DOCSLIB.ORG

Što Je Hrvatsko Zagorje?

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Što Je Hrvatsko Zagorje? Studia lexicographica, GOD. 10/11 (2016–17) BR. 19/20, STR. 19–34 Mladen Klemenčić: Što je Hrvatsko zagorje? Pregledni rad Primljeno: 30. V. 2017. Prihvaćeno: 4. X. 2017. 913(497.522) 908(497.522)(031) Što je Hrvatsko zagorje? Mladen Klemenčić Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb SAŽETAK: Hrvatsko zagorje (ili kraće Zagorje) jedna je od hrvatskih regija prepoznatljiva naziva i obilježja (brežuljkast kraj, gusta naseljenost, bogato spomeničko naslijeđe). U razdoblju od 2014. do 2017. u Leksikografskome je zavodu izrađena regionalna enciklopedija posvećena Hrvatskome zagor- ju. Jedno od temeljnih pitanja za uredništvo Enciklopedije Hrvatskoga zagorja bilo je odrediti područje koje regija obuhvaća. Polazeći od općega enciklopedijskog načela sveobuhvatnosti, uredništvo Enciklo- pedije odlučilo je prihvatiti širu definiciju područja prema kojoj ono obuhvaća Krapinsko-zagorsku žu- paniju u cjelini te dijelove Varaždinske i Zagrebačke županije. U članku se donosi pregled različitih de- finicija zagorskoga područja u stručnoj literaturi, na temelju kojih je uredništvo Enciklopedije i zauzelo svoje stajalište. Također se donose i temeljne informacije o podrijetlu horonima Hrvatsko zagorje. Ključne riječi: horonim Hrvatsko zagorje; regionalizacija; Enciklopedija Hrvatskoga zagorja Uvod Jedno od temeljnih pitanja pri izradbi Enciklopedije Hrvatskoga zagorja (EHZ) bilo je omeđenje zagorskoga područja: što točno obuhvaća regionalni pojam (horonim) Hr- vatsko zagorje? To se pitanje očekivano javilo na samome početku rada na projektu kada je trebalo odlučiti, i to što je moguće egzaktnije, koje će područje Enciklopedija obuhvatiti. Kao sinteza spoznaja o Hrvatskom zagorju, Enciklopedija je brojnošću natuknica i širinom zahvata u građu dopuštala da se u nju uvrste i natuknice koje se nalaze izvan definiranoga područja obrade, ali su s tim područjem sadržajno pove- zane, no bez obzira na to bilo je nužno zauzeti jasno stajalište kao odgovor na pitanje što je Hrvatsko zagorje. Kada je riječ o nekome kraju, zemljopisnoj, povijesnoj ili povijesno-zemljopis- noj regiji, prirodno je da ga se, među ostalim, nastoji i omeđiti, tj. što preciznije odre- diti pripadajuće mu područje. U slučaju Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, dakle iz- danja u cijelosti posvećenoga samo toj hrvatskoj regiji, to je bilo i mnogo više od načelnoga pitanja na koje je uredništvo trebalo odgovoriti. O definiciji Hrvatskoga zagorja izravno je ovisilo koje će se područje knjigom obraditi u nizu preglednih članaka, koje će se osobe uvrstiti s obzirom na mjesto rođenja te koji će se toponimi 19 Studia lexicographica, GOD. 10/11 (2016–17) BR. 19/20, STR. 19–34 Mladen Klemenčić: Što je Hrvatsko zagorje? obraditi da bi njihov zbroj činio svojevrstan zagorski mjestopis. Bilo je to jedno od temeljnih koncepcijskih pitanja s izravnim posljedicama na abecedarij, a potom i na sadržaj pa i na opseg knjige. Partner Leksikografskoga zavoda u realizaciji projekta bila je Krapinsko-za- gorska županija, područna upravna jedinica koja u svojem nazivu ima regionalni atribut, ali ne obuhvaća cjelokupno područje koje se u literaturi uobičajeno ili barem povremeno naziva Hrvatskim zagorjem. Već u prvim kontaktima sa Zavodom pred- stavnici Županije i predlagači projekta izrazili su suglasnost sa stajalištem da bi za- gorska enciklopedija trebala obuhvati područje šire od županijskoga, odnosno cjelo- kupno područje za koje uredništvo na temelju stručnih argumenata smatra da ga treba obuhvatiti. Takav, otvoreni pristup definiciji područja bio je za uredništvo dobrodošao sa stručnoga i znanstvenoga stajališta, ali je svejedno zahtijevao precizan odgovor. Kao i za mnoga druga koncepcijska pitanja povezana sa izradbom