PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKEUŠ

I. O b r a z l o ž e nj e

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1- 1 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

UVOD

Obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je člankom 23. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Mikleuš iz 2003. godine (Sl. glasnik općine Mikleuš 1/03)

Prostorni plan uređenja Općine sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora i druge elemente od važnosti za područje Općine.

Nosilac izrade Prostornog plana uređenja Općine je općina Mikleuš, a izrađivač Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije. Sadržaj i način izrade Plana određeni su Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

U okviru izrade Prostornog plana uređenja općine Mikleuš korištene su, između ostalih, i slijedeće studije i elaborati:

- Studija potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije (Instituta za geološka istraživanja, Zagreb, Zavod za mineralne sirovine, 1998.god.) - Potencijalna geotermalna energija Virovitičko-podravske županije (Institutu za geološka istraživanja, Zagreb) - Studija odvodnje područja vodne zajednice «Virovitička podravina» Virovitica, 1973.god. - Studija opskrbe zemnim plinom županije Virovitičko-podravske (Coning inžinjering d.d. Varaždin – T.D. 4497/94) - Elaborat o zbrinjavanju otpada (Zavod za prostorno uređenje) - Seizmičnost područja (Geofizički zavod PMF Sveučilišta u Zagrebu, 1980. god.) - Kompleksno definiranje geoloških odnosa Slavonskoga gorja s prikazom mineralnih sirovina (Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1990.god.) - Krajobrazna obilježja Virovitičko-podravske županije (Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu) - Konzervatorska podloga (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulture, Konzervatorski odjel u Požegi) - Lovnogospodarska osnova - Građevinsko tehnička studija podravske brze ceste (IGH Osijek, 2003.god.)

Prilikom izrade ostvarena je suradnja s Ministarstvom kulture, Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva, Državnom geodetskom upravom, Uredima državne uprave, Općinom Mikleuš, Županijskom upravom za ceste, TK Centrom Virovitica, Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama, Komrad d.o.o. Slatina, Lovačkim udrugama, te brojnim pojedincima.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-2 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1. POLAZIŠTA

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-3 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Županije i Države

Općina Mikleuš nalazi se u jugoistočnom dijelu Virovitičko-podravske županije, na prostoru Slavonskog gorja. Sa sjeverne strane graniči sa općinom Nova Bukovica, sa istočne i južne strane sa općinom Čačinci, a sa zapadne s općinom Voćin.

Slika 1. Položaj općine Mikleuš u Virovitičko-podravskoj županiji

Općina Mikleuš jedna je od manjih općina u Virovitičko-podravskoj županiji, sa površinom od 35,29 km2, što predstavlja 1,74 % površine Županije. Broj stanovnika, prema Popisu iz 2001. godine je 1.701, a gustoća naseljenosti 48 st/km2.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-4 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

U općini Mikleuš se nalazi pet naselja i to Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug i Mikleuš.

Naselje Mikleuš je sjedište općine Mikleuš.

OPĆINA NOVA BUKOVICA

OPĆINA VOĆIN BORIK

BALINCI

ČETEKOVAC MIKLEUŠ

ČOJLUG

OPĆINA ČAČINCI

Slika 2. Naselja u općini Mikleuš

a) Površina

U strukturi ukupnih površina najviše su zastupljene oranice sa 25,33 km2. Slijede šume sa 5,85 km2 i vode sa 0,43 km2.

Ukupna površina građevinskih područja je 4,97 km2, odnosno 14,08 % površine Općine.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-5 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 1. Red. Jed. % u Općina Mikleuš broj mjere Županiji 1. Površina km2 35,29 1,74 2. Dužina državne granice km - - 3. Dužina županijske granice km - - 4. Dužina općinske granice km 41,68 - 5. Dužina granica općine ukupno km 41,68 - 6. Udaljenost krajnjih točaka zapad-istok (A) km 10,48 14,24 7. Udaljenost krajnjih točaka sjever-jug (B) km 7,95 13,61

Tablica 2. % od % od Red. Prostorna jedinica Površina površine površine broj NASELJE km2 Općine Županije 1. Balinci 6,99 19,81 0,35 2. Borik 8,23 23,32 0,41 3. Četekovac 2,02 5,72 0,09 4. Čojlug 4,24 12,02 0,21 5. Mikleuš 13,81 39,13 0,68 Ukupno: 35,29 100 1,74 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

BALINCI BORIK ČETEKOVAC ČOJLUG MIKLEUŠ

Grafikon 1. Udio površina naselja u ukupnoj površini Općine

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-6 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

b) Stanovništvo

Na prostoru općine Mikleuš živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 1.701 stanovnika, što čini udio od 1,82 % u ukupnom stanovništvu Virovitičko-podravske županije.

Tablica 3. Ukupan broj Gustoća naseljenosti Broj domaćinstava Broj stanova stanovnika (st/km2) 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 2.291 1.701 65 48 652 559 750 653 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Zbirna tablica 1. (N.N. br. 106/98)

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA

POVRŠINA POPIS 1991 POPIS 2001 POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001

MIKLEUŠ GUSTOĆA NASELJENOSTI

BROJ km2 % BROJ % BROJ % BR. % BROJ % BROJ BROJ st/km2

Općina 35,29 100 2.291 100 1.701 100 750 100 653 100 652 559 48 Ukupno: Naselja Balinci 6,99 19,81 295 12,88 93 5,47 39 Borik 8,23 23,32 527 23,00 420 24,69 133 Četekovac 2,02 5,72 311 13,57 252 14,81 77 Čojlug 4,24 12,02 86 3,75 22 1,29 9 Mikleuš 13,81 39,13 1.072 46,80 914 53,74 301 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Zbirna tablica 2. (N.N. br. 106/98) GUSTOĆA POVRŠINA STANOVNICI NASELJENOSTI MIKLEUŠ udio POPIS 1991 POPIS 2001 1991 2001 km2 % BROJ % BROJ % BROJ BROJ OBALNO ______čl.45. ZPP OTOČNO ______čl.45. ZPP KONTINENTALNO ______GRANIČNO OSTALO 35,29 100 2291 100 1071 100 65 48 OPĆINA Ukupno: 35,29 100 2291 100 1071 100 65 48 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-7 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

c) Naseljenost

Općina Mikleuš obuhvaća pet naselja: Balinci, Borik, Četekovac, Čojlug i Mikleuš.

Tablica 4. Red. Prostorna jedinica Broj stanovnika broj NASELJE 1981. 1991. 2001. 1. Balinci 318 295 93 2. Borik 630 527 420 3. Četekovac 358 311 252 4. Čojlug 93 86 22 5. Mikleuš 981 1.072 914 Ukupno: 2.380 2.291 1.701 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku, Popis stanovništva 2001.god.

BALINCI BORIK ČETEKOVAC ČOJLUG MIKLEUŠ

Grafikon 2. Udio broja stanovnika po naseljima u ukupnom broju stanovnika Općine

Tablica 5. Red. Gustoća naseljenosti Naselje broj (st/km2) 1. Balinci 13 2. Borik 51 3. Četekovac 125 4. Čojlug 5 5. Mikeuš 66 Ukupno: 48

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-8 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 6. Dobna struktura stanovništva (prema popisu 2001.g.) dob (godine) 0 – 14 15 – 29 i 30 – 49 50 i više broj st. 320 988 393 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Tablica 7. Prostorna Broj stanovnika Gustoća Red. Površina jedinica naseljenosti broj km2 NASELJE 1991. 2001. st/km2 (2001.) 1. Balinci 295 93 6,99 13 2. Borik 527 420 8,23 51 3. Četekovac 311 252 2,02 125 4. Čojlug 86 22 4,24 5 5. Mikleuš 1.072 914 13,81 66 Ukupno: 2.291 1.701 35,29 48 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Tablica 8. Veličine naselja (prema broju stanovnika) do 200 201-500 501-1000 1001-3500 3501-10.000 10.000 i više 2 2 1 0 0 0 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo, Pododsjek za statistiku

Tablica 9. Red. Prostorna jedinica Površine građevinskih broj NASELJE područja naselja (ha) 1. Balinci 44,93 2. Borik 126,13 3. Četekovac 35,38 4. Čojlug 32,52 5. Mikleuš 257,94 Ukupno: 496,90 Napomena: Postojeće stanje prije donošenja ovog Plana

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-9 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 10. Prostorna DUŽINA GRANICA NASELJA STANOVNIKA Red. Površina jedinica granica župan. državna ukupno broj km2 1991. 2001. NASELJE naselja granica granica km 1. Balinci 13,74 6,99 295 93 2. Borik 17,55 8,23 527 420 3. Četekovac 8,14 2,02 311 252 4. Čojlug 8,86 4,24 86 22 5. Mikleuš 27,55 13,81 1.072 914 Ukupno: 75,84 35,29 2.291 1.701 Izvor podataka: Prostorni plan Županije i Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za gospodarstvo

1.1.1.2. Područje od posebnog interesa za Državu

Zakonom o područjima posebne državne skrbi utvrđena su područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Na području Općine Mikleuš to su sva naselja.

PITOMAČA PODRUČJA OD POSEBNOG INTERESA ZA DRŽAVU LUKAČ GRADINA ŠPIŠIĆ BUKOVICA

VIROVITICA

SUHOPOLJE SOPJE

ČAĐAVICA

Teritorij grada ili općine SLATINA neposredno uz državnu CRNAC granicu i ako je sjedište grada/općine udaljeno do NOVA BUKOVICA 10 km od granice VOĆIN Brdsko-planinska područja (prostori) iznad 300 m MIKLEUŠ ČAĆINCI nadmorske visine i brdska ZDENCI područja utvrđena posebnim propisima ORAHOVICA Cjelokupni prostor područja uz rijeku Dravu udaljenosti 500 m zračne udaljenosti od obalne linije

Gradska i općinska sjedišta

Slika 3. Područja od posebnog interesa za državu

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-10 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.1.2.1. Zemljopisna obilježja a) Geološka obilježja

Prostor općine Mikleuš karakterizira složena geološka građa.

Područje Općine možemo u grubo podijeliti na dvije reljefno različite cjeline: ravničarski dio i brdski dio (Slavonsko gorje).

Konačnim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska područja.

Područje Slavonskog gorja predstavlja geološki najsloženije i najinteresantnije područje sjeverne Hrvatske. U geotektonskom smislu tu su utvrđeni tragovi svih značajnijih orogenetskih zbivanja. Najstarije stijene ovog područja su prekambrijski metamorfiti stvarani u geosinklinalnim uvjetima sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske aktivnosti.

Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmjenjene i kataklizirane. Glavnu masu čine gnajsevi s granatom, staurolitom, rjeđe distenom i silimanitom.

