ISSN 1848-2910
Glasilo Op ine Brezni ki Hum, god. 1., broj 1., studeni 2011.
estitamo Vam Dan Op ine Brezni ki Hum i Blagdan Sv. Martina biskupa
www.breznicki-hum.hr 1 Izvještaj op inskog na elnika Zorana Hegedi a
Poštovani mještani Op ine Brezni ki Hum! roditeljima ija djeca polaze dje je vrti e u Novom Marofu i Budinš ini. Isto tako, podržavamo kroz nancijsku pomo u Kao elnom ovjeku Op ine Brezni ki Hum posebna mi je ast realizaciji projekta rad Društva naša djeca Brezni ki Hum. poželjeti Vam dobrodošlicu na ove stranice Humskog vjesnika. Za sva doma instva s podru ja Op ine Brezni ki Hum Privilegija je, ali i ast biti na elnikom jedne ovakve Op ine, provedena je deratizacija, sredstva su osigurana u Prora unu op ine vrijednih ljudi, op ine s gospodarskim potencijalom koju op inska vlast nastoji u initi oazom življenja po volji i mjeri njenih žitelja. U ovoj prigodi ne mogu, a ne osvrnuti se na u injeno te bih Vas ovim putem upoznao s programima i projektima ostvarenim na podru ju Op ine Brezni ki Hum u proteklom razdoblju. Moram napomenuti da Op ina sprovodi dosta raznih aktivnosti s ciljem poboljšanja uvjeta života u Op ini Brezni ki Hum, ali u spomenuti, u kratkim crticama, možda samo one najvažnije. Pa, krenimo redom. Vezano uz socijalni program, oblast predškolskog odgoja, pomo gra anima i udrugama izdvojio bih nekoliko projekata. Projekt „Javni radovi u Brezni kom Humu” realiziramo u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje Podru ni ured Varaždin. Zapošljavamo duže nezaposlene osobe, a koje ostvare svoje zapošljavanje na vrijeme od 6 mjeseci. Radili su na poslovima Op ine Brezni ki Hum te se provodi program veterinarsko- održavanja isto e na javno zelenim površinama i pomagali na higijeni arske službe na temelju Ugovora s Veterinarskom izradi posebnih projekata. Sredstva za njihovo zapošljavanje stanicom Varaždin. osigurao je Zavod za zapošljavanje, dok je Op ina Brezni ki Hum U suradnji s Crvenim križem pomaže se starijim osobama od osigurala alate i sredstva za rad. 65 godina. Op ina podržava aktivnosti i programe društava i udruga sa Na podru ju Op ine proveden je projekt - mikrokreditiranje podru ja naše op ine pa bih spomenuo da u skladu sa svojim poduzetništva, a Op ina sura uje s Varaždinskom županijom na mogu nostima nancijski pratimo rad Vatrogasne zajednice izradi Županijske razvojne strategije. Op ine Brezni ki Hum, Dobrovoljnih vatrogasnih društava Brezni ki Hum, Radeši i Š epanje, Sportskog društva Brezni ki Od posebnih projekata i zakonskih obveza spomenuo bih Hum, Lova kog društva „Lisac”, Orkestara limene glazbe Sv. provo enje nadzora za certi kat ISO 9001:2008 - priprema Martin te sura ujemo u radu lokalne akcijske grupe LAG PRIZAG. sustava upravljanja kvalitetom. Op ina Brezni ki Hum dobila je Nadalje, Op ina su nancira prijevoz u enika srednjih škola certi kat (standard - lokalna samouprava) kao jedna od rijetkih s podru ja Op ine Brezni ki Hum zajedno sa Varaždinskom u Hrvatskoj. županijom. U tijeku je izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana ure enja Op ina tako er su nancira 40% visine ekonomske cijene Op ine Brezni ki Hum, izrada Procjene ugroženosti i Plana
2 www.breznicki-hum.hr zaštite i spašavanja Op ine Brezni ki Hum sukladno Zakonu o Što se ti e komunalne infrastrukture, izvršen je prijevoz zaštiti i spašavanju te je u tijeku izrada Procjene ugroženosti od kamenog materijala te ravnanje i nasipavanje cesta kamenim požara i Plana zaštite od požara Op ine Brezni ki Hum sukladno materijalom. Isto tako, Op ina održava javne površine (živice) Zakonu o vatrogastvu. odnosno vrši se iš enje granja uz nerazvrstane ceste, održava Proveden je projekt obilježavanje Dana planeta zemlje kao i se i popravlja javna rasvjeta te su izgra eni nogostup i most na Tjedna Crvenog križa. državnoj cesti Zagreb - Varaždin u Brezni kom Humu. U tijeku je izrada nekoliko važnih projekata, vrlo bitnih Ure ivana je mrtva nica u Brezni kom Humu, a u zimskim za našu Op inu, a to su izrada Projekta vodoopskrbe naselja mjesecima redovito se radi na iš enju snijega. Š epanje, Radeši i Gornji Hum, izrada tehni ke dokumentacije Iz svega navedenog da se zaklju iti naše nastojanje da vodoopskrbe zaselka Švajcarija, izrada Projekta FN elektrane na Op inu Brezni ki Hum razvijemo do stupnja primjerenog našim Podru noj školi Š epanje te kandidiranje iste na fondove EU. potrebama. Sve ovo pobrojano ne bi bilo izvedivo bez predanog Op ina je sudjelovala u Projektu dobivanja Zelene zastave rada mojih suradnika, ali i konstruktivnog rada Op inskog vije a. OŠ Brezni ki Hum, a u tijeku je izrada Projektne dokumentacije Stoga koristim prigodu zahvaliti se svim vije nicima Op ine za obnovu, revitalizaciju i prenamjenu zgrade Stare škole u Brezni ki Hum i izražavam veliko zadovoljstvo što su svi zastupali Brezni kom Humu. svoja mišljenja, ali u donošenju kona nih odluka uvažavali Sudjelovali smo u izradi Projekta arheološko istraživanje mišljenja drugih bez obzira na strana ke boje. lokaliteta Humš ak te u provo enju po etnog arheološkog Ostaje mi estitati Dan Op ine Brezni ki Hum svim žiteljima istraživanja. Op ine, kao i Blagdan Sv. Martina biskupa, nebeskog zaštitnika Op ina provodi usavršavanje za vije nike i zaposlenike za naše Op ine i Župe, a Vama pak dragi gosti koji ete nas posjetiti dobivanje ECDL Start Diplome. ovih dana, otvaramo naše pitomo srce sa željom da Vam Op ina Op ina izra uje i provodi niz projekata te je sklopila niz Brezni ki Hum ne bude samo svratište, ve i odredište. ugovora od kojih bih izdvojio sljede e. Vaš na elnik, Izrada te provo enje projekta Europa za gra ane (projekt Zoran Hegedi prekograni ne suradnje, partner je Grad Krško- Slovenija). Izra en je Projekt FN sustava na vatrogasnom domu u Brezni kom Humu. Izra eni su projekti ure enja niza nerazvrstanih cesta. Sudjelovali smo u Projektu REGA 2010. (festival pu kog teatra). Proveli smo projekt: Održavanje seminara - projektni mena ment u EU. Sklopili smo Ugovor s Kulturnim centrom Sv. Martin - na promociji imena Sv. Martina te poslali skromnu pomo Osnovnoj školi u Vukovaru povodom sje anja na godišnjicu pada grada Vukovara
www.breznicki-hum.hr 3 OP INA BREZNI KI HUM – POVIJESNE CRTICE
PRVI DIO (imenopis naselja; izmjene granica op ine, županije Berši a, dok je njezinim odbornikom i starješinom bio Josip i kotara; osnutak op ine) Suhi . Me u ob inarima potpisana su imena: Gjure Bedekovi a, Ignaca Hlap i a, Jure Skergule, Štefa Borteka, Štefa Bejuka, Imenopis naselja Brezni ki Hum Imbre Mahneta, Mikule Ivan ana, Valeka Hleba st., Valeka Hleba ml., Andraša Šafrana, Jakoba Herkovi a, Štefa Tenodija, Ime mjesta – Brezni ki Hum – mijenjalo se tijekom povijesti Valeka Horvata i Vida Koži a. U drugoj polovici 19. st. sjedište i ponajviše pod utjecajem odre enoga geografskog obilježja bilježništvo ob ine i sud ije Š epanje bilo je u Humu. ovoga kraja. Kao glavno obilježje mještani tijekom povijesti Službu humskoga na elnika za sud iju Š epanje u drugoj navode rijeku Lonju, koja cijelim svojim tokom protje e kroz polovici 19. st. obavljao je Nik.[ola] Berc, Petar Sterveški bio mjesto, a naseljeno podru je u njenom gornjem zapadnom toku je op inski sudac, a službu pisara u Humu obavljao je Alfonso tijekom povijesti nosilo je ime po njoj, Lona, Lonya, Lonycza. Hrussocy. Prema vlastoru nom potpisu na kupoprodajnim Na pojedinim povijesnim kartama Kraljevstva Slavonije u zemljišnim ugovorima iz druge polovice 19. st., pod službom drugoj polovini 17. i tijekom 18. stolje a nalazimo naziv mjesta op inskoga bilježnika potpisano je ime tadašnjega humskoga prema titularu župne crkve, Sv. Martin (S. Martin). Polovicom u itelja, Jurja Novosela, kojeg zatim naslje uje op inski bilježnik 18. st. nailazimo na naziv Polonije – „pri Polojni“ što upu uje Adolfo Brezinš ak. na mjesto „[po]kraj [Lonje]“. U zadnjem desetlje u istoga Cjelovito podru je Svetoivanjske podžupanije obuhva alo je stolje a ustalio se naziv mjesta „Huum“ kako se ve i ranije zvao župe iz tri vice-arhi akonata: Vugrove koga, Zelinskoga - kojim nekadašnji posjed obitelji Humski koji je ona, pretpostavlja se, polovicom XIX. st. upravlja župnik ljubeš anski g. Ivan Boleslavski posjedovala negdje do zadnjih godina 17. st., možda ak i dulje. - i Bistri koga.2 Imenopis mnogobrojnih naselja u Republici Hrvatskoj Ina e je Bistri ki kotar, prema Sabljarovu zapisu, zauzimao oboga en je i nazivima svetaca pa tako ni župa sv. Martina krajnji sjeverozapadni dio Križeva ke županije. U to vrijeme biskupa u Brezni kom Humu nije jedno vrijeme tijekom povijesti (okvirno 1866. godine) selo Radeši pripadalo je kotaru Novi bila iznimka. Naime, krajem 17. st. susre emo imenopis mjesta S. Marof te Križeva koj županiji u kojoj je bio smješten Bistri ki Martin, dok i po etkom 20. st. naziv Hum sv. Martin ukazuju na kotar, dok su naselja Breznica, Butkovec, Hum dolnji, Hum gornji današnje mjesto Brezni ki Hum. i Š epanje pripadali Zagreba koj županiji i kotaru Bistrica. Na po etke uporabe današnjeg imenopisa naselja Brezni ki Dana 6. velja e 1886. godine dolazi do znatne promjene Hum nailazi se u službenim spisima iz kasnih dvadesetih godina prilikom koje se upravne op ine, odijeljene 1874. godine od 20. stolje a, mada se u ponekoj publicisti koj knjizi spominje i Zagreba ke županije, vra aju pod njen teritorij, dok Varaždinska ranije, tj. po etkom 20. st. županija biva vidljivo proširena. U nekim službenim zapisima nailazimo i na obrnut red rije i u Razdjeljenjem nekadašnje velike Križeva ke županije, tj. samom nazivu, pa se koriste prakti ki dva istozna na naziva za preustrojem upravne podjele u Trojedinoj kraljevini, novonastaloj mjesto/op inu: „Hum Brezni ki“ i „Brezni ki Hum“. Naposljetku Varaždinskoj županiji pripale su upravne op ine: Breznica (Hum Zakonom o podru jima županija, gradova i op ina u Republici sv. Martin), Gornja Rijeka, Novi Marof, Ludbreg, Mali Bukovec, Hrvatskoj 1997. godine reguliran je naziv op ine/naselja imenom elekovec, Koprivni ki Ivanec i Rasinja.3 „Brezni ki Hum“. Nekoliko mjeseci kasnije, 30. lipnja 1886. godine, odlukom Vlade, županije sa svojim kotarima kao upravnim organima4 Povijesni prikaz izmjene granica op ine, županije i kotara tako er doživljavaju neke preinake. Tako su toj Varaždinskoj županiji pripali kotari: Ivanec, Klanjec, Kada je anonimni putopisac putuju i po varaždinsko- Krapina, Ludbreg, Novi Marof, Pregrada i Zlatar.5 Promjene su zagreba koj cesti, 1863. godine došao u mjesto Hum pri sv. se odrazile i na rijeku Bednju te Lonju koje time prestaju biti Martinu, to nije do „crl(j)ene oštarije“, susreo se s natpisom kotarskim, ali i županijskim granicama. Teritorijalno na jugu kotar „Ort Hum, Gemeinde Hum, Bezirk Sv. Ivan“, tj. mjesto Hum, (Novi Marof) dobiva iz Zagreba ke županije dio kotara Bistrica, župa Hum, kotar sv. Ivan, odnosno zelinski. Za u en se cijelu sud iju Š epanje, dobar dio sud ije Bedenica (od Breznice do upitao pripada li to mjesto nekadašnjem narodnom kotaru Mirkovca) i selo Krš enovec iz sud ije Hraš ina.(… )6 Svetoivanjskom. Na postavljeno pitanje dobio je odgovor da Upravo ta administrativno-teritorijalna promjena dotaknula se „ne zove sadašnja ob ina ili sud ija Hum, ve Š epanje te je manje-više sva spomenuta mjesta koja danas pripadaju pod da spada u kotar bistri ki.“1 Upravo nam tih nekoliko izvu enih op insku jurisdikciju, i koja na kraju 1886. godine bivaju pripojena re enica iz kratkoga putopisnog zapisa ukazuju na promjenu koja kotaru Novi Marof. Jedina iznimka je selo Radeši koje je ve se dogodila pomakom granica kotara, jer je mjesto Hum nekada pripadalo zelinskom kotaru. Spomenuto mjesto pripadalo je 2 Gospodarske novine, Pu ke u ionie u c. kr. Podžupaniji Sveto- Ivanjskoj (u Hervatskoj, god. I., br. 1, 1. sije nja 1853. (subota), str. 122. neko vrijeme podžupaniji Svetoivanjskoj. 3 S[tjepan] Beloševi , Županija Varaždinska i slob. i kralj. grad Ta promjena granica kotara utjecala je i na promijenjenu Varaždin, Zagreb, 1926., str. 11. op insku teritorijalnu granicu prigodom koje je ob ina i sud ija 4 Božena Vranješ-Šoljan, Županijsko ure enje u posljednjoj fazi Hum pripojena ob ini i sud iji Š epanje. Prije te promjene u postojanja (1881. - 1918.); u: Skupina autora, Hrvatske županije kroz listu utemeljenja pu ke u ione u Humu iz 1852. god. me u stolje a, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 108. potpisanima pronalazimo i rukom potpisano ime na elnika 5 Božena Vranješ-Šoljan, Županijsko ure enje u posljednjoj fazi postojanja (1881. - 1918.).; u: Skupina autora, Hrvatske županije kroz ob ine Hum Ljudevita Gabeli a, op inskoga tajnika Nikole stolje a, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str. 108. 1 Pozor, E. K. Iz Zagorja, 21. rujna, Dopis (Ob inski i kotarski 6 Skupina autora, Kotar Novi Marof pabirci iz knjige Vinka Sablja- putevi), IV (1863.), br. 218, 25. rujna, str. 871. ra, Novi Marof, 2000., str. 19.
