A TINI POŽEG U OPŠ

A MESNIH ZAJEDNIC

FINANSIRANJE

ONKURSNO O/K PROGRAMSK

Izdavač Udruženje Sretenje Nemanjina 12, Požega

Za izdavača Zdenka Kovačević, Udruženje Sretenje

Tiraž 300

Dizajn DIGITAL, Užice SADRŽAJ

1. Uvod ...... 2 2. Programsko budžetiranje ...... 3 3. Analiza postojećeg okvira za rad mesnih zajednica na području opštine Požega ...... 6 4. Glavni nalazi sa održanih fokus grupa ...... 10 5. Javni konkurs za finansiranje projekata mesnih zajednica iz budžeta opštine Požega ...... 14 6. Obrazac za predlog projekta ...... 17 7. Izjava o kofinansiranju projekta iz drugih izvora ...... 23 8. Antikorupcijska izjava ...... 24 9. Izveštaj o realizaciji projekta ...... 25 A UVOD TINI POŽEG Zakon o budžetskom sistemu Republike Srbije je uveo programsko finansiranje budžetskih U OPŠ korisnika kao jedan od mehanizama za planiranje i kontrolu budžetskih sredstava. Primenjujući taj novi A mehamizam, Udruženje Sretenje je u 2010. godini realizovalo projekat kojim je u Skupštini opštine Požega uvedeno programsko/konkursno finansiranje udruženja gradjana koja funkcionišu na području ove opštine.

U nastavku rada na transparentnosti javnih finansija Udruženje Sretenje u 2012. godini uz podršku MESNIH ZAJEDNIC

Olof Palme centra iz Švedske započelo je realizaciju projekta „Programsko/konkursno finansiranje mesnih zajednica u opštini Požega“. Cilj nam je bio da uz aktivno učešće predstavnika mesnih zajednica i postojećeg zakonskog okvira u Republici Srbiji pokrenemo proces donošenja i usvajanja procedure za programsko/konkursno finansiranje mesnih zajednica u našoj opštini. FINANSIRANJE Tokom 2012. godine sprovedeno je niz aktivnosti: analiza pravnog okvira na nacionalnom i lokalnom nivou - postojanje mogućnosti za programsko/konkursno finansiranje mesnih zajednica, realizacija niza sastanaka fokus grupa sa predstavnicima svih mesnih zajednica, formiranje Radne grupe čiji je zadatak bio da uredi proceduru i kreira dokumentaciju za konkursno finansiranje, ONKURSNO definisanje prioriteta za finansiranje, edukacija predstavnika mesnih zajednica, izrada Modela odluke O/K o programskom finansiranju, javne rasprave i TV emisije.

Realizovanim aktivnostima samo uspeli da, najpre, uz konsultovanje stanovnika mesnih zajednica definišemo prioritete za konkursno finansiranje, zatim su predstavnici mesnih zajednica stekli PROGRAMSK potrebna znanja i veštine koje su im neophodne kako bi konkurisali sa projektima za budžetska sredstva namenjana mesnim zajednicama. Na javnim raspravama gradjani su imali priliku da diskutuju o predloženim procedurama za konkursno finansiranje mesnih zajednica i utiču na njihovu izradu a kasnije i usvajanje. Putem TV emisija šira zajednica je informisana o dokumentima koja su pripremana za uvodjenje procedure za efikasnije finansiranje mesnih zajednica.

Radna grupa je usvojila proceduru (izradila model dokumenata) za programsko /konkursno finansiranje mesnih zajednica u opštini Požega i dostavila ga opštinskom Veću i Skupštini na usvajanje. Predložena dokumenta su usvojena na poslednjem zasedanju Skupštine u decembru 2012.godine. Temu programskog finansiranja tokom 2012. godine uspeli smo da održimo aktuelnom u lokalnoj sredini.

Uvodjenjem ovakog načina finansiranja mesne zajednice će započeti da na sveobuhvatniji način sagledavaju probleme u svojim sredinama i da ih planski rešavaju koristeći stečena iskustva tokom realizacija aktivnosti na ovom projektu. Sredstva u opštinskom budžetu namenjena mesnim zajednicama će se u budućnosti trošiti na transparentniji način i u zajednici će moći da se procene efekti na taj način utrošenih sredstava.

Zdenka Kovacevic Predsednica Sretenja

2 PROGRAMSKO BUDŽETIRANJE A TINI POŽEG Budžet predstavlja sistematski prikaz prihoda i rashoda određene države (ili društveno- U OPŠ političke zajednice, lokalne samouprave i sl.) za predviđeno razdoblje – jednu budžetsku godinu. A

Značaj budžeta ogleda se u velikom interesovanju javnosti prilikom njegovog donošenja. Privrednike indirektno interesuje struktura prihoda koja se direktno ogleda kroz poreske propise. Budžetske korisnike kao i zapošljene u javnom sektoru interesuje struktura rashoda i njihovo učešće u njemu. Sve zajedno, interesuje nas odnos između prihoda i rashoda. Pravilno koncepciran budžet može MESNIH ZAJEDNIC imati razvojnu funkciju, loše donet budžet može imati posledice i u narednim godinama. Zbog toga se budžet i usvaja zakonom.

U različitim definicijama budžeta postoje određeni zajednički elementi: • budžet je javni akt; FINANSIRANJE • budžet je planski akt kojim su istovremeno predviđeni prihodi i rashodi; • budžet je utvrđen za period od jedne godine; • struktura budžeta sadrži sva obeležja društveno-ekonomskih i političkih odnosa zemlje u kojoj je budžet donet. ONKURSNO • Budžetski teoretičari definišu budžet kao finansijski plan države – plan prihoda i rashoda. Budžet je i zakon, jer se donosi po posebnim procedurama. Budžet kao javni O/K akt ima zakonsku i administrativnu snagu.

Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2008. godinu¹, koji je Narodna skupština Republike Srbije donela na sednici održanoj 26. decembra 2007. godine, odnosno njegove izmene i dopune na PROGRAMSK sednici održanoj 4. novembra 2007. godine, uvode se novine u način iskazivanja sredstava za rashode pojedinih korisnika, tako što se sredstva za finansiranje rada pojedinih ministarstava iskazuju po programima.

Ovakav način određivnja rashoda u skladu je sa Zakonom o budžetskom sistemu². Shodno ovom zakonu, budžet sadrži opšti, poseban i programski deo. U programskom delu sredstva se iskazuju po programima i aktivnostima čija realizacija za cilj ima efikasnije upravljanje sredstvima i doprinosi ostvarenju utvrđenih strateških ciljeva određene zemlje i odražavaju njenu ekonomsku politiku. Na taj način vrši se usmeravanje sredstava na rešavanje konkretnih problema, čime se kreatorima vladine politike omogućuje da uspostave odnose između traženih resursa, strategija, programa i rezultata.

Prvu veliku inicijativu koncepta programskog budžeta pokrenula je vlada SAD - Huverova komisija 1949. godine kada je promovisana ideja programskog budžeta na osnovu rezultata. Sa inicijativom se nastavilo kroz Zakon o budžetu i računovodstvenim procedurama (SAD) 1950. godine, kada je naloženo korisnicima da uz svoje budžetske zahteve dostave i propratne informacije o troškovima rezultata i programa. Nakon toga, Ministarstvo odbrane SAD je svoj budžet 1961. godine iskazalo kroz planiranje programa i budžetske sisteme, što je kasnije primenjivano i na ostale organe, organe lokalne uprave, a počele su da primenjuju i druge zemlje. OUN je 1965. godine objavila Priručnik o programskom budžetu i budžetu po osnovu rezultata na osnovu kojeg je gotovo 50 zemalja pokušalo je da uvede neku formu programskog budžeta. Različite metodologije u oblasti programskog budžeta razvijane su počev od 70-tih godina 20. veka, da bi od 90-tih godina sve veći broj zemalja budžete počelo da iskazuje na bazi „rezultata“ i „novih učinaka“.

