Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54ISSN - Stranica 1334-4595 2245 SLUŽBENI VJESNIK 2006.

BROJ: 54 ČETVRTAK, 21. PROSINCA 2006. GODINA LII

GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA AKTI GRADSKOG VIJEĆA

78. Članak 1. Na temelju članka 4. stavka 9. Zakona o proračunu Proračun Grada Hrvatska Kostajnica za 2007. godinu (»Narodne novine«, broj 96/03), članka 27. stavka 1. (u daljnjem tekstu: Proračun) sastoji se od: točke 7. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06) i članka 39. Poslovnika OPIS Planirano gradskog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hr- - ukupnih prihoda 16.853.706,00 kn vatska Kostajnica na 11. sjednici održanoj 21. prosinca - ukupnih rashoda 16.853.706,00 kn 2006. godine donijelo je

P R O R A Č U N Članak 2. Grada Hrvatska Kostajnica za 2007. godinu Prihodi i rashodi utvrđuju se u Bilanci prihoda i rashoda za 2007. godinu kako slijedi: I. OPĆI DIO

PRORAČUN GRADA HRVATSKA KOSTAJNICA ZA 2007. GODINU

OPĆI DIO

u kunama Broj VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA Planirano konta

UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 16.853.706,00

6 Prihodi poslovanja 12.553.706,00

61 Prihodi od poreza 2.978.846,00

611 Porez i prirez na dohodak 2.810.846,00 6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 2.810.846,00

613 Porezi na imovinu 83.000,00 6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuće i ostalo) 48.000,00 6134 Povremeni porezi na imovinu 35.000,00

614 Porezi na robu i usluge 85.000,00 6142 Porez na promet 40.000,00 6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 45.000,00

Stranica 2246 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Broj VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA Planirano konta 63 Pomoći 7.690.860,00

633 Pomoći iz proračuna 1.030.860,00 6331 Tekuće pomoći iz proračuna 530.860,00 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna 500.000,00

634 Ostale pomoći unutar opće države 6.660.000,00 6341 Ostale tekuće pomoći unutar opće države 1.400.000,00 6342 Ostale kapitalne pomoći unutar opće države 5.260.000,00

64 Prihodi od imovine 758.000,00

641 Prihodi od financijske imovine 23.000,00 6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 3.000,00 6414 Prihodi od zateznih kamata 20.000,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 735.000,00 6421 Naknade za koncesije 15.000,00 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 70.000,00 6423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 650.000,00

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 825.000,00

651 Administrativne (upravne) pristojbe 121.000,00 6512 »Županijske, gradske i općinske pristojbe i naknade« 1.000,00 6513 Ostale upravne pristojbe 110.000,00 6514 Ostale pristojbe 10.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 704.000,00 6523 Komunalni doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom 430.000,00 6524 Doprinosi za šume 20.000,00 6526 Ostali nespomenuti prihodi 254.000,00

66 Ostali prihodi 301.000,00

662 Kazne 1.000,00 6627 Ostale kazne 1.000,00

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 300.000,00 6632 Kapitalne donacije 300.000,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.150.000,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.150.000,00

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 1.150.000,00 7211 Stambeni objekti 1.150.000,00

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 3.150.000,00

83 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 3.150.000,00

832 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 3.150.000,00 8321 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 3.150.000,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2247

u kunama Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano konta UKUPNO RASHODI / IZDACI 16.853.706,00

3 Rashodi poslovanja 9.828.706,00

31 Rashodi za zaposlene 3.802.340,00

311 Plaće 3.129.437,00 3111 Plaće za redovan rad 3.057.437,00 3113 Plaće za prekovremeni rad 72.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 134.640,00 3121 Ostali rashodi za zaposlene 134.640,00

313 Doprinosi na plaće 538.263,00 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 485.063,00 3133 Doprinosi za zapošljavanje 53.200,00

32 Materijalni rashodi 3.695.466,00

321 Naknade troškova zaposlenima 243.205,00 3211 Službena putovanja 40.550,00 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 188.155,00 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 14.500,00

322 Rashodi za materijal i energiju 1.265.700,00 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 123.800,00 3223 Energija 476.000,00 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 636.000,00 3225 Sitni inventar i auto gume 29.900,00

323 Rashodi za usluge 1.491.634,00 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 121.800,00 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 7.000,00 3233 Usluge promidžbe i informiranja 132.500,00 3234 Komunalne usluge 593.100,00 3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 10.000,00 3237 Intelektualne i osobne usluge 198.300,00 3238 Računalne usluge 37.000,00 3239 Ostale usluge 391.934,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 694.927,00 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 260.000,00 3292 Premije osiguranja 58.100,00 3293 Reprezentacija 123.000,00 3294 Članarine 11.000,00 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 242.827,00

34 financijski rashodi 53.900,00

343 Ostali financijski rashodi 53.900,00 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 18.900,00 3433 Zatezne kamate 20.000,00 3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 15.000,00

35 Subvencije 660.000,00

351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 160.000,00 3512 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 160.000,00

352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima 500.000,00 3522 Subvencije trgovačkim društvima izvan javnog sektora 500.000,00 Stranica 2248 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano konta 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 226.000,00

371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja 25.000,00 3711 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 25.000,00

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 201.000,00 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 201.000,00

38 Donacije i ostali rashodi 1.391.000,00

381 Tekuće donacije 991.000,00 3811 Tekuće donacije u novcu 991.000,00

382 Kapitalne donacije 350.000,00 3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 350.000,00

385 Izvanredni rashodi 50.000,00 3859 Ostali izvanredni rashodi 50.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 7.025.000,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 150.000,00

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 150.000,00 4111 Zemljište 150.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 6.775.000,00

421 Građevinski objekti 6.470.000,00 4212 Poslovni objekti 1.600.000,00 4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 560.000,00 4214 Ostali građevinski objekti 4.310.000,00

422 Postrojenja i oprema 282.000,00 4221 Uredska oprema i namještaj 234.000,00 4222 Komunikacijska oprema 5.000,00 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 43.000,00

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 14.000,00 4241 Knjige u knjižnicama 14.000,00

425 Nematerijalna proizvedena imovina 9.000,00 4262 Ulaganja u računalne programe 7.000,00 4253 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 2.000,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00

u kunama Pozi- Broj VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA Planirano cija konta UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 16.853.706,00

RAZDJEL 000 GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA 16.853.706,00

6 Prihodi poslovanja 12.553.706,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2249

u kunama Pozi- Broj VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA Planirano cija konta 61 Prihodi od poreza 2.978.846,00

611 Porez i prirez na dohodak 2.810.846,00

6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 2.810.846,00 P0001 61111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada i drugih samt 2.810.846,00

613 Porezi na imovinu 83.000,00

6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuće i ostalo) 48.000,00 P0002 61311 Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište 1.000,00 P0003 61312 Porez na neizgrađeno građevno zemljište 1.000,00 P0004 61313 Porez na neiskorištene poduzetničke nekretnine 20.000,00 P0005 61314 Porez na kuće za odmor 10.000,00 P0006 61315 Porez na korištenje javnih površina 15.000,00 P0007 61319 Ostali stalni porezi na nepokretnu imovinu 1.000,00

6134 Povremeni porezi na imovinu 35.000,00 P0008 61341 Porez na promet nekretnina 35.000,00

614 Porezi na robu i usluge 85.000,00

6142 Porez na promet 40.000,00 P0009 61421 Porez na promet proizvoda i usluga 40.000,00

6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 45.000,00 P0010 61453 Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke 45.000,00

63 Pomoći 7.690.860,00

633 Pomoći iz proračuna 1.030.860,00

6331 Tekuće pomoći iz proračuna 530.860,00 P0011 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna 180.860,00 P0012 63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna 150.000,00 P0013 63313 Tekuće pomoći iz gradskog proračuna 200.000,00

6332 Kapitalne pomoći iz proračuna 500.000,00 P0014 63321 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 200.000,00 P0015 63322 Kapitalne pomoći iz županijskog proračuna 300.000,00

634 Ostale pomoći unutar opće države 6.660.000,00

6341 Ostale tekuće pomoći unutar opće države 1.400.000,00 P0016 63411 Ostale tekuće pomoći od tijela državne vlasti 600.000,00 P0017 63411 Tekuće pomoći za Program pomoć i njega u kući 800.000,00

6342 Ostale kapitalne pomoći unutar opće države 5.260.000,00 P0018 63421 Ostale kapitalne pomoći od tijela državne vlasti 5.260.000,00

64 Prihodi od imovine 758.000,00

641 Prihodi od financijske Imovine 23.000,00

6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 3.000,00 P0019 64131 Kamate na oročena sredstva 3.000,00

6414 Prihodi od zateznih kamata 20.000,00 P0020 64143 Zatezne kamate 20.000,00 Stranica 2250 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA Planirano cija konta 642 Prihodi od nefinancijske imovine 735.000,00

6421 Naknade za koncesije 15.000,00 P0021 64219 Naknade za ostale koncesije 15.000,00

6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 70.000,00 P0022 64229 Najam stanova 20.000,00 P0023 64229 Zakup poslovnog prostora 50.000,00

6423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 650.000,00 P0024 64236 Prihodi od spomeničke rente 90.000,00 P0025 64237 Naknada za korištenje javnih površina 40.000,00 P0026 64239 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 400.000,00 P0027 64239 Grobna naknada 100.000,00 P0028 64239 Prihod od prodaje grobnih mjesta 20.000,00

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 825.000,00

651 Administrativne (upravne) pristojbe 121.000,00

6512 »Županijske, gradske i općinske pristojbe i naknade« 1.000,00 P0029 65123 Gradske i općinske upravne pristojbe 1.000,00

6513 Ostale upravne pristojbe 110.000,00 P0030 65139 Prihod od prodaje državnih biljega 110.000,00

6514 Ostale pristojbe 10.000,00 P0031 65149 Ostale nespomenute naknade i pristojbe 10.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 704.000,00

6523 Komunalni doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom 430.000,00 P0032 65231 Komunalni doprinosi 30.000,00 P0033 65232 Komunalne naknade 400.000,00

6524 Doprinosi za šume 20.000,00 P0034 65241 Doprinosi za šume 20.000,00

6526 Ostali nespomenuti prihodi 254.000,00 P0035 65269 Ostali nespomenuti prihodi 200.000,00 P0036 65269 Naknada za korištenje odlagališta otpada 54.000,00

66 Ostali prihodi 301.000,00

662 Kazne 1.000,00

6627 Ostale kazne 1.000,00 P0037 66279 Ostale nespomenute kazne 1.000,00

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 300.000,00

6632 Kapitalne donacije 300.000,00 P0038 66324 Kapitalne donacije od ostalih subjekata izvan opće države 300.000,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.150.000,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.150.000,00

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 1.150.000,00

7211 Stambeni objekti 1.150.000,00 P0039 72119 Otkup stanova 150.000,00 P0040 72119 Prodaja stanova 1.000.000,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2251

u kunama Pozi- Broj VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA Planirano cija konta 8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 3.150.000,00

83 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 3.150.000,00

82 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u j. 3.150.000,00

8321 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 3.150.000,00 P0041 83212 Primici od prodaje udjela u vlasništvu UP »Central« 3.150.000,00

POSEBNI DIO

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta UKUPNO RASHODI/IZDACI 16.853.706,00

RAZDJEL 001 GRADSKO VIJEĆE 60.000,00

3 Rashodi poslovanja 60.000,00

32 Materijalni rashodi 60.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 60.000,00

3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 60.000,00 R0001 32911 Naknade članovima Gradskog vijeća 60.000,00

RAZDJEL 002 GRADSKO POGLAVARSTVO 200.000,00

3 Rashodi poslovanja 200.000,00

32 Materijalni rashodi 200.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 200.000,00

3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i sličn 200.000,00 R0002 32911 Naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela 200.000,00

RAZDJEL 003 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL I URED GRADONAČELNIKA 16.593.706,00

GLAVA 001 JUO I URED GRADONAČELNIKA 13.586.782,00

3 Rashodi poslovanja 6.706.782,00

31 Rashodi za zaposlene 1.418.455,00

311 Plaće 1.168.136,00

3111 Plaće za redovan rad 1.108.136,00 R0003 31111 Plaće za zaposlene 1.108.136,00

3113 Plaće za prekovremeni rad 60.000,00 R0004 31131 Plaće za prekovremeni rad 60.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 49.400,00

3121 Ostali rashodi za zaposlene 49.400,00 R0005 31212 Nagrade 20.000,00 R0006 31213 Darovi 4.400,00 R0007 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 25.000,00 Stranica 2252 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta 313 Doprinosi na plaće 200.919,00

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 181.061,00 R0008 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 175.220,00 R0009 31323 Doprinos u slučaju ozljede na radu 5.841,00

3133 Doprinosi za zapošljavanje 19.858,00 R0010 31331 Doprinosi za zapošljavanje 19.858,00

32 Materijalni rashodi 2.967.327,00

321 Naknade troškova zaposlenima 89.000,00

3211 Službena putovanja 33.000,00 R0011 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 25.000,00 R0012 32113 Naknade za smještaj na službenom putu u zemlji 5.000,00 R0013 32115 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 3.000,00

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 50.000,00 R0014 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 50.000.00

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 6.000,00 R0015 32131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 5.000,00 R0016 32132 Tečajevi i stručni ispiti 1.000.00

322 Rashodi za materijal i energiju 1.062.000,00

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 75.000,00 R0017 32211 Uredski materijal 50.000,00 R0018 32212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 15.000,00 R0019 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 5.000,00 R0020 32219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 5.000,00

3223 Energija 360.000,00 R0021 32231 Javna rasvjeta 250.000,00 R0022 32231 Električna energija 30.000,00 R0023 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 30.000,00 R0024 32239 Lož ulje 50.000,00

3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 610.000,00 R0025 32241 Održavanje objekata u vlasništvu Grada 100.000,00 R0026 32242 Održavanje postrojenja i opreme 25.000,00 R0027 32243 Održavanje transportnih sredstava 15.000,00 R0028 32244 Izdaci za održavanje javne rasvjete 100.000,00 R0029 32244 Izdaci za zimsku službu 70.000,00 R0030 32244 Izdaci za održavanje nerazvrstanih cesta 300.000,00

3225 Sitni inventar i auto gume 17.000,00 R0031 32251 Sitni inventar 10.000,00 R0032 32252 Auto gume 7.000,00

323 Rashodi za usluge 1.404.500,00

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 112.000,00 R0033 32311 Usluge telefona, telefaksa 60.000,00 R0034 32312 Usluge interneta 2.000,00 R0035 32313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 30.000,00 R0036 32319 Ostale usluge za komunikaciju i prijevoz 20.000,00

3233 Usluge promidžbe i informiranja 116.000,00 R0037 32331 Elektronski mediji 10.000,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2253

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta R0038 32332 Tisak 1.000,00 R0039 32334 Promidžbeni materijali 100.000,00 R0040 32339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 5.000,00

3234 Komunalne usluge 581.500,00 R0041 32341 Opskrba vodom 2.000,00 R0042 32342 Iznošenje i odvoz smeća ··5.500,00 R0043 32343 Deratizacija i dezinsekcija 62.000,00 R0044 32344 Dimnjačarske i ekološke usluge 2.000,00 R0045 32349 Ostale komunalne usluge 150.000,00 R0046 32349 Odvodnja atmosferskih voda 20.000,00 R0047 32349 Čišćenje javnih površina 20.000,00 R0048 32349 Održavanje javnih površina 20.000,00 R0049 32349 Sanacija divljih odlagališta 100.000,00 R0050 32349 Uklanjanje ruševina 200.000,00

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 10.000,00 R0051 32369 Ostale zdravstvene i veterinarske usluge 10.000,00

3237 Intelektualne i osobne usluge 171.000,00 R0052 32372 Ugovori o djelu 30.000,00 R0053 32373 Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja 60.000,00 R0054 32375 Geodetsko-katastarske usluge 60.000,00 R0055 32377 Usluge agencija, studentskog servisa (prijepisi, prijevodi i dru. 1.000.00 R0056 32379 Ostale intelektualne usluge 20.000,00

3238 Računalne usluge 35.000,00 R0057 32381 Mjesečno održavanje programa 20.000,00 R0058 32382 Usluge razvoja software-a 10.000,00 R0059 32389 Ostale računalne usluge 5.000,00

3239 Ostale usluge 379.000,00 R0060 32391 Grafičke i tiskarske usluge, usluge kopiranja i uvezivanja il. 20.000.00 R0061 32391 Objava Natječaja i akata 30.000.00 R0062 32392 Film i izrada fotografija 25.000.00 R0063 32393 Izrada prostornih planova 200.000,00 R0064 32394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 4.000,00 R0065 32399 Ostale nespomenute usluge 50.000,00 R0066 32399 Izrada studije razvoja turizma 50.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 411.827,00

3292 Premije osiguranja 47.000,00 R0067 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 20.000,00 R0068 32922 Premije osiguranja ostale imovine 25.000,00 R0069 32923 Premije osiguranja zaposlenih 2.000,00

3293 Reprezentacija 120.000,00 R0070 32931 Reprezentacija - manifestacije 45.000,00 R0071 32931 Reprezentacija - Ured Gradonačelnika 50.000,00 R0072 32931 Reprezentacija - službene posjete 25.000,00

3294 Članarine 11.000,00 R0073 32941 Tuzemne članarine 11.000,00

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 233.827,00 R0074 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 68.827,00 R0075 32999 Izdaci za uređenje i održavanje groblja 30.000,00 R0076 32999 Troškovi provedbe izbora 50.000,00 R0077 32999 Povrat sredstava od otkupa stanova u državni proračun 85.000,00 Stranica 2254 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta 34 financijski rashodi 50.000,00

343 Ostali financijski rashodi 50.000,00

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 15.000,00 R0078 34311 Usluge banaka 15.000,00

3433 Zatezne kamate 20.000,00 R0079 34333 Zatezne kamate iz poslovnih odnosa i drugo 20.000,00

3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 15.000,00 R0080 34349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 15.000,00

35 Subvencije 660.000,00

351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 160.000,00

3512 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 160.000,00 R0081 35121 PINHK 0.0.0. 60.000,00 R0082 35121 Subvencije UP Central d.o.o. 100.000,00

352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima, malim i srednjim pod 500.000,00

3522 Subvencije trgovačkim društvima izvan javnog sektora 500.000,00 R0083 35221 Ostale subvencije-JP KOMUNALAC 500.000,00

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge na 220.000,00

371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja 25.000,00

3711 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 25.000,00 R0084 37113 Jednokratna potpora za novorođenčad 25.000,00

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 195.000,00

3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 195.000,00 R0085 37212 Pomoć obiteljima i kućanstvima 130.000,00 R0086 37212 Jednokratna pomoć za podmirenje troškova stanovanja 20.000,00 R0087 37212 Jednokratna pomoć 25.000,00 R0088 37215 Stipendije i školarine 15.000,00 R0089 37219 Ostale naknade iz proračuna u novcu 5.000,00

38 Donacije i ostali rashodi 1.391.000,00

381 Tekuće donacije 991.000,00

3811 Tekuće donacije u novcu 991.000,00 R0090 38112 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 20.000,00 R0091 38114 Tekuće donacije za udruženje obrtnika 10.000,00 R0092 38114 Tekuće donacije Vatrogasnoj zajednici područja Hrv. Kostajni 250.000,00 R0093 38114 Tekuće donacije političkim strankama 30.000,00 R0094 38114 Tekuće donacije UHDDR Gradski ogranak Hrv.Kostajnica 20.000,00 R0095 38114 Tekuće donacije Limenoj glazbi DVD Hrvatska Kostajnica 100.000,00 R0096 38114 Tekuće donacije UHDDR Selište Kostajničko 5.000,00 R0097 38114 Tekuće donacije HVIDRA Grada Hrvatska Kostajnica 20.000,00 R0098 38114 Tekuće donacije Udruga HBDR policije SMŽ Sisak 1.000,00 R0099 38114 Tekuće donacije Udruga roditelja poginulih branitelja 2.000,00 R0100 38114 Tekuće donacije GD Crvenog križa Hrv.Kostajnica 70.000,00 R0101 38114 Tekuće donacije Pogrebno društvo sv. Florijan 5.000,00 R0102 38114 Tekuće donacije Hrvatska žena 5.000,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2255

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta R0103 38114 Tekuće donacije Društvo Naša djeca 5.000,00 R0104 38114 Tekuće donacije Kostajničke Mažoretkinje 10.000,00 R0105 38114 Tekuće donacije Vijeće Srpske nacionalne manjine 10.000,00 R0106 38114 Tekuće donacije udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijo 5.000,00 R0107 38114 Tekuće donacije Udruga slijepih 3.000,00 R0108 38114 Tekuće donacije Udruga proizvođača voća »Voće produkt« Petrinja 1.000,00 R0109 38114 Tekuće donacije Društvo multiple skleroze 2.000,00 R0110 38114 Tekuće donacije Udruga invalida SMŽ Petrinja 2.000,00 R0111 38115 Tekuće donacije Zajednici športskih udruga 150.000,00 R0112 38115 Tekuće donacije NK Posavina 5.000,00 R0113 38119 Ostale tekuće donacije 30.000,00 R0114 38119 Tekuće donacije Turističkoj zajednici 150.000,00 R0115 38119 Tekuće donacije za kulturu 20.000,00 R0116 38119 Tekuće donacije SŠ Ivan Trnski 10.000,00 R0117 38119 Tekuće donacije Mjesnim odborima 30.000,00 R0118 38119 Tekuće donacije Gradsko fašničko društvo 5.000,00 R0119 38119 Tekuće donacije OŠ Davorin Trstenjak 10.000,00 R0120 38119 Tekuće donacije Pčelarskoj udruzi Hrv. Kostajnica 5.000,00

382 Kapitalne donacije 350.000,00

3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 350.000,00 R0121 38212 Crkva sv. Ane 100.000,00 R0122 38214 Kapitalne donacije VZP Hrvatska Kostajnica 20.000,00 R0123 38214 Kapitalne donacije DVD Hrvatska Kostajnica 50.000,00 R0124 38214 Kapitalne donacije DVD Selište Kostajničko 10.000,00 R0125 38214 Oprema za civilnu zaštitu 20.000,00 R0126 38219 Sanacija Županijskih cesta 150.000,00

385 Izvanredni rashodi 50.000,00

3859 Ostali izvanredni rashodi 50.000,00 R0127 38591 Ostali izvanredni rashodi 50.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.880.000,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 150.000,00

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 150.000,00

4111 Zemljište 150.000,00 R0128 41119 Ostala zemljišta 150.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 6.730.000,00

421 Građevinski objekti 6.470.000,00

4212 Poslovni objekti 1.600.000,00 R0129 42121 Zgrada Magistrata 1.100.000,00 R0130 42121 Izgradnja Gradske galerije 500.000,00

4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 560.000,00 R0131 42131 Planska i projektna dokumentacija za ner. ceste 60.000,00 R0132 42131 Ulica Davorina Trstenjaka 500.000,00

4214 Ostali građevinski objekti 4.310.000,00 R0133 42141 Izgradnja vodovodne i kanalizacijske mreže 1.300.000,00 R0134 42141 Planska i projektna dokumentacija- vodovod i kanalizacija 300.000,00 R0135 42146 Spomenici (povijesni, kulturni i slično) 60.000,00 R0136 42149 Ostali nespomenuti građevinski objekti 150.000,00 R0137 42149 Sanacija deponije 2.000.000,00 R0138 42149 Projekt uštede električne energije i javne rasvjete 260.000,00 R0139 42149 Projekt Trg N.Š. Zrinskog i Groblja sv. Ana 240.000,00 Stranica 2256 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta 422 Postrojenja i oprema 255.000,00

4221 Uredska oprema i namještaj 230.000,00 R0140 42211 Računala i računalna oprema 30.000,00 R0141 42212 Uredski namještaj 200.000,00

4222 Komunikacijska oprema 5.000,00 R0142 42222 Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 5.000,00

4223 Oprema za održavanje i zaštitu 20.000,00 R0143 42239 Ostala oprema za održavanje i zaštitu 20.000,00

426 Nematerijalna proizvedena imovina 5.000,00

4262 Ulaganja u računalne programe 5.000,00 R0144 42621 Ulaganja u računalne programe 5.000,00

GLAVA 002 KULTURA 594.325,00

PRORAČUNSKI KORISNIK 001 GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA 581.159,00

3 Rashodi poslovanja 459.159,00

31 Rashodi za zaposlene 301.359,00

311 Plaće 244.333,00

3111 Plaće za redovan rad 242.333,00 R0145 31111 Plaće za zaposlene 242.333.00

3113 Plaće za prekovremeni rad 2.000,00 R0146 31131 Plaće za prekovremeni rad 2.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00

3121 Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00 R0147 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 15.000,00

313 Doprinosi na plaće 42.026,00

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 37.872,00 R0148 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 37.872,00

3133 Doprinosi za zapošljavanje 4.154,00 R0149 31331 Doprinosi za zapošljavanje 4.154,00

32 Materijalni rashodi 154.300,00

321 Naknade troškova zaposlenima 29.000,00

3211 Službena putovanja 7.000,00 R0150 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 4.000,00 R0151 32115 Naknade za prijevoz na službenom putu u zemlji 3.000,00

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 14.000,00 R0152 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 14.000,00

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 8.000,00 R0153 32131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 5.000,00 R0154 32132 Tečajevi i stručni ispiti 3.000,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2257

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta

322 Rashodi za materijal i energiju 57.500,00

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 13.000,00 R0155 32211 Uredski materijal 6.000,00 R0156 32212 Literatura (publikacije, časopisi, glasila, knjige i ostalo) 2.000,00 R0157 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 3.000,00 R0158 32219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 2.000,00

3223 Energija 37.000,00 R0159 32231 Električna energija 7.000,00 R0160 32239 Lož ulje 30.000,00

3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 4.000,00 R0161 32241 Materijal i dijelovi za tekuće i inveticijsko održavanje građev. 4.000,00

3225 Sitni inventar i auto gume 3.500,00 R0162 32251 Sitni inventar 3.500,00

323 Rashodi za usluge 52.300,00

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 6.500,00 R0163 32311 Usluge telefona, telefaksa 6.000,00 R0164 32313 Poštarina (pisma, tiskanice i sl.) 500,00

3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 6.000,00 R0165 32322 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja postrojenja i oprme 6.000,00

3233 Usluge promidžbe i informiranja 16.500,00 R0166 32332 Tisak 7.000,00 R0167 32339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 4.500,00 R0168 32339 Revija dokumentarnog filma 5.000,00

3234 Komunalne usluge 9.500,00 R0169 32341 Opskrba vodom 3.000,00 R0170 32342 Iznošenje i odvoz smeća 2.500,00 R0171 32344 Dimnjačarske i ekološke usluge 4.000,00

3237 Intelektualne i osobne usluge 7.300,00 R0172 32372 Ugovori o djelu 5.300,00 R0173 32379 Ostale intelektualne usluge 2.000,00

3238 Računalne usluge 2.000,00 R0174 32389 Ostale računalne usluge 2.000,00

3239 Ostale usluge 4.500,00 R0175 32391 Grafičke i tiskarske usluge, usluge kopiranja i uvezivanja 1.500,00 R0176 32392 Film i izrada fotografija 3.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 15.500,00

3292 Premije osiguranja 5.500,00 R0177 32922 Premije osiguranja ostale imovine 3.500,00 R0178 32923 Premije osiguranja zaposlenih 2.000,00

3293 Reprezentacija 3.000,00 R0179 32931 Reprezentacija 3.000,00

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 7.000,00 R0180 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.000,00 R0181 32999 Kreativne radionice 2.000,00 Stranica 2258 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta 34 financijski rashodi 3.500,00

343 Ostali financijski rashodi 3.500,00

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 3.500,00 R0182 34311 Usluge banaka 3.500,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 122.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 22.000,00

422 Postrojenja i oprema 4.000,00

4221 Uredska oprema i namještaj 4.000,00 R0183 42212 Uredski namještaj 2.000,00 R0184 42219 Ostala uredska oprema 2.000,00

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 14.000,00

4241 Knjige u knjižnicama 14.000,00 R0185 42411 Knjige u knjižnicama 14.000,00

426 Nematerijalna proizvedena imovina 4.000,00

4262 Ulaganja u računalne programe 2.000,00 R0186 42621 Ulaganja u računalne programe 2.000,00

4263 Umjetnička literarna i znanstvena djela 2.000,00 R0187 42632 Zvučni itekstualni zapisi (edukativni CD) 2.000,00

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00

4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00 R0188 45111 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00

PRORAČUNSKI KORISNIK 002 PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 13.166,00

3 Rashodi poslovanja 13.166,00

31 Rashodi za zaposlene 7.266,00

311 Plaće 6.200,00

3111 Plaće za redovan rad 6.200,00 R0189 31111 Plaće za zaposlene 6.200,00

313 Doprinosi na plaće 1.066,00

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 961,00 R0190 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 961,00

3133 Doprinosi za zapošljavanje 105,00 R0191 31331 Doprinosi za zapošljavanje 105,00

32 Materijalni rashodi 5.500,00

321 Naknade troškova zaposlenima 1.000,00

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 1.000,00 R0192 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 1.000.00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2259

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta 322 Rashodi za materijal i energiju 500,00

3223 Energija 500,00 R0193 32231 Električna energija 500,00

323 Rashodi za usluge 1.500,00

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 500,00 R0194 32311 Usluge telefona, telefaksa 500,00

3234 Komunalne usluge 1.000,00 R0195 32341 Opskrba vodom 100,00 R0196 32342 Iznošenje i odvoz smeća 400,00 R0197 32344 Dimnjačarske i ekološke usluge 500,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.500,00

3292 Premije osiguranja 500,00 R0198 32922 Premije osiguranja ostale imovine 500,00

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.000,00 R0199 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.000,00

34 financijski rashodi 400,00

343 Ostali financijski rashodi 400,00

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 400,00 R0200 34311 Usluge banaka 400,00

GLAVA 003 PREDŠKOLSKI ODGOJ 1.107.240,00

PRORAČUNSKI KORISNIK 001 DJEČJI VRTIĆ »KRIJESNICA« 1.107.240,00

3 Rashodi poslovanja 1.107.240,00

31 Rashodi za zaposlene 1.007.301,00

311 Plaće 820.700,00

3111 Plaće za redovan rad 820.700,00 R0201 31111 Plaće za zaposlene 820.700,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 45.440,00

3121 Ostali rashodi za zaposlene 45.440,00 R0202 31212 Nagrade 42.500,00 R0203 31213 Darovi 2.940,00

313 Doprinosi na plaće 141.161,00

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 127.209,00 R0204 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 127.209,00

3133 Doprinosi za zapošljavanje 13.952,00 R0205 31331 Doprinosi za zapošljavanje 13.952,00

32 Materijalni rashodi 93.939,00

321 Naknade troškova zaposlenima 49.705,00

3211 Službena putovanja 550,00 R0206 32111 Dnevnice za službeni put u zemlji 550,00 Stranica 2260 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 48.655,00 R0207 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 48.655,00

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 500,00 R0208 32131 Seminari, savjetovanja i simpoziji 500,00

322 Rashodi za materijal i energiju 36.800,00

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 4.800,00 R0209 32211 Uredski materijal i didaktika 4.800,00

3223 Energija 32.000,00 R0210 32231 Električna energija 2.000,00 R0211 32239 Lož ulje 30.000,00

323 Rashodi za usluge 7.434,00

3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 1.000,00 R0212 32321 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objeata 1.000,00

3239 Ostale usluge 6.434,00 R0213 32399 Ostale nespomenute usluge 6.434,00

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge na 6.000,00

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 6.000,00

3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 6.000,00 R0214 37212 Financiranje cijene smještaja u vrtić 6.000,00

GLAVA 004 VLASTITI KOMUNALNI POGON 437.067,00

3 Rashodi poslovanja 422.067,00

31 Rashodi za zaposlene 322.567,00

311 Plaće 254.068,00

3111 Plače za redovan rad 244.068,00 R0215 31111 Plaće za zaposlene 244.068,00

3113 Plaće za prekovremeni rad 10.000,00 R0216 31131 Plaće za prekovremeni rad 10.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 24.800,00

3121 Ostali rashodi za zaposlene 24.800,00 R0217 31212 Nagrade 10.000,00 R0218 31213 Darovi 2.800,00 R0219 31219 Ostali nenavedeni rashodi za zaposlene 12.000,00

313 Doprinosi na plaće 43.699,00

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 39.380,00 R0220 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 38.110,00 R0221 31323 Doprinos u slučaju ozljede na radu 1.270,00

3133 Doprinosi za zapošljavanje 4.319,00 R0222 31331 Doprinosi za zapošljavanje 4.319,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2261

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta

32 Materijalni rashodi 99.500,00

321 Naknade troškova zaposlenima 19.500,00

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 19.500,00 R0223 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 19.500,00

322 Rashodi za materijal i energiju 60.000,00

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 25.000,00 R0224 32215 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 10.000,00 R0225 32219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 15.000,00

3223 Energija 15.000,00 R0226 32234 Motorni benzin i dizel gorivo (za kosilice) 15.000,00

3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 15.000,00 R0227 32242 Materijal i dijelovi za tek.i invest. održavanje postr. i oprem. 15.000,00

3225 Sitni inventar i auto gume 5.000,00 R0228 32251 Sitni inventar 5.000,00

323 Rashodi za usluge 20.000,00

3237 Intelektualne i osobne usluge 20.000,00 R0229 32372 Ugovori o djelu 20.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 15.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 15.000,00

422 Postrojenja i oprema 15.000,00

4223 Oprema za održavanje i zaštitu 15.000,00 R0230 42239 Ostala oprema za održavanje i zaštitu (vkp) 15.000,00

GLAVA 005 POMOĆ U KUĆI STARIJIM OSOBAMA 868.292,00

3 Rashodi poslovanja 860.292,00

31 Rashodi za zaposlene 745.392,00

311 Plaće 636.000,00

3111 Plaće za redovan rad 636.000,00 R0231 31111 Plaće za zaposlene 636.000,00

313 Doprinosi na plaće 109.392,00

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 98.580,00 R0232 31321 Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje 95.400,00 R0233 31323 Doprinos u slučaju ozljede na radu 3.180,00

3133 Doprinosi za zapošljavanje 10.812,00 R0234 31331 Doprinosi za zapošljavanje 10.812,00

32 Materijalni rashodi 114.900,00

321 Naknade troškova zaposlenima 55.000,00

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 55.000,00 R0235 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 55.000,00 Stranica 2262 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano cija konta 322 Rashodi za materijal i energiju 48.900,00

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 6.000,00 R0236 32211 Uredski materijal 2.000,00 R0237 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 1.000,00 R0238 32219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 3.000,00

3223 Energija 31.500,00 R0239 32231 Električna energija 4.500.00 R0240 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 27.000,00

3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 7.000,00 R0241 32243 Materijal i dijelovi za tek. invest. održavanje trans. sreds. 7.000,00

3225 Sitni inventar i auto gume 4.400,00 R0242 32251 Sitni inventar 4.400,00

323 Rashodi za usluge 5.900,00

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 2.800,00 R0243 32311 Usluge telefona, telefaksa 2.800,00

3234 Komunalne usluge 1.100,00 R0244 32341 Opskrba vodom 500,00 R0245 32342 Iznošenje i odvoz smeća 600,00

3239 Ostale usluge 2.000,00 R0246 32394 Usluge pri registraciji prijevoznih sredstava 2.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.100,00

3292 Premije osiguranja 5.100,00 R0247 32922 Premije osiguranja ostale imovine 5.100,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 8.000,00

422 Postrojenja i oprema 8.000,00

4223 Oprema za održavanje i zaštitu 8.000,00 R0248 42239 Ostala oprema za održavanje i zaštitu 8.000,00

Članak 5. Ovaj Proračun stupa na snagu danom objave u III. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica, a primjenjuje se od 1. siječnja 2007. godine. Članak 3. Za izvršavanje Proračuna u cijelosti je odgovorno SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica, GRADSKO VIJEĆE koje u postupku izvršavanja Proračuna donosi pro- vedbene akte. KLASA: 022-05/06-01/66 URBROJ: 2176/02-06-01-1 Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. Članak 4. Naredbodavatelj za izvršavanje Proračuna u cjelini Predsjednik je gradonačelnik Grada Hrvatska Kostajnica. Miroslav Jurić, ing., v.r. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2263

PROJEKCIJA PRORAČUNA

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta PRIHODA / PRIMITAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 16.853.706,00 13.411.517,00 14.160.163,00 79,6% 105,6% 84,0%

RAZDJEL 000 GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA 16.853,706,00 13.411.517,00 14.160.163,00 79,6% 105,6% 84,0%

6 Prihodi poslovanja 12.553.706,00 13.253.267,00 13.992.892,75 105,6% 105,6% 111,5%

61 Prihodi od poreza 2.978.846,00 3.205.626,00 3.428.957,08 107,6% 107,0% 115,1%

611 Porez i prirez na dohodak 2.810.846,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 2.810.846,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

613 Porezi na Imovinu 83.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuće i ostalo) 48.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6134 Povremeni porezi na imovinu 35.000,00 0,00 0.00 0,0% 0,0% 0,0%

614 Porezi na robu i usluge 85,000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6142 Porez na promet 40.000.00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 45.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

63 Pomoći 7.690.860,00 8.060.021,00 8.463.022,05 104,8% 105,0% 110,0%

633 Pomoći Iz proračuna 1.030.860,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6331 Tekuće pomoći iz proračuna 530.860,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6332 Kapitalne pomoći iz proračuna 500.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

634 Ostale pomoći unutar opće države 6.660.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6341 Ostale tekuće pomoći unutar opće države 1.400.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6342 Ostale kapitalne pomoći unutar opće države 5.260.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

64 Prihodi od imovine 758.000,00 799.690,00 845.271,64 105,5% 105,7% 111,5%

641 Prihodi od financijske imovine 23.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6413 Kamate na oroćena sredstva i depozite po viđenju 3.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6414 Prihodi od zateznih kamata 20.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

642 Prihodi od nefinancijske imovine 735.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6421 Naknade za koncesije 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 70.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 6423 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 650.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 825.000,00 870.375,00 919.986,34 105,5% 105,7% 111,5%

651 Administrativne (upravne) pristojbe 121.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6512 »Županijske, gradske i općinske pristojbe i naknade« 1.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% Stranica 2264 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta PRIHODA / PRIMITAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index 6513 Ostale upravne pristojbe 110.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6514 Ostale pristojbe 10.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

652 Prihodi po posebnim propisima 704.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6523 Komunalni doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom 430.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6524 Doprinosi za šume 20.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6526 Ostali nespomenuti prihodi 254.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

66 Ostali prihodi 301.000.00 317.555,00 335.655,64 105,5% 105,7% 111,5%

662 Kazne 1.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6627 Ostale kazne 1.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 300.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 6632 Kapitalne donacije 300.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

7 Prihodi od prodaje NEfinancijske Imovine 1.150.000,00 158.250,00 167.270,25 13,8% 105,7% 14,5%

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.150.000,00 158.250,00 167.270,25 13,8% 105,7% 14,5%

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 1.150.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 7211 Stambeni objekti 1.150.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

8 Primici od financijske IMOVINE i zaduživanja 3.150.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

83 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 3.150.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

832 Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 3.150.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 8321 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 3.150.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta RASHODA / IZDATAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index

UKUPNO RASHODI/IZDACI 16.853.706,00 13.411.517,00 14.160.163,00 79,6% 105,6% 84,0%

RAZDJEL 001 GRADSKO VIJEĆE 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0% 100,0% 100,0%

3 Rashodi poslovanja 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0% 100,0% 100,0%

32 Materijalni rashodi 60.000,00 60.000,00 60.000,00 100,0% 100,0% 100,0% Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2265

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta RASHODA / IZDATAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 60.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 60.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

RAZDJEL 002 GRADSKO POGLAVARSTVO 200.000,00 209,600,00 221.637,95 104,8% 105,7% 110,8%

3 Rashodi poslovanja 200.000,00 209.600,00 221.637,95 104,8% 105,7% 110,8%

32 Materijalni rashodi 200.000,00 209.600,00 221.637,95 104,8% 105,7% 110,8%

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 200.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično 200.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

RAZDJEL 003 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL I URED GRADONAČELNIKA 16.593,706,00 13.141.917,00 13.878.525,05 79,2% 105,6% 83,6%

GLAVA 001 JUO I URED GRADONAČELNIKA 13.586.782,00 9.909.714,00 10.524.996,08 72,9% 106,2% 77,5%

3 Rashodi poslovanja 6.706.782,00 6.493.384,00 6.918.622,95 96,8% 106,5% 103,2%

31 Rashodi za zaposlene 1.418.455,00 1.491.708,00 1.569.226,12 105,2% 105,2% 110,6%

311 Plaće 1.168.136,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3111 Plaće za redovan rad 1.108.136,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3113 Plaće za prekovremeni rad 60.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

312 Ostali rashodi za zaposlene 49.400,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 49.400,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0%

313 Doprinosi na plaće 200.919,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 181.061,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3133 Doprinosi za zapošljavanje 19.858,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

32 Materijalni rashodi 2.967.327,00 3.124.150,00 3.302.226,61 105,3% 105,7% 111,3%

321 Naknade troškova zaposlenima 89.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3211 Službena putovanja 33.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 50.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 6.000.00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

322 Rashodi za materijal i energiju 1.062.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 75.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3223 Energija 360.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 610.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3225 Sitni inventar i auto gume 17.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% Stranica 2266 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta RASHODA / IZDATAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index 323 Rashodi za usluge 1.404.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 112.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 3233 Usluge promidžbe i informiranja 116.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 3234 Komunalne usluge 581.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3236 Zdravstvene I veterinarske usluge 10.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3237 Intelektualne i osobne usluge 171.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3238 Računalne usluge 35.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3239 Ostale usluge 379.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 411.827,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3292 Premije osiguranja 47.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 3293 Reprezentacija 120.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3294 Ćlanarine 11.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 233.827,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

34 financijski rashodi 50,000,00 52.650,00 55.545,76 105,3% 105,5% 111,1%

343 Ostali financijski rashodi 50.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3433 Zatezne kamate 20.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

35 Subvencije 660.000,00 63.180,00 68.360,76 9,6% 108,2% 10,4%

351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 160.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3512 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 160.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora 500.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3522 Subvencije trgovačkim društvima izvan javnog sektora 500.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 220.000,00 237.160,00 255.421,32 107,8% 107,7% 116,1%

371 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja 25.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3711 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 25.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 195.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 195.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

38 Donacije I ostali rashodi 1.391.000,00 1.524.536,00 1.667.842,38 109,6% 109,4% 119,9%

381 Tekuće donacije 991.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3811 Tekuće donacije u novcu 991.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2267

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta RASHODA / IZDATAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index 382 Kapitalne donacije 350.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 350.000,00 0,00 0.00 0,0% 0,0% 0,0%

385 Izvanredni rashodi 50.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3859 Ostali izvanredni rashodi 50.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

4 Rashodi za nabavu NEfinancijske Imovine 6.880.000,00 3.416.330,00 3.606.373,13 49,7% 105,6% 52,4%

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 150.000,00 150.000,00 158.550,00 100,0% 105,7% 105,7%

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 150.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4111 Zemljište 150.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 6.730.000,00 3.266.330,00 3.447.823,13 48,5% 105,6% 51,2%

421 Građevinski objekti 6.470.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4212 Poslovni objekti 1.600.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 560.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4214 Ostali građevinski objekti 4.310.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

422 Postrojenja I oprema 255.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4221 Uredska oprema i namještaj 230.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4222 Komunikacijska oprema 5.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 20.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

426 Nematerijalna proizvedena imovina 5.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4262 Ulaganja u računalne programe 5.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

GLAVA 002 KULTURA 594,325,00 487.872,00 514.430,27 82,1% 105,4% 86,6%

PRORAČUNSKI KORISNIK 001 GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA 581.159,00 487.872,00 514.430,27 83,9% 105,4% 88,5%

3 Rashodi poslovanja 459.159,00 466.228,00 491.582,66 101,5% 105,4% 107,1%

31 Rashodi za zaposlene 301.359,00 315.357,00 332.730,04 104,6% 105,5% 110,4%

311 Plaće 244.333,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3111 Plaće za redovan rad 242.333,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 3113 Plaće za prekovremeni rad 2.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0%

312 Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

313 Doprinosi na plaće 42.026,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 37.872,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3133 Doprinosi za zapošljavanje 4.154,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0%

32 Materijalni rashodi 154.300,00 147.168,00 154.945,95 95,4% 105,3% 100,4%

321 Naknade troškova zaposlenima 29.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3211 Službena putovanja 7.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% Stranica 2268 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta RASHODA / IZDATAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 14.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 8.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0%

322 Rashodi za materijali energiju 57.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 13.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3223 Energija 37.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 4.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3225 Sitni Inventar i auto gume 3.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

323 Rashodi za usluge 52.300,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 6.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 6.000,00 0.00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3233 Usluge promidžbe i informiranja 16.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3234 Komunalne usluge 9.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3237 Intelektualne i osobne usluge 7.300,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3238 Računalne usluge 2.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3239 Ostale usluge 4.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

329 Ostali nespomenutI rashodi poslovanja 15.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3292 Premije osiguranja 5.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3293 Reprezentacija 3.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 7.000.00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

34 financijski rashodi 3.500,00 3.703,00 3.906,67 105,8% 105,5% 111,6%

343 Ostali financijski rashodi 3.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 3.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

4 Rashodi za nabavu NEfinancijske imovine 122.000,00 21.644,00 22.847,61 17,7% 105,6% 18,7%

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 22.000,00 21.644,00 22.847,61 98,4% 105,6% 103,9%

422 Postrojenja i oprema 4.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4221 Uredska oprema i namještaj 4.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

424 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 14.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4241 Knjige u knjižnicama 14.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0%

426 Nematerijalna proizvedena imovina 4.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4262 Ulaganja u računalne programe 2.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4263 Umjetnička literarna i znanstvena djela 2.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 100.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 100.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2269

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta RASHODA / IZDATAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index

PRORAČUNSKI KORISNIK 002 PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 13.166.00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

3 Rashodi poslovanja 13.166,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

31 Rashodi za zaposlene 7.266,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

311 Plaće 6.200,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3111 Plaće za redovan rad 6.200,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

313 Doprinosi na plaće 1.066,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 961,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3133 Doprinosi za zapošljavanje 105,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

32 Materijalni rashodi 5.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

321 Naknade troškova zaposlenima 1.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 1.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0%

322 Rashodi za materijali energiju 500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3223 Energija 500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

323 Rashodi za usluge 1.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3234 Komunalne usluge 1.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3292 Premije osiguranja 500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 2.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

34 financijski rashodi 400,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

343 Ostali financijski rashodi 400,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 400,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

GLAVA 003 PREDŠKOLSKI ODGOJ 1.107.240,00 1.416.700,00 1.487.300,00 127,9% 105,0% 134,3%

PRORAČUNSKI KORISNIK 001 DJEČJI VRTIĆ »KRIJESNICA« 1.107.240,00 1,416,700,00 1.487.300,00 127,9% 105,0% 134,3%

3 Rashodi poslovanja 1.107.240,00 1.416.700,00 1.487.300,00 127,9% 105,0% 134,3%

31 Rashodi za zaposlene 1.007.301,00 1.068.600,00 1.122.100,00 106,1% 105,0% 111,4%

311 Plaće 820.700,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3111 Plaće za redovan rad 820.700,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

312 Ostali rashodi za zaposlene 45.440,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 45.440,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

313 Doprinosi na plaće 141.161,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 127.209,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3133 Doprinosi za zapošljavanje 13.952,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% Stranica 2270 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta RASHODA / IZDATAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index 32 Materijalni rashodi 93.939,00 342,100,00 359.200,00 364,2% 105,0% 382,4%

321 Naknade troškova zaposlenima 49.705,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3211 Službena putovanja 550,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3212 Naknade za prijevoz. za rad na terenu i odvojeni život 48.655,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

322 Rashodi za materijal i energiju 36.800,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 4.800,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3223 Energija 32.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

323 Rashodi za usluge 7.434,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 1.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3239 Ostale usluge 6.434,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 6.000,00 6.000,00 6.000,00 100,0% 100,0% 100,0%

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 6.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 6.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

GLAVA 004 VLASTITI KOMUNALNI POGON 437.067,00 459,339,00 483.506,70 105,1% 105,3% 110,6%

3 Rashodi poslovanja 422.067,00 443,544,00 466.811,38 105,1% 105,2% 110,6%

31 Rashodi za zaposlene 322.567,00 338,868,00 356.168,83 105,1% 105,1% 110,4%

311 Plaće 254.068,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3111 Plaće za redovan rad 244.068,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3113 Plaće za prekovremeni rad 10.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

312 Ostali rashodi za zaposlene 24.800,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3121 Ostali rashodi za zaposlene 24.800,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

313 Doprinosi na plaće 43.699,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 39.380,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3133 Doprinosi za zapošljavanje 4.319,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

32 Materijalni rashodi 99.500,00 104.676,00 110.642,55 105,2% 105,7% 111,2%

321 Naknade troškova zaposlenima 19.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 19.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

322 Rashodi za materijali energiju 60.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 25.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3223 Energija 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2271

u kunama Broj VRSTA 1 2 3 2/1 3/2 3/1 konta RASHODA / IZDATAKA 2007. 2008. 2009. Index Index Index 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3225 Sitni inventar i auto gume 5.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 323 Rashodi za usluge 20.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3237 Intelektualne i osobne usluge 20.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

4 Rashodi za nabavu NEfinancijske imovine 15.000,00 15.795,00 16.695,32 105,3% 105,7% 111,3%

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 15.000,00 15.795,00 16.695,32 105,3% 105,7% 111,3%

422 Postrojenja i oprema 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 15.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

GLAVA 005 POMOĆ U KUĆI STARIJIM OSOBAMA 868.292,00 868.292,00 868.292,00 100,0% 100,0% 100,0%

3 Rashodi poslovanja 860.292,00 860.292,00 860.292,00 100,0% 100,0% 100,0%

31 Rashodi za zaposlene 745.392,00 745.392,00 745.392,00 100,0% 100,0% 100,0%

311 Plaće 636.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3111 Plaće za redovan rad 636.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

313 Doprinosi na plaće 109.392,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 98.580,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3133 Doprinosi za zapošljavanje 10.812,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

32 Materijalni rashodi 114.900,00 114.900,00 114.900,00 100,0% 100,0% 100,0%

321 Naknade troškova zaposlenima 55.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 55.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

322 Rashodi za materijal i energiju 48.900,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 6.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3223 Energija 31.500,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 7.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3225 Sitni inventar i auto gume 4.400,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

323 Rashodi za usluge 5.900,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 2.800,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0.0% 3234 Komunalne usluge 1.100,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3239 Ostale usluge 2.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 5.100,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 3292 Premije osiguranja 5.100,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0%

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8.000,00 8.000,00 8.000,00 100,0% 100,0% 100,0%

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 8.000,00 8.000,00 8.000,00 100,0% 100,0% 100,0%

422 Postrojenja i oprema 8.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 8.000,00 0,00 0,00 0,0% 0,0% 0,0% Stranica 2272 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

79. Članak 5. Na temelju članka 6. Zakona o proračunu (»Narod- Proračun se izvršava na temelju mjesečnih potreba ne novine«, broj 96/03), članka 27. stavka 1. točke 7. korisnika u skladu s raspoloživim sredstvima. Statuta Grada Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik«, Korisnici mogu preuzimati obveze najviše do visine broj 9/06 i 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog sredstava osiguranih u posebnom dijelu Proračuna vijeća Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, ukoliko je dospijeće obveza usklađeno s mjesečnim broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska dodjelama. Kostajnica na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. Jedinstveni upravni odjel - računovodstvo usklađuje godine donijelo je zahtjeve mjesečnih financijskih planova korisnika s planiranom likvidnosti Proračuna, o čemu izvješćuje O D L U K U gradonačelnika i Gradsko poglavarstvo kako bi se pravodobno mogle poduzeti mjere za uravnoteženje o izvršavanju Proračuna Grada Hrvatska Proračuna. Kostajnica za 2007. godinu Razliku između odobrenih i manje iskorištenih dodjela korisnik raspoređuje u slijedeće razdoblje. I. OPĆE ODREDBE

Članak 6. Članak 1. Korisnici su na temelju iznosa predviđenih u Pro- Ovom Odlukom uređuje se način izvršavanja Pro- računu obvezani sastaviti financijski plan za cijelu računa Grada Hrvatska Kostajnica za 2007. godinu godinu po mjesecima. (u daljnjem tekstu: Proračun). Financijski planovi se dostavljaju na odobrenje Gra- du Hrvatska Kostajnica, Gradskom poglavarstvu koje II. STRUKTURA PRORAČUNA je dužno, temeljem mišljenja Jedinstvenog upravnog odjela - računovodstvo, utvrditi da li su dostavljeni planovi usklađeni s Proračunom i zakonom. Članak 2. Manje dodjeljena sredstva u odnosu na financijski Proračun Grada Hrvatska Kostajnica sastoji se iz plan za tekući mjesec korisnik raspoređuje u sredstva općeg i posebnog dijela. dodjele za slijedeći mjesec. Opći dio Proračuna sadrži: - prihode i primitke Proračuna - račun prihoda i Članak 7. primitaka i Ako se tijekom godine, smanje potrebe za planiranim - izdatke i rashode iz Proračuna - račun izdataka sredstvima uslijed prestanka rada nekog od korisnika i rashoda. ili drugih razloga, ista se prenose u Tekuću zalihu ili Posebni dio sadrži raspored rashoda prema eko- korisniku koji preuzima poslove. nomskoj klasifikaciji proračunskih korisnika. Članak 8. III. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA U okvoru proračunskih sredstava Proračuna dopušte- na je raspodjela utvrđenih sredstava između pojedinih stavaka izdataka ako to odobri Gradsko poglavarstvo Članak 3. odnosno predsjednik Gradskog poglavarstva. Naredbodavatelj za izvršavanje Proračuna je gra- Raspodjela prema odredbi iz stavka 1. ovog članka donačelnik i isti je odgovoran za naplatu proračunskih ne može biti veća od 5% sredstava utvrđenih na stavci prihoda i primitaka, za rashode i uravnoteženje Pro- koja se umanjuje. računa u tijeku proračunske godine. Gradsko poglavarstvo dužno je po prijedlogu grado- načelnika poduzeti mjere za uravnoteženje Proračuna Članak 9. u tijeku proračunske godine. Pogrešno ili više uplaćeni prihodi iz Proračuna vraćaju se uplatiteljima na teretnih prihoda, a temeljem rješenja tijela nadležnog za naplatu tih prihoda. Članak 4. Bez prethodne suglasnosti Gradskog poglavarstva Članak 10. naredbodavatelj može odobriti isplate iz Proračuna do jednokratnog iznosa od 150.000,00 kn s tim da o istom Nadzor nad izvršavanjem Proračuna obavlja se mora podnijeti izvješće Gradskom poglavarstvu na prvoj putem »unutarnjeg nadzora« kojeg određuje Gradsko sjednici koja uslijedi po odobrenju sredstava. poglavarstvo. O isplati sredstava temeljem stavka 1. ovog članka, Gradsko poglavarstvo o prijedlogu naredbodavatelja Članak 11. upućuje polugodišnje i godišnje izvješće Gradskom U tijeku izvršenja Proračuna utvrđuju se obveze: vijeću. - gradonačelnik će izvjestiti Gradsko poglavarstvo Naredbodavatelj može ugovoriti isplatu sredstava o izvršenju Proračuna za prvo polugodište do iz Proračuna bez prethodne suglasnosti Gradskog konca srpnja 2007. godine, a o izvršenju Pro- poglavarstva do iznosa od 20.000,00 kuna, za robu, računa za cijelu 2007. godinu do konca travnja radove i usluge. 2008. godine, Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2273

- Gradsko poglavarstvo dužno je podnijeti iz- Članak 2. vješće Gradskom vijeću za prvo polugodište Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana 2007. godine do 5. kolovoza 2007. godine, a objave u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska za izvršenje Proračuna za cijelu proračunsku Kostajnica. godinu do konca travnja 2008. godine.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Članak 12. GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA Odluke o kreditnom zaduženju Proračuna donosi GRADSKO VIJEĆE Gradsko vijeće. KLASA: 022-05/06-01/65 URBROJ: 2176/02-06-01-1 Članak 13. Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. U izvršavanju Proračuna primjenjuju se odredbe Zakona o proračunu. Predsjednik Za izvršavanje Proračuna odgovorno je Gradsko Miroslav Jurić, ing., v.r. poglavarstvo koje u postupku izvršavanja Proračuna donosi provedbene akte. 81. Članak 14. Na temelju članka 74. Zakona o športu (»Narod- Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Služ- ne novine«, broj 71/06), članka 27. Statuta Grada benom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica. Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA i 12/06), Gradsko vieće Grada Hrvatska Kostajnica GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine GRADSKO VIJEĆE donijelo je

KLASA: 022-05/06-01/66 O D L U K U URBROJ: 2176/02-06-01-2 Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. o Programu javnih potreba u športu Grada Hrvatska Kostajnica u 2007. godini Predsjednik Miroslav Jurić, ing., v.r. Članak 1. Program javnih potreba u športu Grada Hrvatska Kostajnica u 2007. godini, realizira se putem Plana javnih potreba u športu Zajednice športskih udruga 80. Grada Hrvatske Kostajnice za 2007. godinu. Na temelju članka 11. Odluke o komunalnim dje- latnostima koje se mogu obavljati na temelju pisanog Ugovora u Gradu Hrvatska Kostajnica (»Službeni Članak 2. vjesnik«, broj 18/02), članka 27. Statuta Grada Hr- Sredstva za šport u 2007. godinu osiguravaju se u vatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i Proračunu Grada Hrvatska Kostajnica kroz »Tekuće 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog vijeća Grada donacije Zajednici športskih udruga Grada Hrvatska Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i Kostajnica« u iznosu od 150.000,00 kn. 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica Zajednica športskih udruga Grada Hrvatska Ko- na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine stajnica dodjeljena sredstva raspoređuje športskim donijelo je udrugama sukladno svome Programu i Planu.

O D L U K U Članak 3. o izvoditelju poslova sahrane i ukopa pokojnika Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Služ- na grobljima Grada Hrvatska Kostajnica benom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica.

