KOORDINATOR: ZVONIMIR TUCAKOVIĆ,dipl.ing.arh.

STRUČNI TIM: ZVONIMIR TUCAKOVIĆ,dipl.ing.arh. SANDA MILAS,dipl.ing.arh. MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek. VLADO SUDAR,dipl.ing.građ. STJEPAN STAKOR,dipl.ing.kult.tehn. IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ. MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj. LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turiz. TOMISLAV FIALA,građ.tehn.vis. ASMIR BAŠIĆ,građ.tehn.vis.

PRIJEPIS: VLATKA STAŠČIK,administrator

UMNOŽAVANJE I UVEZ: ZDENKA OMERAŠEVIĆ

SURADNJA:

1. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 2. MINISTARSTVO KULTURE-UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE; Osijek 3. HP-HRVATSKA POŠTA d.d.-ZAGREB Područna uprava Slavonija-Osijek 4. HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. ZAGREB Regija 4-istok-Osijek 5. HT-MOBILNE TELEKOMUNIKACIJE,d.o.o. Sektor za planiranje i razvoj-ZAGREB 6. VIP-net d.o.o. ZAGREB Odjel izgradnje-Osijek 7. HEP-PLIN d.o.o. OSIJEK 8. UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE-OSIJEK 9. HRVATSKE CESTE d.o.o. Odjel za studije i projekte-ZAGREB 10. HRVATSKE VODE ZAGREB VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek 11. ''ĐAKOVAČKI VODOVOD'' ĐAKOVO 12. MORH-ZAGREB

• Izvadak iz Sudskog registra • Suglasnost za upis u Sudski registar • Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA

• Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje • Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji • Prethodna Suglasnost Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine • Suglasnost Ministarstva obrane • Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

.

KNJIGA 1 TEKSTUALNI DIO S A D R Ž A J Stranica

I OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU 1 NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1 1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj 1 1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo 2 a) Površina i naseljenost 2 b) Stanovništvo 3 1.1.1.3. Naselja i građevinska područja 4 a) Naselja 4 b) Građevinska područja 5 1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora 5 1.1.1.5. Prirodna obilježja 6 a) Reljef 6 b) Klima 6 c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja 9 d) Pedološka i biovegetacijska obilježja 11 e) Geološka i tektonska obilježja 12 1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra 13 a) Zaštićeni dijelovi prirode 13 b) Kulturna dobra 13 1.1.1.7. Krajobrazne značajke područja Općine 13 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 14 1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa 14 a) Poljoprivredne površine 14 b) Šumske površine 17 c) Lovišta i lovna divljač 19 d) Mineralne sirovine 21 1.1.2.2. Gospodarski potencijal 21 a) Stanje gospodarstva 21

b) Turizam 22 c) Eksploatacija mineralnih sirovina 23 1.1.2.3. Društvene djelatnosti 23 a) Uprava 23 b) Socijalna zaštita 23 c) Obrazovanje 23 d) Zdravstvo 24 e) Kultura 24 f) Vjerske institucije 24 1.1.2.4. Šport i rekreacija 25 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 26 1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav 27 a) Cestovni promet 27 b) Poštanski promet 28 c) Telekomunikacije 29 1.1.2.7. Energetski sustav 32 a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina 32 b) Elektroenergetika 32 1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav 33 a) Vodoopskrba 33 b) Odvodnja otpadnih voda 34 c) Uređenje vodotoka i voda 34 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 35 1.1.2.9. Postupanje s otpadom 35 1.1.2.10. Stanje okoliša 36 a) Onečišćenje voda 36 b) Onečišćenje zraka 36 c) Onečišćenje tla 36 d) Opterećenje bukom 36 1.1.2.11. Interesi obrane 36 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih 37 planova 1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ) 37

a) Stanovništvo 37 b) Naselja 37 c) Građevinska područja 38 d) Gospodarstvo 39 e) Društvene djelatnosti 40 f) Promet 41 g) Energetski sustav 41 h) Vodnogospodarstvo 42 i) Poljoprivredno i šumsko zemljište 42 1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova 44 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 44 1.1.4.1. Demografski potencijal 44 1.1.4.2. Naselja 45 1.1.4.3. Građevinska područja 45 1.1.4.4. Gospodarski potencijal 45 1.1.4.5. Promet 45 1.1.4.6. Energetika 47 1.1.4.7. Vodnogospodarstvo 47 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA 49 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 49 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 49 2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija 49 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava 49 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 51 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 52 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 52 2.2.1. Demografski razvoj 52 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 54 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 54 2.2.3.1. Naselja 54 2.2.3.2. Društvena infrastruktura 54 2.2.3.3. Prometna infrastruktura 55

a) Cestovni promet 55 b) Poštanski promet 55 c) Telekomunikacije 55 2.2.3.4. Energetska infrastruktura 55 a) Plinoopskrba 55 b) Elektroenergetika 55 2.2.3.5. Vodnogospodarstvo 56 a) Vodoopskrba 56 b) Odvodnja otpadnih voda 56 c) Uređenje vodotoka i voda 56 d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 56 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 56 a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti 56 b) Kulturno-povijesne cjeline 57 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE 57 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 57 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja 57 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 57 3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA 59 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE 59 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA 59 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina 60 3.2.1.1. Struktura površina 61 3.2.1.2. Građevinska područja 62 a) Građevinska područja naselja 62 b) Građevinsko područje Općinske proizvodno- poslovne zone 63 c) Građevinsko područje lovačkog doma 63 d) Građevinsko područje groblja 63

3.2.1.3. Poljoprivredno zemljište 63 3.2.1.4. Šumsko zemljište 65 3.3. NASELJA 65 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 66 3.4.1. Gospodarske djelatnosti 66 3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti 66 3.4.1.2. Turizam 67 3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina 68 3.4.2. Društvene djelatnosti 68 3.4.2.1. Uprava 69 3.4.2.2. Socijalna zaštita 69 3.4.2.3. Obrazovanje 69 3.4.2.4. Zdravstvo 69 3.4.2.5. Kultura 69 3.4.2.6. Vjerske institucije 69 3.5. ŠPORT I REKREACIJA 70 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 72 3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 72 3.7.1. Zaštita kulturnih dobara 72 3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 73 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav 73 3.8.1.1. Cestovni promet 73 3.8.1.2. Poštanski promet 74 3.8.1.3. Telekomunikacije 74 3.8.2. Energetski sustav 75 3.8.2.1. Plinoopskrba 75 3.8.2.2. Elektroenergetika 75 3.8.3. Vodnogospodarski sustav 76 3.8.3.1. Vodoopskrba 76 3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 77 3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda 78 3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 78

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 79 3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 80 3.10.1. Mjere zaštite voda 80 3.10.2. Mjere zaštite tla 81 3.10.3. Mjere zaštite zraka 82 3.10.4. Mjere zaštite od buke 82 3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI 82 3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva 82 3.12. INTERESI OBRANE 83

II ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 84 1.1. NAMJENA POVRŠINA 84 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 85 1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJU S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA 86 2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA 86 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU 86 2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU 86 2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 87 2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja 87 2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora 87 2.3.2.1. Građevne čestice 87 2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina 88 2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica 91

2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu 91 2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 91 2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine 91

2.3.3.2. Višestambene građevine 92 2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti 93 2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 94 2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko- turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) 94 2.3.5.2. Poljoprivredne građevine 97 2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina 98 2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina 99 2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina 99 2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama 100 2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene 100 2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina 100 2.3.12. Uvjeti uređenja naselja 100 2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 100 2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja 101 2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja 101 2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja 102 2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja 102 2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja 105 2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina 106 2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja 106

2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja 106 2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja 106 2.4.2.8. Ostale građevine van građevinskog područja 107 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 107 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 107

5. UVJETI UREÐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 108

5.1. PROMETNI SUSTAV 108

5.1.1. Cestovni promet 108 5.1.2. Poštanski promet 111 5.1.3. Telekomunikacije 111 5.2. ENERGETSKI SUSTAV 112 5.2.1. Plinoopskrba 112 5.2.2. Elektroenergetika 112 5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 114 5.3.1. Vodoopskrba 114 5.3.2. Odvodnja otpadnih voda 114 5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja 115

6. MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA 115 7. POSTUPANJE S OTPADOM 116 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA 116 OKOLIŠ 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH 117 NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI 117 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA 117 10. INTERESI OBRANE 117 11. MJERE PROVEDBE PLANA 118 11.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 118 10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 118 10.3. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUOG 119

PRIKAZI:

str.

1. POLOŽAJ OPĆINE U PROSTORU ŽUPANIJE 1 2. GUSTOĆA NASELJENOSTI 2001. GODINE 2 3. GODIŠNJA RUŽA VJETRA (1969.-1978.) 9 4. IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 43 5. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA 66 6. MREŽA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 70

KNJIGA 2 KARTOGRAFSKI PRIKAZI

R. OZNAKA MJERILO br. 1. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25.000 2. 2.A POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE 1:25.000 3. 2.B ENERGETSKI SUSTAV 1:25.000 Plinoopskrba Elektroenergetika 4. 2.C VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:25.000 Vodoopskrba Korištenje voda Odvodnja otpadnih voda Uređenje vodotoka i voda Melioracijska odvodnja 5. 3.A. UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 Područja posebnih uvjeta korištenja Područja posebnih ograničenja u korištenju 6. 3.B UVJETI KORIŠTENJA 1:25.000 Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 7. 4.A GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1: 2.880 Gorjani 8. 4.B GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I UGOSTITELJSKO- TURISTIČKE ZONE 1: 2.880 Tomašanci 9. 4.C GRAĐEVINSKO PODRUČJE OPĆINSKE PROIZVODNO- POSLOVNE ZONE 1: 5.000

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 1

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Geografski i geoprometni položaj

Područje općine Gorjani pripada geografskom području Istočne Hrvatske, njenom središnjem dijelu, ali ujedno i brežuljkastom i prigorskom dijelu ovog, najvećim dijelom nizinskog prostora Republike Hrvatske.

Teritorijalno, prostor općine Gorjani pripada području Osječko-baranjske županije, njezinom južnom dijelu. Svojom površinom, općina Gorjani zauzima svega 1,3% prostora Županije.

Općina Gorjani nalazi se u okruženju općine Punitovci na sjeveru, općine Drenje na zapadu, općine Satnica Đakovačka na jugozapadu, grada Đakova na jugu (njegova južnog dijela područja Grada), općine Viškovci na istoku, te grada Đakova na sjeveroistoku (njegova sjevernog dijela područja Grada).

Područje općine Gorjani prostorno i geografski pripada prostoru koji je na prijelazu od nizinskog područja, prostora Đakovačkog ravnjaka, prema prigorskom dijelu, koji na zapadu prelazi u prigorja Krndije i Dilj-gore.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 2

Prostorom Općine prolazi paneuropski prometni koridor ''V'' ogranak ''c'' koji povezuje srednju Europu s južnim Jadranom. On će povoljno utjecati i na vrednovanje prostorno-prometnog položaja Općine.

1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo

a) Površina i naseljenost

Općina ukupno zauzima površinu od 52,49 km²1), što iznosi 1,22% ukupne površine Osječko- baranjske županije.

OSNOVNI PODATCI O PROSOTRU

Tablica br. 1.

STANOVNICI** STANOVI** KUĆANSTVA** GUSTOĆA POVRŠINA* Popis Popis NASELJENOSTI Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. 1991. 2001. 2001.*** (broj st/km2) km2 % broj % broj % broj % broj % broj broj

ŽUPANIJA OSJEČKO- 4152,41 100 367193 100 330506 100 128896 100 130073 100 123336 113743 79,59 BARANJSKA

OPĆINA 52,49 1,26 1916 0,52 1832 0,55 649 0,50 697 0,54 697 609 34,90 GORJANI

IZVOR PODATAKA: *Pregledni kartografski prikaz službene evidencije prostornih jedinica, Državna geodetska uprava **Popis stanovništva 1991. i 2001. ***Zavod za prostorno planiranje d.d. (u daljnjem tekstu : ZPO-OSIJEK)

1) Površina iz službenih podataka Državne geodetske uprave.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 3

Gustoća naseljenosti za dva naselja Općine izračunata je na bazi statističkih granica naselja. Gustoća naseljenosti 2001. godine za naselje Gorjani je 31 stan/km², a za naselje Tomašanci 47 stan/km².

b) Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2001. godine, na području općine Gorjani je živjelo 1.832 stanovnika.

KRETANJE UKUPNOG STANOVNIŠTVA U ODNOSU NA ŽUPANIJU

Tablica br. 2.

Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Područje 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. Općina Gorjani 2.054 1.916 1.832 93,3 95,6 Osječko-baranjska županija 356.286 367.193 330.506 103,0 90,0 Udio općine u Županiji, % 0,6 0,5 0,5 - - IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 1981., 1991. i 2001. godine

U promatranom razdoblju se stanovništvo Općine konstantno smanjivalo. U usporedbi sa Županijom, u prvoj dekadi je kretanje bilo vrlo nepovoljno, a u drugoj dekadi su tendencije bile iste, ali je smanjenje bilo manjeg intenziteta nego u Županiji.

Na smanjenje stanovništva Općine utjecalo je prirodno odumiranje stanovništva.

SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA 1991.-2001. GOD.

Tablica br. 3.

Broj Prirodni Broj stanovnika Broj Razlika po priraštaj Migracijski Obilježje stanovnika 1991.g. + stanovnika popisima 1991.- saldo kretanja 1991. g. prirodni 2001. g. 1991.-2001. g. 2001.g. priraštaj I 4 vrlo slaba 1.916 -98 1.818 1.832 -84 14 regeneracija imigracijom IZVOR PODATAKA: Državni zavod za statistiku

Podaci o kretanju demografskih sastavnica pokazuju da je bilo povećanja imigacijom, ali se efekt potpuno izgubio znatno većim prirodnim smanjenjem.

Stanovništvo Općine živi raspoređeno u dva naselja: općinskom središtu Gorjanima i Tomašancima.

KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA

Tablica br. 4.

Broj stanovnika po popisnim godinama Indeksi Stanovništvo 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. Gorjani 1.338 1.267 1.168 94,7 92,2 Tomašanci 716 649 664 90,6 102,3 IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 4

Kretanje stanovništva po naseljima pokazuje konstantno smanjenje u općinskom središtu Gorjanima i blago povećanje u zadnjoj dekadi promatranog razdoblja u Tomašancima, možda zbog doseljavanja i nešto povoljnije starosne strukture.

DOBNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA 2001. GOD.

Tablica br. 5.

Udio mladih Udio starih Indeks Naselje (0-19 god.) (preko 60 god.) Dobni tip starosti % % Gorjani 24,8 25,0 100,7 izrazito duboka starost Tomašanci 27,8 21,4 76,7 starost Općina: 25,9 23,7 91,3 starost IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 2001. godine

U općinskom središtu stanovništvo ima obilježja izrazito duboke starosti, budući ima više starog nego mladog stanovništva

Stanovništvo Općine je 2001. godine bilo prosječne starosti 39,4 godina, što znači da je ono za oko 2% starije od prosječne starosti stanovništva Županije (38,7 god.).

Prema popisu 2001. godine, stanovništvo Općine je živjelo u 609 kućanstava prosječne veličine 3,0 članova.

OBILJEŽJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA

Tablica br. 6.

Kretanje broja kućanstava po Indeksi Prosječne veličine Naselje popisnim godinama 1981. 1991. 2001. 1991/1981. 2001/1991. 1981. 1991. 2001. Gorjani 469 448 402 95,5 89,7 2,8 2,8 2,9 Tomašanci 199 199 207 100,0 104,0 3,6 3,2 3,2 Ukupno općina: 668 647 609 96,8 94,1 3,0 2,9 3,0 IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001.

Kretanje broja kućanstava na razini Općine je smanjenje broja i relativno nepromjenjene veličine od 3,0 člana.

Za razliku od općinskog središta Gorjana, gdje se smanjuje broj, u Tomašancima se povećava broj kućanstava uz smanjenje prosječne veličine, ali je ona još uvijek veća od prosjeka Općine.

Uzevši u obzir sve navedene odlike stanovništva, demografska slika Općine nije povoljna.

1.1.1.3. Naselja i građevinska područja

a) Naselja

U Općini Gorjani prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina RH (NN, br. 10/91.) nalaze se dva samostalna naselja: Gorjani i Tomašanci. Sjedište Općine je u naselju Gorjani.

Prema kategorizaciji utvrđenoj u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske u kojoj su naselja kategorizirana u 4 osnovne kategorije, u naselja u općini Gorjani su oba kategorizirana kao seoska.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 5

U oba naselja po tipologiji izgradnje prevladavaju građevine obiteljskog stanovanja s gospodarskim građevinama po dubini građevnih čestica.

b) Građevinska područja

UKUPNA POVRŠINA NASELJA I POVRŠINA NASELJA UNUTAR POSTOJEĆIH GRANICA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA

Tablica br. 7.

POVRŠINA NASELJA UNUTAR GRANICA Površina GRAĐEVINSKOG PODRUČJA izgrađenog dijela Površina naselja izvan R. IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO NASELJE naselja granica br. UKUPNO (km²) Površina Površina građevinskog (ha) % % (ha) (ha) područja naselja (ha) 1. Gorjani 38,25 92,01 74,34 80,80 17,67 19,20 1,29 2. Tomašanci 14,24 79,91 47,40 59,32 32,51 40,68 3,17 3. Dijelovi Josipovac naselja iz Punitovački - 4,30 0,00 0,00 4,30 100,00 0,00 susjedne općine 2) UKUPNO: 52,49 176,22 121,74 69,08 54,48 30,92 4,46 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK

Ukupna površina svih građevinskih područja u Općini je 176,22 ha, a to je 3,36% ukupne površine Općine.

U tablici su prikazane površine naselja i njihovih građevinskih područja s površinama i postotcima izgrađenih i neizgrađenih dijelova.

U tablici su prikazani i podaci o dijelovima građevinskih područja naselja Josipovac Punitovački iz susjedne općine koje se nalazi na području općine Gorjani.

1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora

U strukturi površina Općine najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od 87,3%.

Poljoprivredne površine Općine prostoru se na 4.580 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice 98,6%, voćnjaci 0,3%, vinogradi 0,2% i livade 0,9%.

Udio poljoprivrednih površina Općine u poljoprivrednim površinama Županije iznosi 1,7%.

Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina u Općini iznosi 40, u Županiji 124, a Državi 139.

Šumske površine zauzimaju 459,47 ha i čine 8,75% prostora Općine. Hrvatske šume upravljaju sa 98,42% šumskih površina, dok je ostatak od 1,58% u privatnom vlasništvu.

U ukupnoj količini šumskog zemljišta Županije, Općina sudjeluje s 0,4%.

2) Površina iz službenih podataka Državne geodetske uprave

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 6

Na 100 ha šumskih površina Općine dolazi 399 stanovnika što je kvalitativno znatno ispod prosjeka Županije (289 stan/100 ha).

Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine zauzimaju 180,49 ha ili 3,44% ukupne površine Općine.

1.1.1.5. Prirodna obilježja

a) Reljef

Prostor općine Gorjani dio je šireg prostora Osječko-baranjske županije u kojem su prirodnogeografska obilježja prostora drugačija u odnosu na ostala, pretežno nizinska područja Županije. To je područje koje pripada južnom i jugozapadnom dijelu Županije, u kojemu se mogu izdvojiti različite reljefne cjeline, a od kojih su najprostranije diljsko-krndijsko pobrđe na zapadu i Đakovački ravnjak na istoku, a na koji se na njegovim rubovima nastavljaju pojasevi susjednih nizina (vučanska i biđska).

Područje općine Gorjani pripada u cijelosti ravničarskom dijelu ovog prostora, koje pripada Đakovačkom ravnjaku. To je lesni plato koji je trokutastog oblika, dužine 35 km (zajedno s istočnim dijelom ravnjaka na području Vukovarsko-srijemske županije), prosječne širine više od 15 km i prosječne visine od 111 m. Iako ravnjak pripada u ravničarski dio reljefa, on pripada u više i ocjeditije prostore koji se uzdižu iznad okolnog nizinskog reljefa, te za 10-20 m nadvisuju okolne nizine.

Ravnjak je u cijelosti izgrađen od prapora, debljine od 15-24 m, na podlozi koju čine pleistocenski močvarni i stariji neogenski sedimenti (gline, pijesci, lapori). Ravnjak je tektonski blok, koji je sa svih strana omeđen rasjedima i koji se gibao još u najmlađoj geološkoj prošlosti. Na nestabilnoj i mladoj podlozi, konačno izdignutoj u razdoblju nasipavanja prapora, tekućice su stvorile blago valovito površje. Najvažnija među njima je Jošava s pritocima, koja je raščlanila i snizila središnji dio ravnjaka, dok su rubovi viši i gdje su zabilježene i najveće visine. Najveća visina zabilježena na prostoru općine Gorjani nalazi se jugozapadno od naselja Gorjani i iznosi 121,9 m.

Sjeverno i južno od središnje položenog prapornog ravnjaka protežu se najniži dijelovi Đakovštine: sjeverni vučanski dio, koji je prostraniji i nešto većih visina i južni biđski dio, niži i vlažniji dio nizine. Područje sjeveroistočno od općine Gorjani pripada rubnom dijelu Vučanske nizine.

Praporne zaravni kao viša i ocjeditija područja pogodovala su naseljavanju i razvoju naselja na njihovim rubovima, te poljoprivrednom iskorištavanju.

Na području općine Gorjani razvila su se dva naselja, smještena u južnijem dijelu Općine: Gorjani na 118 m.n.v.3) i Tomašanci na 111 m.n.v.3) , smješteni jugoistočnije od Gorjana.

b) Klima

Klimatske osobine prostora općine Gorjani dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora Županije, ali i ukupnog prostora Istočne Hrvatske.

Na cjelokupnom, širem, prostoru prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se u skladu s prostornim položajem javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena

3) M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857.-1971., Zagreb, 1979.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 7

česte i intenzivne. Ovakav tip klime se prema Köppenovoj klasifikaciji označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina.4)

Osnovne osobine ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10ºC, tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22ºC, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između -3ºC i + 18ºC, te prosječna godišnja količina oborine od 700-800 mm.

Za detaljniju analizu klimatskih osobina prostora Općine, poslužila su mjerenja pojedinih klimatskih elemenata na meteorološkoj (klimatološkoj) postaji Đakovo, u razdoblju od 1959.- 1978. godine.

Srednja godišnja temperatura zraka u promatranom razdoblju iznosila je 10,8ºC. U godišnjem hodu temperature zraka razlikuje se jedan par ekstrema (jedan maksimum i jedan minimum). Srednje temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (20,7ºC).

Najhladniji mjesec je, uglavnom, siječanj, iako su česta i odstupanja (prosinac 0,9ºC).

Apsolutni maksimum temperature zraka zabilježen u promatranom razdoblju iznosio je 38,4ºC, dok je apsolutni minimum temperature zraka u istom razdoblju iznosio – 25,7ºC.

Ukupna godišnja količina oborine zabilježena u ovom razdoblju iznosila je 725,9 mm. U godišnjem hodu oborine razlikuju se dva para ekstrema. Glavni maksimum oborine se javlja početkom ljeta, u lipnju sa 89,6 mm oborine, dok je sporedni krajem jeseni u, studenom sa 66,0 mm oborine.

Glavni minimum oborine javlja se sredinom jeseni, u listopadu s prosječnom količinom od 44,8 mm oborine, dok je sporedni minimum krajem zime ili početkom proljeća s prosječnom količinom od 43,9 mm.

SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE ZRAKA (ºC) I KOLIČINE OBORINE (mm), NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI ĐAKOVO U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD.

Tablica br. 8.

ĐAKOVO M J E S E C I 1959.-1978. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD. TEMPERATURA 1,2 1,9 6,2 11,4 15,9 19,3 20,7 20,1 16,3 11,1 6,3 0,9 10,8 ºC OBORINA mm 48,2 43,9 44,5 62,1 64,2 89,6 80,8 66,0 55,4 44,8 66,0 60,4 725,9 IZVOR PODATAKA: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

Maksimalne dnevne količine oborine pokazuju vrlo veliku varijabilnost oborine. Apsolutno najveća količina oborina u toku jednog dana zabilježena u razdoblju 1959.-1978. iznosila je 87,0 mm (rujan).

Prema godišnjoj ruži vjetra za postaju Đakovo u razdoblju od 1969.-1978. godine uočava se predominantnost zračnih strujanja iz NW kvadranta tijekom cijele godine s vjerojatnošću od

4) Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 8

330%. Pojavljivanje zračnih strujanja iz ostalih smjerova znatno je manje, pa tako nakon strujanja iz NW smjera slijede strujanja jednakog udjela iz N i SW smjera, te SE i NE smjera.

Broj dana s jakim vjetrom godišnje iznosi u prosjeku oko 4 dana, a broj dana s olujnim vjetrom u prosjeku godišnje iznosi 0,4 dana. Međutim, zabilježena je i pojava da se broj dana s jakim vjetrom povećava, dok se za broj dana s olujnim vjetrom može konstatirati da ima i godina kad se pojava vjetra takvog intenziteta ni ne registrira.

SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM VJETROM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU DO 1959.-1978. GOD.

Tablica br. 9.

M J E S E C I I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD. BROJ DANA S JAKIM VJETROM - 0,3 0,3 0,6 0,4 0,8 0,8 0,3 0,1 0,1 0,2 0,1 4,0 ≥ 6 bofora BROJ DANA S OLUJNIM - - 0,3 - 0,1 0,2 - 0,1 - - - - 0,4 VJETROM ≥ 8 bofora IZVOR PODATAKA: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

Meteorološke pojave magle i mraza vezane su za hladniji, dio godine i važne su za odvijanje pojedinih djelatnosti u prostoru, osobito poljoprivrede. Međutim, pojave mraza su vrlo štetne za poljoprivredu osobito ako se pojave u vegetacijskom razdoblju.

Srednji broj dana s maglom u promatranom razdoblju na meteorološkoj postaji Đakovo iznosio je 47,6 dana, dok je srednji broj dana s mrazom u istom razdoblju iznosio 35,6 dana. Prvi mraz se može javiti već u rujnu, iako rijetko, dok se pojava zadnjeg mraza vezuje za travanj.

SREDNJI BROJ DANA S MAGLOM I MRAZOM U ĐAKOVU U RAZDOBLJU 1959.-1978. GOD.

Tablica br. 10.

BROJ DANA BROJ DANA MJESECI MJESECI S MAGLOM MRAZOM S MAGLOM MRAZOM I 7,9 6,1 VII 0,2 0 II 4,6 6,4 VIII 1,7 0 III 3,2 5,9 IX 3,8 0,1 IV 1,2 0,9 X 7,1 3,0 V 0,6 0 XI 8,0 5,5 VI 0,5 0 XII 8,8 7,8 GOD. 47,6 35,6 IZVOR PODATAKA: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 9

c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja

Prostor općine Gorjani pripada, u hidrološkom smislu, dravskom, dunavskom i savskom slivnom području, odnosno hidrografskom slivu rijeka: Vuke, Drave, Dunava, te Bosuta i Save. Obzirom na malu površinu i položaj, prostor Općine nema nikakav utjecaj na hidrološke osobine i režimske karakteristike ovih rijeka. Prostorno, najvećim dijelom Općina pripada desnom zaobalju rijeke Vuke i to, zapadni dio pripada slivu kanala Gorjan-Punitovci, a istočni dio slivu kanala Velika Osatina. Južni dio Općine dio je sliva vodotoka Jošava, odnosno Bosuta i Save. Glavno prihranjivanje čine oborine pa je i režim ovisan o njima. Maksimum otjecanja javlja se u lipnju.

