View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE

DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104

Komparativna analiza Kriæevaca i Samobora u ilirskom razdoblju (1835. - 1848./1849).

DANIJEL VOJAK Pregledni Ëlanak Institut za druπtvena i znastvena Review article istraæivanja “Ivo Pilar” MaruliÊev trg 18 Primljeno/Recieved: 08. 01. 2009. HR - 10000 PrihvaÊeno/Accepted: 10. 01. 2009.

Izdavanjem Novina horvatsko-slavonzko-dalmatinzkih i priloga Danice horvatzko-slavonzko-dal- matinzke zapoËinje razdoblje Hrvatskoga narodnog preporoda (ili razdoblje ilirskoga pokreta). Centar politiËkih, druπtvenih i kulturnih zbivanja postaje Zagreb, no i manja urbana srediπta poput Kriæevaca i Samobora postaju jedna od znaËajnih srediπta preporodnog razdoblja. Cilj je izlaganja analizirati na koji je naËin ilirski pokret bio prihvaÊen u Kriæevcima i Samoboru, koji su istaknuti pojedinci ili skupine sudjelovali u njemu te kakav je bio njihov poloæaj za vrijeme revolucionarnih 1848. i 1849. godina.1 KljuËne rijeËi: Kriæevci, Samobor, revolicija 1848/49

1. Demografski, gospodarski i druπtveni po- sa zavisnim seljacima πto je Ëinilo mjeπoviti tip loæaj Kriæevaca i Samobora do 1835. naselja. Takoer, u Samoboru je prevladavalo stanovniπtvo hrvatske narodnosti i rimokatoliËke Kriæevci su u ovom razdoblju imali status vjeroispovijesti.4 slobodnog kraljevskog grada i bili upravno srediπte Kriæevci i Samobor su polovinom XIII. st. KriæevaËke æupanije. Grad je prema popisu iz dobili privilegirani status kraljevskih gradova 1857.2 imao 2144 stanovnika, od Ëega oko stotinu (Samobor 1242., a Kriæevci 1252.). U narednim stanovnika nisu bili pripadnici hrvatske narodnosti stoljeÊima Kriæevci postaju jedno od srediπta za- i rimokatoliËke vjeroispovijesti.3 Samobor je prema padne Slavonije, posebice politiËko (npr. u njemu istome popisu imao 3186 stanovnika, a imao je se odræavali Sabori) i gospodarsko (npr. razvijena status slobodnog kraljevskog trgoviπta. Napomenuo trgovina). S osmanlijskim vojnim upadima, poæa- bih kako su za razliku od slobodnog kraljevskog rima, kugom te razdobljima gladi, grad je oslabio, grada u trgoviπtu æivjeli slobodni graani zajedno no u XVII. st. slijedi njegov oporavak. Ubrzo, grad postaje gospodarsko i obrazovno srediπte koje 1 Rad je nastao za izlaganje na znanstvenom skupu Kriæevci u 19. sto- je privlaËilo sve viπe stanovnika πto je doprinijelo ljeÊu - s naglaskom na Hrvatski narodni i knjiæevni preporod: Povodom da se sredinom XVIII. st. Gornji i Donji Grad revolucionarnih dogaaja 1848./49. i 170. Osnivanja ilirske Ëitaonice 5 koji se odræao sredinom listopada 2008. u Kriæevcima. Naslov izlaganja ujedinio u Kriæevce. U XIX. st. Kriæevci ulaze je Komparativna analiza Kriæevaca i Samobora u ilirskom razdoblju. “...tihim i skromnim provincijskim korakom...”.6 2 Potrebno je napomenuti kako su prije popisa stanovniπtva iz 1857. bili provedeni popisi 1806. i 1851., no njihove rezultate se mora ko- ristiti oprezno jer nisu bili metodoloπki dobro provedeni. Tako su u 4 Tihana LUETI∆, Demografska analiza stanovniπtva grada Samo- popisu iz 1806. bili izuzeti plemstvo, sveÊenstvo i vojska, a popis iz bora od kraja 18. stoljeÊa do 1857. godine. Zbornik Odsjeka za povijesne 1851. je trajao predugo (od ljeta 1850. do ljeta 1851.) jer se registriralo znanosti Zavoda za povijesne i druπtvene znanosti Hrvatske akademije stanje u trenutku dolaska popisivaËa (bez utvrenog “kritiËnog tre- znanosti i umjetnosti, Zagreb. 2003., br. 21, 201 - 242; V. SABLJAR, nutka”). Stoga je potrebno koristiti rezultate popisa iz 1857. koji je bio Miestopisni rieËnik kraljevinah Dalmacije Hervatske i Slavonije, n. metodoloπki kvalitetnije proveden; Ivan ZUPANC, Popis stanovniπtva dj., 367; M. KOREN»I∆, Naselja i stanovniπtvo SR Hrvatske 1857 1857. godine(http://damp.nsk.hr/arhiva/vol3/502/21608/www.geografi ja.hr/ - 1971., n.dj., 599. novosti.asp%3Fid_novosti%3D1258&id_projekta%3D0&id_ 5 Neven BUDAK, Druπtveni i privredni razvoj Kriæevaca do sredine stranice%3D0.html) (10.10.2008.) 19. stoljeÊa. UmjetniËka topografi ja Hrvatske: Kriæevci grad i okolica, 3 Vinko SABLJAR, Miestopisni rieËnik kraljevinah Dalmacije Hervat- Zagreb, 1993, 41 - 50. ske i Slavonije. Zagreb. 1866., 207; Mirko KOREN»I∆, Naselja i 6 Olga MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu. UmjetniËka topografi ja stanovniπtvo SR Hrvatske 1857 - 1971. Zagreb, 1979., 364. Hrvatske: Kriæevci grad i okolica, Zagreb, 1993, Zagreb, 51.