regionalne enciklopedije, i za pitanje područja obradbe jedan od nezaobilaznih izvora i uzora poslužila je Istarska enciklopedija, prvo izdanje te vrste, kojom je 2005. otvoren na- kladnički niz nazvan Hrvatske regije i gradovi. U predgovoru Istarske enciklopedije istaknuto je da je Istra »prikazana od Preluka kraj Rijeke do Milja (Muggia) kraj Trsta«. Kada je riječ o postojećim državnim granicama, to znači da je Istarska enci- klopedija obuhvatila područje »čiji se najveći dio nalazi u Republici Hrvatskoj, mali dio u Republici Sloveniji, a najmanji, sjeverozapadni dio u Republici Italiji«. Budući da se Zagorje u cijelosti nalazi unutar hrvatskih državnih granica i nije prekogranič- na regija kao Istra, za usporedbu nas nije zanimao slovenski i talijanski dio Istre, nego samo hrvatski dio poluotoka. A koje je područje bilo obuhvaćeno unutar Hr- vatske, zorno je vidljivo u natuknici Istra (Istarska enciklopedija, 2005: 337−339) te u natuknici Primorsko-goranska županija (Istarska enciklopedija, 2005: 645). Naime, na preglednim zemljovidima priloženima uz obje natuknice vidljivo je da se osim Istarske županije dijelom Istre, a stoga i područjem obuhvaćenim Istarskom enciklo- pedijom, smatraju i »istarske općine Primorsko-goranske županije«. Riječ je o pet upravnih jedinica, gradovima Opatija i Kastav te općinama Mošćenička Draga, Lo- vran i Matulji. Iako u velikoj mjeri podudarna s područjem Istarske županije, Istar- ska se enciklopedija ipak nije u cijelosti držala postojećih županijskih međa, što je bio argument više da se na sličan način koncipira i zagorska enciklopedija. Područje Hrvatskoga zagorja u literaturi Da bismo došli do optimalne definicije Hrvatskoga zagorja logičan je put bio obaviti uvid u postojeću literaturu, ponajprije uzimajući u obzir one radove autori kojih su se izjasnili po tom pitanju. To su s jedne strane sinteze, radovi koji se bave Hrvat- 20 Studia lexicographica, GOD. 10/11 (2016–17) BR. 19/20, STR. 19–34 Mladen Klemenčić: Što je Hrvatsko zagorje? skom u cjelini i napose raščlambom (regionalizacijom) njezina područja na manje sastavnice, a s druge strane regionalni prikazi Hrvatskoga zagorja, među kojima su po logici strukovnoga interesa najbrojniji geografski radovi. Područje Hrvatskoga zagorja u tim je radovima bilo različito omeđeno, a neki od njih tom su pitanju po- svetili i znatniju pozornost. Najpotpuniji pregled različitih prostornih definicija Hr- vatskoga zagorja u stručnoj literaturi donijela su dva rada. Od starijih naslova u tome se ističe rad geografa V. Blaškovića (1957), a od novijih to je rad skupine autora u ča- sopisu Gazophylacium (M. Ilić i sur., 1993). Spomenuti pregledi obuhvatili su temelj- ne zemljopisne sinteze Hrvatske kao i stručne radove sa zagorskom tematikom razli- čitih autora u vremenskome rasponu od stotinjak godina, a u ovome pregledu obuhvatili smo još neke recentne radove. Svima im je zajedničko da su se autori osvrnuli na pitanje koje se područje smatra Hrvatskim zagorjem. Iz pregleda koji slijedi jasno proizlazi da svi autori Hrvatskim zagorjem neupitno smatraju kraj koji je na zapadu omeđen rijekom Sutlom, ujedno i hrvatskom granicom, na sjeveru go- rama Strahinjščicom i Ivanščicom te Medvednicom i rijekom Savom na jugu. Dru- gim riječima, tako shvaćeno Hrvatsko zagorje obuhvaća porječje rijeke Krapine i li- jevu stranu porječja rijeke Sutle. Pojedini autori međutim skloni su Hrvatskim zagorjem smatrati i dio porječja rijeke Bednje, odnosno područje sjeverno od Ivanščice. Užu definiciju, po kojoj Zagorje ne obuhvaća kraj sjeverno od Ivanščice, za- stupali su primjerice od starijih autora V. Klaić (1878), a od novijih M. Marković (2003). Tako Klaić (1878: 76) u svojem pionirskom radu iznosi mišljenje prema koje- mu Zagorje omeđuju gore »i to kostelska sa zapada, Ivančica sa sjevera, a gora zagre- bačka sa iztoka«. Marković (2003: 10−11) je