Članak 1. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Poslove sahrane i ukopa pokojnika na grobljima GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO VIJEĆE Grada Hrvatska Kostajnica, obavljati će Uslužno, trgovačko, proizvodno, prijevoznički obrt »Kamelija«, KLASA: 022-05/06-01/61 Davorina Trstenjaka 48, iz Hrvatske Kostajnice. URBROJ: 2176/02-06-01-1 Poslovi sahrane i ukopa obavljaju se u 2007. Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. godini. Ponuda obrta »Kamelija« čini sastavni dio ove Predsjednik Odluke. Miroslav Jurić, ing., v.r. Stranica 2274 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

82. Članak 2. Na temelju članka 27. Statuta Grada Hrvatska Kostaj- Sredstva najamnine i otkupa koriste se osobito za nica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06) i članka 39. pokriće troškova: Poslovnika Gradskog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica - hitnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće zgrade, Grada Hrvatska Kostajnica na 11. sjednici održanoj - nužnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja 21. prosinca 2006. godine donijelo je zgrade, - osiguranja zgrade kod osiguravajućeg društva O D L U K U i o Programu javnih potreba u kulturi Grada - uprave. Hrvatske Kostajnice za 2007. godinu Članak 3. Članak 1. Zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade sma- Program javnih potreba u kulturi Grada Hrvatske traju se: Kostajnice, u 2007. godini, realizira se putem Plana i - nosiva konstrukcija zgrade (temelji, nosivi zi- programa rada ustanova u vlasništvu Grada Hrvatska dovi, stupovi, međukatna konstrukcija, krovna Kostajnica, Plana i programa rada udruga koje djeluju konstrukcija i slično), na području Grada Hrvatske Kostajnice i putem Limene - pokrov, glazbe DVD-a Hrvatska Kostajnica. - prohodne i neprohodne zajedničke terase, - pročelja zgrade uključivo prozori i vrata, Članak 2. - elementi zaštite od vanjskih utjecaja na zajed- Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Služ- ničkim dijelovima zgrade (kapci, žaluzine, grilje benom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica. i slično), - krovna i ostala limarija na zajedničkim dijelovima SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA zgrade, GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA - dimnjaci i ventilacijski kanali, hidranti, protupo- GRADSKO VIJEĆE žarni aparati u zajedničkim dijelovima zgrade, - zajednička stubišta uključujući i ogradu stubi- KLASA: 022-05/06-01/60 šta, URBROJ: 2176/02-06-01-1 - požarni prilazi, ljestve i stepeništa, Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. - instalacije za dovod električne energije do brojila Predsjednik stana ili drugog posebnog dijela zgrade, Miroslav Jurić, ing., v.r. - instalacije kanalizacije, glavni vertikalni i hori- zontalni vodovi i temeljne instalacije uključivo reviziona okna, - vodovodne instalacije od vodomjera za zgradu 83. do odvajanja instalacija za pojedini stan ili drugi Na temelju članka 382. i 383. Zakona o vlasništvu posebni dio zgrade odnosno do vodomjera u i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj stanu ili drugom posebnom dijelu zgrade, 91/96, 73/00, 114/01 i 79/06), Uredbe Vlade Republike - sanitarni uređaji i instalacije vodovoda i kana- Hrvatske o održavanju zgrada (»Narodne novine«, broj lizacije u zajedničkim dijelovima zgrade, 64/97), članka 27. Statuta Grada Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06) i članka 39. Po- - električna instalacija stubišne rasvjete i drugih slovnika Gradskog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica trošila u zajedničkim dijelovima zgrade, glavna (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće razvodna ploča s uklopnim satom, električne Grada Hrvatska Kostajnica na 11. sjednici održanoj instalacije za stanove i posebne dijelove zgrade 21. prosinca 2006. godine donijelo je do brojila za stan ili drugi posebni dio zgrade, - nužna i panik rasvjeta,

O D L U K U - zajedničke instalacije centralnog grijanja i centralne pripreme tople vode do radijatorskog o donošenju Programa održavanja stambenih ventila, odnosno ventila trošila u stanu ili drugom zgrada za 2007. godinu posebnom dijelu zgrade, - radijatori i druga grijaća tijela u zajedničkom Članak 1. dijelu zgrade, Ovom Odlukom uređuje se pitanje trošenja sredsta- - telefonske instalacije ili radio antenske instalacije va najamnine za stanove i dijela sredstava od otkupa uključujući i kabelske i satelitske instalacije s stanova (45%) radi održavanja zgrada s više stambenih pojačalom i svim drugim zajedničkim uređajima jedinica, te vrste i način poduzimanja hitnih i nužnih koji omogućuju redoviti prijem od mjesta raz- popravaka na zgradama. dvajanja u stan ili drugi posebni dio zgrade, Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2275

- instalacije i uređaji za zvonce, električne brave - dezinsekcija i deratizacija zajedničkog prosto- i interni govorni uređaji od ulaza u zgradu do ra zgrade i posebnih dijelova zgrade kada se stana ili drugog posebnog dijela zgrade odnosno obavlja u cijeloj zgradi u cilju trajnog otklanjanja do mjesta odvajanja instalacije za pojedini stan štetočina i gamadi, ili posebni dio zgrade, - čišćenje kanala za smeće, - zajednička kotlovnica ili toplinska podstanica, - čišćenje septičkih jama i - zajednička hidroforska postrojenja, - čišćenje odvodnih rešetaka, vodovodnih grla i - gromobranske instalacije, oluka. - kanali za smeće i - septičke jame. Članak 5. Hitnim popravcima smatra se poduzimanje radova Članak 4. na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade naročito u slučaju: Sredstva najamnine i otkupa koriste se za održa- vanje zajedničkih dijelova uređaja u graditeljskom i - kvara na sustavu centralnog grijanja i toplovod- funkcionalnom stanju i to: nom sustavu, - ličenje i bojenje zidova, stropova, vanjske i - puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne unutarnje stolarije i tapetarski radovi, i kanalizacijske instalacije, radi sprečavanja - ličenja bravarije, radijatora, drugih grijaćih tijela daljnjih štetnih posljedica, i drugih odgovarajućih elemenata u zgradi, - kvarove na električnim instalacijama, - premazivanje zidova i stropova vapnom, - znatnijih oštećenja dimnjaka i dimovodnih ka- - premazivanje dimnjaka, nala, - zamjena pokrova, - prodiranje oborinskih voda u zgradu, saniranje posljedica istog prodora, te znatnijeg oštećenja - keramički i drugi radovi na završnim oblogama krova, podova i zidova, - naručene statičke stabilnosti zgrade ili pojedinih - zamjena podnih obloga i premazivanje podo- dijelova zgrade i va, - otpadanja dijelova pročelja. - zamjena pokrova, - popravak pročelja, Članak 6. - zamjena i popravak stolarije uključujući elemente zaštite od vanjskih utjecaja (kapci, žaluzine, Nužnim popravcima smatra se poduzimanje radova grilje i slično), osobito radi: - popravak pokrova i ravnog krova, - sanacije krovne konstrukcije, nosivih zidova, međukatnih konstrukcija, temelja, - održavanje rasvjete i drugih električnih uređaja (zamjena žarulja, prekidača, utičnica, zvonce, - sanacije dimnjaka i dimovodnih kanala, svjetiljki, internog govornog uređaja i slično), - sanacije ravnih i kosih krovova, kao i održavanje vanjske rasvjete koje pripada - sanacije klizišta, zamjene instalacije na zajednič- zgradi, kim dijelovima i uređajima zgrade (vodovodne, - zamjena i popravak brava i drugih elemenata kanalizacijske, električne, plinske, centralnog koji pripadaju zgradi, grijanja i slično), - održavanje nasada, staza, opreme i drugih - popravka pročelja zgrade i elemenata na zemljištu koje pripada zgradi - izolacije zidova, podova i temelja zgrade. (ograda, sprave z igru djece, okviri za čišćenje tepiha, klupe i slično), Članak 7. - redoviti servis na uređajima za grijanje i pripremu tople vode (kotlovnica i toplinska podstanica i Sastavni dijelovi ove Odluke su planovi prihoda i drugo), planovi hitnih i nužnih popravaka po pojedinim zgra- dama, koje izrađuju Upravitelj stambenih zgrada uz - redoviti servisi agregata za rasvjetu, hidroforskih suglasnost ovlaštenih predstavnika Grada za stam- postrojenja i prepumpnih stanica za otpadnu bene zgrade. vodu i pumpnih stanica za vodu, - redoviti servis na antenskim uređajima, uređajima za prijem televizijskog programa uključujući i Članak 8. uređaje za kabelsku i satelitsku TV, Upravitelj raspolaže sredstvima najamnine i otkupa -- redoviti servisi na instalacijama vodovoda, stanova pod uvjetima i u granicama utvrđenim ugovorom kanalizacije, elektrike, plina i drugo, kojeg sklapa s Gradom Hrvatska Kostajnica. - redoviti servisi ostalih aparata i uređaja u zgradi prema naputku proizvođača. Članak 9. - čišćenje dimnjaka i dimovodnih kanala (dimnja- Sredstva najamnine, sukladno Odluci o uplati čarske usluge), sredstava slobodno ugovorene najamnine za stanove Stranica 2276 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. u vlasništvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni objekata i uređaja javne rasvjete, troškovi električne vjesnik«, broj 22/03), uplaćuju se u zajedničku pričuvu energije i troškovi održavanja nerazvrstanih cesta. na žiro-račune stambenih zgrada. Planirana sredstva komunalne naknade u 2007. Sredstva pričuve koja plaća Grad Hrvatska Kostajnica godini iznose 400.000,00 kuna. koriste se namjenski za trošak etažiranje stambenih građevina u vlasništvu Grada. Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana Članak 10. objave u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Dio sredstava od otkupa gradskih stanova, u visini Kostajnica. od 45% raspoređuje se svakoj zgradi proporcionalno ukupnom broju stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Kostajnica. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA Sredstva iz stavka 1. ovog članka uplaćuju se na GRADSKO VIJEĆE žiro-račun stambenih zgrada shodno članku 9. ove Odluke. KLASA: 022-05/06-01/57 Ovlašćuje se Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska URBROJ: 2176/02-06-01-2 Kostajnica za donošenje odluka kojim se, u opravdanim Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. slučajevima, može odrediti utrošak sredstava otkupa stanova (45%) za poslove hitnih i nužnih popravaka Predsjednik pojedinih stambenih zgrada. Miroslav Jurić, ing., v.r.

Članak 11. Zadužuje se Jedinstveni upravni odjel Grada Hrvat- 85. ska kostajnica za ostvarivanje pretpostavki i praćenje Na temelju članka 71. Zakona o ustanovama realizacije ovog Programa. (»Narodne novine«, broj 76/93), članka 27. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj Članak 12. 9/06 i 12/06), članka 39. i 40. Poslovnika Gradskog Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana vijeća Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, objave u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica. Kostajnica na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. odine donijelo je

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA O D L U K U GRADSKO VIJEĆE o prestanku rada Pučkog otvorenog učilišta Hrvatska Kostajnica KLASA: 022-05/06-01/62 URBROJ: 2176/02-06-01-1 Članak 1. Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. Pučko otvoreno učilište Hrvatska Kostajnica zbog Predsjednik nemogućnosti osiguranja materijalnih sredstava za Miroslav Jurić, ing., v.r. obavljanje djelatnosti predviđene Zakonom o ustano- vama i Statutom, prestaje s radom.

Članak 2. 84. Zaposlenike Pučkog otvorenog učilišta preuzet će Na temelju članka 22. Zakona o komunalnom Gradska knjižnica i čitaonica Hrvatska Kostajnica. gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 26/03 - proči- šćeni tekst, 82/04 i 178/04), članka 27. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i Članak 3. 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2007. go- Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i dine, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica Hrvatska Kostajnica. na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine donijelo je SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA O D L U K U GRADSKO VIJEĆE o rasporedu sredstava komunalne naknade u 2007. godini KLASA: 022-05/06-01/69 URBROJ: 2176/02-06-01-1 Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. Članak 1. Prikupljenim sredstvima komunalne naknade u Predsjednik 2007. godini, sufinancirat će se troškovi održavanja Miroslav Jurić, ing., v.r. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2277

86. broj 33/01, 60/01 i 106/03), članka 27. Statuta Grada Na temelju članka 27. Statuta Grada Hrvatska Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), 12/06) i članka 1. Odluke o mjerilima i kriterijima za članka 39. i 40. Poslovnika Gradskog vijeća Grada utvrđivanje plaća i drugih primanja dužnosnika, služ- Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 benika i namještenika tijela Gradske uprave Grada i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica Hrvatska Kostajnica, članova Gradskog poglavarstva i na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine Gradskog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni donijelo je vjesnik«, broj 7/04), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine donijelo je O D L U K U o suosnivanju »Garancijske sheme« O D L U K U Članak 1. o plaćama službenika i namještenika Gradske uprave Grada Hrvatska Kostajnica Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica, u cilju razvoja malog gospodarstva podržava realizaciju Projekta »Garancijska shema« i izražava spremnost Članak 1. za suosnivanje navedenog projekta. Ovom Odlukom utvrđuju se plaće i druga primanja službenika i namještenika Gradske uprave Grada Članak 2. Hrvatska Kostajnica. Materijalna sredstva s kojima Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica učestvuje u suosnivanju Članak 2. »Garancijske sheme« iznose 200.000,00 kuna, a Službenici i namještenici Gradske uprave ostvaruju ista će se doznačiti Razvojnoj agenciji SIGMA SISAK plaću sukladno Zakonu o državnim službenicima i na- d.o.o. iz Siska po potpisivanju Društvenog ugovora o mještenicima (»Narodne novine«, broj 27/01) i Uredbi suosnivanju. o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi. Članak 3. Prava i obveze suosnivača regulirat će se Druš- Članak 3. tvenim ugovorom u suosnivanju i drugim normativnim aktima. Plaću službenika i namještenika Gradske uprave Grada Hrvatska Kostajnica čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izra- Članak 4. čun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Služ- radnog staža. benom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica. Kao osnovica za izračun plaće primjenjuje se osno- vica utvrđena od strane Vlade Republike Hrvatske za SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA državne službenike i namještenike. GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA Koeficijent je određen zavisno o vrsti odgovornosti GRADSKO VIJEĆE i složenosti poslova i zadataka koje službenik i na- mještenik obavlja. KLASA: 022-05/06-01/67 URBROJ: 2176/02-06-01-1 Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. Članak 4. Rješenje o visini plaće službenika i namještenika Predsjednik Gradske uprave Grada Hrvatska Kostajnica donosi Miroslav Jurić, ing., v.r. gradonačelnik.

Članak 5. 87. Koeficijenti za utvrđivanje plaća službenika i na- Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područ- mještenika Gradske uprave Grada Hrvatska Kostajnica noj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, utvrđuju se:

I. URED GRADONAČELNIKA

Rbr. Naziv radnog mjesta Radno mjesto Koeficijent 1. Tajnik Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva Položaj I. vrste 1,80 2. Tajnica gradonačelnika i voditelj službe protokola III. vrste 1,00 3. Voditelj pisarnice III. vrste 1,00 Stranica 2278 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Rbr. Naziv radnog mjesta Radno mjesto Koeficijent 4. Administrativni referent - upisničar III. vrste 0,90 5. Domar - vozač III. vrste 0,85 6. Čistačica IV. vrste 0,65

II. JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

Rbr. Naziv radnog mjesta Radno mjesto Koeficijent 1. Pročelnik Položaj I. vrste 1,80 2. Administrativni referent III. vrste 0,90 3. Samostalni referent za imovinsko-pravne poslove, društvene djelatnosti, stambenu djelatnost I. vrste 1,40 ODJELJAK GRADITELJSTVA, URBANIZMA, OBNOVE, KOMUNALNIH POSLOVA I ZAŠTITE OKOLIŠA 4. Voditelj odjeljka I. vrste 1,40 5. Komunalni redar III. vrste 1,10 KOMUNALNI POGON 6. Komunalni djelatnik IV. vrste 0,65 ODJELJAK RAČUNOVODSTVENIH POSLOVA 7. Voditelj računovodstvenih poslova III. vrste 1,10 8. Računovodstveni referent III. vrste 0,95

Članak 6. 1. smrt djelatnika, Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbenik 2. smrt člana uže obitelji, ima pravo na 85% plaće poslova i radnog mjesta na 3. rođenja djeteta. koje je primljen. Visina naknade se određuje sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 95/05 Članak 7. i 96/06). Službenik i namještenik koji radi prekovremeno, subotom i nedjeljom te državnim blagdanima i prazni- cima ima pravo na plaćeni rad čija se visina utvrđuje Članak 11. posebnim propisima. Službenik i namještenik ima pravo na mjesečnu naknadu troškova prijevoza javnim prometom prema Članak 8. cijeni pojedinačne karte. Službeniku i namješteniku može se isplatiti godiš- nje jednokratni dodatak na plaću koji se isplaćuje u Članak 12. mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem djelatnik koristi Za službeno putovanje u zemlji službeniku i namje- godišnji odmor ili se isplaćuje u vidu »božićnice« u šteniku pripada naknada troškova prijevoza, dnevnica mjesecu prosincu. u iznosu utvrđenom propisima te naknada iznosa Jednokratni dodatak isplaćuje se temeljem odluke hotelskog računa. Gradskog poglavarstva kojom je regulirana i visina dodatka u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak Troškovi i dnevnice za službeno putovanje u ino- (»Narodne novine«, broj 95/05 i 96/06). zemstvu obračunavaju se na način kao je to regulirano za tijela državne uprave.

Materijalna prava djelatnika Članak 13. Članak 9. Ukoliko službenik ima odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknaditi će mu se Kada službenik i namještenik stekne uvjete za mirovinu pripada mu pravo na otpremninu sukladno troškovi sukladno propisima. Pravilniku o porezu na dohodak (»Narodne novine«, broj 95/05 i 96/06). Članak 14. Za natprosječne rezultate u radu službenici i Članak 10. namještenici mogu svake godine ostvariti dodatak Službenik i namještenik ili njihova obitelj imaju pravo za uspješnost na radu što se regulira Odlukom o na solidarnu pomoć u slijedećim slučajevima: ocjenjivanju i nagrađivanju službenika i namještenika Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2279 u Jedinstvenom upravnom odjelu i uredu gradonačel- Članak 2. nika Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za broj 16/01). unapređenje stanja u prostoru za Grad Hrvatsku Ko- stajnicu sastavni su dio ove Odluke. Članak 15. Sva ostala prava službenika i namještenika Grad- Članak 3. ske uprave Grada Hrvatska Kostajnica, koja nisu Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana obuhvaćena ovom Odlukom, uređena su Odlukom objave u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska o primjeni odredbi Kolektivnog ugovora za državne Kostajnica. službenike i namještenike (»Službeni vjesnik«, broj 14/03 i 18/03) i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Ureda gradonačelnika i Jedinstvenog upravnog odjela SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Grada Hrvatska Kostajnica. GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO VIJEĆE

Članak 16. KLASA: 022-05/06-01/64 Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti URBROJ: 2176/02-06-01-1 Odluka o plaćama službenika i namještenika Gradske Hrvatska Kostajnica, 21. prosinac 2006. uprave Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 16/01). Predsjednik Miroslav Jurić, ing., v.r. Članak 17. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica, a SADRŽAJ ELABORATA: primjenjuje se od 1. siječnja 2007. godine.

Uvod SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO VIJEĆE A. IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU ZA GRAD HRVATSKU KOSTAJNICU KLASA: 022-05/06-01/68 URBROJ: 2176/02-06-01-1 1. Analiza postojećeg stanja i dokumenata pro- Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. stornog uređenja 2. Opća obilježja koncepcije prostornog razvitka Predsjednik Grada Hrvatska Kostajnica Miroslav Jurić, ing., v.r. 3. Ocjena stanja razorenosti i obnove na području Grada Hrvatska Kostajnica i 4. Opća ocjena dokumenata prostornog uređe- 88. nja Na temelju članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 27. Statuta Grada B. PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i STANJA U PROSTORU ZA GRAD HRVATSKU 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog vijeća Grada KOSTAJNICU Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica Općenito na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. donijelo je slijedeću 1. Izrada novih dokumenata prostornog uređe- nja O D L U K U 2. Izrada izmjena i dopuna postojećih dokumenata o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru prostornog uređenja i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za Grad Hrvatsku Kostajnicu 3. Izrada studija, idejnih rješenja, programa 4. Izrada dokumenata prostornog uređenja od Članak 1. županijskog značaja relevantnih za područje Grada Hrvatska Kostajnica Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za Grad Hrvat- 5. Uređenje zemljišta – Izgradnja objekata i uređaja sku Kostajnicu, izrađeno po Jedinstvenom upravnom komunalne infrastrukture i odjelu Grada Hrvatska Kostajnica. 6. Završne odredbe Stranica 2280 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Uvod A. IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU ZA GRAD HRVATSKU KOSTAJNICU Temeljem članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 35/99, 1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA I DOKUME- 61/00, 32/02 i 100/04), Gradsko vijeće Grada Hrvatska NATA PROSTORNOG UREĐENJA Kostajnica treba donijeti Odluku o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za Grad Hrvatsku Kostajnicu. Iz- Grad Hrvatska Kostajnica prema Zakonu o područ- vješće o stanju u prostoru sadrži analizu provođenja jima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj dokumenata prostornog uređenja i drugih dokume- (»Narodne novine«, broj 86/06 i 125/06), jedna je od nata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti jedinica teritorijalne samouprave koja je formirana na na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu dijelu područja bivše Općine Kostajnica. vrijednosti prostora i okoliša te druge elemente od Kako je područje Grada Hrvatska Kostajnica uklju- važnosti za prostor Grada Hrvatske Kostajnice. Pro- čeno u ratom zahvaćena područja Republike Hrvatske gram mjera određuje izradu novih, odnosno izmjenu i (»Narodne novine«, broj 44/92), a potom 1996. godine dopunu postojećih dokumenata prostornog uređenja, proglašeno jednim od područja od posebne državne potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga za skrbi, na poticaj i uz financijsku potporu tadašnjeg njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stano- i donošenje tih dokumenata. Programom mjera utvr- vanja izraženi su stručni elaborati kojima je sagledana đuje se potreba uređenja zemljišta, razina uređenja aktualna situacija, uključivo i potrebe razvoja i obnove. zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja To su »Osnove korištenja i zaštite prostora bivše Opći- te rok u kojem je određeno zemljište potrebno ure- ne Hrvatska Kostajnica« (1993.) i »Prostorni program diti za planiranu namjenu. Uređenje građevinskog razvitka i obnove Hrvatske Kostajnice, Hrvatske Dubice zemljišta obuhvaća pripremu zemljišta za izgradnju i smjernice za naselja« (1996.). Ovi dokumenti poslužili (izrada prostornih planova, imovinsko-pravne radnje su kao stručna osnova za izradu novih dokumenata i drugo), te izgradnju objekata i uređaja komunalne prostornog uređenja u skladu sa Zakonom o prostor- infrastrukture, objekata za opskrbu električnom ener- nom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, gijom, zdravstvenih objekata, odgojnih i obrazovnih 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), situacijom i potrebama objekata i drugih infrastrukturnih objekata. Programom na terenu (Izmjene i dopune PPO i GUP-a). mjera, ovisno o posebnim obilježjima prostora za koje se donosi, utvrđuju se i druge mjere za provođenje Prema dostupnim podacima, za područje bivše politike uređenja prostora i dokumenata prostornog Općine Kostajnica, izrađena je i usvojena slijedeća uređenja Grada Hrvatska Kostajnica. urbanistička dokumentacija: Elaborati: »Izvješće o stanju u prostoru i Program za bivšu Općinu Kostajnica izrađeni su: mjera za unapređenje stanja u prostoru za Grad - Prostorni plan Općine Kostajnica (»Službeni Hrvatsku Kostajnicu« donose se za naredno četve- vjesnik«, broj 26/86, 52/86 i 37/89), rogodošnje razdoblje. - Izmjene i dopune prostornog plana Općine Izvješće o stanju u prostoru za Grad Hrvatsku Hrvatska Kostajnica (»Službeni glasnik Sisač- Kostajnicu izraženo je uzimajući u obzir evidentira- ko-moslavačke županije«, broj 1/99), ne podatke i raspoložive spoznaje o prostoru, te na - Generalni urbanistički plan Kostajnice (»Službeni temelju postojeće verificirane prostorno-planerske vjesnik« Grada H. Kostajnice broj 26/88), dokumentacije, planova, studija i projekata koji su bili dostupni za vrijeme izrade ovog elaborata. - PUP »Šetluci« (1985.), Na temelju navedenih spoznaja Izvješće sadrži: - PUP »Mađari - industrijska zona« (1988.), - PUP »Stevanov brod« (1988.) i - analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, - Osnove korištenja i zaštite prostora bivše Općine Hrvatska Kostajnica (1993.) - ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, zaštitu za Grad Hrvatsku Kostajnicu izrađeni su: vrijednosti prostora i okoliša, - Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog - druge elemente od važnosti za prostor Grada plana Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik« Hrvatske Kostajnice. Grada Hrvatske Kostajnice broj 2/99), Na temelju Izvješća o stanju u prostoru za Grad - Izmjene i dopune GUP-a Hrvatska Kostajnica Hrvatska Kostajnica, donosi se Program mjera za (točkasta izmjena) (»Službeni vjesnik« Grada unapređenje stanja u prostoru za Grad Hrvatsku Hrvatske Kostajnice broj 7/99), Kostajnicu. - DPU dijela zaštićene povijesne jezgre Hrvatske Programom mjera, za četverogodišnje razdoblje, Kostajnice (»Službeni vjesnik« Grada Hrvatske utvrđena je: Kostajnice broj 5/00 i 14/03) i - potrebna uređenja zemljišta (izrada prostornih - PPUG Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik« planova, imovinsko-pravne radnje, izgradnja Grada Hrvatska Kostajnica broj 12/03). objekata i uređaja komunalne infrastrukture i Slijedom odredbi članka 57. Zakona o prostor- dr.) i nom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, - druge mjere za provođenje politike uređenja 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), 1999. godine prestali prostora i dokumenata prostornog uređenja. su važiti: Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2281

- PUP »Šetluci« (UIH, 1985.), * Treba istaknuti regionalne osobitosti, raznolikosti - PUP »Madžari – industrijska zona« (UIH, 1988.) i razmještaj glavnih resursa, te mora biti prepo- i znatljiva gospodarska fizionomija i međusobna komplementarnost. - PUP »Stevanov brod« (UIH, 1988.). * Urbanizacija se razvija kao civilizacijski proces. Navedeni provedbeni urbanistički planovi zastar- Gradovi su nositelji hrvatskog indentiteta, što će jeli su i neusklađeni kako sa zakonskim odredbama u buduće još više doći do izražaja. Osim Hrvatske i konceptom prostornog razvoja i obnove, tako i s Kostajnice u ovom prostoru će se razvijati još promjenjenim društvenim i gospodarskim okolnostima neka prijelazna urbanizirana naselja, te ruralna (imovinski odnosi) i u velikoj su mjeri neprovedivi. naselja. Napuštaju se izumiruća naselja. Uzimajući u obzir navedene činjenice, analizom * Poseban je interes Hrvatske sveobuhvatno se dokumenata prostornog uređenja, obuhvaćeni su svi dobro povezati s Republikom Bosnom i Herce- važeći planovi koji se u cjelini ili samo djelomice od- govinom, uvažavajući sve njezine složenosti, nose na prostor Grada Hrvatska Kostajnica. U sklopu specifižnosti, proturječnosti i teškoće. analize daju se pregledi i drugih dostupnih podataka te podaci o izvršenim aktivnostima u smislu poboljšanja * Radi boljeg uključivanja Hrvatske u europske stanja u prostoru Grada Hrvatske Kostajnice. prometne tokove, boljeg povezivanja pojedinih zemalja Podunavlja s Jadranom, ali i zbog boljeg povezivanja pojedinih područja unutar Hrvatske, 1.1. Strategija prostornog uređenja daje se veće značenje transverzalnom povezi- Republike Hrvatske vanju Sjever - Jug (planirani cestovni pravac Zagreb - Sisak - Dvor - Bihać - Split) u odnosu Shodno Zakonu o prostornom uređenju, pristupilo na do sada pretežno longitudinalno povezivanje se izradi Strategije prostornog uređenja Republike Zapad - Istok. Hrvatske, kao preduvjeta izrade županijskih prostor- * Unski koridor željezničke pruge privremeno gubi nih planova. Na temelju izrađenih Polazišta i Osnova na značenju zbog svog prolaska kroz granično analiza stanja u prostoru, ocjena tog stanja, te pred- područje. Njegovo korištenje utvrđeno je me- loženih smjernica i ciljeva uređenja prostora Zavod za đudržavnim ugovorom, ali i sređivanjem prilika prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, u tom graničnom području. graditeljstva i stanovanja izradio je Strategiju prostor- nog uređenja Republike Hrvatske. Obnova Grada Hrvatska Kostajnica: Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske * Od početka obnove do danas obnovljeno je cca donio je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 95% ratom porušenih obiteljskih kuća i stano- na sjednici održanoj 27. lipnja 1997. va. Problem dovršenja obnove predstavljaju Strategija predstavlja temelj za planiranje na držav- oštećene građevine nalazeće »pod zaštitom« noj, županijskoj i nižim razinama. Njome se utvrđuju Ministarstva kulture. Zbog manjka financijskih temeljni ciljevi, te predlaže način kako ih ostvariti. sredstava spriječena je pravodobna obnova što Tako strategija više razine planiranja postaje cilj niže rezultira samourušavanjem građevina i gubitkom razine planiranja, ali ona mora simultano i interaktivno kulturnog identiteta Grada. Velika pozornost odražavati strateške prioritete niže razine. Strategija posvetila se obnovi infrastrukture iz Proračuna određuje propozicije za plansko konkretiziranje u onom Grada Hrvatske Kostajnice, Ministarstva mora, dijelu u kojem ti prostorni planovi provode Strategiju turizma, prometa i razvitka (Ministarstvo za javne preko Programa prostornog uređenja države, koji sadrži radove, obnovu i graditeljstvo), Fonda za regi- izbor prioritetnih mjera i skup aktivnosti za ostvarenje onalni razvoj Republike Hrvatske, Ministarstva utvrđenih ciljeva. za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i gradi- U tom dijelu Strategija određuje ponajprije funkci- teljstva (Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog onalni i ekološki smisao zahvata, a za sve ostalo će uređenja), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku utvrditi pravila ponašanja, način uporabe prostora tj. učinkovitost, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, predložiti kvalitativne kompomente. te uz pomoć stranih donatora. Prema tome, Strategija prostornog uređenja Repu- * Nužna je revitalizacija postojećih gospodarskih blike Hrvatske definira interes Hrvatske okolnostima sadržaja i aktivnosti i novi program gospodar- i prostornim činjenicama dugoročne i trajne orijenta- skog razvitka. Stvoreni su prostorni preduvjet cije, te sadrži elemente prostornog uređenja koji su za rješenje problema povrataka izbjeglih Srba u od važnosti za sustavnost i cjelovitost, a koji se ne vlastitu obnovljenu imovinu, te smještaj progna- mogu mijenjati na nižoj razini (sustavi, tipovi prostora, nih Hrvata iz Bosne u otkupljenje kuće APN-a. strukturna područja izrazitih osobitosti i gospodarskog Također postoje određeni preduvjeti za dodjelu značenja i sl.). gradilišta te gradnju novih kuća na području Grada. U skladu s tim temeljnim polazištima i načelima, te postavljenim ciljevima Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, za potrebe Izvješća o stanju u Demografska i razvojna politika vezana za pripad- prostoru Grada Hrvatska Kostajnica posebnu pažnju nost graničnom području: treba posvetiti nekim problemima i temama: * Potreba provođenja aktivne populacijske politike Neki elementi sadržaja u prostoru i usmjeravanja obzirom na dosadašnju depopulaciju pojedinih razvitka Grada Hrvatska Kostajnica: naselja (stimuliranje prirodnog priraštaja, pozitivna Stranica 2282 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

migracijska politika, pozitivne strukturne promjene * Najveća pozornost treba biti posvećena izučava- stanovništva i drugo), te veliku migraciju i nju uvjeta za razvitak mogućih funkcija, načina, stradanje u toku Domovinskog rata (odlazak potreba i opravdanosti izgradnje infrastrukture srpskog stanovništva, povratak prognanika i i drugih sadržaja potrebnih za život ljudi. povratnika te naseljavanje Hrvata iz Bosne, te i drugo). Održivi razvitak i zaštita lokaliteta: * Strateške odluke o opsegu, načinu i intenzitetu * Obzirom na prirodnu vrijednost ovog područja, obnove naselja u ovom graničnom području ali i zbog njegovih kulturnih značajki, među prio- obzirom na stupanj razaranja, ali i veliki broj ritetne mjere Strategije prostornog uređenja RH ispražnjenih naselja i područja. spada uređenje prostornih cjelina (dijelovi doline * Specifični regionalni razvitak i potreba uspostave Une, urbana aglomeracija Hrvatske Kostajnice razvojne ravnoteže, razvijanje onih gospodar- i sl.), gdje u prvom redu moraju biti utvrđene skih djelatnosti koje su u skladu s prirodnim mjere vezane za zaštitu okoliša u granicama obilježjima - resursima prostora (poljodjelstvo, održivog razvitka. šumarstvo, industrija, turizam, usluge), ali i graničnim karakterom područja (cestovni, želje- znički i telekomunikacijski međudržavni promet, 1.2. PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA malogranični promet, gospodarska, kulturna i REPUBLIKE HRVATSKE druga suradnja itd.). * Organizacija trajne obrane graničnog područja Odrednice Programa prostornog uređenja i sveobuhvatnog života ljudi. Republike Hrvatske * Položaj Grada Hrvatska Kostajnica na krajnjem jugu Središnje Hrvatske i u graničnom području Program prostornog uređenja Republike Hrvatske prema Republici Bosni i Hercegovini, gdje gra- (»Narodne novine«, broj 50/99) predstavlja temeljni nična linija ide rijekom Unčicom. dokument prostornog uređenja države, te je osnova * Problem razvijanja dvojnih graničnih dijelova: i polazište za izradu prostornih planova županija. Hrvatska Kostajnica i Bosanska Kostajnica. Programom su određeni dugoročni ciljevi prostornog razvoja i planiranja u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim, kulturnim i svakim drugim razvojem. Specifičnosti razvitka brdsko-planinskih područ- Program je, na temelju Strategije prostornog uređe- ja: nja Republike Hrvatske (Strategiju je Sabor usvojio * Veći dio prostora Grada Hrvatska Kostajnica 27.06.1997. godine) i sukladno Zakonu o prostornom spada u brdsko-planinsko područje gdje vladaju uređenju i Zaključku Vlade Republike Hrvatske, izradio specifični uvjeti za razvitak i život ljudi. Sada Zavod za prostorno uređenje Ministarstva prostornog je taj prostor u znatnoj mjeri ispražnjen. Treba uređenja, graditeljstva i stanovanja u srpnju 1998., proučiti na koji način ga ponovno oživjeti i na te ga je 07. svibnja 1999. godine donio Hrvatski koji najbolji i efikasniji način iskoristiti njegove državni sabor, a objavljen je u Narodnim novinama prirodne i od ljudi stvorene vrijednosti (na pri- broj 50/99. Program se obavezno primjenjuje na sve mjer farmerski i rančerski način naseljavanja i resorne i sektorne razvojene programe i izradu pro- gospodarskog života, prepuštanje većih dijelova stornih planova, u skladu sa Zakonom o prostornom za rekreakcijske svrhe, povezano s mjerama uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 35/99, revitalizacije graničarskih područja i ruralnih 61/00, 32/02 i 100/04). Program određuje temeljne prostora, itd.). kriterije za budući razvitak te tako postaje učinkovit oblik usklađivanja dugoročnih ciljeva iznalaženjem i * Grad Hrvatska Kostajnica podnio je prijedlog usmjeravanjem na prioritete i oblikovanje ostvarivih Vladi RH za »uključivanje u Zakon o brdsko- kvalitativnih rezultata u razvitku. planinskim područjima« (»Narodne novine«, broj 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) čime bi Odrednice koje se neposredno odnose na Sisačko- osigurao određene poticajne mjere za razvoj. moslavačku županiju kreću se od opće postavljenih načela, ciljeva i odrednica za pojedine tipove prostora, procesa i funkcija, do konkretnih naputaka. Razvitak ruralnog prostora: Program se temelji na slijedećim načelima koji su * U ovom području, uz gradsko naselje Hrvatsku definirani Strategijom uređenja RH: Kostajnicu, ističe se ruralni prostor s većim - prostor je temeljni hrvatski nacionalni resurs, brojem raznolikih i specifičnih naselja, od kojih se posebno ističu ona jače ili slabije urbani- - planiranje i uređivanje prostora mora obuhvatiti zirana u blizini grada, koje gube nekadašnja prostor i njegovo funkcionalno uređenje, ali i skrb prevladavajuća ruralna obilježja i postepeno se o okolišu u promišljanju održivog razvitka, urbaniziraju uz poprimanje prijelaznih obilježja. - temeljni cilj planiranja je postizanje održivog Tu se nalaze i naselja i područja s pravim ru- razvitka, a planovi uređenja moraju obuhvatiti ralnim obilježjima, prevladavajućom agrarnom sve segmente okoliša, funkcijom i ruralnom fizionomijom, koju treba - planovi moraju biti fleksibilni, tj. moraju davati sačuvati u što izvornijem obliku. Ima dosta malih temeljna usmjerenja kao moguća polazišta naselja za koje, osobito one iz kojih je iselilo mogućih i prihvatljivih scenarija i modela, ali i stanovništvo treba proučiti da li imaju uvjeta za osigurati kontrolu procesa prostornog uređenja egzistenciju. i Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2283

- zaštita prostora i okoliša mora postati sastav- Programom je određeno da za područje treba nim dijelom razvojnog procesa, a prije ulaska osobito iskazati slijedeće: u projekte koji nose rizik mogućeg negativnog - posebno naglašeni problemi ugrožavanja oko- djelovanja treba provesti procjenu utjecaja na liša, okoliš. - kritična područja s gledišta infrastrukturnih Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, potreba i kriterije i smjernice za uređivanje prostornih i drugih - utjecajna područja gradova (elemente širih cijelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva pro- urbanih sustava). stornog uređenja te, na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta, određuje temelje za a) Prostorno - funkcionalne cjeline organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređivanje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture, povijesne i Programom prostornog uređenja prostor Republike prirodne baštine, primjenjenim na posebitosti hrvatskog Hrvatske je u tri velika područja, koje čine grupe župa- nacionalnog prostora. nije (županije središnje Hrvatske, županije jadranske Hrvatske i županije istočne Hrvatske), pri čemu se Glede prostornog uređenja, uzimajući u obzir Sisačko-moslavačka županija nalazi u grupi županija geoprometni položaj, razvojne i prostorne okolnosti središnje Hrvatske, zajedno sa Gradom Zagrebom, Republike Hrvatske, Program utvrđuje slijedeće po- Zagrebačkom, Krapinsko-zagorskom, Karlovačkom, sebne ciljeve prostornog razvoja: Varaždinskom, Koprivničko-križevačkom, Bjelovar- - povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj sko-bilogorskom i Međimurskom županijom. To je svih područja Države, najrazvijenije područje Hrvatske s koncentraciojom gospodarstva i kulturnih institucija, te ključno čvorište - razvojne ciljeve prilagoditi značajkama prosto- europskih i regionalnih prometnih pravaca. ra, Za prostor županija središnje Hrvatske planska - racionalno koristiti i zaštititi nacionalna do- orijentacija je na ublažavanje rasta i kvalitativno bra, unapređenje Zagreba, te osnaživanje mreže ostalih - uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja gradova s osobitom pažnjom na zaustavljanje gradnje u planiranju razvoja, i sanaciju perifernih zona. Prirodni resursi i krajobraz su pod utjecajem urbanizacije s velikim promjenama - osigurati učinkovitost sustava prostornog ure- prirodnog i kultiviranog krajobraza, te se planska đenja, usmjerenja odnose na revitalizaciju i očuvanje vri- - razvijati infrastrukturne sustave i jednosti prostora. - utvrditi prioritete djelovanja. Planski elementi cjelovitih sustava u ovom području odnose se na: Programom su prioriteti donošenja dokumenata prostornog uređenja i stručnih osnova definirani na - veliku državnu i međudržavnu infrastrukturu s pratećim djelatnostima, slijedeći način: - razvoj funkcije Grada Zagreba s rješenjem - prostorni planovi županija, ključnog prometnog čvorišta, - izmjena i dopuna prostornih planova nacionalnih - uređenje prostora uz državnu granicu, parkova, te izrada prostornih planova parkova - razvitak i ulogu većih gradova u sklopu koncepta prirode i urbanizacije područja, - stručne osnove razvoja energetskog i prometnog - rješenje uravnoteženja urbane koncentracije i sustava, te zbrinjavanja otpada. nerazvijenih rubnih zona i Prostorni plan županije kao temeljni dokument - sustavne mjere unapređenja okoliša (uređenje prostornog uređenja određuje kriterije korištenja većih voda, odvodnja i otpad). cjelina i sustava zajedničkih obilježja, okvire i uvjete Složeni infrastrukturno gospodarski sustavi odnose za planiranje užih jedinica, te potrebne prostorne se na koridore i funkcionalne sklopove koji sadrže više elemente, smjernice i kriterije. Kroz prostorne planove segmenata državne i međudržavne infrastrukture, županija nužno je odrediti: prateće gospodarske funkcije i kontaktna područja - širi prostor oko gradova kako bi se u plano- pod njihovim neposrednim utjecajem. Za prostor Si- vima obuhvatili procesi u prostoru i elementi sačko-moslavačke županije karakteristično je križanje infrastrukture koji služe gradu, ali su izvan transeuropskih prometnih koridora u smjeru zapad obuhvata plana grada, - istok (zapadna Europa - Istok) i sjever-jug (Srednja Europa - Mediteran), te međudržavne veze sjeverne i - kriterije za razmještaj funkcija u naseljima, južne Hrvatske preko područja Bosne i Hercegovine. - kriterije za formiranje građevinskih područja po Državne građevine mogu se odrediti kao definitivna načelu racionalnog korištenja prostora, trasa - lokacija samo ako postoji potreban stupanj razrađenosti i stručne verifikacije. Za složenije sustave - iskorištenja rezervi formiranih struktura i obli- koji nadilaze lokalnu razinu nužna je studija ili program kovanja krajobraza i s prostornom definicijom. Prostorni plan županije će - korištenje i zaštitu prostora u kontaktnim zonama nedovoljno definirane sustave odrediti programski i uz zaštićena područja. zadržati širi rezervat do detaljnije razrade. Stranica 2284 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

b) Problemska područja - razvoj nacionalnog graničarskog gospodar- stva (povezivanje sa susjednim razvojim područjima Hrvatske, tranzitna funkcija gra- Područja s ograničenjima u razvoju zbog negativnih ničnih područja, razvoj funkcija vezanih na demografskih procesa, nerazvijenosti mreže nase- granične prijelaze), lja, funkcija i gospodarstva, te područja s oskudnim - uspostavljanje međudržavne suradnje (ma- resursima i perifernog položaja u odnosu na glavne logranični promet; industrijska kooperacija; pravce razvoja, zahtijevaju posebne mjere i primjerene međusobno zapošljavanje; slobodne carinske, planske koncepcije razvoja. Nacionalnim programom industrijske i trgovačke zone te ostali oblici obnove i razvitka bit će predviđene odgovarajuće, suradnje), pretežno poticajne mjere poglavito za gospodarstvo i naseljavanje, odnosno ukupnu revitalizaciju. - vrednovanje prirodnih i od čovjeka stvorenih resursa u pograničnim područjima i razvijanje Temeljne odrednice obnove ratom zahvaćenih aktivnosti i privlačenje posjetitelja i korisnika područja su: usluga iz drugih zemalja i - fizička, funkcionalna i ekološka obnova nase- - uspostavljanje kooperacijskih odnosa između lja na osnovama ukupne preobrazbe naselja i graničnih područja i drugih dijelova Hrvatske. područja, uz uklanjanje ranijih nedostataka, a Brdsko-gorsko područje obuhvaća više županija i uvažavajući nov položaj (granično područje) i odnosi se na podcjeline: Gorski Kotar, Lika, Banovina, stvaranje uvjeta za dugoročni razvoj, Kordun, Dalmatinska Zagora. Glavno obilježje ovih po- - stvaranje osnova za povratak stanovništva dručja je depopulacija, rijetka naseljenost, nedostatak i obnovu, stvaranje radnih mjesta, obnova prometnih funkcija i funkcija naselja. Razvojne opcije društvenih funkcija, transformacija postojećih temeljene su ponajprije na uključivanju u razvojne gospodarskih sklopova i sustave velikih urbanih prostora središnje Hrvatske, - primjena odgovarajućih modela i oblika obnove odnosno turističkog područja Jadrana. Temelj razvoja koji će uvažiti fleksibilnost, raznolikost lokalne je stočarstvo primjereno uvjetima i ratarstvo u finkciji osobitosti graditeljstva i djelatnosti s ciljem stočarstva, te proizvodnja zdrave hrane. Atraktivnost obnove identiteta područja i naselja. prirode i kultiviranog krajobraza pogoduje razvitku vlastite turističke ponude, stoga je od osobitog zna- Pod ruralnim prostorom smatra se cjelokupni čenja pažljivo korištenje prostora izvan građevinskih prostor izvan gradova. Ruralna područja su predmet područja. zanimanja u prostornom, gospodarskom, socio - kul- turnom, ekološkom i povijesnom pogledu kao prostor u kojem se rasprostiru zajednice životno i radno usko c) Naselja povezane sa pretežito prirodnim okolišem. Uzimajući u obzir konfiguraciju Hrvatske, njezina povijesna Naselja su najupečatljiviji element kulturnog pejzaža iskustva, gospodarske mogućnosti, te strategiju ra- i istovremeno nositelji funkcionalne organizacije i ža- zvitka, smatra se da je dosegnuta granica pražnjenja rišta preobrazbe prostora. Posebnu pažnju zaslužuje i depopulacije ruralnog prostora. Obnova i razvoj sela struktura gradskih, prijelaznih i seoskih naselja. U trebaju omogućiti prihode stanovništva u skladu sa sustavu naselja bivše Jugoslavije (od 1918.) polako je standardom gradskog stanovništva, pri čemu treba brisana povijesna slika Hrvatske kao zemlje gradova očuvati karakter sela, prirodna i kulturna dobra, te (u fizičkom i društvenom pogledu) što je presudno unaprijediti stanovanje. U ruralnom prostoru treba utjecalo na »provincijalizaciju« Hrvatske i gubljenje ostvariti optimalne uvjete za poljodjelsku proizvodnju, identiteta njenih gradova. u skladu s karakterom krajolika, zaštitom okoliša, Ostvarenje optimalno struktuirane policentričke kulturnim i općim potrebama stanovništva. mreže gradova prvenstveni je zadatak prostornog U okviru međunarodnih okolnosti, međudržavnih planiranja. odnosa i nove hrvatske državne politike posebno je U okviru izrade Programa prostornog uređenja pro- značenje graničnih područja čiji razvoj postaje jedna vedena su istraživanja kako bi se što preciznije odredili od opcija strategije gospodarskog i prostornog razvitka potencijali i predispozicije pojedinih područja i naselja zemlje. Prioritetni ciljevi razvitka graničnih područja za razvoj, kao i da se indentificiraju područja i naselja Hrvatske su: s teškoćama u razvoju ili problemska područja. - integracija graničnih područja u cjelokupan Gradska naselja su izdvojena korištenjem od- prostor Republike Hrvatske, govarajućih pokazatelja i obilježja, te je primjenom navedenog modela u Hrvatskoj izdvojeno 117 grad- - obnova gradskih i seoskih naselja u graničnim skih naselja u kojima je 1991. godine živjelo 2 452 ratom zahvaćenim područjima Hrvatske i 453 stanovnika, odnosno 51,3 % od ukupnog broja - stvaranje uvjeta i poticanje razvitka funkcija radi stanovnika zemlje. revitalizacije naselja u pograničnim područjima Područja velikih koncentracija stanovništva, u Hrvatske, utjecajući tako na smanjenje interesa prostoru Države predstavljaju posebnu prostorno- za iseljavanjem i poticanje povratka i naselja- problemsku cjelinu složenih odnosa. Posebnu pažnju vanja hrvatskog stanovništva iz drugih zemalja treba pokloniti prostornom razvoju i uređenju područja u ovaj prostor. većih gradova s okolnim sustavom naselja te prostori- Utvrđena su četiri pravca razvitka funkcija graničnih ma većih povezanih koncentracija stanovništva (npr. područja Hrvatske: Sisak - Petrinja). Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2285

d) Gospodarski sustavi u prostoru neuređenosti plovnih puteva, te u nedostatnom broju, izgrađenosti i opremljenosti riječnih pristaništa, od kojih se Sisak na Savi ubraja u velike hrvatske riječne Gospodarski razvitak treba temeljiti na optimalnom luke. Regulacijom korita rijeka (Sava do Siska III. klasa korištenju komparativnih područja pojedinih područja, plovnog puta, Sava od Siska do Zagreba i Kupa od disperziji gospodarskih sadržaja, gradnji infrastruktu- Siska do Karlovca II. klasa plovnog puta), te gradnjom re te demografskom potencijalu. Prednost treba dati djelatnostima kod kojih raspoloživi resursi, tržišni jednog od glavnih riječnih pristaništa u Sisku (drugo je uvjeti i tehnički napredak omogućavaju brži razvitak u Vukovaru) ostavariti }e se preduvjeti za povezivanje (kontinentalno poljodjelstvo, turizam, pomorstvo i dr.) Hrvatske s europskom riječnom mrežom. Industrija prestaje biti najvažnija i najpovlaštenija grana Do 2010. na području Hrvatske potrebno je izgraditi gospodarstva, a prednost trebaju dobiti oni segmenti energetskih građevina snage oko 1 500 MW (do 2020. koji koriste komparativne prednosti: položaj, sirovine, još 600 MW). Prema bilancama potreba i postojeće radnike, kapital, tradiciju, znanje i dr. Transformacija proizvodnje ocjenjuje se potrebnim rekonstruirati i velikih industrijskih kompleksa imati će bitan utjecaj proširiti postojeću termoelekranu u Sisku (do ukupne na fizionomiju gradova. proizvodnje od 630 MW). Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđeno je Strelečko na Savi kao jedna od mogućih lokacija za gradnju e) Prometni i infrastrukturni sustavi hidroelektrane (10 do 100 MW). Okosnicu rješenja zaštite od poplava u slivu Save S obzirom na položaj i značenje Hrvatske u eu- čini sustav Srednje Posavlje (područje uz Savu od ropskom prostoru, te vrednovanjem prostorne ras- Sutle do Gradiške). Zaštita od poplava vrši se s tri od- članjenosti i oblika državnog teritorija, postavljeni su teretna kanala, 15 distribucijskih građevina i nizinskim slijedeći ciljevi: retencijama. Do sada je izgrađeno oko 40% sustava. - čvrsto, kvalitetno i djelotvorno povezati sve Izvan ovog sustava problemi zaštite od poplava samo razvojne dijelove i pravce, te glavna razvojna su djelomično rješavani, putem izrađenih vodnogospo- središta zemlje, darskih osnova. Prioritet u budućim planovima dobiti će - kvalitetno prometno povezivanje Hrvatske sa obnova i dovršenje započetih građevina (kompletiranje susjednim zemljama, sustava Črnec polja, Odranskog polja, te melioracijske - osigurati mogućnost alternativnog povezivanja površine na slivu Sunje i Kupe). u zemlji i sa susjednim državama, Pravilo rješavanje otpadnih voda (gradnja kanali- - razvoj pojedinih prometnih sustava u cilju osigu- zacijskih sustava i središnjih uređaja za pročišćava- ranja elemenata za funkcioniranje integralnog nje) preduvjet je zaštite vode od zagađivanja. Među prometa, najugroženije vodotoke u Hrvatskoj su ubrojeni: Sava, Lonja, Ilova, Pakra, Črnec, Kutinica, Kupa, Glina, - prometni sustavi moraju zadovoljiti sve među- Odra, Una i dr. narodne standarde i Ciljevi zaštite voda su: - prometni sustavi moraju poštivati sve kriterije zaštite prostora i okoliša. - sačuvati vode koje su još uvijek čiste, Na području Sisačko-moslavačke županije predviđa - sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi se gradnja slijedećih novih cestovnih prometnica: do zagađivanja vode na izvorištima, Autoceste (europske, transeuropske, državne): - očuvati kvalitetu voda gdje ona zadovoljava - (Ljubljana, Maribor) - Zagreb i dalje prema propisane kriterije, istoku; - zaustaviti trend pogoršavanja kvalitete podze- Međunarodne autoceste od interesa za Hrvatsku mnih i površinskih voda, s trasama preko Bosne i Hercegovine: - osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode i - Zagreb - Sisak - Bihać - Knin – Split i mira i Brze ceste od važnosti za povezivanje područja - ostvariti skladan i postojan razvoj u kojem ne- države i međunarodno povezivanje: racionalno korištenje prostornih resursa ne će dovesti do pogoršanja kvalitete voda. - Virovitica - Kutina - Sisak – Slunj i - Sisak - Karlovac (dolinom Kupe). f) Zaštita prostora Razvoj željezničkog prometa treba voditi povezivanju s europskim željezničkim mrežama, te konsolidiranju preostale željezničke mreče u zemlji. Povezivanje će Programom prostornog uređenja osiguravaju se se ostvariti gradnjom novih dvokolosječnih pruga ve- preduvjeti za istovremeno učinkovito korištenje i zaštitu likih brzina (na području Županije planirana je pruga prostora. U proteklom je razdoblju svijest o tome da Zagreb - Sisak - Novska s mogućim brzinama do 250 je prostor limitirana, teško obnovljiva i krhka datost, km/h) na glavnim europskim tranzitnim pravcima. bila nedovoljno razvijena, jer je prostor bio najčešće U zadnjih dvadesetak godina rječni promet je bio tretiran kao »sirovina« s minimalnom cijenom. Ne- zanemaren, te bitno zaostaje u usporedbi s europskim potrebno velike površine angažirane su gradnjom, a parametrima riječnog prometa. Zaostajanje se očituje u oblikovanje naselja i građevina nije često usuglašeno Stranica 2286 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. s tradicijom. Nenaseljeni prostor još uvijek ima visoki uređenja Republike Hrvatske (»Narodne nocine« br. stupanj prirodnosti, ali se sve više površina oneči- 50/99) izrađen je Prostorni plan Sisačko-moslavačke šćuje nekontroliranim odlaganjem različitog otpada. županije. (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke Planiranje krajolika treba izjednačiti sa planiranjem županije« broj 4/01). izgrađenih područja. Prostorni plan županije daje ocjenu stanja i definira Strategijom i Programom prostornog uređenja ciljeve prostornog uređenja kroz značaj i posebnosti Republike Hrvatske zbrinjavanje komunalnog otpada županijskog prostora, te mogućnosti i ograničenja ra- ustrojava se na županijskoj razini, a zbrinjavanje opa- zvoja prostorno-gospodarske strukture Županije u cjelini snog i posebnog otpada ustrojava se na jedinstvenom i pojedinih njenih dijelova, a u suglasju sa strateškim i cjelovitom sustavu u Republici Hrvatskoj. Na području razvojnim opredjeljenima na razini Države i Županije. 5 - 7 županija predviđene su 3 lokacije za prikupljanje Kroz Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije i jedna lokacija za skladištenje i obrađivanje posebnog iskazane su sve zajedničke potrebe, razvojne opcije i i opasnog otpada. Jedina predložena lokacija odlaga- njihova operacionalizacija kroz smjernice za uređenje lišta srednje i nisko radioaktivnog otpada na području i zaštitu prostora na cijelom području Županije. Republike Hrvatske, nalazi se u Sisačko-moslavačkoj Prostorni plan Županije je uvažavanjem prirod- županiji, na Trgovskoj gori na području Općine Dvor. nih, kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti Na utvrđenoj lokaciji potrebno je osigurati uvjete za razradio načela prostornog uređenja i utvrdio ciljeve daljnja istraživanja u skladu s međunarodnim stan- prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje dardima i uz sudjelovanje javnosti. i namjenu prostora. Plan utvrđuje prostornu i gospo- Zaštitom u smislu Zakona o zaštiti prirode (»Narodne darsku strukturu Županije, sustav središnjih naselja novine«, broj 70/05) obuhvaćeno je oko 7,5 % držav- regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne nog teritorija, u osam kategorija zaštite. Programom infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, prostornog uređenja Republike Hrvatske na području mjerila i smjernice za očuvanje i unapređenje prirodnih, Sisačko-moslavačke županije planira se zaštita doline kulturno - povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere rijeke Kupe. Za park prirode »Lonjsko polje« potrebno za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od je izraditi prostorni plan područja obilježja u skladu važnosti za Županiju. sa Zakonom o prostornom uređenju, a u prostornom Postavke Prostornog plana Županije obveza su planu županije potrebno je osigurati zaštitu kontaktnih za izradu Prostornog plana uređenja Grada Hrvatske područja. Kostajnice. Stanje zaštite graditeljske baštine je nezadovolja- vajuće, a ono je odraz političko-gospodarskih odnosa u bliskoj prošlosti i nebrige, subjektivne odgovornosti 1.4. Osnove korištenja i zaštite prostora nadležnih institucija, a na području Sisačko-moslavačke bivše Općine Kostajnica županije naročito ratnih razaranja tijekom domovinskog rata, kada je graditeljska baština sustavno razarana. Ministarstva za zaštitu okoliša, prostorno uređe- Osnovni oblici zaštite graditeljske baštine će biti: nje i graditeljstvo (Ministarstvo graditeljstva i zaštite - identifikacija i dokumentacija, okoliša) Republike Hrvatske, na temelju Uredbe o - pravna zaštita graditeljske baštine, prostornom uređenju u ratom zahvaćenim područjima - prostorno-planerska zaštita, Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 44/92 i 77/92) naručilo je u siječnju 1993. godine izradu - održavanje graditeljske baštine i elaborata »Osnove korištenja i zaštite prostora za - konzerviranje ili učvršćivanje povijesnih građe- bivšu Općinu Hrvatska Kostajnica« (izrađivač: UIH, vina, obnova i rekonstrukcija, revitalizacija. Zagreb, 1993. god.). S obzirom na genezu, stupanj antropogenih pro- »Osnove« su verificirane od nadležnih službi mjena i način korištenja prostora, krajolik se može Sisačko-moslavačke županije i Komisije za ocjenu svrstati u tri karakteristična oblika: prostornih planova Ministarstva graditeljstva i zaštite - prirodni krajolik, okoliša. - kultivirani krajolik (ruralni ili poljodjelski) i »Osnove korištenja i zaštite prostora« prvi su - izgrađeni krajolik (urbana i tehničko-tehnološka elaborat koji je prezentirao u to vrijeme dostupne struktura). podatke o ratnim razaranjima naselja, infrastrukture i Programom se predlaže uspostava krajobrazne okoliša. Tim je elaboratom kritički sagledan dotadašnji osnove Hrvatske kao prostorno - planske podloge prostorni razvitak, kako stvaran, tako i planerski, kako integralne zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti pro- bi se uspostavili kriteriji za daljnji uravnoteženi razvi- stora i identiteta krajolika. tak. Vrijednost »Osnova« je posebice u tome što su inventarizirani postojeći dokumenti prostornog uređenja na području bivše Općine Kostajnica, te definirane 1.3. PROSTORNI PLAN SISAČKO-MOSLAVAČKE smernice za korištenje i zaštitu prostora uzimajući u ŽUPANIJE obzir najnovije spoznaje o prostoru. »Osnovama korištenja i zaštite prostora za bivšu U skladu s odredbama Zakona o prostornom ure- Općinu Hrvatska Kostajnica« definiran je veći broj đenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 35/99, zadataka koji su sastavni dijelovi strategija razvitka 61/00, 32/02 i 100/04) i na temelju Programa prostornog općine: Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2287

- ekonomski valorizirati prostor općine i omo- Izrađenim »Prostornim programom razvoja i ob- gućiti korištenje svih gospodarski iskoristivih nove«: mogućnosti, * stvorene su temeljne pretpostavke za utvrđivanje - poticati one djalatnosti za koje ovo područje prostornih odrednica za provedbu prvih faza ima posebne komparativne prednosti, obnove, - iskoristiti u potpunosti granični položaj općine * utvrđeni su osnovni prostorno planski uvjeti za i unaprijediti prometne i trgovačke tokove, izradu konkretnih projekata i kvalitetno kandi- naročito u graničnim naseljima Hrvatskoj Ko- diranje obrađenih područja i naselja za obnovu stajnici i Hrvatskoj Dubici, prema stranim donatorima i - zaštićene spomenike kulturne i prirodne ba- * izrađena stručna podloga za usvajanje izmjena štine (povijesna jezgra Hrvatske Kostajnice i dopuna Prostornog plana Općine Hrvatska /Rješenje »Regionalnog zavoda za zaštitu Kostajnica i Generalnog urbanističkog plana spomenika kulture u Zagrebu« od 19. kolovoza Hrvatske Kostajnice. 1988./, Stari grad, Djed, Una i dr.) iskoristiti za Pristup izradi »Prostornog programa razvoja i ob- razvitak turizma, nove« na području bivše Općine Hrvatske Kostajnica - stimulirati razvitak poljoprivrede i stočarstva i koncipiran je na slijedećim planerskim postavkama: s njima povezane prehrambene industrije, * Prostorni plan bivše Općine Hrvatska Kostajni- - prometna infrastruktura koja će se graditi ca, kao i Generalni urbanistički plan Hrvatske mora biti u najvećoj mjeri u funkciji prometnog Kostajnice bili su osnovni dokumenti na temelju povezivanja s ostalim dijelovima Republike kojih je koncipiran Program. Hrvatske, * U razmatranje su uzeti i svi relevantni no- - radi prevladavanja dosadašnje relativne iz- viji dokumenti prostornog uređenja, bez dvojenosti i nedovoljne intefriranosti u šire obzira na činjenicu da li su pravno važeći prometne i gospodarske okvire poticat će se ili su samo studije, planovi i projekti (npr: bolje prometno i infrastrukturno povezivanje s Osnove korištenja i zaštite prostora bivše Op- Posavinom i Moslavinom, čime će se ostvarivati ćine Hrvatska Kostajnica, Prijedlog izmjena i i bolje veze o ostalim dijelovima RH i EU, dopuna PPO Kostajnice, Prijedlog izmjena i dopuna GUP-a Hrvatske Kostajnice, Prijedlog - rast komunalne infrastrukture, te objekti opće PUP-a dijela zaštićene povijesne jezgre Hrvat- i zajedničke potrošnje moraju prethoditi i ske Kostajnice, Idejno rješenje obaloutvrde, pratiti težnje općeg gospodarskog napretka, studije i programi razvitka pojedinih segmenata - na području Općine potrebno je ispitati izvor prometne i komunalne infrastrukture, studije prirodnih minerala (kamena, ugljena i sl.), koji obnove zaštićenih spomenika prirodne i kulturne bi mogli poslužiti kao osnovica za različite baštine i drugi). gospodarske programe, * Detaljno je analizirano stanje u prostoru, pose- - treba naglasiti mogućnost razvoja lovnog bice vezano na znatna ratna razaranja kojima je (u Hrvatskoj Dubici i Hrvatskoj Kostajnici) i bio izložen cijeli prostor bivše Općine Hrvatska ribolovnog turizma (Una, Sunja) na području Kostajnica, a posebice povijesne jezgre Hrvatske općine i Kostajnice i Hrvatske Dubice i naselja većinom - u privrednom razvitku i korištenju prostora i nastanjenih hrvatskim pučanstvom. prirodnih bogatstava ne smije se dovesti u * Konceptom Prostornog programa uzeti su u opasnost ekološke prilike u vezi o opstan- obzir otežavajući faktori koji će u znatnoj mjeri kom prirodnih sustava, niti se smije doći do utjecati na planiranu obnovu i razvitak Hrvatske njihove bitne degradacije. Kostajnice i cijeloga područja bivše općine: - velika ratna razaranja, 1.5. Prostorni program razvitka i obno- - demografski gubici nastali kao posljedica rata ve Hrvatske Kostajnice, Hrvatske i privremene okupacije, Dubice i smjernice za naselja - problemi u ponovnom aktiviranju gospodarskih kapaciteta i Ministarstvo za zaštitu okoliša, prostorno uređenje - obnova seoskih gospodarstava koja su u i graditeljstvo (Ministarstvo prostornog uređenja, gra- pravilu potpuno devastirana. diteljstva i stanovanja) osiguralo je sredstva i povjerilo * S druge strane pretpostavka je da će prostor je 1996. godine izradu elaborata »Prostorni plan ra- Hrvatske Kostajnice, kao pogranični prostor i zvoja i obnove Hrvatske Kostajnice, Hrvatske Dubice i jedan od prostora od posebnog nacionalnog smjernice za naselja« Županijskom zavodu za prostorno interesa, imati i znatne olakšice i poticaje u uređenje Sisačko-moslavačke županije«. Elaborat je razvoju čime će se tijekom vremena umanjiti izrađen na temelju »Koncepta strategije prostornog inicijativni problemi. uređenja Republike Hrvatske«, »Osnova korištenja i Zakonom o obnovi (»Narodne novine«, broj 24/96, zaštite prostora bivše Općine Hrvatska Kostajnica«, 54/96, 87/96 i 57/00), cjelokupno područje bivše postojeće dokumentacije o prostoru, te dokumentacije Općine Kostajnica uvršteno je u područja obnove u o evidenciji, ocjeni i procjeni ratnih šteta. kojima je planirana: Stranica 2288 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

