Stare Crkve U Biskupiji Pokraj Knina

Crkveno graditeljstvo

STARE CRKVE U BISKUPIJI POKRAJ KNINA

Uvod OLD CHURCHES IN BISKUPIJA NEAR KNIN Malo je mjesto Biskupija pokraj Biskupija, a small place located several kilometres to the south of the town of Knina nesumnjivo najbogatije i naj- Knin, is rich in remains of the Early-Christian and pre-Romanesque churches. Some hold that prior to the Avaro-Slavic onslaught, this place was the seat of the poznatije predromani ko arheološko old Ludrum Diocese, but it is almost certain that it was, in the period from the 9th nalazište u Hrvatskoj. To se veliko to the 11th century, the seat of Croatian bishops, as this is the only plausible crkveno i kulturno sjedište stare hr- explanation for the existence of as many as 5 pre-Romanesque churches in such a vatske kneževine i potom kraljevine small place. It is also believed, as evidenced by archaeological remains, that the nalazi 5 km jugoisto no od Knina, a palace of the Early-Medieval rulers of Croatia were situated next to the St. nalazi se na sjeveroisto nom rubu Mary's Church, and that this church had served as the mausoleum of the rulers. Kosova polja. Prije Domovinskog According to an old legend, the plausibility of which is backed by some written rata to je bio naselje od gotovo tisu- traces, it is precisely in this small place of Biskupija that King Dmitar Zvonimir u stanovnika. Danas je to sjedište was killed. Explorations have been going on at this locality for more that one hundred years now, but they have occasionally been disturbed by the hostile istoimene op ine s 1669 stanovnika Eastern Orthodox population. One of these churches has remained unexplored to this day because it is located under the Eastern Orthodox Church of St. Trinity.

(ostala su naselja: Markovac, Orli , Ramljane, Ri ane, Uzdolje, Vrbnik i Zvjerinac). U op inskom središtu i najve em naselju danas živi 466 stanovnika, s ve om hrvatskom zajed- nicom od etrdesetak obitelji izgna- nih iz Bosne. Biskupija se u prošlosti nazivala "Pet crikvah na Kosovi", a to se ime spominje i u hrvatskom prijevodu Lje- topisa popa Dukljanina, djelu koje je nastalo u drugoj polovici 12. st. i kojemu je u 15. st., kako se vjerova- lo, nepoznati autor u slobodnom prijevodu pridodao legendu o smrti kralja Zvonimira. No u posljednje se vrijeme vjeruje da je to bio ni manje ni više nego "otac hrvatske književ- nosti" Marko Maruli , a to je potvr- dio i Ante Miloševi u svom feljto- nu objavljenom krajem ožujka i po- etkom travnja 2005. u Slobodnoj Dalmaciji. Tobože Zvonimir je 1088. "v petih crikvah na Kosovi" (ad quin- quae Ecclesias in campo) na poziv pape sazvao sabor radi uklju ivanja u križarsku vojnu protiv Saracena u Palestini. Tada su ga "nevirni Hrvati" ubili i on ih je prokleo "da vazda tuju jaziku podložni bili". Iako je kralj Dmitar Zvonimir vladao od Položaj Biskupije i njezinih predromani kih crkava 1076. do 1089. (zna i godinu dulje), üGRAĈEVINARü 60 (2008)þþþ 6 þ559 Crkveno graditeljstvo te iako je tek 1095. papa Urban II. držalo svojom vjerskom tradicijom. 1981.) koji je u Biskupiji, na Crkvi- (1088.-1099.) na saboru u Clermontu Na ruševine na Crkvini upozoravao ni i na drugim lokalitetima vodio is- 1095. vatrenim govorom zatražio je 1883. i arheolog Stjepan Zlatovi , kapanja u nekoliko navrata, a 1950. odlazak Europljana u križarski rat, a prva je iskapanja poduzeo 1886. poduzeo temeljita revizijska istraži- mnogi povjesni ari vjeruju da je fra Lujo Marun [2]. Ta su istraživa- vanja. Ta su istraživanja razložila Zvonimir zaista ubijen u Biskupiji nja ujedno i prvi potpuniji zahvat u prijašnje spoznaje i poslužila za dalj- koja se tako po ela zvati tek od 15. nacionalnu arheologiju i neposredni nja prou avanja toga za hrvatsku st. [1]. Štoviše pet crkava je potvr eno povod osnutku Muzeja hrvatskih nacionalnu arheologiju najzna ajni- i u arheološkim istraživanjima [2]. starina u Kninu (1893.), danas Mu- jeg nalazišta. Valja re i da su manja zeja hrvatskih arheoloških starina u zaštitna iskapanja u Biskupiji obav- Postojanje tolikog broja crkava u Splitu. Istraživanja su tako er potak- ljena 1983., 2000. i 2004. godine ovom relativno malom prostoru ne- nula don Franu Buli a, ravnatelja [2], [4], [5]. sumnjivo svjedo i o dugoj vjerskoj Arheološkog muzeja u Splitu, da tradiciji toga prostora, još iz ranokr- napiše i objavi prvi znanstveni tekst Starokrš anska crkva na š anskih vremena. Tako er svjedo i iz srednjovjekovne arheologije u lokalitetu Kati a bajami o postojanju važnoga vjerskog i vje- Hrvatskoj [3]. rojatnoga kneževskoga i kraljevskog U brojnim istraživanjima na Crkvi- sjedišta, ali ujedno, što i nije bilo Ve je na po etku Marunovih istra- ni, a ponekad i na drugim mjestima nevažno