svjestan činjenice da su se geografi »dugo vremena sporili oko pokrajinskih granica Zagorja«, no u svojem je radu je pod poj- mom Zagorja obradio »onaj dio sjeverozapadne Hrvatske koji je prema zapadu ome- đen rijekom Sutlom, prema sjeveru Maceljskom gorom, Strahinčicom i Ivančicom, na zapadu [pogreška u izvornome tekstu, misli se na istok!] orografskim grebenom koji dijeli razvođe Krapine i Lonje te prema jugu cijelim grebenom gore Medvednice«. Većina autora koji su pisali o Zagorju ipak se priklonila definiciji po kojoj se zagorskim područjem ima smatrati i područje sjeverno od Ivanščice. Već početkom XX. stoljeća tu je definiciju obrazložio H. Hranilović (1905): »Po svome ustroju za- gorski je kraj kotlina, kojoj je glavna položina k jugu, dakle k Savi skrenuta. Ovoj se glavnoj kotlini k sjeveru pribija druga manja rječice Bednje«. Za obje spomenute kotline Hranilović navodi i detaljnije međe: »Glavna kotlina, opasana s istoka Zagre- bačkom gorom i Kalnikom, k sjeveru Ivančicom i Strahinčicom, k zapadu Kostelj- skom gorom, čini porječje Krapine… Sporednu sjevernu kotlinu ograđuju k zapadu Maceljska gora i Kolos, k sjeveru niska Toplička gora, a k jugu Kosteljska gora, Stra- hinčica, Ivančica i Kalnik«. Istoj definiciji zagorskoga područja priklonio se i D. Hirc (1905), prema kojemu Zagorje obuhvaća »uzeto kao geografički kraj sve visočje i ni- 21 Studia lexicographica, GOD. 10/11 (2016–17) BR. 19/20, STR. 19–34 Mladen Klemenčić: Što je Hrvatsko zagorje? Slika 1. Skica zagorskoga područja preuzeta iz D. Hirc, Prirodni zemljopis Hrvatske (1905), str. 199. zovje između Sutle, pogranične rijeke prema Štajerskoj, Drave i pritoka joj Plitvice, Koprivnice i Glogovnice pa k jugu do Save i savske nizine«. Uz opis u Hirčevoj mo- nografiji objavljena je i skica koja zorno prikazuje zagorsko područje pa ju kao ilu- straciju prenosimo i u ovome radu (slika 1). U pregledu različitih pogleda na zagorsko područje svakako se valja osvrnuti i na povjesničara umjetnosti Gjuru Szabu. U svojem
Load more

Recommended publications
  • The Content of Biogenic Amines in Croatian Wines of Different Geographical Origins
    molecules Article The Content of Biogenic Amines in Croatian Wines of Different Geographical Origins Ivana Mitar 1 , Ivica Ljubenkov 1,*, Nikolina Rohtek 2, Ante Prki´c 3 , Ivana Anđeli´c 1 and Nenad Vuleti´c 1 1 Department of Chemistry, Faculty of Science, University of Split, Ruđera Boškovi´ca33, 21000 Split, Croatia; [email protected] (I.M.); [email protected] (I.A.); [email protected] (N.V.) 2 University Department for Forensic Sciences, University of Split, Ruđera Boškovi´ca33, 21000 Split, Croatia; [email protected] 3 Department of Analytical Chemistry, Faculty of Chemistry and Technology, University of Split, Ruđera Boškovi´ca35, 21000 Split, Croatia; [email protected] * Correspondence: [email protected]; Tel.: +385-21-619-291 Received: 6 September 2018; Accepted: 7 October 2018; Published: 9 October 2018 Abstract: Samples of white and red wines produced in two different wine-growing regions, coastal (Dalmatia) and continental (Hrvatsko zagorje) of Croatia, were analysed for biogenic amines content. Biogenic amines content was determined, and its concentration levels were associated with the geographical origin of the wine. Due to its high sensitivity, HPLC method with ultraviolet detector was used, including the derivatisation step with dansyl chloride. The method was applied to detect and quantify 11 biogenic amines in 48 red and white wines. It was found that both Dalmatian red and white wines are characterised by tryptamine (0.23–1.22 mg L−1), putrescine (0.41–7.5 mg L−1) and ethanolamine (2.87–24.32 mg L−1). White wines from the Hrvatsko zagorje region are characterised by content of isopentylamine (0.31–1.47 mg L−1), putrescine (0.27–1.49 mg L−1) and ethanolamine (3.80–17.96 mg L−1).