¹ Službeni glasnik RS br. 123/07 и 102/08 ² Službeni glasnik RS br 9/02, 87/02, 61/05 – dr. zakon, 66/05, 101/05 - dr. zakon, 62/06 - dr. zakon, 63/2006 - ispr. dr. zakona, 85/06 и 86/2006 - ispr.) 3 A Naime, programski deo budžeta je sastavni deo posebnog dela budžeta koji sadrži programe i aktivnosti korisnika budžetskih sredstava, koji se sprovode u cilju efikasnog upravljanja sredstvima po predloženim programima, a koji doprinose ostvarenju strateških ciljeva u skladu sa ekonomskom politikom zemlje. U pokušaju da se proces trošenja javnih sredstava usaglasi sa standardima i praksom TINI POŽEG Evropske unije, srpska vlada je još 2006. godine uvela koncept programskog budžeta. Odabrano je pet

U OPŠ probnih ministarstava koji umesto linijskog primenjuju programski budžet. Uputstvo za sastavljanje

A finansijskih planova direktnih korisnika, čije se finansiranje vrši po programima, razlikuje se od uputstva za sastavljanje finansijskih planova za ostale korisnike. Ovim uputstvom težište se stavlja na planirane, odnosno očekivane rezultate i praćenje onoga što je u prethodnim periodima ostvareno sa odobrenim i iskorišćenim sredstvima. To je budžet usmeren prema rezultatima budžetskih korisnika, za koje oni sami određuju indikatore merljivosti. Činjenica da se njime jasno uvodi komponenta dobrog planiranja i odgovornosti za sprovođenje programa i samim tim unapređenje upravljanja programom MESNIH ZAJEDNIC

zahteva da se uputstvom istaknu te specifičnosti.

Međunarodna iskustva govore da programsko budžetiranje podrazumeva ograničenja za pojedine kategorije rashoda, odnosno njihova visina proizilazi iz potrebe za ostvarivanjem određenih FINANSIRANJE strateških ciljeva i odgovarajućih politika, usklađenih sa opštom politikom Vlade. Tako, programski budžet sadrži komponentu šireg procesa reforme upravljanja javnim finansijama i povećanja efikasnosti korišćenja javnih sredstava.

ONKURSNO Takođe, iskustva govore da proces uvođenja programskog budžeta traje više godina. Ne

O/K postoji jedinstveni model niti gotov proizvod, koji se može primeniti brzo i jednostavno prilikom uvođenja programskog budžeta, već svaka zemlja, shodno svojim potrebama, prirodi i formi šireg okruženja bira svoj put kojim će uspostaviti ovakava način budžetiranja. Samo pažljivo i postepeno uvođenje pojedinih komponenti i pojedinih korisnika koje svoje potrebe iskazuju prema programima, za

PROGRAMSK rezultat će imati konačno uspostavljanje održivog sistema.

Iskustva razvijenih zemlja pokazuju da se sa uvođenjem programskog budžeta stvaraju uštede od 5% do 7% projektovanih sredstava. Ipak stvarne uštede i uspešnost određenih programa moguće je izvršiti jedino kada se da ocena efikasnosti ostvarenih programa kroz reviziju svrsishodnosti, koja je u većini zemalja članica INTOSAI poznata kao revizija učinka.

Međunarodna organizacija vrhovnih revizorskih institucija (INTOSAI), objavila je Deklaracija o smernicama iz Lime³, koja u svom prvom, opštem delu, govori o svrsi revizije i ističe da je revizija: “neophodni deo regulatornog sistema čiji je cilj da se dovoljno rano otkriju odstupanja od prihvaćenih standarda i kašnjenja principa zakonitosti, efektivnosti i ekonomičnosti finansijskog upravljanja“. Dalje se navodi da bi se time stvorili uslovi za prihvatanje odgovornosti za preduzimanje određenih mera i sprečila ili barem otežala pojava takvih transakcija.

Revizija svrsishodnosti javnog sektora u najopštijem smislu predstavlja metodologiju na osnovu koje se sintentizuju rezultati aktivnosti koje sprovodi javni sektor. Za razliku od realnog sektora čije aktivnosti proverava tržište, efikasnost upotrebe državnog novca u cilju zadovoljenja opštih potreba ne može se proveriti kroz tržišne mehanizme.

Međutim, to ne znači da upotreba ovih sredstava može biti neracionalna i neefikasna. Samim tim, što su javni resursi limitirani, njihovo angažovanje zahteva pažljivo planiranje, racionalno korišćenje i kvalitetno informisanje javnosti o kvalitetu i kvantitetu obezbeđenja i zadovoljenja javnih potreba. Državni novac upotrebljen u svrhu zadovoljenja javnih potreba, po svom kvalitetu predstavlja značajnu komponentu ekonomskog sistema, pa iz tog razloga, treba obezbediti odgovarajuće mehanizme koji će uravnotežiti upotrebu državnog novca sa ekonomskim principima racionalnosti.

4 ³ Usvojena aklamacijom delegata pre više od dve decenije,u oktobru 1977. godine na IX INTOSAI kongresu u Limi (Peru) Tradicionalni zadatak vrhovne institucije za reviziju je da vrši reviziju legalnosti i regularnosti A finansijskog menadžmenta i računovodstva, dok je revizija svrsishodnost (učinka) orijentisana prema kontroli učinka, ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti javne administracije. Revizija učinka ne obuhvata samo specifične finansijske operacije, već i sveobuhvatan raspon aktivnosti, uključujući TINI POŽEG organizacioni i administrativni sistem. U OPŠ

Revizija racionalne upotrebe državnog novca kroz reviziju svrsishodnosti (učinka), zahteva A postojanje ispunjenosti nekoliko predpostavki, a pre svega, zaokruženu reformu sistema javnih finansija, implementaciju budžetskog sistema koji dozvoljava merenje svrsishodnosti (učinkovitosti), obezbeđenje jedinstvenog procesa budžetskog planiranja, izvršavanja i informisanja javnosti, formiranje nezavisnih i profesionalnih državnih institucija koje obavljaju poslove revizije, uspostavljanje jasnih metodoloških pravila u postupcima revizije i izveštavanje javnosti i parlamenta o MESNIH ZAJEDNIC rezultatima revizije, kao i efikasno sprovođenje preporuka nezavisnih revizorskih institucija.

Neki od ovih uslova u našem sistemu su delimično obezbeđeni, a tek sa njihovim potpunim obuhvatom, moguće je očekivati da će se revizijom svrsishodnosti poslovanja obezbediti, u skladu sa FINANSIRANJE obavezom utvrđenom zakonom, ispitivanje trošenja sredstava iz budžeta i drugih javnih sredstava, radi sticanja dovoljnog, adekvatnog i pouzdanog dokaza za izveštavanje o tome da li su sredstva od strane subjekta revizije upotrebljena u skladu sa načelima ekonomije, efikasnosti i efektivnosti, kao i da li su upotrebljavana u skladu sa planiranim ciljevima iskazanim u programskom delu budžeta. ONKURSNO

Novim Zakonom o budžetskom sistemu u prelaznim i završnim odredbama koje se odnose na O/K programski budžet, propisano je da će se odredbe koje regulišu ovaj deo budžeta primanjivati postupnim uvođenjem za pojedine korisnike sredstava budžeta Republike Srbije, a u celini od donošenja zakona o budžetu Republike Srbije i odluka o budžetima lokalnih vlasti za 2015. godinu. PROGRAMSK Građani imaju pravo da zahtevaju odgovornost od državnih organa, a državni organi imaju obavezu da budu odgovorni građanima. To je osnovni princip demokratije. Logika ovog odnosa je vrlo jednostavna. Glasajući na izborima i redovno plaćajući porez, građani ne samo da su poverili političkim liderima da u njihovo ime i za njihov račun upravljaju njihovim zajedničkim poslovima, već to i redovno finansiraju. Osim toga, građani su često i glavni korisnici usluga čije se izvršavanje finansira iz budžeta. Otuda to pravo i otuda ta obaveza.

Netransparentan i nejasan proces donošenja budžeta u Srbiji, praćen politički motivisanim glasanjem na lokalnom nivou, dovodi do trošenja javnih sredstava na nepotrebne projekte, korupciju, i neefikasne javne službe, što značajno ograničava sve napore učinjene u pravcu smanjenja siromaštva, poboljšanja kvaliteta života, unapređenja koncepta dobrog upravljanja i konsolidovanja demokratije. Značaj programskog budžetiranja je u tome što se tim pristupom usko povezuju ciljevi iz strateških dokumenata lokalne samouprave i raspoloživi resursi na višegodišnjem nivou. Programski budžet je značajan za lokalne samouprave jer se na osnovu rezultata novac izdvaja za različite aktivnosti i programe i istovremeno opisuje rezultate koje će lokalna samouprava ostvariti sa raspoloživim sredstvima.

