Trg senjskih uskoka 1-2 Institut za primijenjenu ekologiju 10020 Zagreb www.oikon.hr
PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA GRADA ZAPREŠI ĆA
Zagreb, rujan 2012.
Trg senjskih uskoka 1-2 Institut za primijenjenu ekologiju 10020 Zagreb www.oikon.hr
Investitor: Grad Zapreši ć Naru čitelj: Grad Zapreši ć Vrsta PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA dokumentacije: Ugovor broj: 788-12 Voditelj izrade Dr.sc. Božica Šorgi ć, mag.chem. Programa: OIKON d.o.o. Energetika, Berislav Botin čan, mag.ing.mech. industrija i ekološki rizici Dr.sc. Vladimir Kušan, mag.ing.silv. Poljoprivreda Alen Berta, mag.ing.silv. Šumarstvo Tomislav Š ćulac, mag.ing.silv. Lovstvo Branka Antunovi ć, mag.ing.arch. Turizam, Inspekcija Bojana Bori ć, univ.spec.oecoing, mag. ing. met. Upravljanje zrakom Dr.sc. Tomi Haramina, mag.phys. et geophys. Upravljanje vodama Krajobrazna Sun čana Rapi ć, mag.ing.agr. raznolikost Sven Kapelj, mag.oecol.et prot.nat. Ana Pasari ć, mag.oecol.et prot.nat. Biološka raznolikost Mr.sc. Hrvoje Peternel, mag.oecol.et prot.nat. Gospodarenje Daniela Klai ć-Jan čijev, mag.oecol.et prot.nat. otpadom Samostalni Eksploatacija Dragan Bukovec, dipl.ing.geol. stru čni suradnici mineralnih sirovina Marko Bariši ć, dipl.ing.prom. Promet Doc.dr.dc. Dinko Vujevi ć, mag.ing.chem Kemikalije Dr.sc. Ivan Pilaš, dipl.ing.šum. Pedologija Melita Buri ć, mag.phys. et geophys. Buka Predstojnik Zavoda za Željko Koren, mag.ing.aedif. zaštitu okoliša
SADRŽAJ
1 UVOD ...... 1 1.1 Struktura dokumenta...... 2 2 OSNOVNA OBILJEŽJA GRADA ZAPREŠI ĆA...... 3 2.1 POLOŽAJ U PROSTORU, OSNOVNI PODACI I PRIRODNA OBILJEŽJA ...... 3 2.1.1 Klimatska obilježja ...... 8 2.2 POLITI ČKO-TERITORIJALNI USTROJ I STANOVNIŠTVO ...... 10 2.3 GOSPODARSTVO ...... 13 3 SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA U GRADU ZAPREŠI ĆU ...... 15 4 TEMATSKA PODRU ČJA ...... 17 4.1 SEKTORSKI PRITISCI ...... 17 4.1.1 Energetika ...... 17 4.1.1.1 Stanje ...... 17 4.1.1.1 Ciljevi i mjere ...... 19 4.1.2 Industrija ...... 20 4.1.2.1 Stanje ...... 20 4.1.2.1 Ciljevi i mjere ...... 21 4.1.3 Eksploatacija mineralnih sirovina ...... 23 4.1.3.1 Stanje ...... 23 4.1.3.2 Ciljevi i mjere ...... 24 4.1.4 Poljoprivreda ...... 25 4.1.4.1 Stanje ...... 25 4.1.4.1 Ciljevi i mjere ...... 25 4.1.5 Šumarstvo (gospodarenje šumama) ...... 27 4.1.5.1 Stanje ...... 27 4.1.5.1 Ciljevi i mjere ...... 27 4.1.6 Lovstvo ...... 30 4.1.6.1 Stanje ...... 30 4.1.6.2 Ciljevi i mjere ...... 31 4.1.7 Promet ...... 32 4.1.7.1 Stanje ...... 32 4.1.7.2 Ciljevi i mjere ...... 33 4.1.8 Kemikalije ...... 36 4.1.8.1 Stanje ...... 36 4.1.8.2 Ciljevi i mjere ...... 37 4.1.9 Turizam ...... 38 4.1.9.1 Stanje ...... 38 4.1.9.1 Ciljevi i mjere ...... 38 4.2 TEMATSKE CJELINE ...... 40 4.2.1 Upravljanje kvalitetom zraka ...... 40 4.2.1.1 Stanje ...... 40 4.2.1.1 Ciljevi i mjere ...... 41 4.2.2 Upravljanje vodama ...... 44 4.2.2.1 Stanje ...... 44 4.2.2.1 Ciljevi i mjere ...... 47 4.2.3 Tlo ...... 49 4.2.3.1 Stanje ...... 49 4.2.3.1 Ciljevi i mjere ...... 49 4.2.4 Biološka raznolikost ...... 51 4.2.4.1 Stanje ...... 51 4.2.4.1 Ciljevi i mjere ...... 54 4.2.5 Krajobrazna raznolikost ...... 57 4.2.5.1 Stanje ...... 57 4.2.5.2 Ciljevi i mjere ...... 59 4.2.6 Otpad i gospodarenje otpadom ...... 61 4.2.6.1 Stanje ...... 61
Program zaštite okoliš a Grada Za preši ća
4.2.6.1 Ciljevi i mjere ...... 62 4.2.7 Buka ...... 64 4.2.7.1 Stanje ...... 64 4.2.7.1 Ciljevi i mjere ...... 65 4.3 UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESRE ĆAMA ...... 67 4.3.1.1 Stanje ...... 67 4.3.1.2 Ciljevi i mjere ...... 68 5 INSTRUMENTI ZA PROVEDBU PROGRAMA ...... 71 5.1 MONITORING I INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA ...... 71 5.1.1 Stanje ...... 71 5.1.1 Ciljevi mjere ...... 72 5.2 ZNANOST I RAZVOJ ...... 74 5.2.1 Stanje ...... 74 5.2.1 Ciljevi i mjere ...... 74 5.3 INTEGRACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORSKE POLITIKE ...... 76 5.3.1 Stanje ...... 76 5.3.1 Ciljevi i mjere ...... 77 5.4 SENZIBILIZIRANJE, INFORMIRANJE I UKLJU ČIVANJE JAVNOSTI U PROCES ODLU ČIVANJA O OKOLIŠU ...... 79 5.4.1 Stanje ...... 79 5.4.1 Ciljevi i mjere ...... 80 5.5 ODGOJ, EDUKACIJA I RAZVIJANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI OKOLIŠA ...... 81 5.5.1 Stanje ...... 81 5.5.2 Ciljevi i mjere ...... 82 5.6 EKONOMSKI INSTRUMENTI I FINANCIRANJE ...... 83 5.6.1 Stanje ...... 83 5.6.1 Ciljevi i mjere ...... 84 5.7 INSPEKCIJSKI I KOMUNALNI NADZOR ...... 85 5.7.1 Stanje ...... 85 5.7.2 Ciljevi i mjere ...... 85 6 PRIORITETNE MJERE...... 87 7 IZVORI ...... 96
Program zaštite okoliš a Grada Za preši ća
POPIS SLIKA
Slika 1. Položajna karta ...... 3 Slika 2. Digitalni model terena ...... 4 Slika 3. Pokrov zemljišta na podru čju Grada Zapreši ća prema CORINE klasifikaciji ...... 4 Slika 4. Geološka karta ...... 5 Slika 5. Litološka karta ...... 5 Slika 6. Rije čna mreža na podru čju Grada Zapreši ća ...... 6 Slika 7. Pedološka karta Grada Zapreši ća ...... 6 Slika 8. Bonitetna karta zemljišta Grada Zapreši ća ...... 7 Slika 9. Stanovništvo grada Zapreši ća prema spolu i starosti, popis 2001...... 11 Slika 10. Dobna struktura stanovnika Grada Zapreši ća, popis 2001...... 11 Slika 11. Struktura aktivnog stanovništva prema djelatnosti ...... 13
Program zaštite okoliš a Grada Za preši ća
POPIS TABLICA
Tablica 1. Broj stanovnika na podru čju Grada Zapreši ća po naseljima ...... 10 Tablica 2. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, popis 2001...... 11 Tablica 3. Nezaposleni u Gradu Zapreši ću prema razini obrazovanja u periodu od 2008. – 2011...... 12 Tablica 4. Nezaposleno stanovništvo prema spolu ...... 12 Tablica 5. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru energetike ...... 19 Tablica 6. Mjere zaštite okoliša u sektoru energetike ...... 19 Tablica 7. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru industrije ...... 21 Tablica 8. Mjere zaštite okoliša u sektoru industrije ...... 22 Tablica 9. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina ...... 24 Tablica 10. Mjere zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina ...... 24 Tablica 11. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede ...... 25 Tablica 12. Mjere za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede ...... 25 Tablica 13. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zapreši ća ...... 27 Tablica 14. Mjere zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zapreši ća ...... 28 Tablica 15. Osnovni podaci za lovišta na podru čju Grada Zapreši ća ...... 30 Tablica 16. Cilj zaštite okoliša u lovstvu ...... 31 Tablica 17. Mjere zaštite okoliša u lovstvu ...... 31 Tablica 18. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru prometa ...... 33 Tablica 19. Mjere zaštite okoliša u sektoru prometa ...... 34 Tablica 20. Osnovni ciljevi sigurnog postupanja s kemikalijama ...... 37 Tablica 21. Mjere sigurnog postupanja s kemikalijama ...... 37 Tablica 22. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru turizma Grada Zapreši ća ...... 38 Tablica 23. Mjere zaštite okoliša u sektoru turizma Grada Zapreši ća ...... 39 Tablica 24. Ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka ...... 41 Tablica 25. Ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zapreši ću ...... 42 Tablica 26. Mjere zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zapreši ću ...... 42 Tablica 27. Ciljevi zaštite voda u Gradu Zapreši ću ...... 47 Tablica 28. Mjere zaštite voda u Gradu Zapreši ću ...... 47 Tablica 29. Osnovni ciljevi zaštite tla za podru čje Grada Zapreši ća ...... 49 Tablica 30. Mjere zaštite tla u Gradu Zapreši ću...... 50 Tablica 31. Primarni ciljevi vezani uz o čuvanje biološke raznolikosti na podru čju Grada Zapreši ća ...... 54 Tablica 32. Mjere za o čuvanje biološke raznolikosti na podru čju Grada Zapreši ća ...... 54 Tablica 33. Ciljevi zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zapreši ću ...... 59 Tablica 34. Mjere zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zapreši ću ...... 59 Tablica 35. Ciljevi gospodarenja otpadom na podru čju Grada Zapreši ća ...... 62 Tablica 36. Mjere gospodarenja otpadom na podru čju Grada Zapreši ća ...... 62 Tablica 37. Ciljevi zaštite od buke na podru čju Grada Zapreši ća ...... 65 Tablica 38. Mjere zaštite od buke na podru čju Grada Zapreši ća ...... 65 Tablica 39. Ciljevi zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja prema NPDO-u ...... 68 Tablica 40. Ostali ciljevi zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja ...... 68 Tablica 41. Mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja ...... 69 Tablica 42. Ostale mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja ...... 70 Tablica 43. Ciljevi unapre ñenja monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša ...... 72 Tablica 44. Mjere unapre ñenja monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša ...... 73 Tablica 45. Ciljevi unapre ñenja integracije znanosti u sektor zaštite okoliša ...... 74 Tablica 46. Mjere unapre ñenja integracije znanosti u sektor zaštite okoliša ...... 74 Tablica 47. Ciljevi unapre ñenja integracije zaštite okoliša u druge sektore ...... 77 Tablica 48. Mjere unapre ñenja integracije zaštite okoliša u druge sektore ...... 78 Tablica 49. Ciljevi za unapre ñenje senzibiliziranosti, informiranosti i uklju čenosti javnosti u proces odlu čivanja o okolišu ...... 80 Tablica 50. Mjere za unapre ñenje senzibiliziranosti, informiranosti i uklju čenosti javnosti u proces odlu čivanja o okolišu ...... 80 Tablica 51. Ciljevi unapre ñenja odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici zaštite okoliša ...... 82 Tablica 52. Mjere unapre ñenja odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici zaštite okoliša ...... 82 Tablica 53. Ciljevi unapre ñenja ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša ...... 84
Program zaštite okoliš a Grada Za preši ća
Tablica 54. Mjere unapre ñenja ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša ...... 84 Tablica 55. Ciljevi zaštite okoliša u podru čju inspekcijskog nadzora prema PZO Zagreba čke županije ...... 85 Tablica 56. Mjere zaštite okoliša u podru čju inspekcijskog i komunalnog nadzora Grada Zaprešića ...... 85
Program zaštite okoliš a Grada Za preši ća
POPIS SKRA ĆENICA AZO Agencija za zaštitu okoliša MVEP Ministarstvo vanjskih i europskih poslova DGU Državna geodetska uprava MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureñenja DP Državni proračun MZOIP Ministarstvo zaštite okoliša i prirode DR Dugoročno (> 4 godine) MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta DUZS Državna uprava za zaštitu i spašavanje MIZ Ministarstvo zdravlja DHMZ Državni hidrometeorološki zavod NEHAP National Environmental Health Action Plan DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo NN Narodne Novine DZZP Državni zavod za zaštitu prirode NPDO Nacionalni plan djelovanja za okoliš EBRD Europska banka za obnovu i razvoj NSPPM Nadzorna služba PP Medvednica EIHP Energetski institut Hrvoje Požar NSZO Nacionalna strategija zaštite okoliša ES Ekvivalent stanovnik NVU Nevladine udruge EUMF Europski i meñunarodni fondovi ODS Operator distribucijskog sustava FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energ. učinkovitost ODV Okvirna direktiva o vodama FZRPIA Fond za razvitak poljopr. i agroturizma OECD Organiz. for Econ. Coop. and Develop. FZRRRH Fond za regionalni razvoj RH OGKRH Osnovna geološka karta RH GEF Global Environmental Facility OPL Ovlaštenik prava lova GI Grañevinska inspekcija OPS Operator prijenosnog sustava GS Gospodarski sektor OPST Operator plinskog transportnog sustava GU Gradska uprava OPKH Osnovna pedološka karta RH GUP Generalni urbanistički plan PIZO Plan intervencija u zaštiti okoliša GZG Grad Zagreb PI Poljoprivredna inspekcija HAC Hrvatske autoceste PPPPO Prostorni plan područja posebnih obilježja HCČP Hrvatski centar za čistiju proizvodnju PPUGZ Prostorni plan ureñenja Grada Zaprešića HERA Hrvatska eneregtska regulatorna agencija PR Prioritetno HGI Hrvatski geološki institut PUO Procjena utjecaja na okoliš HGK Hrvatska gospodarska komora PGZ Proračun Grada Zaprešića HKIG Hrvatska komora inženjera grañevinarstva PUZS Područni ured za zaštitu i spašavanje HSSC Hrvatski stočarski selekcijski centar PŽ Proračun županije HROTE Hrvatski operator tržišta energije ROO Registar onečišćavanja okoliša HŠ Hrvatske šume REASH Region. energet. agencija sjeverozap. Hrv. HV Hrvatske vode RI Rudarska inspekcija HVZ Hrvatska vatrogasna zajednica RRAZŽ Region. razvojna agencija Zagrebačke županije HZPSS Hrvatski zavod za poljop. savjeto. službu SCZ Služba za civilnu zaštitu HZT Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping SI Sanitarna inspekcija ISO Izvješće o stanju okoliša SN GZ Službene novine Grada Zaprešića IZO Inspekcija zaštite okoliša SOC Stožer operativnog centra IZP Inspekcija zaštite prirode SPUO Strateška procjena utjecaja na okoliš JLS Jedinice lokalne samouprave SR Srednjoročno (do 4 godine) JPP Javna i privatna poduzeća SUO Studija utjecaja na okoliš JUPPM Javna ustanova Park Prirode Medvednica ŠGO Šumsko gospodarska osnova JUUZPZPV Javna ustanova za upravlj. zaštićenim područjem i ŠI Šumarska inspekcija drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima TR Trajno JVPGZ Javna vatrogasna postrojba Grada Zaprešića TZGZ Turistička zajednica Grada Zaprešića KO Konzervatorski odjel u Zagrebu UDU IZ Ured državne uprave Zg. Žup., ispostava KR Kratkoročno (< 2 godine) Zaprešić KP Komunalno poduzeće UI Urbanistička inspekcija KomR Komunalni redari UNDP United Nations Development Programme KZŽ Krapinsko zagorska županija UNP Ukapljeni naftni plin LA21 Lokalna agenda 21 UOPUGZO Upravni odjel za prost. ureñenje, gradnju i zaštitu LGO Lovno gospodarska osnova – IZ okoliša Zg. žup. – Ispostava Zaprešić LI Lovna inspekcija VGO Vodno gospodarska osnova MI Meñunarodni izvori VI Vodopravna inspekcija MG Ministarstvo gospodarstva VRH Vlada Republike Hrvatske MK Ministarstvo kulture VZGZ Vatrogasna zajednica Grada Zaprešića MPPII Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ZI Znanstvene i stručne institucije MP Ministarstvo poljoprivrede ZO Zaštita okoliša MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU ZZJZZŽ Zavod za javno zdravstvo Zagreb. županije MT Ministarstvo turizma ZZTOZ Zavod za tlo i očuvanje zemljišta MUP Ministarstvo unutarnjih poslova ZŽ Zagrebačka županija
Program zaštite okoliš a Grada Za preši ća
1
1 UVOD
Problematika zaštite okoliša u RH danas je regulirana s preko 100 zakona, uredbi i pravilnika, te oko 50 me ñunarodnih konvencija. Kao posljedica prilagodbe RH zakonodavstva EU pravnoj ste čevini, što je bio osnovni pokreta č ve ćine aktivnosti vezanih uz tvorbu zakona u RH, 2007. godine donesen je Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) - temeljni zakonski akt koji odre ñuje i ure ñuje okolišnu komponentu održivog razvoja, odnosno utvr ñuje ciljeve, mjere, na čela, dokumente, provo ñenje, odgovornosti, financiranje, te nadzor zaštite okoliša. Doneseni su i razni studijsko-planski dokumenti; strategije, programi, planovi, izvješ ća, a kojima se još detaljnije – u hijerarhijskom slijedu od strateškog, odnosno dugoro čnog i sveobuhvatnog prema operativnom, odnosno kratkoro čnijem i specifi čnijem – razra ñuje djelovanje u pojedinim segmentima iz podru čja zaštite okoliša.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća donosi se za četverogodišnje razdoblje od 2012. do 2016. godine. Sadržaj i izmjene/dopune Programa definirani su člankom 46. i člankom 47. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07) prema kojemu program sadrži osobito:
- uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama podru čja za koji se Program donosi, - subjekte koji su dužni provoditi mjere utvr ñene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvr ñenih mjera zaštite okoliša, - pra ćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno pra ćenje stanja okoliša u podru čju za koji se Program donosi, - na čin provedbe interventnih mjera u izvanrednim slu čajevima one čiš ćivanja okoliša u podru čju za koji se Program donosi, - rokove za poduzimanje pojedinih utvr ñenih mjera, - izvore financiranja za provedbu utvr ñenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.
Program donosi predstavni čko tijelo Grada i potrebno ga je dostaviti Agenciji za zaštitu okoliša u roku od mjesec dana od njegovog donošenja. Izmjene i/ili dopune odnosno novi Program grad i op ćina mogu donijeti, za četverogodišnje razdoblje ukoliko je došlo do izmjena i/ili dopuna Programa županije kojima je to odre ñeno. Izmjene i/ili dopune tih Programa, za isto razdoblje, mogu se donijeti na temelju analize u činkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvr ñenog Izvješ ćem o stanju okoliša u gradu odnosno op ćini u četverogodišnjem razdoblju, a prema potrebi i ranije.
Izvješ će o stanju okoliša osnova je, kako za izradu, tako i za ostvarenje, te redovito ažuriranje Programa zaštite okoliša zbog čega ova dva dokumenta čine funkcionalnu cjelinu. Zakonske odredbe definiraju okvirni sadržaja i Izvješ ća i Programa, ali i njihov me ñuodnos.
Osim toga, Izvješ će o stanju okoliša Grada Zapreši ća i Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća dio su cjeline planske dokumentacije propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) koja uklju čuje još i Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, Program zaštite okoliša i Izvješ će o stanju okoliša na nacionalnoj razini te Program zaštite okoliša Zagreba čke županije (članak 43.). U toj cjelini, lokalna razina dokumenata (izvješ ća i programa) nadovezuje se i povezuje niz djelatnosti/aktivnosti/studijsko-programskih dokumenata koji se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša kao što su zaštita voda (Plan upravljanja vodnim podru čjima, Plan upravljanja vodama...), zaštita zraka (Program zaštite i poboljšanja kakvo će zraka Zagreba čke županije), gospodarenje otpadom (Program gospodarenja otpadom Zagreba čke županije) te cijeli niz drugih dokumenata (sektorskih studija, razvojnih programa, i dr.), iz drugih, za okoliš relevantnih problemskih podru čja.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
2
1.1 STRUKTURA DOKUMENTA
Struktura dokumenta sli čna je onoj koja je korištena u dokumentima zaštite okoliša na nacionalnoj razini, u prvom redu Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NN 46/02). 1 Ideja modela strukture Programa bazirala se na sljede ćem: u uvodnom dijelu dan je kratki prikaz stanja koji je detaljnije opisan u Izvješ ću o stanju okoliša Grada Zapreši ća (Oikon d.o.o., 2012.) dok su u nastavku dani ciljevi i mjere zaštite okoliša kako bi se ukazalo na prioritetne pravce djelovanja, odnosno odredile prioritetne mjere kojima će se u trenutnim financijsko-zakonodavno- institucionalnim okvirima, na naju činkovitiji i najdjelotvorniji na čin unaprijediti sustav zaštite okoliša i stanje okoliša na podru čju Grada Zapreši ća.
Problematika okoliša strukturirana je oko tzv. tema zaštite okoliša , koje se mogu grupirati u:
1. teme koje se ti ču razli čitih sastavnica okoliša (vode, tlo, zrak, bioraznolikost) 2. teme kojima je zajedni čko da im je predmet prou čavanja neka vrsta pritiska na okoliš i zdravlje ljudi (otpad, buka, ekološke nesre će i rizici) 3. teme koje se bave integracijom zaštite okoliša u druge sektore (industrija, eksploatacija mineralnih sirovina, energetika, promet, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, turizam).
Osim tema zaštite okoliša, dokumentom se još obra ñuje problematika sudionika i instrumenata za provedbu programa . Budu ći da su sudionici glavni nosioci provedbe programa, njihovo prepoznavanje, analiza, te iz nje izvedene preporuke, od klju čne su važnosti za izradu Programa, odnosno za njegovu provedbu. Od instrumenata , na čelno, ali i u kontekstu trenutnog stanja u Gradu Zapreši ću i RH, razmotreni su: monitoring i informacijski sustav za zaštitu okoliša, znanost i razvoj za okoliš, integracija zaštite okoliša u programe drugih sektora, poticanje sudjelovanja javnosti, odgoj i izobrazba za okoliš, ekonomski instrumenti i financiranje te inspekcijski i komunalni nadzor.
1 U tijeku je izrada Akcijskog plana zaštite okoliša RH koji će zamijeniti Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
3
2 OSNOVNA OBILJEŽJA GRADA ZAPREŠI ĆA
2.1 POLOŽAJ U PROSTORU, OSNOVNI PODACI I PRIRODNA OBILJEŽJA
Grad Zaprešić smjestio se u sjeverozapadnom djelu Zagreba čke županije, u središtu podru čja sjeverozapadno od rijeke Save izme ñu Zagreba i planine Medvednice s jedne strane, te slovenske granice na rijeci Sutli s druge strane. Njegov položaj na "zapadnim vratima" Zagreba te njegova udaljenost od oko 15 km od državne granice s Republikom Slovenijom, na spoju prometnih pravaca (cestovnih i željezni čkih) prema sjeveru i zapadu, te izme ñu Marijagori čkog pobr ña i rijeka Krapine i Save, posljednjih tridesetak godina utjecali su na njegov razvoj, prvenstveno urbanih funkcija i gospodarskih djelatnosti, te na pove ćanje broja njegova stanovništva.
Unutar Grada smjestilo se devet naselja i to; Zapreši ć, Šibice, Ivanec Bistranski, Hruševec Kupljenski, Kupljenovo, Jablanovec, Lužnica, Merenje i Pojatno, a šire podru čje Zapreši ća uklju čuje i op ćine Bistru, Brdovec, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Marija Goricu i Puš ću.
Slika 1. Položajna karta
Kao i za prostor čitave Zagreba čke županije tako i za šire podru čje Grada Zapreši ća možemo kazati da je pretežno nizinsko, no ipak reljefno raznoliko (Slika 2.). Krajobraz op ćenito, pa tako i Grada Zapreši ća rezultat je me ñusobnog djelovanja prirodnih (geološka podloga, tlo, voda, klima, vegetacija) i/ili ljudskih čimbenika (korištenje zemljišta, arheologija, arhitektura). Prema geomorfološkim obilježjima, a ovisno o tome i stupnju prisutnosti čovjekovog utjecaja (Slika 3.), na podru čju Grada Zapreši ća razlikuju se tri osnovna tipa krajobraza, odnosno krajobrazna podru čja, prepoznatljiva po zajedni čkim obilježjima - brežuljkasti tip Marijagori čkog pobr ña, nizinski tip rije čnih dolina Krapine i Save, te brežuljkasto - brdski tip SZ padina Medvednice.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
4
Slika 2. Digitalni model terena Izvor: Digitalni model reljefa, Baza podataka OIKON d.o.o.
Slika 3. Pokrov zemljišta na podru čju Grada Zapreši ća prema CORINE klasifikaciji Izvor: CORINE baza podataka o pokrovu zemljišta za RH (2006.), AZO
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
5
Na podru čju Grada Zapreši ća zastupljene su stijene mezozojske i kenozojske starosti (Slika 4.). Mezozojske sedimente trijasa, i krede nalazimo na zapadnom djelu planine Medvednice. Trijaska sedimentacijska serija zapo činje pješčenjacima, siltitima, vapnencima, dolomitima, vapnena čkim laporima, a slijede dolomiti sa izmjenama vapnenaca, lapora, šejlova i rožnjaka srednjeg trijasa.
Kenozojski sedimenti zauzimaju najve će površine. Lapori i laporovite gline, slatkovodni glinoviti pijesci i glinoviti siltiti ponta s ulošcima su ugljena i rasprostranjeni su na obodima gorja i u ravni čarskom podru čju. Fluvijalno-jezerski sedimenti (levantske naslage) predstavljeni šljuncima, pijescima i glinama zauzimaju znatan dio ravni čarskog prostora. Velik dio prostora Grada Zapreši ća prekriven je kvartarnim naslagama. Holocenske sedimente čine aluvijalni nanosi prve i druge savske terase, te recentni nanosi Save i njenih pritoka. Njih izgra ñuju šljunci, pijesci, i pjeskovite i siltozne gline (Slika 5.).
Slika 4. Geološka karta Slika 5. Litološka karta
Grad Zapreši ć smješten je izme ñu tri rijeke i to; Save na jugu, nešto udaljenije Sutle na zapadu i Krapine na istoku (Slika 6.).
U dijelu toka koji prolazi južnom granicom Grada Zapreši ća rijeka Sava je tipi čna nizinska rijeka promjenljivog vodostaja: niski vodostaj tijekom ljeta, visoki vodostaj i sezonske bujice u prolje će i jesen. Jedna od najzna čajnijih pritoka Save je rijeka Krapina koja velikim djelom svojeg toka čini prirodnu granicu Grada Zapreši ća i koja se nedaleko od Zapreši ća i ulijeva u rijeku Savu. Južno od Zapreši ća nalazi se i umjetno jezero Zajarki. Kod lokalnog stanovnišva poznatije je pod imenom Bager. Jezero je nastalo eksploatacijom šljinka i pijeska, a zapravo se radi o dva jezera odvojena stazom. Intenzivna eksploatacija šljunka i pijeska obale jezera u činila je oštrim i strmim, a dno jezera izuzetno dubokim.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
6
Slika 6. Rije čna mreža na podru čju Grada Zapreši ća
Na podru čju koji zauzima Grad Zapreši ć znakovita je izrazita heterogenost zemljišnog pokriva ča s obzirom na širi raspon pridolaze ćih tipova tala (pedološka karta, Slika 7.).
Slika 7. Pedološka karta Grada Zapreši ća
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
7
Dominantno obilježje koje utje če na ovakav varijabilitet predstavlja mati čna podloga kao osnovni čimbenik njihove fiziografije. Mati čna podloga te s njom povezan režim voda odre ñuje razdiobu osnovnih kartografskih jedinica odnosno razdiobu osnovnih razreda automorfnih i hidromorfnih tipova. U južnom dijelu na prostoru neposredno uz rijeku Savu, na pleistocensko-holocenskim sedimentima sastavljenih od pjeskovitih šljunaka pokrivenih prašinastim glinama, pridolaze tla koja spadaju u klasu fluvijatilnih tala odnosno fluvisoli. Fluvisoli u kojima postoji prirodan režim vlaženja predstavljaju izrazito pogodna tla za nasade topola dok s druge strane opadanjem podzemne vode, njihova prikladnost za tu namjenu zna čajno opada. S obzirom na kriterije i normative koji definiraju proizvodnu sposobnost zemljišta danim u okviru FAO procjene zemljišta (FAO 1976.) te prema Pravilniku o mjerilima za utvr ñivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (NN 53/10) (bonitetna karta, Slika 8.), navedena pedokartografska jedinica spada u kategoriju P1 koja ozna čava izrazito vrijedna obradiva tla.
Slika 8. Bonitetna karta zemljišta Grada Zapreši ća
Nastavno na navedenu pedokartografsku jedinicu, na zapadnom podru čju gdje morfologija mijenja svoj karakter i prelazi u aluvijalne terase pa sve do prvih obronaka, na podlozi sastavljenoj od pijesaka, šljunaka i glina odnosno kompleksa jezerskih sedimenata mla ñeg neogena, pridolazi kartografska jedinica u kojoj dominiraju epiglejna tla odnosno pseudoglej na zaravni i obrona čni. Na pseudogleju su naj češ će razvijena šumska staništa hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka. Tla u navedenoj kartografskoj jedinici spadaju u kategoriju P3 koja ozna čava ostala obradiva tla.
Na središnjem dijelu Zapreši ća, u poloju rijeke Krapine odnosno na njegovom najudaljenijem dijelu od tog rje čnog toka gdje je snaga naplavljivanja bila znatno manja usljed čega su se taložile čestice sitnijeg granulometrijskog sastava odnosno gline, dominiraju teža mo čvarno glejna tla. Prema kriterijima proizvodnosti ova tla spadaju u kategoriju PŠ koja ozna čava ostala poljoprivredna odnosno šumska tla, trajno nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju.
U najsjevernijem dijelu koje pripada Marijagori čkom pobr ñu na supstratu sastavljenom od pješ čenjaka, laporovitih glina, lapora i pijesaka tj. uslojenih jezerskih uslojenih sedimenata mla ñeg neogena, pridolaze rendzine. Rendzina na mekim vapnencima i dolomitima koristi se pretežito kao šumsko zemljište, dok se na laporu i holocenskim nanosima koristi prvenstveno u poljoprivredi, kao
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
8
tlo podesno za vinograde i vo ćnjake (na laporu) i uzgoj povrtlarskih i ratarskih kultura (na holocenskim nanosima). Rendzine na tom podru čju spadaju u kategoriju P3 koja ozna čava ostala obradiva tla.
Na pribrežju Medvednice, u isto čnom dijelu podru čja, na podlozi sastavljenoj od vapnenih lapora, pjeskovitih vapnenaca, škriljavih tvrdih glina, konglomerata i pješ čenjaka odnosno flišolikih sedimenata mezozoika pojavljuju se sme ña tla i to sme ñe na dolomitu i kiselo sme ñe na metamorfitima i klastitima. Tekstura ovih tala varira od praškasto glinaste do glinasto ilovaste na laporu, a na holocenskim nanosima je pretežno ilovasta. Sme ña tla na dolomitu spadaju u kategoriju P3 odnosno ostala obradiva tla dok kiselo sme ñe na metamorfitima i klastitima spada u kategoriju PŠ odnosno trajno nepogodna tla za poljoprivredu.
2.1.1 Klimatska obilježja
Klimu podru čja Grada Zapreši ća najbolje može opisati meteorološka postaja Novi Dvori. U promatranom vremenskom razdoblju (1971. – 1990.) prema Köppenovoj klasifikaciji klime, podru čje spada u tip koji se ozna čava formulom Cfwbx. To je topla - umjereno kišna klima. Kriteriji za ulazak u ovu klimatsku kategoriju su temperatura najhladnijeg mjeseca izme ñu –3°C i 18°C, dok ljeta moraju imati temperaturu najtoplijeg mjeseca ispod 22°C. Oborina je jednoliko razdijeljena na cijelu godinu, ali najsušniji dio pada u hladno godišnje doba. Maksimumu koli čine oborine koja se pojavljuje po četkom toplog dijela godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni.
Temperatura Za promatrani niz godina srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,4°C. Pri tome se najniža srednja mjese čna temperatura javlja u sije čnju (0°C), a najviša u srpnju (20,3°C). Hod temperature je kontinentalnog tipa.
Oborine Godišnja koli čina oborine iznosi oko 987 mm, a srednja mjese čna 82 mm. Pri tome je lipanj mjesec s najviše oborina (118 mm), dok je najsušniji mjesec velja ča (56 mm). Topli dio godine je kišniji nego hladni. Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji, za koju je klju čni parametar koli čina oborine, promatrano podru čje spada u humidnu klimu.
Mjese čni broj dana s više od 0,1 mm oborina kre će se u rasponu od 10,3 (rujan) do 15,4 (lipanj). Najve ći broj dana s više od 0,5 mm oborina tako ñer se javlja u lipnju (12,9), dok je najmanje ovakvih dana u velja či (8,8). Hod broja dana s koli činom oborine ve ćom od 0,1 mm i ve ćom od 0,5 mm prati hod koli čine oborine.
Za meteorološku postaju Novi Dvori vrijednosti isparavanja nisu bile raspoložive, te su preuzeti podaci meteorološke postaje Maksimir. Ovi podaci postoje za razdoblje travanj - studeni (1971. – 1990.), kada su vrijednosti isparavanja zna čajne, i kre ću se od 17,5 mm (studeni) do 161 mm (srpanj) mjese čno.
Vjetar Srednja godišnja brzina vjetra u promatranom vremenskom razdoblju (1971. – 1990.) iznosi 2,2 bofora (cca 2,7 m/s). Tijekom pojedinih godina ova je brzina oscilirala izme ñu 1,9 i 2,4 bofora (2,2 i 3,1 m/s). Prosje čni godišnji udio vremena bez vjetra (tišina, v < 0,3 m/s) iznosi 0,5 % i može se ocijeniti kao neznatan. Pri tome se najve ći udio tišine javlja ljeti (1,1 %), a najmanji u prolje će (0,16 %). Godišnja raspodjela vjetra po smjerovima pokazuje da je najzastupljeniji vjetar iz smjera sjever-sjeverozapad (cca 20 % vremena). Slijede smjerovi sjever-sjeveroistok i jug-jugozapad sa po cca 15 % vremena, dok su svi ostali pojedina čni smjerovi zastupljeni s manje od 10 %. Ova se raspodjela tijekom razli čitih godišnjih doba tek neznatno mijenja.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
9
Magla Magla se na predmetnoj lokaciji javlja tijekom cijele godine, najmanje jedan dan mjese čno, a najviše u jesen (7,8 dana u rujnu i listopadu), dok je najmanje dana s maglom u svibnju (1,0). Dani s maglom su svake godine zabilježeni u razdoblju od rujna do prosinca, dok u ostalim mjesecima magla u pojedinim godinama izostaje (prvenstveno izme ñu travnja i srpnja).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
10
2.2 POLITI ČKO-TERITORIJALNI USTROJ I STANOVNIŠTVO
Grad Zapreši ć formiran je kao jedinica lokalne samouprave u dijelu granica bivše op ćine Zapreši ć novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske 1995. godine. Na podru čju današnjeg Grada Zapreši ća, koje obuhva ća još devet naselja na površini od 52,60 km 2, prema Prvim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine živi 25.226 stanovnika.
Statutom Grada Zapreši ća (Službene novine Grada Zapreši ća 4/09) kao oblici mjesne samouprave na podru čju Grada osnovani se mjesni odbori (unutar grada: Novi Dvori – Kalamiri, Centar – Zapreši ć, Sjever – Zapreši ć, Stari centar – Zapreši ć, na podru čju naselja Zapreši ć; izvan grada: Hruševec Kupljenski, Ivanec, Jablanovec, Kupljenovo, Pojatno, Šibice), a radi ostvarivanja neposrednog sudjelovanja gra ñana u odlu čivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život gra ñana.
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Zapreši ća, kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad Zapreši ć, na razini Grada osnovani su upravni odjeli i službe (upravna tijela):
1. Služba grada 2. Upravni odjel za financije i gospodarski razvitak 3. Upravni odjel za društvene djelatnosti 4. Upravni odbor za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove
Broj stanovnika i gusto ća naseljenosti Prema popisu stanovništva iz 1991. na cjelokupnom podru čju današnjeg Grada Zapreši ća, koje je obuhva ćalo još devet naselja na 52,60 km 2, živjelo je ukupno 20.720 stanovnika ili 393,9 stanovnika na km 2, odnosno prosje čno 2.300 stanovnika po naselju. Popis stanovništva iz 2001. godine pokazao je da na podru čju Grada Zapreši ća živi 23.125 stanovnika ili 11,1% više nego desetlje će ranije. Prostorna gusto ća stanovništva iznosi 439,64 st./km², što je daleko iznad republi čkog prosjeka od 78,4 st./km². Kao što je vidljivo iz sljede će tablice, broj stanovnika na podru čju Grada bilježi stalni porast te je prema Prvim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine broj stanovnika narastao na 25.226. Uz grad Zapreši ć najve ća naselja su Jablanovec i Pojatno (Tablica 1.). S obzirom da u vrijeme izrade ovog Programa nisu bili objavljeni potpuni rezultati Popisa stanovništva provednog u 2011. godini, u nastavku su dani podaci prema popisu stanovništva iz 2001. godine.
Tablica 1. Broj stanovnika na podru čju Grada Zapreši ća po naseljima Naselje Broj stanovnika 2001. Broj stanovnika 2011. Hruševec Kupljenski 453 429 Ivanec Bistranski 932 943 Jablanovec 1.343 1.335 Kupljenovo 705 708 Lužnica 92 40 Merenje 158 129 Pojatno 1.157 1.199 Šibice 777 750 Zapreši ć 17.538 19.574 Naknadno popisani 2011* 119 GRAD ZAPREŠI Ć– ukupno 23.125 25.226 Izvor: Popis stanovništva 2001., Prvi rezultati Popisa stanovništva 2011., DZS
Dobno-spolna struktura stanovništva Dobno-spolna struktura stanovništva podrazumijeva broj čani odnos muškog i ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, te broj stanovnika u odre ñenim dobnim grupama. Dobno-spolna piramida
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
11
Grada Zapreši ća (Slika 9.) stacionarnog je tipa (manji udio djece, oblik košnice) i ukazuje na manji udio djece.
