DOCSLIB.ORG

OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA Trg Slobode 7, Mošćenička Draga

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA Trg Slobode 7, Mošćenička Draga OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA Trg Slobode 7, Mošćenička Draga DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI ELABORAT ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Prosinac 2015.god. DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 13 5. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA, OVLAŠTENIKU Nositelj zahvata: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA 51417 Mošćenička Draga, Trg Slobode 7 Ovlaštenik: Rijekaprojekt d.o.o. Moše Albaharija 10a 51 000 Rijeka Zahvat: DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI Lokacija: Primorsko – goranska županija Općina Mošćenička Draga POPIS OSOBA KOJE SU RADILE NA IZRADI ELABORATA RIJEKAPROJEKT d.o.o. Izrada elaborata: Mladen Grbac, dipl.ing.građ. Idejno rješenje: Klara Bačić Čapalija, dipl.ing.građ. Suradnici: Ariana Ferlan, mag.ing.aedif. Kristina Medek Čemeljić, građ.tehn. Rijeka, prosinac 2015. god. DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 14 6. OPIS LOKACIJE ZAHVATA DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 15 Uvod Elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš za “Dogradnju obale i izgradnju obalne šetnice u Mošćeničkoj Dragi” izrađuje se u skladu sa odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN61/14) za zahvate navedene u točki 9.10. Svi zahvati koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale, produbljivanje i isušivanje morskog dna te izgradnja građevina u moru duljine 50 m i više, spadaju uredbom u Prilog II “Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš”, a za koje je nadležno Ministarstvo. 6. OPIS LOKACIJE ZAHVATA Lokacija zahvata Lokacija zahvata nalazi se na području Primorsko – goranske županije, unutar naselja Mošćeničke Drage. Geo - pozicija ϕ = 45°13'3 N; λ = 14°15'7 E Postojeće lučko područje sastoji se iz obalnog kopnenog dijela i pripadajućeg akvatorija. Predviđeni zahvat se izvodi na morskom i kopnenom dijelu čime se pored izgradnje nove operativne obale dobiva i nova površina obalne šetnice. Veći dio zahvata je na moru, unutar lučkog područja. Kopneni dio obuhvaća čestice k.č. 2935/1, 2935/5, 2935/6, u katastarskoj općini K.O. Kraj. Luka Mošćenička Draga je mala luka otvorena za javni promet županijskog značaja. Nalazi u središtu naselja Mošćenička Draga i ima kapacitet priveza za 2 – 3 broda (ovisno o veličini i načinu priveza) te cca 60 brodica za domicilno stanovništvo. Lukom upravlja Županijska lučka uprava Opatija - Lovran - Mošćenička Draga. Područje luke Područje luke određeno je Odlukom o izmjeni Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja na području Primorsko- goranske županije (Sn PGŽ 42/2014). DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 16 Područje luke obuhvaća postojeću luku ali i planski određeno područje za širenje luke. Širenje luke je predviđeno prema istoku i ne obuhvaća dodatni kopneni dio, već je u kopnenom dijelu samo postojeća luka. DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 17 DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 18 Postojeće stanje Lučica je locirana ispred starog dijela grada i hotela Mediteran. Sa zapadne strane je velika plaža, dok je sa istočne strane stjenovita obala. Plaža i luka su odvojeni uređenim bujičnim vodotokom. Oblik i konstrukcije luke ukazuju na postepeni neplanski razvitak luke. Prvotno je luka bila samo operativna obala za prekrcaj ribarskih brodova bez zaštićenog akvatorija, a kasnije su dograđene zaštitne građevine, čime se djemično zaštitila mala prirodna uvala uz vodotok. Sl. 3. Luka Mošćenička draga sa početka 20 st. , operativna obala, bez zaštićenog akvatorija Današnja površina zaštićenog akvatorija je oko 1800 m2, što ne zadovoljava potrebama lokalnog stanovništva. Turističke potrebe (turistički vezovi, prihvat turističkih plovila i sl.) nije moguće zadovoljiti unutar postojeće luke, već je tim plovilima omogućen jedino sidreni vez ispred luke i plaže. DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 