Plan Upravljanja 2017. – 2026

NACIONALNI PARK MLJET

PLAN UPRAVLJANJA 2017. – 2026.

Travanj, 2017. Nositelj izrade: Javna ustanova Nacionalni park Mljet Pristanište 2, 20226 Goveđari – Mljet, Hrvatska http://np-mljet.hr/

Izrađivači:

Javna ustanova Nacionalni park Mljet

Marta Sršen-Stražičić, ravnateljica

Diana Dabelić, voditeljica Odjeljka za promidžbu, rekreativno-turističke i ugostiteljsko-trgovačke djelatnosti

Jakov Nodilo, viši savjetnik biolog-ekolog

Osvin Pečar, viši savjetnik biolog-ekolog

Biljana Aljinović, stručni suradnik biolog-ekolog

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce

Zrinka Jakl, voditeljica programa Zaštite prirode

Milena Šijan, voditeljica projekata programa Zaštite prirode

Autori fotografija:

Osvin Pečar, Danijel Karpišek, Miljenko Marukić, Branko Jalžić, Unimedia d.o.o.

ISBN 978-953-57201-1-9 Riječ ravnateljice

Poštovani,

pred vama je Plan upravljanja Nacionalnim parkom Mljet, izrađen temeljem Zakona o zašti- ti prirode (NN 80/13). Planom upravljanja određuju se ciljevi upravljanja i aktivnosti za njihovo postizanje te pokazatelji učinkovitosti upravljanja u posljednjih deset godina, a provodi se go- dišnjim programima zaštite, očuvanja, održavanja, korištenja i promicanja zaštićenog područ- ja. Plan je nastao kao rezultat dugogodišnje suradnje svih korisnika Parka, onih koji u njemu žive, djelatnika Ustanove i predstavnika državne uprave, lokalne samouprave, nevladinih udruga i svih ostalih koji su pridonijeli na radionicama i u raspravama.

Pripremna faza izrade Plana upravljanja počela je tijekom svibnja 2011. projektom Med- PAN South, organizacijom radionice za dionike NP-a Mljet o mogućnostima sudjelovanja u zaštiti, očuvanju i upravljanju zaštićenim područjem u sklopu kojeg je provedena i analiza ankete o razumijevanju postupka planiranja upravljanja zaštićenim područjima. Provedbu ovih radionica koordinirao je Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava (IRES). Konačnu izradu Plana upravljanja koordinirala je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita.

Kako bismo dobili uvid u mišljenje dionika, u proljeće 2013. anketirali smo dionike i odr- žali nekoliko radionica na Mljetu. Djelatnici stručne službe, službe čuvara prirode i turistič- ke službe Javne ustanove proveli su 18 anketa i tom prilikom razgovarali s predstavnicima različitih državnih i znanstvenih institucija te organizacija civilnog društva koje već godinama djeluju na području Parka ili imaju određene nadležnosti.

NP Mljet iznimno je važno područje za očuvanje biološke raznolikosti u Hrvatskoj, a neke vrste i staništa relevantni su i na svjetskoj razini. Očuvana priroda najveća je vrijednost ovog područja i njezine dobrobiti za lokalno stanovništvo, posjetitelje i ostale dionike neupitne su. Pomno isplanirano upravljanje ključno je za ostvarivanje dugoročnih ciljeva koje smo postavili kako bismo osigurali očuvanje prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti te postavili temelje za održivi pristup životu i boravku u Parku.

Temeljna zadaća nacionalnog parka jest očuvanje izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. U viziji razvoja područja Parka osobito je potreba suživota čovjeka i prirode koji ovom prostoru daju jedinstven pečat. Želimo pronaći model održivog razvoja koji će osigurati zajednički rast i sklad između čovjeka i prirode, a vjerujemo da smo ovim Planom upravljanja u tome i uspjeli, jer jedino tako možemo sačuvati Park za buduće naraštaje.

Ovom prilikom zahvaljujem svim djelatnicima Ustanove, suradnicima i lokalnim stanovnicima koji su se aktivno uključili u izradu Plana upravljanja.

Marta Sršen Stražičić Ravnateljica Nacionalnog parka Mljet

SADRŽAJ

1. UVOD...... 7 ZAKONODAVNI OKVIR UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM...... 7 1.1. NADLEŽNA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE ZAŠTITE PRIRODE...... 9 1.2. NATURA 2000 U NP-U MLJET...... 13

2. OPIS PODRUČJA...... 15 2.1. OPĆE INFORMACIJE...... 15 2.2. PRIRODNE VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA MLJET...... 19 2.3. KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI...... 43 2.4. STANOVNIŠTVO...... 47 2.5. INFRASTRUKTURA...... 49 2.6. DOSADAŠNJE KORIŠTENJE PROSTORA...... 54

3. POGLED IZNUTRA: ŠTO KAŽU LOKALNO STANOVNIŠTVO I DIONICI...... 59 3.1. PROCES UKLJUČIVANJA KORISNIKA PROSTORA...... 59 3.2. ISTAKNUTE PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI...... 60 3.3. NAČIN ŽIVOTA...... 60 3.4. OČEKIVANJA OD JAVNE USTANOVE I VIZIJA BUDUĆNOSTI...... 61

4. UPRAVLJANJE...... 63 4.1. TEME, CILJEVI I AKTIVNOSTI PLANA UPRAVLJANJA...... 63 4.2. ZONACIJA...... 88 4.3. PLANIRANI LJUDSKI RESURSI...... 92 4.4. PLANIRANI FINANCIJSKI RESURSI...... 93 4.5. PRAĆENJE PROVEDBE PLANA...... 95 4.6. PROCEDURA IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA...... 96

LITERATURA...... 97

PRILOG I. – ANALIZA DIONIKA PROSTORA...... 101

PRILOG II. – STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE* NP-A MLJET...... 105

PRILOG III. – UGROŽENOST VRSTA U NP-U MLJET...... 110

PRILOG IV. – ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U NACIONALNOM PARKU MLJET 2007. - 2015...... 113 Samostan sv. Marije

6 1. UVOD

ZAKONODAVNI OKVIR UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

Nacionalni park Mljet (NP Mljet/Park) 15. prosinca 1960. godine proglašen je Zakonom o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom (NN 49/60), a njegova granica određena je Rješenjem o određivanju granica Nacionalnog parka Mljet (NN 41/62). Status zaštićenog područja ovo je područje Mljeta dobilo zbog iznimne ljepote krajolika, bogatog biljnog pokrova, vrijedne kulturne baštine i obilježja reljefa.

Nacionalni park prostrano je, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno iz- mijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Nacionalni park ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu, a u njemu su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. Zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara, osim ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja te drugih djelatnosti sukladno pravilniku iz članka 142. Zakona o zaštiti prirode.

Cijelo područje NP-a Mljet uvršteno je u ekološku mrežu. Ekološka mreža Republike Hr- vatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13, NN 105/15), jest sustav među- sobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki važnih područja, koja uravnoteženom bio- geografskom raspoređenošću uvelike pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti. Sastavni je dio ekološke mreže zaštićenih područja Europske unije (Natura 2000). Temelj za proglašenje mreže Natura 2000 jesu Direktiva o očuvanju prirodnih stani- šta i divljih životinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o staništima, 92/43/EEZ) i Direktiva o za- štiti divljih ptica (Direktiva o pticama 79/409/EEZ; 2009/147/EEZ). Države članice reguliraju očuvanje područja Natura 2000 vlastitim zakonodavstvom, a prema načelima održivog razvoja i u skladu s relevantnim direktivama.

Zaštita prirode i upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Prema ovom zakonu upravljanje zaštićenim područjem obavlja javna ustanova. Javna ustanova Nacionalni park Mljet (JU/JUNP Mljet/Javna ustanova/Usta- nova) osnovana je 1996. godine, dok su pravni prethodnici Javne ustanove Javno poduzeće (1992. – 1997.) i Organizacija udruženog rada (u osamdesetima).

Javna ustanova štiti, održava i promiče zaštićeno područje u cilju zaštite i očuvanja izvor- nosti prirode, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Ona nadzire i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode. S obzirom na to da je NP Mljet uvršten u ekološku mrežu Natura 2000 kao područje važno za očuvanje vrsta i staništa (POVS) te dijelom i kao područje značajno za očuvanje ptica (POP), a sukladno članku 56. Zakona o zaštiti prirode, Javna ustanova nadležna je za upravljanje tim područjima u sklopu navedene mreže.

7 Upravljanje nacionalnim parkom pobliže se uređuje Prostornim planom područja posebnih obilježja, Plan upravljanja te Pravilnik o zaštiti i očuvanju. Važno je da su ovi dokumenti međusobno usklađeni i utemeljeni na stručnim spoznajama o prostoru i njegovim korisnicima kako bi upravljanje zaštićenim područjem bilo učinkovito. Na taj se način omogućava očuvanje prirode uz ravnomjeran raspored dobrobiti kao rezultata zaštite.

Prostorni plan područja posebnih obilježja jest plan koji definira organizaciju, način korište- nja, uređenja i zaštite prostora unutar nacionalnih parkova i parkova prirode. Donosi ga Hrvat- ski sabor i stoga je on hijerarhijski nadređen ostalim planovima. Izrada ovog plana u nadležno- sti je Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Plan se izrađuje uz poštivanje smjernica Strategije prostornog uređenja, Strategije i akcijskog plana biološke i krajobrazne raznolikosti RH te uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti i uvjeta zaštite okoliša i prirode, a na osnovu stručne podloge koju izrađuje Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP). Prostorni plan područja posebnih obilježja, osim upravljanja prirodnim resursima, definira i okvire za razvoj javne i druge infrastrukture, uvjete gradnje za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan te obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova užih cjelina. Prostorni plan područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Mljet izradio je Županijski zavod za prostorno uređenje u Dubrovniku 2000. godine, a u 2017. godini planira se izrada novog Plana.

Plan upravljanja jest strateški dokument koji utvrđuje stanje zaštićenog područja te odre- đuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva te pokazatelje učinko- vitosti upravljanja. Plan upravljanja izrađuje javna ustanova za upravljanje zaštićenim po- dručjem u konzultaciji s dionicima i uz savjetovanje struke uz poštivanje Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Sudjelovanje javnosti u postupku izrade planova upravljanja za zaštićena područja od ključne je važnosti, jer bez potpore javnosti nije moguća kasnija provedba planova. Plan se donosi za razdoblje od deset godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina (članak 138. stavak 2. ZZP-a). Nakon što javna ustanova izradi nacrt, plan upravljanja upućuje se na prethodno mišljenje u Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) te Hrvatsku agenciju za zaštitu okoliša i prirode. Slijedi javni uvid u trajanju od najmanje 30 dana, a po obradi svih prijedloga i pri- mjedbi, plan upravljanja donosi Upravno vijeće javne ustanove uz suglasnost MZOE-a po prethodno pribavljenom mišljenju HAOP-a. Nakon pet godina analizira se provedba Plana upravljanja, kao i ostvareni rezultati, te se po potrebi obavlja revizija Plana upravljanja.

Na godišnjoj razini Upravno vijeće Javne ustanove donosi Godišnji plan zaštite, održava- nja, očuvanja, promicanja i korištenja NP-a Mljet, kojim se planiranju aktivnosti i potrebna sredstva za svaku godinu. Taj je plan temeljni dokument za provođenje aktivnosti iz Plana upravljanja.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) za nacionalne parkove potrebno je izraditi Pravilnik o zaštiti i očuvanju.

Pravilnikom o zaštiti i očuvanju pobliže se propisuju uvjeti i mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja te upravne mjere za nepoštivanje odredbi toga pravilnika i Zakona o zaštiti prirode. Za nacionalni park Pravilnik donosi ministar na prijedlog Upravnog vijeća javne ustanove uz prethodno pribavljeno mišljenje HAOP-a te suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove pomorstva, šumarstva, ribarstva ili vodnog gospodarstva kada je prirodno obilježje zbog kojeg je područje zaštićeno iz njihova djelokruga.

8 Do donošenja Pravilnika o zaštiti i očuvanju prema Zakonu o zaštiti prirode, u nacionalnim parkovima i parkovima prirode vrijede dosadašnji Pravilnici o unutarnjem redu u dijelu u kojem njihove odredbe nisu u suprotnosti s odredbama važećeg Zakona. Trenutačno važeći Pravilnik o unutarnjem redu Nacionalnog parka Mljet donesen je 28. srpnja 2000. godine (NN 76/00).

Upravno vijeće Nacionalnog parka Mljet, na sjednici održanoj 27. svibnja 2014. godine, doni- jelo je posljednju verziju Statuta javne ustanove Nacionalni park Mljet pod URBROJ-em 05-08- 14-06; Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dalo je suglasnost na ovaj Statut 30. svibnja 2014. godine (URBROJ: 517-04-14-5). Statut je stupio na snagu 31. svibnja 2014. godine.

Na upravljanje zaštićenim područjem, uz Zakon o zaštiti prirode kao krovni zakon utje- če niz drugih konvencija, strategija i zakona.

1.1. NADLEŽNA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE ZAŠTITE PRIRODE

Nadležno tijelo za provedbu Zakona o zaštiti prirode te drugih međunarodnih i nacionalnih pravnih dokumenta iz područja zaštite prirode u Republici Hrvatskoj jest Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Nadzor nad stručnim radom, zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode obavlja Ministarstvo.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nadležno je za provedbu Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih konvencija iz područja zaštite prirode, za koordinaciju upravnih i struč- nih poslova vezanih za zaštitu prirode te za planiranje održivog korištenja prirodnih dobara. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nadležno je, između ostalog, za provedbu Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, što se posebice odnosi na prostorne planove područja posebnih obilježja. Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine; utvrđivanje svojstva zaštićenih kulturnih dobara; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na restauratorskim, konzervatorskim i drugim poslovima zaštite kulturne baštine; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu kulturnih dobara te upravljanje kulturnim dobrima sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova kulturne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite kulturne baštine.

HAOP obavlja stručne poslove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, daje stručno mišlje- nje na godišnje programe rada javnih ustanova te evaluira planove upravljanja i učinkovi- tosti upravljanja u zaštićenim područjima. Isto tako, nadležan je za uspostavu sustava praćenja stanja strogo zaštićenih vrsta te za standardizaciju metodologije i protokola, pra- ćenje stanja očuvanosti bioraznolikosti i georaznolikosti te za predlaganje mjera za njihovu zaštitu.

1.1.1. JAVNA USTANOVA NACIONALNI PARK MLJET

Javna ustanova Nacionalni park Mljet upravlja prostorom Nacionalnog parka sukladno Aktu o osnivanju, Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o ustanovama, Statutu i drugim aktima Ustanove. Nacionalni park proglašava Sabor Republike Hrvatske, a Javnu ustanovu osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade.

9 Organogram službi Javne ustanove

10 FINANCIRANJE RADA JAVNE USTANOVE NACIONALNI PARK MLJET Sredstva za rad Javne ustanove i obavljanje djelatnosti osiguravaju se iz državnog proračuna, iz vlastitih sredstava naplatom ulaznica i prihoda od naknada od koncesijskih odobrenja koje izdaje ustanova sukladno Zakonu o zaštiti prirode te od projekata koje su financirali različita ministarstva i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, fondova EU-a i dr.

Tablica 1. Materijalni resursi JUNP-a Mljet

NEKRETNINE NAZIV POVRŠINA VLASNIŠTVO POSJEDNIŠTVO Stambeni i poslovni objekt č. zgr. 10 102 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Stambeni i poslovni objekt č. zgr. 104 115 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Skladište č. zgr. 105 66 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Upravna zgrada č. zgr. 106 142 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Upravna zgrada č. zgr. 118 244 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Skladište č. zgr. 18 18 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Šume č. zem. 48/1 3,683.191 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici Zgrada Kulijer č. zem. 48/148 349.264 m2 Knjižni vlasnici Trajni korisnici POKRETNINE NAZIV BROJ (kom.) SVRHA VLASNIŠTVO Kombi 1+8 1 Prijevoz posjetitelja JUNP Mljet Kamion kiper 2,2 t 1 Terenski rad, prijevoz tereta JUNP Mljet Kamion kiper 3,3 t 1 Terenski rad, prijevoz tereta JUNP Mljet Teretno vozilo – 6 osoba + 1 t 2 Prijevoz osoba i alata JUNP Mljet Automobil tipa limuzina 1 Osobno – ravnatelj JUNP Mljet Terensko vozilo 2 Nadzornici, vatrogasci JUNP Mljet Traktor 1 Održavanje putova JUNP Mljet Brodice za nadzor 3 Nadzor akvatorija JUNP Mljet Radne brodice 2 Skupljanje doplutalog otpada JUNP Mljet Brodice za prijevoz posjetitelja 3 Prijevoz posjetitelja JUNP Mljet po Velikom jezeru VEĆA OPREMA NAZIV BROJ (kom.) SLUŽBA NAPOMENA Upotrebljava Javna Prijenosne vatrogasne pumpe 3 tehnička vatrogasna postrojba Upotrebljava Javna Leđna vatrogasna pumpa 1 tehnička vatrogasna postrojba Upotrebljava Javna Tomos pumpe 1 tehnička vatrogasna postrojba Upotrebljava Javna Plivajuća vatrogasna pumpa 1 tehnička vatrogasna postrojba Motorna pila 12 tehnička Motorna pila 2 tehnička

11 Tablica 2. Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove između 2011. i 2015.

OPIS 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. PRIHODI POSLOVANJA 9,593.640 100 11,213.151 100 11,721.278 100 10,664.621 100 12,885.799 100 PRIHOD IZ PRORAČUNA ZA FINANCIRANJE REDOVNE 2,921.362 30 2,817.662 25 2,753.022 23 2,753.022 26 2,877.509 22 DJELATNOSTI PRIHODI OD OBAVLJANJA 6,259.887 65 7,855.175 70 8,359.812 71 7,315.200 69 7,609.406 56 OSNOVNIH POSLOVA POMOĆI IZ INOZEMSTVA I OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆEG 0 68.410 1 0 0 1,988.870 18 PRORAČUNA PRIHODI OD 78.341 1 83.889 1 113.226 1 120.789 1 62.796 0 FINANCIJSKE IMOVINE OSTALI NESPOMENUTI 4.050 0 26.515 0 118.218 1 85.190 1 0 PRIHODI – NAKNADE ŠTETE PRIHODI OD PRODAJE 0 0 0 1.920 0 5.968 0 NEFINANCIJSKE IMOVINE DONACIJE OD PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA IZVAN 330.000 3 361.500 3 377.000 3 388.500 4 341.250 3 OPĆE DRŽAVE VIŠAK PRIHODA IZ 5,076.474 2,673.632 4,609.314 7,263.069 4,876.361 PRETHODNE GODINE MANJAK PRIHODA IZ

PRETHODNE GODINE RASHODI 11.996.482 100 10,458.424 100 9,178.799 100 13,051.321 100 15,891.091 100 RASHODI ZA ZAPOSLENE 5,124.220 43 4,943.170 47 5,066.527 55 5,065.320 39 5,714.295 36 HLADAN POGON 962.619 8 1,010.281 10 630.871 7 1,077.976 8 1,021.838 6 MATERIJALNI RASHODI 1,725.873 14 1,896.700 18 2,167.942 24 3,436.342 26 4,520.676 29 FINANCIJSKI RASHODI 18.148 0 21.582 0 9.222 0 20.781 0 41.830 0 DONACIJE 577.912 5 637.754 6 732.468 8 3,303.944 25 903.745 6 RASHODI ZA NABAVU 3,587.710 30 1,948.937 19 571.769 6 146.958 1 3,688.707 23 NEFINANCIJSKE IMOVINE VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA 4,609.314 2,542.479 MANJAK PRIHODA I PRIMITAK 2,402.842 2,386.700 3,005.292

12 1.2. NATURA 2000 U NP-U MLJET

Nacionalni park Mljet jedan je od 8 nacionalnih parkova Hrvatske, a svrstavanjem u ovu kategoriju zaštite određen je kao područje od državnog značenja (Zakon o zaštiti prirode, članak 111. stavak 3.). Jedan je od 5 nacionalnih parkova i parkova prirode koji štite i more. Poput ostalih zaštićenih područja u Hrvatskoj, ulaskom u Europsku uniju Nacionalni park Mljet postao je dijelom europske ekološke mreže Natura 2000.

Karta 1. Natura 2000 područja na Mljetu (izvor: www.bioportal.hr)

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

Malo jezero

13 Mreža Natura 2000 u određenoj se državi izrađuje na temelju znanstvenih podataka i procjena o ugroženosti i rasprostranjenosti staništa i vrsta navedenih u Dodacima spome- nutih direktiva. Na području Nacionalnog parka Mljet prepoznato je 15 staništa i 5 vrsta od izuzetne važnosti na europskoj razini (Tablica 2.), dok je na ostatku otoka još 14 značajnih područja s istaknutih 8 različitih staništa i 4 vrste.

Tablica 3. Natura 2000 stanišni tipovi i vrste na području Nacionalnog parka Mljet

PODRUČJE IDENTIFIKACIJSKI BROJ Nacionalni park Mljet – POVS HR5000037 SZ dio NP-a Mljet – POP HR1000037 STANIŠTE ŠIFRA Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340 Termo-mediteranske (stenomediteranske) 5330 grmolike formacije s Euphorbia dendroides Mediteranske šume endemičnih borova 9540 Obalne lagune 1150 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje 8330 Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120 Velike plitke uvale i zaljevi 1160 Grebeni 1170 Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala 1240 obrasli endemičnim vrstama Limonium spp. Mediteranske povremene lokve 3170 Mediteranske makije u kojima 5210 dominiraju borovice Juniperus spp. Eumediternaski travnjaci Thero-Brachypodietea 6220 Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion) 9320 Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom 8210 VRSTE (hrv.) VRSTE (lat.) Kopnena kornjača Testudo hermanni Jelenak Lucanus cervus Sivi sokol Falco peregrinus Sredozemni galeb Larus audouinii Morski vranac Phalacrocorax aristotelis desmarestii

Izvor: Uredba o ekološkoj mreži NN 124/13; NN 105/15

Procjena očuvanosti vrsta Natura 2000 u NP-u Mljet prema Standardnim obrascima dostupna je na Bioportalu (www.bioportal.hr). Područje Parka dakle ključno je za očuvanje navedenih ciljnih vrsta i stanišnih tipova te kao dio mreže Natura 2000 ima odgovornost praćenja stanja i redovitog izvještavanja o njima.

Kod stanišnih tipova ističu se i četiri prioritetna staništa, što znači da je riječ o staništima koja su posebno ugrožena i čije očuvanje mora biti među prioritetima Javne ustanove.

14 2. OPIS PODRUČJA

2.1. OPĆE INFORMACIJE

2.1.1. SMJEŠTAJ PARKA Otok Mljet nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te pripada skupini južnodal- matinskih otoka. Površina otoka iznosi 100,4 km2 te pripada skupini velikih jadranskih otoka, među kojima je najjužniji i najistočniji.

Smještaj Mljeta određen je sljedećim koordinatama: 42°41’12“ i 42°48›23“ sjeverne geografske širine 17°19’09“ i 17°45›16“ istočne geografske dužine

15 Karta 2. Geografski položaj otoka Mljeta (izvor: Prehnit d.o.o.)

Nalazi se na prijelazu između tipičnog dinarskog pravca pružanja sjeverozapad-jugoistok i „hvarskog“ pravca pružanja zapad-istok. Od poluotoka Pelješca odvojen je Mljetskim kanalom širokim 8 km.

Sjeverozapadni dio otoka Mljeta proglašen je nacionalnim parkom 1960. godine. Upravo je taj dio i najrazvedeniji, pa ga karakteriziraju brojni rtovi, uvale, otočići i hridi. Prema razvedenosti Mljet je na četvrtom mjestu među našim velikim otocima, s indeksom relativ- ne razvedenosti od 3,70. Neki od većih otočića u Parku jesu Pomeštak, Kobrava, Moračnik i Glavat. NP Mljet zauzima površinu od 53,75 km2 kopna i okolnog mora, po službenom aktu o proglašenju. Međutim, realna površina iznosi 52,87 km2 (www.bioportal.hr), te se ta po- vršina upotrebljava za sve izračune u ovom Planu upravljanja. Istočnu granicu Parka čini prosjeka koja od južne obale u uvali Procjep presijeca otok do uvale Velika Tatinica na sjevernoj obali otoka. Odande se granica nastavlja morskim putom prema zapadu zaobilazeći otok Mljet u odlomcima pravaca koji su položeni od točke do točke u moru na udaljenosti od 500 metara od najistaknutijih rtova otoka, odnosno pripadajućih otočića, obuhvaćajući tako cijelo otočje i more uz kopneni dio Parka. U Parku se nalaze i dva duboka zaljeva, zva- na „Jezera“: Veliko (1,45 km2) i Malo (0,24 km2), a koja su povezana s otvorenim morem preko Solinskog kanala.

16 Područja istaknutih prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka Mljet:

– geomorfološki fenomen Jezera – posebni rezervat šumske vegetacije Velika Dolina – strmci na južnoj obali Parka – sve morske i kopnene špilje i jame – polja Pomijenta, Velika i Mala Poma – otočići Galicija, Glavat i Ovrata – kolonija busenastog koralja u Velikom jezeru.

Karta 3. Granica Nacionalnog parka Mljet (izvor: Prehnit d.o.o.)

Tablica 4. Opći podaci o otoku Mljetu i Nacionalnom parku

NAZIV PODRUČJA NACIONALNI PARK MLJET Općina: Mljet Županija: Dubrovačko-neretvanska Ukupna površina Nacionalnog parka: 52,87 km2 Površina kopna: 28,39 km2 (53,7 %) Površina mora: 24,48 km2 (46,3 %) Otok Mljet površina: 100,4 km2 duljina: 37 km prosječna širina: 3 km Nadmorska visina: do 392 m.n.v (Veliki Planjak)

Najveća dubina mora: 105 m (± 2m) Broj otoka, otočića, hridi i grebena: 22 Broj stanovnika u Parku: 316 Broj stanovnika na otoku: 1088 Broj naselja u Parku: 5 Broj naselja na otoku: 16

17 2.1.1. VLASNIŠTVO NAD ZEMLJIŠTEM Granica kopnenog dijela Nacionalnog parka Mljet poklapa se s granicom katastarske općine Goveđari. Prema podacima iz Programa gospodarenja šuma posebne namjene za gospodarsku jedinicu Nacionalni park Mljet iz 2003. godine, površina kopnenog dijela Na- cionalnog parka Mljet iznosi 2839 ha. Od toga je 2296,64 ha površina šuma i šumskog ze- mljišta u vlasništvu RH i Dubrovačke biskupije, 466,23 ha površina šuma i šumskog zemlji- šta te 237,43 ha površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu malih posjednika.

U tijeku je povrat dijela državnog zemljišta i dijela poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu malih posjednika Dubrovačkoj biskupiji. To vrijedi i za sve otočiće u sklopu Parka. Isto tako, u tijeku je i ažuriranje zemljišnih knjiga i katastra.

2.1.2. KARTE I SNIMKE PODRUČJA

Tablica 5. Postojeće karte i snimke Nacionalnog parka Mljet

NAZIV KARTE/SNIMKE MJERILO VRSTA ZAPISA AUTOR/IZVOR Izletnička karta 1:15000 papirnata/digitalna Prehnit d.o.o. Turističko-planinarski 1:20000 papirnata Hrvatska gorska služba zemljovid spašavanja Karta kopnenih staništa 1:25000 digitalna Oikon d.o.o., Zagreb Granica Nacionalnog parka 1:100000 digitalna/analogna HAOP Ortofoto parka 1:5000; 1:10000 digitalna DGU, GeoFoto Satelitski snimak Parka i otoka 1:10000 digitalna GIS Data Topografska karta 1:25000 digitalna DGU HOK 1:5000 digitalna DGU Katastarska podloga digitalna/analogna Ured za katastar Karta livada posidonije 1:25000 digitalna NP Mljet

Fratarska garma

18 2.2. PRIRODNE VRIJEDNOSTI NACIONALNOG PARKA MLJET

Grabova glava

2.2.1. GEORAZNOLIKOST PODRUČJA NACIONALNOG PARKA MLJET Područje Nacionalnog parka Mljet, kao i cijeli otok, pripada makrogeomorfološkoj regiji Južna Dalmacija s arhipelagom te mezogeomorfološkoj regiji Južnodalmatinski arhipelag. Mljet se u geološkom smislu razlikuje od ostalih većih jadranskih otoka po jednostavnosti građe i sastavu naslaga. Izgrađen je od karbonatnih sedimenata, vapnenaca i dolomita jur- ske i kredne starosti. Ove su stijene nastajale na Jadranskoj karbonatnoj platformi 47 milijuna godina, od 150 do 80 milijuna godina prije današnjice.

S obzirom na litološki sastav i geološku starost, naslage koje izgrađuju Mljet pripadaju dvjema velikim cjelinama: mezozojske karbonatne naslage koje izgrađuju trupinu otoka te mlade, kvar- tarne taložine, koje se samo mjestimično nalaze na podlozi mezozojskih karbonata.

Na području Parka najzastupljeniji su jursko-kredni dolomiti koji izgrađuju suvislu zonu znatne širine. Pružaju se otprilike od linije otoka Sv. Marije-Babinih Kuća-Polača na jugoistok, sve do Dugog rata i rta Zaglavac. Dolomitni pojas najširi je u području NP-a, a sužava se na ostatku otoka gdje postupno tone u more. Riječ o kasnodijagenetskim dolomitima,

19 nastalima dolomitizacijom vapnenca. Sjeverna, odnosno sjeveroistočna granica dolomitnog pojasa ide približno linijom Polače-Babino Polje-Maranovići. Donjokredni vapnenci vidlji- vi su uz istočni dio Velikog jezera te na sjeverozapadnom dijelu NP-a, a na njima kontinuirano slijede slojevi krednih vapnenaca i dolomita u izmjeni.

Karta 4. Geološka karta Nacionalnog parka Mljet (izvor: Sremac, 2010)

Područje Nacionalnog parka Mljet bogato je geološkim zanimljivostima i raznolikim reljefnim oblicima, koji su rezultat djelovanja unutarnjih i vanjskih sila na karbonatnu ge- ološku podlogu. Postoji više vrsta egzogenih morfogenetskih tipova reljefa: padinski, krški, fluviokrški, marinski i antropogeni. U morfografskom smislu, na području Parka prevladavaju pobrđa (do 400 m) na prosječnih 109 m nadmorske visine. Najviše područje nalazi se u njegovom središnjem i istočnom dijelu. Znatno je niži zapadni dio koji je više pod utjecajem egzogenih procesa. Sjevernu stranu Parka karakterizira niska stjenovita obala, dok je južna obala strma i nepristupačna mjestimično sa strmcima. Duž njegovih obala osim strmaca ističu se hridine i brojni otočići te špilje, kaverne i urušene špilje „garme“. Cijeli otok predstavlja boranu strukturu čija se os pruža paralelno s obalom, a ispresijecan je rasjedima, od kojih su najbrojniji oni okomiti na pružanje otoka. Mljet je rasjedom uzdignuto sjeveroi- stočno krilo jedne veće antiklinale čije se rasjednuto tjeme pruža podmorjem s vanjske strane otoka, pri čemu je blok naslaga koje izgrađuju Mljet narinut prema jugozapadu i tako „navučen“ na mlađe naslage. Zato je područje oko otoka i danas seizmički aktivno.

Posebnu važnost u geomorfološkom smislu imaju takozvana jezera: Veliko jezero povr- šine 145 ha i dubine do 46 m, te Malo jezero površine 24 ha i dubine do 29 m. U Malom jezeru jesu i dvije jame koje su duboke 38, odnosno 50 m. Jezera su jedinstveni geološki, oceanografski te geomorfološki fenomen u kršu. Nastala su postupnim potapanjem triju krških udolina nakon posljednjeg ledenog doba, prije desetak tisuća godina. Uslijed skupljanja

20 kišnice u početku su bila slatkovodna i još uvijek bez izravnog kontakta s morem, pa su tada i bila jezera u pravom geološkom smislu. Povećanjem razine mora nakon ledenog doba udoline su se ispunile morskom vodom i preko Solinskog kanala povezale s otvorenim morem. Taj je kanal proširivan u nekoliko navrata, što je utjecalo na uvjete za život u Jezerima. U vrijeme izmjene morskih mijena Jezera intenzivno komuniciraju s otvorenim morem, a zanimljivo je da se smjer strujanja mijenja otprilike svakih šest sati. Danas se prema definiciji stanišnih tipova prema Direktivi o staništima EU-a Veliko jezero smatra velikim plitkim zaljevom, dok je Malo jezero obalna laguna. Jedna od posebnosti Mljetskih jezera jest i pojava koloidnog bjelila, tijekom koje se formiraju igličaste čestice aragonita. Riječ je o jedinstvenoj prirodnoj pojavi u Sredozemlju. Koloidno bjelilo posebno je izraženo u Malom jezeru, gdje je udio karbonata u sedimentu te udio aragonita u ukupnom karbonatnom materijalu znatno viši nego u Velikom jezeru. Obično na- stupa početkom lipnja pa se smatra da u preciptaciji aragonita važnu ulogu imaju kako fizikalno-kemijski uvjeti, tako i biološki procesi. Osim toga, aragonit može biti i biogeneog podri- jetla, kao dio strukture skeleta busenastog koralja (Cladocora caespitosa) u Velikom jezeru.

SPELEOLOŠKI OBJEKTI Tijekom sveobuhvatnih istraživanja speleoloških objekata na otoku Mljetu, na području Parka dosad je istraženo njih desetak. Među njima se ističe Jama na Brekalcima, duboka 77 m, što je čini najdubljom jamom Parka. U jami Jarač na ponti od Graca kod Polača nalaze se rijetki sedreni stalaktiti, karakteristični po tome da rastu kalcificiranjem biljaka koje žive na njima. Ovakvi su stalaktiti prvi put u Hrvatskoj zabilježeni 2007. g. u špilji Galičnjak na jugoistočnom dijelu otoka.

Ulaz u špilju kod Solina

21 2.2.2. HIDROLOGIJA i HIDROGEOLOGIJA

Područje Nacionalnog parka ima tipične osobine krša, što je posljedica dugotrajnog utjecaja vode na karbonatne stijene. U hidrogeološkom smislu ističe se visokopropusnost vapnenaca i relativno slaba propusnost dolomita. Dolomiti su ukliješteni iz- među dviju zona propusnih vapnenaca, te svojim nagibom prema sjeveroistoku usmjeravaju infiltrirane vode u vapnencima prema obali onemogu- ćujući veće skupljanje podzemnih voda. Sva oborinska voda brzo se in- filtrira u podzemlje, međutim slijevna područja pojedinih udolina i izvora u dolomitima nedovoljna su da bi se u sušnom razdoblju slatka voda zadrža- la u količinama dovoljnima za vodoopskrbu. Razina podzemnih voda, vjerojatno bočatih, nešto je malo iznad nivoa mora, a najveća količina infiltrirane vode privilegiranim pravcima kretanja, odnosno pukotinskim sustavima, usmjerena je u širokoj zoni uglavnom prema sjeverozapadnoj obali otoka. Izvori vode rijetki su, minimalnog kapaciteta od nekoliko izvor Vodice litara u minuti (vrelo u Polačama, Vrbovica u Goveđarima, Vilinsko vrelo u Kneže polju).

2.2.3. PEDOLOGIJA

Prema važećoj klasifikaciji tla (Škorić, 1986), na području Parka utvrđeno je 8 glavnih tipova tala sa 17 podtipova te više varijeteta i formi. Glavni su tipovi kamenjar (litosol), si- rozem (regosol), koluvij, rendzina, vapneno-dolomitna crnica (kalkomelanosol), smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol), crvenica te antropogeno tlo. Litosoli se u Parku javljaju na usponima i vrlo strmim padinama izvan šumske vegetacije, a ovisno o matičnom supstratu i drugim faktorima, dubina im varira od nekoliko pa do najviše 10 cm. Vapnenač- ko-dolomitna crnica formira se na tvrdim i čvrstim vapnencima. Bitno varira u sadržaju humusa i dubini tla. Tla su neutralne do slabo alkalne reakcije i u pravilu slabo opskrbljena fosforom, a dobro opskrbljena kalijem. Smeđa tla na vapnencima i crvenice imaju najveći sastav čestica gline. Zanimljivo je da na Mljetu nema većih areala crvenice, već je prisutna tek sporadično u pukotinama stijena čistih vapnenaca te lokalno u dubljim slojevima polja i poljica kao fosilna tla. Općenito, tla zastupljena na ovom području vrlo su plitka (15 cm) i plitka (15-35 cm).

22 2.2.4. KLIMA Otok Mljet pripada umjereno kišnoj klimi sredozemnih obala, obilježenoj suhim i vrlo toplim ljetima te blagim zimama. Ta kategorija klime poznata je još i pod nazivom klima masline. Južna strana otoka, pa tako i Parka, u potpunosti je otvorena utjecajima pučine koja bitno utječe na klimatske uvjete područja. Klimatološka postaja Goveđari nalazi se na po- dručju Parka te se preko nje prikupljaju podaci o najvažnijim klimatskim elementima.

Temperaturne karakteristike otoka sukladne su klimatskim obilježjima područja pa tako srednja godišnja temperatura iznosi 16,7 °C. U prosjeku je najtopliji mjesec u godini srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od 26,1 °C, a najhladnija veljača sa 8,6 °C. Jesen je toplija od proljeća, što je karakteristično obilježje maritimnih klima. Iz istog razloga male su razlike srednje mjesečne temperature srpnja i kolovoza, te siječnja i veljače. Apsolutno najviša temperatura izmjerena na području Nacionalnog parka bila je 40,4 °C u kolovozu 1998. g., dok je apsolutno najniža temperatura iznosila - 6,3 °C, a izmjerena je u siječnju 1968. Iz podataka sakupljenih između 1981. i 2012. g. primjećuje se trend rasta srednje godišnje temperature, posebno u najtoplijim mjesecima.

Grafikon 1. Godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka, 1981. – 2014.

Iz prikaza godišnjeg hoda oborina vidljivo je da se maksimum oborine javlja krajem je- seni i početkom zime, a riječ je gotovo isključivo o kiši. U prosjeku, mjesec s najviše oborina jest prosinac (113,2 mm), a najsušniji je srpanj (17,4 mm). Prosječna godišnja količina oborina iznosi 794,4 mm, dok je srednja godišnja relativna vlaga oko 72 %.

23 Grafikon 2. Godišnji hod srednjih mjesečnih količina oborina između 1981. i 2014.

Naoblaka nije veoma izražena i u prosjeku godišnje ima gotovo trostruko više vedrih (139,1) nego oblačnih (54,2) dana. Mjesec s najvećim prosječnim brojem vedrih dana jest srpanj (19,3), a najmanje ih je u prosincu (8,7).

Na području otoka, pa tako i samog Nacionalnog parka, najčešće pušu vjetrovi iz sjever- nog kvadranta, od kojih je najučestalija bura (NE). Ipak, jugoistočni (SE) vjetar (jugo) najzastupljeniji je pojedinačni vjetar na ovom području, posebno u jesenskom razdoblju. Tijekom ljetnih mjeseci dominiraju sjeverni vjetrovi, posebno sjeverac (N). Po jačini se ističu vjetrovi iz južnog kvadranta, posebno jugo.

2.2.5. KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST NACIONALNOG PARKA MLJET

Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja, područje Nacionalnog parka Mljet pripada krajobraznoj jedinici Obalno područje Srednje i Južne Dalmacije. Krajobrazna raznolikost jedna je od najvećih i najprepoznatljivijih vrijednosti ovog zaštićenog područja, pa kao takva tvori važan faktor identiteta Parka. Raznolikost krajobraza karakteriziraju sinteza Jezera sa šumskim pokrovom, razvedenost obale te re- ljefna raznolikost.

Park je u potpunosti pokriven biljnim pokrovom pa u njemu praktički nema goleti. Naj- veći dio pokriven je klimazonalnom vegetacijom, među kojom se ističe vrlo velika šumovi- tost. Današnja vegetacija u Parku rezultat je klimatoloških promjena u nedavnoj geološkoj prošlosti, ali i višestoljetnog utjecaja čovjeka koji je boravio na otoku još od antičkog doba. Zahvaljujući palinološkim istraživanjima iz sedimenta Malog jezera danas dobro poznajemo povijesni razvitak vegetacije otoka Mljeta. Za vrijeme posljednjeg ledenog doba Mljet nije

24 Pogled s Montokuca imao šumski pokrov, a bio je obrastao uglavnom travnjačkom vegetacijom. Šumska vegetacija pojavila se prije oko 9000 godina, u početku listopadna, a potom je uslijed zatopljenja postepeno prešla u vazdazelenu s dominacijom hrasta crnike (Quercus ilex). Mješovite zim- zelene šume alepskog bora i hrasta crnike (Querco ilicis-Pinetum halepensis) najrasprostra- njenije su šumske zajednice ovog područja, a značajna je i zajednica alepskog bora sa sominom (Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis), koja prekriva razmjerno velike površine na južnim i jugozapadnim ekspozicijama. Zanimljivo je da su šume alepskog bora počele do- minirati tek prije otprilike 4000 godina, pa se pretpostavlja da je njihovo širenje usko pove- zano s grčkom kolonizacijom otoka. Vrijednosti krajobraza pridonose i krška polja i dolci te starija naselja poput Goveđara.

Šumske zajednice, zajednice makija, gariga i šikara

Dračik drače s trnovitom krkavinom u eumediteranskoj se zoni javlja samo u plitkim ponikvama ili na rubovima poljana s hladnijim i vlažnijim zrakom.

Bušik prstenaste resike i kretskog bušinca najrasprostranjenija je zajednica bušika u Hr- vatskom primorju. Napuštanjem ispaše ovi garizi prirodnom sukcesijom postupno nestaju iz krajobraza. Na otoku Mljetu obrasta ih alepski bor.

Mješovita šuma alepskog bora i crnike jedna je od najrasprostranjenijih šumskih zajednica u Parku. Mješovita je šuma karakterističnog izgleda s crnikom u podstojnom sloju. Razvija se uglavnom spontano ili subspontano na zaštićenim površinama. Šuma alepskog bora sa sominom razvija se na južnim i jugozapadnim ekspozicijama te prekriva razmjerno velike površine. Zbog uvjeta u kojima se razvija, ova je borova šuma najosjetljivija na požar. Šuma alepskog bora s tršljom razvijena je u području u kojem se alepski bor poslije

25 podizanja kultura uspješno spontano širi. U florističkom sastavu dominiraju ornitohorne biljke, pa u postanku zajednice važnu ulogu imaju ptice.

Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom u Parku zauzima samo hladnije položa- je pretežno sjeverne ekspozicije. Negdje je razvijena u obliku visoke makije, nastale sukcesijom bušika, a negdje u obliku panjače. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom karakteristična je za južni dio Jadrana, a najčešće je razvijena kao visoka makija. Na mjestima gdje je izostala sječa prelazi u šumu. U Parku je ova zajednica djelomično transformira- na u šumu alepskog bora s crnikom, ali prirodnom sukcesijom bor sve više ustupa mjesta crniki. Iako ova zajednica nije podložna požarima kao šume alepskog bora, u slučaju poža- ra širih razmjera također bi bila ugrožena.

Makija divlje masline i drvenaste mlječike zajednica je vrletnih i strmih obronaka pre- težno južne ekspozicije, razvijena u obliku guste, neprohodne makije. Makija tršlje i somine predstavlja značajan progresivno sukcesijski stadij u sukcesiji šumske vegetacije u iznimno suhim i toplim uvjetima, često poslije požara. Na Mljetu zauzima vrlo velike površine. Ma- kija velike resike i planike razvija se kao progresivni trajni stadij nakon požara mladih sastojina alepskog bora. Problem je u tome što požare ne možemo dopustiti zato što bi ga bilo nemoguće kontrolirati. Mladih sastojina alepskog bora gotova da i nema u NP-u Mljet, već su sve to stare sastojine koje su se razvile kao posljedica protupožarnih mjera. To je jedan od glavnih paradoksa ovog parka jer onemogućavamo jedan prirodni ekološki proces (po- žar), ali u ovom trenutku nemamo drugog izbora. Zbog dobro razvijene podstojne etaže u takvim šumama mladi borovi ne mogu niknuti pa dolazi do prirodne sukcesije prilikom koje crnika, zelenika, planika i slične vrste zamjenjuju borove.

Travnjaci Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci rašcice posljednji su stadij degradacije vazdazelenih šuma crnike, a obuhvaćaju nekoliko zajednica kamenjarskih pašnjaka s dominacijom hemikriptofita. Ova zajednica najbolje je razvijena na otočiću Glavat, na kojem je još uvijek prisutno pašarenje ovcama. Izostanak pašarenja znatno bi ugrozio ovu zajednicu.

Jadranski travnjaci brčka razvijaju se na dekalcificiranim pjeskovitim i glinastim tlima, a u florističkom sastavu dominiraju terofiti.

Eumediternaski travnjaci Thero- Brachypodietea

26 Zajednice stijena Zajednica busine i dubrovačke zečine dalmatinska je endemična zajednica razvijena na okomitim stijenama izloženima djelovanju juga. Potencijalno može biti ugrožena samo penjačkim aktivnostima jer je riječ o vrlo nepristupačnom terenu. Grebenjača savitljive mrižice također je endemična južnodalmatinska zajednica koja se razvija u zoni prskanja morskih valova, a izgrađuje ju mali broj tolerantnih, halofilnih vrsta. Ova je zajednica dobro razvijena s obzirom na to da dominira kamenita obala, nije izravno ugrožena, ali uvijek postoji opasnost od gradnje i nasipanja materijala u obalnom pojasu.

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

Muljevita morska obala Europsko-mediteranske sitine visokih sitova razvijaju se na plitkoj, muljevitoj morskoj obali do koje dopire visoka plima, dok je za oseke izvan dohvata morske obale. Unutar Par- ka fragmentarno je razvijena na nekoliko lokaliteta.

