SLUŽBENO GLASILO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE I GRADOVA: IVANEC, , , I VARAŽDINSKE TOPLICE TE OPĆINA: , BREZNICA, BREZNIČKI HUM, , DONJA VOĆA, JALŽABET, KLENOVNIK, LJUBEŠĆICA, , , MARUŠEVEC, , SRAČINEC, SVETI ĐURĐ, SVETI ILIJA, TRNOVEC BARTOLOVEČKI, , , VINICA I VISOKO 2020.

BROJ: 8 — Godina XXVIII Varaždin, 21. veljače 2020. List izlazi po potrebi

S A D R Ž A J

GRAD IVANEC AKTI ODBORA AKTI GRADSKOG VIJEĆA ZA STATUT I POSLOVNIK

2. Izmjene i dopune Statuta Grada Ivanca 209 1. Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Ivanca - pročišćeni tekst 217 3. Odluka o prihvatu najpovoljnije ponude 210

4. Program mjera za poticanje rješavanja 2. Odluka o donošenju Urbanističkog plana stambenog pitanja na području Grada uređenja Ivanca - pročišćeni tekst 261 Ivanca 211 3. Odluka o donošenju Detaljnog plana 5. Program dodjele bespovratnih potpora za uređenja zone užeg centra Ivanca - poticanje razvoja poduzetništva Grada pročišćeni tekst 298 Ivanca za 2020. godinu 213

GRAD IVANEC AKTI GRADSKOG VIJEĆA

2. Članak 1. Na temelju članaka 8. i 35. Zakona o lokalnoj i po- U cijelom tekstu Statuta Grada Ivanca (»Službeni dručnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, vjesnik Varaždinske županije«, broj 21/09, 12/13, broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 23/13 - pročišćeni tekst i 13/18) riječi: »središnje 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, tijelo državne uprave« u određenom broju i padežu 123/17 i 98/19) i članka 35. i 52. st. 2. Statuta Grada zamjenjuju se riječima: »tijelo državne uprave« u Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, odgovarajućem broju i padežu. broj 21/09, 12/13, 23/13 - pročišćeni tekst, 13/18), Gradsko vijeće Grada Ivanca, na 31. sjednici održanoj Članak 2. 20. veljače 2020. godine, donosi U članku 20. riječi »poslove državne uprave koji su prenijeti na tijela jedinice lokalne samouprave«, IZMJENE I DOPUNE zamjenjuje se riječima »povjerene poslove državne Statuta Grada Ivanca uprave«. 210 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

Članak 3. KLASA: 023-01/20-01/1 U članku 64. st.18. mijenja se i glasi: »usmjerava URBROJ: 2186/012-02/02-20-4 djelovanje upravnih odjela i službi Grada u samou- Ivanec, 20. veljače 2020. pravnom djelokrugu i povjerenim poslovima državne uprave«. Predsjednica Gradskog vijeća Ksenija Sedlar Đunđek, mag.oec., v.r.

Članak 4. Članak 65. mijenja se i glasi: »Gradonačelnik je 3. odgovoran za zakonito i pravilno obavljanje poslova koji su u njegovom djelokrugu i za zakonito i pravilno Na temelju članka 391. Zakona o vlasništvu i dru- obavljanje povjerenih poslova državne uprave tijelu gim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96, državne uprave nadležnom za upravni nadzor u od- 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), članka 35. Zakona o lokalnoj i po- govarajućem upravnom području.«. dručnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, Članak 5 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 - pročišćeni U članku 67. stavak 2, riječi »predstojnika ureda tekst, 137/15 - ispravak, 123/17 i 98/19), članka 35. državne uprave u županiji« zamjenjuju se riječima Statuta Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 21/09, 12/13, 23/13 - pročišćeni tekst »nadležno tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu i 13/18), te članka 18. Odluke o uvjetima, načinu i opći akt. postupku upravljanja nekretninama u vlasništvu Grada Stavak 3. briše se. Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 44/15), Gradsko vijeće Grada Ivanca na 31. sjednici, održanoj 20. veljače 2020. godine, donosi Članak 6. U članku 73. alineja 2. riječi »poslove državne uprave kada su ti poslovi prenijeti na Grad« zamjenjuju ODLUKU se riječima »povjerenih poslova državne uprave«. o prihvatu najpovoljnije ponude

Članak 7. I. U članku 83. st. 3. mijenja se i glasi: »Nadzor nad Na temelju provedenog javnog natječaja za prodaju zakonitošću općih akata Gradskog vijeća u njegovom nekretnina u vlasništvu Grada Ivanca, objavljenog dana samoupravnom djelokrugu obavljaju nadležna tijela 3. prosinca 2019. godine u Varaždinskim vijestima, državne uprave, svatko u svojem djelokrugu, sukladno oglasnoj ploči, te na službenim internet stranicama posebnom zakonu.«. Grada Ivanca, utvrđuje se najpovoljniji ponuditelj s kojim će Grad Ivanec sklopiti ugovor o kupoprodaji Stavak 4. mijenja se i glasi: »Predsjednik Gradskog nekretnine: vijeća dužan je opći akt dostaviti nadležnom tijelu dr- žavne uprave u čijem je djelokrugu opći akt zajedno - LJUBOMIR MESEC, VITEŠINEC 19, sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak 42240 IVANEC, OIB 02348178459, donošenja općeg akta, u propisanom roku od 15 dana kojem će Grad Ivanec prodati nekretninu označenu od dana donošenja općeg akta.«. kao k.č.br. 10788 katastarske općine Ivanec, u naravi VOĆNJAK GORICA, ukupne površine 453 Stavak 5. mijenja se i glasi: »Predsjednik Gradskog m2, upisana u zemljišnoknjižni uložak broj 14590 vijeća dužan je akte iz stavka 2. ovog članaka bez katastarske općine Ivanec, odgode dostaviti i gradonačelniku .«. za kupoprodajnu cijenu u ukupnom iznosu od 1.635,33 kuna. Članak 8. U članku 108. u st. 7. riječi »nadležnom uredu II. državne uprave« zamjenjuju se riječima « nadležnom Ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopit će u ime upravnom tijelu u županiji«. Grada Ivanca, kao prodavatelja, Gradonačelnik Grada Ivanca s najpovoljnijim ponuditeljem, kao kupcem, Članak 9. sukladno prethodnoj točki ove Odluke, a temeljem Odluke o uvjetima, načinu i postupku upravljanja ne- U članku 124. st. 2. riječi »gradska tijela« zamje- kretninama u vlasništvu Grada Ivanca i objavljenog njuju se riječima »Gradsko vijeće«. javnog natječaja.

Članak 10. III. Ovlašćuje se Odbor za statut i poslovnik da utvrdi Ugovor o kupoprodaji nekretnine iz ove Odluke i objavi pročišćeni tekst Statuta Grada Ivanca. sklopit će se u roku od 8 (osam) dana od dana dono- šenja ove Odluke. Članak 11. Ove Izmjene i dopune Statuta Grada Ivanca stupaju IV. na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac vjesniku Varaždinske županije«. stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 211 je u potpunosti podmirio sve obveze prema Gradu Za suvlasnički dio suvlasnik mora priložiti izjavu Ivancu utvrđene pojedinačnim kupoprodajnim ugovo- kojom potvrđuje da je suglasan i upoznat sa podno- rom, kojim se ugovara plaćanje kupoprodajne cijene šenjem prijave za korištenje ove mjere. nekretnine u roku od 30 dana od dana ovjere ugovora kod javnog bilježnika. III. Mjere V. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, 1. Oslobođenje od plaćanja komunalnog do- a objavit će se u »Službenom vjesniku Varaždinske prinosa prilikom gradnje, rekonstrukcije ili županije«. dogradnje kuće

KLASA: 943-01/19-01/66 Ovu mjeru moguće je koristiti u skladu sa Pravilnikom URBROJ: 2186/012-02/32-20-11 minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje i gradnju Ivanec, 20. veljače 2020. stanova iz programa društveno poticane stanogradnje (»Narodne novine«, broj 106/04, 25/06 i 121/11), te Predsjednica Gradskog vijeća ista primjerice podrazumijeva oslobađanje od plaćanja Ksenija Sedlar Đunđek, mag.oec., v.r. za površinu kuće - za 3 - članu obitelj neto korisna površina 74,25 m2, 2 4. - za 4 - članu obitelj neto korisna površina 81 m , Na temelju odredbe članka 35. Statuta Grada Ivanca - za 5 - članu obitelj neto korisna površina 2 (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 21/09, 98,55 m . 12/13, 23/13 - pročišćeni tekst, 13/18), Gradsko vijeće Uz zahtjev za ostvarivanjem potpore iz Mjere 1. Grada Ivanca na 31. sjednici održanoj 20. veljače podnositelj zahtjeva dužan je priložiti: 2020. godine, donosi - Dokaz o prijavljenom prebivalištu na području Grada Ivanca, te isto prebivalište zadržati mini- PROGRAM malno 10 godina od dana potpisivanja ugovora kojim mu se odobrava korištenje Mjere 1. iz mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja ovog Programa. na području Grada Ivanca - Ukoliko se mjera koristi za gradnju nekretnine za osobe koje nisu u mogućnosti prijaviti pre- I. bivalište na području Grada Ivanca, Podnositelj Uvodne odredbe zahtjeva, o istome daje izjavu i dužan u roku od 3 godine od zaključenja ugovora o dodjeli financijske pomoći/subvencije završiti građe- Ovim Programom se želi potaknuti rješavanje vinu te sebe i članove svoje obitelji prijaviti na stambenog pitanja mladih obitelji ali i svim građanima, adresi novonastale obiteljske kuće i zadržati to koji na području Grada Ivanca imaju namjeru rješavati prebivalište sljedećih 10 godina. Izuzetak od svoje stambeno pitanje, kao i poboljšanje njihovih obveze zadržavanja prebivališta mogu imati stambenih uvjeta te stvoriti osnovne uvjete za ostanak djeca korisnika ukoliko se u međuvremenu mladih i doseljavanje na područje Ivanca a ujedno i osamostale ili osnuju svoje obitelji. poticati gospodarski razvoja Grada. - Dokaz / akt o građenju ili drugi odgovarajući akt nadležnog tijela kojim mu je dozvoljena gradnja, II. dogradnja ili rekonstrukcija kuće. Korisnici - Dokaz o vlasništvu. - Podnijeti zahtjev za izračun komunalnog dopri- Korisnici Programa su obitelji, samci ili jednorodi- nosa Gradu Ivancu. teljska obitelj, koji u trenutku podnošenja nije stariji Nakon odobravanja korištenja Mjere 1, korisnik s od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni Gradom Ivancem zaključuje Ugovor te je dužan prilikom drug, životni partner ili neformalni životni partner u potpisivanja Ugovora dostaviti instrument osiguranja vlasništvu nema stan, odnosno ima kuću koje su u u obliku ovjerene zadužnice čiji trošak ovjere snosi takvom stanju uporabljivosti da ne postoje higijenski ili Grad Ivanec, na iznos koji pokriva iznos odobrene tehnički uvjeti za život koju prodaje radi kupnje većeg financijske pomoći/subvencije, u korist Grada Ivanca. stana ili kuće odnosno gradnje/ dogradnje/rekonstrukcije Podnositelj zahtjeva odnosno Korisnik ovog Pro- ili adaptacije kuće zbog potreba vlastitog stanovanja. grama dužan je, po isteku razdoblja od 3 godine od Mjere iz ovog Programa odobravaju se samo za dana kada je ostvario pravo na potporu, odnosno kupnju stana ili kuće odnosno za gradnju/rekonstrukciju/ potpisao Ugovor, dostaviti tražene potvrde/uvjerenja o adaptaciju kuće, koja ima akt za građenje, odnosno prebivalištu za sebe i članove svoje obitelji u nadležni koja ima akt za uporabu građevine. upravni odjel Grada Ivanca, odnosno Grad Ivanec ima Valjanim prijaviteljem smatra se i podnositelj koji pravo vršiti provjeru prebivališta za korisnike ove mjere je suvlasnik nekretnine. kod nadležnih državnih tijela. 212 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

Potpora je jednokratna po obitelji odnosno po - Da je na području Grada Ivanca stambenim stambenom objektu i može se kombinirati s drugom kreditom kupio nekretninu; dokaz o kupnji mjerom iz ovog Programa. nekretnine / kuće ili stana / na području Grada Ivanca (potvrda banke o visini stambenog kredita ili preslika ugovora o kreditu), 2. Oslobođenje od plaćanja komunalne naknade prvih 5 godina od dana početka korištenja - Da je na području Grada Ivanca prijavio pre- nekretnine bivalište; dokaz o prijavljenom prebivalištu na području Grada Ivanca, odnosno izjavu da će isto prijaviti po eventualnoj rekonstrukciji /izgradnji Korisnici ove mjere su uz korisnike iz Mjere 1. i /kupnji stana/kuće i isto prebivalište zadržati osobe koje su na području Grada Ivanca kupile stan/ na istoj adresi 10 godina nakon odobravanja kuću u skladu sa uvjetima iz Mjere 1. te uz zahtjev subvencije. dostavljaju: Nakon odobravanja korištenja Mjere 3. , korisnik s - Dokaz o kupnji nekretnine / kuće ili stana / na Gradom Ivancem zaključuje Ugovor te je dužan prilikom području Grada Ivanca potpisivanja Ugovora dostaviti instrument osiguranja - Dokaz o prijavljenom prebivalištu na području u obliku ovjerene zadužnice, čiji trošak ovjere snosi Grada Ivanca, odnosno izjavu da će isto prijaviti Grad Ivanec, na iznos koji pokriva iznos odobrene po eventualnoj rekonstrukciji stana/kuće financijske pomoći/subvencije, u korist Grada Ivanca. Nakon odobravanja korištenja Mjere 2, korisnik s Podnositelj zahtjeva je dužan u roku 3 godine od Gradom Ivancem zaključuje Ugovor te je dužan prilikom zaključenja Ugovora o dodjeli financijske pomoći/ potpisivanja Ugovora dostaviti instrument osiguranja u subvencije , završiti građevinu te sebe i članove svoje obliku ovjerene zadužnice na iznos koji pokriva iznos obitelji prijaviti na adresi obiteljske kuće/stana i zadržati odobrene financijske pomoći/subvencije, u korist Grada to prebivalište sljedećih 10 godina. Ivanca. Troškove ovjere kod javnog bilježnika snositi Izuzetak od obveze zadržavanja prebivališta mogu će Grad Ivanec. imati djeca korisnika ukoliko se u međuvremenu osa- Podnositelj zahtjeva odnosno Korisnik ovog Pro- mostale ili osnuju svoje obitelji. grama dužan je, po isteku razdoblja od 10 godina Podnositelj zahtjeva odnosno Korisnik ovog Pro- od dana kada je ostvario pravo na potporu, odnosno grama dužan je, po isteku razdoblja od 10 godina potpisao Ugovor, dostaviti tražene potvrde/uvjerenja o od dana kada je ostvario pravo na potporu, odnosno prebivalištu za sebe i članove svoje obitelji u nadležni potpisao Ugovor, dostaviti tražene potvrde/uvjerenja o upravni odjel Grada Ivanca, odnosno će Grad Ivanec prebivalištu za sebe i članove svoje obitelji u nadležni vršiti provjeru prebivališta za korisnike ove mjere kod upravni odjel Grada Ivanca kojom dokazuje da je za nadležnih državnih tijela. vrijeme trajanja subvencije imao prijavljeno prebivalište Grad Ivanec zadržava pravo provjere i uvida na na području Grada Ivanca. terenu za vrijeme korištenja Mjere 2. do isteka vremena Grad Ivanec zadržava pravo provjere i uvida na na koje je Ugovor potpisan. terenu za vrijeme korištenja Mjere 3. do isteka vremena Potpora je jednokratna po obitelji odnosno po na koje je Ugovor potpisan. stambenom objektu i može se kombinirati s drugom Potpora je jednokratna po obitelji odnosno po mjerom iz ovog Programa. stambenom objektu i može se kombinirati s drugom mjerom iz ovog Programa. 3. Sufinanciranje rate kredita za vrijeme trajanja Korisnik Programa koji je vlasnik/suvlasnik ne- subvencija kretnine koja je predmet ugovora, ne smije iz svog vlasništva otuđiti, prodati ili darovati nekretninu koja je Korisnici ove mjere su osobe iz točke 1. i 2. ovog predmet ugovora odnosno potpore i za koju je primio Programa, ali i osobe koje svoje stambeno pitanje ili financijsku pomoć/subvenciju u roku od 10 godina od stambeno pitanje svoje obitelji, rješavaju kreditom dana zaključenja Ugovora. kod komercijalnih banaka bez obzira na već ostva- Ukoliko Korisnik programa otuđi nekretninu iz svog rene subvencije iz drugih izvora, a rješavaju svoje vlasništva u gore navedenom roku, Ugovor će se stambeno pitanje kupnjom / građenjem / adaptacijom/ smatrati raskinutim te će Korisnik biti u obvezi izvršiti rekonstrukcijom nekretnine povrat dodijeljene financijske pomoći/subvencije u Temeljem ove mjere korisnici ostvaruju pravo na cjelokupnom iznosu Gradu Ivancu. subvenciju mjesečne rate kredita u visini od 10%, uz sljedeće uvjete: IV. - Maksimalni iznos kredita koji se subvencionira Instrumenti osiguranja iznosi 100.000,00 EUR (cca 750.000,00 HRK) - Rok otplate; minimalno 15 godina, Instrument osiguranja se aktivira u slučaju: - Trajanje subvencije 5 godina, te dodatno 1 go- dina za maloljetno dijete, te 2 godine za svako - da podnositelj zahtjeva odnosno korisnik mjere novorođeno dijete, u vremenu subvencije. ne prijavi/zadrži svoje prebivalište kao i članova svoje obitelji u propisanim rokovima, Podnositelj zahtjeva dužen je dokazati; - ne izvršava ili ne izvrši obveze iz Ugovora - Da je korisnik stambenog kredita; dokaz o stambenom kreditu kojoj prilaže potvrdu banke o - ukoliko podnositelj postupa protivno smislu visini mjesečnih rata kredita za vrijeme trajanja javnog poziva koji će se raspisati po ovom subvencije, Programu, Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 213

- ukoliko podnositelj otuđi, proda ili daruje ne- 5. kretninu za čiju kupovinu je primio financijsku Na temelju članka 35. Statuta Grada Ivanca (»Služ- pomoć/subvenciju, u roku određenom ovim beni vjesnik Varaždinske županije«, broj 21/09, 12/13, Programom. 23/13 - pročišćeni tekst i 13/18), Gradsko vijeće Gra- Neiskorištena zadužnica dostavljena kao instrument da Ivanca na 31. sjednici održanoj 20. veljače 2020. osiguranja vraća se po proteku razdoblja određenih godine, donosi pojedinim točkama ovog Programa. Korisnik Programa koji je vlasnik ili suvlasnik PROGRAM objekta ne smije iz svog vlasništva otuđiti, prodati ili dodjele bespovratnih potpora za poticanje darovati nekretninu, u rokovima iz ovog Programa i razvoja poduzetništva Grada Ivanca zaključenog Ugovora za dodjelu financijske pomoći/ za 2020. godinu subvencije za kupnju, građenje, rekonstrukciju i/ili adaptaciju objekta. Ukoliko Korisnik programa otuđi I. OSNOVNE ODREDBE nekretninu iz svog vlasništva u gore navedenom roku, Ugovor će se smatrati raskinutim te će Korisnik biti u obvezi izvršiti povrat dodijeljene financijske pomoći Članak 1. u cjelokupnom iznosu Gradu Ivancu Ovim Programom propisuju se uvjeti i način do- djele potpora za poticanje razvoja malog i srednjeg V. poduzetništva, te velikih poduzetnika Grada Ivanca (u daljnjem tekstu: Program), kojim se propisuju fi- Postupak ostvarivanja prava iz Programa nancijske i nefinancijske potpore, olakšice, benefiti, subvencije i ostali oblici bespovratnih poticaja za ra- Prava iz ovog Programa ostvaruju se na temelju zvoj svih oblika poduzetništva, te uređuju opći uvjeti, javnog poziva za proračunsku godinu, koji osim navo- kriteriji i postupak dodjele bespovratnih sredstava koja đenja mjera i načina korištenja potpore sadrži uvjete, predstavljaju potpore male vrijednosti. način prijave uz navođenje sve potrebne dokumentacije i uvjeta za ostvarivanje potpore. Članak 2. Javni poziv za dostavu prijava za korištenje mjera Bespovratna novčana sredstva koja se temeljem ovog iz ovog Programa objavljuje se, za svaku proračunsku Programa dodjeljuju subjektima malog gospodarstva godinu. smatraju se državnim potporama male vrijednosti (de Javni poziv iz ovog Programa raspisuje gradonačelnik minimis potporama) te stoga postoji obveza primjene sukladno osiguranim sredstvima u Proračunu Grada uvjeta za dodjelu potpore male vrijednosti sukladno Ivanca, te istim zaključkom imenuje stručno Povjeren- važećim pravilima o potporama male vrijednosti iz stvo od najmanje 3 člana, za provedbu natječaja koje Uredbe komisije (EU) broj 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioni- zaprima i vrednuje prijave, te predlaže gradonačelniku ranju Europske unije na de minimis potpore. Potporom zaključivanje Ugovora o korištenju mjere/a. male vrijednosti smatra se svaka potpora pojedinom Gradonačelnik jednom godišnje izvješćuje Gradsko poduzetniku čiji ukupni iznos ne prelazi 200.000,00 vijeće o realizaciji mjera iz ovog Programa. eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Ugovor o dodjeli financijske pomoći/subvencije Hrvatske narodne banke na dan isplate u razdoblju od zaključuje gradonačelnik i Korisnik mjere iz ovog tri fiskalne godine (tekuća i dvije prethodne godine). Programa. Potpora male vrijednosti smatra se dodijeljenom u trenutku kada poduzetnik stekne zakonsko pravno na Sredstva se dodjeljuju po redoslijedu zaprimanja primanje potpore, neovisno o datumu isplate potpore urednih i potpunih prijava do iskorištenja sredstava male vrijednosti poduzetniku. Prije dodjele potpore osiguranih u proračunu za proračunsku godinu. male vrijednosti, korisnik potpore dužan je davatelju (u ovom slučaju, Gradu Ivancu ) dostaviti izjavu o svim VI. drugim potporama male vrijednosti koje je zaprimio tijekom tekuće godine kao i tijekom prethodne dvije Trajanje programa fiskalne godine, neovisno o razini davatelja potpora male vrijednosti, kako bi se izbjegla moguća preko- Mjere iz ovog Programa primjenjuju se od njego- mjerna dodjela državne potpore. va stupanja na snagu i traju 5 godina, odnosno do Davatelj državne potpore prilikom dodjele državne 31.12.2024. godine. potpore male vrijednosti ima obvezu izvijestiti korisnika Ovaj Program objavit će se u »Službenom vjesniku potpore da mu je dodijeljena potpora male vrijednosti, Varaždinske županije«, a stupa na snagu osmog dana voditi evidenciju o dodijeljenim potporama male vri- od dana objave. jednosti po pojedinim korisnicima, te čuvati podatke o dodijeljenim potporama male vrijednosti deset godina od dana dodjele. Grad Ivanec će podatke o dodijelje- KLASA: 370-01/20-10/01 nim potporama male vrijednosti, sukladno Pravilniku URBROJ: 2186/12-02/02-20-03 o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o Ivanec, 20. veljače 2020. državnim potporama (»Narodne novine«, broj 99/13), dostaviti Ministarstvu financija Republike Hrvatske na Predsjednica Gradskog vijeća način propisan rečenim Pravilnikom. Sukladno članku Ksenija Sedlar Đunđek, mag.oec., v.r. 2, točka 2. Uredbe 1407/2013. pod pojmom »jedan 214 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. poduzetnik« obuhvaćena su sva poduzeća koja su u • mjere za poticanje ulaganje u Poslovnoj zoni najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa: a) Ivanec istok, a iste se odnose na: jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa za ili članova u drugom poduzeću; b) jedno poduzeće ima nove investitore koji zemljište kupuju od privatnih pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, vlasnika sa kojima Grad Ivanec nema sklopljen ugo- upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća; c) vor o komunalnom opremanju, a koje se odnose na jedno poduzeće ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj korištenje olakšice 100% oslobođenja od plaćanja na drugo poduzeće prema ugovoru sklopljenom s tim komunalnog doprinosa, uz uvjet sklapanja ugovora poduzećem ili prema odredbi statuta ili društvenog o komunalnom opremanju sa Gradom Ivancem, 2 ugovora tog poduzeća; d) jedno poduzeće, koje čija vrijednost iznosi 10 EUR/m , i oslobođenje od je dioničar ili član u drugom poduzeću, kontrolira plaćanja komunalne naknade za prvih 5 godina od samo, u skladu s dogovorom s drugim dioničarima dana početka poslovanja. ili članovima tog poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara ili glasačkih prava članova u tom poduzeću. Uvjeti korištenja mjera definirani su Odlukom o Poduzeća koja su u bilo kojem od odnosa navedenih komunalnom doprinosu i Odlukom o komunalnoj u prvom podstavku točkama (a) do (d) preko jednog naknadi Grada Ivanca. ili više drugih poduzeća isto se tako smatraju jednim poduzetnikom. Programom potpora su obuhvaćene i • mjera za poticanje ulaganja u brownfield investi- veliki poduzetnici, no oni su izuzeti iz primjene potpore cije proizvodne namjene (obnavljanje postojećih male vrijednosti sukladno navedenoj Uredbe komisije poslovnih prostora u svrhu obavljanja djelatnosti (EU) broj 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni izričito proizvodne namjene), a ista se odnosi članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske na: unije koja se odnosi na korisnike de minimis potpore. oslobođenje od plaćanja 100% komunalne naknade za prvih 5 godina od dana početka poslovanja. II. MJERE POTPORA Uvjeti korištenja mjera definirani su Odlukom o Članak 3. komunalnom doprinosu i Odlukom o komunalnoj naknadi Grada Ivanca. Grad Ivanec u cilju poticanja razvoja poduzetništva osigurati će, ovisno o mogućnostima Proračuna Grada Ivanca za 2020. godinu, godišnja financijska sredstva u Članak 5. vidu subvencija poticanje razvoja poduzetništva poticaje Potpore poduzetništvu za poduzetnike početnike, za tri ciljne skupine, neovisno o veličini ili pravnom odnose se na poduzetnike koji su poslovanje započeli obliku osnivanja poslovnog subjekta, kako slijedi: najranije 1. siječnja 2017. godine, bez obzira na oblik osnivanja i s najmanje jednom samozaposlenom ili - investitore u green field ulaganja u gospodarskim zaposlenom osobom, a odnose se na slijedeće kate- zonama i investitori u brownfield investicije, gorije poduzetnika početnika: - poduzetnike početnike, • na stanare u poduzetničkom inkubatoru, na koje - ostale poduzetnike. se odnose sljedeće mjere: - zakup prostora /ureda za poslovanje do 3 Članak 4. godine Potpore poduzetništvu za investitore, kao poticaj - cijena zakupa: prva godina - besplatno novim ulaganjima i oživljavanje starih gospodarskih druga godina: 25% cijene za zakup poslovnog objekata provodit će se kroz mjere u nastavku: prostora • mjere za poticanje ulaganja u Industrijsku zonu treća godina - 50% cijene za zakup poslovnog kroz nove investicije, a koje čine: prostora stimulativna cijena komunalno opremljenog ze- mogućnost produženja godina najma pro- mljišta, 100% oslobođenje plaćanja komunalnog stora - po punoj cijeni doprinosa - trajno, obročno plaćanje ugovorene - 100% sufinanciranje troškova vezanih uz cijene komunalnog opremanja - maksimalno do 5 korištenje prostora (režijski troškovi) za prve godina, uz period počeka od 2 godine, umanjenje tri godine cijene komunalnog opremanja od 5% na ukupnu - 100% sufinanciranje troškova administrativnih cijenu komunalnog opremanja, uz uvjet jednokrat- usluga savjetovanja. nog plaćanja kod sklapanja ugovora o komunalnom Iznos potpora izračunava se u protuvrijednosti opremanju, 100% oslobođenje od plaćanja komu- subvencionirane cijene zakupa i troškova vezanih nalne naknade za prvih 5 godina od dana početka uz korištenje prostora te tržišne vrijednosti admini- poslovanja, 100% oslobođenje plaćanja troškova strativnih usluga poslovnog savjetovanja od strane prenamjene zemljišta. Poslovne zone Ivanec d.o.o.

Uvjeti korištenja mjera definirani su zasebnim • na stanare virtualnog inkubatora, na koje se Programom razvoja Industrijske zone Ivanec za odnose sljedeće mjere: razdoblje 2016.-2020. godine, Odlukom o komu- - zakup virtualnog prostora /platforme na rok nalnom doprinosu, Odlukom o komunalnoj naknadi od 3 godine, uz mogućnost produljenja -bez Grada Ivanca. naknade za prve tri godine Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 215

- korištenja on line usluga i platforme, te svih doprinosa za investitore koji grade građevinu ostalih usluga koje koriste fizički stanari proizvodne namjene; Poduzetničkog inkubatora (osim uredskih - oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa prostorija i troškova režija), kao što su: sa- u visini od 5% utvrđene vrijednosti komunalnog vjetodavne usluge, umrežavanje sa ostalim doprinosa za investitore koji grade građevinu poduzetnicima, korištenje coworking prosto- trgovačke, ugostiteljske, poslovne i uslužne ra i konferencijske dvorane bez naknade, namjene; predstavljanje proizvoda i usluga na web - oslobođenje od plaćanja 100% komunalne stranicama i društvenim mrežama Poslovne naknade na rok od 5 godina od dana početka zone Ivanec d.o.o. i Grada Ivanca, korištenje obavlja poslovanja. poslovnih baza podataka, edukacije i drugo - korištenje usluga koje koriste svi ostali po- duzetnici po istovjetnim uvjetima. Uvjeti korištenja mjera definirani su Odlukom o komunalnom doprinosu i Odlukom o komunalnoj naknadi Grada Ivanca. • na stanare u inkubatoru, stanare virtualnog in- kubatora, i na sve ostale poduzetnike početnike, na koje se odnose slijedeće mjere: Članak 7. - 100% subvencija programa savjetovanja, Potpore koje se odnose za sve subjekte malog edukacija, stjecanja novih znanja i vještina, gospodarstva, te velike poduzetnike, bez obzira na korištenja web platforme za promidžbu te godinu osnivanja provoditi će se kroz slijedeće mjere: ostalih srodnih nefinancijskih potpora u obliku • subvencioniranje troškova usluga pripreme i transfera znanja i nematerijalnog ulaganja vođenja EU projekata koja se odnosi - korištenje coworking prostora u Poduzet- isključivo na usluge koje provodi Poslovna zona ničkom inkubatoru, u smislu povremenog Ivanec d.o.o i Projektni ured za EU fondove Grada korištenja infrastrukture i usluga Ivanca. - korištenja konferencijske dvorane po sub- Iznos subvencije iznosi minimalno 50% tržišne ci- vencioniranim uvjetima. jene pripreme i vođenja EU projekata, a obuhvaća izradu kompletne projektne dokumentacije, pomoć oko apliciranja projekata na EU fondove, te stručnu Uvjeti korištenja mjera biti će definirani Programom pomoć kod provedbe EU projekta. Subvencionirana razvoja Poduzetničkog inkubatora Ivanec i/ili poseb- cijena usluge definira se važećim cjenikom usluga nim gradskim Odlukama i poticaj su poduzetnicima na Poslovne zone Ivanec d.o.o. Usluga je dostupna usavršavanje radi postizanja konkurentne prednosti svima zainteresiranim poduzetnicima, te neće biti i zadržavanje stručne i poslovne osposobljenosti, predmet Javnog poziva. Broj usluga koji poduzetnik a vezano na nematerijalni doprinos Grada Ivanca može koristiti u jednoj godini nije ograničen. obavljanju osnovne djelatnosti korisnika mjere. Iznos potpora definira se u protuvrijednosti subven- cionirane tržišne vrijednosti administrativnih usluga • subvencioniranje troškova nastupa poduzetnika poslovnog savjetovanja od strane ili u organizaciji na gospodarskim manifestacijama na kojima Poslovne zone Ivanec d.o.o, te nije ograničen. Vrsta sudjeluje Grad Ivanec, neovisno o mjestu odr- i opseg predmetnih aktivnosti definira se kroz Plan žavanja manifestacije. rada Poslovne zone Ivanec d.o.o. za 2020. godinu. Navedena mjera obuhvaća slijedeće prihvatljive troškove u visini 100% troškova: zakup, uređenje i opremanje izložbenog prostora, trošak kotizacije/ Članak 6. akreditacije za sudjelovanje, troškove pripreme za- Potpore koje se odnose na sve ostale poduzetnike jedničkog promotivnog materijala, troškove predstav- provode se kroz mjere: ljanja poduzetnika za vrijeme trajanja manifestacije, • potpore za pokrivanje dijela troškova učeničkih te pomoć kod organizacije poslovnih sastanaka stipendija poduzetnicima - dodjeljuju se uoči ili za vrijeme trajanja sajamskih događanja. za učenike s prebivalištem na području Grada Ivanca, na praktičnom radu kod poduzetnika, za vrijeme • subvencioniranje troškova nastupa poduzetnika školske godine 2019./ 2020, odnosno 2020./2021. na gospodarskim manifestacijama, sajmovima, Iznos potpore definira se u visini do 200 kn po neovisno o sudjelovanju Grada Ivanca. učeniku, mjesečno. Navedena mjera obuhvaća sljedeće prihvatljive Poduzetnik može koristiti neograničen broj potpora, troškove u visini do 50% nastalih troškova: zakup zavisan o broju učenika koji su u procesu nauko- izložbenog prostora, trošak kotizacije/akreditacije vanja kod poduzetnika. za sudjelovanje. Manifestacije u vezi s poduzetništvom u smislu pot- Uvjeti korištenja bit će definirani sukladno članku pora za nastup gospodarskog subjekta, smatraju se 9. ovog Programa. sajmovi, izložbe, natjecanja i slične manifestacije s namjerom predstavljanja poduzetnika, te promocije ili ocjenjivanja njihovih proizvoda ili usluga. • potpore za poticanje ulaganja u izgradnju ili Nastupi poduzetnika na kongresima, seminarima, proširenje objekata poslovne namjene okruglim stolovima, stručnim skupovima, predava- - oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa njima, kojima organizator ili pokrovitelj nije Grad u visini od 15% utvrđene vrijednosti komunalnog Ivanec, nisu uključeni u navedenu mjeru. 216 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

• administrativne i savjetodavne usluge te zasebnim Programima razvoja za projekte razvoja Potpora se odnosi na 100% subvencija za usluge Industrijske zone, te Poduzetničkog inkubatora. poslovnog savjetovanja i srodnih usluga potporne Gradonačelnik donosi Zaključak o raspisivanju poduzetničke institucije Poslovna zona Ivanec Javnog poziva za dodjelu potpora za tekuću proračun- d.o.o. koje za poduzetnike provodi sukladno po- sku godinu, te imenuje Povjerenstvo za provođenje vjerenim djelatnostima gospodarstva od strane postupka dodjele potpora. Grada Ivanca, te u ulozi Potporne poduzetničke Javni pozivi bit će objavljeni na službenim inter- institucije Grada Ivanca. Broj potpora po jednom netskim stranicama Grada Ivanca, www.ivanec.hr i na korisniku nije ograničen. oglasnoj ploči Grada. Javni poziv osobito sadrži: • subvencioniranje organiziranja i provođenja - naziv tijela koje objavljuje javni poziv osnovne i dopunske izobrazbe za održivu upora- bu pesticida za stanovništvo s administrativnog - opće uvjete i kriterije za dodjelu potpora koje područja Grada Ivanca će odrediti Povjerenstvo, Za navedenu mjeru subvencija iznosi 100,00 kuna - obrazac prijave, po polazniku za osnovnu izobrazbu, odnosno 50,00 - popis potrebne dokumentacije, kuna po polazniku za dopunsku izobrazbu. - naziv i adresu tijela kojem se zahtjevi podnose, Subvencionirana mjera dostupna je zainteresiranim - vrijeme trajanja javnog poziva, poduzetnicima, koji su uz zahtjev za subvencioni- ranje dužni dostaviti: - ostale informacije relevantne za javni poziv. - dokaz od ovlaštene institucije da su ovlašteni Prilikom obrade zahtjeva utvrđuje se pravovreme- za provođenje programa izobrazbe za održivu nost, potpunost zahtjeva, udovoljavanje općih kriterija uporabu pesticida, iz ovog Programa i posebnih kriterija iz pripadajućih Odluka ili Programa, te iznos prihvatljivih troškova. - popis polaznika izobrazbe iz kojeg je vidljivo ime, prezime, adresa, OIB i potpis polaznika, Nakon provjere predane dokumentacije, Povje- datum pohađanja izobrazbe, renstvo izrađuje prijedlog Odluke o dodjeli potpore. - važeći cjenik za programe izobrazbe za održivu Odluku o dodjeli potpore donosi gradonačelnik uporabu pesticida, Grada Ivanca, a na prijedlog Povjerenstva, te se sa korisnikom sredstava sklapa Ugovor o dodjeli sredstava. - izjavu o korištenim de minimis potporama. Za administrativno provedbu i praćenje ovog Pro- grama zadužuju se nadležna Upravna tijela. III. KRITERIJI

V. OBVEZE KORISNIKA POTPORE Članak 8. Korisnici potpora po ovom Programu jesu subjekti Članak 10. u poduzetništvu, odnosno obrtnici, obiteljska poljopri- vredna gospodarstva, mikro, mala, srednja i velika Korisnik potpore dužan je omogućiti Gradu Ivan- poduzeća. cu kontrolu namjenskog utroška dobivene potpore. Subvencije po ovom Programu odobravaju se Stručnu, administrativnu i terensku kontrolu provodi subjektima čiji je poslovni nastan na području Grada Povjerenstvo. Ivanca (osim za dio mjera iz članka 7.- alineja 1 i 4) i Ukoliko se utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, koji nemaju nepodmirenih obveza prema RH, Gradu korisnik potpore dobivena sredstva za tu godinu mora Ivancu i Poslovnoj zoni Ivanec d.o.o. vratiti u Proračun Grada Ivanca i biti će isključen iz Korisnici subvencija iz ovog Programa ne mogu dodjele potpora sljedećih pet godina. biti: fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatno- sti slobodnih zanimanja (npr. samostalna djelatnost VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE zdravstvenih djelatnika, odvjetnika, javnih bilježnika, tumača, prevoditelja i sl.), udruge, subjekti malog gospodarstva koji se bave točenjem pića, kockanjem, Članak 11. kladioničarskim i sličnim djelatnostima. Prilikom izra- Sredstva za provođenja ovog Programa bit će čuna postotka troškova uzimaju se u obzir isključivo osigurana u Proračunu Grada Ivanca za 2020. godinu. prihvatljivi troškovi za namjene navedene u Mjerama ovog Programa. Članak 12. Neprihvatljivi troškovi su svi ostali. Ovaj Program stupa na snagu 8 dana od dana objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«. IV. NAČIN PROVEDBE DODJELE POTPORA

KLASA: 421-01/20-10/02 Članak 9. URBROJ: 2186/012-04/16-20/7 Provedba mjera iz ovog Programa, koje sukladno Ivanec, 20. veljače 2020. Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva pred- stavljaju potporu male vrijednosti provodi se na temelju Predsjednica Gradskog vijeća Javnog poziva, kriterija propisanih ovim Programom, Ksenija Sedlar Đunđek, mag.oec., v.r. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 217

AKTI ODBORA ZA STATUT I POSLOVNIK

1. I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) Na temelju članka 8. Odluke o donošenju 6. Izmje- na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ivanca II. Grafički dio (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 83/19), KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1 - 4: a u svezi s člankom 42. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske župani- 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:25.000 je«, broj 20/18), Odbor za statut i poslovnik Gradskog vijeća Grada Ivanca utvrđuje i objavljuje pročišćeni 2. INFRASTRUKTURNI tekst Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja SUSTAVI Grada Ivanca. (karte 2a, 2b, 2c) u mjerilu 1:25.000 Pročišćeni tekst Odluke o donošenju Prostornog 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, plana uređenja Grada Ivanca obuhvaća Odluku o UREĐENJE I ZAŠTITU donošenju Prostornog plana uređenja Grada Ivanca PROSTORA (karte 3a, 3b) u mjerilu 1:25.000 (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 6/01), Odluku o donošenju 1. izmjena i dopuna Prostornog 4. GRAĐEVINSKA plana uređenja Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Va- PODRUČJA raždinske županije«, broj 2/08), Odluku o donošenju (karte 4.1. - 4.5.) u mjerilu 1:5.000 2. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj III. PRILOZI 24/12), Odluku o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna III-1 Obrazloženje Prostornog plana uređenja Grada Ivanca (»Službeni III-2 Popis sektorskih dokumenata i propisa vjesnik Varaždinske županije«, broj 32/14), Odluku koje je bilo potrebno poštivati u izradi o donošenju 4. izmjena i dopuna Prostornog plana plana uređenja Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 27/16), Ispravak (»Službeni vjesnik Va- III-3 Suglasnosti i mišljenja raždinske županije«, broj 40/16), Odluku o donošenju III-4 Izvješće o prethodnoj i javnoj raspravi 5. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada III-5 Sažetak za javnost Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, III-6 Evidencija postupka izrade i donošenja broj 75/18), Odluku o donošenju 6. izmjena i dopuna prostornog plana Prostornog plana uređenja Grada Ivanca (»Službeni III-7 Stručni izrađivač vjesnik Varaždinske županije«, broj 83/19) - u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. III-8 Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumen- tima prostornog uređenja Grada Ivanca

KLASA: 350-01/20-01/09 URBROJ: 2186/012-03/023-20-1 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE Ivanec, 20. veljače 2020. Članak 3. Predsjednik Pojmovnik Odbora za statut i poslovnik Grada Ivanca Ivan Sedlar, v.r. U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i poj- movi koji se koriste imaju sljedeće značenje: · građevna čestica određuje funkcionalnu pri- ODLUKA padajuću površinu zemljišta građevine o donošenju Prostornog plana uređenja · osnovna građevina je građevina iste osnovne Grada Ivanca - pročišćeni tekst ili pretežite namjene unutar površine određene namjene · pomoćna građevina je svaka građevina u I. TEMELJNE ODREDBE funkciji osnovne građevine na čijoj se građevnoj čestici nalazi, a služi redovnoj upotrebi osnovne Članak 1. građevine (pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Ivanca kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i (u daljnjem tekstu: Plan). nadzemni spremnici goriva za grijanje i druge pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj Članak 2. upotrebi osnovne građevine) Prostorni plan uređenja Grada Ivanca predstavlja · prateća građevina je građevina dopustive elaborat »Prostorni plan uređenja Grada Ivanca« koji namjene (za prateće sadržaje) koja se gradi je sastavni dio ove Odluke i sadrži: na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu 218 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

· postojeća građevina je građevina izgrađena a nalazi se iznad stropa podruma a ispod poda temeljem građevinske dozvole ili drugog odgo- prizemlja ili kata. varajućeg akta i svaka druga građevina koja je · Prizemlje (Pr) je dio građevine čiji se prostor prema Zakonu s njom izjednačena nalazi neposredno na površini, odnosno najviše · građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) 1,5 m iznad konačno zaravnanog i uređenog je zbroj površina mjerenih u razini podova svih terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odre- građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma đenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova i/ili suterena (ispod poda kata ili krova) s oblogama u koje se ne uračunava površina · Kat (1, 2...) je dio zgrade čiji se prostor nalazi dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine između dva stropa iznad prizemlja ili suterena. manje od 2,00 m te se ne uračunava površina · slobodnostojeća (samostojeća) zgrada je lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prola- zgrada smještena na građevnoj čestici na način za i drugih otvorenih dijelova zgrade; ukupni da se ni jednim svojim dijelom ne naslanja na GBP (ukupna građevinska (bruto) površina na među sa susjednim građevnim česticama. građevnoj čestici) je zbroj GBP svih zgrada na · poluugrađena (dvojna) zgrada je zgrada koja građevnoj čestici. se jednom svojom stranom prislanja na među · etaža označuje vertikalnu podjelu konstrukcije sa susjednom građevnom česticom i susjednom zgrade obzirom na njen položaj prema konačno zgradom; zid između dviju zgrada mora se izvesti uređenom terenu i nosivoj konstrukciji zgrade kao protupožarni. (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). · ugrađena (skupna) građevina (građevina u Najveća visina etaže za obračun visine zgra- nizu) dvjema svojim stranama se prislanja na de, mjerena između gornjih kota međuetažnih granice susjednih građevinskih čestica i uz konstrukcija iznosi do 4,0 m, te iznimno za susjedne građevine; zid između dviju građevina osiguranje kolnog pristupa za intervencijska mora se izvesti kao protupožarni vozila najveća visina prizemne etaže iznosi određuje položaj građevina 4,5 m; poluetaža predstavlja vertikalnu podjelu · građevni pravac u odnosu na granicu građevne čestice i pred- etaže zgrade obzirom na njenu visinu. stavlja zamišljeni pravac na kojem se obvezatno · najveća etažna visina građevine (E) je najveći smješta dio širine pročelja osnovne građevine, dozvoljeni broj etaža a određen je u odnosu na regulacijski pravac · visina (V) označuje najveću visinu građevine · regulacijski pravac je pravac koji određuje u metrima, mjerene od od konačno zaravna- položaj građevine u odnosu na granicu građevne nog i uređenog terena uz pročelje građevine čestice prema javnoj prometnoj površini na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba · gradivi dio građevne čestice je površina gra- stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno đevne čestice predviđena za smještaj građevina, vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može a određena je uvjetima za uređenje prostora biti viša od 1,2 m u pogledu najmanjih udaljenosti građevina · Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor od granica, odnosno međa građevne čestice nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod (obvezni građevni pravac i dr.) kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit pot- · širina građevne čestice jest udaljenost između krovlja određen je visinom nadozida maksimalno granica građevne čestice okomitih na javnu 120 cm mjereno u ravnini pročelja građevine. prometnu površinu na koju se građevna česti- Uvučena etaža je najviši kat oblikovan ravnim ca priključuje, odnosno regulacijski pravac, a krovom ili krovom malog nagiba (do 10%) čiji mjerena je na građevnom pravcu zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% · dubina građevne čestice jest udaljenost od površine dobivene vertikalnom projekcijom svih regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne zatvorenih nadzemnih dijelova građevine. granice građevne čestice · tavan je dio zgrade koji ima osiguran pristup · izgrađenost građevne čestice je tlocrtna stepenicama, odnosno ljestvama, a čiji se prostor projekcija svih građevina na njoj (osnovna nalazi ispod kosog ili zaobljenog krovišta iznad građevina i sve građevine koje se grade uz stropne konstrukcije posljednje etaže zgrade, a osnovnu građevinu). U izgrađenost građevne izvodi se bez nadozida ili s nadozidom maksi- čestice ne ulaze: elementi uređenja okoliša u malne visine 30 cm mjereno u ravnini pročelja razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine zgrade, s minimalnim otvorima za svjetlo i uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske prozračivanje. komunikacije i nenatkrivene terase, potporni · podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno zidovi i sl.). Iskazuje se koeficijentom izgrađe- ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volu- nosti - kig mena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji · koeficijent izgrađenosti - kig je odnos izgra- se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno đene površine zemljišta pod građevinom i uku- suterena pne površine građevne čestice s tim da se pod · suteren (Su) je dio zgrade koji je ukopan do izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva 50% svoga volumena u konačno zaravnan i vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih uređen teren uz pročelje zgrade odnosno da je i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena, na građevnu česticu Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 219

· koeficijent iskorištenosti - kis: odnos ukupne • POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE IZVAN građevinske bruto površine (GBP) i površine NASELJA građevne čestice • površina za športsko-rekreacijsku namjenu · sanacija je izvođenje radova na postojećoj (R2) građevini kojima se utječe na ispunjavanje bitnih • površine za rekreacijsku namjenu (R) zahtjeva za građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s uvjetima • površine za iskorištavanje mineralnih sirovina izgradnje u skladu s kojima je izgrađena (u (E) okviru postojećih gabarita) • eksploatacija kvarcnog pijeska (E1) · rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova • eksploatacija opekarske gline (E2) na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera • poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene radi uspostave primjerenog stanja postojeće (P) građevine ako se tim radovima i mjerama utje- če na bitne zahtjeve za građevinu i/ili kojima • osobito vrijedno obradivo tlo (P1) se mijenja usklađenost građevine s uvjetima • vrijedno obradivo tlo (P2) u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, • ostalo obradivo tlo (P3) nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra- đevine i sl.) • šuma isključivo osnovne namjene (Š) • gospodarska šuma (Š1) · interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u pretežito izgrađenim • zaštitna šuma (Š2) dijelovima naselja odnosno izgradnja građevina • ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko ze- uz već postojeću regulaciju. mljište · posebni propis je važeći zakonski ili podzakon- • vodotoci i vodne površine (V) ski propis kojim se regulira područje pojedine struke iz konteksta odredbi • POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA. · kompleksna izgradnja/građeni kompleks; skup građevina; osnovnih i pratećih i pomoćnih građevina, te vanjskih površina u svrhu obav- (2) Razmještaj i veličina, te razgraničenje Pla- ljanja djelatnosti nom određenih namjena površina iz stavka 1. ovog · PPŽ je prostorni plan Varaždinske županije; članka prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. PPUG je Prostorni plan uređenja Grada; UPU »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000. je Urbanistički plan uređenja; DPU je Detaljni Razgraničenje površina po namjeni u skladu je s toč- plan uređenja nošću koja proizlazi iz mjerila 1:25000. · Provedbeni akt jesu akti kojima se sukladno (3) Površine infrastrukturnih sustava, namjenjene Zakonu omogućuje izgradnja smještaju linijskih i površinskih građevina prometnih i · PGM je parkirališno-garažno mjesto. komunalnih infrastrukturnih sustava, na kartografskim · Pročelje je fasada orijentirana prema ulici od- prikazu broj 1. »Korištenje i namjena površina« prika- nosno fasada koja leži na građevinskom pravcu. zane su kao načelne lokacije, trase ili koridori unutar površina ostalih namjena.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA Članak 5. (1) Građevinsko područje naselja mješovite Članak 4. namjene (oznaka GP) primarno je predviđeno za razvoj i uređenje naselja. Unutar građevinskog po- (1) Prostornim planom uređenja Grada Ivanca (u dručja naselja mješovite namjene, osiguravaju se daljnjem tekstu: Plan) određene su sljedeće osnovne prostori za stambenu namjenu, javnu i društvenu namjene površina: namjenu, gospodarsku namjenu, šport i rekreaciju, prometnu i komunalnu infrastrukturu, zelene površine • POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA (javne i zaštitne), vodne površine i drugo što služi za • građevinska područja za razvoj i uređenje normalno funkcioniranje naselja i u svrhu uređenja i naselja: zaštite okoliša. • građevinsko područje naselja mješovite (2) Građevinsko područje gospodarske namjene namjene (GP) (oznaka I) izdvojeno je unutar površine za razvoj naselja • građevinsko područje gospodarske namjene za smještaj radno-gospodarskih sadržaja i djelatnosti: (I ) industrijske i/ili zanatske proizvodnje, te poslovnih trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja. • građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene (T) (3) Građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene (oznaka T) izdvojeno je unutar površine za • građevinsko područje športsko-rekreacijske razvoj naselja za smještaj ugostiteljsko- turističkih dje- namjene (R1) latnosti; za realizaciju osnovnih smještajnih i uslužnih • građevinsko područje povremenog stanovanja sadržaja te pratećih kompatibilnih sadržaja kojima se (SP) upotpunjuje i kvalitativno dopunjuje osnovna namjena • groblje (+) (športsko-rekreacijskih, trgovačkih, zabavnih). 220 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(4) Građevinsko područje športsko-rekreacijske se izvode u svrhu eksploatacije mineralne sirovine; namjene (oznaka R1) izdvojeno je unutar površine za kvarcnog pijeska (oznaka E1) i opekarske gline (ozna- razvoj naselja za smještaju različitih športsko-rekre- ka E2), te smještaju rudarskih objekata i postrojenja acijskih sadržaja; športskih građevina i rekreacijskih sukladno posebnom propisu. sadržaja s pomoćnim građevinama, te uz njih kom- (10) Poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene patibilnih pratećih sadržaja kojima se upotpunjuje i (oznaka P) namijenjena su prvenstveno poljoprivrednoj kvalitativno dopunjuje osnovna namjena (trgovačkih, djelatnosti, te uz nju smještaju građevina u funkciji uslužnih, zabavnih). obavljanja poljoprivredne djelatnosti, te smještaju (5) Građevinsko područje povremenog stano- infrastrukturnih građevina i građevina iz posebnih pro- vanja (oznaka SP) izdvojeno je unutar površine za pisa i u skladu s Zakonom o poljoprivrednom zemljištu razvoj naselja za smještaj građevina namijenjenih (»Narodne novine«, broj 152/08). Na temelju boniteta povremenom boravku - građevina za povremeno tla, određene su kategorije osobito vrijednih (P1), stanovanje i vikend i hobi djelatnosti (kuće za odmor, vrijednih (P2) i ostalih poljoprivrednih površina (P3). klijeti i slično). (11) Šume isključivo osnovne namjene (oznaka (6) Površine groblja (oznaka +) namijenjene su Š) namijenjene su prvenstveno za proizvodnju drva smještaju građevina isključivo osnovne namjene uz i drugih šumskih proizvoda (gospodarske šume Š1) uvjete i na način koji su određeni posebnim propisima. i lovstvu, odnosno namijenjene su zaštiti zemljišta, (7) Površina za športsko - rekreacijsku namjenu vodnih tokova i naselja (zaštitne šume Š2). Unutar (oznaka R2) izdvojena je površina za izgradnju izvan šumskih površina omogućava se smještaj infrastruk- naselja (izdvojeno građevinsko područje izvan naselja) turnih građevina i građevina iz posebnih propisa u specifične športsko-rekreacijske namjene za smještaj skladu sa Zakonom o šumama (»Narodne novine«, i uređenje skijališta/centra za zimske sportove (za broj 140/05). smještaj skijaških staza i žičara te pratećih sadržaja; (12) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko športsko-rekreacijskih, ugostiteljsko-turističkih smje- zemljište su površine namijenjene za proširenje poljo- štajnih kapaciteta i drugih kompatibilnih sadržaja ko- privrednih i šumskih površina te za smještaj građevina jima se upotpunjuje i kvalitativno dopunjuje osnovna koje je moguće graditi izvan građevinskih područja. namjena (trgovačkih, uslužnih, zabavnih)). (13) Vodne površine (oznaka V) su vodotoci s (8) Površine za rekreacijsku namjenu (oznaka inundacijskim pojasom i vodne površine jezera/re- R) namijenjene su športskoj rekreaciji; planiraju se tencije, namijenjene gospodarenju (ribogojstvo), te za uređenje u svrhu rekreacijskih aktivnosti to jest za športu i rekreaciji (športski ribolov, rekreacija na vodi). smještaj različitih rekreativnih sadržaja. (9) Površine za iskorištavanje mineralne sirovine Članak 6. (oznaka E) namijenjene su rudarskim radovima koji Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina:

% od ukupno stan./ha G R A D I V A N E C oznaka površine (ha) ha/stan.* Grada

1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1942,73 20,22 7,11 - izgrađeni dio - 937,94 9,76 14,68 1.1. Građevinsko područje mješovite namjene GP 1387,67 14,44 9,92 - izgrađeni dio - 774,02 8,05 17,78 1.2. Građevinsko područje gospodarske namjene I 174,22 1,81 79,01 - izgrađeni dio - 50,79 0,53 271,02 1.3. Građevinsko područje ugostit.-turističke namjene T 1,08 0,011 6200,5 - izgrađeni dio - 0,15 0,002 91766,6 1.4. Građevinsko područja športsko-rekreac. namjene R1 67,69 0,70 196,08 - izgrađeni dio - 7,8 0,08 1764,74 1.5 Građevinsko područje za povremeno stanovanje SP 290,71 3,03 47,35 - izgrađeni dio - 100,02 1,04 137,62 1.6. Groblje + 21,36 0,22 644,43 - izgrađeni dio - 5,47 0,06 2515,45 2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 295,3 3,07 46,61 2.1. Površine za športsko-rekreacijsku namjenu R2 72,92 0,75 188,77 - izgrađeni dio - 1,93 0,02 7132,12 2.2. Površine za rekreacijsku namjenu R 138,24 1,44 99,57 - izgrađeni dio - 0,3 0,003 45883,3 Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 221

% od ukupno stan./ha G R A D I V A N E C oznaka površine (ha) ha/stan.* Grada 2.3. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E 84,14 0,88 163,6 - izgrađeni dio - - - - 3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE ukupno 1715,65 17,85 0,125* 3.1. osobito vrijedno obradivo tlo P1 264,06 2,75 0,019* 3.1. vrijedno obradivo tlo P2 423,34 4,41 0,031* 3.1. ostalo obradivo tlo P3 1034,4 10,76 0,075* 4. ŠUMSKE POVRŠINE ukupno 4061,12 42,26 0,295* 4.1. gospodarske Š1 3615,36 37,62 0,263* 4.2. zaštitne Š2 445,76 4,64 0,032* 5. VODNE POVRŠINE 44,57 0,46 0,003* 5.1. jezera i retencije V 44,57 0,46 0,003* 6. OSTALE POVRŠINE 1550,63 16,14 8,88

GRAD UKUPNO 9610 100 0,7* * broj stanovnika prema Popisu 2011. g. - 13765 stanovnika

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA • Građevine za korištenje voda • vodoopskrbni sustav Županije 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju • Građevine za zaštitu voda • veći sustavi i uređaji za pročišćavanje otpadnih Članak 7. voda (1) Utvrđuju se sljedeće građevine/zahvati u pro- storu od važnosti za Republiku Hrvatsku i Varaždinsku • Sportske građevine županiju na području Grada Ivanca: • skijalište sa žičarom na Ivančici

• Prometne građevine s pripadajućim građe- • Građevine za postupanje s otpadom vinama i uređajima • pretovarna stanica • Cestovne građevine • reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje • Zagorska brza cesta: Varaždin-Ivanec-Krapina otpada u gospodarenju komunalnim otpadom • državne ceste • reciklažno dvorište za građevni otpad. • Željezničke građevine • Telekomunikacijske građevine: 2.2. Građevinska područja • elektronička komunikacijska infrastruktura Uvjeti za uređenje prostora • Energetske građevine: • Elektroenergetske građevine Članak 8. • dalekovodi i transformatorska postrojenja (1) Građevinska područja odnosno izgrađeni, napona 110 kV neizgrađeni i uređeni te neuređeni dijelovi građevin- • Građevine za transport plina: skih područja, detaljno su prikazani na kartografskim • magistralni plinovod Varaždin-Lepoglava prikazima broj 4.1. do 4.5. »Građevinska područja« na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5.000. (2) Izgrađeni dio građevinskog područja predviđen • Građevine eksploatacije mineralnih sirovina je za održavanje, obnovu, dovršavanje i uređenje re- • eksploatacija pijeska Jerovec konstrukcijom i sanacijom postojećih, te interpoliranom • eksploatacija opekarske gline Lukavec i druge izgradnjom novih građevina. vrste eksploatacija pod uvjetom da se mogu (3) Neizgrađeni uređeni dio građevinskog pod- osnovati kao odobrena eksploatacijska polja ručja predviđen je za daljnji razvoj izgradnjom novih građevina i uređenjem novih prostora. Neizgrađeni uređeni dio građevinskog područja može se do pri- • Vodne građevine vođenja namjeni koristiti kao poljoprivredno zemljište • Zaštitne i regulacijske građevine: ili za sadržaje privremenog ili povremenog karaktera • građevine na dijelovima slivnog područja Bed- temeljem posebnih odluka lokalne samouprave (saj- nje i Plitvice i drugim unutarnjim vodotocima movi i manifestacije i slično). 222 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(4) Neuređeni dio građevinskog područja je ne- provedenom parcelacijom za novu izgradnju ili izgrađeni dio građevinskog područja na kojemu nije kada je postojeća katastarska čestica površine izgrađena planirana osnovna infrastruktura, te za veće od najveće propisane a preostali dio nema koji je potrebna obvezna izrada Urbanističkog plana uvjeta za formiranje građevne čestice, dozvo- uređenja (UPU). ljava se veća površina građevne čestice; kig i kis izračunava se za propisanu veličinu Članak 9. - građevinska čestica ne može se osnivati i uređivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita (1) Za uređenje prostora unutar građevinskih po- i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni dručja, bilo izgradnjom ili rekonstrukcijom građevina protok vode ili pristup vodotoku, odnosno na ili uređenjem zemljišta, te obavljanjem drugih radova način kojim bi se spriječavao slobodan prolaz kojim se mijenja stanje u prostoru, određuju se opći uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć (lokacijski) uvjeti. Općim lokacijskim uvjetima određuju vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i se uvjeti uređenja prostora za građevine svih namjena. pripadajući mu zemljišni pojas (vodno dobro) (2) Opći (lokacijski) uvjeti uređenja prostora (iz - ako građevinska čestica graniči s vodotokom, točke 2.2.1.) primjenjuju se ukoliko posebnim (loka- udaljenost regulacijske linije građevinske čestice cijskim) uvjetima: od granice vodnog dobra (vodotok i pripadaju- - smještaja stambene namjene (iz točke 2.2.2.), ći mu zemljišni pojas) ne može biti manja od - smještaja gospodarskih djelatnosti (iz točke 5,0 m, osim ako nadležno tijelo za gospodarenje 2.2.3), ili upravljanje vodama ne odredi izuzetak. - smještaja društvenih djelatnosti (iz točke 2.2.4.), - smještaja športsko-rekreacijskih djelatnosti (iz Članak 11. točke 2.2.5.), (1) Određuje se za uređenje građevne čestice: - uređenja javnih zelenih površina (iz točke 2.2.6.), - uređenjem građevinske čestice odnosno uređe- - izgradnje u zonama povremenog stanovanja njem okoliša na parceli treba ostvariti kvalitetno (iz točke 2.2.7.), uklapanje građevina i kvalitetan kontakt sa - uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i okolnim prostorom opremanja javne i komunalne infrastrukturne - građevna čestica mora biti uređena na način da mreže s pripadajućim objektima i površinama se osigura nesmetan pristup interventnih vozila (iz točke 5.), svim građevinama i biti uređena tako da udovo- nisu propisane drugačije odrednice. ljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske (3) Opći i posebni lokacijski uvjeti primjenjuju se regulative ukoliko mjerama: - najmanje 20% površine građevinske čestice - zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i mora biti u prirodnom terenu (ozelenjeno) kulturno - povijesnih cjelina (iz točke 6.), - ograda se može podizati prema prometnoj - sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (iz površini najveće visine 1,6 m i prema susjed- točke 8.), nim česticama najveće ukupne visine 2,0 m - provedbe Plana (iz točke 9.), (od toga puni parapet visine max 0,75 m); dio - zaštite od prirodnih i drugih nesreća (iz točke ulične ograde iznad punog podnožja mora 10.) biti providno; ogradu je moguće izvesti i kao nisu propisane drugačije odrednice. zeleni nasad (živica); visina ograde mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na svakom pojedinom mjestu uz ogradu; u visinu 2.2.1. Opći uvjeti uređenja prostora ogradnog zida ne ubraja se potporni zid - ograde mogu biti i više kada je to nužno radi Članak 10. zaštite građevine ili načina njenog korištenja (trafostanice, crpne stanice, skladišta, športska (1) Određuje se za građevnu česticu: igrališta i slično) ili stvaranja urbane slike ulice/ - građevna čestica mora imati površinu i oblik trga i kada mogu biti i drugačije izvedene od koji omogućava njeno funkcionalno i racional- prethodno određenog no korištenje i izgradnju u skladu s uvjetima propisanih Planom - ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na prometnu površinu, prema uvjetima - u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima tijela koja upravljaju predmetnom prometnicom, naselja, kod interpolacije na lokacijama gdje ne a za nerazvrstane ceste ulična ograda podiže postoji mogućnost formiranja najmanje propisane se iza regulacijskog pravca s udaljenošću građevne čestice (kada su susjedne građevne vanjskog ruba ulične ograde od osi ulice od čestice u uličnom potezu već izgrađene), do- najmanje 5,0 m. Iznimno, u već izgrađenim zvoljava se smještaj građevina i na građevnoj i u pretežito izgrađenim dijelovima naselja, čestici manjoj od najmanje propisane uz pošti- udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi vanje ostalih uvjeta za uređenje prostora kolnika prometne površine može biti i manja, - u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima ovisno o prostornim mogućnostima i mjesnim naselja, kod interpolacije, na lokacijama sa već prilikama, uvažavajući pretežito formirani pravac Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 223

izgrađenih ograda. U pretežito neizgrađenim prirodno otjecanje vode na štetu susjednog dijelovima naselja vanjskog ruba ulične ograde zemljišta, odnosno susjednih građevina od osi kolnika prometne površine ne može biti - najveća visina potpornog zida ne može biti veća manja od 3,0 m od 2,0 m; u slučaju da je potrebno izgraditi - nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih potporni zid veće visine, tada je isti potrebno završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo izvesti u terasama, s horizontalnom udaljeno- ugroziti ljudski život kao i postavljanje ograda šću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slo- ozeleniti. bodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć bujica ili na drugi način ugrozili Članak 12. vodno dobro (1) Na građevnoj čestici osigurava se smještaj po- - teren oko građevina, potporne zidove, terase trebnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) i sl. treba izvesti na način da se ne promijeni sukladno sljedećim normativima:

namjena-djelatnost potreban broj PGM (parkirališnih / garažnih mjesta)

Proizvodna ……………………………………...... 0,45 ...na 1 zaposlenika Poslovna-uredi, banka, pošta i sl.………..…...... 2...... na 100 m2 bruto površine prostora/građevine Poslovna-trgovina …………………………...... 3...... na 50 m2 bruto površine prostora/građevine ...... 7 ...... na 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine ...... 4 ...... na 100 m2 bruto površine prostora/građevine Poslovna-usluge ……………………………...... 4 ...... na 100 m2 bruto površine građevine Turistička-hotel, motel, pansion i sl. ………...... 3...... na 100 m2 bruto površine građevine Ugostiteljska …………………………………...... 3...... na 30 m2 bruto površine građevine ...... 7...... na 30 - 100 m2 bruto površine građevine ...... 4 ...... na 100 m2 bruto površine građevine Športsko-rekreacijska...... 0,20....na 1 posjetitelja, korisnika Javna-višenamjenska dvorana...... 0,15....na 1 posjetitelja i 1 bus parking/100 posjetitelja Javna-predškolska i školska...... 2 ...... na 1 zaposlenika Javna-zdravstvena, socijalna...... 2 ...... na 100 m2 bruto površ. građev. Javna-vjerska...... 0,10 ...na 1 korisnika Stambena ...... 1/1,5...na 1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...)

- smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta - građevna čestica mora imati osiguran pristup može se uz suglasnost tijela uprave nadležnog na prometnu površinu minimalne širine 3,0 m za promet planirati i na javnim površinama u - u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz koridoru prometnica spoj ulica različitog značaja, prilaz s te čestice - izuzetno, prostornim planom užeg područja ili u na prometnu površinu ostvaruje se preko ulice dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima (iz- nižeg značaja građenim dijelovima), kada se smještaj potrebnog - prilaz s građevinske čestice na prometnu površinu broja PGM ne može osigurati kao prethodno treba urediti tako da se ne ugrožava odvijanje određeno, prostor za smještaj potrebnog broja prometa na javnoj prometnoj površini PGM može se planirati na zasebnoj parceli u - služnost za kolni prilaz na građevnu česticu neposrednoj blizini odnosno na udaljenosti do može se utvrđivati u slučajevima građevnih najviše 150 m (može se planirati i kao skupni za čestica koje se nalaze unutar dovršenih i pre- više korisnika na izdvojenoj građevnoj čestici); težito dovršenih dijelova naselja, a koje nemaju uvjeti smještaja su isti kao za javna parkirališta neposredan prilaz na na prometnu površinu, a i garaže iz članka 57. isti se ne može ishoditi - za sadržaje propisane posebnim propisom o - komunalno infrastrukturno opremanje građevne osiguranju pristupačnosti osobama s invalidi- čestice (telekomunikacije, plinoopskrba, elektro- tetom i smanjenom pokretljivošću potrebno je opskrba, vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje osigurati parkirališna mjesta za takve osobe otpada) obavlja se na način i uz uvjete propisane od nadležnih tijela, uz primjenu odgovarajućih dimenzija i smještaja propisanih prema tom posebnih propisa, kao i uobičajenih pravila posebnom propisu. struke u postupku izdavanja provedbenog akta.

Članak 13. Članak 14. (1) Određuje se za priključak građevne čestice (1) Određuje se za smještaj građevina na gra- na prometnu i komunalnu infrastrukturu: đevnoj čestici: 224 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

- osnovne građevine se mogu graditi kao slobod- - da konstrukcija građevine ima povećani stu- nostojeće, poluugrađene ili ugrađene građevine; panj otpornosti na rušenje uslijed djelovanja građevina na krajnjim građevnim česticama elementarnih nepogoda i ratnih razaranja, građevina u nizu smatra se dvojnom građevinom - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje - pomoćni odnosno prateći sadržaji koji se grade građevine neće u većem opsegu ugroziti živo- u zasebnim građevinama mogu se graditi pri- te ljudi, niti izazvati oštećenja na susjednim slonjeni uz osnovnu građevinu na poluugrađeni građevinama. način, kao samostojeće građevine i na međi kao dvojne građevine uz uvjet da je zid prema Članak 16. prema istoj građevini na susjednoj građevnoj čestici izveden od vatrootpornog materijala, da (1) Određuje se za oblikovanje građevina: nisu izvedeni nikakvi otvori prema susjednoj - visina građevina iz posebnih uvjeta utvrđuje se čestici, da se odvod krovne vode i snijega riješi brojem etaža E i visinom V iz članka 3. na pripadajuću građevnu česticu - visine dijelova građevina mogu biti i veće od - udaljenost slobodnostojećih građevina i dijelova onih propisanih posebnim uvjetima ukoliko to građevine od susjedne međe može biti i manja funkcija građevina ili tehnološki proces koji se u od propisane posebnim uvjetima, ali ne manja njima obavlja iziskuje (silosi, zvonici, kotlovnice, od 1,0 m, uz uvjet da je postignut propisan dimnjaci kotlovnica, rashladni uređaji, strojarnica razmak između građevina dizala i slično) - na dijelu građevine koja je izgrađena na uda- - najveća visina pomoćnih građevina je prizemna, ljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne uz mogućnost izgradnje podruma/suterena i mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako potkrovlja (E=Po/Su+Pr+Pk) odnosno max visina se na susjednoj građevnoj čestici nalazi javna V = 6,0 m; visina pomoćnih građevina može biti površina (javni put, zelenilo i slično); otvorima i veća ukoliko to uvjetuje njihova funkcija, ali se ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom mora biti usklađena sa osnovnom građevinom maksimalne veličine 60 x 60 cm izvedena kao to jest ne smije nadvisiti osnovnu građevinu fiksna ili otklopna s otvaranjem oko horizontal- - nova izgradnja treba se primjerenom strukturom, ne osi prema unutra do max 45°, dijelovi zida arhitektonskim oblikovanjem i odabirom mate- od staklene opeke, ventilacijski otvori najšireg rijala sukladno posebnostima funkcije uklopiti promjera 20 cm to jest stranice 15 cm kroz koje u postojeću naseljsku strukturu se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji - oblikovanje građevina, te upotrijebljeni građe- nije moguće ostvariti vizualni kontakt vinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni - udaljenost građevine od regulacijskog pravca značenju lokacije i podneblju ne može biti manja od 5,0 metara - najveći dozvoljeni nagib krovišta kod izvedbe - u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima kosih krovnih konstrukcija je do 45° naselja može se dozvoliti i manja udaljenost - prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini od regulacijskog pravca, ali ne manja od već krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni pretežito formiranog uličnog građevinskog pravca otvori u kosini krova (krovne kućice) sa svojom sa zatečenom izgradnjom u potezu krovnom konstrukcijom - izvan gradivog dijela građevne čestice, odno- - na krovu je moguća izvedba konstruktivnih sno izvan građevnog pravca mogu se izvoditi zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i slič- građevni elementi na višim etažama kao što su nih alternativnih izvora energije, sve u okviru zakloni nad ulazom, vijenci, oluci i slično, pri- gradivog dijela građevne čestice ključni elementi infrastrukture, kao i privremeni - građevine i sadržaji iz posebnog propisa o osi- građevni elementi; pergole, tende, reklamni guranju pristupačnosti osobama s invaliditetom panoi i slično, sve u okviru građevne čestice. i smanjenom pokretljivošću moraju biti izvedene u skladu s posebnim propisom. Članak 15. (1) Određuje se za udaljenost između građevina: Članak 17. - udaljenost između građevina mora biti najmanje (1) Određuje se za komunalno infrastrukturno jednaka visini više građevine, ali ne manja od opremanje građevine: 4,0 m (visina se mjeri na zabatnoj strani od - priključivanje građevina na komunalne i infra- sljemena krovišta do konačno zaravnanog i strukturne mreže (elektronička komunikacijska uređenog terena, a na ostalim stranama mjeri infrastruktura, plinoopskrba, elektroopskrba, se kao visina (V) iz članka 3. vodoopskrba, odvodnja) obavlja se na način - u slučaju izgradnje građevina na međusobnoj i uz uvjete propisane od nadležnih tijela, uz udaljenosti manjoj od propisane potrebno je primjenu odgovarajućih posebnih propisa, kao i tehničkom dokumentacijom dokazati: uobičajenih pravila struke u postupku izdavanja - da je konstrukcija prema susjednoj građev- provedbenog akta noj čestici, odnosno građevini izvedena od - građevina se obvezatno mora priključiti na vatrootpornog materijala i da se požar neće vodovod ako za to postoje tehnički uvjeti, a prenijeti na susjednu građevinu, u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 225

se rješava na higijenski način prema mjesnim Članak 19. prilikama i sanitarno tehničkim uvjetima (1) Određuje se za privremene građevine: - ako postoji mreža odvodnje otpadnih voda i - za privremene građevine to jest montažno- ako za to postoje tehnički uvjeti građevina se demontažne (preseljive) građevine tipa; kiosci, obvezatno mora priključiti na kanalizacijski paviljoni, zakloni i nadstrešnice, terase ugosti- sustav, a u drugim slučajevima odvodnja se teljskih objekata i slične privremene građevine, rješava na način predviđen Odlukom o odvodnji te za informativne i oglasne stupove, oglasne na području Grada reklamne ormariće, reklamne panoe, satove, - ako se odvodnja rješava putem septičkih jama fontane, skulpture, elemente dječjih igrališta i ili sabirnih jama, septička odnosno sabirna jama drugu sličnu opremu, uvjete smještaja i obliko- mora se graditi tako da se pražnjenje vozilima vanja odredit će upravni odjel Grada nadležan za odvoz otpadnih voda može obavljati bez za stambeno-komunalne djelatnosti i uređenje teškoća i da je udaljena od susjedne međe prostora u suglasnosti s nadležnim javnim najmanje 5,0 m odnosno najmanje 1,0 m ako službama se na toj dubini susjedne čestice gradi ili je - ostale privremene građevine za potrebe saj- izgrađena ista građevina ili ukoliko se radi o mova i javnih manifestacija mogu se graditi, rekonstrukciji postojeće ili izgradnji zamjenske odnosno postavljati sukladno gradskoj Odluci građevine; septička/sabirna jama mora biti ni- o komunalnom redu zvodno i najmanje 15,0 m udaljena od građevina za opskrbu pitkom vodom (cisterne i rezervoari, - građevine za mjerenja pojedinih elemenata u bunari, izvori i slično) prostoru (npr. kakvoće zraka, radioloških veliči- - septičke i sabirne jame i građevine za opskrbu na, vodostaja i dr., te istražna mjerenja) vodom ne uračunavaju se u izgrađenost građev- u pravilu se grade prema tipskim projektima i ne čestice ukoliko su ukopane u teren odnosno na pogodnim lokacijama za mjerenje, a Planom do visine građevinskog dijela do maksimalno se za njih ne definiraju posebni uvjeti. 1,0 m mjereno od najniže kote konačno zarav- natog terena neposredno uz tu građevinu 2.2.2. Uvjeti smještaja stambenih građevina - septičke jame i sabirne jame i građevine za opskrbu vodom moraju se izvoditi tako da Članak 20. udovoljavaju sanitarno- tehničkim i higijenskim uvjetima iz posebnih propisa. (1) Stambenim građevinama smatraju se građevine individualne stambene izgradnje i višestambene građevine. Članak 18. (1) Određuje se za postojeću izgradnju: 2.2.2.1. Individualna stambena izgradnja - na postojećim građevinama i čija je namjena u skladu s ovim Planom, kod rekonstrukcije postojeće građevine ili zamjene postojeće Članak 21. građevine novom, dozvoljava se zadržavanje (1) Građevina individualne stambene izgradnje postojećih lokacijskih uvjeta koji izlaze iz okvira (individualna stambena građevina) je obiteljska stambena lokacijskih uvjeta propisanih ovim Planom građevina s najviše dvije odvojene stambene jedinice 2 - na postojećim građevinama čija je namjena i GBP najviše 400 m , te višeobiteljska građevina s 2 protivna namjeni određenoj ovim Planom (a najviše četiri stambene jedinice i GBP najviše 700 m . ne predviđa se se njihovo uklanjanje), kod (2) Za izgradnju građevina individualne stambene rekonstrukcije postojeće građevine dozvoljava izgradnje određuje se slijedeće: se zadržavanje postojećih lokacijskih uvjeta - za smještaj građevina individualne stambene (rekonstrukcija se izvodi u gabaritima postojeće izgradnje određuju se su građevinska područja građevine); gradnja zamjenskih građevina izvodi naselja mješovite namjene se po pravilima za novu izgradnju - na građevnoj čestici može se graditi individualna - izuzetno kod rekonstrukcije neophodne za stambene građevina i mogu se graditi i uređivati funkcioniranje građevine kada se rekonstrukcija prostori za pomoćne i prateće sadržaje postojeće građevine izvodi radi osiguravanje neophodnih uvjeta života i rada, može se do- - najmanja tlocrtna projekcije stambene građevine/ 2 zvoliti dogradnja do 5% GBP pod uvjetom da najmanji GBP na građevnoj čestici je 40 m se dogradnjom ne pogoršavaju uvjeti susjednih - u ovisnosti o načinu izgradnje određuje se građevina. sljedeće:

najmanja najmanja najveći najveći način gradnje širina građevne površina građevne kig kis čestice čestice slobodnostojeće (samostojeće) 14 m 300 m2 0,4 1,6 poluugrađene (dvojne) 12 m 250 m2 0,4 1,6 ugrađene (skupne/u nizu) 6 m 150 m2 0,5 2,0 226 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

- najveća površina građevne čestice za slobodno- - minimalno 20% površine građevinske čestice stojeću (samostojeću) i poluugrađenu (dvojnu) mora biti u prirodnom terenu (ozelenjeno) 2 građevinu je 5000 m , a za ugrađenu građevinu - najmanja udaljenost slobodnostojećih građevina (skupnu/u nizu) najveća površina građevne i dijelova građevine od međe susjedne građevne 2 čestice je 3000 m čestice je 3,0 m - izuzetno, ako je to nužno za prateću djelatnost, - potreban broj PGM određuje se prema kriteriju veličina građevne čestice za slobodnostojeću minimalno 1PGM/1 stan; za druge namjene 2 izgradnju može biti i veća do najviše 8.000 m (prateće poslovne sadržaje) prema normativima uz max koeficijent izgrađenost 0,3 iz članka 12. - pomoćni i prateći sadržaji mogu biti u sklopu - pomoćna građevina garaža, može se izgraditi i osnovne stambene građevine i/ili u zasebnim na regulacijskom pravcu ako ne postoji moguć- građevinama uz osnovnu stambenu građevinu nost izgradnje garaže u njenoj dubini i ako je - pomoćni sadržaji su kao iz članka 3. alineja 4., građevna čestica na strmom terenu, uz uvjet da odnosno što služe redovitoj upotrebi osnovne je preglednost na tom dijelu takva da korištenje stambene građevine (garaže, drvarnice, spre- takve garaže ne ugrožava javni promet ili da mišta, nadstrešnice, kotlovnice i drugo) posebnim propisom nije drugačije određeno - pratećim sadržajima smatraju se tkz, neopasne - postojeći prateći sadržaji koji nisu kompatibilni djelatnosti: manji poslovni i javni sadržaji; uredski stanovanju mogu se zadržati bez mogućnosti prostori, prostori u kojima se obavljaju razne širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu uslužne djelatnosti; intelektualne, obrazovne, primjerenu stanovanju. bankarske, poštanske, turističke, zdravstvene i (3) Za individualnu stambenu izgradnju u unutar druge usluge, socijalna skrb, predškolski odgoj, obuhvata UPU Ivanec (iz članka 75.), mogu se kao trgovina robe dnevne potrošnje, ugostiteljstvo određeno mjerama provedbe Plana (iz članka 76.), bez glazbe, manji športsko-rekreacijski sadržaji, UPU-om Ivanec odrediti i drugačiji uvjeti od određenih tihi obrti i servisi, odnosno sadržaji i djelatnosti stavkom (2) ovog članka (ti uvjeti mogu izlaziti iz okvira koje ne ometaju stanovanje lokacijskih uvjeta iz ovog stavka - mogu se odrediti i - prateći sadržaji mogu biti i tkz. potencijalno manje površine i širine građevnih čestica, veći kig i opasne poslovne djelatnosti: servis automobila, kis, veći E i V, manje udaljenosti i drugo). ugostiteljske djelatnosti s glazbom, prodajni saloni, komunalne usluge i servisi; zanatske Članak 22. i proizvodne radionice - limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije i slično, ukoliko (1) Uz osnovnu individualnu stambenu građevi- 2 ih je moguće locirati bez utjecaja na susjedne nu na građevnoj čestici minimalne veličine 500 m , građevine, odnosno tako da budu zadovoljeni omogućava se smještaj pratećih poljoprivrednih kriteriji posebnih propisa koji se odnose na gospodarskih građevina namijenjenih obavljanju zaštitu okoliša djelatnosti vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju (tkz. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). - posebno se određuje za prateće potencijalno (2) Najveća veličina građevne čestice poljoprivred- opasne poslovne djelatnosti da se moraju 2 graditi kao samostojeće građevine udaljene nog gospodarstva je 5000 m , a izuzetno kada se uz od osnovne stambene građevine najmanje stambenu građevinu izgrađuju građevine i uređuju 10,0 m; prateća građevina za potencijalno opasne prostori za poljoprivrednu gospodarstvenu djelatnost djelatnosti (odnosi se i na vanjske prostore za koja zahtijeva veću površinu, veličina građevne čestice može biti do 8000 m2; najveći koeficijent izgrađenosti je rad ako služe za obavljanje potencijalno opasne 2 djelatnosti) mora biti udaljena od susjednih 0,4 odnosno 0,3 za građevne čestice veće od 5000 m . čestica najmanje za visinu građevine ali ne (3) Izuzetno, poljoprivredne gospodarske građe- manje od 5,0 m, a od građevina na susjednim vine mogu se graditi i na zasebnoj građevnoj čestici građevnim česticama (osim građevina u kojima uz osnovnu građevnu česticu individualne stambene se obavljaju potencijalno opasne djelatnosti), izgradnje na koju su funkcionalno i vlasnički vezane. mora biti udaljena najmanje 20,0 m Maksimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva koje se tako može formirati je 1,0 ha. Najveći kig je 0,3. - prateći sadržaji su i poljoprivredne gospodarske građevine iz članka 22. i za koje su tim člankom (3) Poljoprivredne gospodarske građevine su: određeni posebni (dodatni) uvjeti smještaja - s potencijalnim izvorima zagađenja; građevine - najveća etažna visina (E) individualnih stam- za uzgoj životinja (staje, svinjci, kokošinjci, benih građevina može biti E=Po/Su+Pr+2+Ptk kunićnjaci i slično), gnojišta i slično, (prizemlje i 2 kata, uz mogućnost izgradnje - bez izvora zagađenja; šupe, kolnice, sjenici, podruma i/ili suterena i potkrovlja), najveća ljetne kuhinje, spremišta alata, poljoprivrednih visina V može biti 12,0 metara strojeva i proizvoda, sušare (pušnice), pčelinjaci - etažna visina zasebne građevine za prateće i slično, te staklenici i plastenici. sadržaje može biti E=Po/Su+Pr+Pk (prizemna (4) Kapacitet poljoprivredne gospodarske građe- uz mogućnost izgradnje podruma/suterena i vine za uzgoj (tovilišta) je najviše 5 uvjetnih grla za potkrovlja) odnosno visina V može biti 6,0 m; tri vrste uzgoja odnosno najviše 15 uvjetnih grla za visina ovih građevina može biti i viša ukoliko to jednu vrstu uzgoja (uvjetno grlo je grlo težine 500 kg uvjetuje njihova funkcija ali ne smije nadvisiti i obilježava se koeficijentom 1,00 i sve vrste uzgoja osnovnu stambenu građevinu svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata): Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 227

3 vrste - broj 1 vrsta - broj vrsta uzgoja koeficijent komada: komada: - krava, steona junica...... 1,00 ...... 5 20** - bik...... 1,50 ...... 3 10 - vol ...... 1,20 ...... 4 12 - junad 1-2 godine ...... 0,70 ...... 7 21 - junad 6-12 mjeseci ...... 0,50 ...... 10 30 - telad...... 0,25 ...... 20 60 - krmača + prasad ...... 0,30 ...... 17 50 - tovne svinje do 6 mjeseci...... 0,25 ...... 20 60 - mlade svinje 2-6 mjeseci ...... 0,13 ...... 38 115 - teški konji ...... 1,20 ...... 4 12 - srednje teški konji...... 1,00 ...... 5 15 - laki konji...... 0,80 ...... 6 19 - ždrebad...... 0,75 ...... 7 20 - ovce, koze i jarci ...... 0,10 ...... 50 150 - janjad i jarad ...... 0,05 ...... 100 300 - nojevi ...... 1,10 ...... 5 14 - perad...... 0,01 ...... 500 2000** - sitni glodavc, krznaši ...... 0,01* ...... 250 1000**

* koeficijent specifično određen Planom, ** izuzetno, najveći dozvoljeni broj uvjetnih grla je 30, ali samo na rubnim dijelovima naselja

- za druge životinjske vrste broj uvjetnih grla odnosno broj komada utvrđuje se dgovarajućim Programom o namjeravanim ulaganjima uz suglasnost nadležne službe Grada Ivanca ili tijela koje imenuje i ovlasti; osim građevina za uzgoj životinja Programom se uz suglasnost nadležne službe Grada Ivanca, kao građevine s potencijalnim izvorom zagađenja u smislu ovog članka, mogu planirati i druge specifične građevine u funkciji držanja životinja kao npr. skloništa za životinje, hoteli za životinje, privremeno hospitaliziranje, hobi uzgoj i slično

- udaljenost gospodarskih građevina s poten- - udaljenost gospodarskih građevina izgrađenih cijalnim izvorima zagađenja od regulacijskog od vatroneotpornih materijala (drvena građa, pravca iznosi najmanje 20,0 m, a od susjedne plastenici) ili u kojima se sprema sijeno i slama međe iznosi najmanje 5,0 m od susjedne međe i susjednih građevina iznosi - udaljenost gospodarskih građevina s potenci- najmanje 5,0 m, a sušare za duhan moraju biti jalnim izvorima zagađenja od od građevina za udaljene najmanje 10,0 m od susjednih građe- opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i slično) vina. iznosi najmanje 20,0 m i moraju biti nizvodno - najveća etažna visina gospodarsko- poljoprivred- od građevina za snabdijevanje vodom. nih građevina s potencijalnim izvorima zagađenja - izuzetno, udaljenost gospodarskih građevina s može biti prizemna (E=Pr+Pk) odnosno najveća potencijalnim izvorima zagađenja od susjedne visina V =6,0 m međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, - najveća etažna visina za gospodarske građe- pod uvjetom da se na toj dubini susjedne gra- vine bez izvora zagađenja može biti prizemna đevne čestice određuju uvjeti ili već postoji uz mogućnost izgradnje podruma ili sutere- ista građevina, odnosno građevina s izvorima na (E=Po/Su+Pr+Pk) odnosno najveća visina zagađenja ili ukoliko se radi o rekonstrukciji V=7,0 m postojeće gospodarske građevine ili izgradnji - izuzetno, visina gospodarskih građevina bez zamjenske izvora zagađenja može biti i veća od propisanih - udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim ukoliko to uvjetuje njihova funkcija. izvorima zagađenja od građevine u kojoj borave - krovišta gospodarskih građevina u pravilu treba ljudi na istoj građevnoj čestici iznosi najmanje izvesti kao kosa jednostrešna ili dvostrešna 12,0 m, a od građevina na susjednoj građevnoj nagiba do 45° čestici u kojima borave ljudi najmanje 15,0 m - dio građevne čestice, organiziran kao gos- - udaljenost gnojišta i sličnih građevina od gra- podarsko dvorište na kojem slobodno borave đevina u kojima borave ljudi mora biti najmanje domaće životinje, mora se ograditi ogradom 20,0 m koja onemogućava njihovo kretanje van čestice 228 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

- podovi u gospodarskim građevinama s izvorima - prateći sadržaji mogu biti do najviše 50% uku- zagađenja moraju biti nepropusni za tekućinu i pnog GBP odnosno ne smiju biti veći od osnovne imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu; stambene namjene; prateći sadržaji moraju biti dno i stjenke gnojišta do visine 1,0 m od razine u sklopu osnovne građevine terena moraju biti izvedeni od nepropusnog - na građevnoj čestici višestambene izgradnje materijala ne mogu se postavljati ulične i ograde prema - sva otpadna tekućina iz gospodarske građevine susjednim međama s potencijalnim izvorima zagađenja i gnojišta - potreban broj PGM određuje se prema kriteriju mora se odvesti u jame i silose za osoku i ne 1PGM/1 stan ili 1 PGM/50 m2 GBP, s tim da se smije se razlijevati po okolnom terenu; jame i uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; silosi za osoku moraju imati siguran i nepropu- za druge namjene (prateće sadržaje) potreban stan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje; broj PGM određuje se prema posebnim norma- za jame i silose za osoku vrijede jednaki uvjeti tivima iz članka 12 smještaja kao i za gnojišta - najmanja etažna visina višestambene građevine je E= Pr+1kat odnosno visina V je najmanje - staklenici i plastenici koji se grade kao prateće 6,0 m građevine na parceli stambene namjene mogu biti do 100 m2 tlocrtne površine i smatraju se - posebno se određuje za višestambenu izgradnju privremenim građevinama (ne uračunava se u izvan obuhvata UPU Ivanec: postotak izgrađenosti čestice). - da se planira kao samostojeća izgradnja, - za pčelinjake se primjenjuju uvjeti iz posebnog - najveća etažna visina višestambene građevine propisa o pčelarenju (Pravilnik o držanju pčela je E=Po/Su+Pr+2kat+Pk odnosno visina V je i katastru pčelinje paše »Narodne novine«, broj do 12,0 m 18/08). - najveći kig 0,3, a najveći kis je 1,5 - najveća površina građevne čestice je 5000 m2 2.2.2.2. Višestambena izgradnja - minimalno 20% površine građevinske čestice mora biti u prirodnom terenu (ozelenjeno) Članak 23. - za izgradnju u sklopu UPU Ivanca (iz članka (1) Građevina višestambene izgradnje (više- 75), posebni uvjeti za višestambenu izgradnju stambena građevina) je građevina s najmanje pet (5) kao iz prethodne alineje (način izgradnje, ve- odvojenih stambenih jedinica. ličine parcele, visine, kig i kis i drugo), odredit (2) Planom se za izgradnju građevina višestambene će se UPU-om Ivanec (ti uvjeti kao i eventualni drugi posebni uvjeti za višestambenu izgradnju izgradnje određuje sljedeće: iz UPU Ivanec, mogu kao određeno mjerama - za smještaj građevina višestambene izgradnje provedbe Plana iz članka 76., izlaziti iz okvira određuju se građevinska područja naselja mje- posebnih lokacijskih uvjeta iz ovog stavka). šovite namjene 2 - najmanja površina građevne čestice je 600 m 2.2.3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti (minimalna širina građevne čestice je 15,0 m) - na građevnoj čestici može se graditi višestam- Članak 24. bena građevina i mogu se graditi i uređivati prostori za pomoćne i prateće sadržaje (1) Gospodarskim djelatnostima podrazumijeva- ju se proizvodne djelatnosti industrijske i zanatske - GBP na građevnoj čestici višestambene građe- proizvodnje te poslovne trgovačke, uslužne i komu- 2 vine ne može biti manji od 400 m nalno-servisne djelatnosti. - pomoćni sadržaji su kao iz članka 3. alineja 4., odnosno što služe redovitoj upotrebi osnovne Članak 25. građevine (garaže, drvarnice, spremišta, nad- (1) Utvrđuju se uvjeti smještaja i načina gradnje strešnice, kotlovnice i drugo); pomoćni sadržaji građevina gospodarskih proizvodnih i poslovnih mogu biti u sklopu osnovne stambene građe- djelatnosti u sklopu građevinskih područja gospo- vine i/ili u zasebnim građevinama uz osnovnu darske namjene (oznaka I): stambenu građevinu - mogu se graditi građevine i uređivati prostori za - pratećim sadržajima smatraju se tkz, neopasne proizvodnu industrijsku (proizvodni pogoni i djelatnosti: poslovni i javni sadržaji; uredski kompleksi značajnih kapaciteta) i proizvodnu prostori, prostori u kojima se obavljaju razne zanatsku namjenu (pogoni i kompleksi malog uslužne djelatnosti; intelektualne, obrazovne, i srednjeg poduzetništva), te za sve vrste bankarske, poštanske, turističke, zdravstvene i poslovnih djelatnosti komunalno-servisne, druge usluge, socijalna skrb, predškolski odgoj, trgovačke i uslužne namjene, posebno koji su trgovina robe dnevne potrošnje, ugostiteljstvo značajniji korisnici prostora (skladišta i servisi, bez glazbe, manji športsko-rekreacijski sadržaji, kamionski terminali, veletržnice, trgovački cen- tihi obrti i servisi, odnosno sadržaji i djelatnosti tri, klaonice, pilane, upravne zgrade, zabavni i koje ne ometaju stanovanje uslužni sadržaji i slično); gospodarska namjena Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 229

(oznaka I) obuhvaća i smještaj infrastrukturnih - stambena namjena može se planirati samo izni- građevina i uređaja, posebno koji zahtijevaju mno za potrebe stanovanja vlasnika/uposlenih veću površinu, djelatnika do max 5% GBP osnovne namjene 2 - na građevnoj čestici mogu se graditi građevine i odnosno do najviše 200 m . kompleksi proizvodne i poslovne namjene (mogu se graditi osnovne građevine i uz iste prateće i Članak 26. pomoćne građevine i uređivati vanjski prostori (1) Za izgradnju i uređenje prostora u sklopu građe- za obavljanje djelatnosti), vinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene 2 - najmanja veličina građevne čestice je 1500 m ; (oznaka T) određuje se: - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice - mogu se graditi i uređivati sadržaji za osnovne (kig) iznosi 0,5, ugostiteljsko-turističke i prateće djelatnosti (mogu - izuzetno, u dovršenim i pretežito dovršenim se graditi građevine i kompleksi građevina to dijelovima na građevnoj čestici sa postojećom jest mogu se graditi osnovne građevine i uz iste izgradnjom, kod rekonstrukcije odnosno do- pomoćne i prateće građevine i uređivati vanjski gradnje neophodne za obavljanje djelatnosti prostori za obavljanje djelatnosti) najveći koeficijent izgrađenosti (kig) može biti - ugostiteljsko-turističkim sadržajima podrazumi- 0,6, jevaju se usluga pružanja smještaja i prehrane - najveći koeficijent iskorištenosti građevinske i drugih usluga uobičajenih u ugostiteljstvu u čestice (kis) je 2,0, građevinama ugostiteljsko-turističke namjene - najveća etažna visina građevina je E=Po/ (tipa hotel, motel, turističko-apartmansko na- Su+Pr+3kat+Pk; najviša visina V može biti selje, kamp-autokamp, specifične pojedinačne 16,0 m, a iznimno i više za pojedine dijelove ugostiteljsko-turističke građevine; pansion, guest građevine ukoliko to zahtjeva proizvodno-teh- house i druge građevine smještajnog tipa vrste, nološki proces ili funkcija građevine, kategorije i standarda utvrđenog posebnim - da građevine budu izgrađene na samostojeći propisom) način u odnosu na građevine na susjednim - prateći sadržaji su športsko-rekreacijski sadržaji građevnim česticama, (športske građevine i športski tereni s pomoćnim - najmanja udaljenost građevina od susjednih građevinama, uključivo i jahački centar) i drugi čestica mora biti veća ili jednaka polovici njene sadržaji kompatibilni osnovnoj ugostiteljsko- visine, ali ne manja od 5,0 m, turističkoj namjeni; trgovački, uslužni, zabavni, zdravstveni, a kojima se upotpunjuje i kvalitativno - udaljenost proizvodne građevine (odnosi se i dopunjuje osnovna namjena na poslovne građevine kao i vanjske prostore za rad ako služe za obavljanje potencijalno - prateći sadržaji zatvorenog tipa mogu biti do opasne djelatnosti) od građevina druge namjene 40% ukupnog GBP na građevnoj čestici na susjednim česticama mora biti najmanje - najmanja udaljenost građevina od susjednih 30,0 m, čestica (to jest od čestica izvan zahvata/izvan - da se prema susjednoj građevinskoj čestici turističke zone) mora biti veća ili jednaka njezinoj stambene i javne namjene uredi zeleni pojas visini, ali ne manja od 5,0 m (tampon visokog zelenila) u širini minimalno - najveća etažna visina građevina može biti E=Po/ 5,0 m, Su+Pr+1kat+Pk, a za smještajnu građevinu tipa - građevna čestica mora imati osiguran pristup hotel može biti E=Po/Su+Pr+2kat+Pk na javnu prometnu površinu najmanje širine - najviša visina građevina V može iznositi kolnika 5,5 m, 9,0 m, a za smještajnu građevinu - hotel može - prostor za potrebna parkirališna mjesta osigurava biti 12,0 m se na parceli prema normativima iz članka 12., - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,3, - najmanje 20% površine građevne čestice mora osim za kampove; koeficijent izgrađenosti (kig) biti u prirodnom terenu (ozelenjeno), za kampove je do 0,05 (pomoćne građevine- sanitarije i slično) - ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 m tako da neprovidno podnožje ograde ne - gustoća kapaciteta turističke zone ne prelazi može biti više od 0,7 m, 100 ležaja/ha - krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, bačvasti, - vrsta i kapacitet pratećih sadržaja određuje­ se šed ili kosi nagiba od 18 do 35º, vrsta pokrova proporcionalno u odnosu na osnovne namjene; i broj streha budu u skladu s namjenom i funk- prateći sadržaji zatvorenog tipa mogu biti do cijom građevine, 30% GBP osnovne namjene - na građevnoj čestici mogu se graditi i uređivati - najmanje 30% površine mora biti u prirodnom prateći športsko-rekreacijski sadržaji za potre- terenu (ozelenjeno/uređeno kao parkovno ze- be korisnika gospodarske namjene; športsko- lenilo) rekreacijski sadržaji u građevinama mogu biti - građevna čestica/prostorna cjelina zone ugosti- do 10% ukupnog GBP; uz otvorena športska teljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući igrališta omogućuje se postavljanje zaštitnih pristup na javno-prometnu površinu najmanje ograda propisane visine, širine kolnika od 5,5 m 230 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

- prostor za potrebna parkirališna mjesta osigu- - najveća etažna visina građevina je E=Po/ rava se unutar zahvata na način da se za jednu Su+Pr+3kat+Pk; najviša visina V može biti smještajnu jedinicu (soba, apartman) planira 16,0 m, a iznimno i više za pojedine dijelove najmanje jedno parkirališno mjesto, a za ostalo građevine ukoliko to zahtjeva proizvodno-teh- sukladno odredbama članka 12, a moraju se nološki proces ili funkcija građevine predvidjeti i parkirališna mjesta za autobuse - najveća visina pomoćnih građevina mora biti - za određene skupine ugostiteljskih smještajnih usklađena s osnovnom proizvodnom ili poslovnom jedinica (SJ) proračunski broj kreveta je: za ho- građevinom s kojom čine funkcionalnu cjelinu tele i druge pojedinačne smještajne građevine (to jest ne smije nadvisiti osnovnu građevinu) (2 kreveta/1SJ), turističko naselje (3 kreveta/1SJ), - udaljenost građevine u kojoj se obavlja opasna kamp (3 kreveta/1SJ) djelatnost (odnosi se i na vanjske prostore za - u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene, rad ako služi za obavljanje potencijalno opasne stambena namjena može se planirati samo djelatnosti) od građevina na susjednim česticama iznimno za potrebe stanovanja vlasnika/upo- druge namjene (osim od proizvodnih i poslovnih slenih djelatnika i to do max 10% GBP osnovne građevina u kojima se obavljaju potencijalno ugostiteljsko-turističke namjene. opasne djelatnosti) mora biti najmanje 20,0 m - u sklopu izgradnje tkz. neopasnih djelatnosti Članak 27. mogu se kao prateći sadržaji planirati i kom- (1) Utvrđuju se uvjeti smještaja i načina gradnje patibilne djelatnosti druge namjene - javne, građevina gospodarskih proizvodnih i poslovnih prometne, komunalne (ustanove zdravstvene djelatnosti u sklopu građevinskih područja naselja zaštite i socijalne skrbi, obrazovne ustanove, mješovite namjene: ustanove kulture, društvenih, političkih orga- nizacija, vjerske zajednice, udruge i slično, - tkz. neopasne djelatnosti su različiti poslovni manji športsko-rekreacijski sadržaji, prometne sadržaji, uslužni, trgovački i komunalno-servisni građevine, javne garaže i druge slične namjene); koji režimom ili načinom korištenja ne ometaju GBP tih pratećih sadržaja ne može biti veći od stanovanje kao osnovnu funkciju; uredski pro- GBP osnovne poslovne namjene stori, razne uslužne djelatnosti, pošte, banke trgovine, ugostiteljstvo, turizam, tihi obrti i - pratećim sadržajima u sklopu izgradnje tkz. servisi, komunalne usluge i druge namjene kod opasanih djelatnosti smatraju se kompatibilne kojih se ne javlja buka, zagađenje zraka, vode prometne i komunalne djelatnosti i tla, kao ni drugi negativni utjecaji na ljudsko - stambena namjena može se planirati do max zdravlje i okoliš 5% GBP osnovne poslovne namjene - tkz. (potencijalno) opasne djelatnosti su pro- - građevna čestica mora imati osiguran pristup izvodne zanatske djelatnosti (malo i srednje na javnu prometnu površinu najmanje širine poduzetništvo) i različite poslovne uslužne, kolnika 5,5 m trgovačke i komunalno-servisne djelatnosti - prostor za potrebna parkirališna mjesta osigu- (servisi automobila, ugostiteljske djelatnosti s rava se sukladno kao određeno u članku 12 glazbom, zgrade za zabavu, prodajni saloni, tržnice, komunalne usluge i servisi; limarije, - najmanje 20% površine građevine čestice mora lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije i slič- biti u prirodnom terenu/ hortikulturno uređeno no) ukoliko ih je moguće locirati bez utjecaja - na građevnim česticama tkz. opasnih djelatnosti na susjedne građevine, odnosno tako da budu treba se prema susjednoj građevinskoj čestici zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se stambene i javne namjene urediti zeleni pojas odnose na zaštitu okoliša (tampon visokog zelenila) u širini minimalno - na građevnoj čestici može se graditi osnovna 5,0 m poslovna ili proizvodna građevina te uz istu - ograda građevne čestice može biti najveće visine prateće i pomoćne građevine u funkciji osnovne 2,5 m tako da neprovidno podnožje ograde ne namjene (građevni kompleks) može biti više od 0,75 m - najmanja veličina građevne čestice je 600 m2 - na građevnoj čestici mogu se uređivati površine - najveća veličina građevne čestice je 5000 m2 športsko-rekreacijske namjene to jest otvorena najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5; športska igrališta; uz ova igrališta omogućuje se najmanji koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,1 postavljanje zaštitnih ograda propisane visine - kada je to nužno za proizvodnu ili poslovnu - za gradnju građevina poslovne ugostiteljsko- djelatnost, najveća veličina građevne čestice turističke djelatnosti tipa hotel, motel, hostel i može biti do najviše 1,0 ha; najveći koeficijent slično (građevina smještajnog tipa vrste, katego- izgrađenosti (kig) je 0,4 rije i standarda utvrđenog posebnim propisom) određuju se i dodatni uvjeti smještaja: - najveći koeficijent iskorištenosti građevinske 2 čestice (kis) je 2,0 - najmanja veličina građevne čestice je 500 m - građevine budu izgrađene na samostojeći način - da gustoća kapaciteta ne prelazi 100 ležaja/ u odnosu na građevine na susjednim građevnim ha česticama, a najmanja udaljenost građevina - pratećim sadržajima smatraju se manji šport- od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka sko-rekreacijski sadržaji (teretana, fitnes, polovici njene visine, ali ne manja od 5,0 m, gym, kuglanje, boćanje, bazen, tenis i slično) Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 231

i uslužni i slični sadržaji kompatibilni osnovnoj - najmanja udaljenost građevine od susjednih namjeni (uslužni saloni; frizerski, kozmetički, čestica mora biti veća ili jednaka njezinoj visini, saune, masaže i slično), to jest sadržaji koji su ali ne manja od 3,0 m svojom namjenom spojivi sa osnovnom djelat- - kig iznosi najviše 0,5 osim za predškolske i nošću i ne ometaju funkcioniranje susjednih školske ustanove koji iznosi najviše 0,3 građevina; prateći sadržaji mogu biti do 30% - kis iznosi najviše 2,0 osim za predškolske i GBP; ako se uređuju u zasebnim (pratećim) školske ustanove koji iznosi najviše 1,6 građevinama najveća etažna visina je E=Po/ Su+Pr+Pk odnosno max visina V= 6,0 m - najviša etažna visina građevina može biti E=Po/Su+Pr+2kat+Pk to jest max V=13,5 m, - za građevine tipa pansion, guest house a iznimno više za dijelove građevina (zvonik, odnosno manje pojedinačne ugostiteljsko- dimnjak, vatrogasni toranj i slično) čija funkcija turističke smještajne građevine primjenjuju to zahtjeva se uvjeti smještaja i izgradnje kao određeni za individualne stambene građevine. - u sklopu građevina javne i društvene namjene mogu se planirati prateći sadržaji - za izgradnju gospodarskih proizvodnih i poslov- nih djelatnosti u sklopu građevinskih područja - prateći sadržaji u sklopu javne i društvene na- naselja mješovite namjene unutar obuhvata mjene su različite djelatnosti poslovne uslužne, UPU Ivanec (iz članka 75), mogu se tim UPU-om trgovačke, ugostiteljsko-turističke, športsko odrediti drugačiji posebni uvjeti (način gradnje, rekreacijske namjene, odnosno djelatnosti koje veličine parcela, kis i kig, visina građevina, su kompatibilne osnovnoj namjeni i ne ometaju udaljenosti i drugo); ti uvjeti kao određeno funkciju društvenu namjene. mjerama provedbe Plana iz članka 76, mogu - prateći sadržaji mogu biti do najviše 20% GBP, izlaziti iz okvira posebnih lokacijskih uvjeta iz osim ugostiteljskih koji mogu biti najviše 10% ovog stavka. - izuzetno, GBP pratećih športsko-rekreacijskih sadržaja na građevnoj čestici obrazovne i odgojne građevine, zdravstvene građevine, građevine 2.2.4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti socijalne skrbi i slično sukladno odredbama posebnog propisa, može biti i veći Članak 28. - najmanje 20% površine građevne čestice mora (1) Pod društvenim djelatnostima podrazumije- biti uređeno kao parkovno zelenilo, a najmanje vaju se sadržaji za: upravne djelatnosti (javne službe 30% od ukupne površine građevne čestice gradske uprave i županijske ispostave i dr.), odgoj i namijenjene izgradnji odgojnih i obrazovnih obrazovanje (predškolske i školske, visokoškolske i (predškolskih i osnovnoškolskih) građevina, znanstvene ustanove, đački domovi i slično), zdravstvo mora biti uređeno kao parkovno zelenilo i socijalnu skrb (dom zdravlja, ambulanta, ljekarna, do- - da se građevna čestica predškolske građevine movi za starije i sl.), kulturne i društvene organizacije, obvezatno ogradi providnom ogradom do visine udruge i sl. (knjižnica, čitaonica, muzej, galerija, kino, od najviše 1,5 m bez detalja koji bi bili opasni prostori političkih i vjerskih udruga i udruga građana po djecu i ljude i društava; kulturno umjetničkih i sl.), javne i prateće - građevna čestica mora imati pristup na javnu sadržaje (banka, pošta i sl.), vjerski sadržaji (crkve, prometnu površinu najmanje širine kolnika od kapele, pastoralni centar i sl.). 5,5 m (2) Određuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina - na građevinskoj čestici namijenjenoj za građe- gradnje građevina za javnu i društvenu namjenu: vine društvenih djelatnosti, odnosno na javnoj - za smještaj sadržaja javne i društvene namje- prometnoj površini uz tu česticu potrebno je ne određena su građevinska područja naselja osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za mješovite namjene osobna vozila i autobuse sukladno posebnim - površina građevne čestice za javnu i društve- normativima iz članka 12; od ukupnog broja nu namjenu utvrđuje se shodno potrebama te parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti građevine i u pravilu obuhvaća zemljište ispod osigurano za vozila invalida građevine i zemljište potrebno za redovitu - građevine moraju biti izvedene u skladu s poseb- uporabu građevine nim propisima koji se odnose na arhitektonske - na građevnoj čestici za javnu i društvenu na- barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti mjenu moguće je smjestiti građevinu društvenih jedne kategorije stanovništva djelatnosti i uz nju pomoćne građevine u funkciji - pri projektiranju građevina preporučuju se sli- osnovne građevine jedeći orijentacijski normativi:

Sadržaj Bruto površina građevine (m2) Površina građevne čestice Dječji vrtić 3 m2/djetetu 25-35 m2/djetetu Osnovna škola 5 m2/učeniku 30-50 m2/učeniku Centar za socijalni rad - 25-30 m2/korisniku Domovi za stare 15 m2/korisniku - 232 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

Sadržaj Bruto površina građevine (m2) Površina građevne čestice Dom umirovljenika 38-42 m2 /korisniku 50 m2/korisniku Dom zdravlja 15 m2/stalnom stanovniku - Ambulanta 0,04 m2/stalnom stanovniku - za djelatnost društv. i kultur. organizacija 0,20 m2/stalnom stanovniku - za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2/stalnom stanovniku - navedeni normativi određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja

- za izgradnju u sklopu UPU Ivanca (iz članka - najmanja površina građevne čestice za šport- 75.), uvjeti za smještaj društvenih djelatnosti sko-rekreacijsku namjenu je 1000 m2 (način izgradnje, veličine parcele, visine, kig i - na manjoj građevnoj čestici, ali ne manjoj od kis i drugo), odrediti će se UPU-om Ivanec (ti 500 m2 mogu se planirati samo pojedinačni uvjeti mogu kao određeno mjerama provedbe rekreacijski sadržaji - otvorena športska igra- Plana iz članka 76, izlaziti iz okvira lokacijskih lišta koja se uređuju u sklopu građevinskih uvjeta iz ovog stavka). područja mješovite namjene i uz uvjet da je max GBP 150 m2 za pomoćne (zakloni, garde- 2.2.5. Uvjeti smještaja športsko-rekreacijske robe, sanitarije) i prateće (manje ugostiteljske) djelatnosti sadržaje; max visina V=6,0 m to jest E=Po/ Su+Pr+Pk 2.2.5.1. Športsko-rekreacijska namjena - da se planira samostojeća izgradnja u od- nosu na građevine na susjednim građevnim česticama Članak 29. - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5, a (1) Sadržajima športsko-rekreacijskih djelatnosti najveći koeficijent iskoristivosti je 1,2 podrazumijevaju se športske dvoranske građevine i športski tereni svih vrsta, veličina i kategorija s po- - najmanje 20% površine građevne čestice, od- moćnim građevinama. nosno cjelovito uređene površine športsko- re- kreacijskog kompleksa mora biti ozelenjeno (2) Za smještaj športsko-rekreacijskih djelatnosti određuju se slijedeći uvjeti uređenja prostora i gradnje - vodne površine unutar športsko-rekreacijske građevina za športsko-rekreacijsku namjenu: namjene R1 mogu se koristiti i uređivati za športsko-rekreacijski ribolov i rekreaciju na vodi - za smještaj sadržaja športsko-rekreacijske na- (za tkz. vodene sportove) mjene Planom su određena građevinska pod- ručja športsko-rekreacijske namjene (oznaka - najviša visina V športsko-rekreacijskih građe- R1), označena na kartografskom prikazu broj 1. vina može biti 12,0 m, odnosno najviša etažna Korištenje i namjena površina i kartografskom visina E=Po/Su+Pr+2kat+Pk, a iznimno i više prikazu broj 4. Građevinska područja za pojedine dijelove građevine čija funkcija to - športsko-rekreacijska namjena može se planirati zahtijeva i u sklopu građevinskih područja drugih namjena - prateći sadržaji športsko-rekreacijske namjene iz ovog Plana; kao osnovna namjena unutar gra- smatraju se trgovački, uslužni, zabavni, ugo- đevinskog područja naselja mješovite namjene stiteljski, komunalni i slični sadržaji u funkciji i kao prateća namjena u sklopu građevinskog osnovne namjene i mogu biti do najviše 30% područja gospodarske i ugostiteljsko-turističke GBP, a prateći sadržaji u sklopu športsko- namjene rekreacijske zone Jezera u Ivancu uključuju - na građevnoj čestici športsko-rekreacijske na- i turističke građevine smještajnog tipa (hotel, mjene mogu se graditi građevine i kompleksi kamp/autokamp) športsko-rekreacijske namjene (mogu se graditi - najveća etažna visina pomoćnih građevina i osnovne građevine i uz iste prateće i pomoćne građevina za prateće sadržaje ako se grade građevine i uređivati vanjski prostori za obav- kao posebne građevine je E=Po/Su+Pr+Pk ljanje djelatnosti) odnosno max visina V je 6,0, a za smještajne - izuzetno, unutar građevinskih područja šport- građevine u sklopu ŠRC Jezera primjenjuju se sko-rekreacijske namjene (oznaka R1) mogu uvjeti smještaja za iste građevine iz članka 27. se graditi građevine javne i društvene namje- - udaljenost građevina od susjednih čestica mora ne isključivo za smještaj sadržaja sljedećih biti jednaka njezinoj visini, ali ne manja od društvenih djelatnosti: kulturne i društvene 4,0 m organizacije, udruge i sl. (knjižnica, čitaonica, muzej, galerija, kino, prostori političkih i vjerskih - se omogućuje smještaj otvorenih športskih udruga i udruga građana i društava (društveni igrališta na međama domovi); kulturno umjetničkih društava i sl.), a - se omogućuje postavljanje providne ograde sve prema uvjetima smještaja i načina gradnje na granici građevne čestice najveće visine od građevina za javnu i društvenu namjenu u skladu 2,0 m, odnosno zaštitnih ograda propisane sa člankom 28. ovih Odredbi. visine uz otvorena športska igrališta, Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 233

- otvorena igrališta mogu se sezonski natkriti i - najveća etažna visina građevina je E=Po/ uz otvorena igrališta mogu se postavljati mon- Su+Pr+1kat+Pk odnosno najviša visina V=7,0 tažna gledališta (tribina), što se ne uračunava m, a može i biti i više za građevine u funkciji u koeficijent izgrađenosti osnovne namjene - skijališta to jest sportova na snijegu. - građevna čestica, odnosno športsko rekreacijski- kompleks mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 2.2.5.1. Rekreacijska namjena 5,5 m - na građevinskoj čestici, odnosno na javnoj Članak 30. prometnoj površini uz tu česticu potrebno je (1) Planom su posebno određene površine za osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za rekreacijsku namjenu (oznaka R) i prikazane na osobna vozila i autobuse sukladno posebnim kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena normativima iz članka 12; od ukupnog broja površina« i kartografskom prikazu broj 4. »Građe- parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti vinska područja« i to: rekreacijska zona Bajeri (na osigurano za vozila invalida području naselja Ivanec, Jerovec, Vugrovec, Lančić i - građevine moraju biti izvedene u skladu s poseb- koja se planira kao rekreacijska površina prvenstveno nim propisima koji se odnose na arhitektonske namijenjena za športski ribolov) i rekreacijska zona barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti Punikve (šumski predio na području naselja Punikve jedne kategorije stanovništva koji se planira za uređenje kao šuma za odmor i re- kreaciju i sadržajno se nadovezuje na prostor ŠRC - za izgradnju u sklopu UPU Ivanca (iz članka Jezera u Ivancu). 75), uvjeti za smještaja športsko-rekreacijske (2) Površine (oznaka R2) se namjene (način izgradnje, veličine parcele, rekreacijske namjene površine izvornog krajobraza koje se uređuju u svrhu visine, kig i kis, udaljenosti i drugo), odrediti će rekreacijskih aktivnosti. Namijenjene su za smještaj se UPU-om Ivanec (ti uvjeti mogu kao određeno rekreacijskih građevina i sadržaja kao što su: trim i mjerama provedbe Plana iz članka 76, izlaziti biciklističke staze, pješačke staze i šetnice, jahačke iz okvira lokacijskih uvjeta iz ovog stavka). staze, dječja igrališta, odmorišta, pojedinačni zaravnati (3) Posebno se određuje za površinu specifične otvoreni športski tereni, strelišta, površine za športsko športsko-rekreacijske namjene oznake R2 na rekreacijski ribolov, rekreaciju na vodi i drugo, te uz kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena njih pratećih sadržaja, na način da ukupna površina površina i kartografskom prikazu broj 4. Građe- rekreacijskih sadržaja ne prelazi 20% površine zahvata vinska područja, koja je uvjetovano lokacijom, odnosno cjelovito uređene rekreacijske površine. veličinom i strukturom sadržaja određena kao (3) Pratećim sadržajima iz stavka 2. ovog član- površina za izgradnju izvan naselja za smještaj ka podrazumijevaju se sadržaji u građevinama u i uređenje športsko-rekreacijskog centra za funkciji korištenja rekreacijskih površina; građevine zimske sportove (za izgradnju skijališta sa za sklanjanje i boravak izletnika, paviljoni, zakloni i pratećim sadržajima): skloništa, manji ugostiteljski sadržaji, komunalne gra- đevine, sanitarni objekti, klubski prostori, garderobe, - unutar zahvata gradit će se kompleks građevi- spremišta, privezišta za čamce i slično. Uvjetuje se na i sadržaja specifične športsko-rekreacijske izgradnja pratećih sadržaja do građevinske bruto po- namjene za zimske sportove (granicu zahvata vršine (GBP) maksimalno 100 m2/ha površine zahvata, određuje granica građevinskog područja oznake maksimalne etažne visine jednu nadzemnu etažu uz R2) mogućnost izvedbe podruma ili suterena i potkrovlja - smještaj skijaških staza i žičara sa pomoćnim (E=Po/Su+Pr+Pk; V=5,5 m). sadržajima u funkciji njihovog korištenja, planira (4) Uvjetuje se izgradnja građevina za sklanjanje se sukladno posebnim propisima za ovu vrstu i boravak iz stavka 3 ovog članka kao građevine do građevina u dijelu na vršnim obroncima Ivančice najviše 100 m2 GBP i etažne visine E=Po/Su+Pr+Pk; - u sklopu skijališta mogu se planirati i drugi V= 5,5 m. Pratećim sadržajima u građevini podrazu- kompatibilni športsko - rekreacijski sadržaji za mijevaju se manji ugostiteljski i trgovački sadržaji. druge sportove na snijegu (kao npr. staza za (5) Uređenje i izgradnja unutar površina rekreacijske sanjkanje, staza sa bob, boarding staza) sukladno namjene može se vršiti samo na temelju plana uređenja posebnim propisima za ovu vrstu građevina rekreacijske površine. Obuhvat plana uređenja (i kao - u sklopu zone planira se realizacija turističke prikazano na kartografskom prikazu broj 3. »Uvjeti smještajne građevine tipa hotel/hotel sa depa- za korištenje, uređenje i zaštitu prostora« i broj 4. Građevinska područja) određuje površinu zahvata iz dansama/turističko naselje (sa preporukom za stavka 2 i 3 ovog članka. smještaj u području naselja Ivanečka Željeznica), kapaciteta do najviše 200 ležaja i maximalnog (6) Plan uređenja rekreacijske površine iz prethod- GBP do 8000 m2 nog stavka, izrađuje se u mjerilu 1:2000 na odgova- 2 rajućoj kartografskoj podlozi. Detaljne uvjete izrade - prateći mogu biti do najviše GBP 3000 m plana uređenja (sadržaj/program) odrediti će nadležni - prateći sadržaji su drugi športsko-rekreacijski upravni odjel Grada Ivanca ili tijelo koje će ovlastiti. sadržaji (bazen, klizalište i drugo) i različiti trgo- Za uređenje i izgradnju potrebno je kao određeno po- vački, uslužni, zabavni, ugostiteljski, komunalni sebnim propisima ovisno o prirodnom resursu ishoditi i slični sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni uvjete nadležnih tijela i osoba. 234 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(7) Ribnjačke površine (vodne površine) u sklopu smještaj građevina namijenjenih povremenom boravku rekreacijske zone Bajeri mogu se koristiti i kao gospo- - za smještaj kuća za odmor ili vikend građevina za darski ribnjaci, a pratećim sadržajima iz stavka (3) tada povremeno stanovanje te za smještaj vikend građevina se smatraju i prateći sadržaji u funkciji gospodarskog s povremenim boravkom za poljoprivredne i hobby ribnjaka (kao iz stavka 4 i 5 članka 40). djelatnosti - klijeti u vinogradima i voćnjacima. (2) Za izgradnju građevina za povremeni boravak 2.2.6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određuje se slijedeće: - minimalna veličina građevne čestice je 200 m2 Članak 31. - građevine povremenog boravka mogu se gra- (1) Javne zelene površine koje se mogu uređivati diti kao samostojeće zgrade s najviše 60,0 m2 unutar građevinskih područja u svrhu uređenja pro- površine tlocrtne projekcije zatvorenog dijela stora i zaštite okoliša jesu parkovne zelene površine zgrade, uz mogućnost dodatne izgradnje nat- i zaštitne zelene površine. krivene otvorene terase u razini terena ili do (2) Parkovna zelene površina - javni park je javni najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena hortikulturno uređeni prostor sa sadržajima temeljno u maksimalnoj tlocrtnoj površini do 18 m2 ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru. Kao - najveća etažna visina građevine povremenog parkovne površine mogu se uređivati i šumske po- boravka je prizemlje s potkrovljem, uz moguć- vršine unutar građevinskog područja (šumski park / šuma-park). nost izvedbe podruma ili suterena i potkrovlja (E=Po/Su+Pr+Pk); najveća ukupna visina V je (3) U sklopu javno parkovnih površina omogućava 8,0 m (ukupna visina mjeri se od kote zaravna- se smještaj: pješačkih staza i šetnica, biciklističkih tog terena neposredno uz građevinu na nižem staza, dječjih igrališta i odmorišta, športskih otvorenih igrališta do 200 m2 površine (mini golf, stolni tenis, dijelu do kote sljemena krovišta) boćalište, viseća kuglana, badminton, odbojka, odbojka - uz osnovnu građevinu mogu se graditi pomoćne na pijesku i slično), višenamjenskih parkovnih objekata; građevine kao prizemne drvene građevine naj- paviljoni, zakloni i slično, te drugih elementa parkovne veće visine V= 4,0 m, tako da ukupna tlocrtna i urbane opreme, skulptura, fontana i slično, tako da površina građevina na građevnoj čestici (osnov- njihova ukupna površina ne prelazi 20% površine za- na građevina povremenog boravka i pomoćne hvata odnosno cjelovito uređene parkovne površine. građevine) bude najviše 80 m2 (4) Način uređenja javnog parka uključuje i izgrad- - oblikovanje građevine bude u skladu sa tradi- nju manjih građevina (najveće etažne visine E= Po/ cijskom gradnjom Su+Pr+Ptk, najveće visina V=5,5 m, najvećeg GBP 100m2) i to građevina sanitarno-higijenskog standarda, - krov mora biti dvostrešan nagiba krovne plohe objekata za potrebe zaštite od elementarnih nepogo- između 30° i 45° da i ratnih opasnosti (zakloni i skloništa), građevina - tlocrtna projekcija mora biti izdužena, najmanje u funkciji održavanja parka (spremišta, garderobe i u omjeru 1:2, a sljeme krova mora biti uspo- slično), manjih ugostiteljskih sadržaja, kioska, komu- redno s dužom stranom pročelja; preporuka je nalnih i infrastrukturnih građevina, tako da ukupni GBP da sljeme krova bude usporedno sa slojnicom građevina i objekata ne prelazi 10% površine zahvata terena, to jest površine javnog parka. - međusobna udaljenost građevina ne može biti (5) Zaštitne zelene površine su površine izvornog manja od 6,0 m prirodnog ili kultiviranog krajobraza planirane radi potrebe zaštite i uređenja okoliša. - kada se građevine lociraju u blizini sjeverne (6) U sklopu javnih zaštitnih zelenih površina međe susjednog vinograda ili voćnjaka, udalje- omogućava se smještaj kolnih i pješačkih putova, nost građevina od te međe ne može biti manja biciklističkih staza, dječjih igrališta i odmorišta, rekrea- od 3,0 m cijskih površina i igrališta, objekata za potrebe zaštite - građevine u pravilu treba pozicionirati u dijelu od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (zakloni parcele uz javnu prometnu površinu, ali ne na i skloništa), komunalnih infrastrukturnih građevina manjoj udaljenosti od 3,0 m, te većoj od 25,0 i javnih parkirališnih površina. Za šumske površine m od javne prometne površine; javna promet- unutar građevinskog područja koje se uređuju kao na površina mora prema posebnim propisima zaštitne zelene površine, način uređenja uključuje zadovoljavati uvjetima protupožarnog puta. dopustive namjene do max 10% površine zahvata/ šumske površine. - građevine ili dijelovi građevina mogu se koristiti (7) Za uređenje javnih zelenih površine izrađivati za ugostiteljsko-turističku namjenu, za potrebe će se projekti uređenja odnosno projekti hortikulturnog seoskog turizma, ukoliko za to postoje tehnički uređenja. uvjeti i minimalni stupanj infrastrukturne opremlje- nosti (mogućnost priključka na javnu prometnu površinu, opskrba vodom i električnom energijom, 2.2.7. Uvjeti izgradnje u zonama povremenog odgovarajuće rješenje odvodnje otpadnih voda stanovanja i zbrinjavanja otpada) i da je građevine moguće prilagoditi za obavljanje djelatnosti na način da Članak 32. se ne utječe na promjenu ambijenta čiji su dio (1) Građevinska područja povremenog stanova- te da se korištenjem ne remeti funkcioniranje nja (zone povremenog stanovanja), određena su za susjednih građevina Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 235

- izuzetno, građevina povremenog boravka može (2) Izvan građevinskih područja temeljem posebnih se graditi u funkciji ugostiteljsko-turističke dje- propisa mogu se odobravati zahvati u prostoru odnosno latnosti to jest može se graditi kao ugostiteljsko- smještaj građevina i sadržaja: turistička građevina, a sve prema uvjetima za - za iskorištavanje mineralnih sirovina gradnju građevina poslovne ugostiteljsko-turi- - za obavljanje poljoprivredne djelatnosti stičke djelatnosti u sklopu građevinskih područja naselja mješovite namjene navedenim u članku - u funkciji šumarstva i lovstva 27. ovih Odredbi - rekreacijske namjene - na postojećim građevinama izvan utvrđenih - prometne i komunalne infrastrukture zona za izgradnju, mogu se odobravati zahvati - za potrebe obrane zemlje i zaštite od elemen- održavanja, sanacije i rekonstrukcije na način tarnih nepogoda da se poštuju uvjeti za izgradnju iz ovog članka - tradicijske izgradnje - ugljenice i vodenice - na postojećim građevinama izvan utvrđenih zona - spomeničke i vjerske namjene. za izgradnju na parcelama površina manjih od propisanih ovim člankom ili gabarita građevina većih od propisanih ovim člankom dozvoljavaju 2.3.1. Iskorištavanje mineralnih sirovina se zahvati održavanja, sanacije i rekonstrukcije u gabaritima postojeće građevina Članak 35. - u ovim zonama dozvoljava se i izgradnja: (1) Eksploatacija mineralnih sirovina vezana je - spremišta alata i poljoprivrednih proizvoda i na iskorištenje prirodnih resursa, što uvjetuje smje- slično, kao prizemnih drvenih samostojećih štaj te djelatnosti uz ležišta sirovina, a istražni radovi 2 građevina maksimalne veličine 12,0 m i naj- i eksploatacija odobravaju se u skladu s posebnim više visine V = 4,0 m i propisima o rudarstvu i drugim posebnim propisima. - manjih kapelica prizemne etaže najvećeg (2) Eksploatacijska polja mineralnih sirovina (ozna- 2 GBP 30 m i pilova. čena na kartografskom prikazu broj 1; postojeća ek- sploatacija pijeska u Jerovcu - oznaka E1 i planirana 2.2.8. Uvjeti uređenja groblja eksploatacija gline u Lukavcu - oznaka E2) mogu se koristiti prema uvjetima propisanim posebnim zakon- skim propisima, a dijelove i cjeline koji se napuštaju Članak 33. i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prena- (1) Formiranje novih groblja, rekonstrukcija (pro- mijeniti u skladu s posebnim propisima na načelima širenje) ili stavljanje van upotrebe postojećih groblja, zaštite okoliša: provodi se sukladno odredbama posebnih propisa. (3) Eksploatacija mineralnih sirovina mora se pro- (2) Planom se određuje za uređenje pratećih sadržaja voditi temeljem posebnih odobrenja sukladno važećoj na grobljima (mrtvačnica, servisni prostor, parkirališta, zakonskoj regulativi, u skladu s kriterijima i smjerni- pješačke površine, sanitarni prostori i slično), da se cama Prostornog plana Županije i Studije potencijala sadržaji u građevinama grade kao prizemne građevine i osnove gospodarenja mineralnim sirovinama na etažne visine E=Po/Su+Pr+Pk, najviše visine V= 6,0 m. području Varaždinske županije (ožujak 2008. godine) (3) Površine groblja prikazane su na kartograf- koja je izrađena u skladu sa Strategijom gospodarenja skom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina mineralnim sirovinama Države i čiji se rezultati trebaju (oznaka +) i kartografskom prikazu broj 4. Građevinska uvažavati kod rješavanja novih zahtjeva za istraživanje područja i to: mineralnih sirovina na području Županije. Navedenom Studijom utvrđena su potencijalna pod- površina groblje naselje ručja za eksploataciju kao ležišta mineralnih sirovina (ha) i prikazana su na njenom kartografskom prikazu: Karti IVANEC Ivanec 9,50 geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Varaždinske županije. Uvažavanjem svih možebitnih ograničenja MARGEČAN Osečka 4,33 u prostoru, kao što su prometna infrastruktura sa PRIGOREC Prigorec 3,69 zaštitnim zonama, građevinska područja sa zaštitnim RADOVAN Radovan 3,84 zonama, kulturna i prirodna baština i slično, ležišta mineralnih sirovina smanjena su na stvarno moguća područja na kojima je moguće vršiti eksploataciju, a 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskih što je prikazano na kartografskom prikazu Studije: područja Karti ograničenih potencijalnosti mineralnih sirovina Varaždinske županije. Članak 34. Karta ograničenih potencijalnosti prikazuje prostore (1) Građevine, što se u skladu s posebnim propisima, perspektivnosti pojedine mineralne sirovine, a treba mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, poslužiti kao osnova za kontakte s budućim koncesi- moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da onarima, odnosno kao pomoć pri izdavanju odobrenja ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju, gospodarenje za istraživanje ili izdavanje lokacijske dozvole za šumama i vodama, te korištenje drugih građevina i eksploataciju prema nadležnom Zakonu. objekata i da pri tome ne ugrožavaju vrijednosti čo- Prostori perspektivnosti, odnosno prostori ograničene vjekovog okoliša i krajolika. potencijalnosti opekarske/ciglarske gline, kvarcnog pi- 236 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. jeska i karbonatne sirovine, koji su utvrđeni da postoje poljoprivredne gospodarske građevine ne može se na prostoru Općine, preuzeti su iz predmetne karte parcelirati na manje dijelove. Studije i ugrađeni u kartografski prikaz 3.b. Područja posebnih ograničenja u korištenju, ali uz korekciju Članak 37. u odnosu na postojeća građevinska područja, koja predstavljaju novo dodatno ograničenje u prostoru za (1) Gospodarskim sklopom za poljoprivrednu eksploataciju mineralne sirovine. proizvodnju - farmom se smatra poljoprivredno gospodarstvo kojeg čini funkcionalno povezane gru- (4) Sanacija eksploatacijskih polja mora biti sastav- pa građevina s pripadajućim zemljištem minimalne ni dio odobrenja za eksploataciju, a nakon završene veličine 0,5 ha. eksploatacije mineralnih sirovina ili trajnog obustav- ljanja radova, rudarska organizacija je dužna izvršiti (2) Izgradnja poljoprivrednog gospodarstva - farme, sanacijske radove. može se planirati temeljem poljoprivrednog posjeda primjerene veličine iz stavka (7) ovog članka, odnosno (5) Unutar utvrđenog eksploatacijskog polja, osim može se planirati iznad minimalnog broja uvjetnih grla građevina i uređaja za obavljanje osnovne djelatno- iz stavka (11) ovog članka. sti eksploatacije mineralnih sirovina (mehanizacija i (3) Građevine koje se mogu graditi u sklopu farme su: oprema za istraživanje i eksploataciju) omogućava se smještaj građevina prerade mineralne sirovine sa - osnovne gospodarske građevine za potrebe te lokacije i pratećih sadržaja (radionice, spremišta poljoprivredne proizvodnje, biljne i životinjske, gotovih proizvoda, alata i vozila, prostori za boravak - prateće građevine za potrebe obrade, prerade, zaposlenika). Za ove građevine primjenjuju se uvjeti pakiranja i skladištenja proizvoda koji su u smještaja proizvodnih djelatnosti u građevinskim po- cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, dručjima izdvojene gospodarske namjene (iz članka 25) - pomoćne građevine (garaže, spremišta poljo- na površini do najviše 10% površine eksploatacijskog privrednih strojeva, alata i slično), polja, a najviše 1,0 ha. - prateće stambene građevine za potrebe stano- (6) Za prostor eksploatacije Jerovec u dijelu koji vanja vlasnika i uposlenih djelatnika, se napušta kao prostor za eksploataciju određuje se - prateće građevine ugostiteljsko - turističke provesti postupak sanacije sukladno posebnim propi- namjene za potrebe seoskog turizma. sima. Područje sanacije označeno je na kartografskom prikazu broj 3. (4) Za izgradnju pojedinih vrsta građevina na farmi primjenjuju se odgovarajuće odredbe za izgradnju tih (7) Za prostor eksploatacije Jerovec nakon završene građevina unutar građevinskih područja, s tim da je eksploatacije (po pojedinim fazama ili eventualno trajnog najveća etažna visina građevina E=Po/Su+Pr+1+Pk obustavljanja radova, a sada u dijelu određenom za odnosno najveća visina V= 9,0 metara, a izuzetno više sanaciju), Planom se određuje prenamjena u funkciji samo ukoliko to uvjetuje njihova funkcija ili tehnološki gospodarenja otpadom (u skladu s odredbama članka proces (silosi i slično); stambena namjena planira se 73.), a u dijelu se planira prenamjena u gospodarsku kao individualna stambena namjena do najviše 400 odnosno športsko-rekreacijsku namjenu (u skladu s GBP; smještajni kapaciteti turističke namjene su do odredbama članka 49.). najviše 20 ležaja. (5) Površina i raspored građevina na farmi utvr- 2.3.2. Poljoprivredne djelatnosti đuju se aktom kojim se odobrava gradnja, u skladu s potrebama tehnologije pojedine djelatnosti; smještaj građevina potrebno je organizirati na način da se Članak 36. postigne njihovo grupiranje u jednom dijelu farme/ (1) Izvan građevinskog područja, u funkciji obavljanja pripadajućeg zemljišta. poljoprivrednih djelatnosti može se planirati smještaj: (6) Oblikovanje građevina na farmi treba biti u gospodarskih sklopova za poljoprivrednu proizvodnju skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom, tlocrt - farmi, gospodarskih građevina za uzgoj životinja - to- osnovnih građevina treba biti izdužen a sljeme krova vilišta, pomoćnih gospodarskih građevina - spremišta, mora pratiti smjer dužeg dijela građevine, krov treba staklenika i plastenika, ribnjaka i pčelinjaka. biti kosi nagiba do maksimalno 45°. (2) Prilikom planiranja prostora za izgradnju građe- (7) Veličina posjeda temeljem kojega se može vina u funkciji poljoprivrede potrebno je pridržavati se osnovati biljna farma ne može biti manja od: Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, - 5,0 ha za intenzivnu ratarsku djelatnost, broj 152/08), Zakona o zaštiti životinja (»Narodne novi- ne«, broj 135/06), Pravilnika o uvjetima kojima moraju - 2,0 ha za uzgoj voća ili voća i povrća ili povrća, udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na - 1,0 ha za uzgoj vinove loze, farmama (»Narodne novine«, broj 136/05), Nitratna - 0,5 ha za uzgoj cvijeća i sadnica. direktiva Europske unije (Direktiva Vijeća 91/676/EEZ (8) Posjed temeljem kojeg se može osnovati biljna o zaštiti voda od zagađenja nitratima iz poljoprivrednih farma mora biti unutar radijusa od 3 km od osnovne izvora) koja će se primjenjivati po ulasku Hrvatske u EU, parcele, osim za posjed manji od 1,0 ha koji mora biti a do njenog stupanja na snagu u prelaznom razdoblju cjelovit u svojoj funkciji. Osnovna parcela je pripada- primjenjuje se Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi juće zemljište iz stavka (1) ovog članka na kojem se u korištenju gnojiva (»Narodne novine«, broj 56/08). grade građevine u sklopu farme i ne može biti manja (3) Zemljište koje je služilo kao osnova kao os- od 0,5 ha u funkcionalnoj cjelini. Najveći koeficijent nova za izdavanje akta kojim se odobrava građenje izgrađenosti kig je 0,4. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 237

(9) Građevine biljne farme mogu se graditi na uda- ležaja), može se dozvoliti na površini zemljišta/parceli ljenosti od najmanje 100 m od građevinskog područja manjoj od 0,5 ha ali ne manjoj od 0,1 ha u funkcionalnoj i državne ceste, 50 m od županijske ceste i 30 m od cjelini i na udaljenosti od kategoriziranih javnih cesta lokalne ceste. manjoj od 30 m. (10) Izuzetno, izgradnja gospodarskih građevina za (11) Najmanji dopušteni broj uvjetnih grla temeljem potrebe biljne vinogradarske proizvodnje - vinogradarskih kojeg se može dozvoliti gradnja gospodarskih građe- podruma sa pratećim sadržajima koji se planiraju za vina za uzgoj životinja - tovilišta, odnosno životinjske potrebe seoskog turizma (manji ugostiteljski sadržaj, kušaonica i prodaja vina, smještajni kapaciteti do 10 farme iznosi 15 uvjetnih grla:

vrsta uzgoja koeficijent 1 vrsta - broj komada: - krava, steona junica ...... 1,00 ...... 15 - bik ...... 1,50 ...... 10 - vol ...... 1,20 ...... 12 - junad 1-2 godine ...... 0,70 ...... 21 - junad 6-12 mjeseci ...... 0,50 ...... 30 - telad...... 0,25 ...... 60 - krmača + prasad ...... 0,30 ...... 50 - tovne svinje do 6 mjeseci ...... 0,25 ...... 60 - mlade svinje 2-6 mjeseci ...... 0,13 ...... 115 - teški konji ...... 1,20 ...... 12 - srednje teški konji...... 1,00 ...... 15 - laki konji...... 0,80 ...... 19 - ždrebad...... 0,75 ...... 20 - ovce, koze i jarci ...... 0,10 ...... 150 - janjad i jarad ...... 0,05 ...... 300 - tovna perad...... 0,001 ...... 15000 - konzumne nesilice...... 0,002 ...... 7500 - rasplodne nesilice...... 0,003 ...... 5000 - nojevi ...... 1,10 ...... 14 - sitni glodavci, krznaši ...... 0,001 ...... 15000

- za druge životinjske vrste broj uvjetnih grla odnosno broj komada utvrđuje se dgovarajućim Programom o namjeravanim ulaganjima uz suglasnost nadležne službe Grada Ivanca ili tijela koje imenuje i ovlasti; Programom se uz suglasnost nadležne službe Grada Ivanca, kao građevine za uzgoj u smislu ovog članka, mogu planirati i druge specifične građevine u funkciji držanja životinja kao npr. skloništa za životinje, hospitaliziranje živorinja, dresura, hobi uzgoj i slično.