Muškarci Žene
90 -94 90 -94 75 -79 75 -79 60 -64 60 -64 45 -49 45 -49 30 -34 30 -34 15 -19 15 -19 0-4 0-4 1200 1000 800 600 400 200 0 0 200 400 600 800 1000 1200
Slika 9. Stanovništvo grada Zapreši ća prema spolu i starosti, popis 2001. Izvor: Popis stanovništva 2001, DZS.
Prevladava stanovništvo u dobi od 25 - 64 godine koje čini više od polovice broja stanovnika Grada Zapreši ća (Slika 10.).
Dobna struktura stanovništva
9,97% 0,51% 17,29%
0-14 15-24 15,86% 25-64 65 i više nepoznato 56,37%
Slika 10. Dobna struktura stanovnika Grada Zapreši ća, popis 2001. Izvor: Popis stanovništva 2001, DZS.
Spolna struktura stanovništva ukazuje na uravnoteženost izme ñu broja muškog i ženskog stanovništva, budu ći da je u ukupnom broju stanovnika Grada Zapreši ća 47,83% muškog i 52,17% ženskog stanovništva.
Obrazovna struktura stanovništva Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, postotak stanovništva bez škole (Tablica 2.) u Gradu Zapreši ću iznosi 1,1 % što je bolje u odnosu na stanje u RH gdje postotak stanovništva bez škole iznosi 2,86%. Od ostalih 98,9% stanovništva koje je školovano, najviše - 57% ih ima završenu srednju školu (u RH 47,1%). Samo osnovnu školu ima 18,7% stanovništva (u RH 21,8%). Završeni fakultet, umjetni čku akademiju i sveu čilišni studij ima 7,3% stanovništva (u RH 7,8%), a završenu višu školu, I.(VI.) stupanj fakulteta i stru čni studij ima 4,6% stanovništva (u RH 4,1%). O čekivano, najmanji je postotak stanovništva koji ima magisterij (0,3%) i doktorat (0,2%).
Tablica 2. Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi i spolu, popis 2001. Broj stanovnika Struktura % ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene Ukupno 19.127 9.015 10.112 100,0 % 100,0 % 100,0 % Bez škole 213 35 178 1,1% 0,4% 1,8%
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
12
1–3 razred OŠ 738 233 505 3,9% 2,6% 5,0% 4–7 razred OŠ 1.194 348 846 6,2% 3,9% 8,4% Osnovna škola 3.568 1.364 2.204 18,7% 15,1% 21,8% Srednja škola 10.934 5.809 5.125 57,2% 64,4% 50,7% Viša škola, I.(VI.) stupanj fakulteta 887 452 435 4,6% 5,0% 4,3% i stru čni studij Fakulteti, umjetni čke akademije i 1403 670 733 7,3% 7,4% 7,2% sveu čilišni studij Magisterij 63 31 32 0,3% 0,3% 0,3% Doktorat 37 28 9 0,2% 0,3% 0,1% Nepoznato 90 45 45 0,5% 0,5% 0,4% Izvor: Popis stanovništva 2001, DZS
Struktura stanovništva prema (ne)zaposlenosti Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, HZZ-a, broj nezaposlenih osoba je u promatranom razdoblju 2008. – 2010. godine neprestano rastao što je bilo i za o čekivati zbog globalne, ali i doma će ekonomske krize. 2011. godine nezaposlenost je bila nešto manja nego li godinu ranije (Tablica 3.).
Tablica 3. Nezaposleni u Gradu Zapreši ću prema razini obrazovanja u periodu od 2008. – 2011. SŠ za SŠ za Prvi stupanj Bez škole i Fakultet, zanimanja do zanimanja fakulteta, nezavršena Osnovna akademija, Godina UKUPNO 3 god. i škola u trajanju Gimnazija stru čni osnovna škola magisterij, za KV i VKV od 4 i više studij i viša škola doktorat radnike godina škola 2011 1.097 31 188 358 307 57 59 97 2010 1.129 30 207 399 298 69 50 76 2009 896 37 148 281 265 54 53 58 2008 673 24 121 235 177 53 26 37 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, HZZ
Prema kriteriju obrazovanja, ve ćina nezaposlenih ulazi u kategoriju sa završena 3 razreda srednje škole za KV i VKV zanimanja, te sa završena četiri razreda srednje škole i gimnazije; zatim sa završenom osnovnom školom te oni sa završenom višom školom, I. stupnjem fakulteta i stru čnim studijem. Broj nezaposlenih sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom s godinama, na žalost, pokazuje rastu ći trend. Najmanje evidentiranih nezaposlenih je onih bez završene osnovne škole.
Gledaju ći dobno – spolnu strukturu u funkciji nezaposlenosti, broj nezaposlenih žena u odnosu na broj nezaposlenih muškaraca se sve više smanjuje (Tablica 4.). Pretpostavlja se da ženska radna snaga postaje sve aktivnija zbog ve ćeg udjela sektora usluga.
Tablica 4. Nezaposleno stanovništvo prema spolu Nezaposleni ukupno muškarci žene muškarci (%) žene (%) 2011 1097 571 526 52,1 47,9 2010 1129 563 566 49,9 50,1 2009 896 426 470 47,5 52,5 2008 673 252 421 37,4 62,6 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, HZZ.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
13
2.3 GOSPODARSTVO
Zbog položaja Grada Zapreši ća unutar Zagreba čke županije na "zapadnim vratima" Zagreba, njegove udaljenosti od oko 15 km od državne granice s Republikom Slovenijom, na spoju prometnih pravaca (cestovnih i željezni čkih) prema sjeveru i zapadu, u posljednjih tridesetak godina došlo je do zna čajnog razvoja gospodarskih djelatnosti.
Gospodarska situacija na ovom podru čju direktan je odraz zna čaja naselja kao regionalnog i razvojnog (industrijskog) središta. Naime, ve ć duži niz godina Grad Zapreši ć ima ulogu proizvodnog i radno- gospodarskog središta vezano prvenstveno uz zanatstvo, trgovinu, ugostiteljstvo, kerami čku, kemijsku i metalnu industriju. Takvo formiranje Zapreši ća kao industrijskog i razvojnog središta zna čajno je utjecalo na pokazatelje vezano uz aktivnost stanovništva, usmjerenost prema industriji i trgovini, kao i učeš će pojedinih djelatnosti u okvirima ukupne aktivnosti stanovništva. U prilog tome govore i podaci iz Županijske razvojne strategije Zagreba čke županije od 2011. do 2013. godine (Službeno glasilo Zagreba čke županije 11/2011), prema kojima je Grad Zapreši ć s udjelom od 9,9% tre ći po redu izvoznik od gradova Zagreba čke županije (nakon Svete Nedelje s više od četvrtine ukupnog izvoza i Samobora sa 17,5%), ispred gradova Velike Gorice (7%), Vrbovca (6,16%) i Dugog Sela (3,6%).
Zaposleni prema djelatnostima
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
0 500 1000 1500 2000 2500
1 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 10 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 2 Rudarstvo i va ñenj e 11 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 3 Prera ñiva čka industrija 12 Obrazovanje 4 Opskrba elektri čnom energijom, plinom i vodom 13 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 5 Gra ñevinarstvo 14 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 6 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i 15 Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem motocikla te predmeta za op ću upotrebu 7 Hoteli i restorani 16 Izvanteritorijalne organizacije i tijela 8 Prijevoz, skladištenje i veze 17 Na radu u inozemstvu 9 Financijsko posredovanje 18 Nepoznata djelatnost
Slika 11. Struktura aktivnog stanovništva prema djelatnosti
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
14
Analiza pokazatelja iz Popisa stanovništva iz 2001. godine koji govore o raspodjeli aktivnog stanovništva prema pojedinim podru čjima djelatnosti ukazuje na dominantno prisustvo sektora prera ñiva čke industrije te trgovine, koji s ukupno 3.673 zaposlenih predstavljaju gotovo 40% ukupnog aktivnog stanovništva. Ostale zna čajnije djelatnosti nalaze se u sektoru prijevoza, skladištenja i veza, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, poslovanje javne uprave, obrane i socijalnog osiguranja, gra ñevinarstva te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge. Izneseni pokazatelji o aktivnosti stanovništva u pojedinim sektorima djelatnosti daju pravu sliku karakteristika podru čja, kao gradskog prostora s višim stupnjem razvijenosti razli čitih funkcija, sadržaja javne namjene i industrijsko-proizvodnih kapaciteta.
Usmjerenje na bavljenje poljoprivredom direktno je vezano uz posjedovanje potrebnog poljoprivrednog zemljišta, a pokazatelji iz 2001. godine ukazuju na karakteristike podru čja kao urbanog-gradskog prostora na kojemu je poljoprivredna aktivnost stanovništva gotovo bezna čajna.
Prema posljednjim podacima u Registru poslovnih subjekata HGK-e iz 2011. godine, u Gradu Zapreši ću ima 949 aktivnih tvrtki. Zna čajne industrijske grane, odnosno tvrtke na podru čju Grada čine:
• proizvodnja keramike i porculana, Inker d.o.o., • metalna industrija, Lanac d.o.o., • proizvodnja elektroda, žica i šipki za zavarivanje, Elektroda Zagreb d.o.o., • proizvodnja tehni čkog plina, Messer Croatia Plin d.o.o., • tvornice kamene gra ñe Viadukt d.d. - TBP Pojatno i Rofix d.o.o., • prehrambena industrija, pekara Dubravica • kamenolom Ivanec, Viadukt d.d., • eksploatacijsko polje mineralnih sirovina - iskopavanje šljunka na jezeru Zajarki.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
15
3 SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA U GRADU ZAPREŠI ĆU
Osnovni sudionici koji se pojavljuju na podru čju zaštite okoliša mogu se svrstati u jednu od tri osnovne kategorije: 1. upravna tijela na razli čitim razinama (državna, regionalna, lokalna), u razli čitim sektorima (zaštita okoliša, gospodarstvo, infrastruktura,…), s razli čitim funkcijama (planiranje, provedba, nadzor,…) 2. gospodarski subjekti (razli čita javna i privatna poduze ća) 3. javnost (skupine, pojedinci, udruge). Djelotvornu zaštitu okoliša mogu će je provesti samo ako su svi ovi sudionici aktivno uklju čeni.
Upravna tijela Upravna tijela u RH postoje na tri razine: središnjoj (državnoj), regionalnoj (županijskoj), te lokalnoj (gradsko-općinskoj).
Državna razina - središnja tijela državne uprave i javne institucije osnovane odlukom Vlade. S obzirom na multisektoralnu prirodu zaštite okoliša, odnosno prisutnost zaštite okoliša u svim ljudskim djelatnostima, prakti čki gledano svi sektori su na neki na čin zna čajni za zaštitu okoliša: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) , osnovno upravno državno tijelo u podru čju zaštite okoliša i prirodnih dobara i zaštite prirodnih vrijednosti (do 2012. zaštita prirode se provodila u sklopu Uprave za zaštitu prirode u okviru Ministarstva kulture). U okviru ovog Ministarstva djeluje i inspekcija zaštite okoliša (IZO); Agencija za zaštitu okoliša (AZO) kao središnja ustanovu za prikupljanje i objedinjavanje podataka o okolišu na razini države, obra ñivanje podataka, vo ñenje baza podataka o okolišu, pra ćenja stanja okoliša i izvješ ćivanje o okolišu; Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koji obavlja stru čne poslove prikupljanja i obra ñivanja podataka; izradu stru čnih podloga za zaštitu prirode; stru čni nadzor i suradnju s javnim ustanovama za zaštitu prirode; stru čne poslove u vezi s izradom studija o prihvatljivosti zahvata za prirodu, provo ñenje projekata i programa u podru čju zaštite prirode, suradnja u provo ñenju projekata u podru čju zaštite prirode; Djelatnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost (FZOEU) obuhva ća poslove u vezi s financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sli čnih aktivnosti u podru čju o čuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapre ñivanja okoliša, te u podru čju energetske u činkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
Ministarstvo poljoprivrede, odgovorno je, osim poljoprivrede, za sektore koji su na neki na čin najizravnije povezani s okolišem i prirodom - gospodarenje vodama i šumarstvo. Hrvatske vode (HV) su glavni operativno-provedbeni sudionik za upravljanje vodama i vodno-gospodarskim sustavom. Hrvatske vode se tako ñer pojavljuju kao partner i suinvestitor jedinicama lokalne samouprave u projektima razvoja vodoopskrbe, odvodnje i pro čiš ćavanja otpadnih voda i drugih projekata vezanih uz upravljanje vodama. Za operativno gospodarenje i upravljanje šumama nadležne su Hrvatske šume .
Ministarstvo gospodarstva upravlja sektorima energetike, industrije i rudarstva, pa s obzirom na to da energetski i industrijski objekti predstavljaju najzna čajnije izvore one čiš ćenja u sve sastavnice okoliša, te da eksploatacija mineralnih sirovina tako ñer potencijalno predstavlja zna čajni pritisak na okoliš, o čito je da i ovo ministarstvo, poticanjem programa okolišno prihvatljivijeg gospodarenja može zna čajno pozitivno utjecati na stanje okoliša.
I cijeli niz drugih ministarstava i javnih ustanova važan je za sektor zaštite okoliša. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta može svojim djelovanjem više ili manje stimulirati istraživanje i
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
16
razvoj u podru čju zna čajnom za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Osim toga, nadležno je i za segment zaštite okoliša kojemu se sve više priznaje središnja uloga u cijelom sektoru – segment izobrazbe i odgoja "za okoliš" odnosno „za održivi razvoj“ – u još ambicioznijoj i sveobuhvatnijoj formi.
Ministarstvo zdravlja pod svojom ingerencijom ima za okoliš zna čajne teme: zaštita od buke, sigurno gospodarenje kemikalijama, posebno opasnim, zaštita od ioniziraju ćeg zra čenja, kao i sanitarnu inspekciju.
Lokalna razina - Prema Zakonu o lokalnoj i podru čnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11), Grad Zapreši ć u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove lokalnog zna čaja koji uklju čuju i zaštitu i unapre ñenje prirodnog okoliša. Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove obavlja upravne i stru čne poslove iz samoupravnog djelokruga u podru čju: osiguranje uvjeta za utvr ñivanje politike gospodarenja prostorom Grada; prostorno planiranje; ure ñenje prostora i zemljišta; skrbi o okolišu i unapre ñivanju okoliša; upravljanje, održavanje i izgradnja stambenih i poslovnih objekata; ure ñenja naselja; izgradnja i održavanje komunalnih objekata te izgradnja i održavanje lokalne infrastrukture. Na podru čju Grada Zapreši ća djeluje i Ured državne uprave u Zagreba čkoj županiji, ispostava Zapreši ć u okviru kojeg djeluju i Služba za gospodarstvo te Služba za prostorno ure ñenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove.
Javna i privatna poduze ća Sve gospodarske djelatnosti imaju odre ñeni utjecaj na okoliš, od kojih su neke ujedno i najve ći one čiš ćiva či pojedinih sastavnica okoliša. Prema važe ćim zakonima, tvrtke su, o svom trošku, dužne voditi brigu o pra ćenju emisija one čiš ćuju ćih tvari u okoliš i koli činama proizvedenog otpada uz obvezu prijave navedenih podataka u Registar one čiš ćavanja okoliša te pla ćanja odre ñenih naknada. Me ñutim, uz ove administrativne mjere, šire kvalitetno uklju čivanje ove kategorije neophodan je preduvjet za u činkovitu zaštitu okoliša. Postoji nekoliko indikatora osviještenosti ovog sektora vezano za problematiku zaštite okoliša kao što su uvo ñenje sustava upravljanja okolišem (ISO standardi, EMAS), izrada poslovnih planova i strategija koji uklju čuju brigu o okolišu, iniciranje i uvo ñenje projekata čistije proizvodnje i dr. Više o tome dano je u poglavlju 5.3 Integracija zaštite okoliša u sektorske politike.
Javnost i institucije gra ñanskog društva Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju tri uloge koje svaki pojedinac treba osvijestiti i odgovorno preuzeti: 1) uloga pojedinca kojega može zabrinjavati op će stanje okoliša, osobno zdravlje i kakvo ća življenja naraštaja koji dolaze, te koji stoga kao odgovoran gra ñanin utje če na politiku i odluke vezane uz tu problematiku; 2) uloga neposrednog proizvo ñača one čiš ćenja i otpada bilo u vlastitom domu, bilo kao zaposlenik i poslodavac, bilo kao sudionik u prometu i rekreaciji, ili na neki drugi na čin; 3) uloga potroša ča roba i usluga koji svojim potroša čkim izborom može zna čajno utjecati na proizvodne prakse. Posljedi čno, o čito je javnost, bilo kao skup relativno nepovezanih gra ñana, bilo kroz razli čite oblike udruživanja u nevladine udruge (NVU), izuzetno važan sudionik zaštite okoliša.
Klju čne teme vezane uz šire i potpunije uklju čivanje javnosti u problematiku zaštite okoliša uklju čuju: 1) pitanje razine individualnog znanja svakog pojedinca; 2) poticaje organiziranju javnosti u nevladine udruge (NVU), 3) raspoloživost i dostupnost kvalitetnih informacija; 4) osigurane proceduralne uvjete za uklju čivanje javnosti u planiranje i provedbu poslova zaštite okoliša; 5) osiguravanje tzv. prava pristupa pravosu ñu u vezi sporova iz podru čja okoliša; i dr.
Detaljniji prikaz stanja uklju čenosti javnosti u problematiku zaštite okoliša putem nevladinih udruga ili sudjelovanjem u procesima odlu čivanja o pitanjima zaštite okoliša definiranim postoje ćom regulativom, na podru čju Grada Zapreši ća dan je u poglavlju 5.5 Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici okoliša.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
17
4 TEMATSKA PODRU ČJA
4.1 SEKTORSKI PRITISCI
4.1.1 Energetika
4.1.1.1 Stanje
Zakonom o energiji (NN 68/01, 107/04, 76/07, 152/08 i 127/10) ure ñene su mjere za sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom i njenu u činkovitu proizvodnju i korištenje. Na temelju Zakona o energiji doneseni su akti kojima se utvr ñuje i na temelju kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanje energetskih djelatnosti, na tržištu ili kao javnih usluga, te osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti. Pored Zakona o energiji, podru čje energetike reguliraju i drugi zakonski akti me ñu kojima posebno treba istaknuti Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04, 76/07 i 152/08), Zakon o tržištu elektri čne energije (NN 177/04), Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05 i 20/10), Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08 i 83/09) i Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/07).
Valja istaknuti da je Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) do 2020. iz listopada 2009. godine, uloga komponente zaštite okoliša posebno naglašena. Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske postavlja se za cilj smanjenje neposredne potrošnje energije za 10% do 2020. godine u odnosu na prosje čnu potrošnju u razdoblju 2001. – 2005. godine. Strategijom se tako ñer postavlja cilj da se elektri čna energija za potrebe grijanja prostora i pripremu potrošne tople vode zamijeni drugim energijskim oblicima: sun čevom energijom, biomasom, prirodnim plinom i ukapljenim naftnim plinom u podru čjima udaljenim od mreže prirodnog plina. U 2020. godini udio bruto neposredne potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto neposrednoj potrošnji energije trebao bi iznositi 20%.
Grad Zapreši ć je zna čajan potroša č svih oblika energije, što na godišnjoj razini iznosi gotovo 280.000 MWh. Najve ći dio energetske potrošnje odnosi se na prirodni plin s udjelom oko 48%, elektri čnu energiju s udjelom od oko 25% te potrošnju goriva u prometu s udjelom od oko 20%. Od ukupne potrošnje energije oko 78% otpada na sektor zgradarstva.
Grad Zapreši ć nema vlastitih energetskih izvora. Današnji sustav proizvodnje energije (energetika) uglavnom je baziran na fosilnim gorivima kao osnovnim primarnim izvorima energije, a što je glavni pokreta č danas najpoznatijeg i sve aktualnijeg globalnog ekološkog problema: zagrijavanja atmosfere i njime izazvanim klimatskim promjenama. Osim toga, one čiš ćenje zraka izgaranjem fosilnih goriva u prijevoznim sredstvima, prvenstveno automobilima, dominantan je pritisak na okoliš i zna čajan negativni faktor utjecaja na zdravlje ljudi u naseljenim podru čjima.
S obzirom na to da je Grad Zapreši ć deficitaran energijom, energetski potencijal Grada leži u obnovljivim izvorima energije (voda, vjetar, sunce, biomasa…). Zna čajniji potencijal za proizvodnju energije na podru čju Grada za sada postoji na rijeci Savi gdje je planirana izgradnja hidroelektrane Zapreši ć (Podsused). Ovome treba dodati mogu ćnost korištenja biomase, bilo u formi silaže ili organskog otpada koji nastaje pri uzgoju stoke, no, za konkretnu primjenu energije iz biomase potrebno je istražiti opravdanost takvih zahvata. Od lokalnih izvora energije koristi se još ogrjevno drvo u ku ćanstvima (grijanje i kuhanje), uglavnom u prigradskim podru čjima. Solarna energija, iako su potencijali veliki, za sada se koristi samo sporadi čno kao dodatni izvor u ku ćanstvima, uslugama, poduzetništvu i sl. Pri tomu je najzastupljenija uporaba termi čkih solarnih kolektora za pripremu tople sanitarne vode.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
18
Gradska uprava Grada Zapreši ća se, me ñu prvima u RH, opredijelila za energetski održiv razvitak Grada na na čelima energetske u činkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivih izvora energije.
Tako je još krajem 2008. godine pokrenut projekt „Učinkovito gospodarenje energijom u zgradama u vlasništvu grada Zapreši ća“. Cilj provedbe navedenog projekta je bio dvojak; s jedne strane željelo se ostvariti izravne financijske koristi koje proizlaze iz korištenja registra ISGE (informacijski sustav za gospodarenje energijom) sustava i rezultata energetskih pregleda kao podloge za donošenje odluka te energetsko-ekonomski optimalnih mjera i projekata, a s druge željelo se uspostaviti kontrolu nad energetskom potrošnjom u Gradu, pove ćati razinu svijesti i sudjelovanja javnosti u projektima učinkovitog korištenja energije te promovirati Grad Zapreši ć kao model energetski u činkovitog grada.
Grad Zapreši ć je odlukom Gradskog poglavarstva pristupio projektu „Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj“ (SGE) koji zajedni čki vode Program za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske (sada Ministarstvo gospodarstva). U sklopu navedenog projekta, gradona čelnik Grada Zapreši ća potpisao je Energetsku povelju kojom se Grad Zapreši ć obvezuje na provo ñenje proaktivne energetske politike s ciljem poboljšanja energetske u činkovitosti i smanjenja štetnih utjecaja na okoliš te širenje svijesti me ñu gra ñanima o nužnosti u činkovitog korištenja energije.
18. ožujka 2010. godine potpisan je Sporazuma gradona čelnika, kojim se gradona čelnici obvezuju na primjenu brojnih mjera energetske u činkovitosti kojima će u kona čnici do 2020. godine smanjiti emisije CO 2 u svom gradu za više od 20% na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine. Potpisivanjem Sporazuma gradona čelnika Grad Zaprešić se obvezao na izradu Akcijskog plana održivog energetskog razvitka Grada, provedbu Plana i pra ćenje realizacije Plana.
Provedenim energetskim analizama sektora zgradarstva i prometa, u okviru Akcijskog plana, pokazalo se je da svi podsektori (stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zapreši ća, stambeni sektor – ku ćanstva i zgrade uslužnih i komercijalnih djelatnosti te vozni park u vlasništvu Grada i osobna i komercijalna vozila) imaju visoke potencijale uštede i elektri čne i toplinske energije. Ogromne mogu ćnosti ušteda na toplinskoj energiji postoje u zgradarstvu. Donošenjem novih propisa o obaveznim energetskim pregledima i certificiranju zgrada ta će se situacija u skoroj budu ćnosti zna čajno popraviti. Isto tako analize sektora javne rasvjete pokazale su da suvremena i ekološki prihvatljivija rješenja rezultiraju znatnim energetskim uštedama i zna čajnim smanjenjem svjetlosnog zaga ñenja.
Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 do 2020. godine sadrži identificirane mjere energetske u činkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete Grada Zapreši ća, s posebnim osvrtom na nacionalnu legislativu.
Dio Akcijskog plana su i detaljan pregled mogu ćnosti, izvora i mehanizama financiranja provedbe identificiranih mjera i projekata energetske u činkovitosti uklju čuju ći i zakonodavni okvir za provedbu glavnih odrednica Akcijskog plana.
Važna komponenta Akcijskog plana jest kontinuirano pra ćenje, kontrola te izvještavanje o postignutim rezultatima. Usporedbom referentnog inventara emisija CO 2 za 2008. godinu i kontrolnog inventara emisija za neku od sljede ćih godina jednozna čno će se pokazati koliko je stvarno smanjenje emisija CO 2 u Gradu Zapreši ću (što je dobar pokazatelj i potrošnje energije) te dati kona čan odgovor na pitanje da li je provedba Akcijskog plana uspješna ili ne.
Jedna od važnijih aktivnosti u cilju energetski održivog razvitka Grada je i pravodobno informiranje i kontinuirana edukacija gra ñana i ostalih dionika na podru čju Grada o nužnosti štednje energije i smanjenja emisija CO 2. Tako je 15. travnja 2009. godine održana javna tribina – Gospodarenje
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
19
energijom u gradu Zapreši ću u sklopu koje su održana predavanja za gra ñane na temu uspostave sustavne brige o energetskoj situaciji u Gradu, suvremenim energetskim konceptima gradova te novim tehnologijama u zgradarstvu.
Kao jedan od zna čajnih projekata energetske u činkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje je Grad Zapreši ć proveo je modernizacija zastarjele rasvjete na podru čju Grada tj., njezina zamjena energetski u činkovitom.
4.1.1.1 Ciljevi i mjere
Prema Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NPDO) (NN 46/02) definirano je nekoliko osnovnih ciljeva zaštite okoliša u sektoru energetike. Mjere za njihovo ostvarivanje dane su u sljede ćoj tablici.
Tablica 5. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru energetike C1 Osiguranje kvalitetne i sigurne opskrbe električnom energijom C2 Osiguranje kvalitetne i sigurne opskrbe toplinskom energijom C3 Smanjivanje emisije u vode, zrak i tlo C4 Povećavanje energet ske učinkovitosti C5 Povećanje uporabe obnovljivih izvora energije
Tablica 6. Mjere zaštite okoliša u sektoru energetike Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Praćenje stanj a si gurnosti opskrbe električnom ODS, HERA, trajno JPP energijom OPS HROTE C1 , M2 Izrada bilance ponude i potražnje električne VRH ODS, OPS, trajno JPP C2 energije HERA, HROTE C1 M3 Poticanje gradnje ureñaja i postrojenja za REASH GU, JPP, PR, PGZ, PŽ, pohranjivanje električne energije VRH trajno GS C2 M4 Praćenje stanj a sigurnosti opskrbe energentima VRH OPTS, trajno GS za proizvodnju toplinske energije kao što su HERA, JPP zemni plin, loživo ulje, drvo i ugljen C1 C5 M5 Popularizacija i provoñenje mjer a energetske REASH GU, JPP DR PGZ, PŽ, učinkovitosti GS C1 C5 M6 Popularizacija i provoñenje mjera uporabe REASH GU, JPP, DR PGZ, PŽ, obnovljivih izvora energije (solarni kolektori i VRH GS vjetroagregati za proizvodnju električne energije) C1 M7 Izgrad nja hidroelektrane na rijeci Savi MG JPP, VRH PR, DP, EUMF, DR PGZ, GS C2 M8 Popularizacija i provoñenje mjera energetske REASH GU, JPP DR PGZ, PŽ, učinkovitosti zgradarstvu GS C2 C5 M9 Popularizacija i provoñenje mjera za ugradnju REASH GU, JPP DR PGZ, PŽ, toplinskih pumpi i ko rištenje geotermalne energije GS C3 M1 0 Uporaba učinkovitih toplinskih i električnih REASH GU, JPP trajno PGZ, PŽ, aparata i primjena mjera za učinkovitu uporabu GS toplinske i električne energije C4 M1 1 Provoñenje energetskih p regleda u zgradarstvu i GU REASH, PR PGZ , DP industriji MG C4 M1 2 Poticanje primjene malih kogenerativnih sustava REASH GU, MG DR PGZ , PŽ, DP C5 M13 Poticanje uporabe biomase REASH GU PR PGZ , PŽ
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
20
4.1.2 Industrija
4.1.2.1 Stanje
Zadnjih godina je Sabor Republike Hrvatske donio niz propisa u cilju uskla ñivanja doma će regulative s pravnom ste čevinom Europske Unije, me ñu kojima su zna čajni propisi koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode i zdravlja ljudi, a koji su više ili manje vezani i za industrijski sektor i pojedine sastavnice i pritiske na okoliš (vode, zrak, tlo, otpad…)
Me ñu najzna čajnijima je Uredba o postupku utvr ñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08), koja se temelji na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), kojom je u doma će zakonodavstvo prenesena tzv. Integrated Pollution Prevention and Control - IPPC direktiva (Directive 2008/1/EC). Prema Zakonu o zaštiti okoliša svi obveznici morali su se uskladiti s Uredbom o postupku utvr ñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i to najkasnije do 10. listopada 2010. godine. To je velika obveza za hrvatsko gospodarstvo koja iziskuje zna čajna financijska sredstva za uskla ñivanje s navedenom Uredbom s obzirom na stanje hrvatske industrije. Danas je još uvijek tek manji broj obveznika uskla ñen s navedenom Uredbom, odnosno, europskom IPPC direktivom.
Grad Zapreši ć nema obveznika prema navedenoj Uredbi o postupku utvr ñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.
Važan podzakonski akt, koji se odnosi na emisije one čiš ćuju ćih tvari u zrak iz industrijskih postrojenja, je Uredba o grani čnim vrijednostima emisije one čiš ćuju ćih tvari u zrak iz stacioniranih izvora (NN 21/07, 150/08) kojom se propisuju grani čne vrijednosti emisije (GVE) one čiš ćuju ćih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
Emisije u vode regulirane su Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (NN 87/10) koji ure ñuje na čin izdavanja, sadržaj i oblik vodopravnih akata, sadržaj i na čin vo ñenja o čevidnika vodopravnih akata i izdavanja izvoda iz o čevidnika, te posebne troškove u svezi izdavanja vodopravnih akata i na čin njihove naplate.
Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) propisuje da je proizvo ñač otpada koji godišnje proizvodi više od 150 tona neopasnog otpada i/ili više od 200 kilograma opasnog otpada, dužan planirati gospodarenje otpadom za razdoblje od osam godina.
Gospodarski subjekti dužni su godišnje prijavljivati emisije one čiš ćuju ćih tvari u okoliš (vode i zrak) te otpad u Registar one čiš ćavanja okoliša, prema Pravilniku o registru one čiš ćavanja okoliša (NN 35/08).
Situacija u RH koja je (još uvijek) dominantno obilježena zna čajnim padom industrijske proizvodnje u uvjetima rata i tranzicije (npr. 1995. godine proizvodnja je bila svega 53% proizvodnje iz 1990.) te recentne gospodarske krize preslikava se i na Grad Zapreši ć. Jedna od rijetkih dobrih posljedica ovoga trenda jest smanjenje pritiska na okoliš. Me ñutim, strateški cilj brzog gospodarskog razvoja i skorog pridruženja Hrvatske Europskoj Uniji, promatran u kontekstu iskustva zemalja EU u pogledu odnosa industrije i okoliša, jak je argument za vi ñenje prema kojemu mjere i nastojanja oko osmišljavanja i uspostave čistije, održive industrijske proizvodnje i dalje zavre ñuju status prioritetnog cilja u cijeloj RH pa tako i u Gradu Zapreši ću.
Situacija u RH pa tako i u Gradu pokazuje da provedba ovakvih mjera nije do sada dala zadovoljavaju će rezultate. Nažalost, najve ći broj gospodarskih subjekata na podru čju Grada Zapreši ća nema financijskih rezervi koje bi mogao iskoristiti za unapre ñenje proizvodnih procesa što se pokazuje kao zna čajno ograni čenje u provedbi spomenutih mjera. Pritom se ovo ograni čenje iskazuje na dva na čina. Prvo, sam prijelaz često zahtijeva inicijalna ulaganja, koja u uvjetima nepostojanja rezervi
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
21
kapitala raspoloživog za ulaganja u širenje i unapre ñenje proizvodnje, naprosto nije mogu će osigurati. Stoga je osiguranje nekog vida financijske pomo ći (strane investicije, dokapitalizacija, krediti, porezne olakšice,…) osnovni preduvjet ostvarenja zadanih ciljeva i mjera. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatska banka za obnovu i razvoj trebali bi tu imati snažniju ulogu. Drugo, uvjeti poslovanja „na rubu preživljavanja“ kreiraju upravlja čku atmosferu u kojoj inicijative „brige o okolišu“, „ čistije proizvodnje“, i sl., doživljavaju isklju čivo kao pove ćanje troška proizvodnje i teško prolaze. Jedan od na čina da se ova mentalna barijera savlada („ čistija proizvodnja“ može biti i ekonomski prihvatljivija pogotovo u tržišnom okruženju u kojem je okolišna prihvatljivost sve važniji element cjelokupnog proizvodnog marketinga), jest pomo ću promotivnih aktivnosti (prikupiti i obznaniti što više informiranja o ovoj temi, demonstracija primjera pozitivnih iskustava, i sl.).
U gospodarskoj strukturi Grada s oko 24.000 stanovnika prevladava djelatnost trgovine i ugostiteljstva, a slijedi industrijska proizvodnja, obrtništvo, te financijske usluge i turizam. Usprkos trenutnim kriznim teško ćama i zasjenjenoš ću brzim rastom sektora turizma, prera ñiva čka industrija i danas čini zna čajan postotak u gradskom prora čunu i zaposlenosti.
Danas postoji evidentna borba za prostor izme ñu glavnih gospodarskih grana: turizma, poljoprivrede i industrije s jedne strane i stanovanja. Sre ćom trendovi su ipak takvi da se stanje postupno mijenja u željenom smjeru. To prije svega zna či smanjivanje konflikta izme ñu turizma i stanovanja, s jedne strane, i industrije, koja nužno, zbog emisija, sa sobom nosi i negativni utjecaj na okoliš.
Zaklju čno, treba dodatno naglasiti činjenicu da faza restrukturiranja predstavlja i priliku da se proizvodnja u čini „ čistijom“, odnosno da se uvedu proizvodni procesi i tehnologije kojima će se sektor prera ñiva čke industrije u činiti okolišno prihvatljivijim, a time i kompatibilnijim s vizijom razvoja Grada u smislu da bude privlačan za život i rad kao i s nizom sektora koje Grad prepoznaje kao zna čajne elemente svoga budu ćeg razvoja, a kojima je upravo o čuvani okoliš glavna kompetitivna prednost.
Gospodarski subjekti ipak u zadnje vrijeme bilježe pove ćanje obujma poslovanja, a sve zna čajnije mjesto zauzimaju poduzetnici, mala i srednja poduzeća koji svojim ulaganjima u nove poslovne i gospodarske objekte, te otvaranjima novih radnih mjesta potpomažu i zna čajno pridonose razvoju gospodarstva Grada.
Grad Zapreši ć budu ćnost vidi u razvoju niza industrijskih grana od kojih proizvodnja zdrave hrane zauzima najvažnije mjesto.
4.1.2.1 Ciljevi i mjere
Prema Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NPDO) (NN 46/02) definirana su tri osnovna cilja zaštite okoliša u sektoru industrije.
Tablica 7. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru industrije C1 Izrada općih okvira za čišću i održivu proizvodnju te za smanjivanje osnovnih i energetskih inputa radi poticanja trajnoga razvoja i povećavanja stupnja reciklaže odnosno radi sprječavanja ekoloških nesreća C2 Nadzor nad emisijama uz uzimanje u obzir prihvatnog kapaciteta okoliša C3 Razvoj alternativnih postupaka i proizvoda koji se temelje na obnovljivim izvorima
Mjere za njihovo ostvarivanje dane su u sljede ćoj tablici.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
22
Tablica 8. Mjere zaštite okoliša u sektoru industrije Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Izrada operativnog programa za razvoj „čiste“ VRH JPP, GU PR DP, PGZ industrije C1 M2 Poticanje izrade studijsk e dokumentacije za GU JPP DR PGZ, GS primjenu recikliranja otpadnih materijala C1 M3 Poticanje izrade studijske dokumentacije za GU JPP DR PGZ, GS primjenu obnovljivih izvora energije u industriji C1 M4 Praćenje primjene mjera iz izvješća o sigurnosti IZO JPP, GU trajno DP
C1 M5 Praćenje primjene propisanih mjera za sigurno IZO JPP, GU trajno DP rukovanje s kemikalijama C1 M6 Poticati primjenu mjera preventivnog održavanja GU JPP trajno PGZ C3 M7 Praćenje i kontrola podataka o mjerenjima IZO GU trajno DP emisija C3 M8 Utvrditi lokacije s najvećim „pritiskom“ na GU ZŽ, VRH PR DP, PGZ , PŽ kvalitetu zraka i postaviti mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka C4 M9 Izrada programa poticaja za ulaganja u „čistu“ VRH GU, GS DR PGZ, DP, GS industriju C4 M10 Planiranje novih poslovnih zona za „čistu“ GU GS DR PGZ industriju
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
23
4.1.3 Eksploatacija mineralnih sirovina
4.1.3.1 Stanje
Zakonom o rudarstvu iz 2009. godine, ure ñeno je istraživanje mineralnih sirovina, odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina, rezerve mineralnih sirovina, rudarski projekt, eksploatacija mineralnih sirovina, koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina, gradnja rudarskih objekata i postrojenja, rudarski planovi i rudarska mjerenja, jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina, stru čna sprema, mjere zaštite na radu, sanacija okoliša, nadzor nad provedbom ovoga Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja.
Osnovni dokument kojim se utvr ñuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH ( RGN fakultet, 2008 ). Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama sadrži osnove za usmjeravanje i uskla ñivanje gospodarskih, tehni čkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera, te mjera provo ñenja me ñunarodnih obveza s ciljem gospodarenja mineralnim sirovinama.
Jedinice podru čne (regionalne) samouprave dužne su za svoja podru čja izraditi rudarsko-geološke studije koje moraju biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama. Na temelju ovih studija, jedinice lokalne samouprave i jedinice podru čne (regionalne) samouprave dužne su u svojim razvojnim dokumentima planirati potrebe i na čin opskrbe mineralnim sirovinama.
Prostornim planom ure ñenja Grada Zaprešića i njegovim izmjenama i dopunama (Glasnik Zagreba čke županije br. 10/2005, SN GZ br. 1/2007, 7/2011) eksploatacija mineralnih sirovina dopuštena je samo u okvirima legalnih, ranije odobrenih eksploatacijskih polja, koja nije mogu će dalje proširivati, ve ć ih po isteku eksploatacije treba sanirati u skladu s rudarskim elaboratom i uvjetima iz Prostornog Plana. Samo na podru čju šljun čare Zajarki mogu ća je daljnja eksploatacija u funkciji privo ñenja kona čnoj namjeni sporta i rekreacije, ali najviše do 10% površine polja, što se utvr ñuje kroz izradu Urbanisti čkog plana ure ñenja. Sanacija lokaliteta eksploatacije mineralnih sirovina – kamenoloma Ivanec Bistranski i šljun čare Zajarki realizira se prenamjenom i preoblikovanjem podru čja u zone sporta i rekreacije, a provodi se temeljem urbanisti čkog plana ure ñenja.