Cijelo područje Općine nalazi se u području maksimalno opaženog intenziteta potresa od 7° MCS skale.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-11 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

b) Pedološka obilježja

Slika 4. Namjenska pedološka karta

Legenda: 19 - kiselo smeđe na praporu ili holocenskim nanosima 27 - pseudoglej na zaravni 28 - pseudoglej obrončani 29 - pseudoglej obrončani 43 - močvarno glejno djelomično hidromeliorirano tlo 47 - pseudoglej-glej, djelomično hidromeliorirano tlo

Red i klasa pogodnosti: P3 (19, 27, 28, 29) - ograničeno obradivo tlo N1 (43 i 47) - privremeno nepogodna tla za obradu

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-12 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

c) Obilježja reljefa

Reljef prostora općine Mikleuš, podijeljen je na dva osnovna tipa. Sjeverni dio je nizinski, a rubni jugozapadni dio su obronci Slavonskoga gorja.

Nizinski dio je prostor vrlo male reljefne energije, ali je cjelovit prostor, koji zbog pretežno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio.

Masiv Papuka ima jasno izraženu stopu početka uzdizanja. Uzdizanje u jugozapadnom zapadnom dijelu je niže i blaže razvedeno.

Slika 5. Reljefno obilježje Općine

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-13 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

d) Hidrografska obilježja

Brdsko-ravničarski vodotoci su snježno-kišnog režima u hladnom razdoblju godine. Oni su bujičnog karaktera pa u vrijeme kiša dovode s brdskog dijela sliva mnogo vode i nanosa koji se taloži na nizinskom dijelu. U nizinskom dijelu vodotoci su uređeni, regulirani i redovito se održavaju.

Specifični vodni resurs predstavljaju geotermalne vode iz dubljih dijelova zemlje. Na njihovo postojanje ukazale su istražne bušotine za naftu i plin i potrebno je izvršiti daljnja istraživanja na ovom području.

Ukupna površina općine Mikleuš na području Vodnogospodarske ispostave za slivno područje Karašice i Vučice iznosi 3.262,76 ha.

Kanalsku mrežu na ovom području čine kanali III i IV reda ukupne dužine 34,969 km. Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,50 m, a prosječna širina 8,00 m.

Slika 6. Krajolik

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-14 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 11. Popis vodotoka i melioracijskih kanala na području općine Mikleuš.

Dužina R.br. Vodotok, kanal ili bujica km 1. Crnje IV 0,280 2. Crnje V 0,570 3. Crnje VI 0,425 4. Jablan 0,550 5. Kruščik 1,150 6. Kruščik I 0,950 7. Kruščik II 1,000 8. Kruščik III 1,350 9. Lug IIa 0,450 10. Lug IIb 0,250 11. Lug IIIa 0,120 12. Lug I 1,000 13. Lug II 0,750 14. Lug III 0,750 15. Lug IV 0,460 16. Matekovica I 4,390 17. Matekovica II 0,360 18. Matekovica III 0,930 19. Matekovica IV 0,508 20. Matekovica V 0,750 21. Mostić I 0,938 22. Mostić II 0,690 23. Mostić III 0,475 24. Mostić IV 0,307 25. Mostić V 0,410 26. Mikleuš I 0,750 27. Mikleuš II 1,320 28. Mikleuš III 0,160 29. Ogr. Matekovice I 0,410 30. Ogr. II Matekovice I 0,260 31. Petrovac XIV 0,540 32. Petrovac XVII 0,570 33. Petrovac XVIII 0,850 34. Petrovac XIX 1,616 35. Progon I 0,400 36. Progon II 0,430 37. Spojni kanal-Slijepa Rijeka 0,350 38. Švabice 1,900 39. Švabice I 0,625

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-15 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

40. Strečica 0,475 41. Urije 0,550 42. Urije II 1,100 UKUPNO: 34,969 Izvor podataka: Hrvatske vode, VGO Osijek, Vodnogospodarska ispostava «Karašica-Vučica» Donji Miholjac e) Klimatska obilježja

Klimatske osobine prostora općine Mikleuš mogu se okarakterizirati kao klima kontinentalnog tipa.

Na području Općine ne postoje stalne meteorološke postaje, pa se koriste podaci najbližih okolnih i daju relativno dobar uvid u osobine klime na području Općine.

Temperatura zraka

Prosječna godišnja temperatura zraka na ovom području kreće se od 100 do 11C. Prema tome srednja godišnja temperatura amplituda iznosi od 22ºC do 23ºC, što govori u prilog kontinentskim značajkama područja. U siječnju i veljači, kada nad panonskim prostorom prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka, bilježe se i najniže temperature. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz. Mraz se isključivo koncentrira u hladno doba godine. Pojavljuje se u kasno proljeće (svibanj), nepovoljno djeluje na rast mnogih poljodjelskih kultura. Reljefna otvorenost prema sjeveru utječe da vjetrovi na području općine Mikleuš pušu pretežito iz sjevernog kvadranta. Najčešći i najsnažniji su oni iz SZ-nog i SI smjera. Izraženo je osim toga i strujanje zraka iz JZ smjera.

Srednja mjesečna i godišnja temperatura zraka u°C (prosjek 12 godina 1980-1991.): mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. temp. -0,8 1,0 6,4 11,0 16,0 19,3 21,6 21,0 17,7 11,8 4,7 1,4 10,9

Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka: mjese I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. c max 15,2 19,4 25,5 26,5 31,9 36,0 39,9 37,8 35,1 28,2 24,2 18,6 39,9 min -21,3 -27,5 -19,3 -9,1 -1,2 2,4 5,4 5,5 -0,2 -3,3 -11,9 -7,3 -27,5

Srednji mjesečni broj hladnih, studenih i ledenih dana: mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. hlad.d 23,3 18,5 15,2 4,2 0,3 0,1 2,2 9,1 17,6 90,5 stud.d 7,9 6,7 1,2 0,5 3,4 19,7 led.d 5,0 6,1 0,6 0,2 0,2 12,1 Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-16 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Oborine

Srednja mjesečna i godišnja količina oborina u mm po godišnjim dobima i u vrijeme vegetacijskog razdoblja (prosjek 12 godina 1980.-1991.): mjes. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. mm 41 35 48 48 67 78 50 610 40 50 57 43 618 Izvor podataka: Meteorološka stanica Donji Miholjac

Proljeće Ljeto Jesen Zima Veg.raz. God. mm % mm % mm % mm % mm % mm % 201 24 281 33 195 23 162 19 494 59 839 100

Homogenost klimatskih prilika temeljna je značajka prostora općine. Mala reljefna energija svakako je pri tome odigrala najznačajniju ulogu. Primarni maksimum padalina ja krajem proljeća i početkom ljeta, a sekundarni u jesen. Nepovoljna okolnost su česta odstupanja u padalinskom režimu i činjenica da se najveći broj dana s tučom koncentrira u vegetacijskom razdoblju. Snježni se pokrivač ne zadržava dugo.

Oblačnost je najveća u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika količina padalina i istodobno prosječna mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju (01. IV-30.IX) upućuje na njihov pljuskoviti karakter u tom dijelu godine. Minimum padalina javlja se kasno u ljeto, početak jeseni i u tijeku zime. Raspored padalina u tijeku vegetacijskog perioda pogoduje većini poljodjelskih kultura. Obilježja ovog tipa klime su i česta odstupanja od režima padalina, što može rezultirati pojavama suše ili suviškom padalina koje ako se jave u kasno proljeće ili rano ljeto negativno utječu na prinose poljodjelskih kultura.

Padaline u obliku snijega javljaju se u prosincu, siječnju i veljači.

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom 1,0 cm: mjesec X XI XII I II III IV god. br.dana 0,2 0,8 3,0 5,4 5,3 3,5 0,6 18,8

Srednji mjesečni i godišnji broj dana sa snijegom na tlu: mjesec XI XII I II III IV god. br.dana 0,3 3,2 10,0 10,0 3,2 0,1 26,8

Vlaga zraka

Prosječna mjesečna vrijednost relativne vlage zraka je 70%.

Strujanje zraka

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-17 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Najučestaliji vjetrovi su iz sjevernog kvadranta. Prema godišnjoj ruži vjetrova najdominantniji su vjetrovi jugozapadnog, južnog i sjevernog smjera, i na njih otpada 52,7%. Ukupni godišnji broj dana s jakim vjetrom (6 bofora) je svega 0,4%, što je gotovo beznačajno, a ako se pojavljuju onda je to u ljetnim mjesecima. Olujni vjetrovi na ovom području su rijetki, što znači da ih možemo potpuno isključiti. Naoblaka i insolacija

Pojave oblačnosti najčešće su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno veća količina padalina i prosječno mala oblačnost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine.

Meteorološke pojave

Najveći broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine. Najveće štete nastaju ako se mraz pojavi početkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju.

Broj dana s mrazom po mjesecima i godišnje: mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. broj dana 1,2 2,3 4,0 2,1 1,1 0,5 2,2 3,2 2,9 19,5

Pojave magle su također karakteristične za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godišnji broj dana s maglom iznosi 11,5 dana.

1.1.2.2. Osnovne kategorije korištenja zemljišta

Površinski vegetacijski pokrov čine obradive površine, livade i šume. Ostali prostor čine vode, izgrađena površina, ceste, putovi, željeznice i ostalo.

Tablica 12. Osnovne kategorije korištenja zemljišta (km2) Poljoprivredno Zgrade i dvorišta, ceste i Šume Vode Ostalo zemljište putovi, željeznice 26,96 5,85 0,43 1,99 0,06 Izvor podataka: Državna geodetska uprava

Tablica 13. Obradive Livada i Oranica i vrt Voćnjak Vinograd Ukupno površine pašnjak km2 25,33 0,43 0,49 0,71 26,96

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-18 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

% 93,95 1,59 1,82 2,64 100 Izvor podataka: Državna geodetska uprava

oranica i vrt voćnjak vinograd livada i pašnjak

Grafikon 3. Postotak oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda, livada i pašnjaka u odnosu na cjelokupnu poljoprivrednu površinu

Tablica 14. Poljoprivredne površine km2 ukupno obradive ostale 26,96 26,25 0,71 76,40 % u Općini 74,38 % u Općini 2,02 % u Općini Izvor podataka: Državna geodetska uprava

1.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo

Iz Kataloga razvojnih projekata za Virovitičko-podravsku županiju za područje općine Mikleuš, izdvojeni su slijedeći razvojni projekti prikazani u tablici:

Tablica 15. Broj novo- Rb Investitor Naziv investicijskog programa Lokacija zaposlenih 1. «Gaj» d.o.o. Slatina, N.Š. Proizvodnja specijalnih finalnih Mikleuš 15 Zrinskog 27 proizvoda od graba 2. «GUMA PLAST» d.o.o. Dovršenje skladišta Mikleuš 17 Mikleuš, N.Š.Zrinskog 41 reprodukcijskog materijala i nabavka opreme 3. Općina Mikleuš Odvodnja otpadnih voda naselja Mikleuš 0 Mikleuš 4. Općina Mikleuš Vodoopskrba naselja u općini Mikleuš 0 Mikleuš

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-19 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

5. Općina Mikleuš Plinofikacija naselja Čojlug, Općina 0 Četekovac i Balinci Mikleuš 6. Općina Mikleuš Obnova ratom uništenog doma i Četekovac 0 učionice u Četekovcu Izvor podataka: Općina Mikleuš i HGK-Županijska komora Virovitica b) Poljoprivreda

Poljoprivredne površine obuhvaćaju 76,40 %, a obradive 74,38 % od ukupnog područja.