4 www.breznicki-hum.hr bilo u sastavu samoga Novomarofskog kotara. Samim time sva 1912. god. Ladislav Roži I. bilježnik i na elnik mjesta kotara Novi Marof ulaze u sastav Varaždinske županije. Vjekoslav Baloh privremeni II. bilježnik Tijekom vremena u tom novonastalom Marofskom kotaru kao blagajnik bile su uspostavljene upravne op ine: op ina Breznica sa Vinko Andrašek mjesni sudac sjedištem u Humu7 koja je pripojena kotaru zajedno sa svojom 1914. god. Franjo Margeti op inski na elnik poštarnicom, zatim Novi Marof, Gornja Rijeka i Varaždinske Ladislav Roži I. bilježnik 8 Vjekoslav Baloh privremeni II. bilježnik Toplice. kao blagajnik Nastojanjem priesvietloga našega vel. župana pl. Rubide Zichya Vinko Andrašek mjesni sudac ustrojena nam je eto netom nova upravna ob ina Breznica sa 1917. god. Franjo Margeti na elnik sjedištem u Humu, i tako udovoljeno davnim i goru im željama Ladislav Roži I. bilježnik pu anstva južnoga diela kotara novomarovskoga za koji in Vjekoslav Baloh privremeni II. bilježnik presvietloga gospodina svoga velikoga župana pu anstvo ovoga kao blagajnik kraja upravo blagoslivlje.9 To su anonimne rije i koje stoje zapisane u dopisu od 17. ožujka 1887. u novinama Hrvatska straža iz kojih, Administrativna podjela upravnoga kotara Novi Marof u dakle, naslu ujemo da je nova op ina osnovana po etkom prvoj polovici 20. stolje a sastojala se od 4 upravne op ine: mjeseca ožujka 1887. godine. Novoustrojena ob ina Breznica Brezni ki Hum, Novi Marof, Gornja Rijeka i Varaždinske Toplice. netom ovih dana što je uzkrsnula, može se sa svojim ob inskim Teritorijalno su pod upravnu op inu Brezni ki Hum pripadale poglavarstvom, kojemu je na elu bilježnik i upravitelj gosp. porezne op ine: Breznica kojoj su bila podre ena okolna sela: Josip Cepeti , ponositi, jer pod upravom istoga sve narpreduje. Bisaški Jarek, Breznica, Brezni ki Jales, Brezni ki Mirkovec Groblje ve pet godina nije ogra eno, župni dvor, vrt, a i školski vrt i Podvorec; porezna op ina Butkovec koja je obuhva ala bijahu uonakovu neredu, što se ogradah ti e, kakova bi se riedko istoimeno selo i Kreš enovec te porezna op ina Š epanje kojoj 12 gdje našlo, a sada se sve ure uje. Mi si estitamo na ovakovom su pripadala sela Hum i Š epanje. revnom i vještom poglavarstvu, pak želimo, da se svaka ob ina s Takvo stanje ostalo je nepromijenjeno sve do proglašenja takovimi ponositi bude mogla.10 Službu upravljaju eg bilježnika prvoga zakonskog ustroja nakon Drugoga svjetskog rata 1. rujna tijekom 1888. godine obavljao je Blazius Lenceš, dok je službu 1947. godine, kada dolazi do ukinu a (rasformacije) kotara Novi op inskoga stražara, op inskog pandura, u prvom desetlje u 20. Marof, prilikom ega se podru je bivšega kotara dijeli u nekoliko stolje a obaljao Rudolf Ziglioli. susjednih kotara. U novonastaloj se situaciji dio podru ja Gornja Rijeka pripojio Popis službenika upravne ob ine Breznica sa sjedištem u kotaru Križevci, a podru je oko Visokog i Bisaga Svetom Ivanu Humu nalaze om u kotaru Novimarof županije varaždinske, s Zelini. Prema Zakonu o administrativno-teritorijalnoj podjeli kraja 19. i po etkom 20. st.11 NR Hrvatske iz 1947., Narodni odbor kotara Sveti Ivan Zelina teritorijalno je nadležan za podru ja mjesnih narodnih odbora: Godina Ime op inskog Služba koju je obavljao Adamovec, Banje Selo, Bedenica, Belovar-Morav e, Bisag, službenika Blaškovec, Blaževdol, Breznica, Brezni ki Hum, Crkvena Ves, 1895. god. Ferdo Zrinš ak na elnik Donja Glavnica, Donja Zelina, Gornje Psarjevo, Jertovec, Komin, Krunoslav Trnini bilježnik i blagajnik Nešpeš, Podvorec, Prepolno, Pretoki, Radoiš e, Sveta Helena, Andrija Suhi mjesni sudac Sveti Ivan Zelina, Š epanje, Šulinec, Vini no i Visoko. Valent Koži pisar Zakonom o provo enju reorganizacije narodnih odbora, 1896. god. Ferdo Zrinš ak na elnik koji je donesen 1952. radi uskla ivanja s Op im zakonom o Krunoslav Trnini bilježnik i blagajnik narodnim odborima iz iste godine, ukidaju se mjesni narodni Andrija Suhi mjesni sudac odbori i osnivaju op ine. Na podru ju kotara Zelina Zakonom 1898. god. Ladislav Roži bilježnik i upravitelj op ine o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i Josip Brett blagajnik op ine osnovano je sedam op ina: Bedenica, Belovar-Morav e, Stjepan Novosel mjesni sudac Brezni ki Hum, Donja Zelina, Komin, Visoko i Zelina. 1904. god. Ladislav Roži I. bilježnik i upravitelj Kotar Zelina ukinut je donošenjem Zakona o podru ju kotara op ine i op ina u Narodnoj Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. Antun Slama II. bilježnik kao blagajnik 36/1955), kojim je znatno smanjen broj kotara u NRH. Podru je Josip Horvat mjesni sudac ukinutoga kotara ve im dijelom ulazi u sastav kotara Zagreb, i to 1909. god. Ladislav Roži I. bilježnik i upravitelj podijeljeno u dvije novoosnovane op ine - Zelina i Sesvete, dok op ine Antun Slama II. bilježnik kao blagajnik manji dijelovi ukinutoga kotara ulaze u sastav op ine Konjš ina Gjuro pl. Banekovi mjesni sudac kotara Krapina i op ine Novi Marof kotara Varaždin. Kotar Zelina prestao je s radom 31. kolovoza 1955. 7 Novimarov, 17. ožujka – dopis, Hrvatska straža, II. (1887.), 26. Samim time formirane dvije op ine Visoko i Brezni ki Hum III., br. 13. Zakonom o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, 8 Skupina autora, Kotar Novi Marof pabirci iz knjige Vinka Sablja- gradove i op ine, ubrzo se u rujnu 1955. godine vra aju natrag ra, Novi Marof, 2000., str. 20. op ini Novi Marof, koja je procesom reorganizacije osnovana 9 Novimarov, 17. ožujka – dopis, Hrvatska straža, II. (1887.), 26. 13 III., br. 13. 1952. godine na podru ju Varaždinskoga kotara. 10 U Humu kod sv. Martina (dopisi iz županije), Hrvatska straža, Prate i slijed rasformacije zaklju ujemo da je unato brojnim varaždinski list za politiku i hrvatske narodne interese, II (1887.), br. 2, 12. ožujka. 12 Službeno nazivlje županija, upravnih kotara, upravnih i pore- 11 Popis službenika pra en je prema tiskanome godišnjem izda- znih op ina te gradova i ostalih prebivališta u Kralj. Hrvatskoj i Slavoniji, nju naslovljenog Imenik dostojanstvenika, inovnika i javnih službenika Zagreb, tisak kr. zemaljska tiskara 1914., str. 82-84. kraljevina Hrvatske i Slavonije, od 1895.-1917. godine. 13 Usp. školska spomenica 1880.-1967.
