Stare Crkve U Biskupiji Pokraj Knina
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Crkveno graditeljstvo STARE CRKVE U BISKUPIJI POKRAJ KNINA Uvod OLD CHURCHES IN BISKUPIJA NEAR KNIN Malo je mjesto Biskupija pokraj Biskupija, a small place located several kilometres to the south of the town of Knina nesumnjivo najbogatije i naj- Knin, is rich in remains of the Early-Christian and pre-Romanesque churches. Some hold that prior to the Avaro-Slavic onslaught, this place was the seat of the poznatije predromani ko arheološko old Ludrum Diocese, but it is almost certain that it was, in the period from the 9th nalazište u Hrvatskoj. To se veliko to the 11th century, the seat of Croatian bishops, as this is the only plausible crkveno i kulturno sjedište stare hr- explanation for the existence of as many as 5 pre-Romanesque churches in such a vatske kneževine i potom kraljevine small place. It is also believed, as evidenced by archaeological remains, that the nalazi 5 km jugoisto no od Knina, a palace of the Early-Medieval rulers of Croatia were situated next to the St. nalazi se na sjeveroisto nom rubu Mary's Church, and that this church had served as the mausoleum of the rulers. Kosova polja. Prije Domovinskog According to an old legend, the plausibility of which is backed by some written rata to je bio naselje od gotovo tisu- traces, it is precisely in this small place of Biskupija that King Dmitar Zvonimir u stanovnika. Danas je to sjedište was killed. Explorations have been going on at this locality for more that one hundred years now, but they have occasionally been disturbed by the hostile istoimene op ine s 1669 stanovnika Eastern Orthodox population. One of these churches has remained unexplored to this day because it is located under the Eastern Orthodox Church of St. Trinity. (ostala su naselja: Markovac, Orli , Ramljane, Ri ane, Uzdolje, Vrbnik i Zvjerinac). U op inskom središtu i najve em naselju danas živi 466 sta- novnika, s ve om hrvatskom zajed- nicom od etrdesetak obitelji izgna- nih iz Bosne. Biskupija se u prošlosti nazivala "Pet crikvah na Kosovi", a to se ime spo- minje i u hrvatskom prijevodu Lje- topisa popa Dukljanina, djelu koje je nastalo u drugoj polovici 12. st. i kojemu je u 15. st., kako se vjerova- lo, nepoznati autor u slobodnom pri- jevodu pridodao legendu o smrti kra- lja Zvonimira. No u posljednje se vrijeme vjeruje da je to bio ni manje ni više nego "otac hrvatske književ- nosti" Marko Maruli , a to je potvr- dio i Ante Miloševi u svom feljto- nu objavljenom krajem ožujka i po- etkom travnja 2005. u Slobodnoj Dalmaciji. Tobože Zvonimir je 1088. "v petih crikvah na Kosovi" (ad quin- quae Ecclesias in campo) na poziv pape sazvao sabor radi uklju ivanja u križarsku vojnu protiv Saracena u Palestini. Tada su ga "nevirni Hrvati" ubili i on ih je prokleo "da vazda tuju jaziku podložni bili". Iako je kralj Dmitar Zvonimir vladao od Položaj Biskupije i njezinih predromani kih crkava 1076. do 1089. (zna i godinu dulje), üGRAĈEVINARü 60 (2008)þþþ 6 þ559 Crkveno graditeljstvo te iako je tek 1095. papa Urban II. držalo svojom vjerskom tradicijom. 1981.) koji je u Biskupiji, na Crkvi- (1088.