Gramatika Arapskog Jezika, 2

^i^_-l>-

I ^^rjlS ŠKOLA-

-A?K*£Sf

^^ %r^/T>^ **

'--aigj^lEI?;^ iTJlsMŠg^^MJ-SAS AJžVtl -^ tss? aiJENA DIN. 506^«

GRAMATIKA ARAPSKOG JEZIKA

ZA NIŽE RAZREDE MEDRESA I SREDNJIH ŠKOLA

II DIO

SINTAKSA I itanka sa rjenikom

NAPISALI:

Dr. ŠAIR SIKIRI, MUHAMED PAŠI I MEHMED HANDŽI

IZDANJE VAKUFSKE DIREKCIJE U SARAJEVU

615. 19 3 6 DRŽAVNA ŠTAMPARIJA U SARAJEVU Ovaj je Udžbenik izraen po nalogu Ulema-medžlisa u Sarajevu prema programu koji je sastavila naroita anketa. Rukopis udžbenika je pregledan I.V. Z. i ispravljen od strunjaka, pa je zakljukom Odbora Naiba za u Sarajevu br. Pov. 94/36 od 26 aprila 1936 odobren za uporabu u nižim razredima medresa i slinih srednjih škola. II DIO SINTAKSA

Nauka o nizanju rijei u reenici zove se sintaksa {_j^=«3i(Jii)

Ova se nauka dijeli na sintaksu imena, sintaksu glagolskih

oblika i sintaksu estica.

A) SINTAKSA IMENA

Ime može biti:

a) primitivno ( J-Cfl ) t. j. ono koje nije izvedeno iz

druge rijei, na pr. Jaj\ zemlja, j.Ji pero.

b) izvedeno ( jl_JJi*l) t. j. ono koje je izvedeno od infinitiva.

Infinitiv ( jluai'l ) t. j. glagolska imenica je dakle oblik

iz kog se tvore izvedena imena. Infinitiv je od I vrste glagola

pra- nepravilan ( (^C— ), a od proširenih glagolskih vrsta

vilan ( i5-lj ).

i Infinitiv kao uiUJ I može imati aktivno (JeUJiiil oLi. )

pasivno znaenje {JjjJl\S\ oU.). Kada infinitiv ima aktivno znaenje, imenica iza njega stoji kao subjekatski genitiv, na pr.

jJ^JItllC-i plakanje djeteta, t. j. dijete plae. Prema tome je

subjekat glagolskog infinitiva u izgovoru ( uCi-3 ) u genitivu,

a po znaenju (%£ ) u nominativu.

Ako infinitiv ima pasivno znaenje, onda je iza njega

objekatski genitiv, na pr. >::~l_Jl #-^ o-tll 'j^ .i -j Ljudska je

:^užnost u ime Boga posjecanje Kabe i. j. posjecati Kabu. U

•ovom sluaju je glagolski objekat u izgovoru ( l^LJU ) u geni-

tivu, a po znaenju ( >U; ) u akuzativu.

1* Kada infinitiv koji je postao od tranzitivna glagola ima aktivno znaenje, dolazi glagolski subjekat kao subjekatski genitiv, a objekat ostaje u akuzativu ili s prijedlogom u geni-

^'1 tivu kao dalji objekat, na pr. ( si j>-6 A} ) A^c- J:Lj^ 'iljT l:/!^ Vojska je pobijedita neprijatelja.

Uz infinitiv može stajati i genitiv koji znai mjesto ili vrijeme, na pr. X5t-~i'1 'j>i^ ulazak u džamiju; l^j'si\ '-Lj

školska obuka; spavanje. - ^ JJJ1 'f^ nono

Iz infinitiva izvedena imena su:

1) Particip aktivni (J=UJ1jL-i), koji se tvori od aktivnih glagola i pokazuje osobu koja vrši glagolsku radnju ili znai prolazno stanje u kome se neko ili nešto nalazi, na pr. 'ij\f koji piše; it koji spava. Particip aktivni kao imenica može biti 'i>C^'\ pa ak-o je particip postao od tranzitivnog glagola, onda iza njega slijedi objekatski genitiv, na pT.^J:SJ.V^',\S' x,^

Zejd je pisac pisma. Ako li je particip postao od intranzitivnog glagola, onda iza njega slijedi genitiv mjesta ili vremena, na pr.

j^xLi\ 'jG koji spava u zoru; jJlJI 'cj^C koji stanuje u gradu.

2) Particip pasivni ( J_>-.^ \ f~^\) tvori se od pasivnih glagola i znai osobu ili stvar na kojoj se vrši glagolska radnja pa iza

slijedi i__ix_Jl -^ J^jj njega objekatski genitiv, na pr. f>«-— Zejdova se rije uje (zapravo: Zejd je uvene rijei).

3) Pridjev ('ilLil'l'iTj^) znai stalno ili prolazno svojstvo osobe ili stvari. Pridjevi se tvore od 4 razreda neprelaznih i

5 razreda I vrste glagola, na pr. rj veseo; jfS velik; star. Od proširenih glagolskih vrsta pridjev dolazi na oblik participa aktivnoga, na pr. tsljl -'»,:.. ispravna mišljenja.

Iza pridjeva dolazi subjekatski genitiv, na pr. •>—!\o—»^ -^-^ Zejd je lijepa vladanja.

U prvom dijelu ove knjige (str. 41, 42, 43, 93, 94, 95 i 101) navedeni su oblici pridjeva i oba participa od I i proširenih glagolskih vrsta. Znaenje rijei meutim odluuje o tome da U e se rije smatrati participom ili pridjevom. Ako rije naime

znai osobu lioja vrši ili trpi glagolsku radnju ili se nalazi u nekom prolaznom stanju, smatra se participom, a ako pokazuje

stalno ili prolazno svojstvo, onda je pridjev. Tako rije "'ilT

uen može biti pridjev premda ima oblik participa aktivnoga, a

^flj^ bolestan i ^_,=. ranjen su participi premda imaju pri- djevni oblik.

4) Komparativ i superlativ pridjeva ( J..,a!«.:l'i '^\ ) dolazi

na oblik J^JI od I vrste glagola od kojih pozitiv pridjeva nije

na oblik ^il . Od proširenih glagolskih vrsta i od pridjeva

iji pozitiv ima oblik [yJ\ tvori se komparativ i superlativ, da se pridjev pretvori u glagolsku imenicu u akuzativu bez

odreenog lana i pred nju stavi rije aJ.\ jai, 'J>\ manji,

- \ veci, |Jift! i ^ yecy t. d., na pr. ^^ I crven — ^ i'jjt- oil (crveniji od), :^ luVl najcrveniji, olV- pružen — \j\jo1 ^H krai.

Oblik j^ši u komparativu ostaje isti bez obzira na rod

i broj i iza njega stoji prijedlog o^) a u superlativu je LiLil'!

imenici ili linoj zamjenici ili ima odreeni lan.

A) Kada superlativ ima odreeni lan, mijenja se prema

svojoj imenici po rodu i broju ovako:

Muški rod: Ženski rod:

Singular ^"Vl 'J^T

" - Dual o>CiVi oM^f

Pr. plur. o.A-^'V'i '^ClX\\

Nepr. plur. ^..uVl 'S-^'\

Primjeri:

Muški rod:

Singular [^Ji>i^'\ [yrj\ najvredniji ovjek

Dual ^•L:J'^'\ ^-^J) dvojica najvrednijih ljudi 6

Pr. plur. OjJUisVl 'JlV^l! najvredniji ljudi

Nepr. plur. ^U^l*1 najvredniji ljudi *6^'J\

ženski rod:

Singular 'jU^T's'l^'vj najvrednija žena

Dual JiSii!jki\J:AyH'\ dvije najvrednije žene

Pr. plur. oCUaJl »L-LI najvrednije žene

Nepr. plur. ^pjjj'i tCJjl najvrednije žene. - ^

B) a) Kada je superlativ LjUuI'1 odreenom imenu, može se

slagati u rodu i broju sa imenicom kojoj pripada, a može biti

i u jednini muškog roda bez obzira na rod i broj imenice.

Genitiv ( <^\ 'vjCil'l ) ovoga superlativa stoji u množini, na pr.

Muški rod:

Singular jC.'_j)l ^'1 najvredniji ovjek

Dual jC'jl ([jlii'n >Ci/1 dva najvrednija ovjeka

Pr. plur. Jll'jl (^'l)^,liiš1 najvredniji ljudi

Nepr. plur. Jll'jU^'t) ^lil najvredniji ljudi

ženski rod:

Singular tC2f\CS^h'S^ najvrednija žena Dual »Ci) u ^1)tJuiJ* dvije najvrednije žene

Pr. plur. >CJJ1 (^]I;in oUuij' najvrednije žene

žene. Nepr. plur. »C-Ill ( 'S^\ ) ^jl^' najvrednije

b) Ako je superlativ LiUJ'l neodreenoj imenici, ostaje u

jednini muškog roda kao i komparativ, a njegov <^\ .JL-^ I

može biti u singularu, dualu ili pluralu, na pr.

J.»j piši JLJ^ Muhammed je najvei ovjek

i\y'\',^\ 'Ckli' Fatima je najvrednija žena

ujjr1>1 ^jl^'1 *dl U "j 'ij>lj Fatima i Aiša su dvije najvrednije žene

6jJ If ^)Iii'*r "p-lf 5 '^Vj 'j '*\\^ Salirn, Rasim i Kasim su najvredniji uenici. .

i '^ 5) Imenica mjesta vremena ( o^J^ 3 o^^-— r"))-

6) Imenica orua (

Od imena su izvedene:

1) Imenice koje znae mnoštvo neega na nekom mjestu 5j^U ( sciOl jJl) i dolaze na oblik iJul' , na pr. gdje ima

mnogo lavova (od ju.1 /avj; sliJU g-dje ima mnogo krastavica

(od *i£i krastavica).

2) Pridjevi koji znae pripadnost neemu ( ^j-^-^\ p-i ),

na pr. 'J^__/ Kurejšija, '„^^ Mekkanac.

ovje/c jl^!; 3) Deminutiv ( j^Cji] JJ) ), na pr. J^3 o- vjeuljak, "jjji^ vrabac -nil^ vrapi, vS^ - ^yi^ štipavi,

- «_. L..v « pisamce. , ;ir - v-Jui^ pisarcic, ~^yS^^ J —

Odreena i neodreena imena ( s jC.Bl S 's» Jd I )

Arapska imena (»C-iVl) mogu biti odreena ('l»_^T) i

tieodreena ( 'i'yfLj'\ )

Odreenih imena ima sedam vrsta:

pr. 's^'\ Ahmed; L-uj 1) Vlastita imena ( pLlJI ), na

Zejneba; jli-'i Damask; ^Ijii Alžir i t. d.

2) Line zamjenice ( '_; l_l!ilV - ''^\'jJi;A"\), na pr. iil ;a;

' SJl /i; > on; >' o/j/; ^'ji mi.

3) Pokazne zamjenice ( sSU.'^'l *LJ^ ), na pr. \i ili li* ovaj;

•S ili »J* ova; iLiJjl on/.

pr. 4) Odnosne zamjenice ( J_^y,*1 tLJ\ -oS/j-^^ii), na

tf j3'i koji; Ji\ koja; o*' ^o; ^ što.

\ na pr. 5) Rijei koje imaju odreeni lan ( ^^\ ^jA ),

^S-^JS ovjek (poznati); *p»Jl milostivi; iiJ_l3'l trei. .

Ako vlastito ime ima odreeni lan, ne može ga izgubiti, osim kada je tJUJ''i ili u vokativu, na pr. Ju^J^^I Rešid;

'ilh] Nabiga; O^.^H-l'i Semuel; '^jd'l Medina; 'fLiJl Sirija, ali

iiC Ij' O Nabiga; '^^J'i 'ilju' Grad Božjeg poslanika. Medina.

Ako opet vlastito ime nema odreenog lana, ne može ga dobiti, na pr. jL^' Muhammed; jJS ^) Avar; *'^J> Mekka;

'yL.^ Egipat. .'

Neka vlastita imena mogu imati odreeni lan, a mogu biti i bez njega, na pr. [ji^] i "j!ij' Fadl; ^LlJI i %\J

Abbas; ojli-l i ojU. Haris.

Kako je vlastita imenica sama po sebi odreena, odreeni

koji stoji imenici ': Ji lan na takoj zove se \J'\ f'>U^ suvišni 'J^

Isto se tako smatra suvišnim "JI u odnosnim zamjenicama

tsjj'l i jJU

6) Ime koje je u genitivnoj vezi kao tjUi"i jednoj od spomenutih pet vrsta odreenih rijei, na pr. Joj jh Zejdova kua;

Jjli tvoja kua; y. jb kua onoga ili ija kua? J-»-J1 j\'y kua ovjeka (poznatoga).

ij:>\li. 7) Vokativ ( I ), kada se doziva neko odreeno lice,

'*.i-U L na pr. ^5 li ovjee! dobra!

( Vlastite imenice 'Jul I )

>' > Vlastita imenica može biti jedna rije, na pr. ^ Omer;

**^ Mekka; 'fCiJ'i Sirija, a može biti sastavljena od dvije rijei,

pr. Sibevejh, *iil'x. Abdulah, na l-'^:.'::-^ Nebukadnezar,

\'J.'^\' Teebbeta Šerren, SJLLo' Balebekk (ime grada), o^'^ii^T Hadremevt.

jl!3), a . *) Rije i^ ima u nominativu i genitivu na kraju j (j^> u akuzativu I, da se razlikuje od Jjt . Arapi razlikuju tri vrste osobnih imena:

( 1) Pravo ime 'Jvj ), na pr. xs-*I Ahmed.

2) Naziv koji poinje rijeju "Li, \\, oii ili oJl. ('CJCJb,

na pr.^Jx\\jj] Ebul-Kasim;^lj^jAEbu Hanifa; Jlk^'j-' Ummu Atijja; j^'] o-'l Ibnul-Esir; jS/^ ^_^ Bintu Huvejlid i

Priimenak t. j. naziv 3) po nekom svojstvu ( LjJJI ),

na pr. j-ZJI Siddik (iskreni); 'jjj(iJT Faruk (koji strogo razli-

kuje istinu od neistine); ^illijl Bagdaanin; 'i_^l grama- i '•' ncar; t^LjJl Hašimija.

Line zamjenice ( 'j Itllf — Ol'jikJ I )

Sastavljene line zamjenice (^J^'I^A^iln mogu biti u no-

minativu, genitivu i akuzativu. Sastavljena zamjenica je u

ili u akuzativu nominativu kao glagolski subjekat ( ^cUJl ) kao

objekat (<-_ J_j..jl'i), ako je sastavljena s glagolom, na pr/^'^S

Udario sam; -jj^ Udario sam ga. Ako je sastavljena lina

zamjenica spojena uz ime ili uz prijedlog, onda je u genitivu,

na pr. iLljT tvoja knjiga. Sastavljena zamjenica uz glagol

može biti izreena, a može se samo pomišljati, na pr. ^-J^

Udario sam; (>) ^_^i j^J Zejd je udario.

Rastavljena lina zamjenica ( [^.ja^ih' V.julj^] ) stoji u nomina-

tivu kao subjekat imenske reenice, na pr. fi^> On je uen;

i-U-. ^ Ona je uiteljica, ili u akuzativu kao objekat, na pr.

^liA-j ilCl ili 2)M Vi '^h ^' Samo sam tebe vidio.

Lina zamjenica u 3 licu ( ^-.rl^l'jj«.^) uvijek se odnosi na rije koja je u reenici prije te zamjenice. Ime na koje se

odnosi lina zamjenica zove se W*^T, na pr.

U-*-:, ^r u jjj- 'j j.j jtU. Došao mi je Zejd i Amr pa sam ih poastio;

}>^'^\i Jl^^1 jiL. Došli su mi ljudi pa sam ih poastio. )

Katkada se dogodi da se lina zamjenica u 3 licu odnosi

na cijelu reenicu, koja iza nje slijedi. Ova zamjenica nema

'*»y,"ii zove se o^'l '-^^—^ (zamjenica koja izrazuje injenicu),

ako je muškoga roda, a 'L^'\j^, ako je ženskoga roda, na pr.

^il^"!43>'2eyd v'e uen;''\^ xJr/^\^Za\sta je Zejd uen;Aji)o^

^^'^ LJ'-^> Ovaj svijet je manji 'Jj/'j^jZejd je stajao; JJoJI ^ 'o^ od najmanjega. - ^

oLi)/ l Pokazne (demonstrativne) zamjenice ( 1 *\c\ )

odnosne (relativne) zamjenice (oV^'^Jl'O nauili smo u I dijelu

ove knjige. Treba naroito istaknuti da se nastavak 2 u po-

kaznih zamjenica kao što je iil i, dli/i, ilJLljI smatra linom

zamjenicom. Ova se zamjenica katkada ravna u broju i rodu

prema licu s kojim se govori, na pr. î, iUî, L^.li. pJi, oî

nije sastavni ovaj ili onaj. Prefiks U kod pokaznih zamjenica

pr, *dio zamjenice, nego je prilog (a-J:I1Lj>) i znaci »eto«, na

{ii (eto) Gvay; >V_^ (eto) ovi, ove.

Katkada pokazna zamjenica ima prefiks U i na kraju linu

zamjenicu kao sufiks, na pr. d\^» (eto ti) ovaj.

Odreeni lan na participu aktivnom i pasivnom smatra

se kao odnosna zamjenica, na pr. L^Ul znai što i v^^^. '^;^"

je tuena. koji tue, 'Cj'^ln znai što i i^Cr^ i/\ koja

Odreeni lan (^ jdl ^V) i nanaciia ('j^^dl U odreena imena spada ime koje na poetku ima odre- Ako ime nema odreenog lana, eni lan 'Ji {•^J^\ f^)- onda mora na kraju imati nunaciju (cj'J^V) ako ide po potpu- koji se ne piše, noj deklinaciji. Nunacija je 'o na kraju imena

*) Zamjenice nemaju odreenog lana niti nunacije, na pr. i-Jl,^,

:>' i t. a. ;

n ali se izgovara. Ovaj se ^ u izgovoru spaja uz vokal zadnjeg suglasnika, a u pismu se oznauje na taj nain, da se zadnji vokal kod imena podvostrui, na pr. aIj - Jijj - \'x>j ^).

Odreeni lan može znaiti:

a) odreenost vrste ( ,jAjl1 |.V )

b) odreenost jedne jedinice ( aaIJ1 fV ).

Odreeni lan koji znai odreenost vrste može biti:

1) Odreenost vrste kao cjeline ( ^jjjll 'fV ) na pr.

[^ '^J.^^^\i'\J.^\J^C>Od voe smo stvorili svaku živu stvar.

To znai od vode kao vrste pa se ne može mjesto odreenog lana staviti rije 3^ i mjesto A"\ rei »(. 3^^ od svake voe.

2) Odreenost svake pojedine jedinice o neke vrste

(jl^^^Vj'fSf), na pr.li-»^uL-JVljl;.' Sva/f/ je ovjek stvoren slabim. U ovom sluaju ostaje znaenje isto i kad bi se odreeni lan u o^)'^ zamijenio rijeju lp svaki.

Jedinica sa odreenim lanomc AJk-Jl'fV) može biti odreena:

1) Kada 'je ve jedanput spomenuta (tj_;Sf^jJljj(lJlf'V), na pr.

Cjulill c-.;;;S^li ^-^ j

2) Ako je govor o neem što je ve otprije poznato

( JvJuJl AJu^M fV), na pr. _a-V I

3) Ako se istie neka neodreena jedinica od neke vrste

'Jis li ( J-JA JJ1 A'.Jl 'f'V ), na pr. Lj jJI Pojeo ga je (neki) vuk.

Ime koje ima odreeni lan koji je naveden pod 3), smatra se kao da nije ni odreeno.

') Vlastito ime gubi na kraju nunaciju, ako iza njega stoji kao

apozicija rije Cx\ sa svojim genitivom, na pr. /^l_xi 6: 1 -*-iJ Zejd, sin Ibrahimov. o

Vokativ ( ^il:tn )

Cestice kojima se doziva ( *Ij31 -J->>») jesu: C, i], U, T ,

t^T, is^ \ 6! estica \j jao! upotrebljuje se samo u jadi- kovanju (l>''j3''\j\j), na pr. <>\j^j\jJao za Zejdom!

Vokativ, kako smo ve vidjeli, nije posebni padež. Ime koje stoji iza vokativne estice (t^jlU.!) može biti:

1) U nominativu bez nunacije, ako je jedna rije i ako se doziva neko odreen, na pr. j^j L' O Zejde! ^\^S^ li" O dva

^ > . ' , muslimana! ^j.. \ ij O muslimani! >

vokativne estice LjOJi'I ili slino oUl'l t. j. ime koje se ne

može potpuno razumjeti što mu se nee dodati još koja rije

ili ako se doziva neko neodreen, na pr. -uil j-t L O Abdulahu!

L' jjij '^ \}i- iT O hol'ii od Zejda! -^ U) U^ O ti lioji se penješ na * I* -* " " ^ brdo! :L>j l' O (nelci) ovjee!

Ako vokativ dobije sufiks »T t. j. nastavak kojim se doziva u pomo ili se jadikuje ( i.' JJl j] i^Ui—.V1 ^i), onda zadnji

suglasnik ima vokal e ( - ), na pr. »IaO L' Jao za Zejdom! ili U pomo Zejde!

Kada se pred vokativ stavi prefiks J , onda je vokativ u

genitivu. Znaenje ovoga prefiksa valja razlikovati na taj nain

: I lili*; oUjl-J, Što t) znai da se neko doziva u pomo ( U I),

a J da se nekomu doziva pomo ( *) j\is—J.1 ), na pr.

43^ ^ ^ pomo Zejde! sjj^ 1;' U pomo Zejdu!

Vokativom se izrazuje i uenje ili divljenje neemu,

na pr. Ci iT ili ^-.SJjJ 1/ O uda!

Ako poslije vokativne estice doe ime koje ima odreeni

lan, onda se izmeu estice i vokativa stavi UjI ili \^ za )

13 muški rod, a Uj^' il' »J* za ženski rod, na pr. ^^1 C^t >;'

\tJ\ I' , O ovjee! %1\ O ženo/ Može se rei i ^1^1 llT L' '^sl L'

^^1 \ji

'^\ Izuzeci su od ovoga pravila if Bože! JvaJJ! Moy Božet

Vokativna estica se može i ispustiti, na pr. '^0 (mjesto

'dO l') Moj Bože!

Rod imena (Vj,jji ^ '^^-'[ijf

Imena mogu biti:

a) muškoga roda ('^ li'\);

b) ženskoga roda (J'^l]).

Imena koja biti mogu muškoga i ženskoga roda (t^^SlA'T ) nabrojena su u I dijelu (str. 26).

Imena ženskog roda C^'^J] )

Imena ženskoga roda mogu biti po obliku (^^^1dj'ji"i) po znaenju (ijila'l ij'^-^'l) i po upotrebi (^ulj1^*^"i).

Imena ženskoga roda koja znae ženska živa bia zovu se prava imena ženskoga roda (^plliJ^^"!), na pr. :t>'i žena; "' r ' iil; deva. Ostala imena zovu se formalna imena ženskoga roda ( 't^^^\ l^ill Ij'ji'l), na pr. ili^' tmina; Ojp oko; jIj kua.

Nastavci su za ženski rod:

1) Kratko 5 (v^ U\ Jt ), na pr. i\'j.\ žena.

2) cs - ('s^_,^'lLijVl) i M - ('sSjjll'lLilVi), na pr.

'J-* trudna žena tl^^ pustinja.

Iz ovoga se pravila izuzimaju imena muških lica, koja imaju nastavak ženskoga roda, na pr. 'ijjf^ Hamza; ^^^j

(ili i^ j) Zekerijja. Sa ovakim imenima se u vezi s drugim rijeima postupa kao sa imenima muškoga roda, na pr. 5jj- «L i\,^jj Došao je Hamza; '[fi\^ Zekerijja je pametan. 14

Ima pet oblika pridjeva koji vrijede za oba roda. To su:

1) Jj..i ako znai što i oblik ti^li t. j. ako ima znaenje participa aktivnog, na pr. jj~S strpljiv (a); >_jj JiT laživ (a).

2) JjJ ako znai kao i i^jjJu t. j. ako ima znaenje participa pasivnog, na pr. t)r? ubijen (a); <^ ranjen (a).

3) 'JlU. , na pr. JL_L lijenina; fL-!u šaljivina.

' * 4) Jj-i. , na pr. '^^—^ pijanica; jfC^ brbljavac.

5) Jjti. , na pr. p-i-^^ neustrašiv (a).

Glavni brojevi od 3— 10 zakljuno za muški rod imaju

nastavak : , a u ženskom rodu su bez toga nastavka, na pr.

J\^j 'ij>^t tri ovjeka; 5V-J V-'-*! etiri žene.

U složenim glavnim brojevima 13— 19 zakljuno nastavak 5 dolazi u muškom rodu samo na prvi, a u ženskom rodu samo na drugi broj, na pr. ±o.j ^ IJiG 13 ljudi, 'A'J^S 'i'J^ G--^' 75 žena.

Ostali brojevi su ženskog roda ako imaju nastavak : , a inae su muškog roda. Brojevi

na pr. J»j iJU, i\j.\ ijU .

^i'" Nastavak : koje oznauje ženski rod ( ^ij'l ) može imati ova znaenja:

1) Može znaiti jedninu ( sj^/l tli'), na pr. j^3 liše —

'Jjj list;'*j^ stabla — s^ stablo.

*tr 2) Neko svojstvo u veoj mjeri (iiJLi 1 ), na pr. UJi

halifa; C^^ uenjak.

3) Dolazi kao naknada za ispušteni j ilii5, {J»jJ\^\: ) na pr.

lic obeati; l.\i\ boraviti; *j}a\ prestrašiti, (od ixc.j, ^\ji\, ^\jt\).

4) Na kraju nepravilnih množina znai pripadnost ( 'L^) *17 ),

pl. s^u1 pripadnik ešariskog pravca. na pr. 'iSj^\ , , ^ ',. - 5) Na kraju oblika iJua. nekada oznauje mnoštvo neega

(sliiCj'l ili"), na pr. sjuIlT zemlja gdje ima mnogo lavova. 15

Broj imena ( '^'iS 'a^Vj ':>\j^\ )

Arapska imena dolaze u singularu 'iyiX"\ ( 'i-jjll'i ( ), dualu )

i pluralu (^lXi ). .

Pravilni plural muškoga roda C^\J\^^'jS\'^lJx\) imaju:

Vlastita imena lica, jlj-'i 1) muških na pr. , pl. ^JJ^t Ahmed.

2) Pridjevi koji znae svojstva razumnih bia i u kojih se

ženski rod tvori : dodavanjem nastavka , na pr. 4-U , pl. Cjj^, dobar.

3) Deminutivi opih imenica koje znae razumna bia,

pr. — na j^j ovjek • J_»^ ovjeuljak, pl. oj^j- Ovaj plural ne mogu imati imena koja imaju za oba roda

isti oblik, na pr. ^^ ranjen (a) niti ona imena muškoga

roda koja se svršuju na :, na pr. 'jjV Hamza; ''C'^ uenjak.

( Pravilni plural ženskoga roda 'ilUl iJ^ll '.lii ) imaju:

1) Vlastita imena žena kao i ona vlastita imena ljudi koja

'^jjj^ se svršuju na : , na pr. Hind, pl. oljj* ; ';jV Hamza, pl.

2) Pridjevi ženskoga roda, od kojih muški rod ima pra-

vilni plural muškoga roda, pr, iiU pl. ofi-U, na , dobra.

3) Imena ženskoga roda na tS — ili *l - , na pr. 'jl=-', pl.

^\ijyL^, tmdna žena; i-\J.!? pl. pustinja. , '^^\j\J^ ,

4) Infinitivi I vrste glagola, koji imaju oblik ženskoga roda

1 svi infinitivi proširenih vrsta glagola, na pr. i bi, pl. oUji,

shvatiti; pl. oll^" definicija; r->uJ^|, pl. "^^J^ , , oU^^lCaj tehniki izraz.

5) Imenice koje su po upotrebi ženskoga roda, na pr.

6) Glagolski pridjevi koji se upotrebljuju kao imenice, na pr.

'j:\^, olJ^^liT^ pl. olijjii', stvorenje; pl. , bie; ti^' . ''jf.'^. pl. o\^^l-., opojno pie.

7) Deminutivi imenica koje znae nerazumna bia, na pr.

Jl^ brdo, deminutiv tl-rrr brdašce, pl. ^>L-»

Nepravilni plural (^531'^' ili ^illT^l) nastaje unu- tarnjom promjenom singularnog oblika. Ta promjena biva;^

"j^lj pl. a) Dodavanjem koga glasa singularu, na pr. ,

(.>\J|, pero.

b) Oduzimanjem koga glasa singularu, na pr. Jj^O, pl.

J^j , Božji poslanik. j oblika, na pr. —^1 pl. c) Mijenjanjem vokala singularnog ,

j.^1 , lav.

Nepravilne množine se dijele na: 3 10 1) iiJI 'Jf-' t. j. plurali koji pokazuju množinu od — predmeta. Ove množine dolaze na oblike: J.J1, JUl, ^x^\ i <^ '^' predmeta od 2) sotSlJI t. j. plurali koji znae množinu 11 dalje. Ovo znaenje imaju svi oblici nepravilnih množina osim etiri spomenuta. Ovo razlikovanje meutim ne vrijedi svagdje pa se esto jedni od ovih oblika upotrebljuju mjesto drugih.

Pravilna množina muškoga i ženskoga roda takoer vri-

jedi za množine od tri pa dalje bez obzira na broj jedinica.

Deklinacija

i ne- Imena (tClVl) mogu biti promjenljiva (vS^" )

promjenljiva ( (^ I ).

Imena imaju tri padeža:

1) Nominativ (^Jl);

2) Genitiv ('^\ ili '^^0 i

3) Akuzativ (LZ^J). 17

Padežni nastavak (L^\y^"\) može biti:

a) Vokal i to:

1) Za nominativ -, za genitiv - , a za akuzativ - ^). Ove nastavke imaju imena koja se mijenjaju po potpunoj deklinaciji {JiJi2:S\) u singularu i nepravilnom pluralu, na pr.

Za nominativ nastavak J. , a za genitiv i 2) akuzativ — .

Tako se mijenjaju imena koja idu po nepotpunoj deklinaciji

(>J^,,^ajJ>) na pr. nominativ ^"^ i ^ ), o'— , a genitiv akuzativ

Ova imena ne mogu imati nunacije. - -. 3) Za nominativ nastavak , a za genitiv i akuzativ

Tako se mijenjaju pravilne množine ženskoga roda, na pr.

nominativ oCjI. genitiv i . , akuzativ oLX.

b) Konsonant i to:

1) Za nominativ j , za genitiv is , a za akuzativ 1 . Ove nastavke imaju imenice "L.I, A, ^,'^*,"'^ i J'i ('i\LS\ i£J\ iCJVh

kada su oUJ I imenu osim 1 lica singulara line zamjenice, ako su u jednini i nisu u deminutivu, na pr. jJij-;! Zejdov otac,

\ajj,\ njezin otac, li^^l naš brat jo j Ci ^jjj, jlL j Jt oj^ i t. d.

2) Za nominativ j , a za genitiv i akuzativ is . Tako se mijenjaju pravilne množine muškoga roda, rije jJj\ (pl. od

i desetice brojeva 20 pr. •- S> ) od —90, na nom. c>j-}~ > gen.

i akuz. i>*i-- i ; oJy^ (nom.) I>.v-^ (gen. akuz.).

3) U nominativu \, a za gen. i akuz. is. Ove nastavke imaju imena u dualu i brojevi cJ^S dva i o^i dvije. Osim toga ~ ^) Ako ime ima odreeni lan, onda su nastavci ~,.2i — • )

broj '^ oba, obadva, i l^obje, bbadvije kad su oUJ.1 linoj zamjenici, na pr. u

nominativu genitivu i akuzativu ^> .-> ,

ul-'^'i uoil

UtUiS^ L>j^...-Již

Ako je rije ^ ili iSiT kao LšUil*^ drugom kome imenu, onda se ne mijenja, na pr. OJJU^l ^ oba ovjeka, obojice ljudi i obojicu ljudi.

Predikat iza rAS" i LJ.'T' može stajati u singularu, a i u dualu, na pr. ilt ojjuj'i >t^ i o^^'Jp^J^^ Oba su ovjeka uena.

Imena, koja se mijenjaju po nepotpunoj

deklinaciji {J^^-'aVj 1 ^ Imena koja imaju vokal kao padežni nastavak mogu se mijenjati potpuno t. j. svaki padež ima svoj padežni nastavak i nepotpuno t. j. genitiv ima nastavak akuzativa ( — ). Imena,

koja se mijenjaju potpuno, zovu se o,yJ^l , a ona, koja idu

. po nepotpunoj deklinaciji o^-ojj. \ .^ Nepotpuno promjenljiva imena ne mogu imati na kraju vokal »i« (— ) niti nunacije.

Nepotpuno promjenljiva imena mogu biti radi jednog ili radi dva uzroka. Imena koja- idu po nepotpunoj deklinaciji radi .dva uzroka mogu biti vlastita imena ('^i'JO ili pridjevi (';jCj1).

A) Vlastita imena (pL,«-!!)

Ovamo spadaju:

1) Arapska vlastita imena {iijj.]) i to:

a) Vlastite imenice ljudi i žena koje imaju nastavak : na pr. 'iLJ>\i Fatima; »icit Talha. 19

b) Vlastite imenice koje su po znaenju ( 'iSj^jd \ >i-Jji I ) ili

\ »i-J^L po upotrebi ženskoga roda ( j^U^-i I ), ako te imenice imaju više od tri suglasnika ili tri od kojih je srednji sa vokalom (i)^_,jtju), na pr. jL._^ Suad (žen. ime), ^Ji^j Zejneba, *J^ pakao. Ako arapska vlastita imenica ženskoga roda ima oblik Jjo , onda može ii po potpunoj i nepotpunoj deklinaciji, na pr. j-:* ili jli* Hind. Ovaka vlastita imenica žen. roda koja potjee iz stranoga jezika ide po nepotpunoj deklinaciji, na pr. ^ Belh (ime grada), j_,^ Džur (ime grada), > • f ,_jajt- Hims (ime grada), ^j^ Egipat.

2) Strane vlastite imenice ( i-^^i^Jl ) koje ne dolaze na oblik

*'?-j.; jlj^ , na pr. Ibrahim, Tulun, *JS. šeter, ali A^u/J. '(f'^'j.\ 'c/j'j^

3) Složene vlastite imenice (L-S^^l) koje su složene od dvije medu se neovisne rijei, na pr. ^1« Balebekk, o^;>Ji*

Hadremevt, ^^J!^^$xZ Madi Kerib.

4) Vlastite imenice koje imaju nastavak 6l— (oj^U^J^n, na pr. 'o^-Ji^ Osman, Jjl^V Imran, ^Lžlr Gatafan.

5) Vlastite imenice koje imaju glagolski oblik (J^l bJ>3 ), na pr. !xj-'I Ahmed, \S. Jezid, 'J^-t Šemmer.

6) Vlastite imenice koje dolaze na oblik koji je neobian kod arapskih imena (Jj-^Jl). Kod vlastitih imena se smatra oblik J*^ i 'J^** 1^30 neobian.

Na oblik ^jLj dolaze vlastite imenice muškoga roda, na pr. '^^ Omer, '^j Zufer, [i^j Saturn, r^ Kuzah (ime brda kod Mekke), a na oblik jLo vlastite imenice žen. roda, na pr.

'fUJ Katam, 'r^ Sedžah, \\'l>. Hazam.

Ovamo se pribrajaju još ove rijei:

\1f- sve (pl. od *L*j- , muški rod '^Vl sav)

*U.ii ^r i j^ » ( » » „ „ „ )

' f^ » ( ). » *M » » ^;' " )

2* 20

'..^ sve (pl. od ii-^, muški rod '^'\ sav)

;^1 druge, ostale (pl. od iS^\ m. r. 'ji'\ drugi)

'J'j\ prve {„ „ Sj\ „ „ 'Jj'l prvi).

B) Pridjevi (^i^^^l).

Ovamo spadaju:

1) Pridjevi na oblik ^'l i o>^i ^), ako im ženski rod4raa, nastavak ts ^ ili t| — (a ne s ), na pr.

jj-'l crn i\i^ crna

'JS\ vei tsini vea

jC^Jai- srdit (j,-^ srdita, ali

ol.^ go *:li^ go/a

oU Ju' drug /cod sto/a i; 1. jJ drugarica kod stola.

2) Pridjevi koji dolaze na oblik 'jCJ ili ^Jlli. , jer se ovi oblici smatraju neobinim ( 'jH-Jl ). To su distributivni brojevi kad služe kao atribut, na pr.

jU\ ili j«.^ po jedan

iLJ ili 'jjl. po dva i t. d.

Imena koja se radi jednog uzroka nepotpuno dekliniraju jesu:

1) Imena ženskoga roda koja imaju nastavak t5- ili *!-, na pr. 'j-=.' trudna, tl^^ pustinja, ^Gj* djevica.

• Ovamo spadaju i nepravilne množine na oblik ^>Lj, 4>L.Ji

i one koje se svršuju na ts — , na pr. ^LJt uenjaci; *LaJV Božji poslanici;

^) Kod pridjeva na oblik J^i I je drugi razlog što idu po nepotpunoj deklinaciji to što taj oblik pripada glagolima, a pridjev na oblik o^-^ ima nastavak j' — • 21

2) Nepravilne množine koje poslije pluralnog I imaju dva konsonanta ili tri od kojih je srednji bez vokala, a nemaju na

5 j.^C\ 'ij^), !i»LJ pl. j^—' kraju (^ ^zi^ na pr. od džamija,

'î. CoT pl. od *7-CU. svjetiljka, ali iSl^ pl. od ojîî Faraon,

'»"jjC] pl. od j\j^ narukvica, ;1"L1 pl. od "'iCLi profesor.

Da se lakše zapamti pravilo o rijeima, koje idu po nepotpunoj deklinaciji, izraženo je u ovim stihovima:

_ij ,rt^ ._j^,..^ li La^« (jLlJo Cl..«.. .lo- \ U_iS »—J i_j^^ \ K \y

' • "'..''•''*' ' > • *»' J • ' *«> .' ' ' ^' ',>>.•'' J,»

Ako ime koje se nepotpuno deklinira dobije odreeni lan ili kao LiU.n dobije genitiv, ii e po potpunoj deklinaciji, na pr.

jlijVl š\ o-l_l.»l Dobro sam uino najvrednijem.

ij-llll jlij'l J^oiJ^Ul Dobro sam uinio najvrednijem ovjeku.

Promjena na kraju imena (LjIVVI )

Imena mogu imati ovake promjene:

a) Promjenu u izgovoru (^j^iJJl ^^j"^ I ), a to je kada se padežni nastavak na kraju imena izgovara, na pr. _,tL_i ajJ

Zejd je pjesnik.

b) Zamišljenu promjenu (ts^.jjJl ^l^V I ). To biva kod imena koja po pravilima obhkoslovlja ne mogu primiti padežni nastavak, na pr. j^i-U-H

( c) Promjenu prema položaju "urLsei \ ^\j^y 1 ). To biva kod nepromjenljivih rijei koje se uvijek jednako izgovaraju. Kako take rijei stoje u reenici, zamišljamo ih u padežu koji im prema položaju pripada, na pr. 2)

- ' > .• ' • _jf i-J __/> iy ~ «C.* O' » je prijedlog. 22

Istu ovu promjenu imaju i rijei, koje stoje u nekom padežu, ali položaj tih rijei u reenici zahtijeva da te rijei po smislu budu u nekom drugom padežu, na pr. aj y, 'J Prošlo se pokraj Zejda.

iS^,xi:i\ Imena koja imaju zamišljenu promjenu ( v'^"^ * ) jesu:

1) Imena koja se u singularu svršuju na \ ili is , na pr.

W štap, j>-j žrvanj. Ovake rijei u sva tri padeža imaju zamišljenu promjenu.

2) Imena u singularu i pluralu kada su LiLii'i prvom licu line zamjenice u jednini, na pr. ^,-Ju' moj djeak, Jl^j moji ljudi, dCSJ moje uiteljice.

Ako je ime koje je LšlZii'l 1 licu line zamjenice u pravilnoj množini muškoga roda, onda je samo u nominativu zamišljena promjena a u gen. i akuz. se padežni nastavak izgovara, na pr.

[^i-.. moji muslimani (od Igj . i.... - J-J^ - '(^^ - ^-4'"')'

genitiv i akuzatjv takoer (od ^j-^J—. - —•). ,5*-f-~.« ^^ Imena u dualu u ovom sluaju imaju nastavak koji se izgovara ('^^ijiJ), nom. na pr. ljl.>U moja dva djeaka, gen. i akuz. 'Ji^ moje dvojice djeaka ili moju dvojicu djeaka.

3) Imena koja zadrže oblik u kome su prvobitno reena, na pr. kad neko rekne Ij-jj^jI; Vidio sam Zejda, a ti na to dodaš fjlij'J' koga Zejda? U ovom sluaju je rije Ijuj ostala u akuzativu kako je prvobitno reena premda bi zgodnije bilo rei Ju j o* ^o 7^ Zejd?

Ovamo spadaju i složene vlastite imenice u kojih je prvi dio nepromjenljiv, na pr. \yi. Jij l7 Teehbeta šerren (ime pjesnika) u svim padežima.

stoji vokal 4) Imena koja se svršuju na ^ , pred kojim

»i« ( - ). Ova imena imaju zamišljenu promjenu samo u no-

. minativu i genitivu, na pr. nom. i gen. ^»^15 , ali akuzativ Uilš .

5) Imena u kojih je padežni nastavak konsonant, ako iza

njih dolazi rije koja poinje sa \ (^j^j'iVi^/ ). Ako je to ime jedna od imenica koje se iznimno dekhniraju ( 'i-.:^lJl tL.,—^^ 1

'ii:!.!'^ ), zamišljena promjena je u sva tri padeža (jer se krajni

slabi konsonant, koji je kao padežni nastavak, ne izgovara —

i ako postoji u pisanju — da se izbjegne oc^^LH tLii} ), na

. pr. nom. ~_-UJ'i_^\, genitiv p—UJl lij , akuzativ |»--UJlG(

Isto tako se u ovom sluaju mijenja ime u pravilnoj mno- zini muškoga roda, na pr. nom. i-JJ^I j-J,^ gen. i akuz.

i—jJ^Ul 15! li" Jedino ako u pravilnoj množini muškoga roda predzadnji suglasnik ima vokal »e« ( — ), na pr. oy \ \t .., n .>

« » t^ « - (od iij ^ i h ,fi « - ij^U k. ,>i.« — ^j' ^ "^-•)) ili O;- « K . n (od Oj ; . ^

OiOlI^ - oj žh.'.n.. ), onda se padežni nastavak u sva tri sluaja

>i-i 1«" i akuzativ izgovara, na pr. nominativ c>iJl — , genitiv

"•'! ' ' • -V

Ako je u ovakom sluaju ime u dualu, onda je zamišljena promjena samo u nominativu, na pr. nominativ >iLij\ U >U

genitiv i akuzativ i\iJ\ J'^

6) Imenice na kojima se u izgovoru zastaje ( ._ii^l),

na pr. 'jl«-'|.

Ako ovaka imenica nema na kraju nunacije ili ima o od na-

nastavka prav. mn. ž. roda, onda je u sva tri padeža zamišljena pro-

mjena, na pr. -l«-'! , oC-L— . Ako li ime ima nunaciju, onda je u

nom. i gen. zamišljena promjena, a u akuzativu se padežni nastavak izgovara, na pr. nominativ i genitiv Juj, akuz. IjjJ.

Promjena prema položaju rijei ("liJl ^I'jpVI )

Promjenu s obzirom na položaj rijei u reenici imaju:

1) Rijei koje idu po potpunoj deklinaciji i imaju padežni

nastavak, ali s obzirom na položaj u reenici po smislu stoje

u nekom drugom padežu, na pr. juJ: ^j'/ Prošao sam pokraj )

Zejda. Kako je glagol ^' proi neprelazan, može imati samo dalji objekat t. j. objekat sa prijedlogom pa je zato j^3 radi prijedloga u genitivu, ali se zamišlja da kao objekat stoji u akuzativu. Isto tako u primjeru -i-jj:^ Prošlo se pokraj Zejda rije jjj zbog prijedloga stoji u genitivu, ali se zamišlja da kao subjekat pasivnog glagola ( Jclij^ L.:\: ) stoji u nominativu.

2) Nepromjenljiva imena ('^^lil) samo po smislu stoje iT nekom padežu, na pr. iCj^ o*^

Nepromjenljiva imena (^lij I

> ' >'^ > . ,., Poznato je da su estice ( oj^i-l ) nepromjenljive ( J^l ).

Osim toga ima i imena koja se ne mijenjaju.

Nepromjenljiva se imena dijele:

a) Imena koja se nikako ne mijenjaju fj^1 ( S-r^'^)- Ovamo spadaju:

Zamjenice: ol^I^ll jj\J>/\ iUl-l 1) line ( ), pokazne ( ), odnosne (oV^.^yl*0 i upitne (fUJjJSlI iCli) osim tsl i "'iJi.

2) Rijei koje imaju glagolsko znaenje ( JUJ^'l tu_'i ), na pr. oLk_ft Daleko je! v^ Šuti!

3) Rijei koje dolaze na oblik JLo, ako imaju znaenje infinitiva, na pr. j\j. griješiti ili pridjeva ženskog roda, na pr.

jLJ L' Griješnice!

4) Složene vlastite imenice koje se svršuju na ^'j , na pr.

*j'^--. Sibevejli (ime slavnog arapskog gramatiara). .

5) Glavni i redni brojevi od 11—19 osim rijei Gil i LiDl

u izrazima ^±o LJl i \yi^ iSi'f ], na pr. Vlj ;>iX j^l jedanaest

ljudi; i\'j,\iyiS ^'j.^[ jedanaest žena; ;;>ji i,)&\ ^jT trinaesti

ovjek, ali Ijll j y±^ '^ t^ za dvanaest zlatnika.

6) Ponovljene imenice kada služe kao adverbi, na pr.

Ci-i; jjt i--j; t^jU On je moj susjed kua uz kuu; ^>i \ II*

i>j i>u Ova je odjea srednja.

b) Imena koja se samo u nekim sluajevima ne mijenjaju

1) Vokativ (isSUJli) kad je jedna odreena rije i bez

ikakva sufiksa ili prefiksa, na pr. 'xi_j iT

Prilozi koji su 2) postali od imenica ( lijj^\ ) kad se svr-

šuju na vokal »u« ( — y), na pr. \C\ pred, ^

Ovamo se pribrajaju izrazi l«li V, 'jii J^JJ samo i L..-J

Dosta je.

Kada su ovaki prilozi '^i^] glagolskoj reenici ili vremenskoj

reenici sa veznikom \[ kada, mogu se mijenjati, a mogu biti

nepromjenljivi sa nastavkom »e« (- ) na kraju, na pr. '{•'>_ Iji

p-tjj^ u;JiL_Jl »-Uj Ovo je dan, /cacfa e iskrenim koristiti njihova iskrenost.

Rije i^'^ znai što i\jS'^\S''i\yj!._ tada, pa se prvi dio t. j.

mijenjati, Yjj može a može ostati i nepromjenljiv.

^ - Kao ovi prilozi mijenjaju se rijei [^i.^ kao; 'jil osim, kada

'^\ iza njih stoji iT, ili "cj\.

3) Subjekat estice V koja izrazuje odluno openito nije-

kanje (j_,-x.4-i ,yLJ V ), kada je jedna neodreena rije p— 1 koja

slijedi odmah iza V i nije ponovljena, na pr. j\ji\

1) Ako iza ovakih priloga slijedi genitiv, onda su imeniki prijedlozi

i tada se mijenjaju, na pr. ^C^i-\ i\/j o* 'za zastora. ^

Ako se ova estica ponovi i odmah iza nje budu dvije neodreene imenice, mogu te obe imenice biti nepromjenljive sa

- na pr. iji V j ^> mogu biti nastavkom »e« ( ), ^\ "^l '6'r-

obje imenice promjenljive sa nastavkom — , na pr. V j Jj» V

^jil \'y> biti imenica nepromjenljiva, a druga \ , može prva

'j'jo. promjenljiva sa nastavkom - ili — , na pr. 4)il ^/l (ijj) 5_ji V 5 V

i može biti prva promjenljiva sa nastavkom — , a dru^a nepromjenljiva, na pr. Jil V\ :/» V j J>I V To znai: Nema nika-

kve preinake niti moi osim s Bogom.

Pridjev koji je atribut neodreene imenice koja stoji iza

estice V , može biti takoer nepromjenljiv, a može stajati u nominativu ili akuzativu, na pr. ( \i>_J> - ^JJ ) t_i^ St'-> ^ Nema nikakva oštroumna ovjeka.

Padeži ('J^l' pl. 'cA^L'Ji)

tri nominativ genitiv Imena imaju padeža: ( ^ J'\ ),

( ^il) i akuzativ (LI^'l).

Nominativi (oWj*jJI )

U nominativu stoji: subjekat glagolske reenice ( J-i=Uil

ili JaUJl s-Jl; ), subjekat i predikat imenske reenice (Ij^I

glagola ^^' 1 \x •-'.ri 'Jij^ ), subjekat pomonih ( o^ v^' r— )'

predikat glagolu slinih estica ( o^^ ^^' i^ ). predikat estice

(^iJ^ V koja znai odluno openito nijekanje ( ,^-l-M V .^i )

U i i subjekat estice V koje su sline glagolu Zi—

1) Subjekat aktivnih glagola ((-^Il'I jlJt ^tU ), na pr.

al3 vS-^ Tukao je Zejd; \:^xk Napisali smo (mi); [jjU Sjedi (on).

>liJ I >-J t na pr. aj 2) Subjekat pasivnih glagola ( ), j 0-f* Ubijen je Zejd. 27

Subjekat pasivnih glagola zove se zamjenikom subjekta

(JciiJlL;l; )radi toga, što je on uistinu glagolski objekat. Tako

reenica \j.i- ajJ l-.>i Udario je Zejd Amra u pasivu glasi C^^'

jjj- Udaren je Amr.

Kao što glagol tako i glagolu slina imena jliJ] ili mogu

imati glagolski subjekat. To su: infinitiv (j'ji^']), particip

aktivni ( JtUJi |.-,)), particip pasivni ( J_,lJaVpJ'j), pridjev

('kjuJjilVLLj]), jCi, pridjevi na oblik tj>^ i jL..i. , koji

ili znae neko svojstvo stanje u veoj mjeri ( JcUJl «—.^'UJL. ),

komparativ i superlativ pridjeva (J-^ilil Jl-I) i rijei koje imaju

glagolsko znaenje ( t>-i-l1 '^^' ).

Infinitiv ( j'aJiJ I )

Infinitiv može vrijediti kao glagol pa bio sa odreenim

lanom ili bez njega, bio iJUJ,"! ili ne bio, na pr. jj Ji "j^iiJ j^Ju

Ijjl* sam da je Zejd pustio Hindu; uo <^f-^\ (• jj. j^^] (i^^'l \^ ^.^^ udo mi je da je Muhammed u petak oekivao Amra.

Mjesto nominativa eše iza infinitiva stoji subjekatski ili

objekatski genitiv, na pr. lx:» ajj'jJJJ^^L' uo sam da je Zejd

'>'•'' otpustio Hindu ili 1^ i-*-^^ }ji jLLiiI ^}-^'\ udim se Muhammedovu oekivanju Amra u petak.

Može se staviti reenica sa esticom ^( da ili U' što mjesto infinitiva koji vrijedi glagol. ^ --g ^li.' kao Tako mjesto _,.. [y^\

•U. 1 može se rei »lil j_>-.-^ 0^ o* i>A' C^"o sam da je Mahmud ubio svoga brata.

Infinitiv koliine koji znai broj ili koliinu (ijl'Vj'j-^) ili nain radnje (kvalitativni infinitiv — ^^VjZ^) ne može vrijediti kao glagol. Isto tako ne može vrijediti kao glagol infinitiv koji ima atributa ili koji znai pojaanje gl. radnje 28

i dolazi od istoga korjena od koga je i glagol, na pr. "'->i->i V.

jak udarac; C^^ V^^' Udario ga je jako. Ako se glagol ovakoga

infinitiva mora ispustiti, onda infinitiv može vrijediti kao

glagol, na pr. Ijuj CiZ mjesto I Ijj Li-

Izvedena imena ( jiJi Ct)

Ovamo se ubraja particip aktivni (JtUJl \-~\), particip pa-

sivni (Jjli.Vrpl.|), pridjev ('^LaIjllV^ZJI), pridjev pripadanja

i pridjeva (J^^iil^^l) i ( ^j-^-liVp^i), komparativ superlativ rijei koje imaju glagolsko znaenje (J«jJ\;^).

a) Particip aktivni ( JoUJrplj ) kao i aktivan glagol

može imati subjekat u nominativu, a ako je particip postao

od tranzitivna glagola, može iza njega doi još i bliži i dalji

objekat, na pr. oVjl OAJut jJ U Wa//dova se djeca trude (zapravo:

li Seid Haiid, trude se njegova djeca); ''ij-J -4-- f,.3^ D» Da asti svoje goste?