Svrha modela programskog budžetiranja na lokalnom nivou je:

• pravljenje rada koji opravdava budžet • stvaranje osnove za poređenje cene i kvaliteta usluge • konstantno proveravanje da li se postižu ciljevi planiranih programa.

Prednost programskog budžeta je što pokazuje aktivnosti lokalne samouuprave i nivo usluga tih aktivnosti. Relativni nivo usluga i sredstava utrošenih na razne aktivnosti pokazuje gde su prioriteti. 5 A Ovaj model budžetiranja nudi i neophodne informacije pri odlučivanju jesu li prioriteti ispravni, i velika je pomoć u proceni kvantiteta, kvaliteta i produktivnosti programa lokalne samouprave. Opština Požega je otišla korak dalje uvođenjem programskog finansiranja za udruženja građana sa svoje teritorije. Programsko finansiranje udruženja građana uvodi transparentnost i javnost u postupak dodele TINI POŽEG sredstava, propisivanjem obaveza lokalne samouprave, kao i samih udruženja građana. Programskim

U OPŠ finansiranjem se uređuje način objave konkursa, liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih programa,

A odluka o izboru programa i drugih krucijalnih stvari neophodnih za transparentnost samog procesa.

Opština Požega, kao sledeći korak ka transparentnosti, priprema programsko finansiranje za mesne zajednice sa svoje teritorije. To je jako bitan pomak znajući da mesne zajednice (samouprave) imaju svojstvo pravnog lica u okviru prava i dužnosti uređenih statutom i odlukom o osnivanju, a čiji položaj, organizaciju i način rada propisuje Zakon o lokalnoj samoupravi, a u skladu sa Statutom MESNIH ZAJEDNIC

gradova i opština posebnom odlukom bliže se uređuje način obrazovanja, povereni poslovi, organizacija i način finansiranja istih.

Srdjan Pavličić FINANSIRANJE Proconcept

ONKURSNO ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA MESNIH ZAJEDNICA O/K NA PODRUČJU OPŠTINE POŽEGA

Za unapređenje rada mesnih zajednica od velikog značaja je i pregled postojećeg stanja, okvira za delovanje datog različitim dokumentima, kao i pregled najvažnijih pitanja sa kojima se suočavaju PROGRAMSK mesne zajednice u svom radu. Tekst koji sledi predstavlja osnovni pregled polja delovanja i rada mesnih zajednica, prepoznate probleme u radu i prioritete, kao i pitanja od značaja za unapređenje funkcija mesnih zajednica na teritoriji opštine Požega.

Analizirani dokumenti: Statut Opštine Požega, primeri statuta mesnih zajednica, Plan razvoja opštine Požega iz 2007. godine, Akcioni planovi MZ za 2008. godinu.

Opšta funkcija mesnih zajednica:

Zakon o lokalnoj samoupravi čl.7: Radi zadovoljavanja opštih, zajedničkih i svakodnevnih potreba stanovništva na određenom području, jedinica lokalne samouprave može da obrazuje mesnu zajednicu ili drugi oblik mesne samouprave, u skladu sa zakonom i statutom.

Polja delovanja mesnih zajednica u Požegi (prema Statutu opštine):

- inicijativa za uvođenje samodoprinosa za područje mesne zajednice (Savet mesne zajednice pokreće takve inicijative); - mesne zajednice imaju status pravnih lica; - rad svake mesne zajednice i funkcionisanje je regulisano statutom mesne zajednice; - iniciranje novih mesnih zajednica (građanska inicijativa, konačna odluka na Skupštini opštine); - organizovanje javnih rasprava u sklopu javnosti rada: - predlogu finansijskog plana mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave; - završnom računu mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave; - godišnjim izveštajima o radu mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave 6 - Finansije: obezbeđuju se iz: sredstava obezbeđenih u budžetu Opštine; sredstava koja građani A obezbeđuju samodoprinosom; donacija; prihoda koje mesna zajednica ostvari svojom aktivnošću; - Mesna zajednica koristi sredstva u skladu sa finansijskim planom, na koji saglasnost daje TINI POŽEG nadležni organ Opštine;

- Poverene nadležnosti (čl 97) : Odlukom Skupštine opštine može se svim i pojedinim mesnim U OPŠ

zajednicama poveriti vršenje određenih poslova iz nadležnosti Opštine, uz obezbeđivanje za to A potrebnih sredstava; - Pri poveravanju poslova polazi se od toga da li su ti poslovi od neposrednog i svakodnevnog značaja za život stanovnika; MESNIH ZAJEDNIC

Glavni nalazi (dokumenti Program razvoja opštine Požega 2007 i Akcioni plan za 2008, Plan aktivnosti mesnih zajednica 2008 - 2012):

- 37 mesnih zajednica u Požegi, poslednji podaci o izborima za Mesne zajednice 2009.god; FINANSIRANJE - Budžet za 2011.pominje 10 miliona dinara za komunalne delatnosti u mesnim zajednicama; - Dokumenti ne prepoznaju mesne zajednice kao aktere u bilo kakvim procesima, osim sto se nekoliko puta pominju u kontekstu “nedovoljne saradnje između mesnih zajednica i mesnih zajednica i opštine” uz odsustvo aktivnosti mesnih zajednica (“samo neke aktivne – i Rasna, prema Programu razvoja opštine Požega); ONKURSNO

- Kod plana aktivnosti mesnih zajednica 2008 – 2012 nije jasno kako je urađen plan i ko je zadužen O/K i na koji način za realizaciju. Osnovni prioriteti su u skladu sa ostalim strateškim dokumentima i odnose se, pre svega, na uređenje infrastrukture (popravka puteva, vodovodi, grejanje, javna rasveta, popravka škola i adaptacija zgrada mesnih zajednica, kanalizacija itd). Nema opisa

procedure donošenja, niti bilo kakvog opisa “finansijske konstrukcije” za ostvarenje PROGRAMSK konkretnih aktivnosti iz plana (osim sa kojom institucijom/opštinskom službom je uputno sarađivati); - U dokumentima se ne pominje bilo kakav sistem finansiranja niti opredeljnost sredstava za mesne zajednice (osim odrednice “za komunalne delatnosti”); - Mesne zajednice se ne prepoznaju kao akteri na bilo koji način; - Uloga, ovlašćenja i funkcija mesnih zajednica zavisi od opštinskih vlasti i (ukoliko postoji), nalazi se u Statutu opštine (nije pronađen na sajtu);

Prepoznati problemi (izvor: Program razvoja opštine Požega):

- Odnos opštine i mesnih zajednica i nedovoljna saradnja između mesnih zajednica; - Nedovoljno finansijskih sredstava i nedovoljna koordinacija raspoloživih fondova sa potrebama ruralnih sredina u Opštini Požega; - Nivo transparentnosti opštih poslova nije zadovoljavajući i neophodno je uključivanje i konsultovanje građanskih organizacija u donošenju odluka i postoji potreba za edukacijom iz oblasti participacije građana, timskog rada, liderstva, odnosa sa javnošću i planiranja; - Samo neke mesne zajednice se prepoznaju kao aktivne (Tometino Polje, Rasna); - Veoma mali broj građana je upoznat sa prioritetima opštine za narednu godinu a još manje za naredne tri godine što ukazuje na neefikasno informisanje građana od strane lokalne samouprave o namerama i planovima kao i o nekonsultovanju samih građana; - Nedostatak novih, razvojnih projekata i oblika uključivanja građana; - Loša infrastrukturna opremljenost ruralnih područja (saobraćajna, komunalna, javni objekti i službe, servisne usluge – veterinarska služba, poljoprivredno savetodavstvo (od 2008 godine u Požegi je formirana Kancelarija za razvoj sela a na teritoriji opštine Požega postoji i Asistent 7 A savetodavac pri poljoprivrednoj službi Užice koji radi na teritoriji naše opštine. Ove dve osobe će biti članovi radne grupe koja će raditi na uvođenju programskog finansiranja MZ u Požegi. ...); - Nedovoljno finansijskih sredstava i nedovoljna koordinacija raspoloživih fondova sa potrebama ruralnih sredina u Opštini Požega; TINI POŽEG - Neangažovanost lokalnih institucija u sferama bitnim za ruralni razvoj (demografska politika,

U OPŠ razvoj poljoprivrede, ekologija u ruralnim sredinama, ...);