Na području Općine nije prisutna pojava smanjenja poljoprivrednih površina. Klimatske prilike nisu posebno ograničavajući čimbenik za poljoprivrednu proizvodnju. Siju se žitarice (pšenica, zob, ječam), kukuruz, a u zadnje vrijeme i znatne površine šećerne i stočne repe, ljekovito bilje te duhan.

U sadašnjem trenutku, koji karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja i nerazvijeno tržište, presudno je koncipirati strateške proizvodne programe koji će omogućiti razvoj obiteljskih gospodarstava. c) Energetika

Prijenosna i distributivna mreža električne energije u Općini je razgranata, a visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora što su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom području.

Glavna spojna točka za napajanje općine Mikleuš je TS 110/35/10 kV Slatina II i 35/10 kV Čačinci. Iz te TS vrši se daljnji razvod dalekovodima 10 kV po mjestima općine. Iz svakog mjesta TS 10/0,4 kV vrši se razvod NN mrežom po kućanstvima. Planirana je izgradnja TS 35/10 kV kod naselja Mikleuš.

Trafostanice na području općine Mikleuš:

Tablica 16. NASELJE TS broj tip Snaga kVA Borik I 10/0,4 kV 1 zračna željezna 100 Borik II 10/0,4 kV 1 zračna betonska 50 Mikleuš III 10/0,4 kV 1 zračna željezna 160 Mikleuš IV 10/0,4 kV 1 zračna betonska 100 Gaj 10/0,4 kV 1 kabelska 630 Mikleuš I 10/0,4 kV 1 zračna tornjić 250 Balinci II 10/0,4 kV 1 zračna željezna 30 Balinci III 10/0,4 kV 1 zračna betonska 50 Balinci I 10/0,4 kV 1 zračna željezna 100 Četekovac 10/0,4 kV 1 zračna željezna 250 Čojlug 10/0,4 kV 1 zračna željezna 50 Mikleuš II 10/0,4 kV 1 zračna željezna 160 Ukupno: 12 1930

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-20 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Izvor podataka: HEP DP Elektra Virovitica

d) Turizam

Prirodne uvjete za razvitak turizma na ovom prostoru čine lovna područja i prirodni krajolici pogodni za različite oblike izletničkog, rekreacijskog i seoskog turizma. e) Lovstvo

Na području općine Mikleuš postoje dvije lovačke udruge. LU«Zec» Četekovac i LU «Jelen» Nova Bukovica. Lovišta obuhvaćaju cjelokupno područje općine Mikleuš. Lovišta su prikazana u grafičkom dijelu plana i to:

L1 - državno lovište X/10 „Slatinsko prigorje“ L2 - državno lovište x/3 „Gaj -Kotline“ L3 - državno lovište X/121 „Nova Bukovica“ L4 - državno lovište X/120 „Humljani“

Otvoreno lovište broj X/3 „Gaj – Kotline“ na površinama je šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Lovištem gospodari lovačka udruga LU „Zec“ Četekovac.

Lovište je brdskog tipa, smješteno južno od Slatine, na sjevernim obroncima masiva Papuk, a prema uvjetima u kojima divljač obitava pripada panonskom području.

Opis granica lovišta Početna točka je u centru Voćina na mostu preko Voćinske rijeke. Granica ide dalje asfaltnom cestom prema Ćeralijama, prolazi kroz Ćeralije i dolazi do naselja Četekovac. Na kraju naselja, 50 m iza zadnje kuće skreće na jug putem, prolazi pored kuće Krupa Marka (250 m južno od ceste Četekovac-Mikleuš) te putem uz kanal izlazi na korito Voćinske rijeke kod drvenog mosta (kota 128,8). Most prelazi i poljskim putem u smjeru juga izlazi na šumsku cestu na sjevernom rubu šume Gaj (odjel 1 G.J. Gaj). Tu skreće na jugoistok te ide granicom G.J. Gaj (istočni rub odjela 1) i putem dolazi do naselja Krasković. Cestom kroz naselje Krasković ide prema naselju Pušina. 250 m. prije mosta na rijeci Vojlovici skreće cestom i ide do naselja Prekoračani. U naselju Prekoračani granica skreće prema jugu glavnom prometnicom prema Slatinskom Drenovcu i tom prometnicom ide u pravcu Slatinskog Drenovca i na izlasku iz naselja Slatinski Drenovac napušta glavnu cestu i skreće u pravcu sjeverozapada putem prema odjelu 69a G.J. Drenovačka planina i tim putem dolazi do odjela 69a i odatle granicom G.J. Drenovačka planina ide u pravcu zapada do granice odjela 63 i 60, gdje skreće u pravcu sjevera i granicom između odjela 60 i 63 te odjela 60 i 61 dolazi na šumsku cestu u odjel 58 i tom cestom dolazi u naselje Gornje Meljane i dalje tom cestom do glavne ceste Slatinski Drenovac – Voćin, a odatle u pravcu zapada glavnom prometnicom kroz naselja Sekulince i Dobriće dolazi u Voćin na početnu točku opisa granice lovišta.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-21 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Lovišta su namijenjena za prirodni uzgoj normalno razvijene, zdrave i otporne divljači srednje do visoke trofejne vrijednosti, za zaštitu divljači i životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju ili kroz njega prolaze i za korištenje divljači u cilju postizanja gospodarskog učinka.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-22 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 17. Površine lovišta i zemljovlasničko razmjerje ISKAZ POVRŠINE PODACI IZ ZEMLJO. PODACI IZ NAZIV VRSTA KULTURA AKTA O RAZMJERJE OSNOVE USTANOVLJ. 1 2 3 4 5 6 DRŽAVNO 3.739 3.739 OBRASLO PRIVATNO 86 86 ŠUMSKO UKUPNO 3.825 3.825 DRŽAVNO - - NEOBRASLO PRIVATNO - - UKUPNO - - SVEUKUPNO 3.825 3.825 DRŽAVNO - 217 ZEMLJIŠTE ORANICE PRIVATNO 2.534 430 UNUTAR UKUPNO 1.534 647 LOVIŠTA DRŽAVNO - 116 (ha) POLJOPR. LIVADE PRIVATNO - 249 ZEMLJIŠTE UKUPNO - 365 DRŽAVNO - 211 PAŠNJACI PRIVATNO - 41 UKUPNO - 252 DRŽAVNO - 28 VIŠEGODIŠ. PRIVATNO - 75 NASADI UKUPNO - 103 DRŽAVNO - 121 OSTALO PRIVATNO - 24 UKUPNO - 145 SVEUKUPNO 1.534 1.512 RIJEKE - - PRIRODNE POTOCI - 21 TEKUĆICE UKUPNO - 21 UMJETNE KANALI - - SVEUKUPNO - 21 JEZERA - - VODE PRIRODNE MOČ.BAR. - 1 UNUTAR OSTALO - - LOVIŠTA UKUPNO - 1 STAJAĆICE AKUMUL. - - UMJETNE RETENC. - - OSTALO - - UKUPNO - - SVEUKUPNO - 1 SVEUKUPNO LOVIŠTE (ha) 5.359 5.359 Građ. zemljište i površ. 300 m od naselja - 1.000 POVRŠ. Javne površ. (ceste i dr.) INA crpna stanica - - IZVAN Posebno zaštićeni objekti prirode - - LOVIŠTA Ograđeni višegodišnji nasadi - - OPISANE Privredni ribnjaci - - GRANICOM Ostalo - - (ha) Ukupno - 1.000 Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija, Lovno-gospodarska osnova

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-23 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ f) Pčelarstvo

Pčelarstvo je od davnih vremena prisutno u ovim krajevima. Područje općine Mikleuš jedno je od rijetkih područja u Republici Hrvatskoj koje omogućuje dvije obilne paše godišnje. Sezona ispaše započinje oko 15 travnja na poljima repice, a zatim slijedi ispaša na bagremu, morfei i na kraju ciklusa cvjetanja oko 15 lipnja na kestenu i lipi. g) Šumarstvo

Osim ekonomskim, šume su značajne i u turističkim i lovnim djelatnostima.

Na području općine Mikleuš nalaze se gospodarske šume. Šume se nalaze u kompleksu zapadno od Mikleuša, kao enklave unutar poljoprivrednog zemljišta. Prevladavaju šume kitnjaka i običnog graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba, te drugih vrsta. Osim gospodarske funkcije, značajna uloga je i općekorisna funkcija, prije svega kroz zaštitu tla od erozije, bujica i poplava, utjecaj na vodni režim, utjecaj na klimu, zaštite i unapređenje ljudskog okoliša, stvaranje kisika, rekreativno-turistička i zdravstvena i utjecaj na faunu.

Na području općine Mikleuš šumskim zemljištem upravlja JP Hrvatske šume, Uprava šuma Našice, Šumarija Slatina i Šumarija Ćeralije.

Tablica 18. Ukupna površina šuma (ha) Neobraslo Gospodarska jedinica Obraslo neplodno ukupno proizvodno neproizvodno Slatinske prigorske šume 956,33 * 22,33 13,09 991,75 Slatinske nizinske šume 324,35 3,17 7,713 3,46 338,69 Ukupno: 1280,68 3,17 30,04 16,55 1330,44

h) Vodni resursi

Korištenje vode za vodoopskrbu

Sustav za snabdijevanje pitkom vodom za općinu Mikleuš je vodoopskrbni sustav sa kaptiranim izvorom prosječnog kapaciteta 2,5 l/s. U sustavu postoji vodosprema zapremnine 50m3. Zavod za javno zdravstvo kontrolira ispravnost vode Mjesnog vodovoda.

Vodoopskrbnim sustavom obuhvaćena su naselja Mikleuš i Borik, a planirano je obuhvatiti sva ostala naselja.

