program ukupnog razvoja Općine Perušić PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020
Autori: Anita Klanac, MBA dr.sc. Duško Radulović Dea Blažina, mag.oec.
Općina Perušić Mihael Kurteš Nada Marijanović
2 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 SADRŽAJ
1. UVOD ...... 7 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ...... 9 2.1 Prostor ...... 9 2.2. Stanovništvo ...... 10 2.3. Prirodna obilježja Općine Perušić ...... 16 2.3.1. Reljef ...... 16 2.3.2. Poljoprivredno i šumsko zemljište ...... 17 2.3.3. Vegetacija ...... 18 2.3.4. Vode ...... 19 2.3.5. Klima ...... 19 2.3.6. Prirodna baština ...... 21 2.4. Kulturno povijesna baština ...... 23 2.5. Zaštita okoliša ...... 25 2.5.1. Zaštita tla (poljoprivrednog i šumskog zemljišta) ...... 27 2.5.2. Zaštita zraka...... 28 2.5.3. Zaštita od buke ...... 29 2.5.4. Zaštita voda ...... 29 2.5.5. Zaštita od voda ...... 30 2.5.6. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara ...... 30 2.6. Komunalna infrastruktura i energetika ...... 31 2.6.1. Vodoopskrba ...... 31 2.6.2. Odvodnja otpadnih voda ...... 32 2.6.3. Energetski sustav ...... 33 2.7. Prometni infrastrukturni sustav ...... 35 2.7.1. Cestovni promet ...... 35 2.7.2. Željeznički promet ...... 36 2.7.3. Javni promet ...... 37 2.8. Gospodarstvo ...... 38 2.8.1. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Općini Perušić ...... 38 2.8.2. Obrtništvo ...... 44
3 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 2.8.3. Poljoprivreda ...... 45 2.8.4. Turizam ...... 46 2.9. Društvene djelatnosti ...... 49 2.9.1. Predškolski i školski odgoj ...... 49 2.9.2. Sport i rekreacija ...... 49 2.9.3. Kultura ...... 50 2.9.4. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb ...... 51 2.9.5. Političke organizacije ...... 51 2.9.6. Organizacije civilnog društva ...... 52 2.10. Razvojne strategija i programi na području Općine Perušić ...... 53 2.10.1. Plan gospodarenja otpadom 2012. – 2020...... 53 2.10.2. Poslovna zona „Perušić (Konjsko brdo)“ ...... 54 2.11. Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem ...... 56 2.11.1. Proračun Općine Perušić ...... 56 3. SWOT analiza ...... 60
4. VIZIJA ...... 62 5. STRATEŠKI CILJEVI I RAZVOJNI PRIORITETI ...... 63 6. RAZVOJNE MJERE I PROJEKTI ...... 72 6.1. Razvojne mjere ...... 72 6.2. Predloženi razvojni projekti ...... 81 7. FINANCIRANJE ...... 94 7.1. Strukturni i kohezijski fondovi ...... 94 7.1.1. Europski fond za regionalni razvoj ...... 95 7.1.2. Europski socijalni fond...... 97 7.1.3. Kohezijski fond ...... 98 7.1.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ...... 99 7.2. Domaći izvori financiranja ...... 100 7.3. Ostali izvori financiranja ...... 101 8. POVEZNICE PUR-a PERUŠIĆ SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH RAZINA ...... 102 9. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR ...... 108 9.1. Struktura odgovorna za izradu, provedbu i praćenje PUR-a Perušić ...... 108 9.2. Obrada predloženih razvojnih mjera i projekata ...... 109
4 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 9.3. Usvajanje kriterija za ocjenjivanje projekata...... 113 9.4. Usvajanje pokazatelja...... 115 9.5. Praćenje provedbe...... 117 9.6. Komunikacija sa zainteresiranima...... 117
Popis slika
Slika 1. Smještaj Ličko-senjske županije...... 9 Slika 2. Lokacija u okviru koje će se realizirati proširenje poslovne zone...... 55
Popis grafova
Graf 1 . Kretanje broja stanovnika Općine Perušić u razdoblju 1857. – 2011. godine...... 11 Graf 2: Distribucija stanovništva po dobi u Ličko-senjskoj županiji...... 11 Graf 3: Struktura stanovništva prema dobi u Općini Perušić...... 12 Graf 4. Spolna struktura stanovništva Općine Perušić u 2011. godini...... 13 Graf 5: Usporedba obrazovne strukture Općine Perušić, LSŽ i RH...... 14 Graf 6. Zaposlenost prema područjima djelatnosti u Općini Perušić u 2011. godini...... 15 Graf 7. Struktura nezaposlenih prema najviše postignutom stupnju obrazovanja u 2014. godini...... 16 Graf 8: Pokazatelji kretanja gospodarstva Općine Perušić u razdoblju 2007.-2013...... 39 Graf 9: Poslovni rezultati poduzeća u Općini Perušić od 2007. do 2013. godine po djelatnostima...... 40 Graf 10. Broj tvrtki u Općini Perušić po djelatnostima u 2013. godini...... 42 Graf 11. Broj zaposlenih u Općini Perušić po djelatnostima u 2013. godini...... 43 Graf 12. Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima u 2013. godini...... 43 Graf 13. Ostvarenje dobiti poduzeća prema djelatnostima u 2013. godini...... 44 Graf 14. Struktura obrtništva na području Općine Perušić...... 45 Graf 15. Usporedni prikaz noćenja 2013. i 2014. godine...... 47 Graf 16. Struktura i visina ukupnog prihoda Općine Perušić za razdoblje od 2010. – 2014...... 56 Graf 17. Prikaz visine i strukture ostvarenih prihoda od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna u razdoblju 2011. – 2014. s planom za 2015. godinu...... 57 Graf 18. Prikaz pojedinih skupina ostvarenih rashoda Općine Perušić – ekonomska klasifikacija u razdoblju 2010. – 2014...... 58 Graf 19. Proračunska ulaganja u programske aktivnosti i projekte prema funkcionalnoj podjeli...... 59
Popis tablica
Tablica 1. Usporedna obrazovna struktura RH, LSŽ i Općine Perušić...... 14 Tablica 2. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu...... 14 Tablica 3. Zaposleni u Općini Perušić u 2011. godini...... 15 Tablica 4. Osnovni pokazatelji Općine Perušić usporedno s LSŽ-om za 2012. i 2013. godinu...... 40 Tablica 5. Pokazatelji po djelatnostima u 2013. godini...... 41 Tablica 6. Broj aktivnih obrta sa sjedištem u Općini Perušić u 2015. godini...... 44 Tablica 7. Noćenja u LSŽ u 2013 i 2014. godini...... 46 Tablica 8. Popis Udruga registriranih na području Općine Perušić...... 52 Tablica 9. Programi, projekti, aktivnosti financiranih od Općine Perušić u periodu od 2013. – 2014. i plan za 2015. godinu...... 58
5 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Tablica 10. Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata...... 95 Tablica 11. Poveznica PUR-a Općine Perušić i investicijski prioriteti EU 2014-2020...... 102 Tablica 12 . Poveznice PUR-a Perušić Operativnih programa...... 105 Tablica 13. Poveznice PUR-a Perušić sa Županijskom razvojnom strategijom Ličko-senjske županije 2011.-2013. 107 Tablica 14.Popis projekata...... 109 Tablica 15. Kriteriji ocjene projektnih ideja...... 114 Tablica 16. Popis indikatora sukladno prioritetima PUR-a...... 115
6 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 1. UVOD
Upravljanje razvojem države članice Europske Unije planira se na četiri razine: europskoj, državnoj, regionalnoj i lokalnoj. Na EU razini izrađen je dokument Europa 2020 koji obuhvaća razradu najvažnijih ciljeva koje cjelokupna Europska unija namjerava ostvariti do 2020. godine. Na državnoj razini izrađuju se strateški dokumenti koji daju smjernice državi o izgradnji budućnosti, koje su joj glavne gospodarske grane, značajna infrastruktura i područja od nacionalnog interesa, a koji su usklađeni sa strategijom EU-a. Sukladno tome planiranje razvoja se spušta na niže razine: regije i jedinice lokalne samouprave (JLS).
Regionalni razvoj jedna je od najvažnijih smjernica Europske unije koja trećinu svoga proračuna izdvaja za razvoj slabije razvijenih regija u EU, kroz kohezijsku politiku. Politika ravnomjernog regionalnog razvoja u RH podrazumijeva planiranje, provođenje i koordinaciju aktivnosti regionalne razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava programiranja, upravljanja i financiranja regionalnog razvoja.
U Hrvatskoj je taj sustav upravljanja razvojem ustrojen na sljedeći način: Strategije RH koje donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Strategije razvoja županija koje donosi županija, a koje moraju biti sukladne s prije spomenutim strategijama, te Program ukupnog razvoja (PUR), dokument kojeg donose općine i gradovi. Stoga je PUR iznimno značajan dokument u složenom sustavu upravljanja razvojem, kojeg izrađuju općine ili gradovi, te na taj način preuzimaju odgovornost za ukupan razvoj svojih JLS-a.
Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav koji će omogućiti: 1. jasno definiranje razvojnih potreba, 2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te 3. razvijanje ideja i projekata za ulaganje javnih sredstava u pojedina područja iz lokalnih, regionalnih, nacionalnih i EU izvora.
Struktura Programa ukupnog razvoja Općine Perušić Izrada Programa ukupnog razvoja Općine Perušić za razdoblje od 2015. do 2020. godine započela je s ciljem da se na lokalnoj razini identificiraju potrebe te da se one povežu s regionalnim, nacionalnim i europskim prioritetima te sukladno tome dostupnim europskim i nacionalnim financijskim sredstvima.
Pri planiranju izrade PUR-a krenulo se od ideje da se kreira dokument koji će se nasloniti na programsko i financijsko razdoblje EU-a koje obuhvaća period od 2014. – 2020. godine. Sukladno tome, PUR Općine Perušić se naslanja na postojeće dokumente: • Strategija Europa 2020 • Nacionalni strateški referentni okvir 2014 – 2020 • Nacionalni plan razvoja 2014 -2020
7 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 • Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 -2020 • Operativni program Ljudski resursi 2014 – 2020 • Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011. - 2013. (Produženo važenje do donošenja nove).
PUR Općine Perušić se sastoji od 9 cjelina kroz koje se pokušalo identificirati probleme i izazove kroz 2 cjelinu u kojoj se detaljno analiziralo postojeće stanje, a koje je obuhvatilo: prostor, stanovništvo, prirodna obilježja Općine Perušić, kulturno-povijesnu baštinu, zaštitu okoliša, komunalnu infrastrukturu i energetiku, gospodarstvo, društvene djelatnosti, razvojne strategije i programe na području Općine Perušić te prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem. Ovako cjelovita analiza iskristalizirala je najznačajnije probleme s kojima se Općina suočava i koje je potrebno rješavati.
Treća cjelina temeljena je na prethodno opisanoj drugoj cjelini i u njoj se pokušalo identificirati najvažnije snage i mogućnosti Općine te slabosti i prijetnje odnosno izradila se tzv. SWOT analiza koja je ujedno i završni dio analitike PUR-a.
U četvrtoj i petoj cjelini se postavlja vizija razvoja Općine Perušić te se identificiraju strateški ciljevi i prioriteti koji se dalje u šestoj cjelini raščlanjuju na mjere odnosno razvojne projekte čijom realizacijom se dolazi do ostvarenja postavljene vizije.
Sedma cjelina je posvećena mogućim izvorima financiranja razvojnih mjera odnosno projekata.
U osmoj cjelini se prikazuju veze PUR-a Općine Perušić sa strateškim dokumentima viših razina. Identificiraju se ključne veze kojima se dokazuje da se PUR Općine Perušić naslanja na dokumente viših razina.
Posljednja, deveta, cjelina opisuje način na koji će se PUR provoditi. Definiraju se strukture odgovorne za provedbu i praćenje PUR-a te se predlažu načini na koji će se obrađivati pristigli projekti, identificiraju se kriteriji i pokazatelji za ocjenjivanje projekata te se definira način praćenja i komunikacijska strategija sa svima zainteresiranima.
8 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1. Prostor
Ličko-senjska županija smještena je između Primorsko-goranske županije na sjeverozapadu, Karlovačke županije na sjeveru, Zadarske županije na jugu i jugoistoku te Bosne i Hercegovine na istoku. Ima središnji geografski položaj i važno spojno značenje unutar prostora Republike Hrvatske.
Slika 1. Smještaj Ličko-senjske županije
Izvor: Službene stranice Ličko-senjske županije
Po površini teritorija Ličko-senjska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj s površinom od 5.350,50 km2 te obuhvaća 9,46% državnog teritorija. Prostire se isključivo u većem dijelu ličkog zaleđa te obuhvaća veći dio planine Velebit i njegovo Senjsko - karlovačko priobalje i sjeverozapadni dio najbližeg otoka Paga. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora (596,63 km2 ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija), što ne povećava samo njegovu površinu, nego i značenje, te sa 2,29 km2 površine otoka čini 0,07% površine svih otoka Hrvatske.
Ličko - senjska županija obuhvaća 4 grada (Gospić, Novalja, Otočac i Senj) i 8 općina (Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera (sjedište Korenica), Udbina i Vrhovine). Sjedište Županije je Grad Gospić.
9 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Naselje Perušić smješteno je u jugoistočnom dijelu Like na nadmorskoj visini od 575 do 600 m, na prostoru udoline - polja između željezničke pruge istočno od Gradine (starog grada Perušića na mjestu današnje Kule) i brda Klisa zapadno, uz glavnu komunikaciju (Otočac- Gospić). Perušić ima dobar zemljopisni položaj između najvećih hrvatskih gradova. Udaljen je 15 km od Gospića, 110 km do Zadra, 186 km do Zagreba, 191 km do Rijeke, 232 km do Splita. Osim izuzetno dobre prometne povezanosti, prednost ove Općine je njezin položaj (nalazi se u srcu Ličko-senjske županije). Općina je okružena sa dva Nacionalna parka (Sjeverni Velebit i Plitvička jezera) i jednim Parkom prirode (PP Velebit), a u samoj Općini se nalazi Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode Pećinski park Grabovača.
Općina ima 19 naselja: Bakovac Kosinjski, Bukovac Perušićki, Donji Kosinj, Gornji Kosinj, Kaluđerovac, Klenovac, Konjsko Brdo, Kosa Janjačka, Kvarte, Krš, Lipovo Polje, Malo Polje, Mezinovac, Mlakva, Perušić, Prvan Selo, Studenci, Sveti Marko i Varoš. Površina Općine iznosi 382,94 km². Gustoća naseljenosti Općine Perušić iznosi 6,88 stanovnika po km² što je jedanaest puta manje od državnog prosjeka i Općinu svrstava u slabo urbanizirana naselja.
2.2 Stanovništvo
Prvi put se Perušić spominje 1487. godine te se navodi da su ga osnovala braća Dominik i Gašpar Perušić, iz plemićke obitelji koja dolazi iz Zagore. Za vrijeme djelovanja ličko-krbavske županije u razdoblju od 1886. do 1924. godine Općina Perušić je bila kotar Perušić sa političkim općinama Perušić, Kosinj i Klanac te prema popisu stanovništva 1910. godine imala 21.000 stanovnika. Tih godina ova je regija dosegnula najveću naseljenost.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Perušić brojala je 2.638 stanovnika i njezin udio u ukupnom broju stanovnika Ličko-senjske županije iznosi 5,18%. U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika se smanjio i to za 856 osoba, odnosno za 24,5%. Ista situacija je i u Ličko-senjskoj županiji gdje je također došlo do smanjenja broja stanovnika i to za 2.750 stanovnika, odnosno 5,1%.
10 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Graf 1 . Kretanje broja stanovnika Općine Perušić u razdoblju 1857. – 2011. godine
18000 16000 14000 12000 10000 8000 6000 4000 2000 0 1857. 1900. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Od 1990. godine broj stanovnika Općine Perušić se konstantno smanjuje te je u zadnjem popisu stanovništva 2011. godine popisan najmanji broj stanovnika do sada. Općina Perušić ima konstantni demografski pad.
Prosječna starost stanovništva Republike Hrvatske 2011. godine bila je 41.7 godina u usporedbi sa 39.3 godine u 2001. Statistika pokazuje kako su žene u pravilu starije od muškaraca; 2011. godine, žene u Hrvatskoj bile su prosječno stare 43.4 godine, a muškarci 39.9 godina. Ličko-senjska županija je prosječno starija od državnog prosjeka, s obzirom da je prosječna starost stanovništva u županiji 45.3 godina, što populaciju županije čini 3.6 godina starijom od prosjeka. Po indeksu starosti (postotku populacije starosti od 60 godina i više u odnosu na populaciju starosti od 0-19) Republika Hrvatska ima prosjek od 115.0 dok Ličko- senjska županija ima indeks starenja od 166.0.
Graf 2: Distribucija stanovništva po dobi u Ličko-senjskoj županiji
4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0
4 9 - - 14 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 0 5 ------95+ 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
U Ličko-senjskoj županiji najveći broj stanovnika ima između 45 i 49 godina života – 3.706 stanovnika pripada navedenoj skupini što čini 7,28% ukupne populacije županije. Dobna
11 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 skupina od 50-54 godina života je sljedeća po broju stanovnika, dok je treća po redu dobna skupina od 70-74. Iz navedenog je evidentno kako je Ličko-senjska županija pretežito nastanjena starijom populacijom.
Općina Perušić ne pokazuj bolje pokazatelje prosječne starosti u usporedbi sa prosjekom na razini Hrvatske i Ličko-senjske županije te sa prosječnom starosti od 50,2 godine spada u starije Općine u Hrvatskoj, a prema podacima Eurostata iz 2011. godine, starost je značajno viša i od prosjeka EU27 koji iznosi 41,2. Po indeksu starosti Općina Perušić ima prosjek od 266,5 što je još jedan od pokazatelja da je stanovništvo Općine pretežito starije.
Graf 3: Struktura stanovništva prema dobi u Općini Perušić
300
250
200
150
100
50
0
Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Najveći broj stanovnika u Općini Perušić nalazi se u dobnoj skupini od 75 do 79 godina i to 268 stanovnika. Druga dobra skupina sa najvećim brojem stanovnika je od 70 do 74 godina – 249 stanovnika, što nam pokazuje kako je stanovništvo Općine pretežito starije stanovništvo. Radno aktivno stanovništvo (do 15 do 64 godine) čine 1.422 stanovnika što čini 53,9% stanovništva. U dobnoj skupini starije populacije, iznad 65 godina nalaze se 924 osobe što čini 35% stanovništva. U dobnoj skupini mladog stanovništva, od 15 do 24 godine, nalazi se 248 osoba ili 9,4%, a u dobnoj skupini djece, do 14 godina, nalaze se 292 osobe ili 11% stanovnika. Prosječna starost stanovnika Općine je 50,2 godine, za muškarce prosječna starost iznosi 47,8, a za žene 52,6 godina. U usporedbi sa Republikom Hrvatskom gdje je prosječna starost 41,7 godina i sa Ličko-senjskom županijom gdje je prosječna starost 45,3 godine, Općina Perušić je iznad prosjeka sa prosječnom starošću od 50,2. Broj djece je za 2% manji od prosjeka županije, također broj mladog stanovništva je za 0,6% manji od prosjeka županije što pokazuje kako podaci za Općinu Perušić nisu ohrabrujući. Prema popisu stanovništva iz 2011. broj žena koje žive u županiji je nešto veći od broja muškaraca te je zabilježeno 25.580 žena (50,22%) i 25.347 muškaraca (49,77%). Sljedeći prilog daje grafičku prezentaciju spolne strukture stanovništva Općine Perušić iz koje je vidljivo da je spolna
12 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 struktura općine podjednaka u odnosu muškaraca i žena, odnosno u Općini je 50,3% muškaraca i 49,7% žena.
Graf 4. Spolna struktura stanovništva Općine Perušić u 2011. godini
1311 1327
Muškarci Žene
Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Gustoća naseljenosti Županije je 9,51 stanovnik po km² i iznosi 87,4% manje nego gustoća naseljenosti u Hrvatskoj. Većina stanovništva naseljava Grad Gospić (12.745 stanovnika). Gustoća naseljenosti Općine Perušić iznosi 6,88 stanovnika po km² što je jedanaest puta manje od državnog prosjeka i Općinu svrstava u slabo urbanizirana naselja.
Ukupan broj kućanstava, prema dostupnim podacima Popisa iz 2011. godine je 1.139, a prosječan broj članova u kućanstvu 2,32. Prosječan broj članova po kućanstvu je niži od prosjeka RH (2,8) i od prosjeka LSŽ-a (2,56).
Obrazovna struktura stanovništva Općine Perušić može se vidjeti u slijedećem grafikonu iz kojeg je vidljivo da je obrazovna struktura stanovnika Općine Perušić niža od prosjeka za LSŽ. U distribuciji završenih škola prevladava srednja škola sa 36% dok je prosjek za županiju 49%, a za RH 53%. Stručni i sveučilišni studij završilo je 6% stanovnika, što je niže od županijskog prosjeka koji iznosi 10%, i niže od prosjeka RH koji iznosi 16%. Osnovnu je školu završilo 23% stanovnika, a 5% stanovnika nema niti jedan razred završene škole. U toj kategoriji četverostruko je više žena. Vidljivo je da nisu svi stanovnici Općine Perušić polazili školu (ukupno 128 nije završilo niti jedan razred) što znači da nisu svi pismeni. Potrebno je učiniti određene napore kako bi se postotak obrazovanja povećao.
13 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Graf 5: Usporedba obrazovne strukture Općine Perušić, LSŽ i RH 60% RH LSŽ Perušić
50% 40% 30% 20% 10% 0% -10%
Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Tablica 1. Usporedna obrazovna struktura RH, LSŽ i Općine Perušić Područje Bez 1-3 4-7 OŠ Srednja Stručni Sveučilišni Doktorat škole razreda OŠ razreda OŠ škola studij studij
RH 2% 1% 7% 21% 53% 6% 10% 0% LSŽ 2% 2% 15% 21% 49% 5% 5% 0% Perušić 5% 4% 24% 23% 36% 4% 3% 0% Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Prema podacima iz 2011. godine 59% stanovništva od rođenja živi u Općini Perušić. Većina doseljenih stanovnika (41%) u Općinu Perušić došla je uglavnom iz drugog naselja istog grada ili općine. Podatci o migracijskim obilježjima mogu se vidjeti u donjoj tablici.
Tablica 2. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu Opis Od rođenja Doseljeno u naselje stanovanja stanuju u istom naselju Svega Iz drugog Iz drugog gada Iz druge Iz inozemstva naselja iste ili općine iste županije općine županije Svi 1566 877 381 253 241 195 Muškarci 916 301 99 70 131 110 Žene 650 576 282 183 110 85 Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Zaposlenost U Općini Perušić u 2011. godini je bilo zaposleno 600 osoba, od čega 366 muškaraca i 234 žena. Najveći broj je zaposlen kod nekog od poslodavaca 88%, a samozaposlenih je 11%.
14 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Tablica 3. Zaposleni u Općini Perušić u 2011. godini Spol Ukupno Zaposlenici Pomažući Ostale Nepoznato Samozaposleni članovi zaposlene Svega Poslodavci Osobe koje obitelji osobe rade za vlastiti račun Svi 600 525 66 25 41 5 2 2 M 366 314 46 20 26 4 2 - Ž 234 211 20 5 15 1 - 2 Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Najveći broj zaposlenih je u djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja s udjelom od 18%, zatim u djelatnosti poljoprivrede i šumarstva s 14%, potom u djelatnosti prerađivačke industrije s 11%, građevinarstvo s 10%, slijedi trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te prijevoz i skladištenje s 8%, te sa po 7% djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i obrazovanje.
Graf 6. Zaposlenost prema područjima djelatnosti u Općini Perušić u 2011. godini
120 100 80 60 40 20 0
Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Nezaposlenost Najviše nezaposlenih prema kriteriju stupnja obrazovanja je u skupini završene srednje škole (49%). Slijede nezaposlene osobe sa završenom osnovnom školom (39%) te potom visoko obrazovane osobe (7%). Prikaz strukture nezaposlenih prema najvišem postignutom stupnju obrazovanja dan je u slijedećem grafičkom prikazu.
15 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Graf 7. Struktura nezaposlenih prema najviše postignutom stupnju obrazovanja u 2014. godini
Bez škole i nezavršena osnovna škola 9 4 10 Završena osnovna škola
75 Završena srednja škola 95 Završen prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Završen fakultet, akademija, magisterij, doktorat
Izvor: HZZ, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
PROBLEMI I IZAZOVI POVEZANI SA STANOVNIŠTVOM Niža razina obrazovanja u odnosu na prosjek Županije i RH Veliki postotak nepismenog stanovništva i stanovništva sa nezavršenom OŠ Prevladava starije stanovništvo Konstantno smanjenje broja stanovnika Općine
Razvijati programe potpore studentima Poticati programe cjeloživotne edukacije Osmisliti programe edukacije i podizanja vještina za grupe kojima prijeti socijalno isključivanje Poticati samozapošljavanje Pomagati obiteljima i posebno poticati višečlane obitelji Poticati natalitet Poticati doseljavanje obitelji Poticati doseljavanje mladog stanovništva Osmisliti programe za starije i nemoćne osobe
2.3. Prirodna obilježja Općine Perušić
2.3.1. Reljef Jednu od specifičnosti prostora Općine Perušić predstavlja reljef koji se kao ograničavajući faktor iskazuje ne samo direktno u odnosu na mogućnosti korištenja prostora već i indirektno kroz djelovanje na klimatske i hidrografske i druge faktore. Glavnu karakteristiku reljefa Općine Perušić čine gorsko planinsko područje Velebita i ravničarsko područje Ličkog polja kao jedne od najvećih zavala Ličke regije, smještene između padina Velebita i Ličkog sredogorja. Ta je zavala raščlanjena nizom polja i krških uzvišenja, a najveće od njenih polja je Ličko polje, najveće polje u kršu na području Hrvatske. Ova zavala nije jedinstvena (kontinuirana) poljska zaravan, već se sastoji od većeg broja manjih polja (Pazariško, Smiljansko, Bilajsko, Ribničko, Medačko, Ostrvičko i Osičko - Široko Kulsko polje) okupljenih pod zajedničkim nazivom Ličko polje. Sjeverozapadni dio zavale zaprema Perušićko polje,
16 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 dok se najniži dio zavale nalazi na njezinom krajnjem – rubnom sjeverozapadnom dijelu, a čine ga Kosinjsko polje s udolinom Bakovca i Lipovo polje.
Temeljem iznesenog, može se konstatirati da područje Općine Perušić čini dio jedinstvenog prostora – zavale Srednje Like, smješteno na njezinom sjeverozapadnom rubnom dijelu, reljefno odvojenim u dva različita područja: Kosinjsko i Perušićko. Jedan dio ovog prostora zavale zaprema Perušićko polje (oko 15 km2) koje se sastoji od tzv. Velikog i Malog Perušićkog polja s prosječnom n.v. od 580 m. Dobra reljefna povezanost Velikog i Malog Perušićkog polja s Likom, opravdava njegovo uključivanje, odnosno promatranje u sklopu šireg pojma Ličkog polja. Najniži dio zaravnjenog dna zavale nalazi se u njezinom sjeverozapadnom dijelu, u slivu donjeg toka Like. To su Kosinjsko polje s udolinom Bakovca i Lipovo polje (oko 13 km2) s nadmorskom visinom u ponorskoj zoni Like oko 480 m. Visinska razlika između pojedinih dijelova reljefa ima značajan utjecaj na klimu i klimatske uvjete u pojedinim dijelovima prostora. Tako se nadmorska visina zavale kreće od 480 - 600 mnm., do 1450 m koliko prosječno iznosi visina najviše zone Velebita, dok na sred gorskom obodu tek najviši vrhovi prelaze visinu od 1200 m. Karakteristike reljefa imale su znatnog utjecaja na korištenje prostora, kako u pogledu namjene površina (poljoprivreda, šumarstvo, područja naselja), tako i u lociranju postojećih i budućih prometnih pravaca na području Općine Perušić.
Osim prostorno-geografskog položaja kao značajnog poticajnog čimbenika za budući razvitak područja, poljoprivredne i šumske površine predstavljaju osnovni prirodni resurs na kojem se može temeljiti budući razvitak.
2.3.2. Poljoprivredno i šumsko zemljište Unutar cjelokupnog područja Općine Perušić veličine 38.294 ha, poljoprivredno i šumsko zemljište različitih kategorija učestvuje sa površinom 33.093,03 ha i čini 86,4% prostora općine. Obzirom na takovo učešće, proizlazi da šumsko i poljoprivredno zemljište predstavljaju vrlo značajan resurs za razvoj Općine.
Poljoprivredno zemljište (oranica, livada, pašnjak) obuhvaća površinu 17.601 ha ili 46% čitavog prostora Općine. Unutar cjelokupne strukture poljoprivrednog zemljišta, obradive površine, kao njihov kvalitetniji dio čine 18% sa površinom 6.698 ha, dok oranice kao proizvodno najkvalitetniji dio učestvuju samo sa 9% ili 3.448 ha. Posve je jasno da se zemljište s ekonomskog stanovišta, može poistovjetiti sa prirodnim bogatstvima, koja obuhvaćaju adekvatne prirodne uvjete za poljoprivrednu djelatnost. Dominacija pašnjaka (10.903 ha ili 29%) u poljoprivrednim površinama Općine Perušić vrlo je uočljiva, no veličina pašnjačkih površina nije jasno određena jer je često teško razlikovati pašnjake od šumskog zemljišta. Također i prekomjernim prorjeđivanjem šuma one postupno prelaze u druge kategorije, dok se pak livade radi nedostatka obrade pretvaraju u pašnjake. Determiniranost kategorija obradivog zemljišta uvjetovana je i čitavim nizom geografsko - fizičkih elemenata.
17 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Sprečavanje uzmicanja ili stagnacije kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta pred ostalim nižim kategorijama zahtijeva visoka ulaganja, pa se u nedostatku sredstava i nepovoljnih uvjeta u okviru radne snage javljaju promjene u strukturi gdje se smanjuje površina oranica, a povećavaju prostori livada. Također i nepovoljan pedološki pokrivač utječe na ukupni bonitet zemljišta, gdje treba provesti i dodatne radove na odvodnjavanju odnosno navodnjavanju pojedinih područja. Bonitetno pedološki pokazatelji kvalitete tla za poljoprivrednu proizvodnju ukazuju na velike površine zemljišta koje se radi svoje kiselosti (Vrištinska zemljišta, kisela smeđa tla u kombinaciji s lesiviranim i pseudoglejnim zemljištima) te ekstremno vlažnih uvjeta podvelebitske zone predstavljaju značajno ograničenje (uz klimatske uvjete) za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ograničene samo na jedan uski izbor kultura.
Šumsko zemljište zauzima 19.469 ha ili 51% područja Općine. Na tom području nalaze se prirodne (samonikle) i zasađene šume (plantaže). Površine pod prirodnim šumama su daleko veće, te plantaže učestvuju sa minimalnim površinama. Unutar cjelokupnog područja šumskog zemljišta, površine pod šumama čine otprilike 80%, dok na neobraslo produktivno i neplodno otpada otprilike 20% zemljišta. Postojeći statistički podaci ukazuju na određen raskorak i nesklad u evidentiranim površinama šumskog zemljišta i poljoprivrednog zemljišta do čega dolazi najvjerojatnije napuštanjem poljoprivrednog zemljišta i njegovim pretvaranjem u šumsko. Također je moguće da su sječom šumskih površina nastali visinski pašnjaci za koju veličinu nisu reducirane površine ukupnog šumskog zemljišta.
Naselja u zapadnom dijelu Općine (velebitski i kosinjski kraj) prostorno su smještena uz velika kraška polja kao egzistencijalne resurse (poljoprivredna i stočarska proizvodnja).
2.3.3. Vegetacija Kao rezultat uvjetovanosti proizašlih iz reljefa, pedoloških i klimatskih karakteristika javlja se vegetacijska podloga Općine Perušić. Zato se može konstatirati da generalnu prostornu podjelu Općine Perušić na tri glavna područja (Velebit sa udolinama Kosinjskog Bakovca, te polja uz Gornji i Donji Kosinj, centralna zona kao krajnji zapadni dio Ličkog polja - zavale i sjeveroistočni dio sa padinama Ličkog sredogorja) prate i adekvatne vegetacijske karakteristike. Generalno se može konstatirati da je Velebitsko područje prostor kvalitetne visoke vegetacije, pa je to područje radi svoje ljepote i proglašeno parkom prirode sa prijedlogom da se najvrjednija vršna područja proglase i nacionalnim parkom. U pogledu šumskog pokrova, ovo područje spada u Europsko - sjevernoameričku šumsku regiju (Europsku subregiju) sa pretežnom zastupljenošću dinarske i amfipanonske gorske neutrofilne, mješovite šume bukve i jele, te manjim područjima (vršnim) sa subilirskom pretplaninskom čistom šume bukve. Područja postojećih polja – udolina uvučenih u masiv Velebita (Bakovac Kosinjski, te Gornji i Donji Kosinj) predstavljaju kvalitetno poljoprivredno područje, koje omogućava poljoprivrednu proizvodnju u okvirima klimatskih i pedoloških
18 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 ograničenja. Ovi poljoprivredni prostori ugroženi su periodičkim plavljenjem postojećim vodotocima (rijeka Lika i potok Bukovac) što ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.
Nizinsko područje koje zauzima centralna zona uz naselje Perušić čine više ili manje kvalitetna polja koja se koriste kao područja poljoprivredne proizvodnje ili pašnjaci. Danas na tom području postoje još relativno velike rezerve u smislu njegovog privođenja kvalitetnijoj i intenzivnijom poljoprivrednoj proizvodnji. Područje centralnog polja okruženo je sa sjeveroistočne strane padinama Ličkog sredogorja, a sa jugozapadne strane, nižim dijelovima - padinama Velebita na kojima se prisutna visoka - šumska vegetacija sastoji od medio europskih i ilirskih brdskih mezofilnih, acidofilnih ili neutrofilnih čistih šuma bukve. Unutar tih šumovitih predjela, a posebno na predjelu Velebita javljaju se planinski pašnjaci i livade koji imaju izuzetne pejzažne kvalitete, koji čine sastavni dio cjelokupne vrijednosti Parka prirode Velebit. Osim ranije navedenih pejzažnih kvaliteta unutar područja Velebita posebnu ljepotu predstavljaju krajolici kraških polja unutar Ličke zavale, gdje se vegetacijska struktura prostora susreće sa potezima vodenih tokova, a to je posebno slučaj kod nešto zatvorenijih prostora kao na primjer polja uz Kosinjski Bakovac i Donji Kosinj, pa bi takove vegetacijske i pejzažne karakteristike trebalo čuvati jer predstavljaju podlogu i budućem gospodarskom (turističkom) razvoju.