Ruderalne i korovne zajednice Utrina ljulja utrinca i prilegle djeteline obrašćuje kamenite i umjereno gažene putove. Zajed- nicu smeđe slezenice i mesnatog klobučića nalazimo na poljima. Zajednica repaste i kuglaste koprive razvija se na mjestima gdje se na različite načine sakuplja organski materijal. Zajednica kovrčave hudoljetnice i trnovite dikice u hrvatskom primorju vrlo je rasprostranjena zajednica koja se razvija na slabo nitrofilnim staništima, kao što su odlagališta građevnog materijala i ruševine. Zajednica primorskog divljeg ječma u našem primorju jedna je od najrasprostranjenijih zajednica utrina. Razvija se na slabo gaženim mjestima s razmjerno malom količinom hranjivih tvari. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika zajednica je okopavinskih korova koja se u eumediteranskoj zoni razvija na pjeskovitim tlima. Zajednica babjeg zuba i šćira jest zajednica okopavinskih korova u eumediteranskoj zoni.

27 Na obalnom i morskom dijelu Parka razvedenost obale vidljiva je po velikom broju oto- čića, hridi i podmorskih špilja, posebno na njegovom sjeverozapadnom dijelu. Podmorske špilje formirale su se pod snažnim utjecajem valova kroz abrazivni endogeni proces i okr- šavanje vapnenačkih naslaga obalnog područja. Zasad nisu izravno ugrožene jer su lokacije ovih objekata uglavnom nepoznate širem krugu ljudi, ali uvijek postoji opasnost od ne- savjesnih ronilaca ili bacanja otpada kad je riječ o anhialinim jamama. Vegetaciju oko ovih jama također je potrebno očuvati. Veliku krajobraznu važnost ima i duboki zaljev koji tvori Jezera te uvala Polače. U oba slučaja riječ je o poluzatvorenim sustavima s ograničenom izmjenom vodenih masa pa su vrlo osjetljivi na eutrofikaciju i bilo kakvu vrstu zagađenja. Do zamućenja mora može doći i prilikom nasipanja obale ili gradnje, uz to što bi se uništio i obalni pojas. Uski kanal koji spaja Veliko i Malo jezero najosjetljivija je točka u smislu ne- ometane izmjene vodenih masa pod djelovanjem plime i oseke te u svakom trenutku mora biti prohodan. Potencijalnu opasnost predstavlja i moguća havarija nekog od brodova koji prometuju unutar Velikog jezera, pri čemu može doći do ispuštanja goriva i ulja. Ovo vrijedi i za uvalu Polače.

2.2.6. BIORAZNOLIKOST KOPNA

KOPNENA STANIŠTA Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, u Parku nalazimo 28 tipova kopnenih staništa, od kojih su 18 ugrožena i rijetka na temelju Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti sta- ništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14). S obzirom na zastupljenost, dominiraju šumska staništa, koja zauzimaju više od 85 % površine Parka.

Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)

28 Mediteranske makije u kojima dominiraju Mediteranske šume endemičnih borova borovice Juniperus spp.

Tablica 6. Stanišni tipovi na kopnu u NP-u Mljet prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (Prilog 1 Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima – NN 88/14) (izvor: Šegota et al., 2012)

NKS kod NKS ime Površina (ha) Udio (%) B.1.4.2. Dalmatinske vapnenačke stijene 6,22 0,22 B.1.4.2./E.8.2.7. Dalmatinske vapnenačke stijene/Mješovita šuma alepskog bora i crnike 16,01 0,57 Eu- i stenomediteranski kamenjarski pašnjaci raščice/ C.3.6.1./E.8.2.7. 24,02 0,85 Mješovita šuma alepskog bora i crnike E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom 180,40 6,38 E.8.1.3. Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom 275,79 9,76 E.8.2.3. Makija tršlje i somine 115,24 4,08 E.8.2.3./E.8.2.7. Makija tršlje i somine/Mješovita šuma alepskog bora i crnike 11,74 0,42 E.8.2.5. Makija velike resike i planike 4,09 0,14 E.8.2.5./E.8.2.7. Makija velike resike i planike/Mješovita šuma alepskog bora i crnike 26,53 0,94 E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike 1402,54 49,63 Mješovita šuma alepskog bora i crnike/ E.8.2.7./E.8.1.1. 134,73 4,77 Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom Mješovita šuma alepskog bora i crnike/ E.8.2.7./E.8 1 3. 311,36 11,02 Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom 58,08 2,06 E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom 22,89 0,81 F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima 9,2 0,3 F.4.1.1./B.1.4.2. Površine stjenovitih obala pod halofitima/Dalmatinske vapnenačke stijene 15,15 0,54 I.2.1.2./D.3.1.1. Mozaik poljoprivrednih površina/Dračici 0,47 0,02 Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije/Mješovita šuma I.2.1.2./E.8.2.7. 3,12 0,11 alepskog bora i crnike Mozaik poljoprivrednih površina i prirodne vegetacije/ I.2.1.2./I.1.2. 23,47 0,83 Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja I.5.2.1. Tradicionalni maslinici 5,30 0,19 I.5.2.1./E.8.1.3. Tradicionalni maslinici/Čista, vazdazelena šuma i makija crnike s mirtom 17,57 0,62 I.5.2.1./E.8.2.3. Tradicionalni maslinici/Makija tršlje i somine 7,81 0,28 I.5.2.1./E.8.2.7. Tradicionalni maslinici/Mješovita šuma alepskog bora i crnike 111,32 3,94 I.8.1.4. Parkovi i arboretumi izvan naseljenih mjesta 0,82 0,03 J.1.1. Aktivna seoska područja 20,98 0,74 J.2.3. Ostale urbane površine 2,92 0,1 J.4.2. Odlagališta krutih tvari 1,05 0,04 J.4.4.2. Površine za cestovni promet 17,23 0,61

29 Karta 5. Kopneni stanišni tipovi u NP-u Mljet prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (izvor: Šegota et al., 2012)

FLORA Prva sustavna istraživanja flore otoka Mlje- ta provedena su osamdesetih godina prošlog stoljeća, a saznanja o florističkom bogatstvu Parka upotpunjena su nedavnim kartiranjem cjelokupne flore. Kartiranjem je utvrđeno ukupno 639 vrsta i podvrsta viših biljaka. Floru Parka karakterizira prevladavajući mediteran- ski utjecaj, što je vidljivo i po dominantnim biljnim porodicama: mahunarke (Fabaceae), trave (Poaceae), glavočike cjevnjače (Asterace- ae) i usnače (Lamiaceae). Posebno se ističe brojnost porodice kaćunovica (Orchidaceae); u Parku postoji čak 30 vrsta.

U Parku nalazimo 17 ugroženih i 16 ende- mičnih biljnih vrsta (Tablica 7 i Tablica 8). Među njima se ističu kritično ugrožene vrste kratkoostrugasti kokotić (Consolida brevicornis) i žućkastobijela graholika (Lathyrus ochrus) koje su vezane za otvorena staništa, te dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), jedna od najpo- znatijih endemičnih vrsta hrvatskog primorja koja u Parku obrasta visoke obalne strmce na Jupiterova brada (Anthyllis barba-jovis)

30 južnoj strani otoka. Tijekom kartiranja flore utvrđeno je da čak 82 % vrsta nastanjuje sekundar- no otvorena staništa poput travnjaka, obradivih površina, vinograda, sječina i protupožarnih prosjeka, što ukazuje na usku povezanost između raznolikosti biljnih vrsta u Parku i antropogenog djelovanja. Takvih je staništa sve manje, pa je održavanje postojeće razine poljoprivrednih i drugih tradicionalnih aktivnosti lokalnog stanovništva ključno za očuvanje sadašnje razine biljne raznolikosti na ovom području. Ostali tipovi staništa za koja su vezane endemične i ugro- žene vrste, poput kamenjara te zaslanjenih i ruderalnih područja, dobrog su stupnja očuvanosti.

Tablica 7. Ugrožene biljne vrste u NP-u Mljet

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV IUCN kat. Status Tip staništa ugrož. u HR zaštite u HR Consolida brevicornis kratkoostrugasti kokotić CR SZ povrtnjaci i cvjetnjaci Lathyrus ochrus žućkastobijela graholika CR SZ travnjaci Hordeum secalinum klasulja EN SZ ruderalna mjesta i obradive površine Ophrys apifera kokica pčelica EN SZ livade, šume i šikare Orchis italica talijanski kaćun EN SZ kamenjarski pašnjaci, maslinici, svijetle šume i šikare Ranunculus ophioglossifolius jednolistni žabnjak EN SZ vlažna mjesta Urtica membranacea opnasta kopriva EN SZ ruderalna mjesta Urtica pilulifera loptasta kopriva EN SZ ruderalna mjesta Orchis quadripunctata četverotočkasti kaćun VU SZ travnjaci, maslinici Orchis tridentata trozubi kaćun VU SZ livade, travnjaci, svijetle šume, rubovi šuma Parapholis incurva svinuti tankorepaš VU SZ utrine Desmazeria marina sredozemna ljuljolika VU SZ zaslanjena mjesta Hainardia cylindrica valjkasti tankorepić VU SZ travnjaci Salsola kali slankasta solnjača VU SZ zaslanjena mjesta Salsola soda sodna solnjača VU SZ zaslanjena mjesta Serapias vomeracea raonička kukavica VU SZ vlažni travnjaci Trifolium resupinatum perzijska djetelina VU SZ travnjaci

Tablica 8. Endemične biljne vrste u NP-u Mljet

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Status Tip staništa zaštite u HR Aurinia leucadea jadranska rumenica SZ kamenita staništa Centaurea ragusina dubrovačka zečina SZ strmci Consolida brevicornis kratkoostrugasti kokotić SZ korovno-ruderalna staništa Genista sylvestris ssp. dalmatica dalmatinska žutilovka SZ zatravnjena polusjenovita mjesta, kamenjari Iris pseudopallida jadranska perunika SZ kamenjari Limonium dictyophorum savitljiva mrižica SZ obalni grebeni Lolium subulatum šiljasti ljulj SZ travnjaci Ophrys incantata divna kokica SZ rubovi šuma i putova, maslinici, travnjaci Ophrys liburnica liburnijska kokica SZ rubovi šuma i putova, maslinici, travnjaci Ophrys rhodostephanae crvenolatična kokica SZ rubovi putova, obrađena polja Ophrys sphegodes ssp. tommasinii Tomasinijeva kokica SZ rubovi putova, obrađena polja Portenschlagiella ramosissima razgranjena portenšlagija SZ kamenjari Rhamnus intermedius srednja krkavina SZ otvoreni kamenjari Seseli montanum ssp. tommasinii Tomasinijevo devesilje SZ kamenjari Tanacetum cinerariifolium buhač SZ kamenjari Vincetoxicum hirundinaria ssp. jadranski lastavičnjak SZ kamenjari adriaticum

31 Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina)

Zanimljivost flore Parka jesu i u Hrvatskoj rijetke vrste jupiterova brada Anthyllis( barba- jovis), gotovo ugrožena (NT) zapadnomediteranska vrsta koja u našem primorju doseže svoju najistočniju granicu rasprostranjenosti u Sredozemlju, te zvjezdasta svjetlika (Ptiloste- mon stellatus), koja se kod nas može naći još jedino na Visu i Lastovu. U Parku raste i vlasasto kovilje (Stipa capensis), koje je dosad zabilježeno samo na Hvaru, te Vicia loiseleurii, koja je izvan Istre i Primorja nađena samo na Mljetu. Na okomitim obalnim stijenama Parka raste drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) sa, za ovo područje, neobičnim vegetacijskim ritmom jesenskog listanja i zimske cvatnje.

FAUNA U faunističkom pogledu, otok Mljet pripada najsjevernijem dijelu sredozemnog područ- ja – jadranskoj potpokrajini. Južnojadransko područje u općenitom smislu nije bilo zahva- ćeno oledbom pa su se ovdje održale i neke predledenodopske vrste. Blaga klima sa suhim i toplim ljetima te blagim i vlažnim zimama, kao i bogati biljni pokrov, uvjetuju razvoj za- nimljivog životinjskog svijeta. Dosad su utvrđene i istraživane brojne životinjske skupine, poput ptica, gmazova, vretenaca, danjih leptira i obada.

FAUNA KOPNENIH BESKRALJEŠNJAKA Najbrojnija su životinjska skupina beskralješnjaci, među kojima je dosad zabilježeno preko 1000 vrsta. Daleko je najbrojnija skupina kukaca kornjaša (Coleoptera). Podaci koji su dosad prikupljeni o kornjašima odnose se na cijeli otok, a zbog njihove biologije može se pretpostaviti da se vrste zabilježene izvan Parka pojavljuju i u njemu. Utvrđeno je 746 vrsta, najbrojnije su porodice pipe (Curculionidae), trčci (Carabidae) i zlatice (Chrysomelidae). Pet

32 vrsta endemi su otoka: Neuraphes meledana, Euconnus gobanzi, Quedius scitus ssp. meledana, Otiorrhynchus meledanus i Athous cavus ssp. gobanzi. Pet je vrsta ugroženo, a šest strogo zaštićeno.

Mljet ima i bogatu faunu danjih leptira (Lepidoptera, Rhopalocera), koja je zbog šumovi- tosti otoka i njihove biologije primjetna tek na poljima i ostalim čistinama. Prema dosadaš- njim istraživanjima, na području Parka opažene su 43 vrste danjih leptira, a dominiraju porodice bijelaca, plavaca i šarenaca. Najčešće su vrste ovsikov sivac (Hipparchia statilinus), veliki pjegavac (Lasiommata maera), vještica (Charaxes jasius) i kleopatra (Gonepteryx cle- optara). Na Crvenom popisu danjih leptira RH nalaze se tri gotovo ugrožene vrste (NT): uskršnji leptir (Zerynthia polyxena), lastin rep (Papilio machaon) i žednjakov plavac (Scoli- tantides orion), a prve su dvije i strogo zaštićene. Populacije uskršnjeg leptira u pravilu su male i lokalizirane, pa je i u Parku zabilježen samo na jednoj lokaciji. S obzirom na to da su mu biljke hraniteljice vrste iz roda Aristolochia vezane za otvorena staništa (livade i rubovi šuma), sukcesija ugrožava opstanak ove populacije. Osim toga, ove biljke nisu zabilježene kartiranjem faune Parka, pa je vjerojatno riječ o rijetkim nalazima. Lastin rep i žednjakov plavac vezani su za travnjake i kamenjare, a njihove biljke hraniteljice (porodice Apiaceae i Crassulaceae) šire su rasprostranjene.

Kombinacija reljefa i sredozemne klime na Mljetu stvara velik broj pogodnih staništa za vretenca (Odonata), od kojih se posebno ističu blatine, plitke močvare muljevitog dna i

Špiljska mljećanka (Meledella werneri)

33 širokog pojasa obalne vegetacije, te slatina – močvara uz more s bočatom vodom. Iako blatine i slatina nisu na području Parka, vjerojatno je da ondje opažena vretenca zalaze i u Park, posebno uzimajući u obzir malu udaljenost blatine kod Blata i slatine na Kozarici od same granice Parka. Najvažnije stanište vretenaca u Parku jest izvor Vodice kod Kneže polja. Unutar njegovih granica dosad je zabilježeno ukupno 15 vrsta, od kojih su dvije strogo za- štićene: istočna vrbova djevica (Chalcolestes parvidens) te grof skitnica (Hemianax ephippiger), koji je i ugrožena vrsta (VU). Vrsta primorska vodendjevojčica (Coenagrion scitulum) lokalno je ugrožena zbog nedostatka pogodnih staništa, odnosno prirodne sukcesije jedinog poznatog nalazišta. Izvan Parka značajna je prisutnost jezerskog regoča (Lindenia tetraphylla), Natura 2000 vrste za područja slatine i dvaju blatina. Većina pogodnih staništa za vretenca na otoku, pa tako i u Parku, izložena su izrazitom antropogenom utjecaju (onečišćenje, kaptiranje) ili su antropogenog nastanka ili izložena uznapredovalom procesu prirodne sukcesije.

Iz preliminarnih istraživanja svih sistematskih kategorija faune obada (Tabanidae) u Parku je utvrđena prisutnost 12 vrsta obada, od kojih su najbrojnije Hybomitra acuminata i Philipomyia graeca. H. acuminata i Therioplectes gigas zabilježene na Mljetu ujedno su prvi nalazi ovih vrsta na otocima hrvatskog Jadrana. Osjetljivi su na prisutnost divljih deponija pa su i izvrstan bioindikator kvalitete okoliša.

Pauka je zabilježeno 58 vrsta, a kao najbolje rasprostranjene vrste pokazale su se Evarcha falcata, Euophrys frontalis, Araneus diadematus i Cyrtophora citricola. Dominantni su rodo- vi pauka Araneus, Linyphia, Zilla i Alopecosa. Inventarizirana je uglavnom samo travnjačka fauna pauka koja je ugroženija zbog gubitka staništa, ali je potrebno istražiti i ostala kopnena područja, poput šuma i kamenjara.

Bogata podzemna fauna otoka s preko stotinu utvrđenih organizama uključuje i brojne endeme, a među zabilježenim su skupinama kukci kornjaši, puževi, pauci, lažištipavci, skokuni, jednakonožni rakovi i kosci. Nekoliko je vrsta novo za Mljet, Hrvatsku, pa čak i za znanost. Za područje Parka među kukcima kornjašima vrijedno je spomenuti otočne endeme gobancovog podzemljara (Speonesiotes gobanzi) te Krileovu mrvicu (Bryaxis krilei), koja je ne samo prvi predstavnik ovog roda na Mljetu nego i nova vrsta za znanost. Najznačajni- ji pronađeni puž jest mljetski špiljski pasjak (Meledella werneri), endem otoka i ranjiva vrsta (VU) prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske. Smatra se tercijarnim reliktom, što znači da je predstavnik stare faune koji se uspio sačuvati iz perioda tercijara u podzemlju gdje klimatske promjene nisu bile tako drastične kao na površini. Pripada najvećim špiljskim kopnenim puževima na svijetu. Kod jednakonožnih rakova (Isopoda) pronađena su dva endema, mljetska bodljikašica (Cyphodillidium absoloni) te Troglocyphoniscus absoloni. Od pauka se ističe endem mljetska travunija (Travunia jandai) iz skupine kosaca, ranjiva vrsta (VU) prema Crvenoj knjizi. Mljetski špiljski pasjak i mljetska travunija strogo su zaštićene u Hrvatskoj, uz kornjaša troglofilnu lakomicu Laemostenus( cavicola) te račića Gamulinovog špiljskog veslonošca (Speleohvarella gamulini), koji su također zabilježeni u špiljskim objektima Parka. Pojedine su vrste pronađene u speleološkim objektima u koje inače ne pripadaju, poput puža Hydrobia acuta acuta. Špiljska su staništa u dobrom stanju očuvanja i s minimalnim ili nikakvim antropogenim utjecajem pa za očuvanje navedenih vrsta zasad nema većih prijetnji.

Izuzimajući navedena speleološka istraživanja, malakološka kopnena fauna Parka dosad nije sustavno istraživana, ali postoje podaci o 40-ak vrsta na području cijelog otoka.

34 FAUNA KOPNENIH KRALJEŠNJAKA Dosadašnjim su istraživanjima obuhvaće- ne različite skupine kralješnjaka, poput vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Velika zelena žaba (Pelophylax ridibundus) jedini je utvrđeni vodozemac, a vezana je za staništa Krška gušterica (Podarcis melisellensis) lokvi u Ivanjem polju te kod Vodica. i oštroglava gušterica (Dalmatolacerta Broj vrsta gmazova na otoku značajno se oxycephala) smanjio unošenjem malog indijskog mungosa prije stotinjak godina, koje je dovelo do istrjebljenja populacija zmija otrovnica, a smanjene su i populacije ostalih vrsta zmija. Odsutnost otrovnica postala je najveća spe- cifičnost faune Mljeta. Na području Parka utvrđene su 4 vrste: zmajur (Malpolon insignitus), bjelica (Zamenis longissimus), smukulja Mungos (Coronella austriaca) i šara poljarica (Hierop- (Herpestes javanicus his gemonensis), od kojih su potonje tri strogo auropunctatus) zaštićene vrste. Zmajur je ujedno i najbrojniji jer je riječ o vrlo brzoj zmiji koja, zahvalju- jući tome, ima najbolje izglede preživjeti napad mungosa. Strogo je zaštićen i gušter blavor (Pseudopus apodus) te obje zabilježene vrste gušterica: krška gušterica (Podarcis melisellensis fiumanus), najčešća gušterica na

Zmajur (Malpolon insignitus)

otoku, te oštroglava gušterica (Dalmatolacer- ta oxycephala), istočnojadranski endem. Kuć- ni macaklin (Hemidactylus turcicus) dobro je rasprostranjen po naseljenim mjestima. Kopnena kornjača ili čančara (Testudo hermanni) jedna je od najznačajnijih vrsta za Čančara Park, a uvrštavanjem ove vrste na popis cilj- (Testudo hermanni) nih Natura 2000 vrsta za područje Parka prepoznata je njezina važnost i na europskoj razini. U Hrvatskoj je strogo zaštićena. Naj- češće boravi uz rubove polja pa je opstanak i obnavljanje poljoprivrednih površina ključan faktor za očuvanje njezinih populacija.

Mljet se nalazi na migracijskom putu ptica te zbog toga predstavlja važnu točku kao nji- Šumska sova hovo odmorište i hranilište. Na širem područ- (Strix aluco) ju Parka dosad je zabilježeno 119 vrsta, od

35 čega su 52 gnjezdarice. Vrste bitne za Park jesu morski vranac (sredozemna podvrsta – Pha- lacrocorax aristotelis desmarestii), sredozemni galeb (Larus audouinii), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), škanjac osaš (Pernis apivorus) i sivi sokol (Falco peregrinus). Za razliku od vrlo čestog galeba klaukavca (Larus michahellis), sredozemni galeb najugroženija je vrsta galeba u Hrvatskoj i jedna od najmalobrojnijih gnjezdarica. S obzirom na to da kolonije morskog vranca u Parku sačinjavaju velik dio ukupne hrvatske gnjezdeće populacije, riječ je o iznimno važnoj lokaciji za opstanak ove vrste u Jadranu. Gnjezdeća populacija škanjca osaša u Hrvatskoj je označena kao rizična (VU), a Mljet je i jedino poznato gnjezdilište ove vrste u Dalmaciji. U NP-u Mljet gnijezdi se jedan par, a postoje indicije da se još jedan par gnijezdi negdje drugdje na Mljetu. Škanjac osaš i šumska sova (Strix aluco) gnijezde se u šumama Mljeta, što je rijetka pojava na drugim jadranskim otocima. Ovdje se gnijezdi i rijetka ptica – velika ušara (Bubo bubo). Čak 86 vrsta ptica koje su dosad zabilježene na po- dručju Parka strogo su zaštićene u Hrvatskoj.

Na otoku Mljetu poznato je 26 vrsta sisavaca. Među njima je 10 vrsta šišmiša, od kojih je dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) ugrožen (EN), a sve su vrste strogo zaštićene. Od autohtonih sisavaca ističu se sjeverni bjeloprsi jež (Erinaceus roumanicus), kuna bjelica (Martes foina) i sivi puh (Glis glis). Nekoliko je unesenih i invazivnih vrsta. Jelen lopatar (Dama dama), jelen aksis (Axis axis) i muflon (Ovis (orientalis) musimon) uneseni su na otok poslije Drugoga svjetskog rata. Divlja svinja (Sus scrofa), mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus) i domaća mačka (Felis silvestris forma catus) smatraju se invazivnim vrstama, a najviše ugrožavaju faunu gmazova. Mungos je doveden 1910. godine kao protumjera velikom broju poskoka. Brzo se udomaćio i proširio po cijelom otoku, a odavde je prenesen i na neke druge otoke, kao i na kopno. Mačke, iako su vezane za domaćinstva, imaju velik radijus kretanja te ugrožavaju manje ptice posebno u vrijeme migracija.

GLJIVE I LIŠAJI

Istraživanjem gljiva iz odjeljka bazidiomiceta pronađene su 134 vrste gljiva, od kojih je čak 29 novo za bioraznolikost Hrvatske, poput mliječne povojnjače (Amanita lactea), Ento- loma formosum i kestenjaste štitarke (Lepiota castanea). Osam je vrsta ugroženo, a deset strogo zaštićeno. Najugroženija je vrsta ljupka rudoliska (Entoloma reinwaldii), koja živi kao saprotrof tla u makiji i garizima. Većina ostalih ugroženih vrsta živi kao saprotrofi tla na suhim neintenzivno gospodarenim travnjacima. Kao značajni lokaliteti, posebno vrijedni za očuvanje bioraznolikosti gljiva u Parku, prepoznati su Popov dolac, vrh Veliki Planjak te šuma između Malog i Velikog jezera. Na Popovom dolcu razvijeno je travnjačko stanište te su na njemu pronađene tri nove vrste za Hrvatsku. Veliki Planjak i područje između Malog i Velikog jezera šumska su staništa koja bi za dobrobit populacija gljiva trebalo prepustiti prirodnim procesima, uključujući i ostavljanje starih i srušenih stabala u šumi.

U dosadašnjim istraživanjima na Mljetu je utvrđena 161 vrsta lišaja, simbiotskih tvore- vina gljiva i alga. Od njih je ugroženih i strogo zaštićenih osam vrsta. Jedna od njih jest cr- venkasti bradaš (Usnea rubicunda), koji je zasad u Hrvatskoj nađen jedino na Mljetu. Prema životnim oblicima, prevladavaju korasti lišajevi (više od 40 % ukupne flore), a najmanje ima ljuskastih lišajeva. Najpogodnija staništa za ovu skupinu stari su maslinici te šume crnike koje nisu uređivane niti opožarene. Staze Put po vrsima, put prema Velikom Planjaku te put između Vodica i Kneže polja su u lihenološkom smislu najzanimljiviji lokaliteti Parka zbog većeg broja ugroženih vrsta.

36 2.2.7. FIZIKALNO-KEMIJSKA SVOJSTVA JEZERA I OKOLNOG MORA U ljetnim mjesecima zbog ograničene, samo površinske komunikacije s okolnim morem te intenzivnog zagrijavanja površinskog sloja u Jezerima dolazi do izražene stratifikacije hidrografskih parametara na dubini između 17 i 20 m. U dubljem sloju, gdje su tijekom cijele godine temperature u granicama najnižih vrijednosti dubokoga Sredozemlja, nađene su stalno povišene vrijednosti hranjivih soli, klorofila, fitoplanktona i zooplanktonskih vrsta. Slična pojava bilježi se jedino u dubokim brazdama Sredozemnog mora.

Slanost Jezera varira s obzirom na oborine i dotoke slatke vode iz potpovršinskih izvora. U Velikom jezeru bilježe se visoke vrijednosti saliniteta (>38.60 ‰) za vrijeme stratifikacije.

Sediment Jezera formira se kroz tri osnovna procesa: unos terigenog materijala, taloženje biogenih karbonata te taloženje antigenog aragonita. U sedimentima postoji intenzivan stupanj anoksije zbog ograničene cirkulacije morske vode u Jezerima.

Koncentracije ekotoksičnih metala (Cd, Pb, Cu, Zn) na otvorenom moru južne obale Parka u granicama su normale, dok su u Jezerima zabilježene povišene vrijednosti. U slučaju Malog jezera, to se pripisuje prirodnim procesima (povremeni dotoci svježe vode i ispiranje okolnih stijena i tla), a u Velikom jezeru i Solinskom kanalu to je posljedica antropogenog utjecaja.

Ulaz u Solinski kanal

37 2.2.8. BIORAZNOLIKOST PODMORJA

MORSKA STANIŠTA

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, u Jezerima Nacionalnog parka Mljet prepozna- to je 10 stanišnih tipova te isto toliko u obalnom dijelu.

Tablica 9. Stanišni tipovi u NP-u Mljet prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa, kategorija more (Prilog 1 Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima – NN 88/14) (izvor: Kružić, 2015)

Natura NKS kod NKS ime 2000 kod JEZERA F.4.2.1. 1170 Biocenoza supralitoralnih stijena G.2.4.1. 1170 Biocenoza gornjih stijena mediolitorala G.2.4.2. 1170 Biocenoza donjih stijena mediolitorala G.3.4.1. 1110 Biocenoza infralitoralnih šljunaka G.3.5.1. 1120 Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica G.3.6.1. 1170 Biocenoza infralitoralnih algi Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka G.3.3.2. 1110 pod utjecajem pridnenih struja G.4.2.2. 1110 Biocenoza obalnih detritusnih dna G.4.3.1. 1170 Koraligenska biocenoza G.3.2.3. 1110 Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala OBALA F.4.2.1. 1170 Biocenoza supralitoralnih stijena G.2.4.1. 1170 Biocenoza gornjih stijena mediolitorala G.2.4.2. 1170 Biocenoza donjih stijena mediolitorala G.3.2.2. 1110 Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka G.3.4.1. 1110 Biocenoza infralitoralnih šljunaka G.3.5.1. 1120 Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica G.3.6.1. 1170 Biocenoza infralitoralnih algi G.4.2.2. 1110 Biocenoza obalnih detritusnih dna G.4.3.1. 1170 Koraligenska biocenoza G.4.3.2. 8330 Biocenoza polutamnih špilja

Ekološki najvrjednije i najosjetljivije morsko stanište na području Parka jest biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica, endemske vrste Sredozemlja, ujedno i Natura 2000 stanište za Park. Razvija se u infralitoralnoj zoni i u prozirnijim vodama do 40 metara dubine. Riječ je o najrasprostranjenijoj biljnoj zajednici mljetskog podmorja. U livadama posidonije za- bilježeno je preko 300 biljnih i životinjskih vrsta, što svjedoči o iznimnoj vrijednosti ovog staništa za očuvanje bioraznolikosti. Livade su veće i gušće uz sjevernu i zapadnu obalu Parka nego uz južnu, gdje prevladavaju strmci i litice izloženi otvorenom moru. Ova biocenoza ugrožena je primarno onečišćenjem mora (kruti otpad i sedimentacija) i antropogenim utjecajem (sidrenje brodova i ribolovni alati). Najveći je problem sidrenje brodova, koje znatno uništava naselja posidonije (posebno u uvalama Polače i Pomena), a koja se zbog sporog rasta iznimno teško oporavlja. Za biocenozu polutamnih špilja nema znakova ugro- ženosti. Potrebno je ograničiti broj ronilaca koji bi htjeli posjetiti ovakve lokalitete, iako vdosad nije bilo interesa (zbog nepoznavanja pozicija, udaljenosti od naselja i drugih atrak- tivnih lokacija za ronjenje).

38 Karta 6. Rasprostranjenost livada posidonije u NP-u Mljet

U cirkalitoralu se ističu podmorske litice s bogatim naseljima koraligenskog tipa. Redo- vito se prati koraligenska zajednica te je ustanovljena nekroza tkiva i ugibanje spužava, koralja i mahovnjaka. Pretpostavlja se da razlog leži u neuobičajeno visokim temperatura- ma na većim dubinama otvorenog mora. Utvrđena je i značajna degradacija crvenog koralja (Corallium rubrum) uslijed antropogenog utjecaja (ilegalno sakupljanje). Eutrofikacija bi značajno degradirala ovu zajednicu, kao i nasipanje obale u svrhu odlaganja materijala ili gradnje.

U Jezerima, zajednice su infralitorala zbog specifične hidrografije različite od ostalih staništa u infralitoralu. Zajednice cirkalitorala postoje samo u najdubljem dijelu Velikog jezera, u kojem se zbog slabijeg pridnenog strujanja povremeno javlja hipoksija. Biocenoze supralitoralnih stijena i gornjih i donjih stijena mediolitorala primarno su ugrožene oneči- šćenjem mora (ulje, nafta i slično). Za biocenoze sitnih ujednačenih pijesaka, infralitoralnih šljunaka i obalnih detritusnih dna nema većih prijetnji, osim potonulog krutog otpada. Biocenoza infralitoralnih alga ugrožena je onečišćenjem mora i ribarskim alatima. Najviše stradava riblji fond koji se drastično smanjio u zadnjih 15 godina. Klimatske promjene ta- kođer imaju vrlo negativan utjecaj na ovu biocenozu (invazivne vrste, povišena temperatura mora).

39 FLORA I FAUNA U akvatoriju Nacionalnog parka Mljet ukupno je zabilježeno 116 vrsta riba koštunjača. Brojčano su najzastupljenije vrste knez (Coris julis) i fratar (Diplodus vulgaris). Od ugroženih vrsta prisutne su drozd (Labrus viridis), cipal bataš (Mugil cephalus), pagar (Pagrus pagrus) te kirnja (Epinephelus marginatus), za koju je utvrđena znatno veća brojnost unutar zaštiće- nog područja u odnosu na okolno more, što znači da je ovo područje iznimno važno za njezino očuvanje. Stanje populacija u Parku je zadovoljavajuće. Drozd je i strogo zaštićen. U Parku je rijetka vrsta, a obitava uz kamenitu obalu, najčešće na sjevernoj strani Parka oko otočića. Rijedak je i pagar, dok je cipal bataš dosta česta vrsta. Brojčanom zastupljenošću dominiraju porodice ljuskavki (Sparidae), usnjača (Labridae) i vučića (Serranidae). Najveća prijetnja navedenim vrstama jest ilegalni ribolov.

U Parku je zabilježeno 78 vrsta koralja. Među njima je 38 ugroženih vrsta te jedanaest endema Sredozemlja. Među njima se ističe kolonijalna vrsta sredozemnog endema busenastog koralja (Cladocora casepitosa), koji u akvatoriju Parka čini grebenaste tvorbe na nekoliko lokacija. Njegov greben kod Velikog mosta u Velikom jezeru jedna je od najvažnijih prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka Mljet općenito. Pokriva površinu od oko 650 m2 i tako čini dosad najveću opisanu i kartiranu grebenastu tvorbu ovog koralja u Sredozemlju.

Kolonija koralja Cladocora caespitosa na ulazu u Veliko jezero

40 To je vjerojatno zbog specifične hidrodinamike na toj lokaciji te velike koncentracije istalo- žene organske tvari (više hrane za koralj). Brojne vrste tu nalaze svoje hranilište i mrjesti- lište, zabilježene su veća brojnost i prisutnost vrsta, te veća biomasa jedinki u odnosu na ostatak Velikog jezera. Redovitim istraživanjima prati se stanje osam vrsta indikatora, ka- rakterističnih za biocenozu infralitoralnih alga i koraligensku biocenozu te iznimno osjet- ljivih na promjene temperature mora i negativne antropogene utjecaje (Tablica 10).

Tablica 10. Koralji – vrste i indikatori stanja koraligenskih zajednica u NP-u Mljet

LATINSKI NAZIV HRVATSKI IUCN STANIŠTE Stanje u NP-u Mljet UZROCI NAZIV Kategorija UGROŽENOSTI ugroženosti Balanophyllia Široka čaška VU Stijene i veće Populacije vrlo Onečišćenje i nasipanje mora, europaea kamenje na 3 – 20 m ugrožene. sakupljanje, zagrijavanje mora dubine Caryophyllia Crvena čaška VU Stijene na 5 – 100 m Populacije u dobrom Onečišćenje teškim metalima, inornata dubine stanju. sakupljanje, „zračni džepovi“ uzrokovani ronjenjem Cladocora Busenasti EN Stijene i kamenja na Populacije vrlo Onečišćenje teškim metalima, caespitosa koralj pješčanom dnu na ugrožene. povećana sedimentacija, 5 – 30 m dubine zagrijavanje mora Corallium Crveni koralj CR Strme stijene i Populacije vrlo Sakupljanje, onečišćenje rubrum grebeni na 30 – 200 ugrožene. mora, povećana sedimentacija, m dubine (ponegdje zagrijavanje mora i pliće) Eunicella Uspravna EN Hridinaste padine i Vrlo rijetka vrsta u Onečišćenje mora, povećana singularis rožnjača mekana dna na 5 – Parku. Populacije u sedimentacija, ribarski alati, 30 m dubine dobrom stanju. ronilački turizam Leptopsammia Žuta čaška VU Zasjenjene stijene na Populacije ugrožene. Onečišćenje mora, sakupljanje, pruvoti 5 – 150 m dubine zagrijavanje mora Madracis Hvarski koralj EN Tamne šupljine i Populacije vrlo Onečišćenje mora, zagrijavanje pharensis poluzasjenjene rupe ugrožene. mora, ronilački turizam i prevjese na 10 – 200 m dubine Parazoanthus Žuta korasta VU Sjenovite pukotine Populacije ugrožene. Onečišćenje mora, ronilački axinellae moruzgva i podvodne šupljine turizam, ribarski alati na 5 – 200 m dubine

Od ostalih ugroženih vrsta koralja (Prilog III) u Parku je najkritičnije stanje populacija crnog koralja (Antipathella subpinnata), velike voskovice (Pachycerianthus multiplicatus) i granatog koralja (Dendrophyllia ramea), koji su uz crvenog koralja ujedno i strogo zaštićene vrste u Hrvatskoj. Uzrok su ugroženosti ribolovni alati (ilegalno kočarenje uz obale Parka).

Sastav i broj vrsta fitoplanktona i zooplanktona u Jezerima znatno je niži u odnosu na otvoreno more, ali je zato veća gustoća i biomasa. Zooplanktonskom faunom Jezera dominiraju kopepodi. Specifična je visoka vrijednost gustoće kopepodaCalanus helgolandicus u Velikom jezeru, koja tijekom srpnja dostiže najviše poznate koncentracije za Jadransko more. Po vrijednostima suhe mase zooplanktona Malo jezero može se usporediti s neritičkim područjima Sredozemlja. Prema klasifikaciji ekosistema na temelju gustoće populacija -fi toplanktona, Jezera su prirodno slabo eutroficirani sistemi. Najveća gustoća mikrofitoplan- ktona u Jezerima bilježi se tijekom ljeta, a najbrojnija je vrsta Chaetoceros compressus.

U Jezerima je zabilježena i nova meduza, Aurelia relicta, koju karakteriziraju izrazito visoke vrijednosti gustoće za Veliko jezero. Uglavnom boravi u dubljim, hladnijim slojevima i vrlo rijetko izlazi na površinu. U Malom jezeru jedinki je manje, ali su u pravilu veće, pa je tu zabilježen i promjer jedinke od 55 cm, među najvećim zabilježenim vrijednostima roda Aurelije. Zbog svoje brojnosti meduze imaju velik utjecaj na trofičku strukturu hranidbene

41 Periska (Pinna nobilis) mreže Velikog jezera. S obzirom na to da obitava u hladnom sloju, povećanje temperature mora uslijed klimatskih promjena potencijalna je prijetnja ovoj endemičnoj vrsti.

U akvatoriju Parka dosad je zabilježeno i 117 vrsta alga, 2 morske cvjetnice, 55 spužvi, 53 bodljikaša, 125 rakova, 136 školjkaša te 213 vrsta puževa. Samo u Malom jezeru obitava preko 40 školjkaša. Među njima se ističe strogo zaštićena vrsta plemenita periska (Pinna nobilis), endem Sredozemlja, čije su vrijednosti gustoće znatno veće u odnosu na ostatak Sredozemlja. U Velikom jezeru jakopska kapica (Pecten jacobaeus) ima najveće populacije u Jadranu, s najstarijim poznatim primjercima. Od algi, četiri su vrste strogo zaštićene: Cysto- seira corniculata, Lithophyllum lichenoides, Sargassum hornschuchii i jadranski bračić (Fucus virsoides), koji je ujedno i endem. Sedam je strogo zaštićenih vrsta spužvi i stanje je njihovih populacija u Parku zadovoljavajuće. Glavni su uzrok ugroženosti ovih skupina ribarski alati. Zupka (Luria lurida), prugasta mitra (Mitra zonata) i puž bačvaš (Tonna galea) strogo su zaštićeni morski puževi, a za njihove populacije u Parku zasad nema većih znakova ugrože- nosti. Isto vrijedi i za strogo zaštićenog bodljikaša Panceriovu zvjezdicu (Asterina pancerii). Među navedenim skupinama po ugroženosti se ističe jastog (Palinurus elaphas), strogo za- štićena vrsta morskog raka čije su populacije u Parku kritično ugrožene – vrsta je gotovo nestala s istraživanih područja. Uzrok ugroženosti jest ilegalni lov te u manjoj mjeri zagrijavanje mora uslijed klimatskih promjena.

42 2.3. KULTURNO-POVIJESNE VRIJEDNOSTI

PRAPOVIJEST (2300. – 800. g. prije Krista) Zbog geografskog položaja i prirodnih značajki otok Mljet bio je vrlo rano naseljen. Prvi stanovnici bili su Iliri, čija su plemena ostavila brojne materijalne tragove na otoku u obliku kamenih gradina i gomila. U prapovijesnim razdobljima osnova života bili su poljoprivreda i stočarstvo te, u manjoj mjeri, lov i ribolov. Posebno je bilo važno plodno i vodom bogato šire područje Babina Polja. Smještaj prapovijesnih ilirskih gradinskih naselja bio je uvjeto- van blizinom prometnica, konfiguracijom terena, strateško-fortifikacijskim položajem te prirodnim bogatstvima kao podlogom gospodarstva.

U prapovijesnim razdobljima velik su značaj imale i špilje, pa su špiljska nalazišta glavni izvor spoznaja o čovjeku tog vremena. To se u prvom redu odnosi na paleolitička razdoblja. Špilja kao sklonište za nemirnog vremena jedna je od rijetkih konstanti kroz sva razdoblja. Upotrebljavale su se i kao lovno i kultno mjesto, kao ostava ili kao nekropola. U špiljama na otoku Mljetu većina je nalaza upravo iz ranog brončanog i srednjeg razdoblja.

Ilirska gradina na vrhu Veliki gradac

43 GRČKO I RIMSKO RAZDOBLJE (IV. st. pr. n. e. – VII. st.) Najstariji povijesni izvor u kojem se spominje otok Mljet jest Pseudo-Skilaksov Periplus, a potječe iz grčkog razdoblja (IV. st. pr. n. e.). Grci su otok nazivali Ogigija ili Meleda. Smatra se da je Mljet imao posebnu ulogu za grčkih svečanosti posvećenih nimfama, božicama plodnosti i lova. Iz grčkog razdoblja potječe i najpoznatija otočna legenda prema kojoj je slavni junak Odisej tijekom svojih putovanja dospio i na Mljet. Lokalitet poznat kao Odise- jeva špilja (Jama) danas je među najposjećenijim atrakcijama otoka.

Ostaci zapadne bazilike u Polačama

Prvi konkretni podaci o Mljetu i njegovim stanovnicima potječu iz rimskog razdoblja, u Appianovom djelu De rebus Illyricis iz 35. g. pr. n. e.

S obzirom na strateški položaj otoka, odnosno mogućnost kontrole pomorskog plovid- benog puta između Dubrovnika i Korčule, Rimljani na tom lokalitetu odlučuju sagraditi palaču. Trebali su mjesto na kojem su mogli imati prostor i sigurna sidrišta za brojne vojne i trgovačke lađe te gdje su mogli zimovati. Uvala Polače jedna je od najsigurnijih prirodnih luka na jadranskoj obali, zaklonjena od jakih vjetrova i zaštićena brojnim otočićima. Uz to, uvala je imala i izvor vode koji ne presušuje.

Impozantna palača u Polačama sagrađena je tijekom prvih stoljeća naše ere i kao takva je predstavljala jednu od najvećih rimskih građevina na Jadranu.

Arheološki i hidroarheološki nalazi iz različitih razdoblja pokazuju da je uvala Polače bila kontinuirano naseljena između I. i XII. st. Tako danas o moći i blagostanju toga vremena svjedoče ostaci zidina palače, dviju bazilika, termi, arsenala te plaža za nasukavanje brodova i podmorski ostaci brodogradilišta.

Rimljani su bili prisutni i na jugoistočnom dijelu otoka, gdje se nalaze tragovi manjeg antičkog naselja Žare. U Žarama su živjeli Rimljani i romanizirani Iliri koji su se najvjero- jatnije bavili izradom keramičkog posuđa za pokrivanje otočnih potreba.

Rimsko razdoblje na Mljetu trajalo je oko 800 godina, počevši od 167. g. pr. n. e. pa do kraja VII. st.

44 RAZDOBLJE NERETVANA I DUBROVAČKE REPUBLIKE (VII. – XIX. st.) Koncem VI. i početkom VII. stoljeća Slaveni, Hrvati i Avari doselili su se na našu obalu i osvojili sve važnije dalmatinske gradove, a Rimljane potisnuli na obližnje otoke. Hrvati iz Neretvanske Paganije već u VII. st. postupno su prešli i na Mljet. Neretvani su najprije osvojili i naselili istočni i središnji dio otoka, dok su zapadni dio od Rimljana preuzeli tek u dva- naestom stoljeću, nakon navodne bitke na brdu Bijeđ. Time Mljet postaje dio područja Za- humlja, čija je vlast 1151. godine cijeli otok darovala pulsanskim benediktincima. Oni su tako postali njegovi feudalni gospodari. Redovnici su se naselili na otok u Velikom jezeru. Ondje grade samostan i crkvu Sv. Marije između 1177. i 1198. godine.

Benediktinski samostan Sv. Marije nekoliko je stoljeća bio bogat i ugledan. Benediktinci su se 1345. godine odrekli vlasti na dvije trećine otoka. Zadržali su sjeverozapadni dio otoka koji se poklapa s današnjom granicom Nacionalnog parka Mljet. Iste godine u Dubrovniku je donesen i Mljetski statut, kojim su uređeni odnosi između samostana i otočne univerzije (općine). Mljet je formalno pripojen Dubrovačkoj Republici 1410. godine.

Benediktinci nisu dopuštali naseljavanje na dijelu posjeda koji su zadržali, ali je s dubro- vačkom prevlasti na otoku postalo sve složenije osigurati težake iz Babinog Polja za obradu samostanskih polja i stočarstvo. Zbog toga su 1793. godine braći Nikoli i Petru Miliću te Vincencu Stražičiću Bastu iz Babinog Polja dodijelili zemlju na svom posjedu i sagradili im kućerke iznad polja Pomijenta. Tako je nastalo selo Goveđari, najstarije naselje u Nacional- nom parku Mljet. Ono se poslije proširilo doseljavanjem novih obitelji iz Babinog Polja, a njegovi su se stanovnici bavili pretežno zemljoradnjom i ribarstvom. Tada su nastale i Župa Goveđari te katastarska općina Goveđari.