www.breznicki-hum.hr 5 zadiranjima najve i dio naselja bivšega kotara Novi Marof kasnije zna enje potvr uje i injenica da je u samome središtu ipak pripao istoimenoj op ini Novi Marof, koja se održala sve Brezni koga Huma u 19. st. postojala poštanska postaja za Be i do sredine devedesetih godina XX. stolje a. Njenim raspadom Budimpeštu s odmorištem za poštansku ko iju (u Benkovi evim utemeljene su op ine Brezni ki Hum, Breznica, Ljubeš ica i stajama). Upravo zbog ovakvog prometnoga položaja, motivi Visoko te gradovi Novi Marof i Varaždinske Toplice. poštanske trube koja predstavlja poštansku postaju i preslika spomenute pumpe ugra eni su u grb op ine Brezni ki Hum. Op ina Brezni ki Hum Na elnici Op ina Brezni ki Hum u sastavu Varaždinske županije samostalno po inje djelovati 16. travnja 1993. godine. Brežuljci Prvi izbori za lanove Op inskoga vije a održani su 7. velja e obrasli šumom, vo njacima i vinogradima skrivaju mala naselja 1993. godine, kada je za na elnika op ine bio izabran Tomo koja pripadaju pod op inu, a to su: Brezni ki Hum, Butkovec, Vurai koji je i nastavio s radom na istoj funkciji i nakon redovitih Radeši , Krš enovec i Š epanje. Op ina je površine 26,11 km2 izbora održanih 13. travnja 1997. Na održanim izborima za i prema zadnjem popisu pu anstva 2011. godine ima 1 337 lanove predstavni kih tijela lokalne samouprave i uprave, 15. stanovnika. lipnja 2001. godine, za na elnika je bio izabran Dragec Tuka . Od Op ina Brezni ki Hum smještena je u mikroregiji Medvedni ko- 2005. godine službu na elnika preuzima Zoran Hegedi , nakon kalni koga prigorja središnje Hrvatske, podno jugoisto nih njega na elnik je Božo Š uric, da bi od 17. svibnja 2009. godine padina Ivanš ice te jugozapadnih obronaka Kalni koga gorja. službu na elnika ponovo preuzeo Zoran Hegedi , koji tu službu Udaljena je 25 kilometara jugozapadno od grada Varaždina. obavlja i danas. Samo mjesto smješteno je na važnom me unarodnom Op inske vlasti tijekom svoga djelovanja od 1993. godine prometnom pravcu Budimpešta - Varaždin - Zagreb - Rijeka. puno su u inile za razvoj i poboljšanje kvalitete života u op ini Prometni položaj op ine još je poboljšan izgradnjom dijela Brezni ki Hum. autoceste Zagreb - Varaždin - Gori an koja u ovom dijelu svoje Naposljetku ovog prvog povijesnog osvrta op ine Brezni ki trase ima priklju ak na autocestu što mjestu daje veoma važno Hum valja pripomenuti da svi mi kao lanovi op inskoga društva zna enje prometnoga vorišta. moramo biti svjesni da se nalazimo u istoj la i koja se zove op ina Autocesta prolazi paralelno (s isto ne strane) uz postoje u Brezni ki Hum te da život na toj la i ovisi prije svega o nama koji državno-županijsku cestu Zagreb - Varaždin kraj koje je tek malen na njoj živimo! Op ina Brezni ki Hum R. br. Naziv naselja Broj stanovnika Površina 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. km2 1. Brezni ki Hum 714 645 568 557 5,44 2. Butkovec 287 244 218 209 2,28 3. Krš enovec 285 229 195 171 3,52 4. Radeši 356 309 275 233 5,63 5. Š epanje 753 614 484 405 9,24 Ukupno: 2.395 2.041 1.740 1.575 1.337 26,11 broj ku a i objekata uslužnih djelatnosti (maloprodaje nafte Tabli ni prikaz popisa stanovništva od 1971.-2011. i naftinih derivata - benzinske postaje, objekti ugostiteljskih usluga, tvornice prerade metala …). Spomenuto prometno Robert Ivan an, mag. theol Francina 2 vl. Dražen Purgar Breznica 48, 42225 B. Hum
042/62 61 59 042/62 61 59 091 934 5741
[email protected] www.francina2.hr
6 www.breznicki-hum.hr Humš ak
Varaždinski arheolozi na tragu vu edolske kulture po etna istraživanja. Budu i da su lanjski rezultati bili jako dobri, Humš ak iz dana u dan otkriva sve svoje tajne Humš ak je ušao u popis lokaliteta ija istraživanja podupire Ministarstvo kulture, a svojim sredstvima projekt su nancira Arheološku ekspediciju GMV-a kod Brezni kog Huma predvodi i Op ina. Na terenu nemamo logor, ve putujemo svaki dan, a muzejska savjetnica Marina Šimek naša ekipa nema mnogo lanova s obzirom na to da istražujemo i kopamo izuzetno pažljivo, na malom prostoru gdje je mogu e Arheološka ekspedicija koju predvodi muzejska savjetnica da e se nešto prona i na svakih 5 centimetara dubine – pojasnila Marina Šimek ovih dana provodi intenzivna istraživanja lokaliteta je Marina Šimek dodavši da se uzvišenje nalazi na nadmorskoj Humš ak, na kojem iz dana u dan, prema rije ima voditeljice visini od oko 380 metara, na jednom hrptu koji se proteže u projekta, na svjetlo dana iz tri otkopane sonde dolaze brojne smjeru istok-zapad. zanimljivosti. - Treba znati da brdo Humš ak dominira ovim brdovitim Dominantni položaj krajem i svojim je savršenim položajem zapravo privukao našu - Tijekom lipnja prošle godine zapo eli smo s probnim pozornost. Naime, on je nesumnjivo bio idealan za kontrolu ovog sondiranjem i rekognisciranjem terena pažljivim obilascima na podru ja i to sada nastojimo potvrditi i dokumentirati. Za sad inicijativu Zorana Hegedi a, na elnika op ine Brezni ki Hum, nemamo potvrdu o tome da je na Humš aku postojalo utvr eno koja je jednim dijelom uz Gradski muzej Varaždin nancirala naselje, jer ono pretpostavlja postojanje suhozida. No ve u ovoj prvoj godini provo enja istraživanja naše pretpostavke da je ovdje postojala ljudska naseobina pokazuju se istinitim. Naime, položaj je zaista velik i ostatke pretpovijesne keramike nalazimo razasute na gotovo svakom koraku, ispod liš a i u bršljanu. Po onome što smo do ovog trenutka otkopali, razvidno je da se na Humš aku sigurno obitavalo u bakreno doba, po etkom i krajem bron anom doba te po etkom starijeg željeznog doba. Zna i kroz nekoliko razdoblja pretpovijesti s tim da su najstariji nalazi keramike i kamenih sjekira iz bakrenog doba stari oko 5.000 godina! Sve je to naseobinski materijal, ali za sada još nismo pronašli grobove – istaknula je muzejska savjetnica GMV-a.
Tunel do Trakoš ana? Arheolozi su pronašli nalaze iz još dva povijesna razdoblja – Rima i kasne antike (3. – 5. stolje e), a imaju zastupljene i dokazane brojne aktivnosti iz vremena protuturskih borbi, po etkom novog vijeka. – O tome svjedo e nalazi avla s ardaka koji je izgleda ovdje stajao te keramike i majolike s po etka 16. st. Nismo pronašli nikakve zapise o Humš aku, no postoje u narodu sa uvane pri e o povezanosti Humš aka s obližnjim arheološkim lokalitetom Lonjom. Tamo se nalazi anti ko visinsko utvr eno naselje, a ova dva brijega dijeli velika dolina rje ice Lonje. Ljudi oko Matušina pri aju da su na oba brda postojali gradovi me usobno povezani vise im mostom izra enim od kože. To, dakako, nije istina jer je tehni ki nemogu e takav most izgraditi. Brezni ani pak spominju postojanje podzemnog hodnika, a tunel se, navodno, pružao i prema Trakoš anu – veli Šimek.
www.breznicki-hum.hr 7 Iz zapadnog dijela Humš aka potje e nadasve zanimljiv nalaz nekakva drvena arhitektura. Tu ima keramike s kraja 15. i iz turskih vremena po etka 16. stolje a, a našli smo i lijepi komad keramike – tzv. Locirali ardak za protutursku obranu majolike s po etka 16. stolje a, pa ak i životinjske ostatke pomiješane s ciglom loše izrade. Na zapadnom dijelu Humš aka nalaze se dvije otvorene Po svemu sude i, locirano je mjesto na kojem je stajao sonde, a iz jedne od njih potje e nadasve zanimljiv nalaz na en ardak, odnosno drveni toranj za protutursku obranu. u kulturnom sloju. Radi se o ukrašenom dijelu posude koja ardaci su bili namijenjeni izvi anju, a u arhivskim podacima
spominje se ardak na Humu (Humš aku). U neposrednoj pripada vu edolskoj kulturi, a treba znati da u Varaždinskoj blizini nalazimo jednu umjetno dora enu terasu koju emo županiji postoje samo dva lokaliteta na kojima su prona eni. popre nim rovom istražiti idu e godine – najavljuje Marina - Sonda u kojoj se intenzivno radi skrivala je i kameni zid ili Šimek. temelj. On je kompaktan i pokušavamo pratiti smjer kojim se Što je tu bilo – arheolozi tek naga aju, a bitno je da e pruža, što nije lako, jer ne smijemo rušiti drve e ili ošte ivati projekt biti nanciran i idu e godine. – Doma i ljudi izuzetno su njegovo korijenje. Tijekom iskopavanja pronašli smo avle – zainteresirani za istraživanje i pružaju nam apsolutnu potporu velike, srednje i male, što nas upozorava da je tu postojala i pomo na emu smo im posebno zahvalni – isti e Šimek.
Rimski novac i sjekire Kako doznajemo od voditeljice istraživanja Marine Šimek, na istraživanju arheološkog lokaliteta na brdu Humš ak u blizini Gornjeg Huma (Brezni ki Hum) sudjeluje ekipa Gradskog muzeja Varaždin u ijem su sastavu Martina Jalšovec (dipl. arheologinja, volonterka u Gradskom muzeju Varaždin), Neven Sudec (preparator u GMV-u), Renato Razlog – višegodišnji lan ekipe, Pero Tišljar – lan ekipe ve gotovo 10 godina i Tomislav Šarkanji – student. U podnožju najve e sonde nalazi se dobro vidljiv i sa uvan ribnjak na kojem nisu provedena nikakva arheološka istraživanja jer u njemu još uvijek ima vode. Jesu li ga podigli lanovi obitelji Humski koja je u 18. i 19. stolje u tu imala svoje posjede, ili netko drugi, tek treba istražiti. Marina Šimek ne isklju uje mogu nost da je on još stariji od tog vremena, no to treba potvrditi arheološkim istraživanjima. Ono što se na Humš aku sada može vidjeti su velike koli ine uredno posloženog izva enog prirodnog kamenja koje nije rukom obra ivano. Kamenje potje e iz kružne depresije koja sve više otkriva postojanje jednog objekta kojem još nije utvr ena namjena ni vrijeme nastanka. U depresiji je prona ena razna keramika, kamena sjekira, rimski novac, poklopci, tarionici…
8 www.breznicki-hum.hr kerami kog posu a i dvije kamene sjekire, potje u iz bakrenog ŠTO SVE KRIJE HUMŠ AK ? doba pa im se starost procjenjuje na oko 5000 godina. Ove godine prona en je i vrlo lijepo ukrašen dio kerami ke posude Traže i odgovor na ovo pitanje krenuli smo prije punih deset vu edolske kulture pa je Humš ak jedno od malobrojnih godina prema vrhu brda koje je obzirom na svoje prirodno- nalazišta ove kulture na podru ju naše županije. Život na ovome morfološke osobitosti i izuzetan strateški položaj ukazivalo mjestu traje i tokom kasnog bron anog te starijeg željeznog na mogu e arheološke tragove. Pažljivim pregledom terena doba o emu svjedo e kerami ki utezi za tkala ki stan, pršljenci prikupljeni su prvi podaci o karakteristikama ovoga brda, o za vretena, grubo kerami ko posu e za svakodnevnu upotrebu nekoliko zanimljivih položaja na kojima bi se istraživanjem ali i ljepše izra eni primjerci nije keramike. Starost ovih nalaza možda mogli na i tragovi davnoga života, a što je najvažnije – na kre e se od 3000 do 2700 godina. površini su prona eni grumeni pe ene zemlje i nekoliko ulomaka I u vrijeme antike živjelo se na Humš aku. Za sada još ne pretpovijesne keramike. Iako skromni, ovi prvi nalazi potvrdili su znamo kako su izgledale anti ke nastambe niti kako je bilo da je Humš ak arheološko nalazište. Bez istraživanja ništa se više organizirano naselje, ali uteg za anti ku brzu vagu (kantar, od toga nije moglo zaklju iti. U me uvremenu, iskopavanjima na puranjska vaga), velika koli ina raznog kerami kog posu a i obližnjem Gradiš u – Lonji kod Matušina i Humš ak je ponovo šiljak strelice pokazuju da anti ko stanovništvo ovdje nije bilo budio interes arheologa. Naime, pri a o dva grada na dva brda, samo u prolazu ve se ovdje i trajnije zadržalo. Najmla i nalazi nekada davno povezana vise im mostom, upu ivala je da i na vežu se uz po etak novoga vijeka, uz vrijeme borbi protiv Turaka, Humš aku treba potražiti – ako ne grad, a ono barem naselje kada je, prema arhivskim podacima, na Humš aku postojao iz starije prošlosti. Zahvaljuju i inicijativi gosp. Hegedi Zorana ardak. Vjerujemo da smo uspjeli prona i taj položaj, a u prilog i pomo i op ine Brezni ki Hum 2010.g. proveden je temeljiti tome govore i nalazi: kerami ki pe njaci, dijelovi lonaca, željezno pregled cijelog podru ja Humš aka, a nakon toga i probno oja anje vojni ke izme, puš ano zrno, cigle. iskopavanje. Rezultati ovog po etnog arheološkog istraživanja Iako su istraživanja tek na po etku, ve sada nalazi pokazali su da Humš ak krije tragove davnog naseljavanja, da dokumentiraju život na Humš aku kroz najmanje tri razdoblja arheološki nalazi ne pripadaju jednom ve razli itim vremenskim pretpovijesti i dva razdoblja povijesnog vremena. Nadamo se razdobljima od starije pretpovijesti do po etka novoga vijeka te da e svaka od budu ih istraživa kih kampanja iznijeti na svjetlo da je kod Gornjeg Huma otkriven zna ajni višeslojni arheološki dana nove podatke o izuzetnom Humš aku, a time i o najstarijoj lokalitet. povijesti naseljavanja okolice Brezni kog Huma. Najstariji do sada otkriveni nalazi, a radi se o ulomcima Marina Šimek