95 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104

Samobor se, u usporedbi s Kriæevcima, razvi- 2. Kriæevci i Samobor, 1835. -1848. jao drugaËije. Naime, na temelju danih druπtvenih Kriæevci i Samobor su poput drugih urbanih i gospodarskih privilegija od polovine XIII. st. sredina Trojedne Kraljevine sudjelovali u politiË- omoguÊeno je doseljavanje stanovniπtva koji je kim i druπtvenim zbivanjima tridesetih i Ëetrde- stvorilo “kozmopolitsku” strukturu.7 Osim prisut- setih godina devetnaestoga stoljeÊa. Potrebno je nosti mnogobrojnih plemiÊkih obitelji (poput istaknuti kako je KriæevaËka æupanija predvoena Frankapana, Erdödyja, Ausperga), doseljavalo æupanom Ljudevitom BedekoviÊom smatrana se stanovniπtvo izbjeglo pred Osmanlijama iz “kulom ilirizma” Ëiji su Kriæevci bili jedni od Bosne, Slavonije i Dalmacije te rudarske i obrt- temeljnih stupova. KriæevaËka gradska uprava niËke obitelji iz Kranjske, ©tajerske i Koruπke. je 1832. podræala molbu Ljudevita Gaja za izda- Geografski poloæaj Samobora kao pograniËno vanjem novina, a ovdje su odræavane i politiËke - tranzitne sredine (kojom su povezane sloven- skupπtine na kojima se promicao program Naro- ske i talijanske pokrajine te Zagreba i ostalih dne stranke.13 U razdoblju preporoda u Kriæevcima dijelova hrvatskih zemalja), kao i poticanje obrta, su osnovana mnogobrojna kulturna i gospodarska trgovine i poljoprivrede, omoguÊile su mu gospo- druπtva. Tako je 1838. osnovano Druπtvo Ëitatelja darski rast.8 Zasigurno se moæe primijetiti kako ilirskih, kojeg je inicirao “znamenit” KriæevËanin Samobor nije u tolikoj mjeri osjeÊao posljedice Ljudevit Farkaπ pl. VukotinoviÊ. IduÊe godine je osmanlijskih pohoda poput Kriæevaca, iako je osnovan Narodni kasino πto je Ëinio ilirsku Ëita- plaÊao visoke troπkove za uzdræavanje vojske. onicu, a osnivaËi su bili, osim spomenutog Vuko- No, i u njemu su bila zabiljeæena razdoblja gladi tinoviÊa, Dragojlo Kuπlan i Antun NemËiÊ. Ovaj i poæara, posebice krajem XVIII. st. kada su bila proces kulturnog razvoja Kriæevaca u “preporod- uniπtena gotovo sva samoborska domaÊinstva.9 Na nom duhu” nastavio se u veljaËi 1840. osnivanjem samoborsko druπtvo i kulturu posebno se odrazila knjiænice s fondom od 700 knjiga.14 O tome piπe francuska uprava u prvim desetljeÊima XIX. st., Stjepan MiletiÊ istiËuÊi kako “...ove su se knjige ponajviπe u infrastrukturi (prometnicama), gospo- dobrostivostju i domoljubljem naπih domorodacah darstvu (poËecima zdravstvenog turizma u obliku u kratko doba sakupile...”.15 Neki navode kako iskoriπtavanja sumpornog vrela Sv. Helena) i kul- je ova knjiænica djelovala bez sluæbene dozvole turi (gastronomiji).10 Stjepan OreπkoviÊ u osvrtu na sve do 1849., iako je dio vlasti nastojao ishoditi francusku upravu u Samoboru istiËe da su s njom njezinu dozvolu (poput kriæevaËkog podæupana u Samobor doπle “...misli o slobodi. A ta je slobo- Dragutina KoritiÊa 1846.).16 Od gospodarskih da, kako je shvaÊena u Francuskoj, bila opÊenita, druπtava treba istaknuti osnivanje podruænice puËka, mnogo πira i veliËnija od one stare slobode Hrvatsko-slavonsko gospodarskog druπtva u gradjana samoborskih!...”.11 Tek 1822. administra- Kriæevcima 1847., a njezin inicijator je bio Mojsije tivnim ukidanjem Ilirskih provincija Samobor je BaltiÊ. KriæevaËka podruænica nastojala se aktivno vraÊen u ZagrebaËku æupaniju.12 ukljuËiti u promicanju gospodarstva u Kriæevcima te u Hrvatskoj i Slavoniji17 Od ostalih druπtva osnovanih u Kriæevcima potrebno je istaknuti 7 Ante MILINOVI∆, (1996): Domicilna i socijalna struktura starog Domorodno druπtvo (osnovano u travnju 1848. s samoborskog puËanstva. Kaj: Ëasopis za knjiæevnost, umjetnost i ciljem praÊenja politiËkih zbivanja) i Slavensku kulturu, Zagreb, br. 5/6, 93 - 121. 8 T. LUETI∆, Demografska analiza stanovniπtva grada Samobora od lipu (kulturno-politiËko druπtvo). Ne treba zabo- kraja 18. stoljeÊa do 1857. godine, n. dj., 205; Sanja DULAR - CU- CULI∆, Samobor 1242 - 1992. Zagreb, 1991., 8. 9 Sanda ©OI∆, Djelovanje istaknutih Samoboraca neposredno prije, 13 O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 56. za vrijeme i nakon Hrvatskog narodnog preporoda. Zbornik Ogranka 14 O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 56; Marijana JA- Matice hrvatske Samobor, Samobor, 2006., br. 1, 76 - 77; S. DULAR NE©-ÆULJ, Osnutak i razvoj Ëitaonice i knjiænice u Kriæevcima. - CUCULI∆, Samobor 1242 - 1992., n.dj., 12. »itaoniËki i knjiæniËni pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeÊu: Zbornik 10 T. LUETI∆, Demografska analiza stanovniπtva grada Samobora od radova sa znanstvenog skupa, Pazin 15. studenog 1993, , 1993, kraja 18. stoljeÊa do 1857. godine, n. dj., 205; S. DULAR - CUCULI∆, 55 - 56. Samobor 1242 - 1992., n. dj., 12. 15 Marijana JANE©-ÆULJ, Osnutak i razvoj Ëitaonice i knjiænice u 11 Stjepan ORE©KOVI∆, Samobor - za slobodu. Samobor, 1918, 4. Kriæevcima, n. dj., 56. 12 S. ©OI∆, Djelovanje istaknutih Samoboraca neposredno prije, za vri- 16 O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 56. jeme i nakon Hrvatskog narodnog preporoda, n. dj., 78. 17 O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 57.