u nedavnim nacionalnim živanja na Crkvini otkopana gotovo u Biskupiji, posebno onima koje je prepucavanjima, da Kosovo polje cijela crkva Sv. Marije, nakon što su obavljao fra Lujo Marun, uz brojne nisu nazvali pravoslavni doseljenici uklonjeni svi ruševni ostatci zate e- ostatke skulpture iz ranoga srednjeg ve da se tako nazivalo od pamtivi- ne crkve Sv. Luke. Poslije su otko- vijeka prona eni su i fragmenti iz jeka. Ipak op e je stajalište da se o pani i ostatci drugih gra evina pok- prijašnjih razdoblja, posebno iz an- Biskupiji kao jednom od ishodišta raj nje, a zatim i mnoštvo srednjo- ti koga i ranokrš anskog doba. hrvatske povijesti i hrvatske nacional- vjekovnih grobova s bogatim nalazi- ne arheologije barem u široj javnosti ma. Istraživanja su s prekidima tra- nedovoljno zna te da joj se ne pok- jala sve do 1908. No postignuti rezul- lanja dovoljno pozornosti, posebno i tati nisu nažalost bili sistematizirani stoga što mnogi najvrjedniji sa uva- i cjelovito publicirani, ve su nepo- ni nacionalni spomenici potje u up- vezano zabilježeni u starinarskim ravo iz tog mjesta. dnevnicima i notesima koje je fra Lujo Marun uredno vodio. Ipak te Tlocrt starokrš anske crkve na lokalitetu Povijest istraživanja su bilješke bile pomo Marunovim Kati a bajami Od 16. st. razli iti povijesni tekstovi nasljednicima i istraživa ima, posebno To je prema prvim tuma enjima don i njihova tuma enja upozoravaju na akademiku Stjepanu Gunja i (1909.- Frane Buli a i Ljube Karamana golemo zna enje kninskog prostora za izu avanje i razumijevanje hrvatske povijesti. Stoga su tu nastali i najraniji zapisi koji su opisivali ostatke srednjovjekovnih spomenika. Prve je za arheologiju korisne bilješ- ke 1746. napisao fra Gašpar Vinjali koji je za kroniku šibenske franjeva - ke provincije dao i škrt opis položaja Crkvina u Biskupiji, ruševina dugo- ljaste crkve i velikoga groblja oko nje. Ponesen tim napisom i rodoljub- nim zanosom, potaknutim i nalazom natpisa kneza Branimira 1871. u Gornjem Mu u, na tom je mjestu 1880. naumio kopati ondašnji knin- ski župnik M. Klari . No u tome ga je osujetilo okolno pravoslavno sta- novništvo koje je ostatke te crkve Ostaci crkve na lokalitetu Kati a bajami tijekom istraživanja 560üüþþüþþþþüÿþþÿþüÿÿGRA EVINAR 60 (2008) 6 Crkveno graditeljstvo moglo zna iti da je na mjestu crkve ne i ostale dijelove, pa su ostali ne- od autohtonog ni od pridošlog sta- Sv. Marije bilo više crkava iz razli- poznati i ostali dijelovi gra evina novništva znao pokazati [2], [8], [9]. itih razdoblja. Takve su pretpostav- koje je, kako se zna, bio pronašao ke me utim kao neosnovane odba- fra Lujo Marun [6]. Pet predromani kih crkava ene nakon Gunja inih revizijskih ini se stoga da je ta starokrš anska U Biskupiji je, kao što je ve re eno, istraživanja jer nisu prona eni nikakvi crkva nastala unutar rimskoga gos- bilo pet predromani kih srednjovje- ostatci stariji od temelja trobrodne podarskog kompleksa (villa rustica) kovnih crkava. To su Sv. Marija na predromani ke crkve. Stoga se u i da su joj dimenzije (17,75 x 8,25 m). položaju Crkvina (koja e poslije bi- izvještaju izri ito tvrdi "da tu nisu Ispred pro elja bila su na crkvu pos- ti potanko opisana), potom crkva postojale dvije starohrvatske te još tavljena tri zida nepoznate namjene. nazvana Stupovi na položaju Cecela, jedna starokrš anska crkva, nego Na sjevernoj je strani bio vidljiv ma- crkva na položaju Lopuška glavica, samo jedna trobrodna starohrvatska nji ostatak još jednog zida, možda crkva u tzv. Bukokorovi a podvor- bazilika" [6]. Ta se crkva nije gra e- dijela eventualnog pastoforija (pros- nici i crkva ispod pravoslavne crkve vinski mijenjala tijekom stolje a, ali tora za liturgijsko ruho i posve eni Sv. Trojice. Iako o preostalim crk- je zato doživjela cijeli niz promjena kruh). Kako su tragovi temelja pro- vama nema toliko mnogo podataka i u crkvenom namještaju. Naknadno na eni tek u naznakama, nisu utvr- nisu tako temeljito istraživane kao provedenim stilskim analizama utvr- eni nikakvi tragovi otvora ni vrata. što je to bio slu aj s crkvom Sv. Ma- eno je da se to dogodilo u najmanje rije, uz koju se nalazi golem i izazo- etiri navrata [7]. Stoga je vrlo teško detaljno precizi- rati nastanak te crkve, no vjerojatno van gra evinski sklop, ipak su uglav- Usporedo s revizijskim radovima na je to bilo u 5. st. ili 6. st. kada je pre- nom poznati i dijelom konzervirani Crkvini, Gunja a je istraživao i na ma tvrdnjama Vjekoslava Klai a tlocrti i osnovne dimenzije. obližnjem položaju zvanom Kati a (što smo spomenuli u prošlom bro- Crkva Sv. Cecilije zvana Stupovi bajami, koje je tako er iskapao fra ju) Biskupija bila sjedište biskupije Lujo Marun. Taj je položaj od Crk- Ludrum. Vjerojatno je crkva