2.3.4. Vode Hidrogeološke karakteristike prostora ovise o propusnosti geoloških slojeva gdje dolomiti i vapnenci čine djelomično propusne naslage dok dobro propusne stijene sadrže vapnence, vapnenačke breče, te vapnence i dolomite u izmjeni.
Glavni sliv na području Općine Perušić čini sliv rijeke Like, pa su sve vode, kako površinske tako podzemne, usmjerene prema rijeci Lici. To je stalan tok koji ponire u više manjih i većih ponora na području Lipovog Polja i podzemno odlazi prema izvorima i vruljama u morsku obalu. Velebitska barijera je uvjetovala postojanje visokog nivoa podzemnih voda i formiranje stalnih vodotoka na platou Ličkog polja, od izvora Like do Pazarišta. Rijeka Lika je dugačka 64,5 km, a površina sliva iznosi 1.227 km2. Visoki vodostaji javljaju se zimi, dok ljeti gotovo presuši, pa su prema tome velika kolebanja količine vode. Preostali vodotoci i vodene površine sastoje se od potoka Bakovac i dijelova akumulacije Krušćica, koji ulaze unutar granica Općine Perušić. Značajnu kvalitetu ovog područja predstavljaju relativno velike količine voda, podzemnih i nadzemnih tokova kao vrlo važan resurs za vodoopskrbu šireg područja i kao energetski izvor u okviru akumulacije za potrebe HE Senj.
2.3.5. Klima Lika ima pretežno planinsku klimu s karakteristikama kontinentalne klime, ljeta su svježa, o količina padalina je znatno veća, a srednja godišnja temperatura prelazi 10 C. Temperatura o o o o srpnja većinom je ispod 19 , a siječnja -10 do 3 . Na najvišim planinama iznosi -4 do 5 . Vegetacijsko razdoblje je znatno kraće nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi. Trajanje
19 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 perioda iznad 5 stupnjeva srednje temperature kad je moguća vegetacija trave i žitarica, iznosi 210-250 dana, a s temperaturom iznad 10 stupnjeva 140-180 dana (jedan do dva mjeseca kraće nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi). Stoga ne mogu uspijevati kulture s toplim i umjerenim rastom. Količine padalina su velike, maksimum je zimi i u jesen, a minimum ljeti. U Lici može doći do ljetne suše. Snijega ima mnogo i dugo se zadržava na tlu. Razdoblja bez mraza su vrlo rijetka, ona ovise o apsolutnoj visini i položaju. Na visini od 1500 m gotovo nema mjeseca bez mraza.
Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 8-9 stupnjeva. U godišnjem hodu najviša temperatura je u srpnju 18-19 stupnjeva, a najniža u siječnju od -2 stupnja. Godišnja amplituda temperatura iznosi prosječno oko 20 stupnjeva. Kolebanje temperature zraka najveće je u zimskim mjesecima kada iznosi 7-15 stupnjeva, znatno je manje krajem proljeća i osobito u ljetnim mjesecima kada iznosi samo 2-5 stupnja. Kolebanja godišnjih srednjih temperatura manja su od mjesečnih srednjaka i iznose do 2 stupnja.
Osnovna obilježja klime ovog područja odraz su prije svega njegovog položaja i pružanja reljefa kao brane prema mediteranskom utjecaju iz pravca Jadranske obale. Radi toga postoje čak tri varijeteta klime na ovom relativno malom prostoru što upućuje da su pojedini klimatski elementi znatno modificirani i rezultat su naprijed navedenog položaja, nadmorske visine i utjecaja reljefa. Po prosječnoj godišnjoj količini oborina prevladava humidna, a pojedine godine imaju obilježja i perhumidne klime. Viši dijelovi Velebita prosječno godišnje prime iznad 2.500 milimetara oborina, a opadanjem nadmorske visine prema unutrašnjosti količina oborina se smanjuje (područje meteorološke stanice Gospić, 564 mnm., primi 1.419 milimetara oborina). Maksimalna količina oborina padne u kasnu jesen i ranu zimu, a minimalna u ljetnim mjesecima. Za ovo područje su karakteristične velike snježne oborine, pa je snijeg važan klimatski element, a srednji broj dana sa snježnim pokrivačem na tlu iznosi prosječno godišnje 65 dana, dok vremenski raspon od prvog do posljednjeg (srednjeg) dana s padanjem snijega iznosi čak 163 dana. Za ovo područje karakteristične su i izrazite dnevne amplitude temperature, znatno veće nego u Jadranskom primorju. Naime, dok za područje Ličkog polja važe uvjeti kontinentalne klime uz znatan utjecaj gorske klime, pojedina područja – uži lokalitet imaju i znatno nepovoljnije klimatske uvjete ovisno o nadmorskoj visini, o izloženosti insolaciji, zaštićenosti i dr. te ulaze u generalne okvire planinskih klimatskih obilježja (viši dijelovi Velebita). Na osnovi izloženog lako je zaključiti da klima ima velik utjecaj na pedološki pokrov, prirodni vegetacijski pokrov te razvoj kulturnog bilja, odnosno da je ona glavni limitirajući faktor intenzivnije ratarske i voćarske proizvodnje.
Područje Like je dosta vjetrovito. Jaki vjetrovi uglavnom pušu izvan vegetacijskog razdoblja. Na tom području uglavnom pušu vjetrovi iz smjera: sjeveroistok, sjever, sjeverozapad, jugoistok i jugozapad. Sjeverni vjetrovi pretežno pušu zimi i u proljeće, dok je učestalost južnih vjetrova veća tokom ljeta i jeseni.
20 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 2.3.6. Prirodna baština Posebno mjesto pripada Velebitu, najdužoj i najistaknutijoj hrvatskoj planini, koja razdvaja prostor Županije na dva pročelja: primorsko i kontinentalno. Velebit je ujedno Park prirode i svjetski rezervat biosfere unutar kojega su dva nacionalna parka (Nacionalni park „Paklenica“ i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“). Tu je i lička gorsko-krška zavala sa orografskim obodom Plješivice i Kapele, koja, zbog svoje geološko-geomorfološke predispozicije, predstavlja najveći prirodni spremnik kvalitetne pitke vode u Hrvatskoj, te izuzetno atraktivne rijeke Gacka, Lika, Una i Korana.
Prema broju i raznovrsnosti zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta Županiji pripada jedno od vodećih, a po njihovu udjelu u ukupnoj površini, apsolutno vodeće mjesto među hrvatskim županijama (2.368 km2 ili 58% površine svih nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj). Među njima središnje mjesto imaju Nacionalni park „Plitvička jezera“, Nacionalni park „Paklenica“ i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ te „Park prirode Velebit“. Prirodnu baštinu ove županije upotpunjuje bogatstvo raznolikosti drugih zaštićenih objekata prirode, kao što su novi parkovi prirode, strogi prirodni rezervati, posebni rezervati (floristički, šumske vegetacije i park šume), zaštićeni krajolici, zaštićene biljne i životinjske vrste i njihova staništa, hidrološki, geomorfološki i paleontološki spomenici prirode, spomenici parkovne arhitekture.
U okvirima ciljeva prostornog razvoja županijskog značaja treba ostvariti i potrebnu zaštitu svih prostornih vrijednosti državne i županijske razine (krajobraz, prirodna i spomenička baština) na razmatranom području Općine Perušić, može se stoga konstatirati da dio ukupnih registriranih krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti uključivo kvalitete kulturno- povijesne baštine predstavljaju i županijski značaj, a ujedno čini i dio razvojnih resursa Općine Perušić. Naime, određeni segmenti gospodarskog razvitka ovog područja (Županije i Općine) osnivati će se i na visokoj kvaliteti i atraktivnosti prirodnog prostora, koji u ekološkom smislu treba zadržati najvišu razinu. U tom pogledu neki od raspoloživih resursa na području Općine Perušić imaju ne samo lokalni značaj, nego i širi europski, državni i županijski. Postojeća zaštićenost prostora vezano uz njegove krajobrazne, prirodne i druge vrijednosti povećati će se u budućnosti kroz određivanje novih zaštićenih područja i strožih režima zaštite, kako bi se postojeće vrijednosti u potpunosti očuvale i unaprijedile. U tom smislu se kroz ciljeve prostornog razvoja, uz već ostvarene predviđaju i dodatni režimi zaštite za određena područja krajobraznih i prirodnih vrijednosti, odnosno prostora od značaja za graditeljsku baštinu, koji vezano uz njihov županijski značaj obuhvaćaju: o dio Parka prirode Velebit (u okviru granica Općine) sa najvišom razinom zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti i već uspostavljenim statusom zaštite (zakonsko proglašenje), pri čemu pojedina područja unutar Parka prirode tretiraju kao prostori zaštićenog krajolika. Veličina zaštićenog područja Parka prirode unutar prostora općine Perušić iznosi 3.714 ha.
21 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Obzirom na iznesene ciljeve zaštite sveukupnih prostornih vrijednosti evidentno je da u budućnosti treba još više pozornosti posvetiti sveobuhvatnoj zaštiti velebitskog područja, ali i ostalog prigorskog i nizinskog-ravničarskog dijela radi očuvanja atraktivnosti postojećeg krajolika, te održanja visoke kvalitete zraka, voda i tla. Prirodne i krajobrazne vrijednosti u kombinaciji s bogatom i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom trebale bi postati dio ukupnog spektra razvojnih resursa na području Općine Perušić (proizvodnja zdrave hrane, turizam, lovstvo).
Pećinski park Grabovača Područje Grabovača je karakterizirano krajobraznim vrijednostima koje ga čine prepoznatljivim brdskim prostorom ovog dijela Like. Na relativno malom prostoru Pećinskog parka evidentirano je 9 speleoloških objekata zaštićenih odredbama Zakona o zaštiti prirode. Osim toga, špilja Samograd, Medina i Amidžina špilja pojedinačno su zaštićene (1964.) Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode. Područjem parka dominiraju brda obrasla niskim šumama (penjačima) obične bukve i hrasta kitnjaka. Najviši vrhovi su Šutića vrh (787 mnv) i Grabovača (770 mnv).
Od evidentiranih staništa, četiri su tipa ugrožena i zaštićena na europskoj razini (travnjak uspravnog oviska i srednjeg trpuca, šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, šuma i šikara crnog graba s jesenskom šašikom, šuma bukve s velikom mrtvom koprivom). U raznolikosti flore ističe se 16 biljnih vrsta koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) odnosno Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06). Tri vrste su ugrožene i zaštićene na nacionalnoj razini to su Orchis purpurea Huds (grimizni kaćun), Orchis tridentata Scop (trozubi kaćun) i Orchis morio L (mali kaćun). Prirodan površinski pokrov prema Karti staništa RH čine mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume i mozaici kultiviranih površina. Od životinja koje stvarno ili potencijalno obitavaju na širem području, Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) zaštićeno je 39 vrsta. Treba istaknuti brojne zaštićene i ugrožene vrste šišmiša, te prisustvo dvije hrvatske velike zvijeri (vuk i mrki medvjed). Ornitološkim istraživanjima utvrđena je prisutnost 60 vrsta ptica, od kojih je 55 vrsta gnjezdarica. Treba istaknuti gnijezdeću koloniju bijele čiope (Tachymarptis melba), jednu od rijetkih kolonija koje se gnijezde u ne mediteranskoj Hrvatskoj. Rubnim dijelovima parka protječe rijeka Lika – po duljini toka (78km), druga po veličini ponornica u Europi.
Kosinjska dolina Kosinjska mikroregija je po mnogočemu zanimljiva. Povijesne okolnosti su htjele da ostane „neokrznuta“ industrijalizacijom i velikim prometnicama. Dolina je potpuno nezagađena i čista i danas je to zasigurno neporeciva komparativna pogodnost kojim se malo koji dio našeg kontinenta može podičiti. Lasco de Kosin, u kome stolovahu knezovi kosinjski spominje se ljeta Gospodnjega 1071.g. u listini kralja Petra Krešimira IV.
22 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 U ovom uistinu očuvanom i zanimljivom prirodnom okolišu obitava veliki broj biljnih i životinjskih vrsta: trsovi autohtone loze, lan, drijen, pijor, vidra, čovječja ribica i mnoge druge. Valja spomenuti i to da je Car jela u planinskom predjelu Bovanu najveće velebitsko stablo i najveća jela na starom kontinentu, te su u meandru rijeke Like koja vijuga poljem do svog ponora Begovca, uhvaćeni vjerojatno najveći šarani u Europi.
Rijeka Lika Rijeka Lika je najveća lička ponornica s dužinom od 78 km, što je svrstava po duljini toka u drugu po veličini ponornicu Europe. S približnom površinom od 1570 km ² izvire u podnožju Velebita u južnom dijelu Ličkog polja na nadmorskoj visini od oko 600 m.
2.4. Kulturno povijesna baština
Kulturna dobra predmetnog prostora nisu naročito brojna, ali njihov poseban značaj proizlazi iz opstanka kroz učestala razaranja kojima je Lika bila izložena sve do nedavno. Posebno tragično sliku nosi povijesno graditeljstvu poznato uglavnom iz pisanih dokumenata. Niti jedna srednjovjekovna sakralna građevina nije sačuvana u izvornom obliku. Tijekom Domovinskog rata teško je oštećena jedina građevina čiji korpus u cijelosti vuče porijeklo iz pred turskog razdoblja. Kapela Sv. Trojstva nalazi se u razrušenom stanju, nedostupna zbog miniranosti okolnog područja. Župna crkva Sv. Križa pretrpjela je previše izmjena da bi se bez detaljnih konzervatorskih istraživanja moglo sa sigurnošću utvrditi njen srednjovjekovni izgled. Sve preostale građevine, a samo na širem području Perušića spominje ih se osam, uglavnom su u potpunost nestale. Značajnije ruševine sa fragmentima gotičkog kamenog portala (portal je bio u cijelosti samostojeći do sredine šezdesetih godina 20. stoljeća) zatičemo još jedino kod Sv. Marka u istoimenom naselju.
Veći broj kulturnih dobara skoncentriranih na relativno malu površinu nalazima kod starog Perušića. Uzvisine na kojima se nalaze ŽC Sv. Križa, Stari Grad Perušić, agin han, župni dvor te stara škola i cisterna, snažno dominiraju širom okolinom. Posebnost položaja i koncentracija dobara nadilaze lokalno značenje, te su rezultirale zaštitom starog Perušića kao kulturno- povijesnog krajolika.
Stari grad Perušić Područje današnjeg prostora Općine Perušić, u vrijeme osnivanja župa je bilo pod župom Bužane, a unutar župe Bužane bio je smješten grad Vrhovina koji se spominje u povelji hrvatskog kralja Petra Krešimira IV 1071. godine. U gradu Vrhovina svoju utvrdu izgradili su Frankopani, a 1487. godine Anž Frankopan poklonio je utvrdu braći Perušić iz tadašnjeg Pseta. Po njima je Vrhovina dobila svoje novo ime koje se održalo do danas. Braća Dominik i Gašpar Perušić ujedno su osnivači i prvi vladari Perušića, a u vlast ga dobivaju kao feudalni kaštel. Gašpar Perušić je bio banski namjesnik. Povijesna zanimljivost vezana uz Gašpara je i podatak da je bio jedan od potpisnika Požunskog mira kojim su brojni hrvatski velikaši i
23 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 plemići stavili svoje pečate na povelju kojom su njemačkom kralju Maksimilijanu i njegovim potomcima osigurali pravo na ugarsko-hrvatsko prijestolje ako bi umrli bez zakonitih nasljednika.
Za turskog prodiranja Buška je župa gotovo sasvim opustjela. Ne može se dokazati da su je Turci u većoj mjeri porobili i oplijenili, nego je narod od 1522.-1527. ostavio svoje domove i preselio u tada sigurnije krajeve sjeverno od Kupe, a osobito u zapadnu Mađarsku, Austriju, Štajersku i Kranjsku. Pod Turcima se održalo samo nešto starosjedilaca katolika u Perušiću, dok je stanovit broj prešao na islam te kasnije dijelio i sudbinu tog stanovništva. Ubrzo nakon osvajanja Perušića 1527. godine, Malkoč-beg obnovio je utvrdu na prostoru Gradine - današnji Stari Grad Perušić.
Prema povijesnim podacima u periodu od 1575.-1576. godine Liku je naselilo oko 5000 muslimanskih obitelji. Ovo je područje tromeđa tri velika imperija ( Habsburške monarhije s ostacima Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva, Venecije i Osmanskog carstva ) bilo poprište stalnog ratovanja. Godine 1636. graničari iz Otočca upadaju u turski Perušić i razaraju ga, ali je ubrzo bio obnovljen. Bečkim ratom ( 1683-1699 ) prostor Like je oslobođen od Turaka 1689. Mirom u Sremskim Karlovcima granica između Habsburške monarhije i Osmanskog carstva pomaknuta je istočnije, duž planinskog hrpta Plješevice.
Sa svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi puta spominje 1487. godine. Ime dobiva po prezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza pada Bosne, a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije.
Crkva uzvišenja Svetog Križa Na susjednom brdu do Kule akropolski je smještena župna crkva uzvišenja sagrađena na mjestu starije srednjovjekovne crkve i jedna od najljepših i najvrjednijih sakralnih objekata u Lici. Riječ je o preuređenoj srednjovjekovnoj gotičkoj crkvi sa primjesama kasnobaroknog i rokoko stila. Unutrašnjost crkve je nevjerojatno dojmljiva, ima devet oltara i ukupno 28 elemenata interijera koji su na nacionalnom popisu pokretnih spomenika kulture.
Crkva je duga 42 metra, a pozlaćen križ sa tornja crkve prenesen je sa stare zagrebačke katedrale koja je izgorjela u požaru 1863. godine. Njezina je posebnost činjenica da su je Turci za svoje vladavine pretvorili u džamiju. Poslije Turaka opet postaje katoličkom crkvom, a pop Marko Mesić kao duhovni i narodni vođa oslobođenja od Turaka izabrao je Sv. Križ kao zaštitnika ove župe. Iznad crkvenih vrata u kamenu uklesan nalazi se natpis na latinskom jeziku IN HOC SIGNO VINCES, što znači U OVOM ZNAKU ĆEŠ POBIJEDITI. Ta krilatica simbolizira pobjedu križa nad polumjesecom, odnosno kršćanstva nad islamom.
Ispod platoa crkvenog dvorišta nalaze se grobnice sa ljudskim kostima koje datiraju iz turskog vremena. Za njih se u narodnu zna ,ali pošto su pokrivene debelim slojem tvrde zemlje nisu
24 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 bile otkrivene, sve dok uslijed građevinskih radova u crkvenom dvorištu 2005. godine nije propao zemljani sloj i otkrio masovnu grobnicu sa kostima od oko dvadesetak tijela.
Kosinjski most – kult Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugi most preko rijeke Like, spaja Gornji i Donji Kosinj. Projektirao ga je u 19. Stoljeću projektant Milivoj Frković, a izgrađen je po uzoru na starohrvatsku gradnju mostova, tehnikom "uklinjenjem kamena". Most je i jedinstven po otvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala pri udaru na most, a u vodi se ocrtavaju kao pravilni krugovi.
Pisani kamen – kult Epigrafski spomenik iz IV. stoljeća koji se nalazi u šumi Begovača, kod vrela Begovača. Na kamenoj stijeni nalazi se natpis na latinskom jeziku kojim se japodskom plemenu Ortoplini propisuje pristup do žive vode izvora Begovača od strane plemena Parentini iz kosinjskog područja.
Veliki pisani kamen ima slijedeći sadržaj "EX CONVENTIONE FINIS INTER ORTHOPLINOS ET PARENTINOS ADITUS AD AQUAM VIVAM ORTHOPLINIS D PASSUS LATUS" Prijevod: "Po dogovoru granica između Ortoplina i Parentina. Pristup do žive vode Ortoplinima otvoren u širini od 500 koraka."
KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI PRIRODNIH OBILJEŽJA I KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE
PRIRODNA OBILJEŽJA:
Nedovoljna valorizacija prirodne baštine Kreirati programe i projekte koji će prirodnu baštinu staviti u razvojnu funkciju
KULTURNA BAŠTINA:
Zapuštena i neobnovljena kulturna baština Nedovoljno osmišljenih programa koji bi koristili kulturnu baštinu u komercijalne svrhe Poticati obnovu kulturne baštine i staviti je u razvojnu funkciju
2.5. Zaštita okoliša
Pretpostavka svakog zahvata u prostoru jeste da se isti odvija u okvirima održivog korištenja resursa uz omogućavanje njihovog stalnog obnavljanja bez ugrožavanja temeljnih vrijednosti prostora. Očuvanje i zaštita okoliša proizlazi zato iz nužnosti da se isti očuva u takovu stanju
25 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 koje omogućava visoki stupanj proizvodnosti i osigurava kvalitetno i zdravo okruženje za rad i život lokalnog stanovništva. Prema tome, svaku transformaciju prirodnog okoliša u neku drugu namjenu, odnosno njegova potencijalna ugroženost postojećim ili planiranim aktivnostima u prostoru, treba biti sagledana sa svih mogućih aspekata u cilju sprečavanja (potencijalnog) negativnog utjecaja. Zaštita okoliša predviđa očuvanje njegovih izvornih vrijednosti, ostvareno kroz posebnu skrb o prirodnim zajednicama na predmetnom području i uz obaveznu primjenu racionalnog korištenja prirodnih izvora na način prihvatljiv za okoliš.
Osnovni ciljevi zaštite okoliša su: - trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti - očuvanje kvaliteta žive i nežive prirode uz racionalno korištenje prirode i njenih dobara - očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unaprjeđenje stanja okoliša i osiguranje boljih uvjeta života. Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprečavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenjem proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i provoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša.
Planiranje gospodarenja okolišem dio je ukupnog upravljanja prostorom utvrđenog kroz prostorno-planski dokument kao temeljni akt odnosa prema okolišu, kojim se iznalaze najefikasniji načini održivog korištenja prirodnih izvora i mogućnosti sagledavanja svih čimbenika koji utječu na stanje u prostoru.
Ključnim područjima djelovanja smatraju se područja koncentracije stanovništva (zone naselja), gospodarska područja, veliki infrastrukturni objekti (autoceste, akumulacije i dr.) i prostori značajnijeg korištenja prirodnih izvora (eksploatacija mineralnih sirovina i dr.) gdje se javljaju sukobi interesa u korištenju prostora sa potrebama osiguranja njegove zaštite kroz: - izbor i ocjenu lokacija gospodarske namjene uz uvjetovanje tehnologije i potrebnih mjera zaštite okoliša kroz procjenu utjecaja na okoliš čime se može osigurati pravilno lociranje i funkcija bez šteta po okoliš - modernizaciju i uvođenje sigurnosnih tehnologija na prostorima gospodarske namjene, čime će se smanjiti i eliminirati štetni utjecaji - modernizaciju infrastrukturnih sustava i komunalnih djelatnosti prvenstveno u dijelu prometa (zagađivanje zraka, buka) i odvodnje otpadnih voda te sustavno zbrinjavanje otpada - provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanje izvorne fizionomije kulturnog i prirodnog krajobraza u cjelini - smanjenje upotrebe štetnih kemijskih sredstava u poljoprivredi, te očuvanje cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog zemljišta
26 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 - potrebu mjera zaštite voda, obzirom na njihov značaj za vodoopskrbu šireg područja - osiguranje sanacije i Re kultivacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (kamenolomi - gliništa).
2.5.1. Zaštita tla (poljoprivrednog i šumskog zemljišta) Racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, unapređenjem nižih kategorija tla, privođenjem zapuštenih površina poljoprivrednoj namjeni i proizvodnji prirodne hrane uz strogu zaštitu kvalitetnog i uređenog (melioriranog) poljoprivrednog zemljišta od svih mogućih građevina predstavlja najdjelotvorniju zaštitu tla.
Provedenim vrednovanjem zemljišta temeljem prirodnih karakteristika prostora unutar područja Općine Perušić, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tla, u segmentu poljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, vrednuju kao: - vrijedna obradiva tla (P2) povoljne proizvodne vrijednosti s većim brojem kultura, - ostala obradiva tla (P3) niže proizvodne vrijednosti s ograničenim brojem kultura - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ), niske proizvodne vrijednosti sa velikim ograničenjima za proizvodnju i broj kultura - gospodarske šume (Š1), kao prostori postojećih šumskih površina pogodni za uzgoj i eksploataciju šumskog fonda temeljem gospodarskih osnova, - zaštitne šume (S2) kao šumska područja koja štite prostor od procesa erozije i drugih negativnih utjecaja.
Prenamjena vrijednog obradivog tla u nepoljoprivredne - posebice građevinske svrhe, u pravilu nije dopuštena. Dapače, postojeće zapuštene poljoprivredne površine potrebno je privesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti.
Poseban značaj za zaštitu tla ima i ograničenje primjene umjetnih gnojiva i pesticida koji mijenjaju osnovne karakteristike tla i smanjuju mogućnosti proizvodnje ekološki kvalitetne hrane kao glavnog proizvodnog (poljoprivredno-stočarskog) usmjerenja ovog područja. Naime, nedostatak kvalitetnog visoko proizvodnog poljoprivrednog zemljišta na prostoru Općine Perušić mora se nadoknaditi proizvodnjom u okviru očuvanog okoliša, što će omogućiti postizanje visoke kvalitete tih proizvoda.
Očuvanje prirodno-proizvodnih resursa te krajobraznih vrijednosti od nepovoljnog utjecaja na okoliš, osigurano je samom primjenom prostorno-planskog dokumenta Općine te korištenjem samo onih prostora za izgradnju određenih Planom prema utvrđenim uvjetima. Osim toga, u okviru raspolaganja prostorom na kojemu nije planirana određena aktivnost građenja, uvjetuje se u budućem razvojnom periodu racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, daljnjim unapređivanjem nižih kategorija tala, privođenjem zapuštenih površina intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji te organiziranjem stroge kontrole primjene pesticida i ostalih sredstava za zaštitu bilja. Naime, u svom generalnom
27 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 opredjeljenju prema visokoj kvaliteti okoliša Općina Perušić treba težiti proizvodnji visokokvalitetne hrane upravo kao rezultat takove očuvanosti okoliša.
Drugi prirodni resurs koji treba očuvati bilo kao gospodarski ili bio-ekološki faktor, predstavljaju šume. Naime, gospodarenje šumama na području Općine Perušić treba provoditi na temelju šumsko-gospodarskih osnova sa naglašenim programima zaštite i daljeg razvitka šuma i šumskog područja kao dijela prirodnog okruženja, posebno za područje Velebita koje je stavljeno pod režim zaštite u kategoriji parka prirode. Racionalno gospodarenje šumama i njihovo očuvanje kao važnog bio-ekološkog čimbenika obuhvaća osobito: uzgoj šuma, sanaciju degradiranih šuma te sustavno obnavljanje uništenih šuma.
Prema Programu gospodarenja, sve šume na području Općine Perušić pripadaju većim dijelom u kategoriju gospodarskih šuma, iako se područje šuma u okviru prostora parka prirode treba tretirati kao šume posebne namjene. Pri tome treba imati na umu da se ovdje podrazumijevaju prvenstveno opće koristi funkcije šuma, a tek u neznatnoj mjeri drvni sortimenti. Kategorije zaštitnih šuma nisu u značajnijoj mjeri prisutne na području Općine Perušić.
Značajan faktor degradacije i oštećenja tla predstavljaju područja pojačane erozije i nestabilnog terena – klizišta. Ovaj proces ugrožavanja prostora – poljoprivrednog i šumskog zemljišta posebno je prisutan na prigorskom dijelu Općine te slivnim područjima brdskih vodotoka.
2.5.2. Zaštita zraka Područje Općine Perušić u pogledu kvalitete i čistoće zraka danas nije ugroženo djelovanjem određenih korisnika prostora. Jedino postojeće prometnice na potezima kroz naselja predstavljaju manje onečišćenje zraka.
Buduće očuvanje osnovnih fenomena okoliša (zraka, voda i tla) kao i sprječavanje nepovoljnih utjecaja na taj dio okoliša prilikom djelovanja čovjeka u prostoru (i neadekvatnog korištenja prostora) ostvaruje se prvenstveno primjenom planskih mjera (u okvirima namjene površina, režima i provedbenih odredbi Općine), ali i primjenom zakonskih propisa (Zakon o zaštiti zraka od zagađenja - NN 48/95. i Uredbe NN 101/96. i 140/97.) kojima je točno određena dopustiva razina nepovoljnog utjecaja na pojedine temeljne vrijednosti okoliša. Tako se može konstatirati da je namjenskom organizacijom prostora, u okviru koje dominantni dio predstavlja korištenje prirodnih resursa kroz djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš (poljoprivredna i stočarska proizvodnja) bez koncentracije proizvodnih pogona (kao potencijalnih subjekata za ispuštanje nedozvoljenih emisija u zrak), postignuta kvalitetna osnova za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na kvalitetu zraka te je u okviru planskih mjera osigurana zaštita kvalitete zraka. Drugi gospodarski sadržaji vezani uz intenzivni uzgoj stoke, koji mogu imati značajniji utjecaj na kvalitetu zraka (farme i sl.),
28 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 smještavaju se izvan građevinskog područja naselja na udaljenosti koja onemogućava njihov negativni utjecaj na naseljima područja. Također i postojeća ugroženost od zagađenja ispušnim plinovima vozila na prometnicama kroz naselja smanjuje se uvođenjem režimskih ograničenja prometa (težina i brzina vozila) izvedbom zelenih zaštitnih pojaseva te dislokacijom glavnih prometnica izvan naselja. U tom cilju značajno će doprinijeti nova autocesta koja će preuzeti dio teretnog prometa i time smanjiti njegov negativni utjecaj u naseljima.
2.5.3. Zaštita od buke Dosadašnji razvoj naselja i gospodarskih djelatnosti nije rezultirao ugroženosti prostora kroz povećanu razinu buke. Eventualni vrlo ograničeni utjecaj buke može se evidentirati samo uz glavne prometne koridore te kao rezultat manjeg broja određenih djelatnosti (ugostiteljstvo, obrtničke radionice, pilane).
Zaštitu od buke kao dio ljudske djelatnosti u prostoru treba također osigurati prvenstveno primjenom planskih mjera (namjena prostora i ostali uvjeti iz provedbenih odredbi Općine) ali i uz značajnu primjenu Zakona o zaštiti od buke kojim se limitiraju dopuštene razine buke u okviru određenih okruženja.
Problematika zaštite od buke potencijalno se javlja na dijelovima uz prometne koridore, gospodarska područja, te pojedine radno-proizvodne, zanatsko-servisne i ugostiteljsko- zabavne sadržaje locirane unutar naselja. Prostornim planom uređenja Općine Perušić i prostorno-planskim dokumentima nižeg reda usmjeravati će se lokacija radno-poslovnih i obrtničko-zanatskih sadržaja na rubna područja u odnosu na prostor naselja. Radi toga se, a obzirom na lokaciju pojedinih izvora negativnog utjecaja povišene razine buke udaljeno od središnje zone naselja ne očekuje njihov negativan utjecaj na rad i život stanovništva. Prometna buka sa glavnih prometnica rješava se premještanjem glavnih tranzitnih prometnica izvan naselja te formiranjem zelenih zaštitnih pojaseva odnosno režimskim ograničenjima za smanjenje prometa. Značajnom smanjenju buke doprinosi i izgradnja autoceste, čime će teretni i tranzitni promet izaći van područja naselja i izgradnje.
Zaštita od buke obrađuje se dokumentima prostornog uređenja niže razine (UPU, DPU).
2.5.4. Zaštita voda Područje Općine Perušić ima poseban značaj za vodoopskrbu šireg područja, budući da akumulacije Krušćica i Kosinj opskrbljuju vodom i okolne jedinice lokalne samouprave. Radi toga zaštita voda predstavlja značajan segment u okviru ukupnog sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. Taj značaj proizlazi ne samo iz lokalnih razvojnih potreba i interesa već i zbog toga što postojeći vodni resursi predstavljaju osnove vodoopskrbe ovog i šireg područja. Obzirom na navedeni značaj uspostavit će se vodo zaštitne zone akumulacija postojećih izvorišta i slivnog područja čime će se osigurati potrebna zaštita tog značajnog
29 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 prirodnog resursa. Osim navedenih mjera uvjetovana je i minimalna kvaliteta vodotoka Like i potoka Bakovac sa II. kategorijom kvalitete voda, kako bi se i na taj način osigurala i zaštita prirodnog okoliša.
Važan segment u ukupnoj zaštiti voda čini organizirano prihvaćanje otpadnih voda sa područja izgradnje. U tijeku je izgradnja kanalizacijske mreže u naseljima Perušić i Donji Kosinj uz prioritet na području naselja Perušić kao najveće koncentracije stanovništva i gospodarskih subjekata te u okvirima zona izgradnje čije otpadne vode mogu ugroziti akumulacije Krušćica i Kosinj. Ostala područja mogu prihvaćanje otpadnih voda riješiti putem manjih lokalnih kanalizacijskih sustava ili izgradnjom nepropusnih sabirnih jama uz svaki pojedini objekt.
2.5.5. Zaštita od voda Općina Perušić u pogledu konfiguracije terena predstavlja prigorsko i gorsko područje s nizom manjih vodotoka i potoka usječenih u udoline i polja unutar gorskog reljefa. Takve karakteristike područja omogućavaju stvaranje bujičnih voda i poplavnih valova prilikom većih i intenzivnijih kišnih perioda. Zaštita od voda ostvaruje se prvenstveno regulacijom vodotoka Like i potoka Bakovac kroz izgradnju nove akumulacije Kosinj. Osim ovog glavnog zahvata treba putem pregrada na brdskim potocima smanjiti njihov negativan utjecaj na eroziju brdskog područja.