A - Usitnjenost poljoprivrednih gazdinstva je limitirajući faktor za intezivnu i specijalizovanu poljoprivrednu proizvodnju; - Nedovoljna organizovanost poljorivrednih proizvođača i nedovoljno aktivne postojeće zadruge i udruženja poljoprivrednika;

Prioriteti (mogu se tumačiti za nivo mesnih zajednica): MESNIH ZAJEDNIC

- Razvoj novih usluga, podizanje nivoa kvaliteta i modernizacija administrativno-upravnih usluga u postojecoj mreži objekata mesnih zajednica u centrima u mreži naselja do 2010. a u ostalim MZ do 2015. godine; FINANSIRANJE

Izrada i realizacija projekata (iz planova za MZ):

ONKURSNO - Organska hrana

O/K - Seoski turizam - Ulična rasveta - Seoski putevi (popravka) - Rekonstrukcija objekata (škole, ambulante)

PROGRAMSK - Rešavanje pitanja odlaganja otpada - Vodovodni sistemi (“Rzav“) - Trafo stanice - Izgradnja kanalizacione mreže - Rekonstrukcija telefonske mreže - Rekonstrukcija škola - Adaptacija igrališta - Izrada i realizacija programa zaposljavanja i samozaposljavanja radno sposobnog i zenskog dela populacije u prehrambenoj i drugim industrijama, turizmu, uslugama, vodoprivredi i šumarstvu;

Opšte karakteristike opštine Požega/šanse/potencijali:

Na teritoriji Opštine Požega postoji 41 naselje seoskog tipa u kojima živi 19087 stanovnika, što predstavlja 59,11% stanovništva opštine. Prosečna veličina seoskih naselja iznosi 465 stanovnika.

Udeo muškog i ženskog stanovništva u stanovništvu sela je ravnomeran. Starosna struktura pokazuje proces starenja stanovništva – prosečna starost seoskog stanovništva je 44,2 godine (37,8 godine u gradskom naselju, 41,9 godine u Zlatiborskom okrugu, 40,2 godine u Centralnoj Srbiji). Učešće obrazovane omladine i stanovništva u radnom stanovništvu opada, fertilni deo populacije zadržava stabilan nivo učešća u ukupnoj populaciji, a trend rasta starog stanovništva je u porastu.

Od ukupnog broja stanovnika na seoskom području, 8062 pripada radno aktivnom stanovništvu (42,24% stanovnika sela), od čega 3975 stanovnika radi u poljoprivredi (20,83% ukupnog seoskog stanovništva).

8 Prema analizi socio-ekonomskog razvoja u opštini Požega dominantne privredne delatnosti su A poljoprivreda i prerađivačka industrija, s' tim što se udeo poljoprivredne proizvodnje u realizovanju ND smanjuje u korist prerađivačke industrije. Ovakav trend je posledica smanjivanja broja seoskog stanovništva, zastarele tehnologije, usitnjenih poseda, neorganizovanosti poljoprivrednih TINI POŽEG proizvođača počev od primarne proizvodnje pa do nastupa na tržištu i loše infrastrukture. U OPŠ

Ispitivanje stavova građana u periodu 2003-2004-2007 je pokazalo da građani smatraju da se turizam i A prirodni potencijali nalaze na drugom, a poljoprivreda i stočarstvo na trećem mestu potencijala za razvoj koje poseduje opština.

Poljoprivredna proizvodnja (65% zemljišta pogodno za poljoprivredu), Od ukupne površine raspoloživog zemljišta na teritoriji opštine poljoprivredno zemljište obuhvata oko 65 %. U strukturi MESNIH ZAJEDNIC poljoprivrednog zemljišta oranice i voćnjaci čine 34% , livade i pašnjaci 30 %, šume oko 30 %, a ostale površine rasprostiru se na 6%. U privrednoj strukturi opštine pokazuje se da su dominantne delatnosti prerađivačka industrija i poljoprivreda. Pri tome udeo poljoprivredne proizvodnje u ND opštine u poslednje 4 godine progresivno opada, što se nadoknađuje udelom privrede. Prema strukturi FINANSIRANJE vlasništva poljoprivrednog zemljišta oko 95% se nalazi u privatnom vlasništvu, a odlikuju ga usitnjene parcele i nizak nivo primene savremenih agro-tehničkih mera i ekoloških standarda, kao i kontrole primene raznih sredstava za zaštitu.

Pregled sadržaja statuta mesnih zajednica ONKURSNO O/K Prema dostupnim statutima mesnih zajednica, može se zaključiti da su svi univerzalnog tipa, kao i da su rešenja “preslikana” i važe za sve mesne zajednice. Najvažniji delovi (citirani izvodi iz statuta), koji regulišu rad i finansiranje mesnih zajednica su: PROGRAMSK

Poglavlje II Poslovi Mesne zajednice Član 7. MZ preko svojih organa, u skladu sa zakonom i statutom opštine, obavlja sledece poslove od interesa za građane i to:

1. stara se o zadovoljavanju životnih potreba građana, 2. stara se o zaštiti životne sredine, 3. stara se o razvoju grada - sela, korišćenju i uređenju poljoprivrednog zemljišta i vode, 4. stara se o održavanju ulica i korišćenju seoskih poljskih puteva, 5. obezbeđuje obavljanje komunalnih delatnosti , 6. vrši druge poslove od zajedničkog interesa za građane, koje joj poveri opština.

Poglavlje III Sredstva mesne zajednice:

Sredstva MZ su:

1. sredstva koja opština prenese MZ, 2. sredstva koj agrađani obezbeđuju samodoprinosom, 3. pokloni, donacije i druga sredstva.

Građanska inicijativa je takođe statutima predviđena u formi zbora građana i referenduma.

9 A Pitanja od značaja za dalji rad Mesnih zajednica

Na osnovu analize postojećih dokumenata koji regulišu rad mesnih zajednica u opštini Požega, kao i na osnovu dostupnih planova delovanja/rada mesnih zajednica, uporednom analizom se dolazi do TINI POŽEG sledećih pitanja od značaja za dalji rad mesnih zajednica. Postavljena pitanja se mogu rešavati na

U OPŠ sastancima u okviru MZ, ali i kroz otvoreni dijalog između MZ i Opštine Požega.

A

- Da li su oblasti delovanja mesne zajednice u korelaciji sa planom aktivnosti MZ? - Da li je bilo poverenih nadležnosti od strane Skupštine opštine, i ako ih je bilo koje su? - Na koji način se rade godišnji planovi mesnih zajednica (kako se radi prioritizacija tema/aktivnosti, da li to radi samostalno savet ili su i građani uključeni na neki način)? - Da li se redovno donose (za svaku godinu) i da li se razmatra sta je urađeno/rezultati? MESNIH ZAJEDNIC

- Na osnovu čega se donose planovi, da li se uzima u obzir još neki kriterijum osim "prioriteta"/potrebe građana (finansijski plan – okvir - mogućnosti) - Sredstva za rad MZ obezbeđuju se iz budžeta opštine, samodoprinosa, donacija i prihoda koje ostvaruje MZ (čl. 96 Statuta). MZ može da se poveri i vršenje određenih poslova i za se mogu FINANSIRANJE obezbediti dodatna sredstva (čl. 97 Statuta). U kojoj meri se koriste ove mogućnosti finansiranja?

Pavle Dimitrijević ONKURSNO Biro za društvena istraživanja O/K

GLAVNI NALAZI SA ODRŽANIH FOKUS GRUPA

PROGRAMSK Na teritoriji Opštine Požega postoji 42 naselja seoskog tipa u kojima živi oko 30 000 ljudi. Broj stanovnika je smanjen za 2000 u odnosu na 2002. godinu. Migracija mladih sa sela u grad je velika. Prosečna starost ljudi na selu je oko 60 godina. Dominantne privredne delatnosti su poljoprivreda (stočarstvo, voćarstvo, ratarstvo) i prerađivačka industrija. Potvrdjen ja nalaz analize za rad sa fokus grupama da se udeo poljoprivredne proizvodnje smanjuje u korist prerađivačke industrije. Ovakav trend je posledica smanjivanja broja seoskog stanovništva, zastarele tehnologije, usitnjenih poseda, neorganizovanosti poljoprivrednih proizvođača počev od primarne proizvodnje pa do nastupa na tržištu i loše infrastrukture. Od ukupne površine raspoloživog zemljišta na teritoriji opštine poljoprivredno zemljište obuhvata oko 65 %. U strukturi poljoprivrednog zemljišta oranice i voćnjaci čine 34% , livade i pašnjaci 30 %, šume oko 30 %, a ostale površine rasprostiru se na 6%. Glavna karakteristika postojećeg zemljišta je da je zdravo i pogodno za proizvodnju zdrave/organske hrane.

