Komparativna Analiza Kriêevaca I Samobora U Ilirskom Razdoblju
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104 Komparativna analiza Kriæevaca i Samobora u ilirskom razdoblju (1835. - 1848./1849). DANIJEL VOJAK Pregledni Ëlanak Institut za druπtvena i znastvena Review article istraæivanja “Ivo Pilar” MaruliÊev trg 18 Primljeno/Recieved: 08. 01. 2009. HR - 10000 Zagreb PrihvaÊeno/Accepted: 10. 01. 2009. Izdavanjem Novina horvatsko-slavonzko-dalmatinzkih i priloga Danice horvatzko-slavonzko-dal- matinzke zapoËinje razdoblje Hrvatskoga narodnog preporoda (ili razdoblje ilirskoga pokreta). Centar politiËkih, druπtvenih i kulturnih zbivanja postaje Zagreb, no i manja urbana srediπta poput Kriæevaca i Samobora postaju jedna od znaËajnih srediπta preporodnog razdoblja. Cilj je izlaganja analizirati na koji je naËin ilirski pokret bio prihvaÊen u Kriæevcima i Samoboru, koji su istaknuti pojedinci ili skupine sudjelovali u njemu te kakav je bio njihov poloæaj za vrijeme revolucionarnih 1848. i 1849. godina.1 KljuËne rijeËi: Kriæevci, Samobor, revolicija 1848/49 1. Demografski, gospodarski i druπtveni po- sa zavisnim seljacima πto je Ëinilo mjeπoviti tip loæaj Kriæevaca i Samobora do 1835. naselja. Takoer, u Samoboru je prevladavalo stanovniπtvo hrvatske narodnosti i rimokatoliËke Kriæevci su u ovom razdoblju imali status vjeroispovijesti.4 slobodnog kraljevskog grada i bili upravno srediπte Kriæevci i Samobor su polovinom XIII. st. KriæevaËke æupanije. Grad je prema popisu iz dobili privilegirani status kraljevskih gradova 1857.2 imao 2144 stanovnika, od Ëega oko stotinu (Samobor 1242., a Kriæevci 1252.). U narednim stanovnika nisu bili pripadnici hrvatske narodnosti stoljeÊima Kriæevci postaju jedno od srediπta za- i rimokatoliËke vjeroispovijesti.3 Samobor je prema padne Slavonije, posebice politiËko (npr. u njemu istome popisu imao 3186 stanovnika, a imao je se odræavali Sabori) i gospodarsko (npr. razvijena status slobodnog kraljevskog trgoviπta. Napomenuo trgovina). S osmanlijskim vojnim upadima, poæa- bih kako su za razliku od slobodnog kraljevskog rima, kugom te razdobljima gladi, grad je oslabio, grada u trgoviπtu æivjeli slobodni graani zajedno no u XVII. st. slijedi njegov oporavak. Ubrzo, grad postaje gospodarsko i obrazovno srediπte koje 1 Rad je nastao za izlaganje na znanstvenom skupu Kriæevci u 19. sto- je privlaËilo sve viπe stanovnika πto je doprinijelo ljeÊu - s naglaskom na Hrvatski narodni i knjiæevni preporod: Povodom da se sredinom XVIII. st. Gornji i Donji Grad revolucionarnih dogaaja 1848./49. i 170. Osnivanja ilirske Ëitaonice 5 koji se odræao sredinom listopada 2008. u Kriæevcima. Naslov izlaganja ujedinio u Kriæevce. U XIX. st. Kriæevci ulaze je Komparativna analiza Kriæevaca i Samobora u ilirskom razdoblju. “...tihim i skromnim provincijskim korakom...”.6 2 Potrebno je napomenuti kako su prije popisa stanovniπtva iz 1857. bili provedeni popisi 1806. i 1851., no njihove rezultate se mora ko- ristiti oprezno jer nisu bili metodoloπki dobro provedeni. Tako su u 4 Tihana LUETI∆, Demografska analiza stanovniπtva grada Samo- popisu iz 1806. bili izuzeti plemstvo, sveÊenstvo i vojska, a popis iz bora od kraja 18. stoljeÊa do 1857. godine. Zbornik Odsjeka za povijesne 1851. je trajao predugo (od ljeta 1850. do ljeta 1851.) jer se registriralo znanosti Zavoda za povijesne i druπtvene znanosti Hrvatske akademije stanje u trenutku dolaska popisivaËa (bez utvrenog “kritiËnog tre- znanosti i umjetnosti, Zagreb. 