2.5.6. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara Planom je utvrđeno prirodno područje na kojem treba osigurati očuvanje kvalitete prostora sa zaštićenim prirodnim vrijednostima, u rangu parka prirode (Velebit) na kojem treba onemogućiti bilo kakove nepovoljne utjecaje na okoliš. Radi toga treba sa posebnom pažnjom i planski prići daljnjoj realizaciji izletničko-rekreacijskih i turističkih punktova unutar tog područja (izletišta, šumarske i planinarske kućice i sl.). Drugo područje od interesa s aspekta prirodnih vrijednosti predstavljaju geomorfološki spomenici prirode – spilje i pećine koje kroz primjereno uređenje treba približiti potencijalnim posjetiteljima. Osim navedenih zaštićenih dijelova prirodnog okoliša na prostoru Općine Perušić posebnu pažnju treba posvetiti i očuvanju kulturnog, kultiviranog i prirodnog krajobraza na području Perušića, Lipovog polja i Kosinjskog Bakovca. Takovi režimi zaštite tog segmenta prirodnog okoliša postići će se prvenstveno kroz zoniranje izgradnje koja je koncentrirana gotovo samo uz područja naselja.
Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaća i dijelove spomeničke kulturne baštine-kulturnih dobara, vezano uz osiguranje njezinog primjerenog korištenja i upravljanja te zaštite od eventualnog oštećenja ili devastacije posebno na zaštićenim registriranim građevinama i arheološkim lokalitetima, što se prvenstveno osigurava primjenom ovog Plana i njegovih odredbi te drugih zakona koji reguliraju zaštitu i čuvanje i kulturnih dobara.
30 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI U ZAŠTITI OKOLIŠA:
Smanjiti eroziju na brdskim područjima Poboljšati zaštitu vode – kanalizacijski sustav Temeljno zaštititi prirodna i kulturna dobra
2.6. Komunalna infrastruktura i energetika
Pod infrastrukturom se podrazumijevaju građevine, instalacije, uređaji i vodovi. Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica: - površina predviđenih za infrastrukturne koridore i - površina predviđenih za infrastrukturne građevine.
Površine za infrastrukturu razgraničuju se na: I. površine za građevine prometa i građevine veza, II. površine za građevine vodno gospodarskog sustava, vodo zahvat i prijenos vode, akumulacija, vodocrpilište akumulacija za hidroelektranu, akumulacija za industriju, te odvodnju oborinskih i otpadnih voda, uređaj za pročišćavanje i ispust sustava za melioracijsku odvodnju i navodnjavanje i III. površine za energetske građevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos.
2.6.1. Vodoopskrba Procjena potreba vode na cijelom području izvršena je na osnovu specifične potrošnje vode za stanovništvo, poljoprivredu (zalijevanje vrtova) krupnu i sitnu stoku i potrošnju u privredi. Potrošnja vode je određena sa normom ukupne potrošnje vode koja je usvojena: - Za naselja qs = 200 l/st/dan Specifična potrošnja vode je u granicama koje su u skladu sa svjetskim normativima. Općina Perušić je u prstenu vodoopskrbe iz kojih se u potpunosti zadovoljava potreba za vodom.
Područje Like raspolaže značajnim vodnim potencijalom. Na tom se području uz najznačajnije vodotoke Liku i Gacku nalazi niz pritoka i izvorišta različitog kapaciteta. Dosadašnja istraživanja vodoprivredne problematike na području Općine Perušić vezana su isključivo za rješavanje problematike vodoopskrbe naselja (neriješena je vodoopskrba za Gornji Kosinj, Kosinjski Vakovac i Perušić-Kosa). Za područje Općine Perušić izrađeno je nekoliko elaborata koji tretiraju ovu problematiku. Temeljem ovih studija izrađena je i izvedbena tehnička dokumentacija. Najznačajniji elaborati koji obrađuju ovu problematiku za područje Općine Perušić su: - Vodoprivredna osnova slivova Like i Gacke – Elektroprojekt, Zagreb, 1971 god. - Grupni vodovod Perušić – Studija IPZ – Zagreb, 1978.
31 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 - Grupni vodovod Perušić I etapa – glavni projekt, OVP Rijeka, 1979. god Rijeka projekt, Rijeka. - Grupni vodovod Perušić – Lički Osik - II etapa, Rijeka projekt ,1982. god.
Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe Općine je da svaki stanovnik bude opskrbljen dovoljnom količinom zdrave i pitke vode i da se udovolje sve gospodarstvene potrebe. Analizirajući današnje stanje vodoopskrbe u Općini, možemo ustvrditi da ono nije u potpunosti zadovoljavajuće.
Vodoopskrbni sustav Grada Gospića i Općine Perušić čini jedinstvenu cjelinu čije su osnovne karakteristike: veliki broj vodozahvata (ukupno 9) s velikim oscilacijama u izdašnosti, veliko područje s malo stanovnika (1.347,33 km2, 15.383 stanovnika), velika duljina vodovodne mreže (preko 450 km). Počeci vodoopskrbe sežu na kraj 19. stoljeća – prvi vodovod pušten je u pogon 1894. godine povezujući izvorište Košna voda u Brušanima s naseljem Gospić. Ukupno gledajući, postojeći vodoopskrbni sustav (9 izvora minimalne izdašnosti Qmin = 80,08 l/s), 7 crpnih stanica, 9 vodosprema zapremine 3.700 m3 i s oko 450 km duljine vodovodnih cijevi), mogao bi se podijeliti na četiri sustava.
Postojeće stanje vodoopskrbe karakteriziraju parcijalni podsustavi. Na području Grada Gospića u funkciji su četiri vodoopskrbna podsustava. Za Općinu Perušić je važan podsustav: Podsustav Pazarište – Perušić – Lički Osik – Gospić U sustavu vodovoda Pazarište – Perušić - Lički Osik - Gospić nalazi se pet izvora (Odra minimalne ispod 1 l/s, Domićuša i Muharov jarak koji kod ekstremnih suša presuše, te Ričina sa 6 l/s i Pećina s 1 l/s. Njihove su izdašnosti zimi vjerojatno iznad 100 l/s, ali te podatke je vrlo teško izmjeriti, a za njihove minimalne kapacitete vrijedi isto što i za izvor Vrbas. U sustavu se nalaze 4 vodospreme zapremine 1.150 m3, od čega su u uporabi 3 manje (200+200+250 m3), te 4 manje crpne stanice na rubnim dijelovima sustava od čega tri imaju svoje spremnike od 80 m3 svaka.
Radi zaštite postojeće i planirane akumulacije (Krušćica i Kosinj) uspostavlja se vodo zaštitna zona s veličinom zaštitnog pojasa sa 100 m od najviše razine vode u akumulaciji. Uz sve navedene vodotoke i akumulaciju Krušćica planiran je slobodan prostor koji će služiti za održavanje vodotoka i na kojima će se utvrditi javno vodno dobro i vodno dobro.
2.6.2. Odvodnja otpadnih voda Tokom posljednjih desetljeća problematika zaštite i unaprjeđenja čovjekove okoline postala je izuzetno aktualna u čitavom svijetu pa tako i u Općini Perušić. Ubrzani i neprekidni proces industrijalizacije podrazumijeva i stalni porast korištenja vode u domaćinstvu i industriji, a usporedno sa time javlja se i problem odvođenja otpadnih voda iz naselja. Za sigurno uklanjanje sanitarnih, otpadnih voda i materija u urbanoj sredini najbolji način je putem izgradnje kanalizacijske mreže i uređaja za njihovo prečišćavanje.
32 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Odvodnja otpadnih voda provodi se putem sustava javne kanalizacije usmjerenog na dva lokalna uređaja: uređaj “Perušić” za naselja Kvarte, Perušić i Prvan Selo te uređaj “Donji Kosinj” za naselja Kosinj, Vukelići i područje “Kosinj Most”. Rješavanje sustava javne kanalizacije uvjetuje se prioritetno za naselja Perušić i Donji Kosinj, dok će ostala naselja izgradnju kanalizacijskog sustava rješavati kroz duži vremenski period. Za preostala manja naselja određena je izgradnja odgovarajućih nepropusnih lokalnih uređaja. U preostalim naseljima izvode se individualni – pojedinačni uređaji za prikupljanje otpadnih voda (sabirne jame) locirani uz svaki pojedini zgradu odnosno građevinu.
Oborinske vode iz stambenih naselja, zona gospodarske namjene i s prometnih površina sakupljaju se u sustav javne kanalizacije i odvode se prema uređajima za čišćenje odnosno ispuštaju u lokalne vodotoke. U manjim naseljima veličine ispod 500 stanovnika, oborinska odvodnja rješava se cestovnim jarcima povezanim s lokalnim vodotocima.
Upuštanje industrijskih i tehnoloških otpadnih voda u sustav javne kanalizacije uvjetuje se njihovom pred obradom na mjestu nastanka do razine kućne otpadne vode.
2.6.3. Energetski sustav Područje Općine Perušić sa svojim naseljima uključeno je u energetski – elektroopskrbni sustav države preko transformatorskog i rasklopnog postrojenja TS 35/10 kV u Perušiću. Ovo glavno lokalno elektroopskrbno postrojenje uključeno je u elektroopskrbni sustav preko 35 kV dalekovoda koji TS 35/10 kV Perušić povezuje sa TS 110/35 kV Gospić.
Preko TS 35/10 kV u Perušiću provodi se daljnja distribucija električne energije unutar područja Općine na naponskoj razini 10 kV (dalekovodi 10 kV i transformatorske stanice 10/0,4 kV). Međutim, osim opisanog sustava koji predstavlja osnovu za energetsku – elektroopskrbnu podlogu koja zadovoljava potrebe Općine Perušić za ovom vrstom energije, područjem Općine prolazi u tranzitu nekoliko značajnih elektroopskrbnih koridora više razine, koji predstavljaju dio ukupnog elektroprijenosnog sustava države. Tako središnjim dijelom područja Općine Perušić prolaze trase 400 kV dalekovoda TS Meline – RHE Velebit (prije RHE Obrovac) i 220 kV dalekovoda RP Brinje – TS Konjsko, te 110 kV dalekovoda TS Otočac – TS Lički Osik i HE Sklope – TS Lički Osik.
Postojeći i planirani kapaciteti za proizvodnju električne energije Na području Općine Perušić za proizvodnju električne energije isključivo se koristi i u budućnosti se planira koristiti hidroenergija. Najznačajniji vodotok je rijeka Lika, a preko ovog područja prolazi i tunel kojim su spojene rijeke Lika i Gacka. Od elektrana izgrađena i u pogonu je HE Sklope, a prema postojećem planu izgradnje novih proizvodnih objekata HEP-a u pogon bi trebala ući HE Kosinj, dok bi HE Sklope trebala prestati s radom.
33 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 HE Sklope HE Sklope je u pogonu od 1970. godine. Elektrana je smještena na brani Sklope na jezeru Kruščica, korisnog volumena 139 milijuna m3.
Prosječna godišnja proizvodnja HE Sklope iznosi oko 81.4 GWh. Elektrana je spojena na elektroenergetski sustav preko dalekovoda 110 kV HE Sklope – TS Lički Osik, a povezana je i 10 kV dalekovodom s TS 35/10 kV Perušić koji služi za rezervno napajanje u slučaju remonta ili poremećaja u pogonu.
HE Kosinj Na području Općine Perušić planira se izgradnja HE Kosinj koja bi trebala ući u pogon tijekom planskog perioda do 2015. godine (plan nije ostvaren, ali je u pripremi). Akumulacijsko jezero Kosinj predviđeno je nizvodno od akumulacijskog jezera Kruščica, ali tako da oba jezera čine jedinstvenu akumulaciju korisnog volumena 535.5 milijuna m3. Izgradnjom brane Kosinj na rijeci Lici, brane na sedlu, brane Bakovac na potoku Bakovac te injekcijske zavjese formirat će se akumulacijsko jezero Kosinj. Važno je napomenuti da će izgradnjom akumulacije Kosinj pribranska HE Sklope prestaje s radom i bit će potopljena.
Izgradnjom akumulacije i HE Kosinj srednja godišnja proizvodnja u HE Kosinj iznosit će 76.3 GWh. Na prvi pogled možda izgleda čudno što će HE Kosinj imati manju godišnju proizvodnju od postojeće HE Sklope (koja će izgradnjom akumulacije Kosinj bit potopljena), ali je zapravo cilj cijelog projekta povećanje proizvodnje HE Senj, s obzirom da se radi o jedinstvenom hidro energetskom potencijalu. Naime, izgradnjom akumulacije Kosinj prosječna godišnja proizvodnja HE Senj povećava se sa sadašnjih 982.1 GWh na 1.413.6 GWh.
KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI U KOMUNALNOJ INFRASTRUKTURI I ENERGETICI:
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA: Izgradnja kvalitetnijeg kanalizacijskog sustava Omogućiti okolnim mjestima spajanje na glavni kanalizacijski sustav Poboljšati sustav odvodnje i pročišćavanja Izgradnja vodovoda za sva naselja Sanirati i poboljšati sustav zbrinjavanja komunalnog otpada
ENERGETIKA:
Poticati energetsku učinkovitost Poticati OIE Povećati korištenje i razvijati hidroenergiju Ponovno pokrenuti i aktualizirati izgradnju HE Kosinj
34 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 2.7. Prometni infrastrukturni sustav
2.7.1. Cestovni promet Opće karakteristike reljefa i položaja Općine Perušić unutar šire ličke regije imali su svog odraza i na njezin prometni sustav. Također i prostorne karakteristike same Općine te njezina izduženost u pravcu istok-zapad (dužina oko 36 km) te relativno malena dubina prostora u smjeru sjever-jug na njezinom središnjem dijelu (12 do 14,5 km) utjecali su na položaj glavnih prometnih pravaca. U okvirima svog prometnog i geopolitičkog položaja Općina Perušić nalazi se na trasi današnjeg najznačajnijeg prometnog pravca kroz ovo područje, državne ceste D-50, koja prostor Općine povezuje sa okolnim većim središtima subregionalnog i regionalnog značaja (Gospić – županijski centar, Grad Otočac, Grad Karlovac, Grad Rijeka i dr.). Upravo uz taj najznačajniji prometni koridor došlo je do najvećeg razvitka naselja gospodarskih funkcija i velike infrastrukture koja prati pružanje tog koridora u pravcu sjever- jug.
Osim državne ceste koja predstavlja glavnu vezu područja Općine u pravcu sjever-jug, čitav niz županijskih cesta omogućava komunikaciju unutar prostora Općine u pravcu istok-zapad, kao i povezuje taj prostor sa okolnim područjima koja graniče sa istočnim odnosno zapadnim dijelovima Općine. Glavni pravci županijskih cesta prate na zapadnom dijelu područja Općine konfiguracijski i reljefno pogodnija područja pa se njihove trase kreću u dolinama Lipovog polja odnosno područjem Kosinjskog Bakovca. Tako se tim udolinama u pravcu zapada područje Općine povezuje preko županijskih cesta Ž 5146, Ž 5152 i Ž 5153. Navedeni pravci predstavljaju vrlo značajne veze kako prema drugim središtima okolnih gradova (Otočac i Senj) tako i prema turističkom području uz jadransku obalu. Unatoč njihovom današnjem građevinskom i prometno-tehničko lošem stanju one predstavljaju vrlo značajne veze područja Općine prema razvojnim turističkim područjima uz obalu, odnosno otvaraju pristup sa tog priobalnog prostora prema prirodno najljepšim dijelovima Općine Perušić.
Osim navedenih županijskih cesta južnim dijelom Općine prolazi također kraći dio trase značajne prometnice - županijske ceste Ž 5154, koja od Perušića preko Klanca i Donjeg Pazarišta povezuje Perušić sa morskom obalom kod Jablanca, te otvara dalje vezu u pravcu otoka Raba (trajektni prijelaz). Na istočnom dijelu prostora Općine Perušić odvojak županijske ceste kod naselja Perušić sa državne ceste D-50 (županijska cesta Ž 5155) omogućava pristup u istočne rubne dijelove Općine, odnosno kroz planirano produženje osigurava vezu općine prema Čanku i prostoru susjedne općine Plitvička jezera.
Daljnja distribucija prometa nižeg značaja unutar područja Općine kao i ostvarivanje međusobne veze pojedinih naselja odnosno njihovog povezivanja prema prometnicama višeg ranga (županijske ceste) realizira se čitavim nizom lokalnih cesta.
35 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Čitav sustav uglavnom zadovoljava prometne potrebe s time da bi bilo nužno ostvariti kvalitetniju prometnu vezu prema morskoj obali i turističkim područjima, te na taj način uključiti područje Općine Perušić i u to gospodarsko – razvojno područje Republike Hrvatske.
Temeljem utvrđenih potreba Općine Perušić za kvalitetnijim povezivanjem sa drugim područjima Hrvatske, definiran je prometni sustav Općine odnosno predloženi su zahvati u okviru postojećeg prometnog sustava, koji će omogućiti kvalitetan demografski i gospodarski razvitak razmatranog područja.
U skladu s dokumentima državne i županijske razine predviđa se realizacija dijela jadranske autoceste (Zagreb – Split) i na području Općine Perušić, istočno od postojeće državne ceste C-50 na prosječnoj udaljenosti od 2,5 do 3,5 km. Njezin koridor utvrđen je temeljem izrađenih projektnih studija i predstavlja rezervirani prostor u okviru kojega će se realizirati izgradnja nove autoceste. Širina rezerviranog koridora za prolaz autoceste iznosi 2 x 150 m, a sam koridor prostorom Općine prolazi u dužini od oko 12 km.
Prostornim planom Općine predviđeno je da se za potrebe ovog i okolnog područja osigura povezivanje lokalne prometne mreže na autocestu preko prometnog čvorišta sa više razina uz lokalitet Konjsko brdo. Takvim položajem autoceste u prostoru Općine omogućen je direktan pristup prometa u blizinu glavnog naselja i Općinskog središta – naselja Perušić, odnosno njegovo usmjeravanje na zapadni pravac prema obali i istočni u pravcu općine Plitvička jezera.
Lokacijom jadranske autoceste na području Općine Perušić (Općina ima izlaz a autoceste) te izgradnjom prometnog čvorišta značajno se poboljšalo povezivanje prostora Općine sa drugim područjima Hrvatske i Europe smanjila današnja prometna izoliranost. Osim toga ovaj važan prometni pravac imat će pozitivnog utjecaja na demografsku i gospodarsku situaciju te i kroz prateće sadržaje autoceste (benzinska pumpa, servisi za potrebe prometa, ugostiteljsko-turistički sadržaj – motel, pomoć na cesti, službe održavanja i dr.) dati doprinos općem gospodarskom razvitku.
Na području Općine Perušić je identificirano 268.462 metra nerazvrstanih cesta od kojih je dio potrebno rekonstruirati odnosno izgraditi.
2.7.2. Željeznički promet Općina Perušić prema svom položaju u prostoru Republike Hrvatske nalazi se i na jedinom željezničkom prometnom pravcu koji predstavlja vezu središnje Hrvatske, ličke regije i Dalmacije. Naime, unutar razvojno najaktivnijeg područja Općine (prometno-razvojni koridor u kojem se nalazi i središnje naselje Općine te glavni gospodarski subjekti) prolazi trasa postojeće željezničke pruge – magistralne pomoćne pruge br. 11 koja povezuje Zagreb kao središte Republike sa ličkom regijom i središnjom točkom Dalmacije – gradom Splitom).
36 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Kategorizacija ove pruge u magistralnu pomoćnu prugu jasno ukazuje na njezine prometne kvalitete i mogućnosti vezano uz građevinske i prometno-tehničke elemente, nosivost, brzinu, kapacitet i propusnu moć. Prema svojim karakteristikama ova pruga više zadovoljava lokalni nego magistralni promet na jednom od tri glavna željezničko-prometna pravca Republike Hrvatske. Današnji koridor željezničke pruge ostvaruje križanja u jednoj razini sa državnom cestom D-50 što predstavlja značajnu opasnost za odvijanje prometa. Na području središnjeg naselja Općine – naselja Perušić izgrađeno je kolodvorsko postrojenje preko kojega se djelomično opslužuje i postojeća industrija dok je na području naselja Studenci izvedeno samo željezničko stajalište.
Planirana je nova trase dvokolosječne željezničke pruge velike brzine na pravcu Zagreb – Dalmacija čija trasa prolazi zapadnim dijelom područja Općine. Prilikom realizacije nove trase pruge velikih brzina treba predvidjeti i stajalište za područje Perušića na prostoru Malog polja odnosno osigurati odvojak sa te pruge za potrebe gospodarskih sadržaja i industrijske zone u Perušiću.
Sigurno je da će kvalitetna željeznička infrastruktura (a posebno u drugoj fazi prilikom izvedbe brze željeznice) imati značajan kvalitetni doprinos daljnjem razvitku Općine.
2.7.3. Javni promet Osim naprijed opisanog prometnog sustava vezano uz cestovnu i željezničku infrastrukturu, postoji unutar Općine organizirani javni promet putnika i roba. Javni promet oslanja se na infrastrukturu željeznice, te organizaciju lokalnog i regionalnog autobusnog prometa. Javni željeznički promet ostvaruje vezu sa predmetnim područjem Općine putem željezničkog stajališta u Studencima i željezničkog terminala – kolodvora u naselju Perušić.
Relativan nizak prometni standard današnjih prometnih usluga u okviru željezničke infrastrukture rezultira relativno ograničenim brojem prevezenih putnika, te u tom smislu željeznica ne predstavlja značajan dio javnog prometnog sustava.
Javni promet u okvirima cestovne mreže odvija se preko regionalnih autobusnih linija koje prometuju na području Općine Perušić, te imaju dodirnu točku u naselju Perušić. Ovaj način javnog prometa (u regionalnim relacijama) daleko je značajniji za stanovništvo Općine u odnosu na željeznički promet, kako radi brzine prijevoza tako i radi broja uspostavljenih linija koje prolaze Perušićem. Današnji nedostatak predstavlja nepostojanje kvalitetnijeg prostora za prihvat i otpremu putnika (autobusni terminal). Lokalni javni autobusni promet nije zadovoljavajući u broju veza koji se uspostavlja između Perušića, kao općinskog središta i Gospića kao županijskog središta i mjesta gdje je koncentriran veći broj sadržaja svakodnevno potrebnih stanovništvu Općine Perušić (upravne, prosvjetne i zdravstvene funkcije, radna mjesta i dr.). Slaba frekvencija linija lokalnog javnog autobusnog prometa posebno je izražena na udaljenijem području Gornjeg i Donjeg Kosinja.
37 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Izgradnjom novih prometnih pravaca – autoceste i brze željeznice doći će do značajnog poboljšanja brzine, frekvencije i standarda javnog prijevoza na dužim regionalnim relacijama. Međutim, unutar općinskog područja treba uspostaviti kvalitetnu prometnu vezu između udaljenih manjih naselja sa općinskim i županijskim središtem kako bi se kroz višekratnu dnevnu povezanost na toj relaciji omogućilo stanovništvu korištenje onih sadržaja nužnih za svakodnevni život, koji su locirani izvan područja njihovog naselja.
KLJUČNI PROBLEMI U PROMETNOJ INFRASTRUKTURI
Bolje povezati lokalna područja cestovnom infrastrukturom Unaprijediti i poboljšati javni prijevoz Izgraditi i aktualizirati željeznički prijevoz
2.8. Gospodarstvo
Na području Općine Perušić djeluju trgovačka društva, obrti i zadruge. Sa sjedištem u Općini Perušić prema podacima FINA-e i Obrtnog registra iz 2015. godine, posluje 16 trgovačkih društva, 2 zadruge od čega jedna nije aktivna te 36 aktivnih obrta i jedan u obustavi. Ističemo da ne postoji niti jedno poduzeće koje se može smatrati srednjim poduzećem već svi spadaju u kategoriju malih poduzeća. Prema definiciji malih i srednjih poduzeća GBER-a, pod malim poduzećem se smatraju sva ona poduzeća koja ostvaruju do 10 milijuna Eura prihoda, zapošljavaju do 50 djelatnika i imaju zbroj bilance do 10 milijuna Eura. Mikro poduzeća su sva ona poduzeća koja ostvaruju prihod do 2 milijuna Eura, zapošljavaju do 10 zaposlenika i imaju zbroj bilance do 2 milijuna Eura. Današnja Općina Perušić, premda s malobrojnim stanovništvom ima mnogobrojne mogućnosti po pitanju razvoja gospodarstva u svim njegovim smjerovima.
2.8.1 Financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Općini Perušić U svrhu analiziranja rezultata poslovanja poduzetnika u Općini Perušić zatraženi su i dobiveni podaci od Hrvatske gospodarske komore. Ne obuhvaćaju poslovanje obrtnika i slobodnih zanimanja jer oni nemaju obvezu objavljivati podatke o poslovanju. Prosječan prihod po subjektu (trgovačka društva) u Općini Perušić je 1.104.675 HRK, prosječna ostvarena dobit po subjektu iznosi 44.672 HRK, a prosječan broj zaposlenih u 2013. godini po subjektu je 3 osobe.
Pregled ostvarenja ekonomskih pokazatelja Općine Perušić je analiziran za period od 2007. do 2013. godine. Razmatralo se ukupne prihode, rashode i zaposlene kao tri najznačajnija ekonomska pokazatelja. Ovaj period je uzet u obzir kako bi se utvrdilo koliko je recesijsko razdoblje utjecalo na ekonomske pokazatelje poduzeća te da li dolazi do oporavka.
38 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Sukladno analiziranim podacima gospodarstvo Perušića ima značajan pad u 2008. godini u odnosu na prijašnju godinu. U 2009. godini dolazi do laganog porasta da bi opet došlo do pada u 2010., a godinu poslije, 2011. dolazi do blagog oporavka i porasta gospodarstva. U 2012. godini opet dolazi do pada u gospodarstvu i taj se pad nastavlja i u 2013. godini gdje su poslovni rezultati najniži u promatranom razdoblju.
Graf 8: Pokazatelji kretanja gospodarstva Općine Perušić u razdoblju 2007.-2013.
40000000 PrihodiRashodiBroj zaposlenih
30000000
20000000
10000000
99 58 85 52 78 57 54 0 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
U sljedećem grafu razmatramo poslovne rezultate poduzeća u Općini Perušić u razdoblju od 2007. godine do 2013. godine uključujući kriterij djelatnosti.
39 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Graf 9: Poslovni rezultati poduzeća u Općini Perušić od 2007. do 2013. godine po djelatnostima
40000000
35000000
30000000
25000000
20000000
15000000
10000000
5000000
0 h h h h h h h i i i i i i i n n n n n n n e e e e e e e d d d d d d d l l l l l l l d d d o o d o d o d o d o o s s s s s s s o h o h o h o h o h o h o h o o o o o o o s s s s s s s h h h h h h h p p p p p p p i i i i i i i a a a a a a a r r r r r r r a a a a a a a P R z P R z P R z P R z P R z P R z P R z j j j j j j j o o o o o o o r r r r r r r B B B B B B B 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
OST ALE DRUŠT VENE SOCIJALNE I OSOBNE USLUŽNE DJELAT NOST I POSLOVANJE NEKRET NINAMA, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE ADMINIST RAT IVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELAT NOST I INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE DJELAT NOST I PRUŽANJA SMJEŠT AJA T E PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE PRIJEVOZ I SKLADIŠT ENJE T RGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOT ORNIH VOZILA I MOT OCIKALA GRAĐEVINARST VO OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OT PADNIH VODA, GOSPODARENJE OT PADOM T E DJELAT NOST I SANACIJE OKOLIŠA PRERAĐIVAČKA INDUST RIJA POLJOPRIVREDA, ŠUMARST VO I RIBARST VO Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
Sukladno grafikonu vidljivo je da djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala dominira u Općini Perušić i to kroz sve godine promatranja. Sljedeće dominantne djelatnosti jesu građevinarstvo i opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, koje rastu nakon 2008. godine, no u malom postotku u odnosu na djelatnost trgovine. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane se uvelike smanjuje u 2008. godini te kroz sljedeće godine ostaje u malom postotku. Također prerađivačka industrija se postepeno sa godinama smanjuje u udjelu u gospodarstvu. Osnovni pokazatelji poslovanja poduzetnika Općine Perušić napravljeni su temeljem podataka o broju poduzeća i zaposlenih, ukupnim prihodima, dobiti odnosno gubitku prije oporezivanja i visini investicija i to usporedo za dvije posljednje godine za koje su dostupni podaci, 2012. i 2013. godinu. Izračunati su indeksi te je isto napravljeno za Ličko- senjsku županiju da se vidi da li je trend isti u Perušiću i županiji. Isto tako, izračunati su udjeli Perušićkih poduzetnika u odnosu na sve poduzetnike u LSŽ-u. Podaci su prikazani u sljedećoj tablici.
Tablica 4. Osnovni pokazatelji Općine Perušić usporedno s LSŽ-om za 2012. i 2013. godinu Pokazatelji 2012 2013 Indeks 2012 LSŽ 2013 LSŽ Indeks Udio u LSŽ u 2013. u % Broj poduzeća 14 16 1,14 544 580 1,07 0,03 Broj 57 54 0,95 3942 3347 0,85 0,02 zaposlenih
40 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Ukupni 21,39 17,67 0,83 1507,18 1449,02 0,96 0,01 prihodi (u mil. HRK) Dobit prije 1,03 0,88 0,85 107,02 75,68 0,71 0,01 oporezivanja (u mil. HRK) Gubitak prije 0,12 0,21 1,75 77,03 46,11 0,60 0,005 oporezivanja (u mil. HRK) Investicije (u 0,01 0 0 218,1 214,08 0,98 0 mil.HRK) Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
Iz gornje je tablice vidljivo kako su podaci u 2013. godini uglavnom lošiji u odnosu na 2012. godinu u Općini i u županiji. Došlo je do smanjena broja zaposlenih, ukupnih prihoda, dobiti prije oporezivanja i investicija. Investicije su u Općini na nuli, nema investicija, dok su u županiji investicije nešto niže u 2013. godini ali postojane. Unatoč lošim rezultatima došlo je do povećanja broja poduzeća u Općini i u županiji. Vidljivo je kako je udio Perušića iznimno malen u LSŽ. U sljedećoj tablici dan je prikaz djelatnosti po izabranim pokazateljima.
Tablica 5. Pokazatelji po djelatnostima u 2013. godini Ukupni Udio u Broj Udio u Broj Udio u prihod ukupnom poduzetnika ukupnom zaposlenih broju prihodu broju zaposlenih Općine poduzetnika Općine Općine Prerađivačka 84.514 0,48% 3 18,75% 1 1,85% industrija Opskrba vodom, 2.281.811 12,91% 1 6,25% 13 24,07% uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo 4.082.674 23,10% 2 12,50% 7 12,96% Trgovina na veliko i 10.206.995 57,75% 7 43,75% 28 51,85% malo, popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i 372.625 2,11% 1 6,25% 2 3,70% skladištenje Djelatnost pružanja 576.346 3,26% 1 6,25% 2 3,70% smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i 69.845 0,40% 1 6,25% 1 1,85% komunikacije Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
Ukupno sedam djelatnosti ostvaruje 100% prihoda. Najveće ukupne prihode ostvaruje trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (57,75%), slijedi djelatnost građevinarstva (23,10%), a potom djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,
41 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša (12,91%). Najveći broj zaposlenih je u trgovini (51,85%), zatim u gospodarenju vodom (24,07%) te u građevinarstvu (12,96%). U grafikonu ispod prikazan je udio pojedinih djelatnosti u ukupnom broju tvrtki u Općini Perušić.
Graf 10. Broj tvrtki u Općini Perušić po djelatnostima u 2013. godini
6,25% 6,25%
6,25% 18,75% 6,25% 12,50% 43,75%
Prerađivačka industrija
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
Sukladno grafu iznad vidljivo je da se najveći broj tvrtki svrstava u djelatnost trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala. Udio zaposlenih u svakoj od djelatnosti prikazuje se u sljedećem grafu.
42 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Graf 11. Broj zaposlenih u Općini Perušić po djelatnostima u 2013. godini
1 1 2 2 13
7 28
Prerađivačka industrija
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
Najveći broj zaposlenih je u djelatnosti trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala i čini 51,85% ukupno zaposlenih u poduzećima. Slijedi djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša koja zapošljava 24,07% ukupno zaposlenih u poduzećima. Građevinarstvo zapošljava dodatnih 12,96% i ostalih 11,12% su zaposleni u preostalim djelatnostima.
Graf 12 pokazuje kako udio ukupnih prihoda prevladava na strani trgovine i čini 57,75% ukupnih prihoda Općine. Slijedi djelatnost građevinarstva 23,10%, a potom djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 12,91%. Te tri djelatnosti čine 94% ukupnog prihoda Općine.
Graf 12. Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima u 2013. godini 2,11% 3,26% 0,40% 0,48% 12,91%
23,10% 57,75%
Prerađivačka industrija Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala Prijevoz i skladištenje Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije
Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
43 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 U grafu ispod prikazana je ukupna dobit koju su ostvarila poduzeća, prema djelatnostima. Vidljivo je da unatoč ranijim podacima prednjači djelatnost građevinarstva sa 65,04% u ukupnoj dobiti. Slijedi djelatnost trgovine sa 16,07%, te djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša sa 13,37% u ukupnom prihodu.
Graf 13. Ostvarenje dobiti poduzeća prema djelatnostima u 2013. godini
0,55% 4,73%0,20%0,05% 13,37%
16,07%
65,04% Prerađivačka industrija
Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala
Prijevoz i skladištenje
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.
Poduzeća Općine Perušić orijentirana su samo na domaće tržište, pošto nema nikakvih podataka na izvoz na strana tržišta. Prihodi od prodaje u inozemstvu iznose nula kn.
2.8.2. Obrtništvo
Obrtništvo je analizirano sa aspekta djelatnosti jer financijski podaci nisu dostupni za poslovanje obrtnika.
Tablica 6. Broj aktivnih obrta sa sjedištem u Općini Perušić u 2015. godini Naziv Broj aktivnih na dan 2.7.2015. Proizvodni obrti 4 Uslužni obrti 9 Ugostitelji 10 Prijevoz 6 Građevina 5 Frizeri 2 Ukupno 36 Izvor: Središnji obrtni registar RH
44 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Obrtništvo predvode ugostiteljske djelatnosti, slijede razni uslužni objekti, usluge prijevoza te građevina. U grafikonu ispod vidljiva je struktura obrtništva prema djelatnostima izražena u postocima.
Graf 14. Struktura obrtništva na području Općine Perušić
5% 11% 14%
25% 17%
28% Proizvodni obrti Uslužni obrti Ugostitelji Prijevoz Građevina Frizeri
Izvor: Središnji obrtni registar RH
Gospodarske zone Naselje Perušić smješteno je u neposrednoj blizini čvorišta Perušić autoceste Zagreb-Split, a kroz naselje prolazi i željeznička pruga Zagreb-Split.