Samo neki predstavnici MZ su uključeni u kreiranje godišnjih planova aktivnosti MZ i to zato što su deo saveta gradjana. Godišnji planovi pokrivaju one aktivnosti koje mogu biti finansirane dodeljnim iznosom novca za MZ za tu budžetsku godinu te se uglavnom svodi na „krpljenje“ lokalne putne infrastrukture. Strateška i duža planiranja razvoja na nivou MZ ne postoje. U izradu godišnjih planova uključeni samo predsednici i članovi mesnih saveta. U mesnim savetima nije primećeno učešće žena. Potrebe gradjana MZ ne samo da nisu rodno senzitivisane nego se ne tiču ničeg drugog osim lokalne infrastrukture. Nivo lokalnog aktivizma je jako mali. Gradjani ne mogu da se dogovore oko ključnih stvari. Nezadovoljni su odabranim predstavnicima u lokalnim mesnim savetima gradjana i smatraju da ne rade ništa, da su needukovani da rade svoj posao, da odluke donose na netransparentan način i da su jako loše informisani te ne predstavljaju adekvatan most izmedju gradjana MZ i opštine. Vrlo je interesantan podatak da MZ ne moraju da troše pripadajuća sredstva na “krpljenje” lokalne infrastrukture jer se zemlja, sitan kamen i rizla mogu nabavljati besplatno. Na taj način se mogu sredstva iskoristiti za druge namene. 10 Jedna od ključnih karakteristika je nepostojanje mreže mesnih kancelarija na teritoriji Opštine A Požega. Samim tim, protok informacija je jako spor a obavljanje administrativnih i drugih poslova otežan usled neophodnosti da se za sva pitanja i potrebe mora odlaziti u grad. Iako pokazuju poštovanje prema prisutnoj predstavnici Kancelarije za razvoj sela LS, evidentno je da su nezadovoljni brigom LS TINI POŽEG za poljoprivredu i poljoprivredne proizvodjače te same ljude koji žive na selu. Smatraju da što je selo

udaljenije od grada to je briga o njemu manja. Većinu stvari završavaju ličnim kontaktom, “moljakanjem” U OPŠ i obilaženjem raznih opštinskih kancelarija koje u većini slučaja odgovornost perbacuju na druge A kolege.

Predstavnici MZ nezadovoljni visinom i načinom izdvajanja finansijskih sredstava namenjenih MZ. Ukupan budžet za MZ u 2012. je 12 miliona dinara. Ovaj iznos se raspodeljuje u skladu sa veličinom MZ i brojem stanovnika te MZ. Ova sredstva se uglavnom koriste za održavanje lokalne infrastrukture: MESNIH ZAJEDNIC putevi, kanalizacija, groblja i sl. Osim sredstava LS, predstavnici MZ imali iskustva u korišćenju finansijskih sredstava raznih ministarstava pre svega prilikom uspostavljanja vodovodne mreže ili lokalnog stadiona. Imaju jako loše iskustvo sa LS koja kod velikih infrastrukturnih pojekata ne učestvuje sa ko-finansiranjem (primer Bio Rotor gde su gradjani sakupili 7 miliona a razna ministarstva FINANSIRANJE 7 miliona; LS nije obezbedila nikakva sredstva te se investitoru duguje 3 miliona koje on potražuje preko suda). Većina učsnika smatra da je samodoprinos nemoguć jer su penzioneri izuzeti te obaveze a većina seoskog stanovništva je starosti 60 godina i više te je teško očekivati da će se prikupiti neki značajniji iznos novca. Takodje, smatraju da nije lako organizovati referendum za samodoprinos. Nemaju iskustva sa stranim izvorima finansiranja i projektnu tematku razumeju samo iz ugla infrastrukture. ONKURSNO O/K Jedna MZ ima jako veliki broj mladih ispod 20 godina (50 od 100). Deca u toj MZ nemaju svoju školu pa moraju da idu u drugo selo u kome dece skoro uopšte nema. Paradoksalna situacija izazvana nedovoljnjim demografskim praćenjem i planiranjem. PROGRAMSK Identifikovani su sledeći ključni problemi:

1. Jako loša lokalna infrastruktura - putevi - kanalizacija - javno osvetljenje - domovi kulture - školski objekti

Ključni razlozi: a) Nepostojanje projektno-tehničke dokumentacije b) Nepostojanje finansijera za kapitalne investicije – LS nema para, slabo poznavanje kako funkcionišu lokalni i strani finansijeri, nisu poznati planovi kapitalnih investicija pogotovo oni vezani za selo

2. Slaba poljoprivredna aktivnost (na području koje je 70% poljoprivredno) - slaba produktivnost (mali stočni fond, mala proizvodnja) - slaba tržišna pozicioniranost - usitnjenost poseda - individualnost u plasmanu proizvoda

Ključni razlozi: a) Akcenat na tradicionalnim poljoprivrednim proizvodima a postoji veliki potencijal za druge kulture (malina, borovnica i sl.) b) Nestimulativne i neodgovarajuće subvencije 11 A c) Zastarela tehnologija d) Nepoznavanje standarda e) Nemogućnost primene novih standarda f) Postojeći tržišni uslovi neprihvatljivi (nisk otkupna cena i poček od 60 dana) TINI POŽEG g) Nedostatak informacija

U OPŠ h) Nepostojanje vrednosnog lanca (pojedinac-klaster-tržište)

A

3. Nedovoljna podrška i briga LS: - slab protok informacija (posebno o mogućnostima finansiranja i unapredjenja poljoprivredne delatnosti, subvencijama, način na koji se mogu obezbediti popravke putne infrastrukture/nasipanje zemljom i rizlom a da se novac za MZ usmeravaju na kreativnije ideje i resavanje nekih drugih lokalnih problema) MESNIH ZAJEDNIC

- nema razvojnih projekata u MZ - nema dugoročnih planiranja razvoja MZ - neadekvatna participacija žena u procesima lokalnog donošenja odluka - raspodela para bez prioriteta FINANSIRANJE - mnogi gradjani MZ ne znaju ulogu mesnih saveta i odluke koje donose

Ključni razlozi: a) Nepostojanje mreže mesnih kancelarija ONKURSNO b) Slabi kapaciteti lokalne kancelarije za razvoj sela

O/K c) Nepostojanje decentralizovanog/produženog sistema informisanja poljoprivrednika d) Nepostojanje razvojnog planiranja i sistema praćenja i evaluacije e) Slab podsticaj lokalnog aktivizma

PROGRAMSK 4. Nezaposlenost - mladi napuštaju selo u potrazi za poslom - mladi ne rade u svojoj struci - mladi slabo zainteresovani za poljoprivredu - žene uglavnom nezasposlene i prinudjene da vode brigu o svojim domaćinstvima

Ključni razlozi: a) Godišnji planovi zapošljavanja ne korespondiraju sa rodno osetljivim potrebama b) Slaba motivacija žena da se samozapošljavaju i udružuju c) Sistem samozapošljavanja ne uključuje obezbedjenje mentorske podrške d) Pasivnost nezaposlenih e) Nedovoljna informisanost f) Nepodsticajno okruženje i tržište

5. Ostalo: - Nefunkcionalni prostori domova kulture - Neadekvatna briga o starima - Nema sadržaja za mlade (kultura, sport, obrazovanje, igrališta)

Definisani su sledeći potencijali i resursi:

1. Zdravo zemljište – čime se obezbedjuje preduslov za proizvodnju organske zdrave hrane i tkz. „zeleni“ turizam 2. Lokaliteti poput Temetino Polje koje se naslanja na Divcibare i Kompleks Miloša Obrenovića – čime se može obogatiti ukupna lokalna turistička ponuda 3. Termalne vode, Roga i blizina Ovcar Banje – čime se otvara mogućnost za banjski 12 turizam A 4. Blizina velikog broja manastira i crkava – čime se stvaraju uslovi za verski turizam 5. Raskrsnica puteva (jadranska magistrala, prekogranični putevi, železnica) čime se obezbedjuje veći saobraćajni promet i „zaustavljanje“ putnika TINI POŽEG 6. Veliki broj poljoprivrednih gazdinstava, porodičnih imanja i radno sposobnih žena koji

mogu da pokrenu seoski turizam U OPŠ

7. Fakultetski obrazovani mladji ljudi sa sela (ekonomisti, veterinari) koji mogu da A pokrenu lokalni aktivizam i upotrebe svoje znanje (umesto da drže lokalne prodavnice mešovite robe) 8. Veliki broj tehnologa koji je radio u Budimci i koji mogu da budu jako korisni za pokretanje organske proizvodnje jer poznaju tehnologiju hrane 9. Napredniji poljoprivredni proizvodjači koji mogu da pokrenu ukrupnjavanje poseda i MESNIH ZAJEDNIC

udruživanje u plasmanu proizvoda

Neophodno je obezbediti: FINANSIRANJE 1. Razvojno planiranje (dugoročno i kratkoročno/regionalno i lokalno/sektorsko) koje će biti rodno senzibilisano i koje će uključivati javnost 2. Razvojne projekte i projektno-tehničku dokumentaciju 3. Uključivanje aktivnijih gradjana u rad mesnih saveta i pokretanje mesnih inicijativa kroz udruživanje gradjana ONKURSNO

4. Protok informacija o: O/K a) finansijskim izvorima: ko šta finansira i pod kojim uslovima b) novim poljoprivrednim tendencijama, tehnologijama, dobrim iskustvima, praksama i standardima

5. Veću angažovanost LS kod državnih institucija i donošenje odluka na nivou PROGRAMSK ministarstava (npr. definisanje subvencija prema regionalnim potrebama) kao agresivnije marketinško brendiranje i pozicioniranje 6. Lanac podrške lokalnom poljoprivrednom razvoju kroz uspostavljanje lokalnih mesnih kancelarija, poljoprivrednih savetnika i aktivnije delovanje kancelarije za razvoj sela 7. Podsticajne mere za tržišno orijentisano poslovanje (udruživanje i kreiranje lanca vrednosti koji će da osigura sigurnije tržište) 8. Podsticajne mere za unapredjenje poljoprivrede i sela (uvodjenje novih ratarskih i voćnih kultura (malina, borovnica), uvodjenje novih standarda, proširenje kapaciteta, uvećanje stočnog fonda, seoski turizam, organska proizvodnja, domaća radinost i domaći proizvodi) 9. Podsticajne mere za objedinjavanje ponude seoskog turizma: zdrava i autentična hrana- čist vazduh -banjski/verski/sportski sadržaj – seoski autentični smeštaj – suveniri.

Radmila Miković RM razvojni konsalting

13 A TINI POŽEG U OPŠ

A

Opština Požega MESNIH ZAJEDNIC

USVOJENA DOKUMENTA ZA PROGRAMSKO/KONKURSNO FINANSIRANJE MESNIH ZAJEDNICA U OPŠTINI POŽEGA FINANSIRANJE

Komisija za finansiranje projekata mesnih zajednica ONKURSNO

O/K JAVNI KONKURS ZA FINANSIRANJE PROJEKATA MESNIH ZAJEDNICA IZ BUDŽETA OPŠTINE POŽEGA PROGRAMSK Ukupan iznos sredstava namenjen za finansiranje projekata mesnih zajednica iz budžeta opštine Požega za ______godinu iznosi ______dinara.

Komisija za finansiranje projekata mesnih zajednica (u daljem tekstu: Komisija): raspisuje i sprovodi javni konkurs, odlučuje o predlozima projekata, nadgleda realizaciju odobrenih projekata, razmatra i usvaja izveštaje mesnih zajednica.

Finansiranje projekata biće na osnovu teritorijalne podele mesnih zajednica:

1. Požega centar, u iznosu do ______dinara.

2. Požega sever, u iznosu do ______dinara. U ovoj grupi su mesne zajednice: Tometino polje, , Mršelji, Duškovci, Velika Ježevica, Mala Ježevica, Mađer, Dražinovići, , i .

3. Požega jug, u iznosu do ______dinara. U ovoj grupi su mesne zajednice: , Uzići, Rasna, , Rečice, , Svračkovo, , Milićevo selo.

4. Požega istok, u iznosu do ______dinara. U ovoj grupi su mesne zajednice: , Tabanovići, Papratište, , Tučkovo, , Prijanovići, Pilatovići, i Lopaš.

5. Požega zapad, u iznosu do ______dinara. U ovoj grupi su mesne zajednice: Kalenić, , Čestobrodica, Glumač, , , Zdravčići, Tvrdići, Radovci i .

14 A 1. Uslove koje treba da ispuni mesna zajednica:

• da prijavi predlog projekta prema teritorijalnoj podeli mesnih zajednica (Požega centar, Požega TINI POŽEG jug, Požega istok i Požega zapad i Požega sever), U OPŠ

• da jedna mesna zajednica u kalendarskoj godini po ovom konkursu ne dobije više od A ______dinara. • Da se predlozi projekata mesnih zajednica odnose na najmanje jednu temu/oblast od sledećih, koji predstavljaju tematske oblasti konkursa: - Razvoj poljoprivede (projekti iz oblasti razvoja organske proizvodnje, zadrugarstva – udruživanja i edukacije poljoprivrednih proizvođača, predstavljanja gotovih proizvoda itd.) MESNIH ZAJEDNIC - Unapređenja kulturnih sadržaja (podrška nagovanju starih zanata, podrška razvoju novih sadržaja domova kulture i domova za stara i iznemogla lica, formiranje novih kutlurno umetničkih grupa, osmišljavanje novih kulturnih manifestacija itd.) - Unapređenje javnog zdravlja (projekti iz oblasti prevencija različitih bolesti, a naročito raka, podrška teško obolelim licima – geronto podrška, edukativni programi prevencije i zaštite od FINANSIRANJE zaraznih bolesti, edukacija dece i mladih o zaraznim bolestima itd.) - Unapređenje komunalnih usluga (sakupljanje, odlaganje i odvoženje kućnog i drugih vrsta otpada, čišćenje rastinja, održavanje lokalnih groblja, formiranje odlagališta za

kompostiranje, različite akcije uklanjanja otpada i saniranja posledica zagađenja, itd.) ONKURSNO - Unapređenje komunikacije i učešća u donošenju odluka od značaja za mesne zajednice sa O/K Opštinom Požega (projekti iz oblasti uključivanja mesnih zajednica u procese donošenja odluka od značaja za rad i funkcionisanje samih mesnih zajednica, kao i građana koji žive u mesnih zajednicama); - Podrška omladinskom aktivizmu i sportu (projekti koji podržavaju rad sportskih klubova, PROGRAMSK omladinskih klubova i uopšte omladinskog i đačkog aktivizma);

Prednost prilikom dodele sredstava će imati one Mesne zajednice i projekti:

• koje pruže dokaz postojanja i funkcionisanja saveta mesnih zajednica i postojanja trogodišnjih planova rada-aktivnosti (uz projektnu dokumentaciju dostaviti priloge koji potvrđuju rad saveta mesne zajednice – trogodišnji plan rada, zapisnik sa poslednjeg sastanka Saveta i odluku kojom je formiran Savet mesne zajednice u aktuelnom sastavu); • Koji podrazumevaju udruživanje mesnih zajednica u cilju rešavanja zajedničkog problema; • Koji razvijaju i predstavljaju dobar primer volontiranja, udruženog rada i uspešnih primera/praksi koje se mogu iskoristiti na primeru većeg broja domaćinstava/mesnih zajednica;

2. Uslove koje treba da ispuni predlog projekta:

• da opština Požega učestvuje u finansiranju budžeta projekta namanje do 20%,a najviše do 80% vrednosti projekta; • da mesna zajednica obezbedi kofinansiranje projekta najviše 80% iz drugih izvora, a najmanje 20% koji nisu iz budžeta opštine Požega; • da mesna zajednica potpiše sa donatorom/kofinansijerom projekta antikorupcijski izjavu koja je sastavni deo konkursne dokumentacije; • da se projekat realizuje u skladu sa delokrugom rada mesnih zajednica; • da su ciljevi projekta u skladu sa priroitetima/planovima mesnih zajednica; • da u budžetu projekta troškovi zaposlenih lica, kancelarije i putovanja u zbiru ne budu veći od programskih troškova – troškova aktivnosti projekta; 15 A • da se novac opštine Požega potroši najkasnije do 15. decembra tekuće godine;