19 Sl. 4. Luka Mošćenička draga danas Luka se sastoji iz: vanjske operativne obale dužine 60, i dubine uz obalni zid prosječno 4 m, zaštitnog gata – lukobrana, dužine 45 m (15 + 30 m) sa otvorom za ulaz u luku širine 10 m, unutarnje obale za privez brodica dužine oko 90 m, dubine mora prosječno 1,5 m. Operativne obale su masivnog tipa od kamena i betona i u dobrom stanju, a služe za privez brodica domicilnog stanovništva. Zaštitni gat - lukobran, ima funkciju zaštite akvatorija luke a ujedno služi za privez ribarskog broda. Zaštitni gat je sa vanjske strane zaštićen kamenom školjerom koja ne pruža zadovoljavajuću zaštitu od preljevanja. Luka je opremljena napravama za privez, lučkim svjetlom, navozom i dizalicom za brodice kapaciteta 3 tone na više. Luka ima priključak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon. Od objekata u luci se nalaze dva manja zidana spremišta. Operativna obala služi za privez brodica, tipa je masivnih obalnih zidova, sveukupne dužine oko 160 m, dubine prosječno 2 - 3 m i kapaciteta oko 60 brodica. DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 20 Sl. 5. Luka Mošćenička draga – zaštićeni akvatorij Sl. 6. Luka Mošćenička draga – zaštićeni akvatorij DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 21 Sl. 7. Luka Mošćenička draga – lukobran DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 22 7. USKLAĐENOST ZAHVATA S PROSTORNO – PLANSKOM DOKUMENTACIJOM DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 23 7. USKLAĐENOST ZAHVATA S PROSTORNO – PLANSKOM DOKUMENTACIJOM Luka Mošćenička draga nalazi se na području Općine Mošćenička draga, u Primorsko – goranskoj županiji. Važeći su slijedeći prostorni planovi: Prostorni plan Primorsko - goranske županije (Sl.n.PGŽ 32/13) “……. 2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU Članak 20. Ovim Planom određuju se građevine i zahvati od važnosti za Županiju …….. 2.2.6. Građevine infrastrukture 2.2.6.1. Građevine prometne infrastrukture 1.Pomorske građevine s pripadajućim građevinama i uređajima za prihvat, čuvanje i ukrcaj brodova: a) luke otvorene za javni promet: 1.Bakar 15.Mošćenička Draga 2.Baška 16.Mrtvaška 3.Crikvenica 17.Novi Vinodolski 4.Cres 18.Omišalj 5.Kraljevica 19.Opatija 6.Krk 20.Porozina 7.Kostrena 21.Punat 8.Lopar 22.Rab 9.Lovran 23.Rijeka 10.Mali Lošinj 24.Supetarska Draga 11.Malinska 25.Surbova (Stara Baška) 12.Martinšćica 26.Šilo 13.Merag 27.Valbiska 14.Mišnjak 28.Vrbnik …….” Grafički prilog: ­ 1. Korištenje i namjena prostora str.24 .RULãWHQMHLQDPMHQDSRYUãLQD DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA 2%$/1(â(71,&(802âû(1,ý.2-'5$*, 02âû(1,ý.$'5$*$ DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 25 Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga ­ Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga (Sl.n.PGŽ 36/2007) ­ Odluka o Izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja općine Mošćenička Draga (Sl.n.PGŽ 04/2012) ­ Odluka o izradi ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređanja Općine Mošćenička Draga, 2014-05 “…… 2.2.17. Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga (L1) Članak 91. Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga (L1) nalazi se unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja Mošćenička Draga (UPU 2) - N-34_01, kojim će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine lučke djelatnosti. Izgrađeni elementi postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga (L1) služi za privez ribarskih brodova, brodica domicilnog stanovništva i sportskih brodica, te ukrcaj i iskrcaj putnika i ribe. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl. koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Gradnja pratećih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima: -najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,10 -najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (kis) nadzemnih etaža iznosi 0,10 -maksimalni broj nadzemnih etaža je 1 -maksimalna visina je 4,0 m -maksimalna površina pod građevinom iznosi 250 m2. Za luku otvorena za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga (L1) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova). Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Mošćenička Draga (UPU 2) u luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga (L1) mogući su zahvati u skladu s člankom 251. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina - kioska prema članku 78. ovih odredbi. 2.2.18. Privremene građevine (kiosci, štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija) DOGRADNJA OBALE I IZGRADNJA OBALNE ŠETNICE U MOŠĆENIČKOJ DRAGI BROJ PROJEKTA: 15-038 str. 26 …….. Članak 168. Planom je unutar građevinskog područja naselja Mošćenička Draga planirana luka za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga (L1). Namjena luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Mošćenička Draga (L1) je: -ukrcaj i iskrcaj putnika i roba -privez i odvez brodova, jahti, ribarskih,
Load more

Recommended publications
  • Construction of the New Zagreb Deep Sea Container Terminal
    www.portauthority.hr Overview BASINS • PRA was founded in 1996 to managing, planning and strategic development port of Rijeka • Port operations contracted to various concession holders • The port of Rijeka is a multi-purpose port facility RIJEKA SUŠAK BAKAR capable of handling various type of cargo at 5 basins PORT PORT AREA • Total of 53 concessionaires and 81 (concluded) concession agreements • International concessionaires in the basic port activities • Port area management and development OMIŠALJ RAŠA • Control of arrival and departure of vessels (VTS Maneuvering Sector Rijeka) www.portauthority.hr Overview . General cargo terminal . Project and heavy cargo terminal Basin Rijeka Luka Rijeka d.d. Frigo terminal . Cereal Terminal - Silo Basin Sušak . Container Terminal Adriatic Gate Container Terminal (ICTSI Group) Škrljevo Inland Terminal - Owned by the Luka Rijeka d.d. Basin Omišalj . Oil terminal JANAF . Bulk cargo terminal Basin Bakar Luka Rijeka d.d. Ro-Ro terminal . Livestock terminal Luka Rijeka d.d. Basin Raša www.portauthority.hr. Timber terminal EXPORTDRVO ltd. Hinterland warehouse Štalije ŠERIF EXPORT – IMPORT j.s.c. Strategic position Mediterranean Corridor Baltic-Adriatic Corridor Strategic position and advantages Warsaw • Croatia’s largest international deep sea cargo port located in Berlin the Northern Adriatic Prague • The TEN-T core port located on the Mediterranean corridor Bratislava Munich Vienna • Gateway port to the Republic of Croatia and important transit Budapest Bern Bucharest port to CEE Countries (Hungary,
    [Show full text]
  • Route Planner Kvarner Bay, Istria (Avoid Inner Kvarner, Opatija, Krk, When Bora!) Base: Veruda/Pula Route 4 (1 Week)
    Route planner Kvarner bay, Istria (avoid inner Kvarner, Opatija, Krk, when Bora!) base: Veruda/Pula route 4 (1 week) Novigrad Opatija Porec Rovinj KRK Punat Cres NP Brijuni CRES Veruda Medulin RAB Osor UNJE LOSINJ Mali Losinj ILOVIK SILBA day: destination from: to: 1 Saturday Veruda UNJE or SUSAK 2 Sunday UNJE or SUSAK LOSINJ Mali Losinj or Veli Losinj (opening hours bridge canal!) 3 Monday LOSINJ RAB 4 Tuesday RAB KRK Punat 5 Wednesday KRK Punat Opatija 6 Thursday Opatija CRES Cres 7 Friday CRES Cres Veruda Page 1 location descriptions Veruda Our base Veruda is located on the southern tip of Istria in one of the most sheltered bays of the Adriatic, right next to the historic town of Pula. The Marina has all the amenities and a large pool that shortens the time to check-in. If you start your holiday from our base Veruda, you should definitely make a short detour to Pula at the beginning or end of your journey. UNJE The small island of Unje is strikingly green and wildly overgrown with sage, rockro- se, laurel, lavender, rosemary and thyme. Especially in spring it smells wonderful. The few inhabitants live in the only town, their houses are aligned circularly towards the sea. Trails lead across the entire island and to the two lighthouses. Susak Susak is a small, gently rolling island with only 3.7 km². In Susak time seems to have stood still. The streets are lined with flowering shrubs and well maintained. The island has great sandy coves. It is best to anchor in Porat or to moor in the harbor of Susak.