U Općini Perušić djeluje poslovna zona Konjsko Brdo. Ukupna površina zone: 100.000km2 Površina građevinske parcele u zoni: 3000 – 10000 km2 Dozvoljene gospodarske djelatnosti u zoni: proizvodnja s naglaskom na eko proizvodnju. Glavne tvrtke na ovom području su: drvno-prerađivačka tvrtka Viševica comp. d.o.o. sa cca. 150 zaposlenih, zatim LDC Lidl d.o.o. K.D i HAC d.o.o. (COKP i sektor naplate) sa 105 zaposlenih.
2.8.3. Poljoprivreda Poljoprivreda je analizirana s aspekta Ličko-senjske županije i njenog položaja u odnosu na Republiku Hrvatsku. Sukladno podacima Arkoda Ličko-senjska županija raspolaže s 6.712,39 ha livada, 8.575,29 ha krških pašnjaka, ukupno 104.932,03 ha državnog poljoprivrednog zemljišta koje je slobodno za raspolaganje. Ukoliko se uzme u obzir vrsta uporabe poljoprivrednog zemljišta tada je evidentno sljedeće stanje: 9.744 ha oranica, 2 ha staklenika/plastenika, 6.531 ha livada, 7.071 ha krških pašnjaka, 30 ha vinograda, 639 ha voćnih vrsta, 184 ha maslinika, 2 ha orašastih drvenastih kultura, 10 ha miješanih trajnih nasada te 38 ha ostalo zemljište.
Na području Ličko-senjske županije uzgajaju se krave, ovce, koze te svinje. Ukupno je 1.647 stada krava s ukupno 5.811 grla. Godišnje se isporuči 5.838.838 kg mlijeka, ali se količina
45 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 smanjuje iz godine u godinu kao i broj isporučitelja koji je pao na 672 u 2014. godini u odnosu na 1.115 u 2010. godini. Svinjogojstvo nije jako zastupljeno i uzgaja se ukupno 210 krmača, 16 nerasta i 2.398 tovljenika. Ukupno 29 uzgajivača ovaca je upisano u upisnik uzgojno valjanih ovaca koji uzgajaju 6.659 grla dok je 128 uzgajivača koza koji ukupno imaju 1.743 grla.
U Ličko-senjskoj županiji registrirano je 5.173 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Važno je za istaknuti da je 2.305 nositelja OPG-a starije od 65 godina.
2.8.4. Turizam Turizam Ličko-senjske županije razvija se i posluje sukladno Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. Bogata je prirodnim ljepotama te ima tri Nacionalna parka: Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenicu. Također nudi raznovrsni izbor aktivnosti za posjetitelje i razne oblike turizma kao što su: istraživački odmor, seoski turizam, turizam zdravlja, sport i rekreacija, zimski sportovi, lov i ribolov i meditativni odmor.
U Ličko-senjskoj županiji grad Novalja daleko prednjači u broju noćenja turista. U 2014. godini ostvario je 1.288.037 noćenja što iznosi 63,4% ukupnih noćenja u županiji. Podaci o noćenjima u županijskim općinama su pretežito nedostupni. Objavljen je broj noćenja za par Općina, no Općina Perušić nije među njima. Podaci su dostupni za 2014. godinu, a za ostalih par godina unazad podaci nisu objavljeni zbog povjerljivosti.
Tablica 7. Noćenja u LSŽ u 2013 i 2014. godini Turistička zajednica Broj noćenja Indeks 2013 2014 Gospić 22819 24459 1,07
Novalja 1203907 1288037 1,07
Otočac 22329 23613 1,06
Senj 280154 265165 0,95
Perušić 1140 - -
Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Grad Novalja predvodnik je u broju noćenja 2013. i 2014. godine. Većina gradova bilježi rast broja noćenja, osim grada Senj. U Novalji je porastao broj noćenja za 6,5%, u gradu Gospiću za 6,7%, u Otočcu za 5,4%. U Senju došlo je do smanjenja broja noćenja za 5,4%.
46 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Graf 15. Usporedni prikaz noćenja 2013. i 2014. godine
1288037 2013 2014 1400000 1203907 1200000 1000000 800000 600000 280154 265165 400000 200000 24459 22329 23613 22819 1140 0 Gospić Novalja Otočac Senj Perušić
Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.
Sukladno podacima TZ Perušić navode se podaci o iznajmljivačima odnosno navode se istaknutiji iznajmljivači u Općini Perušić: Ivanka Turić – 20 postelja, Varoš 22, Perušić Marija Turić – 20 postelja, Varoš 22, Perušić Ugostiteljski objekt ''Kristina'' – 15 postelja, Stjepana Radića 13, Perušić Gordana Petrić, Studenci bb, Perušić - 7 postelja Ugostiteljski objekt ''Stari Zagreb'' – 3 sobe, Kolodvorska bb, Perušić Dane Krpan – 8 postelja, Kralja Zvonimira bb, Perušić Apartman ''Seoski mir'' – 1 apartman, Donji Kosinj 50, Donji Kosinj Kalić d.o.o. – 3 sobe, 1 apartman, Donji Kosinj 258, Donji Kosinj
Istaknutiji restoran u Općini Perušić jesu:
Restoran ''Albatros'', Varoš 22, Perušić
Neke od znamenitosti i turističke atrakcije koje posjetitelji Općine mogu posjetiti:
STARI GRAD PERUŠIĆ – Srednjovjekovni arheološki lokalitet.
PEĆINSKI PARK GRABOVAČA - Na Grabovači se nalazi neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, čak ¼ od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj. Sastoji se od šest špilja i jedne jame od kojih su čak tri na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode.
IN HOC SIGNO VINCES – U OVOM ZNAKU ĆEŠ POBIJEDITI; CRKVA UZVIŠENJA sv. KRIŽA- Na susjednom brdu do Kule akropolski je smještena župna crkva Uzvišenja sv.
47 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Križa, sagrađena na mjestu starije srednjovjekovne crkve i jedna od najljepših i najvrjednijih sakralnih objekata u Lici.
KALUĐEROVAC- izvorno ruralno naselje - Kaluđerovac je selo koje se nalazi ispod brda Metlača, neposredno uz tok rijeke Like, poznato po grnčariji
KOSINJSKA DOLINA - U Kosinjskoj dolini nalaze se čudesno lijepe špilje, jame i vrtače, brojni bunari, lokve, vrela i izvori, a kao jedan od simbola Kosinja svojom se dominantnom pojavom nametnuo planinski vrhunac Kalić ( 969 metara nadmorske visine) s kojeg puca prekrasan pogled na Zavižan, Krasno, Ljubovo, Perušić i veliki dio Kosinjske doline.
KOSINJSKI MOST - Monumentalni Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugi most preko rijeke Like koji spaja Gornji i Donji Kosinj.
KOSINJSKA TISKARA - Pretpostavlja se da je najstarija tiskara na slavenskom jugu.
PISANI KAMEN - Pisani kamen je pravni dokument iz 1. stoljeća kojim se regulirala upotreba vode između dvaju japodskih plemena, a koji se nalazi u Lomskoj dolini na sjevernom Velebitu kod vrela Begovača. Na tome kamenu zapis je uklesan povodom sklopljena mira između japodskih plemena Parentina i Ortoplina. Tom prilikom Ortoplinima je bio zajamčen slobodan pristup do vrela Begovača u dužini 500 i širini jednog koraka.
JELA CAR je najveće Velebitsko stablo i prema procjenama najveća jela u Europi. Nalazi se na području Turističke zajednice Općine Perušić ( Kosinjski Bakovac). Jela car je visoka 42,3 m, a obujam joj iznosi 5,4 m. Njena posebnost je ta što su sve jele koje rastu oko nje „normalne“ visine i širine, a sama jela zaista izgleda kao car u okruženju malih jela.
KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI U GOSPODARSTVU:
Poticati poduzetništvo na svim razinama uključujući savjetodavne usluge i programe olakšica za poduzetnike, edukaciju djece i mladeži Poticati investicije u turističke kapacitete poštujući vizualni identitet Općine Razvijati sve oblike turizma temeljene na ruralnoj ponudi
48 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Poticati stanovništvo koje se bavi poljoprivredom da proširi svoju djelatnost na usluge u turizmu Poticati razvoj i jačanje postojećih poduzeća Razvijati poduzetničke zone ulažući u dokumentaciju, uređenje i izgradnju kompletne komunalne infrastrukture Privlačiti investicije Poticati obrazovanje poduzetnika i razvoj njihovih vještina
2.9. Društvene djelatnosti
2.9.1. Predškolski i školski odgoj Na području Općine Perušić djeluje jedan vrtić, Dječji vrtić Perušić (Podružnica Dječjeg vrtića Pahuljice iz Gospića) i dvije osnovne škole, OŠ Perušić i OŠ Anž Frankopan.
Osnovna škola Perušić je osnovana 1773 godine. Školu trenutno pohađa 106 učenika u 8 razrednih odjeljenja. Ima status Eko-škole te sudjeluje u očuvanju okoliša uređivanjem dvorišta i razvijanjem ekološke svijesti ne samo polaznika i zaposlenika škole, već i mještana Perušića. Osnovna škola Anž Frankopan djeluje u Kosinju.
2.9.2. Sport i rekreacija Na području Općine Perušić djeluje pet lovačkih društava, ribolovno društvo, nogometni klub, teniski klub i veslački klub.
LOVAČKO DRUŠTVO ZA UZGOJ, ZAŠTITU I LOV DIVLJAČI "KLISA" U jesen davne 1945. godine u Perušiću je osnovano lovačko društvo „Klisa“ i tad je brojilo 6 članova, kojih danas ima stotinjak. U to vrijeme lovačko društvo „Klisa“ gospodarilo je područjem čija je površina iznosila cca 15.000 ha, dok se danas ta brojka smanjila zbog osnivanja drugih lovačkih društava unutar Općine. Lovačko društvo „Klisa“ danas gospodari sa zajedničkim županijskim otvorenim lovištem IX/109 i državnim lovištem IX/12 Risovac ukupne površine cca 10.000 ha.
Lovačko društvo "Klisa" intenzivno tijekom cijele godine radi na uzgoju i zaštiti divljači na području lovišta kojima gospodare, unoseći zrnatu hranu, sol, čišćenje i održavanje pojila, izradom hranilišta i čeka, zatim sijanjem raznih biljnih kultura koji služe u svrhu prehrane, kao što su zob, djetelina itd.
LOVAČKO DRUŠTVO ‘JASTREB’ KOSA JANJAČKA
49 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Od 1964. godine u Perušić djeluje lovačko društvo „Jastreb“ koje danas broji 62 člana. Područje na kojem gospodare nalazi se sjeverno od autoceste Zagreb- Split na području Općine Perušić, površine 12 200 ha.
LOVAČKO DRUŠTVO ‘ORAO’ KOSINJ LOVAČKO DRUŠTVO ‘LANE’ LOVAČKO DRUŠTVO ‘SRNJAK’
ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO „ ŠARAN“ Športsko ribolovno društvo „Šaran“ osnovano je 1996. godine, te gospodari ribolovnom zonom „ Bazen- staro glinište“ površine 4,5 ha, prosječne dubine oko 3 metra. ŠRD „Šaran“ okuplja oko 40-ak članova koji redovito poribljavaju vodu te se brinu o okolišu.
NOGOMETNI KLUB ‘PERUŠIĆ’ Prvu nogometnu loptu u Perušić je donesla 1924. godine obitelj Jutt, a braća Vjekoslav, Milo i Pere osnovali su Hrvatski športski klub „ Klisa“ Tijekom II. svjetskog rata nije bilo nogometnih aktivnosti, sve do 1946. g. kada je osnovan nogometni klub "Udarnik" u kojem je igralo 219 igrača. 1992. godine klub mijenja ime u NK Perušić, pod kojim i danas igra u nogometnom savezu Gospić.
TENISKI KLUB PERUŠIĆ SPORTSKA UDRUGA ‘I. LIČKI VESLAČKI KLUB PERUŠIĆ’
2.9.3. Kultura HKUD Perušić HKUD Perušić - utemeljeno je 1948. godine, tada pod nazivom "Juka Kolak". Neposredno iza I. svjetskog rata, osjetila se potreba za okupljanjem mladeži u cilju njegovanja i čuvanja od zaborava tradicijskih običaja ličkog, odnosno perušićkog kraja. Izgradnjom Hrvatskog seljačkog doma 1924. godine, stvoreni su elementarni uvjeti za okupljanje hrvatske mladeži koja je u ovom prostoru održavala probe. Nositelj ovih kulturnih aktivnosti bio je '' Hrvatski sokol ''.
Društvo je imalo zapažene nastupe na raznim kulturnim manifestacijama poput Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, brojne nastupe u Njemačkoj i Austriji, kao i smotrama folklora na svim razinama u Republici Hrvatskoj.
U prosincu 1997. godine Društvo mijenja naziv u Hrvatsko kulturno umjetničko društvo '' Perušić '' i ulazi u vrlo kompleksan projekt pod nazivom '' Prikupljanje, obrada i zapis izvornog kulturnog blaga ličkog kraja ''. Danas društvo broji oko 75 članova od najmlađe do najstarije dobi, koji djeluju u tamburaškoj i folklornoj sekciji. Unatoč svim teškoćama s kojima se susreće u svom radu, a zahvaljujući entuzijazmu svojih članova ovo Društvo će ustrajati na
50 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 realizaciji spomenutog Projekta kako bi sačuvalo od zaborava bogatu kulturnu baštinu ličkog, odnosno perušićkog kraja i mlađim naraštajima usadili ljubav prema vlastitoj tradicijskoj kulturi.
Slogan Društva ''Bolje da nestane svijeta, nego da se utru narodni običaji'' dobio je svoju potvrdu na premijernoj izvedbi predstave'' Lička svadba'', 02. svibnja 2004. godine u Perušiću, koja je okupila mnogobrojno gledateljstvo iz cijele Like, koje se s oduševljenjem prisjetilo ovih odavno zaboravljenih običaja.
2.9.4. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Na području Općine Perušić djeluje jedna ambulanta, ljekarna, veterinarska stanica i vatrogasno društvo. AMBULANTA PERUŠIĆ LJEKARNA PERUŠIĆ VETERINARSKA STANICA D.O.O DVD PERUŠIĆ
Općina Perušić u sklopu svojih mogućnosti najsiromašnijim stanovnicima odnosno obiteljima olakšava svakodnevni život dodjeljujući: Novčane pomoći - Pomoć za podmirenje troškova stanovanja, - Pomoć za podmirenje pogrebnih troškova, - Besplatan obrok učenicima osnovnih škola, - Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva, - Jednokratna novčana pomoć, - Pomoć za nabavu školskih udžbenika, Novčane potpore - Potpora rodilji za novorođeno dijete, - Potpora roditeljima (skrbnicima) djece s teškoćama u razvoju, Druge oblike pomoći - Privremeni smještaj beskućnika, - Godišnja članarina u Narodnoj knjižnici Perušić.
2.9.5. Političke organizacije Na izborima za Općinsko vijeće 2013. godine u Općini Perušić sudjelovalo je 1.419 birača odnosno 57,61%, od čega je važećih listića bilo 1.363 odnosno 95,05%. Najveći broj glasova dobio je kandidat Ivica Turić iz koalicije HDZ, HSS, HSP AS i to 67,30% glasova. Kandidat iz koalicije SDP, HNS, HSLS dobio je 28, 75% glasova.
51 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Za načelnika je odabran Ivica Turić iz prve koalicije što znači da trenutno u Perušiću većinsku vlast ima Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Ista stranka ima i većinski udio članova u Općinskom vijeću Općine Perušić.
2.9.6. Organizacije civilnog društva U Perušiću je registrirano 23 udruge. U nastavku navodimo aktivne udruge sukladno Registru Udruga i podacima dobivenim iz Općine Perušić.
Tablica 8. Popis Udruga registriranih na području Općine Perušić R. br. Naziv Udruge Naselje Djelatnost 1. Udruga za očuvanje tradicijske Perušić Očuvanje tradicijske kulture ličkog kraja kulture 'Gargaše' 2. Udruga hrvatskih vojnih Perušić Reguliranje prava hrvatskih ratnih vojnih invalida iz invalida Domovinskog rata Domovinskog rata Perušić 3. Nogometni klub 'Kosinj' Donji Masovno i kvalitetno razvijanje športa Kosinj 4. Sportska udruga – Teniski klub Perušić Razvijanje i unaprjeđenje tenisa u Ličko-senjskoj 'Perušić' županiji 5. Kosinjska maškarana udruga Donji Očuvanje i njegovanje karnevalskih i drugih narodnih 'Dedi' Kosinj Kosinj običaja i tradicija 6. Lovačko društvo 'Srnjak' Perušić Uzgoj i zaštita divljači, lov divljači I ostali poslovi vezani Perušić za divljač 7. Udruga za promicanje zdravog Donji Razvijanje zdravog načina života, zaštite prirode i života, zaštite prirode i Kosinj očuvanja baštine kroz djelatnosti Udruge, razvijanje očuvanja baštine 'Eko Kosinj' svijesti o potrebi zdravog načina života 8. Lovačko društvo 'Lane' Perušić Perušić Gospodarenje lovištem, uzgoj i zaštita divljači; zaštita prirode i okoliša, odgoj i izobrazba lovaca te podižući lovnu etiku 9. Sportska udruga - prvi lički Perušić Promicanje sportskih i kulturnih aktivnosti, turističkih veslački klub Perušić ljepota Perušićkog kraja i rijeke Like, te zaštita i očuvanje prirodnog okoliša 10. Lovačko društvo za uzgoj, Perušić Gospodarenje lovištem, uzgoj zaštita lov i korištenje zaštitu i lov divljači 'Klisa' divljači, zaštita prirode i ljudskog okoliša Perušić 11. Dobrovoljno vatrogasno Perušić Razvijanje i unaprjeđivanje vatrogastva i vatrozaštite društvo Perušić 12. Lovačko društvo 'Orao' Kosinj Gornji Gospodarenje lovištem, uzgoj, zaštita, lov i korištenje Kosinj divljači, zaštita prirode i ljudskog okoliša, odgoj i izobrazba lovaca podižući lovačku etiku 13. Lovačko društvo za uzgoj, Perušić Gospodarenje lovištem, uzgoj, lov zaštita lov i korištenje zaštitu i lov divljači 'Šljuka' divljači, zaštita prirode i ljudskog okoliša Perušić 14. Lovačko društvo 'Jastreb' Perušić Uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači Janjačka kosa 15. Športsko ribolovno društvo Perušić Unaprjeđenje športskog ribolova u slatkim vodama 'Šaran' 16. Udruga vjernika u župi Perušić Perušić Vođenje akcije oko prikupljanja sredstava za obnovu i očuvanje sakralnih objekata 17. Športsko ribolovno društvo Donji Unapređenje športskog ribolova na slatkim vodama 'Pijor' Kosinj Kosinj 18. HKUD Perušić Perušić Masovno i kvalitetno razvijanje kulturno-umjetničkog rada
52 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 19. Klub za slobodno i motorno Lipovo Planiranje rada i razvitka slobodnog i motornog letenja letenje 'Fenix' Polje 20. Belot – Klub Kosinj Gornji Planiranje rada i razvitka belota Kosinj 21. UHDDR 1990. - 91. Općine Perušić Zalaganje za socijalnu i pravnu zaštitu dragovoljaca iz Perušić Domovinskog rata 22. Nogometni klub Perušić Perušić Rad na razvitku nogometnog sporta: organiziranje i provođenje redovnih treninga aktivnih natjecatelja u cilju njihove pripreme za natjecanja 23. Planinarsko društvo Perušić Razvijanje i propagiranje svih oblika planinarskih 'Samograd' Perušić aktivnosti utvrđenih Statutom Izvor: Registar Udruga RH, Ministarstvo uprave; Općina Perušić
Iz gore navedenih udruga vidimo kako se stanovništvo Općine Perušić pretežito voli baviti lovom i ribolovom. Aktivne su i razne sportske udruge. Stanovništvu je posebno važno očuvanje kulturne i prirodne baštine Perušića i promicanje lokalne kulture i običaja. Udruge su pretežito prilagođene starijem stanovništvu, nema puno sadržaja za mlade.
2.10. Razvojne strategija i programi na području Općine Perušić
2.10.1. Plan gospodarenja otpadom 2012. – 2020. Čovječanstvo svakodnevno proizvodi velike količine otpada koje su davno prešle granice prirodnog procesa obnavljanja planete Zemlje, a proizvedeni otpad sve je složenijeg sastava i ima duži vijek prirodnog raspada. Za zbrinjavanje otpada postojeća infrastruktura nije dovoljna, a javljaju se i veliki problemi u provedbi već donesenih propisa za gospodarenje otpadom. Moguće zagađenje podzemnih voda koji su glavni izvor pitke vode najveći je problem.
Za potrebe zbrinjavanja otpada sa područja Općine Perušić koristi se odlagalište Razbojište. Trajno zbrinjavanje komunalnog otpada sa područja Općine Perušić provodi se na odlagalištu otpada „Razbojište, koje je smješteno 5,5 km sjeverno od naselja Perušić. Odlagalište se formiralo popunjavanjem vrtače i udolina. Lokacija za odlaganje otpada koristi se od 1960. godine. Područje Općine nije potpuno pokriveno organiziranom i redovitom službom za prikupljanje otpada, nema dovoljno opreme i vozila za organiziranje sustava za prikupljanje otpada koji bi bio siguran za okoliš. Postoje pojedina postrojenja za preradu otpada, količina recikliranja otpada u općini je mala, a postojeća divlja odlagališta potrebno je sanirati.
Općina Perušić je donijela Plan gospodarenja otpadom za period 2012.-2020. Iako je predmetni Plan važeći potrebno ga je uskladiti sa novim zakonima i stvarnim stanjem i potrebama od čega se posebno izdvaja: Izgraditi reciklažno dvorište i provesti mjere za gospodarenje komunalnim otpadom. Sanirati i zatvoriti odlagalište komunalnog otpada „Razbojište“ u zakonskim rokovima tj. do izgradnje Centra za gospodarenje otpadom. Sanacija će se izvoditi u fazama kako bi se na dijelu postojećeg odlagališta mogli izgraditi:
53 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 o Nova kazeta za miješani otpad (do otvaranja CGO), o Kompostana, o Kazeta za azbest, o Reciklažno dvorište za građevinski otpad (Reciklažno dvorište za građevinski otpad može se izmjestiti sa lokacije „Razbojište“ i pronaći adekvatnije rješenje Osigurati odvojeno prikupljanje otpada na području Općine Perušić u skladu sa zakonskim propisima kako bi se smanjio udio otpada koji se odlaže na odlagalište, osobito za: biorazgradivi otpad, papir-karton, staklo, tekstil te plastiku U sklopu reciklažnog dvorišta omogućiti stanovništvu da neškodljivo odlože opasni otpad i/ili educirati stanovništvo o odlaganju opasnog otpada Nastaviti s edukacijom stanovništva kako bi usvojili odvojeno odlaganje otpada te uvesti sustav naplate odvoza otpada na načelu „onečišćivač plaća“
Postupanje s otpadom na području Općine Perušić Stanje gospodarenja otpadom na području Općine Perušić nije odgovarajuće, tj. ne provodi se prema propisima i zakonima koji su doneseni iz područja gospodarenja otpadom. Brojne su posljedice neprimjerenog gospodarenja komunalnim i ostalim vrstama otpada. Od nepovoljnog stanja u okolišu koji je onečišćen raznolikim vrstama otpada što utječe na smanjenje kvalitete življenja, te rezultira negativnim učinkom na zdravlje stanovništva. Na području Općine Perušić otpad sakupljaju Perušić d.o.o. Perušić (koja je u vlasništvu Općine Perušić). Na području Općine Perušić otpad se djelomično razdvaja.
2.10.2. Poslovna zona „Perušić (Konjsko brdo)“ 2.10.2. Poslovna zona „Perušić (Konjsko brdo)“ ima izrazito dobar prometni položaj u širem prostoru općine jer se nalazi neposredno uz državnu autocestu A1 (Zagreb - Bosiljevo – Split – Dubrovnik). Sjeverno od zone obuhvata je i čvor "Perušic", te županijska cesta Ž5155.
54 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Slika 2. Lokacija u okviru koje će se realizirati proširenje poslovne zone
Izvor: UPU Proširenja Poslovne zone „Perušić (Konjsko brdo)“
Gospodarska - poslovna (K) namjena može biti slijedeća: • uslužna; • trgovačka; • servisna, komunalno servisna.
Gospodarska - proizvodna (I) namjena može biti slijedeća: • proizvodnja; • servisi; • montaža, sklapanje i drugi oblici proizvodnje; • obrti i slične manufakturne djelatnosti; • skladišta i sl.; i druge srodne djelatnosti.
Dostupna je električna energija, vodoopskrba, odvodnja te mogućnost spajanja na pročistač. Cijena zemljišta je 8EUR/m2. Tvrtke se ne oslobađaju komunalnog doprinosa, ali on je najniži za proizvodne djelatnosti (3,92 EUR/m2), a najviši za uslužne djelatnosti (7,16 EUR/m2). U gospodarskoj zoni se tvrtke oslobađaju komunalne naknade ovisno o broju zaposlenika koji se zapošljavaju. Investitori koji zapošljavaju više od 30 djelatnika u prve dvije godine potpuno se oslobađaju od obveze plaćanja komunalne naknade. Investitori koji zapošljavaju-ili manje djelatnika u prvoj godini potpuno se oslobađaju od obveze plaćanja, a godinu potom oslobađaju se 50%. Investitori koji zapošljavaju 75 ili više djelatnika u prve dvije godine potpuno se oslobađaju od obveze plaćanja, a u iduće dvije godine oslobađaju se u 50% ukupnog iznosa komunalne naknade.
55 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Glavne tvrtke na ovom području su: drvno-prerađivačka tvrtka Viševica Komp. d.o.o. za proizvodnju impregniranih drvenih pragova, Viševica Energo d.o.o. za proizvodnju električne energije te Viševica drvo d.o.o. za piljenje i blanjanje sa cca. 162 zaposlenih u 2014. godini, zatim Logističko distributivni centar poduzeća Lidl d.o.o. (oko 120 zaposlenih) K.D i HAC d.o.o. (COKP i sektor naplate) sa 105 zaposlenih. U zoni je 11 parcela različitih kvadratura, a ukupne površine 72.016 m2. Poduzeće Strabag je kupilo 3 parcele i namjerava graditi asfaltnu bazu. Trenutno je još 6 parcela u zoni slobodno.
2.11. Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem
2.11.1. Proračun Općine Perušić Analizirati će se proračun Općine Perušić (sukladno podacima dostupnim u Ministarstvu financija i Općini Perušić). Analizirat će se struktura proračuna, struktura općinskih rashoda prema ekonomskoj funkciji i funkcijskoj klasifikaciji kako bi se razlučio potencijal proračuna za financiranje razvojnih projekata i programa.
Graf koji slijedi prikazuje visinu i strukturu ukupnih prihoda Općine Perušić u razdoblju od 2010. do 2014. godine prema podacima Ministarstva financija i Općine Perušić o izvršenju proračuna.
Graf 16. Struktura i visina ukupnog prihoda Općine Perušić za razdoblje od 2010. – 2014.
40.000.000
30.000.000
20.000.000
10.000.000
0 2010 2011 2012 2013 2014 Primici od financijske imovine i zaduživanja
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine
Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada Prihodi od imovine
Izvor: Ministarstvo financija i dokumenti o ostvarenju proračuna Općine Perušić
Promatrajući razdoblje ostvarenja proračuna od 2010. do 2014. godine vidljivo je da prve dvije godine najveću stavku prihoda čine prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi,
56 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 pristojbi po posebnim propisima i naknada te pomoći iz inozemstva. Te se pomoći kroz sljedeće godine smanjuju. U 2012. godini prihodi su najmanji, a u 2013. godini dolazi do porasta prihoda koji se nastavlja u 2014. godini. Prihodi od poreza čine konstantnu stavku kroz sve godine promatranja dok ostali prihodi variraju. U sljedećem grafu prikazuje se visina i struktura ostvarenih prihoda od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države u razdoblju od 2011. – 2014. godine i plan za 2015. godinu.
Graf 17. Prikaz visine i strukture ostvarenih prihoda od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna u razdoblju 2011. – 2014. s planom za 2015. godinu
3600000 3200000 2800000 2400000 2000000 1600000 1200000 800000 400000 0 2011 2012 2013 2014 2015
Pomoći iz proračuna Tekuće pomoći iz proračuna Kapitalne pomoći iz proračuna
Izvor: Ministarstvo financija i proračuni Općine Perušić
Iz grafa se može zaključiti kako se iznos sredstava pomoći varira iz godine u godinu. U 2012. godini dolazi do pada, sljedeće godine dolazi do rasta, a u 2014. godini opet dolazi do pada. U godinama rasta pomoći najveće su kapitalne pomoći iz proračuna, a u godinama pada te se pomoći smanjuju i manje su od tekućih pomoći iz proračuna. Plan u 2015. godini je povećati iznos pomoći iz proračuna. Te se godine planira ostvariti 68.000,00 kn pomoći iz državnog proračuna temeljem EU sredstava. Ova stavka koja uključuje sredstva iz EU nije bila prisutna u prijašnjim godinama analize, tj. kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU su iznosila nula kuna.
U nastavku će se razmotriti proračunski rashodi Općine Perušić, temeljem ekonomske i financijske klasifikacije.
57 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Graf 18. Prikaz pojedinih skupina ostvarenih rashoda Općine Perušić – ekonomska klasifikacija u razdoblju 2010. – 2014.
30.000.000
20.000.000
10.000.000
0 2010 2011 2012 2013 2014 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Ostali rashodi Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade Subvencije Financijski rashodi Materijalni rashodi Izvor: Ministarstvo financija i ostvarenje proračuna Općine Perušić
Uzimajući u obzir cjelokupno promatrano razdoblje najveću stavku troškova čine rashodi za nabavu nefinancijske imovine, zatim materijalni rashodi. Rashodi za zaposlene su konstantni za čitavo razdoblje promatranja. Ukupni rashodi se konstantno smanjuju te su u 2014. godini najniži u razdoblju promatranja. U svrhu bolje vidljivosti ulaganja u programe i projektne aktivnosti slijedi prikaz izdvojenih programa, projekata i aktivnosti financiranih i planiranih iz proračuna Općine Perušić u periodu od 2013. – 2015. godine.
Tablica 9. Programi, projekti, aktivnosti financiranih od Općine Perušić u periodu od 2013. – 2014. i plan za 2015. godinu Opis stavke 2013. 2014. 2015. (plan)
Opće javne usluge 8.416.050,00 7.257.080,00 17.045.765,20 Javni red i sigurnost 0,00 0,00 0,00 Ekonomski poslovi 0,00 0,00 0,00 Zaštita okoliša 0,00 0,00 0,00 Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 600.232,00 408.531,00 0,00 Zdravstvo 0,00 0,00 0,00 Rekreacija, kultura i religija 468.037,00 749.368,00 860.000,00 Obrazovanje 0,00 130.000,00 0,00 Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane 0,00 130.000,00 0,00 Socijalna zaštita 0,00 0,00 0,00 Izvor: Proračuni Općine Perušić (izvršenje za 2013. i 2014. godinu i plan za 2015. godinu)
Općina Perušić najviše ulaže u opće javne usluge te u rekreaciju, kulturu i religiju i u usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice. U obrazovanje je ulagala 2014. godine. U analiziranom periodu ne ulaže u javni red i sigurnost, ekonomske poslove, zaštitu okoliša, zdravstvo i socijalnu zaštitu. U 2015. godini planirana ulaganja su znatno povećana u odnosu na prijašnje
58 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 dvije godine no funkcionalno su usmjerena na samo dvije stavke, a to su opće javne usluge te rekreacija, kultura i religija.
Sljedeći graf prikazuje visinu proračunskih ulaganja u programske aktivnosti i projekte prema funkcionalnog podjeli. Najviše sredstava je uloženo u opće javne usluge te u rekreaciju, kulturu i religiju i u usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice.
Graf 19. Proračunska ulaganja u programske aktivnosti i projekte prema funkcionalnoj podjeli
18.000.000 2013. 2014. 2015. (plan) 16.000.000 14.000.000 12.000.000 10.000.000
8.000.000 6.000.000 4.000.000 2.000.000 0 Opće javne Usluge Rekreacija, Obrazovanje usluge unapređenja kultura i religija stanovanja i zajednice Izvor: Proračun Općine Perušić
59 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 3. SWOT analiza
SWOT analizom se na temelju strateške revizije uočavaju ključne snage, slabosti, prilike i prijetnje (Strenghts – snage, Weaknesses – slabosti, Opportunities – prilike, Threats – prijetnje). Važno je uočiti glavne prilike i prijetnje s kojima se JLS suočava. Svrha analize je “prisiliti” JLS da predviđa važne događaje koji bi mogli utjecati na njen razvoj. Snage i slabosti u SWOT analizi ne sadrže sve odlike JLS-a, već samo one koji se odnose na ključne čimbenike uspjeha. Popis koji je predug ukazuje na nedovoljnu usredotočenost te nemogućnost utvrđivanja onog što je važno. Snage i slabosti su relativne, a ne apsolutne. Sukladno navedenom, pokušat će se što bolje identificirati snage, slabosti, prijetnje i mogućnosti Općine Perušić.
Strenghts (SNAGE) Weaknesses (SLABOSTI) Izvrstan prometni i geostrateški Kontinuirano demografsko položaj propadanje Dobra prometna povezanost Nepovoljna struktura stanovništva Sačuvana prirodna baština (premalo mladih i djece) Prirodne ljepote Niska razina obrazovanja Tradicija OPG-ovi su uglavnom vođeni od Narodni običaji starijih ljudi U potpunosti nezagađen okoliš Premalen broj obiteljskih poduzeća Kosinjska dolina Premalo poduzeća koja svoj rast i Velik hidro potencijal razvoj temelje na prerađivačkoj Hep-ove hidroelektrane industriji Velike rezerve vode Premalo korišten potencijal šume Privučena logistička poduzeća Neiskorišten potencijal Kosinjske Snažna odrednica ka demografskoj doline obnovi Sveukupno slabo korištenje Velik broj OPG-ova prirodnih blagodati Riznica geomorfoloških lokaliteta Slabo iskorištavanje tradicije i narodnih običaja u turističke i promotivne svrhe / tradicionalno ne turističko područje, nepostojanje strategije razvoja turizma, koncentracija turističke djelatnosti u NP Plitvička Jezera Opportunities (PRILIKE) Threats (PRIJETNJE) Sve veća zainteresiranost obitelji za Obitelji koje se ograničavaju na život u ruralnom području dvoje djece Poticaji za slabo razvijena ruralna Izostanak investicija u gospodarske
60 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 područja projekte Interes poduzeća za ulaganje na Izostanak javnih investicija području općine Brz napredak općina u okruženju Niz mogućnosti za iskorištavanje Nezainteresiranost mladih za daljnje prometnog položaja obrazovanje Nezagađene površine pogodne za Nezainteresiranost za cjeloživotno eko proizvodnju obrazovanje Drvni potencijal za razvoj drvne Slab interes za poduzetništvo industrije Hidro potencijal za proizvodnju električne energije Rijeka Lika kao mogućnost za razvoj niza sportskih i rekreacijskih sadržaja Iznimno čist krajolik za razvoj eko turizma Razvoj selektivnih oblika turizma
SWOT analiza je u najkraćim crtama identificirala ključne momente bitne za razvoj općine. Temeljem SWOT analize i prethodno analiziranih elemenata: Prostor, Stanovništvo, Prirodna obilježja, Kulturno-povijesna baština, Zaštita okoliša, Komunalna infrastruktura i energetika, Prometna infrastruktura, Gospodarstvo, Društvene djelatnosti, Postojeće razvojne strategije i programi, Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem, odredit će se vizija razvoja Općine Perušić te će se postaviti strateški ciljevi.