(12) Površina čestice/zemljišta za izgradnju tovilišta/životinjske farme ne može biti manja od 5000 m2. Najveći koeficijent izgrađenosti kig je 0,4. (13) Tovilišta/životinjske farme trebaju se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od građevinskih područja i prometnica, ovisno o broju uvjetnih grla:

minimalne udaljenost (m) broj uvjetnih grla *od građevinskih **od državne od županijske od lokalne **od željezničke područja ceste ceste ceste pruge 15 - 50 30 50 30 10 50 51 - 80 50 75 40 15 75 81 - 100 90 75 50 20 75 101- 150 140 100 50 30 100 151- 200 170 100 60 40 100 201- 300 200 150 60 40 150 preko 300 400 200 100 50 200 * ne odnosi se na građevinska područja susjednih jedinica lokalne samouprave ** za udaljenosti manje od 100 m sukladno odobrenju nadležne službe za upravljanje javnom cestom/želje- zničkom prugom 238 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

Izuzetno, udaljenost gospodarske građevine za kao montažne građevine lagane konstrukcije oblože- uzgoj od stambene građevine na usamljenoj izgrađe- ne staklenim ili plastičnim površinama, maksimalne noj čestici može biti i manja ukoliko je s tim suglasan etažne visine E=Prizemlje; maksimalne visine V= 5,0 vlasnik građevine, pod uvjetom da je gospodarska m, iznimno i više ako to zahtjeva vrsta uzgoja. građevina za uzgoj životinja propisno udaljena od (2) Uz osnovne građevine staklenike i plastenike drugih građevinskih područja i prometnica. mogu se graditi i prateći sadržaji. Pod pratećim sadrža- (14) Kapacitete postojećih tovilišta koja su obzirom jima podrazumijevaju se građevine za potrebe uzgoja; na postojeći kapacitet smještene na udaljenostima bazeni, cisterne za vodu, skladište sadnog materijala i manjim od propisanih ovim člankom, nije moguće gnojiva i slično, te druge pomoćne građevine u funkciji povećavati. osnovne namjene (spremišta za privremeno skladište- (15) Uvjet za izgradnju biljnih i životinjskih farmi/ nje poljoprivrednih proizvoda, spremišta alata i slično, tovilišta je priključak na prometnu površinu, kao i a u sklopu kojih se mogu planirati i manji trgovački sadržaji - isključivo prodaja proizvoda sa te lokacije). opskrba vodom, sabiranje i odvodnja otpadnih voda, Prateći i pomoćni sadržaji mogu biti do najviše 10% opskrba električnom energijom, odlaganje otpada i sl. GBP. Za izgradnju ovih građevina primjenjuju se uvjeti na način propisan od strane nadležnih službi i sukladno smještaja kao u građevinskim područjima s tim da mjesnim prilikama. je najveća etažna visina građevina E= Pr odnosno (16) U slučaju da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka (7) najveća visina V= 5,0 m. za osnivanje biljne farme, odnosno ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka (11) za izgradnju životinjske farme/ tovilišta, izgradnju biljnih i životinjskih farmi/tovilišta Članak 40. moguće je dozvoliti na temelju Programa o namjera- (1) Izgradnja ribnjaka za uzgoj ribe može se plani- vanim ulaganjima, u suradnji s nadležnim županijskim rati temeljem posebnih odobrenja sukladno zakonskim uredom za poljoprivredu i uz suglasnost nadležne službe propisima, u skladu s načelima zaštite okoliša i u Grada Ivanca ili tijela koje Grad imenuje i ovlasti. skladu s kriterijima i smjernicama iz PPŽ i ovog Plana. (2) Izgradnja ribnjaka i pratećih građevine za uzgoj Članak 38. ribe planira se na neplodnom poljoprivrednom tlu, te na napuštenim koritima i rukavcima rijeka i potoka. (1) Na poljoprivrednim površinama u sklopu obitelj- Minimalna površina ribnjaka je 1000 m2 (vodna povr- skog poljoprivrednog gospodarstva mogu se postavljati šina/površina bazena ribnjaka). pomoćne gospodarske građevine - spremišta na (3) Ribnjak mora biti u vezi s protočnom vodom. poljoprivrednim površinama (spremišta alata i/ili Udaljenost ribnjaka od susjednih čestica mora biti ta- za potrebe privremenog skladištenje poljoprivrednih kva da ne utječe na vodni režim susjednog obradivog proizvoda u voćnjacima, vinogradima, povrtnjacima…), zemljišta, a ovisno o strukturi tla. Materijal koji nastaje kao montažne prizemne drvene građevine maksimalne prilikom iskopa bazena ribnjaka potrebno je, u pravilu, veličine 12,0 m2, pod uvjetom da poljoprivredna povr- deponirati uz lokaciju ribnjaka, odnosno iskoristiti ga šina nije manja od 2000 m2. za uređenje okolnog prostora, kako bi se po prestan- (2) Poljoprivredne površine su one površine koje ku njegovog korištenja iskoristio za sanaciju iskopa. su u katastru upisane kao poljoprivredne, odnosno (4) Pod pratećim građevinama u funkciji ribnjaka pod određenom kulturom (oranice, vinogradi, voćnjaci podrazumijevaju se građevine za potrebe uzgoja i i sl.), a poljoprivrednim površinama smatrat će se i skladištenja te druge pomoćne građevine u funkciji one na kojima se vrši intenzivna obrada i nalaze se osnovne namjene (spremišta alata, vozila i čamaca, pod određenom kulturom, a nisu upisane u katastar prostori za boravak zaposlenika i slično). Dopustivi kao poljoprivredne. prateći sadržaji su i manji ugostiteljski i trgovački sa- (3) U voćnjacima, vinogradima i povrtnjacima koji držaji (sadržaji isključivo vezani za lokaciju/namjenu su formirani kao poljoprivredna obiteljska gospodarstva ribnjaka; ribička kuća, riblji restoran, prodaja ribe i moguće je postaviti drvene nadstrešnice veličine do slično). 2 za privremeno skladištenje poljoprivrednih proi- 6 m (5) Za izgradnju građevina iz stavka (4). ovoga 2 zvoda na površinama minimalne veličine od 500 m . članka primjenjuju se uvjeti smještaja gospodarskih (4) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građe- sadržaja u građevinskim područjima na površini vina iz stavka 1. i 2. ovog članka mora biti u skladu maksimalno 0,5 ha odnosno do maksimalno GBP s lokalnom graditeljskom tradicijom. Najveća visina 20m2/100m2 površine ribnjaka (vodne površine), a pri V je do 3,0 m. Maksimalni nagib krovišta je do 45º. određivanju mjerodavna je manja veličina. Maksimalne Međusobna udaljenost građevina, koje su izgrađene etažna visina građevina je E=Prizemlje, maksimalna na susjednim česticama ne može biti manja od 6,0 m. visina V= 5,0 m. Površina na kojoj se planira smještaj Udaljenost gospodarske građevine od granice posjeda građevina mora biti neposredno uz lokaciju ribnjaka. ne može biti manja od 3 m. Članak 41. Članak 39. (1) Za smještaj pčelinjaka, primjenjuju se uvjeti (1) Na poljoprivrednom površinama mogu se graditi iz posebnog propisa o pčelarenju - važeći Pravilnik o staklenici i plastenici (za uzgoj voća, povrća, sadnica držanju pčela i katastru pčelinje paše. U sklopu pče- i ukrasnih biljaka, uzgajališta puževa, glista i slično) linjaka nije dozvoljena izgradnja pratećih građevina. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 239

2.3.3. Šumarstvo i lovstvo (4) Smještaj strelišta mora biti na način da su mete strelišta okrenute u suprotnom smjeru od građevinskog područja i drugih izgrađenih struktura i prometnica, te Članak 42. da su na propisanoj udaljenosti sukladno posebnim (1) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem uvjetima Ministarstva unutarnjih poslova. provodi se temeljem šumskogospodarske osnove. (5) Rekreacijski sadržaji i građevine trebaju se ure- Sukladno posebnom propisu unutar šuma i šumskog đivati i graditi na podobnim lokacijama sa minimalnim zemljišta omogućuju se zahvati u prostoru koji su u intervencijama u okoliš. Način uređenja rekreacijskih funkciji korištenja i održavanja šuma i šumskog zemlji- površina predviđa i opremanje odgovarajućom urbanom šta; u šumama se omogućava izgradnja građevina za opremom (klupe, stolovi, rukohvati, koševi za smeće potrebe gospodarenja šumama (lugarnice, spremišta i slično) i drugom potrebnom opremom (za dječja drva i slično) i za potrebe lovstva. igrališta, športske terene. (2) Gospodarenje divljači i lovištima provodi se (6) Za uređenje i izgradnju rekreacijskih sadržaja temeljem lovno gospodarske osnove. U skladu s po- potrebno je osim kao određeno posebnim propisima sebnim propisom izvan građevinskih područja omogu- ovisno o prirodnom resursu i uvjetima nadležnih tijela ćava se utvrđivanje lovišta i uzgajanje divljači, te u tu i osoba, ishoditi i mišljenje nadležnog upravnog odjela svrhu izgradnja lovno gospodarskih i lovno tehničkih Grada Ivanca ili tijela koje imenuje i ovlasti. građevina - lovačke kuće, čeke, hranilišta divljači i slično. Granice lovišta moraju biti udaljene najmanje 300 m od granica građevinskih područja. 2.3.5. Ostala izgradnja izvan građevinskog područja (3) Planom se uvjetuje izgradnja lovačkog doma/ lovačke kuće kao građevina veličine do GBP 200 m2, etažne visine E=Po/Su+Pr+Pk, najveće visine Članak 244. V=5,5 m. Pratećim sadržajima u građevini lovačkog (1) Infrastrukturne građevine prometne, energetske doma podrazumijevaju se manji ugostiteljski i trgo- i komunalne infrastrukture, sa pripadajućim objektima, vački sadržaji. uređajima i instalacijama, mogu se izgrađivati izvan (4) Planom se uvjetuje izgradnja građevina u građevinskih područja prema posebnim propisima i šumama za potrebe lovstva i gospodarenja šumama uz poštivanje uvjeta iz ovog Plana (iz točke 5. Uvjeti na način da etažna visina građevina iznosi najviše za utvrđivanje koridora/trasa i površina za prometne dvije nadzemne etaže i to prizemlje + potkrovlje uz i komunalne infrastrukturne sustave). mogućnost izvedbe podruma ili suterena tj. Članak 45. 2.3.4. Rekreacijska namjena (1) Vojne i druge građevine posebne namjene od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda, mogu se izgrađivati izvan građevinskih Članak 43. područja prema posebnim propisima. (1) Izvan građevinskih područja sukladno posebnim propisima omogućuje se uređenje rekreacijskih sadr- Članak 46. žaja kao što su: pješačke staze i šetnice, biciklističke i trim staza, jahačke staze, rekreacijski tereni (igra- (1) Izgradnju tradicijskih građevina za proizvodnju lišta, poligoni), dječja igrališta i odmorišta, strelišta, drvenog ugljena - ugljenica i pratećih građevina, klizališta, površina za športski ribolov, za promatranje moguće je planirati pod uvjetom da su zadovoljeni prirode i drugih sličnih sadržaja za boravak u prirodi. uvjeti iz posebnih propisa i zaštite okoliša odnosno za izgradnju je potrebno ishoditi suglasnosti i propisana (2) Planom se uz rekreacijske sadržaje iz pret- odobrenja nadležnih službi (vodoprivredna, sanitarna, hodnog stavka sukladno posebnom propisu omogu- prometna i drugo). U postupku utvrđivanja uvjeta za ćava smještaj pratećih sadržaja u funkciji korištenja novu izgradnju naročito će biti obrađeno tehnološko rekreacijskih površina kao što su; zakloni, paviljoni, rješenje i kapaciteti, potencijalni utjecaj na okoliš i vidikovci, manji ugostiteljski sadržaji, manji trgovački i mjere za zaštitu okoliša. turistički sadržaji (suvenirnice, info punktovi), sadržaji u funkciji održavanja rekreacijskih površina, sadržaji (2) Prema posebnom propisu izgradnja ugljenica komunalno-higijenskog standarda i drugo slično u uvjetuje se na udaljenostima najmanje 200 m od po- funkciji boravka i rekreacije u prirodi. Uvjetuje se iz- dručja šuma. Planom se uvjetuje izgradnja ugljenica gradnja pratećih sadržaja kao privremenih građevina na udaljenostima minimalno 50 m od građevinskih ambijentalno uklopljenih u okoliš, maksimalne veličine područja i izgrađenih stambenih struktura izvan naselja. GBP 20 m2, etažne visine E= Pr+Pk i najveće visine V=4,0 m, a građevine za sklanjanje (zakloni) mogu Članak 47. 2 biti do GBP 40 m na područjima značajno udaljenim (1) Vodenice se mogu graditi na vodotocima su- od naselja i planinarskog doma i mogu se opremati kladno vodopravnim uvjetima, te posebnim uvjetima za privremeni boravak izletnika (prehrana i smještaj). zaštite okoliša i prirode. (3) Izvan građevinskog područja, sukladno poseb- nim propisima, omogućuje se izgradnja planinarskog Članak 48. doma. Planinarski dom je građevina za boravak pla- ninara, veličine do GBP 400 m2, etažne visine E=Po/ (1) Izvan građevinskog područja mogu se izvoditi Su+Pr+1kat+Pk, visine V=6,0 m i koja se može graditi manje spomeničke i vjerske građevine do najviše 2 na područjima iznad kota 500 m.n.m.. GBP 30 m (memorijalne građevine, kapelice, pilovi 240 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. i raspela, spomen obilježja i slično). Ove građevine površina (oznaka T) i kartografskom prikazu broj 4. se moraju ambijentalno uklapati u okoliš u kojem se Građevinska područja i to: izvode i moraju biti najmanje 10 m udaljene od javne površina ceste ili puta, a pilovi i raspela mogu se postavljati uz zona (naziv) naselje ceste i putove na način da ne ometaju preglednost na (ha) njima i ne ugrožavaju promet. MARGEČAN Margečan 1,08

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH (5) Osim izdvojenih zona iz stavka (3) i (4) utvrđenih DJELATNOSTI ovim Planom, UPU-ovima iz članka 75, mogu se unutar građevinskih područja naselja mješovite namjene, za Članak 49. smještaj gospodarskih proizvodnih i poslovnih djelat- nosti, planirati i druge zone izdvojene gospodarske (1) Za smještaj gospodarskih djelatnosti Planom namjene (kao određeno mjerama provedbe Plana iz su (u točki 1) određena građevinska područja naselja članka 76). (mješovite namjene) i izdvojena građevinska područja (gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene). Uvjeti (6) UPU-om Ivanec (iz članka 75), mogu se kao smještaja gospodarskih djelatnosti u građevinskim određeno mjerama provedbe Plana iz članka 76 odrediti područjima utvrđeni su Planom u točki 2.2, posebno za uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti u izdvojenim smještaj gospodarske djelatnosti kao osnovne namjene zonama gospodarske namjene koji izlaze iz okvira tih u sklopu građevinskih područja gospodarske, ugosti- lokacijskih uvjeta iz točke 2.3.2. teljsko - turističke i mješovite namjene (u točki 2.2.3). (7) Za gospodarsku zonu Jerovec 2 iz stavka (3), (2) Za smještaj gospodarskih djelatnosti koje se formiranu na prostoru eksploatacijskog polja Jerovec sukladno posebnim propisima mogu ili moraju planirati u dijelu koji se predviđa za zatvaranje i sanaciju (kao izvan građevinskih područja, uvjeti smještaja utvrđeni određeno člankom 35), mjerama provedbe Plana iz su posebno prema vrsti djelatnosti: za eksploataciju članka 76, određeno je da se UPU-om gospodarske mineralnih sirovina (u točki 2.3.1), za obavljanje po- zone Jerovec 2 (iz članka 75) dio prostora određenog ljoprivredne djelatnosti (u točki 2.3.2.) i za šumarstvo za gospodarsku namjenu može prenamijeniti u šport- i lovstvo (u točki 2.3.2.) sko-rekreacijsku namjenu. (3) Planom određena građevinska područja izdvo- jene gospodarske namjene (tkz. gospodarske zone), 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH prikazane su na kartografskom prikazu broj 1. Kori- DJELATNOSTI štenje i namjena površina (oznaka I) i kartografskom prikazu broj 4. Građevinska područja i to: Članak 50. površina zona (naziv) naselje (1) Za smještaj društvenih djelatnosti Planom su (ha) određena građevinska područja naselja mješovite CERJE TUŽNO 1 Cerje Tužno 3,76 namjene, a uvjeti smještaja utvrđeni su u točki 2.2.4. CERJE TUŽNO 2 Cerje Tužno 1,49 Mjerama provedbe Plana iz članka 76, određeno je i da se unutar građevinskog područja naselja mješovite CERJE TUŽNO 3 Cerje Tužno 1,07 namjene, UPU-ovima iz članka 75, mogu planirati i CERJE TUŽNO 4 Cerje Tužno 4,37 izdvojene zone javne i društvene namjene. IVANEC 1 - SZ Ivanec 9,29 (2) Društvenim djelatnostima (javnim djelatnostima) IVANEC 2 - JZ Ivanec 35,77 u smislu ove točke 4, smatraju se i športsko-rekrea- cijske djelatnosti. Za smještaj športsko-rekreacijske IVANEC 3 - SI Ivanec 36,94 djelatnosti Planom su (u točki 1) određena građevinska IVANEC 4 - JI Ivanec/Ivan. Naselje 40,42 područja naselja (mješovite namjene) odnosno izdvojena JEROVEC 1 Jerovec 7,28 građevinska područja naselja športsko-rekreacijske namjene, a posebno je određeno i građevinsko pod- JEROVEC 2 Jerovec 23,91 ručje športsko-rekreacijske namjene izvan naselja za LOVREČAN 1 Lovrečan 5,37 smještaj skijališta/centra za zimske športove. Uvjeti LOVREČAN 2 Lovrečan 1,63 smještaja športsko-rekreacijske namjene utvrđeni su Planom u točki 2.2.5. to jest u točki 2.2.5.1. PUNIKVE Punikve 1,26 (3) Planom određena građevinska područja izdvo- jene športsko-rekreacijske namjene (tkz. športsko- (4) Planom je posebno određeno i građevinsko rekreacijske zone), prikazane su na kartografskom područja izdvojene gospodarske ugostiteljsko-turi- prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina (oznaka stičke namjene (tkz. turistička zona), prikazana na R1 i R2) i kartografskom prikazu broj 4. Građevinska kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena područja i to:

zona (naziv) naselje oznaka površina (ha) JEZERA Ivanec, Punikve R1 42,45 CERJE TUŽNO Cerje Tužno R1 0,82 Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 241

zona (naziv) naselje oznaka površina (ha) GAČICE Gačice R1 0,61 GEČKOVEC Gečkovec R1 0,66 JEROVEC 1 Jerovec R1 0,61 JEROVEC 2 Jerovec R1 1,09 KANIŽA Kaniža R1 1,36 LUKAVEC Lukavec R1 0,94 MARGEČAN 1 Margečan R1 2,52 MARGEČAN 2 Margečan R1 3,68 OSEČKA Osečka R1 0,88 PRIGOREC Prigorec R1 3,03 PUNIKVE 1 Punikve R1 0,84 VITIŠINEC Punikve R1 0,63 RADOVAN Radovan R1 1,93 STAŽNJEVEC Stažnjevec R1 2,27 SALINOVEC Salinovec R1 2,6 ŠKRILJEVEC Škriljevec R1 0,83 ŽELJEZNICA Prigorec, Ivanečka Željeznica R2 72,92

(4) Osim športsko-rekreacijskih zona iz stavka (3) utvrđenih ovim Planom, UPU-ovima iz članka 75, mogu se unutar građevinskih područja naselja mješovite namjene, planirati i druge izdvojene športsko-rekreacijske zone (kao određeno mjerama provedbe Plana iz članka 76). (5) Planom su posebno određene i rekreacijske površine izvan građevinskih područja namijenjene športskoj rekreaciji (tkz. rekreacijske zone) prikazane na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina (oznaka R) i kartografskom prikazu broj 4. Građevinska područja:

zona (naziv) naselje površina (ha) BAJERI Ivanec, Jerovec, Vugrovec, Lančić 98,72* PUNIKVE Punikve 39,52 * od toga sjeverno od pruge 73,36 ha (Bajeri I) i južno od pruge 25,36 ha (Bajeri II)

Uvjeti uređenja ovih površina rekreacijske namjene (3) Vrste i uvjeti gradnje građevina i uređaja infra- utvrđeni su Planom u točki 2.2.5. to jest u točki 2.2.5.2. strukturnih sustava određeni su posebnim propisima (6) Za rekreacijske sadržaje koje se sukladno i pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i posebnim propisima mogu ili moraju planirati izvan uređaja potrebno se pridržavati važećih tehničkih i građevinskih područja, uvjeti smještaja određeni su sigurnosnih standarda i obavezno je zadovoljiti uvjete Planom u točki 2.3.4. zakona o njihovom planiranju i građenju. Pri paralelnom vođenju infrastrukturnih koridora i trasa omogućuje se sukladno posebnim propisima njihovo preklapanje 5. UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA/TRASA uz nužnost prethodnog međusobnog usuglašavanja. I POVRŠINA ZA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE SUSTAVE (4) Infrastrukturne građevine prometne, energetske i komunalne infrastrukture, sa pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama, mogu se rekonstruirati i gra- Članak 51. diti unutar građevinskih područja i izvan građevinskih (1) Koridori/trase, površine i lokacije namjenjene područja prema posebnim propisima i uz poštivanje smještaju linijskih i površinskih građevina i uređaja uvjeta iz ovog Plana. prometne i komunalne infrastrukture, u grafičkom (5) Planom su određene trase mreže komunalne dijelu Plana usmjeravajućeg su značenja i detaljno će infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za se odrediti odgovarajućim stručnom dokumentacijom lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za u skladu s važećim propisima. građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata (2) Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvo- komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu ljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imo- lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi vinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. ovim Planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim 242 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti (5) Za gospodarsku zonu u Ivancu trebalo bi pla- gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu nirati priključak (industrijski kolosijek) na željezničku utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju infrastrukturu (tehnička rekonstrukcija kolodvora Iva- planom utvrđeni uvjeti korištenja površina. nec za izgradnju primopredajne skupine kolosijeka za razmještanje teretnih kompozicija) uz uvjete propisane Zakonom i posebnim propisima. 5.1. Prometna infrastruktura (6) Planom se određuje da se u sklopu željezni- čkog kolodvora Ivanec, osim infrastrukturnih građevina 5.1.1. Željeznički promet kao određeno u stavku (3), mogu graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje; poslovne, trgovačke i Članak 52. uslužne, ugostiteljske (uključivo i manje smještajne kapacitete), javna parkirališta i druge slične sadržaje (1) Na kartografskom prikazu 1. Korištenje namje- na površina, Planom je, sukladno posebnom propisu, kompatibilne osnovnoj namjeni i uz suglasnost upra- vitelja infrastrukture. Uvjeti smještaja i načina gradnje određena željeznička prometna infrastruktura: u sklopu površina ŽK Ivanec su slijedeći: - željeznička pruga za lokalni promet L201 Va- raždin-Ivanec-Golubovec, čija duljina unutar - na čestici/unutar zahvata mogu se graditi gra- administrativnih granica Grada Ivanca iznosi đevine i kompleksi građevina to jest mogu se 20,3 km graditi osnovne prometne građevine i uz iste pomoćne i prateće građevine i uređivati vanjski - na pruzi L201 unutar administrativnih granica prostori za obavljanje djelatnosti Grada Ivanca se nalaze sljedeća službena mjesta: - najveći koeficijent izgrađenosti čestice (kig) iznosi 0,5 • kolodvori Ivanec na KM 19+676 i Cerje Tužno na KM 11+530 - najveći koeficijent iskorištenosti građevinske čestice (kis) je 2,5 • stajališta Kuljevčica na KM 22+064 i Stažnje- vec na KM 15+617 - da građevine budu izgrađene na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim • deset željezničko cestovnih prijelaza (Greda, građevnim česticama Stažnjevec, kod Poje, Ivanečko Naselje, Iva- nečko Polje, Ivanec, Ivanečki Bajeri, Bajeri - najveća etažna visina građevina je E=Po/ Kuljevčica, Kuljevčica, Đurin) Su+Pr+2kat+Pk; najviša visina V može biti 12,0 m, a iznimno i više za pojedine dijelove - za navedenu željezničku prugu za lokalni promet L201 planira se rekonstrukcija u željezničku građevine čija funkcija to zahtijeva prugu velike propusne moći/velikih brzina, što - građevna čestica mora imati pristup na javnu podrazumijeva dogradnju drugog kolosijeka i prometnu površinu najmanje širine kolnika korekciju kružnih lukova sukladno zahtjevima 5,5 m rekonstrukcije pruge, te rekonstrukciju službe- - građevine moraju biti izvedene u skladu s poseb- nih mjesta sukladno zahtjevima rekonstrukcije nim propisima koji se odnose na arhitektonske pruge. barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti (2) Uvjeti rekonstrukcije i izgradnje željezničke jedne kategorije stanovništva infrastrukture, određeni su Zakonom i posebnim pro- - na čestici, odnosno na javnoj prometnoj površini pisima. Do planirane rekonstrukcije željezničke pruge uz tu česticu potrebno je osigurati potreban i realizacije pruge velike propusne moći/velikih brzina, broj parkirališnih mjesta sukladno posebnim štiti se planski koridor na trasi postojeće pruge u širini propisima; potreban broj parkirališnih mjesta minimalno 20 metara. Za postojeću prugu, do planira- za prateće djelatnosti osigurava se sukladno ne rekonstrukcije neophodna je sanacija i održavanje posebnim normativima iz članka 12. pruge u funkciji (potrebno je urediti stajališta, urediti odvodnju, križanja riješiti u skladu s Programom rje- šavanja željezničkih cestovnih prijelaza u RH). 5.1.2. Cestovni promet (3) U sklopu površina iz stavka (1) i (2), odnosno kao u pružnom pojasu iz važećeg Zakona o sigurnosti Članak 53. i interoperabilnosti željezničkog sustava, mogu se (1) Cestovni promet Grada Ivanca prikazan na graditi samo željezničke infrastrukturne građevine i kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena postavljati samo željeznička infrastrukturna postroje- površina« čini cestovna mreža javnih cesta (državnih, nja i oprema; uz suglasnost upravitelja infrastrukture županijskih i lokalnih) i nerazvrstanih cesta. U odnosu mogu se graditi građevine i postavljati postrojenja i na prikazan razvrstaj mreže cesta moguće su promjene oprema korisnika prijevoza koji su namijenjeni utovaru, temeljem akta o razvrstavanju kojeg donosi nadležno pretovaru i istovaru stvari u željezničkom prijevozu. ministarstvo. (4) U zaštitnom pružnom pojasu (iz važećeg Zakona (2) Zaštitni pojas javnih cesta (državnih, županij- o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava; skih i lokalnih) određen je Zakonom, a mjeri se od zemljišni pojas s obje strane željezničke pruge širine vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa 100 m) mogu se izvoditi zahvati prema posebnim svake strane: uvjetima koje određuje upravitelj infrastrukture (HŽ; Hrvatske željeznice-infrastruktura, javno tijelo nadležno - brze ceste 40,0 m, za željeznički promet). - državne ceste 25,0 m, Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 243

- županijske ceste 15,0 m, (4) U koridorima prometnica (uz prometnicu) smje- - lokalne ceste 10,0 m, štavaju se i prometne građevine u funkciji korištenja i održavanja prometnica (benzinske postaje, odmorišta, - nerazvrstane ceste 5,0 m, odlagališta opreme, parkirališta, cestarske kučiće i a može biti i manje u skladu s posebnim propisima ili slično). Način uređenja brze ceste predviđa i druge odlukom nadležne uprave za ceste. sadržaje sukladno uvjetima posebnog propisa. (3) Za sve zahvate na javnoj cesti ili unutar zaštitnog (5) Stajališta javnog prijevoza (autobusna stajališta), pojasa javne ceste potrebno je zatražiti uvjete nadležne uređuju se u koridorima javnih cesta i ulica koje su uprave za ceste (za državne ceste - Hrvatske ceste određene kao koridori javnog prijevoza sukladno po- d.o.o., za županijske i lokalne ceste - Županijska uprave sebnom propisu; na stajalištima javnog prijevoza treba za ceste). Za sve zahvate na nerazvrstanoj cesti to jest predvidjeti postavu nadstrešnica za zaklon putnika. za sve zahvate unutar zaštitnog pojasa nerazvrstane (6) Za priključenje neizgrađenih dijelova građevin- ceste, potrebno je zatražiti uvjete nadležnog upravnog skih područja uz državnu i županijsku cestu potrebno odjela Grada Ivanca ili tijela koje ovlasti. je organizacijom prometa broj priključaka svesti na (4) Zaštitni planski koridor određuje se Planom minimum odnosno sukladno odredbama posebnog za smještaj planiranih prometnica i to širinom zemljišta propisa. potrebnom za formiranja prometnice: (7) Temeljem važeće Odluke o razvrstavanju javnih - za planiranu brzu cestu Čakovec - Varaždin cesta, područjem Grada Ivanca prolazi državna cesta - Ivanec - Krapina (tkz. zagorska brza cesta), D35 (Varaždin (D2) - Lepoglava - Sv. Križ Začretje (D1)). sa lokacijama priključka i pratećim objektima, (8) Za planirane priključke na državnu cestu ili koridor u širini 150,0 m, rekonstrukciju postojećih potrebno je izraditi projektnu - za ostale planirane ceste (javne i nerazvrsta- dokumentaciju u skladu s važećim Pravilnikom o uvje- ne), koridor u širini 20,0 m. tima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu, te ishoditi suglasnost Hrvatskih cesta (5) Do izdavanja odobrenja za zahvat u prostoru d.o.o. u skladu s važećim Zakonom o cestama. prema Zakonu (lokacijska dozvola) za predmetnu (9) U cilju zaštite državne ceste potrebno je poštivati prometnu građevinu, unutar zaštitnog planskog ko- zaštitni pojas uz cestu u skladu s važećim Zakonom ridora iz stavka (4) nije moguća izgradnja građevina o cestama. drugih namjena. (6) Rekonstrukcija postojećih građevina unutar zaštitnog planskog koridora iz stavka (4), a do izda- Članak 55. vanja odobrenja za zahvat u prostoru prema Zakonu (1) Javnom prometnicom - ulicom, se smatra sva- (lokacijska dozvola) za prometnu građevinu, može ka prometnica (cesta, javni put) unutar građevinskog se dozvoliti uz uvjet da se ne smanjuje udaljenost područja, uz koju se izgrađuju ili postoje građevine, te građevine ili dijelova građevine prema prometnici. na koju te građevine odnosno građevne čestice imaju izravan pristup. Javne razvrstane ceste, smatraju se (7) Do realizacije brze ceste, unutar zaštitnog tom vrstom ceste i kad su u funkciji ulice. planskog koridora brze ceste širine 150,0 m iz stavka (4), nije moguće planirati smještaj sadržaja temeljem (2) Sve javne prometnice - ulice unutar građevinskog ovog Plana - gospodarski i drugi sadržaji iz ovog Plana područja, na koje postoji neposredan pristup s građe- mogu se planirati tek nakon izgradnje brze ceste i uz vinskih parcela ili su uvjet za formiranje građevinske odobrenje Hrvatskih cesta d.o.o. parcele, moraju biti vezane na sustav javnih cesta i moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture. Članak 54. (3) Javne prometnice - ulice moraju imati najmanju (1) Način uređenja prometnica predviđa sukladno širinu kolnika 5,5 m za dvije vozne trake, odnosno važećim standardima i propisima adekvatno oprema- 4,5 m za jednu voznu traku. Jedna vozna traka (za nje prometnice; prometne trake - kolne, nogostupi, jednosmjerni promet) može se planirati samo iznimno biciklističke trake, zaustavne trake, parkirališne, trake do najviše 400 m dužine na preglednom dijelu i pod za lijeve i desne skretače, trake za javni prijevoz, uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište. stajališta javnog prijevoza, ugibališta, signalizacija, (4) Javna prometnica - ulica koja je razvrstana odnosno kako će se definirati projektom prometnice. kao javna državna odnosno županijska cesta ili ako (2) Način uređenja prometnice omogućuje u korido- se planira unutar građevinskog područja gospodarske rima prometnica i uređenje zaštitnog zelenila (visokog i namjene, mora imati najmanju širinu kolnika 6,0 m za niskog; drvored, zeleni pojas niske vegetacije, travnjak, dvije vozne trake. cvjetnjak) te postavljanje odgovarajuće urbane opre- (5) Slijepa ulica može biti najviše dužine do 200 m. me. Način uređenja prometnice omogućuje u koridoru Na završetku slijepe ulice potrebno je izvesti okretište prometnice i postav privremenih građevina (kioska, koje će svojim tehničkim karakteristikama zadovolja- zaklona, informativnih i reklamnih punktova i slično). vati uvjetima prometovanja intervencijskim vozilima, (3) U koridorima prometnica (uz prometnicu i u te vozilima za odvoz otpada. trupu prometnice) osigurava se smještaj i vođenje (6) Uz kolnik ulice treba predvidjeti uređenje no- građevina i instalacija komunalne infrastrukture (elek- gostupa za kretanje pješaka s obje ili iznimno s jedne tronička komunikacijska infrastruktura, elektroopskrba, strane kolnika, u širini ne manjoj od 1,5 m odnosno plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja). kao propisano posebnim propisom. 244 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(7) Udaljenost regulacijskog pravca od osi promet- slovne i javne i društvene namjene), ako za to nica mora biti najmanje 10,0 m za državnu cestu, 8,0 m postoje uvjeti, za županijsku i 5,0 m za lokalne i nerazvrstane ceste. - javna garaža može se graditi i na parceli javnog Udaljenost regulacijskog pravca od osi jednosmjernih trga ili javnog parka kao podzemna, sa izgrad- prometnica ne može biti manja od 4,0 m. njom nadzemnih dijelova kao što su natkrivene (8) Izuzetno, gdje su elementi postojećih ulica već ulazne i izlazne kolne rampe, pješački ulazi i definirani na način da nije moguće njihovo uređenje to izlazi (stubišta) i postrojenja dizala; za nadze- jest rekonstrukcija tako da zadovolje kriterije iz ovog mne dijelove maximalna visina V=6,0 m, članka, postojeće ulice rekonstruirati će se sukladno - od ukupnog broja javnih parkirališnih mjesta, zakonskim standardima (minimalno je da zadovo- najmanje 5% mora biti osigurano za vozila lje uvjetima vatrogasnog puta određenog posebnim invalida; na javnim parkiralištima s manje od propisom). 20 mjesta mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida, Članak 56. - na svakih 50 javnih parkirališnih mjesta potrebno je osigurati 1 parkirališno mjesto za autobus, (1) Pješačke i biciklističke staze mogu se osim u koridorima prometnica, graditi i uređivati u sklopu - građevna čestica mora imati pristup na javnu površina drugih osnovnih namjena. prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m. (2) Površine za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati kao pješačke ulice, putovi, staze, šetnice, stube, pothodnici, nathodnici, prolazi i slično i moraju Članak 58. biti dovoljne širine, u građevinskim područjima ne uže (1) Izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadr- od 1,5 m. žajima omogućuje se sukladno posebnim propisima i (3) Biciklističke staze ili trake uređuju se sukladno uz suglasnost nadležnih službi u koridoru javnih cesta posebnim propisima i normativima. Najmanja širina i treba biti koncipirana tako da: 2 biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je - GBP može iznositi najviše 500 m uključivo 1,0 m, za dvosmjerni promet je 1,60 m, uzdužni nagib i prateće sadržaje; u GBP građevina se ne biciklističke staze ili trake, u pravilu, nije veći od 8%. uračunavaju površine za smještaj agregata, (4) Uz sve sadržaje (posebno javne) s većim brojem skladišta boca za plin, podzemnih tankova, te korisnika (posjetilaca/zaposlenika) treba predvidjeti površine ispod nadstrešnica, postavu biciklističkih parkirališta. - etažna visina građevina je prizemna (E=Pr), najveća visina V je 5,5 m, krov može biti izveden o Članak 57. kao kosi nagiba do 30 ili ravni, Za izgradnju i uređenje javnih parkirališta i gara- - pratećim sadržajima smatraju se sadržaji u ža koji se grade kao osnovne građevine na zasebnoj funkciji cestovnog prometa (trgovački i ugosti- građevnoj čestici propisuju se posebni uvjeti: teljski sadržaji, praonica osobnih automobila, sanitarije), - površina građevne čestice za javno parkirališta utvrđuje se sukladno potrebnom broju parkira- - parkirališne površine potrebno je dimenzionirati lišnih mjesta uključivo i manipulativne prostore; prema normativima iz članka 12. koji su određeni koeficijent izgrađenosti (kig) je do 1,0, za trgovačke i ugostiteljske djelatnosti, - površina čestice javne garaže iznosi minimalno - građevna čestica mora imati osiguran neposredan 600 m2, a maksimalno 2000 m2; najveći koefi- pristup na javnu prometnu površinu najmanje cijent izgrađenosti (kig) je 0,5, a najmanji (kig) širine kolnika od 5,5 m. je 0,1, - građevina javne garaže bude izgrađena na 5.1.3. Pošta i elektroničke komunikacije samostojeći način, - najviša visina vijenca građevine javne garaže Članak 59. može iznositi 7,0 m, odnosno dvije nadzemne (1) Poštanska i elektronička komunikacijska in- etaže (Pr+1), uz mogućnost izgradnje dvije frastrukturna mreža prikazana je na kartografskom podzemne etaže, prikazu broj 2a. Pošta i komunikacije. - krovovi javnih garaža se mogu koristiti za smje- (2) Razmještaj jedinica poštanske mreže (poštan- štaj parkirališnih mjesta, skih ureda) odnosno ustrojavanje novih određen je - najmanja udaljenost građevina javne garaže posebnim propisima i sukladno potrebama konzuma, od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka te uvjetima smještaja društvenih djelatnosti. njezinoj visini ali ne manja od 5,0 m, (3) Planom je predviđena izgradnja nove i rekon- - javne garaže se mogu graditi u sklopu građevina strukcija-širenje postojeće elektroničke komunikacijske druge namjene (kompatibilne poslovne i javne i infrastrukture sukladno posebnim propisima i tehničkim društvene namjene) do max 40% GBP u skladu uvjetima davatelja usluga (operatera). s uvjetima za građevine osnovne namjene, (4) Novu elektroničku komunikacijsku infrastruktu- - javna parkirališta se mogu uređivati na ravnim ru za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem krovovima drugih građevina (kompatibilne po- elektroničkih komunikacijskih vodova, to jest koridore Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 245 vodova tkz. nepokretne komunikacijske infrastrukture utvrđuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske treba planirati primijenjujući slijedeća načela: dozvole. - za gradska naselja i naselja gradskih obilježja Unutar građevinskog područja naselja, novi samo- - podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih stojeći antenski stupovi elektroničke komunikacijske površina infrastrukture prioritetno se smještavaju u gospodar- ske, komunalne ili infrastrukturne zone. Samostojeći - za ostala naselja - podzemno i/ili nadzemno u antenski stupovi ne mogu se smještavati na čestici ili u zoni pješačkih staza ili zelenih površina neposrednoj blizini (unutar pojasa od 50 m) postojećih/ - za međunarodno, magistralno i međumjesno planiranih lokacija škola, dječjih vrtića, bolnica i sličnih povezivanje - podzemno slijedeći koridore sadržaja, te zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara. prometnica ili željezničkih pruga; iznimno kada U slučaju da postava uređaja pokretne elektroničke je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja komunikacijske infrastrukture na postojeće objekte trasa, koridor se može planirati i izvan koridora infrastrukture, odnosno pogodne građevine ne može prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa osigurati potrebnu funkcionalnost, moguće je prići o pravu vlasništva. postavi samostojećih antenskih stupova uz nužno (5) Za izgrađenu elektroničku komunikacijsku in- usuglašavanje uvjeta oblikovanja, načina izgradnje, frastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga visine i dr. u postupku izdavanja lokacijske dozvole, putem elektroničkih komunikacijskih vodova, planirati u kojem je sukladno propisima jedinica lokalne samo- dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno uprave stranka u postupku. proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili (8) Pri projektiranju i izvođenju elektroničke komu- kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći nikacijske infrastrukture obavezno je pridržavati se računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne operatora. novine«, broj 73/08, 90/11), Uredbe o mjerilima razvo- (6) Tehnička rješenja za povezivanje korisnika na ja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge javnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za povezane opreme (»Narodne novine«, broj 131/12), kao i drugih važećih propisa. pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elek- troničkih komunikacijskih vodova davati će operater to jest davatelj usluga. 5.2. Komunalna infrastruktura (7) Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje komunikacijskih usluga putem elektroma- 5.2.1. Energetski sustavi gnetskih valova, bez korištenja vodova, određuje se planiranjem postave baznih stanica i njihovih anten- skih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim Članak 60. građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima (1) Razmještaj građevina i uređaja plinoopskrbne u gradovima, naseljima i izvan njih, bez detaljnog de- mreže prikazan je na kartografskom prikazu br. 2b. finiranja (točkastog označavanja) lokacija različito za: Infrastrukturni sustav; Energetski sustav. - gradove i gusto naseljena područja ili njihove (2) Plinifikacija područja Grada Ivanca zasniva dijelove i to posebno za brdovita i posebno za se na Studiji opskrbe prirodnim plinom Varaždinske ravničasta područja; županije; magistralna i distributivna plinoopskrbna mreža rekonstruirati će se i graditi sukladno razvojnim - ostala naselja i to posebno za brdovita i posebno programima državnog i županijskog sustava opskrbe za ravničasta područja; i transporta plina. vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja (3) Sukladno posebnom propisu utvrđuje se zaštitni radijskim signalom koji će se emitirati radijskim susta- koridor magistralnog plinovoda: vima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili - 30 m od osi plinovoda, zaštitni pojas naseljenih stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane zgrada u kojem se ne mogu graditi nove gra- svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće. đevine, Navedenu komunikacijsku infrastrukturu treba planirati, - 200 m od osi plinovoda u kojem gustoća izgra- kako je određeno PPŽ-om, u zonama elektroničke đenosti utječe na proračun sigurnosti plinovoda komunikacijske infrastrukture određenim na kartograf- a unutar ovih koridora mogući su zahvati u prostoru skom prikazu 2a. Ove zone su prikazane kružnicama uz prethodnu suglasnost i određene posebne uvjete promjera 1000-3000 m i predstavljaju područja unutar od strane tjela nadležnog za taj plinovod. kojih se dopušta postava jednog antenskog prihvata. (4) Planiranje, izgradnja i korištenje građevina za Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture transport plina mora biti u skladu s posebnim propisima pokretne komunikacije mogu se kao antenski prihvati za ove vrste građevina. postavljati na postojeće građevine osim na škole, dječje (5) Uvjete (tehnička rješenja) za povezivanje kori- vrtiće, bolnice i građevine sličnih sadržaja, kao i na snika na distributivnu mrežu davati će davatelj usluga druge građevine koje su bliže od 50 m od tih građe- (distributer). vina. Također je dopušteno postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (kao antenske prihvate) na zaštićena kulturna dobra ili u Članak 61. njihovoj blizini, kao i u neposrednoj blizini zaštićenih (1) Razmještaj građevina i objekata elektroener- prirodnih dobara, u skladu s posebnim uvjetima tijela/ getske mreže prikazan je na kartografskom prikazu pravnih osoba određenih posebnim propisima koji broj 2b. Infrastrukturni sustavi; Energetski sustav. 246 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(2) Utvrđeno posebnim propisom osiguravaju se (3) Male hidrocentrale mogu se graditi na vodotocima zaštitni koridori prijenosnih elektro energetskih vodova: sukladno vodopravnim uvjetima, te posebnim uvjetima - za naponski nivo 110 kV (DV 110 kV) - 70 m zaštite okoliša i prirode. Planom se potiče revitalizacija (35 m obostrano od osi dalekovoda). odnosno ponovno stavljanje u funkciju starih vodenica (mlinica) kao lokacija za male hidroelektrane. - za naponski nivo 35 kv (DV 35 kV) - 50 m (25 m obostrano od osi dalekovoda), (3) Ugradnja sunčevih kolektora za dobivanje toplinske energije (nisko-temperaturno grijanje i pri- a korištenje i uređenje prostora unutar ovog koridora prema potrošne tople vode) i fotonaponskih ćelija za treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima dobivanje električne energije, moguća je na građevnoj upravitelja infrastrukture (za sve zahvate i izgradnju čestici postojeće građevine za potrebe te građevine. potrebno je ishoditi uvjete distributera; HOPS d.o.o. Nije moguć smještaj navedenih uređaja kao samo- za dalekovode naponske razine 110 kV i HEP stalnih građevina unutar građevinskih područja osim ODS d.o.o. Elektra Varaždin za dalekovode naponske u sklopu izdvojene gospodarske zone. Ovo je izuzetno razine 35 kV). moguće samo ako služe za natkrivanje parkirališta ili (3) Prilikom planiranja dogradnje i rekonstrukcije nekih drugih sadržaja. srednje naponske mreže (10/20 kV) potrebno je voditi (4) Planom se određuju područja za iskorištavanje računa o slijedećem: sunčeve energije (IS2), odnosno postavu termoelek- - sva mreža treba biti predviđena za 20 kV napon trana i fotonaponskih ćelija za dobivanje električne - za smještaj transformatorskih stanica TS energije, na prostoru naselja Ribić Breg i Ivanečko 10(20)/0,4 kV osiguravaju se prostori mini- naselje (označeno na kartografskim prikazima broj malne površine 30 m2, a unutar izgrađenog 2.b. Energetski sustav, 4.3. i 4.4. Građevinska pod- građevinskog područja ovisno o prostornim ručja naselja). mogućnostima; pristup trafostanicama mora biti (5) Proizvedena električna energija može se kori- nesmetan zbog potreba servisiranja i tehničkog stiti za vlastite elektroenergetske potrebe, a višak ili održavanja; najmanja udaljenost trafostanice od ukupna proizvedena električna energija bi se preda- regulacijskog pravca i susjedne međe je 1,0 m, vala u elektrodistribucijski sustav. Za omogućavanje - svi vodovi elektroopskrbne mreže (10 (20)kV i preuzimanja viška ili ukupne proizvedene električne 0,4 kV) trebaju biti u kabelskoj izvedbi (podze- energije u distribucijski sustav nužno je omogućiti mno) i ugrađivati će se tipski kabeli koje koristi izgradnju elektroenergetskih postrojenja veličine i distributer na području (HEP ODS d.o.o. Elektra snage potrebne za prihvat proizvedene električne Varaždin) u svojoj distributivnoj mreži; kabele energije, kao i priključnih vodova za povezivanje s treba izvoditi u koridorima prometnica, a daljnji ostalom elektroenergetskom mrežom. razvod mreže do krajnjih korisnika izvodit će se (6) Povezivanje, odnosno priključak planiranih ob- prema uvjetima distributera, novljivih izvora energije na elektroenergetsku mrežu, - sve postojeće 10 kV trafostanice treba prila- može se sastojati od: pripadajuće trafostanice smještene goditi za 20 kV napon (izmjenom opreme/ re- u granicama obuhvata planirane solarne elektrane i konstrukcijom/ izgradnjom zamjenske; dionice priključnog dalekovoda/kabela na postojeći ili planirani postojećih kabela 10 kV potrebno je zamijeniti dalekovod ili na postojeću ili planiranu trafostanicu novim kabelima 20 kV; sve postojeće zračne u dijelu elektroenergetskog sustava koji se nalazi u vodove na potezima na kojima se planira nova relativnoj blizini lokacije izgradnje solarne elektrane. izgradnja potrebno je kablirati. (7) Prema podacima »HEP - Obnovljivi izvori ener- (4) Uvjete (tehnička rješenja) za izgradnju elektro- gije« d.o.o., za proizvodnju 1 kW električne energije opskrbnu mreže te uvjete za izgradnju priključka na potrebna je površina fotonaponskih ćelija od 10-20 m2, distributivnu elektroopskrbnu mrežu davati će distributer a 30-40% zahvata predviđenog za smještaj sunčane (HEP ODS d.o.o. Elektra Varaždin). elektrane otpada na manipulativne površine. (5) Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetske infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih zakona 5.2.2. Vodno gospodarstvo i propisa.

Članak 63. Članak 62. (1) Razmještaj građevina i objekata vodoopskrbe (1) Planom se u skladu sa Županijskom razvojnom prikazan je na kartografskom prikazu broj 2c. Infra- strategijom potiče korištenje novih i obnovljivih izvora strukturni sustavi; Vodno gospodarstvo. energije (energija vode, sunca, vjetra, korištenje bio- mase, bioplina, toplina iz industrije, otpada i slično). (2) Koncepcija razvitka vodoopskrbe na području utvrđena je u okviru Studije vodoopskrbe Varaždinske (2) Manje energetske građevine to jest građevine županije. s postrojenjem namijenjenim proizvodnji električne i/ili toplinske energije iz obnovljivih izvora energije (vode, (3) Planska određenja vodoopskrbnog sustava na sunca, vjetra, biomase i bioplina i slično) i kogenera- području predviđaju: cije, moguće je smještati unutar Planom definiranih - rekonstrukciju i izgradnju vodoopskrbne mre- gospodarskih zona. že u cilju opskrbe vodom (za piće i sanitarne Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 247

namjene, za potrebe tehnoloških procesa i za imati svoje predtretmane otpadnih voda prije protupožarnu namjenu i održavanje čistoće) upuštanja u javnu kanalizaciju, što se odnosi i sukladno vodoopskrbnom planu Županije na separaciju ulja i masti, - vodoopskrba područja rješavati će se proširi- - u dijelu područja Grada za koji se ne predviđa vanjem postojećeg vodoopskrbnog sustva izgradnja javnog sustava odvodnje, zbrinjavanja - daljnje proširenje vodoopskrbne mreže manjih otpadnih voda rješavati će se samostalno na profila odvijat će se sukladno mogućnostima i tehnički ispravan način; odvodnja u vodonepro- potrebama konzuma u cilju poboljšanja kvalitete pusne trodjelne septičke jame te njihovo redovito mreže pražnjenje na način određen po sanitarnom organu; alternativna rješenja su još individualni - planom se utvrđuje potreba vodoopskrbe svakog biljni ili SBR uređaji, građevinskog područja, te izgrađenih struktura izvan građevinskih područja. - svi zagađivači raštrkani po prostoru moraju rješavati probleme zaštite voda individualnim (4) Projektiranje i izgradnja građevina za vodo- mjerama zaštite kroz uređenje gospodarskih opskrbu mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina. dvorišta, septičkih jama, gnojnica i gnojišta sa kontroliranom dispozicijom otpadne tvari, kon- troliranim odlaganjem smeća i drugog otpada, a Članak 64. prema potrebi izgradnjom malih tipskih uređaja (1) Razmještaj građevina i objekata odvodnje i za pročišćavanje otpadnih voda, pročišćavanja otpadnih voda prikazan je na kar- - otpadne vode gospodarskih objekata-farmi treba tografskom prikazu broj 2c. Infrastrukturni sustavi; rješavati u zatvorene sabirne lagune s odvozom Vodnogospodarstvo. sadržaja na poljoprivredne površine, prema (2) Koncepcija razvitka sustava odvodnje i pročišća- propisanim vodopravnim aktima, odnosno kao vanja otpadnih voda na području utvrđena je u okviru određen po sanitarnom organu Grada, Studije zaštite voda Varaždinske županije. Planska - ukoliko unutar manjeg naselja postoje industrijski određenja u sustava na području Grada predviđaju: pogoni otpadne vode treba rješavati temeljem - sukladno koncepcijskom rješenju iz Studiji ishođenih vodopravnih akata (vodopravni uvjeti, zaštite voda Varaždinske županije odvodnju i suglasnosti i dozvole). pročišćavanje otpadnih voda rješavati u sklopu (3) Projektiranje i izgradnja građevina za odvodnju 19 podsustava (tkz. Varijanta A) i to: na slivu mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste rijeke Bednje sustavi odvodnje Ivanec 15000 ES, građevina. Bedenec 862 ES, Dubravec 1 250 ES, Horvatsko 150 ES, Ribić Breg 150 ES, Stažnjevec 650 ES, Ivanečka Željeznica 275 ES, Željeznica 145 Članak 65. ES, Osečka 1 145 ES, Osečka 2 145, Radovan (1) U regulacijskom i zaštitnom sustavu uređenja 100 ES, Margečan 440 ES, Seljanec 280 ES, režima voda uz postojeće izvedene objekte (nasipi, Pece 85 ES, Škriljevec 2 400 ES, te na slivu obaloutvrde, kanali) koje treba održavati, predviđene rijeke Plitvice sustavi odvodnje Lukavec 140 su radnje na nereguliranim vodotocima ili neregulira- ES, Škriljevec 1 165 ES, Lovrečan 850 i Cerje nim dijelovima vodotoka (posebno u gornjim dijelo- (samo naselje Cerje Tužno), a naselja Gačice vima). Planiraju se regulacijski zahvati dogradnje ili (410 ES) i 50% naselja Stažnjevec (170 ES) rekonstrukcije postojećih objekata i izgradnja novih. rješena su putem septičkih jama, Regulacijske zahvate treba provoditi uz maksimalno - za sve prethodno navedeno omogućena su i uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. varijantna koncepcijska rješenja, (2) U regulacijskom i zaštitnom sustavu uređenja - izgradnja samo sustava većih od 2000 ES (tkz. režima velikih voda, uz postojeću retenciju Bitoševje varijanta B) predviđa na području izgradnju planira se realizacija retencije Šambari na vodotoku samo sustava Ivanec 16000 ES), Bituševje i retencije Požarnik na vodotoku Vukovec te - izgradnja samo sustava većih od 500 ES (tkz. izgradnja zaštitnih nasipa na rijeci Bednji (sve ozna- varijanata C), predviđa izgradnju sustava Iva- čeno na kartografskom prikazu broj 2c). nec 16000 ES, Bedenec 650 ES, Stažnjevec (3) Sukladno posebnim propisima omogućuje se 650 ES i Lovrečan 850 ES), korištenje vodnih površina - retencija za ribnjake i - konačno rješenje sustava za odvodnju i proči- rastilišta (uvjeti izgradnje pratećih sadržaja određeni šćavanje otpadnih voda ovog područja definirati su u članku 40). će se Županijskim planom zaštite voda, - sve otpadne vode treba prije ispuštanja u re- Članak 66. cipijent tretirati tako da se uklone sve štetne Hidromelioracijski radovi na području mogu se posljedice za okolinu, prirodu i recipijent, planirati u svrhu korištenja poljoprivrednih površina (u - svi industrijski pogoni, pogoni malog i srednjeg cilju poboljšanja uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju poduzetništva kao i gospodarske građevine za omogućuje se gradnja hidromelioracijskih građevina uzgoj životinja (tovilišta-životinjske farme) trebaju i mreže). 248 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH - očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki CJELINA vrijedna područja te spriječiti njihovo onečišće- nje, - izbjegavati regulaciju vodotoka, kanaliziranje i 6.1. Zaštita prirodnih vrijednosti promjene vodnog režima vodenih staništa, - očuvati raznolikost staništa na vodotocima i Članak 66.a. povoljnu dinamiku voda, Opći uvjeti zaštite bioloških i krajobraznih - osigurati pročišćavanje otpadnih voda. vrijednosti Članak 67. (1) Temeljem članka 21. Zakona o zaštiti prirode Ekološka mreža (»Narodne novine«, broj 80/13) utvrđeni su sljedeći uvjeti zaštite prirode: (1) Za područje obuhvata Prostornog plana i dio - kod određivanja nove lokacije uređaja za proči- njegova neposrednog kontaktnog područja, koje pripada šćavanje otpadnih voda Ivanca te odabira trasa Gradu Ivancu, na osnovu Uredbe o ekološkoj mreži novih infrastrukturnih koridora uzeti u obzir (»Narodne novine«, broj 124/13 i 105/15), utvrđena su prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, područja nacionalne ekološke mreže koja predstavljaju zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. ciljeve očuvanja ekološke mreže, (2) Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) pre- - prilikom planiranja i uređenja građevinskih zona ma članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (»Narodne koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim novine«, broj 124/13 i 105/15) čine područja očuvanja obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj značajna za ptice - POP (područja značajna za oču- arhitekturi, vanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, - voditi računa da izgradnja građevinskih područja te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih staniš- ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne nih tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i sta- biljnih i životinjskih svojti, nišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje - uređenje postojećih i širenje građevinskih pod- i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i ručja planirati na način da se očuvaju postojeće njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od krajobrazne vrijednosti, interesa za Europsku uniju). - prilikom ozelenjivanja područja koristit autohtone (3) Područje Grada Ivanca nalazi se u obuhvatu biljne vrste, a eventualne postojeće elemente nacionalne ekološke mreže. Područja ekološke mreže autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj regulirana su Uredbom o ekološkoj mreži (»Narodne mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje, novine«, broj 124/13 i 105/15). - gospodarenje šumama provoditi sukladno na- (4) Za područje ekološke mreže potrebno je provoditi čelima certifikacije šuma te izbjegavati uporabu smjernice za zaštitu ciljeva očuvanja za svako pod- kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških ručje, a koje su propisane Uredbom o ekološkoj mreži kontrolnih sredstava, (»Narodne novine«, broj 124/13 i 105/15), Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje - postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, ptica u području ekološke mreže (»Narodne novine«, očuvati šumske čistine i šumske rubove, broj 15/14), Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama - gospodariti travnjacima putem ispaše i reži- (»Narodne novine«, broj 144/13) i Pravilnikom o popisu mom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja stanišnim tipovima (»Narodne novine«, broj 88/14). i mineralnih gnojiva, (5) Popis područja i opisi ekološke mreže RH na - očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, području Grada Ivanca, sukladno Prilogu III. Uredbe ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13 i modificirane organizme, 105/15) dani su u sljedećim tablicama:

EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000)

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (Predložena Područja od značaja za Zajednicu - pSCI) Kategorija za Identifikacijski Hrvatski naziv vrste / Znanstveni naziv vrste / Naziv područja ciljnu vrstu / broj područja Hrvatski naziv staništa Šifra stanišnog tipa stanišni tip 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar 1 veliki livadni plavac Maculinea telejus HR2001409 Livade uz Bednju II Hidrofilni rubovi visokih ze- leni uz rijeke i šume (Con- 1 6430 volvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 249

Kategorija za Identifikacijski Hrvatski naziv vrste / Znanstveni naziv vrste / Naziv područja ciljnu vrstu / broj područja Hrvatski naziv staništa Šifra stanišnog tipa stanišni tip Nizinske košanice (Alopecu- 1 rus pratensis, Sanguisorba 6510 officinalis) 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar 1 alpinska strizibuba Rosalia alpina* 1 jelenak Lucanus cervus 1 velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus 1 žuti mukač Bombina variegata 1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii 1 modra sasa Pulsatilla vulgaris ssp. grandis 1 Grundov šumski bijelac Leptidea morsei 1 gorski potočar Cordulegaster heros

HR2000371 Vršni dio Ivančice 1 danja medonjica Euplagia quadripunctaria* Šume velikih nagiba 1 9180* i klanaca Tilio-Acerion Ilirske bukove šume 1 91K0 (Aremonio-Fagion) Ilirske hrastovo-grabove 1 91L0 šume (Erythronio-Carpinion) Karbonatne stijene sa haz- 1 8210 mofitskom vegetacijom Suhi kontinentalni travnjaci 1 (Festuco-Brometalia) (*važni 6210* lokaliteti za kaćune) Kategorija za ciljnu vrstu / stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta / stanišni tip za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ i 2013/17/EU;

Mjere zaštite prihvatljivosti utvrdi da zahvat, unatoč provedenim (1) Članak 6. Direktive o staništima (Council Di- mjerama ublažavanja, ima značajan negativan utjecaj rective 92/43/EEC i 2013/17/EU) propisuje obvezu na ciljne vrste i stanišne tipove Natura 2000 područja, ocjene prihvatljivosti svakog plana ili zahvata koji zahvat je potrebno odbiti. Ukoliko ne postoje alterna- sam ili u kombinciji s drugim planovima ili zahvatima tivna rješenja, ovakav zahvat moguće je dopustiti u može imati značajan negativni utjecaj na ciljne vrste slučaju kada je utvrđen prevladavajući javni interes i stanišne tipove područja ekološke mreže Natura (uključujući i onaj socijalne i gospodarske naravi), uz 2000. Sukladno Direktivi o staništima, postupak ocjene obvezu provedbe odgovarajućih kompezacijskih uvjeta. prihvatljivosti primjenjuje se i na područja izdvojena u Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na pod- mrežu sukladno Direktivi o pticama (tzv. SPA područja) ručja ekološke mreže posebice se izdvajaju eventualno (Directive 2009/147/EC i 2013/17/EU). Pri tome nije planirani radovi regulacije vodotoka, vjetroelektrane, važan smještaj zahvata, odnosno je li zahvat smješten centri za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ u samom Natura 2000 području ili izvan njega, već je ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatni mogući utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove taj koji infrastrukturni projekti/koridori, hidrotehnički i melio- »pokreće« postupak ocjene prihvatljivosti. racijski zahvati i razvoj turističkih zona. (2) Budući da se svako Natura 2000 područje u mrežu uključuje s ciljem očuvanja određenih vrsta Članak 68. - OBRISAN i stanišnih tipova, u postupku ocjene prihvatljivosti utvrđuje se utjecaj plana ili zahvata upravo na one vrste i stanišne tipove zbog kojih je područje uklju- Članak 69. - OBRISAN čeno u mrežu. (3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati Članak 70. značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne Prirodni predjeli u prijedlogu za zaštitu tipove te na cjelovitost područja ekološke mreže, podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (1) Na području Grada Ivanca identificirane su (»Narodne novine«, broj 80/13) i članku 3. Pravilnika (označene na kartografskom prikazu broj 3a) prirodne o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (»Narodne vrijednosti u prijedlogu za zaštitu temeljem važećeg novine«, broj 146/14). Ukoliko se u postupku ocjene Zakona o zaštiti prirode: 250 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

- park prirode/regionalni park Hrvatsko zagorje - očuvanje estetske i krajobrazne vrijednosti (oznaka PP/RP) - državni značaj prostora - posebni rezervat Strićec - botanički (oznaka - očuvanje kvaliteta međuodnosa krajobraza PR, B) prema naseljima, - posebni rezervat Seljanečki dol - zoološki - osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara (oznaka PR, Z) - sprječavati zahvate i djelatnosti posljedice kojih - park šuma Sv. Duh (oznaka PŠ) su degradacija krajolika i smanjenje raznovr- snosti biljnog i životinjskog svijeta, - značajni krajobraz Ivančica (oznaka ZK). - izgradnja izvan građevinskog područja kontrolira (2) Planom se određuje da je za sve zahvate u se kroz posebne uvjete nadležnog upravnog prostoru prirodnog predjela u prijedlogu za zaštitu tijela utvrđenog posebnim zakonom potrebno ishoditi posebne uvjete nadležnog upravnog - pravilno planirati mrežu infrastrukture koja zadire tijela utvrđenog posebnim propisom. u prirodni krajolik - u konačnosti postupno dovesti i do planirane Članak 71. zakonske zaštite u različitim stupnjevima (od Krajobraz značajnog krajobraza do pojedinačnih spome- nika).

