Lepoglava PUR FINALNA VERZIJA

Program ukupnog razvoja grada Lepoglave

Konzultant: AZRA d.o.o. Franjeva čki trg 7 42 000 Varaždin Tel.: 042 422 200

Varaždin, ožujak 2009.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

SADRŽAJ

1. Uvod ...... 4

2. Osnovne informacije o gradu...... 5 2.1. Zemljopisni podaci ...... 5 2.2. Stanovništvo i naselja ...... 9 2.2.1. Demografski razvoj ...... 9 2.2.2. Struktura stanovništva ...... 11 2.2.3. Struktura po aktivnosti ...... 12 2.3. Ostala obilježja stanovništva ...... 13 2.3.1. Školska sprema ...... 13 2.3.2. Obilježja doma ćinstva ...... 14

3. Infrastruktura ...... 15 3.1. Cestovna infrastruktura ...... 15 3.1.1. Državne ceste ...... 15 3.1.2. Županijske ceste ...... 15 3.1.3. Lokalne razvrstane ceste ...... 15 3.1.5. Grani čni cestovni prijelaz ...... 16 3.1.6. Javni promet ...... 16 3.2. Željezni čka infrastruktura ...... 16 3.3. Informacijsko - komunikacijska infrastruktura ...... 16 3.3.1. Pošta ...... 16 3.3.2. Javne telekomunikacije ...... 17

4. Energetika ...... 19 4.1. Elektri čna energija ...... 19 4.2. Opskrba plinom ...... 19 4.3. Teku ća i kruta goriva i ostali dostupni energenti ...... 20

5. Prirodna obilježja i prirodni resursi ...... 22 5.1. Poljoprivredno zemljište ...... 22 5.2. Šume ...... 23 5.2.1. Pregled stanja šuma ...... 23 5.2.2. Šumska infrastruktura ...... 23 5.3. Vode i vodni resursi ...... 24 5.3.1. Vodoopskrba i odvodnja ...... 24 5.4. Mineralne sirovine ...... 26

6. Zaštita okoliša...... 28 6.1. Zbrinjavanje otpada ...... 28 6.1.1. Pregled stanja ...... 28 6.1.2. Otpadne vode ...... 28 6.1.3. Kakvo ća zraka ...... 29 6.2. Zašti ćeni dijelovi prirode ...... 29 6.2.1. Spomenik prirode ...... 29 6.2.2. Biljne i životinjske vrste ...... 29

PUR Lepoglava ožujak 2009.

7. Gospodarstvo ...... 31 7.1. Struktura gospodarstva i vanjskotrgovinska razmjena ...... 31 7.2. Zapošljavanje ...... 32 7.3. Pregled poslovanja poduzetnika ...... 36 7.4. Financijska sposobnost i ulaganje ...... 41 7.5. Poduzetni čke zone ...... 42

8. Poljoprivreda...... 45 8.1. Op ćenite informacije ...... 45 8.2. Proizvodni modeli ...... 46 8.2.1. Biljna proizvodnja ...... 46 8.2.2. Sto čarska proizvodnja ...... 48 8.3. Tehnološki modeli za čuvanje, skladištenje i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ...... 50 8.4. Poticanje poljoprivredne proizvodnje ...... 50

9. Društvene djelatnosti...... 52 9.1. Obrazovanje ...... 52 9.1.1. Predškolski odgoj ...... 52 9.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ...... 52 9.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje ...... 54 9.1.4. Visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno u čenje ...... 54 9.2. Zdravstvo i socijalna skrb ...... 54 9.2.1. Zdravstvo ...... 54 9.2.2. Socijalna skrb ...... 55 9.3. Sport ...... 55

10. Turizam i kultura ...... 58 10.1. Kulturna baština ...... 58 10.2. Prirodna baština ...... 60 10.3. Manifestacije ...... 61 10.4. Turisti čka infrastruktura ...... 62

11. Civilno društvo...... 64

12. SWOT ANALIZA GRADA LEPOGLAVE...... 66

13. Vizija razvoja Grada Lepoglave i strateški ciljevi ...... 70

14. Razvojni prioriteti i mjere ...... 71

15. Zaklju čak ...... 82

Literatura: ...... 84

Partnerski odbor:...... 85

PUR Lepoglava ožujak 2009.

1. Uvod

Poštovani gra ñani grada Lepoglave

Program ukupnog razvoja je temeljni strateški dokument koji definira optimalne razvojne pravce lokalnog podru čja uzimaju ći u obzir obilježja, prednosti i ograni čenja podru čja i okruženja. Njegova važnost proizlazi iz činjenice da kreira sveobuhvatan razvoj na principima održivosti, optimalne iskorištenosti resursa (financijskih sredstava, ljudskog kadra, prirodnih i drugih resursa), postizanja razvojnih ciljeva te u kona čnici, zadovoljstva svih stanovnika Grada Lepoglave. PUR će omogu ćiti gradu Lepoglavi planiranje, provedbu, kontrolu i evaluaciju gospodarskog, komunalnog i društvenog razvitka u periodu od 5 godina.

Tijekom vremena doga ñaju se razne promjene u životu gra ñana, a ve ćina promjena utje če i na razvoj samoga grada Lepoglave. Iz čega slijedi da je Program ukupnog razvoja potrebno pratiti i ažurirati, a to uklju čuje:

• Ocjenu stvarnog napretka provo ñenja plana, • Ocjenu da li provo ñenje plana pokre će prema postizanju vizije • Ocjenu potrebe revidiranja plana • Realni aspekt i uskla ñenost s trenutnom situacijom

Tako ñer bitno je spomenuti da se potencijalnim investitorima daje uvid u strategiju zajednice u koju žele ulagati, dok je za fondove EU i resorna ministarstva PUR osnovni dokument na temelju kojeg odlu čuju o raspodjeli bespovratnih sredstava.

Prilikom definiranja PUR – a vo ñene su mnoge rasprave, ra ñen je u skladu sa zakonima i standardima, poštovana je metodologija, definirane su i potrebe te mogu slobodno re ći da grad Lepoglava dobiva izuzetno kvalitetan strateški dokument razvoja.

Isto tako moramo biti svjesni da je klju čna odgovornost provedbe PUR-a na gradona čelniku, gradskoj vlasti i gradskoj upravi. Me ñutim, sami ne možemo puno. Stoga je idu ći korak da svojim primjerom partnerstva potaknemo suradnju relevantnih institucija, tvrtki i pojedinaca koji promišljaju proaktivno i dugoro čno, a spremni su svoja znanja, vještine i iskustva uložiti u razvoj grada Lepoglave u kojem živimo.

Marijan Škvari ć gradona čelnik grada Lepoglave

PUR Lepoglava ožujak 2009.

2. Osnovne informacije o gradu

2.1. Zemljopisni podaci

Grad Lepoglava smješten je na zapadnom dijelu Varaždinske županije i grani či na sjeveru s Republikom Slovenijom (pa je dio njezina teritorija grani čno podru čje), na jugu s Krapinsko-zagorskom županijom, na istoku s Gradom Ivancom i s Op ćinama Klenovnik, Donja Vo ća, na zapadu s Op ćinom Bednja. Podru čje grada prostire se na 66,42 km 2 unutar kojeg se nalazi 16 naselja. Podru čje Grada Lepoglave može se morfološki podijeliti na planinsko podru čje, prigorje i nizinu. Planinsko podru čje obuhva ća sjeverozapadne padine Ivan čice kao najzna čajnije morfološko uzdignu će i podru čje Ravne gore. Padine Ivanš čice i Ravne gore su strme. Nadmorska visina vrhova na podru čju Grada iznosi od 400 do preko 500 m. Na rubnim dijelovima planina uzgaja se vinova loza. Ravna gora je smještena na sjevernom dijelu i gotovo se cijelom površinom nalazi na teritoriju grada. Najviši vrh ima 677 m. Središnji dio podru čja čine blagi brežuljci čija nadmorska čija visina na podru čju Lepoglave ne prelazi 400 m. Izme ñu Ravne gore i Ivanš čice nalazi se dolina rijeke Bednje kao dio tzv. Lepoglavsko- ivane čkog polja. Polje tvori niska i mjestimi čno mo čvarna dolina rijeke Bednje s njezinim pritocima. Najviše vode Bednji prinose potoci koji doti ču sa sjevernih padina Ivanš čice (O čura) i potoci s Ravne gore (Kamenica). Podru čje Grada Lepoglave nalazi se unutar tektonski najkompliciranijih podru čja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Podru čje nalazi u zoni maksimalnog seizmi čkog intenziteta VII stupnja po Mercalli-Cancani-Sieberg skali. Klima šireg podru čja je umjereno topla - kišna klima. Osnovno obilježje te klime su topla ljeta kada srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne prelazi 22 oC. Godišnji hod koli čine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u lipnju i sekundarnim maksimumom u studenom. Srednja godišnja koli čina padalina iznosi oko 900 mm. Oborine padaju oko 115 do 140 dana, odnosno 30-40 % dana u godini. S obzirom na mjese čnu u čestalost oborinskih dana najvarijabilniji je studeni, a najstabilniji rujan. Prosje čna mjese čna vrijednost relativne vlage zraka viša je od 70 %, s maksimumom u studenom i prosincu. Na podru čju Grada Lepoglave u hidrografskom smislu prisutni su površinski vodotoci i podzemne vode. Glavni površinski tok je rijeka Bednja. Glavno obilježje vodnog režima Bednje je lepezast oblik slivnog podru čja, nepovoljna raspodjela oborina i uvjeti otjecanja, što uzrokuje naglo formiranje vodnih valova i poplava. Izlijevanjem Bednje iz

PUR Lepoglava ožujak 2009. korita taloži se sitni nanos u prostrano poplavno podru čje. Glavni pritoci su O čura i Kamenica. Podru čje obiluje izvorima vode manjeg kapaciteta, naj češ će uvjetovanih tektonskim kontaktima.

Karta 1: Smještaj Varaždinske županije u Republici Hrvatskoj

Izvor : Varaždinska županija, Županijski zavod za prostorno ure ñenje

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Karta 2: Teritorijalna podjela Varaždinske županije

Izvor : Varaždinska županija, Županijski zavod za prostorno ure ñenje

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Karta 3: Administrativne granice i granice naselja grada Lepoglave

Izvor : Varaždinska županija, Županijski zavod za prostorno ure ñenje

PUR Lepoglava ožujak 2009.

2.2. Stanovništvo i naselja

Površina Grada Lepoglave iznosi 66,42 km 2, a u svom sastavu obuhva ća ukupno 16 naselja i to: Bednjica, Crkovec, Donja Višnjica, Gornja Višnjica, Jazbina Višnji čka, Kamenica, Kameni čki Vrhovec, Kameni čko Podgorje, Lepoglava, Muri čevec, O čura, Viletinec, Vulišinec, Zalužje, Zlogonje i Žarovnica.

2.2.1. Demografski razvoj

U sastavu grada Lepoglave danas je 16 naselja u kojima je 2001. godine živjelo 8.718 stanovnika u 2.498 doma ćinstava (rezultati popisa iz 2001. godine), što čini 4,76% stanovništva županije, s prosje čnom gusto ćom od 134,5 stanovnika/km2. Sjedište gradskog podru čja, Lepoglava 2001. godine imala je 3.781 stanovnika, što čini 46,8 % stanovništva gradskog područja. Analiziraju ći demografske pravce koji su se odvijali na ovom podru čju o čit trend opadanja broja stanovnika u naseljima na gradskom podru čju (tablica 1.).

Tablica 1.: Promjene broja stanovnika 1900. – 2001.

NASELJA G O D I N E 1900. 1910. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. BEDNJICA 262 282 - 423 377 313 299 216 220 CRKOVEC 361 435 467 472 439 404 322 272 240 DONJA VIŠNJICA 622 640 1559 755 663 627 684 614 549 GORNJA 367 383 1322 460 418 407 391 353 320 VIŠNJICA JAZBINA 102 125 - 129 139 106 86 55 37 VIŠNJI ČKA KAMENICA 212 228 421 265 240 227 193 196 161 KAMENI ČKI 230 272 140 324 312 302 303 276 240 VRHOVEC KAMENI ČKO 579 668 864 845 876 791 635 478 378 PODGORJE LEPOGLAVA 3142 3408 4476 3637 3463 3749 3786 3781 4084 MURI ČEVEC 159 174 - 277 266 266 230 227 216 OČURA 184 250 - 277 301 310 278 248 244 VILETINEC 214 258 368 365 711 293 243 205 188 VULIŠINEC 196 258 - 379 372 330 278 273 258 ZALUŽJE 258 282 - 328 279 254 228 211 195 ZLOGONJE 644 685 - 748 708 624 573 503 460 ŽAROVNICA 961 1073 1244 1319 1202 1123 1047 1027 928 UKUPNO 8493 9421 10861 11003 10766 10126 9576 8935 8718 Izvor: DZS

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Promjene broja stanovnika 1900.-2001. godine

12000

10000

8000

6000

4000 Broj Broj stanovnika 2000

0 1900. 1910. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Godina

U razdoblju od 1981. – 2001. godine, od ukupno 16 naselja, njih 14 bilježilo je pad broja stanovnika, dok su naselja Bednjica i Lepoglava bilježila porast broja stanovnika (tablica 2).

Tablica 2.: Promjene broja stanovnika po naseljima i gusto ća naseljenosti 1981.- 2001. BROJ STANOVNIKA POVRŠINA GUSTO ĆA 2 2 NASELJA 2 st/km st/km 1981 1981. 1991 2001. km % 1991. 2001. BEDNJICA 299 249 216 220 2,51 3,78 86,1 87,6 CRKOVEC 322 312 272 240 3,85 5,80 70,6 62,3 DONJA VIŠNJICA 684 600 614 549 5,11 7,69 120,2 107,4 GORNJA VIŠNJICA 391 317 353 320 3,12 4,70 113,1 102,6 JAZBINA VIŠNJI ČKA 86 67 55 37 1,09 1,64 50,5 33,9 KAMENICA 193 189 196 161 0,74 1,11 264,9 217,6 KAMENI ČKI VRHOVEC 303 295 276 240 1,41 2,12 195,7 170,2 KAMENI ČKO PODGORJE 635 563 478 378 7,30 10,99 65,5 51,8 LEPOGLAVA 3.786 3.731 3.781 4.084 15,06 22,67 251,1 271,2 MURI ČEVEC 230 226 227 216 0,87 1,31 260,9 248,3 OČURA 278 270 248 244 5,46 8,22 45,4 44,7 VILETINEC 243 222 205 188 1,84 2,77 111,4 102,2 VULIŠINEC 278 271 273 258 1,51 2,27 180,8 170,9 ZALUŽJE 228 207 211 195 2,87 4,32 73,5 67,9 ZLOGONJE 573 497 503 460 4,27 6,43 117,8 107,7 ŽAROVNICA 1.047 1.022 1.027 928 9,41 14,17 109,1 98,6

UKUPNO 9.576 9.038 8.935 8.718 66,42 100,0 134,5 131,3

Izvor: DZS

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Broj stanovnika prema naseljima 2001. godineLEPOGLAVA ŽAROVNICA 4500 DONJA VIŠNJICA 4000 ZLOGONJE KAMENI ČKO PODGORJE 3500 GORNJA VIŠNJICA 3000 VULIŠINEC 2500 OČURA 2000 CRKOVEC 1500 KAMENI ČKI VRHOVEC 1000 BEDNJICA 500 MURI ČEVEC 0 ZALUŽJE 1 VILETINEC Naselja KAMENICA JAZBINA VIŠNJI ČKA

Ve ćina stanovništva ovog gradskog podru čja je autohtona tj. 76,3% od ro ñenja stanuje u istom mjestu, dok ih se 23,7% doselilo s podru čja iste op ćine, najviše u razdoblju od 1986.-1991. godine. Gradsko sjedište Lepoglava ima iste karakteristike kao cijelo podru čje. U Lepoglavi živi 74,6% autohtonog stanovništva, a 25,4% ih se doselilo u grad i to iz naselja iste op ćine. Najja či intenzitet doseljenja bio je u razdoblju od 1971.-1980. godine, a nešto slabije u razdoblju od 1986.-1991. godine. Lepoglavu karakterizira i disproporcija gusto će naseljenosti - Lepoglava Višnjica, Kamenica i Muri ćevec sa velikom gusto ćom naseljenosti, dok su ostala naselja rijetko naseljena (raštrkani tip naselja na brežuljcima).

2.2.2. Struktura stanovništva

Tablica 3.: Stanovništvo po glavnim dobnim skupinama 2001. godine

GLAVNE DOBNE SKUPINE KOEFICIJENT NEPOZNATA STAROSTI NASELJA UKUPNO 0 - 19 20 - 59 60 I VIŠE STAROST 60 I VIŠE / BR. % BR. % BR. % BR. % BR. % 0 - 19 GOD BEDNJICA 220 100,0 53 24,1 113 51,4 51 23,2 3 1,3 0,962 CRKOVEC 240 100,0 58 24,2 105 43,7 77 32,1 - 0,0 1,328 DONJA 549 100,0 143 26,0 309 56,3 95 17,3 2 0,4 0,664 VIŠNJICA GORNJA 320 100,0 81 25,3 174 54,4 63 19,7 2 0,6 0,778 VIŠNJICA JAZBINA 37 100,0 7 18,9 18 48,6 12 32,5 - 0,0 1,714 VIŠNJI ČKA KAMENICA 161 100,0 33 20,5 97 60,2 31 19,3 - 0,939

PUR Lepoglava ožujak 2009.

KAMENI ČKI 240 100,0 55 22,9 119 49,6 65 27,1 1 0,4 1,182 VRHOVEC KAMENI ČKO 378 100,0 80 21,2 181 47,9 105 27,8 12 3,1 1,313 PODGORJE LEPOGLAVA 4.084 100,0 898 22,0 2442 59,8 730 17,9 14 0,3 0,813 MURI ČEVEC 216 100,0 57 26,4 103 47,7 56 25,9 - 0,0 0,982 OČURA 244 100,0 57 23,4 123 50,4 61 25,0 3 1,2 1,070 VILETINEC 188 100,0 48 25,5 100 53,2 38 20,2 2 1,1 0,792 VULIŠINEC 258 100,0 66 25,6 140 54,3 52 20,1 - 0,0 0,788 ZALUŽJE 195 100,0 56 28,7 98 50,3 41 21,0 - 0,0 0,732 ZLOGONJE 460 100,0 121 26,3 237 51,5 99 21,5 3 0,7 0,818 ŽAROVNICA 928 100,0 239 25,8 466 50,2 221 23,8 2 0,2 0,925 UKUPNO 8.718 100,0 2052 23,5 4825 55,3 1797 20,6 44 0,6 0,876 Izvor: DZS

Dobna struktura stanovništva grada Lepoglave prema Popisu 2001.:

21% 1% 24% 0 - 19 20 - 59 60 I VIŠE NEPOZNATA STAROST 54%

Migracija mlade i visokoobrazovne populacije koja je prisutna na podru čju cijele županije, negativan prirodni prirast uz smanjenje nataliteta, zahvatili su i Lepoglavu. Današnja demografska slika kraja karakterizira pad broja stanovnika, sve više starijih i sve manje djece. Stanovništvo grada Lepoglave po dobnim karakteristikama pripada starom tipu populacije.

2.2.3. Struktura po aktivnosti

Cjelokupni društveno-gospodarski razvoj nekog područja rezultat su aktiviteta stanovništva. Prema podacima iz popisa stanovništva 2001., na cijelom gradskom podru čju registrirano je 3.436 (39,4%) aktivnih stanovnika (tablica 4). Prosjek Republike

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Hrvatske je 44,40 % (najviše Me ñimurska županija 51,76%, a najmanje Li čko-senjska županija, 38,31%), a udio aktivnih stanovnika u ukupnom broju u Varaždinskoj županiji iznosi izme ñu 44 i 46 %.

Tablica 4: Ukupno stanovništvo prema aktivnosti 2001. godine

UKUPNO STANOVNIŠTVO AKTIVNO STANOVNIŠTVO

BROJ % BROJ % LEPOGLAVA 8.718 100,0 3.436 39,4 Izvor: Popis stanovništva, doma ćinstava i naselja 2001., DZS, Zagreb, 2002.

2.3. Ostala obilježja stanovništva

2.3.1. Školska sprema

Podaci popisa 2001. godine po školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je: • bez školske spreme bilo 1,7 % osoba, • nepotpuno osnovno obrazovanje je imalo 25,5 % osoba (najbrojniji su oni sa završenih 4 – 7 razreda osnovne škole), • neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo je 72,3 % osoba (najbrojniji su oni sa srednjim obrazovanjem i to KV i VKV radnici), • više i visoko obrazovanje 2001. imalo je 11,22% stanovnika Lepoglave i okolnih naselja, dok je postotak u RH 12 % (uklju čuje 4,5% osoba s višim obrazovanjem i 7% osoba s visokim obrazovanjem). Zamjetan je i visok udio žena bez osnovne naobrazbe i nezavršenom osnovnom školom. Pretpostavka je da ovu skupinu sa činjava uglavnom stara seoska populacija.

Tablica 5: Stanovništvo staro 15 i više godina, prema spolu, spremi i pismenosti 2001. godine

Bez Nezavršena Osnovno Srednje Srednje Više i Nepoznato Škole osnovna 3. 4. visoko Ukupno škola godišnje godišnje obrazovanje

Ukupno 125 1.841 1.605 2.189 1.001 858 28 7.647 Muškarci 37 661 872 1.503 523 435 18 4.049 Žene 88 1.180 733 686 478 423 10 3.598 Postotak žena 70.4% 64,1% 45,7% 31,3% 47,8% 49,3% 35,7% 47,05% Izvor : DZS, Popis stanovništva 2001. godine

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Udio muškaraca i žena u obrazovnoj strukturi

1600 1.503 1400 1.180 1200

1000 872 733 800 661 686 523 600 478 435 423 400

200 88 37 18 10 0 Muškarci Žene Bez Škole Nezavršena osnovna škola Osnovno Srednje 3. godišnje Srednje 4. godišnje Više i visoko obrazovanje Nepoznato

Izvor : prema podacima DZS-a (Popis stanovništva 2001.)

2.3.2. Obilježja doma ćinstva

Prema podacima Popisa stanovništva 2001., od ukupno 2.498 doma ćinstava prevladavaju četvero člana i sama čka doma ćinstva. U odnosu na ukupan broj stanovnika na podru čju grada, prosje čna veli čina doma ćinstava je 3,5 članova. SNAGE • Blizina granice sa Slovenijom • Šume čine potencijalni izvor sirovine za eksploataciju • Reljefna raznolikost, vlažna klima i plodno tlo • Velike koli čine pitke i tehni čke vode • Udio visokoobrazovanih – 11,22 %

SLABOSTI • Konfiguracija i sastav tla pogoduje nastanku klizišta • Neure ñeno i mo čvarno podru čje oko toka rijeke Bednje • Visoki vodostaj rijeke Bednje uzrokuje poplave • Depopulacija prigradskih naselja • Starenje stanovništva • Visok udio osoba sa završenom samo osnovnom školom i trogodišnjom srednjom školom • Velik postotak ženskog stanovništva bez naobrazbe ili završenom samo osnovnom školom • Udio aktivnog stanovništva je ispod prosjeka županije i me ñu najnižima u Hrvatskoj

PUR Lepoglava ožujak 2009.