- obnova ratom oštećenih ili uništenih stambenih 1.6.1. PROSTORNI PLAN OPĆINE KOSTAJNICA zgrada, (UIH, 1985.) - »Službeni vjesnik« broj 26/86, - obnova građevina komunalne i socijalne infra- 52/86 i 37/89. strukture, - obnova poljodjelskih obiteljskih gospo- »Prostorni plan Općine Kostajnica« izrađen je darstava (obnova nasada, stočnog fonda, 1985. godine, a dopunjen je 1986. godine elaboratom poljoprivredne mehanizacije i opreme, osigu- »Građevinska područja naselja Općine Kostajnica« i ranje nabavke repromaterijala), 1989. godine »Odredbama za provođenje« (»Službeni - obnova, unapređenje i izgradnja poduzetničkih vjesnik« u Sisku broj 26/86, 52/86. i 37/89). gospodarskih zgrada i Prostor obuhvaćen Prostornim planom bivše Op- - obnova oštećenih ili uništenih trgovačkih dru- ćine Kostajnica obuhvaća područje na kojemu se, po štava. teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske (Zakon o područjima županija, gradova i općina u RH, »Narodne Uzimajući u obzir sve navedene parametre, kon- novine«, broj 86/06 i 125/06), nalazi nekoliko novih cept Prostornog programa razvitka i obnove temeljen jedinica lokalne samouprave. To su: je na ozbiljnom preispitivanju površina planiranih za novi urbani razvitak. Kako je demografska studija - Grad Hrvatska Kostajnica, pokazala da će u narednom razdoblju, i uz primjenu - Općina Hrvatska Dubica, specijalnih poticajnih mjera razvitka i obnove, broj - Općina Majur i stanovnika doseći tek broj iz 1991. godine, evidentno - Općina Donji Kukuruzari. je da u duljem razdoblju ne će biti potrebna za šire- njem naselja na nove prostore, donesena je strateška odluka da će se obnova koncentrirati na sanaciju Koncept prostornog razvitka bivše Općine dosada izgrađenih urbanih područja, bez posezanja Kostajnica za novim prostorima. Posljedica ovakvog stava je znatno smanjenje po- Na prostoru bivše Općine Kostajnica, površine vršine obuhvata GUP-a Hrvatske Kostajnice, te bitno 365 km2, živjelo je 1991. godine 15.548 stanovnika smanjenje građevinskog područja Hrvatske Dubice. u 39 naselja. Pored općinskog centra Kostajnice na- Vezano na smanjenje građevinskih područja koridori selja s većim brojem stanovnika su Dubica, Živaja, novih cestovnih prometnica planirani su tako da se u Kostajnički Majur, Baćin, Gornji Hrastovac, Slabinja, najvećoj mogućoj mjeri koriste postojeće ulice i putevi, Svinica i Rosulje. čime je omogućena etapna izgradnja. Temeljni ciljevi društvenog i privrednog razvoja Prilikom obnove, Prostorni program postavlja ogra- Kostajnice do 2000. godine, s rezervacijom prostora ničenja (u skladu s člankom 26. Zakona o obnovi do 2015. godine bili su slijedeći: (»Narodne novine«, broj 24/96, 54/96, 87/96 i 57/00) 1. Zaustavljanje demografskog pada i stabilizacija koja se prvenstveno odnose na nemogućnost obnove stanovništva na cca 12.500 osoba do 2000. na prijašnjim lokacijama zgrada koje nisu u skladu s godine. planiranom namjenom. U Hrvatskoj Kostajnici to se prvenstveno odnosi na zgrade planirane na koridorima 2. Povećanje zaposlenosti u visini od 40% ukupnog planiranih cestovnih prometnica i planiranom koridoru stanovništva, što je do 2000. godine značilo dijela željezničke pruge. Obnova zgrada na navedenim cca 5.000 novih radnih mjesta. lokacijama biti će realizirana na način da obnovljeni 3. Stimuliranje prirodnog priraštaja i mehaničkog objekat ne ometa šire urbanističko rješenje, a po priliva stanovništva do cca 13.000 stanovnika mogućnosti na parceli samoga vlasnika kuće koja je 2015. godine. predmet obnove. 4. Stimuliranje individualne poljoprivredne proi- Prostornim programom obnove respektirani su zvodnje, te jačanje kvalitete života na selima stavovi Državne uprave za zaštitu prirodne i kulturne i u Kostajnici. baštine o potrebi sanacije urbane jezgre Hrvatske Ko- 5. Razvoja turističko-ugostiteljskih i pratećih dje- stajnice, te je, i pored znatnih razaranja koja su nastala latnosti (zaštita i uređenje Djeda, tvrđave i upravo u tome prostoru, zadržan temeljni koncept iz stare gradske jezgre u Kostajnici) i jačanje prijašnjih dokumenata prostornog uređenja kojima se turističko-ugostiteljske ponude na području magistralni promet izmještao iz prostora centra, a u općine. povijesnoj jezgri zadržan je samo pješački i lokalni 6. Revaloriziranje značaja Une i ispitivanje mo- kolni promet sistemom jednosmjernih ulica uvjetovanih gućnosti razvoja športova na vodi. tradicionalnim gabaritima uličnih profila. 7. Razvoj Dubice kao sekundarnog centra rural- nog karaktera sa suvremenom proizvodnjom 1.6. Prostorni plan bivše Općine Kostaj- stočne hrane (farma za tov junadi). nica (Danom stupanja na snagu PPUG Hrvat- ska Kostajnica /08. svibnja 2003. – »Službeni 8. Razvoj Mečenčana u centar za pružanje usluga vjesnik« Grada Hrvatska Kostajnica br. 12/03/ poljoprivrednim proizvođačima. prestao važiti u dijelu koji se odnosi na Grad 9. Ispitivanje mogućnosti razvoja voćarstva i or- Hrvatsku Kostajnicu). ganiziranje prerade voća. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2289

10. Obnova šumskog fonda. 1.7. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA HR- 11. Bolje iskorištenje kapaciteta tekstilne, drvne i VATSKA KOSTAJNICA (»SLUŽBENI VJESNIK metaloprerađivačke industrije, te povećanje GRADA HRVATSKA KOSTAJNICA« 12/03) zastupljenosti finalnih proizvoda i usmjerenosti (CPA, 2003.) na izvoz. 12. Stvaranje materijalne osnove za alimentiranje Bitno promijenjeni uvjeti razvoja područja Grada društvenog standarda na razinu srednje ra- Hrvatske Kostajnice, promjena zakonske regulative, zvijene općine. nova Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske kao i problemi prilikom primjene postojećih dokumenata prostornog uređenja uvjetovali su odluku Planirana kategorizacija naselja: Gradskog poglavarstva Hrvatske Kostajnice da u Pro- gram mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Planirani sustav naselja u Općini Kostajnica bio Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik Grada Hrvatska je slijedeći: Kostajnica« br. 15/00, 18/02 i 14/03) ugradi potrebu izrade Prostornog plana uređenja Grada Hrvatske - općinsko središte: Kostajnice, a prema Zakonu o prostornom uređenju Kostajnica 5 500 stanovnika (»Narodne novine« br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, - važnije lokalno središte: 32/02 i 100/04) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kar- tografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima Dubica 2 700 stanovnika i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne - lokalna središta: novine« br. 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). Mečenčani s Umetićima 550 stanovnika Novi Prostorni plan uređenja Grada Hrvatska Kostajnički Majur sa Kostajnica: Stubljem 1 200 stanovnika - definira strategiju razvoja Grada Hrvatske Ko- - pomoćna središnja naselja: stajnice, Živaja i Hrastovac - usklađuje plan sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Pro- Unutar Općine očekivala se slijedeća preraspodjela stornim planom Sisačko - moslavačke županije, stanovništva: kao i prostornim planovima uređenja susjednih 85% stanovništva u urbaniziranom koridoru i to: jedinica lokalne samouprave, - 60% stanovništva u gradu (40% u Kostajnici i - potiče, smjernicama plana, razvoj gospodar- 20% u Dubici), stva, - 25% u urbaniziranoj zoni i - stvara planske preduvjete za gradnju građevina društvenog i javnog standarda, - 15% u ostalim naseljima. - stvara preduvjete za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje Hrvatske Kostajnice i 1.6.2. Izmjene i dopune Prostornog plana (bivše) prigradskih naselja, Općine Hrvatska Kostajnica (»Službeni gla- - definira prijedlog zona zaštite prirode, kao i snik« Sisačko-moslavačke županije 1/99) sancije ugroženih dijelova prirode, (CPA, 1998.). - definira preduvjete za zaštitu okoliša i - omogućuje sudjelovanje korisnika prostora u Na temelju »Prostornog plana razvoja i obnove procesu izrade plana i donošenju odluka. Hrvatske Kostajnice, Hrvatske Dubice i smjernice za naselja« izrađen je elaborat. »Izmjena i dopuna Pro- stornog plana (bivše) Općine Hrvatska Kostajnica«. 1.7.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PO- »Izmjene i dopune PPO (bivše) Općine Hrvatska Ko- DRUČJA GRADA HRVATSKE KOSTAJNICE stajnica« direktno se vežu na »Prostorni plan Općine U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE Kostajnica« (»Službeni vjesnik« broj: 26/86, 52/86 i ŽUPANIJE I DRŽAVE 37/89.) Izmjenama i dopunama Prostornog plana (bivše) 1.7.1.1. Osnovni pokazatelji o stanju u prostoru Općine Hrvatska Kostajnica mijenjaju se: - granice građevinskog područja naselja Hrvat- Teritorijalni obuhvat: ska Kostajnica (kao preduvjet za verifikaciju Prema Zakonu o područjima županija, gradova i Izmjena i dopuna GUP-a Hrvatske Kostajni- općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj ce), 86/06 i 125/06), Grad Hrvatska Kostajnica nalazi se u - granice građevinskog područja i smjernice za sastavu Sisačko - moslavačke županije. uređenje naselja Hrvatska Dubica, Grad Hrvatska Kostajnica na jugu graniči s drža- - odredbe za provođenje plana na području da- vom Bosnom i Hercegovinom, a na zapadu, sjeveru našnjeg Grada Hrvatska Kostajnica, Općine i istoku s općinama Dvor, Donji Kukuruzari, Majur, Hrvatska Dubica, Općine Majur i Općine Donji Sunja i Hrvatska Dubica koje su u sastavu Sisačko Kukuruzari. - moslavačke županije. Stranica 2290 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Grad Hrvatska Kostajnica ima u svom sastavu Na prostoru Grada Hrvatske Kostajnice, prema ukupno sedam naselja: popisu stanovništva iz 1991. godine, živjelo je 4.996 stalnih stanovnika, što iznosi 1,98 % od ukupnog broja - ČUKUR stanovnika Županije. Gustoća naseljenosti iznosila je - HRVATSKA KOSTAJNICA 90,18 stanovnika na četvorni kilometar, što je bilo znatno 2 - PANJANI više od prosjeka Županije (56,4 st/km ), a prelazila je i prosjek Republike Hrvatske (84,6 st/km2). - RAUSOVAC Prema podacima popisa stanovništva iz 2001. - ROSULJE godine na području Grada Hrvatske Kostajnice broj - SELIŠTE KOSTAJNIČKO stalnih stanovnika smanjen je na 2.746, odnosno cca 1,5 % od ukupnog broja stanovnika Županije. Gustoća - UTOLICA naseljenosti smanjena je na 49,57 st/km2, što je i dalje Površina Grada Hrvatske Kostajnice je 55,4 km2, neznatno više od gustoće naseljenosti Županije koja te je po površini najmanja u Sisačko - moslavačkoj je 2001. godine iznosila 41,12 st/km2. županiji i zauzima samo 1,24 % od ukupnog teritorija U nastavku daje se tabelarni pregled (komparacija) Županije (ukupna površina Županije je 4.463,1 km2). broja stanovnika Hrvatske Kostajnice po naseljima:

NASELJE BROJ STANOVNIKA 1991. BROJ STANOVNIKA 2001. HRVATSKA KOSTAJNICA 3 480 1 993 ČUKUR 226 93 PANJANI 221 147 RAUSOVAC 128 26 ROSULJE 448 288 SELIŠTE KOSTAJNIČKO 159 114 UTOLICA 334 85 UKUPNO: 4 996 2746

1.7.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE neistraženosti tog prostora nije moguće utvrditi točnu ZNAČAJKE trasu (prema pronađenim nalazima pretpostavlja se na je rimska cesta išla dolinom Une do sv. Ane, te hrptom brežuljka iza Djeda do lokaliteta sv. Gospe Geoprometni položaj: na Čairu te današnjeg željezničkog kolodvora i dalje S prometno - geografskog gledišta područje Grada prema Sunji). Hrvatske Kostajnice nalazi se na unskom prometnom U srednjovjekovnom razdoblju područjem Kostajnice koridoru koji je zbog pograničnog karaktera važan u integriranju hrvatskog prostora. prolazi cestovni pravac Zagreb - Petrinja - Kostajnica - Bihać (dolinom Une). Prvi izvori u kojima se spominje Koridor unske željezničke pruge valoriziran je Stra- postojanje Kostajnice kao naselja datiraju iz sredine tegijom i Programom prostornog razvitka Republike 13. st. (dokumenti iz 1240., 1258. i 1272.). Utvrđeni Hrvatske kao i Strategijom prometnog razvitka Repu- grad Kostajnica bio je na otoku, okružen vodom i imao blike Hrvatske. Strategijom i Programom prostornog je veliki strateški značaj. Uz utvrđeni grad nalazilo se razvitka Hrvatske planirana je i gradnja autoceste i podgrađe, tzv. »palanka«. Paralelno s postojanjem Zagreb - Sisak - Bihać - Split - Dubrovnik čija istočna utvrđenog grada na otoku srednjovjekovno građansko varijanta koridora prolazi u neposrednoj blizini Grada naselje formira se i na lijevoj obali rijeke Une, na po- Hrvatske Kostajnice. dručju između kapele sv. Ane do lokacije današnjeg mosta. Kulturno - povijesni razvoj Hrvatske Kostajnice: Kostajnica tijekom borbi protiv Turaka dobiva na Malo koje područje je u svojem razvitku i nastanku strateškom značenju kao »glavna i najjača tvrđava na bilo u tolikoj mjeri uvjetovano prometnim faktorima, koji Uni«, no radi nesigurnosti prijevoza prometni su putevi su u određenim povijesnim trenucima bili povoljni, a već sredinom 16. st. skrenuli zapadnije. Kostajnica u u drugim uvjetima ograničavajući. Na razvoj prostora turske ruke pada 1556. godine. utječu povijesni prometni tokovi koji od antike do naj- Konačnim oslobođenjem od Turaka 1688. godine i novijeg vremena povezuju kontinentalnu Hrvatsku s formiranjem Vojne krajine Kostajnica postaje sjedište Primorjem. Obzirom na bregoviti teren jedino mjesto vojnog komuniteta (kapetanija, a od 1749. pukovnija). prelaska preko rijeke Une bilo je nasuprot brda Djed Stari grad na otoku zadržava funkciju obrambene gdje je korito rijeke najuže, a nalaze se i otoci, što je tvrđave na granici prema Turskoj. U obrambenom uvjetovalo lokaciju utvrde. sustavu gradi se 1736. godine zemljano utvrđenje na Postojanje antičke ceste na kostajničkom po- brdu Djed, kao ekvivalent utvrđenom gradu na otoku. dručja potvrđuju nalazi antičkih miljokaza, iako zbog Na lijevoj obali Une obnavlja se gradsko naselje, ali se Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2291 njegov centar pomiče uzvodno, u neposrednu blizini - brežuljkasto i brdovito područje izgrađeno od prijelaza kod utvrđenog grada. Grade se franjevačka stijena tercijarne i kvartarne starosti i crkva sv. Antuna (1729. do 1746.) i samostan (1754. - ravničarsko područje izgrađeno od pliocenskih do 1761.), župna crkva sv. Nikole (1771.) i pravoslavna i kvartarnih naslaga. crkva sv. arhanđela Mihajla i Gavrila (1773.). Prva hidrogeološka jedinica prekriva zapadni dio Smirivanjem prilika vraća se trgovački i prometni područja Grada. Izgrađuju je pretežno čvrste sedimentne značaj Kostajnice, koja se nalazi na tzv. »poštanskoj stijene te mjestimično eruptivi i metamorfne stijene. cesti« (Karlovac - Gvozd - Petrinja - Kostajnica - Dubica Primarno su te stijene nepropusne, a podzemna voda - Jasenovac - Slavonija). Razdoblje od 1809. do 1813. se nalazi samo u zanemarljivo malim količinama. godine kada je Kostajnica pod francuskom upravom Drugu hidrogeološku jedinicu izgrađuju karbonatni (»Napoleonova Ilirija«) ima veliki značaj u urbanom sedimenti (uglavnom vapnenci i vapnoviti lapori, te razvoju. Sav promet Francuske s istokom prolazi kroz nešto vapnenjačkih pješčenjaka) i klastiti pliocena i Kostajnicu (tzv. »Solunski put«) što utječe na razvoj kvartara koji se mogu smatrati dobro propusnima. Pa- trgovine, a počinje i velik priliv obrtnika. dalinske vode se procjeđuju i akumuliraju u značajnim Po razvojačenju Krajine 1871. godine u Kostajni- količinama koje se mogu adekvatnim istraživanjima i ci se uvodi građanska uprava, a grad postaje jedan objektima privesti eksploataciji. od najznačajnijih trgovačkih središta u Hrvatskoj. U Treću hidrogeološku jedinicu predstavljaju sedimen- razdoblju do 1920. godine grade se neki od najvred- tne stijene istaložene u dolini Une, te uz manje vodotoke nijih spomeničkih objekata (škola, sud, hoteli, banke, u sjeveroistočnom dijelu područja. Teren je izgrađen društveni dom) što doprinosi stvaranju izvanredno pretežno od pijesaka različite granulacije unutar kojih vrijednog gradskog prostora. se javljaju šljunkoviti ili prašinasti proslojci koji tvore jedinstveni vodonosni horizont. Podinu vodonosnog horizonta čine nepropusni lapori i gline. Prirodno - geografska obilježja: Područje Grada Hrvatske Kostajnice reljefno čine Vegetacija: dvije prostorne cjeline: U vegetacijskom pregledu sažeto su prikazane - na jugu nizinski prostor uz rijeku Unu, važnije šumske zajednice. Vegetacija je raspoređena - na zapadu i sjeveru blago brežuljkast teren po bioklimatskim pojasima i prema specifičnosti lito- istočnih obronaka Zrinske gore. loške podloge i tla, a pojedine zajednice su definirane po florističkim pokazateljima po kojima se najbolje prepoznaju na terenu. Geološke značajke: Litološka građa na području Grada Hrvatske Kostaj- nice vrlo je kompleksna što je u izravnoj povezanosti Pedološke značajke: sa stratigrafskim i tektonskim odnosima. Debljine Pedološke karakteristike i pogodnosti prikazane pojedinih litoloških komponenti također su različite su reducirano na pet kategorija razvrstanih prema (često se unutar nekoliko metara debelih šljunaka pogodnostima za korištenje i odredjenim uvjetima umeću leće glina, praha ili pješćano glinovitih taložina, ograničenja. kao i obrnuto). U generalnoj sintezi prirodne osnove može se Najveći dio područja Grada Hrvatske Kostajnice uvjetovati: sastoji se od stijena koje su pretežno nestabilne u - I. kategorija visoke pogodnosti za poljodjel- prirodnim uvjetima, a pri djelovanju čovjeka najvećim stvo, dijelom nestabilne. Relativno malo područje u zapadnom - II. i III. kategorija uvjetno pogodne za poljodjel- dijelu Grada ima stijene pretežno stabilne u prirodnim stvo, uvjetima, koje mogu postati pretežno nestabilne pri - IV. i V. kategorija je samo marginalno pogodna djelovanju čovjeka, dok su područja dolina vodotoka za poljodjelstvo, a uglavnom ih treba tretirati pretežno stabilna i u prirodnim uvjetima i prigodom kao šumska tla. zahvata. I. kategorija odnosi se na tla vrlo dobrih fizikalnih i Po seizmičkim karakteristikama područje Grada kemijskih svojstava. Ograničenja su neznatna. Pogodna Hrvatske Kostajnice pripada VI ° (istočni dio), odnosno su za uzgoj svih kultura kojima odgovara podneblje. VII ° MCS skale (zapadni dio) s linijom razgraničenja Zbog takovih svojstava ova kategorija je izdvojena i u koja u smjeru sjever - jug prolazi istočno od Hrvatske osnovnoj sintezi prirodnih sustava zbog prijedloga za Kostajnice. osnovnu namjenu površina. To znači da površine u toj Hidrogeološke karakteristike nekog terena sa kategoriji tla treba koristiti isključivo za poljodjelstvo, stajališta prostornog planiranja najinteresantnije su s a ne neke druge namjene. obzirom na mogućnost eksploatacije podzemnih voda II. kategorija tala su takodjer dobrih fizikalnih i ke- te utjecaja podzemnih voda na korištenje zemljišta. mijskih svojstava pretežno ravnog reljefa. Korištenje Na području Grada Hrvatske Kostajnice mogu se na ove kategorije tla trebalo bi usmjeriti gotovo isključivo temelju morfoloških, geoloških i hidrogeoloških uvjeta na poljodjelstvo. izdvojiti tri hidrogeološke jedinice. To su: - brdovito III. kategoriju tala označava neujednačenost pedo- i brežuljkasto područje izgrađeno od stijena starijih kartografskih jedinica što zahtijeva dodatnu izradbu od tercijara; detaljnih pedoloških karata ako se žele utvrditi kon- Stranica 2292 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. kretne namjene za većinu tipova tala u ovoj kategoriji. 1.7.1.3. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I Pretpostavlja se težak mehanički sastav koji ograničava OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU poljoprivrednu proizvodnju. To znači da se ne isplati NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE usmjerenje na intenzivnu proizvodnju pa bi osnovna PODATKE TE PROSTORNE POKAZA- namjena bila: ekstenzivno poljodjelstvo. TELJE Neujednačenost je svojstvo i IV. kategorije. Ograni- čenju u korištenju doprinosi reljef, skeletnost, nepovoljna Prostorni pokazatelji: kemijska svojstva i slaba dreniranost. Ova kategorija Na razvojne potencijale Grada Hrvatske Kostajnice se uglavnom poklapa s područjima pokrivenim šumom. bitan utjecaj imaju geopolitički i prometni položaj. Korištenje treba i dalje podržavati ili usmjeravati na Područje Grada položeno je uz rijeku Unu koja čini šumske površine i travnjake. IV. kategorija generalno granicu s Bosnom i Hercegovinom. Granični položaj pripada šumarstvu i dijelom stočarstvu. u proteklom je razdoblju bio ograničenje u razvoju, V. kategoriju tala karakteriziraju trajna ograničenja no za očekivati je da će normalizacijom odnosa sa u dubini, skeletnosti i reljefu. Namjena u korištenju susjednom državom predstavljati značajnu stratešku je orijentirana pretežno na šumarstvo. Na području i gospodarsku prednost u budućem razvoju. Grada Hrvatske Kostajnice ova kategorija tla nije Najvažnije prometnice koje prolaze područjem zastupljena. Grada Hrvatske Kostajnice su: Brdski pojas zauzima najveće površine Grada Hr- - državne ceste: vatske Kostajnice. U brdskom pojasu jasno se razlikuju - D - 30: čvor Buzin (D 3) - Velika Gorica - Petrinja slijedeća potpodručja: - Hrvatska Kostajnica (D 47) - Acidofilne hrastove i kestenove šume. Acidofilna - D - 47: Lipik (D 5) - Novska - Hrvatska Dubica zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Qu- - Hrvatska Kostajnica - Dvor (D 6), erco-Castanetum illyricum Horv. et al.) pokriva - D - 521: Vedro Polje (D 224) - Hrvatska Kostaj- prostrane cjelovite plohe kiselih alumosilikata nica (D 30) na padinama Šamarice i Trgovske gore, a na području Grada Hrvatske Kostajnice prisutna - županijska cesta: je u krajnjem zapadnom brdskom dijelu. Uz - Ž - 3264: Šaš (D 224) - Utolica - D 47 dominantni kitnjak i kesten među drvećem se Kroz prostor Grada Hrvatske Kostajnice prolazi još rjeđe nalaze i obični grab, breza i bukva. željeznička pruga I. reda Sunja - Hrvatska Kostajnica - Neutrofilne hrastove šume zauzimaju velike - Volinja - Bihać - Split (tzv. »unska« pruga). površine središnjeg dijela područja Grada. Najvažnije drveće u toj šumi su Quercus pe- Demografski pokazatelji: traea, Carpinus betulus, Prunus avium, Acer Pod utjecajem loše demografske situacije do 1991. tataricum. Ovisno o vlazi, tlu i podlozi, unutar godine, teških ratnih razaranja i stradanja, te obno- te zajednice razlikuje se više subasocijacija. Na ve koja nije završena, nije jednostavno predvidjeti degradiranim plohama umjesto te šume česte demografske promjene na području Grada Hrvatske su antropogene šikare. Kostajnice na duži rok. - Kserofitno-bazofilne hrastove šume. Zbog fenskih U skladu s prvim rezultatima popisa stanovniš- utjecaja submediteranske klime iz kanjona Une, tva iz 2001. godine potrebno je naglasiti slijedeće ksero-bazofilna vegetacija je izuzetno raznolika. demografske trendove na području Grada Hrvatske Glavni su pokazatelji među drvećem Quercus Kostajnice: dalechampii (apennina), Quercus pseudocerris, - znatno smanjenje broja stanovnika - od 4.966 Carpinus caucasica, Tilia caucasica, Acer ve- stanovnika 1991. godine broj stanovnika je lutinum. 2001. godine pao na 2.746; - Mezofitni brdski i dolinski travnjaci u području - vezano na smanjenje broja stanovnika smanjena hrastovih šuma. Na neutralnim i slabo kiselim je gustoća naseljenosti - Hrvatska Kostajnica je tlima u području kitnjaka, graba i kestena, po do 1991. godine bila relativno dobro naseljeno dolinama i uvalama gorja nalaze se zamjenski područje sa 90,18 st/km2 no 2001. godine gu- mezofitni travnjaci sveze Arrhenatherion elatioris stoća je pala na samo 49,57 st /km2; Br.-Bl., koji se većinom iskorištavaju kao livade - od ukupno sedam naselja u razdoblju 1981/91. košanice. u četiri naselja rastao je broj stanovnika (Hr- Nizinski pojas i doline obuhvaćaju najniže zaravni vatska Kostajnica, Panjani, Selište Kostajničko duž Pounja i ostalih vodotoka sa slijedećim karakte- i Rosulje), ristikama vegetacije: - u razdoblju 1991/2001. godine zabilježen je - Kontinentalni vlažni travnjaci, močvarni trstici i pad broja stanovnika za svih sedam naselja, vodenjare. Na degradiranim nizinskim terenima uključujući i samu Hrvatsku Kostajnicu - pad je gdje su iskrčene i uništene prvobitne prirodne naročito izražen u naseljima Čukur, Rausovac i šume lužnjaka, jasena i vrba, proširili su se na Utolica koji su i u prethodnom međupopisnom povremeno poplavljenim, tlima vlažni travnjaci. razdoblju imali negativan demografski saldo; Tu su najvažniji pokazatelji Deschampsia caes- - podaci o migracijskom saldu, vitalnim obilježji- pitosa, Carex nemorosa, Juncus effusus, Poa ma i narodnosnom sastavu stanovništva biti će Palustris, Orchis palustris, Euphorbia palustris poznati tek po konačnoj obradi rezultata popisa i Gratiola officinalis. iz 2001. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2293

Kako obnova još nije završena, aktualni podaci iz - geoprometnom položaju Grada Hrvatske Ko- popisa 2001. godine mogu samo ukazati na trendove, stajnice (na unskom prometnom koridoru, u no ozbiljna demografska procjena, koja će u potpuno- graničnom području sa sjeverozapadnim dijelom sti sagledati promjene koje uključuju ratna stradanja Bosne i Hercegovine), i migracije stanovništva, moći će se izraditi tek po - zonama komunalno opremljenog građevinskog dovršenju procesa obnove. zemljišta, - zonama rezerviranim za gospodarski razvoj, Gospodarski pokazatelji: - poljoprivredi, šumarstvu i stočarstvu kao siro- Osim urbanog središta Hrvatske Kostajnice po- vinskoj osnovici, dručje Grada Hrvatske Kostajnice je izrazito ruralno, - prostornim rezervama unutar postojeće indu- te dominiraju mala ruralna naselja pretežno disperznog strije. načina gradnje. S gospodarskog stanovišta problem U prostornom smislu na ovom području treba podr- predstavljaju negativni demografski procesi i to naročito žavati programe radno intenzivnih djelatnosti (koje su u prigradskim naseljima, napose starost stanovništva već zastupljene), a isključiti svaku mogućnost lociranja koja djeluje ograničavajuće, te prilikom izrade razvojnih kapitalnih objekata i djelatnosti, posebno onih koje programa gospodarskog razvitka treba računati s tim ostvaruju negativan utjecaj na okoliš. faktorom. Grad Hrvatska Kostajnica ima izrazito povoljni geoprometni položaj, što će u budućnosti doprinjeti Prvi koraci u poticanju poduzetništva ostvareni su kvalitetnijem razvoju ne samo proizvodnih djelatnosti, pokretanjem »Poduzetničkog inkubatora« u industrijskoj već i različitih oblika tercijarnog privređivanja. zoni Hrvatske Kostajnice. U određenoj mjeri ograničavajući faktor razvitka U djelatnostima trgovine i posredovanja te pro- poljoprivrede predstavljaju usitnjenost površina i rela- metnih djelatnosti s vremenom će doći do izražaja tivno niži bonitet tla, ali na drugoj strani postoje izrazite izrazite komparativne prednosti geografskog polo- komparativne prednosti te je realno očekivati da će žaja Hrvatske Kostajnice i njene uloge pograničnog ova djelatnost u budućnosti moći ostvarivati visoke mjesta i graničnog prijelaza na čemu će se zasnivati stope rasta. Kao potencijale za razvitak poljoprivrede i očekivani brži rast. možemo izdvojit: - raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta Obilježja podneblja: visokog stupnja ekološke očuvanosti koja može Klima ovog područja je umjereno kontinentalna. zadovoljiti vrlo zahtjevne kriterije proizvodnje Srednja godišnja temperatura je oko 10° C. Padaline zdrave hrane, se godišnje u prosjeku kreću od 1.100 mm do 1.400 - ekstenzivno korištenje poljoprivrednih površina u mm godišnje. dosadašnjoj ratarskoj i stočarskoj proizvodnji. Po bioklimatološkim shvaćanjima, a uvažavajući Za korištenje ovih potencijala postoje ozbiljne geografski položaj, makroreljef i zonalni vegetacijski prepreke u broju aktivnih poljoprivrednika i naročito pokrov mogu se sadržajno i prostorno definirati i nepovoljnoj dobnoj strukturi poljoprivrednog stanovniš- ograničiti podneblja: tva u prigradskim naseljima (izrazito visok koeficijent - podneblje nižeg gorskog pojasa, odnosno fito- starenja u naseljima Rausovac, Utolica i Čukur). bioklimat gorske šume bukve (krajnji zapadni Zbog intenzivnog iskorištavanja šumskog fonda u dio Grada) dosadašnjem razdoblju ne postoje uvjeti za intenzivi- - podneblje brdskog pojasa, odnosno fitobiokli- ranje gospodarskog rasta na toj osnovi. mat hrasta kitnjaka i običnog graba (obuhvaća Industrija je proteklom razdoblju bila koncentrirana u najveći dio Grada) gradu Hrvatskoj Kostajnici. U postojećoj strukturi mogu - podneblje ravnica i riječnih dolina, odnosno se izdvojiti kapaciteti u proizvodnji konfekcije, obuće i fitobioklimat hrasta lužnjaka i drugih higrofilnih tiskarstvu kao mogući potencijal budućeg gospodarskog fitocenoza unutar klimatskozonskog područja rasta. Stupanj korištenja ovih kapaciteta bio je dosada kitnjaka (doline Une i ostalih vodotoka) vrlo nizak naročito u proizvodnji obuće, a nešto viši u konfekciji i tiskarstvu ali i ovdje ispod ekonomski 1.7.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA prihvatljive razine. U postojećim uvjetima, bez obzira na stupanj oštećenosti ovih kapaciteta oni, ni u kom slučaju, ne mogu zaposliti prijašnji broj radnika. 1.7.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ Proces zastarjevanja tehnologijskog sklopa dijela industrije doveo je već prije domovinskog rata u pi- Kretanje broja stanovnika tanje njenu reprodukciju. Iz procesa ekonomskog i vlasničkog restrukturiranja treba izaći nova struktura industrije s nižim kapacitetima uslijed alimentacije Prema dosada obavljenim popisima broj stanovnika tehnološki zastarjelih postrojenja i kapaciteta. Nastali na području današnjeg Grada Hrvatske Kostajnice manjak treba popuniti novim manjim i fleksibilnijim pokazuje umjerenu tendenciju rasta s blagim padovima kapacitetima. Potencijalna mogućnost za nastanak iza oba svjetska rata (popisi 1921. i 1948. godine), a novih poduzeća i djelatnosti leži u: naročito iza domovinskog rata 1991/95. Stranica 2294 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Broj stanovnika prigradskih naselja u porastu Velika ratna razaranja na području Grada Hrvatske je sve do 1953. godine kada, tadašnjom politikom Kostajnice uvjetovala su značajan pad broja stanovnika industrijalizacije i deagrarizacije počinje pad koji je u razdoblju od 1991. do 1995. godine, no sustavna naročito intenzivan iza 1971. godine i u najnovijem razdoblju. politika obnove dovela je do toga da je 2001. godine utvrđen broj stanovnika same Hrvatske Kostajnice cca Nasuprot tome, broj stanovnika naselja Hrvatska Kostajnica, nakon skoka koji je zabilježen 1880. godine 57 %, a cijelog Grada Hrvatske Kostajnice s prigradskim (2.557 stanovnika), kontinuirano se kreće oko broja naseljima cca 55 % predratnog broja stanovnika. Kako od 2.000 stanovnika. Od 1971.godine zabilježen je su tendencije rasta i dalje prisutne, za očekivati je da značajniji porast broja stanovnika Hrvatske Kostaj- će rezultati popisa stanovništva u narednim razdoblji- nice koji do popisa 1991. godine kontinuirano iznosi ma pokazati da se ukupan broj stanovnika približava prosječno cca 470 stanovnika. Rezultati popisa iz 2001. godine pokazuju da se broj stanovnika grada, broju iz 1991. godine, uz dalju koncentraciju u samoj uz obnovu koja je u tijeku, ponovo kreće oko 2.000 Hrvatskoj Kostajnici, te usporen rast broja stanovnika stanovnika (1993). u prigradskim naseljima.

KRETANJE BROJA STANOVNIKA GRADA HRVATSKA KOSTAJNICA OD 1857. GODINE Grad ukupno sveukupno godina Hrvatska prigradska (Hrvatska Kostajnica sa prigradskim Kostajnica naselja naseljima) 1857. god. 2.093 1.284 3.377 1869. god. 2.090 1.088 3.178 1880. god. 2.557 1.094 3.651 1890. god. 2.093 1.365 3.458 1900. god. 2.063 1.627 3.690 1910. god. 2.090 1.910 4.000 1921. god. 1.875 1.849 3.724 1931. god. 2.039 2.082 4.121 1948. god. 1.797 2.143 3.940 1953. god. 1.955 2.271 4.226 1961. god. 2.080 2.131 4.211 1971. god. 2.431 2.022 4.453 1981. god. 3.159 1.561 4.720 1991. god. 3.480 1.516 4.996 2001. god. 1.993 753 2.746 prognoza 2010. god. 4.000 1.125 5.125

Prognoza budućih demografskih kretanja Komparacija koeficijenta porasta i pada broja stanovnika za posljednje predratno međupopisno razdoblje (1991/81.god.) s razdobljem 2001/91.god. pokazuje da, iako je koeficijent kretanja broja stanovnika u posljed- njem razdoblju izrazito nepovoljan, on je relativno najpovoljniji u naseljima u kojima su i u predratnom razdoblju bila zabilježena pozitivna kretanja (Hrvatska Kostajnica, Selište Kostajničko, Panjani i Rosulje). Nasuprot tome u naseljima u kojima je i prije 1991. godine zabilježena intenzivna depopulacija (Čukur, Rausovac i Utolica) koe- ficijent je 41,15 (Čukur) ili još znatno manji (Rausovac - 20,31, Utolica - 25,45), što upućuje na potrebu sustavne obnove ili naseljavanja ukoliko se želi zadržati stanovništvo u tim naseljima. Prostorni raspored demografski atraktivnijih naselja generalno se poklapa s najatraktivnijim područjima Grada Hrvatske Kostajnice (u dolini Une i u potezu između Hrvatske Kostajnice i Majura) gdje se i u budućnosti očekuje najveća koncentracija urbanih aktivnosti.

PROGNOZA KRETANJA BROJA STANOVNIKA NA PODRUČJU HRVATSKE KOSTAJNICE

broj broj broj broj st. stanovnika stanovnika stanovnika koeficijent koeficijent naziv naselja 2010. godine 1981. go- 1991. go- 2001. go- 1991/81 2001/91 dine dine dine (prognoza) ČUKUR 240 226 93 94,17 41,15 150 HRVATSKA KOSTAJNICA 3.159 3.480 1.993 110,16 57,27 4.000 PANJANI 218 221 147 101,38 66,52 200 RAUSOVAC 153 128 26 83,66 20,31 50 ROSULJE 422 448 288 106,16 64,29 400 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2295

broj broj broj broj st. stanovnika stanovnika stanovnika koeficijent koeficijent naziv naselja 2010. godine 1981. go- 1991. go- 2001. go- 1991/81 2001/91 dine dine dine (prognoza) SELIŠTE KOSTAJNIČKO 156 159 114 101,92 71,70 175 UTOLICA 372 334 85 89,78 25,45 150 UKUPNO GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA 4.720 4.996 2.746 105,85 54,96 5.125

Obzirom na veliki broj nepoznanica i činjenicu da 2. Aktualna opredjeljenja uključuju sagledive in- je proces obnove naselja, a naročito gospodarstva tervencije i potrebu gradnje građevina radi još u tijeku, veoma je teško i nerealno dati egzatnu zadovoljavanja potreba naselja u određenom demografsku procjenu broja stanovnika u budućnosti. trenutku: Dosadašnje procjene broja stanovnika iz prijašnjih - centri okupljenih funkcija, prostorno - planskih dokumenata nisu prihvatljive jer - razvojni pravci. u sebi nisu sadržavale sve novonastale okolnosti koje Ova grupa čimbenika je rezultat aktualnih potreba, su zadesile ovo područje pa i cijelu državu. te je stoga podložna promjenama na način da se ne Za pretpostaviti je da će do 2010. godine na ovom ugrožavaju osnovne postavke uređenja i zaštite prosto- području živjeti oko 5.125 stanovnika, što je mali porast ra. U ovu kategoriju spadaju precizne definicije trasa, u odnosu na broj stanovnika iz 1991. godine, ali koji proširenja zona ili manje promjene namjene gdje je to će biti koncentriran u Hrvatskoj Kostajnici, dok se u po općim i posebnim kriterijima moguće. prigradskim naseljima očekuje da broj stanovnika ne Osnovni cilj politike gospodarskog razvitka Grada će doseći broj iz 1991. godine. Hrvatske Kostajnice jest maksimalna valorizacija Uz odgovarajuće poticajne mjere Grada i Države njenog prostora. Ostvarivanje tog cilja zasniva se na moguće je očekivati i kompletnu promjenu u demo- slijedećim načelima: grafskoj strukturi (više mlađeg stanovništva, radno - održivog razvoja; i fertilno sposobnog) koja bi dala novi potencijal za - decentralizacije; razvoj na cjelokupnom prostoru. - donošenja odluka uključivanjem svih sudioni- ka; 1.7.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE - kombiniranog pristupa gospodarskom razvoju STRUKTURE sa gradske razine, uz istovremenu primjenu mjera potpore razvoju sa državne i županijske razine. Jedna od temeljnih zadaća plana je da minimalizira potencijalne konflitne situacije u prostoru u sagledivom vremenskom razdoblju. Dugoročni prostorni razvitak Glavni ciljevi gospodarskog razvitka su: Grada Hrvatske Kostajnice temelji se stoga na slje- - modernizirati gospodarsku osnovu Grada, te dećim polazištima: potaknuti razvoj dinamičnih, inovativnih i izvozno 1. Trajna opredjeljenja izražena kroz definiciju orijentiranih lokalnih proizvodnih sustava; fizionomije područja i primjereni režim u cilju - priskrbiti razvojnu pomoć u ratom stradalim i zaštite glavnih i za razvitak bitnih prostornih gospodarsko ugroženim djelatnostima; značajki, kao i posebnih vrijednosti prostora i - čuvati i unapređivati okoliš, spomeničku baštinu glavnih razvojnih okosnica: i krajolik kao resurse za budući razvoj; - zone naselja, uključivo kulturni krajolik i kulturno - valorizirati resurse i razviti turizam na novim spomeničku baštinu, osnovama; - područja prirodnih vrijednosti, doline Une i - unaprijediti poljoprivredu, proizvodnju hrane i ostalih vodotoka, razvoj sela; - šumsko područje, - svestrano se pripremati za sudjelovanje u pred- stojećim programima suradnje s Europskom - poljoprivredni areal, unijom; - infrastruktura državnog i županijskog znača- - revalorizirati međunarodni granični položaj ja. Grada, posebno s obzirom na tržišne i resursne Ova je grupa prostornih čimbenika sažeta u odredbe potencijale. za provođenje plana, kao skup pravila o postupanju Ocjenjuje se da će u budućnosti obnovljena aktivnost u prostoru u odnosu na sve elemente i sustave koji proizvodnje hrane, a posebno zdrave hrane, usmjeriti definiraju prostor kao cjelinu. Cilj je da ove odredbe postepeno interes za obnovu seoskih domaćinstava, za budu nepromjenjive i obvezujuće, te da su razrađene što treba osigurati preduvjete u vidu višeg standarda i raznim kriterijima, pravilima, propisima i posebnim opreme naselja, ali i reguliranja načina gradnje takvih odlukama. sadržaja izvan građevinskih područja. U tom smislu Stranica 2296 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. prostorni razvitak ne smije se sagledavati kroz velike Hrvatske (»Narodne novine« broj 50/99) i Prostor- i nove investicije, nego kroz aktiviranje postojećih po- nog plana Sisačko - moslavačke županije i u skladu tencijala (obnova i zamjena tehnologije, rekonstrukcije, s razvojnim programima koje su za potrebe izrade interpolacije i adaptacije). Plana dostavila tijela državne uprave i pravne osobe Jedno od razvojnih opredjeljenja i okosnica razvoja s javnim ovlastima (u skladu sa člankom 29. Zakona Grada Hrvatske Kostajnice je i korištenje prirodnih o prostornom uređenju). resursa u razvoju turizma: - povoljan prometni položaj 1.7.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH - veza s urbanim centrima Središnje Hrvatske, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I POSEBNOSTI KULTURNO - POVIJESNIH - vrijedne prirodne cjeline: CJELINA - dolina rijeke Une, - pejzažno atraktivni brdski kompleksi: brdo Težište zaštite krajobraznih vrijednosti je na inte- Djed, vidikovci (Čukur), obronci Zrinske gore, gralnom vrednovanju prostora kao kulturnog krajolika. bogatstvo šuma Područje Grada Hrvatske Kostajnice promatrano sa - bogato kulturno povijesno i etnološko naslijeđe stanovišta regionalnih obilježja na području Županije (urbana cjelina Hrvatske Kostajnice, Stari grad ulazi u sastav krajobraznih prostornih cjelina kultur- Zrinskih, ambijentalna ruralna arhitektura) nog krajolika: - Pounje, 1.7.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, - Zrinska gora. PROMETNE I KOMUNALNE Svrha definiranja krajobraznih regija je na pre- INFRASTRUKTURE poznavanju, njegovanju i unapređenju specifičnosti i regionalnih raznolikosti. To podrazumijeva čuvanje prostornih i pejzažnih vrijednosti, planiranje gospo- Budući trend razvoja naselja na području Grada darskih djelatnosti koje imaju tradiciju i temelje na Hrvatske Kostajnice u neposrednoj je vezi sa sma- određenom prostoru, te organiziranje građevinskih njenim demografskim potencijalom i ići će u smjeru područja u skladu s karakteristikama regije. održivog razvoja naselja i njihovog ekipiranja potrebnim Na području Sisačko-moslavačke županije u Upi- sadržajima. Za razvoj su naročito značajne konurba- snik zaštićenih dijelova prirode upisana je samo park cijske veze Hrvatska Kostajnica - Panjani - Majur, te šuma Brdo Djed. Zadaća Plana je da, na temelju de- kontinuirani slijed naselja u dolini Une, kojima Gradu taljnijeg poznavanja situacije u prostoru, te u skladu Hrvatskoj Kostajnici pripadaju Hrvatska Kostajnica i s konceptom prostornog razvoja predloži dodatna Rosulje. područja za zaštitu kojima je moguće odrediti režime Naselje gradskog karaktera na na području Grada je i razinu zaštite i odgovarajućim gradskim odlukama. samo Hrvatska Kostajnica, koja po svojoj funkcionalnoj Ciljevi zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti na strukturi i sadržajima zadovoljava sve uvjete. Sva ostala području Grada su: naselja imaju pretežno agrarni karakter, te je u njima - zadržati kvalitetu zaštićenih dijelova prirode uz potrebno planirati poboljšanje životnih uvjeta. pridržavenje svih mjera zaštite, Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti na području - proširiti zaštitu na ostale vrijedne dijelove pri- Grada su: rode, - planiranje mreže građevina društvenih djelatnosti - podići stupanj održavanja i skrbi na zaštićenim koja kvalitetno zadovoljava potrebe stanovniš- dijelovima prirode, tva; - uključiti zaštićene dijelove prirode u turističku - planiranje novih oblika djelovanja u području ponudu, kulture (multimedijski informacijsko izložbeni - sanirati sve neprimjerene zahvate na zaštićenim centar, turistička prezentacija sadržaja vezanih dijelovima prirode, te zabraniti sve zahvate koji bi uz povijesno i prirodno nasljeđe i sl.); na bilo koji način ugrozili zaštićenu prirodu. - planiranje novih oblika djelovanja u domeni Jedno od temeljnih načela na kojem se zasniva zdravstva i socijalne skrbi; suvremena teorija zaštite kulturne baštine je spoznaja - približavanje uprave i administracije pučanstvu da je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i zna- i gospodarskim subjektima. čenja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim regionalnim prostorom. Jedna od osnovnih zadaća Jedno od obilježja budućeg razvoja Grada Hrvat- zaštite kulturne baštine, osim zaštite i očuvanja fizičke ske Kostajnice biti će i aktiviranje komplementarnih strukture arhitektonskog spomenika, je težnja da se razvojnih razina. Kako na području Grada postoje spriječi devastacija neposrednog prostora, kako bi mogućnosti za razvoj turizma, trgovine, prometa (ce- on očuvao svoje autentično okruženje, a time i svoje stovnog i željezničkog) i ostalih tercijarnih djelatnosti, prostorne vrijednosti i značenje. a u skladu s globalnim trendovima društvenog razvoja, Na navedenim je principima definiran i novi se- za očekivati je postupnu tercijarizaciju. gment zaštite kulturne baštine, a to je pojam kulturno Razvitak prometne i komunalne infrastrukture - povijesnih cjelina. Smatrajući da kulturno i prirodno na području Grada u idućem će se razdoblju odvijati nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji su elementi prema programima i prioritetima zacrtanim u okviru nedjeljivi, nametnula se potreba integralnog pristupa Strategije i Programa prostornog uređenja Republike analizi i vrednovanju prostora. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2297

Načela zaštite kulturne baštine su slijedeća: Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora - kulturna i prirodna baština predstavlja temelj su: identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te ju - preispitivanje važećih građevinskih područja u je zaštititi od devastacije i degradacije njenih odnosu na izgrađenost u prostoru; temeljnih vrijednosti, - racionalno planiranje novih površina za razvoj - osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu naselja i gospodarskih pogona; čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljud- - poboljšavanje efikasnosti korištenja svih posto- skog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode jećih već angažiranih prostora; i čovjeka, - gašenje neprimjerenih sadržaja u prostoru uz - osim vrednovanih građevina - reprezentativnih njegovu sanaciju i revitalizaciju; primjera određenog stila, kulturnu baštinu čine - određivanje prostora vrijednih resursa na kojima i skromna ostvarenja tradicijske stambene je isključena prenamjena prostora; gradnje, - prilikom planiranja trasa prometne i komunalne - u cilju cjelovite zaštite kulturne i prirodne baštine infrastrukture prioritetno ispitati mogućnosti potrebno je uvoditi poticajne mjere za zaštitu korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzi- ruralne graditeljske baštine, manje novih površina (posebice poljoprivrednih - potrebno je naročito inzistirati na primjeni su- i šumskih); vremenog pristupa arheološkoj znanosti koja - u bilanci osnovnih kategorija korištenja prostora uključuje neposrednu suradnju prostornih planera težiti povećanju u korist poljoprivrednog i šum- i arheologa, skog zemljišta. - prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo Promjena odnosa prema prirodnim resursima širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne (vrijedne prirodne cjeline, poljoprivredne i šumske prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu površine, pitka voda itd.) je nužna i postala je osnovni zajednicu. postulat u najnovijoj generaciji dokumenata prostornog uređenja. 1.7.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA Kako je načelno jasno da su resursi ograničeni, u NASELJA idućem planskom razdoblju potrebno je predložiti selek- tivne alternative. Promjena odnosa prema resursima, 1.7.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA naime omogućuje intenzivniji razvoj komplementarnih PROSTORA djelatnosti u tercijaru (npr. »kontinentalni« tip turizma), te razvojno aktiviranje društvenih djelatnosti obrazo- vanja, zdravstva, kulture i rekreacije. Jedna od temeljnih zadaća prostornog uređenja je zaštita prostora kao potrošne kategorije, što nameće obziran način korištenja. Društveni odnos prema pro- 1.7.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA blematici korištenja prostora u novije je vrijeme bitno promijenjen, te se Republika Hrvatska i Ustavom, a potom i donošenjem Strategije i Programa prostornog Građevinsko područje sastoji se od skupa već iz- razvitka odredila za politiku održivog razvoja, što je građenih čestica (izgrađeni dio građevinskog područja) ugrađeno i u Prostorni plan Sisačko - moslavačke te površina za daljnji razvoj naselja (neizgrađeni dio županije. građevinskog područja). Za potrebe izrade Prostornog U fazi određivanja razvojnih preduvjeta nužno je plana uređenja Grada Hrvatske Kostajnice izvršena afirmirati ustavnu odrednicu o prostoru kao dijelu na- je detaljna analiza građevinskih područja naselja koja cionalnog bogatstva, ograničenog i u kvalitativnom i u su bila planirana Prostornim planom (bivše) Općine kvantitativnom pogledu, kroz niz mjera, koordiniranih Kostajnica. planskih akcija i zabrana, kako bi neposredni i dugo- Građevinska područja na prostoru današnjeg Gra- ročni ciljevi i interesi postali konkretnim elementima da Hrvatske Kostajnice utvrđena Prostornim planom razvoja. (bivše) Općine Kostajnica bila su slijedeća:

površine izvan građevinskog građevinsko područje naselja ukupno područja

naselje tov (ha) (ha) (ha) (ha) (ha) zone zaštite površine područje farme za rekreacij. neizgrađ. građevin. zone (ha) komunaln sekundar. sportsko - izgrađeni i industrijski dio naselja stanovanj(ha) Čukur 12,8 3,0 0,4 16,2 - - 5,0 Hrv. Kostajnica 394,1 - 5,9 400,0 - - - Panjani 10,2 - - 10,2 - - 0,2 Rausovac 18,7 - 0,6 19,3 19,5 - - Stranica 2298 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

površine izvan građevinskog građevinsko područje naselja ukupno područja

naselje tov (ha) (ha) (ha) (ha) (ha) zone zaštite površine područje farme za rekreacij. neizgrađ. građevin. zone (ha) komunaln sekundar. sportsko - izgrađeni i industrijski dio naselja stanovanj(ha) Rosulje 33,2 2,3 - 35,5 - 2,6 - Selište Kostajn. 14,7 - - 14,7 7,6 - - Utolica 77,6 - 1,3 78,9 - - - u k u p n o 561,3 5,3 8,2 574,8 27,1 2,6 5,2

Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije, za - planiranje gospodarskih zona u područjima koja Grad Hrvatsku Kostajnicu planira površinu građe- je moguće kvalitetno opremiti prometnicama i vinskog područja od najviše 680 ha, čemu odgovara komunalnom infrastrukturom brutto gustoća stanovanja od cca 5,9 st/ha. - u ukupnom bilansu površine građevinskog Najnoviji podaci o broju stanovnika (popis iz 2001. područja preraspodijeliti u skladu sa stvarnim godine) pokazuju da je potrebno izvršiti znatnije korekcije potrebama. u rasporedu građevinskih područja jer ne odgovaraju U brdskom dijelu prostora Grada Hrvatske Kostaj- stvarnim potrebama u prostoru. Velika građevinska nice karakteristična je »raštrkana« gradnja stambenih područja su, naime, rezervirana za prostore koji su građevina izvan koncentriranog građevinskog područja demografski neaktivni, tako da su gustoće daleko naselja, te je pregledom dokumentacije utvrđeno da ispod mogućih minimuma (naročito za Rausovac i dio postojećih, izoliranih građevina nije bio uključen Utolicu) dok u gospodarski i demografski atraktivnim u građevinska područja naselja. Način rekonstrukcije prostorima Grada interes za izgradnjom nadilazi planski i nadogradnje tih građevina biti će stoga reguliran zacrtane potrebe. posebnim člankom u sklopu Odredbi za provođenje Uzimajući u obzir karakteristike prostora i tradicio- Plana. nalni način gradnje, prilikom izrade PPUG HK u granice Prostornim planom uređenja Grada Hrvatske Ko- građevinskih područja potrebno je unijeti korekcije stajnice planirano je smanjenje građevinskih područja kojima bi se udovoljilo nizu opravdanih zahtjeva Grada naselja. Iako su podaci o brutto gustoći stanovanja i mjesnih odbora, no kako bi se ostvarila ukupna povr- za 2001. godinu nepovoljni, procjene broja stanovnika šina građevinskih područja koja je zadana Prostornim 2010. godine ukazuju na povećanje gustoće stanovanja planom Županije potrebno je izvršiti rebalans, tako na cca 9,2 st/ha što se, s obzirom na strukturu izgra- da je osim proširenja građevinskih područja potrebno đenosti, tradiciju i razaranja u proteklom razdoblju, planirati i njegova smanjenja u naseljima za koji ne ocjenjuje kao prihvatljivo. postoje gospodarski niti demografski potencijali. Kako se, vezano na demografske i društvene pro- mjene, te razvoj malih i srednjih poduzeća na području 1.7.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I Hrvatske Kostajnice očekuju novi zahtjevi za gradnju KOMUNALNE INFRASTRUKTURE stambenih i gospodarskih sadržaja, Prostornim planom uređenja predložena je preraspodjela građevinskih Budući razvoj na području Grada Hrvatske Kostaj- područja na način da se, zadržavajući ukupnu površinu nice biti će prvenstveno usmjeren na demografski i građevinskog područja zadovolje slijedeći kriteriji: gospodarski atraktivnija područja. Odabirom naselja - povećanje građevinskih područja u demograf- s prioritetom u razvoju omogućiti će se: ski aktivnim naseljima, te njihovo smanjenje u - rezervacija prostora za širenje stambenih i naseljima s negativnim demografskim pokaza- radnih zona; teljima - otvaranje novih radnih mjesta u poljoprivredi, - uključenje postojećih izgrađenih poteza u gra- proizvodnji i uslugama u jačim gravitacijskim đevinsko područje gdje je to moguće središtima; - utvrđivanje provedbenim odredbama smjerni- - unapređenje standarda naselja (društveni, obra- ca za rekonstrukciju i nadogradnju postojećih zovni, rekreacijski sadržaji); zgrada izvan građevinskih područja - optimalizacija prometnog povezivanja (cestovne - sustavno respektiranje svih kriterija za ogra- prometnice, javni prijevoz); ničenja građevinskih područja (klizišta, strma - kvalitetno opremanje komunalnom infrastruk- područja, zemljišta nedovoljne nosivosti, plavljena turom; područja, zone intenzivne poljoprivrede, oranice 1. i 2. kategorije, postojeći i planirani prometni - zaštita okoliša i ambijentalnih vrijednosti. i infrastrukturni koridori, šumsko zemljište, U ostalim dijelovima prostora Grada Hrvatske Ko- zaštitni pojas spomenika prirodne i kulturne stajnice ne planira se značajnije povećanje površine baštine, vrhovi uzvisina, zaštita vodocrpilišta, naselja, a razvijati će se prvenstveno gospodarske zaštita okoliša i sl.) aktivnosti koje čuvaju i unapređuju okoliš i prirodu. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2299

Temeljni ciljevi razvitka komunalne infrastrukture Od gospodarskih mogućnosti i potencijala, Grad su: Hrvatska Kostajnica je naslijedio značajne industrij- - gradnja lokalne cestovne mreže u urbanim ske kapacitete, koji su međutim neprilagođeni novom područjima; vremenu i sadašnjim gospodarskim trendovima. U tom - razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji je smislu potrebno provesti privatizaciju i restruktura- na lokalnoj razini trebaju učinkovito pratiti gos- ciju postojećih kapaciteta, te ulazak svježeg kapitala podarski razvitak; kao preduvjet za realiziraciju određenih poslovnih zamisli. Pri tom je za očekivati da će se gospodarske - racionalizacija sustava komunalne infrastrukture na lokalnoj razini; aktivnosti vezati na: - na najmanju moguću mjeru smanjiti nepovoljne - razvoj postojećih gospodarskih potencijala utjecaje komunalne infrastrukture na stanje - slobodna zona, okoliša; - PINHK - gospodarska zona (»Poduzetnički - osiguranje prostornih i tehnoloških pretpostavki inkubator Hrvatska Kostajnica«), za postupanje s otpadom. - proizvodnja tekstila, - proizvodnja obuće, 1.7.4. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA - grafička djelatnost, - prirodne potencijale područja: Iz analize polazišta i postavljenih ciljeva prostornog - mogućnosti razvoja turizma, uređenja proizlazi potreba da se Prostornim planom uređenja Grada Hrvatske Kostajnice naročito preispi- - iskorištavanje graničnog položaja (promet, tr- taju slijedeće postavke prostornog razvitka, uređenja govina, tercijarne djelatnosti), i zaštite prostora: - doradu poljoprivrednih proizvoda na temelju - definiranje nove gospodarske strategije, proizvodnje čiste hrane i slično. - izmjenjenu situaciju vezano na nove zakonske Prometne mogućnosti su značajne te je, osim po- propise iz područja zemljišne politike i uređenja stojeće mreže državnih i županijskih cesta i željezničke građevinskog zemljišta, pruge, dokumentima prostornog uređenja državne i - demografski razvoj, uključivo posljedice rata županijske razine na području u neposrednoj blizini na demografsku sliku, Grada Hrvatske Kostajnice planirana trasa nove auto - nastavak obnove porušenog u ratu, ceste Zagreb - Sisak - Bihać - Split. - značaj graničnog položaja prema Bosni i Her- Bez obzira na očekivani gospodarski razvitak, zbog cegovini, demografskih promjena uzrokovanih ratom i postu- - prometno rješenje cestovnog i željezničkog pro- pnom obnovom (naročito brdskih područja) prostorni meta vezano na prometnu strategiju Republike razvoj koji se očekuje u narednom razdoblju ne će Hrvatske, zahtijevati značajne nove površine za razvoj, što je značajna olakotna okolnost vezano na zaštitu prirode - komunalno opremanje cjelokupnog područja Grada, i pretpostavljene ekološke standarde. - potrebu sustavne zaštite okoliša, prirodne i Važno je usmjeravanje razvitka gospodarskih kulturne baštine. zona, prvenstveno onih vezanih na gradnju građevi- na za vršenje gospodarskih djelatnosti, prvenstveno u građevinska područja naselja, koja su sama po 1.7.4.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA U sebi već dovoljno velika da se unutar njih može prići ODNOSU NA PROSTORNU I racionalnom smještaju novih gospodarskih sadržaja, GOSPODARSKU STRUKTURU čime se bitno utječe na cijenu i troškove opremanja ŽUPANIJE naselja komunalnom infrastrukturom (ceste, struja, kanalizacija i dr.). Područje Grada Hrvatske Kostajnice je prostor velikih Detaljnija prostorna raščlamba namjena površina potencijalnih mogućnosti prostornog razvitka. Područje unutar naselja biti će moguća tek izradom detaljnih Grada u dobroj mjeri odražava gospodarsku strukturu urbanističkih planova uređenja, a do njihove izrade Sisačko - moslavačke županije (industrija, poljoprivreda, lokacijske dozvole će se izdavati na temelju granica promet), iako su razvojni trendovi ovih gospodarskih građevinskih područja naselja, odnosno odredbi za grana, kao i uostalom na većem dijelu Županije, bili provođenje Prostornog plana uređenja Grada Hravstke grubo prekinuti ratom i ratnim razaranjima. Kostajnice. U procesu obnove i povratka, ostvaruje se i postepena obnova gospodarskih mogućnosti i to prvenstveno u Na području Grada Hrvatske Kostajnice prevladavaju samoj Hrvatskoj Kostajnici, gdje se ponovo aktiviralo poljoprivredne površine različitog stupnja ekonomske gospodarstvo u proizvodnji tekstila, obuće i grafičkoj isplativosti (oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci djelatnosti (iako još uvijek ne u prijeratnom obimu). i drugo). Velike površine pokrivene su i šumama. Povratak stanovništva je, osim u Hrvatskoj Kostajnici, Obzirom da se radi gotovo isključivo o gospodarskim zadovoljavajući i u Selištu Kostajničkom, Panjanima i šumama, koje se iskorištavaju u skladu sa šumarskom Rosuljama. U brdovitim dijelovima Grada, u naseljima osnovom, realno je za očekivati da će i u narednom usitnjene građevinske strukture (Čukur, Utolica i Rau- razdoblju ova vrijednost i dalje predstavljati dominatu sovac), povratak stanovništva je znatno sporiji. u sagledavanju prostora. Stranica 2300 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Iz navedenog slijedi da je oko 90 % područja Grada trideset godina, kada se počinju, u kontinuitetu do Hrvatske Kostajnice na ovaj ili onaj način određeno danas, javljati negativni demografski trendovi, koji biljnim pokrovom kao osnovnom karakteristikom. dovode do znatnog smanjenja broja poljoprivrednika, U takovom okružju rezulatati ljudskog djelovanja u pa tako i do smanjenja ukupnog broja stanovnika prostoru su na sreću relativno skromno, i svode se prigradskih naselja. na uglavnom stambenu izgradnju uz prometnice. Ta činjenica ujedno govori i o očuvanosti prirodnog predjela, koji je u svom najvećem dijelu sačuvao svoj 1.7.4.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA autohtoni oblik, a što predstavlja i najveću vrijednos NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA za budućost. Tradicionalna naselja razvijala su se kao poljo- privredni centri svojeg dijela poljoprivednog areala. 1.7.4.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu Međutim, kako poljoprivreda postupno gubi svoju površina (naselja i izgrađene strukture ulogu i važnost u gospodarskom razvoju, tako su van naselja; poljoprivredne, šumske, vremenom svoju važnost, značaj i vitalnost počela vodne te površine posebne namjene i gubiti i ta naselja, što je vidljivo naročito u posljednji ostale površine)

% od Ukupno stan / ha R.br. grad Hrvatska Kostajnica Oznaka površine ha ha / stan* Grada ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA 1.0. NAMJENU POVRŠINA Građevinska područja ukupno GP 552,0 9,96 % 9,28 izgrađeni dio GP ukupno 219,4 3,96 % 23,35 - obalno - - - 1.1. - otočno - - - - kontinentalno - granično 552,0 9,96 % 9,28 - ostalo - - - Izgrađene strukture van građ. područja ukupno 23,0 0,42 % 222,78 - gospodarska namjena - proizvodna I - - - - površina za iskorištavanje mineralnih sirovina E - - - 1.2. - površine uzgajališta (akvakultura) H - - - - poslovna namjena K - - - - ugostiteljsko - turistička namjena T - - - - športsko - rekreacijska namjena R 23,0 0,42 % 222,78 Poljoprivredne površine - obradive ukupno P 820,0 14,80 % 0,16 * - osobito vrijedno obradivo tlo P1 40,0 0,72 % 0,007 * 1.3. - vrijedno obradivo tlo P2 780,0 14,08 % 0,15 * - ostala obradiva tla P3 - - - Šumske površine ukupno Š 583,3 10,53 % 0,11 * - gospodarske Š1 548,5 9,90 % 0,10 * 1.4. - zaštitne Š2 34,8 0,63 % 0,01 * - posebne namjene Š3 - - - Ostale poljoprivredne i šumske površine 1.5. ukupno PŠ 3.219,8 58,12 % 0,63 * Vodne površine ukupno V 273,5 4,94 % 0,053 * - vodotoci 187,5 3,38 % 0,037 * - jezera - - - 1.6. - akumulacija 39,2 0,71 % 0,007 * - retencije 46,8 0,85 % 0,009 * - ribnjaci - - - Ostale površine ukupno 68,4 1,23 % 0,01 * - posebna namjena N - - - 1.7. - površine infrastrukturnih sustava IS 63,0 1,14 % 0,012 * - groblja G 5,3 0,09 % 0,001 * Grad Hrvatska Kostajnica ukupno 5.540 100,0 % 1,08 *

napomena: u zadnjem stupcu koeficijenti su izraženi u stan / ha, osim u onima koji su označeni s * u kojima su koeficijenti izraženi u ha / stan Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2301

1.7.4.2.2. Koncept organizacije prostora Područja za intenzivnu poljoprivredu Na području Grada Hrvatske Kostajnice najkvali- Sustav razvojnih žarišta i njihov položaj u urbanoj tetniji prostor za poljoprivredu je u središnjem dijelu mreži (istočno od Panjana i zapadno od Selišta Kostajničkog, između rijeke Une i granice Grada). Razvoj građevin- skih područja naselja na prostorima I. i II. kategorije Urbani centar poljoprivrednog tla je ograničen. Naselje Hrvatska Kostajnica je tradicionalno sre- dište ovog dijela prostora, obzirom na svoj smještaj Područja slobodnog prirodnog prostora na sjecištu prometnih pravaca koji su uspostavom Prostor posebnog obilježja, koji je biologijski gene- državne granice na Uni ponovo dobili međunarodni rator, a može poslužiti i u rekreacijske i turističke svrhe. značaj. Kako bi se ostvarili preduvjeti za budući razvoj Taj prostor zahtijeva izgradnju fizionomije i simboličkog potrebno je restrukturirati postojeće industrijske po- identiteta, a najvažniji je u tom pogledu dolina Une, gone, te poticati razvoj uslužnih djelatnosti. Nužnost park šuma Brdo Djed, te vidikovci (Čukur). je i poboljšanje uvjeta života u gradu.