(1) U segmentu zaštite krajobraznih vrijednosti, gornji tok rijeke Bednje od Stažnjevca do Bele, Bel- 6.2. Zaštita kulturne baštine ski Dol, te brdski potoci i šumski predjeli na području Ivančice, identificirani su kao osobito vrijedan predjel Članak 72. prirodnog krajobraza (kao označene na kartografskom (1) Prema podacima središnje evidencije u Državnoj prikazu broj 3a). upravi za zaštitu kulturne baštine i temeljem konzer- (2) Za navedene osobito vrijedne predjele treba vatorske podloge izrađene za područe Grada Ivanca, osigurati zaštitu od bitne promjene vrijednosti. Planske identificirana su nepokretna kulturna dobra klasificirana mjere zaštite u svrhu očuvanja integriteta i specifičnih prema predloženim vrstama temeljem Zakona o zaštiti obilježja cjeline osobito vrijednog prirodnog predjela i očuvanju kulturnih dobara »Narodne novine«, broj pretpostavljaju: 69/99,151/03,157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12):

broj KULTURNO DOBRO VRSTA KULTURNOG DOBRA STATUS KULTURNOG DOBRA 1 Povijesna cjelina Ivanec gradsko naselje L- lokalno dobro 2 Povijesna cjelina Gačice seosko naselje L- lokalno dobro 3 Povijesna cjelina Margečan seosko naselje L- lokalno dobro 4 Povijesna cjelina Radovan seosko naselje L- lokalno dobro 5 Cerje Tužno, kurija Brlek civilna građevina i sklop PZ- prijedlog zaštite 6 Gačice, osnovna škola civilna građevina i sklop PZ- prijedlog zaštite 7 Ivanec, župni dvor civilna građevina Z - zaštićeno kulturno dobro 8 Ivanec, kompleks Pahinsko civilna građevina L- lokalno dobro 9 Ivanec, Rajterova 5, stara škola civilna građevina PZ- prijedlog zaštite 10 Ivanečka Željeznica, nekad. mlin etnološka građevina L- lokalno dobro 11 Ivanečka Željeznica, mlin Pri Petriši etnološka građevina L- lokalno dobro 12 Jerovec, osnovna škola civilna građevina L- lokalno dobro 13 Margečan, župni dvor civilna građevina Z - zaštićeno kulturno dobro 14 Margečan, osnovna škola civilna građevina L- lokalno dobro 15 Prigorec, osnovna škola civilna građevina L- lokalno dobro 16 Prigorec, Friščićev mlin etnološka građevina L- lokalno dobro 17 Radovan, osnovna škola civilna građevina L- lokalno dobro 18 Salinovec, osnovna škola civilna građevina L- lokalno dobro 19 Stažnjevec, nekadašnja osn. škola civilna građevina L- lokalno dobro 20 Ivanec, ž. c. Sv. M. Magdalene sakralna građevina Z - zaštićeno kulturno dobro 21 Ivanec, kapela Sv. Donata sakralna građevina L- lokalno dobro 22 Ivanec, kapela na groblju sakralna građevina L- lokalno dobro 23 Margečan, ž. c. Sv. Margarete sakralna građevina Z - zaštićeno kulturno dobro 24 Prigorec, kapela Sv. Duha sakralna građevina Z - zaštićeno kulturno dobro Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 251

broj KULTURNO DOBRO VRSTA KULTURNOG DOBRA STATUS KULTURNOG DOBRA 25 Radovan, kapela Bl. Dj. Marije sakralna građevina Z - zaštićeno kulturno dobro 26 Bedenec 35, gospodarska zgrada etnološka građevina L- lokalno dobro 27 Bedenec nasuprot 31 etnološka građevina L- lokalno dobro 28 Bedenec nasuprot 45 etnološka građevina L- lokalno dobro 29 Bedenec 81, okućnica etnološka građevina i sklop PZ- prijedlog zaštite 30 Bedenec južno od 81 etnološka građevina L- lokalno dobro 31 Bedenec 117 etnološka građevina L- lokalno dobro 32 Bedenec 173 etnološka građevina L- lokalno dobro 33 Bedenec južno od 173 etnološka građevina PZ- prijedlog zaštite 34 Bedenec južnije od 173 etnološka građevina PZ- prijedlog zaštite 35 Bedenec 128 etnološka građevina L- lokalno dobro 36 Bedenec 221 etnološka građevina L- lokalno dobro 37 Bedenec, drvena prizemnica etnološka građevina L- lokalno dobro 38 Bedenec, drvena prizemnica etnološka građevina L- lokalno dobro 39 Gačice 18 (stari broj) etnološka građevina L- lokalno dobro 40 Gačice od 49 do 53, okućnice etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 41 Gačice 55 etnološka građevina L- lokalno dobro 42 Gačice 58 etnološka građevina L- lokalno dobro 43 Jerovec 45 etnološka građevina PZ- prijedlog zaštite 44 Jerovec 221, okućnica etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 45 Jerovec nasuprot 240 etnološka građevina L- lokalno dobro 46 Jerovec 289, okućnica etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 47 Jerovec južno od 289, gosp. zgrada etnološka građevina L- lokalno dobro 48 Jerovec 294 etnološka građevina L- lokalno dobro 49 Margečan, nekad lovačka kuća etnološka građevina PZ- prijedlog zaštite 50 Margečan, zidanica od prije 1860. etnološka građevina L- lokalno dobro 51 Margečan, sklop tradicijskih okućn. etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 52 Osečka, Jenčini etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 53 Pece, raskršće, okućnica etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 54 Prigorec, priz. i podr., okućnica etnološka građevina i sklop PZ- prijedlog zaštite 55 Prigorec, raskršće etnološka građevina L- lokalno dobro 56 Prigorec, na raskršću, priz. s podr. etnološka građevina L- lokalno dobro 57 Prigorec, zapadno etnološka građevina L- lokalno dobro 58 Prigorec, zapadno etnološka građevina L- lokalno dobro 59 Punikve 29 etnološka građevina L- lokalno dobro 60 Punikve nasuprot 29, okućnica etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 61 Punikve 46, okućnica etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 62 Punikve 64, okućnica etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 63 Punikve, raskršće, prizemnice etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 64 Radovan, zidana priz. s podrumom etnološka građevina PZ- prijedlog zaštite 65 Radovan, Radnička 21 etnološka građevina PZ- prijedlog zaštite 66 Radovan nasuprot 21, gospod. zgr. etnološka građevina L- lokalno dobro 67 Salinovec 117, priz. s podrumom etnološka građevina L- lokalno dobro 68 Salinovec 118, priz. s podrumom etnološka građevina L- lokalno dobro 69 Salinovec 110 etnološka građevina L- lokalno dobro 70 Stažnjevec, zidanica s podrumom etnološka građevina L- lokalno dobro 71 Stažnjevec etnološka građevina L- lokalno dobro 72 Stažnjevec etnološka građevina L- lokalno dobro 252 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

broj KULTURNO DOBRO VRSTA KULTURNOG DOBRA STATUS KULTURNOG DOBRA 73 Škriljevec, Copaki, drvena prizemnica etnološka građevina L- lokalno dobro 74 Škriljevec 65, Njegovci etnološka građevina L- lokalno dobro 75 Škriljevec 79, Njegovci, okućnica etnološka građevina i sklop L- lokalno dobro 76 Škriljevec, Rogine, drvena prizemn. etnološka građevina L- lokalno dobro 77 Vuglovec, rodna kuća J. Kraša etnološka građevina PZ- prijedlog zaštite 78 Cerje Tužno, Goranci arheološki lokalitet PZ- prijedlog zaštite 79 Cerje Tužno, Krč arheološki lokalitet PZ- prijedlog zaštite 80 Ivanec, Stari grad Ivanec arheološki lokalitet PZ- prijedlog zaštite 81 Margečan, Cukovec-Gradišće arheološki lokalitet PZ- prijedlog zaštite 82 Margečan, na 200 m n. v. arheološki lokalitet PZ- prijedlog zaštite 83 Prigorec, kapela Sv. Duha arheološki lokalitet PZ- prijedlog zaštite 84 Punikve, 2 km od Ivanca arheološki lokalitet PZ- prijedlog zaštite 85 Ivanec, groblje memorijalno područje L- lokalno dobro 86 Osečka, groblje memorijalno područje L- lokalno dobro 87 Prigorec, groblje memorijalno područje L- lokalno dobro 88 Radovan, groblje memorijalno područje L- lokalno dobro 89 Bedenec, raspelo na raskršću javna plastika L- lokalno dobro 90 Bedenec, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 91 Cerje Tužno, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 92 Gačice, raskršće, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 93 Gačice 18, raspelo uz novu crkvu javna plastika L- lokalno dobro 94 Ivanec, spomenik palim borcima javna plastika L- lokalno dobro 95 Ivanečko Naselje, poklonac javna plastika PZ- prijedlog zaštite 96 Ivanečki Vrhovec, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 97 Jerovec, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 98 Jerovec, poklonac kod nove crkve javna plastika L- lokalno dobro 99 Knapić, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 100 Margečan, poginulim partizanima javna plastika L- lokalno dobro 101 Margečan, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 102 Margečan, poklonac javna plastika L- lokalno dobro 103 Margečan-Jenčini, raskršće, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 104 Pece, poklonac javna plastika L- lokalno dobro 105 Prigorec, poklonac javna plastika L- lokalno dobro 106 Radovan, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 107 Ribić Breg, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 108 Seljanec, poklonac javna plastika L- lokalno dobro 109 Stažnjevec, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 110 Škriljevec, Copaki, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 111 Škriljevec, Njegovci, raspelo javna plastika L- lokalno dobro 112 Vuglovec, skulptura Jospipa Kraša javna plastika PZ- prijedlog zaštite 113 Gačice, školski vrt kultivirani krajolik L- lokalno dobro 114 Margečan, Bednja uz župnu crkvu kultivirani krajolik PZ- prijedlog zaštite 115 Osečka, zelenilo groblja kultivirani krajolik L - lokalno dobro 116 Prigorec, školski vrt kultivirani krajolik L- lokalno dobro 117 Radovan, oko kapele stabla lipa kultivirani krajolik PZ- prijedlog zaštite 118 Radovan, zelenilo uz školu kultivirani krajolik L- lokalno dobro 119 Radovan, zelenilo groblja kultivirani krajolik PZ- prijedlog zaštite Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 253

Kulturna dobra označena su simbolom na karto- (3) Reciklažno dvorište je ograđeni i nadzirani grafskom prikazu broj 3a. Uvjeti korištenja, uređenja objekt, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojem i zaštite prostora u mjerilu 1:25000, a za povijesne je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i cjeline određene su granice zaštite na katastarskim razvrstavanje različitih vrsta otpada. Reciklažno dvo- podlogama u mjerilu 1:5000 (na kartografskom prikazu rište za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju broj 4. Građevinska područja). komunalnim otpadom namijenjeno je za prikupljanje, (2) Na zaštićena (Z) kulturna dobra primjenjuju se razvrstavanje i privremeno skladištenje posebnih odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara vrsta otpada, to jest korisnih tvari iz otpada kao što kao i svi propisi koji se odnose na kulturno dobro. Za su papir, karton, staklo, metali, plastika i slično. Re- sve zahvate na ovim kulturnim dobrima potrebno je ciklažno dvorište za građevinski otpad namijenjeno ishoditi Zakonom propisane suglasnosti kod nadlež- je razvrstavanju, mehaničkoj obradi i privremenom nog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Posebnom skladištenju građevnog otpada. konzervatorskom postupku podliježu i zahvati koji bi (4) Manja reciklažna dvorište za odvojeno priku- mogli prouzročiti promjene na kulturnom dobru, odno- pljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sno koji bi mogli narušiti cjelovitost kulturnog dobra. mogu se prema potrebama planirati sukladno važećoj (3) Do proglašenja zaštite za zahvate na kulturnim zakonskoj regulativi u sklopu površina određenim dobrima koja su u prijedlogu za zaštitu (PZ) kao i za za gospodarsku namjenu (u sklopu izdvojenih zona zahvate u njihovom neposrednom okolišu koji bi mogli gospodarske namjene - oznaka I). prouzročiti promjene na kulturnom dobru, potrebno (5) Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja je ishoditi mišljenje (odobrenje) nadležnog upravnog otpada sa regionalnim centrom za gospodarenje otpadom gradskog tijela i nadležnog Konzervatorskog odjela. - RGCO Piškornica (Varaždinska županija u pogledu (4) Za sva lokalna (evidentirana) kulturna dobra gospodarenja otpadom orijentira se na Regionalni (L), predviđa se daljnja valorizacija unutar zasebnog centar za gospodarenje otpadom za sjeverozapadnu programa od strane nadležnog tijela Grada Ivanca. Hrvatsku na lokaciji Piškornica), postojeće odlagališta Određuje se da je za sve zahvate na evidentiranim otpada »Jerovec« koristiti će se za privremeno odla- kulturnim dobrima potrebno ishoditi mišljenje nadlež- ganje komunalnog otpada sa područja Grada Ivanca nog upravnog gradskog tijela i obavijestiti nadležni (komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz Konzervatorski odjel. proizvodne i /ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava). (5) Konzervatorskim uvjetima Uprave za zaštitu kulturne baštine iz posebnog propisa, mogu se odrediti (6) Grad Ivanec dužan je postupati u skladu s Pla- drugačiji uvjeti od općih i posebnih lokacijskih uvjeta za nom gospodarenja otpadom za Grad Ivanec (»Službeni smještaj građevina i uređenje prostora iz ovog Plana. vjesnik Varaždinske županije«, broj 29/08) i provoditi sve aktivnosti i donositi akte vezane za postupanje (6) Ukoliko se pri izvođenju zahvata naiđe na pred- s otpadom za koje je nadležan sukladno posebnim mete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, propisima koji reguliraju problematiku gospodarenja potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o otpadom. tome nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine, kako bi se (sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju (7) Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim ko- kulturnih dobara) izvršio pregled, dokumentiranje te munalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u ocjena vrijednosti nalaza. okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati ga sukladno zakonu. 7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA Članak 73. UTJECAJA NA OKOLIŠ (1) Kao određeno Strategijom i Planom gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008. Članak 74. do 2015.g. i u skladu s važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, postojeće odlagalište otpada (1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša Jerovec planira se za prenamjenu u pretovarnu stanicu i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu i reciklažno dvorište za odvojeno prikupljanje otpada u s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su gospodarenju komunalnim otpadom/reciklažno dvorište relevantni za ovu problematiku. za građevni otpad (označeno na kartografskom prikazu (2) Zaštita zraka provodi se sukladno važećem broj 1. Korištenja i namjena prostora). Zakonu o zaštiti zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje (2) Pretovarna stanica predstavlja građevinu za graničnih vrijednosti kakvoće zraka propisane važećom privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje tvari u zraku, niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari otpadom. Otpad koji se može prihvatiti u pretovarnim u količini i koncentraciji višoj od propisane važećom stanicama je komunalni otpad proizveden u kućanstvima Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišću- i industrijama koje proizvode otpad sličan komunalnom, jućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. zeleni otpad, opasni kućni otpad (sredstva za čišćenje, (3) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi su- pesticidi, herbicidi, ulja, antifriz, boje), te odvojeno kladno važećem Zakonu o zaštiti od buke i Pravilniku sakupljeni otpad koji se može reciklirati (građevinski o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj otpad, ambalažni otpad i slično). ljudi borave i rade (»Narodne novine«, broj 145/04). 254 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(4) Mjere sprječavanja negativnog utjecaja građe- sve zahvate posebne vodoprivredne uvjete propisat vina i uređaja na okolni prostor pretpostavljaju pra- će javno tijelo Hrvatske vode. ćenje stanja okoliša, te stalnu kontrolu vrste, količine (9) Sve planirane aktivnosti unutar vodozaštitnih i sastava otpada i kontrolu stanja uređaja i opreme, područja moraju biti usaglašene s odredbama važećeg te sustava zaštite. Potrebno je sustavno kontrolirati Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne sve poslovne subjekte u pogledu negativnih utjecaja zaštite izvorišta. u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima. (10) Poljoprivredno zemljište i šume i šumska ze- (5) Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještavati mljišta, dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku namjene koje svojim postojanjem i radom svojim po- te imaju njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivredno ze- stojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, mljište, šume i šumsko zemljište mogu mijenjati svoju ugrožavale život i rad ljudi, odnosno uzrokovale vri- namjenu samo prema odredbama posebnih propisa i jednosti emisija iznad dozvoljenih granica utvrđenih prostornog plana. posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša. (6) Zaštita voda provodi se sukladno odredbama (11) Posebna mjera zaštite okoliša je provedba pro- važećeg Zakona o vodama. Svi zahvati i korištenje cjene utjecaja na okoliš sukladno posebnim propisima, moraju biti usklađeni s važećim Zakonom i posebnim za zahvate koje se očekuje da bi svojim djelovanjem propisima u segmentu. mogli ugroziti okoliš. (7) Vodne površine i vodno dobro iz Zakona o vodama, treba uređivati na način da se osigura pro- 9. MJERE PROVEDBE PLANA pisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Izgradnja i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima. 9.1. Obveza izrade prostornih planova (8) Sukladno posebnom propisu određen je kori- dor vodotoka Bednje širine 62,0 m za korito rijeke i Članak 75. neuređeni inundacijski pojas. Ukoliko nije drugačije (1) Određena je obveza izrade prostornih planova određeno, izgradnja i uređenje zemljišta uz druge sukladno odredbama posebnih propisa, temeljem ZPUG vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u i PPŽ i za dijelove koje svojim zahtjevima odudaraju skladu s režimom propisanim Zakonom o vodama. Za od Planom utvrđenih kriterija za neposrednu provedbu:

površina prostorni plan obuhvat plana - naselje (cca ha) PARK PRIRODE: PPPO Park prirode/Regionalni park Hrvatsko zagorje 98,92 Bedenec (područje Bitoševja) SREDIŠNJE NASELJE: Urbanistički plan uređenja Ivanca (UPU Ivanec)** 873,00 Ivanec DPU zone užeg centra Ivanca *** 24,41 Ivanec DPU zone C3 u Ivancu *** 11,29 Ivanec DPU sportsko- rekreacijskog centra Jezera u Ivancu *** 13,55 Ivanec GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZDVOJENE NAMJENE: - športa i rekreacije UPU sportsko - rekreacijska zona Skijalište 72,92 Prigorec, Ivanečka Željeznica UPU sportsko - rekreacijska zona Prigorec 3,03 Prigorec UPU sportsko - rekreacijska zona Šalinovec 2,60 Šalinovec UPU sportsko - rekreacijska zona Stažnjevec 2,27 Stažnjevec - GOSPODARSKE NAMJENE UPU gospodarska zona Jerovec 1 7,28 Jerovec UPU gospodarska zona Jerovec 2 23,91 Jerovec - GROBLJA UPU groblje Ivanec (ili DPU groblje Ivanec I i DPU groblje 9,50 Ivanec Ivanec II) UPU groblje Margečan 4,33 Osečka UPU groblje Prigorec 3,69 Prigorec UPU groblje Radovan 3,84 Radovan GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA MJEŠOVITE NAMJENE: UPU Bedenec 1 15,51 Bedenec Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 255

površina prostorni plan obuhvat plana - naselje (cca ha) UPU Bedenec 2 5,68 UPU Bedenec 3 2,39 UPU Gačice 7,74 Gačice UPU Ivanečki Vrhovec 6,70 Ivanečki Vrhovec UPU Ivanečko Naselje 14,71 Ivanečko Naselje UPU Jerovec 6,09 Jerovec UPU Kaniža 12,80 Kaniža UPU Lančić 22,24 Lančić UPU Lovrečan 5,36 Lovrečan UPU Prigorec 3,65 Prigorec UPU Radovan 9,59 Radovan UPU Škriljevec 4,96 Škriljevec PPPO - Prostorni plan područja posebnih obilježja, UPU - urbanistički plan uređenja, DPU - Detaljni plan uređenja, ** UPU Ivanec na snazi, *** na snazi unutar obuhvata UPU Ivanec

(2) Granice obuhvata (načelne) planova iz stavka 1. ovih odredbi, te vrstama i karakteristikama zahvata određene su na kartografskom prikazu 4. Građevinska u prostoru. područja u mjerilu 1:5000 i na kartografskom prikazu (5) Neizgrađena područja koja nisu obuhvaćena 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora u obveznom izradom UPU-a smatraju se uređenim (gra- mjerilu 1: 25000. Kod prijenosa granica iz kartografskih đevinske čestice imaju osiguran pristup na prometnu prikaza plana na podloge u većim mjerilima, dozvo- površinu). Unutar područja za koja će se izrađivati ljena je prilagodba odgovarajućem mjerilu podloge. provedbeni plan (UPU), izdavanje propisanog doku- Točna granica obuhvata UPU-a utvrdit će se Odlukom menta za zahvat u prostoru moguće je do donošenja o izradi istog. provedbenog plana u izgrađenom dijelu obuhvata; (3) Iskazane površine iz stavka 1. ovoga članka izvan izgrađenog dijela mogu se izdavati odobrenja predstavljaju okvirne veličine, a točne veličine utvr- samo za javne infrastrukturne građevine i uređaje te đuju se odlukama o izradi planova na odgovarajućim za građevine od važnosti za Državu i Županiju. kartografskim podlogama. (6) Za zone gospodarske namjene navedene u (4) Način i dinamiku provedbe Plana utvrdit će sljedećoj tablici i označene oznakama I-a i I-b omo- mjerodavno tijelo Grada, a zavisit će o prioritetima gućuje se neposredna provedba u skladu sa člancima koji će se utvrditi, obvezama preuzetim temeljem 10.-19., 24., 25., 49. te člancima 51.-66. ovih Odredbi.

Zona planska oznaka površina (cca ha) naselje Gospodarska zona Lovrečan 1 I-a 4,88 Lovrečan Gospodarska zona Cerje Tužno 4 I-b 4,37 Cerje Tužno

Članak 76. (4) Izuzetno, UPU-om Ivanec (UPU središnjeg na- (1). Osim izdvojenih zona građevinskih područja selja Ivanec iz prethodnog članka), moguće je ovisno naselja određenih ovim Planom, UPU-ovima iz pret- o lokalnim uvjetima, u središnjem gradskom području hodnog članka, mogu se unutar građevinskog područja odrediti i drugačije uvjete od općih i posebnih lokacij- naselja mješovite namjene planirati i druge zone iz- skih uvjeta za smještaj građevina i uređenje prostora dvojene namjene (gospodarske proizvodne i poslovne, iz ovog Plana (mogu se odrediti manje površine i širine ugostiteljsko- turističke, športsko-rekreacijske, javne i građevnih čestica, veći koeficijente izgrađenosti i isko- za druge dopustive namjene osim groblja). ristivosti, veće etažne visine E i veće visine V, manje udaljenosti i drugo). Kriteriji iz UPU Ivanec primjenjuju (2) Posebno se određuje da se UPU-om gospodarske se za detaljne planove unutar obuhvata UPU Ivanec. zone Jerovec 2 (iz prethodnog članka) dio prostora određenog za gospodarsku namjenu može prenamijeniti u športsko-rekreacijsku namjenu, u skladu s potreba- Članak 76.a. ma Grada Ivanca (razgraničenje dopustivih namjena Komunalna infrastruktura na području obuhvata i vrste sadržaja unutar dopustivih namjena definirati Plana može se izvesti unutar trasa prometnica pred- će se programom za izradu UPU odnosno kojim će se viđenim Planom. Izuzetak čine manje korekcije radi utvrditi potrebe Grada u smislu ovog stavka). prilagođavanja fizičkim uvjetima terena i zadovoljava- (3) Planovima (UPU ili DPU) iz prethodnog članka, nju propisa. Komunalna i ostala infrastruktura može mogu se odrediti viši prostorni standardi. se izgraditi i u fazama, a na temelju odgovarajućeg 256 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. akta za građenje. Do izgradnje prometnica u punom helidroma (na pogodnoj lokaciji uz trasu buduće brze planiranom profilu mogu se koristiti postojeće pro- ceste), potrebno je u većim naseljima te u područjima metnice i putovi. teže pristupačnih naselja i lokaliteta (do kojih ne po- Korekcija trase komunalne infrastrukture kod izrade stoje cestovne komunikacije ili može doći do njihovih glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana. zapreka npr. zbog snježnih nanosa, lavina, klizišta i Korekcija trase prometnica, pa tako i širine kori- slično) osigurati površine za spuštanje helikoptera. dora, kod izrade glavnog projekta neće se smatrati Lokacije moraju biti izvan zona ugroza (klizišta, zone izmjenom ovog Plana. plavljenja, zone urušavanja i slično), a detaljnije će se razraditi Planom zaštite i spašavanja.

10. URBANISTIČKE MJERE ZAŠTITE OD ELEMEN- TARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI 10.1. Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća

Članak 77. Članak 77.a. (1) Za područje Grada Ivanca donesen je Plan zaštite i spašavanja, kao i Procjena rizika od velikih nesreća (1) U skladu s prethodnim člankom te Procjenom za Grad Ivanec u kojoj su obrađene moguće prijetnje rizika od velikih nesreća za Grad Ivanec, ovim Pla- po stanovništvo, okoliš i materijalna i kulturna dobra. nom propisani su zahtjevi zaštite i spašavanja koji se odnose se na ugroze po stanovništvo, okoliš, mate- (2) Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem rijalna i kulturna dobra na području Grada, a kojih se operativnih snaga zaštite i spašavanja na području potrebno pridržavati prilikom provedbe Prostornog Grada Ivanca, a po potrebi snaga u županiji kao i na razini Republike Hrvatske. Grad Ivanec u okviru plana uređenja Grada Ivanca. Ugroze su razrađene svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu uređuje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće, a to su: i spašavanje. (3) Prilikom provedbe Prostornog plana uređenja Članak 78. Grada Ivanca potrebno je pridržavati se Procjene ri- Poplave i bujice zika od velikih nesreća za Grad Ivanec, kao i ostalih važećih zakona i pravilnika s naglaskom na: (1) Na području Grada Ivanca postoji opasnost od • Zakon o sustavu civilne zaštite poplava i bujica. Poplavom je najugroženije područje • Zakon o prostornom uređenju korita Bednje na sjevernom dijelu naselja Ivanec, • Zakon o gradnji Ivanečkom polju, Stažnjevačkom polju i Salinovečkom • Zakon o zaštiti okoliša polju. Povremeno dolazi i do plavljenja dijelova ne- kih prometnica (ŽC-2084, D-35 i LC Ivanec- zaselak • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda Šambari). Od većih vodotoka bujičnog karaktera su: • Zakon o zaštiti od požara Bistrica, Ivanuševec, Voća, Žarovnica, Železnica, • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Kaniža i Kamenica. Zone plavljenja označene su na • Plan zaštite i spašavanja Grada Ivanca kartografskom prikazu 3.b. • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih (2) Mjere zaštite od štetnog djelovanja voda na nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom pla- području Grada predviđaju izvođenje zahvata uređenja niranju i uređivanju prostora režima voda sukladno posebnim propisima u segmentu. • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva Planiraju se retencije na vodotoku Bituševje i vodotoku Vukovec (označeno na kartografskom prikazu 2.c.), • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena čijom će se realizacijom umanjiti opasnost od bujičnih ugroženosti i planova zaštite i spašavanja voda. Ostale mjere zaštite provoditi će se izgradnjom • Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje zaštitne i regulacijske infrastrukture vodotoka odnosno uključuju opasne tvari tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vod- • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtje- nog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina vima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju koje se provodi prema programu uređenja vodotoka i požara drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. • Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima (3) Ovim Planom utvrđena je namjena površina u izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te skladu s navedenim ograničenjima, kako ne bi došlo načinu informiranja javnosti u postupku njihovog do šteta uslijed velikih voda. donošenja (4) U područjima gdje je prisutna opasnost od • Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne poplava (gdje nisu regulirani vodotoci), a izgradnja je zaštite Grada Ivanca moguća temeljem odredbi Plana, građevine se moraju • Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih graditi od čvrstog materijala na način da dio građevine nesreća na području Varaždinske županije. ostane nepoplavljen i za najveće vode odnosno tako (4) U sklopu mjera zaštite i spašavanja, osim u da minimalna visina građevine u potrebnom dijelu bude središnjem naselju Ivanec gdje je planirana lokacija 2 nadzemne etaže (prizemlje + 1 kat). Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 257

Članak 79. Članak 81. Potresi Suše

(1) Prema privremenoj seizmološkoj karti prostor (1) Kao meteorološka pojava nastaju uslijed dugo- na kojem se nalazi grad Ivanec ugrožen je potresom trajnog pomanjkanja oborina i izazivaju tzv. hidrološku VII. stupnja intenziteta po MCS skali. sušu - pomanjkanje podzemne vode. Najveće štete (2) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophod- suša izaziva na poljoprivredi, posebno u početnoj fazi rasta kulture. S obzirom na klimatske promjene koje no je konstrukcije građevina uskladiti sa zakonskim su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju i posebnim propisima za VII seizmičku zonu (kod dugi ljetni sušni periodi, kao i zbog promjene vodnog projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna režima u budućnosti se mogu očekivati još veće i češće seizmičnost ili protupotresno inženjerstvo sukladno suše s velikom materijalnom štetom. U mjerama zašti- posebnim propisima). te od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je (3) Za područja u kojima se planira izgradnja većih sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja građevina (stambenih, društvenih, poslovnih, ener- okolnih poljoprivrednih površina. getskih…) potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Članak 82. (4) Građevine društvene infrastrukture, športsko- Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koji koristi nesrećama u gospodarskim objektima veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi (1) U Gradu Ivancu opasne tvari locirane su u 8 stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. objekata (od toga je 7 u središnjem naselju: tri benzinske (5) S obzirom na mogućnost zakrčenosti ulica i postaje na DC-35, Industrija mesa Ivanec, HEP d.d. prometnica uslijed urušavanja građevina i objekata TS Ivanec, Itas d.d. i Ivkom d.d., a u naselju Jerovec potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i ma- locirana je IGM- Pješčara Jerovec d.o.o). terijalnih dobara. Stoga, kod izgradnje novih dijelova (2) Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima naselja gustoća naseljenosti ne smije prelaziti 200 se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način stanovnika/ha. da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni (6) Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne dijelovi poslovnih zona) te obavezivati na uspostavu evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. vrsti pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti (3) U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, Članak 80. škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.), Klizišta (4) U cestovnom prometu vjerojatnost tehničko - tehnološke katastrofe i veće nesreće odnosi se na (1) Na području Grada nalazi se nekoliko manjih pojave požara odnosno eksplozije na kamionima koji klizišta koja su nastala djelatnošću čovjeka ili prirod- prevoze opasne i štetne tvari, te iznenadnih zaga- nim putem. Najčešće su posljedica ljudske djelatno- đenja na prometnicama uslijed prometnih nezgoda. sti, obično uslijed zasijecanja trase ceste. Prirodno U slučaju incidentnih situacija potrebno je postupati sukladno Operativnom planu interventnih rješenja u nastala klizišta ili odroni zemlje primarno su nastala slučaju izvanrednih zagađenja. kao rezultat iskrčivanja šumskih površina čime je tlo postalo podložno čestim erozivnim procesima. Pojavi klizišta doprinose i bujične vode te velike količine Članak 83. oborina. Evidentirana i potencijalna klizišta označena (1) Područje Grada Ivanca nalazi se u 3. zoni su na kartografskom prikazu 3.b. Područja posebnih potencijalne ugroženosti u slučaju havarije NE Krško ograničenaj u korištenju. (radijus 75 km od NE Krško) i to u tkz. sektoru C i D. (2) U postupku uređivanja prostora i građenja (2) U 3. zoni potencijalne ugroženosti NE Krško, treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, akutni učinci nuklearne nesreće koji predviđaju zaštitnu odnosno onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se mjeru zaklanjanja očekuju se samo u slučaju najtežih uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta. nesreća (nesreće s oštećenjem reaktorske jezgre i (3) Prije bilo kakve gradnje, na području Grada katastrofalnim otkazom reaktorske zgrade). Ivanca, odnosno na cijelom području obuhvata Plana (a posebno na području obuhvata UPU Lančić unutar Članak 84. kojega su se nalazili rudnici ugljena, te na ostalim po- Zaštita od požara i eksplozija dručjima nestabilnih inženjersko-geoloških obilježja), obavezno je izvršiti geomehaničko ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna stabilnost i sigurnost (1) Sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara konstrukcije, te izraditi geomehanički elaborat koji će (»Narodne novine«, broj 92/10) i Pravilnika o sadr- služiti kao osnova za projektiranje i izgradnju građevina. žaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija 258 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(»Narodne novine«, broj 35/94), za područje Grada postaje i sl.) moraju se graditi na sigurnosnoj Ivanca donesen je i u primjeni Plan zaštite od požara. udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih (2) Osiguranje pristupa interventnim vozilima; va- uređaja sukladno posebnom propisu; druge gra- trogasnim i za spašavanje ljudi i imovine provodi se đevine moraju se graditi tako da su zadovoljene sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe najmanje sigurnosne udaljenosti od građevina (»Narodne novine«, broj 35/94, 55/94 i 142/03). distribucijskog sustava zavisno o vrsti građevine sukladno posebnim propisima. (3) Vanjsku i unutrašnju hidrantnu mrežu potrebno je planirati sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za (2) Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće gašenje požara (»Narodne novine«, broj 8/06). zakonske regulative i prijedloga tehničkih i organiza- cijskih mjera iz Plana zaštite od požara i tehnoloških (4) Građevine moraju biti projektirane i građene eksplozija Grada Ivanca. sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne no- vine«, broj 92/10), Pravilniku o otpornosti na požar i (3) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovolja- važećim pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima vati u slučaju požara (»Narodne novine«, broj 29/13 koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih i 87/15), te drugim posebnim propisima u segmentu. propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se pri- znate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost (5) Ostale mjere zaštite od požara na području obratiti na sljedeće važeće propise: Grada provode se kao određeno Planom zaštite od požara iz stavka (1) ovog članka (određena su mjesta • Zakon o zaštiti od požara smještaja sredstava i opreme za gašenje požara, cr- • Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe pilišta, sustav dojava, obveze u postupanju i drugo). • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim za- htjevima koje građevine moraju zadovoljavati Članak 85. u slučaju požara (1) Mjere protupožarne zaštite postižu se i kroz • Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara realizaciju Planom uvjetovanih udaljenosti između • Garaže projektirati prema OIB-Smjernice 2.2. građevina i izvedbu vatrobranih zidova, a posebno Prozupožarna zaštita u garažama, natkrivenim se određuje: parkirnim mjestima i parkirnim etažama • u svrhu sprječavanja širenja požara na susjed- • Sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim ne građevine, građevina mora biti udaljena od smjernicama VdS ili VdS CES 4001 susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili manje • Stambene zgrade projektirati prema austrijskom ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opte- standardu TRVB N 115/00 rećenje, brzinu širenja požara, požarne karak- • Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s teh- teristike materijala građevina, veličine otvora ničkim smjernicama; austrijskim standardnom na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se TRVB N 138 (prodajna mjesta - građevnska požar neće prenijeti na susjedne građevine, zaštita od požara) ili američkim smjernicama • ili građevina mora biti odvojena od susjednih NFPA 101 građevina protupožarnim zidom vatrootpor- • Sportske dvorane projektirati u skladu s ame- nosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da ričkim smjernicama NFPA 101 građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 • Obrazovne ustanove projektirati u skladu s minuta), nadvisuje krov građevine najmanje američkim smjernicama NFPA 101 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste • U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog potrebno je postupiti sukladno odredbama važe- materijala najmanje u dužini konzole, ćeg Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima • radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih • Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu sredstava iz građevina i gašenja požara na s američkim smjernicama NFPA 101. građevini i otvorenom prostoru, građevina mora (4) Kod projektiranja građevina za koje ne postoje imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti rad vatrogasaca određenu prema posebnom potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije (a također ni druge zahtjeve u vezi građevinske zaštite vodoopsrbnih mreža mora se, ukoliko ne po- od požara), primijeniti odgovarajuće inozemne propise stoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s kao priznata pravila tehničke struke. osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom (5) Projektiranje s aspekta zaštite od požara javnih, cjevovoda sukladno posebnom propisu, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po • na mjere zaštite od požara primijenjene u glav- pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim nom projektu potrebno je ishoditi suglasnost propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od Policijske uprave sukladno posebnom propisu, požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih • građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti građevina potrebno je projektirati na način da se ne i koristiti zapaljive tekućine i plinovi (objekti povećava ukupno postojeće požarno opterećenje posebne namjene, spremnici plina, benzinske građevine, zone ili naselja kao cjeline. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 259

Članak 86. Varaždinske županije«, broj 24/12, od 21. lipnja 2012. Ratne opasnosti / skloništa godine. Odluka o donošenju Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ivanca stupila je (1) Sklonište osnovne zaštite nalazi se u zgradi na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom Općinskog suda u Ivancu u ulici Mirka Maleza 1. vjesniku Varaždinske županije«, broj 32/14, od 23. Kapacitet skloništa je 95 osoba. Sklonište osnovne srpnja 2014. godine. zaštite se nalazi i u domu za starije i nemoćne osobe Caritasov dom Sv. Ivan Krstitelj u ulici Ivana Kuku- Odluka o donošenju 4. izmjena i dopuna Prostor- ljevića Sakcinskog. Kapacitet skloništa je 100 osoba. nog plana uređenja Grada Ivanca stupila je na snagu Postojeća javna skloništa označena su na kartograf- osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku skom prikazu broj 4. Varaždinske županije«, broj 27/16, od 16. lipnja 2016. godine. (2) Prestankom važenja odredbi članka 24b do 24ž Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, Odluka o donošenju 5. izmjena i dopuna Prostor- broj 78/94) kojima je utvrđena obveza izgradnje sklo- nog plana uređenja Grada Ivanca stupila je na snagu ništa, ne postoji zakonsko utemeljenje za uvjetovanje osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku izgradnje skloništa (ne uvjetuje se posebnim propisom Varaždinske županije«, broj 53/18, od 27. srpnja obveza izgradnja skloništa). 2018. godine. (3) Preporuka je ovog Plana, da se osiguraju prostori Odluka o donošenju 6. izmjena i dopuna Prostor- za gradnju javnih skloništa u sklopu javnih površina/ nog plana uređenja Grada Ivanca stupila je na snagu javnih građevina. osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«, broj 83/19, od 27. srpnja (4) Grad Ivanec će sklanjanje ljudi osigurati u 2018. godine. kućnim skloništima, podrumima i postojećim javnim objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne Članak 89. prostore za sklanjanje. Prostorni plan uređenja Grada Ivanca izradila je (5) Unutar naselja Ivanec potrebno je sačuvati tvrtka Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb. postojeće zelene površine koje predstavljaju značajne 1. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja evakuacijske površine. Grada Ivanca izradila je tvrtka Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb. III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 2. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada izradila je tvrtka Urbanistica d.o.o. Zagreb. Članak 87. 3. Ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana (1) Prostorni plan uređenja Grada Ivanca izrađen uređenja Grada izradila je tvrtka Arheo d.o.o. je u dva (2) elaborata izvornika ovjerenih pečatom Zagreb. Gradskog vijeća Grada Ivanca i potpisanih od pred- 4. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja sjednika Gradskog vijeća Grada Ivanca, te se po jedan Grada izradila je tvrtka Arheo d.o.o. Zagreb. primjerak čuva u pismohrani: 5. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja - Grada Ivanca, Grada izradila je tvrtka Arheo d.o.o. Zagreb. - nadležnog upravnog tijela za provođenje Izmjena 6. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja i dopuna. Grada izradila je tvrtka Arheo d.o.o. Zagreb. (2) Uvid u Prostorni plan uređenja Grada Ivanca se može obaviti u prostorijama tijela iz stavka 1. Članak 90. ovoga članka. Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 2. Izmje- na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ivanca Članak 88. (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 24/12), Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja prestaje važiti Prostorni plan uređenja Grada Ivanca Grada Ivanca stupila je na snagu osmog dana od dana (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 6/01 i objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«, 2/08) u sljedećim dijelovima: broj 6/01, od 18. svibnja 2001. godine. Odluka o donošenju 1. izmjena i dopuna Prostor- - TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐE- nog plana uređenja Grada Ivanca stupila je na snagu NJE osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«, broj 2/08, od 13. veljače 2008. - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI: godine. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA (karte Odluka o donošenju 2. izmjena i dopuna Prostor- 1, 1a i 1b) u mjerilu 1:25.000 nog plana uređenja Grada Ivanca stupila je na snagu 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (karte 2, 2a osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku i 2b) u mjerilu 1:25.000 260 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZA- Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj ŠTITU PROSTORA (karte 3a i 3b) u mjerilu 32/15 i 63/15). 1:25.000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA (listovi 4.1. - Članak 95. 4.22) u mjerilu 1:5000. 5. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja - PRILOG - ELABORAT MJERE ZAŠTITE OD Grada Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPA- 5. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada SNOSTI. Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 53/18). Članak 91. Ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana ure- Članak 96. đenja Grada Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 5. Izmje- o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ivanca uređenja Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 75/18), županije«, broj 76/13). prestaje važiti Prostorni plan uređenja Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 27/16, Članak 92. 40/16 - ispravak) u sljedećim dijelovima: Stupanjem na snagu Odluke o donošenju Ciljanih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZ 1-4: Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u 32/14), prestaje važiti Prostorni plan uređenja Grada mjerilu 1:25.000 Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 24/12) u sljedećim dijelovima: 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (karte 2a, 2b, 2c) u mjerilu 1:25.000 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI: ZAŠTITU PROSTORA (karte 3a, 3b) u mjerilu 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I 1:25.000 ZAŠTITU PROSTORA (karta 3.b.) u mjerilu 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA (listovi 1:25.000 4.1. - 4.5.) u mjerilu 1:5000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA (listovi 4.1. - 4.5.) u mjerilu 1:5000. 5. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi Članak 93. 5. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada 4. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, Grada Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi broj 53/18). 4. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 32/15 i 63/15). Članak 97. 6. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi Članak 94. 6. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 4. Izmje- Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ivanca broj 60/19). (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 27/16), prestaje važiti Prostorni plan uređenja Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 32/14) Članak 98. u sljedećim dijelovima: Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 6. Izmje- na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 83/19), - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZ 1-4: prestaje važiti Prostorni plan uređenja Grada Ivanca 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 6/01, mjerilu 1:25.000 2/08, 24/12, 32/14, 27/16, 32/16 - pročišćeni tekst, 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (karte 2a, 40/16 - ispravak, 75/18 i 90/18 - pročišćeni tekst) u 2b, 2c) u mjerilu 1:25.000 sljedećim dijelovima: 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA (karte 3a, 3b) u mjerilu - GRAFIČKI DIO: 1:25.000 1. KORIŠTENJE 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA (listovi I NAMJENA 4.1. - 4.5.) u mjerilu 1:5000 POVRŠINA u mjerilu 1:25.000 4. GRAĐEVINSKA 4. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja PODRUČJA Grada Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi (karta 4.1.) u mjerilu 1:5.000 4. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 261

2. 2.b. Javne komunikacije Na temelju članka 9. Odluke o donošenju 6. izmjena i 2.c. Elektroopskrba dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni 2.d. Plinoopskrba vjesnik Varaždinske županije«, broj 83/19), a u svezi s člankom 42. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Ivanca 2.e. Vodoopskrba i odvodnja (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 20/18), 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Odbor za statut i poslovnik Gradskog vijeća Grada 4. Način i uvjeti gradnje Ivanca utvrđuje i objavljuje pročišćeni tekst Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja Ivanca. Pročišćeni tekst Odluke o donošenju Urbanističkog II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE plana uređenja Ivanca obuhvaća Odluku o donoše- nju Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni Članak 3. vjesnik Varaždinske županije«, broj 15/01), Odluku o donošenju 1. izmjena i dopuna Urbanističkog plana Pojmovnik uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske žu- panije«, broj 4/08), Odluku o donošenju 2. izmjena i U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i poj- dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni movi koji se koriste imaju slijedeće značenje: vjesnik Varaždinske županije«, broj 34a/12), Odluku o donošenju Ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog • građevna čestica određuje funkcionalnu pri- plana uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske padajuću površinu zemljišta građevine županije«, broj 32/14), Odluku o donošenju 4. izmjena i • osnovna građevina je građevina iste osnovne dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni ili pretežite namjene unutar površine određene vjesnik Varaždinske županije«, broj 27/16), Odluku o namjene donošenju 5. izmjena i dopuna Urbanističkog plana • pomoćna građevina je svaka građevina u uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske žu- funkciji osnovne građevine na čijoj se građevnoj panije«, broj 75/18) i Odluku o donošenju 6. izmjena i čestici nalazi, a služi redovnoj upotrebi osnovne dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni građevine (pomoćnim građevinama smatraju vjesnik Varaždinske županije«, broj 83/19), u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. se garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje i druge KLASA: 350-01/20-01/07 pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj URBROJ: 2186/012-03/023-20-1 upotrebi osnovne građevine) Ivanec, 20. veljače 2020. • prateća građevina je građevina dopustive Predsjednik namjene (za prateće sadržaje) koja se gradi Odbora za statut i poslovnik Grada Ivanca na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu Ivan Sedlar, v.r. • postojeća građevina je građevina izgrađena temeljem građevinske dozvole ili drugog odgo- varajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena ODLUKA • građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) o donošenju Urbanističkog plana uređenja je zbroj površina mjerenih u razini podova svih Ivanca - pročišćeni tekst dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odre- đenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova I. TEMELJNE ODREDBE s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina Članak 1. lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prola- Donosi se Urbanistički plana uređenja Ivanca (u za i drugih otvorenih dijelova zgrade; ukupni daljnjem tekstu: Plan). GBP (ukupna građevinska (bruto) površina na građevnoj čestici) je zbroj GBP svih zgrada na Članak 2. građevnoj čestici. Urbanistički plan uređenja Ivanca predstavlja elaborat • etaža označuje vertikalnu podjelu konstrukcije »Urbanistički plan uređenja Ivanca« koji je sastavni zgrade obzirom na njen položaj prema konačno dio ove Odluke i sadrži: uređenom terenu i nosivoj konstrukciji zgrade (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) Najveća visina etaže za obračun visine zgra- de, mjerena između gornjih kota međuetažnih konstrukcija iznosi do 4,0 m, te iznimno za II. Grafički dio koji sadrži kartografske prikaze osiguranje kolnog pristupa za intervencijska u mjerilu 1:5000 vozila najveća visina prizemne etaže iznosi 1. Korištenje i namjena površina 4,5 m; poluetaža predstavlja vertikalnu podjelu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna etaže zgrade obzirom na njenu visinu mreža • najveća etažna visina građevine (E) je najveći 2.a. Promet dozvoljeni broj etaža 262 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

• visina (V) označuje najveću visinu građevine • regulacijski pravac je pravac koji određuje u metrima, mjerene od konačno zaravnanog položaj građevine u odnosu na granicu građevne i uređenog terena uz pročelje građevine na čestice prema javnoj prometnoj površini njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba • gradivi dio građevne čestice je površina gra- stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno đevne čestice predviđena za smještaj građevina, vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može a određena je uvjetima za uređenje prostora biti viša od 1,2 m u pogledu najmanjih udaljenosti građevina • potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor od granica, odnosno međa građevne čestice nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod (obvezni građevni pravac i dr.) kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit pot- • širina građevne čestice jest udaljenost između krovlja određen je visinom nadozida maksimalno granica građevne čestice okomitih na javnu 120 cm mjereno u ravnini pročelja građevine. prometnu površinu na koju se građevna česti- Uvučena etaža je najviši kat oblikovan ravnim ca priključuje, odnosno regulacijski pravac, a krovom ili krovom malog nagiba (do 10%) čiji mjerena je na građevnom pravcu zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% • dubina građevne čestice jest udaljenost od površine dobivene vertikalnom projekcijom svih regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne zatvorenih nadzemnih dijelova građevine granice građevne čestice • tavan je dio zgrade koji ima osiguran pristup • izgrađenost građevne čestice je tlocrtna stepenicama, odnosno ljestvama, a čiji se prostor projekcija svih građevina na njoj (osnovna nalazi ispod kosog ili zaobljenog krovišta iznad građevina i sve građevine koje se grade uz stropne konstrukcije posljednje etaže zgrade, a osnovnu građevinu). U izgrađenost građevne izvodi se bez nadozida ili s nadozidom maksi- čestice ne ulaze: elementi uređenja okoliša u malne visine 30 cm mjereno u ravnini pročelja razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine zgrade, s minimalnim otvorima za svjetlo i uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske prozračivanje komunikacije i nenatkrivene terase, potporni • podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno zidovi i sl.). Iskazuje se koeficijentom izgrađe- ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volu- nosti - kig mena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji • koeficijent izgrađenosti - kig je odnos izgra- se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno đene površine zemljišta pod građevinom i uku- suterena pne površine građevne čestice s tim da se pod • suteren (Su) je dio zgrade koji je ukopan do izgrađenom površinom zemljišta podrazumijeva 50% svoga volumena u konačno zaravnan i vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih uređen teren uz pročelje zgrade odnosno da je i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena, na građevnu česticu a nalazi se iznad stropa podruma, a ispod poda • koeficijent iskorištenosti - kis: odnos ukupne prizemlja ili kata građevinske bruto površine (GBP) i površine • prizemlje (Pr) je dio građevine čiji se prostor građevne čestice nalazi neposredno na površini, odnosno najviše • sanacija je izvođenje radova na postojećoj 1,5 m iznad konačno zaravnanog i uređenog građevini kojima se utječe na ispunjavanje bitnih terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje zahtjeva za građevinu, ali kojim se radovima građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ne mijenja usklađenost građevine s uvjetima i/ili suterena (ispod poda kata ili krova) izgradnje u skladu s kojima je izgrađena (u • kat (1, 2 ...) je dio zgrade čiji se prostor nalazi okviru postojećih gabarita) između dva stropa iznad prizemlja ili suterena • rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova • slobodnostojeća (samostojeća) zgrada je na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera zgrada smještena na građevnoj čestici na način radi uspostave primjerenog stanja postojeće da se ni jednim svojim dijelom ne naslanja na građevine ako se tim radovima i mjerama utje- među sa susjednim građevnim česticama če na bitne zahtjeve za građevinu i/ili kojima • poluugrađena (dvojna) zgrada je zgrada koja se mijenja usklađenost građevine s uvjetima se jednom svojom stranom prislanja na među u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, sa susjednom građevnom česticom i susjednom nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra- zgradom; zid između dviju zgrada mora se izvesti đevine i sl.) kao protupožarni • interpolacija je građenje na neizgrađenim • ugrađena (skupna) građevina (građevina u građevnim parcelama u pretežito izgrađenim nizu) dvjema svojim stranama se prislanja na dijelovima naselja odnosno izgradnja građevina granice susjednih građevinskih čestica i uz uz već postojeću regulaciju susjedne građevine; zid između dviju građevina • posebni propis je važeći zakonski ili podzakon- mora se izvesti kao protupožarni ski propis kojim se regulira područje pojedine • građevni pravac određuje položaj građevina struke iz konteksta odredbi u odnosu na granicu građevne čestice i pred- • kompleksna izgradnja/građeni kompleks; stavlja zamišljeni pravac na kojem se obvezatno skup građevina, osnovnih i pratećih i pomoćnih smješta dio širine pročelja osnovne građevine, građevina, te vanjskih površina u svrhu obav- a određen je u odnosu na regulacijski pravac ljanja djelatnosti Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 263

• PPŽ je prostorni plan Varaždinske županije; ne djelatnosti; intelektualne, obrazovne, bankarske, PPUG je Prostorni plan uređenja Grada; UPU poštanske, turističke, zdravstvene i druge usluge, je Urbanistički plan uređenja; DPU je Detaljni socijalna skrb, predškolski odgoj, vjerske zajednice, plan uređenja trgovina robe dnevne potrošnje, ugostiteljstvo bez glazbe, manji sportsko-rekreacijski sadržaji, tihi obrti • provedbeni akt jesu akti kojima se sukladno i servisi, komunalne usluge, manje infrastrukturne Zakonu omogućuje izgradnja građevine - trafostanice i slično, odnosno sadržaji i • uže gradsko područje je zona središnjeg pro- djelatnosti koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog stora naselja Ivanec označena na kartografskom utjecaja na okoliš. prikazu (3) Stambena namjena (S) obuhvaća i tkz. po- • Pročelje je fasada orijentirana prema ulici od- tencijalno opasne poslovne djelatnosti (servis auto- nosno fasada koja leži na građevinskom pravcu. mobila, ugostiteljske djelatnosti s glazbom, prodajne salone, tržnice, komunalne usluge i servise; zanatske i proizvodne radionice - limarije, lakirnice, bravarije, 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA kovačnice, stolarije i slično) ukoliko ih je moguće POVRŠINA locirati bez utjecaja na susjedne građevine, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa Članak 4. koji se odnose na zaštitu okoliša. (1) Urbanističkim planom uređenja Ivanca (dalje u tekstu Plan) određene su slijedeće namjene površina: Članak 6. - Stambena namjena (S) (1) Površine povremenog stanovanja (Sp) određene - Povremeno stanovanje (Sp) su za smještaj građevina namijenjenih povremenom boravku; za smještaj kuća za odmor - vikend građe- - Mješovita namjena (M): pretežito stambena vina za povremeno stanovanje, te za smještaj vikend (M1), pretežito poslovna (M2) građevina s povremenim boravkom za poljoprivredne - Javna i društvena namjena (D): upravna (D1), i hobby djelatnosti - klijeti u vinogradima i voćnjacima. socijalna (D2), zdravstvena (D3), predškolska (2) U sklopu površina povremenog stanovanja mogu (D4), školska (D5), kulturna (D6), vjerska (D7), se graditi i uređivati prostori za prateće ugostiteljsko- arheološki park (D8) turističke i rekreacijske sadržaje koji su kompatibilni - Gospodarska namjena (I) osnovnoj namjeni i koji režimom ili načinom korištenja - Poslovna namjena (K) ne ometaju osnovnu funkciju. - Sportsko-rekreacijska namjena (R): sportsko- rekreacijska (R1), rekreacijska (R2) Članak 7. - Javne zelene površine: parkovne (Z1), zaštitne (1) Površine mješovite pretežito stambene na- (Z) mjene (M1) određene su za smještaj stambenih (individualnih i višestambenih) građevina, poslovnih - Groblje (+) građevina te građevina i sadržaja javnih i društvenih - Površine infrastrukturnih sustava (IS): želje- djelatnosti u funkciji naselja. znički kolodvor (ŽK), autobusni kolodvor (AK), (2) Mješovita pretežito stambena namjena (M1), javno parkiralište (P), ostale površine/koridori obuhvaća smještaj stambene namjene i različitih - Vodne površine (V) sadržaja poslovnih djelatnosti (uslužnih, trgovačkih i - Šumske površine (Š) komunalno-servisnih), te javnih i infrastrukturnih, a koji režimom ili načinom korištenja ne ometaju stanovanje - Poljoprivredne površine (P) kao osnovnu funkciju (uredski prostori, razne uslužne (2) Razmještaj i veličina, te razgraničenje Planom djelatnosti, pošte, banke, trgovine, ugostiteljstvo i određenih namjena površina iz stavka 1. ovog članka turizam, tihi obrti i servisi, javni sadržaji; ustanove prikazano je na kartografskom prikazu broj 1. »Kori- zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, predškolske i štenje i namjena površina«. Razgraničenje površina obrazovne ustanove, ustanove kulture, društvenih, po namjeni u skladu je s točnošću koja proizlazi iz političkih organizacija, vjerske zajednice, udruge i sl., mjerila 1:5000. manji sportsko-rekreacijski sadržaji, komunalne usluge i servisi, infrastrukturne građevine, prometne zgrade, javne garaže i parkirališta i druge slične namjene). Članak 5. (3) Mješovita pretežito stambena namjena (M1) (1) Površine stambene namjene (S) određene su obuhvaća i tkz. potencijalno opasne poslovne djelat- za smještaj stambenih građevina - individualnih stam- nosti (servis automobila, ugostiteljske djelatnosti s benih građevina i (manjih) višestambenih građevina. glazbom, zgrade za zabavu, prodajne salone, tržnice, (2) U sklopu stambene namjene (S) mogu se graditi komunalne usluge i servise; zanatske i proizvodne i uređivati prostori za sadržaje koji su kompatibilni radionice - limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, osnovnoj stambenoj namjeni (koji režimom ili nači- stolarije i slično) ukoliko ih je moguće locirati bez nom korištenja ne ometaju stanovanje kao osnovnu utjecaja na susjedne građevine, odnosno tako da budu funkciju): manji poslovni i javni sadržaji - uredski zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose prostori, prostori u kojima se obavljaju razne usluž- na zaštitu okoliša. 264 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

Članak 8. namjene; skladišta i servisi, kamionski terminali, ve- (1) Površine mješovite pretežito poslovne i javne letržnice, trgovački centri i prodajni saloni, komunalne namjene (M2) određene su za izgradnju višestambenih usluge i servisi, građevine za malo poduzetništvo, po- građevina, poslovnih građevina i građevina javnih i goni/radionice zanatske proizvodnje, upravne zgrade, društvenih djelatnosti. prometne zgrade, ugostiteljstvo i zgrade za zabavu i drugo. Poslovna namjena (K) obuhvaća i smještaj (2) Mješovita pretežito poslovna i javna namjena infrastrukturnih građevina i uređaja, posebno koji (M2), obuhvaća smještaj javnih i društvenih sadrža- zahtIjevaju veću površinu. ja (svih; upravni, kulturni, vjerski, obrazovni...), te (3) U sklopu poslovne namjene (K) mogu se gra- poslovnih (trgovački, uslužni i komunalno servisni) diti i uređivati i prostori za prateće (javne) sadržaje i infrastrukturnih (prometnih i komunalnih), koji ne u funkciji osnovne poslovne namjene: predškolske - ometaju funkcije javne i društvene te stambene na- dječji vrtić/jaslice, zdravstvene - ambulanta i ljekarna, mjene (npr. uredski prostori, razne uslužne djelatnosti; te sportsko-rekreacijske. intelektualne usluge, bankarske, poštanske, turističke i drugo, trgovačke djelatnosti, ugostiteljsko-turistički sadržaji, infrastrukturne građevine, javna parkirališta Članak 11. i garaže i druge slične namjene). Stambena namjena (1) Površine gospodarske proizvodno-poslovne u sklopu mješovite pretežito poslovne i javne namjene namjene (I) određene su za smještaj proizvodnih dje- (M2) planira se kao višestambena izgradnja. latnosti industrijske i zanatske proizvodnje, te poslovnih trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja. Članak 8.a. (2) U sklopu proizvodno-poslovne namjene mogu se graditi građevine i uređivati prostori za proizvodnu Površine mješovite namjene (M) mogu biti površine industrijsku (pogoni i kompleksi značajnijih kapaciteta) pretežito stambene namjene (M1) ili povšine pretežito i proizvodnu zanatsku namjenu (pogoni i kompleksi poslovne i javne namjene (M2) te se unutar njih mogu malog i srednjeg poduzetništva), te za sve vrste po- smjestiti sadržaji u skladu s člancima 7. i 8. Odredbi slovnih djelatnosti komunalno-servisne, trgovačke i ovog Plana. uslužne namjene, posebno koji su značajniji korisnici prostora (skladišta i servisi, kamionski terminali, ve- Članak 9. letržnice, trgovački centri, klaonice, pilane, upravne zgrade, uslužni sadržaji i drugo). Proizvodno-poslovna (1) Površine javne i društvene namjene (D) namjena (I) obuhvaća i smještaj infrastrukturnih gra- određene su za smještaju građevina i sadržaja javnih đevina i uređaja, koji zahtIjevaju značajnije površine. i društvenih djelatnosti. (3) U sklopu gospodarske namjene (I) mogu se (2) Pod društvenim (javnim) djelatnostima podra- graditi i uređivati i prostori za prateće (javne) sadržaje: zumijevaju se sadržaji za: upravne djelatnosti (javne predškolske - dječji vrtić/jaslice, zdravstvene - ambu- službe gradske uprave i županijske ispostave i dr.), lanta i ljekarna, te sportsko-rekreacijske. odgoj i obrazovanje (predškolske i školske, visokoš- kolske i znanstvene ustanove, đački domovi i slično), zdravstvo i socijalnu skrb (dom zdravlja, ambulanta, Članak 12. ljekarna, domovi za starije i sl.), kulturne i društvene (1) Površina sportsko-rekreacijske namjene (R1) organizacije, udruge i sl. (knjižnica, čitaonica, muzej, određena je za smještaj različitih sportsko-rekreacijskih galerija, kino, prostori političkih i vjerskih udruga i sadržaja; sportskih građevina i rekreacijskih sadržaja udruga građana i društava; kulturno umjetničkih i sl.), s pomoćnim građevinama, te uz njih kompatibilnih javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.), vjerski pratećih sadržaja kojima se upotpunjuje i kvalitativno sadržaji (crkve, kapele, pastoralni centar i slično). dopunjuje osnovna namjena (trgovačkih, uslužnih, (3) Površine javne i društvene namjene na kar- zabavnih). tografskom prikazu razgraničene su za pretežite (2) Pratećim sadržajima unutar površina sportsko- namjene: upravna (D1), socijalna (D2), zdravstvena rekreacijske namjene (R1) smatraju se trgovački, (D3), predškolska (D4), školska (D5), kulturna (D6), uslužni, zabavni, ugostiteljsko-turistički, komunalni i vjerska (D7), arheološki park (D8). slični sadržaji u funkciji osnovne namjene. (4) U sklopu površina javne i društvene namje- (3) Površine za rekreacijsku namjenu (R2) namije- ne mogu se planirati i druge djelatnosti; poslovne njene su sportskoj rekreaciji; planiraju se za uređenje uslužne, trgovačke, ugostiteljsko-turističke, sportsko u svrhu rekreacijskih aktivnosti to jest za smještaj rekreacijske i slično, odnosno djelatnosti koje su različitih rekreativnih sadržaja. kompatibilne osnovnoj namjeni i ne ometaju funkciju javne i društvenu namjene. Članak 13. (1) Javne zelene površine određene su kao par- Članak 10. kovne (Z1) i zaštitne (Z) zelene površine. (1) Površine gospodarske poslovne namjene (K) (2) Parkovne zelene površine (Z1) su javni hortikul- određene su za smještaj poslovnih djelatnosti komu- turno uređeni prostori sa sadržajima temeljno ekoloških nalno servisne, trgovačke i uslužne namjene. obilježja, namijenjeni šetnji i odmoru. (2) U sklopu poslovne namjene (K) mogu se graditi (3) Zaštitne zelene površine (Z) su površine izvor- građevine i uređivati prostori za sve vrste poslovnih nog prirodnog ili kultiviranog krajobraza određene radi djelatnosti komunalno-servisne, trgovačke i uslužne potrebe zaštite i uređenja okoliša. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 265

(4) Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu - smještaja stambene namjene (iz točke 5.), namjenu mogu se uređivati kao parkovne i zaštitne - uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i zelene površine. opremanja javne i komunalne infrastrukturne mreže s pripadajućim objektima i površinama Članak 14. (iz točke 6.), Površina groblja (+) određena je za smještaj - uređenja javnih zelenih površina (iz točke 7) građevina osnovne namjene iz posebnog propisa nisu propisane drugačije odrednice. (građevine za ukop) i pratećih sadržaja u funkciji (3) Opći i posebni lokacijski uvjeti primjenjuju se osnovne namjene, uz uvjete i na način koji su određeni ukoliko mjerama: posebnim propisima. - zaštite prirodnih i kulturno- povijesnih cjelina i građevina i ambijenTalnih vrijednosti (iz točke Članak 15. 8), (1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) određene - sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (iz su kao površine prometnog infrastrukturnog sustava točke 10), za željeznički i cestovni promet. - provedbe Plana (iz točke 11), (2) Na kartografskom prikazu broj 1., definirane su - zaštite od prirodnih i drugih nesreća (iz točke kao koridori i površine za smještaj prometne cestovne 12), i željezničke infrastrukture (a posebno su označene površine javnih prometnih terminala - željezničkog (ŽK) nisu propisane drugačije odrednice. i autobusnog (AK) kolodvora te javnih parkirališta (P)). (3) Prometne površine mogu se planirati u sklopu Članak 19. površina određenih za drugu osnovnu namjenu. (1) Određuje se za građevnu česticu: - građevna čestica mora imati površinu i oblik Članak 16. koji omogućava njeno funkcionalno i racional- (1) Vodne površine (V) su vodne površine - jeze- no korištenje i izgradnju u skladu s uvjetima ra/bajeri i vodotoci s inundacijskim pojasom - rijeka propisanih Planom Bednja te ostali potoci i kanali unutar obuhvata Plana - u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima u sustavu vodnog dobra. naselja, kod interpolacije na lokacijama gdje ne (2) Vodne površine mogu se koristiti za sport i postoji mogućnost formiranja najmanje propisane rekreaciju (sportski ribolov, rekreacija na vodi), te za građevne čestice (kada su susjedne građevne gospodarenje (ribogojstvo). čestice u uličnom potezu već izgrađene), do- zvoljava se smještaj građevina i na građevnoj čestici manjoj od najmanje propisane uz pošti- Članak 17. vanje ostalih uvjeta za uređenje prostora (1) Šumske površine namijenjene su gospodare- - u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima nju, lovstvu i zaštiti zemljišta, vodnih tokova i naselja, naselja, kod interpolacije, na lokacijama sa već te smještaju infrastrukturnih građevina i građevina iz provedenom parcelacijom za novu izgradnju ili posebnih propisa. kada je postojeća katastarska čestica površi- (2) Poljoprivredne površine namijenjene su pr- ne veće od najveće propisane, a preostali dio venstveno poljoprivrednoj djelatnosti te smještaju infra- nema uvjeta za formiranje građevne čestice, strukturnih građevina i građevina iz posebnih propisa. dozvoljava se veća površina građevne čestice; kig i kis izračunava se za propisanu veličinu 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA - građevinska čestica ne može se osnivati i uređivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni Opći uvjeti smještaja građevina i uređenja protok vode ili pristup vodotoku, odnosno na prostora način kojim bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili propusnu moć Članak 18. vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i pripadajući mu zemljišni pojas (vodno dobro) (1) Za uređenje prostora, bilo izgradnjom ili re- konstrukcijom građevina ili uređenjem zemljišta, te - ako građevinska čestica graniči s vodotokom, obavljanjem drugih radova kojim se mijenja stanje u udaljenost regulacijske linije građevinske čestice prostoru, određuju se opći (lokacijski) uvjeti. Općim od granice vodnog dobra (vodotok i pripadaju- lokacijskim uvjetima određuju se uvjeti uređenja pro- ći mu zemljišni pojas) ne može biti manja od stora za građevine svih namjena. 5,0 m, osim ako nadležno tijelo za gospodarenje ili upravljanje vodama ne odredi izuzetak. (2) Opći (lokacijski) uvjeti uređenja prostora (iz ove točke 2) primjenjuju se ukoliko posebnim (loka- cijskim) uvjetima: Članak 20. - smještaja gospodarskih djelatnosti (iz točke 3), (1) Određuje se za uređenje građevne čestice: - smještaja javnih i društvenih djelatnosti (iz točke - uređenjem građevinske čestice odnosno uređe- 4), njem okoliša na parceli treba ostvariti kvalitetno 266 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

uklapanje građevina i kvalitetan kontakt sa najmanje 5,0 m. Iznimno, u već izgrađenim okolnim prostorom i u pretežito izgrađenim dijelovima naselja, - građevna čestica mora biti uređena na način da udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi se osigura nesmetan pristup interventnih vozila kolnika prometne površine može biti i manja, svim građevinama i biti uređena tako da udovo- ovisno o prostornim mogućnostima i mjesnim ljava svim tehničko-tehnološkim, sigurnosnim prilikama, uvažavajući pretežito formirani pravac i zahtjevima koji proizlaze iz važeće zakonske izgrađenih ograda. U pretežito neizgrađenim regulative dijelovima naselja vanjskog ruba ulične ograde od osi kolnika prometne površine ne može biti - najmanje 20% površine građevinske čestice manja od 3,0 m mora biti u prirodnom terenu (ozelenjeno) - nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih - ograda se može podizati prema prometnoj završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo površini najveće visine 1,6 m i prema susjed- ugroziti ljudski život kao i postavljanje ograda nim česticama najveće ukupne visine 2,0 m i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slo- (od toga puni parapet visine max 0,75 m); dio bodan prolaz uz vodotoke, te koji bi smanjili ulične ograde iznad punog podnožja mora propusnu moć bujica ili na drugi način ugrozili biti providno; ogradu je moguće izvesti i kao vodno dobro zeleni nasad (živica); visina ograde mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na - teren oko građevina, potporne zidove, terase svakom pojedinom mjestu uz ogradu; u visinu i sl. treba izvesti na način da se ne promijeni ogradnog zida ne ubraja se potporni zid prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina - ograde mogu biti i više kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja - najveća visina potpornog zida ne može biti veća (trafostanice, crpne stanice, skladišta, športska od 2,0 m; u slučaju da je potrebno izgraditi igrališta i slično) ili stvaranja urbane slike ulice/ potporni zid veće visine, tada je isti potrebno trga i kada mogu biti i drugačije izvedene od izvesti u terasama, s horizontalnom udaljeno- prethodno određenog šću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. - ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na prometnu površinu, prema uvjetima tijela koja upravljaju predmetnom prometnicom, Članak 21. a za nerazvrstane ceste ulična ograda podiže (1) Na građevnoj čestici osigurava se smještaj po- se iza regulacijskog pravca s udaljenošću trebnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) vanjskog ruba ulične ograde od osi ulice od sukladno sljedećim normativima:

namjena - djelatnost ...... potreban broj PGM (parkirališnih / garažnih mjesta)

Proizvodna ……………………………………...... 0,45 na 1 zaposlenika Poslovna-uredi, banka, pošta i sl...... 2 na 100 m2 bruto površine prostora/građevine Poslovna-trgovina …………………………...... 3 na 50 m2 bruto površine prostora/građevine ...... 7 na 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine ...... 4 na 100 m2 bruto površine prostora/građevine Poslovna-usluge...... 4 na 100 m2 bruto površine građevine Turistička-hotel, motel, pansion i sl...... 3 na 100 m2 bruto površine građevine Ugostiteljska...... 3 na 30 m2 bruto površine građevine ...... 7 na 30 - 100 m2 bruto površine građevine ...... 4 na 100 m2 bruto površine građevine Športsko-rekreacijska...... 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika Javna-višenamjenska dvorana...... 0,15 na 1 posjetitelja i 1 bus parking/100 posjetitelja Javna-predškolska i školska...... 2 na 1 zaposlenika Javna-zdravstvena, socijalna...... 2 na 100 m2 bruto površine građevine Javna-vjerska...... 0,10 na 1 korisnika Stambena...... 1/1,5 na 1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...)

- smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta dijelovima) užeg gradskog područja, kada se može se uz suglasnost tijela uprave nadležnog smještaj potrebnog broja PGM ne može osigurati za promet planirati i na javnim površinama u kao prethodno određeno, prostor za smještaj koridoru prometnica potrebnog broja PGM može se planirati na za- - izuzetno, Detaljnim planom ili u dovršenim i sebnoj parceli u neposrednoj blizini odnosno na pretežito dovršenim dijelovima (izgrađenim udaljenosti do najviše 150 m (može se planirati Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 267

i kao skupni za više korisnika na izdvojenoj se na susjednoj građevnoj čestici nalazi javna građevnoj čestici); uvjeti smještaja su isti kao površina (javni put, zelenilo i slično); otvorima za javna parkirališta i garaže iz članka 50. se ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom - za sadržaje propisane posebnim propisom o maksimalne veličine 60 x 60 cm izvedena kao osiguranju pristupačnosti osobama s invalidi- fiksna ili otklopna s otvaranjem oko horizontal- tetom i smanjenom pokretljivošću potrebno je ne osi prema unutra do max 45°, dijelovi zida osigurati parkirališna mjesta za takve osobe od staklene opeke, ventilacijski otvori najšireg dimenzija i smještaja propisanih prema tom promjera 20 cm to jest stranice 15 cm kroz koje posebnom propisu. se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt - udaljenost građevine od regulacijskog pravca Članak 22. ne može biti manja od 5,0 metara (1) Određuje se za priključak građevne čestice - u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima : na prometnu i komunalnu infrastrukturu naselja može se dozvoliti i manja udaljenost - građevna čestica mora imati osiguran pristup od regulacijskog pravca, ali ne manja od već na prometnu površinu minimalne širine 3,0 m pretežito formiranog uličnog građevinskog pravca - u slučaju kada se građevna čestica nalazi uz sa zatečenom izgradnjom u potezu spoj ulica različitog značaja, prilaz s te čestice - izvan gradivog dijela građevne čestice, odno- na prometnu površinu ostvaruje se preko ulice sno izvan građevnog pravca mogu se izvoditi nižeg značaja građevni elementi na višim etažama kao što su - prilaz s građevinske čestice na prometnu površinu zakloni nad ulazom, vijenci, oluci i slično, pri- treba urediti tako da se ne ugrožava odvijanje ključni elementi infrastrukture, kao i privremeni prometa na javnoj prometnoj površini građevni elementi; pergole, tende, reklamni - služnost za kolni prilaz na građevnu česticu panoi i slično, sve u okviru građevne čestice. može se utvrđivati u slučajevima građevnih čestica koje se nalaze unutar dovršenih i pre- Članak 24. težito dovršenih dijelova naselja, a koje nemaju (1) Određuje se za udaljenost između građevina: neposredan prilaz na prometnu površinu, a isti se ne može ishoditi - udaljenost između građevina treba biti najmanje jednaka visini više građevine, a najmanje 4,0 m - komunalno infrastrukturno opremanje građevne (visina se mjeri na zabatnoj strani od sljemena čestice (telekomunikacije, plinoopskrba, elektro- krovišta do konačno zaravnanog i uređenog opskrba, vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje terena, a na ostalim stranama mjeri se kao otpada) obavlja se na način i uz uvjete propisane visina V iz članka 3.), od nadležnih tijela, uz primjenu odgovarajućih posebnih propisa, kao i uobičajenih pravila - u slučaju izgradnje građevina na manjoj me- struke u postupku izdavanja provedbenog akta. đusobnoj udaljenosti, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati, - da je konstrukcija prema susjednoj građev- Članak 23. noj čestici, odnosno građevini izvedena od (1) Određuje se za smještaj građevina na gra- vatrootpornog materijala i da se požar neće đevnoj čestici: prenijeti na susjednu građevinu, - osnovne građevine se mogu graditi kao slobod- - da konstrukcija građevine ima povećani stu- nostojeće, poluugrađene ili ugrađene građevine; panj otpornosti na rušenje uslijed djelovanja građevina na krajnjim građevnim česticama elementarnih nepogoda i ratnih razaranja, građevina u nizu smatra se dvojnom građevinom - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje - pomoćni odnosno prateći sadržaji koji se grade građevine neće u većem opsegu ugroziti živo- u zasebnim građevinama mogu se graditi pri- te ljudi, niti izazvati oštećenja na susjednim slonjeni uz osnovnu građevinu na poluugrađeni građevinama. način, kao samostojeće građevine i na međi kao dvojne građevine uz uvjet da je zid prema Članak 25. istoj građevini na susjednoj građevnoj čestici izveden od vatrootpornog materijala, da nisu (1) Određuje se za oblikovanje građevina: izvedeni nikakvi otvori prema susjednoj česti- - visina građevina iz posebnih uvjeta utvrđuje se ci, da se odvod krovne vode i snijega riješi na brojem etaža E i visinom V iz članka 3. pripadajuću građevnu česticu - visine dijelova građevina mogu biti i veće od - udaljenost slobodnostojećih građevina i dijelova onih propisanih posebnim uvjetima ukoliko to građevine od susjedne međe može biti i manja funkcija građevina ili tehnološki proces koji se u od propisane posebnim uvjetima, ali ne manja njima obavlja iziskuje (silos, zvonik, vatrogasni od 1,0 m, uz uvjet da je postignut propisan toranj, dimnjak, kotlovnica, rashladni uređaji, razmak između građevina strojarnica dizala i slično) - na dijelu građevine koja je izgrađena na uda- - najveća visina pomoćnih građevina je prizemna, ljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne uz mogućnost izgradnje podruma/suterena i mogu se projektirati niti izvoditi otvori, osim ako potkrovlja (E=Po/Su+Pr+Pk) odnosno max visina 268 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

V = 6,0 m; visina pomoćnih građevina može biti - septičke jame i sabirne jame i građevine za i veća ukoliko to uvjetuje njihova funkcija, ali opskrbu vodom moraju se izvoditi tako da mora biti usklađena sa osnovnom građevinom udovoljavaju sanitarno- tehničkim i higijenskim to jest ne smije nadvisiti osnovnu građevinu uvjetima iz posebnih propisa. - nova izgradnja treba se primjerenom strukturom, arhitektonskim oblikovanjem i odabirom mate- Članak 27. rijala sukladno posebnostima funkcije uklopiti (1) Određuje se za postojeću izgradnju: u postojeću naseljsku strukturu - na postojećim građevinama i čija je namjena - oblikovanje građevina, te upotrijebljeni građe- u skladu s ovim Planom, kod rekonstrukcije vinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni postojeće građevine ili zamjene postojeće značenju lokacije i podneblju građevine novom, dozvoljava se zadržavanje - najveći dozvoljeni nagib krovišta kod izvedbe postojećih lokacijskih uvjeta koji izlaze iz okvira ° kosih krovnih konstrukcija je do 45 lokacijskih uvjeta propisanih ovim Planom - prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini - na postojećim građevinama čija je namjena krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni protivna namjeni određenoj ovim Planom (a ne otvori u kosini krova (krovne kućice) sa svojom predviđa se njihovo uklanjanje), kod rekonstrukcije krovnom konstrukcijom postojeće građevine dozvoljava se zadržavanje - na krovu je moguća izvedba konstruktivnih postojećih lokacijskih uvjeta (rekonstrukcija se zahvata za iskorištavanje vjetra, sunca i slič- izvodi u gabaritima postojeće građevine); gradnja nih alternativnih izvora energije, sve u okviru zamjenskih građevina izvodi se po pravilima za gradivog dijela građevne čestice novu izgradnju - građevine i sadržaji iz posebnog propisa o osi- - izuzetno kod rekonstrukcije neophodne za guranju pristupačnosti osobama s invaliditetom funkcioniranje građevine kada se rekonstrukcija i smanjenom pokretljivošću moraju biti izvedene postojeće građevine izvodi radi osiguravanje u skladu s posebnim propisom. neophodnih uvjeta života i rada, može se do- zvoliti dogradnja do 5% GBP pod uvjetom da se dogradnjom ne pogoršavaju uvjeti susjednih Članak 26. građevina. (1) Određuje se za komunalno infrastrukturno opremanje građevine: Članak 28. - priključivanje građevina na komunalne i infra- strukturne mreže (elektronička komunikacijska (1) Određuje se za privremene građevine: infrastruktura, plinoopskrba, elektroopskrba, - za privremene građevine to jest montažno- vodoopskrba, odvodnje otpadnih voda) obavlja demontažne (preseljive) građevine tipa; kiosci, se na način i uz uvjete propisane od nadležnih paviljoni, zakloni i nadstrešnice, terase ugosti- tijela, uz primjenu odgovarajućih posebnih pro- teljskih objekata i slične privremene građevine, pisa, kao i uobičajenih pravila struke u postupku te za informativne i oglasne stupove, oglasne izdavanja provedbenog akta reklamne ormariće, reklamne panoe, satove, - u dijelovima gdje nije dovršena vodovodna fontane, skulpture, elemente dječjih igrališta i mreža opskrba pitkom vodom se rješava na drugu sličnu opremu, uvjete smještaja i obliko- higijenski način prema mjesnim prilikama i vanja odredit će upravni odjel Grada nadležan sanitarno tehničkim uvjetima za stambeno-komunalne djelatnosti i uređenje prostora u suglasnosti s nadležnim javnim - u dijelovima gdje nije dovršen kanalizacijski službama sustav, odvodnje otpadnih voda rješava se na način predviđen Odlukom o odvodnji - ostale privremene građevine za potrebe saj- mova i javnih manifestacija mogu se graditi, - ako se odvodnja rješava putem septičkih jama odnosno postavljati sukladno gradskoj Odluci ili sabirnih jama, septička odnosno sabirna jama o komunalnom redu mora se graditi tako da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez - građevine za mjerenja pojedinih elemenata u teškoća i da je udaljena od susjedne međe prostoru (npr. kakvoće zraka, radioloških veliči- najmanje 5,0 m odnosno najmanje 1,0 m ako na, vodostaja rijeka i dr., te istražna mjerenja) se na toj dubini susjedne čestice gradi ili je u pravilu se grade prema tipskim projektima i izgrađena ista građevina ili ukoliko se radi o na pogodnim lokacijama za mjerenje, a Planom rekonstrukciji postojeće ili izgradnji zamjenske se za njih ne definiraju posebni uvjeti. građevine; septička/sabirna jama mora biti ni- zvodno i najmanje 15,0 m udaljena od građevina 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH za opskrbu pitkom vodom (cisterne i rezervoari, DJELATNOSTI bunari, izvori i slično) - septičke i sabirne jame i građevine za opskrbu vodom ne uračunavaju se u izgrađenost građevne Članak 29. čestice ukoliko su ukopane u teren odnosno do (1) Utvrđuju se uvjeti smještaja i načina gradnje visine građevinskog dijela do maksimalno 1,0 m građevina gospodarskih proizvodnih i poslovnih mjereno od najniže kote konačno zaravnanog djelatnosti u sklopu površina gospodarske namjene terena neposredno uz tu građevinu (oznaka I) i poslovne namjene (oznaka (K): Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 269

- proizvodne i poslovne djelatnosti u sklopu povr- ambulanta i ljekarna, te sportsko-rekreacijske šina gospodarske namjene (I) su kao iz članka namjene; prateći sadržaji u građevinama mogu 11. biti do 10% ukupnog GBP - poslovne djelatnosti u sklopu površina poslovne - izuzetno, navedeni prateći sadržaji iz prethod- namjene (K) su kao iz članka 10. nog stavka u funkciji gospodarske/poslovne - na građevnoj čestici mogu se graditi građevine zone, mogu se graditi kao osnovna namjena i kompleksi građevina (mogu se graditi osnovne na zasebnim građevnim česticama, sukladno građevine i uz iste prateće i pomoćne građe- uvjetima za izgradnju tih građevina iz članka vine i uređivati vanjski prostori za obavljanje 33. odnosno članka 34. za sportsko-rekreacijsku djelatnosti) namjenu - najmanja veličina građevne čestice je 1500 m2, - stambena namjena može se planirati samo izni- najmanja širina građevne čestice je 20 m mno za potrebe stanovanja vlasnika/uposlenih djelatnika do max 5% GBP osnovne gospodarske/ - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice poslovne namjene odnosno do najviše 200 m2. (kig) iznosi 0,5 - izuzetno, u dovršenim i pretežito dovršenim Članak 30. dijelovima odnosno na građevnoj čestici sa (1) Utvrđuju se uvjeti smještaja i načina gradnje postojećom izgradnjom, kod rekonstrukcije građevina poslovnih djelatnosti u sklopu površina odnosno dogradnje neophodne za obavljanje mješovite namjene (M1 i M2) i stambene namjene (S): djelatnosti najveći koeficijent izgrađenosti (kig) može biti 0,6 - poslovne djelatnosti u sklopu površina mješovite namjene (M1) su kao iz članka 7. - najveći koeficijent iskorištenosti građevinske čestice (kis) je 2,0 - poslovne djelatnosti u sklopu površina mješovite namjene (M2) su kao iz članka 8. - najveća etažna visina građevina je E=Po/ Su+Pr+3kat+Pk; najviša visina V može biti - poslovne djelatnosti u sklopu površina stambene 16,0 m, a iznimno i više za pojedine dijelove namjene (S) su kao iz članka 5. građevine ukoliko to zahtjeva proizvodno-teh- - na građevnoj čestici može se graditi poslovna nološki proces ili funkcija građevine građevina i mogu se graditi i uređivati prostori - da građevine budu izgrađene na samostojeći za pomoćne i prateće sadržaje te uređivati vanj- način u odnosu na građevine na susjednim ski prostori za obavljanje djelatnosti; pomoćni građevnim česticama i prateći sadržaji mogu biti u sklopu osnovne građevine i/ili u zasebnim građevinama uz - najmanja udaljenost građevina od susjednih osnovnu građevinu (građevni kompleks) čestica mora biti veća ili jednaka polovici njezine - najmanja veličina građevne čestice je 600 m2, visine, ali ne manja od 5,0 m minimalna širina građevne čestice je 15,0 m - udaljenost proizvodne građevine (odnosi se i - najveća veličina građevne čestice je 5000 m2, a na poslovne građevine kao i vanjske prostore kada je to nužno za poslovnu djelatnost najveća za rad ako služe za obavljanje potencijalno veličina građevne čestice može biti do 8000 m2 opasne djelatnosti) od građevina druge namjene na susjednim česticama mora biti najmanje 30,0 m - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5 za čestice do 5000 m2, a za čestice veće od 5000 - da se prema susjednoj građevinskoj čestici m2 najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,4; stambene i javne namjene uredi zeleni pojas najmanji koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,1 (tampon visokog zelenila) u širini minimalno 5,0 m - najveći koeficijent iskorištenosti građevinske čestice (kis) je 2,0 - građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine - da građevine koje se grade u sklopu stambene kolnika 5,5 m namjene S budu izgrađene na samostojeći način u odnosu na građevine na susjednim građevnim - prostor za potrebna parkirališna mjesta osigurava česticama se na parceli prema normativima iz članka 21. - najmanja udaljenost samostojeće građevine - najmanje 20% površine građevne čestice mora od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka biti u prirodnom terenu (ozelenjeno) polovici njezine visine, ali ne manja od 5,0 m - ograda građevne čestice može biti najveće visine - najveća etažna visina građevina je E=Po/ 2,5 m tako da neprovidno podnožje ograde ne Su+Pr+3kat+Pk; najviša visina V može biti 16,0 može biti više od 0,7 m m, a iznimno i više za pojedine dijelove građe- - krovovi mogu biti izvedeni kao ravni, bačvasti, vine ukoliko to zahtjeva proizvodno-tehnološki šed ili kosi nagiba od 18 do 35º, vrsta pokrova proces ili funkcija građevine. Za izgradnju u i broj streha budu u skladu s namjenom i funk- prostoru užeg gradskog područja u sklopu cijom građevine površina mješovite namjene najveća etažna - na građevnoj čestici mogu se graditi i uređivati visina je E=Po/Su+Pr+5kat+Pk odnosno visina prostori za prateće (javne) sadržaje u funkci- V je do 21,0 m ji korisnika gospodarske/poslovne namjene: - najveća visina V pratećih i pomoćnih građevina predškolske - dječji vrtić/jaslice, zdravstvene - može biti do 10,0 m i mora biti usklađena s 270 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

osnovnom poslovnom građevinom s kojom čine su svojom namjenom spojivi sa osnovnom funkcionalnu cjelinu (to jest ne smije nadvisiti djelatnošću i ne ometaju funkcioniranje su- osnovnu građevinu) sjednih građevina; prateći sadržaji mogu - u sklopu poslovne izgradnje mogu se kao prateći biti do 30% ukupnog GBP; ako se uređuju u sadržaji planirati i kompatibilne djelatnosti druge zasebnim (pratećim) građevinama najveća namjene - javne, prometne, komunalne (kao iz etažna visina je E=Po/Su+Pr+Pk odnosno članka 7. stavak 2. za izgradnju u sklopu povr- max visina V= 6,0 m šina M1, članka 8. stavak 2. u sklopu površina - za građevine tipa pansion, guest house M2 i članka 5. stavak 2. u sklopu površina S); odnosno manje pojedinačne ugostiteljsko- GBP tih pratećih sadržaja ne može biti veći od turističke smještajne građevine primjenjuju GBP osnovne poslovne namjene se uvjeti smještaja i izgradnje određenim za - stambena namjena može se planirati do max individualne stambene građevine u skladu s 5% GBP osnovne poslovne namjene člankom 37. ovih Odredbi - građevna čestica mora imati osiguran pristup - za izgradnju poslovnih djelatnosti unutar po- na javnu prometnu površinu najmanje širine dručja reguliranih detaljnim planom uređenja, kolnika 5,5 m mogu se tim detaljnim planom odrediti drugačiji posebni uvjeti (način gradnje, veličine parcela, - prostor za potrebna parkirališna mjesta osigu- kis i kig, visina građevina, udaljenosti i drugo); rava se sukladno kao određeno u članku 21. ti uvjeti kao određeno mjerama provedbe Plana - najmanje 20% površine građevine čestice mora iz članka 69., mogu izlaziti iz okvira posebnih biti u prirodnom terenu/hortikulturno uređeno lokacijskih uvjeta iz ovog stavka. - ograda građevne čestice može biti najveće visine 2,5 m tako da neprovidno podnožje ograde ne Članak 31. može biti više od 0,75 m (1) Za smještaj gospodarskih djelatnosti koje se - na građevnoj čestici mogu se uređivati površine sukladno posebnim propisima mogu planirati sportsko-rekreacijske namjene to jest otvorena izvan u funkciji sportska igrališta; uz ova igrališta omogućuje se površina za izgradnju obavljanja poljo- postavljanje zaštitnih ograda propisane visine privrednih djelatnosti određuju se slijedeći uvjeti: - u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti - za potencijalno opasne poslovne djelatnosti koje je moguće planirati u sklopu mješovite na- može se planirati smještaj pomoćnih gospodarskih mjene M1 (kao određeno člankom 7. stavak 3.) građevina - spremišta, staklenika i plastenika, i stambene namjene S (kao određeno člankom ribnjaka i pčelinjaka 5. stavak 3.) propisuju se i slijedeći posebni - pomoćne gospodarske građevine - spremišta uvjeti smještaja: na poljoprivrednim površinama (spremišta - udaljenost građevine u kojoj se obavlja opasna alata i/ili za potrebe privremenog skladištenje djelatnost (odnosi se i na vanjske prostore poljoprivrednih proizvoda u voćnjacima, vinogra- za rad ako služi za obavljanje potencijalno dima, povrtnjacima…), mogu se postavljati na opasne djelatnosti) od građevina na susjednim poljoprivrednim površinama u sklopu obiteljskog česticama druge namjene (osim od proizvodnih poljoprivrednog gospodarstva kao montažne 2 i poslovnih građevina u kojima se obavljaju prizemne drvene građevine veličine do 12,0 m potencijalno opasne djelatnosti) mora biti (visina V je do 3 m, maksimalni nagib krovišta je najmanje 20,0 m do 45º), pod uvjetom da poljoprivredna površina nije manja od 2000 m2 - na građevnim česticama tkz. opasnih djelatnosti treba se prema susjednoj građevinskoj čestici - oblikovanje spremišta iz prethodnog stavka mora stambene i javne namjene urediti zeleni pojas biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradici- (tampon visokog zelenila) u širini minimalno jom; najveća visina V je do 3,0 m, maksimalni 5,0 m nagib krovišta je do 45º; udaljenost spremišta od granice posjeda ne može biti manja od - pratećim sadržajima smatraju se kompatibilne 3 m, a međusobna udaljenost spremišta koja prometne i komunalne djelatnosti su izgrađena na susjednim česticama ne može - za gradnju građevina poslovne ugostitelj- biti manja od 6,0 m sko-turističke djelatnosti tipa hotel, motel, - staklenici i plastenici (za uzgoj voća, povrća, hostel, pansion, guest house i slično (građevina sadnica i ukrasnih biljaka, uzgajališta puževa, smještajnog tipa vrste, kategorije i standarda glista i slično) mogu se graditi na poljopri- utvrđenog posebnim propisom) određuju se i vrednom površinama kao montažne građevi- slijedeći posebni uvjeti smještaja: ne lagane konstrukcije obložene staklenim ili - najmanja veličina građevne čestice je 500 m2 plastičnim površinama, maksimalne etažne - da gustoća kapaciteta ne prelazi 100 ležaja/ visine E=Prizemlje; maksimalne visine V= 5,0 ha m (iznimno i više ako to zahtjeva vrsta uzgoja) - pratećim sadržajima smatraju se manji sport- - uz staklenike i plastenike mogu se graditi i prateći sko-rekreacijski sadržaji (teretana, fitnes, sadržaji - građevine za potrebe uzgoja; bazeni, gym, kuglanje, boćanje, bazen, tenis i slično) cisterne za vodu, skladište sadnog materijala i uslužni i slični sadržaji kompatibilni osnovnoj i gnojiva i slično, te druge pomoćne građevine namjeni (uslužni saloni; frizerski, kozmetički, u funkciji osnovne namjene (spremišta za pri- saune, masaže i slično), to jest sadržaji koji vremeno skladištenje poljoprivrednih proizvoda, Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 271

spremišta alata i slično, a u sklopu kojih se mogu tuje se kao građevine veličine do najviše GBP planirati i manji trgovački sadržaji - isključivo 200 m2, pratećim sadržajima u građevini lovačkog prodaja proizvoda sa te lokacije); prateći i po- doma podrazumijevaju se manji ugostiteljski i moćni sadržaji mogu biti do najviše 10% GBP; trgovački sadržaji. za izgradnju ovih građevina primjenjuju se uvjeti smještaja kao u sklopu površina gospodarske/ poslovne namjene, s tim da je najveća visina 4. UVJETI SMJEŠTAJA JAVNIH V= 5,0 m (E= Pr) I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI - ribnjaci za uzgoj mogu se planirati temeljem posebnih odobrenja sukladno zakonskim propi- 4.1. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti sima, na neplodnom poljoprivrednom tlu, te na napuštenim koritima i rukavcima rijeka i potoka; minimalna površina ribnjaka (vodna površina/ Članak 33. površina bazena ribnjaka) je 1000 m2; (1) Određuju se slijedeći uvjeti smještaja i načina - uz ribnjake se mogu graditi i prateći sadržaji u gradnje građevina za društvene djelatnosti: funkciji ribnjaka - građevine za potrebe uzgoja • pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju i skladištenja, te druge pomoćne građevine u se sadržaji za javnu i društvenu namjenu kao funkciji osnovne namjene (spremišta alata, vo- iz članka 9. (stavka 2.) zila i čamaca, prostori za boravak zaposlenika • površina građevne čestice za javnu i društve- i slično); dopustivi prateći sadržaji su i manji nu namjenu utvrđuje se shodno potrebama te ugostiteljski i trgovački sadržaji isključivo vezani građevine i u pravilu obuhvaća zemljište ispod za lokaciju/namjenu ribnjaka (ribička kuća, riblji građevine i zemljište potrebno za redovitu restoran, prodaja ribe i slično); za izgradnju uporabu građevine ovih građevina primjenjuju se uvjeti smještaja kao u sklopu površina gospodarske/poslovne • za smještaj sadržaja javne i društvene namjene namjene do maksimalno GBP 10m2/100m2 po- određene su površine javne namjene D (sve vršine ribnjaka (vodne površine); maksimalna kao određeno u članku 9) i površine mješovito visina V= 5,0 m (E=Pr), a površina na kojoj se namjene M2 i M1 (sve kao određeno u članku planira smještaj građevina mora biti neposredno 8. i 7.) uz lokaciju ribnjaka • javna i društvena namjena može se planirati kao - za smještaj pčelinjaka, primjenjuju se uvjeti iz osnovna namjena i u sklopu površina stambene posebnog propisa o pčelarenju - važeći Pra- namjene S na građevnim česticama do najviše vilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše. 5000 m2 uz uvjet da se planira kao samostojeća U sklopu pčelinjaka nije dozvoljena izgradnja izgradnja u odnosu na građevine na susjed- pratećih građevina. nim česticama i da je najveća etažna visina E=Po/Su+Pr+2kat+Pk to jest najveća visina V= 13,5 m Članak 32. • na građevnoj čestici za javnu i društvenu na- (1) Za smještaj gospodarskih djelatnosti koje se mjenu moguće je smjestiti građevinu društvenih sukladno posebnim propisima mogu planirati izvan djelatnosti i uz nju pomoćne građevine u funkciji površina za izgradnju u funkciji šumarstva i lovstva određuju se slijedeći uvjeti: osnovne građevine - unutar šuma i šumskog zemljišta omogućuju se • najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5 osim zahvati u prostoru koji su u funkciji korištenja za predškolske i školske ustanove koji iznosi i održavanja šuma i šumskog zemljišta - omo- najviše 0,4 gućava se izgradnja građevina za potrebe • najveći koeficijent iskorištenosti građevinske gospodarenja šumama; lugarnice, spremišta čestice (kis) je 2,0 osim za predškolske i školske drva i slično (gospodarenje šumama i šumskim ustanove koji iznosi najviše 1,6 zemljištem provodi se temeljem šumskogospo- • najviša etažna visina građevina javnih i društve- darske osnove) nih djelatnosti može biti E=Po/Su+Pr+2kat+Pk - unutar šuma i šumskog zemljišta omogućuju to jest najveća visina V=12,0 m, a za izgradnju se zahvati u prostoru za potrebe lovstva - u području užeg gradskog područja najveća omogućava se izgradnja lovno-gospodarskih i etažna visina je E=Po/Su+Pr+5kat+Pk odnosno lovno-tehničkih građevina; lovačke kuće, čeke, visina V je do 21,0 m hranilišta divljači i slično za potrebe lovišta i • u sklopu građevina javne i društvene namjene uzgajanje divljači (gospodarenje divljači i lovi- mogu se planirati prateći sadržaji štima provodi se temeljem lovno gospodarske osnove) • prateći sadržaji u sklopu javne i društvene na- mjene su različite djelatnosti poslovne uslužne, - Planom se uvjetuje izgradnja građevina u šumama za potrebe lovstva i gospodarenja šumama na trgovačke, ugostiteljsko-turističke, sportsko način da etažna visina građevina iznosi najviše rekreacijske namjene, odnosno djelatnosti koje dvije nadzemne etaže i to prizemlje + potkrovlje su kompatibilne osnovnoj namjeni i ne ometaju uz mogućnost izvedbe podruma ili suterena funkciju društvenu namjene tj. E=Po/Su+Pr+Pk, najveća visina V=5,5 m; • prateći sadržaji mogu biti do najviše 20% GBP, izgradnja lovačkog doma/lovačke kuće uvje- osim ugostiteljskih koji mogu biti najviše 10% 272 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

• izuzetno, GBP pratećih sportsko-rekreacijskih • na građevinskoj čestici namijenjenoj za građe- sadržaja na građevnoj čestici obrazovne i odgojne vine društvenih djelatnosti, odnosno na javnoj građevine, zdravstvene građevine, građevine prometnoj površini uz tu česticu potrebno je socijalne skrbi i slično sukladno odredbama osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za posebnog propisa, može biti i veći osobna vozila i autobuse sukladno posebnim • najmanje 20% površine građevne čestice mora normativima iz članka 21. od ukupnog broja biti uređeno kao parkovno zelenilo, a za izgrad- nju predškolskih i osnovnoškolskih građevina parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti najmanje 30%, osigurano za vozila invalida • da se građevna čestica predškolske građevine • građevine moraju biti izvedene u skladu s poseb- obvezatno ogradi providnom ogradom do visine nim propisima koji se odnose na arhitektonske od najviše 1,5 m bez detalja koji bi bili opasni barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti po djecu i ljude jedne kategorije stanovništva • građevna čestica mora imati pristup na javnu • pri projektiranju građevina preporučuju se sli- prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m jedeći orijentacijski normativi:

Bruto površina građevine Površina građevne Sadržaj (m2) čestice Dječji vrtić 3 m2/djetetu 25-35 m2/djetetu Osnovna škola 5 m2/učeniku 30-50 m2/učeniku Centar za socijalni rad - 25-30 m2/korisniku Domovi za stare 15 m2/korisniku - Dom umirovljenika 38-42 m2/korisniku 50 m2/korisniku Dom zdravlja 15 m2/stalnom stanovniku - Ambulanta 0,04 m2/stalnom stanovniku - za djelatnost društvenih i kulturnih organizacija 0,20 m2/stalnom stanovniku - za javne djelatnosti (pošte, banke i sl.) 0,10 m2/stalnom stanovniku - navedeni normativi određuju minimalne potrebe kvalitetnog opremanja

• za izgradnju javnih i društvenih djelatnosti • građevina se može rekonstruirati i dograditi na unutar područja reguliranih detaljnim planom postojećoj udaljenosti od regulacijskog pravca uređenja, mogu se tim detaljnim planom odrediti i granica susjednih čestica, odnosno može drugačiji posebni uvjeti (način gradnje, veličine se dograditi na međi sa susjednom česticom parcela, kig, kis, visine, udaljenosti i drugo); ti ukoliko je udaljenost postojeće zgrade od te uvjeti mogu kao određeno mjerama provedbe međe manja od 1,0 m uz uvjet da se zid na Plana iz članka 69., izlaziti iz okvira lokacijskih međi izvede bez otvora te kao protupožarni u uvjeta iz ovog stavka. skladu sa člankom 80. ovih Odredbi. Postojeća (2) Iznimno od uvjeta navedenih u prethodnom udaljenost od regulacijskog pravca i granica stavku, ovim Planom propisuju se posebni uvjeti za susjednih čestica može se smanjiti i zbog po- rekonstrukciju i dogradnju postojeće zgrade stare stavke toplinskog omotača zgrade, odnosno škole na kčbr. 1298/2 k.o. Ivanec za koju je planirana poboljšanja toplinskih svojstava zgrade. prenamjena u Muzej planinarstva. Prilikom rekon- (3) Manje spomeničke i vjerske građevine do strukcije i dogradnje navedene građevine propisuju najviše GBP 30 m2 (memorijalne građevine, kapelice, se sljedeći uvjeti glede izgrađenosti građevne čestice, pilovi i raspela, spomen obilježja i slično) mogu se veličine zelenih površina, potrebnog broja parkirališnih izvoditi i izvan površina za izgradnju (na poljoprivred- mjesta i udaljenosti od regulacijskog pravca i granica nim površinama/u šumama). Ove građevine se moraju susjednih čestica: ambijentalno uklapati u okoliš u kojem se izvode i • u izgrađenost navedene građevne čestice ne moraju biti najmanje 10 m udaljene od javne ceste ili uračunavaju se elementi uređenja okoliša u puta, a pilovi i raspela mogu se postavljati uz ceste i razini i iznad razine uređenog terena kao što putove na način da ne ometaju preglednost na njima su prilazne stepenice, vanjske komunikacije i i ne ugrožavaju promet. terase, potporni zidovi i sl. koji se nužno moraju formirati zbog konfiguracije terena 4.2. Uvjeti smještaja sportsko-rekreacijske • najmanje 10% površine građevne čestice mora djelatnosti biti uređeno kao parkovno zelenilo • potreban broj parkirališnih mjesta namijenjenih 4.2.1. Sportsko-rekreacijska namjena za potrebe Muzeja (uključujući mjesta za invalide i mjesto za autobus) osigurava se na javnim Članak 34. površinama u koridoru okolnih prometnica, (1) Za smještaj sportsko - rekreacijskih djelatnosti javnim parkiralištima ili javnim garažama uz određuju se slijedeći uvjeti uređenja prostora i grad- suglasnost tijela uprave nadležnog za promet nje građevina za sportsko-rekreacijsku namjenu: Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 273

- sportsko - rekreacijskim sadržajima podrazu- - se omogućuje smještaj otvorenih športskih mijevaju se sportske dvoranske građevine i igrališta na međama sportski tereni svih vrsta, veličina i kategorija - se omogućuje postavljanje providne ograde na s pomoćnim građevinama granici građevne čestice najveće visine od 2,0 - za smještaj sadržaja sportsko-rekreacijske m, odnosno zaštitnih ograda propisane visine namjene određene su površine sportsko-rekre- uz otvorena športska igrališta acijske namjene (oznaka R1) - otvorena igrališta mogu se sezonski natkriti i - sportsko-rekreacijska namjena može se planirati uz otvorena igrališta mogu se postavljati mon- kao osnovna namjena i u okvirima površina tažna gledališta (tribina), što se ne uračunava drugih namjena: javne D, mješovite namjene u koeficijent izgrađenosti M1 i M2 i stambene namjene S, te gospodarske - građevna čestica, odnosno športsko rekreacijski- I i poslovne namjene K, i to na česticama max kompleks mora imati osiguran pristup na javnu 2 veličine 5000 m prometnu površinu najmanje širine kolnika od - na građevnoj čestici sportsko-rekreacijske na- 5,5 m mjene mogu se graditi građevine i kompleksi - na građevinskoj čestici, odnosno na javnoj sportsko-rekreacijske namjene (mogu se graditi prometnoj površini uz tu česticu potrebno je osnovne građevine i uz iste prateće i pomoćne osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za građevine i uređivati vanjski prostori za obav- osobna vozila i autobuse sukladno posebnim ljanje djelatnosti) normativima iz članka 21; od ukupnog broja - najmanja površina građevne čestice za sport- parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti sko-rekreacijsku namjenu je 1000 m2 osigurano za vozila invalida - na manjoj građevnoj čestici ali ne manjoj od 500 m2 - građevine moraju biti izvedene u skladu s poseb- mogu se planirati samo pojedinačni rekreacijski nim propisima koji se odnose na arhitektonske sadržaji - otvorena sportska igrališta koja se barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti uređuju u sklopu površina druge namjene (D, jedne kategorije stanovništva M1, M2, S, I, K) i uz uvjet da je max GBP 150 - uređenje i izgradnja u sklopu SRC Jezera je 2 m za pomoćne (zakloni, garderobe, sanitarije) temeljem Detaljnog plana uređenja sportsko- i prateće (manje ugostiteljske) sadržaje; max rekreacijskog centra Jezera u Ivancu (iz članka visina V=6,0 m to jest E=Po/Su+Pr+Pk 69.) - da se planira samostojeća izgradnja u odnosu - za izgradnju sportsko-rekreacijskih djelatnosti na građevine na susjednim građevnim česticama unutar područja reguliranog detaljnim planom - najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,5, a uređenja, mogu se tim detaljnim planom odrediti najveći koeficijent iskoristivosti (kis) je 1,2 drugačiji posebni uvjeti (način gradnje, veličine - najmanje 20% površine građevne čestice, od- parcela, kig i kis, visine, udaljenosti i drugo); ti nosno cjelovito uređene površine sportsko- re- uvjeti mogu kao određeno mjerama provedbe kreacijskog kompleksa mora biti ozelenjeno Plana iz članka 69. izlaziti iz okvira lokacijskih - vodne površine unutar sportsko-rekreacijske uvjeta iz ovog stavka. namjene R1 mogu se koristiti i uređivati za sportsko-rekreacijski ribolov i rekreaciju na vodi 4.2.2. Rekreacijska namjena (za tkz. vodene sportove) - najviša visina V sportsko-rekreacijskih građevina Članak 35. može biti 14,0 m, a iznimno i više za pojedine dijelove građevine čija funkcija to zahtijeva (1) Za smještaj rekreacijskih djelatnosti određene su površine rekreacijske namjene (oznaka R2) i to: - prateći sadržaji sportsko-rekreacijske namjene smatraju se trgovački, uslužni, zabavni, ugo- - šumski predio koji se planira za uređenje kao stiteljski, komunalni i slični sadržaji u funkciji šuma za odmor i rekreaciju u sklopu športsko- osnovne namjene i mogu biti do najviše 30% rekreacijskog centra Jezera - tkz. rekreacijska ukupnog GBP, a prateći sadržaji u sklopu sport- zona Jezera i sko-rekreacijske zone Jezera u Ivancu uključuju - prostor ivanečkih bajera koji se planira za ure- i turističke građevine smještajnog tipa (hotel, đenje kao rekreacijska površina namijenjena za kamp/autokamp) kapaciteta do najviše ukupno sportski ribolov i rekreaciju - tkz. rekreacijska 100 ležaja zona Bajeri iz PPUG Ivanec, - najveća etažna visina pomoćnih građevina i a dio površina rekreacijske namjene u sklopu je tkz. građevina za prateće sadržaje ako se grade kao rekreacijske zona Punikve iz PPUG Ivanec. zasebne građevine je E=Po/Su+Pr+Pk odnosno (2) Površine rekreacijske namjene (oznaka R2) su najveća visina V je 6,0, a za smještajnu građe- površine izvornog krajobraza koje se uređuju u svrhu vinu - hotel u sklopu SRC Jezera primjenjuju rekreacijskih aktivnosti. Namijenjene su za smještaj se uvjeti smještaja za iste građevine iz članka rekreacijskih građevina i sadržaja kao što su: trim i 30. biciklističke staze, pješačke staze i šetnice, jahačke - udaljenost građevina od susjednih čestica mora staze, dječja igrališta, odmorišta, pojedinačni zaravnati biti jednaka njezinoj visini, ali ne manja od otvoreni športski tereni, strelišta, površine za športsko 4,0 m rekreacijski ribolov, rekreaciju na vodi i drugo, te uz 274 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. njih pratećih sadržaja, na način da ukupna površina - uz rekreacijske sadržaje omogućava se smje- rekreacijskih sadržaja ne prelazi 20% površine zahvata štaj pratećih sadržaja u funkciji korištenja odnosno cjelovito uređene rekreacijske površine. rekreacijskih površina; zaklona, paviljona, vidi- (3) Pratećim sadržajima iz stavka 2. ovog član- kovaca, manjih ugostiteljskih sadržaja, manjih ka podrazumijevaju se sadržaji u građevinama u trgovačkih i turističkih sadržaja (suvenirnice, funkciji korištenja rekreacijskih površina; građevine info punktovi), sadržaja u funkciji održavanja za sklanjanje i boravak izletnika, paviljoni, zakloni i rekreacijskih površina, sadržaja komunalno- skloništa, manji ugostiteljski sadržaji, komunalne gra- higijenskog standarda i drugo slično u funkciji đevine, sanitarni objekti, klupski prostori, garderobe, boravka i rekreacije u prirodi spremišta, privezišta za čamce i slično. Uvjetuje se - uvjetuje se izgradnja pratećih sadržaja kao pri- izgradnja pratećih sadržaja do građevinske bruto po- vremenih građevina ambijentalno uklopljenih u vršine (GBP) maksimalno 100 m2/ha površine zahvata, okoliš, maksimalne veličine GBP 20 m2, etažne maksimalne etažne visine jednu nadzemnu etažu uz visine E= Pr+Pk i najveće visine V=4,0 m, a mogućnost izvedbe podruma ili suterena i potkrovlja građevine za sklanjanje (zakloni) mogu biti do (E=Po/Su+Pr+Pk; V=5,5 m). GBP 40 m2 na područjima značajno udaljenim (4) Uvjetuje se izgradnja građevina za sklanjanje od naselja i planinarskog doma i mogu se opre- i boravak iz stavka 3 ovog članka kao građevine do mati za privremeni boravak izletnika (prehrana i najviše 100 m2 GBP i etažne visine E=Po/Su+Pr+Pk; smještaj); smještaj strelišta je sukladno posebnim V=5,5 m. Pratećim sadržajima u građevini podrazu- uvjetima Ministarstva unutarnjih poslova mijevaju se manji ugostiteljski i trgovački sadržaji. - rekreacijski i prateći sadržaji trebaju se uređivati (5) Vodne površine mogu se koristiti i za gospoda- i graditi na podobnim lokacijama sa minimalnim renje - kao ribnjaci i rastilišta (uvjeti izgradnje pratećih intervencijama u okoliš; način uređenja rekre- sadržaja određeni su u članku 31.). acijskih površina predviđa i opremanje odgo- varajućom urbanom opremom (klupe, stolovi, (6) Kao određeno u PPUG Ivanec, uređenje i rukohvati, koševi za smeće i slično) i drugom izgradnja unutar površina rekreacijske namjene R2, potrebnom opremom (za dječja igrališta, sportske može se vršiti samo na temelju plana uređenja rekre- terene) acijske površine. - za uređenje i izgradnju rekreacijskih sadržaja (7) Dio rekreacijskih površina iz ovog Plana ure- potrebno je osim kao određeno posebnim pro- đuju se (i koriste) temeljem PPUG Ivanec - uređuju pisima ovisno o prirodnom resursu i uvjetima se u sklopu Plana uređenje rekreacijske zone Bajeri nadležnih tijela i osoba, ishoditi i mišljenje odnosno Plana uređenja rekreacijske zone Punikve nadležnog upravnog odjela Grada Ivanca ili iz PPUG Ivanec (prikazano na kartografskom prikazu tijela koje imenuje i ovlasti. broj 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina). (8) Obuhvat Plana uređenje površine rekreacijske namjene Jezera utvrđen je na kartografskom prikazu 5. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenje i zaštitu prostora« i određuje površinu zahvata iz stavka 2 i 3 ovog članka. 5.1. Individualna stambena izgradnja (9) Plan uređenja rekreacijske površine iz prethod- nog stavka, izrađuje se u mjerilu 1:2000 na odgova- Članak 37. rajućoj kartografskoj podlozi. Detaljne uvjete izrade (1) Građevina individualne stambene izgradnje plana uređenja (sadržaj/program) odrediti će nadležni (individualna stambena građevina) je obiteljska stambena upravni odjel Grada Ivanca ili tijelo koje će ovlastiti. građevina s najviše dvije odvojene stambene jedinice i GBP najviše 400 m2, te višeobiteljska građevina s najviše četiri stambene jedinice i GBP najviše 700 m2. Članak 36. (2) Za izgradnju građevina individualne stambene (1) Sukladno posebnim propisima, smještaj rekre- izgradnje određuje se sljedeće: acijskih sadržaja može se planirati i izvan površina za izgradnju (u funkciji korištenje šumskih i vodnih, te - za smještaj građevina individualne stambene ostalih površina prirodnog ili kultiviranog krajobraza izgradnje određene su površine stambene na- za rekreacijske aktivnosti): mjene S i mješovite namjene M1 - omogućuje se uređenje rekreacijskih sadržaja - na građevnoj čestici može se graditi individualna kao što su: pješačke staze i šetnice, biciklističke stambene građevina i mogu se graditi i uređivati i trim staza, jahačke staze, rekreacijski tereni prostori za pomoćne i prateće sadržaje (igrališta, poligoni), dječja igrališta i odmorišta, - najmanja tlocrtna projekcije stambene građevine/ strelišta, klizališta, površina za športski ribolov, najmanji GBP na građevnoj čestici je 40 m2 za promatranje prirode i drugih sličnih sadržaja - u ovisnosti o načinu izgradnje određuje se za boravak u prirodi sljedeće:

najmanja najmanja najveći najveći način gradnje širina građevne površina građevne kig kis čestice čestice slobodnostojeće (samostojeće) 14 m / 12 m* 300 m2 0,4 1,6 Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 275

najmanja najmanja najveći najveći način gradnje širina građevne površina građevne kig kis čestice čestice poluugrađene (dvojne) 12 m / 10 m* 250 m2 0,4 1,6 ugrađene (skupne/u nizu) 6 m / 5 m* 150 m2 0,5 2,0 * unutar užeg gradskog područja

- najveća površina građevne čestice za slobodno- - najmanja udaljenost slobodnostojećih građevina stojeću (samostojeću) i poluugrađenu (dvojnu) i dijelova građevine od međe susjedne građevne građevinu je 5000 m2, a za ugrađenu građevinu čestice je 3,0 m (skupnu/u nizu) najveća površina građevne - potreban broj PGM određuje se prema kriteriju 2 čestice je 3000 m minimalno 1PGM/1 stan; za druge namjene - izuzetno, ako je to nužno za prateću djelatnost, (prateće poslovne sadržaje) prema normativima veličina građevne čestice za slobodnostojeću iz članka 21. 2 izgradnju može biti i veća do najviše 8000 m - pomoćna građevina garaža, može se izgraditi i uz max koeficijent izgrađenost kig 0,3 na regulacijskom pravcu ako ne postoji moguć- - posebno se određuje da je najveća površina nost izgradnje garaže u njenoj dubini i ako je građevne čestice individualne stambene izgrad- građevna čestica na strmom terenu, uz uvjet da nje unutar užeg gradskog područja 2000 m2 je preglednost na tom dijelu takva da korištenje - pomoćni i prateći sadržaji mogu biti u sklopu takve garaže ne ugrožava javni promet ili da osnovne stambene građevine i/ili u zasebnim posebnim propisom nije drugačije određeno građevinama uz osnovnu stambenu građevinu - postojeći prateći sadržaji koji nisu kompatibilni - pomoćni sadržaji su kao iz članka 3. alineja 4., stanovanju mogu se zadržati bez mogućnosti odnosno što služe redovitoj upotrebi osnovne širenja, s tendencijom prenamjene u namjenu stambene građevine (garaže, drvarnice, spre- primjerenu stanovanju mišta, nadstrešnice, kotlovnice i drugo) - za individualnu stambenu izgradnju unutar po- - prateći sadržaji na čestici u zoni stambene dručja reguliranih detaljnim planom uređenja, namjene S su kao iz članka 5. (stavak 2 i 3) i mogu se tim detaljnim planom odrediti i drugačiji mogu biti do najviše 20% ukupnog GBP, posebni uvjeti (način gradnje, veličine parcela, kis i kig, visina građevina, udaljenosti i drugo); - prateći sadržaji na čestici u zoni mješovite ti uvjeti, kako je određeno mjerama provedbe namjene M1 su kao iz članka 7. (stavak 2 i 3) Plana iz članka 69., mogu izlaziti iz okvira po- i mogu biti do najviše 40% ukupnog GBP, sebnih lokacijskih uvjeta iz ovog stavka. - posebno se određuje za prateće potencijalno opasne poslovne djelatnosti da se moraju gra- diti kao samostojeće građevine udaljene od Članak 38. osnovne stambene građevine najmanje 10,0 (1) U područjima najmanje cca 100 m izvan od užeg m; prateća građevina za potencijalno opasne gradskog područja odnosno na udaljenosti najmanje djelatnosti (odnosi se i na vanjske prostore za cca 100 m od značajnijih javnih sadržaja (granica rad ako služe za obavljanje potencijalno opasne minimalnih cca 100 m označena je na kartografskom djelatnosti) mora biti udaljena od susjednih prikazu broj 4), uz osnovnu individualnu stambenu čestica najmanje za visinu građevine ali ne građevinu na građevnoj čestici minimalne veličine 500 manje od 5,0 m, a od građevina na susjednim m2, omogućava se smještaj pratećih poljoprivrednih građevnim česticama (osim građevina u kojima gospodarskih građevina namijenjenih obavljanju se obavljaju potencijalno opasne djelatnosti), djelatnosti vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju (for- mora biti udaljena najmanje 20,0 m miranje tkz. obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva). - prateći sadržaji su i poljoprivredne gospodarske (2) Najveća veličina građevne čestice poljoprivred- građevine iz članka 38 i za koje su tim člankom nog gospodarstva je 5000 m2, a izuzetno kada se uz određeni posebni uvjeti smještaja stambenu građevinu izgrađuju građevine i uređuju - najveća etažna visina (E) individualnih stambenih prostori za poljoprivrednu gospodarstvenu djelatnost građevina može biti E=Po/Su+Pr+2+Pk (prizemlje koja zahtijeva veću površinu, veličina građevne čestice 2 i 2 kata, uz mogućnost izgradnje podruma i/ili može biti do 8000 m ; najveći koeficijent izgrađenosti je 2 suterena i potkrovlja), najveća visina V može 0,4 odnosno 0,3 za građevne čestice veće od 5000 m . biti 12,0 m (3) Izuzetno, poljoprivredne gospodarske građe- - etažna visina zasebne građevine za prateće vine mogu se graditi i na zasebnoj građevnoj čestici sadržaje može biti E=Po/Su+Pr+Pk (prizemna uz osnovnu građevnu česticu individualne stambene uz mogućnost izgradnje podruma/suterena i izgradnje na koju su funkcionalno i vlasnički vezane. potkrovlja) odnosno visina V može biti 6,0 m; Maksimalna veličina poljoprivrednog gospodarstva koje visina ovih građevina može biti i viša ukoliko to se tako može formirati je 1,0 ha. Najveći kig je 0,3. uvjetuje njihova funkcija ali ne smije nadvisiti (4) Poljoprivredne gospodarske građevine su: osnovnu stambenu građevinu - s potencijalnim izvorima zagađenja; građevine - najmanje 20% površine građevine čestice mora za uzgoj životinja (staje, svinjci, kokošinjci, biti u prirodnom terenu/hortikulturno uređeno kunićnjaci i slično), gnojišta i slično, 276 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

- bez izvora zagađenja; šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta alata, poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice), pčelinjaci i slično, te staklenici i plastenici. (5) Kapacitet poljoprivredne gospodarske građevine za uzgoj (tovilišta) je najviše 5 uvjetnih grla za tri vrste uzgoja odnosno najviše 15 uvjetnih grla za jednu vrstu uzgoja (uvjetno grlo je grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1,00 i sve vrste uzgoja svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata):

3 vrste - broj 1 vrsta - broj vrsta uzgoja koeficijent komada: komada: - krava, steona junica...... 1,00 ...... 5 ...... 20** - bik...... 1,50 ...... 3 ...... 10 - vol...... 1,20...... 4 ...... 12 - junad 1-2 godine...... 0,70 ...... 7 ...... 21 - junad 6-12 mjesec...... 0,50 ...... 10 ...... 30 - telad...... 0,25 ...... 20 ...... 60 - krmača + prasad...... 0,30 ...... 17 ...... 50 - tovne svinje do 6 mjeseci...... 0,25 ...... 20 ...... 60 - mlade svinje 2-6 mjeseci...... 0,13 ...... 38 ...... 115 - teški konji...... 1,20 ...... 4 ...... 12 - srednje teški konji...... 1,00 ...... 5 ...... 15 - laki konji...... 0,80 ...... 6 ...... 19 - ždrebad ...... 0,75 ...... 7 ...... 20 - ovce, koze i jarci...... 0,10 ...... 50 ...... 150 - janjad i jarad...... 0,05 ...... 100 ...... 300 - nojevi...... 1,10 ...... 5 ...... 14 - perad...... 0,01*...... 500 ...... 2000** - sitni glodavci, krznaši...... 0,01*...... 250 ...... 1000**

* koeficijent specifično određen Planom, ** izuzetno dozvoljeni broj uvjetnih grla je 20

- za druge životinjske vrste broj uvjetnih grla odnosno broj komada utvrđuje se odgovarajućim Programom o namje- ravanim ulaganjima uz suglasnost nadležne službe Grada Ivanca ili tijela koje imenuje i ovlasti; osim građevina za uzgoj životinja Programom se uz suglasnost nadležne službe Grada Ivanca, kao građevine s potencijalnim izvorom zagađenja u smislu ovog članka, mogu planirati i druge specifične građevine u funkciji držanja životinja kao npr. skloništa za životinje, hoteli za životinje, privremeno hospitaliziranje, hobi uzgoj i slično

- udaljenost gospodarskih građevina s poten- - udaljenost gnojišta i sličnih građevina od gra- cijalnim izvorima zagađenja od regulacijskog đevina u kojima borave ljudi mora biti najmanje pravca iznosi najmanje 20,0 m, a od susjedne 20,0 m međe iznosi najmanje 5,0 m - udaljenost gospodarskih građevina izgrađenih - udaljenost gospodarskih građevina s poten- od vatroneotpornih materijala (drvena građa, cijalnim izvorima zagađenja od građevina za plastenici) ili u kojima se sprema sijeno i slama opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i slično) od susjedne međe i susjednih građevina iznosi iznosi najmanje 20,0 m i moraju biti nizvodno od građevina za snabdijevanje vodom najmanje 5,0 m, a sušare za duhan moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od susjednih građe- - izuzetno, udaljenost gospodarskih građevina s vina potencijalnim izvorima zagađenja od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 - najveća etažna visina gospodarsko-poljoprivrednih m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevina s potencijalnim izvorima zagađenja građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji može biti prizemna (E=Pr+Pk) odnosno najveća ista građevina, odnosno građevina s izvorima visina V =6,0 m zagađenja ili ukoliko se radi o rekonstrukciji - najveća etažna visina za gospodarske građevine postojeće gospodarske građevine ili izgradnji bez izvora zagađenja može biti prizemna uz mo- zamjenske gućnost izgradnje podruma ili suterena (E=Po/ - udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim Su+Pr+Pk) odnosno najveća visina V=7,0m izvorima zagađenja od građevine u kojoj borave ljudi na istoj građevnoj čestici iznosi najmanje - izuzetno, visina gospodarskih građevina bez 12,0 m, a od građevina na susjednoj građevnoj izvora zagađenja može biti i veća od propisanih čestici u kojima borave ljudi najmanje 15,0 m ukoliko to uvjetuje njihova funkcija Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 277