61 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 4. VIZIJA
U literature je prikazan čitav niz definicija vizije. Najupečatljivija je: “Vizija je zarazni san”1. Vizija bi trebala predstavljati usmjerenje za sljedećih deset do dvadeset godina. U tom smislu će se definirati vizija za Općinu Perušić. Razmatralo se nekoliko vizija koje se prikazuju u nastavku:
Prijedlog 1: Općina Perušić je općina koja privlači svojom očuvanošću, visokim životnim standardom te nizom mogućnosti za započinjanje vlastitog posla.
Prijedlog 2: Općina Perušić privlači mlade obitelji koje imaju visoku natalitetnu stopu osiguravajući im zaposlenje u logističkim poduzećima i nudeći dobre životne uvjete.
Prijedlog 3: Općina Perušić je općina koju naseljavaju mlade obitelji privučene razvijenim gospodarstvom, očuvanim okolišem i izuzetnim olakšicama za obitelji.
Sve tri definicije vizije su donekle ocrtavale kako se zamišlja Općina Perušić u naredna dva desetljeća, ali ni jedna u potpunosti nije odgovarala. Tražila se vizija koja će obuhvatiti sve gore navedeno. U konačnici je zaključeno da vizija koja najbolje oslikava željenu budućnost Općine Perušić je sljedeća:
Općina Perušić je mala općina visokog životnog standarda, održivog gospodarstva i svih popratnih sadržaja koji život čine ugodnim, naseljena mladim stanovništvom koje je obrazovano, poduzetnički raspoloženo i živi u gotovo netaknutom okolišu.
1 Philip Kotler i drugi: Marketing, Mate, 2006., Zagreb
62 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 5. STRATEŠKI CILJEVI I RAZVOJNI PRIORITETI
Temeljem cjelovite analize stanja koja je provedena u drugom poglavlju, SWOT analize koja je prikazana u trećem poglavlju, postavljenoj viziji razvoja identificiranoj u četvrtom poglavlju definiraju se strateški ciljevi. U postavljanju strateških ciljeva maksimalno se orijentiralo na snage i mogućnosti koje potencijalno stoje pred općinom iako se jako rukovodilo i slabostima posebno što se tiče demografskog stanja općine, a prijetnje su se smatrale kao nešto što će se moći prevladati.
U postavljanju strateških ciljeva vodilo se računa o svih jedanaest tematskih ciljeva Europske Unije do 2020. godine: jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija; poboljšani pristup, korištenje, te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija; jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (SME), poljoprivrednog sektora te sektora ribarstva i akvakulture; podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima; promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanje rizicima; zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa; promicanje održivog prometa, te uklanjanje uskih grla (barijera) u ključnoj infrastrukturi; promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage; promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva; ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje; jačanje institucionalnih kapaciteta te učinkovita javna uprava. Uzeti su u obzir i strateški dokumenti višeg reda.
Postavljena su tri strateška cilja i svakom od njih odgovara nekoliko prioriteta.
63 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Strateški cilj 1. Povećanje broja i promjena strukture stanovništva Općina Perušić konstantno smanjuje broj stanovnika i demografske prilike u Općini su vrlo nepovoljne. S obzirom na površinu koja pripada Općini, naseljenost je vrlo slaba i slabija je i od prosjeka Ličko-senjske županije. Drugi veliki problem vezan uz stanovništvo je što stanovništvo ubrzano stari odnosno vrlo je nepovoljna struktura. Prevladava starije stanovništvo. Sveukupni napori u razvoju ovog kraja su nepotrebni ukoliko se stanovništvo bude i dalje smanjivalo. Upravo stoga, za prvi strateški cilj se uzima povećanje broja stanovnika i promjena strukture stanovništva. Ostvarenjem ovog cilja moguće je planirati daljnji rast i razvoj Općine Perušić. Ovaj strateški cilj planira se ostvariti kroz dva prioriteta: Privlačenje mladih obitelji Razvoj programa od interesa za obitelji s više djece
Prioritet 1.1. Privlačenje mladih obitelji Određeni napori u ovom smjeru su već poduzeti od strane Općine Perušić koja je uvela određene olakšice za obitelji koje se namjeravaju doseliti na područje Općine Perušić. Infrastruktura za stambeno naselje Kunjača u Perušiću gradila se na 22 hektara zemlje koju je darovala Općina Perušić, gdje će se sagraditi oko 100 kuća. Kada se naselje stavi u funkciju Perušić će imati oko 300 novih stanovnika. Tako će svaka obitelj kroz projekt dobiti oko 500 tisuća kuna, od besplatnog gradilišta, komunalnih priključaka, te 100.000 kuna građevinskog materijala za izgradnju kuće. Pomoć u stambenom zbrinjavanju je započela i s ovim projektom je nužno nastaviti.
Prioritet 1.2. Razvoj programa od interesa za obitelji s više djece Struktura stanovništva u Općini Perušić će se promijeniti samo ako obitelji u reproduktivnoj dobi budu imale troje i više djece. Trendovi u razvijenom svijetu ne idu u prilog ovakvim obiteljima te će se u općini morati poduzeti niz napora kako bi se potaknulo obitelji na više djece. Osim osiguranja društvene infrastrukture potrebno je razviti programe koji će olakšavati podizanje djece te njihovo praćenje do zapošljavanja. Ovo je veliki izazov za Općinu Perušić i njen proračun te će se morati zatražiti i drugi izvori kako bi se ovakvi programi mogli provoditi.
Strateški cilj 2. Povećanje kvalitete života Unazad tridesetak godina sve više raste interes za znanstvenu analizu kvalitete življenja, odnosno, proučavanje i praćenje stupnja u kojem pojedinci uživaju u svojim životima (Veenhoven, 2008.). Osnovni je cilj istraživanja kvalitete življenja prepoznavanje čimbenika koji doprinose ostvarivanju ciljeva i potencijala pojedinaca te življenju željenog životnog stila (Bejaković i Kaliterna, 2007.). Istraživači Centra za istraživanje kvalitete življenja sa Sveučilišta u Torontu definiraju kvalitetu življenja kao stupanj u kojem osoba uživa u mogućnostima koje joj život pruža, pri čemu se te mogućnosti odnose na rezultate šansi i ograničenja nastalih u interakciji osobe i njezine okolice. Svjetska zdravstvena organizacija poima kvalitetu življenja
64 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 kao percepciju osobe o vlastitom životu u kontekstu kulturnog i vrijednosnog sustava u kojem živi, a s obzirom na svoje ciljeve, očekivanja i ograničenja. Iz navedenih definicija razvidno je da je kvaliteta života širok, višeslojan i složen koncept, koji podrazumijeva mogućnosti koje ljudi imaju, značenje i smisao koje pridaju svojim životima i način na koji uživaju u onome što imaju. Kvaliteta življenja je širi pojam od životnog standarda, ona uključuje cijeli niz čimbenika koji oblikuju ono što cijenimo u životu, a među najvažnijima su: međuljudski odnosi, psihičko i fizičko zdravlje, materijalno stanje, sigurnost, obrazovanje, rad, duhovnost, fizička okolina i stupanj autonomije.
U okviru ovog cilja nastoji se unaprijediti kvaliteta života stanovnika Općine Perušić. Podrazumijeva razvoj komunalne infrastrukture i razvoj društvenih djelatnosti (obrazovanja, sporta, rekreacije, zdravstvenih i socijalnih programa, kulture i razvoj institucija na području Općine Perušić što uključuje jačanje kapaciteta same Općinske uprave i turističke zajednice te jačanje civilnog društva). Ovaj cilj je usmjeren na izgradnju i unapređenje cjelokupne infrastrukture te na izgradnju programa koji su od važnosti za podizanje kvalitete života u svim segmentima. Strateški cilj se ostvaruje putem dva prioriteta: Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetika Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture.
Prioritet 2.1. Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetika Preduvjet razvoja svake jedinice lokalne samouprave su izgrađena komunalna i prometna infrastruktura koje obuhvaćaju razvoj infrastrukturnih sustava kao što su vodoopskrba, kanalizacija, telekomunikacije, javna rasvjeta, energetska infrastruktura i cestovna infrastruktura. Obuhvaća i ostale nespomenute projekte koji se tiču komunalne opremljenosti Općine. Komunalna i prometna infrastruktura važan su temelj za razvoj gospodarstva, a usko je vezana uz zaštitu okoliša te što je izuzetno bitno jedan je od vrlo značajnih pokazatelja životnog standarda. Prostornim planom Općine Perušić predviđena je izgradnja svih infrastrukturnih objekata.
U planskom period do 2020. godine Općina Perušić stavlja naglasak na izgradnju prometne infrastrukture. Namjeravaju se izgraditi, rekonstruirati ili sanirati nerazvrstane ceste i pristupne ceste. Time Općina namjerava osigurati bolju prometnu povezanost unutar Općine te isto tako osigurati daljnji razvoj naselja izgradnjom pristupnih cesta. Energetska infrastruktura je važan segment razvoja Općine Perušić. Postojeći sustav HE Senj trebao bi se nadograditi novim akumulacijskim jezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranom snage 30 megavata, novim 13,5 km dugim odvodnim tunelom te novom elektranom Senj 2 snage 350 megavata. Drugi važan segment je toplinska energija. U smislu osiguranja dovoljnih količina toplinske energije planira se izgradnja toplovoda kroz Perušić.
65 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Radi poboljšanja općih uvjeta života planira se izgradnja vodovoda i kanalizacija. Isto tako, gradit će se groblje s pripadajućom mrtvačnicom.
Prioritet 2.2. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture Pod društvenom infrastrukturom podrazumijevamo infrastrukturu koja obuhvaća mreže i objekte javnih službi – za boravak djece, društvene i socijalne institucije, biblioteke, vatrogasne stanice itd.
Zdravstvena i socijalna skrb su adekvatno organizirane, a sukladno broju stanovnika. U zdravstvenom segmentu razvijat će se programi zdravstvene zaštite svih dobnih skupina, a ovisno o potrebama. U segmentu socijalne skrbi, briga i skrb o starijim osobama su važni. Razvijat će se programi koji uključuju skrb i brigu o starijim osobama kroz dnevne boravke, družionice, posjete i slične aktivnosti. U svrhu socijalne zaštite ostalih stanovnika na području Općine Perušić razvijat će se programi za najugroženije, poticat će se višečlane obitelji i razvijati programi za djecu i mlade.
Velika važnost i utjecaj sportskih aktivnosti na svakidašnji život čine sport nedvojbeno društvenim, ali i ekonomskim fenomenom koji osim što fizičkom aktivnošću pogoduje zdravlju, odražava vrijednosti poput timskog duha, solidarnosti i tolerancije te tako osnažuje društvenu koheziju i ljudski kapital. Sport se temelji na načelu dragovoljnosti i mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje. Općina Perušić u potpunosti svjesna gornjih navoda Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa razvijat će infrastrukturu neophodnu za veću uključenost stanovništva u sportske aktivnosti. Planira se izgradnja multifunkcionalne dvorane koji bi trebali zadovoljiti potrebe stanovnika Općine Perušić i ostalih posjetitelja za sportskim i rekreativnim aktivnostima. Planira se izgradnja novog dječjeg vrtića koji bi pružio adekvatnu skrb i moderne sadržaje najmlađima.
Civilno društvo u Općini Perušić je djelomično razvijeno. Na broj stanovnika broj udruga je prosječan i vidljivo je da se stanovništvo Općine Perušić pretežito bavi različitim aktivnostima. Aktivne su razne sportske udruge te udruge za lov i ribolov. Stanovništvu je posebno važno očuvanje kulturne i prirodne baštine Perušića i promicanje lokalne kulture i običaja. KUD Perušić je primjerice 1 godinu stariji od nadaleko poznatog Lada. Udruge su pretežito prilagođene starijem stanovništvu, nema puno sadržaja za mlade. Važno je za istaknuti da udruge imaju slab upravljački i financijski kapacitet i potrebno je izgrađivati kapacitete udruga. Za potrebe DVD-a planira se izgradnja vatrogasnog doma koji bi osim osnovne namjene imao i edukativnu i društveno-kulturnu komponentu.
Planira se i izgradnja GEC – Geoznanstevnog i edukativnog centra. Iako bi ovaj centar mogao biti svrstan i u druge prioritete, posebice u razvoj turizma, svrstavamo ga u ovu kategoriju
66 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 zbog iznimne važnosti da se stanovništvo navikne na potrebu stalne edukacije i zainteresira za obrazovanje u svim segmentima života.
Strateški cilj 3. Razvoj gospodarstva na održiv način Koncepcija održivog razvoja pretpostavlja stvaranje uvjeta za ekonomsko blagostanje uravnoteženo s kapacitetom prirodne okoline, tehnološkom upotrebom neobnovljivih prirodnih resursa koja ih ne degradira ili pak ne smanjuje njihovu korisnost za buduće generacije. Održivi razvoj je lokalna i globalna razvojna koncepcija za čije je ostvarenje nužna koordiniranost razvojnih odluka na svim razinama njihova donošenja. To nije precizno koncipiran razvojni model, već samo kontekstualni okvir poticanja gospodarskog razvoja. Razvoj gospodarstva je jedan od ključnih čimbenika sveukupnog razvoja Općine Perušić. Ukoliko stanovništvo ne može ostvariti ekonomsko blagostanje ono pronalazi način da to ostvari u drugom okruženju. Općina Perušić ne može sebi dopustiti odljev stanovništva već kako je iskazano u prvom strateškom cilju ona mora poduzeti sve mjere kako bi došlo do naseljavanja i demografske obnove.
Sva poduzeća koja djeluju u Općini Perušić su mikro ili mala poduzeća, a svrstana su sukladno preporuci Europske komisije 2003/361/EC. Najzastupljenija su poduzeća u trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (57,75%), slijedi djelatnost građevinarstva (23,10%), a potom djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša (12,91%). Najveći broj zaposlenih je u trgovini (51,85%), zatim u gospodarenju vodom (24,07%) te u građevinarstvu (12,96%).
U Općini Perušić djeluje 36 obrta i obrtništvo predvode ugostiteljske djelatnosti, slijede razni uslužni objekti te usluge prijevoza i građevina.
Važan segment gospodarskog razvoja su distributivno-logistički centar Lidl-a te K.D i HAC d.o.o., Strabag i tri tvrtke Viševica Komp., Viševica Drvo i Viševica Energo.
Turizam je u Općini Perušić gotovo beznačajan. U 2014. godini je ostvareno svega 1.113 noćenja odnosno zabilježena su 773 dolaska.
Uzimajući u obzir položaj, prirodna obilježja i društveno-socijalne elemente zaključilo se da bi se ovaj strateški cilj najbolje mogao realizirati kroz sljedeće tri prioriteta: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Razvoj poljoprivrede
Prioritet 3.1. Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Privlačenje investicija na teritorij jedinice lokalne samouprave je vrlo kompleksan zadatak. Međutim, uzimajući u obzir prometni položaj Perušića te njegovu prometnu povezanost on polako postaje prepoznat od pojedinih investitora kao distributivno logistički centar. U tom
67 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 smislu, potrebno je poduzeti niz napora kako bi se Općina Perušić prezentirala kao privlačno mjesto za investitore. Također je potrebno omogućiti ulazak stranih investicija kroz prezentiranje razvojnih programa te pristup fondovima koji podržavaju ulaganje stranih investitora, ali uz strogo propisane uvjete i u svrhu razvoja na korist lokalnog stanovništva.
Poduzetništvo u Općini Perušić je skromno i kako je već navedeno uglavnom se svodi na trgovinu i građevinu. To je vrlo skromno razvijeno poduzetništvo i potrebno je poduzeti mjere kojima će se potaknuti razvoj poduzetništva baziran na prirodnim resursima, a potom i na znanju.
S obzirom na zaposlene u gospodarstvu, velik je broj osoba koje se nakon završenoga srednjoškolskog obrazovanja prestaju školovati (u visokoškolskom obrazovanju. Problem je i sa cjeloživotnim obrazovanjem vezanim uz poduzetništvo. Prema Andragoškom zajedničkom upisniku podataka na području Perušića ne postoji institucija koja provodi programe cjeloživotnog obrazovanja, bilo formalnog bilo neformalnog, ali postoji POU “Dr. Ante Starčević” U Gospiću. Međutim ova ustanova nudi samo tečajeve informatike, engleskog i njemačkog.
Potrebno je istaknuti da na odluku o pokretanju poslovanja, osim edukacije utječe svi čimbenici okruženja. Poduzetnici početnici, imaju teškoća u dobivanju financijskih sredstava u ranim fazama svojega životnog ciklusa jer nema dovoljne ponude mikro kredita.
Blizina Gospića omogućava postojećim i potencijalnim poduzetnicima korištenje usluga LIRE (Razvojne agencije Ličko-senjske županije). Poticanje gospodarskog razvoja moguće je razvijanjem poticajnog poduzetničkog okruženja. Kroz ovaj prioritet potrebno je pridonijeti stvaranju poduzetničke klime stvaranjem povoljnog okruženja za daljnji rast i razvoj malog poduzetništva razvijajući poduzetničku infrastrukturu zasnovanu na razvoju poslovne zone uz osiguranje savjetodavnih, potpornih i informativnih servisa za poduzetnike. Pored toga potrebno je olakšati pristup financijskim izvorima, poslovnom prostoru, poticajnim sredstvima i sl.
Turizam je na području Općine Perušić vrlo slabo razvijen što bi se moglo nazvati neiskorištavanjem danih potencijala. Osim spilja, obilja hidro potencijala, šuma, travnjaka, Velebita te niza drugih prirodnih prednosti, Općina Perušić ima i vrlo burnu povijest koju nisu zaobilazile bitke. Treba istaknuti i tradiciju i narodne običaje. U tom smislu, potrebno je poticati stanovništvo na bavljenje turizmom kroz osmišljavanje programa i projekata koji će privlačiti turiste. Nadalje, potrebno je izgraditi smještajne kapacitete ili postojeće renovirati. Kreiranje programa i projekata temeljit će se na prepoznatljivim prirodnim bogatstvima Općine Perušić.
Stoga je cilj ovog prioriteta podizanje konkurentnosti postojećih poduzetnika i poduzetnika početnika na području Općine Perušić. Konkurentnost će se povećati kroz poboljšanje ekonomske uspješnosti, poboljšan pristup financiranju, promociju poduzetništva,
68 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 poboljšanje poduzetničkih vještina i poboljšanje poslovnog okruženja. Nadalje, poduzimat će se mjere za privlačenje investicija. Razvoj turizma je jedan od ciljeva ovog prioriteta kojem treba pristupiti ozbiljno i djelovati u nizu segmenata istovremeno te izraditi dokument kojim će se odrediti pravac razvoja turizma Općine.
Prioritet 3.2. Razvoj poljoprivrede Poljoprivredno i šumsko zemljište različitih kategorija čini 86,4% prostora Općine. Poljoprivredno zemljište (oranica, livada, pašnjak) obuhvaća 46% čitavog prostora Općine. Unutar cjelokupne strukture poljoprivrednog zemljišta, obradive površine, kao njihov kvalitetniji dio čine 18%, dok oranice kao proizvodno najkvalitetniji dio učestvuju samo sa 9%. Posve je jasno da se zemljište s ekonomskog stanovišta, može poistovjetiti sa prirodnim bogatstvima, koja obuhvaćaju adekvatne prirodne uvjete za poljoprivrednu djelatnost. Dominacija pašnjaka (29%) u poljoprivrednim površinama Općine Perušić vrlo je uočljiva, no veličina pašnjačkih površina nije jasno određena jer je često teško razlikovati pašnjake od šumskog zemljišta.
Šumsko zemljište zauzima 51% područja Općine. Na tom području nalaze se prirodne (samonikle) i zasađene šume (plantaže). Površine pod prirodnim šumama su daleko veće te plantaže učestvuju sa minimalnim površinama. Unutar cjelokupnog područja šumskog zemljišta, površine pod šumama čine otprilike 80%, dok na neobraslo produktivno i neplodno otpada otprilike 20% zemljišta. Naselja u zapadnom dijelu Općine (velebitski i kosinjski kraj) prostorno su smještena uz velika kraška polja kao egzistencijalne resurse (poljoprivredna i stočarska proizvodnja).
U okviru ovog prioriteta cilj je potaknuti razvoj poljoprivrede, aktivirati proizvodnu, ali ne obrađenu zemlju i proizvoditi kulture koje najbolje odgovaraju kvaliteti zemljišta i klimatskim uvjetima. Uspostaviti adekvatni uzgoj stoke te korištenje šuma u ekonomske svrhe. Razvijati OPG-ove te preradu na imanjima u proizvode veće dodane vrijednosti, integrirati proizvodnju i dopunjavati je s turističkim uslugama. Male pilane su dosta zastupljene I sirovinu uglavnom dobavljaju od Hrvatskih šuma.
Strateški cilj 4. Vrednovanje i upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom Prirodna baština Općine Perušić djelomično je valorizirana i zaštićena. Na području Općine Perušić nalazi se niz vrijednih prirodnih lokaliteta, životinjskih i biljnih vrsta. Kulturna baština odnosno kulturna dobra nisu naročito brojna, ali njihov poseban značaj proizlazi iz opstanka kroz učestala razaranja kojima je Lika bila izložena sve do nedavno. Posebno tragičnu sliku nosi povijesno graditeljstvo poznato uglavnom iz pisanih dokumenata. Niti jedna srednjovjekovna sakralna građevina nije sačuvana u izvornom obliku.
Želi se unaprijediti upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom, sačuvati vlastiti identitet, zaštititi okoliš te podići kvalitetu života stanovništva. Prioritet je prirodnu i kulturnu baštinu
69 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 staviti u funkciju razvoja, jer je lokalna prepoznatljivost pokazatelj kvalitete života i kulturnog identiteta i vrlo je važna kao dio branda za niz proizvoda u turizmu, kulturi i edukaciji.
Zaštita okoliša smatra se ozbiljnim socijalnim i ekonomskim problemom koji je neizbježan u globalnom planiranju razvoja. Očuvanjem okoline i bioraznolikosti koju posjedujemo pridonosimo kvaliteti života i gradimo temelje razvoja generacijama koje dolaze. Stoga je strateški cilj 4 podijeljen na dva prioriteta koji su uzajamno povezani: Vrednovanje i zaštita prirodne i kulturne baštine Zaštita okoliša
Prioritet 4.1. Vrednovanje i zaštita prirodne i kulturne baštine Kulturna baština predstavlja ostavštinu prijašnjih generacija u materijalnom i nematerijalnom obliku, koja se brižno čuva u sadašnjosti kako bi ostala nasljeđe budućim generacijama. Fizička, „materijalna“ baština uključuje građevine i povijesne lokalitete, spomenke, artefakte i dr. što se smatra vrijednim očuvanjem za budućnost. Iskapanja na području Općine Perušić traju i to posebno na području Starog grada Perušić.
Prirodna baština također čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s pripadajućom florom i faunom što se u znanosti naziva bioraznolikost. Ovakva vrsta lokacija sa zaštićenom baštinom često služi kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemlje koja privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja.
Ostala, „nematerijalna“ baština čini očuvane društvene običaje. U analizi stanja utvrdili smo kako Općina djelomično njeguje svoje običaje i svoju kulturu te je potrebno popisati sve običaje. Osim „materijalne“ kulturne baštine Općina čuva i svoju „nematerijalnu“ baštinu kroz svoje folklore i gastronomiju. Na tome ne treba stati i potrebno je pronaći način i dopustiti kreativnim ljudima Općine da ožive tradicionalne vrijednosti i vrednuju kulturnu baštinu svoga kraja. Za ovo programsko razdoblje izdvojeno je nekoliko vrijednosti na kojima će se raditi da ih se zaštiti.
Prioritet 4.2. Zaštita okoliša Zaštita i očuvanje okoliša je nezaobilazna tema u svim strategijama. Očuvanje okoliša moguće je postići ako se odgovarajuće mjere integriraju u druge sektorske politike (poljoprivreda, promet, energetika, industrija, gospodarstvo, ribarstvo). Stoga područje očuvanja okoliša analizira i pitanja održivog razvitka, odnosno postizanja ravnoteže između socijalnih, ekonomskih i okolišnih interesa. Općina Perušić u svojim nastojanjima da razvije gospodarstvo vodi računa o zaštiti okoliša, ali isto tako posjeduje iznimne prirodne ljepote i prepoznatljiv krajobraz koji je potrebno očuvati.
Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost te smanjenje emisije CO2 u središtu su pažnje od kada su postavljeni ciljevi 20/20/20 do 2020. godine. Ovom EU direktivom se
70 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 obvezalo sve zemlje članice da do 2020. godine smanje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećaju energetsku učinkovitost za 20% te povećaju obnovljivi izvori energije za 20%.
71 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 6. RAZVOJNE MJERE I PROJEKTI
Sukladno strateškim ciljevima i prioritetima definiraju se razvojne mjere i projekti.
6.1. Razvojne mjere
U nastavku se navode razvojne mjere koje se nadovezuju na prioritete.
Razvojne mjere uz Prioritet 1.1. Privlačenje mladih obitelji
Naziv mjere Opis mjere Općina Perušić je započela projekt koji ima za cilj osigurati smještaj za a e j n r n mlade obitelji. Ova mjera koju je Općina Perušić započela ima za cilj privući e u t č
k mlade obitelji da žive na području Općine Perušić. Osim osiguranja parcela, a l i u j v r l i
t komunalne opremljenosti i doniranja građevinskog materijala obuhvaća i r e s t p i
a
r izgradnju igrališta za djecu. Prvenstveno se misli na instalaciju sprava koje b a f z o
n I a su namijenjene dječjoj igri, pješčanike i slične sadržaje.
h i . v 1 d o . a n l 1 s . 1 o m
e Programi za mlade obitelji podrazumijevaju tzv. meke mjere. Obitelji koje se d a
l doseljavaju i koje će se doseliti na područje Općine Perušić trebaju što m jednostavnije proći razdoblje prilagodbe. U tom smislu potrebno je a z
i organizirati radionice, okrugle stolove, tribine i slično. Ova mjera ima za cilj m
a da se kreiraju projekti koji će se pozabaviti i roditeljima i djecom kako bi u r g
o novoj sredini pronašli život koji je u skladu s njihovim željama i r P i
j očekivanjima. l . e 2 t . i 1 b . 1 o
72 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Razvojne mjere uz Prioritet 1.2. Razvoj programa od interesa za obitelji s više djece
Naziv mjere Opis mjere Višečlane obitelji odnosno obitelji s troje i više djece u Republici Hrvatskoj
n
a su zanemarene. Općina Perušić koja želi promijeniti demografsku sliku v
j ovakve obitelji ne može zanemarivati jer su one osnova budućeg razvoja o v z
a Općine (u narednih 20-ak godina). Iz tog razloga razvijat će se R
. izvaninstitucionalna skrb za djecu koja će omogućiti da djeca borave u kući 1 .
2 uz potporu dadilja u najmlađoj dobi, mentora u starijoj dobi koji će . 1 pomagati djeci u učenju, kreativnom razvoju i slično. Ovakvi programi se ne u c e
j moraju odvijati u kućama obitelji već u za to predviđenim prostorijama ili na d
a otvorenom prostoru, a koje može osigurati Općina Perušić, udruge i slično. z
i Cilj ove mjere je poduprijeti razvoj višečlanih obitelji omogućavajući svakom b r k
s članu da izrazi svoje talente i pretvori ih u vještine. e n l a
n Ova mjera se odnosi na zadovoljavanje potreba obitelji s puno djece u o i
c smislu društveno-socijalne integracije. Obitelji s više od troje djece su na u t i
t neki način „stigmatizirane“ u razvijenom svijetu ili se u najboljem slučaju na s n
i njih gleda s čuđenjem. Kroz ovu mjeru se želi izaći u susret potrebama ovakvih obitelji te kreirati prateće sadržaje koji će pripomoći funkcioniranju ovih obitelji. U tom smislu, želi se omogućiti roditeljima da povremeno mogu sigurno zbrinuti svoju djecu u igraonicama, da se potakne sve ostale a j
a subjekte u zajednici da prilagode ponudu ovim obiteljima (dječje stolice u ž r
d restoranima ili obroci namijenjeni djeci, iznajmljivanje bicikla ili sportske a s opreme koje uključuje pakete s popustima za ove obitelji i slično). Ova h i
ć mjera može uključivati i edukacije za roditelje, djecu, zajedničke radionice i e t a
r drugo. p
j o v z a R
. 2 . 2 . 1 73 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Razvojne mjere uz Prioritet 2.1. Izgradnja prometne infrastrukture i energetika
Naziv mjere Opis mjere Prometna povezanost Općine Perušić sa središtem županije i ostatkom zemlje je dobra. Vezano uz prometnu infrastrukturu potrebno je izgraditi, rekonstruirati ili sanirati nerazvrstane ceste i pristupne ceste. Mrežu nerazvrstanih cesta na području općine čine: ulice, seoske ceste, seoski i poljski putovi i ceste koje spajaju dva naselja a nisu razvrstane po posebnim e
n propisima, te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se t e odvija promet, a upisane su u registar nerazvrstanih cesta ili se u javnim m o r registrima (katastar, zemljišne knjige) vode kao javno dobro putevi i ceste. p e
j r
o u Sve ceste su prikazane u prostornom planu Općine Perušić s točnim t v k z a u duljinama i širinama svih cesta koje je potrebno izgraditi. Cilj ove mjere je r R t
. s osigurati bolju prometnu povezanost unutar Općine te daljnji razvoj naselja 1 a . r f 1
. izgradnjom pristupnih cesta. n 2 i Komunalna infrastruktura važan je segment kvalitete života te očuvanja okoliša i zdravlja ljudi. Planira se izgradnja i rekonstrukcija vodovoda kako bi cijelo stanovništvo imalo pristup dovoljnim količinama pitke vode te kako bi se osigurao gospodarski razvoj na području Općine Perušić. Gradit će se e n l kanalizacija odnosno sustav odvodnje otpadnih voda, oborinskih voda ili a n
u potencijalno štetnih tekućina kroz podzemne kanale. Izgradnjom ove mreže m
o sprečavat će se potencijalno širenje zaraznih bolesti. Groblje Perušić nema k
a dovoljan kapacitet te se planira izgradnja groblja. Obzirom da na području j e n r
d općine ne postoji mrtvačnica izgradit će se ista kako bi se ukop i sve vezano u a t r k
g uz njega moglo obaviti na području Općine što će značajno olakšati u z r I t . s stanovništvu. U ovu mjeru, a ovisno o potrebama uključit će se i drugi 2 a . r 1 f
. projekti koji se pokažu nužnim. n 2 i Energetska infrastruktura je važan segment razvoja Općine Perušić. a
v Postojeći sustav HE Senj trebao bi se nadograditi novim akumulacijskim a t s a jezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranom snage 30 megavata, novim j u n s
d 13,5 km dugim odvodnim tunelom te novom elektranom Senj 2 snage 350 h i a r k g s megavata. Izgradnja energetskih sustava na području Općine Perušić je od t z I e
.
g županijskog i nacionalnog interesa u cilju osiguranja dostatnih količina 3 r . e
1 električne energije. . n 2 e Općina Perušić planira osigurati dovoljne količine toplinske energije za e m j o n
k zagrijavanje prostorija u mjesecima kada su klimatski uvjeti takvi da je to e s đ n
i neophodno. U tu svrhu se namjerava izgraditi toplovod kroz naselje Perušić e l r p p
o na koji bi se priključili svi objekti od javnog značaja te obiteljske kuće i a t m
n o e
j zgrade koje su iskazale interes. U i
b . r g 4 r k . s e 1 p . n 2 o e
74 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Razvojne mjere uz Prioritet 2.2. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture
Naziv mjere Opis mjere Osim predškolske i osnovno školske naobrazbe u Općini Perušić ne postoje druge ustanove koje bi pružale bilo koji oblik edukacije. Izgradit će se dječji
a vrtić kako bi se djeci predškolske dobi pružila najbolja skrb i edukacija z
a primjerena njihovoj dobi, a koristeći se modernim pomagalima koja se j a e ž j nalaze u zgradi prilagođenoj njihovom uzrastu. Slaba je ponuda i u samom r n d a a v i s županijskom središtu. JU „Pećinski park Grabovača“ planira velike i značajne
ž a a j
r projekte u području edukacije i istraživanja. Cilj ove mjere je unaprijediti n t s d i
a infrastrukturu i sadržaje koji će omogućiti i potaknuti stanovništvo na stalnu i
r g u j z
i edukaciju u različitim područjima. Planira se izgradnja multimedijalne i I
c
. a konferencijske dvorane te Centra za istraživanje krša sa pratećim 1 k . u 2 . d laboratorijima. 2 e
a U području sporta je potrebno osigurati infrastrukturne uvjete kako bi došlo j a ž
r do jačeg razvoja sporta i rekreacije na području Općine Perušić. Planira se d a a
j izgradnja polivalentna sportske dvorane u kojoj bi se moglo trenirati, s
n h d i održavati sportska natjecanja ali i razne smotre i ostale programe i projekte a i k
r s j h g
i koji zahtijevaju karakteristike prostora kakav će imati dvorana. Na i z c I k
a s .