3. Infrastruktura

3.1. Cestovna infrastruktura

Cestovna mreža podru čja grada Lepoglave, kao i Županije, prili čno je gusta. Posljedica je to visoke gusto će naseljenosti i velikog broja naselja. Stanje kvalitete cesta je nezadovoljavaju će. Javne ceste razvrstane su na državne, županijske i lokalne. Ne postoji brza cesta koja bi povezivala županijsko središte Varaždin sa Lepoglavom i Krapinom, što bi omogu ćilo rješavanje problema prometne izoliranosti cijelog zapadnog dijela županije.

3.1.1. Državne ceste

Na podru čju Grada Lepoglave nalaze se dionice državnih cesta D 35 u dužini od oko 4,2 km od ukupno 49,8 km, širine 6 - 7 metara, sa koridorom širine 12 - 15 metara i elementima koji ograni čavaju brzinu na max. 50 - 60 km/h te D 508 dužini od oko 6,0 km od ukupno 19,6 km.

3.1.2. Županijske ceste

Sva ve ća naselja povezana su u sustav županijskih cesta, a i veze sa susjednim gradovima i op ćinama su dobre. Ceste su asfaltirane ali nejednako održavane, širine 5- 6 metara (koridor max. 10 metara), a dio je pretvoren u ulice s obostranom gradnjom. Na podru čju Grada izgra ñeni su nogostupi u ukupnoj dužini od 5,7 km. Na podru čju Grada Lepoglave nalaze se dionice 7 županijskih cesta ukupne asfaltirane dužine 75,7 km (ŽUC Varaždin, 31.12.2007.).

3.1.3. Lokalne razvrstane ceste

Lokalne razvrstane ceste povezane su u sustav sa županijskim cestama, a sve su asfaltirane u ukupnoj dužini od 27,52 km. Sve lokalne ceste su širine 4-5 metara i koridora 8-10 metara, sa minimalnim tehni čkim elementima, signalizacijom i upitnom prometnom sigurnosti. Kolnici su dijelom ošte ćeni, neredovito održavani i samo djelomice udovoljavaju zahtjevima i propisima. Odvodnja nije riješena.

3.1.4. Nerazvrstane lokalne ceste

Nerazvrstane lokalne ceste čine sve ostale ceste - prilazi, poljski, šumski i drugi putevi, dio ulica i prometnih površina ukupne dužine 117 km, u nadležnosti su Grada Lepoglave.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Gradske ulice u Lepoglavi relativno su dobro ure ñene, gabarita 8 - 20 metara, sa jednostranim ili dvostranim nogostupima (6,3 km). Djelomi čno je uz cestu zasa ñen drvored (ili samo travnata površina), a odvodnja je tako ñer djelomi čno riješena. Asfaltirano je 3.750 m² parkirališta. Ostale nerazvrstane ceste u prigradskim dijelovima dijelom su asfaltirane i ure ñene, a dio je u pripremi za asfaltiranje. Neasfaltiranih makadamski putevi u ukupnoj su dužini od 6,4 km. Dio makadamskih puteva i prilaza zadovoljava po namjeni, ali je bez dostatnog održavanja. U prioritetnoj potrebi sanacije je oko 30,5 km važnijih nerazvrstanih cesta.

3.1.5. Grani čni cestovni prijelaz

Grani čni me ñudržavni cestovni prijelaz II. kategorije nalazi se u Zlogonju.

3.1.6. Javni promet

Me ñunarodni i me ñumjesni promet, te lokalni autobusni promet vezan je za državnu cestu D 35, a grad Lepoglava je tranzitna postaja. Autobusna stajališta prekrivena su nadstrešnicama (do sada 6, a u planu je postavljanje još 10 nadstrešnica na podru čju grada Lepoglave prema projektu „Poboljšanje potporne cestovne infrastrukture – nadstrešnice za autobusna stajališta”). Problem javnog prometa jest nedostatna povezanost centra jedinice lokalne samouprave (Lepoglave) sa pojedinim podru čjima grada. Prema podacima Autobusnog prometa d.d. Varaždin, broj autobusnih linija od Varaždina prema Lepoglavi je 12 odlazaka dnevno tijekom radnog tjedna te 13 dolazaka u Varaždin iz pravca grada Lepoglave.

3.2. Željezni čka infrastruktura

Lepoglava je spojena jednotra čnom željezni čkom prugom lokalnog karaktera sa Varaždinom i Golubovcem. Putni čki vlakovi prometuju 7 puta dnevno u smjeru Golubovca (iz smjera Varaždina) i 9 puta dnevno u smjeru Varaždina iz pravca Golubovca.

3.3. Informacijsko - komunikacijska infrastruktura

3.3.1. Pošta

Na podru čju Grada Lepoglava poštanski promet organizira i obavlja “Hrvatska pošta” d.d., Središte pošta Varaždin. Poštanski uredi postoje u Lepoglavi i Donjoj Višnjici u kojima su instalirana četiri šalterska radna mjesta, čime je osigurana zadovoljavaju ća

PUR Lepoglava ožujak 2009. pristupa čnost poštanske mreže na tom podru čju te kvalitetno zadovoljavanje potreba korisnika. Županijski prosjek je da jedan poštanski ured “pokriva” podru čje od oko 37 km 2 i poslužuje prosje čno 5.677 stanovnika, odnosno 2.129 stanovnika po jednom šalteru, dok je prosjek Hrvatske cca 49 km 2 i 3.887 stanovnika na jedan poštanski ured.

3.3.2. Javne telekomunikacije

Telekomunikacijski promet na podru čju Grada Lepoglave organiziraju i obavljaju Hrvatske telekomunikacije d.d., Telekomunikacijski centar Varaždin. Naselja Grada obuhva ćena su s tri pristupne telekomunikacijske mreže s pripadaju ćim udaljenim pretplatni čkim stupnjevima (RSS Žarovnica, RSS Donja Višnjica i SSS Lepoglava). Podru čjem Grada prolazi me ñunarodni svjetlovodni kabel koji povezuje Hrvatsku s Ma ñarskom i Slovenijom. U Lepoglavi je montirana kombinirana pristupno / tranzitna centrala AXE 10 Lepoglava, na koju su vezani svi udaljeni pretplatni čki stupnjevi (RSS – ovi) u zapadnom podru čju Županije. Pristupna mreža RSS – a Žarovnica djelomi čno pokriva i podru čje Grada Ivanca (podru čje Bedenca) sa kapacitetom 300 parica. Pristupna mreža SSS Lepoglava djelomi čno pokriva i podru čje Op ćine Bednja ( podru čje Rinkovca ) sa kapacitetom 600 parica. Pristupne mreže RSS – ova u brežnom podru čju izgra ñene su od RSS - a do mjesta koncentracije odnosno izvoda podzemno, a od toga mjesta do pretplatnika zra čno. Pristupna mreža SSS - a Lepoglava izgra ñena je gotovo u cijelosti podzemno. Instalirani kapaciteti SSS - a na podru čju Grada Lepoglava iznose 3.456 telefonskih priklju čaka i 80 ISDN BRA priklju čaka, dok je kapacitet pristupnih mreža zajedno 4.210 (bakrenih) parica. Broj instaliranih priklju čaka na 100 stanovnika na podru čju Grada Lepoglave iznosi 39,58, a gusto ća je 53,51 priklju čaka na km 2, dok je županijski prosjek 40,7 instaliranih priklju čaka na 100 stanovnika, a gusto ća 60,5 priklju čaka na km 2. Popunjenost (iskorištenost) instaliranih komunikacijskih kapaciteta iznosi 78,38 %, a instaliranih kapaciteta pristupne mreže 51,33 % (podaci iz 2001.). Prema navedenom vidljivo je da na navedenom podru čju (uzevši u obzir podatke o broju doma ćinstava iz popisa stanovništva 2001. godine, prema kojem je na podru čju grada Lepoglave 2.498 doma ćinstava) kapacitet instaliranih telekomunikacijskih priklju čaka zadovoljava sve potrebe stanovništva i gospodarstva. Iskorištenost instaliranih ISDN BRA kapaciteta iznosi 32,5 %. Na podru čju grada udruga LepoMAN, osnovana sredinom 2007. godine s ciljem promicanja, razvitka i unaprje ñenja informati čkih i informacijskih tehnologija te poboljšanja kvalitete pružanja informati čkih i informacijskih usluga na podru čju grada

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Lepoglave, županije Varaždinske i Republike Hrvatske, provodi projekt postavljanja, održavanja i širenja beži čne ra čunalne mreže na podru čju grada Lepoglave, a i šire. Beži čna mreža služi kao osnovna infrastruktura za razvoj ostalih djelatnosti udruge. Vlasnik Mreže je Grad Lepoglava, a Mrežom upravlja Udruga. Trenutno je aktivno sedamdeset korisnika, a po četkom 2009. se o čekuje preko 100 korisnika. Do kraja 2009. planira se umrežiti još dvjestotinjak korisnika. Brzina iznosi 6 Mb/s sinkrone veze, od toga 2 Mb/s po korisniku (1 Mb/s upload, 2 Mb/s download). Domet je maksimalno 15 kilometara, a totalno iznosi 10 kilometara, što u potpunosti pokriva podru čje grada Lepoglave. Instalirana oprema zadovoljava potrebe 1000 korisnika. Cijena usluga beži čne mreže iznosi 30 kn mjese čno.

SNAGE • Makadamske ceste i prilazi zadovoljavaju namjenu • Dovoljan broj telefonskih i ISDN priklju čaka omogu ćuje razvoj bez nužnosti dodatnih ve ćih ulaganja • Dostupan beži čni internet na cijelom podru čju grada

SLABOSTI • Smanjena razina sigurnosti na cestama zbog neizgrañenih nogostupa uz prometnice u naseljima, lokalnih cesta loše kvalitete i upitne prometne sigurnosti, loše signalizacije i rasvjete • Nedostatak brze ceste Varaždin – Krapina kao priklju čka na autocestu Zagreb - Macelj • Odvodnja oborinskih voda nije riješena (lokalne i kod dijela gradskih cesta) • Nedostatna povezanost centra sa pojedinim podru čjima grada javnim prijevozom • Ve ći broj prometnica je u lošem stanju uslijed pove ćanog tranzitnog prometa i prometa teških vozila zbog izgradnje autoceste • Željezni čka pruga loše kvalitete i onemogu ćuje intenzivan prijevoz roba • Grani čni prijelaz je II. kategorije i onemogu ćen je tranzit roba u gospodarske svrhe

PUR Lepoglava ožujak 2009.

4. Energetika

4.1. Elektri čna energija

Podru čje Grada elektri čnu energiju dobiva od distributera “Elektre” iz Varaždina. Grad Lepoglava napaja se elektri čnom energijom iz TS 20/10 kV Lepoglave preko: 1. dalekovoda 10(20) kV Lepoglava – Trakoš ćan. Dalekovod ima ukupno 55 trafostanica 10(20) kV sa instaliranom snagom od 7,06 MVA. Duljina magistralnog voda bez odcjepa je ukupno 22,1 km. 2. Dalekovoda 10(20) kV Lepoglava – Golubovec. Dalekovod ima ukupno 36 trafostanica 10(20) kV sa instaliranom snagom od 7,310 MVA. Duljina magistralnog voda bez odcjepa je ukupno 13,4 km. 3. Vodno polje 10 kV Lepoglava 2 i vodno polje 10 kV KPD. Oba vodna polja imaju ukupno 17 trafostanica 10 kv sa ukupno instaliranom snagom od 8,3 MVA. 4. Manji dio grada Lepoglava napaja se iz 110/20/10 kV Ivanec preko dalekovoda 10(20) kV Ivanec – Klenovnik. Dalekovod ima ukupno 25 trafostanica 10(20) kV sa instaliranom snagom od 3,92 MVA. Duljina magistralnog voda bez odcjepa je ukupno 12,9 km.

Cijelo podru čje Grada (Lepoglava i pripadaju ća naselja) obuhva ća: - 1 trafostanica 20/10 kV sa ukupno instaliranom snagom od 8 MVA - 53 trafostanice 10/0,4 kV sa ukupno instaliranom snagom od 22 MVA - Podzemno kabeli 10(20) kV ukupne duljine 7,5 km - Niskonaponska zra čna mreža ukupne duljine 112 km - Niskonaponska podzemna mreža ukupne duljine 8 km.

4.2. Opskrba plinom

Podru čje Grada Lepoglave prirodnim plinom opskrbljuje “INA-industrija nafte” d. d. Zagreb, a distribuciju plina od 1993. godine obavlja distributer “TERMOPLIN” d. d. Varaždin. Regionalni plinovod Varaždin – Ivanec – Lepoglava, putem mjerno-redukcijske stanice (MRS) Lepoglava čini osnovicu plinoopskrbe Grada Lepoglave. Instalirani kapacitet MRS Lepoglava je 1.800 m 3/h. Regionalni plinovod promjera je 150 mm od čeli čnih plinskih cijevi nazivnog tlaka 50 bara. MRS kao i magistralni regionalni plinovod u vlasništvu su “INA-NAFTAPLIN” d. d. Zagreb i predstavlja mjesto preuzimanja plina od strane distributera.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Distribucijska plinska mreža izgra ñena je za radni tlak od 3 bara. Kompletna distribucijska plinska mreža izgra ñena je po najsuvremenijoj tehnologiji od polietilenskih plinskih cijevi (PE – HD), u slu čaju potrebe radni tlak se može podi ći na 4 bara, te se time pove ćaju dobavne koli čine plina. Okosnicu distributivne plinske mreže čine profili Ø 160 od MRS do Ulice Hrvatskih Pavlina; profil Ø 110 Ulicom Hrvatskih Pavlina, te Ø 160 uz gradsku obilaznicu prema rijeci Bednji, do granice s Op ćinom Bednja (naselje Rinkovec) i drugi krak od prijelaza rijeke Bednje profila Ø 110 do Žarovnice. S obzirom na prstenasti oblik plinske mreže i nemogu ćnosti mjerenja potrošnje po op ćinama i gradovima, nije mogu će to čno odrediti potrošnju i instalirane kapacitete za podru čje grada Lepoglave. Stoga su navedene vrijednosti orijentacijske:

Pokrivenost Radni tlak Promjeri cijevi Potrošnja (cca) Instalirani plinskom kapaciteti (cca) mrežom Grad Kompletna osim 3 bara DN 200,150, 100, 1000 m3/h 5000 m3/h Lepoglava naselja Bednjica, 80, 50 Višnjica, Zalužje, Zlogonje, Viletinec Izvor: Termoplin d.d. Varaždin, 10.1.2008.

Prema podacima Termoplin-a, broj doma ćinstava priklju čenih na plinsku mrežu na podru čju grada Lepoglave iznosi 670 (stanje na 21.12.2007.), što predstavlja 26,8 % od ukupnog broja doma ćinstava, odnosno 1.932 ili 22,2% stanovnika, a godišnja potrošnja plina za doma ćinstva u gradu Lepoglavi iznosi 1.208.738 m3 (stanje 2006. godine).

4.3. Teku ća i kruta goriva i ostali dostupni energenti

Prema podacima tvrtke Termoplin d.d., 22,2% stanovništva nema pristup plinskoj mreži, a 77,8% stanovništva koje ima mogu ćnost priklju čenja na plin ne koristi plin u ku ćanstvu kao energent te se prema tome snabdijevaju toplinskom energijom iz drugih izvora (teku ća i kruta goriva – lož ulje, ugljen, drva).

SNAGE • Sigurna dobava plina do potroša ča izra ñena po najsuvremenijoj tehnologiji • Kapaciteti opskrbe plinom višestruko nadmašuju potrošnju • Opskrba elektri čnom energijom zadovoljava potrebe doma ćinstava i gospodarstva.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

SLABOSTI • Slaba iskorištenost plinskih kapaciteta • 22,19% podru čja grada nije pokriveno plinskom mrežom • Komunalne tvrtke, povode ći se isplativoš ću, ne će izgraditi plinsku mrežu kako bi pokrili sva podru čja • Nedovoljno korištenje alternativnih izvora energije (solarne obzirom na broj sun čanih dana i biomase šuma) • Zaga ñenje zraka zbog korištenja teku ćih i krutih goriva

PUR Lepoglava ožujak 2009.

5. Prirodna obilježja i prirodni resursi

5.1. Poljoprivredno zemljište

Na podru čju Grada Lepoglava od ukupno 6.500 ha površine, pod obradivim poljoprivrednim površinama je 2.902 ha (44,7%), a pod šumama 3.209 ha (49,4%), sve podijeljeno na 53.000 parcela, što čini 8,7 parcela po hektaru. Najbolja tla na podru čju Grada Lepoglave nalaze se u užim dolinama s koluvijem koji predstavlja erodirani i translocirani zemljišni materijal s viših terena i njegovu sedimentaciju u nižim djelovima. U strukturi zemljišne kombinacije pored koluvija kao dobrih obradivih tala nalaze se i euglejna tla, koja zauzimaju najniže položaje poto čnih dolina i umjereno do jako su prevlaživana suvišnim slivenim i ponegdje poplavnim vodama, koje se kra će vrijeme zadržavaju na tlu. Ova tla su svrstana u P2 prostornu kategoriju vrijednih obradivih tala. Vrijedna oranična tla ove prostorne kategorije prvenstveno se nalaze na konusima donjih tre ćina padina prema centralnoj zoni poto čnih dolina. Istoj prostornoj kategoriji (P2) pripadaju vinogradarska tla, rasprostranjene podno Ravne gore. To su rigolana tla vinograda, a nalazimo ih na brdovitom terenu. Ukupna površina ovih tala, sada prvenstveno napuštenih vinograda, je oko 100 hektara. Glavna ograni čenja ovih tala su umjereni do strmi nagib i prisutnost erozije. Vrijedna obradiva tla P2 prostorne kategorije su orani čna tla u okolici sela Viletinec, Špiranci, Crkovec, Žarovnica, Kamenica, Kameni čki Vrhovec, Vulišinec i Mar čeci. Tu su prostori umjerenih padina na kojima su se razvila lesivirana tla na laporu i pješ čenjaku, obrona čni pseudoglej, rendzina i eutri čno sme ñe tlo. Ova tla predstavljaju umjereno dobre oranice s ograni čenjima u eroziji i teže propusnom iluvijalnom horizontu. Zahtijevaju produbljivanje teže propusnog horizonta, kalcifikaciju te terasiranje ili barem konturnu obradu. Ukupna površina ovih tala iznosi približno 380 ha, isklju čuju ći šumske površine. Ostala obradiva tla P3 prostorne su orani čna tla s ve ćim ograni čenjima i nalaze se na rubu pogodnosti tala za ratarsku proizvodnju. Njihova površina iznosi približno 908 ha. To su tla s velikim ograni čenjima u propusnosti i dreniranosti, visoke kiselosti, na kojima stagniraju oborinske vode i niske su hranjivosti. Ova tla su pogodna za vo ćarsku i sto čarsku proizvodnju, pašnjake i vinograde. Ostala poljoprivredna tla, šumska zemljišta i šume, imaju zajedni čka hidromorfna obilježja i to su tla vlažnih livada i pašnjaka (travnjaka). Pomo ću hidromelioracija i reguliranja vodotoka zone ovih tla bi se mogla prevesti u obradive kategorije tala, što zna či da su samo privremeno nepogodna.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Grad Lepoglava raspolaže sa ukupno 1,12 ha (1ha, 12ari i 16m²) poljoprivrednog zemljišta (u naravi pašnjaci) u vlasništvu Republike Hrvatske. Površinu od 78,6 ha (78ha 61ari i 25m²) poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koristi Kaznionica u Lepoglavi ve ć dulji niz godina za potrebe rada i strukovne izobrazbe zatvorenika. Površina ukupnog zemjišta (poljoprivrednog i op će namjene – putevi, jarci, igrališta, šetnice) u vlasništvu Grada Lepoglave iznosi 9,37 hektara.

5.2. Šume

5.2.1. Pregled stanja šuma

Šume na podru čju Lepoglave nalaze se u najsjevernijem dijelu Hrvatskog Zagorja, a prostiru se na jugu od obronaka sjeverne Ivan čice te na sjeveru Ravne Gore, u ukupnoj površini od 3.209 ha (49,4% ukupnog obradivog zemljišta). U ortografskom pogledu šume se protežu od nizine, brežuljaka pa do brdovitih predjela raznih ekspozicija, tj. od 200 do 727 m nadmorske visine. Od šumskih zajednica najrasprostranjenija je zajednica hrasta kitnjaka, graba i bukve; na južnim obroncima Ravne gore zajednica hrasta medunca i crnog graba, te manja zajednica bukve i jele. Drvna zaliha u državnim šumama iznosi 211 m/ha, dok u šumama u privatnom vlasništvu iznosi 134 m/ha. Od vrsta drve ća prevladava bukva, hrast kitnjak, grab i nešto oko ٭jele (Ravna gora). U privatnom vlasništvu je prema podacima Hrvatskih šuma 1 2.000 ha šuma (oko 62%). Zdravstveno stanje šuma nije u potpunosti zadovoljavaju će. Od glavnih vrsta drve ća u posljednje vrijeme je primije ćeno poja čano sušenje obi čne jele uzrokovano nepovoljnim klimatskim uvjetima i napadom potkornjaka. Od ostalih šumskih vrsta zna čajno je odumiranje pitomog kestena – šumske vrste koja ima svoju vrijednost u sociološkom i ekonomskom pogledu.

5.2.2. Šumska infrastruktura

Podru čje šuma isprepleteno je mrežom prometnica i šumskih puteva. U šumama u državnom vlasništvu kojima gospodare Hrvatske šume, šumarija Ivanec, otvorenost je s obzirom na konfiguraciju terena zadovoljavaju ća, no u šumama u privatnom vlasništvu postoje ći šumski putevi nisu adekvatno održavani tako da je u tim šumama za unapre ñenje gospodarenja potrebno kvalitetnije održavanje postoje ćih i gradnja novih šumskih prometnica. Grad Lepoglava u suradnji sa udrugom privatnih šumoposjednika

1 Podaci Hrvatskih šuma su okvirni jer ne postoje ekzaktni podaci o površini šuma na podru čjima gradova i op ćina.

PUR Lepoglava ožujak 2009. provode projekt izgradnje i održavanja šumskih i protupožarnih prometnica u privatnim šumama, a sredstva su predvi ñena iz naknade za korištenje op ćekorisnih funkcija šuma prema javnom pozivu Šumarske savjetodavne službe. Vrijeme sje če i izrade, izvoz sortimenata te uspostava šumskog reda propisana je Zakonom o šumama. Tijekom 2007. i 2008. godine uloženo je 126.000,00 Eura u izradu plana gospodarenja privatnim šumama na podru čju grada Lepoglave. Projekt je inicirao udruživanje privatnih šumoposjednika, tiskane su orto-foto karte podru čja, izra ñena je aplikacija za izradu baze podataka o raspoloživoj drvnoj gra ñi te su organizirane edukativne radionice o upravljanju šumama u privatnom vlasništvu za šumoposjednike. Projekt je rezultirao i ra čunalnom aplikaciju za izradu plana gospodarenja privatnim šumama koji će koristiti Šumarska savjetodavna služba i udruge privatnih šumoposjednika.