- krovišta gospodarskih građevina u pravilu treba - prateći sadržaji na čestici stambene namjene izvesti kosa jednostrešna ili dvostrešna, nagiba S i mješovite namjene M1 mogu biti do 40% do 45° GBP, a na čestici mješovite namjene M2 mogu - dio građevne čestice, organiziran kao gos- biti do 50% GBP odnosno ne smiju biti veći od podarsko dvorište na kojem slobodno borave osnovne stambene namjene domaće životinje, mora se ograditi ogradom - prateći sadržaji moraju biti u sklopu osnovne koja onemogućava njihovo kretanje van čestice građevine - podovi u gospodarskim građevinama s izvorima - na čestici u zoni mješovite namjene M2 prize- zagađenja moraju biti nepropusni za tekućinu i mna etaža obvezatno se osigurava za prateće imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu; sadržaje dno i stjenke gnojišta do visine 1,0 m od razine - na građevnoj čestici višestambene izgradnje terena moraju biti izvedeni od nepropusnog ne mogu se postavljati ulične i ograde prema materijala susjednim međama - sva otpadna tekućina iz gospodarske građevine - minimalno 20% površine građevinske čestice s potencijalnim izvorima zagađenja i gnojišta mora biti u prirodnom terenu (ozelenjeno) mora se odvesti u jame i silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu; jame i - najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine silosi za osoku moraju imati siguran i nepropu- od međe susjedne građevne čestice je 3,0 m stan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje; - potreban broj PGM određuje se prema kriteriju za jame i silose za osoku vrijede jednaki uvjeti 1PGM/1 stan ili 1 PGM/50 m2 GBP, s tim da se smještaja kao i za gnojišta uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; - staklenici i plastenici koji se grade kao prateće za druge namjene (prateće sadržaje) potreban građevine na parceli stambene namjene mogu broj PGM određuje se prema posebnim norma- biti do 100 m2 tlocrtne površine i smatraju se tivima iz članka 21 privremenim građevinama (ne uračunava se u - najmanja etažna visina višestambene građevine postotak izgrađenosti čestice) je E= Pr+1kat odnosno visina V je najmanje - za pčelinjake se primjenjuju uvjeti iz posebnog 6,0 m propisa o pčelarenju (Pravilnik o držanju pčela - najveća visina višestambene građevine je E=Po/ i katastru pčelinje paše »Narodne novine«, broj Su+Pr+5kat+Pk odnosno visina V je do 21,0 m 18/08). - najveći koeficijent izgrađenosti čestice kig je 0,5 5.2. Višestambena izgradnja - najveći koeficijent iskorištenosti kis je 2,5 - za višestambenu izgradnju izvan užeg gradskog Članak 39. područja i za višestambenu izgradnju u sklopu površina stambene namjene (S) posebno se (1) (više- Građevina višestambene izgradnje određuje: stambena građevina) je građevina s najmanje pet (5) odvojenih stambenih jedinica. - da se planira kao samostojeća izgradnja (2) Planom se za izgradnju građevina višestambene - najveća etažna visina višestambene građevine izgradnje određuje slijedeće: je E=Po/Su+Pr+2kat+Pk odnosno visina V je do 12,0 m - za smještaj višestambenih građevina određene su površine mješovite namjene M1 i M2 i stam- - najveći kig 0,4, a najveći kis je 1,6 bene namjene S - najveća površina građevne čestice je 5000m2 - najmanja površina građevne čestice je 600 m2 - za višestambenu izgradnju unutar područja (minimalna širina građevne čestice je 15,0 m) reguliranih detaljnim planom uređenja, mogu se - na građevnoj čestici može se graditi višestam- tim detaljnim planom odrediti i drugačiji posebni bena građevina i mogu se graditi i uređivati uvjeti (način gradnje, veličine parcela, kis i kig, prostori za pomoćne i prateće sadržaje visina građevina, udaljenosti i drugo); ti uvjeti, kako je određeno mjerama provedbe Plana iz - GBP na građevnoj čestici višestambene građe- članka 69., mogu izlaziti iz okvira posebnih vine ne može biti manji od 400 m2 lokacijskih uvjeta iz ovog stavka. - pomoćni sadržaji su kao iz članka 3. alineja 4., odnosno što služe redovitoj upotrebi osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, nad- 5.3. Povremeno stanovanje strešnice, kotlovnice i drugo); pomoćni sadržaji mogu biti u sklopu osnovne stambene građe- Članak 40. vine i/ili u zasebnim građevinama uz osnovnu (1) Za izgradnju građevina stambenu građevinu povremenog stanovanja određuje se sljedeće: - prateći sadržaji na čestici u zoni stambene na- - smještaj građevina namijenjenih povremenom mjene S su kao iz članka 5. (stavak 2), prateći stanovanju omogućava se u sklopu površina sadržaji na čestici mješovite namjene M1 su povremenog stanovanja (oznaka SP) kao iz članka 7. (stavak 2), prateći sadržaji na čestici mješovite namjene M2 su kao iz članka - građevine za povremeno stanovanje su kao 8. (stavak 2.) određeno u članku 6. građevine namijenjene 278 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

povremenom boravku (kuće za odmor ili vikend namjene (M1 i M2) i stambene namjene (S) građevine za povremeno stanovanje i građevi- navedenim u članku 30. ovih Odredbi ne s povremenim boravkom za vikend i hobby - u sklopu zona povremenog stanovanja mogu se djelatnosti - klijeti) planirati rekreacijski sadržaji - pješačke staze - minimalna veličina građevne čestice je 200 m2 i šetnica, biciklističke staze, dječja igrališta, - građevine povremenog boravka mogu se gra- odmorišta i slično, a na česticama minimalne 2 diti kao samostojeće zgrade s najviše 60,0 m2 veličine 500 m mogu se planirati manji pojedi- površine tlocrtne projekcije zatvorenog dijela načni rekreacijski sadržaji - otvorena športska 2 zgrade, uz mogućnost dodatne izgradnje nat- igrališta i tereni do 200 m površine (mini golf, krivene otvorene terase u razini terena ili do stolni tenis, boćalište, viseća kuglana, badmin- najviše 0,60 m iznad razine uređenog terena ton, odbojka, odbojka na pijesku i slično) sa 2 u maksimalnoj tlocrtnoj površini do 18 m2 max ukupno GBP 40 m za pomoćne i prateće sadržaje (zakloni, garderobe, sanitarije, manje - najveća etažna visina građevine povremenog ugostiteljske); max visina V=5,5 m to jest E=Po/ boravka je prizemlje s potkrovljem, uz mogućnost Su+Pr+Pk. izvedbe podruma ili suterena (E=Po/Su+Pr+Pk); najveća ukupna visina V je 8,0 m (ukupna visina mjeri se od kote zaravnatog terena neposredno 6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, uz građevinu na nižem dijelu do kote sljemena REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMET- krovišta) NE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE - oblikovanje građevine povremenog boravka MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I treba biti u skladu sa tradicijskom gradnjom; POVRŠINAMA krov mora biti dvostrešan nagiba krovne plohe između 30° i 45°; tlocrtna projekcija mora biti Članak 41. izdužena, najmanje u omjeru 1:2, a sljeme krova (1) Javnu infrastrukturnu mrežu čine linijske i po- mora biti usporedno s dužom stranom pročelja; vršinske građevine i uređaji prometnog, energetskog, preporuka je da sljeme krova bude usporedno vodnogospodarskog sustava i sustava elektroničke sa slojnicom terena komunikacijske infrastrukture, a njihove vrste i uvjeti - uz osnovnu građevinu mogu se graditi pomoćne gradnje određeni su posebnim propisima. građevine kao prizemne drvene građevine naj- (2) Kod planiranja i izvođenja građevina i uređaja veće visine V= 4,0 m, tako da ukupna tlocrtna infrastrukturnih sustava obavezno je zadovoljiti uvjete površina građevina na građevnoj čestici (osnov- važećih tehničkih i sigurnosnih standarda iz poseb- na građevina povremenog boravka i pomoćne nih propisa. Pri paralelnom vođenju infrastrukturnih 2 građevine) bude najviše 80,0 m koridora i trasa omogućuje se sukladno posebnim - građevine u pravilu treba pozicionirati u dijelu propisima njihovo preklapanje uz nužnost prethodnog parcele uz javnu prometnu površinu, ali ne na međusobnog usuglašavanja. manjoj udaljenosti od 3,0 m, te većoj od 25,0 m (3) Infrastrukturne građevine, prometne, energetske od javne prometne površine; javna prometna i komunalne infrastrukture sa pripadajućim objektima, površina mora prema posebnim propisima za- uređajima i instalacijama, mogu se rekonstruirati i gra- dovoljavati uvjetima protupožarnog puta diti u sklopu površina svih namjena, prema posebnim - kada se građevine lociraju u blizini sjeverne propisima, uz poštivanje uvjeta iz ovog Plana, temeljem međe susjednog vinograda ili voćnjaka, udalje- PPUG Ivanec i PP Varaždinske županije. nost građevina od te međe ne može biti manja (4) Planom su određene trase mreže komunalne od 3,0 infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za - međusobna udaljenost susjednih građevina ne lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za može biti manja od 6,0 m građenje novih ili rekonstrukcije postojećih objekata komunalne infrastrukture planom utvrđene trase mogu - građevine ili dijelovi građevina povremenog se korigirati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imo- boravka mogu se koristiti za ugostiteljsko-tu- vinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije rističku namjenu, za potrebe seoskog turizma, ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu cjelovitih ukoliko za to postoje tehnički uvjeti i minimalni rješenja komunalne infrastrukturne mreže predviđenih stupanj infrastrukturne opremljenosti (mogućnost ovim Planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim priključka na javnu prometnu površinu, opskrba ekvivalentnim aktom za građenje može se odobriti vodom i električnom energijom, odgovarajuće gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu rješenje odvodnje otpadnih voda i zbrinjavanja utvrđene ovim planom, ukoliko se time ne narušavaju otpada) i da je građevine moguće prilagoditi za planom utvrđeni uvjeti korištenja površina. obavljanje djelatnosti na način da se ne utje- če na promjenu ambijenta čiji su dio te da se korištenjem ne remeti funkcioniranje susjednih 6.1. Prometna mreža građevina - izuzetno, građevina povremenog boravka može 6.1.1. Željeznički promet se graditi u funkciji ugostiteljsko-turističke dje- latnosti to jest može se graditi kao ugostiteljsko- turistička građevina, a sve prema uvjetima za Članak 42. gradnju građevina poslovne ugostiteljsko-turi- (1) Na kartografskom prikazu 1. Korištenje na- stičke djelatnosti u sklopu površina mješovite mjena površina i 2.a. Promet, Planom je, sukladno Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 279 posebnom propisu, određena željeznička prometna • najveći koeficijent iskorištenosti građevinske infrastruktura: čestice (kis) je 2,5 - željeznička pruga za lokalni promet L201 Va- • da građevine budu izgrađene na samostojeći raždin-Ivanec-Golubovec način u odnosu na građevine na susjednim - na pruzi L201 unutar obuhvata Plana se nalaze građevnim česticama sljedeća službena mjesta: • najveća etažna visina građevina je E=Po/ • kolodvor Ivanec na KM 19+676 Su+Pr+2kat+Pk; najviša visina V može biti • tri željezničko cestovnih prijelaza (Ivanečko 12,0 m, a iznimno i više za pojedine dijelove Polje, Ivanec, Ivanečki Bajeri) građevine čija funkcija to zahtijeva - za navedenu željezničku prugu za lokalni promet • građevna čestica mora imati pristup na javnu L201 planira se rekonstrukcija u željezničku prometnu površinu najmanje širine kolnika prugu velike propusne moći/velikih brzina, što 5,5 m, podrazumijeva dogradnju drugog kolosijeka i • građevine moraju biti izvedene u skladu s poseb- korekciju kružnih lukova sukladno zahtjevima nim propisima koji se odnose na arhitektonske rekonstrukcije pruge, te rekonstrukciju službe- barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti nih mjesta sukladno zahtjevima rekonstrukcije jedne kategorije stanovništva pruge. • na čestici, odnosno na javnoj prometnoj površini (2) Uvjeti rekonstrukcije i izgradnje željezničke uz tu česticu potrebno je osigurati potreban infrastrukture, određeni su Zakonom i posebnim pro- broj parkirališnih mjesta sukladno posebnim pisima. Do planirane rekonstrukcije željezničke pruge propisima; potreban broj parkirališnih mjesta i realizacije pruge velike propusne moći/velikih brzina, štiti se planski koridor na trasi postojeće pruge u širini za prateće djelatnosti osigurava se sukladno minimalno 20 metara. Za postojeću prugu, do planira- posebnim normativima iz članka 21. ne rekonstrukcije neophodna je sanacija i održavanje (6) Planom se dopušta gradnja priključka (industrijski pruge u funkciji (potrebno je urediti stajališta, urediti kolosijek) gospodarske zone u Ivancu na željezničku odvodnju, križanja riješiti u skladu s Programom rje- infrastrukturu (tehnička rekonstrukcija kolodvora Iva- šavanja željezničkih cestovnih prijelaza u RH). nec za izgradnju primopredajne skupine kolosijeka za (3) U sklopu površina iz stavka (1) i (2), odnosno razmještanje teretnih kompozicija) uz uvjete propisane kao u pružnom pojasu iz važećeg Zakona o sigurnosti Zakonom i posebnim propisima. i interoperabilnosti željezničkog sustava, mogu se graditi samo željezničke infrastrukturne građevine i 6.1.2. Cestovni promet postavljati samo željeznička infrastrukturna postroje- nja i oprema; uz suglasnost upravitelja infrastrukture mogu se graditi građevine i postavljati postrojenja i Članak 43. oprema korisnika prijevoza koji su namijenjeni utovaru, (1) Na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i pretovaru i istovaru stvari u željezničkom prijevozu. namjena površina i 2a. Promet, određene su javne (4) U zaštitnom pružnom pojasu (iz važećeg Zakona prometne površine za cestovni promet to jest promet- o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava; nice osnovne javne ulične mreže, definirane prometnim zemljišni pojas s obje strane željezničke pruge širine koridorima za izgradnju i rekonstrukciju prometnice 100 m) mogu se izvoditi zahvati prema posebnim odnosno definirane osima i profilom prometnice. uvjetima koje određuje upravitelj infrastrukture (HŽ; Hrvatske željeznice - infrastruktura, javno tijelo nad- (2) Unutar koridora prometnice iz kartografskog ležno za željeznički promet). prikaza, planira se izgradnja/rekonstrukcija prometnica, što uključuje sukladno Planom definiranom profilu pro- (5) Planom se određuje da se u sklopu željezničkog metnice (na kartografskom prikazu broj 2.a) minimalne kolodvora Ivanec, osim infrastrukturnih građevina standarde za kolni promet (minimalnu širinu kolnika kao određeno u stavku (3), mogu graditi i uređivati prostori za prateće sadržaje; poslovne, trgovačke i 7,0 m odnosno 6,0 m za glavne gradske ulice, 6,0 m uslužne, ugostiteljske (uključivo i manje smještajne za sabirne i 5,5 m odnosno 4,5 m za ostale ulice) i kapacitete), javna parkirališta i druge slične sadržaje adekvatno opremanje nogostupima (minimalne širine kompatibilne osnovnoj namjeni i uz suglasnost upra- 1,5 m), te sukladno važećim standardima i propisima vitelja infrastrukture. Uvjeti smještaja i načina gradnje opremanje prometnice kako će se definirati projektom u sklopu površina ŽK Ivanec su slijedeći: prometnice (biciklističke trake, zaustavne trake, parki- rališne trake, dodatne trake za lijevo i desno skretanje, • na čestici/unutar zahvata mogu se graditi gra- đevine i kompleksi građevina to jest mogu se trake za javni prijevoz, autobusna stajališta, ugibališta, graditi osnovne prometne građevine i uz iste signalizacija, zeleni pojas). pomoćne i prateće građevine i uređivati vanjski (3) Kod izrade projekta (izvedbeno-tehnička do- prostori za obavljanje djelatnosti kumentacija), moguća su odstupanja od elemenata • prometna površina željezničkog kolodvora iz utvrđenih ovim Planom, ako se temeljem projekta kartografskog prikaza određuje površinu zahvata prometnice ustanovi potreba prilagođavanja tehničkim to jest veličinu građevne čestice željezničkog uvjetima odnosno uvjetima na terenu. kolodvora (4) Korekcija trase prometnica, pa tako i širine • najveći koeficijent izgrađenosti čestice (kig) koridora, kod izrade glavnog projekta neće se smatrati iznosi 0,5 izmjenom ovog Plana. 280 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

Članak 44. me. Način uređenja prometnice omogućuje u koridoru (1) Osim kao određeno na kartografskim prikazima prometnice i postav privremenih građevina (kioska, za prometnice osnovne javne cestovne/ulične mreže, zaklona, informativnih i reklamnih punktova i slično). propisuju se slijedeći opći uvjeti rekonstrukcije i iz- (2) U koridorima prometnica (uz prometnicu i u gradnje cestovne/ulične mreže: trupu prometnice) osigurava se smještaj i vođenje - način uređenja prometnice predviđa sukladno građevina i instalacija komunalne infrastrukture (elek- važećim standardima i propisima adekvatno tronička komunikacijska infrastruktura, elektroopskrba, opremanje prometnice; prometne trake - kolne, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja). nogostupi, biciklističke trake, zaustavne trake, (3) U koridorima prometnica (uz prometnicu) smje- parkirališne, dodatne trake za lijevo i desno štavaju se i prometne građevine u funkciji korištenja i skretanje, trake za javni prijevoz, stajališta jav- održavanja prometnica (benzinske postaje, odlagališta nog prijevoza, ugibališta, signalizacija, odnosno opreme, parkirališta, cestarske kučice i slično). Način kako će se definirati projektom prometnice uređenja brze ceste predviđa i druge sadržaje sukladno uvjetima posebnog propisa. - sve prometnice - ulice, na koje postoji nepo- sredan pristup s građevinskih parcela ili su (4) Stajališta javnog prijevoza (autobusna stajališta), uvjet za formiranje građevinske parcele, moraju uređuju se u koridorima javnih cesta i ulica koje su biti vezane na sustav javnih cesta i moraju se određene kao koridori javnog prijevoza sukladno po- projektirati, graditi i uređivati na način da se sebnom propisu; na stajalištima javnog prijevoza treba omogući vođenje komunalne infrastrukture predvidjeti postavu nadstrešnica za zaklon putnika. - javne prometnice - ulice, moraju imati najma- nju širinu kolnika 5,5 m za dvije vozne trake, Članak 46. odnosno 4,5 m za jednu voznu traku (1) Zaštitni pojas javnih cesta (državnih, županij- - javna prometnica - ulica koja je razvrstana kao skih i lokalnih) određen je zakonom, a mjeri se od državna cesta ili ako se planira unutar građe- vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je širok sa vinskog područja gospodarske namjene, mora svake strane: imati najmanju širinu kolnika 7,0 m za dvije vozne - brze ceste 40,0 m trake; ulica koja je razvrstana kao županijska - državne ceste 25,0 m, cesta mora imati najmanju širinu kolnika 6,0 m - županijske ceste 15,0 m, za dvije vozne trake - lokalne ceste 10,0 m, - slijepa ulica za dvosmjerni promet može biti najviše dužine do 400 m; na završetku slijepe - nerazvrstane ceste 5,0 m, ulice potrebno je izvesti okretište koje će svojim a može biti i manje u skladu s posebnim propisima ili tehničkim karakteristikama zadovoljavati uvje- odlukom nadležne uprave za ceste. tima prometovanja intervencijskim vozilima, te (2) Za sve zahvate na javnoj cesti ili unutar zaštitnog vozilima za odvoz otpada pojasa javne ceste potrebno je zatražiti uvjete nadležne - uz kolnik ulice treba predvidjeti uređenje nogo- uprave za ceste (za državne ceste - Hrvatske ceste stupa za kretanje pješaka s obje ili iznimno s d.o.o., za županijske i lokalne ceste - Županijska uprave jedne strane kolnika, u širini ne manjoj od 1,5 m za ceste). Za sve zahvate na nerazvrstanoj cesti to jest odnosno kao propisano posebnim propisom za sve zahvate unutar zaštitnog pojasa nerazvrstane - udaljenost regulacijskog pravca od osi pro- ceste, potrebno je zatražiti uvjete nadležnog Upravnog odjela Grada Ivanca ili tijela koje ovlasti. metnica mora biti najmanje 10,0 m za državnu cestu, 8,0 m za županijsku i 5,0 m za lokalne (3) U odnosu na Planom prikazan razvrstaj mreže i nerazvrstane ceste; udaljenost regulacijskog cesta moguće su promjene temeljem akta o razvrsta- pravca od osi jednosmjernih prometnica ne vanju kojeg donosi nadležno ministarstvo. može biti manja od 4,0 m. - izuzetno, gdje su elementi postojećih ulica Članak 47. već definirani na način da nije moguće njihovo (1) Planom je određen zaštitni koridor brze ceste uređenje to jest rekonstrukcija na način da Čakovec - Varaždin - Ivanec - Krapina (tkz. zagorske se postignu zahtijevane širine kolnika iz ovog brze ceste) i to širinom zemljišta potrebnom za for- članka, postojeće ulice će se rekonstruirati su- miranje prometnice: kladno zakonskim standardima uz uvjet da se - koridor u širini 150,0 m. osiguraju ugibališta za mimoilaženje vozila na svakih 75 m ukoliko lokalni uvjeti to dopuštaju (2) Do izdavanja odobrenja za zahvat u prostoru (minimalno je da zadovolje širinu kolnika za prema Zakonu (lokacijska dozvola) za prometnu gra- vatrogasne prilaze koji su određeni posebnim đevinu - brzu cestu sa pripadajućim objektima, unutar propisom). zaštitnog koridora brze ceste nije moguća izgradnja građevina drugih namjena. (3) Rekonstrukcija postojećih građevina unutar Članak 45. zaštitnog planskog koridora brze ceste, a do izdavanja (1) Način uređenja prometnice omogućuje u korido- odobrenja za zahvat u prostoru prema zakonu (loka- rima prometnica i uređenje zaštitnog zelenila (visokog i cijska dozvola) za prometnu građevinu - brzu cestu, niskog; drvored, zeleni pojas niske vegetacije, travnjak, mora se vršiti uz uvjet da se ne smanjuje udaljenost cvjetnjak) te postavljanje odgovarajuće urbane opre- građevine ili dijelova građevine prema prometnici. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 281

(4) Do realizacije brze ceste, unutar zaštitnog • potreban broj parkirališnih mjesta za prateće planskog koridora brze ceste širine 150,0 m iz stavka djelatnosti osigurava se sukladno posebnim (1), nije moguće planirati smještaj sadržaja temeljem normativima iz članka 21 na čestici, odnosno ovog Plana - gospodarski i drugi sadržaji iz ovog Plana na javnoj prometnoj površini uz tu česticu. mogu se planirati tek nakon izgradnje brze ceste i uz odobrenje Hrvatskih cesta d.o.o. Članak 50. (1) Za izgradnju i uređenje javnih parkirališta i Članak 48. garaža koji se grade kao osnovne građevine na za- (1) Pješačke i biciklističke staze mogu se osim sebnoj građevnoj čestici propisuju se posebni uvjeti: u koridorima prometnica, graditi i uređivati u sklopu • površina građevne čestice za javno parkirališta površina drugih osnovnih namjena. utvrđuje se sukladno potrebnom broju parkira- (2) Površine za kretanje pješaka mogu se graditi lišnih mjesta uključivo i manipulativne prostore; i uređivati kao pješačke ulice, putovi, staze, šetnice, koeficijent izgrađenosti (kig) je do 1,0 stube, pothodnici, nathodnici, prolazi i slično i moraju • površina čestice javne garaže iznosi minimalno biti dovoljne širine, u građevinskim područjima ne uže 600 m2, a maksimalno 2000 m2; najveći koefi- od 1,5 m. cijent izgrađenosti (kig) je 0,5 (3) Biciklističke staze ili trake uređuju se sukladno posebnim propisima i normativima. Najmanja širina • građevina javne garaže bude izgrađena na biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je samostojeći način 1,0 m, za dvosmjerni promet je 1,60 m; uzdužni nagib • najviša visina vijenca građevine javne garaže biciklističke staze ili trake, u pravilu, nije veći od 8 %. može iznositi 7,0 m, odnosno dvije nadzemne (4) Uz sve sadržaje (posebno javne) s većim brojem etaže (Pr+1), uz mogućnost izgradnje dvije korisnika (posjetilaca/zaposlenika) treba predvidjeti podzemne etaže postavu biciklističkih parkirališta. • krovovi javnih garaža se mogu koristiti za smje- štaj parkirališnih mjesta Članak 49. • najmanja udaljenost građevina javne garaže od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka (1) Na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje njezinoj visini ali ne manja od 5,0 m namjena površina i 2.a Promet, određena je površina javnog prometnog terminala - autobusnog kolod- • javne garaže se mogu graditi u sklopu građevina vora Ivanec (oznaka AK). druge namjene (kompatibilne poslovne i javne i društvene namjene) do max 40 % GBP u skladu (2) Osim građevina i objekata cestovne prometne s uvjetima za građevine osnovne namjene infrastrukture kao određeno posebnim propisom, u sklopu autobusnog kolodvora Ivanec mogu se graditi • javna parkirališta se mogu uređivati na ravnim i uređivati prostori za prateće sadržaje; trgovački i krovovima drugih građevina (kompatibilne po- uslužni sadržaji, ugostiteljsko-turistički, javna parki- slovne i javne i društvene namjene), ako za to rališta i druge javne i poslovne sadržaje kompatibilne postoje uvjeti osnovnoj namjeni sukladno odredbama posebnog • javna garaža može se graditi i na parceli javnog propisa. Uvjeti smještaja i načina gradnje u sklopu trga ili javnog parka kao podzemna, sa izgrad- površine AK Ivanec su slijedeći: njom nadzemnih dijelova kao što su natkrivene • na čestici/unutar zahvata mogu se graditi gra- ulazne i izlazne kolne rampe, pješački ulazi i đevine i kompleksi građevina to jest mogu se izlazi (stubišta) i postrojenja dizala; za nadze- graditi osnovne građevine i uz iste pomoćne i mne dijelove maksimalna visina V=5,5 m prateće građevine i uređivati vanjski prostori • od ukupnog broja javnih parkirališnih mjesta, za obavljanje djelatnosti najmanje 5% mora biti osigurano za vozila • prometna površina autobusnog kolodvora iz invalida; na javnim parkiralištima s manje od kartografskog prikaza određuje površinu zahvata 20 mjesta mora biti osigurano najmanje jedno to jest veličinu čestice autobusnog kolodvora parkirališno mjesto za vozilo invalida • najveći koeficijent izgrađenosti čestice (kig) • na svakih 50 javnih parkirališnih mjesta potrebno iznosi 0,5 je osigurati 1 parkirališno mjesto za autobus (ne odnosi se na garaže) • najveći koeficijent iskorištenosti građevinske čestice (kis) je 2,5 • građevna čestica mora imati pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od • najveća etažna visina građevina je E=Po/ 5,5 m. Su+Pr+5kat+Pk; najviša visina V može biti 21,0 m • građevna čestica mora imati osiguran pristup Članak 51. na javnu prometnu površinu najmanje širine (1) Izgradnja benzinskih postaja s pratećim sadr- kolnika od 5,5 m žajima omogućuje se sukladno posebnim propisima i • građevine moraju biti izvedene u skladu s poseb- uz suglasnost nadležnih službi u koridoru javnih cesta nim propisima koji se odnose na arhitektonske i treba biti koncipirana tako da: barijere, tako da nema zapreka za kretanje niti - GBP može iznositi najviše 500 m2 uključivo jedne kategorije stanovništva i prateće sadržaje; u GBP građevina se ne 282 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

uračunavaju površine za smještaj agregata, (2) Razmještaj jedinica poštanske mreže (poštan- skladišta boca za plin, podzemnih tankova, te skih ureda) odnosno ustrojavanje novih određen je površine ispod nadstrešnica posebnim propisima i sukladno potrebama konzuma, - etažna visina građevina je prizemna (E=Pr), te uvjetima smještaja društvenih djelatnosti. najveća visina V je 5,5 m, krov može biti izveden (3) Planom je predviđena izgradnja nove i rekon- kao kosi nagiba do 30o ili ravni strukcija-širenje postojeće elektroničke komunika- - pratećim sadržajima smatraju se sadržaji u cijske infrastrukture sukladno posebnim propisima funkciji cestovnog prometa (trgovački i ugosti- i tehničkim uvjetima davatelja usluga (operatera). teljski sadržaji, praonica osobnih automobila, (4) Elektroničku (nepokretnu) komunikacijsku sanitarije) infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih - parkirališne površine potrebno je dimenzionirati usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova, prema normativima iz članka 21 koji su određeni to jest nove dijelove javne distributivne elektroničke za trgovačke i ugostiteljske djelatnosti komunikacijske mreže u pravilu treba polagati podze- - građevna čestica mora imati osiguran neposredan mno u koridorima prometnica, u zoni pješačkih staza pristup na javnu prometnu površinu najmanje ili zelenih površina. širine kolnika od 5,5 m. (5) Sve veze elektroničke komunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) to jest Članak 52. mreža podzemnih plastičnih cijevi i montažnih zdenaca za potrebe razvoda i zaštite instalacija kabela i kabelske (1) Osim onih određenih na kartografskom prikazu TV, izgradit će se sukladno propisima, pravilnicima, u sklopu površina prometnog infrastrukturnog susta- uputama i preporukama u pogledu dubine polaganja, va, mogu se trgovi i druge veće pješačke površine osiguravanja propisanih razmaka od drugih instala- planirati unutar površina određenih za dugu osnovnu cija, te osiguranja vertikalnih razmaka kod križanja s namjenu. drugim instalacijama. (2) Javni trg odnosno javnu pješačku površinu, (6) Glavni kabeli elektroničke komunikacijske mreže potrebno je urediti ugradnjom primjerenih elemenata u pravilu se vode jednostrano ispod pješačkog hodnika, urbane opreme, javne rasvjete, uređenjem partera, a zdenci će se postavljati na pravcima uvoda cijevi u elementima hortikulturnog uređenja i slično. Način građevine te na mjestima razdvajanja ili skretanja trase. uređenja uključuje i postav privremenih građevina (kiosci, paviljoni, zakloni, terase ugostiteljskih objeka- (7) Uz trasu postojeće i planirane elektroničke ta, gledališta/tribine, informativni i reklamni punktovi, komunikacijske infrastrukture Planom se omogućuje skulpture, fontane i slično). postava eventualno potrebnih građevina i uređaja (3) Način uređenja javnog trga uključuje i izgradnju (male zgrade, vanjski kabinet - ormarić i slično za manjih građevina - sanitarno-higijenskog standarda, smještaj telekomunikacijske opreme, sve sukladno ugostiteljskih, javnih (informativni centri i slično) i drugih posebnim stručnim uvjetima za smještaj ove vrste sličnih sadržaja u građevinama najveće etažne visine uređaja; za smještaj UPS-a potrebno je osigurati cca 2 E= Po/Su+Pr+Pk odnosno maksimalne visine V=5,5 m. 20 m prostora s mogućnošću neometanog pristupa servisnih vozila, za smještaj telefonske govornice 1 m2) za uvođenje novih tehnologija odnosno operatora 6.1.2. Zračni promet ili rekonfiguraciju mreže. (8) Tehnička rješenja za povezivanje korisnika Članak 53. na elektroničku komunikacijsku mrežu (za izgradnju (1) Na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i priključne kabelske kanalizacije) davati će operater namjena površina i 2.a Promet, planirana je (načelna) (davatelj usluga nadležan za građenje, održavanje i lokacija helidroma (točna lokacija odrediti će se odgo- eksploatiranje mreže) na zahtjev investitora tj. korisnika. varajućom stručnom dokumentacijom, na pogodnom mjestu uz priključak na brzu cestu - tkz.čvor Ivanec). (9) Nova elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javne komunikacijske usluge putem elek- (2) Za helidrom je potrebno osigurati prostor mini- tromagnetskih valova, bez korištenja vodova, određuje malne veličine 100x100 m, izvan prometnih površina i se ovisno o pokrivenosti područja radijskim signalom nadzemnih objekata infrastrukture. Prostor helidroma svih davatelja usluga i budućim potrebama prostora, uređuje se temeljem odgovarajuće stručne dokumenta- planiranjem postave osnovnih postaja i njihovih anten- cije u skladu s posebnim propisima o zračnim lukama. skih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim (3) Osim lokacije helidroma iz prethodnog stavka, građevinama i rešetskastim i/ili jednocijevnim stupovi- mogu se planirati i druge lokacije (površine) za spu- ma bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) štanje helikoptera. lokacija, vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji šće se emitirati an- 6.2. Elektronička komunikacijska infrastrukturna tenskim sustavima smještenim na te antenske prihvate mreža (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće. Na- Članak 54. vedenu komunikacijsku infrastrukturu treba planirati (1) Poštanska i elektronička komunikacijska u zonama elektroničkih komunikacija određenim na infrastrukturna mreža prikazana je na kartografskom kartografskom prikazu (zone su prikazane kružnicama prikazu broj 2.b Javne komunikacije. promjera 1000-3000 m na kartografskom prikazu broj Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 283

2a i predstavljaju područja unutar kojih se dopušta (13) Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne postava jednog antenskog prihvata). baštine uz suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture potrebno je odrediti moguće lokacije za postavljanje pokretne komunikacije mogu se kao antenski prihvati mikro baznih stanica i pripadajućih malih antena (obo- postavljati na postojeće građevine osim na škole, dječje jenih bojom kao podloga na koju se učvršćuje tako da vrtiće, bolnice i građevine sličnih sadržaja, kao i na bude što manje uočljiva) u cilju pokrivanja tih područja druge građevine koje su bliže od 50 m od tih građe- signalom mobilnih komunikacija. Za učvršćivanje kori- vina. Također je dopušteno postavljanje elektroničke stiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili vruće komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (kao pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika. antenske prihvate) na zaštićena kulturna dobra ili u njihovoj blizini, kao i u neposrednoj blizini zaštićenih 6.3. Komunalna infrastrukturna mreže prirodnih dobara, u skladu s posebnim uvjetima tijela/ pravnih osoba određenih posebnim propisima koji 6.3.1. Elektroopskrba utvrđuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole. Unutar građevinskog područja naselja, novi samo- Članak 55. stojeći antenski stupovi elektroničke komunikacijske (1) Razmještaj građevina i objekata elektroener- infrastrukture prioritetno se smještavaju u gospodar- getske mreže prikazan je na kartografskom prikazu ske, komunalne ili infrastrukturne zone. Samostojeći broj 2.c Elektroopskrba. antenski stupovi ne mogu se smještavati na čestici ili u (2) Utvrđeno posebnim propisom osiguravaju se neposrednoj blizini (unutar pojasa od 50 m) postojećih/ zaštitni koridori prijenosnih elektroenergetskih vodova: planiranih lokacija škola, dječjih vrtića, bolnica i sličnih sadržaja, te zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara. - za naponski nivo 110 kV (DV 110 kV) - 70 m (35 m obostrano od osi dalekovoda), U slučaju da postava uređaja pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture na postojeće objekte - za naponski nivo 35 kv (DV 35 kV) - 50 m infrastrukture, odnosno pogodne građevine ne može (25 m obostrano od osi dalekovoda), osigurati potrebnu funkcionalnost, moguće je prići a korištenje i uređenje prostora unutar ovog koridora postavi samostojećih antenskih stupova uz nužno treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima usuglašavanje uvjeta oblikovanja, načina izgradnje, upravitelja infrastrukture (za sve zahvate i izgradnju visine i dr. u postupku izdavanja lokacijske dozvole, potrebno je ishoditi uvjete distributera; HOPS d.o.o. u kojem je sukladno propisima jedinica lokalne samo- Zagreb za dalekovode naponske razine 110 kV i HEP uprave stranka u postupku. ODS d.o.o. Elektra Varaždin za dalekovode naponske (10) Planom se određuju slijedeći uvjeti smještaja razine 35 kV). antenskog stupa i prostor za opremu pokretne komu- (3) U distributivnoj elektroopskrbnoj mreži nikacijske mreže: predviđa se rekonstrukcija postojećih i izgradnja no- - smještaj u pravilu na zasebnoj građevnoj čestici vih građevina i uređaja srednjenaponske (10/20 kV) s osiguranim kolnim pristupom ili se određuje mreže, koja se opskrbljuje iz TS 110/35(20) kV Ivanec. obuhvat zahvata radi osnivanja prava služnosti (4) Prilikom planiranja dogradnje i rekonstrukcije gradnje samostojećeg antenskog stupa, srednje naponske mreže (10/20 kV) potrebno je voditi - izuzetno, omogućava se postava na izgrađenu računa o sljedećem: građevinu, osim na dječjoj ustanovi i školi - sva mreža treba biti predviđena za 20 kV napon - za postavljanje na kulturnim dobrima odnosno - za smještaj transformatorskih stanica TS unutar područja zaštite, potrebno je ishoditi 10(20)/0,4 kV osiguravaju se prostori minimalne suglasnost nadležne uprave za zaštitu. površine 30 m2, a unutar izgrađenog područja (11) Elektronička komunikacijska infrastrukturna ovisno o prostornim mogućnostima; pristup tra- mreža prikazana na kartografskom prikazu broj 2b. fostanicama mora biti nesmetan zbog potreba usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati servisiranja i tehničkog održavanja; najmanja odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izra- udaljenost trafostanice od regulacijskog pravca de stručne dokumentacije dozvoljene su odgovarajuće i susjedne međe je 1,0 m prostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim - trafostanice se mogu osim na zasebnoj parceli Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim planirati kao prateća građevina na parceli druge rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko-pravnim namjene, a mogu se graditi i u sklopu drugih odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takve da građevina narušavaju opću koncepciju Plana. Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivat će se sukladno - sve nove transformatorske stanice trebaju biti potrebama korisnika i prilagođeno fazama realizacije tipske izvedbe sa instaliranim transformacijama (izgradnje). 1x630 kVA, 1x1000 kVA odnosno 2x1000 kVA koje koristi distributer na području - HEP ODS (12) Pri projektiranju i izvođenju elektroničke ko- munikacijske infrastrukture obavezno je pridržavati se d.o.o. Elektra Varaždin Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne - svi vodovi elektroopskrbne mreže (10 (20)kV i novine«, broj 73/08, 90/11), Uredbe o mjerilima razvo- 0,4 kV) trebaju biti u kabelskoj izvedbi (podze- ja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge mno) i ugrađivat će se tipski kabeli koje koristi povezane opreme (»Narodne novine«, broj 131/12), distributer na području (HEP ODS d.o.o. Elektra kao i drugih važećih propisa. Varaždin) u svojoj distributivnoj mreži; kabele 284 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

treba izvoditi u koridorima prometnica, a daljnji kako bi se izbjeglo eventualno oštećenje navedenih razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će SN vodova. Projektnom dokumentacijom obraditi se prema uvjetima distributera mjere zaštite radi neugrožavanja stabilnosti vodova i - sve postojeće 10 kV trafostanice treba prilagoditi neoštećenja elemenata istog. Preporučljivo je da se za 20 kV napon (izmjenom opreme/ rekonstruk- radovi u blizini SN vodova izvode bez miniranja. cijom/ izgradnjom zamjenske; dionice postojećih (13) U blizini ispod vodiča te u okolici SN vodova kabela 10 kV potrebno je zamijeniti novim ka- ne smiju se planirati i nalaziti skladišta ili bilo kakva belima 20 kV; sve postojeće zračne vodove na druga odlagališta lakozapaljivih materijala. Isto tako potezima na kojima se planira nova izgradnja trebaju se izbjeći parkiranja kamiona i teške mehani- potrebno je položiti podzemno (kablirati). zacije ispod i u neposrednoj blizini SN vodova. (5) Javna rasvjeta rješavati će se zasebnim projek- (14) Prije početka radova investitor je dužan pisanim tima (isti će definirati napajanje i upravljanje, odabir putem obavijestiti HEP ODS najmanje petnaest dana stupova, armatura i žarulja, njihov razmještaj u prostoru, prije početka radova, te obavezno naručiti iskolčenje te traženi nivo osvijetljenosti). Javna rasvjeta će se elektroenergetskih kabelskih vodova na predmetnom napajati i upravljati preko ormarića javne rasvjete (koji području. se smještavaju uz trafostanicu). Niskonaponski kabeli (15) Kod planiranja vodova ostalih komunalnih za javnu rasvjetu će pratiti liniju postavljanja stupova sustava potrebno je poštovati tehničkim propisima električne rasvjete, a sve u zonama infrastrukturnih određen minimalni razmak između postojećih VN, SN instalacija. Trase polaganja kabela javne rasvjete i NN elektroenergetskih kabela i ostalih komunalnih mogu se koristiti i za polaganje kabela napajanja instalacija. reklamnih panoa. (16) Na mjestima gdje će elektroenergetske insta- (6) Uvjete (tehnička rješenja) za izgradnju elektro- lacije biti položene ispod prometnih površina, treba ih opskrbne mreže te uvjete za izgradnju priključka na položiti u UKC/TPE cijevi Ø 200. distributivnu elektroopskrbnu mrežu davati će distributer (17) Svi novi elektroenergetski kabelski vodovi tre- (HEP ODS d.o.o. Elektra Varaždin). baju biti predviđeni u javnim, neprometnim površinama (7) Elektroopskrbna mreža prikazana na kartograf- u kojima je potrebno osigurati koridor minimalne širine skom prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će 1 m za buduće elektroenergetske kabele. se razrađivati odgovarajućim stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su Članak 56. odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije (1) Manje energetske građevine to jest građevine određene ovim Planom mogu se mijenjati radi pri- s postrojenjem namijenjenim proizvodnji električne i/ lagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, ili toplinske energije iz obnovljivih izvora energije imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne (energija vode, sunca, vjetra, korištenje biomase, mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. bioplina, toplina iz industrije, otpada i slično) i ko- Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati generacije, moguće je smještavati unutar izdvojenih će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno gospodarskih zona (površina gospodarske namjene, fazama realizacije (izgradnje). oznaka I). (8) Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetske (2) Ugradnja sunčevih kolektora za dobivanje infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih zakona toplinske energije (nisko-temperaturno grijanje i pri- i propisa. prema potrošne tople vode) i fotonaponskih ćelija za (9) Prilikom projektiranja građevina potrebno je dobivanje električne energije, moguća je na građevnoj uvažiti minimalne udaljenosti i razmake navedene čestici postojeće građevine za potrebe te građevine. u važećem »Pravilniku o tehničkim normativima za Smještaj navedenih uređaja kao samostalnih građe- izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova naziv- vina moguć je samo u sklopu izdvojene gospodarske nog napona od 1 do 400 kV«, a za podzemne kabele zone (oznaka I). uvažiti minimalne sigurnosne udaljenosti križanja (3) Temeljem PPUG Ivanec, određeno je područje i paralelnog vođenja kabela navedene u važećim za istraživanje smještaja sunčeve termoelektrane i »Tehničkim uvjetima za polaganje elektroenergetskih fotonaponskih ćelija za dobivanje električne energije, kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV«. na prostoru uz gospodarsku zonu u Ivancu (kao ozna- (10) U slučaju neizbježnog izmještanja distribucij- čeno na kartografskom prikazu broj 2.c). skih nadzemnih i/ili podzemnih vodova, podnositelj (4) Male hidrocentrale mogu se graditi na vodo- zahtjeva dužan je, za izvođenje radova izmještanja, tocima sukladno vodopravnim uvjetima, te posebnim sklopiti ugovor s HEP-ODE-om koji će za navedeno uvjetima zaštite okoliša i prirode. izraditi svu potrebnu dokumentaciju i ishoditi dozvole. Navedena projektna dokumentacija i dozvole preduvjet su za izdavanje potvrde glavnog projekta građevine. 6.3.2. Plinoopskrba (11) Na mjestima izvođenja radova u blizini podzemnih elektroenergetskih vodova iskop treba obaviti ručno, Članak 57. a njihov položaj prethodno utvrditi probnim iskopima (1) Razmještaj građevina i uređaja plinoopskrbne u nazočnosti predstavnika HEP-ODS-a. mreže prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.d (12) Svi radovi s eventualnim miniranjem, kreta- Plinoopskrba. njem teške mehanizacije, izmjenom gabarita buduće (2) Magistralna plinoopskrbna mreža rekonstru- prometnice treba poravovremeno dojaviti HEP ODS-u irati će se i graditi sukladno razvojnim programima Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 285 državnog i županijskog sustava opskrbe i transporta (2) Planska određenja vodoopskrbnog sustava na plina. Sukladno posebnom propisu utvrđuje se zaštitni području predviđaju: koridor magistralnog plinovoda: - rekonstrukciju vodoopskrbne mreže u cilju - 30 m od osi plinovoda, zaštitni pojas naseljenih poboljšanja kvalitete i izgradnju novih dijelova zgrada u kojem se ne mogu graditi nove gra- vodoopskrbne mreže u cilju opskrbe vodom (za đevine, piće i sanitarne namjene, za potrebe tehnoloških - 200 m od osi plinovoda u kojem gustoća izgra- procesa i za protupožarnu namjenu i održavanje đenosti utječe na proračun sigurnosti plinovoda čistoće) a unutar ovih koridora mogući su zahvati u prostoru - dogradnju i rekonstrukciju postojećeg vodoop- uz prethodnu suglasnost i određene posebne uvjete skrbnog sustava od strane tijela nadležnog za taj plinovod. - daljnje proširenje vodoopskrbne mreže koje (3) U distributivnoj plinskoj mreži predviđa se će se odvijati sukladno potrebama potrošača i rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih građevina prema uvjetima distributera na području (Ivkom i uređaja distribucijskog sustava; planira se daljnJe d.d. iz Ivanca) proširenje distributivne mreže koja je spojena na pri- - realizaciju nove vodospreme - VSP Pilana II mopredajnu stanicu MRS Ivanec. (800 m3) (4) U lokalnoj mreži distribucija plina je niskotlačnim - gradnju vodova vodovodne mreže koji će se plinovodima (NTP) radnog tlaka 3 bara, sa redukcijom izvesti (podzemno) u pravilu u koridorima pro- tlaka kod potrošača na potreban pritisak (redukcija metnica i to cjevovodima Ø 200 mm, Ø 150 mm i za manje potrošače kućnim regulatorima na kućnom Ø 100 mm od ljevanoželjeznih cijevi nodularnog priključku, a za veće potrošače lokalnim redukcijskim ljeva; daljnji razvod mreže do krajnjih korisnika stanicama) sukladno uvjetima distributera na području izvoditi će se prema stvarno utvrđenim potre- (»Ivkom - Plin« d.o.o., Ivanec). bama korisnika i sukladno uvjetima distributera (5) Razvodi NTP (distribucijskog plinovoda) u (prema proračunu za svaki objekt) pravilu se polažu u koridorima prometnica. NTP se - dimenzioniranje potrebnih promjera cjevovoda polaže podzemno na dubini s nadslojem minimalno za novu mrežu sa usvojenom specifičnom po- 1 metar. Širina rova je 50 cm. Minimalna sigurnosna trošnjom od 180 l/dan po stanovniku (uključuje udaljenost od objekta za NTP je 1 metar. Sve mjere i malu privredu i servise); za vodoopskrbu u zaštite i u odnosu na druge podzemne instalacije tre- industriji treba uzeti specifičnu potrošnju vode baju biti u skladu s propisima i uz suglasnost vlasnika 0,5 l/sek/ha; za protupožarnu zaštitu treba uzeti druge instalacije. Na visini cca 50 cm iznad plašta količinu q=10 l/sek to jest za jedan požar za cijevi treba obavezno postaviti plastičnu traku za gradsko naselje od 5000 stanovnika obilježavanje plinovoda (žute boje i mora sadržavati - razvod hidrantske mreže planira se sukladno tekst koji upućuje na prisutnost plinovoda). Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje po- (6) Uvjete (tehnička rješenja) za povezivanje kori- žara (»Narodne novine«, broj 8/06); hidrante snika (građevina) na distributivnu mrežu (za izgradnju treba spojiti na vod lokalne mreže uz obaveznu priključne distributivne kanalizacije/kućnog priključka) ugradbu zasuna; hidrante će se izvesti od lije- davati će davatelj usluga (distributer). Dubina polaga- vano željeznih cijevi Ø 100 mm kao nadzemni nja NTP plinovoda za kućne priključke nije manja od (samo iznimno podzemni), na međusobnoj 80 cm, širina rova je 30 cm. udaljenosti do 150 metara, a iznimno u dijelo- (7) Plinoopskrbna mreža prikazana na kartografskom vima sa samostojećom obiteljskom izgradnjom prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se udaljenost između dva vanjska hidranta može razrađivati odgovarajućim stručnom dokumentacijom. biti do najviše 300 m Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su - adekvatnu zaštitu novih vodovodnih cijevi koje odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije treba polagati sukladno pravilima struke kako određene ovim Planom mogu se mijenjati radi pri- ne bih došlo do smrzavanja ili oštećenja cijevi lagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, uslijed vanjskog opterećenja (dubina i širina rova imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne će se odrediti detaljnom projektnom dokumenta- mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. cijom); vodovodna revizijska okna predviđaju se Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati na svim mjestima grananja vodovodne mreže i će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno na mjestima predviđenima za smještaj hidranata fazama realizacije (izgradnje). - kvalitetno uređena križanja i paralelna vođenja (8) Planiranje, izgradnja i korištenje građevina za s ostalim instalacijama (kanalizacija, energet- transport plina mora biti u skladu s posebnim propisima ski i telekomunikacijski kabeli i sl.) koje treba za ove vrste građevina. uskladiti sa uvjetima vlasnika drugih instalacija. (3) Vodoopskrbna mreža prikazana na kartografskom 6.3.3. Vodoopskrba prikazu usmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućim stručnom dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije dozvoljene su Članak 58. odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacije (1) Razmještaj građevina i objekata vodoopskrbe određene ovim Planom mogu se mijenjati radi pri- prikazan je na kartografskom prikazu broj 2.e Vodo- lagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, opskrba i odvodnja. imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne 286 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. - dubina polaganja kanalizacijskih cijevi mora Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivati biti takva da ne dođe do njihovog mehanič- će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno kog oštećenja uslijed površinskih utjecaja (ne fazama realizacije (izgradnje). preduboka i time stvarati probleme u gradnji, (4) Projektiranje i izgradnja građevina za vodo- priključivanju i održavanju). opskrbu mora biti u skladu s posebnim propisima za - razvod mreže do krajnjih korisnika izvoditi će ove vrste građevina. se sukladno uvjetima nadležnog poduzeća - gospodarski subjekti obavezni su svoje teh- 6.3.4. Odvodnja otpadnih voda nološke otpadne vode dovesti u stanje mogu- ćeg prihvata na sustav javne odvodnje prije upuštanja u zajednički kanalizacijski sustav Članak 59. (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija (1) Razmještaj građevina i objekata odvodnje i otpadnih voda, »Narodne novine«, broj 87/10); pročišćavanja otpadnih voda prikazan je na karto- kod gospodarskih objekata s većim količinama grafskom prikazu broj 2.e Vodoopskrba i odvodnja. otpadnih voda, bilo sanitarnih bilo tehnoloških, (2) Planska određenja u sustavu odvodnje i pro- moguća je individualna izgradnja odgovaraju- čišćavanja otpadnih voda na području predviđaju ćih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u sljedeće uvjete: skladu s važećom zakonskom regulativom; sve oborinske vode sa manipulativnih dvorišta prije - kao utvrđeno u okviru Studije zaštite voda upuštanja u sustav zajedničke odvodnje mora Varaždinske županije predviđa se odvodnju i pročistiti korisnik na vlastitoj parceli. pročišćavanje otpadnih voda na području rješa- vati u sklopu tkz. podsustava odvodnje Ivanec - u dijelovima naselja gdje nije izgrađena/gdje se ne predviđa izgradnja javnog sustava odvodnje, - sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda zbrinjavanja otpadnih voda rješavat će se sa- tkz. sustav Ivanec (osim Ivanca uključuje i mostalno na sanitarno-tehnički ispravan način; naselja Kaniža, Gečkovec, Vuglovec, Lančić, Knapić Prigorec, Vitešinec, Punikve, Ivanečko a.) odvodnjom u vodonepropusne septičke jame te Naselje, Ivanečki Vrhovec, Salinovec i Jerovec), njihovo redovito pražnjenje na način određen planiran je za veličinu područja od 15000 ES po sanitarnom organu; alternativna rješenja (što uključuje opterećenje od stanovništva, male su još individualni biljni ili SBR uređaji privrede i od industrijskih otpadnih voda) b.) odvodnju otpadnih voda gospodarskih gra- - prijemnik otpadnih voda je rijeka Bednja, pre- đevina treba rješavati u zatvorene sabirne ma Državnom planu zaštite voda svrstana u II. lagune s odvozom sadržaja prema propisa- kategoriju prijemnika s potrebnim II stupnjem nim vodopravnim aktima, odnosno na način pročišćavanja (u slučaju izgradnje zajedničkog određen po sanitarnom organu. sustava Ivanec i Lepoglava sa dodatnih 8.000 (3) Mreža odvodnje otpadnih voda prikazana na ES za uređaj u Ivancu, potreban je viši III stupanj kartografskom prikazu usmjeravajućeg je značenja i pročišćavanja) detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom - postojeći sustav odvodnje izgrađen na području dokumentacijom. Prilikom izrade stručne dokumentacije kao sustav mješovitog tipa, rekonstruirati će se dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i dograđivati sukladno potrebama novih namje- i lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi na i prema uvjetima upravitelja infrastrukture prilagodbe tehničkim rješenjima, obilježjima prostora, (Komunalno poduzeće Ivkom d.d. iz Ivanca); imovinsko-pravnim odnosima i slično), a promjene ne otpadne vode odvoditi će se do centralnog ure- mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana. đaja za pročišćavanje na lokaciji koja se nalazi Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivat blizu istočnog ruba Industrijske zone Ivanec, će se sukladno potrebama korisnika i prilagođeno a prikazan je na kartografskom prikazu 2.e. fazama realizacije (izgradnje). Vodoopskrba i odvodnja (u postojećem stanju (4) Projektiranje i izgradnja građevina i uređaja u dijelovi izvedene kanalizacijske mreže imaju sustavu odvodnje otpadnih voda mora biti u skladu s više zasebnih ispusta u lokalne vodotoke) posebnim propisima za ove vrste građevina. - kanalizacijski kolektori se u pravilu izvode u koridorima prometnica cjevovodima Ø 100 6.4. Uvjeti uređenja groblja mm - Ø 400 mm; dimenzije cjevovoda glavnih kolektora su od Ø 400 mm do Ø 1000 mm, a glavni kolektor Matačina je profila Ø 1200 mm Članak 60. - kolektori moraju biti strogo vodonepropusni (1) Za razvoj i uređenje groblje određena je površina (predviđa se upotreba kanalizacijskih cijevi od ukupne veličine cca 9,5 ha (oznaka + na kartografskom plastičnih materijala PVC, PP, PEHD, GRP i prikazu broj 1). slično) radi zaštite tla, podzemnih voda i okoliša (2) U sklopu groblja mogu se uređivati prostori za općenito, sa propisnim revizijskim oknima za ukop sa oproštajnim, pratećim i pogonskim dijelom čišćenje i održavanje kanala (i ulični slivnici te prometna i komunalna infrastruktura (predviđa moraju imati propisne taložnike koji će spriječiti se smještaj osnovnih građevina - grobnih mjesta, te unošenje isparanog materijala u kanalizaciju) pratećih i pomoćnih građevina i sadržaja). Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 287

(3) Prateće građevine i sadržaji su: krematorij, biciklističkih staza, dječjih igrališta i odmorišta, rekrea- mrtvačnica, prostori za ispraćaj, prostori za pogon, cijskih površina i igrališta, objekata za potrebe zaštite servis i održavanje, prateće funkcije i usluge; vjerski od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti (zakloni sadržaji - grobna kapela, manji trgovački sadržaji i skloništa), rasadnika, komunalnih infrastrukturnih (prodaja cvijeća, svijeća i slične usluge), sanitarni građevina i javnih parkirališnih površina. Za šumske prostori, prostor za odlaganje otpada, parkirališta, površine koje se uređuju kao zaštitne zelene površine, pješačke površine, odmorišta, zakloni i drugi slični način uređenja uključuje dopustive namjene do max sadržaji i usluge u funkciji osnovne namjene. 10% površine zahvata/šumske površine. (4) Za uređenje pratećih sadržaja na groblju određuje (7) Za uređenje javnih zelenih površine izrađivati se da se sadržaji u građevinama grade kao prizemne će se projekti uređenja odnosno projekti hortikulturnog građevine etažne visine E=Po/Su+Pr+Pk, najviše visine uređenja. V= 6,0 m (iznimno više za dimnjak, zvonik i slično čija funkcija to zahtjeva). Minimalno 10% površine groblja 8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- mora biti uređeno kao parkovno zelenilo. POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBI- (5) Sve javne površine groblja moraju biti izvedene JENTALNIH VRIJEDNOSTI bez prostornih barijera za kretanje osoba sa invalidi- tetom ili smanjene pokretljivosti. 8.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih (6) Sukladno odredbama posebnog propisa (Pravilnik vrijednosti o grobljima »Narodne novine«, broj 99/02) za izgradnju odnosno rekonstrukciju (proširenje) groblja potrebno je izraditi Detaljni plan uređenja (kao iz članka 70.). Članak 61.a. Opći uvjeti zaštite bioloških i krajobraznih vrijednosti 7. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA (1) Temeljem važećeg Zakona o zaštiti prirode utvrđeni su sljedeći uvjeti zaštite prirode: Članak 61. - kod određivanja nove lokacije uređaja za proči- (1) Javne zelene površine koje se mogu uređi- šćavanje otpadnih voda Ivanca te odabira trasa vati u svrhu uređenja prostora i zaštite okoliša jesu novih infrastrukturnih koridora uzeti u obzir parkovne zelene površine i zaštitne zelene površine. prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, (2) Parkovna zelena površina - javni park (oznaka zaštićenih i/ili ugroženih vrsta flore i faune te Z1) je javni hortikulturno uređeni prostor sa sadrža- ciljeve očuvanja ekološke mreže, jima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i - prilikom planiranja i uređenja građevinskih zona odmoru. Kao parkovne površine mogu se uređivati i koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim šumske površine u urbanom okruženju, označene na obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj kartografskom prikazu kao javni park Z1. arhitekturi, (3) U sklopu javne parkovnih površina omogućava - voditi računa da izgradnja građevinskih područja se smještaj: pješačkih staza i šetnica, biciklističkih ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih staniš- staza, dječjih igrališta i odmorišta, športskih otvorenih nih tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih igrališta do 200 m2 površine (mini golf, stolni tenis, biljnih i životinjskih svojti, boćalište, viseća kuglana, badminton, odbojka, odbojka na pijesku i slično), višenamjenskih parkovnih objekata; - uređenje postojećih i širenje građevinskih pod- paviljoni, zakloni i slično, te drugih elementa parkovne ručja planirati na način da se očuvaju postojeće i urbane opreme, skulptura, fontana i slično, tako da krajobrazne vrijednosti, njihova ukupna površina ne prelazi 20% površine za- - prilikom ozelenjivanja područja koristit autohtone hvata odnosno cjelovito uređene parkovne površine. biljne vrste, a eventualne postojeće elemente (4) Način uređenja javnog parka uključuje i izgrad- autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj nju manjih građevina (najveće etažne visine E= Po/ mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje, Su+Pr+Pk, najveće visina V=5,5 m, najvećeg GBP 100 - gospodarenje šumama provoditi sukladno na- m2) i to građevina sanitarno-higijenskog standarda, čelima certifikacije šuma te izbjegavati uporabu objekata za potrebe zaštite od elementarnih nepogo- kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških da i ratnih opasnosti (zakloni i skloništa), građevina kontrolnih sredstava, u funkciji održavanja parka (spremišta, garderobe i - postojeće šume zaštititi od prenamjene i krčenja, slično), manjih ugostiteljskih sadržaja, kioska, komu- očuvati šumske čistine i šumske rubove, nalnih i infrastrukturnih građevina, tako da ukupni GBP - gospodariti travnjacima putem ispaše i reži- građevina i objekata ne prelazi 10% površine zahvata mom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz to jest površine javnog parka. prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja (5) Zaštitne zelene površine (oznaka Z) su površine i mineralnih gnojiva, izvornog prirodnog ili kultiviranog krajobraza planirane - očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, radi potrebe zaštite i uređenja okoliša. štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki (6) U sklopu javnih zaštitnih zelenih površina vrijedna područja te spriječiti njihovo onečišće- omogućava se smještaj kolnih i pješačkih putova, nje, 288 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

- izbjegavati regulaciju vodotoka, kanaliziranje i od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, promjene vodnog režima vodenih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta - očuvati raznolikost staništa na vodotocima i ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne povoljnu dinamiku voda, važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i sta- nišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje - osigurati pročišćavanje otpadnih voda. i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i (2) Osim navedenih uvjeta, pri prostornom planiranju njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od i izvođenju zahvata u prostoru potrebno je pridržavati interesa za Europsku uniju). se i svih uvjeta zaštite prirode propisanih Prostornim (3) Područje Grada Ivanca nalazi se u obuhvatu planom uređenja Grada Ivanca. nacionalne ekološke mreže. Područja ekološke mreže regulirana su Uredbom o ekološkoj mreži (»Narodne Članak 62. novine«, broj 124/13 i 105/15). Ekološka mreža (4) Za područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za zaštitu ciljeva očuvanja za svako pod- (1) Za područje obuhvata Urbanističkog plana i ručje, a koje su propisane Uredbom o ekološkoj mreži dio njegova neposrednog kontaktnog područja, koje (»Narodne novine«, broj 124/13 i 105/15), Pravilnikom pripada Gradu Ivancu, na osnovu Uredbe o ekološ- o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje koj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13 i 105/15), ptica u području ekološke mreže (»Narodne novine«, utvrđena su područja nacionalne ekološke mreže koja broj 15/14), Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama predstavljaju područja ekološke mreže Europske unije (»Narodne novine«, broj 144/13) i Pravilnikom o popisu Natura 2000. stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim (2) Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000) pre- stanišnim tipovima (»Narodne novine«, broj 88/14). ma članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži (»Narodne (5) Popis područja i opisi ekološke mreže RH na novine«, broj 124/13 i 105/15) čine područja očuvanja području Grada Ivanca, sukladno Prilogu III. Uredbe značajna za ptice - POP (područja značajna za oču- o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13 i vanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica 105/15) dani su u sljedećim tablicama:

EKOLOŠKA MREŽA RH (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000)

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (Predložena Područja od značaja za Zajednicu - pSCI) Kategorija za Identifikacijski Hrvatski naziv vrste / Znanstveni naziv vrste / Naziv područja ciljnu vrstu / broj područja Hrvatski naziv staništa Šifra stanišnog tipa stanišni tip 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar 1 veliki livadni plavac Maculinea telejus Hidrofi lni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume 1 6430 HR2001409 Livade uz Bednju II (Convolvulion sepii, Filipen- dulion, Senecion fl uviatilis) Nizinske košanice (Alope- 1 curus pratensis, Sanguisor- 6510 ba offi cinalis) Kategorija za ciljnu vrstu / stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta / stanišni tip za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ i 2013/17/EU;

Mjere zaštite (2) Budući da se svako Natura 2000 područje u (1) Članak 6. Direktive o staništima (Council Di- mrežu uključuje s ciljem očuvanja određenih vrsta rective 92/43/EEC i 2013/17/EU) propisuje obvezu i stanišnih tipova, u postupku ocjene prihvatljivosti ocjene prihvatljivosti svakog plana ili zahvata koji utvrđuje se utjecaj plana ili zahvata upravo na one sam ili u kombinciji s drugim planovima ili zahvatima vrste i stanišne tipove zbog kojih je područje uklju- može imati značajan negativni utjecaj na ciljne vrste čeno u mrežu. i stanišne tipove područja ekološke mreže Natura (3) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati 2000. Sukladno Direktivi o staništima, postupak ocjene značajan negativan utjecaj na ciljne vrste i stanišne prihvatljivosti primjenjuje se i na područja izdvojena u tipove te na cjelovitost područja ekološke mreže, mrežu sukladno Direktivi o pticama (tzv. SPA područja) podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, (Directive 2009/147/EC i 2013/17/EU). Pri tome nije sukladno članku 24. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode važan smještaj zahvata, odnosno je li zahvat smješten (»Narodne novine«, broj 80/13) i članku 3. Pravilnika u samom Natura 2000 području ili izvan njega, već je o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (»Narodne mogući utjecaj na ciljne vrste i stanišne tipove taj koji novine«, broj 146/14). Ukoliko se u postupku ocjene »pokreće« postupak ocjene prihvatljivosti. prihvatljivosti utvrdi da zahvat, unatoč provedenim Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 289 mjerama ublažavanja, ima značajan negativan utjecaj kao osobito vrijedan predjel prirodnog krajobraza na ciljne vrste i stanišne tipove Natura 2000 područja, (kao označene na kartografskom prikazu broj 3a). zahvat je potrebno odbiti. Ukoliko ne postoje alterna- (2) Za navedeni osobito vrijedan predjel treba osi- tivna rješenja, ovakav zahvat moguće je dopustiti u gurati zaštitu od bitne promjene vrijednosti. Planske slučaju kada je utvrđen prevladavajući javni interes mjere zaštite u svrhu očuvanja integriteta i specifičnih (uključujući i onaj socijalne i gospodarske naravi), uz obilježja cjeline osobito vrijednog prirodnog predjela obvezu provedbe odgovarajućih kompezacijskih uvjeta. pretpostavljaju: Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na pod- ručja ekološke mreže posebice se izdvajaju eventualno - očuvanje estetske i krajobrazne vrijednosti planirani radovi regulacije vodotoka, vjetroelektrane, prostora centri za gospodarenje otpadom, intenzivno širenje i/ - očuvanje kvaliteta međuodnosa krajobraza ili formiranje novih građevinskih područja, obuhvatni prema naseljima infrastrukturni projekti/koridori, hidrotehnički i melio- - osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara racijski zahvati i razvoj turističkih zona. - sprječavati zahvate i djelatnosti posljedice kojih su degradacija krajolika i smanjenje raznovr- Članak 63. - OBRISAN snosti biljnog i životinjskog svijeta - izgradnja izvan građevinskog područja kontrolira Članak 64. se kroz posebne uvjete nadležnog upravnog Prirodni predjeli u prijedlogu za zaštitu tijela utvrđenog posebnim zakonom - pravilno planirati mrežu infrastrukture koja zadire (1) Na području Ivanca identificirane su (označene u prirodni krajolik na kartografskom prikazu broj 3) prirodne vrijednosti - u konačnosti postupno dovesti i do planirane u prijedlogu za zaštitu temeljem važećeg Zakona o zakonske zaštite u različitim stupnjevima (od zaštiti prirode: značajnog krajobraza do pojedinačnih spome- - park šuma Sv. Duh (oznaka PŠ) nika). - značajni krajobraz Ivančica (oznaka ZK). (2) Planom se određuje da je za sve zahvate u 8.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina prostoru prirodnog predjela u prijedlogu za zaštitu potrebno ishoditi posebne uvjete nadležnog upravnog tijela utvrđenog posebnim propisom. Članak 66. (1) Prema podacima središnje evidencije u Dr- žavnoj upravi za zaštitu kulturne baštine i temeljem Članak 65. konzervatorske studije izrađene za područje Ivanca, Krajobraz identificirana su nepokretna kulturna dobra klasifici- rana prema predloženim vrstama temeljem Zakona o (1) Na području Ivanca, dio šumskog predjela na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, području Ivančice, u obuhvatu je područja identificiranog broj 69/99,151/03,157/03,100/04):

KATASTARSKA VRSTA KULTURNOG BROJ KULTURNO DOBRO STATUS ČESTICA DOBRA 1 Povijesna cjelina Ivanec gradsko naselje L 2 Ivanec, župni dvor 844/1 civilna građevina Z 3 Mirka Maleza 6, prva pekara 502 civilna građevina L 4 Mirka Maleza 7 817/2 civilna građevina L 5 Mirka Maleza 22 610 civilna građevina L 6 Mirka Maleza 24 611 civilna građevina L 7 Mirka Maleza 26 612 civilna građevina PZ 8 Mirka Maleza 28 613 civilna građevina L 9 Mirka Maleza 30 613 civilna građevina L 10 Mirka Maleza 32 614 civilna građevina L 11 Mirka Maleza 34 615, 616 civilna građevina L 12 Mirka Maleza 36 617/1 civilna građevina L 13 Mirka Maleza 38 617/2 civilna građevina L 14 Mirka Maleza 40 617/3 civilna građevina L 15 Mirka Maleza 39 785/1 civilna građevina L 290 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

KATASTARSKA VRSTA KULTURNOG BROJ KULTURNO DOBRO STATUS ČESTICA DOBRA 16 Mirka Maleza 43-45 783/2 civilna građevina L 17 Mirka Maleza 47 758/1, 758/2 civilna građevina L 18 Mirka Maleza 53 757 civilna građevina L 19 Pahinsko, kompleks Pahinsko 2226 civilni sklop L 20 Rudolfa Rajtera 2, dom obrtnika 1422/1 civilna građevina L 21 Rudolfa Rajtera 5, stara škola 1298/2 civilna građevina PZ 22 Rudolfa Rajtera 137, nekadašnji mlin 12446 civilna građevina-komunalna L 23 Trg hrvatskih ivanovaca 7 825/1 civilna građevina L 24 Trg hrvatskih ivanovaca 9, prva samoposl. 824 civilna građevina L 25 Trg hrvatskih ivanovaca 9a, uvučena P+1 823/2 civilna građevina L 26 Župna crkva Sv. Marije Magdalene 843 sakralna građevina Z 27 Kapela Sv. Donata 329 sakralna građevina L 28 Kapela na groblju 1580 sakralna građevina L 29 Bistrica 2 1246/1 etnološka građevina L 30 Braće Radić 15 588/3 etnološka građevina L 31 Braće Radić 21, Ćaklecov mlin 592/2 etnološka građevina L 32 Rudolfa Rajtera 32 1315 etnološka građevina L 33 Rudolfa Rajtera 38 1311/1 etnološka građevina L 34 Rudolfa Rajtera 67 1210/2 etnološka građevina L 35 Rudolfa Rajtera 77, stara kovačnica 1198 etnološka građevina L 36 Rudolfa Rajtera 111, stari mlin 1932/2 etnološka građevina L 839/2, 839/3, 840, 37 Stari grad Ivanec arheološko područje Z 841,842 38 groblje 1579 memorijalno područje L 39 Spomenik palim borcima 1941-1945. 839/3 Spomen obilježje L 40 Gradski park u središtu naselja 839/1 kultivirani krajolik PZ 41 Park bjelogorice u Malezovoj ulici 735 kultivirani krajolik L 42 Prostor crnogorice u Malezovoj ulici 805 kultivirani krajolik L 43 Potok i pejzaž u Ulici braće Radić 609/1, 609/2, 609/3 kultivirani krajolik L 44 Drvored u Varaždinskoj ulici kultivirani krajolik L 45 Drvored breza na početku Malezove ulice 822/1 kultivirani krajolik L 46 Drvored crnogorice u Malezovoj, sj. kultivirani krajolik L 47 Drvored u Nazorovoj ulici kultivirani krajolik L 49 Stablo bjelogorice na Trgu hrv. ivanovaca 823/1 kultivirani krajolik L 2224/1, 2226, 2227, 50 Kultivirani krajolik kompleksa Pahinsko kultivirani krajolik L 2228 51 Zelena površina oko kapele Sv. Donata 329 kultivirani krajolik L Z- zaštićeno kulturno dobro, PZ- prijedlog zaštite kulturnog dobra, L- lokalno kulturno dobro

Kulturna dobra označena su na kartografskom prikazu konzervatorskom postupku podliježu i zahvati koji bi broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora. mogli prouzročiti promjene na kulturnom dobru, odno- sno koji bi mogli narušiti cjelovitost kulturnog dobra. (2) Na zaštićena kulturna dobra primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (3) Do proglašenja zaštite za zahvate na kulturnim kao i svi propisi koji se odnose na kulturno dobro. Za dobrima koja su u prijedlogu za zaštitu (PZ) kao i za zahvate u njihovom neposrednom okolišu koji bi mogli sve zahvate na ovim kulturnim dobrima potrebno je prouzročiti promjene na kulturnom dobru, potrebno ishoditi Zakonom propisane suglasnosti kod nadlež- je ishoditi mišljenje (odobrenje) nadležnog upravnog nog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Posebnom gradskog tijela i nadležnog Konzervatorskog odjela. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 291