CONSULTUS d.o.o. za poslovno savjetovanje
Misija: „Pružiti mogu nost poduze ima svih veli ina da poboljšaju kvalitetu svog poslovanja, vode i klijente partnerskim odnosom kroz adekvatnu primjenu me unarodnih standarda i modela poboljšavanja.“ Djelatnosti: ISO 9001 Sustavi upravljanja kvalitetom (SUK) ISO 9001 IWA-1 SUK u organizacijama za pružanje medicinskih usluga ISO 9001 IWA-4 SUK u lokalnoj upravi ISO 14001 Sustav upravljanja okolišem OHSAS 18001 Sustav upravljanja zdravljem i sigurnoš u pri radu HACCP Sustav upravljanja rizicima u prehrembenoj industriji ISO 3834 Sustav osiguranja kvalitete zavarenih spojeva TQM Potpuno upravljanje kvalitetom BPR Reinženjering poslovnih procesa
Adresa: HR-10000 ZAGREB, Kruge 48, Telefoni: 01 6157 829, 098 359 533, Fax: 01 6157 829 E-mail: [email protected]
www.breznicki-hum.hr 9 Osnovna škola Brezni ki Hum
U Osnovnu školu Brezni ki Hum ove je školske godine do 8. razreda svakog mjeseca marljivo skupljali stari papir, naš upisano 181 aka, od ega ih je jedanaestero u Podru noj smo rad odlu ili prikazati u školskom projektu “Odnos koli ine školi Š epanje te su podijeljeni u 11 razrednih odjela. U školi sme a u dane vikenda i radnog tjedna”, a svoj rad prikazali smo je zaposleno 18 u itelja, 2 stru na suradnika, ravnateljica i 7 na prezentaciji projekta 20. travnja 2011. Osim ovog projekta ostalih radnika (ra unovotkinja, tajnica, sprema ice, domar u enici, u itelji, ali i roditelji realizirali su još dva projekta i to u i kuharica). Škola posjeduje 15.141 m² otvorenoga prostora: lipnju o. g. Ljekovito bilje našega kraja i Kuharica našega kraja, ija školsko igralište, dvorište, školski park, cvjetnjak, u ionica na se druga etapa provodi ove školske godine kada e se i objaviti knjižica s receptima zavi ajnih jela. Na inicijativu u enika i djelatnika škole, a u suradnji s Vije em roditelja, 01. travnja 2011. godine, održana je prva cjelodnevna akcija proljetnog uljepšavanja okoliša OŠ Brezni ki Hum. U enicima, u iteljima i djelatnicima škole pridružili su se i roditelji kako bi zajedni kim snagama prionuli na iš enje i ure enje školskog vrta, povrtnjaka, vo njaka te vanjske stolarije na jednom dijelu škole. Naoružani alatom prihvatili su se posla: plijevljenja, okopavanja i ure ivanja cvjetnih gredica i ruži njaka; iš enja i ure ivanja prostora oko etno-ku ice; obrezivanja grmova. Skupina kojoj su se u najve oj mjeri pridružili roditelji pripremila je i izvršila sjetvu proljetnih kultura u povrtnjaku. Ve ina sudionika uživala je u bojenju i ure ivanju koševa i golova na igralištu te bojenju klupica, ljulja ki i stolarije jednog dijela škole. Tako er, skupina osmaša iskopala je i presadila živicu koja otvorenom, povrtnjak i vo njak. O dobrom radu naše eko škole je sada posa ena tako da ini ogradu uz zapadni dio škole. brine ravnateljica gospo a Vesna Ivan an, a da je zaista tako Našim projektom „Zdravom prehranom do ravnoteže dobrog govore rezultati na natjecanjima znanja te smotrama na kojima zdravlja“ javili smo se na natje aj koji su organizirali Udruga su sudjelovali naši u enici. „Lijepa naša“ i dm - drogerie markt pod naslovom „Zdrava Tako se prošle školske godine na županijskome natjecanju prehrana“ i u konkurenciji 81 osnovne škole iz cijele Hrvatske našlo podosta aka upravo iz naše male škole, pa ih ovdje osvojili prvu nagradu i 5.000,00 kuna. vrijedi istaknuti. Na županijskome natjecanju iz biologije bile su Prilikom dodjela nagrada za najljepši školski vrt 26.11.2010. uspješne Helena Šarga i Lucija Jalžabeti ; na geogra ji Maja u HRT u Zagrebu naša je ravnateljica sudjelovala u radio emisiji Antolkovi ; na informatici Maja Antolkovi (osvojivši visoko 3. „Slušaj kako Zemlja diše“ gdje je predstavila našu školu. Tako er mjesto), Helena Šarga i Ines Horvat te na natjecanju iz Prve nas veseli što smo 16. lipnja imali priliku sudjelovati u emisiji pomo i Maja Antolkovi , Helena Šarga , Antonija Graberski, Kutionica na Varaždinskoj televiziji gdje su u enice Karla Hegedi Ornela Hublin, Dijana Majcen i Ines Horvat. i Lucija Jalžabeti predstavile školski projekt Kuharica našeg kraja. 20. travnja o.g. pjeva ki zbor i tamburaški orkestar naše U školi se ve etvrtu godinu za redom (od ukupno 28 škole sudjelovao je na 13. Smotri dje jeg glazbenog stvaralaštva godina postojanja) tiskaju Iskrice, list u enika naše škole koji Varaždinske županije. sami pripremamo od informati ke obrade do printanja i uveza
Vrijedi tako er istaknuti da je OŠ Brezni ki Hum dobitnik te njime sudjelujemo na natjecanjima LiDraNo, a njihova je nagrade za najljepši vrt kontinentalne Hrvatske te kao eko prošlogodišnja glavna urednica bila u enica Karla Hegedi . škola provodi brojne akcije. Akcijom skupljanja starog papira Ove školske godine imamo u planu realizirati više školskih tijekom školske godine izvagano je 3.268 kg, a prikupljeno je projekata, a od onih ve ih su: Kuharica našeg kraja – 2. dio, Eko 2.499 komada istrošenih baterija. Kako su naši u enici od 1. maske i 160 - godišnjica školstva.
10 www.breznicki-hum.hr Društvo Naša djeca
Društvo Naša djeca Brezni ki Hum osnovano je na prijedlog na elnika gospodina Zorana Hegedi a prije dvije godine u sklopu kojega djeluje igraonica koja je s 12. rujnom ove godine po ela tre u sezonu rada. Društvo ima svoju predsjednicu (Vesnu Pucak, dipl. u .) i zamjenicu (Danijelu Ivan an-Bosilj, dipl. u .) te Izvršni odbor koji odlu uje o na inu rada. Igraonica obuhva a tridesetak djece od tri do šest godina koji se rado druže, zajedni ki igraju, usvajaju njema ke rije i te u e korisnim znanjima za budu e uklju ivanje u školu i društvo. Mla a skupina sastaje se poslijepodne utorkom i etvrtkom, a starija ponedjeljkom i srijedom. Njihove su tete odgajateljica Marijana Turkovi i dipl. u . Petra Kuzmi . Polaznici igraonice imali su dosad i svoje nastupe na Cvjetnom korzu povodom Maj inom dana te na školskim priredbama gdje su rado pjevali, recitirali i plesali. Djeca su sa svojim roditeljima te odgajateljicama izra ivala zanimljive kostime cvije a, p elica i leptiri a na radionicama uo i Cvjetnoga korza, a lijepo su se družili i na zajedni kom pikniku i natjecateljskim igrama po završetku školske godine. Igraonica ne bi mogla opstati bez pomo i naše op ine i škole koja nam je ustupila prostor školske itaonice, na emu se posebno zahvaljujemo i nadalje nadamo uspješnoj suradnji.
www.breznicki-hum.hr 11 Udruga Društva Crvenog križa
Rad i djelovanje Zajednice Udruga Društva Crvenog križa 2. Služba traženja Varaždinske županije temelji se na odredbama Zakona o HCK, Kao potpisnica Ženevskih konvencija i dopunskih protokola, odredbama Statuta HCK i Statuta Zajednice Udruga DCK RH je temeljem Zakona o HCK, povjerila HCK i njegovim Varaždinske županije. ustrojstvenim jedinicama organizaciju i provo enje djelatnosti Službe traženja. Rad se odvija prema slijede im djelatnostima: 1. Socijalno-humanitarne aktivnosti 3. Provo enje zdravstveno - odgojnih programa i aktivnosti 2. Djelatnost Službe traženja 3. Provo enje zdravstveno-odgojnih programa i aktivnosti 3.1. Dobrovoljno darivanje krvi 4. Rad s mladeži Crvenog križa Djelatnost dobrovoljnog darivanja krvi na podru ju 5. Uklju ivanje u provo enje tradicionalnih akcija HCK Varaždinske županije neposredno organiziraju pripadaju a 6. Rad organa upravljanja i ostali poslovi Gradska društva CK. DCK Varaždinske županije koordinira i sudjeluje u godišnjem planiranju akcija dobrovoljnog darivanja SAŽETAK U INJENOG U GORE SPOMENUTOM VREMENSKOM krvi na podru ju Varaždinske županije. PERIODU, PREMA DJELATNOSTIMA 3.2. Ostale zdravstveno-odgojne aktivnosti DCK Varaždinske županije kontinuirano sura uje s školama 1. Socijalno-humanitarne aktivnosti i lije nicima-predava ima prve pomo i, te organizira i educira ekipe prve pomo i mladeži Crvenog križa. 1.1. Humanitarna pomo Tijekom spomenutog vremenskog perioda socijalno- 4. Rad s mladeži Crvenog križa humanitarne aktivnosti odnosile su se na korisnike iz Programa Kako je ranije spomenuto u sklopu zdravstveno-odgojnih pomo i i njege u ku i starijim osobama te osobe koje su aktivnosti, DCK Varaždinske županije neposredno provodi se Društvu obratile za bilo koji vid pomo i. Korisnicima su edukacije ekipa mladeži CK osnovnih i srednjih škola, u suradnji dostavljane potrepštine vezane uz njihove egzistencijalne sa prosvjetnim djelatnicima i lije nicima-volonterima. potrebe i trenuta ne otežavaju e okolnosti. Sukladno Programu Neposredni rad sa mladima provodi se putem našeg Kluba svi korisnici su za Uskršnje blagdane primili prigodne pakete sa mladeži, koji tjedno radi dva puta, utorkom i etvrtkom. Klub prehrambenim i higijenskim artiklima. djeluje na osnovu Programa rada mladeži HCK. 1.2. Provo enje Programa „Pomo i i njege u ku i starijim Klub redovito polazi 15 volontera, koji rade pod vodstvom osobama na podru ju Varaždinske županije“ dviju profesorica. Rad je organiziran na principu radionica, Program pomo i i njege u ku i starijim i nemo nim osobama kreativnih i tematskih. na podru ju Varaždinske županije je izvaninstitucionalni oblik Tijekom izvještajnog perioda mladi su izra ivali predmete, skrbi koji je namijenjen samostalnim stara kim doma instvima u odnosno ukrase za Valentinovo i pisanice za Uskrs. Redovito socijalno-zaštitnoj potrebi. održavaju aktivnosti vezane za obilježavanje prigodnih datuma Program se provodi od 2002. godine, a od 2005. godine u shodno programu Kluba. U tijeku su radionice u kojima mladi potpunosti je nanciran od strane Varaždinske županije. intenzivno izra uju razni nakit, razglednice i druge ukrasne U svibnju 2011. godine Varaždinska Županija i DCK predmete. Varaždinske županije sklopili su SPORAZUM o promicanju Od po etka ove godine lanovi Kluba mladeži uklju eni su u socijalnog poduzetništva i poticanju zapošljavanja teže projekt HCK „Bolnica bez bolnice“, na na in da odlaze u posjetu bolesnoj djeci u Op u bolnicu Varaždin, na Odjel pedijatrije i Dje je kirurgije. U popodnevnim satima mladi iz Kluba odlaze na druženje sa bolesnom djecom, bilo da im pomažu u kreativnim radionicama ili provode druge aktivnosti.
zapošljivih osoba na podru ju Varaždinske županije. Na osnovu sklopljenog sporazuma zaposlili smo jednu osobu na radnom mjestu gerontodoma ice, na odre eno vrijeme. Zaposlena gerontodoma ica obavlja poslove pomo i i njege za starije osobe, na podru ju op ine Brezni ki Hum.
12 www.breznicki-hum.hr 5. Uklju ivanje u provo enje tradicionalnih akcija HCK Tradicionalne akcije HCK su one akcije HKC koje su Odlukom Skupštine HCK obvezuju e za njihovu provedbu na svim razinama društava.
6. Ostale aktivnosti Uz ostale aktivnosti moramo spomenuti da se redovito mjese no jedanput održavaju kolegiji ravnatelja svih GDCK, na kojim se kolegijima raspravlja i dogovara o aktivnostima, planovima ili problemima u radu Društava Crvenog križa, a u svrhu koordinacije rada i ujedna enog djelovanja na podru ju županije.