Na podru čju Grada Zapreši ća na više lokaliteta utvr ñene su mineralne sirovine, i to gra ñevinski šljunak i pijesak i tehni čko gra ñevni kamen (ležišta Zajarki i Ivanec), a od ostalih mineralnih sirovina spominje se ugljen kod Podbjelskog brda, kerami čke i vatrostalne gline i opekarska sirovina kod Pojatnog.
Ležište Zajarki nalazi se u dolini Save i ispunjeno je nevezanim aluvijalnim sedimentima. Sediment je, krupnozrnati šljunak mjestimi čno miješan s pijeskom, taložen tijekom pleistocena (taložene su zna čajnije koli čine eolskih sedimenata i to kopneni i barski les, a krajem pleistocena formira se savska potolina i talože se velike koli čine fluvijalnih klastita, šljunka i pijeska). Debljina naslaga procjenjuje se na više od 10 metara, veli čina eksploatacijskog polja iznosi 30,700 ha, a ukupne rezerve procijenjene su na 506.869 m3 (podaci iz 1991.). Planirana je godišnja proizvodnja oko 60 000 m3. Šljunak je pogodan za izradu betona i asfalta, a blizina ceste omogu ćuje mu dobru prometnu povezanost.
Ležište Ivanec kod Zapreši ća nalazi se na krajnjem jugozapadnom dijelu Medvednice izgra ñeno je od trijaskih i tercijarnih naslaga. Trijaske su naslage, dolomiti i izgra ñuju najve ći dio ležišta i predstavljaju sirovinu za proizvodnju. Tercijarne naslage se javljaju u zapadnom dijelu ležišta i zastupljene su konglomeratima, pješ čenjacima, vapnencima i laporima. Veli čina eksploatacijskog
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
24
polja iznosi 21,86 ha, a rezerve su procijenjene na 7.459.257 m 3 (podaci iz 2000.). Sirovina je povoljna za proizvodnju agregata za beton koji nije izložen habanju i eroziji i za druge namjene.
4.1.3.2 Ciljevi i mjere
Bez obzira na evidentni pad eksploatacije u 2010. (vidi Izvješ će o stanju okoliša Grada Zapreši ća, Oikon d.o.o., 2012.) radi daljnje zaštite prirodnih vrijednosti na podru čju Grada Zapreši ća trebalo bi kontinuirano pratiti, istraživati i prikupljati podatke o napuštenim poljima eksploatacije mineralnih sirovina radi pravodobne intervencije u slu čaju narušavanja vrijednosti prostora prema, u nastavku, predloženim ciljevima i mjerama.
Tablica 9. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina C1 Uvažavanje okoliša (sprečavanje onečišćenja, očuvanje krajobraza) u planiranju i upravljanju sektorskih aktivnos ti (sanacija i prenamjena prostora) C2 "Uvoñenje reda" u djelatnost; prvenstveno učinkovitu implementaciju postojeće zakonske regulative u odredbe postojećih dokumenata na osnovu kojih je dana koncesija (rudarski projekt, SUO), te sveobuhvatni nadzor nad provoñenjem eksploatacije
Tablica 10. Mjere zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C2 M1 Izraditi detaljnu Geološku podlogu pot encijalnosti i GU ZI, JPP, PR/KR PGZ, GS potreba za mineralnim resursima u Gradu Zaprešiću, i konz. povezati ju sa postojećim podlogama potencijalnosti. Izraditi procjenu ekonomske opravdanosti / optimalne razine proizvodnje, s analizom raspodjele koristi i troškova (uključiti ostatak Županije). Dokumentaciju koristiti prilikom izrade/izmjene prostornih planova. C1 M2 Inzistirati na provedbi kvalitetni h planova sanacije i GU MZO IP, Trajno GS prenamjene prostora u okviru rudarskih projekata, RI, JPP odnosno mjera zaštite i upravljanja okolišem u SUO. C1 M3 Dosljedno uvažavanje konflikta sa šumarstvom, GU MZO IP, Trajno GS bioraznolikošću, krajobraznom vrijednošću, MG, HV, poljoprivredom, vodnim gospodarstvom, blizinom naselja, HŠ, RI, uklopljenošću u šire razvojne planove i sl. već u najranijoj JPP, fazi odobravanja istražnih radova (Zakon o rudarstvu, 2009.). C1 M4 Sanirati postojeće nesanirane lokalitete. Poticati projekte GU RI, JPP, PR, PGZ, GS, koji uključuju saniranje i prenamjenu trenutno prethodnom ZI DR, MS eksploatacijom devastiranog područja. trajno Prioritetno pokušati osmisliti samofinancirajuću – tzv. proizvodnu sanaciju. Napraviti natječaj za idejna rješenja sanacije prioritetnih lokaliteta (moguća suradnja s fakultetima – krajobrazna arhitektura i sl.) C2 M5 Uspostava redovno ažuriranog, tra nsparentnog GU RI, IZO PR, PGZ, DP informacijskog sustava za gospodarenje mineralnim trajno sirovinama na području grada, te redovna kontrola eksploatiranih količina.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
25
4.1.4 Poljoprivreda
4.1.4.1 Stanje
Poljoprivreda kao djelatnost je ure ñena mnoštvom zakona iz različitih djelatnosti vezanih uz korištenje zemljišta i poljoprivrednu proizvodnju, pri čemu je najvažniji Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 25/09, 153/09, 21/10 i 39/11 i 63/11). Kako je poljoprivreda kao djelatnost vrlo raznolika sve te zakone prati veliki broj pravilnika koji reguliraju specifi čne djelatnosti, postupke i procese u poljoprivrednoj proizvodnji.
Poljoprivreda kao djelatnost u Gradu Zapreši ću ima razmjerno malu ulogu koja se sve više smanjuje odnosno stagnira. Prema prostornom planu Grada Zapreši ća u poljoprivredi je na podru čju grada bilo zaposleno samo 2,4 % od ukupno zaposlenih radnika. Pritom je važno napomenuti da se poljoprivrednom proizvodnjom na podru čju grada bavi uglavnom starije stanovništvo (oko 58 % su žene) i to naj češ će za osobne potrebe.
Prema podacima prostornog plana Zagreba čke županije, koja je prema poljoprivrednoj proizvodnji u samom vrhu me ñu županijama u RH, Grad Zapreši ć je na posljednjem mjestu prema udjelu poljoprivrednih doma ćinstava u ukupnom broju doma ćinstava (manje od 10 %) promatraju ći sve gradove i op ćine na podru čju županije. Jednako tako je Grad Zapreši ć u ve ćini vidova poljoprivredne proizvodnje ispod prosjeka županije.
Op ćenito se može re ći da je poljoprivredna djelatnost na podru čju Grada Zapreši ća razmjerno mala, rascjepkana i provodi se najviše za osobne potrebe vlasnika /posjednika zemlje. Jednako tako je i slab interes za ekološku proizvodnju što se može potkrijepiti podatkom da u Upisniku ekoloških proizvo ñača postoje samo dva upisana proizvo ñača s podru čja Grada.
Pritisak poljoprivrede, kao djelatnosti na okoliš u Gradu Zapreši ću razmjerno je mali s tendencijom daljeg smanjenja.
4.1.4.1 Ciljevi i mjere
Sljede će tablice prikazuju ciljeve zaštite okoliša za sektor poljoprivrede, kako su odre ñeni Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), Programom zaštite okoliša Zagreba čke županije, te mjere kojima bi se ti ciljevi trebali ostvariti u kontekstu Grada Zapreši ća.
Tablica 11. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede C1 Očuvati biološku raznolikost na poljoprivrednim površinama održivim gospodarenjem C2 Poticati i razvijati ekološku i organsku poljoprivredu te razvoj ruralnog prostora C3 Unaprijediti tehnologiju proi zvodnje u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje
Tablica 12. Mjere za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša u sektoru poljoprivrede Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Zaštita poljoprivrednih tala od prenamjene prilikom UOPUGZO GU, MP, DR PGZ, P Ž prostornog planiranja i PUO procedure – IZ MGIPU, ZŽ C1 M2 Poticanje provedbe poljoprivredno okolišnog JUUZPZPV DZZP, MP, SR PŽ, DP, programa MZOIP, ZŽ EUMF C2 M3 Provoditi akcije z a jačanje tržišta i promociju GU NVU, SR PGZ, P Ž, ekološke poljoprivrede i njenih proizvoda RRAZŽ, ZŽ FZRRRH
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
26
C2 M4 Provoditi akcije za poboljšanje kvaliteta života u GU MRRFEU, KR, SR PGZ, P Ž, ruralnim područjima i proširenje gospodarskog RRAZŽ, ZŽ DP programa ruralnog gospodarstva C3 M5 Osigurati institucijsku podršku poljoprivrednim GU MP, NVU, KR, SR PGZ, P Ž, gospodarstvima za: ZI, ZŽ MI, poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i FZRPIA, kreditnim sredstvima u ruralnim područjima, FZRRRH osiguranje stručne potpore proizvoñačima osiguranje potpora za: proširenje na nepoljoprivredne djelatnosti, razvoju malog poduzetništva, razvoj seoskog turizma, ulaganja u obnovljive izvore energije, korištenje inovativnih rješenja u proizvodnji, preuzimanja i širenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija C3 M6 Poticati raznovrsnost plodoreda uključujući i HZPSS GU, MP, KR PGZ, P Ž, leguminoze te održavanje površina na ugaru NVU, ZI, ZŽ FZRPIA, C3 M7 Poticati primjenu Načela dobre poljoprivredne HZ PSS GU, MP, KR PGZ, P Ž, prakse NVU, ZI, ZŽ FZRPIA,
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
27
4.1.5 Šumarstvo (gospodarenje šumama)
4.1.5.1 Stanje
Temeljni zakonski akti na kojima se bazira gospodarenje šumama su Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12), Šumskogospodarska osnova podru čja RH, Osnove i Programi za gospodarenje šumama te drugi propisi.
Na podru čju Grada Zapreši ća zbog svog prostornog rasporeda (od obala Save do vrhova Medvednice) postoji niz šumskih zajednica. One se rasprostiru u četiri vegetacijska pojasa: europsko-planarni (nizinski), europsko-kolinski (brežuljkasti), europsko-montanski (brdski) i europsko-altimontanski (gorski).
Prema Prostornom planu Zagreba čke županije na podru čju Grada Zapreši ća se nalazi 1651 ha šuma. Šume u državnom vlasništvu su gospodarske namjene, osim park-šume Hrastina (sjeverni dio podru čja Grada Zapreši ća). Šume u privatnom vlasništvu su dijelom gospodarske šume (sjeverni dio podru čja Grada Zapreši ća), a dijelom šume posebne namjene (sjeverozapadni dio parka prirode Medvednica).
Šumama se gospodari na osnovu programa gospodarenja s razdobljem važenja od 10 godina. Šume u državnom vlasništvu se nalaze u sklopu gospodarske jedinice „Limbuš- Sava“, a šume u privatnom vlasništvu se nalaze u sklopu tri gospodarske jedinice (Bistransko podgorje, Kupljenovo-Pluska, Zapreši ćke šume).
Za privatne šume na podru čju Grada Zapreši ća izra ñen je program gospodarenja čime se stvorio jedan od bitnih preduvjeta za unaprije ñeno, plansko, uskla ñeno i transparentno gospodarenje privatnim šumama.
Temeljem Pravilnika o zaštiti šume od požara (NN 26/03) donesen je dokument Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za grad Zapreši ć (2003) u kojem je naveden popis odjela i odsjeka prema stupnju ugroženosti od požara, ali samo za državne šume. Za privatne šume u tom trenutku još nisu bili izra ñeni programi gospodarenja, tako da nije bio ni odreñen stupanj ugroženosti od požara.
4.1.5.1 Ciljevi i mjere
Imaju ći na umu da je ovo relativno gusto naseljeno podru čje te industrijski i prometno razvijeno, na šume kao dio ekosustava te na šumarstvo kao dio gospodarstva utje ču mnoge prijetnje i pritisci. Da bi te i sve budu će prijetnje i pritisci imale što manji utjecaj na šume i šumarstvo, trebalo bi težiti ciljevima navedenim u Tablica 13, odnosno provesti odgovaraju će mjere navedene u Tablica 14 .
Prva dva cilja preuzeta su iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02), dok se tre ćim ciljem nastojalo obuhvatiti odredbe i/ili mjere sprje čavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš iz Programa zaštite okoliša Zagreba čke županije.
Tablica 13. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zapreši ća C1 Izrada i provedba jedinstvene šumarske politike za sve šume na principi ma održivog korištenja. C2 Poboljšati upravljanje šumama te uspostaviti jedinstveni sustav inventarizacije i praćenja stanja šumama C3 Poboljšati gospodarenje šumama kako bi se smanjili utjecaji na okoliš.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
28
Tablica 14. Mjere zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama Grada Zapreši ća Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelj Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Razvijati šumarstvo i uz njega prateće djelatnosti MP GZ, HŠ stalno DP, PGZ, HŠ, EUMF C1 M2 Pratiti plaćan je šumskog doprinosa te donijeti GU HŠ, ŠI stalno DP, PGZ program za korištenje prikupljenih sredstava prema Zakonu o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10) C1 M3 Podići kategoriju zaštite za još neka područja, MP, GU MZO IP PR ŽP, LP C2 predviñena u prostornom planu. C1 M4 Nadzira ti pridržavanj e propis im a u područjima MP GU, DI, PR, ŽP, LP, DP C2 zaštićenim bilo prostornim planovima, bilo prema IZP, IZO, trajno Zakonu o zaštiti prirode (naročito u vodozaštitnim ŠI područjima, uz rubove prema drugim područjima koja imaju tendenciju širenja i uzurpiranja, i sl.) C1 M5 Nastojati dobrom praksom prostornog planiranja GU , MGIPU PR, C2 maksimalno spriječiti usitnjavanje šumskih biotopa UOPUGZO trajno gradnjom infrastrukture, i sl. – IZ C1 M6 Poticati sm anjivanje onečišćenja (indust rija, MP, GU PR, ZP, GS, C2 energetika, promet) koja ugrožavaju šume trajno MS, DP C1 M7 Izraditi strategiju i program za unapreñenje MP GU, ZI KR DP, PGZ, C2 šumarstva te povećanje proizvodnih i općekorisnih HŠ, EUMF C3 funkcija šuma i šumskih staništa C1 M8 Izraditi program sa smjernicama za provedbu GU JUPP, HŠ, KR PGZ, C2 odredaba PPGZ koje se odnose na očuvanje i FZRPIA, C3 unapreñenje šuma i šumskih staništa HŠ, EUMF C1 M9 Provoditi preventivne mjere zaštite od po žara, te JVP MUP, DVD stalno DP, PGZ, C2 sastaviti popis šuma po stupnjevima opasnosti od i, GU, HŠ, HŠ, EUMF C3 šumskog požara i za privatne šume (prema Pravilniku ŠI o zaštiti šuma od požara NN 26/03 C1 M10 Nastaviti izrañivati osnove i programe za MP HŠ, ŠI SR DP, HŠ, C2 gospodarenje državnim šumama i šumama šumoposjednika C2 M11 Promicati udruživanje šumoposjednika te organizirati GU HŠ, NVU, SR DP,PGZ, C3 i provoditi njihovu edukaciju s ciljem unapreñenja MP EUMF, gospodarenja privatnim šumama FZRPIA C2 M12 Uspostaviti i redovno pratiti stanje šuma na cijelom MP HŠ, GU stalno DP, HŠ, C3 području a posebno na područjima ekološke mreže i PGZ budućim Natura 2000 područjima (i u skladu s projektom Nacionalnog registra oštećenosti šumskih ekosustava, koji je dio Meñunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume odreñenog Pravilnikom o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, voñenju registra te uvjetima korištenja podataka o oštećenosti šumskih ekosustava (NN 129/06)), i stanje štetnika te suzbijati biljne i entomološke štetnike na ekosustavu šuma. C1 M13 Uložiti veći napor u implementaciju smjernica i mjera MP, HŠ GU, PR, ŽP, LP, GS C2 utvrñenih u postojećim programima gospodarenja. Privatni DR vlasnici, ŠI, Udruge C2 M14 Poticati uporabu šumarske mehanizacije prihvatljivije MP HŠ, JPP SR DP, HŠ, C3 sa stajališta zaštite šumskih ekosustava EUMF C2 M15 Izraditi program iskorištavanja drvne (i poljoprivredne) MP KR DP, HŠ, C3 biomase u energetske svrhe EUMF
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
29
C2 M16 In tegriranje sektora šumarstva u sustav integralnog MP JUPP, HŠ, SR HŠ, EUMF, C3 upravljanja urbanim područjima, u prvom redu kroz GU, TZGZ PGZ ureñenje šumskih područja s ciljem unapreñenja njihovih općekorisnih funkcija (rekreacijski potencijal; turistički resurs; element urbanog krajobraza – drvoredi, parkovi; mjera sprečavanja negativnih utjecaja na okoliš – npr. buka, promet, prašina i dr.). C2 M17 Izraditi program održivog i ekološkog korištenja MP JUPP, HŠ, SR HŠ, EUMF, C3 sporednih šumskih proizvoda. GU, TZGZ PGZ
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
30
4.1.6 Lovstvo
4.1.6.1 Stanje
Lovstvo je regulirano kao gospodarska djelatnost s nekoliko zakona od kojih su najvažniji: Zakon o lovstvu (NN 140/05 i 75/09) sa svim svojim podzakonskim aktima i Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) kao sektorski zakonski okvir, te ostali zakoni (Zakon o veterinarstvu, Zakon o oružju, itd.).
Lovištima se gospodari na temelju važe ćih lovnogospodarskih osnova prema Ugovorima o zakupu s vremenom važenja ugovora od 01. travnja 2009. do 31. ožujka 2019.
Osnovni podaci o lovištima su prikazani u Tablica 15.
Tablica 15. Osnovni podaci za lovišta na podru čju Grada Zapreši ća Broj Naziv lovišta Ovlaštenik prava lova Površina lovišta lovišta (ha) 1. I/101 Zapreši ć LD ZAPREŠIĆ Zapreši ć 1996 2. I/102 Jablanovec LD Kuna Jablanovec 2602 3. I/105 Luka LU Šljuka Luka 1751 4. I/107 Puš ća LD Diana Puš ća 3689 5. I/108 Brdove čko Prigorje LD Srnjak Brdove čko Prigorje 4662 Izvor: Središnja lovna evidencija, http://lovistarh.mrrsvg.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx
Glavne vrste divlja či kojima gospodare lovišta na podru čju Grada Zapreši ća su srna obi čna (Capreolus capreolus L.), zec obi čni (Lepus europaeus Pall .) i Fazan (Phasianus colchicus L.).
Od ostalih vrsta divlja či koje od prirode stalno ili povremeno obitavaju ili povremeno prelaze preko navedenih lovišta važne su jazavac ( Meles meles L.), divlja ma čka ( Felis silvestris Schr.), lisica (Vulpes vulpes L.), tvor ( Mustela putorius L.), prepelica pu ćpura ( Coturnix coturnix L.), patke ( Anas sp .), čavka zglodnja ča ( Coloeus monedula L.), golub grivnjaš ( Columba palumbus L.), vrana siva (Corvus corone cornix L.), svraka maruša ( Pica pica L.), šojka kreštalica ( Garrulus glandarius L.). Od ostalih vrsta važnih za lovno gospodarenje na podru čju obitavaju škanjac mišar ( Buteo buteo L. ) i sova šumska ( Strix aluco L.).
Pored navedenih vrsta koje su Zakonom o lovstvu (NN 140/05, 75/09) i Pravilnikom o lovostaji (NN 155/05, 67/10 i 87/10) svrstane u divlja č koja u lovištu stalno ili povremeno obitava, u lovištima su stalno ili povremeno prisutne pojedine životinjske vrste koje su trajno zašti ćene Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) i drugim aktima.
Brojnost divlja či na podru čju Grada Zapreši ća ne možemo utvrditi jer navedena lovišta samo dijelom pripadaju tom podru čju. Urbaniziranost te migracija divlja či koja obitava u široj okolini naseljenih mjesta tako ñer onemogu ćavaju procjenu na tako ograni čenom prostoru.
Na podru čju lovišta Grada Zapreši ća uglavnom je prisutna problematika vezana za urbanizaciju kojom se degradiraju i nestaju lovnoproduktivne površine za glavne vrste divlja či, a time nestaju prirodna obitavališta i ostalih životinjskih vrsta. Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom ekstenzivna što je pogodno zbog raznolikosti kultura koje se uzgajaju te ih divlja č djelomi čno koristi u prehrani. Isto tako primjena pesticida i herbicida nije izražena kao u intenzivnoj proizvodnji na velikim površinama. Zapuštanje pojedinih poljoprivrednih površina pridonosi mijenjanju stanišnih prilika, time i kvaliteti lovnoproduktivnih površina za sve vrste.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
31
Znatnu štetu na divlja či, ali i staništu uzrokuju i elementarne nepogode poput poplava u lovištima uz rijeku Savu, Brdove čko prigorje i Zapreši ć.
4.1.6.2 Ciljevi i mjere
Osnovni cilj u vezi s lovstvom, prepoznat Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), jest: „o čuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to mogu će i opravdano“.
Osnovne mjere kojima se on želi posti ći sažete su u sljede ćem:
- Integralno sagledati lovno gospodarenje i aktivnosti uklju čivanjem svih čimbenika i partnera na prostoru lovišta (šumarstvo, zaštita prirode, lovstvo, poljoprivreda, rekreacija promet i drugo). - Pove ćati brojnost populacije ugroženih vrsta te sa čuvati i gdje je mogu će obnoviti njihova staništa. - Pove ćati izobrazbu i obaviještenost lovaca u svezi s na čelima i odredbama zaštite prirode.
Navedeni cilj zaštite okoliša te mjere kojima bi se ovaj cilj postupno ispunio na podru čju Grada Zapreši ća dani su u sljede ćim tablicama.
Tablica 16. Cilj zaštite okoliša u lovstvu C1 Očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to moguće i opravdano
Tablica 17. Mjere zaštite okoliša u lovstvu Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Izrada strategije razvoja i plana unapreñenja lovnog GU, MP OPL, LS PR DP, PGZ gospodarenja za područje Grada Zaprešića C1 M2 Izrada p lana ulaganja sredstava u razvoj lovnog GU, MP TZGZ, PR DP, PGZ gospodarenja NVU, OPL C1 M3 Očuvanje i revitalizacija tradicionalnih krajobraza kroz GU, MP, PI OPL, LS TR DP, PGZ unapreñenje i očuvanje stanišnih uvjeta (smanjivanje silvatiziranih površina primjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu) C1 M4 Zaštita ljudi i divljači od stradavanja na prometnicama GU OPL TR PGZ, DP osiguravanjem dovoljnog broja prolaza i prijelaza za sve životinjske vrste, osobito na frekventnim prometnicama (autocesta, brze ceste) i kontrola njihove uporabe C1 M5 Redovna revizija lovnogospodarskih osnova i OPL MP , GU TR PGZ, Programa uzgoja divljači OPL C1 M6 Edukacija lovaca i njihovo uključivanje u problematiku DZZP, MP , ZI OPL SR DP, PGZ, održivog korištenja okoliša LS C1 M7 Stroga kontrola i sankcioniranje svih oblika MUP, LI OPL TR OPL, nezakonitog lova MUP
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
32
4.1.7 Promet
4.1.7.1 Stanje
Promet kao specifi čna gospodarska djelatnost prijevoza ljudi i tereta u znatnoj mjeri pridonosi oblikovanju prostora te gospodarskom i društvenom razvoju, a kao neizostavnu posljedicu ima negativan utjecaj po okoliš. Utjecaj prometa na okoliš o čituje se kroz one čiš ćenje i buku, potrošnju neobnovljivih izvora energije te zauzimanje i fragmentaciju prostora.
U Hrvatskoj nije donesen temeljni zakon kojim bi se posebno regulirali odnos prometa i njegovog utjecaja na okoliš i zaštita okoliša u sektoru prometa.
Prometni položaj Grada Zapreši ća izuzetno je povoljan i proizlazi iz njegove lokacije na važnim cestovnim i željezni čkim prometnim pravcima, od zna čaja za županiju i državu.
Podru čje Grada Zapreši ća uzdužno u pravcu sjever – jug presijecaju: njegovim isto čnim dijelom autocesta A2, državna cesta D1 i županijska cesta Ž2220, a njegovim središnjim dijelom županijske ceste Ž2186 i Ž2195. U sklopu te uzdužno pružene prometne infrastrukture najve će zna čenje ima autocesta A2 kojom je Grad Zapreši ć vrlo dobro prometno povezan, prema jugu s Gradom Zagrebom i prema sjeveru sa Slovenijom i susjednim europskim državama. Autocesta, osim što prolazi podru čjem Grada, ostvaruje direktnu vezu s njim putem čvorišta koje je izvedeno u blizini naselja Zapreši ć, čime je omogu ćen kvalitetan i direktan cestovni prometni pristup podru čju Grada.
Podru čje Grada Zapreši ća popre čno u smjeru istok – zapad presijecaju: njegovim južnim dijelom državna cesta D225 te njegovim sjevernim dijelom županijske ceste Ž3036 i Ž3006. Državna cesta D225 povezuje Grad Zagreb s državnom granicom prolaze ći južnim rubom urbanog prostora naselja Zapreši ć te ima posebnu važnost u državnom, županijskom i lokalnom prometnom sustavu.
Unutar naselja Zapreši ć ulogu glavne mjesne ulice u smjeru sjever – jug obavlja županijska cesta Ž2186 (Bana Josipa Jela čića) dok u smjeru istok – zapad tu ulogu obavlja državna cesta D225 (M. Tita i Pavla Lon čara).
Osim pozitivne strane kvalitetne cestovne povezanosti Grada Zapreši ća s užom i širom okolinom, bazirane na smještaju navedene zna čajne državne prometne infrastrukture, javlja se i negativna strana koja se manifestira kroz veliku koli činu tranzitnog prometa. Prometnice državnog zna čaja privla če veliku koli činu prometa što samo naselje Zapreši ć čini tranzitnim podru čjem. Najve ći problem javlja se u centralnom dijelu gradskog podru čja Zapreši ća gdje se uz unutarnji gradski promet odvija i tranzitni na relacijama istok – zapad i sjever – jug preko ve ć spomenutih cesta D225 i Ž2186.
Broj registriranih cestovnih motornih vozila u Gradu Zapreši ću raste do 2008. te je nakon dugo vremena zabilježen godišnji pad registriranih vozila koji se dogodio 2009. i nastavio u 2010. Takav trend nije iznimka u Gradu Zapreši ću, na razini cijele Hrvatske broj registriranih motornih vozila je u padu 2009. i 2010. U ukupnom broju registriranih vozila osobni automobili dominiraju sa 79% (podatak za 2010. MUP, PU Zagreba čka, PP Zapreši ć) i upravo je broj osobnih automobila razlog smanjene proto čnosti prometnih tokova u Gradu Zapreši ću. Broj osobnih vozila 2010. približno je jednak onoj razini iz 2007., zna či još uvijek visok i dostatan za optere ćenje gradskih prometnica te one čiš ćenje okoliša emisijama one čiš ćuju ćih tvari. Pad broja registriranih motornih vozila posljedica je konstantnog rasta cijene goriva te smanjene platežne mo ći stanovnika kao posljedica globalne gospodarske krize. Osim što negativno utje če na kvalitetu zraka, velik broj osobnih automobila uzrokuje probleme s bukom i ogromnim površinama koje je potrebno osigurati za dinami čki i stacionarni cestovni motorni promet. Velika koli čina automobilskog prometa smanjuje u činkovitost javnog gradskog prijevoza posebno ukoliko ta dva vida prometuju istim površinama, kao što je slu čaj s automobilskim i autobusnim prometom u Gradu Zaprešiću.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
33
Na podru čju Grada Zaprešića javni autobusni gradsko prigradski prijevoz obavlja ZET (Zagreba čki elektri čni tramvaj) te tvrtka Meštrovi ć prijevoz. Vozila autobusnog prijevoza u Gradu Zapreši ću koriste cestovnu prometnu infrastrukturu zajedno s osobnim i teretnim vozilima što nepovoljno utje če na u činkovitost, brzinu, a time i atraktivnost javnog gradskog prijevoza. Javni autobusni promet omogu ćuje povezivanje i prijevoz putnika unutar grada Zapreši ća, s okolnim bližim i daljim mjestima te vezu s Gradom Zagrebom. Linije autobusnog prijevoza sijeku se na postoje ćem autobusnom terminalu (Ulica Ante Star čevi ća). S obzirom na smještaj unutar središnjeg pretežito stambenog dijela urbanog podru čja, lokacija autobusnog terminala ne zadovoljava današnje potrebe grada Zapreši ća.
Podru čje grada Zapreši ća presijeca i magistralna glavna pruga te željezni čka pruga I. reda.
Magistralna glavna pruga Slovenija-Savski Marof-Zapreši ć-Tovarnik na podru čju Grada Zapreši ća je dvokolosije čna i elektrificirana. Osim me ñunarodnog teretnog prometa tom se prugom odvija lokalni i me ñunarodni putni čki promet s nekoliko me ñunarodnih brzih vlakova. Postoje ći uvjeti za odvijanje prometa na tom pravcu ne omogu ćavaju u potpunosti postizanje ve ćeg optere ćenja i zna čajnijih brzina preko 160 km/h te je nužno provesti odre ñene zahvate koji se dijelom odnose i na podru čje Grada Zapreši ća.
Željezni čka pruga I. reda obuhva ća prometni pravac Zagreb-Zapreši ć-Krapina-Maribor, jednokolosije čna je i neelektrificirana. Velik dio lokalnog željezni čkog prometa na podru čju Grada Zapreši ća odnosi se na pružnu dionicu Zapreši ć-Zabok na kojoj se koristi dizelska vu ča.
Kroz Grad Zapreši ć odvija se vrlo gust željezni čki promet i to pretežno lokalni putni čki. Broj putni čkih vlakova i broj prevezenih putnika do 2009. stabilno raste dok se u 2010. doga ña zna čajan pad. Broj prevezenih putnika 2009. porastao je od 2007. za 25 % da bi u 2010. taj broj pao za oko 8 % (Izvor: HŽ Putni čki prijevoz).
Teretni željezni čki prijevoz na podru čju Grada Zapreši ća odvija se putem kolodvora Zapreši ć i kolodvora Novi Dvori. Na oba kolodvora je koli čina utovarene i istovarene robe u promatranom razdoblju znatno smanjena.
4.1.7.2 Ciljevi i mjere
Tablica 18. prikazuje ciljeve zaštite okoliša u sektoru prometa, odre ñene Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), a Tablica 19. mjere koje su prilago ñene Gradu Zapreši ću, a kojima će se ti ciljevi postupno ostvarivati.
Tablica 18. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru prometa C1 Promet u cent ralnom gradskom i ostalim naseljima te izmeñu njih obuhvatiti konceptom održivoga razvoja C2 Ugraditi načela održivoga razvoja u razvojne planove i sektorske strategije C3 Smanjiti udio individualnog cestovnog prometa u odnosu na javni C4 Razviti atraktivan, funkcionalan i okolišno najprihvatljiviji javni prijevoz C5 Sman jiti utjecaje prometne aktivnosti (emisije onečišćujućih tvari, buku i vibracije) i prometne infrastrukture na okoliš C6 Povećati korištenje autoce ste, preusmjeravanjem prometa s paralelnih (državnih i županijskih) cesta. C7 Povećati korištenje željeznic e pri prijevozu putnika, posebno u širim gradskim i prigradskim putovanjima C8 Uvesti sustavno praćenje prometa i njegova utjecaja na okoliš (emisije onečišćujućih tvari, buka, intenzitet prometa, utjecaj prometnih zagušenja, vozne tarife, učinak gradnje garaža, cijene parkiranja i sl.) C9 Povećati sigurnost prijevoza opasnih tvari.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
34
Tablica 19. Mjere zaštite okoliša u sektoru prometa Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C3, M1 Destimulirati korištenje osobnog i stimulirati korištenje GU ZET, HŽ, TR DP, PGZ C4, javnog prijevoza putem ekonomskih, organizacijskih, JPP C5, operativnih i drugih mjera C7 C3, M2 Osuvremeniti i povećati kapacitete javnoga gradskoga i GU , JPP DR PGZ, DP C4, prigradskog prijevoza, razvijati javni prijevoz te ZET, (Meštrović C5 kombinirani prijevoz različitim oblicima prometa HŽ, promet) C3, M3 Uspostaviti kvalitetniji sustav biciklističkih staza i poveća ti GU JLS, HŽ, KR PGZ C4, njihov broj kao i prateću infrastrukturu za bicikliste TZGZ C5 (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom i sl.). Prilikom planiranja i izgradnje novih prometnica, ukoliko se za tim ukaže potreba, osigurati prostor i izvesti izdvojene biciklističke staze. C3, M4 Osig urati i dalje razvijati pješačke zone/staze, postupnu GU JLS, KR PGZ C4, uvoditi nova pješačka područja u užem gradskom TZGZ C5 području, bez prometa i područja s dozvoljenim prometom isključivo za vozila stanara, taksi i opskrbu C1, M5 Izraditi prometnu stud iju (uključujući koncepciju i GU MPPII, KR DP, PGZ C2 regulaciju gradskoga prijevoza) na načelima održivoga JPP prometa C1, M6 Planira ti izgradnj u urbanog područja koordinirano sa GU MPUG, SR DP, PGZ C2 planiranjem prometnog sustava MPPII C3, M7 Smanjiti posebnim subvencijama cijene javnoga GU, HŽ, SR DP, PGZ C7 prijevoza ZET C3, M8 Uvoñenje tarifne unije kojom bi se svi aktualni prijevoznici ZŽ, ZET, HŽ, SR DP , PŽ C4, u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji i Krapinsko KZŽ, JPP C7 zagorskoj županiji povezali u jedinstveni tarifni sustav GZG C5 M9 Poticati uporabu manje onečišćujućih vozila i goriva, HŽ, MPPII, SR DP, GS osobito plinskih goriva, pomoću gospodarskih i ZET, JPP ekonomskih poticaja te izgradnjom odgovarajuće GU infrastrukture C3, M10 Ur eñivanjem / izgradnjom skupnih javnih parkirališta i /ili GU JPP SR PGZ C5, garaža povećati mogućnost i poticati parkiranje osobnih C7 vozila i bicikla na obodima grada u blizini postaja javnoga prijevoza (park & ride, bike & ride sustavi). C8 M1 1 Obavljati povr emena mjerenja i praćenja onečišć enja GU, ZZJZ SR PGZ zraka i razine buke na prometno kritičnim dijelovima (vidi MZOIP mjere za Upravljanje kakvoćom zraka) C4, M1 2 Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge R201 HŽ GU, SR DP, MI C5, Zaprešić Varaždin Čakovec, dionica Zaprešić Zabok MPPII C7, C9 C3, M1 3 Dogradnja 2 kolosijeka, na potezu izmeñu Savskog HŽ, GU SR DP, MI C4, Marofa preko Zaprešića do Zagreba te nadalje do Dugog MPPII C7 Sela, namijenjenih isključivo za putnički gradsko prigradski promet C5 M1 4 Izgradnja cestovnih obilaznica istočno , južno i sjeverno HC JPP , DR DP od grada s ciljem izmještanja tranzitnog prometa izvan MPPII, naselja čime bi se ujedno poboljšao pristup okolnim MGPU, naseljima i novim zonama izgradnje GU
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
35
C1 M1 5 Podizati svijest svih sudionika u izgradnji, održavanju i HGK, MPPII, DR DP, PGZ iskorištavanju prometnica o potrebi izgradnje sigurnih, HKIG GU prometno prilagoñenih i trajnih prometnih konstrukcija C9 M1 6 Pojačati nadzor i ograničenja prijevoza opasnih tvari po MPPII, DUZS DR DP odreñenim prometnicama i poticati prijevoz opasnih tvari MUP željeznicom.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
36
4.1.8 Kemikalije
4.1.8.1 Stanje
Temeljni propis kojim se u RH utvr ñuje gospodarenje kemikalijama, te način procjenjivanja mogu ćega rizika i postupci zaštite ljudi i okoliša od štetnog djelovanja kemikalija je Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 53/08, 49/11). Uz ovaj Zakon i odgovaraju će podzakonske akte, a s obzirom na širinu uporabe kemikalija, ovo podru čje pokriveno je i nizom drugih zakona.
Na razini Grada Zapreši ća za sada ne postoji sustavno pra ćenje koli čine i vrste kemijskih proizvoda i kemikalija dostupnih na tržištu. Na razini RH, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Statisti čki ljetopis 2011., DZS 2012.), na osnovi vrijednosti godišnjeg indeksa proizvodnje, može se zaklju čiti da je proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda u 2009. i 2010. godini bila nešto manja nego li 2008. godine kada je zabilježila najve ći rast. Me ñutim, sadašnja razina proizvodnje je ve ća od potreba hrvatskoga tržišta jer je ono po opsegu malo, pa je ve ćina tvrtki kemijske industrije orijentirana na izvoz, uglavnom na zahtjevno tržište EU. Iako treba napomenuti da koli čina uvezenih kemijskih proizvoda i kemikalija višestruko premašuje izvezenu koli činu. Prema podacima dobivenim od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na podru čju Grada Zapreši ća nema proizvo ñača kemikalija, ali postoje tvrtke koje koriste opasne kemikalije za obavljanje svojih djelatnosti, za što su im izdana odgovaraju ća rješenja za korištenje opasnih kemikalija. To su: 1. INKER, Industrija keramike i porculana d.d. 2. KARBON NOVA d.o.o. 3. TIFON d.o.o. 4. SANVET d.o.o., Skladište kemikalija Ladu č 5. INA, Industrija nafte d.d.
Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping prikuplja podatke o kemikalijama koje su vrlo otrovne (T+), otrovne (T), štetne (Xn), nagrizaju će (C) i nadražuju će (Xi). Prema podacima ovog Zavoda, na podru čju Grada Zapreši ća samo je jedna tvrtka u razdoblju od 2007. do 2009. godine dostavila očevidnike o uvozu opasnih kemikalija (2009. godine uvezeno je oko 174 t). Na doma ćem tržištu 2009. godine nabavljeno je oko 2.340 t opasnih kemikalija od čega najve ći dio pripada kemikalijama s oznakom Xi – nadražuju će, a radi se uglavnom o cementu. Nisu bili dostupni podaci o tome gdje je "završio" taj cement, ali se može pretpostaviti da je uporabljen uglavnom na podru čju Grada Zapreši ća. Naime, tvrtke nisu obvezne dostavljati podatke o koli činama prodanih opasnih kemikalija u maloprodaji te o uporabi nadražuju ćih kemikalija.
Za razdoblje od 2007. do 2009. godine samo je jedna tvrtka na podru čju Grada Zapreši ća dostavila očevidnike o veleprodaji i izvozu opasnih kemikalija.
Podaci o uporabi opasnih kemikalija vezani su samo uz industrijske pogone koji koriste opasne kemikalije, dok za kemikalije koje su "završile", uglavnom kroz maloprodaju, kod fizi čkih osoba ne postoje podaci o njihovoj uporabi.