Ako particip aktivni ima odreeni lan, onda taj particip

vrijedi kao glagol. Isto tako vrijedi kao glagol neodreeni

particip, ali u tom sluaju particip mora biti predi-

' kat imenske reenice ( Irti-'l ), atribut ( 'ijuZ^I ) ili ozna-

ka stanja ( 'JLX\ ) ili treba pred njim da stoji upitna,

negativna ili vokativna estica, na pr. o\j.'i _,iL^"alli Halidovi

roditelji putuju; '.tull jlajuc J^jIj* Ovo je ovjek, iji se sinovi

trude; 'aJ^ UiG y^ Lii^' Alija drži govor visokim glasom; '^ pkilli «G;^ iJi U Ti ne slijediš njihove Kible; 1J-.J i-Jl f^p^

Hoeš li poastiti Zejda; ^ U U^ 1/ O ti koji se penješ na brdo!

Sva gornja pravila koja vrijede za particip u singularu,

vrijede i onda kada je particip u dualu ili pluralu, na pr.

\'vji^'-ui1 Cjij^ \j^\ 'j 1 oni koji se Boga mnogo sjeaju. j

Gornja pravila u cjelosti vrijede i za participe koji izra-

zuju neko stanje ili svojstvo u jaoj mjeri (JcUJi J'i 'uJL. ),

na pr. o>l^_JU,1 jju 'J^"^ i-H Ti vrlo spretno rešavaš vorove teškoa.

Particip aktivni ne može imati subjekatski genitiv, a obje-

katski može, na pr. j»L»Ji ijw Juj Zejd pomaže nemonoga.

b) Particip pasivni {d_yii\V^\) vrijedi kao glagol

u pasivu t. j. iza njega može stajati subjekat u nominativu

JtLiJl >_jL' ( ), na pr. »jU ^^^^-^ b^ d* J«^ Velik je onaj iji je susjed astan.

Iza participa pasivnog može stajati i subjekatski genitiv,

'y- na pr. j\X.\ \'^^ "b^O' •

Inae sva pravila koja su navedena za particip aktivni,

vrijede i za particip pasivni.

c) Obini pridjev ( 'i.*l tl'i 'ijLjI ) takoer može

vrijediti kao glagol uz uvjete nabrojene kod participa aktivnog,

na pr.*jJ» o—» -"^o 2eja ima lijepu narav; jjj^ *.«!;. ^>_i.l ajj.

Zejd, koji ima lijepu narav, moj je prijatelj.

Subjekat pridjeva može doi i u genitivu pa ako pridjev

ima odreeni lan, mora biti odreen sa 'Jl i genitiv ili taj

genitiv mora imati iza sebe rije u genitivu na kojoj stoji

Odreeni lan,- na pr.

ni jJi\ o—-^1 ->-;-' ili >:*J^ ^—» x.j Zejd je lijepe naravi;

v-jV1 jH ^^^—cT j^3 ili v^l jii ^,_l..i\ jljj Zejd, iji je otac

lijepe naravi.

d) Komparativ i superlativ pridjeva rijetko kada može

imati glagolski subjekat, na pr. [,L.^'i=l_aJl *_1; J^'jt :^j U.b C

Nisam vidio nikoga kao Aliju da na njega bolje djeluje savjet. 30

e) Kako i za obini pridjev tako ova pravila vrijede za

o_,j1 j^ vrstu pridjeva koji se zove ^j—ll \ ^] , na pr. '^^ j J

Particip aktivni i pridjev od tranzitivnih glagola može imati osim subjekta (^GJ!) još i objekat (^^'JjLjlI]). Subjekat participa pasivnog zove se zamjenik subjekta

if tvori glagola u pasivu. Isto ( Jt(iJ\ Lt ), jer se ovaj oblik od

tako se i subjekat pridjeva v-^^—l-Jl j—.) zove |>W1 ^j^ • Particip pasivni može imati objekat samo onda, ako je

postao od glagola koji ima dva objekta, na pr. *-lž= ^A^ j.jj

'xlj\ Zejd, iji je pas pouen loviti.

imaju glagolsko znaenje J^aJ 1 ) mogu f) Rijei koje ( ^

imati gl. subjekat (^(iJI) ili objekat (y^'^^"\), na pr. jiy^ltlJ.

Daleko je Zejd! lili oU Daj nešto! Ove rijei imaju znaenje

perfekta, na pr. '^xj'y^(flS. Daleko je Zejd ili imperativa (S^^'^l

JJj'\), na pr. oU Daj!

Glagol i njegov subjekat

Subjekat aktivnih i pasivnih glagola ne može stajati prije svoga glagola, jer bi tada postao subjektom imenske reenice

( ^-^J' I )• Ako se intranzitivan glagol pretvori u pasiv, mora imati

dalji objekat t. j. objekat sa prijedlogom, koji se onda smatra

glagolskim subjektom, (JcUJr^/), na pr. aIj;^Proš/o se je pokraj Zejda; Q^ ^-i^ ';11^.' Klupa na kojoj se sjedi.

Glagolski se subjekat ne može nikada ispustiti.

Subjekat može biti lina zamjenica Cf-^^'\) ili koje drugo

ime {'J^HA'S), na ^v.\J^ Pisali su oni; "!4j l; tU Došla su tri.

Ako je subjekat lina zamjenica, može biti izgovorena

pr. i-lii ('jjCJl ), a može se samo pomišljati ('J\j~~1'\), na

Pisao si ti, (>) liL^S^ Pisala je (ona). .

U nekim glagolskim oblicima glagolski subjekat može biti zamišljena lina zamjenica ili koje drugo ime (jLilLVl ^jUT). U nekim je pak subjekat uvijek zamišljena lina zamjenica, a nikad koje drugo ime (jLJL-Vl L»0).

Glagolski subjekat koji je lina zamjenica može se pomišljati ( jllC-Vl >'U ) u 3 licu singulara muškoga i

ženskoga roda perfekta, imperfekta i imperativa, na pr.

C_.^ Joj , v_.^,.-iJ jJjb , J^. ^^r-^ J . vv^ w^. ^ U svim spomenutim oblicima glagolski subjekat može biti i koje drugo ime osim line zamjenice, na pr. ju3 v^-"- •'-^ '•^(A' ^J^ '-r'^r^ • Glagolski subjekat koji je lina zamjenica mora se po- mišljati (jLo^'VlL-.G) u 1 licu singulara i plurala i 2 licu singulara muškoga roda imperfekta (s^jUa'l) i imperativa (^Cl1^i

^\.l''\^^J), na pr. ^yS\ Tuem (ja),LjyJ>s Tuemo (mi), LjyJ^

Tueš (ti), L.^1 Tuci! L.^" V Ne tuci!

Glagolski subjekat koji je sastavljena lina zamjenica

([}^i\ jjii\ lijJUl'i) jesu slijedei lini nastavci:

\ kod dvojina perfekta, imperfekta i imperativa, na pr.

j kod glagola u množini muškoga roda za 3 i 2 lice, na pr.

*>;>'. (jer je postalo r-^^' od l_^^i ), oj^J^. , ZyJ^

u kod glagola u množini ženskoga roda, na pr. Cr.^ , '^^ •

o u 1 i 3 licu perfekta singulara oba roda, na pr. i-o^,

• ^ .' > ' , .'

ii u 1 licu perfekta plurala oba roda, na pr. L^

ti za 2 lice ženskoga roda kod svih glagolskih oblika osim

perfekta, pr. i "^ • na «iv^* . tiv-^l <^ ^-* 32

Slaganje glagola sa svojim subjektom

Kada je u glagolskoj reenici subjekat koje drugo ime osim sastavljene line zamjenice, glagol stoji uvijek u 3 licu singulara muškoga ili ženskoga roda pa makar subjekat bio u dvojini ili množini, na pr. ajJ vS-'' J-^* I^-iS-«' u'-HiJ'* v^ '^l'^1 oijl^l ^:A' oZ-^J'' v> f~>'J''')-

Glagol je u singularu muškoga roda, ako je subjekat ime muškoga roda u singularu, dualu ili pravilnom pluralu muškoga

j^jj-i-Ul j . roda, na pr. {ii^'j^ J.»5C^»j, \ ^»

Glagol mora biti ženskoga roda, ako je subjekat imenica koja znai žensko lice u singularu ili dualu i ako stoji odmah iza svoga glagola, na pr. (ol->^\) j^ o~iS~^ •

Isto je tako u spomenutom sluaju glagolu slino ime (jliJlC-^) u singularu ženskoga roda, na pr. '^ X.S^ x,j Zejdova je ki uiteljica (zapravo: Zejd, uiteljica je njegova ki); ''!-JA'^'jil^.xjo Zejdova je sestra poašena (zapravo: Zejd, poašena je njegova sestra); "^^ ''S^ jLj Zejdova je ki lijepa (zapravo: Zejd, lijepa je njegova ki). subjekat Kako je u dualu i pluralu izvedenih imena uvijek lina zamjenica koja se zamišlja, ne može kod njih subjekat

i Amr, biti izreen, na pr. uU.^l^J1 fj-^' J "j^.J *V Došao je Zejd koji su ueni. singularu Glagol i iz infinitiva izvedeno ime može biti u muškoga i ženskoga roda u ovim sluajevima:

a) Kada je subjekat imenica ženskoga roda koja ne znai

osobu, na pr.:

"jC o'fil \ ( ojC ) Pošla je deva;

j^\ (^IJi) ul Izašlo je sunce;

'JuJS^ (Vcjll.') "'^'^IT'j^j Zejdova se rije uje

ga 1) Vlastito ime koje u singularu nema odreenog lana, mora

dobiti u dualu ili pluralu. 33

b) Kada je glagolski subjekat u pravilnoj množini žen-

skoga roda ili nepravilnoj množini ili zbirna imenica, na pr.

oU-UI 1 ( o«U )

'>}^'J\ ( o«U ) tUT Došli su ljudi;

jjj t C c—Jo ) »L Dozrio je plod;

«j;^ ( i-; b ) « I, Ju j Zejdov je plod dozrio.

c) Ako je subjekat imenica ženskoga roda koja ne slijedi

odmah iza svoga glagola, na pr.

^l» •^S* ' fj^' ijf^\ ( i^

•oi fW ( V^^^ ^ vd''^ -^-^ Z^jdova ki danas putuje.

Kada je imenskoj 'OilJl'i u reenici ( V. ._Jv1 ) predikat

( IaH ) glagol ili iz infinitiva izvedeno ime, mora se taj glagol ili

izvedeno ime slagati sa subjektom reenice u rodu i broju, ako

je subjekat u singularu, dualu ili pravilnom pluralu muškoga

roda, na pr.

( v-»IJ ) tLj«. j ^Jl ovjek je otišao (ide);

u. ( ;j ) o--i!» JJ-—i) I Sunce je izašlo (izlazi);

( oCkl j ) l1* i o^jl^ ^v-a su ovjeka otišla (idu);

(o>:»li) \j~^ioj .1.11 Uitelji SU otišli (idu).

Ako je subjekat imenske reenice u pravilnoj množini

ženskoga roda ili u nepravilnoj množini, onda se glagol ili iz

infinitiva izvedeno ime kao predikat slaže sa subjektom u broju

ili stoji u singularu ženskoga roda, na pr.

( i--«\i - u>^lj - ^-»J ) l_^-»i JUJI Ljudi SU otišli (idu);

( ;_»\i - oL«\j - i:-:-*i) Oy>i *l—Jl Žene su otišle (idu);

olc^Jii. - *t_^ijui« - ( j>Jaj ) ::,.^ ;Uš' V I stabla su posjeena.

nominativu stoji \1iSj."\ 3) U subjekat imenske reenice ( ), na pr. x,j Zejd je uen; jJi Zlato je žuto. ^J- 'Jl^\ L*

3 )

Subjekat može biti i cijela reenica, na pr.

je bolje; j.^''^ \/.jl:-ot j t. j. fi:j''Xi-(JC^U Postiti vam

Bolje ti je Muajiju uti nego vidjeti. onda Ako je subjekat reenica na kojoj stoji estica ol, predikat imenske reenice mora stajati prije reenice koja je subjekat, na pr. "'j:.lc' iOl j^ Istina je da si ti pravedan. 'i-O-t može imati samo Kao što glagolska reenica ( 'AH^> )

isto i imenska reenica ^-:^\\ *-U-f-> jedan subjekat ( [yy^\) tako ( može imati samo jedan subjekat ( U^"i ). Ako dakle iza subjekta u reenici bude još koje ime vezano za subjekat kojim veznikom, to se ime iza veznika ne smatra drugim subjektom,

-4J 2:ejd / nego je ono '^JiJ^'\ t. j. vezano, na pr. cAj^ fJ* ^ Amr su ueni.

ili Subjekat imenske reenice mora biti odreeno ( ii^ I ) s^flUl bar atributom ili genitivom donekle odreeno ime (

'CoU'^'i), na pr.

11^ jlIj Zejd je uen;

*J.iJ\ Lj. jJl Ziato je žuto. poganina. i)^^/^"S-^t>:;jS Rob, 1(0ji vjeruje, bolji je od

iz smisla razu- Imenski se subjekat može i ispustiti, ako se je mije, na pr. "1)13 lejd u odgovoru na pitanje '<^:fS\ o« ¥.0 pravedan?

'-^ pr. ^-jj 4) Predikat imenske reenice (U^l'^ )> na ^j^

Zejd je uen.

Predikata u imenskoj reenici može biti i više, na pr. se j^lj'-'Jil^7^''-43 Zejd je uen, pravedan i vrijedan. Kako

vidi predikati, ako ih ima više, stoje jedan iza drugoga bez

veznika. 35

Predikat se sa subjektom slaže u rodu i u broju, ako je

j^~i^ predikat izvedeno ime ( \ ), na^pr.

Ako je predikat primitivno imecjuU-l), ne mora se slagati sa subjektom u broju, na pr. Jilo^'To« o^^'^^A^^ J u--«-^^

Sunce i mjesec su dva Bozija znaka, ali plo^ j ^ U : ^U—5 ^rU I

Ljudi se dijele na dvoje: uenjak i uenik.

Predikat može biti i cijela imenska ili glagolska reenica, na pr. "'jll^ '.^l^lLj Zejdov je otac uen (zapravo: Zejd, njegov je otac uen); »^if^Juj Zejdov je otac plemenit (zapravo:

Zejd, plemenit je njegov otac). Kada je predikat cijela reenica, mora ona imati linu zamjenicu, koja tu reenicu spaja sa subjektom kao što se to vidi iz gornjih primjera. Ova lina zamjenica zove se jJUI'i t. j. zamjenica, koja spaja predikat sa subjektom. Zamjenica koja spaja taki predikat sa subjektom može biti i zamišljena ( Ji: ^) ili izostavljena ( .JjIj- ), na pr.

'1.'^'] ^^''J/^'\ Nauka pridiže narode; jLLjo_^"'jui.^p1 B/ser je miskal za dukat.

Ako je predikat imenske reenice ime, obino je ono neodreeno, na pr. |i W x,j Zejd je uen. Može meutim nekada biti i odreeno, na pr. L;aJ1 »»I Allah je naš Bog.

Kada je predikat odreen, obino se pred njega stavi lina zamjenica (j-^^UIj jl

Predikat može biti i prijedlog sa svojim imenom, na pr. j\ji\ tj x>j Zejd je u kui.

Predikat može stajati i prije svoga subjekta, na pr.

J-»j j\jJl a t/ kui je neko. )

Predikat se može i ispustiti, ako se po smislu razumije,

,IU na pr. x{j u odgovoru na pitanje J^ (•! juji Je li uen

Zejd ili Amr?

Ako pred subjektom imenske reenice stoji estica U što

se tie, pred predikatom mora doi veznik -i , na pr.

;ijJ"'o.a 'i^jjJS^'V't Ci što se tie Aleksandrije, to je stari grad.

Veznik -i može doi pred predikat imenske reenice 14^ ovim sluajevima:

a) Kada je subjekat odnosna zamjenica, iza koje slijedi glagol ili prijedlog sa imenicom, na pr.

-jbj3 ( J) *J5 j^-l tjJJl Ko mi doe, dobie groš;

^'ji ('J) *Jš jIjJU isjlll Ko je u kui, dobie groš.

b) Ako je atribut subjekta odnosna zamjenica, iza koje slijedi glagol ili prijedlog sa imenicom, na pr.

'iLJ {'jj-,) jjii oJlttfJJl ^jl ovjek, koga si pouavao, voli te.

c) Kada je subjekat neodreeno ime, iji je atribut ('iXall glagol ili prijedlog s imenom. To neodreeno ime može biti i

oUJi I , na pr.

ji ( ) -Oj ^jl ovjek, koji mi doe, dobie groš; P* J J^j

~'^'ji (ij) '-Oj' jUl j J-»3 ovjek, koji je u kui, dobie groš;

>' > J>ji ('J) ili j^" b' J»j Ji-it^ Prijatelj ovjeka, koji mi doe. dobie groš.

d) Kada je subjekat rije JT svi, sva, sve kao ^UJi I ne- odreenom jmenu koje ima atributa jednu rije ili uope nema atributa, na pr.

(»*ji (*1) '-Ji i U J^j 3-^ Sva/ci uen ovjek e dobiti groš;

( "^ji '-J ) '-J* S^j 3^ Sva/c/ ovjek e dobiti groš; Pred subjekat imenske reenice u spomenutim sluajevima

estica , zaista i ^/i, na pr. može doi ^ cj\ of-*

•olš -c^ <^-JJl •fOvJ>U oJjj' t-'U \ aI l)-* ^ec/, zaista ona smrt, od

/co;e vi bježite, svakako e vas sresti. 37

5) Subjekat glagola 'J^ biti (xi'^^\ p-l ) i ostalih po-

monih glagola (ol^oi^l), na pr. 65: jIjl. ^^j,/^ "i ol^£g/pan/ bijahu civilizivoni.

Pravila o glagolskom subjektu ( 'j-^UJl Vidi str. 30) pot-

puno vrijede i za subjekat pomonih glagola . koji se zove

'(— 'VJ, na pr. 'o^'^]. subjekat od Z^. jU 'p-'l subjekat od

:jU i t. d.

6) Predikat estice ol zaista, iji da, o'l^ I

' ).\c Ijj j ^1^ Zaista je Zejd uen.

Ove se estice zovu jliJ L 'i^llii 1 tij^U t. j. estice koje slie glagolu. Ove estice dolaze pred imensku reenicu i sva pravila koja vrijede za predikat imenske reenice, vrijede i za predikat koji stoji poslije jedne od spomenutih estica. Jedino treba naroito istaknuti da predikat ovih estica ne može stajati prije njihova subjekta, osim ako je predikat prijedlog sa svojim imenom ( J>t)i ). U tom sluaju predikat može stajati prije subjekta, ako je subjekat odreeno, a mora, ako je subjekat neodreeno ime, na pr. f-AjM uJ^o' Zaista e se oni nama povratiti; iL=.j j\jJi j o' Zaista u kui ima neko.

7) Predikat estice V nema, ne postoji, koja znai odluno

"^ "^-^ openito nijekanje ( ,j-j-f 1 ^^i^^ -^ ), na pr. i^ U. J»j V Nema niijega roba koji sjedi.

Za predikat ove estice vrijede sva pravila koja su spomenuta kod predikta imenske reenice ( [jI-AVj^^ Vidi str. 34), jedino se predikat ove estice vrlo esto ispušta i samo se po- misija, na pr. J-UJ^ ( i_^»> )yii >! Za radišu nema siromaštva.

8) Subjekat estice ^ i V nije, koje znae što i glagol

;>_J (Cr-^ >-'«i : "-' \>i 3i- p—1), na pr. ILU jjj L. Zejd nije uen; < ,> > - ' . \^U. J^j V ovjek nije prisutan. 38

Pravila koja vrijede za subjekat imenske reenice (ijJLll

i subjekat p-V I ) ovih estica. Vidi str. 34) vrijede za ( Naroito treba istaknuti da subjekat estice V mora biti neodreeno ime, a subjekat estice U' može biti odreen i

^' "^ neodreen, na pr. S^t j ,_,aiiJl'1 i^^ 0^* J^* ( ^ ^'je ni/fo vredniji u svome radu od iskrenoga, ali ^^lJj UJ V l>vJlJl f.

Oholost ne do liliuje uenjaku. - ^

Ako izmeu U i V i njihova subjekta doe koja druga rije ili se pred njihov predikat stavi estica Vl^ osim, onda subjekat i predikat ovih estica stoji u nominativu, na pr.

"'i lp aJj C)\ ^ ^^/^ ^'7^ uen;

^ •' .' - ^ juj llc U Zejd nije uen;

1 It VI ajj U Zejo je samo uen.

estica j[

Ova se estica ita ol zaista^) u glavnoj, a ol u podree- noj reenici, na pr.

3 ^ # • ^ s (f^ »Joj o* Zaista ;e Zejd plemenit;

''fj^fjl^j '^\ jjfc'l Ja znam da je Zejd plemenit.

Prema tome treba itati C)[ u ovim sluajevima:

1) Kada ,l stoji na poetku imenske reenice, na pr.

^ U 'x/j c>[ Zaista je Zejd uen.

2) Kada ova estica stoji poslije zakletve, na pr.

"*! It \Zj je Zejd uen. o|, z*^ J Boga mi

3) Ako je o\ u reenici koja slijedi iza odnosne zamjenice

( iJuJI), na pr. '<..~^^ \ t_jJL:J ^U. ^^1 1. j^S^\ ^j^^ 'V'ji \ j Dah smo mu riznicu, iji bi kljui bih teški cijeloj grupi ljudi.

Ova estica u najviše sluajeva ne znai >zaista« u pravom smislu te rijei, nego samo jae naglašuje rije, pred kojom stoji, pa se smatra samo kao uvod u reenicu. 39

4) U sluaju kad je reenica, pred kojom stoji ol, pre-

dikat imenske reenice, iji je subjekat konkretna imenica, na pr.

i l^ ij\ "J.L3 Zejd je zbilja uen.

5) Kad ova estica stoji pred subjektom reenice, pred

ijim predikatom ima estica 1) za pojaanje (^Ul'f'V), napr.

IlJ \jLj ol ^^ -/a znam da je Zejd zbilja uen.

pr. 6) Poslije glagola tJl»' rei (a ne u znaenju »misliti«), na

'-i^ jedan. "l-\j oi 0^ R^ci> zbilja je Bog

stoji na reenice, napr. 7) Poslije estice J=^ a/f, koja poetku

/cažeš, i Zejd to 'J_^_ \ jlLj 61 J^ ^/i 'J^'t Zar « fo pa ak govori?

pr. 8) Kada o' stoji iza potvrdnih estica ( j-Z^ ^oj^' ), na

"'il^ \jL^ '^\ fJJ Da, zaista je Zejd uen.

9) Poslije estica v1, ul ili W e

"'il^ IjlL^ Oi'^i £to zW/ja je Zejd uen.

10) Kada i* stoji iza estice j koja oznauje stanje

(Jii^1 jG), na pr.

L.^-> C;-L.'iJl ol i c-V Dooh, a sunce za/azi.

stoji: Ova se estica ita o* kada je reenica, pred kojom

1) Subjekat aktivnih glagola (^UJ!), na pr.

"*! l^ ii ^' uo sam da si uen.

Isto tako kada je reenica subjekat pasivnih glagola

^( JcfiJI Lt/ ), -na pr.

jjU UJI jJiP- Saznalo se je da si iskren.

2) Subjekat imenske reenice ili njezin predikat, iji je subjekat apstraktna imenica, na pr.

C\jS^ j-^V--^ '^\ iSJSc Ja držim da ti zaslužuješ poštovanje;

jW' 5ki1 i* ji^ Istina je da je neznanje mana;

^U ujI ^ Ja mislim da si ti vrijedan. '40

3) Objekat, na pr.

i U Ijuij ^\ »i.w^ Znam da je Zejd uen.

4) ^1 [jIjA] , na pr.

"^ UT \s/j i^i ',t~^ ^jA^\ Sjedi gdje Zejd sjedi.

5) Poslije estice 'jl da, jer je reenica poslije ove estice

subjekat (^CiJl) zamišljenog glagola t-1? 6/Y/, postojati, na pr.

o--jtjJ ^Ij iC'l )J (isto kao da je reeno: ^^»jJ iLUS '^t'Ji^

Da ti ideš, i ja bih išao.

6) Poslije vy da nije, jer je reenica iza ove estice

subjekat imenske reenice (iSili'"!), na pr. '..^"jJ^^V^'d^]^'^

(isto sto 1 >i.-jkjJ i>?-> ^yi> VjJ) Da ^i ne ideš, otišao bih ja.

7) Iza estice U dok, poslije koje stoji vremenska reenica,

IT koja se može zamijeniti infinitivom ( 'CsJ'j.i\ VjZal't ), jer se ta reenica smatra subjektom ispuštenog glagola

C:-!-' f^^t^> jlI postojati, na pr. ^ u 1 j ol ^ lr-^\ (isto što i

^l^ \jjj o\ CuaJ L. ^jjJ.\ to jest Juj (j->^ Oj-J 5a.' ^^"] ) Sye(// dok Zejd sjedi!

8) Iza prijedloga, na pr.

iXs\ J^^ju. (>.^ -H-f udim se da ti zanemaruješ!

9) Iza veznika ( Jj!»U'i Lij^i.^ ), koji vežu rijei, a ne reenice,

na pr.

C^lCiLi J^) i- U 'ilJt Jl. iJ:j>-.l cii^ Znam tvoja djela pa ak i da si dobar;

(.'dJL}^'ct'.^'j'>t^^^o-^''^^y^'^^^^^' Cuo sam da se trudiš i da

si lijepe udi;

{•^Jc »j'^j)'[fi\^ '-j\j J_ur^iior< '^Jy^ Veseli me odgoj Halilov

kao i to što je pametan.

Reenica, pred kojom stoji estica ol , smatra se kao infinitiv ( ijj Jud i iJuJ-l ). Ova se reenica pretvara u mfinitiv na taj

'j^)-' nain da se predikat reenice, pred kojom je l,\ (il pretvori u infinitiv pa se stavi kao LiUJl subjektu te reenice. 41

koji e tada doi u genitiv, na pr. mjesto "'i U Id! ^^11' može

se rei •ilJL ^"A ^* uo sam da si uen; mjesto t)—V ^ ^^A-^

može se rei ''^y[ o« '^'^-^ udim se da zanemaruješ. Reenica,

pred kojom stoji o' . smatra se dakle kao jedna rije.

Prema svemu što je o estici ijl i ^1 reeno ovu je esticu dozvoljeno itati na oba naina kada ona stoji poslije estice

-i pa, koja dolazi na drugi dio tli pogodbene reenice ( t\}^\ ),

na pr/'^^ \CS^)'j^^_^_'^ Ko me poasti, i ja u njega poastiti.

Isto je tako kada oi stoji poslije \l[ koje ima znaenje

iznenaenja 'sUltLi") ( ), poslije rijei 'f^V (nema nikalive

sumnje) i kada je reenica sa o^ uzrona bez uzrone veze, na pr.

j.^-^\ fj-*--^ ol >^^ o>k; Pogledah kad li neprijatelj poražen;

(a^Jli.« ^j,^ JxJ\^;,i^|_^V Nema nikakve sumnje da pravda diže vrijednost upravnika;

^H^l ;1p *j|_^3_SLJl jla.| uvaj se lijenosti, ona je uzrok siromaštvu.

Kada estica izgubi i ol^ pojaanje doe u obliku ol .

onda se pred predikat reenice, pred kojom je ta estica, stavi

estica tJ (>Ijjl1vJ 'fV), na pr.

u}jJlxJ\ ^ -HjlL; a1 Mi te zaista držimo da si lažac.

U ovom sluaju ol može doi pred glagolsku reenicu

kao u prošlom primjeru, a može stajati i pred imenskom reenicom. Ako je pred imenskom reenicom, onda može subje-

kat i predikat te reenice stajati u nominativu ili prvi u akuzativu, a drugi u nominativu, na pr.

JjUJ t-Jl ol Zaista si ti iskren;

jiUaJ Iaj j ^\ Zaista je Zejd iskren.

I estica ol može izgubiti pojaanje pa glasi Cj\. Ovu esticu treba dobro razlikovati od 'Jt da, uz koju dolazi imperfekat glagola u zavisnom nainu ( Lj..«': i\ ijUl''i ), na pr.cisi^.)* 42

'J\ , dolazi pred da piše. estica 'J\ , koja je postala od imensku ili glagolsku reenicu. U oba sluaja zamišlja se poslije 61 lina zamjenica, koja se odnosi na slijedeu reenicu (oLiJ^ '-^^)> "3 pr.

j^'l^'i j Zadnja je njihova izjava: »Hvala CAQ\ vj J» j^1 J v^T Bogu, stvoritelju svjetovaU

'j\ li da nikako ClL* "^ y oi-iv 1 Ll^'1 Misli ovjek kosti?^ neemo sabrati njegove .

biti: Ako je o^ pred glagolskom reenicom može

a) Glagol koji se potpuno ne mijenja, na pr.

je samo ono što zasluži. J^ u' V\ oL-i ^ 0-^ oi S ovjeku b) Glagol koji se potpuno mijenja. U ovom sluaju mora izmeu 'J i glagola biti jedna od ovih rijei:

lu 1) estica , na pr.

jj' I mi znamo da si nam zaista istinu rekao. lliZa o* P^ j da imperfekat ima 2) estica Cr ili ^j- , koje oznauju da

znaenje futura (u-h'^^ '^.A)» ii^ pr. ^"30 ye da sigurno od ^'J, fiCl. b^-r- ol ff^ e vas biti bolesnih;

Znaj (a znanje ovjeku koristi) da e sigurno sve doi što je sueno.

estice '^i nikako (ubudue), nije i V ne, 3) Negativne 'f na pr.

li ga nije vidio niko? "jJ,! \'J_ '\ o\ ''J..'.<\ Misli on da

^'. cfa neeš stajati. f^- V 'J .U Znao sam 4) Pogodbena estica, na pr.

6 ji tlT {^'£4jl-V 3i jlll >' \J^\ jJ 6^ J ^ ^3 išaraju na ovom putu, mi bi ih zaista napojili obilnom vodom.

uvjerenje Glagol, koji stoji prije estice 'o\ , uvijek znai

kako se to vidi iz gornjih primjera. 43

Kako iza 61 ili l)\ tako i iza svih estica, koje slie gla-

golu, može doi estica U ('iil^JI U). U ovom sluaju i subjekat

i predikat imenske reenice, koja stoji iza ovih estica, stoji u

nominativu, na pr.

^le juj \^[ Zejd je samo uen.

Kada ove estice imaju L. , može iza njih stajati i glagol-

ska reenica, na pr.

£' 15^ o^'l JI 'o^l—1 Kao da se tjeraju u smrt.

Kao što estica 'cj[ i o' nekad može izgubiti pojaanje

tako i estice d^ i ofJ mogu stajati bez pojaanja na zadnjem suglasniku. U ovom sluaju iza ovih estica može stajati imenska

i glagolska reenica. Ako je iza njih imenska reenica, onda

subjekat i predikat stoje u nominativu, na pr.

^U juj.olS^ Kao da je Zejd uen;

J-ii yil. j^^S^J '^jjk

AKUZATIVI (bL^^id'l)

U akuzativu stoji:

1) Opi objekat (jiliVj^'l)

Ovaj se objekat zove opim zato što može doi uz prelazne, neprelazne, aktivne i pasivne glagole svih vrsta. Opi objekat je infinitiv ( jji^'\ ) u akuzativu, koji potjee od istoga gla-

gola, koji se nalazi u toj reenici ili od drugog glagola, koji ima isto znaenje, na pr.

Udario ga je jako;

LjJU JuJ On sjede potpuno. Ovaj akuzativ znai:

a) Pojaanje radnje ( j-T Ul ), kada obini infinitiv stoji sam, na pr. U^ ^{C On spava snom. )

b) Broj radnje ( Vj^] ), ako je infinitiv koji znai broj

radnje {i'jXVjx^), na pr.

'C'yJ> i-|yj. Udario ga je jedanput;

Ooj>J. *j^ Udario ga je dvaput;

oC^ o^J. Udario ga je više puta.

'? c) Nain radnje ( jlJl ), kada je infinitiv koji pokazuje

'/j^'-^ ili J-^ na pr- nain (f^P'\ 3~'W'* J ).

jl^V1 "LJ- i^i^' ^c^e popirf lava.

Isto tako ovaj akuzativ znai nain, ako iza infinitiva stoji

) na pr. atribut, genitiv ( ^[ tJUi'1 ili odnosna reenica,

iloi. C^ '«^^ Udario ga je jakim udarcem;

aCxA U>i tili Bojao se je poput strašivice;

koji je iLjii (y^' V i5 JJ'\ Ij^ill ti;S>^ Udario me je udarcem, tebi poznat.

Infinitiv, koji znai broj ili nain radnje, može stajati i

prije svoga glagola, ako je na infinitivu sila govora, na pr.

Jtli jil-V'i A ;' . Poput lava ide; ^^ %lr^ Jedanput sam udario. Nekada ovaj akuzativ dolazi samo zato da nadomjesti ispušteni glagol, na pr.

\1k^ mjesto 1^ lA^i Strpi se!

'itli j CJ- mjesto Vi»ij'A-^) Slušam i pokoravam se!

Ovamo spada i prilog CkA takoer, opet, koji je nastao od

UJVu^T Povratio se.

2) Objekat (*-'j^'o

Ovaj akuzativ dolazi samo uz prelazne glagole (iSj-^ \ J-^1

i zove se bliži objekat ( *£_^.'i *.^ J_,.»J^ 1), na pr.

\^"jl1jC.^ Istukao je Zejd Amra. 45

Objekat može biti svako ime. Ako je objekat lina zamje-

nica, može biti sastavljena (.[j^"]) i rastavljena ([}.,c'»':.l'\ ).

na pr. iliLtS Vidio sam te; ^.'b iltl ili il£\ ^l '^Vj U Samo

sam tebe vidio.

Neprelazni glagoli ([j^\'S^'^) mogu imati samo dalji

objekat t. j. objekat koji stoji u genitivu s kojim prijedlogom

( ?:^^ -^^^ Jj-^'\), na pr.

^.J'^ oj>i Prošao sam pokraj Zejda;

\jA (S dUj juj Zejd sumnja u to.

Promjenom prijedloga nekada i glagol mijenja svoje zna-

enje, na pr.

i>, Jh plakati na nešto ^ JC' plakati za neim;

j izbjegavati nešto.

Valja naroito zapamtiti da glagoli, koji su u srpskohrvat-

skom jeziku tranzitivni, mogu biti u arapskom jeziku intran-

zitivni i obratno, na pr.

1^ -»j.j «L=^ Došao je Zejd Amru,

Xi_^ J>:^:..\ Omalovažio je Zejda.

Objekat može stajati i prije svoga glagola, na pr. ^^S-^ ^'A'j

Zejda sam istukao. Isto se tako objekat može i ispustiti, na pr.

^^i Udario sam. Može se ispustiti i glagol, ako se iz smisla razumije, na pr. kad na pitanje 'JL-Io-' J

Kada se prelazan glagol pretvori u pasiv, glagolski subjekat

( J*,^^ ) otpada, a na njegovo mjesto stupi objekat, koji doe u nominativu i nosi ime JtUJt L: C (zamjenik glagolskog subjekta), na pr. C-LJt .=*I.a Otvorio sam vrata u pasivu glasi

^U( jtii Vrata su otvorena. Ako se pretvori u pasiv glagol 46

koji ima dva ili tri objekta, onda prvi objekat doe mjesto subjekta, a drugi i trei ostaju u akuzativu, na pr.

tjO'l oLJ\ \L^ o-Ut Nauio sam Muhammeda arapski ježili pretvoreno u pasivu glasi:

''^},^\jLji'\''ZJJ '^ Muhammed je pouen arapski jezik.

3) Akuzativ mjesta ili vremena {^/J^^JI]) . ^

Ovaj akuzativ izrazuje:

a) Vrijeme kada se radnja dogaa, na pr.

L* o> Išao sam neko vrijeme;

[j-f^—i- 1:^.— Postio sam mjesec;

^l^j.\\ %J^> -sUl Došao je kad je sunce izlazilo;

j'^ '^\ '^ je ki Božjeg poslanika o- ''^'J > ,'^^ J^'^ ^ Umrla (r^ ' ' ' ' ' kad se je vratio sa Bedra.

b) Mjesto u kome se radnja dogaa, ako je mjesto neo- granieno (ijxi jji.), na pr.

\JJ j \^' 'JC Putovao je po kopnu i moru

^Lš. j iS l^ Gledao je desno i lijevo. Ovaj akuzativ dolazi kod prijedloga koji su postali od

"Lili za; "u^, desno; jLJ, JCj- lijevo; imenica: "fO, "'f.\lj pred

jlIc, usred; ojj meu; *UU j;P nad;""^ pod; JjJ kod; "l-'S

t\j^, i(ix: prema^), na pr.

glave i t. d. j\ji\ fCl pred kuom; J\l)'\ jP više

fersah, Ovamo spadaju i akuzativi mjera za dužinu: '-^j

12 milja, tri milje (1200 koraka); J;.^ milja (400 koraka); \S.

na pr. L'*- '^ jl Išao je fersah.

^'<^ genitivu ^) Rijei "LjU", "'il-O, i /a1.:3 strana, kraj dolaze u

sa prijedlogom, na pr. jUlCoC j^' Spavao sam u jednom kraju kue. ^,

Ako rije znai neko ogranieno mjesto ( ijjJ*i'l), onda stoji u genitivu s prijedlogom osim poslije glagola 'Sj otsjesti,

i j\'J\ "S^'i unii 'cX^ stanovati, na pr. j^iJi 1 Jeo sam u kui,

ali jiiii oJiS Unišao sam u kuu.

Imenice mjesta {cj^ix\'^\) stoje u akuzativu kad znae

• - > . ^ bivanje, postojanje ili boravljenje negdje, na pr. s^j Zr^ '^— Sjeo sam na mjesto gdje Zejd sjedi.

Imenice fli^, u>>~« i r^'j^ mjesto stoje u akuzativu

kad je pred njima glagol, koji znai bivanje, postojanje ili boravljenje, na pr. <3lSr ^^ Sjeo je na mjesto, gdje on sjedi;

j^j m'j^ 'jJ£ Sjedi mjesto Zejda, ali \'j^^^y. titblT Umro je u totn i u tom mjestu.

Kad mjesto akuzativa mjesta ili vremena stoji genitiv s prijedlogom ( uijkll ), smatra se da ime, koje je u genitivu, prema svome položaju u reenici ( >*_.: ) stoji u akuzativu, na pr.

IaT uj» a oj^ - i Ji uj» <^,j^ Istukao sam ga tada i tada.

Akuzativ mjesta i vremena može stajati i prije one rijei na koju se odnosi, na pr. o^ lu^ Neko vrijeme sam putovao;

iJLiiSlJJ^ U kuu sam unišao. Taj se akuzativ može i ispustiti, ako se iz smisla razumije, na pr. na pitanje \J^ juj fU J*

Da li je Zejd postio mjesec? može se odgovoriti juj pC Zejd je postio (to jest mjesec). Isto se tako može ispustiti i rije, na koju se akuzativ mjesta ili vremena odnosi, na pr. na pitanje

»i jT Kad ši ti otišao? može se odgovoriti *^^\ '(y. " petak.

4) Akuzativ uzroka ili svrhe (U'j^^*^)

> ' • Ovaj akuzativ je uvijek infinitiv ( jjL^ \ ), koji slijedi iza glagola ili iza imena koje je slino glagolu. Glagolsku radnju kao i radnju infinitiva mora vršiti isti subjekat u isto vrijeme,

"^ pf- \i'jJ- '^'jj» Pobjegao je od straha;

*J UJkjJLuJ Ustali smo iz poštovanja prema njemu. ) ,

isto Ako oznaka uzroka nije infinitiv ili radnju ne vrši prijedlogom J na pr. lice u isto doba, onda stoji u genitivu s ,

^BCJJ iAji» Došao sam ti radi knjige; poastio; iU\;^ 1til.'J"\ Poastio sam te zato što si ti mene

ti obeao juer. ^Ujl'j-fjJVdi^ Došao sam ti danas, jer sam

oznake mjesta i Što je reeno za prometanje i ispuštanje kojoj ta oznaka pripada,- vremena kao i za ispuštanje rijei,

vrijedi i za oznaku uzroka.

5) Akuzativ uz rije j sa (.*^ Jj.^^ 1

>,'} > (5-»Ui1 jlj), Kada j znai »sa-m, ^»udTUŽeno«. ili -»pokraj«. onda iza te estice slijedi akuzativ, na pr.

\jJliS^:-i» Došao sam sa Halidom;

^1 j '^'i\ Idi pokraj rijeke! Ovaj akuzativ ne može doi prije glagola ili prije rijei

sa kojom je vezan.

6) Akuzativ stanja ( 'jCu)

ili objekat za Stanje, u kome se nalazi glagolski subjekat akuzativom, vrijeme dok se glagolska radnja zbiva, izrazuje se

koji se zove 'jtil, na pr.

LS^lftl^ Došao je plaui;

Ci G o J>^ j Našao sam ga spavajui.

infini- Oznaka stanja mora biti neodreeno i obino je iz glagolom tiva izvedeno ime, koje uvijek stoji u vezi sa ( J^l ), ^^'^^ glagolsko glagolu slinim imenom (S-^\ '^r) ^^i "J^^*' ™^

znaenje (JjaJ\j^*.), na pr. (S'C iC Došao je plaui;

CrC Vb ^J^3 Zejd se vraa plaui;

Lr'Cj\'jJM"j4; Zejd u kui plae (zapravo: " ' ' Zejd se u kui nalazi plaui). 40

Nekad se rije, sa kojom je oznaka stanja u vezi, može i

ispustiti kad se iz smisla razumije, na pr. kad se nekom, koji

polazi na put, rekne ix^ llib Pravim putem upuen! t. j. >- Putuj!

Mjesto akuzativa stanja može stajati glagolska ili imenska

reenica saS (JU.\jG) ili bez njega. estica S jedino ne može

doi kada je oznaka stanja afirmativni imperfekat. Ako je

oznaka stanja perfekat, mora pred njim stajati ili se zamišljati

estica jJ, na pr.

(vT-"-" ->' VT^'-" V^-^-^J J*V Došao mi je Zejd jašui;

( ^'J. "^ J») V^-^- ^ -4^^*^ Došao mi je Zejd nejašui;

jj* '-r^ -> J ^A.J ti**- Došao mi je Zejd, a Amr je jahao;

^ u (S* 5> J-* -ViJ li^lf- Došao mi je Zejd jašui;

s-i^b j^ S "tu^ jil^ Došao mi je Zejd, a jahao je Amr.

Kada je oznaka stanja reenica, mora ona imati esticu S

ili linu zamjenicu (reenu ili zamišljenu) ili oboje, koji služe

kao veza ( 'x>\J\ ), kojom se oznaka stanja spaja sa rijei ije

stanje oznauje (Jliiji ili jOl1'>_->U).

Ako je oznaka stanja jedna rije, koja oznauje stanje

odreenog imena, može akuzativ stanja doi i prije te imenice,

na pr. j^jiS'bJtC Došao mi je jašui Zejd. Jedino ako je Jilb'i

"u genitivu sa prijedlogom, ne može oznaka stanja doi prije

njega, na pr.

H,*^ J^J; '^J^ Prošao sam poliraj Zejda, lioji je sjedio.

Kad je Jlll j'i neodreeno ime, onda tJU.1 mora doi prije

njega, na pr. J^5 Lf h J«U Došao mi je j^ui jedan ovjeli.

Akuzativa koji znae stanje može biti u jednoj reenici i više, na pr. IS^CiLS'b j^jitU Došao mi je Zejd jašui i smijui se.

4 .

7) Akuzativ koji pobliže oznauje nešto ('JuLj1)

Ovaj akuzativ je uvijek neodreeno ime, koje stoji:

a) Iza rijei koje imaju openito znaenje, na pr.

C\ jL} Olt Zejd je dobar kao otac ili po ocu;

tC -iJJLL Im'jM atrnja je puna vode; '•'«>• ^ \^j ^ =. j^j Zejd je lijepa lica; znanjem. iX jjf' o'^ 'S^\ "aIj Zejd je vredniji od Amra

Ovaj se akuzativ smatra po svome znaenju kao glagolski subjekat (^UJ'l), na pr. mjesto reenice l^'j^r— -^3 može se reci <^j 0-— -MJ-

b) Iza rijei, koje znae mjere ili brojeve, na pr.

£j'3l>j riti ulja; Cti ojj^ dvadeset zlatnika.

Uz brojeve 3—10 ukljuivo 'jj^^^l dolazi kao Zj\yO>l\ u genitivu plurala^), a od 11 —99 u akuzativu singulara, na pr.

jUj *i}>U tri ovjeka; :\^1 Oj^A- -> /^M 24 žene. U složenim brojevima od 2Q—90 desetice ostaju uvijek

iste, a jedinice se mijenjaju prema rodu imenice, na pr. •^j ^j^ j V>if 23 ovjeka; TjA oJ^At > •^'^ 23 žene.

Iza rijei iiU 100, ^t 1000 i ^jJu milijun u singularu, dualu ili pluralu stoji kao *lH oCil'l genitiv singulara, na pr.

jlS 'iJ> 100 ljudi;

jb (iJl dvije hiljade kua;

Cl-j u^i>U' milijuni duša (t. j. ljudi).

Ako uz brojeve 100, 1000 ili milijun stoji još koji broj onda e osim imenice, koja uz spomenute brojeve dolazi u genitivu

1) Jedini je izuzetak od ovoga pravila rije o'U W0 kad stoji iza koga broja od 3—10. U ovom sluaju rije *j U ne stoji u genitivu plurala, nego u genitivu singulara, na pr. J.o.j*'.^^' ^^0 ljudi. 51

singulara, doi ponovno ista imenica i to u broju i padežu koji zahtijeva onaj broj koji dolazi iza veznika, na pr.

t)^S j jlS 'isu 101 ovjek;

»Cj o>Lt j Vi Ja 'lii. 103 žene;

liJ LiJi 1002 . o\Jil j noi; ^ * * *

JLJ o£t S JJlJ *JS\ 1003 noi.

Može se meutim rei i

»Li o>lJ S ""'^^V 103 žene;

>U'; CjJ^.'Ji j i3l. 140 ljudi, i t. d.

U datumu Arapi izrazuju dane na dva naina: ( f,j^\)

1) Redni broj dana doe bez odreenog lana kao LiUil

imenici koja oznauje mjesec i stoji u genitivu kao *Jl ,_jQjll, na pr. ,>..,. _,!=Ji \ viJS frei muhanema; C

oCii^S )uj C li e^vT^oga ramazana.

Ako redni broj ima odreeni lan, onda ime mjeseca stoji u

genitivu sa prijedlogom ^^ , na pr. ^i^^ <;'J-^\ Cji trei muhanema;

'oC^j o- r^i ^'J) ti etvrtoga ramazana.

2) Kako Arapi obino raunaju po mjesenoj godini, onda

izrazuju datum noi, a ne dana i to tako da se od 1 do 15 u

mjesecu raunaju noi koje su prošle (ir-Ji ili "o^ii-), a od 15

^0-30 noi koje su preostale ('o-l*^. ili ^*-l ) od mjeseca, na pr. ^^j ^ *>iXi IJlJ prvoga redžeba;

JjJj 'ry. '.iljC :alji! 29 redžeba;

^J^j ^ \s-jC oCJlJ) 28 redžeba; ^*j ^ oil tD s>iB ^jj^ 14 redžeba;

^j ^ •cli.'i JiJ 5 Jsi luSV 75 redžeba. Kod oznaivanja datuma stoji glavni broj sa prijedlogom J.

4* .

Isto tako se glavnim brojem izrazuju godine i to tako da

se prije glavnoga broja stavi rije i-L- ili ft u akuzativu ili

sa prijedlogom ci u genitivu kao LšLil'l dotinog broja, koji

je onda «13\ liUil'l , na pr.

'' , 'K«,' , -. - } 1934 godine po Is. roenju;

^ *^ ' * # - - /

( ) *J— w-«- j cV iImJ—U I .' -; , .. ;.' /;- .,: : : [ 2 ledleha godine 1207 po Hfdžh,

8) Akuzativ izuzimanja (jplLi"i)

Ovaj akuzativ dolazi iza estice V( osim ( *tii- Vl ^v* ) i znai izuzetak (*ti£- Vl) iz nekoga mnoštva, na pr.

\'j1{j VI f^1 (i «Lr Doš/i su mi ljudi osim Zejda. Izuzimanje može biti:

t(li£- a) Spojeno izuzimanje ( [yJ:l\ Vl ), kada je stvar koja se izuzima (^^ijLS'\) od iste vrste od koje je i ono iz ega se izuzima (kU jHIjI), na pr. \ju3 V\ 'f^l j

b) Rastavljeno izuzimanje ( VjaiJJL't tClJjJ Vl), kad je JiiLx'\

***:- razliit od iiil~AT , na pr.

\'jif VI jjjl j

Zejd t. j. Samo mi je Zejd došao.

JijLi] stoji u akuzativu, ako estica VI doe iza potpune jesne reenice, na pr. \xjj '^\ f^t J

Ji£... \"\ može biti u akuzativu, a može stajati u istom padežu u kom je

l'j^j V^ 'JC.'^^ '^b C

(ituj) jlL3 VI J(=.'j'l. oJS-U

^) Cesticu VI sa kojom negativnom Cesticom treba u našem jeziku prevoditi >samo«. . .

'•'• >., Valja zapamtiti da j'S...A .l u ovom sluaju može stajati samo u akuzativu, ako je rastavljeno izuzimanje (^Juli*1 tGJiJLV't), na pr. bl?-^ VI j-^ I j

Isto tako J^La"\ stoji uvijek u akuzativu, ako je Jltll-H spomenut prije *-:« ^pj—LI, na pr.

•^ " * ,^ •'; »1 IJuj VI (i

hJiLl\ j t]i ... 1 1 dolazi iza nepotpune reenice i stoji u padežu u kome bi stajala imenica koja je poslije VI kad te estice ne bi nikako bilo. Ovaj se j 't.; l.A'"i i zove napušteni, jer se s njim

postupa kao da nema uz njega estice VI , na pr.

"j/'j v^ ^^ ii*i» ^. ^ 3 v^ '^% ^, -H-j: \''^yj

Kao VI vrijede rijei l>ji, (Sj^, <(y, ^, iJ*, liUT, >\iU, Ijid.',

CrJ i oj^^ V osi/17 i oL' a//.

Uz jje, i5^ i «l^ dolazi JiilJi'1 uvijek u genitivu, kao

Iza :5i, 1j* i liU može stajati genitiv i akuzativ, na pr.

jj'j { jj j) ii (i*L=^, ( ) JlI-I ti«U^ iT f.^t 1 V-^ ^

Uz rijei \^C, ^ i oj^^. ^ stoji JldL.V'i uvijek u akuzativu, na pr.

'-il :Ai U' Ji JkC » JS^VI Eto, sva/ca je stvar osim Boga ništetna.

\'1 Rije xJ ali ne mijenja se i uvijek iza nje stoji '*^'t': tllilJVh fta pr. ^j't JlL'1 ali JJ4 j4i j^ ->i'3 Zeyd je bogat, je škrtica.

Kada rije jji znai »drugi« i ne znai što i Vi , onda je

jj'j ^ obino atribut, na pr. 1^ t)4-3 Drugi ovjek, ne Zejd.

Meutim i estica Vl^ može znaiti »drugi«, kada prije te estice stoji neodreeno ime u pluralu, jer se ne zna koje se jedinice izuzimaju, na pr.

6jilJiJ'i1V^oJTC_K9,^lS^^ Kad bi bilo na njima (nebu i zemlji)

kakvih bogova osim Allaha, propale bi. 54

U ovom sluaju rije iza Vl^ kao atribut stoji u istom padežu, u kome je ime, kome taj atribut pripada.

9) Predikat glagola 'J^ i njemu slinih glagola (Sl5^;^t; V- )

Ovaj predikat stoji u akuzativu, ako iza pomonih glagola slijedi imenska reenica, na pr.

L-*5 '-il 'o^ Bog je milostiv;

'w_A iT Jj' j jir Skoro e Zejd otii.

Za predikat pomonih glagola vrijede ista pravila, koja, smo nauili govorei o predikatu imenske reenice (J^^ Vidi str. 34).

Predikat ovih glagola može biti i cijela reenica, na pj.

LuŠT jj* j '^\^ Zejd pisaše;

\Jjk"^^^ y ^'1 ilT Siromaštvo je skoro nevjerstvo.

Jedini je glagol "d^ od ovih glagola koji se smije ispustiti, ako se iz smisla slijedee imenske reenice može razumjeti, na pr.

^/"^^" biti S-Jj' >!ri 'cj[j "USi \'jL c,[ rfiy\ 'uA^ 'i^^^ e nagraeni prema svojim djelima: ako je dobro, dobrim, a ako je zlo, zlim.

U ovom se sluaju reenica iza estice o*^ može itati na etiri naina: ('^' a) r^ ('.Sljlul^> -*' *'-^ 0^^) 0^

-*' >'-^ ('-^ b) ^A-'i ( '.tjlS—r ) 6lž=)

'. jJ>' d) t^i ( t> Tj^J. ) J "'jP- ( i 61^

10) Subjekat estice o[ zaista i slinih estica {o\y^. f— i)> ovaj akuzativ na pr. V'; '-il Ol Zaista /e Bog milostiv. Za vrijede pravila, koja su navedena kod subjekata imenske reenice (Vjali'1 Vidi str. 30). 55

ll)Subjekat iza nijene estice V (i^ji-it JJCil V^i) nikako

"^ nema, koja znai odluno openito nijekanje ( ^-^^ u--^, ) na pr.

'-il V\ 'J\ V Nema nikakva boga osim Allaha, i. j. Samo je • Allah Bog.