5.3. Vode i vodni resursi

Vodotoci na podru čju Grada Lepoglave brdski su pritoci Bednje, koja ima nepovoljan oblik slivnog podru čja (lepezasto prošireno u gornjem dijelu, te se nakon ve ćih oborina naglo slijevaju vode u korito). Potoci imaju kišni režim pa za vrijeme ja čih oborina sporije dreniraju. Naglo formiranje velikih vodnih valova prouzrokuje razaranje korita i prijenos krupnog nanosa. Zaštita od štetnog djelovanja voda predstavlja vrlo važan dio mjera u vodnom gospodarstvu. Za slivno podru čje rijeke Bednje i Plitvice izra ñeno je “Idejno rješenje vodnog sistema slivova Bednje i Plitvice” (VRO “Drava-Dunav”), Osijek, OOVR “Vodogradnja”, Varaždin 1989. god.). Elaboratom je obuhva ćena zaštita od štetnog djelovanja voda sliva Bednje s ure ñenjem glavnih vodotoka, ure ñenjem retencija i akumulacija u slivu, a radi smanjenja maksimalnih i pove ćanja minimalnih protoka. Prema navedenom Idejnom rješenju izvedeni su radovi na ure ñenju pojedinih dionica Bednje, te izgra ñena retencija na potoku Kamenici.

5.3.1. Vodoopskrba i odvodnja

Na podru čju Grada Lepoglave postoji tri odvojena sustava vodovoda: “IVKOM”-a Ivanec, “VARKOM”-a Varaždin i lokalni vodovod u samoj Lepoglavi. Vodovodi “IVKOM”-a Ivanec su: • Vodovod “Sutinska” – temelji se na izvoru Sutinska (Q = 10 l/s) i pokriva sjeverni dio podru čja Grada Lepoglave – naselja Višnjica Gornja i Donja, Zlogonje, Zalužje i Bednjicu. Vodovod je izgra ñen u razdoblju nakon 1988. godine, a prema projektu “Vodoopskrba dijela podru čja Op ćine Ivanec-Zona – E”. Voda se iz

PUR Lepoglava ožujak 2009.

izvora prepumpava do vodospreme “Pre čni breg” (100 m 3), a odatle transportno opskrbnim cjevovodima do potroša ča. Za visoke zone izgra ñene su postaje za pove ćanje pritiska. • Vodovod “Ravna Gora” – temelji se na izvoru “Ravna Gora” (Q = 12 l/s) i pokriva središnji dio podru čja Grada Lepoglave – naselja Žarovnica, Kamenica, Kameni čki Vrhovec i dio Crkovca, Vulešinca i Kameni čkog Podgorja. Vodovod je izgra ñen u razdoblju nakon 1975. godine. Voda se gravitacijski transportira do potroša ča, a višak se akumulira u vodospremi “Jelena” (200 m 3). Vodovod “VARKOM”-a Varaždin – bazira se na dobavi vode iz Varaždina tla čnim cjevovodom do vodospreme na “Ivanu” (400 m 3) i odatle do potroša ča, a pokriva podru čje centra i industrijsku zonu. Podru čje Grada Lepoglave karakterizira i niz lokalnih vodovoda, od kojih su najzna čajniji Ves, O čura-Purga “Mo čvarci” i vodovod KZ-a (za svoje potrebe).

Tablica 6. Popis lokalnih vodovoda na podru čju Grada Lepoglave

Naziv vodovoda Za naselja - zaselke Podaci o vodovodu Strupari - Jureni Kamen, Podgorje 22 doma ćinstva Ježovi ći - Smontari Jezovi ći, Smontari, Kameni čko 20 doma ćinstava Podgorje Majtreki Majtreki, Kam. Podgorje 7 doma ćinstava Bašaji I i II Bakšaji, Kam. Podgorje 43 doma ćinstva Ma čki Žarovnica 11 doma ćinstava Sveci Žarovnica 14 doma ćinstava Mavreki Žarovnica 10 doma ćinstava Šantalabi Crkovec-Vulišinec 80 doma ćinstava “Veliki Zdenci” 100 m 3 Ves-Borje-Budim-Čret-Ge čkovec- Lepoglava Ves Župani ći Čret - Ge čkovec Franz-Jozef-KZ Kaznionica Lepoglava 245 m 3 Sestranec “Zglavlji potok” Sestranec 89 doma ćinstava, 100 m 3 Sestranec II Sestranec 24 m 3, 16 doma ćinstava Fundi “Be čarov potok” Sestranec 30 doma ćinstava 20 m 3 Ledinš ćaki “Lero” Ledinš čaki 12 doma ćinstava, 150 m 3 Očura - Purga “Mo čvarci” Očura-Purga 60 m 3, 360 doma ćinstava Sajk-Kiši čki-Držai ći Kam. Podgorje i Žarovnica 46 doma ćinstava, 26 m 3 Golubi - Ku čki “Ispod Babica” Kam. Podgorje 12 doma ćinstava Glažari Kam. Podgorje Hadri - Špiranci Viletinec

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Grafi čki prikaz 2: Koncentracija nitrata na izvorištima pitke vode od 2000. – 2005.

Izvor podataka : Ivkom d.d. Ivanec

Izvori šta vode u sastavu vodoopskrbe Ivkom d.d. predstavljaju izuzetno zna čajne resurse. Dosada šnje analize vode pokazuju da je voda bistra, bez boje okusa i mirisa, stalne temperature, te ne zahtjeva nikakav proces obrade. Prema kategorizaciji Ritz-a svi izvori bili bi svrstani u I klasu, što ukazuju na du že zadr žavanje vode u podzemlju, odnosno na male direktne kontakte s povr šinom. Mikrobiolo ški i fizikalno kemijski parametri su tako ñer konstantni i odgovaraju zahtjevima „Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi će“ N.N. br.182/2004. Voda je organski neoptere ćena, bez amonijaka i s niskim sadr žajem nitrata. Nešto ve ća razina nitrata zabilježena je na izvorištu Ravna gora, ali su vrijednosti unutar dopuštenih granica.

5.4. Mineralne sirovine

Mineralnim sirovinama, prema Zakonu o rudarstvu, smatraju se me ñu ostalima tehni čko- gra ñevni kamen, gra ñevni pijesak i šljunak, te ciglarska glina, a rasprostranjeni su na podru čju grada Lepoglave. Dolomiti, dolomitne bre če i vapnenci Ivan čice su mineralna sirovina koje se može koristiti kao tehni čki gra ñevni kamen. Na podru čju Grada vrši se eksploatacija u kamenoloma Očura, u blizini naselja O čura uz državnu cestu (D35) i željezni čku prugu. Eksploatacijska polja O čura I i O čura II nalaze se iznad desne obale potoka O čura. Uslijed fizi čko-mehani čkih osobina i kemijskog sastava kamen ima široku primjenu u gra ñevinarstvu i kemijskoj industriji. Izgradnjom separacije stvoreni su preduvjeti za

PUR Lepoglava ožujak 2009. proizvodnju frakcioniranog kamenog agregata i polufinalizacija proizvoda u vidu kamenog brašna. Eksploataciju kamena vrši tvrtka Holcim mineralni agregati d.o.o. u 100% vlasništvu Holcima (Hrvatska) d.o.o. Glina predstavlja mineralnu sirovinu koja se koristi u opekarskoj industriji za proizvodnju opeke. Nekad se eksploatirala na podru čju Čreta, a napuštena eksploatacijska polja su i Kameni Vrh (andezit) i Lepoglavska Ves - Vudelja (dolomit i andezit).

SNAGE • Izra ñen je i provodi se plan gospodarenja privatnim šumama na podru čju grada • Udruga privatnih šumovlasnika • Izra ñeno „Idejno rješenje vodnog sistema Bednje i Plitvice“ kao za četak ure ñenja vodotoka rijeka na podru čju grada • Bogatstvo mineralnim sirovina i vodnih resursa – kamen, nalazišta ahata i izvori pitke vode pogodni za eksploataciju • Visoka kvaliteta pitke vode i ne zahtjeva dodatnu obradu

SLABOSTI • nedostatak vrijedna obradiva tla P1 kategorije, tlo nižeg boniteta i plodnosti • ne provode se sustavne analize tla • Naglo formiranje velikih vodnih valova rijeke Bednje uzrokuje razaranje korita i prijenos krupnog nanosa i pove ćava mogu ćnost poplavljivanja podru čja • Postoje tri odvojena sustava vodovoda • Nekontrolirano one čiš ćavanje podzemnih voda (nema kanalizacijskog sustava) • Kanalizacija kao dio sustava zbrinjavanja otpadnih voda nije zadovoljavaju ća – ispuštanje otpadnih voda u vodotokove • Niska zaliha sirovine iz privatnih šuma • Loše održavani šumski putevi • Loše zdravstveno stanje šuma • Ne postoji katastar rudnog blaga niti je definirana strategija gospodarenja mineralnim resursima

PUR Lepoglava ožujak 2009.

6. Zaštita okoliša

6.1. Zbrinjavanje otpada

6.1.1. Pregled stanja

Na podru čju Grada riješeno je prikupljanje i odvoz komunalnog otpada (obavlja ga poduze će “IVKOM” Ivanec). Odvoz otpada vrši se jednom tjedno za uže podru čje grada te dva puta mjese čno za ostala naselja, a glomazni otpad iz doma ćinstava sakuplja se dva puta godišnje. Sakupljeni komunalni i neopasni tehnološki otpad odlaže se na odlagalište u Jerovcu (podru čje Grada Ivanca), na prostoru nekadašnjeg eksploatacionog polja pješ čare Jerovec. S podru čja Grada Lepoglave sakupljaju se manje koli čine neopasnog tehnološkog otpada i opasnog otpada. Tehnološki neopasni otpad i opasni otpad sakuplja se od ovlaštenih pravnih osoba, dostavlja se na obradu i pod kontrolom je nadležnih državnih službi. Otpadne gume, otpadna ulja, olupine vozila, elektroni čki i elektronski otpad, a prema odluci Ministarstva zaštite okoliša i energetske u činkovitosti, sakupljaju za to ovlašteni koncesionari za podru čje cijele Varaždinske županije. Selektiranje sekundarnih sirovina omogu ćuje smanjivanje ukupne koli čine otpada, a u posebno ozna čene kontejnere selektirano se odlaže papir, staklo, PET i metal. Povremeno se uz vodotokove i u šumarcima istovaruje otpad koji degradira prirodu i okoliš. Grad ima zaposlenog komunalnog redara, pod čijim je nadzorom i nelegalno odlaganje otpada. Divlja odlagališta (kojih je najviše na podru čju Podgorja) uz znatne troškove sanira Grad Lepoglava. Donošenjem Odluke o komunalnom redu i organiziranom prikupljanju otpada u najve ćoj je mjeri riješen problem divljih odlagališta.

6.1.2. Otpadne vode

Danas na podru čju Grada Lepoglave ne postoji kanalizacija koja bi činila jedinstven sustav odvodnje otpadnih voda. U središnjem dijelu grada pojedina čni kanali gra ñeni su sporadi čno prema trenutnim potrebama, sa ciljem da se otpadne i oborinske vode odvedu izvan neposrednog mjesta stanovanja. Postojeća kanalizacija mješovitog je tipa, sa direktnim ispustima u najbliže lokalne vodotoke. Izra ñeno je idejni projekt za izradu sustava odvodnje "Odvodnja i pro čiš ćavanje otpadnih voda grada Lepoglave" te isho ñena i lokacijska dozvola. Na temelju idejnog rješenja se trenutno ishode sve potrebne dozvole na temelju kojih će se pristupiti izradi glavnog projekta koji je nužan za po četak izgradnje cjelovitog sustava odvodnje i pro čiš ćavanja otpadnih voda te ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda, koji će obuhvatiti naselja O čura, Muri čevec, Šumec,

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Purga Lepoglavska, Vulišinec, Lepoglava (centar, zapad, istok) i Čret, odnosno ukupno 4.987 stanovnika. U naselju Kamenica u izradi sustav odvodnje i pro čiš ćavanja fekalnih i oborinskih voda (3 kanala i 3 ure ñaja za pro čiš ćavanje manjeg kapaciteta), čime će postati prvo naselje sa kompletnim sustavom odvodnje.

6.1.3. Kakvo ća zraka

Na podru čju grada ne postoje sustavna mjerenja kakvo će zraka. Otpadne vode od doma ćinstava, infrastrukturnih objekata i industrije nekontrolirano se ispuštaju iz septi čkih jama u otvorene odvodne jarke i vodotoke ili u okolni teren, čime se zaga ñuju površinske i podzemne vode i šire neugodni mirisi. Trenutno je najteža situacija u središnjem dijelu grada i podru čju uz lijevu obalu rijeke Bednje, gdje živi najve ći broj stanovnika bez riješene odvodnje otpadnih voda. Osnovni izvori one čiš ćenja zraka su aerosoli koje produciraju industrijski pogoni i gra ñevna industrija. U svrhu poboljšanja stanja provode se sve zakonske mjere, a potrebno je postaviti automatsku mjernu stanicu za kontrolu kvalitete zraka.

6.2. Zašti ćeni dijelovi prirode

6.2.1. Spomenik prirode

Gaveznica – Kameni vrh u Lepoglavi (površine 0,06 km²), jedini je sa čuvani fosilni vulkan i nalazište minerala ahata u Hrvatskoj i svrstava se u kategoriju geoloških spomenika prirode. Udruga Lepoglavski ahat bavi se eksploatacijom ahata u turisti čko-promotivne i edukativne (stru čne ekskurzije škola) svrhe.

6.2.2. Biljne i životinjske vrste

Ve ći broj posebno vrijednih dijelova prirode potrebno je zaštititi na državnoj ili lokalnoj razini i sa čuvati kao sastavni dio zajedni čke prirodne baštine. Do danas je zakonski zašti ćen neznatni dio ovih vrijednosti, a tek predstoji njihova temeljitija inventarizacija. No, ve ć i na temelju postoje ćih podataka i saznanja o biološko-krajobraznoj raznolikosti Grada Lepoglave mogu se prepoznati tipovi staništa i vrste koje se u Strategiji prostornog ure ñenja Republike Hrvatske, Strategiji i akcijskom planu zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, te u Prostornom planu Varaždinske županije tretiraju kao prioritet za pokretanje njihove zakonske zaštite. Stru čnjaci Hrvatskog biospeleološkog društva izradili su speleološki i biospeleološki katastar Ravne Gore. Istraživanjem, koje je po čelo 2006. godine, utvr ñena su 63 podzemna objekta u kojima je otkriveno 7 pravih špiljskih životinja i 17 troglofitnih organizama, od čega su neke posve nove vrste. Najvažniji je nalaz relikt živog

PUR Lepoglava ožujak 2009. podvodnog fosila, koji dokazuje pripadnost Ravne Gore Alpama i Alpskoj fauni, budu ći da je u svijetu prona ñen još samo jedan takav i to u švicarskih Alpama. Prona ñene su dvije endemske vrste, jednakonožni kopneni ra čić (Androniscus dentiger croaticus) i kornjaš tr čak (Laemostenus schreibersi croaticus), najzna čajnije endemske vrste u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Katastar će, uz ostalo, poslužiti i kao argument za proglašenje regionalnog parka prirode Ravna Gora. Rasprostranjenost ve ćine zašti ćenih vrsta, prema Prostornom planu Varaždinske županije, na podru čju Grada Lepoglave nije istražena, te vrste i njihova staništa izložena su svim oblicima pritisaka od strane čovjeka, a time i opasnosti od izumiranja.

SNAGE • Pravilno skladištenje i preuzimanje otpada (selektiranje i odvoz) • Zašti ćen spomenik prirode Gaveznica

SLABOSTI • Divlja odlagališta i istovar otpada u prirodi izvan službenog odlagališta • Odroni tla • Slabija kvaliteta zraka zbog mehani čkog one čiš ćenja i neugodnih mirisa otpadnih voda • Nema sustava kanalizacije • Nema inventarizacije i sustavnog monitoringa biljnih i životinjskih vrsta na podru čju grada Lepoglave

PUR Lepoglava ožujak 2009.

7. Gospodarstvo

7.1. Struktura gospodarstva i vanjskotrgovinska razmjena

Stanje registriranih poduzetnika krajem 2001. godine 2 iskazuje se prema slijede ćim podacima: Trgova čka društva: • Poljoprivreda (uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji, uzgoj povr ća i dr.); • Proizvodnja gra ñevinskog materijala (va ñenje šljunka i pijeska, proizvodnja premaz. proizvoda i dr., proizvodnja opeke i crijepa i sl.); • Tekstilna industrija (proizvodnja tekstila, prerada, proizvodnja vanjske odje će), • Prehrambena industrija (proizvodnja kruha, peciva i dr.); • Drvna industrija (proizvodnja piljene gra ñe i impregnacija, proizvodnja gra ñevne stolarije i elemenata, proizvodnja stolica i sjedala, proizvodnja ostalog namještaja; • Oprema - proizvodnja (ostalo) - proizvodnja cisterni, rezervnih dijelova i sl. od metala, rashladne i ventilatorske opreme, igara i igra čaka, predmeta od plasti čnih masa; • Energetika (proizvodnja i distribucija elektri čne energije); • Cestovni promet (cestovni prijevoz robe); • Gra ñevinarstvo (izgradnja objekata niskogradnje, instalacije za plin i dr., podizanje zgrada (visokogradnja), rušenje gra ñevinskih objekata, zemljani radovi); • Trgovina (trgovina na veliko motornih vozila, ostale trgovine na veliko /Žarovnica, Kamenica, Lepoglava/, trgovine na veliko s povr ćem, posredovanje u trgovanju raznim proizvodima /Žarovnica, Lepoglava/, ostala trgovina na malo, nespecificirana trgovina na veliko živežnim namirnicama, trgovina na malo kozmeti čkim proizvodima, posredovanje u trgovini poljoprivrednim i drugim strojevima, trgovina na veliko elektri čnim aparatima). Stanje registriranih obrtni čkih i zanatskih radnji na podru čju Grada Lepoglave je sljede će: • Trgova čki obrt , Ugostiteljski obrt, opskrba pripremljene hrane, autoprijevoznici, automehani čari, slasti čari, frizeri, servis strojeva i opreme, ordinacija op će medicine, lije čnik, stomatolozi, limari, mesari, proizvodnja i prerada mesa, drvna galanterija, gra ñevinska djelatnost, ostale djelatnosti. Uz navedeno, na podru čju Grada Lepoglave gospodarsku aktivnost ostvaruju i izdvojeni pogoni u sljede ćim djelatnostima:

2 Prema podacima stru čnih službi Grada Lepoglave.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

• proizvodnja gra ñevinskog materijala (proizvodnja asfalta), • tekstilna industrija (proizvodnja konfekcije i trikotaže). Tako ñer se proširenim djelatnostima poduzetnika iz područja Grada realiziraju sljede će gospodarske aktivnosti: • Tekstilna industrija (izrada odje će /konfekcija/) • Drvna industrija (izrada namještaja od pru ća), • Trgovina (proizvodnja kruha, trgovina na malo prehrambenih proizvoda). Na podru čju Lepoglave zna čajni su tradicionalni obrti koji čine osnovu za razvoj turizma: košaraštvo, čipka, izrada proizvoda od šibe, slame, komušine.

Tablica 7: Podaci o uvozu /izvozu za 2006. i 2007. godinu (u tisu ćama kuna)

Izvoz Uvoz

indeksi indeksi I. – XII. 2006. I. – XII. 2007. I. – XII. 2006. I. – XII. 2007. I. – XII. 2007. I. – XII. 2007. I. – XII. 2006. I. – XII. 2006. Varaždinska županija 3 973 233 4 475 295 112,6 3 839 361 4 022 049 104,8 Gradovi Ivanec 346 580 388 079 112,0 290 782 296 906 102,1 Lepoglava 53 121 39 752 74,8 59 646 29 815 50,0 Ludbreg 332 491 287 766 86,5 310 070 306 669 98,9 Novi Marof 125 330 140 921 112,4 109 373 143 445 131,2 Varaždin 1 362 640 1 611 544 118,3 2 139 097 2 438 303 114,0 Varaždinske Toplice 22 707 26 745 117,8 30 097 29 475 97,9 Izvor: DZS

Iz priložene tablice vidljivo je da su u gospodarskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni 2007. godine zabilježeni nepovoljni rezultati: izvoz je smanjen za gotovo četvrtinu, a uvoz preplovljen u odnosu na 2006.godinu. To su ujedno i najlošiji rezultati promatrano na razini Varaždinske županije koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Analizom poslovanja poduzetnika prema NKD djelatnostima, zamjetan pad prihoda, rashoda i dobiti prije oporezivanja ostvaren je u prera ñiva čkoj industriji, što je i utjecalo na ukupnu sliku vanjskotrgovinske razmjene.

7.2. Zapošljavanje

Godine 2001. od ukupnog stanovništva na podru čju Grada Lepoglave je bilo 2.809 zaposlenih, odnosno 82% od ukupnog aktivnog stanovništva, koje broji 3.436 stanovnika (za usporedbu, taj je postotak u 1991. iznosio 60 %).

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Tablica 8: Zaposleni prema pretežitoj aktivnosti po položaju u zaposlenju, djelatnosti i spolu u Lepoglavi 2001. godine

Ukupno 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 UK 2809 375 - 34 802 4 172 180 79 104 11 39 456 110 81 64 298 M 1644 173 32 358 3 169 82 24 91 2 26 362 22 18 40 242 ž 1165 202 2 444 1 3 98 55 13 9 13 94 88 63 24 56 Izvor : DZS, Popis stanovništva 2001.g.

Legenda: 1 – poljoprivreda/lov/šumarstvo 2 – Ribarstvo 3 – Rudarstvo / va ñenje 4 – Prera ñiva čka industrija 5 – opskrba elektri čnom energijom, plinom i vodom 6 – Gra ñevinarstvo 7 – Trgovina 8 – Hoteli i restorani 9 – Prijevoz, skladištenje i veze 10 – Financijsko posredovanje 11 – Poslovanje nekretninama 12 – Javna uprava i obrana 13 – Obrazovanje 14 – Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 15 – Ostalo 16 - Rad u inozemstvu

Tablica 9: Pregled evidentiranih nezaposlenih osoba u Lepoglavi prema razini obrazovanja 2004. – 2008.