96 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104 raviti kako su u kulturnom æivotu Kriæevaca sud- Sacinskog.22 Antun NemËiÊ u Putositnicama piπe jelovali knjiæevnici poput Mirka BogoviÊa (autor kako su Kriæevci 1845. bili grad “...liπen svakog domoljubnih pjesniËkih zbirki, zaËetnika hrvatske opÊenja i na mjestu za trgovinu veoma nezgodnom povijesne novele, dramaturga i urednika Nevena, a poloæen, ne moæe da svoje izvanjsko lice promjeni koji je poËetkom 1840-ih sluæbovao u Kriæevcima i da s drugimi gradovi u ovoj vrsti napreduje. Æali- kao prisjednik Sudbenog stola æupanije), Ljudevita boæe, πto se poradi spomenutog nesretnog poloæaja VukotinoviÊa (poËasni graanin Kriæevaca, pisca - polag svih inaËe hvale vrijednih nastojanja, da se mnogobrojnih pjesniËkih zbirki, balada, novela i drumovi u najbolje stanje dovedu, - ni buduÊnost drama, botaniËara i minerologa), Antuna NemËiÊa- prijatnija reËenome gradu proricati ne moæe. - Gostovinskog (u Kriæevcima æivio i radio kao æu- Moji Kriæevci - i od vas bi se moglo reÊi: Ills sont panijski sluæbenik krajem 1830-ih i 1849. kada je passés...les jours des fétes...”.23 umro, a istaknuo se kao autor putopisne proze Pu- Samobor je tridesetih godina XIX. st. postao tositnice i komediograf) te Vasilije BubanoviÊ (od jedno od æariπta ilirskog pokreta, a blizina Zagre- 1846. æivio i radio u Kriæevcima kao prisjednik ba je zasigurno imala utjecaja na njegovo πirenje. Duhovnog stola, a kasnije predsjednik sudbenih Neki navode kako je “...Samobor od vajkada bio stolova KriæevaËke i Srijemske æupanije; istaknuo magnet, koji je privlaËio ZagrepËane, πto rad svoje se kao pjesnik i autor prve domoljubne pjesme prirodne krasote, πto rad svoje gostoljubivosti Pjeszmu u Zadru na dan narodyjenja Franca i rodoljublja...”.24 Nezaobilazna osoba u ovom Pervog Austiranzkoga Cara y Kralya, izdanu razdoblju jest Ferdo LivadiÊ Wiesner, Ëija je kuÊa 1830.).18 U ilirskom razdoblju djelovala je glaz- postala jedno od okupljaliπta iliraca. Naime, obitelj bena πkola Institutum Musices (osnovana 1813.), Wiesner se iz Celja u Samobor doselila poËetkom osim toga su se odræavali brojni plesovi i druge XIX. st. i ubrzo je postala jedna od “ugledni- javne sveËanosti. Plesne zabave su postale iznimno jih” obitelji. LivadiÊ se istaknuo kao skladatelj, popularne jer se za vrijeme njihovog odræavanja politiËar, odvjetnik, sudac (naËelnik) i ravnatelj promicala ilirska ideja.19 Matica ilirska osnovana u dviju samoborskih πkola. PoËetkom 1830-ih je Zagrebu imala je podrπku “patriotiËnih muæeva” u zapoËeo promicati ilirsku ideju, posebice na polju Kriæevcima, gdje su je podupirali, izmeu ostalih, glazbene kulture. Upravo je on skladao jednu od obitelji ZdenËaj i OæegoviÊ, Antun NemËiÊ i drugi prvih budnica “Joπ Horvatska ni propala”, koja je istaknuti KriæevËani.20 Ne treba zaboraviti kako je kasnije prozvana himnom preporoditelja (“hrvat- KriæevaËka æupanija predvoena æupanom Ljude- skom Marseljezom”). Osim ove budnice, LivadiÊ je napisao viπe do dvjestotinjak popijevki, koraËnica i vitom BedekoviÊem politiËki podræala Ljudevita drugih skladbi.25 O njemu je Gjuro Horvat napisao Gaja u rujnu 1841., kada je u Kriæevcima prireena kako “...svi znameniti muæevi tadanjega narodnog podoknica u njegovu Ëast.21 I na ovom, politiËkom pokreta dolazili bi k njemu, da se s njim pora- polju, istaknuo se Ljudevit VukotinoviÊ koji Êe biti zgovore i posavjetuju...”.26 Vaæno je napomenuti jedan od glavnih aktera ovoga razdoblja. Izmeu kako je Ljudevit Gaj bio jedan od onih iliraca ostalog, VukotinoviÊ je kao poslanik KriæevaËke æupanije predloæio u listopadu 1847. Hrvatskom saboru da hrvatski jezik postane sluæbeni jezik 22 Tomislav MARKUS, Hrvatski politiËki pokret 1848. - 1849. godine: Hrvatskoga sabora. VukotinoviÊev prijedlog je ustanove, ideje, ciljevi, politiËka kultura. Zagreb, 2000: 45; Ivo zatim i usvojen uz podrπku Ivana KukuljeviÊa PERI∆, Hrvatski narodni preporod - ilirski pokret. Povijest Hrvata, sv. II: Od kraja 15.st. do kraja Prvog svjetskog rata. Zagreb, 2005, 393. 23 Antun NEM»I∆, Putositnice. KriæevaËka knjiæevna slava: Hrvatska rijeË u Kriæevcima. Kriæevci, 1998, 56. 18 Tomislava TOMAC-TOPOLOVEC, Pjesnici u kriæevaËkom kraju od 24 Milan GRLOVI∆, LivadiÊ Wiesner, Ferdo. Album zasluænih Hrvata XVII. stoljeÊa do danas. Kaj: Ëasopis za knjiæevnost, umjetnost i XIX. stoljeÊa: sto i pedeset æivotopisa, slika i vlastoruËnih podpisa kulturu, Zagreb, 1997., br. 2, 85 - 95. (pretisak). , 1992: bez str. 19 O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 57. 25 S. ©OI∆, Djelovanje istaknutih Samoboraca neposredno prije, za vri- 20 Ljudevit VUKOTINOVI∆, Uspomene na godine 1833 - 1835. Kriæev- jeme i nakon Hrvatskog narodnog preporoda, n. dj., 84 -88. ci Grad svetog Marka Krizina - KriæevËanina. Kriæevci, 1995., 47. 26 Gjuro HORVAT, Govor. Ferdo LivadiÊ, prvi hrvatski glazbenotvorac: 21 Josip HORVAT, Ljudevit Gaj: Njegov æivot, njegovo doba. Zagreb, U slavu odkriÊa njegove spomen-ploce u Samoboru, dne 19. svibnja 1975., 184. 1902. Zagreb, 1902, 11.