Subjekat ove estice stoji u akuzativu samo onda, ako je neodreeno ime {'ij^'i), koje stoji kao LšUJi*! ili ima iza sebe još koju rije, koja znaenje toga imena dopunjuje (jJUlti-i)

i ako taj subjekat slijedi odmah iza >1 , na pr.

LJ jJt

t^jjL^ f^ iUli V Nije niko pohvaljen ko radi zlo.

Ako je subjekat ove estice jedna rije, t. j. ako nije

LiCil'l, onda je nepromjenljiv i svršuje se na vokal »e« ( - ), na pr. '.li V\ 'Jl V-

12) Predikat estica Vi iT, koje znae što i Cr^ nije

(;>xl; ujJLft_iI\ VjU ^), na pr. *

ii 1^ V j U Zejd nije uen; 6 li jl ; V Nije niko otsutan.

GENITIVI (olj/^dl)

Genitiv u arapskom jeziku dolazi samo u dva sluaja:

1) Iza prijedloga, na pr.

'>' j\'ji'\ i u kui; u-y/\ na glavi; Al Tako mi Boga!

2) U genitivnoj vezi kao

ju'j jlS Zejdova kua; Ci* 'f\C srebren prsten.

Rije koja je oCil"! ne može nikada imati nunacije niti na-

ili ili roda. Rijei stavka o c, za dual pravilni plural muškoga koje stoje u genitivnoj vezi ne smiju imati isto znaenje pa se ne može rei jJlIi-JJ, jer obje rijei znae lava. Osim toga.JUJi1

ne smije imati uže znaenje, nego što ga ima

ne može rei jlx-» ii^u kua zida, nego »i-jj' j\x>. zid kue. 56

Genitivna veza može biti:

a) Sadržajna (Vji:j.i*l'i»U/T), kada tiUJi'T nije iz infinitiva izvedeno ime, iji je genitiv subjekat ili objekat glagolske radnje, na pr. š/j ->'» Zejdova kua. U ovoj ,vrsti genitivne veze

rije koja je >JUJl I ne može imati odreenog lana.

Pred genitivom u ovakoj genitivnoj vezi možemo zamišljati prijedlog J, ^ili

Ji j jIj - Joj jIjJI Zejdova kua;

poJ^ '^ li - CijJ I ^1 srebren prsten; Cf, f

JJJl f'jS - JJl31 j f^l nono spavanje.

Ako je genitiv odreeno ime, postade odreen itiUi'T, na pr.

x.3 '.»li, a ako je genitiv neodreen, onda e LjOjI postati samo donekle odreen, na pr. J^S % neija kua.

b) Gramatika je genitivna veza ( 'iliJOlI oUv"! ), kada je

JiUJl I iz mfmitiva izvedeno ime, iji je genitiv subjekat ili objekat toga imena, koje sadrži glagolsku radnju, na pr.

Mj LijU koji tue Zejda; ^'J\ ^— tij^P-

U ovoj vrsti genitivne veze *^Ji:A '\ može imati odreeni lan, kada i sam genitiv ima odreeni lan ili ako jetjQji.'l u dualu ili u pravilnom pluralu muškog roda, na pr. kL'^VJLm lijepi;

J-^1 LjOjI koji tue nekoga; x{j yj\j'\ koji tuku Zejda.

Izmeu LjLii''i i

Pokazna zamjenica, koja se odnosi na LiCii'l , dolazi iza genitiva, na pr. IJ* ^UJ\ ^Li Ova uenikova knjiga.

Rije, koja je liLil'1 mora stajati prije one koja je LiUJ.'^

jJl. Ako LiUJll ima rije, koja je s njim u kakvom odnosu, mora ta rije stajati poslije genitiva, na pr.

'-»^1 V 1 LJS milostivo majino srce; f

\iji jjj- ^j-liT juj Zejd je obukao Amru odijelo. 5

Izuzetak od toga ini rije 'jji , kada je LiCii's , na pr.

«jjle ^ \jij3 (:'\ Ja ne poznam Zejda.

Rije koja je LšC-Jl'I može se i ispustiti pa genitiv dobije

njegov padežni nastavak, na pr.

'CjjJI JLl j Pitaj selo! t. j.

Cjj]\ J»» 'jC\ j Pitaj stanovnike sela!

'iJUi''imoŽe ostati bez promjene, ako je ispušteni genitiv ista rije, koja dolazi u slijedeoj genitivnoj vezi takoer u genitivu, na pr.

Jl-^/ \ iA-o. J J- bJ OjJ t. j. meu podlakticama i licem lava.

Isto se tako genitiv može ispustiti, kada su u dvije genitivne

veze iste rijei LiCil'! i

iSSa 'f^ p^ lj t. j. O Tejme^) Aijevia, Tejme Adijevia!

< , I < , 1 • -

Ako se genitiv ispusti osim u spomenuta dva sluaja, dade

se rije, koja je '^JUil'1 nunacija kao naknada za ispušteni

j»'j^''\ • genitiv { o:yJ ), na pr. '.l£;T:5s'S t. j. '.IIIjT j*G JS'

Svakom pojedincu smo dali; JlIL* - i^). t. j. \ji^oo M «»

ili Iji^oll' M f^ tada.

U genitivu kao

'^^ oujVI j-; !»* Ovo ye dan, kada e iskrenim koristiti ^^ f "^ ' njihova iskrenost.

Dodatak o padežima

Ima sluajeva da u istoj reenici dou po dva imena, koja

se meusobno dopunjuju. U tome sluaju drugo ime ( '^^1 )

uvijek ovisi o prvom ( 'p^^'\) i slaže se s njime u padežu. To su ovi sluajevi:

^) Vlastito ime. 58

1) Atribut, koji se zove *i->l^, a imenica na koju se atribut odnosi, zove se o_,--»^l, na pr. "1.^' 'j-sCJl 'fUVi Pravedni je Wadar obljubljen;

'JiCJ1 fl.'^'l '

JiUJ V'V'i -j/ 'ilc°^1 tiTilj Sretni su podanici pravednog vladara. Atribut uvijek stoji iza imenice, na koju se odnosi.

Jedna imenica može imati i više atributa, na pr.

J^GJI '^Lj^^j^ j«u; Dolao mi je ueni i vrijedni ovjek.

Neodreena imenica može imati atributa i cijelu izjavnu reenicu ( 'ij-^1 ''*i.X''\ ). Ova reenica mora imati linu zamjenicu, koja se odnosi na neodreenu imenicu ( jiUl^j, na pr.

'.j.^t ijUjl-S (J

'.ji't lU -^j jiC Došao mi je ovjek, iji je brat uen.

Ova se zamjenica može ispustiti, kada se iz smisla razumije, na pr. iL-i ij-iJ ^' ,_r~iJ iSJ^ V Uji IjJij'i J mjesto L-^ i^-jL; i^^ ,.^-i- JJ t5J.f V uvajte se dana, kada nee moi naknaditi niko ni za koga ništa!

Atribut u arapskom jeziku može biti:

a) Atribut, koji se odnosi na imenicu, kojoj pripada

( U ^ o« "> '^Sr ^r-^) na pr.

'iCj'l 'jJj^ jili Došao mi je ueni ovjek.

Ovaj se atribut slaže sa svojom imenicom u odreenosti i

neodreenosti (.j^J3'\jtl,J^\), a osim toga još u rodu, broju i - padežu, na pr. ^W J»j j«u - ^U \ J-»J\ J<1=. -^rU »i^i t^*"?-

Kod pravilne množine ženskog roda i nepravilnih množina

zal razumna bia može atribut biti i u jednini ženskog rodai. Kod nepravilnih množina za nerazumna bia atribut je prven-

stveno u jednini, a može stajati i u množini ženskog roda, na pr.

('<.i.fj1) oliiJl oLjL-Ji''i dobre muslimanke;

'u.Cj1 ) 'J\J. dobri ljudi; ( "o^ij] 'J\ {ol^y»Jl'u'i6^1ii*l!;UJ''V'i posjeeno drvee. 59

b) Pridjev, koji kao izvedeno ime ima svoga subjekta

(*3 ^ ^r Je. 'Jfr o^

1_^1 "l>j^ jc\j. '^ On je glasovit pjesnik;

'JlJs^^^.S~l'\[^J\d-^C Došao mi je ovjek, ija. se rije cuje;

iiiCii "'iT^LJ' -^j '^\j Vidio sam ovjeka, ije su vrline poznate;

IjJUiJ Moja je sestra žena, ija je vrijednost f^^ siS*1 J°-' poznata..

Ovamo spadaju i izvedena imena, kada iza njih kao pridjeva slijedi genitiv (^\ LjCiJL*'i), ali se taj atribut sa svojom imenicom slaže po pravilu pod a), na pr.

^.jLj]X.t^'\'i\ljiV^\j Vidio sam djevojku plemenitoga roda;

•Si"^"\ ^^J^ cJ^Z'j c-HS Vidio sam dva ovjeka plemenitog odgoja.

2) Ime, koje stoji iza veza ( ^jllll 'jj^' ) : j i; _i pa;

'j\ - pa onda; ^ ak; - Cl '^\ ili; V ne; 3; nego i of-i 3//. 'f

Ime, koje stoji iza ovih veza zove se ^^jJ I (vezano), a ime s kojim ovo ime stoji u vezi, zove se j—l ^J^^'\ (s kojim je vezano); odnošaj izmeu oba imena zove se _LkJ T (veza), na pr.

i jjj- j ->i j J«L>- Došao mi je Zejd Amr.

Ako se neko ime veznikom spoji sa sastavljenom linom

'.jul^'i prije zamjenicom u nominativu ( 3-alil '^"A^^ ), mora se veznika ta zamjenica ponoviti rastavljenom linom zamjenicom

([}^i^Vyjj'ji!V.ju-^'\}, na pr. Ji'j j» iil ii-i- Došao sam ja i Zejd.

To ponavljanje zamjenice ne mora biti, ako izmeu Lšjili"i

Ju* jJ ^ Tukao sam danas ja i Zejd. j j f WS^ 60

Kada se ime veže sa sastavljenom linom zamjenicom, koja stoji u genitivu l

Ja' j. j \tX ojy Prošao sam pokraj tebe i Zejda;

ju'3 LjUS^S iljUT' Tvoja i Zejdova knjiga.

Veznikom se mogu vezati i dvije imenice za druge dvije imenice, na pr.

'j "jj'j \ jj U. J^ \Jjt V^ Istukao je Zejd Amra, a Bekr Halida.

Kako veznici vežu pojedine rijei, mogu isto tako vezati i cijele reenice, na pr.

Zaista laž vbdi u stranputicu, a stranputica u pakao.

3) Izraz, koji naglašuje ili pojaava neku rije u reenici.

Taj se izraz zove o^Ull (pojaanje), na pr.

->; j -»iJti^^r Došao mi je Zejd, Zejd;

v-ju jj j ti«U Došao mi je Zejd lino.

Pojaanje može biti:

a) Gramatiko (formalno - jLiŠiVjJ^G]), ako se ponovi ista rije ili reenica, na pr.

Juj Juj ti-Jl Cl~;^i> Jijj (i

b) Sadržajno pojaanje ( Ji^JuJi I JiXIjJ| ), kada se rije pojaa izrazima: ,.^-jl;. oj& sa/n, sobom, lino; :^ oba, obadva;

Cžj^ o6/e, obadvije; '^> »-*- > '»^'l skupa, svi, sve, na pr.

L-jiJ Jiiu'l «L Došao je vladar lino;

'Kjk^ Lr^^ 'v-*^ Otišla je sva vojska;

L-tiJiT r,.!^ . hn j pXJ 1 oM^ V/dio sam obojicu: uitelja i lijenika;

(iis^iJU.1 iljl ti c/je/e tekue godine.

Kako se iz gornjih primjera vidi izrazi, koji ine ^^^i^lo^OlI,

stoje uvijek kao iJUi ) linoj zamjenici, koja se sa predstojeim glagolskim subjektom slaže u rodu i broju. . 1

Kada rije JT služi za pojaanje, može se ta rije još

jedanput pojaati sa '»j^\ , na pr.

c,.y^ \ r*^ *^:5i'1 Jkkli / padoše niice aneli svi skupa.

Isto se tako rije '»^'l može pojaati izrazima ^!a |. 'CJa ili

'^1, na pr. Oj*a ^6>--*'*l'J'»'jM*l» Doš// su mi Ijiidi svi sliupa.

"^ Ako je sastavljena lina zamjenica u nominativu ( ^., 1 '?p^'1 3^^'1 ) pojaana izrazima tr^ ili 'jj' > mora se ta zamjenica najprije ponoviti rastavljenom linom zamjenicom u

nominativu i'j^;»Jci\'^ l^Vjulj]), na pr.

<-ou ^ OyJ. Jw j že/d je istukao lino.

4) Izraz koji pobliže razjašnjava što se je mislilo rei

nekom rijei u reenici. Rije koja to razjašnjava zove se 'j'xJ'\-

(zamjena). Mi to izrazujemo pomou rijei >to jest«, na pr.

Rije koja se razjašnjava zove se i-i. 'J\A'\ (u gornjem primjeru

Ova pobliža oznaka može biti:

a) 3^Cj1 cr^ ^jiCJl S-C Zamjena cjeline cjelinom, kada obje rijei izrazuju jednu istu stvar, na pr.

2)^1 jL~i i

'^^\ b) 'cy- J:^\ 'jju Zamjena cjeline jednim dijelom, ako drugi izraz sadržaje samo neki dio prvoga, na pr.

•-^I.aS j* Gradski svijet t, njitiovi prvaci. ^ 3ri;'J''^ f j.

'^ c) jC~. \ 1) Jy Zamjena po nekom odnošaju, kada se izrazi

zamjenjuju zato što imaju nešto zajedniko, na pr.

o^ ^La't '.-Ju Putnik je orobljen t. j. oteta mu je odjea.

d) iJill 'SA Pogrešna zamjena, kada se pogrešna rije

zamijeni pravom, na pr.

'tSj^ ^-Li jj> On je Sirac t. j. Egipanin.

Obinije se u ovom sluaju rekne iS,^-a. 'Sj ^^\J. y*. 62 .

5) Apozicija (JlJ\'.jXs-) je imenica, koja pobliže oznauje drugo ime, na pr.

xj}2^\^iC Došao mi je tvoj brat Zejd;

*^t ,Jj^^\ <&\ 1iL-i\ Zakleo se Bogom Ebu Hafs, Omer. Apozicija se sa imenicom na koju se odnosi slaže u rodu,

broju, padežu, odreenosti i neodreenosti. Imena, koja stoje u nekom padežu stoga, što dolaze uz

rijei, koje idu s dotinim padežom, zovu se neposredni padeži aku- ( liC>^'\ oVjl2jl"i). U ove se padeže broje svi nominativi,

zativi i genitivi. Ona imena, koja slijede padež drugih imena pLlJlLLLp, zovu se kao što je '*Ciu^' '*J>JlLC' SA' ^^ i oV^-^JLI)- posredni padeži (3-r;^r^^.

Sintaksa glagolskih oblika

Prelazni i neprelazni glagoli {\y^\ 'S^'^ J S^-^ \ 'S*^'\)

S obzirom na znaenje arapski se glagoli dijele na prelazne

i neprelazne.

Prelazni (tranzitivni ts jld'1 ^}liJ su glagoli, u kojih radnja,

prelazi predmet koju vrši glagolski subjekat ( ^CiJI ), na

(objekat *i/j_^Hn), na pr.

iil.iiir't^^r Shvatio sam tvoj govor;

U-S^^jlIj L^^CJ Zejd piše pismo.

Neprelazni (intranzitivni \}M[y^'\) su glagoli, kod kojih

radnja glagolskog subjekta ne prelazi na predmet ili objekat

(j;'j^"i), na pr. 'w'-J=: Sjeo sam; ''-43 fC Spava Zejd.

Intranzitivni glagoli i\jM'S^'\) su:

I vrste, na pr. 1) Veina glagola 4 i svi glagoli 5 razreda

'^J - *rSA radovati se;

')^ - *Sy->, u jedno oko oslijepjeti;

y^ - '(.^ biti plemenit. 63

2) Glagoli V vrste (J-iid'i LC ), koji su postali od imenica ili intranzitivnih glagola I vrste, na pr.

JiCJ uzeti priimenak; SS^ oholiti se.

3) Glagoli VI i VII vrste ( jCaJVlS uiitLdi L-C). na pr-

'4-LUj izmiriti se; ^>1SC1J) razbiti se.

4) Glagoli VIII vrste (JUijVILI;'), koji se u našem jeziku prevode sa povratnom zamjenicom »sebe« ili »se«, na pr.

jlni'l rastati se.

5) Glagoli IX, XI, XII i Xin vrste, na pr.

Vj^l pocrnjeti;

'i\jl\ jako pocrnjeti;

l.i}Ii*i bujno obrasti travom (zemlja);

i^i jako se žuriti.

6) II, III i IV proširena vrsta od glagola, koji imaju etiri

korjenita suglasnika, na pr.

r^j;' valjati se; fi'S*.! skupiti se; oC-Lj. smiriti se.

Neprelazni glagol postaje prelazan:

J7;«-iJl a) Kada prede u II vrstu ( v^ )> "^ pr.

7-^ radovati se, 'rj obradovati;

pJifr biti velik, '^ veliati, poštovati.

^ - b) Ako prede u IV vrstu (jCo'^'l LjI;')> na pr.

j^J>C-j.i Otišao je Zejd;

\jje- Joj C-*il Odveo je Ze/d Amra.

c) Kada se iza neprelaznog glagola stavi dalji objekat t. j.

objekat sa prijedlogom ( ^JiJ\^JCiS\ ^>J^JJiA\), na pr.

Juj '.-J* j Otišao je Zejd;

"'jjj '»—J^i Odveo je Zejd Amra. 64

pa Nekada se sa daljeg objekta može prijedlog i ispustiti akuzativu, na pr. taj objekat mjesto u genitivu doe u

5\j.J i>.u-- *^y ^g^y> JU- \ i odaforao od svoga mjesto K.''^ o- c^^ '^"^^ J ^"sa je sebi naroda 70 ljudi. Ovo ispuštanje prijedloga redovno biva kada iza prijfedloga

ili zaista, na pr. slijedi estica 'J\ da 'J -p^u: jiClij o-t3^> r^*^ y "Mjesto *uV došla opomena?! Da li se ud/^e, što vam je od Boga Naroita vrsta intranzitivnih glagola jesu glagoli, kojima

ili kudi jJl j^'jJlTjCUI). To su: se hvali ("f

'pl: dobar biti; cA, ili *^ 'oš biti! se samo Ovi glagoli uvijek ostaju u singularu i mijenjaju []cQ'\ je prema rodu njihova subjekta. Subjekat ovih glagola ( ) ui ime, uz koje uvijek ime sa odreenim lanom ( ^}^\ --»^ 1 )

je odreeni lan ili im je stoji genitiv ( a!J\ LiuA'l ), na kome subjekat sakrivena lina zamjenica, uz koju dolazi neodreeno uz ime u akuzativu pobliže oznake ('J^jUlI). Pored subjekta koja kazuje ono, ove glagole dolazi u nominativu i imenica, Ova se imenica što se hvali ili kudi ( 'f/iH;^ - ^-^k^ '^A^'l )• rodu broju mora slagati sa pretstojeim glagolskim subjektom u

i odreenosti, na pr. ^^j Dobar U je ovjek Zejd! 'J^jl 'r^ LZj'ivJi^ (o«l:)o11 Loša li je žena Zejneba!

'^ ^^^''[jJA j^" Dobar si musliman ti!

' Dobar li je kao "'j^iUSfi (t. j."'j;;>Uj(>> ri) ovjek Zejd!

nekad i Imenica, koja kazuje što se hvali ili kudi, može se

ispustiti, kad se iz smisla razumije, na pr.

ovjek! t. j. aIIJI ^ Dobar li je L^\ jlIjI '^ Dobar li je ovjek Ejub! 65

Imenica koja izrazuje što se hvali ili kudi stoji u nomina-

tivu stoga, što je ta imenica subjekat imenske reenice, iji je

predikat glagolska reenica, koja stoji prije nje. Prema tome

je obrnut red rijei u reenici. Meutim može u ovakoj reenici

biti i obini red rijei pa da imenica, koja kazuje što se hvali

ili kudi, stoji prije glagola, na pr. ':i'>"^1c-l-i*jLJ* //ind, loša U je žena!

U ove glagole spada i ^ voljeti. Subjekat ovoga glagola

je uvijek pokazna zamjenica \i , koja se ne mijenja, na pr.

juj\j1» Dofcar li je Zejd!''j^'\xJ- Dobra li je Hin!'j}\^'J^^xJ.

Dobri li su ljudi!

Tranzitivni glagoli ( ts'^^''\ 'S*j^'\)

Prelazni su glagoli:

1) Veina glagola 1, 2, 3 i 6 i neki glagoli 4 razreda I vrste,

na pr. Lj:^ - '--..^pisati; - " otvoriti; v-^ vv^ ^"<^'V ^^r^ t^ jJ^_ - (Jw razumjeti; L-r^' - Vr* "misliti.

2) Glagoli II, III, IV i neki glagoli V, VIII i X vrste, na pr.

'Jy. poslati; CJli nadvladati; plJ" nauiti nešto; 'r^\ hvaliti;

CjLjks1\ odobravati.

3) Glagoli koji imaju u korjenu etiri suglasnika, na pr.

^^>S všljati.

Neki tranzitivni glagoli mjesto bližeg objekta u akuzativu

mogu nekad imati i dalji objekat u genitivu. U tome sluaju se mijenja znaenje glagola prema prijedlogu, koji stoji na objektu, na pr. \Zj _^ 11 Zovem Zejda; x{j '^ ^it Proklinjem

Zejda; jujl^ ^jl Blagosivljem Zejda. (Zapravo: Molim Boga protiv Zejda i molim Boga za Zejda).

5 66

Kada se tranzitivan glagol I vrste pretvori u II ili IV vrstu, postae dvostruko tranzitivan t. j. uz takav glagol dolaze dva bliža objekta, na pr. '^ znati; '^ pouavati nekoga nešto;

Ijfc'l objaviti nekom nešto.

U arapskom jeziku ima glagola uz koje dolaze po dva ili

tri akuzativa objekta.

A) Glagoli, uz koje dolaze dva akuzativa objekta jesu:

staviti 1) Glagoli iji su objekti razliiti t. j. ne mogu se

GIIj \1jj I ^^o sam u odnos subjekta i predikata, na pr. W^ reenicu pa Zejdu zlatnik. Rije \Z'j i Ijlli ne mogu sainjavati

se ne može reci ji^f j-jj • napuniti, U ove glagole spadaju glagoli I vrste koji znae:

nasititi, dati, oduzeti, zabraniti, pitati i moliti, na pr.

tU t\š^'\ oX Napunio sam posudu vodom;

ti. {jL'j '^'./:.. Napojio sam Zejda vodom;

život; ^,!jJ1 '4J1I li jS Bog mu je darovao

_LJ\ ^'^' '^\ Z.^ Bog mu je oduzeo blagoslov znanja;

jUlLlli ijj uvaj nas paklene muke;

;pLJl 'Ž)\ JU Moli Boga za oprost!

su u I Ovamo se ubrajaju i glagoli II i IV vrste, koji ve

vrsti prelazni, na pr. plVJt {Jt CJu Nauio ga je kozmografiju;

VJ^CCJ^ Nahranio ga je hljebom. glagola može se I pojedini objekat i oba zajedno kod ovih

ispustiti, ako se iz smisla razumiju. stajati u 2) Glagoli iji objekti nisu razlini t. j. mogu dijele u dvije reenici kao subjekat i predikat. Ovi se glagoli grupe:

ili a) Glagoli koji znae duševnu radnju {^jX^'^ii-i\) ii^lirtjt^t). glagoli koji izrazuju sumnju ili uvjerenje (o^S 67

To su ovi glagoli: jLU znati; '^j opaziti; isb^) suditi, misliti,

sanjati; ^ misliti; '^-~~^ misliti, smatrati; '^\L uobraziti; 1^3

smatrati, držati; L.* (imperativ od C^j) smatraj, raunaj! na pr.

>UU. I^j v;„*Jj Znam da je Zejd neznalica;

U. l^ Ijuj ^_b Mislio sam da je Zejd uen;

^\i "Zi] CjCU V A^e smatraj Boga nemarnim!

LJ» li:_j. 'js^j Opazio sam da je on blag starac;

lil^ \jjj '^\ C Afe mislim da Zejd laže.

Nekada subjekat i objekat ovih glagola je sastavljena lina

zamjenica, koja znai isto lice, na pr.Cy^'^.'t Mislio sam da sam lud.

Mjesto dva objekta iza ovih glagola može stajati reenica

sa esticom ol, na pr. ^U \x>^ J '^^-^ Znam da je Zejd dobar.

I pojedini i oba zajedno objekta ovih glagola mogu se

ispusti, kada se iz smisla razumiju samo se rijetko jedan ispušta.

Ako jedan od ovih glagola stoji medu dva objekta ili poslije

njih, onda objekti mogu ostati u akuzativu, a mogu biti u nomi-

nativu kao subjekat i predikat imenske reenice, na pr.

'.' \' t i'' \t ". -I- ->i i'> •.',.->•'.

Mislio sam da je Zejd neznalica. oJl:^ >UU. Ijuj ili ^rJuJi (UU Juj >» • * ^^ ^ • -

Kada iza ovih glagola stoji upitna ili negativna estica,

"estica tJ , koja služi kao pojaanje (sIjjl.'v1 *(i) ili za zakletvu

( J-JLl^fV) ih estica o^, pred ijim predikatom stojiš

onda oba stoje ( »l-^^fl f"^ ), objekta u nominativu, na pr.

iljL^ft »i-Jft •fl jujl Znao sam da je kod tebe Zejd ili Amr;

^) Kada glagol X»j znai »nai«, a tSl j »vidjeti«, onda ne spadaju u ove glagole, pa drugi akuzativ, koji doe iza ovih glagola, nije objekat

( ji^ J^j^ I ) nego akuzativ stanja (JUl), na pr. U.^^

bolesna; Uli; OjIj V/d/o sam ga gdje spava. ) )

uen; i>JU '^ilS '^ j ''ii^"'j4j C ^jj Mislim da Zejd nije ^ ^l^"lu>ioA^j Znam Ja ve znam da e mi (Boga mi) doi smrt; Znao sigurno da je da je zaista Zejd uen/f u3 ^3 'o['^^ sam Zejd uen.

''^\ '^^' J^ada znae -^uiniti<^, b) Glagoli 3;«:, 'X^, '^J. i

imenovati, na pr. »napraviti^ (J-^rjCil) i \^'i nazvati, ^

'^"1 kada je Bog uinio Kabu ^U) t,fc: G-L.^ \j (Spomeni), ' ' ' " " mjestom obraanja ljudi.

neprijatelja prijateljem; ^ Gu jJ^ S'jJjl o-J'^ t/inio sam

inili smo da jedni tada ulaze meu ^y 'y, lf-^:^,\^'j\V druge; prijateljem; lA-U >0!\ '^\ 'jj/l Bog je uinio Ibrahima

crne [/inio ;e Ct. j. dogaaj) njihove kose bijelim, a njihova bijela lica crnim.

objaviti nekom B) Glagoli koji imaju tri objekta jesu: ^1

pr. \^\j j^^\\x^ 'Z.'^^^\ nešta; >s'A pokazati nekom nešta, na sam Saopio sam Seidu stvar jasno; O'fj'J^^^'-^J Pokazao

Seidu stvar jasno.

glagola ne može doi u odnos Prvi i drugi objekat oviii

i može. subjekta i predikata, a drugi trei

Aktiv i pasiv ( J^ji«-!^ \ J f>^ '

subjekat (^^iiJ» Kada je glagol u aktivu znai da glagolski

x--t L~*ld' Ide vrši radnju, na pr. "j^lj 'J^ Napisao je Zejd; Muhammed.

Glagol u pasivnom obliku ima znaenje da glagolski subje-

kat trpi radnju, na pr. "Lik^LBl^. Piše se pismo. 69

Ima u arapskom jeziku glagola, koji u stanovitom zna-

a , , ..I >

poludjeti; 1 , enju uvijek dolaze u pasivu, na pr. o?- ^ '^

truditi se, CJ^) onesvijestiti se; (-1 ) ^jt odati se neemu; i -i) '^ nastojati oko neega, na pr.

Joj ,y>. Poludio je Zejd;

Zejd; j^j'J^ (t*^*l) V-^ Onesvijestio se je

~JsJ^\ J^j p>^. Odan je Zejd piu;

Kada ovi glagoli stoje u aktivu, onda imaju druga znaenja.

Pasiv mogu imati samo prelazni glagoli {isx.jS\ J.-J I ), koji imaju bliži ili dalji objekat. Kada se glagol pretvori u pasiv, njegov se subjekat ispusti, a bliži ili dalji objekat postane subjektom pasivnog glagola (JcGl'iLj U). U tom sluaju dalji

objekat i dalje zadrži svoj prijedlog i stoji gramatiki ( LLjJ ) u genitivu, ali je po svome položaju ( >V_.=« ) u nominativu, na pr.

\'J/ jLj L._Aj Zejd tue Amra;

jj.1- Lj^^. Tuku Amra;

.J,J^\ x,j ji^. Zejd blago postupa sa slabim;

^-i,.".fll I ji ^. Blago se postupa sa slabim.

Ima sluajeva da intranzitivan glagol doe u pasivu, a subjekat takovog glagola zamijeni akuzativ mjesta ili vremena

(*J 'jj-^'0> "3 pr.

j\ji\ ^i3^ U kui se je stanovalo;

';JLJl o^,A^ No je probdjevena. 70

Kada se pretvore u pasiv glagoli koji imaju dva ili tri objekta, prvi objekat kao zamjenik subjekta stoji u nominativu, a ostali i dalje ostaju u akuzativu, na pr.

l^ ii \ j4 j cA\ Mislim da je Zejd uen;

U,(t juj j>L Misli se da je Zejd uen;

s ^^-J«-; tf jjjf iJu \ji._i -4JrJJ Vjenao je Zejd Muliammedu ker

Amra; - .

^ i ' > ijj- tJi; jl—»' rjj Vjenana je Muhammedu ki Amra;

U^ G^Vl \-y^ jUc'jJid'i Saopio je Muhammed Seidu stvar jasno;

^y'''\ Ce^fj a-—. '^ \ Saopena je Seidu stvar jasno.

Pomoni glagoli (olž=o\^\)

Arapski se glagoli dijele na potpune ( «-.Ul Jui"JI) i nepotpune ili pomone ('i^GJl OC^'v'i),

Potpuni su glagoli ( Vkll [}{jy"\ ) koji sami za se mogu biti predikat i sa svojim subjektom ( ^LiJl ) sainjavaju potpunu misao ili reenicu, na pr. Joj L-^r Piše Zejd; [jA^\ Sjedim (ja).

Nepotpuni ( 'C^iU!^ 'jUi* Vi ili 6>^ o\^*l ) su koji sa samim

subjektom ne izrazuju potpune misli,, nego samo spajaju subjekat sa predikatom. Uz ove dakle glagole dolazi cijela imen-

|J Vi ) stoji u nominativu, a predikat ska reenica, iji subjekat (

( t^il) u akuzativu, dok je glagol spona, koja spaja subjekat i predikat, na pr. 0. W x{j Z^^) Zejd je uen.

^) Glagol ^\^ može znaiti da se sadržaj predikata stalno nalazi kod subjekta, na pr. \(~is. -uil ^\5 Bog zna, a nekada znai da je predikat privremeno bio svojstvo subjekta, na pr. L: Jjj j\S Bio je Zejd bogat (pa je osiromašio). 71

Pomoni su glagoli:

'jS' biti, postati, G. I jlLJ; ^15^ Ze/d ;e uen.

jU postati, tU !)iLJ1 Su Para je postala voda.

TtlJl postati ili Ci li J1I3 ^t^'* Zeyd sfoy7 ili je

jutrom biti osvanuo Zejd stojei.

^^Jl postati ili U V jj j ^^'T Ze;d je gladan ili veerom biti omrlinuo je Zejd gladan.

' ..i Liji Juij ^^ \ postati lll tjii^i Zeyd spava ili Zejd /e prije podne biti pr/je podne spavao.

jTs; postati ili [yLZu jjj J& Zejd radi ili Zejd je danju biti danju radio.

i^C postati ili 'SJm Juj tbC Zejd radi ili Zejd ye

nou ft/f/ nou radio.

Ojii::i£ o>Hj'. Vj Stalno e se prepirati.

'•ii: {^C iiil; U' Stalno bdiješ.

jLA^i *j.j3 IT Neprestano se Zejd *a'^' *u^ trajno biti trudio.

Laii: jL*jL^ Juj bi I u Neprestano se Zejd trudio.

Stalno se trudiš.

^ii U do/f je L> u Bok je živ. f\j

O-^n/je «ir 'f.jJl ;>!) Krv nije voda.

Ako glagol 0^ 1^'^^ znai postojanje samoga subjekta bez obzira na predikat, onda taj glagol spada medu potpune glagole

[^cXii''\ '^ i ima samo subjekat ( ), na pr. cjjA 'J^-> j^}^ 'o^

Bio je neki trgovac i imao sinova.

Nekad opet potpuni glagol postane nepotpun, ako dobije znaenje »postati«, na pr. L_l le. juj J-^5 Zejd postade potpun uenjak. .

Predikat pomonih glagola može stajati i prije njihova subjekta, na pr.o^^V^u^ Hjt Cu^ ^if j Dužnost nam je pomoi vjerne.

Predikat ovih glagola može stajati i prije glagola, na pr.

tL_Jl ^IJ^LjbI-^l^ Vedro bijaše nebo.

IT ili Ako pomoni glagol ima pred sobom esticu o' > onda predikat ne može stajati prije glagola, pa se ne može rei,

'^ 'A'i U na pr. jJli fb C UšG I niti J- t)C o' ^J-^ nego: ^1 u; \S "jJ li stajau dok Halid stoji; V.^—ž= Al tJC o^ Stalno je Selim lijen.

Doe li mjesto negativnog 1. estica '^ nije ili J^ nee niliako, onda se predikat opet može staviti prije glagola, na pr.

H;J 'Jj; '-^'l-' Neprestano je Zejd spavao; j^j Jlj-, o^ ^.^J *f Neprestano e spavati Zejd.

Predikat pomonih glagola može biti i cijela glagolska reenica, na pr. 1-~:S1j j^.j o'^ Pisaše Zejd; ',z^i tiJ.L= Bio sam mislio.

U pomone glagole se još ubrajaju:

a) Glagoli koji znae da e se predikat imenske reenice naskoro dogoditi (Cj\Jil\'jCi\).

To su:

iir ( ij_j/ ^i ) CjjS Juj ili Skoro e Zejd lu>1 •5//ZU biti, na pr. (^>toi>'^j-5 JuijiUjl umrijeti. r.

Predikat je ovih glagola uvijek imperfekat u odreenom ili zavisnom nainu sa o\

b) Glagoli kojim se izrazuje nada da e se predikat dogoditi

Takav je glagol JJ nadati se je da, na pr.

r-^\ jL' c} 'M J~^ Nadati se je da e Bog dati pobjedu. 73

Predikat je ovog glagola skoro uvijek imperfekat u zavisnom nainu sa esticom o\-

c) Glagoli, koji znae poetak radnje (^j^UlJLil). To su: ^^ 74

pr. 4) Radnju koja se svršava u momentu kada se govori, na

'M UjJlJJI Kunem te Bogom! \j^ h!:L Prodajem ti ovo.

5) Buduu radnju koja e se sigurno dogoditi, na pr.

Gj» ii.1^1 V Ovdje nikako neu ostati.

'-jf) smilovao! 6) Molbu ili želju, na pr. 'M Bog mu se Perfekat ima znaenje pluskvamperfekta:

a) Kada je perfekat u odnosnoj ili vremenskoj reenici, ako ove reenice zavise o drugoj reenici, u kojoj je takoer per-

fekat, na pr. o^^Ul a, >1 iT J^j^J^ tJ^'J Izložio im je što mu je

naredio Memun; ij^'Sj ^j^\ S\^y^VS^V^ Pošto je bio prispio bik na mjesto, okrenu bježati.

b) Kada se pred perfekat stavi estica Jj ve ili jSj a ve, ako prije toga perfekta stoji reenica, u kojoj je takoer

perfekat, na pr. '^^ 'J'j '*1>I Izveo ga je, a on je ve bio

oslijepio; j.^y\j\'iS[;^'.^''-^'^S^^<^[:^'Podranio je Fadlu, pa saznade da je on ve ranije bio otišao u palau Rešia.

c) Ako se pred perfekat stavi pomoni glagol ^^^(nekada oL sa esticom oi ), na pr. ^vb ijOUJ. ^3* o^J ^j^. -^^Ji Umrije Rešid u Tušu, a bio je izišao, da se bori sa Rafiom.

Stavili se pred perfekat glagola imperfekat glagola o^^

onda taj glagol ima znaenje futura egzaktnoga, na pr.

'.%l biti vratili prije zalaska ^ 1 ^jji 'S^i \l^'j *cj^ Mi emo se sunca.

Perfekat iza pogodbenih estica ima znaenje imperfekta,

U-JJ CLu ^cJ*\J \'^ na pr. "S.'^'o-' Ko nadvlada, dobije; fJCj^ »S^"^^ Kada doe obeanje sudnjega dana, mi emo vas skupiti.

B) Trajno vrijeme (imperfekat '^jCil 1 J>jJ'i ) znai

poetu, ali nesvršenu radnju. Napose imperfekat može znaiti:

1) Pravu sadašnjost ili prezenat t. j. radnju, koja se sada

dogaa, na pr. oA^ ^ r^. '*^^ ^°S ^na šta vi radite. 75

Znaenje prave sadašnjosti ima imperfekat naroito onda,

alio pred njim stoji negativna estica U', na pr. L.j^_ U Ne piše.

2) Historijski prezenat u pripovijedanju prošlih dogaaja,

na pr. 'jl'\y ,^ yj^ ^1i /j^l] '^^*ii ';uJl,' 'Ji^ Ree Talba:

»Onda ja istupam trei, oblaim oklop i prihvaam svoj ma«.

3) Futur prvi, naroito ako se pred imperfekat stavi estica

_- ili pr. o^- , na ^^^'j^ d *-~r*-^ ^i emo to na svome

mjestu razjasniti; bU *JuJ ZJ'jLi hil i^_^ '^ Ko to uradi, mi emo ga naložiti na vatru.

Imperfekat ima znaenje futura, kada pred njim stoji

estica ^ nee nikako, na pr. tSjlJj\ by» o^o«' \ ^1 D-^V oJ ^J^ Vele da niko nikako nee unii u raj osim onih, koji budu

Židovi ili kršani.

Isto tako imperfekat ima znaenje futura, ako mu se doda

'• o ili o. radi pojaanja, na pr. jSj:.' 'caSLS] '. Ir jJjJ j Ja svakako znam da e mi sigurno doi smrt.

4) Radnju koja se je u prošlosti dogodila ili dogaala u vezi s drugom radnjom, koja je izražena perfektom. U ovom

sluaju je imperfekat uvijek oznaka stanja ( 'jl^\) i prevodi se

na naš jezik cijelom reenicom ili adverbom prezenta, na pr.

'. j^ -c, Zejd smijui se; <^['J^ I jb j ^i i Unie u kuu svoga oca, a majka ga gledaše.

^ , Mjesto ovoga imperfekta može uvijek stajati particip

aktivni, na pr. (Š^U aLj *U; Došao je Zejd smijui se.

5) Imperfekat znai i nepravu sadašnjost ili prezenat t. j. radnju koja se dogaa kad god se prilika pruži, na pr.

jjju '^1 -j '_^ .u oL-^"^'^ ovjek snuje, a Bog odreuje.

Ako pred imperfektom stoji negativna estica V, ima uvijek znaenje neprave sadašnjosti, na pr.

3ie_Jl 'jZj'\ f^^^l-i V Ne poštuje darežljivac škrtice. 76

ul?" ima znaenje 6) Imperfekat sa pomonim glagolom pr. predašnjeg nesvršenog vremena ili pravog imperfekta, na pjesnike. i\'JJ^\ j >!iJl LJ 'olT Voljaše pjesmu i

ili U, ima znaenje 7) Ako je imperfekat iza estice '^ 1' Zar nisi ^JL^ '^ ' perfekta, na pr. ^'M j *f saznao da Bogu pripada vlast neba i zemlje?

^ GLAGOLSKI NAINI

(^.jUil J*iJl). Po nainima se mijenja samo imperfekat \

Imperfekat ima tri naina:

a) Odreeni nain ('^'^I^Uill)

U ovome nainu stoji imperfekat, kada pred njim nema Ovaj koje od estica, iza kojih stoji zavisni ili skraeni nain. zna nain služi kod odreenog kazivanja ili pitanja, u koga se vrijeme glagolske radnje, lice, koje je subjekat radnje i broj mi; t/ tih lica, na pr. L^J Piše; Li

b) Zavisni nain ( ^j~<^ \ ^jU».l 1)

Imperfekat je u zavisnom nainu jedino u podreenim ovisna glavnoj reenici reenicama i izrazuje radnju, koja je o dogoditi. i koja e se ubudue

Zavisni nain stoji iza estica, koje se arapski zovu

*^''^\ '^jj^\. To su:

nikako, na pr. C^\ o^J 1) 1)1 da ^\ da ne i oJ nee d^ razjasnim nain uenja; LiU-i 'ljI ^i^' Ji^ Htjedoh da vam jtll ll_i ^S \>J15 ^*Xt ^1 Bojim se da me ne napusti; iWx^ uCJ V\^ broj dana«. v'eie: »Nikako nas vatra nee ticati osim odreeni po- estica ol može se u izgovoru ispustiti pa se samo pa da mišlja, na pr. 'ii-'^rti jjj mjesto h:J^\ 'c)i Posjeti me

te poastim! 1 )

^C/', jCŠ:!, :AJ da ne. 2) Iza estica J, 'J^, 'J^^, o\ da;

Ove estice izrazuju namjeru ili svrhu za koju se radi, na pr.

L':Oo« *^.A^ iliUJr-i1|jlA'lO'L4 Oit^j^ 7"re6a da musliman moli Boga za zdravlje, da ga sauva od nesrea; iiiOi-M'J^^-J-

Primio Islam, da u raj; i 0*^ Ltl^ sam uem jr^^. ^«^-=— >^ >^J> Samo je fako re^ao da se ne omalovaži nauka.

3) o'm Ci'in ^ada; daWe. Ova estica znai pogodbu, na pr.

kada se iza reenice ili ii-H Oi Sutra u doi, rekne iL.S' \ ^il Tada u te poastiti.

^':>\ >_>.,<»J-L Da bi imperf. iza bio u zavisnom nainu ( \ ^^ jUJi '

potrebno je: 1) da stoji u poetku odgovora, 2) da stoji nepo-

sredno pred glagolom i 3) da glagol ima znaenje buduesg

vremena. Ako ne postoje svi ovi uslovi, imperfekat iza o^[ stoji

U odreenom nainu (?>J>i I ^jUil I), na pr.

• te Onda te oekivati; iJ^^I o'jl- -i^J^'^ Posjetiu u

'di,y \ 'o'il fcl . . . iXii=. Došao sam ti. . . . Onda u te ja poastiti;

Bogataši dijele imetak za nauku Oni onda vrše dužnost;

CilT iiL'ijVo'il • • • 0>iJ^ l'j^ '^' Ke/cao sam ;a ovo Onda te držim lašcem.

4) j^ da, do/c (u namjernim reenicama), na pr.

^ Jl^^ ^0 ^uliJil. J^ 0-^^ 1^>!^.. V o* cs^Ai Trefea da ne slabi duha pa da ovaj napusti rad.

c) Skraeni nain (fjjlj.'i ^^jCill)

Imperfekat u skraenom nainu obino izrazuje zapovijed

ili pogodbu. Ovaj nain dolazi:

1) Uz estice koje imaju jedan imperfekat u skraenom

nainu (fjl^^ '-'-»^^O- To su: 78

nije, nek i V »9) ne/c ne, 'f nije, U još J (^'Vl 'fj) ( J«^1 na pr. lJ^CJ '^T yViye pisao; lJ:ŠCJ U Još nije pisao; V-:^^^

Afefe piše/ '.-J^ŠIj V Nek ne piše! L.j5>J V iVe piši!^)

2) Iza pogodbenih veznika ( ^J\^'\ oCik' ili jUGa'l JjT ) u pogodbenim reenicama dolaze po dva imperfekta u skraenom nainu. To su:

Cj[ ako iL >_,.ij" ^\ Ako se pokaješ, * oprostie ti se grijesi.

LJJ što god l}^\ l)-r«Jii lJiJ. 5fo god uiniš, uiniu.

L. što 5^> 3- C što ti uiniš, uiniu.

'<>• vjeruje, spasie se. o^ ko li^-J^ 'c>^j^. ^o

'š\ koji tst Koga dana ti podeš C 1^ i ja u poi.

— kad god \'j^ jS\ j^iU; i_» /Cad god ili gdje god

ili uiniš dobro, nai eš gdjegod ga.

0:1 gdje o'ji* 1 h^j'Z '^ oit Gdje god bio, stignue ' ' te smrt.

j1 gdjegod '^] ^3^" Si Gdje god budeš, biu i ja.

L.' iSl tvoje C\\ ili Cfil V^l ilOji' Vl-^1 /fad god ujem » » Kadgod ''dobro, radujem se.

,j- /cada 'dd t_~»i1 L-ilT j!ll Kad podeš, i ja u poi s tobom.

Imperfekat stoji u skraenom nainu i poslije imperativa, na pr.

Ld o^Cj Ca J^ Živi zadovoljan, bieš bogat. esto u pogodbenoj reenici mjesto imperfekta u skrae-

nainu stoji perfekat, na pr. *^ '^^^ "^ nom J^ o^ ! ^^- '^l

Ako krade, krao mu je i brat prije.

*) U afirmativnom imperativu za 2 lice na primjer L-iTl estica se

J samo zamišlja. )

Ako u prvoj reenici stoji imperfekat sa glagolom 'Js' ili pred drugom reenicom bude estica J, onda e imperfekat, koji stoji iza olTili iza estice J , stajati u odreenom nainu, na pr. jj^;,=I i 'J jj: Y^\'±j'j^ jj^, o^^^' Ko bude želio korist onoga svijeta, mi emo mu poveati tu korist; -^ ^'^/^jl/^

l—i? LšOf Ko vjeruje svoga gospodara, taj se nee bojati štete.

Sintaksa estica

estice su prijedlozi, prilozi, veznici i uzvinici.

A) Prijedlozi ('^\'^/J. ili o'uVr^j^ ili ,>Jai Lij^

Prijedlozi ili prepozicije oznauju mjesne, vremenske ili misaone odnošaje rijei u reenici.

Prijedlozi se dijele na prave prijedloge i prijedloge koji su postali od imenica.

I Pravi pri j edlozi

Pojedini pravi prijedlozi mogu imati ova znaenja: -; dolazi uz glagole, koji znae objesiti, spojiti, uzeti, mašiti se, zapoeti, pitati (za što), znati, saznati, utei se, vjerovati i kleti se, na pr.

AlJr^jii Objesio se je o njegovu rukavu;

<_; U ;j^ Spojio se je uz njega;

^ . .ji-j '.iil Uzeo ga je za ruku;

it\'j^\\'x Poeo je itati;

\'j^ ji 3'- Pitaj za to upuena!

I jlaj ^....Ji.r. Saznao sam ovo;

-il d^=llli\ i^,. j^; Utiemo se Bogu od satane;

a»l^1 Jxl i-jJt Vjerujem jednoga Boga;

*iili p_-j| Kunem se Bogom. 80

koji od spomenutih glagola, Kada prijedlog -.^ dolazi uz spajanje. onda se to ^ zove jCJv'1 *!;' t. j. b koje izrazuje objekat intran- Ovaj prijedlog dolazi osim toga i pred dalji

pr. '^\ Bog im je zitivnih glagola ( Cf^^ ^t' ), na f^jji^ V'i

oduzeo njihovo svjetlo; 'i>A/f^ On uva istinu. sporedne stvari sa Prijedlog -. može znaiti udruženje i50L,ii ( ili 'i_l^.>u' ), na pr. <.}^_/jC-S\ glavnom 'C-'ui* "i I sa svojima. Kupio je magarca sa uzdom; ^\'X Otišao je se nešto radi Isto tako može znaiti sredstvo kojim pr. se nešto radi ( J:!^^ **; ). na ( išCsJ>i\ ti') ili uzrok zbog koga

;•_ sabljom; i^J iJ, ^^ ^^-^ . "jI 'S-i Ubio ga je ^ M Zbog Božje milosti ti si prema njima blag. na pr. Nekada ovaj prijedlog znai cijenu {iZlsAUi^),

jGj^ Cbž= tsC^i Kupio je knjigu za dukat.

Prijedlog-; može znaiti mjesto ili vrijeme CCiJi'\),kao i U ruci mu ma; j, na pr.'^JC-J Selo u Egiptu; -iJ^ •^.

jGclt 'fUj Spava u dani. SiC *^' kad Konano se ovaj prijedlog smatra suvišnim ( j)1 )

ili iza kada, koje izra- stoji na predikatu negativne reenice V^l ^o^/^U' Oni nisu žava, iznenaenje C^\^(šX\V^[), na pr. haoh,kadlimoj brat. vjernici; }Co t^ Ne znam; jX,^ \ili o^S-

^t) i dolazi uvijek s J se' upotrebljuje u zakletvi (^\

-iV boga! rijeju 'Al , na pr. Tako mi

ali može doi sa j takoer služi za zakletvu ( ^\ jG ), 'i^Cl Tako mi svakom imenicom, na pr. iil j Tako mi Boga! S tvoga života! Ovaj prijedlog znai nekada mnoštvo ili malenkost, jer se > iza njega zamišlja ^j(>_jjjb), na pr. ojJ-.ty-->i^*-r'i^j-~^ J-r^ zavjese! JIt j IVInoge noi kao morski valovi spustile su svoje proklinje. 'J^l ii:jb Ima ih koji ue Kur'an, a on ih 81

Ot znai što i naše »od« U j. poetak ( tlli^'j'^ )• Taj poetak može biti u prostoru pa u tom sluaju ovaj prijedlog

dolazi uz glagole koji znae: rastati se, otii, udaljiti, udaljiti se,

riješiti se, uvati, uvati se, pobjei, plašiti se, zabraniti i slino,

na pr. iSCll V;^ Otišao je iz l.LJ'i c^ Mekke; c^i (^=^ "o^ jj \jJSJl ^_^ Nauka je grad, koji štiti od svih nevolja;

-01 'i>tl f-J^\ Cf, 1; Utiem se Bogu od pohlepe; J_,»JJ'i ^. /*^{ Spreava mu ulazak.

S^'^ Ovamo spadaju i izrazi: -^Cj] j- l^n'šao je navrata; Lj^1 lj^y\ cj- •^r-^'i r-^^' ^3 ^^ ste odabrali život ovoga svijeta mjesto buduega?!

Ovaj prijedlog može znaiti poetak u vremenu, na pr.

tLl\ i^\^^CiJ\ ^. Od zore do mraka.

Prijedlog i> nekada znai uzrok (^jJui!!), na pr. «C^il^_

ol^^^^^i^S 0/7 preda se gleda od stida, a. drugi (pred njim)

preda se gledaju iz strahopoštovanja.

Ovamo spadaju izrazi: L^ i^.^ =Y Prodao mu je konja;

*-il u\ Cj^ <^.\ ^JJ Udao je svoju ker za njegova bratia.

Nekada se ovim prijedlogom izrazuje razmak ili odnošaj

izmeu osoba ili stvari, pr. Ci na J.^ ( ^'j ) Približio mi se je;

^^%i.^'j^On je tvoj bližnji; ''š^^^' Daleko od njega; :lJ.'\ 'JA

juj Koja razlika izmeu tebe i Zejda! iljl cj-; f^\ xfj 'oj\ ji :t~*^> o—t Razlika je izmeu njega i Zejda kao izmeu srebra

i zlata; J^^jCkil c^jl Ti si vredniji od mene.

Cesto iza ovoga prijedloga stoji partitivni genitiv t. j.

genitiv koji znai dio neke cjeline ili jedinicu od neke vrste

(,>---J\), na pr. ^Ull ^ jp Mnogi ljudi; j^\ ^ Jji."» Variak pšenice.

Napokon se ovim prijedlogom tumai neka cjelina nabra- janjem pojedinosti (oi^O. na pr- s*^—J J J^j J-* fJoS^ IjtCi

Došli su svi, ljudi i žene. SŽ

' Isto tako ovaj prijedlog služi da objasni rijei openita

^ Zapamti pravila znaenja, na pr. j*»S^1 ,;^ ,v'^^^ 4 ^i

koja sii u knjizi.

Ovo znaenje ima /- kada stoji sa genitivom, kojim se

oznauje materija od koje je neki predmet, na pr. ^j.Iillo:' -»br

Narukvica od zlata; fliJl ^^ fC Prsten od srebra.

fla pr. (il oznauje svršetak u vremenu ili prostoru' ( oUJl ),

al:J'^lil sll:^Vi;>. Od poetka do kraja; C\^\ i'j^iS[ Do sudnjeg dana.

Ovaj prijedlog esto znai kao i srpskohrvatski »uz« t. j.

I- V da nešto ide s neim ( :_.L^1), na pr. ^\^\ S\'f^^\^\ \j^ »jb Ne trošite njihov imetak uza svoj! *_Jl^ Jl. Uz njega; J^ Njegova je kua uz moju.