Hidrogeološka obilježja

U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska županija smještena je u Istočnoj Hrvatskoj u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica čiju sjevernu granicu definira kopnena granica prema Mađarskoj, južnu vododjelnice gorskih masiva Papuka i Krndije te pribrežja Dilja i Ðakovačko-vinkovačke grede dok je na istoku omeđena tokom Dunava. Glavninu prostora istočne Hrvatske čine mlađe naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. Spuštanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mreže tekućica, a izdizanje pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 10

Na prostoru Osječko-baranjske županije, u dijelu koje je i općina Gorjani, može se izdvojiti nekoliko hidrogeoloških cjelina. Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu čine naslage s vodama čije fizičko-kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage čija temperatura prelazi 20ºC, a mineralizacija im je veća od 2.000 mg/l. Unutar prve zone mogu se izdvojiti tri velike hidrogeološke cjeline i to: - brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena starijih od tercijara, - brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti, - ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Hidrogeološku cjelinu "brežuljkasto i brdovito područje sa stijenama starijim od tercijara" izgrađuju eruptivne i metamorfne stijene, paleozojske starosti, te sedimentne stijene, mezozojske starosti. Stijene starije od tercijara izgrađuju pretežito temeljna gorja, primjerice: Papuk, Krndiju, Psunj, Požešku goru itd. U tim sredinama vodne su prilike ograničene na izvore malih kapaciteta. Karakteristično je da su dubine do vode u podzemlju redovito neodređene. Pored toga ne postoje prirodni uvjeti za kaptiranje većih količina vode, osim u stijenama karbonatnog sustava. Stijene su primarno nepropusne, a sekundarna poroznost vezana je samo na plitku raspucalu zonu, tako da u ovoj jedinici nema značajnijih rezervi podzemne vode. Postoje izvori čija izdašnost uglavnom ne prelazi 0,1 l/s. Veće kapacitete daju izvori u raspucalim vapnencima. Prihranjivanje podzemnih voda događa se isključivo infiltracijom oborinskih voda kroz raspucale površinske stijene. Hidrogeološka cjelina "brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od stijena tercijarne i kvartarne starosti" prostire se u međurječju Save i Drave a hidromorfološki je izražen na pojedinim prigorjima u padinskim pejzažima (Psunja, Požeške gore, Dilj gore itd.), ali obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeološki ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije. Različitost litološkog sastava tla i tektonski položaj pojedinih stijena određuju veličinu i važnost vodnog lica. Područje izgrađuju pretežito klastične naslage tercijarne i kvartarne starosti, koje se odlikuju primarnim porozitetom, te karbonatne stijene u kojima je razvijena sekundarna poroznost. Zbog česte izmjene propusnih i nepropusnih slojeva, te zbog nagiba tercijarnih naslaga, ne postoje uvjeti za formiranje cjelovitih vodonosnih horizonata sa slobodnim vodnim licem. Slobodni vodonosni horizonti u smjeru nagiba naslaga prelaze u subarteške i arteške vodonosne horizonte. Dubine do vode najčešće kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se od 7 l/s. Međutim u neposrednoj blizini dužih tekućica mogu se naći crpilišta voda izdašnosti od 10 l/s, te na dubinama manjim od 20 m. Broj vodonosnih slojeva povećava se u pravilu od zapada prema istoku, i to od 5 kod Ðakova na 7 kod Borova, ali zbog manjih debljina kapacitet im je ograničen na svega nekoliko litara u sekundi. Prihranjivanje podzemnih voda događa se isključivo infiltracijom padavina. Izdašnost izvora u stijenama s primarnom poroznošću je ispod 0,5 l/s, a u raspucalim karbonatnim stijenama kapacitet se kreće od 1 do 10 l/s Hidrogeološka cjelina "ravničarsko područje izgrađeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara" proteže se uz rijeku Savu i druge vodotoke koji pripadaju slivu Save i nije prisutna na području Općine . Izgrađena je od starijih i mlađih nanosa spomenutih vodotoka. Hidrogeološka građa prostora općine Gorjani nije detaljno istražena. Porozni i raspucani tortonski vapnenac je saturiran vodom pa kao takav predstavlja prostor daljnjih hidrogeoloških istraživanja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 11

d) Pedološka i biovegetacijska obilježja

Pedološka obilježja prostora općine Gorjani dio su pedoloških osobina šireg prostora. Različite pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa, te specifičnih vodnih prilika u određenim klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala.

Pedološke jedinice rasprostranjene na području općine Gorjani izdvojene su na temelju Pedološke karte 1:200.000 (A. Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje, Zagreb 1977. godine), te prema Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.

Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici), na području općine Gorjani zastupljeno je ukupno 5 različitih pedoloških jedinica koje su sadržane u sljedećoj tablici:

PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUČJU OPĆINE GORJANI

Tablica br. 11.

R. Matični Nagib Nadmorska Način Naziv kartografske jedinice Rasprostranjenost br. supstrat % visina upotrebe 19. LESIVIRANO I EUTRIČNO SMEĐE les 0-8 100-110 oranice, Đakovačka lesna TLO, na lesu-pretežno voćnjaci zaravan antropogenizirana tla 21. LESIVIRANO PSEUDOGLEJNO I les 0-8 100-120 oranice, Đakovačka lesna TIPIČNO NA LESU-pretežno voćnjaci zaravan antropogenizirana tla 32. PSEUDOGLEJ NA ZARAVNI-pretežno pleistocenske 0-5 100-140 oranice, Pribrežne antropogenizirana tla ilovače, les livade, pleistocenske šume terase Krndije i Dilja 39. EUTRIČNO SMEĐE SEMIGLEJNO holocenski 0-2 85-95 oranice, Srednji i donji tok TLO-pretežno antropogenizirano ilovasti i šume rijeke Save i pritoka pjeskoviti nanosi i les 43. PSEUDOGLEJNO SEMIGLEJNO I les 0-3 90-95 oranice, Povučje EUTRIČNO SMEĐE SEMIGLEJNO šume TLO-pretežno antropogenizirana tla IZVOR PODATAKA: A. Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.

Među navedenim pedološkim jedinicama, uglavnom, prevladavaju automorfna tla, nastala na lesu i njemu sličnim sedimentima, koja su zavisno od reljefne raščlanjenosti pod oranicama, voćnjacima, livadama, šumama.

Prema Namjenskoj pedološkoj karti RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu), od ukupno 65 pedoloških jedinica izdvojenih na ukupnom prostoru RH, na prostoru Osječko-baranjske županije izdvojeno je ukupno 26 pedoloških jedinica, a na području općine Gorjani izdvojeno je ukupno 4 različite pedološke jedinice, navedene u sljedećoj tablici:

SISTEMSKE JEDINICE TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENE NA PODRČJU OPĆINE GORJANI

Tablica br. 12.

Broj kartirane Prosječna pogodnost za Sistemska jedinica tla Način korištenja jedinice obradu *) 8. CRNICA VAPNENAČKO DOLOMITNA oranice, P-2 (KALKOMELANOSOL) voćnjaci

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 12

9. RENDZINA NA LAPORU oranice, P-2 voćnjaci 10. RENDZINA NA FLIŠU oranice, šume, P-2 voćnjaci 44. LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU šume, oranice, N-1 travnjaci IZVOR PODATAKA: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996.

*) P-2 umjereno ograničeno obradiva tla N-1 privremeno nepogodna tla za obradu

Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama (kartiranim jedinicama) sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvršena na temelju dominantne jedinice.

Prirodnogeografske osobine prostora Općine, te praporna osnova, utjecali su na stvaranje određenog vegetacijskog pokrova. Međutim, prirodni vegetacijski pokrov je na ovom području, a zbog njegove rane naseljenosti i utjecaja čovjeka nestao, a činile su ga prirodne šume hrasta, graba i brijesta. Danas su preostale tek manje, izdvojene šumske površine i usamljeni gajevi (Zokovica, Šibik), u kojima dominira hrast kitnjak i obični grab.

Budući da je područje ravnjaka pod utjecajem agrarnog iskorištavanja, to na cijelom području prevladava uglavnom agrarni krajolik, prošaran voćnjacima, vinogradima i travnjacima.

e) Geološke i tektonske cjeline

Promatrajući geološku strukturu područja Općine vidimo kako se nalazi u okviru Đakovačko- vinkovačkog platoa.

Ovaj plato je na površini uglavnom prekriven lesom-praporom (pa se naziva i ''praporni ravnjak'') omeđen je sa sjeverne strane velikim rasjedom koji je nastavak dravskog sustava rasjeda, koji se može pratiti od Virovitice do Vukovara, gdje skreće prema jugoistoku kao dunavski rasjed. S južne strane je plato omeđen također mladim (neotektonskim) rasjedom, koji je nastavak savskog sustava rasjeda. Dakle, sjeverno od ravnjaka je Dravska, a južno slavonsko-srijemska potolina. Đakovačko-vinkovački ravnjak se prema zapadu nastavlja u krupne horstove Dilj gore i Krndiju, razlomljen je rasjedima, a njegov se nastavak nazire prema Fruškoj gori. Spomenute potoline i horstvoi nastali su u neotektonskom razdoblju razvitka. Počeci neotektonskog razdoblja su krajem oligocena ili početkom miocena. U pliocenu dolazi do jačeg produljivanja Dravske potoline i uzdizanja okolnih horstova. Javljaju se sistemi rasjeda pružanja sjeveroistok- jugozapad do istok-zapad koji su važni u seizmotektonskom smislu. Unutar pojedinih neotektonskih jedinica različite su amplitude neotektonskih pokreta. Za vertikalne pokrete karakteristično je produbljavanje depresija, a horstori su u uzdizanju. Najveći gradijenti vertikalnih pokreta su u graničnim područjima između depresija i horstova, gdje je i pojačana seizmička aktivnost. Prema izvršenom zoniranju, područje Općine se nalazi u zoni VII° MCS ljestvice.

Od značajnijih rasjeda na ovom području su uzdužni rasjed dravske potoline, te poprečni rasjed Slavonski Brod-Đakovo.

Temeljno gorje na ovom području nalazi se na dubini od 1.000,0 m. Površinske naslage su kvartarne starosti (pijesci, gline, šljunci, les). Tokom pleistocena les je taložen na većim površinama no što je danas sačuvan. U njegovom granulometrijskom sastavu prevladava silt

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 13

(50-70%), dok postotak sitnog pijeska i gline varira od 10-30%. Na eolsko porijeklo lesa upućuje zaobljenost kao i motiranost površine mineralnih zona. Debljina lesa jako varira.

1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra

a) Zaštićeni dijelovi prirode

Na području Općine nema zaštićenih dijelova prirode.

b) Kulturna dobra

Prilikom pristupanja izradi ovog plana (u daljnjem tekstu : PPUOG) od Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99.), zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području obuhvata Plana. Prema popisu ove institucije u Općini se nalaze ova kulturna dobra:

POPIS KULTURNIH DOBARA

Tablica br. 13.

VRSTA Red. NASELJE NAZIV KULTURNOG DOBRA KULTURNOG VRSTA ZAŠTITE br. DOBRA 1 Kapela sv. Tri kralja sakralni registrirano, red. br. registracije 110 2 Župna crkva sv. Jakoba apostola sakralni registriran, red. br. registracije 174 3 ''Kremenjača'' prapovijesno nalazište arheološki evidentirano 4 GORJANI ''Garov dol-Gradina'' srednjovjekovno arheološki evidentirano nalazište Položaj : sjeverno od kapele sv. Tri kralja 5 Spomen ploča M. Periću na zgradi osnovne NOB spomenik evidentirano škole 6 Spomenik palim borcima i ŽFT ispred škole NOB spomenik evidentirano IZVOR PODATAKA: Ministarstvo kulture-Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku (18.02.2001.)

Osnovne karakteristike prostora obuhvaćenog Prostornim planom uređenja općine Gorjani, s gledišta zaštite kulturne baštine, je u podjednakoj zastupljenosti pojedinačno zaštićenih građevina sakralne arhitekture, spomenika antifašizmu i arheoloških lokaliteta.

Navedena spomen obilježja iz vremena NOB-a i RRP-a imaju lokalni karakter. Temeljem čl.17 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavničko tijelo Općine može ih proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značenja.

1.1.1.7. Krajobrazne značajke prostora Općine

Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. Landschaft), definira prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko-oblikovnim osobinama (lik određenog kraja).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 14

U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik) odražava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični kompleksni sustav raznolikih ekoloških odnosa i međuutjecaja. Na području općine Gorjani prevladava karakterističan brežuljkasti kultivirani krajobraz.

Na području Općine nema područja koja bi bilo potrebno posebno štititi kao posebno vrijedan krajobraz.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa

a) Poljoprivredne površine

Poljoprivredno zemljište kao obnovljiv prirodni resurs spada i među najznačajnija prirodna bogatstva, te je stoga i pod osobitom zaštitom Države.

Ukupne poljoprivredne površine na području općine Gorjani čine ukupno 4.580 ha, što čini 87,3% ukupne površine Općine, što čini znatno veći udio od prosjeka Županije, koji iznosi 64%. Obradive površine na području općine Gorjani, čine ukupno 4.572 ha, što je 87,1% ukupnog teritorija Općine, a što je također znatno veći udio od županijskog prosjeka koji iznosi 58%. Obradive površine u ukupnim poljoprivrednim površinama Općine iznose 99,8%.

U strukturi obradivih poljoprivrednih površina, 98,6% čine oranice, 0,3% otpada na voćnjake, 0,2% na vinograde, a 0,9 su livade.

U ukupnim poljoprivrednim površinama zastupljeni su i pašnjaci s ukupno 9 ha, odnosno 0,2% poljoprivrednih površina.

Ukupne poljoprivredne površine općine Gorjani čine udio od 1,7% ukupnih poljoprivrednih površina Županije, dok udio obradivih poljoprivrednih površina općine Gorjani čini udio od 1,9% ukupnih obradivih površina Županije.

U strukturi zemljišta, u okviru ostalih površina iskazane su i šume, u ukupnoj površini od 459 ha, što čini 8,8% ukupnog područja Općine.

Sve prethodno navedene kategorije zemljišta pripadaju u kategoriju plodnog zemljišta (obradive površine, ostale poljoprivredne površine i ostale površine), dok dio čine neplodna tla, koja su u strukturi zemljišta zastupljena s ukupno 209 ha, što čini 4% površine Općine.

U okviru iskazanih površina po kategorijama zemljišta, najzastupljenija kategorija zemljišta su poljoprivredne površine koje čine ukupno 87,3% teritorija Općine, šume čine 8,7%, a što zajedno čini 96% općinskog teritorija, dok 4% općinskog teritorija je neplodno tlo.

Prema obliku vlasništva, a prema evidencijama katastra, poljoprivredno zemljište je u privatnom ili državnom vlasništvu. U ukupnim obradivim površinama, udio državnog i privatnog vlasništva je skoro podjednak, s nešto višim udjelom državnog zemljišta od 50,9%, u odnosu na 49,1% privatnog vlasništva.

U strukturi ukupnih poljoprivrednih površina, udio državnog vlasništva iznosi 51% općinskog teritorija.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 15

Struktura zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništvu, te udjeli pojedinih kategorija zemljišta u ukupnoj površini Općine i Županije prikazani su u tablici br. 14. U tablici br. 15 prikazana je struktura po kategorijama korištenja za područje Osječko-baranjske županije.

Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina na razini Općine je 40, dok je na razini Županije 124, a Države 139.

U tablicama br. 16., 17. i 18. prikazana je struktura površina po kulturama i klasama i prema katastarskim općinama: Gorjani i Tomašanci.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 16

STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA I VLASNIŠTVU - OPĆINA GORJANI

OSTALE POLJOPRIVR. OSTALE POVRŠINE NEPLODNO TLO POVRŠINE UKUPNO TablicaR br. 14. UKUPNA OBLIK POLJOPR. OSTALO OPĆINA TRSTICI POVRŠINA B VLASNIŠTVA OBRADIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE PAŠNJACIPOVRŠINE RIBNJACI ŠUME VODOTOCI NEPLODNOKANALI NEPLODNO UKUPNO BARE R TLO TLO OBRADIVA UKUPNO ORANICEhaVOČNJACI ha VINOGRADI ha LIVADE haPOVRŠINA ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. DRŽAVNO 2.303 2 1 21 2.328 9 0 2.336 0 452 0 0 164 164 2.953 1 GORJANIPRIVATNO 2.204 13 8 20 2.244 0 0 2.244 0 7 0 0 45 45 2.296 UKUPNO 4.507 15 9 41 4.572 9 0 4.580 0 459 0 0 209 209 5.249

UDJEL U OBRADIVIM POLJ. POVRŠ. UDJEL U POLJOPRIVR. POVRŠINAMA OPĆINE OPĆINE 99% IZVOR PODATAKA: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Đakovo

99%

0% 0% 1% 0% UDJEL U OBRADIVIM POLJ. 1% 0% 2 POVRŠ. OPĆINE 98,6% 0,3% 0,2% 0,9% 100,0% 0% 0%

UDJEL U POLJOPRIVR. 3 POVRŠINAMA OPĆINE 98,4% 0,3% 0,2% 0,9% 99,8% 0,2% 0,0% 100,0% ORANICE VOČNJACI VINOGRADI ORANICE VOČNJACI VINOGRADI LIVADE LIVADE PAŠNJACI RIBNJACI

UDJEL U POVRŠINI OPĆINE 4 85,9% 0,3% 0,2% 0,8% 87,1% 0,2% 0,0% 87,3% 0,0% 8,8% 0,0% 0,0% 4,0% 4,0% 100,0%

UDJEL U POVRŠINI ŽUPANIJE 5 1,09% 0,00% 0,00% 0,01% 1,10% 0,00% 0,00% 1,10% 0,00% 0,11% 0,00% 0,00% 0,05% 0,05% 1,26%

STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA - ŽUPANIJA Tablica br. 15. OSTALE POLJOPRIVR. OBRADIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE OSTALE POVRŠINE NEPLODNO TLO R UKUPNOPOVRŠINE UKUPNO UKUPNA OBRADIVA POLJOPR. OSTALO UKUPNO ŽUPANIJA TRSTICI VODOTOCI POVRŠINA B ORANICE VOČNJACI VINOGRADI LIVADE PAŠNJACIPOVRŠINA RIBNJACI POVRŠINE ŠUME KANALI NEPLODNO NEPLODNO BARE I VODE R TLO TLO ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 23.840 34.698 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 2. 1 OSJEČKO-BARANJSKA 230.521 3.106 2.858 5.920 242.405 266.245 114.257 34.698 415.200

UDJEL U POLJOPRIVR. 2 POVRŠIN. ŽUPANIJE 86,6% 1,2% 1,1% 2,2% 91,0% 9,0% 0,0% 100,0%

3 UDJEL U POVRŠINI ŽUPANIJE 55,52% 0,75% 0,69% 1,43% 58,38% 5,74% 0,00% 64,12% 0,00% 27,52% 8,36% 0,00% 0,00% 8,36% 100,00% IZVOR PODATAKA: Prostorni Plan Osječko-Baranjske Županije

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 17

STRUKTURA POVRŠINA PO KULTURAMA I KLASAMA

Tablica br.16. OPĆINA GORJANI - PRIVATNO VLASNIŠTVO POLJOPRIVR R. OBRADIVO TRSTICI NEPLODNO UKUPNA ORANICE VOČNJACI VINOGRADI LIVADE PAŠNJACI EDNO ŠUME B KAT.OPĆINA UKUPNO BARE TLO POVRŠINA UKUPNO R. ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 10. 11. 12. 18. 19. 1. GORJANI 1.714,96 5,94 3,40 16,64 1.740,94 0,02 1.740,96 0,00 4,61 29,53 1.775,10 2. TOMAŠANCI 488,75 7,23 4,17 2,90 503,05 0,00 503,05 0,00 2,63 15,23 520,91 UKUPNO 2.203,71 13,17 7,57 19,54 2.243,99 0,02 2.244,01 0,00 7,24 44,76 2.296,01 Izvor podataka: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Đakovo

Tablica br. 17. OPĆINA GORJANI - DRŽAVNO VLASNIŠTVO POLJOPRIVR R. OBRADIVO TRSTICI NEPLODNO UKUPNA ORANICE VOČNJACI VINOGRADI LIVADE PAŠNJACI EDNO ŠUME B KAT.OPĆINA UKUPNO BARE TLO POVRŠINA UKUPNO R. ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 10. 11. 12. 18. 19. 1. GORJANI 1.509,62 1,78 1,17 21,05 1.533,62 5,17 1.538,79 0,00 363,37 104,02 2.006,18 2. TOMAŠANCI 793,60 0,21 0,03 0,21 794,05 3,43 797,48 0,00 88,86 60,08 946,42 UKUPNO 2.303,22 1,99 1,20 21,26 2.327,67 8,60 2.336,27 0,00 452,23 164,10 2.952,60 Izvor podataka: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Đakovo

Tablica br.18. OPĆINA GORJANI - UKUPNO POLJOPRIVR R. OBRADIVO TRSTICI UKUPNA ORANICE VOČNJACI VINOGRADI LIVADE PAŠNJACI EDNO ŠUME NEPLODNO TLO B VLASNIŠTVO UKUPNO BARE POVRŠINA UKUPNO R. ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 10. 11. 12. 18. 19. 1. DRŽAVNO 2.303,22 1,99 1,20 21,26 2.327,67 8,60 2.336,27 0,00 452,23 164,10 2.952,60 2. PRIVATNO 2.203,71 13,17 7,57 19,54 2.243,99 0,02 2.244,01 0,00 7,24 44,76 2.296,01 UKUPNO 4.506,93 15,16 8,77 40,80 4.571,66 8,62 4.580,28 0,00 459,47 208,86 5.248,61 Izvor podataka: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Đakovo

b) Šumske površine

Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra 459,47 ha od kojih je 452,23 ha u društvenom vlasništvu a 7,24 ha je u privatnom vlasništvu. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 8,75% u ukupnim površinama Općine. Prema podacima Hrvatskih šuma, Uprave šuma Osijek, Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, 357,43 ha što je udjel od oko 6,8% u ukupnim površinama Općine. Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume (podatak Hrvatskih šuma) su zastupljene na 357,43 ha i imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od 6,8%, dok su privatne šume razvijene na 7,24 ha( podatak Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Osijek, Ispostave Đakovo) odnosno imaju udjel u ukupnim šumskim površinama Općine od samo 0,005%. Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek iskazuje također, podatak od 357,43 ha ukupnih šuma i šumskog zemljišta od čega je 352,15 ha obrasla površina. U odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%, šume Općine imaju znatno manju (gotovo četverostruko) zastupljenost, odnosno udjel što dovoljno govori o prirodnom siromaštvu šuma ove Općine. U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 405 stanovnika, što je brojčano znatno iznad, no kvalitativno znatno ispod prosjeka Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak ukazuje na siromaštvo šuma i šumskih površina.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 18

Promatrajući prostorni raspored, šume su zastupljene na sjevernom dijelu Općine. Locirane su, na dva mjesta i to šuma Sibik, sjeverno od naselja Gorjani, uz sjevernu granicu Općine a šuma Zokovica sjeveroistočno od naselja Gorjani i sjeverozapadno od naselja Tomašanci. U strukturi šuma, pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume imaju udjel od 100%, a šume posebne namjene nisu prisutne. Na području općine Gorjani nalazi se šumarija Đakovo koja gospodari šumama podijeljenim u gospodarske jedinice. Na području ove Općine nalazi se gospodarska jedinica Đakovački lugovi i gajevi.

OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE ŠUME" Tablica br. 19.

PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO Ukupna Površina šuma površina šuma i Postojeća drvna Etat – drvna (obrasla Godišnji prirast šumskog zaliha zaliha za sječu površina) (m³) zemljišta (m³) (m³/god.) (ha) (ha) 357,43 352,15 74.745 2.409 718,6 IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek

ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNIŠTVU I GOSPODARENJU

Tablica br. 20.

ŠUMSKE POVRŠINE OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNIŠTVU UKUPNO LISTAČE ČETINJAČE VLASNIŠTVO ha m³ ha m³ ha m³ PRIVATNO - - J. PODUZEĆA 352,15 74.745 352,15 74.745 - UKUPNO: 352,15 74.745 352,15 74.745 - IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek

PODACI O ŠUMSKOM FONDU PO EVIDENCIJI UPRAVE ŠUMA OSIJEK

Tablica br. 21.

Uprava Godišnji Godišnji Površina Drvna R. šuma Gospodarska tečajni sječivi šuma zaliha NAPOMENA br. Osijek jedinica prirast etat (ha) (m³) Šumarija (m³) (m³) 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Đakovački 1. ĐAKOVO lugovi i gajevi 352,15 74.745 2.409 718,6 U K U P N O 352,15 74.745 2.409 718,6 IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 19

Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje5) na prostoru Općine zastupljene su šume hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris) i šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris). Šume Općine nastale su uglavnom prirodnim putem, dobrog su zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja. Prema podacima Hrvatskih šuma na području Općine su prisutne uglavnom prirodne mješovite šume hrasta lužnjaka. U šumskim predjelima Sibik i Zokovica-Ivanovci izmjenjuju se, obzirom na visinu terena, biljne zajednice šuma hrasta lužnjaka i običnog graba na višim i šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom na nižim položajima. Učešće pojedine vrste u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedeći: hrast lužnjak 57%, grab 35%, ostala tvrda bjelogorica 4,1% i poljski jasen 3,4%. Problematika šuma vezana je uglavnom uz negativno djelovanje čovjeka na okoliš. Uz rubove šuma se odlaže smeće na za to neprimjerena mjesta koja nemaju niti osnovne uvjete za tu namjenu, neovlašteno se sakupljaju sporedni šumski proizvodi a sporadično se vrši i otuđivanje stabala, smanjuju se šumske površine a rade se i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Pogoršano zdravstveno stanje šuma je u uskoj vezi sa zagađenjima zraka, niskom razinom podzemne vode i gljivičnim oboljenjima. Navedenim procesima dolazi do pojedinačnog sušenja stabala, odnosno propadanja šuma i to u mjeri koja ne prijeti sušenjem šuma.

c) Lovišta i lovna divljač

Prostor općine Gorjani, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi pet zajedničkih otvorenih lovišta a državna lovišta nisu prisutna. Zajednička lovišta formirana na području općine Gorjani su: - Zajedničko lovište br. 7. - Zajedničko lovište br. 8. - Zajedničko lovište br. 11. - Zajedničko lovište br. 12. - Zajedničko lovište br. 13.

Zajedničko otvoreno lovište br. 7. graniči s lovištem br. 12. i nalazi se sjeverozapadnije u odnosu na njega. Najveće je lovište Općine Gorjani odnosno zauzima najveći dio njezine površine. Lovnogospodarska osnova za lovište je izrađena, te vrijedi od 01. travnja 1996. do 31. ožujka 2006. godine. Reljef lovišta je ravničarski s nadmorskim visinama od 100 do 120 m, a teren se blago spušta od juga prema sjeveru. U hidrografskom smislu lovište br. 7. gravitira rijeci Vuki na sjeveru. Površina unutar opisane granice lovišta iznosi 4.323 ha, a površina lovišta je 3.820 ha, što ga stavlja u grupu većih lovišta. Šumsko zemljište i šume zauzimaju 199 ha što je udjel od 5,2% u površini lovišta. Poljoprivredno zemljište je na 3.461 ha s udjelom od 90%, a vode na 50 ha s udjelom od 1,3%. Otvoreno lovište br. 7. prema uvjetima u kojima divljač obitava spada u panonsko lovište. U okviru šumskog kompleksa ovog lovišta značajne su biljne zajednice šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, te šuma lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem. Sloj grmlja vrlo je bujno razvijen. Vrste divljači koje obitavaju u lovištu su: srna obična, zec obični, fazan, trčka, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Prema stanju iz 1995. godine u lovištu je zatečeno: 19 grla srne obične; 33 komada zeca običnog; 162 kljuna fazana; 15 kljunova trčke.

5) Arso Škorić i suradnici : Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 20

Gospodarski kapacitet je sljedeći: srna obična 50 grla; zec obični, 130 komada; fazan, 280 kljunova; trčka, 120 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet za srnu običnu je 62 grla, za zeca običnog je 182 komada, za fazana je 606 kljunova i za trčku je 180 kljunova.