NOVI VIJEK (XIX. st. – danas) Godine 1808. Mljet je pao pod Napoleonovu vlast, čija je vojska na prijevaru osvojila Du- brovnik i ukinula Dubrovačku Republiku, a teritorij uvrstila u Ilirske provincije. Iste godine ukinuo se i benediktinski red te zatvorio samostan na otoku Sv. Marije.

Mljet je bio pod Austro-Ugarskom Monarhijom do kraja 1. svjetskog rata te do današnjih dana slijedi političku sudbinu Dalmacije i Hrvatske. U samostanu Sv. Marije sredinom XIX. stoljeća bila je Austrijska šumska uprava, a neposredno pred 2. svjetski rat područje NP-a Mljeta vraćeno je u vlasništvo Biskupiji dubrovačkoj.

Nakon 2. svjetskog rata, 27. veljače 1948. godine, Narodna Republika Hrvatska donijela je odluku o proglašenju Mljetskih jezera s okolicom zaštićenom rijetkošću. Od 1960., kad je Zakonom Sabora RH osnovan NP Mljet, samostan je bio prepušten poduzeću Hotelsko Du- brovnik za hotel Melita. Hotel je bio operativan sve do Domovinskog rata 1990. godine, a 1998. godine samostan je nakon skrbi JUNP-a Mljet vraćen Dubrovačkoj biskupiji. Otad pa do današnjih dana samostan je u stalnom procesu obnove i restauracije.

Nakon osnutka Nacionalnog parka područje se počelo intenzivnije naseljavati, Polače su se proširile, a nastalo je i naselje Pomena. U blizini Pomene nalazila se i tajna vojna baza Kulijer, koja je nakon raspuštanja vojske prepuštena u vlasništvo NP-a Mljet.

45 2.3.1. ISTAKNUTE VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE NP-A MLJET

SAMOSTAN I CRKVA SV. MARIJE Nakon izgradnje u XII. stoljeću, samostan Sv. Marije nekoliko je puta preuređivan, a naj- izrazitije promjene nastupile su u XV. i u XVI. stoljeću, kad je u njemu bilo sjedište Mljetske kongregacije (Congregatio Melitensem ili Melitanam) koja okuplja sve muške benediktinske samostane na području Dubrovačke Republike. Crkva Sv. Marije najmonumentalniji je primjer donacijskog i dvorskog tipa crkava podizanih na prostoru Dalmacije i Apulije. Osim po veličini, ona je još po mnogočemu posebna: za razliku od većine donacijskih crkava ima kupolu oslonjenu na četiri luka, polukružni oltar podijeljen na tri dijela, a krase je i dvije bočne kapele u baroknom stilu, prigrađene početkom XVIII. stoljeća. U prostornom smislu izvorni oblik romaničke crkve građene krajem XII. ili početkom XIII. stoljeća čini jedno- brodna struktura s predvorjem, trodijelnim svetištem i polukružnom apsidom. Oblikom podsjeća na bizantska rješenja iz istog razdoblja.

Samostan svete Marije na otočiću u jezeru

KOMPLEKS RIMSKE PALAČE Kasnoantički kompleks u uvali Polače predstavlja jedinstvenu i dragocjenu vrijednost ne samo među kulturnom baštinom otoka nego i za cijelo područje Dalmacije. Riječ je bila o jednoj od najprostranijih i najimpozantnijih građevina antičke provincije Dalmacije. Po- stoje brojna nagađanja o dataciji nastanka palače, a po onima najuvrježenijima gradnja kompleksa smješta se između II. i V. stoljeća. Današnji ostaci palače integrirani su u naselje Polače, a izostanak sustavnog arheološkog istraživanja ostavlja otvorenim brojna pitanja vezana za ovaj kompleks. Cijeli arheološki lokalitet konzervirao je 1971. godine konzervatorski odjel Dubrovnik, koji je time preuzeo poslove konzervatorskog zavoda iz Splita.

46 MLJETSKA NARODNA NOŠNJA

Narodna nošnja otoka Mljeta starinsko je ruho i jedna je od najljepših nošnji južnog Jadrana. Ima karakteristike mediteranskog područja, ali i osobitosti dubrovačke okolice. Posebno se ističe ženska nošnja, koja se sastoji od dva dijela: crvenog gunja (suknje) i bijele košulje. Mljetski vez specifičan je po tome što nema praznih ploha, već je cijeli popunjen, a motivi su skriveni nitima crvene boje. Nošnja je govorila o statusu žene, prigodi za koju se nosi te o ženinom umi- jeću vezenja. Upotreba nošnje potisnuta je tijekom XIX. i XX. stoljeća, ali je posljednjih desetlje- ća prepoznata kao važno kulturno dobro otoka, uz nekoliko inicijativa za revitalizaciju tradicionalnog ruha.

2.4. STANOVNIŠTVO

Među većim jadranskim otocima Mljet je najslabije naseljen. Najveća su naselja na otoku Babino Polje, Goveđari i Polače.

Tablica 11. Brojnost stanovnika otoka Mljeta po godinama

Iz grafikona je vidljivo kretanje broja stanovnika koji od druge polovice 17. stoljeća pa skoro do sredine 20. stoljeća stalno raste, a najveći je broj stanovnika zabilježen 1938. godine (2232). Otad, pa do posljednjeg popisa 2011. godine, Mljet bilježi konstantan pad broja stanovnika. To je posljedica više čimbenika: smanjenja stope nataliteta, povećanja stope mortaliteta i iseljavanja. Među razlozima iseljavanja može se izdvojiti otočna izoliranost,

47 veći troškovi života, manjak infrastrukture i nemogućnost srednjoškolskog obrazovanja. Bitno je napomenuti i da se stvarni broj stalnih stanovnika kreće oko 850, jer određen broj stanovnika s registriranim prebivalištem ne živi na otoku cijele godine.

Podaci po naseljima dostupni su samo za određene godine, kada možemo pratiti i broj stanovnika u samom području Parka (Tablica 7.). Vidljivo je da se broj stanovnika nije bitno smanjio te da se čak održava stabilnim u posljednjem desetljeću. To se može pripisati pora- stu aktivnosti vezanih za turizam i ugostiteljstvo u Parku. Vezano za to, na cijelom se otoku primjećuje trend naseljavanja priobalnih naselja, poput Sobre i Polača, dok se broj stanovnika u naseljima u unutrašnjosti otoka bitno smanjuje.

Tablica 12. Brojnost stanovnika NP-a Mljet od 1971. do 2011. godine

GODINA BROJ STANOVNIKA 1971. 342 2001. 317 2011. 316

Selo Goveđari

48 2.5. INFRASTRUKTURA

VODOOPSKRBA Temeljem Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) i Uredbe Vlade RH o uslužnim područjima (NN 67/14), koja po definiciji obuhvaćaju jedno ili više vodoopskrbnih područja na kojima su djelatnost javne vodoopskrbe i odvodnje u nadležnosti lokalnih uprava i samouprava, Općina Mljet (otok Mljet) razvrstana je u uslužnom području 19, zajedno s gradovima Korčula, Metković i Opuzen te općinama Blato, Janjina, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Orebić, Slivno, Smokvica, Trpanj, Vela Luka i Zažablje. Na ovom usluž- nom području vodoopskrbu obavlja jedinstveni isporučitelj usluge Vodovod Neretva – Pe- lješac – Korčula – Lastovo – Mljet d.o.o. (NPKLM) sa sjedištem u Korčuli.

Na području Općine Mljet, pa tako i na području NP-a Mljet, javni vodoopskrbni sustav još uvijek nije u funkciji iako je djelomično izgrađen. Dok se ne dovrše ključni elementi, kao što su prihvatna vodosprema Straža i pripadajući spojni cjevovod do položene podmorske cijevi između Pelješca (uvala Kupjenova) i Mljeta (uvala Zaklopita), vodoopskrba se organizira na nekoliko načina: doprema autocisternama i vodonoscima te skupljanjem kišnice i drugih površinskih voda u za to predviđene privatne ili mjesne vodospreme.

Karta 7. Vodoospkrbni sustav Neretva – Pelješac – Korčula – Lastovo – Mljet

49 Prema Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina (listopad 2015.) Hr- vatskih voda do 2023. godine u gradnju vodoopskrbnog sustava za područje Općine Mljet uložit će se 30 milijuna kuna, od čega se ističe sustav prihvatna VS Straža sa spojnim cjevovodom, čija je gradnja u tijeku, a završetak je planiran za 2018. g. i razvod sekundarne mreže po naseljima unutar NP-a Mljet. Ostatak glavnog cjevovoda predviđen je u II. fazi proširenja vodo- opskrbne mreže na otoku. Gradnjom, tj. dovršetkom vodoopskrnog sustava NPKLM voda će se dopremati podmorskim cjevovodom koji je položen na potezu Žuljana (poluotok Pelješac) – Polače (otok Mljet). Količina vode koju bi iz ovog sustava trebao dobivati Mljet bit će 5 l/s, a prema investicijskom programu Hrvatskih voda količina bi se s vremenom povećala na 22 l/s. Trenutačni sustav opskrbe vodom zasniva se na sustavu desalinizacije i cestovnog prije- voza do potrošača. Postrojenja za obradu bočate i zaslanjene vode smještena su u naseljima Sobra, Blato i Kozarica. Opskrba područja NP-a Mljet gravitira desalinizacijskom uređaju smještenom u Blatu, koji kapacitetom nikako ne može zadovoljiti potrebe potrošača u NP-u Mljet, stoga se opskrba dodatno obavlja vodonoscima i skupljanjem kišnice. Vodoopskrbnim sustavom upravlja komunalno društvo Vodovod Mljet d.o.o. u stopostotnom vlasništvu Općine (trgovačko je društvo registrirano za poslove vodoopskrbe i javne odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda). Za kontrolu zdravstvene ispravnosti vode nadležan je Zavod za javno zdravstvo Dubro- vačko-neretvanske županije koji periodično izuzima uzorke radi analize. Analitički nalazi ne dostavljaju se u NP Mljet, što bi svakako bilo korisno iz aspekta sigurnosti i praćenja stanja kvalitete vode u sustavu, a sve kako bi se pravovremeno donijele mjere za sprječava- nje onečišćenja i smanjivanje utjecaja onečišćenja u izvanrednim slučajevima.

ODVODNJA Organizacija sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda u NP-u Mljet, u smislu očuvanja cjelokupnog ekosustava, posebno je važna za područje Parka. Usprkos obvezama izgradnje nepropusnih septičkih jama, curenja i ispuštanja u tlo iz ovakvih su jama svakod- nevna pa postoji opasnost od zagađenja mora, potoka, bunara za pitku vodu u neposrednoj blizini i opasnost za ljudsko zdravlje.

Na području NP-a Mljet nije organizirana odvodnja, a djelomično sagrađen sustav s me- haničkim pročistačem i podmorskim ispustom nije u funkciji. Sustav pročišćavanja otpadnih voda dimenzioniran je prema kapacitetu opterećenja 1500 ekvivalent stanovnika (ES) i sastoji se od sklopa gravitacijskih i tlačnih cjevovoda, crpnih stanica i pročistača s podmorskim ispustom dugim 1500 m na dubini od 90 m smještenim sjeveroistočno od naselja Po- mena na području Sikjerica.

Glavni izazovi u području odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u NP-u Mljet nalaze se u rješavanju odvodnje iz naselja Soline i područja lokaliteta Kulijer. Kako ovi lokaliteti nisu predviđeni u planu integracije u mrežu koja se gradi, svakako bi trebalo razmisliti o gradnji kolektorske mreže do njih jer pražnjenje septičkih jama fekalnim vozilom ne osigurava kvalitetno, dostatno i evidentno odvoženje i daljnju obradu otpadnih voda.

Otok Sv. Marije u planu je integracije na postojeći sustav u gradnji. Za gradnju crpne stanice (CS) Sv. Marija i podmorskog tlačnog cjevovoda do CS-a Pristanište izdan je akt za građenje, a sama gradnja ovisi o planovima komunalnog društva u čijoj je nadležnosti cje- lokupna djelatnost odvodnje i pročišćavanja.

50 GOSPODARENJE OTPADOM Gospodarenje otpadom regulirano je općim aktima nadležnog tijela, Općine Mljet i komunalnog društva Komunalno Mljet d.o.o. u stopostotnom vlasništvu Općine. Na području NP-a Mljet komunalni se otpad odvozi sukladno planu i programu Komunalnog Mljet d.o.o. iz spre- mnika postavljenog na javnim površinama, najčešće uz glavne prometnice i unutar naselja.

Plutajući otpad u uvali Grabova (2015. g.)

Komunalni se otpad preko pretovarne stanice smještene na predjelu Žukovac, Babino Polje, prosljeđuje na deponij u Dubrovniku.

Površine unutar NP-a Mljet koje nisu unutar granica naselja (kolno-pješačka površina oko Velikog jezera, pješačke staze oko Malog jezera i ostale pješačke staze) opremljene su posudama za odlaganje otpada i drugom komunalnom opremom u vlasništvu NP-a Mljet. NP Mljet redovito prazni ovakve posude, pritom se koristeći specijalnim električnim vozilom i vlastitim ljudskim resursima.

Dodatne aktivnosti koje provodi NP Mljet, a nisu u nadležnosti komunalnog poduzeća, odnose se na sprečavanje ulaska plutajućeg otpada u Veliko i Malo jezero te prikupljanje i zbrinjavanje takvog otpada. Kao dodatnu obvezu NP Mljet ima i aktivno sudjelovanje u sprečavanju zagađenja i čišćenje okoliša u slučaju pomorske havarije.

Sav zeleni otpad s javnih površina i otpad koji proizlazi iz redovne upotrebe i održavanja šumskog sustava u NP-u Mljet zbrinjava se deponiranjem i kompostiranjem uz nazočnost stručne službe Ustanove.

Razvrstavanje, skupljanje i odvoz pojedinih vrsta otpada, kao i opasnog otpada, nije organizirano kroz rad nadležnog komunalnog društva. Zbrinjavanje građevinskog otpada, otpada od iskopa i pojedinih vrsta otpada (e-otpad, otpadna jestiva ulja i sl.) najčešće je prepušteno pojedincima i predstavlja opasnost zbog neadekvatnog pristupa i pribjegavanju parcijalnim rješenjima.

Do potpune uspostave i primjene zakonske regulative iz oblasti gospodarenja otpadom, NP Mljet aktivno će sudjelovati u iznalaženju pojedinih rješenja i aktivnom praćenju stanja na terenu te će sukladno svojim zakonskim ovlastima postupati u slučaju onečišćenja.

51 ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Primarna zdravstvena zaštita osigurana je u dvije otočne ambulante. Jedna je od njih u Babinom Polju, gdje djeluje jedna liječnička ekipa, 1 patronažna sestra te dva vozača hitne pomoći. Druga ambulanta nalazi se u Goveđarima, gdje osim liječničke ekipe djeluje i sto- matolog, a tijekom ljetne sezone i dodatna turistička liječnička ekipa koju sufinancira JU. U Babinom Polju nalazi se i jedina otočna ljekarna. U hitnim slučajevima poziva se helikopter ili gliser koji otok povezuje s Općom bolnicom Dubrovnik i KBC-om u Splitu.

OBRAZOVANJE

Na otoku ne postoji vrtić, ali posljednjih godina radi dječja igraonica u Babinom Polju. Jedna je osnovna škola, s podružnicom u Goveđarima. Učenika je 56-ero. Nakon osnovne škole učenici obrazovanje nastavljaju većinom u Dubrovniku, Splitu ili Zagrebu.

POŠTA

Otok ima tri poštanska ureda, u Babinom Polju, Maranovićima i u Goveđarima, gdje se primaju, prikupljaju i otpremaju pošiljke. Svjetlovodni kabel s kopna stiže izravno do cen- trala u Maranovićima, Babinom Polju i Goveđarima te do osnovne škole.

ELEKTROOPSKRBA

Otok Mljet povezan je s elektroenergetskom mrežom Hrvatske preko poluotoka Pelješca dvama visokonaponskim podmorskim kabelima.

ZAŠTITA OD POŽARA

Na otoku djeluje Javna vatrogasna postrojba Mljet, s 20 stalnih te 8 sezonskih zaposlenika. Javna postrojba ugovorom s Javnom ustanovom NP Mljet preuzela je poslove protupo- žarne zaštite i unutar Parka, gdje imaju ispostavu na lokaciji Sikjerica. Sam Nacionalni park ima dvoje zaposlenih vatrogasaca.

PROMET

Mljet je tijekom cijele godine trajektnom linijom povezan s poluotokom Pelješcem (Pra- pratno), te katamaranskom brzobrodskom linijom s Dubrovnikom. Glavna je luka kod Sobre u Zaglavcu, dok je Nacionalni park povezan jedino tijekom ljetnih mjeseci kada brzobrodske linije isplovljavaju i iz Polača i Pomene, te osim s Dubrovnikom povezuju Mljet sa Splitom, Bračom, Hvarom, Korčulom i Lastovom. Tijekom zimskih mjeseci četiri su dnevne trajektne linije za Prapratno i jedna brzobrodska, a u sezoni (od lipnja do listopada) pet je trajektnih i dvije brzobrodske dnevne linije.

Cestovni promet svodi se uglavnom na promet osobnim vozilima, jer je javni prijevoz vezan samo za prijevoz školaraca te jedanput dnevno za brzobrodsku liniju s Dubrovnikom, kada povezuje Nacionalni park i jugoistočni dio otoka sa Sobrom.

52 Cestovnu prometnu mrežu na otoku čine: – Državna cesta D120: Pomena – Saplunara dužina 42,9 km – Državna cesta D123: Podblatska gora – trajektna luka Sobra 1,1 km – Lokalna cesta Krajica – Kozarica L69037 5,9 km – Lokalna cesta Zabrežje – Zadublje L69072 2,9 km – Lokalna cesta Prožura – Prožurska luka L69081 1,5 km – Lokalna cesta Maranovići – Okuklje L69070 3 km – Lokalna cesta D120 – Goveđari – D120 L69036 1,8 km

Uz navedene ceste brojne su i nerazvrstane ceste, protupožarne prometnice, biciklističke i planinarske staze.

Mrežu protupožarnih (makadamskih) prometnica u području Parka čine: – Pomena – Kulijer 2,7 km – Jarište – Zaklopita 3,3 km – Fontana – Crna Klada 7,2 km – Podmontokuc – Kneže polje 2,5 km – makadam oko Hljeba 1,5 km – Glunča Dolina – Planjak 0,8 km – Crna Klada – Kozarica 3,6 km – Guvna – Vukov brijeg 1,8 km

Mrežu planinarskih staza u Parku čine: Pomena – Janik 3,5 km Pomena – makadam za Zaklopitu 4 km Goveđari – Vrbovica 0,7 km Vrbovica – Veliki Gradac – put za Monotkuc 1,2 km Dubrovica – Montokuc 1,6 km Montokuc – makadam poviše Solina 0,6 km Soline – Menterez 1,1 km Put po vrsima 5,2 km Put preko Solina 4,6 km Vranja Garma – Grabova 2 km Grabova – Put preko Solina 0,4 km Polače – Veliki Desajdub 1,8 km Lundžina – Polače 0,65 km Brekalci – Tatinica 0,7 km Tatinica – Križica (makadam za Kozaricu) 5,1 km Nerezni do – Put preko Solina 0,5 km Janik – Vidikovac 0,6 km Vidikovac – Zakamenica 0,2 km Zapračarica – Lokvice 2,4 km Pristanište – Soline 2,3 km

Od ostalih putova značajna je šetnica oko Velikog jezera duljine 11 km.

53 2.6. DOSADAŠNJE KORIŠTENJE PROSTORA

TURIZAM Turistička sezona u Nacionalnom parku Mljet započinje u ožujku/travnju, a završava u listopadu. Park je otvoren za posjet cijele godine, ali prihvat posjetitelja i naplata ulaznica u zimskom razdoblju vrši se po najavama. Glavna sezona traje od 1. lipnja do 30. rujna s vr- huncem posjećenosti početkom kolovoza.

Posjetitelji Parka najčešće su individualni turisti koji dolaze u vlastitom aranžmanu osobnim automobilima ili jahtama. Potom slijede organizirane grupe posjetitelja koje dolaze posredstvom turističkih agencija, te gosti stacionirani u hotelskom/privatnom smještaju.

Slijedi tablica s brojem posjetitelja NP-a Mljet od 2004. do 2015. g. razvrstano po kategorijama posjeta izraženo u postocima.

Tablica 13. Broj posjetitelja NP-a Mljet po kategorijama

POSJETITELJI 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. INDIVIDUALNI 59,13 58,43 63,71 65,07 67,43 73,34 75,39 77,03 81,01 80,29 78,46 76,76 AGENCIJSKI 35,20 35,32 30,09 26,46 25,54 20,14 18,95 16,74 14,44 15,72 17,79 18,60 STACIONIRANI 5,67 6,25 6,20 8,47 7,03 6,52 5,66 6,23 4,55 3,99 3,75 4,64

Jednodnevni posjetitelji najčešće dolaze trabakulama iz Korčule i s poluotoka Pelješca te katamaranskom linijom iz Dubrovnika i Splita. S obzirom na profil posjetitelja, trabakulama većinom dolaze oni mlađe dobi, do 30 godina, uglavnom iz Australije i Francuske. Po- sjetitelji na jednodnevnom izletu u Parku na krstarenju kruzerima većinom su Francuzi, zatim Britanci, Španjolci i Amerikanci. U hotelima je najviše gostiju iz Slovenije, Njemačke i Velike Britanije, a u privatnom smještaju iz Slovenije i Italije.

Razlog posjeta Nacionalnom parku Mljet u prvom su redu odmor i rekreacija, odnosno bijeg od urbane svakodnevice. Zaljubljenici u prirodne ljepote rado pješače, bicikliraju, tj. aktivno provode vrijeme u Parku. U vrijeme predsezone NP Mljet posjeti veći broj posjetitelja, ujedno članova planinarskih društava koji organizirano obilaze područje unutar i izvan granica Naci- onalnog parka posredstvom PD-a „Planika“ i PD-a „Mljet“, koji djeluju na otoku.

Tablica 14. Struktura posjetitelja po državama iz kojih dolaze u NP Mljet

STRUKTURA GOSTIJU PO ZEMLJAMA IZ KOJIH DOLAZE U NP HOTELSKI GOSTI % zastupljenosti ZEMLJA DOLASKA 2016. 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. SLOVENIJA 18,65 21,97 21,77 21,81 20,44 15,84 13,76 10,55 14,49 NJEMAČKA 12,82 14,37 17,57 15,89 16,50 11,86 20,62 17,31 15,77 VELIKA BRITANIJA 9,06 9,19 8,35 9,32 8,82 6,73 8,38 9,91 8,01 BiH 5,80 8,09 7,89 7,88 6,40 6,77 4,48 4,65 6,30 RUSIJA 1,76 1,42 2,78 4,32 4,96 5,78 5,72 3,37 2,63 FRANCUSKA 4,41 4,43 3,91 4,27 4,86 4,91 4,89 4,13 3,26 ITALIJA 1,90 2,52 2,34 2,83 2,93 3,72 3,53 2,73 3,30 IRSKA 2,40 2,05 1,94 2,98 2,59 2,07 2,45 2,72 2,11 ČEŠKA 3,31 3,21 3,06 2,04 2,76 1,46 ostale države zastupljene su manje od 2 %

54 PRIVATNI SMJEŠTAJ % zastupljenosti ZEMLJA DOLASKA 2016. 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. SLOVENIJA 12,85 15,23 18,29 20,32 19,27 20,82 19,39 14,85 17,69 ITALIJA 8,40 9,90 8,75 10,01 10,27 12,02 11,33 10,73 10,91 VELIKA BRITANIJA 7,40 9,39 8,30 7,79 8,59 5,19 5,29 5,95 3,76 FRANCUSKA 9,74 7,77 8,44 7,92 8,14 5,33 5,84 4,88 4,35 NJEMAČKA 8,93 9,25 8,48 7,54 5,60 4,56 5,51 5,61 5,37 SRBIJA 1,99 3,17 5,09 6,07 3,51 3,50 5,02 6,16 5,95 BiH 3,34 3,80 2,76 3,78 5,54 7,37 7,10 10,23 4,86 ČEŠKA 5,63 3,32 2,63 2,34 3,67 3,19 3,68 2,18 5,48 AUSTRIJA 3,56 3,05 2,74 2,31 3,04 3,15 3,03 3,45 3,12 ostale države zastupljene su manje od 3 %

Na području Parka postoji jedan hotel s tri zvjezdice, koji u 157 soba raspolaže s 323 leža- ja. Kvalitetan smještaj može se naći i u privatnom smještaju: 44 iznajmljivača u 166 smještaj- nih jedinica raspolaže s 378 ležaja. Na području Nacionalnog parka najveći broj smještajnih kapaciteta nudi se u mjestu Polače, zatim Pomena, Soline, Babine Kuće, Goveđari i Njivice. U navedenim mjestima velik je broj ugostiteljskih objekata, u kojima posjetitelji mogu uži- vati u mljetskim tradicionalnim jelima. U Goveđarima, vizualno najdopadljivijem selu na području NP-a Mljet, djeluje Galerija multimedijalnog prostora „Stara Skula“ u kojoj se organiziraju radionice vezane za promociju etnološke baštine i običaja, kao i izložbe reno- miranih slikara, promocije knjiga, filmske festivale... U luci Polače i Pomena nalazi se naj- veći broj konoba i restorana, a za vrijeme turističke sezone ponuda je obogaćena suvenir- nicama, dućanima i pekarom.

Tablica 15. Odnos domaćih i stranih posjetitelja u NP-u Mljet te privatnog i hotelskog smještaja

STATISTIKA SMJEŠTAJA ZA PODRUČJE NP-a MLJET GODINA PRIVATNI HOTELSKI UKUPNO DOMAĆI STRANI 2004. 1799 8012 9811 2511 7300 2005. 2319 7119 9438 1904 7534 2006. 2474 8710 11184 3482 7702 2007. 2338 9378 11716 3618 8098 2008. 2365 9040 11405 3415 7990 2009. 2456 8061 10517 3015 7502 2010. 3107 7029 10136 2070 8066 2011. 2954 7493 10447 2429 8018 2012. 3786 7514 11300 1660 9640 2013. 4092 7623 11715 1695 10020 2014. 4394 8034 12428 2308 10120 2015. 4578 7865 12443 1810 10633

Nacionalni park Mljet ima pet službenih ulaza, a ulaznice se naplaćuju i posjetiteljima na jahtama u uvali Polače i Pomena. Iz godine u godinu raste broj nautičara u Parku. Podatak o točnom broju tog profila posjetitelja ne postoji jer velik broj nautičara samostalno kupi ulaznicu na službenom ulazu kao obični posjetitelji pa se ne obavi naplata na plovilu.

Sve je veći broj posjetitelja koji svojim velikim jahtama dolaze u posjet Parku i traže VIP tretman. Za njih Ustanova organizira poseban prijevoz kombijem i brodom po Velikom jezeru uz pratnju vodiča.

55 Gostima u privatnom/hotelskom smještaju, koji borave u Parku više dana, nudi se mo- gućnost obilaska Parka biciklističkim i pješačkim stazama. Na otoku postoje dvije rent-a-car agencije koje iznajmljuju automobile i skutere. Unutar granica Nacionalnog parka smješte- ne su poslovnice u kojima se posjetitelji na vrlo jednostavan način mogu koristiti njihovim uslugama.

Ponuda se odnosi i na posjetitelje koji dolaze posredstvom turističkih agencija s ciljem rekreacije. Na više lokacija u Parku moguće je iznajmiti bicikle, a na Malom mostu kajake i kanue za vožnju po jezerima. U sklopu hotela otvoren je i ronilački centar, što upotpunjuje turističku ponudu unutar Parka.

Tablica 16. Distribucija broja posjetitelja kroz godinu, po godinama

Siječanj – Listopad – GODINA Srpanj Kolovoz Rujan UKUPNO lipanj studeni 2004. 23586 22880 34414 16108 2674 99662 2005. 23112 19055 26844 14666 2706 86383 2006. 22133 19167 26016 13341 3175 83832 2007. 21349 21335 27910 14140 3082 87816 2008. 22342 21932 28263 15681 3570 91788 2009. 20350 21829 29638 14446 2212 88475 2010. 20939 23407 33864 15284 2897 96391 2011. 22627 22469 32515 15167 2720 95498 2012. 22553 23706 31640 15745 3504 97148 2013. 22475 26114 32883 17245 3747 102464 2014. 23110 24212 33096 16790 3579 100787 2015. 25406 28816 34393 19512 4029 112156

Iz tabelarnog prikaza o broju posjetitelja NP-a Mljet određenog prema broju prodanih ulaznica te razvrstanog po periodima vidljivo je da većina ljudi posjeti NP Mljet od srpnja do rujna.

Sadašnji broj posjetitelja te aktivnosti vezane za posjećivanje ne utječu bitno na očuvanje biološke raznolikosti u Parku, ali je potrebno rasteretiti posjećenost određenih žarišnih lokacija, poput Malog mosta, te pojačati nadzor u ljetnim mjesecima.

ŠUMARSTVO Površina šuma i šumskog zemljišta u Parku iznosi 2300 ha. Na oko 70 % površine dominiraju hrast crnika ili česvina (Quercus ilex) i prateće vazdazelene listače, dok je na ostalim dijelovima najzastupljeniji alepski bor (Pinus halepensis). Česvina je uglavnom prisutna na sjevernim izloženostima u Parku. Na području Parka nema sastojina česvine iz sjemena, već je riječ o panjačama, od kojih je ona najočuvanija stara skoro stotinu godina, a nalazi se na predjelu Velika dolina i Valakija. Predio Velike doline 1965. g. proglašen je Posebnim rezer- vatom šumske vegetacije jer je zbog svojih sačuvanih odlika netaknute prirode primjer izuzetne vrijednosti mljetskih šuma.

Zbog progresivnog zapuštanja poljoprivrednih površina danas je površina pod šumskom vegetacijom znatno zastupljenija nego unazad 50 godina. Na napuštenim poljima došlo je do naplodnje sjemenom šumskih vrsta, prvenstveno alepskog bora.

Na ostalim područjima Parka nalazimo dobro očuvanu makiju i nešto gariga na otočićima.

56 S obzirom na kategoriju Nacionalnog parka i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, na ovom području nema klasičnoga gospodarenja šumama gdje bi se iskorištavali drvni sorti- menti i sporedni šumski proizvodi, već se vrši samo sanitarno i protupožarno uklanjanje određenog broja stabala i grmlja. Održavanje protupožarnih prometnica s minimalnim zahvatima važan je segment u ukupnim mjerama zaštite šuma od požara.

POLJOPRIVREDA

Poljoprivredne površine (vinogradi, maslinici, dolci i pašnjaci) u prošlosti su zau- zimale oko 700 ha površine Parka, dok se danas obrađuje tek oko 50 ha, uglavnom oko naselja. Ostale su površine napuštene i prepuštene šum- skoj vegetaciji djelomice zbog razvoja turizma i novih djelatnosti, a posebno zbog de- populacije otoka.

Među današnjim poljoprivrednim površinama prevla- Polje Pomijenta davaju maslinici, nešto vinograda te polja za uzgoj tradicionalnog povrća (krumpir, blitva, kupusnjače i sl.). Maslinici su se počeli ponovno obrađivati u posljednjih petnaestak godina, dok se površine pod vi- novom lozom i dalje smanjuju zbog nedostatka radne snage. Nekad je na području Parka bilo preko 12.000 stabala maslina, krajem osamdesetih taj je broj pao na jedva tisuću, dok ih se danas obrađuje oko 4000. Javna ustanova NP Mljet daje godišnje poticaje lokalnom stanovništvu za obnovu i održavanje maslinika i vinograda.

Pašnjake je zbog nestanka stočarskih aktivnosti u potpunosti pokrila šumska vegetacija. Na području Parka danas je samo nekoliko desetaka do- maćih koza i ovaca, iako postoji mnoštvo podivljalih koza.

Iako je razvoj turizma u početku bio jedan od uzroč- nika smanjenja poljoprivrednih površina, danas upravo zahvaljujući njemu raste potreba za tradicionalnim otoč- kim proizvodima. Na Mljetu postoje iznimno dobri uvjeti za ekološku i organsku proizvodnju pa se može očekiva- ti još brža obnova dosad na- Uzgoj maslina puštenih polja.

57 ISTRAŽIVANJA Na području Parka od njegova proglašenja do danas izvršena su brojna znanstvena istra- živanja, iako su ona sveobuhvatnija provedena uglavnom u posljednjih petnaestak godina. Inventarizirane su brojne životinjske skupine te flora cijelog Parka, a nešto je manja pokri- venost dosadašnjim istraživanjima morskih i kopnenih beskralješnjaka. Popis istraživanja provedenih između 2007. i 2015. g. nalazi se u Prilogu III. Sadašnju bazu podataka obogaću- ju i saznanja iz geologije, speleologije, arheologije, fizike, kemije i drugih disciplina kojima se i dalje otkrivaju posebnosti i vrijednosti ovog područja. Nastavak istraživanja kroz pra- ćenja stanja, inventarizaciju nedovoljno istraženih skupina te praćenja fizikalno-kemijskih i ostalih parametara prioritet su Javne ustanove jer su važne za razvoj kvalitetnih i učinko- vitijih mjera zaštite s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti.

Znanstvena istraživanja planiraju se i provode u suradnji sa znanstvenim institucijama, udrugama, pojedincima i ustanovama, a tijekom rada na terenu djelatnici stručne službe i službe čuvara prirode NP Mljet nadziru i usklađuju aktivnosti za kvalitetno izvršenje ugo- vorenih projekata.

Javna ustanova pruža potporu i istraživanjima kojima nije izravan naručitelj, u skladu s mogućnostima i ako se uklapaju u ciljeve upravljanja Parkom.

58 3. POGLED IZNUTRA: ŠTO KAŽU LOKALNO STANOVNIŠTVO I DIONICI

3.1. PROCES UKLJUČIVANJA KORISNIKA PROSTORA

Javna ustanova Nacionalni park Mljet pri izradi Plana upravljanja poštovala je načela dobre prakse koji, pored ostalog, preporučuju i uključivanje lokalnog stanovništva i ostalih dionika prostora u proces njegove izrade.

Pripremna faza izrade Plana upravljanja počela je tijekom svibnja 2011. organizacijom radionice za dionike NP-a Mljet o mogućnostima sudjelovanja u zaštiti i očuvanju zaštićenog područja u sklopu kojeg je provedena i analiza ankete o razumijevanju postupka planiranja upravljanja zaštićenim područjima. Sudionici radionice zastupali su ili predstavljali razli- čite skupine dionika, od lokalnog stanovništva do predstavnika državne uprave. U ožujku 2011. provedena je i stručna radionica za djelatnike NP-a Mljet o mogućnostima sudjelovanja u zaštiti, očuvanju i upravljanju zaštićenim područjem. Provedbu ovih radionica koordinirao je Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava, IRES.

59 Nastavak izrade Plana upravljanja uslijedio je u 2013. i 2014. godini nizom aktivnosti kako s djelatnicima Javne ustanove, tako i sa svim zainteresiranim stanovnicima i ostalim dionicima područja Parka. Izradu Plana upravljanja koordinirala je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita.

Kako bi se dobio uvid u mišljenje dionika, u proljeće 2013. provedeno je i anketiranje dionika polustrukturiranim upitnicima. Djelatnici stručne službe, službe čuvara prirode i turističke službe Javne ustanove proveli su 18 anketa i tom prilikom razgovarali s predstavnicima različitih državnih i znanstvenih institucija te organizacija civilnog društva koje već godinama djeluju na području Parka ili imaju određene nadležnosti.

U sklopu procesa uključivanja korisnika prostora održane su tri radionice s dionicima na kojima se razvijala vizija razvoja Parka, napravljena je analiza vrijednosti i prijetnji područ- ja, izrađeni prijedlozi aktivnosti i suradnje za period od deset godina te se raspravljalo o budućoj zonaciji Parka. Rezultati radionica dorađivani su na sedam internih radionica s djelatnicima i na temelju njih izrađivani su elementi Plana upravljanja: teme, ciljevi, indikatori, aktivnosti, suradnici te procjena troškova planiranih aktivnosti Plana.

„Sociološka studija – istraživanje stavova stanovništva otoka prema Nacionalnom parku Mljet“ koju je 2011. proveo Filozofski fakultet u Zagrebu na uzorku od 203 stanovnika otoka dala je uvid u percepciju stanovništva otoka Mljeta (unutar i izvan Parka) o trenutačnoj situaciji i daljnjem razvoju zaštićenog područja. Rezultati istraživanja potvrđeni su i tijekom radionica s dionicima, na kojima su se navodili slični stavovi lokalnog stanovništva kao oni iz studije.

3.2. ISTAKNUTE PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI

Velika većina stanovnika i unutar i izvan NP-a Mljet (preko 80 %) smatra da je odluka o proglašenju Nacionalnog parka Mljet bila opravdana. Dionici smatraju da je Nacionalni park Mljet iznimno vrijedno područje bogato kulturnom i prirodnom baštinom koju treba za- štititi i očuvati. Među vrijednostima posebno su istaknuti geomorfološki fenomen slanih „jezera“, krajobraz Parka, šume hrasta crnike i alepskog bora, klifove, kolonije busenastoga koralja koraligenske zajednice, maslinike i vinograde. Od bogate kulturno-povijesne bašti- ne dionici ističu benediktinski samostan Sv. Marija, ostatke rimske palače u Polačama, lokalitete podvodne arheologije te Goveđare kao ruralnu cjelinu. Područje Parka ima potencijal za razvoj svih vidova održivog turizma kao što su eko-turizam, elitni, znanstveno-edukativni, zdravstveni turizam i sl.

3.3. NAČIN ŽIVOTA

Stanovništvo otoka Mljeta tipičan je primjer otočkog stanovništva. Preteže starije, au- tohtono stanovništvo, koje uglavnom živi u višegeneracijskim domaćinstvima i bavi se kombinacijom različitih djelatnosti – turizmom, poljoprivredom, ribarstvom, a neki su zaposleni i u Parku. Nezaposlenost je relativno visoka, kao i depopulacija.

Najveći su problemi života na otoku slaba infrastruktura, otežano školovanje djece i pro- nalaženje posla, slabija opskrba potrepštinama te slaba povezanost s kopnom.

Problemi na osobnoj razini jesu nemogućnost gradnje objekata na zaštićenim područji- ma, otežan promet nekretninama te ograničeni uvjeti za ribarenje. Nadalje, percepcija

60 problema svakodnevnog života na otoku različita je među stanovništvom koje obitava unutar Parka i onih koji obitavaju izvan Parka. Stanovnici unutar NP-a Mljet procjenjuju da imaju više problema vezanih za postojanje NP-a Mljet, a odnose se na otežan promet nekretninama, nemogućnost gradnje objekata na zaštićenim područjima, ograničeno ribarenje, nedostupnost nekih dijelova otoka te slobodu kretanja.

3.4. OČEKIVANJA OD JAVNE USTANOVE I VIZIJA BUDUĆNOSTI

Kao i u drugim područjima koja se nalaze pod zakonskom zaštitom kao prirodna ili kul- turna baština, tako i na otoku Mljetu dionici različito doživljavaju Nacionalni park Mljet – lokalno stanovništvo, posjetitelji Parka, uprava Nacionalnog parka i dr.

Tako se Park s jedne strane doživljava kao pozitivni čimbenik iz niza razloga – očuvanje bioraznolikosti, krajobraza, atraktivnost za posjetitelje, ostvarivanje prihoda, zapošljavanje lokalne radne snage i sl. Naročite dobra suradnja razvijena je sa znanstvenom zajednicom koje je već godinama prisutna sa svojim istraživački radom na području Parka.

S druge strane, dio lokalnog stanovništva koje živi u o granicama Parka i/ili u njegovoj blizini instituciju JU-a doživljava kao čimbenik ograničavanja razvoja u odnosu na ostatak otoka Mljeta. Ulogu Javne ustanove dionici vide prvenstveno u očuvanju kulturne i prirodne baštine te njezinom prezentiranju i unaprjeđenju ponude Parka.

Lokalno stanovništvo Javnu ustanovu vidi kao potencijal za pružanje mogućnosti zapo- šljavanja mladih školovanih osoba koje bi pridonijele boljitku cijele lokalne zajednice kroz održivi razvoj područja Parka.

Nerealna očekivanja lokalna zajednica pokazuje kad traži da Javna ustanova rješava određena pitanja koji su u nadležnosti drugih institucija, poput imovinsko-pravnih odnosa, komunalnih poslova, prava gradnje i sl.

Posljednjih 10-ak godina dionici uočavaju pozitivne i negativne promjene. Od pozitivnih promjena navode napredak u očuvanju prirodnih vrijednosti Parka, učinkovitiji nadzor zaštićenog područja, bolje održavanje infrastrukture i otvaranje novih radnih mjesta. Kao negativne promjene ističu ograničenje lokalnog stanovništva za upotrebu vlastitih resursa te nedovoljnu turističku ponudu.

Lokalno stanovništvo i dionici o aktivnostima Javne ustanove informiraju se putem oglasne ploče, internetske stranice te izravno u razgovorima i na sastancima s djelatnicima Ustanove, a ističe se potreba za jačim strukturiranim informiranjem i uključivanjem u rad Parka.

Socio-ekonomska studija iz 2011. dala je slične rezultate kao i radionice s dionicima. Prema studiji gotovo se svi ispitanici slažu u tome da je poboljšavanje strukture sadržaja Nacionalnog parka potrebno (95 %), a na drugom mjestu ističu potrebu značajno većeg uključivanja lokalnog stanovništva u donošenje odluka o budućnosti Parka (81 % ), dok su sljedeća istaknuta dva razloga zapravo komplementarna i daju pozitivnu sliku o instituciji Parka – „Park bi trebalo pro- širiti“ – 34 % odgovora, te „Cijeli bi otok trebao postati nacionalni park“ – 28 % odgovora. Dakle, u svim budućim promišljanjima o tome kako obogatiti sadržaje Parka, kako donositi odluke, potrebno je konzultirati cijelo stanovništvo otoka, pri čemu najveći interes za navedena pitanja pokazuju stanovnici koji obitavaju unutar Parka. Stavovi su ispitanika o djelatnicima NP-a

61 pozitivni te se ističe i stav da treba zaposliti više djelatnika u Parku, a posebno stručnim, po mogućnosti domaćim kadrom. Takav stav prevladava i kod stanovnika koji obitavaju unutar, ali i izvan Parka. Većina ispitanih smatra da stanovništvo treba znatno ili malo povećati, dok je vrlo malo onih koji smatraju da broj stalnog stanovništva na području NP-a Mljet treba ostati isti. Podaci pokazuju da većina ispitanika (gotovo 50 %) smatra da broj povremenog stanovništva na području NP-a Mljet treba ostati isti. Ukupno gledano, ipak je više onih koji smatraju da njihov broj treba povećati. Navedeni nalaz govori o želji stanovnika da se povećanim brojem turista popravi i njihova ekonomska situacija. Gotovo polovina ispitanika konstatira pozitivne strane Parka jer ocjenjuje da gotovo svi žive bolje, što je vrlo pozitivan podatak – mnogi smatraju da im institucija parka omogućava bavljenje turizmom, da su osobni financijski prihodi zbog Parka uvećani, da se poboljšao opći standard života, da je individualni posao uznapredovao te da je institucija Parka utjecala na razvoj raznih djelatnosti. Stanovnici otoka od Nacionalnog parka očekuju omogućavanje zapošljavanja domaćih ljudi (gotovo 100 % ispitanih), omogućavanje bavljenja specifičnim otočkim tipom turizma u Parku, a u obliku obiteljskih gospodarstava očekuju pomoć u uređenju otočke infrastrukture, poticanju većeg intenziteta iznajmlji- vanja smještajnih kapaciteta za turiste, povećanje broja turista, olakšavanje relativno strogih uvjete kojima se propisuje gradnja objekata i sječa drva za ogrjev, kao i osiguranje naknada (kompenzacija) za različita ograničenja koja postoje jer je područje zaštićeno. Specifičnije, otočko stanovništvo od Nacionalnog parka očekuje i sljedeće: infrastruktura, po- boljšanje kvalitete lokalnih putova, uređenje riva, utjecaj na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te osiguravanje radnih mjesta i zapošljavanja stanovništva, posebno mladih ljudi.

Većina ispitanika smatra da građevinske zone naselja u prostornom planu treba malo povećati (60 %), a jedna četvrtina ispitanika smatra da ih treba znatno povećati. Najveći broj ispitanih zainteresiran je za građevinske aktivnosti, gradnju i proširenje elemenata turi- stičkih i ugostiteljskih objekata.

Većina ispitanika smatra da u prostornom planu nije potrebno predvidjeti građevinska područja za vikend-naselja (73 %), 10 % ispitanih smatra da je potrebno, a 15 % ne zna ili im je svejedno.

Velika većina ispitanika smatra da bi Nacionalni park Mljet trebao inzistirati na legali- zaciji sagrađenih objekata.

Najveći dio ispitanika, kako onih unutar, tako i onih izvan NP-a Mljet, smatra da su prirodne ljepote cijelog otoka glavni motiv pri odabiru Mljeta kao turističkog odredišta.

Stanovnici otoka koji žive u NP-u Mljet u većoj se mjeri slažu da je njima teže živjeti na otoku zbog ograničenja koja postavlja Park te da se oni zbog toga ne mogu baviti svim djelatnostima, a oni koji žive izvan NP-a Mljet slažu se da je stanovnicima otoka u okviru granica Parka općenito lakše živjeti upravo zbog postojanja Nacionalnog parka.

Preteže stav da je zapravo onima koji žive unutar granica Parka sama činjenica postojanja Parka, iako je ograničila mogućnost bavljenja svim djelatnostima, ipak olakšala egzistenci- ju. Nacionalni park kao primjer zaštićenog područja doživljava se dakle kao prednost.