Prijedlog Jl naroito dolazi uz komparativ i superlativ

draži<(. ili »mrzi«, pridjeva na oblik ^'1 , kada pridjev znai »biti

^j&rnik je draži Bogu od dru- na pr. »^ o- P^ S\ \^\ o-ji"! je mrzi od nje. goga; LaI. 'S[ l^} 'J» On mi

Naroito treba zapamtiti izraze ili i y}.i JW' s/ino; .^<>\ J^ povjereno; ^'iXJ\^ Bježi! i tako dalje; ^Jn'ji. Ovo Je njemu Pusti me! neke ^ znai kretanje sa nekog mjesta ili udaljivanje od izbjegavati, uvati, osobe ili stvari pa dolazi uz glagole: bježati,

braniti, osloboditi, zabraniti, sprijeiti i uz glagole koji znae:

.oi\ tUi^c >_.^1 boriti se ili platiti za nekoga, na pr. j^—- ^ JU;

Nemogue je izbjei odredbu uzvišenog Boga; j;^j^^'^ o^ {^- uvati Kloni se nevaljaštine! CiCJl c^ JU; 'il '^J^_ Bog e ga od nesrea; s'^V't ^-^lli ^^ '.j^Li^. Spasie se patnje drugoga V svijeta; JlJJlM ^^ 'J^i Zabrana od odvratnoga; Oifi'l c^ D^^U

'^ •pA_l-l:1 Oj^G-V Ne bori se za one koji su sebe izdali; iSy4

'*' '' ni za koga naknaditi ništa. ^jj 'J. tA^ ^^ee niko 83

Nadalje ovaj prijedlog dolazi uz glagole: otkriti, objaviti, pokazati, pitati i odgovoriti, na pr. <_J* Cii.ž= Otkrio ga je;

IJA l^ '.1«it Javio mu je to; a-^1 ^p '-J'C Pitao ga je za njegova brata; J\_^l ^frCjUl Odgovorio je na pitanje.

Isto tako prijedlog / dolazi uz glagole: pustiti, zanemariti, oprostiti, nepotreban neem biti i odvratiti od neega, na pr.

*_jj ^ ^jju' V ol o^j^ cr4^' Treba da ovjek ne zanemari

'^\ sebe; f^t jš^i Bog e im oprostiti; UJi '^ ^ 0/1 nje ne treba; Ji^\ o" ^^ J -^-1-^^ T'o ga je zabavilo od studiranja.

Nekada ovaj prijedlog znai izvor odakle nešto potjese ili uzrok zbog koga se nešto dogaa, na pr. <::^ **at \^fjNeka je

Bog s njim zadovoljan! [^-j Lili o^ uf^-' Pfia se od Šafije;

o^IiT ^ jjl\ iiA* 1.' Nije niko propao zbog toga što se je savjetovao.

Treba zapamtiti izraze o_^ ol 6^ ^> t!>^1 /^»>-ii Nije 'f ni pitanja zapamtio, akamoli da odgovori.

'JiT znai mjesto kao i srpskohrvatski prijedlog •»nad

i^.'^^ Jj^V^'J^'j Stajao je kod rijeke; ^>-^ o-^'^ '<> ^^ 72 milja od Mekke; CU4= ^rJ--t'^ '> IS» Proitao je pred uiteljem knjigu; '^.j>1a^'^C'J\-^ Proitao irn je brošuru.

^ X)vaj prijedlog može znaiti da je protiv koga nešto upe- reno, na pr. *Jic ^i Digao se je protiv njega.

srditi se, lako ili teško biti, Isto tako 'J^ dolazi uz glagole: jasno ili nejasno biti, hrabriti ili poticati, biti pohlepan, na pr.

aIJiT L.^';_j Srdi se na njega; iCJu ^..jJ^j \Ia To je tebi teško: iUto jjil li* To Je tefci lako; 'J^ ^^ li* Gvo Je meni nejasno; 'jT'^.^ jlJJl 'J^ oJ Hrabrio ga je na rad; JŠ^'^ 1 Pohlepan na jelo. 84

Nekada ovaj prijedlog znai dužnost, obavezu ili dug, na pr.

jJL. jL== 'j Ci j* JjJl 'wJil>' Dužnost je svakom muslimanu

tražiti nauke; jUiiLiJI Jt *J Ja mu imam dužan hiljadu dukata. esto ovaj prijedlog znai da se neko neim odlikuje mimo

iSliU."1 Vrijednost ostale, na pr. 'J^ 'f^^'S^ Adema mimo anele.

i 'pSJL\ Prijedlog 'J^ može znaiti uzrok ili uvjet, na pr. V

VlT Zj^ Ja vam zato ne tražim novaca; kJs- <(j Radi toga; aXw

jiLi ^Jl 'jj Nagodio se je s njim za 1000 dukata.

Napokon se ovim prijedlogom izrazuje da se nešto dogaa usprkos neega drugoga ili prema drugom neemu, na pr.

iil- te si star; jjj J^ 'J "^JJ*! Kazniu premda o^^/l '^\f Po mogunosti.

Treba zapamtiti izraze

JCle (•:Alj'i Da ste blagoslovljeni! ^\^ *»\'Lf-'j Bog mu se smilovao!

a c^ Ovamo ga! ijCJl j ^0\^ Odmah, drage volje. XJ^ joil

Tako ti Boga!

'«-;i J dolazi uz imena koja su izvedena iz infinitiva (Jj«-iJ^ ) da pokaže objekat na koji se proteže glagolska radnja

J^.UJ1 C ::All ), na pr. j » Lki U jji ,>. Afe pomišljajui ( _^3 f j; 1^ J-.

šta mu je pogrešno, a šta ispravno; '<) ^'(j^=-\ L^ Ustali smo iz poštovanja prema njemu; iLi "L^_...I li* Ovo te 6aca u udo,

t. j. svia f/ se; i^JkšU.^ l;( S Mi emo ga uvati.

Istu funkciju ima ovaj prijedlog, kada stoji uz pridjev, koji ve u prvom stepenu znai neko svojstvo u jaoj mjeri

('Ojll'1) ili kada stoji uz komparativ pridjeva koji je postao

.... .> i, od tranzitivnih glagola, na pr. ,^y=JI^ ^- Koji stalno spreava

<— Vjernik više voli Boga nego sam dobro; i^o* J^_ ^»1 Cj'j^"^ sebe. Prijedlog J dolazi pred ime, koje je prema glagolu dalji objekat i u tom sluaju arapski genitiv odgovara dativu srpsko- hrvatskog jezika, na pr. '*—J C-»S Poklonio mu je; i_J 1)1*

Rekao mu je; 85

Nekada ovaj prijedlog znai da neltome nešto pripada ili

da nešto ide u neiju korist (protivno od'Jt), na pr.o« J^^l

"*w-5U (ib 'i^ ovjek je onaj ko ima ispravno mišljenje; 'jj^ul

jj'xi£ cj:>l Ibni Haldunova isfonja, jll i LiJt iLJt J Ti meni imaš

dužan hiljadu dukata; '*J US Blagoslovio ga je.

esto ovaj prijedlog oznauje svrhu ili uzrok i[jS^'\ ) radi

koga se nešto ini, na pr. j_u jjl—ll^ ^Lš Digao se je da mu

pomogne; 'JJ IjjJ j I radi toga je reeno; ^[yi '•^-^-^ udim se radi njegovih rijei.

Iza. glagola tJl« oznauje J osobu ili stvar o kojoj se

govori, na pr. o\^1 -il J-v_I j^iij^^ljJjJoVj / ne govorite za

one kifji su u borbi ubijeni da su mrtvi; j-=eJ cjj^j^JlJ]

Ijijb^l Još velite za istinu: »da li je to arolija?^

Katkada prijedlog J znai vrijeme, na pr. ^-^^i^ll- Umro

je isti dan; Jj>Vl ^>,j o-^ i.JLi l'U :>i^ 'jld 'J'^J Umro je 12 rebiul-evvela.

Treba zapamtiti izraze S^j c^ iJjS -i Divan li si ti ovjek!

.i)^i

j oznauje mjesto ili vrijeme, na pr. ^i.^\ li j^On je u kui;

-rt_JM'/jS Pao je u bunar; o^ j i '-11 LaJ^jo Sfav/ce ih Bog u svoju milost; Jj^\ i

-^ Katkada li znai ».sa« (kao i »•), na pr. lili 'i>-~>- (i <^^ Krenuo je sa 50.000 (ljudi).

Ovaj prijedlog dolazi pred objekat glagola: misliti, razmi-

šljati ili govoriti, na pr. (Ja^ iUi i jl.u Razmišljao je o

tome mjesec; iu S i p-^^ Govorio /e o tome; l;Už= CJ-U«

j>U-'v'l j Sastavio ye knjigu o udoreu.

Pred objekat glagola: težiti za neim ili željeti dolazi prijed-

log li, na pr. ^r-^l Ji^l i '^'J V A^e teži za imetkom ljudi! 86

- . >i^ '^ ' ' >

1 >^>e- , OAfaj prijedlog može znaiti i uzrok, na pr. »^ <^ :i^

Kažnjena je žena r^dl make.

- .Prijedlog tj se upotrebljava pri množenju brojeva, na pr.

«"...'. X i iifiU trj puta pet; ^j'j\ S i—> L>yJ^ Množi pet

?.a etiri!

^ o:žnauje slinost, na pr. jpLk!= pj^-^^ Nauka je kao

• - " svjetlo. *• ^

Uz ovaj- prijedlog esto dolazi rije ^i. kao/ na pr. J>ll

i^ 'Sl^ Ništa nije kao On (Bog).

J» znai cilj do koga glagolska radnja dopire, na pr.

JjkJi}\ fAiJ J» Z)o pojave zore; ii--.Uj=^ «§CllJloJ5^ I Pojeo sam ribu do gtave (osim glave).

Kada^jo- znai »ak«., onda je veznik, na pr. sLli \ j* '^.»05 IjiU

j=. Došli su svi ak i pješaci; (n^\j 'iSCZJ\ ^^if \ Pojeo sam ribu,

ak i glavu joj.

Ju. ili 'll. znae vrijeme, na pr. ^.JiA ^ 'j^jS ''jJij,C Nisam ga vidio od petka; U..^ 1/. '«j:j1j U' Nisam ga vidio danas;

'*.', (> li >^? 'iL.

iSJ.'^ i j*J^ zrtae mjesto, na pr. jjJ Kod mene.

'-jj izrazuje malenkost i prevodi se u našem jeziku gla-

iCl »jJj ^l •-•j golom »imati« i partitivnim genitivom, na pr. '^f)

Imaš brae;- koje ti nije rodila majka.

Nekada ovaj prijedlog znai i mnoštvo, na pr. tr-ll* <-:~^\ ^j

XjS Mnoga želja dovede smrt.

liU, >U i \'js. znae »osim« i »ali«, na pr. juJ \£l^'j\^'j\ J^C

Došli su mi ljudi osim Zejda;\j(t- [tCjC'j] i^tCDošli su mi ljudi, ali nije (kao je '^'j) a

II Prijedlozi koji su postali od imenica:

'^ oznauje društvo, a nekada mjesto, gdje se ili vrijeme, kada se, nešto dogaa, na pr.J^'^'C Putovao je sa mnom;

^liii. lJli\^ '^^ o-JU Došao sam od uenika; ^j—iH^_^ ^

Došao sam ti sa izlaskom sunca. esto ovaj prijedlog ima, znaenje glagola -»imati«., na pr.

tr^a*—' '^ Nemam novaca.

Li' ;e Može ^ znaiti i »premda«, na pr.A_:c :^' OfJjt^^Jen premda je tirabar; ii) S ',_-' Usprkos toga.

jjj. oznauje mjesto, na pr. K_l1 i5xuj V j Pred njim e poeci govorifi samo ša njegovom dozvolom. Ovaj prijedlog može znaiti da se nešto vremenski nado-

vezuje uz neki drugi dogaaj, na pr. ill^i li tada.

Nekada j^J-t- znai »/ma^i«, na pr. jLoj V^ <^^—^ 0^^= ^

/mao sam samo jecfan cfu/caf.

Ima sluajeva da jlt znai poredbu, na pr.

Ll^- ^1 jIp u^jVl i)^ Vladari svijeta su prema Bogu zemlja.

Konano ova rije znai mišljenje ili uvjerenje, na pr.

\'jJi\sjlf. Lj\''^'\ Mislim da je ovo pravo.

tjli Sastavio jj-'. znai spajanje ili rastavljanje, na pr, j^

nas je; C-u^j ti'> :^3s/av/o nas je.

Katkada ojT. ili cJi C znai spajanje dijelova neke cjeline, dijelom na'pr. J_,-L_i'S ^j'J^ cJ^^.^^ Dijelom poznato, a

jJl^'j oj.'. lT j

Izraz o^-* i^-4 ^-i znai »pred nekima.

'JI znai »prema« (nekom mjestu) ili prema, po (neemu),

na pr.'&'^i' prema Mekki;'4^'J'J4 prema, po njegovim rijeima. 88

'oi\ pokazuje da se neko ili nešto niže neega nalazi ili da

se nešto niže neega dogaa, na pr. 4) jj* '-^ 'OJm '^/i Neka je

lice tvoga neprijatelja pod tvojim nogama! «UlJ "^ji \'j^'i\

Sastali su se pod San'om.

Ovaj prijedlog može znaiCi kao srpskorvatski »tik^a ili

»do«, na pr. _^\ j^jj Tik rijeke.

Nekada c,ji znai da je neki prostor ili broj manji. od dr\i-

goga, na pr. _,_£ '; j A izmeu njih dvojice

bijaše manje nego što se može kamenom baciti.

esto ova rije znai da je nešto slabije od neega, na pr.

,_.»jJl '^^ Ci^^

Napokon ova rije može znaiti »osim«, na pr. *š{\ c,j^ ^^ jc'jT

koristiti niti štetiti.

Ostali su prijedlozi nabrojeni u Gramatici (str. 174— 176).

Reeno je da prijedlozi oznauju odnošaje rijei u reenici.

Prema tome prije prijedloga mora stajati rije na koju se

prijedlog odnosi ('JL^"\). Ta rije može biti glagol (>oL)'i),

glagolu slino ime,(jliJ1 *li) ili rije koja ima glagolsko

lovi; J_)-ii. joj znaenje (J*ill i-**), na pr. jl_JJ^^^ Izašao je da

ij\'i S Zejd je ubijen u svojoj kui; J^ j>_^ oj-; Z^ Velika

je razlika izmeu vina i sireta!

Mora se u izgovoru ispustiti rije na koju se odnosi pri-

jedlog ( jiliil), ako ta rije znai »fe;Y/« ili postojati«, na pr. jjx^\ i jjbjl Nauka je u prsima (t. j. postoji); jZ.-ii1 j>i o^'

tli'li Gledao sam svjetlo mjeseca (t. j. koje se nalazi) u vodi.

Ako rije na koju se prijedlog odnosi (jXidll) ima koje

drugo znaenje, onda se ta rije može izrei ili ispustiti, ako

se iz smisla razumije, na pr. j\jJ1 Jj^j 0^1 Jeo je Zejd u kui; .

•dl; Od Boga mjesto *»\> ojo-l Tražim pomoi od Boga, kad

ova rije služi kao odgovor na pitanje aj._i_lj ^ Od iioga tražiš pomoi?

Prijedlog i ime koje stoji iza prijedloga zove se Li^l

(posuda). Ako rije o kojoj prijedlog ovisi znai biti ili posto-

jati, onda se prijedlog i ime zove '^'J^iSs Ls^'t l;XLS\ , a inae ^

Prijedlog se može ispustiti kod oznake mjesta i uzroka,

i kao onda, ako stoji pred esticom 61 ili 'b\ , kako smo to

gore vidjeli.

esto ime koje stoji iza prijedloga po smislu ( iCi" ) stoji

u kom drugom padežu, premda u izgovoru stoji u genitivu.

Tako na pr. ime po smislu ( >L^ ) stoji u genitivu: kao subjekat

imenske reenice, na pr. ili jOi \'^\ [^ l-^j Mnogi bogataš

danas, siromah je sutra; kao predikat imenske reenice, na pr.

j^lls (JLJI Nauka je kao svjetlo; kao subjekat pasivnog gla-

gola, na pr. jlii\

Ime iza prijedloga po smislu ( iL_i ) stoji u akuzativu, ako

na pr. znai mjesto ili vrijeme (o'jj-^''i), na pr. jIjJI j 'dJu*

Sjeo sam u kui; jpl i ^i Spavao sam u dani; ako je oznaka

uzroka ('J 'j>«ii.'i), na pr. J^'^'JC Putovao sam radi nauke;

ako jCj^ij—i'Tiza prijedloga l£l», >uili G, na pr. 45 ii- f^iJI J

^Došli su mi ljudi osim Zejda; i kada je predikat pomonog gla-

gola, na pr. jJJ^j i .zJš^Bio sam u Damasku.

Ako ime iza prijedloga po smislu (>L^) ne stoji ni u jed-

nom od gore spomenutih sluajeva, onda se smatra da je u

akuzativu kao dalji objekat, na pr. jIj-. '^sj'/J Prošao sam pokraj

Zejda; SilV^'LJij Stade na govornicu; ',^1..'^ Ss

B) Prilozi ili averbi

Prilozi, mogli ^iti! •

1) Upitni (fGuul-S/r^j^). Tosul i ^J"

'' esticom 1 se pita za pojedinu rije ili za cijelu reenicu,

na pr. "^'-^^ ^^ ^' •'^ hrabar Halid Hi Alija? :,»_1.-j "H t^ f^ t.^^'

il^* A/ij« // otputovao ivojbrat?

esticom 3»' se pita samo za afirmativnu reenicu, na pr."^

''J^\

2) Prilozi kojim se odgovara na pitanje

i ni/cako^). Ui'Jx.\ jesu: ii\^, :3^1, jX^c/a,V ne ^ ( lijS^) fJJ, 'J.,

estice C3, 3=^1 i Ojr odgovaraju na pitanje onako kako

je pitanje postavljeno, na pr. na pitanje Li'l;! Da U ideš?

idem-^; '^tl.S odgovor fJo", ^i ili >f. »da« znai: »da, d:j~j^\

'jcli'i '{jji^ Zar mi nisi dužan 10 duiiata? odgovor jednom od

spbttienutih tri estica znai »Nisam ti dužan JO dukata«.

Svaka od spomenute tri estice potvruje ve izreenu

misao, na pr. kad neko rekne "j^^ *l?^ Doe Zejd pa drugi doda

fwJ »da« t. j. da, doe Zejd.

ii;_,-.-i^_j is\ dolazi samo uz odgovor sa zakletvom, na pr.

Jj Stsl JjS^ J»^ Pitae te da li je to istina, reci: da. Gospodara mi!

dolazi iza negativnog Prilog 'Jf »da«, »dakako« Samo

pitanja, na koje daje afirmativan odgovor, na pr. ako na pitanje

C«:6'/5;>L' 'iiJt ci 0-^1 Da // mi ti nisi dužan 10 dukata? bude

odgovor '^', dakako, onda znaf: dužan sam ti 10 dukata.

pr. V ne i >U= nikako služe samo za negativan odgovor, na

V ne ili na pitanje jij ti^ l]^ Je li došao Zejd? odgovor >U= nikako znai da nije došao. v

') Dvije zadnje rijei mogle bi se ubrojiti i u negativne priloge. 91

> t

3) Prilozi kojim se potie na nešto ( (jij^i^ejJi oj^h* )

To su: >U, VI, V"^ i l.jJ, na pr. <^ ^i d)^ t.jji'j.^ :^ Neka se

N. okani svoje zablude! '>ii^.; )> ^. L.^" VI Daj se kanhšvogdi grijeha!

M '^jjk.i.:...^ V^ Daj zatražite Božjeg oprosta! aSTjU'I tJv: \^ >J Dede nam dovedi anele!

^'\, Ovamo spadajui prilozi koji se zovu t>>J\ '-ij^^ , ^'H^,

lijjj-'Vl ( na pr. Daj nas posjeti! (Ll^ '.i; l.'i ) p Daj boravi meu nama!

iste Katkada ove rijei služe za upozorenje i<:-^\ *^jj^ ),

na pr. 'Cj^'S^^, p-» V j {»j^-*^ ^>* ^ ^^ *Q,J' o' '^^ Eto, zaista Božji

ugodnici nemaju straha niti brige; jjj ll_« Eto, ovo je Zejd!

4) Prilozi za pojaanje (juJ^iž)\LijV»)- To su: 6^

jl , koje dolaze pred stibjekat imenske reenice ili tJ iza esfice

oUsIjjl. vi fV) kao i t) koje stoji iza zakletve (,^IiJ1 'fV ), na pr.

^Cj\joj^l^ Zaista je Zejd uen; €^'Zi\ i^'T lii ^itr Boga mi

^e je Bog odabrao mimo nas!

Nekada se zakletva ispusti i estica 'J pokazuje da je za-

kletva ispuštena, na pr. iJ^l^ :^^l *ii1 J_^j 4 r^^ 0'-^= J^«J Boga mi je vama u Božjem poslaniku lijep uzor.

5) i-13 i ^da izrazuju želju (jLil), na pr. j^^LCjJlCil^

Da se mladost povrati! \'Jj= dJ ^l >J Da nam se je povratiti!

6) J--J služi za isticanje nade (^^'^]), na pr/»_•!; '>iil.J

Možda eš se vratiti.

- - 7) Negativni prilozi (Jillloj'^) jesu: '1^ mje; Cl'

još nije; nikako; U' ^i i n/je. ^ nee , V

estice '^ i U- dolaze samo pred imperfekat u skraenom

nainu, koji onda dobije znaenje negativnog perfekta, na pr.

'^.::x1j '^ Nije pisao; t_u5w' Ci Još nije pisao:

Prilog ^ dolazi pred imperfekat u zavisnom nainu, koji

onda im^ zna&nje negativnog futura, na pr. C-JkiC-i >-^ iVee

nikako pisati. 92

>i nije dolazi kao negativni prilog pred glagol u perfektu

'j^ i imperfektu, na pr. V S C«'-^ ^ ^'ti /e vjerovao niti je kla- njao. \'j^'\ jlift jXJ\Ji V Ja ne tražim od vas za to nagrade.

'o\ i U nije dolaze pred glagol u perfektu i imperfektu,

a 1 pred ime, na pr. !:,J^ U Nisam došao; ul Š\

^' fcl V\^ sjedim; ja došao; 'o-^r^ ^^ sjedim; l^j4' o^^ Samo ja

•V^,Ik= ^I V\ \A^^n^r lJL_ft L' Ovo mVe ovjek, ovo je samo^ plemeniti aneo.

8) Prilozi koji znae mjesto:

"Ja gdje? na pr. iJl oii Gdje si fi.? i-J:* /J rf Odakle si došao?

*^'j^ gdje, na pr. "jlU«' C-J^ 11»^ Ir-J-i Sjedi, gdje je sjedio

Muhammed; L. ^.-'4 V ^i-1^ ot Odakle se i ne nada.

jl odakle, na pr. l'l* ;ld d\ ',;'[;.-' li' Merjemo, odakle ti to?

ili ili tamo, na pr. (f'^-^'-' V^'c^'O sam ga tamo. 'f

(L*, GjiA ovdje, 'La, Sll* ili '>iU(L* ^amo.

j. jl" 9) Vremenski prilozi jT i ^j'ii ^ada.', na pr. ^ JJ

Kada eš ii? l^LiJ\ '(>. o^J ^ada e sud/jji dan.? j1 /cada, na pr.

iJu. 'S\ Kada si došao? Jj ve (pred glagolom u perfektu) ili katkada (pred glagolom u imperfektu), na .pr. -L_ij oS Ve je otišao; L* jj lw Katkada ode; 'JJ nikada (uvijek u negativnoj

i« reenici i služi za nijekanje prošlog dogaaja), na pr. J»» ojb

Afisam ga nikada vidio; 'j^'^ nikada (takoer u negativnoj reenici i nijee budui dogaaj), na ^r.'j^'^^^^Nee nikada dqi;

\1 pošto (pred perfektom glagola), na pr. 3<^S Cl Pošto je

IJI^ unišao; \\^ kada, na pr. \'SJ= 'iiS'\ Kad je bilo tako; kada,

na pr. JJCVi\ S~^\j Tako mi noi kada ona pokrije; o^'\ sada; ^\ juer; i^ tada (skraeno od 1"!^=. Ji^ M^Oj*); A^'jj tada

\16= i> ) • (skraeno od oli= f>. 93

10) Nainski prilozi su: r,ž..c-=, kako; j) kako; U'l

samo; \JS ili \sŠl ovako, na pr. C:J( sSS^ Kako si? '

V.>^ J^v ^aico ce Bog ove proživiti nakon njihove smrti?!

Ift Ju U"| \ ^ j Ze/d ye samo uen; ^r-L* j? Ovaio sam uradio; {jS^l^ j^l Ovako mi je naredio.

11) Ostali prilozi:

a) estice koje znaenje imperfekta preokreu u futur.

To su estice: tr (^j-^iJill tj>. ) i U'j^ (^J^\Li'j^), od kojih

prva služi za bližu, a druga za dalju budunost, na pr.

'fiLJI L_tll D/Jefe e odrasti; jliJ K^-lj Ci;^ M/ad/c e ostarjeli.

b) estice pomou kojih se nešto tumai {jyjr\\'j>l)^): li\ i

jl to jest, na pr. >_-*> Ul ju>t_^ !J* Ovo je asdžed t. j. zlato;

>lUiJ1 f-1^1 u' ^r'' '-4»^' ^ NadahnuH smo ga t. j. pravi /au.'

Imenice mjesta i vremena koje su prilozi kada se svršuju

na vokal »u« ( — ) bez nunacije nabrojeni su u Gramatici

(strana 175 i 176). .

C) Veznici

Veznici se dijele u prave i pogodbene veznike.

Pravi veznici ('«jiLLJ1 oj^i.1) jesu:

j i, a. Ovaj veznik veže pojedine rijei i cijele reenice

( A^l), na pr. jjj- j jSj tU Došao je Zejd i Amr; !.«.;> y*ji'j «l=^

jjif' Doe Zejd, a ode Amr.

" ' estica j kojom se zaklinje C-l-iJl ->b) kao i j koje izrazuje

mnoštvo ili malenkost (L!> j\j) spadaju u prijedloge.

Isto se tako ne broji u prave veznike "j koje izrazuje

zajednicu (^^LvJk'ijb ili il*i'\ ^0), na pr. \^ j o-JU- Došao

sam sa Amrom (u isto vrijeme, dok jjj- j ti ^i». Došao sam

ja i Amr može znaiti zajedno, a i napose).

U veznike se ne broji ni j koje znai stanje (jCi-l jlj),

na pr. t^C-j ^ j x>_j

S pa znai da nešto odmah slijedi iza neega (Lu^f), na pr. i^j "jjj ^iJ Doe Zejd pa (odmah) Amr.

O vezniku J, koji stoji na drugom dijelu pogodbene re^e-

X. nie (^-jIj-U *lj ili sl>U *IJ), kao i o -«, koje stoji iza estice I, bie kasnije govora. •

Ili' zah'm znai slijed u razmaku )» Y ( ) ( J'(^'\ ^ vii-^^ ' na pr. /Jjf '('''jij fC Doe Zejd pa onda Amr. '^

J» ak. Ovkl veznik znai da rije poslije njega znai bolji ili slabiji dio onoga što znai rije koja stoji prije te

ii^lT Pomrije svijet i Božji estice, na pr. *ll-pV 1 ^ L^UlI ak poslanici; sLii'l ^'rt>^i-) fJJ Došli su tiodoasnici ak i pješaci.

nauili. Da J» može biti i prijedlog ve smo gore

'j\, ji j: ili U i ili, na pr. U-i \ UJ^ j^j Vjenaj Hinda f.1 njezinu sestru!; jjj^ j\ "j^j ^[ V*-Q, ^^^^ '^^ ^^•/'^ '^'

"jJ li j1jJ1 Je li u kui Alija ili Halid? Amr.'; "fl jt>^

^ nego, ali izrazuje odustajanje od neke tvrdnje, na pr.

*!» jJJ ^ "jiLj

o5L3 ali, nego uvijek' dolazi iza negativne reenice, na pr.

I^V ^^'i \j>lj '^\j iT Nisam vidio Zejda, nego Amra.

'.^j^ spada u estice iza kojih slijedi imenska reenica, iji je subjekat u akuzativu, a predikat u nominativu ('iAlil 1 Lij^'i

jljjl), na pr. Jili\>V^'jL^' Juj Zejd je marljiv, ali je Amr nemaran.

Pravim veznicima se mogu pribrojiti:

1) "estice uz koje stoji zavisni nain imperfekta

(Ljjjl\'^ji^\). to su: -

v'I ili :AJ ne, da, -^'J^ ili iLSO^ da ne i 'J\ da, da [f tada, dakle. Ova zadnja estica uvijek je kao odgovor na neku tvrdnju, na pr. '^''S Ciii/ 'J 'M \J, Bog hoe da vam olakša; 9^

^Jbil ^ da ne bi znao; pJU3l "Ji^^ '^r Došao sam da nauim;

'^cAJj 'o\ Tada eš se spa^siti, kad je reeno kao odgovor na izjavu, na pr. jJ»jlo.C Trudiu se.

ispušta i samo se zamišlja iza estica 'o\ se u izgovoru '^J\^L:Jj;i veznika J da ili j» dok, na pr. ^iJJ 0C4 ^^»-^^--^^ j

razjasniš ljudima; 'jjSš > Pos/a/i s/no ti opomenu, da (J J^ "'^^(^J

'<,[Sy, Pokoravaj se Bogu, da bi postigao Njegovo zadovoljstvo. y da spada u estice iza kojih dolazi imenska reenica, iji subjekat stoji u akuzativu, a predikat u nominativu

jliJl na pr. ''j IL \til; 0I Znam da je ( 'C^JA^ Lij^i-O. ^^^ Zejd uenik.

Pred ovu esticu može doi estica J pa tada glasi :/i^ jer, na pr.W *Si '*^\t jLj Zejd je uen, jer je marljiv. oLT kao da takoer spada u estice iza kojih stoji imenska reenica, na pr. ") W \x{j 'JS Kao da je Zejd uen.

Ova estica katkada izrazuje sumnju, na pr. i-ia ^As:'^tx,\S

Kao da ti ovo razumiješ.

L1 što se tie. Ova estica dolazi pred subjekat imenske reenice, na iji predikat se mora staviti veznik J, na pr.

\Ja tjU JjJ aJ'J) Ui Što se tie Zejda, njegov je otac umro.

r. ':\> Juj 3i M^ ''"'^ ^ ^-"^ Gl' ili dok, na pr. S L"^^^^ 4 '^ ^ Dok smo bili u govoru, kad izbi Zejd.

god, C što, ^. ko, jl Pogodbeni veznici 'o\ ako, Ua. što gdje god, tsl koji, oil gdje (lSa gdje god); ^ kada flT j: •'/ kad god); K gdje god; ir i\^ ili iT Ul^ icad god nabrojeni su u

Gramatici (str. 180 t. 2). Pored nabrojenih još u pogodbene veznike spada:

*il tada, jer, pošto, na pr.

Sog im je povratio blagodat, jer su oni Kurejšije i jer nema ljudi kao što su oni. )

iSi ako, kada, na pr.

ezne, Sfras^ ezne, ako je pustiš da malo. a zadovolji se, ako se skui, i na >J ^^d bi svijet bio •^ da, kad, na pr. ^^ '^'X\ l^ <-^^ pravedan, miran bi bio sudija. />' V>1 Da nije lejda, propao^ ^•Jda nije, na pr. '«iiUJ '-43

bi Amr. uenje, divljenje, D) Uzvici su rijei, koje izrazuju na pr.lsj udo! '^(>^ Daleko je. radost, tugu ili druge osjeaje,

'*.' oU' Daj! Razlika je! Gdje je/ U Šuti! polagano! 'J^ Gramatici (strana 180). Najglavniji su uzvici nabrojeni u

Reenica ( iLO^'i ili '^i_i=si I

jedna za drugom i U arapskom se jeziku reenice nižu ^^-J-U- rijetko kada doe umetnuta reenica ( ^j^\ ona koja ima samo Reenica može biti ista, prosta t. j. predikata u reenici pored subjekta i subjekat i predikat, a može

biti još rijei. glavni dijelovi reenice zovu se Subjekat i predikat kao dodaci glavnim dijelovima zovu ]'\, a rijei koje služe kao

se ''.\jiJii\-

imenska i glagolska. Po obliku arapska reenica može biti koja poinje ime- Imenska reenica (L^Y\'-SJ:\) je ona na pr.)^ V/; Zejd je uen. nom, koje je ime u reenici subjekat, a predikat ^1- Subjekat imenske reenice zove se \.l£-11, ona koja pomje Glagolska reenica ('OJaJriiUV) je

glagolom, na pr. ''j^^ oU Umro je Zejd. predikat je Subjekat glagolske reenice zove se t>.^>' ^

sami glagol (Jj-jJ!)- U arapskoj reenici nema spone (kopule). 97

Subjekat imenske reenice (IJJli'l) je ime, koje stoji odmah na poetku reenice ili iza estice, koja dolazi pred

"'^ "*|!. imensku reenicu, na pr. U jL'j Zejd je uen; U >'jil3 'u\ Zaista je Zejd uen; '^i \Zj "^ Da je Zejd bogat!

Subjekat imenske i glagolske reenice može biti glagol sa esticom J t^a ili ^ što, iza kojih se glagol smatra: u infinitivu

, >.- '• -.•.. >.— >• ( ojjL^i OL.-i-l), na pr.

A bolje vam je postiti; t. J. (vX—1 .jy^ pOs^Litf

'f>Llv'1 CiJ^u. u' Ou.' Dugo je da si Islamu neprijatelj. t. j. 'fCvt'ilJiSL'tJiC

Predikat imenske reenice može biti: ime, glagol, glagolu slino ime (jlijJl '

oU j1} Zejd umrije; ^l^ "jJj Zejd je uen; j^jfcLi'l j x>'j Zejd je u džamiji.

Kada je predikat imenske reenice glagol ili glagolu slino ime ili prijedlog sa svojom imenicom, onda predikat nije jedna rije, nego cijela reenica, jer glagol odnosno glagolu slino ime mora imati svoj subjekat, koji je spomenut ili se zamišlja, a kod prijedloga i imenice se uvijek pretpostavlja glagol ili glagolu slino ime, na pr. (^)oU"j4j Zejd je umro; '<,Ja oU Lj Zejdov je otac umro (zapravo: Zejd, umro je njegov otac);

(>j-j\ ^I j_.j Zejdov je otac uen; Jl-jb^-I—TI j j^J (mjesto

-li—1 1 j Ji}^ "aj j ) Zejd je u džamiji.

Predikat u imensko j reenici može biti i cijela imenska reenica, na pr. i-.-^j *..l x>j Zejdova je majka milostiva (zapravo: Zejd, majka mu je milostiva). Kada je u imenskoj reenici predikat cijela reenica, mora ona sadržavati linu zamjenicu

( Ja; IJT ), koja predikat spaja sa njezinim subjektom, na pr.

'»jJA ^ jLj Zejdov je brat ubijen; -^j^ '. jJj "'-oj Zejdovo je dijete maleno. )

Ime koje je subjekat imenske reenice obino stoji prije predikata. No ako je subjekat neodreeno ime, a predikat imenica s prijedlogom ili subjekat bude imao linu zamjenicu, koja se odnosi na predikat, onda predikat mora stajati prije svoga subjekta, na pr. jlj jIjJI i Ima neko u kud; (^»-U jljJt i U kui je njezin vlasnik. Subjekat imenske reenice je redovno odreeno, a predikat neodreeno ime, na pr. j^_^ '>-«—^ Jusuf je bolestan; ^U J-?•'j'^^ ovjek je dobar. Ako je predikat odreen, mora se pred njega staviti lina zamjenica ( o-i'tlll j jlalJt j^), da se ne bi predikat smatrao atributom (ijt^JJi) i da se naglasi da pojam predikata pripada samo subjektu, na pr. j.i-1 "jj^ *»\ Samo je Bog istina.

Glagolska se reenica upotrebljuje kada se nešto pripovijeda ili opisuje, a imenska kada se nešto tvrdi.

Kako glagolska tako i imenska reenica može biti jesna i nijena.

Nijena ili negativna reenica ('iliUJl '*JuJJ

Negativne estice mogu doi pred glavne dijelove reenice, a i pred dodatke.

Obino negacija stoji na poetku reenice i to u glagolskoj reenici pred glagolom, na pr. li* t)lš IT On to nije rekao (nego nešto drugo); C)f4^^ Je--Il f-^' ^ Darežljivi ne poštuje škrtice. Ako se negira samo jedan dio afirmativne reenice, negacija se stavlja pred rije, koja se nijee, na pr.

Lž=C V j (S^U ^ jS.ji\J. Doe Zejd ni smijui se ni plaui.

Kako se iz gornjeg primjera vidi u jednoj reenici može biti dvije pa i više negacija.

Negativna reenica postaje od afirmativne pomou ovih rijei:

V, U', '^ nije; UJ još nije; 'Ji nee nikako, 'o[ nije i glagol

G4J "'J^- —

estica V dolazi pred glagol u perfektu i imperfektu u odreenom nainu, a i pred ime, na pr. J-^S^ V S j J^-.^ V Nije vjerovao niti se molio; xjjL-.^Cj^ Ne piše Zejd; jUH i 3?-J ^ Nema u kui nikoga. Pomou ove estice tvori se zapovjedni nain kojim se zabranjuje, kad stoji pred imperfektom u skraenom nainu, na pr. LjiŠCj V Ne pi^i!

Negativna estica C dolazi u imenskoj i glagolskoj reenici. Pred perfektom nijee prošlu, a pred imperfektom sadašnju

"1. radnju, na pr. - U i j iT Zejd nije uen; V^^-^= ^ Nije pisao; '._jiC_j' 1.' Ne piše.

•^ i lJ dolaze uvijek pred imperfekat u skraenom nainu i daju mu znaenje perfekta, na pr. *. '^Lj "i Nije pisao;

L-j:SL_j UJ Jos nije pisao.

Cestica jj\ dolazi u imenskoj i u glagolskoj reenici i to pred perfekat i imperfekat u odreenom nainu, na pr.

'^\ jjji- li VI jjjjilsCJl o* Nevjernici su samo u zabludi; Vi Oiji

l;L-l»\ Mi smo samo htjeli dobroinstvo; Ij* 'S>J\ o\ Ja to neu uiniti.

Ovu esticu treba dobro razlikovati od pogodbenog 6* ako, koje dolazi pred imperfekat u skraenom nainu.

Glagol Zr^ negira cijelu reenicu, na pr. i}j"^) ^^ J^J l>-^ Zejd nije uen.

Nekada ova negacija nijee pojedinu rije u reenici i tada stoji neposredno pred tom rijei, na pr. ^jii 11*1^ 0-^ ^U^ ^^^i ovoga stvoren (nego radi neega drugoga); Jjjj oU U JT ,j~J Ne može se stii sve, što je prošlo.

Upitna reenica ('C-.u!i.:... VI 'iJuJU)

Arapski jezik ne poznaje neupravnog pitanja pa upitna estica izrazuje uvijek upravno pitanje.

Pitanje se može izraziti i sa samim akcentom, na pr.

IJ* iJu/iJl Jesi li ti ovo uinio? a i pomou upitnih estica.

7* ^

100

Upitne su estice:

1 i na pr. \j4j '^.b' Jesi li vidio Zejda ili Amra? 3^, »^ f1

'»rJ-A* 3* J^^i I' razumio?

estice v1 i C\ služe da upozore na slijedeu reenicu

(j>_ill Lij^-l), na pr. 'iL'^-VS '-i^^^^'; v'l Da, Bog ti lice osramotio! illllij Ju ^ .il S C\ Zaista, tako mi Boga, da si došao, ubio bih te.

estice vt, ':^, H'^ , U^ i )J izrazuju poticanje i hrabrenje na nešto (i>>JtS t>r>*^^ '^-'!^)' ^^o stoJ^P''^^ 1"^?^'"^^'^*°'^' znae prigovor zbog ega nešto nije uinjeno, ako stoje pred perfektom, na pr.

'• ' jJaj1\ j CC:.ž= ",- V VI Da] sastavi djelo o asketizmu!

jjkjj'i i ClLž= 'ooll^ vi Zašto nisi napisao djelo o asketizmu?

^^JjjLfrl >L_j. Zašto me nisi obavijestio?

'^] OliŠCJ V y Da s na/na /loe govoriti Bog!

'^•5d\ LuU iT ^ Dede nam dovedi anele! Lu'tj '-ij y Daj boravi meu nama!

Pitanje se izrazuje i pomou upitnih zamjenica: o-* l

i ^ll koja? na pr. li o- '^o ^o? C što? \S U što to? tsl ifcji?

j^\'^ Ko je naredio? '.jJ-^t '^jlIj i^jlll li ^ Ko je taj koji e se ^* zauzeti kod Njega? 'jj^ U što veliš? i*U J^j Ko ti je došao?

t--ii i\J\ 'iA Koja je žena otišla?

Odnosna ili relativna reenica ('i-^^\ 'iL_i.l ili

Arapski jezik ima dvije vrste odnosnih reenica:

i-i^), 1) Neodreena relativna reenica ( i-i,oj ili koja

^•^>j- slijedi iza neodreenog imena, na pr. f(L Stji Prošao sam pokraj ovjeka, koji spava.

2) Odreena relativna reenica ( «-ii^), koja slijedi iza odnosne zamjenice na pr- '^^ ^->\s^'\ {^J^'^\ 'p--i), <^f^^ Pismo, koje si poslao. 101

u obje vrste relativnih reenica mora biti lina zajnjenica

( Ju (Jf ili ^^1 ), koja odnosnu reenicu spaja u prvoj vrsti ove reenice sa neodreenim imenom, a u drugoj sa odnosnom

zamjenicom. Ta lina zamjenica može biti sadržana u samom

glagolu kao glagolski subjekat u nominativu ili naroito istak- nuta kao objekat u akuzativu ili u imensko j reenici pa prema potrebi može stajati u svakom padežu, na pr. «U J*j ovjek, koji je došao; Volim onoga koji je pravedan; 'Jj^-j ^- "'-r-*' 'kZVj'^ Onaj koga sam vidio; i^_xa'jj^ J^j ovjek, koji je moj

jll^ '._^1 prijatelj; 'S. S-* o* Onaj koji je pobožan; J^'^, oj^ Prošao sam pokraj ovjeka, iji je otac uen.

Nekada se ova lina zamjenica u izgovoru može ispustiti, na pr. |^U>I JL (mjesto »^^^CI JL) Imetak, koji su dobili; 'd'd')

:'.*-' V. ....i''\ ^^ tsJJl (mjesto j_a1jlJ) Imetak, koji želi naša duša.

Reenica koja oznauje stanje (o ti.^ 'iJL-i-O

Ovu smo reenicu nauili kada je bio govor o akuzativu stanja (Oli^) na str. 49.

Pogodbena ili hipotetina reenica ('llL^lll ';JL_ii)

Pogodbena reenica ('ll^ '*^i-^0 sastoji se od dvije reenice, od kojih prva izrazuje uvjet ili pogodbu ( i>iil ), a druga posljedicu (tljii ih L-i^T).

Prije pogodbene reenice uvijek stoji jedan od ovih pogodbenih veznika: ^ ' *ol ako, 'ji da, kad, )M kada, La. kad god, C što, ^ ko, lA

koji,'o-\ gdje, 'S\ gdje god, ,v i^ada, iSJ. gdjegod, u'ii^ kad god. Ovdje e se rastumaiti upotreba prvih triju estica, a ostale su obraene kada je bilo govora o skraenom nainu imperfekta i o pogodbenim veznicima.

estica }j\ ako upotrebljuje se kada prva reenica ('i»^^1) izrazuje nešto što se može dogoditi i ne dogoditi, dakle u poten- cijalnoj reenici, na pr. '-^ij^^''^ ^^-ii '^-^ o' Ako se pokaješ,

oprostie ti se grijesi. 102

y .se upotrebljuje kada se izrie nešto što je protivno onome što doista jest ili doista nije (yJi^\^L^\ •y'^^P^ l}^, ^ irealna reenica), na pr. ^^\ '^X''\ ^t)1 tXJl '^ Kad bi svijet bio pravedan, miran bi bio sudija.

Veznikom \\\ izrazuje se u glavnoj reenici misao, koja e se sigurno dogoditi (realna reenica), na pr. o

' 'J^ii Kada ovjek zlo radi, zle su mu i misli (o drugom). ^^

Glagol u obje reenice, od kojih je složena pogodbena reenica, može biti u perfektu ili imperfektu. Prema tome može biti:

1) Perfekat u obje reenice, na pr. iiCiJ '»il) i iJ-i ^l^ i4/co io uiniš, propašeš.

2) Imperfekat u obje reenice, na pr. ^' ^^' o^ ^^o se strpiš, postii eš.

3) Perfekat u prvoj, a imperfekat u drugoj reenici, na pr.

''^\j j^] \j[ "i iT što si vidio, nije vidio niko.

4) Imperfekat u prvoj, a perfekat u drugoj, na pr.o^'o-J

CiJi o-ls^Gc/Je ti budeš, biu i ja.

Perfekat u pogodbenoj reenici ima znaenje imperfekta.

Pogodbeni nain za sadašnje vrijeme ili kondicional prezenta može se dakle izraziti glagolom u perfektu i imperfektu. Ako se meutim hoe izraziti pogodba u prošlom vremenu ili kondicional za perfekat, onda se pred obini glagol stavi još ^l^

ili koji drugi pomoni glagol, na pr. jliti oj* j Ci~ir o|^ Ako si obeao, uini.

Iza pogodbenog veznika >I prevada se reenica i bez pomonog glagola perfektom, na pr. o~Uil >i~^ ji Da sam

znao, uinio bih. Ako iza ovoga veznika slijedi imenska reenica,

onda se na poetku te reenice stavlja 61, na pr. tr^l o' JJ

\y^ Da su ljudi uli! 103

Na poetku drugoga dijela pogodbene reenice (tlj-il)

stavlja se estica ^i (sijil^lš) u ovim sluajevima:

1) Ako je drugi dio pogodbene reenice (*lj_fl) imenska

reenica, na pr. —a i ^. o-«Jl* *-iio* r^^SJI ^^o\Ako je govor

od srebra, šutnja je od zlata.

2) Ako drugi dio pogodbene reenice poinje jednim od

glagola koji nemaju potpune sprege kao što je G-^ "'J^' ts^

možda, ^ Divan li je! '^jj> Loš li je! na pr. j\2j^ '^'J^'i'^

t« ^j~^ UOj^l^^jj *(l Ko nije milostiv prema našim mladim i

ne poštuje našeg starijeg, nije od nas.

3) Ako drugi dio reenice izrazuje želju, zapovijed ili

zabranu, na pr. *c ji li-i '. tiV,..i '^ IM Ako nešto ne možeš, proi

ga se!

4) Ako drugi dio pogodbene reenice poinje esticom Ci '^

) Ji,U' ili na pr. ^^,_^'i ''^ ^i (1 'cjJ , S^. iJS } oi

Ako se ne pokaješ, nikako ti se nee oprostiti grijesi.

Ako je pogodbena reenica sa esticom '^3, onda obino

na drugom dijelu reenice (L>\jM) stoji estica "J (>_-ljXlfV),

pr. 'iU CiJuJ si ti bilo na (^ o^^ 'J^ Da uinio, svakako bi bolje.

Nekada u pogodbenoj reenici može biti ispušten i cijeli

drugi dio, jer se iz smisla razumije, na pr. 3--^' ^^^ 'f 'oIj o'

G\j Ako uiniš (dobro je), a ako ne uiniš, ja. _^ l^] uiniu

estice ^ i o\ nekada ne izrazuju pogodbe, nego se sa

veznikom j u našem jeziku prevode sa dopusnim veznicima

premda, makar, na pr. ilj^l ^ ^'j^ > ^-4^ vv^i ^dri Zejda premda

ti je brat.

Pored nabrojenih vrsta reenica u arapskom jeziku ima i

podreena reenica, koja poinje esticom 'd\ ili ^\ da i iT što

(CJj1^VSj»'\). Ovaka se reenica o^jiZi''! 'iJuJlI jer zove , .

104

mjesto te reenice uvijek može stajati i infinitiv jj-,A I od istoga korjena od koga je i glagol, koji se nalazi u toj reenici, na pr.

, ,. ,' .i \ Znam da govoriš istinu;

,., ,'..,.,, >•-'} ^'V^ ^uepo da ovjek hvali sebe;

- , - .s^,, [ M/s// šfo g-ovor/š/

Iz gornjih primjera se vidi da je infinitiv u ovom sluaju uvijek LšCi!''! imenici ili linoj zamjenici, koja je subjekat glagolske reenice.

Kao što pojedina rije u reenici uvijek stoji u nekom

padežu, tako isto i cijela reenica se nekada smatra da je u

nekom padežu ( iU^ ). Svaka reenica, koja se može zamijeniti jednom rijei, smatra se da stoji u nekom padežu. Tako u

reenici OpU ^.V'.. jJ li Halid radi dobro predikat je cijela glagol-

ska reenica 'jjii ^)1^, koja se može zamijeniti sa J^] '^^^ pa se ta glagolska reenica kao predikat imenske reenice smatra da

stoji u nominativu. Isto tako u reenici j^\ J-.--J JU. d\S

glagolska reenica kao predikat glagola ^1^ stoji u akuzativu,

jer se može zamijeniti sa jji-l J.W

U reenici _«2.1[)l-«'jl.O'. ^JS^ glagolska reenica jji-'i jI--' stoji kao atribut u genitivu, jer se mjesto te reenice može

staviti jU-lj.!^. Prema ovome što je reeno mogu stajati u nekom padežu ove vrste reenica:

1) Reenica koja je predikat imenske reenice (l^J^l j^)

na pr. v-o-U j Jj o ^' |Ju*lT A/au/ca podiže vrijednost svoga vla-

<.L^.i.l snika; 's_^ \ o> Vrlinu ljudi vole.

2) Reenica koja izrazuje stanje ('jffi), na pr. '^Q lj»l^ S "oj^^jtlio Dooše svome ocu naveer plaui. 105

3) Reenica koja je objekat (j. ^jj^'i), na pr. /Ji\ 'a-& jl :J15 Ree: »Ja sam Božji rob«.

4) Kada je reenica u genitivu kao jJi^^UJ. I, na pr.

ojšiCjl '/Oj:- li* je da/3, koristi iskrenim '^jSxa f^j Ovo kada njihova iskrenost.

L>\'j^'\ 5) Reenica koja je odgovor ( ) u pogodbenoj reenici, ako ta reenica ima na poetku J ili \il (»V^'^ '^0> "^ P""-

iU ^- ^G '^\ JJuij o* J /^oga Bpg zavede (pusti u zabludi), taj nema vodia.

( 'ij^J^ 6) Ako je reenica atribut ), na pr. cri t3-?-^ ^^ >

,^^ 5^-^*^ i5^»l Doe ovjek iz krajnjeg dijela grada žurei se.

7) Reenica koja slijedi (^^^1 ) iza reenice, koja se smatra da stoji u nekom padežu, na pr. Lj:Š:1J j \^. '^^ Alija ita i piše.

Bilješka

Rijei koje stoje u reenici ili prouzrokuju na drugoj

rijei koja uz njih stoji neku promjenu ili ne. Ako rije uzro- kuje promjenu na kraju druge rijei, zove se^UJl (faktor),

na pr. glagoli, prijedlozi, pogodbeni veznici i t. d.

Rije koja usljed amila ( ^^Cj) ) trpi na kraju promjenu,

zove se Jj-^-A I (potinjen). Tu spadaju nominativi, genitivi,

imperfekat u zavisnom ili skraenom nainu i t. d. Tako u ree-

nici \Jj- jujlj^ rije Cj^;. je ^CJ"!, a J^j i \Jj- su 'j^.l*l'\.

Promjena koja se javlja na J^.wJil usljed djelovanja rijei

koja je J._^UJ1 zove se ^JUjI ili L^l^'v''!.

Ima rijei, koje nisu ni J.CJ^ ni J_^^jJll Take su J*. ^,

Si, 'Ji'^, iU i mnoge druge estice.

RJENIK

UPUTA

Skoro u svim arapskim rjenicima rijei su poredane prema njihovu korjenu. Da možemo dakle u rjeniku nai izvedenu rije trebamo joj znati korjen. U ovom pak rjeniku su sve rijei, izvedene i neizvedene, jednine i množine uzete kao samo- stalne i alfabetskim redom poredane. Glagoli su alfabetski slo-

ženi prema svojim glagolskim imenicama (jjCal'l). U sluajevima gdje je glagolska imenica neobina kao na pr. ^'j-" od

J:i\, i.kt od Ji-c-j U alfabetski red je uzet i perfekat (^^iLil) i glagolska imenica (jJlIaI'1),

Rijei sa odreenim lanom poredane su kao da ga nemaju.

Uz glagolsku imenicu svagdje je naveden perfekat i uz

njega prijedlog, ako se glagol upotrebljuje s prijedlogom, a ujedno je kod glagola I vrste naveden vokal srednjeg suglasnika u imperfektu da se oznai u koji razred I vrste dotini glagol spada, na pr. yi^ — (^)U& oprostiti.

Kraticama su oznaene ove rijei:

s. to jest singular — jednina,

pl. to jest plural — množina,

zb. im. to jest zbirna imenica i

poz. to jest pozitiv pridjeva.