Za proširenje je planiran grupni sustav za snabdijevanje vodom sa izvorištem u Medincima, kapaciteta 130 - 150 l/s, što je dovoljno za potrebe gotovo cijele bivše općine Slatina. U skladu sa studijom opskrbe pitkom vodom Virovitičko-podravske Županije, svi sustavi bi se trebali povezati u jedinstven sustav na području Županije. Navodnjavanje i odvodnja

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-24 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Na neposrednom slivu Drave, predviđa se formiranje slijedećih novih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda:

Četekovac. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Balinci i Četekovac. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Četekovci, uz Voćinsku rijeku, koja bi trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i sl.).

Mikleuš. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Borik i Mikleuš. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Mikleuš, uz pritok Voćinske rijeke, koja bi trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i sl.). Alternativa ovakvom rješenju je transportiranje pročišćenih otpadnih voda do Voćinske rijeke putem tlačnog cjevovoda.

Ostala naselja koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim sustavom odvodnje (Čojlug), prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem sabirnih jama, iz kojih će se povremeno (ovisno o veličini same sabirne jame) odvoziti sadržaj prema najbližem sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje.

Navodnjavanje kao mjera poboljšanja i stabiliziranja proizvodnje i prinosa nema.

Melioriranih površina (drenaža) nema. i) Eksploatacija mineralnih sirovina

Prema Studiji potencijalnosti mineralnih sirovina Virovitičko-podravske županije, izrađenoj u Institutu za geološka istraživanja Zagreb (Zavod za mineralne sirovine) 1998. godine, na području općine Mikleuš nalaze se nalazišta opekarske sirovine i pijeska. Rezerve su dobre, a sirovina je čista i pogodna za upotrebu u graditeljstvu.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

1.1.2.4. Komunalna infrastruktura

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-25 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ a) Prometni sustav

Područje općine Mikleuš svojim prometno-zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja istočnog i zapadnog dijela Hrvatske. a1) Cestovni promet

Ispitivanja koja su vršena pokazala su da cestovna mreža ima manju strukturnu vrijednost nego što bi bilo potrebno za zadovoljenje lakog prometnog opterećenja.

Tablica 19. Gustoća mreže u odnosu na površinu i broj stanovnika Gustoća cestovne mreže Kategorija ceste km km/1.000 km2 km/1.000 stanov. Državna 3,76 106,55 2,21 Županijska 11,59 328,51 6,81 Lokalna - - - Ukupno: 15,35 434,97 9,02 Izvor podataka: Uprava za ceste Virovitičko-podravske županije

državna

županijska

lokalna

nerazvrstan a

Grafikon 4. Odnos državnih, županijskih i lokalnih cesta

Prostorom Općine dominira podravski prometni koridor. Uz njega su se razvila veća naselja, dok su rubna područja stagnirala u razvoju. Ta prostorna neravnoteža uvjetovala je slabiji razvitak prometnog sustava (cestovne mreže) u rubnim područjima, a istovremeno uzrokovala prometne probleme uz centralnu prometnicu podravskog koridora, koja nije uređena i opremljena za takav intenzitet prometa.

Poboljšanje stanja cestovne prometne infrastrukture, spada u glavne prioritete, a to će se ostvariti izgradnjom Podravske brze ceste čiji planirani koridor prolazi prostorom općine, sjeverno od naselja Mikleuš. a2) Željeznički promet

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-26 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Željeznički promet ima vrlo dugu tradiciju i njegova je uloga u sveukupnom razvoju ovog područja vrlo značajna.

Prostorom Općine prolazi željeznička pruga Dalj-Osijek-Koprivnica-Varaždin (MP 14), oznaka i broj pruge I 100 (svrstana je u pruge od značaja za regionalni promet), željeznička pruga I reda. Pruga je jednokolosiječna i neelektrificirana s maksimalno dozvoljenom brzinom 100 km/sat. Pruga dozvoljava opterećenje od 22,5 tona/osovini i 8 tona/m.

Osiguranje pruga i kolodvora signalno-sigurnosnim uređajima je ili tehnološki zastarjelo ili ga uopće nema. Cestovni putni prijelazi u razini (CPR) poseban su problem na prugama i cestama sjeverozapadne Hrvatske. Pogotovo se to odnosi na pruge s velikim brzinama (Koprivnica- Osijek), koja prolazi ovim područjem. a3) Zračni promet

Na području općine Mikleuš ne postoje poljoprivredna uzletišta, a planirati ih se može na površinama koje ispunjavaju prostorne i prirodne preduvjete. a4) Pošta

Neposredni kontakt u pružanju poštanskih usluga vrše osnovne poštanske jedinice - poštanski uredi. Poštanski ured u Mikleušu svojim dostavnim područjem pokriva cijelo administrativno područje općine Mikleuš.

Tablica 20. Poštanski uredi u Općini Naselje Položaj MIKLEUŠ 33 517 Mikleuš, N.Š.Zrinskog 93 Izvor podataka: HP-Hrvatska pošta d.d.

a5) Telekomunikacije

T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi slijedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja, na području obuhvata prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana (poglavlje 4.)

HT T-Com planira proširiti svoju telekomunikacijsku mrežu na površine naselja koje nisu adekvatno pokrivene (mreža dovoljnog kapaciteta) smještanjem podzemnih mreža sa obje strane ulice u svim izgrađenim dijelovima naselja, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana. Svako domaćinstvo ima mogućnost postati korisnik telekomunikacijskih usluga.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-27 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ b) Vodoopskrba i odvodnja b1) Vodoopskrba

Razvitak vodoopskrbnog sustava i proširenje vodovodne mreže jedan je od prioritetnih zadataka jedinica lokalne samouprave. Vodoopskrbom su obuhvaćena naselja Mikleuš i Borik.

Stanovnici koji nisu uključeni u vodoopskrbni sustav vodom se opskrbljuju iz kopanih, rjeđe bušenih, bunara kojima je zahvaćen prvi vodonosni horizont. Obzirom na neriješenu odvodnju otpadnih i sanitarnih voda i upotrebu umjetnih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji, ovakva voda je podložna površinskom onečišćenju. b2) Odvodnja

Na području općine Mikleuš niti jedno naselje nema riješen odvodni sustav, a time je standard življenja u svim naseljima daleko manji.

U većini naselja, sela i zaselaka fekalne otpadne vode rješavaju se septičkim taložnicama, dok se oborinske vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u najbliže vodotoke. Najveći broj septičkih jama je procjedan, bez dna, pa se otpadna voda direktno infiltrira u podzemne i u vodonosne slojeve.

U izradi je Studija zaštite voda Virovitičko-podravske županije, kojom će biti riješena odvodnja otpadnih voda i za općinu Mikleuš.

Na neposrednom slivu Drave, predviđa se formiranje slijedećih novih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda:

Četekovac. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Balinci i Četekovac. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Četekovci, uz Voćinsku rijeku, koja bi trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i sl.).

Mikleuš. Planirani sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda obuhvaća naselja Borik i Mikleuš. Predlaže se primjena nepotpunog razdjelnog načina odvodnje, tj. Izgradnju samo kanalizacijske mreže sanitarnih/kućanskih i eventualnih industrijskih otpadnih voda. Smatra se da za izgradnju oborinske kanalizacije u ovom trenutku nema potrebe. Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda predviđa se kod naselja Mikleuš, uz pritok Voćinske rijeke, koja bi trebala biti i konačni prijamnik pročišćenih otpadnih voda. Za predviđeni nazivni kapacitet uređaja za pročišćavanje moguća je primjena tzv. Prirodi bliskih postupaka pročišćavanja (biljni uređaji i sl.). Alternativa ovakvom rješenju je transportiranje pročišćenih otpadnih voda do Voćinske rijeke putem tlačnog cjevovoda.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-28 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Ostala naselja koja su smještena u slivu rijeke Drave, a koja nisu obuhvaćena niti jednim sustavom odvodnje (Čojlug), prikupljanje otpadnih voda rješavati će putem sabirnih jama, iz kojih će se povremeno (ovisno o veličini same sabirne jame) odvoziti sadržaj prema najbližem sustavu odvodnje i pročišćavanja gdje će se vršiti ispuštanje i pročišćavanje. c) Elektroopskrba

Elektroenergetska mreža sadržava objekte na prijenosnim i distribucijskim naponskim razinama. Elektroenergentska mreža za prijenos električne energije sadržava objekte na 110 kV naponskoj razini.

Distribucijska mreža obuhvaća sve distribucijske naponske razine i pokriva područje Općine.

Cjelokupni razvitak uz povećanje potrošnje električne energije u kućanstvima uvjetovat će i dogradnju distribucijske mreže na svim naponskim razinama. d) Plinoopskrba

Na području općine Mikleuš trenutno je plinska mreža izgrađena samo u Mikleušu i Boriku, a ostavljena je mogućnost priključka i za ostala naselja. Sustav će se vezati na MRS Čačinci. e) Postupanje s otpadom

Na području općine sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada povjereno je komunalnoj tvrtki „Papuk d.o.o.“ Orahovica, koja otpad odlaže na odlagalištu „Tuk“ na području grada Orahovice. Odvozom otpada pokriveno je cijelo područje Općine.

Prilikom sakupljanja otpada ne vrši se selekcija otpada, nego sav prikupljeni otpad se odlaže na legalnom odlagalištu „Tuk“.

Sanirana su sva divlja odlagališta otpada, a uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nabavljeni su spremnici za otpad (kante) za svako kućanstvo. f) Zaštićena graditeljska i prirodna baština f1) Graditeljska baština

Povijest

Najstariji podaci o Mikleušu datiraju još iz 1334. godine kada se spominje i crkva „ecclesia sancti Nicola“ kao crkva u arhiđakonatu Vaška. Mikleuš je dobio ime prema patronu svoje prve crkve. Potvrdu za ovu tvrdnju iznosi i Juraj Butorac, jer navodi da se od 1507. do 1513.g. u popisima na ovom području spominje naselje Zenth Myklos. Do danas se održala priča da je Mikleuš ili Mikloš pomađareno ime sela koje, u stvari, potječe od imena N.Š. Zrinskog jer, prema legendi, u Mikleušu je bila prva obrambena linija protiv Turaka i tu je Zrinski imao svoje

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-29 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ središte. Karte nastale u 16. i 17. stoljeću spominju ovdje naselje S. Nicolo, S. Niclos, S. Nicole ili S. Nicolaus. Uz ime mjesta ucrtan je i znak utvrde. To je izgleda kaštel koji se u opisima naselja spominje još pred dolaskom Turaka i za koji T. Smičiklas kaže da su u njemu stanovali stari Ugri prozvani Gauri. Turci su po svom dolasku u Mikleuš 1537.g. zatekli čitavu utvrdu, a njihovim je odlaskom ostala toliko oštećena da više nije bila popravljena. Po povijesnim izvorima oko utvrde je bio kanal pun vode.