    [Show full text]
  • Sajam Poslova 2012
    sajam poslova 2012. Sajam poslova u Krapinsko-zagorskoj županiji 22. ožujka 2012. Sportska dvorana Srednje škole Krapina B I L T E N B R O J 5 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA KRAPINA P.P. 23, K.Š. Đalskog 4, 49000 KRAPINA, Telefon: 049/382-252, Fax: 049/373-295 E-mail: [email protected] Internet: www.hzz.hr sajam poslova 2012. Program Sajma poslova: 10:00 Otvorenje Sajma poslova 10:00-15:30 Predstavljanje sudionika putem izložbenih pultova Predstavljanje srednjih škola i obrazovnih ustanova Predstavljanje računalnog programa za profesionalno usmjeravanje „Moj izbor“ 10:00-15:00 RadioniCa „Kreativnost na djelu“ 11:00-12:30 Okrugli stol „Budi otvoren, pruži priliku“ (u Srednjoj školi Krapina, Dnevni boravak – prizemlje) 11:00-15:00 Usluge HZZ-a: Kako sastaviti životopis, NaCionalni plan za potiCanje zapošljavanja 11:00-11:30 PrezentaCija „Energetska učinkovitost i obveza provedbe energetske CertifikaCije zgrada“ – Darko Cobović, prof., Srednja škola Oroslavje 11:30-11:45 PrezentaCija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina 11:30-13:00 RadioniCa „Tražimposao. Što ja tu mogu?“ (u Srednjoj školi Krapina, Pedagoška učionica – I. kat) 12:00-12:20 MUP – prezentaCijska vježba 12:30-13:30 RadioniCa „Obrazovanjem do posla“ Samozapošljavanje – prezentaCije Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 13:30-13:50 MUP – prezentaCijska vježba 13:00-14:30 RadioniCa „Uzimam život u svoje ruke“ (u Srednjoj školi Krapina, Pedagoška učionica – I. kat) 15:00-15:30 Zatvaranje Sajma poslova Zaključna riječ organizatora, predstavnika partnera i poslodavaca te podjela zahvalnica HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA KRAPINA 2 www.hzz.hr / [email protected] sajam poslova 2012.
    [Show full text]
  • Cßr£ S1ÍU2Y M Life ;-I;
    View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Bilkent University Institutional Repository p fr-; C ß R £ S1ÍU2Y lifem ; - i ; : : ... _ ...._ _ .... • Ûfc 1î A mm V . W-. V W - W - W__ - W . • i.r- / ■ m . m . ,l.m . İr'4 k W « - Xi û V T k € t> \5 0 Q I3 f? 3 -;-rv, 'CC/f • ww--wW- ; -w W “V YUGOSLAVIA: A CASE STUDY IN CONFLICT AND DISINTEGRATION A THESIS SUBMITTED TO THE INSTITUTE OF ECONOMICS AND SOCIAL SCIENCES BILKENT UNIVERSITY MEVLUT KATIK i ' In Partial Fulfillment iff the Requirement for the Degree of Master of Arts February 1994 /at jf-'t. "•* 13 <5 ' K İ8 133(, £>02216$ Approved by the Institute of Economics and Socjal Sciences I certify that I have read this thesis and in my opinion it is fully adequate,in scope and in quality, as a thesis for the degree of Master of Arts in International Relations. Prof.Dr.Ali Karaosmanoglu I certify that I have read this thesis and in my opinion it is fully adequate, in scope and in quality, as a thesis for the degree of Master of Arts in International Relations. A j ua. Asst.Prof. Dr. Nur Bilge Criss I certify that I have read this thesis and in my opinion it is fully adequate, in scope and in quality, as a thesis for the degree of Master of Arts in International Relations. Asst.Prof.Dr.Ali Fuat Borovali ÖZET Eski Yugoslavya buğun uluslararasi politikanin odak noktalarindan biri haline gelmiştir.