potpu- Na predjelu zvanom Cecela, što je i vine udaljen svega stotinjak metara, no srušena u prvim avarsko-slavens- odraz negdašnjega titulara crkve Sv. a istraživalo ga se na temelju jedne kim navalama i potom više nikada Cecilije, istraženi su i djelomi no darovnice kralja Zvonimira iz 1076. nije obnovljena. Prema nama dos- konzervirani temeljni ostatci crkve ili 1078. opaticama splitskog samo- tupnim podacima o njezinu izgledu, zvane Stupovi, a ime je dobila pre- stana Sv. Benedikta, gdje se izri ito teško je povjerovati da je to bila ma uo ljivim ostatcima križnih go- tvrdi da je in darovanja organiziran biskupska bazilika, ali ugra ivanje lemih zidanih pilona. Rije je o jed- prigodom ponovnog posve enja njezinih ostataka u obližnju srednjo- noj od naših najve ih predromani - crkve Sv. Marije u "našoj" (kraljev- vjekovnu crkvu ipak to posredno kih crkava uop e, jer su joj dimenzi- skoj, hrvatskoj) biskupiji i u "kra- dokazuje. Branka Migotti [8] drži, je od ulaznog dijela zvonika do vrha ljevskom dvoru" (villa regalis) uz ponajviše prema poznatim titularima apside otprilike 30 x 10 m, a širina crkvu Sv. Marije. Stariji su istraživ- ostalih crkava u Biskupiji, da je bilo je znatno ve a s oblim kontraforima a i (Lujo Marun, Frane Radi ) vje- više starokrš anskih crkava, za što i kapelicom s južne strane. Crkva je rovali da su ti dvori bili upravo na bi bila potrebna dodatna arheološka imala zvonik, westwerk (predbrod) i Kati a bajamima. istraživanja. Ne treba tako er zane- oble kontrafore, dakle potpuno od- No to istraživanja na terenu nisu po- mariti ni njezinu napomenu da se u govara frana kom crkvenom gradi- tvrdila, a ni kasnija Gunja ina revi- prvim izvješ ima s istraživanja na teljstvu u Hrvatskoj s po etka 9. st., zijska iskapanja. Osim jedne jedno- Crkvini spominje i anti ki gra evni kako ina e i piše na plo i na samom brodne crkve sa širokom polukruž- materijal, poput smjese kamena, vap- nalazištu. Jedine su razlike od, prim- nom apsidom i temeljnim ostatcima na i smrvljene gline. Tek na položa- jerice, crkve Sv. Spasa u Cetini u zgrada iz rimskog razdoblja nije pro- ju Kati a bajami sada nema nikak- tome što su bo ne apside znatno ma- na eno nikakvih drugih gra evina. vih tragova negdašnje crkve i even- nje i ne izlaze izvan gabarita crkve- Osim toga dijelovi kamenog nam- tualnoga samostanskog ili gospodar- nih brodova te što se s južne strane ještaja nesumnjivo su potjecali iz skog kompleksa jer su svi dijelovi nalazi kapelica i jedan neistraženi starokrš anskog razdoblja. Štoviše temelja danas pod zemljom. Iako su prostor koji su vjerojatno poslije potvr eno je da su ti ulomci stilski i revni op inski službenici prikladnim pridodani. po gra i jednaki onima koji su pro- putokazima i natpisima obilježili sve Crkva je trobrodna bazilika, a bo ni na eni kao spolije u crkvi Sv. Marije i lokalitete u Biskupiji, to an položaj su brodovi upola manji od glavnoga. na nekim drugim mjestima. Ipak i davne crkve blizu odvojka ceste za Sude i prema masivnosti zidova i Gunja a je istraživao samo crkvu, a Orli nije ozna en, a nije ga nitko ni oblih kontrafora (gotovo metar), bila þÿGRAþÿüÿĈþÿEVINARüþþþþüþ 60 þ(2008)ÿÿ þ6 ÿüüüþÿüÿýÿüüüÿÿÿÿ561 Crkveno graditeljstvo

tom crkvom (1088. ili 1089.) i ubijen taj hrvatski kralj, koji je navod- no najprije pokopan u mauzoleju ispred crkve Sv. Marije, a potom preseljen u crkvu Sv. Petra i Mojsija u Solinu [5], [10]. Iako su temeljni ostatci crkve konzervirani, gusta ih je vegetacija gotovo potpuno prekrila. Zbog jednoga ranokrš anskog sarko- faga prona enog u blizini te ulomka mitrija kog reljefa pretpostavlja se da je na mjestu trobrodne bazilike posve ene Sv. Ceciliji prethodno bilo Mitrino svetište preslojeno staro- krš anskim koje je prethodilo srednjovjekovnoj crkvi. Na to bi upu i- vao i titular Sv. Cecilija koji je vrlo rijedak me u srednjovjekovnim crkvama, a prva se takva spominje u Rimu u 6. st. [8]. Ina e ta je svetica (djevica i mu enica) živjela i strada- Tlocrt crkve Sv. Cecilije zvane Stupovi la u Rimu u 3. st. Papa Paskal I. je presvo ena ba vastim svodom. Dmitar Zvonimir, a to bi zna ilo da (817.-824.) prenio je njezine kosti iz Prema prona enim kamenim dekora- je gra ena znatno poslije, u 11. st. Kaliostovih katakomba u crkvu pos- tivnim elementima drži se da je nje- No ni tu mogu nost ne treba odbaci- ve enu toj svetici u Trastevereu u zina unutrašnjost bila lijepo i bogato ti jer se izgledom ne razlikuje mno- Rimu koju je ujedno i obnovio. Zbog ukrašena. go od tada gra ene ranoromani ke vjerovanja da je bila u stanju uti Valja re i da zbog veli ine, raskoši i krunidbene bazilike Sv. Petra i Moj- an eosku glazbu, postala je zaštitni- graditeljskih zna ajki koje upu uju sija u tzv. Šupljoj crkvi u Solinu. Va- com crkvene glazbe. na vladarsku zadužbinu, mnogi vje- lja tako er istaknuti kako Gunja a ruju da ju je dao izgraditi upravo kralj drži da je upravo na zborovanju pred Crkva na Lopuškoj glavici Crkva na Lopuškoj glavici svoje je ime dobila prema Lopuš anima, vlasnicima toga podru ja za turske okupacije, a nalazi se nedaleko rje