1.7.4.2.3. Razvoj i uređenje prostora naselja - Važnija prigradska naselja građevinska područja Važnija prigradska naselja Hrvatske Kostajnice su: Rosulje, Selište Kostajničko i Panjani koja su lo- U sustavu naselja dominira grad Hrvatska Kostajnica cirana uz važnije prometne i razvojne pravce. U ovim u kome je koncentriran najveći broj stanovnika, kao naseljima očekuje se značajniji razvoj male privrede, i praktički svi gospodarski i središnji sadržaji. Trend te umjeren demografski porast. koncentracije stanovništva u Hrvatskoj Kostajnici na- kon rata još je pojačan, te je 1991. godine u Hrvatskoj Ostala ruralna naselja Općine Kostajnici živjelo 69,6 % stanovnika današnjeg Grada, Ostala naselja (Čukur, Rausovac i Utolica) sastavni dok je prema procjenama 1997. taj postotak iznosio su dio mreže naselja i egzistiraju na primarno poljo- čak 77,9 % ili više od tri četvrtine ukupne populacije, privrednoj aktivnosti. što je rezultat manje atraktivnosti i vezano na to sporije obnove ruralnih naselja. Tipovi prostora obzirom na dominantne oblike U urbanom razvoju cjelokupnog područja potrebno upotrebe je u budućnosti, uz dalji razvoj urbanog središta u Na prostoru Grada Hrvatske Kostajnice razlikujemo Hrvatskoj Kostajnici, stimulirati policentrični model, u nekoliko osnovnih tipova uporabe prostora, i to: sklopu kojeg bi se razvijala slijedeća mreža naselja: - gradsko središte Urbano područje Hrvatske Kostajnice - Hrvatska Kostajnica Područje grada Hrvatske Kostajnice je jedino i - značajnija prigradska naselja glavno žarište razvoja cjelokupnog područja Grada - PANJANI, ROSULJE, Selište Hrvatske Kostajnice, te stoga treba i dalje očeivati KOSTAJNIČKO njegov gospodarski i urbani razvoj. - ostala naselja - ČUKUR, RAUSOVAC, UTOLICA Područje intenzivnog razvoja Razvoj naselja na području Grada Hrvatske Kostaj- Intenzivni urbani razvoj prisutan je u razvojnim nice temeljiti će se na njihovoj demografskoj strukturi koridorima županijskog značaja: (koja je bitno narušena tijekom domovinskog rata), mogućnostima građevinske obnove naselja, kao i mo- - naselja uz prometnice na koridoru između Hr- vatske Kostajnice i Majura: Selište Kostajničko gućnostima osiguranja osnovnih komunalnih sustava i Panjani (promet, vodoopskrba, elektroopskrba i telekomuni- kacije). Obzirom na strukturu naselja (raštrkanost u - naselja u pojasu uz rijeku Unu: Rosulje brdskim područjima), nije realno očekivati da će se ovi Vitalitet i značaj navedenih koridora bio je naročito procesi, bitno uvjetovani ekonomskim mogućnostima, evidentan tijekom obnove koja je u tim prostorima bila odvijati brzo i u skladu s potrebama i željama. Sigurno najbrža i najpotpunija. je da će to biti dugogodišnji proces, u kojem će neka naselja, obzirom na svoju strukturu, demografski i ekonomski potencijal, biti brže obnovljena i na taj način Izrazito ruralna područja sa seoskim naseljima će postati nositelji gospodarskog razvitka. - seoski turizam Kategorija područja seoskih naselja (područja Razvojni potencijali naselja pogodna za ratarstvo, voćarstvo i stočarstvo, ali i za razvoj seoskog i »ekloškog« turizma) obuhvaća ostala Prostorne pretpostavke, kojima će takav razvoj naselja na području Grada Hrvatske Kostajnice, što je biti sankcioniran, biti će osigurane ovim planom, pr- opet vezano sa zadržavanjem domicilnog stanovništva venstveno formiranjem granica građevinskih područja u naseljima. unutar kojih će se pojedina naselja razvijati. Stranica 2302 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

I. Promatranjem i međusobnim uspoređivanjem Navedeni razvojni potencijali bili su jedan od glav- brojnih relevantnih faktora može se pretposta- nih kriterija za dimenzioniranje građevinskih područja viti da će relativno brzi razvitak imati slijedeća naselja. Pri tome je za naselja II. grupe građevinsko naselja: područje svedeno prvenstveno na izgrađeni dio na- Hrvatska Kostajnica, Panjani, Rosulje, Selište selja (bez planiranih proširenja), dok su za naselja iz Kostajničko I. grupe, koja pokazuku pozitivne razvojne trendove, II. Obzirom na udaljenost od važnijih prometnih pravaca, te nedostatak demografskog poten- planirana preraspodjela, te iznimno povećanje gra- cijala stagnacija u razvoju karakterizirati će u đevinskih područja. narednom razdoblju slijedeća naselja: Čukur, Rausovac, Utolica

PREGLED POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA PO NASELJIMA

građevinsko područje po građevinsko korekcije ime PPUG Hrvatske Kostajnice područje po građevinskog područja (2001.) PPO izgrađeni naselja neizgr. dio iz 1986. g. dio ukupno povećanje smanjenje ukupno ČUKUR 16,2 9,4 2,5 11,9 - 4,3 HRVATSKA KOSTAJNICA 400,0 100,0 266,7 366,7 - 33,3 PANJANI 10,2 7,8 3,4 11,1 + 1,0 RAUSOVAC 19,3 14,9 5,6 20,5 + 1,2 ROSULJE 35,5 27,7 20,1 47,8 + 12,2 SELIŠTE KOSTAJNIČKO 14,7 8,9 7,9 16,8 + 2,1 UTOLICA 78,9 50,7 26,6 77,3 - 1,6

u k u p n o 574,8 219,4 332,8 552,1 + 16,5 - 39,2 - 22,7

Ukupno uzevši, građevinska područja naselja Građevinska područja navedenih naselja radi na cijelom području Grada Hrvatske Kostajnice su legalizacije postojeće izgradnje ukupno su povećana smanjena (za cca 4 %) u odnosu na ona koja su bila za 4,3 ha. planirana Prostornim planom (bivše) općine Hrvatska Kostajnica te se nalaze u okviru preporučene maksi- c) Preraspodjela sa smanjenjem građevinskog malne površine građevinskih područja koju je propisao područja: Prostorni plan SMŽ. Zadržavanje izgrađenog dijela, uz djelomično Na temelju odnosa građevinskog područja naselja smanjenje neizgrađenog dijela građevinskog područja koje je planirano Prostornim planom uređenja Grada planirano je u naseljima: Hrvatska Kostajnica, Čukur Hrvatske Kostajnice prema Prostornom planu (bivše) i Utolica općine Hrvatska Kostajnica iz 1986. godine naselja je moguće svrstati u slijedeće skupine: U navedenim naseljima površina građevinskih područja je u odnosu na plan iz 1986. godine ukupno smanjena za 39,2 ha. a) Preraspodjela sa značajnijim povećanjem gra- Sveukupni bilans površina građevinskog područ- đevinskog područja: ja: Na području Grada Hrvatske Kostajnice, uzimajući Prostornim planom uređenja Grada Hrvatske Ko- u obzir sve razmatrane prostorne, razvojne i demo- stajnice planirano je: grafske faktore, značajnije proširenje građevinskog područja u odnosu na građevinsko područje planirano - površina građevinskog područja Prostornim planom bivše općine Hrvatska Kostajnica PPO Hrvatske Kostajnice planira se u naselju: Rosulje iz 1986/98. g. 574,8 ha Povećanje građevinskog područja u odnosu na - površina građevinskog područja dosadašnju površinu iznosi 12,2 ha. predviđena Prostornim planom Županije 680,0 ha - površina građevinskog područja b) Preraspodjela s manjim povećanjem građevin- PPUG Hrvatske Kostajnice 552,1 ha skog područja: - od toga: Preraspodjela s minimalnim proširenjem građevinskog područja planira se u 3 naselja: Panjani, Rausovac i izgrađeni dio 219,4 ha Selište Kostajničko, neizgrađeni dio 332,8 ha Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2303

- povećanje građevinskog područja + 16,5 ha Na kostajničkom području može se, radi povoljne - smanjenje građevinskog područja - 39,2 ha klime, pedoloških faktora i blizine urbanih tržišta Zagreba i Siska, organizirati proizvodnja gotovo svih - ukupno građevinsko područje vrsta povrća i voća (izuzev ranih sorti), te mogućnosti smanjeno za + 22,7 ha dubokog smrzavanja za vansezonsku potrošnju, uz Sveukupno građevinsko područje naselja na po- uvjet organizacije proizvodnje i poznatog kupca za dručju Grada Hrvatske Kostajnice kao odraz niza tržište, odnosno preradu. Nakon podmirenja lokalnih prostornih, razvojnih i demografskih faktora smanjeno potreba u kukuruzu i krmnom bilju, dio oraničnih je ukupno za 22,7 ha. površina moglo bi se namijeniti proizvodnji povrća, voća i industrijskim kulturama koje se još ne proizvo- Brojčani prostorni pokazatelji: de. Ovakva sirovinska osnova, poduprta sistemom privatnih specijaliziranih farmi i plantaža, ne samo - G - brutto gustoća stanovanja je odnos broja bst da bi omogućila značajne gospodarske viškove, već stanovnika i površine građevinskih područja bi oslobodila znatni broj aktivnih poljoprivrednika za druge djelatnosti u sistemu mješovitih domaćinstava 5.125 stanovnika i visoko produktivnih specijaliziranih poljoprivrednih gospodarstava. Gbst = ------= 9,28 st / ha 552,10 ha Prioritet u investiranju u narednom razdoblju treba dati uređenju poljoprivrednog zemljišta, kako bi se uklonile postojeće disproporcije između razvoja biljne i

- Gnst - gustoća stanovništva je odnos broja stanov- stočne proizvodnje te intenzivnije i racionalnije koristili nika i površine obuhvata prostornog plana postojeći zemljišni kapaciteti. Sukladno odredbama članka 54. Zakona o poljo- 5.125 stanovnika privrednom zemljištu («Narodne novine» br. 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05), Gradsko vijeće Grada Hrvatska G = ------= 0,925 st / ha nst Kostajnica donijelo je «Program raspolaganja poljopri- 5.540 ha vrednim zemljištem u vlasništvu države na području Grada Hrvatske Kostajnice». Na doneseni Program nije 1.7.4.2.4. Razvoj i uređenje prostora izvan dobivena potrebna suglasnost nadležnog Ministarstva naselja poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva koje je zatražilo dopunu Programa sa slijedeći podacima: - prikaz po oblicima raspolaganja poljoprivrednog Poljoprivredne površine: zemljišta u vlasništvu države, što se odnosi i na Poljoprivredni kompleks na području Grada Hrvatske poljoprivredno zemljište koje je otkupila APN, Kostajnice predstavlja potencijalnu sirovinsku osnovu a koje se nalazi izvan granica građevinskog intenzivne primarne proizvodnje stočne hrane, žitarica, područja i povrća, voća i industrijskih kultura, za koje postoje - očitovanje Ureda državne uprave u Sisačko-mo- veoma povoljni uvjeti. Moguće je dodatno povećati slavačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje, bonitet poljoprivrednih površina transformacijom paš- zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne njaka u livade i livada u oranice, čime bi se povećale i korisne poljoprivredne površine. poslove o podnijetim zahtjevima za povrat imo- vine prema posebnom zakonu, a prema kojem Dugogodišnja deagrarizacija postupno dovodi u će se u Programu odrediti površine (katastarske sve povoljniji položaj odnos poljoprivrednih površina čestice) za povrat. i agrarnog stanovništva, međutim zbog sve nepovolj- nije starosne strukture iskorištenost poljoprivrednih Pripreme za izradu novog Programa su su tijeku, površina daleko je od zadovoljavajuće. Uočljive su a prikupljanje traženih podataka otežano (prikupljanje tendencije smanjenja obradivih površina u korist podataka u svezi povrata imovine, neusklađenost porasta neorganiziranih površina, te porasta livada katastra i zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda i pašnjaka. U takovim uvjetima brži razvoj poljopri- u Hrvatskoj Kostajnici, stalne izmjene glede otkupa ili vredne proizvodnje vezan je uz dodatne investicije i prodaje zemljišta, neistovjetnost kulture u posjednov- uređenje zemljišta. nom listu sa stvarnim stanjem na terenu...).

Stanje poljoprivrednog zemljišta i ostalih kultura u vlasništvu R. H. (podaci za 2005.):

KULTURA I POVRŠINA (M2) ORANICA LIVADA PAŠNJAK VOČNJAK VINOGRAD ŠUMA UKUPNO GRUNTOVN. 191059 16561 14112 7098 5769 7790 242389 KATASTAR 172712 33814 15997 23261 360 18147 264291 Stranica 2304 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Stočarstvo na području Grada Hrvatske Kostajnice Prostornim planom uređenja Grada Hrvatske Ko- ima dobru perspektivu, obzirom da poljoprivredne stajnice potrebno je zaštititi poljoprivredne površine površine predstavljaju ujedno i dobru sirovinsku bazu koje se mogu staviti u funkciju. Pri tome je naročito za stočarsku proizvodnju, a blizina velikih tržišta, naglašena zaštita vrijednog poljoprivrednog zemlji- predstavlja dodatnu povoljnu oklonost. Osnovno stado šta I. i II. kategorije od pretvaranja u građevinsko stoke i pored toga se smanjuje, a pada i interes za zemljište. kooperaciju, pa su neophodne intervencije države u smislu organizirane proizvodnje, kreditiranja i osigu- Šumske površine: ranja minimalnih otkupnih cijena. Veliki dio prostora Grada Hrvatske Kostajnice Radi poticanja razvoja svinjogojstva kroz poboljša- pokriven je šumskom vegetacijom, najvećim dijelom nje pasminskog sastava svinja i povećanje proizvod- šumama hrasta kitnjaka i kestena (po kojima je Hrvatska nje svinja na području Grada Hrvatske Kostajnice, Kostajnica i dobila ime). Kako je dio poljoprivrednih Gradsko poglavarstvo je donijelo (2003.) Program površina na prostoru Grada napušten i u proteklih nabave i dodjele poljoprivrednim gospodarstvima desetak godina neobrađen, evidentna je i pojava uzgojno valjanih rasplodnih nazimica. Podjeljeno je širenja šuma na nova zemljišta, te se procjenjuje da 25 nazimica uz uvijet povrata suprasne nazimice se površine šuma spontano povećavaju, naročito u iz matičnog legla, u roku od jedne godine. Program slabije naseljenim područjima. završava 2008. godine. Šumama na području Grada Hrvatske Kostajnice Naročiti značaj u razvoju poljoprivredne proizvodnje gospodare »Hrvatske šume« p.o. Uprava šuma Sisak. na području Grada Hrvatske Kostajnice u budućnosti Šume na području Grada su u sastavu gospodarske pružaju mogućnosti kontrolirane proizvodnje zdrave jedinica »Šamarica I«, odjeli 89 - 102. Gospodarenje hrane, što uključuje biljnu proizvodnju, prvenstveno šumama se provodi prema propisima Osnove gospo- voća i povrća, bez primjene umjetnih sredstava, te darenja, koja je usklađena sa zakonskom regulativom ekstenzivno stočarstvo u brdskim područjima. vezanom uz gospodarenje šumama. Ukupna površina U cilju razvoja poljoprivrede i stočarstva, proi- državnih šuma iznosi 813,74 ha. zvodnje i plasmana proizvoda, na području Grada Osnovni podaci o šumskim površinama kojima djeluju Poljoprivredna zadruga (Selište Kostajničko) gospodare »Hrvatske šume« p.o. Uprava šuma Sisak i Udruga pčelara. su slijedeći:

- ukupna površina šumskog zemljišta 813,74 ha - obrasla površina šumskog zemljišta 803,13 ha 98,6 % - neobrasla površina 8,25 ha 1,0 % - neplodna površina 3,36 ha 0,4 % - ukupna drvna zaliha (za državne šume) 139.93 m3 - prosječna drvna zaliha 74 m3 /ha - struktura drvne mase: - bjelogorica 131.83 m3 94,2 % - crnogorica 8.10 m3 5,8 % - etat (drvna zaliha predviđena za sječu): - glavni prihod 10.60 m3 - prethodni prihod 11.06 m3 - u k u p n o 21.66 m3 - stanje otvorenosti šuma 7,1 km šumskih cesta /1.000 ha šume

Privatne šume nemaju programa za gospodarenje, Vodne površine: a trenutno stanje nije zadovoljavajuće, te će se ak- Rijeka Una čini južnu granicu Grada Hrvatske tivnosti usmjeriti na poboljšanje kvalitete i kvantitete Kostajnice i prostorna je dominanta cijelog područja. drvne mase. U privatnim šumama također su izraže- Rijeka Una je desni pritok Save, te je u svojem donjem ne potrebe za šumsko - uzgojnim zahvatima, koji će toku graniči između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. omogućiti brže poboljšanje stanja. Ukupna dužina Une je 213 km, od čega kroz Hrvatsku Sve šume na području Grada Hrvatske Kostajnice prolazi u dužini 120 km. Una teče od zapada prema gospodarske šume, osim park šume »Brdo Djed« koja istoku i u Savu utječe kod Jasenovca. Na području se nalazi u kategoriji zaštićenih šumskih površina. Grada Hrvatske Kostajnice važnija pritoka rijeke Une je Mlinski potok. Posebna namjena: Zbog karakteristika reljefa većina vodotoka na po- Na području Grada Hrvatske Kostajnice prema dručju Grada Hrvatske Kostajnice ne pripada slivnom očitovanju Ministarstva obrane ne postoji potreba za području rijeke Une, već teku prema sjeveru i ulaze u rezerviranjem prostora posebne namjene. porječje rijeke Sunje koja je takođe desni pritok Save. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2305

To su vodotoci: Mračaj (na granici prema Općini Majur), da Hrvatska Kostajnica br. 12/03 ne sadrži planirane Vodice, Jastrebica (na granici prema Općini Hrvatska elemente namjene predmetnog prostora za groblje. Dubica), Utolički potok i Čilinac. Isti navodi kako formirano groblje u Panjanima (1992.) ne posjeduje niti minimalni odgovarajuću potrebnu dokumentaciju. Površine infrastrukturnih sustava: Dana 04. prosinca 2001. Gradsko vijeće donijelo Razvoj infrastrukturnih sustava područja Grada Hr- je Odluku o zabrani daljnjeg ukopa umrlih osoba u vatske Kostajnice prvenstveno je vezan na osiguranje naselju Panjani u Hrvatskoj Kostajnici ( «Službeni prometnih i ostalih infrastrukturnih koridora državnog vjesnik» Grada Hrvatska Kostajnica br. 26/01). i županijskog značaja. U pogledu potreba proširenja sadašnjih granica U cilju pokrivanja potreba stanovništva osnovnom groblja u narednih 10 do 15 godina planirano je pro- prometnom i komunalnom infrastrukturom obnova i širenje groblja sv. Ane koje služi potrebama grada uređenje prometnih pravaca ima prioritet, a uz to je Hrvatske Kostajnice i prigradskih naselja i od 1999. svakako i važna izgradnja elektroenergetskih sustava godine ima status središnjeg gradskog groblja. Ostala za potrebe opskrbe naselja, kao i izgradnja kompletnog groblja ne će se proširivati. sustava odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda urbanog područja Hrvatske Kostajnice i kvalitetne vodoopskrbne mreže u svim naseljima. Zadovoljenje 1.7.4.3. GOSPODARSKA NAMJENA osnovnih komunalnih potreba, u što spada i izgradnja telekomunikacijske i plinske mreže, svakako će dopri- Sagledavanjem mogućnosti daljnjeg razvoja ko- njeti bržem povratku stanovništva, te onda i njegovom stajničkog područja može se zaključiti da će razvoj u ostanku na ovom području i osigurnju preduvjeta za idućim godinama biti selektivniji i racionalniji. Proces općeniti gospodarski i svaki drugi razvitak. deagrarizacije je na području Grada Hrvatske Kostaj- nice praktički već bio završen prije domovinskog rata, Groblja: što je pokazao i proces obnove koji je bio najbrži i najpotpuniji u gradskom središtu Hrvatskoj Kostajnici U urbanom području Hrvatske Kostajnice nalaze i područnim ruralnim centrima (Selište Kostajničko, se tri groblja: Panjani i Rosulje). Hrvatska Kostajnica, pa i centri - Sv. Rok, na kojega gravitira stanovništvo Cen- gospodarski atraktivnijih mjesta imati će mogućnosti tra i Gornjeg grada, te stanovnici općine Donji da zaposle svoje stanovništvo u manjim pogonima Kukuruzari koji na tom groblju posjeduju grobna proizvodno - prerađivačkih zona (čiste industrije). mjesta Selo u svom naturalnom samoopskrbnom društve- - Sv.Petar, na kojega gravitira stanovništvo pra- no - ekonomskom obliku nestaje, ali ostaje posebna voslavne vjeroispovjesti koje posjeduje grobna kvaliteta života na selu sa svojim radnim i kulturnim mjesta navikama, gdje će mješovita i specijalizirana gospo- - Sv. Ana, na kojega gravitira stanovništvo Do- darstva i domaćinstva moći uživati životni standard njeg grada, te stanovnici Selišta Kostajničkog, na razini onog u gradu, ali u boljim uvjetima zdrave, Rosulja i Utolice. mirne i očuvane čovjekove okoline u skladu ljudskih Ostala groblja nalaze se u: djelatnosti i očuvanoj prirodi na koju je ruralno stanov- ništvo bilo tradicionalno upućeno. Robni proizvođači - Utolici, (katoličko i pravoslavno) za potrebe u poljoprivredi moći će na mehaniziranim farmama i stanovnika naselja Utolica plantažama steći slične osobne prihode kao u industriji. - Rausovcu za potrebe stanovnika naselja Rau- Organizacija »poznatog« kupca u lancu međufazne i sovac prateće proizvodnje složenih industrijskih sistema i - Čukuru, za potrebe stanovnika naselja Čukur. reprodukcijskih cjelina u poljoprivrednim kompleksima Člankom 3. Odluke o grobljima koju je donijelo stvorit će mogućnosti egzistencije i ekonomske fleksi- Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni bilnsoti za primarne, sekundarne i tercijarne djelatnosti, vjesnik« Grada Hrvatska Kostajnica br. 03/03 - proči- od male privrede do velikih tehničkih sistema. šćeni tekst) određuju se groblja na području Grada. Stoga je potrebno, između ostalog, osigurati slje- To su: Sveta Ana – sa statusom centralnog groblja za deće uvjete: sve vjeroispovjesti, Sveti Rok, Sveti Petar, Utolica, - Razmještajem gospodarskih djelatnosti omo- Čukur i Rausovac. gućiti stvaranje manjih gospodarskih zona i Groblje u Panjanima počelo se koristiti 1992., za lokacija radi zapošljavanja viška radne snage iz vrijeme privremene okupacije i temeljem «ZAKLJUČKA poljoprivrede i unošenja dohotka iz sekundarnih REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE, SKUPŠTINE OPŠTINE djelatnosti u mješovita domaćinstva na selu i KOSTAJNICA, IZVRŠNOG SAVJETA, broj: II-01-02- investicije u individualnu robnu poljoprivrednu 118/92. od 5. VI 1992. godine». Odredbama Zakona proizvodnju. o grobljima («Narodne novine» br. 19/98) uređuje se - Kroz razvoj reprodukcijskih cjelina u poljoprivredi izgradnja, korištenje i upravljanje grobljem. Građenje privesti racionalnijoj namjeni korisne površine uz i rekonstrukcija groblja u interesu je RH. što ima za očuvanje i uzgoj šuma i svu predostrožnost da posljedicu postupak potrebe ishođenja dokumentacije pretjeranom mehaničkom i kemijskom obradom uz posebno dane uvjete. Prostorni plan uređenja Grada obradivih zemljišta ne nastupi suprotan efekt Hrvatska Kostajnica (PPUG - »Službeni vjesnik« Gra- tj. desertifikacija i erozija. Stranica 2306 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

- Zapošljavanjem i ravnomjernijim dohotkom namjena: uslužna, trgovačka, ili komunalno - servisna stanovništva zaustaviti demografsko starenje namjena), manji proizvodni sadržaji mogu se odredni- stanovništava i nastojati zadržati u najmanju cama ovog Plana smještavati na dva načina: ruku prirodni priraštaj stanovništva. - u sklopu zona mješovite izgradnje (u skladu Perspektiva daljnjeg gospodarskog razvoja orijenti- s Odredbama za provođenje Plana) uz nužno rana je na disperziju manjih pogona čiste industrije, s poštivanje odrednica o očuvanju okoliša, čime izgradnjom skladišnih kapaciteta i razvojem transpor- se omogućuje fleksibilnost u prostoru, tnih usluga (dobar prometni položaj). Uz to je realno - u sklopu posebnih gospodarskih zona, u koji- očekivati razvoj gospodarskih djelatnosti koje će biti ma se omogućuju manji troškovi opremanja i oslonjene na glavne nositelje razvitka razvojem mreže uređevinja zemljišta, beneficije koje se mogu malih pogona dopunske, specijalizirane i sirovinske očekivati od strane lokalne zajednice u cilju proizvodnje. U tom smislu naročito se očekuje razvoj podržavanja poduzetništva i slično (npr. »Po- djelatnosti: duzetnički inkubator« u Hrvatskoj Kostajnici). - razvoj djelatnosti u sklopu slobodne zone (vezano Kao mogući sadržaji, osim navedenih koji se vežu na pogranični položaj i međunarodni granični na tradicionalne gospodarske namjene prisutne u prijelaz), Hrvatskoj Kostajnici, predviđaju se prvenstveno pre- - razvoj specijaliziranih tradicionalnih djelatnosti rađivački kapaciteti na bazi prerade drva, poljopri- čiste industrije u malim pogonima (prvenstveno vrednih proizvoda, graditeljstvo i komunalne usluge, tekstilna proizvodnja, proizvodnja obuće, grafičke ali i sve druge proizvodnje koje ne zagađuju okoliš, djelatnosti), a privučene su dobrim prometnim položajem, struč- - gospodarsko korištenje prirodnih resursa (prerada nom radnom snagom i olakšicama koje pruža država poljoprivrednih proizvoda, prerada drva), i lokalna samouprava. - razvoj turizma, U prigradskim naseljima će se potreba za lociranjem - razvoj zanatstva, graditeljstva, usluga i prometnih manjih proizvodnih pogona vjerojatno pojavljivati samo djelatnosti. pojedinačno, te će se njihov smještaj rješavati unutar granica građevinskog područja naselja u sklopu zona mješovite izgradnje. PROIZVODNI SADRŽAJI

USLUŽNA I TRGOVAČKA NAMJENA Ratna događanja i zastoj u razvitku gospodarstva u proteklom razdoblju, ali i neprilagođenost novim uvjetima privređivanja, naročito je pogodio velike in- Obzirom na pogranični položaj i prometno značenje, dustrijske pogone koji još nisu, a vjerojatno niti ne će policentrični razvoj, raznovrsnost i specijaliziranost po- dostići predratni broj zaposlenih. Prije rata u Hrvatskoj nude uslužne i trgovačke djelatnosti imati će značajno Kostajnici najznačajniji industrijski pogoni bili su: mjesto u poboljšanju kvalitete života i boljoj opskrbi - tvornica trikotaže »Pounje« (1.300 zaposle- stanovništva Grada Hrvatske Kostajnice. nih), Novom generacijom dokumenata prostornog uređenja - tvornica obuće »Una« (350 zaposlenih), napušteno je monofunkcionalno planiranje prostora, - grafička industrija »Nina Maraković« (240 za- te su definirane zone mješovite namjene u kojima uz poslenih). stanovanje mogu biti prisutni i različiti sadržaji, što obuhvaća izgradnju: Dio zaposlenih svakodnevno je na posao dolazio iz Bosne i Hercegovine. - manjih prostora za rad bez štetnih utjecaja na okoliš, Perspektiva gospodarskog razvoja, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog razvitka Repu- - prostora za javne i prateće, trgovačke i uslužne, blike Hrvatske, prestaje se oslanjati na industriju kao turističke i ugostiteljske sadržaje, najvažniju i povlaštenu gospodarsku granu. Napredak - vjerskih građevina, se podrazumijeva u prvom redu uvođenjem moderne - infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja tehnologije i učinkovite organizacije, dobrim rukovo- bez štetnih utjecaja na okoliš, te đenjem i osvajanjem novih tržišta. U gospodarskoj strukturi se od bazične industrije koja traži velike - manjih zelenih površina, športsko - rekreacijskih količine energije, nekvalificirane radne snage, neren- površina i dječjih igrališta. tabilna je i zagađuje okoliš orijentira prema industriji Način izgradnje detaljno je definiran provedbenim koja koriste komparabilne prednosti prostora: položaj, odredbama u sklopu Odluke o donošenju PPUG-a. prirodne resurse, sposobne radnike, tržište, kapital, Ovakvim konceptom izgradnje u prostoru mo- znanje i drugo. guće je daleko fleksibilnije izaći u susret privatnim Disperzija industrije u manje jedinice znatno će poduzetnicima pri lociranju najrazličitijih trgovačkih, doprinjeti uvođenju visoke tehnologije i uvođenju uslužnih i servisnih sadržaja, a stambene zone nase- sustava upravljanja koji omogućavaju veću dinamiku lja obogaćuju se najrazličitijim pratećim sadržajima. i prostornu distribuciju djelatnosti u prostoru. Nužan preduvjet za smještaj takvih sadržaja je da se Dok je smještaj većih proizvodnih kapaciteta moguć njihovom izgradnjom i funkcioniranjem ne narušava samo u zonama gospodarske namjene (proizvodna stanje okoliša ili na bilo koji način snižava kvaliteta namjena: industrijska ili zanatska namjena; te poslovna života u naselju. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2307

UGOSTITELJSKO - TURISTIČKI SADRŽAJI kvalitete života pučanstva. One podižu obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu te zdravstvenu kulturu cjelokupnog stanovništva u njihovom gravitacijskom i U razvoju turizma Grad Hrvatska Kostajnica, ob- utjecajnom području. Razvitak društvenih djelatnosti u zirom na svoje komparativne prednosti, raspolaže s Hrvatskoj Kostajnici u skladu je s predviđenim društve- velikim mogućnostima: no - gospodarskim razvitkom, te politikom usklađenog - vrijedne prirodne cjeline (dolina Une, brdo Djed, regionalnog i policentričnog razvitka. vidikovci, bogatstvo šuma), - bogato kulturno - povijesno nasljeđe (ambijen- Javne službe i uprava: talna urbana arhitektura Hrvatske Kostajnice, Stari grad Zrinskih, ruralne cjeline, arheološki U skladu sa zakonima i propisima Republike Hr- lokaliteti), vatske, te političko - teritorijalnom ustrojstvu zemlje, uspostavljen je sustav javnih službi državne uprave, - povoljan prometni i pogranični položaj, te lokalne samouprave i uprave na gradskoj razini. - veza s urbanim centrama Zagrebom i Si- skom. Zdravstvo i socijalna skrb: U diferenciranju ponude moguće je razlikovati nekoliko tipova turizma, koji se na području Grada U sklopu ciljeva za unapređenje kvalitete življenja, Hrvatske Kostajnice mogu razvijati u kontekstu kon- a na temelju novog zdravstvenog zakonodavstva, te tinentalnog turizma: prihvaćenih temeljnih i globalnih ciljeva u zdravstvu treba stvoriti uvjete za provođenje zdravstvene zaštite - dnevni turizam s osloncem na izletišta u nepo- stanovništva. Mreža zdravstvenih djelatnosti temelji srednoj blizini grada Hrvatske Kostajnice (park se na uvođenju tržišnih zakonitosti u zdravstvu, uz šuma brdo Djed, kupališta na Uni); omogućavanje otvaranja privatne prakse i osnivanja - izletnički turizam vezan na kulturno - povijesne privatnih ustanova, tako da osigurava zdravstvenu cjeline i prirodne vrijednosti; zaštitu svima uz pomirbu socijalnih i gospodarskih - ruralni turizam, s osloncem na ruralne cjeline, interesa. Primarna zdravstvena zaštita je okosnica koje se uz primjerena poboljšanja mogu os- cjelokupnog zdravstvenog sustava i budući stup sta- posobiti za funkciju komplementarnog turizma bilnosti cjelokupne zdravstvene zaštite. (pejzažno atraktivna područja uz Unu, seoska Na području Grada Hrvatske Kostajnice postoji Dom gospodarstva s uzgojem zdrave hrane i stočar- zdravlja SMŽ, Ispostava Hrvatska Kostajnica, te nije stvom i sl.); planirana izgradnja novih zdravstvenih građevina. - posebni oblici turizma, kao što je lovni i ribolovni Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog interesa turizam, športski turizam vezan uz športove za Državu kako bi se ostvarili ciljevi osiguranja po- na rijeci Uni (tradicionalno kajakaštvo i ostali djednakih uvjeta života svim stanovnicima. U okvirima vodeni športovi); suvremenih koncepcija u radu socijalnih službi plani- - školski turizam - edukacija u prirodi na vezano rano je na razini Države, Županije i Grada ostvariti na spomenike kulture, ruralne ambijente, te zadovoljavajuću mrežu i kapacitete javnih ustanova prirodne vrijednosti. socijalne skrbi (za sve vrste korisnika), što se naročito Za podizanje razine turističke ponude potrebno odnosi na ustanove koje zbrinjavaju starije osobe. Za je predvidjeti: ove potrebe planira se izvršiti rekonstrukcija zgrade bivšeg «Kotara», u Ulici Ratka Djetelića br. 33. - dodatne smještajne kapacitete (uz postojeći gradski hotel u Hrvatskoj Kostajnici); - podizanje razine ugostiteljske usluge na cijelom Kultura, odgoj i obrazovanje: području Grada; Kako bi odgoj i obrazovanje mogli uspješno is- - uređenje i prezentaciju vrijednih prirodnih predjela punjavati svoje zadaće predviđeno je da nadležne i kulturnih lokaliteta (prostor uz Unu, šumska županijske i gradske službe, na temelju kritičke ra- područja, urbana cjelina Hrvatske Kostajnice, ščlambe postojeće mreže ustanova za odgoj djece ruralni ambijenti); predškolske dobi, te mreže ustanova za obavezno osnovno i srednješkolsko obrazovanje, izrade mrežu - organiziranu prezentaciju ruralne arhitekture koja će biti u funkciji demografskog »pokrivanja« i »in situ« na nekoj od postojećih lokacija ili demografskog razvoja, pogotovo nedovoljno naseljenih preseljenjem građevina u ambijentalno »etno područja Grada. selo«; Od kulturnih ustanova u Hrvatskoj Kostajnici postoje: - uređenje oglednih ekoloških poljoprivrednih Pučko otvoreno učilište (U sklopu Pučkog otvorenog gospodarstava s ponudom zdrave netretirane učilišta djeluje «Info točka»), Gradska knjižnica i či- hrane. taonica i galerija (u izgradnji - obnovi). U svrhu ostvarivanja strateškog cilja za podizanjem 1.7.4.3.1. Društvene djelatnosti općeg obrazovanja i kulturne razine stanovništva, te slobode kulturnog, umjetničkog, intelektualnog, Društvene djelatnosti pripadaju grupi središnjih tehničkog i drugog stvaralaštva, potreban je daljnji uslužnih funkcija, čine suprastrukturu ili nadogradnju razvitak svih vrsta kulturnih, umjetničkih i informacijskih nekog područja, te su usmjerene prema njegovim aktivnosti, odnosno čitava mreža odgovarajućih insti- korisnicima, odnosno prema podizanju standarda i tucija (ustanove u kulturi, otvorena ili pučka učilišta, Stranica 2308 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. muzeji, arhivi, knjižnice i čitaonice, kazališta, domovi kao centar za sportove na vodi za područje Pounja. kulture, kinematografi, kulturne manifestacije, radio Aktiviranju športskih aktivnosti u Hrvatskoj Kostajnici i televizijske postaje, umjetničke udruge, izdavačka znatno je doprinjela nova športska dvorana (u sklopu djelatnost, ustanove tehničke kulture i druge). srednješkolskog centra), te je potrebno urediti i pra- teće otvorene objekte (igrališta). Osim toga planira se 1.7.4.3.2. Športsko rekreacijski sadržaj i uređenje pratećih objekata i sadržaja uz rijeku Unu koji bi omogućavali bavljenje športovima na vodi.

Održavanje psihofizičkih sposobnosti i zdravlja Parkovne zelene površine stanovništva, te sve aktivnije iskorištavanje slo- bodnog vremena, zahtijevaju da se što više pažnje posveti športskim aktivnostima, rekreaciji, zabavi i U Hrvatskoj Kostajnici nalaze se slijedeće uređene odmoru svih uzrasta stanovništva, osobito mladeži. parkovne površine: Za ostvarivanje Programa javnih potreba u športu 1. park na Trgu kralja Tomislava treba osigurati prostor i druge uvjete za razvijanje 2. mali park u Ulici D. Trstenjaka športskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora svim uzrastima stanovništva. Time treba biti obuhvaćena 3. park na području ŠRC Mitnica u ul. R. Djeteli- djelatnost športskih udruga i saveza, organiziranje i ća održavanje športskih natjecanja i priredbi, obavljanje 4. park - šuma »Djed« stručnih poslova u športu, te izgradnja i održavanje 5. park na željezničkom kolodvoru športskih građevina i drugih sadržaja i nekretnina za 6. šetnica uz rijeku Unu potrebe športa, rekreacije, zabave i odmora stanovnika i drugih korisnika (turisti i posjetitelji). Parkove redovno održava gradsko poduzeće JP Imajući u vidu snažan poticaj za gospodarsku, »Komunalac« ili vlastiti Komunalni pogon Grada i to turistističku i društvenu afirmaciju područja u kojima košenjem trave, obrezivanjem i uređivanjem živice, se nalaze specifični športski sadržaji Programom te obrezivanjem niskog raslinja i drveća. prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine» br. 50/99) planirani su, između ostalog, centri za različite oblike športskih aktivnosti za koje se ocjeni Lovstvo da doprinose bržem i učinkovitijem razvitku područja ili naselja. Prostornim planom Županije, a u skladu s Na području Grada Hrvatske Kostajnice, a prema propisanim prostornim uvjetima, standardima i norma- podacima Županijskog ureda za gospodarstvo, Odsjek tivima, prostor Grada Hrvatske Kostajnice planiran je poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nalaze se

vrsta lovišta oznaka lovišta naziv lovišta lovozakupnik 27. STAZA LU »Staza«, Staza zajednička lovišta 28. HRVATSKA DUBICA LU »Jelen«, Hrvatska Dubica 29. HRVATSKA KOSTAJNICA LU »Naretak«, Hrvatska Kostajnica državna lovišta III / 30 ZRINSKA GORA II Branko Meštrović

Najveći dio područja Grada Hrvatska Kostajnica obuhvaća zajedničko lovište 29, dok se na području Grada nalaze samo manji dijelovi lovišta broj 27, 28 i III/30.

1.7.4.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

1.7.4.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline)

Ukupno % od stan / ha R. broj Grad Hrvatska Kostajnica Oznaka ha pov. Grada ha / stan* 2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno 1.277,8 23,1 % 0,249 * - nacionalni park NP - - - - park prirode PP - - - - ostali zaštićeni dijelovi prirode: - park šuma 27,8 0,5 % 0,005 * Brdo Djed 1.250,0 22,6 % 0,244 * - zaštićeni krajolik rijeke Une i Zrinske gore Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2309

Ukupno % od stan / ha R. broj Grad Hrvatska Kostajnica Oznaka ha pov. Grada ha / stan* 2.2. Zaštićena graditeljska baština ukupno 502,9 9,1 % 0,098 * - arheološka područja - - - - povijesne graditeljske cjeline: - urbanistička cjelina Hrvatske Kostajnice 502,9 9,1 % 0,098 * Grad Hrvatska Kostajnica ukupno 1.780,7 32,2 % 0,347 *

Ukupno % od stan / ha R.broj Grad Hrvatska Kostajnica pov. Grada ha / stan* 3.0. KORIŠTENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno područje - - - otočno područje - - - 3.2. Energija proizvodnja - potrošnja (vršno opterećenje) - 3.3. Voda vodozahvat »Pounje« 3,0 - 6,0 l / s ne iskazuje se potrošnja 20,0 l / s 3.4. Mineralne sirovine - Grad Hrvatska Kostajnica ukupno - - *

napomena: u zadnjem stupcu koeficijenti su izraženi u stan / ha, osim u onima koji su označeni s * u kojima su koeficijenti izraženi u ha / stan.

1.7.4.4.2. Zaštićena prirodna baština

Prema dopisu Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja na području Grada Hrvatske Kostajnice te- meljem Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine» br. 70/05) u Upisnik zaštićenih dijelova prirode je upisana i zaštićena Park šuma »Brdo Djed«. Prostornim planom Sisačko - moslavačke županije za prioritetna istraživanja, te provedbu zaštite i upisivanje u Upisnik zaštićenih dijelova prirode na području Grada Hrvatske Kostajnice su predloženi slijedeći lokaliteti:

kategorija zaštite prijedlog lokaliteta grad / općina predlagač Dvor, Hrvatska Kostajnica, Hrvatska dolina rijeke Une Dubica i Jasenovac Prostorni plan Sisačko - zaštićeni krajolik Dvor, Glina, Petrinja, Hrvatska moslavačke županije Zrinska gora Kostajnica i Donji Kukuruzari panoramska točka - vi- Čukur Hrvatska Kostajnica Grad Hrvatska Kostajnica dikovac

Za reguliranje statusa lokalnih zaštićenih dijelova Brdo Djed je prostor brežuljka iznad Hrvatske Ko- prirode potrebno je, na temelju obilaska terena i utvr- stajnice. Na vrhu brda nalazilo se zemljano utvrđenje đivanja da li navedeni dijelovi prirode imaju kvalitete od kojeg danas postoje tek tragovi. Prostor brda Djed koje je potrebno štititi, izraditi stručno obrazloženje je pošumljen krajem 19. stoljeća, te kao takav danas za zaštitu dijelova prirode koji treba dostaviti na su- predstavlja šumski rezervat velike vrijednosti. Južni dio glasnost Ministarstvu. Nakon pribavljene suglasnosti park šume je obrastao bagremom, a ostali dio smre- zaštitu pojedenih lokaliteta proglašava Sisačko - mo- kom (80,07 %), hrastom kitnjakom (4,39 %), borom, slavačka županija. kestenom i lipom, starosti cca 100 godina. Temeljem navedenog, Prostornim planom uređenja Park šuma zauzima površinu od 277.657 m2, nad- Grada Hrvatske Kostajnice utvrđena je zaštita slije- morske visine od 160 m, a nalazi se u sklopu zaštiće- dećih dijelova prirode: nog dijela povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice koja je registrirani spomenik kulturne baštine.

Park šuma »Brdo Djed« Brdo Djed je Odlukom Županijske skupštine Sisač- ko - moslavačke županije od 19. travnja 2000. god. (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije« broj Park šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejzaž- 1/2000) proglašeno park šumom koja je namijenjena ne vrijednosti, a namijenjena je prvenstveno odmoru i prvenstveno odmoru i rekreaciji te predstavlja izvan- rekreaciji. U park šumi su dopuštene samo one radnje rednu rekreativno - športsku osnovicu Grada Hrvatske čija je svrha njeno održavanje ili uređenje. Kostajnice, Županije i šire. Stranica 2310 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Županijska skupština je donijela Odluku o osnivanju Hrvatska Kostajnica« za Prostorni plan uređenja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim Grada Hrvatske Kostajnice temeljem članka 56. Za- vrijednostima Sisačko-moslavačke županije (»Službeni kona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne glasnik Sisačko-moslavačke županije« broj 1/2006). novine» br. 69/99, 151/03 i 157/03), zatražena je od Ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i pro- Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, micanja zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Konzervatorski odjel u Zagrebu. Sisačko-moslavačke županije, u cilju zaštite i očuvanja Prva detaljna inventarizacija i valorizacija kulturne izvornosti prirode, osiguranja neometanog odvijanja baštine za potrebe prostornog planiranja na području prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, današnjeg Grada Hrvatske Kostajnice provedena je te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode 1985. godine za potrebe Prostornog plana općine na području kojim upravlja. Kostajnica. Reambuliranje stanja bilo je neophodno zbog velike promjene i oštećenja kulturne baštine Zaštićeni krajolik tijekom okupacije u Domovinskom ratu.

Zaštićeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjel Načela zaštite spomenika kulturne baštine veće estetske ili kulturno - povijesne vrijednosti ili - kulturna i prirodna baština predstavlja temelj krajolik karakterističan za pojedino područje. U zašti- identiteta i dokaz kontinuiteta, te ju je potrebno ćenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju zaštititi od svake daljnje devastacije i degradacije obilježja zbog kojih je proglašen. njenih temeljnih vrijednosti Obalni pojas rijeke Une valoriziran je elaboratom - osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu »Zaštita prirodne baštine u Sisačko - moslavačkoj žu- čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljud- paniji«, te je Prostornim planom Sisačko - moslavačke skog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode županije predložen za prioritetan upis kao zaštićeni i čovjeka krajolik. Prostor uz rijeku Unu objedinjava obalni prostor - osim vrednovanih građevina - reprezentativnih Grada Hrvatske Kostajnice i općina Dvor, Hrvatska primjera određenog stila, kulturnu baštinu čine Dubica i Jasenovac. Cjelokupni prostor predložen je i skromna ostvarenja tradicijske stambene iz- za izradu Prostornog plana uređenja područja posebne gradnje namjene, jer je cijelo područje potencijalno atraktivna turistička zona. Planom bi bilo potrebno utvrditi i po- - prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo dručje posebne zaštite šumske vegetacije. širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje i gubitak za cijelu Proglašenje zaštićenog krajolika Zrinske gore zajednicu predviđeno je Prostornim planom Sisačko - mosla- vačke županije i omogućava cjelovitu zaštitu područja Cilj zaštite spomenika kulturne baštine je da povije- koji objedinjava niz pojedinačnih lokaliteta izuzetne sne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa vrijednosti (posebni rezervati: botanički - kanjon Lje- spomeničkim obilježjima, zajedno sa svojim okolišem, skovac, šumske vegetacije - dolina rijeke Petrinjčice, moraju biti na kvalitetan način, sukladno s njihovim te odsjeci 15 A Šamarice i 109 Zrinske gore, zoološki prostornim, arhitektonskm, etnološkim i povijesnim - Popratine luke; dijelovi zaštićenog krajolika: Brezovo karakteristikama, uključeni u budući razvoj. polje i dolina potoka Žirovac; te okoliš starih grado- va: Zrin, Gvozdansko, Gorička, Pedalj i Brubno), a I. Arheološka baština studijom »Zaštita kulturne baštine Županije« cijeli prostor je valoriziran kao kulturni krajolik I. kategorije vrijednosti. ANTIKA: Navedena područja potrebno je istražiti u sklopu - Hrvatska Kostajnica: miljokaz, pravac antičke posebnih stručnih elaborata, te u skladu s rezultatima ceste Siscia - Sirmium (slučajni nalaz sjevero- istraživanja provesti proceduru proglašavanja zaštite zapadno od Kostajnice) (zaštitu proglašava Županijska skupština na temelju - Utolica: naselje, ostaci kućne keramike, pravac suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ceste Siscia - Sirmium, rekognosciranje uređenja). SREDNJI VIJEK: Panoramska točka - Utvrda, Brdo Djed, Hrvatska Kostajnica, pre- ventivno zaštićena (RZG-678/1-88) Vidikovac »Čukur« nalazi se na eksponiranoj loka- Utvrda je izgrađena prema projektu francuskog ciji iznad rijeke Une zapadno od Hrvatske Kostajnice inž. Duportala iz 1736. ali ponešto pojednostavljeno. i osim prirodnog ima i memorijalni karakter (obilježje Unutar utvrde tijekom 18. st. nalazi se i kapela sv. Križa pogibije G. Lederera). Na inicijativu Grada Hrvatske (danas neraspoznatljiva lokacija). Od utvrde danas Kostajnice predložen je Prostornim planom Sisačko raspoznatljivo zemljano ziđe zvjezdolike osnove. - moslavačke županije za upis kao zaštićena pano- ramska točka. II. Povijesna graditeljska cjelina - gradska nase- lja 1.7.4.4.3. Zaštićena graditeljska baština - Hrvatska Kostajnica, registrirana (RZG-0758) Izrada elaborata »Konzervatorske podloge i sustav Naselje smješteno na lijevoj obali Une, na mjestu mjera zaštite za kulturna dobra na području Grada gdje rijeka mijenja svoj smjer - sa smjera J-S na smjer Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2311

Z-I. U rimsko doba je u neposrednoj blizini mjesta da- Smješten na otoku Une, ispred današnjeg središta našnje Kostajnice prolazila rimska cesta, što upućuje grada. Spominje se 1240.,1258. i 1272., a utvrđeni na vjerojatno postojanje rimskog naselja (pronađeni grad od 15.st. kada je u posjedu obitelji Arlandovića. tragovi vodovoda i rimskih zgrada, te miljokazi). U vri- 1442. dobiva ga M. Frankopan. U 16.st. pripada Zrin- jeme ranog srednjeg vijeka, Kostajnica ulazi u sustav skima, a već 1556. pao je u ruke Turaka kojima služi Panonske Hrvatske, a samo naselje u feudalnu župu kao uporište za obranu granice na Uni do 1689. Pod Gora. 1240, 1258, te 1272. vrijeme je prvog spominjanja vlast cara dolazi 1699., a 1718. ulazi kao pogranični postojanja Kostajnice (naselje / utvrđeni grad). 1285. grad u Vojnu krajinu. Time Kostajnica postaje važno vrijeme je dolaska franjevaca i gradnje samostana što trgovačko i putno središte na granice Turske i Evrope. upućuje na postojanje naselja. 1334. Kostajnica je Početkom 19.st. gradi se most preko kojeg je vodio na popisu župa zagrebačke nadbiskupije sa župnom put iz Istambula za Trst. crkvom sv. Mihovila. Naselje se formira na potezu od Grad je bio građen na otoku što su ga činile Una starog grada uzvodno i nizvodno s lijeve strane Une. i Unica i štitio je podgrađe koje je bilo izgrađeno na U 15.st. područje Zrinske gore i Pounja dolazi u posjed sjevernoj strani rijeke. Bio je izgrađen u obliku više- Zrinskih i uz Novi postaje glavno mjesto obrane od kutnika na kamenim temeljima s ulazom na istočnoj Turaka. Kostajnica je 1556. osvojena od Turaka kada strani. Ima jaku polukružnu kulu sa strijelnicama s je spaljen franjevački samostan. 1688. je oslobođena jugoistočne strane i dvije četverokutne kule nasuprot te počinje obnova (gradnja novog samostana). 1736. ulaza i polukružne kule. Na ulazu sačuvan je latinski gradi se zemljano utvrđenje na brdu Djed. natpis s godinom 1699. Tijekom 18.st. grade se nova crkva i samostan Grad je u postupku obnove i sanacije. Sredstva franjevaca, kao i župna crkva te pravoslavna paro- osigurana putem Ministarstva kulture. Radove izvodi hijska crkva, dok između tog prostora nastaje nova Kostajnica kao vojno, trgovačko i prometno središte tvrtka ING-GRAD d.o.o,. iz Zagreba. Pounja s obilježjima baroknog urbanog prostora. Do 1871. u sklopu je Vojne Krajine te postaje jedan od SAKRALNE GRAĐEVINE: najvažnijih trgovačkih središta u Hrvatskoj. Razvijaju SAMOSTANI I SAMOSTANSKE CRKVE se tri zone grada: Mađari, Majdanci i Novljani, spojeni u jedinstvenu i skladnu cjelinu. - Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Pa- dovanskog, Trg bana J. Jelačića, Hrvatska Do II. svjetskog rata vrijeme je daljnjeg razvoja i Kostajnica, registrirano (RZG-0427) uređenja grada, dok je u II. svjetskom ratu Kostajnica prilično stradala, a proces devastacije povijesne struk- Prvotno mjesto samostanu bilo je na mjestu da- ture grada i objekata nastavio se i kasnije (rušenje našnjeg groblja i kapele sv. Ane uz Unu (tragovi su čitavog poteza kuća uz Unu). Teško stradala tokom vidljivi i danas). Stari samostan uništen od Turaka. 1991.-5. Obnova je u tijeku. Franjevci se 1690. vraćaju u Kostajnicu i nasuprot tvrđave podižu drvenu rezidenciju i drvenu crkvu sv. Antuna Padovanskog. 1706. osnovana župa, ali će ona III. Povijesni sklop i građevina za svoje djelovanje uskoro urediti crkvu sv. Nikole. Od 1729.-46. franjevci podižu novu zidanu crkvu. CIVILNE GRAĐEVINE: Do 1756. gradi se donji dio zvonika koji služi i kao ulaz STAMBENE GRAĐEVINE - ŽUPNI DVOROVI u samostan, te hodnici koji se protežu uzduž crkve; uređuje se i unutrašnji prostor. Građenje samostana - Župni dvor, Hrvatska Kostajnica, preventivno je nastavljeno do 1760-tih, kada je dovršen gornji zaštićen (RZG-406/1-95) iz 18.st. kat. 1779. zvonik zidaju talijanski zidari. Od 1769. u 1991.g. srušen. samostanu je pučka škola. 1792. obnavljano je kro- vište, a temeljita obnova je bila 1835. Šindra je 1858. GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE zamijenjena crijepom. 1934. grade se trgovački lokali - Hotel Central, Hrvatska Kostajnica, sagrađen u liniji pročelja crkve pred samostanskim dvorištem. početkom 20.st. Jednokatna uglovnica »V« tlocrta Iznad sakristije uređuje se knjižnica s knjigama od 15.- dominantnog položaja, polukružnim pročeljem 20.st., a jedna prostorija u arhiv s kulturnopovijesnom okrenutim na raskrižje dvije glavne gradske zbirkom (rimski miljokaz, gotički kameni fragmenti, ulice čineći maleni trg. Na uglu dvorana s do- barokni crkveni predmeti). minantnom kupolom. Mansardni krov. Stilski 1991. samostan i crkva su teško oštećeni kao i elementi kvalitetni, secesija. pripadajući im inventar. 1991. oštećeno i devastirano. Obnovljeno 1995.- 1995. na osnovi detaljne dokumentacije započinje 1997. obnova, kojoj prva faza građevinskih radova završava - »Napoleonske zgrade«, Kostajnica, sagrađeno 1998. Crkva i samostan obnovljeni. oko 1810. Dva objekta koji su činili cjelinu. Kasnobarokne palače, jednokatnice visokog CRKVE krovišta; svođene. - Župna crkva sv. Nikole, Hrvatska Kostajnica, 1991-1195. srušene. registrirana (RZG-0461) STARI GRADOVI I VOJNE GRAĐEVINE Smještena na Trgu kralja Tomislava. Spominje - Stari grad Kostajnica, Hrvatska Kostajnica, se 1334.g. Nakon osnutka župe 1697., obnavlja se registriran (RZG-0385) i povećava drvena kapela 1714. Nova crkva zida se Stranica 2312 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

1771. sa svodom nad svetištem, kao dvoranska s užim - Pravoslavna kapela sv. Gospe, Hrvatska Ko- zaobljenim svetištem i s tornjem na ulazu. Poploče- stajnica - Tirol, preventivno zaštićena (RZG- na je kamenom iz stare crkve. Podiže se sakristija s 673/1-88) oratorijem uz svetište. Bočna kapela uz lađu, u kojoj Na mjestu starije kapele koja se spominje 1749. se nalazi grupa s Raspećem, dozidana je početkom Tijekom 19.st. zida se nova, pravokutnog tlocrta s 19.st. Crkva se obnavlja 1827., a 1830. se prvi put užim svetištem završenim segmentnom apsidom, te oslikava. 1876. šindra se mijenja crijepom, a sakristija zvonikom. Svođena. Ikonostas iz 19.st. Zapušteno. povećana. 1895. crkva dobiva novi oslik. Kvalitetan - Pravoslavna kapela sv. Petra i Pavla (Mihaila barokni inventar je uništen. i Gavrila?), Hrvatska Kostajnica, preventivno 1991. potpuno uništena. zaštićena (RZG-677/1-88) - Parohijska crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, Smještena na groblju. Sagrađena 1755. Jednobrodna, Hrvatska Kostajnica pravokutna barokna građevina s drvenim bačvastim Drvena kapela se gradi 1713. g. Zidanje nove svodom; ikona iz 1755. parohijske crkve - jednobrodne građevine pravokut- 1941. srušena. nog tlocrta s poligonalnom apsidom i zvonikom iznad pročelja počinje 1733, a 1774. i 1843. je obnavljana. 1941. srušena. Nakon Drugog svjetskog rata obnov- IV. Memorijalna baština ljena u eklekticističkom oblikovanju. SPOMENICI I SPOMENIČKA MJESTA: KAPELE I KAPELE POKLONCI - Hrvatska Kostajnica - kip Isusa Spasitelja (ra- - Kapela sv. Roka, Hrvatska Kostajnica, preven- skrižje ul. G.Lederera i A.Starčevića) tivno zaštićena (RZG-671/1-88) - Hrvatska Kostajnica - zavjetni kip (trg Zavjetna kapela protiv kuge, smještena na brdu iznad N.Š.Zrinskog) župne crkve. 1734. bila je mala drvena kapelica sa - Hrvatska Kostajnica - brončana skulptura, autor: zvonikom na preslicu. Nova zidana podignuta je 1779. Ivan Sablić Pravokutnog tlocrta s polukružnom apsidom, svođena napomena: Memorijalnu baštinu potrebno je i popločana kamenom. Kasnije je nadograđena kraća povijesno i stručno revalorizirati. lađa sa zvonikom. Obnovljena 1892. 1991. srušena. ZGRADE TRADICIJSKE KULTURE: - Kapela sv. Ane i groblje, Hrvatska Kostajnica, registrirana (RZG-0462) - Hrvatska Kostajnica – Utolica 114, drvena katnica građena početkom 20. st (Rješenje Ministarstva Zidana na mjestu starije drvene kapele 1720. (sv. kulture: UP/I-6121/08-05/93, Urbroj: 532-04- Franje - pretpostavljena prva lokacija franjevačkog 05/17-06-01). samostana). Pravokutnog tlocrta s užim svetištem i poligonalnom apsidom, te drvenim zvonikom. Teme- Mjere zaštite povijesnih građevina i sklopova: ljito je obnovljena 1817. Glavni oltar je posvećen sv. Opće mjere zaštite i očuvanja povijesnih građevina Franji Serafinskom. Propovijedaonica je iz 1817. kao proizlaze iz njihove spomeničke vrijednosti, kao i iz i oltar sv. Josipa. Tada je zidano i predvorje, dok je osnovnog načela zaštite koje se temelji na integral- crkva popločena 1844. 1908. temeljita obnova iz kojeg nom sagledavanju spomenika i njegove neposredne vremena je i sadašnji inventar. okoline: Kapela je srušena početkom Domovinskog rata (mi- - povijesne građevine treba održavati u okviru niranje). Dio ziđa svetišta je sačuvan, a sama njegova njihovog autentičnog okruženja, struktura predstavlja spomenički građu obzirom da - od općih mjera zaštite predviđa se prije svega potječe iz razvalina samostana. Tokom raščišćavanja redovito građevinsko održavanje, sanacija i ruševina kapele pronađeni su kameni ulomci arhitek- konzervacija najkvalitetnije i najcjelovitije saču- tonskih srednjovjekovnih elemenata samostana, koji vane stilske faze, uz obavezne konzervatorske su pohranjeni. Obzirom na značaj građevine i njezin istražne radove na pročeljima i interijeru lokalitet, a respektirajući želju građana da se Kapela - građevine visoke spomeničke vrijednosti ošte- obnovi, Grad je pokrenuo inicijativu iznalaženja sred- ćene, razorene ili srušene u tijeku Domovinskog stava. Sredstvima Ministarstva kulture (2005. i 2006.) rata obnavljati konzervatorsko restauratorskim utrošena su za izradu arhitektonskog snimka i idejnog metodama, uz maksimalno zadržavanje preosta- projekta. Arheološke radove i izradu tehničke doku- log građevnog supstrata ili metodom faksimila u mentacije, Grad je povjerio tvrtki Omega engineering slučajevima kad više nema očuvanog građevnog d.o.o., iz Dubrovnika. Do konačne obnove treba izraditi supstrata projektnu dokumentaciju i izvesti potrebne radove. - u slučajevima gdje zbog objektivnih okolnosti - Kapela sv. Ilije i Luke, Utolica, preventivno (nedostatak podataka i dokumentacije i nove zaštićena (RZG-489/1-95) potrebe lokalne zajednice) nije moguća obnova Sagrađena 1887. Pravokutnog tlocrta sa zaobljenim metodama restitucije i faksimila, isključivi kri- svetištem i zvonikom. Svođena. Oltar s kraja 19. st. terij za odabir suvremenog rješenja mora biti 1991. djelomično uništeno. Obnovljena nakon arhitektonska kvaliteta i kreativnost predoženog Domovinskog rata. zahvata Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2313