    [Show full text]
  • The Early Upper Paleolithic of Croatia by Ivor Karavanic
    The Early Upper Paleolithic of Croatia by Ivor Karavanic Abstract: Early Upper Paleolithic industries from Vindija and Velika Pecina caves in Hrvatsko Zagorje (northwestern Croatia) are discussed together with their chronological and paleontological framework. The Early Upper Paleolithic in this region begins with a warm oscillation within the last glaciation, dated between 34 and 33 ka. At Vindija and Velika Pecina the earliest Upper Paleolithic follows Mousterian occupations and differs significantly from the Western European Aurignacian. It is also different from the Central European Aurignacian, but is quite similar to industries from the Slovenian Alpine sites of Potocka Zijalka and Mokriska Jama. In Vindija the Early Upper Paleolithic is possibly associated with late Neanderthals, while in Velika Pecina it is preceded by a level that contained a bone of an early modern human. Keywords: Upper Paleolithic, Neanderthals, early modern humans, Vindija, Velika Pecina, Croatia Date of Submission: 12th October 1998; Date of Uploading: 22nd December 1998. First published in the Proceedings of the XIII International Congress of Prehistoric and Protohistoric Sciences (Forlì, Italy), 8 – 14 September 1996. Volume 2, pp. 659 - 665. Introduction The sites of Croatia especially the region of Hrvatsko Zagorje (northwestern Croatia), are known world wide in archaeology and paleoanthropology because of important finds of fossil hominids (Smith 1994; Wolpoff 1996a) and their material cultures (Karavanic 1995; Malez 1978; Montet-White 1996; Simek & Smith 1997). The most important Mousterian sites in this area include Krapina, Vindija, Velika Pecina and Veternica. Besides containg Mousterian assemblage, both Vindija and Velika Pecina (Figure 1, nos. 1 and 2) also have the Upper Paleolithic industries associated with fossil human remains.
    [Show full text]
  • Destination Croatia
    © Lonely Planet Publications 16 Destination Croatia Sitting on a see-saw between the Balkans and Central Europe, Croatia has been suffering from something of a love-hate-love affair with the EU and its neighbours. Invited to join the UN Security Council in January 2008, its NATO membership was poised for 2009, but its dispute with the EU over its fishing laws saw displeased finger-wagging from the European officials and the already slightly elusive EU joining date (is it 2010? 2011? Perhaps 2012?) caught on yet another hurdle. March 2008 saw the beginning of the trial of Ante Gotovina, Croatia’s wartime general whose arrest was the main prerequisite for the beginning of Croatia’s talks for joining the EU back in 2005. Gotovina stands accused of ‘joint criminal enterprise’ for the expulsion of Serbs from Krajina in 1995. Revered and still seen as a hero by many in his native Zadar region, Gotovina’s trial is sure to bring home some controversial elements of Croatia’s Homeland War. Still in progress at the time of writing were the judicial reforms, the FAST FACTS struggle against corruption and the improvement of conditions for the Population: 4.5 million setting up of private businesses in the country, all of which have to be ful- Area: 56,538 sq km filled before Croatia can get its foot in the door of the desirable European club. Life for the average Croat remains on the tough side, however – the Head of state: President average salary of 6000KN per month is often too low to support a fam- Stjepan Mesić ily – and there is a declining but still substantial rate of unemployment GDP growth rate: 5% (11.18%).