7. Rad organa upravljanja Prva sjednica Odbora bila je 28.01.2011. godine, druga je bila 24.03.2011. godine, kada je održana i sjednica Nadzornog Odbora, tre i Odbor održan je 12.04.2011. godine, 13.05.2011 i 26.05.2011. godine. Centar za socijalnu skrb Novi Marof
terena o eventualno uo enim zloupotrebama korisnika pomo i. Aktivnosti vezane uz Op inu Brezni ki Hum Osim nov anih naknada centar vodi brigu o djeci i mladima putem preventivnog programa, a redovito putem medija U ova recesijska i teška vremena gra anima je itekako informira javnost o pojedinim problemima ovisnosti te odgojnim potrebna što ve a e kasnost i briga javnih institucija poput i socijalnim temama. centra za socijalnu skrb koji je dužan voditi brigu o najranjivijim Nadalje, sura ujemo s policijom i sudom u svezi obiteljskog skupinama u društvu. U Op ini Brezni ki Hum centar ima ukupno nasilja. Vodimo brigu o osobama lišenih poslovne sposobnosti. 185 korisnika raznih naknada i pomo i. Doplatak za pomo i Provodimo postupke vezane uz smještaj odraslih i djece u njegu u punom opsegu prima 138 korisnika, što je i razumljivo domove socijalne skrbi te smještaja u udomiteljske obitelji. budu i da je ve ina populacije koja prima ovu naknadu iznad U tijeku je provedba reforme sustava socijalne skrbi, gdje se 65 godina te je bolesna i nesposobna za rad. Pravo na doplatak redovitim informiranjem javnosti, individualnim pristupom za pomo i njegu i osobnu invalidninu mogu ostvariti samo one svakom pojedinom korisniku želi podi i kvaliteta rada na još ve i osobe kojima je Prvostupanjsko tijelo vješta enja izdalo nalaz i nivo e kasnosti te smanjiti broj korisnika pomo i za uzdržavanje mišljenje kojim se utvr uje potreba pomo i i njege druge osobe kako bi se uklju ili na tržište rada. Ve om suradnjom sa lokalnom (osobe bolesne i nesposobne za samostalan život i rad). zajednicom te stvaranjem socijalnog plana Županije, možemo Osobnu invalidninu na podru ju op ine koristi 19 osoba, svi zajedno posti i ve u e kasnost u rješavanju navedenih dok pomo za uzdržavanje koristi 19 osoba. Mnogi ljudi sa problema. kojima razgovaramo na terenu smatraju da pojedini korisnici U ovo doba nezaposlenosti, posebno apeliramo na sve ne zaslužuju pomo te da ne žele raditi. U skladu sa zakonom gra ane koji žele ostvariti prihod, a istovremeno pomo i o socijalnoj skrbi, revizija korisnika pomo i za uzdržavanje drugima, da se mogu javiti u Centar za socijalnu skrb radi provodi se kontinuirano, a najmanje svaka tri mjeseca. Ukoliko dobivanja dozvole kako bi mogli postati udomiteljska obitelj netko daje lažni iskaz o svom imovnom stanju može se od njega djeci ili starima i nemo nima. zatražiti naknada štete, a svakog se upozorava da izjavu daje Za više informacija možete se obratiti na tel: 042/613-600 ili pod kaznenom i materijalnom odgovornoš u. na mail: [email protected] ili posjetiti našu službenu I nama je kao ustanovi vrlo važno pravedno raspodijeliti web stranicu www.czss-novi-marof.hr . sredstva sa kojima raspolažemo i to upravo onima kojima je to Ravnatelj: najpotrebnije te nam je zbog toga vrlo važna informacija ljudi s Siniša esi, mag. socijalne pedagogije Me uop inska malonogometna liga
Još nas nekoliko mjeseci dijeli do 10. jubilarne godine kako Humu, Breznici, Visokom i Bisagu ve inom u poslijepodnevnim se na prostoru triju op ina Brezni ki Hum, Breznica i Visoko nedjeljnim satima. održavaju nadmetanja u malom nogometu u okviru lige koja je Iz op ine Brezni ki Hum sudjeluju tri ekipe - Brezni ki Hum, formirana 2002. godine. Brezni ki Hum 2 te Ava media iz Š epanja, s podru ja op ine S obzirom na veliki interes ljubitelja malog nogometa, Visoko dvije, a iz op ine Breznica devet ekipa. me uop inska malonogometna liga danas broji 14 ekipa koje Završetkom sezone održava se i jednodnevno kup-natjecanje se u zimskom i proljetnom dijelu sezone bore za titulu najbolje svih ekipa sudionika lige gdje se uz dodjelu pehara pobjednicima malonogometne ekipe. kupa dodjeljuju pehari i nagrade etvero najbolje plasiranim Utakmice se odigravaju na otvorenim terenima u Brezni kom ekipama u malonogometnoj ligi.
www.breznicki-hum.hr 13 Dobrovoljno vatrogasno društvo Brezni ki Hum
Povijest vatrogasnu zastavu. Dobrovoljno vatrogasno druš- 1961. godine nabavljena je motorna pumpa za vodu sa tvo Brezni ki Hum osnovano je potrebnim cijevima i opremom. 06.01.1934. godine. Sredinom 70-ih godina 20-og stolje a ideja i želja za izgradnjom Društvu je tada pristupilo 40 ak- novog modernog vatrogasnog doma napokon postaje stvarnost. tivnih i 8 podupiraju ih lanova. 1975. godine, zapo ela je gradnja, a vatrogasni dom je završen Prvi predsjednik dobrovoljnog i otvoren 1979. godine. vatrogasnog društva Brezni ki 1980. godine nabavljena je nova motorna pumpa. Hum bio je Franjo Margeti , taj- 1989. godine nabavljeno je navalno vatrogasno vozilo TAM nik Valentin Rumbak, zapovjednik 80T. Slavko Šterk, zamjenik zapovjedni- 1993. godine dobrovoljno vatrogasno društvo Brezni ki Hum ka Dragutin Koži , blagajnik Bran- postaje javna postrojba od interesa za Op inu. ko Benkovi , spremištar Franjo Ivan an, vo a stroja Stjepan 2004. godine zapo eta je modernizacija i ure enje prostora Škrgulja. vatrogasnog doma, ime je promijenjen krov, zamijenjene su Dobrovoljno vatrogasno društvo je od svog osnutka pa sve do dotrajale plo ice na podu, ure ena je kuhinja, proširena sala... današnjih dana imalo zavidnih uspjeha u svom radu i djelovanju. 2004. godine nabavljeno je novo vatrogasno navalno vozilo Moramo napomenuti da je ve 1935. godine nabavljena ru na MAN, kojeg smo tijekom narednih godina uspjeli u cijelosti pumpa sa 80 metara cijevi te ostalom potrebnom opremom. opremiti sa opremom te smo spremni za sve vrste intervencija. Iste godine za sve aktivne lanove nabavljene su i vatrogasno 2008. godine nabavljeno je novo kombi vozilo Renault. odore. 2010. godine nabavljena je osobna zaštitna vatrogasna Nakon nabavke osnovne vatrogasne opreme pokazala se oprema (zaštitna odijela, izme, rukavice, zaštitne kacige...). potreba za prostorijama vatrogasnog društva. Budu i da od Ovim putem moramo izraziti i zadovoljstvom našim mladim tadašnjih vlasti nije bilo razumijevanja, društvo se svakim danom lanovima u kategorijama djece i mladeži, koji su prisutni u radu susretalo sa sve ve im poteško ama u svom radu i djelovanju. društva. Tadašnja Op ina dozvolila je adaptaciju stare dvorišne zgrade, koja nije služila ni u kakve svrhe . Adaptacijom iste dobrovoljno Aktivnosti koje možemo izdvojiti: vatrogasno društvo dobilo je spremište za opremu i malu salu. - Vježba edukacije u slu aju požara u enika u suradnji sa Nakon drugog svjetskog rata društvo se suo avalo sa osnovnom školom, poteško ama, rad i djelovanje bili su otežani, ali nastojalo se da - Obilježavanje dana sv. Florijana, se društvo unato svemu održi. - Sudjelovanje u obilježavanju dana Op ine, 1950. godine dobrovoljno vatrogasno društvo ponovno se - uvanje straže kod božjeg groba u crkvi sv. Martina za suo ava sa poteško ama prostora i prostorija za rad DVD-a. vrijeme Uskrsa, Dotadašnje prostore DVD-a trebalo je isprazniti i smjestiti se u - Dežurstvom na mjesnom groblju tijekom dana Svih Svetih, privatne neadekvatne prostorije, samim time nastao je problem - Organizacija proslave i do eka Nove godine. smještaja opreme. Zbog gore navedenih razloga 1955. godine društvo je po elo I ovim putem koristimo priliku zahvaliti se svim aktivnim gradnju vatrogasnog doma, koji je i otvoren 1959. godine. lanovima DVD-a! 1960. godine društvo dobiva od tadašnje Op ine Novi Marof
Primarna djelatnost obrta je cestovni prijevoz robe (doma i i me unarodni), te nespecijalizirana trgovina na veliko. Obrt posluje neprekidno od 06.11.1989., a trenutno zapošljava 4 djelatnika.
14 www.breznicki-hum.hr Dobrovoljno vatrogasno društvo Radeši
Dobrovoljno vatrogasno društvo Radeši korijene vu e je povelja o pobratimljenju DVD-a Radeši i PGD Leskovec na iz 1943. godine. Povod osnivanja društva bilo je spaljivanje njihovoj 85. godišnjici postojanja društva. Iste godine nabavljen 17 gospodarskih objekata 21. srpnja 1943. godine od strane je novi vatrogasni aparat marke „Ziegler“. 1979.godine muška fašisti kih neprijatelja. Kao odgovor na nemili doga aj 8 seniorska ekipa sudjelovala je na republi kom natjecanju u Puli mještana Radeši a osniva vatrogasni vod, a pridružuje im osvojivši prvo mjesto u tre oj kategoriji ili 9. mjesto u ukupnom se dvojica lanova iz Vini nog i jedan iz Visokog. U mjesecu poretku. Novi natjecateljski uspjeh postigla je ženska seniorska rujnu vlastitim sredstvima kupuju agregat DKV sa osnovnom ekipa plasmanom na republi kom natjecanju u Splitu 1983. opremom. U ilegali društvo djeluje do 1944. godine kada se godine. Godinu kasnije kupljen je novi kombi IMV vlastitim pokušava registrirati no zbog nedostataka lanstva, jer mladi sredstvima vatrogasaca i uz pomo mještana. Iste godine mještani sudjeluju u ratu, priklju uju se vatrogasnom vodu formirana je jedinica civlne zaštite od 40 ljudi iju su okosnicu Breznica. Završetkom rata, povratkom naših mještana, društvu inili vatrogasci. 1984. godine osnovano je KUD Radeši gdje se priklju uje 30 novih lanova te 10. lipnja 1946. godine dobiva su bili uklju eni lanovi vatrogasnog društva. 1985. godine prvi odbor društva. Prvi predsjednik bio je Gaži August, a dogra ena je garaža i vatrogasno spremište. Sve navedene za zapovjednika izabran je Antolkovi Josip. Poratne godine aktivnosti 80.-ih godina organizira i vodi Stjepan Mužina, koji društvo nabavlja sitnu opremu. 1953. godine donosi se odluka i je ostavio neizbrisiv trag u vatrogastvu, u razvoju Radeši a i po inje se gra enje vatrogasnog doma u gornjem dijelu naselja šire okolice. Napustio nas je prerano, u svibnju 1990. godine. Radeši . Zbog nancijskih poteško a dom se gradi do po etka Po etkom 90-ih godina ratnim zbivanjima društvo stagnira jer 60.-ih godina. 1962. uslijedilo je otvorenje vatrogasnog doma su naši lanovi mobilizirani u postrojbe Hrvatske vojske. 1992. sa spremištem na sve anoj proslavi kada i društvo dobiva prvi godine naši vatrogasci u Leskovcu pri Krškem proslavili su 100. vatrogasni barjak. U tim godinama društvo vode predsjednik godišnjicu postojanja našeg pobratimljenog PGD-a. Novim Matuš Stjepan i zapovjednik Matijašec Mirko koji po inju teritorijalnim ustrojem i formiranjem vatrogasne zajednice neformalna druženja sa PGD Leskovec pri Krškem. 1965. op ine Brezni ki Hum udružujemo se u istu sa DVD Brezni ki godine vatrogasci DVD-a Radeši sudjeluju na pokaznoj vježbi u Hum i DVD Š epanje. Godine 1995. doga a se smjena generacija Leskovcu. 60.-ih godina uklju uju se novi lanovi i društvo ima u vo enju društva, mlade snage pune volje i entuzijazma vodi zna ajnije rezultate na natjecanjima. 1971. godine oformljena je predsjednik Željko Sremec. Ve sljede e godine, 1996. pred prva ženska vatrogasna postrojba na podru ju VSO Novi Marof. tim vodstvom je veliki izazov. Proslavili smo 50 godina rada i 1974. godine po inje gradnja novog vatrogasnog doma kojeg djelovanja, dobili novi vatrogasni barjak, izgradili igralište i teren je na proslavi 30. obljetnice djelovanja društva, 1976. godine, za vježbu. Povodom te obljetnice, od Hrvatske vatrogasne sve ano otvorio Franc Vakselj iz PGD Leskovec. Sve više mladeži zajednice, dodijeljena nam je i srebrna medalja za izvanredno uklju uje se u društvo te je tako 1975. godine okupljena jedinica zalaganje društva u spašavanju ljudi i imovine. 1997. godine pionira. 31. srpnja 1977. godine u Leskovcu u Sloveniji potpisana obilježili smo 20 godina potpisivanja povelje o pobratimljenju