•'-/T •flT, s. ' oevi s. grijesi v' V^T, "'i?'^,

jli , s. jM bunarevi pl. T, griješan \ , "*j?J, 0^1

'jC^T, "jliT, s. '^J\ , djela; tragovi; s. ^^\ , rok do koga se tradicija živi, smrt 110

Ji=^l - povjeriti, "*iUT, s. , jedinice i o-^i pohraniti '>T,pl. oJ^r^"^ , drugi "*dij,s. '*(.l.1,vode "^.T, pl. ^bJj^\, posljednji; "*J,pl. •iCT,otac kraj; konac

ustezati se, ne *'>j^\ budui svijet '^.\ ''^S. "U! " ' "^ htjeti uljud- "*._;bT, s. 'vM , moral; '*;^L'\ - r-Cl dopustiti nosti; obrazovanosti

s- , neistine "ol'iT, s. "*o'il , uši *d^'^S > "^J^}'

jai>\j\ , s. *Jax!\ , najmrži -iljT, s. ''islS , mišljenja

^JA mirta, mira '*o\>\ vrijeme

, bijede, nevolje ''jl zb. im. ukuani; rod %^! , s. %^

•iljiil - poeti "liVT, s. "Ul , hiljade 1jj:li

- 'jx^\ natjecati se ^(f\, s. "'p , bolovi "jljj^i osmjeh i^ \ , s. -ol , božanstva, "^fL-iJi bogovi pl. sav ^\ , ^ , 'ti\ tehniki -tllrlj. - (^i tražiti %T,pl.o^T, siguran se iUL I - JS^ I napraviti "o^T vrijeme ili uvijek (s negacijom: ^V'^ sada nikada)

'*;jT,s. "flT^, posude '*^lXl,s. ''o-M , tjelesa

';jj\',s. "oO* vremena '^\ poz. '*^^', krasniji ili najkrasniji T, *.T, ,«T ah!

, s. , zviježa ^^ > ^a ^C\,^\.^iS\, oli'T.znak; u- J

do; odlomak iz Kur'ana J»^.\ lJ^.' sijevati

1 je li, da li? 54, pl- ii.igia I, .1 uh! '*^' 'jUlI , s. , vid; oi 'jC^l - S--^t^i savjetovati se, jUl\ - vidjeti; ugledati dogovoriti se 3^.1 "

111

- i

Mxj I pl. ^.uu , sav pl. , \ , "*jjV^ , bijel

"jLkL^ - ^^ILl uiniti obi- t>Ui_jj| - A pobijeljeti jesnim

oU.i,s. >iaj , kue; sobe; JLk;l - ^iijl pokvariti; stihovi uništiti

I pl- I » ^. > u>r; tatica - tajiti '^cA^\ 'cX^ i9 ^ t"" Ul - ^bjr slijediti jedan - t>Uj| lyxSu\ mrziti za drugim

(_^li I , , pl. mrži ili naj- ^J^\ o^i , pl. Vi , magarica mrži »L-;|^ - ^"1 ii za nekim i(ju\ - ^^1 ostaviti Xjs\ - Oj pristati, slijediti % \ zb. im. deve

*cA1!j( , s. »-; pristaša i'^}^ - '^\ isharati ,

- kušati, "*ji;cil - iil uiniti; uzeti; "*^i JCl staviti na kušnju; pokazati se odabrati za

\jXf- ^^~JLM JLI opravdao se je "^jLJi - ^IJi kockati se

pl- "^^^ '^L-i I , s. ' ^-J , devetine "uil , o^.' . sin d7:^'cj'\ putnik "^CJi - »IJi biti prostran

"JUli.s. 'uii, sinovi ''jUJi - 3^-} spojiti se

-fLj[ - dati ^\ nekome da v_.u}l , s. ^'-^ , napor, umor, ' pravi trud

iLj pl. "oIjT , , ki v_.U;i - C_oo"| umoriti (se)

, s. "iU; ^Ll , graevine, zgrade JiUJi - (_j)ijJl, pouiti se

Jju^jjI Ebu Džehl; neznalica jLlI - -^^JJ:] složiti se il^^l Ebu Hanifa (ime "JLiJi - JiJ\ uvati se ovjeka) "oLiJl - 0^1 uvrstiti jj\X\ J\ poasni naziv lava ili o-*j| poz. o-»^ . cvršci ''._j1_^ "L.L' i , s. , vrata najvrši

'i\^\ {Sj> I oinski - \^\ oslanjati se 112

''f^'l dvojni "(.Ul - )'1 dovršiti *jpi odjea -'îSil , s. î?', "Jus. 'uC-l , magarice \X[ -Ccj)'^^*\ odgovoriti ^,-sO\ y\ doi se, ~Vu\ - ( in IjIÎ odazvati dovesti, donijeti (^)dl pristati na nešto uništiti CJ^) jt dovršiti, îj[^\ - jl^l prei nešto "^ dokrajiti

[jl-^l , najbolji ^1^1 , s. 'i"lS\ - OU'I nagraditi '*^lJ\ - L-1 ljubiti, voljeti jjStfl _ JjGj oklijevati pokazati "J^i - 'J^i gledati, ) naginjati, težiti neemu ( il 'Jh

-^^.f- --Ij^ _ C~i.:»l kloniti se op\ - i-pl postaviti, uvrstiti ^Uz^i - J^l truditi se

"op\ - i-jil ustaliti se *iUj:J\ trud

Vl,pl- ^l^T, djelo, trag, V^(,s. .djedovi, preci pria, predaja plata, nagrada 1 pl. 'jJJ\ , y , -'juil^s. -'JJJ, tegobe nagrada JlJrt^^ obilna -*o^'1 , s. ''^ji , treine - tjerati; provesti "^^Srl "Ct^ Y\^,pl.-'rlfT, grijeh '^ najamnici M^1,s. , protuvrijednosti *uCt*1 , s. tji', -i\j»\ , dijelovi neega, cijene , s. . tijela \,s. •'pl^ , tjelesa, ''o^;Xl,s. ''cA', osmine f

"*j1^ tijela, tjelesa -iLJL - C^'^i^'^ hvaliti 1,s. , nekoga 0^1 da ^jjil Gii dvanaest za m. r. do ''JU , smrt, rok ''jll , pl. s^^GjJ} dvanaest za ž. r. koga se živi

s. 'jj^ jaki oLJJ dva ^aJ , ,

- Syb!l jako se žuriti obiii dvije ''i\^V

?-'1 - , šikare p-1 , s, CAJii>:^l po dva se •'^Ci-.'l -"a^" složiti ooJiil uoiii po dvije 113

'jJi

f^i jednoglasan zakljuak ^>_.l1.| - IJ-l voljeti, ljubiti svih vjerskih uenjaka til*. L-_»!l Kako mi je drag!

O- t ,pl. p^l šikara w^l pl. l--il=^l, draži ili naj- ,

»-wo. , »^ 1 , pl. sav draži

''j-*- ^*l , poz. , ljepši ili naj- "'j-o-'l , s. "'jl^, užeta, ko-

ljepši nopci

^^j-\jj.\ i^\_«J\ uvati se , s. ^;jJi» , rodovi, rase -O"0^i

<=eJ:o.|,s. r-Lu-, krila ijU:»i - C)-«^'i skupljati se, brinuti se o neem i\j^ I , s. _^ , atmosfera, vri- j\Ji^\ - jeme 'Jjc^\ omalovažiti, poniziti

ol^") , s » , šupljine, unu- jlSS.) - jšCJ-i kupovati trine hranu pa je zadrža- > Li'}-) 'li_,^ , , pl. šupalj; nepra- vati dok ne poskupi vilan glagol u koga je ''jL-o-l - 0--^i nositi, srednji suglasnik slab odnijeti

'jj^\ poz. '-Asi-, krupnijeg ili , "fl^j^i - tsy:»-i zauzeti najkrupnijeg glasa "'^Gt^l - ^bJj biri potreban

Ja=-*1 , poz. J»L=^, neznaniji ili

*Jlli>'l - ( J 1 Ol^j tražiti najneznaniji izlaza

, ''j-» JL» 1 s. , pokoljenja, ('j6)tJL:»*i prevariti generacije

"jCs- 1 s. , ^J.f , kamenje i\j^ , _«»i , pl. \ najamnik *^i jedan; neko; niko 11=^1 po jedan (iza negacije) ''^ ^i\^\ , s. jo^ predaja , Ji>-1 jedanaest za m. r.

^J^\,s. »I . najbolji cr— Ct-jJl proizvesti,

yri^l -(_,)J»U> obuhvatiti stvoriti

->.. fc'i^i neki od nas ;;U1 -(-j^)3U I obuhvatiti;

pogoditi; zadesiti ^;,J^rJ£J jL=.( dvadeset i jedan

tC»l , ._j_-<^ •pjbji^I s. , prijatelji neki

8 114

i5jJl jedna 'flSljJl - ',SiJS uvrstiti

pflCli ili j> i5jjj^ jedanaest za ž. r. 'SZ\ poz. , vrši na vrši '^ij!^ j ii-i^S dvadeset i jedna

"*f>u1 , s. ^^^ , razum; blagost iJ\\sL\ - '^'ij^^\ zguriti se 4 i >

tl»-l , s. ^', roaci; prijatelji 'jj> ^j\'J^\ ,s. , slobodni

s. "'jj-, tovar, teret spaliti "*JL>-'* , "j^S^'i -'SJ^

^'t pl. *y^ , crven .|,s. ^>., slova ,

^^\ij^\ - '^^l skupiti se prisiliti

s- žalosti, tuge ''Jlj-'t , s. "^JU, stanja; godine ''oO*' ' . "'•JJ-*.

- 6>-'i ožalostiti , velikih lijepih '^o\j^\ 'JjJ.] , pl. j^' nekoga oiju osjetiti ^u-^l -(-!)S-=-l !u^l oprezniji

- initi dobro; ''jL^l Cj'-^^ -iL=.l ,s. tj-,ziv urediti -iCI\ _ L_J| proživiti "oC-^'l dobroinstvo

'^L»1 , s. "uj» , vremena , ljepši; J>U'l , pl. o-l^^ najljepši pl- ^ . »S^-'j, brat; prijatelj Ai ^^1 Ala je divan! ''^ "6t>l^, prijatelj; brat , pl. i'B^l^s-l Krasna li rukopisa!

-Jlil _ ^T pobratiti \Js\ ^.-».'i najbolje znanje

-ili) bratstvo iil. ^l.>.*\ ljepši nego ti »

•jCil.s. ^„Ai , vijesti Lifl»-\ — ;5^i izbrojiti

•jCil - Cnil izvijestiti -r- donijeti, dovesti "ol^t , sestra "oi \ , pl.

"LjUiJi , s. "Li»^ , drva za - gorivo "'fllril jLl'rii završiti

j=.1 preci pogi- ''f\^i -f-nil umrijeti; nuti; ugrabiti; preki- ^^S^\ , s. pŠ^— , propisi, od- redbe nuti 115

*C'i'

"ollni-i - u^i sakupljati; jiU-l , s. jli, moral; udi pohraniti t>U.r s. *J-U. , prijatelji - ;."). :i "'oCL:ii c i ugrabiti

, ^j~jf trL*- 1 s. , petine '^^:>-^\ - ]A^\ pomiješati se,

"^Jljil , s. ''Ju. , ujaci zalaziti medu

o>U;.l - ailC\ ne slagati se; "o^^'^jS. '^ .prijatelji izmjenjivati se 'j°-\, s. r^ , braca j(~^\ - yi\ odabrati i_l-Jl_^! nesretnik jLii^ - tji^i oholiti se, po- tSjil bratski nositi se

''jjil posljednji oCtii - oliil izdati, izne-

vjeriti ljj»l konano, najposlije

''iil -i lil uzeti; poeti ufit ,pl. 6^1, braco , 'i , .t

>. I , s. ts>. I, druga, drugo i-i I , pl. oU. I , sestrica

'rl_;il^ - r^il vaditi, izvaditi ^lil \; - iSi\ izvršitij

.>j»^1 Jl^ryil postavio je, stvo- dovesti rio je "'»lil , pl. .^jGm, estice

iSji'S pl. >- , druga, drugo , 1 'S}^\ - ^Ij-" raditi jedan

"^^Liii , s. %-ii , daske, drva protiv drugoga; ne slagati se olii-ii-i - ijiP^l oblaiti j-'lM _ _;1j; išeznuti grubo odijelo

"^^Cail,s. '---li, plodnosti ''sjbl - jlii omotati, oba- viti -OL ''\ pozelenjeti iTlil _ ^Gi podržavati *J:A.,ii\ - jl^i skvasiti se ^Sl, pl/^bT, uzgoj; od- "žLU.|,s. LLi pogreške , goj; obrazovanost; moral; i\xi\ -Lkii pogriješiti uljudnost

r'' ^ * . . tiii I , s. v--; j| , uzgojeni, "^jllii , s. >ki. , opasnosti obrazovani književ- tj^i^'l - C;<»ii-1 biti iskren nici

8* '

116

j' >i

i^ Ji\ - ''J'S! umotati se

''jL'i], - 'j^:>\ pohraniti

''JUM - ^il staviti; uvesti; pomiješati

"ilCJI -iljit stii; shvatiti

^dbM -iljil stii

iV\\ - ^^i\ tvrditi

"Jliil -UJl ugrijati

*jl2=4 -S^4 opametiti se, dozvati se

''Oj! , s. JJ S, dokazi; vodii

-žUil _ jil približiti

''i^jM , s. "flSi , lijekovi

*L , "'»--.M , pl. j\ uzgojen, obrazovan; knji- ževnik

''oCJi.s. o-.j, vjere

i\ tada; pošto; jer

\i\ kada, ako i

'^\l\ -'*J^\^ pregovarati, napominjati

C lil kad god

jU-ii - J-'^l pohraniti

»oM , s. "j-bi , podlaktice; aršini

*jU'i} _ J^i\ pokoriti se

*L/-^ i\,s. J^ i , oštroumni, dosjetljivi 117

"^jtCi

u>«jl etrdeset Irem, ogranak ple- fj\^

''jijjjl - jJJl povratiti (se); mena Ad odmetnuti se od vjere v_-jjl , pl. <-.>\j\ , zec

*cijjji - f-JJ 4 okaniti se rbJ , s. ^!>, duše; duhovi

^Cii ^\ - f^Si odabrati o jjl , s. jbj , trijemovi; **^j\ - '^jl dignuti se adori; stanovi

"*^j) visina

tlJLJjt - t^'jl napredovati; jUj) -.^»Ji odbiti se dii se "jUiJi - ^;T^J\ odbiti se

"^u^lSjJi - CiJJi poiniti; fU-iJi - jU. ij\ pritijesniti izvršiti se, stiskati se, nava- 7-yJi - r-M razveseliti se; ljivati

smiriti se *i\jij\ - ilijl poveati se ^jljt.s. *jVj,noge okititi se ^ck -^-^i - 0>^Ji i)jj.j\ molim te

jjjl , pl. j->-> . plav

"iU.j\ >jl spustiti '^y t/ 3i - dijeliti milo- - liijl staviti za se na Jbjl stinju konja "'jVj\ - '^j\ klizati, otiski-

jUJl , s. "jL , opskrbe vati ''jCJi - 3^ji poslati s. O*^ jl . o^ J . vremena ''jUjI - J^ji ekati, vrebati 0-*3i - J'J'" umotati se

pl. '•.« •'. 'u^ji , 0^jr,i5^b^ 1, zemlja ^ .* >, . r\}j\ - rjj muževi; il^jl - j*jl grmjeti supruge

« jl poz. *Jj, oC, udobniji ili ''»j^jl , s. ilj , , opskrba najudobniji (život) "'jJ , ili Ji jl , poz. U više

'jS\ poz. , napredniji ili , jO najviše najnapredniji Oij) - o-.J- gizdati se "Li K^l - '>_J^1 posaditi nekoga na konja *i*\l\ -'

-'iiLkiJl

'^Li , s. "Vj-7^1 , sedmice - Ca^-:-! tražiti izvi- ješe ijji>L , s. *i , stupovi 1 \p»- 1 - jLi

- ( ) liij-j jedan drugom liu;^i _; omalo-

važiti . ^ >_jL-I s. uzroci , ^ , "tj^jU:-:^! - ^jJiš^i prisvojiti, ^Cl.] , s. , sedmine /^ oduzeti, dobiti;

''JLJi^ - ^l-i spustiti; uzeti za doglavnika

objesiti liiiCiIl -tiJbtUi imenovati

> .1 , '« , , > , . nekoga nasljed- »^^I,pl. »^^L , sedmica I nikom .' »t j. "ib-l pl. sJjLI profesor , , - j^^Jc^i pozvati

[j\liJL.i -oilMtražiti dozvolu - 'Sxzl\ zakljuivati

j lei-i - U-i tražiti savjeta *- 'I ^ i_A-l -^^A-i biti miran,

''jCjJi -j-^-i natjecati se u odmoriti se tranju - "^'jCl tražiti milosti .a;l!} _^,JUi-!l veseliti se

jCl-l!) - Ji^'.~X ..\ moliti za jbi!!) - CAJi^i skrivati se, kišu

zaklanjati se • -5 - jl^JJL-\ tražiti svje- -fuiiJ) izuzeti, isklju- -jpi^i doke iti _ '..JL^S pridružiti i Ufci-l - v-^-^i tražiti da _^\ « ifiiTinV •• ^\ omalovažiti, bude udovoljeno; uslišati potcjenjivati

-* l" -'l I 11 > — irt ! -0,I,al!l odobravati ,L >i-l -S -1 odobravati, -*-'! dopadati se _CjLkL-\ tražiti pitke

"flSSiIjJi - p^^*î uvrstiti se vode «-^ *îLx!.\ - •pilili moi ''lJ>uLiî - CiJisî tražiti da se zakune ->;LIi1^\ -tJUalîbiti dugaak,

ûUî - ^^êiî stidjeti se oduljiti se, duljina .

119

:jUi-i - jUi-i povratiti, po- - ^t-j^J ne odobra- novno zadobiti vati, osuivati, smatrati ružnim ''iil^]_ - jU-Jj tražiti uto- išta ^jLi£.l - 3-il-i okrenuti se prema neemu, izai "^^Cs^l - 'oCil\ tražiti po- nekome u susret moi j\^H«^L-l -^^JjL-l smiriti se, ''i\ Juliji - ju-S-i spremiti se ustaliti se ''j1juw-| sprema, priprema i_f»\_fXl^\ — ^_,_J_I. 1 uzeti u

iCai^l - ^5-aji3-i pobuniti se, zajam

ne pokoravati se jCŠ;£.l -'J^j:^l držati nešto velikim, precjenji- ''l^Ual^l^ - (-!> r.a . ;!.} držati p vati, oholiti se se neega ji^:21i - 'J.$jL.\ smatrati da "ž>Ui-i - 'jlJ:-) uzdignuti se; je mnogo nadvisiti; pobijediti "iuL-l - lei na leda "'iilLl-t -C^lijJi tražiti pomo 'ip^l '

<^L«-JLv«i - , ..: , ..1^ tražiti, j_^i!\ j J^jJl; oU^i pomagati, ^ moliti kukati

-I - ^^H-i-l slušati .-jI',.^^--! - Lv-:-.! uditi se e.^ ^du^i - 0C-:-\ privlaiti Ji>i^:-1 - Sj^l zauzeti

J _ -:-.l uživati }\XkzJ\, - ^i_:_-.) tražiti cr

oprosta :w-l tražiti po-

^(xjiL.\ - (^)jjil!) ne biti moi, crpsti, pomagati se potreban neemu ^ ' •' * .\ - ~.\ ustrajati j,\...i:A ->-oL:-i tražiti tuma- "^l

enje JtJL^l -'CjS-I pitati, tražiti

* vijest iJliL-i - tidZ^] tražiti raz-

rešenje iiUc^l — lj: 1 crpsti, izumjeti nešto "'CUjl-I - }\JlL.\ poi za ru-

kom, biti ispravan; - ;^i»lL.l ispitivati, istrajati preslušavati 120

-il^jL-l - tsy^\ izjednaiti se; "1)1^1-1 , s. putovanja ^^ , zaustaviti se jUl-l - ;^l otkriti, pokazati 'i\j*^\ - ljj»^i ismijavati, "fti-l napojiti trebati -ty»-«l

«> ' • , ' ,. *^\s^\ "'(J^ , bolesti ^Ist-jL-l - w»V-l zaslužiti , s.

"'ol^ I - C::X. I ušutkati, umiriti jl5e,_:_-i - ^ Ll-I iznajmiti

jjJiL-'v'l Aleksandar ^iJujL-) - oil-x~.)tražiti dozvolu

''^>C.1 , s. ^ji^ , preci "j\ Jc_l - jj^i-i uzeti nekoga za

ministra ''{•:A_( Islam

"iCfl-l-l - ^js. .\ primiti savjet '*f.>U > - ( Jl ) pi^ i predati ne- -*JUaJ_^} _ 3^^] tražiti da se kome spoji ^5U\ islamski

'iiji^l - <^j^~\ potpuno na- "'CJl-I , s. pi- , oružje platiti "žUJu-i - (jl^l spavati na Jilij-l - iJLLl probuditi se leima "J^ulj - (i>L.i zavladati, pre-

"^pl-j , pl. -jC-'i , ime, imenica vladati, osvojiti

\ , pl. ^,^~^ , sme jU- , s. , zore 1 ^^*^

1 - ''^w1j slušati

''i_^l , Ju. cr-- ju-l , pl. I , lav

•* i'.' 1 - 1 povjeriti

"*ij.\jL^| , s. u-J^ , šestine

, zubi J^\^ Izraelianin, Židov

j\^ I , s. j_^ , zid, bedem j\^l , s. >- , tajne jlj-'^s. j^,aršije, trgovi ''ol^^ - -s^«.! žuriti se, bitjeti ' ^ 'i . . ij~. I uzor, primjer

i i_,il.l , s. cA'Ca , stup ijjj- 1 , pl. , crn "'jCJ-I - 'jJu-i usreiti

j^^l, s. A- I , lavovi iU-.l 4 pomoi, udovoljiti i|j^'} _ Vj^\ pocrnjeti

jlt žalost "*i\l_^'| - il^'i jako pocrnjeti 121

,A-1 pl. il,y- I zarobljenik '*>-iyi , ^SyA, "litril , s. , prvaci, ple- mii, ugledni 4.U.1 - *jLiJ sliiti

v_s\ysi\ - ( JI) o_^l nastojati *;Sill -j[i.| dati znak da nešto sazna ^. ij^\x.\ , s. ^_^l , pripadnici >J>il poz. , Ugledniji ili , ^^ eš'ariskog pravca najugledniji

"ftj.^ - Li* krenuti u Siriju f "^UJ-I , s. "^ pjesme , jLwt|,s. ^,pedlji, eperci jUil , s. "^^-t , kosa

Lil - -jlil nahraniti 'iSjjJt.\ pl. a^cUl L- I , , pripadnik eš'ariskog obii,s. sT-i , rasuti, raštr- pravca kani Ju.il , S.s. J-i-i,JiJi, zanimanja, i\x£\ - ji) dodijati poslovi i 'T j-il poz. teži ili najteži 'i\'ji\ - iS^\ kupiti , jU

JlSl^l , s. ''jSli, likovi, oblici ^i=(ji^\ - Ijc-i uvjetovati

^,.fX.l , s. , mjeseci jUjil. - ( j ) J-i^i baviti se ^

neim, raditi "i^^ »Uil , s. , stvari "*jL-ii| - jl-ii] zauzeti "'^Lii , s. profesori; ^ ,

"'CUl - C-Cl pogoditi, za- 'J^\ - "j^i biti poznat, postati glasoviti, stei glas desiti, nai, dobiti, uhvatiti Cli.) , s. "ibi, zime Ispravno je ^\j4-' 'i v^' - ^ ju^ I , s. jjf , stabla odgovorio

ijoL*? , s. 1 i_^ , osobe Ûl _ "'j-'Lfl^ natjecati se u podnošenju neega *\Ail , s. "^-njJii, strogi, jaki, moni Ûl - ÛJ poniziti se,

. praviti se niskim jJil poz. \j^ , žeši, , gori

J^CA , poz. jj;^ , najmlai ji_ril , s. ^. ^.^, zh, zlikovci r^-r^[ - jt^l osvanuti; biti 'ill^l^ - 2l>ii Bogu druga pl. ^~_;U>i pripisivati ^^\^ , , prst 122

>-'. '

"^^ '^J^t , pl. , boje

tU^I , s. ^r«^ > zdravi

^Ul-l , s. ''>-:-^U , drugovi,

vlasnici

iijU\ , s. ''jj J^ , prijatelji

jjlJI - ''jx-iJ dijeliti milo- stinju

•jl^^ - ('J^)J^I ustrajati, biti uporan u neem

>_;UeJ»^\ - C-JcJL^l združiti se

'4 - liill poredati se

V-ilk^l tehniki izraz, termin

Uik!«! terminološki

LiJrfl - ;j-W»l narediti da se e C napravi

v_.—si v_-j^ , teži ^ , poz.

-iu!^l - JL^l slušati «

>i«., ili »I , poz. mladi

najmlai; manji ili najmanji

, '_jjij\ , pl. ^JJJ žut, blijed

jl^Ju-.) -^^i.-»i požutjeti

'Sl,3r*-^i - ^^i jako požutjeti

'jUl , pl. ''jj^l, temelj; osno- va; princip

^* • f • -ijU.! - 'J-^l pržiti vatrom, staviti u vatru

jOUa^ - jJUol urediti, popraviti

^Ufli poz. i. , bolji ^ , U 123

'"•1 0'J7-'

•* 1 T'i poz. \.J= , ji - Jjil »^1 , ^ napušteni J>Ul zasjeniti, natkriliti

ili najnapušteniji (•ilij^ - •jjlm podnositi ne- ij^\ -jUTl dati da poleti; pravdu odrubiti; izbiti

[JU;i , poz. ^Lt, vei ili najvei "*;;il^ -'^\ biti poslušan nasilnik

"'iTlLi poslušnost plUi - (jLfej tužiti se na nepravdu; trpjeti ne- '^dm -'Sa oduljiti, otegnuti pravdu

^i}^\ -tJl.i nag-eti j\jiS\ -'jjJo\ pokazati, pomoi nekome da pobi- *\M , s. v-j-t , lijenici jedi

"*ijl^^ - 3')J»I oboriti glavu ^A.!il , s. jA^ , leda

(•Uii - jUJbi hraniti, nahraniti jlj^S aj meu njima

-žLiH - lJLl.1 ugasiti (vo-Ul , s. "jLsf , Nearapi

JIjLI.1 , s. JjJ. , djeca Sjl^l^ - 'Slftl povratiti

e^) saznati; natku- -^i Jit-I , s. 'J.tl , vrhovi iti se ''jL^\^ - :/0*l^ pouiti se

j>ll.l^ - jJt. ) pustiti, osloboditi •fllp^l^ - ('J^)i5Jl1!cI^ initi

jLJ»i , s. polovne haljine ,^, nepravdu, napasti nekoga , jlj>l s. ^J» , pohlepe, želje "l^ljvtl - u^.^) poprijeiti se JcJhS - ,jLJ>l smiriti se ^Oitl - IjIaj^i priznati ^Ll^ - ^_jJ.| oduljiti, pre-

^ . tjerati J\Jj*i - 00v*i povui se, biti otpušten J^l , poz. J._^ , dulji ili naj- ' dulji jliifrl^ - jiilpl vjerovati Si J 1 ' ' >J»l^ - _;jJu" oistiti se iJlS^I^ - •LiSCJ:*!^ boraviti u džamiji ^Uil^ - ^LL; pokazivati se

jU~*1 - x, r. t.\ osloniti se, j->UJ;i - p-U»_tl^ podnositi pouzdati se nepravdu '*u>Sr*)_ -u>is-l, meusobno se jljuSi , s. jj^ , nokti pomagati 124

:6ii

'L.Ct'l - C>1 sviati se JLp"\ _ J>*\ staviti u pokret, zaposliti ^jLt'l umišijenost "*j^*, ^jLJ^l , s. vratovi "jUt'l - ji-'l uiniti nemonim

sjuf I , s. i^f' , stupovi

i{xA , s. 'j-i^ , neprijatelji ^A pl. ^^\ slijep ,

"fljLcl - tSA*I prelaziti, zaraziti "^' 'rl»^\ _ rSJ'i iskriviti se ''j\1tl - jii pripremiti, jji, slijep jedno pripraviti j^t.pl. u oko

^J'^^jA , s. "l>^, ast, obraz •t,b_Al -^>l oslijepjeti "'u^^S*' - ( o«^ ) i>S'*' odustati, "jl^\ -3>frl biti potreban; napustiti uiniti nemonim pl- V/*l . "*r>' > hrom "'jiJ 'f"jj^_ "^ Nee vam ne- ^jUsJpI.s. ^^', desetine dostajati jedan junak

^{±yjj.\ - C-i^JLtl^ zatraviti se iCA - Gl šuštati, umoriti (se)

"'jCti ^'<.yfA , s. ^Cii, veere , s. %B , blagdani

"jUaJil , s. '^/-^j stoljea uy>l , S. ujt , OCl

-Jli^l^ - J.p1 dati ;jU\^ - oUl pomoi

'jij-l ili ^j\lnil - ^tl^ uprašiti se , poz. ^z::)^, vei naj-

vei '(.Ljil^ - 'uSil^ zadobiti

''(•JUl s. ''J^ , vlastita imena; , *JiL-:il - JiU!il_ razljutiti se zastave 'i\-iJ^ ii'jai , s. , ruci (iUI -'li-V obavijestiti *v-j\^l - vl^i zadiviti

''^ l^ , ili SA , poz. ueniji

. s. *!» , ciljevi, svrhe najueniji ''t>lS^^ - j>l potopiti pl. lilt! , vrh 'J*1 , "'j'S^L se u ^'(p' poz. Jl^, uzvišeniji; vei Jlj-.^l - J-'-'S^t kupati (o* ) suzama (oko) "*>' ^M\ , s. , životi *>.>, obihiiji ili jjil , poz. ''jCf'1,s. J.V, djela najobilniji 125

-JCiij) - ^Ji^\^ iziskivati tC.^1,s. 'is,/,jaki

e.Lkii\ - -«>.:<< sjeci, vaditi '_,: K^ i , s. 'j^^iJ\ najvei,

"^JGJI -OLijI, raspolagati najstariji neim urWOXl velikani svijeta

j\jJI,s. jjl5 , koliine; vri- j^S^, ili *j^ \ , poz. vei najve- jednosti; sudbina i; stariji ili najstariji ''(.\jlj\,s. stopala; noge "f'jj, ^^{s^ \ , s. 'i-lir', pleke *^\'šj\ -(Jb)'(.jj\ odvažiti se, '^CjLS'i - cl-iS'l^ sticati, stei istupiti

j'Si, I , s. , sav "j^jji , s. neisti, neistoe ^ ^

j\^l - jA priznati "JLLrS^I _{j) Jij:S^^ biti dosta;

zadovoljiti se "'(•Ljl , s. (»-i , dijelovi

"'fCJl -(_.)^L_j| kleti se zadovoljite se njegovim ubi- ^r^šl poz. ^ij^, krai ili naj- , stvom mjesto brige oko osva- krai janja ovoga poluostrva

u-lf , krajnji ili ^\ , poz. ^j\^\ - InŠ^I initi mnogo najkrajnji *J^\ više , "jLkj \ s. ^;ii , pokrajine

*^\'s

•iCii^l , s. ^^, ravni, prilike ''JQj1,s. 'Jjls, brave, katanci

*>\^,^ji^'l -'j^\^ smrknuti se 5;1 manji

"* J B 1 izjelica Jjijl - Ji 1 dii i nositi; umanjiti '^\ ^ jrt jesti

'*fiijl,s. "*jJ5,pera "'jCir'l _ 3^1.^1 ispuniti, upot-

"ol^l , s. "ojj , hrana, životne puniti namirnice 31i^1,poz. t>,'l^ potpuniji ili

Jl^l , s. lij*, govori, mišljenja najpotpuniji

, s. , ljudi, narodi izjelica ''fl^i ^fJ9 "c)^! 127

s. IrLi^l , Ih^ vree oVI ;

128

j-'.,U - oCi usmrtiti ^^x^\ - 1.1 odgoditi; pomoi, potpomagati 'jH j^T savjetovati se y* Emedž (ime mjesta iz-

''ijis zapovjedništvo meu Mekke i Medine)

j^\ ^ ^' narediti, na- ^L.1 , s. *u>^' , mjesta ložiti "*i)Cl -Ol.* nageti stvar; posao; "^t , pl. ^j^\, dogaaj; nešto f.U pred stanje;

*»_^\,s. ,A^\, vladari ''fU.pl. '^j,voa

, muž \*^\ ; pl. ISUj ovjek, *o^''l milost; sigurnost

"'sl^i pl. -iCj.žena, supruga ^ijCl.pl. "'ouCI, vjernost, po- , vjerenje, povjerljivost, u-^1 juer pohrana, amanet •tCZ.\ -J-^1omrknuti; postati ''^\ sljedbenici, ''Za , pl. , 'iJL-!.\ - iCJ.1 uhvatiti, držati pristaše

"'jlill^ -;^1 padati kiša ^s.'Jx:^\ \\ Mekka

"^olSlll^ - o'sCl biti mogue; "oUa^i ispit moi r-lJL:Vx:L\ - Cr'.ijC.] hvaliti ''ilsCI , s. ol^' . mjesta pružiti se. 1)^* - 3^^ nadati se protezati se

"'jl'i , nada , pl. t)C\ '*LiLi.1,s. f-b.', koristi; uži- vanja; namještaj ^1,pl.Vi^, gladak

•i>bl.i - VLl.) biti napunjen, '*^\ jasan, lak, bliz napuniti se '^l , s. il. I , sljedbenici "UIl.} - '^4 ustegnuti se, narodi

biti nešto nemogue ';ljCi! jJ.V'1 prošli narodi

jGl.! - jl2.\ odUkovati se, "o-t -^ ;.j biti siguran odvojiti se; razlikovati I- '^ i^\ pl. li 1 , Želja se , '•< * ' - mrtvi poslovice ol^i , s. c-;. , "'JLi.l , s. Ji , 129

jUa;i.

*^0-*l s- "*^' valovi . . u^LJl , s. t>-J , kucaji srca, ' bilo Jl^t , s. tlL.', imeci

I pl- I' cijev r'-j-r' > v^ I . ji_^l , s. _^-l , stvari; poslo- ,' •« •^ - iL-iJl , s.' ^.; , Božji poslanici vi; stanja; dogaaji '

poz. ^U', vještiji ili :ljl ti ^) , najvještiji ^liil^ - '^i;! proizvesti

''jCl, s. "^^ milje J:- = 400 ( ol jecanje koraka) 'p^" I VI tiy "1^1 , pl. 1 , vladar

CnJI VI (Ž.) 6a:- ^ \ ^1 vladar vjernika •? • i ^->ol - Ju] oduzeti, eks- j.- ' , ^ ,' • 't

1— , --( , pl. OU-. 1 majica propriirati

0-^1 ime ovjeka ^LiJJl -^^,Jjl;| raširiti se, razii i^l nepismenost se ;Uj^I^ -^r-'iiJl pobijediti Ol da

jUflj:JI^ » a, „n . :; - j, raspoloviti (se) ol ako "i|jiiJl_ - i^jJaJl^ saviti se ul - V[ samo jULi;!^ - ^^Aij'I^ ekati, oeki- jI da vati

ol zaista ^pLk^;l_ _ pilJl_ složiti se

Cl ja jliiJ\_ _ ^jLjliI koristiti se

"'Cl .^ , pl. U;~j'l^ - ^>jLi;I_ stresti se

'>.^\ -(cinL-lii obratiti se ^^^l ~ O-^'l. prei • - ^-.

^u u I s. I , vj-T-"' . Cijevi ^La.: - p-i^M osvetiti se, okajati ol;^ ,8. jj I , ženske -JU^-I^ - ^j^M svršiti (se) i_rL 1, S. ijl—J[, ljudi ( t;A-i:l_ stii doprijeti 4 ..'? Jp ^5-1; I , s. j^ 1 . oC^\ , ljudi jUjjI^ - j.«>^l iskoristiti

osbl - JiU I nadvisiti (priliku), ugrabiti

9 130

t^UaJI , ys'jjS\ j>\j^\ iskoristiti priliku s. ^-x^ , polovine

JL-ul - j-iJl^ saviti se, pre- biti pravedan viti se -•i ^ ' ^Uttjl pravednost, nepri- jjj|,pl. oUl , ženska stranost

-žli'l - ^i-\ spasiti lil^^l - li^^l vratiti se;

otii - ^^ iCk\ - J-fil pomoi nekome '*j-\3^aJ\^ - fS^t prekinuti se jU:\^ -J^l ispuniti, izvršiti

pLkJI , s. »-k; kože na koji- -žiLi't - 'J-i'l^ rastupiti se ma se osueni ubija

jl-J^'l. -'j^\ spustiti se, sii jL_kJ>^ - j-JaJl^ poklapati se s neim \ - '*Ji\jJ. ( ,> ) ^Ji- \ skrenuti jiUiji^ - jikj'l otici "'iLLi.^ - Lil^ nazadovati, padati (OjJJaj'l odvesti

iL-si i^ - ^U; l_ naginjati ne- "Sl'^1 - i5^'l saviti se, kome; povui se smotati se

"'=.\jj'l _^jil^ biti zavaran, jLiiJl , mišljenja, nazori s. ^ , prevariti se jLkJl^ - __,iui odgoditi, j\i.;|^ -jJul opomenuti priekati

JI - Jj-'l spustiti; objaviti JI (>UjM,s. (wo' , domae živo- tinje, blago "^L_jl , pl. tri-' u-li I, ovjek

"fUJI - -JUJl udijeliti, dati jL-JI ljudski

jCL.j\ - jjiljl zaplesti se ^Lij\ - LUl stvoriti; napraviti, sagraditi; poeti v-aJ I pl. ^jJ 1 , , nos i\JtlH'\ vještina u pismenom iliJI^ - juIjI provesti sastavu ^ ' ' „> " i" • i^Lui s. ,_r-*J dasi iULSl^ - j^JLJl zaklinjati ne- , recitovati koga; jLiJl^ - JOJI trošiti

' • • raspoložiti se ^ . . '*r'\^^\ -'fj!j.\ j " ^LUJI - Ttjrjjl otvoriti se

' ' \\ - "v-iji raspuknuti -> - • ,^ ^' ... j\^l - j^l odvojiti se,

y.al; jUiJ \ , s. , pomonici osamiti se 131

"^^•l , s. tr-*^ duša; lino

-' ^ • fl> ^ • ^

— f rt Ž ti ^l.il i'A 7 i otkriti se, osramotiti se

jlLiJi - y^[ rascijepiti se

*jjuj\ - jliJl rastupiti se t>\^l - C>S^I propasti 132

'SS\

Jjl prvi "'^l zb. im. pl. oj-'l*^ ' ^1*1 stanovnik, porodica tblill 'jji poetak zime

'. i S»l3*i Francuzi *Vjl ovi, ove

Si'^ \ y 1 književnici iUJjt oni, ti, te ^' ^CJv 1 \ dobroinitelji

oVjl , s. o\i , vlasnice ^ijtll^") istoriari

''iVJl , s. jJS, djeca ^' ^ ' K jjl^jj'i 1 griješnici, zloinci iilVj\ oni, one <^Sj 3*1 Rimljani (Talijani) ^jl , s. ji, vlasnici ^tUJl ^M pokorni, poslušni ^LJ'JljJjl pametni

. .^ > t 'L~>_jJ!}>Vy\ arebiste ^JljJj) ueni j^^y\ savremenici Jji prei jliJI^'i licemjerci JjVl najbolji, najbolje ^i^'j'^S Dobro došao! (za- ijV 1 pl. JV1 prva , , pravo: Došao si svojima pa budi ra- JjVuJVb koje zonodan)

*U jl, s. Jj ugodnici •"'iljU -dšk \ uništiti, upro- \^

•j>( (»Gd uh! ah! pastiti

, s. I, stanovnici, ''(.Ujl,s. (J*S priinjanja, 0>1» 1 J» umišljenost ukuani i'* i ' ^ ...... I poz. (.Ji- , vazniji ili ii'l»[ - C_.l»! pozvati, dati j»» , potstreka najvažniji

^xS\^\^ _ iJUl sipati, rasuti ''JO^ -[)>'l napustiti, zanemariti J(»V^ , Jl*l , s. t)*'l , stanovnici

ukuani *'jlS* I > s. U>, strahote, opasnosti "i\jL^} - ;sxLb} ii pravim

j 1 Cn'jt lakše putem ( ^ ^_^ , poz.

iljia tsjift . I - 1 dati na dar o —»I Ala ie strašiv!

"'f'j*^s, c^, piramide is^ to jest 133

is\ da (uvijek sa s^jul^ - '^S\ pohraniti zakletvom) jkjl ili (ijLjV t , s. Ju , ruke 43 S isl da, tako mi moga •ilJil - gospodara! (iiT muiti, uzne- mirivati koji? "^r^l _ Cjjji donijeti - ^1 vratiti se "fU«! - jP»jI oporuiti; Ijad (ime arapskog povjeriti plemena) JU»;1^ - J^jl dopremiti, tebe dovesti, dostaviti

UjI uvaj se! takoer

-Jll^ _ ri vas 'j.S\ skupiti iUl _ jiejl prijetiti s. dani ''f_j^, "iUl - jjl ispuniti Su nas -» iUl - jLjjl naložiti, potpaliti njega

jlil^ - ;^jl natovariti nju ' ^ - .{ JiLil^ - JiJui probuditi njih -> ^ ?li^ blagoglasje, harmonija; njih (ž.) note

mene d(ju\ - 'JxA uvjeriti se koja? i-M^ - 'dj\ dati, obdariti

- jT dati i\š[ - iT ji dati znak

, s. ^.siroad j,\ji\ - 'l'\ narediti nekom "3- da nešto uini - 'J'\ odabrati

0L5 , s. i>^ zakletve - j^jiprivrstiti, svezati 1 , 0^1 -(;)u-' vjerovati; vjera - ''^Ss zahtijevati

^cM\ - 0-5 1 krenuti u Jemen - A»ji stvoriti

U' I što god "fUl -(Jpt^jl nadahnuti,

objaviti o-^ 1 ko god —

134

O-'i gdje? L^l o! vokativna cestica za m. r.

Li gdje god uiji o! vokativna estica za ž. r. Lol koji od nas? 'pjCI koji od njih?

^ > ~^(ju\ - i« ''aj\ zavarati, koji od njih dvojice ' priinjati ili od njih dvije?

s, mi! pl- bijeda, nevolja _i sa, za, u, pa, tako "'cr^i , utjjI,

ili Tako mi Boga! S-u Loš li je!

pl. itl prodava, »^'li cio, sav v\ , ,

trgovac w:^ kraj njega '^^ , pl. •^\yA , vrata; vrsta ^U: s. , ^ , mora VGi papa iji — (o«^)i~-i? istraživati,

:);>.' Babilon, Babilonija raspravljati

'oii. pl. iSi\y^\ pustinja , . jIj-i ) pl. 1 ' ' jU^ , more ^ , j^ j^ sino oUT 'jal^ 1 ^==4-1^ Sredozemno More

jjli hladan .- < po, prema

pl. pokoran, 'A , 5j^. '^if šteta krepostan, pobožan "lp4* - CpT biti tvrdica

pl. ^L'i , neistina, -JLL' , Jili: za vrijeme, dok ništetan

pl. tjii' , tvrdica s. l> prodavai, 'JJ4 , , ^ , trgovci ^* U , s. i^Ji; , krasote

pl. ob I , vjena , "žj/ — iV poeti

L divan '*Z U Jo pagoda, mnogobožaki i — pl. jt , bunar , 1 hram

sila, snaga jV ime sela kraj Medine 135

*'j jiT , iJj^. - i)^, podaviti noge , pl. 1)1 Ju I zamjenik

i lei (deva) tijelo V-*;' , pl. o^-MI . ts^i poljski, pustinjski, beduini "'_>V kopneni

jx> — \jj pokazati se, pl- stvorenje, svijet '4^. > ^J-'.' pojaviti se ij^. , pl.tSjl^., pustinja, polje "^Cu jiT pl. Jju' , krasota , '^ ju;^ pošta; 12 milja '«xJ^ nauka o tropima i

figurama jj._/ blistanje, sjaj

'^. - ^. initi dobro, jT 2. jT opljakati biti poslušan rodite-

i^^.....; ljima iJl ) , s. , ravnice

pl- pobožan -'^^. ' > V. . pl. ujtCj , vrt oL:.'—; ,

'j; pl- kopno , ->jJ , ^L1^ — J=_j prostrijeti dobroinstvo, dobro Ir. j_J pl- '-ia^LJ, ravan, ravnina , djelo ^ ovjek, ljudi, svijet j-, pšenica 'Ji^ obradovati -ž^' — hj: ozdraviti •p5Jc5>ij Blago vama!

sCa-u pouke, uvi- _/ Ua.) , s. , i°^ — i^. strugati davnosti ''j'^ studen, hladan JJi — (-;)>^ ugledati,

^ "'il/. ,pl. :.y^., ogrta opaziti, vidjeti

> -^ .- •' ' - . . , , djetelina jl.-»-il , Vid; oko ^'jij^ ^,r-aj , pl.

tjj - j1^' pojaviti se, o,A-J pl. *jy-^. pouka, uvi- , , pokazati se avnost

pl- svjetlica > "cijJ. , ^3'J. »lii (za m. r.C^^ ) nekoliko ''^>!,pl. '^/i,veo (od 3—9)

pl. , , komad ''ii pl. olT ^. blagoslov, *.*^ , ^ , ^ ^_ napredak, srea mesa 136

ijCL nerad, lijenost -flSCLj -( Jc ) j^ plakati za neim

JiJ , pl. "lUl^j, hrabar (u*)J^ plakati na nešto ^ij pl. trbuh, , o^.' :'^$CJ pl. ol^^SlJ , kolo utroba, unutrašnjost , fXl; pošto? -ju — d-v Opremiti, poslati; pr oživiti ^lli j^ za koliko zlatnika-?

'•l-ii poslije jjSCj — ;;;X-^ podraniti, pristupiti juij ~J^ biti daleko j^ nego ji-Aj tljuo , pl. , dalek il bez • -> - '. "'.^ 1 r ' 't ^ pl. . deva -^ , o\jj^. •S*^' -i^l' — ::Ar kušati; staviti neki na iskušenje

-{jl' iskušenje '(JjJ:^ *ja-^ neki pjesnik, pjesnici briga;

?,? > ijl jJT, gradovi; I , s. l_j-Ul , « neki ovjek, ljudi ^ zemlje jIA; Bagdad "*J.>1' ollbsl' , pl. , plonik;

^Uoju j , mržnja trijem

^iiil i., omražen jasnoa govora -*•' '' V. . . "*: — jjT . jjii' pl. "j>l . oi grad; ^yL; j^ciniti nepravdu , A , zemlja J-ii 7 ^^ tražiti ijj*JlJL''I 'sjji islamski grad •^Li. - 'JL_ ostati •*Jii 'Jb žderati, -> ' • > — pro-

i.^ , krajevi. ždrijeti dijelovi zemlje »UJL; , s. ^. , dobri govor- ^H«j zb. im. govee nici

s;>ij , • , pl. o\^| krava; .»UJL. ime mjesta u Rusiji govee (današnji Kazan)

i il^JiJi , pl. e-U , kraj, dio Beograd

zemlje ~ postii, stii, '^'f^, ^.

!jo tlJL; , , pl. ostatak doi, saznati J

137

glup, ogranien o-jj Bosna

pl. tuL , , dobar go- i5jj-jj Bošnjak, Bosanac vornik Jaej^; Ijepota, svježina 'i da "l^^' - SV zapanjiti, — istruhnuti 'Ji nadmašiti C^, , pl. nesrea jL. _ o^ biti jasan - praviti, graditi 'lii CJ1 nauka o poredenju, me-

iU. i-l. , pl. I, Zgrada, tafori i metonimiji graevina pl. o_^, soba; kua; ^ , Venecijanci stih

j^jt; zb. im. , jagodica — oL biti nou; prsta; prst prenoiti

pl. oll , ki ali ^:X31^ vino - I>1; nositi jaja

o^^se— postrance "*.>-; ,s. ^>-^i, bijeli, bijele lino zb. im. j=^_, jaje Umejjevii 5_,Jalj - _p4h životinje Abbasovii veterinarstvo

pl. u>r»-i > sini prodati ^fV; T f-^' graevina i>_j medu pl. ^, graevina tiJiT nJ tiJui 6^' pred L,_lxJl i^ oblik rijei "i>j' — rastati se 4 *'> 'c^

pl. oLL. , kerka u^j jasan vl_« vratar, podvornik

,pl. j, dokaz il^' il; iSiljJh , s. i , pustinje U-:.u dok ^r>. - (^ tip '^1;' otkriti, •t >> kazati , sobe; kue; '

138

o tako mi (uz rije *iil) (j-*—I' - -I osnovati, utemeljiti IT ova

•irl' - jT I pojaati

. i CjI" j; pokajati se .>is- ^' _ (^- ) 'Jl' muiti se, ilt ta osjeati bol

oiU Tako mi Boga! - IjJI sastaviti, napisati

_^L- - ^ IJ urotiti se protiv - ^IT savjetovati se nekoga - jllT promisliti,

5rtJ pl. 6^=^' kruna , , promatrati

jrl*, pl. jl==J, trgovac _ 'JJ\ postaviti za- povjednikom, postaviti ^jiT,pl. '^j\y,era; istorija poglavara j^V'l'^^ij' istorija književnosti - (>•* govoriti Cj^A

»^Ct , '^tlT deveti (Uslišaj!); osigurati ie ^tli devetnaesti jt - jIt raditi polagano i, i promišljeno (•u potpun - SS\ tumaiti ^& koji ima datula - Lj" propasti,

-«il' - ( (i) C/'l djelovati upropastiti

odgoditi 'Ju Propao! Proklet bio!

