TOČKA 3. A) Prijedlog Proračuna Grada Rijeke Za
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
TOýKA 3. a) Prijedlog Proraþuna Grada Rijeke za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA Gradonaþelnik Rijeka, 13. 12. 2010. Gradsko vijeüe Grada Rijeke n/r predsjednici Dorotei Pešiü-Bukovac Na temelju þlanka 58. Statuta Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko- goranske županije“ broj 24/09 i 11/10) podnosim Gradskom vijeüu Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje Prijedlog Proraþuna Grada Rijeke za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu. GRADONAýELNIK mr.sc. Vojko OBERSNEL 2 SADRŽAJ 1. Obrazloženje prijedloga Proraþuna Grada Rijeke za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu 1.1. Uvod 1.2. Pretpostavke za izradu Proraþuna za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu 1.3. Proraþun Grada Rijeke za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu 1.3.1. Prihodi i primici proraþuna 1.3.2. Rashodi i izdaci proraþuna 1.3.2.1. Rashodi po ekonomskoj klasifikaciji 1.3.2.2. Rashodi po izvorima financiranja 1.3.2.3. Rashodi po funkcijskoj klasifikaciji 1.3.2.4. Rashodi po organizacijskoj klasifikaciji 2. Obrazloženja prijedloga financijskih planova upravnih tijela Grada Rijeke za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu 2.1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem 2.2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav 2.3. Odjel gradske uprave za poduzetništvo 2.4. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo 2.5. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb 2.6. Odjel gradske uprave za kulturu 2.7. Odjel gradske uprave za sport i tehniþku kulturu 2.8. Odjel gradske uprave za financije 2.9. Odjel za gradsku samoupravu i upravu 2.10. Ured Grada 2.11. Zavod za informatiþku djelatnost 2.12. Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ureÿenja i graÿenje 3. Prijedlog Proraþuna Grada Rijeke za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu 3 1. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA PRORAýUNA GRADA RIJEKE ZA 2011. GODINU i PROJEKCIJA ZA 2012. i 2013. GODINU 4 O b r a z l o ž e n j e Prijedloga Proraþuna Grada Rijeke za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu 1.1. UVOD Na osnovi þlanka 39. Zakona o proraþunu (“Narodne novine” broj 87/08), predstavniþko tijelo JLP(R)S obvezno je na prijedlog izvršnog tijela do kraja tekuüe godine donijeti proraþun za iduüu proraþunsku godinu i projekcije proraþuna za sljedeüe dvije proraþunske godine. Navedenim aktima omoguüava se financiranje poslova, funkcija i programa koje izvršavaju odjeli gradske uprave, a radi ostvarivanja javnih potreba i prava graÿana, koji se temeljem posebnih zakona i drugih na zakonu zasnovanih propisa financiraju iz javnih prihoda, odnosno iz proraþuna grada. Pri sastavljanju prijedloga planskih dokumenata za naredno trogodišnje razdoblje obveza je primijeniti zakonom propisanu metodologiju glede sadržaja proraþuna, programskog planiranja, proraþunskih klasifikacija i drugo. Zakonom o proraþunu koji je stupio na snagu 1. sijeþnja 2009. godine došlo je do odreÿenih promjena u procesu planiranja proraþuna. Novim Zakonom o proraþunu u sustav uveden je trogodišnji proraþunski okvir što znaþi da Hrvatski sabor, odnosno predstavniþko tijelo (na lokalnoj razini) usvaja proraþun za 2011. godinu s projekcijam za sljedeüe dvije godine, 2012. i 2013. godinu. Tako postavljen trogodišnji proraþunski okvir