sa PGD Leskovec pri Krškem te smo priredili i pokaznu vježbu gašenja požara i spašavanja ljudi. U tim godinama organizirali smo vatrogasna natjecanja, nogometne turnire, zabave kako bi priskrbili nancijska sredstva. Uz pomo VZO Brezni ki Hum osigurali smo sredstva za nabavku i obnavljanje vatrogasne opreme i odora. Kroz sve te godine sudjelovali smo na raznim vatrogasnim natjecanjima gdje smo postizali zapažene rezultate, muška A ekipa tri puta za redom bila je najbolja muška A ekipa u VZO Brezni ki Hum te smo osvojili prijelazni pehar. 1999. godine, na županijskom natjecanju u Varaždinu osvojili smo 5. mjesto što je bio veliki uspjeh. 2000. godine školuju se naši lanovi za zvanje vatrogasac i do asnik. 2003. godine preure ivali smo vatrogasni dom i asfaltirali parkiralište, proslavili smo 60. godišnjicu DVD-a Radeši na kojoj je uru ena i zlatna medalja za posebne zasluge
www.breznicki-hum.hr 15 našem lanu Josipu Mužina dodijeljena od Hrvatske vatrogasne Kroz povijest društvo je pratila kroni na nestašica novca, ali zajednice. 2005. godine pažnja se posve uje radu sa vatrogasnim uz velika odricanja i dobrovoljan rad društvo je uspjelo preživjeti podmlatkom koji postiže zapaženije rezultate na natjecateljskom i održati se do danas. Mnogi lanovi uzimali su iz vlastitog doma i podru ju. Ekipa prerasta u ekipu vatrogasne mladeži sa kojom se donosili u vatrogasno društvo o emu postoje mnoge zabilješke intenzivno radi od 2008. godine, izra uje se oprema za vježbu, i anegdote. nabavljaju se radne odore, a 2009. godine sudjeluju u kampu HVZ Društvo danas broji 40 lanova, od ega je 20-ak aktivnih sa u Fažani. Bilježe se i zapaženi rezultati na mnogim natjecanjima potrebnim vatrogasnim zvanjima (1 viši vatrogasni asnik I. klase, 2 vatrogasna asnika I. klase, 5 vatrogasnih do asnika I. klase, 5 do asnika, 4 vatrogasca I. klase, 5 vatrogasaca) od kojih je formirana i vatrogasna postrojba sa 10 vatrogasaca sa izvršenim lije ni kim pregledima. Tako er, 12-ero mladeži dokaz je sigurne budu nosti za radeši ko vatrogastvo. Suda kim iskustvom promociji vatrogastva i izvan doma ih krajeva pridonose Mario Šarga i Josip Mužina. Društvo posjeduje vatrogasni dom sa spremištem, osnovnu vatrogasnu opremu i IMV kombi iz 1984. godine koje je tada društvo kupilo novo, vlastitim sredstvima uz pomo mještana. Vozilo je u voznom stanju, ali zbog starosti nije registrirano. Želja nam je kao i potreba da nabavimo zaštitnu opremu koja nam nedostaje kao i novo kombi vozilo što bi društvu pridonijelo bolju i sigurniju aktivnost. Osim svojih redovnih djelatnosti društvo obavlja i druge aktivnosti, sudjelovanjem u akcijama koje održava op ina Brezni ki Hum. Tu treba naglasiti dobru suradnju sa na elnikom g. Zoranom Hegedi em, koji podržava naš rad i pokušava osigurati nancijska sredstva prema mogu nostima. I sada kada je pred nama provo enje projekta Europske unije „Interkulturalno EU partnerstvo“ kojem emo biti doma ini, obvezujemo se još ve em angažmanu na pomo bližnjemu i sigurnijoj i boljoj budu nosti.
pogotovo u igrama vatrogasne mladeži. 2007. školuju se naši vatrogasci, 4 za zvanje vatrogasac, a 9 za zvanje vatrogasni do asnik. 2008. prisustvovali smo na XV. kongresu gasilske zveze Slovenije u Krškom. 2010. dogra ivali smo naše vježbalište i postavili kontejner za opremu ime smo pridonjeli uspješnosti 17. me uop inskog vatrogasnog natjecanja iji smo bili doma ini. Uz sve navedene aktivnosti društvo nastoji biti prisutno na svim podru jima djelovanja. Od natjecateljskih do raznih vatrogasnih manifestacija, prisustvu raznim radionicama, posjeti vatrogasnim olimpijadama, kongresu, školovanju vatrogasaca, razne podrške akcijama kao i same radne akcije DVD-a. Posebna pažnja posve uje se na provo enje preventivnih mjera zaštite od požara, školovanje vatrogasaca i pra enje vatrogasne struke. Da bi društvo uspješno funkcioniralo treba spomenuti i vodstva koja su vodila društvo. Zna ajan doprinos u razvoju društva u proteklih 15 godina dao je Željko Sremec kao predsjednik. Josip Mužina kao tajnik društva, zapovjednik i tajnik VZO Brezni ki Hum dao je zna ajan doprinos za vatrogastvo cijele op ine pa i šire. Za provo enje operativnih aktivnosti i realizaciju istih zna ajan doprinos dao je Vjekoslav Bukal. Za rad s mladima zaslužni su Martina Bukal i Mario Šarga koji svoj doprinos daje kroz struku i zalaganje za školovanje vatrogasaca. Treba spomenuti i pojedince koji su zaslužni za odra ivanje najviše aktivnosti u društvu; Nenad Križan i , Dario Šarga , Nenad Tukša, Dražen Stri ak.
16 www.breznicki-hum.hr Dobrovoljno vatrogasno društvo Š epanje
KRATKA MONOGRAFIJA DVD-a Š EPANJE OD OSNUTKA osvojenim 3. mjestom plasirale su se na državno natjecanje koje 1951. PA DO DANAS je održano 2008. godine u Splitu. Na tom državnom natjecanju ženska A ekipa osvojila je 10. mjesto, a muška B ekipa 19. mjesto. Dobrovoljno vatrogasno društvo Š epanje osnovano je 11. Tako er, na nedavno održanom županijskom natjecanju u rujnu velja e davne 1951. godine. Ideja da se osnuje Društvo nikla je u 2011., ženska B ekipa osvojila je 2. mjesto i tako se plasirala na zaseoku Horvati i Sekovani i. državno natjecanje koje e se održati sljede e godine. Ekipe Od 1951. godine pa do ove 2011., kada je DVD Š epanje u žene A i muški B su i ovaj put bile blizu prolaza na državno mjesecu svibnju i proslavilo 60 godina humanog i dobrovoljnog natjecanje (žene A 4. mjesto, muški B 5. mjesto), no nažalost, to rada, bilo je i uspona i laganih padova u aktivnostima DVD-a, ali im je izmaklo za nekoliko sekundi. ako se Društvo želi opisati u nekoliko rije i, onda bi se reklo da je Posebno ženskoj B ekipi puno sre e na državnom natjecanju to jedina udruga u Š epanju oko koje se vrti gotovo sve. Razne te da na dostojanstven na in prikažu DVD Š epanje i op inu akcije, zabave, druženja i svi ve i i važniji doga aji u Š epanju Brezni ki Hum na razini države. gotovo uvijek potekli su iz redova DVD-a. Ne smiju se zaboraviti ni najmla i lanovi Društva, a to su Od samog osnutka DVD-a lanstvo se postupno pove avalo, dje aci i djevoj ice u kategoriji 6-12 godina. Njihovi rezultati na privla ili su se mla i lanovi i odra ivane su mnoge aktivnosti i samostalne akcije. Tako su tokom svih ovih godina lanovi kupili vatrogasnu štrcaljku, izgradili vatrogasni dom i spremište, kupili vatrogasni agregat i opremu za vježbanje, kupili inventar za dom, proširirili dom i sagradili terasu, uredili okoliš i sagradili kameni zid oko kapele svete Jelene Križarice pokraj vatrogasnog doma, napravili fasadu te garažu, ure ivali unutrašnjost doma, napravili kuhinju i opremili ju inventarom, dodatno proširili dom, kompletno prekrili vatrogasni dom limenim plo ama, napravili i uredili vježbalište-igralište, obnovili fasadu, asfaltirali parking pokraj vatrogasnog doma i igrališta, a uz sve te ve e, kao i neke manje akcije i aktivnosti, aktivno su se uvježbavale natjecateljske ekipe za sudjelovanja na raznim natjecanjima, od razli itih turnira pa do me uop inskih, županijskih i državnih natjecanja. Sve ove nabrojane radove od osnutka Društva pa sve do danas natjecanjima su tako er uvijek vrlo dobri, a djevoj ice su na DVD Š epanje radilo je ve inom samo, dobrovoljnim radom te uz ovogodišnjem županijskom natjecanju osvojile odli no 2. mjesto. veliku i nesebi nu pomo i donacije lanova Društva, mještana Dje aci su na istom natjecanju osvojili vrlo dobro 9. mjesto u Š epanja i pokojeg prijatelja Društva sa strane. Naravno, prema jakoj konkurenciji od 50-ak ekipa. svojim mogu nostima pomagala je i op ina Brezni ki Hum. Ukratko, može se re i da DVD Š epanje gotovo na svakom Društvo se ve inom nancira samo, organiziranjem raznih državnom natjecanju ima svoje predstavnike, žene A su 8 godina manifestacija svake godine, kao što je manifestacija ‘’Jedan bile aktualne županijske prvakinje u svojoj kategoriji, a muška B i dan za rodni kraj’’, malonogometni turnir, turnir u belotu i ve ženska B ekipa su, isto tako, uvijek u samom vrhu. tradicionalni do ek Nove godine. DVD Š epanje trenutno broji 80 lanova, zadovoljno je DVD Š epanje posebno se isti e na natjecateljskom planu, a postignutim rezultatima što se ti e izgradnje doma i okoliša, posebno se moraju naglasiti nastupi na županijskim i državnim a zadovoljno je (naro ito zadnjih 15 godina) i natjecateljskim natjecanjima. 1996. godine ženska A ekipa sudjelovala je na rezultatima jer se uvijek nalaze negdje ‘’pri vrhu’’ što se ti e prvom državnom natjecanju u Rijeci gdje su djevojke osvojile me uop inskog, županijskog pa i državnog natjecanja. 9. mjesto. 2003. godine na županijskom natjecanju ponovno Požara, zahvaljuju i preventivi, svih ovih godina imali su vrlo se je ženska A ekipa plasirala na državno natjecanje koje se malo, a što je i bilo uvijek su uspješno lokalizirali (nesavjesno održalo 2004. godine u Osijeku gdje su djevojke osvojile 12. paljenje korova). mjesto i zlatne medalje. 2007. godine na županijskom natjecanju Velika im je želja, a smatraju da su i na neki na in zaslužili da ženska A ekipa ponovno osvojenim 1. mjestom i muška B ekipa ove, za njih jubilarne godine, dobiju, odnosno nabave kombi vozilo u koje bi mogli ugraditi ili je ve ugra en modul za hitne intervencije, a ujedno bi im služilo i za prijevoz vatrogasaca. Tako er, tijekom ove ili sljede e godine planiraju napraviti osvjetljenje na vježbalištu-igralištu. Zaklju no, može se re i da je DVD Š epanje jedna od najaktivnijih i najpoznatijih udruga na podru ju op ine Brezni ki Hum. Društvo raznim aktivnostima i manifestacijama privla i sve naraštaje iz okolice, ali i šire. Društvo je poznato i po odli nim natjecateljskim rezultatima, ak i na razini države. Tajnik DVD-a Š epanje: Josip Horvat lanica Upravnog odbora DVD-a Š epanje: Mihaela Matak
www.breznicki-hum.hr 17 Graber
UPŠ „Graber” Novi Marof osnovana je 30.10.2008. godine natje aju, koji se odnosi na obnovu i/ili izgradnju još dviju šumskih sa ciljem da planiranim udruživanjem i radom privatnih prometnica u 2012. godini, a koje ne nalaze na podru ju Op ine šumovlasnika te donošenjem programa rada zaštiti ciljeve Brezni ki Hum. gospodarenja privatnim šumama na podru ju rada. Do sada redovito i aktivno sudjelujemo u programima Program rada UPŠ „Graber” za 2011. godinu: radova i pošumljavanja u privatnim šumama, preko HŠ (odjela - organizacija izobrazbe „Rad sa motornom pilom na siguran na in” - zalaganje za primjenu najsuvremenijih metoda u razvoju šumarstva na podru ju rada Udruge - zalaganje za brigu o organizaciji šumske proizvodnje - razmatranje zakonskih prijedloga koji se odnose na šumarstvo, kreditnu politiku, poticaje i subvencije te davanje prijedloga za unapre enje uvjeta kreditiranja i poticanja šumske proizvodnje - upoznavanje javnosti putem sredstava javnog priop avanja o stanju, stru nim problemima i napretku šumarstva - sudjelovanje u organizaciji izložbi i/ili dražbi šumskih proizvoda - suradnja s pravnim i zi kim osobama koje se bave unapre enjem gospodarenja šumama i šumskom proizvodnjom - vo enje brige o zaštiti okoliša i ruralnom razvoju u cjelini za privatne šume) pomažemo svim našim lanovima u nabavci - izdavanje publikacija stru ne i organizacijske tematike šumskog rasplodnog materijala, redovito obilazimo školovanja, vezane uz razvoj šumarstva i djelovanja Udruge (u skladu s sudjelujemo na susretima i druženjima privatnih šumovlasnika, nov anim sredstvima). na izobrazbama za rad i održavanje šuma i sl. Pored gore navedenog, pozitivno nam je ocijenjen i odobren Aktivno sudjelujemo u problematici oko izrade novog Zakona program na natje aju za šumsku prometnicu sa podru ja Op ine o šumama te savjetujemo naše lanove na koji na in mogu Brezni ki Hum, dužine od oko 1,0 km na relaciji „Tuka i-Lonjica”. dugoro no od svoje šume imati koristi i/ili samo od nje i živjeti. Troškovnik za tu prometnicu iznosi više oko 100.000,00 kn. Predsjednik UPŠ „Graber” Nadalje, ove godine smo sudjelovali u još jednom sli nom Mladen Jakopovi , univ.dipl.inf. LAG PRIZAG