BEZ ŠKOLE SŠ SŠ/4 I I OSNOVN ZANIMANJ VIŠE GIMNAZIJ VSS/MAG UKUPNO/ VŠS NEZAVRŠE A ŠKOLA A DO 3.G. GODIN A /DR ŽENE NA OŠ I KV/ VKV A UK/Ž UK/Ž UK/Ž UK/Ž Ukupno/Žene UK/Ž UK/Ž 7 / 5 365 / 245 19 / 7 92 / 64 153 / 106 69 / 51 10 / 7 6 / 5 31.12.2008. (71,4 ( 67%) (36,8%) (70%) (69 %) (74 %) (70%) (83 %) %) 7 / 6 376 / 250 25 / 7 86 / 60 150 / 104 96 / 65 9 / 6 3 / 2 31.10.2007. (85,7 (66,5%) (69,8%) (69,3%) (67,7%) (66,7%) (67%) (28%) %) 9 / 8 434 / 267 28 / 9 108/ 70 177 / 105 94 / 62 16 / 12 2 / 1 31.12.2006. (88,9 (61,5%) (64,8%) (59,3%) (66%) (75%) (50%) (32,1) %) 11/8 437 / 272 13 / 2 88 / 57 223 / 134 84 / 59 10 / 7 8 / 5 31.12.2005. (72,7 (62,2%) (64,8%) (60,1%) (70,2%) (70%) (62,5%) (15,4) %) 6 / 5 434 / 249 13 / 3 78 / 50 233 / 124 91 / 60 8 / 5 5 / 2 31.12.2004. (83,3 (57,4) (23,1%) (64,1) (53,2%) (65,9%) (62,5) (40%) %) Izvor: HZZ 2009.

U tablici su iskazani podaci dobiveni iz HZZ-a i odnose se na ukupan broj nezaposlenih osoba na podru čju grada Lepoglave. Zna čajan je udio ženske populacije u ukupnom broju nezaposlenih na podru čju grada i iako se ukupan broj nezaposlenih smanjuje, udio ženskog nezaposlenog stanovništva je u porastu. Prema podacima HZZ-a, podru čne

PUR Lepoglava ožujak 2009. službe Varaždin, broj nezaposlenih na dan 31. prosinca 2008. iznosio je 365 prijavljenih osoba. Evidentan je pad broja nezaposlenih osoba, iako je struktura prema spolu i dalje nepovoljna u odnosu na nezaposleno žensko stanovništvo.

500 450 ukupno 400 NKV 350 OŠ 300 KV/VKV 250 SŠ (min 4) 200 150 GIMNAZIJA 100 VŠS 50 VSS/MG/DR 0

ne e ž .10.2007. .12.2008. 31.12.2004.31.12.2005. 31.12.2006.31.10.2007.31.12.2008. 31.12.2004.31.12.2005. 31.12.2006.31 31

Prema iskazanim podacima, ve ćina zaposlenih (gotovo tre ćina) s podru čja Grada Lepoglave radila je u prera ñiva čkoj industriji, djelatnostima s niskom akumulacijom i niskim pla ćama zaposlenika. U sljede ćim tabelama donosimo pregled pokazatelja poslovanja privrednih subjekata grada Lepoglave: Tablica 10: Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika od 1999. – 2007. godine grada Lepoglave

N A Z I V 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2007. Broj poduzetnika - 50 - 52 - 56 58 60

Broj zaposlenih 681 649 728 774 761 768 822 751 Indeks 95,30 112,17 106,32 98,32 100,92 107,03 91,36 Ukupni prihodi 169.714 194.208 262.155 266.480 305.215 317.285 332.108 317.770 Indeks 114,43 134,99 101,65 114,54 103,95 104,67 95,68 Ukupni rashodi 172.640 189.685 255.835 263.601 296.238 320.363 328.682 310.624 Indeks 109,87 134,87 103,04 112,38 108,14 102,60 94,51 Dobit prije oporezivanja 11.277 13.943 10.063 8.476 15.160 4.885 9.627 10.428 Indeks 123,64 72,17 84,23 178,86 32,22 197,07 108,32 Gubitak prije oporezivanja 14.203 9.420 3.743 5.598 6.183 7.963 6.201 3.281 Indeks 66,32 39,73 149,56 110,45 128,79 77,87 52,91 Porez na dobit 820 1.109 883 1.237 2.125 994 1.735 - Indeks 135,24 79,62 140,09 171,79 46,78 174,55 Dobit nakon oporezivanja 10.463 12.834 9.181 7.240 13.037 3.938 7.892 8.667 Indeks 122,66 71,54 78,86 180,07 30,21 200,41 109,82 Gubitak nakon oporezivanja 14.211 9.420 3.743 5.598 6.186 8.010 6.201 3.283 Indeks 66,29 39,73 149,56 110,50 129,49 77,42 52,94

Konsolidirani financijski -3.748 3.414 5.438 1.642 6.851 -4.072 1.691 - rezultat Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007. ( iznosi u tisućama kn)

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Tabela 10 prikazuje trend poslovanja poduzetnika i indekse promjene u odnosu na prethodnu godinu. Evidentno je da broj poduzetnika raste od 2000. godine i pove ćan je za 20%. Broj zaposlenih je u istom razdoblju uz oscilacije rastao, tako je u odnosu na 2000. godinu zaposleno stotinjak radnika više (iako je 2005. god. bila znatno povoljnija s 822 zaposlena). No, gospodarske aktivnosti u cjelini obilježene su smanjenjem ukupnog prihoda (ali i rashoda), dobit je uz oscilacije u promatranom razdoblju na razini 2001. godine, kao i gubitak. Indeks ekonomi čnosti poslovanja (ukupni prihod/ukupni rashod) iznosi 1.023 i u odnosu na prethodne godine prikazuje tendenciju rasta.

Poslovanje poduzetnika 1999.-2007.

350000 300000 Broj zaposlenih 250000 Ukupni prihodi Ukupni rashodi 200000 Dobit prije oporezivanja 150000 Gubitak prije oporezivanja 100000 Porez na dobit 50000 Dobit nakon oporezivanja 0 Gubitak nakon oporezivanja Konsolidirani financijski rezultat -50000 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2007.

Tablica 11: Prosje čna neto pla ća 1999.-2005. Naziv 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Prosje čna 2.100 2.154 2.659 2.812 2.922 3.102 3.248 3.250 3.389 neto pla ća

102,57% 123,44% 105,75% 103,91% 106,16% 104,71% 100,06% 104,28%

Izvor : Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Prosje čna neto pla ća i broj zaposlenih

4.000 3.500 3.000

a Prosje čna

ć 2.500 neto pla ća 2.000 Broj zaposlenih 1.500 Neto pla Neto 1.000 500 0

. . 99 00 9 0 1 2 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Godina

Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007.

Prosje čne neto pla će bilježe ve će pove ćanje 2001. godine i nastavljaju rasti do 2007. godine po stopama od 3 - 6% godišnje. Broj zaposlenih je u laganom porastu, sa povremenim oscilacijama po godinama, dok je 2007. godine zabilježen pad broja zaposlenih od 16 posto u odnosu na 2005. godinu. Najve će prosje čne pla će ispla ćene su u sektoru poslovanja nekretninama i poslovnih usluga, dok je najniža u prera ñiva čkoj industriji. Prema podacima FINA-e, 2007. godine dolazi do promjene koju karakterizira smanjenje broja zaposlenih u gospodarstvu, smanjenje ukupnih prihoda i rashoda tvrtki te smanjenje gubitaka prije i nakon oporezivanja. Pozitivan trend gospodarstva karakterizira pove ćanje broja tvrtki, porast dobiti prije oporezivanja od 8% i dobiti nakon oporezivanja od 9%.

7.3. Pregled poslovanja poduzetnika

U Lepoglavi je registrirano 60 malih i srednjih tvrtki koje su prema podacima FINA-e za 2007. godinu zapošljavale 751 radnika, a ukupna dobit svih tvrtki nakon oporezivanja bila je 8.667.259,00 kuna. Najviše zaposlenih je u prera ñiva čkoj industriji (61 %), trgovini (14 %), gra ñevinarstvu (13 %) i djelatnosti eksploatacije rudnih sirovina (8%). Prema ukupnim godišnjim prihodima najviši udio u odnosu na ukupan godišnji prihod (32 %) ostvaren je u djelatnosti va ñenja ruda i sirovina (Holcim, tvrtka zapošljava 60 radnika). Iako prera ñiva čka industrija zapošljava 61 % radnika zaposlenih u MSP-ima, udio vlastitih godišnjih prihoda u ukupnom prihodu svih tvrtki iznosi samo 22 %. Od ostalih djelatnosti koje ukupnim godišnjim prihodu u najve ćem su postotku zastupljene trgovina (28 %) i gra ñevinarstvo (12 %). Od 60 aktivnih, 17 tvrtki ne zapošljava niti jednog

PUR Lepoglava ožujak 2009. radnika, a ostvaruje prihod od 1.216.250,00 kuna. 7 tvrtki zapošljava jednog djelatnika i ostvaruje ukupni prihod od 2.310.613,00 kn godišnje (ukupna dobit iznosi 79.573,00 kuna). Najve ću dobit nakon oporezivanja iskazale su tvrtka MATAN-83 D.O.O. (557.266,00 kn) i tvrtka KLASJE D.O.O. LEPOGLAVA (553.932,00 kn). Najve ći gubitak nakon oporezivanja ostvaren je u prera ñiva čkim djelatnostima (proizvodnja tekstila, kemikalija) i trgovini.

Tablice 12 – 21: Pregled poslovanja poduzetnika prema djelatnostima – usporedba 2005./2007.: Tablica 12: Ukupni prihodi Ukupni rashodi DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007 Struktura INDEKS pod. pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0,00 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0,00 0 0 0 C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 54.494 16,41 1 101.177 31.84 185,7 D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 18 130.019 39,15 21 65.145 20.5 50,1 E PROIZVODNJA ELEKTRI ČNE ENERGIJE 0 0 0 1 240 0,1 0 F GRA ðEVINARSTVO 5 28.632 8,62 8 39.114 12.31 136,61 G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 99.344 29,91 19 94.619 29,8 95,24 H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 3.667 1,10 1 1.433 0.45 39,1 K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 15.952 4,80 8 15.826 5.00 99,21 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE - - - 1 219 0.1 - U K U P N O 58 332.108 100 60 317.770 100 95,68 Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007., FINA 2007. i DZS

Tablica 13: Ukupni rashodi 2007. Ukupni rashodi DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS pod. pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0,00 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0,00 0 0 0 0 C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 50.681.000,00 15,42 1 97.866.226,00 31,5 193,1 D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 18 131.053.000,00 39,87 21 64.717.304,00 21 49,38 E PROIZVODNJA ELEKTRI ČNE ENERGIJE 0 0 1 225.982,00 0,1 0 F GRA ðEVINARSTVO 5 28.099.000,00 8,55 8 38.287.646,00 12,3 136,25 G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 97.729.000,00 29,73 19 92.329.380,00 29,7 94,97 H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0 0 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 3.442.000,00 1,05 1 1.352.841,00 0,5 39,30 K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 17.635.000,00 5,37 8 15.581.558,00 5 88,36 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 42.000,00 1 263.052,00 0,1 626,31 U K U P N O 58 328.681.000,00 100 60 310.623.989,00 100 Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007., DZS i FINA 2007.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Tablica 14: Dobit prije oporezivanja Dobit prije oporezivanja DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS pod. pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0 0 0 0 0 C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 3.812.000,00 39,60 1 3.310.211,00 32 86,84 D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 18 3.282.000,00 34,10 21 2.125.145,00 20,4 64,75 E PROIZVODNJA ELEKTRI ČNE ENERGIJE 0 0 0 1 13.868,00 0,13 0 F GRA ðEVINARSTVO 5 551.000,00 5,72 8 892.162,00 8,6 161,92 G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 1.744.000,00 18,12 19 3.093.752,00 30 177,4 H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 225.000,00 2,34 1 80.078,00 0,8 35,6 K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 12.000,00 0,12 8 912.564,00 8,8 7605 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 0 1 0 0 U K U P N O 58 9.626.000,00 100 60 10.427.780,00 100 108,3 Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007., DZS i FINA 2007.

Tablica 15: Gubitak prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS pod. pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0,00 0 0 0 0 C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 0 0,00 1 0 0 0 D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 18 4.316.000,00 69,61 21 1.697.545,00 52 39,33 E PROIZVODNJA ELEKTRI ČNE ENERGIJE 1 0 0 0 F GRA ðEVINARSTVO 5 18.000,00 0,29 8 66.304,00 2,02 368,36 G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 129.000,00 2,08 19 804.385,00 24,5 623,56 H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0 0 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 0 0,00 1 0 0 0 K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 1.695.000,00 27,34 8 668.616,00 20,4 39,45 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 42.000,00 1 44.095,00 1,3 105 U K U P N O 58 6.200.000,00 100 60 3.280.945,00 100 52,92 Izvor : Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007. , DZSI FINA 2007 .

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Tablica 16: Dobitak nakon oporezivanja Porez na dobit DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS pod. pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0,00 0 0 0 0 C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 856.000,00 49,31 1 2.957.413,00 34 345,5 D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 18 378.000,00 21,77 21 1.771.281,00 20,4 468,6 E PROIZVODNJA ELEKTRI ČNE ENERGIJE 0 1 13.868,00 0,2 0 F GRA ðEVINARSTVO 5 123.000,00 7,09 8 697.288,00 8 567 G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 329.000,00 18,95 19 2.468.890,00 28,5 750,42 H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0 0 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 45.000,00 2,59 1 63.942,00 0,7 142,1 K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 5.000,00 0,29 8 694.577,00 8 13891,54 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 0 1 0 0 U K U P N O 58 1.736.000,00 100 60 8.667.259,00 100 499 Izvor : Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007. , DZSI FINA 2007.

Tablica 17: Gubitak nakon oporezivanja Gubitak nakon oporezivanja DJELATNOST Broj 2005 Struktura Broj 2007. Struktura INDEKS pod. pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 0 0 0,00 0 0 0 0 C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 0 0,00 1 0 0 0 D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 18 4.316.000,00 69,61 21 1.697.545,00 52 39,33 E PROIZVODNJA ELEKTRI ČNE ENERGIJE 0 1 0 0 0 F GRA ðEVINARSTVO 5 18.000,00 0,29 8 66.304,00 2 368,36 G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 20 129.000,00 2,08 19 804.385,00 24,5 623,56 H HOTELI I RESTORANI 1 0 0,00 0 0 0 0 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 2 0 0,00 1 0 0 0 K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 9 1.695.000,00 27,34 8 670.366,00 20 39,56 O ZBRINJAVANJE OTPADA / OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 1 42.000,00 1 44.095,00 1,3 105 U K U P N O 58 6.200.000,00 100 60 3.282.695,00 100 53 Izvor : Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007., DZS I FINA 2007.

Tablice poreza na dobit, troškova osoblja, prosje čnim brojem zaposlenih i prosje čnom neto pla ćom po djelatnostima u nastavku su date za razdoblje 2004.-2005. godine, budu ći da su to posljednji raspoloživi podaci.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Tablica 18: Porez na dobit Porez na dobit DJELATNOST Broj 2004. Struktura 2005 Struktura INDEKS pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 1 0 0,00 0 0 0,00 0,0% C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 146 14,69 2 856 49,31 0,0% D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 16 193 19,42 18 378 21,77 195,9% F GRA ðEVINARSTVO 6 114 11,47 5 123 7,09 107,9% G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 22 514 51,71 20 329 18,95 64,0% H HOTELI I RESTORANI 0 0 0,00 1 0 0,00 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 1 1 0,10 2 45 2,59 4500,0% K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 8 26 2,62 9 5 0,29 0,0% O OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 0 1 0 U K U P N O 56 994 100 58 1.736 100 174,6% Izvor : Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007.

Tablica 19: Troškovi osoblja Troškovi osoblja DJELATNOST Broj 2004. Struktura 2005 Struktura INDEKS pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 1 7.370 15,98 0 0 0,00 0,0% C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 7.494 16,25 2 8.698 16,89 116,1% D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 16 16.940 36,73 18 26.045 50,59 153,7% F GRA ðEVINARSTVO 6 4.131 8,96 5 3.780 7,34 91,5% G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 22 7.003 15,18 20 8.835 17,16 126,2% H HOTELI I RESTORANI 0 0,00 1 0 0,00 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 1 18 0,04 2 277 0,54 1538,9% K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 8 3.163 6,86 9 3.851 7,48 121,8% O OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 0 1 0 U K U P N O 56 46.119 100 58 51.486 100 111,6% Izvor : Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007.

Tablica 20: Prosje čan broj zaposlenih na osnovi sati rada Prosje čan broj zaposlenih na osnovi sati rada DJELATNOST Broj 2004. Struktura 2005 Struktura INDEKS pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 1 83 10,81 0 0 0,00 0,0% C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 94 12,24 2 102 12,41 108,5% D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 16 421 54,82 18 525 63,87 124,7% F GRA ðEVINARSTVO 6 53 6,90 5 53 6,45 100,0% G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 22 91 11,85 20 107 13,02 117,6% H HOTELI I RESTORANI 0 0 0,00 1 0 0,00 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 1 1 0,13 2 5 0,61 500,0% K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 8 25 3,26 9 30 3,65 120,0% O OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 0 1 0 U K U P N O 56 768 100 58 822 100 107,0% Izvor : Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Tablica 21: Prosje čna mjese čna neto pla ća po zaposlenom Prosje čna mjese čna neto pla ća po zaposlenom DJELATNOST Broj 2004. Struktura 2005 Struktura INDEKS pod. 0 Fizi čke osobe bez djelatnosti 0 0 0 0 A POLJOPRIVREDA, LOV ŠUMARSTVO 1 4.500 145,07 0 0 0,00 0,0% C RUDARSTVO I VA ðENJE 2 4.100 132,17 2 4.379 134,82 106,8% D PRERA ðIVA ČKA INDUSTRIJA 16 2.207 71,15 18 2.681 82,54 121,5% F GRA ðEVINARSTVO 6 3.975 128,14 5 3.696 113,79 93,0% G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO 22 3.664 118,12 20 3.957 121,83 108,0% H HOTELI I RESTORANI 0 0 0,00 1 0 0,00 I PRIJEVOZ, SKLADIŠTENJE I VEZE 1 1.020 32,88 2 2.928 90,15 287,1% K POS. NEKRETN.,IZNAJM.I POSLOV.USLUGE 8 5.036 162,35 9 6.068 186,82 120,5% O OS. DRUŠTVENE, SOCIJ.I OSOBNE USLUGE 0 1 0 U K U P N O 56 3.102 100 58 3.248 100 104,7% Izvor: Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, 2007.

Analizom podataka možemo zaklju čiti da je ostvaren veliki porast prihoda i broja zaposlenih (u postocima) u djelatnostima, što se pripisuje činjenici da na podru čju grada od 2005. godine posluje tvrtka „Holcim“. Tvrtka Holcim zastupljena je u djelatnostima gra ñevinarstva, trgovine, prijevoza, skladištenja i veza te poslovnim uslugama u kojima je evidentan zna čajan porast ukupnog poslovanja. Stanje u gospodarstvu prema rezultatima poslovanja poduzetnika u 2007. godini su sljede ći: najve ći porast dobiti prije i nakon oporezivanja, ostvaren je u sektoru gra ñevinarstva, trgovini te iznajmljivanju i ostalim poslovnim uslugama. Te djelatnosti ujedno bilježe i najve ći porast gubitaka nakon oporezivanja.

7.4. Financijska sposobnost i ulaganje

Varaždinska županija i njene jedinice lokalne samouprave nastoje privu ći ulaga če nizom pogodnosti (niska cijena otkupa zemljišta, osloba ñanje investitora od pla ćanja komunalnog doprinosa, osiguravanjem priklju čaka na infrastrukturu i niz drugih pogodnosti). Grad Lepoglava ima status brdsko-planinskog podru čja, zna či umanjen porez na dobit i porez na dohodak (u skladu sa Zakonom o porezu na dobit), umanjen porez na tvrtku ili naziv, smanjena je komunalna naknada i komunalni doprinos pravnim i fizi čkim osobama („Odluka o poticajnim mjerama za razvoj poduzetništva na podru čju grada Lepoglave“), a ovisno o broju zaposlenih radnika. U izgradnju i opremanje poduzetni čke zone Grad je uložio 7.060.880,42 kune (troškovi projekta, otkup zemljišta, izgradnja infrastrukture). Prora čun Grada Lepoglave za provo ñenje svih aktivnosti iz svog djelokruga za 2009. godinu iznosi 32.364.000,00 kuna.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

7.5. Poduzetni čke zone

Poduzetni čka zona Lepoglava smještena je uz državnu cestu D35 Varaždin-Švaljkovec, 30 km od ulaza na autocestu A4 Zagreb Gori čan, grani čni prijelaz Zlogonje-Meje udaljen je 17 km. Usvojena je prostorno-planska dokumentacija i postoje lokacijske i gra ñevinske dozvole za infrastrukturu.

Poduzetni čka zona Lepoglava

Izvor : Katalog poslovnih zona Varaždinske županije

Površina Poduzetni čke zone, uklju čuju ći prometnice i javne površine iznosi 55,5 hektara, od čega Faza 1 obuhva ća 18 ha površine i proizvodne je namjene. Površina od 37,5 ha rezervirana je za uslužne djelatnosti (skladišta, trgovina i sl.). U okviru tog dijela poduzetni čke zone definirani je prostor Jug Faza 1 za koji se izra ñuje projektna dokumentacija za izgradnju ceste, javne rasvjete i kanalizacije. Do sada su izgra ñeni objekti na 10 parcela tako da je u proizvodnoj funkciji 111.300 m 2 površine zone. Preostali dio zemljišta je neizgra ñen, a slobodno je još 42 ha za prodaju. Prema koeficijentu izgra ñenosti mogu će je izvršiti parcelaciju oko 130 parcela prosje čne veli čine 3.000 m². U privatnom je vlasništvu je 85% zemljišta u zoni (36 ha), a u vlasništvu grada Lepoglave je samo 15%, odnosno 6 ha. Poduzetni čka zona omogu ćava bavljenje svim aktivnostima i trenutno u njoj djeluju metalska, drvoprera ñiva čka i kemijska industrija te trgova čke, servisne i logisti čke usluge.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

TVRTKE I OBRTI U POSLOVNOJ ZONI I BROJ ZAPOSLENIH:

• SITON-TEX d.o.o. (tekstil) – 93 zaposlenih • HODALJ-GORA d.o.o. (pilana) – 35 zaposlenih • MONTAL d.o.o. (metalska bravarija) – 23 zaposlenih • MONTAL – VE d.o.o. (izrada plasti čne stolarije) – 5 zaposlenih • KERAMIKA Auguštanec (keramika) – 13 zaposlenih • TMT Čakovec – pogon Lepoglava (metalna industrija) - 100 zaposlenih • CESTA Varaždin d.d. (asfaltna baza) – 10 zaposlenih

Sedam tvrtki koje djeluju u poduzetni čkoj zoni zapošljava ukupno 279 radnika. Bitna pretpostavka za cjelovitu izgradnju komunalne infrastrukture je izgradnja sustava odvodnje i zaštite voda. To je zaseban projekt koji rješava odvodnju centra Lepoglave uklju čivo odvodnju i pro čiš ćavanje voda za prigradska naselja i poduzetni čku zonu, a vrijednost ukupnih ulaganja iznosi 8.000.000,00 eura.