-1099.) na saboru u Clermontu Na ruševine na Crkvini upozoravao ni i na drugim lokalitetima vodio is- 1095. vatrenim govorom zatražio je 1883. i arheolog Stjepan Zlatovi , kapanja u nekoliko navrata, a 1950. odlazak Europljana u križarski rat, a prva je iskapanja poduzeo 1886. poduzeo temeljita revizijska istraži- mnogi povjesni ari vjeruju da je fra Lujo Marun [2]. Ta su istraživa- vanja. Ta su istraživanja razložila Zvonimir zaista ubijen u Biskupiji nja ujedno i prvi potpuniji zahvat u prijašnje spoznaje i poslužila za dalj- koja se tako po ela zvati tek od 15. nacionalnu arheologiju i neposredni nja prou avanja toga za hrvatsku st. [1]. Štoviše pet crkava je potvr eno povod osnutku Muzeja hrvatskih nacionalnu arheologiju najzna ajni- i u arheološkim istraživanjima [2]. starina u Kninu (1893.), danas Mu- jeg nalazišta. Valja re i da su manja zeja hrvatskih arheoloških starina u zaštitna iskapanja u Biskupiji obav- Postojanje tolikog broja crkava u Splitu. Istraživanja su tako er potak- ljena 1983., 2000. i 2004. godine ovom relativno malom prostoru ne- nula don Franu Buli a, ravnatelja [2], [4], [5]. sumnjivo svjedo i o dugoj vjerskoj Arheološkog muzeja u Splitu, da tradiciji toga prostora, još iz ranokr- napiše i objavi prvi znanstveni tekst Starokrš anska crkva na š anskih vremena. Tako er svjedo i iz srednjovjekovne arheologije u lokalitetu Kati a bajami o postojanju važnoga vjerskog i vje- Hrvatskoj [3]. rojatnoga kneževskoga i kraljevskog U brojnim istraživanjima na Crkvi- sjedišta, ali ujedno, što i nije bilo Ve je na po etku Marunovih istra- ni, a ponekad i na drugim mjestima nevažno u nedavnim nacionalnim živanja na Crkvini otkopana gotovo u Biskupiji, posebno onima koje je prepucavanjima, da Kosovo polje cijela crkva Sv. Marije, nakon što su obavljao fra Lujo Marun, uz brojne nisu nazvali pravoslavni doseljenici uklonjeni svi ruševni ostatci zate e- ostatke skulpture iz ranoga srednjeg ve da se tako nazivalo od pamtivi- ne crkve Sv. Luke. Poslije su otko- vijeka prona eni su i fragmenti iz jeka. Ipak op e je stajalište da se o pani i ostatci drugih gra evina pok- prijašnjih razdoblja, posebno iz an- Biskupiji kao jednom od ishodišta raj nje, a zatim i mnoštvo srednjo- ti koga i ranokrš anskog doba. hrvatske povijesti i hrvatske nacional- vjekovnih grobova s bogatim nalazi- ne arheologije barem u široj javnosti ma. Istraživanja su s prekidima tra- nedovoljno zna te da joj se ne pok- jala sve do 1908. No postignuti rezul- lanja dovoljno pozornosti, posebno i tati nisu nažalost bili sistematizirani stoga što mnogi najvrjedniji sa uva- i cjelovito publicirani, ve su nepo- ni nacionalni spomenici potje u up- vezano zabilježeni u starinarskim ravo iz tog mjesta. dnevnicima i notesima koje je fra Lujo Marun uredno vodio. Ipak te Tlocrt starokrš anske crkve na lokalitetu Povijest istraživanja su bilješke bile pomo Marunovim Kati a bajami Od 16. st. razli iti povijesni tekstovi nasljednicima i istraživa ima, posebno To je prema prvim tuma enjima don i njihova tuma enja upozoravaju na akademiku Stjepanu Gunja i (1909.