Prema Uredbi o sprje čavanju velikih nesre ća koje uklju čuju opasne tvari (NN 114/08) sve tvrtke, odnosno postrojenja u kojima je prisutnost opasnih tvari utvr ñena u koli činama jednakim ili ve ćim od grani čnih vrijednosti utvr ñenih Uredbom, obvezne su dostaviti podatke o utvr ñenoj prisutnosti opasnih tvari nadležnom Ministarstvu i AZO (vidi poglavlje Upravljanje rizicima i nesre ćama). AZO vodi Registar postrojenja u kojima je utvr ñena prisutnost opasnih tvari (RPOT). Registar sadrži podatke o vrsti opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesre ću, ili u postrojenjima mogu nastati prilikom velike nesre će; dopuštenim koli činama opasnih tvari te kriterijima prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne. Prema podacima iz RPOT-a, na podru čju
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
37
Grada Zapreši ća u 2010. godini prijavljena je samo jedna lokacija, tvrtka MESSER CROATIA PLIN d.o.o., na kojoj su opasne tvari bile prisutne u koli činama jednakim ili ve ćim od grani čnih vrijednosti utvr ñenih Uredbom (radi se o opasnim tvarima – kisiku, vodiku te ukapljenim lako zapaljivim plinovima što uklju čuje ukapljeni naftni plin i prirodni plin).
4.1.8.2 Ciljevi i mjere
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) su kao primarne ciljeve naveli uspostavu integriranog sustava kemijske sigurnosti uklju čuju ći i integrirani informacijski sustav na državnoj razini, a s obzirom na tadašnje stanje u kojem su postojali razli čiti informacijski sustavi u razli čitim resorima i institucijama. U me ñuvremenu, na državnoj razini donesen je Zakon o kemikalijama (NN 150/05, 53/08, 49/11) te Nacionalna strategija kemijske sigurnosti (NN 143/08) koji čine osnovu za daljnju uspostavu jedinstvenog sustava. Me ñutim, usprkos znatnim pomacima, na nacionalnoj razini još uvijek nije uspostavljen sustav sigurnog gospodarenja kemikalijama. To se prije svega odnosi na uspostavu državnog registra i inventara kemikalija te informati čkog sustava za pra ćenje podataka o sigurnom gospodarenju kemikalijama. Osnovni problem izostanka tog važnog dijela je i dalje podijeljena nadležnost me ñu državnim tijelima i stru čnim institucijama koje prikupljaju razli čite podatke. Samim tim je i na razini Grada Zaprešića teško očekivati bolju situaciju.
Osnovni ciljevi i mjere koji se mogu definirati na nivou Grada Zapreši ća dani su u sljede ćim tablicama.
Tablica 20. Osnovni ciljevi sigurnog postupanja s kemikalijama C1 Smanjiti rizik od industrij skih nesreća i poboljšati mjere za njihovo sprječavanje, pripravnost i odgovore na njih C2 Unaprijediti mehanizme, postupke i mjere za sigurno gospodarenje kemikalijama C3 Provoditi sustavno praćenje proizvodnje, transporta i korištenja kemikalija
Tablica 21. Mjere sigurnog postupanja s kemikalijama Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 U suradnji s ostalim tijelima javne vlasti (Ministarstvo GU DUZS, PR GS zaštite okoliša i prirode, Državna uprava za zaštitu i MZOIP, spašavanje i inspekcija zaštite okoliša) nadzirati provedbu IZO, mjera definiranih u Izvješću o sigurnosti (ili Obavijesti o malim količinama opasnih tvari u postrojenju) prema zakonskim obvezama za sprječavanje velikih nesreća, uključujući procjenu rizika (vidi mjere Upravljanje rizicima i nesrećama) C1 M2 Poticati uvoñenje standarda kvalitete ISO 14001, EMAS GU MZOIP, SR GS C2 (zaštita okoliša) i OHSAS (zaštita na radu i zaštita zdravlja IZO zaposlenika) te uvoñenje čišćih (NRT) tehnika najprije u javnim poduzećima u vlasništvu Grada, a onda i ostalim gospodarskim subjektima (posebno onim velikim) C2 M3 Poticati upotrebu manje otrovnih/opasnih kemikalija, GU, JPP, NVU SR/DR GS, MS odnosno smanjenu uporabu istih (ovo se osobito odnosi HZT na pesticide) organiziranjem radionica i/ili korištenjem promotivnih materijala o trenutno dostupnim, manje opasnim kemikalijama C3 M4 Unaprijediti suradnju s nadležnim institucijama u sustavu GU MZO IP, PR PGZ gospodarenja kemikalijama kako bi se na razini Grada IZO, AZO osigurale pravovremene informacije o opasnim kemikalijama na ovom području (vidi mjere Upravljanje rizicima i nesrećama)
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
38
4.1.9 Turizam
4.1.9.1 Stanje
Podru čje Grada Zapreši ća nema zna čajnijih smještajnih kapaciteta. Smještaj se osim kod privatnih iznajmljiva ča nudi u tri smještajna objekta.
Prema podacima Turisti čke zajednice Grada Zapreši ća, u strukturi gostiju prevladavaju doma ći gosti (oko 50%). Zapreši ć je uglavnom izletni čka destinacija čemu u prvom redu pogoduje blizina Zagreba kao velikog gradskog središta. Prisutno je pove ćanje posjetitelja, ve ćinom stanovnika Zagreba, prvenstveno vikendom ili za vrijeme održavanja nekih manifestacija. U novije vrijeme, izgradnjom trgova čkog centra „Westgate“, Zapreši ć postaje sve više i destinacija „shopping“ turizma.
Zapreši ć je željezni čko raskrš će pruga od Zagreba prema okolnom europskom podru čju, no ekološki prihvatljiviji vlak, ne koristi se zna čajnije kao prijevozno sredstvo za dolazak gostiju i posjetitelja Zapreši ća.
Iako pritisci na okoliš od ove grane gospodarstva nisu posebno izraženi, korištenje automobila za prijevoz do Zapreši ća doprinosi pove ćanju broja vozila, a time one čiš ćenju zraka, osobito vikendom, kako zbog izleta tako i zbog shoppinga te u vrijeme razli čitih manifestacija. Sportsko-rekreacijski sadržaji koji generiraju posjet gostiju i izletnika tako ñer imaju odre ñene utjecaje (nastanak otpada, one čiš ćenje tla - posebno golf zbog korištenja herbicida i sl.).
Uočljiva je i odsutnost prakse institucionaliziranog nastojanja oko unapre ñenja okolišne prihvatljivosti/u činkovitosti poslovanja (na pr. uvo ñenjem sustava upravljanja okolišem - ISO 14001). Neiskorišteni potencijal leži i u mogu ćnosti korištenja alternativnih izvora energije (npr. sun čanih kolektora) u smještajnim i ugostiteljskim objektima.
Planirana suradnja turisti čke zajednice s Visokom školom "B.A.Kr čeli ć" i Srednjom školom "B.J.Jela čić" na obrazovnim strukovnim programima prilika je da se promoviraju i ekološke teme u turizmu.
4.1.9.1 Ciljevi i mjere
U Programu zaštite okoliša Zagreba čke županije iz 2003. g. za sektor turizma preuzeti su ciljevi iz Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) pa se oni preuzimaju i za podru čje Grada Zapreši ća:
Tablica 22. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru turizma Grada Zapreši ća C1 Zaštita i što potpunije valoriziranje svih resursnih potencijala C2 Uravnotežen razvoj osmišljen na načelu održivosti C3 Turizam kao značajniji čimbenik podizanja kakvoće neposrednog okoliša
Navedeni ciljevi su na podru čju Grada Zapreši ća u proteklom razdoblju ostvareni samo djelomi čno. Zaštita resursnih potencijala i razvoj turizma temeljen na na čelu održivosti provodi se kroz usvojenu prostorno plansku dokumentaciju (PPUG Zapreši ća). Ciljevi bi se trebali ostvarivati i kroz implementaciju dokumenata zaštite okoliša višeg reda (županijska i državna razina).
Tablica 22. sadrži ciljeve preuzete iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) u koje se uklapaju i ciljevi Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2010.g. (kona čna verzija), dok su u Tablica 23 . navedene mjere za ostvarenje navedenih ciljeva na podru čju Grada Zapreši ća.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
39
Tablica 23. Mjere zaštite okoliša u sektoru turizma Grada Zapreši ća Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1, M1 Utvrditi prihvatne kapacitete prostora na područjima GU TZGZ, NVU, KR PGZ C2 planiranih većih rekreacijskih i turističkih sadržaja UOPRRŠ, (posebno golfa) te izraditi smjernice za održiv razvoj KO, turizma na razini Grada što uključuje i: unapreñenje konzultanti mreže pješačkih i biciklističkih staza, ureñenje krajolika oko dvoraca i drugih potencijalnih turističkih točaka, restauraciju i revitalizaciju napuštenih ruralnih krajeva i njihove tradicionalne arhitekture, razvoj seoskog turizma u kombinaciji s poljoprivredom (ekološkom), i dr. C1 M2 Pri izradi prostornih planova koji obuhvaćaju rekreacijske i GU UOPUGZO, TR PGZ C2 turističke sadržaje uvažiti prihvatni kapacitet osnovnih TZGZ, GS, turističkih privlačnosti prostora. Poštivati prioritet zaštite konzultanti prirode unutar posebno zaštićenih područja. C1, M3 Inicirati, motivirati i poduprijeti razvoj t urističke ponude GU , ZŽ TZGZ, TR PGZ, C2 ruralnih područja Grada Zaprešića, temeljene na RRAZŽ, PŽ, prirodnim i kulturnim datostima kao i održivim prihvatnim OPG, NVU EUMF, mogućnostima odreñenoga područja u skladu sa FZRPIA smjernicama iz M1 (revitalizacija zapuštenih naselja i njihove arhitekture, razvoj seoskog turizma, unapreñenje mreže planinarskih i biciklističkih staza i sl.). C2 M4 Razvijati ekološki prihvatljivu shemu prometnog GU , ZŽ TZGZ, NVU, SR/D PGZ, C3 povezivanja turističkih i rekreacijskih točaka kombinacijom GS, JPP R PŽ, pješačkih i biciklističkih staza, javnog prijevoza i sl. EUMF C3 M5 Povećati opću razinu opremljenosti komunalne i druge GU ,PŽ HV, KP, TR GPZ, infrastrukture u ruralnim dijelovima (veza s mjerama iz ŽUC PŽ, DP poglavlja Gospodarenje vodama, Otpad, Promet). C2, M6 Poticati uključivanje turističkih subjekata u ekološke TZGZ, GS, OPG, TR PGZ, C3 projekte. GU, RRAZŽ, PŽ, DP, NVU, MT, MZOIP, FZOEU, ZŽ HGK EUMF C2 M7 Poticati povezivanje turizma s poljoprivrednim TZGZ, OPG, GS , KR PGZ, proizvoñačima GZ i drugim kompatibilnim djelatnostima. GU, ZŽ MRRFEU, PŽ, DP, MT,MP, EUMF, HGK FZRPIA C2, M8 Izraditi programe/projekte te osigurati poticaje za GU, GS, OPG, SR PGZ, C3 povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih MZOIP, RRAZŽ, DP, izvora energije u turističko ugostiteljskom sektoru i HGK NVU,GU, FZOEU, rekreaciji. TZGZ,HGK EUMF C3 M9 Poticati certifikaciju turističkog gospodarstva na primjenu GU HGK, GS, KR PGZ, sustava kvalitete i upravljanja okolišem ISO 9001 i ISO TZGZ SR GS 14001 te uvoñenje koncepta čistije proizvodnje. C3 M10 Izraditi i provoditi informativne, edukacijske i savjetodavne GU, GS , HGK TR PGZ, programe za turističke djelatnike (naročito upravljački TZGZ, FZOEU, kadar) u vezi zaštite okoliša te razvijati ekološku svijest NVU EUMF kod lokalnog stanovništva uključenog u turističke djelatnosti. C3 M11 Poticati uključivanje brige o okolišu u sektor turizma (npr. GU MZO IP, TR PGZ, uvoñenje nagrade za okolišno odgovorno poslovanje). TZGZ, NVU, FZOEU Osigurati poticajna sredstva za projekte zaštite okoliša i GS ekološke inicijative u turizmu.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
40
4.2 TEMATSKE CJELINE
4.2.1 Upravljanje kvalitetom zraka
4.2.1.1 Stanje
Upravljanje zaštitom zraka u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11), te ostalim važe ćim propisima kojima je detaljnije ure ñena zaštita i poboljšanje kvalitete zraka.
Osnovne obveze Grada Zapreši ća, kao jedinice lokalne samouprave, odre ñene Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11) su:
- provoditi i osigurati provedbu mjera zaštite i poboljšanja kvalitete zraka i ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, - na temelju ocijenjene razine one čiš ćenosti, uspostaviti mrežu za trajno pra ćenje kvalitete zraka na svom podru čju ako procijeni da su razine one čiš ćenosti više od propisanih grani čnih vrijednosti (GV), - u slu čajevima kada postoji sumnja, izražena prijavom gra ñana, da je došlo do one čiš ćenosti zraka čija je kvaliteta takva da može narušiti zdravlje ljudi, kvalitetu življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, utvrditi opravdanost sumnje i donijeti odluku o mjerenjima posebne namjene sa sadržajem i razdobljem mjerenja ili procjeni razine one čiš ćenosti te na činu pla ćanja troškova posebnih mjerenja ili procjene razine one čiš ćenosti, - ako u odre ñenoj zoni razine one čiš ćuju ćih tvari u zraku prekora čuju bilo koju grani čnu vrijednost ili ciljnu vrijednost u svakom od tih slu čajeva, predstavni čko tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za tu zonu donosi akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka za tu zonu, - pravodobno i bez naknade osigurati podatke iz svoje nadležnosti te druge podatke koji su potrebni za vo ñenje informacijskog sustava o kvaliteti zraka kao i za izradu Plana, Programa i Izvješ ća, - informirati javnost, uklju čuju ći udruge i organizacije za zaštitu okoliša, zaštitu potroša ča, udruge i organizacije koje zastupaju interese osjetljivih skupina stanovništva, gospodarska udruženja te nadležna tijela za zaštitu zdravlja i javno zdravstvo, o kvaliteti zraka, provedbi akcijskih planova za poboljšanje kvalitete zraka, provedbi kratkoro čnih akcijskih planova, - osigurati sredstva za pra ćenje stanja okoliša.
Na podru čju Grada Zapreši ća ne prati se kvaliteta zraka. Me ñutim, prema podacima u Prvom izvješ ću o provedbi Programa zaštite poboljšanja kakvo će zraka za razdoblje od 2008. do 2010. godine na podru čju Zagreba čke županije (uklju čuju ći i Grad Zapreši ć) prevladava druga (II) kategorija kakvo će zraka s obzirom na lebde će čestice PM10 koja se prema starom Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) definira kao umjereno one čiš ćen zrak: prekora čene su grani čne vrijednosti (GV) za jednu ili više one čiš ćuju ćih tvari, a nisu prekora čene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu one čiš ćuju ću tvar.
Za sada postoji inicijativa od strane nevladinih udruga za zaštitu okoliša i prirode, registriranih na podru čju Zagreba čke županije, da se na širem podru čju Grada Zapreši ća postavi mjerna postaja za pra ćenje kvalitete zraka, a zbog pravnih subjekata koji „emitiraju one čiš ćavaju će tvari u zrak, bilo svojom djelatnoš ću ili u nekim slu čajevima namjerno“. Naj češ će se u proteklom razdoblju to odnosilo na tvrtku Pliva Hrvatska d.o.o. u Savskom Marofu te druge tvrtke u njezinoj blizini, nastale iz nekadašnje Plive (Hospira d.o.o. i Kvasac d.o.o.) i na povremenu pojavu neugodnih mirisa.
Prema podacima iz Registra one čiš ćavanja okoliša (ROO) koji se odnose na emisije one čiš ćuju ćih tvari u zrak, na podru čju Grada Zapreši ća u razdoblju od 2008. do 2010. godine najviše emisija iz
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
41
pojedina čnih izvora prijavljeno je iz procesa izgaranja goriva za dobivanje toplinske i/ili elektri čne energije (obrazac PI-Z-3), ukupno 41, zatim iz proizvodnih procesa bez izgaranja goriva i procesa koji uklju čuju izgaranje goriva kod kojih se produkti izgaranja koriste izravno u proizvodnom procesu iz procesa obrade otpada (obrazac PI-Z-1), ukupno 19, te 3 izvora one čiš ćuju ćih tvari u zrak iz proizvodnih procesa koji uklju čuju izgaranje goriva bez izravnog kontakta produkata izgaranja sa sirovinom (obrazac PI-Z-2). Pri tom najve ći dio čini CO 2 te SO 2, NO 2 i CO.
Zna čajni izvor emisija one čiš ćuju ćih tvari u zrak na ovom podru čju je i zna čajna prometna aktivnost kao posljedica povezanosti Zagreba čke županije i Grada Zagreba, odnosno blizine Grada Zagreba.
Na podru čju Grada Zapreši ća prisutni su i difuzni izvori one čiš ćenja zbog neadekvatno riješenog pitanja otpada (prvenstveno divlja odlagališta). Osim one čiš ćenja neugodnim mirisom otpad je i zna čajan izvor metana, a u slu čaju izvanrednih i iznenadnih doga ñanja i samozapaljenja i niza toksi čnih spojeva (npr. dioksini, furani).
Zrak se one čiš ćuje i nizom drugih djelatnosti (npr. proizvodnja sanitarne keramike i porculanskog posu ña, lakirnice, kemijske čistionice i sl.) koje doprinose emisiji hlapivih organskih spojeva (HOS) i čestica. Na podru čju Grada Zapreši ća u Registar postrojenja u kojima se koriste organska otapala ili proizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve pri MZOIP prijavljeno je 11 tvrtki od čega su 3 kemijske čistionice. Me ñu prijavljenim tvrtkama je Inker d.d. – proizvodnja sanitarne keramike, Inkerpor d.o.o. – proizvodnja porculanskog posu ña te Karbon Nova d.o.o. – proizvodnja boja.
4.2.1.1 Ciljevi i mjere
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) definirali su nekoliko ciljeva vezano za zaštitu i poboljšanje kvalitete zraka.
Tablica 24 . Ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka C1 Smanjivanje emisije iz prometa. C2 Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz industrijskih postrojenja. C3 Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz termoelektrana i toplana. C4 Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz kućnih ložišta i ložišta široke potrošnje. C5 Smanjivanje emisija stakleničkih plinova. C6 Smanjivanje uzročnika pojave fotokemijskog smoga i troposferskog (prizemnog) ozona. C7 Ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač.
Najrelevantniji plan koji se može primijeniti i na lokalnu razinu je Program zaštite okoliša Zagreba čke županije (2003.). Procjena provo ñenja mjera i ostvarenje ciljeva koji su definirani Programom zaštite okoliša Zagreba čke županije za podru čje upravljanja kvalitetom zraka odnose se i na Grad Zapreši ć. U prosincu 2007. godine Zagreba čka županija je donijela Program zaštite i poboljšanja kakvo će zraka u Zagreba čkoj županiji („Glasnik Zagreba čke županije“, broj 33/07), koji se donosi za razdoblje od četiri godine. Upravni odjel za prostorno ure ñenje, gradnju i zaštitu okoliša – Odsjek za zaštitu okoliša izradio je prvo Izvješ će o provedbi Programa zaštite poboljšanja kakvo će zraka za razdoblje od 2008. do 2010. godine.
U nastavku su navedeni ciljevi, odnosno mjere za naredno razdoblje, a kako bi se poboljšala kvaliteta zraka na podru čju Grada Zapreši ća.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
42
Tablica 25. Ciljevi zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zapreši ću C1 Uspostaviti sustav praćenja kvalitete zraka C2 Uspostaviti informacijski sustav o praćenju k valitete zraka kao dio informacijskog sustava o okolišu. C3 Posti ći I kategoriju k valitete zraka u grad u ili dijelovima g radskih naselja gdje je zrak II kategorije. C4 Održati I kategoriju u dijelovima g radskih naselja u kojima je ona ustanovljena C5 Smanjiti emisije onečišćujućih tvari C6 Smanjiti emisije iz svih gl avnih izvora (promet, energetika, industrija, ložišta). C7 Racionalizirati i optimizirati (poboljšati) strukturu prometa
Tablica 26. Mjere zaštite i poboljšanja kvalitete zraka u Gradu Zapreši ću Cilj Mjere za ostvarivanje cilje va Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Provesti prelimina rno istraživanje kvalitete zraka GU ZŽ, MZOIP PR PGZ, PŽ na području Grada (na pr. s obzirom na postojeće DHMZ izvore onečišćujućih tvari u zrak, modeliranjem ispitati koje bi bile najbolje lokacije za postavljanje mjerne postaje). C1 M2 Uspostaviti postaju za praćenje kvalitete zraka u ZŽ, GU AZO, MZOIP, PR , PGZ, PŽ, C2 okviru mreže za praćenje kvalitete zraka NVU, javnost TR DP Zagrebačke županije te informacijski sustav praćenja kvalitete zraka. C2 M3 Vezano na prve dvije mjere j avnosti osigurati GU AZO, MZOIP DR DP pravovremenu (satni, dnevni srednjaci) informaciju o razinama onečišćenja, emisijama onečišćujućih tvari, upozoravajućim i kritičnim razinama onečišćujućih tvari, te o planovima i programima zaštite zraka. Koristiti sredstva javnog informiranja i Internet kao glavni alat za dostupnost podataka. C2 M4 Provesti edukaciju obveznika dostave podataka u AZO ZŽ, GU, kontin DP, P Ž, Registar onečišćavanja kako bi se osigurala MZOIP uirano PGZ pouzdanost i kvaliteta dostavljenih podataka C3 M5 Održavati i uvećavati površine parkova i zelenih GU KP, javnost KR, PGZ C4 površina unutar naselja. Zaštititi naselja od TR C5 prašine (i buke) s prometnica postavljanjem prirodnih barijera. C4 M6 Dosljedno planiranje i upravljanje razvojem i GU MPUG TR PGZ C5 izgradnjom u prostoru, koje uzima u obzir emisije u zrak i njene utjecaje. C6 M7 Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge HŽ MMPII DR DP, HŽ R201 Zaprešić Varaždin Čakovec, dionica Zaprešić Zabok (vidi poglavlje Promet) C6 M8 Nastaviti sa započetom plinofikacijom na GU JPP SR, PGZ, GS području Grada DR
C6 M9 Uspostavljanje odgovarajuć eg sustava KP JLS, MZO IP , TR PGZ, C7 gospodarenja otpadom te uklanjanje divljih UO FZOEU odlagališta. (Vidi poglavlje Otpad i gospodarenje otpadom). C4 M10 Poticati daljnje mjere energetske učinkovitosti u GU JPP, konz. SR, PGZ , C5 suradnji s FZOEU (vezano za mjere u poglavlju MG trajno FZOEU C6 Energetika).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
43
C7 M1 1 Provoditi mjere oko poboljšanj a javnog prometa i GU, ZET GZG , NVU, DR, PGZ , PŽ, općenito prometa u naseljima na osnovi grañani trajno FZOEU prometne studije: npr. poticanje gradskog prijevoza modernizacijom voznog parka; popularizacija javnog prijevoza, osiguranje protočnosti prometnica; uspostavljanje biciklističkih staza, popularizacija bicikla (vidi poglavlje Promet)
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
44
4.2.2 Upravljanje vodama
4.2.2.1 Stanje
Ustav Republike Hrvatske navodi vode kao op će dobro od posebnog interesa. Podru čje voda pravno je ure ñeno Zakonom o vodama (NN 153/09, 63/11) koji ure ñuje i definira pravni status voda i vodnog dobra, na čin i uvjete upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, ure ñenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda), na čin organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Prihode vodnoga gospodarstva ure ñuje Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 153/09). Donošenjem Zakona o vodama, Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, podzakonskih akata, Strategije upravljanja vodama i Planova upravljanja vodnim podru čjima RH je u ve ćoj mjeri provela uskla ñivanje vodne politike s legislativom EU. Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva sadrži aktivnosti i rokove vezane uz provedbu vodno- komunalnih direktiva, kojima se regulira opskrbljenost stanovništva zdravstveno ispravnom pitkom vodom i odvodnja komunalnih otpadnih voda.
Nositelji upravljanja vodama su Hrvatski sabor, Nacionalno vije će za vode, Ministarstvo poljoprivrede (Uprava vodnoga gospodarstva), jedinice lokalne i regionalne samouprave te Hrvatske vode kao pravna osoba za upravljanje vodama.
Površinske vode Grad Zapreši ć razvio se u prostoru blizu uš ća rijeke Krapine u Savu, koja čini južnu granicu Grada. Sava je dominantna teku ćica i ona diktira hidrografska obilježja gotovo cijelog podru čja. Sava na ovom dijelu toka prestaje biti brdska i dobiva prijelazne karakteristike nizinskog toka. Karakterizira je pluvijalni režim, odnosno javljanje visokog vodostaja u jesen i prolje će. Razlika u protoku izme ñu malih i velikih voda je znatna i kre će se od 60 m 3/s do 3100 m 3/s, s prosje čnim protokom vode od 320 m3/s.
Rijeka Krapina je u donjom toku tipi čna nizinska rijeka i do regulacije je imala sve karakteristike koje iz toga proizlaze – vijugav tok i plavljenje okolnog prostora. Slivno podru čje joj je asimetri čno. Pritoci lijeve strane su sezonski jako aktivni – potoci s padina Medvednice, a s desne potoci s marijagori čkog prigorja.
Zapadnom granicom Grada Zapreši ća protje če, u smjeru sjever-jug, potok Lužnica do utoka u rijeku Savu, nizvodno od planirane HE Podsused. Lužnica utje če gravitacijski u rijeku Savu, tako da su dijelom ve ć izvedeni nasipi uz korito potoka koji kod mjerodavnih vodnih valova rijeke Save i potoka Lužnice štite zaobalje od plavljenja.
U slivu rijeke Krapine nalazi se korito potoka Črnec. Protje če nizinskim dijelom i duž čitavog toka ima otvoreno korito. Čini isto čnu granicu izme ñu izgra ñenog prostora Grada i ravni čarskog dijela.
Odlukom o popisu voda I reda (NN 79/10) u vode I reda svrstane su rijeka Sava kao me ñudržavna rijeka te rijeka Krapina kao druge ve će vode i kanali. Sukladno Zakonu o vodama sve površinske vode podru čja Grada Zapreši ća pripadaju slivu rijeke Save. Uvjetovano položajem, uz rijeku Savu, Krapinu i potok Lužnicu te u neposrednoj blizini Sutle, omeñen na sjeveroistoku parkom prirode Medvednica, za podru čje Grada Zapreši ća postoji opasnost od pojava poplava. Posebnu opasnost predstavljaju i brdski potoci buji čnog tipa u vrijeme poja čanog oborinskog režima.
Me ñusliv Save od Sutle do Krapine obuhva ća vodotok Lužnicu s potocima Puš ća i Gorjak. Na ovom dijelu je izveden lijevoobalni nasip uz Lužnicu radi zaštite dijela Grada Zapreši ća od poplava.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
45
Sukladno Uredbi o standardu kakvo će voda (NN 89/10) stanje površinskih voda ocjenjuje se na osnovi ekološkog i kemijskog stanja voda. U Zapreši ću su mjerenja nekih pokazatelja kakvo će vode provo ñena na rijeci Krapini i na potoku Lužnici. S obzirom na kratko ću razdoblja primjene Uredbe (i Plana upravljanja vodnim podru čjima), još ne postoje podaci o svim potrebnim pokazateljima. Ipak, na osnovi dostupnih podataka, stanje površinskih voda na podru čju Zapreši ća ocjenjuje se kao loše, i to prvenstveno zbog lošeg hidromorfološkog stanja i lošeg kemijskog stanja, budu ći da su premašene vrijednosti standarda kakvo će za cijeli niz prioritetnih i drugih one čiš ćuju ćih tvari.
Podzemne vode Budu ći da se na podru čju Grada Zapreši ća nalazi vodocrpilište Šibice, koje pitkom vodom opskrbljuje dio Zagreba čke županije kao i dio Krapinsko-zagorske županije, izuzetno je važno čuvati kakvo ću podzemne vode ovog vodonosnika.
Kakvo ća podzemne vode vodonosnika koji opskrbljuje vodocrpilište Šibice prati se pomo ću više piezometara na podru čju vodonosnika te na samim bunarima. Sukladno Uredbi o standardu kakvo će voda (NN 89/10) stanje podzemnih voda ocjenjuje se na osnovi koli činskog i kemijskog stanja tijela podzemnih voda. Za grani čne vrijednosti pokazatelja stanja podzemnih voda, u Planu upravljanja vodnim podru čjima uzeta je maksimalna dopuštena vrijednost (MDK) prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi će (NN 47/08). Analiza podataka dostavljenih od Hrvatskih voda (za mjerenja na piezometrima na podru čju vodonosnika) i Zavoda za javno zdravstvo (za podatke na bunarima) za razdoblje 2007. – 2010. pokazuje da iako je koncentracija ve ćine pokazatelja manja od MDK postoje odre ñeni problemi koje će u narednom razdoblju morati riješiti. Tako je u razmatranom razdoblju identificirano povremeno fekalno one čiš ćenje, one čiš ćenje herbicidima i one čiš ćenje mineralnim uljima, što su sve antropogena one čiš ćenja. Tako ñer, često su povišene koncentracije željeza i mangana, me ñutim ovo je slu čaj u velikom broju podzemnih vodnih tijela u aluvijalnim vodonosnicima i vjerojatno se radi o metalima prirodnog porijekla.
Najzna čajniji rizik za kakvo ću vode na vodocrpilištu predstavlja one čiš ćenje otpadnim tvarima iz farmaceutske i prehrambene industrije koja se nalazi na podru čju vodonosnika. Prisutnost ovih tvari u sedimentu i vodi potvr ñena je u okviru više stru čnih i znanstvenih istraživanja. Tijekom izrade ovog Programa zaštite okoliša, Institut Ru ñer Boškovi ć proveo je analizu vode na vodocrpilištu Šibice, koja je bila usmjerena na sastojke koji nisu propisani Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi će sa svrhom dobivanja prvog uvida u intenzitet infiltracije karakteristi čnih one čiš ćenja lokalne farmaceutske industrije u vodonosne slojeve iz kojih se prihranjuje vodocrpilište. U rezultatima ove studije navodi se da je u svim analiziranim uzorcima utvr ñena zna čajna prisutnost sulfonamidnog antibiotika sulfametoksazola te u manjoj mjeri sulfapiridina. Nadalje, u relativno visokoj koncentraciji detektiran je farmaceutski sastojak torsemid, koji je u prethodnim istraživanjima bio detektiran u sedimentu potoka Gorjak te nedvojbeno ukazuje na zna čajan prodor one čiš ćenja farmaceutskog porijekla iz tog smjera prema vodocrpilištu Šibice. Tako ñer, u uzorcima vode na vodocrpilištu prona ñeni su i neki endokrini modulatori u zna čajnim koncentracijama. U studiji se, s obzirom na prostornu raspodjelu one čiš ćuju ćih tvari, zaklju čuje da te tvari osim iz one čiš ćenog sedimenta potoka Gorjak u vodonosnik možda infiltriraju i iz glavnog kolektora odvodnje otpadnih voda koji se nalazi u neposrednoj blizini. S obzirom na ove rezultate name ću se prioritetne mjere za zaštitu vodonosnika, a time i vode za pi će – osiguranje u činkovitog uklanjanja svih farmaceutika iz otpadnih voda farmaceutske industrije prije ispuštanja u sustav javne odvodnje, osiguranje nepropusnosti sustava odvodnje na podru čju koje ugrožava vodonosnik, uspostava monitoringa voda koji bi obuhva ćao analizu specifi čnih tvari koje potje ču iz lokalne farmaceutske industrije, utvrditi intenzitet infiltracije one čiš ćuju ćih tvari u razli čitim hidrološkim uvjetima, monitoring eventualnog širenja one čiš ćenja iz smjera kolektora javne odvodnje, te sanacija potoka Gorjak. Tako ñer, prioritetna administrativna mjera je proglašenje zone sanitarne zaštite sukladno ve ć napravljenom Elaboratu zaštitnih zona vodocrpilišta Strmec, Šibice i Bregana (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.) i zakonskim obvezama.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
46
Sustavi javne vodoopskrbe i odvodnje Vodoopskrbnim sustavom riješena je vodoopskrba na podru čju Grada Zapreši ća i op ćina: Brdovec, Puš ća, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Jakovlje te zapadnog dijela Op ćine Bistra. Magistralnim objektima ovog sustava osigurava se ujedno i transport vode namijenjene za potrebe Regionalnog vodovoda Hrvatskog zagorja. Taj vodoopskrbni sustav temelji se na korištenju vodocrpilišta Šibice. Do danas je završena izgradnja I etape vodocrpilišta, a ona se sastoji od pet bunara sa šest instaliranih crpki (dvije kapaciteta 50 l/s i četiri po 100 l/s) ukupnog instaliranog kapaciteta cca 500 l/s (stvarni kapacitet crpilišta je 450 l/s).
Ukupna rješenja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda s predmetnog podru čja Grada Zapreši ća (ali i šire uz obuhvat gravitacijskog podru čja okolnih naselja) definirana su Vodoprivrednom osnovom grada Zagreba (1982.) i dopunom VOGZ-a, Odlukom o odvodnji otpadnih voda Grada Zapreši ća i okolnih op ćina (9/06), te kroz izra ñenu projektnu dokumentaciju „Optimalizacije kanalizacijskog sustava Grada Zapreši ća“ (Proning DHI d.o.o., rujan 2000. g.) kojom je definiran daljnji razvitak sustava javne odvodnje. Prema tim rješenjima urbano podru čje naselja Zapreši ć i podru čja Kalamiri tretirano je s mješovitim sustavom javne odvodnje usmjerenim na glavni isto čni transportni kolektor koji treba kompletirati s dodatnom izgradnjom retencijskih bazena, crpnih stanica i pripadaju ćih spojnih kolektora do retencijskih bazena, te ispustima u potok Črnec. Ostali dio slivnog podru čja je definiran kao razdjelni sustav. Sve otpadne vode odvode se na centralni ure ñaj za pro čiš ćavanje otpadnih voda Zajarki u Zapreši ću. Ispust iz CUP-a Zajarki je u rijeku Savu, a preljev oborinskih voda je i dalje u rijeku Krapinu. Cijelo vodno podru čje rijeke Dunav, pa tako i podsliv rijeke Save, proglašeno je osjetljivim podru čjem. Sukladno obvezama preuzetima iz zakonodavstva EU i prenesenima u hrvatsko zakonodavstvo te uzimaju ći u obzir prijelazno razdoblje osigurano u pretpristupnim pregovorima s EU, za aglomeraciju Zapreši ć planirana je nadogradnja ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda sa sadašnjeg prvog stupnja pročiš ćavanja na tre ći stupanj, kao i proširenje sustava javne odvodnje. Planirani kapacitet ure ñaja iznosi 115.000 ES. Sukladno gore navedenim obvezama, ova nadogradnja ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda i sustava odvodnje mora se završiti do kraja 2018. godine, a ukupna cijena izgradnje je oko 60 mil. eura. Priklju čenost stanovništva na sustav odvodnje s ure ñajem za pro čiš ćavanje pove ćao bi se s oko 32 % na gotovo 100 %, što bi bio zna čajan doprinos zaštiti okoliša, a posebno zaliha podzemnih voda, površinskih voda i tla.
Tako ñer, visoki prioritet ima sanacija propusnih dijelova sustava javne odvodnje, koji uzrokuje one čiš ćenje voda i tla.
Poplave i proglašenje elementarnih nepogoda od poplava Sustav obrane od poplava u Republici Hrvatskoj zakonski je definiran Državnim planom obrane od poplava (NN 84/10). Provedbu mjera obrane od poplava na vodama provode Hrvatske vode. Hrvatske vode donijet će i Glavni provedbeni plan obrane od poplava.
Prema podacima Hrvatskih voda tijekom razdoblja od 2007. do 2011. godine zabilježena su četiri zna čajnija vodna vala.
Trenutno je u tijeku izrada idejnog projekta s ishoñenjem lokacijske dozvole za izgradnju zaštitnog sustava obrane od poplave zapreši ćkog podru čja. S obzirom na planirane gra ñevinske radove na podru čju one čiš ćenog potoka Gorjak, prije ovih radova bit će potrebno provesti sanaciju potoka Gorjak, kako one čiš ćenje ne bi dodatno infiltriralo u podzemne vode i ugrozilo kakvo ću vode za pi će.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
47
4.2.2.1 Ciljevi i mjere
Tablica 27 . Ciljevi zaštite voda u Gradu Zapreši ću C1 Osiguravanje trajnog upravljanja vodama na načelima održivog razvoja i jedinstva vodnog režima. C2 Postići, odn osno očuva ti dobro stanj e površinskih i podzemnih voda; zaustaviti trend pogoršavanja stanja podzemnih i površinskih voda ondje gdje je ona narušena i postupno mjerama zaštite osigurati propisano stanje voda. Sanirati/ukloniti postojeće izvore onečišćenja, te osmisliti sustavni nadzor nad njima.
Tablica 28 . Mjere zaštite voda u Gradu Zapreši ću Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Sudjelovati u izradi relevantnih dokumenata vodnog HV GU, JPP , PR HV, PGZ gospodarstva – u prvom redu Plan upravljanja vodnim NVU područjem te programima gradnje komunalnih vodnih grañevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih grañevina i grañevina za melioracije. C1 M2 Ispitati stanje vodovodne mreže, sanirati oštećenja i GU , KP HV PR, PGZ, dotrajale dijelove mreže (tamo gdje već nije trajno grañani provedeno) kako bi se smanjili gubici zahvaćene vode. Potaknuti ugradnju vodomjera u domaćinstva kako bi se krajnje korisnike potaklo na racionalnije korištenje vode (umjesto obračuna po broju članova). Financiranje se dijelom može pokriti i iz sredstava pričuve. C1 M3 Prilikom uspostave sustava navodnjavanja GU GU, HV trajno HV, PGZ , poljoprivrednih površina poticati korištenje efikasnijih MI sustava navodnjavanja. C2 M4 Sudjelovati u provoñenju sanacije potoka Gorjak. HV HV, PR onečišćivač onečišćivač, GU, ZI C1, M5 Poticati donošenje Odluke o zaštiti izvorišta za GU GU, ZŽ PR C2 vodocrpilište Šibice. C1, M6 Provoditi edukaciju poljoprivrednika o ekološkoj PSS PSS, GU, trajno MI, DP, C2 proizvodnji, pogotovo na širem području vodocrpilišta NVU PGZ Šibice. C1, M7 Provoditi pojačanu kontrolu zbrinjavanja otpadnih VI KP, VI trajno C2 voda na širem području vodocrpilišta Šibice. C1, M8 Sudjelovati u propisivanju dodatnog monitoringa HV GU, KP, ZI, PR C2 otpadnih voda farmaceutske i prehrambene industrije NVU na širem području vodocrpilišta, a s obzirom na farmaceutike i druge specifične otpadne tvari iz navedene industrije, sukladno provedenim znanstvenim i stručnim istraživanjima. C1, M9 Sudjelovati u propisivanju dodatnih parametara HV GU, KP, ZI, PR C2 monitoringa podzemne vode, vode na vodocrpilištu i NVU površinskih voda, s obzirom na farmaceutike koji se proizvode na širem području vodocrpilišta Šibice, sukladno provedenim znanstvenim i stručnim istraživanjima. C2 M1 0 Redovito ispitivati propusnost sustava odvodnje i KP KP, VI, HV PR KP, HV, DP sanirati propusne dijelove sustava. Prioritetno sanirati sustav na dijelu gdje potencijalno ugrožava vodu za piće.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
48
C2 M1 1 Sanirati divlja odlagališta i područja divljeg iskopa GU šljunka, prioritetno na području vodonosnika (vidi mjere u poglavlju Gospodarenje otpadom i Krajobrazna raznolikost).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
49
4.2.3 Tlo
4.2.3.1 Stanje
Iako se pitanje zaštite tla trenutno ure ñuje nizom zakonskih i podzakonskih propisa, pokazuje se da su oni manjkavi i ve ćim dijelom usmjereni samo na korištenje, a ne i na cjelovitu zaštitu tla, odnosno na zaštitu njegovih funkcija. Na regulativi zaštite tla u RH najve ći pomak je napravljen u poljoprivrednom sektoru gdje je u sklopu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08, 25/09, 153/09, 21/10 i 39/11 i 63/11) donesen ve ći broj podzakonskih akata kojima je propisna zaštita poljoprivrednog zemljišta od one čiš ćenja te na nacionalnom nivou odre ñeni centri zaduženi za provedbu trajnog pra ćenja stanja na poljoprivrednom i šumskom zemljištu. Trajno pra ćenje stanja poljoprivrednog zemljišta provodi Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za tlo i očuvanje zemljišta, dok se centrom za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog one čiš ćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave odre ñuje Hrvatski šumarski institut.