Tlocrt crkve na Lopuškoj glavici ice Kosov ice koja protje e Kosov- skim poljem i na vrhu glavice oma- njeg brežuljka. To je jednobrodna predromani ka crkva s westwerkom (ali ini se bez zvonika), s oblim kontraforima i s tri apside od kojih Apside i baza stupa crkve Sv. Cecilije bo ne izlaze izvan okvira crkvenih 562 üÿÿþþþüÿÿÿGRA EVINAR 60 (2008) 6 Crkveno graditeljstvo

Crkva ispod pravoslavne crkve Sv. Trojice Crkva ispod pravoslavne crkve Sv. Trojice nije nikad istraživana jer su i crkva i groblje i danas u uporabi. No o staroj je crkvi pisao 1746. ve spo- menuti franjevac Gašpar Vinjali koji je zabilježio da su na tom lokalitetu bile ruševine predromani ke okrugle osmerolisne (osmerokonh- ne) crkve (rotunda ottangolare). Taj nas je podatak odmah privukao jer bi to zna ilo da uz crkvu u Ošlju, za koju smo ve utvrdili da nema sli - nih u svijetu i da joj je najsrodnija (gra ena znatno poslije) osmeroap- sidna rotonda Saint-Michel-Entra- igues pokraj Angoul mea u jugoza- padnoj Francuskoj (Gra evinar Detalj ostataka crkve na Lopuškoj glavici 8/2006.), postoji još jedna iz istog razdoblja. A to bi ve bio podatak zidova. Zapravo svojim trikonhal- lim kotraforima iz 10. st. Crkva je u koji bi zavrijedio veliku pozornost i nim tlocrtom mnogo nalikuje ve prošlosti znatno ošte ena pa sada eventualno pomogao objašnjavanju spominjanoj crkvi Sv. Spasa, od ko- ima sasvim nerealne dimenzije koje nastanka svih naših brojnih central- je je ipak nešto manja, pa je gotovo je ionako na terenu jednostavno ne- nih višeapsidnih crkava. Podatak sigurno izgra ena u 9. st. Uz crkvu mogu e prona i, iako su svojedobno smo pronašli kod Paška Pai a [5] i je prona ena i srednjovjekovna nek- ostatci bili konzervirani. U prostoru možda se ak radi o pogrešnom pri- ropola iz istog razdoblja, a mnogi su je crkve otkriven dio plo nika i baza jevodu ili greški u prepisivanju grobovi s naušnicama i prstenjem oltarne pregrade te tragovi mogu ih (ottangolare umjesto ottangonale), prona eni i unutar crkve. Ostatci su jer se na drugom mjestu [4] izri ito crkve toliko obrasli raslinjem da ih tvrdi da u tim bilješkama stoji kako je mjestimice nemogu e prepoznati. ruševine crkve tlocrtom podsje aju na mauzolej cara Dioklecijana u Crkvu kao najstariju s oblim kontra- Splitu odnosno katedralu Sv. Duje, a forima Miljenko Jurkovi proglasio zna se da je ta crkva osmerokutna, rodona elnicom "vladarske predro- ali nema nikakvih apsida. mani ke skupine" [11]. Valja dodati da je njezina južna apsida na svim Bilo kako bilo i jedno i drugo bilo bi prijašnjim tlocrtima bila izravnana pravo udo, posebno jer ni okruglih, tako da se inilo da je uop e nema, Tlocrt ostataka crkve na Bukorovi a ni oktogonalnih, a ni osmeroapsid- što bi otvaralo mogu nost nekih dru- podvornici nih crkvenih gra evina nema mno- gih interpretacija i mogu ih prigrad- unutrašnjih lezena kojih nema na go. Zaista je šteta što crkvene pravo- nji koje nisu bile uo ene. To me u- drugim crkvama u Biskupiji. Oko slavne vlasti na groblju ne dozvolja- tim nije slu aj na plo i postavljenoj crkve je otkriveno više starohrvats- vaju ak ni sondažna istraživanja jer pokraj crkvenih ostataka. Vjerojatno kih grobova s nakitom (naušnice, ako se zaista radi o gra evini okrug- da su u novijim istraživanjima pro- prstenje). U novijim su revizijskim log tlocrta njezini bi se ostatci mogli na eni njezini temeljni ostatci [2], [5]. istraživanjima oko crkve i u blizini prona i i izvan sadašnje crkve. Nai- (na oranici A ima Popovi a) prona- me ve ina naših poznatih centralnih ena i istražena mnoga groblja s bo- crkvenih gra evina u promjeru nije Crkva na Bukurovi a podvornici gatim nalazištima. Štoviše utvr eno ve a od 10 m, a sadašnja je crkva Na položaju Bukurovi a podvornica je da su mnogi prijašnji pokretni na- Sv. Trojice ipak uža. To je šteta i (oku nica, bašta) prona eni su nez- lazi, koji su naj eš e pripisivani Crk- stoga jer su sve predromani ke cen- natni ostaci jednobrodne longitudi- vini, prona eni upravo na tom mjes- tralne crkve gra ene prije crkvenog nalne crkve s oblom apsidom i ob- tu [5], [12]. raskola 1054. i nesumnjivo pripada- GRAÿüþĈÿþEVINARÿþþÿ 60 (2008)üþþüüÿüü 6ü ÿüÿüÿÿÿ563 Crkveno graditeljstvo

zito dugu crkvu Sv. Luke koja je za- uzimala središnji brod predromani - ke bazilike. Stupovi su vjerojatno bili ugra eni u zidove kasnije crkve Sv. Luke i rušenjem su potpuno uništeni.