3. Kriterijum za ocenjivanje predloga projekta su: TINI POŽEG • prednost će imati projekti sa većim budžetom i manjim kofinansiranjem od strane opštine Požega, U OPŠ

A • ocenjivanje verodostojnosti kofinansiranja projekta iz drugih izvora vršiće se na osnovu „Izjave o kofinansiranju projekta iz drugih izvora“, • kvalitet napisanog projektnog predloga – popunjenog obrasca projektnog predloga i kvalitet i značaj iznetih aktivnosti

4. Opština Požega u ovom konkursu neće finansirati: MESNIH ZAJEDNIC

• pojedince za učešće na konferencijama, putovanjima, studiranju i sličnim aktivnostima, • udruženja, političke i verske organizacije, • aktivnosti koje zagovaraju netolerantost i nasilje,

FINANSIRANJE • plate – zarade članova Saveta mesnih zajednica ili drugih povezanih lica koje se odnose na redovne

aktivnosti mesnih zajednica, a nisu povezana sa realizacijom predloga projekta koji se podnosi

5. Dokumenta koja mesne zajednice predaju na konkursu su: ONKURSNO

O/K 1. popunjen predlog projekta, odštampan i overen u dva primerka i u elektronskoj formi na disku; 2. izjavu o kofinansiranju projekta iz drugih izvora; 3. antikorupcijska izjava koju potpisuju kofinansijer i podnosilac projekta; 4. kopiju projekta, ugovora ili drugog dokumenta na osnovu koga su obezbeđeni drugi izvori za

PROGRAMSK kofinansiranje; 5. Prilozi o radu saveta mesne zajednice – trogodišnji plan rada, zapisnik sa poslednjeg sastanka Saveta i odluka kojom je formiran Savet mesne zajednice u aktuelnom sastavu.

6. Odlučivanje o predlogu projekta: • predlog projekta predaje se Komisiji u zatvorenoj koverti sa naznakom: Komisija za finansiranje projekata mesnih zajednica „Prijava za javni konkurs za finansiranje projekata mesnih zajednica iz budžeta opštine Požega – ne otvarati“, • predlog projekta dostavlja se na pisarnici opštine Požega ili poštom na adresu: Opština Požega – Komisija za finansiranje projekata mesnih zajednica, Trg Slobode br. 9, 31210 Požega, • komisija će odlučiti o predlogu projekta najkasnije u roku od mesec dana od dana prijema.

7. Uplata odobrenih sredstava: • opština Požega uplatiće ceo iznos odobrenih sredstava kada drugi kofinansijeri uplate novac na poseban račun mesne zajednice, • ako do 15. novembra kalendarske godine, navedeni kofinansijeri ne uplate novac mesnoj zajednici, ukida se odluka Komisije o finansiranju projekta mesne zajednice.

8. Izveštavanje o odobrenim projektima: • mesna zajednica obavestiće Komisiju o uplatama drugih kofinansijera projekta, • mesec dana od završetka realizacije projekta, mesna zajednica dostaviće Komisiji izveštaj o realizaciji projekta.

U Požegi ......

Predsednik Komisije za finansiranje projekata mesnih zajednica ...... 16 A TINI POŽEG U OPŠ

A

Opština Požega MESNIH ZAJEDNIC

Komisija za finansiranje projekata mesnih zajednica Obrazac za predlog projekta FINANSIRANJE

Naziv predloga projekta:

Naziv mesne zajednice: ONKURSNO

Teritorijalna pripadnost mesne O/K zajednice (centar, sever, jug, istok ili zapad): Oblast navedena u konkursu na

PROGRAMSK koju se odnosi na predlog projekta:

Referentni broj

projekta:

(Ovaj broj se dodeljuje po prijemu predloga projekta i služi za evidentiranje - podnosilac projekta ne popunjava)

OPŠTE NAPOMENE

Molimo Vas da pažljivo pročitate i popunite ovaj obrazac. Obrazac za pisanje predloga projekta popunite preko računara, koristite font Book Antiqua, veličina 12 ćirilično pismo, na pitanja odgovorite ispod crte. Prijave popunjene na drugačiji način biće usled tehničkih nedostataka odbačene tokom procesa evaluacije kao nepotpune. 17

A 1. PODACI O MESNOJ ZAJEDNICI

1.1 OPŠTI PODACI

TINI POŽEG Naziv mesne zajednice: U OPŠ

A PIB: Matični broj:

Zvanična adresa (sedište): Ovlašćeno lice (ime, prezime i funkcija u mesnoj zajednici): MESNIH ZAJEDNIC

Broj mobilnog telefona ovlašćenog lica: E – pošta ovlašenog lica:

Broj telefona mesne zajednice: E – pošta mesne zajednice:

FINANSIRANJE

Broj računa mesne zajednice i naziv banke1 :

ONKURSNO 1.2 Navesti članove aktuelnog Saveta mesne zajednice kao i opisati aktivnosti mesne zajednice u poslednjih godinu dana (uz predlog projekta priložiti i: akt o imenovanju aktuelnih članova Saveta O/K mesne zajednice, postojeće planove rada i izveštaje o sprovedenim aktivnostima). PROGRAMSK

¹ Tokom realizacije projekta mesna zajednica mora da ima namenski račun u banci, koji ne može koristi za drugu namenu. 18 Korišćenje namenskog računa traži se zbog praćenja kofinansiranja i realizacije odobrenog projekta. 2. PODACI O PREDLOGU PROJEKTA A

2.1. Naziv predloga projekta: TINI POŽEG U OPŠ

2.2. Iznos sredstava za koja konkurišete A (navesti tačnu sumu u dinarima prema troškovima budžeta):

Predviđena sredstva za ceo projekat:

Tražena sredstva od opštine Požega1 MESNIH ZAJEDNIC

2.3. Podaci o drugim izvorima kofinansiranja projekta (mogu da budu pravna i fizička lica):

FINANSIRANJE Iznos u Naziv ili ime kofinansijera Kontakt adresa i telefon dinarima

1.

ONKURSNO

2. O/K

3.

PROGRAMSK 4.

5.

Ako imate više izvora kofinansiranja proširite tabelu.

2.4. Korisnici projekta (navedite približan broj korisnika – lica koja će imati najviše koristi od aktivnosti i rezultata aktivnosti koje se sprovode):

2.5. Ciljevi projekta (obrazložite šta hoćete da postignete kroz aktivnosti na projektu, koji je krajnji cilj predloženih aktivnosti):

¹ Opština Požega finansiraće najmanje 20%, a najviše 80% budžeta projekta. 19 20 PROGRAMSKO/KONKURSNO FINANSIRANJE MESNIH ZAJEDNICA U OPŠTINI POŽEGA 2 2 2 . . . 8 7. 6 . . i opštine Održiv ak projek Rezultati projek Ak po tivnosti tivnosti istek ta tu, ost P u nav kroz ož projek perioda dobija): (nav projek ega edenih k edite oje – ta održiv ta obuhv se (prik u

(nabrojte mogućnosti 2.6. ostv ažite ost aćenog rezultati aruje se rezulate odnosi i opišite cilje projek održiv treba vi na projek projek sv tom): osti mogućnost da ak odgo u projek ta ta od nav k ak oji v ar tivnosti ta, eden se aju nastavk nak ostv cilje u on 2.5. aruju (šta vima prestank a ): ak će realiz tivnosti projek se sv a acijom e finansir ta r ili aditi – rezultata

šta ak na anja se tivnosti projek realiz od ak str tivnosti acijom tu) ane na 3. BUDžET PROJEKTA (budžet treba da je u skladu sa predloženim aktivnostima projekta, učešće A treba da bude izraženo u dinarima, a ukoliko vam je potrebno dodajte nove kolone):

TINI POŽEG Kofinans. iz

Kofinans. U OPŠ Naziv troškova drugih Ukupno opštine A izvora

1. Troškovi angažovanih lica

1.1. Projekt menadžer, X meseci x bruto iznos MESNIH ZAJEDNIC 1.2. Asistent projekta... 1.3. Druga lica ( navesti po potrebi) ukupno

2. Administrativni troškovi FINANSIRANJE

2.1. Troškovi kancelarijskog materijala, X meseci x bruto iznos 2.2. Provizija banke, X meseci x bruto iznos 2.3. ONKURSNO

2.4. O/K ukupno

3. Putni troškovi

3.1. Troškovi goriva PROGRAMSK 3.2. ukupno

4. Programski troškovi 4.1. Izrada idejnog rešenja i priprema za štampu brošura (primer) 4.2. Štampanje brošura, X komada x bruto iznos 4.3. Zakup termina na (npr. TV Požega), X minuta x bruto iznos 4.4. Honorar za nastup muzičke grupe, X nastupa x bruto iznos 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 4.9. ukupno

TOTAL

Napomena: Troškovi angažovanih lica (1), administrativni troškovi (2), putni troškovi (3) u zbiru ne smeju biti veći od programskih troškova (4).