97 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104 koji je Ëesto dolazio k njemu. Zanimljivo je da su se mogla naÊi zabranjena (cenzurirana) djela. U Gaj 1834. postao samoborskim graaninom i Samoboru je osnovana Ëitaonica najkasnije 1843., pravnim savjetnikom (prisjednikom) samoborske o Ëemu svjedoËi zapisi iz dnevnika Dragutina gradske uprave.27 Osim LivadiÊa i Gaja, potrebno Rakovca i Ëlanci u Zori dalmatinskoj. »itaonica je spomenuti druge istaknute pojedince koji su je bila smjeπtena u prostorijama gostionice “K djelovali u Samoboru, poput Aleksa pl. Praun- gradu Trstu”, a njezini Ëlanovi su organizirali spergera i Stanka Vraza. Pruansperger se istaknuo razne kulturne priredbe poput plesova. »itaoni- kao “znameniti rodoljub”, koji je za vrijeme studija ca je imala potporu Samoboraca, no neki pret- u BeËu zajedno s Jurajem Matijom ©porerom i postavljaju kako je prestala s radom nakon 1849.32 Antunom MihanoviÊem pokrenuo prvi hrvatski Samoborska politiËka elita predvoena Li- list Horvatske novine. Osim navedenog, Pruan- vadiÊem davala je potporu Narodnoj stranci, iako sperger je sudjelovao 1846. u osnivanju Narodnog je u Samoboru bila znaËajna maaronska politiËka muzeja u Zagrebu, a neki mu pripisuju autorstvo struja predvoena Eduardom Súlykom. Obitelj Sú- djela Szerdchike szvem pravem domorodaczom lyok de Karatsos doselila se u Samoboru u XVIII. (pod pseudonimom Ivan Sterne, objavljene 1845. u st. iz Ugarske, a Eduard Súlyuk je bio odvjetnik, Jeni) te Paprike horvatske leta 1846-ga (rukopis, ravnatelj samoborske πkole (krajem 1830-ih) i Ëuva se u HAZU).28 U Szerdchikama i Paprikama samoborski naËelnik (1850-ih). Potrebno je na- dana je oπtra kritika tadaπnjih druπtvenih zbivanja, pomenuti kako je LivadiÊ od 1842. do 1845. te od pritom se, izmeu ostalog, isticalo uvoenje opÊeg 1847. do 1850. obnaπao duænost suca (naËelnika) prava glasa, sloboda tiska, osloboenje kmetova samoborske opÊine πto je zasigurno pridonijelo te oπtra kritika “gospode” i sveÊenstva.29 Vrazova jaËanju narodnjaËke struje u Samoboru.33 No, na- ljubav prema Samoborki Ljubici Cantilly te pri- rodnjaci (ilirci) nisu imali takvu podrπku u ostalim jateljstvo s Gajem i LivadiÊem, bili su jedni od dijelovima ZagrebaËke æupanije. Ova æupanija je vaænijih razloga zaπto je on toliko vremena pro- bila jedina koja je 1845. pripala Horvatsko - vuger- vodio u Samoboru. O Vrazovom sudjelovanju u skoj stranci jer je imala znatnu potporu sitnog ilirskom pokretu dovoljno je reÊi kako je bio jedan seoskog plemstva u Turopolju.34 Zanimljiv je jedan od urednika Danice i prvog hrvatskog knjiæevnog dogaaj vezan uz zabranu ilirskog imena iz 1843. Ëasopisa Kolo te autor zbirke –ulabije.30 U Samo- Naime, LivadiÊ je navedene godine u razgovoru s bor su dolazili istaknuti ilirci poput Ljudevita VukotinoviÊa, Dragutina Rakovca, Pavla ©toosa, grofom Auspergom (tadaπnjim vlasnikom Mokrica) Mirka BogoviÊa, Janka DraπkoviÊa, Petra Prera- doznao kako je do zabrane imena doπlo zbog Ga- doviÊa, Ivana Trnskog, Vjekoslava BabukiÊa te jeve agitacije u Bosni, zbog Ëega su reagirale ruska brojni drugi.31 »itaonice su bila mjesta okupljanja i osmanlijska diplomacija i to na poticaj Maara. “rodoljuba” (preporoditelja), ali i mjesto u kojem LivadiÊ je o tome pismeno obavijestio Gaja, no to pitanje je nedovoljno istraæeno da bismo mogli donijeti konaËni zakljuËak.35 27 S. ORE©KOVI∆, Samobor - za slobodu, n. dj., 6; S. ©OI∆, Djelova- nje istaknutih Samoboraca neposredno prije, za vrijeme i nakon Jedna od poveznica izmeu Kriæevaca i Hrvatskog narodnog preporoda, n. dj., 90; J. HORVAT, Ljudevit Gaj: Samobora u ilirskom razdoblju, jesu ekonom- Njegov æivot, njegovo doba, n. dj., 89. 28 Fran HR»I∆, Samoborci na knjiæevnom polju. Samobor, u povodu ska promiπljanja Ljudevita VukotinoviÊa. Naime, 762. obljetnice grada Samobora (pretisak). Samobor, 2004., 145- 146; S. ©OI∆, Djelovanje istaknutih Samoboraca neposredno prije, za vri- jeme i nakon Hrvatskog narodnog preporoda, n. dj., 83 - 84. 32 Drenka VERONEK, Samoborske Ëitaonice (1843. - 1930.). Spomen- 29 J. HORVAT, Ljudevit Gaj: Njegov æivot, njegovo doba, n. dj., 230 - knjiga Knjiænice i Ëitaonice u Samoboru prigodom 150. obljet- 231; S. ©OI∆, Djelovanje istaknutih Samoboraca neposredno prije, za nice prve samoborske Ëitaonice. Samobor, 1993., 11 -15; S. ©OI∆, vrijeme i nakon Hrvatskog narodnog preporoda, n. dj., 84. Djelovanje istaknutih samoboraca neposredno prije, za vrijeme i nakon 30 Stjepan ORE©KOVI∆, Kako se Samobor dojmio pjesnika nesa- Hrvatskog narodnog preporoda, n. dj., 82 - 83. moboraca. Samobor, u povodu 762. obljetnice grada Samobora 33 Vjekoslav NOR©I∆, Sloboπtine Samobora od godine 1242. Samobor, (pretisak). Samobor, 2004., 285 - 286; S. ©OI∆, Djelovanje istaknutih u povodu 762. obljetnice grada Samobora (pretisak). Samobor, 2004.: Samoboraca neposredno prije, za vrijeme i nakon Hrvatskog narodnog 17; Mirko ÆEÆELJ, Samobor od postanka grada do Drugoga svjetskog preporoda, n. dj., 93 -95. rata. Samobor u proπlosti i sadaπnjosti. Zagreb, 1971: 90. 31 Stjepan ORE©KOVI∆, Kako se Samobor dojmio pjesnika nesamobo- 34 T. MARKUS, Hrvatski politiËki pokret 1848. - 1849. godine, n. dj., raca, n. dj., 286; S. ©OI∆, Djelovanje istaknutih Samoboraca nep- 45; Zdravko DIZDAR, Suzana LE»EK, ZagrebaËka æupanija, Zagreb, osredno prije, za vrijeme i nakon Hrvatskog narodnog preporoda, n. 101. dj., 98. 35 J. HORVAT, Ljudevit Gaj: Njegov æivot, njegovo doba, n. dj., 204.