Izgra ñenost infrastrukture:

• Struja – trafostanica 10(20)/04 KV ; • Glavni strujni vod je uzoni – potrebna izgradnja razvodne mreže; • Plin se nalazi uz budu ću glavnu prometnicu – razvod će ovisiti o potrebama (kapacitetu) budu ćeg ulaga ča; • Kanalizacija nije izgra ñena, ali kroz zonu prolazi glavni kolektor na koji će se vezati budu ća kanalizacija; • Servisni putovi: - postoje ći asfaltirani cca. 200 metara - novoizgra ñeni 100 metara - u fazi projektiranja i izgradnje do kraja godine (600 m)

Neposredno uz zonu prolazi državna cesta D35 i željezni čka pruga Varaždin – Golubovec.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

SNAGE • Formirana Poduzetni čka zona je djelomi čno u funkciji • Poticajne mjere za ulaganja i smanjeni porezi i doprinosi (status brdsko – planinskog podru čja) čine podru čje primamljivijim za ulaga če od ostalih podru čja županije • Broj poduzetnika u stalnom porastu

SLABOSTI • Opremljenost Poduzetni čke zone nije potpuna • Neraš čiš ćeni imovinsko-pravni odnosi u poduzetni čkoj zoni • Velik je broj zaposlenih u prera ñiva čkoj industriji sa vrlo niskim prosje čnim pla ćama • Gotovo tre ćina tvrtki ne zapošljava niti jednog radnika • Stagnacija neto pla ća • Smanjenje broja zaposlenih u gospodarstvu • Udio žena viši od 60% u ukupnom broju nezaposlenih

PUR Lepoglava ožujak 2009.

8. Poljoprivreda

8.1. Op ćenite informacije

Poljoprivreda se temelji na ograni čenim resursima (manjak tala visoke kvalitete, konfiguracije tla), što obavezuje na racionalno gospodarenje i zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene, degradacije i one čiš ćenja. Broj selja čkih čisto poljoprivrednih gospodarstava u stalnom je opadanju, a pove ćava se broj mješovitih poljoprivrednih gospodarstava, kao i starosna dob pojedinih članova gospodarstava. Poljoprivredna proizvodnja služi ve ćinom za zadovoljavanje vlastitih potreba, a intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom bavi se Kaznionica Lepoglava, za vlastite potrebe. Orani čna biljna proizvodnja (uglavnom vrlo blage padine brežuljaka) usmjerena je pretežito na ratarsko-sto čarsku proizvodnju. Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine na podru čju grada se 1.791 ku ćanstava bavi poljoprivredom. Ograni čavaju ći čimbenici bržeg razvitka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava su usitnjenost i rasparceliranost posjeda, nedovoljna specijalizacija proizvodnje i poznavanje tržišta, te nedostatak vlastitog, inicijalnog kapitala. Livadske površine (315 ha) prostiru se pretežito uz dolinu rijeke Bednje i njene pritoke, degradiranog su biljnog sastava i daju niske i nekvalitetne prinose sto čne hrane. Pomla ñivanje i dosijavanje tih površina kvalitetnijim travama pridonijelo bi pove ćanju kvalitete ishrane stoke . Biljna proizvodnja je ekstenzivna, a nedostatak hranjiva djelomi čno se nadomješta stajskim gnojivom. Organizirane kontrole i zaštite poljoprivrednih zemljišta nema. Proces deagrarizacije zahvatilo je i ovo gradsko podru čje, pa je u odnosu na desetgodišnje razdoblje broj i udio poljoprivrednog stanovništva u opadanju kao i udio aktivnih poljoprivrednika u aktivnom stanovništvu. Najmanji udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu imaju Vulišinec i Lepoglava. Poljoprivreda je i dalje prisutna u gradskom podru čju, ali sve manje, što je vidljivo iz Popisa 2001. godine.

Tablica 22: Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti 2001. godine

UKUPNO AKTIVNO UZDRŽAVANO UDIO U POLJOPRIVREDNO POLJOPRIVREDNO POLJOPRIVREDNO % STANOVNIŠTVO STANOVNIŠTVO STANOVNIŠTVO Broj % Broj % Broj % Poljop. u Aktivno.u ukupnom ukupnom stanovn. akt. stan UKUPNO 491 100,0 370 75,5 120 24,5 5,6 10,8 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Poljoprivredna proizvodnja Kaznionice Lepoglava

Od ratarskih kultura se na 75 hektara površine uzgaja je čam, kukuruz i zob koje se koriste za ishranu stoke. Povrtlarske kulture sade se na 3-5 ha, a godišnja proizvodnja iznosi oko 80 tona povr ća. Sto čarska proizvodnja odnosi se na tov svinja (500 tovljenika, 60-70 tona mesa), junadi (70 grla), mlije čnih krava (20 grla, ovaca, janjadi i konja (ukupno 320 grla). Vinogradarska i vo ćarska proizvodnja odvija se na 8,2 ha površine (uzgoj 6 sorti grož ña i šljive). U nadležnosti Kaznionice je i 350 ha šume bukve i hrasta iz kojih se godišnje 2000 m3 drva koristi u drvnoj industriji za proizvodnju namještaja te kao ogrjev. Sve proizvodne površine i sama proizvodnja odvijaju se na lokacijama Čret i Bitoševje. Sto čarska i povrtlarska proizvodnja koristi se za proizvodnju hrane za zatvorenike u Lepoglavi i Varaždinu, a ratarska proizvodnja za ishranu stoke. Ukupno je zaposleno 10 ljudi (agronom, veterinarski tehni čar, dipl. ing. šumarstva, a ostali dio posla obavljaju zatvorenici). Vino i rakija ne koriste se za zatvorenike nego se prodaju putem restorana u sklopu kaznionice. Sve aktivnosti baziraju se ne na tržnoj osnovi nego na osnovi “Radne terapijske okupacije zatvorenika”, a ostvaruje se ostvaruje i odre ñena dobit. Zemljište je u državnom vlasništvu i dano je Kaznionici na korištenje. U vlasništvu Kaznionice je i 5 ha umjetnih jezera na Bitoševju koja trenutno nisu u funkciji.

8.2. Proizvodni modeli

8.2.1. Biljna proizvodnja

Na podru čju grada Lepoglave pod obradivim poljoprivrednim površinama je 2.902 ha, a pod šumama 3.209 ha, podijeljeno na 53.000 parcela (prosje čna veli čina parcela je 0,13 ha, odnosno prosje čno 2 ha po gospodarstvu). Proizvodnja je ekstenzivna, bez tržnih viškova.

Povrtlarstvo i cvje ćarstvo

Podru čje grada Lepoglave zbog malih površina u vlasništvu proizvo ñača idealno je za proizvodnju povr ća i ekološke proizvodnje na zapuštenim oranicama, gdje godinama nisu upotrebljavani niti pesticidi niti umjetna gnojiva ili u plastenicima koji se mogu smjestiti na takve male površine. Premda postoje pretpostavke, uzgojem povrća i cvje ćarstvom trenutno se ne bavi se niti jedno seosko doma ćinstvo.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Ljekovito bilje

Članovi Poljoprivredne zadruge „Neven“, u suradnji sa gradom koji je ustupio neobra ñeno zemljište, posadili su u sklopu pilot projekta „Pokusno polje“ ljekovito bilje – lavandu na površini od 1,8 ha (oko 6.000 sadnica lavande), čiji otkup je organiziran i provodi ga tvrtka iz Zagreba.

Ratarstvo

Od ratarskih kultura najzastupljenije su, prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003.: kukuruz (875 ha), pšenica (220 ha), i krumpir (147 ha). Od ostalih kultura zastupljene su je čam, zob, grah i razno povr će (151 ha). Prosje čni prihodi su ispod državnog prosjeka, čemu su glavni uzro k male parcele koje ne dopuštaju suvremeni na čin proizvodnje i prirodni uvjeti.

Vinogradarstvo

Vinogradarstvo kao i proizvodnja vina, uglavnom je usmjereno na zadovoljavanje vlastitih potreba, a ve ćim dijelom su ti vinogradi zapušteni. Klimatski uvjeti vinogorja pogoduju uzgoju sorti grož ña koje su dozvoljene prema Pravilniku o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze (NN 159/04) za podregiju Zagorje – Me ñimurje, vinogorje Varaždin: rajnski rizling, traminac crveni, traminac bijeli, graševina, moslavac, sauvignon, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni, chardonnay, rizvanac, muškat žuti, muškat bijeli, zelenac slatki, veltlinac crveni, kraljevina, muškat ottonel, portugizac crni, pinot crni, frankovka, lovrijenac, zweigelt, gamay bojadiser. Prema podacima Popisa poljoprivrede 2003. ukupno je 143,11 ha pod vinogradima, a rodno je ukupno 138,47 ha odnosno od 700.000 zasa ñenih trsova rodno je samo 306.000 (43 %) trsova.

Vo ćarstvo

Vo ćarstvo predstavlja visokoakumulativnu granu poljoprivrede, no na podru čju Lepoglave prevladavaju stari, ekstenzivni nasadi koji služe za vlastite potrebe. Prema podacima popisa poljoprivrede 2003., najzastupljeniji su nasadi jabuka (1.211 stabala), šljiva (972 stabla), krušaka (894), i trešanja (645). Klimatski i pedološki uvjeti pogoduju i uzgoju sitnog vo ća (malina, kupina, jagoda). Trenutno se uzgojem kupina i proizvodnjom kupinova vina bavi jedno poljoprivredno gospodarstvo u O čuri. Trenutno proizvedu 1.500 litara vina.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

8.2.2. Sto čarska proizvodnja

Na podru čju Grada Lepoglave sto čarska proizvodnja je gotovo napuštena, prevladava stajski uzgoj stoke, što nepovoljno utje če na zdravstveno stanje i životni vijek životinja te na produktivnost proizvodnje. Prema podacima dobivenima iz Izvješ ća o stanju u poljoprivredi grada Lepoglave broj stoke je tijekom 15 godina u rapidnom padu, broj goveda je sa 1.510 smanjen na 231, a konj, nekad korišten kao pomo ć u radu na poljoprivrednim gospodarstvima, je pred nestankom. U posljednje vrijeme sve se više nabavljaju ovce radi ispaše na zapuštenim pašnjacima, ali nema intenzivnog uzgoja.

Tablica 23: Broj najzastupljenijih vrsta životinja na u doma ćinstvima

VRSTA KRAVE SVINJE OVCE KOZE KUNI ĆI PERAD Broj 231 (2008.) 1879 2 85 (2008.) 1306 28791 Izvor : DZS, Popis poljoprivrede 2003. i Izvješ će o stanju poljoprivrede 2007. grada Lepoglave

Govedarstvo

Broj krava i doma ćinstava koja drže krave na podru čju grada u stalnom je padu tijekom posljednjih 20 godina, s time da je najve ći pad zabilježen u doma ćinstvima koja su držala po jedno ili dva grla, dakle za vlastite potrebe, Sukladno tome, posljednjih se godina zahvaljuju ći poticajnim mjerama Grada pove ćao se broj doma ćinstava koja imaju 5 i više grla, dakle okre ću se intenzivnom uzgoju:

Tablica 24: Promjene broja grla muznih krava od 1991. – 2008.

BROJ KRAVA 1991. 2001. 2007. 2008. PO DOMA ĆINSTVU 1 krava 571 286 120 89 2 krave 347 108 33 35 3 krave 52 25 5 7 4 krave 21 4 1 - 5 krava 1 1 1 2 6 krava - - - - 7 krava - - 3 - 8 krava - - - 1 9 krava - - - - 10 krava - - - 2 Broj 992 424 163 136 doma ćinstava koja drže krave Ukupan broj 1510 598 231 218 krava Izvor : Izvješ će o stanju poljoprivrede 2007. grada Lepoglave

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Promjene broja muznih krava 1991.-2008.

4000 3500 Ukupan broj krava 3000 2500 Broj doma ćinstava koja drže krave 2000 2 krave

Broj Broj grla 1500 1000 1 krava 500 0 1991. 2001. 2007. 2008. Godina

Zabrinjavaju ći je pad broja krava, posebice za reprodukciju, poglavito stoga što je govedarstvo oduvijek dominiralo u poljoprivrednoj proizvodnji ovog kraja. Glavni uzroci takvog stanja su neprimjerena poticajna politika od strane države, mljekarska industrija ukinula je veliki broj sabirnih mjesta za mlijeko pa je veliki broj proizvo ñača zbog udaljenosti sabirnih mjesta prestao nositi mlijeko, a time i uzgajati krave, nosioci poljoprivredne proizvodnje bila su stara čka doma ćinstva, smanjen je interes stanovnika za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Svinjogojstvo

Svinjogojska proizvodnja na podru čju grada Lepoglave je ekstenzivna. Doma ćinstva tove svinje uglavnom za svoje potrebe, sa zanemarivim tržnim viškovima. Na podru čju grada postoje napuštene svinjogojske farme koje je mogu će aktivirati. Posljednjih godina sto čari se okre ću uzgoju krma ča za rasplod i odojke jer ta proizvodnja ne traži puno radne snage ni velika ulaganja, a troškove umjetnog osjemenjivanja podmiruje Grad.

Peradarstvo

Doma ćinstva drže nekoliko desetaka peradi, uglavnom za svoje potrebe (doma će jaje i doma će meso) i bez tržnih viškova. Tradicija uzgoja zagorskog purana na ovom podru čju je duga, a u posljednje vrijeme nekoliko doma ćinstva proizvodi za tržište.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Kozarstvo i ov čarstvo

Intenzivnim kozarstvom bavi se jedno doma ćinstvo koje drži 85 koza za proizvodnju mlijeka. Ostali drže nekoliko koza ili ovaca.

Pčelarstvo

Na podru čju grada postoji jedan ve ći p čelar sa tržnim viškovima, dok ostali p čelari imaju nekoliko košnica i proizvode med za svoje potrebe.

8.3. Tehnološki modeli za čuvanje, skladištenje i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda

Objekti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda ograni čeni su na objekte na doma ćinstvima i za vlastite potrebe u ukupnoj površini od 6.316 m². Proizvodni modeli koji bi bili prihvatljivi za daljnji razvoj poljoprivrede na podru čju grada su sjemenska proizvodnja i proizvodnja ljekovitog bilja (prema rezultatima pilot projekta). Za takvu proizvodnju potrebna je dodatna edukacija stanovništva i organiziranje proizvo ñača za zajedni čki nastup na tržištu, zajedni čku marketinšku strategiju. Obzirom da ne postoje suvremeni skladišni kapaciteti, novi proizvodni modeli iziskuju i dodatna ulaganja u prenamjenu i modernizaciju postoje ćih neiskorištenih kapaciteta.

8.4. Poticanje poljoprivredne proizvodnje

Grad Lepoglava svake godine iz prora čuna izdvaja nov čana sredstva za poticanje poljoprivredne proizvodnje prema odluci Poglavarstva. Za 2009. godinu predvi ña se sufinanciranje selja čkih gospodarstva temeljem Odluke o poticanju poljoprivredne proizvodnje i javnom pozivu za prikupljanje ponuda, sufinanciranje projekata ostalih poljoprivrednih subjekata temeljem prijava dostavljenih Gradskom poglavarstvu, projekta poticanja novih proizvoda – proizvodnja iz plastenika, subvencioniranje umjetne oplodnje krava (280,00 kn po grlu), subvencioniranje umjetne oplodnje krma ča (230,00 kn po grlu), sufinanciranje zaštitnih mreža protiv tu če (kriteriji: vinograd min. 2.500 trsova, vo ćnjak - min 300 vo ćaka), u ukupnoj vrijednosti od 300.000,00 kn. Za provo ñenje deratizacije i higijeni čarsku službu predvi ña se dodatnih 105.000,00 kuna. Poticaji države, županije (sufinanciranje ukupno 15 programa, projekata i mjera - Posebna pozornost posve ćena je potporama u sto čarstvu, za podizanje trajnih nasada (vinogradi, vo ćnjaci, bobi často vo će…), te za proizvodnju povr ća i cvije ća. Osim toga sufinancira se razvoj povr ćarstva, p čelarstva kao dopunskih, ali i glavnih djelatnosti obiteljskih gospodarstava. Osim izravnih potpora postoje još i institucionalne potpore, odnosno programi kojima se sufinancira rad državnih institucija (savjetodavna i

PUR Lepoglava ožujak 2009. selekcijska služba, obranu od tu če i dr.), te razvoj poljoprivrednih udruga i zadruga Grada Lepoglave.

SNAGE • Postoje pretpostavke za bavljenje seoskim turizmom • Geografski preduvjeti za bavljenjem vo ćarstvom (sitno vo će) i uzgoj i preradu ljekovitog bilja • Proizvodnja Kaznionice Lepoglava kao ogledni primjer intenzivne proizvodnje • Poticanje poljoprivredne proizvodnje od strane Grada

SLABOSTI • Nedovoljno seoskih doma ćinstava u turisti čkoj ponudi • Nepostojanje skladišnih kapaciteta za poljoprivredne proizvode • Zapostavljena sto čarska proizvodnja • Stari nasadi vo ćaka • Zapušteni vinogradi • Usitnjenost posjeda (0,12 ha prosjek) • Nedostatak edukacije za poljoprivrednike • Nepostojanje poljoprivredne marketinške strategije

PUR Lepoglava ožujak 2009.

9. Društvene djelatnosti

9.1. Obrazovanje

Sustav odgoja i obrazovanja na podru čju grada Lepoglave obuhva ća predškolski odgoj i osnovno obrazovanje. Na podru čju grada Lepoglave ne postoje visokoškolske ustanove niti sustav cjeloživotnog u čenja, iako takvo obrazovanje ima bitnu ulogu u zadovoljavanju potreba tržišta rada.

9.1.1. Predškolski odgoj

Zada ća je odgojnih i obrazovnih institucija da pružaju njegu, odgoj, zaštitu i čuvanje djece predškolske dobi te osigurava uvjete za obavezno osnovno školovanje. Dje čji vrti ć u Lepoglavi jedini vrti ć na podru čju grada Lepoglave i čiji je osniva č Grad, financira se iz prora čuna grada i participacijom roditelja. Dje čji vrti ć „Lepoglava“ provodi 10-satni primarni program u tri skupine u kojima ukupno boravi 75-ero djece, 6-satni program za djecu predškolske dobi u koji je uklju čeno 32-oje djece te vjerski odgoj za 32-je djece predškolskog uzrasta. Vrti ć provodi i program predškole za Grad Lepoglavu i Općinu Bednja u 6 osnovnih škola u kojima boravi 70-ero djece. U vrti ću se osim primarnih programa provode posebni program u čenja engleskog jezika „Engleska igraonica“ za 10- ero djece kojeg izvodi vanjski suradnik.

Tablica 25: Kretanje broja djece po programima u vrti ću „Lepoglava“

SKUPINA/GODINA 2004./2005. 2005./2006. 2006./2007. 2007./2008. 10-satni program 70 74 75 75 (3 skupine) 6-satni program 39 43 40 32 Predškola u OŠ 126 107 120 70 Izvor : Podaci Dje čjeg vrti ća „Lepoglava“

Dje čji vrti ć ima ukupno 10 zaposlenih, od toga su 6 kvalificirano osoblje (odgajatelji) koje kvalitetno pruža obrazovanje, odgoj, čuvanje, njegu i zaštitu djece dok je ostalo pomo ćno osoblje (2 sprema čice, 1 kuharica i 1 administrator). Kapacitet vrti ća trenutno zadovoljava potrebe stanovnika Lepoglave te nema potrebe za proširenje, a prora čunom grada predvi ñena je sanacija dotrajalih dijelova objekta. U naseljima Kamenica, Višnjica i Žarovnica odvija se program predškole u prostorima škole, jer u tim naseljima ne postoji vrti ćka ustanova.

9.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Na podru čju Grada postoje tri osnovne škole: u Lepoglavi, OŠ Ante Star čevi ća, OŠ Ivana Rangera u Kamenici i OŠ Izidor Poljak u Donjoj Višnjici. U okviru osnovne škole

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Ivana Rangera u Kamenici djeluje i podru čna škola u Žarovnici. Sve škole opremljene su knjižnicom, sportskom dvoranom i blagovaonicom.

Tablica 26: Podaci o obrazovnim ustanovama na području grada Lepoglave (šk.god. 2008./2009.)

ŠKOLA KAPACITET ZAPOSLENI UČENICI RAZREDI PROGRAMI Izvannastavni 7 Lepoglava 450 44 389 17 Izvanškolski 1 0 Izvannastavni 1 39 (27 Višnjica 300 171 10 0 učitelja) Izvanškolski 2 Izvannastavni 1 Kamenica 34 (23 PŠ 200 181 13 3 učitelja) Žarovnica Izvanškolski 4 Izvor : Osnovna škola Lepoglava

Školska zgrada OŠ Ante Star čevi ća u Lepoglavi sagra ñena je 1968. godine, a pripadaju ća školska dvorana 2004., a uz to što zadovoljava potrebe škole slobodni termini se daju u najam. U školskoj godini 2004./2005. škola po činje raditi u jednoj smjeni kao prva u Varaždinskoj županiji. Prostori školska kuhinje i blagovaonica dogra ñeni su 2008. godine. Škola je opremljena najsuvremenijom opremom (ra čunala, TV, DVD, beži čni internet), 60% nastavnika ima vlastito prijenosno ra čunalo), kabineti nastave fizike, kemije, biologije i informatike su u potpunosti opremljeni. Stru čni suradnici (psiholog, pedagog i knjižni čar) u potpunosti pokrivaju potrebe škole. Prema posebnom programu nastavu poha ña 14 u čenika. Škola posjeduje vlastiti vrt i vo ćnjak koji održava Učeni čka zadruga, a 2008. proglašen je najljepšim školskim vrtom u Hrvatskoj. U prostorima škole djeluje glazbena škola koju za podru čje Lepoglave, Ivanca i Bednje za stotinjak u čenika svakodnevno u vidu izvannastavnih aktivnosti organizira Glazbena škola Varaždin. Od 2002. godine škola nosi titulu Eko-škole, a od 2004. godine sudjeluje u programu UNICEF-a „Stop nasilju me ñu djecom“.

OŠ Ivana Rangera Kamenica u potpunosti je opremljena, ure ñeni su vanjski i unutarnji školski prostori, nastavno osoblje je u potpunosti stru čno, a u nastavnom radu im pomaže stru čno osoblje (knjižni čar, defektolog). U sastavu škole djeluje Podru čna škola Žarovnica za naselja Žarovnica i Bedenec Gornji u kojoj se odvija četverogodišnji osnovnoškolski program, a daljnje školovanje nastavlja se u OŠ Kamenica.

OŠ Izidora Poljaka u Donjoj Višnjici u potpunosti je opremljena (u čionice, kabineti, sportska dvorana, vanjski sportski tereni), osim kabineta informatike gdje je nužna obnova zastarjele opreme (19 ra čunala iz 2001. godine). Nastavu upotpunjuju stru čni

PUR Lepoglava ožujak 2009. suradnici (pedagog, defektolog i knjižni čar). Organizirana je dodatna nastava iz hrvatskog j., njema čkog j., engleskog j., matematike, kemije, biologije, povijesti, geografije i vjeronauka. U čenici su uklju čeni u slobodne aktivnosti (vez na doma ćem platnu, izrada cekera od komušine, koševa od drva i like, novinarsko-literarna sekcija, ritmi čka grupa, recitatorska grupa, pjeva čki zbor i tamburaški sastav). U sastavu OŠ Višnjica djeluje podru čna škola Cvetlin, op ćina Bednja.