21 A 4. IZJAVA PODNOSIOCA PREDLOGA PROJEKTA

Ja, dole potpisani, odgovoran za projekat u ime mesne zajednice podnosioca prijave potvrđujem da su: TINI POŽEG (a) informacije iznete u predlogu projekta tačne; U OPŠ

A (b) da podnosilac prijave ispunjava sve uslove iz konkursne dokumentacije da učestvuju u realizaciji ovog projekta;

Ime i prezime: Funkcija u mesnoj MESNIH ZAJEDNIC

zajednici: Datum i mesto:

Potpis i pečat: FINANSIRANJE

ONKURSNO O/K PROGRAMSK

22 Izjava o kofinansiranju projekta iz drugih izvora A TINI POŽEG Naziv mesne zajednice: U OPŠ

Naziv predloga projekta: A

Ovlašćeno lice (ime, prezime i funkcija u mesnoj zajednici): Broj računa mesne zajednice i naziv banke1 : Izvor kofinansiranja (navesti) i procenat MESNIH ZAJEDNIC

ukupnog budžeta projekta koji je obezbeđen kofinansiranjem FINANSIRANJE

Informacije o kofinansiranju projekta iz drugih izvora

Novac je u potpunosti uplaćen na posebnom računu mesne zajednice. ONKURSNO

Na posebnom računu mesne zajednice uplaćeno je ...... dinara, O/K a drugi deo biće uplaćen ......

...... PROGRAMSK ......

Doneta je odluka o kofinansiranju projekta, a biće realizovana ......

Odluka o kofinansiranju projekta još nije doneta, a biće odlučeno ......

U Požegi, ......

Potpis ovlašćenog lica i pečat mesne zajednice

¹ Tokom realizacije projekta mesna zajednica mora da ima poseban račun u banci, koji ne može koristi za drugu namenu. Korišćenje posebnog računa traži se zbog praćenja kofinansiranja i realizacije odobrenog projekta. 23 24 PROGRAMSKO/KONKURSNO FINANSIRANJE MESNIH ZAJEDNICA U OPŠTINI POŽEGA

izmiriti K sk z ...... ajednica o P p M O Mati PIB (telefon Adresa O N Na ofinansir ladu b r r az s vlaš o o oc e n ziv t j z ek iv ( o i e z v

č b v sa pr : ć a n ni br a prethodna e at n P P U o „trgo Iznos K K P ...... Antik en p at c i đ a d vlašćenog otpis otpis odaci ofinansir ofinansijer postojećim (z , i e P ......

mobilni e j r ko p anjem

a o lice u dlog a ož astupnik n od o e k v z nta vine k j ili l u a n egi, orupcijsk k a o r p ofinansir a l o o o d ž t f a n vlašćenog vlašćenog n (ime kt detalji an JMB i o dav pr n projek i og uticajem“ o c ...... d o a dugo anje ) a s e n t oje lica t )

b l je aocu – s e p u G procedur ,

u pre i ime lef

r upoznat k r k d neće a ( a v ispred ta a anja z o ta ko ž anja n izjav v a fi o f e donacije/k zi j o n i i ...... e n t lica lica n prezime) vl (označiti) o a me ifunkc m i a biti zi će g l p i/ili a email) n ji sepo a č

mesne š ama MZ - s r biti i ka lic sa oj k ć i c isk r nastala ofinansijer e a a e sadrž ne ( ...... n k orišćeno uplaćen u k j t

a r o a preduz drž a ofinansir o z a ) vim (

ij s k ajednice z t

a ajem o o a a a potr ) k š j be (lice/pr v i

izjavljuje t a j o na o e

a eću/udruž z

p

j i aživ a ...... e i značajem namensk s (naziv anja tr ) (označiti)

až avno anja enje projek da

mesne između lice je enju (naziv i bilo projek r odluk ačun – ta (upisati). naziv), k z akv ajednice dv mesne a projek ta o e e (označiti) k str protiv-usluge k ofinansir oga ane. ta) z k ajednice, oja z astupa k (naziv oji podnosi anju ž eli

prema ili ...... projek projek druge da projek realizuje instruk ta ta) vrste pod at) se doneta ne naziv cijama mesna mogu om u A TINI POŽEG U OPŠ

A

Opština Požega MESNIH ZAJEDNIC

Komisija za finansiranje projekata mesnih zajednica Izveštaj o realizaciji projekta FINANSIRANJE

Naziv projekta:

Referenti broj projekta: ONKURSNO

Naziv mesne zajednice: O/K Teritirijalna pripadnost mesne zajednice (centar, sever, jug, istok

ili zapad): PROGRAMSK Period izveštavanja:

OPŠTE NAPOMENE

Izveštaj se odnosi na period realizacije projekta i sadrži informacije o realizovanim aktivnostima i utrošenom novcu (narativni i finansijski deo).

Izveštaj treba predati Opštinskom veću najkasnije mesec dana nakon završetka realizacije projekta. Izveštaj se podnosi u dva štampana i overena primerka i u elektronskoj formi. Pored izveštaja predaju se i računi, izvodi iz banke i druga dokumenta koja potvrđuju da je novac utrošen u skladu sa odobrenim projektom.

Izveštaj o realizaciji projekta popunite preko računara, koristite font Book Antiqua, veličina 12 ćirilično pismo, na pitanja odgovorite ispod crte.

Prvi deo izveštaja – 1. NARATIVNI DEO, ne sme imati više od 10 stranica 25 A 1. NARATIVNI DEO IZVEŠTAJA

1.1. Navedite aktivnosti koje ste realizovali: TINI POŽEG U OPŠ

A

1.2. Navedite najzanačajnije rezultate koje ste postigli MESNIH ZAJEDNIC (kako su ti rezultat pomogli ostvarivanju ciljeva projekta): FINANSIRANJE

ONKURSNO O/K 1.3. Navedite da li je bilo medijskih izveštaja o projektu (ukoliko su mediji izveštavali o projektu dostavite snimke, isečke ili druge medijske izveštaje): PROGRAMSK

1.4. Ukoliko ste projekat realizovali sa partnerima, objasnite međusobnu saradnju:

1.5. Da li ste usled nepredviđenih okolnosti morali da izmenite projektne aktivnosti:

26 2. FINANSIJSKI DEO IZVEŠTAJA (uz finansijski deo izveštaja dostavite račune, izvode banke i A druga dokumenta kojima dokazujete da je novac potrošen u skladu sa odobrenim aktivnostima):

TINI POŽEG Uplaćeni Potrošeni Ostatak U OPŠ

Naziv i objašnjenje novac od novac novca od A Troškova opštine opštine opštine

1. Troškovi zaposlenih lica

1.1. Projekt menadžer, X meseci x bruto iznos MESNIH ZAJEDNIC 1.2. 1.3. ukupno

FINANSIRANJE 2. Administrativni troškovi 2.1. Troškovi kancelarijskog materijala, X meseci x bruto 2.2. Provizija banke, X meseci x bruto iznos 2.3. ONKURSNO

2.4. O/K ukupno

3. Putni troškovi

3.1. Troškovi goriva PROGRAMSK 3.2. ukupno

4. Programski troškovi 4.1. Izrada idejnog rešenja i priprema za štampu brošura 4.2. Štampanje brošura, X komada x bruto iznos 4.3. Zakup termina na (npr. TV Požega), X minuta x bruto iznos 4.4. Honorar za nastup muzičke grupe, X nastupa x bruto iznos 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. 4.9. ukupno

TOTAL

27 A 3. IZJAVA PODNOSIOCA IZVEŠTAJA PROJEKTA

Ja, dole potpisani, odgovoran za projekat u ime mesne zajednice potvrđujem da su informacije iznete u izveštaju tačne. TINI POŽEG U OPŠ

A

Ime i prezime: Funkcija u mesnoj

zajednici:

MESNIH ZAJEDNIC Datum i mesto:

Potpis i pečat: FINANSIRANJE

ONKURSNO O/K PROGRAMSK

28