98 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104

VukotinoviÊ se u Ëlanku “Reˡ o obértnosti”, ob- skupπtini KriæevaËke æupanije od 27. oæujka 1848. javljenim u veljaËi 1845. u Novinama horvatzko- bilo je pozdravljeno imenovanje Josipa JelaËiÊa slavonzko-dalmatinzkim, zauzeo za poticanje za hrvatskoga bana, odbijeno priznavanje vlasti domaÊe proizvodnje na primjeru staklane Osredek. ugarske vlade te je zakljuËeno da je potrebno Ovu tvornicu je u okolici Samobora 1839. osnovala proglasiti ukinuÊe kmetstva.38 Neki navode kako barunica Vilhemina Kulmer, i predstavlja jedan od je u travnju i svibnju 1848. u Kriæevcima bila rijetkih primjera proizvodnje u tadaπnjoj Hrvatskoj. prisutna “...atmosfera naglaπenog nacionalnog Izmeu ostalog, VukotinoviÊ piπe kako “....imamo naboja...” πto se potvruje primjerima isticanjem u domovini fabriku koja dobro i lepo staklo pravi, hrvatske zastave na gradskim i æupanijskim in- pak ja neznam, da li tko izmeu Horvatah Ëaπe stitucijama.39 Osim politiËkih zbivanja posebno ondi kupuje, da li se tko tome raduje?...”, a zatim su bile znaËajne gospodarsko-socijalne promjene nakon kritike dominacije strane konkurencije potaknute zahtjevima za ukinuÊem kmetstva. Dio zakljuËuje da “....neka bi se πtovani zemljaci moji seljaka KriæevaËke æupanije bio je odgovoran za spomenuli, da u Osredekuˇ staklanu imamo - neka izbijanje nemira, potaknutih vijestima o ukinuÊu bi svaki, koi je toli sretan, da sam za se brigu ima- kmetstva u Ugarskoj. Posebno su zanimljiva dva ti mora, ili koi je joπ sretnii, da je oæenjen - neka spisa u kojima se, izmeu ostalog, osvrÊe na si rekoh, svaki u Osredekuˇ Ëaπicu kupi, pa ako im problem kmetstva u Hrvatskoj. Autori oba spisa su se staklo dopada, i ako nije skupje nego inostrano, KriæevËani, Ljudevit VukotinoviÊ i Franjo Æigoro- neka svoje novce nenosi izvan domovine...”.36 viÊ PretoËki. VukotinoviÊ se u spisu Nekoja glav- na pitanja naπeg vremena, objavljenim sredinom travnja 1848. u Zagrebu, zauzeo za ukidanje kmet- 3. Kriæevci i Samobor 1848. - 1849. stva kao znaËajnim dijelom potrebne reforme u 40 Revolucionarna zbivanja iz 1848. i 1849. u hrvatskom druπtvu. (Boroπak-MarjanoviÊ, 2000: Hrvatskoj su se odrazila i na Kriæevce i Samobor. 30). U isto vrijeme je ÆigroviÊ u spisu Razgo- U njih su se proπirila zbivanja iz Zagreba koji je vor med jednem varoπËanom i jednem seljakom bio srediπte politiËkih i druπtvenih zbivanja na bivπim kmetom istaknuo pozitivne strane reformi podruËju hrvatskih zemalja. na hrvatskom selu Ëiji je zna Ëajni dio ukidanje kmetstva. Izmeu ostalog u spisu se navodi kako Kriæevci su pozdravili politiËke i vojne “...ljudi koji druge orsage pohaaju, koji knjige promjene koje su donijela revolucionarna zbivanja u Ëitaju, znaπli su, da vu onih deræavah gdje je tlaka 1848-oj. Kao jedan od vodeÊih osoba kriæevaËkog vre predi prestala, polja i livade bolje stojiju, da je politiËkog (narodnjaËkog) pokreta istaknuo se puk prikladneπni i cela takva domovina bogateπa, Ljudevit VukotinoviÊ. PoËetkom veljaËe 1848. na da ima lepa sela i lepπe varaπe....”.41 U Kriæevcima izvanrednoj skupπtini KriæevaËke æupaniji rasprav- je 11. svibnja 1848. organizirana skupπtina na ljalo se o pitanjima vezanim uz politiËke odnose kojoj je prisustvovalo i 160 seljaËkih (opÊinskih) izmeu Hrvatske i Ugarske i pozivalo se na otpor poslanika, a na njoj se poduprla politika hrvatskog zahtjevima maarskih politiËara, imenovanjem vodstva (posebice bana JelaËiÊa) i istaknula potre- hrvatskog bana i sastavljanjem hrvatske vlade.37 U ba otpora maarskoj vladi i njezinim zahtjevima. drugoj polovini oæujka iste godine na kriæevaËkoj Kriæevci su poslali dva, a KriæevaËka æupanija se- gradskoj skupπtini odluËeno je da se u BeË poπalje dam zastupnika u Hrvatski sabor poËetkom lipnja poslanstvo u sastavu Franjo ÆigroviÊ, Ljudevit iste godine, pri Ëemu se kao jedan od najaktivnijih VukotinoviÊ i Marcelo Kiepach, kako bi predalo predstavku “u duhu Narodnih zahtijevanja”. Na 38 J. BORO©AK-MARJANOVI∆, Kriæevci i hrvatski pokret 1848. go- dine, n. dj., 29. 36 Ljudevit VUKOTINOVI∆, Nekoja glavna pitanja naπeg vremena. 39 J. BORO©AK-MARJANOVI∆, Kriæevci i hrvatski pokret 1848. go- Narodne novine, 19.II.1845., br. 15, 1; Miroslava DESPOT, Zalaganje dine, n. dj., 30. Ljudevita VukotinoviÊa za napredak prirede u Hrvatskoj za vrijeme 40 J. BORO©AK-MARJANOVI∆, Kriæevci i hrvatski pokret 1848. go- “ilirizma”. Historijski pregled, 1957, br. 2, 152. dine, n. dj., 30. 37 Jelena BORO©AK-MARJANOVI∆, Kriæevci i hrvatski pokret 1848. 41 Franjo ÆIGOROVI∆ PRETO»KI, Razgovor med jednem varoπËa- godine. Cris: »asopis Povijesnog druπtva Kriæevci, 2000, br. 1, 28 nom i jednem seljakom bivπim kmetom. KriæevaËka knjiæevna slava: - 29. Hrvatska rijeË u Kriæevcima. Kriæevci. 1998, 72.

99 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104 zastupnika i podupiratelja politike bana JelaËiÊa, Ne smije se smetnuti s uma kako je Kriæeva- istaknuo VukotinoviÊ. Osim toga, znaËajno je osni- Ëka æupanija bila jedna od graniËnih æupanija vanje Narodne straæe u Kriæevcima, πto je inicirao s Ugarskom zbog Ëega je bila provedena vojna sam VukotinoviÊ uz potporu bana JelaËiÊa. Naime, organizacija i formiranje narodnih straæa. Dio kriæevaËka gradska uprava (magistrat) zapoËela je seljaËkih narodnih straæa upuÊen je na prostor s osnivanjem narodne straæe u oæujku 1848, ali izmeu Drave i Mure, a kao zapovjednik narodne njeno naoruæavanje i ustrojavanje opstruirao je dio garde KriæevaËke æupanije imenovan je Vukoti- kriæevaËkih konzervativnih politiËara predvoenih noviÊ. No, ova seljaËka garda je doæivjela teæak gradskim sucem Jankom Gaπparijem. Ova stru- poraz krajem listopada 1848. u Meimurju, a u ja nazvana “gaπparijanci” imala je uporiπte u oæujku 1849. VukotinoviÊ je podnio ostavku na graanstvu te je uspjeπno potisnula utjecaj narod- mjesto zapovjednika.46 PolitiËko-vojni dogaaji u njaka i pridonijela da se raspusti narodna straæa. Austriji i Ugarskoj tokom 1849. utjecali su na po- Potrebno je napomenuti kako su gradske narodne tiskivanje revolucionarnog (nacionalnog) zanosa i straæe obavljale lokalne redarstvene zadaÊe te nisu u Kriæevcima. Tada Kriæevci zajedno s ostatkom sudjelovale u vojnim pohodima.42 NarodnjaËkoj Hrvatske ulaze u razdoblje u kojem je ukinuta struji u Kriæevcima nije pridonijela niti posjeta hrvatska autonomija i uvedena stroga centralistiËka bana JelaËiÊa u srpnju 1848. koji je Kriæevce i apsolutistiËka politika BeËkoga dvora.47 posjetio kako bi oslabio utjecaj “gaπparijanaca” Revolucionarna zbivanja 1848. i 1849. odra- (maarona).43 O raspoloæenju KriæevËana prilikom zila su se i na prilike u Samoboru. Na samo- posjeta bana JelaËiÊa piπe Fran S. Gundrum Ori- borskoj opÊinskoj sjednici od 24. oæujka 1848. ovËanin kako je vijest o navedenom posjetu “... odluËeno je formiranje Narodne garde radi osigu- uzbudila srca svih graana, pa su æivo odluËili, ravanja “domaÊe sigurnosti”. Ona je bila ustrojena kako bi πto sveËanije primili svjetloga bana, da mu poput lokalne redarstvene postrojbe, a Ëinile su je dokaæu, kako ljube svoju diku, koji je svima mio, dvije satnije (kompanije) s ukupno tristo gardista svima drag...”.44 Zanimljivo je kako je ovaj posjet i sedamdeset glazbenika. U poËetku jedan od bana JelaËiÊa opjevao Ivan Trnski u pjesmi Prvi znaËajnijih problema bio je pomanjkanje oruæja doËek bana JelaËiÊa u Kriæevcima, a u jednom pa su gardisti nosili drvene puπke. Nakon mnogih dijelu pjesme piπe kako molbi samoborske opÊine za gardiste je krajem [....] 1848. nabavljeno 300 puπaka i to od zarobljenih talijanskih vojnika. Gardisti su redovito vjeæbali, Bilo i u Kriæevcima, sveËano marπirali, a sudjelovali su u zadacima Ban da tamo doÊi ima, osiguravanja granice (mitnice). Tek krajem 1850. Prvi put ga da imadu s povratkom oruæja samoborska narodna garda Vidjet u tom drevnom gradu: bila je raspuπtena.48 O samoborskim gardistima Svatko æiv tuj bliæe skoËi, je napisao Bogumil Toni kako “...povijest naπe Da u bana upre oËi, garde ne priËa doduπe krvave bojeve, u kojima se Pa da lice junaËko mu stiËu lovorike slave i pobjede, prolijeva krv i gubi Na dnu smjesti srcu svome! æivot ljudski, ali je jedan pogled na ljude, koji su [...] se u kobno doba zdruæili s najplemenitijim na- mjerama, da od svog zaviËaja, od roene svoje Ivan Trnski45 grude odvraÊaju svako zlo...”. 49