"r-' Cjili" pristojno se - S^f^ natjecati se

držati XcU - •i^C; udaljiti se ,' v_jSl: izobrazba, uljudnost J > Jas\Z - Ci^Cj mrziti jedan prema nekome drugoga

.* i' - Si . . ^ot - ^M uzgajati - JjlJ mijenjati se

iil; - isjI predati, izruiti; - \ 'S. proglasiti nevinim dovesti - '»-J slijediti

O-.jL" - u^l oglasiti; prouiti pl. "'f^Ci, pristaša ezan , 139

- ijiSš govoriti, priati "ij!/ - A' priopiti, javiti - 'fs^ priati, kazivati OjJ, s. i^ , slama -'is^ ograniiti, J>f - J^ posiniti odrediti

il»j" > zb. im. iImj , slamka - Sj-=- opomenuti, jaJlii - ^>L' uiniti svijet- upozoriti lim - SS- pisati, osloboditi uj^" - 6?;' objasniti, razja- pismen sniti, protumaiti "> . r - ^jo. izmijeniti, —^ - li dovršiti, svršiti iskriviti •* •' *- ... ^—i-T - p-J zarobiti - iJS» pokrenuti, maknuti ^&j - 0^ (jj. oklijevati

- Jp ) "^S^ sauvati jU , s. ^,-=.1: , trgovci (

_ -^^^ sticati jj jljž - i Jo^ obnoviti, popraviti

- j>U=^ uvrstiti i_^ _ >_j_^o. kušati

- poticati ,_^;.n^ - [>C

okreiti _ pi^ zdrobiti, zgnjeiti

- pokazati se ji J.=2 - '^J. ustanoviti (se)

s_~Jui - >-.-J.r^ Ogrnuti se - ^3iJ ustanoviti ogrtaem - LiU zaklinjati, i_Li - ugladiti, izbrisati J» tražiti da se zakune

^ _ mrlje Jl^ - lS- premjestiti (se); ^j^ - Cjj^ obui arape okrenuti

j^C^ - ji^U zavidjeti jedan _ ^S^ svršiti nauke, drugom absolvirati

odobravati - LLi osuditi, pripisati nekome grešku .i.^ pod - Ciii zgrabiti jji - i^j^ natjecati se, _ ijuto- takmiiti se (^) olakšati 140

u* se, ,J^ - ( ) "i>^ proi okaniti se y^- 141

&^ - ^clJ slaviti (Boga) - C)C- poslati - J^ napraviti da- 'fSfc' - f«tJ5 zlo slutiti režljivim - ^{JH svaati se, pl. 9.LJI, devetina erupati se

iljCa devet za ž. r. - združiti se, udružiti se devet za m. r. ->> ' - - jjCiJ dogovoriti se - • /*-** ?» 1 devetnaest za ž. r. > • • 1 " *^ - iuii raspršiti, rasuti ' devetnaest za m. r. >! ., - »AiJlj junaiti se ;iu- devet stotina jxlj - j!ijS mnogo govo- u>» devedeset riti, prenemagati se

jjj-^ - ijiiT pojaati, - vi- osuditi, smatrati podvo- glupim struiti - Ci^ poastiti natkriti

- (^ji-Jij postati - i-ŠJi umiriti, ušutkati kao vrag - 'jils lei nauznak j . ' - ostariti, '<-r>~- obije- - 11^ napustiti, ovlastiti liti nekoga

^JH - jL__i sagraditi, Jl-j - |U rei na kraju uvrstiti, oblijepiti klanjanja: - ?^JU; hrvati se Oll «_»- j j pL-Jc (.5LJ I - '^Uu" izmiriti se ~L-j - pJL ( Jp predati

, s. wjL^" djela (pisana) Jp ) pil pozdraviti ( - ts^ istupiti, J- tješiti istaknuti se nadjeti ime, .i li - '^Xo vjerovati, imenovati, nazvati potvrditi

»- ^-i«>. > » t^^'t kazivati, pre- dignuti (pogled) davati gledati na ovjeka

- JlS ugojiti, utoviti - «jI^ obložiti

^Jj,^^ - i>- ocrniti, pocrniti -cJu objesiti, razapeti 142

CCflf - J^ klanjati; zaže- Ijeti Božju milost Njegovu Poslaniku

'^ - jL«^ odluiti

J^^ - -JijJ, sastaviti, pisati djelo

djelo (pisano) IjijiJ , pl.Lk^lJ,

„^j^ - <-^j-^ spustiti, oba- rati (pogled), gledati niz ovjeka

- j'j^ slikati

- jLS^ uloviti

- C.^ mnogo tui

->i - -'JiJij^ zauzimati

Cp^ - 'f-S izgubiti, potrošiti, propustiti

' ~> J ' i^" (J\)Ci^" doi, doprijeti 143

>!,,, namjeravati, - jlii; izvoljeti htjeti - (_pJ odlikovati, pret- il^~' - J»i oslijepiti nekoga postaviti, promaknuti

ijjju _ ijj^ zamijeniti, - jiiJ ispitivati naknaditi pregledati

jiu^ - 0^_jc naknaditi - ^^C-^- razmišljati

Ji(if - JšCu' praviti se nevješt - "^^^ promisliti

i^i" - ^^ pokriti ^UT - .-i-Ju: praviti se filozofom 'j-U' - jjfc pozatvarati - 'j'ji prepustiti -«-« - _«-» mijenjati se - 'S^ oholiti se; -^*-" bez promjene -^ Crf mnogo govoriti

- C-ii udaljiti, --^-i-r^' - ^'(Lr susretati se otstraniti šlju (od Jj) uvanje, ^A_*j - _Ac mijenjati pobožnost

^li: zb. im, s. i-lir, jabuke _ 'j:^ boriti se me-

^lij" ^_ljij" usobno, potui se, , pl. , jabuka zaratovati

^lij , s. i=.liL;, jabuke jjfej - CjUj biti u blizu o(i3 - jd" zatirati se, - uiniti ružnim, gložiti se ^š osramotiti li- - ^l« sporazumjeti se r - foJL; pristupiti;

CAj^, istraživati, napredovati; prethoditi pretražiti, prekopati neemu; prednost

^=*-«'" - 'a^ ucvijeliti - jj5 odreivati, cijeniti

_ •^_^- granati se - Ji5 ponuditi, staviti ^7 f pred nekoga, dovesti ^^" - \J obradovati - jJ uvrstiti, potvrditi •ij^ - 3j^ razii se, raspršiti se - ';JJ isjei; skandirati

"^jj^Ji - Jj rastavljati - 'jir slijediti po tragu ,

144

"j:,ui

- Jjiij" pregovarati - t^d; uzeti sebi primenak povratiti se > >» natrag pl. J^, brežuljak

JjJJ - J^" rei na nekoga -^ ^ itati nešto -^ *::5; blistati se, uvanje, pobožnost, preljevati se " ^ bogobojaznost - jJi" sresti, doeka- - prisiliti Jy da rekne ti, primiti

•i tLjJI , pl. bogobojazan,

- i Cd; meusobno se - obojiti razgovarati oS-'

ilrtUl - aJ napraviti blagim - 'J^ oholiti se

•-'(E' - 'J'J^ praviti se - Caj reci: jo I »»I bolestan (Bog je najvei) jjU - ojfe praviti se - cJiS^ pouavati ne- mrtvim koga pisati - ik rastezati se mnoštvo - »H uživati - OJi^ smatrati laž- nim, ne vjerovati; - 0-^ pretstaviti, demantovati prikazati 41 ,- - S^ ponoviti - SjlI pružiti se

plemenitost JjJlE - iJ^ pružiti

- poastiti, »ji. f^ zb. im. s. , datule odlikovati zb. im. ^, datula porazbijati - j^ biti obijestan - (iJiSl" govoriti

- i-j- trti lice o zemlju - pi5^ govoriti, L^ razgovarati lM_?;-t - j> istrgati '

145

> ,1 '.-

držati se - j^ srediti, rasporediti neega - Ir^ uzdahnuti 'J^ - jJi laskati - JiliJ provesti - jl željeti - L-JL" istražiti, ispitati - ^ razlikovati; smisliti - 'J^j^ prenošenje vijesti preko velikog >r ll-J - 'JIl: prosipati se broja ljudi - ^tj sašaptavati se jl^\jT - J^ljT spojiti se - Cr»G3 nadmetati se u ^l_y - 'f~^[y biti edan, kupoprodaji skroman > >-r. - '^Lb svaati se, 'jj.l. -xS\y ugovoriti, -spo- prepirati se razumjeti, se -^Oj potpomagati se JV - S\y slijediti, jedan -(li)CrJtj natjecati se za drugim dolaziti*

- IjU pokajati se - fjLb praviti se da spava - (til) *^^; upraviti; - Llr praviti se Bozjim krenuti poslanikom - { lin

- j^ spasiti, izbaviti Jx^ J - ^JLmJ; nalaziti se u sredini; - Jji ukrasiti posredovati

- V—S' širiti se - (.Cjc) l^ kloniti se neega, povui se - ^S proširiti

4 11- •• -^ - OJ^-J silaziti _ '^j proširiti

ji-Aj" - Oj-' postaviti; spustiti; - ^j: obuci, ogrnuti se objaviti - uvlaiti se ne- - y^^ pokrstiti se 'S^j: kome; doi do neega, ai raspoloviti postii

naslagati Jr-'V - S^j dobro spojiti

10 t46

- tAS preporuiti; 'Jy - (i> okrenuti se, oporuiti okrenuti leda, otii; po- ^*'-' staviti nekoga za nešto •V^ - Uij; umiti se, uzeti abdest y' ova

jjj - ^IaJ srušiti se vjersko išenje "f

. • ' -' ' .... -'Jf^ biti obilno juaat - iJL* pnjetiti _ ^

preminuo je ™ju" - pJU smrskati, zdrobiti

- - se Jj>j umnožiti; uštediti "i^u S^* požidoviti

- j*i uputiti, omogu- ijr«iT ova iti da uspije iljAJ - L» pripremiti -'S^-i poštovati j ova - 35^ osloniti se

ol?w , s. rt, krune -(_j)^S postaviti ne- J^rac koga za nešto, povjeriti u-i" . Pl- i-^>r' '

- Jjl upravljati, vršiti "*jw; - ^_ olakšati 147

J. 1.4

^ ^ > - w;Li{ , s. i-ij , vjerni, po- jfe; , s. "^ , piodovi vjerljivi, pouzdani ^ » jjj pouzdati se ,Q' po osam iij, pl. oUJ , vjerodo- stojan, pouzdan osamnaest •*jiJ - (>)3if' dodijali, biti teško

''jjL* težifta dvadeset i osam

''JJLJ težak, teško ^^U osamdeset ^1 .ibJSj Izgubila te majka, pl. 0^**1 t. j. ne bilo te! CjJ- , , protuvrijed- nost

ii-L* , pl. oiC't , treina pl. o-s , o'-^ ' osmma i.>i} po tri t>£ pl. , o^ skupocjen Viu. "*i>U tri iLi" hvala ii-ife trinaest *t tri stotine ^liu dvije ^I^VT'i'>tfiVT':^^« tri milijunamili (>J — ^p saviti, previti o^':^' trideset

v-j^ , pl.^l^i. ^Lj, odjea ^' zb. im., pl.^^', snijeg Vp,pl. V.^%vo, bik

(f ' oi tu, tamo

j'^f.t arapsko pleme '(f zatim Semud C

"*jjUr *i dozvoljen jU- , pl. oLjU., tekua; djevojka; robinja e1y», ^L. , pl. gladan '^°i' '^'i''» stvoritelj Jt^ ' P"' 0>^'r '

"jC pl. . susjed , "o*^ Cjl^ sjedei

i=^jU pl. . dio tijela ^U. pl. , , f-jl^r u^r , ^1^ džamija

IO* 148

i-.L , ijjLj. oo. , pl. oU-U. univerza , pl. , djedovi, preci

v_J U , pl. ^' 1^ strana, kraj t5j J^ korist

"ilj^ ast liJi* ,pl. j>»l, jare

pl. t>Gto.', jjj«. ,pl. jJu=.,nov J»U , JUJ. neznalica

>-jL» , v-jj«^ — CjI^ tegliti, wj* , pl. 1 duboka jama, privlac bunar iti

il^ prostrana haljina !i>- pl. 'i* , deblo koja f , fj se na odijelo oblai, »jjo- , s. Ji» , debla džuba f- j^ — j^ tegliti, vui *j--» zb. im. ij<^ , sir

'j^ genitiv jU. pl. . silnik; Silni , O.^-

(Bog)' ii\jc-. zb. im. ^j\^ , skakavac

, s. , brda, planine **'-»? pl- rana JLo- J-» > ^'•'S?- >

oL— strašiv ''si^ smjelost, odvažnost

pl- 1;* zemljani pl- planina '^ > ' ^-»'-^f- » t)-r» . U^? ) brdo, sud za vodu, lonac ->.' • ' ^,p!. »L.^, lice ^tJt ~ rSr raniti

"^lla- , pl. o^ll» , brdašsce,

rj^ > pl- » rana brdeljak o*.;-?-

°->wK- . P'- ->3-r. breme "';S1 pl. *:iX , tijelo ,

^ok-Sr 7 "^S* tei, trati, ii, , pl. url=t» , magare dogaati se — Joe^ nijekati, poricati ^.^.Pl- o-l-^. ranjen

jL. . j1ji» , pl. jjjL» 1 , djed 'ji_^,s. Vj.__^, grane od -^ ^ > fi ^ Ju=. -^ j^ truditi se, nastojati palme

oc. marljivost "'sjj^ zb. im., pl.jJl^, novina

IV jako iljJ — isj* platiti, nagraditi

jIj^ ,pl. jJ^, zid (o»-) tSJ» naknaditi

ob-i-r , s. jOf- , zidovj ^Jjil Alžir '

149

jlj^ mesar r mnoštvo -£>=., pl. "flj-'l, dio jL*- , pl. oliL*- , anorgansko bie ->>• osjeka

j. - JjVl liSC*- džumadel-ula (5 mje- (•> skraeni nain sec u mjesenoj go- imperfekta dini)

'^.j^ ,pi- 'jfJr- , ostrvo; ijH\Ji^ džumadel-ahire (6 poluostrvo mjesenoj ^ mjesec u i ' —> ' . . . . u-o. ^,f^ ispitivati, pipati godini) (bilo) JdU- skupina

jL_s- , jl-» , pl. 1 tijelo ';^Lf-' skupno, zajedniki ijL^ — ^^ usuditi se JL*- ljepota

__>. , , pl. f L-j^ 1 tijelo ''Ijf — 1^' sakupljati » > ^ j_,_-s. smion, sran pl- skupina, •> - , f-T . ?y^ > ^5^^ Što je s kreom zidano množina

"^S-T ~ S^ uiniti; poeti '^', sedmica Cif-' , pl. džuma;

't\sf napuštanje, ostavljanje deva J-i- , pl. jLf,, muška

*-^,pi. , anak; velika pl- skup, nekoli- ^J'V > t)^> ratna laa cina; sve; reenica - CJu dovesti privui *L^' svi, sve, skupa wi=. - C__U obui ogrta

j>U pl. Ji<^, krvnik, džellat , o» — or pokriti;

"o-iL- , s. >t.r^ , društvo smrknuti se

7-u» pl. i=o-f» I , krilo iJ>U veliina, velianstvo ,

"> ' ^ - > ' jl1» :j^- pl. , mrtvac , pl. j>U 1 , jak, snažan , JJ^-

j • > >> oll. - j.' zgriješiti jj» ijJu> , , pl. koža j-jJl» 7 CrV sjesti, sjediti "L-j^ neist

i.u pl. oUo. , basca; raj %Jr led ,

pl- x^ zb. im., pl. , vojska i-^i}f . i-^^ • ^L—V , drug j_^ 150 151 c

iiJL^,.pl. ijU.-*, zid, ograda ,A»- , pl. J!>-<>- , tmta

*^\^ Hatim (ime ovjeka) isT ~ j^4=^ zatvoriti; uva- kufiti *XL\1 "oUlC , pl. , potreba, 'JjM Abesinija nužda, nevolja

1l.:» — J»-:»^ VU,pl. r*£- hodoasnik, propasti; pokvariti se hadžija; hadžije (zb. im.)

''jl.^.pl. 'JC*. ''jL.*! , uže; J* liili'i jedanaesti sveza oiUi jedanaesta ji^l jlT veze ljubavi

'^jj^\ S iSilXi dvadeset i prvi 'jl.» , pl."oCjLo^. jC^, trudna •i ' žena jU. vru

.-.0-^ *L».I , , pl. miljenik,

u-jU^ , pl. ij-1^ , uvar prijatelj

Jwl.^ pl. "'jCo. , zavidnik , «_*::•, pl. "'^^JL* , smrt

£.U^ osim j^ dok, do; ak ' j , f i *_^Lcr,pl. ^j^U prisutan >i^ - ^». hrabriti, poticati j^. , pl. '^1^ , kopita '#-# hodoastiti

^L. , pl. ili. , koji nešto na- pamet naui; uvar V hodoašenje

/"^ pl. , sudac , f^ ^-t' Hadždžadž (ime ovjeka) " Jl^ , pl. "*Jl>b^ I , stanje

rA- , s. rU , hodoasnici

''ijL^.pl. "^oVlJ , stanje ''sjli- zb. im., s. ^', kamenje JU. sadanji, tekui ^''CL'jj. ijjt kockasto kamenje l^ J^U , pl. *oiL , trudna žena

pl. , dokaz i > ^ w-» ljubav ^\{^iit oprosni hadž

JL-» , s. jl» , užeta

_,^ zb. im., pl. jLe- I • »jLž-^ IJl^ Dobar li je! kamen ,

152

^J^ skrbništvo, zaštita *u^^ - z/j^ hlepiti

prostor izmeu Kabe i pl. oj^^^, Oj- I, slovo; *Jjt , njenih temelja koje je estica

postavio Ibrahim a. s. silili Li^ estica za dozivanje ''s^'.pl. "j^, "'ol^'.soba ^jC'j^ - sprijeiti, zabra- Yj°- "*jV - 'S¥ ii svezanih niti, ne dati - ^ nogu skakutajui C'jj^ i\jL — '^J. biti zabranjen,

"*(vU-' pl. ^yit svet , , koliina, veli-

ina nekog tijela, za- svila premina 1>".w^ pohlepan 'Jl* , pl. jj-jjaj- , granica; šer.

pl. , kolan kazna "^flj- , fj^

:\i=~ pl. > kova , cjJ^^-^ ^(^ odlunost, pouzdanost, razboritost jjjlo , s. Jua-, granice; ser. i. .*>.' i.j^ pl. , breme kazne , fj* j/aoT strmac, strmen oj* - o>^ biti tužan, "'^j^ žalostiti se , pl. ii^U , govor, razgovor, izreka Božjeg oj«^ zabrinut, tužan poslanika, tradicija

pl. "olj-^t , tuga, žalost "o^* , "'jjij>=^ željezo osjeaj *llc- prema -^ C,—i^ raunati, j-^ j^ uvati se, biti misliti oprezan — 1,-^ raunati, 'jj^ pl. "jl^I , slobodan , brojiti t.: orati, oranje samo; dosta je

'ij,\j^ toplina, vruina, vatra uimeBogat. j. besplatno !_;» ' 0-^>=- uvati zavist "'(•1^=. zabranjeno, nedopušteno; svetinja lijep biti

•* ' -* * ' . 1 i. pl. lijep ^>,pl. ^jj^,xdX ^ , ^oLI-,

^j'jJ- korist; sticanje imetka * pl- , ljepota , o-f^ ,

153

J'iH\ o^ lijep uzgoj (ljepota kopati uzgoja) ,S. o. , rupe ij^\^—» lijepo vladanje ,P1. , rupa, jama *''* -*^'>-^ lijep izgled, lijepa ->!. uvati, napa- izgleda met nauiti

•,pl. , dobro djelo

j=r pl. ^yJ- , istina, pravo. ,, j>«- --• > *-• >«^

, ^^—J-l dobro djelo dužnost

' — \jr- obistiniti se pl. x-^ , zavidnik ,

~ ^i=r 7 "Ji:^ poniziti, oma- j^^»J v.i « o. j S. (^ - , sijeno lovažiti

s. ^ Li^ , sijeno J-i* , pl. Ojj^ , njiva i. sUto- , pl. oL-,a» , piljak "',;jis^ neznatan, . omalovažen

^U» žeti ij-i>. , pl. jji^ , istina, stvar- j-'. nost, injenica ,pl. ( , konj ple- menite rase kXS^ uistinu, stvarno

<^ct.,a» - t>jfc,^a» ukazati se, ""io'lS^ - ^t priati pojaviti se '*i'l!i,pl. "*oi;i^, pria pl. , cjj-^ , tvrava, grad "^jJCL, — ',SL, suditi - ;3l^ nai se

"*pS^ , s. ili^ , mudrosti,

(>y»o. utvren razlozi

''pŠCl* doi, prisu- , pl. "^flSC^'i , propis,

- - stvovati odredba

Ji» — ^2=. spustiti, pogeti ''CJi.pl. ''(^.mudrost, razlog ^Ja.^, pl.>_jiu!|, drva za gorivo

"^^^ , , pl. *uiCL. mudrac, "'JisT polukružni zid oko mudar Hidžra sa sjevero- zapadne strane Kabe ij:A=> dopušteno

'i , j > >

Ji» pl. ^jJbu^ , dio biti dopušteno , J>U.3=t r J='

opkoliti, okružiti "*._iJ=r - CilT zakleti se 154

vJi»- savez IL* , s. i-i»- , svodovi

*> ' ^ ^ ,pL j5Ul,grio pl. U. Us-, pristaše J^ Jji-> , Ahmed ibni Hanbela

'(Jb- pl. I , , "f^L* blagost, razum rasrditi se , ^JU , pl. r>U1 san

'C-i^ pl. ceu , svod ^L* sladak ,

t>:3. _ O" eznuti, jecati J^ — J=. doci, nastupiti

'Jlj»^ oko "'Ol^ pl. , nakit , J.. .^> > . Jb. — is^ sadržavati, , pl. »tiJLo. , saveznik zauzimati jU~^ pl. jj*- , , ^^ , magarac -> .. ' i>>^, pl- "1>lL=^, atrnja JU- nosa ii^ - 0*^ iznemoi j! La^', s. ijjlJl ^>L»^ , vjeda

Jj=^ preinaka 'i. U- zb. im. ^^ , golub l)^ oko |.» punac; svekar

'jj- žaoka vCJ. život

''oCJ , s. i^, zmije ''»JuIe , ''jL*- zahvaljivati, slaviti

"^j^ hvala, slava ^ Doi!

"'_^ , s. jj- , crvem 'j">pl- '*^?'. živ 1

;j.8- Hamza (ime ''CrT pl. oU^ , zmija ovjeka) ,

"''jj- T 'Sj- nositi ii-ls^ gdje, kako

»pl- ''Jl^i teret, tovar "iJ-^, Cv gdje god

Oj-j\j>L»- ,pl.uyJl jJu- , vjede "^Sjt^ - 'j^ oklioklijevati, lutati. zapanjiti se ^^ , pl. *f»-J , roak, prijatelj 4.* izgubljenost C-f zagrijanost, privrženost ij^ smetenost,

, 'Ja , zidovi, ^iCLT , s. ^^Cl^, pristaše Ahmed *o\^^ s. U ograde ibni Hanbela J_» , s. il-. , varke, do- .>. o*—- samilost, milosre vitljivosti, izlazi 155

aJLo. yi>

->. iL* pl. , izlaz, , J--. do- tada

vitljivost, varka i;_,j-» — C)^ približiti se

\_^_o. *oC\^^ , "ujo. , pl. 'oL^'i, vrijeme , pl. životinja c ^ > ^ ^U. u nadi prevaren viA.^, pl. u>^r°-. rtl^v, gadan

j* U. ''iJ^i "'j^' , pl. , nevjeran, - J-i- stidjeti se izdajica ^ -

U. pl. ly. ^ , ^ , prsten, peat

sluga

"r- jU. izvan, vanjski

*^y- . pl- Sj^r-.Li , propao, izgubio

''jiU. , pl. oj^Iu., skrušen i u*li poseban, naroit

(j) u^li što neem iskljuivo pripada

"'OU , pl. ^\jJ- , odabranik, doglavnik

*Jli,pl. 'jl^t.ujak

JU. , pl. ojJU. , prazan

^ ""JJU. iskren, ist

jJU. stvoritelj

^Lli. '*,_,--U peti

^ItCf^lit petnaesti

Inijpl. 'jLi'l, vijest

Jj^ hljeb

"*' ' 7 ili jako udariti 156

v- ....

pl. blagajna, ^J.^,pl. ^Li, govor ^Ci^Jj- , o-5>>- . riznica iJaJ.,pl. iJiJ., plan pravac; - *^\'^^L:i.. i'^Cs. y^ propasti, stvar pretrpjeti štetu pl. "jUiil , opasnost ^_^ ,

pl/^Lilil , "L.'*. ~ , daska, drvo vjjai 7 tjLki ugrabiti, "'s^J-i - wLi pokoriti se zgrabiti " ^

"'j^JLi- poniznost, podložnost 'jli — ili koraati

"'5_^' , pl. y^, korak "'...^i , , pl. '^^iaJA obilje, ugodnost , J»-i , pl. 5yai' koraci

, pl. "*jCfl— , svojstvo UJai pl. li Lk;. pogreška, , , i pl. tC^ protivnik , , grijeh

*LJ».

^9_}-i>^ — »^i^ pokoriti se nejasan

^^(iXl JjiJi blagost, prijaznost iii — ii^;. pisati

"*j;,LuC - jlC kucati; vijati se J=j. pl.ijk;., , pismo, rukopis

i-«..to. pl. oLto-, lak ijLki govorništvo ,

'^>C sakriven, nejasan "'i.iki lijepopisac, kaligraf

'^ija'^ — ;;;,Jii spasiti se "oiki pl. LjJ»(LC, lastavica , (J)isjl» protivno neemu "*{ Osi pl. jJkl povodac , , '*^^ •*:* prigovaranje, iTLLui pl. grijesi , , protivljenje lii - griješiti, l;^^ iJ>U. ,j. unakrst pogriješiti ''Ji^U. zastupanje, vladanje

"tlki I LLi , pl. , pogreška

ujjjii , s. u^ili , veliki kotlovi,

*Lii. , s. govornici V^^^ , kazani

^^Li -i CJJ^ držati govor iaji - liJi pomiješati 157

tUU 'XJ(.

j '.> tliLi , s. ''ijJii, halife, islam. pl. j_yjt- _^ , , vino vladari i_,~af- , i—Jh pet

''jii - jJi stvoriti j > > • -' •« pl. 'urLJ- tj-^ , 1 , petina ^jji stvorenje, stvorovi ' iLif- petnaest

"'jLi pl. ''j^Ail , ud, moral , OJ—> pedeset ij-JljJU.' zla ud "'j-, Ja-» , pl. l^-.JL^ , svinja

Jili- moralni ;.—jl:^ pl. ^Li , kotrljan, , smrdljivi martin Ojili , pl. ujšjli; veliki kotao,

kazan u^lji s. C»U , odabranici, doglavnici iu , :Ai iT osim iiji prozori, mali otvor

Ji , pl. J>U. , sirce *u^j» — t>>^ zagaziti

kjLli , , pl, iJ:5ii zamjenik, nasljednik lili bojati se

jju;. — >U biti prazan, jJbjJi Halidi proi, osamiti se jCj,. izbor, slobodan izbor '^ii prazan

J.Li , pl. o^l"^ . kroja

*LiJLi , ^Ji , pl. zamjenik,

, s. "*J—-i , šatori vladar, halifa *cL»

*jJu vrijedan, prikladan, ^''<1j>- ~ OU. ne ispuniti se, dostojan izjaloviti se nada

t:A.i.1 l.-_i ti-ii , pl. , prijatelj razoaranje

JG,pl. »M, bolest •jjijUU vijenica, klub

*^ ';^ Jb koji upuuje \S . iS krug ^U — IjU ustrajati d \j uvijek

"*>_.) i obiaj, stanje riS taman

uli , , pl. ^\j:> životinja za

jli , "*jC , , pl. %i\ j kua jahanje ili tovarenje ,

J58

-i >

-Jfilv, iJi pl t-.0' '^3 .medvjed *Oj , pl. toplina

«ji pl. ot>, meka oi -pi odbiti; otkloniti ,

jjj> zapadnjak (vjetar) (lipfJi dati

(^)'k»i braniti, štititi ji , s. o> , ftiser

Loi pl. oQS jedan put , , jS . - jS biti mnogo, biti korisno mnogo iiOJi lupa, galama

L»C.S, zb. im. rt« J, kokoš *-si pl. jjUi, mmuta ,

j-^j , *-.>^ - valjati ^1 ^^ u^5 (?^i , s. 6 K' j, duani, radio- nešto nice

— Ju-j umci Jj^j , ^V i , pl. uj^K^i duan, radionica ft-j rSi mramorne stepenice UVi — Ji uputiti •t'/i - vS^ odbiti •yS,pl."iVi, jli,kova trJ^ — 0-jJ uiti, studirati tJJS.pI. "S/, *VM, dokaz, u"ji,pl. "trJj^ , lekcija vodi (koji vodi)

^^^'' oklop; pl. 'ii.i krv; život t^-'P^' £:'''' fS, , košulja iLi , s. "fi , krvi; životi ij», pl. Jj>, stit 'vi- i Damask

-*jj , pl. -jtbi drahma >u>i , pL ^>-i, suze

"{(k j , tf^l — ul moliti "ili — 'iSi razbiti glavu;

(

>>i , suze -fiti , ijt'i i. Je ) ifti proklinjati p^i , s. (

(J)US blagosloviti '^iy>^ krvni

*iC>i molba, molitva, poziv 'yi — L" i približiti se

:',*j LJjJ'l svijet , pI.ol_^j, gozba; kletva ovaj

"oUj _ •vilS braniti ijJSi ovosvjetski t59

J >

'i\/i , pL * i, masti

''\ji pl. iSji , , tintarnica, divit jjn , pL j>*i , vrijeme, udes, sudbina fba — }\'i trajati J»i Delhi (ime grada u iji zb. im. crv Indiji) jj^ — j\i obii, okru- pl. "'o*^ , 'o'*^ , mast, ulje živati, tei

Sj^i optok ili pobožnost

iJjj 'a.,pL"'i)j:i,"';^.., pijevac , pl. Jji, država; vlast; gospodstvo; srea Oii _ o>J platiti; kazniti dji ispod; niže; manje; pl. osim; bez; s one strane <>.>, oj^.-^.ug

tXji Eto ti; uzmi! Oi^.pl. ok^'j vjera

'>''"», •a-J-i , pl- ^'aJi . kuica pl- zlatnik, ->^i > dukat

li pl. >Vjl , ovaj j - '^ i , ^ klati ^ji oli , pl. olji , vlasnica; , pl. ^jii, podlaktica, osoba lakat, aršin ^ .' JU o\j bogata ^i - »ji mjeriti aršinom >>: o ji i^jlji , pL , potomstvo .' . \ jednog dana "fl^j oštroumaost

jCjJI oIS beduini koji žive pl. ji^ i , ^ j , muškarac u šatorima; stasiti tS^'i — ^]p i spominjati, ljudi sjetiti se Jl'i taj 'j jy , s. "^j^'i, muškarci ** ' VCi . s. j , vuci 'u^j , pl. *Cs^il , oštrouman, wJi,pl. '*^lrj, vuk dosjetljiv

j.', >. ijl; i zb. im. u_jL' i , muha J j poniženje 160

dJ i

^ i (11 mjesec ii)i,pl.iAiij>,taj ili onaj :l.iJ'\yi zul-kade u mjesenoj godini)

->. >. Sjjjj snažan tJS,pl."L^"i1,rep JlT/i bogat, imuan - 'i kuditi 'f'i f dAJu/i plJJU jj'i, posjednik j'i.pl. j^iili jJj) vlasnik , dvolian (.\;^fb^ plemeniti; darežljivi Ojjtfl^lj'i

i&jVb'i koji ima mnogo "'^ji - v>i topiti se

šatora t. j. vojske, jj^ - li*^ okusiti Jjulb'i Uzvišeni (Bog) CMji zul-hidždže (12 mje- o,^j*i ova sec u mjesenoj go- i^\^S - C»i otii dini) vrsta (-.•»Citi odvesti sSCj^j. , proširena glagola pl/jji/i skut *jL'i ,

uen tsi ova

**UJb pl.- jiOj, dizalica, pl- rniris , 'Ci b , > 'f^'->-> poluga 'jjlS pl.l'bjkoji se pošalje , "oO ugodan, prostran da traži prenoište pl. ^. putnik; jaha "LfG , 'v^ *^ divan, krasan jG,pl. Slij, napredan etvrti 'f.i}'^ •%.}> (.G,pl."'»^'j. strijelac ^^Ol etrnaesti jG,pl.'*50^, pripovjeda

1C-fej starješinstvo, prvenstvo 1uG mir, udobnost Ir'tj.pl.tr-J^J. glava "'iUG deva za jahanje pl.jr/.VllrjV^ glavnica ja*rJ: , pl. ^''^'->- "^^-'' pastir, ^0 , . milosre uvar lliO .

161

ij-j5-> , s. ur-l glave "JUTj — KL'j J , nadati se; moliti

if pl. I , s. , ljudi b , ''U , mišljenje JUj J^j

jjj- i5U ispravno mišljenje ( j^b ^»S redžeb (7 mjesec u mjesenoj godini)

.• >.t> pl- i>..li.....Ui_^y poglavica muslimana J-rJ . J^J, ovjek

i ' -> -•* pl. , noga ^j,pl. >_jl;j I, gospodar; J^j , ^j\ Bog" ^j^j r ^-> vratiti se LS Bože! jl»j , pl. Oj-l-sTj, ovjeuljak ^j malo je; mnogo je |P»j proklet, udaljen od \>j kamata Božje milosti

jcjil'i ^ij Ribatul-Feth (ime ^ kratica od '«il 'iS-j grada u Maroku) Bog mu se smilovaol

.ft;'j po etiri JL^j,s. J»-j,devei samari

Cj^.J' jlij kapetan lae JUj , pl. oj-I^J . koji mnogo putuje J»-;j 7 ^5 svezati pl- J" J , o^j , devei samar

pl. jl , etvrtina fjj , ^ ilo-j putovanje ij nekada •^ j — "^j smilovati se U'j možda Iji- j milost, smilovanje »jjj, pl. *Ujji, <^«ji O^J\ Milostivi (Bog) proljee j'j žrvanj; mlin J^N/ \ ^j rebiul-evvel (3 mjesec '1-' u mjesec, godini) fUj mramor

* , J^y\ ^j rebiul-ahir (4 mjesec j^j mekan u mjesec, godini)

•* •-' ' ' '.' -• .• u'^J jeftin — *j^ uživati ^j "- i' , . . ,. . . ^j — ij povratiti; ucmiti "JL'j — iJj oplakivati ne- i - koga u pjesmi tsi.) rdav, loš U 162

>.••' ^->->

»Jj podignuti jij'j dati, dosuditi ^j —

Jj;, pl-jOji, opskrba, hrana (tihVj podnijeti nekome

pl. oVLj poslanstvo; iJLj , , 'oS nominativ poslanica; brošura jjj ~ jjj blago postupati (.-j pravopis; nain visok G^^. *L;_^j i. C-lj propasti,

pl. *LŠj!> . "'^J , drug potonuti •j-O ,

"*iljj, ro- Al 'j>-'S,pl.tj^J, Božji poslanik 'v-jIšj, s. vratovi; bovi; osobe "fCtj pl/i-iji, (bunarsko) , uže i-J^,pI. >_'^j,vrat; rob; tj^US olovo osoba

Jl^S zamka *'*-'-> r jS smilovatise; biti nježan, tanak Oj^j vrst, utvren '^j , ^U papiri, Cjj , pl. j , - biti zado- "iUj , olS^j '(.^S pisamce voljan, voljeti ijjj, i\ij — 'sjj spavati

pl. *Ci!) , dojene »~fj , jj - 'Jj penjati se, pl- 'JLi'Jt rital (mjera) jij , , napredovati

i\^j _ ^0 paziti, uvati jjj nježan, tanak

^—*j strah >_JLiJ\ j-iS meka, milostiva srca

paziti, J»3 - tjH^S pasti; "Li'j,zb. im., konjanici uvati oS j,pl. oK^JI.ugao; iTlj podanici , pl. , stado; sastavni dio

težiti za '^u-.jS^j -^ t_i^ uzjahati, ukrcati neim se; baciti se u nešto '^'j pregeti (^)'LiS ne htjeti, izbjegavati pj^j - klanjati, nešto se preko polovine

(Jnl-iS moliti "*£!), pl.^U'j, koplje ' » • ^j — ^j udarati zad- x.S — J^S nastradati od njim nogama studeni j

163

ijCi-j

( S^ ^ ^ oL-»-*^ ramazan \ijjj polako! 'f (9 mjesec u mjesenoj godini) i>\j>j , s. i>*j , založi

baciti "t^j T is'-> "0^3, pl. "'o^j, zalog

s. pripovjedai !bj , j\j , * ^l/j , s. ^^i, vjetrovi jG!>, pl. ojjt, trijem, ador; pl. "^bj napojen stan o'iJ ,

VfbS , s. JjoG , dizalice, poluge c5j — t5jj napojiti se, ugasiti že ijbj T t*-*-' pripovijedati, kazivati woij — Ob baciti u sumnju

, "q)j , pl. r^Sjl duša, duh pl. <-jj , y-^_j , sumnja "'('^^ — flS namjeravati, željeti, htjeti ''^j.pl. "'^l.'j, vjetar; vlast;

'^3'jj Grk, grki mo

'*^j Rim o^.->,s. 'iij, perje

iU pl. ''ojjl , opskrba, pl. tUj.j , , ^' voa

*Jr'j - (o^)C^j odbiti, smola, asfalt sprijeiti zekat, vjerski porez

fL-j stiska, navala (milostinja) — OjJJ potresti **—i^'j - Q>j odvratiti, udaljiti ukras; mozaik

Jj-»j Saturn — IjC proi, propasti

"*^3 — V»j pritijesniti prelaz sunca preko pola neba; pola dana oC?- - '<^'j~j uresiti pl. rbjl, muž; žena "*^jj - ^j sijati »jli j T ilj dodati, pove- -*j - Vj smatrati, držati; ati (se) preostati rei — jU pohoditi

li" 164

tk-i 7 >JG otstraniti -Ukj pobožnost, asketizam

DC ^ neprestano, stalno "yt3 - LTj cvjetati, na-

U.j r fU okititi predovati; svijetliti

i^jj ures, nakit 3y>j - J»'j propasti

!il» j - jL»j izbjegavati, oj^.J ' ZeZejtunjtun (ime mjesta u sustezati se Kini)

ilj , |l pl. *- , C , pl. jj 1^ blago na L , o>A zdrav

paši i -• fl- otrovan 'jC ostali; svi Jl_^ - JL pitati, iskati, CA.^JZiA'j C ostali Šejbovii moliti

, « , j kUI, ^L sedmi ^- — >_- psovati, grditi

pl. "LL-1 ^it ^jDI sedamnaesti s.^ , , uzrok

ijU. kažiprst 7-L. , ebanovina

is-U. pl. cjUL, ;»L— — ^t_— plivati , prostor

pl. «.C-,s. »-^.zvijeri; lavovi ,.^,L , 5^^ , arobnjak j po sedam J».ll , pl. J»l^, obala fl~-

* . > i ' ,j.iU.. (j-iUI šesti ^. U-- sedam

'^ 0-iUl šesnaesti pl. s-L- , zvijer; lav ^ ,

jL pl. iJjL-, vratar, slug? , yl^ iju-. sedamnaest , ^ sv. hrama _- sedamnaest

Jjl- , pl. o^^J*- , kradljivac ^ >• sedam stotina ijjL- , pl. J>>^ ' isjl^l , stup _.. (od kamena) ovT'-"^ sedam hiljada

'Sj J^-kJ. Slava mome Gospodaru! iaU , pl. oltU , sat; as; neko vrijeme j-- — J-—. prestii, nad- jL. pl. potkoljenica , j_^ , mašiti .

165

Jji— Jja— , , J--J- ,pl.t}---,put; pravac; , pl. Jla-1 zavjesa nain

ojl- , s. (jjL, vratari, sluge sv. hrama

^ ' c , , ' '«

L— , o- šesnaest pl. j\^ I, tajna _^ ^ ,

"*-«- — 0^- pokriti isl^ Sarajevo

pl. jLi-l, zastor " radovati se; , jjV v' obradovati L'LJL- šest stotina * ' pl- » sedlo '1 > ^v- o^;^ šesdeset ^ tiy- rasipnost

LUr , s. <—sc , naravi, udi «J r.« — j^ krasti, ukrasti pl. o-f^ , (JjV > zatvor prijestolje; t/.^ y pIoV' s^J , ^-»-f - pasti niice krevet

-jc Ij , pl. If , narav, ud »u^r- brz, hitar

1 Ce- pl. napisati , , oblak '*J^ ± 'JhL.

— 'jje! oarati, zaarati SjL.il — juJ-.biti sretan

j^ arolija, obmana 5jU- srea

\ prostranost j^ , pl. J^ , zora

s^-*:" s. _p-C , , arobnjaci 5u_. , ^yi- 1. ^JL^ nastojati, raditi; žuriti se, pohitjeti Sjli-' — ikf biti darežljiv *7tjL- pl. podnožje brda , ry*^, '<>j\< darežljivost pl- jLi-l _H>- , , putovanje ji^ _ (i>')S^ ismijavati 166

pl. , ravni iJ_^ — «iiC. zaputiti se, , o^JL- tavan; krov krenuti zdrav *pJL- , pl. "*fljC-1 , bolest A-

pl. , otrov pasti ^ , f^-v--

'fL— pl. obU— , nebo pojiti, napojiti . ,

"r-d- -(j)^^Jidati, dozvoliti ol,,Sd , pl. iSjK- pijan, pijanica

_,,._- , s. _;.*— , smedi JŠC- stanovanje I uti o_,S,^_- — siJv— šutjeti cr- "'^j^l— — c3C stanovatij dobar glas mirovati ^x_...^ . zb. im. iUJ , riba

uj^ , pl. 'cj^'Si-, nož . pl. , maslo , o—— 1 - JjlSCI. dostojanstvo; ^ - ^^ udebljati, spokojstvo, mir utoviti se > , j > , ' ... . , :a1 rijeke Sela (ime u j.^ — U— biti visok Maroku)

i>u— , pl. oC-, debeo, utovljen ..^L — ^JL orobiti, oduzeti L- svjetlost

7->L. L=ci-1 , , pl. oružje ^,pl. oi.L-l,zub 'ijL, s. ^, ljestve, stepenice 'il_-jJ1 '<11j1 prosta godina

(>>*- spas; mir; pozdrav sunana godina i_*^U — pJL. spasiti se 'C^,!*jJ1 'iJ-Ji mjesena godina ,jU»JL,pl.ujl»>L., vladar; dokaz; mo C^_SlJ1 *xlJ\ prestupna godina

ijju vlast ^ljpS\ *kLS\ godina po roenju

Isa a. s. "* "^ pl. ijjui preci , , C^,k_«JT'i^^ mjesena godina - yJiJu baciti (povaliti) po Hidžretu na leda .,pl. u>--- , godina "J.i^,*p- mir i-, pl. cA-, obiaj Božjeg |Ju. pl. |L^>L.. J>L., , stepenice, poslanika, predaja, ljestve tradicija 167

' ' yr - ..

^tiJl Es-Sunh (ime mjesta tSj^ osim kraj Medine) ;^ — ^ bdjeti, ne spavati iiy— godišnji

^\^-- —

tE\^. «l^ jednako io.L_- — r-U putovati

' isjl_^1, s. stupovi j\j— š;->^. "Jjl. nevaljao, loš, zao

od kamena "*:''.' zlo djelo ^^-. zlo; loš

• >•- > jt~- — r-C tei jill *_^ loša ud

"^ ' >-• ^ «_- —^C propasti u zemlju i^ , s. j^l , crni

jl—- pl. SiU, gospodin, t\i'j^ i^^ , , pl. , crna gospodar, otmjen jIj^^ Sudak (ime mjesta) jj— — jl_ ici J\ijLj\ Sudan

^ij— , s. sCn-, vladanje, nacin jG^-, pl. ob^—, Crnac života

, zid, j_y~. , pl. jl^l bedem sCij- vladanje, nain , pl. X-, j^l.s. 0^, poglavlja iz života

^ - Kur'ana liCn- Sira (ime mjesta u

ijj-,pl. j>-, poglavlje iz Indiji) Kur'ana vj-.-,pl. ^_j---, sablja, mac

i^ pl. i>\j^\ , bi , oitl-. • '^jL- — JL- tei j>- 1 jC tjerati j •- ,pl. Jj—-, poplava, jjl.pi. jlS^1,trg, aršija povodanj

f^ — fU tražiti; nuditi li^^--- , s. ._*_-, sablja, mac 168

-jLi pl. >_jLi.,oV^ , mladi i pl. , loj , , r,,.*^

!Li "iLi jt-«ti pl. rCti. , tvrdica , pl. ' »Ci, ovca , škrtica ^j>U blijed j>>Ue-i) o«-i , pl, , osoba

pl. , cesta ^\^ , f^'j-J- f >. * > ' ' u«_^i=e-i — ^^oie-i vratiti se; pl. pjesnik ^Li , *-\J^ , pojaviti se

fCill Sirija j\jLi,s. "jjAi, strogi, jaki, moni

oLi,pl. u-J^i . stanje

sjLt, pl. jiJloi , nevolja, "L.C.i. — Li odrasti, odgo- bijeda, nezgoda jiti se isš. snaga, jakost;

»_;L-i — v_^ rasti, razvijati se strogost; grubost

Jscii'jli. veliki stid .-jL-t mladost

Sjl^ii S-»-i velika vruina ilLi , pl. iLLJ. mreža; mušebak žestok vjetar -iJ^

, pl. jLiI, pedalj ^ JjjLi,pl. Mjiil . jljLi, strog, jak, moan »-i - f—i najesti se,

>i. pl. "jj^ , zlo zasititi se ,

i.j--i •^Lj-J. , pl. gori, najgori , pl. sumnja >i , j\a\

jCuL'I 'j. najgora nesrea <-^ . <^, pl. .LJi|. »Li, slian

»jfri , s. *-;^, zakoni .i-i,pl. ohi.1 rasut, raštrkan

^ i, yi »j\3-^1 zakoni koje ljudi obi, Velika je razlika! prave

^Uti. pl. i;,l«Bi. , hrabar, sran , i^Ul jl^l najgori ljudi

* '' ' <*L*i. junaštvo ''sjlS^ pl- iskra , ^/A .

5^^j«i, . zb. im. _,j*i. , stablo J*l^. »^ ^ •_/., biti proždrljiv

" stabalce "L.^i. - O^ piti 169

^jjt, ^jLi ^IfS , pl. uvjet, uslov tako, par

'*''j£ — »tLt , \y^ %yi. zavesti, uzako- , pl. usna

aiti; dovesti; doprijeti iSjJui. usmeni ii^ ast, ugled

SjLli , -iULi - ^Li biti nesretan "o^i istok Sjli-i,

• "^ j- biti teško pl- • *l^1 zao, i>- %. y^ , "jC^^ , opak "vUi -i. ili, sumnjati

"'_«y~i pl- zlikovac, , O-^avr ' *jlS^ — ifd-l tužiti se sotona _3Cl-i — S^Ci zahvaljivati »-i^ , pl. cil^l prvak, plemenit, astan, j5CJi,pl.t!li0.1,lik, oblik ugledan, skupocjen i;L_i — i-^i radovati se

wi^ pl. tlT^ , suvlasnik; , neijem zlu sauesnik; drug (»^ — P-t mirisati, njušiti "Mli znak, obilježje yu.i sjever

v_.jji , , pl. ^jjvi narod tjCi sjeverno

{ pi-.l'b 0^*^ šaban (8 mjesec u mjesenoj godini) 'tiL-i sjeverni j • "• , - ^ ' pl. jL^il ^-*-i — ^*--i visiti se, ^^ , , pjesma *> • ^ ^ ^» < uzdizati se pl. jl^il , kosa, dlaka ^ , jjjl^ jfyj. oholiti se ^\jj>^ s. ^Li , , pjesnici

"' ur—i . pl- ^j-^ , sunce " , '- — 'j^ osjetiti r>l^jl1 ol—l_i kandilji J^ — 3-ii. zabaviti jl^ skupljanje, sabiranje (^) 3^ zabraniti, sprijeiti ilL-i - OJu-i žuriti se

^fU-i lijek i > > j , , , , - Jj__r. — , J.^ j-w_i zauzeti, **Ul-. — '-=' ^ zauzeti se obuhvatiti : ,

170

j ii>lf^

-{^, ;jjJLr - fli htjeti "'iiifi. — Sjtt svjedoiti

iCi\ , stvar; nešto iii^ svjedoanstvo iji , pl.

pl. , mjesec; — Ijli obijeljeti kosa, ^ , ^1, j^ir^ ^Ji mlaak ostarjeti strast, želja ^'»Jrf > Pl- '^^Jt-^' **^,pl. ^|>li.,star; starje-

i^ — jjk£ biti doma; šina; profesor - > vidjeti ""u^^i - r-li ostarjeti pl. glasovit "'jjji. , oj'-V' ' jl'jji Širaz (ime grada u ^jli, ceste 'MS^.s. Perziji)

^Jl^ ševval (10 mjesec u 1lLž.,p1. ^.pristaše, mj. godini) pomagai

'»j^ zb. im. Qj-i. , misar c.j^ — tli rasinti se (jastrijeb) Cwi stvarica

wJl^ prav, ispravan j-La jutro

izliti, spustiti jl lovac U , pl. oJ->5_U ,

Ca^ trpjeti %X^ pl- o/jiU, strpljiv ^ 7

"jj,^ strpljivost w»U pl. %^'\, vlasnik, , posjednik; drug i^,pl. *j^i,boja j^jJ\L»U domain; vlasnik kue j_,-^ strpljiv(a)

pl. , iskren jjU , oj^^C dijete 'j^ , pl. c,tl- , pl. *'«'^ dobar "i:^U , oA*^' >

oLI^ , s. '^^^ , djeca

. '^'j^ , dobra; "'u.U , pl. ollU 'LIc"' društvo dobro djelo Cs» _ V vrijediti; biti pl. , majstor, ^ U , ft-> graditelj zdrav zdjela , zaljubljen **;jJ!?' ,pl. oUf,, povea , pl. dj-r^ 171

pl. unutarnje Cj^ , oy^ . dvorište

Oj-*"* , s, Cf^ > unutarnja dvorišta

^vjfl» tUs» I , , pl. zdrav

s. , stijena J^ , "':S>''

'ju. — jl^ odbijati odvraati

jx^ , pl. jjj^ , prsa

j-*^ — j-"^ govoriti istinu

ijj^fl oljjL^ , pl. , milostinja ' >> j • -

jjj^ , s. jj*», prsa 172

^jL^tf

**^jil,-. ciiiUl • 'jJkiVi^ pojedinano klanjanje , pl. 'li_^' vrsta; razred

"*o^ , s. ''iju. , nagrade

pl. yc^\ , idol ^ , '*^>C — jsJUi biti dobar, razradi; vrste vrijediti >J_,j_«, s. w«.:>!» ,

r^ dobrota '^i-jUa dobroinstvo - ^

*JJL> krut "l-.!^ pravo, ispravno

"^IS^ pl. "oiL. , nagrada , ^\,^ .s.

''iJu- - spojiti, 'S^j 'olj^l glas o^ , pl. , nagraditi

':Sj--> pl. *->>» , slika, lik '^Jl^ nagodba ,

- postiti ''Juo 'J-^ pei, staviti u *fV*» —fC vatru ''l^^'^ pl. »-i^ , eltja , munara;

'X- J *Je '-il J,J Bog mu se '*^^^^ — 6t--» uvati smilovao i spasio ga!

'<^ -^,s. ^i^Ul, gluhi Šuti!

»Clla tvrda; gluha 'C^.^^ — C,^ biti crvenkasta kosa *,ilJU —'^'»'^ šutjeti

glas, ugled '*^._-» - -a ogluhnuti '*'^^-f

''CelZ«. 7 7-Co zavrištati, ^._«. gluhoca zajaukati '»Ca, s. >jC, majstori, *" 7" -sC loviti graditelji

-'IjiLL.a lov , pl. ^t,^ , zanat, vještina u nekom poslu , •*iC- , pl. ojiC^ lovac pl. jjjd^, sanduk, kutija '^^jjJU , »jj-A- — jUa postati "*j.l«. — 1^ praviti, raditi, — postati uiniti 'fl—Hj 'f.C-

rad, izrada ''iJllv* — iC uvati 173

(kiLt -Lju.

»jU. propao, napušten ,pl. A , slijep

yU> pokoran, ponizan slabost

^-i^ pl. o'.^ , slab JUi , pl. o^iUi , zalutao, , zabasao J>U 7 J^ zalutati ' iJU. izgubljena stvar ' J, — J, skupiti, sastaviti, ''jsu-i — i^ pamtiti; savladati privui

»^,pl. » u, . hijena ^^1, ^L-i , s. vw , unutrašnjosti

''vc^ žagor, buka ovjeka, duše

i».rf vokal »u« (— ) _jxJa — jK^ dosaditi se

pl. vw , jjLj> , unutrašnjost iXps^ — iX^ smijati se ovjeka, duša

f^ , pl. , golem, ^ ''fU^ "lO, svjetlost ogroman '*'*j)'L^ — liCi pogostiti ^s^^ ruanica

> '. ' - ' V "iiUi gozba >-o — ^r^ štetiti

i-,« ' , pl. ^^-^ w»Ua) gost tui; kovati , novac »O, 7 s.Ui propasti, izgubiti j2i 1 «i^ C.^ isticati nešto kao se primjer, navesti poslo- ,i^ — jO> biti tijesan, vicu stijesniti se

'oj~^ •" , pl. ol^ , inoa muka, neprilika

j>i , pl. jl^l , Šteta tijesan

ji-jU. zanesen, rastresen "'^iU. silnik; obijestan

^U. pl. , , o^-.L!" štampar i-šLl , mo, snaga

i-cCl poslušnost -'^li pl. -*^1L , , V^. uenik 174

'd^

-'JU. izašao; koji se penje; ''t^JLl. — 'Ji izai sunce; zvijezda koja izae pri- pojaviti se likom nekog dogaaja 9ji^ izlazak te se po njoj prorie

srea ili nesrea; srea "'Jj. 7 'JW mazati; bojiti

"*i.li najvea nesrea "^Jja , pl. jC-ii polovna haljina ' "^

irjU> , pl. IriJ^'j' , paun *^J.lJl — ( ^y^^ zbrisati, uni- ''jijr 1. kuhati 'fLf štiti; oslijepiti nekoga

^j!i pl. , bubanj »lU. — hlepiti, željeti , ^6j^ %^

^JjT —'^ štampati LS pl. "fi-ll , pohlepa, ,

tti] gramzljivost '',_x-k , pl. , lijenik (>d» 7 O^ zvuati ''JIpS — 'cj^ samljeti ^Cj<^ zvuk ^J^ - fpL baciti; oduzeti •oljL — (j)LJl^ obii •'i^ 1. S> otjerati (j) iJj!. obilaziti "^^^.pl. "ol^l.kraj '\jGi',s. "'j'>,dugi "*o;4' pl- lijep, ugodan , "'"-'S^ .

, s. pauni razgovor '_H_j»\;^' l;-jU.',

pl- "'j'^ put; "^^i" ^S^ mo, snaga ''ijr'.J' > '

''li_;k pl. put; pravac 'tiji Blago! , ^1^ ,

-^ tJU.' biti dug '*j..!.-k pl. , -'J^ , o^—i leden

w-J»( "^Jji dužina f uk , pl. , jelo, hrana

"'^ koji ima hrane JJlOji cijelu no

pl. ''^CiL - ^jiL osiliti ''Ji/ , "iJlS^ dug

"'jlii -1 'jjJ> poeti "Jhi — iSj^ saviti

"*_~J» biti lijepo, "jIIj pl.tJtil.'!, dijete, dojene Tv^ , ugodno; dozvoljeno IL **v_j^ , s. ^ , uenici \JiLj ,_r-JLlll c-jU* raspoložiti se "LjI J:. CjC tražiti neim, zadovoljan biti .175

'iiU

* .' *~-'-^ lijep, dobar, ugodan \j^ _,^U, letjeti, prhnuti

^Jf zb. im., pl. "j^, ptica *JLJC — Crlt biti zanesen

|L U pl. o_ji LU , nasilnik JjU; , s. J!i , hladovi, sjene ,

^yX}i vidljiv, jasan ''fju; tmina.

"* *JLij nepravda, nasilje;' j^i; "iUJ , , pl. košuta, srna neurajestan postupak

"li^ , pl. ^jj-, posuda; prilog 'Cii pl. -*oCjLi; , tmina ,

^^^^ pl. *U^i; , oštrouman, , '^ — ^ misliti, držati dosjetljiv

^ , pl. , mišljenje >LlU| ^bj^ *Jji.^ , pl. , nokat

u; -tsr'' ožednjeti -JU - JS; biti danju;

biti trajno ''^t pl. ' , , *J^\ j^ kda

*Jt pl. J>l!;, hlad, sjena ji , ^ 0= u stanju bogatstva L

ju'U pl. jIjc posjetilac, koji i^le , , , pl. >-;'-»>_>6, posljedica pohodi bolesnika 'jjlft , pl. 0^1^. *>ti=-, pametan '*^As. pl. 'jCc . jJJuIp , , pobožan

Jlfc pl. o>il6 , visok '*iU arapsko pleme Ad , 'f'^'.pl.o/l-', svijet :SU , pl. 'olSli , obiaj

Ic . *uJc ).y , pl. dj^ , uen JiU , pl. S>)j>U , pravedan

_;^Ib naseljen jlc , pl. jLtI , sramota

'J.lft pl. ijl*', koji postupa; 'j.pi,'*j.J^ deseti , namjesnik 'jiU ''jli* , pl. , zaljubljen,

''aL.e. , ''i-fr, robovi; Jjudi ljubavnik s.