Mjesto se spominje, kako je do sada poznato, po prvi put u pisanom dokumentu već 1345. godine. Prema karti dr. Čankia, Mikleuš je u 15. stoljeću bio varoš i spadao je pod Orahovačko vlastelinstvo. Vlasnici područja bile su velikaške obitelji, ali je čestom kupnjom imanje bilo u vlasništvu sad jedne, sad druge obitelji. Povijesna građa govori da su vlasnici Mikleuša u 14. stoljeću bili Gorjanski koji su tada posjedovali šire područje oko Drenovca.

Mikleuš je pao u turskom naletu u isto vrijeme kad i Orahovica 1542.g. Mikleuš je kao i Slatinu zaposjeo Murad-beg. Mikleuš i okolica upravno su potpali za vrijeme Turaka pod Orahovački kotar.

Odlaskom Turaka upravu nad Slavonijom preuzela je Dvorska komora u Beču. Godine 1722. car Karlo VI darovao je Orahovicu s nekoliko okolnih sela i Mikleušom generalu grofu Casparu de Cordua et Alagon. Godine 1730. grof Cordua je prodao vlastelinstvo barunima Antunu, Nikoli i Marku Pejačeviću. Pejačevići su 1742.g. prodali Orahovicu pa i mikleuški kraj obitelji Mihalović. Oni se spominju kao vlasnici imanja u u 19.st. iako katastarske karte bilježe kao vlasnika određenih područja u Mikleušu i Schaumburg Lippea. Početkom 20. st. vlasnik imanja bio je Ivan grof Drašković. Na katastarskim kartama rađenim koncem 19. st. ucrtan je na jednom širem terenu tzv. „Dvorac“ ili Grad kako ga Mikleušani nazivaju. Poslije Draškovića vlasnik „Dvorca“ bio je Ivan pl. Sakač. On je odselio 1939.g. i prodao „Dvorac“ Koheku i Rupčiću. U Mikleušu je u 18. st. sagrađena pravoslavna crkva. Nova rimokatolička crkva je sagrađena 1967.g., a blagoslovljena 1968.g.

Nedaleko mjesto Četekovac naseljeno je krajem 19. i početkom 20.st. U selu je 1971.g. sagrađena crkva posvećena sv. Nikoli Taveliću.

Glavne karakteristike građevinskog fonda

Kao i kod ostalih općina Virovitičko-podravske županije, prostorni razvoj naselja općine Mikleuš uglavnom je ostao sačuvan i prepoznatljiv, te je još uvijek moguće identificirati povijesnu strukturu naselja.

Građevinski fond Općine Mikleuš sastoji se najvećim dijelom od građevina izgrađenih tijekom 20. stoljeća, uz pojedine sačuvane starije primjere. Većinom su to obiteljske kuće, prizemnice sa zabatom okrenute prema ulici. Rjeđe su prizemnice ili visoke prizemnice okrenute dužim pročeljem prema ulici. Kod oba tipa većinom je prisutna ograda pokraj kuće, a između ulice i kuće je široki travnjak. Većinom prevladavaju novije obiteljske kuće, prizemnice ili katnice.

Od tradicijske arhitekture uglavnom su očuvane gospodarske zgrade koje se još uvijek koriste, te nekoliko starijih kuća, u zapuštenom ili ruševnom stanju. Iz tih primjera je vidljivo da je

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-30 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ tradicijsko graditeljstvo ove mikroregije slijedilo osnovne značajke pučke arhitekture panonskog kulturnog areala, kako u gradnji i oblikovanju zgrada, tako i u organizaciji tradicijskih okućnica.

Borik, obiteljska kuća Četekovac, obiteljska kuća Mikleuš, obiteljske kuće

DEGRADACIJE

U Mikleušu se, kao negativan primjer, ističe obiteljska kuća od fasadne opeke prevelikih dimenzija i čudne arhitekture neprimjerene ambijentu naselja.

U Boriku je izgrađena obiteljska kuća sa prozorima bez ikakvog ritma, koja je obojana kričavom plavom bojom.

Mikleuš, obiteljska kuća Borik, obiteljska kuća

POPIS KULTURNIH DOBARA PO NASELJIMA

U smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ( «NN» 69/99) na području Općine Mikleuš nalaze se 2 zaštićena (Z) nepokretna kulturna dobra zaštićena rješenjima o registraciji. To su: Spomenik i grobnica borcima 18. slavonske udarne brigade na pravoslavnom groblju u Mikleušu i Spomenik i grobnica borcima 51. vojvođanske divizije na katoličkom groblju u Mikleušu.

Ukupan pregled svih zaštićenih (Z), predloženih za zaštitu (PR) i evidentiranih (E) kulturnih dobara dan je u tabeli kako bi se olakšao uvid u njihov broj i razmještaj na području obuhvata plana. Tabela donosi sumarni pregled, odnosno detaljniju inventarizaciju kulturnih dobara po naseljima. U sustavu mjera dane su smjernice za zaštitu i očuvanje svih vrsta kulturnih dobara.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-31 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 21. NAZIV br. MJESTO VRSTA STATUS adresa/k.o., k.č.br. 02/01 BORIK Obiteljska kuća s okućnicom profano E 03/01 ČETEKOVAC Crkva sv. Nikole Tavelića na groblju sakralno E 05/01 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 31 borcu 51. vojvođanske divizije na katoličkom groblju memorijalno Z-2540 k.č.br. 868, k.o. Mikleuš 05/02 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 42 boraca 18. slavonske udarne brigade na pravoslavnom memorijalno Z-2541 groblju k.č.br. 565, k.o. Mikleuš 05/03 MIKLEUŠ Parohijska crkva sakralno E 05/04 MIKLEUŠ Prapovijesno naselje arheološko E 05/05 MIKLEUŠ „Dvorac“ profano PR 05/06 MIKLEUŠ Zgrada željezničke stanice profano E

Borik, obiteljska kuća s okućnicom Četekovac, crkva sv. Nikole Tavelića

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-32 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Mikleuš, spomenik i grobnica Mikleuš, spomenik i grobnica 31 borcu 51. vojvođanske divizije 42 boraca 18. slav.udar.brigade

Mikleuš, parohijska crkva Mikleuš, zgrada željezničke stanice

Mikleuš, „Dvorac“

OPĆINA MIKLEUŠ U ARHEOLOŠKOM KONTEKSTU

Naselje Mikleuš, zajedno sa svojim općinskim teritorijem, nalazi se na razmeđi važnih prometnica, Podravske magistrale i željezničke pruge, koje preko slavonske Podravine povezuju Osijek s Varaždinom, odnosno Zagrebom. Posve je izgledno da ti prometni pravci prate puteve kojima su ljudi nekoć, vjerojatno još u prapovijesti, a svakako u antici i srednjem vijeku ostvarivali komunikaciju i razmjenu dobara. Rječice Voćinka i Vojlovica spuštaju se u mikleušku nizinu s vrha Papuka, donoseći stanovnicima, kako pradavnim, tako i današnjim, vodu kao temeljni preduvjet za život. Međutim čitav prirodni kontekst, povoljan geografski smještaj, reljefne predispozicije u smislu brežuljkastog terena pogodnog za poljoprivredu, koji ujedno predstavlja prirodni štit, „palisadu“, zatim manji šumski prostori (kojih je nekad bilo i više), sa svim pogodnostima koje šuma može dati, te blizina izvora vode u nizini, kao i navedena prometna povezanost stvorili su pogodan ambijent za razvoj naselja od prapovijesti do danas.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-33 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Točna lokacija prapovijesnog naselja u Mikleušu (E) nije nam poznata. Prvi arheološki predmet pronađen krajem prošlog stoljeća pripadao je po svemu sudeći upravo ovom, još neidentificiranom naselju. Radilo se o bakrenom dlijetu, koje, premda je za sada osamljen nalaz, predstavlja svjedočanstvo o nekadašnjem životu na ovom prostoru. Dlijeto je periodički kategorizirano u razdoblje eneolitika, odnosno bakrenog doba (od oko 4000 do oko 2400 god. pr. Kr.). U to vrijeme Panonsku nizinu modificira prodor stočarskih populacija s Istoka kao prvi val seobe Indoeuropljana. Naselja starosjedilačkih neolitičkih populacija bilo je lako osvojiti, jer su bila smještena u nizinama uz obale rijeka. Ključni novitet i element napretka u eneolitiku bio je razvoj metalurške tehnologije, te je označio početak nove civilizacijske ere u smislu razvojne prekretnice. Ovladavanje obradom metala, izradom uporabnih i ukrasnih predmeta, ima za rezultat da se naglo razvija i trgovina, ali je koncentracija dobara na određenim mjestima također uzrokovala i sukobe, ratove. Stoga ovo razdoblje s pravom možemo nazvati početkom nemirnih, i sve nemirnijih vremena. Tako je poznavanje taljenja i obrade metala poslužilo, na žalost, i za izradu oružja, kojim su se, osim životinja koje su služile za hranu, sve više ubijali i ljudi. Zbog nesigurne egzistencije život se iz otvorenih ravničarskih naselja seli na povišene, zaštićene položaje (gradine), ponekad utvrđene suhozidom ili palisadama, a stočarstvo sve više postaje primarna privredna grana u odnosu na zemljoradnju. Šume i dalje predstavljaju lovni prostor i izvor drveta kao ogrijevnog materijala u razdoblju subboreala koji je znatno hladniji u odnosu na prethodno klimatsko razdoblje, ali i kao sirovine za izradu uporabnih predmeta koji se i dalje sporadično rade i od drveta, kao što se i dalje uvelike obrađuje kamen. Prijelaznost i dvojnost eneolitika prisutna je kako u tehnološko-kulturološkom, tako i u etimološkom smislu: aeneus, lat. - bakren, mjeden + lithos - grč. kamen.

U tom svjetlu možemo promatrati i prapovijesno naselje u Mikleušu. Bakreno mikleuško dlijeto moglo je pripadati nekom putujućem ljevaču metala, obrtniku, trgovcu ili jednom od anonimnih žitelja ovog mjesta; moglo je, dakle, biti dijelom ostave, čiji ostatak nije nađen. Ali također je moguće da ovaj predmet ukazuje na blizinu spomenutog prapovijesnog, možda baš eneolitičkog naselja.