VIZIJA Nacionalni park Mljet jedinstvena je cjelina očuvanih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti gdje „morska jezera“, otočići i šume stvaraju modrozelenu oazu mira i tišine, a čovjek živi u skladu s prirodom.

62 4. UPRAVLJANJE

4.1. TEME, CILJEVI I AKTIVNOSTI PLANA UPRAVLJANJA

TEMA A: ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KRAJOBRAZA Morske i kopnene prirodne vrijednosti Mljeta čine ga jedinstvenim među jadranskim otocima. Nacionalni park zauzima sjeverozapadnu trećinu otoka, a na njoj su objedinjene najvažnije posebnosti ovog područja.

Slana „jezera“ najistaknutija su lokacija Parka te važan geomorfološki i oceanografski fenomen. Njihove karakteristike čine ih znatno različitijima od drugih zaštićenih akvatorija Sredozemlja, a izuzetno su bogata školjkašima i ribama, među kojima je i nekoliko strogo zaštićenih vrsta. Posebno se ističe plemenita periska, čija je gustoća u Malom jezeru najveća zabilježena u Sredozemlju. Tu živi i jezerski endem, meduza Aurelia relicta, a u

63 Posebni rezervat šumske vegetacije Velika dolina

Velikom jezeru nalazi se i najveći dosad zabilježeni koraljni greben busenastog koralja, koji predstavlja važno žarište bioraznolikosti ribljih vrsta. Strana invazivna vrsta alga, Caulerpa racemosa var. cylindracea, također ugrožava ovaj greben obrastajući ga kao i neke druge alge koje se razvijaju na njemu kao posljedica blage eutrofikacije i zagrijavanja mora. Zbog viso- kog stupnja zaštite izravna ugroženost „jezera“ nije velika, ali s obzirom na to da je riječ o prilično zatvorenom sustavu, potrebno je redovito pratiti stanje vrsta i staništa te hidro- grafske, geokemijske i ostale važne parametre.

Riblji fond u ostatku akvatorija Parka, iako bogat vrstama, dosad je bio značajno ugrožen ilegalnim ribolovom. Kako bi se utvrdilo stanje ribljeg fonda te pratili učinci zaštite, uspo- stavit će se praćenje stanja. Strožim nadzorom nad akvatorijem i reguliranjem ribolovnih aktivnosti te uspostavom no take zona, očekuje se smanjenje pritiska na riblje populacije. Ostaje problem svjetlosnog zagađenja plivarica kojim se riblje populacije iz akvatorija Par- ka privlače k otvorenom moru, u svrhu čega će se zagovarati uspostavljanje zone utjecaja na prirodu uz morsku granicu Parka po Zakonu o morskom ribarstvu.

Široko rasprostranjene livade morske cvjetnice posidonije jedno su od najznačajnijih morskih staništa u Parku. Na pojedinim lokacijama bitno su ugrožene sidrenjem, koje je potrebno regulirati i time osigurati što manji utjecaj na ovo izuzetno osjetljivo i zakonom zaštićeno stanište. Potrebno je obratiti pozornost na zatvorenije uvale u kojima su naselja kako ne bi došlo do eutrofikacije ili nasipavanja obale. Gradnja sustava odvodnje otpadnih voda uvelike će smanjiti opasnost od pojave eutrofikacije.

Grebeni su stanište vezano za kamenito morsko dno koje može biti oštećeno upotrebom neodgovarajućeg ribolovnog alata, prvenstveno mreža. Eutrofikacija također ima negativan

64 Povremena lokva antropogenog porijekla utjecaj, posebno na koraligen, kao i klimatske promjene koje dovode do povećanja temperature mora koje se zagrijava do sve većih dubina. Gradnja i nasipanje obale također imaju negativan utjecaj na ovo stanište.

Na kopnenom dijelu Parka brojnim su istraživanjima zabilježene mnoge ugrožene, endemske i strogo zaštićene vrste, čije je očuvanje i zaštita temeljna upravljačka zadaća Parka i koje će se provoditi redovitim praćenjem stanja te edukacijom i informiranjem posjetitelja i lokalnog stanovništva. Kod faune značajna je populacija ptica, s predstavnicima poput rijetkog i strogo zaštićenog sredozemnog galeba te neuobičajenih vrsta za otoke škanjca osaša i šumske sove. Za ptice je posebno osjetljivo vrijeme gniježđenja. Sredozemni galeb do prije nekoliko godina gnijezdio se na području Parka, ali u zadnje vrijeme viđamo samo pojedine jedinke koje se ne pokušavaju gnijezditi. Popula- cija morskog vranca također je značajna – ovdje se gnijezdi 30-ak parova. U NP-u Mljet zabilježen je jedan par sivog sokola koji se gnijezdi na klifovima, a u to je vrijeme i najosjetljiviji na uznemiravanje. Posebno je bogata i špiljska fauna, s iznimno visokim postotkom endema, pa čak i novim vrstama za znanost. Špiljska staništa uglavnom su teže dostupna i izvan glavnih putova, što rezultira povolj- nim uvjetima za nesmetan razvoj takve jedinstvene faune. Odlaganje otpada na ove lokalitete izrazito bi se negativno odrazilo na zajednice koje u njima obitavaju. Visok je broj ugroženih i strogo zaštićenih biljnih svojti. Od endema se ističu dubrovačka zečina, jadranska rumenica, buhač i savitljiva mrižica. Uz putove, prosjeke te rubove šuma i polja nalazimo preko trideset vrsta orhideja, izuzetno vrijedno bogatstvo ovih strogo zaštićenih vrsta. Održavanje šumskih i ostalih putova vi- talno je za opstanak ovih vrsta jer su upravo to lokaliteti na kojima su najbrojnije. Planira se pratiti i stanje gljiva, među kojima je zabilježeno deset ugroženih vrsta.

Nacionalni park Mljet u cijelosti je uvršten u europsku mrežu zaštićenih područja Na- tura 2000, a njegov sjeverozapadni dio proglašen je i područjem od posebne važnosti za

65 ptice. Kroz aktivnosti upravljanja Park će obratiti posebnu pozornost na pet vrsta (čančara, morski vranac, sredozemni galeb, sivi sokol i jelenak) i 15 staništa koja su u okviru Nature 2000 prepoznata kao najznačajnija za ovo područje. Za većinu Natura 2000 stanišnih tipova i vrsta potrebno je prikupiti još podataka s terena kako bi se moglo što preciznije procijeniti njihovo stanje očuvanosti. To se posebno odnosi na jelenka i kopnenu kornjaču, o kojima postoji vrlo malo podataka. Mediteranske povremene lokve, koje su vrlo rijetke u NP-u Mljet (samo dvije), važno su stanište za velik broj kukaca te pojilište za sve ostale životinje. Vrlo je važno ne dopustiti zarašćivanje takvih staništa. Od zarašćivanja je potrebno zaštititi i neka druga staništa kao što su termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides i eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea. Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) prisutna je na točkastim lokalitetima i nije lako pristupačna.

Jedna od važnijih prijetnji za bioraznolikost Parka jesu invazivne vrste. Na otoku postoji nekoliko široko rasprostranjenih alohtonih vrsta. Najpoznatiji je mali indijski mungos, koji je već nanio veliku štetu istrijebivši zmije otrovnice na cijelom području Parka, kao i na ostatku otoka. Nakon nestanka otrovnica, znatno su se počele smanjivati i populacije drugih vrsta zmija kojima se također hrani, a porasla je brojnost crnog štakora. Mungos je prijetnja i svim pticama koje se gnijezde u blizini tla, a dobar dio prehrane čine mu i kukci. Mungosa i štako- re potrebno je potpuno ukloniti s pojedinih otočića, gdje su izravna prijetnja gnijezdećim populacijama ptica, poput morskog vranca. Unatoč negativnom utjecaju mungosa u Parku je i dalje desetak vrsta gmazova, od kojih je najbrojnija oštroglava gušterica, istočnojadranski endem. Stanje herpetofaune redovito će se pratiti terenskim istraživanjima. Divlja svinja druga je alohtona vrsta koja uvelike utječe na vrste i staništa u Parku. Prijetnja je brojnim poljoprivrednim kulturama, velikom broju vrsta orhideja te jednoj od najznačajnijih vrsta u Parku, čančari. Ima dovoljno jaku čeljust da može razbiti oklop kornjače. Široko rasprostranjene domaće mačke prijetnja su za ptice i gmazove, a podivljale domaće koze za grmolike biljne vrste. U podmorju Parka sveprisutna je grozdasta kaulerpa, invazivna zelena alga koja se iznimno dobro prilagodila na uvjete u Jadranu i zaprijetila mnogim domaćim vrstama. Dosadašnji pokušaji eliminacije nisu bili uspješni, a njezinom razvoju pogoduje i povišenje temperature mora u posljednjih nekoliko godina. Za sve invazivne vrste potrebno je provoditi redovite aktivnosti kontrole i redukcije kako bi se očuvalo ili poboljšalo stanje autohtonih vrsta u Parku.

Gubitak poljoprivrednih površina ugrožava biljne vrste tipične za takva staništa, poput orhideja, te samu čančaru, koja najčešće obitava uz rubne dijelove polja. Kroz poticaje, suradnju i otkup zemljišta Park će provoditi aktivnosti s ciljem očuvanja tih vrsta, kao i izravnim intervencijama u polja kosidbom i uklanjanjem drvenastog raslinja.

Šumovitost Parka jedna je od njegovih najvažnijih krajobraznih vrijednosti. Kopnena po- vršina gotovo je u potpunosti prekrivena gustim šumama alepskog bora i hrasta crnike. Po- sebni rezervat šumske vegetacije Velika Dolina predstavlja zajednicu hrasta crnike i crnog jasena, koja je u prošlosti dominirala mediteranskim prašumama. Redovitim praćenjem stanja šumskog ekosustava nastavit će se prikupljanje temeljnih podataka za njegovo očuva- nje, a cilj je omogućiti nesmetano odvijanje ekoloških procesa. Kao i dosad, posebna će se pozornost posvetiti protupožarnoj zaštiti kao osnovnoj preventivnoj aktivnosti za očuvanje vrijednih šumskih staništa. Ovo vrijedi i za sva ostala šumska staništa iako bi šumama alepskog bora požar odgovarao jer je to način na koji se prirodno pomlađuju. Međutim, kako je već obrazloženo, to naprosto nije moguće zbog toga što bi takav požar ugrozio i sva ostala staništa.

66 Drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) Sukcesija eumediteranskog travnjaka na otočiću Glavat

Talijanski kaćun (Orchis italica) Četverotočkasti kaćun (Orchis quadripunctata)

Cijeli otok, pa tako i područje Parka, svake se godine suočava s problemom velikih količina doplutalog morskog otpada uslijed jakih južnih vjetrova i struja. Otpad se prije svega nakuplja u uvalama i na plažama na južnoj strani otoka, a znatne se količine mogu naći i na morskom dnu. „Jezera“ su djelomično zaštićena posebnom branom. Svojim će aktivnostima Ustanova redovito održavati čistoću obale i mora, kako redovitim radom, tako i namjenskim akcijama u proljetnom razdoblju, kada su količine otpada koji se nakuplja tijekom zimskog perioda najveće.

S ciljem boljeg i učinkovitijeg planiranja i organiziranja svih navedenih aktivnosti Park će izraditi detaljnu kartu kopnenih staništa, batimetrijsku kartu podmorja te kartu morskih staništa.

Edukacija i informiranje lokalnog stanovništva, posjetitelja i djelatnika same Ustanove jedan je od osnovnih aspekata koji je potrebno unaprijediti. Podizanjem razine svijesti i znanja o biološkoj raznolikosti Parka te podizanjem motivacije za aktivno uključivanje u njezino očuvanje može se značajno pridonijeti učinkovitijoj zaštiti morskih i kopnenih vrsta i staništa u Parku. U tu svrhu svakom specifičnom cilju pridružene su i odgovarajuće edukativne aktivnosti koje će se kontinuirano provoditi.

Legislativa će se također doraditi u Pravilniku o zaštiti i očuvanju jer je uočeno da neke aktivnosti nisu dobro regulirane.

67 TEMA A: Zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti i krajobraza

OPĆI CILJ: Zaštititi i očuvati postojeću bioraznolikost, geomorfološki fenomen morskih “jezera” te zadržati izvornost krajobraznih vrijednosti Parka STRATEGIJA BROJ PRIO- TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA SPECIFIČNI Očuvati šumski ekosustav te unutar njega omogućiti neometano odvijanje ekoloških procesa u odnosu na rezultate početnih mjerenja parametara između 2011. i 2013. CILJ: AA INDIKATOR Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja: površina šuma i šumskog zemljišta, vrste, starosni razredi, uređajni razredi, prirast i zdravstveno stanje CILJA: Praćenje stanja Provoditi praćenje stanja šumskog ekosustava prema postojećem AA1 Sustav praćenja stanja. Izvješća praćenja stanja. 1 70.000 70.000 70.000 Šumarski institut, Šumarski 210.000 (monitoring) sustavu te unaprjeđivati isti temeljem novih istraživanja. fakultet Regulacija Donositi i provoditi godišnji Plan zaštite od požara te prema po- AA2 Godišnji Planovi zaštite od požara i izvješća o 1 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Stručnjaci iz oblasti zaštite 100.000 trebi promjene studije Procjena ugroženosti od požara. njihovoj provedbi. Procjena ugroženosti od požara i od požara njezini elementi. Aktivno Provoditi redovito održavanje protupožarnih prometnica. AA3 Godišnja izvješća službi JU-a. Ukupna dužina pro- 1 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 3.000.000 upravljanje metnica koje su održavane. Suradnja Surađivati s lokalnom samoupravom i Javnom vatrogasnom po- AA4 Broj usklađenih aktivnosti s Planom zaštite od 1 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 Javna vatrogasna postrojba, 6.500.000 strojbom u razvoju organizacije i financiranja zaštite od požara. požara. Općina Mljet Edukacija i Organizirati edukativne aktivnosti o zaštiti šuma usmjerene škol- AA5 Broj i tip edukativnih 2 Osnovne škole 0 DC5 informiranje skom uzrastu lokalnog stanovništva i škola s područja DNŽ-a.*** aktivnosti, broj korisnika. Infrastruktura Uvesti telemetrijski sustav videonadzora i vatrodojave. AA6 Broj postavljenih nadzornih kamera, Ugovor s 2 4.000.000 3.576.270 Stručnjaci iz oblasti 7.576.270 izvoditeljem. videonadzora SPECIFIČNI Očuvati tradicionalni krajobraz te staništa i populacije vrsta vezanih za poljoprivredne površine povećanjem njihove površine za 20% u odnosu na stanje iz 2011. godine. CILJ: AB INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja: veličina korištenih poljoprivrednih površina te promjene utvrđenih parametara praćenja stanja vrsta i staništa u odnosu na 2011. godinu. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje veličine korištene poljoprivredne AB1 Ugovori o suradnji. Sustav praćenja stanja. Izvješća 1 30.000 30.000 Stručnjaci 60.000 (monitoring) površine. praćenja stanja. Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje stanja staništa i vrsta vezanih za AB2 Ugovori o suradnji. Sustav praćenja stanja. Izvješća 2 60.000 30.000 30.000 30.000 Stručnjaci, OCD 150.000 (monitoring) poljoprivredne površine. praćenja stanja. Poticaji Provoditi sustav financijskih poticaja vlasnicima poljoprivrednih AB3 Godišnji ugovori o financiranju. Izvještaji interne 1 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 Vlasnici zemljišta 1.000.000 površina za njihovo održavanje, uključujući i nadzor provedbe. komisije o stanju poljoprivrednih zemljišta. Poticaji Podržavati vlasnike zemljišta u ograđivanju poljoprivrednih česti- AB4 Izvještaji interne komisije o površini ograđenog 1 25.000 25.000 25.000 25.000 Vlasnici zemljišta 100.000 ca radi održavanja uzgojnih kultura putem dodjele materijala za zemljišta. ograđivanje te uspostaviti nadzor postavljanja. Aktivno Provoditi otkup raspoloživog poljoprivrednog zemljišta s riješe- AB5 Vlasnički list Parka. Površina otkupljenog zemljišta. 3 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 Vlasnici zemljišta 5.000.000 upravljanje nim vlasničkim odnosima, a u svrhu očuvanja travnjačkih staništa. Količina poljoprivrednih proizvoda JU-a. Obnoviti proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao izvor dodatnih prihoda za JU. Poticaji Napraviti procjenu interesa i kapaciteta poljoprivredne proizvod- AB6 Izvješće o provedenoj procjeni interesa i kapaciteta. 3 150.000 150.000 300.000 nje za uspostavu sustava kriterija za dodjelu markice NP Mljet. Kriteriji za dodjelu markice. Informiranje Provoditi informiranje lokalnog stanovništva o poljoprivrednim AB7 Broj i tip informativnih aktivnosti te broj korisnika. 2 10.000 10.000 10.000 Agronomski fakultet, Institut za 30.000 poticajima s naglaskom na poljoprivredno-okolišne mjere. jadranske kulture Aktivno Košnjom i sječom reducirati sukcesijske stadije na poljima na AB8 Zapisnici terenskog rada. Stanje obrađenih površina. 2 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Vlasnici zemljišta 100.000 upravljanje razinu travnjaka. Veličina pokošenih polja. SPECIFIČNI Održati ili poboljšati stanje populacija prioritetnih vrsta ptica u odnosu na stanje iz 2013. (sredozemni galeb (Larus audouinii), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii), škanjac osaš (Pernis apivorus), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), sivi sokol (Falco peregrinus)) CILJ: AC INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja populacija u odnosu na 2013. godinu: brojnost jedinki, brojnost gnijezda, prstenovanje CILJA: Praćenje stanja Provoditi praćenje stanja prioritetnih vrsta ptica (sredozemni galeb, AC1 Ugovori sa stručnjacima. Izvješća praćenja stanja. 1 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 OCD, stručnjaci 650.000 (monitoring) sredozemni vranac, škanjac osaš, crvenokljuna čigra, sivi sokol). Aktivno Izraditi plan te provesti eradikaciju štakora na otočićima Galicija AC2 Plan eradikacije. Broj štakora na otocima. Izvješće o 2 55.000 55.000 55.000 55.000 OCD, stručnjaci 220.000 upravljanje i Glavat. provedbi eradikacije. Aktivno Izraditi plan te provesti i pratiti učinkovitost uklanjanja malog in- AC3 Plan uklanjanja. Broj uklonjenih mungosa. 2 55.000 55.000 55.000 OCD, stručnjaci 165.000 upravljanje dijskog mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus) na otočiću Kobrava. Aktivno Uspostaviti i provoditi protokol za zbrinjavanje ozlijeđenih ptica AC4 Protokol za zbrinjavanje ozlijeđenih ptica. Broj 2 10.000 Veterinarske službe, OCD 10.000 upravljanje te za postupanje s uginulim primjercima. zbrinutih ptica. Nabavljena oprema za zbrinjavanje, inventar opreme. Edukacija i Osmisliti i provoditi edukaciju te izraditi i distribuirati informa- AC5 Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. Broj i tip 2 OCD, stručnjaci 0 DC5, CB9, CC4 informiranje tivne materijale o značaju i zaštiti prioritetnih vrsta ptica.*** izrađenih te distribuiranih materijala. Regulacija Zabraniti sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. 2. do 15. 6. u AC6 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. 1 HAOP, MZOE 0 krugu od 750 m oko poznatih gnijezda sivog sokola (otok Kobrava) kroz Pravilnik o zaštiti i očuvanju. Regulacija Zabraniti iskrcavanje na gnijezdilišne otoke (Galicija i Glavat) AC7 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. 1 HAOP, MZOE 0 u razdoblju gniježđenja sredozemnog galeba (1. 3. - 31. 7.) kroz Pravilnik o zaštiti i očuvanju. Regulacija Zabraniti iskrcavanje na gnijezdilišne otoke morskog vranca AC8 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. 1 HAOP, MZOE 0 (Kobrava, Ovrata, Moračnik, Maslinovac, Borovnik) u razdoblju gniježđenja (1. 1. - 31. 5.)

68 OPĆI CILJ: Zaštititi i očuvati postojeću bioraznolikost, geomorfološki fenomen morskih “jezera” te zadržati izvornost krajobraznih vrijednosti Parka STRATEGIJA BROJ PRIO- TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA SPECIFIČNI Očuvati šumski ekosustav te unutar njega omogućiti neometano odvijanje ekoloških procesa u odnosu na rezultate početnih mjerenja parametara između 2011. i 2013. CILJ: AA INDIKATOR Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja: površina šuma i šumskog zemljišta, vrste, starosni razredi, uređajni razredi, prirast i zdravstveno stanje CILJA: Praćenje stanja Provoditi praćenje stanja šumskog ekosustava prema postojećem AA1 Sustav praćenja stanja. Izvješća praćenja stanja. 1 70.000 70.000 70.000 Šumarski institut, Šumarski 210.000 (monitoring) sustavu te unaprjeđivati isti temeljem novih istraživanja. fakultet Regulacija Donositi i provoditi godišnji Plan zaštite od požara te prema po- AA2 Godišnji Planovi zaštite od požara i izvješća o 1 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Stručnjaci iz oblasti zaštite 100.000 trebi promjene studije Procjena ugroženosti od požara. njihovoj provedbi. Procjena ugroženosti od požara i od požara njezini elementi. Aktivno Provoditi redovito održavanje protupožarnih prometnica. AA3 Godišnja izvješća službi JU-a. Ukupna dužina pro- 1 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 300.000 3.000.000 upravljanje metnica koje su održavane. Suradnja Surađivati s lokalnom samoupravom i Javnom vatrogasnom po- AA4 Broj usklađenih aktivnosti s Planom zaštite od 1 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 650.000 Javna vatrogasna postrojba, 6.500.000 strojbom u razvoju organizacije i financiranja zaštite od požara. požara. Općina Mljet Edukacija i Organizirati edukativne aktivnosti o zaštiti šuma usmjerene škol- AA5 Broj i tip edukativnih 2 Osnovne škole 0 DC5 informiranje skom uzrastu lokalnog stanovništva i škola s područja DNŽ-a.*** aktivnosti, broj korisnika. Infrastruktura Uvesti telemetrijski sustav videonadzora i vatrodojave. AA6 Broj postavljenih nadzornih kamera, Ugovor s 2 4.000.000 3.576.270 Stručnjaci iz oblasti 7.576.270 izvoditeljem. videonadzora SPECIFIČNI Očuvati tradicionalni krajobraz te staništa i populacije vrsta vezanih za poljoprivredne površine povećanjem njihove površine za 20% u odnosu na stanje iz 2011. godine. CILJ: AB INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja: veličina korištenih poljoprivrednih površina te promjene utvrđenih parametara praćenja stanja vrsta i staništa u odnosu na 2011. godinu. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje veličine korištene poljoprivredne AB1 Ugovori o suradnji. Sustav praćenja stanja. Izvješća 1 30.000 30.000 Stručnjaci 60.000 (monitoring) površine. praćenja stanja. Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje stanja staništa i vrsta vezanih za AB2 Ugovori o suradnji. Sustav praćenja stanja. Izvješća 2 60.000 30.000 30.000 30.000 Stručnjaci, OCD 150.000 (monitoring) poljoprivredne površine. praćenja stanja. Poticaji Provoditi sustav financijskih poticaja vlasnicima poljoprivrednih AB3 Godišnji ugovori o financiranju. Izvještaji interne 1 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 100.000 Vlasnici zemljišta 1.000.000 površina za njihovo održavanje, uključujući i nadzor provedbe. komisije o stanju poljoprivrednih zemljišta. Poticaji Podržavati vlasnike zemljišta u ograđivanju poljoprivrednih česti- AB4 Izvještaji interne komisije o površini ograđenog 1 25.000 25.000 25.000 25.000 Vlasnici zemljišta 100.000 ca radi održavanja uzgojnih kultura putem dodjele materijala za zemljišta. ograđivanje te uspostaviti nadzor postavljanja. Aktivno Provoditi otkup raspoloživog poljoprivrednog zemljišta s riješe- AB5 Vlasnički list Parka. Površina otkupljenog zemljišta. 3 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 500.000 Vlasnici zemljišta 5.000.000 upravljanje nim vlasničkim odnosima, a u svrhu očuvanja travnjačkih staništa. Količina poljoprivrednih proizvoda JU-a. Obnoviti proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao izvor dodatnih prihoda za JU. Poticaji Napraviti procjenu interesa i kapaciteta poljoprivredne proizvod- AB6 Izvješće o provedenoj procjeni interesa i kapaciteta. 3 150.000 150.000 300.000 nje za uspostavu sustava kriterija za dodjelu markice NP Mljet. Kriteriji za dodjelu markice. Informiranje Provoditi informiranje lokalnog stanovništva o poljoprivrednim AB7 Broj i tip informativnih aktivnosti te broj korisnika. 2 10.000 10.000 10.000 Agronomski fakultet, Institut za 30.000 poticajima s naglaskom na poljoprivredno-okolišne mjere. jadranske kulture Aktivno Košnjom i sječom reducirati sukcesijske stadije na poljima na AB8 Zapisnici terenskog rada. Stanje obrađenih površina. 2 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Vlasnici zemljišta 100.000 upravljanje razinu travnjaka. Veličina pokošenih polja. SPECIFIČNI Održati ili poboljšati stanje populacija prioritetnih vrsta ptica u odnosu na stanje iz 2013. (sredozemni galeb (Larus audouinii), morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii), škanjac osaš (Pernis apivorus), crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), sivi sokol (Falco peregrinus)) CILJ: AC INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja populacija u odnosu na 2013. godinu: brojnost jedinki, brojnost gnijezda, prstenovanje CILJA: Praćenje stanja Provoditi praćenje stanja prioritetnih vrsta ptica (sredozemni galeb, AC1 Ugovori sa stručnjacima. Izvješća praćenja stanja. 1 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 65.000 OCD, stručnjaci 650.000 (monitoring) sredozemni vranac, škanjac osaš, crvenokljuna čigra, sivi sokol). Aktivno Izraditi plan te provesti eradikaciju štakora na otočićima Galicija AC2 Plan eradikacije. Broj štakora na otocima. Izvješće o 2 55.000 55.000 55.000 55.000 OCD, stručnjaci 220.000 upravljanje i Glavat. provedbi eradikacije. Aktivno Izraditi plan te provesti i pratiti učinkovitost uklanjanja malog in- AC3 Plan uklanjanja. Broj uklonjenih mungosa. 2 55.000 55.000 55.000 OCD, stručnjaci 165.000 upravljanje dijskog mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus) na otočiću Kobrava. Aktivno Uspostaviti i provoditi protokol za zbrinjavanje ozlijeđenih ptica AC4 Protokol za zbrinjavanje ozlijeđenih ptica. Broj 2 10.000 Veterinarske službe, OCD 10.000 upravljanje te za postupanje s uginulim primjercima. zbrinutih ptica. Nabavljena oprema za zbrinjavanje, inventar opreme. Edukacija i Osmisliti i provoditi edukaciju te izraditi i distribuirati informa- AC5 Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. Broj i tip 2 OCD, stručnjaci 0 DC5, CB9, CC4 informiranje tivne materijale o značaju i zaštiti prioritetnih vrsta ptica.*** izrađenih te distribuiranih materijala. Regulacija Zabraniti sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. 2. do 15. 6. u AC6 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. 1 HAOP, MZOE 0 krugu od 750 m oko poznatih gnijezda sivog sokola (otok Kobrava) kroz Pravilnik o zaštiti i očuvanju. Regulacija Zabraniti iskrcavanje na gnijezdilišne otoke (Galicija i Glavat) AC7 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. 1 HAOP, MZOE 0 u razdoblju gniježđenja sredozemnog galeba (1. 3. - 31. 7.) kroz Pravilnik o zaštiti i očuvanju. Regulacija Zabraniti iskrcavanje na gnijezdilišne otoke morskog vranca AC8 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. 1 HAOP, MZOE 0 (Kobrava, Ovrata, Moračnik, Maslinovac, Borovnik) u razdoblju gniježđenja (1. 1. - 31. 5.)

69 STRATEGIJA BROJ PRIO- TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA SPECIFIČNI Povećati i održati stabilne populacije komercijalno važnih ribolovnih vrsta. CILJ: AD INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja na stalnim istraživačkim postajama. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi sustav praćenja stanja ribljeg fonda. AD1 Plan praćenja stanja. Izvještaji praćenja stanja ribljeg 1 60.000 60.000 60.000 50.000 50.000 Institut za oceanografiju i 280.000 (monitoring) fonda u akvatoriju Parka. ribarstvo Split, Institut za more i priobalje Dubrovnik, OCD Informiranje Provoditi informiranje lokalnog stanovništva i posjetitelja o regu- AD2 Broj održanih sastanaka, predavanja i njihovih 2 0 DC5, CC4 lativama vezanima za ribarenje na području Parka.*** korisnika. Broj i tip distribuiranih informativnih materijala. Aktivno Redovito uklanjati ilegalne ribolovne alate zatečene u moru. AD3 Broj i tip oduzetog alata. Zapisnici čuvarske službe. 1 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Pomorska plicija, ribarska 200.000 upravljanje inspekcija Edukacija i Osmisliti i provoditi edukaciju školske djece o očuvanju i održi- AD4 Broj i tip edukativnih aktivnosti i materijala te njiho- 1 Osnovna škola “Mljet” 0 DC5 informiranje vom korištenju ribolovnih resursa.*** vih korisnika. Suradnja Unaprijediti suradnju s Pomorskom policijom i ribolovnom AD5 Zapisnici zajedničkih sastanaka i izlazaka na teren. 1 Pomorska policija. Ribolovna 0 inspekcijom u nadzoru ribolovnih aktivnosti. inspekcija. Aktivno Ojačati nadzor nad ilegalnim ribolovom na području Parka te AD6 Zapisnici čuvarske službe. 1 0 upravljanje uspostaviti aktivni noćni nadzor. Regulacija Zagovarati uspostavu “buffer zone” ili proširenja morske granice AD7 Dopisi nadležnim institucijama i njihov broj. Zapi- 3 25.000 25.000 25.000 Ministarstvo mora, prometa i 75.000 Parka na 1 km od obale te strože reguliranje osvijetljenja prilikom snici sastanaka. veza, Institut za more i priobalje ribolova plivaricama. Dubrovnik, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, HAOP, MZOE SPECIFIČNI Očuvati povoljno stanje morskih i kopnenih Natura 2000 vrsta i staništa u odnosu na početne studije. CILJ: AE INDIKATOR Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja. CILJA: Istraživanje Izraditi kartu morskih staništa Parka. AE1 Izrađena karta morskih staništa NP-a Mljet. 1 30.000 30.000 OCD, stručnjaci 60.000 Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi redovito praćenje stanja špiljske faune. AE2 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 2 50.000 50.000 Stručnjaci 100.000 (monitoring) špiljske faune. Aktivno Provoditi čišćenje špiljskih staništa od antropogenih utjecaja AE3 Broj očišćenih speleoloških objekata. 1 0 upravljanje prema rezultatima praćenja stanja i potrebama. Istraživanje Izraditi batimetrijsku kartu akvatorija parka. AE4 Batimetrijska karta akvatorija NP-a Mljet. 2 65.000 65.000 Stručnjaci 130.000 Istraživanje Izraditi detaljniju kartu kopnenih staništa Parka u odnosu na onu AE5 Izrađena karta kopnenih staništa NP-a Mljet. 1 50.000 PMF (Botanički zavod), OCD 50.000 iz 2004. Praćenje stanja Provoditi redovito praćenje stanja livada posidonije (Posidonia AE6 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 1 45.000 45.000 45.000 45.000 45.000 OCD, stručnjaci 225.000 (monitoring) oceanica). posidonije. Praćenje stanja Provoditi redovito praćenje stanja koraligenske zajednice. AE7 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 1 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 OCD, stručnjaci 300.000 (monitoring) koraligenske zajednice. Aktivno Uspostaviti i provoditi protokol za zbrinjavanje ozljeđenih velikih AE8 Broj zbrinutih životinja. Zapisnici akcija spašavanja. 2 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Veterinarski fakultet, ostala 100.000 upravljanje morskih kralježnjaka (Natura 2000 vrste) na području Parka. zaštićena područja, OCD Praćenje stanja Provoditi redovito praćenje stanja alge grozdaste kaulerpe (Cau- AE9 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 2 Institut za oceanografiju i ribar- 0 (monitoring) lerpa racemosa var. cylindracea). alge Caulerpe racemose. stvo Split, ronilački klubovi Praćenje stanja U suradnji s ronilačkim centrom uspostaviti sustav prikupljanja AE10 Sustav praćenja. Podaci o broju ronilaca prema 2 Ronilački centar 0 (monitoring) podataka o broju ronilaca prema lokacijama. lokacijama. Praćenje stanja U suradnji s HAOP-om uspostaviti i provoditi praćenje stanja osta- AE11 Planovi praćenja pojedinih vrsta i staništa. Ugovori 1 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 OCD, stručnjaci 250.000 (monitoring) lih Natura 2000 vrsta i staništa na području Parka te prema potrebi sa stručnjacima. Izvještaji o stanju vrsta i staništa. na području cijelog otoka Mljet. Aktivno Uspostaviti organizirana sidrišta i/ili privezišta u uvalama Parka u AE12 2 400.000 500.000 Lučka kapetanija, MZOE, Mini- 900.000 upravljanje skladu s prostornim i drugim razvojnim planovima. Broj uspostavljenih sidrišta i/ili privezišta u uvalama starstvo mora, Općina Mljet parka Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi sustav praćenja broja plovila u uvalama AE13 Plan praćenja. Podaci o broju plovila. 1 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 150.000 (monitoring) Pomena i Polače. Edukacija i Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti te osmisliti i distribu- AE14 Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. Broj i 2 OCD, stručnjaci 0 DC5, CB9, CC4, informiranje irati informativne materijale o ugroženim, zaštićenim te Natura tip edukativnih aktivnosti i korisnika. CC6 2000 staništima i vrstama te prijetnjama.*** Aktivno Provoditi redovito uklanjanje alge grozdaste kaulerpe (Caulerpa AE15 Veličina površina s kojih je uklonjena alga. 1 150.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 OCD, stručnjaci 550.000 upravljanje racemosa var. cylindracea) s koraljnog grebena u Velikom jezeru i s lokaliteta koji ga neposredno ugrožavaju (Solinski kanal). Aktivno Spriječiti zarastanje obale lokve na lokalitetu Dobra njiva košnjom AE16 Veličina očišćene površine. 1 upravljanje grmovite vegetacije oko lokve u polumjeru od 10 metara svake dvije godine. Aktivno Provesti dodatno čišćenje lokve na lokalitetu Dobra njiva ako AE17 Zapisnici terenskog rada, očišćena lokva. 1 upravljanje lokva postane preplitka zbog nakupljanja mulja na dnu. Aktivno Spriječiti sukcesiju uklanjanjem drvenastih vrsta, npr. Pinus ha- AE18 Površina staništa očišćena od drvenastih vrsta. 1 upravljanje lepensis i Ceratonia siliqua, kako bi se očuvala otvorenost staništa termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides.

70 STRATEGIJA BROJ PRIO- TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA SPECIFIČNI Povećati i održati stabilne populacije komercijalno važnih ribolovnih vrsta. CILJ: AD INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja na stalnim istraživačkim postajama. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi sustav praćenja stanja ribljeg fonda. AD1 Plan praćenja stanja. Izvještaji praćenja stanja ribljeg 1 60.000 60.000 60.000 50.000 50.000 Institut za oceanografiju i 280.000 (monitoring) fonda u akvatoriju Parka. ribarstvo Split, Institut za more i priobalje Dubrovnik, OCD Informiranje Provoditi informiranje lokalnog stanovništva i posjetitelja o regu- AD2 Broj održanih sastanaka, predavanja i njihovih 2 0 DC5, CC4 lativama vezanima za ribarenje na području Parka.*** korisnika. Broj i tip distribuiranih informativnih materijala. Aktivno Redovito uklanjati ilegalne ribolovne alate zatečene u moru. AD3 Broj i tip oduzetog alata. Zapisnici čuvarske službe. 1 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Pomorska plicija, ribarska 200.000 upravljanje inspekcija Edukacija i Osmisliti i provoditi edukaciju školske djece o očuvanju i održi- AD4 Broj i tip edukativnih aktivnosti i materijala te njiho- 1 Osnovna škola “Mljet” 0 DC5 informiranje vom korištenju ribolovnih resursa.*** vih korisnika. Suradnja Unaprijediti suradnju s Pomorskom policijom i ribolovnom AD5 Zapisnici zajedničkih sastanaka i izlazaka na teren. 1 Pomorska policija. Ribolovna 0 inspekcijom u nadzoru ribolovnih aktivnosti. inspekcija. Aktivno Ojačati nadzor nad ilegalnim ribolovom na području Parka te AD6 Zapisnici čuvarske službe. 1 0 upravljanje uspostaviti aktivni noćni nadzor. Regulacija Zagovarati uspostavu “buffer zone” ili proširenja morske granice AD7 Dopisi nadležnim institucijama i njihov broj. Zapi- 3 25.000 25.000 25.000 Ministarstvo mora, prometa i 75.000 Parka na 1 km od obale te strože reguliranje osvijetljenja prilikom snici sastanaka. veza, Institut za more i priobalje ribolova plivaricama. Dubrovnik, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, HAOP, MZOE SPECIFIČNI Očuvati povoljno stanje morskih i kopnenih Natura 2000 vrsta i staništa u odnosu na početne studije. CILJ: AE INDIKATOR Promjene na stalnim istraživačkim postajama utvrđenih parametara praćenja stanja. CILJA: Istraživanje Izraditi kartu morskih staništa Parka. AE1 Izrađena karta morskih staništa NP-a Mljet. 1 30.000 30.000 OCD, stručnjaci 60.000 Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi redovito praćenje stanja špiljske faune. AE2 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 2 50.000 50.000 Stručnjaci 100.000 (monitoring) špiljske faune. Aktivno Provoditi čišćenje špiljskih staništa od antropogenih utjecaja AE3 Broj očišćenih speleoloških objekata. 1 0 upravljanje prema rezultatima praćenja stanja i potrebama. Istraživanje Izraditi batimetrijsku kartu akvatorija parka. AE4 Batimetrijska karta akvatorija NP-a Mljet. 2 65.000 65.000 Stručnjaci 130.000 Istraživanje Izraditi detaljniju kartu kopnenih staništa Parka u odnosu na onu AE5 Izrađena karta kopnenih staništa NP-a Mljet. 1 50.000 PMF (Botanički zavod), OCD 50.000 iz 2004. Praćenje stanja Provoditi redovito praćenje stanja livada posidonije (Posidonia AE6 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 1 45.000 45.000 45.000 45.000 45.000 OCD, stručnjaci 225.000 (monitoring) oceanica). posidonije. Praćenje stanja Provoditi redovito praćenje stanja koraligenske zajednice. AE7 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 1 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 OCD, stručnjaci 300.000 (monitoring) koraligenske zajednice. Aktivno Uspostaviti i provoditi protokol za zbrinjavanje ozljeđenih velikih AE8 Broj zbrinutih životinja. Zapisnici akcija spašavanja. 2 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Veterinarski fakultet, ostala 100.000 upravljanje morskih kralježnjaka (Natura 2000 vrste) na području Parka. zaštićena područja, OCD Praćenje stanja Provoditi redovito praćenje stanja alge grozdaste kaulerpe (Cau- AE9 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 2 Institut za oceanografiju i ribar- 0 (monitoring) lerpa racemosa var. cylindracea). alge Caulerpe racemose. stvo Split, ronilački klubovi Praćenje stanja U suradnji s ronilačkim centrom uspostaviti sustav prikupljanja AE10 Sustav praćenja. Podaci o broju ronilaca prema 2 Ronilački centar 0 (monitoring) podataka o broju ronilaca prema lokacijama. lokacijama. Praćenje stanja U suradnji s HAOP-om uspostaviti i provoditi praćenje stanja osta- AE11 Planovi praćenja pojedinih vrsta i staništa. Ugovori 1 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 OCD, stručnjaci 250.000 (monitoring) lih Natura 2000 vrsta i staništa na području Parka te prema potrebi sa stručnjacima. Izvještaji o stanju vrsta i staništa. na području cijelog otoka Mljet. Aktivno Uspostaviti organizirana sidrišta i/ili privezišta u uvalama Parka u AE12 2 400.000 500.000 Lučka kapetanija, MZOE, Mini- 900.000 upravljanje skladu s prostornim i drugim razvojnim planovima. Broj uspostavljenih sidrišta i/ili privezišta u uvalama starstvo mora, Općina Mljet parka Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi sustav praćenja broja plovila u uvalama AE13 Plan praćenja. Podaci o broju plovila. 1 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 150.000 (monitoring) Pomena i Polače. Edukacija i Osmisliti i provoditi edukativne aktivnosti te osmisliti i distribu- AE14 Broj i tip izrađenih te distribuiranih materijala. Broj i 2 OCD, stručnjaci 0 DC5, CB9, CC4, informiranje irati informativne materijale o ugroženim, zaštićenim te Natura tip edukativnih aktivnosti i korisnika. CC6 2000 staništima i vrstama te prijetnjama.*** Aktivno Provoditi redovito uklanjanje alge grozdaste kaulerpe (Caulerpa AE15 Veličina površina s kojih je uklonjena alga. 1 150.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 OCD, stručnjaci 550.000 upravljanje racemosa var. cylindracea) s koraljnog grebena u Velikom jezeru i s lokaliteta koji ga neposredno ugrožavaju (Solinski kanal). Aktivno Spriječiti zarastanje obale lokve na lokalitetu Dobra njiva košnjom AE16 Veličina očišćene površine. 1 upravljanje grmovite vegetacije oko lokve u polumjeru od 10 metara svake dvije godine. Aktivno Provesti dodatno čišćenje lokve na lokalitetu Dobra njiva ako AE17 Zapisnici terenskog rada, očišćena lokva. 1 upravljanje lokva postane preplitka zbog nakupljanja mulja na dnu. Aktivno Spriječiti sukcesiju uklanjanjem drvenastih vrsta, npr. Pinus ha- AE18 Površina staništa očišćena od drvenastih vrsta. 1 upravljanje lepensis i Ceratonia siliqua, kako bi se očuvala otvorenost staništa termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides.

71 STRATEGIJA BROJ PRIO- TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA Suradnja U suradnji s domicilnim stanovništvom očuvati povoljne stanišne AE19 Površina očuvanih travnjaka. 3 uvjete za eumediteranske travnjake Thero-Brachypodietea kroz mjeru Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u sklopu Programa ruralnog razvoja - operacija Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti poticanjem stočarstva na otoku Glavat. Regulacija Uvrstiti u Pravilnik o zaštiti i očuvanju zabranu komercijalnog AE20 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. 1 HAOP, MZOE posjećivanja speleoloških objekata, kao i gradnju posjetiteljske infrastrukture u njima. Aktivno Redovito kontrolirati vrstu i način upotrebe ribolovnih alata na AE21 Zapisnici s terena. 1 upravljanje staništima livada posidonije i grebena. SPECIFIČNI Održavati čistoću mora, očuvati specifične sedimetološke procese te populacije prioritetnih vrsta Mljetskih “jezera” (periska (Pinna nobilis), busenasti koralj (Cladocora caespitosa), meduze (Aurelia relicta). CILJ: AF INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja na stalnim istraživačkim postajama. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i redovito provoditi praćenje stanja populacije periske AF1 Ugovori sa stručnjacima. Plan praćenja. Izvještaji 1 45.000 45.000 45.000 45.000 OCD, stručnjaci 180.000 (monitoring) (Pinna nobilis) u Malom jezeru. praćenja stanja periske. Praćenje stanja Redovito provoditi praćenje stanja populacije busenastog koralja AF2 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 1 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 Stručnjaci 45.000 (monitoring) (Cladocora caespitosa) u Velikom jezeru. koraligenske zajednice. Praćenje stanja Surađivati s Institutom za more i priobalje u Dubrovniku u praće- AF3 Provedene zajedničke aktivnosti. Dostavljeni podaci 3 Institut za more i priobalje 0 (monitoring) nju stanja populacije meduza (Aurelia relicta). i znanstveni radovi. Dubrovnik Istraživanje Provoditi redovita istraživanja aragonita i sedimentacije u Malom AF4 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji istraživanja ara- 2 70.000 70.000 Rudarsko-geološko-naftni 140.000 jezeru upotrebom različitih metoda te razjasniti mehanizme koji gonita u Malom jezeru. fakultet dovode do fenomena njegova formiranja. Aktivno Organizirati i provoditi godišnje akcije čišćenja podmorja. AF5 Broj akcija i broj sudionika, količina prikupljenog 2 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Ronilački klubovi 200.000 upravljanje otpada. Aktivno Organizirati i provoditi redovito i sezonsko čišćenje obale i plaža AF6 Broj akcija i broj sudionika. Broj očišćenih plaža, 2 30.000 30.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Volonteri 220.000 upravljanje od naplavina te uspostaviti sustav mjerenja istog. duljina očišćene obale, količina prikupljenog otpada. Praćenje stanja Redovito prikupljati podatke o sanitarnoj kvaliteti morske vode AF7 Podaci o kvaliteti morske vode. 3 Zavod za javno zdravstvo 0 (monitoring) koje analizira Zavod za javno zdravstvo. Edukacija i Osmisliti i distribuirati informativne materijale te osmisliti i pro- AF8 Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. Broj i tip 2 OCD, stručnjaci 0 DC5, CB9, CC4, informiranje voditi edukacijske aktivnosti o “Jezerima”.*** izrađenih te distribuiranih materijala. CC6 Praćenje stanja Redovitim nadzorom pratiti stanje kanala koji povezuje Malo i Ve- AF9 Izvještaji s terena. 1 (monitoring) liko jezero, kao i naznake eventualnog organskog zagađenja mora. SPECIFIČNI Poboljšati status populacija prioritetnih vrsta herpetofaune u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. CILJ: AG INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje stanja populacije herpetofaune AG1 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 1 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 OCD, stručnjaci 250.000 (monitoring) Parka (čančara (Testudo hermanni), bjelica (Zamenis longissi- herpetofaune. mus), smukulja (Coronella austriaca), šara poljarica (Hierophis gemonensis), zmajur (Malpolon insignitus) Aktivno Redovito provoditi redukciju broja malih indijskih mungosa (Her- AG2 Plan redukcije. Broj uklonjenih mungosa. 2 50.000 30.000 OCD, stručnjaci 80.000 upravljanje pestes javanicus auropunctatus) na području Parka. Informiranje Izraditi i distribuirati informativne materijale AG3 Broj i vrsta izrađenog i distribuiranog informativnog 2 OCD 0 DC5, CB9, CC6 o prioritetnim vrstama herpetofaune.*** materijala. Aktivno Provoditi kontrolu populacije domaćih mačaka (Felis catus) steri- AG4 Broj steriliziranih mačaka. Broj i vrsta edukativnih i 2 30.000 20.000 20.000 20.000 20.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Stručnjaci 160.000 upravljanje lizacijom te informiranjem i edukacijom lokalnog stanovništva. informativnih aktivnosti i materijala. Aktivno Donijeti Program zaštite divljači. AG5 Izrađeni Program zaštite divljači. 2 150.000 Uprava za lovstvo, Uprava za 150.000 upravljanje zaštitu prirode Aktivno U suradnji s lovačkim društvima redovito provoditi sanitarni izlov AG6 Odluka o sanitarnom odstrelu. Broj uklonjenih 2 MZOE, lovačka društva 0 upravljanje divljih svinja (Sus scrofa). divljih svinja. SPECIFIČNI Odrediti te očuvati povoljno stanje ugroženih i strogo zaštićenih biljnih vrsta i gljiva u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. CILJ: AH INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje stanja populacije orhideja (Orc- AH1 Ugovor sa stručnjacima. Izvještaj o praćenju stanja 1 45.000 45.000 OCD, stručnjaci 90.000 (monitoring) hidaceae). populacije orhideja. Praćenje stanja Dopuniti inventarizaciju vrsta te uspostaviti i provoditi praćenje AH2 Ugovor sa stručnjacima. Izvještaji o inventarizaciji i 1 50.000 50.000 OCD, stručnjaci 100.000 (monitoring) stanja gljiva. praćenju stanja gljiva. Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje stanja populacije dubrovačke AH3 Ugovor sa stručnjacima. Plan praćenja i izvještaji o 1 OCD, stručnjaci 0 (monitoring) zečine (Centaurea ragusina). praćenju stanja dubrovačke zečine. Edukacija i Provoditi edukaciju na temu važnosti i zaštite prioritetnih biljnih AH4 Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. Broj i tip 1 OCD, stručnjaci 0 DC5, CB9, CC6 informiranje vrsta te izraditi i distribuirati informativne materijale o njima.*** izrađenih te distribuiranih informativnih materijala. Aktivno U suradnji s lovačkim društvima redovito provoditi sanitarni izlov AH5 Odluka o sanitarnom odstrelu. Broj uklonjenih koza. 2 MZOE, lovačka društva 0 upravljanje divljih koza (Capra hircus). Regulacija Zabraniti penjačke aktivnosti kroz Pravilnik o zaštiti i očuvanju. AH6 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. HAOP, MZOE NAPOMENA***: Aktivnosti s oznakom *** imaju predviđen ukupni proračun u okviru Teme C i Teme D, pod aktivnostima označenima s ###. U koloni “Trošak aktivnosti” definirano je iz kojih se aktivnosti Tema C i D financiraju.