- Frane Buli a i Ljube Karamana golemo zna enje kninskog prostora za izu avanje i razumijevanje hrvat- ske povijesti. Stoga su tu nastali i najraniji zapisi koji su opisivali os- tatke srednjovjekovnih spomenika. Prve je za arheologiju korisne bilješ- ke 1746. napisao fra Gašpar Vinjali koji je za kroniku šibenske franjeva - ke provincije dao i škrt opis položaja Crkvina u Biskupiji, ruševina dugo- ljaste crkve i velikoga groblja oko nje. Ponesen tim napisom i rodoljub- nim zanosom, potaknutim i nalazom natpisa kneza Branimira 1871. u Gornjem Mu u, na tom je mjestu 1880. naumio kopati ondašnji knin- ski župnik M. Klari . No u tome ga je osujetilo okolno pravoslavno sta- novništvo koje je ostatke te crkve Ostaci crkve na lokalitetu Kati a bajami tijekom istraživanja 560üüþþüþþþþüÿþþÿþüÿÿGRA EVINAR 60 (2008) 6 Crkveno graditeljstvo moglo zna iti da je na mjestu crkve ne i ostale dijelove, pa su ostali ne- od autohtonog ni od pridošlog sta- Sv. Marije bilo više crkava iz razli- poznati i ostali dijelovi gra evina novništva znao pokazati [2], [8], [9]. itih razdoblja. Takve su pretpostav- koje je, kako se zna, bio pronašao ke me utim kao neosnovane odba- fra Lujo Marun [6]. Pet predromani kih crkava ene nakon Gunja inih revizijskih ini se stoga da je ta starokrš anska U Biskupiji je, kao što je ve re eno, istraživanja jer nisu prona eni nikakvi crkva nastala unutar rimskoga gos- bilo pet predromani kih srednjovje- ostatci stariji od temelja trobrodne podarskog kompleksa (villa rustica) kovnih crkava. To su Sv. Marija na predromani ke crkve. Stoga se u i da su joj dimenzije (17,75 x 8,25 m). položaju Crkvina (koja e poslije bi- izvještaju izri ito tvrdi "da tu nisu Ispred pro elja bila su na crkvu pos- ti potanko opisana), potom crkva postojale dvije starohrvatske te još tavljena tri zida nepoznate namjene. nazvana Stupovi na položaju Cecela, jedna starokrš anska crkva, nego Na sjevernoj je strani bio vidljiv ma- crkva na položaju Lopuška glavica, samo jedna trobrodna starohrvatska nji ostatak još jednog zida, možda crkva u tzv. Bukokorovi a podvor- bazilika" [6]. Ta se crkva nije gra e- dijela eventualnog pastoforija (pros- nici i crkva ispod pravoslavne crkve vinski mijenjala tijekom stolje a, ali tora za liturgijsko ruho i posve eni Sv. Trojice. Iako o preostalim crk- je zato doživjela cijeli niz promjena kruh). Kako su tragovi temelja pro- vama nema toliko mnogo podataka i u crkvenom namještaju. Naknadno na eni tek u naznakama, nisu utvr- nisu tako temeljito istraživane kao provedenim stilskim analizama utvr- eni nikakvi tragovi otvora ni vrata. što je to bio slu aj s crkvom Sv. Ma- eno je da se to dogodilo u najmanje rije, uz koju se nalazi golem i izazo- etiri navrata [7]. Stoga je vrlo teško detaljno precizi- rati nastanak te crkve, no vjerojatno van gra evinski sklop, ipak su uglav- Usporedo s revizijskim radovima na je to bilo u 5. st. ili 6. st. kada je pre- nom poznati i dijelom konzervirani Crkvini, Gunja a je istraživao i na ma tvrdnjama Vjekoslava Klai a tlocrti i osnovne dimenzije. obližnjem položaju zvanom Kati a (što smo spomenuli u prošlom bro- Crkva Sv. Cecilije zvana Stupovi bajami, koje je tako er iskapao fra ju) Biskupija bila sjedište biskupije Lujo Marun. Taj je položaj od Crk- Ludrum. Vjerojatno je crkva potpu- Na predjelu zvanom Cecela, što je i vine udaljen svega stotinjak metara, no srušena u prvim avarsko-slavens- odraz negdašnjega titulara crkve Sv. a istraživalo ga se na temelju jedne kim navalama i potom više nikada Cecilije, istraženi su i djelomi no darovnice kralja Zvonimira iz 1076.