Dlijeto iz Mikleuša je nakon pronalaska darovao Narodnom zemaljskom muzeju (danas Arheološki muzej) u Zagrebu župnik Jakov Kolarić, a objavio ga je Josip Brunšmid u radu „Nahođaji bakrenog doba iz Hrvatske i Slavonije i susjednih zemalja“, Vjesnik HAD-a, nova serija, svezak VI, Zagreb 1902., str. 45. Može se pretpostaviti da je zemljopisni položaj Mikleuša u dolini rijeke Voćinke pružao idealne uvjete za život i razvoj naselja u kontinuitetu od kamenog, preko bakrenog, brončanog, pa sve do željeznog doba, koje je otvorilo vrata antici, ali za sada o tome nema materijalnih dokaza. Za očekivati je da će neka buduća arheološka istraživanja riješiti barem dio ovog nedostatka.

U razdoblju antike, podravski dio Slavonije, pa tako i Mikleuš, inkorporirani su u „orbis Romanus“, univerzalni rimski svijet. Riječna dolina Drave bila je važna antička poveznica Apeninskog poluotoka i Karpatske kotline. Uzduž ove prirodne prometnice obikuju se, i to zacijelo na prapovijesnoj osnovi, aglomeracije, a izvan njih antička groblja, kakvo je npr. otkriveno u Sladojevcima. U samoj okolici Mikleuša, odnosno na području današnje općine Mikleuš, za sada nisu poznati nikakvi antički nalazi, iako nije isključeno da ih neće biti.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-34 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Potkraj 6. ili početkom 7. st. međuriječje Drave, Dunava i Save zahvaćeno je ranoslavenskim naseljavanjem. Iako na današnjem stupnju istraživanja (ili bolje rečeno, u stanju potpune neistraženosti) nismo u mogućnosti slijediti tragove srednjovjekovnog života u općini Mikleuš, oni su prisutni u nedalekom užem i širem okruženju općinskog teritorija, te će se – uz pomoć provedenih istraživanja – s vremenom postupno razabrati arheološka slika ranog i zrelog srednjeg vijeka i na užem području promatrane općine. Slavensko je naseljavanje posvjedočeno grobnim inventarom nakitnog stila Martinovka na poznatom lokalitetu Čađavica, a i učestalost toponima kao što su „Turska gradina“, „Gradište“ i sl., kao i arheološka iskopavanja groblja u Josipovu, dokaz su bujanja i uznapredovalosti života. Plodan slavonsko-podravski prostor postaje predmetom interesa i kulture mađarskih kraljeva i Crkve. Osim velikih posjeda, razvijaju se ruralne aglomeracije s pripadajućim grobljima i sakralnim objektima u središtu. Formiranje takve aglomeracije može se pretpostaviti i oko crkve sv. Nikole (sv. Mikula, mađ. Mikloš) u 14. st., pod imenom Mikleuš, a u okolici pretpostavljenog selišta za očekivati je i nizinsko gradište u funkciji refugija. Možda se u toponimu „Turski grad“ krije spomen na ovu utvrdu.

Mikleuš je uspon mogao doživjeti nakon mongolsko-tatarske provale 1242., odnosno u vrijeme ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, kada dolazi do naglog procvata srednjovjekovne Slavonije. To je vrijeme nastanka brojnih selišta, ali i utvrda. Ne zna se kada je nestala crkva koja je dala ime naselju Mikleuš, ali se može pretpostaviti da su je porušili Turci.

Mikleuška tvrđavica nije odoljela prodoru Turaka 1542. godine. Zaposjela ju je turska vojska. Zbog malih dimenzija, koristio ju je samo dizdar aga, dok su ostali članovi posade boravili u njezinom okruženju. Uz tvrđavu spominje se oveća varoš opasana zemljanim opkopom i palisadama, a uz samu tvrđavu bilo je oko 15 turskih kuća. Negdje na tom području bila je i turska džamija.

Nakon odlaska Turaka, od mikleuškog kaštela ostale su samo ruševine zidane građevine i vidljivi ostaci obrambenih zidova s jarkom. Đuro Szabo u svojoj knjizi „Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji“ iz 1920. bilježi da su se kraj Mikleuša još u drugoj polovici 19. st. nalazili ostaci grada (na vojnoj karti, uz znak ruševine, toponim „Ruine Zrinyi“), koji je nekad pripadao plemićima Gorjanskim, koji su posjedovali i Drenovac. Bilo bi interesantno jednom arheološki provjeriti i ovaj podatak. Ime „Ruine Zrinyi“ očito čuva ime Zrinskog, prisutno u legendi o obrani Mikleuša od Turaka. Treba napomenuti da trasom rimske prometnice Poetovio - Mursa prolazi u i kasnom srednjem vijeku značajna europska cesta, pa se prometna važnost ovog kraja nastavlja i razvija.

Međutim, kao i za antičko, tako i za srednjovjekovno razdoblje na području općine Mikleuš ne postoje mjerodavni arheološki podaci, a može se reći da ih gotovo i nema. Nadajmo se da će u budućnosti biti barem nekih pomaka u tom pravcu, te da će se rasvijetliti najstarija prošlost ovog malenog, ali u širem kulturološkom i povijesnom kontekstu, nemalo značajnog naselja.

STAVLJANJE POD ZAŠTITU KULTURNO - POVIJESNIH DOBARA

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-35 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Pojedinačne građevine, sklopove, parcele i predjele zaštite koji se ovim Prostornim planom smatraju zaštićenima, a pojedinačno su iskazani u tekstu, prikazani su na kartografskom prilogu.

Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva (Z), te vlasnici (korisnici) građevina kod kojih je u tijeku postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra (PR) mogu putem nadležnog Konzervatorskog odjela, Uprave za zaštitu kulturne baštine iz državnog proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i kvalitetnu obnovu povijesno vrijednih zgrada. Na području PPU općine Mikleuš na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara zaštićena (Z) su slijedeća kulturna dobra:

Tablica 22. NAZIV br. MJESTO VRSTA STATUS adresa/k.o., k.č.br. 05/01 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 31 borcu 51. vojvođanske divizije na katoličkom groblju memorijalno Z-2540 k.č.br. 868, k.o. Mikleuš 05/02 MIKLEUŠ Spomenik i grobnica 42 boraca 18. slavonske udarne brigade na pravoslavnom groblju memorijalno Z-2541 k.č.br. 565, k.o. Mikleuš

Ovim PPU Općine Mikleuš utvrđuje se na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara pokretanje postupka za stavljanje pod zaštitu (PR) (preventivna zaštita ili zaštita) slijedeće građevine:

Tablica 23. NAZIV br. MJESTO VRSTA STATUS adresa/k.o., k.č.br. 05/05 MIKLEUŠ „Dvorac“ profano PR

05/05 - “Dvorac” odnosno kurija u Mikleušu vidljiv je na katastarskim kartama s kraja 19. stoljeća. Na zabatu glavnog pročelja zgrade je upisana godina 1897. Najvjerojatnije je to godina završetka izgradnje građevine. Prvi vlasnik “Dvorca” (kako ga Mikleušani nazivaju) bio je grof Ivan Drašković. Poslije Draškovića vlasnik “Dvorca” bio je Ivan pl. Sakač. On je odselio 1939.godine i prodao “Dvorac” Koheku i Rupčiću, ali već nekoliko godina kasnije imanje s “Dvorcem” im je oduzeto u korist države. Poslije je građevina adaptirana za potrebe osnovne škole koja je bila smještena u “Dvorcu” od 1955. do 1978.g. Danas građevina nije u funkciji.

“Dvorac” je visoka prizemnica sa podrumom i višestrešnim krovištem pokrivenim biber crijepom. Vanjske površine zidova nisu ožbukane. Pročelja su ukrašena klasicističkim profilacijama od žbuke oko otvora i bridova fasada. Krovni vijenci su profilirani. Građevina je simetrično koncipirana sa istaknutim srednjim i dva bočna aneksa. U zgradu se ulazi sa zapadne strane preko stepeništa. U sredini je dugački hodnik iz kojeg se ulazi u prostorije na desnoj i lijevoj strani. Oko zgrade je nekada bio uređen park sa stazama za šetnju i vožnju kolima.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-36 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Mikleuš, “Dvorac” Mikleuš, “Dvorac”

Tablica 24. Arheološki lokaliteti na području općine Mikleuš broj evidencije broj naselje naziv napomena rekognosciranja 1. Mikleuš Prahistorijsko naselje 131 Broj evidencije 1380 2. Mikleuš Srednjevjekovno nalazište Rekognoscirano „Turski grad“ 1996. godine 3. Borik Brončanodobna nekropola, Rekognoscirano Borik, kbr. 127 1996. godine Izvor podataka: Zavičajni muzej Slatina

f2) Prirodna baština

Uvidom u dokumentaciju koja se čuva u Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode utvrđeno je da se na području Općine Mikleuš ne nalazi niti jedna prirodna vrijednost zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN br. 70/05).

Prostorni plan propisuje zaštitu prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte, kao i zaštićeni minerali i fosili.

Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka.

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-37 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ f3) Biljne i životinjske zajednice

Biljne zajednice

Osnovne reljefne osobine prostora Općine odredile su i osnovne tipove vegetacijskog pokrova ovoga prostora. Dvije osnovne geomofološke cjeline oblikovale su i dva osnovna tipa vegetacijskog pokrova: brdski i nizinski.

Brdski dio

Ove šume su razvrstane u slijedeće biljne zajednice:

1. Šuma lužnjaka i običnog graba (Caprino betuli-quercetum roboris) Ukupna površina sastojina je 577,51 ha. U sloju drveća dominira hrast lužnjak i obični grab, a ponegdje i klen. U sloju grmlja dominira lijeska, obična kurika, glog i klen. U sloju prizemnog rašća dolaze šumska resulja, režule, dvolistak, jetrenka, kupina, klokočica, lazarkinja, šumski drhtavi šaš, busika, šumarica, kozlac i dr. Od zastupljenih biljaka sve su hrana divljači.

2. Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto-elatae-Quercetum roboris) Ova biljna zajednica zauzima dio gdje se voda ne zadržava preko vegetacijskog razdoblja, a srednja dubina podzemnih voda je oko 100 cm. Sloj drveća čine Quercus robur, Alnus glutinosa, Fraxinus augustiofolia i dr. U sloju grmlja susreću se Genista tinctoria var elata, Ulmus carpinifolia, Crataegus oxycantha i dr.

3. Šuma bukve s lazarkinjom-varijanta s kitnjakom (Asperulo-Fagetum Pelcer var. Qurcus petranea) U sloju drveća dominira bukva uz mješavinu kitnjaka, gorskog javora, divlje trešnje i običnog graba. U sloju grmlja nalaze se obična kurika, velelisna kurika, obični likovac, crna bazga, kupina, kozja krv. U sloju prizemnog rašća česti su neutrofili-veprina, plućnjak, zdravčica, lazarkinja, ciklama, šumarica, salamonov pečat, volujsko oko, kopitnjak, kozlac, podbjel i cijeli niz lukovičastog bilja.