- sve građevinske zahvate provoditi uz suglasnost vrednovanja prostorne baštine je u cjelovitom isprepli- i konzervatorski nadzor Uprave za zaštitu kul- tanju prirodnih i antropogenih vrijednosti. Pojedinačne turne baštine Ministarstva kulture prostorne vrijednosti (naselja, građevine) određene su i topografski, te ih je moguće zaokružiti u svim - za građevine vrednovane najvišim kategorija- veličinama, od skupine građevina, preko naselja, do ma treba dopuniti postojeću konzervatorsku većih prostornih cjelina. dokumentaciju, te odrediti uvjete za održavanje i sanaciju. Područja sličnih geomorfoloških, povijesnih i gos- podarskih obilježja, naseobinskih i arhitektonskih karakteristika, slične kulturne i gospodarske osnove, Mjere zaštite arheoloških lokaliteta i nalazišta: čine krajobraznu jedinicu - tip krajolika. Brojnost potencijalnih arheoloških lokaliteta upu- ćuje na potrebu za rekognosciranjem i istraživanjem. Činitelji kulturnog krajobraza su: U prostornom planiranju potrebno je uklopiti i davati - prostorna obilježja (reljefna, geomorfološka, akcent arheološkim lokalitetima te štititi zone oko pejzažna) navedenih lokaliteta. Zaštitu arheoloških lokaliteta provoditi u skladu i s načelima arheološke struke i - povijesna i gospodarska obilježja, povijesni kontinuitet konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka građevina, važnih za - kulturna i sociološka obilježja povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno odgo- - način i oblici prostorne organizacije, mreža varajućom obradom, dokumentiranjem i pohranom u komunikacija, smještaj naselja muzejske ustanove predmeta s onih lokaliteta, koje se - vrste i tipologija naselja s obzirom na njihov karakter ne može prezentirati. - arhitektonska obilježja tradicijske arhitekture (ka- rakterističnost i specifičnosti prostorne strukture, Mjere zaštite povijesnih cjelina: arhitektonski detalji, materijali, ornamentika) Za urbanu cjelinu Hrvatske Kostajnice treba provesti Područje Grada Hrvatske Kostajnice na teme- uspostavu zona zaštite za koje je potrebno definirati lju navedenih parametara vrednovanja i prethodno režime mogućih i potrebnih intervencija: provedenih analiza i tipologije nalazi se na području kulturnog krajolika Pounja. - A - zona najstrože zaštite, koja uključuje zaštitu - Prostorna i geomorfološka obilježja: Izrazito uska i očuvanje svih vrijednosti u prostoru, prostornu dolina Une, s pošumljenim padinama Zrinske organizaciju i potpunu zaštitu građevne struk- gore koje se spuštaju do same rijeke, formiraju ture, longitudinalnu, zatvorenu prostornu cjelinu. - B - zona stroge zaštite, koja podrazumijeva Mjestimice se prostor doline proširuje, te je zaštitu prostorne organizacije, svih oblika po- kultiviran livadama i oranicama. Najkvalitetniji vijesne matrice i zaštitu povijesne građevne prostori doline Une pejzažnog karaktera nalaze strukture, se između Hrvatske Kostajnice i Volinje. - kontaktne zone, koje su u fizičkoj vezi sa strogim - Povijesna i gospodarska obilježja: U prilog ranom zonama i povijesnim središtem i naseljavanju ovog područja govore arheološki - zone ekspozicije naselja (povijesnog središta) nalazi (uglavnom slučajni) iz antičkog razdoblja. imaju velik utjecaj na formiranje slike prostora Pretpostavlja se da je dolinom prolazila antička i uspostavu vizura na temeljne vrijednosti. cesta. Među najstarija utvrđenja na području Banovine ubraja se utvrđeni grad Kostajnica, Važne su radi održavanja vizualnih dominanti sagrađen na otoku Une. Posjed Kostajnica u prostoru. spominje se već sredinom 13. stoljeća, a uz Pri budućim graditeljskim zahvatima unutar povijesne Stari grad spominje se i Kostajnički trg - nase- jezgre, trebalo bi težiti uspostavi njihove najkvalitetnije lje građana. Padom Dubice god. 1538, počinje urbanističke faze, te bi razina konzervatorske doku- nadiranje Turaka u područje Banske Krajine. mentacije trebala obuhvatiti prikaz geneze gradskog Na Uni je najviše ugrožena Kostajnica. Većina prostora, analize urbanističko arhitektonske strukture, starih župa, koje se navode u popisu iz god. ocjenu stanja, prijedlog prezentacije najkvalitetnije 1334. je propala, krajevi ostaju opustošeni i bez urbanističke faze grada, te potrebne i moguće inter- stanovnika. Doseljava se novo, pravoslavno vencije u pojedinim zonama. stanovništvo, bježeći pred Turcima. Po oslobođenju od Turaka, kraj 17. i 18.st. je vri- 1.7.4.4.4. Zaštita krajobraza jeme kad se javlja intenzivna graditeljska aktivnost. Gradovi se obnavljaju, krajiške posade premještaju se na gradove na Uni, te utvrđeni gradovi na Zrinskoj Pod pojmom kulturnog krajolika podrazumije- gori gube svoje strateško značenje. Kostajnica kao vaju se topografski definirana područja u kojima je jedna od najvažnijih utvrda na Uni, te se obnavlja, a na prepoznatljiv kvalitetan suživot prirodnih struktura i brdu Djed gradi se 1736. utvrđenje zemljanih bedema. graditeljske baštine prepoznatljivih prostornih, povi- Karlovačkim mirom 1699. god. potvrđena je granica. jesnih, arheoloških, etnoloških, umjetničkih, kulturnih, Uspostavom mirnodopskog načina života obnavljaju socijalnih ili tehnoloških vrijednosti. Temeljno polazište se trgovina i obrt, a time i gradska naselja Stranica 2314 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

- Način i oblici prostorne organizacije: Trasa vidikovaca, ili su s njima kompatibilni. Na udaljenosti antičke ceste koristila je dolinu rijeke Une manjoj od 100 m od obale rijeke Une nije moguće novo kao povoljnu vezu panonske i dalmatinske širenje građevinskih zona, izuzev sanacije i obnove Hrvatske. Srednovjekovni sistem komunika- postojećih. cija prihvaća zatečene smjerove i trase. Uz Planiranje novih cesta i željezničkih pruga treba sjeverne padine Zrinske gore teče smjer ceste uvažiti prostorne i morfološke značajke terena, što koja povezuje Sisak s Kostajnicom i dalje znači da se koriste njegove prirodne značajke, a da prema istoku. Nakon uspostavljene prostorne se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, organizacije, utvrda, gradova i sela, povezanih kao što su nadvožnjaci, usjeci i zasjeci izbjegnu, ili cestama, promjenu u prostor donosi izgradnja svedu na minimum. Nije moguće otvaranje kamenolo- željezničke pruge (Unska pruga), koja povezuje ma, šljunčara i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile središnju Hrvatsku preko Bosne s morem. Time ili devastirale prostorne i pejzažne vrijednosti. ovo područje dobiva jače tranzitno značenje. Razvijati i planirati sadržaje na temelju postojećih resursa: kvalitetnog prirodnog krajolika, etnološkoj i - Vrste i oblici naselja: Na prostoru Pounja pre- graditeljskoj baštini - prije svega kulturni, ekološki, vladava tip naselja gradskih i malogradskih seoski turizam, proizvodnja zdrave hrane i sl. obilježja. Uz tok rijeke Une na strateškim važnim pozicijama smještena su stara gradska naselja: Kostajnica, Dubica i Dvor. Kostajnica se zbog 1.7.4.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH svog prometnog i graničnog položaja, a zahva- SUSTAVA ljujući prirodnim obilježjima lokacije formirala u gradsko naselje trgovačko obrtničkog karaktera, 1.7.4.5.1. Prometni infrastrukturni sustav a za vrijeme granice na Uni bila je i sjedište vojnog komuniteta. CESTOVNI PROMET - Obilježja tradicijske arhitekture: Tradicijska arhitektura u seoskim naseljima doline Une nije Postojeće stanje cestovnih prometnica na području ostala očuvana, osim u pojedinačnim primjerima. Grada Hrvatske Kostajnice: Promjene u građevnoj strukturi događale su se već od 2. svjetskog rata, a osobito u vrijeme Najvažnije prometnice koje prolaze područjem Gra- da Hrvatske Kostajnice prema Odluci o razvrstavanju Domovinskog rata, u kojem se u potpunosti javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne izgubila drvena građevna struktura. Karakteri- ceste (»Narodne novine» br. 79/99 i 111/00) su: stična je gradska struktura sačuvana u povijesnoj - državne ceste: jezgri Hrvatske Kostajnice, koju bi kao nositelja identiteta prostora trebalo maksimalno čuvati. - D - 30: čvor Buzin (D 3) - Velika Gorica - Pe- trinja - Hrvatska Kostajnica (D 47) - Valorizacija naselja: Na području Pounja viso- ku ambijentalnu, urbanističku i arhitektonsku - D - 47: Lipik (D 5) - Novska - Hrvatska Dubica - Hrvatska Kostajnica - Dvor (D 6), vrijednost, s izrazito ekspresivnim obilježjima same lokacije, ima povijesna jezgra Hrvatske - D - 521: Vedro Polje (D 224) - Hrvatska Ko- Kostajnice. Unatoč razaranjima građevne struk- stajnica (D 30) ture tijekom Domovinskog rata i nedosljednom - županijska cesta: obnovom, zadržala je svoju visoku spomeničku - Ž - 3264: Šaš (D 224) - Utolica - D 47 vrijednost. - lokalne ceste: - LC - 33127: L 33126 - Selište Kostajničko Mjere zaštite krajolika - Hrvatska Kostajnica (D 47) - LC - 33133: Kostajnički Majur (D 521) - Kostrići - Selište Kostajničko - L 33127 Krajolik područja Grada Hrvatske Kostajnice uglavnom ima očuvanu i visoko vrednovanu pejzažnu - LC - 33134: L 33127 - Rausovac - ŽC 3264 i prirodnu komponentu. Kvaliteta graditeljskih oblika - LC - 33159: Gornja Velešnja - Donja Velešnja (osim u urbanoj jezgri Hrvatske Kostajnice) je rjeđa - Čukur - Hrvatska Kostajnica (D 30) ili je izmjenjena u odnosu na tradicionalnu. Visoku - LC - 33180: Hrvatska Kostajnica: D 47 - D kvalitetu prirodnih predjela treba maksimalno čuvati 47 i poštivati. Građevinska područja širiti u manje kva- Novija brojenja prometa za državnu cestu D 47 i D litetne predjele, nevelike ekspozicije. Osobito se to 30 pokazuju smanjenu veličinu prosječnog godišnjeg odnosi na gospodarske zone, oko kojih treba planirati dnevnog prometa u odnosu na promet iz 1990. godine, hortikulturno uređene prostore. Dimenzioniranje zona no uspostavom gospodarskih tokova ovi pokazatelji gradnje za gospodarsku namjenu mora uključiti i min se postupno vraćaju u predratne trendove. 30 % površina s hortikulturnom obradom. Novu stam- benu izgradnju po mogućnosti projektirati u skladu s Koncept razvoja prometnog sustava na području karakteristikama regionalne arhitekture, u tlocrtnim Grada Hrvatske Kostajnice: gabaritima te korištenju materijala završne obrade. Strategijom prostornog uređenja i Programom Na mjestima s kojih se pružaju vizure na okolicu prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne nije moguća gradnja, izuzev sadržaja koji imaju funkciju novine« br. 50/99) kao i Strategijom prometnog razvitka Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2315

Republike Hrvatske (»Narodne novine« br. 139/99) Cestovni pravac D 30 tangira grad za zapadne predložena je primarna cestovna mreža, tj. mreža strane, gdje je predviđena i lokacija novoga mosta kao autocesta i brzih cesta u Republici Hrvatskoj. Zacr- i prostor za organizaciju novog graničnog prijelaza. tani su osnovni smjerovi i glavne točke koje cestom Križanje sa željezničkom prugom biti će rješeno deni- treba povezati, a podloga za utvrđivanje predloženih veliranim prijelazom (cestovni podvožnjak). cestovnih koridora je dosad izrađena studijska i pro- Ovakvim konceptom rješenja cestovnog prometa jektna dokumentacija. Navedeni koridori detaljnije državnog značaja znatno će se sma- njiti opterećenje su istraživani u Studiji prometnog sustava Sisačko na gradskim ulicama, a naročito u centru koji je prije - moslavačke županije koja je izrađena kao jedna od rata bio ugrožen te-škim prometom uslijed nekvali- podloga za Prostorni plan Županije. tetne lokacije glavnog cestovnog prijelaza mostom Autocesta Zagreb - Sisak - Bihać - Split - Dubrovnik preko Une. planirana je na području Sisačko - moslavačke županije Stari Most Zrinski preko Une je obnovljen i preko u dva moguća koridora, od kojih varijanta s čvorom njega se usmjerava promet ka granici i graničnom u području Kukuruzara prolazi u neposrednoj blizini prijelazu sa Bosnom i Hercegovinom. Izgradnjom Grada Hrvatske Kostajnice. Na konačni odabir najpo- novog mosta i sjeverne zaobilaznice, ovaj će prijelaz voljnije varijante, svakako će imati i utjecaj rezultati postati prijelaz lokalnog karaktera. studija koje će još biti nužno izraditi (demografska studija, gospodarsko - financijska studija, prostorno U narednom razdoblju planiraju se slijedeći zahvati - prometna studija, ekološka studija i sl.). na uređenju prometne mreže: Prostornim planom Sisačko - moslavačke županije - na državnim cestama: predlaže se da se do izgradnje brzih cesta izvedu - izgradnja sjeverne i zapadne obilaznice naselja potrebna uređenja i dogradnja spojeva, te naročito Hrvatske Kostajnice; uređenje dijela mreže u pograničnim zonama prema - rekonstrukcija i modernizacija te eventualna Bosni i Hercegovini. korekcija tehničkih elemenata; U cilju rješavanja problema cestovne infrastrukture - izgradnja novog mosta preko rijeke Une kod na području Hrvatske Kostajnice izrađeno je »Prostor- Hrvatske Kostajnice; no prometno rješenje cestovne mreže šireg područja Kostajnice«, a na temelju njega »Idejno rješenje spojne - na županijskim cestama: ceste M 12.2 na M 14 i nova trasa RC 2530 na užem - rekonstrukcija i modernizacija (npr. asfaltiranje području Kostajnice« (po novom razvrstavanju cesta kolnika): Županijska uprava za ceste SMŽ na to su koridori državnih cesta D30 i D47). području Grada H. Kostajnice izvršila je, 2002., Promijenjeni geopolitički položaj Hrvatske Kostajnice obnovu Ulice Nine Marakovića (LC-33180: H. dodatno je povećao važnost unskog cestovnog pravca Kostajnica: D47 - D47) i, 2006., uređenje kli- (cesta D 47) što je i iskazano njenim uvrštavanjem u zišta ceste prema naselju Selište Kostajničko cestovne pravce od državnog značaja. Ova cesta je (LC-33127). Nekvalitetna izvedba Ulice Nine za Republiku Hrvatsku jedan od osnovnih strateških Markovića («ulegnuća», zadržavanje vode pravaca, a za Pounje znači poveznicu i mogućnost na kolniku i «propadanje» kolnika) zahtjeva kvalitetnijeg povezivanja s unutrašnjošću. Uspostavom sanaciju kolovoznog zastora. Od bitnih pla- prometnih tokova očekuje se da ova cesta biti izuzet- niranih zahvata na «županijskim cestama» no frekventna što je rezultiralo potrebom iznalaženja treba izdvojiti sanaciju klizišta i modernizaciju prioritetnog rješenja za njeno izmicanje iz najužeg kolnika ŽC 3264 (Utolica – Šaš) te zahvat na gradskog središta Hrvatske Kostajnice. Gradskim rekonstrukciji LC 33134 (Rausovac); središtem, naime prolazi cestovni pravac D 47 u koji - na nerazvrstanim cestama: se kod zgrade MUP-a upaja drugi prometni pravac državnog značaja (D 30). Kako bi se teški promet - poboljšanje kolnika i odvodnje: Grad Hr- unskim cestovnim pravcem, koji je zbog pograničnog vatska Kostajnica je izvršio djelomičnu karaktera izrazito frekventan i od velikog državnog sanaciju i obnovu gradskih prometnica uz po- značaja, isključio iz gradskog područja planirana je moć sredstava Ministarstvo za javne radove, nova, sjeverna trasa koja će funkcionirati kao brza obnovu i graditeljstvo. Uz financijsku pomoć gradska cesta. Fonda za regionalni razvoj RH, započela je U tom smislu su Hrvatske ceste d.o.o. naručile, a 2004., i dovršena 2005., obnova i asfaltiranje projektant (»Palmotićeva 45« d.o.o. iz Zagreba) izra- ceste kroz naselje Utolica. Osim toga sači- dio: »Idejno rješenje Zaobilaznice Hrvatske Kostajnice njen je, 1999., i projekt uređenja prometnih (sjeverna zaobilaznica dužine 3,535 km i zapadna površina i površinske odvodnje i to za ulice: zaobilaznica dužine 2,110 km)«. Ovim Idejnim rješe- G. Lede-rera, V. Nazora, M. Krleže, F. K. njem razmatraju se tri varijante sjeverne zaobilaznice, Frankopana i R. Djetelića (tvrtka «IPB CAR» a konačna odluka donijet će se u suradnji sa Gradom iz Zagreba). Hrvatska Kostajnica. U sklopu Programa «Integralni razvoj lokalne zajed- Do izgradnje planirane gradske obilaznice izve- nice – EIB II» Grad je kandidirao potprojekt: «Sanacija dena je cesta na obaloutvrdi rijeke Une, čime se pre- lokalnih cesta» te osigurao sredstva za realizaciju usmjeravaju naročito kritični prometni tokovi ulicom istoga putem Ministarstva mora, prometa i razvitka i Davorina Trstenjaka. Ukupna duljina zahvata je 896 svoga Proračuna. Radi se o sanaciji kolovoznih zastora m, a dionica duljine cca 625 m privremeno je stavljena i cestovnih kanala gradskih ulica (Miroslava Krleže, u funkciju. Uica Hrvatskih branitelja, Školska, F.K.Frankopana Stranica 2316 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. i Utolička ulica). Ovaj projekt je određen, od strane Gradski cestovni sustav: Vlade Republike Hrvatske, kao prioritet Grada Hrvatske Cestovni sustav u urbanom području Hrvatske Kostajnice (Zaključak Vlade Republike Hrvatske, od 26. listopada 2006. (Klasa: 302-01/06-01/07, Urbroj: Kostajnice definiran je Studijom prometnog sustava 5030105-06-1). Sisačko - moslavačke županije kao sustav primarnih Dovršenjem izvedbe kolektorske kanalizacije, (za- i sekundarnih gradskih prometnica. padni dio) dužine 725,90 m, izvršeno je zemljano ure- đenje spojnog puta Ul. Kavrlja i Ul. Ante Starčevića, Prema evidenciji Gradske uprave, dužina gradskih u dužini od cca 250 m. ulica iznosi približno 52,331 km:

dužina (m) šir. (m) 1x2(m2) u.pojas (m) 1x4 (m2) RB n a z i v u l i c e asf. mak. 1 2 3 4 5

1. Panjani 2.100 7 14.700 7 + 3 21.100 x

2. Gordana Lederera 1.600 7 11.200 7 + 4 17.600 x 250 2 500 2 + 1 750 x ŽDR - I odvojak 1.000 3 3.000 3 + 2 5.000 x

3. ŽDR - II odvojak 400 3 1.200 3 + 2 2.000 x

ŽDR -III odvojak 200 3 600 3 + 1 800 x

ŽDR -IV odvojak 450 3 1.350 3 + 2 2.250 x

4. Čukur 1.650 3 4.950 3 + 2 8.250 x

5. Mali Čukur 800 2 1.600 2 + 2 3.200 x 150 2 300 2 + 2 600 x 6. Zagrebačka 200 2 400 2 + 2 800 x

7. Kutinska 250 3 750 3 + 6 2.250 x 250 3 750 3 + 3 1.500 x 8. Ufinac 200 3 600 3 + 2 1.000 x

9. Josipa Bana Jelačića 500 3 1.500 3 + 3 3.000 x

10. Školska 120 3 360 3 + 2 600 x 300 6 1.800 6 + 6 3.600 x 11. Hrvatskih Branitelja 150 3 450 3 + 2 750 x

250 3 750 3 + 2 1.250 x 6.kolovoza1995 (+2 12. odvojka) 250 2 500 2 + 2 1.000 x

Ivana Kitonića Kostaj- 300 3 900 3 + 3 1.800 x 13. ničkog 14. Ante Starčevića 2.100 7 14.700 7 + 4 23.100 x

15. Josipa Marića 120 5 600 5 + 2 840 x 350 3 1.050 3 + 2 1.750 x 16. Miroslava Krleže 200 6 1.200 6 + 10 3.200 x

17. Staro Sajmište 130 3 390 3 + 2 650 x Vladimira Nazora (+dj. 700 7 4.900 7 + 8 10.500 x 18. vrtić) 19. Nine Marakovića 500 5 2.500 5 + 2 3.500 x

20. prolaz Antuna Jakića 58 3 174 3 174 x Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2317

dužina (m) šir. (m) 1x2(m2) u.pojas (m) 1x4 (m2) RB n a z i v u l i c e asf. mak. 1 2 3 4 5

21. prolaz Antuna Vugrina 60 3 180 3 60 x prolaz Ante Dujmovi- 43 2 86 2 + 2 172 x 22. ća 23. Trg Kralja Tomislava 200 4 800 4 + 4 1.600 x

24. Kavrlja 250 3 750 3 + 4 1.750 x

25. Stipaničićev prolaz 100 3 300 3 + 2 500 x

26. Tekijska 100 3 300 3 + 2 500 x 100 3 300 3 + 1 400 x 27. Mire Brkljačića 100 2 200 2 + 2 400 x

Frana Krste Franko- 600 4 2.400 4 + 2 3.600 x 28. pana 29 Put na Djed 500 3 1.500 3 + 2 3.000 x 600 3 1.800 3 + 2 3.000 x 30. Tirol (+svi odvojci) 1.350 3 4.050 3 + 2 6.750 x

31. Antuna Vakanovića 150 3 450 3 + 2 750 x

32. Apanovac 100 2 200 2 + 2 400 x

33. Milislava Demerca 100 3 300 3 + 2 500 x

34. Davorin Trstenjak 450 6 2.700 6 + 2 3.600 kck

35. Mrzlenačka 100 2 200 2 + 1 300 x

36. Dr.Franje Tuđmana 550 7 3.850 7 + 6 7.150 x Trg Nikole Šubića Zrin- 100 7 700 7 + 2 900 x 37. skog 38. most Zrinskih 200 7 1.400 7 + 2 1.800 x 39. Krešimira Hajdića 100 7 700 7 + 2 900 x 40. prolaz Feliksa Grečla 50 2 100 2 +1 150 x 41 Antuna Tomulića 200 3 600 3 + 1 800 x 42. Ratka Djetelića 1.200 7 8.400 7 + 5 14.400 x 43. Varoški Bunar 400 3 1.200 3 + 2 2000 x Silvija Strahimira Kranj- 600 2,5 1.500 2,5 + 2 2.750 x 44. čevića 45. Marafin Prolaz 100 2 200 2 + 1 300 x 46. Antuna Pavičića 200 6 1.200 6 + 4 2.000 x 500 6 3.000 6 + 3 4.500 x 47. Unska 300 3 900 3 + 4 2.100 x 12.Rujna (+dve spojne 350 4 1.400 4 + 3 2.450 x 48. ulice) 49. Josipa Djetelića 100 4 400 4 + 2 600 x 50. Zvonimira Radića 100 4 400 4 + 3 700 x 150 3 450 3 + 2 750 x 51. Marka Vučića 100 3 300 3 + 1 400 x Stranica 2318 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

dužina (m) šir. (m) 1x2(m2) u.pojas (m) 1x4 (m2) RB n a z i v u l i c e asf. mak. 1 2 3 4 5 300 3 900 3 + 4 2.100 x 52. Stari put 200 2 400 2 + 2 800 x

53. Miškićeva 150 3 450 3 + 2 750 x 200 2 400 2 + 4 1.200 x 54. Kostrićki put 300 2 600 2 + 4 1.800 x Seliška Cesta (do Ška- 1.700 6 10.200 6 + 3 15.300 x 55. cana) od Škacana do Seli- 800 4 3.200 4 + 2 4.800 x 56. šta 57. Selište 2.000 4 8.000 4 + 3 14.000 x Od Selišta do Rusovca 1.200 4 4.800 4 + 3 8.400 x 58. (tabla) 2.000 3 6.000 3 + 3 12.000 x 59. Rausovac 600 3 1.800 3 + 3 3.600 x Od Rausovca do Uto- 800 3 2.400 3 + 3 4.800 x 60. lice Utolica (Novalića 2.000 4 8.000 4 + 3 14.000 x 61. kosa) - prema Živaji - 900 3 2.700 3 + 2 4.500 x 2.000 3 6.000 3 + 3 12.000 x 62. Utolica (Linija) 1.200 3 1.600 3 + 3 7.200 x 700 3 2.100 3 + 2 3.500 x Utolica (Tadića kosa) 63. - prema Rosuljama - 2.400 4 9.600 4 + 2 14.400 x 500 6 3.000 6 + 2 4.000 x 64. ulica Klanac 900 4,5 4.050 4,5 + 3 6.750 x Rosulje (od table do 3.550 7 24.850 7 + 4 39.050 x 65. table) 66. ulica Utolička 1.850 3 5.550 3 + 2 9.250 x

67. ulica Dolovi 100 3 300 3 + 2 500 x

68. ulica Peoci 250 2 500 2 + 2 1.000 x

UKUPNO 52.331 - 226.290 - 379.916

Nazivi ulica i trgova određeni su »Odlukom o određivanju imena ulicama i trgovima u Hrvatskoj Kostajnici i Kostajničkom Majuru« (»Službeni glasnik Županije sisačko-moslavačke« broj 6/96 i »Službeni vjesnik« Grada Hrvatska Kostajnica broj 12/96 i 15/00). Gradske primarne prometnice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno–odredi- šnog prometa, što osim osobnih vozila uključuje i promet teretnih cestovnih vozila, te među-gradskih i gradskih autobusa. Ove ulice sadrže pješačke hodnike, po mogućnosti odvojene zelenilom od kolnika. Gradske sekundarne prometnice osnovne su ulice u naselju na kojima je dominantna uloga vođenja unutrašnjeg prometa, javni gradski prijevoz, te pješački pločni- ci odvojeni od kolnika zelenim pojasom visokog (m.š. 3,0 m) ili niskog zelenila (m..š. 1,5 m). Osnovni elementi gradskih prometnica koje je potrebno osigurati su:

element prometnice gradske primarne prom. gradske sekundarne prom.

- računska brzina, Vr 60 (70) km/h 50 (60) km/h - maksimalni nagib nivelete, i 4 - 6 (7) % 4 - 6 (7) % - broj prometnih trakova i širina kolnika za: - dvosmjerne prometnice 2 x (2 x 3,25) + 3,50 - za BUS, ili (3,25 ili 3,50) + (3,25 ili 3,50) 2 x (2 x 3,25 m) ili 2 x 3,25 m Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2319

- jednosmjerne prometnice 2 x (3,25 ili 3,50) + 3,25 ili3,50 - za BUS, ili 2 x 3,25 ili 3,50 za BUS 2 x (2 x 3,25 m) ili 2 x 3,25 m - raskrižja u razini, proširenja s dodatnim tra- u razini, proširenja s dodat- kovima za prestojavanje vozila nim trakovima za prestojavanje vozila - minimalni razmak raskrižja 500 (400) m 400 (300) m - prilaz zgradama nema koncentrirani na više zgrada - pješački hodnici obostrani obostrani - parkiranje nema p o s e b n o r e g u l i r a n a parkirališta - ugibališta za autobuse ima ima

Javni prijevoz:

Nositelj gradskog i prigradskog javnog prijevoza u Županiji i Gradu Hrvatskoj Kostajnici je autobusni podsu- stav, no zbog povoljnog položaja postoji i realna mogućnost organizacije željezničkog daljinskog i prigradskog prometa. U optimalizaciji javnog prijevoza treba težiti da se u zonama intenzivnijeg korištenja prostora postigne viši standard, tj. da pješački razmak od sadržaja do stajališta javnog prometa bude kraći nego u područjima manjih gustoća. Na taj se način gradsko područje može podijeliti na tri, prema dostupnosti linija javnog gradskog pro- meta, karakteristična tipa gradskog područja: - područje 1. stupnja dostupnosti javnog prijevoza: 3 min. hoda do stajališta - područje 2. stupnja dostupnosti javnog prijevoza: 5 min. hoda do stajališta - područje 3. stupnja dostupnosti javnog prijevoza: 10 min. hoda do stajališta

Stanje autobusnih stajališta u Gradu Hrvatska Kostajnica izgleda ovako:

Rb BUS STAJALIŠTE KUĆICA OZNAKA 1. Panjani 6 NE NE 2. Panjani 17 NE NE 3. Raskrižje Panjani – Majur DA NE 4. Panjani 21 - za ciglanu NE DA 5. Panjani 32 - za ciglanu NE DA 6. G. Lederera - ž.postaja DA NE 7. G. Lederera 122 – trgovina DA NE 8. G. Lederera 41 – veterinarska DA NE 9. G. Lederera 56 – Špoljarić DA NE 10. A. Starčevića 16 NE NE 11. A. Starčevića 25 NE NE 12. A. Starčevića 71 - Batnožić NE DA 13. Dr.Franje Tuđmana NE DA 14. A. Pavičića - BUS kolodvor DA DA, putokazi 15. R. Djetelića - Sv. Ana DA NE 16. Rosulje - ribnjak NE DA, jedan 17. Utolica - mljekara NE NE 18. Selište Kostajničko –vatr. dom DA NE Stranica 2320 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Autotaxi prijevoz: vora o koncesiji za obavljanje autotaxi prijevoza, i to tvrtke »JR« d.o.o. i »Račić-promet« d.o.o. iz Hrvatske Kostajnice Postojećim Gradskim odlukama (Odluka o uređenju autotaxi prijevoza na području Grada Hrvatska Kostaj- Promet u mirovanju: nica /»Službeni vjesnik» Grada Hrvatska Kostajnica br. 26/01/, Odluka o uvjetima obavljanja autotaxi prijevoza na području Grada Hrvatska Kostajnica Promet cestovnih vozila u gradovima zauzima zna- čajne površine za kretanje i parkiranje. Ovakvi prostorni za autotaxi prijevoznike čije se sjedište nalazi izvan zahtjevi u uvjetima postignutog stupnja motorizacije, područja Grada Hrvatska Kostajnica /Klasa: 022- a još više u budućnosti, uvjetuju da se potrebe za 05/01-01/122, Urbroj: 2176/02-01-02-2/ i Odluka o površinama za mirovanje osobnih vozila izjednačavaju stajališnim mjestima za obavljanje autotaxi prijevoza s potrebama prometnih površina za vozila u kretanju. na području Grada Hrvatska Kostajnica /Klasa: 022- Najoštriji problemi parkiranja javljaju se u središnjoj 05/01-01/122, Urbroj: 2176/02-01-02-1/), uređen je zoni urbanog područja Hrvatske Kostajnice koje ima najveću koncentraciju urbanih sadržaja, a s obzirom autotaxi prijevoz u Gradu. na karakteristike povijesne izgradnje realno najmanje Temeljem provedenog natječaja donesena je Od- mogućnosti za zadovoljenje parkirališnih kapaciteta. luka, Gradskog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica, o Predviđeni potreban broj parkirališnih mjesta prema izvoditelju autotaxi prijevoza za razdoblje 2005. – 2009. namjeni građevina kod stupnja motorizacije 1: 3,3 Autotaxi prijevoz obavljaju dvije tvrtke temeljem Ugo- (pretpostavljeni 1 putnički automobil na 3,3 stanov- nika) je slijedeći:

namjena građevine broj mjesta na u centru grada u ost. području STANOVANJE - višestambeno 1 stan 0,50 1 - obiteljsko 1 stan 0 1,3 INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposleni 0,15 0,45 URED 1.000 m2 korisne površine 7 20 ŠKOLA - viša 1.000 m2 korisne površine 5 19 - druga škola 1 zaposleni 0,15 0,45 TRGOVINA - gradski centar 1.000 m2 korisne površine 20 0 - ostalo područje 1.000 m2 korisne površine 0 30 - kupovni centar 1.000 m2 korisne površine 0 75 BANKA, POŠTA, OBRT 1.000 m2 korisne površine 30 40

TURISTIČKI SADRŽAJI - hotel 100 osoba 20 0 - motel 100 osoba 0 90 UGOSTITELJSTVO - gostionica - buffet 1.000 m2 korisne površine 15 25 - restoran 1.000 m2 korisne površine 60 9 VIŠENAMJENSKE DVORANE 1 gledatelj 0,15 0,15 ŠPORTSKE GRAĐEVINE 1 gledatelj 0,20 0,30

Stanje parkirališta u Gradu Hrvatska Kostajnica izgleda ovako:

L O K A C I J A mjesta za park. »X« invalidi R ŠKOLA p.prijelaz V.Nazora kbr. 2 do 38 44 6 1 5 / / (od Tekije do Cvjećarne) V.Nazora br.5 17 1 1 / / / (od Croatie do Pošte) V.Nazora br.21 6 5 1 / / / (Hrvatski dom) V.Nazora(prema Dj. vrtiću) 11 / / / / / F.K.Frankopana 7 / / / / / (iza ruk. igrališta) Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2321

G.Lederera br.28 3 / / / / / D.Trstenjaka (do k.br. 35) 23 2 / / / 1 Groblje Sv. Ana 27 1 2 / / / Groblje Sv. Rok 21 / 1 / / / Trg Kralja Tomislava 14 2 2 6 / / R.Djetelića 24 / / / / / (Mitnica lijevo i desno) Autobusni kolodvor 16 / 4 / / / I.K.Kostajničkog / / / / / 1 Hrvatskih Branitelja / 4 / / 2 2 U K U P N O 213 21 12 11 2 4

Biciklistički promet: se Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka za Studijom prometnog sustava Sisačko - moslavačke pripremu, organizaciju i provođenje aktivnosti obnove, županije predviđa se dalji razvitak biciklističkog prometa, nadogradnje i izgradnje objekata komunalne i socijalne te mu je stoga potrebno dati odgovarajuće značenje. infrastrukture na području Sisačko-moslavačke županije. Kao od jedcan prioriteta je projekt: »Uređenje Ulice Biciklistički promet je godinama bio potiskivan, dijelom Davorina Trstenjaka«. zbog povišenja standarda, a dijelom i zbog povećanog automobilskog prometa a time i povećane opasnosti Jedan od najatraktivnijih gradskih poteza je sva- za bicikliste. kako uređenje pješačke šetnice uz obalu rijeke Une. Realizacija ovog poteza započela je uređenjem oba- Mrežu pješačko - biciklističkih staza koje bi prije loutvrde u dijelu od Trga N.Š.Zrinskog do hotela, a svega spojile stambene četvrti s većim industrijskim predviđa se produženje pješačke šetnice uz obalu pogonima, školama i središtem grada trebalo bi na- rijeke Une u cijelom gradskom području (od kupališta ročito izgraditi u samoj Hrvatskoj Kostajnici. Zbog »Kavrlja« do hotela i od mosta na Trgu N. Š. Zrinskog izduženosti gradskog područja i relativno prikladne do groblja Sv. Ane), te povezivanje pješačkim mostom konfiguracije terena, ako i zbog ekoloških razloga obaloutvrde s »Atelića otokom» na kome se planiraju predlaže se u urbanom području Hrvatske Kostajnice rekreacijski sadržaji. izgrađivati biciklističke staze, s time da je prioritet potrebno dati izgradnji staza koje povezuju stambene Benzinske postaje: zone sa školama i radnim zonama. U sklopu cestovnih i uličnih koridora, a u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, predviđa Pješački promet: se rekonstrukcija postojećih, odnosno izgradnja novih Grad Hrvatska Kostajnica ima iznimno vrijednu benzinskih postaja s pratećim sadržajima i to na način povijesnu jezgru, dugačke poteze uz rijeku Unu, te da se osigura sigurnost svih sudionika u prometu i šetališta na brdo Djed, što pruža dobre preduvjete uvjeti zaštite okoliša. Lokacije novih benzinskih postaja za formiranje čitave mreže pješačkih komunikacija. odrediti će se uz cestovne i ulične koridore u skladu s Postojeće pješačke staze predviđene su samo u poslovnim interesom potencijalnih investitora, važećim sklopu gradskog područja unutar pojasa cestovnih propisima i standardima, kao i posebnim uvjetima prometnica. nadležne uprave za ceste. Nove benzinske postaje moraju veličinom i smještajem biti prilagođene okolišu, Slijedom odredbi Detaljnog plana uređenja dijela te se njihovim smještajem ne smiju pogoršati uvjeti povijesne jezgre Grada Hrvatska Kostajnica izveden stanovanja u okolnom prostoru ni narušiti slika grada je nogostup u dijelu Ulice Ratka Djetelića u dužini od u vrijednim povijesnim i prirodnim prostorima. cca 300 m. Za potrebe naselja Panjani i Rosulje pristupit će se Granični prijelazi: izradi jednostranih nogostupa. Za nogostup u Rosu- ljama u dužini od cca 1500 m izrađena je geodetska Granični prijelaz Hrvatska Kostajnica prema članku podloga. 19. Uredbe o graničnim prijelazima u Republici Hr- vatskoj (»Narodne novine« broj 97/96) imao je status Detaljnim planom uređenja dijela povijesne jezgre privremene kontrolne točke za cestovni promet što je Hrvatske Kostajnice planirano je uređenje pješačke u naravi predstavljalo granični prijelaz najnižeg ranga zone u gradskom središtu na potezu ulice Davorina i omogućavalo samo lokalni promet stanovništva iz Trstenjaka i trga N. Š. Zrinskog. dvije susjedne države. Grad Hrvatska Kostajnica je izradio projektnu Revizija svih graničnih prijelaza s ciljem da se op- dokumentaciju uređenja Ulice Davorina Trstenjaka timizira promet roba i putnika na graničnim prijelazima (»Arhingtrade« d.o.o. Zagreb), a predviđa se raspi- uz postojeće kapacitete državnih službi, rezultirala je sivanje natječaja za izradu Idejnog rješenja uređe- potpisom ugovora o određivanju graničnih prijelaza nja Trga Nikole Šubića Zrinskog. Zaključkom Vlade između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Republike Hrvatske, od 26. listopada 2006. (Klasa: Navedenim ugovorom je u članku 1. određeno da je 302-01/06-01/07, Urbroj: 5030105-06-1), zadužuje granični prijelaz Hrvatska Kostajnica - Bosanska Kostaj- Stranica 2322 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. nica međunarodni granični prijelaz za robni i putnički Područjem Grada Hrvatska Kostajnica prolazi trasa promet. Međunarodni granični cestovni prijelazi za robni željezničke pruge od značaja za regionalni promet R i putnički promet otvoreni su 24 sata dnevno za promet 102 Sunja – Volinja –Državna granica – (Dobrljin). roba i putnika bez obzira na njihovo podrijetlo i zemlju Na području Grada Hrvatska Kostajnica pruga je iz koje dolaze. Sukladno potpisanom međunarodnom jednokolosječna, elektrificirana sustavom 25 kV, 50 ugovoru Ministarstvo financija će urediti granični prijelaz Hz, dozvoljena masa iznosi 22,5 t/osovini i 8 t/m, a prema prostornim mogućnostima lokacije, imajući u najveća dopuštena brzina iznosi 60 km/h. Planirani vidu Šengensku konvenciju i uvjete koje ona postavlja zahvati odnose se na remont i sanaciju pruge i pružnih za međunarodni granični prijelaz. građevina u cilju poboljšanja tehničko eksploatacijskih Slijedom planiranog, obnovljen je i pušten u funkciju karakteristika pruge, a izvesti će se unutar postojećeg Most Zrinskih, odnosno uređen granični prijelaz. pružnog pojasa. Uz dionicu pruge prije graničnog prijelaza kod Volinje predviđen je prostor za lokaciju Dugoročno gledano, postojeći granični prijelaz preko željezničkog carinskog prijelaza. starog mosta u centru Hrvatske Kostajnice tretira se kao privremeno rješenje (do izgradnje gradske obila- znice ceste D 47 sjeverno od brda Djed) i u konačnici POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE će imati lokalni značaj i karakter međudržavnog gra- ničnog prijelaza. Pošta: Prema postojećem Programa građenja i održavanja Na području Grada Hrvatske Kostajnice otvoren je državnih cesta za razdoblje 2005. – 2008. na području poštanski ured s dostavnim područjem 44430 Hrvat- Grada Hrvatska Kostajnica predviđena su poboljšanja na ska Kostajnica u ulici Vladimira Nazora 7. u Hrvatskoj državnoj cesti D 30 izmještanjem trase ceste, odnosno Kostajnici. izgradnja obilaznice Hrvatske Kostajnice u dužini od Hrvatska pošta d.d. Središte pošta Sisak na po- cca 5,00 km i završetak radova na uređenju državne dručju Grada Hrvatske Kostajnice nema namjeru u ceste D 47 – prolaz kroz Hrvatsku Kostajnicu. skoro vrijeme otvarati nove, kao niti zatvoriti postojeći Nešto zapadnije, vezano na novi most preko rijeke poštanski ured. Une, planirana je izgradnja novog međunarodnog Bolja dostupnost poštanskih usluga korisnicima na graničnog prijelaza sa svim sadržajima u funkciji području Grada, ukoliko se za to ukaže potreba, može obavljanja poslova državnih službi koji zadovoljavaju se riješiti pokretnom poštom ili otvaranjem ugovornih uvjete iz Šengenske konvencije. Ova lokacija ima poštanskih jedinica (u sklopu trgovačkih ili drugih izrazito dobre mogućnosti za smještaj cijelog niza odgovarajućih sadržaja). sadržaja za obavljanje funkcije brzog prelaska putnika i roba (prostori za obavljanje policijskih, carinskih i Javne telekomunikacije: inspekcijskih poslova, špedicija, prateći sadržaji vezani Na području Grada Hrvatske Kostajnice izgrađena na granični prijelaz i sl.) i to bez konfliktnih situacija su tri (3) UPS-a (udaljena pretplatnička stupnja) sa prema postojećim gradskim prostorima. pristupnim mrežama i to: 1. UPS Hrvatska Kostajnica - prisupna mreža ŽELJEZNIČKI PROMET riješena je sa DTK, dok je naselje Čukur samo djelomično rješeno zbog slabog povratka sta- Gospodarski je za prostor Grada Hrvatske Ko- novništva stajnice najznačajnija pomoćna magistralna pruga I. 2. UPS Utolica - napaja naselja Utolicu i Rausovac, reda Sunja - Volinja - državna granica s BiH u smjeru te Tadiće, Kokanovu, Logorsku i Novakovićevu Bihaća i Splita (tzv. «unska pruga«) koja se na područ- Kosu za koje su ostavljene kabelske rezerve koje ju Grada nalazi od Panjana do pred ulaz u kolodvor će se razgraditi po povratku stanovništva Volinja. Pruga je elektrificirana i opremljena signalno 3. UPS Selište Kostajničko - napaja Selište Ko- - sigurnosnim uređajima. stajničko, a po povratku stanovništva napajat Prostornim planom Sisačko - moslavačke županije će i naselje Srednju Meminsku planirano je poboljšanje nepovoljnih tehničko - eksploa- Svi navedeni UPS-ovi povezani su najsuvremenijim tacijskih karakteristika željezničkih pruga što uključuje: svjetlovodnim sustavom prijenosa, a cestovnim kori- remont pruga, povećanje brzine vožnje, modernizaciju dorima Dvor - Hrvatska Kostajnica - Hrvatska Dubica, signalno-sigurnosnih postrojenja, rekonstrukciju i Hrvatska Kostajnica - Donji Kukuruzari - Petrinja i uređenje staničnih postrojenja. Hrvatska Kostajnica - Graboštani - Sunja prolaze Strategijom razvitka željezničkog prometa Hrvatske magistralni sustavi prijenosa. željeznice opredjelile su se da se na smjeru Zagreb Magistralni koridori za međ. promet predviđeni su - Split prednost ulaganja u modernizaciju daje magistral- i u mostovima preko rijeke Une. noj željezničkoj pomoćnoj pruzi Oštarije - Knin - Split Na brdu Djed postavljena je GSM bazna postaja (MP 11, tzv. »lička pruga«), u odnosu na magistralnu za potrebe mobilne telefonije. Pored osnovne govorne željezničku pomoćnu prugu Volinja- Bihać - Knin (MP usluge POTS počela se koristiti potpuno digitalizirana 12, tzv. »unska pruga«). Temeljem navedenog, na ISDN usluga. željezničkoj pruzi MP 12 ne planiraju se veći zahvati, Razvojem informatičkih tehnologija, negovornih pogotovo ne sa značajnijim korekcijama trase. usluga (audio, video, internet velikih brzina) uvodit Većina ulaganja na željezničkoj pruzi MP 12 odnosit će se u narednom razdoblju široko pojasne usluge, će se na signalno - sigurnosne i telekomunikacijske primjenom XDSL tehnilogije (brze digitalne pretplat- uređaje, te na redovita održavanja pruge. ničke linije). Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2323

Radio i TV sustav veza: Na području Grada Hrvatske Kostajnice HRT ima tri TV pretvarača:

tablica - PREGLED RTV SUSTAVA NA PODRUČJU GRADA HRVATSKE KOSTAJNICE

naziv objekta vrsta objekta geografske koordinate nadm. visina visina Hrvatska Kostajnica I TV i UKV pretvarač 16° 33’ 12« E 35 m (lokacija: brdo Djed) 45° 13’ 34« N 216 m (antenski stup) Hrvatska Kostajnica II 16° 32’ 50« E 20 m (smješten je na zgradi) TV pretvarač 45° 13’ 40« N 108 m (iznad terena) Selište TV pretvarač 16° 35’ 03« E 12 m Kostajničko 45° 15’ 19« N 160 m (antenski stup)

Radi boljeg prijama tv slike razmatra se postava 5. Izgraditi 110 kV DV Hrvatska Kostajnica - dodatnog uređaja na području između rijeke Une i Dvor Unčice. 6. Od visokonaponskih elektroenergetskih objekata HRT nema planskih lokacija na području Grada planiran je 2 x 440 kV dalekovod Veleševec - Hrvatske Kostajnice. (TE Sisak) - Prijedor - Banja Luka za kojega je osiguran koridor (izgradnja ovoga dalekovoda 1.7.4.5.2. Elektroenergetski sustav ovisi o međudržavnim dogovorima) 7. 35 kV KB Hrvatska Kostajnica - Dvor Na području Grada Hrvatske Kostajnice i u ne- Srednje naponsko napajanje grada Hrvatske Ko- posrednom kontaktnom području Prostornim planom stajnice izvedeno je podzemnim kabelima duž cijelog Županije planirane su: grada od TS 35/20/10 Kostajnica do RTS Sv. Ana. - transformacijske elektroopskrbne građevine: Naselja Panjani i Čukur napajaju se sa 20 kV - TS 110/20 kV »Hrvatska Kostajnica« (Majur) DV Dvor, izvedeno zračno na čelično rešetkastim stupovima. - prijenosne elektroopskrbne građevine: - DV 2x400 kV Veleševec - (TE Sisak) - Prijedor, Naselja Rosulje, Selište Kostajničko i Tirol napajaju Banja Luka se sa 20 kV DV Dubica izvedenog čelično rešetkastim stupovima. - obnova uništenog DV 2x110 kV Pračno - Hr- vatska Kostajnica Naselja Utolica i Rausovac napajaju se sa 10 kV DV Sunja (Utolica) izvedenog zračno na drvenim - DV 110 kV od TS 110/20 kV »Hrv. Kostajnica« stupovima. do buduće TS 110/20 kV »Sunja« - DV 110 kV Hrvatska Kostajnica - Dvor HEP je izvršio rekonstrukciju postoječih dalekovo- da Hrvatska Kostajnica – Hrvatska Dubica i Hrvatska - proizvodne građevine: Kostajnica – Dvor. - planira se mogućnost izgradnje malih hidroe- Popis nisko naponske mreže na području grada nergetskih objekata na vodotocima uz obvezno Hrvatske Kostajnice: provođenje odgovarajućih postupaka, zado- voljenja kriterija zaštite prostora i okoliša, te 1. Nisko naponska mreža iz TS Panjani, Kostaj- provjere ekonomske isplativosti nica 4, G.Lederera, Tirol i Rosulje (djelomično) Temeljem navedenih smjernica predviđeni su slje- izvedena je SKS-om na betonskim stupovima, deći zahvati na visokonaponskoj mreži: Utolica i Rausovac izvedene su AlČe vodičima na drvenim stupovima. 2. Nisko naponska mreža iz TS Centar izvedena 1. Obnova 2x110 kV dalekovoda Pračno - Hrvatska je podzemnim kabelima. Kostajnica i izgradnja 110 kV spojnih vodova do lokacije postojeće TS 35/20/10 kV »Kostaj- 3. Nisko naponska mreža iz TS M. Krleže, Ko- nica« stajnica 6, A.Starčevića i Utolica 2 izvedene 2. Izgradnja 110 kV postrojenja na predviđenoj su SKS-om na betonskim stupovima, te nije lokaciji uz TS 35/20/10 kV »Kostajnica« čime predviđena sanacija. bi se ista pretvorila u TS 110/20 kV »Kostajni- 4. Nisko naponska mreža iz TS Kostajnica 3 i ca« Kostajnica 5 izvedene su podzemnim kabeli- 3. Djelomično oštećeni 35 kV DV Sunja - Hrvatska ma, a dijelom SKS-om na betonskim i »Kors« Kostajnica sanirati u smislu osposobljavanja za stupovima. prihvat 110 kV napona 5. Nisko napon. mreža iz TS Tržnica izgrađena je 4. Rezervno napajanje djela područja Hrvatske 1998. dijelom podzemnim kabelima, a dijelom Kostajnice omogućiti obnovom i rekonstrukcijom SKS-om na betonskim i »Kors« stupovima, te TS 110/20 kV »Sunja« nije predviđena sanacija. Stranica 2324 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

6. Nisko naponska mreža iz TS Kostajnica 1 i nisko 2. TS Kostajnica 1 – predviđa se sanacija naponska mreža iz RTS Sv. Ana izgrađene su 3. TS A. Starčevića – predviđa se izvedba nove SKS-om na betonskim i »Kors« stupovima i nije trafostacnice predviđena sanacija. 7. Nisko naponska mreže Kostajnica 11 je izgra- 4. TS Kostajnica 12 (kod Starog grada) – predviđa đena SKS-om na betonskim stupovima, te se se izvedba nove trafostanice napaja iz TS Kostajnica 11. Dio naselja Čukur (Brezovljani) nema električne 8. TS Kostajnica 10–interpolirana je TS sa nnm energije (ista nije obnovljena) te se predviđa obnova koja napaja dio konzuma. bivše TS Brezovljani. Predviđena izgradnja novih i sanacija postojećih TS: Javna rasvjeta: 1. TS 35/20/10 - Hrvatska Kostajnica (Majur) Stanje javne rasvjete u Hrvatskoj Kostajnici: – predviđa se rekonsturkcija,

TS PODRUČJA U L I C E RASVJETNA TJ. Ratka Djetelića (od Seliške c. do Starog puta) 9 1.-TS Sv.Ana Seliška cesta (do Agrotina 200 m dalje) 8 (u groblju) (30) Stari put 10 Dolovi 3 2.-TS Kostajnica-1 Varoški Bunar 10 (zidana R.D.77) (22) R.Djetelića (od Starog puta do Mitnice) 12 A.Pavičića (novi park i Mitnica 2 kandalabra) 15 3.-TS TO Una Unska (od potoka do TT Pounja) 7 (dvorište TO Una) (25) Marka Vučića 3 R.Djetelića (do mitnice) 18 Unska (do potoka) 15 12.Rujna 6 Zvonimira Radića 2 Jsipa Djetelića 1 4.-TS Tržnica S.S.Kranjčevića 17 (na zelenoj tržnici u Unskoj A.Tomulića 5 ulici) (113) Trg N.Š.Zrinskog 9 D.Trstenjaka (do kbr.28 -kuća Molnar) 9 Mrzlenačka 0 Most ZRINSKIH 24 Krešimira Hajdića 7 Šetalište dr.F.Tuđmana 22 D.Trstenjaka (do kbr.28 kuća Molnar) 15 F.K.Frankopana 18 M.Demerca 2 5.-TS Tekija Apanovac 3 (uz izvor tekija u Tekijskoj ulici) A.Vakanovića 5 (104) V.Nazora (od Hotela do Elektre) 12 M.Brkljačića 6 Prolaz A.Dujmovića 1 Tekijska 7 Trg Kralja Tomislava 13 6.-TS Centar N.Marakovića 21 (u zgradi V.N.9) (29) Park (trg.K.Tomislava) 8 V.Nazora (do elektre + dječji Vrtić) 9 7.-TS Kostajnica-3 G.Lederera (do benzinske) 19 (groblje sv.Petar) (44) Kavrlja 13 Stipaničićev prolaz 3 M.Krleže 28 8.-TS M. Krleže Staro sajmište 3 (križ. S.Saj. i M.K) (35) Hrv.Branitelja (do Školske) 4 Bana Jelačića 17 I.K.Kostajničkog 8 9.-TS Škola (dvorište O.Š. Školska 6 D.Trstenjak) (56) Hrv.Branitelja (od Školske do Šumarije) 15 Od G.L do I.K.K. (ispred Šumarije) 6 6.Kolovoza 1995 6 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2325

TS PODRUČJA U L I C E RASVJETNA TJ. G.Lederera 22 10.-TS G.Lederera Ufinac 18 (odvojak za Čukur) (64) Ž.D.R. 18 Ž.D.R. 6 G.Lederera (od želj. st.do skadišta Banovina) 10 11.-TS Kostajnica-4 Ž.D.R. (odvojak stolarija FINIŠ) 4 (sklad. Banovine) (30) Ž.D.R. (odvojak ciglana) 16 12.-TS Panjani Panjani (»Majurska ruka«) 36 (na željeznoj banderi kbr.42) Ž.D.R. (odvojak Maček) 2 (49) TS (spoj sa D.Kukuruzarima) 11 13.-TS A.Starčevića (46) A.Starčevića 46 14.-TS Selište (DVD-46) Selište Kostajničko 46 15.-TS Utolica-2 Utolica-linija 40 (crkva-40) Zagrebačka 9 16.-TS Kostajnica-10 (17) Kutinska 8 17.-TS Tirol (AlČe stup u II. Tirol 32 odvojku desno) (46) Put na Djed 14 18.-TS Kost.-11 (AlČe st. Seliška Seliška cesta (do spoja sa Agrotinom) 11 c. kbr.40) (17) Kostrićki put 6 19.-TS R.Djetelića (AlČe stup Rosulje (od sv.Ane do kbr.66) 21 u Rosulj. kbr.24)(26) Peoci 5 20.-TS Rosulje-2 Od kbr.66 do »stari dom Rosulje« (kbr.48 ili 83) (34) 34 21.-TS Rosulje-3 (26) Klanac 26 22.-TS Rosulje-1 (zida. Do spoja saTS Rosulje-3 (13 stupova) 7 ul.Utolička) (13) do puta (odvojak u brdo) 6 do kraja ulice 11 23.-TS Rosulje-4 (20) odvojak I. 5 Odvojak do spoja TS Rosulje -1 4 24.-TS Čukur Čukur 23 (zidana kod igrališta) (27) Mali Čukur 7 Spomenik braniteljima(8) Davorina Trstenjaka 8 972 UKUPNO:

Što se tiče javne rasvjete treba napomenuti kako Najučestalije (pasivne) mjere su: nasipi i zidovi, oteretni naselje Rausovac (37 rasvjetnih tijela) nema rasvjete, kanali, uređenje vodotoka, prilagođavanje izgradnje a to se odnosi i na dio naselja Utolica (13 rasvjetnih poplavama itd. Međutim, najveći efekti postižu se u tijela). zadržavanju što većih količina padavina u slivu, dakle akumulacijama i retencijama. 1.7.4.5.3. Vodnogospodarski sustav Poplava je pojava koja se mora predvidjeti i s kojom se mora računati. Općenito govoreći, apsolutne zaštite UREĐENJE REŽIMA VODA - ZAŠTITA OD PO- od plavljenja i nema, odnosno obim građevinskih radova PLAVA i pripadni troškovi kojima bi se osigurala apsolutna zaštita nije ekonomski, ni društveno opravdan zahvat. Stoga rješenje ne treba tražiti samo u građevinskim Potreba zaštite od štetnog djelovanja poplavnih radovima već i u prilagođenom korištenju područja voda javlja se već u davnoj prošlosti. Nažalost, ni do ugroženih poplavom. danas ta aktivnost nije izgubila ništa na aktualnosti. Štete od poplava stalno su prisutne iako su u zaštine Zaštita od poplava je neophodna djelatnost od objekte uložena znatna sredstva. Razlog tome je iz- bitnog utjecaja na proizvodnju dobara i životni stan- gradnja na područjima koja su potencijalno ugrožena dard. Ta djelatnost, počevši od izbora rješenja zaštite, poplavama, nagli porast vrijednosti dobara na tom izgradnje, korištenja i održavanja, mora se osnivati na području i nemogućnosti da se sva ta područja pot- ekonomskoj racionalnosti. Osnovna je svrha zaštitnih puno zaštite od poplava. Postoji niz mjera, pasivnih mjera da na poplavama ugroženom području osiguraju i aktivnih, kojima se može postići zaštita od poplava. ljudske živote i materijalna dobra. Stranica 2326 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Gradnjom zaobilaznice državne ceste D 47 izvr- Uređenje brdskog dijela sliva Sunje obrađeno je u šena je izrada dijela obaloutvrde u duljini od cca 600 idejnom rješenju »Melioraciono područje Sunje - obrana m, a nastavak se planira izvesti zapadno i istočno uz od brdskih voda i uređenje slivova« (OVP - Zagreb, obale grada. Sistemom nasipa (obaloutvrda) spriječile OOUR Projekt, 1983. god.). Uređenje sliva planirano bi se potencijalne štete od poplava u samom središtu je izvesti čišćenjem prirodnih korita, regulacijom vo- grada. dotoka, te izgradnjom akumulacija i retencija. Područje Grada H. Kostajnica nalazi se na dijelo- Prema empirijskim formulama 100 - godišnja proto- vima slivova Sunje (61) i Une (39 %). ka na granici brdskog dijela sliva (za potpuno uređen vodotok) iznosi cca 2,5 puta više od maksimalne za- Sliv rijeke Sunje: pažene protoke u Sunji (141 m3/s), pri čijem prolazu Vodotok Sunja (površina sliva cca 450 km2) pred- se kroz Sunju javljaju znatne teškoće (mjestimična stavlja središnji vodotok nizinskog područja između izlijevanja, poplavljivanja ceste i sl.). Budući da radi Siska i Hrvatske Dubice, jer prolazi sredinom područja urbanih uvjeta nema mjesta za radikalno povećanje kojeg uvjetno nazivamo Sunjsko polje, a prikuplja vode korita (osim manjeg produbljivanja i čišćenja), to bi sa sjevernih padina Zrinske gore i odvodi ih u Savu. maksimalnu količinu vode trebalo ostvariti približno istu Na području Grada Hrvatske Kostajnice nalazi se cca sadašnjoj. To se može ostvariti izgradnjom 9 predviđe- 2 32 km brdskog dijela ovog sliva, a čine ga vodotok nih retencija (u širem području od Siska do Hrvatske Jastrebica (90 %) i direktan sliv Sunje (10 %). Dubice moguće 23 retencije) ukupne zapremnine 1,7 x Potok Jastrebica je, nakon Sunje, po veličini drugi 106 m3 i zadržavanjem 100 - godišnjih visokih voda na vodotok. Oblik sliva je lepezast. Glavni sliv se račva onoj protoci za koju se smatra da se nakon tehničkog na šest velikih krakova: Meminski potok, Mračaj, Mo- čišćenja korita može propustiti kroz Sunju. kri potok, Vodice, Čilinac i Utolički potok u donjem i srednjem dijelu brdskog toka, od čega su samo dva Na području Grada Hrvatske Kostajnice, na slivu vo- posljednja u području Grada Hrvatske Kostajnice. dotoka Jastrebice, nalaze se tri predviđena objekta: Konfiguracija terena, reljef i razvedenost hidrografske - lokacija Timarci je u projektnoj dokumentaciji mreže uvjetuju nagle i česte provale brdske vode, ali analizirana kao akumulacijski i retencijski objekt, nizvodnije od granica obuhvata Plana. a nalazi se na vodotoku Jastrebica u km 4+560, Po geološkom sastavu, sjeverni dio Zrinske gore između sela Rausovac i Timarci, sastoji se od prilično erodibilnog materijala, pa se u - retencija Utolica je smještena na početku isto- pritocima Sunje nalazi dosta krupnog vučenog nanosa, imenog sela, cca 1,8 km uzvodno od utoka u koji dospijeva u korito Sunje u znatnim količinama, naročito ispod ušća pojedinih pritoka. Jastrebicu, Sliv Sunje dobro je obrastao vegetacijom i to padine - retencija Rausovac je na lijevom kraku Utoličkog Zrinske gore šumom bjelogorice, dok se brežuljci i potoka, zvanom Čilinovac, u dolini između sela ravnica obrađuju kao poljoprivredna zemljišta i voć- Rausovac i Utolica. njaci, ali se i ovdje mjestimično nalaze manji šumarci, Svu pažnju u ovom slivu treba prvenstveno naročito u dolinama potoka. obratiti pripremi, projektiranju, otkupu zemljišta i Na dijelu sliva Sunje na području Grada Hrvatske izgradnji retencija u slivu, jer se samo na taj način Kostajnice nisu izvedeni nikakvi radovi. može efikasno utjecati na nizvodni vodni režim.