Na prostoru Grada Zapreši ća identificirano je 9 lokaliteta koji predstavljaju potencijalni izvor one čiš ćenja tla. Lokacije se odnose na kemijsku industriju Montkemiju (proizvodnja osnovnih organskih kemikalija), odlagalište otpada Novi dvori, industriju nemetala odnosno gra ñevinskog pijeska i šljunka (Inker, industrija keramike i porculana d.d., Viadukt graditeljstvo d.d., Hidroelektra niskogradnja d.d., Tempo d.d.) te objekti vezani uz skladištenje nafte i naftnih derivata (Tifon i INA benzinske postaje te Sedam-plin). Zbog nedostatka potpunijih informacija o tlu nije mogu će dati potpuniji opis stanja narušenosti (one čiš ćenosti) tala na istraživanom podru čju me ñutim na temelju podataka na razini Zagreba čke županije mogu će je tvrditi kako postoji potencijalna one čiš ćenost teškim metalima (Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb i Zn).
S obzirom na stupanj ispunjenosti mjera za ostvarivanje ciljeva zaštite tla predvi ñenih u „Programu zaštite okoliša Zagreba čke županije“ možemo konstatirati kako je stupanj njihove provedbe na podru čju Grada Zapreši ća na nezadovoljavaju ćoj razini što je posljedica nepostojanja zakonske regulative koja bi omogu ćila sveobuhvatnu zaštitu tla, nepostojanja alata koji bi omogu ćili provedbu politike zaštite (neadekvatni podaci o stanju tala na državnoj i lokalnoj razini, ne implementacija trajnog pra ćenja tala kako na državnoj tako i na lokalnoj razini).
4.2.3.1 Ciljevi i mjere
Ciljeve zaštite tala na podru čju Grada Zapreši ća je mogu će postaviti prema osnovnim pritiscima, a mjere su u osnovi kontramjere za navedene pritiske.
Tablica 29. Osnovni ciljevi zaštite tla za podru čje Grada Zapreši ća C1 Sprječavanje i smanjivanje erozije C2 Smanjenje dehumizacije tala C3 Zaustavljanje iscrpljivanja i degradacije tla intenzivnom poljoprivredom C4 Spr ječavanje i smanjivanje o nečišćenja
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
50
Tablica 30 . Mjere zaštite tla u Gradu Zapreši ću Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Uspostava trajnog motrenja tala Hrvatske s izborom AZO Zavod za trajno ŽP, GS, C4 dodatnih lokacija od interesa za Grad. Detaljan opis tlo, HŠI, DP, EU procedura i metoda za praćenje poljoprivrednih, GU, ZŽ, šumskih i onečišćenih tala dat je u „Priručniku za trajno konz. motrenje tala Hrvatske“ izdanog od Agencije za zaštitu okoliša. Za potrebe Grada Zaprešića, a s ciljem što veće pokrivenosti područja, predlaže se korištenje i parcijalnih pedoloških parametara u ovisnosti o tipu onečišćenja i vrsti pritiska. Potrebno je uskladiti praćenje na državnoj, županijskoj i gradskoj razini. C1 M2 Uspostava protuerozijskih mjera . Izrada županijske, a HV HŠ, HŠI , PR, HV, HŠ potom i detaljnije (rezolucije PPUO/G a) KARTE ZŽ, konz. trajno EROZIJE. Izrada / ažuriranje i provoñenje programa tehničkih mjera zaštite od negativnog djelovanja voda (npr. ureñenje korita bujice, i sl.) i održavanje postojećih sustava (odvodni kanali, i dr), Izrada / ažuriranje i provoñenje cjelovitog programa SADNJE ZAŠTITNIH ŠUMA / TRAJNIH NASADA, usklañenog s mjerama i programima drugih sektora značajnih za borbu protiv erozije. Provedba drugih BIOTEHNIČKIH MJERA, pogotovo na požarištima ili posebno izloženim i ranjivim površinama tala. Uspostava meñusektorske suradnje (Hrvatske vode, Hrvatske šume,..) usklañivanja planova i aktivnosti C2 M3 Poticanje pošumljavanja i po dizanja šumskih kultura HŠ, HŠI, konz. trajno pogotovo na zapuštenim poljoprivrednim površinama, poticanje korištenja biomase kao obnovljivog izvora energije (vidi mjere u poglavljima Šumarstvo i Energetika) C3 M4 Poticati ekološku poljoprivredu (I zrada studija MP GU , ZŽ, PR, ŽP, DP, izvedivosti pojedinih razvojnih scenarija, uspostava MZOIP trajno PGZ, pilot programa, financijski poticaji, stručna pomoć, GS izdavanje priručnika, itd.). (Vidi pod poglavlje Poljoprivreda.) C4 M5 Ureñenje oborinskih voda s cesta i drugih onečišćenih GU HV, HC trajno ŽP, površina. (Općenito, relevantne su sve mjere iz MZOIP PGZ poglavlja Upravljanje vodama, koje se tiču rješavanja problema otpadnih voda – komunalnih, tehnoloških, ...), Poticati smanjivanje emisija u zrak (vidi poglavlja Industrija, Energetika, Upravljanje zrakom) kako bi se smanjilo taloženje / infiltracija onečišćujućih tvari iz zraka u tlima. Čišćenje divlhih odlagališta otpada i uvoñenje mjera za sprečavanje njihovog ponovnog nastajanja (stavljanje kontejnera na lokaciju, uvoñenje češćeg nadzora, edukacija, …).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
51
4.2.4 Biološka raznolikost
4.2.4.1 Stanje
Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) temeljni je propis koji regulira zaštitu prirode, a time i zaštitu biološke raznolikosti u Republici Hrvatskoj. Uz ovaj zakon vezan je niz provedbenih propisa koji se odnose na proglašenje zašti ćenih podru čja, na zašti ćene svojte te rijetke i ugrožene stanišne tipove.
U sklopu približavanja europskoj zakonodavnoj praksi Hrvatska je proglasila ekološku mrežu Republike Hrvatske (Uredba o proglašenju ekološke mreže; NN 109/07) te pripremila prijedlog kopnenih podru čja za europsku mrežu Natura 2000, koja će biti proglašena pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP), osnovni je strateški dokument zaštite prirode Republike Hrvatske (NN 81/99 i NN 143/08). S obzirom na to da Strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) preuzimaju zaklju čke i mjere propisane NSAP-om, isti predstavljaju i obvezuju ći okvir za ovaj program zaštite okoliša.
Podru čje Grada Zapreši ća nalazi se u podru čju kontinentalne Hrvatske, koji fitogeografski pripada eurosibirsko-sjevernoameri čkoj regiji. Zbog položaja u njezinom južnom dijelu na granici s mediteranskom regijom odlikuje se bogatom i raznolikom florom i vegetacijom. Klimazonalnu vegetaciju čini šuma, ali je dugotrajnim antropogenim utjecajima promijenjena prirodna struktura staništa ovih prostora. Danas na podru čju Grada prema Karti staništa Republike Hrvatske, od 23 stanišna tipa, prevladavaju mozaici kultiviranih površina, s udjelom od oko 44% površine Grada. Na prostoru Grada evidentirano je 8 stanišnih tipova s popisa rijetkih i ugroženih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj (Prilog II Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za o čuvanje stanišnih tipova, NN 07/06, 119/09).
Od šumskih staništa, na podru čju Grada Zapreši ća najzastupljenije su mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (NKS kôd E.3.1.) na površini od cca 1038 ha (19,2% površine Grada). Zna čajne su za podru čje zagorskog pobr ña Marije Gorice. To su mezofilne i neutrofilne šume nizinskog i brežuljkastog pojasa, izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju hrastovi lužnjak ili kitnjak. Na prostoru Medvednice, na oko 8% površine administrativnog podru čja Grada rasprostranjene su mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume (NKS kôd E 4.5.).
Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (NKS kôd E.2.1.) razvijene su uz obalu rijeke Save na tlima koja su periodi čno plavljena tijekom visokog vodostaja, ali su ina če dobro ocije ñena i prozra čna. Uz obalu Save razvijaju se i vrbici na sprudovima i poplavne šume vrba (NKS kôd D11/E11). Uz uš će rijeke Krapine u Savu zabilježene su poplavne šume vrba i topola (NKS kôd E.1.1/E.1.2.) koje su češ će plavljene i pod stalnim utjecajem dopunskog vlaženja podzemnom vodom. Spomenuta staništa poplavnih šikara i šuma zauzimaju tek cca 102 ha na podru čju Grada, ali su važna sastavnica ornitoloških rezervata Sava-Zapreši ć i Sava-Strmec.
Od ugroženih i rijetkih travnja čkih stanišnih tipova na podru čju Grada evidentirane su mezofilne livade Srednje Europe (NKS kôd C.2.3.), koje predstavljaju najkvalitetnije livade košanice od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa. Zauzimaju relativno male površine s udjelom od cca 0,5% administrativnog podru čja Grada. Od to čkastih lokaliteta zabilježeni su travnjaci grpka i puzave rosulje (NKS kôd C.2.4.1.3.) i livade djeteline i puzave rosulje (NKS kôd C.2.4.1.4.).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
52
Degradacija prirodnih staništa posljedica je širenja i izgradnje grada, promjena na vodotocima i drugih ljudskih aktivnosti, poput intenziviranja poljoprivrede. Zbog nedostatka sustavnih istraživanja nije mogu će dati preciznu ocjenu stanja rijetkih i ugroženih staništa. S obzirom na relativno malu površinu koju spomenuta staništa zauzimaju na podru čju Grada u odnosu na njihovu ukupnu rasprostranjenost u Hrvatskoj, njihovo o čuvanje na podru čju Grada primarno je od zna čaja na lokalnoj razini. Imaju ći u vidu pritiske ljudskih aktivnosti i mogu će posljedice na biološku raznolikost, istraživanja u cilju utvr ñivanja „nultog stanja“ nužna su za zaštitu rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, uklju čuju ći životinjske i biljne vrste vezane uz njih. Degradacija prirodnih staništa može potaknuti širenje alohtonih invazivnih biljnih vrsta, a katkad su ozbiljan rizik za zdravlje ljudi (npr. ambrozija) te su potrebna istraživanja i u tom smjeru.
Gubitkom prirodnih staništa osiromašuje se autohtona flora i fauna. Budu ći da još uvijek ne postoje cjeloviti i objedinjeni podaci o biološkoj raznolikosti Hrvatske niti Grada, nije mogu će procijeniti udio zašti ćenih divljih svojti i endema na podru čju Grada u njihovom ukupnom broju u Hrvatskoj. S obzirom na specifi čan biogeografski položaj, te raznoliku geologiju i geomorfologiju, šire su podru čje nastanjivale brojne životinjske vrste, tipi čno predstavnici faune južnih dijelova Srednje Europe. Neke skupine, poput vodozemaca, danjih leptira i šišmiša, dosezale su zna čajnu raznolikost. Danas je za podru čje Grada evidentirano rasprostranjenje 3 vrste danjih leptira od ukupno 11 u Hrvatskoj u kategorijama kriti čno ugroženih (CR), ugroženih (EN) i osjetljivih (VU) svojti. Evidentirano je i 5 ugroženih vrsta sisavaca, od ukupno 9 u Hrvatskoj u kategorijama CR, EN i VU. U špiljskom podzemlju Medvednice živi endemi čna podzemna fauna, a u vodonosnim šljunkovitim i pjeskovitim naslagama aluvijalne doline Save intersticijska podzemna fauna.
Podru čja uz rijeku Savu s rukavcima, sprudovima, vlažnim livadama i poplavnim šumama nastanjuju brojne vrste ptica mo čvarica. Na temelju novijih istraživanja rijeku Savu nastanjuje i više od 55 vrsta riba, izme ñu ostalog i 5 endemskih vrsta dunavskog sliva. Zbog iznimnog bogatstva faune riba i raznolikosti vodenih staništa, Sava je uvrštena u ekološku mrežu Republike Hrvatske kao podru čje važno za divlje svojte i stanišne tipove (HR2001116# Sava) . Dio toka rijeke Save koji ulazi u obuhvat Grada u prijedlogu je za Natura 2000 podru čje – HR2001310 Sava iznad Zagreba , sa zlatnim vijunom ( Sabanejewia balcanica ), pešom ( Cottus gobio ) i blistavcem ( Telestes souffia ) kao ciljevima o čuvanja, čime prostor dobiva i me ñunarodni zna čaj.
Na podru čju Grada Zapreši ća nalaze se 3 podru čja zašti ćena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11).
Park prirode Medvednica zašti ćen je 1981. godine. Obuhva ća dio Medvednice od Podsuseda do Kašinskog sedla, duljine oko 24 km. Flora Medvednice vrlo je bogata u usporedbi s Hrvatskom. Raznolika staništa (šume, šikare, livade, kr čevine, gorski potoci i dr.) podržavaju relativno bogatu faunu. Na Medvednici je zabilježeno oko 70 gnjezdarica. Potoci su tipi čni brdski potoci buji čnog tipa, s malim brojem ribljih vrsta, od kojih su zna čajne ugrožene vrste – poto čna pastrva (Salmo trutta m. fario ), dvoprugasta uklija ( Alburnoides bipunctatus ), poto čna mrena (Barbus meridionalis ). Populacije poto čnog raka (Austropotamobius torrentinum ), brojne prije tridesetak godina u potocima Medvednice, danas su znatno prorije ñene, uglavnom zbog antropogenih aktivnosti, poput kanaliziranja potoka, poljoprivrede i ubrzane urbanizacije uz rubne zone Parka. Park je uvršten u ekološku mrežu Republike Hrvatske kao podru čje važno za divlje svojte i stanišne tipove (HR2000583# Medvednica) . Ovo podru čje ekološke mreže je u prijedlogu za Natura 2000 podru čje . U obuhvatu Grada nalazi se cca 873,6 ha krajnjeg zapadnog dijela Parka.
Na prostoru Grada uz lijevu i desnu obalu rijeke Save zapadno od Podsuseda nalaze se posebni ornitološki rezervati Sava-Strmec i Sava-Zapreši ć na površini od 287, odnosno 243 ha. U dijelu rezervata o čuvan je prirodni tok s meandrima i rukavcima te autohtone šume i šikare priobalja rijeke Save, gdje obitavaju brojne pti čje vrste i druga fauna. Rezervati su uto čište za 147 pti čjih vrsta, me ñu kojima nekih rijetkih i ugroženih, poput sivog sokola ( Falco peregrinus ), kulika slijep čića
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
53
(Charadrius dubius ), crne prutke ( Tringa erythropus ), čukavice ( Buhinus oedicnemus ), vodomara (Alcedo atthis ), p čelarice ( Merops apiaster ), pupavca ( Upupa epops ), sjenice mošnjarke ( Remiz pendulinus ), slavuja ( Luscinia megarhynchos ) i pjegave grmuše ( Sylvia nisoria ). Osobitu vrijednost ovog podru čja u europskim razmjerima predstavlja gnijež ñenje rijetke vrste – sjenice mošnjarke (Remiz pendulinus ). Prostor rezervata Sava-Zapreši ć je uvršten u ekološku mrežu Republike Hrvatske kao važno podru čje za divlje svojte i stanišne tipove (HR20001121# Sava – Podsused) .
Osim spomenutih podru čja ekološke mreže, prostor Grada zahva ća i dio me ñunarodno važnog podru čja važnog za ptice HR1000007# Hrvatsko zagorje. Kvalifikacijska vrsta za podru čje je zlatovrana ( Coracias garrulus ). Za podru čje su zna čajne i druge vrste s Dodatka I Direktive o pticama: roda ( Ciconia ciconia ), sivi sokol ( Falco peregrinus ), siva žuna ( Picus canus ), crna žuna ( Dryocopus martius ), sirijski djetli ć ( Dendrocopos syriacus ), crvenoglavi djetli ć (Dendrocopos medius ), ševa krunica ( Lullula arborea ), bjelovrata muharica ( Ficedula albicollis ), rusi svra čak ( Lanius collurio ), sivi svra čak ( Lanius minor ). Za pti čje vrste su od važnosti staništa kultiviranih površina u mozaiku s prirodnim staništima te šume, pretežito hrastovo-grabove, na 41% površine podru čja.
Na prostoru Grada Zapreši ća su Prostornim planom Zagreba čke županije predložena za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode sljede ća podru čja:
- Dolina potoka Črnec i krajolik uz potok Lužnicu , u kategoriji zna čajnog krajobraza, - Novi dvori , u kategoriji spomenika parkovne arhitekture, te - Park oko dvorca u Lužnici , tako ñer u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.
Prostorni plan ure ñenja Grada Zapreši ća (II. Izmjene i dopune PPUG Zapreši ća; 2011) u skladu sa županijskim prostornim planom donosi odredbu kojom se za zaštitu predlažu navedena podru čja, te dodatno, u kategoriji park šume – šuma Hrastina uz lokalitet Novih Dvora.
Ljudske djelatnosti, ako se provode ne vode ći ra čuna o „interesu prirode“, imaju često zna čajne negativne posljedice na biološku raznolikost. Me ñu prepoznatim pritiscima na biološku raznolikost za podru čje Grada Zapreši ća ponajprije treba navesti posljedice ve ć spomenute urbanizacije (prenamjena, nepovratni gubitak i fragmentacija prirodnih i doprirodnih staništa) te one čiš ćenje otpadom i otpadnim vodama (divlja odlagališta, nesanirano odlagalište komunalnog otpada, nedostatno pro čiš ćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda). Ovdje treba istaknuti one čiš ćenje potoka Gorjak industrijskim otpadnim vodama iz pogona Pliva Hrvatska d.o.o. i Kvasac d.o.o. Nisu zanemarivi niti rizici za o čuvanje prirodnih vrijednosti uz rijeku Savu povezani s mogu ćom izgradnjom hidroelektrane koja je planirana važe ćom prostorno-planskom dokumentacijom.
Istovremeno postoje inicijative kojima se nastoje ostvariti pozitivni pomaci u cilju o čuvanja biološke raznolikosti na razini Županije pa tako i Grada Zapreši ća. Ovdje treba navesti osnivanje Javne ustanove – Zeleni prsten Zagreba čke županije 2008. godine, kao instituciju odgovornu za pra ćenje i prou čavanje stanja, te nadzor zašti ćenih podru čja i drugih zašti ćenih prirodnih vrijednosti iz nadležnosti Županije. Javna ustanova Zagreba čke županije upravlja ornitološkim rezervatima. Do 2008. godine brigu o rezervatu su vodili članovi ŠRD „Štuka“, Lova čke udruge „Jastreb“ te Grad Sveta Nedelja koji svojim prostornim planom štiti i šire podru čje. Njima pripadaju najve će zasluge što je rezervat u tako dobrom stanju. Javna ustanova Zagreba čke županije tijekom 2009. godine provodila je prebrojavanje svih vrsta ptica na podru čju rezervata. Utvr ñeno je 147 vrsta ptica od koji je 65 gnjezdarica. Malo koje podru čje u Hrvatskoj ima tako veliku bioraznolikost na tako malom podru čju i u blizini velikog grada. U svibnju 2012. godine otvorena je pou čna staze u ornitološkom rezervatu Sava-Strmec, a u pripremi je i vodi č za promatranje ptica za šire podru čje ovog rezervata. U tijeku je i projekt „Zaštita bijele rode“ koji se odvija na podru čju Zagreba čke županije.
Prema podacima Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove grada Zapreši ća u tijeku je izrada stru čne podloge za zaštitu spomenika parkovne arhitekture.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
54
Parkom prirode Medvednica upravlja Javna ustanova Parka prirode Medvednica. Plan upravljanja Parkom prirode Medvednica kao osnovni dokument koji odre ñuje smjernice, na čin izvo ñenja, korištenja i upravljanja zašti ćenim podru čjem je izra ñen, a Prostorni plan kojim će se urediti organizacija prostora, uvjeti korištenja, namjena i zaštita prostora Parka je u prijedlogu za javnu raspravu.
4.2.4.1 Ciljevi i mjere
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju nekoliko temeljnih razloga ugroženosti biološke raznolikosti (promjene staništa, one čiš ćenje okoliša, prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora te unošenje stranih vrsta), a kao glavni problemi isti ču se nedostatak kvalitetnih podataka, nedovoljna koordiniranost i suradnja s drugim sektorima, nedostatan institucionalni okvir zaštite prirode te nedovoljna implementacija.
Prema Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš (NN 46/02), te ciljevima Programa zaštite okoliša Zagreba čke županije iz 2003. godine, utvr ñeni su i primarni ciljevi zaštite biološke raznolikosti za Grad Zapreši ć (Tablica 31.). U skladu s ciljevima te imajući u vidu utvr ñeno stanje na podru čju Grada Zapreši ća i specifi čne potrebe prostora vezano uz problematiku zaštite biološke raznolikosti, utvr ñene su mjere za ostvarenje ciljeva u narednom razdoblju (Tablica 32.). Mjere za ostvarivanje ciljeva definirane su u skladu s mjerama Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš te s obzirom na strateške smjernice i akcijske planove koje propisuje Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 143/08).
Tablica 31. Primarni ciljevi vezani uz o čuvanje biološke raznolikosti na podru čju Grada Zapreši ća C1 Cjelovita inventarizacija i kartiranje biološke raznolikos ti. C2 Procjena stanja i ugroženosti inventariziranih dijelova biološke raznolikosti. C3 Zaštita i unaprijeñenje stanja vrijednih i ugroženih dijelova biološke raznolikosti. C4 Praćenje promjena tijekom vremena i mjerenje učinaka provedbe aktivnosti zaš tite i unaprijeñenja stanja biološke raznolikosti. C5 Razvoj mehanizama provedbe zaštite biološke raznolikosti (kroz institucionalne okvire, obrazovanje, informiranje javnosti, mehanizme financiranja i dr.). C6 Integracija politike zaštite biološke razno likosti u druge sektore u funkciji osiguranja održivog razvoja.
Tablica 32. Mjere za o čuvanje biološke raznolikosti na podru čju Grada Zapreši ća Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nosi telji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Inventarizirati i kartirati biološku raznolikost na JU DZZP, PR, DP, ŽP, C2 području Grada. Procjeniti stanje i ugroženost (JU Zeleni MZOIP, ZI, trajno PGZ, C3 inventariziranih dijelova biološke raznolikosti i prsten ZŽ, NVU FZOEU, izraditi akcijske planove zaštite vrijednih i Medvednica), EUMF ugroženih dijelova biološke raznolikosti. GU Radi se o trajnom projektu – u prvoj fazi usmjeriti aktivnosti na zaštićena područja, područja predložena za zaštitu, područja ekološke mreže RH, potencijalna Natura 2000 područja i najugroženije divlje svojte (kritično ugrožene, ugrožene i osjetljive svojte.) C2 M2 Stručno vrednovati i zakonski zaštititi područja GU, DZZP, DR DP, ŽP, C3 predložena za zaštitu na prostoru Grada. JU Zeleni MZOIP, EUMF Izraditi planove upravljanja za nova zaštićena prsten ZŽ GU, ZI, područja. NVU C3 M3 Izraditi planove upravljanja s akcijskim planovima JU Zeleni DZZP, SR DP, ŽP, zaštite za zaštićena područja i područja ekološke prsten ZŽ MZOIP, FZOEU,
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
55
mreže. GU EUMF Dok akcijski planovi ne postoje, zaštitu područja ekološke mreže RH i područja od značaja za europsku Natura 2000 mrežu provoditi sukladno smjernicama za mjere zaštite pojedinog područja i općih mjera zaštite ugroženih i rijetkih stanišnih tipova. C3 M4 Provoditi akcijske pl anove zaštite. GU, DZZP, DR DP, ŽP, (Prioritet imaju najvrjedniji i najugroženiji JU Zeleni MZOIP, PGZ, segmenti biološke raznolikosti.) prsten ZŽ NVU FZOEU, EUMF C1 M5 Inventarizirati strane (alohtone) i invazivne vrste JU DZZP, PR, DP, ŽP, C3 na području Grada i izraditi planove suzbijanja (JU Zeleni MZOIP, ZI, trajno PGZ, negativnih učinaka tih vrsta na biološku prsten ZŽ, NVU, FZOEU, raznolikost i zdravlje ljudi. Medvednica), zainteresira EUMF GU na javnost C4 M6 Uspostaviti sustav praćenja promjene st anja GU, DZZP, LU, DR DP, ŽP, GP, biološke raznolikosti koji će mjeriti i učinke JU Zeleni NVU FZOEU, provedbe akcijskih planova. prsten ZŽ, EUMF C2 M7 Utvrditi sve izvore onečišćenja koji ugrožavaju GU, HV ZI, DZZP, PR onečišćivač( biološku raznolikost na području Grada. MZOIP, i), PGZ Na temelju stručnih i znanstvenih istraživanja KP, izraditi planove sanacije/uklanjanja utvrñenih onečišćivač izvora onečišćenja. (i) Sudjelovati u provedbi planova sanacije/uklanjanja izvora onečišćenja. C1 M8 Usposta viti bazu podataka o biološkoj GU, DZZP, KR DP, PGZ , C5 raznolikosti na području Grada kao samostalnu JU Zeleni MZOIP, EUMF C6 bazu podataka ili kao dio nacionalnog prsten ZŽ AZO Informacijskog sustava zaštite prirode i učiniti je dostupnom javnosti. C5 M9 Kro z zajedničke projekte i aktivnosti poticati GU ZI, OI, DR DP, GP, suradnju uprave, istraživačkih institucija, NVU, TZ, EUMF obrazovnih institucija, nevladinih udruga i drugih JU Zeleni dionika s ciljem očuvanja biološke raznolikosti na prsten ZŽ, području Grada i stručnog unaprijeñivanja znanja DZZP svih dionika o vrijednostima biološke raznolikosti. C5 M10 Izvješćivati javnost o stanju prirode na području GU JU Zeleni PR, GP Grada i o poduzetim mjerama radi njezine zaštite prsten ZŽ, trajno i očuvanja. DZZP, AZO C2 M11 Promovirati vrijednosti zaštićenih područja i GU, JU Zeleni DZZP, MP, SR DP, ŽP, C5 uspostaviti edukativno prezentacijske usluge prsten ZŽ NVU PGZ, TZ, zaštićenih područja, bez negativnih posljedica na FZOEU, njihove prirodne vrijednosti. EUMF C3 M12 Provoditi odredbe prostornih planova kojima se GU GU DR PGZ C5 štite prirodne vrijednosti. C6 C6 M13 Trajno ugrañivati mjere zaštite dijelova biološke GU HŠ, HV, SR PGZ raznolikosti (zaštićenih prirodnih vrijednosti, DZZP, JU ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i ekološke Zeleni mreže) na području Grada u razvojne i druge prsten ZŽ, sektorske planove, osobito u planove razvoja TZ grañevinskih područja i prostorne planove. C6 M14 Poticati ekološku poljoprivredu (edukacijom i GU, JU Zeleni DZZP, MP, DR DP, PGZ , informiranjem javnosti, financijskim prsten ZŽ NVU EUMF mehanizmima, prostorno planskim mjerama i dr.).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
56
C2 M15 Uvažavati ekološke kriterije kod razmatranja GU, HV, DZZP, DR PGZ C6 hidrotehničkih i hidroenergetskih projekata. JU Zeleni Provesti reviziju provedenih hidrotehničkih i prsten ZŽ, hidroenergetskih zahvata i vidjeti može li se MZOIP negdje stanje unaprijediti (vratiti vodu u stare vodotoke, podići razinu podzemnih voda i dr.).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
57
4.2.5 Krajobrazna raznolikost
4.2.5.1 Stanje
Na nacionalnoj razini ne postoji zakon koji se bavi isklju čivo problematikom krajobraza, no zaštita krajobraza regulirana je kroz nekoliko pravnih propisa. Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) i Zakonom o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 87/09, 88/10, 151/03, 157/03) štite se pojedina zašti ćena i evidentirana podru čja prirodne, odnosno kulturne baštine.
Za upravljanje zašti ćenim prirodnim vrijednostima na podru čju Grada Zapreši ća nadležne su Javna ustanova "Park prirode Medvednica" i Javna ustanova za upravljanje zašti ćenim podru čjima i drugim zašti ćenim prirodnim vrijednostima na podru čju Zagreba čke županije – „Javna ustanova – Zeleni prsten Zagreba čke županije“ koja je zapo čela s radom 2008. godine. Pri tome JU Zeleni prsten upravlja posebnim ornitološkim rezervatima „Zaprešić - Sava“ i „Podsused - Sava“.
Na županijskoj razini za problematiku krajobraza iz domene zaštite okoliša, prostornog ure ñenja i gradnje zadužen je Upravni odjel za prostorno ure ñenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagreba čke županije. Pri tome za obavljanje poslova i zadataka iz nadležnosti ovih odsjeka na podru čju Grada Zapreši ća djeluje Ispostava Zapreši ć. Za problematiku krajobraza iz domene zaštite kulturne baštine za podru čje Zagreba čke županije, uklju čuju ći i Grad Zapreši ć djeluje Konzervatorski odjel u Zagrebu.
Na lokalnoj razini Grada Zapreši ća za problematiku krajobraza zadužen je Upravni odbor za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove.
Trenutno ne postoji baza podataka o krajobraznim strukturama na temelju koje bi se stanje krajobrazne raznolikosti na podru čju Grada Zapreši ća moglo precizno utvrditi. Tek je na čelno mogu će re ći da podru čje Grada odlikuje znatna krajobrazna raznolikost zbog pojave raznolikih tipova krajobraza i krajobraznih elemenata na relativno malom podru čju.
Pri tome se svojim ekološkim, ambijentalnim i vizualnim vrijednostima isti ču pojedina prirodna i doprirodna podru čja, prije svega Medvednica (Park prirode „Medvednica“) i dolina Save (posebni ornitološki rezervati „Zapreši ć - Sava“ i „Podsused - Sava“). Njihovo je dobro stanje o čuvano zahvaljuju ći uspostavljenom sustavu zaštite prirodne baštine koji djeluje kroz rad javnih ustanova za upravljanje zašti ćenim prirodnim vrijednostima, te primjenom provedbenih instrumenata (Plan upravljanja Pak prirode „Medvednica“, PPPPO PP „Medvednica“). Preostala vrijedna prirodna i doprirodna podru čja, tj. jezera Zajarki koja su nastala uslijed eksploatacije šljunka, te regulirani i kanalizirani potoci Črnec i Lužnica s okolnim šumskim kompleksom Kalamiri, dijelom su degradirani pod utjecajem ljudskih djelatnosti (vodno gospodarstvo, gradnja, eksploatacija mineralnih sirovina). Obnovu, odnosno sanaciju ovih podru čja, te zaštitu njihovih osnovnih obilježja mogu će je lakše sprovesti ako se stave pod sustav zakonske zaštite, za što su i predloženi važe ćim dokumentima prostornog ure ñenja.
Osim prirodnih podru čja, na podru čju Grada se nalaze i dva izrazito vrijedna primjera kulturne baštine, dvorci Lužnica i Novi Dvori Zapreši ćki s pripadaju ćim perivojima i šumskim kompleksom Hrastina. Oba objekta su obnovljena, a perivoji održavani, pri čemu je dio izvornih parkovnih obilježja romanti čarskog krajobraznog stila u kojem su nastali, djelomi čno izgubljen. Relativno dobrom stanju ovih graditeljsko - krajobraznih sklopova pridonio je sustav zaštite kulturne baštine, budu ći da su zašti ćena kao kulturna dobra I. kategorije. Osim toga, dodatnom unapre ñenju stanja ovih podru čja može pridonijeti i prijedlog zaštite u kategoriji spomenika parkovne arhitekture.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
58
Ostatak krajobraza Grada Zapreši ća relativno se iscrpno štiti odredbama Prostornog plana Zagreba čke županije i Prostornog plana ure ñenja Grada Zapreši ća. Kao degradirana i osjetljiva podru čja isti ču se prostori nesaniranih eksploatacijskih polja, prije svega kamenoloma „Ivanec“, ali i šljun čare „Zajarki“. No, pri tome je važno napomenuti da je na gornjim etažama u isto čnom dijelu eksploatacijskog polja „Ivanec“ zapo četa biološka sanacija. Nakon završetka odobrene eksploatacije i sanacije na prostorima eksploatacijskih polja predvi ña se ure ñenje sportsko - rekreacijskog centra.
Osim toga, u promatranom periodu predvi ñena je gradnja tek dva ve ća zahvata – „HE Podsused“ te modernizacija i elektrifikacija postoje će željezni čke pruge Zapreši ć - Zabok. Pri tome će HE zbog velikog prostornog obuhvata i znatnih dimenzija u velikoj mjeri izmijeniti vizualna i ekološka obilježja vrijednih podru čja doline Save, dok modernizacija pruge ne će uzrokovati znatne promjene u odnosu na postoje će stanje.
Iako djelotvorni, navedeni na čini zaštite krajobraza pokazali su se nedovoljnima iz nekoliko razloga. U tijeku izrade dokumenata prostornog ure ñenja može se tek deklarativno govoriti o zaštiti njegovih op ćih vrijednosti jer nedostaje inventarizacija krajobraza. Osim toga, izvan pojedinih zašti ćenih podru čja odvijaju se razvojni procesi koji mijenjaju krajobrazna obilježja tako da su neki od vrijednih krajobraza nepovratno degradirani. Iako je navedeno donekle sprije čeno provedbom mjera zaštite krajobraza koje se propisuju kroz postupke PUO i SPUO, ipak se name će potreba zaštite krajobraza na čitavom teritoriju. Navedeno je mogu će provesti ako se u sustav ure ñenja prostora uvede instrument koji obuhva ća zaštitni vid planiranja, tj. krajobrazna osnova. U sklopu krajobrazne osnove, kao osnovnog instrumenta zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza, provodi se inventarizacija, klasifikacija i vrednovanje krajobraza na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Krajobrazna osnova podrazumijeva prostorno-plansku podlogu koja bi prostornom planeru trebala omogu ćiti pove ćanje spoznaja o obilježjima krajobraza, njegovim vrijednostima i osjetljivosti ili/i ugroženosti, te dati preporuku za ure ñenje i zaštitu, kako bi se u procesu prostornog planiranja moglo uskla ñivati razvojne i zaštitne interese. Iako je Strategijom prostornog ure ñenja RH (1997.) i Programom prostornog ure ñenja RH (NN 50/99), Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 143/08), Strategijom održivog razvitka RH (NN 30/09) kao i Konvencijom o EU krajobrazima (Firenca 2000), predvi ñena izrada ovog instrumenta na državnoj razini, Krajobrazna osnova Hrvatske, pa tako ni Grada Zapreši ća još nije izra ñena ni uspostavljena. Pri tome op ćepriznate i primjenjivane metode inventarizacije, klasifikacije i vrednovanja krajobraza nema, iako postoji velika koli čina prikupljenih spoznaja koje se mogu koristiti primjereno specifi čnostima prostora RH.
Podru čje Grada Zapreši ća ubrzano se razvija, pri čemu prostorne promjene koje ne uvažavaju kvalitete krajobraza i njegove vrijednosti dovode do narušavanja i degradacije krajobraznih zna čajki. Kao osnovni pritisci na krajobraznu raznolikost prepoznati su sljede ći razvojni procesi i djelatnosti:
- urbanizacija i gradnja: o širenje gra ñevinskih podru čja naselja, športsko-rekreacijskih i gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih i turisti čkih), te energetske i prometne infrastrukture (letjelište Pojatno) dovodi do smanjenja poljoprivrednih i šumskih površina, odnosno njihove fragmentacije i formiranja neprirodnih pravocrtnih šumskih rubova - energetika o planirana izgradnja „HE Posused“ na doprirodnom dijelu vodotoka Save uzrokovat će promjenu vodnih obilježja i gubitak dijela postoje ćih ekoloških, vizualnih i doživljajnih vrijednosti ovog podru čja - vodno gospodarstvo o geometrijska regulacija vodotoka Krapine i njenih manjih pritoka uzrokovala je nestanak ekološki, vizualno i doživljajno vrijednih fluvijalnih lokaliteta - intenzifikacija poljoprivredne djelatnosti o uzrokovala je komasaciju, sadnju monokultura i agromeliorativne zahvate te tako dovela do smanjenja krajobrazne raznolikosti osobito na južnom dijelu doline Krapine
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
59
o uzrokuje napuštanje tradicionalnih oblika poljoprivrede što dovodi do gubitka vrijednih kulturnih krajobraza - eksploatacija mineralnih sirovina o uzrokuje znatnu degradaciju krajobraza, što je o čito na djelomi čno saniranom eksploatacijskom polju t-g kamena „Ivanec“, kao i nesaniranom eksploatacijskom polju pijeska i šljunka „Zajarki“ - nekontrolirano odlaganje otpada.
4.2.5.2 Ciljevi i mjere
Sljede će tablice prikazuju ciljeve i mjere identificirane kao prikladne za unaprje ñenje postoje ćeg stanja krajobrazne raznolikosti Grada Zapreši ća, u segmentu koji se odvija na lokalnoj razini.
Tablica 33. Ciljevi zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zapreši ću C1 Inventarizacija, klasifikacija i vrednovanje krajobraza na čitavom teritoriju Grada Zaprešića. C2 Očuvanje i održivo korištenje postojeće krajobrazne raznolikosti. C3 Sanacija degradiranih krajobraza. C4 Edukacija javnosti o krajo braznoj raznolikosti i njezinim vrijednostima.