    [Show full text]
  • Službene Novine Općine Mošćenička Draga
    Odluka je preuzeta s poveznice: http://www.moscenicka-draga.hr/Baza/MDraga/Users/TAHIR/ SLU%C5%BDBENE%20NOVINE%20OP%C4%86INE%20MO%C5%A0%C4%86ENI%C4%8CKA%20DRAGA%20-%2011-2017.pdf, 03.01.2018. ISSN 1848-7637 SLUŽBENE NOVINE OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA Mošćenička Draga, Broj: 11/2017 Godina: 2017. 22. prosinca 2017. IZDAVAČ: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA UREDNIŠTVO: TRG SLOBODE 7-51417 MOŠĆENIČKA DRAGA, TEL: 051/737-621 ODGOVORNI UREDNIK: RIKARDO STARAJ IZLAZI: PO POTREBI WEB: www.moscenicka-draga.hr Službene novine Općine Mošćenička Draga Broj 11/2017 SADRŽAJ: OPĆINA MOŠĆENIČKA DRAGA II. Općinsko vijeće 55. Odluka o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora…………………………….…......…..……3 56. Odluka o provođenju postupka stavljanja izvan snage Detaljnog plana uređenja „Presika-Brseč“, Detaljnog plana uređenja „Presika 1- Brseč“ i Detaljnog plana „Žuntarovo – Brseč“…………………………………………………………………………..16 57. Izvješće o stanju u prostoru Općine Mošćenička Draga za razdoblje od 2013. do 2016. godine…………………………………………………….…..21 58. III. Izmjene i dopune Proračuna Općine Mošćenička Draga za 2017. godinu………………….82 59. III. Izmjene Programa javnih potreba u kulturi u Općini Mošćenička Draga za 2017. godinu..140 60. III. Izmjene Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Mošćenička Draga za 2017. godinu……………………………………..141 61. III. Izmjene Plana gradnje komunalnih vodnih građevina za 2017. godinu…………………..143 62. Proračun Općine Mošćenička Draga za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu.....144 63. Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Mošćenička Draga za 2018. godinu…………...….188 64. Program javnih potreba u predškolskom i školskom odgoju i obrazovanju u Općini Mošćenička Draga za 2018. godinu………………………………………………...193 65. Program javnih potreba u kulturi u Općini Mošćenička Draga za 2018.
    [Show full text]
  • An Story About the Maritime Heritage of the Northern Adriatic
    An inspiring story about the maritime heritage of the northern Adriatic PEN SHELL / Pinna nobilis The largest and most famous mollusc that is endemic to the Mediterranean resides on sandy seabeds, where it cohabitates with MOŠĆENIČKA DRAGA seagrass. Sometimes it produces pearls and it “Tiny is especially valued for its sea silk, which was used to make royal garments. It was also the fabric that made up the golden fleece, from IZOLA RIJEKA which the story of Jason and the ancient boat ” Greek heroes known as the Argonauts was Moving ahead through life at full sail weaved. PIRAN ife by and on the sea, the art of survival and creating experiences and good practices that are passed on from one Lgeneration to another and that are woven into the very identity of maritime communities; that which comprises the essence of maritime ROVINJ KRK heritage, that which we are proud of, that we wish to show, share and enjoy with others - coalescing in the area ranging from the Slovenian Littoral, across Istria and to Kvarner - that is what “Tiny Boat” is all about. To renovate traditional vessels - wooden boats and smacks - to encourage the preservation MALI LOŠINJ of knowledge about traditional wooden boat building, to collect tangible and intangible / NEREZINE heritage materials and make them available in the modern virtual world, while ensuring that they are preserved in their original historic forms in museum collections and exhibits at visitor’s centres; to enjoy one’s own heritage and enrich the tourism offering, to organise sailing, boat races, events and sea festivals, where we can socialise with our guests; to enjoy what we have inherited from our grandfathers and what we will pass on to our grandchildren.