KARAKTERISTIKE OBJEKATA ZA ZAŠTITU OD POPLAVA NA PODRUČJU GRADA HRVATSKE KOSTAJNICE

Timarci Rausovac Utolica OSNOVNI GEOGRAFSKO - FIZIČKI PARAMETRI - vrsta objekta akumulacija retencija retencija retencija - vodotok Jastrebica Čilinac Utolica - površina sliva iznad pregrade - km2 30,74 6,11 13,09 - prosječna godišnja oborina - mm 1.000 - - KARAKTERISTIČNE ZAPREMNINE - 103 m3 - mrva 0 * 0 * 0 * 0 * - korisna 1.400 - - - - retencijska 540 538 56 163 - ukupna 1.940 538 56 163 KARAKTERISTIČNI NIVOI - mnm - minimalna kota 110,2 110,9 112,2 - normalni nivo 115,2 - - - - preljevni nivo 115,8 113,8 114,1 114,7 - kota brane 116,5 114,5 115,1 115,7 - visina brane - m 6,3 4,3 4,2 3,5 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2327

Timarci Rausovac Utolica KARAKTERISTIČNI POKAZATELJI - kubatura brane - 103 m3 10 7 5 8 - dimenzije evakuacijskih objekata: - promjer temeljnog ispusta - cm 150 x 120 90 90 - širina preljeva - m 4,0 4,0 4,0 - koeficijent brane - ε 139,0 76,9 11,6 20,0

napomena: oznaka 0* koristi se za mrvu zapremninu, tj. predviđena je zaštita objekta od nanosa izgradnjom bujičnih pregrada smještenih na kraju zaplavnog prostora, visine 1,5 do 2,5 m

Sliv rijeke Une: Vodoprivredni sustavi sastoje se od: Rijeka Una je velikim dijelom granična rijeka između - podsustava za zaštitu od štetnog djelovanja Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. voda, Izvire u visokom brdovitom predjelu Ličke Plješivice - podsustava za transport vode, ispod brda Ondina (1.300 m), te se probija relativno - podsustava za uređenje vodnog režima. uskom dolinom između Bosne i Hrvatske do Jasenovca gdje utječe u Savu. Korito rijeke Une usječeno je u Podsustav za zaštitu od štetnog djelovanja vode stjenovite kanjone do ušća rijeke Sane, odakle Una npr., sastoji se u pravilu od nasipa uz prirodni vodotok, protiče proširenom dolinom do ušća u rijeku Savu. te lateralnih kanala koji štite područje od pritjecanja stranih voda, što zajedno čine pasivne mjere zaštite Što se tiče vegetacije veći dio sliva čine degradirane od poplava. Osim tih objekata, zaštita se postiže šume i šikare, zatim oranice i planinski pašnjaci, a u izgradnjom akumulacija i retencija, ekspanzijskih manjoj mjeri očuvane šume i livade. Erozijski procesi površina, te biološkim zahvatima i sl. koji spadaju u na području sliva Une mjestimično su vrlo intenzivni aktivne mjere zaštite. i to kako dubinski tako i površinski, pa su na više Hidrotehničke melioracije, kako ih uobičajeno proma- mjesta ugrožene glavne komunikacije, a velike štete tramo, su dijelovi podsustava ili podsustavi transporta čine i poljoprivredi. vode (odvodnja ili navodnjavanje), uređenja vodnog 2 Ukupna slivna površina rijeke Une iznosi 9.368 km , režima (otvorena kanalska mreža, drenaža ili drugi a od toga se na području Republike Hrvatske nalazi cca načini površinske ili podzemne odvodnje), podsustav od 2 1.200 km , a na području Grada Hrvatske Kostajnice štetnog djelovanja voda (zaštita melioracijskih areala 2 nalazi se cca 21 km manjih direktnih slivova. nasipima i lateralnim kanalima i dr.), te dijelovi drugih Velike vode Une na području obuhvata Grada Hr- podsustava (zaštita vode od zagađivanja i dr.). vatske Kostajnice ugrožavaju naselja i komunikacije Kao što je naprijed navedeno, u posljednje vrije- u nizinskom području uz vodotok. me odvodnja površinskih voda se rješava sustavno u Polazni parametri za uređenje sliva Une, sa sta- sklopu ukupnih rješenja slivnih područja. Rješavanje jališta cjelovitosti sustava, utvrđeni su u okviru ela- odvodnje uvjetovano je drugim prethodnim aktivno- borata »Studija regulacije i uređenje rijeke Save stima koje tek trebaju stvoriti mogućnost provođenja u Jugoslaviji«, 1972. godine. »Program radova za odvodnje kao što su: vodnogospodarsku osnovu sliva rijeke Une i Save« - izgradnja zaštitnih nasipa koji štite melioracijsko izrađen je 1983. godine. Taj Program izrađen je u RO područje od poplavnih voda; Vodoprivreda BiH, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, - izgradnja lateralnih kanala čija je funkcija da ali Osnova nije izrađena. Kako je rijeka Una granična štite melioracijsko područje od brdskih voda; rijeka, a dogodile su se značajne društveno - političke - regulacijski radovi na glavnim recipijentima koji promjene, nužno je postojeću projektnu dokumentaciju moraju omogućavati prijem vode iz odvodne novelirati, odnosno izraditi novu. kanalske mreže; - izgradnja crpnih postaja i ustava koje će omo- UREĐENJE REŽIMA VODA - ODVODNJA gućavati mehaničku odvodnju u vrijeme kada MELIORACIJSKIH POVRŠINA recipijenti ne omogućavaju gravitacijsku odvod- nju. Hidrotehničke melioracije obuhvaćaju poslove Nakon realizacije navedenih operacija pristupa se izgradnje novih, te dogradnje i održavanja postojećih rješavanju odvodnje unutarnjih voda izgradnjom meliora- melioracijskih sustava. Prirodna obilježja pojedinih cijske kanalske mreže i cijevne drenaže na površinama melioracijskih sustava su polazni uvjeti za utvrđivanje gdje pedološke karakteristike to zahtijevaju. mogućnosti i potrebe izgradnje sustava za hidroteh- Za korištenje poljoprivrednih površina od presudne ničke melioracije. Melioracijski sustav u pravilu je dio je važnosti zaštita tih površina od poplava i stupanj ili podsustav većih vodoprivrednih sustava. provedenih hidromelioracijskih površina. Neki sustavi sastoje se od više podsustava koji se Na području Grada Hrvatske Kostajnice nalazi se mogu zasebno analizirati i rješavati, a međusobne veze samo mali dio (cca 7,5 ha) melioracijskog područja izučavaju se u ukupnosti čitavog sustava. Sunje na kojem nema izvedenih radova. Stranica 2328 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Sukladno godišnjim planovima, HRVATSKE VODE m (uključujući izradu i montažu precrpne stanice) čime izvode radove na odvodnji površinskih voda. Naime u je osigurano kvalitetno napajanje vodom izletišta Djed Hrvatskoj Kostajnici, radi konfiguracije terena i uslijed i Ulice Tirol. 2002. godine izvršena je rekonstrukcija većih padavina, dolazi do znatnih šteta ispiranjem vodovodne mreže u Ulici Nine Marakovića, a 2004. zemljanog materijala. Time se kontinuirano oštećuju rekonstrukcija vodovodne mreže u Ulici Miroslava građevinski objekti, poglavito građevine niskogradnje. Krleže u dužini cijevi od cca 550 m. VODOPRIVREDA SISAK izvela je rekonstrukciju kanala Na ovom području trenutno nema značajnijih in- »Ufinac« u dužini od cca 170 m čime je osigurana dustrijskih proizvođača priključenih na sustav javne odvodnja oborinske vode sa sjeverozapadnog dijela vodoopskrbe. grada u rijeku Unu. Osim toga izvršeno je krčenje i Potrebno je izvršiti rekonstrukciju te sanaciju i izmuljivanje bujičnog kanala Dolovi u Rosuljama. ponovo uključenje u sustav devastiranih i dotrajalih dijelova cjevovoda, kako u samoj Hrvatskoj Kostajnici, KORIŠTENJE VODA - OPSKRBA VODOM tako i u okolnim naseljima. U samom urbanom dijelu – naselju Hrvatska Kostajnica – nije izveden vodovod NASELJA I INDUSTRIJE dijelom Ulice Ante Starčevića (dužina cca 1362,60 m) što je u planu izvedbe za 2007. U cilju rješavanja ovog Karakteristike postojećeg vodoopskrbnog susta- problema naručen je i 2006. izrađen projekt: »Vodovod- va: na mreža u Ulici Ante Starčevića«. Projekt je izradila tvrtka (»HIDROPROJEKT-ING« iz Zagreba). Vodoopskrbni sustav Hrvatske Kostajnice temelji se na vodi izvorišta »Pašino Vrelo«, koji se nalazi u Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, od 26. dolini rijeke Sunje između naselja Mečenčani i Boroje- listopada 2006. (Klasa: 302-01/06-01/07, Urbroj: vići (na području Općine Donji Kukuruzari). Kapacitet 5030105-06-1), zadužuje se Ministarstvo mora, tu- crpilišta je 34 l/s. Izvedena su dva zdenca instaliranog rizma, prometa i razvitka za pripremu, organizaciju i kapaciteta 7,0 l/s i jedan zdenac instaliranog kapaciteta provođenje aktivnosti obnove, nadogradnje i izgradnje 20,0 l/s. Procjenjuje se da bi ovaj lokalitet mogao dati objekata komunalne i socijalne infrastrukture na području 80 - 100 l/s. Donacijom USAID-a izvršena je obno- Sisačko-moslavačke županije. Kao jedan od prioriteta va vodocrpilišta «Pašino vrelo» izgrađena mjerna i je projekt: »Dogradnja vodovodne mreže«. klorna stanica i agregatno postrojenje, sanirana sva Osim toga postoji problem opskrbe pitkom vodom elektrooprema. djela naselja Rosulje (Utolička ulica) kao i naselja Rausovac koje je imalo vlastiti sustav opskrbe (danas Drugo crpilište koje se nalazi u sklopu vodoopskrb- neupotrebljiv). nog sustava je crpilište »Pounje« kapaciteta 3,0 - 6,0 l/s. Ono služi više kao rezervno crpilište kada zbog kvarova dođe do prekida dotoka sa crpilišta »Pašino Dugoročni plan razvoja vodoopskrbe: Vrelo«. Za potrebe ovog izvorišta treba izraditi Odluku Dugoročni plan razvoja predviđa izgradnju magi- o zonama izvorišta Pounje. stralnog prstena: Hrvatska Kostajnica - Hrvatska Dubica Od izvorišta »Pašino Vrelo« izgrađen je cjevovod - Sunja - Hrvatska Kostajnica i spoj s vodoopskrbnim ACC Ø 350 mm dužine 950 m do vodospremnika sustavom Dvor. »Mečenčani« zapremnine 500 m3 s kotom dna 150 m Magistralni cjevovod od vodospreme »Panjani« do n.m. Danas ovaj vodospremnik nije u funkciji već se Sunje u dužini od 16.700 m planira se izvesti cijevima zahvaćena voda preko crpne stanice tlači u ACC cjevo- profila Ø 300 mm, a magistralni cjevovod prema Hrvatskoj vod Ø 300 mm dužine cca 11 km, preko novoizvedene Dubici od gradske mreže Hrvatske Kostajnice dužine vodospreme «Panjani» (trenutna zapremina 1.000,0 7.300 m izveo bi se cijevima profila Ø 200 mm. Prilikom m3, a planirana ukupna 2.000,00 m3) do gradske obnove Ulice Nine Marakovića i, kasnije, građenjem mreže Hrvatske Kostajnice. Kroz gradsku mrežu voda dijela gradske zaobilaznice D 47 (Šetalište dr. Franje se transportira do vodospremnika »Djed«, zapremnine Tuđmana) ugrađen je dio magistralnog vodovodnog 200 m3, kote dna 178,64 m n.m. Ova lokacija vodo- cjevovoda u dužini od cca 1000 m. spreme je nepovoljna jer ne osigurava dovoljno visoki Radi što efikasnije vodoopskrbe trebalo bi povećati pogonski tlak u višim zonama vodoopskrbe, a u nižim zahvate vode vodocrpilišta, odnosno kapacitet zahvata, zonama istodobno su tlakovi previsoki. Za osiguranje a postojeće bunare sanirati. pogonskih tlakova u naselju Selište Kostajničko ugra- U cilju realizacije plana razvoja vodoopskrbe pot- đena je posebna crpna stanica. pisan je, dana 12. listopada, »Ugovor o sufinanciranju Vodoopskrbna mreža u gradu je u lošem stanju, projektne dokumentacije i građenja vodnih građevina izvedena je od AC i PVC cijevi. Starost vodoopskrbne na području Hrvatske Kostajnice« između JP »Komu- mreže je 10 - 35 godina što pridonosi gubicima vode. nalac« d.o.o. Hrvatska Kostajnica i Hrvatskih voda Prema podacima komunalnog poduzeća, gubici u Zagreb (Evidencijski broj ugovora: 21-307/06). Ovim mreži iznose najmanje 30 %. U centru grada izveden Ugovorom obuuhvaćena je investicija: »Magistralni je duktilni cjevovod Ø 300 mm u dužini od 600 m. cjevovod Panjani – Slabinja i vodosprema Panjani. 1998. godine izrađen je projekt vodovoda za Selište JP »Komunalac« d.o.o. Hrvatska Kostajnica, naručio Kostajničko (»HIDROPROJEKT-ING« iz Zagreba), a je izradu »Projektne dokumentacije vodoopskrbnog 1999. izveden cjevovod u dužini od cca 5000 m, zajed- sustava Pašino Vrelo, magistralni cjevovod vodosprema no za precrpnom stanicom. 1999. godine izvedena je »Panjani« - naselje Slabinja«. Poslovi projektiranja po- rekonstrukcija vodovodne mreže Tirol u dužini od 550 vjereni su tvrtki »HIDROPROJEKT-ING« iz Zagreba. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2329

KORIŠTENJE VODA - VODONOSNA Koncepcija odvodnje otpadnih voda: PODRUČJA Za gravitirajuće područje grada Hrvatske Kostajnice izrađeno je idejno rješenje »Kanalizacija grada Hrvatske Kostajnice« (izrađivač: »Hidroprojekt«, Zagreb, 1975. Prema podacima iz Hidrogeološke karte koja je god.). Novelacija projekta («radna verzija») izrađena izrađena kao prilog Vodnogospodarskoj osnovi Re- je 2002. (»HIDROPROJEKT-ING« iz Zagreba). publike Hrvatske (Institut za geološka istraživanja, 1996.god.) na području Grada Hrvatske Kostajnice Područje odvodnje otpadnih voda grada podjeljeno registrirana su vodonosna područja (kvartarne na-slage je u tri zone: s vodonosnicima dobre transimisivnosti) u dolini rijeke 1. zona uz Unu Une, nizvodno od H. Kostajnice. 2. zona iznad kote 110 3. područje »Djeda« i njegovih padina. ODVODNJA OTPADNIH VODA Za 1. i 2. zonu predviđen je mješoviti sustav kanali- zacije, s tim da bi se vode iz druge zone, kod određenog razrjeđenja preko preljeva ispuštale direktno u Unu. Općenito: Za 3. zonu predviđen je razdjelni sustav. Oborinske S gledišta zaštite voda izgradnja kanalizacijskih vode s »Djeda« odvodile bi se otvorenim kanalima u sustava ima višestruko značenje. Od zaštite podze- sabirne kolektore kojima bi se gravitaciono odvodile mnih voda i kontroliranog skupljanja pojedinačnih u Unu. Otpadne vode odvodile bi se zasebnom kana- izvora zagađenja s dovođenjem na lokaciju središ- lizacijom na uređaj za pročišćavanje. njeg uređaja za pročišćavanje zagađenih voda, do 2002. godine tvrtka «HIDROPROJEKT-ING» iz koncentracije zagađenja s direktnim ispuštanjem u Zagreba napravila je projekt kanalizacije Ulice Za- vodotoke. S toga i najčešće govorimo o koncentri- grebačke i Kutinske čime se predviđa riješiti problem ranim izvorima zagađenja s direktnim ispuštanjem u odvodnje fekalnih voda ovog urbanog dijela grada. vodotoke i dispregniranim manjim izvorima na širem Realizaciji ovog projekta pristupilo se uz pomoć Fonda prostoru, koji samo djelomično indirektno dospijevaju za regionalni razvoj RH. Navedena kanalizacija, dužine u vodotoke ili jezera. 326 m, izvedena je u 2005. godini. U smislu rješavanja problema odvodnje fekalnih Kanalizacija je građena prvenstveno u naseljima voda stanara Ulice Ufinac, naprijed navedena tvrtka koja imaju status grada, središtima bivših općina ili za napravila je, 2006., projekt: «Kanalizacija u Ulici Ufinac». potrebe odvodnje središnjih dijelova naselja s kulturnim, Ukupno predviđena dužina ovog kanala iznosi cca 240 turističkim i administrativnim sadržajem ili za potrebe m. Osim toga postoji problem odvodnje otpadnih voda vlastitih pogona. Većina manjih naselja seoskog karak- prigradskih naselja gdje prioritet ima naselje Rosulje. tera, raštrkana na širim prostorima do sada nije imala Otpadne vode, u ovom slučaju, odvode se u odvodne uvjeta za izgradnju kanalizacijskih sustava. otvorene kanale ili u septičke jame. Postotak priključenog stanovništva na kanaliza- Otpadne vode iz zapadnog dijela grada odvode ciju u pravilu raste s veličinom naselja i stupnjem se »kolektorom II« (l =cca 2130,90 m), iz sjevernog urbanizacije ili turističkog i gospodarskog razvoja. Uz područja »kolektorom III« (l =cca 1837,70 m), a iz skromnu izgradnju kanalizacijskog sustava, potrebno istočnog dijela grada »kolektorom I« (l = cca 1485,80 m je istaći naglašeni problem nekvalitetno i nedovoljno /uključujući tlačni vod/). Trasa »kolektora I« položena organiziranog građenja sustava odvodnje, a posebno je neposredno uz obalu Une. »Kolektorom I« otpadne premalen broj središnjih uređaja za konačno pročišća- vode dovode se na lokaciju uređaja za pročišćavanje vanje zagađenih voda. otpadnih voda. Lokacija uređaja za pročišćavanje ot- Većina izgrađenih kanalizacija ne daje zadovolja- padnih voda predviđena je uz »Pounje«. Predviđen je vajuće rješenje za vodonepropusnost, a sama rješenja mehaničko - biološki uređaj, kapaciteta 2.500 ES. su najčešće parcijalna s nizom ispusta u vodotoke Na osnovu idejnog rješenja izrađen je glavni projekt te velikim teškoćama u povezivanju tih parcijalnih za »kolektor I« 1980. god., zajedno s projektom pro- rješenja u jedinstveni kanalizacijski sustav s dovođe- metnice MC-12.2. U 1997. god. izrađen je glavni projekt njem zagađenih voda na prikladnu lokaciju središnjeg za dionicu »kolektora I« u magistralnoj cesti MC-12.2 uređaja za pročišćavanje prije ispusta otpadnih voda (danas dionica državne ceste D 47) kroz Kostajnicu. Ovaj dio »kolektora I« izgrađen je 1997., dužine 445 u recipijent. m i profilom betonskih cijevi Ø 500 i Ø 600 mm. Izve- den je od hotela do privremenog ispusta u rijeku Unu Postojeće stanje: - mosta za Bosansku Kostajnicu (nije izveden tlačni Postojeći kanalizacijski sustav Hrvatske Kostajnice cjevovod dužine 164 m i promjera Ø 200 i Ø400 mm, je mješovitog tipa. Putem više komunalnih i tri indu- koji se treba nastaviti na predviđenu crpnu stanicu kod hotela, a u funkciji daljnjeg transporta otpadnih strijska ispusta (Tvornica obuće, Tiskara i »Pounje«), voda do prekidnog okna »kolektora I«). otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u rijeku Unu (II. kategorija vodotoka). Na kanalizacijski sustav Godine 1998. izrađen je projekt »KOLEKTOR I. priključeno je cca 80 % stanovnika. od stacionaže 0+000 do stacionaže 0+876,80« (»HI- DROPROJEKT-ING« iz Zagreba) te je ista dionica Nakon oslobođenja na sustavu javne odvodnje izvedena do kraja 1999. Ugrađene cijevi su profila Ø izvršena je sanacija ratnih oštećenja. 600, Ø 900, Ø 1000 i Ø 1100 mm. Većina industrijskih pogona prestala je proizvoditi Godine 1978. izrađeni su glavni projekti za »ko- za vrijeme rata, te je proizvodnja danas samo djelo- lektor II«, »kolektor III« i crpnu stanicu, te idejni mice pokrenuta (npr. »Pounje« danas radi s oko 10 projekt za predtretman tehnoloških otpadnih voda % postojećeg kapaciteta). »Pounja« i idejni projekt komunalnog uređaja. Prije Stranica 2330 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Domovinskog rata, Ulicom Nine Marakovića, izve- odlaže na privremeno odlagalište »Rosulje« istočno den je dio kolektorske kanalizacije (dio »kolektora od grada. Podaci o kvalitativnom sastavu komunalnog II«) profila Ø 800 mm i ukupne dužine cca 465 m. otpada (kao što je to propisano Zakonom o otpadu i Prilikom čišćenja ovog dijela kolektora (2006. – tvrtka Pravilnikom o vrstama otpada) ne postoje. »mc ČIŠĆENJE« iz Siska) uočena je potreba sana- Veliki problem predstavlja odlaganje otpada na divljim cije «nivelete» položenih cijevi (početak Ulice Nine smetlištima po cijelom prostoru Grada. U sprječavanju Marakovića). istog vrši se povremeni odvoz glomaznog otpada i Prije Domovinskog rata izveden je, također, dio poduzimaju zakonom propisane mjere. U suradnji sa »kolektora II« u Ulici Ante Starčevića. Izvedena je Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dionica dužine 940 m i profila cijevi Ø 400 mm. Grad Hrvatska Kostajnica će izvršiti sanaciju, odnosno Novelacijom projekta (2002. i 2004. – KOLEKTOR odvoz glomaznog otpada, dvaju divljih odlagališta: tzv II. i CRPNA STANICA »KAVRLJA«) od strane tvrtke lokacije Bajića jame i Žikina ciglana. »HIDROPROJEKT-ING« iz Zagreba pristupilo se u 2005. godini građenju zapadne dionice kolektorske Kako bi izvršila zakonsku obvezu (članak 7. Zako- kanalizacije dužine 725,90 m (Ø 600 i Ø 800), kanala na o otpadu /»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 K-1 (Ø 400) i K-2 (Ø 300) dužine 120,90 m (47,40 + i 111/06/), Županijska skupština Sisačko-moslavačke 73,50) i ispusta dužine 20,00 m. Izgradnja ovog dijela županije donijela je Odluku o donošenju Plana gos- kolektorske kanalizacije dovršena je 2006. godine. podarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije U narednom razdoblju prioritetno je potrebno izvesti (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije« uređaj za predtretman otpadnih voda u »Pounju« u broj 14/05). Plan je izradila tvrtka »Ekonerg d.o.o.« vidu egalizacije, te obaviti reviziju idejnog projekta za iz Zagreba. komunalni uređaj, te izgraditi uređaj za pročišćavanje Tijekom izrade Plan je prezentiran: otpadnih voda. - jedinicama lokalne samouprave (gradovima/op- Recipijent pročišćenih otpadnih voda je rijeka Una ćinama) 17. veljače 2005. koja je po Državnom planu za zaštitu voda od izvora - gospodarstvenicima i udrugama, te građanima do Martin Broda I. kategorije, a od granice s Bosnom 1. ožujka 2005. i Hercegovinom do ušća u Savu II. kategorije. Osim toga, nužno je pristupiti rekonstrukciji i gra- đenju kanalizacione mreže, poglavito u Povijesnoj GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM (ŽU- jezgri Grada Hrvatska Kostajnica. Ovdje se naglašava PANIJA SMŽ) problem kanala «Mitnica» (Ulica Gordana Lederera) i zidanog kanala uz Trg kralja Tomislava koji su preop- Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, te otpad terećeni fekalnim i oborinskim vodama. iz proizvodne/uslužne djelatnosti koji je po svojim svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. 1.7.4.6. POSTUPANJE S OTPADOM Tijekom 2003. godine u Sisačko-moslavačkoj žu- paniji je nastalo 63.389 t/god ovog otpada (procjena), Postojeće stanje: odnosno oko 0,9 kg/st./dan. Na području Hrvatske Kostajnice odvoz organizira Količina nastalog otpada po gradovima i općinama JP »Komunalac« iz Hrvatske Kostajnica, a otpad se prikazana je u tablici:

GRAD/OPĆINA BROJ STANOVNIKA KOLIČINA OTPADA ODLAGALIŠTE s čijeg područja se odvozi otpad (ukupno) t/god. Goričica (Sisak) Sisak, Sunja, Lekenik, Martinska 70.359č 12.909 Ves Taborište (Petrinja) Petrinja 22.858 13.000 Kurjakana (Novska) Novska, Lipovljani 18.178 5.000 Gmajne (Glina) Glina 9.062 3.360 Rosulje (Hrv. Kostajnica) H. Kostajnica, 6.182 1.700 D. Kukuruzari, Majur Kutina (Kutina) Kutina, Popovača, Vel. Ludina 39.993 22.000 Barutana (Jasenovac) Jasenovac 2.347 200 Vladića Jama (Hrv. Dubica) Hrv. Dubica 2.369 20 Blatuša (Topusko) Topusko, Gvozd 6.590 3.200 Ćore (Dvor) Dvor 5.593 2.000 UKUPNO: 183.531* 63.389

*- od ukupnog broja stanovnika, organiziranim odvozom je obuhvaćeno 166.051 stanovnik Županije

Struktura komunalnog otpada je prikazana na slici: Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2331

2 5

2 0

1 5

S e r ie s 1 1 0

5

0

p a p i r i k a r t o n s t a k l o m e t a l i b i o l o ö k i o t p a d d v ro g u m a p l a s t i k a o s t a l o

Organiziranim odvozom komunalnog otpada u Sisačko-moslavačkoj županiji obuhvaćeno je 90,5% stanov- ništva.

Zbrinjavanje komunalnog otpada u Županiji obavlja 10 komunalnih poduzeća:

KOMUNALNO GRAD/OPĆINA na BROJ NASELJA BR. KUĆANSTAVA PODUZEĆE- čijem području se ODLAGALIŠTE ukupno ukupno SKUPLJAČ OTPADA otpad prikuplja Sisak 34 19.060

Gospodarenje otapadom Sunja 40 2.861 Goričica - Sisak d.o.o. Sisak Lekenik 18 2.130

Martinska Ves 17 1.383 Privreda d.o.o. Petrinja 55 19.060 Taborište Petrinja Novska 23 4.582 KP Novokom d.o.o Kurjakana-Novska Lipovljani 4 1.368 JKP Komunalac d.o.o. Glina 69 3.738 Gmajna- Glina Hrv. Kostajnica 7 996 JKP Komunalac Hrv. Rosulje Hrv. Kostaj- D. Kukuruzari 15 723 Kostajnica nica Majur 11 543 Kutina 23 8.035 Moslavina d.o.o Kutina Popovača 13 3.935 Kutina Kutina Velika Ludina 12 947 JKP Komunalac Jase- Barutana Jaseno- Jasenovac 10 928 novac vac Komunalac d.o.o. Hrv Vladića jama Hrv. Dubica 6 883 Dubica Hrv. Dubica Komunalac Topusko Topusko 16 1.164 Blatuša Topusko d.o.o Gvozd 19 1.566 VPKD Dvor Dvor 64 2.353 Ćore Dvor UKUPNO 456 (244) 65.178 10

Odvoz otpada u većini naselja je organiziran jednom Postupanje s komunalnim otpadom tjedno (samo u nekim naseljima-uglavnom gradovima 2-3 puta tjedno). Porastom količine komunalnog otpada po stanovniku Samo grad Sisak ima uređeno odlagalište »Gori- i troškovima njegovog odlaganja na zakonom propisani čica« (ograda, čuvarska služba, priključci infrastruk- način evidentna je potreba postupnog uvođenja od- ture, otplinjavanje, obrada otpadnih voda...), dok vojenog skupljanja i iskorištavanja korisnih sastojaka ostali gradovi/općine odlažu otpad na neuređenim iz otpada, čime se količina koja se mora odložiti na odlaglištima. odlagališta može upola smanjiti. Sustav odvojenog Stranica 2332 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. skupljanja ujedno smanjuje troškove odlaganja, troškove otpad i ulja, akumulatore, opasni otpad iz kućanstva proširenja i održavanja odlagališta, te može donositi (pesticide, lijekove, razrjeđivače, boje, otapala i ostale prihod od prodaje materijala koji se mogu iskorištavati kemikalije), električnu i elektroničku opremu i zeleni kao sekundarne sirovine. Uz sve ove financijske efekte otpad).Okvirni optimalni ekonomski izračun pokazuje ujedno se minimalizira štetan utjecaj na okoliš, što ni da bi reciklažna dvorišta trebalo locirati i izgraditi u u kom slučaju nije od manjeg značenja. većim gradovima u županiji (namijenjeno za korištenje Temeljem procjene strukture komunalnog otpada po nekoliko desetaka tisuća stanovnika). Za Sisačko- koja je izrađena u sklopu PLANA gospodarenja otpadom moslavačku županiju to bi značilo izgradnju reciklažnih Sisačko - moslavačke županije vidljivo je da komunalni dvorišta u njenim većim gradovima: u Sisku, Petrinji, otpad na području Grada Hrvatske Kostajnice ima Kutini, Novskoj i Glini, do kraja 2008. godine. Predviđeno slijedeći potencijal sekundarnih sirovina: je da aktivnosti druge faze budu usklađene i odvijaju - papir i karton 24,00 % se paralelno sa aktivnostima prve faze. Druga faza, odnosno uspostava reciklažnih dvorišta obuhvaća ra- - staklo 4,00 % dove kao što su izrada tehničke dokumentacije, studije, - metali 6,00 % analize, odabir mikrolokacija, odabir opreme i konačna - biološki otpad 20,00 % realizacija. U Prostornom planu Sisačko-moslavačke - koža i kosti 1,50 % županije već su predviđene dvije lokacije za izgradnju središnjeg »uređaja za razvrstavanje iskoristivog ot- - drvo 1,00 % pada«, u gradovima Sisku i Kutini. Plan gospodarenja - guma 0,50 % otpadom predlaže još tri lokacije za manja reciklažna - plastika tekstil 21,00 % dvorišta, a to su u gradovima Novskoj, Glini i Petrinji. - ostalo 22,00 % Također, predlaže se izgraditi i centralno županijsko Uz pretpostavku da se u cijelosti koristi potencijal reciklažno dvorište tj. reciklažni centar sa pratećim količina kroz izdvojeno skupljanje papira i kartona, objektima, većeg kapaciteta, u sklopu ŽCGO (poglav- stakla, metala i biološkog otpada, odlagalo bi se svega lje C.1.7). Predlaže se da se u drugim gradovima i 46 % ukupne količine komunalnog otpada. Realno je općinama, kroz prostorne planove uređenja, predvide očekivati da bi stupanj iskorištenja iznosio između lokacije za reciklažna dvorišta, koja bi se mogla ra- 45 i 50 % od ukupne količine komunalnog otpada. Za zvijati postupno, u skladu s sustavom gospodarenja efikasno korištenje i gospodarenje otpadom potrebno otpadom i potrebama stanovništva. U cilju ostvarenja je, osim deponije komunalnog otpada, predvidjeti i gradnje i opremanja reciklažnog dvorišta biti će nužno niz građevina za postupanje s komunalnim otpadom tražiti izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom (reciklažna dvorišta, skupljališta, kompostirnice). Sisačko-moslavačke županije. Isto treba predvidjeti i u postojećoj prostornoj dokumentaciji Grada Hrvatska Provedbenim odredbama PPUG-a propisani su po- Kostajnica (predlaže se lokacija dvorišta »bivše klao- sebni uvjeti za način prikupljanja komunalnog otpada. U nice«: Unska ulica – Ulica A. Pavičića). Hrvatskoj Kostajnici je potrebno osim toga organizirati suvremenu službu prikupljanja komunalnog otpada Zeleni otoci su jeftiniji i jednostavniji objekti od koja će organizirati odvojeno prikupljanje komunalnog većih i skupljih reciklažnih dvorišta, koja su osnova otpada po vrsti (bijelo i obojeno staklo, papir, istrošene sustava odvojenog skupljanja otpada. Grad Hrvatska baterije, organski otpad, PET i limena ambalaža i sl.), Kostajnica je «formirao» sedam zelenih otoka za a po mogućnosti na nekoliko lokacije u gradu urediti i odvojeno prikupljanje stakla, PET ambalaže i papira. tzv. »reciklažna dvorišta« na kojima bi građani mogli Prikupljanje i odvoz vrše se putem tvrtki iz Zagreba: odlagati ostale vrste komunalnog otpada (krupni otpad, UNIJA NOVA d.o.o (staklo) i UNIJAPAPIR d.d. (papir metalni otpad, otpadna ulja, kiseline i sl.). i PET ambalaža). Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, Temeljem članka 7. Zakona o otpadu (»Narod- opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je ne novine«, broj 151/03, 153/05 i 111/06) gradovi organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i raz- moraju izraditi Planove gospodarenja komunalnim vrstavanje različitih vrsta otpada (uključujući i tekući otpadom.

Osnovni podaci o odlagalištima:

PROCJENA ODLAGALI- POSEBNA POVRŠINA POČETAK OD- SMJEŠTAJ KRAJOLIK KOL. OTPA- ŠTE OBILJEŽJA (m2) LAGANJA DA (t) Goričica 500 m od naselja poplavni pro- oranice, poljo- Topolovac stor privreda 123.359 od 1987. 230.000 Taborište 300 m od naselja u zaštić.dijelu šume,livade, 27.000 od 1973. 198.600 Taborište prirode blizina potoka Petrinjčica Kurjakana 700 m od naselja g o s p o d a r s k a šuma, livada 30.000 od 1988. 60.000 Kozarice šuma Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2333

PROCJENA ODLAGALI- POSEBNA POVRŠINA POČETAK OD- SMJEŠTAJ KRAJOLIK KOL. OTPA- ŠTE OBILJEŽJA (m2) LAGANJA DA (t) Gmajna 700 m od Gline - šuma, blizina 43.340 od 1960. 94.080 rjeke Maje Rosulje1 500m od Ro- u zaštić.dijelu šuma, livada, 8.000 od 1978. 10.000 sulja prirode blizina Une Kutina 200 m od rom- u PP Lonjsko livada, oranica, 120.000 od 1978. 520.000 skog naselj polje šuma Barutana 1,5 km od Jase- u PP Lonjsko šuma, oranica 7.500 od 1998. 1.000 novca polje Vladića jama 5 km od naselja u zaštić. dijelu oranica 5.000 od 2003. 20 Tanac prirode Blatuša 500 m od Bla- - šuma, oranica 50.000 od 1995. 40.000 tuše Čore 300 m od stamb. - šuma, oranica 10.000 od 1980. 21.100 objekata UKUPNO 424.199 prosječno: 1986 1.177.800

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je odobrio sredstva u iznosu od 69.492.020,00 kn za sanaciju odlagališta.

Iznos sredstava, te popis gradova/općina kojima su sredstva odobrena: ukupna inve- JLS Fond % br. grad/općina odlagalište kriteriji % JLS sticija kn kn Fond 1. Kutina Kutina 46.642.200 9.328.440 37.313.760 PPLP 20 80 2. Jasenovac Barutana 1.135.700 227.140 908.560 PPLP 20 80 3. Hrv. Kostajnica Rosulje1 8.390.000 2.517.000 5.873.000 PDS 30 70 4. Petrinja Taborište 11.081.000 3.324.300 7.756.700 PDS 30 70 5. Glina Gmajne 8.710.000 2.613.000 6.097.000 PDS 30 70 6. Novska Kurjakana 2.050.000 615.000 1.435.000 PDS 30 70 7. Topusko/Gvozd Blatuša 550.000 165.000 385.000 PDS 30 70 8. Sisak Goričica 27.780.000 18.057.000 9.723.000 - 65 35 JLS- jedinice lokalne samouprave (grad/općina); PDS – područje posebne državne skrbi; PPLP – Park prirode Lonjsko polje

PLANIRANI SUSTAV GOSPODARENJA - sabirno mjesto za opasni otpad, OTPADOM - odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog (industrijskog) otpada. Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja Uz ŽCGO, potrebno je urediti i pretovarne stanice otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji usmjeren je (stanice koje se planiraju otvoriti na mjestima današnjih na objedinjavanje djelatnosti u postupanju s otpadom odlagališta komunalnog otpada), a koje bi služile za i osivanje ŽCGO (Županijski centar za gospodarenje prihvat otpada (iz gradova i općina koji im prostorno otpadom). gravitiraju), pretovar i transport do ŽCGO. Usporedno s aktivnostima na uspostavi ŽCGO, U ŽCGO se predviđa sljedeće: treba provesti postupak sanacije i zatvaranja posto- jećih odlagališta, kao i divljih odlagališta i otpadom - prihvat sortiranog i nesortiranog otpada, onečišćenog tla. - obrada otpada (mehaničko-biološka; kompo- ŽCGO čini osnovu infrastrukturnog sustava, kao stirnica...), jedan od županijskih (regionalnih) centara (RCGO) - obrada glomaznog otpada, planiranih za uspostavu u Republici Hrvatskoj. - reciklažno dvorište, Županijski centri su zamišljeni kao centri na kojima je omogućeno: - sabirno mjesto za opasni otpad, - prihvat sortiranog i nesortiranog otpada, - odlaganje ostatnog komunalnog i neopasnog - obrada otpada (Mehaničko-biološka, kompo- otpada, stirnice), - kompostiranje, Stranica 2334 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

- obrada tekućih i plinovitih ostataka na odgova- glasnik Sisačko-moslavačke županije« broj 14/05) i rajućim instalacijama, odredbama zaključenog Ugovora sa Fondom za za- - monitoring (praćenje stanja okoliša). štitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Hrvatska Kostajnica pristupio je izradi potrebne dokumentacije Potreban prostor za ovakav centar je 25-35 ha. sanacije i zatvaranja deponije otpada »Rosulje« (2005. i 2006.: »Istražni radovi i Studija o utjecaju na okoliš« PRIJEDLOG PROSTORNO PLANSKIH RJEŠENJA – »Ekonerg d.o.o.« iz Zagreba). U nastavku teksta daje POSTUPANJA S OTPADOM se izvod prijedloga »Studije o utjecaju na okoliš«: »Odlagalište otpada »Rosulje« u funkciji je od 1973. Za hitnu sanaciju i zatvaranje predlažu se slijedeće godine. Odlagalište nema lokacijsku, građevinsku lokacije postojećih odlagališta: niti uporabnu dozvolu, ali je evidentirano u prostorno planskoj dokumentaciji. Na odlagalištu je odloženo oko - Gmajna – Glina 45.000 m3 otpada. Odlagalište ne zadovoljava uvjete - Rosulje 1 – Hrvatska Kostajnica navedene u Pravilniku o uvjetima za postupanje s - Barutana – Jasenovac otpadom (NN 123/97, 112/01) te je zbog toga nužna - Vladića Jama – Hrvatska Dubica. sanacija odlagališta kako bi se smanjio štetni utjecaj odlagališta na okoliš. Za sanaciju i nastavak rada do zatvaranja su pred- ložena odlagališta: Područje odlagališta i bliže okolice je u poplavnoj zoni rijeke Une i prema zapažanjima operatera od- - Taborište – Petrinja lagališta, odlagalište je često plavljeno. Nadalje, na - Kutina – Kutina dijelu lokacije su visoke podzemne vode. Prirodna Za potencijalne lokacije predviđene za izgradnju podloga odlagališta ne zadovoljava u potpunosti uvjete, ŽCGO, potrebno je napraviti istražne radove, te će se uglavnom glede propusnosti podloge, koju bi trebalo tek nakon provedbe istoga, te izrade Studije utjecaja imati temeljni brtveni sloj odlagališta S obzirom na na okoliš, moći odrediti konačna lokacija za ŽCGO. nepovoljne ekološke karakteristike lokacije zahvata Plan gospodarenja otpadom u Sisačko-moslavačkoj i uže okolice u Studiji su razrađene dvije varijante županiji predlaže koncept održivog sustava gospoda- sanacije odlagališta otpada »Rosulje«: renja otpadom na razini Županije uključujući lokalnu Varijanta 1: Izmještanje otpada samoupravu (gradove/općine) i ostale subjekte u su- Varijanta 2: Sanacija odlagališta na postojećoj stavu gospodarenja otpadom (komunalna poduzeća, lokaciji proizvođače i sakupljače, obrađivače otpada...) Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja Prva varijanta podrazumijeva izmještanje otpada otpadom čine elementi: s odlagališta »Rosulje« i prestanak korištenja ovog od- - izbjegavanje i smanjenje količina otpada lagališta, odnosno njegovo zatvaranje. Grad Hrvatska - odvojeno sakupljanje otpada Kostajnica je poduzeo u tom smjeru određene korake - sakupljanje i preijvoz otpada te je unutar Sisačko – moslavačke županije nađeno rješenje za izmještanje otpada. Na osnovi konkretne - skladištenje otapada ponude dobivene su cijene za radove izmještanja ot- - obrada i odlaganje otpada. pada što obuhvaća iskop, odvoz i odlaganje otpada na Elementi su usmjereni prema objedinjenju i stva- jedno od službenih županijskih odlagališta u krugu od ranju županijskog centra za gospodarenje otpadom 70 km. Cijena izvođenja ove varijante iznosi otprilike (ŽCGO). Polazište ovog Plana je iznalaženje povoljne 8.500.000 kn. lokacije za uspostavu ŽCGO, odnosno prijedlog za Druga varijanta sanacije podrazumijeva sanaciju daljnja istraživanja. na postojećoj lokaciji uz izvođenje svih adekvatnih Primjenom kriterija i analizom postojećih lokacija mjera zaštite te potom zatvaranje odlagališta jer na odlagališta komunalnog otpada; planiranih lokacija predmetnoj lokaciji nema mogućnosti za nastavak rada u prostorno planskoj dokumentaciji, predložene su ovog odlagališta. Procjena troškova izvođenja ove potencijalne lokacije za daljnja istraživanja, a to su: varijante iznosi otprilike 7.200.000 kn (uz standardne - Blatuša (Topusko/Gvozd) – postojeće odlaga- kalkulacije nepredviđenih troškova koje iznose oko lište 10% od investicije ukupna procjena iznosi 8.000.000 kn). Međutim, na navedenu procjenu troškova treba - Kurjakana (Novska) – postojeće odlagalište pridodati i cijenu izrade ukupne projektne dokumen- - Četvrtkovac (Sunja) – planirana lokacija tacije, održavanje odlagališta, provođenje programa - Banski Grabovac (Petrinja) – planirana lokaci- praćenja stanja okoliša, cijenu trajno zauzetog terena ja što izjednačava cijene realizacije obje varijante. - Ćore (Dvor) – postojeće odlagalište Međutim sa stajališta utjecaja na okoliš varijanta 1 - Rađenovci (Novska) – planirana lokacija. je neupitno prihvatljivija i to zbog sljedećih razloga: - Odlagalište se eliminira iz prostora nepovoljnih ekoloških karakteristika gdje po pravilima struke i SANACIJA I ZATVARANJE ODLAGALIŠTA inženjerskim standardima nije niti smjelo biti. OTPADA ROSULJE - Oslobađa se prostor koji je u svom širem području prepoznat kao područje koje je vrijedno istražiti Sukladno odredbama Plana gospodarenja otpadom u kategoriji zaštićenog krajolika (Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (Odluka - »Službeni uređenja grada Hrvatska Kostajnica) Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2335

- Eliminira se emisija odlagališnog plina. ubrajao se i pejsažno-rekreativni park na desnoj obali - Eliminira se nastanak procjednih voda i cje- Une površine 11,7 ha u neposrednoj blizini zaštićenog lokupna problematika oko njihovog konačnog Starog grada Kostajnice (spomenik 0-te kategorije). zbrinjavnja. Prometne površine i koridori zauzimali su 80,0 ha, što je 15% od ukupne površine unutar granice - Nije potrebno provođenje programa stanja obuhvata GUP-a. okoliša. - Nije potrebno izvođenje skupih mjera zaštite za relativno malu količinu otpada, a prostora Režimi uređivanja prostora: za nastavak odlaganja otpada na postojećoj Planom predviđeni oblici intervencija u formiranju lokaciji po sanaciji odlagališta niti nema. građevinskih struktura sastojali su se od: - Nije potrebno održavanje i kontrola odlagali- * djelomične rekonstrukcije s revitalizacijom i šta. obnovom na prostoru zaštićene povijesne ur- - Odlaganje izmještenog otpada na drugo od- banističke cjeline grada, lagalište ne mijenja mjere zaštite okoliša na * kompleksne izgradnje na slobodnim površina- drugom odlagalištu.« ma (Stevanov Brod, Šetluci i Kubarino Brdo), Studija o utjecaju na okoliš izrađena je krajem ukupne površine oko 45 ha, kao i 2006. te predstoji ishođenje potrebnih suglasnosti * interplacije i dogradnje na preostalim površinama nadležnog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog u gradu. uređenja i graditeljstva (»komisije«), odnosno odabir varijante sanacije i zatvaranja odlagališta. Posebni režimi zaštite bili su predviđeni ZA: 1.8. Generalni urbanistički plan 1. Zaštićeni kompleks povijesne urbane cjeline Kostajnice i pojedinačni objekti, spomenici 1.8.1. Genaralni urbanistički plan Kostajnica kulture, od kojih je Stari grad na desnoj obali (UIH, 1988. god.) - »Službeni vjesnik« broj Une spomenik 0-te kategorije, 26/88. 2. Područje brda »Djed«, koje je potrebno zaštiti kao spomenik prirode i 3. Područje uz rijeku Unu, koje se vodi kao zna- Namjena prostora: čajan krajolik. Površina prostora unutar granica obuhvata GUP-a iz 1988. godine iznosila je približno 550 ha, od čega je na izgrađene površine otpadalo 336 ha (što uključuje Realizacija plana: i prometne koridore i zelene površine). Za potrebe Nakon usvajanja Osnova GUP-a Kostajnice pri- daljnje izgradnje grada, izuzev radnih zona, bilo je stupilo se izradi: predviđeno oko 100 ha novih površina i to: popunja- * PUP-a Šetluci, vanjem unutarnjih rezervi i novih kompleksa izgradnje koji se formiraju zapadno na području Stevanovog * PUP-a Madžari - industrijska zona i Broda, sjeverno na području Šetluka te istočno na * PUP-a Stevanov Brod. području Kubarinog Brda. GUP-om je bilo određeno da se izrade i slijedeći Stanovanje je obuhvaćalo 124 ha uz prosječnu dokumenti prostornog uređenja: gustoću 44,5 stanovnika/ha. Prostor obuhvata GUP-a * PUP Šetluci II, bio je podijeljen na 6 prostorno statističkih cjelina. * PUP Kubarino Brdo, Javne gradske funkcije i sadržaji zauzimale su * Studija prirodnih uvjeta lokacije novog centralnog 12,5 ha i bile su raspoređene u gradsko tkivo, s ve- groblja s pedološkom studijom i ćom koncentracijom u centru i jačim naglascima na lokacijama posebno značajnih objekata. * Uređivanje i oblikovanje površina unutar Parka- šume »Djed« na osnovu Studije »Uređenje turističko- Komunalni sadržaji zauzimali su prostor od 8,8, rekreacionog područja Djed«. ha. Uz proširenje postojećeg groblja Sv. Ana bila je predložena nova lokacija za centralno groblje na Tirolu, koju je bilo potrebno prethodno istražiti. 1.8.2. Izmjene i dopune Generalnog urbanistič- Radne zone imali su osiguran prostor površine 32,5 kog plana Kostajnice (UIH, 1990/91) - ha. Površina postojeće industrijske zone povećana prijedlog plana je sa 6,6 na 10,6 ha, predviđeno je proširenje posto- jeće skladišne zone na lokaciji Trnovec za 4,5 ha, a Izmjene i dopune GUP-a izrađivane su tijekom 1990. sjeverno od Kubarinog Brda planom je bio predviđen godine s temeljnom zadaćom korekcija prometnog prostor za novu proizvodnju i servisno-skladišnu zonu sistema koje bi omogućile izgradnju obaloutvrde u površine 17,4 ha. gradskom centru. Plan je bio izrađen do razine Prijed- Zelene površine zauzimale su ukupno 78,5 ha, od loga plana, no nije prošao proceduru usvajanja, tako čega Park-šuma »Djed« 33,4 ha. U površine za zelenilo da nije važeći dokument prostornog uređenja. Stranica 2336 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

1.8.3. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog Kako bi se smanjile posljedice intezivnog kolnog plana Hrvatske Kostajnice (CPA, 1998.) prometa cestom D 47 koji danas prolazi najužim »Službeni vjesnik«, broj 2/99. gradskim središtem, a do izgradnje gradske zaobila- znice, planira se uređenje obalne ceste na obaloutvrdi Na temelju »Prostornog programa razvoja i obnove rijeke Une (nizvodno od mosta Zrinskih), čime će se Hrvatske Kostajnice, Hrvatske Dubice i smjernice za preusmjeriti naročito kritični prometni tokovi Ulicom naselja izrađen je elaborat. »Izmjena i dopuna Gene- Davorina Trstenjaka. Tijekom izrade Detaljnog plana ralnog urbanističkog plana Hrvatske Kostajnice« kojim uređenje dijela povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice se mijenja postojeći GUP Hrvatske Kostajnice. analizirano je više mogućnosti za polaganje navede- »Izmjenama i dopunama GUP-a Hrvatske Kostaj- ne trase, te je usuglašen novi prijedlog trase koja je nice« mijenjaju se: položena na nasip sve do iza zgrade Sisačke banke, te se tek iza banke upaja u Ulicu Ratka Djetelića. Po - granica građevinskog područja i plan namjene izgradnji planirane gradske obilaznice sjeverno od površina Hrvatske Kostajnice, Grada, ova će cesta imati značaj primatne gradske - dijelovi tekstualnog obrazloženja GUP-a i prometnice. - odredbe za provođenje plana. Ovo rješenje omogućava potpuno isključenje kolnog »Izmjene i dopune GUP-a Hrvatske Kostajnice« prometa iz gradskog središta Hrvatske Kostajnice, a direktno se vežu na »Izmjene i dopune Prostornog naročito sa Trga Nikole Šubića Zrinskog koji je pret- plana bivše Općine Hrvatska Kostajnica« koji je ta- hodnim rješenjem bio sveden na frekventno prometno kođer izrađen na temelju »Prostornog programa«, a križanje. Planirana pješačka zona u središtu Hrvatske kojime je regulirana promijenjena granica građevinskog Kostajnice, osim Trga Nikole Šubića Zrinskog obuhva- područja Hrvatske Kostajnice. ća i cijeli potez Ulice Davorina Trstenjaka, te početak Temeljni pristup izradi Izmjena i dopuna GUP-a Ulice Ratka Djetelića i Unske ulice. Hrvatske Kostajnice zasnivao se na: Gup-om je predviđena mogućnost pješačke ko- 1. valorizaciji promijenjenog geopolitičkog i geopro- munikacije Grada sa »Atelića otokom« na rijeci Uni. metnog karaktera grada koji dobiva nove funkcije Povezivanje će se riješiti pješačkim mostom koji bi od državnog značaja (pološaj u pograničnom povezivao pješačku šetnicu na obaloutvrdi s »Atelića području na rijeci Uni, granični prijalaz sa svim otokom«. pratećim sadržajima i sl.), 2. vraćanju Hrvatskoj Kostajnici karaktera visoko- urbaniziranog prostora koji je bio bitno narušen 1.9. Provedbeni urbanistički planovi (temeljem nekontroliranom izgradnjom i neadekvatnim čl. 57. Zakona o prostornom uređenju (»Na- prometnim rješenjima u razdoblju poslije II. rodne novine« br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, svjetskog rata, te očuvanje ambijentalnog ka- 32/02 i 100/04), 1999. prestali važiti). raktera povijesne jezgre, 3. u obnovi i prvim fazama razvoja maksimalnom PUP-ovi Hrvatske Kostajnice bili su izrađivani korištenju postojećih, djelomično izrađenih i temeljem GUP-a iz 1988.: komunalno opremljenih gradskih područja, i to obnovom oštećenih objekata i interplacijama 1.9.1. PUP »Šetluci (UIH, 1985.). novih, 1.9.2. PUP »Mađari- industrijska zona« (UIH, 4. pružanju prostornih preduvjeta za obnovu i 1988.). restrukturaciju gospodarskih objekata na te- 1.9.3. PUP »Stevanov Brod« (UIH, 1988.). meljima profitabilnosti, tržišnim principima, te 1.9.4. PUP dijela zaštićene jezgre Hrvatske Kostaj- privatizacije, nice (UIH, 1990. god.) - prijedlog plana 5. obnovi i poboljšanju razine opremljenosti pro- 1.9.5. Detaljni plan uređenja dijela povijesne metne i komunalne infrastrukture, jezgre Hrvatska Kostajnica (CPA, 2000.), 6. valorizaciji, zaštiti i prezentaciji urbanih i pri- »Službeni vjesnik« Grada Hrvatska Kostajnica rodnih vrijednosti povijesnog grada na Uni. br. 5/00 i 14/03. Neposredni razlog za izradu Detaljnog plana ure- 1.8.4. Izmjene i dopune GUP-a (točkasta izmje- đenja dijela povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice bio na) (CPA, 1999.), »Službeni vjesnik Grada je u potrebi rješavanja konfliktnih situacija koje su Hrvatska Kostajnica« br. 7/99. nastale tijekom obnove, prvenstveno prilikom trasiranja planirane rekonstrukcije državne ceste D - 47 kroz Na gradskom području Hrvatske Kostajnice predložen zaštićenu povijesnu jezgru. je prometni sustav koji je bitno promjenjen u odnosu Područje obuhvata Detaljnog plana uređenja di- na GUP iz 1988. Uvaženi su pokazatelji realnosti iz- jela povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice obuhvaća gradnje obilaznice unskog cestovnog pravca (ceste istočni dio zaštićene zone povijesne jezgre Hrvatske D 47) na širem gradskom području, te je predložena najjednostavnija trasa obilaska gradskog centra i Kostajnice (Mađari - Trg Nikole Šubića Zrinskog - Ulica povijesne jezgre. U najvećem se dijelu za prolazak D.Trstenjaka), uz proširenje na uže kontaktno područje obilaznog cestovnog pravca koriste postojeće gradske oko Starog grada na desnoj obali Une. ulice koje će po potrebi trebati rekonstruirati u skladu Granica obuhvata DPU dijela povijesne jezgre Hr- s očekivanim prometnim tokovima. vatske Kostajnice obuhvaća slijedeće urbane zone: Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2337

- izgradnju na lokaciji starog naselja iz 15. do 17. Uvjeti i način gradnje stoljeća - područje Mađara do Ulice Zvonimira Radića, Način i uvjeti gradnje na području obuhvata DPU - izgradnju jezgre naselja iz 18. st. sa središtem dijela povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice detaljno su oko novog franjevačkog kompleksa i izgradnju definirani grafičkim prikazom »Uvjeti gradnje«, tabličnim uz istočnu dionicu puta podno Djeda - područje prikazima kvantifikacijskih pokazatelja i provedbenim Majdanci i odredbama koje su sastavni dio Odluke o donošenju - područje neposrednog okoliša Starog grada na Plana koju donosi Gradsko vijeće. desnoj obali Une. Za područje obuhvata Plana definirani su naro- Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne čito: baštine, Glavno povjerenstvo za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba je na temelju terenskih pregleda i - parcelacija, određivanja kategorije oštećenja u Hrvatskoj Kostaj- - površina, oblik i veličina građevinskih parce- nici konstatirala da su nastala oštećenja u odnosu na la, druge povijesne cjeline skoro najvećih razmjera i to - položaj građevinskih pravaca u odnosu na iz dva razloga: regulacionu liniju, - Svi objekti najviše spomeničke vrijednosti su ili - površina za gradnju objekata (osnovna i pomoćne srušeni do temelja ili nisu dostupni. Njihovim građevine), razaranjem izbrisane su iz urbane matrice po- vijesne jezgre glavne prepoznatljive kulturno - najveća površina zemljišta pod zgradama, povijesne i prostorne dominante. - maksimalni koeficijent izgrađenosti pojedinih - Drugi razlog je u specifičnosti građevne strukture parcela, i bonitetu iste još prije ratnih razaranja. Većina - najveća visina izgradnje, objekata je građena kanatnom konstrukcijom, neki su drvene konstrukcije, a baza je često - najveća brutto razvijena površina zgrada na građena od loše vezanog kamena, tako da parceli, su čak i lakša oštećenja kao npr. rastreseni - najveći koeficijent iskorištenosti i pokrov (zbog čega krov prokišnjava) krajnje - mjesto priključenja parcela na javnu prometnu štetno utjecala na relativno brzu degradaciju površinu i komunalnu infrastrukturu. građevinskog materijala i propadanje građevne strukture. Izgradnja objekata u području obuhvata Plana tako je koncipirana da maksimalni koeficijent izgrađenosti Nakon preliminarne evidencije šteta na objektima sa spomeničkim statusom, ustanovljeno je da je od (odnos površine dobivene vertikalnom projekcijom za- 81 objekta sa spomeničkim statusom čak 30% jako tvorenih nadzemnih prostora svih objekata na parcelu i oštećenih (od IV. kategorije nadalje), a 10% ih je do ukupne površine građevinske parcele) iznosi u pravilu temelja srušeno. Za tu relativno malu i već građe- do 50%, odnosno za uglovne parcele 70 %. Iznimno vinski oronulu povijesnu jezgru, ukupno 40% teško je kod obnove i rekonstrukcije postojećih građevina u oštećenog i razorenog spomeničkog fonda predstavlja nekim slučajevima predviđen i veći koeficijent izgra- veliku opasnost za gubitak spomeničkog identiteta đenosti objekata na parceli. kroz elemente kulturno-povijesne, arhitektonske i Za izgradnju u području obuhvata u pravilu je ambijentalne prepoznatljivosti. predviđena izgradnja maksimalne visine prizemlje + Prostor dijela povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice 1 kat i potkrovlje, odnosno visina vijenca objekata ne koji je obuhvaćen izradom Detaljnog plana objedinjava smije prelaziti visinu 10,0 m od kote terena. Za manji najvažnije središnje gradske funkcije. broj objekata na specifičnim prostornim situacijama Upravno - duhovno središte grada nalazi se na visina je ograničena na prizemlje + potkrovlje, što je Trgu Nikole Šubića Zrinskog: i definirano tabličnim prikazima. Nekoliko izgrađenih postojećih objekata, viših od P+1+potkrovlje, zadr- - uređenjem zgrade Magistrata Poglavarstvo žavaju postojeću visinu. Visina pomoćnih i dvorišnih Grada Hrvatske Kostajnice i pojedine gradske poslovnih objekata ne smije biti viša od visine glavnog službe vratit će se na povijesnu lokaciju uprav- objekta na parceli. nog centra, Sve građevine u higijenskom i tehničkom smislu - osim Župne crkve sv. Nikole koja je smještena moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, na Trgu Kralja Tomislava i obnova koje tek vrste i veličine prostorija, te biti obavezno opremljene slijedi, na Trgu N.Š. Zrinskog nalaze se glavni gradski sakralni sadržaji: obnovljena crkva sv. sanitarnim čvorom. Antuna Padovanskog i Franjevački samostan, Oblikovanje objekata, vrsta krova, nagib i vrsta te pravoslavna Crkva sv. arhanđela Gabrijela i pokrova za sve objekte u sklopu obuhvata Plana Mihajla (koja nije pretrpjela oštećenja) i određeni su posebnim smjernicama Državne uprave - sanacijom zgrade banke na jugoistočnom pro- za zaštitu kulturne baštine. čelju Trga, te faksimilnom rekonstrukcijom Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. kuće Sonnenschein i smještajem odgovarajućih treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, sadržaja kompletira se funkcionalna struktura te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu Trga Nikole Šubića Zrinskog. susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Stranica 2338 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od grad, kao nukleus povjesnog naselja i cjelokupnog 1,5 m. Prilazne stepenice, terase u razini terena ili povjesno urbanističkog razvoja šireg područja, biti do max 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i će sagledana ne samo kao pojedinačni spomenički sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta objekt »O« spomeničke kategorije već i u odnosu na građevine. značaj za povijesno naselje. Predložena zona zahvata Detaljnog plana uređenja obuhvatila je i prostor ne- posrednog okoliša Starog grada, kako bi se prema Zaštita prirodnih i kulturno – povijesnih konzervatorskim uvjetima i smjernicama mogli reali- cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti zirati potrebni zahvati radi ispravne prezentacije tog vrhunskog spomenika kulture. Zona zahvata Detaljnog plana uređenja dijela po- Sve konzervatorske analize, valorizacija, uvjeti vijesne jezgre Hrvatske Kostajnice je upravo prostor zaštite i obnove sa pratećim grafičkim prilozima od- središta naselja koje se na ovoj lokaciji stvara u 18.st. nose se samo na onaj dio povijesne jezgre koji je u i predstavlja najznačajniji, najvrijedniji i najprepo- zoni zahvata Detaljnog plana uređenja. Kako bi se znatljiviji prostor unutar kasnije razvijenije povijesne ispravno primjenile sve konzervatorske smjernice na jezgre naselja (širenje sa prostorom Novljana). Zona odgovarajuće objekte, iste označujemo osim s kućnim obuhvaća izgradnju Ul. D.Trstenjaka, uključivši cijeli brojem i brojem pripadajuće katastarske čestice kao prostor obale, Trg N.Š.Zrinskog, područja Mađara i jedinog vjerodostojnog podatka za njihovu identifi- zonu Starog Grada na otoku sa zaštićenim neposrednim kaciju, obzirom da se numeracija objekata pokazala nepouzdanim podatkom okolišem. Potreba izrade konzervatorske studije za Detaljni plan uređenja tog područja, 10 godina nakon izrade konzervatorske podloge za Provedbeni plan Zahvati u prostoru iste zone, nastala je zbog bitno izmijenjene situacije na terenu, t.j. zbog velikih promjena koje su nastale Interpolacija u samoj građevinskoj strukturi a naročito u prostorno povjesno urbanoj fizionomiji grada. Interpolacija novih objekata moguća je na neizgrađenim,definiranim parcelama, ili na lokaciji Uzrok tome, osim ratnih razaranja, je i poslijeratni onih objekta koji se mogu ili moraju ukloniti. Nužno zahvat dovršenja trasiranja koridora ceste uz obalu, je poštivanje osnovnih ambijentalnih karakteristika čime je narušena karakteristična povijesna matrica tog prostora ili pak onih tipololoških i oblikovnih obilje- prostora. Mimo optimalnog rješenja, kojim se predlagala žija koje je posjedovao prijašnji objekt ukoliko je bio zaobilaznica iza Djeda, realizira se rješenje u kome visoko valoriziran. brzi gradski i tranzitni promet i dalje prolazi kroz samu povijesnu jezgru, narušavajući pritom jednu od nave- - gabariti: ćih prostorno pejsažnih i urbanih vrijednosti prostora obale koja je pružala izuzetnu kvalitetu u neposrednom - Maksimalna visina može biti P+1 bez na- kontaktu prožimanjem gradskog tkiva i rijeke. dozida a u nekim ambijentima samo P+T s maksimalnim nadozidom od 1,0 metra. Već unatrag šest decenija počela je postepena - Krovnu plohu rješavati kao dvostrešnu ili degradacija kostajničke povijesne izgradnje rušenjem poluskošenu bez velikih streha i s pokrovom objekata velike ambijentalne vrijednosti. Unutar zone od biber crijepa. zahvata, koja se odlikuje gustom povijesnom izgrad- njom, poslije drugog svjetskog rata izgradjeno je 39% - Jednostrešni krov predvidjeti kod mogućih dogradnji ili nadstrešnica. objekata, što ukazuje na kontinuirano rušenje starih građevina. - Krovne otvore kod stambenih tavana pred- vidjeti tipa krovnih kućica bez velikih streha Zadatak je ove Konzervatorske podloge da nakon ili manjih polukružnih otvora. Sve otvore po izvršene evidencije stanja graditeljskog spomeničkog mogućnosti predvidjeti na dvorišnoj ili bočnoj fonda i ocjene izmijenjenih karakteristika prostora ju- strani krovišta. Treba izbjegavati postavu gozapadno od regulacionog pravca Ul. D.Trstenjaka, ležećih krovnih prozora na svim krovnim pa sve do rijeke, kao i prostora južne strane trga plohama koje su eksponirane vizurama sa N.Š.Zrinskog (spoj nove ceste i mosta), odredi uvjete glavnih komunikacija. Tu mjeru treba osobito i smjernice za moguće i potrebne zahvate koje bi osi- primjeniti kod objekata na trgu N.Š.Zrinskog, gurali kvalitetnu integraciju tog narušenog povijesnog na okolnoj izgradnji prostora ispred Hotela i prostora, kao i uvjete i smjernice za maksimalnu zaštitu na potezu izgradnje eksponirane vizuri s rijeke i obnovu građevinske supstance postojećih još uvjek i mosta. barem djelomično sačuvanih povijesnih objekata kao i njihovog tradicionalnog pripadajućeg okoliša. - oblikovanje: Date su i smjernice za nove intervencije u prosto- - Karakteristični odnosi otvora i pune plohe, ru koje se odnose na mogućnost nove interpolirane kao i odnos gabarita moraju biti prisutni u izgradnje kao i na restrukturiranje prostora narušenih tipologiji i oblikovanju nove izgradnje. Rješenje djelova povjesne urbanističke matrice namjenivši im bočnih i stražnjih pročelja može se postići i novi značaj i vrijednost u skladu s karakteristikama reinterpretacijom tradicionalnog elementa povijesnog i graditeljskog naslijeđa. ganjčeca otvorenog ili zastakljenog. Zona zahvata plana obuhvaća i objekt Starog - Do sada često prisutan u novijoj izgradnji grada s okolišem na otoku, do kojega je tek 2002. element balkona predstavlja netipičan arhi- omogućen pristup. Sredovjekovna fortifikacija, Stari tektonski detalj i stran je ovom ambijentu. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2339