Zajedničko otvoreno lovište br. 8. Prema uvjetima u kojima divljač obitava (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta) lovište br. 8. spada u panonsko lovište. Površina lovišta, prema dokumentu o ustanovljenju lovišta, je 1.331 ha. Reljef je nizinski s nadmorskim visinama od 95 do 105 m, a teren se blago spušta od juga prema sjeveru. U hidrografskom smislu lovište pripada slivu rijeke Vuke. U lovištu prirodno obitava sljedeća divljač: srna obična, zec obični, fazan, trčka. Od ostalih stalnih vrsta sitne divljači prisutna je: divlja guska, divlja patka, liska crna, golub divlji, grlica divlja, kuna zlatica.

Zajedničko otvoreno lovište br. 11. "Gorjani" zauzima sjeveroistočni, mali, dio Općine. Reljef lovišta je nizinski s nadmorskim visinama od 93-95 m što upućuje na činjenicu da je teren dosta jednoličan. Prostor pripada sljevu rijeke Vuke koja jednim svojim dijelom i čini granicu lovišta. S južne strane granica lovišta je vodotok Osatina.

Izgradnjom kanalske mreže i uređivanjem vodotoka prostor je u hidromelioracijskom smislu uređen te plavljenja više nema, no u proljeće ima duljeg zadržavanja u mikrodepresijama.

Šumski kompleksi nalaze se u južnom dijelu lovišta, a od biljnih zajednica najzastupljenija je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, koja dolazi u nizinskim područjima izvan poplavnih i stagnirajućih voda na površini tla, te šuma lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem koja obrašćuje terase. Ukupna površina unutar opisane granice lovišta iznosi 2.909 ha te lovište po ovom kriteriju dolazi u grupu srednje velikih lovišta. Površina lovišta je 2.243 ha. Glavne vrste divljači i broj, to jest, divljač koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja tijekom 1995. godine bila je sljedeća: srna obična, 14 grla; zec obični, 36 komada; fazan, 150 kljunova; trčka, 22 kljuna. Gospodarski kapacitet je za: srnu običnu, 20 grla; zeca običnog, 70 komada; fazana, 220 kljunova; trčku, 70 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet je za: srnu običnu, 25 grla; zeca običnog, 88 komada; fazana, 476 kljunova; trčku, 105 kljunova. Vrednovanjem lovišta za pojedinu vrstu divljači utvrđen je sljedeći bonitet: za srnu i fazana III, a za zeca i trčku IV.

Zajedničko otvoreno lovište br. 12. Smješteno je sjeverno od Đakova na širem prostoru naselja Tomašanci, Ivanovci, Kuševac. Po veličini površine koju zauzima u Općini to je drugo lovište Općine. Površina unutar opisane granice ovog lovišta je 2.618 ha, dok je lovna površine 1.590 ha. Prema uvjetima u kojima divljač obitava ovo lovište spada u panonski tip lovišta. Šume i šumsko zemljište zauzimaju 161 ha odnosno imaju udjel od 10,1% u ukupnim površinama lovišta. Poljoprivredno zemljište je na 1.369 ha (udjel od 86,1% u ukupnim površinama lovišta), a vode na ukupno 60 ha (udjel od 3,8%) od kojih su rijeke na 25 ha, potoci na 15 ha, a kanali na 20 ha. Reljef je nizinski s nadmorskim visinama od 95 do 110 m, a teren se blago spušta od juga prema sjeveru. Hidrografske prilike su povoljne budući se u sjevernom dijelu nalazi kanal Osatina a na zapadnom dijelu je vodotok Jošava koji je ujedno i granica lovišta. Šumski kompleksi nalaze se na sjeverozapadnom dijelu lovišta u kojima su zastupljene biljne zajednice šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, te šuma lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem. Sloj grmlja je vrlo bujno razvijen s pokrovnošću 30-40%.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 21

Prema stanju iz 1995. godine u lovištu prirodno obitava sljedeća divljač: srna obična 10 grla; zec obični 25 komada; fazan 105 kljunova; trčka 18 kljunova. Od ostalih stalnih vrsta sitne divljači prisutna je: divlja guska, divlja patka, liska crna, golub divlji, grlica divlja, kuna zlatica. Gospodarski kapacitet odnosno vrste i broj divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja je: srna obična 20 grla; zec obični 50 komada; fazan 200 kljunova; trčka 60 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet je sljedeći: srna obična 25 grla; zec obični 63 komada; fazan 350 kljunova; trčka 90 kljunova. Vrednovanjem elemenata lovišta, lovište br. 12. ima bonitet III za srnu običnu, a bonitet IV za zeca običnog, fazana i trčku.

Zajedničko otvoreno lovište br. 13. Prema uvjetima u kojima divljač obitava (hrana, voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta) lovište br. 13. spada u panonsko lovište. Površina unutar opisane granice lovišta mjerenjem je utvrđena sa 4.570 ha. Površina lovišta, prema dokumentu o ustanovljenju lovišta, je 4.404 ha od kojih šume i šumsko zemljište zauzimaju 660 ha i imaju udjel od 15% u lovnoj površini. Poljoprivredno zemljište unutar lovišta je na 3.485 ha (79,1%), a vode (močvare i bare) na 84 ha (1,9%).

Reljef je nizinski s nadmorskim visinama od 95 do 105 m, a teren se blago spušta od juga prema sjeveru. U hidrografskom smislu lovište pripada slivu rijeke Vuke, a kroz njega u sjevernom dijelu protiče vodotok Osatina, a u južnom vodotok Brana. Šumski kompleksi zauzimaju središnje i sjeverne dijelove, a zastupljeni su s autohtonom zajednicom šuma hrasta lužnjaka, običnog graba i cera, te umjetno podignutim kulturama topola i bagrema. Prema stanju iz 1995. godine u lovištu prirodno obitava sljedeća divljač: srna obična 24 grla, zec obični 52 komada; fazan 140 kljunova; trčka 22 kljuna. Od ostalih stalnih vrsta sitne divljači prisutna je: divlja guska, divlja patka, liska crna, golub divlji, grlica divlja, kuna zlatica. Gospodarski kapacitet odnosno vrste i broj divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja je: srna obična 50 grla; zec obični 90 komada; fazan 370 kljunova; trčka 120 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet je sljedeći; srna obična 62 grla; zec obični 113 komada; fazan 801 kljun; trčka 180 kljunova.

c) Mineralne sirovine

Područje cijele Općine izgrađeno je od pleistocenskih tvorevina kvartarne starosti, po litološkom sastavu radi se o nepravilnoj izmjeni glina, silta i pijeska. Ispod plitkog pokrovnog sloja nalazi se glinoviti sloj koji predstavlja osnovnu sirovinu industrije opekarskih proizvoda. Zalihe su praktično veće od gospodarskih potreba.

1.1.2.2. Gospodarski potencijal

a) Stanje gospodarstva

Općina Gorjani već desetljećima zaostaje u razvitku, iako je po prirodnim potencijalima izuzetno bogato područje.

Najrasprostranjeniji prirodni potencijal je poljoprivredno zemljište, odnosno visoko vrijedno i vrijedno obradivo tlo. Ono je agrotehnički uređeno i predstavlja poljoprivredni proizvodni prostor za proizvodnju žitarica, industrijskog i ljekovitog bilja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 22

Područje je siromašno proizvodnim kapacitetima. Izgrađene ekonomije bivšeg PIK-a Đakovo su u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje, a prerada je usmjerena ka kapacitetima izvan Općine.

Nakon rata i preobrazbe gospodarstva formirana je privatna farma junadi u Tomašancima.

Za sektor usluga, potkraj devedesetih godina prošlog stoljeća, formirana je gospodarska (proizvodno-poslovna) zona pored naselja Široko Polje uz državnu cestu Osijek-Đakovo. Izgrađen je kompleks građevina za prodaju automobila (Autokuća ''Lozić'') s namjerom da se proširi izgradnjom građevina za tehnički pregled osobnih i teretnih vozila. (Zona je utvrđena kao građevinsko područje posljednjim Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) općine Đakovo). Zona ima izuzetno povoljan prometni položaj.

Prema podacima Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Ispostave Službe za gospodarstvo u Đakovu, na području općine Gorjani postoji deset obrtnika, uglavnom u oblasti trgovine i ugostiteljstva.

Prema podacima Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji-Službe za gospodarstvo (Statistika) u 2003. godini je na području Općine bilo zaposleno 149 osoba u poslovnim subjektima.

b) Turizam

Šire područje, odnosno područje bivše općine Đakovo, kojemu je pripadalo i područje današnje općine Gorjani, je kao dio kontinentalnog turističkog prostora Republike Hrvatske, poznato kontinentalno turističko područje duge tradicije, koje je svoj razvoj temeljilo na valorizaciji prirodnih potencijala prostora, kulturno-povijesnoj baštini, geoprometnom položaju, te određenim specifičnostima svog područja (ergela lipicanaca, manifestacije). Razvoj turizma baziran na navedenim osnovama razvijao se do vremena Domovinskog rata, kada dolazi do prekida svih aktivnosti u turizmu. Nakon Domovinskog rata dolazi do ponovnog aktiviranja navedenih aktivnosti u okviru turizma.

U okviru šireg prostora u kojemu se nalazi i područje općine Gorjani, a koje s obzirom na atraktivnosti susjednog područja grada Đakova, nije bilo u mogućnosti jače istaknuti svoje turističke potencijale, te je to područje koje nije razvijalo turističko-ugostiteljske sadržaje.

Na području današnje općine Gorjani, a u okviru djelatnosti ugostiteljstva i turizma egzistiraju po dva isključivo ugostiteljska objekta u svakom od naselja.

UGOSTITELJSKI OBJEKTI NA PODRUČJU OPĆINE GORJANI

Tablica br. 22.

Neto izgrađena Red. Kapacitet Ugostiteljski objekt površina broj (broj mjesta) (m²) 1. Tomašanci gostionica 30 40 2. Tomašanci gostionica 30 40 3. Gorjani krčama 25 60 4. Gorjani krčma 40 80 Ukupno: 125 220 IZVOR PODATAKA: Općina Gorjani (Upitnik-Turizam i ugostiteljstvo za PPUOG)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 23

Ugostiteljske kapacitete na području Općine čine četiri ugostiteljska objekta, ukupne neto površine od 220 m² i kapaciteta 125 sjedećih mjesta, a što čini vrlo skromnu ugostiteljsku ponudu.

c) Eksploatacija mineralnih sirovina

Na području Općine se do sada nije aktivirao prirodni potencijal prostora, ali su izvršene predradnje na otvaranju eksploatacijskog polja opekarske gline istočno od naselja Tomašanci. Izvedene istražne radnje upućuju na ležište kvalitetne gline na kojemu tvrtka ''Opeka'' temelji nastavak svoje proizvodnje opekarskih elemenata u narednih 70-ak godina.

1.1.2.3. Društvene djelatnosti

a) Uprava

Općina Gorjani formirana je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj («Narodne novine», br. 10/97.). Općina Gorjani sastavni je dio Osječko- baranjske županije sa sjedištem Općine u naselju Gorjani, a ranije je prostor Općine pripadao bivšoj Općini Đakovo.

Tijela lokalne samouprave: Općinsko vijeće i Mjesni odbor locirani su u naselju Gorjani, dok Tomašanci imaju Mjesni odbor.

b) Socijalna zaštita

Na prostoru općine Gorjani nema objekata socijalne zaštite.

c) Obrazovanje

OSNOVNA ŠKOLA «GORJANI»

U naselju Gorjani na adresi Bolokan 20 djeluje osnovna škola «Gorjani». Parcele koje obuhvaća škola su kč.br. 330, 331, 332, 333 i 361/6, a ukupno zauzimaju površinu od 19.524 m2. Netto unutrašnji školski prostor, bez športske dvorane (škola nema športsku dvoranu) zauzima površinu od 916 m2. Uz školu se nalazi športsko igralište i dvorište-park.

Školu pohađa 160 učenika koji su podijeljeni u 10 odjeljenja. Nastava se odvija u dvije smjene u 8 učionica (jedna smjena 114 učenika, druga 46). U školi je zaposlen 21 djelatnik. Potrebna je sanacija objekta škole.

PODRUČNA ŠKOLA «TOMAŠANCI»

Područna škola «Tomašanci» nalazi se u ulici K. Tomislava 2 na kč.br. 393 i 395, površine parcele ukupno 1604 m2. Netto unutrašnji prostor škole je površine 245 m2, škola nema športsku dvoranu, na vanjskom prostoru ima igralište površine 600 m² i dvorište-park 700m². Škola ima dvije učionice u koje su smještena dva razredna odjela s ukupno 30 učenika, a s njima radi 3 djelatnika. Optimalni kapacitet obje škole je znatno veći od trenutne iskorištenosti. Analizom postojećeg stanja za osnovnu školu «Gorjani» došlo se do zaključka da su površina građevine škole i površina parcele na kojoj se škola nalazi dovoljno velike za znatno veći broj učenika od sadašnjeg (s obzirom na površinu škole može se maksimalno primiti 182 učenika u

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 24 jednoj smjeni iako s obzirom na broj učionica bi moglo i 272, a proširenjem školske zgrade i znatno više jer je parcela škole vrlo velika).

Analizom postojećeg stanja za područnu školu «Tomašanci» utvrđeno je da s obzirom na površinu građevine škole kao i parcele broj učenika se može znatno povećati (ako se računa 30m² po učeniku u smjeni broj učenika može se povećati do 53 učenika u jednoj smjeni).

d) Zdravstvo

Zdravstvena zaštita u Općini Gorjani provodi se u ambulanti i to u jednoj ordinaciji opće medicine (Grčka 2, Gorjani, kč.br. 2605). Ukupni kapacitet oboljelih je 1800, a trenutno je registrirano 1247 pacijenata. Problemi su uglavnom vezani uz dotrajalost prostora u kojem se ambulanta nalazi te potrebu otvaranja ljekarne i zubne ordinacije.

U naselju Gorjani nalazi se ispostava Veterinarske stanice Đakovo (Kula 24, kč.br. 620/1, 620/2 i 621). Ova veterinarska stanica pokriva područje naselja Gorjani, Tomašanci, Josipovac Punitovački, Punitovci, Jurjevac Punitovački i Krndija. Trenutno su zaposlena dva veterinara i jedan veterinarski tehničar.

e) Kultura

Pri osnovnoj školi u Gorjanima djeluje knjižnica s fondom od 2000 naslova, a ima oko 200 korisnika godišnje. Prostor nije adekvatan jer je smještena u učionici za glazbenu i likovnu kulturu.

U Gorjanima (Bolokan 9, kč.br. 4) nalazi se dom Dobrovoljnog vatrogasnog društva Gorjani u sklopu kojeg se nalaze: dvorana za kulturne događaje i svatove s pozornicom, prostorija za sastanke, bife, kuhinja i skladište, vatrogasno spremište s vozilom te skupnom i osobnom opremom i sanitarni čvor.

U Tomašancima (S. Radića 1, kč.br. 3 i 4) nalazi se dom Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tomašanci u sklopu kojeg se nalaze: dvorana za kulturne događaje i svatove s pozornicom, drvarnica i druge pomoćne prostorije, kuhinja, vatrogasno spremište s vozilom i sanitarni čvor.

f) Vjerske institucije

U Općini su tri crkve i to:

VJERSKE GRAĐEVINE

Tablica br. 23.

BROJ KATASTARSKE NASELJE GRAĐEVINA ČESTICE

Crkva Sv. Jakov apostol 1 GORJANI Crkva Sv. tri kralja 546

TOMAŠANCI Crkva Sv. Antuna 1 i 2

IZVOR PODATAKA: Općina Gorjani (ožujak 2003.)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 25

1.1.2.4. Šport i rekreacija

Objekti športa i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN 38/91.). Navedeni pravilnik građevine športa i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti športskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:

1. DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s odgovarajućim prostorom za uskladištenje opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.

Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.

2. BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x 25 m koji raspolaže s odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400 kupača.

Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sati-korisnika, a kod otvorenih bazena 9800 sati-korisnika.

3. IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom. Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:

- mali nogomet 2,0 jedinice - rukomet 1,4 jedinice - košarka 1,0 jedinica - odbojka 1,2 jedinice

Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.

4. IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20% manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji.

5. BOČALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa svlačionicom za barem 10 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.

6. JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%.

Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.

7. JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 26

Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod ostalih streljana 80 sati-korisnika.

8. JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika, te garderobom za rekreacijsko klizanje.

Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 sati- korisnika.

9. JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a kod zatvorenih 6.540 sati-korisnika.

10. JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.

Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog kapaciteta 45 korisnika.

Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika.

U oba naselja locirani su sljedeći športski objekti:

POSTOJEĆI ŠPORTSKI OBJEKTI

Tablica br. 24.

VRSTE, BROJ I POVRŠINE Red. POVRŠINA NAZIV ADRESA VANJSKIH ŠPORTSKIH br. PARCELE (m²) TERENA 1. Nogometni klub Bolokan, Gorjani 12.600 Nogometno i rukometno ''Budućnost'' Gorjani igralište 2. Ženski nogometni klub S. Radića bb, Tomašanci 14.200 Nogometno igralište ''Dinamo'' i nogometni klub ''Dinamo'' Tomašanci IZVOR PODATAKA: Općina Gorjani (ožujak 2003.)

Prema navedenom Pravilniku postojeća igrališta čine 3,4 jedinice.

1.1.2.5. Komunalne djelatnosti

Groblja

U općini Gorjani ima dva groblja, jedno u naselju Gorjani i jedno u naselju Tomašanci, oba groblja se nalaze izvan građevinskih područja naselja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 27

GROBLJA

Tablica br. 25.

BROJ RED. POVRŠINA IZGRAĐENOST NASELJE KATASTARSKE MRTVAČNICA BROJ (m2) (%) ČESTICE

Nalazi se na putu prema 1. GORJANI 3131, 3132 i 3133 23851 80 groblju na kč.br. 734/1

2. TOMAŠANCI 736/2 i 738 9427 Na groblju na kč.br. 736/2 70

IZVOR PODATAKA: Općina Gorjani (travanj 2003.)

Analizom postojećeg stanja površina groblja i postojećeg broja stanovnika utvrđeno je da su groblja znatno veće površine nego je potrebno za postojeći broj stanovnika.

1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav

a) Cestovni promet

Prostor općine Gorjani smješten je u središnjem dijelu prostora Slavonije, a njenim prostorom prolazi značajan europski prometni koridor u smjeru sjever-jug (koridor Vc). U okviru navedenog koridora izgrađena je trasa državne ceste D7 (GP Duboševica (gr. R.M.)-Beli Manastir-Osijek- Đakovo-GP Sl. Šamac (gr. R. BiH).

Cestovni promet je jedina grana prometa razvijena na području Općine. Glavni cestovni pravac na području Općine je trasa državne ceste koja prolazi samim istočnim rubom Općine i na koje se vežu trase županijskih cesta putem kojih su dva naselja Općine povezana s okruženjem. Pri tome je nešto slabija povezanost od naselja Gorjani prema zapadu, jer su trase postojećih lokalnih cesta na tom prostoru slabo uređene (nemodernizirane). U sljedećoj tablici prikazane su trase javnih kategoriziranih cesta na području Općine:

TRASE JAVNIH KATEGORIZIRANIH CESTA

Tablica br. 26.

Nasuti Širina Red. Oznaka Duljina Asfalt kameni Opis dionice kolnika broj ceste (km) (km) materijal (m) (km) DRŽAVNE CESTE 1. D7 GP Duboševica-Beli Manastir-Osijek-Đakovo- 7,0 3,6 3,6 - GP Sl. Šamac ŽUPANIJSKE CESTE 1. Ž 4106 Ž4105 (Poganovci)-Krndija-Punitovci-Tomašanci 5,9 4,6 4,6 - (D7) 2. Ž 4128 Josipovac Punitovački (Ž4106)-Gorjani-Satnica 5,7 4,4 3,0 1,4 Đakovačka (D515) 3. Ž 4238 Gorjani (Ž4128)-Tomašanci (Ž4106) 6,0 3,3 3,3 - 4. Ž 4139 Tomašanci (Ž4106)-Ivanovci Gorjanski-D7 4,8 0,6 0,3 0,3 (Kuševac) LOKALNE CESTE 1. L 44103 Potnjani (D515)-Gorjani (Ž4128) 4,8 3,5 0,9 4,4 2. L 44104 D515 (Bijela Vila)-Gorjani (L44103) 4,5 3,0 0,37 2,63 3. L 44105 Krndija (Ž106)-Gorjani (Ž4128) 3,6 4,8 4,15 0,65 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 28

Iz priložene tablice vidljivo je da je najlošije stanje na mreži lokalnih cesta i to u pogledu širina i moderniziranosti kolnika. Kod županijskih cesta, cesta Tomašanci-Kuševac nema širinu od 5,5 m što bi trebao biti minimum za dvosmjerne županijske ceste. Dio županijskih cesta je i nemoderniziran.

b) Poštanski promet

HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.

Organizacijski dijelovi Društva su:

- Uprava Društva - Područna uprava Društva - Poštanska središta Društva

Područna uprava

Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od četiri područne uprave Društva.

Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa za poštanska središta na svom području i to:

- Organizacija i realizacija poštanske tehnologije - Organizacija i realizacija kadrovskih poslova - Organizacija i realizacija investicija i održavanja - Organizacija i realizacija gospodarskih poslova

Poštansko središte

Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.

Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:

- PS Osijek - PS Vukovar - PS Požega - PS Slavonski Brod

Izvršna jedinica

Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na području općine Gorjani nema izvršne jedinice. Poštanski ured

Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 29 vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora, knjiga, novina i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.

Na području obuhvata prostornog plana općine Gorjani postoji sljedeći PU s dostavnim područjem:

- 31422 Gorjani

U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:

POŠTANSKA MREŽA OPĆINE

Tablica br. 27.

BR. STANOV.* R. PRIPADAJUĆE OBUHVAĆENIH POŠTANSKI URED SVEGA BR. NASELJE DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 1. 31422 GORJANI Gorjani 1.168 Tomašanci 664 UKUPNO OPĆINA: 1.832 1.832 IZVOR PODATAKA: - HP-Područna uprava Slavonija - ZPO-OSIJEK

* Podaci o broju stanovnika baziraju se na Popisu stanovništva iz 2001. godine

c) Telekomunikacije

Nepokretna mreža

Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži.

Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim planovima razvoja.

Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao četiri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina Gorjani pripada u PP Đakovo.

Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.

U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području općine Gorjani preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.

Pristupna mreža na području općine Gorjani obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 30

U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:

- korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja, - spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).

Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.

Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na područje općine Gorjani, koji se približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.

- Komutacija

Stanje komutacija na području općine Gorjani prikazano je u priloženoj tablici br. 28. U većini slučajeva naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije.

Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže prikazano je u sljedećoj tablici:

JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUČJU OPĆINE

Tablica br. 28.

Red. PODRUČJE PREKRIVANJA NAZIV MJESTA RANG broj (MJESNE MREŽE) 1. Gorjani UPS Gorjani 2. Tomašanci UPS Tomašanci IZVOR PODATAKA: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok - ZPO-OSIJEK

- Prijenos

Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan.

U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Gorjani upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:

- svjetlovodni kabeli, - bakreni kabeli.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 31

Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2004. godine TK centar Đakovo na području općine Gorjani izgradio je mrežu pristupnih i spojnih vodova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.

- Pristup

Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom od polietilena i PVC-a.

Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.

Pokretna mreža

Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:

- Analogne pokretne mreže, - Digitalne pokretne mreže, - Sustav za povezivanje osoba ( paging ).

Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih stanica. To su veze u visokofrekventnom području. Bazne stanice su povezane s nadređenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099), te digitalne mreže CRONET (098) i VIP (091). Na području Općine nema izgrađenih baznih (osnovnih) postaja, a pokrivenost prostora signalom postiže se preko izgrađenih baznih postaja u susjednim općinama.

Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET, a nositelji razvoja su za sada ''HT-mobilne komunikacije'' d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o.

Radio i TV sustav veza

Na području općine Gorjani ne postoje izgrađeni objekti Radio i TV (u daljnjem tekstu :RTV) sustava veza. Izgrađeni objekti Odašiljača i veza d.o.o. "Kapavac'' i ''Mandićevac'' su na relativno maloj udaljenosti od granica Općine.

Ovi objekti u RTV sustavu veza pokrivaju među ostalim i cijelo području općine Gorjani. Preko južnog dijela Općine prolazi jedan RTV sustav veza (usmjerena veza), a vodi od ''Kapavca'' do ''Jarmine'' (Vinkovci).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 32

1.1.2.7. Energetski sustav

a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina

Na području općine Gorjani nema nalazišta ugljikovodika, te nema izgrađenih naftovoda i plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviđaju naftovodi i plinovodi šireg društvenog značaja.

Na području Općine nema izgrađene distribucijske plinoopskrbne mreže, premda se prostornim i drugim planovima razvoja predviđa plinoopskrba naselja Općine.

b) Eletroenergetika

Potrošnja električne energije

Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Gorjani ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području ove Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.

U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2003. godini po vrsti potrošača.

POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Tablica br. 29.

Red. POTROŠNJA POTROŠAČ broj (kWh) 1. Kućanstva 1,956.144 2. Gospodarstvo i javni sadržaji 259.926 3. Javna rasvjeta 24.492 UKUPNO: 2,240.562 IZVOR PODATAKA: - HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO-OSIJEK

Distribucija električne energije

Postojeća distribucijska mreža na području Općine sadrži građevine na distribucijskim naponskim razinama od 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.

Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni dalekovodi i manji dio podzemnih kabelskih dalekovoda do svih TS 10/0,4 kV u naseljima.

Pokazatelji o izgrađenoj distribucijskoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 33

DISTRIBUCIJSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

Tablica br. 30.

NAPONSKA VRSTA RAZINA OBJEKTA JEDINICA MJERE IZNOS (kV) TS kom 7 DV km 6,5 10 KB km 1,3 Energetski MVA 1,15 trafo 10(20)/0,4 kom 7 IZVOR PODATAKA: - HEP-Distribucija d.o.o; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO-OSIJEK

Niskonaponska 0,4 kV mreža izgrađena je skoro u cijelosti neizoliranim vodičima vođenim na krovovima s krovnim stalcima. Jedan manji dio niskonaponske mreže izgrađen je SKS vođenim na krovovima s krovnim stalcima.

Javna rasvjeta je izgrađena samo u nekim ulicama naselja.

1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav

a) Vodoopskrba

Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vode na prostoru općine Gorjani nije riješena u potpunosti i na zadovoljavajući način. Javnim vodoopskrbnim sustavom pokriven su oba naselja Općine. Zasebni sustav postoji za općinsko središte, naselje Gorjani. Izvorište ovog jedinstvenog sustava su podzemni vodonosni horizonti. Dubina bušenog bunara je oko 45-50 m. Kvaliteta zahvaćene vode zadovoljava, u prirodnom stanju i ona se ne prerađuje. Lokacija izvorišta je u samom naselju, sjeverno u odnosu na nogometno igralište. Parcela izvorišta nije pravno regulirana i trenutno nije u vlasništvu Vodovoda, što onda predstavlja problem kako u svakodnevnom pogonu tako i razvoju crpilišta. U tijeku su aktivnosti na izgradnji magistralnog voda Satnica Đakovačka-Gorjani. Naselje Tomašanci nalazi se u sustavu grupnog vodovoda Đakovački Ivanovci- Tomašanci sa kojim je spojeno vodom promjera 140 mm. Razvodnom mrežom je pokriveno gotovo cijelo naselje Gorjani i naselje Tomašanci. Naselje Tomašanci ima 102 priključka domaćinstava i 12 priključaka, privrednih subjekata a naselje Gorjani 173 priključaka domaćinstava i 11 priključaka privrednih subjekata. Prema podacima statistike naselje Gorjani ima 402 domaćinstva s prosjekom od 2,9 člana po domaćinstvu, dok naselje Tomašanci ima 207 domaćinstava s prosjekom od 3,2 člana. Prema iznijetim podacima procjena je da je u naselju Gorjani vodom iz javnog sustava opskrbljeno 502 stanovnika (43,0%) dok je u naselju Tomašanci iz javnog vodoopskrbnog sustava opskrbljeno 326 stanovnika (49,2%). Ukupna opskrbljenost vodom iz javnog sustava iznosi 828 stanovnika, odnosno 45,2%. Zaštitne sanitarne zone crpilišta Gorjani su definirane prijedlogom Odluke donesenom temeljem istražnih radova.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 34

Stanovnici koji nisu priključeni niti na jedan od postojećih vodoopskrbnih sustava vodom se opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta što uz neriješeno odvođenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje.

b) Odvodnja otpadnih voda

Stanovnici općine Gorjani otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili crnih jama. Ovime oni za sada nažalost ne predstavljaju izuzetak u županijskim razmjerima. Postojeći način zbrinjavanja pruža velike mogućnosti zagađenja podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađenje podzemnih vodonosnika u uvjetima djelomično neriješene vodoopskrbe može utjecati na zdravlje korisnika vode koji se ne opskrbljuju iz javnog vodoopskrbnog sustava. Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg vodotoka ili melioracijskog kanala.

c) Uređenje vodotoka i voda

Općina Gorjani, prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnog gospodarstva pripada, najvećim dijelom, vodnom području sliva sliva Drave i Dunava. Južni, manji dio, Općine pripada vodnom području sliva Save. Odlukom Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju slivnih područja Općina Gorjani pripada Slivnom području "Vuka“ i dijelom slivnom području "BIĐ-BOSUT". Desno zaobalje rijeke Vuke, kojem pripada područje općine Gorjani, ima manje površina s izrazito niskim terenom nego lijevo zaobalje. Naselja i prometnice su uglavnom smješteni na višem terenu.