Odli čni i vrlo dobri u čenici osnovnih škola s podru čja Lepoglave obi čno nastavljaju školovanje u najbližoj srednjoj školi u Ivancu i to gimnazijski i ekonomski smjer i gotovo isti uspjeh zadržavaju i u srednjoj školi. Oni u čenici koji su osmi razred završili s dovoljnim i dobrim uspjehom upisuju strukovne škole i u Ivancu i u Varaždinu i gotovo svi redovno završavaju bilo trogodišnje, bilo četverogodišnje obrazovanje.

Grad Lepoglava planira izdvojiti u 2009. godini 841.000,00 kuna za potrebe dodatnih školskih aktivnosti (škola plivanja, u čeni čke zadruge, školu čipkarstva, sport, Lidrano, učenje stranih jezika, nižu glazbenu školu, nagrade za uspjeh na natjecanjima).

9.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Na podru čju Grada Lepoglave ne postoje ustanove srednjoškolskoga obrazovanja. Učenici nastavu srednje škole poha ñaju u Ivancu, Varaždinu, Zagrebu, ovisno o programima za koje se školuju. Besplatan prijevoz za sve u čenike osigurala je Varaždinska županija i Grad Lepoglava u omjeru 50-50.

9.1.4. Visokoškolsko obrazovanje i cjeloživotno u čenje

Na podru čju Grada Lepoglave ne postoje visokoškolske ustanove niti ustanove koje provode programe cjeloživotnog u čenja. Studenti naj češ će studiraju u Varaždinu, Zagrebu i u Sloveniji. Studentima je osiguran besplatni prijevoz, a na raspolaganju su im studentski krediti Županije i stipendije Grada Lepoglave.

9.2. Zdravstvo i socijalna skrb

9.2.1. Zdravstvo

Na podru čju grada Lepoglave postoji Dom zdravlja u vidu privatnih i sektorskih ambulanti. U prostorima Doma zdravlja djeluje ambulanta fizikalne terapije. Pet ambulanti op će prakse (Lepoglava i Višnjica) pokriva potrebe stanovnika (1.743,6 pacijenta po lije čniku, što je optimalni broj pacijenata po lije čniku). Hitna medicinska pomo ć stacionirana je u Ivancu.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Postoje i sektorske ambulante primarne zdravstvene zaštite u Kamenici i Višnjici. Zubarske ambulante nalaze se u Lepoglavi i Višnjici (dva dana u tjednu stomatolog iz Lepoglave ordinira u Donjoj Višnjici). Ljekarni čka djelatnost osigurana je ljekarnom u Lepoglavi. Gorska služba spašavanja (GSS), stanica Varaždin, pokriva podru čje cijele Varaždinske županije, pa tako podru čje Ivanš čice i Ravne Gore. Služba je u svom radu jedinstvena, što zna či da je poziv ( telefon 112) bilo kojem članu Gorske službe spašavanja ujedno i poziv cijeloj službi čime se mobiliziraju svi potrebni potencijali cijele službe. U pravilu intervenira stanica koja je najbliža mjestu nesre će, a po potrebi se angažiraju i druge stanice.

9.2.2. Socijalna skrb

Domovi za umirovljenike ne djeluju na podru čju Lepoglave, ve ć se šti ćenici usmjeravaju na domove u Ivancu (Caritasov Dom za starije i nemoćne osobe "Sv. Ivan Krstitelj" u Ivancu) te domove za starije i nemo ćne u Varaždinu i Jalžabetu. Na podru čju grada, prema Popisu stanovništva 2001. godine, 20,6% stanovništva je starije životne dobi (60 i više godina). Domovi za djecu bez odgovaraju će skrbi ne postoje na podru čju grada Lepoglave, ve ć te djelatnosti preuzimaju domovi na podru čju Republike Hrvatske. Grad Lepoglava svake godine iz prora čuna sufinancira programe socijalne skrbi kojima se osigurava i ostvaruje pomo ć za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženim, nemo ćnim i drugim osobama koje same ili uz pomo ć članova obitelji zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti ne mogu iste zadovoljiti. Grad potpomaže i obiteljma u vidu sufinanciranja prehrane novoro ñen čadi, boži ćnim darovima, naknada rodiljama, prijevoza i prehrane učenika. Za te su namjene u 2009. godini predvi ñena sredstva u iznosu 880.000,00 kuna.

9.3. Sport

Uz školske sportske terene i školske sportske dvorane u funkciji su održavanja nastave tjelesno-zdravstvene kulture, a u slobodne sate daju se u najam sportskim udrugama. Obzirom da je Grad Lepoglava sve sportske objekte prenio na upravljanje i održavanje Zajednici športskih udruga, Zajednica je u obvezi u okviru raspoloživih sredstava maksimalno brinuti o objektima kako bi se isti zaštitili od propadanja i održavati ih u stalnom uporabnom I funkcionalnom stanju za potrebe svojih korisnika. Za tu namjenu potrebno je koristiti i sredstva iz zakupnina sportskih objekata, te nastojati postoje će prazne prostore dati u zakup.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Stanje vanjskih sportskih terena u Lepoglavi:

1. Sportsko rekreacijski centar Lepoglava Sportsko rekreacijski centar Lepoglava raspolaže sljede ćim sportskim terenima: nogometno igralište (trava), atletska staza (mljevena cigla), pomo ćno nogometno igralište (trava), malo nogometno igralište / poligon (trava), rukometno igralište (asfalt, tribine), teniski tereni (mljevena cigla), bo ćalište (mljeveni dolomit), stolovi za stolni tenis, 6 komada (beton), mini golf tereni (beton), paintball teren (zemlja), ruska kuglana, dje čje igralište s toboganima i ljulja čkama. Op će stanje sportskih terena nije zadovoljavaju će, nužna je sanacija i redovito održavanje. 2. Sportska dvorana Dvorana je veli čine 40x20 metara (malonogometno/rukometno) igralište. Tribine su kapaciteta 500 sjede ćih mjesta. 3. Sportski tereni uz sportsku dvoranu u Lepoglavi Košarkaško, odbojkaško igralište (asfalt) i malonogometno igralište (trava) su u lošem stanju, neodržavani, ošte ćenih tribina te je nužna sanacija. 4. Školsko sportsko igralište Školsko sportsko igralište (asfaltna podloga) je djelomi čno obnovljeno (postavljeni su novi koševi). Žarovnica i 5. Malonogometna igrališta u naseljima O čura, Viletinec

SNAGE • Mreža osnovnih škola (sa podru čnim odjeljenjima) zadovoljava potrebe stanovništva • Dobra opremljenost osnovnih škola i velik broj aktivnosti koje provode • Program besplatnog prijevoza u čenika • Dje čji vrti ć sa svojim programima pokriva potrebe stanovništva za takvim sadržajima u Lepoglavi • Pokrivena primarna zdravstvena zaštita (lije čnici i stomatolozi) i dostupnost hitne medicinske pomo ći i GSS-a • Provode se programi za pomo ć socijalno osjetljivim skupinama na podru čju grada

PUR Lepoglava ožujak 2009.

SLABOSTI • Vrti ćka ustanova je u Lepoglavi, a okolna naselja ih nemaju što predstavlja problem udaljenijim naseljima • Na podru čju grada ne postoje srednjoškolske ni visokoškolske ustanove • Neodgovaraju će stanje vanjskih sportskih terena

PUR Lepoglava ožujak 2009.

10. Turizam i kultura

Turisti čka ponuda grada Lepoglave bazira se na kulturnoj i prirodnoj baštini i potencijalima opisanim u nastavku. Unato č tome, ukupna turisti čka ponuda ne zadovoljava zahtjeve tržišta, nema smještajnih kapaciteta pa destinacija nije privla čna za duži boravak turista. Tijekom 2008. zabilježen je 401 dolazak i 786 no ćenja prema podacima i evidenciji Kaznionice Lepoglave, a prema podacima Župnog dvora 2007. godine zabilježen je broj od 6.118 posjetitelja.

10.1. Kulturna baština

Stanje kulturnih dobara na podru čju Grada Lepoglave utvr ñeno je osnovnom evidencijom i revalorizacijom, a na temelju terenskog o čevida, dostupne literature i dokumentacije. Osnovna evidencija kulturnih dobara na podru čju Grada Lepoglave:

• Povijesno naselje ili dio naselja

Naselje gradskih obilježja

Lepoglava : Urbanisti čka cjelina - potez ku ća u središtu naselja - ku će u Ulici hrv. Pavlina, evidentirano

• Povijesni sklop i gra ñevina

Civilna gra ñevina

Donja Višnjica : župni dvor, preventivna zaštita br. 03-UP/I-1150/1-1987., zgrada stare škole, evidentirano Kamenica: župni dvor, preventivna zaštita br. 03-UP/I-1038/1-1987. , stara škola iz 1863. god., evidentirano , stara škola iz 1930. god., evidentirano Lepoglava: Kurija “gostinjac” u pisano u registar kulturnih dobara br. 570 , zgrada unutar Kaznionice “Zvijezda”, evidentirano , glavna zgrada Ekonomije Čret, evidentirano

Sakralna gra ñevina

Donja Višnjica: župna crkva Blažene Djevice Marije, preventivno zašti ćeno 01- UP/I-657/1, 1978. Gorica Lepoglavska: crkva sv. Ivana Krstitelja, upisano u Registar kulturnih dobara br. 564

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Kamenica: župna crkva sv. Bartola, preventivno zašti ćeno 03-UP/I-1032/1, 1987. , grobna kapela sv. Tome, prev. zašt. 03-UP/I-1040/1, 1987. Lepoglava: sakralni kompleks župne crkve Blažene Djevice Marije i pavlinskoga samostana, crkva upisana u Registar kulturnih dobara br. 568 Lepoglava, Lepoglavska Ves: kapelica Trpe ćeg Isusa, evidentirano Purga Lepoglavska: crkva sv. Jurja, upisano u Registar kulturnih dobara br. 566 Zlogonje: kapela sv. Florijana, preventivno zašti ćeno br. 03-UP/I-1353/1 1987. Žarovnica , zaselak Štefki, brežuljak zvan Jelenac: kapela Majke Božje Sniježne (sv. Helene), preventivno zašti ćeno br. 03-UP/I-1039/1

• Memorijalna baština:

Memorijalni spomenik

Lepoglava: spomen - plo ča na Kaznionici, logor i gubilište, upisano u Registar kulturnih dobara br. 568 , spomen ćelije u Kaznionici, evidentirano , spomen - plo ča na bunaru, masovnoj grobnici žrtava fašizma u Kaznionici, evidentirano , spomen- groblje žrtava fašizma, skulptura S. Luketića, evidentirano , Ul. hrvatskih pavlina 8, spomen - plo ča na rodnoj ku ći dr. Milana pl. Šufflaya, evidentirano

Donja Višnjica: spomen plo ča NOB, na zgradi stare škole, evidentirano

Javna skulptura

Lepoglava: Marijin pil, evidentirano , Marijin pil, evidentirano Lepoglava, Lepoglavska Ves: Pil Trpe ćeg Isusa, evidentirano

• Etnološka baština:

Etnološki sklop ili gra ñevina

Pojedina čni tradicijski objekti sa čuvani su u naseljima: Donja Višnjica, Ge čkovec, Gorica Lepoglavska, Gornja Višnjica, Lepoglavska Ves, Lepoglava, Purga Lepoglavska, Rogini, Zlogonje i Žarovnica.

Od navedenih kulturnih dobara na listi zašti ćenih kulturnih materijalnih (pokretnina i nekretnina) i nematerijalnih dobara na podru čju grada Lepoglave, prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, su sljede će:

• Župna crkva Blažene Djevice Marije od Pohoda (Pozitiv), Donja Višnjica • Kapela sv. Jurja (Pozitiv), Lepoglava

PUR Lepoglava ožujak 2009.

• Crkva Bezgrešnog Za čeća Blažene Djevice Marije (Orgulje), Lepoglava • Crkva Poho ñenja Blažene Djevice Marije i kurija župnog dvora, Donja Višnjica • Kapela sv. Tome, Kamenica • Župna crkva sv. Bartola i kurija župnog dvora, Kamenica • Crkva Bezgrešnog za čeća Blažene Djevice Marije, bivši pavlinski samostan i župni dvor, Lepoglava • Kapela sv. Ivana Krstitelja, Lepoglava • Kapela sv. Jurja, Lepoglava • Kapela sv. Florijana, Zlogonje • Kapela Majke Božje Sniježne (sv. Helene), Žarovnica • Lepoglavska čipka - Lepoglavska čipka hrvatski je suvenir stoljetne tradicije na podru čju Lepoglave. Po četkom 20-tog stolje ća imala je vrlo veliki gospodarski zna čaj, a tržište je bilo diljem Europe. Čipkarstvo u Lepoglavi vezuje se uz Pavlinski red, ali prvi pisani podaci o izradi čipke potje ču iz 19. stolje ća. Izrada čipke na bati će, poznate kao lepoglavska čipka, najvažnija je ženska rukotvorina vještina u Lepoglavi i okolnim naseljima. To je čipka visoke kakvo će i ubraja se me ñu vrhunske europske čipke. Lepoglavska čipka pripada vrsti briselske čipke. Lepoglavsku čipku danas radi četrdesetak čipkarica, uglavnom prema narudžbi, koje okuplja čipkarsko društvo „Danica Broessler“ .

10.2. Prirodna baština

• Arheološki lokalitet Gaveznica – nalazište ahata - Prvo je takvo nalazište poludragog kamena ahata u Hrvatskoj i zašti ćeno je kao geološki spomenik prirode. Radi se o fosilnom vulkanu starom približno 22 milijuna godina, dimenzija 200 x 150 metara, oko kojeg su stijene visine do 60 metara. Ahat, koji se ovdje može na ći, vrsta je kalcedona u nijansama od svijetloplave do tamnosive boje. Druga se nalazišta poludragog kamenja nalaze 4 kilometara isto čno od Gaveznice. Nalaze se na sekundarnim nalazištima u glinovitom i pjeskovitom materijalu, često na kolskim putevima na cijelom podru čju Lepoglave. Ahat je mnogo svjetliji i raznobojniji, dok je ametist koji se tako ñer može na ći, svijetlo ljubi časte boje. • Ma čkova spilja - dobila je naziv po selu Ma čki, na Ravnoj gori, u blizini kojeg se • nalazi. Radi se o spilji nešto manjoj od svjetski poznate Vindije. Spilja je istražena i u njoj je prona ñeno mnoštvo kostiju iz najranijih razdoblja povijesti, čime čitav ovaj kraj obiluje.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

• Arheološki lokalitet Bra čkova pe ćina nalazi se na Ivanš čici, iznad potoka Šumec i istoimenog naselja (zapadni dio Lepoglave), a u njoj su prona ñeni tragovi ljudi iz bron čanog doba.

Ostali arheološki lokaliteti:

• Arheološki lokalitet Gorica: fortifikacija – burg Lepoglava – utvr ñeno je da je na brdu Gorica neko ć postojala utvrda, samo se ne zna je li bila srednjevjekovna, rimska ili starija. Prona ñene su zidine u dubini brda, a na vrhu je vidljiv južni hrbat grebena. Sjeverno, ispod Gorice, prona ñene su dvije žare (urne) iz bron čanog doba koje pripadaju tzv. Viroviti čkoj kulturi. • Bednjica: Bednjica, lokalitet br. 254, Glavica Breg, lokalitet br. 255 • Crkovec: Praduljek, Kr č, lokalitet br. 267 • Čret: Ciglana Čret, lokalitet br. 270 • Donja Višnjica: Donja Višnjica, lokalitet br. 273, Kukelj, lokalitet br. 274: Puhova šuma, lokalitet br. 275: Tri žakli, lokalitet br. 276, Velika Sutinska, lokalitet br. 277 • Gornja Višnjica: Gornja Višnjica, lokalitet br. 299, Pod gorom, Kostanje, lokalitet br. 300 • Jazbina Višnji čka: Jazbina Višnji čka, lokalitet br. 318 • Kamenica: Gradiš će, lokalitet br. 320 • Lepoglava: Budim, lokalitet br. 343, Lepoglava, lokalitet br. 346, arheološko nalazište na podru čju samostana i crkve Sv. Marije br. 347, O čura, lokalitet br.373 • Zalužje: Zalužje, lokalitet br. 450 • Zlogonje: Zlogonje, lokalitet br. 457 • Žarovnica: Staro selo Rogina, lokalitet br. 459, Žarovnica, lokalitet br. 460

10.3. Manifestacije

• Me ñunarodni festival čipke - Me ñunarodni festival čipke je najve ća lepoglavska manifestacija čiji je cilj promovirati vrijednost lepoglavske čipke kao etnografskog blaga. U sklopu festivala održavaju se brojne popratne manifestacije kao što su umjetni čke izložbe, znanstveno-stru čni skupovi, čipkarske i druge radionice te koncerti. Festival se održava svake godine u rujnu. • Me ñunarodni jazz festival koji se održava svake godine krajem srpnja / po četkom kolovoza, organizira lepoglavski ogranak Hrvatske glazbene mladeži. Festival se sastoji od seminara za dodatnu klasi čnu i jazz naobrazbu koji se

PUR Lepoglava ožujak 2009.

odvijaju pod vodstvom vrhunskih glazbenika školovanih diljem svijeta, te koncerata. • Dan grada i župe Lepoglava slavi se 8. prosinca, na blagdan Bezgrešnog za čeća Blažene djevice Marije. Središnji vjerski doga ñaj je sveta misa i proštenje koje okupi mnoštvo vjernika iz Lepoglave i okolnih župa. U sklopu proslave Dana grada održavaju se brojne popratne manifestacije kojima prisustvuje mnoštvo vjernika, mještana i gostiju. • Proslava blagdana patrona župe Sv. Bartola apostola u Kamenici koje se održava svake godine krajem kolovoza, jedno je od najve ćih vjerskih i pu čkih slavlja u ovome kraju. Središnja sve čanost tradicionalno zapo činje mimohodom ulicama Kamenice u kojem uz sve ćenike sudjeluje Hrvatska vojska i policija, mažoretkinje, limena glazba, vatrogasci, lovci i dr. • Manifestacija likovnih stvaraonica i radionica u čast pavlinu Ivanu Rangeru održava se krajem svibnja / po četkom lipnja, a okuplja slikare iz Varaždinske te susjednih županija i Zagreba te u čenike osnovnih škola koji pokušavaju do čarati nekadašnju slikarsku atmosferu u pavlinskom samostanu.

10.4. Turisti čka infrastruktura

TKIC – Turisti čko-kulturno-informativni centar Projekt Tourist and Cultural Information Centre - TCIC namijenjen je poboljšanju konkurentnosti lepoglavske mikroregije. U samom centru otvara se Gradska knjižnica i čitaonica s najmodernijim programskim rješenjima za pregled knjižni čne i neknjižni čne gra ñe i svih drugih relevantnih turisti čkih informacija. Unutar Centra nalaze se dvije koncertne dvorane i to manja za komorne sastave i kulturno-umjetni čka doga ñanja te ve ća dvorana za organizaciju kongresa i konferencija, prostorije za rad organizacija civilnog društva s podru čja grada, Euro-Info to čka Europske unije te niz drugih manjih sadržaja koji, objedinjeni u Turisti čko-kulturno-informativni centar čine reprezentativnu instituciju razvoja turizma i kulture.

Turisti čko društvo grada Lepoglave Turisti čko društvo grada Lepoglave kontinuirano djeluje na poticanju, unapre ñivanju i promicanju izvornih vrijednosti ovog turisti čkog podru čja /tradicije, obi čaja, etnološkog blaga i dr./, poticanju doga ñanja koja oboga ćuju turisti čku ponudu i brine o zaštiti kulturno-povijesnih spomenika. TD Lepoglave je od 2007. godine dio Turisti čke zajednice Sjeverno Zagorje (koju čine TZ Bednja, TZ Ivanec, TZ Maruševec i TZ Lepoglava).

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Galerije Na podru čju likovne umjetnosti djeluje galerija “Jamni ć” sa likovnim radovima izvornog umjetnika Dragutina Jamni ća i izlošcima lepoglavske čipke te galerija “Ivan Ranger” sa stalnom postavom likovnih dijela nastalih u okviru likovnih kolonija. Etno ku ća i zagorska klijet u Sestrancu je po mnogo čemu jedinstven objekt u lepoglavskom kraju. Etno zbirku čini velik broj uporabnih predmeta iz prošlosti obi čnog čovjeka ovog kraja. Za posjetitelje se izvode demonstracije košaraštva, lon čarstva i izrade čipke koji su tradicijski obrti ovoga kraja.

Gastronomija i smještajni kapaciteti Etno ku ća Štefanek nalazi se nedaleko od crkve i pavlinskog samostana. U prizemlju obiteljske ku će ure ñen je podrum prema nekadašnjem izgledu. Dvije su prostorije predvi ñene za pružanje ugostiteljskih usluga, manja za 5-6 osoba i ve ća za do 18 osoba. Jedna je prostorija ure ñena poput nekadašnje spava će sobe, sa starim namještajem i priborom za ku ćanstvo. Ovdje se demonstriraju izrada čipke, košaraštvo i lon čarstvo, a posjetitelji se mogu i sami okušati u izradi. U vanjskom se prostoru nalazi terasa sa 60 sjede ćih mjesta. Ugostiteljsko seosko doma ćinstvo Držai ć nudi izbor tradicionalnih doma ćih jela i pi ća. Na podru čju grada usluge iznajmljivanja apartmana pruža postoji jedno obitelj Štefi čar (apartman s 3* kapaciteta 4 osobe).

SNAGE • Prepoznatljiv kulturni proizvod ( čipka) • TKIC • Sa čuvana tradicija • TZ kao promotor lepoglavske regije

SLABOSTI • Nedovoljno iskorišteni turisti čki potencijali (prirodna i kulturna baština) • Nedostatak smještajnih kapaciteta • Neadekvatno stanje zašti ćenih kulturnih dobara • Nedovoljna promocija turisti čkih potencijala • Needuciranost privatnih doma ćinstava za bavljenje turizmom

PUR Lepoglava ožujak 2009.