    [Show full text]
  • 10 Th Festival and Regatta of Traditional Sailing Boats
    Dear friends of the sea, traditional with traditional sails (lug sail, Lateen sail, KVARNER 10th Festival and regatta of traditional boats, sails and seamanship skills! gaff sail, dipping lug sail), also includes the This year the Festival and the regatta of exhibition race of the traditional boats Another name for Primorsko-Goranska sailing boats MALA BARKA traditional sailing boats in Mošćenička accompanied by music, the review of County, is one of Croatia’s most developed Mošćenička Draga, 13 – 15 July 2018 Draga will be held within the framework of traditional boats sailing at night in front of and attractive tourist destinations. It the quay in Mošćenička Draga accompanied the European project MALA Barka 2 encompasses three different sub-regions: from the Operative Programme Interreg by light effects and music, thematic the coastal areas of the Opatija Riviera, the Slovenia – Croatia, with the goal of exhibitions and lectures, as well as interesting city of Rijeka and its surroundings, and the conducting a tourist valorisation of the workshops of traditional shipbuilding and Crikvenica-Novi Vinodolski Riviera; the maritime, fishing and shipbuilding heritage sailor, nautical and fishing skills workshops. islands of Krk, Rab, Cres and Lošinj; and the of the northern Adriatic through the We should point out the presentation of mountainous hinterland of Gorski kotar. creation of new tourist products. The boats that were restored as a part of the Thanks primarily to its unique blend of leading partner of the project is the project MALA Barka 2. coast, islands and highlands, the slogan of Primorsko-Goranska County, and the Besides the part of the programme intended the Kvarner region is Diversity is Beautiful.
    [Show full text]
  • Transport Development Strategy of the Republic of Croatia (2017 – 2030)
    Transport Development Strategy of the Republic of Croatia (2017 – 2030) Republic of Croatia MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE Transport Development Strategy of the Republic of Croatia (2017 - 2030) 2nd Draft April 2017 The project is co-financed by the European Union from the European Regional Development Fund. Republic of Croatia Ministry of the Sea, Transport and Infrastructure I Transport Development Strategy of the Republic of Croatia (2017 – 2030) TABLE OF CONTENTS 1 Introduction ............................................................................................................. 1 1.1 Background on development of a Croatian Comprehensive National Transport Plan .................................................. 1 1.2 Objectives of the Transport Development Strategy (TDS 2016) ............................. 4 1.3 Revision of the TDS (2016) Ex-Ante conditionality .................................................. 4 1.4 Methodology for the development of the TDS (2016) ............................................ 5 2 Analysis .................................................................................................................... 7 2.1 General aspects of transport ................................................................................... 7 2.2 Public transport and zero-emission modes ........................................................... 34 2.3 Rail Transport......................................................................................................... 72 2.4 Road transport
    [Show full text]
  • Route Evaluation Report Croatia Eurovelo 8 – Mediterranean Route
    Route Evaluation Report Croatia EuroVelo 8 – Mediterranean Route MEDCYCLETOUR Project Davorin Belamarić April 27th 2018 Contents 1 Background ......................................................................................................................... 5 1.1 Mission of the project and report objectives ................................................................. 5 1.2 Organization ................................................................................................................ 7 1.3 Brief methodological explanations ................................................................................ 8 1.3.1 Different phases of the route evaluation ................................................................ 8 1.3.2 ECS – European Certification Standard used for this evaluation ........................... 9 1.3.3 Used tools and equipment, photographs ..............................................................10 1.4 Overview of the sections .............................................................................................10 2 Infrastructure ......................................................................................................................16 2.1 Existing route infrastructure ........................................................................................16 2.1.1 Public transport ....................................................................................................19 2.2 Critical deficiencies .....................................................................................................30
    [Show full text]
  • The Role of Beaches in the Tourism Offering: the Case Study of The
    219 Scientific Journal of Maritime Research 32 (2018) 219-227 © Faculty of Maritime Studies Rijeka, 2018 Multidisciplinary Multidisciplinarni SCIENTIFIC JOURNAL OF znanstveni časopis MARITIME RESEARCH POMORSTVO https://doi.org/10.31217/p.32.2.7 The Role of Beaches in the Tourism Offering: The Case Study of the Municipality of Lovran Elena Rudan, Marinela Krstinić Nižić University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Department of Micro- and Macroeconomics, Primorska 42, 51410 Opatija, Croatia, e-mail: [email protected]; [email protected] ABSTRACT ARTICLE INFO To position the tourism offering of the Municipality of Lovran, it must be adjusted to the modern needs Review article of tourists. In this, a key role belongs to designing, implementing and sustaining an experience system Received 4 November 2018 as part of the destination’s integrated tourism product. Lovran as a tourist destination can become KeyAccepted words: 28 November 2018 distinctive only to the extent to which it can provide services and facilities capable of satisfying the travel needs and motivations of tourists. When designing an experience system, the destination is generally in the focus of interest. This paper, however, takes a closer look at the thematization of Beaches beaches that are a part of Lovran’s tourism offering. Previous tourism development in Lovran has first Tourism and foremost been centred on the summer months when the sun, sea and beaches are the primary Beach thematization motivation for tourist arrivals. Creative offering Lovran as a tourist destination, together with its beaches, provides opportunities that have yet to Lovran be fully valorised with regard to implementing the experience system in beaches.