    [Show full text]
  • Vina Croatia
    Wines of CROATIA unique and exciting Croatia as a AUSTRIA modern country HUNGARY SLOVENIA CROATIA Croatia, having been eager to experience immediate changes, success and recognition, has, at the beginning of a new decade, totally altered its approach to life and business. A strong desire to earn quick money as well as rapid trade expansion have been replaced by more moderate, longer-term investment projects in the areas of viticulture, rural tourism, family hotels, fisheries, olive growing, ecological agriculture and superior restaurants. BOSNIA & The strong first impression of international brands has been replaced by turning to traditional HERZEGOVINA products, having their origins in a deep historic heritage. The expansion of fast-food chains was brought to a halt in the mid-1990’s as multinational companies understood that investment would not be returned as quickly as had been planned. More ambitious restaurants transformed into centres of hedonism, whereas small, thematic ones offering several fresh and well-prepared dishes are visited every day. Tradition and a return to nature are now popular ITALY Viticulture has been fully developed. Having superior technology at their disposal, a new generation of well-educated winemakers show firm personal convictions and aims with clear goals. The rapid growth of international wine varietals has been hindered while local varietals that were almost on the verge of extinction, have gradually gained in importance. Not only have the most prominent European regions shared their experience, but the world’s renowned wine experts have offered their consulting services. Biodynamic movement has been very brisk with every wine region bursting with life.
    [Show full text]
  • Puni Tekst: Hrvatski, Pdf (2
    povijesne teme Izvorni znanstveni rad UDK 911.3 Hrvatsko zagorje (091)(497.5) Primljeno 2015-08-14 Prihvaćeno za tisak 2015-08-26 HRVATSKO ZAGORJE – PROSTOR I HISTORIJSKO- GEOGRAFSKA OBILJEŽJA Suzana Jagić, Ivanec Sažetak Ovaj rad rasprava je o definiranju prostorne dimenzije granica regije Hrvatskog zagorja, uz promatranje vremenskih granica oblikovanih u prilikama hrvatskog društva do 1941. godine. Uz geografski princip regionalizacije, u radu govori se i o negeografskoj region- alizaciji s obzirom na upravno-političku organizaciju Hrvatskog zagorja. Na kraju rada razmatra se razvoj kotareva Hrvatskog zagorja: Ivanca, Novog Marofa, Pregrade, Zlatara, Stubice, Krapine i Klanjca. Ključne riječi: Hrvatsko zagorje; regionalizacija; prostorna dimenzija; historijsko–geo- grafska obilježja; kotar Znanstveno determiniranje pojma geografskog prostora Hrvatskog zagor- ja (kraće Zagorja) u prošlosti ni među znanstvenicima nije bilo u potpunosti ujednačeno, a problematika ostaje otvorena i u suvremeno vrijeme. Hrvatsko se zagorje kao pojam ne može poistovjetiti s administrativnim ni političkim grani- cama. Na početku XIX. stoljeća Zagorje nije predstavljalo političku cjelinu, što je vidljivo iz Malog zemljopisa za početnike koji je izdan u Varaždinu 1847. godi- ne, a napisao ga je Antun Rožić. Prema poglavlju Horvatska Zemlja, Hrvatsko je zagorje bilo u administrativno–upravnom pogledu razjedinjeni prostor jer su se područja Stubice i Bistrice nalazila u administrativnom sastavu Zagrebačke županije (varmeđe), dok su se Krapina, Klanjec, Radoboj, Sutinsko, Lepoglava, Trakošćan i Klenovnik nalazili u Varaždinskoj županiji. U sastav Varaždinske županije uključena su bila i naselja sjeverno i južno od Ivanščice i Strahinčice, čime je geografski prostor sjeverno i sjeverozapadno od Ivanščice bio uklju- čen u sastav Hrvatskog zagorja. Dragutin Seljan, geograf iz istog razdoblja, u 81 S.