ima dva glavna cilja. Prvi je postaviti fiskalne ciljeve koji su važni za postizanje fiskalne discipline i drugi cilj je alokacija raspoloživih sredstava prema razvojnim prioritetima lokalne jedinice. Zakon o proraþunu takoÿer utvrÿuje da se proraþun donosi na manje detaljnoj razini ekonomske klasifikacije, odnosno razini podskupine (treüoj razini raþunskog plana) u odnosu na dosadašnju þetvrtu razinu odjeljka. Projekcije se usvajaju na drugoj razini ekonomske klasifikacije (razini skupine). Usvajanje proraþuna, a time i financijskih planova korisnika na višoj razini jedan je od kljuþnih mehanizama koji proraþunskim korisnicima daje odreÿenu fleksibilnost u izvršavanju proraþuna i financijskog plana jer su oni ti koji su odgovorni za provoÿenje svojih programa (aktivnosti i projekata), ali u skladu s usvojenim proraþunom i financijskim planom. Temeljem Zakona o proraþunu, donijet je sredinom listopada 2010. godine Novi Pravilnik o proraþunskom raþunovodstvu i Raþunskom planu ("Narodne novine“ broj 114/10) þije se odredbe primjenjuju na izradu proraþuna za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu. Odredbe novog Paravilnika utjecale su na promjene u ekonomskog klasifikaciji proraþuna (raþuni raþunskog plana). Objavom novog raþunskog plana proraþuna, izmijenila se i ekonomska klasifikacija što je utjecalo na naþin iskazivanja pojedinih vrsta prihoda i rashoda u proraþunu i projekcijama. Izmjene i dopune raþunskog plana najveüim dijelom proizlaze iz potreba za usklaÿivanjem s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih raþuna (ESA 95). Usklaÿenost s ESA-om je nužna kako bi se osigurala moguünost usporedbe izmeÿu zemalja þlanica Unije. Sukladno prijelaznim i završnim odredbama navedenog Pravilnika, raþunovodstveno evidentiranje za 2010. godinu obaviti üe se prema odredbama starog Pravilnika. 1.2. PRETPOSTAVKE ZA IZRADU PRORAýUNA Na osnovi Smjernica ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2013. godine Ministarstvo financija dostavilo je u listopadu ove godine (zakonski rok je bio krajem lipnja), Upute za izradu proraþuna jedinica lokalne i podruþne (regionalne) samouprave za razdoblje 2011. – 2013. godine. Upute sadrže elemente makroekonomske i fiskalne politike za to razdoblje i elemente iz Uputa za izradu državnog proraþuna Republike Hrvatske za trogodišnje razdoblje. Projekcije kretanja najvažnijih makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske u iduüem trogodišnjem razdoblju dane su u slijedeüoj tablici. 5 Tablica 1: Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske u narednom trogodišnjem razdoblju Projekcija Projekcija Projekcija Projekcija 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Bruto domaüi proizvod, milijuni HRK 333.063 331.498 343.727 360.138 379.315 BDP per capita, u HRK 75.199 74.846 77.607 81.312 85.642 BDP per capita, u EUR 10.246 10.317 10.697 11.208 11.805 Bruto domaüi proizvod, realni rast (%) -5,8 -1,6 1,5 2,0 2,5 Realni rast pojedinih komponenti BDP-a: Osobna potrošnja -8,5 -2,7 1,7 2,6 2,6 Državna potrošnja 0,2 -0,3 -0,4 0,0 0,6 Investicije -11,8 -8,4 2,4 3,4 4,7 Izvoz roba i usluga -16,2 3,4 3,9 4,1 4,8 Uvoz roba i usluga -20,7 -0,9 4,0 4,4 5,1 Indeks potrošaþkih cijena, % godišnja promjena 2,4 1,4 2,1 2,5 2,5 Anketna stopa nezaposlenosti, god. prosjek (%) 9,1 10,4 10,5 10,0 9,5 Saldo tekuüeg raþuna bilance plaüanja, udio u -5,4 -3,4 -3,6 -4,1 -4,7 BDP-u (%) Inozemni dug, udio u BDP-u (%), kraj razdoblja 98,2 100,7 101,1 102,0 102,0 