Na području općine Gorjani nema značajnijih i većih vodotoka.

Najveći pritok desnog zaobalja rijeke Vuke je kanal I reda Velika Osatina s ušćem u km 48+408. Dužine je 31,8 km, ukupne površine sliva 139,8 km² od čega je brdski dio 44,6 km², a nizinski 95,2 km². Kanal prolazi sjeveroistočnom granicom općine Gorjani.

Slivno područje Velike Osatine veoma je malog uzdužnog pada, odlikuje se izlomljenim terenom, kako položajno tako i visinski.

Kanal I reda, Gorjan-Punitovci, jedan je od većih pritoka rijeke Vuke. Dužina kanala iznosi 10,5 km, a područjem Općine prolazi u dužini od 5,94 km. Značajni pritoci su kanali II reda: Mač (dužine 5,7 km) koji prolazi sjevernom granicom Općine i kanal Bolokan, dužine 5,8 km (cijeli na području Općine).

Stanje uređenosti na nivou je trenutnih mogućnosti vlasnika zemljišta i Hrvatskih voda. Prostor Općine nije ugrožen od poplava vanjskih voda. Pojedini dijelovi su ugroženi od unutrašnjih voda i to u prostorima gdje nema iskopanih kanala koji bi oborinu koja je pala primili i odveli do glavnih recipijenata. Procesi erozije slabog su do vrlo slabog intenziteta. Lokalno su prisutni (vidljivi) tragovi pojačanog površinskog ispiranja. Linearna erozija prisutna je mjestimično na reguliranim dionicama kanala (preveliki padovi dna kanala). Na području Općine, dijelu koji pripada slivnom području "BIĐ-BOSUT", a koji se nalazi u slivu Jošave, nema rijeka, a nema ni jezera, ribnjaka ili akumulacija.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 35

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Odvodnja suvišnih voda je značajna i raširena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uz Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj, čijem prostoru pripada i općina Gorjani. Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.

Sustav melioracijske odvodnje područja općine Gorjani čine: kanali I reda ''Velika Osatina'', koja prolazi sjeveroistočnom granicom i ''Gorjan-Punitovci'', zatim kanali II reda: kanal Mač koji čini dio sjeverne granice Općine, kanal Bolokan, te na jugu kanal Zmajevac.

Pored osnovne kanalske mreže, znatno je gušća detaljna kanalska mreža (kanali III i IV reda). Ukupna dužina ovih kanala na području općine Gorjani iznosi 148,59 km. Podzemnom drenažom na ovom području uređeno je 370 ha.

Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske kulture (sjemenske).

Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje.

Dosadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima i koristila se kao interventna mjera, a primjenjivali su se mobilni uređaji za umjetnu kišu s prijenosnim agregatima.

Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom području ''Vuka'', koji obuhvaćaju adekvatne crpne postaje i ustave kao trajne objekte, nisu izgrađeni, osim ustave Krndija na rijeci Vuki u km 71+630 koja sliži za zaustavljanje i akumuliranje vode u Vuki i kanalskoj mreži.

Na području općine Gorjani sustavi za navodnjavanje unatoč potrebama nisu prisutni. Kanali višeg reda kao i melioracijski kanali IV reda na području općine Gorjani u proteklom razdoblju su održavani, ali zbog nedostatka sredstava nedovoljno pa je stanje odvodnog sustava neadekvatno mogućnostima poljoprivrednih površina. Za vrijeme Domovinskog rata kanali nisu bili održavani.

1.1.2.9. Postupanje s otpadom

Oba naselja u općini Gorjani obuhvaćena su organiziranim sustavom prikupljanja i odvoza otpada. Općine je koncesijom ustupila to pravo tvrtki ''Univerzal'' iz Đakova. Koncesionar tjedno prikuplja izneseni otpad koji se ne razvrstava na mjestu nastanka. Mjesečno se prikupi oko 30 t otpada i odvozi na odlagalište grada Đakova ''Vitika''.

Trenutno na prostoru Općine nije organizirano razdvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika, metali) ili opasnog otpada (baterije, akumulatori, stari lijekovi).

Proteklih godina su sanirana sva divlja odlagališta s područja Općine, uključujući i dva veća koja su registrirana u PPO-BŽ.

Općina je koncesijom ustupila lokaciju između naselja Gorjani i Tomašanci za odlagalište inertnog građevinskog otpada (kč.br. 1215, 1216/1, 1216/2, 1217/2, 1218 k.o. Gorjani). Ugovoreno je 20 godišnje korištenje i završna sanacija-ozelenjavanje.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 36

1.1.2.10. Stanje okoliša

a) Onečišćenje voda

Na vodnim površinama područja općine Gorjani ne vrši se ispitivanje kakvoće voda a većih zagađivača na području Općine nema. Ipak, površinske vode u kanalima izložene su utjecajima kemijskih preparata koji se koriste u poljoprivredi a činjenica da su stanovnici uključeni u javni vodoopskrbni sustav, a bez izgrađenog sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda ipak nešto govori o kvaliteti najplićih vodonosnih slojeva u podzemlju. Naime, sada otpadne vode direktno i bez pročišćavanja završavaju u kanalskoj mreži (prepumpavanjem) ili podzemlju (procjeđivanjem).

b) Onečišćenje zraka

Na području općine Gorjani nisu vršena mjerenja kakvoće zraka, ali trenutno na području Općine nema aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu onečišćenja zraka.

c) Onečišćenje tla

Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenje tla, no najčešće su to ljudske aktivnosti kao što su poljoprivreda, razni vidovi gospodarstva, gospodarenje ili nekontrolirano odlaganje otpada, neriješeno zbrinjavanje otpadnih voda i slično.

Na prostoru Općine onečišćenje tala je prisutno u gotovo svim navedenim segmentima. Najuočljivije je ipak zagađivanje neodgovarajućom (prekomjernom) upotrebom gnojiva, kemijskih preparata u poljoprivredi te osobito, neriješeno, na odgovarajući način, zbrinjavanja otpada

d) Opterećenje bukom

Zakon o zaštiti od buke definira potrebu izrade karte na nivou Općine-grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj rade i borave, ali takva mjerenja do sada nisu vršena.

S obzirom da trenutno na području Općine ne postoje aktivnosti koje bi ugrožavale stanovništvo u pogledu prekoračenja dopuštenih razina buke, nema bukom ugroženih područja

1.1.2.11. Interesi obrane

U jugozapadnom dijelu općine Gorjani, prema podacima Ministarstva obrane od 21.04.2004., je lociran vojni objekt ''Gorjani'' od interesa za obranu kao zona posebne namjene.

Vezano za ovaj objekt PPUOG će definirati posebne uvjete za područje zone zabranjene gradnje.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 37

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ) a) Stanovništvo

U PPO-BŽ dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine.

Procjena je rađena ukupno za Županiju, ukupno za gradove i općine, te pojedinačno za gradska naselja.

Zbog velikog udjela prostora Županije koji je već desetljećima demografski ugrožen, procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo Općine stanjiti.

Za općine pojedinačno, pa tako ni za općinu Gorjani nije rađena procjena broja stanovnika. b) Naselja

Planski pokazatelji:

U skladu s usmjerenjima i ciljevima razvoja naselja Strategije prostornog razvoja Hrvatske PPO-BŽ na području Osječko-baranjske županije utvrdio je mrežu središnjih naselja Županije.

Mrežom središnjih naselja PPO-BŽ uspostavlja policentrični sustav. Usmjerenjima i ciljevima gospodarskog razvitka i osiguravanjem prostornih mogućnosti za smještaj gospodarskih djelatnosti, stvaraju se povoljniji preduvjeti za razvoj polifunkcionalne strukture središnjih naselja. Dobra prometna povezanost okolnih naselja sa središnjim naseljima, osobito gradovima, otvara mogućnost jačanja dnevnih migracija.

Jačanjem mreže lokalnih središta te orijentacijom naselja u pravcu razvoja turizma, športa i rekreacije na temelju prirodnih resursa, stvaraju se osnove za revitalizaciju ruralnih područja. Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih na području 7 gradova (Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Ðakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i 35 općina. PPO-BŽ stupnjevao je razvojna središta od razine većeg regionalnog središta do razine lokalnog središta na sljedeći način:

1. Makroregionalno (veliko razvojno) središte, 2. Regionalno (srednje razvojno) središte, 3. Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti, 4. Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti, 5. Područno (malo razvojno) središte, 6. Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja, 7. Lokalno (inicijalno razvojno) središte.

PPO-BŽ razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije je razrađena i podijeljena na podrazine u koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju taj status, na sljedeći način:

1. Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte - sva ostala općinska središta koja nisu ušla u više kategorije, 2. Lokalno (inicijalno razvojno) središte - 24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu ušla u više kategorije, 3. Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte - 10 naselja veličine od 500 do 1.000 stanovnika.

Prema ovoj podjeli naselja u Općini Gorjani podijeljena su na slijedeći način:

- veće lokalno središte – Gorjani

PPO-BŽ dopušta općinskim planovima da u kategoriju manjeg lokalnog središta uključi i naselja s manje od 500 stanovnika ukoliko se to ocijeni potrebnim.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 38

PPO-PŽ utvrdio je slijedeće obveze:

PPO-BŽ nije propisao nikakve obaveze vezane uz razvoj naselja. c) Građevinska područja (GP)

Planski pokazatelji:

PPO-BŽ dao je u tablici br. 106. planske pokazatelje za GP za cijelu županiju. U okviru površine GP sadržane su površine naselja stalnog i povremenog stanovanja, i gospodarskih i turističko-rekreacijskih zona izvan naselja. Tablica br. 106. % OD Naziv županije/općine/grada UKUPNO STAN/ha OZNAKA POVRŠINE OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA ha ha/STAN* ŽUPANIJE

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA

ZA NAMJENU POVRŠINA

Građevinska područja GP 31.160 7,51 12,00 ukupno/

Izgrađeni dio GP (naselja+zone sekundarnog stanovanja+proizvodne zone izvan naselja) ukupno 21.604 5,21 17,31 - obalno - - - - otočno - - - - kontinentalno-granično 12.460 3,00 7,44 - ostalo 25.125 6,05 11,19

Ukupna površina GP iz tablice broj 106. određena je sukladno uvjetima iz provedbenih odredbi i korištenjem podataka o broju stanovništva prema prvim rezultatima popisa iz 2001. godine. Na temelju izračunate prosječne gustoće stanovništva u izgrađenom dijelu GP naselja, određena je potrebna površina za razvoj naselja prema planiranom porastu stanovništva. Zbroj površina izgrađenog područja i površine određene za planirani porast stanovništva uvećan je za 25%. Tako dobivena površina iznosi oko 27.100 ha. Ovoj površini dodana je površina postojećih GP za gospodarske zone, zone povremenog stanovanja i turističko-rekreacijske zone, koja iznosi ukupno 3.531,52 ha, dok je za potrebe novih gospodarskih sadržaja izvan naselja predviđeno cca 200,00 ha (50% maksimalnih mogućnosti za proizvodne zone naselja veličine 2.000-10.000 stanovnika) i za potencijalne turističke zone cca 300,00 ha, odnosno ukupno cca 500,00 ha. Na temelju uvjeta utvrđenih u PPO-BŽ i uz povećanje stanovništva od 14,5% u odnosu na 2001. godine i razvoja pratećih funkcija i gospodarstva, PPO-BŽ planira smanjenje ukupne površine GP na području Županije, također planira povećanje gustoće stanovništva u naseljima gradskog obilježja na 23,2 st/ha s postojeće koja je 19,20 st/ha, a u ostalim naseljima 9,74 st/ha od postojeće 6,65 st/ha. Za potrebe stanovništva PPO-BŽ u naseljima gradskog obilježja osigurava prosječno 434,33 m²/st. GP (16,6% manje u odnosu na postojećih 520,91 m²/st.), a u ostalim naseljima 1.026,42 m²/st. (31,7% manje u odnosu na postojećih 1.503,09 m²/st.), što prosječno iznosi 722,14 m²/st. (30,8% manje u odnosu na postojećih 1.043,16 m²/st.). Udio neizgrađenog dijela GP planira smanjiti s 42,5% na 25,0%. Zauzetost prostora od 300,00 m²/st., koji je kao referentna vrijednost utvrđen u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ostvaruje se samo u gradu Osijeku, dok u ostalim gradovima sadašnja zauzetost prostora (izgrađeni prostori) iznosi 506,44 m²/st., a u ostalim naseljima 821,14 m²/st.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 39

PPBPŽ utvrdio je slijedeće obveze:

PPO-BŽ propisao je koje površine čine GP te parametre za utvrđivanje izgrađenog i neizgrađenog dijela GP te površina za razvoj naselja kao i njihove međuodnose . PPO-BŽ propisao je da se potrebe za razvoj naselja utvrđuju na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okruženja. Propisan je način i uvjeti utvrđivanja planirane površine GP te uvjeti za racionalno korištenje GP. Propisan je i način korištenja neizgrađenog dijela GP i da se izgradnja na tim površinama u pravilu provodi na temelju UPU-a i DPU-a. U PPUO/G, GUP-u i UPU planira se izgradnja i uređenje GP i potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa, infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva, posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih, zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe. Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti. PPO-BŽ odredio je način određivanja naselja povremenog stanovanja, turističko-rekreacijske zone i gospodarske zone te utvrđivanje GP za ta područja. Također su određena područja namjena koja se mogu planirati izvan građevinskih područja. PPO-BŽ odredio je vrste planova i načine za određivanje GP za nova groblja i deponije te građevine i komplekse zdravstva izvan naselja. U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine. d) Gospodarstvo

Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom potencijalu te ulaganju kapitala.

Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući kadrovski potencijal.

PPO-BŽ utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.

Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.

Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije.

Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture.

PPO-BŽ omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 40 kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije.

Izgradnja turističkih, športskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su PPO-BŽ određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.

Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja stambenih građevina za vlastite potrebe i seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja. e) Društvene djelatnosti

Planski pokazatelji:

Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPO-BŽ utvrdio je minimalnu zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (tablica) i da svako naselje u ovisnosti od potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine središnjih funkcija.

PPBPŽ utvrdio je slijedeće obveze:

Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja planiranim u PPO-BŽ i prikazanim u tablici broj 111. - Središnje funkcije naselja (prikazan je dio tablice koji se odnosi na kategorije lokalnih središta jer su ona zastupljena na području općine Gorjani)

SREDIŠNJE FUNKCIJE NASELJA Dio tablice br. 111. KATEGORIJA SREDIŠNJEG NASELJA DRUŠTVENE DJELATNOSTI Veće lokalno (malo razvojno središte) GORJANI

Uprava, sudstvo - općinska izvršna tijela Školstvo - osnovna škola

Kultura - dom kulture

Zdravstvo - zdravstvena stanica - ljekarna - veterinarska ambulanta Socijalna skrb - dječji vrtić Trgovina - trgovački centar - sajmište Ostalo - financijsko posredovanje - pošta

Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj planira unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.

Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO, sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno tijelo.

Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na razini DPU-a.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 41

Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPO-BŽ, mogu se planirati i izvan građevinskog područja naselja sukladno odredbama u PPO-BŽ i odredbama PPUO. f) Promet

Cestovni promet

Paneuropski prometni koridor Vc utvrđen je na konferenciji u Helsinkiju (1997. god.), te unesen u sve strateške dokumente uređenja prostora i prometne mreže Republike Hrvatske.

U PPO-BŽ unesen je koridor planirane autoceste u koridoru Vc koji prolazi cca 3,5 km zapadno od postojeće trase državne ceste D7. Osim toga, PPO-BŽ je planirano i uređenje mreže županijskih cesta. Uređuju se odnosi prvenstveno na izvedbu minimalne širine kolnika od 5,50 m, te modernizacije svih dionica na području Županije.

Poštanski promet

PPO-BŽ u poštanskoj djelatnosti ne planira se takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u PPUO, niti u drugim planovima razvoja na području općine Gorjani.

PPO-BŽ definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog preustroja poštanske djelatnosti.

Telekomunikacije

Program razvoja telekomunikacijske mreže u PPO-BŽ temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.

Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije komuniciranja uz slijedeće smjernice:

- izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju, a kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).

- kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati minikanalizacijom.

Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

U PPO-BŽ prikazan je stvarni plan razvoja telekomunikacijske mreže.

Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i drugih postaja. g) Energetski sustav

Plinoopskbra

U PPO-BŽ, kao dokumentu prostornog uređenja šireg područja planirana je plinoopskrba naselja općine Gorjani. Stoga postoji obveza za općinu Gorjani unošenje u PPUO planiranog lokalnog, tj distribucijskog plinoopskrbnog sustava kao osnove za izgradnju plinoopskrbnog sustava Općine.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 42

Elektroenergetika

Plan razvoja elektroenergetske mreže u PPO-BŽ temelji se na unapređenju već postignutog razvoja elektroenergetske mreže na području Općine.

Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog uređenja RH te PPO-BŽ, nalažu općenito dogradnju postojeće distribucijske mreže. Pri izgradnji distribucijske elektroenergetske mreže ne postoje konkretne obveze za općinu Gorjani osim postupnog prijelaza na 10(20) kV kabelsku mrežu unutar građevinskog područja.

PPO-BŽ definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije, dakle i za općinu Gorjani.

h) Vodnogospodarstvo

PPO-BŽ definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom magistralnih vodova od novih izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. PPO-BŽ definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav. PPO-BŽ je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko izvorišta vode za piće. PPO-BŽ je definirana potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zaštite podzemnih i nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda. PPO-BŽ su utvrđeni principi odvodnje i sustavi grupa naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje. Također su utvrđeni principi zaštite od erozijskih procesa i bujične aktivnosti u sklopu čega su utvrđene moguće lokacije za izgradnju akumulacija i retencija. i) Poljoprivredno i šumsko zemljište

PPO-BŽ utvrđeno je poljoprivredno zemljište isključivo osnovne namjene, a u okviru kojega je izdvojeno vrijedno obradivo tlo, te ostala obradiva tla, te je istaknuta potreba racionalnog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a što uključuje i njegovu zaštitu od nepotrebne i nekontrolirane prenamjene.

U cilju sustavne zaštite vrijednog poljoprivrednog zemljišta ističe se potreba uspostavljanja sustava trajnog motrenja, kako bi se prikupila saznanja o stanju tala i o procesima oštećenja i onečišćenja.

PPO-BŽ utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene. Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 43

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 44

1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova

Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ) donesen je 2002. godine, tako da je aktualan sa svih prostorno-planskih aspekata.

Područje općine Gorjani prije novog teritorijalnog ustroja pripadalo je bivšoj općini Đakovo. Za bivšu općinu Đakovo izrađen je Prostorni plan općine Đakovo koji je donesen 1984. godine za plansko razdoblje do 2000. godine, 2001. godine donese su Izmjene i dopune toga plana.

Prostorni plan (bivše) općine Đakovo donesen je prije 20 godina, u tom razdoblju mijenjala se osnovna zakonska regulativa u oblasti uređivanja prostora, promijenilo se teritorijalno ustrojstvo i donešeni novi zakoni koji reguliraju odnose nad zemljištem, komunalnu oblast, zaštitu prirode i čovjekove okoline, te niz drugih koji posredno imaju utjecaja na uređivanje prostora (zakoni o cestama, vodama, poljoprivrednom zemljištu, šumama otpadu i dr.).

Osim toga, dogodile su se brojne promjene u prostoru koje nisu u suglasju s odrednicama važećeg Prostornog plana (provedena je komasacija i nova geodetska izmjera, zbog demografskog rasta došlo je do poplave bespravne izgradnje kako stambenih tako i gospodarskih građevina. Zbog svega navedenog 1990. godine počela je izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana (bivše) Općine Đakovo koja je prekinuta ratom, te se izradi novih Izmjena i dopuna prišlo gotovo deset godina kasnije i te Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) Općine Đakovo usvojene su 2001. godine. Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) Općine Đakovo mijenjane su granice građevinskih područja, namjena prostora, režimi uređivanja prostora, promet, vodnogospodarstvo i elektroopskrba.

Planske postavke navedenog plana i svih izmjena i dopuna rađene su na osnovi tadašnjeg prostorno-teritorijalnog i administrativnog ustroja, kao što su i gospodarske i društvene projekcije rađene na temelju tadašnjeg društveno-ekonomskog sustava.

Političke i gospodarske promjene nastale osamostaljivanjem Republike Hrvatske, promjena zakonske regulative u području prostornog uređenja kao i novi zakoni koji su doneseni u vezi s vlasničkim odnosima nad zemljištem, komunalnom djelatnosti, poljoprivrednim zemljištem, zaštitom prirode i čovjekova okoliša, vode i dr. utjecali su na potrebu izrade novog prostornog plana za područje općine Gorjani.

Donošenjem PPUOG Prostorni plan (bivše) Općine Đakovo prestaje važiti za područje općine Gorjani.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.1.4.1. Demografski potencijal

Demografski potencijal Općine je unazad dvadesetak godina znatno oslabljen zbog procesa starenja stanovništva. Iako je vitalnost ugrožena prirodnim odumiranjem, u posljednjem desetljeću je zabilježena i skromna imigacija (doseljavanje).

Za daljnji demografski razvoj u pozitivnom pravcu bi bilo neophodno povećati gospodarsku razvijenost Općine kroz programe koji bi privukli mlado stanovništva.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 45

Demografski potencijal ne bi trebao biti ograničenje daljnjeg razvitka ali je ipak neophodno poduzeti mjere za popravljanje demografske slike.

1.1.4.2. Naselja

U općini Gorjani nalaze se dva naselja Gorjani i Tomašanci. Naselja su se smjestila uz trase Županijskih cesta koje prolaze zapadno od državne ceste D7 kroz Tomašance, Gorjane do Satnice Đakovačke.

Naselje Tomašanci smjestilo se u jugoistočnom, a Gorjani u centralnom dijelu Općine.

U prostornom smislu nema prepreka razvoju naselja.

1.1.4.3. Građevinska područja

Izgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja su 80,80% u Gorjanima i 59,32% u Tomašancima, gustoće naseljenosti su 12,69 st/ha u Gorjanima i 8,31 st/ha u Tomašancima, prema ovim pokazateljima, a s obzirom na odrednice PPO-BŽ vidljivo je da je za Gorjane moguće građevinsko područje nešto povećati dok je za Tomašance potrebno smanjiti površinu građevinskog područja.

1.1.4.4. Gospodarski potencijal

U gospodarskoj strukturi Općine snažno je zastupljena poljoprivreda kroz ratarstvo i stočarstvo. Djelatnosti prerađivačke industrije nisu razvijene.

Utvrđeni gospodarski potencijal ležišta opekarske gline ''Tomašanci'' je takav da se planira životni vijeka ovog polja od 70-ak godina. Ovo polje je temelj egzistencije i razvoja tvrtke ''Opeka'' d.d. iz Osijeka-industrija opekarskih proizvoda.

1.1.4.5. Promet

Cestovni promet

Prostor Općine ima prostorno dobro razvijenu mrežu javnih kategoriziranih cesta, ali je nasuprot tome loše stanje moderniziranosti (lokalnih cesta) te stanje prometno-tehničkih elemenata (nedovoljne širine kolnika).

Prostorom Općine prolazi i koridor buduće autoceste koji će osim bolje povezanosti s europskim prometnim sustavom preko čvorišta Đakovo ili Čepin, uzrokovati i ograničenja u prostoru. Kako se radi o autocesti s naplatom, planirana cesta nalazi se u ogradi, a svi prijelazi preko nje moraju se denivelirati.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 46

Prvenstveno na području Općine treba urediti mrežu županijskih i lokalnih cesta kako bi se osigurala optimalna prohodnost prostora i bolji komunalni standard stanovnika Općine, što bi trebalo pozitivno utjecati na demografske i gospodarske pokazatelje.

Poštanski promet

Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.

Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.

Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske. Na području općine Gorjani stanje je nešto povoljnije obzirom na broj naselja i na broj stanovnika u Općini, male udaljenosti između naselja općine Gorjani, te pet dana dostave pošiljki tijekom tjedan.

S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine a posebno se to odnosi na novčarsko poslovanje gdje se ugradnjom suvremene opreme i priključenjem na informatički sustav poslovanje potpuno osuvremenilo.

Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika.

Telekomunikacije

Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.

Izgrađena mjesna telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe, te priključenje određenog broja novih korisnika. Međutim, u perspektivi predstoji izgradnja suvremene kabelske mjesne mreže u skladu sa stvarnim potrebama.

Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.

Izgrađeni objekt Odašiljača i veza d.o.o. izvan granica Općine, a to su ''Kapavac'' i ''Mandićevac'' koji su relativno blizu granice Općine i pokrivaju cijelo područje Općine (i šire) svim programima HRT-a, kao i drugih postaja.

Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV programa.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 47

1.1.4.6. Energetika

Plinoopskrba

Pri ocjeni stanja treba prvenstveno napomenuti da na području Općine nema nalazište ugljikovodika, te nema naftovoda i plinovoda šireg društvenog značaja. Također još nije izgrađena distribucijska plinovodna mreža na području Općine.

Ograničenje predstavlja geografski položaj Općine u odnosu na izgrađeni plinovodni sustav. Tek nakon izgradnje glavnih distribucijskih plinovoda kojima će se prirodni plin dopremiti do naselja Općine moguća je šira plinoopskrba naselja izgradnjom mjesnih plinovodnih mreža.

Elektroenergetika

Procjenjuje se da stanje postojeće distribucijske elektroenergetske mreže na području Općine u cjelini zadovoljava sadašnje potrebe. Međutim zbog procesa urbanizacije, razvoja i osuvremenjavanja potrebna je dogradnja na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim razinama. Dinamiku razvoja uvjetovati će dinamika općeg razvoja, dakle potrebe za električnom energijom, te financijske mogućnosti.

Na 10(20) kV naponskoj razini stanje zadovoljava sadašnje potrebe. Razvoj je moguć na nekoliko razina: zamjenom postojećih transformatora novim, veće instalirane snage, rekonstrukcijom postojećih veza (dalekovoda) između postojećih trafostanica s ciljem osiguravanja kvalitetnijeg napajanja vodovima većeg presjeka, kao i izgradnjom novih trafostanica s odgovarajućim priključnim dalekovodima. Nadzemni 10(20) kV dalekovodi koji vode iz TS 35/10(20) kV Đakovo 1 i TS 35/10(20) kV Budimci za elektroopskrbu naselja na području i izvan područja općine Gorjani zadovoljavaju sadašnje i sagledive razvojne potrebe. Međutim 10(20) kV mreža s nadzemnim vodovima vođenim preko građevinskog područja je neprimjerena s aspekta urbanizacije naselja zbog ograničavanja parcelacije za stambenu i inu izgradnju. Zbog toga je potrebno nadzemne dalekovode unutar građevinskog područja naselja postupno zamijeniti 10(20) kV kabelskim dalekovodima.