Lokalna akcijska grupa “Prigorje- je Partnerska grupa, koja je iznjedrila strateške ciljeve, utvrdila Zagorje”, skra eno LAG PRIZAG, prioritete razvoja te aktivnosti i mjere za realizaciju zacrtanih osnovana je 29. sije nja 2009. godine, ciljeva. a pravnu osobnost stekla je 07. sije nja Zadatak na ijoj se realizaciji ve radi je ostvarenje vizije LAG-a, 2010. godine, kao 5. hrvatski LAG te 1. prema kojoj e ovo podru je biti “ Zajednica sretnih i zadovoljnih registrirani LAG u sjeverozapadnom ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na dijelu Hrvatske. LAG PRIZAG plod je uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te u inkovitom Projekta “Sudjelovanje stanovnika i uravnoteženom korištenju svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i u održivom razvoju regije”, kojeg je gospodarskih potencijala”. provodio Centar za organiziranje zajednice iz eške Republike u www.lag-prizag.hr partnerstvu s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj i Partnerskom grupom, formiranom od tridesetak predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora s podru ja LAG-a. LAG PRIZAG obuhva a teritorij od 11 jedinica lokalne samouprave na trome i triju županija. To su Grad Novi Marof i op ine Breznica, Brezni ki Hum, Ljubeš ica i Visoko iz Varaždinske županije, op ine Gornja Rijeka, Kalnik i Sveti Petar Orehovec iz Koprivni ko-križeva ke županije i op ine Budinš ina, Hraš ina i Konjš ina iz Krapinsko-zagorske županije. Na površini od 511 km2, u LAG-u živi gotovo 40.000 stanovnika. Osnovni cilj LAG-a je promicanje održivog ruralnog razvoja i unapre enje inicijativa i interesa od zna aja za razvoj svih dijelova podru ja LAG-a PRIZAG, što je zacrtano u Strategiji održivog razvoja Udruge, donijetoj po etkom srpnja 2010. godine. Svoj obol osnovnom strateškom dokumentu LAG-a dala
18 www.breznicki-hum.hr Limena glazba Sv. Martin
Osnivanje limene glazbe u B. Humu za eta je idejom i Stjepana Kataleni današnjeg dirigenta Puha kog orkestra grada inicijativom sada ve pokojnog g. Slavka Vrhovec, tadašnjeg Ludbrega koji je svojevremeno sura ivao sa Limenom glazbom i Ravnatelja Osnovne škole B. Hum i poduzetnika g. Stjepana upu ivao orkestar ka odre enim ciljevima i savjetima kada je to Vurai , i g. Tome Vurai koji u vrijeme osnivanja orkestra obnaša bilo najpotrebnije. i dužnost Na elnika op ine B. Hum, koja u prvim trenucima Do po etka 2009. godine, nepunih 6 godina, orkestar je bio potpomaže kupnjom nekoliko novih instrumenata. Za današnje stacioniran i održavao probe u župnoj dvorani župe Sv. Martina postojanje i ostvarena dostignu a, lanovi orkestara Limene u B. Humu, na emu je društvo zahvalno župljanima i župniku vl . glazbe Sv. Martin uvijek e biti zahvalni ovim ljudima koji su bili Ivanu Vragovi . inicijatori osnivanja, stoga se stariji lanovi uvijek rado sje aju Orkestar Limene glazbe danas broji 33 aktivna lana i 6 samih po etaka rada i djelovanja. pri uvnih u koje ubrajamo i dva osniva a te jedan po asni lan. Sa radom orkestra po elo se po etkom 1998. godine gdje se Od preminulih, orkestar bilježi dva lana, a to su osniva g. Slavko na prvom sastanku okupilo nekoliko samoukih glazbenika raznih Vrhovec umro 2005. god. i g. Stjepan Koži umro 2006. god. koji instrumenata kao i dvadesetak drugih simpatizera puha kih je aktivno svirao Bas Bubanj. glazbala razli ite dobi i starosti. U po etku nije bilo lako ali se lanovi Limene glazbe Sv. Martin amaterski su glazbenici ustrajalo u radu i bez obzira na nedostatak instrumenata. G. koji uz puno entuzijazma promi u glazbenu kulturu i teže Mirko Šarga iz Breznice donirao je u to vrijeme kada je bilo što kvalitetnijim rezultatima. Od 2003. godine limena glazba najpotrebnije, tri nova instrumenta, dva Tenora i jedan Bariton redovno sudjeluje na županijskim smotrama puha kih orkestara, na emu smo još uvijek jako zahvalni. Prvi u itelji koji su dva puta a 2009. god. po drugi puta bila je doma in i organizator takve tjedno radili sa lanovima bili su glazbeni Pedagog g. Valentin manifestacije. Nekoliko godina redovno se radi i na održavanju Koš ak i prof. Željko Kova evi . U enje i probe orkestra u po etku boži nih koncerta, kao i drugim mnogobrojnim nastupima su održavane u prostoru O.Š. B. Hum. Na inicijativu nekolicine orkestra tijekom godine na raznim sve anostima i prigodama lanova radnog tima pokrenula se ideja da se orkestar i službeno u našoj i susjednim županijama. Vrijedno je spomenuti da je registrira pa je tako i 2001. godine održana Osniva ka Skupština. 2008. godine održan Jubilarni koncert povodom 10. god. rada Od tada je Limena glazba Sv. Martin registrirana Kulturno i djelovanja limene glazbe. Skroman, ali hvale vrijedan jubilej. umjetni ka udruga kao puha ki orkestar, a nešto kasnije postaje Gost koncerta bio je g. Ivica Pepelko koji je program uprili io s i lanicom Zajednice kulturno umjetni kih Udruga Varaždinske nekoliko pjesama uz pratnju Limene glazbe Sv. Martin. Županije (ZKUU-VŽ), kao i Hrvatskog Sabora kulture (HSK). Orkestar od samih po etaka ponajviše ulaže u mlade i Dužnost predsjednika orkestra i po tre em mandatu obnaša nove lanove i svakako su stvoreni dobri temelji za budu i g. uro Majcen, kao i dužnost tajnika i notara g. Franjo Kropek. naraštaj. Veseli nas da dio naših mladih lanova polazi i redovne U sklopu društva radi Upravni odbor, Nadzorni odbor i Stegovna glazbene škole u Novom Marofu i Varaždinu. Stoga možemo komisija, iji su se pojedini lanovi izmjenjivali na izbornim re i da stvaramo i prvu generaciju školovanih glazbenika koji e sjednicama Skupštine orkestra. upotpuniti kvalitetu orkestra, što nije bio slu aj u po ecima rada Tijekom rada orkestra izmijenio se i odre eni broj lanova, naših starijih lanova orkestra. ali najuporniji i odani lanovi koji su zavoljeli ovu vrstu kulture i Željeli bi zahvaliti svim sugra anima, suradnicima kao i ljudima znaju cijeniti vrijednosti koje su stvarane tijekom godina ostali su koji su moralno i nancijski pomagali rad orkestra tijekom dosljedni amaterskom stvaralaštvu sve do današnjih dana. ovih godina, a limena glazba e i nadalje biti ustrajna u radu i Sredinom 2003. godine na mjesto Voditelja/dirigenta orkestra djelovanju. dolazi profesionalni glazbenik i djelatnik orkestra HV g. Vedran Limena glazba Sv. Martin iz Brezni kog Huma osnovana je Malogorski koji sa limenom glazbom radi sve do kraja 2006. sa ciljem o uvanja, godine. S obzirom da g. Malogorski više vremenski nije bio u promicanja i mogu nosti raditi sa orkestrom, na mjesto drugog voditelja/ unapre ivanja glazbene dirigenta po etkom 2007. godine dolazi g. Stjepan Šobak koji kulture na podru ju je tako er profesionalni glazbenik i djelatnik orkestra Hrvatske Op ine Brezni ki Hum, vojske i koji sa Limenom glazbom Sv. Martin iz Brezni kog Županije Varaždinske i Huma radi sve do današnjih dana. Moramo spomenuti i prof. g. Republike Hrvatske.
www.breznicki-hum.hr 19 Lova ko društvo „Lisac” Brezni ki Hum
Lova ko društvo „Lisac“ osnovano je 20. rujna 1993. godine. Lova ko društvo je kroz protekle godine uložilo znatna Osniva ka skupština održana je u ku i Drdi Franje. Prisutni nancijska i materijalna sredstva u lovište i postoje e osniva i bili su lovci koji su do tada bili lanovi lova kog društva lovnotehni ke objekte kao i u unos divlja i u lovište koje je kod „Vidra“ Breznica te su zbog nekih nesuglasica odlu ili iza i iz dobivanja zakupa bilo gotovo devastirano. tog društva i osnovati novo lova ko društvo koje i danas djeluje Danas društvo vodi predsjednik Željko Sremec, tajnik Tržec na podru ju Op ine Brezni ki Hum. Prisutni lovci na Osniva koj Ivan, blagajnik Petrus Petar i lovnik Dragutin Horvat. skupštini bili su: Drdi Franjo, Drdi Mladen, Šimunec Ivan, Lova ko društvo zahvaljuje se svim lovcima, svim Koži Josip, pok. Ivan an Ivan, pok. Krofak Milan, Petrus Petar, Predsjednicima i lanovima uprave koji su kroz protekle godine Fridelj Stjepan ml, Fridelj Stjepan st., rljenec Josip, Koži Ivan, uložili svoj trud i nancijska sredstva za dobrobit ovog društva. Mrazovi Josip, Koži Vjekoslav i ur evi Zlatko. Kod samog osnivanja društva veliku ulogu odigrala su dva lovca, Ivan Šimunec i Josip Koži koji su i bili inicijatori osnivanja društva. Društvo je registrirano kao pravna osoba, ali nije imalo svoje lovište do 1996. godine kada dobiva u zakup lovište u granicama op ine Brezni ki Hum. Status osniva a društva dobila je i prva grupa pripravnika koja je položila lova ki ispit prije dobivenog zakupa, a to su bili Sremec Željko, Ivan an Ivan Stjepanov, Valjak Vjekoslav, Horvat Vjekoslav, Jambrec Tihomir, Vurai Tomo, Vurai Stjepan, pok. Franj i Franjo, Marko Pucak te lovac Sremec Stjepan koji je došao iz lova kog društva Konjš ina. Prvu upravu društva vodili su predsjednik Vjekoslav Koži , tajnik Josip Koži , blagajnik Josip Mrazovi i lovnik Stjepan Sremec. Mažoretkinje Martin ice
Mažoretkinje Martin ice postoje od 2005. godine. Po etna inicijativa o osnivanju lokalnih mažoretkinja krenula je od ravnateljice Vesne Ivan an te u iteljica Vesne Pucak i Josipe Stanke Barbir koje su tada oformile i vodile dvije skupine mažoretkinja, mla u i stariju. Iako je postojala želja da Martin ice postanu samostalna udruga i danas djeluju u okviru škole, a njihove voditeljice, dipl. u iteljice Vesna Pucak i Danijela Ivan an- Bosilj i dalje volontiraju. Vrijedi istaknuti da je od po etne inicijative do danas uloženo ve dosta truda i rada, što nije prošlo nezapaženo. Starija grupa Martin ica nastupila je prvi puta 10. lipnja 2005. godine na Cvjetnom korzu, to jest mimohodu kroz naše mjesto, uz pratnju Limene glazbe Sveti Martin, u tada posu enim odorama Posjetite našu web stranicu novomarofskih mažoretkinja. Kroz protekli period naše su mažoretkinje nastupale atraktivnim dvoranskim to kama na www.radio-varazdin.hr školskim priredbama te proslavama Dana op ine u našem mjestu, ali i u Bisagu. U listopadu 2010. godine nastupile su na Smotri Bele kih mažoretkinja u Zlataru. Slušajte nas online Na po etnim savjetima i sveukupnoj pomo i osobito se moramo zahvaliti u iteljici Mariji Biškup, voditeljici mažoretkinja Pročitajte najnovije vijesti Osnovne škole Novi Marof, a tako er i prvim donatorima: Josipu Tuka u, Tomi i Stjepanu Vurai u, Božidaru Krofaku te Šte ci Oglašavajte se Jakop i koja nam je šivala sve dosadašnje odore. Danas Martin ice okupljaju tridesetak u enica od prvog do etvrtog razreda koje su podijeljene u dvije skupine. Uz pomo Varaždin 107.1, Novi Marof 103.2 donatora i roditelja mažoretkinja Martin ice imaju svoje odore, dresove, metalne mažoretske štapove i ostale rekvizite za Ivanec 93.3, Ludbreg 91.4 vanjski i dvoranski nastup. Planovi za budu nost su nam uvježbavanje vlastitog originalnog programa s kojim bi se nastupalo na smotrama te Tel. 407 500, [email protected] nastupi u suradnji s lokalnom Limenom glazbom Sveti Martin, kako bi Martin ice stekle poklonike i izvan naše op ine.