U svetištu su u istom nizu sa stupovima dva zida duga 3 m koja su prislonjena na zid za elja. Ti zidovi sve- tište dijele na tri dijela i isti u unu- trašnju troapsidalnost, koja se mogla uo iti tek izvana jer je središnja apsida, kako se ini, bila polukružna. Naime na jednom tlocrtu gra evine iz 1890. i prvih istraživanja fra Luje Maruna, bila je nazna ena dijelom sa uvana polukružna apsida ija je širina odgovarala širini srednjeg broda. Danas joj nema ni traga, a ni Crkva Sv. Trojice ispod koje se možda nalaze ostatci stare centralne crkve u revizijskim istraživanjima nisu utvr eni njezini ostatci. ju zajedni koj crkvenoj povijesti, a prelazi 85 cm, a debljina je izme u gotovo je sigurno da su sve izgra e- 70 i 80 cm. Predromani ka je crkva Sv. Marije ne pod bizantskim utjecajem. bila dakle trobrodna i masivnim stupovima odijeljena bazilika s tri apsi- No od toga sasvim sigurno još dugo de na isto noj strani, od kojih su bo - vremena ne e biti ništa, posebno što ne bile pravokutne, a srednja je po- na web stranici Eparhije dalmatinske lukružna stršila iz za elnog zida. stoji da je crkva Sv. Trojice u Bisku- Bazilikalnost je izvana bila istaknuta piji izgra ena 1460., a obnovljena uobi ajenim razli itim visinama kro- 1577. i 1989., dakle da je gra ena i vova jer je srednji dvoslivni krov prije dolaska pravoslavnih vjernika nadvisivao jednoslivne na svojim u ove krajeve. Iako to izravno protu- bokovima. rje i tvrdnjama Gašpara Vinjali a, ipak nije prvi put da pravoslavna Prema podacima iz brojnih dosadaš- crkva u Dalmaciji druk ije od povi- njih istraživanja, svetište je crkve jesnih izvora tuma i vrijeme nastan- bilo poplo eno mramornim plo ama ka nekih svojih crkava i manastira. u kojima je bilo anti kih i starokrš- anskih spolija, a ostali je dio crkve imao ožbukanu podnicu. Pred prez- Crkva Sv. Marije na Crkvini biterijem je bilo mramorno ležište za Ve smo spominjali da je cijela Bis- oltarnu pregradu, od koje je danas pre kupija, a posebno crkva Sv. Marije Tlocrt crkve Sv. Marije, mauzoleja i vjerojatnih ostalo nekoliko manjih ulomaka, ali na Crkvini, najzna ajniji lokalitet vladarskih dvora mu se ne može utvrditi to an polo- nacionalne arheologije iz ranoga Unutrašnjost je crkve trobrodna, a žaj. Sli an je slu aj i s krstionicom srednjeg vijeka. Crkva je vjerojatno srednji i širi brod od bo nih dijele izgra ena krajem 8. ili po etkom 9. etiri reda nasuprotnih stupova (pilo- st. [11]. Pravokutnog je oblika i u na), dok su dva prislonjena na unu- vrijeme je gradnje vjerojatno bila trašnji pro eljni zid. Stupovi su ne- samostalna i slobodnostoje a gra e- pravilno zidani i pravokutne osnove, vina. Bez istaknute je srednje apside a duljina im varira od 1 do 1,5 m. duga ka 21,25 m, a široka 12,5 m. Zazidani je prostor izme u stupova Danas je sa uvana samo u temelji- rezultat kasnijih prigradnji kada su Rekonstrukcija mogu ega izgleda crkve ma i najve a sa uvana visina zida ne ostatci Sv. Marije adaptirani u izra- Sv. Marije i okolnih zgrada 564þüþÿÿþüüþþþþþþüÿÿüþÿÿGRA EVINAR 60 (2008) 6 Crkveno graditeljstvo koja je bila natkrivena šesterostra- njezinu zapadnom pro elju, izgra en može se re i da su sve uz sakralnu ni nim ciborijem i vjerojatno imala velik sklop zidova za koje se pretpo- gra evinu imale stambene i gospo- okrugli zdenac ukrašen pleterom i stavljalo da su ostatci samostanskog darske dodatke, pa se to vjerojatno križem. kompleksa ili biskupskog dvora. zbilo u znatno skromnijoj varijanti i u graditeljstvu Hrvatske u ranom srednjem vijeku. U prilog tvrdnji da se radilo o vladarskim dvorima, a ne o samostanu, govori i podatak da bi tako velik samostan, vjerojatno najve i na podru ju ondašnje Hrvatske, darovnicama vladara bio obdaren mnogim posjedima, a o tome nema nikakvih pisanih tragova. Stoga je gotovo sasvim sigurno da je ve spo- minjana Zvonimirova darovnica split- skim benediktinkama pri ponovnom posve enju crkve Sv. Marije, obav- ljena upravo u vladarskom dvorcu (villa, palatium) pokraj crkve Sv. Marije na Crkvini. Zato je kompleks sa sjeverne strane crkve sasvim sigurno bio onodobni hrvatski vladarski dvor. Vladari su kao i drugdje u on- dašnjoj Europi u njemu povremeno boravili. Vjerojatno su ga nešto eš- Ostatci crkve Sv. Marije e rabili upravo Krešimir i Zvonimir Crkvi Sv. Marije ve je u vrijeme Držalo se da su izgra eni u 11. st. jer se njihovo kraljevstvo bilo znat- gradnje ili nedugo potom s prednje kada je prema pisanim izvorima, no proširilo pa je s ovog mjesta, na- zapadne strane dogra en mauzolej ponajprije Tome