Niskonaponska 0,4 kV mreža je uglavnom starijeg datuma izgradnje (1963. godine), vođena po krovovima na krovnim stalcima (uglavnom s golim vodičima), te je potrebna postupna potpuna rekonstrukcija u osmišljenu suvremenu elektroenergetsku mrežu.

Javna rasvjeta nije izgrađena u svim ulicama naselja Općine, te se planovima razvoja treba predvidjeti njena izgradnja.

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo

Stanje vodnog gospodarstva je takvo da nije niti jedno njegovo područje u potpunosti i na zadovoljavajući način riješeno.

Vodoopskrba

Iako su naselja općine Gorjani priključena na Javni vodoopskrbni sustav, svi stanovnici nisu priključeni pa se opskrbljuju na neodgovarajući način. Postoje ograničenja u količini vode izvorišta te pored toga mreža u pojedinim dijelovima sustava ima neodgovarajući profil. Navedeno onemogućava zadovoljavanje protupožarnih profila pa je rješenje povezivanje postojećih lokalnih mreža i sustava u veće sustave za što postoje realne mogućnosti.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 48

Odvodnja otpadnih voda

Općina Gorjani nema riješeno pitanje odvodnje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda. Niti jedno naselje nema izgrađen sustav pa se otpadne vode prikupljaju putem septičkih, sabirnih ili tzv. crnih jama. Za Općinu nije izrađeno Idejno rješenje odvodnje niti je ta problematika do sada rješavana.

Uređenje vodotoka

Na području općine Gorjani nema većih vodotoka. Prisutni su samo melioracijski kanali i to kanal I reda Velika Osatina i kanal I reda Gorjan-Punitovci. Slivno područje Velike Osatine malog je uzdužnog pada, odlikuje se izlomljenim terenom (položajno i visinski) pa je teško provesti pravilnu organizaciju područja za potrebe poljoprivrede.

Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Izgrađena mreža kanala te sustav odvodnje dobra su osnova za daljnje poboljšanje produktivnosti tala Općine. Međutim nedostatak vode u ljetnim danima na ovim prostorima ograničava proizvodnju. Poljoprivredna tla imaju potrebu za hidrotehničkim uređivanjem nakon čega bi bila pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 49

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija

U PPO-BŽ konstatirano je da se na području Županije odvija proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja, a imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđeni su:

- Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina.

U tom cilju potrebno je:

• osnažiti mrežu srednjih naselja, • osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja, • poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.

- Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije

U tom cilju potrebno je:

• u ruralnim naseljima koja se nalaze uz značajne prometne koridore poticati usmjerenje u pravcu turističkog razvoja, • povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, • osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u središnjim naseljima.

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija

Cestovni promet

U okviru prometnog sustava ciljevi prostornog razvoja državnog i županijskog značaja na prostoru Općine su sljedeći:

- izgradnja planirane autoceste u koridoru ''Vc'' (Budimpešta-Ploče), - uređenje županijskih cesta u skladu s njihovom kategorijom.

Poštanski promet

Na području općine Gorjani u poštanskoj djelatnosti postoji izgrađena građevina od županijskog značaja, to je poštanski uredi (PU), ali se planovima razvoja ne predviđaju nove građevine županijskog značaja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 50

Telekomunikacije

Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Gorjani određen je razvojnim planovima telekomunikacija koji će zadovoljiti sve potrebe korisnika i za početak 21. stoljeća.

U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog područja Općine, uključujući i sustave novih generacija.

Plinoopskrba

Na području Općine ne planiraju se magistralni plinovodi jer ne postoje takve energetske potrebe, i stoga nema ciljeva razvoja ove infrastrukture županijskog značaja.

Elektroenergetika

Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornom planu Osječko-baranjske županije ciljevi razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:

- povećati proizvodnju električne energije, - osigurati potrebne količine električne energije, - dograditi prijenosnu mrežu, - razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača, - uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.

Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:

- podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes.

Vodnogospodarstvo

Ciljevi razvoja u oblasti vodnogospodarstva su identični ciljevima regionalnog, državnog i međunarodnog značenja. Posebnosti se izdvajaju u segmentu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda. Ciljevi razvoja županijskog značenja u oblasti vodoopskrbe su: - ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika Županije i - dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo. Strateški je interes Županije zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i potrebno zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode podobne za vodoopskrbu, a ostali prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i zaštititi resursi vode dovoljnih količina i podobne kvalitete. Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je spajanje vodoopskrbnih sustava sa susjednim općinama i županijama.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 51

Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada projektne dokumentacije kojim bi bila obuhvaćena sva naselja Županije. Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u naseljima koja mogu ugroziti resurse vode, a nakon toga u općinskim središtima i ostalim većim naseljima te naseljima s važnim izvorima zagađenja i svim ostalim naseljima. Formiranjem sustava odvodnje nužno se nameće i izgradnja odgovarajućih uređaja za čišćenje vode.

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije (pa tako i za prostor općine Gorjani) u PPO-BŽ su izdvojeni sljedeći:

- očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma, - sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja, - identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje mješovitih struktura, - zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.

U tom kontekstu je naglašena nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.

Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.

Pri tome treba:

- svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne funkcije šuma, - kontinuirano pratiti stanje šuma, - šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati kao čistu industriju, - poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.

Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljoprivrednu svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.

Na osnovi navedenog treba poduzeti sljedeće:

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava, - pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na oštećenje zemljišta, - usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 52

Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije «održivog razvitka» u gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda. U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko korištenje, pa uz osnovnu funkciju, osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za navodnjavanje, za opskrbu vodom te pružaju mogućnosti za turističko-športsko-rekreacijske aktivnosti.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske koji se odnose i na prostor Osječko-baranjske županije su:

- učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života, - razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali učinci njegovog korištenja, - sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.

Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontinuirano ublažavati sukobe različitih interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.

Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.

U okviru planiranja treba u prvom redu osigurati zaštitu i primjerno uređenje:

- područja s karakterističnim uzorcima naselja, - područja uz naselja, - područja s naglašenim značenjem kulturnih krajobraza (tradicionalni oblici poljodjelstva, voćnjaci itd.).

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske polazeći od utvrđena stanja i opredjeljenja međunarodnih konvencija, preporuka i drugih dokumenata u zaštiti kulturne baštine, a osobito onih iz Rezolucije o obnovi hrvatske kulturne baštine (''NN'' 34/92.) Nacionalnim programom zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara utvrđuju osnovne strateške ciljeve:

- uspostavljanje koherentnog pravnog sustava zaštite kulturne i prirodne baštine, kompatibilnog sa sukladnim propisima u srodnim i drugim djelatnostima, koje s raznih gledišta (prostorno uređenje, graditeljstvo, turizam, financiranje, porezi, carine, obrazovanje i dr.) utječu ili mogu utjecati na ispravan odnos države, društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini, - operacionalizacija stručnih opredjeljenja zaštite graditeljske baštine i načina rješavanja problematike integracije zaštite graditeljske baštine u planove društvenog razvoja i prostorne planove, - stalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositeljima izrade društvenih i prostornih planova, - povezanost i komplementarnost istraživanja pojedinih znanstveno istraživačkih i obrazovnih institucija u projektima, koji obrađuju problematiku zaštite kulturne baštine, - izgradnja informatičke osnove, koju treba povezati s informacijskim sustavom prostornog i društvenog planiranja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 53

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Demografski razvoj

U procjeni budućeg demografskog razvoja pošlo se od stanja danas, odnosno problema i potrebe poduzimanja mjera poboljšanja demografske slike.

Procjena je zbog toga optimistična i pretpostavlja da će 2015. godine na području Općine živjeti 2.000 stanovnika, odnosno oko 9% stanovnika više nego 2001. godine.

PROCJENA BROJA STANOVNIKA PO NASELJIMA 2015. GOD.

Tablica br. 31.

Povećanje u Redni Broj stanovnika odnosu na Naselje broj 2015. god. 2001. god. % 1. Gorjani 1.300 11,3 2. Tomašanci 700 5,4 Ukupno Općina: 2.000 9,2 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK

Polazeći od pretpostavke da se prosječna veličina kućanstava neće smanjiti, stanovništvo Općine bi 2015. godine živjelo u 667 kućanstava prosječne veličine 3,0 članova.

PROCJENA BROJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 2015. GOD.

Tablica br. 32.

Prosječna veličina Redni Broj kućanstava Naselje kućanstava broj 2015. god. (članova) 1. Gorjani 2,9 448 2. Tomašanci 3,2 219 Ukupno općina: 3,0 667 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK

Specifični kontingenti stanovništva 2015. godine

- Mreža objekata društvenih djelatnosti

a) Predškolski odgoj

• dječji vrtić 70 djece

b) Osnovno obrazovanje

• I-IV razred 90 djece • V-VIII razred 110 djece

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 54

- Mreža športskih objekata

• 7-10 godina 95 korisnika • 11-14 godina 110 korisnika • 15-18 godina 117 korisnika • 19-24 godine 143 korisnika • 25-34 godine 230 korisnika • 35-44 godine 324 korisnika • 45-59 godina 334 korisnika • 60 i više godina 482 korisnika

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

Gospodarski aspekt

Gospodarska struktura Županije određena je korištenjem prirodnih resursa, korištenjem postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na formiranje gospodarskih zona u ili uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja. Prostorno gospodarski model razvoja općine Gorjani bit će snažno zastupljen poljoprivredom jer je gotovo sav prostor Općine poljoprivredni proizvodni prostor. Kao nadogradnje se trebaju razvijati prerađivački kapaciteti, te uslužne djelatnosti.

Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Naselja

Planom se utvrđuju slijedeći ciljevi prostornog razvoja i uređenja naselja:

- razvoj naselja u demografskom, društvenom, obrazovnom i gospodarskom smislu, - osiguravanje prostornih uvjeta za intenzivniji razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj naselja u Općini, - racionaliziranje korištenja prostora s naglaskom na usklađivanju stambene, poljoprivredne i proizvodne funkcije, - određivanje površina prostora za gospodarske djelatnosti prema stvarno utvrđenim potrebama, - uređivanje prostora, infrastrukturnih i prometnih sustava uz uvažavanje postojeće mreže i strukture naselja, razvojnih koridora i razmještaja resursa.

2.2.3.2. Društvena infrastruktura

Imajući u vidu navedeno stanje u prostoru i već navedene ciljeve demografskog razvoja kao i razvoja naselja utvrđeni su slijedeći ciljevi razvoja društvene infrastrukture općinskog značaja:

- razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva, - podizanje i poboljšavanje standarda i kvalitete usluga koje društvena infrastruktura pruža stanovništvu,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 55

- osiguravanje minimalnih uvjeta primarne zdravstvene zaštite s obzirom na planirani broj stanovnika s ciljem smanjivanja dnevnih migracija stanovništva, a kako je to propisalo Ministarstvo zdravstava u Mreži zdravstvenih djelatnosti («Narodne novine» br. 85/2002.) na temelju članka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, - osiguravanje rada predškolske ustanove u većem lokalnom središtu Gorjanima, - u oblasti osnovnog obrazovanja: poboljšavanje uvjeta rada postojećih građevina, potrebna je obnova postojećih građevina, te izgradnja športske dvorane, - u djelatnosti kulture razvijanje domova kulture u oba naselja s ciljem očuvanja tradicije i razvijanja kulturnih vrijednosti kod mlade populacije.

2.2.3.3. Prometna infrastruktura

a) Cestovni promet

Na nivou Općine ciljevi planiranog razvoja prometnog sustava su sljedeći:

- uređenje i rekonstrukcija lokalnih cesta, kao i svih nekategoriziranih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim zonama, - uređenje uličnih profila u građevinskim područjima naselja (pješačke i parkirališne površine, odvodni sustav, zelene površine).

b) Poštanski promet

Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:

- uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s budućim potrebama, - uređenje eksterijera.

c) Telekomunikacije

Županijski plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog značaja.

Osnovni cilj je postupna dogradnja kapaciteta telekomunikacija, te izgradnja novih kabelskih mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve suvremene raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.

U mobilnim komunikacijama cilj je izgradnja baznih postaja (GSM) i baznih postaja novih generacija.

2.2.3.4. Energetska infrastruktura

a) Plinoopskrba

Cilj prostornog razvoja općinskog značaja obuhvaća izgradnju lokalnih distribucijskih plinoopskrbnih sustava, tako da se omogući korištenje prirodnog plina u oba naselja Općine i plinovoda kojima se naselja Općine povezuju s naseljima susjednih općina, te mjesnih mreža za priključenje što većeg broja korisnika u plinoficiranim naseljima.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 56

b) Elektroenergetika

Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog značaja, u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski elektroenergetski sustav.

Pri dogradnji i rekonstrukcijama distribucijskog elektroenergetskog sustava postupno zamjenjivati 10(20) kV nadzemne vodove kabelskim i to prvenstveno unutar građevinskog područja i kontaktnim zonama s građevinskim područjem, a gdje je potrebno i izvan građevinskog područja.

2.2.3.5. Vodnogospodarstvo

a) Vodoopskrba

Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i svih drugih korisnika dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Županije cilj je izgradnja Jedinstvenog regionalnog sustava vodoopskrbe. Na razini Općine ciljevi su izgradnja i dogradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i ukupnog opsega korištenja. Prvenstveno se to odnosi na rješavanje izvorišta vode te izgradnju vodovodne mreže i priključaka u naseljima. Nakon izgradnje ove prve faze razvoja treba težiti priključenju na sustav grupnog vodovoda Đakovo a zatim i izgradnji jedinstvenog vodoopskrbnog sustava.

b) Odvodnja otpadnih voda

Istovremeno s razvojem vodoopskrbe poželjno je razvijati sustave za odvođenje sanitarnih, otpadnih i oborinskih voda. Među ciljevima zaštite voda od zagađivanja u planovima višeg reda su očuvanje kvalitete voda koje su još čiste i zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda. Stoga je u ostvarivanju toga, na razini Općine, cilj izgradnja Javnog odvodnog sustava u naseljima Općine.

c) Uređenje vodotoka i voda

Osnovni cilj je uređenje svih voda do stupnja pogodnog za kvalitetno korištenje vodnih površina.

d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje postignutog stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka.

Obzirom da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za navodnjavanje uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 57

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti

Terenskom analizom i ocjenom prostora Općine utvrđeno je da nema potrebe da se za neko područje Općine utvrde posebni uvjeti i ograničenja u korištenju.

b) Kulturno-povijesne cjeline

Cilj u oblasti zaštite kulturno povijesnih cjelina je očuvanje postojeće kulturne baštine kao i istražiti i utvrditi točne granice dvaju evidentiranih arheoloških lokaliteta na području Općine, te ih po potrebi zaštititi sukladno zakonu.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

Problematika racionalnog korištenja i zaštite prostora vezana je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja naselja. Na temelju stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:

- postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja, - svođenje dimenzija građevinskih područja na dimenzije primjerene potrebama, - usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom, - zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti, - osiguranje zaštite stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda, - osiguranje zdravog okoliša.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

Na osnovi preporuka za oblikovanje građevinskih područja i ciljeva za racionalno korištenje i zaštitu prostora u naseljima iz PPO-BŽ, te analize i ocjene postojećih građevinskih područja, utvrđeni su slijedeći ciljevi za utvrđivanje građevinskih područja u Općini:

- preispitati i iskoristiti sve mogućnosti preoblikovanja postojećih građevinskih područja, - objektivno sagledati potrebu za prostorom za svako naselje uz uvažavanje kretanja postojećih i procjene budućih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti svakog naselja, - planirati prostore za budući prostorni razvoj naselja na način da se ukine dio dosadašnjeg građevinskog područja koji se pokazao neiskoristivim, - ukinuti dio građevinskog područja naselja Josipovac Punitovački koji obuhvaća šumu u općini Gorjani, te utvrditi građevinsko područje Općinske proizvodno-poslovne zone, građevinsko područje Lovačkog doma i građevinsko područje groblja naselja Gorjani.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

U sastavu naselja cilj je postići dobro strukturiran policentričan sustav, a uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 58 iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom. U smislu uređenja naselja osnovni ciljevi su:

- razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine, - osigurati prostorne uvjete u oba naselja Općine za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj, - poboljšati unutarnju organizaciju naselja.

U tom cilju potrebno je:

• planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja, • odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski sadržaji), • razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim potrebama, • osigurati prostore za zelenilo, šport, rekreaciju i zajedničke potrebe.

- Podići razinu komunalne opremljenosti

U tom cilju potrebno je:

• rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona, • izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama, • izgraditi suvremenu podzemnu kabelsku telekomunikacijsku mrežu u svim ulicama (gdje je potrebno na obje stane ulice), • izgraditi plinoopskrbni sustav u oba naselja i priključiti na njega što veći broj korisnika, • dograditi distribucijsku elektroenergetsku mrežu u svim naseljima Općina u skladu s porastom potreba, • izgraditi javnu rasvjetu u svim ulicama oba naselja Općine, • dograditi vodoopskrbni sustav, • izgraditi javni odvodni sustav u oba naselja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 59

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Osnova za planiranje i usklađivanje prostornog razvoja općine Gorjani utvrđena je PPO-BŽ.

Prostorno-razvojna struktura Županije definirana je razvojem mreže naselja, infrastrukturnim sustavima, poljoprivrednim površinama, te šumskim područjima.

Dominantnu ulogu u organizaciji prostornog razvoja Općine čini temeljna Županijska osovina urbanizacije Beli Manastir-Osijek-Đakovo koja zahvaća krajnji istočni dio Općine, a na nju se veže sustav županijskih cesta Općine u pravcu istok-zapad.

Položaj općine Gorjani u južnom dijelu Županije je veoma povoljan budući da se nalazi u užem utjecajnom području Đakova kao regionalnog (srednje razvojnog) središta.

U Županijskom sustavu naselja Gorjani su svrstani u veće lokalno (inicijalno razvojno) središte, a Tomašanci nisu svrstani u PPO-BŽ. Prostor Općine je ravničarsko područje čijim većim dijelom dominira poljoprivredno zemljište, a znatno manje područje zauzimaju šumske površine, te oboje čine dio resursne osnove područja Županije.

Gospodarska struktura Županije određena je korištenjem prirodnih resursa, korištenjem postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po ekonomskim i tržišnim kriterijima. U prostorno-gospodarskom modelu značajno je usmjerenje na formiranje gospodarskih zona uz općinska središta ili veća naselja radi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja prostora Županije.

Temelj prostornog razvoja Općine čini valorizacija prirodnih resursa: poljoprivrednih i šumskih površina, te izgrađenih struktura: naselja i infrastrukture.

Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo na korištenju resursa u obliku proizvodnje te usluga.

Na temelju razvojnih opredjeljenja te ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora županijskog značaja planiran je razvoj prostornih struktura Općine.

U izradi PPOUG polazi se od utvrđenih prostornih osobitosti, problema, ograničenja i mogućnosti prostornog razvoja.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Organizacija, namjena i korištenje prostora Općine temelje se na prirodnim obilježjima prostora, mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima gospodarskog razvoja.

Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine naselja, infrastruktura te poljoprivredno i šumsko zemljište.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 60

Osovina razvoja općine Gorjani čini prostor županijskih cesta Ž 4106, Ž 4238 i Ž 4128 na kojima su Tomašanci i Gorjani. Ove županijske ceste vežu se na državnu cestu D7 koja se nalazi u koridoru Vc.

Veći dio Općine je namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu.

U PPUOG se definirane površine osnovne namjene: poljoprivredno zemljište i šume koje su strukturirane u odnosu na vrste, vrijednosti i način korištenja.

PPUOG dio površina namjenjuje za izgradnju naselja, Općinske proizvodno-poslovne zone, te groblja koje su definirane kao građevinska područja.

Prostor namijenjen za razvoj infrastrukture prikazan je linijski, a objekti simbolima.

Na kartografskom prikazu br. 1., u mj. 1:25.000 prikazano je korištenje i namjena prostora Općine.

U okviru utvrđenih građevinskih područja na kartografskim prikazima u mj. 1:2.880 i 1:5.000 prikazane su izgrađene površine i neizgrađene površine za novu buduću izgradnju.

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Prema službenim podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Osijek, Ispostava Đakovo, površina općine Gorjani iznosi 5.248,61 ha. PPUOG je izrađen na topografskoj podlozi mjerila 1:25.000 dobivenoj od Državne geodetske uprave i računalnim očitanjem površine Općine sa spomenute podloge je ustanovljeno da površina općine Gorjani iznosi 5.019,34 ha. Prema tome, ona je manja za 229,27 ha u odnosu na podataka Državne geodetske uprave. Iskazi prostornih pokazatelja za namjenu površina u Planu se baziraju na ukupnoj površini Općine od 5.019,34 ha.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

Tablica br. 33

OZNAKA Red. UKUPNO NAMJENA POVRŠINA na kartograf. stan/ha ha/stan broj (ha) prikazu Ukupno 165,16 12,11 GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1. Izgrađeni dio GP 126,20

1.1. Građevinska područja Ukupno GP 155,64 naselja Izgrađeni dio GP 126,20

1.2. Građevinsko područje Ukupno I1 5,55 Općinske proizvodno- poslovne zone Izgrađeni dio GP -

1.3. Građevinsko područje Ukupno T4 0,65 lovačkog doma 1.4. Građevinsko područje Ukupno + 3,32 groblja

2. IZGRAĐENE STRUKTURE Ukupno 36,84 54,29 VAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA 2.1. Ostale površine za - iskorištavanje mineralnih

sirovina E3 36,84

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 61

3. POLJOPRIVREDNO TLO Ukupno 4.365,16 2,18 ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE-OBRADIVO 3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 1.601,09

3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 2.759,93

3.3. Ostala obradiva tla P3 4,14

4. ŠUME ISKLJUČIVO Ukupno 364,44 0,18 OSNOVNE NAMJENE 4.1. Gospodarske šume Š1 364,44

4.2. Zaštitne šume Š2 -

4.3. Šume posebne namjene Š3 - 5. OSTALO ŠUMSKO Ukupno ŠZ 20,74 0,01 ZEMLJIŠTE ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE 6. OSTALO POLJOPRIVREDNO Ukupno PŠ - - TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 7. VODNE POVRŠINE Ukupno _____ - -

7.1. Vodotoci - 7.2. Jezera _____ - 7.3. Akumulacije A - 7.4. Bajer B - 7.5. Ostale vodne površine ____ -

8. OSTALE POVRŠINE Ukupno ____ 67,00 0,03

8.1. Posebna namjena N -

8.2. Promet ____ 67,00

8.3. Odlagalište komunalnog otpada OK -

8.4. Sajmište S -

9. OPĆINA UKUPNO 5.019,34 2,51 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK

Napomena: Površine navedene u tablici br. 33. utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" u Mj. 1:25.000 i br. 4.A do 4.C "GRAĐEVINSKA PODRUČJA" u Mj. 1:2.880 i 1:5.000

3.2.1.1. Struktura površina

Ukupna površina Općine strukturirana po namjeni i prikazana na kartografskom prikazi br. 1. ''KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA'', načinjena je u skladu s ''Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova'' (NN, br. 106/98.).

Kvantificirani pokazatelji za kategorije osnovne namjene sa spomenutog kartografskog prikaza se ne mogu uspoređivati s podacima Katastra.

Struktura površine Općine je sljedeća:

1. Građevinska područja ukupno 165,16 ha (3,29% površine Općine) 2. Izgrađene strukture van građevinskog područja 36,84 ha (0,73% površine Općine) 3. Površine isključivo osnovne namjene

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 62

- Poljoprivredne površine 4.365,16 ha (86,97% površine Općine) - Šume 364,44 ha (7,26% površine Općine)

4. Ostalo šumsko zemljište 20,74 ha 5. Ostale površine 67,00 ha (1,33% površine Općine)

S obzirom da je građevinsko područje višenamjensko, unutar njega neizgrađeni dio su poljoprivredne površine (vrtovi, voćnjaci i sl.) do trenutka dok se ne izgrade, odnosno prenamijene.

3.2.1.2. Građevinska područja

Za postojeća građevinska područja izrađena je analiza izgrađenosti istih koja je poslužila kao podloga za formiranje novih granica građevinskih područja.

Uzimajući u obzir obveze koje je postavio PPO-BŽ i objektivno sagledavajući razvoj demografskih procesa i gospodarskih potencijala te druga obilježja i posebnosti svakog naselja pojedinačno došlo se do zaključka da se nove granice planiraju za oba naselja.

Građevinsko područje naselja Josipovac Punitovački (dio koji se nalazio na području općine Gorjani) se ukida kao građevinsko područje. Budući da na području Općine ne postoji ni jedna gospodarska zona PPUOG se planira takva zona na području naselja Tomašanci, a pošto se zona nalazi izvan granica građevinskog područja naselja utvrđeno je građevinsko područje Općinske proizvodno-poslovne zone.

PPO-BŽ je odredio obvezu formiranja građevinskih područja za groblja koja se nalaze izvan građevinskih područja naselja tako da se PPUOG planiraju građevinska područja groblja naselja Tomašanci i građevinsko područje groblja naselja Gorjani.

a) Građevinska područja naselja

Gorjani

Građevinsko područja naselja Gorjani planirano je na površini 92,69 ha, što je za 0,68 ha više u odnosu na postojeće građevinsko područje. Izgrađeni dio planiranog građevinskog područja iznosi 75,63 ha. Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 14,03 st/ha.

Tomašanci

Građevinsko područja naselja Tomašanci planirano je na površini 62,95 ha, što je za 16,96 ha manje u odnosu na postojeće građevinsko područje. Izgrađeni dio planiranog građevinskog područja iznosi 50,57 ha. Planirana gustoća naseljenosti za tako formirano građevinsko područje je 11,12 st/ha.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 63

DOKAZNICA DIMENZIONIRANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

Tablica br. 34.

ja ja č ja ja . anje č ć đ ja/max. č ja (ha) ja (ha) . podru . č đ ja+površina č . podru .podr. .podr. đ đ anje broja (ha) (ha) .podru ć Naselje Naselje đ Površina .podru gra ja/broj stanovnika ja/broj stanovnika đ č 2001. (ha/st.) (ha/st.) 2001. . podru . stanovnika (ha) (ha) stanovnika pove đ Površina izgra (UKUPNO +25%) broja stanov. (ha) stanov. broja gra UKUPNO-Površina UKUPNO-Površina povr.gra dopuštena površina površina dopuštena Površina planiranog Površina planiranog Broj stanovnika 2001. Broj 2001. stanovnika Površina za planirano za planirano pove Maksimalna dopuštena Porast broja stanovnika stanovnika broja Porast plan.gra podru Planirani broj stanovnika stanovnika Planirani broj Površina izgra izgra GORJANI 1168 75,63 0,06 1300 132 8,55 84,18 105,22 92,69 0,88

TOMAŠANCI 664 50,57 0,08 700 36 2,74 53,31 66,64 62,95 0,94

UKUPNO 1832 126,2 0,07 2000 168 11,29 137,49 171,86 155,64 0,90 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK Popis stanovništva 2001. god.

b) Građevinsko područje Općinske proizvodno-poslovne zone

Građevinsko područje Općinske proizvodno-poslovne zone planirano je uz križanje cesta D7 i Ž 4106 na dijelu površine k.č.br. 659/5, 660/2, 660/4, 661/1 661/2 i 661/3 na dubini 200,0 m od puta kč.br. 662 (Ž 4106) ukupne površine 5,55 ha.

c) Građevinsko područje lovačkog doma

Ovo građevinsko područje planirano je na k.č.br. 467 u Tomašancima na površini od 0,65 ha.

d) Građevinska područja groblja

Gorjani

Građevinsko područje groblja naselja Gorjani planirano je na k.č.br. 3131, 3132 i 3133 i zauzima površinu 2,38 ha (očitano s kartografskog prikaza br. 4.A).