46 J. BORO©AK-MARJANOVI∆, Kriæevci i hrvatski pokret 1848. go- 42 Jelena BORO©AK-MARJANOVI∆, Godina 1848. u Hrvatskoj. Go- dine, n. dj., 31 -35. dina 1848. u Hrvatskoj: Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1998., 28. 47 Ivo GOLDSTEIN, Hrvatska povijest. Zagreb, 2003., 177 - 179. 43 J. BORO©AK-MARJANOVI∆, Kriæevci i hrvatski pokret 1848. go- 48 Bogumil TONI, Samoborska Narodna Garda (1848. - 1851.). Samo- dine, n. dj., 35; O. MARU©EVSKI, Kriæevci u 19. stoljeÊu, n. dj., 57. bor, 1918, 3 - 26; Franjo ml. LODETA, Djelatnost samoborske obÊine. 44 Fran S. GUNDRUM “ORLOV»ANIN, DoËek bana JelaËiÊa u Kri- Samobor, u povodu 762. obljetnice grada Samobora (pretisak). Samo- æevcu dne 11. srpnja godine 1848. (pretisak), Kriæevci, 1991, 9. bor, 2004., 106; M. ÆEÆELJ, Samobor od postanka grada do Drugoga 45 F. S. GUNDRUM “ORLOV»ANIN, DoËek bana JelaËiÊa u Kriæevcu svjetskog rata, n. dj., 91. dne 11. srpnja godine 1848., n. dj., 29. 49 Bogumil TONI, Samoborska Narodna Garda (1848. - 1851.), n. dj., 19.

100 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104

PoËetkom lipnja 1848. je Samobor poslao 4. ZAKLJU»AK dvoje zastupnika na zasjedanje Hrvatskoga sa- Za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda bora, dok je u banskom vijeÊu sudjelovao LivadiÊ bila je izraæena veÊa kulturna aktivnost s ciljem 50 kao predstavnik Samobora. Ne treba smetnuti s jaËanja hrvatske nacionalne svijesti. Preporodni uma kako je u Samoboru postojala maaronska pokret se osim u Zagrebu, kao centru politiËkih, opozicija predvoena Eduardom Súlyokom, koja se druπtvenih i kulturnih zbivanja, razvijao na hrvat- sukobljavala s onom narodnjaËkom predvoenom skoj periferiji utjecao na manja urbana srediπta LivadiÊem.51 poput Kriæevaca i Samobora, koji se ukljuËuju u Ukidanje kmetstva odrazilo se u Samoboru preporodni pokret. Kriæevci i Samobor sudjelova- i njegovoj okolici izbijanjem seljaËkih nemira. li su u kulturnom i politiËkom æivotu Hrvatske Nemiri i bune su dobili politiËki kontekst jer su u ilirskom razdoblju. U oba urbana naselja os- “maaroni” objaπnjavali seljacima da ih je veÊ ra- novane su Ëitaonice kao svojevrsna okupljaliπta nije Ugarski sabor oslobodio od osobnog kmetstva iliraca, a odræavane su zabave i druge sveËanosti. i podavanja. Nemiri su uguπeni vojnom interven- cijom Ëime je sprijeËeno njihovo πirenje.52 Seljaci U Kriæevcima se posebno istaknuo Ljudevit Vu- su se, zajedno s drugim stanovnicima Samobora, kotinoviÊ kao inicijator kulturnih, politiËkih i morali suoËiti s gospodarskim i zdravstvenim gospodarskih zbivanja. Istodobno, u Samoboru je neprilikama. Naime, u 1848. izbila je panika u Ferdo LivadiÊ nosio ilirski pokret i to posebice na Samoboru jer su stanovnici primijetili Ëudan oblak kulturnom i politiËkom podruËju. Revolucionarne koji je dolazio iz smjera Varaædina. U poËetku su 1848. i 1849. su se na sliËan naËin odrazile u mislili da dolazi maarska vojska, no uspostavilo Kriæevcima i Samoboru. Tada su njihovi zastupni- se kako su oblak Ëinili skakavci koji su zatim ci sudjelovali u radu Hrvatskoga sabora, Banskoga uniπtili (pojeli) Ëitav urod na samoborskom pod- vijeÊa, a u njima su se sukobljavale narodnjaËka ruËju. Osim toga, u ovoj godini se pojavila kolera s maaronskom politiËkom strujom. Takoer, u koja se proπirila s podruËja Kranjske, a Samoborci njima se osnovala narodna garda Ëija je primarna su se pokuπali obraniti ispiranjem æeluca, trlja- zadaÊa bila osiguravati sigurnost lokalne sredine. njem æila suknenom krpom i paljenjem posebnih Uistinu, Kriæevci i Samobor se mogu smatrati bilja.53 Ratne (ne)prilike negativno su se odrazile jednim od vaænijih srediπta u ilirskog pokreta na na obrazovanje u Samoboru jer se zbog nedostatka prostoru Hrvatske. sredstava morala zatvoriti πkola za djevojËice. Li- Razdoblje Hrvatskoga narodnog preporoda vadiÊ je u studenom iste godine pokrenuo akciju ili ilirskoga pokreta obiljeæeno je jaËanjem nacio- sabiranja sredstva za potrebe πkole jer πkolarina nalne svijesti, posebice na kulturnom podruËju. je bila previsoka za stanovniπtvo pogoeno ra- Zagreb je kao centar politiËkih, druπtvenih i kul- tom.54 Neki pretpostavljaju kako je rad samoborske turnih zbivanja utjecao na manja urbana srediπta »itaonice prestao s radom nakon 1848., Ëime je poput Kriæevaca i Samobora, koji se ukljuËuju u ona dijelila sudbinu s onom u Kriæevcima.55 U preporodni pokret. U radu je analiziran razvoj 1849. revolucionarni æar je bio potisnut politËkim preporodnog pokreta u Kriæevcima i Samoboru, pritiskom centralistiËkog BeËa, no duh ilirizma je a posebice je analiziran njihov poloæaj za vrijeme ostao u Samoboru gdje je, i danas, neizbjeæni dio revolucionarnih 1848. i 1849. godina. Istraæivanje njegove povijesti. je pokazalo kako su Kriæevci i Samobor sud- jelovali u kulturnom i politiËkom æivotu Hrvatske. 50 F. ml. LODETA, Djelatnost samoborske obÊine, n. dj., 105-106; S. ORE©KOVI∆, Samobor - za slobodu, n. dj., 7. U njima su bile osnovane razne kulturne institucije 51 M. ÆEÆELJ, Samobor od postanka grada do Drugoga svjetskog rata, (poput Ëitaonica), nastala brojna knjiæevno - um- n. dj., 91-90; Stjepan ORE©KOVI∆,.): ‘SrËike’ i ‘Paprike’: Iz samobor- skih preporodnih dana. Samoborski list, 11 (8): 1.11916., 1. jetniËka djela (poput budnice “Joπ Horvatska ni 52 M. ÆEÆELJ, Samobor od postanka grada do Drugoga svjetskog rata, propala”) te inicirani razni gospodarski projekti n. dj., 91-92). 53 M. ÆEÆELJ, Samobor od postanka grada do Drugoga svjetskog rata, (poput osnivanja podruænice Hrvatsko-slavonskog n. dj., 91-92). gospodarskog druπtva u Kriæevcima ili zalaganje 54 M. ÆEÆELJ, Samobor od postanka grada do Drugoga svjetskog rata, n. dj., 91, 85-86). Ljudevita VukotinoviÊa u Narodnim novinama za 55 D. VERONEK, Samoborske Ëitaonice (1843.-1930.), n. dj., 15. zaπtitu domaÊe industrijske proizvodnje). Kriæeva-