Izvor: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku, Hrvatska narodna banka Pad gospodarske aktivnosti u 2009. godini imao je za posljedicu realni pad bruto domaüeg proizvoda (BDP) od 5,8% u odnosu na 2008. godinu. Smanjenje raspoloživog dohotka, potrošaþki pesimizam i pad gospodarske aktivnosti utjecali su da su sve komponente s rashodne strane BDP- a (osobna potrošnja, investicije, uvoz i izvoz roba i usluga), osim državne potrošnje, u 2009. godini realno smanjene u odnosu na 2008. godinu. Pad gospodarske aktivnosti odrazio se na smanjenje zaposlenosti i poveüanje nezaposlenosti Nepovoljna gospodarska kretanja koja su, prvenstveno kao posljedica svjetske gospodarske krize, u 2009. godini zahvatila hrvatsko gospodarstvo, nastavljena su i u prvoj polovici 2010. godine. Na navedeno ukazuju dosad objavljene procjene obraþuna bruto domaüeg proizvoda Državnog zavoda za statistiku za prva dva tromjeseþja 2010. godine. Bruto domaüi proizvod zabilježio je realno meÿugodišnje smanjenje od 2,5% u prvom polugodištu 2010. godine, kao rezultat realnog smanjenja od 2,5% i u prvom i u drugom tromjeseþju. U preostalom dijelu 2010. godine oþekuje se usporavanje negativnih gospodarskih trendova na što upuüuju dosad objavljeni visokofrekventni ekonomski pokazatelji za drugu polovicu 2010. godine, te je procjena Ministarstva financija da üe u 2010. godini pad bruto domaüeg proizvoda iznositi 1,6%. U 2011. godini te narednim godinama oþekuje se oporavak hrvatskog gospodarstva te realni rast bruto domaüeg proizvoda od 1,5 %, dok se u narednim godinama oþekuje ubrzanje meÿugodišnje stope gospodarskog rasta (2,0% u 2012. godini i 2,5% u 2013. godini). U 2011. godini oþekuje se realni rast svih komponenti BDP-a s rashodne strane izuzev državne potrošnje koja üe zabilježiti smanjenje od 0,4%, te üe u iduüe dvije godine stagnirati, odnosno porasti za 0,6% u 2013. godini. Što se tiþe osobne potrošnje, u 2011. godini oþekuje se njen umjereni oporavak. Oporavak investicijske potrošnje bit üe pod utjecajem brzine oporavka ekonomske aktivnosti, dostupnosti kapitala i uvjeta financiranja. U projekcijskom razdoblju predviÿa se rast inflacije u rasponu od 2,1% do 2,5% godišnje. Ovdje svakako treba naglasiti postojanje odreÿenih rizika za ostvarenje ove projekcije inflacije koji se prije svega odnose na dinamiku gospodarske aktivnosti u svijetu i s tim povezano kretanje potražnje za osnovnim sirovinama, intenzitet oporavka domaüe potražnje te administrativno regulirane cijene. Stopa nezaposlenosti u 2011. godini predviÿa se na približno istoj razini kao i u 2010. godini (minimalni rast od 0,1%), dok se u iduüe dvije godine oþekuje njezin pad od 0,5% godišnje. Iz navedenih pokazatelja vidljivo je da makroekonomske projekcije i dalje karakterizira visoka razina neizvjesnosti te širok raspon rizika. Najvažnija skupina rizika proizlazi iz potencijalno nižeg ostvarenja realnog rasta BDP-a od projiciranog što za posljedicu ima negativne uþinke na tržište rada, fiskalni i financijski sektor. To se prvenstveno odnosi na dalji rast nezaposlenosti i utjecaj na fiskalne prihode. 6 Što se tiþe vanjskih odrednica, došlo je do stabilizacije gospodarskih kretanja u okruženju te se zemlje Europske unije polako vraüaju na putanju gospodarskog rasta. Unatoþ tome, uzimajuüi u obzir situaciju u financijskom sektoru koja još nije u potpunosti konsolidirana te probleme s javnim financijama pojedinih zemalja, znaþajan stupanj neizvjesnosti je još uvijek prisutan.