Tomašanci

Građevinsko područje groblja naselja Tomašanci planirano je na k.č.br. 736/2 i 738 i zauzima površinu 0,94 ha (očitano s kartografskog prikaza br. 4.B).

3.2.1.3. Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine, kao vrijedan prirodni resurs, zauzimaju najveći dio ukupnog prostora općine Gorjani, 87,3% površine Općine, te je zbog toga i razumljiva potreba za racionalno i ekonomično korištenje ovog prirodnog resursa.

Međutim, nije sve poljoprivredno zemljište jednako vrijedno, niti pogodno za obradu. Stoga je potrebno izvršiti valorizaciju, odnosno vrednovanje pogodnosti poljoprivrednog zemljišta za određenu namjenu, na temelju pedoloških osobina tala, kao i drugih kriterija (nagib, stjenovitost, dreniranost, skeletnost i dr.), što je i izvršeno u okviru izrade Namjenske pedološke karte

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 64

Republike Hrvatske 1:300.0006). Na temelju navedenog načina utvrđivanja pogodnosti tala, podataka Katastra, te na temelju Pravilnika o sadržaju prostornih planova7) izvršena je procjena pogodnosti tala za potrebe PPUOG. Stoga se može zaključiti da se na području općine Gorjani mogu izdvojiti tla pogodna za poljoprivredno korištenje, sljedećih kategorija:

- osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla.

Navedene kategorije i granice prostiranja svake od navedenih kategorija poljoprivrednog zemljišta, prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena prostora''. Ucrtavanjem svake od navedenih kategorija tala, te izvršenom izmjerom ucrtanih površina pomoću računara, utvrđene su sljedeće površine pojedinih kategorija tla:

- osobito vrijedno obradivo tlo u površini od 1.601,09 ha, - vrijedno obradivo tlo u površini od 2.759,93 ha, - ostala obradiva tla u površini od 4,14 ha.

Prostorna rasprostranjenost pojedinih kategorija zemljišta je sljedeća:

- Osobito vrijedno obradivo tlo prostorno je rasprostranjeno u okruženju naselja, i to najveće površine u okruženju naselja Gorjani, te južno i jugoistočno od šume Šibik. Ova tla čine 31,9% površine Općine.

- Vrijedna obradiva tla su kategorija zemljišta koja je najzastupljenija na području Općine, u udjelu od 55,0% površine Općine, dok su ostala obradiva tla zastupljena na manjoj površini na zapadnom dijelu Općine.

Najoptimalnija mjera zaštite tla je korištenje poljoprivrednog zemljišta u skladu s izvršenom valorizacijom, odnosno u skladu s utvrđenim pogodnostima tla za pojedinu namjenu.

Budući da je općina Gorjani područje gdje prevladava kvalitetno poljoprivredno zemljište, to je još više istaknuta potreba racionalnog korištenja ovog prirodnog resursa za njegovu osnovnu namjenu-poljoprivredu. Stoga je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti korištenje kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe (širenje naselja, gospodarstvo, infrastruktura), kroz usklađivanje interesa svih korisnika u prostoru. U tom smislu je potrebno očuvati velike, cjelovite površine najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta za trajnu namjenu poljoprivrednu proizvodnju. Na takav način je lakše takvo zemljište privesti kompletnom vodnogospodarskom uređenju, kao mjeri očuvanja i zaštite zemljišta za njegovu osnovnu namjenu.

U cilju zaštite tla potrebna je i racionalizacija korištenja kemijskih sredstava u procesu proizvodnje hrane i drugih poljoprivrednih kultura, a koje imaju za povećanje prinosa. Osim toga potrebno je djelovati na razvijanje ekološke poljoprivrede, odnosno proizvodnje hrane, za čiju je proizvodnju osnovni preduvjet vrijedno poljoprivredno zemljište, a što općina Gorjani posjeduje. Osim vrijednog poljoprivrednog zemljišta, na ovom području nema velikih industrijskih zagađivača, što ide u prilog dobre očuvanosti tala, a čemu doprinosi i potencijal u okviru seoskih gospodarstava u ruralnom naseljima.

6) Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedološka karta 1:300.000, Zagreb, 1996. 7) Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN, br. 106/98.)

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 65

3.2.1.4. Šumske površine

Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja, zaštite i razvoja. Na prostoru općine Gorjani zastupljene su: gospodarske šume kojima gospodari Javno poduzeće Hrvatske šume, te ostale manje šume i šumske površine u individualnom vlasništvu. Gospodarske šume prostiru se na površini od 364,44 ha. Na području općine Gorjani postoji jedna šumarija unutar koje se nalazi gospodarska jedinica Đakovački lugovi i gajevi. Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon čega se izrađuje nova. Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat) koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko zemljište općine Gorjani moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito Zakonom o šumama. Svim radovima moraju se osigurati i omogućiti: postojanost ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i šumskog zemljišta na način i u takovoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal. U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma. Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje nije pogodno za druge namjene. U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja. Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromijenjene uvjete. Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda, preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere.

3.3. NASELJA

Postojeću mrežu naselja Općine čine samo dva naselja: Gorjani i Tomašanci, koju PPUOG zadržava.

PPUOG preuzima sustav središnjih naselja utvrđen u PPO-BŽ koji naselje Gorjani svrstava u veće lokalno (inicijalno razvojno) središte, a naselje Tomašanci nije svrstano u PPO-BŽ, tako da je u PPUOG definirano kao ostala naselja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 66

Planirani sustav središnjih naselja trebao bi pokrenuti procese usmjerene ka:

- uravnoteženoj prostornoj raspodjeli stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na području Općine, - uravnoteženom razvoju središnjih funkcija, i - povećanju stupnja urbane opremljenosti i razvijenosti.

Osnovnu funkciju naselja čini stanovanje, koje je ujedno najveći korisnik prostora. Prateće funkcije stanovanja su: radne djelatnosti, usluge, opskrbe, obrazovanje, zdravstvene i socijalne djelatnosti, te rekreacijske sadržaji. Za sve ove funkcije je ostavljena sloboda izbora lokacije unutar građevinskog područja naselja, uz poštovanje međusobnih veza, gravitacijskih odnosa i kompatibilnosti pojedinih funkcija.

3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.4.1. Gospodarske djelatnosti

3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti

Gospodarstvo općine Gorjani će se razvijati polisektorski:

- poljoprivreda kroz ratarsku i stočarsku proizvodnju, - prerađivačka industrija kroz male i srednje kapacitete prerade, - uslužne djelatnosti kroz trgovinu.

Prostorni uvjeti za ovakav razvoj se PPUOG osiguravaju kroz namjenu prostora i uvjete uređenja i smještaja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 67

Izuzetno povoljan geoprometni položaj proizvodno-poslovne zone ''Široko Polje'' uz državnu cestu Osijek-Đakovo osiguravat će dinamički pozitivan razvoj gospodarstva, a posredno će utjecati na ukupni razvoj Općine.

3.4.1.2. Turizam

Prostor općine Gorjani dio je kontinentalnog turističkog prostora Županije, odnosno Republike Hrvatske, koja je u strateškim dokumentima prostornog8) i turističkog9) razvoja izdvojila prostor kao strateški resurs hrvatskog turizma, te istaknula potrebu ravnomjernijeg razvoja svih turističkih potencijala, uz aktivniji razvoj kontinentalnog turizma, uz racionalno korištenje svih resursa.

Bogatstvo i raznolikost resursa, njihova dobra očuvanost, njegovanje autohtonih osobitosti pojedinog turističkog prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim razvojem, osnove su za planirani razvoj kontinentalnog turizma Županije, ali i Općine. U PPO- BŽ se naglašava potreba očuvanja turističkog prostora, te odgovornog i racionalnog upravljanja tim prostorom, kroz razvitak specifičnih oblika turističke ponude, kao i pravilnog korištenja atraktivnosti prostora, osobito njegove prirodne i kulturne baštine, te ekoloških vrijednosti prostora. Također se naglašava mogućnost razvoja turizma u ruralnim područjima, te gospodarska sprega turizma i poljoprivrede, kao i povezanost i integracija kulturnih sadržaja i turizma.

Na osnovu navedenih strateških pravaca na razini Države, ali i strateških odrednica i pravaca razvoja turizma na području Županije planirani razvoj turizma na prostoru općine Gorjani bazirat će se na valorizaciji, prvenstveno, prirodnih potencijala područja Općine (nizinska i valovita područja Đakovačkog ravnjaka, prošaranog oranicama, vinogradima, voćnjacima, livadama, vodotocima, šumskim i lovnim područjima s očuvanom vegetacijom i životinjskim vrstama), pogodnim za različite oblike turističke valorizacije. Uz takve prirodne pogodnosti, te prirodan i očuvan okoliš, značajan potencijal predstavljaju i sakralni i kulturno-povijesni sadržaji, te područja očuvanog ruralnog prostora, koji će uz planirane prometne koridore, utjecati na budući razvoj turizma na ovom prostoru. Osim toga i prostorni položaj Općine na prostoru u neposrednoj blizini Grada Đakova, odnosno između njegovog sjevernog i južnog dijela (područja Grada), utjecat će na formiranje turističke ponude Općine.

Osim navedenih prirodnih, prostornih i prometnih potencijala područja općine Gorjani i njegove neposredne okoline, na budući razvoj turizma utjecat će i kretanja u suvremenom turizmu, u kojima se sve više izdvajaju specifični zahtjevi turističke klijentele za što prirodnijim i ekološki očuvanim prostorima, zdravoj prehrani, aktivnom odmoru i rekreaciji u takvom okolišu, za što područje općine Gorjani ima potrebnih potencijala.

Kako je područje općine Gorjani ruralno područje u kojemu su se razvila dva naselja, očuvanih ruralnih obilježja, to na ovom području postoje mogućnosti za razvitak kontinentalnog turizma u okviru seoskih gospodarstava, koja bi se uz svoju osnovnu djelatnost-poljoprivredu, kroz dopunsku djelatnost uključila u različite oblike pružanja usluga turistima (smještaj u okviru seoskog gospodarstva, hrana i piće iz vlastitog gospodarstva, te poticanje ekološki proizvedene hrane, sudjelovanje u aktivnostima i radovima na seoskim gospodarstvima-npr.: berba, žetva itd., njegovanje i očuvanje tradicijskih seoskih običaja, obnova i razvoj starih zanata i izrada autohtonih predmeta i suvenira, organiziranje rekreacije i izleta u okviru seoskog gospodarstva- npr.: mogućnosti jahanja, seoskih zaprega itd.). Kroz navedene oblike aktiviranja seoskih

8) Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997. 9) Razvojna strategija hrvatskog turizma, NN, br. 113/93.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 68 gospodarstava, te njihovog uključivanja u obiteljska turistička gospodarstva omogućilo bi se očuvanje i revitaliziranje ruralnog prostora Općine.

Područje općine Gorjani, koje je i lovno područje na gotovo cjelokupnoj površini, posjeduje mogućnosti za razvitak lovnog turizma. U okviru postojećih šuma (Zokovica i Šibik), u kojemu već postoji lovačka kuća koju je potrebno urediti i opremiti za potrebe lovnog turizma, ovaj oblik turizma se može odvijati i na ostalom prostoru Općine, ali uz jedan kontrolirani oblik održavanja lovišta, koji će uključivati i obilaske i promatranje divljači, te organiziranje uzgoja za potrebe odstrela i ugostiteljstva. Na taj način bi se održali prirodni potencijali prostora lovišta i divljači (visoke i niske divljači) u njima.

Na prostoru općine Gorjani planirano je novo eksploatacijsko polje opekarske gline, jugoistočno od naselja Tomašanci, koje bi se nakon završetka eksploatacijskog ciklusa, moglo namijeniti za uređenje rekreacijskog centra oko prethodno uređenog jezera, budući da na prostoru Općine nema takvih sadržaja za domaće stanovništvo.

S obzirom na neposrednu blizinu značajnog turističkog prostora Grada Đakova, područja duge turističke tradicije i područja koje će se i u buduće razvijati u tom smjeru, kroz uređenje prostora i sadržaja turističke namjene od državnog i županijskog značaja, to za područje općine Gorjani postoje mogućnosti da se kroz različite aktivnosti uključi u te tokove, kroz aktiviranje seoskih gospodarstava na razvijanju onih oblika turističke ponude koja bude konkurentna za potrebe turističke tražnje (npr.: smještaj, ishrana u okviru seoskog gospodarstva, boravak u tradicijsko uređenim slavonskim kućama, izrada suvenira itd.).

3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

Na području općine Gorjani utvrđena je površina za razvoj eksploatacijskog polja istočno od naselja Tomašanci. Riječ je o eksploatacijskom polju opekarske gline ''Tomašanci''. Prema provedenim istraživanjima na namjeravanoj površini od 36,84 ha utvrđene su rezerve od 3.000.000 m³. Planirana proizvodnja (godišnja eksploatacija) iznosi 30.000-50000 m³ iskopanog materijala što bi značilo da je predviđeni radni vijek ovakvog eksploatacijskog polja oko 70 godina. Eksploatacijsko polje se, sukladno Zakonu o prostornom uređenju ne utvrđuje na zemljištu I i II bonitetne klase.

Zemljani materijal izvađen na ovom polju transportirao bi se van područja Općine u pogone industrije opekarskih proizvoda ''Opeka''.

3.4.2. Društvene djelatnosti

Mreža objekata i funkcija društvenih djelatnosti planirana je na osnovi navedenog stanja u Općini i time definiranih ciljeva za razvoj društvene infrastrukture ujedno uvažavajući stvarne mogućnosti razvoja općine u tom segmentu.

Mreža sadržaja društvenih djelatnosti usklađuje se s mrežom središnjih naselja čime se stvaraju preduvjeti za podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području Županije. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPUOG kao i PPO-BŽ utvrđena je minimalna zastupljenost pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (tablica br. 34.) za naselje Gorjani, te područna škola, dom kulture i vatrogasni dom u naselju Tomašanci.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 69

PLAN DRUŠTVENIH DJELATNOSTI PREMA KATEGORIJAMA SREDIŠNJIH NASELJA

Tablica br. 34.

GORJANI općinsko izvršno tijelo osnovna škola dom kulture ambulanta ljekarna veterinarska ambulanta dječji vrtić vatrogasni dom financijsko posredovanje IZVOR PODATAKA: PPO-BŽ

3.4.2.1. Uprava

Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području Općine Gorjani se zadržava, što znači da naselje Gorjani zadržava tijela lokalne samouprave, a u naselju Tomašanci se zadržava postojeće sjedište mjesnog odbora.

3.4.2.2. Socijalna zaštita

Na području Općine u naselju Gorjani se planira gradnja dječjeg vrtića.

3.4.2.3. Obrazovanje

Zadržava se postojeća mreža obrazovnih ustanova tj. Osnovna škola u Gorjanima i područni odjel u Tomašancima.

3.4.2.4. Zdravstvo

Od objekata zdravstvene zaštite zadržavaju se postojeća ambulanta i veterinarska ambulanta u Gorjanima i planira se ljekarna također u Gorjanima.

3.4.2.5. Kultura

Planom se zadržavaju postojeći objekti kulture na području Općine.

3.4.2.6. Vjerske institucije

Postojeće vjerske zajednice i građevine su odraz potreba stanovništva Općine tako da zadovoljavaju potrebe, a ukoliko bude potreba nove vjerske građevine treba graditi prema uvjetima propisanim u Odredbama za provođenje PPUOG.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 70

3.5. ŠPORT I REKREACIJA

Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture proizašla je na osnovu izračunatih potreba za športskim objektima, na temelju demografske procjene stanovništva, odnosno određenih dobnih skupina stanovništva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o prostornim standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih objekata (NN br. 38/91.). Na osnovu prethodno opisane metodologije, za područje Općine Gorjani izračunate su potrebe za športskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblju do 2015. godine. Na taj način je utvrđena potreba za ukupno 8 jedinica športskih objekata, a prema vrstama određenim Pravilnikom (tablica br. 35.). Ukupan broj potrebnih športskih objekata 2015. godine potrebno je umanjiti za postojeće športske sadržaje, te njihova razlika čini stvarne potrebe za objektima fizičke kulture do 2015. godine. Proračunate potrebe športsko-rekreacijskih sadržaja prikazane su u sljedećoj tablici.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 71

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 72

Vidljivo je da su na području općine Gorjani zapostavljeni svi sportovi osim nogometa te da nedostaju: dvorana, zračna streljana, kuglana, mali športovi, tenis, boćanje i ostali otvoreni, te u narednom planskom razdoblju treba upotpuniti sadržaje koji nedostaju. Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati u oba naselja igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m2 s obzirom na broj stanovnika u tim naseljima.

3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI

Na temelju članka 19. stavka 1. Zakona o grobljima donešen je Pravilnik o grobljima kojim su pobliže uređeni normativi o prostornim i tehničkim uvjetima kod planiranja izgradnje groblja i pratećih građevina.

Prema navedenom Pravilniku groblja u naseljima u Općini Gorjani svrstavaju se u mala groblja (do 5 ha).

Članak 5. Pravilnika o grobljima dao je odrednice za potrebne površine kako grobnog mjesta tako i groblja u cjelini.

Prema postojećim standardima izvršena je analiza površina groblja u naseljima u Općini te je ustanovljeno da su površine groblja u odnosu na broj stanovnika kako postojeći tako i planirani za 2015. godinu znatno veće od potrebnih te da će zadovoljiti potrebe naselja u Općini za dugi niz godina.

3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.7.1. Zaštita kulturnih dobara

Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz Zakona i Uputa, koje se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune): Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju.

Propisanim mjerama utvrđuje se obavezni upravni postupak, te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na pojedinačnim kulturnim dobrima, građevnim sklopovima, arheološkim lokalitetima, a to su popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, preoblikovanje i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja zaštićenih predjela, funkcionalne promjene postojećih građevina i izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.

U skladu s navedenim zakonima, za sve nabrojane zahvata na zaštićenim građevinama i lokalitetima kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27.) potrebno je ishoditi propisane suglasnosti:

a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole), b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) i c) nadzor u svim fazama radova, provodi nadležni Konzervatorski odjel.

Zaštićene građevine, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve građevine, koje su registrirana kulturna dobra.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 73

Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadne parcela ili njezin povijesni vrijedni dio.

Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem: pristupom zgradi, vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i sl.

Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina mora se ishoditi prethodna dozvola nadležnog Konzervatorskog odjela.

Arheološki lokaliteti

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99.) regulirana je između ostalog i zaštita arheoloških nalazišta i nalaza te se stoga navedena dva lokaliteta i na preostalo područje općine Gorjani primjenjuju propisane odredbe iz ovog Zakona.

Evidentiranim se arheološkim lokalitetima zbog neistraženosti ne mogu utvrditi točne granice te su stoga locirani orijentacijski.

Površine na tim lokalitetima mogu se koristiti na dosad uobičajeni način, a eventualni posebni uvjeti korištenja propisati će se ukoliko to bude potrebno.

Također, ukoliko bi se na preostalom području Općine, prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih zemljanih radova naišlo na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove te bez odlaganja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, kako bi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara poduzele odgovarajuće mjere osiguranja te zaštite nalazišta i nalaza.

3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.8.1.1. Cestovni promet

Prostorom Općine prolazi koridor planirane autoceste u koridoru Vc, koji predstavlja određeno prostorno ograničenje, u budućem razvitku lokalnog prometnog sustava. Kako se planirana autocesta nalazi u sustavu naplate prilaz na nju je ograničen, a paralela ceste je ograđena žičanom ogradom.

Prostor Općine će na planiranu autocestu pristupiti preko čvorišta ''Đakovo'' na jugu i čvorišta ''Čepin'' na sjeveru. Prilaz do navedenih čvorišta planira se osigurati mrežom državnih i županijskih cesta.

Na mjestima gdje trasa planirane ceste prelazi preko postojećih županijskih cesta planiraju se denivelirani prijelazi kako bi se zadržali postojeći uvjeti komunikacije u prostoru. Prijelazi preko planirane autoceste za potrebe poljoprivredne proizvodnje definirat će se projektnom dokumentacijom.

Mrežu postojećih kategoriziranih cesta na području Općine potrebno je urediti u skladu s njihovom kategorijom, što znači definiranje minimalnih širina poprečnog presjeka, te moderniziranje kolnika svih kategoriziranih cesta, uz korekciju kritičnih dionica u pogledu prometno-tehničkih elemenata.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 74

Na mreži nekategoriziranih cesta potrebno je rekonstruirati i modernizirati sve ceste i puteve koji su u funkciji pristupa postojećoj izgradnji. Uz to treba u skladu s mogućnostima urediti ulične profile izgradnjom pješačkih staza, parkirališta, autobusnih stajališta. U uličnim profilima treba kvalitetno urediti sustav oborinske odvodnje, kao i zeleni pojas.

Kako je prostor Općine orijentiran na cestovni promet važno je na području naselja Općine ustrojiti sustav autobusnih stajališta u skladu s potrebama lokalnog stanovništva.

3.8.1.2. Poštanski promet

Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja, te na temelju financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.

U narednom planskom razdoblju, zbog ugrađene suvremene opreme u PU Gorjani planirani razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje asortimana usluga, te u skladu s potrebama investicijsko održavanje poslovnih prostora.

Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa, dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u PU i korisnika.

3.8.1.3. Telekomunikacije

Nepokretna mreža

Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Gorjani obuhvaća sljedeće:

- dogradnju kapaciteta komutacija (UPS) u skladu s porastom potreba, - izgradnja novih mjesnih mreža u naseljima Općine, - izgradnja bazne postaje (GSM) s neophodnim kabelskim vodovima.

U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže. Intenzivan je i razvoja ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.

Pokretna mreža

U pokretnoj mreži plan razvoja obuhvaća izgradnju nove bazne postaje izvan granica Općine uz među Josipovca Punitovačkog i Tomašanaca čime se postiže pokrivenost područja općine Gorjani i šire. Međutim, zbog stalnog tehnološkog razvoja koji obuhvaća uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija) moguće je da će biti potrebe i za novim baznim postajama, čija lokacija za sada nije sagledana.

Pri izgradnji novih baznih postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi zajedničkog korištenja baznih postaja zbog racionalnog korištenja prostora, te voditi računa o zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 75

RTV sustav veza

Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza "Kapavac" i ''Mandićevac'' relativno blizu granice Općine, koji pokrivaju cijeli prostor općine Gorjani (i šire) u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.

3.8.2. Energetski sustav

3.8.2.1. Plinoopskrba

Sustav za cijevni transport prirodnog plina i plinoopskrba područja općine Gorjani planiran je izgradnjom lokalnog plinovodnog sustava kojim će biti obuhvaćena oba naselja Općine. Planirani plinovodni sustav sastojat će se od:

- glavni distribucijski plinovodi, - mjesnih plinovodnih mreža.

Glavni opskrbni pravci naselja Općine ostvariti će se priključenjem glavnim distribucijskim plinovodima na postojeću plinovodnu mrežu Grada Đakovo (naselje Ivanovci Gorjanski) i iz planirane redukcijske stanice (RS) Beketinci.

Glavnim distribucijskim plinovodima se povezuju (opskrbljuju) mjesne plinovodne mreže i glavni pravci napajanja kroz naselja. Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskih područja graditi uz prometnice (u ili uz koridor), a služe također za povezivanje s naseljima susjednih općina. Tlak prirodnog plina u ovim plinovodima je 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka.

Mjesne plinovodne mreže će se graditi unutar građevinskih područja u zelenom pojasu ulica u pravilu s obje strane ulica gdje god je to potrebno zbog širine uličnog profila i postojanje potrošača. Tlak plina u mjesnim plinovodima je također 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara).

Zbog visine tlaka plina u mjesnoj plinovodnoj mreži svaki korisnik mora imati kućnu redukcijsku stanicu za snižavanje tlaka na upotrebnu vrijednost i mjerenje potrošnje. Kućne redukcijske stanice graditi na vanjsku fasadu zgrada ili na unutrašnju stranu regulacijske linije tako da predstavlja sastavni dio prednje ograde građevinske parcele.

Planirane trase ovih plinovoda su orijentacijske i neobvezujuće, što znači da su moguća odstupanja od predloženih pri izradi projektne dokumentacije i izgradnje.

3.8.2.2. Elektroenergetika

Planirana elektroenergetska mreža općine Gorjani obuhvaćat će građevine za distribuciju električne energije.

Distribucija električne energije

Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju na 10(20) kV i 0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, a pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.

Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim zonama s građevinskim područje, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se racionalnije i

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 76 efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.

Kod izgradnje novih trafostanica treba napomenuti da prema pokazateljima o postojećoj potrošnji i trendu porasta potrošnje broj i instalirana snaga postojećih trafostanica zadovoljava za dulje razdoblje osim u naselju Gorjani gdje se planira izgraditi jedna TS 10(20)/0,4 kV. Pojava većih potrošača zbog kojih bi trebalo izgraditi nove trafostanice 10(20)/0,4 kV i priključnih 10(20) kV dalekovoda je sporadična i nepredvidiva, kako po iznosu tražene snage tako i optimalne lokacije. Ako se takvi potrošači ipak pojave gradnja se omogućava u skladu s Odredbama za provođenje.

Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a mreža će se graditi SKS vođenih po krovovima s krovnim stalcima ili po stupovima. Pri izgradnji niskonaponske (NN) mreže na stupovima, stupove odmaknuti na sigurnu udaljenost od prometnica. Međutim ne ograničava se izgradnja NN mreže i podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na pojedinim dionicama.

Do potpune rekonstrukcije elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.

Javnu rasvjetu graditi podzemnim kabelskim vodovima i čelično cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj udaljenosti od prometnica u svim ulicama gdje će se NN mreža voditi po krovnim stalcima ili gdje će se graditi podzemnim kabelima. Za ulice u kojima će se NN mreža graditi na stupovima rasvjetna tijela postavljati na iste stupove.

3.8.3. Vodnogospodarski sustav

U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama djelatnost vodnoga gospodarstva , pored ostalog rješava: - zaštitu od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda uz zaštitu od štetnog djelovanja voda što podrazumijeva: obranu od poplava i leda, zaštitu od erozija i bujica, melioracijsku odvodnju) - korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene) - zaštitu voda od onečišćenja

3.8.3.1. Vodoopskrba

Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više, primaran značaj za opstanak čovječanstva. Pri tome opskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima prioritetno mjesto. Vodoopskrba općine (razvoj i izgradnja sustava) Gorjani odvijat će se u nekoliko faza i etapa. U prvoj fazi razvijat će se lokalni i grupni sustavi što se u stvari već i događa. U naseljima kroz koje je izgrađen vodoopskrbni vod (Gorjani, Tomašanci) treba nastaviti s izgradnjom mreže i

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 77 kućnih priključaka do pune pokrivenosti svih potrošača. Također treba za crpilište Gorjani razriješiti imovinsko pravne odnose te formirati crpilište sa svim potrebnim uređajima i građevinama Druga faza razvoja vodoopskrbe nastavlja na prvu a uključuje formiranje većih grupnih sustava, dok je krajnji cilj formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija, regija. Ovo bi se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom magistralnih cjevovoda te ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme. Druga faza podrazumijeva izgradnju magistralnog voda na pravcu: Đakovo-Satnica Đakovačka-Gorjani, Đakovo-Ivanovci-Tomašanci i Široko Polje-Kuševac. Radi racionalnosti izgradnje sustava nužno je odmah i u svim fazama razvoja lokalnih sustava voditi računa o potrebama Jedinstvenog sustava, te male sustave treba formirati i graditi tako da se mogu bez većih preinaka spojiti u Jedinstveni sustav. Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno oko svih izvorišta (postojećih i budućih) formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od slučajnih ili namjernih zagađivača.