20 www.breznicki-hum.hr Obitelj Šafran
opreme. Ovaj novi uspjeh bio je poticaj za sklapanje ugovora, s tako er Tvornica za proizvodnju elektro opreme svjetski poznatom rmom ABB iz Finske, godine 1995. o proizvodnji Metal Product d.o.o., Tvornica za proizvodnju elektroopreme, na- rastavlja a za srednji napon te rmom Siemens – Norveška, za isporu- stala je razvojem obrtni ke radionice koju je 1967. godine osnovao ku opreme na tržište Bosne i Hrecegovine. Stjepan Šafran, koja je i danas u sastavu obiteljskog poduzetništva i Godine 1996. u Sarajevu se osniva proizvodni pogon METAL PRO- Metal Producta. Od samog po etka svojega rada usvaja se proizvod- DUCT Sarajevo, koji danas zapošljava više od 20 radnika. ni program proizvodnje elektroopreme koji se tijekom godina stalno Koncem 2001. godine s korporacijom Wam Grupa Italy potpisuje širi, razvija i usavršava. Ve 1969. godine po inju prve isporuke elek- se Protokol o osnivanju zajedni ke tvornice Wam Product u Brezni - troopreme za potrebe Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Proši- kom Humu. 2002. godine tvornica je po ela s radom koja danas zapo- renjem tržišta i dobrim prihva anjem proizvoda kao i svakodnevnim šljava 75 radnika. pove anjem narudžbi pove ava se i broj zaposlenih: 1967. po elo se s Iste, 2002. godine u Brezni kom Humu izgra en je i novi proizvod- jednim radnikom, 1971. godine bilo ih je 12. ni pogon Metal Producta površine 2500 etvornih metara, ime je
Koncem 1979. godine u kooperaciji s Energoinvestom iz Sarajeva, omogu eno dodatno proširenje i pove anje proizvodnog programa. po inje prva isporuka nosa a izloatora za Afri ko tržište te se donosi Danas, ukupna površina proizvodnih hala u sastavu obiteljskog dugoro ni plan za proširenje proizvodnje što prati i kupovina gradili- poduzetništva iznosi 6.500 etvornih metara, s mogu noš u dodat- šta u zagreba kom prigradskom naselju Odra, na kojoj lokaciji su do nog razvoja i proširenja na vlastitom zemljištu površine 80.000 e- danas izgra ena tri proizvodna pogona ukupne površine oko 3.600 tvornih metara. m2. Metal Product sa Radionicom Šafran danas ima 90-ak zaposlenih 1986. godine uvodi se program lijevanja aluminijskih proizvoda, te se u vlastitoj proizvodnji sa ukupnom infrastrukturom bavimo: potrebno za proširenje programa elektroopreme, a 1989. godine ot- proizvodnjom elektro opreme kupljuje se Ljevaonica Šiki i preuzima kompletan pogon sa 12 zapo- kabelskim i spojnim priborom za niski, srednji i visoki napon, slenih koja i danas posluje u sastavu Metal Producta. opremom za izolirane i neizolirane nadzemne mreže, Od 1971. godine pa do 1990. godine Radionica je poslovala u ogra- ljevanjem obojenih metala tla nim lijevom, kokilnim lijevom ni enim uvjetima razvoja zbog ondašnjeg socijalisti kog sustava koji i lijevom u pijesak, privatnim osobama nije dozvoljavao ve i broj zaposlenih. Maksimalni strojnom obrada metala. broj zaposlenih 1989. godine mogao je biti 40 radnika, što je i Radioni- Uz stalnu izobrazbu djelatnika, ulaganjem u informati ku opremu, ca zapošljavala. 1990. godine došlo je do promjene zakonskih propisa CNC tehnologiju u proizvodnji i korištenje suvremene mjerne opreme, i ukinuta su bilo kakva ograni enja, što je omogu ilo da se Radionica predstavljamo pouzdanog partnera za brzu i kvalitetnu isporuku pro- dijelom preustroji u novu tvrtku – Metal Product bez ograni enja bro- izvoda osnovnog proizvodnog programa kao i za zajedni ku suradnju ja zaposlenih. Te godine po inje i izgradnja novih poslovnih pogona na razvoju novih proizvoda i usluga. na lokaciji Odra, što je omogu ilo i usvajanje i proširenje elektro pro- U ovom trenutku intenzivno radimo na razvoju proizvodnog pro- grama kabelskog spojnog i ovjesnog pribora za niski, srednji i visoki grama koji se odnosi na tla ni lijev te smo opremljeni svim potrebnim napon. strojevima i alatima. Godine 1994. po inje kooperacija sa svjetski poznatom tvrtkom Unato globalnoj i lokalnoj gospodarskoj krizi održavamo svoje Tyco Electronics Raychem GmbH iz Njema ke na konfekcioniranju i poslovanje stabilnim, sa vrlo niskim kreditnim zaduženjima, bez ijed- distribuciji toplo skupljaju eg kabelskog pribora u programu elektro- nog hipotekarnog optere enja na nekretninama.
Poštuju i tehnološka unapre enja proizvodnje vina, vinarija je opre- mljena s najsuvremenijom opremom za preradu grož a, fermentaciju, sazrijevanje i uvanje vina. Tehnološke cjeline proizvodnje i sazrijevanja vina potpuno su odijeljene, u jednom se dijelu vinarije obavlja prerada grož a i fermentacija vina uz stalnu brigu enologa i podrumara a u dru- gom dijelu vinarije, u podrumu s inox i drvenim ba vama, vina se uvaju i oplemenjuju uz stru ni nadzor i vo enje tehnološkog procesa od stra- ne enologa. Ukupni kapacitet vinarije je 500.000 litara. U okviru vinarije nalazi se punionica s internim laboratorijem za kontrolu mošta i vina. U sklopu modernog podruma, smještenog na lokaciji u Brezni kom Vinogradarstvo i vinarstvo Humu, koji se uklopio u pitomi krajobraz, nalazi se kušaonica vina, a gostoprimstvo doma ina, kao i vrsna vina doprinijet e zadovoljstvu u obitelji Šafran duge je tradicije. Postoje pisani zapisi vlasništva vino- svakog gosta. Vina Vinarije grada u obitelji Šafran još iz 18. stolje a. Šafran u ponudi su u resto- Danas Vinarija Šafran posjeduje 16 hektara moderno zasa enih vi- ranima i vinotekama. Vina- nograda od kojih je 12 hektara na podru ju vinogorja Varaždin te još rija Šafran posjeduje dvo- 4 na podru ju vinogorja Zlatar. U tim nasadima uzgajaju se graševina, ranu za prezentacije koja rajnski rizling, sauvignon, pinot sivi, muškat žuti, traminac i manzoni može primiti do 50 osoba, bijeli. s mogu noš u organizira- Vina vinarije Šafran proizvedena su iz kvalitetnog grož a, uzgoje- nog posjeta vinariji uz de- nog u ekološki istim uvjetima. Grož e je redovito iz kasnije berbe te su gustaciju vina i razgledava- stoga vina aromati na s naglašenim vo nim aromama. nje vinograda i podruma.
www.breznicki-hum.hr 21 strojobravarska radionica TD vl. Tuka Dragec Radeši 1, 42225 Brezni ki Hum tel: 042/618 483, mob: 098/284 630
Soboslikar-li ilac Josip Hrkovi
098/446 974 vl. Josip Mrazovi Za prozvodnju parketa i trgovinu Brezni ki Hum 18 42225 Brezni ki Hum tel: 042 618 204, fax: 042 618 226 mob: 099 840 29 21 Radno vrijeme: pon - pet: 7:00 - 15:00
uk d.o.o. Sajmišna 14, 10380 Sve Ivan Zelina
Direktor: Mladen Danani , [email protected] Tel./Fax: +385 (0)1 206-0935, +385 (0)1 206-0460 GSM: +385 (0)98 282-039, +385 (0)91 282-0390
Marke ng: Marta Ali , [email protected] Tel./Fax: +385 (0)1 383-6325
Administrator: Željko Domiter, [email protected] GSM: +385 (0)91 282-0391
22 www.breznicki-hum.hr Obrt aktivno posluje od 2006 g. i u vlasništvu je Stjepana Jakop i a, iz Brezni kog Huma 176. Humko je specijaliziran za održavanje i ure ivanje groblja, sanaciju cesta i putnih jaraka i mal anje bankina. Posjedujemo vlastite strojeve i mehanizaciju za zemljane radove, navoz i dovoz rasutih tereta, sre ivanje dvorišta i hortikulturu, iš enje septi kih jama i biokonpostiranje sme a s groblja, vršimo i asfaltiranje dvorišta nišerom i asfaltiranje cesta. Otvorili smo cvje arnicu i pokrenuli organiziranje sahrana gdje se vrše usluge prijevoza mrtvih osoba, pokopa, nošenje mrtvih na sahranu, izrada vijenaca i grobnih aranžmana, izrada okvira i spomenika. Vršimo ure ivanje sala za vjen anje, a u dogovoru s poslovnim partnerima dogovara se suradnja o kompletnoj ponudi za organiziranje svadbi te dostava cvije a na podru ju mjesta, a kasnije i podru ju županije. Najnovija naša djelatnost je distribucija motornih ulja za tri županije: Varaždinsku, Me imursku i Koprivni ko-križeva ku, koju smo dogovorili s rmom Ulja i maziva d.o.o., koja je generalni uvoznik i distributer za rmu LUKOIL, a dogovara se uvoz para na i nafte od vode e kompanije u svijetu po zalihama i proizvodnji nafte. Brezni ki Hum 176, 42225 Brezni ki Hum tel: 042/618-214, fax: 042/209-807, mob: 098/181-14-92 e-mail Cvje arnica DADA: [email protected], e-mail Komunalne djelatnosti: [email protected]
za graditeljstvo, trgovinu, proizvodnju, ugos teljstvo, usluge, uvoz i izvoz
Brezni ki Hum, Breznica 239 tel: 042/626 066 fax: 042/626 066
NB-produkt
Impresum: Humski vjesnik. Glasilo Op ine Brezni ki Hum. God. 1., broj 1., studeni 2011., ISSN 1848-2910. Besplatni primjerak. List izlazi polugodišnje. Izdava : Op ina Brezni ki Hum, Brezni ki Hum 4, 42 225 Interpetrol d.o.o. telefon: 042 618 127, fax: 042 209 828 e-mail: [email protected], web: www.breznicki-hum.hr Brezni ki Hum 29A, Za izdava a: Zoran Hegedi , na elnik Op ine Brezni ki Hum. 42225 Brezni ki Hum Glavni urednik: Zoran Hegedi , na elnik Op ine Brezni ki Hum. Radno vrijeme: 0-24 h Gra ka priprema i tisak: Georg, Koprivnica. telefon: 042 / 618-333 Naklada: 1000 primjeraka. fax: 042 / 618-555 Rukopisi se ne vra aju niti honoriraju. Izdava ne odgovara za Kontakt osoba: Vjekoslav Valjak neto nosti i stavove iznesene u autorskim radovima.
www.breznicki-hum.hr 23 24 www.breznicki-hum.hr