Tablica 34. Mjere zaštite krajobrazne raznolikosti u Gradu Zapreši ću Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Izraditi i implementirat i Krajobraznu osnovu GU , ZI, JPP, SR PGZ, DP, Grada Zaprešića, tj. provesti inventarizaciju, UOPUGZO – IZ konzultanti EUMF tipološku klasifikaciju, kartiranje i vrednovanje krajobraza; procijeniti stanje pojedinih tipova krajobraza i izraditi smjernice za njihovo očuvanje, unaprjeñenje i korištenje; utvrditi osobito vrijedne i iznimne krajobraze, te osmisliti mjere za zaštitu tih područja. Krajobraznu osnovu koristiti kao podlogu za izradu prostornih planova. C2 M2 Izraditi stručnu podlogu za područja koja su JUUZPZPV DZZP , KO PR PGZ, DP važećim dokumentima prostornog ureñenja predložena za zaštitu: – u kategoriji značajnog krajobraza jezera Zajarki, doline vodotoka Črnec i Lužnica s okolnim šumskim kompleksom Kalamiri – u kategoriji spomenika parkovne arhitekture dvorci Lužnica i Novi Dvori Zaprešićki s pripadajućim perivojima i šumskim kompleksom Hrastina. C3 M3 Inventarizirati sve oblike devastiranih krajobraza GU , GS, JPP, PR, PGZ, GS, (uzrokovanih sektorskim razvojnim tokovima kao UOPUGZO – IZ konzultanti TR EUMF, što su infrastruktura, iskorištavanje prirodnih FZOEU resursa, i sl.), te izraditi projekte krajobrazne sanacije i provesti sanaciju. C3 M4 Po završetku eksploatacije mineralnih sirovina GS (o vlaštenik GU , PR GS na eksploatacijskim poljima tehničko grañevnog eksploatacijsko UOPUGZO (ovlašteni kamena „Ivanec“, te grañevnog pijeska i šljunka g polja) – IZ, IZO, RI k „Zajarki“ provesti tehničku i biološku sanaciju eksploata kako bi se priveli budućoj namjeni. cijskog polja)
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
60
C3 M5 Vršiti n adzor provedbe mjera zaštite krajobraza IZO GU , TR DP za zahvate za koje je u okviru postupka PUO UOPUGZO izdano rješenje MZOIP o prihvatljivosti, te – IZ, GS, osigurati dosljednu provedbu mjera. JPP C4 M6 Ojačati institucionalne kapacitete tijela nadležn ih JUUZPZPV, TR PGZ, DP za zaštitu krajobraza zapošljavanjem i GU, edukacijom stručnjaka za krajobraznu UOPUGZO – IZ problematiku. C4 M7 Podizati razinu svijesti kod javnosti o bogatstvu GU JUPPM, TR PGZ, krajobrazne raznolikosti Grada Zaprešića kroz JUZPZPV, TZGZ, raznovrsne akcije, tiskanje brošura i priručnika o NVU, TZGZ EUMF iznimnim prirodnim i kulturnim krajobrazima, potporu edukacijskim programima i kampanjama (pr. kroz ciljano financiranje kvalitetnih projekata NVU s područja Grada Zaprešića koje za cilj imaju osvješćivanje vrijednosti i važnosti iznimnih prirodnih i kulturnih krajobraza Grada Zaprešića).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
61
4.2.6 Otpad i gospodarenje otpadom
4.2.6.1 Stanje
Problematika otpada u RH, a time i u Gradu Zapreši ću, regulirana je nizom zakona i provedbenih propisa i drugih relevantnih strateških dokumenata. Osnovni zakon je Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) kojim se ure ñuje “na čin gospodarenja otpadom: na čela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za gra ñevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, na čin obavljanja djelatnosti, prekograni čni promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom“. Tako ñer, važe ći dokumenti gospodarenja otpadom i zaštite okoliša koji se primjenjuju za podru čje Grada Zapreši ća su:
- Plan gospodarenja otpadom Zagreba čke županije (2011.) - Program zaštite okoliša Zagreba čke županije (2003.).
Uobi čajeni izvori nastanka komunalnog otpada na podru čju Grada Zapreši ća su ku ćanstva, uslužne djelatnosti, turizam te javne površine. Neopasni proizvodni otpad nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima odre ñen kao opasni otpad prema Zakonu o otpadu, a nastaje uglavnom u proizvodnom procesu.
Postoje ći sustav skupljanja komunalnog otpada zasnovan je na prikupljanju otpada kojeg stanovništvo odlaže u standardne posude. Miješani komunalni otpad iz doma ćinstava skuplja se u posudama zapremnine 120 l, 240 l i 1100 l, dok se iz gospodarstva skuplja kontejnerima zapremine 5m 3, 7m 3 i 10m 3. Djelatnost skupljanja i odvoza komunalnog otpada organizirana je tako da u potpunosti pokriva podru čje grada Zapreši ća. Odvoz se odvija specijaliziranim kamionima tvrtke Zapreši ć d.o.o. RJ gospodarenje otpadom. Od 1. travnja 2010. godine primjenjuje se obra čun troškova gospodarenja komunalnim otpadom na osnovi volumena posude i broja odvoza. Tvrtka Zapreši ć d.o.o., kao isporu čitelj usluge, na osnovu provedenih analiza koje su pokazale da je koli čina otpada izražena kroz volumen, a u prijelaznom periodu do uvo ñenja obra čuna na osnovu težine, najrealnija, provela je zakonsku i propisanu proceduru rasprave i usvajanja novog na čina obra čuna i donošenja cjenika. Na podru čju Grada odvojeno se skuplja otpadni papir/karton, ambalaža od plastike, otpadni metali i elektri čni/elektroni čki otpad i biorazgradivi otpad.
Na podru čju Grada Zapreši ća otpad se odlaže na odlagalištu komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada Novi Dvori od 1972. godine. Odlagalište je smješteno u sjevernom dijelu Zapreši ća, na površini od 70.000 m2 i ukupnog kapaciteta 2.500.000 m 3. Koli čina odloženog otpada na odlagalištu do kraja 2011. godine iznosi cca 1.700.000 m 3. Godišnje se na odlagalište odloži oko 10.000 t komunalnog otpada (podatak za 2010. godinu). Odlagalište nije ure ñeno te se otpad ne odlaže na temeljni brtveni sustav. Na prostoru odlagališta odloženi otpad dnevno se prekriva inertnim materijalom koji se potom sabija. Na odvojenim dijelovima odlagališta obavlja se izdvajanje korisnih dijelova iz komunalnog otpada (npr. otpadne gume, papir i karton itd.) prije njegovog kona čnog odlaganja. Za podru čje odlagališta izra ñen je Urbanisti čki plan ureñenja Sanitarnog odlagališta u Zapreši ću (2011.). Planom je predvi ñeno ure ñenje sanitarnog odlagališta površine 38,85 ha. Na odlagalištu se zbrinjava komunalni otpad s podru čja grada Zapreši ća i susjednih op ćina.
Nelegalna odlagališta otpada su uglavnom manji neure ñeni prostori koji nisu predvi ñeni za odlaganje otpada, a koja su naj češ će formirali gra ñani bez prethodnog znanja ili formalnog rješenja tijela jedinice lokalne samouprave. Prema podacima Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša,
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
62
stambene i komunalne poslove na podru čju Grada Zapreši ća je evidentirano 11 lokacija nelegalnih odlagališta otpada. Za ove lokacije planira se sanacija ovisno o financijskim mogu ćnostima Grada.
Sustavno i cjelovito gospodarenje otpadom na podru čju Zagreba čke županije, a tako i Grada Zapreši ća, planirano je dokumentom Plan gospodarenja otpadom Zagreba čke županije iz 2011. godine. Jedinstvena organizacija gospodarenja otpadom prema županijskom konceptu do trenutka izrade ovog dokumenta nije uspostavljena, s obzirom na to da ve ćina aktivnosti koje prethode uspostavi organizacije nisu dovršene. To se odnosi na aktivnosti izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom i ostalih objekata cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koje su u razli čitim projektnim fazama. U srpnju 2010. godine osnovano je društvo s ograni čenom odgovornoš ću „Gospodarenje otpadom Zagreba čke županije“. Osnivanjem ove komunalne tvrtke osiguran je važan preduvjet za uspješnu realizaciju županijskog koncepta gospodarenja otpadom.
4.2.6.1 Ciljevi i mjere
Tablica 35. Ciljevi gospodarenja otpadom na podru čju Grada Zapreši ća C1 Izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada C2 Unapreñivanje cj elovitog sustava gospodarenja otpadom C3 Sanacija postojećih službenih odlagališta otpada C4 Sanacija nelegalnih odlagališta otpada C5 Odvojeno prikupljanje i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada C6 Fazna izgradnja grañevina namijenjenih skladišt enju, obradi ili odlaganju otpada C7 Trajna edukacija i komunikacija s javnošću C8 Nadzor i praćenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
Tablica 36. Mjere gospodarenja otpadom na podru čju Grada Zapreši ća Cilj Mjere za ostv arivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Podupirati provoñenje projekata i prakse čistije GU GS, KP TR PGZ proizvodnje (odnosno izbjegavanja i smanjivanja nastanka otpada i emisija) u industriji i uslužnim djelatnostima pružanjem potpora i stimulacijama; osobito poduprijeti edukaciju u industriji i upravnim tijelima C1 M2 Unaprijediti sustav skupljanja i recikliranja pojedinih GU JLS, KP KR PGZ komponenata otpada (staklo, papir, plastika, elektronički otpad, gume, kućanski aparati, metali, biorazgradivi otpad iz kuhinja i vrtova). C1 M3 Unaprijediti sustav naplate skupljanja i odvoza otpada po KP KP, GS, KR PGZ količini i svojstvima, koji uključuje stimuliranje JAVNOST kućanstava/grañana za odvojeno skupljanje korisnog i štetnog otpada. C1 M4 Izraditi sustav informiranja o mogućnostima prevencije i GU GS KR PGZ smanjivanja proizvodnog otpada, koji će svim zainteresiranim subjektima učiniti dostupnim sve relevantne tehničke informacije i poticati ih na čistiju proizvodnju. C2 M5 Provesti izmjene i dopune dokumenata prostornog GU UO, PR PGZ ureñenja (PPU Grada Zaprešića, GUP Grada Zaprešića, MGPU UPU sanitarnog odlagališta Zaprešiću) C2 M6 Prov esti zaključke Plana gospodarenja otpadom GU GU, ZŽ PR, PGZ, Zagrebačke županije TR FZOEU C2 M7 Izraditi smjernice vezane uz projektiranje grañevinskih GU MGPU , KR PGZ, EU objekata s ciljem konkretnijeg i kvalitetnijeg uključivanja UO
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
63
korištenja materijala prihvatljivih sa stajališta zaštite okoliša (neopasni materijali, selektivna demontaža, materijali koji se mogu reciklirati i sl.), sa ciljem da se izbjegne novi grañevinski otpad C3 M8 Izraditi studiju utjecaja na okoliš za sanaciju odlagališta KP UO, PR PGZ Novi Dvori MZOIP, Konz. C3 M9 Pojačati kontrolu i nadzor te onemogućiti dov oz KP GU, IZO KR PGZ C8 nedozvoljenih vrsta otpada na odlagalište Novi Dvori (opasni otpad, proizvodni otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosušeni muljevi i sl.) C4 M10 Nastaviti s projektima čišćenja i sanacije nelegalnih KP JLS, TR PGZ, C7 odlagališta te nastojati spriječiti njihovo nastajanje MZOIP, FZOEU edukacijom i informiranjem stanovništva UO C4 M11 Promijeniti odnos kazni za „divlje odlaganje“ KP KP, IZO KR PGZ C5 M12 Provoditi odvojeno skupljanje biootpada od obrtnika KP GS, JLS KR PGZ (cvjećarnice, rasadnici, plastenici) i groblja C5 M13 Nastaviti edukaciju u vezi problematike otpada te podizati GU NVU, TR PGZ C7 svijest i odgovornost grañana o važnosti i prednosti vrtići, odvojenog skupljanja otpada škole C5 M14 Organi zirati periodične lokalne akcije prikupljanja papira, GU NVU, UO, TR PGZ C7 biootpada, otpada uz prometnice, vodotokove, prirodne i JLS, vrtići, kulturne spomenike, turističke objekte i slično u suradnji škole sa školama, NVU, udrugama i dr. C6 M15 Izraditi projektnu dokumentaciju za objekte zeleni otok i GU, ZŽ UO, Konz. PR PGZ, reciklažno dvorište u skladu sa zaključcima Plana FZOEU gospodarenja otpadom Zagrebačke županije C7 M16 Provoditi sustavnu i trajnu edukaciju po horizontalnoj i GU UO, JLS, TR PGZ, ZŽ vertikalnoj liniji društva; posebno je važno sustavno i KP cjelovito osposobljavati djelatnike lokalne uprave i samouprave i pravnih osoba u vlasništvu Grada C7 M17 Provoditi trajnu komunikaciju s javnošću te u tom smislu GU UO, JLS, TR PGZ cjelovito, točno i pravodobno informirati o stanju okoliša i JAVNOST svim aktivnostima, kao i učincima na području gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i održivog razvoja C7 M18 Izraditi sažetke godišnjih izvješća o nastalim količinama i GU UO, KR PGZ vrstama otpada te osnovnim problemima i poduzetim JAVNOST mjerama u gospodarenju otpadom u Gradu razumljiv široj javnosti i staviti na Internet stranicu Grada (informiranje javnosti) C7 M19 Grañane informirati o broju telefona i nadležnoj službi GU UO, JLS, TR PGZ kojoj mogu prijaviti osobe koje neodgovorno postupaju s JAVNOST otpadom C7 M20 Redovito pripremati letke, knjige, internetske informacije i GU UO, NVU, TR PGZ, EU druge oblike komuniciranja o problemima s otpadom, pri GS, čemu pasivan pristup treba zamijeniti aktivnim koji polazi JAVNOST od pravovremenog uključivanja grañana i drugih proizvoñača otpada u rješavanje tih problema C7 M21 Organizirati edukaciju o izbjegavanju otpada, primarnom GU NVU, TR PGZ, EU odvajanju ambalaže, papira, baterija i drugih vrsta otpada vrtići, za vrtiće i škole, javne tribine i sl. škole C8 M22 Osigurati stalan nadzor tijeka otpada IZO UO, TR PGZ MZOIP C8 M23 Provoditi organizaciju rada na odlagalištu uz redovito KP UO TR PGZ prekrivanje otpada inertnim materijalom na kraju dana, čime se izbjegava stvaranje i širenje neugodnih mirisa s odlagališta
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
64
4.2.7 Buka
4.2.7.1 Stanje
Buka je svaki neželjeni zvuk koji na bilo koji na čin nepovoljno djeluje na čovjeka i šteti njegovu zdravlju i kvaliteti života. U urbanim cjelinama najve ći vanjski izvor buke, s najširim prostornim i vremenskim utjecajem, je promet. Kontinuirani rast svih tipova prometa (cestovnog, željezni čkog, zra čnog, brodskog), odrazio se osim na pove ćanje buke i vibracija i na one čiš ćenje zraka, vode, tla, te sveukupno negativno djelovanje na okoliš.
Buka kao psihološki negativan čimbenik života u gradu nepovoljno utje če na kakvo ću življenja, a time i na zdravlje ljudi. Kao i kod svih one čiš ćenja, izloženost buci ima akumuliraju ći karakter, što zna či da se štetni utjecaj buke uo čava tek nakon duljeg vremena i prvenstveno se manifestira kao loše raspoloženje, razdražljivost, umor, nesanica, glavobolja i gubitak koncentracije, što uzrokuje smanjenu radnu sposobnost.
Mjere u cilju izbjegavanja, sprje čavanja ili smanjivanja štetnih u činaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu odre ñene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09). Najvažniji provedbeni propis je Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) u kojem su dana ograni čenja za buku na otvorenom prostoru, u zatvorenim boravišnim prostorima i na radnome mjestu, te za buku sadržaja za sport, rekreaciju i zabavu, povremenih izvora buke i gradilišta.
Naj češ ći izvori buke na podru čju Grada Zapreši ća su cestovni i pružni (željezni čki) promet, industrijska i obrtni čka postrojenja, sportski, rekreacijski i ugostiteljski sadržaji, te mnogobrojni loše izvedeni ventilacijski i klimatizacijski sustavi. Najve ća ugroženost prevladava na lokacijama uz glavne prometnice po kojima osim osobnih vozila prolaze autobusi, kamioni i druga teretna vozila, zatim na lokacijama uz frekventne željezni čke pruge, te u neposrednoj blizini velikih raskrižja i semafora. U uskim ulicama gradskog središta razina buke je povećana zbog djelovanja tzv. kanjonskog efekta (višestruke refleksije zvuka izme ñu pro čelja zgrada).
Cestovnu prometnu mrežu grada Zapreši ća sa činjavaju vangradske i gradske prometnice pomo ću kojih je omogu ćen pristup gradu i prometne površine unutar same jezgre grada. Prometnica šireg vangradskog zna čaja je autocesta A2 s čvorištem koje omogu ćava pristup podru čju Zapreši ća, dok su državna cesta D225 (Maršala Tita, Pavla Lon čara) i županijska cesta Ž-2186 (Bana J. Jela čića), koje prolaze kroz urbano gradsko podru čje, u funkciji glavnih mjesnih ulica. Tako ñer se navedenim prometnim pravcima realizira dio daljinskog tranzitnog prometa, čiji se negativni utjecaji manifestiraju u prometnim poteško ćama izazvanima zagušenjem prometa, pove ćanom broju teških vozila koja prolaze centralnim dijelom grada, a time i pove ćanjem razine buke.
Preostali dio prometne mreže čine sabirne prometnice koje povezuju mjesne ulice, pristupne ulice do stambenih objekta, te industrijske ulice unutar industrijskih podru čja.
Osim buke dominantnog cestovnog prometa, treba istaknuti i ugroženost od buke željezni čkog prometa s obzirom na to da južnim djelom urbanog prostora prolazi magistralna glavna željezni čka pruga, a isto čnim dijelom željezni čka pruga I. reda.
Gospodarsko-proizvodne zone smještene su na rubnim dijelovima Grada Zapreši ća na lokacijama povoljnog prometnog pristupa. One zauzimaju prvenstveno prostor izme ñu državne ceste D225 i glavne magistralne željezni čke pruge i autoceste A2 na jugu, te prostor izme ñu županijske ceste Ž- 2186, lokalne ceste L-31024 i željezni čke pruge na sjevernom dijelu grada. Odre ñeni maleni postotak gospodarskih aktivnosti smješten je i u samom gradu, ali su te zone manjih površina i ve ćinom
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
65
poslovnog, a ne proizvodnog karaktera. Postoje ći industrijski pogoni trebaju raditi sukladno zakonskoj regulativi, te ne podizati razinu buke iznad dozvoljene razine, dok bi se novi industrijski pogoni trebali planirati izvan naseljenih mjesta na dozvoljenoj udaljenosti od stambenih podru čja.
Osim prometa i industrije kao primarnih izvora buke, može se javiti buka od radionica i ugostiteljskih radnji smještenih unutar ili uz stambene zone. Poštivanjem propisanih sanitarno-tehni čkih uvjeta, odre ñenog radnog vremena i uvjeta o zaštiti buke, ovaj bi se problem mogao riješiti.
4.2.7.1 Ciljevi i mjere
Problemu zaštite od buke u Republici Hrvatskoj do sada nije bila posve ćena dostatna pozornost. Naime, mjerenja buke u vanjskom prostoru se ne obavljaju sustavno niti je regulirana obveza prikupljanja i vrednovanja podataka o izmjerenim razinama buke. Kvalitetno upravljanje bukom se prvenstveno zasniva na preventivnom pristupu namijenjenom izbjegavanju i spre čavanju izloženosti buci. Stoga o buci treba sustavno razmišljati u ranoj fazi izrade prostorno-planskih dokumenata, u tijeku izdavanja lokacijskih, gra ñevinskih i uporabnih dozvola te pri sustavnom planiranju i cjelovitom upravljanju prometom.
Ciljevi i mjere preuzeti su iz Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) i prilago ñeni uvjetima u Gradu Zapreši ću (Tablica 37. i 38.) imaju ći u vidu trenutno važe ću zakonsku regulativu. Uz ciljeve i mjere zaštite od buke, navedeni su mogu ći sudionici i nositelji mjera, te su predloženi rokovi izvršenja i navedeni mogu ći izvori financiranja.
Tablica 37. Ciljevi zaštite od buke na podru čju Grada Zapreši ća C1 Izraditi dokumentaciju o prostoru i okolišu značajnu za problematiku buke u svrhu izbjegavanja sadašnjih i budućih konflikata u prostoru C2 U većoj mjeri (posebno u procjeni utjecaja na okoliš) prepoznavati i u važavati buku kao vid onečišćenja i degradacije kvalitete okoliša u svrhu izbjegavanja budućih konflikata C3 Unaprijediti fazu implementacije planiranih rješenja i mjera zaštite
Tablica 38. Mjere zaštite od buke na podru čju Grada Zapreši ća Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Redovito ažurirati postojeće karte buke i koristiti ih GZ MIZ, PR PGZ, prilikom izrade prostorno planske dokumentacije, te Konzultanti EU izraditi akcijske planove za upravljanje bukom fondovi okoliša i njezinim štetnim učincima. C2 M2 U prostorno planskim i projektnim rješenjima ZPUZŽ, MG PU, M IZ TR PGZ. ZŽ uvažavati utjecaj vanjske buke na postojeće i GZ buduće sadržaje u prostoru s obzirom na važeće propise. Ako je primjenjivo, propisati dodatne mjere zaštite koje će osigurati da vanjske razine buke ostanu u zakonom propisanim granicama. C2 M3 U postupku izdavanja rješenja o uvjetima grañenja, GZ, ZŽ, SI , IZO TR GS lokacijske dozvole, grañevinske i uporabne dozvole, MGIPU te minimalno tehničkih uvjeta i drugih dokumenata važno je inzistirati na mjerama zaštite od buke i kontrolirati njihovu provedbu. C2 M4 Educirati odgovarajuće službe o problemu buke. GZ, ZŽ, IZO, SI SR DP, PGZ MZOIP C3 M5 Postupno rj ešavati očito postojeći problem buke od GZ, GU, MMPII PR, PGZ prometa. Mjere uključuju: popravak cesta ZPUZŽ trajno (kvalitetnija cesta – manje buke), smanjenje
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
66
dopuštenih brzina (manja brzina – manja buka), regulacija kamionskog prometa (manje kamiona – manje buke), ograničavanje vremena prometovanja za pojedine vrste vozila, preusmjeravanje prometa, izgradnja zaštitnih zidova uz prometnice (učinkovita mjera kada nema puno sporednih cesta s križanjima u razini), sadnja zaštitnih nasada (nije učinkovito u akustičkom smislu no subjektivno popravlja dojam).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
67
4.3 UPRAVLJANJE RIZICIMA I NESRE ĆAMA
4.3.1.1 Stanje
Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) regulira se i Sustav zaštite i spašavanja, čije temeljne zada će su planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slu čaju katastrofa i ve ćih nesre ća i poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na podru čju na kojem je doga ñaj nastao, uklju čuju ći još i prosudbu mogu ćih ugrožavanja i posljedica. Uredbom o sprje čavanju velikih nesre ća koje uklju čuje opasne tvari (NN 114/08) ure ñuje se popis vrsta opasnih tvari koje su prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesre ću, ili u postrojenjima mogu nastati prilikom velike nesre će; na čin utvr ñivanja koli čina opasnih tvari i dopuštene koli čine, te kriteriji prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne.
Zakonski okvir koji odre ñuje upravljanje rizicima i nesre ćama obuhva ća još čitav niz zakona i podzakonskih akata.
Prema podrijetlu nastanka nesre će se grubo razvrstava u dvije osnovne vrste: nesre će čiji je uzrok prirodne naravi i nesre će koje su tehnološke naravi, odnosno koje nastaju ljudskim djelovanjem.
Prirodne katastrofe imaju znatan utjecaj na društveni i ekonomski razvoj svake zemlje. Poseban utjecaj imaju na podru čju ve će naseljenosti, kakvo je podru čje i oko Grada Zapreši ća. Neke druge prirodne katastrofe, kao što su na primjer suša, mraz i sl., zahva ćaju čitavo podru čje Republike Hrvatske.
Za velike industrijske nesre će karakteristi čno je da imaju malu vjerojatnost nastanka, ali s mogu ćnoš ću nastanka velikih posljedica. Danas postoje standardni postupci procjene i upravljanja rizicima u industrijskim postrojenjima koji se i dalje razvijaju. Neki postupci upravljanja rizicima u industrijskim postrojenjima primjenjuju se ve ć više od 30 godina. Usprkos tomu velike nesre će se dešavaju.
Osim nenamjerno izazvanih nesre ća, svjedoci smo u novije vrijeme namjerno izazvanih nesre ća (vandalizam, sabotaža, terorizam) na kriti čnim industrijskim postrojenjima. Zbog toga se danas sve više koristi sintagma „analiza svih možebitnih opasnosti“ (all-hazards approach), pa je u tom smislu metodološki pristup procjeni rizika ponešto modificiran.
Prema podacima iz Registra postrojenja opasnih tvari, RPOT-a, na podru čju Grada Zapreši ća u 2010. godini prijavljen je samo jedan subjekt odnosno lokacija, MESSER CROATIA PLIN d.o.o., na kojoj su opasne tvari prisutne u koli činama jednakim ili ve ćim od grani čnih vrijednosti utvr ñenih Uredbom o sprje čavanju velikih nesre ća koje uklju čuje opasne tvari (NN 114/08). Nije poznat podatak koja postrojenja na podru čju Grada Zapreši ća su nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode u skladu s navedenom Uredbom dostavili Obavijest o prisustvu malih količina opasnih tvari.
Kako je Grad Zapreši ć suo čen s pove ćanim rizicima nastanka nesre ća, na temelju Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) i Statuta Grada Zapreši ća (“Službene novine“ Grada Zapreši ća broj 4/09), a u skladu s Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesre ća za podru čje Grada Zapreši ća Gradsko je vije će donijelo Odluku o odre ñivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje u Gradu Zapreši ću.
Operativne snage zaštite i spašavanja Grada Zaprešića su:
- Stožer zaštite i spašavanja Grada Zapreši ća
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
68
- Zapovjedništvo i Postrojbe civilne zaštite Grada Zapreši ća - Vatrogasna zajednica Grada Zapreši ća - Javna vatrogasna postrojba Grada Zapreši ća - Dobrovoljna vatrogasna društva Grada Zapreši ća
Te operativne snage sudionici su zaštite i spašavanja, a pozivaju se, mobiliziraju i aktiviraju za provo ñenje mjera i postupaka u cilju spre čavanja nastanka, ublažavanja te uklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesre ća. Dužnost operativnih snaga je ustrojiti interventne timove zaštite i spašavanja koji će biti osposobljeni za izvršavanje namjenskih zada ća zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara na cjelokupnome podru čju Grada Zapreši ća. Operativne snage dužne su u obavljanju redovitih djelatnosti planirati mjere i poduzimati aktivnosti radi otklanjanja ili umanjenja mogu ćnosti nastanka katastrofe i velike nesre će, te prilago ñavati obavljanje redovite djelatnosti okolnostima kada je proglašena katastrofa. Operativnim snagama rukovodi i koordinira gradona čelnik Grada Zapreši ća uz stru čnu potporu Stožera zaštite i spašavanja Grada Zapreši ća. U katastrofama i velikim nesre ćama gradona čelnik Grada Zapreši ća izravno zapovijeda operativnim snagama zaštite i spašavanja Grada Zapreši ća.
Osim operativnih snaga odre ñene su i pravne osobe sa snagama i kapacitetima od zna čaja za zaštitu i spašavanje na podru čju Grada Zapreši ća. Osim pravnih osoba mogu se tako ñer angažirati poduze ća i obrtnici s alatima i sredstvima koja mogu poslužiti u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesre ća te autoprijevoznici i neke udruge.
4.3.1.2 Ciljevi i mjere
Ciljevi i mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja definirani su u skladu s Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NPDO) i dani su u sljede ćim tablicama.
Tablica 39. Ciljevi zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja prema NPDO-u C1 Unaprijediti, uskladiti i ojačati zakonsku, upravnu, institucionalnu, tehničku, sigurnosno tehničku i financijsku osnovu te mehanizme, postupke i mjere za sigurno gospodarenje kemikalijama. C2 Unaprijediti, uskladiti i ojačati zakonsku, upravnu, institucionalnu, tehničku, informatičku sigurnosno tehničku i financijsku osnovu te mehanizme, postupke i mjere za procjenu rizikâ i za njihovo smanjivanje u skladu s novim gospodarskim i sigurnosnim potrebama i meñunarodnim obvezama RH C3 Smanjiti rizik od industrijskih nesreća i poboljšati mjere za sprje čavanje industrijskih nesreća te za pripravnost i odgovore na njih C4 Osiguranje učinkovite dugoročne preventivne zaštite i zaštite u slučaju nesreća C5 Uspostava politike koja se temelji na djelotvornom nadzoru, procjeni i prevenciji svih zdravstvenih r izika koji su odreñeni fizikalnim, kemijskim, biološkim, socijalnim i psihosocijalnim čimbenicima životnoga i radnog okoliša C6 Uklanjanje i smanjivanje štetnih utjecaja onečišćenosti na zdravlje u svim medijima koji okružuju ljude i s kojima oni dolaze u dodir
Tablica 40. Ostali ciljevi zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja C7 Politika smanjenja rizika od katastrofa treba postati nacionalni prioritet i prioritet lokalne zajednice C8 Izgradnja svijesti o postojanju opa snosti od katastrofa, jednako prirodnih kao i onih izazvanih ljudskim djelovanjem jednako onih koje već postoje ili onih koje tek mogu nastati C9 Izgradnja potrebne infrastrukture
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
69
Tablica 41. Mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Sudjelovati u uspostavi državn og registr a i inventar a MZO IP GU, MIZ, KR DP kemikalijâ te informatičkog sustava za praćenje HZT, JPP podataka o sigurnom gospodarenju kemikalijama i za njihovu razmjenu izmeñu svih partnera koji rade na unapreñivanju toga sustava i na njegovu jačanju C1 M2 Sudjelovati u uspostavi sustava za izrad u godišnjih MZ, MZOIP HZT, GU KR DP izvješća za ocjenu stanja postojećega sustava za sigurno gospodarenje kemikalijama, uključujući procjenu rizika. Utvrditi prioritetne probleme i izraditi godišnje planove aktivnosti za unaprjeñivanje toga sustava i za njegovo jačanje C2 M3 Sudj elovati u uspostavi sustav a za praćenje i i zmjenu MZOIP MUP, M IZ, KR DP, PGZ podataka o pokazateljima rizikâ te sustava za GU praćenje i izmjenu podataka o pokazateljima djelotvornosti mjerâ zaštite zdravlja i za zaštitu okoliša C2 M4 Uspostaviti sustav poticajnih mjera za izradu i MIZ MZOIP , SR DP ,PGZ provedbu programa zdravstvene sigurnosti i zaštite MG, GU okoliša, programa HSE, te za uvoñenje čišćih tehnologija i sustavâ kakvoće ISO 9000 i ISO 14000 C3 M5 Poticati uporabu manje opasnih kemikalija i čišćih MG HGK, GU , KR, DP, PGZ tehnologija u cilju smanjenja rizika od industrijskih HZT DR nesreća C3 M6 Obavješćivati javnost i omogućiti njezino sudjelovanje MZOIP MG, GU KR DP , PGZ u postupcima vezanima uz mjere za sprječavanje, pripravnost i odgovor na industrijske nesreće C4 M7 U prostornim p lanovima voditi računa o lokaciji MGPU MG, GU DR DP prijenosne mreže željezničkih brzih linija i prijamnih postaja za prijenos poziva s mobilnih telefona te o zabrani izgradnje objekata u blizini visokonaponskih dalekovoda C4 M8 Stalno nadopunjavati podat ke o postojećim GU HZT, KR PGZ, DP djelatnostima i lokacijama na području Grada na MZOIP, kojima se proizvode, rabe, skladište ili prevoze MUP, MIZ opasne tvari, te o istima voditi operativni informacijski sustav u sklopu ISZO C4 M9 Uspostaviti sustav za meñusobno komuniciranje i DUZS GU, MUP, KR DP obavješćivanje svih subjekata u zaštiti i spašavanju te MG, sustav za komuniciranje s javnošću i njezino MZOIP, MZ obavješćivanje C4 M10 Uključiti se u izradbu prostornih i urbanističkih MZOIP MUP , MG , DR DP planova u dijelu koji se odnosi na zaštitu i spašavanje GU C4 M11 Uključiti se u rješavanje kriznoga stanja u slučaju DUZS GU DR DP, PGZ prirodnih ili drugih nesreća katastrofa C4 M12 Sudjelovati u izrad i projekata u dijelu koji se odnosi DUZS GU DR DP, PGZ na područje obrane i zaštite ljudî, dobara i okoliša C4 M13 Surañivati u provedbi mjerâ za očuvanje i zaštitu MZOIP GU DR DP prirode C5, M14 Educirati grañanstvo o pravilnoj percepciji MIZ GU KR DP C6 zdravstveno ekoloških rizika i osiguranje sudjelovanja javnosti u odlučivanju o svim aspektima okoliša i zdravlja
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
70
Tablica 42. Ostale mjere zaštite okoliša u sustavu zaštite i spašavanja Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C7 M15 Senzibil iz iranje javnosti kroz medije o postojanju GU VRH, JPP DR PGZ , DP opasnosti od katastrofa kako prirodnih tako i onih izazvanih ljudskim djelovanjem C7 M16 Djelovanje kroz razne vidove edukacije uključujući i GU MZOIP DR PGZ , DP školske programe o postojanju opasnosti od katastrofa kako prirodnih tako i onih izazvanih ljudskim djelovanjem C7 M17 Primjena najnovijih znanstvenih postignuća i JPP MZOIP , GU DR DP, GS tehnoloških rješenja u procjeni rizika, te uključivanje u sustave ranog upozoravanja C8 M18 Usmjeravanje sredstava u projekte smanjenja rizika GU DUZS DR PGZ, DP C8 M19 Usmjeravanje svih dionika na vlastiti doprinos i DUZS GU DR DP , PGZ djelovanje u procesu smanjenja rizika do katastrofa C8 M20 Jačanje dijaloga, uspostava koordinacije i r azmjene DUZS GU DR DP , PGZ informacija izmeñu kriznih menadžera i razvojnih sektora C9 M21 Formiranje specijalističkih timova civilne zaštite za DUZS GU SR DP, PGZ izvlačenje iz ruševina te obuka pasa tragača C9 M22 Sporazum s Hrvatskom vojskom o postavl janju DUZS GU SR DP, PGZ pontonskih mostova u slučaju katastrofa kao što je potres C9 M23 Ugovori o distribuciji hrane i vode u slučaju potresa s DUZS GU SR PGZ velikim trgovačkim lancima, odnosno, gospodarskim subjektima koji mogu ponuditi svoje prostore za mogući smještaj grañana u kriznoj situaciji C9 M24 Izrada i distribucija letaka o pravila ponašanja DUZS GU SR PGZ grañana u slučaju potresa i s popisom prostora za evakuaciju
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
71
5 INSTRUMENTI ZA PROVEDBU PROGRAMA
5.1 MONITORING I INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA
5.1.1 Stanje
Monitoring (pra ćenje stanja) i informacijski sustav zaštite okoliša instrumenti su kojima je zada ća osigurati kvalitetne, odnosno relevantne, pravovremene, znanstveno-stru čno verificirane, transparentne i lako dostupne informacije povezane s problematikom okoliša. Pra ćenje stanja okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) podrazumijeva sustavno pra ćenje kakvo će okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica. Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša odnosno optere ćenjima te u svrhu izrade i pra ćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša kao i drugih dokumenata.
Na čin vo ñenja i održavanja informacijskog sustava, struktura i oblik odre ñeni su Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) i Uredbom o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08). Središnja ustanova za prikupljanje i objedinjavanje prikupljenih podataka o okolišu, obradu tih podataka i izradu izvješ ća, pra ćenje stanja okoliša, vo ñenje baza podataka o okolišu i izvješ ćivanje o okolišu u RH je Agencija za zaštitu okoliša (AZO) . S djelom podataka o okolišu raspolažu razli čite javne i državne ustanove, pojedini instituti i zavodi, dijelovi sveu čilišta te javna poduze ća na lokalnoj razini.
Na podru čju Grada Zapreši ća, kao i na podru čju cijele RH, još uvijek nije uspostavljen cjelovit i funkcionalni sustav; odre ñeni podaci se ne prikupljaju (kvaliteta zraka, pedosfera/litosfera, biološka i krajobrazna raznolikost); ne postoji „proto čnost“ informacija na relaciji jedinice lokalne/regionalne samouprave – državne ustanove – institucije koje vrše pra ćenje i prikupljanje informacija; te niz podataka koji zbog slabe proto čnosti izme ñu institucija koje ih prikupljaju i onih koji bi trebali biti zainteresirani za njih, na kraju ne predstavljaju „korisnu“ informaciju.
Uzroke ovim problemima treba tražiti na svim razinama sustava zaštite okoliša - od nepotpuno riješenog pravnog okvira za funkcioniranje informacijskog sustava, preko velikog broja pravnih propisa vezanih za okoliš donesenih u relativno kratkom vremenu koji nisu pra ćeni istovremenom nužnom reorganizacijom sustava unutar svih subjekata koji ih moraju provoditi i složenosti sustava zbog velikoga broja institucija koje sudjeluju, ali i op ćeg nedostatka financijskih sredstava i stru čnog kadra.
Podaci o stanju okoliša i pritisaka na okoliš koji se prate na podru čju grada Zapreši ća u nadležnosti su nekoliko razli čitih institucija; Upravni odjel za prostorno ure ñenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagreba čke županije nadležan je za vo ñenje i provjeru kakvo će podataka u Registru one čiš ćavanja okoliša (ROO) na nivou cijele županije; Zavod za javno zdravstvo Zagreba čke županije provodi kontrolu zdravstvene ispravnosti vode za pi će u razvodnoj mreži; Hrvatske vode prate kakvo ću površinskih voda rijeke Krapine i potoka Lužnice te kakvo ću vode na vodocrpilištu Šibice iz kojeg se vodom opskrbljuje i Grad; podaci o postrojenjima na podru čju grada Zapreši ća u kojima je prisutnost opasnih tvari utvr ñena u koli činama jednakim ili ve ćim od grani čnih vrijednosti utvr ñenih Uredbom o sprje čavanju velikih nesre ća koje uklju čuju opasne tvari (NN 114/08) dostavljaju se nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode i Agenciji za zaštitu okoliša; pravne osobe koje koriste opasne kemikalije kao i fizi čke osobe koje koriste opasne kemikalije pri obavljanju djelatnosti ili obavljaju promet opasnih kemikalija na malo obvezne su voditi o čevidnike o opasnim kemikalijama koje dostavljaju Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
72
5.1.1 Ciljevi mjere
Programom zaštite okoliša Zagreba čke županije iz 2003. godine definirano je nekoliko ciljeva u vezi s unaprje ñenjem sustava monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša. To su prvenstveno uspostavljanje informacijskog sustava Zagreba čke županije, prikupljanjem i organizacijom postoje ćih informacija te korištenje tog sustava u procesima odlu čivanja u vezi zaštite okoliša i održivog razvoja; zatim unapre ñenje dostupnosti informacija o okolišu Zagreba čke županije zainteresiranoj i stru čnoj javnosti i postupna uspostava trenutno nepostoje ćih sustava pra ćenja. Prema posljednjem Izvješ ću o stanju okoliša Zagreba čke županije iz 2009. godine, aktivnosti na uspostavi informacijskog sustava na nivou županije su u tijeku.