2003., br. 21, 201 - 242; V. SABLJAR, nutka”). Stoga je potrebno koristiti rezultate popisa iz 1857. koji je bio Miestopisni rieËnik kraljevinah Dalmacije Hervatske i Slavonije, n. metodoloπki kvalitetnije proveden; Ivan ZUPANC, Popis stanovniπtva dj., 367; M. KOREN»I∆, Naselja i stanovniπtvo SR Hrvatske 1857 1857. godine(http://damp.nsk.hr/arhiva/vol3/502/21608/www.geografi ja.hr/ - 1971., n.dj., 599. novosti.asp%3Fid_novosti%3D1258&id_projekta%3D0&id_ 5 Neven BUDAK, Druπtveni i privredni razvoj Kriæevaca do sredine stranice%3D0.html) (10.10.2008.) 19. stoljeÊa. UmjetniËka topografi ja Hrvatske: Kriæevci grad i okolica, 3 Vinko SABLJAR, Miestopisni rieËnik kraljevinah Dalmacije Hervat- Zagreb, 1993, 41 - 50. ske i Slavonije. Zagreb. 1866., 207; Mirko KOREN»I∆, Naselja i 6 Olga MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu. UmjetniËka topografi ja stanovniπtvo SR Hrvatske 1857 - 1971. Zagreb, 1979., 364. Hrvatske: Kriæevci grad i okolica, Zagreb, 1993, Zagreb, 51. 95 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104 Samobor se, u usporedbi s Kriæevcima, razvi- 2. Kriæevci i Samobor, 1835. -1848. jao drugaËije. Naime, na temelju danih druπtvenih Kriæevci i Samobor su poput drugih urbanih i gospodarskih privilegija od polovine XIII. st. sredina Trojedne Kraljevine sudjelovali u politiË- omoguÊeno je doseljavanje stanovniπtva koji je kim i druπtvenim zbivanjima tridesetih i Ëetrde- stvorilo “kozmopolitsku” strukturu.7 Osim prisut- setih godina devetnaestoga stoljeÊa. Potrebno je nosti mnogobrojnih plemiÊkih obitelji (poput istaknuti kako je KriæevaËka æupanija predvoena Frankapana, Erdödyja, Ausperga), doseljavalo æupanom Ljudevitom BedekoviÊom smatrana se stanovniπtvo izbjeglo pred Osmanlijama iz “kulom ilirizma” Ëiji su Kriæevci bili jedni od Bosne, Slavonije i Dalmacije te rudarske i obrt- temeljnih stupova. KriæevaËka gradska uprava niËke obitelji iz Kranjske, ©tajerske i Koruπke. je 1832. podræala molbu Ljudevita Gaja za izda- Geografski poloæaj Samobora kao pograniËno vanjem novina, a ovdje su odræavane i politiËke - tranzitne sredine (kojom su povezane sloven- skupπtine na kojima se promicao program Naro- ske i talijanske pokrajine te Zagreba i ostalih dne stranke.13 U razdoblju preporoda u Kriæevcima dijelova hrvatskih zemalja), kao i poticanje obrta, su osnovana mnogobrojna kulturna i gospodarska trgovine i poljoprivrede, omoguÊile su mu gospo- druπtva. Tako je 1838. osnovano Druπtvo Ëitatelja darski rast.8 Zasigurno se moæe primijetiti kako ilirskih, kojeg je inicirao “znamenit” KriæevËanin Samobor nije u tolikoj mjeri osjeÊao posljedice Ljudevit Farkaπ pl. VukotinoviÊ. IduÊe godine je osmanlijskih pohoda poput Kriæevaca, iako je osnovan Narodni kasino πto je Ëinio ilirsku Ëita- plaÊao visoke troπkove za uzdræavanje vojske. onicu, a osnivaËi su bili, osim spomenutog Vuko- No, i u