(4) Za sva lokalna (evidentirana) kulturna dobra je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i (L), predviđa se daljnja valorizacija unutar zasebnog razvrstavanje različitih vrsta otpada. Reciklažno dvo- programa od strane nadležnog tijela Grada Ivanca. rište za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju Određuje se da je za sve zahvate na lokalnim/eviden- komunalnim otpadom namijenjeno je za prikupljanje, tiranim kulturnim dobrima potrebno ishoditi mišljenje razvrstavanje i privremeno skladištenje posebnih vrsta nadležnog upravnog gradskog tijela i obavijestiti otpada, to jest korisnih tvari iz otpada kao što su papir, nadležni Konzervatorski odjel. karton, staklo, metali, plastika i slično. (5) Za povijesnu cjelinu Ivanec iz stavka (1), (5) Svi proizvođači drugih vrsta otpada, osim ko- evidentirane su zone određenih režima zaštite (kao munalnog, moraju biti prijavljeni u katastar emisija u razgraničeno na kartografskom prikazu broj 3): okoliš, te proizvodni otpad i posebne kategorije otpada - Zona A je područje dobro očuvane i osobito vri- skupljati odvojeno od komunalnog otpada i zbrinjavati jedne povijesne strukture i obuhvaća najvredniji ga sukladno zakonu. povijesni prostor grada za koji se predlažu se slijedeće mjere zaštite 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH - Zona B je područje kulturno povijesne cjeline UTJECAJA NA OKOLIŠ različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture (pretpostavlja se zaštita vrijednih elemenata Članak 68. povijesne strukture i povijesnih sadržaja, kao i povijesne planske matrice) (1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu - Zona E je područje neposrednog kontakta i s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su ekspozicije (pretpostavlja se očuvanje kompozi- relevantni za ovu problematiku. cijskih vrijednosti naselja - simboli, dominante, (2) Zaštita zraka provodi se sukladno važećem vizura i slika povijesnih ambijenata naselja) Zakonu o zaštiti zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje a Planom se propisuje, da je za sve zahvate unutar graničnih vrijednosti kakvoće zraka propisane važećom povijesne cjeline Ivanec (zone A,B,E) potrebno isho- Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih diti mišljenje nadležnog upravnog gradskog tijela i tvari u zraku, niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari nadležnog Konzervatorskog odjela. u količini i koncentraciji višoj od propisane važećom (6) Konzervatorskim uvjetima Uprave za zaštitu Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišću- kulturne baštine iz posebnog propisa, mogu se odrediti jućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. drugačiji uvjeti od općih i posebnih lokacijskih uvjeta za (3) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi su- smještaj građevina i uređenje prostora iz ovog Plana. kladno važećem Zakonu o zaštiti od buke i Pravilniku Ovim posebnim uvjetima mogu se odrediti i prethodna o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj arheološka istraživanja i konzervatorski ili arheološki ljudi borave i rade (»Narodne novine«, broj 145/04). nadzor izvođenja radova. (4) Mjere sprječavanja negativnog utjecaja građe- (7) Ukoliko se pri izvođenju zahvata naiđe na pred- vina i uređaja na okolni prostor pretpostavljaju pra- mete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, ćenje stanja okoliša, te stalnu kontrolu vrste, količine potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o i sastava otpada i kontrolu stanja uređaja i opreme, tome nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine, kako te sustava zaštite. Potrebno je sustavno kontrolirati bi se (sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju sve poslovne subjekte u pogledu negativnih utjecaja kulturnih dobara) izvršio pregled, dokumentiranje te u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima. ocjena vrijednosti nalaza). (5) Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještavati namjene koje svojim postojanjem i radom svojim po- 9. POSTUPANJE S OTPADOM stojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno uzrokovale vri- jednosti emisija iznad dozvoljenih granica utvrđenih Članak 67. posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša. (1) Na području Plana s otpadom se postupa u (6) Zaštita voda provodi se sukladno odredbama skladu sa uspostavljenim sustavom gospodarenja važećeg Zakona o vodama. Svi zahvati i korištenje otpadom temeljem Plana gospodarenja otpadom za moraju biti usklađeni s važećim zakonom i posebnim Grad Ivanec (»Službeni vjesnik Varaždinske župani- propisima u segmentu. je«, broj 29/08). (7) Vodne površine i vodno dobro iz Zakona o (2) Na čitavom području Plana potrebno je or- vodama, treba uređivati na način da se osigura pro- ganizirati sistem prikupljanja i odvoženja otpada, to pisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Izgradnja jest potrebno je osigurati prostore za organizirano i uređivanje zemljišta uz vodotoke treba se izvoditi u prikupljanje otpada i adekvatno ih opremiti. Uvjete će skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima. odrediti nadležno komunalno poduzeće. (8) Sukladno posebnom propisu određen je kori- (3) U sklopu površina određenih za gospodarsku (I) dor vodotoka Bednje širine 62,0 m za korito rijeke i odnosno poslovnu namjenu (K), mogu se prema potrebi neuređeni inundacijski pojas. Ukoliko nije drugačije i sukladno važećoj zakonskoj regulativi planirati manja određeno, izgradnja i uređenje zemljišta uz druge reciklažna dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u vodotoke u pojasu širine 20,0 m treba se izvoditi u gospodarenju komunalnim otpadom. skladu s režimom propisanim Zakonom o vodama. Za (4) Reciklažno dvorište je ograđeni i nadzirani sve zahvate posebne vodoprivredne uvjete propisat objekt, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojem će javno tijelo Hrvatske vode. 292 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(9) Sve planirane aktivnosti unutar vodozaštitnih - Plana uređenja rekreacijske zone Bajeri II (po- područja moraju biti usaglašene s odredbama važećeg vršine obuhvata ukupno cca 73,36 ha, od toga Pravilnika o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne unutar UPU cca 8,40 ha) zaštite izvorišta. - Plana uređenja rekreacijske zone Punikve (po- (10) Poljoprivredno zemljište i šume i šumska ze- vršine obuhvata ukupno cca 39,52 ha, od toga mljišta, dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te unutar UPU cca 1,7 ha), imaju njezinu osobitu zaštitu. Poljoprivredno zemljište, a za rekreacijsku zonu Bajeri može se raditi i je- šume i šumsko zemljište mogu mijenjati svoju namjenu dinstveni plan uređenja (PU Bajeri I+ PU Bajeri II). samo prema odredbama posebnih propisa i Prostornog (2) Planom je (kao navedeno u članku 35 i označe- plana uređenja Grada Ivanca. no na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, (11) Posebna mjera zaštite okoliša je provedba pro- uređenje i zaštite površina), utvrđena obveza izrade: cjene utjecaja na okoliš sukladno posebnim propisima, - Plana uređenja rekreacijske zona Jezera (po- za zahvate koje se očekuje da bi svojim djelovanjem vršine obuhvata ukupno cca 30,14 ha). mogli ugroziti okoliš. Članak 72. 11. MJERE PROVEDBE PLANA Kod prijenosa granica obuhvata detaljnih planova uređenja i planova uređenja rekreacijskih površina Članak 69. iz kartografskih prikaza Plana na podloge u većim mjerilima, dozvoljena je prilagodba odgovarajućem (1) Sukladno odredbama posebnih propisa, u pro- mjerilu podloge. vedbi su (na snazi su) dokumenti prostornog uređenja (kao označeno na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenje i zaštite površina): Članak 73. - Detaljni plan uređenja (DPU) zone užeg centra Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređi- Ivanca (površine obuhvata ukupno cca 24,41 vanje javnih prostora, njihovo oblikovanje i oblikova- ha) nje pojedinih građevina, trebalo bi (poželjno je) prije postupaka ishodovanja lokacijskih dozvola ili rješenja - Detaljni plan uređenja (DPU) zone C3 u Ivancu o uvjetima gradnje, izraditi urbanističko-arhitektonska (površine obuhvata ukupno cca 11,29 ha) rješenja (poželjno i raspisom natječaja) za: - Detaljni plan uređenja (DPU) površine sport- - uređenje javnih površina - trgova sko-rekreacijske namjene »Jezera« u Ivancu (površine obuhvata ukupno cca 13,55 ha), - izgradnju građevine javne i društvene namjene koji se primjenjuju unutar svog obuhvata prema - izgradnju stambene namjene koja se realizira postupku predviđenom Zakonom i drugim posebnim uz sudjelovanje gradskog (državnog) proračuna. propisima i u dijelovima koji nisu u suprotnosti sa kriterijima ovog Plana. Članak 73.a. (2) Detaljnim planom iz prethodnog stavka, mogu Komunalna infrastruktura na području obuhvata se ovisno o lokalnim uvjetima, odrediti i drugačiji uvjeti Plana mora se izvesti unutar trasa prometnica pred- od općih i posebnih lokacijskih uvjeta za smještaj viđenim Planom. Izuzetak čine manje korekcije radi građevina i uređenje prostora iz ovog Plana (mogu se prilagođavanja fizičkim uvjetima terena i zadovoljava- odrediti manje površine i širine građevnih čestica, veći nju propisa. Komunalna i ostala infrastruktura može koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti, veće etažne se izgraditi i u fazama, a na temelju odgovarajućeg visine E i veće visine V, manje udaljenosti i drugo). akta za građenje. Do izgradnje prometnica u punom planiranom profilu mogu se koristiti postojeće pro- metnice i putovi. Članak 70. Korekcija trase komunalne infrastrukture kod izrade (1) Sukladno odredbama posebnog propisa, utvrđe- glavnog projekta neće se smatrati izmjenom ovog Plana. na je obveza izrade dokumenta prostornog uređenja: - Detaljni plan uređenja (DPU) groblja Ivanec 12. URBANISTIČKE MJERE ZAŠTITE OD ELEMEN- (površine obuhvata ukupno cca 9,5 ha) grani- TARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI ca obuhvata kao označeno na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenje i zaštite površina (omogućava se i kao izrada Članak 74. UPU groblje Ivanec I i UPU groblje Ivanec II). (1) Za područje Grada Ivanca donesen je Plan zaštite i spašavanja, kao i Procjena rizika od velikih nesreća za Grad Ivanec u kojoj su obrađene moguće prijetnje Članak 71. po stanovništvo, okoliš i materijalna i kulturna dobra. (1) Temeljem PPUG Ivanec je (kao navedeno u (2) Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem članku 35 i označeno na kartografskom prikazu broj 3. operativnih snaga zaštite i spašavanja na području Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina) utvrđena Grada Ivanca, a po potrebi snaga u županiji kao i obveza izrade: na razini Republike Hrvatske. Grad Ivanec u okviru - Plana uređenja rekreacijske zona Bajeri I (po- svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, vršine obuhvata ukupno cca 39,25 ha, od toga ureduje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu unutar UPU cca 34,79 ha) i i spašavanje. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 293

(3) Prilikom provedbe Prostornog plana uređenja provodi prema programu uređenja vodotoka i drugih Grada Ivanca potrebno je pridržavati se Procjene ri- voda u okviru Plana upravljanja vodama. zika od velikih nesreća za Grad Ivanec, kao i ostalih (3) Uz sve vodotoke gdje je to moguće treba planirati važećih zakona i pravilnika s naglaskom na: zaštitni pojas od 3,0 m radi održavanja, a uz tok bujice • Zakon o sustavu civilne zaštite Bistrica treba planirati treba planirati zaštitni pojas od • Zakon o prostornom uređenju 5,0 m od ruba korita i to po cijeloj dužini vodotoka bez • Zakon o gradnji obzira na namjenu površina. • Zakon o zaštiti okoliša (4) U regulacijskom i zaštitnom sustavu uređenja režima velikih voda, planira se izgradnja zaštitnih na- • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda sipa na rijeci Bednji (sve označeno na kartografskom • Zakon o zaštiti od požara prikazu broj 3). • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (5) Unutar granica obuhvata Plana veći dio područja • Plan zaštite i spašavanja Grada Ivanca sjeverno od željezničke pruge L201 Varaždin-Ivanec- • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih Golubovec izloženo je opasnostima od plavljenja. nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom pla- Kako se ovdje radi pretežno gospodarskoj, sportskoj niranju i uređivanju prostora i poljoprivrednoj namjeni, to područje nije ugroženo od poplava u mjeri koja može uzrokovati katastrofe • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva i velike nesreće te ugroziti sigurnost ljudi, ali mogu • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena nanijeti štetu prirodnim i materijalnim dobrima. Stoga ugroženosti i planova zaštite i spašavanja je potrebno ustrojiti mjere zaštite od štetnog djelovanja • Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje velikih voda Bednje, a naročito i zaštitu od bujičnih i uključuju opasne tvari oborinskih voda s promatranog područja. • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtje- Zaštitu od štetnog djelovanja voda treba provoditi u vima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju skladu sa važećim Zakonom o vodama i Državnim pla- požara novima obrane od poplava, a posebno Planom obrane • Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima od poplava Varaždinske županije. Zaštita od štetnog izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te djelovanja voda obuhvaća djelovanja i mjere za: obranu načinu informiranja javnosti u postupku njihovog od poplava, obranu od leda na vodotocima, zaštitu od donošenja erozija i bujica te otklanjanje posljedica takvog djelova- • Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne nja. Zaštita od poplava provodi se putem građevinskih zaštite Grada Ivanca i negrađevinskih mjera. Građevinske mjere, između ostalog, podrazumijevaju izgradnju objekata od čvrstog • Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen nesreća na području Varaždinske županije. i za najveće vode. Za zaštitu od poplavljivanja prilikom oborinskog nevremena treba obnoviti sustav odvodnje 12.1. Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća oborinskih voda. Gradnja nasipa određene visine jedan je od načina zaštite obalnog područja uslijed nadolaska plimnog vala (visoke vode). Članak 74.a. (1) U skladu s prethodnim člankom te Procjenom rizika od velikih nesreća za Grad Ivanec, ovim Pla- POTRESI nom propisani su zahtjevi zaštite i spašavanja koji se odnose se na ugroze po stanovništvo, okoliš, mate- Članak 76. rijalna i kulturna dobra na području Grada, a kojih se (1) Prema privremenoj seizmološkoj karti prostor potrebno pridržavati prilikom provedbe Prostornog na kojem se nalazi Ivanec ugrožen je potresom VII. plana uređenja Grada Ivanca. Ugroze su razrađene stupnja intenziteta po MCS skali. prema mogućim opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće, a to su: (2) U svrhu efikasne zaštite od potresa neophod- no je konstrukcije građevina uskladiti sa zakonskim i posebnim propisima za VII seizmičku zonu (kod POPLAVE I BUJICE projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost ili protupotresno inženjerstvo sukladno Članak 75. posebnim propisima). (1) Poplavom je ugroženo područje korita Bednje (3) Za područja u kojima se planira izgradnja većih u sjevernom dijelu naselja Ivanec (zona plavljenja građevina (stambenih, društvenih, poslovnih, ener- označena je na kartografskom prikazu 3). Bujičnog getskih…) potrebno je izvršiti geomehaničko i drugo karaktera je vodotok Bistrica. ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna (2) Mjere zaštite od štetnog djelovanja voda sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. predviđaju izvođenje zahvata uređenja režima voda (4) S obzirom na mogućnost zakrčenosti ulica i sukladno posebnim propisima u segmentu. Mjere prometnica uslijed urušavanja građevina i objekata zaštite provoditi će se izgradnjom zaštitne i regula- potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i ma- cijske infrastrukture vodotoka odnosno tehničkim i terijalnih dobara. Stoga, kod izgradnje novih dijelova gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra naselja gustoća naseljenosti ne smije prelaziti 200 i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje se stanovnika/ha. 294 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(5) Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne (2) Nove objekte u kojima se pojavljuju opasne tvari, evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne vrsti pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona), od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. te obvezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i (6) Građevine društvene infrastrukture, športsko- uvezivanje na 112. rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koji koristi (3) U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i slično). SUŠE (4) U cestovnom prometu vjerojatnost tehničko - tehnološke katastrofe i veće nesreće odnosi se na pojave požara odnosno eksplozije na kamionima koji Članak 76.a. prevoze opasne i štetne tvari, te iznenadnih zaga- (1) Kao meteorološka pojava nastaje uslijed dugo- đenja na prometnicama uslijed prometnih nezgoda. trajnog pomanjkanja oborina i izaziva tzv. Hidrološku U slučaju incidentnih situacija potrebno je postupati sušu - pomanjkanje podzemne vode. Najveće štete sukladno Operativnom planu interventnih rješenja u suša izaziva na poljoprivredi, posebno u početnoj fazi slučaju izvanrednih zagađenja. rasta kulture. S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni periodi, kao i zbog promjene vodnog Članak 79. režima u budućnosti se mogu očekivati još veće i češće (1) Područje Ivanca nalazi se u 3. zoni potencijalne suše s velikom materijalnom štetom. ugroženosti u slučaju havarije NE Krško (radijus 75 km (2) U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventu- od NE Krško) i to u tkz. sektoru C i D. alnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje (2) U 3. zoni potencijalne ugroženosti NE Krško, sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina. akutni učinci nuklearne nesreće koji predviđaju zaštitnu mjeru zaklanjanja očekuju se samo u slučaju najtežih nesreća (nesreće s oštećenjem reaktorske jezgre i KLIZIŠTA katastrofalnim otkazom reaktorske zgrade).

Članak 77. POŽARI (1) Na području Grada nalazi se nekoliko manjih klizišta koja su nastala djelatnošću čovjeka ili prirod- nim putem. Najčešće su posljedica ljudske djelatno- Članak 80. sti, obično uslijed zasijecanja trase ceste. Prirodno (1) Sukladno odredbama Zakona o zaštiti od požara nastala klizišta ili odroni zemlje primarno su nastala (»Narodne novine«, broj 92/10) i Pravilnika o sadr- kao rezultat iskrčivanja šumskih površina čime je tlo žaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija postalo podložno čestim erozivnim procesima. Pojavi (»Narodne novine«, broj 35/94), za područje Ivanca klizišta doprinose i bujične vode te velike količine donesen je i u primjeni Plan zaštite od požara. oborina. Evidentirana i potencijalna klizišta označena (2) Osiguranje pristupa interventnim vozilima; va- su na kartografskom prikazu 3.b. Područja posebnih trogasnim i za spašavanje ljudi i imovine provodi se ograničenja u korištenju. sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (2) U postupku uređivanja prostora i građenja (»Narodne novine«, broj 35/94, 55/94 i 142/03). Vanjsku treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, i unutrašnju hidrantsku mrežu potrebno je planirati odnosno onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta. požara (»Narodne novine«, broj 8/06). (3) Prije bilo kakve gradnje, na području Grada (3) Građevine moraju biti projektirane i građene Ivanca, odnosno na cijelom području obuhvata Plana sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne no- (a posebno na području obuhvata UPU Lančić unutar vine«, broj 92/10), Pravilniku o otpornosti na požar i kojega su se nalazili rudnici ugljena, te na ostalim po- drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovolja- dručjima nestabilnih inženjersko-geoloških obilježja), vati u slučaju požara (»Narodne novine«, broj 29/13 obavezno je izvršiti geomehaničko ispitivanje terena i 87/15), te drugim posebnim propisima u segmentu. kako bi se postigla maksimalna stabilnost i sigurnost konstrukcije, te izraditi geomehanički elaborat koji će (4) Ostale mjere zaštite od požara provode se služiti kao osnova za projektiranje i izgradnju građevina. kao određeno Planom zaštite od požara iz stavka (1) ovog članka (određena su mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara, crpilišta, sustav dojava, TEHNIČKO - TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVA- obveze u postupanju i drugo). NE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA (5) Mjere protupožarne zaštite postižu se i kroz realizaciju Planom uvjetovanih udaljenosti između Članak 78. građevina i izvedbu vatrobranih zidova, a posebno (1) U Ivancu opasne tvari locirane su u 7 objeka- se određuje: ta (tri benzinske postaje na DC-35, Industrija mesa - u svrhu sprječavanja širenja požara na susjed- Ivanec, HEP d.d. TS Ivanec, Itas d.d. i Ivkom d.d.). ne građevine, građevina mora biti udaljena od Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 295

susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili manje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opte- proračuna i modela. Posebni pozornost obratiti na: rećenje, brzinu širenja požara, požarne karak- - Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine«, teristike materijala građevina, veličine otvora broj 92/10) na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe požar neće prenijeti na susjedne građevine (»Narodne novine«, broj 35/94, 55/94 i 142/03) - ili građevina mora biti odvojena od susjednih - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtje- građevina protupožarnim zidom vatrootpor- vima koje građevine moraju zadovoljavati u nosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da slučaju požara (»Narodne novine«, broj 29/13 građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi i 87/15) se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara minuta), nadvisuje krov građevine najmanje (»Narodne novine«, broj 8/06) 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod - Garaže projektirati prema OIB-Smjernice 2.2. pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog Prozupožarna zaštita u garažama, natkrivenim materijala najmanje u dužini konzole parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011. - radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih - Sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim smjernicama VdS ili VdS CES 4001, 2008. sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora - Stambene zgrade projektirati prema austrijskom imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni standardu TRVB N 115/00 rad vatrogasaca određenu prema posebnom - Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s teh- propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije ničkim smjernicama; austrijskim standardnom vodoopsrbnih mreža mora se, ukoliko ne po- TRVB N 138 (prodajna mjesta - građevnska stoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s zaštita od požara) ili američkim smjernicama osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom NFPA 101 (izdanje 2012.) cjevovoda sukladno posebnom propisu - Sportske dvorane projektirati u skladu s ame- - radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih ričkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.) sredstava iz građevina, građevina mora imati - Obrazovne ustanove projektirati u skladu s evakuacijski put koji je posebno projektiran i američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje izveden te koji vodi od bilo koje točke u građe- 2012.) vini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u - U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi požar, širina, visina, označavanje, protupanična potrebno je postupiti sukladno odredbama članka rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć (»Narodne novine«, broj 108/95, 56/10) spasitelja) napustiti građevinu - Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu - kod projektiranja građevina moraju se pridrža- s američkim smjernicama NFPA 101 (2009.). vati propisi, tehnički normativi, norme i upute (8) Kod projektiranja građevina za koje ne postoje proizvođača za postrojenja, uređaje i instalacije hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti električne, plinske, ventilacijske i druge na- potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije mjene, dimnjaka i ložišta, kao i druge uređaje (a također ni druge zahtjeve u vezi građevinske zaštite i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i od požara), primijeniti odgovarajuće inozemne propise širenje požara kao priznata pravila tehničke struke. - na mjere zaštite od požara primijenjene u glav- (9) Projektiranje s aspekta zaštite od požara javnih, nom projektu potrebno je ishoditi suglasnost gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po Policijske uprave sukladno posebnom propisu pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim - građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od i koristiti zapaljive tekućine i plinovi (objekti požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih posebne namjene, spremnici plina, benzinske građevina potrebno je projektirati na način da se ne postaje i sl.) moraju se graditi na sigurnosnoj povećava ukupno postojeće požarno opterećenje udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih građevine, zone ili naselja kao cjeline. uređaja sukladno posebnom propisu; druge gra- đevine moraju se graditi tako da su zadovoljene RATNE OPASNOSTI / SKLONIŠTA najmanje sigurnosne udaljenosti od građevina distribucijskog sustava zavisno o vrsti građevine sukladno posebnim propisima. Članak 81. (6) Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće (1) Sklonište osnovne zaštite nalazi se u zgradi zakonske regulative i prijedloga tehničkih i organiza- Općinskog suda u Ivancu u Ulici Mirka Maleza 1. Kapacitet skloništa je 95 osoba. Sklonište osnovne cijskih mjera iz Plana zaštite od požara i tehnoloških zaštite se nalazi i u domu za starije i nemoćne osobe eksplozija Grada Ivanca. Caritasov dom Sv. Ivan Krstitelj u Ulici Ivana Kuku- (7) Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s ljevića Sakcinskog. Kapacitet skloništa je 100 osoba. pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguli- Postojeća javna skloništa označena su na kartograf- raju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje skom prikazu broj 4. 296 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

(2) Prestankom važenja odredbi članka 24b do 24ž osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, Varaždinske županije«, broj 34a/12, od 27. rujna broj 78/94) kojima je utvrđena obveza izgradnje sklo- 2012. godine. ništa, ne postoji zakonsko utemeljenje za uvjetovanje Odluka o donošenju Ciljanih Izmjena i dopuna izgradnje skloništa (ne uvjetuje se posebnim propisom Urbanističkog plana uređenja Ivanca stupila je na obveza izgradnja skloništa). snagu osmog dana od dana objave u »Službenom (3) Preporuka je ovog Plana, da se osiguraju prostori vjesniku Varaždinske županije«, broj 32/14, od 23. za gradnju javnih skloništa u sklopu javnih površina/ srpnja 2014. godine. javnih građevina. Odluka o donošenju 4. izmjena i dopuna Urba- (4) Grad Ivanec će sklanjanje ljudi osigurati u nističkog plana uređenja Ivanca stupila je na snagu kućnim skloništima, podrumima i postojećim javnim osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju Varaždinske županije«, broj 27/16, od 16. lipnja 2016. korisnika i brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne godine. prostore za sklanjanje. Odluka o donošenju 5. izmjena i dopuna Urba- (5) Unutar naselja Ivanec potrebno je sačuvati nističkog plana uređenja Ivanca stupila je na snagu postojeće zelene površine koje predstavljaju značajne osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku evakuacijske površine. Varaždinske županije«, broj 75/18, od 13. studenoga 2018. godine. Odluka o donošenju 6. izmjena i dopuna Urba- Članak 82. nističkog plana uređenja Ivanca stupila je na snagu (1) U sklopu mjera zaštite i spašavanja, osim osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku helidroma planiranog na pogodnoj lokaciji uz trasu Varaždinske županije«, broj 83/19, od 11. prosinca buduće brze ceste, potrebno je u područjima teže 2019. godine. pristupačnih dijelova naselja i lokaliteta (gdje ne po- stoje cestovne komunikacije ili može doći do njihovih Članak 86. zapreka npr. zbog snježnih nanosa, lavina, klizišta i slično) osigurati površine za spuštanje helikoptera. Urbanistički plan uređenja Ivanca izradila je tvrtka Lokacije moraju biti izvan zona ugroza (klizišta, zone Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb. plavljenja, zone urušavanja i slično), a detaljnije će 1. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja se razraditi Planom zaštite i spašavanja. Ivanca izradila je tvrtka Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb. Članak 83. 2. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređe- nja Ivanca izradila je tvrtka Urbanistica d.o.o. (1) Vojne i druge građevine posebne namjene od Zagreb. interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda, mogu se izgrađivati izvan građevinskih 3. Ciljane Izmjene i dopune Urbanističkog plana područja prema posebnim propisima. uređenja Ivanca izradila je tvrtka Arheo d.o.o. Zagreb. 4. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Ivanca izradila je tvrtka Arheo d.o.o. Zagreb. 5. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Članak 84. Ivanca izradila je tvrtka Arheo d.o.o. Zagreb. (1) Urbanistički plan uređenja Ivanca izrađen je u 6. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja dva (2) elaborata izvornika ovjerenih pečatom Grad- Ivanca izradila je tvrtka Arheo d.o.o. Zagreb. skog vijeća Grada Ivanca i potpisanih od predsjednika Gradskog vijeća Grada Ivanca, te se po jedan primjerak Članak 87. čuva u pismohrani: Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 2. iz- - Gradskog vijeća Grada Ivanca, mjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca - nadležnog upravnog tijela za provođenje Plana. (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 34a/12), (2) Uvid u Urbanistički plan uređenja Ivanca može se stavljen je van snage Urbanistički plan uređenja Ivanca obaviti u prostorijama tijela iz stavka 1. ovoga članka. (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 15/01 i 4/08) u sljedećim dijelovima:

Članak 85. - TEKSTUALNI DIO - ODREDBE ZA PROVOĐE- Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja NJE Ivanca stupila je na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«, broj 15/01, od 14. rujna 2001. godine. - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI Odluka o donošenju 1. izmjena i dopuna Urba- 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA nističkog plana uređenja Ivanca stupila je na snagu 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA IN- osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku FRASTRUKTURNA MREŽA (karta 2a, 2b, Varaždinske županije«, broj 4/08, od 27. veljače 2008. 2c, 2d, 2e) godine. 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE Odluka o donošenju 2. izmjena i dopuna Urba- POVRŠINA (karta 3a, 3b) nističkog plana uređenja Ivanca stupila je na snagu 4. UVJETI I NAČINI GRADNJE. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 297

- PRILOG - ELABORAT MJERE ZAŠTITE OD Članak 92 ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPA- 5. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja SNOSTI. Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi 5. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca Članak 88. (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 32/15 i 63/15). Ciljane Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi Ciljanih izmjena i dopuna Urbanističkog plana Članak 93. uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske žu- Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 5. iz- panije«, broj 76/13). mjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 75/18), prestao je važiti Urbanistički plan uređenja Ivanca Članak 89. (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 27/16) Stupanjem na snagu Odluke o donošenju Ciljanih u sljedećim dijelovima: Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 32/14), stavljen je van snage Urbanistički plan uređenja Ivanca - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZ 1-4: (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 34a/12) 1. KORIŠTENJE u sljedećim dijelovima: I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:25.000 2. INFRASTRUKTURNI - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI SUSTAVI 1. Korištenje i namjena površina (karte 2a, 2b, 2c) u mjerilu 1:25.000 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, mreža UREĐENJE I ZAŠTITU 2.a. Promet PROSTORA (karte 3a, 3b) u mjerilu 1:25.000 2.b. Javne komunikacije 4. GRAĐEVINSKA 2.c. Elektroopskrba PODRUČJA 2.d. Plinoopskrba (listovi 4.1. - 4.5.) u mjerilu 1:5.000 2.e. Vodoopskrba i odvodnja 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Članak 94 4. Način i uvjeti gradnje. 6. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi 6. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca Članak 90. (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 51/19 4. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja i 60/19). Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi 4. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 32/15 Članak 95. i 63/15). Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 6. iz- mjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 83/19), Članak 91. prestaje važiti Urbanistički plan uređenja Ivanca Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 4. iz- (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 15/01, mjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Ivanca 4/08, 34A/12, 32/14, 43/14 - Pročišćeni tekst, 27/16, (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 27/16), 32/16 - pročišćeni tekst, 75/18 i 90/18 - pročišćeni stavljen je van snage Urbanistički plan uređenja Ivanca tekst) u sljedećim dijelovima: (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 32/14) u sljedećim dijelovima:

- GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI: - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1. Korištenje i namjena površina 1. Korištenje i namjena površina 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža mreža 2.a. Promet 2.a. Promet 2.b. Javne komunikacije 2.b. Javne komunikacije 2.c. Elektroopskrba 2.c. Elektroopskrba 2.d. Plinoopskrba 2.d. Plinoopskrba 2.e. Vodoopskrba i odvodnja 2.e. Vodoopskrba i odvodnja 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 4. Način i uvjeti gradnje 4. Način i uvjeti gradnje 298 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

3. 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjet- Na temelju članka 7. Odluke o donošenju 4. izmjena ljivih cjelina i građevina i dopuna Detaljnog plana uređenja zone užeg centra 6. Uvjeti i način gradnje Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno - povijesnih 83/19), a u svezi s člankom 42. Poslovnika Gradskog cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti vijeća Grada Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 20/18), Odbor za statut i poslovnik 8. Mjere provedbe plana Gradskog vijeća Grada Ivanca utvrđuje i objavljuje 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog plana okoliš uređenja zone užeg centra Ivanca. 10. Urbanističke mjere zaštite od elementarnih Pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog nepogoda i ratnih opasnosti plana uređenja zone užeg centra Ivanca obuhvaća Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja zone koji sadrži kartografske prikaze u užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske II. Grafički dio županije«, broj 22/08 i 53/09), Odluku o donošenju mjerilu 1:1000 Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone užeg 1. Detaljna namjena površina centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske župa- 2. Prometna, komunikacijska i komunalna in- nije«, broj 34A/12), Odluku o donošenju 2. izmjena i frastrukturna mreža dopuna Detaljnog plana uređenja zone užeg centra 2.a. Ulična mreža Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 32/16), Odluku o donošenju 3. izmjena i dopuna 2.b. Elektroničke komunikacije Detaljnog plana uređenja zone užeg centra Ivanca 2.c. Vodoopskrba i odvodnja (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 75/18), 2.d. Plinoopskrba i Odluku o donošenju 4. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone užeg centra Ivanca (»Službeni 2.e. Elektroopskrba vjesnik Varaždinske županije«, broj 83/19) u kojima je 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. 4. Uvjeti gradnje

KLASA: 350-01/20-01/08 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE URBROJ: 2186/012-03/23-20-1 Ivanec, 20. veljače 2020. Članak 4. Predsjednik Pojmovnik Odbora za statut i poslovnik Grada Ivanca Ivan Sedlar, v.r. U smislu ovih Odredbi za provođenje, izrazi i poj- movi koji se koriste imaju sljedeće značenje: • građevna čestica određuje funkcionalnu pri- ODLUKA padajuću površinu zemljišta građevine o donošenju Detaljnog plana uređenja zone • osnovna građevina je građevina iste osnovne užeg centra Ivanca - pročišćeni tekst ili pretežite namjene unutar površine određene namjene I. TEMELJNE ODREDBE • pomoćna građevina je svaka građevina u funkciji osnovne građevine na čijoj se građevnoj čestici nalazi a služi redovnoj upotrebi osnovne Članak 1. građevine (pomoćnim građevinama smatraju Donosi se Detaljni plan uređenja zone užeg centra se garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, Ivanca (u daljnjem tekstu: Plan). kotlovnice za kruto i tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje i druge Članak 2. pomoćne građevine svrhe što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Detaljni plan uređenja zone užeg centra Ivanca u • prateća građevina je građevina dopustive jednoj knjizi i sadrži: namjene (za prateće sadržaje) koja se gradi na građevnoj čestici uz osnovnu građevinu • postojeća građevina je građevina izgrađena I. Tekstualni dio (Odredbe za provođenje) temeljem građevinske dozvole ili drugog odgo- 1. Uvjeti određivanja namjene površina varajućeg akta i svaka druga građevina koja je 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje prema Zakonu s njom izjednačena građevinskih čestica i građevina • građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) 3. Način opremanja zemljišta prometnom, ulič- je zbroj površina mjerenih u razini podova svih nom, komunalnom i elektroničkom teleko- dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odre- munikacijskom infrastrukturnom mrežom đenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih s oblogama u koje se ne uračunava površina površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 299

manje od 2,00 m te se ne uračunava površina • slobodnostojeća (samostojeća) zgrada je lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prola- zgrada smještena na građevnoj čestici na način za i drugih otvorenih dijelova zgrade; ukupni da se ni jednim svojim dijelom ne naslanja na GBP (ukupna građevinska (bruto) površina na među sa susjednim građevnim česticama. građevnoj čestici) je zbroj GBP svih zgrada na • poluugrađena (dvojna) zgrada je zgrada koja građevnoj čestici. se jednom svojom stranom prislanja na među • etaža označuje vertikalnu podjelu konstrukcije sa susjednom građevnom česticom i susjednom zgrade obzirom na njen položaj prema konačno zgradom; zid između dviju zgrada mora se izvesti uređenom terenu i nosivoj konstrukciji zgrade kao protupožarni. (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje). • ugrađena (skupna) građevina (građevina u Najveća visina etaže za obračun visine zgra- nizu) dvjema svojim stranama se prislanja na de, mjerena između gornjih kota međuetažnih granice susjednih građevinskih čestica i uz konstrukcija iznosi do 4,0 m, te iznimno za susjedne građevine; zid između dviju građevina osiguranje kolnog pristupa za intervencijska mora se izvesti kao protupožarni vozila najveća visina prizemne etaže iznosi 4,5 m; poluetaža predstavlja vertikalnu podjelu • građevni pravac određuje položaj građevina etaže zgrade obzirom na njenu visinu u odnosu na granicu građevne čestice i pred- stavlja zamišljeni pravac na kojem se obvezatno ( ) je najveći • najveća etažna visina građevine E smješta dio širine pročelja osnovne građevine, dozvoljeni broj etaža a određen je u odnosu na regulacijski pravac • visina (V) označuje najveću visinu građevine • regulacijski pravac je pravac koji određuje u metrima, mjerene od konačno zaravnanog položaj građevine u odnosu na granicu građevne i uređenog terena uz pročelje građevine na čestice prema javnoj prometnoj površini njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno • gradivi dio građevne čestice je površina gra- vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može đevne čestice predviđena za smještaj građevina, biti viša od 1,2 m a određena je uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina • potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor od granica, odnosno međa građevne čestice nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod (obvezni građevni pravac i dr.) kosog ili zaobljenog krova. Najveći gabarit pot- krovlja određen je visinom nadozida maksimalno • širina građevne čestice jest udaljenost između 120 cm mjereno u ravnini pročelja građevine. granica građevne čestice okomitih na javnu Uvučena etaža je najviši kat oblikovan ravnim prometnu površinu na koju se građevna česti- krovom ili krovom malog nagiba (do 10%) čiji ca priključuje, odnosno regulacijski pravac, a zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najviše 75% mjerena je na građevnom pravcu površine dobivene vertikalnom projekcijom svih • dubina građevne čestice jest udaljenost od zatvorenih nadzemnih dijelova građevine regulacijskog pravca do najbližeg dijela suprotne • tavan je dio zgrade koji ima osiguran pristup granice građevne čestice stepenicama, odnosno ljestvama, a čiji se prostor • izgrađenost građevne čestice je tlocrtna nalazi ispod kosog ili zaobljenog krovišta iznad projekcija svih građevina na njoj (osnovna stropne konstrukcije posljednje etaže zgrade, a građevina i sve građevine koje se grade uz izvodi se bez nadozida ili s nadozidom maksi- osnovnu građevinu). U izgrađenost građevne malne visine 30 cm mjereno u ravnini pročelja čestice ne ulaze: elementi uređenja okoliša u zgrade, s minimalnim otvorima za svjetlo i razini terena ili do najviše 0,60 m iznad razine prozračivanje uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske • podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno komunikacije i nenatkrivene terase, potporni ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volu- zidovi i sl.). Iskazuje se koeficijentom izgrađe- mena u konačno uređeni zaravnani teren i čiji nosti- kig se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno • koeficijent izgrađenosti- kig je odnos izgrađe- suterena ne površine zemljišta pod građevinom i ukupne • suteren (Su) je dio zgrade koji je ukopan do površine građevne čestice s tim da se pod iz- 50% svoga volumena u konačno zaravnan i građenom površinom zemljišta podrazumijeva uređen teren uz pročelje zgrade odnosno da je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena, i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina a nalazi se iznad stropa podruma a ispod poda na građevnu česticu prizemlja ili kata • koeficijent iskorištenosti- kis: odnos ukupne • prizemlje (Pr) je dio građevine čiji se prostor građevinske bruto površine (GBP) i površine nalazi neposredno na površini, odnosno najviše građevne čestice 1,5 m iznad konačno zaravnanog i uređenog • sanacija je izvođenje radova na postojećoj terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevini kojima se utječe na ispunjavanje bitnih građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma zahtjeva za građevinu, ali kojim se radovima i/ili suterena (ispod poda kata ili krova) ne mijenja usklađenost građevine s uvjetima • kat (1, 2 ...) je dio zgrade čiji se prostor nalazi izgradnje u skladu s kojima je izgrađena (u između dva stropa iznad prizemlja ili suterena. okviru postojećih gabarita) 300 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

• rekonstrukcija je izvođenje građevinskih radova usluge, socijalna skrb, sportsko-rekreacijski sadržaji na postojećoj građevini ili poduzimanje mjera i druge slične namjene). radi uspostave primjerenog stanja postojeće Na građevnoj čestici individualne stambene građe- građevine ako se tim radovima i mjerama utje- vine dopušten je i smještaj tkz. potencijalno opasnih če na bitne zahtjeve za građevinu i/ili kojima poslovnih djelatnosti (servis automobila, ugostiteljske se mijenja usklađenost građevine s uvjetima djelatnosti s glazbom, zanatske i proizvodne radio- u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nice - limarije, lakirnice, bravarije, stolarije i slično) nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra- ukoliko ih je moguće locirati bez utjecaja na susjedne đevine i sl.) građevine, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji • interpolacija je građenje na neizgrađenim posebnih propisa koji se odnose na zaštitu okoliša. građevnim parcelama u pretežito izgrađenim Na građevnoj čestici individualne stambene gra- dijelovima naselja odnosno izgradnja građevina đevine smještaj drugih namjena dopušten je unutar uz već postojeću regulaciju osnovne individualne stambene građevine ili unutar • posebni propis je važeći zakonski ili podzakon- pomoćne građevine. ski propis kojim se regulira područje pojedine U višestambenim zgradama smještaj drugih namjena struke iz konteksta odredbi moguć je isključivo u podrumu, prizemlju i u 1.katu osnovne višestambene zgrade. • kompleksna izgradnja/građeni kompleks; skup građevina, osnovnih i pratećih i pomoćnih Površina prostora za druge namjene ne smije biti građevina, te vanjskih površina u svrhu obav- veća od udjela stambene namjene u ukupnoj građe- ljanja djelatnosti vinskoj (bruto) površini na građevnoj čestici, odnosno udio stambene namjene mora biti veći od 50%. • PPŽ je prostorni plan Varaždinske županije; PPUG je Prostorni plan uređenja Grada; UPU je Urbanistički plan uređenja; DPU je Detaljni Članak 7. plan uređenja Površine mješovite - pretežito poslovne namjene • provedbeni akti jesu akti kojima se sukladno (M2) namijenjene su smještaju građevina poslovne Zakonu omogućuje izgradnja namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne) sa stambenim dijelom (poslovno - stambene građevine). • pročelje je fasada orijentirana prema ulici od- Na površinama mješovite - pretežito poslovne namje- nosno fasada koja leži na građevinskom pravcu ne moguća je i gradnja jednonamjenskih građevina • PGM je parkirališno-garažno mjesto. poslovne namjene. Poslovna namjena u sklopu mješovite pretežito 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA poslovne namjene obuhvaća i različite javne i društve- ne sadržaje u funkciji naselja (upravne, zdravstvene, kulturne i drugo). Članak 5. Poslovnom namjenom na površinama mješovite Razgraničenje prostora prema namjeni prikazano pretežito poslovne namjene, ne smatraju se proizvod- je na kartografskom prikazu 1. Detaljna namjena ne građevine, skladišta kao osnovna namjena i drugi površina. Određene su površine sljedećih namjena: slični sadržaji koji utječu na kvalitetu okolnog područja - površine mješovite namjene - pretežito stam- (stanovanja i javnih funkcija). bene, - površine mješovite namjene - pretežito poslovne, Članak 8. - površine poslovne namjene - pretežito uslužne, Površine javne i društvene namjene (D) određene - površine javne i društvene namjene, su sljedećim sadržajima: - javne zelene površine, - javna i društvena namjena - upravna (D1), - vodotok potoka Bistrica, - javna i društvena namjena - socijalna (D2), - javne prometne površine. - javna i društvena namjena - zdravstvena (D3), - javna i društvena namjena - kultura (D6), Članak 6. - javna i društvena namjena - vjerska (D7), Površine mješovite - pretežito stambene namjene - arheološki park (D8). (M1) namijenjene su smještaju građevina stambene Površine javne i društvene namjene - upravne (D1) namjene i to individualnih ili višestambenih građevina namijenjene su upravnim funkcijama. U zgradama (više od 3 stambene jedinice). javne i društvene namjene - upravne (D1) moguć je smještaj i drugih namjena, na način da ne narušavaju U sklopu mješovite - pretežito stambene namjene potreban prostorni standard osnovne namjene i bez dopušten je, uz stambenu namjenu, smještaj sadr- štetnog utjecaja na okoliš (stambene, ugostiteljsko - žaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i turističke, uslužne, trgovačke, poslovne). bez štetnog utjecaja na okoliš: poslovnih uslužnih, trgovačkih, komunalno servisnih, javnih i društvenih te Površina javne i društvene namjene - socijalne (D2) sportsko-rekreacijskih (uredski prostori, razne usluž- namijenjena je ustanovi za socijalnu skrb. ne djelatnosti; intelektualne, obrazovne, bankarske, Površina javne i društvene namjene - zdravstvene poštanske, turističke, zdravstvene i druge usluge, (D3) namijenjena je ustanovi doma zdravlja i smještaju trgovina, ugostiteljstvo, tihi obrti i servisi, komunalne sadržaja zdravstvene namjene. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 301

Površina javne i društvene namjene - kultura (D6) Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan namijenjena je smještaju djelatnostima s područja planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima te- kulture. Moguć je smještaj sadržaja drugih namjena, meljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru na način da ne narušavaju potreban prostorni standard građana. Funkcionalno oblikovanje parka određuju osnovne namjene i bez štetnog utjecaja na okoliš (ugo- prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i stiteljsko - turističke, uslužne, trgovačke, poslovne). potreba za formiranjem ekoloških, edukativno - estet- Površina javne i društvene namjene - vjerske (D7) skih i rekreativnih površina. određena je građevnom česticom župne crkve i župnog Dječja igrališta su površine javnog zelenila opre- dvora, i namijenjena je isključivo smještaju sadržaja mljena spravama za igru djece na mekoj podlozi, te vjerske namjene. drugim elementima urbane opreme. Arheološki park (D8) je površina namijenjena Javni vrtovi su manje površine javnog zelenila, prezentaciji arheoloških nalaza nakon prethodno oblikovani kao odmorišta planski raspoređenom ve- provedenih arheoloških istraživanja. getacijom i elementima temeljno ekoloških obilježja.

Članak 9. Članak 12. Površine poslovne namjene - pretežito uslužne Vodotok potoka Bistrice je površina namijenjena (K1) namijenjene su prvenstveno uslužnim i ugosti- regulaciji i uređenju vodotoka potoka Bistrica, koja teljskim djelatnostima, te drugim poslovnim sadrža- obuhvaća sve elemente uređenja vodotoka. jima bez štetnog utjecaja na okoliš (skladišta, uredi, trgovina i slično). Članak 13. Prometne površine obuhvaćaju građevine i površine Članak 10. - OBRISAN kopnenog prometa, odnosno uličnu mrežu, pješačke površine i javna parkirališta. Članak 11. Na prometnim površinama vođeni su vodovi te- Javne zelene površine obuhvaćaju površine javnih lekomunikacijskog sustava, sustava vodoopskrbe i parkova (Z1), površine dječjih igrališta (Z2) i površine odvodnje, te energetskog sustava (mreža elektroop- javnih vrtova (Z3). skrbe i plinoopskrbe).

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I GRAĐEVINA

Članak 14.

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M1

M1-1 MJEŠOVITA NAMJENA 761,3 0,74 6,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 566,0 4528,0 pretežito stambena M1

M1-2 MJEŠOVITA NAMJENA 1818,5 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12,5 727,4 2909,6 pretežito stambena M1

M1-3 MJEŠOVITA NAMJENA 493,6 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 197,4 789,6 pretežito stambena M1

M1-4 MJEŠOVITA NAMJENA 626,0 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 250,4 1001,6 pretežito stambena M1

M1-5 MJEŠOVITA NAMJENA 498,0 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 199,2 796,8 pretežito stambena M1

M1-7 MJEŠOVITA NAMJENA 538,4 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 215,36 861,44 pretežito stambena M1

M1-8 MJEŠOVITA NAMJENA 328,0 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 131,2 524,8 pretežito stambena 302 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M1

M1-9 MJEŠOVITA NAMJENA 355,5 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 142,2 568,8 pretežito stambena M1

M1-10 MJEŠOVITA NAMJENA 307,1 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 122,84 491,36 pretežito stambena M1

M1-11 MJEŠOVITA NAMJENA 511,7 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 204,68 818,72 pretežito stambena M1

M1-12 MJEŠOVITA NAMJENA 638,1 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 255,24 1020,96 pretežito stambena M1

M1-13 MJEŠOVITA NAMJENA 724,3 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 289,72 1158,88 pretežito stambena M1

M1-14 MJEŠOVITA NAMJENA 512,7 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 205,08 820,32 pretežito stambena M1

M1-15 MJEŠOVITA NAMJENA 525,6 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 210,24 840,48 pretežito stambena M1

M1-16 MJEŠOVITA NAMJENA 898,2 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 359,28 1437,12 pretežito stambena M1

M1-17 MJEŠOVITA NAMJENA 480,1 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 192,04 768,16 pretežito stambena M1

M1-18 MJEŠOVITA NAMJENA 534,9 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 213,96 855,84 pretežito stambena M1

M1-19 MJEŠOVITA NAMJENA 846,9 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 338,76 1355,04 pretežito stambena M1

M1-20 MJEŠOVITA NAMJENA 228,6 0,5 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 115,3 356,76 pretežito stambena M1

M1-21 MJEŠOVITA NAMJENA 811,3 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 324,52 1298,08 pretežito stambena M1

M1-22 MJEŠOVITA NAMJENA 676,1 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 270,44 1081,76 pretežito stambena M1

M1-23 MJEŠOVITA NAMJENA 480,8 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 192,32 769,28 pretežito stambena M1

M1-24 MJEŠOVITA NAMJENA 538,2 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 215,28 861,12 pretežito stambena M1

M1-25 MJEŠOVITA NAMJENA 414,3 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 165,72 662,88 pretežito stambena M1

M1-26 MJEŠOVITA NAMJENA 730,6 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 292,24 1168,96 pretežito stambena Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 303

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M1

M1-27 MJEŠOVITA NAMJENA 994,7 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 397,88 1591,52 pretežito stambena M1

M1-28 MJEŠOVITA NAMJENA 553,0 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 221,2 884,8 pretežito stambena M1

M1-29 MJEŠOVITA NAMJENA 538,5 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 215,4 861,6 pretežito stambena M1

M1-30 MJEŠOVITA NAMJENA 469,8 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 187,92 751,68 pretežito stambena M1

M1-31 MJEŠOVITA NAMJENA 473,2 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 189,28 757,12 pretežito stambena M1

M1-32 MJEŠOVITA NAMJENA 1111,0 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 444,4 1777,6 pretežito stambena M1

M1-33 MJEŠOVITA NAMJENA 706,2 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 282,48 1129,92 pretežito stambena M1

M1-34 MJEŠOVITA NAMJENA 562,3 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 224,92 899,68 pretežito stambena M1

M1-35 MJEŠOVITA NAMJENA 757,9 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 303,16 1212,64 pretežito stambena M1

M1-36 MJEŠOVITA NAMJENA 948,7 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 379,48 1517,92 pretežito stambena M1 M1-37 MJEŠOVITA NAMJENA 0,4 1,6 P /Su+P+1+P 9,5 381,36 1525,44 953,4 O K pretežito stambena M1

M1-38 MJEŠOVITA NAMJENA 671,1 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 268,44 1073,76 pretežito stambena M1

M1-39 MJEŠOVITA NAMJENA 664,2 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 265,68 1062,73 pretežito stambena M1

M1-40 MJEŠOVITA NAMJENA 764,3 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9,5 305,72 1222,88 pretežito stambena M1

M1-41 MJEŠOVITA NAMJENA 651,7 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12,5 260,68 1042,27 pretežito stambena M1

M1-42 MJEŠOVITA NAMJENA 674,9 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12,5 269,96 1079,84 pretežito stambena M1

M1-43 MJEŠOVITA NAMJENA 542,5 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12,5 217,0 839,2 pretežito stambena M1

M1-44 MJEŠOVITA NAMJENA 606,6 1,0 7,0 PO/Su+P+4+PK 18,0 606,6 4246,2 pretežito stambena 304 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2)

M1 PO/Su+P+2+PK 12,0 M1-45 MJEŠOVITA NAMJENA 2128,9 0,35 4,55 745,12 9686,56 P /Su+P+5+P 21,0 pretežito stambena O K M1

M1-46 MJEŠOVITA NAMJENA 806,5 0,68 5,44 PO/Su+P+5+PK 21,0 547,8 4382,4 pretežito stambena

M1 PO/Su+P+2+PK 12,0 M1-47 MJEŠOVITA NAMJENA 1598,6 0,4 5,2 639,44 8312,72 P /Su+P+5+P 21,0 pretežito stambena O K M1

M1-48 MJEŠOVITA NAMJENA 1016,7 1,0 8,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 1016,7 8133,6 pretežito stambena M1

M1-49 MJEŠOVITA NAMJENA 305,7 1,0 8,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 305,7 2445,6 pretežito stambena M1

M1-50 MJEŠOVITA NAMJENA 650,0 1,0 8,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 650,0 5200 pretežito stambena M1

M1-51 MJEŠOVITA NAMJENA 216,1 0,9 3,6 PO/Su+P+2+PK 12/15* 191,79 779,96 pretežito stambena M1

M1-52 MJEŠOVITA NAMJENA 385,4 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12/15* 154,16 616,64 pretežito stambena M1

M1-53 MJEŠOVITA NAMJENA 436,4 0,5 2,0 PO/Su+P+2+PK 12/15* 218,2 872,8 pretežito stambena M1

M1-54 MJEŠOVITA NAMJENA 904,0 0,5 2,0 PO/Su+P+2+PK 12/15* 452,0 1808,0 pretežito stambena M1

M1-55 MJEŠOVITA NAMJENA 880,4 0,6 2,4 PO/Su+P+2+PK 12/15* 528,24 2112,96 pretežito stambena M1

M1-56 MJEŠOVITA NAMJENA 1053,2 0,6 2,4 PO/Su+P+2+PK 12/15* 631,92 2527,68 pretežito stambena M1

M1-57 MJEŠOVITA NAMJENA 472,0 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12/15* 188,8 755,2 pretežito stambena M1

M1-58 MJEŠOVITA NAMJENA 545,9 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12/15* 218,36 873,44 pretežito stambena M1

M1-59 MJEŠOVITA NAMJENA 1092,5 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12/15* 437,0 1748,0 pretežito stambena M1

M1-60 MJEŠOVITA NAMJENA 628,5 0,45 1,8 PO/Su+P+2+PK 12/15* 282,83 1131,3 pretežito stambena M1

M1-61 MJEŠOVITA NAMJENA 584,7 0,5 2,0 PO/Su+P+2+PK 12/15* 292,35 1169,4 pretežito stambena M1

M1-62 MJEŠOVITA NAMJENA 766,2 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 306,48 1255,92 pretežito stambena Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 305

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M1

M1-63 MJEŠOVITA NAMJENA 670,0 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 268,0 1072,0 pretežito stambena M1

M1-64 MJEŠOVITA NAMJENA 661,1 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 264,44 1057,76 pretežito stambena M1

M1-65 MJEŠOVITA NAMJENA 212,0 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 84,0 339,2 pretežito stambena M1

M1-66 MJEŠOVITA NAMJENA 560,7 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 224,28 897,12 pretežito stambena M1

M1-67 MJEŠOVITA NAMJENA 476,9 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 190,76 763,04 pretežito stambena M1

M1-68 MJEŠOVITA NAMJENA 737,0 0,5 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 368,5 1179,2 pretežito stambena M1

M1-69 MJEŠOVITA NAMJENA 348,0 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 139,2 556,8 pretežito stambena M1

M1-70 MJEŠOVITA NAMJENA 544,7 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 217,88 871,52 pretežito stambena M1

M1-71 MJEŠOVITA NAMJENA 467,9 0,45 1,8 PO/Su+P+1+PK 9.5 210,55 842,22 pretežito stambena M1

M1-72 MJEŠOVITA NAMJENA 961,0 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 384,4 1537,6 pretežito stambena M1

M1-73 MJEŠOVITA NAMJENA 591,5 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 236,6 946,4 pretežito stambena M1

M1-74 MJEŠOVITA NAMJENA 876,4 0,3 1,2 PO/Su+P+1+PK 9.5 262,92 1051,68 pretežito stambena M1

M1-75 MJEŠOVITA NAMJENA 915,8 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 366,32 1465,28 pretežito stambena M1

M1-76 MJEŠOVITA NAMJENA 647,0 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 258,8 1035,2 pretežito stambena M1

M1-77 MJEŠOVITA NAMJENA 634,7 0,35 1,4 PO/Su+P+1+PK 9.5 222,15 888,6 pretežito stambena M1

M1-78 MJEŠOVITA NAMJENA 812,7 0,3 1,2 PO/Su+P+1+PK 9.5 243,81 975,24 pretežito stambena M1

M1-79 MJEŠOVITA NAMJENA 671,8 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 268,8 1075,2 pretežito stambena M1

M1-80 MJEŠOVITA NAMJENA 282,3 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 112,92 451,68 pretežito stambena 306 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M1

M1-81 MJEŠOVITA NAMJENA 850,4 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 340,16 1360,64 -pretežito stambena M1

M1-82 MJEŠOVITA NAMJENA 490,3 0,4 1,6 PO/Su+P+2+PK 12 196,12 748,48 pretežito stambena M1

M1-83 MJEŠOVITA NAMJENA 446,4 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 178,56 717,24 pretežito stambena M1

M1-84 MJEŠOVITA NAMJENA 625,6 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 250,24 1000,96 pretežito stambena M1

M1-85 MJEŠOVITA NAMJENA 638,0 0,3 1,2 PO/Su+P+1+PK 8,0 255,2 765,6 pretežito stambena M1

M1-86 MJEŠOVITA NAMJENA 692,2 0,3 1,2 PO/Su+P+1+PK 8,0 207,66 830,64 pretežito stambena M1

M1-87 MJEŠOVITA NAMJENA 338,5 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 8,0 135,4 541,6 pretežito stambena M1

M1-88 MJEŠOVITA NAMJENA 458.5 0,8 5,6 PO/Su+P+4+PK 18,0 366,8 2567,6 pretežito stambena M1

M1-89 MJEŠOVITA NAMJENA 506.4 0,7 4,9 PO/Su+P+4+PK 18,0 354,48 2418,36 pretežito stambena M1

M1-90 MJEŠOVITA NAMJENA 317,6 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 127,04 508,16 pretežito stambena M1

M1-91 MJEŠOVITA NAMJENA 423,3 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 169,32 677,28 pretežito stambena M1 M1-92 MJEŠOVITA NAMJENA 865,2 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 346,08 1384,32 pretežito stambena M2

M2-93 MJEŠOVITA NAMJENA 722,9 0,52 3,64 PO/Su+P+4+PK 18,0 375,91 2631,37 pretežito poslovna D1

D1-94 JAVNA I DRUŠTVENA 394,5 1,0 7,0 PO/Su+P+4+PK 18.0 394,5 2761,5 NAMJENA - upravna D1

D1-95 JAVNA I DRUŠTVENA 716,7 0,28 1,94 PO/Su+P+4+PK 18,0 198,52 1389,64 NAMJENA - upravna D1

D1-96 JAVNA I DRUŠTVENA 208,2 1,0 7,0 PO/Su+P+4+PK 18,0 208,2 1457,4 NAMJENA - upravna D1

D1-97 JAVNA I DRUŠTVENA 469,2 0,95 6,65 PO/Su+P+4+PK 18,0 445,74 3120,18 NAMJENA - upravna M 2

M2-98 MJEŠOVITA NAMJENA 864,5 0,71 4,98 PO/Su+P+4+PK 18,0 614,0 4298,0 pretežito poslovna Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 307

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M1

M1-99 MJEŠOVITA NAMJENA 575,6 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 8,0 230,24 920,96 pretežito stambena M1 M1-100 MJEŠOVITA NAMJENA 0,4 1,6 P /Su+P+1+P 9.5 234,6 1054,4 659,0 O K pretežito stambena M 1

M1-101 MJEŠOVITA NAMJENA 937,9 0,4 2,8 PO/Su+P+4+PK 18,0 375,16 2626,12 pretežito stambena M 2

M2-102 MJEŠOVITA NAMJENA 353,2 0,73 5,1 PO/Su+P+4+PK 18,0 256,3 1794,1 pretežito poslovna M 2

M2-103 MJEŠOVITA NAMJENA 412,3 0,89 6,23 PO/Su+P+4+PK 18,0 366,7 2566,9 pretežito poslovna M1

M1-104 MJEŠOVITA NAMJENA 542,7 0,96 6,72 PO/Su+P+4+PK 18,0 521,0 3647,0 pretežito stambena M1

M1-105 MJEŠOVITA NAMJENA 393,4 1,0 7,0 PO/Su+P+4+PK 18,0 393,4 2753,8 pretežito stambena M1

M1-106 MJEŠOVITA NAMJENA 676,0 1,0 7,0 PO/Su+P+4+PK 18,0 676,0 4732,0 pretežito stambena M1

M1-107 MJEŠOVITA NAMJENA 550,3 1,0 7,0 PO/Su+P+4+PK 18,0 550,3 3852,1 pretežito stambena M1

M1-108 MJEŠOVITA NAMJENA 737,5 0,88 6,17 PO/Su+P+4+PK 18,0 650,2 4551,4 pretežito stambena M1

M1-109 MJEŠOVITA NAMJENA 538,8 0,99 6,91 PO/Su+P+4+PK 18,0 532,0 3724,0 pretežito stambena M2

M2-110 MJEŠOVITA NAMJENA 867,1 0,72 4,3 PO/Su+P+3+PK 15,0 621,63 3729,78 pretežito poslovna M2

M2-111 MJEŠOVITA NAMJENA 768,7 0,85 5,93 PO/Su+P+4+PK 18,0 650,8 4555,6 pretežito poslovna M1

M1-112 MJEŠOVITA NAMJENA 835,4 0,68 5,43 PO/Su+P+5+PK 21,0 567,0 4536,0 pretežito stambena M1

M1-113 MJEŠOVITA NAMJENA 900,1 0,41 3,27 PO/Su+P+5+PK 21,0 367,53 2940,24 pretežito stambena M1

M1-114 MJEŠOVITA NAMJENA 553,3 0,69 5,5 PO/Su+P+5+PK 21,0 380,0 3040,0 pretežito stambena M1

M1-115 MJEŠOVITA NAMJENA 882,7 0,61 5,02 PO/Su+P+5+PK 21,0 533,8 4430,4 pretežito stambena M1

M1-116 MJEŠOVITA NAMJENA 831,1 0,6 4,8 PO/Su+P+5+PK 21,0 498,2 3985,6 pretežito stambena 308 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M1

M1-117 MJEŠOVITA NAMJENA 969,8 0,5 4,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 484,9 3879,2 pretežito stambena M1

M1-118 MJEŠOVITA NAMJENA 802,2 0,64 5,1 PO/Su+P+5+PK 21,0 510,6 4084,8 pretežito stambena M1

M1-119 MJEŠOVITA NAMJENA 1077,3 0,55 4,42 PO/Su+P+5+PK 21,0 594,75 4758,0 pretežito stambena M1

M1-120 MJEŠOVITA NAMJENA 761,5 0,56 4,44 PO/Su+P+5+PK 21,0 422,83 3382,64 pretežito stambena M1

M1-121 MJEŠOVITA NAMJENA 890,2 0,45 3,55 PO/Su+P+5+PK 21,0 394,72 3157,76 pretežito stambena M1

M1-122 MJEŠOVITA NAMJENA 1070,5 0,6 4,8 PO/Su+P+5+PK 21,0 642,3 5138,4 pretežito stambena M1

M1-123 MJEŠOVITA NAMJENA 759,0 0,64 5,1 PO/Su+P+5+PK 21,0 481,0 3848,0 pretežito stambena M1

M1-124 MJEŠOVITA NAMJENA 954,8 0,37 2,99 PO/Su+P+5+PK 21,0 356,1 2848,8 pretežito stambena M1

M1-125 MJEŠOVITA NAMJENA 781,8 0,44 3,52 PO/Su+P+5+PK 21,0 344,0 2752,0 pretežito stambena M1

M1-126 MJEŠOVITA NAMJENA 538,0 0,56 4,5 PO/Su+P+5+PK 21,0 302,5 2420,0 pretežito stambena M1

M1-127 MJEŠOVITA NAMJENA 906,9 0,33 2,63 PO/Su+P+5+PK 21,0 298,0 2384,0 pretežito stambena M1

M1-128 MJEŠOVITA NAMJENA 531,6 0,92 7,33 PO/Su+P+5+PK 21,0 487,0 3896,0 pretežito stambena M2

M2-129 MJEŠOVITA NAMJENA 577,7 0,77 6,16 PO/Su+P+5+PK 21,0 444,9 3559,2 pretežito poslovna M2

M2-130 MJEŠOVITA NAMJENA 2060,5 0,47 3,78 PO/Su+P+5+PK 21,0 972,0 7776,0 pretežito poslovna M1

M1-131 MJEŠOVITA NAMJENA 1121,4 0,5 4,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 560,7 4485,6 pretežito stambena K1

K1-132 POSLOVNA NAMJENA 564,4 0,7 5,59 PO/Su+P+5+Pk 21,0 394,5 3156,0 pretežito uslužna M2 P / M2-133 MJEŠOVITA NAMJENA 1521,4 0,8 5,6 O 15,0** 1217,12 8519,84 Su+P+4+P ** pretežito poslovna k M2 P / M2-134a MJEŠOVITA NAMJENA 488,3 0,63 3,78 O 15,0** 307,6 1845,6 Su+P+3+P ** pretežito poslovna k Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 309

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M2 P / M2-134b MJEŠOVITA NAMJENA 430,7 1,0 6,0 O 15,0** 430,7 2584,2 Su+P+3+P ** pretežito poslovna k M1 P / M2-135 MJEŠOVITA NAMJENA 448,2 1,0 6,0 O 15,0** 448,2 2689,2 Su+P+3+P ** pretežito poslovna k M1 P / M1-136 MJEŠOVITA NAMJENA 135,4 1,0 6,0 O 15,0** 135,4 812,4 Su+P+3+P ** pretežito stambena k M1 P / M1-137 MJEŠOVITA NAMJENA 190,9 1,0 6,0 O 15,0** 190,9 1145,4 Su+P+3+P ** pretežito stambena k M1

M1-138 MJEŠOVITA NAMJENA 293,6 0,59 4,68 PO/Su+P+5+PK 21,0 171,7 1373,6 pretežito stambena M1

M1-139 MJEŠOVITA NAMJENA 655,1 0,44 3,52 PO/Su+P+5+PK 21,0 288,1 2304,8 pretežito stambena M1

M1-140 MJEŠOVITA NAMJENA 612,2 0,61 4,86 PO/Su+P+5+PK 21,0 372,0 2976,0 pretežito stambena D1

D1-141 JAVNA I DRUŠTVENA 2432,2 0,59 4,72 PO/Su+P+5+PK 21,0 1439,0 6792,0 NAMJENE-upravna M1

M1-142 MJEŠOVITA NAMJENA 739,1 0,5 4,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 369,55 2956,4 pretežito stambena M1

M1-143 MJEŠOVITA NAMJENA 721,0 0,5 4,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 360,5 2884,0 pretežito stambena M1

M1-144 MJEŠOVITA NAMJENA 1017,7 0,4 3,2 PO/Su+P+5+PK 21,0 407,08 3256,64 pretežito stambena M1

M1-145 MJEŠOVITA NAMJENA 1135,6 0,45 3,6 PO/Su+P+5+PK 21,0 511,2 4089,6 pretežito stambena M1

M1-146 MJEŠOVITA NAMJENA 762,8 0,55 4,4 PO/Su+P+5+PK 21,0 419,54 3356,32 pretežito stambena M1

M1-147 MJEŠOVITA NAMJENA 753,3 0,55 4,4 PO/Su+P+5+PK 21,0 414,32 3314,52 pretežito stambena M1

M1-148 MJEŠOVITA NAMJENA 964,1 0,55 4,4 PO/Su+P+5+PK 21,0 530,26 4242,04 pretežito stambena M1

M1-149 MJEŠOVITA NAMJENA 890,9 0,55 4,4 PO/Su+P+5+PK 21,0 490,0 3920,0 pretežito stambena M1

M1-150 MJEŠOVITA NAMJENA 903,8 0,55 4,4 PO/Su+P+5+PK 21,0 497,09 3976,72 pretežito stambena M2

M2-151 MJEŠOVITA NAMJENA 426,9 0,63 3,15 PO/Su+P+2+PK 12,0 268,95 1344,74 pretežito poslovna 310 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M2

M2-152 MJEŠOVITA NAMJENA 457,6 0,6 3,0 PO/Su+P+2+PK 12,0 274,56 1372,8 pretežito poslovna M2 1,89 M2-153 MJEŠOVITA NAMJENA 688,9 0,45 P /Su+P+2+P 12,0 310,01 2,25 O K 1550,05 pretežito poslovna M2

M2-154 MJEŠOVITA NAMJENA 776,4 0,5 2,5 PO/Su+P+2+PK 12,0 388,2 1941,0 pretežito poslovna M2

M2-155 MJEŠOVITA NAMJENA 583,6 0,5 2,5 PO/Su+P+2+PK 12,0 291,8 1459,0 pretežito poslovna K1

K1-156 POSLOVNA NAMJENA 933,2 0,5 4,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 466,6 3732,8 pretežito uslužna K1

K1-157 POSLOVNA NAMJENA 707,1 0,5 4,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 353,55 2828,4 pretežito uslužna K1

K1-158 POSLOVNA NAMJENA 836,9 0,7 5,6 PO/Su+P+5+PK 21,0 585,83 4686,64 pretežito uslužna K1

K1-159 POSLOVNA NAMJENA 1034,9 0,5 4,0 PO/Su+P+5+PK 21,0 517,45 4139,6 pretežito uslužna K2

K2-160 POSLOVNA NAMJENA 1999,5 0,5 2,5 PO/Su+P+2+PK 13,0 999,75 4998,75 pretežito trgovačka D8 D8-161 JAVNA I DRUŠTVENA 7333,2 *** *** *** *** *** *** NAMJENA - Stari grad D7 *** *** D7-162 JAVNA I DRUŠTVENA 5795,3 *** *** *** *** NAMJENA - vjerska *** *** M2

M2-163 MJEŠOVITA NAMJENA 795,6 0,92 6,44 PO/Su+P+4+PK 18,0 732,0 5124,0 pretežito poslovna D2

D2-164 JAVNA I DRUŠTVENA 4370,4 0,3 1,2 P+2+PK 12,5 1311,12 5244,48 NAMJENA - socijalna D3 JAVNA I DRUŠTVENA D3-165 3471,9 0,4 2,0 P /Su+P+2+P 12,5 1388,76 6943,8 NAMJENA - O K zdravstvena M1

M1-166 MJEŠOVITA NAMJENA 556,7 0,45 1,8 PO/Su+P+1+PK 9,5 250,62 1002,06 pretežito stambena M1

M1-167 MJEŠOVITA NAMJENA 1023,0 0,4 1,6 PO/Su+P+1+PK 9.5 409,2 1636,8 pretežito stambena M1

M1-168 MJEŠOVITA NAMJENA 435,4 0,85 6,76 PO/Su+P+5+PK 21,0 368,0 2944,0 pretežito stambena Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 311

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) M1

M1-169 MJEŠOVITA NAMJENA 728.5 0,6 4,8 PO/Su+P+5+PK 21,0 437,1 3496,8 pretežito stambena M1

M1-170 MJEŠOVITA NAMJENA 449,5 0,86 6,0 PO/Su+P+4+PK 18,0 386,1 2702,7 pretežito stambena M1

M1-171 MJEŠOVITA NAMJENA 356,5 0,8 5,6 PO/Su+P+4+PK 18,0 285,2 1996,4 pretežito stambena M1

M1-172 MJEŠOVITA NAMJENA 161,5 1,0 7,0 PO/Su+P+4+PK 18,0 161,5 1130,5 pretežito stambena IS INFRASTRUKTURNA IS-173 7068,5 ------POVRŠINA - glavni gradski trg IS INFRASTRUKTURNA IS-174 313,7 ------POVRŠINA - pješačka staza IS INFRASTRUKTURNA IS-175 2412,5 ------POVRŠINA - parkiralište IS IS-176 INFRASTRUKTURNA 5257,1 ------POVRŠINA - cesta IS IS-177 INFRASTRUKTURNA 7054,7 ------POVRŠINA - cesta IS IS-178 INFRASTRUKTURNA 9366,7 ------POVRŠINA - cesta IS IS-179 INFRASTRUKTURNA 2358,7 ------POVRŠINA - cesta IS IS-180 INFRASTRUKTURNA 3875,4 ------POVRŠINA - cesta IS IS-181 INFRASTRUKTURNA 1185,6 ------POVRŠINA - cesta IS IS-182 INFRASTRUKTURNA 3567,5 ------POVRŠINA - cesta IS IS-183 INFRASTRUKTURNA 4117,4 ------POVRŠINA - cesta IS IS-184 INFRASTRUKTURNA 2699,6 ------POVRŠINA - cesta IS IS-185 INFRASTRUKTURNA 1309,9 ------POVRŠINA - cesta 312 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

najveća oznaka površina Najveća najveća tlocrtna najveći najveći najveći građevne namjena čestice etažna visina izgrađenost GBP kig kis čestice m2 visina E V (m) čestice (m2) (m2) IS IS-186 INFRASTRUKTURNA 7179,8 ------POVRŠINA - cesta IS IS-187 INFRASTRUKTURNA 971,1 ------POVRŠINA - cesta IS IS-188 INFRASTRUKTURNA 2898,7 ------POVRŠINA - cesta IS IS-189 INFRASTRUKTURNA 420,0 ------POVRŠINA - cesta IS IS-190 INFRASTRUKTURNA 490,5 ------POVRŠINA - cesta * 9,5m sa ulične strane/11,5m sa dvorišne strane ** visina se mjeri od kote trga uz pročelje zgrade *** prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela

napomena: temeljem članka 19, za podzemnu garažu na građevnoj čestici višestambene i poslovne građe- vine, kig i tloctna izgrađenost te podzemne garaže mogu biti drugačijii (vezani parametri - kis i GBP se ne mogu mijenjati)

Unutar površine javne i društvene namjene D8 tografskom prikazu određene su granicom građevne - arheološki park, označene na kartografskom pri- čestice na podlozi za izradu Plana odnosno geodetskoj kazu 4. Uvjeti gradnje oznakom D8-161, moguća je snimci u mjerilu 1:1000 i oznakom/brojem građevne rekonstrukcija postojećeg objekta tlocrtne površine čestice - kao iz članka 14.). 2 cca. 170 m uz dogradnju samo do maksimalno 30% Izgrađenost građevne čestice istovjetna je s koe- tlocrtne površine postojećeg objekta i to isključivo ficijentom izgrađenosti (kig) iz posebnog propisa (kao na istočnoj strani objekta, bez povećanja katnosti i iz članka 4.) i određena je u članku 14. (najvećim visine. Namjena građevine je turistička, edukativno- dozvoljenim koeficijentom izgrađenosti). izložbena te ugostiteljska. Ispred objekta dozvoljava se postavljanje terase za ugostiteljski objekt koji će Iskorištenost građevne čestice iskazuje se koefi- biti u dijelu postojeće zgrade. cijentom iskorištenosti (kis) iz posebnog propisa (kao iz članka 4.) i određena je u članku 14. (najvećim dozvoljenim koeficijentom iskoristivosti). Članak 15. Osim kao određeno prethodnim člankom za iz- gradnju građevina, posebno se određuje za visinu 2.2. Veličina i površina građevina (građevinska pomoćnih građevina: bruto površina građevine, visina i broj • najveća etažna visina (E) pomoćnih građevina etaža) je prizemlje s potkrovljem uz mogućnost izvedbe podruma ili suterena; E=Po/Su+Pr+Pk odnosno Članak 17. maksimalne visine V=6,0 metara, a izuzetno Uvjeti za izgradnju građevina i koji se odnose visina pomoćnih građevina može biti i viša na veličinu i površinu građevina (visina i broj etaža, ukoliko to uvjetuje njihova funkcija građevinska bruto površina) utvrđuju se temeljem • visina pomoćnih građevina mora biti usklađena kartografskog prikaza br. 4. UVJETI GRADNJE i sa osnovnom građevinom s kojom se nalazi na određenim u članku 14. (za najveću visinu, najveći istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, broj etaža i najveći GBP). to jest ne smije ju nadvisiti. 2.3. Namjena građevina 2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgra- đenost, iskorištenost građevne čestice) Članak 18. Namjena građevina utvrđuje se temeljem karto- Članak 16. grafskog prikaza broj 1. DETALJNA NAMJENA PO- Oblik i veličina građevne čestice određeni su na VRŠINA (temeljem određene namjene površine na kartografskom prikazu 4. UVJETI GRADNJE (na kar- kartografskom prikazu). Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 313

Namjena građevina mora biti u skladu s namjenom Članak 22. površine unutar koje se nalazi građevna čestica. Na- Građevine i sadržaji iz posebnog propisa o osigu- mjena površina i uvjeti smještaja pojedinih namjena ranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i sma- određena je točkom 1. Uvjeti određivanja namjene njenom pokretljivošću moraju biti izvedene u skladu površina. s posebnim propisom. Kada je ovim planom dopušteno na jednoj gra- đevnoj čestici realizirati više namjena, takvi složeni programi mogu biti realizirani u jednoj građevini mje- 2.6. Uređenje građevnih čestica šovite namjene ili u više jednonamjenskih građevina na zajedničkoj građevnoj čestici (u pravilu u osnovnoj Članak 23. i pomoćnoj građevini). Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti parkovno uređeni prirodni teren, osim za građevne 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici čestice kod kojih je kig 0,6 i veći.