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju važnost informacijskog sustava i kao cilj navode "uspostavu kvalitetnog informacijskog sustava…koji će poduprijeti proces priklju čivanja RH Europskoj uniji…koji će omogu ćiti uspostavu cjelovitog monitoringa…olakšati dostupnost informacija javnosti,…koji će se po četi uspostavljati kroz "pilotne instalacije" vezane uz odre ñene prioritetne zada će".
Informacijski sustav okoliša Grada klju čan je element sustava zaštite okoliša Grada, nužan preduvjet za ve ćinu drugih mjera, koji kao takav spada u nadležnost Gradske uprave. Postupna uspostava informacijskog sustava zaštite okoliša u okviru informacijskog sustava Grada treba osigurati:
- stalnu, pouzdanu i cjelovitu sliku stanja okoliša, pritisaka na pojedine sastavnice okoliša, trendova, promjena i na čina ugrožavanja okoliša - cjelovit uvid u politiku zaštite okoliša Grada, sastavne elemente i njenu provedbu, u činke poduzetih mjera, nositelje i izvršitelje - mogu ćnost pravovremenog obavješ ćivanja i sudjelovanja svih zainteresiranih strana u rješavanju pitanja zaštite okoliša, posebno informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti
Tablice dane u nastavku sažeto prikazuju opisane ciljeve i uz njih vezane mjere.
Tablica 43. Ciljevi unapre ñenja monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša C1 Uspostava informacijskog sustava okoliša Grada, prvenstveno prikupljanjem i organizacijom postojećih infor macija. C2 Korištenje uspostavljenog informacijskog sustava kao potpore procesu odlučivanja u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvojem. C3 Unapreñenje dostupnosti informacija o okolišu Grada zainteresiranoj stručnoj i široj javnosti. C4 Postupna usp ostava trenutno nepostojećih sustava praćenja (monitoringa).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
73
Tablica 44. Mjere unapre ñenja monitoringa i informacijskog sustava zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Utvrditi izvore značajnih podataka, uključena GU ZŽ, AZO, HV, PR PGZ tijela i institucije, postojeće planove, te postići HZT, ZJZZŽ, dogovor oko korištenja i integracije podataka. institucije koje mjere,...) C2 M2 Obrada i analiza prikupljenih podata ka i njihov GU AZO, svi PR SR PGZ, DP transfer u informacije koje su značajne za potencijalni različite probleme zaštite okoliša korisnici informacija ... C2 M3 Edukacija svih uključenih: nositelja i korisnika tih GU, AZO ZŽ PR, PGZ, DP informacija kroz radionice, seminare… trajno kontinuirano obrazovanje obveznika prema kategorijama (socijalni, profesionalni i obrazovni status) C2 M4 Utvrñivanje podataka za koje ne postoji sustavno GU AZO, IZO SR, DP, PGZ C4 prikupljanje, a koji su potrebni za optimalno trajno gospodarenje okolišem. C3 M5 Prezentiranje i dostupnost informacija iz GU AZO, HV, KP , SR, PGZ uspostavljenog sustava stručnoj i široj javnosti NVU trajno (aktivnosti na unapreñenju web stranice Grada vezano za okoliš; npr. objavljivanje podataka o kakvoći vode, emisija u zrak). C4 M7 Na osnovi rezultata mjere M4, pokrenuti GU, AZO sudjeluju svi DR, PGZ, DP, uspostavu trenutno nepostojećih, a potrebnih trajno FZOEU, sustava praćenja (vidi ostale teme zaštite GS, okoliša). EUMF
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
74
5.2 ZNANOST I RAZVOJ
5.2.1 Stanje
Na podru čju RH, znanstvena djelatnost provodi se u šest znanstvenih podru čja (prirodne, tehni čke, biomedicinske, biotehni čke, društvene i humanisti čke znanosti). Temeljni zakon koji regulira znanstvene djelatnosti je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11), a nadležno državno tijelo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). AGENDA 21 – Program za 21. stolje će koji predstavlja globalni koncept održivog razvoja, navodi kako u suvremenom društvu znanstvene aktivnosti sve više treba usmjeravati na pitanja klimatskih promjena i pove ćavanja potrošnje prirodnih izvora, te na demografske trendove i degradiranje okoliša. Tako ñer, navodi da naro čito treba podupirati one znanstvene grane koje pružaju jasniju sliku o djelovanjima na okoliš i daju to čnije procjene.
Na podru čju Grada ne djeluje nijedna znanstvena institucija. Iz tog razloga, a i zbog blizine Grada Zagreba, najja čeg znanstvenog i sveu čilišnog centra u RH, suradnja gospodarstvenika i poljoprivrednika i gradskih službi Grada Zapreši ća usmjerena je na njegove znanstvene i istraživa čke institucije.
Kao primjer takve suradnje, može se navesti ona sa znanstvenim Institutom Ru ñer Boškovi ć iz Zagreba i Gra ñevinskim fakultetom Sveu čilišta u Zagrebu koji su bili angažirani oko problema one čiš ćenja potoka Gorjak. Cilj je tu suradnju još intenzivirati, za što, s obzirom na niz nepoznanica u vezi okoliša, sigurno ima još dovoljno prostora.
5.2.1 Ciljevi i mjere
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) nalažu ja če vezivanje znanstvenih istraživanja uz strateške ciljeve politike zaštite okoliša, što je ostvarivo kroz suradnju i angažiranje postoje ćih znanstvenih resursa u rješavanju problema zaštite okoliša. Sljede će tablice sažeto prikazuju ciljeve i mjere unapre ñenja korištenja znanosti kao instrumenta održivog razvoja i zaštite okoliša.
Tablica 45. Ciljevi unapreñenja integracije znanosti u sektor zaštite okoliša C1 Probleme zaštite okoliša Grada rješavati u suradnji s ustanovama iz sustava znanosti (visokim učilištima, znanstvenim ustanovama i drugim pravnim osobama upisanim u Upisnik znanstvenoistraživačkih pravnih osoba).
Tablica 46. Mjere unapreñenja integracije znanosti u sektor zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje cilj a Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Analizirati teme provedenih znanstvenih programa i Glavni nosi telji GU PR, PGZ projekata, te utvrditi i iskoristiti one koji su primjenjivi pojedinih trajno u rješavanju aktualnih problema zaštite okoliša projekata i Grada. programa, ustanove u okviru kojih su provedeni C1 M2 Angažirati ustanove iz sustava znanosti u rješavanju GU Znanstvene trajno PGZ, aktualnih problema zaštite okoliša na području ustanove, EUMF Grada: visoka davanjem prijedloga za teme magistarskih, učilišta
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
75
doktorskih, te drugih znanstveno istraživačkih radova koje su u vezi s aktualnim problemima zaštite okoliša koji se javljaju na području Grada raspisivanjem natječaja za prijedloge primijenjenih znanstveno istraživačkih projekata.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
76
5.3 INTEGRACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORSKE POLITIKE
5.3.1 Stanje
Integracija zaštite okoliša u sektorske politike istovremeno je jedan od osnovnih instrumenata, ali i jedno od osnovnih na čela i ciljeva suvremene prakse zaštite okoliša i održivog razvoja. Formalni okviri kroz koje se ostvaruje integracija zaštite okoliša u sektorske politike, mogu se svrstati u nekoliko sljede ćih skupina djelovanja:
- praksa integralnog planiranja - RH ima dugu tradiciju prostornog planiranja i u tom sektoru nastoji slijediti trendove što se vidi iz važnosti koju zaštita okoliša ima u posljednjoj generaciji prostornih planova.
Za Grad Zapreši ć donesena je prostorno-planska dokumentacija (te izmjene i dopune pojedinih planova) na svim razinama, od Prostornog plana ure ñenja Grada Zapreši ća, preko Generalnog urbanisti čkog plana, do urbanisti čkih planova ure ñenja i detaljnih urbanisti čkih planova za pojedina uža podru čja. Prostorni plan ure ñenja Grada Zapreši ća (Glasnik Zagreba čke županije br. 10/2005, SN GZ br. 1/2007, 7/2011) regulira prostorno ure ñenje cjelokupnog prostora Grada Zapreši ća. Generalni urbanisti čki plan Grada Zapreši ća (SN GZ br. 5/2008) utvr ñuje rješavanje razvojnih potreba Grada Zapreši ća, vezano uz osiguranje novih prostora dovoljne površine za razvitak stambenih i gospodarskih podru čja, uklju čivo i prostore za potrebe sadržaja javne i društvene namjene, sport i rekreaciju s javnim zelenim površinama, te koridore prometne i komunalne infrastrukture na prostoru površine od 1485,5 ha koje se pruža u pravcu sjevera sve do šume Marijagori čkog podbr ña, a u pravcu juga do južnog ruba jezera Zajarki i potoka Lužnice.
Donijeti su i sljede ći Urbanisti čki planovi ure ñenja : Urbanisti čki plan (uz izmjene i dopune) ure ñenja višenamjenske gospodarske zone Shopping city Zagreb; Urbanisti čki plan ure ñenja naselja Ivanec Bistranski; Urbanisti čki plan ure ñenja naselja Pojatno; Urbanisti čki plan ure ñenja naselja Jablanovec; Urbanisti čki plan ure ñenja radne zone Zapreši ć– „Jug“ (M. Tita, isto čna obilaznica, Ul. Ruševlje, budu ća spojna ulica Ruševlje – P. Dev čića – Krapinska – željezni čka pruga); Urbanisti čki plan ureñenja zone Kalamiri – Zapreši ć; Urbanisti čki plan ure ñenja zone izme ñu Ulica Savska – željezni čka pruga – Petrekovi ćeva – Malekovi ćeva; Urbanisti čki plan ure ñenja zone izme ñu isto čne obilaznice Krapinske ulice i željezni čke pruge I. reda (Kenda); Urbanisti čki plan ure ñenja zone sjeverozapadno od Ulice hrvatske mladeži i jugozapadno od Nove ulice (5 – planirane) do rubova zapadnog izgra ñenog podru čja; te Detaljni planovi ure ñenja: Detaljni plan ure ñenja I. faze (uz izmjene i dopune) gospodarske zone Shopping city Zagreb; Detaljni plan (uz izmjene i dopune) ure ñenja II. faze gospodarske zone Shopping city Zagreb; Detaljni plan ure ñenja dijela urbanog podru čja uz Ulicu Pavla Lon čara; Detaljni plan ure ñenja gospodarske poslovno-proizvodne zone “Luska” ALPRO ATT Zapreši ć; Detaljni plan ure ñenja zone uz Ulicu K. Š. ðalski; Detaljni plan ure ñenja (uz izmjene i dopune) za dio naselja Kalamiri (k. č. 3065/1 i 3065/2 k.o. Zapreši ć); Detaljni plan ure ñenja prostora javne vatrogasne postrojbe; Detaljni plan ure ñenja gospodarske zone Hruševec Kupljenski; Detaljni plan ure ñenja proizvodno-servisne zone Zajarki; Detaljni plan ureñenja izme ñu Lužni čke ulice i potoka Lužnica (DPU-3); Detaljni plan ure ñenja prostora izme ñu ulica P. Lon čara – Bana J. Jela čića i A. Star čevi ća (podru čje uži centar).
Navedenom prostorno-planskom dokumentacijom u granicama mogu ćega nastoje se sprije čiti okolišno neodrživo planiranje i parcijalni interesi nepovoljni za okoliš.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
77
Kao jedno od temeljnih na čela regionalnog razvoja Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske iz 2009. godine se utvr ñuje na čelo održivosti. Klju čni planski dokumenti na regionalnoj razini – razini županije, koji tako ñer slijede to na čelo su Županijske razvojne strategije (ŽRS) te programi razvoja manjih podru čja – gradova i op ćina. Budu ći da je izra ñena Županijska razvojna strategija Zagreba čke županije od 2007. do 2013. godine - ŽRS (Glasnik Zagreba čke županije br. 27/2006), proizašla je i potreba za strateškim planiranjem ukupnog razvoja gradova i op ćina u sklopu županije. Iz tog razloga, Grad Zapreši ć je izradio prijedlog projekta „Projekt ukupnog razvoja Grada Zapreši ća“ – PUR. Projekt ukupnog razvoja kao strateški plan utvr ñuje prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili, pri tom uklju čuju ći očuvanje prirode i zaštitu okoliša. Prijedlog projekta je prihva ćen u listopadu 2010. godine (SN GZ br. 07/10).
- procedure procjene utjecaja na okoliš - Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) propisano je provo ñenje dvaju postupaka koji integrativno sagledavaju sve sastavnice okoliša. Radi se o postupcima procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SPUO) koji su definirani pripadaju ćim podzakonskim aktima (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09), Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)).
Postupak procjene utjecaja na okoliš (PUO) proveden je u proteklom razdoblju i za nekoliko zahvata na podru čju Grada. Prema podacima dobivenim od Zagreba čke županije (Upravnog odjela za prostorno ure ñenje, gradnju i zaštitu okoliša), u razdoblju 2007. – 2011., na podru čju Grada Zapreši ća (uklju čuju ći postrojenje Pliva Hrvatska d.o.o. smještenom na podru čju Op ćine Brdovec) provedena su 3 postupka PUO dok postupaka SPUO nije bilo.
- mjere kojima se nastoji stimulirati sudionike iz drugih sektora kako bi dobrovoljno nastojali učiniti svoju djelatnost prihvatljivijom za okoliš, koje se u stvarnosti manifestiraju kao inicijative i projekti bilo na uvo ñenju čistije proizvodnje, bilo na institucionalizaciji brige o okolišu u poslovanje kroz uvo ñenje neke vrste sustava upravljanja okolišem. Najpoznatiji i najšire korišteni standard za upravljanje rizikom u okolišu je ve ć spomenuti ISO 14001, a njemu je vrlo srodan i EMAS.
Ako se uvo ñenje sustava zaštite okoliša uzme kao indikator aktivnosti i osviještenosti poslovnog sektora o problematici zaštite okoliša, mora se konstatirati da su svega dvije tvrtke sa sjedištem na podru čju Grada Zapreši ća (MGH d.o.o., Mag sekom d.o.o.) uvele sustav upravljanja okolišem, standard ISO 14000 (Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2011 godinu, Hrvatsko društvo za kvalitetu ). Me ñutim, potrebno je napomenuti da postoji i odre ñeni broj tvrtki koje djeluju na podru čju Grada Zapreši ća, ali čije se sjedište nalazi izvan ovog podru čja, a koje su uvele sustav upravljanja okoliše (HEP ODS d.o.o., HEP OPS d.o.o., Viadukt d.d., Konzum d.d. ...).
5.3.1 Ciljevi i mjere
Sljede će tablice sažeto prikazuju ciljeve i mjere unapre ñenja integracije zaštite okoliša u sektorske politike.
Tablica 47. Ciljevi unapre ñenja integracije zaštite okoliša u druge sektore C1 Pridonijeti unapreñenju regionalnog prostornog planiranja jačanjem integralnog pristupa i sudjelovanja javnosti. C2 Pridonijeti unapreñenju prakse postupka PUO i jačanju praks e postupka SPUO kao značajnih instrumenta zaštite okoliša. C3 Poticati značajne sudionike iz drugih sektora da svoju djelatnost učine prihvatljivijom za okoliš.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
78
Tablica 48. Mjere unapre ñenja integracije zaštite okoliša u druge sektore Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Što dosljednije primij eniti smjernice s viših razina na planove GU ZŽ , MGPU PR, PGZ lokalne razine. Planiranje temeljiti na što kvalitetnijim trajno podatkovnim podlogama i što jasnijim kriterijima. C1 M2 U tijeku izrade, te izmjena i dopuna prostorno planske GU ZPUZŽ, trajno PGZ dokumentacije informirati relevantnu javnost o njezinom NVU, mediji, pravu na sudjelovanje oglašavanjem kroz široko dostupne konzultanti medije (tj. osim interneta, i putem radija, lokalnog tiska i lokalnih TV postaja). C2 M3 Nastojati unapreñivati kvalitetu Studija utjecaja na okoliš GU NVU, mediji, trajno PGZ (SUO) kroz: konzultanti kritički rad stručnih povjerenstava, informiranje relevantne javnosti o pokretanju PUO, kao i o pravu na sudjelovanje, putem široko dostupnih medija. C2 M4 Sudjelovati u postupcima SPUO za županijske planove i GU ZŽ, MZOIP PR, PGZ programe (osobito za programe razvoja djelatnosti koje trajno imaju značajan utjecaj na područje Grada, poput prometa, gospodarenja otpadom,…). C3 M5 Promovirati standardizirane sustave upravljanja okolišem ( na GU JPP, HGK, trajno PGZ pr. ISO 14001), kako bi se još više povećao broj certificiranih NVU tvrtki. C3 M6 Promovirat i praksu čistije proizvodnje (ili neke njene GU JPP, HGK, SR PGZ, alternative) u poslovnom sektoru (kroz organiziranje NVU, EUMF prezentacija, edukacija, radionica…). konzultanti
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
79
5.4 SENZIBILIZIRANJE, INFORMIRANJE I UKLJU ČIVANJE JAVNOSTI U PROCES ODLU ČIVANJA O OKOLIŠU
5.4.1 Stanje
Informiranje i uklju čivanje javnosti u proces odlu čivanja o odre ñenim djelovanjima i djelatnostima povezano s pitanjem zaštite okoliša me ñu osnovnim su trendovima razvoja suvremene prakse zaštite okoliša.
Trenuta čno najzna čajniji me ñunarodni dokument koji regulira podru čje informiranja i sudjelovanja javnosti jest tzv. Aarhuška konvencija, punog naziva - UN/ECE Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu čivanju i pristupu sudstvu u pitanjima iz okoliša. Arhuška konvencija jam či javnosti pravo na pristup informacijama o okolišu, pravo na sudjelovanje u postupcima donošenja odluka, te pravo pristupa pravosu ñu u pitanjima koja se odnose na okoliš na lokalnoj/regionalnoj, nacionalnoj i prekograni čnoj razini. Republika Hrvatska navedeni je sporazum ratificirala 2006. godine. Odredbe konvencije prenijete su i u hrvatsko zakonodavstvo.
Pristup informacijama o okolišu podrazumijeva odnos izme ñu dva glavna sudionika – javnosti s jedne strane i tijela javne vlasti (me ñu kojima su i tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave) s druge strane. Sam pristup informacijama uklju čuje dva razli čita oblika, tzv. „aktivni“ i „pasivni“ pristup informacijama.
„Aktivni“ pristup informacijama podrazumijeva pravo javnosti da dobije informaciju, odnosno obvezu tijela javne vlasti da prikuplja i objavljuje informacije od javnog interesa bez posebnog zahtjeva javnosti. Ovaj vid informiranja javnosti, na razini Grada provodi se putem službenih internetskih stranica Grada Zapreši ća (http://www.zapresic.hr) na kojima se objavljuju informacije od javnog interesa, te putem svojeg službenog glasila – Službenih novina Grada Zapreši ća, (koji je tako ñer dostupan na službenoj internetskoj stranici Grada). Pregledom ovih stranica, ustanovljeno je da na njima nisu zasebno objavljeni zna čajniji dokumenti s podru čja zaštite okoliša, a koji se odnose na podru čje Grada Zapreši ća.
„Pasivni“ pristup informacijama podrazumijeva pravo javnosti da zatraži informacije od tijela javne vlasti, kao i obvezu tijela javne vlasti da odgovori na zahtjev. U tu svrhu zakonska je obaveza tijela javne vlasti, pa tako i Grada Zapreši ća (prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 172/03), čl. 22) donijeti odluku kojom će odrediti službenika za informiranje , tj. posebnu službenu osobu, ovlaštenu za odlu čivanje o ostvarivanju prava na pristup informacijama. Uz to, obaveza je tijela javne vlasti posebnom odlukom ustrojiti i katalog informacija . Katalog treba sadržavati sistematizirani pregled informacija koje tijelo javne vlasti posjeduje, raspolaže ili nadzire (s opisom sadržaja, namjenom, na činom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup). U sije čnju 2011. donesena je odluka o imenovanju službenika za informiranje, te je ustrojen katalog informacija koji se nalazi na službenoj internetskoj stranici Grada.
Sudjelovanje javnosti u odlu čivanju je postupak kojim se relevantnoj javnosti omogu ćuje utjecanje na donošenje odluka o važnim pitanjima koja se ti ču okoliša. Javnost je u proces donošenja odluka o važnim pitanjima koja se ti ču okoliša na razini Grada uklju čena kroz postupke PUO i SPUO, kao i u procesu izrade (te izmjena i dopuna) prostorno-planske dokumentacije, tako da sudjeluje u javnim raspravama. O svojem pravu na sudjelovanje, kao i vremenu i mjestu održavanja javnih rasprava, javnost je pravovremeno informirana putem službenih internetskih stranica MZOIP-a. U razdoblju od 2008. – 2011., provedena su tri postupka procjene utjecaja na okoliš, odnosno javne rasprave, dok postupaka strateške ocjene plana i programa nije bilo.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
80
5.4.1 Ciljevi i mjere
Zaklju čno je mogu će re ći da, iako su prava javnosti na uklju čenost u proces odlu čivanja o pitanjima zaštite okoliša postoje ćom regulativom osigurana, stvarno zanimanje i intenzitet sudjelovanja javnosti uvelike ovisi od slu čaja do slu čaja. Pri tome je manjak aktivnog sudjelovanja javnosti u procesu odlu čivanja o okolišu često posljedica nezainteresiranosti pojedinaca s jedne strane, kao i nepoznavanja vlastitih prava s druge strane. Važan faktor je i inertnost službi da se oglase kroz široko dostupne medije. Informiranje i uklju čivanje javnosti stoga se često svodi na formalni postupak zbog čega se u kasnijim fazama mogu pojaviti problemi.
Tablica 49. Ciljevi za unapre ñenje senzibiliziranosti, informiranosti i uklju čenosti javnosti u proces odlu čivanja o okolišu C1 Educirati javnost o pravu na informiranost i pristup informacijama o okolišu, kao i pravu na uključivanje u proces odlučivanja o okolišu. C2 Unaprijediti praktičnu provedbu obaveza u pružanju informacija o okolišu grañanima.
Tablica 50. Mjere za unapre ñenje senzibiliziranosti, informiranosti i uklju čenosti javnosti u proces odlu čivanja o okolišu Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Organizirati predavanja i javne tribine na temu GU NVU , KR PGZ , DP informiranja javnosti i pristupa informacijama o MZOIP okolišu, te sudjelovanja u procesu odlučivanja o okolišu. C1 M2 Kroz suradnju s medijima aktualizirati problematiku GU NVU, mediji SR PGZ informiranja javnosti i pristupa informacijama o okolišu, te sudjelovanja u procesu odlučivanja o okolišu (u okviru tematskih radio i tv emisija, novinskih članaka…) C1 M3 Izdati brošuru s osnovnim informacijama o pravima GU NVU , SR PGZ , DP javnosti na informiranost i pristup informacijama, kao i MZOIP pravima na sudjelovanje u procesu odlučivanja o okolišu, te uputama kako ih ostvariti (digitalne objaviti na web u, tiskane dijeliti ciljnim skupinama – studentima (SC, fakulteti), mjesnoj samoupravi, aktivistima i sl.) C1 M4 Kroz financijsku potporu poticati aktivnosti i projekte GU NVU tra jno PGZ, NVU koji se bave problematikom informiranja i EUMF senzibiliziranja javnosti. C2 M5 Upotpuniti i redovno ažurirati katalog informacija s Službenik trajno PGZ postojećim dokumentima zaštite okoliša (relevantnim za izvješćima o stanju okoliša, podacima koji se odnose informiranje na praćenje stanja okoliša i sl…). C2 M6 Izdavati publikacije (tiskano i/ili na internetskim GU NVU, AZO, DR, PGZ, stranicama) koje bi sadržavale članke i priloge o konzultanti trajno EUMF aktualnim dogañajima i problemima s područja zaštite okoliša Grada Zaprešića.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
81
5.5 ODGOJ, EDUKACIJA I RAZVIJANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI OKOLIŠA
5.5.1 Stanje
Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici okoliša, s ciljem usvajanja ekološki održivih obrazaca djelovanja, dugoro čno je jedan od osnovnih ciljeva i mjera zaštite okoliša. U skladu s tim i aktualni Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) u elemente op će politike zaštite okoliša ubraja odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvitak. Odgoj i edukacija op ćenito, pa tako i o problematici okoliša, provodi se kroz dva sustava: institucionalni sustav (predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski sustav, te visoko školstvo) i tzv. izvaninstitucionalni sustav (specijalisti čko obrazovanje uz rad, rad razli čitih vrsta udruga, itd.).
Edukacija i ja čanje ekološke svijesti djece predškolske dobi te u čenika osnovnih škola provodi se i kroz Projekt Remedisanus iz programa Prekograni čne suradnje Hrvatska-Slovenija u sklopu IPA-e. Vode ći partner je Krapinsko-zagorska županija u suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom i Gradom Zapreši ćem s hrvatske strane, te Op ćinom Brežice, Sevnica i Inštitutom za okolje in prostor Celje sa slovenske strane. Glavni ciljevi projekta su zaštititi okoliš i o čuvati prirodna i kulturna bogatstva prekograni čnog podru čja te doprinijeti op ćoj zaštiti okoliša kroz mijenjanje postoje ćih navika štetnih po okoliš.
U školskom sustavu ne postoji poseban predmet koji bi omogu ćio upoznavanje s osnovama filozofije zaštite okoliša, ve ć se, navedeno provodi kroz nekoliko tradicionalnih nastavnih predmeta. Me ñutim, u mnogim školama ostvaruju se me ñunarodni projekti i programi za okoliš poput Programa Eko-škola ili svjetskog GLOBE programa.
Cilj Programa Eko-škola je ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u svakodnevni život u čenika i osoblja škole. Program Eko-škola jasno odre ñuje i usmjerava na čin na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog školskog programa, primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Škole koje ispune postavljene kriterije i koje brigu za okoliš promi ču kao trajnu vrijednost i na čin življenja, dobivaju povelju o statusu Me ñunarodne Eko-škole i Zelenu zastavu sa znakom eko-škole. Status me ñunarodne eko-škole (VI. Generacija) nosi i OŠ Ljudevita Gaja iz Zapreši ća.
GLOBE program predvi ña redovita i kontinuirana u čeni čka mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole na podru čju atmosfere, vode, tla i pokrova. Prikupljeni se rezultati unose u zajedni čku bazu podataka na GLOBE serveru (koja je otvorena i putem interneta dostupna svim posjetiteljima na adresi: www.globe.gov). U GLOBE program s podru čja Grada Zapreši ća uklju čena je i OŠ Antuna Augustin čića.
Budu ći da djelatnosti nevladinih udruga NVU pridonose edukaciji i razvijanju svijesti o problematici okoliša, njihov broj i aktivnosti tako ñer su pokazatelj stupnja razvijenosti svijesti o problematici okoliša. Prema službenom Registru udruga RH (pri Središnjem državnom uredu za upravu), na podru čju Grada Zapreši ća djeluje pet udruga. Najstarija i najaktivnija me ñu njima je udruga Zavi čajno ekološko društvo Zapreši ć, osnovana 1995. godine.
Iako nije upisano u registar udruga kao ekološka udruga, Športsko-ribolovno društvo „Šaran“ u svom programu ima ugra ñeno i o čuvanje vodovodnog kompleksa Zajarki, poribljavanje šljun čara u kojima se više ne vrši iskop šljunka, te čuvanje vodotokova Save i Krapine od one čiš ćenja.
S druge strane, na podru čju Grada djeluju i udruge koje imaju sjedište u Gradu Zagrebu, ali svojim aktivnostima nadilaze lokalne i regionalne okvire kao što je udruga Lijepa naša koja na nacionalnoj razini vodi i koordinira ve ć spomenuti me ñunarodni program Eko škola. Jedna od njih je i Zelena
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
82
Akcija, najve ća i najja ča udruga za zaštitu okoliša u Hrvatskoj. Upravo zahvaljuju ći Zelenoj akciji i udruzi Ekoturistiko iz Brdovca krajem 2011. godine ponovno je aktualiziran problem sanacije desetlje ćima one čiš ćenog potoka Gorjak, na koji se gra ñani zapreši ćkog kraja godinama žale.
Aktivnosti NVU tako ñer je mogu će pratiti po projektima koji su financirani od nadležnih institucija i državnih tijela. Iz prora čuna Grada Zapreši ća 2010 i 2011. godine financirani su projekti udruge Zavi čajno ekološko društvo Zapreši ć (na pr. 2010. financirani su projekti ekopatrola, eko radionice - edukacija djece i mladeži te organizacija tribina - ambrozija, zaštita izvora pitke vode, o čuvanje okoliša, proizvodnja zdrave hrane).
5.5.2 Ciljevi i mjere
Na podru čju Grada provode se aktivnosti u više-manje svim kategorijama institucionalnog i izvaninstitucionalnog sustava izobrazbe za zaštitu okoliša.
To ne zna či da se ne može činiti još više, budu ći da je djelovanje udruga i civilnog društva najzna čajnije upravo na regionalnoj i lokalnoj razini, te da je županijama, gradovima i op ćinama zakonski dana ve ća autonomija na podru čju odgoja i obrazovanja.
Sljede će tablice prikazuju ciljeve i mjere identificirane kao prikladne za unapre ñenje odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici okoliša, u segmentu koji se odvija na regionalnoj razini.
Tablica 51. Ciljevi unapre ñenja odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici zaštite okoliša C1 Jačanje o dgoja i izobrazbe za okoliš i održivi razvoj unutar institucionalnog sustava (predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski sustav, te visoko školstvo). C2 Jačanje odgoja i izobrazbe za okoliš i održivi razvoj u okviru izvaninstitucionalnog sustava odgoja i edukacije.
Tablica 52. Mjere unapre ñenja odgoja, edukacije i razvijanja svijesti o problematici zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Provoditi informiranje odg ojno obrazovnih GU,NVU Odgojno obrazovne PR, PGZ, ustanova o postojećim meñunarodnim ustanove trajno EUMF programima s područja zaštite okoliša, poput (predškolskog, GLOBE programa i Programa Eko škola, te osnovnoškolskog i tako i dalje poticati njihovo uključivanje u iste. srednjoškolskog odgoja) C1 M2 U školama poticati izvannastavne aktivnosti GU, NVU, MS, JUPPM tra jno PGZ na temu okoliša i održivog razvoja (pr. akcije škole čišćenja okoliša, programi odvojenog prikupljanja otpada, programi ureñenja okoliša…) C1 M3 Sufinancirati stručno usavršavanje odgojno GU Odgojno obrazovne SR, PGZ, obrazovnog kadra, s ciljem osposobljavanja ustanove, NVU, trajno EUMF za pokretanje odgojno obrazovnih sadržaja iz konzultanti područja okoliša i održivog razvoja. C1 M4 Informirati učenike srednjih škola o GU MZO S, srednje trajno PGZ, DP fakultetskim nastavnim programima s škole područja zaštite okoliša. C2 M5 Financirati projekte NVU koji se bave GU NVU trajno PGZ problematikom odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
83
5.6 EKONOMSKI INSTRUMENTI I FINANCIRANJE
5.6.1 Stanje
Financiranje zaštite okoliša po čiva na dva klju čna na čela „one čiš ćiva č pla ća“ i „korisnik pla ća“ koja se primjenjuju kroz tri osnovna instrumenta – zakonske, ekonomske i institucionalne mjere. Navedena na čela nalažu da se u cijenu proizvoda i usluga, osim ekonomskog troška proizvodnje, mora ura čunati i ukupni društveni i okolišni trošak uzrokovan proizvodom, odnosno cijena saniranja štete nanesene okolišu procesom proizvodnje, korištenja i odlaganja nekog proizvoda.
Financiranje sustava zaštite okoliša u RH okvirno je definirano čl. 174. Zakona o zaštiti okoliša, prema kojemu se sredstva za provo ñenje mjera iz strategije i programa zaštite okoliša osiguravaju u „državnom prora čunu, prora čunima jedinice lokalne samouprave i jedinice podru čne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz drugih izvora prema odredbama ovog Zakona“.
U zakonodavstvu RH za sada ne postoje propisane poticajne porezne olakšice za investitore koji ulažu u zaštitu okoliša. Glavni izvor financiranja projekata, programa i mjera zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, uklju čuju ći poticaje za uvo ñenje čistijih proizvodnih procesa i proizvoda te smanjenje nastajanja otpada u proizvodnji, prvenstveno na državnoj te lokalnoj i regionalnoj razini čine sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Drugi izvori uklju čuju vlastita sredstva one čiš ćiva ča, zajmove, sredstva me ñunarodne pomo ći (npr. korištenje sredstava iz pretpristupnih, a po pristupanju Hrvatske u EU i strukturalnih i kohezijskih EU fondova), ulaganja stranih ulaga ča, i dr.
Izvori financiranja zaštite okoliša na podru čju Grada Zapreši ća su:
1. prora čun Grada Zapreši ća 2. državni prora čun i izvanprora čunski fondovi 3. me ñunarodna suradnja 4. gospodarstvo
U prora čunu Grada, sredstva za zaštitu okoliša planirana su u sklopu Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove. Prora čunska sredstva u razdoblju od 2008. do 2011. za zaštitu okoliša varirala su ovisno o godini (najve ća su bila 2009. godine). U razmatranom razdoblju za projekte zaštite okoliša iz gradskog prora čuna izdvajalo se svega 1% sredstava. U okviru sredstava namijenjenih za zaštitu okoliša naveden je i program deratizacije i dezinsekcije kojeg se zapravo ne može smatrati ulaganjem u zaštitu okoliša. Taj postotak zna čajno je ve ći ako se promatraju i ulaganja u projekte koji nisu direktno planirani kao sredstva za zaštitu okoliša , ali koji po svojoj prirodi zapravo predstavljaju njezin zna čajan segment, poput ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i plinofikaciju koji neposredno doprinose zaštiti okoliša. U 2012. godini planirana su skoro dvostruko ve ća sredstva za projekte zaštite okoliša, pri čemu će najve ći dio sredstava biti utrošen na sanaciju divljih odlagališta otpada.
Jedan dio projekata na podru čju zaštite okoliša (Sanacija odlagališta komunalnog otpada Novi Dvori) i energetske u činkovitosti i obnovljivih izvora energije (Energetski u činkovita javna rasvjeta – Shopping City Zagreb – Faza I i II ) provodi se u suradnji, odnosno sufinancirani su od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u činkovitost (FZOEU).
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
84
Jedan od najzna čajnijih projekata zaštite okoliša, odnosno zaštite voda, na podru čju Grada Zapreši ća, izgradnja je centralnog ure ñaja za pro čiš ćavanje voda CUP Zajarki. Financiranje ovog projekta riješeno je koncesijskim modelom izme ñu Grada Zapreši ća i op ćina Brdovec, Bistra, Marija Gorica i Puš ća s tvrtkom Otpadne vode Zapreši ća d.o.o. sa sjedištem u Zapreši ću. U skladu s obvezama preuzetima iz zakonodavstva EU i prenesenima u hrvatsko zakonodavstvo za podru čje upravljanja vodama za aglomeraciju Zapreši ć planirana je, iz sredstava EU, nadogradnja ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda CUP Zajarki sa sadašnjeg prvog stupnja pro čiš ćavanja na tre ći stupanj, kao i proširenje sustava javne odvodnje. Prema navedenim obvezama, ova nadogradnja ure ñaja za pro čiš ćavanje otpadnih voda i sustava odvodnje mora se završiti do kraja 2018. godine, a ukupna cijena izgradnje je oko 60 mil. eura.
5.6.1 Ciljevi i mjere
Osnovni prihodi u prora čunu Grada Zapreši ća dolaze iz poreza i prireza na dohodak (Grad Zapreši ć ima stopu prireza od 12%) i administrativnih i ostalih pristojbi te komunalnih doprinosa i naknada. Na žalost, zbog ekonomske krize i lošeg gospodarskog stanja u cijeloj RH, ostvareni prora čunski prihodi su od 2008. godine u stalnom opadanju. Usprkos tome, Grad je nastavio ulagati u projekte komunalne infrastrukture i zaštitu okoliša te, kao što je navedeno, planira u 2012. uložiti skoro dvostruko više sredstava u projekte zaštite okoliša nego li prethodnih godina. Pri tome se za velike investicijske projekte oslanja na razli čite modele financiranja poput koncesijskog modela, sufinanciranje iz državnog proračuna, odnosno od strane doma ćih te EU fondova.
Tablica 53. Ciljevi unapre ñenja ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša C1 Unaprijediti učinkovitost prikupljanja sredstava u gradski proračun C2 Unaprijediti učinkovitost i tran sparentnost korištenja prikupljenih proračunskih sredstava C3 Koristiti raspoložive ekonomske instrumente s ciljem unapreñenja stanja okoliša.
Tablica 54. Mjere unapre ñenja ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša Cilj Mjere z a ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Raditi na daljnjem osposobljavanju kadra za GU MZO IP PR, PGZ, identificiranje, planiranje, pripremu i provedbu velikih trajno DP, investicijskih projekata u sektoru zaštite okoliša i EUMF komunalne infrastrukture, koji bi se financirali putem meñunarodnih fondova, posebno iz EU. C1 M2 Analizirati daljnje mogućnosti korištenja svojih zakonskih GU KP , HV, PR, PGZ ovlasti – naknada za zaštitu okoliša, cijene komunalnih trajno usluga – za financiranje rješenja postojećih problema okoliša, naročito značajnijih investicija. C2 M3 U slučaju pokretanja projekta za koji će se sredstva GU KP SR, PG Z osigurati i iz povišenih naknada, obavezno projekt Trajno popratiti jakom informativnom kampanjom, kojom će se jasno objasniti koristi i troškovi od projekta, kao i pravednost njihove razdiobe po raznim društvenim / interesnim grupama. Pri tom, ovisno o projektu, pristupiti izgradnji u fazama kako se stanovništvo ne bi preopteretilo s troškovima. C2 M4 Subvencionirati ulaganja u za okoliš povoljna razvojna GU JPP, KR, PGZ, rješenja (obnovljivi izvori energije …) poput već TZGZ, trajno DP, postojećeg programa poticanja energetski učinkovite NVU FZOEU rasvjete. C3 M5 Pri većim javnim investicija ma, u natječajima tražiti i GU DR, primjereno valorizirati rješenja koja su prihvatljivija za trajno okoliš.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
85
5.7 INSPEKCIJSKI I KOMUNALNI NADZOR
5.7.1 Stanje
Inspekcijski nadzor povezan s problematikom okoliša osim inspekcije zaštite okoliša uklju čuje i ve ći broj drugih inspekcijskih službi i državnih tijela (inspekciju zaštite prirode, vodopravnu, sanitarnu, gra ñevinsku inspekciju, MUP i dr.).
Djelovanje inspekcije zaštite okoliša odre ñeno je Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o otpadu i Zakonom o zaštiti zraka te brojnim pravilnicima i uredbama. Za podru čje Grada Zapreši ća nadležan je Odjel inspekcije zaštite okoliša za podru čje Grada Zagreba i Zagreba čke županije sa sjedištem u Zagrebu koji je ustrojen u sklopu Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Sektora inspekcije zaštite okoliša. Provode se redovni inspekcijski nadzori te nadzori na temelju zaprimljenih prijava, a u okviru suradnje s drugim nadležnim inspekcijama, provode se koordinirani inspekcijski nadzori i druge aktivnosti. U razdoblju 2007. - 2011. na podru čju Grada Zapreši ća nije izvršen niti jedan takav koordinirani nadzor. Nadzor je obavljen za poduze će Pliva Hrvatska d.o.o. pogon u Savskom Marofu 2010. g. pri čemu su utvr ñene odre ñene nepravilnosti u zahtijevanoj kakvo ći otpadne vode s lokacije, utvr ñena je nepropisna obrada opasnog otpada i vo ñenje očevidnika otpada. Kontrolnim nadzorom inspekcije zaštite okoliša utvr ñeno je postupanje po svim nare ñenim mjerama.