"'siCe - juc obožavati L^lS , pl. o^-'^J^ , griješnik

''i-Jlc zdravlje, zaštita SiL* bogoslužje 176

biti pravedan; -*jji,pl. "isllp- "^Ju^.rob; ''JJ* 7 CSj^ ovjek vrijediti "'j/j^ skrenuti, .01^ jl^ Božji rob T (o»^jJj^ odustati

^S^ , s. ~s>* , pouke 'j.Si — fJ* ne biti; nemati; '':>«' pl. 'ol^ , suza , mašiti

''(•jlc ništavilo "^JCilfr.pl. "l^, pouka

e.,jCiJl Jl* nesvadanje jj^ - -^ preci f

.*- (praotac jednog lSr,pl. "L-jt.prag 'oCl't Adnan arapskog plemena) - Ot-c posrnuti "IrtiT , Js. , -'jjJc — \xji trati 4. sOtt posrtaj; pogreška "^^J'"*^ , neprijatelj Vjj^ , pl- Osman (ime ovjeka) *^^GJ^ - ^J^ prestupiti, initi — C_£ uditi se nasilje

'^ij'A pl. -JIjl*, obala; strana , "'».jCe , "1-.Ce' vrlo udnovat

'I-.vIp muka, patnja "jls' '- (c^) jxf ne moi Ijii pitak, ugodan *;]>' - '^ hitjeti "jIp — jj^ ispriati "'iU ,pl. "^oiU ,kolo; kola

^jH pl. j\j^1 , isprika , , *(J&' , pl. Vl^* Nearap

'i\j'xt> djevojka, djevica ^jjj stara žena, starica L>y>j^ zb. im. Arapi "I £ udnovat

"*oC^ , kola -'o^ , pl. ^C-J pl. Lj Ce , udo ,

1>j.!>- krupna deva "'-j^ — Ite brojiti; raunati

ti^ . zb. im. L-S^^ » Arap; Ijlc . IjlS U osim arapski pravda *0\Si pravednost, t-^1 El-Ardž (ime mjesta

i Me- "^sjiji - jl6j obeati izmeu Mekke dine) 'jjk* pl. '*o\jlp obeanje , - i>[,j= '^'S^ pojaviti se;

""sIp "jJuc , broj; nekoliko , pl. pristupiti ' —

177

^J> ij '-.»"*

(j6)i>S*' izložiti; ponuditi ^r-J^ teškoa, nevolja

"*i>jj- širina *^—c. zlato

s. vještaci ^^L^ p *1>S* I ^^^ Usfan (ime mjesta

izmeu Mekke i Me- olj^, Jj^Arefat mjesto šest dine) • sati daleko od Mekke

*jl-* , zb. im., med dan Bajra- o^ 'f^ uoi Kurban

ma, 9 dan zulhidždžeta —d pl. ^X'L-* > vojska ^ , >.»' "i5j,x arefatski j5~t možda

znoj "JLi.'t,pl. 'jS^ "'CjuI , veera

"rJ^ji 7 r^i popeti se ^IJLft nono klanjanje

cr-jj-e pl. mlada , o^ 1^ «LLp naveer

J>jj^'\ metrika CLii , s. i_ti , predveerje

• ' ,j ' iSjs^ — ( Cf« ) t*^ biti go ^Aft desetina

, ,. > '6!;^ go -*^iS, "^s:^'! deset

i>.^ Širok o\^,JLl)'i desetice

''>-*;^ pl- ^li^r* vještak , , uJv>^ dvadeset

u-^.pl- oS*.ieglo oi^f±~^\ dvadeseti

'jj- T >c- biti jak; biti "*i_Jji CiJLi , pl. , predveerje rijedak * ' ~> > Uj^ pl. štap , j5^ , >c — jj. pobijediti > .,- - -> >• >

j^Lmj^ , s. jjj^a . r vrapci ^ Uf veliina^ ponos Lt , pl. jj--»-6 , stoljee J^ S > Uzvišeni (Uzvišen je

i velik!) , pl. ^Cas^ , vrabac

'('ji — odluiti pl. oi^«-^^, vrapcic fjj^ ,

'(•jj- odlunost C-lflj- *(»-«J' ~ , p^ uvati

*>->, Pl- "*sjft, moan; j^A»,s. U**, stapovi ugledan jC-as. T ^s'^ griješiti, biti 'j "'iijj. pl. Ijji , odluka , neposlušan

12 '

178

pl. JjJLc. , j^ ~ j»^ gristi, ujesti Jjc , razum

j;,tiUo dovratnici kazna

jjjuc — ne slušati "^jLkfr .: JJ^ ožednjeti Je.

roditelje -

oCtl^ , pl, trtl^ , žedan s. , Oy^ , J-» razumi i_jLk6 r CjJ« naginjati nee- oli jjjup , 'L.jjJLt , pl. štipavcic mu; saviti; smilovati'se

s 'JjS^ISCIp jlSlj. , pl. , štap (sa HjJ. pl. CGJ , dar , željeznim šiljkom)

jJic pl. fl£c , kost , ,,jS-s- protivno, .suprotno i-JC fltc trule kosti , Ci^T , pl. olTjU' znak, obilježje *|.Uip s. veliki; kosti , |^> i^, 'k.^- uenjak -'1» ^ ^L' biti velik, > '» ^JJe hrana za životinje, uveati še pia l—tt veliina j^ - jJ^zavoljeti; obje-

_&6 pl. (Lb . tL^' , velik siti; poeti , f -'> znati, ^lio iJ» poštenje, nevinost >

Ji», pl."*f:Ai^l, vlastito ime; - ) Uc ^ ( ^ oprostiti prvak u narodu;

jJUc , s. :jlJU vjerovanja zastava

znanje, ^LLc pl. ^:,^-»^"> orao ^.Pl- f^l*, , nauka

•' •> > •. JUft , pl. tj-i* ,"Sapon; jedno- 3JLuiiJ> jJLc. kosmografija, godišnji 2fekat od stoke astronomija jiip rjLia svezati; ugovoriti metrika Jajjj^S *^f

aic pl. , ugovor , i^ UJLb znajui

; pl. jOlpI sredina - , , *CJt',s. i l^, ueni

•>ij- , pl. vjUa,, štipavac '^^^ nauni

J-ic T- {3-»=D^ razumjeti,r _jjt -i- >U biti visok, shvatiti rasti, napredovati 179

Si.'

i >> 'jj- jJLp- visma „, • - -^^ . raditi, postupati "*pjt "f_^,s. , nauke ''j-V - , pltlCJPl, djelo, posao olLi"j1 fjJbJl jezikoslovne ivC» dobro, djelo nauke *J>

i_^ , pl. »X* I , stup 'J^ na; protiv; po; premda t/ sljepoa

Sji» 'Jp. napose, zasebno j-f pl. , j>v dtf , dubok 'jl Ovamo ga meni! ^ pl. '*(Jf' , ^^ , mnogOi openit i^H\ ij-jjj '^ pred svjedocima jiT od, iz S4'S hitro, brzo - ,_^ w-U 1^ dragovoljno zašto? ^'S '^ j_pj?^ u stanju bogatstva

«J It ili Uc , poz. , gornja —tJ if- naskoro najgornja ilS tvrdoglavost (^^) 'dlf Drži se! ijUt j^. (j)'^^ obraati "* Jft koji zna, upuen pažnju neem, tru- ^ 1- diti se, nastojati oko najviSe visine; u.j^ neega; odati se ne- najviši raj emu

^rJlJl jllt Bog ga spasio, jji kod; ima spašen bio! "'jl^.pl. jilit.vrat; grlo "^sjCp gradnja, dizanje; o^SLJi pl. Ls^Ce pauk popravljanje , ,

— Uc oteti, silom uzeti i.lV_,pl.Ji^O,alma, ahme- :^

dija -Jl^ - ts^ vijati

,pl. flM , striic ^ "ilj* , s. "tclc , posjetioci

fJr — 'jj- nastaniti ^ se -jjjii'itil^ ime kraja u okolici Medine 'JJl^^^'Jj-* dugo živjeti iU. i^ — iU obici; vratiti se '^j^l , pl. "jO'i , život j> -^ j^ oslijepjeti u Sj-f Amr (ime ovjeka) jedno oko

12* 180

u*^ vj* 181

"*_j> zapad i- pobjeda

di> zapadni -*jUi. j: ii2 pogriješiti

l»,pl. t>lSi1 , želja, iJiJt* grubost; okrutnost namjera jJi. _ 'jii zatvoriti

*o>. , pl. "o^i , prostorija; soba, sala 'jji- pozatvarati

''ji-Ji pl. ^.^>U, grub; okrutan liS^ — i3> utopiti se ,

jj^ prevara, zabluda ^iS , pl. "*p-', briga, tuga

jjt neiskusan ''ili> , pl. Lj\S=- . neobinost, rijetkost 'p-f'.s. 'O', brige, tuge

''jji — \ji ratovati "*i>j>' — 'j^ biti nejasan pl- ninogo, obilno "a> j ^-Aji' . pl.'^fiiil . , stoka, ' "V^ "*fj-^ i - , ' ji, — ji. varati bravi

> • - - - ... - 'ji. biti bogat j^ii - 'ji pokriti Ji bogatstvo (Jc)'^^' onesvijestiti se ^^

" ' pl. *Lit , bogat, 'iš= , imuan , pl. ^cjiJA , grana .5.' -ii pl. '^ Li plijen — Cirt- srditi se, raz- , ,

ljutiti se Sy^ dno; dubina; peina srdžba 'jjfi zabluda

. < pl. srdit , ^lif i <.jj ogovaranje

— ykX oprostiti _jlli — C-ilc izgubiti se, nestati; zaci (sunce) ''t^jjii- ,"* ilij- —'S^ zanemariti j^ osim A>Ui nemaran jJ*l liji koji ga nije dostojan .nii- mnogobrojan; ogroman ^j.^:.. ji^ ime koje se nepot- "»fiu,pi. V'i* , djeak puno deklinira

"'«_Jlp, iji — CJu pobijediti •jU drugi osim njega 182

:;a o pa, te , pl. "uU , nered, buna

"*; jj Is pl. jj , korist, tJobit, ''^,, , \^ . J»,pl. "oll^' mladi, interes vitez

^p li KOJI se rastnjezmo, ^jCp ,s. ji mladii, vitezovi sebi došao; nadmašio

"^l^ , s. jš , mladii, vitezovi ^ij\a , pl. cj^j^i miš

'^ , pl. rU , širok put

"*u-jl9 , pl.a"J^S*'*<^^j-'> konjanik

» ^" široki putevi fM- 2f ' jjjU koji strogo rastavlja istinu od neistine; )J=ei — »^ ucvijeliti nekoga uviavan «J ucvijeliti nekoga

, J^U , pl. *5UJ vrijedan "ji^j»=J — ;^ ii stranputicom ^U stvoritelj ''^ ugalj 'iLtU Fatima "'CUej ogromnost, krupnoa

i;5--UlJ Fatimovi; Fatimin "x^ sam, pojedinac

uli prolazan "'^ ponos

'*Jt\i prolazna *rji brbljavac

i-rl» , pl. a"J^ . o"^) , sjekira ^jQ 7 S» pobjei

olti iJ^ zb. im., pl. , skupina, ''j'^ 'J^ji , pl. , postelja, dušek eta, grupa "^ U*Q , s. o'j^lf^ > Faraoni *:G9 , pl. *oll:5 , djevojka

-1 • i^J ( ^ ) svršiti ^ - ^ Otvoriti; osvojiti ^ ''3\'ji rast&nak (Jc)'^ pouiti; omoguiti "ry» - ry obradovati se ^,pl. |-^, pobjeda; osvajanje trJ>^>^ raj

ijeji pl. olsia, pl- konj ' , vokal »e« (^) %S»' > 'ViS^l,

ij« r UM privui; zavesti ''of-^i , s. \j'j^ , konjanici 183

"'i.o-Caš rjeitost '*fcl.'_^ pl. , tri milje istoa gvora, , 'f^fj

» dušeci iG^l^ , s. '^^^ »rjeiti ^J-j^ s- iJ-^S-* > postelje,

pl. prilika, "*j!,J pl. *^j^,, razred; go- ''''i^'Ji , ''u^V , , zgodan as dišnje doba

— propisati, odre- *ijOj^ s. , kamenje u "*i>^ 0*j* , ^

' diti kao dužnost prstenu", .

ijjft lina: dužnost "«-,«» pl. tl*IUi , rjeit ^^ osobna, ,

i ''i^ pretjeranost -Jui , pl. , prostor

'^'^^,p\. "'iL^r^ , Faraon [jj^Cii , s. ''il-ii , vrline -

^3'J - jS» rastaviti, "'tJ^j JI 0>i osramotiti razlikovati ''jlii -i C)-i» biti vredniji, razlika *3'J,P^- 'jjl^i , nadmašiti

''j!^*' - rastaviti, pl. , dobrota, "ol5>» 3S* , *Jj.^ ,'' razlikovati vrijednost

trljati '*^'J ^ 'i'J (,;,6) :aI^ akamoli

jtiljj', ":1^% pl. skupocjeni tiUJ , s. J,il» , vrijedni dragulj

"ollLii , vrijedna 'j!ii , pl.

[>jl^ , "*;^^ , pl. dužnost »l31 'j!^ najvrednija žena ''iCJ — JL-i biti pokvaren

,; 'U-^ , pl. JjjOiš vrlina tL-jllJ mozaik *oiJ oštrouman Jiii _i J-ii oslabiti, ne

'ijiš "*^>ii , uspjeti , pl. oštroumnost

j!ii . . ^^)j-? slab; strašiv; J^ *Cj^ , pl. "o-M- »oštrouman mlitav, trom

*- "*jlo uiniti, raditi ' — 3-^ " ' "* ' • > > .

jji , , pl. ijaj^ kamen u

' "'j^J^.pl. 'JUil, djelo prstenu ; 184

*juii 7- JuU izgubiti •iui — 'j^ nestati, istrošiti se, proi pl. j#i»;, siromaštvo ^ , oj^ . s. o* » struke, vrste

i\''JiJ , s. "*^ , siromasi si\y , s. "*s jljU , koristi, interes

Jaui samo "'o^ — oU promašiti, proi

tlAJLš , s. ~~pravmci; *jy — jli spasiti se , uenjaci ^Jj* - (3^ nadmašiti,~~

~~"'-uii pl. j^ na, nad, više , tUij , pravnik;~~

~~uenjak -w — 'jw razumjeti~~

~~iJu.^ , s. iJjLlJ , filozofi ci u; na; sa; puta~~

~~"oi^ neko, neki iUi »GM i tada~~

~~'tiiLJ taj i taj, x y •>V*1i na onom svijetu; naprama onom svijetu~~

~~^ '(jji pl. ''^jJJ , novac , JSS'\S veinom~~

~~"'>ii!u laa, lae t(JCii\ i zimi~~

~~UJJ pošto iSJ JJ , pl. , slon~~

~~(»» pl. »1^1 , usta , ^UJ , s. "Ori , slonovi~~

~~, pl. > struka, vrsta ;,pi. -ilj filozof Cfi , oj^~~

jijlj pl. 'il^ , "LjjIš pl. ' amac , vojskovoa; , vjlj* voa •jlj , , pl. obli kontinenat Jijlš koji je vješt u traganju •'Ojjis' , pl. *y./y , boca po tragu ''jC~» tj-l* , pl. , tvrd, grub 'Olf, pl. 'Jly, noga životinje;

~~'':CiJ , ja stup J»\» , pl. sudi~~

~~jl5 smola, asfalt 1-1. 15 svi, sve 185~~

~~jj aX1 ':^B' lokomotiva, željeznica J_^ — 5-3 primiti~~

~~"*il5 oštar \JjJ vjetar istonjak~~

~~pi.-xs;.i^ **jt--J pl. ''t-LJ , ružan •J*u , , , pravilo, naelo, temelj; podnožje '^J—J skupina, vrsta \^i Kalkuta~~

~~iJi_J , pl. JJllf , pleme~~

~~iTi; , pl. oUlJ , stas, rast ubijeni ovjeka 'J^'.s- "Urp,~~

~~%i pl. 'jp' ubijen "'u-^'li' pl. rjenik , , lrtf*S* .~~

~~jj (s perfektom) ve '.iJS pl. pokoran, , o^^ skrušen jj (s imperfiektom)~~

~~':^lJLJl Kairo (ime grada) katkada pred tCi, Ci Kuba (mjesto blizu f\jJ Medine) *j!u , pl. "jIjjI vrijednost; koliina ^Cš s. *JLJ , , plemena~~

~~jjtf , pl. jjju lonac "'s-jLJ , s. *'*1J , kupole, kubeta~~

~~oJJ 7 JJi* moci s_-ij , ^_jL» -uj , pl. , kupola,~~

~~kube [j-jJU^ Jerusalem~~

~~jt-J — ^t-j ružan biti "*(• ji' j't , pl. "fl stopalo; noga~~

~~^—ili ^t_i' niskost porijekla i^jju svet~~

~~-^».pl- J^.grob ilTjJ , s. (f j5 , stari, prijašnji~~

~~^jlS — ;>J prihvatiti, uzeti *';SJJ voda, uzor, primjer~~

~~- doi, stii Ci-i Šaka, pesnica *f/jj f J~~

~~"jojLJ 'O^' prije Kudejd (ime mjesta izmeu Mekke i Me- *'*1Ja strana na kojoj se nalazi dine Kaba kuda se okree kod klanjanja ^j_M moan,, jak~~

~~jj pl. *l. Jki , Star, vjecit ;j-j , s. vjj , grobovi ,£ , jk-J /a , pl. j>j3 V,. neistoa , pl. fl—jt , dio 4.' jj neist, prljav - '—i podijeliti~~

~~'U'jS CiJJ udariti, lupiti, r ( Ju p—j udijeliti baciti; obijediti *'•' s. lukovi -'- ».. ^s^^ , u-^ , ;«1^^ - )_,; itati~~

~~pl. , kora ^^ , jj^ s. , -^ly , jyj velike dugake lae ^Us mesar~~

~~— tL,^ približiti se '-r'l^ namjeravati; raditi umjereno; poi O^ blizu, u blizini r prema neem~~

~~ij^ , ^^ , s. dobra djela Ijl^oš namjerno; umjereno "'ot^ — {i>.)C_.^ približiti se ^r-a* ~ skratiti, .^^ ,~~

~~i;^ , pl. ^yi , dobro djelo ograniiti se~~

~~pl. dvorac, palaa pl. i\'ji\ , majmun j^ , jj^ ^»Ji ,~~

~~J^'joJ pjesništvo y^ — ^r-a» biti kratak; ne mot — cjj kucati, udarati fy3 "i,^ — (Jt)[^ priati ~ biti mesožder ^fj^ fj* ' pl. pria; dogaaj , ,j^, oj — Ci} uvezati, pridružiti -> ^~~

. , pl. pl^, anak CjJ . Pi- OJ j^» stoljee jCJ gostiti se 'w>Q*1 uj j-»J^ prošla stoljea, (jesti i piti) '*^^,pl. *C^l,bliz; roak 5j-.,as , pl. jlIUj* , pjesma >-±} if naskoro jLoS , _;w , pl. kratak

*yj , pl. iSjJ , selo; mjesto "fCiJ — ^ suditi; izvršiti; "l^.O^ Kurejš (ime ar. ^ ispuniti plemena)

~~oL^ , s. <-jJ>» , prutovi, - ^ui zakletva ' ., štapovi .~~

~~wkjiš pl. prut; štap >« J. >« , o^r^ , mrziti, prezirati Jis — Jj osjeci glavu c^r'^)~~

~~JJ «..t ... < nikada ur-U-s , pl. | , namještaj, pokustvo "JJ J.(k» . , , pl. ikjaj maka~~

~~' , pl. 'plJ , vrh jUJ voz ,pl. ju_»l, mjesec~~

~~,PaJ , pl. jU»j| , pokrajina aJ, iU - (O »3 zadovoljiti se »JJ — »JJ sjei; presjei~~

~~pl. '^di , ''"J^ , most oJJ , pl. ^JJ , komad~~

~~koji je zadovoljan s '^jj»i5 odluan; siguran 9^ onim što ima~~

~~j_^ L J-s sjediti *; ly , s. *Ci,ls,noge životi- > . ' .> >> nja; stupovi j^ ,pl. j^.dno~~

~~L>j1y , s. ^jlj , amci~~

~~Us . , pl. i-iji, zatiljak~~

~~jicl^š , s. 5J«15, pravila, naela; \jflJi5 , pl. i>»>*^l , krletka temelji; podnožja~~

~~JjLŠ , pl. JUii , brava, katareac i^^l (' Jb ) nauka b rimi~~

~~s>iil , ' "Ini* , pl. variak L^lS* . s. "Ir-j^li' , rjenici ._Jb , pl. ^>1J , srce ''^jj , , pl. 'oljil hrana, život~~

~~iJš , Js biti malo namirnice~~

~~'= pl. Iflk . jJ» .1 »i* išupati, izvaditi, V^f , '^,~~

~~izvaliti ''Li^ - lili tragati po-tragu~~

~~i*l3 pl. s-slj^ , tvrava , ''j'P - Ul» rei, govoriti~~

**Jš,pl. (>:Ail,pero; pisino ^JjS'.pl. "lllS^l, govor; '. mišljenje ._j^ , s. v_J5 , srca pl- starješina ''f^j* , Cjj-'[)» , uf^ij 7 ;>Ji» pokupiti $e j* pl- ljudi; društvo; f > r'S^'j pl. . 5^iG mali ^'•^•^'' JJš , ^yj» , narod --

~~C :;AJš rijetko kaJdi 5_}j pl. , moc, snaga malo, , i5^ 18$~~

~~(Sjj,s. ._^ , sile, moci J5-LJ pravilan~~

~~i5jš pl. tC^l jak, snažan , , fO — fU stajati, ustati; klanjati '*J*i - 'jjCi pobijediti,~~

~~pokoriti jwJ , , pl. ij^ sveza, lanac~~

**;aitlš — iG voditi fjJ koji je odiskona; koji

~~%Cj - G-lš mjeriti stalno uzdržava . ^~~

~~^ kao '_«i^, pl. jCr . »r^, velik, star "'w.^l?' , pl. -L.ui' , pisac pl- veliki grijeh 50j^ . *Jt . ' ol5^ svi sKupa Vl^.pl. -*.^^, knjiga~~

"a-u^ , pl. Irjji' , aša L-LSClJt Kur'an O^tr koliko! i.jtr' pisci , s. ^-r^J^, iry Oi Oi,« Koliko Božijih "'i^CiS^ — t_2^ pisati; pismo poslanika! ^juSUI pismo, pisanje 'j'^lS^, pl. ''oUlS^, svijet, , vasiona ^'Z-JJj ^''J\^ slikovno pismo, hijero^lifi oli kao da

~~^J^ ,^\. -'oCiJ'V, pleka wJ^ tužan *Ci<^ - fS' kriti, tajiti jLS^, s. '..nJ^, veliki; stari — vj^ 'l^o'biti mnogo jL^ velik~~

•Cio mnoštvo j\S vrlo velik Jfi.T50« mnoštvo imetka ^Cs ,s. '•CaJ', veliki grijesi mnogi ^jk' , pl. oJ>-^mnogo, "'jif^ — Oji' odrasti, oštarjeti l^niT mnogo .^ starost ^•Sjo -^ S'j.i^ biti mutan, t\^,s. jjX, veliki; stari zamutiti se

~~iiJS^ veliina "»jjiS pomuenost *89~~

~~\al^ ovako; toliko J_,—r lijen^ Ijenina »~~

~~kj\jo lažov "LLiT' T CjLtT otkriti V~~

~~i«_ir takoer 'CSIJI Kaba~~

oliT se ^jf > VJ^ ^ V^*^ slagati — (0B-)<-J5^ustegnMt4 od neega Vjf laž v_«r , pl. kji 1 , dlan, šaka "L-jii lažov iJLii j, j^jT izdržavati, '^ 2. ^ponovno napasti opskrbljivati; jamiti nakon prividnog bje- ~ »Cur' 'Jš' biti dosta žanja; povratiti se >' •* ' .', .^1 (W--*J JuLJ s njim ete ^fji s. "'J^ ne željeti, izbjegavati svršiti

~~''j'^, ,_UL; osigurali -smo pl. "*o\^ lopta; kugla V- se od gladi~~

~~:_p , pl. ol^^ jedan puta "'^jT JL ^^^lT ne vjero^fati~~

pl- klupa, '^!J' > y^J^' isA^ž^l pl. <^\, ravan, prilika stolica; prijestolje , i > IJT svi, sve flr^ -i f'j^ biti plemenit, skupocjen i- Ji svake godine j5^ plemenitost *f >^5^ oba, obadva loza Y^ >o nikako v/^ — Vj^ t>iti blizu ^>r , s. .-Ja psi ,

~~^ pl- plemenit ^f^> *^C^, "'(.ic govor; reenica~~

~~T C_U^zaraditi, sticati \—^ liJST' obje, obadvije~~

~~.j—> T .S—T razbiti, zdrobiti •^Ar,pl. ^)r^,prsa '^~~

~~!^-3^,pl-ol^Ii^ vokal »i«(r) UJ^ kad god~~

~~"'jli' lijenost 'CjS^, pl. "oUJT', rijer"-~~

~~'j^iS^ pl. , jLs^ lijen •pT koliko!, koliko?"-~~

~~S* ij— J. L5 obui iU p koliko imaš? -' .~~

~~. •,'~~

~~pl. rukav biti; postati Ji' , -*fCi"1, *oj^ 2. o*^~~

~~' ^^ijiSLf kako tfelDa . t-ijAS .-aaS , pl. , pecma; sklonište "*jCi^ - 'S^ biti potpun-~~

~~''jAi , pl. ''J^jki , sredovjean C3^ , s. ''C^ , cFkva , ^ ovjek •~~

~~'**jLS^ tobolac, torba za - •Jr' da -. strelice pl. "0^ ''ij-iS^, ij-C2n , vrea , pl. jy^> blagajna,' riznica '' i^: Cili^ kako?~~

~~'C-ci^, pl. '^' iSi^, crkva ^'~~

~~^_4' Kulem (ime mjesta ti Indiji) %^ da ne~~

~~J "^^ zaista - , s. "V-ii , nitkovi, neva-~~

~~Ijaici,' zlikovci J za,.radi; da; ima; neka ^ da ne V nije; ne; neka nf~~

~~b'V da (.)CrtjV Nema štete, zapreke~~

~~jer Jft) ^ Nema bojazni. 6^/, ( CrM~~

~~pl. ''fiiJ , nitkov, neva- (^) Ju V Nema mimoilaženja, **^fi ,~~

~~svakako treba. , Ijalac, zlikovac '.jijiV Ne bio blagosloven! %lll_ , pl. C ij\ , odijelo, «JU V svakako odjea~~

~~''»i-li JI ii-J ostati; ne pre- (^jCllij'V Ne mogu se zasititi stajati~~

~~^^^IIIH Nije mogue ' ,. , ^j~j3 koji ima odijela~~

~~(:V koji ima mlijeka '*i_^>J ^ t.;-_»J oblaiti j if f)V potrebno; neprelazan *i>J pl. o,LJ1,' mlijeko glagol ,~~

~~''^ sjajan "Li-J, pl. tu 1 pametan ,~~

~~al^l~~

~~pi. j^\ ' ^\ , A ^M. j\'Jjf\ fjjj — f^ biti potriebno; koja ne napuštati nešto; držati se neega "'(viJ r p^ cjelivati, ljubiti gCi^ pl. , ''iLjl , jezik rl-f- T ^ ustrajati, biti~~

~~P''- i-^>-*J uporan lH, » . kradljivac~~

"'fULjpl. "'pi, uzda J-.^ - i3-^ prilijepiti' "s*

~~i>>>-»i , s. oji srebro t; uJ , kradljivci .~~

~~.-»JaJ — "'jiLL.s. "'Jii, pogledi preko (oliiJ smilovati se oka ijilj , pl. ijOJt, milost,^~~

~~' iJLA.,pl. kJui-, pokriva, dobrota ,~~

~~ogrta '^JJ.I , pl. "oOJ , lijep, ugodan,~~

~~Jli -1 Ji stii, priklju- dobar; tanan iti se V---J — t_-jJ igrati se~~

*jl,pl. 'iUl.grob . , J-J možda, ne biH *ij-i- j: Cr^ lizati -*;>J -1 ^ proklinjati JiJ- -1 -^ gledati preko OjJ oka (na stranu) proklet

~~JiX,pl. 'ili pl. oHj "'lU pogled preko , , jezik, govor oka, poprijeko *1) jezino, prvobitno, pi.,pl. fj-t., meso~~

~~t • ^ , , iS>iJ jezini; jeziar ^ ± ^Jj ujesti, peciti ^ J. smotati, skupiti (zmija, štipavac) ^~~

~~•tj-l .^-iJ o'jJ kod 7 izgovoriti, izbaciti tsjj kod -lU.pl. "'JiOJl.rije ,~~

~~;jJ,pl. oljJ, slast skup raznih stvari; zbirka, nepravilan gla- jjjlJ Roderik, špan. kralj gol sa 2 slaba suglasnika~~

~~iSJJ\ pl. 0-. JJ^ , koji , -iiil^ l.'^) sresti~~

~~jj JJ pl. "iJ. J1JJ_ , ukusan v_ja "ijliJl • , , pl. , nadimak 192~~

~~"luJ 1- ija' brati Gd nama; imamo~~

~~i^J tebi; imaš 'J da~~

~~tlXJ 10 milijuna VjJ da ne~~

~~i. J5j svaki ima "j.y 'fV koriti; vrijeati~~

~~< ali - '^ jfj J meni; imam ^ . da •Jf dCf\ . jU , s. jl3 , no~~

~~ne iCŠT da ^^4' da je! jlj '*^ Divan li je ovjek! o-, A tsj»i.'yi^ Da mi je znati! nije pl. , lav i tiJj , tt.^~~

~~1 . \ili zašto O-J nije~~

~~U.' nije još (nikada); jl3,pl. JU- jOl.no pošto 'u!J miradža ;Cl - "^ Sjati t\^yi no~~

~~Ojl - biti mekan, blag •J nikako nee 'ifi~~

~~u "što? nije, ne OU 1-' stalno, neprestano,' trajno biti -I C Krasan li je! 'jj IT stalno, neprestano,~~

~~LT Ugodan li je! trajno biti~~

~~iT Nije lijepo iT Pravedan li je!~~

~~tlJj iT šta hoe b^' LT Ružan li je! JlT '.C , voda , pl, iJLiJI tr stalno, neprestano,~~

~~"':iu' pl. ii^' , materija - trajno* biti ,~~

~~"'^ilT pl. "dJo.iC , koji hvali idiT ir šta je tebi? zašto ti? ,~~

~~CilT idui u' stalno, neprestano, pješice, trajno biti ' , stoka, ''CiU' , pl. J'\'j^ ^[fl''^~~

~~iT dok traje blago 193~~

~~^l.,pl. jL. . i !^^, varalica ;f iU. 1 ; s. J>-. , poeci~~

**JU,pl. **Jl^.l, imetak ;jjL. - jil; pohitjeti, požuriti

~~">^l.',pl. -^s'^, vješt ^jLa - iljli' blagosloviti~~

~~i- UJL. - ^l ^*U , s. 5_r , pohvalna djela, pojaati, vrline pretjerati ,* ' - ' ' •' -^ :U\^ pobratiti -('>-i)i>l oLT. jQ1, s. "^, graevine,~~

~~:U.iy- bratstvo zgrade~~

~~U-^ pl.iL. . (Sili I poetak •*:Iil5-* - -^^ koriti, kazniti , ,~~

~~i^ pl. ijCT , turpija 'iJil^lj^ - 5S^T jesti s nekim , fll^^ koji se mnogo smije, :^lj^ -'^ \ savjetovati se šaljivina Cl 1^ - Ch ^ zabavljati, pl- '^>*r* > 'Jj->*T* . poslanik praviti društvo~~

~~^llT »i pl. C , stepen, iznos, , ''ijU , "oiL , pl. o_^ , stotina koliina ';3u.'i stoti~~

~~pl. oUi-. , 'f}.^ , nepromjen- ^i 'i?U sto hiljada ljivo ime~~

~~1. pl. pohvalno djelo, , pl. uL-«' JLI I graevina, :Cr , jy , J-. vrlina zgrada; sagraen iU (>-. jasan, otvoren *; , pl. ^iu , gozba~~

pU. pl. <.-j:.-I pl- uzgajatelj , , korist; uživa- %}j^ . 'o^'^j-- , nje; ono s im se kori- "'slIlT predjel u kome ima sti; roba; prtljaga mnogo lavova OiJ-.'^ 1 uenjaci kasnijih poko- •" j-' pojaan ljenja

~~i'j^j^ Ll- pojaani sunet "jc'e-l. jednak, istovjetan~~

~~-^ > '-., > '^»-J^« pl. 1wi. po devet , oj^S-* ' pisac~~

~~pl. /u-X. deveterostruk 0-.^ , o>^^ , vjernik~~

~~Lj-^U' obian J—i-, prostran~~

~~pl. , J-ml^ spojen, sastavljen *oj^ , OJ-- trošak; trud; zaliha jj^.juuj. I uenjaci ranijih iSj^ sklonište pokoljenja~~

~~13 194~~

~~j^SL.j~>~~

~~', -# i. # izbacivati ,«JL-i« , pl. cjJj ohol~~

~~poslužiti se poslo- w:Us -OU.1 odgovoriti~~

~~vicom; navodei kao ^ ^»^ ^» . ^U" . il.UJi I, s. pobiranja, primjer ^,~~

~~' prihodi o jl>-:.» kulturan o«' ySCi' - ( > D^lr boriti se,~~

~~Cn. pl. , leda; tekst - , djA' prepirati se ^ iiall ut' rijei i njihova :LJU - Cr-"f- sjediti s nekim, znaenja družiti se~~

~~^nSCJt j ilfcGjL. veoma velika uCs' badava, besplatno~~

~~9. ^JJL. pl. ^^jjj-- raznovrstan ujJlSi ludi , , s. o>^' .~~

~~"^i^l. sigurna vijest koju ijj\jA - jjU. biti u susjedstvu pripovijeda velik broj ijj\^ - jjC proi ljudi~~

~~jjubCt - ji*l^ boriti M\y^uil. edan, skroman se, ratovati ''fjijJL. srušen, porušen *^ pobiranje, , pl.v^' li-^^'l J* kada prihod~~

~~iT jr kad god ''jU slava~~

~~6C. vrst~~

JiT , pl. tit-l , poslovica genitivu 'Si-^ ko jjrf' klaonica iJir po tri J o "Vjj:' šaren (bijel i crn) trostruk ^Ci', po osam ^^',pl. sjednica, zbor , s ^» osmerostruk; yji Ugledan,ugled oišen, u osmerokutu obrisan 15" po dva Oji^' , pl. 'cjcU , lud ^ dvostruk tij-iV nepoznat; pžpasivan "Oj^ 2. J-L^ stati pred nekim oblik glagola 195 196

~~sjl. i Ju i_^ , pl. , vrijeme bl^ , s. , više puta~~

<^\x. - Crfb šaliti se, za- ij-'^j-'^Sjl.S, s.^y,lž', pristanište bavljati se sltl^ _ "j-Sj paziti LJ\ji^ - (o») '^|j braniti namjeravati > , , > , , f*->* — f*-* i\j\xj. - ifjb li "f^ , pl. "ijUj , ovjek; muž hvaliti "tl—J si>,pl. , žena; supruga ^ hvala i5l^ prizor, izgled Jiji. ulazak '^^ po etki jju ilovaa; sela, naseobine etverostruk; fj;> etvorina i^jA. , pl. CtjIj^^ , škola

~~!_,•' pl. ol^ . , bl^ , jedan put 'j'x. tucalo~~

~~Ji; i_^ jj^^ , pl. , tor za deve;~~

~~jjx. pl, objjL. , okrugao , mjesto za sušenje datula i' > ^>»J^^ mazalo jJ> odmetnik od vjere~~

~~i ' > ">. - ^ j JU Medinjanin, medinenski r^'j^ visok~~

~~-> "> ^ > . ' - ' *iju ilj-, "??-' vratiti se , pl. hvala, pohvala, ^»>~~

~~hvalospjev • "^ • j- — ^j smilovati se~~

~~„r.J'-' upravitelj od mramora~~

~~0;.x. . , pl. ^j- ;y\x, , grad pl. jjj> , o>J-»J> . sretan, '0.ijJl''i Medina opskrbljen svim~~

~~X. od, za vrijeme potrebama «> , > ^ > , > pl. poslanik J-> , o^'^j-' > v_-a\ jl.' ^t>xi , s. , pravci pl.(j-i^» c5v* , tr*S^ ^ pristanište j^ A. spomenut~~

~~•> > \ ^ ^ > > \ ^ iU*^ zasjeda pl. ^^^x> C^^ji. , , pokuden, nevaljao <>ty* - C>^ razboljeti se~~

~~^iT pl. w*li.' , , pravac i>0* » pl- i>>^-l . bolest~~

~~i > ^ ' > '^ gorak pl. oU^> , dojilja j^> ,~~

~~jf^ cilj, želja tP'v* > s. t;«!^ , bolesnici .~~

~~197~~

~~> > • >~~

~~J»> - J9 J biti blag 5^L_ - j\^ putovati~~

•*

naslanja pl. , ^> c^}-^ , o-^l—T stanovi * > , ime u nominativu iU L. , s. •iA-L-T putevi, pravci ^> , -> - ^, ,,.^ 5U;^ pl- 'vUi^Li'l El-Mesalik (ime djela) , <}^j"j}^ U stepenice > ' , jC- pl. ^jL^ jednak o> mesna voda, orba , ,

~~sljL^ 50,^ ovjenost - (; ) iSjC izjednaiti~~

~~'«-—T po sedam jjj^ — (.->') ^ proi pokraj neega j-;-~« sedmerostruk~~

~~i>>^ , pl. Ji^ , bolesnik j »^» > ^' ^1*:l-^ - '^{K-zA tražiti da bude jf'>' Merjema udovoljeno; udovoljiti~~

~~r|\j^ Šala iJSx:—ll El-Mustedrek (ime >',,> djela) Jj-lj- - >-U pritijesniti, t):^ dugaak natiskivati se~~

~~•JliJ pl. oiUj:— prihod e-^j^ stiska , . ,~~

~~-> '- • > samostalan, poseban *JjJ«^, pl- J;?U*> sunani sat za oznaavanje pola dana budunost~~

~~jj j. pl. , dodan, pove- , >^IJiJ« -^ ispravan (^ an; proširena vrsta glagola ^Ijl /^— ispravna mišljenja~~

~~^ — ^j^ dotaknuti .»A.:-.... oaran, zanesen~~

~~"JLT JL-.L— , veer, mrak jiat— , pl. džamija, mjesto gdje se pada niice "ji^C-T , s. Jbt-J , džamije Cr-»—^ po šest~~

~~LxL. , s. 'CX.S , klupe, divani ij-Jt— šesterostruk sj*L^ - jcU pomagati «)» , pl.~~

~~^C- , pl. '^jj^, putnik iz ega se šmre 198~~

~~pl. gdje nešto i!^ , 'b^J^ , poganin, pada mnogobožac ^ c ^ > *'':*x natkrivena JjiJL. — Jjii zanimati se~~

~~pl.ol^;X_, pie; "^ijjjS dogovor, savjetovanje ^^^ , opojno~~

~~alkohol jl.^ jiALi. , pl. , grob~~

~~—"• pl. L«. , stan o^ » uf , jjj>-t. , pl. ^UL. znamenit~~

~~"> • ' "l)j^-— pijanica ' ' . ,. i5-^ T (5-* ii~~

~~,_,^ll-r nastanjen .*. - *U. htjeti~~

~~Oj^l— , pl. u^5^L^, vrlo siroma- "Li-lT — c_.l£ osijedjeti šan, bijednik, kukavan 'La^' starost jOi—. naoružan~~

*—i^ hod, idenje

~~^JlLT , pl. '^L-T , klaonica juVl *l!i. (^ii Ide poput lava iU— pl. MAi . , L— , pravac, put ik-iT starješinstvo~~

~~j»l_. pl. ,., , musliman , ,;,j .J . wCl. - C-o-U družiti se vj— 7 jl- ici, putovati wL,a.* druženje~~

~~sOj-T kuda se ili kada se ide; LtoCa. s. *Lbwm', zbirke, musafi hod; razmak; daljina ,~~

jjCm s. jjL-^, ishodišta; gla- Jli. pl. koji , , oj!>^ , mnogo imenice ide golske oiCa^ - CJ^U susresti, ;Li». , s. ij^, , pješaci pogoditi oiLiw. uzajamnost, reciprocitet wJ»U». , s. i .1. ,n. , klupe, divani

~~"'uT'Ci^ - oTli biti slian, . 'i-^CJ , s. 'CS^ , interesi, srodan koristi~~

~~sjjtUL. - jjtli vidjeti svjetiljka rL-*>^ , pl. ^L,^ .~~

~~0>*fc-i«' pun, natovaren ._juj,a.., pl.>_ji»ur, zbirka, musaf~~

~~(Jl)o^ koji nastoji da nešto j'Z^'.pl. jiCJ, ishodište; gla- sazna .golska imenica~~

~~pl. jjLiT , istok jjua. — jju biti iskren (JV— , 199~~

~~a. U~~

~~gdje se nešto 'Jm. Egipat ^jIT mjesto javlja, ishodište~~

~~, pl. jCJ* , grad ,\\,.~~

~~pl. Egipanin; Is^^ , oAA«, . egipatski~~

~~''jsjjial utrošen, potrošen~~

~~pl. Ll.i.,a. , klupa ,~~

~~^la.,a.. poredane~~

~~^li..rt.. j.«.l» .rt , , pl. o odabran~~

~~K^Ca-- obložen ploama~~

~~, interes, korist i*lL~~

~~ejj-^aT napravljen~~

~~•* ' ' > .'• ' « i^ , pl. wt Uw , nesrea~~

~~j\^ — jU postati~~

~~oUi. vezano ime; dodat~~

~~K-fi-^ vedra~~

~~pl. ^jL^ tuac, tucalo k_j^^ , ,~~

~~'ojJa* pl. o\^^ , Šteta ,~~

~~f.^,._i. slovo s vokalom »u«(l )~~

~~_^. - ^ proci, otici~~

~~T-; T ^ odvesti~~

*'£jLk.' - '^IL itati

~~'jCir '«i?^U>« , , pl. kuhinja~~

~~^Lk. , 4..h. , pl. štampanja~~

~~_;i. , , pl. jLk-l kisa~~

~~pi. jjtkT, eki; pucar- j^ , sko mlatilo 200~~

~~A> ^ ^ •* > oUkLu~~

~~•» -,> w- u. u. rdav postupak pl. . uitelj ^ , OJ—^~~

~~:jjL.^ _ ju'Ib. protiviti se, <. U .« , pl. ol...l«.« , uiteljica odvojiti se ^ >• - jl« slovo s takom odozgo~~

. uCJ jUi \ , s: ^^- , znaenja, "j-^lT smisli poznat; aktivan oblik glagola jLl'ti'Jb) stilistika > ,^ ^> t^ — j^ namjeravati - ^ SijL.^ _ jjlc ponovo nastupiti pl. oL^' jLJi'l, znaenje, "'.",'' ",' ^ , *jjL« - ^j\s. pomagati smisao

~~"*.",'> '- - ... . :jx« pl. , hrana, život ^joL« - (>> Vidjeti , ^U. življenje~~

~~jii jl--. pl. Lm , bogomolja , SjiU. - jjU ostaviti, napustiti~~

~~,a::*- pouka oUi jjLi. ' oljLi. , pl. , peina <^^B.« umišljen iJU. - CJli nastojati, nad-~~

~~, vladati nekoga, ;j=i^ , pl. olj=tj« udo pobijediti *\«-« slovo s takom ' Jlii , s. oU^ 1 ^ , stanovi~~

~~• juM . jl.. - «juw , pl. juM, želudac t)—ii-' mjesto gdje se ili vri-~~

~~(jAj^r, pl. o-il--', kovina jeme kada se nešto pere ili prati se~~

^>u. , pl. cjVjj^ , promjenljiva •-jju. , ^j^ , pl. zapad imenica jUT tsj^' , pl. . i£J^'\, namjera; o^ _ li;;>> znati, poznavati smisao; bojište; •>> > • ^ oj^i" dobroinstvo ratovanje J:Ju neustrašiv(a) po deset

~~4 ' .~~

~~žina j/oL. pokriven~~

~~. deseterostruk "LZil' ljut •*-' 4 T cs'-* griješiti :;;h*' 7 Ir^ oprostiti J ', pl. u-llT. ^s^Ul'i, grijeh pl. (jLiT . jlii , stan ^. , 1~~

~~veina w-i« — OU- biti otsutan ">« ^ '» < , - ^»-iSi « « poštovana »L.Li. - Uli iznenaditi 201~~

~~V^lju. - 'J-^ natjecati se u iJjLL. - Jji; zdogovoriti se hvalisanju *« .»Li- - jli opirati se, f iJjLi. - jjli rastati se protiviti se~~

~~5jLi- pl. , oULi. , pustinja iCAJ«',pl. ^. Li.', groblje~~

~~"*qLu.,p1. '^^ll', klju "'J^ii.' ubijen~~

~~\ij\ji>. razm sLii. gdje ima mnogo krastavica ViT bježanje o-JuLi svet pl- "^^Ih««' , •^1^S^'» jedinica; rije 'f.juLL'i prvi ^'j^ jednina; jednostruk;~~

~~sam '^ ,pl.!>pl. jl^j« I , boravište, j^' sredina glave sjedište~~

~~ts^ , pl. ijJJ^. koji pouava ^-ij^ poploan mra- r,'=-J'l uenju morom Kur'ana ^-JL. razdijeljen jCiJu jako darežljiv~~

~~Awij-' pl. ^LiT, namjere, želje j_,JLi. što nema; izgubljen ,~~

~~sjj.,aj. pl. _>y,(L', j«Jj. , soba; dvorana , pl. oj=6li., spašen, uspio~~

-kil 1 El-Mukattam (gorje u fj-fj. razumljiv; sadržaj Egiptu) "'j:* koristan *j^ povodac, jular ^<\j(ju - 3^lj susresti se s nekim "*Jr** podnevno poivanje "*UjLx. - ;3}i; boriti se 'i.-j'l^ - C_J K' dopisivati se ^ ij^U. - CjjIS približiti se jiliV t fjlSlr plemenitosti udi *;CLi. _ ^'-i; trpjeti, podnositi

~~•jlSl. , s. ^''__^ , neugodnosti,~~

~~, s. ti^.iJU ^u. , namjera, želja zla~~

~~;j=U. - ^Ij prekinuti sUlSl. _ Ij if' nagraditi~~

~~JLi.' i. '^\a govoriti ''lIlSli razgovarati se~~

~~> pl- -^^'Li-' mjesto pl- "'r'-**' , ''u^' . <.XL.i- of'^'l, mjesto~~

~~CL - '(.Is 1 '*^' ^f ostati Meka 202~~

~~> , j >> dU. pl. Jjl. , '^^J^^iS , pl.LjlSC', škola; pisama , vladar~~

~~> ' ^ « .. "'i-jiCl' .n dosaditi se , pl. LjI^' knjižara; JI- J. knjižnica oQ^'\ dan i no (vrijeme)~~

*^jJC].' , pl. L^\SC- , pismo o^i-' uprljan, prljav iiC' — >iJCJ' ostati, zadr-

~~i)yu .iUu , vladari žati se , s.~~

~~j^ brbljavac opi« obojen il=<^ surmedan JjB-U , pl. rOA^ , ljepotica prevara ^jju pl. uji:A. , milijun ^ ,~~

~~s- varalice •lA* . vfl-, sLT smrt~~

~~"(•^' astan SjL- pružati~~

~~•^ neugodnost, zlo C.r ^ , s. ;S31J , pokrajine~~

~~JL-^.^ Ijenina tUJ LT , s. "ilj-U-T , robovi~~

~~W-A. metla ^Li'] Mameluci Mekkanac; mekkanski . ^^ odli- jGlw. , pl.Ojjtu-.' , vrstan, s_-JLi^' pisamce kovan ;^',pl. jLT, prolaz "'ilSTiir , s. >iUr , aneli~~

~~;_^>L _ ;^V udruženje o^..^ mogue~~

~~;jiJ.'J^ nemogue ^^' > pl- 0>»^'. mornar~~

~~''SlSS pl. vii) pokrajina 5lj>(.. - JV sresti se , C ,~~

~~-i^Ju-- pun nj>^ , s. oj^,, milijuni L napuniti i)_^',pl.~~

~~».^AjJL .^.^ pozlaen Ou , pl. JJ^^ , vjera, konfesija~~

~~7eJu,pl. r->U,so; slan ^' ko~~

~~'^'^' privršen, prilijepljen ^^ od, iz; nego; radi~~

~~"^Ju vladavina, vlast jU /v zbog, radi~~

~~•iU. pl. oi iU , aneo 5\jaJl [>. ujutro, izjutra , .~~

~~203~~

~~juOt '^^ oduvijek, oddavnina ^;ieJ-' nozdrva f~~

~~^tl». po, obzirom pl- ^l^' sito o«, t)^' . .~~

~~oJU Jy unakrst il. od, otkada, za~~

~~vrijeme, ima . c>->^ o*, mimo, osim iJ Jv.' Ojtr, , pl. stepen, položaj .nJij .^c jv bez promjene~~

•iJ iu viLU. — , pl. , žrtvenik; »jy odmah i>^ hadžski obred "*sj^L.' -j^li boriti se Lli. mjesto gdje neko jL^ odraste, rodno mjesto , pl. uJiL^ , Yika, telal J^-uC« ime koje se potpuno sliU.' - liSl; zvati, vikati deklinira jLu svjetionik pravedan

~~"'sjL:^', pl. oIjLL.'. jjCL. , svjeti- ime u akuzativu onik; munara~~

~~sjiiL. -Ail; zaklinjati nekoga "ji^' 7 jU govoriti~~

~~> - , j' • - jjbj-' govor JJu. , s. ^Ji^ , izgledi, prizori~~

~~prizor 5^' koji jako, stalno spre- _PiJL. , pl. JJu. , izgled, ava pjesma, poezija f^,..^::. iijL. _ jjf biti licemjeran ->• - ' — .. ^.,. lui- "" »J- sprijeiti, tJLT - Jl; postii zabraniti~~

~~:GCL.' - Ijl; suprostaviti se ) odbraniti { ^ '^ odbiti,~~

~~;JjL:l. - Jjt dodati, dohvatiti , jliu , pl. l^U. kljun~~

~~o-C. klijalo p-,..r;.:/ razdijeljen~~

*t«Iu , pl. ^ll' , govornica o_^ 1 svijetla -lU. raširen wj«li pl. lL pravac , V , put, jj.iL. proza

~~, s. *—u , zelje > ^ , t ^ ,pl »=.:- astronom; CT?^ , *_:. pl. zelja astrolog , ^ ,~~

~~il:- pl. Cjir, smrt iljtl- niže, niske , ,~~

~~204~~

~~_ ijkl.\y '*^b sresti se lice '•>y - ij voljeti * u lice iiy ljubav~~

~~ij\x , s. ij'j- , mjesta gdje se~~

ijy pl. ij\y , mjesto gdje se dolazi , dolazi :';jl^' _ jj\j pomagati pl. . ^(ji'\ , britva: ^y , ^\y j-\_yj'\'jl\,s. CiU', stoka, blago ^yJ-' Musa a. s. UU\j^ - J3^b spojiti se tj^^^ I muzika *^ljS,s. "'^y, mjesta "'^»'' pl- . '^iS*' ' mjesto

Ji*l_^ s. iJicj. predikovanja, , , ^jJ>y pl. predmet, te- , ^\y , savjeti ma; oboren :lj\_^ - cJb stii; doi; ^cy pl. , , j^l^' roište, rok ispuniti A, . <-^e_^ T -^J predikovati Ui|_y - jšlj slagati se '''»^j^ natovarena 'Zjy — oL.' umrijeti

~~•j-'S-* poštovana (o») oU' ostaviti iza sebe~~

~~wji_^', pl. L«Jiy , mjesto 'cjy pomrijeti o^_^ povremen smrt «> • .. > ' jJ pl. jJ^\j- _y , , roenje ^ — ^ uzburkati se; ijiy pomiješati se roen; rodene~~

~~^J''.pl-*'^lS-*.val S'j- ,pl.Jlj.'>J\y.'i, gospodar; saveznik; osloboen -.^y zahtjev; potvrdan rob~~

~~irTJ^., prema, po <»' Polagano!~~

~~j_,-»^ sto postoji i^ U.. - vU navaliti >' A> ^ ^ ^ j— po jedan SjU. vještina~~

~~slovo s jednom takom jla. j_,A., , , pl. kolijevka~~

~~koji vjeruje u jednog Isjla^,, pl ojjJtA.' , upuen Boga, monoteist pravim putem~~

~~> ' ^ J»_j» kaljuža Jjjjtj'' mršav .~~

~~205~~

~~:Aa.' Polako! pl. iy , mjerilo; o* J^ , i>.J tezulja važan r^ -> • ^ ^ ^ ^ v^ T v^-J kockati se J—«i^ slovo bez take J^ - JU naginjati (se) La. što god~~