101 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104

Ëki i samoborski politiËki predstavnici sudjelovali LITERATURA su u radu Hrvatskoga sabora i Banskoga vijeÊa, pritom su se u tim sredinama sukobljavala naro- 1. BORO©AK-MARJANOVI∆, Jelena (1998.), Godina dnjaËka s maaronskom politiËkom strujom. U 1848. u Hrvatskoj. U: ur. Jelena Boroπak-MarjanoviÊ, Go- Kriæevcima se posebno istaknuo Ljudevit Vukoti- dina 1848. u Hrvatskoj, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb. noviÊ kao inicijator kulturnih, politiËkih i gospo- 2. BORO©AK-MARJANOVI∆, Jelena (2000.), Kriæev- darskih zbivanja, dok je u Samobor Ferdo LivadiÊ ci i hrvatski pokret 1848. godine. Cris: »asopis Povijesnog predvodio ilirski pokret na kulturnom i politiËkom druπtva Kriæevci, 2 (1): 27 -36, Kriæevci podruËju. Za vrijeme revolucionarnih dogaanja 3. BUDAK, Neven (1993.): Druπtveni i privredni raz- voj Kriæevaca do sredine 19. stoljeÊa. U: ur. Æarko Domljan, 1848. u oba mjesta su bile osnovane narodne straæe UmjetniËka topografi ja Hrvatske: Kriæevci grad i okolica, koje su, ponajprije, bile usmjrene na osiguravanje Institut za povijest umjetnosti SveuËiliπta u Zagrebu, Za- lokalne sigurnosti. U Kriæevcima je bila jaËe iz- greb, 41 - 50. raæena maaronska politiËka struja predvoena 4. DESPOT, Miroslava (1952.), Zalaganje Ljudevita naËelnikom Jankom Gaπparijem, dok maaroni VukotinoviÊa za napredak prirede u Hrvatskoj za vrijeme predvoeni Eduardom S˙lykom u Samoboru nisu “ilirizma”. Historijski pregled, 1957, br. 2, 151 -152. uspijevali znatnije ometati aktivnost narodnjaka. 5. DIZDAR, Zdravko, LE»EK Suzana (2003.): Zagre- baËka æupanija. ZagrebaËka æupanija, Zagreb. No, nepovoljnim vanjskopolitiËkim dogaajima Samobor 1242 u 1849. i uvoenjem centralistiËkog ustroja bio 6. DULAR - CUCULI∆, Sanja (1991.): - 1992, Zagreb, MGV. je zavrπen preporodni pokret i u Kriæevcima i 7. GOLDSTEIN, Ivo (2003.), Hrvatska povijest. Novi Samoboru. Na temelju analiziranog moæe se zak- Liber, Zagreb. ljuËiti kako su Kriæevci i Samobor Ëinili vaæna 8. GRLOVI∆, Milan, Album zasluænih Hrvata XIX. srediπta u ilirskog pokreta na prostoru Hrvatske. stoljeÊa: sto i pedeset æivotopisa, slika i vlastoruËnih pod- pisa. Pretisak, Tiskara Rijeka, Rijeka. 9. GUNDRUM-ORLOV»ANIN, Fran S. (1991.), DoËek bana JelaËiÊa u Kriæevcu dne 11. srpnja godine 1848. Pretisak, Kriæevci, Ogranak Matice hrvatske Kriæev- ci. 10. HORVAT, Gjuro (1902.): Govor. U: Ferdo LivadiÊ, prvi hrvatski glazbenotvorac: U slavu odkriÊa njegove spo- men-ploce u Samoboru, dne 19. svibnja 1902. Tisak Antun Scholz, Zagreb. 11. HORVAT, Josip (1975.): Ljudevit Gaj: Njegov æivot, njegovo doba. SveuËiliπna naklada Liber, Zagreb. 12. HR»I∆, Fran (2004.), Samoborci na knjiæevnom polju. U: Samobor, u povodu 762. obljetnice grada Samo- bora. Pretisak, Meridijani, Samobor, 144 - 161. 13. JANE©-ÆULJ, Marjana (1993.): Osnutak i razvoj Ëitaonice i knjiænice u Kriæevcima. U: ur. Bruno DobriÊ, »itaoniËki i knjiæniËni pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeÊu: Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Pazin 15. studenog 1993, SveuËiliπna knjiæica u Puli, Pula, 55 - 58. 14. KOREN»I∆, Mirko (1979.): Naselja i stanovniπtvo SR Hrvatske 1857 - 1971. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. 15. LODETA, Franjo ml. (2004.): Djelatnost samobor- ske obÊine. U: Samobor, u povodu 762. obljetnice grada Samobora. Pretisak, Meridijani, Samobor, 102 - 111. 16. LUETI∆, Tihana (2003.): Demografska analiza stanovniπtva grada Samobora od kraja 18. stoljeÊa do 1857. godine. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i druπtvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 21: 201 - 242, Zagreb.