4. Šuma kitnjaka i običnog graba-varijanta s bukvom (Querco-Carpinetum i IIyricum Horvat var. fagus sylvatica) Ova biljna zajednica zauzima 75% ukupne površine šuma. U sloju drveća susreće se: kitnjak, obični grab, uz primjese cera, šumske trešnje, klena, lipe, bukve, i hrasta lužnjaka. Od grmlja česti su lijeska, obična kurika, glog, svib, obični likovac, divlja ruža, kupina i dr. U sloju prizemnog rašća dolaze neutrofilne vrste-šumarica, šafran, šumska broćika, plućnjak, salamunov pečat, čestoslavica, jaglac, šumska ljubica, pasji zub i dr.

5. Šuma lužnjaka i običnog graba s bukvom (Caprino betuli-Quercetum roboris fagetozum Rauš 1971) Ova biljna zajednica obuhvaća 7% ukupne površine. U sloju drveća dominira hrast lužnjak, bukva i obični grab, a ponegdje i klen. U sloju grmlja koji nije osobito razvijen nalazi se lijeska, svib, likovac, obična kurika, glog i klen i dr. U sloju prizemnog rašća nalaze se šumska resulja,

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-38 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ režula, crijemuš, dvolistak, bodljikava veprina, kupina, malina, lazarkinja, šumski i drhtavi šaš, busika, šumarica, pjegavi kozlac i dr. Nizinski dio obuhvaća biljne zajednice lužnjaka i običnog graba, lužnjaka s velikom žutilovkom i šumu johe. Osim ovih zajednica zastupljene su i:

1. Šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albe-Slan) U sloju drveća najviše je zastupljena crna i bijela topola i bijela vrba. U sloju grmlja javlja se glog, trušljika, glog, dud, crni trn, svib, divlja loza i dr. U sloju prizemnog rašća najčešći su plava kupina, vučja noga, šarena vrba, kasni drijemovac i visibaba. Travnata vegetacija u ovoj biljnoj zajednici kratko traje, ili je poplavi voda ili izgori na suncu.

2. Šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (Salici-populetum nige rubetozum caesii Rauš) U sloju drveća dolazi bijela vrba i crna topola, a u sloju grmlja petosjemeni glog, crvena ludika, bijela vrba, crni glog i krhka vrba. U sloju privremenog rašća su plava kupina koja zna pokriti i do 80% površine, milava, paskvica, bokornica, vučja noga, divlja loza.

3. Biocenoza lokava i močvara Ova biocenoza je neobično važna za život ptica močvarica i šljuka. Od biljaka zastupljene su mahovine i alge kremenjašice koje su najrasprostranjenije, a javljaju se i zelene alge, nitaste bakterije i gljive. Od ostalih biljaka rastu vrbe i topole i trska na uzdignutim mjestima, mala kupina i zlatna šiba, trska i šaš, kao i plivajuće vegetacije-lokvanj, lopoči, vodena leća i vodena paprat.

4. Livadne i pašnjačke vegetacije Ova biocenoza obuhvaća slijedeće biljke: crna vlasulja, crvena djetelina, obična vlasnjača, lisičji repak i dr. Produkcija zelene mase ovih fitocenoza je velika i trajna, a naročito u dijelovima livada koje dolaze povremeno pod poplavne vode Drave i stvaraju posebne subasocijacije Ranunculetosum acvris medioeuropanum.

Ugrožena i rijetka staništa

Na području općine Mikleuš utvrđena su ugrožena i rijetka staništa: mezofilne livade srednje Europe, mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume i srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka i obične breze, za koje treba provoditi posebne mjere zaštite.

Životinjske zajednice

Zaštićene i ugrožene vrste na području općine Mikleuš

Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga, na području Općine Mikleuš stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta, od kojih prvenstveno izdvajamo sisavce i ptice.

Sisavci

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-39 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske (u pripremi) kao i staništima prisutnim na ovom području, područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategoriji CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 25. Strogo zaštićene i zaštićene vrste sisavaca na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, EN – ugrožene, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Dodatak ili Kategorija Zaštita Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Direktive o ugroženosti po ZZP staništima Glis glis sivi puh LC SZ Lepus europaeus zec NT Z Lutra lutra vidra DD SZ + Micromys minutus patuljasti miš NT Z Muscardinius avellanarius puh orašar NT SZ Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš VU SZ + Myotis myotis veliki šišmiš NT SZ + Neomys anomalus močvarna rovka NT Z Plecotus austriacus sivi dugoušan EN SZ + Rhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NT SZ + Sciurus vulgaris vjeverica NT Z

Ugrožene vrste (EN):

Sivi dugoušan (Plecotus austriacus)

Ekologija: Rasprostranjen je u nizinskim i podgorskim područjima, često uz naselja. Porodiljske kolonije smještene su najčešće u krovištima zgrada i crkvenim tornjevima. Zabilježen je i u nizinskim poplavnim šumama. Lovi na otvorenom. Plijen su mu najčešće leptiri iz skupine sovica (Noctuidae). Na zimovanju je dosad nađen u špiljama, gdje se najčešće zavlači duboko u uske pukotine. Razlozi ugroženosti: Iako nema puno podataka iz prijašnjih razdoblja, očita je tendencija smanjenja populacije. Razlozi takvu stanju mogli bi biti povezani s primjenom pesticida, kao i sve češćeg premazivanja drvenih dijelova krovišta insekticidima.

Osjetljiva vrsta (VU)

Velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii

Ekologija: Šumska vrsta, dolazi samo u prirodnim većinom listopadnim šumama sa starijim stablima te u starim voćnjacima i parkovima. Lovi na čistinama i rubovima šuma, često sakuplja

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-40 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ plijen koji čine uglavnom noćni leptiri i dvokrilci te razni beskrilni člankonošci s grančica i listova, ali i na tlu. Ljeti se zadržava u dupljama drveća, a zimuje u različitim podzemnim prirodnim ili umjetnim staništima, vjerojatno najviše u pukotinama. Razlozi ugroženosti: Prekomjerna sječa starijih stabala s dupljama i prerana sječa starijih sastojina te upotreba pesticida u šumarstvu.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u šumama te skloništima po tavanima, crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama. U slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije. Prilikom sječe ostavljati ravnomjerno raspoređena stara i suha stabla, što se detaljnije propisuje uvjetima zaštite prirode koji se ugrađuju u šumsko-gospodarske osnove.

U cilju zaštite vrsta vezanih za vlažna staništa (vidra i močvarna rovka) potrebno je u što većoj mjeri očuvati vodena i močvarna staništa, odnosno ne planirati daljnje regulacije vodotoka te daljnje melioracije ovakvih površina.

Ptice

Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (u pripremi) šire područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i/ili zaštićenih vrsta ptica. Uz tablice s popisom zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta koje su ovdje rasprostranjene, za one najugroženije (pred izumiranjem – u kategoriji CR, EN i VU) navedeni su i osnovni podaci.

Tablica 26. Strogo zaštićene vrste ptica na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, VU – osjetljive, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Dodatak ili Kategorija Zaštita Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Direktive o ugroženosti po ZZP staništima Sylvia nisoria pjegava grmuša SZ + Strix uralensis jastrebača LC SZ + Picus canus siva žuna LC SZ + Lullula arborea ševa krunica SZ + Lanius minor sivi svračak LC SZ + Ficedula parva mala muharica NT SZ + Dryocopus martius crna žuna SZ + Dendrocopos syriacus sirijski djetlić SZ + Pernis apivorus škanjac osaš VU SZ + Bonasa bonasia lještarka NT SZ + Dendrocopos leucotos planinski djetlić NT SZ + Scolopax rusticola šljuka NT Z Columba cenas golub dupljaš DD SZ

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-41 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Škanjac osaš (Pernis apivorus)

Kategorija ugroženosti: VU – rizična gnijezdeća populacija Ekologija: šume bogate proplancima, čistinama, prosjekama, sječevinama. Često i u mješovitom, mozaičnom krajoliku, gdje se šume izmjenjuju s livadama, živicama, malim močvarama i sl. Razlozi ugroženosti: Lov i krivolov, uređivanje šuma, intenziviranje poljodjelstva.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova). U cilju zaštite vrsta ptica vezanih za vlažna staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom vodno-gospodarskih zahvata.

Vodozemci i gmazovi

Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko strogo zaštićenih vodozemaca i gmazova.

Tablica 27. Strogo zaštićene vrste vodozemaca i gmazova na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, NT – niskorizične, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Dodatak ili Kategorija Zaštita Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Direktive o ugroženosti po ZZP staništima Hyla arborea gatalinka NT SZ Emys arbicularis barska kornjača NT SZ +

Mjere zaštite:

Potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna staništa.

Leptiri

Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta leptira.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-42 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Tablica 28. Strogo zaštićene i zaštićene vrste leptira na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, VU - osjetljive, NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Dodatak ili Kategorija Zaštita Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Direktive o ugroženosti po ZZP staništima Apatura ilia mala preljevalica NT Z Apatura iris velika preljevalica NT Z Euphrydryas matuma mala svibanjska riđa DD Z Heteropterus morpheus sedefast debeloglavac NT Z Lopinga achine šumski okaš NT Z Lycaena dispar kiseličin crvenko NT SZ + Lycaena thersamon mali dvornikov crvenko DD Z Lycaena hippothoe crvenorubi crvenko NT Z Mellicta aurelia Niklerova riđa DD Z Nymphalis vau-album šareni ve VU Z + Pamassius mnemosyne crni apolon NT SZ Zerynthia polyxena uskršnji leptir NT SZ

Osjetljive vrste (VU):

Šareni ve (Nymphalis vau-album)

Razlozi ugroženosti: Ugrožena vrsta zbog devastacije šuma, nepravilnog gospodarenja šumom, djelatnostima koje utječu na razinu podzemnih voda, kao drenaža, povećanje izgradnje.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama.

Leptiri su općenito ugroženi uslijed regulacije voda što izaziva promjene staništa uz vodotoke i isušivanje vlažnih staništa; uništavanja šuma i promjena u gospodarenju šumama koje uključuju uništavanje starih hrastova i čišćenje rubova šuma; kemijskog onečišćenja; intenziviranja poljoprivredne proizvodnje; sukcesije livadnih staništa te sakupljačke aktivnosti kolekcionara.

Ribe

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-43 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske (u pripremi), područje Općine Mikleuš je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih vrsta riba.