Članak 19. Članak 24. Smještaj građevina na građevnim česticama utvr- Kod izgradnje građevina na površinama stambene đuje se temeljem kartografskog prikaza broj 4. UVJETI GRADNJE i određuje se unutar gradivog dijela građevne i mješovite namjene, parkiranje je potrebno riješiti na čestice iz kartografskog prikaza. vlastitoj građevnoj čestici, osim kod rekonstrukcije postojećih višestambenih zgrada. Za stambenu namje- Najmanje 50% pročelja osnovne građevine mora nu potrebno je osigurati najmanje 1 parkirno mjesto biti na obaveznom građevnom pravcu, osim kod re- po stanu. Za poslovne prostore potrebno je osigurati konstrukcije postojećih građevina (obvezni građevni 2 pravac određen je na kartografskom prikazu 4. UVJETI parkirno mjesto za svakih 30 m poslovnog prostora. GRADNJE). Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta može Izvan gradivog dijela građevne čestice višestam- se uz suglasnost tijela uprave nadležnog za promet bene i poslovne građevine, mogu se izvoditi podzemni planirati i na javnim površinama u koridoru prometnica. dijelovi građevine za smještaj potrebnog broja PGM - Kod gradnje građevina na površinama javne i podzemne garaže. Podzemna garaža može se graditi društvene namjene, te površinama poslovne namje- do ruba parcele prema susjednim parcelama, a prema ne, parkirna mjesta moguće je predvidjeti na javnim prometnici mora biti u sklopu gradivog dijela građevne parkiralištima. čestice (osim prilazne rampe).

Članak 25. Članak 20. Za sadržaje propisane posebnim propisom o Kada je granica gradivog dijela čestice dio niza ili osiguranju pristupačnosti osobama s invaliditetom i dvojne građevine, odnosno gradivi dijelovi susjednih smanjenom pokretljivošću potrebno je osigurati par- čestica imaju zajedničku granicu na granici građevnih kirališna mjesta za takve osobe dimenzija i smještaja čestica, zgrada se mora graditi na granici građevne čestice (kao dio niza ili dvojne građevine), osim kod propisanih prema tom posebnom propisu. rekonstrukcije postojećih zgrada. Zgrada koja se gradi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice građevne Članak 26. čestice ili na granici građevne čestice prema građev- noj čestici stambene, mješovite, poslovne ili javne i Ograde građevnih čestica moguće je izvoditi na gra- društvene namjene, ne smije imati otvore na toj strani. đevnim česticama zgrada poslovne i javne i društvene Iznimka su zgrade na građevnim česticama M1-128 i namjene te na građevnim česticama jednoobiteljskih M1-168 koje smiju imati otvore na pročeljima prema zgrada. Visina ograde je najviše 1,5 m, s time da je M2-129 i M2-130. visina punog neprovidnog dijela ograde najviše 0,4 m. Gornji dio ograde mora biti transparentan ili od zele- nila. Građevne čestice višestambenih zgrada u dijelu 2.5. Oblikovanje građevina koji nije u funkcionalnoj vezi sa zgradom (parkiralište, odlaganje otpada i sl.) uređuju se kao javni prostor. Članak 21. Građevine se oblikuju u suvremenom arhitekton- 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, skom jeziku. ULIČNOM, KOMUNALNOM I ELEKTRONIČKOM Nova izgradnja treba se primjerenom strukturom, KOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM arhitektonskim oblikovanjem i odabirom materijala MREŽOM sukladno posebnostima funkcije uklopiti u postojeću naseljsku strukturu. Oblikovanje građevina, te upotrijebljeni građevinski 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značenju ulične mreže lokacije i podneblju. Krovište može biti ravno ili koso nagiba do 40°. Članak 27. Rekonstrukcijom i nadogradnjom potrebno je pošti- Sustav prometnica razvrstanih prema njihovoj važ- vati bitna konstruktivna i oblikovna obilježja postojeće nosti, odnosno funkcionalnosti za plansko područje i građevine. karakteristični presjeci ulica određeni su na kartograf- 314 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. skom prikazu 2a. PROMETNA, KOMUNIKACIJSKA I Članak 31. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Ulična Sabirne ulice dimenzionirane su za lakši promet sa mreža. dostavom i komunalnim vozilima. Na križanjima nisu Ulice koje čine uličnu mrežu unutar planskog po- predviđena proširenja poprečnog presjeka kolnika za dručja razvrstane su na glavne gradske ulice (GU), potrebe regulacije prometa (trake za lijevo i desno sabirne ulice (SU) i ostale ulice (OU). skretanje), ali izvedba istih je moguća.

3.1.1. Glavne gradske ulice (GU) 3.1.3. Ostale ulice (OU)

Članak 28. Članak 32. Glavne gradske ulice (GU) u obuhvatu Plana su: Ostale ulice (OU) u obuhvatu Plana su: GU 1 - Kumičićeva ulica - širina kolnika 6,5 m, obostrano nogostup naj- OU 1 - pristupna ulica uz tržnicu manje širine 1,5 m - širina kolnika 6,0 m (min 5,50 m), obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m GU 2 - dio Varaždinske ulice, Ulica I.K.Sakcinskog - kolnik promjenjive širine, širina kolnika najma- OU 2 - dio Varaždinske ulice nje 6,0 m, obostrano nogostup najmanje širine - širina kolnika 6,0 m (5,50 m), jednostrano ili 1,5 m obostrano poprečno postavljena parkirna mjesta u profilu ulice (djelomično u drvoredu), obostrano GU 3 - Ulica Ljudevita Gaja nogostup najmanje širine 1,5 m - širina kolnika 6,0 m, obostrano nogostup naj- manje širine 1,5 m, na dijelu ulice jednostrano OU 3 - pristupna ulica za javno parkiralište ili obostrano poprečno postavljena parkirna mjesta u profilu ulice - ulica je dio javnog parkirališta, parkirna mjesta postavljena poprečno ili uzdužno u odnosu na os ulice jednostrano ili obostrano GU 4 - Ulica Vladimira Nazora, Trg hrvatskih ivanovaca - širina kolnika 6,0 m (5,50 m), nogostup barem jednostrano širne 1,5 m - kolnik promjenjive širine, širina kolnika najmanje 6,0 m, na dijelu ulice obostrani drvored, u cije- loj duljini obostrano nogostup najmanje širine OU 4 - pristupna ulica 2,0 m - širina kolnika 6,0 m, jednostrano poprečno postavljena parkirna mjesta u profilu ulice (pred- GU 5 - dio Ulice akademika Mirka Maleza, planirai vidjeti barem jedno stablo na svaka 4 parkirna spoj uz potok Bistrica, Ulica Rudolfa Rajtera mjesta), obostrano nogostup širine 1,5 m - širina kolnika najmanje 6,0 m, obostrano no- gostup najmanje širine 1,5 m, na dijelu ulice OU 5 - stambena ulica unutar bloka uz potok Bistrica nogostup jednostrano širine 1,5 m. - širina kolnika 6,0 m (5,50 m), jednostrano ili obostrano poprečno postavljena parkirna mjesta u profilu ulice, nogostup barem jednostrano Članak 29. najmanje širine 1,5 m Glavne gradske ulice dimenzionirane su za teški promet, sa proširenjima poprečnog presjeka kolnika na križanjima za potrebe regulacije prometa (trake za OU 6 - spojna ulica između GU 4 i SU 2 lijevo i desno skretanje). - širina kolnika 6,0 m (min 5,50 m), obostrano poprečno postavljena parkirna mjesta u profilu ulice, nogostup obostrano širine 2,0 m, s južne 3.1.2. Sabirne ulice (SU) strane u profilu ulice predvidjeti drvored

Članak 30. OU 7 - dio Ulice akademika Mirka Maleza Sabirne ulice (SU) u obuhvatu Plana su: - širina kolnika 6,0 m (min 5,50 m), nogostup SU 1 - Arnoldova ulica obostrano širine najmanje 1,5 m - širina kolnika 5,0 m, jednostrano poprečno postavljena parkirna mjesta u profilu ulice, OU 8 - stambena ulica obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m - širina kolnika 5,0 m, nogostup jednostrano širine približno 1,5 m SU 2 - Šabanova ulica i dio Malezove ulice - širina kolnika 6,0 m, jednostrano poprečno OU 9 - stambena ulica postavljena parkirna mjesta u profilu ulice, obostrano nogostup najmanje širine 1,5 m, - kolno - pješačka ulica odnosno 1,0 m. - širina kolnika 5,0 m, bez nogostupa Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 315

OU 10 - pristupna ulica Izvedbom pješačkih prijelaza preko prometnica - širina kolnika 5,0 m, nogostup obostrano širine (rubnjaka) i ostalih elemenata mora se izbjeći stvaranje približno 1,0 m arhitektonskih barijera i omogućiti nesmetano kretanje invalidskih ili dječjih kolica. Površina glavnog trga (Trg hrvatskih ivanovaca) OU 11 - pristupna ulica uređuje se kao kontinuirana pješačka površina u koju - kolno - pješačka ulica je potrebno uklopiti i spomen obilježje. Hodna ploha - širina kolnika 5,0 m, bez nogostupa može biti izvedena kao monolitna ili popločenjem kamenim, betonskim ili keramičkim elementima. Trg je potrebno opremiti urbanom opremom (strukture za OU 12 - pristupna ulica odmor građana, javna rasvjeta, stalci za odlaganje - kolno - pješačka ulica bicikala, itd.). Na plohi trga potrebno je predvidjeti i - širina kolnika 5,0 m, bez nogostupa vegetaciju. Kao dio cjelovitog rješenja trga moguće je predvidjeti jednoetažnu građevinu u funkciji korištenja trga kao što je paviljon, odmorište, manja javna ili OU 13 - stambena ulica ugostiteljska građevina, površine do ukupno 30 m². - širina kolnika 5,5 m do 6,0 m, nogostup barem Privremene naprave i montažne građevine na jednostrano širine 1,5 m javnim površinama postavljaju se temeljem posebne odluke Grada. OU 14 - stambena ulica - širina kolnika 5,5 m do 6,0 m, nogostup obostrano 3.1.5. Javni prijevoz širine 1,5 m, na dijelu ulice obostrano parkirna mjesta u profilu ulice postavljena uzdužno od- nosno poprečno na os ulice Članak 34.a. Sav prigradski promet upućuje se na autobusni OU 15 - pristupna ulica kolodvor. Autobusni kolodvor nalazi se izvan obuhvata Plana, u kontaktnoj zoni. Uz glavne gradske ulice pred- - kolno - pješačka ulica viđena su autobusna stajališta za potrebe gradskog - širina kolnika 5,0 m, bez nogostupa prometa. Dodatna autobusna stajališta i ugibališta moguće je predvidjeti u svim ulicama u obuhvatu za OU 16 - Ulica kralja Tomislava potrebe gradskog prometa. - kolno - pješačka ulica - širina kolnika 5,0 m, bez nogostupa 3.1.6. Javna parkirališta

OU 17 - stambena ulica Članak 35. - širina kolnika 6,0 m (min 5,50 m), nogostup Lokacija i rješenje javnih parkirnih površina sa brojem obostrano širine 1,5 m odnosno 1,0 m parkirnih mjesta određeni su na kartografskom prikazu 2a. PROMETNA, KOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Ulična mreža. OU 18 - pristupna ulica za javno parkiralište Parkirališta su planirana kao zasebne površine ili - ulica je dio javnog parkirališta, parkirna mjesta kao parkirna mjesta u profilu ulice postavljena poprečno postavljena poprečno u odnosu na os ulice ili uzdužno u odnosu na os ulice. jednostrano ili obostrano Parkirna mjesta predviđena u postojećem ili plani- - širina kolnika 5,50 m, bez nogostupa. ranom drvoredu porebno je izvesti na način da se ne ugrozi postojeća stabla odnosno da se omogući rast Članak 33. i razvoj stabala planiranog drvoreda. Ostale ulice dimenzionirane su za laki promet (do 5 t) odnosno za promet osobnih automobila i komunalnih 3.1.7. Biciklističke staze vozila. Na križanjima nisu predviđena proširenja po- prečnog presjeka kolnika za potrebe regulacije prometa (trake za lijevo i desno skretanje), ali izvedba istih je Članak 35.a. moguća. Na krajevima ulica sa slijepim završetkom Biciklističke staze i trake grade se i uređuju kao potrebno je predvidjeti okretišta. dio kolnika ili nogostupa, odnosno javne pješačke površine, i obilježene su prometnom signalizacijom. 3.1.4. Pješačke površine Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer iznosi 1,0 metar za dvosmjerni promet 1,60 metara. Biciklistička staza ili traka može se predvidjeti Članak 34. kao dio nogostupa ako se osigura najmanja širina Sve pješačke površine uređuju se kao nogostupi trake za pješake od 1,0 m pored biciklističke staze ili sa konstrukcijom prema profilu ulice, ili konstrukcijom trake. Biciklistička staza ili traka može se predvidjeti za lakši promet (5-8 t) za pješačke površine koje nisu kao dio kolnika ako se time preostala širina kolnika dio profila ulice. Pješačke površine moraju imati omo- ne smanjuje na širinu manju od 5,0 m. Biciklističku gućen pristup za komunalna i druga vozila, riješenu stazu ili traku nije moguće predvidjeti kao dio kolnika odvodnju te biti izvedene bez arhitektonskih barijera. glavnih gradskih ulica (GU). 316 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

3.2. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije ulica prostora, planiranjem postave osnovnih postaja i nji- hovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetskastim i/ili jednoci- Članak 36. jevnim stupovima bez detaljnog definiranja (točkastog Najmanja širina kolnika za dvosmjerni promet iznosi označavanja) lokacija, vodeći računa o mogućnosti 5,0 m. U zonama križanja potrebno je osigurati punu pokrivanja tih područja radijskim signalom koji šće preglednost u svim privozima. Parkirališta u profilu ulice se emitirati antenskim sustavima smještenim na te izvode se u razini kolnika. Kod glavnih i sabirnih ulica antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo potrebno je realizirati barem jednostrani nogostup. Ako zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje se izvodi nogostup jednostrano, širina kod glavnih i god je to moguće. sabirnih ulica iznosi najmanje 1,5 m. Građevine elektroničke komunikacijske infrastruk- U ulicama je potrebno riješiti odvodnju oborinske ture pokretne komunikacije mogu se kao antenski vode i postaviti javnu rasvjetu. Odvodnja oborinske prihvati postavljati na postojeće građevine osim na vode s kolnika rješava se jednostranim i dvostranim škole, dječje vrtiće, bolnice i građevine sličnih sadr- poprečnim nagibom te uzdužnim nagibima. Oborin- žaja, kao i na druge građevine koje su bliže od 50 m ska voda ispušta se u slivnike, a samo na mjestima od tih građevina. Također je dopušteno postavljanje gdje takav ispust nije moguć odvodi se kanalicama i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane kontrolirano ispušta. opreme (kao antenske prihvate) na zaštićena kulturna dobra ili u njihovoj blizini, kao i u neposrednoj blizini 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja zaštićenih prirodnih dobara, u skladu s posebnim telekomunikacijske mreže uvjetima tijela/pravnih osoba određenih posebnim propisima koji utvrđuju posebne uvjete prilikom isho- đenja lokacijske dozvole. Članak 37. Na vrijednim i/ili zaštićenim objektima kulturne ba- Na kartografskom prikazu 2b PROMETNA, KOMU- štine uz suradnju Zavoda za zaštitu spomenika kulture NIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA potrebno je odrediti moguće lokacije za postavljanje MREŽA, Elektroničke komunikacije prikazane su trase mikro baznih stanica i pripadajućih malih antena (obo- postojećih komunikacijskih kabela i pravci distribucijske jenih bojom kao podloga na koju se učvršćuje tako da komunikacijske kabelske kanalizacije. bude što manje uočljiva) u cilju pokrivanja tih područja Minimalni kapacitet cijevi kabelske kanalizacije treba signalom mobilnih komunikacija. Za učvršćivanje iznositi 2 cijevi promjera 50 mm, a sve nove kabele koristiti isključivo nosače od nehrđajućeg čelika ili treba položiti u zemlju u cijevi kabelske kanalizacije. vruće pocinčanog čelika i vijke od nehrđajućeg čelika. Svi kabelski izvodi trebaju biti izrađeni kao izvodni Novi samostojeći antenski stupovi elektroničke ko- kabelski ormarići kapaciteta 10-20 priključaka, no u munikacijske infrastrukture prioritetno se smještavaju zgradama s više stanova ili poslovnih prostora predvi- u gospodarske, komunalne ili infrastrukturne zone. djeti izvodne ormariće većih kapaciteta. Ormariće treba Samostojeći antenski stupovi ne mogu se smještavati predvidjeti u ulazima ili na pročeljima građevina, te na čestici ili u neposrednoj blizini (unutar pojasa od ih povezati cijevima kabelske kanalizacije s najbližim 50 m) postojećih/planiranih lokacija škola, dječjih vr- zdencem. Od najbližeg kabelskog zdenca do svake tića, bolnica i sličnih sadržaja, te zaštićenih prirodnih planirane jednoobiteljske zgrade planira se polaganje i kulturnih dobara. posebne cijevi u koju bi se uvukao komunikacijski U slučaju da postava uređaja pokretne elektroničke kabel. Ovu cijev treba završiti u završnoj kutiji. komunikacijske infrastrukture na postojeće objekte Točan položaj i kapaciteti svake pojedine dionice infrastrukture, odnosno pogodne građevine ne može kabelske kanalizacije, kao i kabelske komunikacijske osigurati potrebnu funkcionalnost, moguće je prići mreže odredit će se izvedbenim projektima koje treba postavi samostojećih antenskih stupova uz nužno izraditi u sklopu projektiranja novih i rekonstrukcija usuglašavanje uvjeta oblikovanja, načina izgradnje, postojećih prometnica. visine i dr. u postupku izdavanja lokacijske dozvole, u kojem je sukladno propisima jedinica lokalne samo- uprave stranka u postupku. Članak 38. Uz postojeću i planiranu trasu elektroničke ko- Prigodom gradnje poslovne zgrade ili stambene munikacijske infrastrukture Planom se omogućuje zgrade s više od 2 stana, potrebno je izgraditi kabelsku postava eventualno potrebnih građevina (male zgrade, kanalizaciju za pretplatničke komunikacijske vodove vanjski kabinet-ormarić za smještaj telekomunikacijske i za vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku opreme) za uvođenje novih tehnologija odnosno novih televiziju, potrebnu za tu građevinu. operatora ili rekonfiguraciju mreže. Pri projektiranju i izvođenju elektroničke komu- Članak 38.a. nikacijske infrastrukture obavezno je pridržavati se Nova elektronička komunikacijska infrastruktura Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne za pružanje javne komunikacijske usluge putem novine«, broj 73/08, 90/11), Uredbe o mjerilima razvo- elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, ja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge određuje se ovisno o pokrivenosti područja radijskim povezane opreme (»Narodne novine«, broj 131/12), signalom svih davatelja usluga i budućim potrebama kao i drugih važećih propisa. Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 317

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja Odvodnju vode sa javnih prometnih površina i povr- komunalne infrastrukturne mreže i vodova šina javnih parkirališta potrebno je osigurati izvedbom unutar prometnih i drugih javnih površina vodonepropusne oborinske kanalizacije. Poklopce revizijskih okana u kolniku ulica treba 3.4.1. Vodoopskrba u prvom redu postavljati u sredini prometnog traka, a ukoliko to nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika. Članak 39. Na kartografskom prikazu 2C PROMETNA, KOMU- 3.4.3. Plinoopskrba NIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, Vodoopskrba i odvodnja prikazani su pravci za izgradnju vodovoda. Članak 41. Nova vodoopskrbna mreža i zamjena postojećih Na kartografskom prikazu 2d. PROMETNA, KO- dionica gradit će se za potrebe vodoopskrbe potrošača MUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA i korisnika prostora, kao i za protupožarne potrebe, MREŽA, Plinoopskrba prikazani su pravci za izgradnju a prema tehničkim uvjetima koje će odrediti nadležni plinske ulične mreže. vodovod. Za protupožarne potrebe predviđena je Plinovode treba smještati unutar površine ulica, pri ugradnja nadzemnih hidranata najmanjeg promjera čemu se cjevovodi moraju izvoditi kao srednje tlačni 80 mm, na međusobnoj udaljenosti definiranoj propisima. minimalnog tlaka 1 bar, a maksimalno 4 bara. Novi Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni ventili i plinovod se planira od PEHD PE100 SDR11 S5 cijevi, muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna a planirani promjeri plinovoda su d=160 mm, d=110 koja omogućuju nasmetanu ugradnju, te kasnije odr- mm, d=90 m. Najmanji dozvoljeni razmak između žavanje i popravke. plinske cijevi i ostalih uređaja i instalacija komunalne infrastrukture iznosi 1,0 m, od drvoreda i građevina Izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena sa iznosi 2,50 m, a najmanji dozvoljeni vertikalni razmak tehničkim uvjetima koje propisuje nadležni vodovod. kod križanja s ostalim instalacijama iznosi 0,50 m. Kućni priključci se realiziraju preko vodomjernog okna Plinske cijevi se polažu na pješčanu posteljicu, a sa vodomjerom smještenim uz građevni pravac. debljina nadsloja iznad cijevi iznosi najmanje 0,90 m. Zidne ormariće s plinskim regulacijskim uređajem 3.4.2. Odvodnja treba postavljati na vanjskom zidu građevina, a u građevine se može uvoditi samo niski tlak. Članak 40. Plinovodi i kućni priključci izvodit će se prema tehničkim uvjetima koje propisuje distributer ili pred- Sustav odvodnje je mješovitog tipa i služi za prihvat stavnik distributera. oborinskih i sanitarnih otpadnih voda. Na kartografskom prikazu 2C PROMETNA, KOMU- NIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA 3.4.4. Elektroopskrba i javna rasvjeta MREŽA, Vodoopskrba i odvodnja prikazani su pravci za izgradnju sustava odvodnje. Članak 42. Kanalizacijska mreža (zamjena postojećih i izgradnja Na kartografskom prikazu 2e. PROMETNA, KO- novih dionica) gradit će se prema tehničkim uvjetima MUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA koje će odrediti nadležno komunalno društvo. MREŽA, Elektroopskrba prikazane su lokacije tra- Izvedba kućnih priključaka treba biti usklađena sa fostanica, pravci podzemnih vodova elektroopskrbe tehničkim uvjetima koje propisuje nadležno komunalno i sustava javne rasvjete. društvo. Kućni priključci realiziraju se preko kontrolnog Trafostanice 10(20) kV izvode se kao samostojeće okna s osiguranim pristupom vozilom. građevine tlocrtne površine 416x326 cm. Po izvedbi Kod kućnih priključaka koji se odnose na privredne su montažno betonske i predviđena za ugradnju subjekte, potrebno je nivo kvalitete otpadnih voda transformatora maksimalno 1000 kVA. Trafostanice dovesti na nivo sanitarnih otpadnih voda, te je tek se smještaju na javne površine ili na površine javne i nakon toga moguće obrađene otpadne vode priključiti društvene namjene, unutar kojih se formira građevna na sustav javne odvodnje. Kod objekata koji imaju čestica trafostanice. izražen pojačani udio masnoća u otpadnim vodama Trafostanice će se graditi za kabelske priključke (npr. restorani) potrebno je prije priključka na javni na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom sustav odvodnje ugraditi odgovarajući mastolov - gra- naponu. vitacijski sakupljač ulja. Sastav otpadnih voda koje se Niskonaponska mreža izvodit će se podzemnim upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti u skladu s kabelima. Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih Prilikom projektiranja građevina potrebno je uvažiti voda (»Narodne novine«, broj 87/10). minimalne udaljenosti i razmake navedene u važećem Priključivanje sanitarnih otpadnih voda na sustav »Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nad- javne kanalizacije dozvoljava se do izgradnje gradskog zemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda isključivo 1 do 400 kV«, a za podzemne kabele uvažiti minimalne preko trodjelne vodonepropusne septičke taložnice. sigurnosne udaljenosti križanja i paralelnog vođenja 318 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. kabela navedene u važećim »Tehničkim uvjetima za Projektom uređenja javnih površina, površine javne polaganje elektroenergetskih kabela nazibnog napona i društvene namjene te zelenih površina pozicija javna 1 kV do 35 kV«. rasvjeta izvodi se u skladu sa oblikovnim rješenjem. U slučaju neizbježnog izmještanja distribucijskih nadzemnih i/ili podzemnih vodova, podnositelj zahtjeva 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH dužan je, za izvođenje radova izmještanja, sklopiti ZELENIH POVRŠINA ugovor s HEP-ODE-om koji će za navedeno izraditi svu potrebnu dokumentaciju i ishoditi dozvole. Na- vedena projektna dokumentacija i dozvole preduvjet Članak 44. su za izdavanje potvrde glavnog projekta građevine. Javne zelene površine prikazane su na kartograf- Na mjestima izvođenja radova u blizini podzemnih skom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. elektroenergetskih vodova iskop treba obaviti ručno, Javne zelene površine obuhvaćaju površine javnih a njihov položaj prethodno utvrditi probnim iskopima parkova (Z1), površine dječjih igrališta (Z2) i površine u nazočnosti predstavnika HEP-ODS-a. javnih vrtova (Z3). Svi radovi s eventualnim miniranjem, kretanjem teške mehanizacije, izmjenom gabarita buduće prometnice Članak 45. treba poravovremeno dojaviti HEP ODS-u kako bi se Javni park, dječje igralište ili javni vrt uređuje se izbjeglo eventualno oštećenje navedenih SN vodova. kao jedinstvena oblikovna cjelina, sadnjom pretežno Projektnom dokumentacijom obraditi mjere zaštite visokog zelenila i uređenjem parternog zelenila i pje- radi neugrožavanja stabilnosti vodova i neoštećenja šačkih površina te opremanjem elementima parkovne elemenata istog. Preporučljivo je da se radovi u blizini i urbane opreme (paviljoni, pergole, bunari, klupe, SN vodova izvode bez miniranja. koševi za otpatke, javna rasvjeta itd.) odnosno spra- U blizini ispod vodiča te u okolici SN vodova ne vama za igru. Sve površine u parku, na igralištu ili u smiju se planirati i nalaziti skladišta ili bilo kakva druga vrtu moraju biti vodopropusne, što isključuje upotrebu odlagališta lakozapaljivih materijala. Isto tako trebaju asfalta i sličnih vodonepropusnih podloga. se izbjeći parkiranja kamiona i teške mehanizacije Javni park uz površinu javne i društvene namjene D8 ispod i u neposrednoj blizini SN vodova. može se graditi u duhu suvremenog oblikovnog izraza Prije početka radova investitor je dužan pisanim ili obnovom povijesnog perivoja prema smjernicama putem obavijestiti HEP ODS najmanje petnaest dana nadležnog tijela zaštite - nadležnog konzervatorskog prije početka radova, te obavezno naručiti iskolčenje odjela. elektroenergetskih kabelskih vodova na predmetnom Unutar površine javnog parka mogu se graditi području. jednoetažne građevine (E= Po/Su+Pr+Ptk, visina V= Kod planiranja vodova ostalih komunalnih sustava do 5,0 m) koje su u funkciji korištenja parka kao što potrebno je poštovati tehničkim propisima određen je paviljon, odmorište, manja javna ili ugostiteljska minimalni razmak između postojećih VN, SN i NN elek- građevina, građevine sanitarno - higijenskog standarda troenergetskih kabela iostalih komunalnih instaslacija. i komunalne građevine, površine do ukupno 30 m². Ukupni GBP građevina i objekata ne može prelaziti Na mjestima gdje će elektroenergetske instalacije 10% površine zahvata to jest površine javnog parka. biti položene ispod prometnih površina, treba ih položiti u UKC/TPE cijevi Ø 200. Svi novi elektroenergetski kabelski vodovi trebaju 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH biti predviđeni u javnim, neprometnim površinama u I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA kojima je potrebno osigurati koridor minimalne širine 1 m za buduće elektroenergetske kabele. Članak 46. Zahvati na građevinama koje su označene kao Članak 43. kulturno dobro, i navedene su u točki 7. ovih odredbi, Javna rasvjeta ulica, te ostalih javnih i parkovnih mogući su prema uvjetima ovog plana u skladu sa površina riješit će se zasebnim projektima kojima će posebnim uvjetima ili smjernicama nadležnog kon- se definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova, zervatorskog odjela. njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica te traženi nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta razvijat Članak 47. će se kao samostalna mreža podzemnim kabelima. Gradske drvorede označene u kartografskom pri- Trase je potrebno što je moguće više izvoditi u za- kazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE jedničkim kanalima s distributivnom mrežom 20 kV i POVRŠINA potrebno je štititi. Planirani zahvati u po- 0,4 naponskog nivoa. tezima gradskih drvoreda prilagođavaju se prethodno Prilikom izgradnje novih trafostanica i pri rekonstruk- snimljenim i valoriziranim elementima drvoreda. ciji postojećih, mjesto priključenja javne rasvjete je u Prilikom rekonstrukcije postojećih i gradnje novih samostojećem priključno-mjernom ormaru smještenom ulica potrebno je predvidjeti drvored u profilu ulice u kraj trafostanice. Napajanje javne rasvjete obavlja skladu sa prostornim mogućnostima. se s jednog osiguračkog odvoda na niskonaponskom razvodu. Razvod javne rasvjete treba biti opremljen s do 6 trofaznih niskonaponskih odvoda napajanih Članak 48. preko dva sklopnika, čime je omogućena regulacija Zahvatima na površini javne i društvene namjene rasvjete u dva stupnja. D8 i na površini javnog parka Z1 u granicama zaštite Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 319 kulturnog dobra Stari grad Ivanec određenima točkom 7. Članak 53. ovih odredbi moraju prethoditi arheološka istraživanja. Površina javne i društvene namjene D8 - arhe- ološki park, uređuje se prvenstveno kao otvorena 6. UVJETI I NAČIN GRADNJE javna površina na kojoj se prezentiraju arheološki nalazi. Optimalan sadržaj i cjeloviti način uređenja građevne čestice, te opseg zaštitnih radova i nove Članak 49. gradnje odredit će se nakon završenih arheoloških Građevne čestice, te uvjeti i način gradnje prikazani radova i valorizacije arheoloških nalaza, uz posebne su na kartografskom prikazom 4. UVJETI GRADNJE. uvjete i uz suglasnost nadležnog tijela zaštite. Unutar Na kartografskom prikazu utvrđeni su oblik i veličina arheološkog parka mogu se graditi jednoetažne gra- građevne čestice, granica gradivog dijela čestice, ob- đevine edukativno - izložbenog programa i pratećih vezni građevni pravac i najveći dopušteni broj etaža. sadržaja. Za sve zahvate na području arheološkog Na svim građevnim česticama gradi se neposred- parka potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno nom provedbom ovog Plana. odobrenje nadležnog tijela zaštite kulturnih dobara.

Članak 50. 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AM- Postojeće građevine mogu se dograđivati i rekon- BIJENTALNIH VRIJEDNOSTI struirati unutar okvira gradivog dijela građevne čestice ili unutar okvira postojeće tlocrtne projekcije, prema uvjetima iz ovog Plana. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti Uklanjanje je predviđeno za one postojeće građevine za koje je uklanjanje neophodno u svrhu realizacije Članak 53.a. planirane ulice ili druge javne prometne površine. Unutar obuhvata Plana ne nalaze se zaštićena Moguće je spajanje dvije ili više građevinskih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode (»Narodne čestica koje imaju istu namjenu ili mogu činiti cjelinu novine«, broj 80/13) niti područja ekološke mreže su- s mogućnošću promjene uvjeta gradnje i položaja kladno Uredbi o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, objekata na parceli u odnosu na Plan koji je usvojen broj 124/13 i 105/15). uz obvezu da se investitor pridržava uvjeta izgrađe- Pri prostornom planiranju i izvođenju zahvata u nosti, iskorištenosti, udaljenosti od susjedne međe, prostoru potrebno je pridržavati se svih uvjeta zaštite regulacijske linije i slično. prirode propisanih Urbanističkim planom uređenja Ivanca i Prostornim planom uređenja Grada Ivanca. Članak 51. Najmanja površina građevne čestice za grad- Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina nju višestambene zgrade iznosi 600 m2. Postojeće višestambene zgrade na česticama manjima od 600 m2 mogu se rekonstruirati prema uvjetima gradnje Članak 54. iz ovog Plana. Prema podacima središnje evidencije u Državnoj upravi za zaštitu kulturne baštine i temeljem konzer- vatorske studije izrađene za područje Ivanca, identi- Članak 52. ficirana su nepokretna kulturna dobra klasificirana Sve zgrade na mjestu označenog obaveznog pješač- prema predloženim vrstama temeljem Zakona o zaštiti kog prolaza moraju imati javni prolaz širine najmanje i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, broj 3,0 m i visine barem prizemne etaže. 69/99,151/03,157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12):

KATASTARSKA VRSTA KULTURNOG BROJ KULTURNO DOBRO STATUS ČESTICA DOBRA 1 Povijesna cjelina Ivanec gradsko naselje L 2 Ivanec, župni dvor 844/1 civilna građevina Z 3 Mirka Maleza 6, prva pekara 502 civilna građevina L 4 Mirka Maleza 7 817/2 civilna građevina L 5 Mirka Maleza 22 610 civilna građevina L 6 Mirka Maleza 24 611 civilna građevina L 7 Mirka Maleza 26 612 civilna građevina PZ 8 Mirka Maleza 28 613 civilna građevina L 9 Mirka Maleza 30 613 civilna građevina L 10 Mirka Maleza 32 614 civilna građevina L 11 Mirka Maleza 34 615, 616 civilna građevina L 12 Mirka Maleza 36 617/1 civilna građevina L 320 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

KATASTARSKA VRSTA KULTURNOG BROJ KULTURNO DOBRO STATUS ČESTICA DOBRA 13 Mirka Maleza 38 617/2 civilna građevina L 14 Mirka Maleza 40 617/3 civilna građevina L 15 Mirka Maleza 39 785/1 civilna građevina L 16 Mirka Maleza 43-45 783/2 civilna građevina L 17 Mirka Maleza 47 758/1, 758/2 civilna građevina L 18 Mirka Maleza 53 757 civilna građevina L 20 Rudolfa Rajtera 2, dom obrtnika 1422/1 civilna građevina L 21 Trg hrvatskih ivanovaca 7 825/1 civilna građevina L 22 Trg hrv. ivanovaca 9, prva samoposl. 824 civilna građevina L Trg hrvatskih ivanovaca 9a, uvučena 23 823/2 civilna građevina L P+1 24 Župna crkva Sv. Marije Magdalene 843 sakralna građevina Z 25 Braće Radić 15 588/3 etnološka građevina L 25 Braće Radić 21, Ćaklecov mlin 592/2 etnološka građevina L 839/2, 839/3, 840, 27 Stari grad Ivanec arheološko područje Z 841,842 28 Spomenik palim borcima 1941-1945. 839/3 Spomen obilježje L 29 Gradski park u središtu naselja 839/1 kultivirani krajolik PZ 30 Park bjelogorice u Malezovoj ulici 735 kultivirani krajolik L 31 Prostor crnogorice u Malezovoj ulici 805 kultivirani krajolik L 32 Potok i pejzaž u Ulici braće Radić 609/1, 609/2, 609/3 kultivirani krajolik L 33 Drvored u Varaždinskoj ulici kultivirani krajolik L Drvored breza na početku Malezove 34 822/1 kultivirani krajolik L ulice Drvored crnogorice u Malezovoj, 35 kultivirani krajolik L sjever 36 Drvored u Nazorovoj ulici kultivirani krajolik L Stablo bjelogorice na Trgu hrv. 37 823/1 kultivirani krajolik L ivanovaca Z- zaštićeno kulturno dobro, PZ- prijedlog zaštite kulturnog dobra, L- lokalno kulturno dobro

Zaštita prirodnih vrijednosti, kulturno-povijesnih i gradskog tijela i nadležnog Konzervatorskog odjela ambijentalnih cjelina prikazana je na kartografskom u Varaždinu. prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZA- Sustav mjere zaštite u zoni A povijesne cijeline ŠTITE POVRŠINA. Ivanec određuje i da je vlasnik (imatelj) kulturnog dobra unutar zone A dužan provoditi mjere propisane od Konzervatorskog odjela u Varaždinu, a odnose se Članak 55. na održavanje kulturnog dobra i da kulturno dobro Na zaštićena kulturna dobra (Z) primjenjuju se unutar zone A ili njegovi dijelovi mogu biti predmet odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kupoprodaje samo pod uvjetima iz čl. 36.- 40. Zakona kao i svi propisi koji se odnose na kulturno dobro. Za o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. sve zahvate na ovim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi Zakonom propisane suglasnosti kod nadlež- Članak 56. nog Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Posebnom Konzervatorskim uvjetima Uprave za zaštitu konzervatorskom postupku podliježu i zahvati koji bi kulturne baštine iz posebnog propisa, mogu se odre- mogli prouzročiti promjene na kulturnom dobru, odno- diti drugačiji uvjeti od uvjeta za smještaj građevina i sno koji bi mogli narušiti cjelovitost kulturnog dobra). uređenje prostora iz ovog Plana. Planom se (kao u UPU Ivanec) propisuje, da je za sve zahvate unutar povijesne cjeline Ivanec (zone A, B Članak 57. i E, što uključuje i zahvate na pojedinačnim kulturnim Ukoliko se pri izvođenju zahvata naiđe na predmete dobrima u prijedlogu za zaštitu i evidentiranim kul- ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potreb- turnim dobrima iz članka 54/iz kartografskog prikaza no je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome 3), potrebno ishoditi mišljenje nadležnog upravnog nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine, kako bi Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 321 se (sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju kulturnih dobara) izvršio pregled, dokumentiranje te s otpadom dužni su pridržavati se odredbi važećeg ocjena vrijednosti nalaza). Zakona o održivom gospodarenju otpadom i propisa donesenih temeljem Zakona. 8. MJERE PROVEDBE PLANA Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane Članak 58. spremnike na svakoj građevnoj čestici ili propisane Izgradnja građevina i uređenje prostora na području spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj obuhvata Plana vršit će temeljem ovog Plana i sukladno površini, uz osiguran prilaz za komunalno vozilo. važećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, na Provođenje mjera za postupanje s neopasnim način kako je predviđeno Zakonom. industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređi- elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim vanje javnih prostora, prije ishođenja odobrenja za gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene zahvate u prostoru, potrebno je izraditi: pravne osobe. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj gra- 1. urbanističko-arhitektonsko rješenje glavnog đevnoj čestici. gradskog trga kojim će se definirati propozici- je izgradnje i rekonstrukcije građevina unutar Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom obuhvata te uređenje javnog prostora - trga osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga (smještaj sadržaja, parterno i hortilulturno ure- ovlaštene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvo- đenje, postav urbane opreme i slično). Prilikom jeno skupljati. Proizvođač opasnog otpada obvezan je rekonstrukcije/dogranje zgrada u neposrednom osigurati propisno skladištenje i označavanje opasnog kontaktu s trgom obavezno je ishoditi pozitivno otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih mišljenje gradskog povjerenstva za arhitekton- pravnih osoba. sku uspješnost, 2. projekt uređenja glavnog gradskog parka (za 9.2. Zaštita voda hortikulturno uređenje, smještaj sadržaja, postav urbane opreme i slično), Članak 60. 3. projekt uređenja javnog parka Bistrica (za hor- Zaštita voda provodi se sukladno odredbama va- tikulturno uređenje, smještaj sadržaja, postav žećeg Zakona o vodama. urbane opreme i slično). Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se Granica obuhvata kao označeno na kartografskom mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, prikazu broj 4. UVJETI GRADNJE. Detaljnije uvjete prije svega izgradnjom sustava odvodnje i obveznim izrade i sadržaj navedenih rješenja/projekata, odrediti priključenjem potrošača vode na sustav odvodnje. će nadležni upravni odjel Grada Ivanca ili tijelo koje će ovlastiti. Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te u vodama koje Preporuka je Plana da se takvi prethodni projekti se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne od- izrađuju i za uređenje drugih javnih površina (trgovi vodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u i parkovi), izgradnju građevine javne i društvene na- okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene mjene, izgradnju stambene namjene koja se realizira koncentracije prema važećem Pravilniku o graničnim uz sudjelovanje gradskog (državnog) proračuna i svu vrijednostima emisija otpadnih voda. drugu značajniju izgradnju prema odluci nadležnog gradskog tijela. Vodne površine i vodno dobro iz Zakona o vodama, treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Izgradnja i uređivanje 9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA zemljišta uz vodotok treba se izvoditi u skladu s po- UTJECAJA NA OKOLIŠ sebnim vodoprivrednim uvjetima. Za sve zahvate uz vodotok Bistrica u zaštitnom 9.1. Postupanje s otpadom pojasu širine 5, 0 m od ruba korita posebne vodopri- vredne uvjete propisat će javno tijelo Hrvatske vode. Članak 59. Na području Plana s otpadom se postupa u skladu 9.3. Zaštita zraka sa uspostavljenim sustavom gospodarenja otpadom temeljem Plana gospodarenja otpadom za Grad Ivanec (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 29/08). Članak 61. Pri postupanju s otpadom potrebno je izbjegavati Zaštita zraka provodi se sukladno važećem Zakonu nastajanje otpada, smanjivati količine proizvedenog o zaštiti zraka. Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada vrijednosti kakvoće zraka propisane važećom Uredbom u svrhu smanjivanja količina i volumena otpada, te o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku. organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plasti- racionalizaciju energije upotrebom plina kao energenta, ka i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racio- ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, nalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad. sumpora (manje od 0,55 g/MJ). 322 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i za Grad Ivanec u kojoj su obrađene moguće prijetnje objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) po stanovništvo, okoliš i materijalna i kulturna dobra. onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak operativnih snaga zaštite i spašavanja na području tvari iznad graničnih vrijednosti emisije propisane Grada Ivanca, a po potrebi snaga u Županiji kao i važećom Uredbom o graničnim vrijednostima emisija na razini Republike Hrvatske. Grad Ivanec u okviru onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora. svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, ureduje i planira, organizira, financira i provodi zaštitu 9.4. Zaštita tla i spašavanje. Prilikom provedbe Prostornog plana uređenja Grada Članak 61.a. Ivanca potrebno je pridržavati se Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Ivanec, kao i ostalih važećih U cilju zaštite tla na području obuhvata Plana zakona i pravilnika s naglaskom na: potrebno je: • Zakon o sustavu civilne zaštite - održavati kvalitetu uređenja svih javnih prosto- ra, pri čemu je naročito potrebno štititi zaštitne • Zakon o prostornom uređenju zelene površine • Zakon o gradnji - dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati • Zakon o zaštiti okoliša i održavati funkcije tla, primjereno staništu, • Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda smanjenjem uporabe površina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao • Zakon o zaštiti od požara i smanjenjem unošenja štetnih tvari • Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima - redefiniranjem građevinskih područja odrediti • Plan zaštite i spašavanja Grada Ivanca realne prostorne potrebe i prenamijeniti dugo- • Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih trajno neiskorištene građevinske površine nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom pla- - izgradnju građevina, objekata, prometnica i sl. niranju i uređivanju prostora planirati na način da se nepovratno izgubi što • Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva manje tla • Pravilnik o metodologiji za izradu procjena - razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postoje- ugroženosti i planova zaštite i spašavanja će dijelove naselja uz poboljšanje stambenog • Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje okruženja, obnovu postojećih i dotrajalih zgrada uključuju opasne tvari i objekata • Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtje- - rekultivirati površine (odlagališta otpada, klizišta vima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju i sl.) požara - opožarene površine čim prije pošumljivati kako • Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima bi se smanjio učinak erozije tla izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te - obnoviti površine oštećene erozijom i klizanjem načinu informiranja javnosti u postupku njihovog - obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja donošenja i izradu planova (karata) ugroženih područja, • Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne koje će obuhvatiti i područja s geološkim, hi- zaštite Grada Ivanca drogeološkim i seizmološkim rizicima. • Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na području Varaždinske županije. Članak 62. Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi suklad- 10.1. Mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća no važećem Zakonu o zaštiti od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine«, broj 145/04) Članak 64. te provedbenim propisima koji se donose temeljem U skladu s prethodnim člankom te Procjenom rizika Zakona. od velikih nesreća za Grad Ivanec, ovim Planom pro- Za prostor u obuhvatu Plana potrebno je sukladno pisani su zahtjevi zaštite i spašavanja koji se odnose posebnim propisima izraditi Kartu buke, te akcijski plan se na ugroze po stanovništvo, okoliš, materijalna i s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na kulturna dobra na području Grada, a kojih se potrebno dopuštene razine. pridržavati prilikom provedbe Prostornog plana uređenja Za nove građevine primjenom mjera zaštite od Grada Ivanca. Ugroze su razrađene prema mogućim buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, opasnostima i prijetnjama koje mogu izazvati nastanak osigurati što manju emisiju zvuka. katastrofe i velike nesreće, a to su:

POPLAVE I BUJICE 10. URBANISTIČKE MJERE ZAŠTITE OD ELEMEN- TARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI Rijeka Bednja Članak 63. Za područje Grada Ivanca donesen je Plan zaštite Kroz teritorij grada Ivanca kao glavni recipijent i spašavanja, kao i Procjena rizika od velikih nesreća protječe rijeka Bednja koja pripada slivnom području Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 323 rijeke Drave. U srednjem i donjem dijelu rijeka Bednja Stambene građevine na području grada Ivanca ima izduženo slivno područje. U gornjem dijelu slivno građene su uglavnom kao obiteljske kuće prizemnice područje je vrlo nepovoljnog lepezastog proširenog ili jednokatnice. oblika, što uzrokuje naglo formiranje velikih vodnih U naselju Ivanec nalaze se višekatne stambene valova, tj. učestale poplave, veliko razaranje korita, građevine i taj dio predstavlja najgušće naseljeno a s time i pronos i taloženje krupnog nanosa. područje Grada Ivanca. Rijeka Bednja izaziva poplave na sjevernom dijelu U naselju Ivanec razvijena je industrija u sjevernom naselja Ivanec, Ivanečkom polju, Stažnjevačkom polju dijelu naselja uz DC-35, a na ulazu u Ivanec - Istok i Salinovečkom polju. Uglavnom su poplavljene livada formirana je poduzetnička zona. i sjenokoše, u manjem dijelu ugrožene su pojedine stambene građevine i prometni pravci. Povremeno dolazi do plavljenja dijela prometnice Ivanec-zaselak Zahtjevi zaštite i spašavanja Šambari, a poplavna voda dolazi do poslovnih su- bjekta HEP i PZC u Ulici V. Nazora. Županijska cesta Protupotresno projektiranje kao i građenje građe- 2084 od naselja Gečkovec prema naselju Jerovec vina treba provoditi sukladno zakonskim propisima (Kuljevčica, 3 stambena objekta), kao i nekoliko lo- o građenju i prema postojećim tehničkim propisima. kalnih cesta. Kod poplavljivanja Stažnjevačkog polja Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih gra- ugroženo je područje oko cestovnih mostova ceste đevina (građevine društvene i gospodarske namjene, Varaždin-Ivanec (DC-35) i željezničkog mosta pruge energetske građevine i sl.) mora se provesti tako da Varaždin-Golubovec. građevine budu otporne na potres, potrebno je za U svim navedenim slučajevima postoji mogućnost svaku konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, korištenja alternativnih pravaca. geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine su veće stambene građevine i Bujični vodotoci građevine društvene i gospodarske namjene, ener- getske građevine i sl.

Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne Od većih vodotoka bujičnog karaktera su: Bistrica, evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih Ivanuševec, Voča, Žarovnica, Železnica, Kaniža i Ka- vrsti pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti menica. Samo Bistrica i Ivanuševec su u cijelosti na od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. teritoriju Grada Ivanca, dok ostale bujice s teritorija drugih općina neposredno ulaze u taj prostor. Građevine društvene infrastrukture, športsko-re- kreacijske, zdravstvene i slične građevine koji koristi Bujice se uvijek mogu razliti i poplavom nanijeti veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, štete. Potok Bistrica protječe kroz sam centar naselja moraju biti građene ili uređene na način da se spriječi Ivanec. Izgradnjom stepenica i pregrada uređena su stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera. bujična korita i ublaženo je negativno djelovanje toka na okolna područja. Opsežniji radovi uređenja obavljeni su na bujici Bistrica (15 bujičnih pregrada, regulirano SUŠE je korito). Reguliran je i potok Ivanuševec na kojem je izgrađeno 8 bujičnih pregrada. Ostali potoci također Kao meteorološka pojava nastaje uslijed dugo- su regulirani, ali zbog slabog održavanja obrasli su trajnog pomanjkanja oborina i izaziva tzv. Hidrološku vegetacijom, zapunjeni su nanosom i ne primaju vode. sušu - pomanjkanje podzemne vode. Najveće štete suša izaziva na poljoprivredi, posebno u početnoj fazi Zahtjevi zaštite i spašavanja rasta kulture. S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni periodi, kao i zbog promjene vodnog Planirane mjere zaštite koje bi ublažile sadašnje režima u budućnosti se mogu očekivati još veće i češće stanje izlijevanje voda u Ivanečko, Stažnjevečko i suše s velikom materijalnom štetom. Salinovečko polje je prioritetna izgradnja akumulacije uz naselje Bednja, te retencija na vodotoku Šaša i vodotoku Voća. Zahtjevi zaštite i spašavanja Navedena područja treba predvidjeti za namjene koje nisu osjetljive na plavljenje, pa neće trpjeti ve- U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih like štete zbog velikih voda. U područjima gdje nisu šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje su- regulirani vodotoci (velike bujice), a izgradnja nije stava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina. suprotna Prostornom planu objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane KLIZIŠTA nepoplavljen i za najveće vode.

Na području Grada nalazi se nekoliko manjih kli- POTRESI zišta koja su nastala djelatnošću čovjeka ili prirodnim putem. Najčešće su posljedica ljudske djelatnosti, Prema privremenoj seizmološkoj karti prostor na obično uslijed zasijecanja trase ceste. Prirodno na- kojem se nalazi Grad Ivanec ugrožen je potresom VII. stala klizišta ili odroni zemlje primarno su nastala stupnja inteziteta po MCS skali. kao rezultat iskrčivanja šumskih površina čime je tlo 324 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020. postalo podložno čestim erozivnim procesima. Pojavi slučaju požara (»Narodne novine«, broj 29/13 klizišta doprinose i bujične vode te velike količine i 87/15) oborina. Evidentirana i potencijalna klizišta označena - Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara su na kartografskom prikazu 3.b. Područja posebnih (»Narodne novine«, broj 8/06) ograničenaj u korištenju. - Garaže projektirati prema OIB-Smjernice 2.2. U postupku uređivanja prostora i građenja treba Prozupožarna zaštita u garažama, natkrivenim poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011. onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta. - Sprinkler uređaj projektirati shodno njemačkim Prije bilo kakve gradnje, na području Grada Ivanca, smjernicama VdS ili VdS CES 4001, 2008. odnosno na cijelom području obuhvata Plana (a posebno - Stambene zgrade projektirati prema austrijskom na području obuhvata UPU Lančić unutar kojega su standardu TRVB N 115/00 se nalazili rudnici ugljena, te na ostalim područjima - Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s teh- nestabilnih inženjersko-geoloških obilježja), obavezno ničkim smjernicama; austrijskim standardnom je izvršiti geomehaničko ispitivanje terena kako bi se TRVB N 138 (prodajna mjesta - građevnska postigla maksimalna stabilnost i sigurnost konstrukcije, zaštita od požara) ili američkim smjernicama te izraditi geomehanički elaborat koji će služiti kao NFPA 101 (izdanje 2012.) osnova za projektiranje i izgradnju građevina. - Sportske dvorane projektirati u skladu s ame- ričkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.) TEHNIČKO - TEHNOLOŠKE KATASTROFE IZAZVA- - Obrazovne ustanove projektirati u skladu s NE NESREĆAMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2012.) U Gradu Ivancu opasne tvari locirane su u 8 obje- - U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, kata. U naselju Ivanec nalazi se 7 objekata u kojima koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi su locirane opasne tvari i to: tri benzinske postaje na potrebno je postupiti sukladno odredbama članka DC-35, Ivanec Istok, Industrija mesa Ivanec, HEP- 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima Operator distribucijskog sustava Varaždin ispostava (»Narodne novine«, broj 108/95, 56/10) Ivanec, Itas d.d. Ivanec i Ivkom d.d. Ivanec. U naselju Jerovec locirana je IGM- Pješčara Je- - Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu rovec d.o.o s američkim smjernicama NFPA 101 (2009.). Kod projektiranja građevina za koje ne postoje hrvatski propisi prema kojima projektant može odrediti Zahtjevi zaštite i spašavanja potrebnu klasu otpornosti na požar nosive konstrukcije (a također ni druge zahtjeve u vezi građevinske zaštite U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, pre- od požara), primijeniti odgovarajuće inozemne propise rađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje kao priznata pravila tehničke struke. s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata Projektiranje s aspekta zaštite od požara javnih, u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po sportske dvorane, stambene građevine i sl.). pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni građevina potrebno je projektirati na način da se ne dijelovi poslovnih zona) te obavezivati na uspostavu povećava ukupno postojeće požarno opterećenje sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. građevine, zone ili naselja kao cjeline. U cilju zaštite od požara potrebno je: POŽARI - osigurati pristupe interventnim vozilima (vatro- gasnim i za spašavanje ljudi i imovine) i površine Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakon- za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu ske regulative i prijedloga tehničkih i organizacijskih s posebnim propisima (Pravilnik o uvjetima za mjera iz Plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija vatrogasne pristupe, »Narodne novine«, broj Grada Ivanca. 35/94, 55/94 i 142/03); Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s po- - osigurati potrebne količine vode za gašenje zitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju požara u skladu s posebnim propisima, prilikom ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu proračuna i modela. Posebni pozornost obratiti na: (vanjsku i unutrašnju hidrantnu mrežu potrebno - Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine«, je planirati sukladno Pravilniku o hidrantskoj broj 92/10) mreži za gašenje požara (»Narodne novine«, - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe broj 8/06); (»Narodne novine«, broj 35/94, 55/94 i 142/03) - građevine moraju biti projektirane i građene - Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtje- sukladno važećem Zakonu o zaštiti od požara vima koje građevine moraju zadovoljavati u i drugim posebnim propisima u segmentu; Broj 8/2020. »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« 325

- u svrhu sprečavanja širenja požara na susjed- Zahtjevi zaštite i spašavanja ne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m, ili manje Preporuka je ovog Plana, da se osiguraju prostori ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opte- za gradnju javnih skloništa u sklopu javnih površina/ rećenje, brzinu širenja požara, požarne karak- javnih građevina. teristike materijala građevina, veličine otvora na vanjskim zidovima građevine i drugo, da se Grad Ivanec će sklanjanje ljudi osigurati u kućnim požar neće prenijeti na susjedne građevine; skloništima, podrumima i postojećim javnim objektima koji se mogu uz odgovarajuću edukaciju korisnika i - ili građevina mora biti odvojena od susjednih brzu prilagodbu, pretvoriti u adekvatne prostore za građevina požarnim zidom vatrootpornosti naj- sklanjanje. manje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov Unutar naselja Ivanec potrebno je sačuvati po- vatrootpornosti najmanje 90 minuta), nadvisuje stojeće zelene površine koje predstavljaju značajne krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvo- evakuacijske površine. stranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji III. ZAVRŠNE ODREDBE mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole; Članak 65. - radi omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih sredstava iz građevina, građevina mora imati Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja zone evakuacijski put koji je posebno projektiran i užeg centra Ivanca stupila je na snagu osmog dana izveden te koji vodi od bilo koje točke u građe- od dana objave u »Službenom vjesniku Varaždinske vini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u županije«. građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog požar, širina, visina, označavanje, protupanična plana uređenja zone užeg centra Ivanca stupila je na rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u snagu osmog dana od dana objave u »Službenom požaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomoć vjesniku Varaždinske županije«. spasitelja) napustiti građevinu; Odluka o donošenju 2. izmjena i dopuna Detaljnog - kod projektiranja građevina moraju se pridrža- plana uređenja zone užeg centra Ivanca stupila je na vati propisi, tehnički normativi, norme i upute snagu osmog dana od dana objave u »Službenom proizvođača za postrojenja, uređaje i instalacije vjesniku Varaždinske županije«. električne, plinske, ventilacijske i druge na- Odluka o donošenju 3. izmjena i dopuna Detaljnog mjene, dimnjaka i ložišta, kao i druge uređaje plana uređenja zone užeg centra Ivanca stupila je na i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i snagu osmog dana od dana objave u »Službenom širenje požara; vjesniku Varaždinske županije«. - na mjere zaštite od požara primijenjene u glav- Odluka o donošenju 4. izmjena i dopuna Detaljnog nom projektu potrebno je ishoditi suglasnost plana uređenja zone užeg centra Ivanca stupila je na Policijske uprave sukladno posebnom propisu; snagu osmog dana od dana objave u »Službenom - svaka građevina mora imati na plinskom kućnom vjesniku Varaždinske županije«. priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se Članak 66. nalaze sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja zone požara većih razmjera. užeg centra Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske RATNE OPASNOSTI / SKLONIŠTA županije«, broj 43/10). 2. izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja zone U Gradu Ivancu nema skloništa pojačane zaštite, užeg centra Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom postoji sklonište osnovne zaštite. o izradi 2. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Sklonište osnovne zaštite nalazi se u zgradi Općin- zone užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždin- skog suda u Ivancu u Ulici Mirka Maleza 1. Kapacitet ske županije«, broj 32/15). skloništa je 95 osoba. Sklonište osnovne zaštite se 3. izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja zone nalazi i u domu za starije i nemoćne osobe Caritasov užeg centra Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom dom Sv. Ivan Krstitelj u Ulici Ivana Kukuljevića Sak- o izradi 3. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja cinskog. Kapacitet skloništa je 100 osoba. zone užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždin- Prestankom važenja odredbi članka 24b do 24ž ske županije«, broj 53/18). Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, 4. izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja zone broj 78/94) kojima je utvrđena obveza izgradnje sklo- užeg centra Ivanca izrađene su u skladu s Odlukom ništa, ne postoji zakonsko utemeljenje za uvjetovanje o izradi 4. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja izgradnje skloništa (ne uvjetuje se posebnim propisom zone užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždin- obveza izgradnja skloništa). ske županije«, broj 60/19). 326 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 8/2020.

Članak 67. užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 2. iz- županije«, broj 32/16) u sljedećim dijelovima: mjena i dopuna Detaljnog plana uređenja zone užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske župa- - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI nije«, broj 32/16) stavljen je van snage Detaljni plan 1. Detaljna namjena površina uređenja zone užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik 2. Prometna, komunikacijska i komunalna in- Varaždinske županije«, broj 34A/12) u sljedećim frastrukturna mreža, dijelovima: 2a. Ulična mreža 2b. Elektroničke komunikacije - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI 2c. Vodoopskrba i odvodnja 1. Detaljna namjena površina 2d. Plinoopskrba 2. Prometna, komunikacijska i komunalna in- 2e. Elektroopskrba frastrukturna mreža, 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 2a. Ulična mreža 4. Uvjeti gradnje 2b. Elektroničke komunikacije 2c. Vodoopskrba i odvodnja Članak 69. 2d. Plinoopskrba Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 4. izmjena 2e. Elektroopskrba i dopuna Detaljnog plana uređenja zone užeg centra 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 4. Uvjeti gradnje 83/19), prestaje važiti Detaljni plan uređenja Zone užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj 22/08, 53/09, 34A/12, 32/16, 40/16 - Članak 68. Pročišćeni tekst, 75/18 i 90/18 - pročišćeni tekst) u Stupanjem na snagu Odluke o donošenju 3. izmjena sljedećim dijelovima: i dopuna Detaljnog plana uređenja zone užeg centra Ivanca (»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, broj - GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZ: 75/18) prestao je važiti Detaljni plan uređenja zone 4. Uvjeti gradnje

»Službeni vjesnik Varaždinske županije« Službeno glasilo Županije, gradova i općina Varaždinske županije. Izdaje: Varaždinska županija, 42000 Varaždin, Franjevački trg 7. Telefon (042) 390-554. Glavna i odgovorna urednica: pročelnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana Ivana Golubić Horvat. Tehnički uređuje, priprema i tiska: GLASILA d.o.o., 44250 , D. Careka 2/1, tel: (044) 815-138 i (044) 815-498, www.glasila.hr, e-mail: [email protected]. Pretplata za 2020. godinu iznosi 200,00 kn + PDV. Svi brojevi »Službenog vjesnika Varaždinske županije« objavljeni su i na Internetu: www.glasila.hr.