Arhi akona, Sv. domak velike kninske utvrde, bilo za ukop ondašnjih vladara, posebno Marija u vrijeme Petra Krešimira lakše vladati tolikim golemim pros- iz dinastije Trpimirovi a. Mauzolej IV. pretvorena u katedralu novoosno- torom. je izveden kao jednostavna gra evi- vane kraljevske odnosno hrvatske Crkva je prema nekim izvorima svo- na koja je uzdužnim zidovima i stu- biskupije, koja je posjede imala po joj svrsi služila sve do 15. st. Bila je povima bila djelomi no podijeljena cijelom Hrvatskom Kraljevstvu. Kra- vjerojatno temeljito srušena i oplja - u tri dijela. Masivni temelji svjedo e ljevski je biskup posvuda pratio hr- kana tijekom provale Tatara 1242. i da je mauzolej bio presvo en ba - vatski dvor, a njegova se jurisdikcija potom obnovljena. Tada su vjerojat- vastim ili križnim svodovima, što je protezala do rijeke Drave. no stradale i ostale crkve u Biskupi- i bila osobina crkava koje su u to Me utim rezultati arheoloških istra- ji. Preostalo je do temelja srušeno vrijeme gra ene u Europi pod karo- živanja nisu donijeli poudane podat- nakon dolaska Turaka. Neko je vri- linškim utjecajem. ke o svrsi i namjeni toga kompleksa. jeme središnji dio Sv. Marije bio Prijašnja su tuma enja ostataka zidova Tome je pridonijela slaba o uvanost pretvoren u crkvu Sv. Luke koja je u mauzoleju pretpostavljala i zvonik gra evinskih ostataka (kroz dvor je isto tako vrlo brzo bila u ruševina- u osi zapadnog pro elja. To se danas prolazio i seoski put) i nestru no pro- ma. Na groblju su se ukapanja obav- ne može izrijekom potvrditi jer prije vedena prva istraživanja. Uo eno je ljala do prije nekoliko desetlje a. prepoznati temelji nisu ostatci zido- da su gotovo svi zidovi po svojoj Tijekom proslave 850. godišnjice va ve masivnih presvo enih grob- strukturi vrlo sli ni onima u crkvi i smrti kralja Zvonimira izgra ena je nica. Ipak gotovo je sigurno da se da u njima tako er ima starokrš an- 1938. na Crkvini nova zavjetna crk- iznad svodova prizemlja mauzoleja skih spolija. Pritom nisu prona eni va Sv. Marije. Projekte je s nazna- nalazio westwerk u kojemu je bila nikakvi predromani ki ostatci, što bi kama starohrvatske crkvene tradicije privatna kapelica za vladara i pra e- se svakako dogodilo da su kraljevski izradio Ivan Meštrovi , a freske u nje obreda u crkvi. dijelovi izgra eni u 11. st. unutrašnjosti oslikali su slikari Jozo Uz cijelu je sjevernu stranu crkve, Prema analogiji s ostalim vladarskim Kljakovi i Frano Šimunovi . Meš- uklju uju i i prigra eno zdanje na dvorima iz karolinškog razdoblja trovi je izradio i kip Biskupijske GRAþþĈüEVINARüÿþ 60þ (2008)ÿþüÿüÿ 6ÿ ÿüþþÿÿÿÿÿÿÿÿ565 Crkveno graditeljstvo

Bogorodice (koji je bio teško ošte- na, a iznad glave ima ucrtan križ. etiri ukrasne plošno isklesane zavoj- en u II. svjetskom ratu i danas se Svojim plitkim reljefom, plosnatim nice, a na kutovima i izme u susjed- nalazi na Visovcu) te reljef Krista na modeliranjem i uparanim crtama nih zavojnica su stilizirane borove pro elju. Crkva je dijelom bila ošte- podsje a na bizantske Madone. Na gran ice. ena i tijekom Domovinskog rata luku ispod poprsja sa uvani su dije- Svi ti ukrasi imaju zna ajke rane [2], [5]. lovi natpisa u njezinu ast. predromanike koji tu lijepu kamenu Zna ajniji kameni spomenici krstionicu smještaju u 9. st. crkve Sv. Marije Ljepotom se isti e i likovna transena (perforirana kamena plo a) sastav- Iako je crkva Sv. Marije svojim vanj- ljena od više kamenih ulomaka, di- skim izgledom bila izrazito jednos- jelovi su koje su tako er rekonstrui- tavna gra evina, prema koli ini pro- rani. Transena je pravokutnoga obli- na enih ornamentiranih ulomaka koji ka i podijeljena u dvije nejednake su nekad resili njezinu unutrašnjost, kompozicije, od kojih je u ve oj u znatno je prednja ila pred ostalim sredini Bogorodica s djetetom u sre- crkvama hrvatskoga ranog srednjo- dištu romba uokvirenog stiliziranim vjekovlja. U svim je dosadašnjim užetom. U trokutastim se ukrašenim arheološkim istraživanjima prikup- prostorima nalaze simboli even e- ljeno više od stotinu ukrašenih ulo- lista, a uokolo u posebnom žlijebu maka koji pripadaju razli itim dijelovima njezina namještaja, a koji su Zabat oltarne pregrade s likom Bogorodice u crkvi sukcesivno ugra ivani kroz Nadaleko je poznat i aktroterij (vrš- gotovo tri stolje a. Kamena je opre- ni ukras) ciborija iz 9. st. Isklesan je ma crkve uglavnom bila proizvod od jednog komada sitnozrnatog ka- klesarskih radionica koje su djelova- mena i ima oblik trodjelnoga razgra- le na širem kninskom podru ju, a