    [Show full text]
  • Status Report of Vitis Germplasm in CROATIA D. Preiner, E. Maletić University of Zagreb, Faculty of Agriculture. 1. Importance
    Status Report of Vitis germplasm in CROATIA D. Preiner, E. Maletić University of Zagreb, Faculty of Agriculture. 1. Importance of the Viticulture in the country Total surface: 18678 ha (2010), Register of grape and wine producers. Total vineyard area: 26111 ha (2010). 2. Collections or germplasm banks for Vitis 1) Faculty of Agriculture Zagreb, experimental station Jazbina: - National collection of native grapevine V. vinifera varieties: 128 Vitis vinifera accessions of native cultivars. - Collection of introduced cultivars and clones: 93 accessions (57 V. vinifera wine cvs. Including 26 clones; 12 interspecific hybrids-wine cvs.; 24 table grape cvs.) 2) Regional (safety) collections: - Institut for Adriatic crops and carst reclamation, Split – Collection of Dalmatia region: 130 accessions of ≈ 90 V. vinifera cultivars. - Collection of native grapevine cultivars of Primorsko-Goranska county – Risika, Island of Krk: 22 native V. vinifera cvs. - Collection of native grapevine cultivars of Hrvatsko zagorje – Donja Pačetina, Krapinsko-Zagorska county: 18 accessions of native V. vinifera cvs. 3. Status of characterization of the collections In all collections characterisation (ampelographic and genetic) is in progress. 4. References of germplasm collections or databases in internet Croatian plant genetic resources database: http://cpgrd.zsr.hr/gb/fruit/ 5. Main varieties in the country In 2010: Graševina B (Welschriesling) (26%) Malvazija istarska (Malvasia Istriana) B (10%) Plavac mali N (9%) Merlot N (4%) Plavina N (3%) Riesling B (3%) Cabernet Sauvignon N (3%) Chardonnay B (3%) Trbljan B (3%) Frankovka N (Blaufränkisch) (2%) Others (less than 2% each): Kujundžuša B N; Babić; Pošip B; Debit B; Moslavac (Furmint) B; Ugni blanc B; Maraština B; Teran N; Pinot blanc B; Kraljevina Rs; Grenache N; Vranac N; Traminer Rg; Sauvignon blanc B; etc.
    [Show full text]
  • Zagreb As Croatia's Core Region
    A Service of Leibniz-Informationszentrum econstor Wirtschaft Leibniz Information Centre Make Your Publications Visible. zbw for Economics Njegac, Drazen; Nejasmic, Ivo Conference Paper Zagreb as Croatia's core region 42nd Congress of the European Regional Science Association: "From Industry to Advanced Services - Perspectives of European Metropolitan Regions", August 27th - 31st, 2002, Dortmund, Germany Provided in Cooperation with: European Regional Science Association (ERSA) Suggested Citation: Njegac, Drazen; Nejasmic, Ivo (2002) : Zagreb as Croatia's core region, 42nd Congress of the European Regional Science Association: "From Industry to Advanced Services - Perspectives of European Metropolitan Regions", August 27th - 31st, 2002, Dortmund, Germany, European Regional Science Association (ERSA), Louvain-la-Neuve This Version is available at: http://hdl.handle.net/10419/115815 Standard-Nutzungsbedingungen: Terms of use: Die Dokumente auf EconStor dürfen zu eigenen wissenschaftlichen Documents in EconStor may be saved and copied for your Zwecken und zum Privatgebrauch gespeichert und kopiert werden. personal and scholarly purposes. Sie dürfen die Dokumente nicht für öffentliche oder kommerzielle You are not to copy documents for public or commercial Zwecke vervielfältigen, öffentlich ausstellen, öffentlich zugänglich purposes, to exhibit the documents publicly, to make them machen, vertreiben oder anderweitig nutzen. publicly available on the internet, or to distribute or otherwise use the documents in public. Sofern die Verfasser die Dokumente unter Open-Content-Lizenzen (insbesondere CC-Lizenzen) zur Verfügung gestellt haben sollten, If the documents have been made available under an Open gelten abweichend von diesen Nutzungsbedingungen die in der dort Content Licence (especially Creative Commons Licences), you genannten Lizenz gewährten Nutzungsrechte. may exercise further usage rights as specified in the indicated licence.