3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora zagađenja na dozvoljene količine. Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih značajan izvor zagađivanja to je opći interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije upuštanja u recipijent. Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja stanovništva i ostalih korisnika vode. Budući da niti jedno naselje općine Gorjani do sada nema izgrađen sustav za odvođenje otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen ili u izradi, kako bi se ovo važno pitanje riješilo. Prema postavkama PPO-BŽ sustave treba graditi tako da izgradnja uređaja za čišćenje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji većeg kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji od pojedinačnih to se za naselja općine Gorjani predlaže u drugoj fazi razvoja odvodnih sustava formiranje sustava odvodnje na koji bi se spojila naselja (Gorjani, Tomašanci) općine Gorjani, a kojim bi se vode odvele prema zajedničkom uređaju za pročišćavanje grada Đakova. Drugo alternativno rješenje je spajanje odvodnih sustava naselja Općine na sustav naselja Josipovac Punitovački. Naselje Josipovac Punitovački nadalje može formirati sustav sa naseljima Punitovci i Jurjevac Punitovački na kraju kojeg bi se nalazio uređaj za pročišćavanje lociran uz rijeku Vuku. U prvoj fazi izgradnje, također prema postavkama PPO-BŽ i Plana razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske Županije, trebala bi se razvijati u (svim) naseljima općine Gorjani individualna ili grupna rješenja sa septičkim jamama ili sličnim jednostavnim uređajima. Za Općinu je stoga potrebno izraditi dokumentaciju kojom će se detaljnije definirati način odvođenja te program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske parametre te moguću dinamiku realizacije. Industrija te ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužna je prema Zakonu pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički odvodni sustav naselja bez opasnosti za sam sustav.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 78

Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u skoroj budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja koja nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za potpuno čišćenje. Sustavi odvodnje u naseljima Gorjani i Tomašanci trebaju biti izgrađeni u razdjelnom tipu odvodnje za periferne dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja. Oborinske vode trebaju se rješavati, u zonama odvojene odvodnje, otvorenim kanalima uz prometnice. U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.

3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda

Stanje uređenosti vodotoka i voda na području općine Gorjani i šire je takvo da sustav, s većim ili manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima. Gotovo svi kanali su regulirani no problemi se javljaju kod njihovog održavanja. Planom se dakle ne predviđa nikakva bitnija korekcija trase kanala ili izgradnja novih, već samo zahvati na njihovom optimalnom održavanju. Obzirom da je dio Općine zahvaćen procesima slabijeg intenziteta erozija te to je nužno manjim protuerozijskim radovima ove procese staviti pod kontrolu. Vodotoci na području općine Gorjani nemaju energetski potencijal dovoljan za proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje. Plovidba vodotocima Općine nije moguća. Zakonom o vodama (NN, br. 107/95.) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas s obzirom na postojanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama, zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda. Sve zemljišne čestice u utvrđenom uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra.

Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.

Na području Općine tek predstoji određivanje inundacijskog pojasa i uz kanale Velika Osatina i Gorjan-Punitovci. Uz kanale Mač i Bolokan planira se (eventualno) ustanovljavanje prava služnosti.

3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava. Pri rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži se sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata. Obzirom da je stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja nije dovoljno dobro, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja dovesti sustav u normalno

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 79 stanje nakon čega je potrebno redovno održavanje. Također treba nastaviti s rekonstrukcijom kanala koji su dijelom rekonstruirani i nastaviti s iskopom melioracijskih kanala po dolinama i bokovima dolina kojima će se omogućiti odvodnja te kvalitetnije korištenje površina za poljodjelsku proizvodnju. Obzirom da je dio Općine zahvaćen procesima slabijeg intenziteta erozija nužno protuerozijskim radovima ove procese staviti pod kontrolu. Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima. Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka vode u tlu, unatoč ulaganja urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar, odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni. Veliki dio godišnjih oborina oteče, a mogao bi se vodnogospodarski iskoristiti izgradnjom kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan. Kako bi se utvrdili načini natapanja, izvori vode (prvenstveno male akumulacije) i površine koje bi bile podvrgnute ovom vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju natapanja te idejni projekt natapanja).

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, opskrbu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površine te nadzor.

Prema odredbama Zakona o otpadu (NN, 151/2003.), otpad se po mjestu nastanka dijeli na komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički, te otpadna vozila i otpadne gume. Prema svojstvima otpad se dijeli na opasni, neopasni i inertni.

Država osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom.

Županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama.

Općina osigurava provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad.

Općina je koncesijom ustupila pravo prikupljanja i odvoza komunalnog otpada koncesionaru koji otpad odlaže na odlagalište koje nije na području Općine.

PPO-BŽ planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze:

1. faza - Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalnog kontroliranog odlagališta, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih odlagališta te njihovu sanaciju.

2. faza - Napustiti i sanirati sva općinska odlagališta te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6 većih odlagališta (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 80

3. faza - Uspostava sustava regionalnog odlaganja te izgradnja regionalnog odlagališta za cijelu Županiju (ili više županija).

Osnovna koncepcija zbrinjavanja otpada na općinskoj razini slijedom navedenog obuhvaća sanaciju postojećih neuređenih (divljih) odlagališta, određivanje lokacije općinskog odlagališta komunalnog otpada, te uspostavu reciklažnih dvorišta unutar građevinskih područja oba naselja.

Na području Općine postoji nelegalno odlagalište inertnog otpada koje je nužno sanirati.

PPUOG predlaže se lokacija općinskog odlagališta komunalnog otpada u sjeverozapadnom dijelu Općine, na lokaciji ''Mađareva bara'' uz Maksin kanal. Veličina planiranog odlagališta iznosi cca 1,5 ha. Izgradnja ovog odlagališta nije obvezujuća nego je moguće odvoz otpada rješavati kao i do sada (odvoz na odlagalište na području druge općine). Eventualna izgradnja ovog odlagališta ovisi o rezultatima vodoistražnih vodova tj. o granicama sanitarne zaštite izvorišta koje će biti utvrđene novim Odlukama o zaštiti okolnih izvorišta vode za piće. Do tada ovo zemljište može biti korišteno u sadašnje svrhe, u svrhu poljoprivrede i sl., ali na njemu ne mogu biti izvedeni objekti ili zahvati koji bi onemogućili njegovo, eventualno, aktiviranje kao odlagališta otpada.

Osnovna funkcija reciklažnog dvorišta je izdvojeno skupljanje korisnog i opasnog otpada koji nastaje na gravitirajućem području, a izvor su mu domaćinstva i sitni obrt. Za izgradnju reciklažnih dvorišta u Gorjanima i Tomašancima treba osigurati min. po 350,0 m² tlocrtne površine.

3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.10.1. Mjere zaštite voda

Vode Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i ostale agrotehničke mjere, te otpadnih voda naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez prethodne obrade upuštaju u vodotoke otpadnih i ostalih voda značajnijih pojedinačnih zagađivača koji nemaju uređaje za prethodno čišćenje svojih zagađenih voda. Generalno zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje principa: - Treba sačuvati vode koje su još čiste; - Treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom; - Poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na način da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno jedan od preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona vodocrpilišta); - Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim ostalim poljoprivrednim površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi učinci. - Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 81

Suglasno s ovim principom PPUOG predlaže, za drugu fazu razvoja, formiranje grupnog odvodnog sustava za naselja Gorjani, Tomašanci i izgradnja zajedničkog uređaja za čišćenje otpadnih voda sa naseljima susjedne Općine ili Grada Đakovo. - Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima, prioritetno u naseljima koja su na i uz zone zaštite izvorišta; - Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati zagađivanje na mjestu njegova nastajanja; - Hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese); - Gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno čišćenje otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti; - Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta kojima se u vode unose zagađenja; - Treba ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih.

3.10.2. Mjere zaštite tla

Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenja tla, no najčešće su to ljudske aktivnosti (poljoprivreda, razvoj gospodarstva, gospodarenje vodama i otpadom). Zaštita tla od onečišćivanja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljnog svijeta. Pri promatranju tla možemo ih promatrati kao čimbenika zaštite i kao čimbenika kojeg se štiti od onečišćenja. U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije: - Prirodne: - životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu; - sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim sudjelovanjem u kružnim tokovima vode i hranjivih tvari; - razgradnje, filtera, rezerve i pretvorbe tvari; - Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti; - Gospodarske funkcije: - ležište sirovina, - površina za naseljavanje i rekreaciju; - za biljnu proizvodnju; - za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju. Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti. Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredno, a posebice u građevinske svrhe. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Šumsko zemljište treba pošumiti.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 82

3.10.3. Mjere zaštite zraka

Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine, Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.

Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:

- moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od naseljenih područja, - oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati podizanje zaštitnog zelenila.

3.10.4. Mjere zaštite od buke

Područje općine Gorjani nije ugroženo bukom, ali se gospodarskim razvitkom i razvitkom prometnog sustava stanje može narušiti.

Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke – grafičkog prikaza osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru Općine.

Pri izradi plana užeg područja (UPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.

3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI

3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanja stanovništva

Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (Narodne novine, br. 2/91.), propisuje Gradovima i Općinama obvezu razvrstavanja naselja prema stupnju ugroženosti u 4 kategorije, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim funkcijama, te geopolitičkom položaju.

S obzirom da općina Gorjani nije izradila kartu ugroženosti naselja, PPUOG se naselja klasificiraju prema stupnju ugroženosti.

Prema navedenom Pravilniku, oba naselja općine Gorjani ne pripadaju niti jednoj kategoriji ugroženosti (niti jedno naselje ne prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije obvezna izvedba skloništa i zaklona za sklanjanje stanovništva.

Kod građevina u kojima se okuplja veći broj korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu sklanjanja stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 83

3.12. INTERESI OBRANE

Vojni objekt ''Gorjani'' od interesa za obranu, kao zona posebne namjene, nalazi se u jugozapadnom dijelu Općine. Za taj objekt je definirana:

ZONA POSEBNE NAMJENE-Zona zabranjene gradnje

Definicija zaštitne zone:

Potpuna zabrana bilo kakve izgradnje u krugu polumjera r=700,0 m od osi objekta, osim objekta za potrebe obrane.

Ova zona je kao Zona posebne namjene prikazana na kartografskom prikazu br. 3.A

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 84

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. NAMJENA POVRŠINA (1.) U Prostornom planu uređenja općine Gorjani (u daljnjem tekstu : PPUOG) površine za razvoj i uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" i određuju se za sljedeće namjene: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja: - građevinska područja naselja Gorjani i Tomašanci 2. Površine za razvoj i uređenje van naselja: a) Građevinska područja - građevinsko područje Općinske proizvodno- poslovne zone, - građevinsko područje lovačkog doma, - građevinska područja groblja. b) Površina za razvoj eksploatacijskog polja mineralnih sirovina (opekarske gline) '' Tomašanci'' c) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo, - vrijedno obradivo tlo, - ostala obradiva tla. d) Šuma isključivo osnovne namjene - gospodarska šuma, e) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene f) Posebna namjena g) Prometne površine h) Odlagalište komunalnog otpada ''Mađareva bara'' (2.) Površine određene u kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina" detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način: - sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim prikazima br. 4.A do 4.C, na katastarskim kartama u mjerilu 1:2.880 i 1:5.000. Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja ili na temelju Odredbi za provođenje PPUOG (u daljnjem tekstu : Odredbe), - područje za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) utvrđuju se na temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave, - osobito vrijedno poljoprivredno tlo detaljnije se određuje na temelju podataka o bonitetnoj klasi poljoprivrednog zemljišta (pri čemu se I i II klasa po katastarskom operatu smatraju osobito vrijednim obradivim tlom, a III, IV i V vrijednim obradivim tlom), - šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma, - ostalo obradivo tlo, na temelju podataka o kulturi i bonitetnoj klasi. Dozvoljena je promjena poljoprivrednog zemljišta u šume i šumsko zemljište,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 85

- područje posebne namjene je prostor od interesa za obranu, a utvrđuje se granicama vojnog kompleksa kojeg određuje nadležno tijelo obrane, - prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - groblja se utvrđuju granicom postojeće katastarske čestice, - odlagalište komunalnog otpada se nalazi na lokaciji ''Mađareva bara'' u sjeverozapadnom dijelu Općine. (3.) Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i prikazane na kartografskim prikazima br. 1. i 2.A do 2.C. Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način: - za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju poboljšanja funkcioniranja građevine, - trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar koridora čija ukupna širina iznosi: • za planiranu autocestu u koridoru Vc (izrađeno idejno rješenje trase u okviru Studije o utjecaju na okoliš) 1.000,0 m • za glavni distribucijski plinovod 100,0 m • za magistralne vodoopskrbne cjevovode 300,0 m • za glavni dovodni kanal odvodnje (kolektor) 200,0 m

Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne građevine, prikazane u kartografskom prikazu. Iznimno, širine novih infrastrukturnih koridora iz stavka 2. ove točke ne primjenjuju se u građevinskom području unutar kojeg je koridor utvrđen u kartografskom prikazu građevinskog područja br. 4.B (Tomašanci). (4.) Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUOG prikazane simbolom su orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta. 1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU (5.) U PPUOG utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju: - zaštićena kulturna dobra, - područje intenziteta potresa VII° MCS ljestvice, - vodozaštitno područje crpilišta ''Široko Polje'' i ''Viškovci'', - prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite crpilišta (zona preventivne zaštite crpilišta), - koridori za planirane infrastrukturne građevine, - zaštitne zone oko građevina obrane. Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., prikazana su na kartografskim prikazima br. 3.A i 3.B i 4.B. (6.) Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način: - zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti, - područje intenziteta potresa VII° MCS na temelju PPO-BŽ, - vodozaštitno područje crpilišta na temelju Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta donesene sukladno posebnom propisu, - zaštitne zone oko građevina obrane utvrđuje nadležno tijelo obrane.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 86

1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA (7.) Uvjeti korištenja kulturnih dobara, vodozaštitnog područja crpilišta, te uvjeti gradnje u odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa. Na prostoru vodozaštitnog područja crpilišta ''Široko Polje'' i ''Viškovci'' uvjeti korištenja utvrđuju se sukladno posebnom propisu (Odluci o zaštiti izvorišta Široko Polje i Viškovci). (8.) Na prostoru rezerviranom za zone sanitarne zaštite crpilišta, do donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, uvjeti korištenja i gradnje utvrđuju se sukladno uvjetima utvrđenim posebnim propisom za III zonu sanitarne zaštite (Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta). Nakon donošenja Odluke o zaštiti izvorišta, na područjima iz stavka 1. koja se nalaze van zona sanitarne zaštite primjenjivat će se Odredbe PPUOG, sukladno postojećem načinu korištenja. (9.) U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUOG mogu graditi van građevinskih područja. Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke. (10.) U zaštitnoj zoni oko građevina obrane ograničava se korištenje prostora na sljedeći način: - potpuna zabrana bilo kakve izgradnje u krugu polumjera r=700,0 m od osi objekta, osim objekata za potrebe obrane. 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU (11.) Na području općine Gorjani izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Državu: a) Prometne građevine - Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima • autocesta u koridoru Vc b) Vodne građevine - Građevine za melioracijsku odvodnju • sustav melioracijske odvodnje površine veće od 10.000 ha c) Građevine posebne namjene • Vojni objekt ''Gorjani'' 2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU (12.) Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za Županiju: a) Prometne građevine - Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima • mreža županijskih cesta - Poštanske građevine • postojeći poštanski ured u Gorjanima

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 87

- Telekomunikacijske građevine • postojeći UPS Gorjani • postojeći UPS Tomašanci • planirane bazne postaje UMTS i sustava sljedećih generacija, koje nisu prikazane PPUOG mogu se graditi sukladno Odredbama PPUOG. b) Vodne građevine - Građevine za melioracijsku odvodnju • kanal Mač, • kanal Gorjan-Punitovci, • kanal Zmajevac (Jošava). (13.) Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način: - za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi, - prostor za građevine posebne namjene utvrđen je u okviru postojećih granica građevinskih čestica vojnog kompleksa. (14.) Na kartografskim prikazima 1., 2.A do 2.C i 3.A sve građevine iz točke (11.) i (12.) ovih Odredbi označene su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUOG planirane za gradnju. Sukladno tome, prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. 2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja (15.) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (16.) U građevinskom području naselja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine, građevine za komunalne djelatnosti, građevine za posebne namjene, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture, građevine mješovite namjene te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema uvjetima utvrđenim u PPUOG. Građevine za posebne namjene su građevine za potrebe obrane. Građevine mješovite namjene su građevine sa više funkcija odnosno za više djelatnosti. (17.) Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u PPUOG, ako je to njegovim odredbama dozvoljeno. 2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora (18.) Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim područjima i van njih. 2.3.2.1. Građevne čestice (19.) Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama PPUOG, koja ima direktan pristup s javne površine.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 88

Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način utvrđen planom užeg područja. Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama (173.) do (176.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u naselju i za koji su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.). (20.) Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine. (21.) Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu. (22.) Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica. (23.) Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, (trafostanice, mjerno-redukcijske stanice, telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica. (24.) Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.

(25.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.

(26.) Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice. 2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina (27.) Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene u odnosu na dvorišne međe građevne čestice. (28.) Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa. Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m. Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m. Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih pročelja od dvorišne međe je min.3,0 m. Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi. Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m. (29.) Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili manjim, mora biti udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe. Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m od međe .

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 89

(30.) Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir dijelovi nadstrešnice , terase u prizemlju, strehe, krovišta i pristupne stepenice. Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara građevinu. (31.) Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj otvor. Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg nagiba od 45°. (32.) Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to: a) u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze; b) u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije. (33.) Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu, njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine. (34.) Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku, kolno-pješačku ili zelenu površinu i to: a) konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba kolnika; b) konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika; c) pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m; d) priključke na komunalnu infrastrukturu. (35.) Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima građevine. (36.) Elementi kojima se određuje veličina građevine u ovome PPUOG su: građevinska (bruto) površina (m²), visina građevine (m) i etažna visina građevine (oznaka i broj etaža). Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na pročelju s ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine. Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.

Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk). Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže. (37.) Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 90

(38.) Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom polovicom volumena ukopana u teren. (39.) Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom, koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete: - nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, - prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori. Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min. 1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja. Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju. Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguća ga je izvesti s galerijom iz točke (36) ovih Odredbi. (40.) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max. 30% širine pročelja, Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i minimalnog osvjetljenja. Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana. Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama, stubištem i sl. Ovako izveden tavan ne smatra se etažom. (41.) Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m. (42.) Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m od gornje plohe poda. (43.) Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za 0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi min. 2,0 m. Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor. Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda. (44.) Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem se građevina nalazi. (45.) Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.

(46.) Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja. (47.) Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 91

2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica (48.) Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde. Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije određeno. (49.) Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu. 2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (50.) Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako planovima užih područja nije drugačije riješeno. Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje. (51.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza. (52.) Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se obvezno moraju priključiti na mrežu. (53.) Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na minimalnoj razini. Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja stalnog stanovanja je sljedeća: - kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika, - mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu, - mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar. Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski i vodovodni priključak. 2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina 2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine (54.) Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 2 stana. Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite namjene s najviše 2 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (118.) ovih Odredbi. (55.) Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska stambena građevina te građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne građevine, sukladno ovim Odredbama. Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUOG. Etažna visina dvorišnih zamjenskih građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 92

Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja utvrđene su u točki (83.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (56.) U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju: NAJMANJA VELIČINA I NAJVEČI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE

Tablica br. 36. NAJMANJA VELIČINA NAJVEĆI KOEFICIJENT NAČIN GRADNJE GRAĐEVNE ČESTICE (m²) IZGRAĐENOSTI Ostala naselja (kig) a) Samostojeći 300 0,3 b) Poluprislonjeni 250 0,4 c) Prislonjeni 200 0,5

(57.) Iznimno od točke (56.) ovih Odredbi, veličina parcele i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i drugačije u sljedećim slučajevima: - kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za veličinu građevne čestice iz točke (61.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne veći od postojećeg, ili - za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne veći od 0,75, ili - kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara. (58.) Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice, mjereno od regulacijske linije. Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih područja. Uvjeti gradnje građevina (59.) Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena, prizemlja, kata i potkrovlja. Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja. (60.) Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. 2.3.3.2. Višestambene građevine (61.) Višestambena građevina je građevina s najmanje 3 stana. Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 3 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (118.) ovih Odredbi. Veličina i način korištenja građevne čestice (62.) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne građevine u funkciji višestambene građevine. (63.) Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 93

- 180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti 1,0, - 450,0 m² u ostalim slučajevima.

(64.) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše: - 1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne čestice istovremeno i regulacijske linije, - 0,40 u ostalim slučajevima. Uvjeti gradnje građevina (65.) Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža, izuzev u slučaju iz točke (67.) ovih Odredbi. (66.) Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine ,utvrđuju se sljedeći uvjeti gradnje: - max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje), - izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske linije, - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije zid građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (67.) Iznimno od točke (63.) do (66.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i drugačije. 2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti (68.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, obrazovne, kulturne i vjerske i sl. građevine. (69.) Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u građevinskim područjima: naselja i proizvodno-poslovne zone, na zasebnim građevnim česticama i kao zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i infrastrukture. (70.) U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici. Veličina i način korištenja građevne čestice (71.) Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim propisima. (72.) Veličina građevne čestice za školu iznosi min. 30-40,0 m²/učeniku. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne manja od 20,0 m²/učeniku. Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20,0 m²/učeniku. (73.) Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu. Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu. Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 94

(74.) Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje se sukladno točki (64.) ovih Odredbi. Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja. (75.) Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od postojećih građevina. Uvjeti gradnje građevina (76.) Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točki (65.) do (67.) ovih Odredbi. (77.) Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine, potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i posebnim propisima. 2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti (78.) Građevine gospodarskih djelatnosti su proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne građevine. Proizvodne građevine su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se odvija proces proizvodnje. Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti. Komunalno servisne djelatnosti su skupljanje i odvoz smeća, skupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, priprema i distribucija pitke vode, sanitarne i slične djelatnosti i pogrebne usluge. Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, sukladno posebnom propisu. Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja. Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. 2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti) (79.) U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti: DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U GRAĐEVINSKOM PODRUČJU Tablica br. 37. KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE DRUGE NAMJENE GRAĐEVINSKO NA ZASEBNOJ NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI PODRUČJE GRAĐEVNOJ ČESTICI OBITELJSKO ŠPORT I REKREACIJA STANOVANJE - tihe i čiste djelatnosti, - ugostiteljsko-turističke, - sve vrste radionica za - poslovne popravak i servisiranje vozila , - sve vrste radionica za NASELJA - sve PPUT djelatnosti obradu metala i drveta, - praonice vozila, - ugostiteljsko-turističke djelatnosti

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 95

PROIZVODNO- - ugostiteljsko-turističke, POSLOVNA - sve PPUT djelatnosti - sve PPUT djelatnosti ZONA - poslovne

Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine i građevine javnih i društvenih djelatnosti ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti. (80.) S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su: - tihe i čiste djelatnosti; - djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.

(81.) Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko turističke djelatnosti, osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš. (82.) PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su: - sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu drveta i metala, - praonice vozila, - ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, sala za svatove - ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 55 dBA, - trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na drugi sličan način, - djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti od požara, - djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata, - klaonice, - mlinovi, - pilane, - komunalno servisne djelatnosti, sukladno točki (78.), izuzev administracije u radu s korisnicima, - skladišta preko 50 m² bruto površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu građevine druge namjene, - građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.

(83.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti: UVJETI ZA GRADNJU GRAĐEVINA PPUT Tablica br. 38. UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE LOKACIJA DOZVOLJENA DJELATNOST ČESTICE I UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA - tihe i čiste djelatnosti, - max. bruto izgrađena površina NA GRAĐEVNOJ ČESTICI - sljedeće djelatnosti s zasebne građevine PPUT OBITELJSKE STAMBENE potencijalno nepovoljnim djelatnosti je 100,0 m², GRAĐEVINE utjecajem na okoliš: - bruto izgrađena površina za sve • sve vrste radionica za PPUT djelatnosti na građevnoj popravak i servisiranje čestici obiteljskog stanovanja ne vozila može biti veća od bruto • sve vrste radionica za izgrađene površine za obradu metala i drveta stanovanje. • praonice vozila - max. etažna visina građevine je • ugostiteljski objekti tipa podrum, prizemlje i potkrovlje, noćni bar, noćni klub, - max. visina građevine je 7,0 m, disko bar i disko klub - na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 96

4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije, i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa. - tihe i čiste djelatnosti, - najveći koeficijent izgrađenosti NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE - sljedeće djelatnosti s građevne čestice je 0,4, ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN. potencijalno nepovoljnim - max. visina građevine je 10,0 m, 20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA utjecajem na okoliš: - na dubini većoj od 20,0 m od GRANIČI S IZGRAĐENOM • sve vrste radionica za regulacijske linije visina GRAĐEVNOM ČESTICOM popravak i servisiranje građevine na dvorišnoj međi STAMBENE, TE JAVNE I vozila, može iznositi na toj međi max. DRUŠTVENE GRAĐEVINE • sve vrste radionica za 4,5 m od kote terena, obradu metala i drveta, neposredno uz među. Visina • praonice vozila, građevine odnosno dijela • ugostiteljski objekti tipa građevine može se povećavati noćni bar, noćni klub, udaljavanjem od međe s tim da disko bar i disko klub. max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. - građevine za PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš moraju biti udaljene min. 50,0 m od regulacijske linije i min. 5,0 m od svih dvorišnih međa, - sve građevine za proizvodne djelatnosti moraju biti udaljene min. 5,0 m od dvorišnih međa.

Iznimno, građevine koje se grade u rubnim dijelovima naselja, mogu se graditi na dvorišnoj međi, ako je ona istovremeno i granica građevinskog područja. U OSTALIM SLUČAJEVIMA - građevine za sve PPUT - najveći koeficijent izgrađenosti djelatnosti 0,6, - max. etažna visina: podrum i 3 nadzemne etaže, - max. visina građevine je 13,5 m.

(84.) Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (83.) ovih Odredbi. (85.) Na građevnoj čestici građevina PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine: - proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine, - prometne i infrastrukturne građevine, - športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika, - jedna obiteljska stambena građevina. Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 97

Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici. 2.3.5.2. Poljoprivredne građevine (86.) U građevinskom području naselja u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine mogu se graditi u sljedećim područjima naselja: - na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine, - na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura. (87.) Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja ako se istovremeno ne gradi stambena građevina. Uvjeti i način korištenja građevne čestice (88.) Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od 0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno. Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.

(89.) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura je max. 0,3. (90.) Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je: - za svinje: četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m, - za ostale životinje i perad: broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m. Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80.0 m od regulacijske linije. Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je: - 20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj poljoprivrednih kultura, - 45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevine za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina, - 40,0 m za pčelinjake . Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti udaljene min. 5,0 m. (91.) Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije. (92.) Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je: - 5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađene od drveta, - 5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu, - 1,0 m za ostale poljoprivredne građevine. (93.) Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m. Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 98

Uvjeti gradnje građevina (94.) U građevinskom području naselja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50 uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (143.) ovih Odredbi. (95.) Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu. (96.) Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje. Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m. (97.) Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. (98.) Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe. 2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina (99.) Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji kao što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl. (100.) U PPUOG utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine: MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA Tablica br. 39.

BROJ POSTOJEĆIH BROJ PLANIRANIH UKUPNI BROJ GRAĐEVINE JEDINICA JEDINICA JEDINICA Dvorane 0 1 1 Zračne streljane 0 1 1 Kuglane 0 1 1 Nogomet 2 0 2 Mali nogomet, rukomet, odbojka, 1 2 2 košarka Tenis 0 1 1 Boćanje 0 1 1 Ostali otvoreni tereni 0 1 1

Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom. Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih građevina, sukladno posebnom propisu (101.) Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja. (102.) Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja, a za razmještaj građevina daju se sljedeće smjernice: RAZMJEŠTAJ ŠPORTSKIH GRAĐEVINA Tablica br. 40.