~~, milja J;^ , pl/jCl (400 ko-~~

~~ol.' pl. ol_^l , mrtav , raka)~~

~~strvina i>>L roenje, roditi~~

~~pl. koji "IijC' pl. 'lijl: LJ , Oi-^}' > spava , , bilje~~

~~vi~»: — :-j: niknuti , pl. ^LJI,zub onjak~~

iskopati iz groba , pl. oj^^ , spašen t^v —u^*

Jxj: , pl. ijiLJl , bilo, kucanje , pl. ij jji , klub; vijenica; zbor srca -*ijj — Ij otii daleko; eJJu pl. rijetkost , j^y , otskoiti e> r if> , pl. i)^^^ , koji se kaje 5j-j , pl. oljlj , poslanstvo

~~, pl. o'-«; , vatra ''^^ tLxJl , pl. , Božji poslanik~~

s. svijet, ljudi s. 'ikJ: , o^-'^i. aS^ , , proizvodi, rezultati iJLi , pl. , pobožnjak, ^C^ pl. *^ll; proizvod, asketa , , rezultat, posljedica ' iji^ oko '*:li - li spasiti se ist, svijetao (za boje) c,\'J^ Nedžran (ime mjesta u mekan Arabiji)

~~'^ pl. zvijezda koristan , "*c_^', iyx^^ postrance krnjav; glagol u koga~~

~~je trei korjeniti su- '*^j-C bakar; olovo glasnik slab ^-^ v_^ - t^ glasno plakati,~~

~~';3i;' pl. "jt . ^jjJ , , deva naricati 206~~

~~^-v 207~~

~~"*"'*' jj»j — ij-t govoriti ,pl. "o&l: , trošak~~

*»(£; istoa JiJ prolaziti

~~\j'yn^ , s. duše *^ ^ Ja gledati u-*^' >~~

~~'^' * OiJt mišljenje, SjLU halka , pl. nazor jou jjju. , , pl. novac "'^ , pl. i\J^ , ravan, slian "*JiJu — 'J^ urezati, ukle- •IjL-fc *liij , pl. , ist sati, šarati~~

~~u-Uj drijemanje, spavanje "oCai; — Cr»^' nedostajati~~

~~^i-Iu' atribut J-U — JiJ prenositi~~

*j\; pl. JC; , , obua ''rAST - ^txJ uzeti za ženu

~~jJi da, jest ^^ : • -J^ — C-§1j" skrenuti s javnog puta "*(«.; , s. "*C_~" , blagodati~~

~~'\j->^' Ir-* , pl. , kuna '^ Divan li je!~~

~~^Lj-ji' s. *^ , kune 'Cl; , pl. "*(J; , blagodat "^C-i smutljivost ^ uživanje, ugodnost "iy 'i\y\, zvije- , pl. zalazak pl. '*oUi , melodija zda po emu Arapi — JLi; nestati proriu kišu, vjetar~~

~~i druge pojave ''^ju J. ^- puhati; hroktati~~

~~_;* jJl L' \y nesree ^Jji - 'jJiS ii u boj ^jJ^\Li\j) zgodne prilike '^j-ij',pl. "'^Ojl dah, disanje ^i\y "'oL'^" , pl. , špica »IjumJI i,r-«-^l dubok uzdah~~

~~ji\/ , s. :jfl; , rijetkosti~~

~~%Ju pl. , duša , ij-^~~

~~j_^-,pl. "jl^l , svjetlo ''^j-ju ,pl. ^j-iJl,duša; strast; sam; sebe ''»^r.pl. 5^^' I, vrsta~~

~~sebe ''^y — "^l; spavati & - C koristiti (Oft)'fl; zanemariti nešto 208~~

*- ^ pospanac i>^ — ljiv! ustati, dicr se ji»u ,pl. >«ut, dan ^ proždrljiv "^ilju^ kraj, konac *^ 7 i5_^ namjeravati *yu" - >»r tjerati povicima, t_ilj toliko odbiti

~~jl; - tjl; postii; zadesjti;^ _,aJ ,pl. jUj|. _;AjM , rijeka~~

~~"'ijj'u - [jL*; gristi; ujesti ^1 Nil (ime rijeke u Africi)~~

~~j i; a; sa; tako mi! *^' 3j-> ~ 6^J pouzdati se~~

~~b uh! udo! jtjb vrst, jak~~

~~li-l »Li-l ij kuku! b' *jbUj . *^^' <.»jbiti Ugledan jL»b jedan ol-H'j savjest~~

~~i\j Jjijl , pl. , dolina; rijeka pl. , bol ^j , ^j\ ^ ^Si\j rijeka Sela u Ribatu u Maroku J^j - Jf-J bojati se~~

~~pl- Aj-b I c»»^b , prostran, «-=.^ , , pl. 'j^j lice, nacin, raširen zadovoljstvo ^t-.ib jasan •> > > ' .... ^y^j 7 (Jfr)C_-.5 morati: biti biti pl. -tlcj 3užnost, nužno ^\j , , propovjednik~~

~~,;,\x^j . jj^j - ji^j nai, opstojati _rib obilan~~

~~•j^_> , s. <-=-_> , lica; nacini <>^\j , pl. oUJb , dogaaj '~~

~~sVj, 7 li*,? uznemiriti se Jb , pl. namjesnik~~

~~ugledan jJb , pl. uJjJb , roditelj~~

~~iJlS opasnost, zla posljedica \iy . j 5 — jj voljeti~~

~~^j liho '>J bS , s. 'i«;iS pohrane, , ~ amaneti vj^'j ( > > V-^'^ skoiti, > •' , " . . ,. - navaliti f^j POJ pustiti, proci se 209~~

~~pl. bj -~~

~~j'ij - jij pustiti, proi se ^j - 'mj postaviti, metnuti; skinuti; *bj za oprostiti; napisati djelo~~

~~jjj , s. 5jjj ruže , ^yj.j - ^j biti jasaii, j. s ''jjj ukazati se jjS zb. im. , ruža ij»j r V-j gaziti" ojj zb. im. jjj, list (papira)~~

~~"o-^J , pl- 0^^ Jl , domovina "':'Jj!> - Jjj stii, doi~~

~~Ljiiffi ~ijj;S , pl. >, služba; plata i5j_> svijet, ljudi u novcu ili naravi~~

~~, pl. oljj guska^ jj , ;.At>j*j — Jitj obeati~~

~~jjj sklonište, zaklon ' "^j-fr pl. ijs-j j , , obeanje~~

~~j'Sj - jjj nositi Jitj ijkc — Jitj savjetovati~~

~~j .^ ,< jjj , pl. jljjl , teret, tovar oPJ r (jf-> zapamtiti '^^j - "pjj zadržati "*^j 7 u? -»ispuniti obeanje •.- ^ ''- . ... .o->J u-'J mjeriti T :ljj ,pl. ^oOj, smrt ,~~

~~pl. ojj , UjI , oblik; mjera "jij - (J^ Jt) jjj doi'~~

~~J-J pl- nekome a . *bJ>-> , ministar~~

~~ii j ,p\. "jjJj , odaslanstvo, Ji^Ll j , s. U-.^ , sredstva deputacija~~

>J j obilnost JL^j sredina ''jj ijjj , s. j deputacije Ji-S usred pl. *Lj jt, i;jj , pouzdan, vjeran .>-'.'- , ' - .... ^j< <^ - biti prostran ^j "jli j dostojanstvo IL^j , pl. j; C j , sredstvo *;''^-' 7 J-' uvati

~~j - j opisati ^'^> j , pl. oi; j) , vrijeme j^j ii^ _ ;3^j spojiti, nagraditi f.^xiJl '^ j topot, bahat U 210~~

~~>j - j5j zastaviti "c.jjj 'J^_ (i ) 'J_j odati se neem~~

'*uJ5*j» pl. ''uiU jl, zadužbina, ^'^'jj , - iJ^j pomagati, (imanje); vjersko dobro jaukati vakuf ''jj.pl. tLJJ^ prijatelj; '^ijjj gorivo pomonik; skrbnik \jjj — 'Aj dogoditi se; pl. tQ jl , Božji - - Al Us , ^\ pasti ugodnik, dobri ''^jjj — Cii j stajati, ostati - Caj pokloniti "^jTj r (<^I,>J^J prepustiti pl. "fl^jl priinjanje, nekome ''^'S , , umišljenost, uobra- 'jjj ''iSf , dijete , pl. j1 ženje - jJj roditi ii)lj Vj teško! 5i9j lodenje iLli'S Teško tebi! i'^lj 7 'Jj upravljati 'jjj jao, teško! *J_> - liS slijediti iza 'J Teško njemu! neega, biti do neega "'Jjj

~~U eto xasju pupavac~~

~~"'ji^U strahovit "'i'ljL* - (ijjk uputiti~~

~~daj! oU -Jjjm, — Ijjb smiriti se~~

~~j^jlfl* te dvije i5J>jt uputa~~

~~il» pl. 5lx* voda , , ji» 1 *o , pl. L j* , dar, poklon~~

~~'^,.^U Hašimija \ , JA , pl. *Vj» ovaj »V^ ovi, ove »j>* ^'^^, , pl. ova puhati vjetar *>_j'^ — O^ pobjei, CiSizvati; klicati umaknuti~~

~~- ostarjeti ^ '*%'l^ seoba "'f> V~~

~~''(.jl« - pjjb pl- piramida srušiti, porušiti ''fS* . **f'S^^ ' 211 212~~

~~' V •i '~~

~~1*"^ *% *f > -•~~

~~ji' pl. Jul . jLi^l , srijeda , i5 1 ruka~~

~~i5jj.. runi »C'JUil utorak 'f>. -'' "jCj lijevo Vi'-' petak '' ' 7>^. kockati se etvrtak~~

~~-j olakšica, lakoa subota~~

~~vrlo oprezan; budan blagdan~~

~~Ojij uvjerenje sudnji dan more "^(f jednoga dana, 0« desno nekada danas »JL^ J. «1j dozreti~~

~~tada, toga dana pl- dan "'fj^ . "f} > danas ji^^l \yj nedjelja~~

~~i ' ' . zb. im. ij-*ij , Židov. uOj vi f^i ponedjeljak Štamparske pogreške~~

~~Stranica : Red: : 73561 :~~

~~214~~

~~Stranica Red: Pogrešno Ispravno:~~

~~127 I stupac 7~~

~~137 I stupac 5~~

~~137 I stupac 6~~

~~138 I stupac 1 it' 145 I stupac 1~~

~~155 II stupac 1~~

~~156 I stupac 1~~

~~156 I stupac 10~~

~~156 II stupac 14 -Jul - 'JI~~

~~157 I stupac 22~~

~~161 II stupac 27~~

~~164 1 stupac 1 lj\——^—li >i Lw<~~

~~165 I stupac 20~~

~~»> -• 165 I stupac 21~~

~~170 I stupac 1 - V - V'~~

~~171 II stupac 18~~

~~172 I stupac 2~~

~~172 1 stupac 1~~

~~J I' f . i' 176 I stupac 9~~

~~176 II stupac 20~~

182 II stupac 5 i*

~~188 II stupac 24~~

~~189 II stupac 1~~

~~192 II stupac 1 s> ^~~

~~f zadnji~~

~~•u 4~~

~~ir zadnji~~

~~7 Sadržaj~~

~~II DIO SINTAKSA Strana SINTAKSA IMENA 3~~

~~Odreena i neodreena imena 7 Vlastite imanice 8 Line zamjenice 9~~

Odreeni lan i nunacija 10 Vokativ 12 Rod imena 13 Imena ženskog roda 13 Broj imena 15 Deklinacija 16 Imena koja se mijenjaju po nepotpunoj deklinaeiji 18 Promjena na kraju imena 21 Promjena prema položaju rijei 23 Nepromjenljiva imena 24

~~Padeži • ^ 26 Nominativi 26 Infinitiv 27~~

~~Izvedena imena . . • 28~~

~~Glagol i njegov subjekat 30 Slaganje glagola sa svojim subjektom 32~~

~~Cestica ji i u' ^^ .Akuzativi 43 Opi objekat 43 Objekat 44~~

~~Akuzativ mjesta ili vremena 46~~

~~Akuzativ uzroka ili svrhe 47~~

~~Akuzativ uz rije j sa(*jw J_jju>Jl I ) 48~~

~~Akuzativ stanja 48 Akuzativ koji pobliže oznauje nešto 50 Akuzativ izuzimanja 52~~

~~Predikat glagola ,^JS i njemu slinih glagola 54~~

~~Subjekat estice ^1 i slinih estica 54 216~~

~~Subjekat iza nijene estice V 55~~

~~Predikat estica Vit. 55~~

~~Genitivi • 55 Dodatak o padežima 57 SINTAKSA GLAGOLSKIH OBLIKA:~~

~~Prelazni i neprelazni glagoli 62 Intranzitivni glagoli 62~~

~~Tranzitivni glagoli . 65~~

~~Aktiv i pasiv 68 Pomoni glagoli 70 Glagolska vremena 73 Glogolski naini 76~~

~~SINTAKSA ESTICA 79~~

~~Prijedlozi . 79 Pravi prijedlozi 79 Prijedlozi koji su postali od imenica 87 Prilozi 90~~

~~Veznici . 93~~

~~REENICA . 96 Nijena reenica 98 Upitna reenica 99 Odnosna reenica 100 Reenica koja oznauje stanje 101 Pogodbena reenica 101~~

~~Bilješka . 105~~

~~RJENIK 109 Štamparske pogreške 213~~

~~ITANKA A. -r~~

~~«^ ^ ^ j~~

~~j *W^t j >U-^I ^. 4.11 l_^^ ul >^IL:l_-I ci oi^ ^~~

~~r Q-J ' t^JL-sLdl jj-'j 4^ M 4.* 1 ilyll j4-l t'U v^~~

~~cX UacUI jli l^ Jkrij ''jjuJIl^ ^&J 'l^L AliiUl~~

~~. A?L ci ^l'O^Vi JI VA~~

~~j>il : ML. Aj Ji ^Vl y ^1 Jl2j [^jj J J C^l" o'^~~

~~iJjil j) ' AL->. AJai. ^Ja;- J < «lIc jJII J jit- ^1 Ju4 . dUi~~

~~IJU! aJk-fr Ju^ '^;^ Jl^^I a11-j ^^~~

~~JJV^I : Jl« ^L:5C' 'U 4f1 ^ iV ^'Vl ;LJ Oilji VY~~

~~^ tA^J\^X^ \j: J_^ ^l J_^- V !jr;-^Vi~~

~~: OLVi *JiA l^ v_;.y5.^ ISli Ui^ j jJW. l^"^ ;^j~~

~~^^^1 Ir aJ[ ljjLiiyai _,3ei-l 0_^ ^^i^ W^ ''*—* ^-^ \SJ)~~

~~' *-J^— *->J^' *-J^ J 0->^ * = 'j'fe J ^^' J-c^ *jb li?~~

~~"^ ^'^ j t_^s*^ Je- j-^\ J <5^Jl cijeli v^i 4,ljJ I « ^^~~

~~^c.JlL.1 ' ail^ li«-«i jJ^ >>5l^ -Ui.' <^l j_^( ^ o^J "^'l Jl2» Y\~~

dlLJš aIU o*/--- j -i*-)*^ oi^^ A_; I oj.^j: (>«!* ^'^V*

~~. Ai V a) AiiJ?- : f* AL. Ai^i J (Je- y» J; J& ^ (J ^^11~~

~~Ali dAji („„juJ _* o^ ^o J ' A»Jac A-»ti» ir'^l (J /»ij^^ 3 • - • • L- - • >w v»~~

~~(i!>yi J^l Ji^ aljill jy ^j^-s^ »Ju -Lž j ^j-«Jlll p!>\9 4j_^~~

~~.j (J l_^_j j ^_^l~~

~~W:bt-^ ^ »^IaHI o>*I ^ tJiAr^' ^S'"^ 'S-^ r^~~

~~• £ o'''fr ^* ^ s; . ^ ^ ^ . £ " ^~~

~~^1^1 6^ blj 4i^JI jri <^^ dl] ol o!^ -A3 jiU- ^ Jli /T Vj.~~

~~^"^ ;Uj aU ^^ ^^cT~~

~~^^,^ j dUst JL^=» J dAJ 0^^== Ui ! dl!i dlJIsC/~~

~~jp-lj dl:>\ UjI II_> dl_ju> o : J\i . <_3^JI ^ iJ^^p-j:~~

~~J < t^Jb CA-^ls dlllj A» JU 4Jil^l U Jl. J^\i ^- Jt^^~~

* dl) ' dUii U ti W J>-^ 'j^Aj^}" i^ jj j lijL-- j ,vr

~~U^I Sjl^b Jk*ya> A.M ''^.CJ*^^ iX\ O-ij ^ J-^tJ' t^^J~~

~~^jJ l^ Jaci 4»«j^ ti^' (J»^u jJ-J 6 i u:«*' *—-5a9 U^l-J'~~

~~ljL_s=-^ U:*.! ^ u^ :>bl a,^\ ^U ulkl II o^j i^~~

~~J^\i-I 4J^\i-l jl:> SluJil > J_^l jrt c« ^_, jj cijr* UU~~

~~j>.i "^'' 4.1 aJi^- ^ j ^ biiiiCi-i diii ijj;* oi'% 3~~

~~Sa ajSl w-U o^^UI o^ Q 4, /»'li."! a:l5o Ijlt5c-I *»ij^ ji^~~

~~. <*l£ Ji Jlj vr~~

~~3Ual[ ^V ^jÛjl AaÛ J^ f-JbI aJjÎ ^jÎ Ajlsei-I ^~~

~~jjui :>^i /cii-i Ja-j *^* cf ^-^ -».~~

~~j r ^^^^~~

~~(iJSlul^ <*^ -^ tj^tj ^b-i J*j-J^* <>» 6y!>^ Jj''^** ^^5 -, -^ • -^ ^ • j^l ^tjpl ^ J^!tJI ^JUI JlIc j Pjil Jlc lp~~

~~I^SB-Slj f-lijjVl <-^L. 4»*jrtJl *jl^ A_^jil ^ J A _J <^_^~~

* *^ JUm** i.i-*-»t». \^jC A*-y« ^waJWI ^ i3^ CJ* l5^*^ ^ J Y»

~~J f^^l>^l 3 JJSl -Ue Jl_-J ._jIj{I (3_^ Jr (_^-> >^J—~~

~~JU <»J J^ ^1 J J;-b J^ f* J ijAil j ^Lill i^ 4tUI U~~

~~Jie-V V >JU ji-l IJl^ ia^ J^-JI ff>- ^ ^\ Ja- ^* 3 3 ti ^ t^*^^ <.Jil50l 3 Ij*^ '^J Ijte. d)'>L* y^~~

~~II* j^) aUIJI ^^^»^ lp JWI ^1 Ul J <^A\ ^ ^\ ia--J~~

'^ "i- 1,-' >„''-' î-'î . ^ } ^ Jftlj Av»^j Jftij <3illJlj ojg^^l (W^ (3ll^l ^J -C^LK-Ji 3 'C^ji ^Â ^ Îfr ^Xu iikLJI dU* Ji^ ^»«^ 3 <^}Jl 4A,kj (jf^l lj^*u.l Ic j ^ ilkiuJlI dAll Îc. Jp ti (*t^-J "^VH!

~~i i . % ^ - v»~~

~~','f^~~

~~Vj Jui^i j v*ij5i oji jUtSfi V ^^\3 ^ 4,'Qi JU~~

~~0_;A. ^ Ait J[ i ^1 ia^ J J U^ J jbi ^1 J^ 4::$* ^JC^~~

~~Li i ^"5^ ^ i^ ^^}3 J.<^ Je J>' 3~~

~~^1 JaJI 3 ljJ.^\ »Ui ul^i 3 *>i* ^" >}' ^ f*.) n^~~

~~Jrc. 3 If. i_^i^ J^ j^, ^Ul^_i;- r* J^* ^^ J'A~~

~~dllS U;^ ^^ J jV'' ^-J W Jr^' ^*'- 'V^** O* V^ i^~~

~~At* Lu,j j^ k^lLiJ ^^ *jj-** o>^aLJI a1^ (j\j _j (joj Jt^i~~

~~»b'i (J ^l-^i-ll u}* j t>jl vj>ll iJ-^ u bUk*J ti~~

~~l^al « ^"s (j.-^~~

~~UiiJ <^^J Jl^l ^1 J >^Sl\ jJ-\ j^' t^JlI f^l (i 4ji*ll~~

~~ti /C-N' -^ ^— fjg cT vV^' C:'^ lP-* ^:^ ^ u" ^^jj^~~

~~"* " •' 11-^^ " t ti l^ *^ ' ! -i • >> rj3 jjil . J A) -U-^ L^J \y^^ o\ ^~~

~~/T AcJOlilJl :5W> JpVl 4<>-ji^ j:,_^-j ^^_*JI <^ljlAe-~~

~~>cjiJI Jl- !L1I lili j *-Xpr j JA-J' , \^> 5 OiJ( , LS*A^ cjUI~~

~~v_j^ j A-^l^ jUjl ^_pl IjUi jl2j:_^ 6>* ttl)^ -^l^'^ ^y~~

~~" ' ^ - ' >~~

~~>'1 ji-x*; . -Cb ju^ ittljufr : yy5^ U>J> -U^UI jJ jj~~

~~-2^* '^^^ iil vIaj r % fij-* >J^* <*r/j ^^' Ji*^ ^i^^~~

~~i k^3 \J^ ^\ U^lj Ai^l ili 4^1 /i ^~~

^»--i j . Ubi 6j>^ J IiQ* cfJ^ -> V**^* ,-»?^^' Ui^ (i'*

~~JU /li ^* Uijls: jJI A^n u^^ '^J^J- ^i^. u^~~

:i^l ^^ dlllS' j Ij;*^ o^.J^ ^ <:J^* y!^' >-*^ o* L^^*

~~/jl Wi,ll' '^jU. U j . Jl^i /JI JI ^L^l ^ Jlt~~

~~. ^^sJ.! --.j\;. y^ ^[ <^ljUJI j . ijw ujj-!i*- j~~

~~A^lj jUlVi^l o2^l -^ j^l ^iJlSjU-l U-bj~~

~~» " ... > \ 5* •\n~~

~~OjaSuII U_j A—u> *jH^j^ Oj~i J »^^^Ja* Uii-l j Jif^i X>-\>~~

~~U»l '^-^^ ^*^' A»*_^^l » 03y^yJ (i*-? _J i Sjf^ oyj^ 3~~

~~iot j^ij i^:)\, uis^ L_^ uiiiL?! ^*:5Wi 4;iu:)\, oJ^*i j »--•••'.' •~~

~~' "*" ^ 3j •» t~~

~~" * £ ' ...~~

~~(j^^l ^' ti j J oj^^-- J uJ^^' ^~~

~~4-2)1 . ^J^_y-^ ^^ j lM u:3 V o*-"^-* r^-^* o* J^~~

~~JU1V( <^ ^f^ (-t-j ^- iS ij^ j^5 ^\ Ja-.) (J ^Wl~~

~~Jts=-^l aJJ jj . dllbo ^Jki-I j>l.-- W:ft AJii^'.i'j Ai^lc u[~~

~~'^].'' JyJi ^!l J J . i^llB ^Ui Wi ^1 J^\ liyj}.\~~

~~jj\ <^J iS^\ £^1 Jt^\ l^i Sjr.jS^ i'lj^ ^\j^\ 'AJl IaJ^~~

~~<;lji-lJil" rtii' j . ^liJl J[ 4:^ iil (^'^^ oi^ o: o^ u^j^^~~

~~. ^i^l dUi ^B ^:>:5* S^-^^' ^^1 J ^ ^. ]^ (^ JS X~~

~~4lii-l cjij*^ «;j«^l • <^^i' ^'>^'^* _j C^ u^-J ^^!, fJS **::*-> l-v~~

~~l^U^ <:JL- iu^^ A?y J^jl j:,-.— j \^ Jrj^~~

~~'^— ^\ ^y J UJ JI* ,^\ (j* ij" > ^^-^ ^'-^ *J^ l^*^~~

~~^ l^j lJ lp' i 5 >ldl Jsrl ^. _^* j ^> Z\^ ^^\~~

~~Ad|^^;l u^j ^^y^3 cS-^3 \s:i% 'ji^ \>\lA_ iijil JaI~~

'^-^'*' t5j!>— ^'^ ^^ -> oi^j^^ '^ ^} c^ C*

~~jl^^ <-*" iiJl j . <:-. J^ci ^^ ^^ a^-^ 3 j^ ^ri ^ -J ^r~~

~~hi\ a-.]j5l S^\ ^ ^ J^j tlr-ill^ J^:> JJL.5 jyS^\ ^\~~

~~<-i^* J[ j_/^"-'*^ Vj^ ^4-' "^-^^ *^^ ^^* <>• J^~> r'J-l~~

~~"^'^ *"' J:n--' ^ u^ o- <^^' ^^ J^ ^j^ ^^/^ ^C^ V-^.~~

~~J£.3 . plji b^U jfc j S^~~

~~4m.>^ -J^*^ -J^^ . cji^;^ ^j^ l^ J r\^j rJ^ ^~~

~~Ucll'jl »IL^ Sji2?' ^3 -L__Jl J[ Uju rjc i-j ^.^c -iJil~~

~~Ik)^ <«& j^ W£.UjjI jiji^ o^ jIjla/« cl oj\k* W::^_j A«li j^s^ oi^ti ij^\ j: 3 yi_^ jsC^ dUu j ^S':> jp WJi^ J;^'~~

~~Sj^l ^^^ JuJ^ ^ ck^^' -^-^ ^^*"^ ^ ^^^ J*^* ^~~

~~\fep.Ju^j Acll^ UjLaJIj VUis-l Lijil Jle^l .w» Jaci yi»_5 T»~~

~~jU J ^jVl J J^i (^J^l ^ 4LjW jJ-1 o^ i^l ^1~~

~~ylj>l . Iclji ^ji a!j ^i!)Cj ^^j i^Ujjl «-i^' Jl~~

~~11 Vi l^ V\ ^~~

~~(_AA~*« jrj '^UaŠ 4P -J^^^' J f^Vl «U^ (J^>J^ t^JijIjAJ Ijl>-Ij~~

~~il^l (_5^'Vl Ola^l^ j J**ll r^o-[ ^ (J >Jta....,* yi3 Jk-f-'-l Vi.~~

~~A^_.u> «l !•~~

~~4)jJl;:5CVI Sj;^ jbll J^l jJl lo* J j • a-j jJ,I ^ V[ jjJI~~

~~'^-^^ *'^ i*-rjiic (ijji jvi fU-ji v" ^''-^ <>Yi~~

~~Jki_j J^ 4,\. ij ]a^yjt y>j . (^jl_^_-JI :>^^ aojic (^»—1' j;:^! J^\j A«U y> j IcliJjl j \y^ V"*J^ u^~~

~~j^iy Sa V j . ;.jlji :^~~

~~»j^ c-U j dUU* jcJ\ 3 4::;l:S j A-.y a«*j 3_^! Ali ^1 J|^~~

~~^' ji . ^jl^l 'J_^^^l aU ^ li V^ w)ll^ U:i^ o^^^lil J »^~~

~~Wi-:»j 03 < U'l^i lipu 4sji» < U^^bs-I j Jp j V: ^"^ J^~~

~~. dlJUl ^11^= J JilL^ y *>_- U dDi JI~~

~~aJI j *jJl_JI w>l : <_;LI i..jl A.JJa5L— Vi Aijd j~~

~~^.la^^Vl ^Ul i '^1 cjl J ' JuitJI ^l j < ^Ji\ ^ J* ^_~~

~~jj^l Sjlj j^^-UJI A*4-l Tc:. W ^ J[ -c. T^j^ ^jg V[ ^j^ 3~~

U VI 4t^ UaSl ^J^ ji j ol^l ^li«ll ^^ cX J f t^^Jl il)Lj (3l^j-~i. jliSol J^l ^"^^ (O-^ ^ -k^^.^ -> C^ (^-r*

~~(j^jVl L ^^ 4.1 j 'lyjl ti s.^li' lOjt'-b aJI 4:14«? 3 j\«) s.^w-i.^ r-l»JI U?^ 0*i»J Aclijjl JJu. »b 4il ^Ijl J~~

~~•i^^sj^ t_jUI . jl bU J^b j Ja— a1 (^ A iJlJ) ^^ (J>[ V^ OA~~

~~' "'>* £ ' t t~~

~~^JU -oil l^je^ ij jliSL-VI~~

~~i-*l ji . '^ < yU U:L' (J SajJ^I j UlL— J_/ *Jby)l 0Y~~

~~^^1 ^li^l jTi dflr fu^ jl: J 'c^\ ASij^^ A, JU :o^i~~

~~•VA •^~~

~~oi^ j jj-l j;b J.JI ^ bj-V*- u^i^ J (J2AJ1 JU- ^~~

~~^ ti '^ J 4_«^V Ju.^ a)^ jOfr ^"Jî il* :o_î ^ Ûl ^ji j j^^l Îj .^^ Jlj bi j_c ju^ -U~~

~~'^ j > oVi 4 Uli ji:? V i^ 1^ 4 J_^~~

~~^jl»\ U^JkJ V^-* La^ (jo j jj_:-J( ^ ^V VI oXji~~

~~ojaSz»» Ijifc wxl AjiJI ^iy^Vl «JL_> A«6[«J .„aJI J~~

~~(.L^Vl IjJl^i ;«LiII o_^lia^ ^jg l^L^i JI >^ ^jjS/l ol ot~~

~~'^^ LiLJI ^JsUJt 4>il (jj jp\ ^\i y>y>- JulSlI ^ u~~

~~^ ^ " ""~~

~~Jlyj A*\šž j SjL^ ibj; jji-l dilS ^ Jl^t^I II* 's^\~~

~~IJBjl i^y^ -J ^r-^ -i>^ •I~~~

~~A) ^. y_jrt—; ^~~

~~vv^ - vu* • jb Mt _ jrt~~

~~•Vi •r~~

~~"vr~~

~~-« 'j:^! ^^ j..ii-i ^~~

~~YM - Y^^ • .« »vu - t' f~~

~~oi^=» j j*^i oLi ;JaSj: *•<>->^y^ -»r^ x^3 JidUs »\~~

*>)i i:')^' ji^i o^ /^> j j 'li^Ji : ^ > j^j ^^*J

~~^^LIll'^>>'j^JpJ 'c>P^-5 '(^^*? 'oU^J 'J^*->~~

~~4* '^J^3 'S^d ' j L>>j J *>-* cy d V ''4^J cii r* li/: '^'l ?^VI ti ^'jl^ '^3 ^X.j J^j '> j J^' '4^' c^'jii^ ?vuT^^ j>ij .vi^l ^.~~

~~__,.^U.. W oj/il (>* (Ji IjVl jj .aIjII ti~~

~~jb VI j_/UVl^_j^ UjaJ ^^_y cJ\j 3~~

*y J_U» ^_^ljU^.t_o-4J .... u.« (JI »j:^ I

~~CtJ" Vi Jl jrj išl <:& ^^~~

~~^ ' x^> •.> "* ^ 1 T~~

\»

~~>>-.--? >~~

~~a ^ •kA~~

~~«-^l ''I '>^lj J f bVl ^^« Sj:jfl *JiAcl >— jyaJlj JJuJ'~~

~~f^iiils' U Vi oi/i V j~~

~~>,Jic »l_/*Jl 5"^ l^J ^j* wj>l2)l >Jl^j»> J S^^j ^—**-5 1_^1 >J~~

~~11a »Js-^ r^l fy ^^^ *Jl_^ (jViJ- x--i;l ^ lj*j:>lj~~

~~J l/s io u/1 u ^ {>\^[ !ij JU ilj . ^ ^^^~~

~~^) stupanjem u borbu sa ovim silnikom sauvajte -sebe, da konano ne ostanete na cjedilu u ovom vašem poduzeu.~~

~~') Ne pretpostavljajte svoj život mome! IV~~

~~V ajIš ijj^j dbu *^jl» '^_^l dlji Jasri ja j j^ AJil Ia*,'~~

~~4)1 Ju4 __;Cll Jl*^ /^ . (_^b II* ij^ U^ ^>* J[ >—=>•' J2^^~~

~~• jl2š * i- aJc 4HSI L? U^ L? (_r^'' j^ J:^ (^ j 4u>* j »^ j~~

~~aUI Ju«) u« /V J OU J^ i Ju^ 0^ ^J^ -I*-«' ijo jj^ („r"^^ ^^^~~

~~"^ i^'/ju= f^ijuii ^*r • ^' Ja j uSJ cT^i y ^^ J>- U^~~

^ 'a^\ iJufe iioS«^ 41 j '^^'S°}^\ li*

~~j5 ^Ul y ^1 j ajUl ^ 4jI j 4Jil o^ I S_^£^ aIj liZl~~

~~jl^-ii 3^" t-J_/«J' (_^ *^T?"~~

~~^) Zar e vas satana ovako zavesti (zajahati) stoga što je vašiti neprijatelja mnogo, a vas malo! •fc-V~~

~~: J& f 4_lc jjl ^ -Oil Jui^ jCil Ju^~~

~~iji jjbV ^i ji-u JI ^1 ' \JX ^> 1^1 Lr-Bi I iliUll jSjj* J '|>Vt )\^\ 3 ^3 '^^1 J^< <2il_^ '^^^li'~~

~~' -'*'^* ' jc^^ ^\?-> *>'^' -^ Up u^^ 3 'o^ (i*^-'' ft^^~~

~~'/i 3 i^T^ oLlIli j ;^l jci^ Ji X y ^ ,i^''^» ^1~~

~~3 4jiil xj- jCll S*^ ^ Llai* .^ty AJ^t -i«! ^j JjiX--all ^. H.«~~

~~^I2j1 V "^ t^jii V lili Jy l_^*w-l '^^UII i;!i : J& ^ aJc~~

~~II* II* . S_^ '^j>-i VJi ^-T- 5^ J l>^ o* J[ rl^ 5r^~~

~~Ici f^lL u^ ^_^J -OJ J Ijol «I_* >^jl JL«. (jl ^ ^~~

~~lj^_^l ISe- ^Jit Ue» j ^_j Cj^ (_^ S^ '^^ (-r*^^ ^1~~

~~Jji J^» aS Jlj Jy |^«*-.i J (_r-WI 1^1 Ijlacli . Ijr*i- *LiJl~~

~~y-l i>^l j JlJ.1 j^Lv. Jp ol 5 Jy i_^««-l (^U* l^l .~~

*lLcl U VI <^\ Ju ^ s^'V J..^ % ^i^\ j^LII jl j

~~"^^ •% J^ Ji . c4 J* Clo^ l_yX ^* ^ ^ *Cl~~

~~: Lj -Ulc iul iiljj^j JlSJ . : Ij^fe I ^1 J^ jv«* jt^* (*f~~

~~A -CV J^b^l 4^ J f-'jUI <=«=» ^j»JJ 4=e^l «I* 0'*^J • -V^l 'u'u~~

*' 1 '^ aSL— ^U

~~4. ^^k2j ji-l <^jc. i^-' t^-JS^ L.lj jb!l (^^ Je-j j J<>-^ ti~~

~~aSC« Ji-> J . ^IJI iJI^* ^ ^ A»* J S Juiill c^i ^ JriSj JU~~

^\1*

~~> .• >~~

~~? -^1 cir . : j^ osilili u ' : ^P^ ^b uji^* j^j \i 4^1:11 j UjJlvs' J[ a:u^j IjoJt^ »-(S^ »ji^j -CA^lš . 1^1^ L.~~

~~'Us-jlj AilSi;- dl* ^.Ml . ^tJI ^j-I^J •i^\^\ lx-)\ L^j [ i_A~~

~~^1 AtVl Sii^ii JI >M j ! ^l/Vl 3 y^\ li I ijjjp ^ Ij-j~~

~~:^^^'^JS\ J[ 'Uj* lc5 jj^ iSCl. jJU j^:iJI l^lffi^ AJai- J»l~~

~~: aJc i 4Ail Juo- -J^ (Jj _J o^ Jw~~

~~U (T-JI o» i^=» j5 -iiil ? »4*1 i-jiSC V jJI JI /)!~~

~~(j_y.\:L; u Jj^ iil J AJl^ (^Ul J^ j . !iš».~~

~~^IJtf I»j- io ^\e w^ ^Lill l^ IjJlS te ^"^\ J 1^~~

~~^'jt (^^\U 'ori I : J& (^ AcL. jj^l dl-. U AO J')^~~

~~^' J& . [*y : J& dDi j_^( ^ li* . l^ dŽ^^ ui^'^~~

~~: ^jll, Li^l 'vJ'i ii = dUU J& , if l^U dUi ^1~~

~~^ i\l_i u:* tyil«U i>.-iJl ^>^ »Oj- c^^ ^~~

~~^JtJl ^U- (jo oy^"VJ (J[ oj^-^ U*J^ A»^ '^'l,~~

~~u> j^j J^ jasi J^ j^iii j j;°> ^liL^ ^-i u ^-a5j~~

~~^^^l^ . -^jA> dl) C'il 03 j ^12)1 ^j a;[ : Ij5l2j . ^>. JI~~

~~.r\ j^fj*^ 5^ 6 5ji 4;lš AL. j u«~~

~~Ul^ ij^j^ <-*«* <^^ -J^ (j i^^ x:Lii «Xc- oD J~~

~~f . ^_X> ^^SJ^\ 3 ^Jl\> Ul I7ii a-^l ^^J wj>t t-^~~

*« <--*-; uy***^l Ai Ju^i

~~^ u* "^~~

*l^l :>y j \ cX3 t^ J^' P^! a* *^VjV V j

~~^ ijj« A U*)\. ^^ ^1 ^ OU J . ^lac ^jg cjiii- (Jj~~

~~•° ' I, ^ " ' ^ "I'' ti ' It 1^~~

~~> ''"'°. ^ ^11 ' ' ° »''°' " > > " ^ > ^_ V \c * i'° .*i rA~~

~~. w*II oj:>^ aj^I ili ,_^k^ uCi sJ>_^ o; j^L- ^ j j _;*^ ^~~

~~ijbl : ^^jL.!! <.L Jlš . a5^^|, Cllil <:i\; ^>i:; JI bj^L" j~~

~~2' Jr Alt*« (t^šj J^-J *i'"^ S-X£-L» ^ jIa» y , Sjj^U l^ Ij~~

~~«_, 0.,^-. «U:i ^ji»- jl^ Jl 4^ 'TJ'J^'^~~

~~jl^ willl JuC Ji>i Ji JI U^ Ji <^^ Ji'* ^ J& J !A^~~

~~J^l ^ l^ (i.J A.« jrj Jl^Ji^J J>«l2Š J> ji J U^ Je~~

~~ajb 3>\ j l^ ^Lj ^lIc. - J^j rv~~

~~'ji>j ^x& Q j i»i x^ j\ ^l ^W 'j^^ 3 f UJI L^-b~~

~~jU!l OjlsCJIlI lii^j )Vl Jaii d!J J^ \y\S>'^ > Jp ^~~

~~0>«...i "bju^ JlJatJ 3 l^liaJ ^.^.^ 3 U^ a^A-J *^U-<.' U^ 1^~~

~~W5 A^lj Uj * /'>j^ (t*^^ >>^ o; ^L. j;.~~

*yb J[ i_j*=-j J'j^iin ji^š v^i ,J^, J i^ u^ V -fj^ ^ r^

~~->^, "^-J <^ '^^ Ij^ cP^' Jj^ ^^ <^^ ?^ (i* (*t^~~

~~jS^^i ^b oi ^lU ji ^'i ^\} ^ 'or Jc 4J> ^l Jc~~

~~o-fr ^^ li^l a^l (ji j ^ ^. ^ JL j~~

~~-iiii-j^ isi :AJi J_^j ^>j j>ji o^'j *^l 12;^ j LfSj~~

~~t^jSi jilii ti ji j :5U ^ jb ^^1; (j 3;1> ^ ^i a.~~

~~lt~^ ^ Lf^U IJ^ll 'i^.J L^> <1:^ "~~

~~, .' \ ^ >~~

~~n -~~

~~.i_5^ ^ ^xl ^_^l ji^ 3 "[>^ M* ^--^^ J^-J~~

~~oJl t- iSl ^U^i ^Bi ^^ ^^ iV lii ^>^ I/b~~

~~©• ri.~~

~~Ol^ ^i- j^^c jj^JlJi 4X1 o^ (*«»lic-ld~~

~~J*}ii\ -Al oi f*«Jifr ^ tfAJiJ ly:lLl j^jlj . aUj ^ ^^jg J5 (J~~

e«

~~iij So^^l^j S^ : 4Jlfr -5il ^ ^1 'L ^ J^ -^jy j^ J,^*A~~

~~Tri-J ^i,^,^ '^^^ ^ «-_)l)Vi ^ Cfif:~~

~~-Uil ^ 4iii J^j JL5t^«j aj>yJl ^i'Oil oj;^ i r-l*'J'j~~

~~'^^ 0* V*^ ^'-J "^^--^ ^-'v' *"^-J ^^' *J!* J (»^J ^~~

~~4& C» ^~~

~~\X\~~

~~A^lj Ji3 J . JiXJ\ 3 iJ-1 S*5C» A*^ J i»yi AcU-l J . ^y>~~

~~: JU J& . Ij^ aJWI iJI '^^ jUi ^^ J i>J ^ 3~~

~~jl ^1 —~~

~~3 rr~~

~~0»_*-_i-l SX-m9~~

~~. (j^C (ji»__^ 4*«.:JI ^U-Vl J aLJI _J t^llSO I C-JJ V%a~~

~~^ ' * -^ • -Cl~~

~~S^^ Ijl^ A«)ji Vt J • J^ ^ '^^j (j»- <«*r^ vj^ j~~

* ^LJJI <*II3b1| jOdl AseUuUl

~~oiJIji je iji5> : JU JU j . i'^'''}\ ij;Tj s^ui |^i~~

~~Ju j <.l& rtiil L^ A)il J^-j j>*-« : Jlš L^ ^ ^j ^-f^ jCr' iJu^O^j SiVfJl Vol S';>i;^ ' Jt "-'J^^ ^ f^^-"^! ii^' '~~

r«

* cH ^ Jf ""^^ "^^**' V'-' ^-^-^ r^ * ^5^-^ i l>*t /^

•^* : !*Ul\j ! JoJ^ :C-a:«» J*\_^1 »b^ ^«-*-J tjt «b*

~~»^^-Jl UJLuJ jc'i*-'* ^« /»"v**^' *-^'*0 J /T^ O'^' C/"^~~

~~'^•^ ! Uji c^Ia ^ ^»^ '-j^j c<^' ^ * Jr' o* ' r*^' o^~~

~~^^_)ljS Jj ^U u A-PE> i 4c.l^ ^_> w*}i iJL_* ^lj*I^ ^~~

Vile ^tiifl ''^-'^' u^ Ji j . aJ^jJi jt jA H^^*

~~Sl_;^l »»jjiil L.II Ju>-^ 03 Jj Ju>J l^ UU ^ (J ^laJ blj iS^j~~

~~: l|^ . ll» I Lf- '^-^ JtaJ ! Jlš i( t_ki-i Ji^se-j ij^ ijo _,^ Jjj.1~~

~~! ? f:c j.b : ^l2i ? pu. j tS^i li^'l XU y 2r3 ot-~~

~~- ^^Jul l.^aj u*--' ^-=^=^' ^ ^ j? -J Jj^ /V ^ f^^~~

~~Ijlo^^ jj-U /^ l^Jj ^ ;m^JJ • JiJ U^JJ 5^J^'~~

~~:)U A« Jki 4i*^ 1 (~~

* ' ' »£- >•>••• i^ " i " > "•'

~~I A--« j> -c^Jdl 51. ^ J-C:lc-1 |*:**jI ^^^ f^3^ tj* 3~~

~~. ji ^*>\-Ji A-lc \j\j.m\ jJl« Al) /^ J ^J»—jg rv~~

*»* Uši« i £«H—' UJ ,

* 'Uji ^ ^-j^ ^1 ^

i«

~~L-l S;fe "^—*• Ol^~~

~~: lyUJ I «^*li. Ijkfrj^ hJ 50^ . (i^-I'J^ oi (*^*i -> '•^'~~

~~»IjJlš-^ » ^-»- l'^li «\_c. I X' j ^j»-"^ (V* -_*j^ ^~~

~~' ' ' ''1^ i ' ° ' .'' *| ° i 1 ' 1 I 'i' ' *t I l'~~

*Ia;(^ -Uji ^.:— I '^ ^ j j 6^j» jrii f J

~~• ^' *"'^* Jr^l^-^l l^i -? y* -r^ a*' ^ t^-^ J::''lr4 r»~~

*^* (jjt-^ A5ei Ju u' ^ cJ>\>- (C—-j^ \J-\.-_-- aS^j Li j

~~al^l Ul <>.j~~

~~-"'^ iJ[ jO^lis iSj-'^ J-?-J ;••* ,;r^— ^^Jv"! ^?-J *j^ <^^J~~

~~'^l-A.' * 'j--^ <^,'-'" "^ riJ i ic--'_y* iS^J^ -)^ i.Ji--t '-5?"'~~

~~' ' ' ** ' ,, ' '. • t ' 'f \( 'i. " rt~~

~~ji'i A^I l^Ul j~~

~~• ^ ^ •'~~

~~. j_c ;^iii ^^;~~

~~^j:? 5 _ lji&^^' i~~

~~^Ji ^ O* U'~~

~~' 'i- > } -.'.}) rr~~

- ^-A^* - !1 - L^ j.f^ j :V ^" i>^' 'lM*

~~' Jl.~~

~~> ,^ ^ '^.. >~~

~~Lv &II .jJžss ^ Uji 4J4I :>L-fr l> rr~~

~~> ^«i~~

~~"'. 1 . , > > > • -- " • ,"11 * •-- • s ^? ,s~~

~~4).l«lj L ^I- 3 < -b iai ^>.l_* A^^ *tl~~

~~^ • •> ^ " y~~

~~lTJ1)1~~

~~_•. >~~

~~• ' ,' '. ? > • ".11 ' ' (^ ' ^ * I ^~~

~~^.D >^t ^J j_jj>^ l^^ ti JLJI AU c->llj rt~~

~~I . v_ - jJl_-J Jul jj» ,.»,gU. "^^ ^*a!l ^__ptj:: jJI 43-^il ^^~~

~~^"' "^ ^'^> • "»-^^ f-^ lT cP^rf V^-* Jf-J o'^~~

~~^^^ * ^ ^* ^JLli Uli- llš . ^*ajl ^_^ c/^ i -^ -^ j ^~~

~~<^b 4:50 j »Ajj; u ai* jS u A--.Jli ^ iljlj JU-I oIa »^~~

~~1^"^°' L.*ji /Sjji^ ^jrO^ S3^^ J\j . 4i_^ ^^ -^~~

~~%ii :iu Li Wi ^uij C^°i j>^' J Vt^i s;C.5ii jiL' . Ljs Jlsbj Jlj jli ^j 4i 4)0} |V^J ^j». cJjJI 'U- U _j~~

~~'^ . 4iil JlS IV «c V . k_>^ i ^ 3 3 JL^-^ ^ I tv~~

~~j.i^)^ . k^Iiš A.ti^^ ij!i^l °(i j d)^i iiJIIa l-o^C^~~

~~. aJc Vi) J~~

~~l^LsJ ^ A) Jljl~~

~~>•'.•? •- -* " ' . ^- , > ; ? , t*^ n~~

~~l«-l^v_5 Ij tfAl \^i^^ (jAJ <-A^^ ^ (Jjc j ^-r?"^ ?A-* tiij~~

~~Ja-J V( JjJl \3 OjJ^*.' \ft~~

~~-^^ cj:>j Ju-ij uLji^ _^<^~~

~~- ^^ ^ ^ ^ ^ ^^^a-*^ -^"fr* ^ ^ ^ ^ ^ ^a i X . ^ ^ ^ J~~

~~a_^^l C-» -J^V i *14 U^ Jadi) <_j:> l^y li[ ^ . V^~~

~~lili j»jJOl Jl^ • ol—JVI J>-JloiJ\* Jjj' ^^ lT'J**^ f~~

~~Ju- jll^^ !)IJ <*--»« (JI jiiL-l ijl ^ jk <-^l j;-^ y>~~

~~_'» 1^' i\At^ 1 »ki Jk;>- Is Jj\Sw-« A«* ;JD J J*- JI ^;*=«-^ » u^~~

~~w?_^ I v-J'Ul >ii|y • «li^* I cJjil -~~

~~. J>-JI \f 3 U-lj J j «_jJlll JU.V I 4_/Jift \j li.;Ui Ju-^I I aJc~~

~~jj'j jl^~~

~~Jii I jj> J i>.yi A'^la^ 1 Ji3 jlf; j»^J o'^' <» !>^j »0~~

~~9 -• ^ ^ V"* ^ -^"^^ -'* »^^ ^ ^ > I « y ^^^~~

~~" ... ' ^ • ^ i - (^ »u~~

~~^ % a ^ aJ }~~

~~'^ >.,' ° ' ^ I r I i'~~

~~°-^ ^'' °'' .' ' °' '- s.' f' i* f. a"! i^ V "A \ ^~~

~~s^> ' •"•'' " •> »^ ' ' i' 'ti-' • " 't T '' ' '• 'V t ^1 j^^l j L^ lšj_^ o« i JkA : !j\>^& Ul^ aJI ^k^~~

~~'Jl^l^ '-U dlfU : JlIV i . 'Ji ^^i' 'Jiij' IjU Uy b^~~

~~ojj-l 1 ^^^ jf ir~~

~~> >~~

~~^^-^ J^ \ c^JJ i ti ' j^°j : JUj . {^.J Ili A^r ^:;V~~

~~,)^~~

~~» ' ,- .,. . ,="S,> ji'~~

~~t . •-•.'•- ^ ,'•' '^\ jiii yl [y' Ljk Vi o^iV^^^s^ : (*[u*)~~

* AL* u« u

~~Ul 1~~

~~' -», \ ,3* • 'T .''-' \t i' '. - '~~

~~'> > ' iHVi ^ijr^'~~

~~s '"> .-. '- s,> ' »•-. ' ' ' r ,.^ 'i.' 'i''"! -rn i' '("I 1«~~

~~'o^ u : 'J& J 3^\ Jt j)1 ? . aJIj jlUt Uvi Ak^~~

~~rt) ^ I . l^lJa^ iJli LJx v:>i»ft <»aJiJl ii-U A, S)U! CJ j^ ,~~

* ' 'I =», ^^,, I ^t I . '- ; > , >^ . s,^

~~mJ — 1~~

rv-'-i AseUa*

~~j;i^^u^~~

~~^ *-! ' -">*— -^?C (i-» (^ . O-* i>^ >* J~~

~~A^^Sd 4..^* (_^ '^a I9 Uiil* *J^^ J "^ X<^ 3 uJis . 4^ i, y^~~

~~j IT ,_^ U~~

~~• 4!^ Ljac-~~

~~J»-»J *; ^J^ \ J »VJ-«; 1 i>* J--* 3* -J~~

~~. IiLl. ^1 k_^ ilS Ju- i I J\i* . LJaJ u jl J bU- IjiLaJ ^ ^>~~

~~y -~~

~~^Jdi ^^^--i' ::^" li* ^^ V* \ } ^— V I : X^ AJ .*^lJ~~

~~J t^Jt«,^,n~~

~~.^i p ^4*'iS uS=i olia.: f—^ i^. ^^l <^l 'i <^~~

"j "> *' 1a 4? 1: - 1 L^ AL. li- ^ * jp * ^=«- j* ^>*

~~« ^ > >• a:u! \r~~

~~} S#S~~

~~• r > >,~~

~~> - ? ?~~

~~. «Cjc. U\~~

~~sr }~~

~~r° f '~~

~~? > , > ^ > . ? V '..'> '.. > > f > ' > ','-'>~~

~~j ijF'U^' o'^ 5V^^ J ^Sii Lili i j j^ > '~~

~~ii a ii~~

~~>? . ' ' >'? .'^~~

~~^ 1^-* f > j UU-^ *-'^y '^ '»J'S' (^'^J _,'^ ^_^ Jele Ji.5~~

~~^ :^i^ Jll_i d^i 1C;°19' •~~

~~5*i_ jjj ij^o ijjjjj diiAl^ jij V afjj' ;jj^i~~

~~JtAJ^l I AjCi»~~

~~y \ » ,S » o^' •• ij^ : 'Jli 'fj^V^J'\ Q,%i 'J\Ž li^« l-fj~~

~~?'A::Oi :'^\'^^ .l5>' jT l.;3 : 'Jli .V :'Jl3' '^J'\~~

~~^^ :'Jlš »^-1*0*^^ Ji^ I.^'^J^.^^ f^>\~~

~~''^' 'j>°'^ '^' : 'J\i . 'd£ i^li I Si .~~

~~-^l^°ij Lij -^'^~~

~~-U» J& ^ >, , 4 '^f~~

~~^J^ Jl» . ^j-jJ : JlSs ^llis» ^ y^j ^:> ^U omsK~~

~~L»j!5*—-^jg (J 4_, jSLiJl ^J'J\A\ ^~~

~~^LT~~

~~^"^U o^ j ^L o^ j ^.>L- flt jj::rJI~~

~~4.: (ilj-—J ^\ijVl Sjbl <1a) »-J» .j; J_p~~

~~r ^^^'"^ J » »r-oo - *;L-"_>; i5l_;_-~i i«_jXj.\ i*JM j 1~~

~~:l^ .^Sli~~

~~a.' U~~