Prema planu rada inspekcije zaštite okoliša koji je objavljen na stranicama Ministarstva (http://www.mzoip.hr/) u 2012 g. planiran je koordinirani nadzor u poduze ću Messer Croatia plin d.o.o. u Zapreši ću.
Komunalno redarstvo Grada Zapreši ća koje je ustrojeno u okviru Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove temeljem članaka 16. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03,82/04, 110/04, 178/04, 38/09 i 79/09) i čl . 99. Odluke o komunalnom redu (SN GZ br. 2/10) obavlja nadzor nad provo ñenjem komunalnog reda na podru čju Grada Zapreši ća koji uklju čuje i skupljanje, odvoz i postupanje sa skupljenim komunalnim otpadom. U okviru komunalnog redarstva Grada Zapreši ća djeluju dva komunalna redara.
5.7.2 Ciljevi i mjere
U Programu zaštite okoliša Zagreba čke županije postavljeni su sljede ći ciljevi vezani uz inspekcijski nadzor zaštite okoliša koji se preuzimaju i ovim Programom:
Tablica 55. Ciljevi zaštite okoliša u podru čju inspekcijskog nadzora prema PZO Zagreba čke županije C1 Povećati učinkovitost inspek cijskog i komunalnog nadzora zaštite okoliša C2 Unaprijediti ponašanje u skladu sa zakonskim i drugim odrednicama vezanim uz zaštitu okoliša
Tablica 56. Mjere zaštite okoliša u podru čju inspekcijskog i komunalnog nadzora Grada Zaprešića Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Rok Mogući izvori financ. C1 M1 Osigurati dovoljan broj komunalnih redara za GU , K P KomR TR PGZ djelotvorno obavljanje nadzora na području Grada Zaprešića te njihovu adekvatnu tehničku opremljenost
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
86
C1 M2 Sustavno educirati komunalne redare o obvezama KP,GU, KomR , PR/ PGZ koje proizlaze iz primjene EU regulative MZOIP, ZŽ TR C2 M3 Informirati javnost o problemima zaštite okoliša i GU, NVU, javnost TR GS, PGZ, utjecati na pravovremeno djelovanje inspekcijskih mediji EUMF službi i komunalnog redarstva u slučajevima onečišćenja C2 M4 Sustavno kažnj avati gospodarske subjekte i IZO, KP KomR, GS TR DP, PGZ privatne osobe koji ne provode propisane mjere zaštite ili krše zakonske propise vezane uz zaštitu okoliša
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
87
6 PRIORITETNE MJERE
U prethodnim poglavljima, dani su ciljevi i mjere u skladu s Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN 46/02) i Strategijom održivog razvitka (NN 30/09) te specifi čnoš ću prostora Grada Zapreši ća, čime je uspostavljen okvir za dugoro čni razvoj sustava zaštite okoliša Grada Zapreši ća.
U ovom poglavlju, na osnovi analize zaklju čaka i preporuka iz prethodnih poglavlja, utvr ñuje se uži skup prioritetnih i kratkoro čnih mjera, odnosno pravaca djelovanja koji trebaju činiti osnovu aktivnosti vezanih uz zaštitu okoliša u Gradu Zapreši ću u narednom četverogodišnjem (pa i dužem) razdoblju od 2012. do 2016. godine.
Treba naglasiti da je za njihovu naju činkovitiju provedbu potrebno upoznati se s kontekstom iz kojega su one proizašle. Taj kontekst je prvenstveno odre ñen u Izvješ ću o stanju okoliša Grada Zapreši ća (Oikon d.o.o., 2012.) te cjelokupnim tekstom ovog Programa koji zajedno daju širi institucionalni kontekst, ulogu i zada ću Programa zaštite okoliša; opis osnovnih obilježja Grada Zapreši ća relevantnih za razumijevanje sektora zaštite okoliša i kona čno analizu i opis stanja svih sastavnica okoliša i najzna čajnijih pritisaka na njih. Odnosno, ovdje navedeni prioriteti nisu zamjena za prikazanu širu sliku, ve ć naglašavaju ono najbitnije.
Osnovni kriteriji prema kojima su iz skupa svih mjera odre ñene one prioritetne bili su, prema deklariranim ciljevima Nacionalnog plana djelovanja na okoliš (NN 46/02), njihova važnost za unapre ñenje stanja okoliša Grada Zapreši ća. Detaljan plan realizacije pojedine prioritetne mjere, odredit će se postupno u prvom redu izborom, odlukama i djelovanjem samih nositelja i sudionika (npr. politi čka volja da se pojedini problemi riješe, spremnost za suradnju me ñu velikim brojem zna čajnih sudionika, važnost koja će se problematici zaštiti okoliša dati u odnosu na ekonomska i socijalna pitanja, i sl.). Osim toga, realizacija pojedinih mjera će biti odre ñena i drugim faktorima (na pr. postojanje, odnosno nepostojanje inicijative i potpore s regionalne – županijske, državne i me ñunarodne razine) i objektivnim ograni čenjima (npr. ograni čena financijska sredstva i niz drugih „goru ćih“ prioriteta, i sl.).
Energetika Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M3 Pot icanje gradnje ureñaja i postrojenja za pohranjivanje REASH GU, JPP, PGZ, PŽ, GS električne energije VRH C1 M7 Izgradnja hidroelektrane na rijeci Savi MG JPP, VRH DP, EUMF, GS C4 M1 1 Provoñenje energetskih pregleda u zgradarstvu i industriji GU REASH, PGZ , DP MG C5 M13 Poticanje uporabe biomase REASH GU PGZ , PŽ
Industrija Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Izrada operativnog programa za razvoj „čiste“ industrije VRH JPP, GU DP, PGZ C3 M8 Utvrditi loka cije s najvećim „pritiskom“ na kvalitetu zraka i GU ZŽ, VRH DP, PGZ , ZŽ postaviti mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka
Eksploatacija mineralnih sirovina Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
88
C2 M1 Izraditi det aljnu Geološku podlogu potencijalnosti i potreba GU ZI, JPP, PGZ, GS za mineralnim resursima u Gradu Zaprešiću, i povezati ju konz. sa postojećim podlogama potencijalnosti. Izraditi procjenu ekonomske opravdanosti / optimalne razine proizvodnje, s analizom raspodjele koristi i troškova (uljučiti ostatak Županije). Dokumentaciju koristiti prilikom izrade/izmjene prostornih planova. C1 M4 Sanirati postojeće nesanirane lokalitete. Poticati projekte GU RI, JPP, ZI PGZ, GS, MS koji uključuju saniranje i prenamjenu trenutno prethodnom eksploatacijom devastiranog područja. Prioritetno pokušati osmisliti samofinancirajuću – tzv. proizvodnu sanaciju. Napraviti natječaj za idejna rješenja sanacije prioritetnih lokaliteta (moguća suradnja s fakultetima – krajobrazna arhitektura i sl.) C2 M5 Uspostava redovno ažuriranog, transparentnog GU RI, IZO PGZ, DP informacijskog sustava za gospodarenje mineralnim sirovinama na području grada, te redovna kontrola eksploatiranih količina.
Poljoprivreda Cilj Mjere za ostvariva nje ciljeva Nositelj i Sudionici Mogući izvori financ. C2 M4 Provoditi akcije za poboljšanje kvaliteta života u ruralnim GU MRRFEU , PGZ, PŽ, DP područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog RRAZŽ, ZŽ gospodarstva C3 M5 Osigurati institucijsku pod ršku poljoprivrednim GU MP , NVU , ZI , PGZ, PŽ, MI, gospodarstvima za: ZŽ FZRPIA, poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim FZRRRH sredstvima u ruralnim područjima, osiguranje stručne potpore proizvoñačima osiguranje potpora za: proširenje na nepoljoprivredne djelatnosti, razvoju malog poduzetništva, razvoj seoskog turizma, ulaganja u obnovljive izvore energije, korištenje inovativnih rješenja u proizvodnji, preuzimanja i širenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija C3 M6 Potica ti raznovrsnost plodoreda uključujući i leguminoze HZPSS GU, MP, PGZ, PŽ, te održavanje površina na ugaru NVU, ZI, ZŽ FZRPIA, C3 M7 Poticati primjenu Načela dobre poljoprivredne prakse HZPSS GU, MP, PGZ, PŽ, NVU, ZI, ZŽ FZRPIA,
Šumarstvo i gospodarenje šumama Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelj Sudionici Mogući izvori financ. C1 M3 Podići kategoriju zaštite za još neka područja, predviñena u MP, GU MZO IP ŽP, LP C2 prostornom planu. C1 M4 Nadzira ti pridržavanj e propis im a u područjima zaštiće nim MP GU, DI, IZP, ŽP, LP, DP C2 bilo prostornim planovima, bilo prema Zakonu o zaštiti IZO, ŠI prirode ili Zakonu o vodama (naročito u vodozaštitnim područjima, uz rubove prema drugim područjima koja imaju tendenciju širenja i uzurpiranja, i sl.) C1 M5 Nastojati dobrom praksom prostornog planiranja GU , MGIPU C2 maksimalno spriječiti usitnjavanje šumskih biotopa UOPUGZ gradnjom infrastrukture, i sl. O – IZ
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
89
C1 M6 Poticati smanjivanje onečišćenja (indus rtija, energetika, MP, GU ZP, GS, MS, C2 promet) koja ugrožavaju šume DP C1 M7 Izraditi strategiju i program za unapreñenje šumarstva te MP GU, ZI DP, PGZ, HŠ, C2 povećanje proizvodnih i općekorisnih funkcija šuma i EUMF C3 šumskih staništa C1 M8 Izraditi program sa smjernicama za provedbu odredaba GU JUPP, HŠ, PGZ, FZRPIA, C2 PPGZ koje se odnose na očuvanje i unapreñenje šuma i HŠ, EUMF C3 šumskih staništa C1 M13 Uložiti veći napor u implementaciju smjernica i mjera MP, HŠ GU, Privatni ŽP, LP, GS C2 utvrñenih u postojećim programima gospodarenja. vlasnici, ŠI, Udruge C2 M15 Izraditi program iskorištavanja drvne (i poljoprivredne) MP DP, HŠ, C3 biomase u energetske svrhe EUMF
Lovstvo Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Izrada strategije razvoja i plana u napreñenja lovnog GU, MP OPL, LS DP, PGZ gospodarenja za područje Grada Zaprešića C1 M2 Izrada plana ulaganja sredstava u razvoj lovnog gospodarenja GU, MP TZGZ, NVU, DP, PGZ OPL
Promet Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvor i financ. C3, M3 Uspostaviti kvalitetniji sustav biciklističkih staza i njihovo GU JLS, HŽ, PGZ C4, povećanje kao i povećanje ostale prateće infrastrukture TZGZ C5 za bicikliste (mjesto za parkiranje, mogućnost prijevoza željeznicom i sl.). Prilikom planiranja i izgradnje novih prometnica, ukoliko se za tim ukaže potreba, osigurati prostor i izvesti izdvojene biciklističke staze. C3, M4 Osigurati i dalje razvijati pješačke zone/staze, postupnu GU JLS, TZGZ PGZ C4, uvoditi nova pješačka područja u užem gradskom C5 području, bez prometa i područja s dozvoljenim prometom isključivo za vozila stanara, taksi i opskrbu C1, M5 Izraditi prometnu studiju (uključujući koncepciju i GU MPPII, JPP DP, PG Z C2 regulaciju gradskoga prijevoza) na načelima održivoga prometa C3, M12 Povećanje parkirnih mjesta pod naplatom i povećanje GU JPP PGZ C5 tarifa za parkiranje u središnjim dijelovima grada C6 M17 Smanjenje iznosa naknada za korištenje autocesta, a VRH, HAC DP posebno za vozila više kategorije, tj. za teretna i teška MPPII teretna vozila.
Kemikalije Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M2 U suradnji s ostalim tijelima javne vlasti (Ministarstvo zaštite GU DUZS, GS okoliša i prirode, Državna uprava za zaštitu i spašavanje i MZOIP, IZO Inspekcija zaštite okoliša) nadzirati provedbu mjera definiranih u Izviješću o sigurnosti (ili Obavijesti o malim količinama opasnih tvari u postrojenju) prema zakonskim obvezama za sprječavanje velikih nesreća, uključujući procjenu rizika (vidi mjere Upravljanje rizicima i nesrećama)
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
90
C3 M4 Unaprijediti suradnju s nadležnim institucijama u sustavu GU MZO IP, PGZ gospodarenja kemikalijama kako bi se na razini Grada IZO, AZO osigurale pravovremene informacije o opasnim kemikalijama na ovom području (vidi mjere Upravljanje rizicima i nesrećama)
Turizam Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1, M1 Utvrditi prihvatne kapacitete prostora na područjima GU TZGZ, NVU, PGZ C2 planiranih većih rekreacijskih i turističkih sadržaja (posebno UOPRRŠ, golfa) te izraditi smjernice za održiv razvoj turizma na razini KO, Grada što uključuje i: unaprjeñenje mreže pješačkih i konzultanti biciklističkih staza, ureñenje krajolika oko dvoraca i drugih potencijalnih turističkih točaka, restauraciju i revitalizaciju napuštenih ruralnih krajeva i njihove tradicionalne arhitekture, razvoj seoskog turizma u kombinaciji s poljoprivredom (ekološkom), i dr.,. C2 M7 Poticati povezivanje turizma s poljoprivrednim TZGZ, OPG, GS , PGZ, PŽ, DP, proizvoñačima GZ i drugim kompatibilnim djelatnostima GU, ZŽ MRRFEU, EUMF, MT,MP, FZRPIA HGK C3 M9 Poticati certifikaciju turističkog gospodarstva na primjenu GU HGK, GS, PGZ, GS sustava kvalitete i upravljanja okolišem ISO 9001 i ISO TZGZ 14001 te uvoñenje koncepta čistije proizvodnje.
Upravljanje kvalitetom zraka Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Provesti preliminirano istraživanje kvalitete zraka na GU ZŽ, MZOIP PGZ, Ž P području Grada (na pr. s obzirom na postojeće izvore DHMZ onečišćujućih tvari u zrak, modeliranjem ispitati koje bi bile najbolje lokacije za postavljanje mjerne postaje). C1 M2 Uspostaviti postaju za praćenje kvalitete zraka u okviru ZŽ, GU AZO, PGZ, Ž P, DP C2 mreže za praćenje kvalitete zraka Zagrebačke županije te MZOIP, informacijski sustav praćenja kvalitete zraka. NVU, javnost C3 M5 Održavati i uvećavati površine parkova i zelenih površina GU KP, javnost PGZ C4 unutar naselja. Zaštititi naselja od prašine (i buke) s C5 prometnica postavljanjem prirodnih barijera.
Upravljanje vodama Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Sudjelovati u izradi relevantnih dokumenata vodnog HV GU, JPP, HV, PGZ gospodarstva – u prvom redu Plan upravljanja vodnim NVU područjem te programima gradnje komunalnih vodnih grañevina, regulacijskih i zaštitnih vodnih grañevina i grañevina za melioracije C1 M2 Ispitati stanje vodovodne mreže, sanirati oštećenja i GU , KP HV PGZ, grañani dotrajale dijelove mreže (tamo gdje već nije provedeno) kako bi se smanjili gubici zahvaćene vode. Potaknuti ugradnju vodomjera u domaćinstva kako bi se krajnje korisnike potaklo na racionalnije korištenje vode (umjesto obračuna po broju članova). Financiranje se dijelom može pokriti i iz sredstava pričuve.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
91
C2 M4 Sudjelovati u provoñenju sanacije potoka Gorjak. HV HV, onečišćivač onečišćivač, GU, ZI C1, M5 Poticati donošenje Odluke o zaštiti izvorišta za vodocrpilište GU GU, ZŽ C2 Šibice. C1, M8 Sudjelovati u propisivanju dod atnog monitoringa otpadnih HV GU, KP , ZI, C2 voda farmaceutske i prehrambene industrije na širem NVU području vodocrpilišta, a s obzirom na farmaceutike i druge specifične otpadne tvari iz navedene industrije, sukladno provedenim znanstvenim i stručnim istraživanjima. C1, M9 Sudjelovati u propisivanju dodatnih parametara monitoringa HV GU, KP, ZI, C2 podzemne vode, vode na vodocrpilištu i površinskih voda, s NVU obzirom na farmaceutike koji se proizvode na širem području vodocrpilišta Šibice, sukladno provedenim znanstvenim i stručnim istraživanjima. C2 M1 0 Redovito ispitivati propusnost sustava odvodnje i sanirati KP KP, VI, HV KP, HV, DP propusne dijelove sustava. Prioritetno sanirati sustav na dijelu gdje potencijalno ugrožava vodu za piće.
Tlo Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M2 Uspostava protuerozijskih mjera. Izrada županijske, a HV HŠ, HŠI, HV, HŠ potom i detaljnije (rezolucije PPUO/G a) karte erozije. GU, ZŽ, Izrada / ažuriranje i provoñenje programa tehničkih mjera konz. zaštite od negativnog djelovanja voda (npr. ureñenje korita bujice, i sl.) i održavanje postojećih sustava (odvodni kanali, i dr), izrada / ažuriranje i provoñenje cjelovitog programa sadnje zaštitnih šuma / trajnih nasada, usklañenog s mjerama i programima drugih sektora značajnih za borbu protiv erozije. Provedba drugih biotehničkih mjera, pogotovo na požarištima ili posebno izloženim i ranjivim površinama tala. Uspostava meñusektorske suradnje (Hrvatske vode, Hrvatske šume) i usklañivanja planova i aktivnosti C3 M4 Poticati ekološku poljoprivredu (izrada studija izvedivosti MP GU , ZŽ, ŽP, DP, PGZ , pojedinih razvojnih scenarija, uspostava pilot programa, MZOIP GS financijski poticaji, stručna pomoć, izdavanje priručnika, itd.). (vidi pod poglavlje poljoprivreda.), kod intenzivne poljoprivrede poticati suvremene prakse kojima je cilj očuvanje kvalitete tla (plodored, efikasnija primjena biotehničkih sredstava, polikultura, i sl.).
Biološka raznolikost Cilj Mjere za ostvarivanje ci ljeva Nosioci Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Inventarizirati i kartirati biološku raznolikost na području JU DZZP, DP, ŽP, PGZ , C2 Grada. Procjeniti stanje i ugroženost inventariziranih (JU Zeleni MZOIP, ZI, FZOEU, C3 dijelova biološke raznolikosti i izraditi akcijske planove prsten ZŽ, NVU EUMF zaštite vrijednih i ugroženih dijelova biološke raznolikosti. Medvedni Radi se o trajnom projektu – u prvoj fazi usmjeriti aktivnosti ca), na zaštićena područja, područja predložena za zaštitu, GU područja ekološke mreže RH, potencijalna Natura 2000 područja i najugroženije divlje svojte (kritično ugrožene, ugrožene i osjetljive svojte.) C1 M5 Inventarizirati strane (alohtone) i invazivne vrste na JU DZZP, DP, ŽP, PGZ ,
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
92
C3 području Grada i izraditi planove suzbijanja negativnih (JU Zeleni MZO IP, ZI, FZOEU, učinaka tih vrsta na biološku raznolikost i zdravlje ljudi. prsten ZŽ, NVU, EUMF Medvedni zainteresira ca), na javnost GU C2 M7 Utvrditi sve izvore onečišćenja koji ugrožavaju biološku GU, HV ZI, DZZP, onečišćivač(i), raznolikost na području Grada. MZOIP, KP, PGZ Na temelju stručnih i znanstvenih istraživanja izraditi onečišćivač( planove sanacije/uklanjanja utvrñenih izvora onečišćenja. i) Sudjelovati u provedbi planova sanacije/uklanjanja izvora onečišćenja. C1 M8 Uspostaviti bazu podataka o biološkoj raznolikosti na GU, DZZP, DP, PGZ , C5 području Grada kao samostalnu bazu podataka ili kao dio JU Zeleni MZOIP, EUMF C6 nacionalnog Informacijskog sustava zaštite prirode i učiniti prsten ZŽ AZO je dostupnom javnosti. C5 M10 Izvješćivati javnost o stanju prirode na području Grada i o GU JU Zeleni GP poduzetim mjerama radi njezine zaštite i očuvanja. prsten ZŽ, DZZP, AZO
Krajobrazna raznolikost Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvor i financ. C2 M1 Izraditi stručnu podlogu za područja koja su važećim JUUZPZP DZZP , KO PGZ, DP dokumentima prostornog ureñenja predložena za zaštitu: V – u kategoriji značajnog krajobraza jezera Zajarki, doline vodotoka Črnec i Lužnica s okolnim šumskim kompleksom Kalamiri – u kategoriji spomenika parkovne arhitekture dvorci Lužnica i Novi Dvori Zaprešićki s pripadajućim perivojima i šumskim kompleksom Hrastina. C3 M3 Inventarizirati sve oblike devastiranih krajobraza GU , GS, JPP, PGZ, GS, (uzrokovanih sektorskim razvojnim tokovima kao što su UOPUGZ konzultanti EUMF, infrastruktura, iskorištavanje prirodnih resursa, i sl..), te O – IZ FZOEU izraditi projekte krajobrazne sanacije i provesti sanaciju. C3 M4 Po završetku eksploatacije mineralnih sirovin a na GS GU , GS eksploatacijskim poljima tehničko grañevnog kamena (ovlašteni UOPUGZO (ovlaštenik „Ivanec“, te grañevnog pijeska i šljunka „Zajarki“ provesti k – IZ, IZO, RI eksploatacijsk tehničku i biološku sanaciju kako bi se priveli budućoj eksploata og polja) namjeni. cijskog polja)
Otpad i gospodarenje otpadom Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M2 Unaprijediti sustav skupljanja i recikliranja pojedinih GU JLS, KP PGZ komponenata otpada (staklo, papir, plastika, elektronički otpad, gume, kućanski aparati, metali, biorazgradivi otpad iz kuhinja i vrtova). C1 M3 Unaprijediti sustav naplate skupljanja i odvoza otpada po KP KP, GS, PGZ količini i svojstvima, koji uključuje stimuliranje JAVNOST kućanstava/grañana za odvojeno skupljanje korisnog i štetnog otpada. C1 M4 Izraditi sustav informiranja o mogućnostima prevencije i GU GS PGZ smanjivanja proizvodnog otpada, koji će svim zainteresiranim subjektima učiniti dostupnim sve relevantne tehničke informacije i poticati ih na čistiju proizvodnju.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
93
C2 M5 Provesti izmjene i dopune dokumenata prostornog GU UO, M GPU PGZ ureñenja (PPU Grada Zaprešića, GUP Grada Zaprešića, UPU sanitarnog odlagališta Zaprešiću) C2 M6 Prov esti zaključke Plana gospodarenja otpadom GU GU, ZŽ PGZ, FZOEU Zagrebačke županije C2 M7 Izraditi smjernice vezane uz projektiranje grañevinskih GU MGPU , UO PGZ, EU objekata s ciljem konkretnijeg i kvalitetnijeg uključivanja korištenja materijala prihvatljivih sa stajališta zaštite okoliša (neopasni materijali, selektivna demontaža, materijali koji se mogu reciklirati i sl.), sa ciljem da se izbjegne novi grañevinski otpad C3 M8 Izraditi studiju utjecaja na okoliš za sanaciju odlagališta KP UO, MZO IP , PGZ Novi Dvori Konz. C3 M9 Pojačati kontrolu i nad zor te onemogućiti dovoz KP GU, IZO PGZ C8 nedozvoljenih vrsta otpada na odlagalište Novi Dvori (opasni otpad, proizvodni otpad koji se ne smije odlagati, eksplozivna sredstva, neprosušeni muljevi i sl.) C4 M11 Promijeniti odnos kazni za „divlje odlaganje“ KP KP, IZO PGZ C5 M12 Provoditi odvojeno skupljanje biootpada od obrtnika KP GS, JLS PGZ (cvjećarnice, rasadnici, plastenici) i groblja C6 M15 Izraditi projektnu dokumentaciju za objekte zeleni otok i GU, ZŽ UO, Konz. PGZ, FZOEU reciklažno dvorište u skladu sa zaključcima Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije C7 M18 Izraditi sažetke godišnjih izvješća o nastalim količinama i GU UO, PGZ vrstama otpada te osnovnim problemima i poduzetim JAVNOST mjerama u gospodarenju otpadom u Gradu razumljiv široj javnosti i staviti na Internet stranicu Grada (informiranje javnosti)
Buka Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ . C1 M1 Redovito ažurirati postojeće karte buke i koristiti ih prilikom GZ MIZ, PGZ, izrade prostorno planske dokumentacije, te izraditi akcijske Konzultanti EU fondovi planove za upravljanje bukom okoliša i njezinim štetnim učincima. C3 M5 Postupno rješavati očito postojeći problem buke od prometa. GZ, GU, MMPII PGZ Mjere uključuju: popravak cesta (kvalitetnija cesta – manje ZPUZŽ buke), smanjenje dopuštenih brzina (manja brzina – manja buka), regulacija kamionskog prometa (manje kamiona – manje buke), ograničavanje vremena prometovanja za pojedine vrste vozila, preusmjeravanje prometa, izgradnja zaštitnih zidova uz prometnice (učinkovita mjera kada nema puno sporednih cesta s križanjima u razini), sadnja zaštitnih nasada (nije učinkovito u akustičkom smislu no subjektivno popravlja dojam).
Upravljanje rizicima i nesre ćama Cilj Mjere za ostvarivanje c iljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Sudjelovati u uspostavi državn og registr a i inventar a MZO IP GU, MIZ, DP kemikalijâ te informatičkog sustava za praćenje podataka o HZT, JPP sigurnom gospodarenju kemikalijama i za njihovu razmjenu izmeñu svih partnera koji rade na unapreñivanju toga sustava i na njegovu jačanju
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
94
C1 M2 Sudjelovati u uspostavi sustava za izrad u godišnjih izviješća MIZ, HZT, GU DP za ocjenu stanja postojećega sustava za sigurno MZOIP gospodarenje kemikalijama, uključujući procjenu rizika. Utvrditi prioritetne probleme i izraditi godišnje planove aktivnostî za unaprjeñivanje toga sustava i za njegovo jačanje C2 M3 Sudejlovati u uspostavi sustav a za praćenje i izmjenu MZOIP MUP, M IZ, DP, PGZ podataka o pokazateljima rizikâ te sustava za praćenje i GU izmjenu podataka o pokazateljima djelotvornosti mjerâ zaštite zdravlja i za zaštitu okoliša C3 M5 Poticati uporabu manje opasnih kemikalija i čišćih MG HGK, GU , DP, PGZ tehnologija u cilju smanjenja rizika od industrijskih nesreća HZT C3 M6 Obavješćivati javnost i omogućiti njezino sudjelovanje u MZOIP MG, GU DP , PGZ postupcima vezanima uz mjere za sprječavanje, pripravnost i odgovor na industrijske nesreće C4 M8 Stalno nadopunjavati podatke o postojećim djelatnostima i GU HZT, PGZ, DP lokacijama na području Grada na kojima se proizvode, rabe, MZOIP, skladište ili prevoze opasne tvari, te o istima voditi MUP, MIZ operativni informacijski sustav u sklopu ISZO C4 M9 Uspostaviti sustav za meñusobno komuniciranje i DUZS GU, MUP, DP obavješćivanje svih subjekata u zaštiti i spašavanju te MG, sustav za komuniciranje s javnošću i njezino obavješćivanje MZOIP, MIZ C5, M14 Educirati grañanstvo o pravilnoj percepciji zdravstveno MIZ GU DP C6 ekoloških rizika i osiguranje sudjelovanja javnosti u odlučivanju o svim aspektima okoliša i zdravlja
Monitoring i informacijski sustav zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Utvrditi izvore značajnih podataka, uključena tijela i GU ZŽ, AZO, PGZ institucije, postojeće planove, postizanje dogovora oko HV, HZT, korištenja podataka, integracija podataka. ZJZZŽ, institucije koje mjere,...) C2 M2 Obrada i analiza prikupljenih podataka i njihov transfer u GU AZO, svi PGZ, DP informacije koje su značajne za različite probleme zaštite potencijalni okoliša korisnici informacija ... C2 M3 Edukacija svih uključenih: nositelja i korisnika tih informacija GU, AZO ZŽ PGZ, DP kroz radionice, seminare… kontinuirano obrazovanje obveznika prema kategorijama (socijalni, profesionalni i obrazovni status)
Znanost i razvoj Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Analizirati teme provedenih znanstvenih programa i projekata, Glavni GU PGZ te utvrditi i iskoristiti one koji su primjenjivi u rješavanju nosioci aktualnih problema zaštite okoliša Grada. pojedinih projekata i programa, ustanove u okviru kojih su provedeni
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
95
Integracija zaštite okoliša u sektorske politike Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sud ionici Mogući izvori financ. C1 M1 Što dosljednije primij eniti smjernice s viših razina na planove GU ZŽ, MGPU lokalne i niže razine. Planiranje temeljiti na što kvalitetnijim podatkovnim podlogama i što jasnijim kriterijima. C2 M4 Sudjelovati u postup cima SPUO za županijske planove i GU ZŽ, MZOIP PGZ programe (osobito za programe razvoja djelatnosti koje imaju značajan utjecaj na područje Grada, poput prometa, gospodarenja otpadom,…).
Senzibiliziranje, informiranje i uklju čivanje javnosti u proces odlu čivanja u zaštiti okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Organizirati predavanja i javne tribine na temu informiranja GU NVU , PGZ , DP javnosti i pristupa informacijama o okolišu, te sudjelovanja u MZOIP procesu odlučivanja o okolišu.
Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici zaštite okoliša Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Provoditi informiranje odgojno obrazovnih ustanova o GU,NVU Odgojno PGZ, EUMF postojećim meñunarodnim programima s područja zaštite obrazovne okoliša, poput GLOBE programa i Programa Eko škola, te ustanove tako i dalje poticati njihovo uključivanje u iste. (predškolsk og, osnovnoškol skog i srednjoškols kog odgoja)
Ekonomski instrumenti i financiranje Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M1 Raditi na daljnjem osposobljavanju kadra za identificiranje, GU MZO IP PGZ, DP , planiranje, pripremu i provedbu velikih investicijskih EUMF projekata u sektoru zaštite okoliša i komunalne infrastrukture, koji bi se financirali putem meñunarodnih fondova, posebno iz EU. C1 M2 Analizirati daljnje mogućnosti korištenja svojih zakonskih GU KP, HV PGZ ovlasti – naknada za zaštitu okoliša, cijene komunalnih usluga – za financiranje rješenja postojećih problema okoliša, naročito značajnijih investicija. C2 M4 Subvencionirati ulaganja u za okoliš povoljna razvojna GU JPP, TZGZ, PGZ, DP, rješenja (obnovljivi izvori energije …) poput već postojećeg NVU FZOEU programa poticanja energetski učinkovite rasvjete
Inspekcijski i komunalni nadzor Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Nositelji Sudionici Mogući izvori financ. C1 M2 Sustavno educirati komunalne redare o obvezama koje KP,GU KomR , PGZ proizlaze iz primjene EU regulative MZOIP, ZŽ
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
96
7 IZVORI
1. Prostorni plan Zagreba čke županije (Glasnik Zagreba čke županije 3/2002 i 6/2002, 8/2005, 8/2007, 4/2010, 10/2011) 2. Prostorni plan ure ñenja grada Zapreši ća (Glasnik Zagreba čke županije br. 10/2005, SN GZ br. 1/2007, 7/2011) 3. Program zaštite okoliša Zagreba čke županije, OIKON d.o.o., 2003. 4. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 5. Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02)
Stanovništvo
6. Službena internetska stranica Državnog zavoda za statistiku, http://www.dzs.hr 7. Službena internetska stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, http://www.hzz.hr
Gospodarstvo
8. Službene internetske stranice HGK –e, Registar poslovnih subjekata, http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/advsearch 9. Službena internetska stranica Državnog zavoda za statistiku, http://www.dzs.hr
Energetika
10. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zapreši ća (SEAP), REASH i Grad Zapreši ć, listopad 2010.
Kemikalije
11. Izvješ će o podacima iz Registra postrojenja u kojima je utvr ñena prisutnost opasnih tvari (RPOT) za 2010., AZO, 2011. 12. Podaci Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, 2012. 13. Nacrt izvješ ća o stanju okoliša u RH, AZO, 2010.
Promet
14. Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zapreši ća (SEAP), REASH i Grad Zapreši ć, listopad 2010. 15. Bilten o sigurnosti cestovnog prometa, MUP, 2007. – 2010. 16. HŽ Infrastruktura – Izvješ će o mreži, 2011.
Upravljanje šumama
17. Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za grad Zapreši ć (2003.), 18. Gospodarska osnova „Limbuš-Sava“, UŠP Zagreba, služba za ure ñivanje šuma (2000.) 19. Službene internetske stranice šumarije Zagreb, UŠP Zagreb, http://zagreb.hrsume.hr
Upravljanje kakvo ćom zraka
20. Program zaštite i poboljšanja kakvo će zraka na podru čju Zagreba čke županije, Eko-monitoring d.o.o., 2007.
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
97
21. Izvješ će o provedbi programa zaštite i poboljšanja kakvo će zraka na podru čju Zagreba čke županije, Zagreba čka županija. 2010.
Upravljanje vodama
22. Ispitivanje one čišćenja u sedimentu potoka Gorjak (izvještaj o izvršenim analizama po Ugovoru br. 70-07-4636/29 za provedbu analiza uzoraka mulja u okviru istražnih radova na utvr ñivanju stanja u potoku Gorjak), IRB, 2008. 23. Izvještaj o analizama vode za pi će vodocrpilišta Šibice (izvještaj o izvršenim analizama vode za pi će po Narudžbi br. 0031/FM-12), IRB, 2012.
Tlo
24. Izrada programa trajnog motrenja tala s pilot-projektom (LIFE05 TCY/CRO 000105), 2008. 25. Baza podataka o potencijalno one čiš ćenim i one čiš ćenim lokalitetima – GEOL, http://geol.azo.hr/AZO/geol
Biološka raznolikost
26. Antolovi ć J., E. Flajšman, A. Frkovi ć, M. Grgurev, M. Grubeši ć, D. Hamidovi ć, D. Holcer, I. Pavlini ć, N. Tvrtkovi ć i M. Vukovi ć (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 27. Antoni ć O. i sur. (2005): Kartiranje staništa Republike Hrvatske (2000.-2004.), Drypis, 1. 28. Borši ć I., Milovi ć M., Dujmovi ć I., Cigi ć P., Rešetnik I., Nikoli ć T., Miti ć B. (2008): Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Hrvatskoj. Natura Croatica, Vol. 17, No. 2. 29. EC DG Environment (2007): Interpretation Manual of European Union Habitats EUR27, http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm 30. Hutinec B. J., Klete čki E., Lazar B., Leši ć M. P., Skeji ć J., Tadi ć Z. i Tvrtkovi ć N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 31. Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (III. nadopunjena verzija), http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100527/dzzp201005271405280.pdf 32. Mrakov čić M., Brigi ć A., Buj I., Ćaleta M., Mustafi ć P. i Zanella D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 33. Nikoli ć T. i Topi ć, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 34. Radovi ć, D., J. Kralj, V. Tutiš, J. Radovi ć i R. Topi ć (2005): Nacionalna ekološka mreža – Važna podru čja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 35. Radovi ć D., J. Kralj, V. Tutiš i D. Ćikovi ć (2003): Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure ñenja, Zagreb. 36. Topi ć, J., Vukeli ć, J. (2009): Priru čnik za odre ñivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb. 37. Tkal čec Z., Meši ć A., Mato čec N. i Kušan I. (2008): Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 38. Vukeli ć J., Mikac S., Bari čevi ć D., Bakši ć D., Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb. 39. Vukeli ć J., Rauš ð. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveu čilište u Zagrebu, Zagreb. 40. Zagreba čka županija , Upravni odjel za prostorno ure ñenje, gradnju i zaštitu okoliša (2009): Izviješ će o stanju okoliša Zagreba čke županije 2009, Zagreb. 41. Baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode: Vrste. Staništa. Ekološka mreža. Zašti ćena podru čja, http://www.dzzp.hr
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća
98
42. Crveni popis, http://www.cro-nen.hr/crvena_lista.php 43. GIS portal zaštite prirode Ministarstva kulture, http://www.zastita-prirode.hr 44. Internetske stranice Javne ustanove za upravljanje zašti ćenim podru čjima i drugim zašti ćenim prirodnim vrijednostima na podru čja Zagreba čke županije – JU Zeleni prsten Zagreba čke županije, http://www.priroda-zagrebacka.hr/ 45. Katalog zašti ćenih i strogo zašti ćenih vrsta u Republici Hrvatskoj, http://zasticenevrste.azo.hr/ 46. Nacionalna ekološka mreža CRO-NEN, http://www.cro-nen.hr/ 47. NATURA 2000 podru čja u Hrvatskoj, http://natura2000.dzzp.hr/natura2000/ 48. Ptice.Net, http://www.ptice.net/
Gospodarenje otpadom
49. Plan gospodarenja otpadom Zagreba čke županije (2011.) 50. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine
Buka
51. Strateška karta buke cestovnog prometa Grada Zapreši ća, Brodarski Institut Zagreb, 2009. 52. Lakuši ć S., Drag čevi ć V., Rukavina T., Mjere za smanjenje buke od prometa u urbanim sredinama, 2004. 53. The Working Group Railway Noise of the European Commission, Executive Summary of the Position Paper on the European strategies and priorities for railway noise abatement, Brussels, 2003.
Znanost i razvoj
54. Službena internetska stranica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta – znanstveni projekti, http://zprojekti.mzos.hr/Home_hr.htm
Integracija zaštite okoliša u sektorske politike
55. Službena internetska stranica Grada Zapreši ća, http://www. zapresic.hr 56. Službena internetska stranica Ministarstva zaštite okoliša i prirode, http://puo.mzoip.hr 57. Popis tvrtki certificiranih po ISO 14001, Službena internetska stranica Hrvatskog društva za kvalitetu, http://www.kvaliteta.net/certifikati.aspx
Senzibiliziranje, informiranje i uklju čivanje javnosti u proces odlu čivanja u okolišu
58. Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu – priru čnik za provedbu, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure ñenja i graditeljstva, listopad 2008., Zagreb 59. Službene internetske stranice Ministarstva zaštite okoliša i prirode, http://puo.mzoip.hr
Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici okoliša
60. Službene internetske stranice Ministarstva zaštite okoliša i prirode, http://puo.mzoip.hr 61. Registar udruga, službena internetska stranica Ministarstva uprave, http://www.uprava.hr/RegistarUdruga 62. Službena internetska stranica GLOBE programa – Hrvatska, http://public.carnet.hr/globe/globe_skole.htm 63. Službena internetska stranica udruge „Lijepa naša“, http://www.lijepa-nasa.hr/eko-skole 64. Službena internetska stranica udruge „Zelena Akcija“, http://www.zelena- akcija.hr/content/view/35/104/lang,hr/
Program zaštite okoliša Grada Zapreši ća