Mali nogomet, Ostali Zračne rukomet, Naselje Dvorane Kuglane Nogomet Tenis Boćanje otvoreni streljane odbojka, tereni košarka

Gorjani 1 1 1 1 1 1 1 1 Tomašanci 0 0 0 1 1 0 0 0 UKUPNO: 1 1 1 2 2 1 1 1

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 99

Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i planiranih). Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju. (103.) Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i društvenih građevina i posebni propisi. (104.) Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug gdje god je to moguće. Ako su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m. (105.) U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva. Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi. 2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina (106.) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze. Veličina i način korištenja građevne čestice (107.) Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju. Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m. Iznimno, odredbe stavka 1. i 2. ne odnose se na gradnju garaža. Uvjeti gradnje građevina (108.) Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50% ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi. (109.) Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje. (110.) Visina pomoćne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe. 2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina (111.) Komunalne građevine su groblja, tržnice na malo i reciklažna dvorišta. (112.) Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se posebnim propisom. (113.) Tržnice na malo grade se na zasebnim građevnim česticama uz koje je u neposrednoj blizini obvezno izgraditi parkirališta za opskrbu i korisnike, sukladno uvjetima iz točke (178.) ovih Odredbi. Tržnice na malo mogu imati max. etažnu visinu Po+p+1+Pk,max. koeficijent izgrađenosti može biti 1,0 ,a ostali uvjeti gradnje tržnica na malo utvrđuju se sukladno posebnom propisu. (114.) U građevinskom području oba naselja potrebno je izgraditi reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 350,0 m². Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 100

2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama (115.) Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl. Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor. Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog materijala. (116.) Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa, održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr. Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački prolaz širine min. 2,25 m. 2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene (117.) Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih funkcija ili djelatnosti. (118.) Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u PPUOG za osnovnu namjenu građevine. Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji ili djelatnosti koja ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti . (119.) U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama. Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima. (120.) Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti. 2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina (121.) Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 1,0. 2.3.12. Uvjeti uređenja naselja (122.) U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice, poklonci, raspela) u izvornom obliku. Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu postojeće lokacije. (123.) Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske bjelogorične drvorede. (a postojeće crnogorične postupno uklanjati i zamjenjivati bjelogoričnim). Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme. 2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA (124.) Van naselja PPUOG dozvoljava gradnju na sljedećim područjima: - građevinska područja van naselja, - područje Općine van građevinskog područja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 101

2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja

Općinska proizvodno-poslovna zona

(125.) U Općinskoj proizvodno-poslovnoj zoni dozvoljena je gradnja proizvodnih (i/ili poslovnih građevina), te infrastrukturnih građevina. U Općinskoj proizvodno-poslovnoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene u okviru namjena iz stavke 1. (126.) Za gradnju građevina u proizvodno-poslovnoj zoni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora iz poglavlja 2.2.2. ovih Odredbi.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u proizvodno-poslovnoj zoni je 0,6 (0,7), a za gradnju na građevnim česticama ostale namjene 0,4. Najveća etažna visina građevina je Po+P+1+Pk. (126a.) Kolni pristup lokaciji općinske proizvodno-poslovne zone mora se osigurati s trase postojeće županijske ceste uz južni rub planirane lokacije. Pristup zoni mora se osigurati s jednim kolnim priključkom na županijsku cestu, vodeći pri tome računa o mogućem uređenju križanja postojeće državne i županijske ceste. Lovački dom (127.) U okviru građevinskog područja lovačkog doma dozvoljena je izgradnja građevina i uređenje prostora za: - lovačka športska natjecanja, - čuvanje fazana, - druženja (rekreacijski i ugostiteljsko-turistički sadržaji), - izgradnju nadstrešnica i sjenica. Dozvoljena je izgradnja građevina za potrebe odvijanja lovačkih aktivnosti u zatvorenom prostoru, ukupne bruto površine do 150 m² i visine P (prizemlje). Groblje (128.) U PPUOG utvrđena su građevna područja za dva postojeća groblja koja se nalaze van građevinskog područja. Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju se sukladno posebnom propisu. 2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja (129.) Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevine obrane, - građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 102

- građevine obrane, - građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene - građevine za gospodarenje šumom. d) Na ostalom obradivom tlu, - građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, prema točkama a), b) i c). e) Na vodama i unutar vodnog dobra - vodne građevine, - građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), (130.) Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s javne površine. Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu. (131.) Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1.8 m. Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka. 2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja (132.) Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min. veličine utvrđene u točki (138.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske stambene građevine. Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost. (133.) Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m. (134.) Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od 200 m². (135.) Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max. Podrum ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. 2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja (136.) Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su: - poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša), - ribnjaci,

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 103

- gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni uzgoj životinja, - ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu obiteljskog poljoprivrednog posjeda. (137.) Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom obradivom tlu, sukladno posebnom propisu i ako su zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja. (138.) Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog područja je sljedeća: - 15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili - 5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili - 3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili - 1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili - 0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica. Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi. Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Gorjani.

(139.) Poljoprivredne građevine (prateći sadržaji) u funkciji uzgoja poljoprivrednih kultura su: skladišta, hladnjače, spremišta strojeva i alata, nadstrešnice, staklenici, plastenici, kompostišta, parkirališta, manipulacijske površine i sl. Gospodarske građevine za primarnu preradu i doradu poljoprivrednih kultura su: sušionice, te pakirnice svježih i sušenih poljoprivrednih kultura. Prateći sadržaji i gospodarske građevine iz stavka 1. i 2. ove točke mogu se graditi ako je zadovoljen uvjet o veličini posjeda iz točke (138.). Udaljenost pratećih sadržaja i građevina za primarnu doradu i preradu ne može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja. Odredbe iz stavka 3. ove točke ne odnose se na plastenike i staklenike. (140.) Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50. (141.) Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD RAZVRSTANE CESTE Tablica br. 41. Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane Broj uvjetnih grla ceste (u m) Državne ceste Županijske i lokalne ceste 51-100 100 100 > 100 do 400 150 100 > 400 200 150

Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje . Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste mora biti min. 50 m.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 104

(142.) Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa. (143.) Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.

Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice: KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA

Tablica br. 42. VRSTA STOKE k krave, steone junice 1,00 bikovi 1,50 volovi 1,20 junad 1-2 godine 0,7 junad 6-12 mjeseci 0,5 telad 0,25 krmače+prasad 0,30 tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 prasad do 2 mjeseca 0,02 teški konji 1,20 srednje teški konji 1,00 laki konji 0,80 ždrebad 0,75 ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 janjad i jarad 0,05 konzumna perad 0,002 rasplodne nesilice 0,0033 nojevi 0,25 kunići 0,007

Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s 500. (144.) Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi: MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA Tablica br. 43. Kapacitet građevine izražen u uvjetnim Udaljenost od granice građevinskog grlima (Ug) područja naselja (m) 51-100 Ug x 2 > 100-300 0,5 (Ug –100)+200 > 300-400 0,5 (Ug –100)+250 > 400-500 0,5 (Ug –100)+300 > 500 min. 500,0 IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće sadržaje. (145.) Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći i sadržaji primarne prerade (klaonica, hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kafilerija, spremišta strojeva i alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 105

životinja, a prostori za boravak djelatnika samo garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor. Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj životinja. Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s izgradnjom osnovnih građevina. Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice. (146.) Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture . Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskih područja moguća je samo na zemljištu katastarskih kultura: močvara, trstik, neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te ostalom poljoprivrednom tlu označenom na karti 1. kao ostalo obradivo tlo. Na vrijednom obradivom tlu izgradnja ribnjaka je moguća samo u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Ova površina mora se isključivo koristiti za potrebe uzgoja ribe. Ribnjaci koji se grade u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva definiranog u točki (132.) mogu biti i manje površine. Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti takva da ne utječe na vodni režim susjednog zemljišta, i ne manja od 5 m. Uz ribnjake je moguće graditi građevine za upotrebe uzgoja ribe na način da se njihova bruto površina dimenzionira na način 12 m² građevine na 1 ha vodne površine ribnjaka. Dozvoljena etažnost tih građevina je priz.+tavan. Izgradnja podruma i potkrovlja se ne dozvoljava. U ove građevine moraju se smjestiti sve namjene potrebne za funkcioniranje ribnjaka, uključivo garaže, spremišta hrane, prostorije za boravak djelatnika i slično. Ove građevine moraju biti minimalno udaljene 3 m od svih međa katastarske čestice. Ova građevina mora biti na minimalnoj udaljenosti 5 m od ruba ribnjaka. Za izgradnju ovih građevina ne primjenjuju se odredbe vezane uz minimalnu komunalnu opremljenost. (147.) Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla. Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme. Uvjeti iz prethodnog stavka ne odnose se na kafileriju. (148.) Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina. Ove građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). (149.) Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina. 2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja (150.) Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza, kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije. Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine. Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 106

2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina (151.) Na području Općine utvrđena su sljedeća eksploatacijska i istražna polja mineralnih sirovina: a) Planirano eksploatacijsko polje opekarske gline ''Tomašanci'' (prikazano površinom za razvoj eksploatacijskog polja). Planirana površina za razvoj eksploatacijskog polja opekarske gline ''Tomašanci'' utvrđena je na prostoru posebnih ograničenja u korištenju-III zone sanitarne zaštite izvorišta ''Široko Polje'', a koja ide u reviziju. Formiranje eksploatacijskog polja na planiranoj površini moguća je ako budućim elaboratom zaštitnih zona izvorišta ''Široko Polje'' to ne bude zabranjeno. Nova istražna polja koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu (P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ), a za energetske mineralne sirovine i na osobito vrijednom obradivom tlu (P1). (152.) U sklopu eksploatacijskog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji eksploatacije. (153.) Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno postupku sanacije utvrđenom u Studiji o utjecaju na okoliš ili na temelju rudarsko-geološke osnove. 2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja (154.) Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog područja. Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje. 2.4.2.6. Komunalne građevine van građevnog područja Odlagalište komunalnog otpada (154.a.) Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. ''Korištenje i namjena prostora''. Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za planiranu namjenu. Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m. Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara. Do odlagališta je potrebno osigurati pristupnu cestu koja mora biti izvedena minimalno s nosivim slojem od kamenog materijala. Nakon sanacije prostor odlagališta koristiti će se za pošumljavanje. 2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja (155.) Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području. (156.) Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge građevine u funkciji prometa. Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste, sukladno posebnom propisu. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5. Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 107

Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim sadržajima ne može biti veći od 0,25. Ugostiteljski sadržaj za smještaj iz prethodnog stavka može biti isključivo tipa motel. (157.) Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste. 2.4.2.8.Ostale građevine van granica građevinskog područja (158.) Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto razvijene površine do 30,0 m². 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI (159.) Gospodarske djelatnosti su sljedeće: - poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo, - eksploatacija mineralnih sirovina, - industrija, - graditeljstvo, - trgovina, - ugostiteljstvo i turizam, - promet, telekomunikacije i skladištenje, - proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom, - ostale usluge. (160.) U naseljima građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici. Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama. (161.) U PPUOG utvrđena je općinska proizvodno-poslovna zona, proizvodne/poslovne/mješovite gospodarske namjene. (162.) Površine van granica građevinskog područja naselja i ostalih građevinskih područja namjenjuju se djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima. 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI (163.) U PPUOG društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti: - uprava, - socijalna zaštita, - obrazovanje, - zdravstvo, - kultura, - vatrogasni dom, - vjerske institucije, (164.) Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 108

U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati prostori za sljedeće sadržaje: - Gorjani - Općinska uprava - osnovna škola - dječji vrtić - ambulanta - veterinarska ambulanta - ljekarna - dom kulture (knjižnica) - vatrogasni dom

- Tomašanci - područna škola - dom kulture - vatrogasni dom

Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama. (165.) Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama. 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA (166.) Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 1., 2.A do 2.C, te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi. (167.) Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima PPUOG, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore. (168.) Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na ostalim površinama uz osigurani pristup. Ostale površine iz prethodnog stavka su: - u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog pravca, - van građevinskog područja – neizgrađene površine. (169.) Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u PPUOG uklanjaju ili zamjenjuju novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove mreže. 5.1. PROMETNI SUSTAV 5.1.1. Cestovni promet (170.) Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u PPUOG, a kategorija prometnica utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva. Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz stavka 1. ove točke bez promjene PPUOG. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno novoj kategoriji prometnice. (171.) Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika, parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl. (172.) Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni sustav. (173.) Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 109

- 25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta, - 20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta, - 18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta, - 18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužina preko 150,0 m. (174.) U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORAZA KOLNI PROMET, DUŽINE PREKO 150,0 m Tablica br. 44. Minimalna širina uličnog koridora (m) KATEGORIJA CESTE Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske U ULIČNOM KORIDORU odvodnje odvodnje Državna 20,0 18,0 Županijska 18,0 14,0 Lokalna cesta 18,0 14,0 Ostale ceste 16,0 12,0

(175.) Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti manja od: MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m Tablica br. 45. Minimalna širina uličnog koridora (m) SMJER KOLNOG PROMETA Otvoreni sustav oborinske Zatvoreni sustav oborinske odvodnje odvodnje Dvosmjerni promet 12,0 10,0 Jednosmjerni promet 10,0 8,0

Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe. (176.) Širine koridora iz točke (173.), (174.) i (175.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore, koji se nalaze u izgrađenom području. Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na kartografskim prikazima građevinskih područja. (177.) Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama. Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju posebnog propisa za javne ceste. (178.) U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima:

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 110

MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA Tablica br. 46. Namjena građevina Jedinica Broj parkirališnih mjesta Obiteljske stambene građevine 1 stan 1,00 Višestambene građevine 1 stan 1,20 Trgovački (maloprodaja) 25 m² bruto izgrađene površine 1,00 Robne kuće, trgovački centri 60 m² bruto izgrađene površine 1,00 Tržnice na malo 25 m² površine građevne čestice 1,00 Poslovne zgrade, uredi, agencije 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 < 50 m² bruto izgrađene površine 1,00 Industrija i skladišta 100 m² bruto izgrađene površine 1,00 Servisi i obrt 100 m² bruto izgrađene površine 2,00 Ugostiteljstvo 15 m² bruto izgrađene površine 1,00 Osnovne škole i vrtići 1 učionica/grupa 2,00 Zdravstvene građevine 40 m² bruto izgrađene površine 2,00 Vjerske građevine 40 m² bruto izgrađene površine 1,00 Građevine mješovite namjene - ∑ parkirališnih mjesta za sve namjene u sklopu građevine

Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu. (179.) Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za invalide prema posebnom propisu. (180.) Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način: - obiteljske stambene građevine • na vlastitoj građevnoj čestici, • u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice,

- višestambene građevine • na vlastitoj građevnoj čestici, • u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije građevne čestice, • na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od građevine

- poslovne građevine (trgovačke i • na vlastitoj građevnoj čestici, ugostiteljske i poslovne zgrade, uredi, • u uličnom koridoru u širini regulacijske linije agencije, servisi i obrt) građevne čestice, • na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od građevine,

- robne kuće i trgovački centri • na vlastitoj građevnoj čestici,

- proizvodne građevine i skladišta • na vlastitoj građevnoj čestici • u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice,

- javne i društvene , športsko- • na vlastitoj građevnoj čestici, rekreacijske i vjerske građevine • u uličnom koridoru u širini regulacijske linije građevne čestice, • na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od građevine,

- građevine mješovite namjene • sukladno načinu rješavanja izgradnje parkirališta za osnovnu namjenu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 111

Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži. (181.) Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (180.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina. Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a najmanje 1,20 m. Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće. Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina. (182.) Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (180.) ovih Odredbi obvezno se primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje, te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu. (183.) Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m. Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim zaštitnim pojasom. (184.) Na području Općine planirana je u koridoru buduće autoceste izgradnja pratećeg uslužnog objekta ''Đakovo-Osijek''. Točna lokacije pratećeg uslužnog objekta definirati će se projektnom dokumentacijom. 5.1.2. Poštanski promet (185.) Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora usmjeren je na građevinska područja naselja, te se PPUOG i planom užih područja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj. Razvoj poštanske djelatnosti odnositi će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih prostora, te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.). 5.1.3. Telekomunikacije (186.) Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u PPUOG planira se proširenjem kapaciteta komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža. Pristupni/spojni vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, bazne postaje u pokretnoj mreži, te RTV veza, označeni su na kartografskom prikazu br. 2.A. Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka Općine. (187.) Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. Po potrebi telekomunikacijske vodove graditi s obje strane ulice. (188.) Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi bazne postaje s pripadajućim antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima. Planirana gustoća baznih postaja sa samostojećim antenskim stupovima je 1 antenski sup po naselju. U naselju je dozvoljena izgradnja više baznih postaja, ali u tom slučaju, ostale ne mogu imati samostojeći antenski stup. Potrebna visina antenskih stupova je od 20-50 m. Lokacije baznih postaja izvan naselja utvrđene su približno na kartografskom prikazu br. 2.A ''POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE'' i njihova lokacija može se mijenjati u radijusu od 500,0 m. Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirjaućih zračenja.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 112

(189.) Bazne postaje, ako se budu gradile radi porasta potreba koje se u ovom trenutku ne mogu predvidjeti, moraju se graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od neionizirajućih zračenja i Odredbi za provođenje ovog Plana. Nije dozvoljena gradnja baznih postaja na sljedećim građevinama i područjima: - na školama i dječjem vrtiću, - na građevinama koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara, - sa samostojećim antenskim stupovima na udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine (crkve), Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup. (190.) Prilikom planiranja mreže baznih postaja obvezno je usklađivanje s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog korištenja prostora i dijela građevina. 5.2. ENERGETSKI SUSTAV 5.2.1. Plinoopskrba (191.) Planirani plinovodi na području Općine su: - Lokalni (distribucijski) plinovodi • glavni distribucijski plinovodi, • mjesna plinovodna mreža. U PPUOG planira se plinoopskrba oba naselja na području Općine, te proizvodno-poslovne zone. (192.) Trase planiranih plinovoda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.B. Prikazane trase su orijentacijske. (193.) Glavne distribucijske plinovode izvan građevinskog područja graditi uz prometnice (u ili uz koridor). Tlak plina u ovim plinovodima je do 0,3 MPa (3,0 bara). (194.) Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne dozvoljava se graditi u uličnom profilu. (195.) Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima mora se planirati na način da se vodovi dimenzioniraju tako da zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika na kraju planskog razdoblja. Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara). (196.) Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama po potrebi s obje strane ulice. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo važniji, a izgradnja ostalih mjesnih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva. 5.2.2. Elektroenergetika (197.) Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom i rekonstrukcijom sljedećih građevina: - Distribucija električne energije • izgradnja KB 10(20) kV mreže unutar građevinskog područja naselja kojima će se međusobno povezati postojeće i planirane trafostanice 10(20)/0,4 kV, • postupno demontiranje svih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskog područja naselja u skladu s dinamikom kabliranja, • izgradnja novih TS 10(20/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda ovisiti će o procesu urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase dalekovoda, • izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 113

(198.) Prilikom određivanja konačne trase nadzemnog dalekovoda u okviru utvrđenog koridora moraju se poštivati sljedeći uvjeti: - potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti područja slabijih bonitetnih klasa, - prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju bude što manji, - položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, - izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta, - trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica. (199.) Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području oba naselja, moraju se postupno zamijeniti kabelskim. Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u naselju. (200.) Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske mreže. (201.) Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu prikazanu na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku. (202.) Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima. U PPUOG se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova kabelskim vodovima. (203.) U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže. Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja graditi SKS vođenim po krovovima s krovnim stalcima ili po stupovima. Pri izgradnji niskonaponske (NN) mreže na stupovima, stupove odmaknuti na sigurnu udaljenost od prometnica. Međutim ne ograničava se izgradnja NN mreže i podzemnim kabelskim vodovima u cijelom naselju ili na pojedinim dionicama. Do potpune rekonstrukcije elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje rekonstrukcije i priključenje ponekog novog korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje. (204.) Na područjima naselja, u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže, ili gdje postoji mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice. Na ostalim područjima, u slučaju da se niskonaponska mreža gradi sa SKS na stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove. (205.) Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom. (206.) Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine i ne mogu se graditi u uličnom profilu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 114

5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 5.3.1. Vodoopskrba (207.) Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom cjelovitog sustava s napajanjem iz grupnog vodovoda Đakova i jedinstvenog regionalnog sustava. (208.) Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite utvrđenim na temelju posebnog propisa. (209.) Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama. (210.) Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog rješenja. (211.) U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu. 5.3.2. Odvodnja otpadnih voda (212.) U PPUOG odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način: - za naselja Gorjani i Tomašanci kao alternativno rješenje u drugoj fazi rješenja odvodnje izgradnjom zajedničkog sustava odvodnje s gradom Đakovo ili s naseljem Josipovac Punitovački, - za naselja Gorjani i Tomašanci izgradnjom autonomnih sustava odvodnje u I. fazi (za svako naselje posebni sustav), a preporučuje se razmatranje mogućnosti zbrinjavanja otpadnih voda putem malog uređaja s aeracijom (prokapnici uz rotirajuće diskove ozračne aerobne zemljane lagune i biljni uređaji). Lokacija uređaja za pročišćavanje riješiti će se projektom. (213.) Potencijalne grupne (zajedničke) sustave odvodnje potrebno je uskladiti s Gradom Đakovo i susjednim općinama. (214.) Prijemnike otpadnih voda sa područja Općine su: - melioracijski kanali do prijemnika, - rijeka Vuka kao alternativno rješenje. (215.) Prioritet u realizaciji sustava odvodnje na području Općine ima naselje Gorjani. (216.) U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava. Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Postoji i mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba. (217.) Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim rješenjem. (218.) Sve otpadne vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav, moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda. (219.) Sve otpadne vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u prijemnike ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. (220.) Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno uvjetima nadležne ustanove. Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu se graditi vodonepropusne sabirne jame. (221.) Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se prilikom prvog sljedećeg zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 115

(222.) Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi potrebnu dokumentaciju odvodnje otpadnih voda s područja Općine, vodeći računa o širem području. 5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja (223.) Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti (melioracijski kanali III. I IV. reda). Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava. (224.) Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog režima, područja uz melioracijske kanale, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu. (225.) Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će moguć vodom iz planiranih akumulacija, koje se nalaze izvan Općine, nakon njihove izgradnje. U PPUOG površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine. Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje. 6. MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA (226.) Na području općine Gorjani su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna dobra: a) Registrirana - kapela sv. Tri kralja (red. br. registracije 110.), - župna crkva sv. Jakoba apostola (red. br. registracije 174.). Zaštićena kulturna dobra naznačena su na Kartografskom prikazu br. 3.A, a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti. Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja PPUOG zaštititi sukladno posebnom zakonu. (227.) Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i provode sukladno posebnom propisu. (228.) Na području općine Gorjani se predlažu za zaštitu, sukladno posebnom zakonu, sljedeća evidentirana arheološka nalazišta: - ''Kremenjača'' prapovijesno nalazište, - ''Garov dol-gradina'' srednjevjekovno nalazište. (229.) Evidentiranim arheološkim nalazištima, koja se planiraju za zaštitu sukladno posebnom zakonu, zbog neistraženosti se ne mogu utvrditi točne granice te su stoga locirana položajno koji su prikazani na Kartografskom prikazu br. 3.A. (230.) Ukoliko se na područjima evidentiranih arheoloških nalazišta kao i na preostalom području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti nadležnu konzervatorsku službu. (231.) Spomen obilježja (NOB spomenici) imaju lokalni karakter. Temeljem čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavničko tijelo Općine može ih proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značenja. (232.) Spomen biste, spomen obilježja, grobnice i drugi elementi javnih obilježja ne mogu se uklanjati, premještati ili na njima bilo što raditi bez prethodnog odobrenja Općine i nadležne konzervatorske službe.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 116

7. POSTUPANJE S OTPADOM (233.) Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada. (234.) Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u PPUOG utvrđena je potencijalna lokacija ''Mađareva bara'' u sjeverozapadnom dijelu Općine. (235.) Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru domaćinstava s okućnicom. (236.) Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu. (237.) Na području Općine postoji odlagalište građevnog otpada. Za zatvaranju ovog odlagališta nužno je izvesti ugovorene sanacijske radne, a lokaciju prenamijeniti u zelene površine/voćnjak. 8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ (238.) Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja: - površina za razvoj eksploatacijskog polja opekarske gline ''Tomašanci'', - odlagalište građevnog otpada. (239.) Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere: - izgraditi zasebne sustave odvodnje i uređaje za čišćenje otpadnih voda ili formirati sustav odvodnje sa susjednom općinom ili gradom Đakovo. - eksploatacijsko polje se u tijeku i nakon završetka eksploatacije mora sanirati sukladno načinu sanacije utvrđenom u rudarskom projektu, - odlagalište građevnog otpada sanirati prema ugovorenim mjerama iz koncesijskog ugovora. (240.) Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu. (241.) Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu. U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja (zelenilom, ogradama i sl.). (242.) Obvezna je izrada studije o utjecaju na okoliš po posebnom propisu i PPO-BŽ za sljedeći zahvat: - planirana autocesta u koridoru Vc, - eksploatacijsko polje opekarske gline ''Tomašanci''. Građevina iz prethodne stavke i područje za koje je obvezna izrada studije o utjecaju na okoliš prikazana je informativno na kartografskom prikazu br. 3.A. (243.) Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama utvrđenim u ovome PPUOG i to: a) Zaštita tla - provođenjem PPUOG sukladno kartografskom prikazu br. 1., odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja, - gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim Odredbama, - zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "Postupanje s otpadom", - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu razinu.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 117

b) Zaštita voda - mjerama zaštite vodonosnika i izvorišta i uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama, - smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva i ostalih preparata, a u zonama sanitarne zaštite i njihovim potpunim ukidanjem, ako je to utvrđeno Odlukom o zaštiti izvorišta. c) Zaštita zraka i zaštita od buke - uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama, d) Zaštita šuma - provođenjem PPUOG sukladno kartografskom prikazu br. 1., - gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama. e) Zaštita životinja - planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih prometnica (ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš. 9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA 9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI (244.) Obzirom da prema posebnom propisu naselja Općine ne pripadaju ni jednoj kategoriji ugroženosti, u njima nije obvezna gradnja skloništa i zaklona za sklanjanje stanovništva. 9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA (245.) Na području općine Gorjani je utvrđen VIIº MCS. Zaštita građevina od potresa provodi se projektiranjem i gradnjom građevina, sukladno posebnim propisima. (246.) Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti od požara i eksplozije. (247.) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice. Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava služnosti prolaza. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža. 10. INTERESI OBRANE (248.) Za vojni objekt ''Gorjani'' utvrđuje se ZONA POSEBNE NAMJENE-ZONA ZABRANJENE GRADNJE sukladno kartografskom prikazu br. 3.A. Definicija zaštitne zone: Potpuna zabrana bilo kakve izgradnje u krugu polumjera r=700,0 m od osi objekta, osim objekta za potrebe obrane.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 118

11. MJERE PROVEDBE PLANA 11.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA (249.) Sukladno Zakonu i PPO-BŽ, te potrebama prostornog uređenja općine Gorjani, PPUOG utvrđuje obvezu izrade sljedećeg prostornog plan: a) Urbanistički plan uređenja (UPU): - naselja Gorjani (250.) Područje za koje se utvrđuje obveza izrade prostornog plana označeno je na kartografskom prikazu br. 3.A. Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Gorjani utvrđena je granicom građevinskog područja. (251.) Do izrade prostornog plana iz točke (249.) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti gradnje za naselje Gorjani utvrđivat će se samo za izgrađeno područje i izgradnju infrastrukture, sukladno ovim Odredbama. Izgrađeno područje iz prethodnog stavka označeno je na kartografskom prikazu građevinskih područja. (4.A) 10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI (252.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u PPUOG, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada. (253.) Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se: - sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u postojećim gabaritima, - dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m², - dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije), do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine , - preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine, - izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOG, - adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOG, - ugradnja ili rekonstrukcija instalacija, - gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka, - uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih zidova i prometnih površina). Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije. (254.) Građevinama ili dijelu građevina iz točke (252.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena, sukladno namjeni površina utvrđenoj PPUOG.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE GORJANI 119

10.3. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUOG (255.) Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u PPUOG mogu se rekonstruirati sukladno točki (253.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati sukladno ovim Odredbama. Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s uvjetima gradnje utvrđenim u PPUOG, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.

Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati. (256.) Građevinama iz točke (255.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama PPUOG.