- materijali: - na istoj lokaciji predvidjeti reinterpretaciju ar- - Neprekidno prisutni karakteristični materijali hitekture srušenog objekta sačuvane tradicionalne i izvorne izgradnje - na istoj lokaciji predvidjeti izgradnju nove kon- su: kamen (grubo klesani) kao gradjevni i kao cepcije završna obrada, drvo (šiblje, planjke, daske, Rješenje će trebati prilagoditi novoj konfiguraciji grede i stupovi, izvorni pokrov - šindra) u obale zbog dijela trase nove ceste uz Unu koja će kombinaciji s opekom (zidani kanat) i žbukano prolaziti uz samu obalnu granicu parcele. Kako se radi zidje. o vrlo eksponiranoj i, unutar povijesne urbane matrice - Raznim tehnikama gradjenja ti se materijali jezgre, značajnoj lokaciji radi dobivanja što kvalitetnijeg susreću i čine sklad koji se očituje u prepo- rješenja biti će potrebno raspisati natječaj za izradu znatljivosti kostajničke izgradnje (gospodarski projekta na osnovi posebnih konzervatorskih uvjeta. objekti: kameno prizemlje od grubo klesanih kamena s kanatnom drvenom ili daščanom konstrukcijom kata). - Ulica Davorina Trstenjaka - kat. čest. 948

Parcela koja je bila izgrađena do prvih decenija Područje Mađara 20.st. kao sastavni dio povjesne parcelacije i izgradnje Potrebno je na tom prostoru sačuvati i prezentirati riječne strane Ulice D. Trstenjaka. Zbog lošeg gra- slojevitost izgradnje pa makar to bili i primjerci tipološki đevinskog stanja i neprimjerenog prometa, gornji dio specifične ruralne izgradnje u lošem geađevinskom izgradnje tog poteza nestaje a trasiranjem nove ceste stanju. u većem dijelu gubi karakter povjesno parceliranog Jasna se namjera vlasnika da se postojeći oštećeni i izgrađenog prostora. Na predmetnoj parceli treba objekti takve tipologije sruše i izgrade novi veći i viši na predvidjeti novu izgradnju koja će definirati novi gra- istoj lokaciji, pa je potrebno zadati globalne a načelne đevni pravac (uvjetovan novim regulacionim pravcem) i smjernice kako graditi da bi se novom izgradnjom svojim, položajem, ambijentalno usklađenim gabaritom obnovile tipološke i oblikovne karakteristike koje tim i oblikovanjem, donekle naznačiti prekinuti kontinuitet »mikropotezima« daju ambijentalnu vrijednost. izgradnje Marakovićeve i Ul. D. Trstenjaka. Osim zamjenske izgradnje treba predvidjeti i novu U skladu s budućim sadržajima predvidjene nove izgradnju na slobodnim parcelama. Kako bi se obilje- izgradnje na »pripadajućem dijelu« obaloutvrde tre- žio karakteristični raster, na parcelama uz okomite balo bi predvidjeti izgradnju rampi, pontonskih lučica puteve (Ul. J.Djetelića i Z. Radića) treba predvidjeti i drugih specifičnih elemenata koji su do izgradnje uglovnu izgradnju. Novu izgradnju treba locirati na nasipa karakterizirali Unsku obalu. postojećem građevnom pravcu. Treba je koncipirati kao samostojeće objekte, a razmak do susjednog objekta ili parcele naglasiti tradicionalnom drvenom Strukturalno redefiniranje prostora uličnom ogradom. Maksimalna visina objekata koji će biti orijentirani – potez parcela riječne strane Ulice D.Trstenjaka okomito na građevni pravac može biti P+1 bez nadozida, (kč 933-947) dok kod onih postavljenih paralelno s ulicom, P+T s maksimalnim nadozidom visine od 1,0 metra. Uski neartikulirani pojas širine cca 10 m, koji je na- stao kao poslijedica »anti urbanog« zahvata probijanja Nova izgradnja trase nove ceste, potrebno je konsolidirati, uvjetno Raspisivanje javnog natječaja za arhitektonsko- »izgraditi« usitnjenom niskom-parternom »strukturom«. urbanističko rješenje cijele parcele Prostornim «modeliranjem« tog poteza, ublažila bi se novonastala netipična vizura s rijeke i »nove » obale na brdsku stranu izgradnje Ul. D.Trstenjaka. Prostor bi - Trg Nikole Šubića Zrinskog 2 (zgrada banke) se mogao koncipirati s nižim graditeljskim elmentima - kč.899 koji bi zbog visinske razlike dviju cesta (povijesna cesta sada samo u funkciji pješačke prometnice) mogli Objekt je izgradjen 1905. - 1909., djelomično na donekle asocirati na izgubljenu povijesnu strukturu, ostacima starijeg objekta kao stambena zgrada, ka- koja je do pred deceniju dominirala u najprepoznatlji- snije –stambeno poslovna. Objekt je primjerak urbane vijoj »slici« grada. Kao važan element izvorne obale samostojeće izgradnje sa stilskim obilježijima art-de- bilo je i zelenilo, koje je nužno predvidjeti i u novom coa, pogotovo naglašenim u koncipiranju oblikovanja i koncipiranju tog prostora. obrade pročelja. Objekt ima izrazitu urbanu vrijednost Izbor lokacije za postavu spomenika Domovinskom i zbog značaja njegove lokacije na povijesnom prelazu ratu i poginulim braniteljima, izvršen je još 1998., pa rijeke a takodjer i arhitektonsku zbog izrazitih stilskih natječajem dobiveno rješenje na izabranoj lokaciji treba osobina vremena njegove gradnje. uklopiti u cjelovito rješenje tog prostora. Obzirom na Objekt je u ruševnom stanju nakon ratnih razaranja. zahtjevnost zadatka potrebno je arhitektonsko-urba- Njegova konstruktivna i gradjevinska sanacija nije nističko rješenje tog prostora osigurati raspisivanjem opravdana pa se predlažu slijedeća rješenja: javnog natječaja. Stranica 2340 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Mikroregulacija prostora bloka kč. 883-889 u nih planova (PPO Kostajnica, GUP Kostajnica i PUP Mađarima industrijske zone Madžari). Građevna dozvola izdana je 04. lipnja 1990.(Klasa: UP-I-361-06/89-01/77,Urbroj: 2139-03/2-89-3). Potrebna je izrada projekta za spomenuti prostor kako bi se hortikulturnim i drugim prostornim zahva- Odmah, po početku pripremnih radova gradnje tima izolirala tradicionalna obodna izgradnja prisutna tržnice, dolazi do oružanih sukoba i progona lokalnog na području Mađara od predviđenog koridora nove pučanstva. Povratkom prognanika 1995. stekli su se ceste. uvjeti obnove i revitalizacije ovog prostora. Zbog nemogućnosti samofinanciranja ovog projekta Grad Hrvatska Kostajnica će pokušati naći zainteresi- Prostorno redefiniranje izmjenjene izvorne rane investitore koji bi uz olakšice Grada (oslobađanje parcelacije plaćanja poreza, doprinosa...) gospodarili »Zelenom tržnicom«. - »interni« put - kč 913-916 (bivši kompleks Ku- rilas) Ulica D. Trstenjaka - k.č. 900-911

Izmijenjene su prostorne karakteristike zbog rušenja Zbog prolaženja nove ceste obalnim dijelom tih pobalne izgradnje i oduzimanja obalnog dijela parcela parcela ulična izgradnja Ulice D.Trstenjaka i pripadajući za trasu nove ceste na nasipu. Radi predviđene kote obalni prostor okućnice, poprima s riječne strane nove ceste (kota stoljetnih visokih voda) teren preostalog dijela kompleksa biti će u depresiji u odnosu na kotu osobine koje se odnose na namjenu i značaj tog pro- ceste. Na osnovu izrade konzervatorsko arhitekton- stora i same pročeljne fronte zgrada. Od zanemarenih sko urbanističke studije tako narušeni i devalvirani i stihijski neprimjereno adaptiranih dvorišnih pročelja prostor potrebno je redefinirati i revitalizirati u novim koje je prema rijeci dopunjavala i djelomično sakrivala nepovoljnim prostornim uvjetima, konzervatorsko sada srušena pitoreskna gospodarska izgradnja, ona - sanacionim radovima na postojećim objektima te su sada, dodatno ratom oštećena, izložena vizuri s njihovom prenamjenom i eventualno tipološki uskla- nove ceste, mosta i rijeke. đenom novom izgradnjom. Obzirom da se u tim objektima predviđaju uglavnom sadržaji javne namjene a njihova viša spomenička kategorija uvjetuje njihovu građevinsku i konzerva- Izgradnje nove «Zelene tržnice» na k.č. 894 – Un- torsku obnovu s faksimilskom rekonstrukcijom kuće ska ulica Sonnenschein, taj će potez zgrada zajedno sa sačuva- nim prostorom pripadajućih parcela predstavljati novi Današnja Tržnica nalazi se na lokaciji buduće, odno- eksponirani urbani ambijent. Rješenje upavo vanjskog sno neposredno uz most Zrinskih i državnu cestu D-47. pripadajućeg dijela parcela trebati će osigurati urbano Otvorenog je tipa i sastoji se od nekoliko pokretnih, kvalitetan prostor ni u kojem slučaju podređen ili u metalnih štandova. Roba se (poljoprivredni proizvodi) isključivoj funkciji parkirališnih kapaciteta, pa je nužna prodaje ponedjeljkom i subotom. Gledajući zakonske izrada projekta urbanističkog arhitektonskog rješenja propise, Tržnica ne zadovoljava ni minimalne uvjete na osnovu konzervatorske studije. opremljenosti. Zbog infrastrukture neuređenosti problem predstavlja doprema i odvoz robe, njeno skladištenje, parkiranje vozila itd. Obzirom na naprijed navedeno Postojeća i predvidjena obaloutvrda sa trasiranom tržnici predstoji zatvaranje. Tržnicom upravlja JP »Ko- novom cestom munalac« d.o.o. iz Hrvatske Kostajnice, poduzeće u vlasništvu Grada. Uzimajući kao nepobitnu realnost sve što je već Prostor bivše Općine Kostajnica zauzima površinu srušeno i izgradjeno na predviđenoj trasi, potrebne od cca 350 km2. Novim teritorijalnim ustrojem nastaju su odredjene prostorne intervencije na ublažavanju četiri jedinice lokalne samouprave: Općine Hrvatska poslijedica izazvanih tim nedopuštenim i neadekvatnim Dubica, Donji Kukuruzari i Majur, te Grad Hrvatska zahvatima. Uz ostale mjere traži se izrada projekta Kostajnica. Navedene jedinice lokalne samouprave, cjelovite obaloutvrde i ceste koji će predvidjeti rekon- uključujući Općinu Dvor, tradicionalno preferiraju po- strukciju već djelomično izvedenog nasipa - od mosta ljoprivrednu proizvodnju sa naglaskom na voćarstvo do početka Ulice N. Maraković i rješenja nove obalou- i stočarstvo. Treba naglasiti uzgoj kukuruza, pšenice, tvrde uz Unsku ulicu, sa rješenjem spoja s mostom, a krmnog bilja i uljne repice što može zadovoljiti poten- prema konzervatorskim uvjetima i smjernicama. cijalne kooperante (stočarstvo). Teška materijalna postojeća obaloutvrda: postratna situacija uvjetuje sve aktivnije bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom i to onom parcijalnom - potrebna je rekonstrukcija i preoblikovanje plohe (po domaćinstvu). nasipa, Glavni projekt »Zelene tržnice Hrvatska Kostaj- - postojeći izgradjeni nasip potrebno je rekonstru- nica« izrađen je još 1989. Projekt je izradila »Radna irati preoblikovanjem i obradom jer je rješenje organizacija za projektovanje – PROJEKT BANJA monolitnog koncipiranja njegove plohe nepri- LUKA«, a temeljem uvjeta gradnje i važećih prostor- hvatljivo, Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2341

- treba u što većom mjeri vratiti one karakteristike - kako bi se spriječila daljnja devastacija vrijednog koje je obala izgubila izgradnjom nasipa a to i prepoznatljivog obalnog prostora povijesne su: jezgre, zahvat treba izvesti uz poštivanje zako- nitosti i principa zaštite prostora povjesne jezgre - mekoća obalne linije, Hrvatske Kostajnice te je nužno, u skladu sa - tradicionalno prisutni elementi – kamen i ze- čl. 38. st. 1. Zakona o prostornom uredjenju, lenilo (različitost u oblikovanju i raznovrsna od ovog Ministarstva izhoditi konzervatorske »obrada« i materijali) i uvjete i - adekvatni pristupi rijeci i mogućnost izgradnje - na osnovu potpunih tehničkih parametra (uklju- malih »gatova« ili «mola«; čivši i presjeke terena obalne konfiguracije) potrebno je pravovremeno zatražiti navedene - kosu plohu nasipa potrebno je riješiti smicanjem konzervatorske uvjete koji se moraju ispošto- ploha, kontinuirano i / ili na različitim nivoima, vati u izradi projekta rješenja nasipa i dijela - čvrsto opločavanje nasipa betonskim ili kame- nove ceste, pogotovo detalja spoja s mostom, nim elementima predvidjeti samo do potrebne uključivši i idejno rješenje sanacije mosta. visine vezane za normalni vodostaj, dok bi se iznad tog nivoa ploha rješavala hortikulturno - Rasvjeta: raznolikom obradom, - uz pješačku stazu postaviti rasvjetna tijela - variranjem u nagibu gornje plohe, kod horizontal- ukomponirana u zelenilo (zeleni pojas s viso- nog prekida mogla bi se dobiti manja proširenja kim zelenilom) - kandelabri koji mogu varirati - stajališta za kraći boravak prilikom spuštanja od tradicionalnog ljievano željeznog do onih do rijeke, pročišćenih stlskog oblikovanja, - kako je uz sam nasip predvidjena pješačka staza - na prilazima rijeci kod proširenja - »vidikovca« potrebno je zaštitni rubni element predvidjeti kao trebalo bi predvidjeti kandelabre uklopljene sa neizmjenično izgradjen kameni zidić (cca 1,5 zelenilom i - 2 m) i ugradjeni pojedinačni kameni odbojnici - rasvjeta ceste zahtjevati će odvojeni sistem, s unutar pojasa zelene živice, višim rasvjetnim tijelima odredjenog tipa. - predvidjeti reinterpretacijom sve tradicionalne elemente kao što su: vučne rampe za čamce i Stari Grad i zaštićeni neposredni okoliš mala pristaništa («gatovi« i «molići«) koji ne bi remetili hidrotehničke karakteristike nasipa i objekt Starog Grada - prema tim smjernicaama potrebno je izraditi projekt rekonstrukcije već izvedenog nasipa i Zaštitni radovi na ovome spomeniku započeli su - idejno rješenje uređenja vidikovaca i odmorišta 1966 i kontinuirano trajali do 1991. god. Sastojali su u sastavu šetnice uz obalu rijeke Une. se od istražnih konzervatorskih radova, izrade pro- jekta prezentacije te samih radova sanacije, restitu- cije i prezentacije. Istraživanja kao i radovi sanacije predviđena obaloutvrda uz Unsku ulicu: izvedeni su pod nadzorom HRZ-a. Ratna djelovanja - predvidjenim zahvatom zadire se u izrazito i nemogućnost pristupa uzrokovala su oštećenjia vrijedni obalni dio najužeg dijela zaštićene na krovištu i sjevernom zidju uz Unu, kao i na zidju povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice, četverokutne kule. - treba osigurati maksimalno ozelenjavanje plohe Unutar granice zaštite samog objekta i neposrednog nasipa i omogućiti nesmetan i kvalitetan pristup okoliša treba provesti mjere zaštite i obnove spome- rijeci, nika kulture 0 kategorije. Obzirom na spomeničku kategorizaciju objekta kao i na njegov značaj u cijelom - uz uvjete i smjernice za korekciju obrade plohe povjesnom urbanističkom razvoju povijesne jezgre već izvedenog nasipa koje vrijede i za ovu dio- Hrvatske Kostajnice, treba nastaviti s radovima na: nicu, potrebno je specifične elemente povijesne - istraživanjima, gradnje i obrade kao što su postojeće rampe za čamce i elemente ograde uz Unsku ulicu - sanaciji, rekonstrukcijom prilagoditi i ukomponirati u novi - restituciji, nasip., - prezentraciji i - potrebno je osigurati primjereno tehničko prostorno - adekvatnom rješenju zaštićenog neposrednog rješenja spoja mosta, ceste i dijela novoutvrđe- okoliša. ne Unske obale u odnosu na ambijent njenog U kolovozu 2002. Republika Hrvatska Je izvršila užeg povjesnog središta koji je tangiran tom reinteraciju područja desne obale rijeke Une, a 2004, transformacijom obalne konfiguracije. Vizure i je započela obnova Starog grada Zrinski. Obnovu vrši druge prostorne vrijednosti koje još uvjek pruža Ministarstvo kulture. silhueta povijesne jezgre a naročito prostor Trga Zaštićeni neposredni okoliš (kat.čest.: 1438; 1439; ne smiju biti narušene neadekvatnom izvedbom 1440; 1441; 1442; 1443; 1444; 1445; 1446; 1447; mostne konstrukcije, pogotovo visinom plohe 1448; 1449; 1450; 1451) - lociranje adekvatnih sadr- na spoju s terenom obale, žaja i izgradnja Stranica 2342 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

- prostor otoka a pogotovo neposredni okoliš prirodna ili sađena šuma, veće pejzažne vrijednosti, Utvrde mora i dalje ostati poštedjen od izgradnje a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park šumi su a namjeniti ga se može primjerenim športskim dopuštene samo one radnje čija je svrha njeno odr- aktivnostima i rekreaciji, žavanje ili uređenje. - izrazitu pejsažnu vrijednost koji prostor otoka Park šuma na Djedu zasađena je crnogoricom te posjeduje - intaktnost autohtonog zelenila - treba omogućava prekrasne vizure prema dolini rijeke Une. zadržati u što većoj mjeri obzirom da predstavlja Brdo se prije rata koristilo kao šetalište i izletište. važan element u prezentaciji vrhunskog spo- Podnožje brda djelomice je devastirano recentnom menika, izgradnjom stambenih objekata. - postojeći prateći sportski objekti moraju se Brdo Djed je i prije rata bilo jako oštećeno (Studija ukloniti, dok eventualne nove prateće objekte Šumarskog fakulteta u Zagrebu) jer je crnogoricu kojom treba tipološki i oblikovno uskladiti s intaktnim je obraslo napala bolest (potkornjak) koja je gotovo pejsažem, uništila biljni pokrov. Pored toga za četiri godine oku- pacije sječena je jelovina (najvjerojatnije za građu). - sadržaje sporta i rekreacije treba predvidjeti takvim da ne zahtjevaju jaku prateću izgradnju kao ni specifične obrade površina koje bi narušile Osnovne smjernice za uređenje i zaštitu park šume karakter ozelenjenog terena, na brdu Djed su: - planirani objekt s nužnim sadržajima graničnog - provesti učinkovitu zaštitu biljnog pokrova brda prijelaza, treba locirati što bliže samoj državnoj Djed, granici na kanalu Unčice a što dalje od spome- - park šumu osposobiti u rekreativne i turističke ničkog objekta, svrhe, - tipologija, oblikovanje i upotreba materijala nove - provesti pošumljavanje tako da se vrati stari izgradnje ne smije narušiti dominantni karakter (prijeratni) izgled brda Djed, te nadomjesti ve- utvrde s okolnim uglavno intektnim pejsažem, getacija koja je stradala od bolesti ili je tijekom - izvan zaštićene zone, ali još uvjek na prostoru rata posječena i Otoka, istočnije od ceste mogli bi se predvidjeti - na brdu Djed treba postaviti i obnoviti planinarski dodatni sadražaji vezani za one prije spomenute dom koji je nekada postojao. ali isključivo koncipirani cjelovitim projektnim programom i uz uvažavanje prije spomenutih uvjeta, Područje uz rijeku Unu i pejzažno rekreativni park na desnoj obali Une - ispravni pristup rješavanja tog prostora bio bi na osnovu rješenja dobivenim javnim natječajem koji bi se bazirao na konzervatorskim uvjetima Dolina rijeke Une evidentirana je kao značajni i krajolik. Prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni - svi zemljani radovi za eventualne buduće zahvate krajolik je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajolik karakteri- unutar granice zaštite, moraju biti pod arheo- stičan za pojedino područje. U zaštićenom krajoliku loškim nadzorom nadležne službe zaštite. nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen zaštićenim. Smjernice za zaštitu i uređenje prirodnih vrijednosti Osnovne smjernice za uređenje i zaštitu područja uz rijeku Unu su: Na području obuhvata i u neposrednoj kontaktnoj - potrebno je maksimalno zaštititi autohtoni pejzaž zoni Detaljnog plana uređenja dijela povijesne jezgre i vrijedne urbane vizure u dolini rijeke Une i Hrvatske Kostajnice, osim pojedinačnih objekata i - zabraniti nekontroliranu izgradnju stambenih i urbane cjeline kulturno - povijesne vrijednosti, treba gospodarskih objekata u zaštitnom pojasu uz naglasiti i prostore posebne prirodne vrijednosti: rijeku Unu. - područje brda »Djed« koje je zaštićeno kao U samoj Hrvatskoj Kostajnici posebnu pažnju park – šuma, treba posvetiti predjelu Une u gradskom centru s ka- - područje uz rijeku Unu koje je zaštićeno kao rakterističnom izgradnjom koja se naslanja na rijeku, značajni krajolik i te području u kome je lociran Stari grad - tvrđava - pejzažno rekreativni park na desnoj obali Une u koju bi trebalo svrhovito zaštititi i pretvoriti u punkt neposrednom okolišu zaštićenog Starog grada za rekreaciju. (koji je spomenik 0-te kategorije). 1.10. Ostale studije i projekti (studije, istraživanja, Područje Brda »DJED« infrastrukturni projekti i rješenja)

Brdo »Djed«, koje se naslanja na sjevernu granicu Za područje bivše Općine Kostajnica izrađene su obuhvata Detaljnog plana uređenja dijela povijesne slijedeće studije i projekti: jezgre Hrvatske Kostajnice, zaštićeno je kao park- - Studija »Uređenje turističko-rekreacionog po- šuma. Prema Zakonu o zaštiti prirode park šuma je dručja Djed« (Šumarski fakultet u Zagrebu), Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2343

- Idejno rješenje obaloutvrde s elementima arhi- Velika je vjerojatnost da će se u budućnosti inten- tektonskog oblikovanja (UIH, 1990.), zivnije nastaviti trend razvoja privatnih poduzetničkih - Konzervatorsko urbanistička dokumentacija aktivnosti na temelju prirodnih resursa (poljoprivreda, za PUP povijesne jezgre Hrvatske Kostajnice stočarstvo, industrija). Ovaj razvoj nosi u sebi ujedno i moguće probleme, vezane na uređenje prostora, (Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture zaštitu okoliša i izgradnju infrastrukture. u Zagrebu, 1990. god.), Također, vrlo važno je odrediti prioritetne izgrad- - Izvještaj o preliminarnoj terenskoj evidenciji nje, naročito prometne i komunalne infrastrukture na stanja ratom oštećenih spomenika kulture unutar razini grada, a u suglasju s državnim i županijskim granice zaštićene urbanističke cjeline Hrvatske planovima. Kostajnice (Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine, 1995.), 2.2. Prirodni uvjeti i izvori - Studija za odabir lokacije za deponiju otpada na području Općine Kostajnica (SIZ Unsko- sanske regije, Bihać), Na prostoru Hrvatske Kostajnice nalazi se niz po- tencijalno atraktivnih turističkih sadržaja (dolina rijeke - Idejno rješenje rekonstrukcije i modernizacije Une, brdo Djed, povijesna jezgra Hrvatske Kostajnice, željezničkog pravca Split – Zagreb (Institut Stari grad). prometnih znanosti, 1980.), Budući razvoj temelji se na elementima zaštite - Prostorno prometno rješenje cestovne mreže kulturnih i prirodnih vrijednosti, te na elementima šireg područja Grada Kostajnice (UIH,1987.) i razvoja pojedinih sadržaja, kao što su: - Vodovod Pašino vrelo - Kostajnica, elaborat o - turizam i rekreacija, zaštitnim zonama crpilišta Pašino vrelo (Hidro- - šumarstvo i drvna industrija, projekt, 1987.) - stočarstvo i poljoprivreda i - lov i športski ribolov. 2. OPĆA OBILJEŽJA KONCEPCIJE PROSTORNOG RAZVITKA GRADA HRVATSKE KOSTAJNICE 3. OCJENA RAZORENOSTI NA PODRUČJU GRA- DA HRVATSKE KOSTAJNICE Koncept prostornog razvitka, a što je vidljivo u analiziranom prostornom planu bivše Općine Kostaj- nica, bio je odraz tadašnjeg shvaćanja gospodarskog Područje Sisačko-moslavačke županije jedno je razvoja, po kojem je glavno težište razvoja bilo u ur- od najviše pogođenih ratnim razaranjima na području Republike Hrvatske. Uz razaranja koja su nastala kao banizaciji, te razvoju društvenog sektora (industrija, rezultat ratnih operacija tijekom Domovinskog rata, poljoprivreda i šumarstvo). naročito je stradalo područje koje je bilo privremeno Razvoj građevinskih područja planiran je vezano na okupirano u razdoblju 1991. do 1995. postojeća naselja, ali je njihova veličina predimenzio- Nakon vojnoredarstvene akcije »Oluja«, hrvatske nirana, pogotovo uzevši u obzir demografsku situaciju vojne i policijske snage oslobodile su ove krajeve i u zadnjim desetljećima. tako stvorile pretpostavke za povratak prognanika i Danas, uslijed velikih društvenih promjena, mnoge obnovu njihovih kuća i naselja, što je u tijeku. od konceptualnih postavki prostornih planova bivše Možemo reći da je obnova u završnoj »fazi«. Osim Općine Hrvatska Kostajnica su neprovedive, odno- Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, doprinos sno predstavljaju kočnicu razvoja, jer ne respektiraju obnovi oštećenih kuća izbjeglog stanovništva i obnovi u dovoljnoj mjeri sadašnju situaciju u društvu i sve infrastrukture daju međunarodne organizacije (USAID, promjene kojima smo bili svjedoci zadnjih godina. ARC i dr.), dok se zbrinjavanje naseljenog stanovništva iz Bosne i Hercegovine vrši putem »stambenog zbri- njavanja« u koordinaciji Grada Hrvatske Kostajnice i 2.1. Koncepcijski pristup Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.

Na prostoru bivše Općine Kostajnica bio je prisutan 3.1. Stanje razorenosti naselja proces jake industralizacije, te je industrija zapošljavala preko 50 % radnog kontigenta. Paralelno se odvijao proces deagrarizacije i urbanizacije rezultat čega je Cijelo područje bivše Općine Kostajnica bilo je bila sve uočljivija kriza u proizvodnji hrane za lokalnu tijekom 1991. - 1995. godine izvan kontrole hrvatskih vlasti. Najveća razaranja pretrpjela su naselja koja su samoopskrbu. Ovi su problemi posebno naglašeni bila nastanjena hrvatskim življem. nakon demografskih promjena, uzrokovanih ratnim razaranjima, koje su dodatno utjecale na vitalitet pojedinih manjih naselja. 3.2. Stanje razorenosti kulturne baštine Uz zadržavanje spomenutih trendova razvoja, te obnovu postojećih gospodarskih kapaciteta činjenica Državna uprava za zaštitu prirodne i kulturne baštine, je da, osim same Hrvatske Kostajnice, treba gospo- Glavno povjerenstvo za zaštitu spomenika kulture u darski aktivirati i ostalo područje bogato prirodnim Zagrebu napravila je procjenu šteta na spomenicima resursima, ali i primjenjujući mjere zaštite okoliša radi kulture (osim, tada, dijela teritorija koji nije bio tada zaštite prirodnog potencijala prostora. dostupan - područje Starog grada). Stranica 2344 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Na temelju terenskih pregleda i određivanje kate- kategorije). Kako se u povijesnoj jezgri većinom radilo gorije oštećenja u Hrvatskoj Kostajnici su razaranja o starijim objektima, često izgrađenim od drveta ili u odnosu na druge povijesne cjeline skoro najvećih kanatne konstrukcije, inicijalno popisana oštećenja razmjera i to iz dva razloga: na objektima tijekom vremena dodatno su povećava- Svi objekti najviše spomeničke vrijednosti su uglav- na (urušavanja krovišta, konstrukcije ili zidova zbog nom srušeni do temelja. Njihovim razaranjem izbrisane utjecaja atmosferilija). su iz urbane matrice povijesne jezgre glavne prepo- Od 1995. godine do danas nije ništa učinjeno glede znatljive kulturno povijesne i prostorne dominante. preventivne zaštite ili uklanjanja onih devastiranih gra- Drugi razlog je u specifičnosti građevne strukture đevina čije samourušavanje ugrožava sigurnost lokalnog i bonitetu iste još prije ratnih razaranja (mnoštvo pučanstva. Smatramo kako Uprava za zaštitu kulturne objekata je građeno kanatnom konstrukcijom, neki su baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, osim davanja građeni na principu čiste drvene konstrukcije, a baza propozicija obnove i preliminarnog snimanja građevi- je često građena od loše vezanog kamena). Teški na, nije dovoljno učinila po pitanju zaštite devastirane promet je prije rata također uvjetovao degradaciju povijesne jezgre. Radi sprječavanja samourušavanja i spomeničkog fonda. mogućeg nastanka štete, uz financijsku pomoć Mini- Iz navedenih razloga čak je i lakša oštećenja krajnje starstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradi- su štetno utjecala na raletivno brzu degradaciju građe- teljstva, uklonjena je (2005.) građevina na Trgu Nikole vinskog materijala i propadanje građevne strukture. Šubića Zrinskog br. 6. Financiranje daljnjeg uklanjanja Djelovanjem ratnih razaranja, tijekom okupacije vršilo bi se sredstvima MZOPU i MMTPR. (poglavito 1991.godine) i prilikom rušenja mosta na Odmah po oslobođenju započela je sustavna ob- rijeci Uni (1995.godine), došlo je do znatne devastacije nova objekata. Obnova je vršena u stalnom kontaktu povijesne jezgre Grada Hrvatske Kostajnice koja se sa Državnom upravom za zaštitu kulturne baštine, (kao dio urbanističke cjeline grada), Rješenjem »Regi- te su u najvećoj mogućoj mjeri sačuvane povijesne onalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture« (broj: spomeničke i ambijentalne vrijednosti prostora. 03-UP/I-675/2 od 19.08. 1988.) u Zagrebu, utvrđuje Od značajnijih građevina spomeničke vrijednosti spomenikom kulture i upisuje u Registar nepokretnih valja napomenuti izvedene radove na obnovi Crkve spomenika kulture. i samostana sv. Antuna, sanaciju hotela »Central«, Podaci o popisanim ratnim štetama pokazuje da je završne radove sanacije i adaptacije Zgrade magi- čak cca 80 % građevinskog fonda u dijelu povijesne strata i radove sanacije i adaptacije Zgrade gradske jezgre Grada pretrpilo teška oštećenja (IV, V ili VI galerije.

1. Štete iskazane po Županijskoj komisiji za popis i procjenu ratne štete (Završno izvješće o popisu i procjeni ratne štete na području Sisačko-moslavačke županije – 15. kolovoz 1990. – 30. kolovoz 1995. sačinjeno u lipnju 1999.). HRVATSKA KOSTAJNICA – RATNA RAZARANJA I ŠTETE VRSTA RATNE ŠTETE UKUPNA ŠTETA (€) GRAĐEVINSKI - DRUŠTVENO I DRŽAVNO: 550.928,00 € OBJEKTI: - FIZIČKE OSOBE (1022 +PP): 34.601.429,00 € 35.152.357,00 NEPOKRETNI SPOMENICI KULTURE (81) 13.779.714,00 OPREMA I DRUGA SREDSTVA U DRUŠTVENOM I DRŽAVNOM VL. 74.429,00 OSTALA SREDSTVA U VLASNIŠTVU GRAĐANA: - ZEMLJIŠTE: 289.500,00 € - OPREMA: 1.603.214,00 € - DUGOGODIŠNJI NASADI: 737.000,00 € 16.576.714,00 - STOČNI FOND: 1.208.000,00 € - OBRTNA SREDSTVA: 2.069.000,00 € - OSTALA SREDSTVA: 10.670.000,00 € ŠTETE NAČINJENE GUBITKOM ŽIVOTA I ZDRAVLJA LJUDI 8.037.357,00 U K U P N O: 73.620.571,00 €

2. Kategorija ratnih šteta iskazanih po Županijskom zavodu za prostorno planiranje, a za područje obuhvata DPU dijela povijesne jezgre Grada (1999.).

kategorija ratne štete ukupno u l I c a I II III IV V VI objekata Trg Nikole Šubića Zrinskog 0 0 1 0 2 2 5 Ul. Davorina Trstenjaka 0 3 2 11 11 6 33 Ul. Ratka Djetelića – dio 1 4 6 12 15 3 41 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2345

Ul. Silvija Strahimira Kranjčevića 0 1 2 4 6 1 14 Tomulićeva ulica 0 0 2 1 2 0 5 Ul. 12. rujna 1991. 0 1 0 0 0 1 2 Unska ulica 0 1 3 8 3 8 23 Ul. Krešimira Hajdića 0 0 0 0 2 1 3 Ul. Josipa Djetelića 0 0 0 2 1 0 3 Ul. Zvonimira Radića 0 1 0 0 1 0 2 Ul. Nine Marakovića - dio 0 1 0 1 0 0 2 Ul. Vladimira Nazora - dio 0 1 0 0 0 0 1 u k u p n o o b j e k a t a: 1 13 14 39 43 22 134

3. Stanje obnove stambenih jedinica (pozitivna rješenja) na području Grada Hrvatska Kostajnica na dan 04. srpnja 2006. Podaci usklađeni sa Uredom državne uprave, Službom za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjekom za obnovu.

naselje - naziv ktg. štete Panjani Čukur H. Kost. Rosulje Selište K. Utolica Rausovac UKUPNO: I. 0 1 29 1 0 1 1 33 II. 0 1 110 2 0 4 3 120 III. 0 4 95 5 1 2 0 107 IV. 0 0 57 0 1 1 0 59 V. 4 0 67 0 6 2 0 79 VI. 0 2 41 0 2 3 0 48 UKUPNO: 4 8 399 8 10 13 4 446

Napomena: U obradi: 7; Podnesene žalbe: 112; Ponovni postupak: 2; Negativno rješeno: 232; Obustavljen postupak: 25; Poništeno rješenje: 1; Preusmjeren zahtjev: 2; Prekid postupka: 21; Odbačen zahtjev: 34; Zahtjevi za kuće koje su obnovljene: 28. Sveukupno za Grad Hrvatsku Kostajnicu: 910

3.3. Stanje razorenosti okoliša Regulacijom vodotoka, odnosno uređenjem nasipa, »jaruženjem« dijela korita i nizom akcija građana izvr- šeno je čišćenje i uređenje rijeke Une i njene obale. Ratna razaranja uzrokovala su velike promjene na ekosistemima, te na flori i fauni. Izvorište vode »Pašina vrela«, zatečeno u lošem Promjene u sastavu vegetacije očite su na čita- stanju, sanirano je uz financijsku pomoć stranog vom terenu. Nekontroliranom sječom na okupiranim donatora, a izveden je novi vodo-spremnik u naselju područjima uništene su velike površine šuma. Poljo- Panjani čime se dodatno poboljšava kvalitet distribu- 3 privredno zemljište samo je djelomično bilo obrađeno, cije. Trenutni kapacitet vodospreme je 1.000,00 m , 3 dok je najveći dio obrasla travnata vegetacija. Obzirom a planira se proširenje za još dodatnih 1.000,00 m da livade nisu bile košene u proteklom su razdoblju vode. U smislu zaštite voda poduzimaju se napori u obrasle niskim grmljem (posebice livade locirane sanacijama gradske vodovodne mreže i smanjenju neposredno uz šume). gubitaka vode. Velike štete nanesene su i u fauni i to neposredno Zagađenost voda kemijskim sredstvima ili otpad- (lovom, ugibanjem u minskim poljima i sl.) te posredno nim vodama industrije nije zabilježena, budući da (uništavanjem staništa, iskrčivanjem i sječom šuma industrija na okupiranom području niti na suprotnoj i sl.) Naročito su bili ugroženi visoka divljač (jelen, obali Une (najveći zagađivač Une je prije rata bila srna) i divlje svinje. industrija Bosanskog Novog) nije radila. Isto tako nisu zabilježena niti zagađenja podzemnih voda kemijskim Odlukom Županijske skupštine Sisačko-moslavačke sredstvima koja se inače upotrebljavaju u poljoprivredi, od 2000. godine (»Službeni glasnik Sisačko-mosla- budući da je poljoprivreda bila slabog intenziteta, te vačke županije« br. 1/2000), proglašeno je područje oranice nisu bile tretirane kemijskim sredstvima niti »Brda Djed« zaštićenim dijelom prirode – park šu- umjetnim gnojivom. mom. Uređenjem parka, odnosno gradnjom novog restorana, osigurane su pretpostavke zaštite prirode Problem sabiranja ispusta oborinske i fekalne i razvoja turizma. kanalizacije riješava se etapno, izvedbom glavnog Rušenjem i urušavanjem mostova građevni materijal kolektora i sekundarnih kanalizacija. Glavni kolektor je otišao u rijeke koje su na okupiranom području bile se dovršava ugradbom uređaja za proćišćavanje. dodatno zagađene i deponiranjem glomaznog otpada Zagađenje tla očituje se uglavnom u nakupljanju što predstavlja djelomičnu barijeru za protok vode. većih količina otpada i to: Stranica 2346 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

* građevinskog otpada od srušenih stambenih i Grada Hrvatske Kostajnice (»Službeni vjesnik Grada gospodarskih objekata, Hrvatska Kostajnica« br. 12/03). Prostorni plan bivše * glomaznog otpada (stare stvari npr. hladnjaci, Općine Kostajnica, kao prethodni temeljni dokument za televizori, peći i sl.), današnje je potrebe zastario (naročito u segmentima * komunalnog otpada (na oslobođenim područjima koji se odnose na demografske prognoze, gospodar- uspostavlja se normalan život, ali se smeće ski razvoj i zemljišnu politiku), tako da nije mogao odlaže na neodgovorajućim mjestima), ostati podlogom osmišljenog razvitka i gospodarenja * zelenog otpada nastalog uslijed čišćenja dvo- prostorom. rišta, vrtova i voćnjaka. Konstantnim akcijama lokalnog pučanstva uspjeli 4.1. Teritorijalna organizacija prostora smo urediti »centralne« zelene površine grada, dio šetnice uz Unu, kupalište i dr. Otpad i smeće koje se posvuda odlaže, te divlje Grad Hrvatska Kostajnica formiran je Zakonom deponije koje stvaraju sami stanovni-ci, najveći je pro- o područjima županija, gradova i općina u Republici blem oslobođenih područja, te bi ga trebalo sustavno Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 86/06 i 125/06) na i vrlo hitno rješavati (opasnost zagađenja voda i pod- dijelu bivše Općine Kostajnica. zemnih voda). Preventivnim djelovanjem i nadzorom komunalnog redarstva uspjeli smo broj divljih deponija U sastav Grada Hrvatska Kostajnica ulazi slijedećih bitno umanjiti, a oganiziranom akcijom uklonjen je i 7 naselja: HRVATSKA KOSTAJNICA, ČUKUR, PANJA- obrađen glavni dio glomaznog otpada. NI, RAUSOVAC, ROSULJE, SELIŠTE KOSTAJNIČKO Postojeću deponiju komunalnog smeća, koja se i UTOLICA. nalazi uz prometnicu Hrvatska Kostajnica - Hrvatska Dubica, treba zbog higijenskih i prostornih razloga 4.2. Vlasnički odnosi u prostoru hitno sanirati. Deponij građevne »šute«, koji je prinudno»otvoren«uz gore spomenutu prometnicu, predstavlja privremeno Temeljite društvene promjene u proteklom razdo- rješenje odlaganja. Ovaj privremeni deponij je potpu- blju, koje su imale za rezultat promijenjene vlasničke no iskorišten /popunjen/, te ostaje problem daljnjeg odnose u prostoru, imaju i neposredni utjecaj na način odlaganja otpada. Glomazni i drugi otpad praktično korištenja prostora. Naime, svi dosada izrađeni planovi nemaju nikakvu alternativnu lokaciju, pa se isti odlaže bili su izrađeni uz pretpostavku tzv. »društvenog vla- uz otpad komunalnog smeća. sništva« nad zemljištem što je uključivalo i adekvatne Postojeća deponija ne zadovoljava ni minimalne instrumente provođenja (podruštvljavanja zemljišta u sanitarno-tehničke uvjete za takvu građevinu /objekt/. gradovima, korištenje prava prvokupa građevinskog Omogućen pristup ljudima i životinjama stvara poten- zemljišta u korist općine i sl.) Na taj način izrađeni cijalnu opasnost širenja zaraza. Dim uslijed gorenja planovi nisu resprektirali vlasničke odnose u prostoru otpadaka predstavlja opasnost za sigurnost prometa, kao jedan od bitnih parametara prilikom planiranja a vatra na deponiji može izazvati požar u okolnom raslinju. U sadašnjim uvjetima deponija ne ugrožava prostora. To stvara naročito velike probleme prilikom podzemne vode, ali može degradirati površinske realizacije provodenih urbanističkih planova, koji su vode zbog mogućeg nekontroliranog istjecanja s bili bazirani na principima cjelovitog rješenja cijelih deponije. poteza nove izgradnje, a što ih u današnjim uvjetima Hrvatska Kostajnica ima predviđenu (u prostornim čini praktični neprovedivima. Ukidanjem društvenog planovima) lokaciju nove deponije (»Rosulje 2«) koja vlasništva i provođenjem denacionalizacije svako bi kapacitetom zadovoljila potrebe grada i susjednih zemljište dobiva stvarnog vlasnika. Za sustavno ure- općina, ali zbog manjka sredstava nije u mogućnosti đenje građevinskog zemljišta i provođenje namjeni istu izgraditi i osposobiti za uporabu. Županijska predviđenoj prostorno planskom dokumentacijom skupština SMŽ donijela je Odluku o donošenju Plana potrebno je stoga izvršiti odgovarajuću pripremu gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije zemljišta koja podrazumijeva imovinsko pravno ra- (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije« broj zrješenje, preparcelaciju, te uspostavu odgovara- 14/05). Ovaj plan predviđa formiranje Županijskog jućeg komunalnog standarda prije same izgradnje. centra za gospodarenje otpadom te šest potencijalnih odlagališta (ŽCGO) za daljnje ispitivanje. Odlagalište »Rosulje 2« bi se »povuklo« iz Prostornog plana 4.3. Koncept gospodarskog razvitka uređenja Grada, a izvršila bi se sanacija i kasnije zatvaranje sadašnje deponije »Rosulje«. Koncepcija gospodarskog razvitka nekada je bio Privremene deponije nije moguće otvo- vezan prvenstveno na razvitak velikih industrijskih riti, jer su potencijalne lokacije u privatnom sistema, a i poljoprivredna proizvodnja bazirana je vlasništvu. prvenstveno na centraliziranoj industrijaliziranoj proi- zvodnji. Odraz takve koncepcije bile su nerealno velike 4. OPĆA OCJENA DOKUMENATA PROSTORNOG površine koje su planovima bile predviđenje za dalje UREĐENJA širenje industrije, a koje su često bile u direktnoj koliziji s veličinom naselja i njegovim radnim i komunalnim Temeljni dokument prostornog uređenja na području potencijalima, što je evidentirano i u starom GUP-u Grada Hrvatske Kostajnice je Prostorni plan uređenja Hrvatske Kostajnice. Nasuprot tome planovima nisu Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2347 bile predviđne odovarajuće lokacije za manje i srednje (dana 07. prosinca 2005. potpisan je Ugovor o sufi- proizvodne pogone za koje u posljednje vrijeme postoji nanciranju /broj: 16-FU-40273/05-03/ izrade razvojnog najveći interes poduzetnika. projekta – PUR elaborata, predviđenog Programom Aktualni trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji usmjeravanja i rasporeda sredstava za regionalne naglasak daju na razvitak manjih gospodarstava razvojne projekte u 2005.). (»mini-farme«). Novi koncept gospodarskog razvitka temelji se na 4.4. Urbanizacija i demografski razvoj ponovnom vrednovanju geopolitičkog i prometno-ge- ografskog položaja i prirodnih resursa, demografskog Vezano na razvoj koji je bio baziran prvenstveno na potencijala i razvitka naselja, te značenja i razvitka kvantitativnom porastu (broja stanovnika, broja radnih prometa i druge infrastrukture, sve u svrhu racionalnog mjesta, površine građevinskih područja pojedinih na- korištenja, uređivanja i zaštite prostora. Stvaranje selja), a ne uvažavajući u dovoljnoj mjeri kvalitativni samostalne hrvatske države i promjena društvenog porast (kvaliteta života, zaštita okoliša, komunalna uređenja pretpostavka su nastupanja korjenite druš- opremljenost svih naselja), u dosada važećim planovima tvene, političke i gospodarske promjene društva, pa prevelike površine bile su rezervirane za građevinsko time i prostora Grada Hrvatske Kostajnice. zemljište, što je evidentno i za naselja na području U novonastaloj situaciji, nakon agresije na Hrvatsku Grada Hrvatska Kostajnica, kao uostalom i za većinu od strane dijela srpskog pučanstva, zatim razdoblja mjesta u Hrvatskoj. kada je prostor Grada Hrvatska Kostajnica bio izvan Činjenica je da demografsku situaciju ovog područja kontrole hrvatske vlasti, te pogotovo nakon osloba- karakterizira konstantni pad broja stanovnika u ruralnim đanja i priključenja ovog područja hrvatskoj državi u naseljima, što je naročito evidentno nakon demograf- kolovozu 1995. godine i kolovozu 2002., potrebno je skih promjena uvjetovanih ratnim razaranjima. Nakon ponovno utvrditi mjesto Hrvatske Kostajnice u prostoru Domovinskog rata većina srpskog stanovništva izbjegla svojeg okruženja i značaj u pograničnom području, je u druge države, tako da trenutnu demografsku situ- te novu politiku i strategiju prostornog razvitka, kao aciju karakterizira domicilno (povratnici) i doseljavano i način obnove dijelova Grada od razaranja tijekom (hrvatske izbjeglice iz Bosne) stanovništvo. Domovinskog rata. Osnovni ciljevi prostornog razvitka, obzirom na promijenjene društvene i političke okolnosti, za po- 4.5. Zaštita vrijednosti prostora i okoliša dručje Grada Hrvatska Kostajnica su: - povezivanje prostora s ostalim dijelovima Si- Jedna od prioritetnih mjera zaštite prostora, a na- sačko-moslavačke županije i ročito zaštitnog zelenog pojasa uz vodotoke, šumskog - preispitivanje položaja ove regije, koja je i poljoprivrednog zemljišta, odnosi se na rezervaciju postala granično područje prema susjednoj građevinskih područja u skladu sa stvarnim razvojim državi. potrebama i procijenjenim demografskim rastom. Time će se racionalizirati izgradnja i omogućiti posti- Obzirom na prikazanu prirodnu osnovu, inven- zanje kvalitetnog komunalnog standarda u pojedinim tarizirane i rangirane privredne resurse, lokacijske naseljima, ali i maksimalno zaštiti prostor, a naročito prednosti i druge relevantne činjenice, sagledava kvalitetno poljoprivredno zemljište. se mogućnost i potreba orijentacije Grada Hrvatske Kostajnice na: Smjernice za zaštitu prirodne i kulturne baštine u postojećim planovima odnosile su se uglavnom na - razvoj djelatnosti u sklopu slobodne zone, navođenje i kartiranje zaštićenih područja i lokaliteta - razvoj specijaliziranih tradicionalnih djelatnosti iz evidencije nadležnih državnih službi za zaštitu. U čiste industrije u malim pogonima, PPO Kostajnica navedene su slijedeće kategorije - razvoj tercijalnih djelatnosti (pogranične djelat- zaštićenih dijelova prirode: nosti, tranzitni i rekreacijski turizam), - park šuma Djed (Odluka Županijske Skupštine - gospodarsko korištenje prirodnih resursa i od 19. travnja 2000. godine (»Službeni glas- nik Sisačko-moslavačke županije« br. 1/2000), - intenzivniji razvoj poljoprivrede kroz mješovita brdo Djed je proglašeno »Park šumom«). i specijalizirana gospodarstva, odnosno razvoj individualne robne proizvodnje u poljoprivre- - spomenik prirode (hidrografski spomenik) Pašino di. vrelo i Grad Hrvatska Kostajnica je potpisao, 25. kolovoza - zaštićni krajolik - područje doline rijeke Une. 2005., Sporazum sa jedinicama lokalne uprave prostora Zaštita voda jedna je od preventivnih aktivnosti, bivše Općine Kostajnica (Hrvatska Dubica, Majur, Donji te je stoga kroz planersku dokumentaciju potrebno Kukuruzari) o izradi zajedničkog razvojnog projekta predložiti rješenje sustava odvodnje pojedinih naselja, (Klasa: 022-05/05-01/63, Urbroj: 2176/02-05-02-3). režime pročišćavanja otpadnih voda stanovništva i Temeljem Ugovora, potpisanog 15. studenog 2005., industrije, te odrediti i štititi zone sanitarne zaštite oko tvrtka PROTEKTOR d.o.o. iz Zagreba sačinila je Gos- postojećih i potencijalnih izvorišta pitke vode. podarski razvojni projekt – Projekt ukupnog razvoja Negativni učinci na prostor naročito su izraženi Grada Hrvatske Kostajnice. Projekt je sufinanciran od vezano na problem zbrinjavanja komunalnog i ostalog strane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka otpada. Stranica 2348 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

B. PROGRAM MJERA ZA UNAPREĐENJE STA- Nakon provedene prethodne rasprave nositelj NJA U PROSTORU ZA GRAD HRVATSKU izrade priprema izvješće o prethodnoj raspravi te KOSTAJNICU ga s nacrtom prijedloga prostornog plana dostavlja poglavarstvu. Na temelju nacrta prijedloga prostornog plana i Na osnovu Izvješća o stanju u prostoru za Grad izvješća o prethodnoj raspravi, poglavarstvo utvrđuje Hrvatsku Kostajnicu, iskazane analize pokrivenosti prijedlog prostornog plana za javnu raspravu. područja naselja prostornim planovima, vrednovanja konceptualnih postavki pojedinih dokumenata prostornog uređenja i donošenje ocjena o postojećoj prostorno- B.2. Objava javne rasprave planskoj dokumentaciji ocjenjuje se da je za naredno četverogodišnje razdoblje potrebno pristupiti mjerama Nositelj izrade objavljuje raspravu o prijedlogu za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog plana u dnevnom tisku i/ili drugim sred- prostornog uređenja Grada Hrvatska Kostajnica. stvima javnog priopćavanja, najmanje osam dana prije početka javne rasprave.

OPĆENITO: B.3. Javni uvid

A/ SADRŽAJ DOKUMENATA PROSTORNOG URE- Javni uvid u prijedlog prostornog plana Županije, ĐENJA odnosno Grada Zagreba, traje 60 dana, a javni uvid u prijedloge ostalih prostornih planova traje 30 dana. Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine«, Javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), obu- stavljanja izvan snage prostornog plana, traje najmanje hvaćeni su slijedeći dokumenti prostornog uređenja: 15 dana, ali ne dulje od 30 dana. - Prostorni plan uređenja općine ili grada, B.4. Javno izlaganje - Generalni plan uređenja naselja, - Urbanistički plan uređenja i Javno izlaganje organizira i provodi nositelj izrade - Detaljni plan uređenja. sa stručnim izrađivačem za sve sudionike javne raspra- Za sve kompleksnije objekte javne ili gospodar- ve ili, ovisno o složenosti prostornog plana, posebno ske namjene na području Grada Hrvatske Kostajnice za pojedine skupine sudionika, uz prethodni poziv u lokacijska dozvola utvrdit će se na temelju stručnih kojem se navodi mjesto javnog izlaganja. O javnom podloga za izdavanje lokacijske dozvole koju će izra- izlaganju vodi se zapisnik. diti ovlaštena stručna organizacija (članak 8, 8a, i 38. Zakona o prostornom uređenju). Stručna podloga za B.5. Način i sudjelovanje sudionika u javnoj ra- izdavanje lokacijske dozvole sadržavat će detaljno spravi programsko i urbanističko-arhitektonsko rješenje pri čemu je naročitu pažnju potrebno posvetiti kvalitet- Građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na nom oblikovanju objekta i uklapanju u urbano tkivo, način: te komunalnom opremanju i zaštiti okoliša. - imaju pristup i uvid u prijedlog prostornog pla- na, B/ NAČIN I POSTUPAK PROVOĐENJA JAVNE - mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu RASPRAVE O PRIJEDLOGU PROSTORNOG primjedbi koja se obvezno nalazi uz prijedlog PLANA TE PRIJEDLOGU IZMJENA, DOPUNA prostornog plana o kojem se provodi javna I STAVLJANJA IZVAN SNAGE PROSTORNOG rasprava, PLANA - postavljanjem pitanja u javnom izlaganju o predloženim rješenjima, na koja odgovara nositelj izrade, odnosno stručni izrađivač, Način i pravo sudjelovanja građana u postupku usmeno ili u pisanom obliku, uređenja prostora, odnosno planiranju prostora je reguliran Uredbom o javnoj raspravi u postupku do- - daju prijedloge i primjedbe u zapisnik o javnom izlaganju i nošenja prostornih planova (»Narodne novine«, broj 101/98). - upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe.

B.1. Nacrt i prijedlog prostornog plana B.6. Izvješće o javnoj raspravi

U tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana, Sve prijedloge i primjedbe koje su sudionici u jav- nositelj izrade provodi jednu ili više prethodnih raspra- noj raspravi dali u roku i na način određen Uredbom, va o ciljevima i mogućim rješenjima značajnima za obrađuje nositelj izrade sa stručnim izrađivačem razvitak, uređenje i oblikovanje prostora na području prostornog plana i o tome priprema izvješće o javnoj obuhvata tog plana. raspravi. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2349

B.7. Konačni prijedlog prostornog plana - utjecaj gradskog centra na urbani kontekst grada, Prijedlog prostornog plana i izvješće o javnoj - aktiviranje zaštićenih objekata i ambijenata u raspravi razmatra poglavarstvo i utvrđuje konačni urbano tkivo, prijedlog prostornog plana. - hortikularno uređenje prostora (obale Une, Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog kontakti prema Djedu) i plana predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj - prometno rješenje i komunalno opremanje. izrade dostavlja sudionicima u javnoj raspravi pisanu obavijest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, Prostorno-programski koncept rješenja izradit će odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih očitovanja, se na temelju dostupnih spoznaja o prostoru (konzer- prijedloga i primjedbi. vatorske i prostorne analize, planovi i projekti).

1. IZRADA NOVIH DOKUMENATA PROSTORNOG 1.4. Detaljni plan uređenja područja zone budućeg UREĐENJA graničnog prijelaza i Poslovne zone - Ulica Ante Starčevića 1.1. Urbanistički plan uređenja naselja Hrvatska Kostajnica. Granični smještaj i velika frekvencija prometovanja vozila Povijesnom jezgrom uvjetuju plansko sagleda- Grad Hrvatska Kostajnica ima Generalni urbanistički vanje gradnje novog mosta, zapadno od centra Grada plan (»GUP« – »Službeni vjesnik« Grada Hrvatska (Ulica Ante Starčevića). Generalnim urbanističkim Kostajnica br. 26/88, 2/99 i 7/99) koji se kao dokument planom rezervira se pristupno zemljište ovom novom može donositi za naselja preko 15.000 stanovnika. Ob- graničnom prijelazu i namjene popratnih carinskih sa- zirom da je donešen prije stupanja na snagu Zakona o držaja i slobodne Poslovne zone. Upravo iz tih razloga izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju trebalo bi izraditi Detaljni plan uređenja područja zone (»Narodne novine«, broj 68/98) isti ostaje i dalje na budućeg graničnog prijelaza i Poslovne zone – Ulica snazi. Imajući u vidu potrebu većih izmjena i dopuna Ante Starčevića. »GUP-a« predviđa se donošenje novog Urbanističkog plana uređenja naselja Hrvatska Kostajnica sa ucrta- nim granicama obuhvata detaljnih planova uređenja 2. IZRADA IZMJENA I DOPUNA POSTOJEĆIH (članak 28. Zakona o prostornom uređenju). DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Stupanjem na snagu novog »UPU-a« naselja Hrvatska Kostajnica prestaje važiti »GUP« Grada 2.1. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Hrvatska Kostajnica. Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik Grada Hrvatska Kostajnica« br. 12/03). 1.2. Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Grada Hrvatska Kostajnica. Uslijed potrebe promjene trase sjeverne i zapadne cestovne zaoblaznice Grada Hrvatske Kostajnice, po- Tijekom 1999. godine izrađen je DPU dijela po- trebno je izvršiti izmjene i dopune postojećeg PPUG. vijesne jezgre (»Službeni vjesnik« Grada Hrvatska Naime, postojeća planirana zaobilaznica (sjever-zapad) Kostajnica br. 5/00 i 14/03). Zbog značaja DPU za izmješta se na lokaciju novog »koridora«. razvoj i očuvanje povijesne jezgre Grada, planira se nastavak izrade kompletnog DPU-a. Obzirom na novonastalu situaciju planiranog odlaga- nja otpada na centralno odlagalište (ŽCGO), sukladno Planu gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke 1.3. Detaljni plan uređenja desne obale rijeke županije (»Službeni glasnik« Sisačko-moslavačke žu- Une (prostor »Atelića otoka« i prostor između panije broj 14/05), treba iz PPUG Hrvatska Kostajnica riječice Unčice /granice/ i rijeke Une): izuzeti planirano odlagalište »Rosulje 2«. Prostornim planom, odnosno njegovim izmjenama Razlozi za pristupanje izradi prostorne dokumen- i dopunama, treba utvrditi obvezu izrade detaljnih tacije za prostor desne obale rijeke Une potreba je planova koji nisu obuhvaćeni postojećim GUP-om (ili sustavnog sagledavanja problematike obnove i ure- novim UPU-om). đenja, uzimajući u obzir: - prostorni koncept organizacije i funkcioniranje graničnog prijelaza u zaštićenom prirodnom i 2.2. Izmjene i dopune GUP-a Hrvatske Kostajnice kulturno-povijesnom okruženju, (»Službeni vjesnik«, broj 26/88, 2/99 i 7/99) - usaglašavanje zaštićenih i evidentiranih urbanih vrijednosti s novim intervencijama u prostoru Sukladno provedbi odredbi članka 28. Zakona o (obnova, rješenje prometnog sistema), prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, - odnos prema svim oblicima vlasništva, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) treba izmjeniti i - programsko definiranje koncepta sadržaja, dopuniti Generalni urbanistički plan Grada Hrvatska Stranica 2350 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Kostajnica sa točno ucrtanim granicama Povijesne Cjelokupni prostor predložen je za izradu Prostornog jezgre Grada Hrvatska Kostajnica, granicama Park plana uređenja područja posebne namjene, jer je ci- šume »Brdo Djed«, poslovnom zonom i lokacijom reci- jelo područje potencijalno atraktivna tu-ristička zona. klažnog dvorišta. Ovdje je također potrebno predvidjeti Planom bi bilo potrebno utvrditi i područje posebne izmještanje postojeće zaobilaznice (sjever-zapad) na zaštite šumske vegetacije. lokaciju novog »koridora«. Navedeno područje potrebno je istražiti u sklopu posebnih stručnih elaborata, te u skladu s rezulta- tima istraživanja, sukladno Zakonu o zaštiti prirode 2.3. Izmjene i dopune Detaljnog plana uređe- (»Narodne novine« broj 70/05) provesti proceduru nja dijela povijesne jezgre Grada Hrvatska proglašavanja zaštite (zaštitu proglašava Županijska Kostajnica (DPU) (»Službeni vjesnik« Grada skupština na temelju suglasnosti Ministarstva zaštite Hrvatska Kostajnica br. 5/00 i 14/03). okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva). Trenutno je u postupku ishođenje Rješenja o preventivnoj zaštiti Ministarstva kulture. Krajem mjeseca kolovoza 2002. izvršen je povrat privremeno okupiranog teritorija RH nalazeći na desnoj obali rijeke Une. Sagledavajući novonastale okolnosti 5. UREĐENJE ZEMLJIŠTA IZGRADNJA OBJEKATA I lokacije graničnog prijelaza i potrebe definiranja nove UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE namjene prostora izvršiti će se korekcija (izmjene i dopune postojećeg DPU-a). Sukladno članku 11. Zakona prostornom uređenju Gradske športsko rekreacijske površine planirane (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, su na desnoj obali rijeke Une, u pejzažno rekreativnom 32/02 i 100/04) ovaj Program mjera predviđa uređenje parku sjeverozapadno od Starog grada. Detaljnim građevinskog zemljišta i u smislu »izgradnje objekata planom je potrebno dimenzionirati potrebe grada za i uređenja komunalne infrastrukture, objekata za op- športskim i rekreacijskim sadržajima, te postići inte- skrbu električnom energijom, zdravstvenih objekata, griranje planiranih sadržaja sa Starim gradom (koji je odgojnih i obrazovnih objekata i drugih infrastrukturnih registriran kao spomenik nulte kategorije) u atraktivnu objekata«. prostorno funkcionalnu cjelinu regionalnog značaja.