72 STRATEGIJA BROJ PRIO- TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA Suradnja U suradnji s domicilnim stanovništvom očuvati povoljne stanišne AE19 Površina očuvanih travnjaka. 3 uvjete za eumediteranske travnjake Thero-Brachypodietea kroz mjeru Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u sklopu Programa ruralnog razvoja - operacija Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti poticanjem stočarstva na otoku Glavat. Regulacija Uvrstiti u Pravilnik o zaštiti i očuvanju zabranu komercijalnog AE20 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. 1 HAOP, MZOE posjećivanja speleoloških objekata, kao i gradnju posjetiteljske infrastrukture u njima. Aktivno Redovito kontrolirati vrstu i način upotrebe ribolovnih alata na AE21 Zapisnici s terena. 1 upravljanje staništima livada posidonije i grebena. SPECIFIČNI Održavati čistoću mora, očuvati specifične sedimetološke procese te populacije prioritetnih vrsta Mljetskih “jezera” (periska (Pinna nobilis), busenasti koralj (Cladocora caespitosa), meduze Aurelia( relicta). CILJ: AF INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja na stalnim istraživačkim postajama. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i redovito provoditi praćenje stanja populacije periske AF1 Ugovori sa stručnjacima. Plan praćenja. Izvještaji 1 45.000 45.000 45.000 45.000 OCD, stručnjaci 180.000 (monitoring) (Pinna nobilis) u Malom jezeru. praćenja stanja periske. Praćenje stanja Redovito provoditi praćenje stanja populacije busenastog koralja AF2 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 1 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 Stručnjaci 45.000 (monitoring) (Cladocora caespitosa) u Velikom jezeru. koraligenske zajednice. Praćenje stanja Surađivati s Institutom za more i priobalje u Dubrovniku u praće- AF3 Provedene zajedničke aktivnosti. Dostavljeni podaci 3 Institut za more i priobalje 0 (monitoring) nju stanja populacije meduza (Aurelia relicta). i znanstveni radovi. Dubrovnik Istraživanje Provoditi redovita istraživanja aragonita i sedimentacije u Malom AF4 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji istraživanja ara- 2 70.000 70.000 Rudarsko-geološko-naftni 140.000 jezeru upotrebom različitih metoda te razjasniti mehanizme koji gonita u Malom jezeru. fakultet dovode do fenomena njegova formiranja. Aktivno Organizirati i provoditi godišnje akcije čišćenja podmorja. AF5 Broj akcija i broj sudionika, količina prikupljenog 2 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Ronilački klubovi 200.000 upravljanje otpada. Aktivno Organizirati i provoditi redovito i sezonsko čišćenje obale i plaža AF6 Broj akcija i broj sudionika. Broj očišćenih plaža, 2 30.000 30.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Volonteri 220.000 upravljanje od naplavina te uspostaviti sustav mjerenja istog. duljina očišćene obale, količina prikupljenog otpada. Praćenje stanja Redovito prikupljati podatke o sanitarnoj kvaliteti morske vode AF7 Podaci o kvaliteti morske vode. 3 Zavod za javno zdravstvo 0 (monitoring) koje analizira Zavod za javno zdravstvo. Edukacija i Osmisliti i distribuirati informativne materijale te osmisliti i pro- AF8 Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. Broj i tip 2 OCD, stručnjaci 0 DC5, CB9, CC4, informiranje voditi edukacijske aktivnosti o “Jezerima”.*** izrađenih te distribuiranih materijala. CC6 Praćenje stanja Redovitim nadzorom pratiti stanje kanala koji povezuje Malo i Ve- AF9 Izvještaji s terena. 1 (monitoring) liko jezero, kao i naznake eventualnog organskog zagađenja mora. SPECIFIČNI Poboljšati status populacija prioritetnih vrsta herpetofaune u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. CILJ: AG INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje stanja populacije herpetofaune AG1 Ugovori sa stručnjacima. Izvještaji praćenja stanja 1 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 OCD, stručnjaci 250.000 (monitoring) Parka (čančara (Testudo hermanni), bjelica (Zamenis longissi- herpetofaune. mus), smukulja (Coronella austriaca), šara poljarica (Hierophis gemonensis), zmajur (Malpolon insignitus) Aktivno Redovito provoditi redukciju broja malih indijskih mungosa (Her- AG2 Plan redukcije. Broj uklonjenih mungosa. 2 50.000 30.000 OCD, stručnjaci 80.000 upravljanje pestes javanicus auropunctatus) na području Parka. Informiranje Izraditi i distribuirati informativne materijale AG3 Broj i vrsta izrađenog i distribuiranog informativnog 2 OCD 0 DC5, CB9, CC6 o prioritetnim vrstama herpetofaune.*** materijala. Aktivno Provoditi kontrolu populacije domaćih mačaka (Felis catus) steri- AG4 Broj steriliziranih mačaka. Broj i vrsta edukativnih i 2 30.000 20.000 20.000 20.000 20.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Stručnjaci 160.000 upravljanje lizacijom te informiranjem i edukacijom lokalnog stanovništva. informativnih aktivnosti i materijala. Aktivno Donijeti Program zaštite divljači. AG5 Izrađeni Program zaštite divljači. 2 150.000 Uprava za lovstvo, Uprava za 150.000 upravljanje zaštitu prirode Aktivno U suradnji s lovačkim društvima redovito provoditi sanitarni izlov AG6 Odluka o sanitarnom odstrelu. Broj uklonjenih 2 MZOE, lovačka društva 0 upravljanje divljih svinja (Sus scrofa). divljih svinja. SPECIFIČNI Odrediti te očuvati povoljno stanje ugroženih i strogo zaštićenih biljnih vrsta i gljiva u odnosu na rezultate početnih studija praćenja stanja. CILJ: AH INDIKATOR Promjene utvrđenih parametara praćenja stanja. CILJA: Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje stanja populacije orhideja (Orc- AH1 Ugovor sa stručnjacima. Izvještaj o praćenju stanja 1 45.000 45.000 OCD, stručnjaci 90.000 (monitoring) hidaceae). populacije orhideja. Praćenje stanja Dopuniti inventarizaciju vrsta te uspostaviti i provoditi praćenje AH2 Ugovor sa stručnjacima. Izvještaji o inventarizaciji i 1 50.000 50.000 OCD, stručnjaci 100.000 (monitoring) stanja gljiva. praćenju stanja gljiva. Praćenje stanja Uspostaviti i provoditi praćenje stanja populacije dubrovačke AH3 Ugovor sa stručnjacima. Plan praćenja i izvještaji o 1 OCD, stručnjaci 0 (monitoring) zečine (Centaurea ragusina). praćenju stanja dubrovačke zečine. Edukacija i Provoditi edukaciju na temu važnosti i zaštite prioritetnih biljnih AH4 Broj i tip edukativnih aktivnosti i korisnika. Broj i tip 1 OCD, stručnjaci 0 DC5, CB9, CC6 informiranje vrsta te izraditi i distribuirati informativne materijale o njima.*** izrađenih te distribuiranih informativnih materijala. Aktivno U suradnji s lovačkim društvima redovito provoditi sanitarni izlov AH5 Odluka o sanitarnom odstrelu. Broj uklonjenih koza. 2 MZOE, lovačka društva 0 upravljanje divljih koza (Capra hircus). Regulacija Zabraniti penjačke aktivnosti kroz Pravilnik o zaštiti i očuvanju. AH6 Pravilnik o zaštiti i očuvanju. HAOP, MZOE NAPOMENA***: Aktivnosti s oznakom *** imaju predviđen ukupni proračun u okviru Teme C i Teme D, pod aktivnostima označenima s ###. U koloni “Trošak aktivnosti” definirano je iz kojih se aktivnosti Tema C i D financiraju.

73 Ciljevi i mjere očuvanja za stanišne tipove i divlje svojte unutar Natura 2000 ekološke mreže

Identifikacijski Naziv Hrvatski naziv vrste / Znanstveni naziv vrste/ Cilj očuvanja Osnovne mjere Upravno Broj aktivnosti broj područja područja hrvatski naziv staništa Šifra stanišnog tipa područje HR5000037 NP Mljet Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete u naseljima posidonije održavanjem povoljne kakvoće morske vode. zaštita prirode AF7, AF9, AE6, AE14 HR5000037 NP Mljet Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Regulirati uporabu i odlaganje ribolovnih alata (ribarske mreže, parangali i vrše) koji oštećuju i uništavaju posidoniju. zaštita prirode AD2, AD3, AD4, AD5, AD6, AE21 HR5000037 NP Mljet Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju i nasipavanja u more iznad naselja posidonije u zoni utjecaja. zaštita prirode AE14 Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Osigurati dovoljan broj ekološki prihvatljivih sidrišta te zabraniti sidrenje na području rasprostranjenosti livada posidonije izvan trajnih zaštita prirode AE12, AE6, AE14 HR5000037 NP Mljet sidrišta. HR5000037 NP Mljet Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Kontrolirati utjecaj širenja invazivnih vrsta algi. zaštita prirode AE9, AE15 HR5000037 NP Mljet Obalne lagune 1150* Očuvano 23 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete u laguni održavanjem kakvoće vode. zaštita prirode AF7, AF9, AE14 HR5000037 NP Mljet Obalne lagune 1150* Očuvano 23 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati stalnu povezanost s morem. zaštita prirode AF9 HR5000037 NP Mljet Obalne lagune 1150* Očuvano 23 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju i nasipanje mora te zatrpavanje lagune. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet Velike plitke uvale i zaljevi 1160 Očuvano 156 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala održavanjem kakvoće morske vode. zaštita prirode AF7, AF9, AE14 HR5000037 NP Mljet Velike plitke uvale i zaljevi 1160 Očuvano 156 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju i nasipanje mora, kao ni zatrpavanje zatvorenih uvala. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete u morskom staništu održavanjem povoljne kakvoće morske vode. zaštita prirode AF7, AF9, AE14 HR5000037 NP Mljet Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Spriječiti eutrofikaciju. zaštita prirode AF7, AF9, AE14 Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Regulirati upotrebu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju koraligensku zajednicu. zaštita prirode AD2, AD3, AD5, AD6, AE14, HR5000037 NP Mljet AE21 HR5000037 NP Mljet Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju, betoniranje obale i nasipavanje u more na području rasprostranjenosti stanišnog tipa. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Ograničiti broj posjeta/ronilaca na mjestima koja su izložena posjećivanju. zaštita prirode CB2, AE14 Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala 1240 Očuvano 55 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju na području rasprostranjenosti stanišnog tipa i betoniranje obale. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet obrasli endemičnim vrstama Limonium spp. HR5000037 NP Mljet Mediteranske povremene lokve 3170* Očuvane dvije lokve s njihovim karakterističnim vrstama Očuvati povoljne stanišne uvjete u povremenoj lokvi. zaštita prirode AE14 Mediteranske povremene lokve 3170* Očuvane dvije lokve s njihovim karakterističnim vrstama Spriječiti zarastanje obale lokve košnjom grmovite vegetacije oko lokve u polumjeru od 10 metara svake dvije godine (ili češće ako je zaštita prirode AE16 HR5000037 NP Mljet potrebno) u ljetnim mjesecima (naizmjenično kositi jednu polovicu u jednoj godini, a zatim drugu u sljedećoj). HR5000037 NP Mljet Mediteranske povremene lokve 3170* Očuvane dvije lokve s njihovim karakterističnim vrstama Provesti dodatno čišćenje lokve ako lokva postane preplitka zbog nakupljanja mulja na dnu. zaštita prirode AE17 Mediteranske makije u kojima dominiraju 5210 Očuvano 311 ha postojeće površine stanišnog tipa Mjere nisu potrebne. zaštita prirode HR5000037 NP Mljet borovice Juniperus spp. Termo-mediteranske (stenomediteranske) 5330 Očuvane postojeće površina stanišnog tipa na Kusatskom ratu, rtu Stupa te otocima Ne dopustiti krčenje i degradaciju postojeće površine stanišnog tipa. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet grmolike formacije s Euphorbia dendroides Moračnik, Tajnik i Kobrava Termo-mediteranske (stenomediteranske) 5330 Očuvane postojeće površina stanišnog tipa na Kusatskom ratu, rtu Stupa te otocima Spriječiti sukcesiju uklanjanjem drvenastih vrsta, npr. Pinus halepensis i Ceratonia siliqua, kako bi se očuvala otvorenost staništa pogodna zaštita prirode AE18, AE14 HR5000037 NP Mljet grmolike formacije s Euphorbia dendroides Moračnik, Tajnik i Kobrava za razvoj heliofilne vrste Euphorbia dendroides. Eumediteranski travnjaci Thero- 6220* Očuvano 14 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u sklopu Programa ruralnog razvoja - operacija zaštita prirode; AE19, AE14 HR5000037 NP Mljet Brachypodietea Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti. poljoprivreda Karbonatne stijene s hazmofitskom 8210 Očuvano 3,2 ha postojeće površine stanišnog tipa Regulirati penjačke aktivnosti. zaštita prirode AH6, AE14 HR5000037 NP Mljet vegetacijom HR5000037 NP Mljet Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Očuvana tri speleološka objekta koja odgovaraju opisu stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete u speleološkim objektima. zaštita prirode AE2, AE3, AE14 HR5000037 NP Mljet Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Očuvana tri speleološka objekta koja odgovaraju opisu stanišnog tipa Ne dopustiti uređenje speleoloških objekata posjetiteljskom infrastrukturom. zaštita prirode AE20, AE14 HR5000037 NP Mljet Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Očuvana tri speleološka objekta koja odgovaraju opisu stanišnog tipa Ne dopustiti komercijalno posjećivanje speleoloških objekata. zaštita prirode AE20, AE14 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske 8330 Očuvano sedam morskih špilja Očuvati povoljne stanišne uvjete u dvije anhijaline jame (Jama Bjejajka i Jama na rtu Lenga) održavanjem fizikalno-kemijskih obilježja i zaštita prirode AE3, AE14 HR5000037 NP Mljet špilje kvalitete vode. Preplavljene ili dijelom preplavljene morske 8330 Očuvano sedam morskih špilja Očuvati okolnu vegetaciju u blizini i oko anhijalinih jama. zaštita prirode AE3, AE14 HR5000037 NP Mljet špilje Preplavljene ili dijelom preplavljene morske 8330 Očuvano sedam morskih špilja Ograničiti broj posjeta/ronilaca u špiljama. zaštita prirode AE10, AE14 HR5000037 NP Mljet špilje Šume divlje masline i rogača (Olea i 9320 Očuvano 54 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj šuma sveze Oleo-Ceratonion (makije velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum)). zaštita prirode AA1, AA5, AE14 HR5000037 NP Mljet Ceratonion) Šume divlje masline i rogača (Olea i 9320 Očuvano 54 ha postojeće površine stanišnog tipa Provoditi mjere zaštite od požara. zaštita prirode AA2, AA3, AA4, AA6 HR5000037 NP Mljet Ceratonion) Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340 Očuvano 750 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj vazdazelenih mediteranskih šuma u kojima prevladava česmina (Quercus ilex): mješovita šuma zaštita prirode AA1, AA5, AE14 HR5000037 NP Mljet i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis) i čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto- Quercetum ilicis). HR5000037 NP Mljet Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340 Očuvano 750 ha postojeće površine stanišnog tipa Provoditi mjere zaštite od požara. zaštita prirode AA2, AA3, AA4, AA6 Mediteranske šume endemičnih borova 9540 Očuvano 1540 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj šume alepskog bora (Pinus halepensis) ili pinije (Pinus pinea): mješovitih šuma alepskog bora i zaštita prirode AA1, AA5, AE14 HR5000037 NP Mljet crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis), šuma alepskog bora s feničkom borovicom (As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis) i šuma alepskog bora s tršljom (As. Pistacio-Pinetum halepensis). HR5000037 NP Mljet Mediteranske šume endemičnih borova 9540 Očuvano 1540 ha postojeće površine stanišnog tipa Provoditi mjere zaštite od požara. zaštita prirode AA2, AA3, AA4, AA6 kopnena kornjača Testudo hermanni Očuvano 2700 ha povoljnih staništa za vrstu (livade, pašnjaci, garizi, makije, rubovi šuma i Spriječiti degradaciju postojeće površine povoljnih staništa. zaštita prirode, AB8, AE14 HR5000037 NP Mljet šumske čistine, suhozidi, površine pod tradicionalnom poljoprivredom: maslinici, vrtovi, poljoprivreda vinogradi; krška područja s dovoljno tla za polaganje jaja i inkubaciju te hibernaciju) kopnena kornjača Testudo hermanni Očuvano 2700 ha povoljnih staništa za vrstu (livade, pašnjaci, garizi, makije, rubovi šuma i Održavati košnjom i krčenjem raslinja prvenstveno staništa u Prvočanima i Kneže polju koja su veoma zarasla, kao i u Velikom Desajdubu, zaštita prirode AB8 HR5000037 NP Mljet šumske čistine, suhozidi, površine pod tradicionalnom poljoprivredom: maslinici, vrtovi, gdje je sukcesija uznapredovala uz ostavljanje grmova kao skloništa na staništu. vinogradi; krška područja s dovoljno tla za polaganje jaja i inkubaciju te hibernaciju) kopnena kornjača Testudo hermanni Očuvano 2700 ha povoljnih staništa za vrstu (livade, pašnjaci, garizi, makije, rubovi šuma i Regulirati brojnost divljih svinja. zaštita prirode, AG5, AG6, AE14 HR5000037 NP Mljet šumske čistine, suhozidi, površine pod tradicionalnom poljoprivredom: maslinici, vrtovi, poljoprivreda vinogradi; krška područja s dovoljno tla za polaganje jaja i inkubaciju te hibernaciju) jelenak Lucanus cervus Očuvana 2600 ha povoljnog staništa za vrstu (šumska staništa te autohtona vegetacija Očuvati povoljne stanišne uvjete u šumskim ekosustavima za očuvanje jelenka. zaštita prirode AA1, AA3, AE14 HR5000037 NP Mljet degradiranog tipa s dovoljno krupnih panjeva, odumirućih ili svježe odumrlih stabala) jelenak Lucanus cervus Očuvana 2600 ha povoljnog staništa za vrstu (šumska staništa te autohtona vegetacija Provoditi mjere zaštite od požara. zaštita prirode AA2, AA4, AA5 HR5000037 NP Mljet degradiranog tipa s dovoljno krupnih panjeva, odumirućih ili svježe odumrlih stabala) sivi sokol Falco peregrinus Očuvana staništa za gniježđenje (visoke stijene, strme litice) za održanje gnijezdeće Ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. 2. do 15. 6. u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda (otok Kobrava); provesti zaštitne zaštita prirode, AC6, AE14 SZ dio HR1000037 populacije od najmanje 1 p. mjere na dalekovodima protiv stradavanja ptica od strujnog udara i kolizije; elektoenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da energetika NP-a Mljet se spriječe kolizije i elektrokucije ptica. SZ dio sredozemni galeb Larus audouinii Očuvana staništa (otočići, pretežito goli ili s neobraslim dijelovima) za održanje Ne posjećivati gnijezdilišne otoke (Galicija i Glavat) u razdoblju gniježđenja (1. 3. - 31. 7.); smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima zaštita prirode AC7, AE14 HR1000037 NP-a Mljet gnijezdeće populacije od 12-15 p. na kojima gnijezde sredozemni galebovi SZ dio morski vranac Phalacrocorax Očuvana staništa (strme stjenovite obale otoka; stjenoviti otočići) za održanje gnijezdeće Ne posjećivati gnijezdilišne otoke (Kobrava, Ovrata, Moračnik, Maslinovac, Borovnik) u u razdoblju gniježđenja (1. 1. - 31. 5.) zaštita prirode AC8, AE14 HR1000037 NP-a Mljet aristotelis desmarestii populacije od 25 do 30 p.

74 Identifikacijski Naziv Hrvatski naziv vrste / Znanstveni naziv vrste/ Cilj očuvanja Osnovne mjere Upravno Broj aktivnosti broj područja područja hrvatski naziv staništa Šifra stanišnog tipa područje HR5000037 NP Mljet Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete u naseljima posidonije održavanjem povoljne kakvoće morske vode. zaštita prirode AF7, AF9, AE6, AE14 HR5000037 NP Mljet Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Regulirati uporabu i odlaganje ribolovnih alata (ribarske mreže, parangali i vrše) koji oštećuju i uništavaju posidoniju. zaštita prirode AD2, AD3, AD4, AD5, AD6, AE21 HR5000037 NP Mljet Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju i nasipavanja u more iznad naselja posidonije u zoni utjecaja. zaštita prirode AE14 Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Osigurati dovoljan broj ekološki prihvatljivih sidrišta te zabraniti sidrenje na području rasprostranjenosti livada posidonije izvan trajnih zaštita prirode AE12, AE6, AE14 HR5000037 NP Mljet sidrišta. HR5000037 NP Mljet Naselja posidonije (Posidonion oceanicae) 1120* Očuvano 300 ha postojeće površine stanišnog tipa Kontrolirati utjecaj širenja invazivnih vrsta algi. zaštita prirode AE9, AE15 HR5000037 NP Mljet Obalne lagune 1150* Očuvano 23 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete u laguni održavanjem kakvoće vode. zaštita prirode AF7, AF9, AE14 HR5000037 NP Mljet Obalne lagune 1150* Očuvano 23 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati stalnu povezanost s morem. zaštita prirode AF9 HR5000037 NP Mljet Obalne lagune 1150* Očuvano 23 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju i nasipanje mora te zatrpavanje lagune. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet Velike plitke uvale i zaljevi 1160 Očuvano 156 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala održavanjem kakvoće morske vode. zaštita prirode AF7, AF9, AE14 HR5000037 NP Mljet Velike plitke uvale i zaljevi 1160 Očuvano 156 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju i nasipanje mora, kao ni zatrpavanje zatvorenih uvala. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete u morskom staništu održavanjem povoljne kakvoće morske vode. zaštita prirode AF7, AF9, AE14 HR5000037 NP Mljet Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Spriječiti eutrofikaciju. zaštita prirode AF7, AF9, AE14 Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Regulirati upotrebu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju koraligensku zajednicu. zaštita prirode AD2, AD3, AD5, AD6, AE14, HR5000037 NP Mljet AE21 HR5000037 NP Mljet Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju, betoniranje obale i nasipavanje u more na području rasprostranjenosti stanišnog tipa. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet Grebeni 1170 Očuvano 212 ha postojeće površine stanišnog tipa Ograničiti broj posjeta/ronilaca na mjestima koja su izložena posjećivanju. zaštita prirode CB2, AE14 Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala 1240 Očuvano 55 ha postojeće površine stanišnog tipa Ne dopustiti gradnju na području rasprostranjenosti stanišnog tipa i betoniranje obale. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet obrasli endemičnim vrstama Limonium spp. HR5000037 NP Mljet Mediteranske povremene lokve 3170* Očuvane dvije lokve s njihovim karakterističnim vrstama Očuvati povoljne stanišne uvjete u povremenoj lokvi. zaštita prirode AE14 Mediteranske povremene lokve 3170* Očuvane dvije lokve s njihovim karakterističnim vrstama Spriječiti zarastanje obale lokve košnjom grmovite vegetacije oko lokve u polumjeru od 10 metara svake dvije godine (ili češće ako je zaštita prirode AE16 HR5000037 NP Mljet potrebno) u ljetnim mjesecima (naizmjenično kositi jednu polovicu u jednoj godini, a zatim drugu u sljedećoj). HR5000037 NP Mljet Mediteranske povremene lokve 3170* Očuvane dvije lokve s njihovim karakterističnim vrstama Provesti dodatno čišćenje lokve ako lokva postane preplitka zbog nakupljanja mulja na dnu. zaštita prirode AE17 Mediteranske makije u kojima dominiraju 5210 Očuvano 311 ha postojeće površine stanišnog tipa Mjere nisu potrebne. zaštita prirode HR5000037 NP Mljet borovice Juniperus spp. Termo-mediteranske (stenomediteranske) 5330 Očuvane postojeće površina stanišnog tipa na Kusatskom ratu, rtu Stupa te otocima Ne dopustiti krčenje i degradaciju postojeće površine stanišnog tipa. zaštita prirode AE14 HR5000037 NP Mljet grmolike formacije s Euphorbia dendroides Moračnik, Tajnik i Kobrava Termo-mediteranske (stenomediteranske) 5330 Očuvane postojeće površina stanišnog tipa na Kusatskom ratu, rtu Stupa te otocima Spriječiti sukcesiju uklanjanjem drvenastih vrsta, npr. Pinus halepensis i Ceratonia siliqua, kako bi se očuvala otvorenost staništa pogodna zaštita prirode AE18, AE14 HR5000037 NP Mljet grmolike formacije s Euphorbia dendroides Moračnik, Tajnik i Kobrava za razvoj heliofilne vrste Euphorbia dendroides. Eumediteranski travnjaci Thero- 6220* Očuvano 14 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete kroz mjeru Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u sklopu Programa ruralnog razvoja - operacija zaštita prirode; AE19, AE14 HR5000037 NP Mljet Brachypodietea Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti. poljoprivreda Karbonatne stijene s hazmofitskom 8210 Očuvano 3,2 ha postojeće površine stanišnog tipa Regulirati penjačke aktivnosti. zaštita prirode AH6, AE14 HR5000037 NP Mljet vegetacijom HR5000037 NP Mljet Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Očuvana tri speleološka objekta koja odgovaraju opisu stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete u speleološkim objektima. zaštita prirode AE2, AE3, AE14 HR5000037 NP Mljet Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Očuvana tri speleološka objekta koja odgovaraju opisu stanišnog tipa Ne dopustiti uređenje speleoloških objekata posjetiteljskom infrastrukturom. zaštita prirode AE20, AE14 HR5000037 NP Mljet Špilje i jame zatvorene za javnost 8310 Očuvana tri speleološka objekta koja odgovaraju opisu stanišnog tipa Ne dopustiti komercijalno posjećivanje speleoloških objekata. zaštita prirode AE20, AE14 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske 8330 Očuvano sedam morskih špilja Očuvati povoljne stanišne uvjete u dvije anhijaline jame (Jama Bjejajka i Jama na rtu Lenga) održavanjem fizikalno-kemijskih obilježja i zaštita prirode AE3, AE14 HR5000037 NP Mljet špilje kvalitete vode. Preplavljene ili dijelom preplavljene morske 8330 Očuvano sedam morskih špilja Očuvati okolnu vegetaciju u blizini i oko anhijalinih jama. zaštita prirode AE3, AE14 HR5000037 NP Mljet špilje Preplavljene ili dijelom preplavljene morske 8330 Očuvano sedam morskih špilja Ograničiti broj posjeta/ronilaca u špiljama. zaštita prirode AE10, AE14 HR5000037 NP Mljet špilje Šume divlje masline i rogača (Olea i 9320 Očuvano 54 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj šuma sveze Oleo-Ceratonion (makije velike resike i planike (As. Erico-Arbutetum)). zaštita prirode AA1, AA5, AE14 HR5000037 NP Mljet Ceratonion) Šume divlje masline i rogača (Olea i 9320 Očuvano 54 ha postojeće površine stanišnog tipa Provoditi mjere zaštite od požara. zaštita prirode AA2, AA3, AA4, AA6 HR5000037 NP Mljet Ceratonion) Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340 Očuvano 750 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj vazdazelenih mediteranskih šuma u kojima prevladava česmina (Quercus ilex): mješovita šuma zaštita prirode AA1, AA5, AE14 HR5000037 NP Mljet i makija crnike s crnim jasenom (As. Fraxino orni-Quercetum ilicis) i čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom (As. Myrto- Quercetum ilicis). HR5000037 NP Mljet Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex) 9340 Očuvano 750 ha postojeće površine stanišnog tipa Provoditi mjere zaštite od požara. zaštita prirode AA2, AA3, AA4, AA6 Mediteranske šume endemičnih borova 9540 Očuvano 1540 ha postojeće površine stanišnog tipa Očuvati povoljne stanišne uvjete za razvoj šume alepskog bora (Pinus halepensis) ili pinije (Pinus pinea): mješovitih šuma alepskog bora i zaštita prirode AA1, AA5, AE14 HR5000037 NP Mljet crnike (As. Querco ilicis-Pinetum halepensis), šuma alepskog bora s feničkom borovicom (As. Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis) i šuma alepskog bora s tršljom (As. Pistacio-Pinetum halepensis). HR5000037 NP Mljet Mediteranske šume endemičnih borova 9540 Očuvano 1540 ha postojeće površine stanišnog tipa Provoditi mjere zaštite od požara. zaštita prirode AA2, AA3, AA4, AA6 kopnena kornjača Testudo hermanni Očuvano 2700 ha povoljnih staništa za vrstu (livade, pašnjaci, garizi, makije, rubovi šuma i Spriječiti degradaciju postojeće površine povoljnih staništa. zaštita prirode, AB8, AE14 HR5000037 NP Mljet šumske čistine, suhozidi, površine pod tradicionalnom poljoprivredom: maslinici, vrtovi, poljoprivreda vinogradi; krška područja s dovoljno tla za polaganje jaja i inkubaciju te hibernaciju) kopnena kornjača Testudo hermanni Očuvano 2700 ha povoljnih staništa za vrstu (livade, pašnjaci, garizi, makije, rubovi šuma i Održavati košnjom i krčenjem raslinja prvenstveno staništa u Prvočanima i Kneže polju koja su veoma zarasla, kao i u Velikom Desajdubu, zaštita prirode AB8 HR5000037 NP Mljet šumske čistine, suhozidi, površine pod tradicionalnom poljoprivredom: maslinici, vrtovi, gdje je sukcesija uznapredovala uz ostavljanje grmova kao skloništa na staništu. vinogradi; krška područja s dovoljno tla za polaganje jaja i inkubaciju te hibernaciju) kopnena kornjača Testudo hermanni Očuvano 2700 ha povoljnih staništa za vrstu (livade, pašnjaci, garizi, makije, rubovi šuma i Regulirati brojnost divljih svinja. zaštita prirode, AG5, AG6, AE14 HR5000037 NP Mljet šumske čistine, suhozidi, površine pod tradicionalnom poljoprivredom: maslinici, vrtovi, poljoprivreda vinogradi; krška područja s dovoljno tla za polaganje jaja i inkubaciju te hibernaciju) jelenak Lucanus cervus Očuvana 2600 ha povoljnog staništa za vrstu (šumska staništa te autohtona vegetacija Očuvati povoljne stanišne uvjete u šumskim ekosustavima za očuvanje jelenka. zaštita prirode AA1, AA3, AE14 HR5000037 NP Mljet degradiranog tipa s dovoljno krupnih panjeva, odumirućih ili svježe odumrlih stabala) jelenak Lucanus cervus Očuvana 2600 ha povoljnog staništa za vrstu (šumska staništa te autohtona vegetacija Provoditi mjere zaštite od požara. zaštita prirode AA2, AA4, AA5 HR5000037 NP Mljet degradiranog tipa s dovoljno krupnih panjeva, odumirućih ili svježe odumrlih stabala) sivi sokol Falco peregrinus Očuvana staništa za gniježđenje (visoke stijene, strme litice) za održanje gnijezdeće Ne provoditi sportske i rekreacijske aktivnosti od 15. 2. do 15. 6. u krugu od 750 m oko poznatih gnijezda (otok Kobrava); provesti zaštitne zaštita prirode, AC6, AE14 SZ dio HR1000037 populacije od najmanje 1 p. mjere na dalekovodima protiv stradavanja ptica od strujnog udara i kolizije; elektoenergetsku infrastrukturu planirati i graditi na način da energetika NP-a Mljet se spriječe kolizije i elektrokucije ptica. SZ dio sredozemni galeb Larus audouinii Očuvana staništa (otočići, pretežito goli ili s neobraslim dijelovima) za održanje Ne posjećivati gnijezdilišne otoke (Galicija i Glavat) u razdoblju gniježđenja (1. 3. - 31. 7.); smanjiti populaciju galeba klaukavca na otocima zaštita prirode AC7, AE14 HR1000037 NP-a Mljet gnijezdeće populacije od 12-15 p. na kojima gnijezde sredozemni galebovi SZ dio morski vranac Phalacrocorax Očuvana staništa (strme stjenovite obale otoka; stjenoviti otočići) za održanje gnijezdeće Ne posjećivati gnijezdilišne otoke (Kobrava, Ovrata, Moračnik, Maslinovac, Borovnik) u u razdoblju gniježđenja (1. 1. - 31. 5.) zaštita prirode AC8, AE14 HR1000037 NP-a Mljet aristotelis desmarestii populacije od 25 do 30 p.

75 TEMA B: ZAŠTITA I OČUVANJE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

Najznačajnije cjeline kulturno-povijesne baštine Nacionalnog parka Mljet jesu uvala Polače i otočić Sv. Marije u Velikom jezeru. Kasnoantička palača u Polačama jedna je od najmonumentalnijih rimskih građevina na istočnoj obali Jadranskog mora, a njezina iznimna vrijednost te slaba istraženost i očuvanost čine je prioritetnom lokacijom za upravljačke aktivnosti vezane za kulturno-povijesnu baštinu. Cjelina koju tvore ostaci palače s ostacima rimske bazilike i termi u uvali Polače u potpunosti je smještena na privatnom zemljištu, a

OPĆI CILJ: Zaštititi, održavati, očuvati, promovirati te omogućiti održivu upotrebu (ZOOPK) kulturno-povijesne baštine NP Mljet. STRATEGIJA BROJ AKTIV- PRIO- TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI UPRAVLJANJA NOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA SPECIFIČNI Unaprijediti zaštitu i očuvanje kulturno-povijesnih građevina i arheoloških lokaliteta te ih staviti u funkciju posjećivanja u odnosu na 2013. CILJ: BA INDIKATOR Lokaliteti i građevine od kulturno-povijesne važnosti su konzervirani, održavani te prezentirani posjetiteljima. CILJA: Aktivno uprav- Provoditi čišćenje kompleksa Polače i pristupnih puteva u suradnji BA1 Broj očišćenih puteva i objekata. 1 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Konzervatorski zavod, vlasnici 200.000 ljanje s lokalnim stanovništvom i pod stručnim nadzorom Konzervator- zemljišta, studenti arheologije, skog zavoda. volonteri, OCD Suradnja Poticati i surađivati u izradi cjelovitog Plana konzervacije, valori- BA2 Službeni dopisi s prijedlozima. Zapisnici sastanaka. 2 Konzervatorski zavod, Mini- 0 zacije i predstavljanja kompleksa Polače. Plan konzervacije. starstvo kulture, MZOE, vlasnici zemljišta Edukacija i infor- Osmisliti i postaviti poučne staze te izraditi i distribuirati informa- BA3 Dužina postavljenih staza. Broj i vrsta distribuiranog 2 Konzervatorski zavod, studenti 0 CB9 miranje tive materijale za promociju kompleksa Polače.*** informativnog materijala. arheologije Aktivno uprav- Provoditi čišćenja i održavanja registriranih arheoloških lokaliteta. BA4 Broj očišćenih lokaliteta. 1 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 Konzervatorski zavod (nadzor), 350.000 ljanje Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, vanjski suradnici, studenti, fakulteti Suradnja Redovito informirati Konzervatorski odjel o stanju lokaliteta na BA5 Izvještaj o stanju lokaliteta. Službeni dopisi. 1 Dubrovačka biskupija, Konzer- 0 terenu. vatorski zavod Suradnja Organizirati sastanke s Dubrovačkom biskupijom vezano za pro- BA6 Zapisnici sa sastanaka. Službeni dopisi. 2 Dubrovačka biskupija, HRZ, 0 gram zaštite, očuvanja, održavanja, promidžbe i upotrebe samo- Konzervatorski zavod stana sv. Marije te obnove i održavanja infrastrukture i upotrebe javnog pomorskog dobra. Istraživanje Provoditi podmorska arheološka istraživanja brodoloma u akva- BA7 Izvještaji o provedenim istraživanjima. 1 125.000 125.000 125.000 125.000 125.000 125.000 125.000 125.000 125.000 125.000 HRZ, ronilački klub 1.250.000 toriju Parka. Istraživanje Provesti podmorsko rekognosciranje akvatorija Parka. BA8 Veličina rekognoscirane površine. 2 100.000 100.000 100.000 100.000 HRZ, ronilački klub 400.000 Regulacija Pojačanim nadzorom zaštititi postojeće arheološke podmorske BA9 Plan rad i izvještaj o radu čuvarske službe. 1 Pomorska policija 0 lokalitete. SPECIFIČNI Očuvati i promovirati pokretnu materijalnu te nematerijalnu kulturno-povijesnu baštinu. CILJ: BB INDIKATOR Postignut je viši stupanj zaštite pokretne materijalne baštine. Nematerijala baština očuvana je u lokalnoj zajednici te je povećana njezina prepoznatljivost među posjetiteljima. CILJA: Edukacija i infor- Prezentirati artefakte, materijalnu i nematerijalnu kulturno-po- BB1 Popis izložbi, prezentacija, press cliping te broj i tip 1 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Restauratorski zavod, Konzerva- 100.000 DC5, CC4 miranje vijesnu baštinu Parka sudjelovanjem na stručnim skupovima, distribuiranih informativnih materijala. torski zavod, vanjski suradnici, izložbama i kroz informativne materijale.*** OCD Edukacija i infor- Provoditi informiranje i edukaciju lokalnog stanovništva o kultur- BB2 Broj i tip edukativnih i informativnih aktivnosti i 1 Studenti, OCD, Mjesni odbor, 0 DC5 miranje no-povijesnim vrijednostima Parka.*** materijala te broj korisnika. škola Poticaji Poticati osmišljavanje i izradu originalnog mljetskog suvenira. BB3 Natječaj za odabir suvenira. Poticaji za izradu suveni- 3 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Turistička zajednica, OCD, lokal- 200.000 ra. Suveniri u ponudi Parka. na zajednica, poduzetnici Poticaji Organizirati tečajeve o učenju o mljetskom vezu, krpanju mreža, BB4 Broj i tip tečajeva i korisnika. Potvrde o završenom 3 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Turistička zajednica, OCD, lokal- 200.000 pletenju košica i vrša, gradnji suhozida i svilarstva, tradicionalnog tečaju. na zajednica, poduzetnici plesa i pjesme. Poticaji Podržati lokalnu zajednicu u organizaciji tradicionalnih proslava BB5 Popis sudjelovanja JU-a u organizaciji proslava i 3 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 Turistička zajednica, OCD, lokal- 150.000 svjetovnih i religijskih blagdana i javnih događanja (Velika Gospa, javnih događanja i načina podrške (tisak plakata, na zajednica, poduzetnici Sv. Nikola, Uskrs, poklade, Mljetski umjetnički susreti (MUS), pozivnica, kataloga, logistika i sl.). Mljetsko kulturno ljeto i sl.). Infrastruktura Prenijeti Javnoj ustanovi upravljanje milinicom u Goveđarima BB6 Ugovor o upravljanju. Plan obnove i prezentacije. 3 30.000 Vlasnici mlinice 30.000 ugovorom u trajanju od deset godina te osmisliti i provesti plan obnove i prezentacije. Infrastruktura Uspostaviti prezentacijski etno postav u mlinici u Goveđarima. BB7 Sadržaj postava. 3 330.000 330.000 Privatni vlasnici. 660.000 Edukacija i infor- Osmisliti, postaviti i održavati poučne ploče za prezentaciju guvna BB8 Broj postavljenih poučnih ploča. 1 OCD 0 CB9 miranje iznad Polača i u Goveđarima.*** Edukacija i infor- Izraditi i tiskati vodič o tradicionalnoj upotrebi drvenastih biljnih BB9 Tiskani vodič. 2 50.000 OCD, stručnjaci 50.000,00 miranje vrsta u svakodnevnom životu Mljećana. NAPOMENA***: Aktivnosti s oznakom *** imaju predviđen ukupni proračun u okviru Teme C i Teme D, pod aktivnostima označenima s ###. U koloni “Trošak aktivnosti” definirano je iz kojih se aktivnosti Tema C i D financiraju.

76 dijelovi palače postali su integralni dio pojedinih kuća sagrađenih u prvom dijelu 19. st. Zbog složenosti i nesređenosti imovinsko-pravnih odnosa zemljišta na kojem se nalazi ovo kulturno dobro nulte kategorije, aktivnosti vezane za zaštitu i očuvanje palače, iako prio- ritetne, nerijetko su izvan nadležnosti Javne ustanove i ovisne o vanjskim čimbenicima. Upravljanje lokalitetom u nadležnosti je Ministarstva kulture, te bi zajedno s njima trebalo regulirati odnose s vlasnicima. Jedna od potencijalnih mogućnosti jest ugovor o upravljanju kojim bi se Parku prenijela upravljačka prava, vjerojatno kroz najam. Zagovaranje i poticanje suradnje osnovne su aktivnosti koje Park trenutačno može provoditi. Procjena troškova

77 obnova i stavljanja u funkciju Palače te udjela koji bi Park financirao u ovom trenutku zbog opisane problematike nije moguća.

Na otočiću Sv. Marije nalazi se najvrjedniji objekt sakralne baštine na otoku, benediktinski samostan s crkvom iz 12. st., od velike kulturne i krajobrazne važnosti. Cijeli otok zajedno s kompleksom pripada Dubrovačkoj biskupiji, a njihova tvrtka Otok d.o.o. već duže provodi proces obnavljanja i ponovnog stavljanja u funkciju kompleksa koji bi trebao pridonijeti kvalitetnijoj ponudi za posjetitelje Parka.

Najstarije naselje Parka, Goveđari, sagrađeno je u 18. st. te je danas njegov najatraktivni- ji naseljeni lokalitet, pogodan za razvoj i promociju aktivnosti vezanih za otočnu tradiciju i etnološke vrijednosti. Upravo to odvija se u Galeriji multimedijalnog prostora „Stara Skula“ koja djeluje na području sela, a dobar je primjer privatne inicijative. Obnavljanje stare mlinice za preradu maslinovog ulja te etnološki izložbeni postav dodatno bi oživjele cijelo područje te preusmjerile posjetitelje na ovu značajnu lokaciju. Mlinica je u privatnom vla- sništvu i potrebno je surađivati s vlasnicima u pronalaženju najprikladnijeg rješenja za njezinu obnovu i stavljanje u funkciju posjećivanja.

Na otoku su nekoć postojali brojni lokalni običaji, danas već pomalo zaboravljeni, dok se tradicionalne proslave svjetovnih i religijskih blagdana još uvijek održavaju. Osim toga, postoji i tradicija izrade rukotvorina, poput košica i vrši, nakita te mljetski vez. U svrhu očuvanja tradicije i upoznavanja posjetitelja s mljetskim običajima Ustanova planira aktivnosti informiranja, edukacije i prezentacije, kako za lokalno stanovništvo, tako i za posjetitelje. U tom je procesu ključno osigurati prostor u kojem bi se takve aktivnosti mogle održavati.