t otvorenom se planira izgradnja/uređenje kupališta na rijeci Lici te e 2 r r . o k 2
. biciklističke staze, šetnice i drugo. p e 2 s r
i U Općini Perušić djeluje dvadeset i šest organizacija civilnog društva odnosno udruga. Kapaciteti udruga su uglavnom vrlo skromni te je a
v prvenstveno potrebno osnažiti i razviti kapacitete usluga u upravljačkom, t š
u financijskom i organizacijskom segmentu te u segmentu pripreme i r d provedbe projekata od interesa za rad udruge i njihovih podržavatelja odnosno šire zajednice. g o n l i e U Općini Perušić je potrebno izgraditi infrastrukturu za rad udruga i r v i u c t društava te se planira izgradnja vatrogasnog doma. Vatrogasni dom bi služio
k e u j
r i kao društveni dom te bi mogao djelomično zadovoljiti i potrebe udruga n t e s a đ r e f
r Obnovit će se Dom kulture Perušić u kojem će djelovati KUD, dječja n p i
a glazbena škola, udruge, etno zbirka i druge djelatnosti od javnog interesa. e n n U e
Crkve i drugi sakralni sadržaji se planiraju obnavljati.
v . t 3 š . u 2 r . 2 d
75 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Naziv mjere Naziv 3.1.1. Poticanje otvaranja novih poduzeća i cjeloživotnog obrazovanja te 2.2.4. Unapređenje stvaranje preduvjeta za razvoj poduzetništva 3.1. investicija,i Privlačenjemjere za Razvojne Prioritet turizma razvoj poduzetništva socijalne skrbi il a ognzrn ojt trjm ooaa oo kućanstvima, u pomoć osobama, istarijih družioniceslično,ovisno oa osoba.i interesu starijim posjete organizirane na misli se tome Pri važan programa. novih su razvoj se osobe će poticat nemoćne i skrbi i socijalne segment starije za Programi osobama. starijim o skrb odgovarajuću povesti potrebno je te Općine starije u spada Perušić Općina Cjeloživotno obrazovanje je neophodno u bilo kojoj sferi života. U svrhu U života. sferi kojoj bilo u neophodno je obrazovanje Cjeloživotno otvaranje poduzeća. za potpora bespovratnih davanje i razmotriti će Perušić mentori. Općina kao i djelovati mogu koji poduzetnika postojećih do fakultetima promociji u na i školama djece srednjim sa od surađivati raditi školi, su osnovnoj razinama ustanovama, predškolskim svim je na što poduzetništvo Potrebno za edukaciji Perušić. kao i poduzetništva Općine poticaje nadležnosti u dodatne drugo i i naknade komunalne Uvesti sniženje (subvencije), stopa kamatnih sufinanciranje Općine. razvoj investicije gospodarski sufinancirati institucijama za značaja iznimnog od su da drugim procjenjuje se koje za početnika poduzetnika s suradnji kao U Perušić agencijama. Općine unutar osigurati i centrima mogao postojećim već s surađivati će koji centar poduzetnički svojevrsni se bi kroz aktivnosti dio se pružanje Jedan za da prioriteti je utvrditi Perušić. mjere Općine području na početnicima poduzetnicima podrške konkretne pokušaju ove poduzetnicima Cilj s poslovanje. komunikaciju višegodišnje nemaju početna sebe pronalaze teško iza jer kapital obrtni pripremljeni, i poslovanja širenje za uvijek sredstva te sredstva financijska nisu koju za ulozi drugoj u rada tržište na ulaze jer kategorija, najosjetljivija su početnici Poduzetnici mjere Opis osobama. skrbi odadekvatneza starije je načina osobe. starijim o jedan doma skrbi staračkog gradnja situaciju načina demografsku trenutnu na od Obzirom jedan je doma staračkog Izgradnja će se kreirati projekti kako bi se omogućila njihova integracija na tržište na integracija njihova omogućila rada. se bi kako projekti kreirati se će za koje skupine ranjive osobe uključujući nezaposlene su kategorija Posebna iskoristili lakše bi kako prekvalifikacije šanse.tržišne i vještina znanja, novih stjecanje će to stanovnici poduzetništva svi i poticat se dobnih skupina na svih razvoja 76 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 PROGRAM UKUPNOG OPĆINEUKUPNOG PERUŠIĆ2015-2020 RAZVOJA PROGRAM 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom 3.1.3. Poticanje novih investicija i 3.1.2. Podizanje konkurentnosti infrastrukture i razvojem turističkih unapređenje gospodarske zone poduzetnika sadržaja enlgj uluio ifraiso kmnkcjk enlgj) nove tehnologije), komunikacijske informacijsko znanja, (uključivo nova u tehnologije ulaganje uključuje nove istraživanja, inovacije, neformalno), i (formalno što djelatnika obrazovanje poduzeća kapaciteta izgradnju u ulaganja stalnog bez i poduzetnika svih opstanka ključ je Konkurentnost ruia i J eisi pr rbvč z Oćn eui ostale i Perušić Općinu uz Grabovača park turizma razvoju Pećinski u JU će ulogu i Važnu koji godine. programe preuzima cijele razviti tijekom te turiste kapacitete privlačiti smještajne staze, osigurati biciklističke je potrebno turizma i razvoj za i konjičke oskudna vrlo ponuda turistička hrane, je Trenutno parkovi. uzgojene ponudom vidikovca, ekološki s i kampa, restorana tradicionalne wellness-a, smještaja, razvoj izgradnju centra, turističko-edukativnog obuhvaća koja turističke infrastrukture izgradnja se Planira turizma. razvoju preduvjet su važan Općine ove ljepote Prirodne Perušić. Općine razvoja odrednica od jedna je Turizam prekvalifikacije,potrebne svrhu azapošljavanja.na u osobe ususret nezaposlene poticati se će strane druge izašlo S investicije. privlačiti se će se pokušavat zone položaja izvrsnog promocijom te bi olakšica nizom tako, Isto kako hektara 6 dodatnih investitorima. za se zona Gospodarska proširiti Perušić. mogu Općine planira oni području da na smatra kooperante se i jer trebati poduzeća proizvodna Bolji uslužna. za ili propisani proizvodna su su li uvjeti da to na obzira investitora bez poduzeća novih vrste za sve je potrebama Otvorena infrastruktura. prilagođena komunalna potrebna je potpunosti dostupna odnosno u za je Konjsko Zona zonu mogućnosti Gospodarsku brdo. u sredstva značajna iznaći uložila je informacija, Perušić Općina te konkretnih kredite na pružanje stope projektne sufinanciranje dokumentacije. pripreme kroz povećanje kamatne sufinancirati zapošljavanje, sredstvima konkurentnosti podizanja novo financiranje bespovratnim omogućiti uvjete prodaje, ispunjavaju koji od poduzetnicima svim za je potrebno mjere ove Unutar izvoz. i produktivnosti prihoda kroz povećanje razvoja poduzeća konkurentnosti i unapređivanje rasta je nema mjere ove opremu Cilj novu poduzeća. u te postojećih proširenje ili zgrade sakralni objekti otvoreni za turiste, kulturna baština koja ima integralnu ima koja baština drugo. namjenu i kulturna turiste, može za se otvoreni objekti koji sakralni na način te i se smatraju sadržajima turističkim Perušić Pod tržištu. turističkom na pozicionirati Općine području na turizma razvoja pravci definirati se će kojim dokument napraviti je Prioritet zainteresirane. 77 Razvojne mjere uz Prioritet 3.2. Razvoj poljoprivrede
Naziv mjere Opis mjere Idealno ekološko poljoprivredno gospodarstvo je mješovito gospodarstvo na kojemu se provodi uravnotežen uzgoj bilja i životinja. Prema Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, svrha je
e ekološke proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okoliša d e i
r te zaštita potrošača. Općina Perušić posjeduje čist okoliš i sve preduvjete v e i k r š
p za razvoj ekološke poljoprivrede stoga je cilj ove mjere unapređenje o o l j l o kapaciteta i uvjeta za razvoj ekološke proizvodnje hrane. Ekološka o k e p j n proizvodnja drži se globalno usvojenih načela koja primjenjuju lokalna l o a v n z područja uvažavajući njihove regionalne, socio-ekonomske, geografsko- o a i R c
i klimatske i kulturne posebnosti. Značajna je i tradicionalna poljoprivreda . d 1 . a r
2 koja će se pokušati revitalizirati na određenim područjima Općine Perušić. . t 3 e Ruralna područja moraju osigurati primjerene životne i radne uvjete za ostanak i povratak mladih iz gradova. Pod ovom mjerom podrazumijevaju se potpore i pomoć mladim poljoprivrednicima te razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Poticat će se ulaganja u pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih h i
n djelatnosti (turizam, tradicijski i umjetnički obrti, izrada suvenira, usluge u d e
r ruralnim područjima, prerada/trženje proizvoda), ulaganje u fizičku imovinu v i r
p (obuhvaća ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te ulaganja u preradu, o j l marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda kao i u OIE - obnovljive izvore o a p
v j energije te ulaganje u šumsku infrastrukturu kao i ulaganje u sustave a o t v s z r navodnjavanja) te obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala a a R d
. narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima kao i o 2 p . s
2 uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti. . o 3 g
78 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Naziv mjere Naziv 4.1.1. Istraživanje arheoloških lokaliteta 3.2.3. Podizanje znanja i vještina, poticanje i daljnje evidentiranje i zaštita udruživanja te sustava kvalitete za poljoprivredne Razvojne mjere vezano uz Prioritet 4.1. Vrednovanje i zaštita prirodne iuzzaštita Vrednovanje i Prioritetprirodne kulturnemjere vezano Razvojne 4.1. povijesnih, tradicijskih i kulturnih baštine proizvode i hranu vrijednosti i stavljanje u funkciju razvoja teaj jšia t eosrcjk nomtve atvot. Kk bi Kako aktivnosti. informativne i demonstracijske te vještina stjecanje i osposobljavanje strukovno obuhvaća mjera Ova proizvodnjom. ekološkom i znanjima o i konkurentnost ilikonvencionalnombave li se poljoprivredi poljoprivrednikaneovisno da samih vještinama u i tako sektorima svim u Kao jr bhaa nv ujlvne u ssaia kaiee t aktivnosti te tržištu. kvalitete unutarnjem sustavima na proizvođača skupine provode u koje promicanja i informiranja sudjelovanje novo obuhvaća mjera ova Stoga, drugi. broji i ponude turističke jačanje područja, ruralnih razvoju doprinos održivom na proizvoda takvih utjecaj za i je dohotka važan manje povećanje Ne proizvoda. i tog proizvođača znači istovremeno što istog, naziva vrijednost se podiže specijaliteta zaštitom tradicionalnog zajamčeno oznakom i ili podrijetla zemljopisnog Registracijom oznakom izvornosti, oznakom organizacija. uspostava proizvoda prehrambenog odnosno ili i poljoprivrednog udruživanje se grupa svoje potiče štitili mjere proizvođačkih te ove tržištu okviru na u nastupali interese plodonosnije i lakše poljoprivrednici rdoajm i zšio taau s vei z jhv prezentaciju. njihovu za uvjeti i se jebaštinufunkciju potrebno razvoja.staviti u Kulturnu stvaraju zaštitom i vrednovanjem Njihovim vrijednosti. a i običaji tradicijski zaštite i baština, sačuvaju se da svrhu u kulturna sve nematerijalna vrednuje i istražiti se da budućnost vrijedna za vrlo je i sadašnjost za i važno baština je Vrlo Perušić. Općine stanovnika bivših kulturna ostavština Nematerijalna valorizirani. i biti istraženi lokaliteti takvi će da predviđa je se mjerom neistraženi koje Ovom postoje lokaliteti. da i arheološki moguće događaja je lako povijesnih izgrađivano niz i rušeno odvijalo puta se mnogo su kojem na područje Za mjere Opis orbo j aii n jhvj onv /l trii nio zld kroz izgled njihov utvrditi i/ili obnovi njihovoj povijesna razdoblja. na raditi je Potrebno Konzervatorska zaštiteje očuvanja kulturnih dobara. podlogai Izrađena 79 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Naziv mjere Naziv PROGRAM UKUPNOG OPĆINEUKUPNOG PERUŠIĆ2015-2020 RAZVOJA PROGRAM
a4.2.2.Zaštitokoliša u svim 4.2.1.Poticanje 4.1.2. Vrednovanje i zaštita prirodne baštine Razvojne mjere uz Prioritet 4.2. Zaštita Prioritetokoliša 4.2.mjere uz Razvojne
segmentima
energetskeučinkovitostiiOIE određenim kemijskim, određenimfizikalnim biološkimili prvobitno stanje vratiti putem u bioloških tvari fizikalnihili osobina prirodnih kojavrijednosti, a može od se poremećaj štete. kemijskih ili Svakikoličine prije nastanka određenih šteta otklanjanje smanjivanje i/ili okolišu nanesenih te povrat okoliša u stanje zagađenjanastankaonečišćenja sprječavanjei okoliša, sprječavanje šteta, skup mjeraZaštitaaktivnosti iokoliša je je odgovarajućih kojima cilj grijanja te sve ostalesustava mjere energetske učinkovitosti. zamjenaautomobilana korištenje iliuključeno električni pogon, hibridni energijeelektrične izvora energije.mjeru proizvodnju U je ovu obnovljivih energetski načintena stambenih zgrada i učinkovit nestambenih obnovu seinformiratiove U mjere će okviru poticati stanovništvoi institucije i na mjere Opis nizom aktivnostiinizom preventivnih spriječiti zagađenje mjera okoliša. Onečišćeni obradivobitivoda aktivnosti. iCilj mogu ove zrak, mjere tlo. je osobina okoliša.prijesastava i su svega Onečišćenjarezultatljudske senazivadokpromjenezagađenje onečišćenje,predstavlja trajan oblik smislu očuvanja ekološke ravnoteže. U okviru ove mjere posebna će se će posebna mjere pažnja baštine. zaštiti posvetiti prirodne ove okviru U ravnoteže. njenog ekološke dio očuvanja smislu sastavni u značenje i veliko ima baština Općine Prirodna identiteta. osnove kulturnog i prostornog resursne je dio baština Prirodna an tnše rdoa e s saa pion atn e ć se će te baština prirodna očuvanje ostala za i se važnih adekvatno štititi funkcijustavljati i općine. u razvojnu će staništa Vrednovat stanište. obnovi važno na kao području zaštićenom na travnjaci se raditi će Održavat ravnokrilaca. skupina se će iz kukaca i leptiranoćnihi danjih istraživanjase ćebioraznolikosti. Provodit mjeru Kroz baštinom. ovu zaštita prirodnom bogatom se i raznolikom će obiluje Perušić poticat Općina mjere ove okviru U odvijaju. odraz krajobraza. njemu je u Krajobraz se antropogene. koji potpuno potpuno od ili rasponu antropogenih procesa i prostora, te prirodnih kulturnih obilježja i prirodnih pretežito u do područja, strukturu prirodne antropogenu i biofizičku prostornu, cjelovitu označava krajobraz kontekstu prostorno-planskom U 80 6.2. Predloženi razvojni projekti
Razvojni projekti Općine Perušić razvrstani su prema spremnosti projekata za provedbu. Prvo su navedeni projekti koji se provode i nastavit će se provoditi u programskom razdoblju, zatim projekti koji imaju spremnu dokumentaciju (uključivo građevinsku dozvolu ukoliko je potrebno), pa potom projekti za koje je dokumentacija u izradi ili još nije započet proces izrade dokumentacije.
Projekti u provedbi
Šifra projekta 2.2.2.2.2.3-1 Naziv projekta: Mjera: 2.2.3. Unapređenje civilnog društva i Volonterski projekti društvene infrastrukture Nositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a: 2.2. Izgradnja društvene infrastrukture i Općina Perušić projekata Kratki opis Poticanje razvoja lokalne zajednice kroz volonterske projekte te razvoj volonterskog turizma.
Provedene U provedbi. Provedena dva projekta. aktivnosti Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni iznos - Uloženo 100.000 HRK
Izrađena dokumentacija
Šifra projekta 2.2.2.2.2.2.-2 Naziv projekta: Sportska Mjera: 2.2.2. Izgradnja sportskih i dvorana Perušić rekreacijskih sadržaja Nositelji Ličko-senjska županija i Prioritet PUR-a: 2.2. Izgradnja društvene infrastrukture i Općina Perušić projekata Kratki opis Izgradnja polivalentne sportske dvorane u naselju Perušić.
Provedene Glavni projekt je gotov te je ishodovana građevinska dozvola. Projekt je u potpunosti spreman za aktivnosti apliciranje za financijska sredstva. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos 13.000.000,00
Šifra 2.2.1.2.1.1.-3 Naziv projekta: Izgradnja pristupne ceste sa Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne projekta komunalnom infrastrukturom za stambeno naselje infrastrukture Rudine-Ćojluk Nositelji Općina Perušić Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetika Kratki opis Realizacijom ovog projekta stvara se okosnica za jačanje i razvoj turizma i nužno potrebne valorizacije obale rijeke Like. Trenutno na lokaciji ovog projekta je zemljište u vlasništvu RH, parcelirano za 41 stambenu jedinicu. Izgradnjom predložene infrastrukture stvara se predispozicija neizgrađenog građevinskog zemljišta sa povećanom tržišnom vrijednosti upravo radi izgrađene infrastrukture. Po idejnim rješenjima, stambene jedinice vanjskim izgledom su autohtonog karaktera, tako da možemo govoriti o budućem naselju koje ima tradicionalni lički identitet, a koje je istovremeno smješteno u pitoresknom i idiličnom zavičaju. Projekt je pripremljen za provedbu, ali nije započeo.
Provedene ---
81 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 aktivnosti Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni 4.370.928,28 kn iznos
Šifra projekta 2.2.1.2.1.1.-4 Naziv projekta: Nerazvrstane ceste Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne Općina Perušić - Ćojluk infrastrukture Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne Perušić infrastrukture i energetika Kratki opis Izgradnja cesta kroz novo naselje na Ćojluku.
Provedene Projektna dokumentacija je spremna i ishodovana je građevinska dozvola. aktivnosti Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos 4.500.000,00
Šifra projekta 3.3.2.3.2.3.-5 Naziv projekta: Mjera: 3.2.3. Podizanje znanja i vještina, poticanje udruživanja Otkupna stanica i mlin te sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu Nositelji Općina Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede Perušić Kratki opis Obnova zgrade starog mlina u otkupnu stanicu, restauriranje starih mlinova, osposobljavanje Stroja Vunovlačare i izgradnja hladnjače. Namjena je poljoprivredna proizvodnja s mogućnostima agroturizma. Provedene Projekt je u izradi. aktivnosti Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos ----
Šifra projekta 2.2.2.2.2.3.-6 Naziv projekta: Izgradnja vatrogasnog Mjera: 2.2.3. Unapređenje civilnog društva doma i društvene infrastrukture Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja društvene Perušić infrastrukture i projekata Kratki opis Izgradnja novog vatrogasnog doma pored bivše ''Voćare'' u Perušiću. Provedene Izrađena je projektna dokumentacija i predan je zahtjev za građevinsku dozvolu. aktivnosti Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos 3.000.000,00 kn
Šifra projekta 2.2.1.2.1.1.-7 Naziv projekta: Nerazvrstane ceste Općina Perušić – Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne kod mlina i preko bara infrastrukture Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i Perušić komunalne infrastrukture i energetika Kratki opis Izgradnja cesta kroz centar Perušić radi širenja urbanog dijela naselja. Provedene Idejni projekt je gotov, zatražena je lokacijska dozvola i u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. aktivnosti Razdoblje 2016 . – 2020. provedbe Ukupni iznos --
82 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Šifra projekta 2.2.2.2.2.3.-8 Naziv projekta: Dječji Mjera: 2.2.3. Unapređenje civilnog društva i društvene vrtić infrastrukture Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja društvene infrastrukture i projekata Perušić Kratki opis Izgradnja novog dječjeg vrtića.
Provedene Izrađen glavni projekt. aktivnosti Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos ---
Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.-9 Naziv projekta: Kanalizacija Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture Kvarte Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture Perušić i energetika Kratki opis Proširenje postojeće kanalizacije u naselju Kvarte. Provedene Izrađen glavni projekt. aktivnosti Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos ---
Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Kanalizacija Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture 10 Prvan Selo Nositelji Općina Prioritet PUR-a: Prioritet 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne Perušić infrastrukture i energetika Kratki opis Izgradnja kanalizacije. Provedene Izrađen glavni projekt. aktivnosti Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos --
Šifra projekta 3.3.1.3.1.3.- Naziv projekta: Proširenje Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicija i 11 industrijske zone Konjsko brdo unapređenje gospodarske zone Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlačenje investicija, razvoj Perušić poduzetništva i turizma Kratki opis Prvo proširenje industrijske zone na dodatnih 6 ha.
Provedene Projekt je napravljen. Predstoji rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. aktivnosti Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos ---
Šifra projekta 2.2.1.2.1.4.- Naziv projekta: Toplovod kroz Mjera: 2.1.4. Unapređenje opskrbe toplinskom 12 naselje Perušić energijom Nositelji Općina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne Perušić infrastrukture i energetika Kratki opis Izgradnja toplovoda kroz naselje u partnerstvu s Viševica comp.
83 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Provedene Projektiranje toplovoda započet će 2016. godine. aktivnosti Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos ---
Šifra 2.2.2.2.2.1.-13 Naziv projekta: GEC- Mjera: 2.2.1. Izgradnja sadržaja za projekta Geoznanstveni edukativni edukaciju i istraživanje centar Nositelji Općina Perušić, JU Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i ''PEĆINSKI PARK projekata; 4.1.: Vrednovanje i zaštita GRABOVAČA'' prirodne i kulturne baštine Kratki opis GEC – Geoznanstveni edukativni centar – sadržaj je raspoređen na dvije lokacije, Dom kulture gdje su predviđena multimedijska i konferencijska dvorana, TIC/suvenirnica, te uredi JU PP Grabovača. Drugi objekt je OŠ Studenci gdje je zamišljen Centar za istraživanje krša sa pratećim laboratorijima kao i smještajnim kapacitetima za polaznike škole u prirodi (učenici i studenti).
Provedene Izrađena studija izvodljivosti. aktivnosti Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni 4.000.000,00 Eur iznos
Projekti za koje nije izrađena projektna dokumentacija, ali se planiraju provesti do 2020. godine
Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Gornji Kosinj Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne 14 – Kosinjski Bakovac infrastrukture Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne Perušić infrastrukture i energetika Kratki opis Izgradnja vodovodne mreže u naselju Gornji Kosinj. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture 15 Perušić - Kosa Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne Perušić infrastrukture i energetika Kratki opis Izgradnja vodovodne mreže Perušić-Kosa. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.-16 Naziv projekta: Eko Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom kamp LIKA infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja Nositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i Općina Perušić turizma; Kratki opis Eko kamp LIKA u čijem sklopu se nalazi i kupalište na obali rijeke Like predio Rivine, te područje samog kampa sa svim popratnim sadržajima.
84 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni iznos 10.000.000,00 kn
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.-17 Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom Vidikovac SKOLPAČA infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja Nositelji JU Pećinski park Prioritet PUR-a: Prioritet 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj Grabovača, Općina Perušić poduzetništva i turizma Kratki opis U sklopu projekta uz vidikovac, zamišljena je izgradnja planinskog doma. Razdoblje 2016.-2020. provedbe
Šifra 3.3.1.3.1.4.-18 Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom projekta Kaluđerovac infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja Nositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i Općina Perušić turizma Kratki opis Prostorije OŠ Kaluđerovac prenamijenjene u potencijalni hostel, pošto je područje Kaluđerovca vrlo značajno u etnografskom smislu po starim i gotovo zaboravljenim zanatima kao što je izrada grnčarije. Neposredna blizina rijeke Like još je jedan privlačni faktor za odmor i rekreaciju u ovom malom ličkom selu.
Razdoblje 2016.-2020. provedbe
Šifra 2.2.1.2.1.1.-19 Naziv projekta: Cesta od Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne infrastrukture projekta Kaluđerovca nizvodno kanjonom Like do Mlakve Nositelji Općina Perušić, JU Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne ''Pećinski park infrastrukture i energetika; 3.1.: Privlačenje Grabovača'' investicija, razvoj poduzetništva i turizma Kratki opis Cesta Kaluđerovac-Mlakva zamišljena je kao panoramska prometnica. Dobiva na značaju povezujući fenomene PP Grabovača sa kanjonom rijeke Like. Razdoblje 2016.-2020. provedbe
o Projekt Cesta od Kaluđerovca nizvodno kanjonom Like do Mlakve je svrstan u prioritet 2.1., ali zbog mogućnosti njegove upotrebe ulazi i u prioritet 3.1.
Šifra 3.3.1.3.1.4.-20 Naziv projekta: Obala Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom projekta jezera Kruščica infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja Nositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva Općina Perušić i turizma Kratki opis Projekt je na razini ideje. Izgradnja turističko-edukativnog centra na samoj obali jezera uz brojne mogućnosti pasivnog ili aktivnog odmora preko sljedećih sadržaja: welness, bungalovi, restorani s ponudom tradicionalne i ekološki uzgojene hrane, kućice za odmor na vodi, kupališta, konjičke i biciklističke staze, parkovi, heliodrom.
Razdoblje 2016.-2020. provedbe
Šifra 3.3.1.3.1.4.-21 Naziv projekta: EKOLAND – Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma projekta Prva planirana ekoturistička izgradnjom infrastrukture i razvojem
85 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 destinacija turističkih sadržaja Nositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj Općina Perušić, UŠP Gospić, PZ '' poduzetništva i turizma Perušićanka Nova'' Kratki opis Na područja Općine Perušić nalazi se Regionalni park “Lika” (P= 5.500ha), zaštićeno krško područje koje zbog svojih prirodnih značajki (50ak speleoloških objekata, rijeke Like, jezera Kruščica) i kulturno-povijesne baštine predstavlja iznimno vrijedno područje koje bi razvojem u skladu s održivom razvojem i proširenjem turističke ponude moglo pozitivno utjecati na lokalnu zajednicu u smislu poticanja razvoja malog obiteljskog i srednjeg poduzetništva, otvaranja radnih mjesta te na povećanje atraktivnosti područja cijele Općine za lokalne stanovnike. Na području parka u ponudi se trenutno nalazi posjet špilji Samograd, obilazak poučnih staza, dva sportska terena (odbojka, badminton), ekološko-edukativne radionice za učenike. U planu je i izgradnja GEOznanstveno-edukativnog centra (GEC) u kojem bi se u sklopu izložbenog prostora prikazala povijesti okoliša od paleozoika do danas, osim Gec-a, u Studencima bi se izgradio Istraživački centar za krš (ICK) koji bi bio referentno mjesto za okupljanje stručnjaka i proučavanje problematike krša (geografi, geolozi, speleolozi, biolozi). Zbog nezastupljenosti šumarske znanosti u GEC-u i ICK- u (70% površine RP-a prekrivaju šume i šumska zemljišta) potrebno je izgraditi turističku infrastrukturu kojoj bi bila baza za istraživanja, promociju šuma i promociju uloge šuma u zaštite okoliša - šume pomažu u kontroli erozije tla, poboljšavaju klimu, staništa su za biljni i životinjski svijet ali omogućuju i rekreaciju i turizam. Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni 12.925.786,80 kn iznos
Šifra 4.4.1.4.1.2.-22 Naziv projekta: Obnova staništa važnih za Mjera: 4.1.2. Vrednovanje i projekta očuvanje bioraznolikosti - travnjaci zaštita prirodne baštine Nositelji JU Pećinski park Prioritet PUR-a: 4.1.: Vrednovanje i zaštita Grabovača, Općina Perušić prirodne i kulturne baštine Kratki opis Istraživanja danjih i noćnih leptira te kukaca iz skupine ravnokrilaca te bi se započelo s održavanjem svih travnjaka na području zaštićenog područja.
Šifra 3.3.2.3.2.1.-23 Naziv projekta: Uvođenje tradicionalne Mjera: 3.2.1. Razvoj ekološke i projekta poljoprivrede na području parka tradicionalne poljoprivrede Nositelji JU Pećinski park Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede Grabovača Kratki opis Projekt je na razini ideje. Kroz projekt bi se u suradnji s lokalnim stanovnicima uvodila tradicionalna poljoprivreda, a u suradnji s Parkovima Dinarskog luka radilo na brendiranju pojedinih proizvoda.
Šifra projekta 2.2.2.2.2.3.-24 Naziv projekta: Dom kulture Mjera: 2.2.3. Unapređenje civilnog društva i Perušić društvene infrastrukture Nositelji Općina Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata Perušić Kratki opis Obnova Doma kulture Perušić u kojem će djelovati KUD, dječja glazbena škola, udruge, etno zbirka i druge djelatnosti od javnog interesa Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Reciklažno Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture 25 dvorište Nositelji Općina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture Perušić i energetika Kratki opis Izgraditi reciklažno dvorište i provesti mjere za gospodarenje komunalnim otpadom.
86 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra 4.4.1.4.1.1.- Naziv projekta: Kulturna Mjera: 4.1.1. Istraživanje arheoloških lokaliteta i daljnje projekta 26 baština u turističkoj evidentiranje i zaštita povijesnih, tradicijskih i kulturnih funkciji vrijednosti i stavljanje u funkciju razvoja Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 4.1. Vrednovanje i zaštita prirodne i kulturne baštine Perušić Kratki opis Obnova Starog grada Perušića (tzv. Turska kula) – Rekonstrukcija postojećeg objekta te stavljanje u funkciju turizma. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
o Sanacija i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada „Razbojište“ sadržava u sebi nekoliko projekata koji se mogu provoditi paralelno kao zasebni projekti ili ih možemo promatrati kao jedan cjeloviti projekt koji će se provoditi po fazama. Prikazan je kao cjelovit projekt.
Šifra 2.2.1.2.1.2.-27 Naziv projekta: Sanacija i zatvaranje Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne projekta odlagališta Razbojište infrastrukture Nositelji Općina Perušić Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetika Kratki opis Sanirati i zatvoriti odlagalište komunalnog otpada „Razbojište“ u zakonskim rokovima tj. do izgradnje Centra za gospodarenje otpadom. Sanacija će se izvoditi u fazama kako bi se na dijelu postojećeg odlagališta mogli izgraditi: Nova kazeta za miješani otpad (do otvaranja CGO), Kompostana. Kazeta za azbest, Reciklažno dvorište za građevinski otpad (Reciklažno dvorište za građevinski otpad može se izmjestiti sa lokacije „Razbojište“ i pronaći adekvatnije rješenje U sklopu reciklažnog dvorišta omogućiti stanovništvu da neškodljivo odlože opasni otpad i/ili educirati stanovništvo o odlaganju opasnog otpada
Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra 2.2.1.2.1.2.-28 Naziv projekta: Odvojeno prikupljanje Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne projekta otpada i edukacija stanovništva infrastrukture Nositelji Općina Perušić Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetika Kratki opis Osigurati odvojeno prikupljanje otpada na području Općine Perušić u skladu sa zakonskim propisima kako bi se smanjio udio otpada koji se odlaže na odlagalište, osobito za: biorazgradivi otpad, papir-karton, staklo, tekstil te plastiku. Educirati stanovništva kako bi usvojili odvojeno odlaganje otpada. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Gornji Kosinj Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne 29 – Kosinjski Bakovac infrastrukture Nositelji Općina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne Perušić infrastrukture i energetika
87 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Kratki opis Izgradnja vodovodne mreže u naselju Gornji Kosinj. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i 30 Hostel razvojem turističkih sadržaja Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Perušić Kratki opis Rekonstrukcija škole u Malom polju u hostel Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i 31 Spomen kuća razvojem turističkih sadržaja Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Perušić Kratki opis Tiskara – Spomen kuća Kosinjska tiskara Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Izgradnja groblja i Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne 32 mrtvačnice infrastrukture Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja prometne i komunalne Perušić infrastrukture i energetika Kratki opis Izgradnja groblja i mrtvačnice. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Projekt od nacionalnog interesa
Šifra projekta 2.2.1.2.1.3.-33 Naziv projekta: Hidro elektrana Senj Mjera: 2.1.2. Izgradnja energetskih 2 sustava Nositelji HEP, Vlada RH Prioritet PUR-a: Kratki opis Izgradnja akumulacijskog jezera HE Senj 2, sa pripadajuće tri brane. Nositelj projekta je HEP i Vlada RH, projekt je od nacionalnog interesa. Razdoblje 2016-2020 provedbe Ukupni iznos 600.000.000,00 Eur
Projekti privatnih investitora, udruga, crkve
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.-34 Naziv projekta: Uređenje lovačkog Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom doma lovačkog društva ''Klisa'' infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja Perušić Nositelji Lovačko Prioritet PUR-a: 3.1. Privlačenje investicija, razvoj društva Klisa poduzetništva i turizma Kratki opis Sanacija krovne konstrukcije i pokrova. Preuređenje unutarnjeg prostora kata i potkrovlja. Izrada i uređenje pročelja s povećanjem toplinske učinkovitosti. Uređenje okoliša. Provedene Projekt je u pripremljen. aktivnosti
88 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni iznos 520.000,00 kn
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.-35 Naziv projekta: Izgradnja streljane za Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom glinene golubove infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja Nositelji Lovačko Prioritet PUR-a: 3.1.: Privlačenje 3.1. Privlačenje investicija, razvoj društvo Klisa investicija, razvoj poduzetništva i poduzetništva i turizma turizma Kratki opis Izgradnja streljane s propozicijama i uvjetima za održavanje službenih takmičenja. Obuhvaća izgradnju objekta s opremom za izbacivanje letećih metaka, nadstrešnicom za službeni protokol. Provedene -- aktivnosti Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni iznos 93.000,00 HRK
Šifra projekta 3.3.1.3.1.2.-36 Naziv projekta: Dogradnja i Mjera: 3.1.2. Podizanje konkurentnosti rekonstrukcija LC Perušić poduzetnika Nositelji LIDL Hrvatska Prioritet PUR-a 3.1. Privlačenje investicija, razvoj d.o.o. poduzetništva i turizma Kratki opis LIDL Hrvatska d.o.o. će dograditi skladište, dograditi pripadajuće parkiralište te dograditi vanjsko skladište. Razdoblje 2016.-2020. provedbe
Šifra 3.3.1.3.1.3.-37 Naziv projekta: Kogeneracijsko postrojenje Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicija projekta na biomasu - VIŠEVICA ENERGO PERUŠIĆ i unapređenje gospodarske zone Nositelji Viševica group Prioritet PUR-a 3.1. Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Kratki opis Viševica Komp kao tvrtka koja se bavi preradom drveta ima potrebu za toplinskom energijom u svrhu sušenja i parenja građe, vlastitog grijanja te sušenja peleta. Također, plan tvrtke je povećati proizvodnju peleta za 20.000 tona godišnje, no u tome slučaju nužna je dodatna toplinska energija. Plan je izgraditi postrojenje koje će moći dati ljeti i zimi točnu količinu toplinske energije koja je potrebna za zadovoljavanje toplinskog konzuma poslovnog kompleksa tvrtke Viševice Komp ali i kompletnog naselja Perušić. Osim toplinske energije, kogeneracijsko postrojenje će tokom cijele godine snabdijevati elektroenergetsku mrežu konstantnom snagom u iznosu od 2 MW čime će rasteretiti elektroenergetsku mrežu na tom području i otvoriti priliku velikim investitorima da otvore svoje pogone što će u konačnosti rezultirati industrijskim i gospodarskim razvitkom kompletnog dijela regije. Provedbom tehničko-prostorne, te ekonomsko-tržišne analize kao i studijom utjecaja na okoliš dobiveni su parametri pri kojemu je izgradnja kogeneracijskog postrojenja prihvatljiva i profitabilna za sve korisnike takvog projekta. Osim toga, važno je za naglasiti da gorivo koje se koristi prilikom izgaranja odnosno za dobivanje toplinske i električne energije je kruti šumski otpad tj. šumska biomasa koja se ne koristi niti kao industrijsko drvo niti kao ogrjevno drvno te gotovo da nema emisije štetnih atmosferskih i stakleničkih plinova koja bi imala jedna elektrana jednake snage na fosilna goriva. Provedene Pripremljena dokumentacija: Energetsko odobrenje - Ministarstvo Gospodarstva, Građevinska dozvola, aktivnosti Ugovor sa HEP-om, Ugovor sa HROTE, Rješenje od HERE, Ugovor za sječku, Ugovor za otkup topline Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni 80.000.000 HRK iznos
89 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Šifra 3.3.1.3.1.3.-38 Naziv projekta: Tvornica namještaja - Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicija i projekta VIŠEVICA DRVO PERUŠIĆ unapređenje gospodarske zone Nositelji Viševica group Prioritet PUR-a: 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Kratki opis Unutar pogona tvrtke Viševice Komp nalazi se građevinski objekt u kojemu su se prije 30-ak godina proizvodile stolice odnosno namještaj. Kroz suradnju sa strateškim partnerom, jednim od najrenomiranijih proizvođača stolica, stolova, ormara, komoda i kreveta tvrtka Viševica Drvo planira pokrenuti proizvodnju namještaja na području nekadašnje stare tvornice namještaja. S time bi se smanjio izvoz poluproizvoda te bi se razina dovršenosti proizvoda podigla na najveći mogući nivo. Osim toga, planira se zapošljavanje dodatno oko 60 - tak novih radnika. Vezano s time tvrtka je povukla određene koraka ka spomenutoj investiciji, a to je educiranje i školovanje zaposlenika u Vijetnamu. Školovanje će trajati između 6 mjeseci - 1 godinu, dok se investicija ne završi. Provedene Pripremljena dokumentacija: investicijska studija, idejni projekt aktivnosti Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni 30.000.000 kn iznos
Šifra projekta 3.3.2.3.2.2.-39 Naziv projekta: Pogon za preradu i sušenje Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednih voća i samoniklog bilja gospodarstava Nositelji Privatni Prioritet PUR-a: 3.2. Razvoj poljoprivrede investitor Kratki opis Izgradnja pogona za preradu i sušenje raznih vrsta voća i samoniklog bilja (proizvodnja pekmeza, sokova, sušeno voće, destilerija rakije, džemova itd.).