Tablica 29. Strogo zaštićene i zaštićene vrste riba na području općine Mikleuš (SZ – strogo zaštićene, Z – zaštićene, CR – kritično ugrožene, EN – ugrožene, VU – osjetljive. NT – niskorizične, DD – nedovoljno poznate, LC – najmanje zabrinjavajuće, ZZP – Zakon o zaštiti prirode NN 70/05)

Dodatak ili Kategorija Zaštita Znanstveno ime vrste Hrvatsko ime vrste Direktive o ugroženosti po ZZP staništima Albumoides bipunctatus dvoprugasta uklija LC Z Barbus meridionlis potočna mrena VU + Cyprinus carpio šaran EN Z Gobio albipinnatus bjeloperajna krkuša DD SZ + Gobio gobio krkuša LC Z Gobio kessleri Keslerova krkuša NT SZ + Gobio uranoscopus tankorepa krkuša DD SZ Misgurnus fossilis piškur VU SZ + Rutilus pigus plotica NT Z Vimba vimba nosara VU Z

Od ugrožene i strogo zaštićene riblje faune koja potvrđeno ili moguće obitava na ovom području valja istaknuti sljedeće vrste:

Šaran (Cyprinus carpio)

Kategorija ugroženosti: EN – ugrožena populacija Divlja forma šarana jedna je od najugroženijih u Europi. Kod nas je autohtona vrsta. Ugrožena je miješanjem s kultiviranim formama, regulacijom vodotoka i nestankom prirodnih mrijestilišta.

Potočna mrena (Barbus meridionalis)

Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija Ekologija: Ovo je bentopelagička riba koja živi u vodama temperature 5-25 stupnjeva C. Pridnena je vrsta i uglavnom nastanjuje čiste, brzo tekuće vode područja mrene, a ulazi u pojas lipljena Uzroci ugroženosti: onečišćenje vodotoka, nestajanje prirodnih i mrijesnih staništa, pregradnja rijeka i regulacija gornjih tokova rijeka.

Piškur (Misgumus fossili)

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-44 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija Ekologija: Čikov živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u donjim dijelovima rijeka. Obično naseljava staništa prekrivena muljevitim dnom. Najčešći životni prostor su mu mrtvaje, ribnjaci, kanali za natapanje i preplavljeni močvarni tereni većih rijeka i njihovih pritoka.

Uzroci ugroženosti: nestanak sporotekućih i stajaćih voda i prikladnih staništa, organsko i anorgansko onečišćenje preostalih staništa tog tipa, regulacija i pregradnja vodotoka.

Nosara (Vimba vimba)

Kategorija ugroženosti: VU – rizična populacija Ekologija: Nosara obično naseljava srednje i donje tokove rijeka te jezera. Voli sporija tekuća i stajaća vodena staništa, a veoma često zalazi i u poplavnu zonu. Uzroci ugroženosti: regulacije i pregradnje vodotoka koje sprječavaju uzvodne reproduktivne migracije, svako smanjenje poplavnih područja. Mjestimično je ugrožava i pretjerani izlov.

Mjere zaštite:

U cilju zaštite riba potrebno je o njima voditi brigu prilikom eventualnih regulacija vodotoka.

Alohtone vrste

Alohtone vrste predstavljaju velik problem i drugi su razlog smanjenja biološke raznolikosti na globalnom nivou, odmah nakon direktnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 70/05), zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u ekološke sustave.

1.1.2.5. Društvena infrastruktura a) Obrazovanje

Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se u predškolskim ustanovama, osnovnim i područnim školama. a1) Osnovno školstvo

Prema podacima Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije na području Općine stanje u osnovnom školstvu prikazuje tablica br. 28.

Tablica 30. Osnovne i područne škole na području općine Mikleuš Ukupan broj Ukupan broj Naselje Osnovna škola Područna škola učenika nastavnika Mikleuš 1 - 134 14 Četekovac - 1 23 2 Ukupno 1 1 157 16

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-45 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Izvor podataka: Virovitičko-podravska županija - Upravni odjel za društvene djelatnosti

a2) Predškolska dob

Društvena briga o djeci predškolske dobi trenutno se ne ostvaruje. Postoji građevina predškolske ustanove smještena u Mikleušu, ali je dana na korištenje osnovnoj školi.

b) Zdravstvo i socijalna skrb b1) Zdravstvo

Tablica 31. Podaci o zdravstvenim objektima i objektima socijalne skrbi Red. Vrsta Broj Broj Broj Grav. Općina Naselje broj objekta liječnika stomatologa ljekarni Područ. -zubna ambulanta 1 općina 1. Mikleuš Mikleuš 0 -liječnička Mikleuš ambulanta 1 Izvor podataka: Ured državne uprave Virovitičko-podravske županije, Služba za društvene djelatnosti, Odsjek za zdravstvo i socijalnu skrb

b2) Socijalna skrb

Poslovi u svezi socijalne skrbi obavljaju se u sjedištu Županije gradu Virovitici, Slatini i Orahovici. c) Uprava i administracija

Općina Mikleuš ima svoje vijeće, poglavarstvo i upravna tijela koja obavljaju poslove lokalne samouprave, a smještena su u sjedištu Općine.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-46 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

Slika 7. Mikleuš - sjedište Općine d) Kultura

- Bibliotečna djelatnost: knjižnica u sklopu osnovne škole e) Šport i rekreacija

U športskim društvima na području općine Mikleuš djeluju nogometni klubovi:

- NK «Mikleuš» u Mikleušu - NK «Dinamo» u Četekovcu

Nogometni klubovi imaju nogometna igrališta u vlasništvu Općine.

Školski športski klub pri osnovnoj školi Mikleuš

Športsko ribolovna udruga «Klen»Mikleuš.

Na području Općine postoje i dva DVD Mikleuš i Četekovci.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-47 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.3.1. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske

U Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske ističu se elementi koji su važni za sustavnost i cjelovitost Republike Hrvatske i oni se ne mogu mijenjati, nego ih je potrebno ugrađivati u planove i programe prostornog razvoja užih područja.

U skladu s tim polazištima u općini Mikleuš posebnu pažnju treba posvetiti:

1. Demografskoj i razvojnoj politici Potreba provođenja aktivne populacijske politike uvjetovana je obzirom na dosadašnju depopulaciju, a provodi se stimuliranjem prirodnog priraštaja, pozitivnom migracijskom politikom, pozitivnom strukturnom promjenom stanovništva i dr.

2. Razvitku ruralnog prostora U području općine Mikleuš ističe se ruralni prostor s raznolikim i specifičnim naseljima. Dio naselja gubi nekadašnja prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se urbanizira uz poprimanje prijelaznih obilježja, međutim postoje naselja i područja s još uvijek prevladavajućim ili pravim ruralnim obilježjima, s prevladavajućom agrarnom funkcijom i ruralnom fizionomijom, koje treba sačuvati u što izvornijem obliku. Najveću pažnju treba posvetiti izučavanju uvjeta za razvitak mogućih funkcija, načina, potreba i opravdanosti gradnje infrastrukture i drugih sadržaja potrebnih za život ljudi.

3. Održivom razvoju i zaštiti okoliša Naselje Mikleuš razvilo se kao poljoprivredno, a zatim i kao gospodarsko te političko središte. Glavni potencijal gospodarskog razvoja Općine predstavljat će i dalje poljoprivreda, uz razvoj malog obrtništva i gospodarstva, tako da treba pažnju posvetiti zaštiti tla, zbrinjavanju otpada, zaštiti voda i drugih prirodnih resursa.

1.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Županije

Globalni prioriteti predviđeni Prostornim planom Županije odnose se na:

- poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora - iskorištenje raspoloživih i nedovoljno učinkovitih potencijala prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke - stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života posebno u depopulacijskim područjima (pokretanje i unapređenje gospodarstva uz osnaživanje prometnih funkcija) - saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša - otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-48 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova

Za prostor općine Mikleuš, do donošenja PPUO Mikleuš, važeći dokument prostornog uređenja je Prostorni plan (bivše) općine Podravska Slatina i njegove Izmjene i dopune (Sl. glasnik općine P. Slatina 13/84, 9/87 i 6/89), koji obuhvaća prostor pod sadašnjom lokalnom samoupravom Grada Slatine i susjednih općina: Čađavice, Mikleuša, Nove Bukovice, Sopja i Voćina

Postojeći prostorni plan utvrdio je razvojne mogućnosti i komparativne prednosti prirodnih resursa kao i položaj Općine, najpovoljnije prometno povezivanje, razmještaj privrednih i neprivrednih aktivnosti, mrežu naselja i modalitete zaštite prostora.

Osnovni koncept prostornog razvoja zasnivao se na ubrzanom privrednom rastu i promjeni gospodarske strukture u pravcu jačanja industrije, modernizaciji postojećih proizvodnih i uslužnih kapaciteta te podizanju učinkovitosti poljodjelske proizvodnje.

Postojeća prostorno-planska dokumentacija u današnjim uvjetima nije u mogućnosti optimalno odgovoriti na sve zahtjeve racionalnog gospodarenja prostorom, kao i sve naglašeniju i strožu potrebu zaštite prostora.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-49 PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MIKLEUŠ

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Na temelju analize dosadašnjeg prostornog razvoja utvrđeni su najizraženiji problemi vezani uz stanje prostora i okoliša, ograničenja prostornog razvitka i mogućnosti koje postoje za daljnji razvitak.

Demografska slika Općine nastala je međusobnim djelovanjem demografskih kretanja i društvenih zbivanja kroz desetljeća, no posljednjih trideset godina je presudno za stanje danas.

Smanjenje broja stanovnika posljedica je intenzivne deagrarizacije šezdesetih godina, ekonomske emigracije sedamdesetih godina i migracija deruraliziranog stanovništva prema gospodarskim središtima – gradovima, te kao posljedica iseljavanja tijekom domovinskog rata.

Tablica 32. Kretanje ukupnog stanovništva Popisne Broj Apsolutno Indeks godine stanovnika smanjenje/povećanje 1981. 2380 - - 1991. 2291 -19,54% -465 2001. 1701 -25,75% -590 Izvor podataka: M. Korenčić: "Naselja i stanovništvo SRH 1857-1971. i Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.

U općinskom središtu Mikleuš postoji tradicionalna vezanost za poljoprivredu, ali ekonomska ovisnost o njoj slabi i poljoprivreda postaje dopunski izvor prihoda. Daljnjom deagrarizacijom i napuštanjem poljoprivrede prosječna veličina domaćinstva se smanjuje.

Neravnomjeran razmještaj gospodarske djelatnosti utječe na kretanje i razmještaj stanovništva.

Iz relativno povoljne situacije stanja okoliša, gdje prevladavaju očuvane i stvorene prirodne vrijednosti, moraju se izdvojiti slijedeći segmenti koji traže odgovarajuću pažnju: - poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje, - reguliranje eksploatacije prirodnih resursa.

Virovitičko-podravska županija Zavod za prostorno uređenje 1-50