Noćno nebo

78 TEMA C: UPRAVLJANJE POSJEĆIVANJEM I RAZVOJ INTERPRETACIJE Nacionalni park Mljet svojim posjetiteljima nudi nekoliko mogućnosti obilaska područ- ja Parka. Cijena ulaznice uključuje prijevoz iz Polača do Pristaništa, odakle je moguć posjet brodicom do otočića Sv. Marije. Druga je postaja Mali most, između dva „jezera“, gdje je moguće uređenom stazom doći pješice iz Pomene. Upravo na ovom potezu Park ima najve- ći broj posjetitelja te najveći pritisak tijekom udarnih dana u sezoni. Dopuštene aktivnosti za posjetitelje uključuju plivanje, vožnju biciklom, planinarenje te vožnju kanuom i kajakom.

„Jezera“ predstavljaju najatraktivnije područje Parka i privlače najveći broj posjetitelja. Nije upitno da će tako biti i ubuduće, iako je prepoznata potreba za učinkovitijim preusmje- ravanjem posjetitelja na manje poznate lokacije i staze, što se planira ostvariti uspostavom mreže poučnih staza.

U sklopu Projekta unaprjeđenja sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne baštine na području temeljnog fenomena NP-a Mljet 2014./2015. godine obnovljene su tri upravne zgrade s ciljem poboljšanja uvjeta rada zaposlenika, otvorena je nova suvenirnica i infopunkt na novouređenom trgu na Pristaništu. Daljnjim projektnim aktivnostima planira se gradnja i opremanje Informacijsko-edukacijskog centra NP-a Mljet na mjestu posto- jeće Gustjerne u vlasništvu Dubrovačke biskupije, kao i niz aktivnosti usmjerenih k pobolj- šanju informiranja i educiranja posjetitelja.

Iako obnovljen, administrativni centar uprave Parka neće prostorno zadovoljiti buduće potrebe za zapošljavanjem dodatnih kadrova pa se planira gradnja nove upravne zgrade i posjetiteljskog centra na lokaciji Vrbovica u blizini Velikog jezera, koja bi riješila problem nedostatka prostora za rad djelatnika te za prezentaciju prirodne i kulturne baštine Parka. Da bi se provele te aktivnosti, osim neriješenih imovinsko-pravnih odnosa potrebno je iz- vršiti i ciljane izmjene Prostornog plana.

S obzirom na trendove u svijetu, informiranje posjetitelja prije samog dolaska u Park postaje jedan od važnijih čimbenika u cjelovitoj ponudi Parka. Posjetitelj koji već pri ulasku u Park poznaje njegove najvažnije karakteristike te potrebe zaštite i očuvanja može uvelike pridonijeti uređenijem sustavu posjećivanja te učinkovitijoj zaštiti ugroženih staništa i vrsta. Stoga veliku važnost približavanja vrijednosti Parka budućim posjetiteljima imaju elektronski mediji, posebice web-stranice i socijalne mreže, te informiranje neposredno prije dolaska, na za to predviđenim točkama.

Prihvatni kapacitet Parka nije određen, ali prosječni broj od oko 105.000 posjetitelja go- dišnje u krajnjem je okviru sadašnjih prihvatnih mogućnosti Parka (prije svega u transpor- tu). Ako se broj posjetitelja u sljedećih nekoliko godina bude značajnije povećavao, tome će biti potrebno prilagoditi infrastrukturu i opremljenost voznog parka. Najveći pritisak na prirodne vrijednosti vrše višednevni posjetitelji kod naselja uz more (Pomena, Polače, Ba- bine Kuće, Soline), kojih je nekoliko puta više tijekom ljetnih mjeseci. Kanalizacijski sustav još je uvijek neriješen, a većina je septičkih tankova neadekvatna. U tijeku je izvedba projekta postavljanja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (izuzev naselja Soline), ali se očekuje da će proći još nekoliko godina do njegovog potpunog uspostavljanja u svim domaćinstvima.

Na lokaciji Veliki most kod kanala koji povezuje Veliko jezero sa Solinskim kanalom nekada je zaista postojao most, infrastrukturni povijesni objekt iz 17. st., koji je u prošlom stoljeću uklonjen kako bi se omogućilo uplovljavanje većih brodova u Veliko jezero. Rušenjem

79 Velikog mosta nije samo izgubljeno značajno kulturno dobro i njegova krajobrazna vrijednost nego je prekinut i kontinuitet šetnice oko Velikog jezera. Kako bi se spomenuta pješač- ka i biciklistička staza ponovno stavila u funkciju posjećivanja, u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP) sagrađen je novi most.

Uz edukativne aktivnosti koje su pridružene temama zaštite i očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti i krajobraza potrebno je i osmisliti te postaviti edukacijsko-interpreta- tivnu infrastrukturu (poučne staze). Na taj bi se način posjetiteljima pružila sveobuhvatna

TEMA C: Upravljanje posjećivanjem i razvojinterpretacije

OPĆI CILJ: Unaprijediti sustav posjećivanja Parka, s naglaskom na izvansezonsko razdoblje, te razviti promociju i interpretaciju prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti Parka STRATEGIJA AKTIVNOST BROJ AKTIV- INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI PRIO- 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR UPRAVLJANJA NOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA SPECIFIČNI Poboljšati postojeću te izgraditi novu posjetiteljsku infrastrukturu u odnosu na stanje iz 2013. CILJ: CA INDIKATOR Popis i stanje posjetiteljske infrastrukture Parka. CILJA: Infrastruktura Za potrebe informiranja posjetitelja uspostaviti i održavati samo- CA1 Funkcionalni info-punkt i njegov sadržaj. 2 158.500 Turistička zajednica Općine 158.500 uslužni interaktivni info-punkt u Sobri. Mljet Infrastruktura Za potrebe informiranja posjetitelja uspostaviti i održavati samo- CA2 Funkcionalni info-punkt i njegov sadržaj. 2 158.500 Turističke agencije, brodopri- 158.500 uslužni interaktivni info-punkt u Dubrovniku. jevoznik Infrastruktura Unaprijediti infrastrukturu motriteljske kućice na Montokucu te je CA3 Postavljen ekoblok na Montokucu. 2 200.000 200.000 staviti u fukciju informiranja posjetitelja. Infrastruktura Opremanje multifunkcijske prezentacijeske dvorane - Kulijer CA4 Opremljena dvorana, broj održanih radionica, pre- 2 254.000 254.000 zentacija, predavanja. Infrastruktura Sagraditi novu upravnu zgradu s posjetiteljskim centrom te urediti CA5 Idejno rješenje. Projektna dokumentacija. Izmije- 3 200.000 1.500.000 920.000 350.000 3.000.000 2.000.000 7.970.000 javne vanjske površine na prostoru Vrbovica. njen Prostorni plan. Troškovnik izvedbenih radova. Ugovor s izvođačem radova. Infrastruktura Dotrajale i neadekvatne info-punktove zamijeniti unificiranim CA6 Postavljeni Eko-blokovi: Nadzorno informativni 4; 2 40.000 1.600.000 25.000 25.000 50.000 50.000 25.000 25.000 1.840.000 kućicama (EKO-blokovi). Uslužno servisni/suvenirnica 3, Sanitarno tehnički WC 2 Infrasturktura Uspostavljanje i opremanje komunalnom opremom i održavanje CA7 Broj i duljina uspostavljenih poučnih staza, broj 2 600.000 500.000 25.000 25.000 35.000 25.000 25.000 35.000 25.000 35.000 1.330.000 poučnih staza u Parku. polaznika edukacijskih programa. Infrastruktura Izvedba sustava internetske mreže za informiranje posjetitelja i CA8 Broj uspostavljenij HOT spotova, Ugovor s teleope- 2 120.000 140.000 260.000 sustava slanja servisnih informacija putem mobilne mreže. raterom. SPECIFIČNI Unaprijediti organizaciju posjećivanja, obogatiti posjetiteljsku ponudu u sezoni te proširiti programe posjećivanja izvan sezone. CILJ: CB INDIKATOR Raznolika posjetiteljske ponuda, više sadržaja i programa. Veći broj posjetitelja izvan sezone i učinkovitija prostorna i vremenska distribucija posjetitelja. CILJA: Suradnja Donijeti cjelovite programe posjećivanja NP-a Mljet u skladu s CB1 Programi posjećivanja. Ugovori s agencijama. 2 85.000 Turističke agencije, brodarske 85.000 kapacitetima Parka, posebice u sezoni - sinopsis turističkih proi- agencije zvoda i usluga. Istraživanje Izraditi studiju upravljanja posjetiteljima. CB2 Izrađena studija kapaciteta posjećivanja. 2 200.000 Stručnjaci 200.000 Regulacija Donijeti i primjenjivati kodeks korektnog ponašanja djelatnika CB3 Donesen i poštivan kodeks ponašanja. 1 0 Parka prema posjetiteljima. Edukacija i infor- Osmisliti i provoditi program edukacije turističkih vodiča koji CB4 Programi edukacije. Izrađeni priručnici. Popis pola- 1 30.000 30.000 Turističke agencije 60.000 miranje vode posjetitelje na području Parka. znika programa. Regulacija Uspostaviti sustav certifikacije i kontrole turističkih vodiča koji CB5 Članak vezan za obveze vodiča sastavni je dio Pravil- 1 TZ 0 vode posjetitelje unutar Parka. nika o zaštiti i očuvanju. Popis licenciranih vodiča. Regulacija Modernizirati i održavati sustav prodaje ulaznica. CB6 Cjenovni razredi ulaznica i načini naplate. 1 30.000 30.000 25.000 25.000 15.000 15.000 10.000 10.000 10.000 10.000 180.000 Edukacija i infor- Organizirati javno obilježavanje dana važnih za zaštitu prirode i CB7 Broj i tip događanja i sudionici. Broj i vrsta informa- 1 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 30.000 TZ, OŠ, OCD 300.000 miranje okoliša. tivnih materijala. Edukacija i infor- Osmisliti, postaviti i održavati cjeloviti sustav poučnih staza Parka CB8 Plan staza, uključujući lokacije, teme i sadržaj staza. 1 150.000 50.000 30.000 30.000 30.000 TZ, planinarska društva, vo- 290.000 miranje za prezentaciju kulturno-povijesne i prirodne baštine u skladu s Uspostavljenje poučne staze i elementi. lonteri ostalim temama i prioritetima Plana.### Aktivno uprav- Provoditi redovito održavanje postojećih planinarskih staza te CB9 Evidencija duljine očišćenih staza. Popis staza i 2 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Planinarska društva, TZ Mljet 100.000 ljanje dovršiti uređenje planinarske i dvojezične turističke signalizacije. signalizacije. Regulacija Regulirati odnos s davateljima usluga ronjenja i staviti ga u Pravil- CB10 Definirani uvjeti nalaze se u Pravilniku o zaštiti i 1 ronilački centri 0 nik o zaštiti i očuvanju. očuvanju, koncesijsko odobrenje. Infrastruktura Na ronilačkim lokacijama postaviti plutače CB11 Studija postavljanja plutača. Broj postavljenih 3 300.000 300.000 600.000 za privezivanje ronilačkih brodova. plutača. Infrastruktura Gradnja Interpretacijskog i izložbenog centra Gustijerna i oprema- CB12 Sagrađeni centar. 2 400.000 2.000.000 2.400.000 nje prostora

80 slika vrijednosti Parka, što bi bitno pridonijelo kako njihovom doživljaju ovog zaštićenog područja, tako i podizanju svijesti o potrebama očuvanja njegovih prirodne i kulturne ba- štine Parka.

Bolje reguliranje odnosa s davateljima turističkih usluga na području Parka – lokalnog stanovništva i vanjskih agencija – nužno je za cjelovitu kvalitetnu ponudu i učinkovitiju zaštitu područja.

81 STRATEGIJA AKTIVNOST BROJ AKTIV- INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI PRIO- 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR UPRAVLJANJA NOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA SPECIFIČNI U suradnji s turističkim sektorom razviti i uvesti nove modele promocije Parka i informiranja posjetitelja. CILJ: CC INDIKATOR Povišen stupanj informiranosti svih ciljnih skupina posjetitelja te prisutnosti Parka u medijima i turističko-propagandnim materijalima. CILJA: Edukacija i infor- Izraditi i tiskati vodič po Parku za posjetitelje. CC1 Tiskani vodič. 1 70.000 50.000 120.000 miranje Edukacija i infor- Redovito ažurirati i tiskati turističku topografsku kartu sa stazama CC2 Tiskana turistička topografska karta. 1 30.000 30.000 Planinarska društva 60.000 miranje za posjetitelje. Edukacija i infor- Izraditi detaljnu internu topografsku kartu sa svim stazama na CC3 Detaljna topografska karta. 1 0 miranje području Parka (uključujući one izvan planinarskih puteva). Edukacija i infor- Osmisliti i tiskati tematske informativne prospekte (geologija, CC4 Broj i tip tiskanih info-materijala. 1 150.000 170.000 150.000 150.000 170.000 150.000 150.000 170.000 Stručnjaci, OCD 1.260.000 miranje priroda, kulturno-povijesna baština itd.) usmjerene prioritetima definiranima u Planu upravljanja.### Edukacija i infor- Osmisliti i uvrstiti u ponudu Parka stručna vođenja o prirodnoj i CC5 Broj i tip stručnih vođenja i korisnika. 2 Drugi ZP 0 miranje kulturnoj baštini NP-a Mljet. Ponuda vođenja nalazi se u ponudi Parka. Edukacija i infor- Osmisliti i uvrstiti u ponudu Parka edukacijske programe za posje- CC6 Edukacijski programi. Broj i tip korisnika. 1 50.000 35.000 35.000 35.000 35.000 50.000 35.000 35.000 35.000 35.000 Drugi ZP, volonteri 380.000 miranje titelje po kategorijama.### Edukacijski programi nalaze se u ponudi Parka. Edukacija i infor- Osmisliti i uvrstiti u ponudu sadržaje za posjećivanje osoba s CC7 Broj sadržaja za posjećivanje prilagođenih 3 150.000 150.000 OCD, drugi parkovi 300.000 miranje posebnim potrebama. osobama s posebnim potrebama. 18.506.000,00 NAPOMENA###: Aktivnosti s oznakom ### svojim proračunom financiraju aktivnosti iz Teme A i Teme B s oznakom ***

TEMA D: RAZVOJ KAPACITETA USTANOVE I SURADNJE S DIONICIMA Nacionalni park Mljet jedinstven je ne samo po svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima nego i po činjenici da je riječ o naseljenom području. Skladan suživot i suradnja s lokalnim stanovništvom i ostalim korisnicima prostora osnova su uspješnog upravljanja ovim područjem i preduvjet za postizanje ciljeva zadanih Planom upravljanja. Poboljšanje komunikacije, kako unutar javne ustanove, tako i prema vanjskim dionicima, pridonijelo bi učinkovitosti i uspješnosti provedbe planiranih aktivnosti. Važno je da se ostvareni ciljevi i planovi Parka javno prezentiraju. Kada je riječ o izazovima i problemima koji nisu u izravnoj nadležnosti JU-a, potrebno je zagovarati najprikladnija rješenja te surađivati tijekom planiranja i provedbi. Nesređeni imovinsko-pravni odnosi te neprikladan Prostorni plan najveća su prepreka u planiranju i izvedbi većih projekata u Parku. Iznimno je važna suradnja s Općinom Mljet i zagovaranje rješavanja problema u svrhu poboljšanja kvalitete života stanovnika Parka i usluga za posjetitelje, poput unaprjeđenja sustava opskrbe električnom energijom i dovršetka izrade kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava. Iako ove intervencije nisu u nadležnosti JU-a, one pridonose učinkovitijoj zaštiti prirodnih vrijednosti Parka. Stoga će JU surađivati s ostalim institucijama u njihovom planiranju i provedbi.

Usavršavanje i edukacija kadra JU-a prema prioritetima i trenutačnim potrebama nužni su za kvalitetnu provedbu Plana. To se odnosi na sve službe, a posebnu će pozornost treba- ti posvetiti službi čuvara prirode, od koje se novim Zakonom o zaštiti prirode traži viši stupanj pripremljenosti i poznavanja stručnije tematike vezane za zaštitu prirode. Potrebna su i kontinuirana usavršavanja na temu protupožarne zaštite i prve pomoći, a neke od iden- tificiranih potreba odnose se i na tečajeve o osnovama stranih jezika, fondovima EU-a i razvoju projekata, ronjenju, GIS-u itd.

Jedan od kadrovskih problema JU-a jest i nedostatak stručnih zaposlenika, a dodatna je komplikacija i smještaj za potencijalne djelatnike koji nisu s otoka. Opcije za cjelogodišnje iznajmljivanje smještaja vrlo su ograničene, pa Ustanova planira osigurati smještaj djelatnicima u vlastitim novouređenim objektima kako bi uvjeti za doseljavanje na otok bili što

82 STRATEGIJA AKTIVNOST BROJ AKTIV- INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI PRIO- 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI TROŠAK AKTIV- MOGUĆI IZVOR UPRAVLJANJA NOSTI RITET NOSTI (HRK) FINANCIRANJA SPECIFIČNI U suradnji s turističkim sektorom razviti i uvesti nove modele promocije Parka i informiranja posjetitelja. CILJ: CC INDIKATOR Povišen stupanj informiranosti svih ciljnih skupina posjetitelja te prisutnosti Parka u medijima i turističko-propagandnim materijalima. CILJA: Edukacija i infor- Izraditi i tiskati vodič po Parku za posjetitelje. CC1 Tiskani vodič. 1 70.000 50.000 120.000 miranje Edukacija i infor- Redovito ažurirati i tiskati turističku topografsku kartu sa stazama CC2 Tiskana turistička topografska karta. 1 30.000 30.000 Planinarska društva 60.000 miranje za posjetitelje. Edukacija i infor- Izraditi detaljnu internu topografsku kartu sa svim stazama na CC3 Detaljna topografska karta. 1 0 miranje području Parka (uključujući one izvan planinarskih puteva). Edukacija i infor- Osmisliti i tiskati tematske informativne prospekte (geologija, CC4 Broj i tip tiskanih info-materijala. 1 150.000 170.000 150.000 150.000 170.000 150.000 150.000 170.000 Stručnjaci, OCD 1.260.000 miranje priroda, kulturno-povijesna baština itd.) usmjerene prioritetima definiranima u Planu upravljanja.### Edukacija i infor- Osmisliti i uvrstiti u ponudu Parka stručna vođenja o prirodnoj i CC5 Broj i tip stručnih vođenja i korisnika. 2 Drugi ZP 0 miranje kulturnoj baštini NP-a Mljet. Ponuda vođenja nalazi se u ponudi Parka. Edukacija i infor- Osmisliti i uvrstiti u ponudu Parka edukacijske programe za posje- CC6 Edukacijski programi. Broj i tip korisnika. 1 50.000 35.000 35.000 35.000 35.000 50.000 35.000 35.000 35.000 35.000 Drugi ZP, volonteri 380.000 miranje titelje po kategorijama.### Edukacijski programi nalaze se u ponudi Parka. Edukacija i infor- Osmisliti i uvrstiti u ponudu sadržaje za posjećivanje osoba s CC7 Broj sadržaja za posjećivanje prilagođenih 3 150.000 150.000 OCD, drugi parkovi 300.000 miranje posebnim potrebama. osobama s posebnim potrebama. 18.506.000,00 NAPOMENA###: Aktivnosti s oznakom ### svojim proračunom financiraju aktivnosti iz Teme A i Teme B s oznakom ***

povoljniji. Prioritetni kadar koji nedostaje ustanovi jest stručni voditelj, koji će se zaposliti u što skorijem roku.

Od parkovne infrastrukture ističe se kompleks Kulijer, smješten na sjeverozapadnom dijelu Parka. Sastoji se od dvije veće građevine i nekoliko manjih objekata, a riječ je o bivšem vojnom posjedu koji je darovnicom Ministarstva obrane Republike Hrvatske iz 2002. g. postao vlasništvo Parka. Zbog relativno izoliranog položaja nije pogodan da postane glavna posjetiteljska infrastruktura, već je potrebno razraditi plan i projekt njegove prenamjene. S obzirom na nedostatak prostora u vlasništvu Parka, riječ je o vrijednom kompleksu koji se može staviti u funkciju za uspješnije provođenje određenih upravljačkih aktivnosti iz Plana. Jedna od mogućih namjena uključuje centar za istraživanja te smještaj za znanstve- nike, studente i volontere koji bi sudjelovali na projektima.

Suradnja s Dubrovačkom biskupijom posebno je važna zbog njihovog većinskog udjela u vlasništvu nad zemljištem područja Parka. Dobrom suradnjom mogu se obnoviti i staviti u funkciju pojedini objekti poput onog na najvišem brdu Parka, Planjaku, za kojeg je Mini- starstvo obrane izdalo suglasnost o darovanju Javnoj ustanovi, dok je zemljište u postupku povrata Dubrovačkoj biskupiji.

JUNP Mljet u siječnju 2015. godine osnovalo je Partnersko vijeće sa ciljem jačanja par- tnerstva i suradnje s lokalnom zajednicom. Članove Partnerskog vijeća čine predstavnici javnog, civilnog i privatnog sektora poput mjesnih odbora, općine Mljet, lučke uprave, Jav- ne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske župa- nije, lokalnih i regionalnih udruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i Dubrovač- ke biskupije. Nažalost, rad Partnerskog vijeće trenutačno je obustavljen; međutim smatramo da ga ponovno treba uspostaviti jer predstavlja jedan od načina postizanja kon- senzusa između Ustanove i svih dionika prostora Parka, stoga će Ustanova snažno zagovarati ponovnu uspostavu Partnerskog vijeća.

Suradnja s drugim zaštićenim područjima, a posebno s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, od velike je važnosti za

83 TEMA D: Razvoj suradnje i upravljanja Javne ustanove

OPĆI CILJ: Ojačati kapacitete i unaprijediti komunikaciju Javne ustanove te poboljšati suradnju s lokalnom zajednicom i drugim institucijama s ciljem učinkovitijeg upravljanja Nacionalnim parkom TROŠAK STRATEGIJA BROJ PRIO- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI AKTIVNO- UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET FINANCIRANJA STI (HRK) SPECIFIČNI Ojačati službe Parka zapošljavanjem stručnog kadra, kontinuranim usavršavanjem stalnih i sezonskih zaposlenika te usklađivanjem podzakonskih akata. CILJ: DA INDIKATOR Ispunjene kadrovske i organizacijske potrebe za realizaciju aktivnosti plana upravljanja CILJA: Suradnja Surađivati s Općinom Mljet te sudjelovati u stipendiranju studenta DA1 Kriteriji i uvjeti stipendiranja. Broj stipendija te broj 2 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 Općina Mljet, lokalna zajednica 384.000 s otoka Mljeta za potrebni stručni kadar Parka te unaprijediti stipendiranih koji su zaposleni u JU-u. kriterije i uvjete stipendiranja. Infrastruktura Osigurati smještaj za zaposlenike Parka te definirati kriterije za DA2 Kriteriji dodjele upotrebe. Broj zaposlenika s 1 45.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Općina Mljet 135.000 dodjelu i upotrebu istih. osiguranim smještajem. Jačanje Zapošljavati djelatnike sukladno prioritetima definiranima DA3 Broj novih zaposlenika. 1 0 kapaciteta Planom upravljanja i odlukama nadležnih tijela. Jačanje Provoditi kontinuirano usavršavanje zaposlenika Javne ustanove DA4 Popis specijalizacija/tečajeva i djelatnika koji su ih 1 150.000 150.000 150.000 180.000 180.000 180.000 180.000 180.000 180.000 180.000 1.710.000 kapaciteta prema zakonskim obvezama i potrebama definiranima Planom prošli. upravljanja. Jačanje Organizirati i redovito održavati radne sastanke rukovodećeg DA5 Broj i zapisnici sastanaka i kolegija, popis sudionika. 1 0 kapaciteta kadra Javne ustanove te, prema potrebi, sastanke cijele ustanove. Jačanje Uvesti sustav evaluacije, motiviranja i poticanja djelatnika, a u DA6 Razvijen sustav evaluacija koji se provodi. Ugovori sa 2 Stručnjaci za evaluaciju rada 0 kapaciteta svrhu podizanja učinkovitosti rada. stručnjacima. Jačanje Educirati čuvare prirode o prirodnim i kulturno-povijesnim DA7 Broj edukativnih aktivnosti, broj sudionika. 1 0 kapaciteta vrijednostima te potrebama zaštite i očuvanja. Jačanje Sudjelovati u razmjeni iskustava putem seminara, radionica, DA8 Popis sudjelovanja i predstavnika JU-a. 1 30.000 30.000 30.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 Druge JU, OCD, stručne institucije 335.000 kapaciteta studijskih putovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Regulacija Usklađivati interne podzakonske akte i opće akte Ustanove s DA9 Popis usklađenih akata. 1 0 važećim zakonima (o zaštiti prirode, morskom ribarstvu, Prekršajnom zakonu itd.). SPECIFIČNI Izgraditi i unaprijediti infrastrukturu kojom se koristi Javna ustanova te povećati materijalnu opremljenost u odnosu na stanje iz 2013. CILJ: DB INDIKATOR Popis vlasništva, popis i stanje infrastrukture, inventar i baza podatka Javne ustanove CILJA: Jačanje Uspostaviti, rekonstruirati i redovito nadograđivati arhivsko-do- DB1 Knjiga evidencije arhivsko-dokumentacijske građe. 1 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 Državni arhiv 350.000 kapaciteta kumentacijsku građu Javne ustanove. Jačanje Uspostava baznog edukacijskog, info- i upravljačkog sučelja DB2 Operativna i ažurirana GIS baza. 1 150.000 150.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Stručnjaci 460.000 kapaciteta baziranog na GIS platformi Jačanje Razvijati M++ i S++ kompjutorski sustav arhiviranja te provoditi DB3 Operativna i ažurirana M++ i S++ baza. 1 Muzejsko-dokumentacijski centar 0 kapaciteta obrazovanje kadra o korištenju istog. Jačanje Kontinuirano osmišljavati i prijavljivati projekte koji će se DB4 Broj prijavljenih i odobrenih projekata. 1 0 kapaciteta financirati sredstvima iz EU-a i drugih fondova. Infrastruktura Kontinuirano provoditi održavanje i modernizaciju opreme, DB5 Popis i troškovnik imovine i održavanja. 2 4.494.000 7.894.600 2.470.000 1.720.000 320.000 350.000 350.000 350.000 350.000 350.000 18.648.600 obnove voznog parka i nabave vozila za prijevoz posjetitelja te za službe Parka sukladno Planu modernizacije opreme, uvažavajući Studiju predizvodljivosti za elektrifikaciju transporta. Infrastruktura Razrada koncepta Centra za zaštitu prirode Kulijer, opremanje i DB6 Izrađen programski dokument s planom rada, 2 460.000 1.170.000 30.000 30.000 50.000 30.000 30.000 50.000 30.000 30.000 1.910.000 uspostavljanje Centra, kao i Volonterskog centra troškovnik izvedbenih radova i opreme. Ugovor s izvođačem radova. Uređen kompleks. Opremljen volonterski centar i sklopljeni ugovori o volontiranju. Regulacija Izraditi izmjene Prostornog plana te zagovarati rješavanje DB7 Dopisi i prijedlozi. Ugovori s izrađivačima. 3 0 imovinsko-pravnih odnosa za objekte i zemljišta na području Parka od interesa za JU. Suradnja Zagovarati u Prostornom planu promjenu lokacije parkinga i DB8 Dopisi i prijedlozi. 3 Općina Mljet, Zavod za prostorno 0 servisno-tehničke zone s područja Polačarskog polja na područje uređenje granica Parka. Suradnja Zagovarati među nadležnim institucijama uspostavu autobusne DB9 Dopisi i prijedlozi. 3 Općina Mljet, Dubrovačko-neretvan- 0 linije Dubrovnik - Prapratno - Park. ska županije, Grad Dubrovnik, poduzetnici Infrastruktura Obnoviti branu za smeće u Solinskom kanalu te je redovito DB10 Obnovljena brana. 1 650.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 830.000 održavati. Infrastruktura Postavljanje pontona na lokacijama otok Sv. Marije i Pristaništa za DB11 Postavljena dva pontona. 2 425.000 425.000 prihvat posjetitelja smanjene pokretljivosti Infrastruktura Urediti prometnice u glavnoj zoni posjeta za neometano Duljina uređenih prometnica u glavnoj zoni posjeta. 2 500.000 400.000 900.000 prometovanje elektrovlaka i vozila NP-a.

84 OPĆI CILJ: Ojačati kapacitete i unaprijediti komunikaciju Javne ustanove te poboljšati suradnju s lokalnom zajednicom i drugim institucijama s ciljem učinkovitijeg upravljanja Nacionalnim parkom TROŠAK STRATEGIJA BROJ PRIO- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI AKTIVNO- UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET FINANCIRANJA STI (HRK) SPECIFIČNI Ojačati službe Parka zapošljavanjem stručnog kadra, kontinuranim usavršavanjem stalnih i sezonskih zaposlenika te usklađivanjem podzakonskih akata. CILJ: DA INDIKATOR Ispunjene kadrovske i organizacijske potrebe za realizaciju aktivnosti plana upravljanja CILJA: Suradnja Surađivati s Općinom Mljet te sudjelovati u stipendiranju studenta DA1 Kriteriji i uvjeti stipendiranja. Broj stipendija te broj 2 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 38.400 Općina Mljet, lokalna zajednica 384.000 s otoka Mljeta za potrebni stručni kadar Parka te unaprijediti stipendiranih koji su zaposleni u JU-u. kriterije i uvjete stipendiranja. Infrastruktura Osigurati smještaj za zaposlenike Parka te definirati kriterije za DA2 Kriteriji dodjele upotrebe. Broj zaposlenika s 1 45.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 10.000 Općina Mljet 135.000 dodjelu i upotrebu istih. osiguranim smještajem. Jačanje Zapošljavati djelatnike sukladno prioritetima definiranima DA3 Broj novih zaposlenika. 1 0 kapaciteta Planom upravljanja i odlukama nadležnih tijela. Jačanje Provoditi kontinuirano usavršavanje zaposlenika Javne ustanove DA4 Popis specijalizacija/tečajeva i djelatnika koji su ih 1 150.000 150.000 150.000 180.000 180.000 180.000 180.000 180.000 180.000 180.000 1.710.000 kapaciteta prema zakonskim obvezama i potrebama definiranima Planom prošli. upravljanja. Jačanje Organizirati i redovito održavati radne sastanke rukovodećeg DA5 Broj i zapisnici sastanaka i kolegija, popis sudionika. 1 0 kapaciteta kadra Javne ustanove te, prema potrebi, sastanke cijele ustanove. Jačanje Uvesti sustav evaluacije, motiviranja i poticanja djelatnika, a u DA6 Razvijen sustav evaluacija koji se provodi. Ugovori sa 2 Stručnjaci za evaluaciju rada 0 kapaciteta svrhu podizanja učinkovitosti rada. stručnjacima. Jačanje Educirati čuvare prirode o prirodnim i kulturno-povijesnim DA7 Broj edukativnih aktivnosti, broj sudionika. 1 0 kapaciteta vrijednostima te potrebama zaštite i očuvanja. Jačanje Sudjelovati u razmjeni iskustava putem seminara, radionica, DA8 Popis sudjelovanja i predstavnika JU-a. 1 30.000 30.000 30.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 Druge JU, OCD, stručne institucije 335.000 kapaciteta studijskih putovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Regulacija Usklađivati interne podzakonske akte i opće akte Ustanove s DA9 Popis usklađenih akata. 1 0 važećim zakonima (o zaštiti prirode, morskom ribarstvu, Prekršajnom zakonu itd.). SPECIFIČNI Izgraditi i unaprijediti infrastrukturu kojom se koristi Javna ustanova te povećati materijalnu opremljenost u odnosu na stanje iz 2013. CILJ: DB INDIKATOR Popis vlasništva, popis i stanje infrastrukture, inventar i baza podatka Javne ustanove CILJA: Jačanje Uspostaviti, rekonstruirati i redovito nadograđivati arhivsko-do- DB1 Knjiga evidencije arhivsko-dokumentacijske građe. 1 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 35.000 Državni arhiv 350.000 kapaciteta kumentacijsku građu Javne ustanove. Jačanje Uspostava baznog edukacijskog, info- i upravljačkog sučelja DB2 Operativna i ažurirana GIS baza. 1 150.000 150.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 Stručnjaci 460.000 kapaciteta baziranog na GIS platformi Jačanje Razvijati M++ i S++ kompjutorski sustav arhiviranja te provoditi DB3 Operativna i ažurirana M++ i S++ baza. 1 Muzejsko-dokumentacijski centar 0 kapaciteta obrazovanje kadra o korištenju istog. Jačanje Kontinuirano osmišljavati i prijavljivati projekte koji će se DB4 Broj prijavljenih i odobrenih projekata. 1 0 kapaciteta financirati sredstvima iz EU-a i drugih fondova. Infrastruktura Kontinuirano provoditi održavanje i modernizaciju opreme, DB5 Popis i troškovnik imovine i održavanja. 2 4.494.000 7.894.600 2.470.000 1.720.000 320.000 350.000 350.000 350.000 350.000 350.000 18.648.600 obnove voznog parka i nabave vozila za prijevoz posjetitelja te za službe Parka sukladno Planu modernizacije opreme, uvažavajući Studiju predizvodljivosti za elektrifikaciju transporta. Infrastruktura Razrada koncepta Centra za zaštitu prirode Kulijer, opremanje i DB6 Izrađen programski dokument s planom rada, 2 460.000 1.170.000 30.000 30.000 50.000 30.000 30.000 50.000 30.000 30.000 1.910.000 uspostavljanje Centra, kao i Volonterskog centra troškovnik izvedbenih radova i opreme. Ugovor s izvođačem radova. Uređen kompleks. Opremljen volonterski centar i sklopljeni ugovori o volontiranju. Regulacija Izraditi izmjene Prostornog plana te zagovarati rješavanje DB7 Dopisi i prijedlozi. Ugovori s izrađivačima. 3 0 imovinsko-pravnih odnosa za objekte i zemljišta na području Parka od interesa za JU. Suradnja Zagovarati u Prostornom planu promjenu lokacije parkinga i DB8 Dopisi i prijedlozi. 3 Općina Mljet, Zavod za prostorno 0 servisno-tehničke zone s područja Polačarskog polja na područje uređenje granica Parka. Suradnja Zagovarati među nadležnim institucijama uspostavu autobusne DB9 Dopisi i prijedlozi. 3 Općina Mljet, Dubrovačko-neretvan- 0 linije Dubrovnik - Prapratno - Park. ska županije, Grad Dubrovnik, poduzetnici Infrastruktura Obnoviti branu za smeće u Solinskom kanalu te je redovito DB10 Obnovljena brana. 1 650.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 830.000 održavati. Infrastruktura Postavljanje pontona na lokacijama otok Sv. Marije i Pristaništa za DB11 Postavljena dva pontona. 2 425.000 425.000 prihvat posjetitelja smanjene pokretljivosti Infrastruktura Urediti prometnice u glavnoj zoni posjeta za neometano Duljina uređenih prometnica u glavnoj zoni posjeta. 2 500.000 400.000 900.000 prometovanje elektrovlaka i vozila NP-a.

85 TROŠAK STRATEGIJA BROJ PRIO- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI AKTIVNO- UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET FINANCIRANJA STI (HRK) SPECIFIČNI Unaprijediti komunikaciju i suradnju s lokalnom zajednicom. CILJ: DC INDIKATOR Percepcija lokalnog stanovništva o kvaliteti suradnje s JU-om. Broj provedenih zajedničkih aktivnosti i suradnji. CILJA: Suradnja Izraditi i provoditi komunikacijsku strategiju i komunikacijski DC1 Komunikacijska strategija i plan. 1 50.000 stručnjaci 50.000 plan Parka. Suradnja Organizirati godišnje javne sastanke s lokalnim dionicima tijekom DC2 Zapisnici sastanaka, popisi sudionika, prijedlozi 1 TZ, Općina, mjesni odbori -ljude 0 kojih bi se prezentirao rad Javne ustanove i dogovorile zajedničke aktivnosti. pozivati po potrebi i telefonom, aktivnosti za naredni period. udruge Poticaji Sufinancirati rad liječnika tijekom sezone. DC3 Ugovor o sufinanciranju. 2 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 120.000 Aktivno Organizirati i provoditi akcije čišćenja Parka. DC4 Broj provedenih akcija, popis sudionika. 2 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 volonteri, lokalna zajednica 200.000 upravljanje Edukacija i Osmisliti i provoditi edukaciju i informiranje lokalnog stanovniš- DC5 Broj i tip edukativnih i informativnih aktivnosti te 1 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 Turistička zajednica, Osnovna škola, 500.000 informiranje tva o vrijednostima, prijetnjama i zaštiti Parka, usmjerene prema broj korisnika. lokalna zajednica prioritetima identificiranima u Planu upravljanja.### Suradnja Provoditi kontinuiranu komunikaciju s općinom Mljet u DC6 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi aktivnosti. 1 Općina Mljet 0 rješavanju zajedničkih pitanja i dogovora oko aktivnosti. Suradnja U suradnji s Općinom Mljet zagovarati dovršavanje cjelovitog sustava DC7 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi rješenja i 3 Općina Mljet, Hrvatske vode, lokalno 0 odvodnje otpadnih voda i vodovoda na području Parka koji će projekata. stanovništvo uključivati i Soline i Njivice te pronaći potrebna financijska sredstva. Suradnja U suradnji s Općinom Mljet zagovarati nadležne institucije za DC8 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi rješenja i 2 Općina Mljet, Hrvatske ceste, Hrvatska 0 obnovu cesta te unaprjeđenje sustava opskrbe električnom projekata. elektroprivreda energijom na području Mljeta. Suradnja U suradnji s Općinom Mljet i vlasnicima zemljišta pronaći odgova- DC9 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi odgovarajućih 3 350.000 Općina Mljet, lokalno stanovništvo 350.000 rajuće prostore za gradnju javnih sanitarnih čvorova na području prostora za gradnju sanitarnih čvorova. Postavljeni Polača i Pomene. sanitarni čvorovi. Uspostaviti i kontinuirano sudjelovati u radu Partnerskog vijeća. DC10 Broj sastanaka, zapisnici. 1 Općina Mljet, Dubrovačka biskupija, ostali lokalni dionici SPECIFIČNI Ojačati suradnju s institucijama i organizacijama te informiranje javnosti o radu Javne ustanove, a u svrhu podrške provedbe Plana upravljanja. CILJ: DD INDIKATOR Percepcija institucija i organizacija o kvaliteti suradnje s Javnom ustanovom. Broj provedenih zajedničkih projekata i suradnji. Vidljivost rada Javne ustanove u javnosti te povratne informacije putem interneta. CILJA: Suradnja Uspostaviti suradnju s Dubrovačkom biskupijom u rješavanju DD1 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi odgovarajućih 1 Dubrovačka biskupija, Ministarstvo 0 imovinsko-pravnih odnosa vezano za objekte i zemljišta u rješenja. zaštite okoliša i energetike, DUUDI njihovom vlasništu kako bi se obnovili, uredili i stavili u funkciju posjećivanja. Suradnja Razvijati suradnju s nadležnim institucijama u svrhu učinkovitije DD2 Dopisi, zapisnici sastanaka, zajedničke aktivnosti. 1 Policija, inspekcije, MZOE 0 provedbe zakona i zaštite Parka. Suradnja Nastaviti suradnju s ostalim institucijama iz sektora zaštite prirode DD3 Dopisi, evidencija zajedničkih aktivnosti, projekta i 1 MZOE, HAOP, JU 0 radi razmjene informacija i iskustava. sudjelovanja. Suradnja Surađivati s JU DNŽ-om u upravljanju područjima ekološke mreže. DD4 Dopisi, zapisnici sastanaka, zajedničke aktivnosti i 2 0 projekti. Suradnja Zagovarati uspostavu sustava razmjene čuvara prirode između DD5 Dopisi, zapisnici sastanaka, zajedničke aktivnosti. 2 0 zaštićenih područja kako bi se omogućila nepristranost u nadzoru. Broj čuvara na razmjeni. Suradnja Nastaviti suradnju s Državnim hidrometeorološkim zavodom po DD6 Ugovor o suradnji, izvještaji s mjernih postaja, 2 100.000 45.000 95.000 45.000 45.000 95.000 45.000 45.000 45.000 45.000 DHMZ 605.000 pitanju automatskih mjernih postaja, plutača i verifikacije podataka. izvješće održavanje opreme. Suradnja Razvijati suradnju s obrazovnim ustanovama i OCD-om u svrhu DD7 Dopisi, zapisnici sastanaka, zajedničke aktivnosti. 2 OŠ, veleučilišta, sveučilišta 0 provedbe praktičnog rada učenika, studenata i volontera. Suradnja Održavati suradnju sa stručnim i znanstvenim institucijama i DD8 Ugovori o suradnji. Popis zajedničkih projekata i 2 0 organizacijama u istraživanjima i projektima u svrhu učinkovitijeg suradnika. upravljanja Parkom. Edukacija i Redovito nadopunjavati sadržaj službene internetske stranice te DD9 Operativna i ažurirana internetska stranica. 1 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 40.000 informiranje aktivno komunicirati s posjetiteljima tijekom cijele godine putem socijalnih mreža i ostalih usluga online. Edukacija i Postaviti live stream kameru na Meteorološkoj stanici te je DD10 Postavljena live stream kamera, povezana sa 2 30.000 30.000 informiranje povezati sa službenom internetskom stranicom Parka. službenom stranicom. Edukacija i Na službenim internetskim stranicama objavljivati godišnja DD11 Objave dokumenata na web-stranici. 1 0 informiranje izvješća o financijskom poslovanju, radu Javne ustanove i javnoj nabavi. Regulacija Zagovarati unaprjeđenje zakonodavnog okvira vezanog za rad DD12 Dopisi i prijedlozi. 1 MZOE 0 Javne ustanove sudjelovanjem u procesima izrade i donošenja zakonskih i podzakonskih akata. Regulacija Zatražiti uvrštavanje granica Parka u svim službenim dokumenti- DD13 Dopisi i prijedlozi. Broj dokumenata/publikacija s 1 0 ma (karte, peljari i sl.). ažuriranom granicom Parka. Suradnja Uspostaviti i provoditi volonterske programe na području Parka. DD14 Opis volonterskih programa. Godišnje izvješće o 1 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 OCD 700.000 volontiranju u JU-u nadležnom ministarstvu (broj volontera, volonterskih sati, isplaćenih troškova i tipovi aktivnosti). 28.682.600,00 NAPOMENA###: Aktivnosti s oznakom ### svojim proračunom financiraju aktivnosti iz Teme A i Teme B s oznakom ***

86 TROŠAK STRATEGIJA BROJ PRIO- MOGUĆI IZVOR AKTIVNOST INDIKATORI PROVEDENIH AKTIVNOSTI 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. SURADNICI AKTIVNO- UPRAVLJANJA AKTIVNOSTI RITET FINANCIRANJA STI (HRK) SPECIFIČNI Unaprijediti komunikaciju i suradnju s lokalnom zajednicom. CILJ: DC INDIKATOR Percepcija lokalnog stanovništva o kvaliteti suradnje s JU-om. Broj provedenih zajedničkih aktivnosti i suradnji. CILJA: Suradnja Izraditi i provoditi komunikacijsku strategiju i komunikacijski DC1 Komunikacijska strategija i plan. 1 50.000 stručnjaci 50.000 plan Parka. Suradnja Organizirati godišnje javne sastanke s lokalnim dionicima tijekom DC2 Zapisnici sastanaka, popisi sudionika, prijedlozi 1 TZ, Općina, mjesni odbori -ljude 0 kojih bi se prezentirao rad Javne ustanove i dogovorile zajedničke aktivnosti. pozivati po potrebi i telefonom, aktivnosti za naredni period. udruge Poticaji Sufinancirati rad liječnika tijekom sezone. DC3 Ugovor o sufinanciranju. 2 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 12.000 120.000 Aktivno Organizirati i provoditi akcije čišćenja Parka. DC4 Broj provedenih akcija, popis sudionika. 2 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 volonteri, lokalna zajednica 200.000 upravljanje Edukacija i Osmisliti i provoditi edukaciju i informiranje lokalnog stanovniš- DC5 Broj i tip edukativnih i informativnih aktivnosti te 1 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 50.000 Turistička zajednica, Osnovna škola, 500.000 informiranje tva o vrijednostima, prijetnjama i zaštiti Parka, usmjerene prema broj korisnika. lokalna zajednica prioritetima identificiranima u Planu upravljanja.### Suradnja Provoditi kontinuiranu komunikaciju s općinom Mljet u DC6 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi aktivnosti. 1 Općina Mljet 0 rješavanju zajedničkih pitanja i dogovora oko aktivnosti. Suradnja U suradnji s Općinom Mljet zagovarati dovršavanje cjelovitog sustava DC7 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi rješenja i 3 Općina Mljet, Hrvatske vode, lokalno 0 odvodnje otpadnih voda i vodovoda na području Parka koji će projekata. stanovništvo uključivati i Soline i Njivice te pronaći potrebna financijska sredstva. Suradnja U suradnji s Općinom Mljet zagovarati nadležne institucije za DC8 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi rješenja i 2 Općina Mljet, Hrvatske ceste, Hrvatska 0 obnovu cesta te unaprjeđenje sustava opskrbe električnom projekata. elektroprivreda energijom na području Mljeta. Suradnja U suradnji s Općinom Mljet i vlasnicima zemljišta pronaći odgova- DC9 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi odgovarajućih 3 350.000 Općina Mljet, lokalno stanovništvo 350.000 rajuće prostore za gradnju javnih sanitarnih čvorova na području prostora za gradnju sanitarnih čvorova. Postavljeni Polača i Pomene. sanitarni čvorovi. Uspostaviti i kontinuirano sudjelovati u radu Partnerskog vijeća. DC10 Broj sastanaka, zapisnici. 1 Općina Mljet, Dubrovačka biskupija, ostali lokalni dionici SPECIFIČNI Ojačati suradnju s institucijama i organizacijama te informiranje javnosti o radu Javne ustanove, a u svrhu podrške provedbe Plana upravljanja. CILJ: DD INDIKATOR Percepcija institucija i organizacija o kvaliteti suradnje s Javnom ustanovom. Broj provedenih zajedničkih projekata i suradnji. Vidljivost rada Javne ustanove u javnosti te povratne informacije putem interneta. CILJA: Suradnja Uspostaviti suradnju s Dubrovačkom biskupijom u rješavanju DD1 Dopisi, zapisnici sastanaka, prijedlozi odgovarajućih 1 Dubrovačka biskupija, Ministarstvo 0 imovinsko-pravnih odnosa vezano za objekte i zemljišta u rješenja. zaštite okoliša i energetike, DUUDI njihovom vlasništu kako bi se obnovili, uredili i stavili u funkciju posjećivanja. Suradnja Razvijati suradnju s nadležnim institucijama u svrhu učinkovitije DD2 Dopisi, zapisnici sastanaka, zajedničke aktivnosti. 1 Policija, inspekcije, MZOE 0 provedbe zakona i zaštite Parka. Suradnja Nastaviti suradnju s ostalim institucijama iz sektora zaštite prirode DD3 Dopisi, evidencija zajedničkih aktivnosti, projekta i 1 MZOE, HAOP, JU 0 radi razmjene informacija i iskustava. sudjelovanja. Suradnja Surađivati s JU DNŽ-om u upravljanju područjima ekološke mreže. DD4 Dopisi, zapisnici sastanaka, zajedničke aktivnosti i 2 0 projekti. Suradnja Zagovarati uspostavu sustava razmjene čuvara prirode između DD5 Dopisi, zapisnici sastanaka, zajedničke aktivnosti. 2 0 zaštićenih područja kako bi se omogućila nepristranost u nadzoru. Broj čuvara na razmjeni. Suradnja Nastaviti suradnju s Državnim hidrometeorološkim zavodom po DD6 Ugovor o suradnji, izvještaji s mjernih postaja, 2 100.000 45.000 95.000 45.000 45.000 95.000 45.000 45.000 45.000 45.000 DHMZ 605.000 pitanju automatskih mjernih postaja, plutača i verifikacije podataka. izvješće održavanje opreme. Suradnja Razvijati suradnju s obrazovnim ustanovama i OCD-om u svrhu DD7 Dopisi, zapisnici sastanaka, zajedničke aktivnosti. 2 OŠ, veleučilišta, sveučilišta 0 provedbe praktičnog rada učenika, studenata i volontera. Suradnja Održavati suradnju sa stručnim i znanstvenim institucijama i DD8 Ugovori o suradnji. Popis zajedničkih projekata i 2 0 organizacijama u istraživanjima i projektima u svrhu učinkovitijeg suradnika. upravljanja Parkom. Edukacija i Redovito nadopunjavati sadržaj službene internetske stranice te DD9 Operativna i ažurirana internetska stranica. 1 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 4.000 40.000 informiranje aktivno komunicirati s posjetiteljima tijekom cijele godine putem socijalnih mreža i ostalih usluga online. Edukacija i Postaviti live stream kameru na Meteorološkoj stanici te je DD10 Postavljena live stream kamera, povezana sa 2 30.000 30.000 informiranje povezati sa službenom internetskom stranicom Parka. službenom stranicom. Edukacija i Na službenim internetskim stranicama objavljivati godišnja DD11 Objave dokumenata na web-stranici. 1 0 informiranje izvješća o financijskom poslovanju, radu Javne ustanove i javnoj nabavi. Regulacija Zagovarati unaprjeđenje zakonodavnog okvira vezanog za rad DD12 Dopisi i prijedlozi. 1 MZOE 0 Javne ustanove sudjelovanjem u procesima izrade i donošenja zakonskih i podzakonskih akata. Regulacija Zatražiti uvrštavanje granica Parka u svim službenim dokumenti- DD13 Dopisi i prijedlozi. Broj dokumenata/publikacija s 1 0 ma (karte, peljari i sl.). ažuriranom granicom Parka. Suradnja Uspostaviti i provoditi volonterske programe na području Parka. DD14 Opis volonterskih programa. Godišnje izvješće o 1 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 70.000 OCD 700.000 volontiranju u JU-u nadležnom ministarstvu (broj volontera, volonterskih sati, isplaćenih troškova i tipovi aktivnosti). 28.682.600,00 NAPOMENA###: Aktivnosti s oznakom ### svojim proračunom financiraju aktivnosti iz Teme A i Teme B s oznakom ***

87 provedbu eventualnih zajedničkih projekata, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te za upravljanje otočnim Natura 2000 područjima. Park će nastaviti suradnju sa stručnim i znanstvenim institucijama istraživanjima u kojima se prikupljaju temeljni podaci za učin- kovito upravljanje Parkom. Jedan od postojećih problema u Parku jest manjak edukativnih aktivnosti i poticaja za aktivno uključivanje u očuvanje bioraznolikosti. Zbog toga je potrebno je unaprijediti suradnju s obrazovnim institucijama i organizacijama civilnog druš- tva te povećati broj volonterskih programa koji se provode na području Parka. Informiranje javnosti o radu Ustanove unaprijedit će se dodatnim aktivnostima širenja informacija putem medija i publikacija, uz poseban naglasak na interaktivnu komunikaciju s posjetiteljima aplikacijama i na socijalnim mrežama.