    [Show full text]
  • 3. Plan Prostornog Uređenja
    Prostorni plan uređenja Općine Mošćenička Draga O B R A Z L O Ž E N J E 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvitka na području Općine Mošćenička Draga u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Primorsko – goranske županije Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je, kao jedna od ukupno 5 mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji, određena i prostrona cjelina P2 Priobalje – Opatijsko primorje (Grad Opatija, Općine Mošćenička Draga, Lovran i Matulji)1. Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvitka navodi se, kao ključna pretpostavka, uravnotežena opskrba vodom i rješenje odvodnje otpadnih voda. Obzirom na prirodna i kulturna bogatstva, nužna je zaštita usmjerena na prirodne vrijednosti i posebnosti te spomenika kulture, a ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvitku. Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje Općine Mošćenička Draga su: - treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak - obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje - dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera - zgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa je rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i pročišćavanje primaran
    [Show full text]
  • Croatia) in the Period 1960–2012: an Ecological Study
    International Journal of Environmental Research and Public Health Article Mortality Characteristics of Two Populations in the Northern Mediterranean (Croatia) in the Period 1960–2012: An Ecological Study Robert Doriˇci´c 1,*,† , Tanja Cori´c´ 1,2 , Morana Tomljenovi´c 1, Danijela Lakošeljac 3,4, Amir Muzur 1,4 and Branko Kolari´c 1,2,† 1 Faculty of Medicine, University of Rijeka, Rijeka 51000, Croatia; [email protected] (T.C.);´ [email protected] (M.T.); [email protected] (A.M.); [email protected] (B.K.) 2 Andrija Štampar Teaching Institute of Public Health, Zagreb 10000, Croatia 3 Teaching Institute of Public Health of Primorje-Gorski Kotar County, Rijeka 51000, Croatia; [email protected] 4 Faculty of Health Studies, University of Rijeka, Rijeka 51000, Croatia * Correspondence: [email protected]; Tel.: +385-051-554-927 † These authors contributed equally to this work. Received: 4 October 2018; Accepted: 16 November 2018; Published: 20 November 2018 Abstract: In the second half of the 20th century, the town of Bakar (Primorje-Gorski Kotar County, Croatia), where a coking plant was operational 1978–1994, experienced intensive industrialisation. The town of Mali Lošinj (Primorje-Gorski Kotar County, Croatia) in this period based its economy on non-industrial sectors. The study goal was comparing mortality characteristics of these populations in the northern Mediterranean for 1960–2012. An ecological study design was used. Data were analysed for 1960–2012 for the deceased with recorded place of residence in the study area. Data on the deceased for 1960–1993 were taken from death reports, for 1994–2012 from digital archives of the Teaching Institute of Public Health, Primorje-Gorski Kotar County.