102 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104

17. MARKUS, Tomislav (2000.): Hrvatski politiËki 27. ©OI∆, Sanda (2006.): Djelovanje istaknutih samo- pokret 1848. - 1849. godine : ustanove, ideje, ciljevi, boraca neposredno prije, za vrijeme i nakon Hrvatskog politiËka kultura. Dom i svijet, Zagreb. narodnog preporoda. Zbornik Ogranka Matice hrvatske 18. MARU©EVSKI Olga (1993.), Kriæevci u 19. Samobor, 1 (1): 76 - 99., Samobor. stoljeÊu. U: ur. Æarko Domljan, UmjetniËka topografija 28. TOMAC-TOPOLOVEC, Tomislava (1997.): Pjes- Hrvatske: Kriæevci grad i okolica, Institut za povijest um- nici u kriæevaËkom kraju od XVII. stoljeÊa do danas. Kaj: jetnosti SveuËiliπta u Zagrebu, Zagreb, 51 - 74. Ëasopis za knjiæevnost, umjetnost i kulturu, 30 (2), 85 - 95., 19. MILINOVI∆, Ante (1996): Domicilna i socijalna Zagreb. struktura starog samoborskog puËanstva. Kaj: Ëasopis 29. TONI, Bogumil (1918.): Samoborska Narodna za knjiæevnost, umjetnost i kulturu, 29 (5/6), 93 - 121, Za- Garda (1848. - 1851.). Tiskara Slavka ©eka, Samobor. greb. 30. VERONEK, Drenka (1993.): Samoborske Ëi- taonice (1843. - 1930.). U: ur. Vida Milek, Spomen-knjiga 20. NEM»I∆, Antun (1998.): Putositnice. U: Kriæeva- Knjiænice i Ëitaonice u Samoboru prigodom 150. obljetnice Ëka knjiæevna slava: Hrvatska rijeË u Kriæevcima. Matica prve samoborske Ëitaonice. Narodno sveuËiliπte Samobor, hrvatska Kriæevci, Kriæevci. Samobor. 21. NOR©I∆, Vjekoslav (2004.): Sloboπtine Samobora 31. VUKOTINOVI∆, Ljudevit (1845.): Nekoja glavna od godine 1242. U: Samobor, u povodu 762. obljetnice pitanja naπeg vremena. Narodne novine, 19.II.1845., br. 15, grada Samobora. Pretisak, Meridijani, Samobor. 1. 22. ORE©KOVI∆, Stjepan (1916.): ‘SrËike’ i ‘Paprike’: 32. VUKOTINOVI∆, Ljudevit (1995.): Uspomene na Iz samoborskih preporodnih dana. Samoborski list, 11 (8): godine 1833 - 1835. U: Kriæevci Grad svetog Marka Kriz- 1. ina - KriæevËanina. - Ogranak Kriæevci, 23. ORE©KOVI∆, Stjepan (1918.): Samobor - za slo- Kriæevci. bodu. Tiskara Slavka ©eka, Samobor. 33. ZUPANC, Ivan (2008.), Popis stanovniπtva 1857. 24. ORE©KOVI∆, Stjepan (2004.): Kako se Samobor godine (http://damp.nsk.hr/arhiva/vol3/502/21608/www. dojmio pjesnika nesamoboraca. U: Samobor, u povodu 762. geografija.hr/novosti.asp%3Fid_novosti%3D1258&id_ obljetnice grada Samobora. Pretisak, Meridijani, Samobor, projekta%3D0&id_stranice%3D0.html) 285 - 292. 34. ÆEÆELJ, Mirko (1971.): Samobor od postanka 25. PERI∆, Ivo (2005.): Hrvatski narodni preporod - grada do Drugoga svjetskog rata. U: ur. Dane ©ijan, Samo- ilirski pokret. U: Povijest Hrvata, sv. II, Od kraja 15.st. do bor u proπlosti i sadaπnjosti. Stylos, Zagreb. kraja Prvog svjetskog rata. ©kolska knjiga, Zagreb. 35. ÆIGOROVI∆ PRETO»KI, Franjo (1998.): Razgo- 26. SABLJAR, Vinko (1866.): Miestopisni rieËnik vor med jednem varoπËanom i jednem seljakom bivπim kraljevinah Dalmacije Hervatske i Slavonije. Naklada i kmetom. U: KriæevaËka knjiæevna slava: Hrvatska rijeË u berzotisak A. JakiÊa, Zagreb. Kriæevcima. Matica hrvatska Kriæevci, Kriæevci.

103 DANIJEL VOJAK • KOMPARATIVNA ANALIZA KRIÆEVACA I SAMOBORA U ILIRSKOM RAZDOBLJU… Cris, god. X., br. 1/2008., str. 95-104

Summary were initiated (a branch of Croatian- Slavonic Economic Society in Križevci or Ljudevit Vu- kotinoviÊ’s attempts stated in ‘Narodne novine’ Comparative analysis of Križevci and (People’s Newspaper) to protect domestic industrial Samobor during the Illyrian period (1835- production). The representatives of both cities were 1848/49) active in Croatian parliament and Ban’s council Keywords: Križevci, Samobor, 1848/49, prom- and as national tribunes opposed pro-Hungarian inent individuals and groups political option. Among the most infl uential per- The period of the Croatian national revival sons in Križevci was Ljudevit VukotinoviÊ, who or Illyrian movement was marked by raising of started cultural, economic and political ideas, national awareness, especially in culture. Zagreb whereas Samobor’s Ferdo LivadiÊ led in culture as the core of social and cultural life infl uenced and politics. During 1848 both towns witnessed smaller urban centres as Križevci and Samobor, the forming of town guards that were primar- which also joined the movement. The paper ana- ily intended to provide for local security. Janko lyzes development of the movement in both towns Gašpari, the mayor of Križevci was the leader of focusing on their position during revolutionary pro-Hungarian fraction but Eduard Sulyk in Samo- 1848/48. The investigation has brought into light bor could not succeed in obstructing the populists that Križevci as well as Samobor participated in of Samobor. But unfavourable foreign events of cultural and political life of . Various cul- 1849 and introduction of centralized system pur an tural institutions like reading rooms were founded, end to the revival in Križevci and Samobor. Based many literary works ( patriotic songs like ‘Još on the material examined, one can conclude that Hrvatska ni propala’- ‘Croatia has not collapsed Križevci and Samobor played important roles in yet’) were written, different economic projects the Illyrian movement.

104