Razdoblje 2016.-2020. provedbe Ukupni iznos Cca 4.000.000,00 Eur
Šifra projekta 3.3.2.3.2.2.-40 Naziv projekta: Podizanje nasada šljive Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednih Bistrice - 2 ha gospodarstava Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede Vlainić Kratki opis Podizanje nasada (novi nasad) – 2 ha.
Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos 80.000,00 HRK
Šifra projekta 3.3.2.3.2.2.-41 Naziv projekta: Opremanje Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednih proizvodnog pogona gospodarstava Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a: 3.2.: Razvoj 3.2. Razvoj poljoprivrede Vlainić poljoprivrede Kratki opis Opremanje proizvodnog pogona.
Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos 350.000,00 HRK
Šifra projekta 3.3.2.3.2.2.-42 Naziv projekta: Uređenje kušaonice Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednih rakije gospodarstava Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede Vlainić
90 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Kratki opis Uređenje stare obiteljske kuće u kušaonicu rakije.
Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos 550.000,00 kn
o U nastavku se navode 4 projekta koji su sastavni dio Programa EKO-LIKA VUNA Centar za prikupljanje i preradu vune i održivi turizam Perušić, LSŽ, 2016-2020. Cijeli projekt predstavlja jedinstven model održivog poduzetništva koristeći spoj suvremene tehnologije i tradicije, otvaranjem novih radnih mjesta u proizvodnji i nove turističke i edukativne sadržaje korisne široj zajednici. Ujedno rješava gorući problem nepropisnog odlaganja vune u prirodi, što na ciljanom području prelazi 80 tona godišnje.
Centar se može projektirati da koristi održive izvore energije kao što su vjetar, solar i bio masa, sa niskim ugljičnim profilom, te na taj način uklopiti u područja zaštićene prirode (Natura 2000).
Šifra 3.3.2.3.2.3.-43 Naziv projekta: Program Mjera: 3.2.3. Podizanje znanja i vještina, projekta EKO-LIKA VUNA – poticanje udruživanja te sustava kvalitete za Prikupljanje vune poljoprivredne proizvode i hranu Nositelji Udruga GFT – Inicijativa Prioritet PUR-a: 3.2.: Razvoj poljoprivrede za održivi rast i Udruga Gračanka Kratki opis Prikupljanje vune (u Ličko-senjskoj županiji i 4 okolnim županijama), koje zajedno predstavljaju preko 80% uzgoja ovaca u RH. Godišnje u trajanju cca 2 mjeseca u sezoni striženja. a) Informiranje građana / poticaj za vunu, b) Organiziranje otkupa i c) Dostava do Centra za obradu. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos -
Šifra 3.3.2.3.2.3.-44 Naziv projekta: Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje znanja i vještina, projekta VUNA – Osnivanje EKO-LIKA poticanje udruživanja te sustava kvalitete Centra za preradu vune Perušić za poljoprivredne proizvode i hranu Nositelji Udruga GFT – Inicijativa Prioritet PUR-a 3.2.: Razvoj poljoprivrede za održivi rast i Udruga Gračanka Kratki opis Centar se planira izgraditi u poslovnoj zoni ili u prikladnom prostoru, a omogućio bi: pranje vune /izdvajanje korisnih nusproizvoda, sortiranje vune za daljnju proizvodnju, proizvodnju filcanih vunenih barijera za poljoprivredu i krajobrazno uređivanje, kompostiranje vune Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni - iznos
Šifra 3.3.1.3.1.4.-45 Naziv projekta: Program EKO-LIKA Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma projekta VUNA – EKO-LIKA Turistički/Obrazovni izgradnjom infrastrukture i centar razvojem turističkih sadržaja Nositelji Udruga GFT – Inicijativa Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj
91 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 za održivi rast i Udruga poduzetništva i turizma Gračanka Kratki opis a) Centar za posjetitelje + suvernirnica; kulturni, edukativni i zabavni programi za posjetitelje (odrasli i djeca), b) Naselje tradicionalnih ličkih kuća za smještaj i održavanje različitih manifestacija – konferencija, seminara, prezentacija, itd., c) Restoran sa tradicionalnim hrvatskim specijalitetima i d) Wellness centar- koristeći autohtone proizvoda (eterična ulja, sapune i sl.). Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos -
Šifra projekta 3.3.2.3.2.1.-46 Naziv projekta: Program EKO-LIKA Mjera: 3.2.1. Razvoj ekološke VUNA – EKO-LIKA Farma / sa tradicionalne poljoprivrede siranom Nositelji Udruga GFT – Inicijativa za Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede održivi rast i Udruga Gračanka Kratki opis Uzgoj voća i povrća i uzgoj životinja koristeći načela ekološke poljoprivrede za opskrbu posjetitelja/turista i zaposlenih, te kao dodatni turistički i edukativni sadržaj. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe Ukupni iznos -
Šifra projekta 2.2.2.2.2.4.-47 Naziv projekta: Starački Mjera: 2.2.4. Unapređenje socijalne skrbi dom Nositelji Privatni Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i investitor projekata Kratki opis Izgradnja staračkog doma Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
o Projekti koje predlaže Župa Perušić prvenstveno su od društvenog odnosno vjerskog značaja. Međutim svi ovi objekti bit će stavljeni u funkciju razvitka Općine Perušić kroz razvoj turizma.
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i 48 Pastoralni centar razvojem turističkih sadržaja Nositelji Župa Perušić Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata; 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Kratki opis Izgradnja Pastoralnog centra Perušić koji će osim religijske imati i razvojnu funkciju.. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i razvojem 49 Obnova crkvi turističkih sadržaja Nositelji Župa Perušić Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata; 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Kratki opis Obnova crkvi na području Općine Perušić koji će osim religijske imati i razvojnu funkciju. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
92 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i 50 Obnova kapelica razvojem turističkih sadržaja Nositelji Župa Perušić Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata; 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Kratki opis Obnova kapelica na području Općine Perušić koji će osim religijske imati i razvojnu funkciju. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i razvojem 51 Križni put turističkih sadržaja Nositelji Župa Perušić Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata; 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Kratki opis Izgradnja križnog puta (Kalvarije) koji će osim religijske imati i razvojnu funkciju. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i razvojem 52 Katakombe turističkih sadržaja Nositelji Župa Perušić Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata; 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Kratki opis Otvaranje katakombi na području Općine Perušić koje će osim religijske imati i razvojnu funkciju. Razdoblje 2016. – 2020. provedbe
93 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 7. FINANCIRANJE
Europa 2020 je temeljni dokument koji određuje usmjeravanje financijskih sredstava raspoloživih u proračunu Unije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Europski fondovi i instrumenti financiranja pomagat će realizaciju samo onih projekata kod kojih se može pokazati jasna povezanost s ciljevima i prioritetima strategije Europa 2020. Dugoročni vremenski horizont važan je za potencijalne korisnike fondova, planiranje sufinanciranja isto kao i za nacionalne riznice. Kao i države članice, Unija donosi godišnji proračun koji mora uvažavati limite po glavama isto kao i ukupne godišnje limite (zadane financijskom perspektivom).
U nastavku će se prikazati samo oni izvori financiranja koje bi Općina Perušić mogla koristiti za svoje projekte.
7.1. Strukturni i kohezijski fondovi
Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) je termin uveden za financijsko razdoblje 2014.-2020. i označava jedinstven naziv koji obuhvaća slijedeće fondove: • Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) • Europski socijalni fond (ESF) • Kohezijski fond (CF) • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) • Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) – ne obrađuje se u ovoj Strategiji Zajednička je osobina ovih fondova da na različite načine osiguravaju provedbu kohezijske politike. Europski strukturni i investicijski fondovi se od Programa Zajednice razliku po visini financijskih sredstava kojima raspolažu i sustavu upravljanja. Dominantan dio sredstava kojim raspolaže Unija (više od 40%) se usmjerava kroz Europske strukturne i investicijske fondove dok se na programe Zajednice troši nešto više od 10% ukupno raspoloživih sredstava. Dodatno, sustav upravljanja sredstvima iz Europskih investicijskih i strukturnih fondova je podijeljen između Europske komisije i država članica. U cilju harmonizacije i koordinacije korištenja sredstava, u ovoj je financijskoj perspektivi uređen skup zajedničkih pravila o tematskim ciljevima, planiranju (programiranju), financijskom upravljanju, nadzoru, izvještavanju te pravima i obvezama država članica i regija koji se odnosi na sve fondove uključene u Europske investicijske i strukturne fondove. Jedan od važnih razloga zbog kojih se u ovoj financijskoj perspektivi nastoje, u što je mogućoj mjeri više, ujednačiti pravila korištenja Europskih i strukturnih fondova je pojednostavljivanje i ujednačavanje procedura i administrativnih zahtijeva koje se postavljaju pred države članice. U sljedećoj tablici prikazuje se Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata.
94 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Tablica 10. Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata FOND Operativni program/ Upravljačko tijelo Posredničko tijelo Posredničko tijelo Prioritetna os razine I razine II
ERDF Regionalni razvoj - promet Ministarstvo Ministarstvo Središnja agencija za pomorstva, prometa i pomorstva, prometa i financiranje i ugovaranje infrastrukture infrastrukture (SAFU)
ERDF Regionalni razvoj zaštita Ministarstvo zaštite Ministarstvo Fond za zaštitu okoliša i okoliša-vode i otpadne okoliša i prirode poljoprivrede energetsku učinkovitost Kohezijski vode fond Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU)
Regionalni razvoj –zaštita Ministarstvo zaštite Središnja agencija za okoliša/ gospodarenje okoliša i prirode financiranje i ugovaranje otpadom (SAFU)
ERDF Regionalni razvoj- Ministarstvo Ministarstvo Središnja agencija za regionalna konkurentnost regionalnog razvoja i gospodarstva, financiranje i ugovaranje fondova EU (SAFU) Min. Poduzetništva i obrta,
Min. znanosti, obrazovanja i športa
Min. Regionalnog razvoja i fondova EU,
Min. turizma
ESF Razvoj ljudskih potencijala Ministarstvo rada i Ministarstvo rada i Hrvatski zavod za mirovinskog sustava mirovinskoga sustava zapošljavanje
Ministarstvo znanosti, Agencija za strukovno obrazovanja i športa obrazovanje
Ministarstvo socijalnih Nacionalna zaklada za politika i mladih razvoj civilnog društva
Izvor: Pravila i propisi za provođenje EU projekata u Gradu Zagrebu, Grad Zagreb, 2014.
7.1.1. Europski fond za regionalni razvoj Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund - ERDF) podupire jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji kroz smanjenje ekonomskih razlika među regijama (NUTS2 regije). U ostvarivanju ove zadaće ERDF ima dva cilja: • Potpora investicijama za rast i zapošljavanje • Potpora europskoj teritorijalnoj suradnji. U ostvarivanju cilja ‘Potpora investicijama za rast i zapošljavanje’ sredstva ERDFa mogu koristiti sve europske regije: manje razvijene , tranzicijske i razvijene regije. S porastom stupnja razvijenosti smanjuje se stopa sufinanciranja. Kao što je već rečeno, s obzirom da obje hrvatske NUTS2 regije ulaze u kategoriju manje razvijenih regija stopa sufinanciranje iz ERDFa može biti maksimalno 85% prihvatljivih troškova. U ostvarivanju cilja ‘Potpora
95 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 europskoj teritorijalnoj suradnji sredstva koriste NUTS3 regije koje se nalaze na vanjskim granicama Unije i unutarnjim granicama pojedine države članice. U razdoblju 2014.–2020. ERDF na raspolaganju ima 185 mlrd. eura, a slika 1 prikazuje europske regije prihvatljive za financiranje iz ERDFa. ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, s obzirom na financijski kapacitet i mogući raspon ulaganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinijeti svim prioritetima Europe 2020 za pametan održiv i uključiv rast. U programskom razdoblju 2014.- 2020. ERDF je jedini fond koji financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest tematskih cjelina koje predviđa Zajednička uredba. Investicijski prioriteti na koje se, u okviru svake od jedanaest tematskih cjelina, mogu usmjeriti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj su: • Jačanje istraživanja i tehnološkog razvoja i inovacija: o Jačanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije, razvoj izvrsnosti u istraživanju i inovacijama i promoviranje centara kompetencija, posebice onih od europskog interesa, o Promicanje poslovnog ulaganja u istraživanje i inovacije (R&I), razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta kroz razvoj proizvoda i usluga, transfer tehnologije, inovacije, primijenjena istraživanja, pilot projekte, prvu proizvodnju i sl. • Jačanje pristupa informacijsko komunikacijskoj tehnologiji (ICT) njezinom korištenju i kvaliteti: o Razvijanje širokopojasnog pristupa te uvođenje super brzih mreža, o Razvoj ICT proizvoda i usluga, e-trgovine i jačanje potražnje za ICTjem, o Jačanje korištenja ICT za e-upravljanje, e-učenje, e-zdravstvo, e-uključenost • Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika (MSP): o Promocija poduzetništva osobito kroz olakšavanje ekonomske eksploatacije i olakšavanje pokretanja novih tvrtki uključujući i poslovne inkubatore, o Razvoj novih poslovnih modela za MSP, posebice internacionalizacija, o Potpora MSP za rast na regionalnom nacionalnom i međunarodnom tržištu. • Potpora prelasku na zeleno, ‘niskougljično’ gospodarstvo: o Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljive energije, o Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u poduzećima, o Potpora energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi uključujući javne zgrade i domaćinstva, o Promocija ‘niskougljičnih’ strategija za urbana područja uključujući i multimodalnu urbanu pokretljivost, o Promocija korištenja visokoučinkovite ko-generacije topline i energije. • Promocija prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje: o Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama o Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifičnim rizicima, osiguravanje otpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugim nepogodama
96 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 • Zaštita okoliša i jačanje efikasnosti korištenja resursa: o Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada, o Investiranje u vodni sektor, o Zaštita, promocija i razvoj kulturne i prirodne baštine, o Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava uključujući NATURA 2000 i zelene infrastrukture, o Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenih područja i smanjenje zagađenja zraka. • Promocija održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi: o Ulaganja u osnovnu prometnu mrežu Europe – TEN-T mrežu, o Poboljšanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih prometnih čvorova i infrastrukture (regionalna i lokalna prometna mreža) na TEN- infrastrukturu (mrežu), o Razvoj prometnog sustava koji emitira niske razine CO2 i koji ne zagađuje okoliš te promocija održive gradske mobilnosti, o Razvoj sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i interoperabilnog željezničkog sustava • Poticanje zaposlenosti i potpora radne mobilnosti: o Razvoj poslovnih inkubatora i potpore samozapošljavanju i pokretanju poslovanja o Inicijative lokalnog razvoja i pomoć objektima i uslugama koje pomažu stvaranju novih radnih mjesta o Ulaganja u javnu infrastrukturu koja služi jačanju zapošljavanja. • Poticanje socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva: o Ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koja doprinosi nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u području zdravstvenog statusa i poboljšanom pristupu društvenim, kulturnim i rekreacijskim centrima, o Potpora fizičkoj, ekonomskoj i socijalnoj obnovi zakinutih (eng. deprived) zajednica unutar urbanih i ruralnih područja infrastrukturnom i gospodarskom jačanju urbanih i ruralnih zajednica • Ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje kroz razvoj obrazovne infrastrukture. • Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije i javnih službi koje sudjeluju u provedbi ERDF-a.
7.1.2. Europski socijalni fond Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) je najvažniji europski financijski instrument za ulaganje u ljudski potencijal. Fond povećava mogućnost zapošljavanja europskih građana, pomaže bolje obrazovanje i poboljšava položaj najranjivijih društvenih skupina izloženih riziku siromaštva. ESF promovira visoku razinu zaposlenosti i kvalitete radnih mjesta, pomaže geografsku i profesionalnu mobilnost radnika, brine o njihovoj
97 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 prilagodbi promjenama, potiče i pomaže dostizanje visoke razine obrazovanja i obuke, promovira jednakost spolova, jednake mogućnosti i nediskriminaciju, jača društvenu uključenost i pomaže borbu protiv siromaštva čime doprinosi prioritetima Europske unije u smjeru jačanja ekonomske, socijalne i prostorne kohezije.
ESF posebnu pozornost pridaje ugroženim skupinama kao što su dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, migranti, etničke manjine, marginalizirane zajednice i ljudi koji se suočavaju s rizikom socijalne isključenosti. Sredstva ESFa namijenjena su također poduzećima i drugim sustavima s ciljem olakšavanja njihove prilagodbe (restrukturiranja), promicanja dobrog upravljanja i provedbe reformi, posebno u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalne politike.
U odnosu na jedanaest tematskih cjelina koje se općenito mogu financirati iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europski socijalni Fond financira prioritete u okviru sljedećih tematskih cjelina: • Poticanje zapošljavanja i potpora mobilnosti radne snage • Poticanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i diskriminacije • Razvojne strategije predvođene zajednicom • Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje • Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije kroz:
Specifična je osobina inicijative za zapošljavanje mladih da je usmjerena na pojedince, a ne na institucionalne strukture i zato je ova inicijativa komplementarna drugim aktivnostima koje se financiraju iz ESFa (uključujući i garanciju za mlade koja zahtijeva da mladi ljudi u roku od 4 mjeseca od kada su postali nezaposleni odnosno završili školovanje trebaju primiti ponudu ili za zapošljavanje ili za nastavak obrazovanja ili za naukovanje).
7.1.3. Kohezijski fond Sredstva iz Kohezijskog fonda (Cohesion Fund) namijenjena su državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) u razdoblju 2008.- 2010. bio niži od 90% prosjeka EU 27. Kohezijski fond raspolaže ukupnim iznosom od 66,4 mlrd eura.
• Potpora prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom CO2 u svim sektorima o Poticanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije, o Promoviranje energetske učinkovitosti i obnovljive energije u poduzećima, o Potpora projektima energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom, i korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi, o Razvoj pametnih distribucijskih sustava na niskim razinama napona, o Promoviranje strategija niske emisije CO2 u urbanim područjima, o Promoviranje upotrebe visoko efikasne kogeneracije topline i energije. • Promoviranje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje: o Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama,
98 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 o Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifičnim rizicima, osiguravanje otpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugim nepogodama. • Zaštita okoliša i promoviranje učinkovitog korištenja resursa o Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada, o Investiranje u vodni sektor, o Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava uključujući NATURA 2000 i zelene infrastrukture, o Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenih područja i smanjenje zagađenja zraka, • Razvoj održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj infrastrukturi kroz: o Ulaganja u TEN-T mrežu, o Razvoj ekološki prihvatljivog i niskougljičnog prijevoznog sustava uključujući promoviranje održivog urbanog prijevoza, o Razvoj sveobuhvatnog, kvalitetnog i interoperabilnog željezničkog sustava. • Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije povezane s provedbom projekata iz Kohezijskog fonda.
7.1.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development – EAFRD) instrument je koji podupire europsku politiku ruralnog razvoja, a koja čini drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike. Slijedom toga, dugoročni cilj politike ruralnog razvoja je povećanje konkurentnosti poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatske promjene te uravnotežen razvoj ruralnih krajeva. Politika ruralnog razvoja treba značajno doprinijeti i ciljevima strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Da bi to postigla europska politika ruralnog razvoja za iduće je razdoblje odredila šest prioriteta ruralnog razvoja:
• Transfer znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim prostorima s naglaskom na: o Poticanje inovacija i jačanje baze znanja u ruralnim područjima o Jačanje povezanosti između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i inovacija o Jačanje cjeloživotnog obrazovanja i strukovnih obuka u poljoprivrednom i šumarskom sektoru. • Konkurentnost svih oblika poljoprivrede i održivosti farmi o Poticanje restrukturiranja farmi suočenih sa strukturnim problemima, posebice farmi sa slabom tržišnom pozicijom, tržišno orijentiranih farmi s potrebom za poljoprivrednom diversifikacijom o Briga o generacijskom pomlađivanju poljoprivrednog sektora • Organizacija proizvodnog lanca i upravljanje rizicima o Bolje integriranje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvodni lanac u proizvodnji hrane kroz valoriziranje kvalitete i promidžbu na lokalnom tržištu o Potpora upravljanju rizicima na farmama
99 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 • Zaštita, obnova i unapređenje ekosustava o Zaštita i obnova bioraznolikosti, uključujući područja Natura 2000 i HNV proizvodnju (High Nature Value Farming), i stanje europskih krajobraza o Poboljšanje upravljanja vodama o Poboljšanje upravljanja tlom • Učinkovito korištenje resursa te kretanje prema smanjenju emisije CO2 i climate resilient economy gospodarstvu osjetljivom na klimu o Povećanje učinkovitosti korištenja vode u poljoprivredi o Povećanje učinkovitosti korištenja energije u poljoprivredi i proizvodnji hrane o Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora, nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih sirovina u svrhu bio ekonomije o Smanjenje emisije nitratnih oksida i metana iz poljoprivrede • Socijalna uključenost, smanjenje siromaštva i ekonomski razvoja ruralnih prostora o Poticanje gospodarske raznolikosti, osnivanja novih malih poduzeća i povećanje zaposlenosti o Jačanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima o Jačanje dostupnosti, kvalitete i korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u ruralnim područjima.
7.2. Domaći izvori financiranja
Općina Perušić se u financiranju predviđenih i dodatnih projekata može osloniti na Hrvatsku banku za obnovu i razvoj koja nudi najpovoljnije financijske aranžmane. Ovaj izvor financiranja će biti potreban ukoliko se proračun bude punio drugačijom dinamikom nego što je planirano. Sredstva iz državnog proračuna su dostupna za razne vrste projekata i Općina Perušić ih uspješno koristi. Pri tome se misli na sredstva koja su dostupna kroz Ministarstvo turizma, a koja služe unapređenju i razvoju turizma. Nadalje, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodjeljuje sredstva za konzultantske usluge u pripremi projekata za financiranje iz fondova Europske unije, organizacije manifestacija i slično. Ministarstvo kulture niz godina financira poduzetništvo u kulturi. Za zaštitu okoliša i održivi razvoj važan je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji sufinancira projekte iz područja zaštite okoliša, održivog razvoja uključujući energetsku učinkovitost, OIE i smanjenje emisija CO2. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti sufinancira projekte iz svog područja djelovanja. Ministarstvo poduzetništva kroz „Poduzetnički impuls“ sufinancira javne i privatne projekte kojima se potiče razvoj i rast poduzetništva.
Civilni sektor se dodatno sufinancira kroz Ured za udruge i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva.
100 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 7.3. Ostali izvori financiranja
Pod ostalim izvorima financiranja podrazumijevamo međunarodne izvore financiranja od kojih su neka bespovratna sredstva, a neka su kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima. Kad se spominju kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima, prvenstveno se misli na sredstva Europske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke (WB). Osim kreditnih institucija na području RH su dostupni i razni fondovi za jugoistočnu Europu od kojih izdvajamo Fond za zeleni rast Jugoistočne Europe (Green For Growth Fund).
Organizacije kao što su UNESCO ili Fond za kulturnu raznolikost (IFCD) financiraju projekte u kulturi. Razne agencije Ujedinjenih naroda financiraju različite tipove projekata (primjerice UNDP koji je provodio nacionalni projekt Sustavno gospodarenje energijom).
Nezaobilazne su i pomoći inozemnih vlada koje financiraju mnoga područja. Najaktivnije su Nizozemsko veleposlanstvo, Norveško veleposlanstvo, Finsko i Američko veleposlanstvo.
101 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 8. POVEZNICE PUR-a PERUŠIĆ SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH RAZINA
U trenutku izrade PUR-a Općine Perušić nedostaje niz strateških dokumenata za planski period 2014-2020. Strategija razvoja Ličko-senjske županije je u izradi. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske nije izrađena. U obzir su uzeti izrađeni strateški dokumenti kao što je Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Sporazum o partnerstvu 2014.-2020., Operativni program konkurentnost i kohezija, Operativni program učinkoviti ljudski potencijali, Strategija turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Strategija poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. godine te Program ruralnog razvoja 2014.-2020. godine.
U nastavku će se povući paralele odnosno poveznice sa dokumentima koji su važni za izradu i provedbu PUR-a Općine Perušić. Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije definira korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. Europska komisija je 30. listopada 2014. godine potvrdila Sporazum o partnerstvu, krovni strateški dokument za korištenje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, koji je Europska komisija odobrila 12. prosinca 2014. među prvih 50 od 205 zaprimljenih programa, Hrvatskoj je na raspolaganju 6,881 milijardi eura EU sredstava za ulaganje u rast i razvoj. Najveći iznos ulaganja, više od 3,5 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša (vodno-komunalna infrastruktura i zbrinjavanje otpada), prometnu infrastrukturu i prilagodbu klimatskim promjenama. Više od 2,7 milijardi eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, nisko ugljično gospodarstvo, te obrazovanje. Preko 45 posto ukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj odnosno ili više od 1,94 milijarde eura bit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije.
Europska komisija usvojila je 18. prosinca 2014. i Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali“ između prvih 68 od 187 zaprimljenih prijedloga operativnih programa za financiranje iz Europskog socijalnog fonda. Osnovni cilj OP-a „Učinkoviti ljudski potencijali“ je rast zapošljavanja i jačanje socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je vrijednost 1,582 milijarde eura, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.
Tablica 11. Poveznica PUR-a Općine Perušić i investicijski prioriteti EU 2014-2020 Operativni Područja ulaganja PUR Perušić – poveznica program na prioritete
1.Jačanje jačanje istraživačke i inovacijske infrastrukture i kapaciteta 3.1. Privlačenje istraživanja, investicija, razvoj promicanje privatnih ulaganja u istraživanja i inovacije tehnološkog poduzetništva i turizma razvoja i inovacija jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija kroz razvoj poslijediplomskih ustanova, visokoškolskih ustanova
102 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 2.Poboljšani širenje pristupa širokopojasnim mrežama velikih brzina 2.1. Izgradnja prometne i pristup, korištenje komunalne infrastrukture razvoj proizvoda i usluga temeljenim na informacijskim i te kvaliteta i energetika komunikacijskim tehnologijama informacijskih i komunikacijskih jačanje informacijskih i komunikacijskih aplikacija tehnologija povećanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3.Jačanje Promicanje poduzetništva 3.1. Privlačenje konkurentnosti investicija, razvoj razvoj i primjena novih poslovnih modela malih i srednjih poduzetništva i turizma poduzeća, podrška stvaranju i proširenju kapaciteta za razvoj 3.2. Razvoj poljoprivrede poljoprivrednog jačanje konkurentnosti MSP kroz ulaganja u ljudske sektora te sektora resurse ribarstva i akvakulture
4.Podrška prijelazu Promicanje proizvodnje i distribucije OIE 4.2. Zaštita okoliša prema ekonomiji Promicanje energetske učinkovitosti i primjeni OIE u temeljenoj na poduzećima, javnom sektoru, javnoj infrastrukturi i niskoj razini CO2 u kućanstvima svim sektorima razvoj i primjena pametnih nisko i srednje naponskih distribucijskih sustava
promicanje strategija niskougljičnog razvoja
promicanje istraživanja, inovacija i usvajanja nisko- ugljičnih tehnologija
promicanje korištenja visokoefikasnih kogeneracijskih postrojenja
podrška prelasku na nisko-ugljično gospodarstvo
5.Promicanje promicanje ulaganja kojima se smanjuju specifični rizici, 3.2. Razvoj poljoprivrede prilagodbe na uključujući otpornost na katastrofe 4.2. Zaštita okoliša klimatske potpora prelasku na nisko-ugljično, klimatski otporno i promjene, održivo gospodarstvo prevencija i upravljanje rizicima
6.Zaštita okoliša i Ulaganja u sektor gospodarenja otpadom 2.1. Izgradnja prometne i promicanje komunalne infrastrukture Ulaganja u sektor upravljanja vodama učinkovitosti i energetika resursa zaštita, promicanje i obnova kulturnog i prirodnog 4.1. Vrednovanje i zaštita naslijeđa prirodne i kulturne očuvanje i obnova bioraznolikosti baštine
akcije za poboljšanje urbanog okoliša 4.2. Zaštita okoliša
promicanje korištenja inovativnih tehnologija u svrhu zaštite okoliša
promicanje zelenog razvoja
7.Promicanje investicije u TEN-T mrežu 2.1. Izgradnja prometne i održivog prometa komunalne infrastrukture
103 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 te uklanjanje uskih razvoj okolišno prihvatljivih transportnih sustava i energetika grla u ključnoj željeznički sustavi infrastrukturi unutarnji plovni putovi, pomorska plovidba, luke i multimodalna čvorišta
pametna distribucija plina i energije, sustava skladištenja i prijenosa
8.Promicanje razvoj poslovnih inkubatora, poticanje investiranja u 1.1 Privlačenje mladih zapošljavanja i samozapošljavanje obitelji podrška mobilnosti teritorijalna strategija za posebna područja, povećanje 1.2 Razvoj programa od radne snage pristupačnosti i razvoj prirodnih i kulturnih resursa interesa za obitelji s više djece lokalne razvojne inicijative 2.2. Izgradnja društvene promicanje zapošljavanja za nezaposlene i neaktivne infrastrukture i projekata održivo uključivanje mladih
samozapošljavanje, poduzetništvo i pokretanje poslovanja
ravnopravnost spolova
9.Promicanje ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu 2.1. Izgradnja prometne socijalnog infrastrukture i podrška obnavljanju zapuštenih urbanih i ruralnih uključivanja te energetika zajednica i područja borba protiv 2.2. Izgradnja društvene siromaštva socijalno poduzetništvo infrastrukture i projekata integracija marginaliziranih zajednica 3.1. Privlačenje suzbijanje diskriminacije investicija, razvoj poduzetništva i turizma povećanje dostupnosti visokokvalitetnih usluga od općeg interesa – zdravstvo, socijalne usluge i sl. 3.2. Razvoj poljoprivrede
razvojne strategije lokalne zajednice
10.Ulaganje u razvijanje obrazovne infrastrukture 2.2. Izgradnja društvene obrazovanje, infrastrukture i projekata prevencija ranog napuštanja obrazovanja vještine i 3.1. Privlačenje cjeloživotno učenje poboljšanje visokoškolskog obrazovanja investicija, razvoj olakšavanje pristupa cjeloživotnom učenju poduzetništva i turizma
11.Jačanje ulaganja u efikasnost javne uprave 2.2. Izgradnja društvene institucionalnih infrastrukture i projekata jačanje kapaciteta dionika na području zapošljavanja, kapaciteta te obrazovanja socijalne politike učinkovita javna uprava jačanje kapaciteta institucija i efikasnosti javne uprave za korištenje kohezijskog fonda, ERDFa i ESF-a
Izvor: Obrada podataka U tablici ispod prikazuje se povezanost Strategije razvoja Općine Perušić s Operativnim programima.