4.2. ZONACIJA

Zoniranje područja Parka ima iznimno važnu ulogu u upravljanju i očuvanju zaštićenog područja, posebice u pogledu reguliranja ljudskih aktivnosti. Zonacija Nacionalnog parka Mljet utvrđena je temeljem definiranih ciljeva očuvanja sadržanih u Planu upravljanja, kao i temeljem konzultacija s ključnim dionicima, poput Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Zonacija je usklađena s nazivima i minimalnim standardima pojedinih zona, a koje su za zaštićena područja usuglašeni na nacionalnoj razini.

ZONA STROGE ZAŠTITE – I

Zona stroge zaštite obuhvaća područja velike prirodne vrijednosti čije je očuvanje od iznimne važnosti i koja ne zahtijevaju nikakve ili samo iznimne intervencije u prostoru. Cilj upravljanja područjem ove zone jest očuvanje prirodnih procesa i staništa te njihovih sa- stavnica. U ovoj zoni nisu dopuštene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima) niti bilo kakva modifikacija prostora. Iznimno dopuštene intervencije u prostoru uključuju lokaliziranje požara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta, saniranje šteta nastalih prilikom havarija u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode.

Ova se zona dijeli u dvije podzone.

Zona vrlo stroge zaštite – Ia – zona vrlo stroge zaštite obuhvaća dijelove Parka u kojima je u potpunosti zabranjen ljudski utjecaj na prirodne procese. U ovoj zoni nisu dopuštene nikakve aktivnosti osim monitoringa i znanstvenih istraživanja.

Zonu Ia čine otoci Galicija, Crna seka donja, Borovac, Ovrata te istočni dio otoka Kobra- va (granica se proteže preko vrha Kula u smjeru sjever-jug), zatim posebni rezervat šumske vegetacije Velika dolina s okolnim područjem te strmci s južne strane NP-a Mljet od Ponte od Kamenice do Debele glave od Lenge.

Zona stroge zaštite – Ib – u ovoj su zoni područja visoke vrijednosti u kojima je dopušte- no samo znanstveno istraživanje i monitoring te posjećivanje uz vodstvo stručnog vodiča iz JU-a ili koncesionara pod nadzorom JU-a. Od ovoga su izuzeti označeni biciklistički putovi i planinarske staze.

Zona Ib na kopnu obuhvaća najveći dio Parka izuzev naselja, infrastrukture, poljoprivrednih površina te lokaliteta zone stroge zaštite Ia.

88 Zona Ib na moru obuhvaća šest lokaliteta. S južne strane NP-a Mljet to su lokaliteti Vranji škoj (potez između Donje i Gornje ponte od Hljeba u smjeru Vranjeg škoja te oko njega u opsegu od 300 m), Zakamenica (potez uz obalu od Ponte od Krsa do Ponte od Kamenice pa zatim južno do koordinate 17⁰21'35,179’E 42⁰45’41,674’N pa zapadno do 17⁰21’5,733’E 42⁰45’51,588’N te nazad na Pontu od Krsa) i Štit (od Korizmenog rata uz obalnu liniju do Ponte od Stražice pa južno do koordinate 17⁰20’28,602’E 42⁰46’2,799’N, zatim zapadno do 17⁰19’51,725’E 42⁰46’10,275’N te dalje do 17⁰19’39,062’E 42⁰46’20,739’N pa nazad do Korizmenog rata.

Sa sjeverne strane to su zapadni dio otoka Glavat (od Male glave prema jugu do točke 17⁰21’16,604’E 42⁰48’3,604’N, zatim zapadno do 17⁰21’5,985’E 42⁰48’3,616’N pa sjeverno do 17⁰21’7,633’E 42⁰48’21,744’N i dalje prema sjeveroistoku do 17⁰21’12,297’E 42⁰48’26,124’N te istoku do17⁰21’27,858’E 42⁰48’28,593’N, odakle se spaja s Malom glavom na Glavatu sa sjeverne strane), Zaobraslo prijeslo – Veliki i Mali Maslinovac (potez Posušnji Glavat, gornja ponta – ponta iznad Baraka, zatim istočno preko uvale Zaobraslo prijeslo do ispod Donje glave obalnom linijom uz Podolac i Bijelu glavicu do ponte na Gornjoj boki te sjeverno prema točki 17⁰22’44,191’E 42⁰48’24,329’N, zatim zapadno prema 17⁰22’13,946’E 42⁰48’26,085’N te južno na Posušnji Glavat, gornja ponta) i Ovrata (potez Gornja ponta od Konala – Stijene od Moračnika – vanjska strana Kobrave od Gornje rute do Priježbe pa sjeverno do točke 17⁰25’1,586’E 42⁰47’42,236’N, zatim zapadno do 17⁰24’19,757’E 42⁰47’54,438’N i južno do Gornje ponte od Konala.

ZONA USMJERENE ZAŠTITE – II

Zona usmjerene zaštite jest područje u kojem se od Javne ustanove Parka očekuje da upravljanjem i odlukama djeluje na očuvanje ili obnavljanje prirodnih i kulturnih vrijednosti područja. Dopuštene su aktivnosti koje su oduvijek bile prisutne na tim prostorima, a vezane su za poljoprivredu ili stočarstvo te je omogućena upotreba prirodnih resursa u skladu s ciljevima očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i drugim zakonima i podza- konskim aktima.

Zona II podijeljena je na tri podzone.

Zonu IIa čine sve poljoprivredne površine (danas i nekada, velik ih je dio zarastao, ali i dalje ostavljamo mogućnost da se ondje odvijaju aktivnosti usmjerene na poljoprivredu ili stočarstvo) te jedan otok, Glavat, jer na njemu postoji pašarenje kao aktivnost.

Zona IIb obuhvaća Malo i Veliko jezero te Solinski kanal do izlaza Vratosolina. U ovoj zoni rekreacijski ribolov nije dopušten, kao ni ronjenje s bocama (osim uz posebno odobrenje JU-a), dok je plovidba regulirana. Kupanje je dopušteno.

Zona IIc najveća je zona na moru, dopušten je rekreacijski ribolov. Sidrenje nije dopušte- no, a ronjenje s bocama je regulirano.

ZONA KORIŠTENJA – III

Zona korištenja odnosi se na područja gdje je tradicionalno prisutan značajniji stupanj korištenja. Cilj upravljanja područjem ove zone jest održivo korištenje prostora u skladu s ciljevima očuvanja biološke, krajobrazne i georaznolikosti područja. Zonom su obuhvaćene čestice s građevinama, područja intenzivnog korištenja, sustav pomorskog prometa: luke, privezišta, lokaliteti planiranih sidrišta i plovni putovi te sve postojeće ceste, šumske ceste

89 i pješačke staze. Ova je zona svojevrstan kompromis između korištenja i zaštite prirode, a njezino je korištenje u skladu s načelima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe zaštićenog područja i ugrožavanja ciljeva definiranih Planom upravljanja.

Zona III podijeljena je na dvije podzone.

Zonu IIIa čine sva naselja (Pomena, Polače, Goveđari, Babine Kuće, Soline, Pristanište, Njivice) ili područja na kojima već postoje neke građevine (Kulijer, otok Sv. Marije, Vrbovi- ca, Tatinica, Veliki Planjak.

Zona IIIb jest zona predviđenih sidrišta, odnosno privezišta kada plutače budu postavlje- ne. Preduvjet je izmjena Prostornog plana. Ova je zona predviđena u uvali Lokva, uvali Polače, uz južnu obalu otočića Pomeštak, od Malog Kusarskog rata do Lenge te istočno od otočića Tajnik, kao i u uvali Tatinica.

Tablica 17. Udio površina pojedinih zona

UDIO POVRŠINA POJEDINIH ZONA km2 % Ia Zona vrlo stroge zaštite 0,67 1,2 Ib Zona stroge zaštite 28,84 54,6 IIa Podzona usmjerene zaštite travnjačke vegetacije 1,45 2,7 IIb Podzona usmjerene zaštite staništa i vrsta Velikog i Malog jezera te Solinskog kanala 1,95 3,7 IIc Podzona usmjerenog očuvanja bioraznolikosti mora 19,35 36,7 IIIa Podzona korištenja naselja i infrastrukture 0,22 0,4 IIIb Podzona korištenja sidrišta 0,39 0,7

Tablica 18. Prikaz regulacije aktivnosti po zonama

I – ZONA STROGE II – ZONA USMJERENE ZAŠTITE III – ZONA KORIŠTENJA ZAŠTITE

Ia Ib IIa IIb IIc IIIa IIIb AKTIVNOSTI zona vrlo zona stroge Poljoprivredne Malo i Veliko More Naselja i Sidrišta / stroge zaštite površine jezero sa infrastruktura privezišta zašite No-take zone s travnjačkom Solinskim vegetacijom kanalom Znanstvena istraživanja        Monitoring        Ronjenje s bocama  R  R   Kupanje       Poljoprivreda  Rekreacijski ribolov    R  R Sidrenje      R Plovidba   R    Ispaša     Posjećivanje  R R     dopuštene regulirane zabranjene Legenda:  aktivnosti R aktivnosti  aktivnosti

90 Karta 8. Zonacija NP-a Mljet

91 4.3. PLANIRANI LJUDSKI RESURSI

Prema postojećem Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i trenutačno raspoloživim kadrovima, procjenjuje se da nije moguće provesti sve planirane aktivnosti zacrtane ovim Planom. Sve ustrojstvene jedinice Ustanove potrebno je osnažiti novim zapošljavanjima planiranima između 2017. i 2026. g. Potrebno je i napomenuti da zbog geografske izoliranosti, stalne de- populacije, kao i povećanih troškova života na otoku Ustanova vrlo teško osigurava potreban kadar, a naročito stručni kadar. Prvenstveno se ističe potreba za zapošljavanjem Stručnog voditelja, za kojega Ustanova od 2016. g. osigurava i smještaj.

Svjesni povećanih potreba za zapošljavanjem, ali i poteškoća s kojima se susrećemo prilikom traženja adekvatnog kadra, Planom upravljanja definirali smo aktivnosti kojima že- limo osigurati potreban kadar, a to su:

– Aktivnost DA1: Surađivati s Općinom Mljet te sudjelovati u stipendiranju studenta s otoka Mljeta za potrebni stručni kadar Parka te unaprijediti kriterije i uvjete stipendiranja te

– Aktivnost DA4: Stalno usavršavati zaposlenike Javne ustanove prema zakonskim obvezama i potrebama definiranima Planom upravljanja.

Odsjek stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja Nacionalnog parka trenu- tačno ima četiri stalna zaposlenika. Ustanova u 2017. g. planira zaposliti Stručnog voditelja te službu kontinuirano popunjavati potrebnim kadrom u planiranom razdoblju.

Pododsjek neposrednog nadzora trenutačno ima pet stalno zaposlenih djelatnika, a tijekom posjetiteljske sezone zapošljava dodatnih sedam sezonskih djelatnika. Zbog potrebe kontinuiranog nadzora nad cjelokupnim kopnenim i morskim područjem Nacionalnog parka cijele godine, ali posebno tijekom posjetiteljske sezone kada se nadzire danonoćno, ovaj odjel potrebno je kadrovski popuniti.

Pododsjek tehničkih poslova i održavanja trenutačno zapošljava šesnaest stalnih djelatnika, dok u posjetiteljskoj sezoni zapošljava dodatnih četrnaest sezonskih djelatnika. Ipak, zbog potrebe posla na studentski ugovor zapošljava se dodatnih pet studenata. Budući da Ustanova gradi tri nova elektrobroda za prijevoz posjetitelja, potrebno je osposobiti i zaposliti dovoljan broj posade sukladno pomorskom zakonu. Planira se nabava i novih elektro- minibusova za prijevoz posjetitelja, zbog ćega će biti potrebno osposobiti i zaposliti dodatne djelatnike. Također, zbog implementacije nove posjetiteljske infrastrukture koja je definirana Planom upravljanja potrebno je zaposliti djelatnike na održavanju, a napominje- mo da postoji i stalna obveza čišćenja i uklanjanja doplutalog otpada s obala Nacionalnog parka kojega je svake godine sve više.

Odjeljak za promidžbu, rekreativno-turističke i ugostiteljsko-trgovačke djelatnosti tre- nutačno zapošljava pet stalnih djelatnika, dok tijekom posjetiteljske sezone zapošljava dodatnih petnaest djelatnika. Zbog povećanih potreba na studentski ugovor zapošljava se dodatnih osam djelatnika. Kako se Planom upravljanja predviđa razvoj posjetiteljske infrastrukture, konkretno predviđene gradnje Interpretacijskog centra Nacionalnog parka Mljet, uspostava edukativnih staza te uspostava edukativnih programa za posjetitelje po izvršenim aktivnostima potrebe za zapošljavanjem bit će povećane. Također, u planiranom razdoblju predviđa se do 30 % više posjetitelja, što će povećati potrebe za sezonskim zapošljavanjem zbog zadržavanja kvalitete pružanja usluga i informiranja posjetitelja.

92 Odjeljak općih i zajedničkih poslova trenutačno zapošljava četiri stalna djelatnika te jednog sezonskog djelatnika. Budući da Ustanova planira provoditi projekte financirane iz sredstava EU-a, potrebno je i ovaj odjeljak osnažiti dodatnim stručnim kadrovima, a prvenstveno se to odnosi na Voditelja projekata, djelatnika za provedbe postupaka nabava i sl. Također, zbog povećanja opsega poslovanja potrebno je ustrojiti financijsku službu kao posebnu organizacijsku jedinicu Ustanove.

4.4. PLANIRANI FINANCIJSKI RESURSI

Financijska sredstva za rad Javne ustanove osiguravaju se iz sredstava državnog prora- čuna, iz vlastitih prihoda (ulaznice za posjetitelje, naknade za obavljanje dopuštenih djelatnosti u Parku, usluge stručnog vođenja, prodaja suvenira i dr.), a dio sredstava osigurava se i putem donacija i sponzorstava od različitih trgovačkih društava te prijavljivanjem projekata na nacionalne i međunarodne programe sufinanciranja.

Za provođenje Plana upravljanja Javna ustanova Nacionalni park Mljet osigurat će sredstva iz sljedećih izvora:

• državni proračun • vlastiti izvori • pomoći od međunarodnih organizacija • donacije i sponzorstva.

Ukupna sredstva potrebna za provođenje Plana upravljanja između 2017. i 2026. godine iznose 212,551.768 kn. Od navedenog iznosa, rashodi za provođenje akcijskog plana iznose 80,934.870 kn, a rashodi poslovanja Ustanove 131,616.898 kn.

Tablica 19. Ukupna sredstva potrebna za provođenje Plana upravljanja

PRORAČUN G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 UKUPNO RASHODI ZA 6,882,201 7,000,884 7,373,617 7,593,810 8,283,294 8,972,779 9,017,199 9,061,618 9,106,038 9,150,458 82,441,898 ZAPOSLENE RASHODI KOJI NISU 4,150,000 4,380,000 4,750,000 5,130,000 5,025,000 5,100,000 5,150,000 5,180,000 5,220,000 5,090,000 49,175,000 OBUHVAĆENI AKTIVNOSTIMA RASHODI PROVOĐENJA 12,762,400 24,541,000 11,815,670 5,414,400 3,674,400 4,044,400 6,799,400 5,429,400 3,329,400 3,124,400 80,934,870 AKTIVNOSTI PLANA UKUPNO 23,794,601 35,921,884 23,939,287 18,138,210 16,982,694 18,117,179 20,966,599 19,671,018 17,655,438 17,364,858 212,551,768

Tablica 20. Rashodi provedbe aktivnosti prema temama Plana upravljanja

TEMA G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 UKUPNO A 2,670,000 6,560,000 6,411,270 2,155,000 2,190,000 2,155,000 2,315,000 1,855,000 2,020,000 1,825,000 30,156,270 B 395,000 375,000 675,000 675,000 245,000 245,000 245,000 245,000 245,000 245,000 3,590,000 C 2,459,000 7,082,000 1,675,000 295,000 330,000 675,000 3,320,000 2,390,000 145,000 135,000 18,506,000 D 7,238,400 10,524,000 3,054,400 2,289,400 909,400 969,400 919,400 939,400 919,400 919,400 28,682,600 UKUPNO 12,762,400 24,541,000 11,815,670 5,414,400 3,674,400 4,044,400 6,799,400 5,429,400 3,329,400 3,124,400 80,934,870

93 Tablica 21. Rashodi provedbe aktivnosti prema prioritetima Plana upravljanja

PRIORITET G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 UKUPNO 1 3,739,000 2,369,000 2,364,000 2,164,000 2,419,000 2,319,000 2,429,000 2,154,000 2,139,000 1,914,000 24,010,000 2 7,743,400 19,612,000 7,171,670 2,215,400 700,400 820,400 815,400 720,400 635,400 655,400 41,089,870 3 1,280,000 2,560,000 2,280,000 1,035,000 555,000 905,000 3,555,000 2,555,000 555,000 555,000 15,835,000 UKUPNO 12,762,400 24,541,000 11,815,670 5,414,400 3,674,400 4,044,400 6,799,400 5,429,400 3,329,400 3,124,400 80,934,870

NAPOMENA: Pojedine aktivnosti nisu uključene u ukupna sredstva potrebna za provođenje Plana upravljanja zato što je potrebno izraditi projektnu dokumentaciju temeljem koje će se utvrditi financijska sredstva za njihovu realizaciju. Većina navedenih aktivnosti realizirat će se kada se osiguraju sredstva raznih fondova Europske unije, nacionalnih fondova, donacija i sponzorstva.

94 4.5. PRAĆENJE PROVEDBE PLANA

Cilj praćenja provedbe jest uočiti primjenjuje li se plan djelotvorno te postižu li se zadani ciljevi. Praćenje također omogućava da se kroz promatranje utjecaja upravljanja prikupe iskustva sukladno kojima će se dalje prilagođavati upravljačke aktivnosti. Prema navedenom planu, određeni djelatnici ustanove bit će odgovorni za praćenje provođenja različitih dijelova Plana. Svi djelatnici trebaju biti svjesni aktivnosti za praćenje učinka Plana te prikupljati dokaze i informacije koji će pokazati postižu li se zadani ciljevi. Na osnovu rezultata praćenja učinka plana, predlagat će se redovne godišnje izmjene programa praćenja provedbe. Tako aktivnosti za nadolazeću godinu mogu biti prilagođene iskustvima prošlogo- dišnje realizacije ili promijenjenim okolnostima novim saznanjima. U završnoj godini provedbe Plana potrebno je napraviti cjelovitu procjenu postignuća, ciljeva i vizije. Rezul- tati revizije uključit će se u Plan za sljedeće razdoblje.

Aktivnosti praćenja provedbe plana Šifra aktivnosti Plana upravljanja Redovito nadopunjavati bazu podataka o AA1, AB1, AB2, AC1, AD1, AD2, AD5, AE1, prirodnoj baštini/ uspostaviti i voditi bazu AE2, AE6, AE7, AE8, AE11, AF1, AF2, AF4, podataka o georaznolikosti kao dio baze podataka AG1, AH1, AH2, AH3 o prirodnoj baštini. Uspostaviti i provoditi protokole predviđene AC4, AE9 Planom upravljanja. Surađivati s Konzervatorskim odjelom u evidenciji BA2, BA5, BA8 kulturno-povijesne baštine Parka. Izraditi propise i akte ključne za redovito AA2, AG5 poslovanje Javne ustanove. Voditi evidenciju o održanim edukativnim i AA5, AB7, AC5, AD2, AD4, informativnim aktivnostima. AE14, AF8, AH4, BB2, DC5 Voditi evidenciju o broju i vrsti izrađenih i AC5, AE14, AF8, AG3, AH4, BA3, BB1, BB8, distribuiranih informativnih i edukativnih BB9, CB8, CC1, CC2, CC4, CC5, CC6 materijala te programa posjećivanja. Sadržaj i strukturu godišnjih programa i izvještaja o radu uskladiti s Planom upravljanja. Redovito provoditi knjigovodstveno praćenje vrijednosti osnovne imovine Parka. Uspostaviti i redovito održavati biblioteku Javne ustanove. Redovito održavati arhivsku građu Javne ustanove. Voditi evidenciju o stručnom osposobljavanju i educiranju zaposlenika Javne ustanove. Uspostaviti i voditi evidenciju pojavljivanja u medijima. Uspostaviti i voditi bazu prijavljenih i odobrenih projekata. Uspostaviti i voditi evidenciju radnog vremena rada na projektnim aktivnostima. Nadopunjavati bazu nositelja koncesijskih odobrenja i njihovih djelatnosti. Nadopunjavati bazu obrazaca nadzora. Nadopunjavati bazu posjetitelja Parka. Uspostaviti i voditi bazu praćenja nautičkih AE13 posjetitelja. Web-stranica redovito ažurira te prati sve važnije događaje u Parku i drugim ZP-ovima, odnosno sektoru zaštite prirode RH i EU-a, sadrži sve relevantne podatke o NP-u Mljet. Osigurati aktualnu i ažuriranu bazu podataka i AC2, AC3, AE9, AE15, AG2, AG4, AG6 aktivnosti vezanih za redukciju invazivnih vrsta.

95 4.6. PROCEDURA IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA

Plan upravljanja određuje i opisuje način upravljanja zaštićenim područjem utemeljen na najboljoj praksi poznatoj u vrijeme njegove izrade. No, praćenjem stanja u prostoru i spoznajom novih informacija te pojavom nekih novih utjecaja može doći do potrebe za promjenom načina upravljanja. Plan stoga treba biti prilagodljiv tako da omogućuje izmje- nu planiranih aktivnosti sukladno promjenama do kojih je došlo.

Plan upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj se, sukladno članku 138. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), donosi za razdoblje od deset godina. Promjene do kojih je došlo u tih deset godina trebale bi se kroz revizije uklopiti u aktivnosti upravljanja. Mogućnost unošenja izmjena postojećih aktivnosti omogućit će Upravi Parka da bude fleksibilna u svom radu, ali da istodobno zadržava opći smjer upravljanja koji je definiran vizijom i ciljevima.

Vizija plana upravljanja zapravo je dugoročni cilj upravljanja zaštićenim područjem. Ona se stoga postavlja za razdoblje dulje od trajanja samog plana. Vizija bi dakle, ako se status zaštićenog područja ne promijeni, trebala ostati ista i pri sljedećoj izradi plana upravljanja, osiguravajući tako kontinuiranost upravljanja područjem. Slično tome, osim ako ne dođe do neke značajne promjene, pojedinačni ciljevi plana trebali bi ostati nepromijenjeni barem za sljedeće desetogodišnje razdoblje.

Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija plana na način i u postupku kako je to propi- sano za njegovo donošenje. Ako se pokaže potreba, ponovno treba sastaviti aktivnosti upravljanja, djelomično ili potpuno. U poglavlje o praćenju provedbe plana treba uključiti analizu uspješnosti provedbe dotadašnjih aktivnosti, tj. onoga što se napravilo i što se nije napravilo, te razloge zbog kojih se akcija nije provela, kao i druga saznanja i iskustva koja su poslužila pri reviziji plana upravljanja.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja jest provedbeni dokument kojim se na godišnjoj bazi provodi plan upravljanja. U godišnje programe ugrađuju se aktivnosti predviđene planom upravljanja za tu godinu koje se, ako se pokaže potreba, mogu dodatno razraditi. Ta- kođer se, uz relevantno obrazloženje, izradom godišnjih programa može napraviti manje odstupanje od planom predviđenih aktivnosti ili dodavanje aktivnosti izvan okvira plana te provjera i ponovno definiranje prioriteta aktivnosti, kao i izmjena vremenskih okvira (za tu godinu).

96 LITERATURA

BILANDŽIJA, H.; JALŽIĆ, B.; BEDEK, J.; DRAŽINA, T.; KOMERIČKI, A.; LUKIĆ, M.; MICULINIĆ, K.; NOVAK, T.; PAVLEK, M. (2009): Istraživanja podzemlja otoka Mljeta. Hrvatsko biospeleo- loško društvo. Zagreb.

BOGDANOVIĆ, T.; FRANKOVIĆ, M.; KEMFELJA, S. (2009): Inventarizacija i valorizacija faune obada (Diptera, Tabanidae) Nacionalnog parka „Mljet“ i njegove okolice (preliminarna studija). IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb.

BUDINSKI, I.; KULJERIĆ, M.; JELIĆ, D.; ČULINA, A. (2008): Vodozemci i gmazovi Nacionalnog parka Mljet. Rasprostranjenost, ugroženost i mjere zaštite. Hrvatsko herpetološko društvo Hyla. Zagreb.

CVITKOVIĆ, M.; MARIJAN, N.; MIHOCI, I.; RASTIJA, P. (2011): Geomorfološke karakteristike Nacionalnog parka Mljet. Klub studenata geografije. Zagreb.

ČIŽMEK, H.; FRLETA-VALIĆ, M.; MARKOVIĆ, K. (2014): Istraživanje ribljih zajednica nein- vazivnim metodama na području Nacionalnog parka Mljet. 20000 Milja – Društvo istraživača mora. Zadar.

DOMAZETOVIĆ, Z.; MAZIJA, M.; ŠTEFAN, A.; KOVAČIĆ, D. (2009): Istraživanje faune šišmi- ša u Nacionalnom parku Mljet. Udruga za zaštitu šišmiša Tragus. Zagreb.

DELL’ANGELO, B.; ZAVODNIK, D. (2004): Marine fauna of the Mljet National park (Adriatic sea, Croatia). 4. Mollusca: Polyplacophora. Nat. Croat. 14 (4): 319-341. Zagreb.

DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Zagreb.

DURBEŠIĆ, P.; BENOVIĆ, A. (ur.) (1995): Zbornik radova sa simpozija Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena 4-10. rujna 1995. Hrvatsko ekološko društvo. Zagreb.

DURBEŠIĆ, P.; BENOVIĆ, A. (ur.) (2011): Zbornik radova simpozija Dani Branimira Gušića. Nove spoznaje iz prirodoslovlja otoka Mljeta. Hrvatsko ekološko društvo. Zagreb.

FLORA CROATICA DATABASE: http://hirc.botanic.hr/fcd/

FRANKOVIĆ, M.; BOGDANOVIĆ, T. (2009): Inventarizacija proljetnog aspekta faune vretenaca (Odonata) Nacionalnog parka „Mljet“ i njegove okolice. IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb.

GUALA, I.; JAKL, Z. (2012): Monitoring of Posidonia oceanica meadows at Mljet National park. Second year of survey. Udruga Sunce. Split.

HRŠAK, V. (2013): Kartiranje flore Nacionalnog parka Mljet. PMF. Zagreb.

IUCN Red List of Threatened Species: http://www.iucnredlist.org/

97 JAKL, Z. (ur.) (2008): Priručnik za inventarizaciju morskih vrsta Jadrana. Udruga Sunce. Split.

JALŽIĆ, B.; BILANDŽIJA, H.; BEDEK, J.; DRAŽINA, T.; LUKIĆ, M.; MICULINIĆ, K.; PAVLEK, M.; PERKIĆ, D.; ŠTAMOL, V. (2007): Istraživanja podzemlja otoka Mljeta. Hrvatsko biospele- ološko društvo. Zagreb.

JANEV HUTINEC, B.; KLETEČKI, E.; LAZAR, B.; PODNAR LEŠIĆ, M.; SKEJIĆ, J.; TADIĆ, Z.; TVRTKOVIĆ, N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture i DZZP. Zagreb.

JELIĆ, D.; KULJERIĆ, M.; KOREN, T.; TREER, D.; ŠALAMON, D.; LONČAR, M.; PODNAR-LE- ŠIĆ, M.; JANEV HUTINEC, B.; BOGDANOVIĆ, T.; MEKINIĆ, S. i JELIĆ, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. DZZP, Zagreb

JURINOVIĆ, L.; BUDINSKI, I.; LUCIĆ, V.; MIKULIĆ, K.; ZEC, M. (2014): Monitoring ptica značajnih za Nacionalni park „Mljet“. Izvještaj za 2014. Udruga za biološka istraživanja – BIOM. Zagreb.

JURINOVIĆ, L.; BUDINSKI, I.; LUCIĆ, V.; MIKULIĆ, K.; ZEC, M. (2014): Prilog poznavanju ornitofaune NP „Mljet“ 2014. godine. Udruga za biološka istraživanja – BIOM. Zagreb.

KEMFELJA, S.; FRANKOVIĆ, M.; BOGDANOVIĆ, T. (2009): Inventarizacija i valorizacija faune pauka (Araneae) Nacionalnog parka „Mljet“ i njegove okolice. IRES – Institut za istraži- vanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb.

KOVAČ-KONRAD, P.; JALŽIĆ, V. (2009): Speleoronilačka istraživanja potopljenih morskih špilja otoka Mljeta. Hrvatsko biospeleološko društvo. Zagreb.

KOVAČ-KONRAD, P.; LONČAR, N. (2010): Paleoklimatska i speleološka istraživanja otoka Mljeta. Hrvatsko biospeleološko društvo. Zagreb.

KRANJČEV, R. (2009): Istraživanje orhideja (Orchidaceae) Nacionalnog parka Mljet. Kopriv- nica.

KRUŽIĆ, P. (2002): Marine fauna of the Mljet National park (Adriatic sea, Croatia). 1. Antho- zoa. Nat. Croat. 11(3): 265-292. Zagreb.

KRUŽIĆ, P. (2009): Inventarizacija makrobentosa u Velikom i Malom jezeru (NP Mljet). NA- TURA – Društvo za zaštitu prirode Hrvatske. Zagreb.

KRUŽIĆ, P. (2012): Utjecaj temperaturnih promjena na naselja koralja u koraligenskoj zajednici na strmcima u Nacionalnom parku Mljet. Izvješće za 2010., 2011. i 2012. godinu. NATURA – Društvo za zaštitu prirode Hrvatske. Zagreb.

KRUŽIĆ, P. (2013): Monitoring koralja u Nacionalnom parku Mljet. NATURA – Društvo za zaštitu prirode Hrvatske. Zagreb.

LOGAN, A. (2003): Marine fauna of the Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia) 3. Brachi- opoda. Nat. Croat. 12(4): 233-243. Zagreb.

MEŠIĆ, A.; TKALČEC, Z. (2011): Završni izvještaj o provedenom projektu „Bioraznolikost gljiva Nacionalnog parka Mljeta“. Hrvatsko mikološko društvo. Zagreb.

MIKAC, B. (2003): Echinodermata in the littoral area of Mljet National park. Periodicum Biologorum 105(4): 405-412.

98 NATURA 2000: http://www.natura2000.hr/

Mljet 1960.-2010. Nacionalni park. (2010) Javna ustanova Nacionalni park Mljet. Goveđari.

NIKOLIĆ, T.; TOPIĆ, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

NIKOLIĆ, V.; SRŠEN, P. (2005): Zbornik istraživačkih radova Udruge studenata biologije – „BIUS“ u Nacionalnom parku „Mljet“. BIUS – Udruga studenata biologije. Zagreb.

OREPIĆ, N.; VIDMAR, J.; ZAHTILA, E.; ZAVODNIK, D. (1997): A marine benthos survey in the lakes of the National park Mljet (Adriatic Sea). Periodicum Biologo rum 99(2): 229-245.

OZIMEC, R.; BEDEK, J.; GOTTSTEIN, S.; JALŽIĆ, B.; SLAPNIK, R.; ŠTAMOL, V.; BILANDŽIJA, H.; DRAŽINA, T.; KLETEČKI, E.; KOMERIČKI, A.; LUKIĆ, M.; PAVLEK, M. (2009): Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

PARTL, A.; FRANKOVIĆ, M. (2010): Istraživanje i vrednovanje flore lišaja (Lichenes) Nacio- nalnog parka Mljet i njegove okolice. IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb.

POPIJAČ, A. (1998): Biocenoza livada posidonije u području Nacionalnog parka „Mljet“. Di- plomski rad. PMF. Zagreb.

POŽAR-DOMAC, A. (2005): Istraživanje i zaštita grebenaste tvorbe koralja Cladocora caespitosa (L. 1767) (Anthozoa, Scleractinia) u Velikom jezeru u Nacionalnom parku „Mljet“. Izvješće za 2005. godinu. PMF. Zagreb.

POŽAR-DOMAC, A. (2007): Izvješće za 2006. godinu za rad na projektu Inventarizacija vrsta u životnim zajednicama na strmcima u Nacionalnom parku „Mljet“. PMF. Zagreb.

RADMAN, M.; BUŠELIĆ, I. (2011): Izvještaj projekta Inventarizacija makrobentonskih organizama i kartiranje livade morske cvjetnice Posidonia oceanica na području NP „Mljet“. Roni- lački klub Špinut. Split.

SONDI, I. (2014): Uloga biološke aktivnosti i fizikalno-kemijskih uvjeta u precipitaciji aragonita u vodenom sustavu Mljetskih jezera. RGN Fakultet. Zagreb.

SONDI, I.; SALOPEK-SONDI, B.; ŠKAPIN, S. D.; JURINA, I. (2011): Izvještaj o provedenim istraživanjima biokemijske i molekularne karakterizacije intraskeletalnih proteina iz koralja Cladocora caespitosa. Institut Ruđer Bošković. Zagreb.

SREMAC, J. (2010): Geološka građa otoka Mljet sa položajem uzoraka stijena. Mljet – Naci- onalni park 1960. – 2010. Zagreb.

STAGLIČIĆ, N. (2013): Procjena učinkovitosti zaštićenih morskih područja istočnog Jadrana. Doktorska disertacija. Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku. Split.

ŠEGOTA, V.; ŠPANIĆ, R.; FRANKOVIĆ, M.; MESARIĆ, M.; GREDELJ, M.; PIŠL, Z. (2012): Analiza i sinteza postojećih podataka o prirodnim vrijednostima Nacionalnog parka Mljet. Stručna podloga za 1. fazu izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom Mljet. IRES – Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava. Zagreb.

ŠILETIĆ, T. (2006): Marine fauna of Mljet National park (Adriatic sea, Croatia). 5. Mollusca: Bivalvia. Nat. Croat. 15(3): 109-169. Zagreb.

99 ŠILETIĆ, T.; PEHARDA, M. (2003): Population study of the fan shell Pinna nobilis L. in Malo and Veliko Jezero of the Mljet National Park (Adriatic Sea). Scientia Marina 67(1): 91-98.

TUTIŠ, V.; KRALJ, J.; RADOVIĆ, D.; ĆIKOVIĆ, D.; BARIŠIĆ, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

TVRTKOVIĆ, N. (ur.) (2006): Crvena knjiga ugroženih sisavaca Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.

VIDMAR, J. (1999): Fauna puževa (Gastropoda) u litoralnim biocenozama Nacionalnog parka „Mljet“. Diplomski rad. PMF. Zagreb.

VILIBIĆ, I.; ŽULJEVIĆ, A.; NIKOLIĆ, V. (2010): The dynamics of a saltwater marine lake (Big lake, island of Mljet, Adriatic Sea) as revealed by temperature measurements. Acta Adriat. 51(2): 119-130.

ZAVODNIK, D. (2003): Marine fauna of Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia). 2. Echino- dermata. Acta Adriat. 44(2): 105-160.

ŽULJEVIĆ, A.; ANTOLIĆ, B. (2004): Rasprostranjenost invazivnih svojti roda Caulerpa u Jadranskom moru na kraju 2004. godine. IOR. Split.

100 PRILOZI

PRILOG I. – ANALIZA DIONIKA PROSTORA

DIONICI PROSTORA ODNOS IZMEĐU DIONIKA PROSTORA STUPANJ I ZAŠTIĆENOG PODRUČJA UKLJUČIVANJA Vlada Republike Hrvatske Osnivač Javne ustanove Nacionalni park Mljet. B, C, D, E, F, G Ministarstvo zaštite okoliša i Obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na istraživanje, proučavanje, B, C, D, E, F, G energetike, Uprava za zaštitu praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine, prirode središnju informacijsko-dokumentacijsku službu, utvrđivanje svojstva zaštićenih dijelova prirode te njihovo vrednovanje; osnivanje i nadzor nad ustanovama za obavljanje poslova djelatnosti zaštite prirode te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode; utvrđivanje uvjeta zaštite prirode; inspekcijske poslove zaštite prirode; provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata JU-a te nadzor nad stručnim radom JU-a; koordinira rad JU-a; pruža administrativnu podršku. Financira i nadgleda upravljanje Nacionalnim parkom. Ministarstvo kulture, Uprava Ministarstvo kulture obavlja upravne i druge poslove u području kulture B, C, D, E, F, G za zaštitu kulturne baštine koji se odnose na razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, istraživanje, proučavanje, praćenje, evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine te ostale poslove. Nadležno za pitanja kulturne baštine na području Nacionalnog parka. Ministarstvo pomorstva, Obavlja upravne i druge poslove vezane za mjere zaštite mora, otoka i B, C, D, E, F, G prometa i infrastrukture priobalja te njihov održivi razvoj. Povremeno financira projekte razvoja otoka i priobalja. Ministarstvo graditeljstva i Nadležno za provođenje prostornih planova i donošenje Prostornog plana B, C, E, F, G prostornog uređenja Nacionalnog parka, zaštitu atmosfere i tla, postupanje s otpadom te izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola. Vrši građevinske inspekcijske poslove, kao i inspekciju zaštite okoliša. Ministarstvo poljoprivrede Obavlja upravne i stručne poslove iz područja poljoprivrede, ribarstva, B, C, E, F, G veterine i ruralnog razvoja kao i pripadajuće inspekcijske poslove. Skrbi o privatnim šumama i o posječenoj drvnoj masi u Nacionalnom parku. Ministarstvo gospodarstva Raspisuje natječaje za razvoj gospodarstva, poduzetništva i obrtništva za B, C, D, E lokalne i područne samouprave ili poduzetnike i obrtnike. Ministarstvo znanosti, Nadležno za preporuku i odobravanje edukativnih školskih i predškolskih B, C, D, E obrazovanja i športa programa te njihovo sufinanciranje. Ministarstvo turizma Sufinancira te potiče programe vezane za razvoj turističke ponude i turističke B, C, D, E infrastrukture na području Parka. Ministarstvo obrane Jedna čestica zemlje na području Parka u vlasništvu je ovog ministarstva. A, C Ministarstvo zdravlja, Uprava Obavlja inspekcijske, upravne i druge poslove vezane za nadzor za B, C, E, F, G za stacionarnu zdravstvenu provođenjem zakona, drugih propisa i općih akata u području sanitarnog zaštitu i inspekcijske poslove nadzora. Hrvatska agencija za okoliš i Prikuplja i obrađuje podatke te izrađuje stručne podloge za zaštitu prirode. B, C, E, F, G prirodu (HAOP) Vrši stručni nadzor i surađuje s javnim ustanovama za zaštitu prirode. Izrađuje studije o prihvatljivosti zahvata u prirodi. Organizira i provodi odgojno-obrazovne i promidžbene aktivnosti u zaštiti prirode. Daje mišljenje o Planu upravljanja, Prostornom planu i godišnjim planovima Nacionalnog parka. Državna uprava za zaštitu i Samostalna, strukovna i upravna organizacija u Republici Hrvatskoj koja B, C, E, F, G spašavanje priprema, planira i rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje svih sudionika zaštite i spašavanja. Fond za zaštitu okoliša i Sredstva fonda upotrebljavaju se za zaštitu i očuvanje biološke i krajobrazne B, C, D, E energetsku učinkovitost raznolikosti, poticanje održive gradnje te održivog razvoja ruralnog prostora u obliku zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija. Hrvatski zavod za javno Prati i skrbi se za sve čimbenike koji utječu na zdravlje stanovništva Hrvatske, B, C, E, F zdravstvo sigurnu javnu vodoopskrbu i odlaganje otpadnih tvari, praćenje kvalitete vode i mora.