11. Civilno društvo

Na podru čju grada Lepoglave djeluje 52 registriranih organizacija civilnog društva (prema podacima Registra udruga Republike Hrvatske) razli čitog djelokruga od kojih je njih 29 u sustavu financiranja iz Gradskog prora čuna (ukupni iznos financiranja za 2009. godinu je 613.000,00 kn). Broj članova u tih 52 organizacija je oko 2000, što je u prosjeku 38 članova po udruzi. Mnoge udruge šturo vode evidenciju članstva, a i neki pojedinci su uklju čeni rad više organizacija tako da je brojka 2000 približna procjena. Udruge možemo grupirati prema podru čjima njihove osnovne djelatnosti na potporne udruge grada (7 udruga), sportske udruge (23 udruge), udruge s podru čja kulture (8 udruga), gospodarsko-interesne udruge (6 udruga) i udruge od op ćeg interesa (8 udruga). Udruge na podru čju grada Lepoglave financijsku potporu za svoje djelovanje ostvaruju iz prora čuna grada, za razliku od udruga u europskim zemljama čije djelovanje potpomažu tvrtke i donatorske organizacije. Aktivnosti udruga su raspršene što uz nepostojanje koordinacija udruga ili krovne udruge smanjuje njihov utjecaj i mogu ćnost provo ñenja inicijativa i volje gra ñana na teritoriju na kojem djeluju. Organizacije civilnog društva s podru čja grada Lepoglave jako rijetko me ñusobno sura ñuju na projektima i aktivnostima. Nehomogenost udruga dovodi do raspršivanja prora čuna namijenjenog udrugama, a aktivnosti ve ćeg opsega ostaju na taj na čin nerealizirane. Udruge često postaju aktivne samo u slu čajevima socijalnih problema ili prilikom elementarnih nepogoda i ostalih izvanrednih situacija. Često se organiziraju samo u svrhu postizanja cilja zajedni čkog nekolicini gra ñana, a kad se taj cilj postigne udruge gube smisao. Iz svega navedenog proizlazi da ne postoji motivacija da civilna inicijativa bude pokreta č promjena i jedan od čimbenika poboljšanja kvalitete života na nekom podru čju. Djelomi čno je tome razlog i loša ekonomska situacija gra ñana koji slobodno vrijeme koriste za ostvarivanje dodatnih prihoda te tako zanemaruju osobne potrebe i afinitete. U svrhu ja čanja kapaciteta organizacija civilnog društva s podru čja grada Lepoglave, Nezavisna udruga mladih i Grad Lepoglava pokrenuli su projekt pod nazivom "Program razvoja civilnog društva na podru čju grada Lepoglave". Rije č je o projektu putem kojeg bi se pružala pomo ć i podrška organizacijama civilnog društva s podru čja grada Lepoglave u njihovom radu i provo ñenju aktivnosti. Nedostatak prostora i/ili adekvatne opreme za rad tako ñer je ograni čavaju ći faktor organizacijama civilnog društva. Na primjer, niska razina informatizacije rada, kao

PUR Lepoglava ožujak 2009. rezultat neposjedovanje adekvatne opreme i educiranog kadra predstavlja prepreku u radu i razvoju organizacija. Infrastruktura op će namjene: Udrugama civilnog društva na raspolaganju su i društveni domovi koji se nalaze u naseljima O čura, Kamenica i Ves.

SNAGE • Dugogodišnja tradicija rada udruga • Iskustvo pojedinih udruga može koristiti ostalim udrugama • Provo ñenje projekta ja čanja kapaciteta civilnog društva • Djelatnosti udruga pokrivaju sva podru čja društva

SLABOSTI • Velik broj udruga (rascjepkanost aktivnosti i članova) • Ovisnost udruga o prora čunu • Loša me ñusobna suradnja udruga i nepostojanje koordinacije udruga • Niska informatizacija rada udruga

PUR Lepoglava ožujak 2009.

12. SWOT ANALIZA GRADA LEPOGLAVE

SWOT ANALIZA GRADA LEPOGLAVE

SNAGE SLABOSTI

Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura • Neure ñeno korito rijeke Bednje (plavljenje podru čja) • Povoljan geoprometni položaj • Depopulacija • Povoljni klimatski i geološki preduvjeti • Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva (niska razina naobrazbe, • Plan gospodarenja privatnim šumama na podru čju grada nesrazmjerna nezaposlenost po spolu) • Izra ñeno „Idejno rješenje vodnog sistema Bednje i Plitvice“ kao za četak ure ñenja • Nedostatna kontrola kvalitete tla vodotoka rijeka na podru čju grada • Ne postoji katastar rudnog blaga niti je definirana strategija gospodarenja • Bogatstvo mineralnim sirovina i vodnih resursa – kamen, nalazišta ahata i izvori pitke mineralnim resursima vode pogodni za eksploataciju • Nedostatna iskorištenost i održavanje šuma (šumski putevi, zdravstveno • Selekcija i zbrinjavanje otpada stanje, niska zaliha sirovine) • Zašti ćeni spomenik prirode • One čiš ćenje voda i zraka zbog nedostatka sustava odvodnje otpadnih voda • Izgra ñena suvremena informacijsko-komunikacijska infrastruktura • Divlji deponiji i nedostatna kontrola komunalnog redara • Izgra ñena energetska mreža visokih kapaciteta i sigurna dobava energenata (struja, • Nema inventarizacije i sustavnog monitoringa biljnih i životinjskih vrsta na plin) podru čju grada Lepoglave

• Gospodarstvo Zastarjela cestovna infrastruktura loše kvalitete (sigurnost, signalizacija, nogostupi, oborinske vode) • Formirana Poduzetni čka zona • Nedostatna povezanost centra i pojedinih podru čja grada javnim prijevozom • Poticajne mjere za ulaga če kroz smanjene poreze i doprinose • Neiskorišten potencijal javnog prijevoza (željeznica, autobusi) • Suradnja i povezivanje gospodarstva sa susjednim županijama i inozemstvom • Nedovoljno korištenje alternativnih izvora energije (solarne, obzirom na broj • Izra ñena strategija gospodarskog razvoja Grada Lepoglave sun čanih dana i biomase šuma) • Povoljni geografski preduvjeti za diversificiranu poljoprivrednu proizvodnju (ekološka

poljoprivreda, vinogradarstvo, ljekovito bilje, povrtlarstvo)

• Poticanje poljoprivredne proizvodnje kroz subvencije i programe, ustupanje zemljišta

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Društvene djelatnosti Gospodarstvo • Pokrivenost podru čja mrežom primarnih odgojno-obrazovnih institucija • Pla će na podru čju grada ispod prosjeka Hrvatske • Osigurana primarna zdravstvena i socijalna skrb • Smanjenje broja zaposlenih u gospodarstvu • Programi potpore u čenicima i socijalno osjetljivim skupinama (stipendije, besplatan • Zapuštenost poljoprivrednih površina i zapostavljena proizvodnja prijevoz, potpore obiteljima i socijalno deprivilegiranom stanovništvu) • Nedovoljna educiranost poljoprivrednika i nedostatak inicijative za bavljenje • Prepoznatljiv kulturni proizvod ( čipka) i sa čuvana tradicija poljoprivrednom kao primarnom djelatnoš ću za obiteljska gospodarstva • Definirani promotori turizma lepoglavske regije (TKIC i TZ) • Udruge civilnog društva širokog raspona djelatnosti (kultura, potporne udruge, op ći Društvene djelatnosti interes, gospodarske udruge) • Nedostatak srednjoškolskih ustanova i programa cjeloživotnog u čenja • Potpore grada programski orijentiranim udrugama • Nedovoljno iskorišteni turisti čki potencijali (prirodna i kulturna baština) • Nedostatak smještajnih kapaciteta i promocije turizma • Disperzija aktivnosti i neprofesionalizam udruga Upravljanje razvojem • Financijski prihodi za rad udruga uglavnom iz gradskog prora čuna • Pograni čno podru čje (potencijal za prekograni čne i me ñuregionalne projekte i suradnju) • Otvorenost lokalne samouprave za suradnju sa svima koji su spremni ulagati u razvoj Upravljanje razvojem zajednice • Nedostatak sustavne pomo ći u upravljanju razvojem • Mogu ćnost primjene dobre prakse upravljanja razvojem susjednih država članica EU – • Nedostatni ljudski potencijal te nedostatna upravlja čka znanja i vještine prekograni čni utjecaj • Nedovoljna suradnja s klju čnim institucijama za razvoj • Iskustvo u provo ñenju projekata EU

PUR Lepoglava ožujak 2009.

PRILIKE PRIJETNJE

Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura • Programi revitalizacije naselja s nacionalne i EU razine • Nedostatak financijskih sredstava za provo ñenje projekata za • Programi poticanja korištenja obnovljivih izvora energije kroz subvencije s poboljšanje kvalitete života nacionalne razine i EU fondova • Devastacija prirodnih resursa uslijed promjene klimatskih uvjeta • Programi poticanja energetski u činkovite stanogradnje s nacionalne razine • Pove ćanje koli čine padalina • Razvoj i unapre ñenje fizi čke infrastrukture kroz programe na nacionalnoj razini i • Porast zaga ñenja programe EU • Propadanje i nestanak vrsta flore i faune • Prometna izolacija i neatraktivnost podru čja Gospodarstvo • Energetska kriza (redukcija plinoopskrbe i ostalih fosilnih goriva) • Dolazak novih tvrtki visokodohodovnih djelatnosti (zbog viših troškova poslovanja u široj regiji) Gospodarstvo • Mogu ćnost širenja tvrtki na strana tržišta uz pomo ć inozemnih partnera • Zakonodavstvo (mnoštvo propisa i naknada destimulira ulaga če) • Programi potpore gospodarstvu na nacionalnoj razini (potpore za brdsko- • Stagnacija neto pla ća i recesija na globalnoj razini planinska podru čja) i fondovi EU • Nedostatak obrazovanih stru čnjaka zbog odljeva mozgova • Programi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja deprivilegiranih skupina i • Razvoj poljoprivrede u široj regiji i pove ćanje konkurencije žena na nacionalnoj razini • Programi poticaja poljoprivrede na nacionalnoj razini i iz fondova EU • Programi poticaja i razvoja seoskih doma ćinstava na nacionalnoj razini • Pove ćanje potražnje na tržištu za ekološkim poljoprivrednim proizvodima Društvene djelatnosti • Zatvaranje odgojnoobrazovnih institucija kao posljedica starenja Društvene djelatnosti stanovništva i depopulacije • Osnivanje srednjoškolske ustanove na podru čju grada • Nezainteresiranost tržišta za ponudu lepoglavskog kraja • Globalni turisti čki trendovi (razvoj ekoturizma) • Konkurencija drugih destinacija • Izgradnja nove Kaznionice i prijenos vlasništva stare zgrade na Grad Lepoglavu • Prestanak djelovanja i gašenje udruga (smještani kapaciteti i atrakcija) • Programi prekvalifikacije i cjeloživotnog obrazovanja

PUR Lepoglava ožujak 2009.

• Dostupni programi nacionalne razine i iz fondova EU za poticanje aktivnosti Upravljanje razvojem udruga • Nedostatna sredstva državnog prora čuna za financiranje razvoja manjih • Donatori udruga sredina • Nedostatna sredstva gradskog prora čuna za provo ñenje razvojnih Upravljanje razvojem programa • Zakon i strategija o regionalnom razvoju • Mogu ćnost primjene dobre prakse upravljanja razvojem susjednih država članica EU – prekograni čni utjecaj • Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove • Poboljšanje sposobnosti i znanja lokalne zajednice za upravljanje razvojem

PUR Lepoglava ožujak 2009.

13. Vizija razvoja Grada Lepoglave i strateški ciljevi

Vizija grada Lepoglave nastala je na temelju prijedloga upu ćenih od članova radne grupe te članova Partnerskog odbora.

VIZIJA RAZVOJA GRADA LEPOGLAVE

„Lepoglava – zeleni grad, grad kulture, tradicije i o čuvane prirode“

Kako bi definirali smjernice razvoja koje pridonose ostvarenju vizije od strane Radne grupe postavljena su dva strateška cilja:

Razvoj stabilnog i konkurentnog gospodarstva Razvoj kulture i turizma

Temeljem definirane vizije i strateških razvojnih ciljeva, Partnerski odbor i Agencija za razvoj Varaždinske županije (AZRA) predložili su klju čne razvojne prioritete i mjere za ostvarenje pojedinog razvojnog cilja . Definirani prioriteti predstavljaju žarišta aktivnosti koje bi se trebale provoditi realizacijom predloženih mjera. Tablica koja slijedi prikazuje prioritete prema kojima su razra ñeni strateški razvojni ciljevi Lepoglave:

STRATEŠKI CILJ PRIORITETI 1. RAZVOJ 1. Razvoj gospodarstva i infrastrukture STABILNOG I 2. Razvoj poljoprivrede KONKURENTNOG 3. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije GOSPODARSTVA 2. RAZVOJ 5. Razvoj turisti čke i kulturne infrastrukture KULTURE I TURIZMA 6. Održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa u turisti čke svrhe 7. Poticanje umrežavanja i suradnje udruga 8. Razvoj marketinških aktivnosti u kulturi 9. Poticanje razvoja obiteljskih gospodarstava u turisti čke svrhe

Slijedi kratko obrazloženje svakog prioriteta te mjera za njegovo ostvarivanje. Uz opis svake mjere predložene su klju čne aktivnosti kroz koje će se mjera u budu ćnosti ostvarivati te nositelji provedbe.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

14. Razvojni prioriteti i mjere

STRATEŠKI CILJ PRIORITETI MJERE 1 Razvoj • Stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za razvoj gospodarstva 1. RAZVOJ gospodarstva i STABILNOG I infrastrukture • Subvencioniranje gospodarskih programa KONKURENTNOG • Pomo ć Grada gospodarstvenicima u planiranju GOSPODARSTVA I • Garancije za gospodarstvene inicijative OBRTNIŠTVA 2 Razvoj • Poticanje uzgoja i prerade poljoprivrednih kultura poljoprivrede • Poticanje razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava • Udruživanje i zajedni čki marketing poljoprivrednika • Provo ñenje programa edukacije poljoprivrednika • Provo ñenje projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, • Izrada strategije razvoja poljoprivrede 3 Poticanje • Poticanje ekološki prihvatljivih tehnologija korištenja • Subvencioniranje alternativnih izvora energije i energetski obnovljivih izvora učinkovite gradnje energije

PUR Lepoglava ožujak 2009.

STRATEŠKI PRIORITETI MJERE CILJ 1 Razvoj turisti čke i • Poticanje izgradnje i modernizacije ugostiteljskih i smještajnih 2. RAZVOJ kulturne infrastrukture kapaciteta KULTURE I • Poticanje razvoja postoje ćih turisti čkih sadržaja TURIZMA 2 Održivo korištenje • Programi zaštite i o čuvanja prirodnih vrijednosti prirodnih i kulturnih • Očuvanje i revitalizacija kulturne i arhitektonske baštine resursa u turisti čke svrhe 3 Poticanje umrežavanja • Edukacija, razmjena iskustva i aktiviranje članova udruga i suradnje udruga • Povezivanje sa udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu

4 Razvoj marketinških • Izrada plana marketinške promocije turizma aktivnosti u kulturi • Kreiranje jedinstvenog branda

5 Poticanje razvoja • Edukacija o mogu ćnostima bavljenja turizmom obiteljskih • Poticanje ulaganja u razvoj poljoprivrednih gospodarstava i gospodarstava u njihove cjelovite ponude turisti čke svrhe

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Strateški cilj 1: RAZVOJ STABILNOG I KONKURENTNOG GOSPODARSTVA Grad Lepoglava na svom podru čju želi razvijati konkurentno gospodarstvo kroz pove ćanje znanja društva te industrijama koje će se temeljiti na znanju i inovacija te će poticati na primjenu novih tehnologija. Poti če na me ñusobno povezivanje i umrežavanje s tvrtkama u gradu, županiji i šire. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva poticat će se na udruživanje radi zajedni čke marketinške promocije i pove ćanje profitabilnosti te na revitalizaciju zapuštenih parcela, proizvodnju i finalizaciju proizvoda visoko-dohodovnih sorti te vinogradarstvo.

Strateški cilj 2: RAZVOJ KULTURE I TURIZMA S obzirom na dostignuti stupanj razvoja, postoje će gospodarske strukture i prirodne uvjete, grad Lepoglava izme ñu ostalog svoj razvoj temelji i na razvoju turizma i komplementarnih djelatnosti, prvenstveno podizanjem kvalitete turisti čkih sadržaja na podru čju turizma. Razvojem postoje će i izgradnjom nove turisti čke infrastrukture, koja predstavlja osnovu za prihvat posjetitelja, podi ći će se razina kvalitete cjelokupnog podru čja grada kao turisti čke privla čne destinacije. Poseban naglasak će se staviti na ve ću marketinšku promociju kulturne ponude, edukaciju i umrežavanje udruga civilnog društva kao jednog od nositelja kulturnih doga ñanja u gradu.

Strateški cilj 1: RAZVOJ STABILNOG I KONKURENTNOG GOSPODARSTVA

Prioritet 1. Razvoj gospodarstva i infrastrukture

Cilj ovog prioriteta je kroz razli čite programe i projekte stimulirati razvoj postoje ćih poduze ća i otvaranje novih koji će koristiti moderne tehnologije čime će se istovremeno pove ćati zahtjevi za obrazovanim kadrovima i brinuti o o čuvanju okoliša. Visoko-kumulativno gospodarstvo omogu ćit će pove ćanje dobiti poduze ća i konkurentnosti na tržištu, čime će se ostvariti i uvjeti za nova ulaganja. U svrhu provedbe prioriteta grad Lepoglava će osnovati gospodarsko vije če kojim će se osigurati optimalni razvoj gospodarstva.

Mjera 1: Stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za razvoj gospodarstva Obzirom na turisti čke i gospodarske potencijale, nužno je poboljšati dostupnost i osuvremeniti prometnice te na taj na čin utjecati na još bolje iskorištavanje geoprometnog položaja sa implikacijama na sve vidove društvenog života. Izgradnjom komunalne infrastrukture bitno će se poboljšati kvaliteta života i atraktivnost podru čja i ostvariti preduvjeti za razvoj gospodarstva. Aktivnosti u sklopu mjere su modernizacija prometne i komunalne infrastrukture (prometnice,

PUR Lepoglava ožujak 2009. vodovod i odvodnja, opremanje poduzetni čke zone) i koncesije na zemljište u zoni po povoljnim uvjetima za nove poduzetnike, a mjeru će provodit Grad u suradnji sa Županijskom upravom za ceste i ostalim nadležnim institucijama.

Mjera 2: Subvencioniranje gospodarskih programa Kako bi se potaknuo razvoj tvrtki koje djeluju na podru čju grada te na taj na čin pove ćala atraktivnost podru čja, Grad će subvencionirati gospodarske programe tvrtki sa podru čja grada Lepoglave. Mjerom se predvi ña osloba ñanje od pla ćanja odre ñenih nameta za sve tvrtke na podru čju grada Lepoglave, te male financijske pomo ći tvrtkama prema potrebi. Mjeru će provoditi Gospodarsko vije če grada Lepoglave i grad Lepoglava.

Mjera 3: Pomo ć Grada gospodarstvenicima u planiranju Ovom mjerom se predvi ña unapre ñivanje poslovanja poduzetnika uz pomo ć Grada u planiranju, kako bi se pove ćala konkurentnost tvrtki na tržištu i kako bi bile u mogu ćnosti ostvarivati pravo na poticaje i kredite banaka. Aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ove mjere su sufinanciranje izrade poslovnih planova, investicijskih studija, marketinških planova i ostalih strateških dokumenata. Novim poduzetnicima i obrtnicima u sektorima od interesa za razvoj grada omogu ćit će se sufinanciranje izrade strateških dokumenata. Mjeru će provoditi Gospodarsko vije će Grada Lepoglave.

Mjera 4: Garancije za gospodarstvene inicijative Grad će osnovati jamstveni fond putem Garancijske agencije Varaždinske županije koji će služiti kao kolaterala kod dobivanja kredita od strane poslovnih banaka, a u svrhu razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa gospodarstvenicima, obrtnicima i uz pomo ć Garancijske agencije Varaždinske županije.

Prioritet 2: Razvoj poljoprivrede

Razvoj poljoprivrede omogu ćit će revitalizaciju zapuštenih podru čja i pove ćanje prihoda lokalnog stanovništva, što će indirektno utjecati i na smanjenje migracija i negativnih demografskih trendova. Potencirat će se finalizacija poljoprivrednih proizvoda kako bi se ostvarila viša dodana vrijednost. Poljoprivredne površine sa starim nasadima treba obnoviti i potrebno je definirati uvjeti proizvodnje i zajedničkog otkupa. Nužno je provesti udruživanje poljoprivrednih proizvo ñača i izraditi zajedni čku marketinšku strategiju

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Mjera 5: Poticanje uzgoja i prerade poljoprivrednih proizvoda Cilj ove mjere je stimulirati proizvodnju, preradu i finalizaciju kultura za čiji uzgoj postoje klimatološko-geografske pretpostavke na podru čju grada. Poticajnim mjerama grada, županije i države stimulirat će se opremanje proizvodnih objekata za finalizaciju proizvoda kao što je ljekovito bilje, vo će, povr će i cvije će, a tako ñer i stimulirati obnavljanje nasada vinove loze sorti koje uspijevaju na tom podru čju. Mjeru će zajedni čki provoditi Grad u suradnji sa Županijom.

Mjera 6: Poticanje razvoja malih poljoprivrednih gospodarstava Kako bi se revitalizirala poljoprivredna proizvodnja i potakao uzgoj te na taj na čin stavile u funkciju zapuštene površine, nužno je aktivirati obiteljska gospodarstva na proizvodnju i finalizaciju poljoprivrednih proizvoda. Mjeru je mogu će provesti kroz programe poticaja isklju čivo poljoprivrednih gospodarstava i programe edukacije. Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa županijom i Agencijom za razvoj Varaždinske županije.

Mjera 7: Udruživanje i zajedni čki marketing poljoprivrednika Kako bi se održala poljoprivredna proizvodnja potrebno je umrežiti poljoprivredne proizvo ñače, definirati i osmisliti ponudu te cjelokupni marketinški koncept. Cilj mjere je stvaranje ve će dodane vrijednosti proizvoda. Mjerom će se poboljšati iskorištavanje kapaciteta u poljoprivredi, poticati suradnja i udruživanje poljoprivrednika te omogu ćiti zajedni čki nastup na tržištima. Aktivnosti za provedbu ove mjere su: osnivanje udruga, zadruga, osmišljavanje zajedni čke ponude i brandova, zajedni čka marketinška koncepcija i zajedni čki plasman proizvoda na tržište. Ovu mjeru provodit će poljoprivredni proizvo ñači uz pomo ć grada Lepoglave i Agencije za razvoj Varaždinske županije i kroz mjere poticaja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.

Prioritet 4. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

Korištenjem alternativnih i obnovljivih izvora energije povoljno utje če na zaštitu okoliša i postizanje energetske neovisnosti nekog kraja. Bogatstvo šuma iz kojih se može eksploatirati biomasa zadovoljavalo bi potrebe manjih pogona i kućanstava. Tako ñer, potrebno je educirati stanovništvo o korisnosti i na činima eksploatacije biomase i solarne energije, kako bi u

PUR Lepoglava ožujak 2009. budu ćnosti sami bili inicijatori promjena. Na taj na čin će se pozitivno utjecati na kvalitetu okoliša i života stanovništva na podru čju grada.

Mjera 8: Poticanje ekološki prihvatljivih tehnologija Poticat će se ulaganja u proizvodnje s ekološko prihvatljivim tehnologija i modernizaciju postoje ćih industrija sa zastarjelom i ekološki neprihvatljivom tehnologijom. Poticat će se uvo ñenje ISO i drugih standarda te prilago ñavanje proizvodnje suvremenim ekološkim standardima. Provo ñenje mjere uklju čuje i obrazovanje gospodarstvenika o održivom razvoju i očuvanju okoliša. Provedbu mjere osigurat će Grad u suradnji sa županijom i Agencijom za razvoj Varaždinske županije.