    [Show full text]
  • Upoznajmo Domovinu
    DOMOVINU UPOZNAJMO UPOZNAJMO Tado Jurić UPOZNAJMO DOMOVINU Tado Jurić PRIRUČNIK I RADNA BILJEŽNICA ZA HRVATSKU NASTAVU U INOZEMSTVU Tado Jurić Upoznajmo domovinu Povijest i Geografija Priručnik i radna bilježnica za II. i III. razinu hrvatske nastave u inozemstvu prvo izdanje München, Zagreb, 2016. Sadržaj Predgovor ....................................................................................................................................................................6 I. NAŠA DOMOVINA REPUBLIKA HRVATSKA ........................................................7 I. Simboli domovine .................................................................................................................................................8 2. Zagreb – glavni grad Hrvatske ......................................................................................................................13 3. Stanovništvo Republike Hrvatske ................................................................................................................16 4. Republika Hrvatska i zemlje u okruženju ..................................................................................................21 II. PROŠLOST DOMOVINE HRVATSKE ..................................................................25 1. Doseljenje Hrvata ...............................................................................................................................................26 2. Doba hrvatskih kraljeva ...................................................................................................................................30
    [Show full text]
  • 3 Opacic.Indd
    HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK 71/1, 33 – 66 (2009.) UDK 911.3:728.71](497.57/.58) Original Scientifi c Paper Izvorni znanstveni članak Recent Characteristics of the Second Home Phenomenon in the Croatian Littoral Vuk Tvrtko Opačić The study analyses the characteristics of developmental dynamics and spatial distribution of the second home phenomenon in the Croatian littoral, the leading receiving second home area in the country, after the Second World War, with particular emphasis on the recent period (after the Homeland War and Croatian liberation). The period of the conversion and adaptation of the existing and abandoned housing stock into recreational second homes (mostly in 1960s and 1970s) and the period of the construction of the purpose-built dwellings for vacation and recreation, i.e. family weekend-houses (in 1970s and 1980s), was followed by the period of a more intensive construction of multi-apartment recreational buildings (from mid 1990s until the present time). The second home phenomenon fi rst spread in the area of the Northern Croatian Littoral. Then, between 1980 and 1990, it made signifi cant inroads also into Dalmatia. After the Homeland War and in the last ten years, it again became more prominent in the Kvarner and Istria. The geographical distribution of dwellings for vacation and recreation in 2001, covering the period between the two censuses of 1991 and 2001, reveals the persistence of earlier trends towards greater concentration of second homes in the leading tourist regions along the Croatian littoral, but also the increased dispersion into the regions which do not have as high value for tourism but are suitable for accommodating second home dwellings.
    [Show full text]
  • Toponymic Guidelines for Map and Other Editors – Croatia
    UNITED NATIONS E/CONF.98/CRP.74 ECONOMIC AND SOCIAL COUNCIL 20 August 2007 Ninth United Nations Conference on the Standardization of Geographical Names New York, 21 - 30 August 2007 Item 9 (e) of the provisional agenda* National standardization: Toponymic guidelines for map editors and other editors Toponymic Guidelines for Map and Other Editors - Croatia Submitted by Croatia ** * E/CONF.98/1. ** Prepared by Dunja Brozović, Institute of Croatian Language and Linguistics and Zvonko Stefan, Croatian Geodetic Institute. TOPONYMIC GUIDELINES FOR MAP AND OTHER EDITORS - CROATIA FOR INTERNATIONAL USE First Edition August 2007 Dunja Brozović Rončević (Institute of Croatian Language and Linguistics) and Zvonko Štefan (Croatian Geodetic Institute) Zagreb, Croatia 1 TABLE OF CONTENTS 1. Languages 1.1. General remarks 1.2. National language - Croatian 1.2.1. General remarks 1.2.2. The Croatian alphabet 1.2.3. Spelling rules for Croatian geographical names 1.2.3.1. Capitalization 1.2.3.2. Use of hyphens 1.2.3.3. Use of one or two words 1.2.4. Pronunciation of Croatian geographical names 1.2.5. Linguistic strata recognizable in Croatian place names 1.2.6. Croatian dialects 1.3. Minority languages 1.3.1. Serbian 1.3.1.1. General remarks 1.3.1.2. The Serbian alphabet 1.3.1.3. Geographical names 1.3.2. Italian 1.3.2.1. General remarks 1.3.2.2. The Italian alphabet 1.3.2.3. Geographical names 1.3.3. Hungarian 1.3.3.1. General remarks 1.3.3.2. The Hungarian alphabet 1.3.3.3.
    [Show full text]