104 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Tablica 12 . Poveznice PUR-a Perušić Operativnih programa Tematski ciljevi Investicijski prioriteti Poveznica s Prioritetima PUR-a Perušić
01 - Jačanje 1a - Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije s 3.1. Privlačenje istraživanja, ciljem razvijanja uspješnosti istraživanja i inovacija te promoviranje investicija, razvoj tehnološkog centara za kompetencije, posebno onih od europskog interesa poduzetništva i razvoja i inovacija turizma 1b - Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraživanjima te razvoj veza i sinergija između poduzeća, IR centara i visokog obrazovanja, posebno razvoja proizvoda i usluga, tehnološko povezivanje, socijalna inovacija, ekološka inovacija, usluge javnog servisa, zahtjevi za poticajima, umrežavanje, klasteri i otvorena inovacija kroz pametnu specijalizaciju, tehnološko jačanje i primijenjeno istraživanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredne proizvodne mogućnosti i početne proizvodnje, posebno u ključnim tehnologijama koje potiču razvoj i inovacije i širenje tehnologija za opću namjenu
02 - Poboljšanje 2a - Daljnji razvoj širokopojasnog pristupa i iskorak prema mrežama 2.1. Izgradnja dostupnosti, velikih brzina i podrška prihvaćanju novih tehnologija i mreža za prometne i korištenja i digitalno gospodarstvo komunalne kvalitete infrastrukture i 2c - Jačanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e- informacijskih i energetika upravu, e-učenje, e-uključenost, e-kulturu i e-zdravlje¬ komunikacijskih tehnologija
03 - Poboljšanje 3a - Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko 3.1. Privlačenje konkurentnosti iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, investicija, razvoj malih i srednjih uključujući putem poslovnih inkubatora poduzetništva i poduzeća, turizma poljoprivrednog 3d - Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim, sektora (za EPFRR) i nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijske procese sektora za ribarstvo i akvakulturu (za EFPR)¬
04 - Podržavanje 4b - Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora 4.2. Zaštita okoliša prelaska na energije u poduzećima niskougljično 4c - Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja gospodarstvo u energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, svim sektorima uključujući javne zgrade te u stambenom sektoru
4d - Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju pri niskim i srednjim razinama napona
05 - Promicanje 5a - Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, 3.2. Razvoj prilagodbe na uključujući pristupe temeljene na ekosustavu poljoprivrede klimatske 5b - Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranje 4.2. Zaštita okoliša promjene, otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofama prevencije i upravljanja rizicima
06 - Očuvanje i 6c - Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine 2.1. Izgradnja zaštita okoliša i prometne i 6e - Aktivnosti kojima se poboljšava urbani okoliš, revitalizacija gradova, promocija komunalne obnova i dekontaminacija nekadašnjeg industrijskog zemljišta učinkovitosti infrastrukture i (uključujući prenamijenjena područja), smanjenje zagađenja zraka i
105 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 resursa promicanje mjera za smanjenje buke energetika
6i - Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne 4.1. Vrednovanje i stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile zaštita prirodne i države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve kulturne baštine
6ii - Ulaganje u sektor upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve
6iii - Zaštita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje usluga ekosustava, uključujući Natura 2000 i „zelenu“ infrastrukturu
07 - Promicanje 7a - Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog 2.1. Izgradnja održivog transporta prostora ulaganjem u TEN-T prometne i i eliminacije uskih komunalne 7b - Poboljšavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i grla u ključnim infrastrukture i tercijarnih čvorišta s infrastrukturom TEN-T-a, uključujući multimodalna mrežnim energetika čvorišta infrastrukturama 7i - Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog prostora ulaganjem u TEN-T
7ii - Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti
7iii - Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke
09 - Promicanje 9a - Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koje pridonose 2.2. Izgradnja socijalne nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujući nejednakosti društvene uključenosti, borba u pogledu zdravstvenog statusa, promicanjem socijalne uključenost infrastrukture i protiv siromaštva i boljim pristupom socijalnim, kulturnim i rekreativnim uslugama te projekata svih oblika prijelazom s usluga javnih ustanova na one koje se pružaju u zajednici diskriminacije 9b – Pružanje potpore fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovi zapuštenih zajednica na urbanim i ruralnim područjima
10 - Ulaganje u 10a – Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno 2.2. Izgradnja obrazovanje, osposobljavanje s ciljem stjecanja vještina te cjeloživotno učenje društvene izobrazbu i razvijanjem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje infrastrukture i strukovno projekata osposobljavanje
Izvor: Obrada podataka
Poveznica PUR-a Perušić sa županijskom strategijom je rađena za razvojnu strategiju koja je na snazi „Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011.-2013.“ odnosno čije je važenje produženo do donošenja nove strategije.
106 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Tablica 13. Poveznice PUR-a Perušić sa Županijskom razvojnom strategijom Ličko-senjske županije 2011.-2013. Strateški ciljevi LSŽ-a- Prioriteti PUR Perušić – poveznice na prioritet
1.Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv P1- malog i srednjeg poduzetništva Prioritet 3.1. Privlačenje gospodarski razvoj zasnovan na razvoju investicija, razvoj P2-Razvoj turizma malog gospodarstva, ekološki prihvatljive poduzetništva i turizma prerađivačke industrije, poljoprivrede i P3-Razvoj ruralnog područja i razvoj Prioritet 3.2. Razvoj turizma poljoprivrede, ribarstva i akvakulture poljoprivrede
P4-Razvoj infrastrukture kao osnove Prioritet 2.1. Izgradnja za razvoj gospodarstva i unapređenje prometne i komunalne kvalitete života stanovnika infrastrukture i energetika
Prioritet 2.2. Izgradnja društvene infrastrukture i projekata
2. Razvoj ljudskih resursa P1 – Povećanje zaposlenosti Prioritet 2.2. Izgradnja povećanjem ulaganja u ljudske društvene infrastrukture resurse, povećanjem i promicanjem i projekata prilagodljivosti gospodarskih Prioritet 3.1. Privlačenje subjekata i radnika investicija, razvoj poduzetništva i turizma P2-Jačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i Prioritet 3.2. Razvoj poljoprivrede osoba s posebnim potrebama
P3-Jačanje sektora obrazovanja
3. Održivo upravljanje prirodnim P1-Gospodarenje otpadom Prioritet 2.1. Izgradnja resursima i zaštita okoliša s naglaskom na prometne i komunalne racionalno gospodarenje otpadom infrastrukture i energetika
Prioritet 4.1.: Vrednovanje i zaštita prirodne i kulturne baštine Prioritet 4.2.: Zaštita okoliša
Izvor: Obrada podataka
107 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 9. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR
Akcijski plan provedbe strategije razvoja definira ključne elemente koji trebaju dovesti do uspješne provedbe PUR-a Perušić. U nastavku se navode i razrađuju svi potrebni elementi: Tijela odgovorna za izradu, provedbu i praćenje provedbe PUR-a Koraci potrebni za realizaciju mjera i projekata Kriteriji ocjenjivanja projekata Indikatori za mjerenje uspješnosti provedbe Praćenje provedbe
9.1. Struktura odgovorna za izradu, provedbu i praćenje PUR-a Perušić
Ključnu ulogu u izradi, provedbi i praćenju PUR-a imaju Načelnik Općine i Općinsko vijeće. Aktivnosti koje provode gore navedena tijela su: praćenja provedbe projekata na terenu i usvajanje godišnjih izvješća o provedbi Strategije razvoja. Odlukom Načelnika imenovano je radno tijelo za izradu PUR-a koje broji XX članova. Ovo tijelo raspravlja o pristiglim prijedlozima i donosi zaključke o istima. Radno tijelo surađuje s Općinskim vijećem i Općinskim načelnikom te predlaže izrađivaču usvajanje određenih prijedloga. Program se izrađivao uz sudjelovanje radnog tijela i uz metodološku pomoć Sensum d.o.o. Usvajanjem na Općinskom PUR Općine Perušić postaje službenim dokumentom. Općinsko vijeće prati izradu i provedbu PUR-a, te također daje prijedloge za doprinos kvalitetnijoj provedbi aktivnosti i mjera koje su predviđene. Za kontrolu provedbe PUR-a osnovat će se radno tijelo koje može biti isto koje je i radilo na izradi strateškog dokumenta. Radni tijelo koordinira akcijske planove za svaki pojedini projekt, upravlja bazom projekata, ocjenjuje zaprimljene projekte prema utvrđenim kriterijima, upravlja bazom projekata, planira aktivnosti za buduće razdoblje te aktivnosti vezane uz provedbu mjera i projekata u okviru PUR-a te o tome izvještava Općinsko vijeće. Zaključno u izradi i provedbi PUR-a značajne uloge imaju radno tijelo za izradu i provedbu PUR-a, Općinski Načelnik i Općinsko Vijeće te Odjeli unutar općine i to kako slijedi: Općinski Načelnik: Donosi odluke i zaključke Općinsko Vijeće: Usvaja PUR Usvaja godišnja izvješća o provedbi PUR-a Radno tijelo: Sudjeluje u izradi PUR-a Djeluje kao savjetodavno tijelo Pomaže u prikupljanju dokumentacije pri izradi PUR-a Prihvaća i zaprima projekte Ocjenjuje (evaluira) projekte Izrađuju godišnje izvješće o provedbi PUR-a
108 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Općinski upravni odjeli Objavljuju poziv na dostavu projektnih prijedloga Ažuriraju bazu projekata Izrađuju akcijske planove za projekte Planiraju provedbu projekata sukladno dostupnim izvorima financiranja
9.2. Obrada predloženih razvojnih mjera i projekata
U nastavku se prikazuje tablica projekata sa šiframa projekta, prioritetom PUR-a, nositeljem provedbe i izvore potrebnih sredstava.
Tablica 14. Popis projekata Šifra Nositelj Projekt Mjera Prioritet Ukupan iznos u HRK 2.2.2.2.2.3-1 JU Pećinski Volonterski projekti 2.2.3. Unapređenje 2.2. Izgradnja Do sada park civilnog društva i društvene uloženo Grabovača, društvene infrastrukture i 100.000 Općina Perušić infrastrukture projekata 2.2.2.2.2.2-2 Ličko-senjska Sportska dvorana 2.2.2. Izgradnja 2.2. Izgradnja 13.000.000 županija i Perušić sportskih i društvene Općina Perušić rekreacijskih sadržaja infrastrukture i projekata 2.2.1.2.1.1.-3 Općina Perušić Izgradnja pristupne 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja 4.370.928 ceste sa komunalnom prometne prometne i infrastrukturom za infrastrukture komunalne stambeno naselje infrastrukture i Rudine-Ćojluk energetika 2.2.1.2.1.1.-4 Općina Perušić Nerazvrstane ceste 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja 4.500.000,00 Općina Perušić - Ćojluk prometne prometne i infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika 3.3.2.3.2.3.-5 Općina Perušić Otkupna stanica i mlin 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj - znanja i vještina, poljoprivrede poticanje udruživanja te sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 2.2.2.2.2.3.-6 Općina Perušić Izgradnja vatrogasnog 2.2.3. Unapređenje 2.2. Izgradnja 3.000.000 doma civilnog društva i društvene društvene infrastrukture i infrastrukture projekata 2.2.1.2.1.1.-7 Općina Perušić Nerazvrstane ceste 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja - Općina Perušić – kod prometne prometne i mlina i preko bara infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika 2.2.2.2.2.3.-8 Općina Perušić Dječji vrtić 2.2.3. Unapređenje 2.2. Izgradnja - civilnog društva i društvene društvene infrastrukture i infrastrukture projekata 2.2.1.2.1.2.-9 Općina Perušić Kanalizacija Kvarte 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja - komunalne prometne i infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika
109 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 2.2.1.2.1.2.-10 Općina Perušić Kanalizacija Prvan Selo 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja - komunalne prometne i infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika 3.3.1.3.1.3.-11 Općina Perušić Proširenje industrijske 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlačenje zone Konjsko brdo investicija i investicija, razvoj unapređenje poduzetništva i gospodarske zone turizma 2.2.1.2.1.4.-12 Općina Perušić Toplovod kroz naselje 2.1.4. Unapređenje 2.1.: Izgradnja Perušić opskrbe toplinskom prometne i energijom komunalne infrastrukture i energetika 2.2.2.2.2.1.-13 Općina GEC- Geoznanstveni 2.2.1. Izgradnja 2.2.: Izgradnja 30.000.000 Perušić, JU edukativni centar sadržaja za edukaciju društvene ''PEĆINSKI i istraživanje infrastrukture i PARK projekata GRABOVAČA'', NP Una (BiH), PP Velebit, PMF Zagreb- geodetski odsjek 2.2.1.2.1.2.-14 Općina Perušić Vodovod Gornji Kosinj 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja – Kosinjski Bakovac komunalne prometne i infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika 2.2.1.2.1.2.-15 Općina Perušić Vodovod Perušić - Kosa 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja komunalne prometne i infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika 3.3.1.3.1.4.-16 JU Pećinski Eko kamp LIKA 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje 10.000.000 park izgradnjom investicija, razvoj Grabovača, infrastrukture i poduzetništva i Općina Perušić turističkih sadržaja turizma 3.3.1.3.1.4.-17 JU Pećinski Vidikovac Skolpača 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje park izgradnjom investicija, razvoj Grabovača, infrastrukture i poduzetništva i Općina Perušić razvojem turističkih turizma sadržaja 3.3.1.3.1.4.-18 JU Pećinski Kaluđerovac 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje park izgradnjom investicija, razvoj Grabovača, infrastrukture i poduzetništva i Općina Perušić razvojem turističkih turizma sadržaja 2.2.1.2.1.1.-19 Općina Cesta od Kaluđerovca 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja Perušić, JU nizvodno kanjonom prometne prometne i ''Pećinski park Like do Mlakve infrastrukture komunalne Grabovača'' infrastrukture i energetika; 3.3.1.3.1.4.-20 Općina Obala jezera Kruščica 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje Perušić, JU izgradnjom investicija, razvoj ''Pećinski park infrastrukture i poduzetništva i Grabovača'' razvojem turističkih turizma sadržaja 3.3.1.3.1.4.-21 Općina EKOLAND _ Prva 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje 12.925.787 Perušić, JU planirana ekoturistička izgradnjom investicija, razvoj ''Pećinski park destinacija infrastrukture i poduzetništva i Grabovača'' razvojem turističkih turizma sadržaja
110 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 4.4.1.4.1.2.-22 JU Pećinski Obnova staništa važnih 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje park za očuvanje izgradnjom investicija, razvoj Grabovača, bioraznolikosti - infrastrukture i poduzetništva i Općina Perušić travnjaci razvojem turističkih turizma sadržaja 3.3.2.3.2.1.-23 JU Pećinski Uvođenje tradicionalne 3.2.1. Razvoj 3.2. Razvoj park poljoprivrede na ekološke i poljoprivrede Grabovača području parka tradicionalne poljoprivrede 2.2.2.2.2.3.-24 Općina Perušić Dom kulture Perušić 2.2.3. Unapređenje 2.2. Izgradnja civilnog društva i društvene društvene infrastrukture i infrastrukture projekata 2.2.1.2.1.2.-25 Općina Perušić Reciklažno dvorište 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja komunalne prometne i infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika 4.4.1.4.1.1.-26 Općina Perušić Kulturna baština u Mjera: 4.1.1. 4.1. Vrednovanje i turističkoj funkciji Istraživanje zaštita prirodne i arheoloških lokaliteta kulturne baštine i daljnje evidentiranje i zaštita povijesnih, tradicijskih i kulturnih vrijednosti i stavljanje u funkciju razvoja 2.2.1.2.1.2.-27 Općina Perušić Sanacija i zatvaranje 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja odlagališta Razbojište komunalne prometne i infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika 2.2.1.2.1.2.-28 Općina Perušić Odvojeno prikupljanje 2.1.: Izgradnja 2.1.2. Izgradnja otpada i edukacija prometne i komunalne stanovništva komunalne infrastrukture infrastrukture i energetika 2.2.1.2.1.2.-29 Općina Perušić Vodovod Gornji Kosinj 2.1.: Izgradnja 2.1.2. Izgradnja – Kosinjski Bakovac prometne i komunalne komunalne infrastrukture infrastrukture i energetika 3.3.1.3.1.4.-30 Općina Perušić Hostel 3.1. Privlačenje 3.1.4. Razvoj investicija, razvoj turizma poduzetništva i izgradnjom turizma infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja 3.3.1.3.1.4.-31 Općina Perušić Spomen kuća 3.1. Privlačenje 3.1.4. Razvoj investicija, razvoj turizma poduzetništva i izgradnjom turizma infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja 2.2.1.2.1.2.-32 Općina Perušić Izgradnja groblja i 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja mrtvačnice komunalne prometne i infrastrukture komunalne infrastrukture i energetika 2.2.1.2.1.3.-33 HEP, Vlada RH Hidroelektrana Senj 2 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja energetskih sustava prometne i komunalne infrastrukture i energetika
111 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 3.3.1.3.1.4.-34 Lovačko Uređenje lovačkog 3.1.4. Razvoj turizma 3.1. Privlačenje 520.000 društvo Klisa doma lovačkog društva izgradnjom investicija, razvoj ''Klisa'' Perušić infrastrukture i poduzetništva i razvojem turističkih turizma sadržaja 3.3.1.3.1.4.-35 Lovačko Izgradnja streljane za 3.1.4. Razvoj turizma 3.1. Privlačenje 93.000 društvo Klisa glinene golubove izgradnjom investicija, razvoj infrastrukture i poduzetništva i razvojem turističkih turizma sadržaja 3.3.1.3.1.2.-36 LIDL Hrvatska Dogradnja i 3.1.2. Podizanje 3.1. Privlačenje d.o.o. rekonstrukcija LC konkurentnosti investicija, razvoj Perušić poduzetnika poduzetništva i turizma 3.3.1.3.1.3.-37 Viševica group Kogeneracijsko 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlačenje 80.000.000 postrojenje na biomasu investicija i investicija, razvoj - VIŠEVICA ENERGO unapređenje poduzetništva i PERUŠIĆ gospodarske zone turizma 3.3.1.3.1.3.-38 Viševica group Tvornica namještaja - 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlačenje 30.000.000 VIŠEVICA DRVO investicija i investicija, razvoj PERUŠIĆ unapređenje poduzetništva i gospodarske zone turizma 3.3.2.3.2.2.-39 Privatni Pogon za preradu i 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 30.000.000 investitor sušenje voća i poljoprivrednih poljoprivrede samoniklog bilja gospodarstava 3.3.2.3.2.2.-40 OPG Ivan Podizanje nasada šljive 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 80.000 Vlainić Bistrice - 2 ha poljoprivrednih poljoprivrede gospodarstava 3.3.2.3.2.2.-41 OPG Ivan Opremanje 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 350.000 Vlainić proizvodnog pogona poljoprivrednih poljoprivrede gospodarstava 3.3.2.3.2.2.-42 OPG Ivan Uređenje kušaonice 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 550.000 Vlainić rakije poljoprivrednih poljoprivrede gospodarstava 3.3.2.3.2.3.-43 Udruga GFT – Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj - Inicijativa za VUNA – Prikupljanje znanja i vještina, poljoprivrede održivi rast i vune poticanje udruživanja Udruga te sustava kvalitete Gračanka za poljoprivredne proizvode i hranu 3.3.2.3.2.3.-44 Udruga GFT – Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj - Inicijativa za VUNA – Osnivanje EKO- znanja i vještina, poljoprivrede održivi rast i LIKA Centra za preradu poticanje udruživanja Udruga vune Perušić te sustava kvalitete Gračanka za poljoprivredne proizvode i hranu 3.3.1.3.1.4.-45 Udruga GFT – Program EKO-LIKA 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje Inicijativa za VUNA – EKO-LIKA izgradnjom investicija, razvoj održivi rast i Turistički/Obrazovni infrastrukture i poduzetništva i Udruga centar razvojem turističkih turizma Gračanka sadržaja 3.3.2.3.2.1.-46 Udruga GFT – Program EKO-LIKA 3.2.1. Razvoj 3.2. Razvoj Inicijativa za VUNA – EKO-LIKA ekološke poljoprivrede održivi rast i Farma / sa siranom tradicionalne Udruga poljoprivrede Gračanka 2.2.2.2.2.4.-47 Privatni Starački dom 2.2.4. Unapređenje 2.2.: Izgradnja investitor socijalne skrbi društvene infrastrukture i projekata 3.3.1.3.1.4.-48 Župa Perušić 3.1.4. Razvoj turizma 2.2.: Izgradnja izgradnjom društvene infrastrukture i infrastrukture i
112 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 razvojem turističkih projekata; 3.1.: sadržaja Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma 3.3.1.3.1.4.-49 Župa Perušić 3.1.4. Razvoj turizma 2.2.: Izgradnja izgradnjom društvene infrastrukture i infrastrukture i razvojem turističkih projekata; 3.1.: sadržaja Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma 3.3.1.3.1.4.-50 Župa Perušić 3.1.4. Razvoj turizma 2.2.: Izgradnja izgradnjom društvene infrastrukture i infrastrukture i razvojem turističkih projekata; 3.1.: sadržaja Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma 3.3.1.3.1.4.-51 Župa Perušić 3.1.4. Razvoj turizma 2.2.: Izgradnja izgradnjom društvene infrastrukture i infrastrukture i razvojem turističkih projekata; 3.1.: sadržaja Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma 3.3.1.3.1.4.-52 Župa Perušić 3.1.4. Razvoj turizma 2.2.: Izgradnja izgradnjom društvene infrastrukture i infrastrukture i razvojem turističkih projekata; 3.1.: sadržaja Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma Izvor: Obrada podataka
9.3. Usvajanje kriterija za ocjenjivanje projekata
Općina Perušić obavijestila je sve potencijalne dionike da prijave projektne ideje. Objavila je svim dionicima Poziv za prijavu projektnih ideja, a koji će biti sastavni dio PUR-a. Projekti koji se prijavljuju mogu biti na razini ideje ili u bilo kojoj drugoj fazi gotovosti, ali njihova implementacija mora biti planirana do kraja 2020. godine. Pristigle projektne ideje te one koje će tek pristići i ući u zalihu projekata ocjenjivati će se temeljem sljedećih kriterija: 1. Relevantnost projektne ideje ocjenjuje se usklađenost projektne ideje sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama koje su definirane PUR-om 2. Status projektne dokumentacije Ocjenjuje se pripremljenost projektne dokumentacije 3. Operativni i financijski kapaciteti prijavitelja Ocjenjuje se kapacitet prijavitelja odnosno njegova operativna sposobnost (iskustvo u provedbi sličnih projekata usporedive
113 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 vrijednosti) i financijski kapacitet za provedbu projekta (iznos vlastitih sredstava i mogućnost financiranja projekta) 4. Financijska i institucionalna održivost projekta Ocjenjuje se kako će se projekt nastaviti financirati po završetku projektnih aktivnosti te tko će nastaviti rukovoditi projektom i na koji način 5. Horizontalna pitanja Ocjenjuje se da li projekt doprinosi jednakim mogućnostima i zaštiti okoliša
Tablica 15. Kriteriji ocjene projektnih ideja Kriterij Bodovna Maksimalan broj skala bodova
1. Relevantnost projektne ideje 10
1.1. Važnost projektnog prijedloga u odnosu na strateške ciljeve 1-5 5
1.2. Projektni prijedlog se odnosi na više prioriteta 5
- dva prioriteta 2
- tri prioriteta 3
- četiri i više prioriteta 5
2. Status projektne dokumentacije 10
2.1. „Meki“ projekti 10
- projektna ideja 1
- sažetak projekta 5
- projekt je razrađen i pripremljen za određeni Poziv 10
2.2. Investicijski projekti 10
- pripremljen je opis projekta i pribavljene su sve važeće dozvole 10
- pripremljen je opis projekta i potrebna dokumentacija, a izdavanje dozvola 7 je u tijeku
- pripremljen je opis projekta, tehnička dokumentacija je u pripremi 5 - projekt je u fazi ideje 3
3. Operativni i financijski kapaciteti prijavitelja 10
3.1. Podnositelj je proveo slične projekte usporedive vrijednosti 5
- 1 projekt 2
- 2 projekta 3
- 3 projekta 5
3.2. Podnositelj sufinancira projekt u iznosu od 5
114 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 - 0-10% 1
-11-20% 2
-21-30% 3
-31-40% 4
- 50% i više 5
4. Financijska i institucionalna održivost projekta 10
4.1. Podnositelj je naznačio i objasnio postprojektno financiranje 1-5 5
4.2. Podnositelj je naznačio i objasnio institucijsku održivost projekta 1-5 5
5. Horizontalna pitanja 5
5.1. Podnositelj je pokazao poštivanje jednakih mogućnosti 1-2 2
5.2. Podnositelj je pokazao utjecaj projekta na pitanja zaštite okoliša 1-3 3
UKUPNO 45 bodova
Temeljem kriterija za ocjenjivanje projekti će se rangirati te će se kreirati lista prioritetnih projekata (35-45 bodova), lista projekata koje treba doraditi (20-34 boda) te projekti koji nisu usklađeni sa Strategijom razvoja Općine Perušić (na relevantnosti su dobili manje od 5 bodova ili imaju ukupno manje od 20 bodova).
9.4. Usvajanje pokazatelja
Praćenjem pokazatelja provedbe (indikatora) prati se uspješnost provedbe PUR-a. Ciljne vrijednosti indikatora nije moguće definirati jer svi elementi nisu poznati, ali će se definirati indikatori bez ciljanih vrijednosti i to za svaki prioritet PUR-a zasebno, a kako prikazuje tablica ispod.
Tablica 16. Popis indikatora sukladno prioritetima PUR-a Prioriteti Pokazatelji Privlačenje mladih obitelji Novoizgrađena stambena površina u m2 Broj doseljenih obitelji Broj živorođene djece Prirodni prirast Broj radionica/seminara/tribina/foruma namijenjenih doseljenim obiteljima
Razvoj programa od interesa Broj dadilja za obitelji s više djece Broj sati koje dadilje provedu s djecom Broj mentora Broj sati koje mentor provede s djecom Broj radionica za djecu Broj prostora prilagođenih djeci Broj programa razvijenih za djecu Broj društvenih subjekata koji su se prilagodili potrebama djece Broj ponuda/paketa kreiranih za obitelji /rekreacija, sport, trgovine,
115 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 restorani, kafići…/ Izgradnja prometne • km izgrađenih cesta infrastrukture i energetika kWh struje proizvedeni u hidroelektrani km izgrađenog toplovoda broj objekata priključenih na toplovod Izgradnja i unapređenje • broj novih i obnovljenih objekata društvenog sektora društvene infrastrukture • m2 - površina izgrađene sportsko-rekreacijske infrastrukture • km biciklističkih staza • km šetnica • km panoramskih cesta • broj novih i rekonstruiranih kupališta/plaža • broj novih sportova temeljem izgrađene infrastrukture • broj programa u društvenim djelatnostima • broj pripremljenih i provedenih projekata unapređivanja zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga, • broj novih kulturnih programa; • broj mladih i djece uključenih u programe sporta i kulture • broj programa, inicijativa i projekata civilnog društva • broj uključenih građana u organizacije civilnog društva • broj programa za starije osobe Privlačenje investicija, razvoj • broj novih gospodarskih subjekata u zoni Konjsko brdo poduzetništva i turizma • m2 novih površina u zoni Konjsko brdo • m2 i broj novih parcela u zoni Konjsko brdo koje su komunalno opremljene • broj i vrsta poduzetničkih programa potpore; • broj novih programa; • broj programima obuhvaćenih poduzetnika; • financijska vrijednost programa; • broj obrtnika • broj poduzetnika • broj i vrsta seminara i treninga za poduzetnike i broj poduzetnika koji je sudjelovao • broj direktnih novostvorenih radnih mjesta • financijski uspješnost poduzeća • broj direktnih novostvorenih radnih mjesta • broj noćenja i dolazaka • prosječna duljina boravka • broj poduzetnika koji se bave turizmom • broj novih turističkih proizvoda • površina smještajnih kapaciteta • površina ostalih objekata namijenjenih turizmu Razvoj poljoprivrede • broj novih poljoprivrednih gospodarstava • broj gospodarstava koji su proširili svoju djelatnost • broj gospodarstava koji su povećali konkurentnost • broj gospodarstava koji nudi turističke usluge • broj gospodarstava s integralnim pristupom poljoprivredi • broj eko gospodarstava • broj gospodarstava koji upravljaju šumskim potencijalom • broj gospodarstava koji prerađuje poljoprivredne proizvode • broj životinja • broj hektara pod kulturama • površine korištenih pašnjaka • broj gospodarstava koji su iskoristili EU fondove Vrednovanje i zaštita prirodne • broj obnovljenih objekata kulturne baštine i kulturne baštine • broj izrađenih dokumenata i stručnih podloga • broj održanih edukacija/radionica/seminara/tribina/foruma i sl.
116 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 • broj projekata koji se odnose na prezentaciju i interpretaciju posebno vrijednih područja • broj novo identificirane prirodne baštine • broj zaštićenih elemenata prirodne baštine Zaštita okoliša • programi zaštite okoliša • broj programa korištenja OIE • količina proizvedene energije OIE • broj energetski certificiranih zgrada • broj programa energetske učinkovitosti • procjena uspješnosti dokumenata zaštite okoliša usvojenih na lokalnoj razini • broj održanih edukacija/seminara/tribina/prezentacija Izvor: Obrada podataka
9.5. Praćenje provedbe
PUR Općine Perušić je strateški dokument Općine Perušić za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Obzirom da je u ovom dokumentu prikazana većina projekata koja se namjerava provoditi na području Općine Perušić od iznimne je važnosti praćenje provedbe koje će omogućiti Općini da pravovremeno reagira ako se projekti ne pripremaju i ne provode na način kako je to planirano. Dio projekata se namjerava financirati iz EU fondova i važno je da su projekti pravovremeno pripremljeni te da se pravovremeno provode jer se projekti koji će biti financirani iz ruralnog razvoja ne mogu provoditi paralelno (potrebno je kompletno završiti jedan projekt da bi se moglo krenuti u provedbu drugog projekta).
Provedbu PUR-a pratit će prvenstveno za to zaduženo radno tijelo koje je sastavljeno od stručnih osoba. Njima će potpora, ukoliko to bude potrebno, biti djelatnici Općine Perušić. Ono će o provedbi, jednom godišnje, izvješćivati Općinsko Vijeće. Radno tijelo će se sastajati ovisno o potrebi, a saziva ga Općinski Načelnik.
Općinsko Vijeće će usvojiti dokument, dati prijedloge za njegova poboljšanja i po potrebi predložiti akcije koje je potrebno poduzeti da bi provedba PUR-a bila što učinkovitija. PUR Općine Perušić za razdoblje od 2015. do 2020. godine je dokument koji je podložan promjenama što se posebice odnosi na projekte koji su sastavni dio PUR-a, a koji će se dodavati sukladno usvojenim kriterijima.
9.6. Komunikacija sa zainteresiranima
PUR-om su utvrđena tri ključna strateška cilja te prioriteti i mjere kojima će se ostvarivati, kao i specifični projekti koji će se realizirati povezano s provođenjem tih mjera, odnosno ostvarivanjem ciljeva. Dokument je obuhvatio analizu trenutačnog stanja, početnu poziciju budućeg razvoja, a svoje uspjehe i buduće izazove baštini na prošlim usmjerenjima, zadanim okvirima, ranijem radu i mnogim drugim čimbenicima.
117 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 PUR Perušić nastao je kao izraz prvotno postavljenih ključnih tema u razvoju Općine. Te su teme odabrane s obzirom na temeljna usmjerenja europske strategije razvoja, odnosno dokumenta Europa 2020 kojim se usklađuju sve nacionalne politike zemalja članica, i s obzirom na specifične prednosti Općine Perušić, odnosno specifične izazove s kojima se suočava. Svoje su stavove, konkretne prijedloge o razvoju općine, stručno mišljenje, zakonske mogućnosti i uključenost tih tema u nacionalne tokove na više komunikacijskih kanala iznosili stanovnici, poduzetnici, stručnjaci iz različitih područja, predstavnici Općine i drugi zainteresirani za razvoj Općine.
Održane su dvije radionice, četiri sastanka, konzultirano je stanovništvo i značajne institucije na području Općine koje su dostavile svoje projektne prijedloge te je temeljem svega iznesenog kreiran dokument. Već je i sam ovako proveden komunikacijski proces, koji je prethodio donošenju dokumenta i ukupno trajao 5 mjeseci, zacrtao visoke kriterije vezane uz stupanj uključenosti javnosti u donošenje PUR-a.
Komunikacijska se strategija na taj je način aktivno provodila već tijekom same izrade dokumenta. Krajnji cilj komunikacijske strategije je održati visoku razinu informiranosti o provedbi PUR-a, priopćiti informacije, podići svijest i razumijevanje važnosti provedbe razvojnog dokumenta te omogućiti pojedinim ciljnim skupinama razumijevanje ciljeva i svrhe PUR-a. Isto tako, komunikacijska strategija pridonosi transparentnosti provođenja i mjerenja učinaka provođenja PUR-a te pomaže njezinim nositeljima, kao i krajnjim korisnicima da budu svjesni svoje uloge u razvoju Općine.
U svrhu ostvarivanja ciljeva Komunikacijska strategija obuhvaća mjere koje će pridonijeti ispunjavanju sljedećih posebnih ciljeva: • Informirati javnost o ostvarivanju ciljeva razvoja i provođenju projekata od zajedničkog interesa, • Osigurati stalnu transparentnost provedbe.
U komunikaciji sa zainteresiranom javnošću poštivat će se načela prezentacije informacija na jasan, pristupačan i javnosti razumljiv način te dvosmjernost razmjene informacija. Stalna dostupnost informacija vezanih uz provedbu PUR-a bit će osigurana na mrežnim stranicama Općine Perušić. Sve će se ciljne skupine kontinuirano putem medija izvještavati i informirati o provedbi PUR-a te o pojedinačnim projektima koji čine njezin sastavni dio, a kojima se ostvaruju strateški ciljevi. U tom kontekstu mediji su: televizija (lokalna televizija), radio (lokalne radiopostaje i one s regionalnim, odnosno nacionalnim dosegom), tisak (dnevne novine, tjednici i novinska izdanja sa specifičnom tematskom orijentacijom) te internetski portali.
118 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 Od komunikacijskih alata koristit će se svi prikladni i dostupni alati koji osiguravaju informiranje te oni koji mogu biti katalizatori dvosmjerne komunikacije.
Praćenje i vrednovanje komunikacijske strategije provodit će se kontinuirano analizom medijskih objava, praćenjem posjeta mrežnim stranicama Općine Perušić na kojima se objavljuju informacije i otvaraju dvosmjerni kanali komunikacije s ciljnim skupinama, praćenjem uključenosti ciljnih skupina u procese provedbe PUR-a.
119 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020 OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
(Program ukupnog razvoja (PUR) Općine Perušić 2015.-2020.)
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.
Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
120 PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020