101 DIONICI PROSTORA ODNOS IZMEĐU DIONIKA PROSTORA STUPANJ I ZAŠTIĆENOG PODRUČJA UKLJUČIVANJA Dubrovačko-neretvanska Obavlja upravne i stručne poslove u području prostornog uređenja i zaštite B, C, E, F, G županija, okoliša, poslove zaštite prirode, gospodarenja otpadom i komunalnog Upravni odjel za prostorno gospodarstva. uređenje, Nacionalni park nalazi se na području Dubrovačko-neretvanske županije. zaštitu okoliša i komunalne poslove Konzervatorski odjel Obavlja poslove koji se odnose na istraživanje, proučavanje, praćenje, B, C, D, E, F, G Dubrovnik evidentiranje, dokumentiranje i promicanje kulturne baštine. Pomorska policija Dubrovnik Obavlja sigurnosni nadzor plovila te inspekcijski nadzor morskog ribarstva B, C, E, F uz koordinaciju s ostalim tijelima državne uprave kroz međuagencijsku suradnju. Lučka uprava Dubrovačko- Obavlja poslove upravljanja, održavanja, zaštite i unaprjeđenja lučkih B, C, E, F, G neretvanske županije područja Polače i Pomena unutar Parka. Općina Mljet Nacionalni park u sklopu je ove jedinice lokalne samouprave. B, C, E, F, G

Lučka kapetanija Sobra Lučka kapetanija obavlja poslove nadzora plovidbe u moru Nacionalnog B, C, E, F, G parka, poslove traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom. Javna ustanova za upravljanje Upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području Dubrovačko- B, C, E, F zaštićenim prirodnim neretvanske županije, uključujući i područja na Mljetu. Ostvarena je suradnja vrijednostima između javnih ustanova. Dubrovačko-neretvanske županije Javna ustanova Ostvarena je suradnja između zaštićenih područja. B, C, F „Park prirode Učka“ Javna ustanova „Park prirode Ostvarena je suradnja između zaštićenih područja. B, C, E, F Lastovsko otočje“ Javna ustanova Ostvarena je suradnja između zaštićenih područja. B, C, E, F „Nacionalni park Brijuni“ Javna ustanova Ostvarena je suradnja između zaštićenih područja. B, C, E, F „Nacionalni park Kornati“ Javna ustanova Ostvarena je suradnja između zaštićenih područja. B, C, E, F „Park prirode Telašćica“ Hrvatska turistička zajednica Planira i provodi zajedničke strategije u zemlji i inozemstvu od zajedničkog A, B, C, D, E, F interesa u turizmu, te financijski podržava održavanje zabavnih, sportskih i ostalih projekata i manifestacija kojima je cilj unapređenje proizvoda te stvaranje prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma. Turistička zajednica Ima osnovnu ulogu poticanja, očuvanja, unapređivanja i promicanja svih A, B, C, D, E, F Dubrovačko-neretvanske postojećih turističkih resursa županije, kao i suradnje i koordinacije s županije pravnim i fizičkim osobama u svrhu provođenja plana razvoja turizma, kao i poticanje i pomaganje razvoja turizma na slabije razvijenim područjima Dubrovačko-neretvanske županije. Turistička zajednica općine Promiče i planira turističke programe na Mljetu. A, B, C, E, F Mljet Galerija multimedijalnog Organizira radionice, filmske festivale, promocije knjiga, izložbe. A, B, C, E, F prostora „Stara Skula“ Ronilački klub Organizira turističko ronjenje na području Nacionalnog parka. B, C, F Brodari Prevoze posjetitelje (dnevni i poludnevni izleti). B, C, F Privatni iznajmljivači Pružaju usluge smještaja na području Nacionalnog parka. A, B, E Ugostiteljski obrti Pružaju usluge hrane i pića na području Nacionalnog parka. A, B, E Trgovački obrti Bave se prodajom suvenira te prodajom na malo na području Nacionalnog A, B, E parka. Turističke agencije Pružaju turističke usluge na području Parka. B, C, F Udruga za prirodu okoliš i Kroz suradnju s Nacionalnim parkom potiče aktivno sudjelovanje javnosti u B, C, E, F održivi razvoj Sunce zaštiti okoliša, prirode i ostvarivanju održivog razvoja. BIOM – Udruga za biološka Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G istraživanja NATURA – Društvo za zaštitu Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G prirode Hrvatske

102 DIONICI PROSTORA ODNOS IZMEĐU DIONIKA PROSTORA STUPANJ I ZAŠTIĆENOG PODRUČJA UKLJUČIVANJA BIUS – Udruga studenata Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G biologije Društvo istraživača mora Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G 20000 milja Hrvatsko biospeleološko Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G društvo Lokalna akcijska grupa LAG 5 Promiče održivo korištenje prirodnih dobara i očuvanje prirodnih B, C, E, F vrijednosti na području Parka, informira stanovništvo o natječajima Europske unije, daje mišljenje na projekte poduzetnika i obrtnika. Ronilački klub Špinut Vrši istraživanja i praćenje na području Parka, sudjeluje u akcijama čišćenja B, C, E, F podmorja. HYLA – Hrvatsko Vrši istraživanja i praćenje na području Parka. B, C, E, F, G herpetološko društvo PMF, Biološki odsjek Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G Institut Ruđer Bošković Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G Šumarski institut Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G Jastrebarsko Hrvatski restauratorski zavod Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G Hrvatska akademija znanosti Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G i umjetnosti, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Agronomski fakultet Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G Rudarsko-geološko-naftni Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G fakultet Institut za more i priobalje Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G Dubrovnik Institut za oceanografiju i Vrši znanstvena istraživanja na području Parka. B, C, E, F, G ribarstvo Split Državni hidrometeorološki Vrši stalna mjerenja na području Parka. B, C, E, F, G zavod Samostalni istraživači Provode istraživanja na području parka za potrebe izrade službenih izvješća. B, C, E, F, G Studenti i učenici Provode istraživanja na području parka za potrebe izrade maturalnih, A, B, E diplomskih, magistarskih ili doktorskih disertacija. Lokalno stanovništvo Stanovništvo koje trajno prebiva na području Parka te su njihove djelatnosti A, B, C, E, F, G ili interesi usko vezani za aktivnosti Plana upravljanja. Vlasnici zemljišta i nekretnina na području Parka. Komunalno Mljet d.o.o. Vrše sakupljanje i odvoz otpada iz Parka. A, B, C, E, F Voda Mljet d.o.o. Vrše opskrbu vode na području Parka. A, B, C, E, F Planinarska društva Promiču i provode planinarske aktivnosti na području Parka. A, B, C, E, F Udruga vlasnika zemljišta Vlasnici zemljišta i nekretnina na području Parka. A, B, C, E, F Ostale udruge Promiču i provode aktivnosti vezane za sport, kulturu, zaštitu prirode i A, B, C, E, F okoliša te održivi razvoj na području Parka. Hrvatska gorska služba Specijalizirana za spašavanje na nepristupačnim terenima. Njihova B, C, E, F, G spašavanja podružnica u Dubrovniku nadležna je za područje Parka, a osnovana je i obavještajna točka Mljet. Javna vatrogasna postrojba Surađuje s Ustanovom u provedbi protupožarne zaštite. B, C, E, F, G Mljet Individualni posjetitelji Posjetitelji koji u Park ulaze radi sportskih i drugih aktivnih sadržaja te se A, B, C, E, F koriste turističkom infrastrukturom Parka. Nautičari Posjetitelji koji u Park dolaze plovilima te se usidre ili privežu na za to A, B, C, E, F označenim mjestima. Organizirani posjetitelji Grupe posjetitelja koje u park dolaze organizirano posredstvom turističkih A, B, C, E, F agencija te oni koji se koriste uslugom vođenja koju pruža djelatnik Parka. Školska djeca Grupe djece koja posjećuju Park tijekom ekskurzije i grupe koje sudjeluju u A, B, C, E, F edukativnom programu Parka. Grupacija Adriatic Luxury Vlasnik hotela „Odisej“ koji se nalazi na području Parka. B, C, E, F Hotels

103 DIONICI PROSTORA ODNOS IZMEĐU DIONIKA PROSTORA STUPANJ I ZAŠTIĆENOG PODRUČJA UKLJUČIVANJA Ostali poduzetnici Trgovačka društva i obrti koji djeluju na području općine Mljet i nositelji su B, C, E, F gospodarskog razvoja područja. Dubrovačka biskupija Većinski vlasnik zemljišta na području Parka. B, C, E, F, G Osnovna škola „Mljet“ Surađuje s Parkom u organizaciji i provedbi edukativnih aktivnosti. B, C, E, F Osnovna škola „Lapad“ Surađuje s Parkom na godišnjoj razini u akcijama čišćenja i edukativnim B, C, F aktivnostima. Svjetska banka Povremeno financira projekte Parka. B, C, D, E, F WWF Adria Povremeno surađuje s Parkom. B, C, D, E, F MedPAN Povremeno surađuje s Parkom. B, C, D, E, F Regionalne radio i TV postaje Izvještavaju javnost šireg područja o događanjima u Parku. A Tisak Izvještavaju javnost o događajima u Parku. A Nacionalni mediji Nacionalne TV i radiopostaje koje povremeno izvještavaju o događanjima i A aktivnostima u Parku. Internetski portali Izvještavaju javnost o događajima i aktivnostima u Parku. A

Stupanj uključivanja korisnika prostora:

A samo informirati B pitati za informacije C konzultirati i pitati za mišljenje D poticati dobavljanje informacija (osigurati fondove za specifične informacije ili istraživanja) E tražiti povratni odgovor F uključiti u analizu i pronalaženje smjera G uključiti u planiranje i donošenje odluka

104 PRILOG II. – STROGO ZAŠTIĆENE VRSTE* NP-A MLJET (G = gnjezdarica; Gš = gnjezdarica šireg područja NP-a Mljet; P = preletnica; Z = zimova- lica; S = stanarica; Sš = stanarica šireg područja NP-a Mljet; DD = nedovoljno poznate; LC = najmanje zabrinjavajuće; NT = niskorizične; VU = rizične; EN = ugrožene; CR = kritično ugrožene; nač. pred. = načelo predostrožnosti)

br. Latinski naziv Hrvatski naziv IUCN Crvena Napom. kategorija knjiga HR SISAVCI 1. Hypsugo savii Primorski šišmiš LC 2. Miniopterus schreibersii Dugokrili pršnjak NT EN 3. Myotis emarginatus Riđi šišmiš LC NT 4. Nyctalus leisleri Mali večernjak LC NT 5. Pipistrellus kuhlii Bjelorubi šišmiš LC 6. Pipistrellus pipistrellus Patuljasti šišmiš LC 7. Plecotus kolombatovici Kolombatovićev dugoušan LC DD 8. Rhinolophus ferrumequinum Veliki potkovnjak LC NT 9. Rhinolopus hipposideros Mali potkovnjak LC NT 10. Tadarida teniotis Sredozemni golorepac LC PTICE 1. Accipiter nisus Kobac LC LC (G) G,P, Z 2. Acrocephalus palustris Trstenjak mlakar LC P 3. Acrocephalus scirpaceus Trstenjak cvrkutić LC P, G 4. Actitis hypoleucos Mala prutka LC VU(G) P 5. Alcedo atthis Vodomar LC NT(G) P, Z 6. Anthus trivialis Prugasta trepteljka LC P 7. Apus pallidus Smeđa čiopa LC G 8. Ardea purpurea Čaplja danguba LC VU(G) P 9. Ardeola ralloides Žuta čaplja LC EN(G) P 10. Bubo bubo Ušara LC NT(G) Sš 11. Buteo buteo Škanjac mišar LC P, Z 12. Calonectris diomedea Veliki zovoj LC NT(G) Gš 13. Caprimulgus europaeus Leganj LC LC(G) Gš, P 14. Carduelis cannabina (Acanthis cannabina) Juričica LC P, Z 15. Carduelis carduelis Češljugar LC P, Z 16. Carduelis chloris Zelendur LC S, P, Z 17. Carduelis spinus Čižak LC LC(G) P, Z 18. Casmerodius albus (Egretta alba) Velika bijela čaplja LC EN(G) P 19. Cettia cetti Svilorepa LC S 20. Charadrius alexandrinus Morski kulik LC EN(G) P 21. Ciconia ciconia Bijela roda LC NT(G) Pš 22. Ciconia nigra Crna roda LC VU(G) P 23. Circaetus gallicus Orao zmijar LC VU(G) Gš, P 24. Circus aeruginosus Eja močvarica LC EN(G) P 25. Clamator glandarius Afrička kukavica LC NA P 26. Coccothraustes coccothraustes Batokljun LC P 27. Delichon urbicum Piljak LC G, P 28. Egretta garzetta Mala bijela čaplja LC VU(G) P 29. Emberiza cia Strnadica cikavica LC Sš 30. Emberiza cirlus Crnogrla strnadica LC S 31. Emberiza melanocephala Crnoglava strnadica LC G

105 br. Latinski naziv Hrvatski naziv IUCN Crvena Napom. kategorija knjiga HR 32. Erithacus rubecula Crvendać LC P, Z 33. Falco biarmicus Krški sokol LC CR(G) P 34. Falco eleonorae Eleonorin sokol LC EN(G) P, G? 35. Falco peregrinus Sivi sokol LC VU(G) S 36. Falco subbuteo Sokol lastavičar LC NT(G) P 37. Falco tinnunculus Vjetruša LC S, P 38. Ficedula albicollis Bjelovrata muharica LC LC(G) P 39. Grus grus Ždral LC NT (P) P 40. Haematopus ostralegus Oštrigar LC EN (P) P 41. Himantopus himantopus Vlastelica LC CR(G), EN(P) P 42. Hippolais olivetorum Voljić maslinar LC DD(G) G, P 43. Hirundo rustica Lastavica LC LC(G) G, P 44. Ixobrychus minutus Čapljica voljak LC NT(G) G?, P 45. Jynx torquilla Vijoglav LC P 46. Larus audounii Sredozemni galeb NT EN (G) G, S 47. Larus minutus Mali galeb LC DD(P), DD(Z) P 48. Luscinia megarhynchos Slavuj LC G, P 49. Merops apiaster Pčelarica LC LC (G) P 50. Monticola solitarius Modrokos LC Gš 51. Motacilla alba Bijela pastirica LC G, P 52. Motacilla cinerea Gorska pastirica LC P, Z 53. Motacilla flava Žuta pastirica LC NT(G) G, P 54. Muscicapa striata Muharica LC NT(G) P 55. Numenius phaeopus Prugasti podzviždač LC EN (NGN) P 56. Nycticorax nycticorax Gak LC NT(G) P 57. Oenanthe hispanica Primorska bjeloguza LC P, Gš 58. Oenanthe oenanthe Sivkasta bjeloguza LC LC(G) P 59. Otus scops Ćuk LC NT(G) G 60. Parus caeruleus (Cyanistes caeruleus) Plavetna sjenica LC S 61. Parus major Velika sjenica LC S 62. Pernis apivorus Škanjac osaš LC VU(G) G, P 63. Phalacrocorax aristotelis Morski vranac LC LC (G) S 64. Phalacrocorax pygmeus Mali vranac LC CR(G) P 65. Phoenicurus ochruros Mrka crvenrepka LC P, Z 66. Phoenicurus phoenicurus Šumska crvenrepka LC NT(G) P 67. Phylloscopus collybitus Zviždak LC P, Z, (G) 68. Phylloscopus sibilatrix Šumski zviždak LC NT(G) P 69. Phylloscopus trochilus Brezov zviždak LC EN(G) P 70. Prunella modularis Sivi popić LC P, Z 71. Puffinus yelkouan Gregula VU VU(G) Gš 72. Regulus ignicapillus Vatroglavi kraljić LC P, Z 73. Regulus regulus Zlatoglavi kraljić LC Z, P 74. Saxicola rubetra Smeđoglavi batić LC LC(G) P 75. Saxicola torquatus Crnoglavi batić LC LC(G) P 76. Serinus serinus Žutarica LC P 77. Sterna hirundo Crvenokljuna čigra LC NT (G) G 78. Strix aluco Šumska sova LC S 79. Sylvia atricapilla Crnokapa grmuša LC S, P, Z 80. Sylvia borin Siva grmuša LC NT(G) P

106 br. Latinski naziv Hrvatski naziv IUCN Crvena Napom. kategorija knjiga HR 81. Sylvia cantillans Bjelobrka grmuša LC G, P 82. Sylvia communis Grmuša pjenica LC P 83. Sylvia hortensis Velika grmuša LC G, P 84. Sylvia melanocephala Crnoglava grmuša LC S 85. Tachymarptis melba Bijela čiopa LC G 86. Tadorna tadorna Utva LC P 87. Tringa glareola Prutka migavca LC LC(P) P 88. Tringa ochropus Crnokrila prutka LC P 89. Troglodytes troglodytes Palčić LC P, Z 90. Upupa epops Pupavac LC NT(G) P GMAZOVI 1. Caretta caretta Glavata želva EN EN 2. Coronella austriaca Smukulja 3. Dalmatolacerta oxycephala Oštroglava gušterica LC 4. Hierophis gemonensis Šara poljarica LC 5. Podarcis melisellensis Krška gušterica LC NT 6. Pseudopus apodus Blavor 7. Testudo hermanni Kopnena kornjača, čančara NT NT 8. Vipera ammodytes Poskok LC 9. Zamenis longissimus Bjelica LC KUKCI (osim špiljske faune) 1. Cerambyx cerdo Hrastova strizibuba 2. Chalcolestes parvidens Istočna vrbova djevica 3. Hemianax ephippiger Grof skitnica 4. Papilio machaon Običan lastin rep 5. Zerynthia polyxena Uskršnji leptir BILJKE 1. Anacamptis pyramidalis Crvena vratiželja NT 2. Aurinia leucadea Bjeličasta gromotulja, jadranska NT endem rumenica 3. Centaurea ragusina Dubrovačka zečina NT endem 4. Cephalanthera damasonium Bijela naglavica NT 5. Consolida brevicornis Kratkoostrugasti kokotić CR endem 6. Cymodocea nodosa Čvorasta morska resa LC DD 7. Cytinus hypocistis Bušinova ozorina 8. Dactylorhiza romana Romanski kaćunak 9. Desmazeria marina Sredozemna ljuljolika VU 10. Epipactis microphylla Sitnolisna kruščika 11. Genista sylvestris ssp. dalmatica Dalmatinska žutilovka endem 12. Gladiolus illyricus Ilirski mačić 13. Gymnadenia conopsea Vranjak 14. Hainardia cylindrica Valjkasti tankorepić VU 15. Himantoglossum robertianum Robertijeva kaćunovica 16. Iris pseudopallida Jadranska ili blijeda perunika endem 17. Lathyrus ochrus Žućkastobijela graholika CR 18. Limodorum abortivum Ljubičasti šiljorep 19. Limonium dictyophorum Savitljiva mrižica NT endem 20. Lolium subulatum Šiljasti ljulj DD endem 21. Micromeria kerneri Kernerova bresina DD 22. Ophrys apifera Kokica pčelica EN

107 br. Latinski naziv Hrvatski naziv IUCN Crvena Napom. kategorija knjiga HR 23. Ophrys bertolonii Bertolonijeva kokica LC VU 24. Ophrys incantata Divna kokica endem 25. Ophrys incubacea Crnkasta kokica 26. Ophrys liburnica Liburnijska kokica endem 27. Ophrys neglecta Zanemarena kokica 28. Ophrys rhodostephane Crvenolatična kokica endem 29. Ophrys sicula Mala žuta kokica 30. Ophrys scolopax ssp. cornuta Roščićasta kokica 31. Ophrys tommasinii Tomasinijeva kokica endem 32. Orchis anthropophora Okruglastogomoljasta bezostruška DD 33. Orchis italica Talijanski kaćun EN 34. Orchis morio Mali kaćun NT 35. Orchis picta Lijepi kaćun 36. Orchis quadripunctata Četverotočkasti kaćun VU 37. Orchis tridentata Trozubi kaćun VU 38. Orchis x bivonae 39. Parapholis incurva Svinuti tankorepaš VU 40. Phalaris paradoxa Valjkasta svjetlica DD 41. Portenschlagiella ramosissima Razgranjena portenšlagija, divlji endem komorač 42. Posidonia oceanica Oceanski porost LC DD 43. Ranunculus ophioglossifolius Jednolistni žabnjak LC EN 44. Rhamnus intermedius Srednja krkavina LC 45. Salsola kali Slankasta solnjača VU 46. Salsola soda Sodna solnjača VU 47. Sempervivum tectorum Čuvarkuća, divlje smilje 48. Serapias bergonii Bergonova kukavica 49. Serapias lingua Jezičasta kukavica 50. Serapias parviflora Sitnocvjetna kukavica 51. Serapias vomeracea Raonička kukavica VU 52. Serapias x semilingua 53. Serapias x todaroi 54. Seseli montanum ssp. tommasinii Tomasinijevo devesilje endem 55. Spiranthes spiralis Jesenska zasukica 56. Tanacetum cinerariifolium Buhač LC endem 57. Trifolium resupinatum Perzijska djetelina VU 58. Vincetoxicum adriaticum Jadranski lastavičnjak LC endem ALGE 1. Cystoseira corniculata nač. pred. 2. Fucus virsoides Jadranski bračić nač. pred. endem 3. Lithophyllum lichenoides 4. Sargassum hornschuchii DD, nač. pred. LIŠAJI 1. Degelia plumbea VU 2. Fuscopannaria saubinetii EN 3. Lobaria pulmonaria EN 4. Normandina pulchella VU 5. Usnea filipendula VU 6. Usnea flammea VU 7. Usnea rubicunda VU 8. Usnea subscabrosa VU 108 br. Latinski naziv Hrvatski naziv IUCN Crvena Napom. kategorija knjiga HR GLJIVE 1. Callistosporium donadinii Brončana zelenčica DD 2. Camarophyllopsis foetens Mirisna prljavica VU 3. Clitocybe collina Stepska uleknjača EN 4. Dermoloma cuneifolium Velika besjajnica VU 5. Dermoloma josserandii Sitnosporna besjajnica EN 6. Dermoloma pseudocuneifolium Mala besjajnica EN 7. Entoloma reinwaldii Sredozemna rudoliska CR 8. Hexagonia nitida Šesterokutna velikoporka DD 9. Hygrocybe russocoriacea Mirisna vlažnica VU 10. Tricholoma caligatum Krokodilasta kružoliska VU ŠPILJSKA FAUNA 1. Meledella werneri Mljetski špiljski pasjak VU puževi 2. Laemostenus cavicola Troglofilna lakomica VU kornjaši 3. Travunia jandai Mljetska travunija VU kosci 4. Speleohvarella gamulini Gamulinov špiljski veslonožac VU račići veslonošci RIBE 1. Labrus viridis Drozd VU KORALJI 1. Antipathella subpinnata Crni koralj CR 2. Corallium rubrum Crveni koralj CR 3. Dendrophyllia ramea Granati koralj CR 4. Pachycerianthus multiplicatus Velika voskovica CR 5. Cladocora caespitosa Busenasti koralj EN SPUŽVE 1 Aplysina cavernicola Špiljska sumporača nač. pred. 2 Asbestopluma hypogea Dubokomorska mesojedna spužva 3 Axinella cannabina Mekana rogljača nač. pred. 4 Geodia cydonium Velika kremenjača nač. pred. 5 Sarcotragus foetidus nač. pred. 6 Tethya aurantium Morska naranča nač. pred. 7 Tethya citrina Morska naranča nač. pred. ŠKOLJKAŠI 1 Lithophaga lithophaga Prstac 2 Pinna nobilis Plemenita periska MORSKI PUŽEVI 1 Luria lurida Zupka 2 Mitra zonata Prugasta mitra nač. pred. 3 Tonna galea Puž bačvaš nač. pred. BODLJIKAŠI 1 Asterina pancerii Panceriova zvjezdica

* Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, br. 144/2013, 73/2016)

109 PRILOG III. – UGROŽENOST VRSTA U NP MLJET (izvor: http://www.dzzp.hr/vrste/crveni-popis-biljaka-i-zivotinja-rh/crveni-popis-biljaka-i-zivotinja-republike-hrvatske-146.html) (VU = rizične; EN = ugrožene; CR = kritično ugrožene; kat.ugrož. = kategorija ugroženosti; SZ = strogo zaštićena)

Sisavci

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite Miniopterus schreibersii Dugokrili pršnjak EN SZ

Ptice

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Status u NP Mljet Kat. ugrož. Status zaštite Circaetus gallicus Zmijar Gnjezdarica VU SZ Falco peregrinus Sivi sokol Stanarica VU SZ Haematopus ostralegus Oštrigar Preletnica VU SZ Larus audounii Sredozemni galeb Gnjezdarica EN SZ Puffinus yelkouan Gregula Gnjezdarica VU SZ

Gmazovi

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite Caretta caretta Glavata želva EN SZ

Ribe

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite Epinephelus marginatus Kirnja EN Labrus viridis Drozd VU SZ Mugil cephalus Cipal bataš VU Pagrus pagrus Pagar VU

Koralji

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV kat. ugrož. Status zaštite u HR Antipathella subpinnata Crni koralj CR SZ Corallium rubrum Crveni koralj CR SZ Dendrophyllia ramea Granati koralj CR SZ Pachycerianthus multiplicatus Velika voskovica CR SZ Aiptasia diaphana Mala staklena moruzgva EN Aiptasia mutabilis Staklena moruzgva EN Alicia mirabilis Čudesna Alicia EN Amphianthus dohrni Mala bijelolovka EN Caryophyllia cyathus Pehar EN Cladocora caespitosa Busenasti koralj EN Condylactis aurantiaca Zlatna moruzgva EN Corynactis viridis Draguljarka EN Eunicella singularis Uspravna rožnjača EN Halcampoides purpurea Mala purpurna moruzgva EN Madracis pharensis Hvarski koralj EN Actinia cari Zelena moruzgva VU Actinia striata Zebrasta moruzgva VU Andresia partenopea Dugolovka VU Balanophyllia europaea Široka čaška VU Balanophyllia regia Mala narančasta čaška VU Caryophyllia inornata Crvena čaška VU

110 LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV kat. ugrož. Status zaštite u HR Caryophyllia smithii Zubati koralj VU Coenocyathus anthophyllites Coenocyathus VU Coenocyathus cylindricus Izduženi Coenocyathus VU Cribrinopsis crassa Točkasta moruzgva VU Epizoanthus arenaceus Korasta moruzgva VU Epizoanthus paxii Paxova korasta moruzgva VU Epizoanthus tergestinus Korasta moruzgva VU Guynia annuata Mali tubasti koralj VU Hormathia coronata Krunasta moruzgva VU Leptopsammia pruvoti Žuta čaška VU Monomyces pygmaea Trubasti koralj VU Paralcyonium spinulosum Smeđi patuljak VU Parazoanthus axinellae Žuta korasta moruzgva VU Polycyathus muellerae Narančasti zadružni koralj VU Paractinia striata Prugasta Paractinia VU Pennatula rubra Crveno perce VU Sarcodictyon roseum Rozi Sarcodictyon VU

Morski rakovi

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite Palinurus elephas Jastog VU

Kukci kornjaši

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite Reicheidius frondicola Malik listnica VU SZ Bembidion tenellum tenellum Tanani šiljkaš VU SZ Stenolophus narentinus Neretvanski obuvenac EN SZ Omphreus apfelbecki Crni lijenac EN SZ Cymindis axillaris adriatica Uzani noćnjak VU SZ

Biljke

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite u HR Consolida brevicornis kratkoostrugasti kokotić CR SZ Lathyrus ochrus žućkastobijela graholika CR SZ Hordeum secalinum klasulja EN SZ Ophrys apifera kokica pčelica EN SZ Orchis italica talijanski kaćun EN SZ Ranunculus ophioglossifolius jednolistni žabnjak EN SZ Urtica membranacea opnasta kopriva EN SZ Urtica pilulifera loptasta kopriva EN SZ Orchis quadripunctata četverotočkasti kaćun VU SZ Orchis tridentata trozubi kaćun VU SZ Parapholis incurva svinuti tankorepaš VU SZ Desmazeria marina sredozemna ljuljolika VU SZ Hainardia cylindrica valjkasti tankorepić VU SZ Salsola kali slankasta solnjača VU SZ Salsola soda sodna solnjača VU SZ Serapias vomeracea raonička kukavica VU SZ Trifolium resupinatum perzijska djetelina VU SZ

111 Gljive (bazidiomiceti)

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite Entoloma reinwaldii Ljupka rudoliska CR SZ Clitocybe collina Stepska uklenjača EN SZ Dermoloma josserandii Sitnosporna besjajnica EN SZ Dermoloma pseudocuneifolium Mala besjajnica EN SZ Camarophyllopsis foetens Mirisna prljavica VU SZ Dermoloma cuneifolium Velika besjajnica VU SZ Hygrocybe russocoriacea Mirisna vlažnica VU SZ Tricholoma caligatum Krokodilasta kružoliska VU SZ

Lišaji

LATINSKI NAZIV HRVATSKI NAZIV Kat. ugrož. Status zaštite Fuscopannaria saubinetii - EN SZ Lobaria pulmonaria - EN SZ Degelia plumbea - VU SZ Normandina pulchella - VU SZ Usnea filipendula - VU SZ Usnea flammea - VU SZ Usnea rubicunda - VU SZ Usnea subscabrosa - VU SZ

112 PRILOG IV. – ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U NACIONALNOM PARKU MLJET 2007. – 2015.

PROJEKT TRAJANJE KRATAK OPIS REZULTATI IZVRŠITELJI Praćenje stanja populacija Izrađen je popis zabilježenih Udruga BIOM značajnih vrsta ptica (sivi vrsta ptica za šire područje (voditelj projekta sokol, škanjac osaš, morski NP-a Mljet koji se ažurira na Luka Jurinović) vranac, crvenokljuna čigra, godišnjoj razini. Utvrđena Monitoring sredozemni galeb te galeb je apsolutna brojnost (praćenje stanja) 2007. – u klaukavac) na godišnjoj sivog sokola i škanjca ptica značajnih tijeku razini prstenovanjem, osaša, rasprostranjenost i za NP Mljet apsolutnim prebrojavanjem apsolutna brojnost morskih te utvrđivanjem gniježđenja. vranaca, crvenokljunih čigri Inventariziraju se i ostale i sredozemnih galebova, vrste ptica na širem području prstenovani su mladi. Parka. Kartiranje i Inventarizacija Prikazano je stanje Ronilački klub monitoring makrobentoskih (pridnenih) livada morske cvjetnice, Špinut livada morske organizama i kartiranje identificirani su (različiti voditelji cvjetnice livada posidonije upotrebom makrobentonski organizmi projekta tijekom 2008. – u posidonije te metode vizualnog cenzusa. te je opisan svaki lokalitet. godina) tijeku inventarizacija Prati se stanje livada prema Stanje livada prati se na makrobentoskih razvijenom protokolu (broj godišnjoj ili dvogodišnjoj organizama u izdanaka po m2 i postotak razini. NP-u Mljet pokrivenosti). Istraživanje faune koralja Izrađen je popis zabilježenih Društvo za zaštitu uzimanjem uzoraka vode, vrsta koralja, određena prirode Natura fotografiranjem indikatorskih su dominantna staništa, (voditelj projekta vrsta, determinacijom vrsta utvrđena je ugroženost Petar Kružić) te laboratorijskom analizom istraživane faune koralja uzoraka vode i vizualnom te utjecaj temperaturnih analizom fotografija. Cilj anomalija na koralje. projekta jest procijeniti Monitoring stanje populacija koralja, 2010. – u Na godišnjoj se razini prati koralja u NP-u upotpuniti znanje o biologiji tijeku stanje vrsta indikatora. Mljet i ekologiji ugroženih vrsta koralja, utvrditi utjecaj globalnog zagrijavanja na koralje, procijeniti zastupljenost pojedinih vrsta, popisati koralje s njihovom dubinskom raspodjelom te izraditi bazu podataka za daljnja istraživanja. Terenska istraživanja na Prikaz strukture borovih Šumarski fakultet nekoliko pokusnih ploha sastojina i vegetacijskih Sveučilište u te odgovarajuća analiza značajki te prikaz podataka Zagrebu, Zavod prikupljenih podataka. iz mikroklimatskih za ekologiju i Provođenje anketnog istraživanja. Prikaz rezultata uzgajanje šuma Praćenje istraživanja za procjenu anketnih istraživanja o (voditelj projekta stanja šumskih 2011. – u utjecaja posjetitelja na šumske motivima i stavovima Željko Španjol) ekosustava NP-a tijeku ekosustave. Cilj istraživanja posjetitelja. Mljet jest dobiti znanstvene podatke relevantne za sukcesiju šumske vegetacije na području Parka te prikupiti podatke o informiranosti posjetitelja o zaštićenom području.

113 PROJEKT TRAJANJE KRATAK OPIS REZULTATI IZVRŠITELJI Istraživanje fizikalno- Objašnjenje uloge Rudarsko- kemijskih i biogeokemijskih anorganskih i bioloških geološko-naftni značajki te biološka procesa u precipitaciji fakultet Zagreb aktivnost Mljetskih aragonita i formiranju – Zavod za jezera kroz terenska aragonitnih muljeva u mineralogiju, istraživanja te analizu Jezerima. Utvrdit će se petrologiju Istraživanja prikupljenih uzoraka. Cilj mehanizmi formiranja i mineralne aragonita 2011. – u je prikupiti veće količine složenih bioanorganskih sirovine u vodenom tijeku suspendiranog materijala struktura karbonata tijekom (voditelj projekta sustavu iz vodenog sustava Jezera procesa biomineralizacije. Ivan Sondi) Mljetskih jezera i detaljno istražiti njegove geokemijske, sedimentološke i biološke značajke u svrhu potpunijeg razumijevanja procesa vezanih za karbonatni mineral aragonit. Ispitivanje postojanja Za svaku dosad istraženu Hrvatski arheoloških nalaza u zonu slikovno i opisno restauratorski akvatoriju NP-a Mljet kroz predstavljeni su pronađeni zavod, Odjel Podmorsko ronilačka istraživanja artefakti te je procijenjeno za podvodnu zaštitno te analizu pronađenih stanje očuvanosti lokaliteta. arheologiju arheološko 2012. – u artefakata. Cilj projekta (voditelj projekta rekognisciranje tijeku jest provjeriti stanje otprije Igor Miholjek) na području poznatih lokaliteta, pronaći NP-a Mljet i registrirati potencijalno nove lokalitete ili sporadične arheološke nalaze te ih adekvatno zaštititi. Istraživanja u odabranim Izvršene su tri serije Hrvatsko speleološkim objektima otoka terenskih istraživanja biospeleološko Mljeta: živi svijet, fizičke te su izrađeni i društvo i geološke karakteristike obrađeni speleološki (voditelj projekta spilja. Uključuje i podvodne nacrti. Zabilježeni su Branko Jalžić) Istraživanja 2006., spilje. Prikupljeni podaci hidrogeografski te biološki podzemlja otoka 2008., upotrebljavat će se i za podaci za četiri obalne Mljeta 2015. potrebe izrade speleološkog morske spilje na otoku i vodiča otoka. dvije morske jame u Malom jezeru. Napravljen je popis špiljske faune. Tekst za publikaciju je u pripremi. Određivanje tragova Obavljeno je i prikazano Institut Ruđer metala štetnih za okoliš u određivanje koncentracija Bošković, Zavod priobalnim jamama i u moru ekotoksičnih metala u vodi, za istraživanje sezonskim uzorkovanjem u tlu te u zraku i kišnici, mora i okoliša koje je obavljeno a izmjereni su i fizikalno- (voditelj projekta Geokemija autonomnim ronjenjem, te kemijski parametri. Vlado Cuculić) tragova laboratorijskom analizom ekotoksičnih prikupljenih uzoraka. Ciljevi metala u projekta bili su odrediti 2007. – vodi, zraku, koncentracije tragova 2010. sedimentu i ekotoksičnih metala u anhijalinim vodi jame Bjejajka, uočiti i jamama NP-a pratiti sezonske promjene Mljet tih koncentracija nastale prirodnim ili antropogenim utjecajem te dobiti podatke o koncentraciji ekotoksičnih metala u tlu te žive u zraku i kišnici.

114 PROJEKT TRAJANJE KRATAK OPIS REZULTATI IZVRŠITELJI Istraživanje pridnenih Prikazani su detaljni Društvo za zaštitu organizama u Velikom i profili svih istraživanih prirode Natura Inventarizacija Malom jezeru kroz terenska postaja te je izrađen popis (voditelji projekta makrobentosa u 2008. istraživanja tijekom kojih se vrsta utvrđenih prilikom Petar Kružić i Velikom i Malom utvrđivao raspored životnih terenskih istraživanja. Bojan Lazar) jezeru zajednica i inventarizirala pripadajuća flora i fauna. Inventarizacija faune Izrađen je popis zabilježenih Arka Arka, IRES vretenaca u proljetnom vrsta vretenaca, određeni su (voditelj projekta razdoblju nizom standardnih značajni i novi nalazi te je Tomislav metoda, poput lova napravljen prijedlog mjera Bogdanović) entomološkom mrežicom upravljanja slatkovodnim Istraživanje i vodenom mrežicom. staništima unutar NP-a faune vretenaca 2008. – Analizirao se i proljetni Mljet. na području 2009. aspekt faune vretenaca na NP-a Mljet otoku, te se dao uvid u stanje njihovih populacija i staništa; prijedlog mjera upravljanja slatkovodnim staništima unutar granica NP-a Mljet Terensko istraživanje glavnih Utvrđen je broj i izrađen Udruga za zaštitu tipova staništa za šišmiše popis vrsta šišmiša te je šišmiša Tragus u ključnim razdobljima predstavljena analiza (voditelj projekta za njihovu aktivnost te njihove faune po Zrinka Istraživanje prikupljanje podataka lokalitetima s obzirom na Domazetović) 2008. – faune šišmiša u o vrstama i njihovoj upotrebu staništa te analiza 2009. NP-u Mljet rasprostranjenosti po uzoraka guana. glavnim tipovima staništa. Cilj projekta bio je utvrditi stanje populacija šišmiša na području NP-a Mljet. Istraživanje faune dnevnih Napravljen je sistematski Društvo za zaštitu leptira kroz terenski rad, prikaz danjih leptira prirode Natura Istraživanje uz upotrebu entomoloških otoka Mljeta uz naglasak (voditelji projekta 2008. – danjih leptira u mrežica, te rad u laboratoriju. na dominantne vrste, a Mladen Kučinić) 2009. NP-u Mljet Cilj projekta bio je utvrditi stanje uzimajući u obzir i prijašnja te inventarizirati danje leptire na istraživanja na tom području otoka Mljeta. području. Istraživanje orhideja Utvrđen je broj i izrađen Voditelj projekta Nacionalnog parka Mljet popis svojti orhideja, Radovan Kranjčev kroz terenska istraživanja utvrđena su staništa te Istraživanje i laboratorijsku obradu važna nalazišta, posebno orhideja u NP-u 2009. podataka. Cilj projekta je značajna za svojte sa malim Mljet bio utvrditi postojeće svojte populacijama. orhideja na prostoru NP Mljet te upoznati njihova staništa i najznačajnija nalazišta. Preliminarna studija za Prikazan je popis Institut za inventarizaciju i valorizaciju zabilježenih vrsta obada, istraživanje i faune obada na širem području utvrđeni su značajni razvoj održivih NP-a Mljet uz upotrebu klopki lokaliteti te je izrađen eko sustava IRES Istraživanje Manitoba te entomološke prijedlog daljnjih (voditelj projekta faune obada lovne mrežice. Cilj projekta istraživanja vezanih za Tomislav 2009. NP-a Mljet i bio je utvrditi postojeće svojte praćenje stanja, zaštitu, Bogdanović) okolice obada na području NP-a Mljet očuvanje, obnovu i te upoznati njihova staništa upravljanje staništima i izdvojiti značajne vrste. obada. Potrebno je dobiti prijedlog daljnjih istraživanja.

115 PROJEKT TRAJANJE KRATAK OPIS REZULTATI IZVRŠITELJI Istraživanje i valorizacija Prikazan je popis Prikazan je popis faune pauka na livadama zabilježenih vrsta pauka te zabilježenih šireg područja NP-a Mljet su izdvojene bitne i nove vrsta pauka te su uz upotrebu metode kečera, vrste za ovo područje. izdvojene bitne metode lovnih posuda te Izrađen je prijedlog daljnjih i nove vrste za metode ruke. Cilj projekta istraživanja vezanih za ovo područje. Istraživanje jest dobiti broj i popis svojti praćenje stanja, zaštitu, Izrađen je faune pauka 2009. pauka s izdvojenim značajnim očuvanje, obnovu i prijedlog daljnjih NP-a Mljet i vrstama za otok. upravljanje staništima istraživanja okolice pauka. vezanih za praćenje Potrebno je dobiti prijedlog stanja, zaštitu, daljnjih istraživanja. očuvanje, obnovu i upravljanje staništima pauka. Sakupljanje i obrada lišajskog Izrađen je popis zabilježenih Institut za materijala na 49 lokaliteta, svojti lišaja, određeni su istraživanje i Istraživanje flore izdvajanje značajnih vrsta i njihovi prevladavajući razvoj održivih 2009. – lišaja NP-a Mljet lokaliteta te izrada podjele životni oblici, značajne vrste eko sustava IRES 2010. i okolice prema životnim oblicima. Cilj te lihenološki najzanimljiviji (voditelj projekta projekta bio je procijeniti sastav lokaliteti. Anamarija Partl) i vrijednost flore lišaja na Mljetu. Kartiranje flore na osnovi Izrađena je taksonomska PMF u Zagrebu, MTB mreže te izrada analiza flore, popisi Biološki odsjek, fitocenološke karte značajnih, zaštićenih i Botanički zavod Kartiranje flore Nacionalnog parka Mljet. strogo zaštićenih vrsta, te (voditelj projekta 2009. – Nacionalnog Izrada fitocenološke analiza diverziteta vrsta na Vladimir Hršak) 2011. parka Mljet karte NP-a Mljet te popis raznim tipovima staništa zabilježenih vrsta. i preporuke za zaštitu. Izrađene su fitocenološke karte za zabilježene vrste. Preliminarno Preliminarna terenska Popis i obrada HAZU, istraživanje istraživanja speleološkog preliminarnih podataka o Zavod za i znanstvena objekta Spila nad Procjepom sedimentu u svrhu procjene paleontologiju i valorizacija uz pomoć istražne sonde. znanstvene vrijednosti geologiju kvartara 2010. – kvartarnih Cilj projekta jest sakupiti kvartarnih značajki spilje. (voditeljica 2012. značajki Spile preliminarne podatke u projekta nad Procjepom svrhu procjene znanstvene Dejana Brajković) u Nacionalnom vrijednosti kvartarnih parku Mljet značajki spilje. Istraživanje gljiva iz odjeljka Prikazan je popis Hrvatsko bazidiomiceta na području zabilježenih vrsta gljiva mikološko NP-a Mljet kroz terenski iz odjeljka bazidiomiceta društvo rad i laboratorijsku analizu te njihove distribucije po (voditelj projekta prikupljenih uzoraka. Cilj lokalitetima, prikazani Zdenko Tkalčec) Istraživanje projekta bio je znatnije su osnovni podaci o gljiva u NP-u 2010. unaprijediti spoznaje o pronađenim vrstama te Mljet bioraznolikosti gljiva iz izdvojeni značajni lokaliteti odjeljka bazidiomiceta na na području NP-a Mljet. ovom području te dobiti uvid u rijetke i ugrožene gljivlje vrste i njihova staništa. Cilj projekta jest izraditi Izrađene su karte Klub studenata geomorfološke karte NP-a Mljet morfometrijske analize geografije na temelju geomorfološkog reljefa te geomorfološka (voditelj projekta Geomorfološke rekognisciranja, uočavanja karta NP-a Mljet. Opisani su Tamara Mihoci) karakteristike i kartiranja reljefa i tako čimbenici oblikovanja reljefa, 2011. Nacionalnog unaprijediti spoznaje morfografska, morfometrijska parka Mljet o geomorfološkim i morfogenetska obilježja karakteristikama NP-a Mljet kao reljefa te su napravljene doprinos pravilnom upravljanju smjernice za daljnja i valoriziranju tog područja. istraživanja.

116 PROJEKT TRAJANJE KRATAK OPIS REZULTATI IZVRŠITELJI Istraživanje o utjecaju Prikazani su rezultati analize Institut Ruđer vodenih masa na raspodjelu uzoraka morske vode, Bošković, Zavod ekotoksikanata u Malom i batimetrija i morfologija za istraživanje Utjecaj kretanja Velikom jezeru kroz mjerenja jezera, vremenska dinamika mora i okoliša vodenih masa tragova ekotoksičnih metala, oscilacija morske razine, (voditelj projekta na prostornu analizu kretanja vodene temperature i brzine Vlado Cuculić) i vremensku mase i kreiranje modela za strujanja te dinamika 2012. raspodjelu analizu raspodjele i procjenu koncentracije ekotoksičnih ekotoksikanata u dotoka tih metala u jezera. metala. Malom i Velikom Cilj projekta jest razjasniti jezeru utjecaj kretanja vodenih masa u Malom i Velikom jezeru na raspodjelu ekotoksičnih metala. Istraživanje faune obada upotrebom tzv. box klopki Sveučilište J. J. na različitim lokalitetima te Strossmayera u Dobiven je prikaz obrada i analiza prikupljenih Osijeku, Odjel za stanja faune obada podataka. Izrađivala biologiju se usporedba i analiza na istraživanom Sezonska (voditelj projekta faune obada s područja području primjenom dinamika i Tomislav mediteranskog dijela GIS tehnologije, zbirni kvalitativno- Bogdanović) Hrvatske te su se utvrđivale pregled zabilježenih vrsta kvantitativni 2012. nove vrste u RH. Cilj je bio i te analiza kvantitativnog sastav faune odrediti sezonsku distribuciju i kvalitativnog sastava te obada NP-a i distribuciju obada prema faune. Mljet i okolice mikroklimatskim tipovima istraživanog područja, izraditi karte rasprostranjenosti te zoogeografsku usporedbu rasprostranjenosti istih vrsta u fauni Hrvatske. Istraživanje populacije periski Udruga studenata Istraživanje u Malom jezeru po kružnim BIUS populacije uzorcima. Cilj projekta bio je (voditelj projekta 2013. periski u Malom procijeniti brojnost i gustoću Stjepan Budimir) jezeru populacije periski u Malom jezeru. Inventarizacija faune mrava Popis vrsta mrava Udruga BIOM metodologijom ručnog zabilježenih na području (voditelj projekta sakupljanja u kvadratu, NP-a Mljet te njihova Mate Zec) Inventarizacija lovnih posuda te mini- distribucija po lokalitetima. faune mrava na 2013. winklera, uz dodatnu području NP-a laboratorijsku analizu. Cilj Mljet projekta bio je utvrditi stanje te inventarizirati faunu mrava na području NP-a Mljet. Istraživanje ihtiofaune na 30 Ukupno je obrađeno Društvo lokacija dvjema metodama: 173 transekta vizualnom istraživača mora Istraživanje vizualnim cenzusom te metodom te je snimljeno 20000 Milja ribljih vrsta na BUV-om (baited underwater oko 14 sati videomaterijala (voditelj projekta 2014. području NP-a video) – snimanje kamerom i na 14 lokacija. Dobiven je Hrvoje Čižmek) Mljet mamcem. popis zabilježenih vrsta, utvrđena je brojnost vrsta po svakom transektu.

117 118 119 120