natog cvijeta kojemu se trup sma- dijelom i skulpturom iz dalmatinskih njuje prema vrhu. Posljednji se donji gradova. Uz izuzetno vrijedne crk- red sastoji od sedam pravilno pore- vene ciborije iz 9. i 11. st., te vrijed- danih i povijenih palminih listova. ne ulomke oltarne pregrade i drugih Cvjetovi se jednim krajem me usob- dijelova kamenog namještaja, valja no spajaju, pa se tako izme u njih i svakako istaknuti da su u toj crkvi trupa stvaraju šupljine poput uskih prona eni najraniji prikazi ljudskog arkadica. lika u hrvatskoj srednjovjekovnoj umjetnosti. Svi se ti vrijedni predmeti Na vrhu akroterija nalazi se unj, a uvaju u Muzeju hrvatskih arheološ- služio je kao ukras šesterostranog kih spomenika u Splitu. ciborija iji su ulomci tako er na e- ni me u ostatcima crkve Sv. Marije. Posebno je slavan trokutni zabat oltarne pregrade s likom Bogorodice Prona en je i ulomak okrugle krstio- iz 11. st. koji se ina e štuje kao Gos- nice iji su dijelovi dijelom rekon- pa velikoga hrvatskog zavjeta. Zabat struirani. Donji je dio zaobljen, a je sastavljen od nekoliko kamenih gornji pravokutan. Jedna je strana ulomaka, a dijelom rekonstruiran i potpuno ravna i neukrašena, pa se nadopunjen. Obod je ukrašen kuka- zaklju uje da je bila prislonjena o ma i stiliziranim palmetama koje su zid. Ostala je vanjska površina podi- zamijenile prijašnji pleter, a ozna a- jeljena u tri polja i ukrašena razli i- vaju prijelaz prema romanici. Na tim ornamentima. Na zaobljenom Akroterij ciborija iz 9. st. ravnoj je plohi lik Bogorodice prika- dijelu u dnu nalazi se trotra ni ple- zan jednostavnim urezima u stavu terni splet koji je od gornjeg dijela nalazi se natpisi s njihovim imeni- adorantkinje. Ona drži ruke na prsi- odijeljen vrpcom dvostruke tropru- ma. U manjoj je donjoj kompoziciji ma s okrenutim dlanovima prema taste pletenice. Srednje je polje ispu- svetac s torzurom i lik ratnika. Svi gledateljima. Oko glave joj je aure- njeno slijepim arkadama, a pravokut- su likovi obra eni i s prednje i straž- ola, plašt joj je preba en preko rame- na kruna ukrašena je s tri odnosno nje strane, što upu uje na to da je 566üþÿþþÿÿüþþþÿþþþþÿÿÿÿÿGRA EVINAR 60 (2008) 6 Crkveno graditeljstvo bila gledana s obje strane, zbog ega rane sli nim kompozicijama u koji- posljednjoj fazi predromanike pa ga se drži da je transena služila kao vrata ma prevladavaju stilizirani biljni or- treba datirati u drugu polovicu 11. st. neke ograde. Po analogiji s drugim namenti. Lukove prate nizovi pro- Plutej od sitnozrnatog mramora (dug sli nim kompozicijama procijenjeno šupljenih arkadica od troprute vrpce. 1,58 m, visok 0.9 m i debljine 0,16 je da potje e iz 9. st. Trokutaste su površine u uglovima m) sastavljen je od nekoliko ve ih uokvirene dvostrukim kvadrati ima ulomaka s manjim rekonstruiranim nalik na šahovska polja, a njihova je dijelovima. Gornji je reljefni rubni unutrašnjost ispunjena stiliziranom pojas ukrašen mrežastim troprutim lozom.Gornji su dijelovi stranica i pleterom. U glavnom se polju nalaze bridovi ukrašeni vrpcama, malim tri horizontalna niza troprutih kruž- grozdovima i stiliziranim cvjetovima. nica koje su me usobno povezane uzlovima. U svakoj je kružnici još Prema stilskim i dekorativnim ele- po jedan kolut. Kroz svaku kružnicu mentima ovaj jedinstveni i monumen- prolaze krivudave troprutaste trake Rekonstruirana okrugla kamena krstionica talni starohrvatski spomenik pripada koje se ispreple u s kružnicama i Me u najzna ajnijim skulpturama koje se uklapaju u rekonstruiranu transenu ubraja se lik hrvatskoga voj- nog dostojanstvenika, što je jedna od najpoznatijih i najviše puta objavlje- nih skulptura iz crkve Sv. Marije u Biskupiji. Sa uvana su dva njegova ulomka koji su me usobno spojeni. Figura je odjevena haljinom stegnu- tom u pasu o kojemu visi ma i mala srcolika kesica. Pretpostavlja se da je to bila odora vojnih dostojanstvenika iz 11. st. Na glavi su kratka ko- sa, brkovi i podrezana brada, a lik je kao i ostali dijelovi tranzene obra en s obje strane. etverostrani oltarni ciborij (nado- gradnja), visok 4,85 m, a širok 1,72 m iz 11. st., nalazi se baš poput ono- ga iz crkve Sv. Marte u Bija ima u stalnom postavu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Sastavljen je i rekonstruiran iz mnogo polom- ljenih fragmenata, a dijelovi su do- punjeni na osnovi originalnih deko- rativnih elemenata. Ipak detalji nekih kapitela nisu rekonstruirani zbog nepoznate izvorne obrade. Kvadrat- ni se ciborij sastoji od etiri dekori- rane strane (arkade), nad kojima je