njemu su bila zabiljeæena razdoblja gladi tinoviÊa, Dragojlo Kuπlan i Antun NemËiÊ. Ovaj i poæara, posebice krajem XVIII. st. kada su bila proces kulturnog razvoja Kriæevaca u “preporod- uniπtena gotovo sva samoborska domaÊinstva.9 Na nom duhu” nastavio se u veljaËi 1840. osnivanjem samoborsko druπtvo i kulturu posebno se odrazila knjiænice s fondom od 700 knjiga.14 O tome piπe francuska uprava u prvim desetljeÊima XIX. st., Stjepan MiletiÊ istiËuÊi kako “...ove su se knjige ponajviπe u infrastrukturi (prometnicama), gospo- dobrostivostju i domoljubljem naπih domorodacah darstvu (poËecima zdravstvenog turizma u obliku u kratko doba sakupile...”.15 Neki navode kako iskoriπtavanja sumpornog vrela Sv. Helena) i kul- je ova knjiænica djelovala bez sluæbene dozvole turi (gastronomiji).10 Stjepan OreπkoviÊ u osvrtu na sve do 1849., iako je dio vlasti nastojao ishoditi francusku upravu u Samoboru istiËe da su s njom njezinu dozvolu (poput kriæevaËkog podæupana u Samobor doπle “...misli o slobodi. A ta je slobo- Dragutina KoritiÊa 1846.).16 Od gospodarskih da, kako je shvaÊena u Francuskoj, bila opÊenita, druπtava treba istaknuti osnivanje podruænice puËka, mnogo πira i veliËnija od one stare slobode Hrvatsko-slavonsko gospodarskog druπtva u gradjana samoborskih!...”.11 Tek 1822. administra- Kriæevcima 1847., a njezin inicijator je bio Mojsije tivnim ukidanjem Ilirskih provincija Samobor je BaltiÊ. KriæevaËka podruænica nastojala se aktivno vraÊen u ZagrebaËku æupaniju.12 ukljuËiti u promicanju gospodarstva u Kriæevcima te u Hrvatskoj i Slavoniji17 Od ostalih druπtva osnovanih u Kriæevcima potrebno je istaknuti 7 Ante MILINOVI∆, (1996): Domicilna i socijalna struktura starog Domorodno druπtvo (osnovano u travnju 1848. s samoborskog puËanstva. Kaj: Ëasopis za knjiæevnost, umjetnost i ciljem praÊenja politiËkih zbivanja) i Slavensku kulturu, Zagreb, br. 5/6, 93 - 121. 8 T. LUETI∆, Demografska analiza stanovniπtva grada Samobora od lipu (kulturno-politiËko druπtvo). Ne treba zabo- kraja 18. stoljeÊa do 1857. godine, n. dj., 205; Sanja DULAR - CU- CULI∆, Samobor 1242 - 1992. Zagreb, 1991., 8. 9 Sanda ©OI∆, Djelovanje istaknutih Samoboraca neposredno prije, 13 O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 56. za vrijeme i nakon Hrvatskog narodnog preporoda. Zbornik Ogranka 14 O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 56; Marijana JA- Matice hrvatske Samobor, Samobor, 2006., br. 1, 76 - 77; S. DULAR NE©-ÆULJ, Osnutak i razvoj Ëitaonice i knjiænice u Kriæevcima. - CUCULI∆, Samobor 1242 - 1992., n.dj., 12. »itaoniËki i knjiæniËni pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeÊu: Zbornik 10 T. LUETI∆, Demografska analiza stanovniπtva grada Samobora od radova sa znanstvenog skupa, Pazin 15. studenog 1993, Pula, 1993, kraja 18. stoljeÊa do 1857. godine, n. dj., 205; S. DULAR - CUCULI∆, 55 - 56. Samobor 1242 - 1992., n. dj., 12. 15 Marijana JANE©-ÆULJ, Osnutak i razvoj Ëitaonice i knjiænice u 11 Stjepan ORE©KOVI∆, Samobor - za slobodu. Samobor, 1918, 4. Kriæevcima, n. dj., 56. 12 S. ©OI∆, Djelovanje istaknutih Samoboraca neposredno prije, za vri- 16 O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 56.