Mjera 9: Poticanje korištenje obnovljivih izvora energije Poticanjem korištenja ekološki prihvatljivih energenata, obnovljivih izvora energije sunca i bioenergije, smanjit će se iskorištavanje prirodnih resursa, ali i smanjiti one čiš ćavanje zraka . Ovom mjerom educirat će se, organiziranjem informativnih radionica i prezentacija, i informirati fizi čke i pravne osobe o mogu ćnostima subvencioniranja i sufinanciranja od strane nadležnih institucija, poticat će se inicijative stanovništva i gospodarstva (npr. ugradnja solarnih kolektora) s ciljem pove ćanja korištenja obnovljivih izvora energije. Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa županijom, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Agencijom za razvoj Varaždinske županije.

Prioritet 5: Razvoj komunalne i cestovne infrastrukture

Obzirom na turisti čke i gospodarske potencijale, nužno je poboljšati dostupnost i osuvremeniti prometnice te na taj na čin utjecati na još bolje iskorištavanje geoprometnog položaja sa implikacijama na sve vidove društvenog života. Izgradnjom komunalne infrastrukture bitno će se poboljšati kvaliteta života i atraktivnost podru čja.

Mjera 10: Modernizacija prometnica i izgradnja nogostupa Obzirom na geoprometni položaj i intenzitet gospodarske aktivnosti, u svrhu pove ćanja sigurnosti svih sudionika i prometu i pove ćanja atraktivnosti podru čja, potrebno je modernizirati postoje ću cestovnu infrastrukturu. Prvenstveno je potrebno obnoviti prometnice na podru čju

PUR Lepoglava ožujak 2009. grada koje su uništene zbog lošeg održavanja i intenziteta prometa te izgraditi nogostupe na svim važnijim prometnim pravcima. Tako ñer postoji potreba za izgradnju brze ceste Varaždin – Krapina kako bi se izbjegla prometna izoliranost cijelog kraja. Projekte je mogu će financirati iz fondova EU i Republike Hrvatske. Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa Županijskom upravom za ceste, Varaždinskom županijom i Agencijom za razvoj Varaždinske županije

Mjera 11: Projekt postavljanja nadstrešnica na autobusna stajališta Pove ćanje ukupne sigurnosti na cestama i poticanje korištenja javnog prijevoza mogu će je ako se osiguraju infrastrukturne pretpostavke. Aktivnosti unutar ove mjere obuhva ćaju opremanje autobusnih stajališta nadstrešnicama. Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa Županijskom upravom za ceste, Varaždinskom županijom i agencijom za razvoj Varaždinske županije.

Mjera 12: Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda Nepostojanje jedinstvenog i sveobuhvatnog sustava odvodnje otpadnih voda predstavlja veliki ekološki problem i negativno utje če na kvalitetu života na podru čju Lepoglave. Nužna je izrada kompletne projektne dokumentacije i izgradnja sustava. Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa nadležnim institucijama.

Strateški cilj 2: RAZVOJ KULTURE I TURIZMA

Prioritet 1: Razvoj turisti čke i kulturne infrastrukture

Turisti čka ponuda grada prepoznatljiva je po nekoliko glavnih proizvoda i materijalnih dobara te velikim potencijalom u izletni čkom turizmu uvjetovanim geografskim karakteristikama. Me ñutim, na podru čju grada postoje nekvalitetni prate ći ugostiteljski i smještajni objekti za prihvat i zadržavanje turista, a koji bi se mogli preurediti u objekte prihvatljive za prihvat turista. Dostupnost, informiranost i atraktivnost elementi su koji čine neku destinaciju turisti čkom. Nedostatak samo jednog od elemenata može dovesti do nezadovoljstva posjetitelja. Da bi grad Lepoglava, koja ve ć konkurira na hrvatskom turisti čkom tržištu kao priznato odredište, bila pripremljena za sve ve ći turisti čki promet zahvaljuju ći jednoj od najpopularnijih atrakcija, Lepoglavskoj čipki, od izuzetne je važnosti poboljšati dostupnost i informiranost posjetitelja o gradu. Svrha je pove ćati razinu zadovoljstva posjetitelja te utjecati na njihov ponovni dolazak što

PUR Lepoglava ožujak 2009. direktno pove ćava potrošnju, pove ćava prihode i rezultira boljim pozicioniranjem na turisti čkom tržištu.

Mjera 1: Poticanje izgradnje i modernizacije ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta Pove ćanjem kvalitete kapaciteta za prihvat gostiju pove ćat će se kvaliteta cjelokupne destinacije i pridonijeti njezinom boljem pozicioniranju na turisti čkom tržištu. Omogu ćit će se pove ćanje zadovoljstva gostiju te njihov ponovni dolazak u destinaciju. Aktivnosti provedbe uklju čuju ure ñenje objekta (ure ñenje parkirališta, vanjskog dijela objekta, prostorija objekta, izrada brošure, pove ćanje ugostiteljske ponude, čiš ćenje objekta, postavljanje vidljivog naziva, kategorije i vrste usluga, osiguranje pristupa za osobe s posebnim potrebama, mogu ćnost kupnje suvenira i doma ćeg proizvoda). Provedbu mjere osigurat će svi turisti čki subjekti s podru čja grada Lepoglave u suradnji sa potpornim institucijama Grada Lepoglave.

Mjera 2: Poticanje razvoja postoje ćih turisti čkih sadržaja Na podru čju grada postoje turisti čki sadržaji (kulturni objekti, manifestacije, ugostiteljski objekti) koje je potrebno modernizirati i prona ći na čine za njihovom boljom promocijom. Nezadovoljavaju će stanje ugostiteljskih objekata, zapuštenost i devastiranost mnogih gra ñevina neiskorišten je potencijal. Istovremeno ne postoje smještajni kapaciteti koji bi upotpunili ponudu. Nužno je proširiti ponudu i povezati se susjednim op ćinama kako bi se ona upotpunila i zaokružila. Aktivnosti predvi ñene ovom mjerom su: subvencije za obnavljanje i stavljanje u funkciju neiskorištenih potencijala te promocija postoje ćih sadržaja na nacionalnim i me ñunarodnim manifestacijama. Ovu mjeru provodit će subjekti u turizmu i Grad u suradnji sa Turisti čkom zajednicom Sjeverno zagorje i TZ Varaždinske županije.

Prioritet 2: Održivo korištenje prirodnih i kulturnih resursa u turisti čke svrhe

Odmi čući se od koncepta masovnog turizma turisti čke se destinacije sve više okre ću održivom razvoju koji promovira o čuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti i njihovo o čuvanje za budu će generacije. Proces razvoja turizma u Lepoglavi na održiv na čin zahtijevat će korištenje prirodnih i kulturnih resursa putem o čuvanja prirodnih vrijednosti i kulturne i arhitektonske baštine.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Mjera 3: Poticanje zaštite i o čuvanja prirodnih vrijednosti Cilj mjere je kartirati i zaštititi vrijedna staništa, rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste, osigurati održivo korištenje raspoloživih prirodnih resursa i sprije čiti štetno ljudsko djelovanje u prirodi. Mjerom će se osigurati dostatno obrazovanje za izgra ñivanje stava stanovništva kojim će se pokazati kako je ulaganje u prirodu i okoliš dugoro čna i isplativa investicija. Mjeru će u suradnji sa Gradom i nadležnim ministarstvom provoditi Javna ustanova za upravljanje zašti ćenim prirodnim vrijednostima na podru čju Varaždinske županije i ekološke udruge.

Mjera 4: O čuvanje i revitalizacija kulturne i arhitektonske baštine Cilj mjere je omogu ćiti održivo korištenje kulturnih i povijesnih vrijednosti te njihovo uvrštenje u turisti čku ponudu. Za provedbu mjere predvi ñene su aktivnosti osmišljavanja nove turisti čke ponude temeljene na postoje ćim kulturnim i prirodnim atrakcijama. Mjeru će u suradnji sa institucijama Grada provoditi udruge s podru čja kulture.

Prioritet 3: Poticanje umrežavanja i suradnje udruga

Postoje će potencijale i znanje udruga potrebno je iskoristiti u poboljšanje kapaciteta ostalih udruga kroz organizaciju radionica, prijenos znanja i uklju čivanje u zajedni čke aktivnosti. Na taj će se na čin olakšati rad svih udruga i pove ćati mogu ćnosti za ostvarivanje novih ideja i posti ći aktivaciju stanovništva u cilju razvoja civilnog društva

Mjera 4: Edukacija, razmjena iskustva i aktiviranje članova udruga Cilj ove mjere je edukacija članova udruga za pisanje i apliciranje na natje čaje ministarstava, umrežavanje u svrhu razmjene iskustva, edukacija o korisnosti i u čincima aktivnog sudjelovanja stanovništva u radu udruga, a sa svrhom manje ovisnosti udruga o prora čuni. Aktivnosti u sklopu ove mjere koje uklju čuju animiranje i edukacijske radionice, provodit će udruge s podru čja grada uz pomo ć Grada Lepoglave i Agencije za razvoj Varaždinske županije.

Mjera 5: Povezivanje sa udrugama u Hrvatskoj i inozemstvu U svrhu razmjene iskustva i pronalaženja novih ideja koje se mogu iskoristiti za razvoj grada nužno je aktivirati udruge i povezati se sa udrugama koje promoviraju iste vrijednosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Takve aktivnosti će pridonijeti modernizaciji rada udruga i pove ćanju njihovih kompetencija za pronalaženje novih mogu ćnosti financiranja dodatnih aktivnosti kako bi bile manje ovisne o gradskom prora čunu. Mjeru će provoditi udruge na podru čju grada.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Prioritet 4: Poticanje i razvoj novih marketinških aktivnosti u kulturi

Radi pove ćanja prepoznatljivosti kraja i aktiviranja svih kulturnih resursa, potrebno je izraditi plan promocije, iskoristiti i poboljšati postoje će promotivne kanale te educirati sudionike u kulturi o na činima postizanja što boljeg predstavljanja vlastitih potencijala.

Mjera 6: Izrada plana marketinške promocije turizma Promocija uvelike utje če na odabir posjetitelja o konkretnoj destinaciji u kojoj će provesti svoj odmor, ostvariti potrošnju i time pridonijeti pove ćanju ekonomskog standarda lokalnog stanovništva. Dosadašnje promotivne aktivnosti koje je potrebno i dalje nastaviti kako bi destinacija zadržala trenutnu poziciju na turisti čkom tržištu provodi TZ Sjeverno Zagorje. Nove aktivnosti uklju čivat će korištenje suvremenih tehnologija i novih na čina promocije kako bi se poboljšala i modernizirala promocija kulturnih aktivnosti. Nužno je kulturnu ponudu povezati sa inozemnim turisti čkim regijama (u čemu se mogu iskoristiti kapaciteti i suradnja Varaždinske županije sa europskim regijama). Mjeru će provoditi TKIC u suradnji s TZ Sjeverno Zagorje i TZ Varaždinske županije.

Mjera 7: Kreiranje prepoznatljivog branda Kako bi se pove ćala prepoznatljivost lepoglavske regije i njenih turisti čkih potencijala i proizvoda, potrebno je kreirati jedinstveni zaštitni znak, tržišni znak. Brandiranje podrazumijeva identificiranje, razvoj i komunikaciju pozitivnog identiteta ciljanim skupinama. Na taj će se na čin zaštititi lokalni turisti čki proizvod i osigurati trajna prepoznatljivost regije. Nositelj ove mjere je TKIC u suradnji sa turisti čkim zajednicama, županijom, proizvo ñačima, udrugama i Agencijom za razvoj Varaždinske županije.

Prioritet 5: Poticanje razvoja obiteljskih gospodarstava u turisti čke svrhe

Stvaranje novih turisti čkih sadržaja mora biti u skladu s trenuta čnim trendovima na turisti čkom tržištu i održivim korištenjem prirodnih i kulturnih resursa u turisti čke svrhe. Novi turisti čki sadržaji temeljit će se na tradicijskim i prirodnim vrijednostima grada te razvijati u okviru sportsko-rekreativnih, seoskih i eno-gastronomskih oblika turizma. Potrebno je iskoristiti razne državne i lokalne poticaje za stvaranje izvornih suvenira, tematskih puteva i organizaciju razli čitih doga ñanja. Nedostatak ponude u vidu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i seoskog turizma mogu će je poboljšati edukacijom zainteresiranih o prednostima i

PUR Lepoglava ožujak 2009. mogu ćnostima takvog na čina proizvodnje, raznim mjerama i poticajima pomo ći zainteresiranima da zaokruže ponudu i prezentiraju svoju ponudu na tržištu. Na taj će se na čin ostvariti i pove ćanje prihoda seoskog stanovništva.

Mjera 8: Edukacija o mogu ćnostima bavljenja turizmom Nadogradnja turisti čke ponude nužno uklju čuje edukaciju zainteresiranih doma ćinstava o proizvodnji, preradi, plasmanu i promociji vlastitih prehrambenih proizvoda i rukotvorina Potrebno je orijentirati se na razvoj seoskog turizma odnosno turizam izvan urbanih i turisti čkih naselja koji se temelji na posebnostima okruženja (prirodne ljepote, kulturna baština, tradicionalne vrijednosti itd.) s elementima gastro turizma te sportskog turizma obzirom da ve ćina turista koja posje ćuje ruralno podru čje preferira aktivni odmor i zdravu tradicionalnu hranu.

Mjera 9: Poticanje ulaganja u razvoj poljoprivrednih gospodarstava i njihove cjelovite ponude Zadovoljavanjem preduvjeta (edukacijom o na činima proizvodnje i podizanjem svijesti stanovništva o mogu ćnostima iskorištavanja postoje ćih resursa u svrhu razvoja kraja), omogu ćit će se izrada prijedloga projekata koji će se uz pomo ć gradskih i županijskih institucija poticati kroz sufinanciranje i pomo ć u pripremi za prijavljivanje na natje čaje ministarstava. Poticat će se i umrežavanje proizvo ñača i suradnja u cilju što kvalitetnije i kompletnije ponude. Zajedni čka promocija ponude proizvo ñača s podru čja grada Lepoglave nužna je da bi se smanjili troškovi za svakog proizvo ñača pojedina čno i pove ćao u činak. Ova mjera predvi ña izradu zajedni čke promotivne strategije, pripremu zajedni čkih promotivnih materijala i provo ñenje zajedni čkih promotivnih aktivnosti. Mjeru će provoditi Grad u suradnji sa udrugama, županijom i Agencijom za razvoj Varaždinske županije.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

15. Zaklju čak

Grad Lepoglava je pograni čni grad, smješten u plodnoj dolini rijeke Bednje i okružen brežuljcima, bogate kulture i povijesti što na prvi pogled pokazuje veliki potencijal razvoja, dok je na drugoj strani to grad najve će kaznionice u Republici Hrvatskoj i industrije niske dodane vrijednosti. Bipolarnost grada kao jedinice lokalne samouprave vidljiva na prvi pogled i bez opsežnih analiza te statisti čkih pokazatelja. Statisti čki podaci neophodni za analizu dužih razdoblja pokazuju stagnaciju razvoja, a sama činjenica da se broj stanovnika nije zna čajno promijenio zadnjih 100 godina postavlja pitanje zašto je tome tako.

Odgovor leži u položaju samog grada i cijelog gravitiraju ćeg podru čja te ulozi koja mu je namijenjena kroz povijest. Grad je položen na zapadnom rubu Varaždinske županije, s gradovima Krapinom i Varaždinom je spojen cestom koja prolazi naplavnom dolinom i brdovitim krajem. Zbog loše cestovne infrastrukture te slabih autobusnih veza dostupnost gradu je bila otežana. Grad postaje središte velike kaznene ustanove koja je donijela odre ñeni broj radnih mjesta i osigurala sigurnost populaciji što je dovelo do smanjenja interesa za samozapošljavanjem. Nedostatak kvalitetne i mlade radne snage koja je zaposlena u kaznionici je bilo teško kompenzirati sa radnom snagom iz okolnog podru čja, a sve zbog loše povezanosti, što dovodi do otežanog razvoja industrije.

Danas, grad Lepoglava pokušava revitalizirati industriju mjerama razvoja, stvaraju se preduvjeti za iskorištavanje kulturnih i prirodnih bogatstava u turisti čke svrhe te nastoji razviti civilno društvo. Prometna povezanost s Krapinsko–zagorskom županijom se poboljšava i donosi dobru povezanost sa Zagrebom što će u budu ćnosti biti glavna prilika razvoja gospodarstva i turizma. Brza cesta Lepoglava – Varaždin koja se planira u budu ćnosti će donijeti Gradu gospodarski procvat što je prepoznato te gradske vlasti stvaraju preduvjete za prihvat razvoja kroz gospodarske zone i obnovu infrastrukture Grada.

Posljednje razdoblje je bilo dinami čno za razvoj grada, a razdoblje koje dolazi donosi još ve će promjene. Ulazak RH u EU donijet će gradu nove mogu ćnosti razvoja kroz iskorištavanje strukturnih fondova, dok će se poboljšanom infrastrukturom stvoriti bolji uvjeti za razvoj gospodarstva, turizma i civilnog društva. Vrijeme razvoja grada Lepoglave je po čelo, a činjenica da je Grad po čeo planirati razvoj na dugoro čnoj razini kroz izradu dokumenta „Plan ukupnog

PUR Lepoglava ožujak 2009. razvoja grada Lepoglave“ osigurava optimalno korištenje prirodnih bogatstava te stabilna razvoj za sljede će razdoblje.

Izrada PUR-a je tek prvi korak prema planiranju razvoja. PUR grada Lepoglave je temeljni dokument koji služi kao podloga za prijavljivanje projekata prema nacionalnim i EU fondovima. Izradom prora čuna u skladu sa smjernicama razvoja lakše će se planirati i evaluirati dugogodišnji projekti (npr. komunalna infrastruktura, revitalizacija gospodarstva, podizanje razine znanja i konkurentnosti radne snage i sl.). Nadalje, PUR kao jedan od instrumenata za evaluaciju projekata na lokalnoj razini fokusira ljudske i financijske kapacitete prema istim ciljevima te čini razvoj bržim, lakšim i transparentijim.

PUR Lepoglava nije stati čan dokument kao što nisu niti socijalno–ekonomske prilike u gradu Lepoglavi tako da će biti potrebno revidirati dokument najmanje jednom u dvije godine. Kada se ostvare, bit će potrebno mijenjati prioritete i mjere u skladu sa trenutnim prilikama te novim smjernicama razvoja grada Lepoglave. PUR je dokument koji daje sliku grada Lepoglave te usmjerava razvoj dok je za konkretne pomake potrebno izraditi projekt, akcijski plan ili program koji se fokusiraju na jedan od prioriteta/mjera u PUR-u te su vezani za prora čun grada Lepoglave.

AZRA

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Literatura:

• Statisti čki ljetopis 2008, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2008. • Statisti čki ljetopis 2007, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2007. • Statisti čki ljetopis 2006, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2006. • Statisti čki ljetopis 2005, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2005. • Statisti čki ljetopis 2004, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2004. • Statisti čki ljetopis 2003, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003. • Popis stanovništva 2001, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2002. • Popis poljoprivrede 2003, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2003. • Strategija gospodarskog razvoja grada Lepoglave, Interin d.o.o., Vinica, 2007. • Izvješ će o stanju poljoprivrede 2007. grada Lepoglave, Grad Lepoglava, Lepoglava, 2007. • Prostorni plan Grada Lepoglave, Urbanisti čki institut Hrvatske d.d. , Zagreb, 2003. • Urbanisti čki plan ure ñenja dijela naselja Lepoglava , Urbanisti čki zavod grada Zagreba d.o.o. , Zagreb, 2004. • Mjese čni statisti čki bilten godina XXI./2008., vol. 1 – 12, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2008. • Mjese čni statisti čki bilten godina XX./2007., vol. 1 – 12, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2007. • Mjese čni statisti čki bilten godina XIX./2006., vol. 1 – 12, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2006. • Godišnjak 2007, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2008. • Godišnjak 2006, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2007. • Godišnjak 2005, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, 2006.

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Partnerski odbor:

• Marijan Škvari ć, Grad Lepoglava • Špi čko Alojz, Grad Lepoglava • Šume čki Josip, Grad Lepoglava • Hrvoje Kova č, Grad Lepoglava • Nada Zver, Grad Lepoglava • Robert Ma ček, Grad Lepoglava • Ribi ć Marija, Grad Lepoglava • Varovi ć Marija, Grad Lepoglava • Petar Župani ć, Grad Lepoglava • Ivan Čretni, Udruga „Lijepa naša“ • Krešimir Borovec, Udruga „Lepoman“ • Damir Vrtar, Udruga „Lepoglavski ahat“ • Željko Videc, Kaznionica Lepoglava • Ivan Ciglar, Knegingrad • Franjo Mesi ć, IGM Lepoglava • Milan Pavlekovi ć, IGM Lepoglava • Nedeljko Črepinko, Udruženje obrtnika Ivanec • Zlatko Mošmondor, Grafoprom • Zlatko Bajsi ć, Caffe bar ART Lepoglava • Viktor Žuli ć, V-Elita Lepoglava • Sre ćko KRAMARI Ć, Ivkom Ivanec • Stjepan Vresk, Mercator-H, prodavaonica Lepoglava • Zlatko Barbir, HZZ Ivanec • Jasenka Hutinski, HZZ Varaždin • Blaženka Pajtlar, HZZ Varaždin • Franjo Klas, TMT-TIO Lepoglava • Tomo Kudeljak, TIM Višnjica • Zdravko Hrženjak, HIS Višnjica • Branko Musulin, Musulin d.o.o. Lepoglava • Božidar Jager, Cesta-asfaltna baza Lepoglava • Ivica Vugrinec, Golubove čki ugljenokopi • Dražen Novak, Tornado d.o.o. • Branka Dubove čak, Lepa Lepoglava • Vlado Hodalj, Hodalj d.o.o. Lepoglava • Damir Paviši ć, Termoplin Varaždin • Čedomil Cesarec, HGK-Varaždin • Renata Papec, HGK-Varaždin • Tomislav Šipek, Gara d.o.o. Varaždin

PUR Lepoglava ožujak 2009.

Autori:

Osnovne informacije Razvojni prioriteti i mjere Anita Strniš čak Sonja Ivoš Emil Tkalec Infrastruktura Nikola Ku čiš Koordinator Anita Strniš čak Sonja Ivoš

Energetika Lektor Nikola Ku čiš Mario Klapša

Prirodna obilježja i prirodni resursi Grafi čka obrada Margareta Leskovar Mario Klapša Ivana Prekrit Urednik Zaštita okoliša Emil Tkalec Margareta Leskovar Ivana Prekrit

Gospodarstvo Irma Dra čić Mario Klapša Josipa Petrovi ć-Zozoli Sanja Popija č

Poljoprivreda Josip Borak Tomislav Vitez

Društvene djelatnosti Sonja Ivoš Martina Klopotan-Tuk Sanja Martinez Helena Nemeti Jelena Zrinski-Berger

Turizam i kultura Maja Lehman Alen Leveri ć Vesnica Matokovi ć

Civilno društvo Ivana Klinec

SWOT Analiza Sonja Ivoš Emil Tkalec