    [Show full text]
  • Crni Lug Delnice Lokve Skrad Ravna Gora Mrkopalj Fužine Kraljevica
    Way to Croatia Way to Croatia 16 17 Crni lug Skrad Kastav Delnice Opatija Lokve Vrbovsko Ravna Gora Rijeka Bakar Fužine Lovran Kraljevica Mrkopalj Mošćenička Draga Jadranovo Omišalj Dramalj Crikvenica Brestova Selce Bribir Novi Vinodolski Porozina Malinska Nestled between the rugged eastern shore of Istria, Dalmatia to the south and CRES five large and few small islands which offer protection from the open sea, is the KRK Vrbnik largest bay in Croatia, the Bay of Kvarner. In its hinterland is the green stretch Valbiska of what is known as the mountainous Croatia that separates the coast from the interior. Most of it is oriented towards Kvarner - which is what gives it its special Krk qualities. To visit Kvarner is a treat but to spend time in the region is a veritable Cres Baška delight - be it on its coast, its islands or its hinterland. Merag Stara Baška Suffice it to say that the Kvarner islands of Krk, Cres and Lošinj alone boast over 1300 types of plants - which is more than can be found in some of the European countries. The supply of tourist facilities, opportunities and programmes is just as wide ranging and varied. To put it into a nut shell - on small scale, Lubenice Kvarner encompasses the immense biological diversity that Croatia brings to Europe. CRES The world of fauna includes many rare and protected species: griffon vulture, eagles, falcon, hawk, grouse, owls, numerous specie of water fowl; brown bear, wolf, lynx, jackal, wild cat, badger, fox, deer, chamois, mouflon, pine and stone marten can be found in the dense forests of Gorski kotar, alonge the mainland Osor shore and on the islands.
    [Show full text]
  • Čavle • Cernik • Mavrinci Gradovi Opcine
    godina XII. / br. 40 / rijeka / travanj 2016. / besplatni primjerak magazin primorsko-goranske županije Podno Grobničkih alpa Čavle • Cernik • Mavrinci gradovi opcine OpÊina OpÊina Grad OpÊina OpÊina Viškovo Klana Kastav Jelenje »avle Vozišće 3, 51216 Viškovo Klana 33, 51217 Klana Zakona kastafskega 3, Dražičkih boraca 64, Čavle 206, 51219 Čavle 51215 Kastav T: ++385 51 503 770 T: ++385 51 808 205 51218 Jelenje T: ++385 51 208 310 F: ++385 51 257 521 F: ++385 51 808 708 T: ++385 51 691 452 F: ++385 51 208 311 F:++385 51 691 454 T: ++385 51 208 080 E: nacelnica@opcina- E: [email protected] E: [email protected] E: [email protected] F: ++385 51 208 090 viskovo.hr www.klana.hr www.cavle.hr www.kastav.hr E: [email protected] www.opcina-viskovo.hr Načelnik: www.jelenje.hr Načelnik: Najviše Gradonačelnik: Načelnica: Sanja Udović Matija Laginja Načelnik: Željko Lambaša stanovnika Predsjednik Vijeća: Ivica Lukanović Predsjednik Vijeća: Predsjednica Vijeća: Ervin Radetić Grad Rijeka Slavko Gauš Predsjednik Vijeća: Norbert Mavrinac Jagoda Dabo Predsjednik Vijeća: 128.735 Dalibor Ćiković Nikica Maravić OpÊina Matulji Grad Trg M. Tita 11, Rijeka Površina 51211 Matulji Korzo 16, 51000 Rijeka OpÊina kopna T: ++385 51 209 333 T: ++385 51 274 114 Kostrena 3.588 km2 F: ++385 51 401 469 F: ++385 51 209 520 Sv. Lucija 38, 51221 Kostrena E: [email protected] E: [email protected] T: ++385 51 209 000 www.matulji.hr www.rijeka.hr F: ++385 51 289 400 Načelnik: Gradonačelnik: mr.sc. Vojko Obersnel E: [email protected] Mario Ćiković www.kostrena.hr Predsjednik Vijeća: Predsjednica Vijeća: Slobodan Juračić Dorotea Pešić-Bukovac Načelnica: Dužina Mirela Marunić morske Predsjednica Vijeća: obale Gordana Vukoša 1.065 km Grad OpÊina Opatija Lovran Šetalište M.
    [Show full text]