etverokutni piramidalni krov ukra- šen ljuskastim crijepom koji se me- usobno sije e na bridovima s luko- vima, a na vrhu je kitnjasti aktroterij. Sve to nose tanki stupovi s kapi- telima ukrašenim životinjskim mo- tivima (orlovi, golubovi, sove i fan- tasti ne zvijeri). Stranice su dekori- Kamena tranzena iz 9. st. ýÿþGRAþÿþĈEVINARþþþþ 60ÿ (2008)þ 6 þüÿþþ567 Crkveno graditeljstvo unakrsno križaju u središnjem kru- sumnjivo nekada bilo povremeno biti izvrsno mjesto za školu u prirodi gu. To se ponavlja i u prostorima sjedište hrvatskih vladara. Posebno i za u enje nacionalne povijesti na me u kružnicama pa tvori gustu ple- je opisana i najvažnija me u njima – izvornim mjestima. Ujedno bi takav ternu mrežu. crkva Sv. Marije, uz koju su i sada prostor nesumnjivo bio zanimljiv i turistima. Pripremili: Krešimir Regan, Branko Nadilo

IZVORI

[1] Šiši , F.. Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (pretisak izdanja iz 1925), Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1980. [2] Miloševi , A.: Crkva Sv. Marije – mauzolej i dvori hrvatskih vladara u Biskupiji kraj Knina, MHAS, Split, 2002. [3] Buli , F.: Hrvatski spomenici u kninskoj okolici uz ostale suvremene dalmatinske iz doba hrvatske narodne dinastije (pretisak iz 1888.), Dom i svijet, Zagreb, 1995. Plutej oltarne pregrade iz 9. st. [4] Jakši , N.: Knin – hrvatska srednjovjekovna prijestolnica (drugo i Prema dekorativnim elementima i vidljivi ostatci vladarskih odaja i dopunjeno izdanje), MHAS, Split, 1995. rusti nosti izvedbe, plutej se svrsta- gospodarskih sadržaja. [5] Pai , P.: Knin – hrvatski kraljevski va na po etak starohrvatske pleterne grad, Poglavarstvo grada knina i plastike 9. st. Svojedobno se u javnosti govorilo Matica hrvatska Knin, Knin, 1998. kako bi cijelu Biskupiju trebalo ure- Osim posebno istaknutih spomenika [6] Gunja a, S.: Revizija iskopina u diti kao poseban arheološki park, od valja izme u ostalog svakako istak- Biskupiji kod Knina godine 1950, izuzetne važnosti za hrvatsku nacio- nuti i šesterostrani ni ciborij iz 9. st. Ljetopis JAZU (1953.), 57. str. 9-39 nalnu povijest. Sadašnje su se vrijedne s raskošnim kapitelom, perforiranu [7] Jakši , N.: Romani ka klesarska op inske ili županijske vlasti potru- kamenicu, kameni pult i ulomak stu- radionica u Kninu, Peristil (1981.), dile da svaki lokalitet barem približ- 24., str. 27-33 pi a. Tome valja pridodati i razno- no ozna e. No to za pravi arheološki vrsne matrice za otiskivanje koje se [8] Migotti, B.: Ranokrš anska topo- park nije niti smije biti dovoljno, ni- grafija na podru ju izme u Krke i pripasuju 7. st. i avarskom razdob- ti to može u initi jedna mala i siro- Cetine, JAZU, Zagreb, 1990. lju, brojne zemljane posude, mnošt- mašna op ina. Za pravi bi arheološ- vo nakita te željezne dvosjekle ma- [9] Ugleši , A.: Ranokrš anska arhitektura ki park valjalo sve prostore temeljito na podru ju današnje Šibenske eve iz karolinškog razdoblja. Poseb- urediti i otkupiti ako to dosad nije biskupije, Gradski muzej Drniš i no su slavne pozla ene i srebrom Sveu ilište u Zadru, Odjel za u injeno. Zatim bi svaki lokalitet obložene ostruge za djecu i odrasle arheologiju, Drniš – Zadar, 2006. trebalo obilježiti prikladnim vizuali- iz 9. st. Sve je to prona eno u gro- zacijama pretpostavljenih izgleda i [10] Gunja a, S. Ostaci starohrvatske crkve bovima u crkvi i oko crkve Sv. Ma- sv. Cecilije na stupovima u Biskupiji opisima na više svjetskih jezika. Os- rije, a dio i na drugim grobljima u kod Knina, Starohrvatska prosvjeta III. tatke bi crkve Sv. Marije svakako (1956.) 5., str. 65-127 Biskupiji. Raskošnom izvedbom i trebalo opremiti replikama najvrjed- bogatstvom ujedno potvr uje da je [11] Jurkovi , M.: O arhitekturi hrvatske nijih kamenih spomenika, a možda i Biskupija kroz duže ili kra e vrije- države u 9. stolje u, Institut Hrvatskog drugih nalaza. Za to bi mogla poslu- arheološkog društva, Zagreb, 1992. me bila vladarsko sjedište [13]. žiti i Meštrovi eva kapelica ili neki [12] Petrinec, M.: Dva starohrvatska drugi improvizirani prostor. Dakako groblja u Biskupiji kod Knina, Vjesnik Zaklju ak da bi bili dobrodošli i vizualni prilozi. za arheologiju i povijest dalmatinsku Prikazani su ostatci svih poznatih Tako bi ure en arheološki park, na- (2005.). 98., str. 170-212 crkava u Biskupiji, jednom malom dopunjen s obližnjom dobro o uva- [13] Jelovina, D.: Starohrvatsko kulturno mjestu nedaleko Knina koje je ne- nom kninskom Tvr avom, mogao blago, Mladost, Zagreb, 1986. þ568üÿþþþÿþüÿÿüþÿÿÿGRA EVINAR 60 (2008) 6