5.1. JAVNE POVRŠINE 3. IZRADA STUDIJA, IDEJNIH RJEŠENJA, PRO- GRAMA Grad Hrvatska Kostajnica planira, temeljem izrađene projektne dokumentacije (»Arhingtrade« d.o.o. iz Za- 3.1. Program uređenja i korištenja Starog grada greba), pristupiti uređenju Ulice Davorina Trstenjaka. U Zrinskih na Uni, sklopu uređenja Ulice Davorina Trstenjaka izvršiti će se i izmjena (popravak) podzemnih instalacija vodovoda 3.2. Izrada Razvojnog programa planirane Poslovne i kanalizacije. Također, predviđa se raspisivanje natje- zone, čaja za izradu Idejnog rješenja uređenja Trga Nikole 3.3. Idejno rješenje uređenja kupališta »Kavr- Šubića Zrinskog, izrada projektne dokumentacije i lja«, izvedba radova uređenja istoga. 3.4. Idejno pejzažno - parterno rješenje obnove Za potrebe naselja Panjani i Rosulje pristupit će uređenja Park šume »Djed«, se izradi jednostranih nogostupa. U sklopu izrade nogostupa planira se riješiti i problem odvodnje (ka- 3.5. Prijedlog Plana održavanja Park šume i nalizacije). Za nogostup u Rosuljama, u dužini od cca 3.6. Idejno rješenje uređenja vidikovca (panoram- 1505,51 m, izrađena je geodetska podloga («GEA» ska točka) na Čukuru. Sisak). U naselju Panjani planira se izrada nogostupa u dužini od cca 2000 m. 4. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG U Ulici Ante Starčevića predviđa se produljenje i UREĐENJA OD ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA uređenje postojećeg nogostupa. Pro- duljenje nogostupa RELEVANTNIH ZA PODRUČJE GRADA HR- izvodi se jednostrano, u planiranoj dužini od 750 m VATSKE KOSTAJNICE (do lokacije spoja nove zaobilaznice (D 30 - zapadni dio) na novi most preko rijeke Une. Planirana šetnica uz rijeku Unu izvo- Prostorni plan područja posebnih obilježja - značajni dit će se u sklopu izvedbe nove obaloutvrde uz krajolik uz rijeku Unu Ulicu Nine Marakovića do Ulice Kavrlja (kupališta). Prostor parka »Mitnica« (Ulica Ratka Djetelića Obalni pojas rijeke Une valoriziran je elaboratom – Ulica Antuna Pavićića) treba hortikulturno urediti i »Zaštita prirodne baštine u Sisačko - moslavačkoj izgraditi, za potrebe rekreacije, otvoreno višenamjen- županiji«, te je Prostornim planom SMŽ predložen sko igralište. za prioritetan upis kao zaštićeni krajolik. Prostor uz U Ulici Kavrlja namjerava se pristupiti uređenju rijeku Unu objedinjava obalni prostor Grada Hrvatske gradskog kupališta sa svim popratnim sadržajima Kostajnice i općina Dvor, Hrvatska Dubica i Jasenovac. (sanitarni prostori, garderobe, sportski sadržaji /rekre- Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2351 acija/ i dr). U tom smislu treba pristupiti izradi projekta Kostajnica, Ministarstva mora, turizma, prometa i uređenja kupališta. Ovim projektom treba obuhvatiti i razvitka, fondova RH, (programa) Europske unije uređenje šetnice (puta) između kupališta i Ulice Ante (programi EIB i drugo). Starčevića u dužini od cca 250 m. U slijedećem razdoblju planira se izvesti uređenje 5.3. RAZVRSTANE CESTE panoramske točke (vidikovac) u Čukuru (lokacija Spomen obilježja Gordanu Ledereru). U tom cilju izraditi će se Idejno rješenje te pristupiti radovima uređenja. Prema postojećem Programu građenja i održavanja Radi »približavanja« prostora »Atelića otoka«urbanom državnih cesta za razdoblje 2005. – 2008. na području centru Grada, planira se izvedba pješačkog mosta. Grada H. Kostajnica predviđena su poboljšanja na Most bi povezao Šetalište dr. Franje Tuđmana, u državnoj cesti D 30 izmještanjem trase ceste, odnosno nastavku Spomen obilježje Hrvatskim braniteljima i izgradnja obilaznice H. Kostajnice u dužini od cca 5,00 izvorište »Mrzlenac« te obogatio turističku ponudu i km. Za sjevernu i zapadnu zaobilaznicu izrađeno je razgledavanje povijesne jezgre Grada. Idejno rješenje, kao načelna podloga za rezervaciju Sredstva za gore navedene planirane radove koridora potrebnih za njihovu izgradnju. Nastavak osigurala bi se putem nedležnog MMTPR, Hrvatskih aktivnosti na pripremi proje-ktne dokumentacije za voda, HRT-a, međunarodnih organizacija, iz fondova dobivanje lokacijske dozvole moguće je započeti 2008. RH, pretpristupnih fondova (programa) Europske unije Također pre-dviđa se i završetak radova na uređenju i Proračuna Grada Hrvatska Kostajnica. državne ceste D 47 – prolaz kroz H. Kostajnicu. Za dovršenje rekonstrukcije državne ceste D 47 dobivena je građevna dozvola, ali će njena iz-gradnja ovisiti o 5.2. NERAZVRSTANE CESTE mogućnostima osiguranja dodatnih financijskih sred- stava do 2008. Sukladno projektu uređenja prometnih površina Sukladno projektu uređenja prometnih površina i i površinske odvodnje i to za ulice: G. Lederera, V. površinske odvodnje (tvrtka «IPB CAR» iz Zagreba), a Nazora, M. Krleže (cca 515 m /250 + 265/), F. K. u sklopu izvedbe magistralnog cjevovoda: H. Kostajnica Frankopana (cca 622 m) i R. Djetelića (tvrtka »IPB – H. Dubica, planira se izvesti rekonstrukcija i popravak CAR« iz Zagreba), planira se pristupiti uređenju Ulice Ulica G.Lederera i R.Djetelića /V. Nazora/ (D 30). Miroslava Krleže i Frana Krste Frankopana. Zbog lošeg stanja prometnice, zadržavanja oborin- Radi vrlo lošeg stanja prometnice, izvršiti će se skih voda i oštećenja planira se izvršiti popravak dijela uređenje Ulice Hrvatskih branitelja (cca 180 m), državne ceste D 47, Ulice Ante Starčevića. Popravak Školske ulice (60 m), Utoličke ulice (cca 1200 + 700 treba izvršiti u dužini prometnice (ulice) od cca 1500 m), Ulice 6. kolovoza 1995. i Ulice Ufinac (ukupno m (kbr. 1 do kbr. 86). cca 190 m). Obzirom na učestalost tranzitnog prometovanja Nakon što je Ulicom Kavrlja izgrađena kolektor- vozila, planira se gradnja dvaju putnih cestovnih ska kanalizacija (zapadni dio »kolektora II«) nužno odmorišta i to na cesti D 47 (.. - Hrvatska Dubica je pristupiti sanaciji i asfaltiranju kolovoznog zastora - Hrvatska Kostajnica – Dvor). Lokacija prvog odmo- navedene ulice. Planira se asfaltirati cca 300 m pro- rišta planira se uz postojeće izvorište »Točak« ili uz metne površine. izvorište na rubnom području Grada – prema Općini Zbog dotrajalosti i loše izvedbe prometne površine Hrvatska Dubica. Lokacija drugog odmorišta bila bi Ulice Silvija Strahimira Kranjčevića i Ulice Varoški na javnoj površini, u Ulici Ante Starčevića, iza kbr. 86 bunar te učestalih popravaka istih, planira se pristupiti (sjeverna strana ceste). rekonstrukciji i obnovi predmetnih prometnica. U sklopu Financijska sredstva za gore navedene građevin- ovih radova planira se obnoviti podzemne instalacije ske zahvate osigurala bi se putem Hrvatskih cesta, vodovoda i kanalizacije. Predviđena dužina prometnica nadležnog Ministarstva mora, turizma, prometa i ra- koja se obnavlja iznosi: za Ulicu S. S. Kranjčevića cca zvitka, fondova RH, (programa) Europske unije (EIB) 450 m, za Ulicu Varoški bunar cca 400 m. i Proračuna Grada Hrvatska Kostajnica. Zbog opasnosti samourušavanja, na početku Uli- Županijska uprava za ceste, u okviru svojih financij- ce Tomulićeve (k.č.br.: 460, k.o. Kostajnica) treba izvršiti sanaciju postojećeg i izradu novog potpornog skih sredstava planira u slijedećem četverogodišnjem AB zida. razdoblju pristupiti rekonstrukciji klizišta na ŽC 3264 u Utolici i modernizaciji kolnika ŽC 3264 Utolica – Šaš Manjak parkirališnih mjesta u centru Grada planira te zahvat na rekonstrukciji LC 33134 (Rausovac). se djelomično riješiti uređenjem novog parkirališnog prostora za cca 10 automobila. Planirana lokacija ovog Obzirom na loše stanje, Grad planira (u suradnji sa parkirališta nalazi se u Ulici Nine Marakovića (stražnji ŽUC-om) izvršiti popravak i modernizaciju prometnice dvorišni prostor poslovnice Hrvatskih pošta /Vladimira. LC 33159 (G. Valešnja-D.Velešnja-Čukur-H.Kostajnica). Nazora br.7/). Uređenjem ovog parkirališnog prosto- Planira se i djelomična obnova kolovoznog zastora ra smanjio bi se broj parkiranih vozila na prometnoj Ulice Nine Marakovića (LC-33180), nekvaliteno ob- površini Ullice Nine Marakovića - LC - 33180 (stanari novljene 2002. stambene zgrade Vladimira Nazora br.9). Financiranje zahvata vršilo bi se sredstvima ŽC, Sredstva za sanaciju i uređenje gradskih prometnica Proračuna Grada Hrvatska Kostajnica i sredstvima osiguravat će se putem Proračuna Grada Hrvatska fondova Republike Hrvatske i Europske Unije. Stranica 2352 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

TABELA - JAVNE POVRŠINE, NERAZVRSTANE I RAZVRSTANE CESTE

INVESTICIJA (2007. – 2010.)

1 Ulica D.Trstenjaka 1 Ulica Miroslava Krleže 2 Trg N.Š.Zrinskog 2 Ulica F. K. Frankopana 3 nogostup Panjani 3 Ulica Hrvatskih Branitelja 4 nogostup Rosulje 4 Ulica Školska 5 nogostup A. Starčevića 5 Ulica Utolička 6 igralište – »Mitnica« 6 Ulica 06. kolovoz 1995. 7 Kupalište »Kavrlja« 7 Ulica Ufinac 8 uređenje panoramske točke 8 Ulica S. S. Kranjčevića javne površine 9 pješački most – »Atelića otoka« 9 Ulica Tomulićeva nerazvrstane ceste 10 Ulica Kavrlja 11 Ulica Varoški bunar 12 parkiralište u Ul. Nine Marakovića

INVESTICIJA (2007. -2010.) LOKACIJA BUS ZNAK BUS Rb KUĆICA STAJALIŠTA STAJALIŠTE 1 D 30 - zaobilaznica Panjani 32 - za 2 D 47 - nastavak 5. + - ciglanu 3 Gordana Lederera, Ratka Djetelića (D G.Lederera - 6. - + 30) ž.postaja 4 Vladimira Nazora (D 30) G.Lederera 122 7. - + 5 Ulica Ante Starčevića (D 47) – trgovina 6 putna odmorišta (D 47) G.Lederera 41 8. - + 7 ŽC 3264 (klizište, asfalt.) – veterinarska G.Lederera 56 razvrstane ceste 8 LC 33159 (Velešnja-Čukur-H.Kostajnica) 9. - + – Špoljarić 9 LC 33134 (Rausovac) 10. A.Starčevića 16 + + 10 Sanacija kolovoznog zastora Ul. Nine Marakovića 11. A.Starčevića 25 + + A.Starčevića 71 - 12. + - 5.4. JAVNI PRIJEVOZ Batnožić 13. Dr.Franje Tuđmana + - Za potrebe prometovanja autobusom, planira se 14. R.Djetelića - Sv.Ana - + gradnja autobusnog kolodvora. Kolodvor bi se gradio 15. Rosulje - ribnjak + - na lokaciji današnjeg stajališta za autobuse (Ulica Ratka Djetelića – Ulica Antuna Pavičića /»Mitnica«/). 16. Utolica - mljekara + + Financiranje gradnje provodilo bi se u suradnji sa Selište Kostajničko 17. - + slijedećim koncesionarom javnog prijevoza (Ugovor –vatr.dom o koncesiji sa tvrtkom »Čazmatrans« d.d. istječe po- četkom 2007.), sredstvima koncesionara, Proračuna napomena: »+« potrebno izvesti na lokaciji auto- Grada i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. busnog stajališta Planirana izgradnja autobusnog kolodvora predviđa se u slijedećem četverogodišnjem razdoblju. Za potrebe sigurnog prijevoza djece Osnovne škole U slijedećem četverogodišnjem razdoblju planiraju Davorina Trstenjaka i Srednje škole Ivana Trnskog se urediti slijedeća autobusna stajališta u Gradu Hr- treba urediti stajalište sa okretištem autobusa. vatska Kostajnica: Sukladno odredbama Odluke o stajališnim mje- stima za obavljanje autotaxi prijevoza na području LOKACIJA BUS ZNAK BUS Rb KUĆICA Grada Hrvatska Kostajnica (Klasa: 022-05/01-01/122, STAJALIŠTA STAJALIŠTE Urbroj: 2176/02-01-02-1), potrebno je, u 2007., urediti 1. Panjani 6 + + planirane lokacije autotaxi stajališta: 2. Panjani 17 + + - Ulica Gordana Lederera – kod željezničke po- Raskrižje Panjani staje, 3. - + – Majur - Ulica Vladimira Nazora – kod Hotela Central i Panjani 21 - za 4. + - - Ulica Ratka Djetelića – kod autobusnog kolod- ciglanu vora. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2353

Sredstva potrebna za uređenje autobusnih i auto- - Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića - cca 450 taxi stajališta osiguravaju se putem Proračuna Grada, m, sredstvima Sisačko-moslavačke županije i sredstvima - Ulica Varoški bunar - cca 400 m i donacija. - Ulica Kavrlja - cca 300 m. Zamjena ili popravci vrše se i u slučaju uređenja 5.5. JAVNA RASVJETA I ELEKTROINSTALACI- ostalih prometnih površina - ulica u Gradu (ako se iste JE nalaze u »trupu ceste«). Obzirom na neizvedenost vodovodne mreže u dijelovima Grada Hrvatska Kostajnica planira se, u U cilju racionalizacije javne rasvjete Grad Hrvatska slijedećem razdoblju, dogradnja vodovodne mreže Kostajnica naručio je izradu »Studije racionalizacije u Ulici Ante Starčevića (dužina 1.362,60 m – projekt javne rasvjete Grada Hrvatska Kostajnica« (Studiju izradila tvrtka HIDROPROJEKT-ING d.o.o. iz Zagreba) izradila tvrtka PROJEKTING 1970 d.o.o. iz Zagreba). i vodovoda u Utoličkoj ulici (cca 1.500,00 m). Ova Studija predviđa povrat uloženih sredstava u Izgradnja i rekonstrukcija gradskog vodovoda razdoblju od tri do četri godine sa godišnjom uštedom financirala bi se sredstvima Gradskog proračuna, od 30% trenutne potrošnje kWh električne energije. sredstvima Sisačko-moslavačke županije, Ministar- Racionalizacija se rješava dinamičkim smanjenjem stva mora, turizma, prometa i razvitka, i sredstvima inteziteta u satima kada je promet vozila i pješaka pretpristupnih fondova (programa) EU. slabijeg inteziteta ili gotovo nikakav, putem »sustava Crpilište (izvorište) koje se nalazi u sklopu vodoop- digitalne regulacije inteziteta javne rasvjete«. Financi- skrbnog sustava je crpilište »Pounje« kapaciteta 3,0 ranje projekta racionalizacije javne rasvjete predviđeno - 6,0 l/s. Ono služi više kao rezervno crpilište kada zbog je iz sredstava Proračuna Grada i sredstava Fonda za kvarova dođe do prekida dotoka sa crpilišta »Pašino zaštitu okoliša i enenergetsku učinkovitost. Vrelo«. Za potrebe ovog izvorišta treba izraditi Odluku U slijedećem razdoblju planira se izvedba javne o zonama izvorišta Pounje. rasvjete u naselju Rausovac koje nema javne rasvje- Građenjem južne zaobilaznice ceste D 47 došlo je te (mogućnost postave 37 rasvjetnih tijela), kao i u do devastacije izvorišta »Mrzlenac«, nalazećeg izme- dijelu naselja Utolica (mogućnost postave 13 rasvjet. đu Šetališta dr. Franje Tuđmana i Ulice Mrzlenačke. tijela). Sredstva za ove radove osigurava Grad H. U slijedećem razdoblju treba izvršiti, u suradnji sa Kostajnica. nadležnim Konzervatorskim odjelom, obnovu i uređe- nje izvorišta. Izvorišta »Tekija« i »Pekinac« uređena Sredstvima Hrvatske elektroprivrede osigurati će su 2004. godine, a planira se uređenje zapuštenih i se izvedba radova građenja i sanacije postojećih tra- neodržavnih izvorišta kod crkve Sv. Gospe u Tirolu, fostanica: TS 35/20/10 Hrvatska Kostajnica (Majur) »Točka« u Rosuljama i drugih kamenom obzidanih – predviđa se rekonsturkcija, TS Kostajnica 1 – predviđa izvorišta u Gradu. se sanacija, TS A. Starčevića – predviđa se izvedba Financiranje uređenja izvorišta vršilo bi se sredstvi- nove trafostanice i TS Kostajnica 12 (kod Starog gra- ma Ministarstva kulture, sredstvima Proračuna Grada da) – predviđa se izvedba nove trafostanice. Također, Hrvatska Kostajnica, donacijama i dr. sredstvima HEP-a i međunarodnih organizacija, pla- nira se obnova bivše TS Brezovljani i time osiguranje potpune elektro opskrbe stanovništva Grada. TABELA – VODOVOD Osim toga, sredstvima HEP-a i u narednom četvero- INVESTICIJA (2007. – 2010.) godišnjem razdoblju, izvršila bi se obnova porušenog 2 x 110 kV DV Praćno – Jajce u cijeloj dužini te izgradnja 1 mag. cjevovod H. Kostajnica - H. Dubica 35 kV KB Hrvatska Kostajnica – Dvor. 2 mag. cjevovod H. Kostajnica – Dvor 3 dogradnja - vodosprema »Panjani« 4 zamjena cjv. - Ul. G.Lederera, R.Djetelića i 5.6. VODOVOD V.Nazora 5 zamjena cjevovoda u Ulici D. Trstenjaka Sredstvima Hrvatskih voda, JP »Komunalac« d.o.o. 6 zamjena cjevovoda u Ulici S.S.Kranjčevića i Grada Hrvatska Kostajnica financirala bi se planirana 7 zamjena cjevovoda u Ulici Varoški bunar izgradnja magistralnog cjevovoda Hrvatska Kostajnica 8 Ulica Kavrlja – Hrvatska Dubica (projektnu dokumentaciju izrađuje 9 Ulica Ante Starčevića tvrtka HIDROPROJEKT-ING d.o.o. iz Zagreba), te 10 Utolička ulica dovršila vodosprema u Panjanima. 11 obnova i uređenje izvorišta Paralelno sa izvedbom magistralnog cjevovoda trebalo bi izvršiti zamjenu dotrajalog sekundarnog cjevovoda u Ulicama Gordana Lederera i Ratka Dje- 5.7. ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH telića (Vladimira Nazora), a u ukupnoj dužini od cca VODA 3000 m. U sklopu uređenja Ulica planira se izvesti zamjena 5.7.1. KOLEKTORSKA KANALIZACIJA postojećih instalacija vodovoda: - Ulica Davorina Trstenjaka (uređenje Trga Nikole 2006. godine završena je izgradnja KOLEKTORA Šubića Zrinskog) - cca 500 m, II, u ulicama Ante Starčevića i Kavrlja i kanala »K-1 Stranica 2354 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. i K-2«, uključujući CRPNU STANICU »KAVRLJA«. Osim izvedbe nove, zbog dotrajalosti, planira se i Izveden je dio »kolektora II« u dužini od 725,90 m i izmjene postojeće kanalizacije: kanali K-1 i K-2 u dužini od 120,90 m (47,40 + 73,50) - Ø 300 mm /zidana kanalizacija/ koja prolazi ispod sa ispustom dužine 20,00 m. Izvedbom ovog dijela groblja Sv. Rok, uz prostor dječjeg vrtića i Trga kolektorske kanalizacije završen je sustav kolektorske kralja Tomislava, na kolektorsku kanalizaciju odvodnje smješten uz rijeku Unu i ukupne duljine od »kolektor II« u Ul. Nine Marakovića. Radovi bi cca 3.452,70 m /nije izveden tlačni cjevovod u dužini se izvodili na trasi dužine od cca 371 m., od 164 m/. Za konačnu uporabljivost i svrsishodnost izvedenih kanala potrebno je izvršiti sanaciju »nive- - Ø 300 mm koja prolazi Školskom ulicom i Ulicom lete« dijela kolektorske kanalizacije (početak Ulice Josipa Marića, sa spojem na postojeći »kolektor Nine Marakovića – problem uočen pri čišćenju cijevi, III«. Radovi bi se izvodili na trasi dužine od cca godine 2006. /tvrtka »mc ČIŠĆENJE« iz Siska/) te 449 m., izvesti individualne priključke kućanstava u Ulici - Ø 300 i Ø 400 mm koja prolazi Ulicom F. K. Kavrlja, sukladno odredbama Zakona o komunalnom Frankopana (cca 600 m), gospodarstvu (»Narodne novine« br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04 - Ø 300, Ø 400 i Ø 500 koja prolazi Ulicama i 178/04) i Odluke o priključivanju građevina na ko- Hrvatskih branitelja i Ulicom Miroslava Krleže, munalnu infrastrukturu (»Službeni vjesnik» Grada H. a ukupne dužine od cca 862 m, Kostajnica br. 1/02). - Ø 300 mm koja prolazi dijelom Ul. 6. 08.1995. U cilju potpune izgradnje kanala kolektorske kanali- i ukupne dužine od cca 180 m, zacije, a radi lošeg stanja i učestalih popravaka, planira - Ø 300 i Ø 400 mm koja prolazi Ulicom Davorina se izvršiti rekonstrukcija KOLEKTORA III. Kolektor je Trstenjaka i dijelom Ulicom S. S. Kranjčevića ukupne dužine cca 1837,7 m (ф 400, ф 500 i ф 600 (cca 678,60 m), mm), a projektnim rješenjem treba odrediti obujam - Ø 300 mm koja prolazi Ulicom S.S. Kranjčevića zahvata rekonstrukcije. Planirani zahvat izvodilo bi i ukupne dužine cca 376 m i se paralelno s građenjem magistralnog v. cjevovoda. Osim toga treba dovršiti i gradnju tlačnog cjevovoda, - Ø 300, Ø 400 i Ø 500 mm koja prolazi Ulicom dužine cca 164 m i promjera Ø 200 i Ø 400 mm, koji Varoški bunar (cca 455 m). se treba nastaviti na predviđenu crpnu stanicu kod Izgradnja nove i izmjena postojeće kanalizacije hotela, a u funkciji daljnjeg transporta otpadnih voda vrši se u sklopu izvedbe radova uređenja prometnih do prekidnog okna »kolektora I«. (pješačkih) površina navedenih ulica. U sklopu izvedbe Za konačnu uporabljivost kolektorske kanalizacije magistralnog vodovodnog cjevovoda planira se izvr- Grada Hrvatska Kostajnica planira se izvedba precrpne šiti obnova postojeće i izgradnja kanalizacije u Ulici stanice (lokalitet Hotel Central) i uređaja za pročišća- Ratka Djetelića - cijevima Ø 400, Ø 500 i Ø 600 mm vanje (mehaničko - biološki uređaj, kapaciteta 2.500 (cca 1500 m). ES) na lokalitetu »ispod« tvornice Pounje. Financiranje ovih radova vršilo bi se putem Prora- Kolektorska kanalizacija izvodi se poglavito sred- čuna Grada Hrvatska Kostajnica, sredstvima nadlež- stvima Republike Hrvatske i nadležnog Ministarstva nog Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka i mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatskih voda, sredstvima pretpristupnih fondova EU. Proračuna Grada, učešćem nevladinih i drugih me- đunarodnih organizacija, sredstvima pretpristupnih fondova (programa) EU i dr. 5.7.3. POVRŠINSKA ODVODNJA

5.7.2. SEKUNDARNA KANALIZACIJA U svezi rješavanja problema površinske odvodnje, u slijedećem četverogodišnjem razdoblju, Hrvatske Gradnjom armiranobetonskog kanala »Ufinac« (po- vode planiraju: vršinska odvodnja) došlo je do »presjecanja« ispusta - nastaviti radove na obaloutvrdi lijeve obale rijeke fekalnih voda dijela obiteljskih kuća. U tom smislu treba Une i izgradnji zaštitnog zida dužine 427 m u Ulici Nine Mara- osigurati kanalizacionu odvodnju, kako za područje kovića (ukupna dužina obaloutvrde je cca 850 m). U sklopu »Ufinca«, tako i za dio Ulice Žrtava Domovinskog rata. obaloutvrde nalazi se i uređeni pješački nogostup Projekt izgradnje kanalizacije u Ulici Ufinac izradila je koji se povezuje sa postojećim na Šetalištu dr. Franje tvrtka HIDROPROJEKT-ING d.o.o. iz Zagreba, a isti Tuđmana; predviđa izvedbu cca 240 m kanala. - izvršiti radove uklanjanja nanosa iz korita rijeke Problem sekundarne kanalizacije trebalo bi riješiti i Une (od r.km.41-42) i izvršenje krčenja i izmuljivanja u naseljima Panjani i Rosulje. Ovo bi se rješavalo para- međugraničnog vodotoka Unčica i lelno sa izradom nogostupa kroz narečena naselja. - dovršiti radove na oblozi dna i pokosa bujičnog Grad Hrvatska Kostajnica namjerava u slijedećem kanala Ufinac. razdoblju izvesti kanalizaciju do Restorana Djed čime bi se spriječila daljnja odvodnja felkalnih voda u septičku Na potocima Unčici i Taviji izvest će se obnova jamu te uklonili neugodni mirisi u predjelu restorana i pločastih propusta (dva mostića – ra-dovi započeli Park šume. U tom cilju potrebno je projektirati i izve- u prosincu mjesecu 2006.) i time omogućiti pristup sti radove izgradnje kanalizacije u Ulici Put na Djed obradivom poljoprivrednom zemljištu na desnoj strani (dužina cca 500 m). rijeke Une. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2355

Postojeći otvoreni kanal, na lokaciji uz stambenu 5.8. ODLAGANJE KOMUNALNOG OTPADA, SA- građevinu u Ulici Ratka Djetelića br. 56 (paralelno sa NACIJA DIVLJIH ODLAGALIŠTA Ulicom Antuna Pavičića) treba »zatvoriti«, odnosno izvesti zatvoreni sustav odvodnje sa cijevi Ø 600 mm i ukupne dužine od cca 200 m. Radovi, također, 5.8.1. KOMUNALNI OTPAD obuhvaćaju izradu kišnog preljeva. Problem odvodnje oborinskih voda dijela naselja U Hrvatskoj Kostajnici planira se urediti »reciklažno Rosulje, u slijedećem razdoblju planira se riješiti ure- dvorište« na kojema bi građani mogli odlagati »ostale« đenjem (»jaruženjem») kanala (k.č.br. 4834). Ukupna vrste komunalnog otpada (krupni otpad, metalni otpad, dužina kanala iznosi cca 450 m. otpadna ulja, kiseline i sl.). Odvojeno prikupljanje Zbog čestih oštećenja i nemogućnosti »tretiranja« provodi se, trenutno, na sedam »formiranih« otoka, za oborinskih voda planira se izvesti rekonstrukcija i staklo, PET ambalažu i papir. Prikupljanje i odvoz vrše djelomična zamjena kanalizacije na lokaciji: »Stara se putem tvrtki iz Zagreba: UNIJA NOVA d.o.o (staklo) Mitnica« - Ulica Kavrlja. Predviđeni promjer cijevi je i UNIJAPAPIR d.d. (papir i PET ambalaža). Ø 300 mm i ukupne duljine cca 50 m. U cilju rješavanja problema odvodnje oborinskih Za planiranu gradnju i opremanja reciklažnog voda i nemogućnosti »tretiranja« istih postojećom dvorišta biti će nužno tražiti izmjene i dopune Plana kanalizacionom infrastrukturom /zaštopavanje po- gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke županije stojeće kanalizacije, izljevi po prometnim i privatnim (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije« broj površinama, odnošenje materijala itd.), izradit će se 14/05). Isto treba predvidjeti i u postojećoj prostornoj projekt odvodnje oborinskih voda. dokumentaciji Grada Hrvatska Kostajnica (predlaže Radovi na površinskoj odvodnji financiraju se sred- se lokacija dvorišta »bivše klaonice«: Unska ulica stvima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvita, – Ulica A. Pavičića). Hrvatskih voda, fondova (programa) EU i Proračuna Planirane aktivnosti izvršile bi se u slijedećem Grada Hrv. Kostajnica. dvogodišnjem razdoblju uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. TABELA – KANALIZACIJA I POVRŠINSKA Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja ODVODNJA otpadom u Sisačko-moslavačkoj županiji usmjeren je na objedinjavanje djelatnosti u postupanju s otpadom INVESTICIJA (2007. – 2010.) i osivanje ŽCGO (Županijski centar za gospodarenje otpadom). 1 PRECRPNA STANICA SA TLAČNIM Usporedno s aktivnostima na uspostavi ŽCGO, CJEVOVODOM treba provesti postupak sanacije i zatvaranja posto- 2 KOLEKTORSKA KANALIZACIJA III jećih odlagališta, kao i divljih odlagališta i otpadom 3 UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE onečišćenog tla. 4 POPRAVAK NIVELETE KOLEKTORA II (Ul. Grad Hrvatska Kostajnica sklopio je sa Fondom Nine Marakovića) za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dana 17. 5 PRIKLJUČAK ULICE KAVRLJA NA veljače 2005., Ugovor o korištenju sredstava Fonda KOLEKTOR II za neposredno sudjelovanje Fonda u sufinanciranju 6 KANALIZACIJA – STARA MITNICA Programa sanacije odlagališta komunalnog otpada 7 KANALIZACIJA SV.ROK - TRG »Rosulje« i 17. studenog 2005. Dodatak Ugovora o K.TOMISLAVA korištenju sredstava Fonda za neposredno sudjelovanje 8 KANALIZACIJA UFINAC Fonda u sufinanciranju Programa sanacije odlagališta 9 KANALIZACIJA PANJANI komunalnog otpada »Rosulje«. 10 KANALIZACIJA ROSULJE Planirane aktivnosti sanacije na postojećoj loka- 11 KANALIZACIJA RESTORAN DJED ciji: 12 KANALIZACIJA UL.: MK., F.K.F., H.B., 6. 1. Izrada Studije utjecaja na okoliš, izvedba istraž- kol.95. nih radova i izrada Plana zatvaranja odlagališta 13 ULICA DAVORINA TRSTENJAKA (izrađeno u 2006.), 14 KANALIZACIJA S. S. KRANJČEVIĆA 15 KANALIZACIJA VAROŠKI BUNAR 2. Izrada Stručne podloge za ishođenje lokacijske 16 KANALIZACIJA ULICA RATKA DJETELIĆA dozvole 17 GRAĐENJE OBALOUTVRDE 3. Izrada Glavnog i Izvedbenog projekta 18 UREĐENJE KORITA UNČICE 19 UREĐENJE KANALA UFINAC 4. Izrada natječajne dokumentacije za izvođenje 20 OBNOVA PLOČASTIH PROPUSTA radova 21 ZATVARANJE OTVORENOG KANALA 5. Nadzor radova (R.D.54) 22 POPRAVAK KANALA »STARA MITNICA«- 6. Izvedba radova sanacije i zatvaranja deponi- KAVRLJA je 23 UREĐENJE KANALA k.č.br. 4834 - Procjenjeni iznos ukupne investicije izno- ROSULJE si 8.390.000,00 kn. Od toga iznos sudjelovanja 24 ODVODNJA OBORINSKIH VODA (projekt) Fonda u sufinanciranju projekta sanacije iznosi Stranica 2356 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

5.873.000,00 kn, dok je pocjenjeni iznos sudjelovanja Prodajni prostor poljoprivrednih proizvoda otvorenog Grada Hrv. Kostajnica 2.517.000,00 kn. Dana 04. srpnja je tipa. Sastoji se od platoa sa metalnim nadstrešni- 2005. Grad Hrvatska Kostajnica sklopio je Ugovor za cama (čelično-cijevna konstrukcija pokrivrena »biber« izradu Projektne dokumentacije za sanaciju komunalnog crijepom). Ispred nadstrešnica nalaze se montažni odlagališta »Rosulje« u području Hrvatske Kostajnice. armiranobetonski pultevi. Infrastrukturnim zahvatom Ugovor je sklopljen, temeljem provedenog natječaja, vrši se nova regulacija kojom se osigurava normalno sa tvrtkom EKONERG, Institut za energetiku i zaštitu odvijanje prometa državnom cestom D 47 i nesmetano okoliša, d.o.o., Koranska 5 iz Zagreba. poslovanje tržnice (novi pristupni putevi, parkirališta). Predviđa se izvedba vodovoda i kanalizacije, hidrantske Temeljem provedenih istražnih radova, tvrtka »Eko- mreže i elektroinstalacije. nerg« izvještava o potrebi znatnog financijskog ulaganja za sanaciju te predlaže, kao alternativno rješenje, mo- Za realizaciju ovog projekta trebalo bi novelirati gućnost izmještanja otpada s postojećeg odlagališta. postojeću projektnu dokumentaciju iz 1989. te pronaći Od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinko- investitora gradnje. U drugoj varijanti građenje bi se vitost izvršen je, 17. svibnja 2006., očevid odlagališta vršilo dijelom sredstvima iz Proračuna Grada Hrvatska otpada te je Fond o istome dostavio Gradu Hrvatska Kostajnica, a dijelom sredstvima međunarodnih orga- Kostajnica očitovanje (dopis Klasa: 351-04/04-03/0088, nizacija i fondova (kandidiranje projekta). Realizaciji Urbroj: 563-03-BŠ-06-24 od 31. svibnja 2006.). Ovim projekta pristupilo bi se 2007. – 2010. godine. očitovanjem predlaže se izmještanje otpada na jedno od službenih odlagališta Sisačko-moslavačke županije 5.10. GROBLJA ili, ako nije moguć dogovor o odlaganju, sanacija u skladu sa propisima Republike Hrvatske i smernicama U pogledu potreba proširenja sadašnjih granica Europske Unije na postojećoj lokaciji. groblja u narednih 10 do 15 godina planirano je pro- Tvrtka »Ekonerg« sačinila je, krajem 2006. »Studiju širenje groblja sv. Ane koje služi potrebama Grada o utjecaju na okoliš« kojom analizira dvije varijante Hrvatske Kostajnice i prigradskih naselja i od 1999. varijante sanacije i zatvaranja odlagališta: ima status središnjeg gradskog groblja. Ostala groblja ne će se proširivati. Varijanta 1: Izmještanje otpada U 2007. i 2008. izvršiti će se izrada snimka, di- Varijanta 2: Sanacija odlagališta na postojećoj gitalizacija podataka (prilagodba na postojeće raču- lokaciji nalne programe) i katastra groblja, što će omogućiti djelotvornije održavanje i učinkovitu naplatu grobne naknade. Studijom se predlaže odabir prve varijante, a Za groblje sv. Ane planira se, u slijedećem dvogo- konačna odluka, o čemu ovisi i dinamika sanacije i dišnjem razdoblju, izraditi projekt uređenja groblja s zatvaranja, donijet će se u postupku procjene utje- planom i rasporedom ukopa. caja na okoliš (Studije) za planirani zahvat sanacije odlagališta »Rosulje«. 5.11. SOCIJALNA INFRASTRUKTURA i DRUGE GRAĐEVINE JAVNE NAMJENE 5.8.2. DIVLJA ODLAGALIŠTA – GLOMAZNI OT- PAD 5.11.1. REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE ZGRADE ZA POTREBE CENTRA ZA SOCIJALNU U cilju sanacije divljih odlagališta Grad Hrvatska SKRB I CRVENI KRIŽ Kostajnica planira, u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, izvršiti sanaciju, odno- Projekt obuhvaća rekonstrukciju i adaptaciju posto- sno odvoz glomaznog otpada, dvaju divljih odlagališta: jeće građevine nalazeće u Ulici Davorina Trstenjaka tzv lokacije »Bajića jame« i »Žikina ciglana«. Odvoz 7 i 7a u Hrvatskoj Kostajnici. Uređenjem postojeće ostalog glomaznog otpada vrši se jednom godišnje, građevine osigurao bi se trajni smještaj Centra za putem ovlaštenih tvrtki. socijalnu skrb i Crvenog križa koji trenutno rade u Planirana aktivnost izvršila bi se u 2007. godini, iznajmljenom ili neadekvatnom prostoru (Crveni križ). a sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku Glavni projekt izradila je tvrtka KORINVEST d.o.o. iz učinkovitost i sredstvima Proračuna Grada Hrvatska Zagreba, a isti obuhvaća zahvat na postojećoj zgradi Kostajnica. - radove rekonstrukcije i adaptacije - potrebne za potpunu zgotovljenost i uporabu iste. 5.9. TRŽNICA, k.č.br. 894 Postojeća građevina predstavlja kulturnu vrijednost Grada te se nalazi u zaštićenoj povijesnoj jezgri. Uslijed

ratnih djelovanja došlo je do znatnih oštećenja vanjskih Obzirom da današnja tržnica ne zadovoljava niti konstruktivnih elemenata, a višegodišnjim djelovanjem minimalne uvjete opremljenosti, te obzirom na po- vremenskih prilika (kiša, snijeg) njeno propadanje je stojeću plansku i projektnu dokumentaciju, trebalo bi nastavljeno. Radi se o jednokatnoj masivno-zidanoj pristupiti izgradnji nove »Zelene tržnice«. Postojeća građevini sa mogućnošću iskorištenja potkrovlja. projektna dokumentacija, u uporabnom smislu, dijeli Podjela korisnog prostora budućim korisnicima izvr- buduću tržnicu na dvije osnovne prodajne cjeline i šena je zatvaranjem otvora u vertikalno nosivom ziđu prateći sadržaj (pomoćna zgrada i infrastruktura). smještenom približno u središte građevine. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2357

Centar za socijalnu skrb i Crveni križ danas skrbe Grada Hrvatska Kostajnica, a dijelom sredstava o stanovništvu sa širjeg područja Grada Hrvatska međunarodnih organizacija i fondova (kandidiranje Kostajnica (Grad Hrvatska Kostajnica, Općina Majur, projekta). Realizaciji projekta pristupilo bi se 2007. Općina Donji Kukuruzari i Općina Hrvatska Dubica). – 2010. godine. Skrb i pomoć prima oko 720 obitelji (1238 osoba), a jednokratnu pomoć oko 1210 osoba, što iziskuje po- 5.11.4. OBNOVA ŠKOLSKE DVORANE I GRADNJA trebne uvjete i kapacitete socijalnog centra i društva. IGRALIŠTA Kapaciteti novoprojektirane građevine predviđaju, osim radnog prostora administracije i prostora prijama stranaka, prostor javne kuhinje. Na području Grada djeluju dvije škole: OŠ Davorina Financijska sredstva za rekonstrukciju i adaptaci- Trstenjaka i SS Ivana Trnskog. Programom rada tjele- ju predviđena su putem Ministarstva mora, turizma, sne i zdravstvene kulture škole, predviđa se izvedba prometa i razvitka (Projekt: »Integralni razvoj lokalne 1/3 nastave u dvorani, dok bi se 2/3 nastave odvijalo zajednice /EIB II/), Ministarstva zdravstva i socijalne na otvorenom. Postojeća dvorana Osnovne škole Da- skrbi i Proračuna Grada Hrvatska. Projekt bi se reali- vorina Trstenjaka nalazi se u vrlo lošem stanju te bi zirao u slijedećem četverogodišnjem razdoblju. istu trebalo obnoviti (krov prokišnjava, loše grijanje, sanitarni prostori u derutnom stanju i dr.). S druge strane, slični su uvjeti za aktivnosti na otvorenom. 5.11.2. OBNOVA I REKONSTRUKCIJA GRAĐE- Obnovom dvorane, uređenjem okoliša i asfaltiranjem VINE »STARI KOTAR« U USTANOVU ZA školskog dvorišta, stekli bi se uvjeti normalnog odvijanja SMJEŠTAJ ODRASLIH tjelesnih i zdravstvenih potreba učenika. Srednja škola Ivana Trnskog također nema uvjete Ovim projektom predviđa se sanacija i obnova za tjelesno-zdravstvene aktivnosti na otvorenom. Za ratom devastirane građevine nalazeće u Ulici Ratka zadovoljenje ovih potreba (Programa rada) planira se Djetelića br. 33. Objekt bi se koristio za smještaj, skrb izgradnja otvorenog višenamjenskog igrališta. i njegu do tridesetdvije odrasle osobe. Potreba za Navedene aktivnosti trebalo bi izvesti u slijedećem građevinom ovog tipa je više nego velika obzirom da četverogodišnjem razdoblju, uz financijska sredstva slična ne postoji u širem području Pounja. Sisačko-moslavačke županije, Proračuna Grada Hrvatska Za navedenu građevinu (Ustanovu) izrađen je Kostajnica, donacija i pretpristupnih fondova EU. glavni projekt po tvrtki »LEGAT KONZALTING« d.o.o. iz Zagreba. Zgrada je kulturne vrijednosti i predstavlja 5.11.5. REKONSTRUKCIJA I ADAPTACIJA PRO- kulturni identitet Grada iz sredine prošlog stoljeća. STORA PRIZEMLJA ZGRADE BIVŠE GRA- Obzirom na obujam i položaj ista zadovoljava uvjete ĐANSKE UČIONICE – ZGRADE GRADSKE smještaja starijih osoba (površina cca: 570 + 80 m2). GALERIJE – U PROSTOR NOVE GRADSKE Ustanova bi trebala biti opremljena svim potrebnim KNJIŽNICE I ČITAONICE i adekvatnim pomagalima i opremom namjenjenom budućim korisnicima. Postojeća Gradska knjižnica i čitaonica smješte- Financijska sredstva za rekonstrukciju i adaptaciju na je u neprimjerenom prostoru koji ne zadovoljava, osiguravaju se putem Ministarstva mora, turizma, propisima određene, gabarite i uvjete rada. Velik fond prometa i razvitka (Projekt: »Integralni razvoj lokalne knjiga nema primjeren prostor za odlaganje i pregled, a zajednice /EIB II/), Ministarstva zdravstva i socijalne ostale aktivnosti (čitaonica, odjel za djecu…) provode skrbi, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske se u skučenom i improviziranom prostoru. solidarnosti i Proračuna Grada Hrvatska. Projekt bi se Obzirom na svoj lokalitet i strukturu gradnje, za realizirao u slijedećem četverogodišnjem razdoblju. budući prostor Gradske knjižnice i čitaonice namjerava se urediti prizemlje zgrade bivše Građanske učionice 5.11.3. IZGRADNJA DJEČJEG VRTIĆA – zgrade Gradske galerije nalazeće u Ulici Vladimira Nazora br. 8. Projekt uređenja izradila je tvrtka »M.K.M. INŽENJERING« d.o.o. iz Zagreba te predstoji analiza Grad Hrvatska Kostajnica planira gradnju novog izrađenog i eventualna prilagodba novim zahtjevima dječjeg vrtića i to za djecu predškolskog znanja. Plani- obzirom na predviđene troškove uređenja i planirane rana lokacija građevine je prostor iza stare »pounjske kapacitete. zgrade«, u Ulici Ratka Djetelića 56., odnosno na rubu urbane jezgre Grada. Radovi uređenja buduće knjižnice i čitaonice izvodili bi se u slijedećem četverogodišnjem razdoblju sred- Za navedenu građevinu glavni projekt je izradila stvima Ministarstva kulture, Proračuna Grada Hrvatska tvrtka »ARHINGTRADE« d.o.o. iz Zagreba. Ukupna Kostajnica, pretpristupnih fondova (programa) EU i korisna površina planirane građevine iznosi cca 280 nevladinih organizacija. m2 te ista zadovoljava potrebe rada nad tri skupine od po 25 djece (ukupno 75 djece u tri skupne sobe) u jednoj smjeni. Također, osim rada u skupnim sobama, 5.11.6. SANACIJA I ADAPTACIJA ZGRADE MA- djeca bi imala mogućnost izlaska na za to uređeno GISTRATA U HRVATSKOJ KOSTAJNICI dječje igralište. Za realizaciju ovog projekta trebalo bi naći ula- Zgrada Magistrata predstavlja spomenik kulture gača, odnosno investitora gradnje. U drugoj varijanti smješten u samom središtu Grada Hrvatske Kostajnice, građenje bi se vršilo dijelom sredstava iz Proračuna na Trgu Nikole Šubića Zrinskog. Stranica 2358 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Ratom devastirana obnavlja se već od 1996. godi- - u okviru raspoloživih financijskih sredstava nije ne, a namjenom bi trebala služiti za smještaj Gradske bilo moguće paralelno razvijati i suvremeno uprave koja već niz godina radi u vrlo neprikladnim opremati sve pojedine komponente sustava. uvjetima. Osim toga, u dijelu prizemlja predviđa se U daljnjem razvoju treba težiti ravnomjernijem ugostiteljski sadržaj i prostor vjenčaone. razvoju svih komponenti, U slijedećoj (2007.) godini planira se završetak ra- - za razvoj civilne zaštite, u 2006. godini, Grad Hr- dova i useljenje u građevinu. Planira se izvesti radove vatska Kostajnica je izdvojio iznos od 130.000,00 sancije vlage podruma i kapilarne vlage građevine, kuna. Sukladno zakonskim obvezama (članak dovršenje građevinskih radova (građevinski popravci, 28. i 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne postava parketa, grijanje…) i opremanje građevine novine«, broj 174/04), potrebno je, u Proraču- potrebitim namještajem i opremom. nu za 2007. godinu, izvršiti zakonsku obvezu Financijska sredstva za dovršenje građevina pla- osiguranja sredstava za razvoj civilne zaštite. niraju se pribaviti putem Ministarstva mora, turizma, Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na prometa i razvitka, pretpristupnih fondova (programa) EU, Ministarstva kulture i Proračuna Grada Hrvatska području Grada Hrvatske Kostajnice u 2006. godini Kostajnica. čini sastavni dio ovog Zaključka.

6. ZAVRŠNE ODREDBE II. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvat- Ovaj Program mjera za unapređenja stanja u pro- storu za Grad Hrvatsku Kostajnicu stupa na snagu ska Kostajnica. osmog dana od dana objave u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatske Kostajnice. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRADSKO VIJEĆE GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO VIJEĆE KLASA: 022-05/06-01/63 URBROJ: 2176/02-06-01-1 KLASA: 022-05/06-01/64 Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. URBROJ: 2176/02-06-01-1 Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. Predsjednik Miroslav Jurić, ing., v.r. Predsjednik Miroslav Jurić, ing., v.r.

A N A L I Z A stanja sustava zaštite i spašavanja na po- 89. dručju Grada Hrvatske Kostajnice u 2006. godini Na temelju članka 28. Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, broj 174/04), članka 27. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj Sukladno članku 28. stavak 1. Zakona o zaštiti i 9/06 i 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog vijeća spašavanju (»Zakon« - »Narodne novine«, broj 174/04) Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regi- 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Ko- onalne) samouprave u obvezi je najmanje jedanput stajnica na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godišnje, ili pri donošenju proračuna, razmatrati godine donijelo je stanje zaštite i spašavanja, te donijeti smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na Z A K L J U Č A K svom području. o stanju zaštite i spašavanja na području Grada Razmatranje stanja kao prvi korak podrazumijeva Hrvatske Kostajnice u 2006. godini raščlambu (analizu) Procjene ugroženosti stanovniš- tva, te materijalnih i kulturnih dobara, koja procjenjuje moguće oblike ugroze i opasnosti te njihove moguće I. posljedice na stanovništvo, materijalna i kulturna do- Ovim Zaključkom Gradsko vijeće Grada Hrvatska bra, a prema elementima sadržanim u Procjeni, koja Kostajnica prihvaća »Analizu stanja sustava zaštite je izrađena prema Pravilniku o metodologiji izrade i spašavanja na području Grada Hrvatske Kostajnice procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih u 2006. godini«. dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica kon- katastrofa (»Narodne novine«, broj 142/03). »Procjenu statira slijedeće: ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobara - Grad Hrvatska Kostajnica je, ukupno gledajući, od mogućeg nastanka prirodnig i civilizacijskih kata- preuzeo niz aktivnosti te uložio znatna sredstva strofa Grada Hrvatska Kostajnica« usvojilo je Gradsko za razvoj sustava zaštite i spašavanja. Sustav poglavarstvo Grada Hrvatske Kostajnice na sjednici zaštite i spašavanja na području Grada dostigao održanoj 22. travnja 2004. godine (KLASA: 022-05/01- je zadovoljavajuću razinu, 01/64, URBROJ: 2176/02-01-02-21). Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2359

Iz navedene Procjene ugroženosti vidljivo je da je - HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., DP područje Grada Hrvatske Kostajnice ugroženo mo- »Elektra« Sisak, pogon H. Kostajnica, Vladimira gućim opasnostima i prijetnjama navedenih prirodnih Nazora 48, 44430 Hrvatska Kostajnica, i civilizacijskih kaastrofa, a posebno je ugroženo - Hrvatske šume, Uprava šuma Sisak, Šumarija poplavama (rijeka Una), požarom na otvorenom pro- Hrvatska Kostajnica, Gordana Lederera 60, storu (nekontrolirano i nepažljivo spaljivanje otpada 44430 Hrvatska Kostajnica, na otvorenim poljoprivrednim površinama), potresima - Policijska uprava Sisačko-moslavačka, PP Hr- (stupanj seizmičnosti 6 - 7° MCS), drugim prirodnim vatska Kostajnica, Ante Starčevića 1, 44430 nepogodama (olujni vjetrovi orkanske snage, poledica, Hrvatska Kostajnica, toča, dugotrajne suše, obilne padaline i drugo), nukle- arnim nesrećama (na udaljenosti manjoj od 1000 km - Centar za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica, u pogonu se nalazi ukupno 40 nuklearnih elektrana Josipa Marića 2, 44430 Hrvatska Kostajnica, (udaljenost gradskog središta od NE Krško približno je - Gradsko društvo Crvenog križa (Zakon o hrvat- 115 km), istjecanjem opasnih tvari u mjestima posebne skom crvenom križu »Narodne novine«, broj ugroženosti (mogućnost zagađenja opasnim tvarima, 92/01), iz gospodarskih objekata i transportnih sredstava, - Lovačko društvo »Naretak«, vodotoka i izvora pitke vode) te epidemiološkim i sanitarnim opasnostima. - Mobilizirani građani, poduzeća, radni strojevi i vozila pravnih i fizičkih osoba (sukladno članku U provođenju aktivnosti zaštite i spašavanja prven- 30. Zakona o zaštiti i spašavanje i odluci, grado- stveno se angažiraju pravne osobe, službe i udruge, načelnika Grada Hrvatska kostajnica, o pravnim koje su u okviru svoje djelatnosti bave određenim osobama od interesa za zaštitu i spašavanje vidovima zaštite i spašavanja s ljudstvom i materijal- (Odluka, KLASA: 810-01/06-01/01, URBROJ: no-tehničkim sredstvima i opremom: 2176/02-06-03-5, od 14. lipnja 2006. godine). - Vatrogasna zapovjedništva i postrojbe (profe- U slučaju da pravne osobe i službe koje se bave sionalna i dobrovoljne): zaštitom i spašvanjem nisu u mogućnosti same učinko- - Vatrogasna zajednica područja Hrvatska Ko- vito provesti aktivnosti zaštite i spašavanja, a ugroza stajnica, prijeti nastankom katastrofe ili veće nesreće, na zahtjev - Dobrovoljno vatrogasno društvo Hrvatska gradonačelnika, aktivira se Zapovjedništvo zaštite i Kostajnica, spašavanja Grada Hrvatske Kostajnice (Odluka, gra- - Dobrovoljno vatrogasno društvo Selište Ko- donačelnika Grada Hrvatska Kostajnica, o imenovanju stajničko članova Zapovjedništva zaštite i spašavanja Grada Hr- vatska Kostajnica, KLASA: 810-01/06-01/01, URBROJ: 2176/02-06-03-5, od 18. rujna 2006. godine). Raspoloživa sredstva: Navedeno zapovjedništvo rukovodi i usklađuje aktiv- 1. DVD HK: vozilo osobno GOLF, MERCEDES nosti operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih kombi, MAGIRUS navalno vozilo, TAM prateća resursa zajednice s ciljem sprječavanja, ublažavanja i cisterna, MVŠ ROZENBAUER 8/8, 20 opremljenih otklanjanja posljedica katastrofe i veće nesreće. vatrogasaca (komplet oprema - zaštita) i Grad Hrvatska Kostajnica je, Odlukom Gradskog 2. DVD SK: W kombi, MVŠ ZIEGLER 8/8, 10 poglavarstva Grada Hrvatska kostajnica (KLASA: opremljenih vatrogasaca. 022-05/97-01/04, URBROJ: 2176/25-97-02/1) od 6. - JP »Komunalac« d.o.o. Hrvatska Kostajnica, veljače 1997. godine, ustrojilo slijedeće postrojbe Unska 1, 44430 Hrvatska Kostajnica civilne zaštite za svoje područje: - Vatrogasnu postrojbu s 10 obveznika, Raspoloživa sredstva: - Postrojbu opće namjene sa 77 obveznika, Kamion MERCEDES 2222 (kiper), ICB kombinirka 4 x, landrover džip diesel, kamion MERCEDES 1625 UKUPNO 88 obveznika. (smećar) i pumna HONDA (mala). - CESTE SISAK d.o.o., nadcestarija Hrvatska Kostajnica, Ante Starčevića 11, 44430 Hrvatska Ko- Sve navedene postrojbe CZ su popunjene obvezni- stajnica cima civilne zaštite, koji su dobiveni na raspored od Ureda za obranu Hrvatska Kostajnica. Iste postrojbe nisu opremljene ni osobnom ni skupnom opremom. Raspoloživa sredstva: U smislu rukovođenja civilnom zaštitom, gradona- Kamion MERCEDES, ICB rovokopač, IVECO kombi, čelnik Grada Hrvatske Kostajnice donio je, 8. prosinca TAM kombi, valjak HAMM, vibronabijač STIHL, rezalica 2006. godine Odluku o imenovanju Zapovjedništva betona i dvije motorne pile STIHL. Civilne zaštite Grada Hrvatska Kostajnica (KLASA: - Dom zdravlja SMŽ, Ispostava Hrvatska Kostajnica, 810-01/06-01/01, URBROJ: 2176/02-06-03-14). Josipa Marića 1, 44430 Hrvatska Kostajnica, Sredstva za zaštitu i spašavanje, sukladno članku - Hrvatske vode VGO za vodno područje sliva 24ž. Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, Save, VGI »Banovina« Sisak (VODOPRIVREDA broj 76/94) osiguravaju jedinice lokalne samouprave i SISAK d.d.), Obala Ruđera Boškovića 11, 44000 uprave u okviru svog Proračuna za potrebe područja Sisak, iz svoje nadležnosti. Stranica 2360 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Postrojbe civilne zaštite s ukupno 88 obveznika, uz Također Programom se definiraju i ostali vidovi snage koje se u okviru svojih djelatnosti bave nekim u svrhu pomoći, ali i s ciljem poboljšanja kvalitete vidom zaštite i spašavanja, optimalne su i učinkovite života stanovništva na području Grada Hrvatska u uvjetima potrebe zaštite i spašavanja na području Kostajnica. Grada Hrvatske Kostajnice. Sukladno članku 28. i 29. Zakona o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine«, broj 174/04), Gradsko vijeće i Gradsko poglavarstvo II. Podaci o postojećem stanju osigurati će sredstva za opremanje navedene postroj- be civilne zaštite i drugih operativnih snaga zaštite i Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na spašavanja. području Grada Hrvatska Kostajnica živi 2746 sta- Ukoliko dođe do nepogoda većih razmjera, kad novnika. navedene snage na našem području ne bi bile dostat- U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine ne, Grad može računati na pomoć snaga i sredstava na području Grada Hrvatska Kostajnica došlo je do drugih gradova i općina, te županijskih postrojbi CZ i organiziranih snaga zaštite i spašavanja županije smanjenja stanovništva što je posljedica agresije na kao i iz drugih županija, te snaga i sredstava Hrvat- Republiku Hrvatsku i Grad Hrvatsku Kostajnicu, te ske vojske. nasilnog iseljavanja i razaranja početkom Domovinskog rata od 1991. godine. Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošlja- vanje, Područnog ureda Sisak, 390 radno sposoban 90. stanovnik Grada Hrvatska Kostajnica traži posao Na temelju članka 19. Zakona o lokalnoj i područ- (podaci - studeni 2006. godine). noj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01, 60/01 - pročišćeni tekst i 129/05), članka 5. i III. Oblici i opseg socijalne skrbi 7. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03 i 44/06), članka 27. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, Programom za zadovoljavanje socijalnih potreba broj 9/06 i 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog za Grad Hrvatsku Kostajnicu u 2007. godini, visine vijeća Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, planiranih sredstava od 276.000,00 kn, utvrđuju se broj 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska slijedeći oblici socijalne skrbi: Kostajnica na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine donosi 1. Briga za mlade a) Grad Hrvatska Kostajnica će financirati troškove smještaja u dječijem vrtiću svakom djetetu koje, P R O G R A M temeljem stručne procjene, treba socijalizirano za zadovoljavanje socijalnih potreba za Grad u dječijem vrtiću. Hrvatsku Kostajnicu u 2007. godini Za podmirenje ovog dijela Programa planiraju se sredstva u visini od 6.000,00 kn. I. Uvodne napomene b) Grad Hrvatska Kostajnica financirati će prehranu Svatko je dužan brinuti se za zadovoljavanje svojih učenika u Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka. životnih potreba i potreba osoba koje je po zakonu ili Financiranje se vrši u 100%-tnom iznosu, a za drugoj pravnoj osnovi dužan uzdržavati. djecu primatelja pomoći Centra za socijalnu Programom za zadovoljavanje socijalnih potreba skrb Hrvatska Kostajnica. za Grad Hrvatsku Kostajnicu u 2007. godini (u dalj- Financiranje prehrane vrši se i za djecu drugih njem tekstu: Proram) osigurava se pomoć osobama obitelji, po procjeni i prijedlogu Centra za socijalnu koje same ili uz pomoć osoba koje su dužne o njima skrb Hrvatska Kostajnica. skrbiti, ne mogu zadovoljiti vlastitim osnovnim životnim Financiranje prehrane vrši se za učenike obitelji s potrebama. Za takve osobe smatramo da su u stanju područja Grada Hrvatska Kostajnica. socijalne potrebe te mogu biti korisnici sredstava za zadovoljavanje socijalnih potreba. Za podmirenje ovog dijela programa planiraju se sredstva u visini od 40.000,00 kn. Sukladno odredbama članka 7. Zakona o socijal- noj skrbi (»Narodne novine«, broj 73/97, 27/0, 59/01, 82/01, 103/03 i 44/06) Grad Hrvatska Kostajnica, u c) Grad Hrvatska Kostajnica će za svako novoro- 2007. godini, osigurava sredstva za ostvarivanje prava đeno dijete izdvojiti 1.000,00 kn, dok za svako na pomoć u Proračunu Grada. treće dijete Grad Hrvatska Kostajnica daruje Osigurani iznos sredstava iznosi 276.000,00 3.000,00 kn. Za svako daljnje novorođeno di- kuna. jete Grad Hrvatska Kostajnica daruje iznos od Programom se sagledavaju potrebe, te određuju 3.000,00 kn, uvećan za 500,00 kn po djetetu. uvjeti, vrste i oblici pomoći osobama u stanju socijalne Za podmirenje ovog dijela Programa planiraju se potrebe na području Grada Hrvatska Kostajnica. sredstva u visini od 25.000,00 kn. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2361

2. Jednokratna pomoć za podmirenje troškova Kostajnica, a koje prije smrti nisu osigurale sredstva stanovanja za podmirenje troškova (ušteđevina, osiguranja itd.) i koje nemaju osobe koje bi morale i mogle snositi njihove troškove, pogreb će se u cijelosti - do visine Grad Hrvatska Kostajnica može odobriti jednokratnu najnužnijih pogrebnih troškova - financirati iz Grad- pomoć samcu ili obitelji u podmirenju troškova sta- skog proračuna. novanja (najamnina, komunalna naknada, električna energija, plin, grijanje, voda, odvodnja i dr.). Za podmirenje ovog dijela progama planiraju se sredstva u visini od 5.000,00 kn. Sve radno sposobne osobe koje steknu pravo do- bivanja pomoći dužne su prethodno istu nadoknaditi Gradu Hrvatska Kostajnica (u daljnjem tekstu: »davatelj 5. Gradsko društvo Crvenog križa Hrvatska pomoći«) i to vršenjem određenih radnji u Gradskoj Kostajnica upravi ili u poduzećima i ustanovama u vlasništvu Grada Hrvatske Kostajnice. Gradsko društvo Crvenog križa Hrvatska Kostaj- Odluka o pružanju tražene pomoći donosi Gradsko nica humanitarna je organizacija koja provodi razne poglavarstvo Grada Hrvatske Kostajnice, a po pret- vidove skrbi o socijalno ugroženim osobama, pomaže hodnom prijedlogu Socijalnog vijeća. prognanim i izbjeglim osobama, provodi službu tra- Odluka o pružanju pomoći sadrži podatke o tra- ženja i dr. žitelju pomoći, iznosu predviđene pomoći i u slučaju Putem ovog Programa financirati će se Programi radne sposobnosti tražitelja, mjestu, vrsti i vremenu koje Gradsko društvo Crvenog križa ponudi Gradu obavljanja rada kojim tražitelj nadoknađuje davatelju Hrvatska Kostajnica. vrijednost dodjeljene pomoći. Planirana sredstva za ovaj dio Programa iznose Radno sposobne osobe, koje radom nadoknađuju 70.000,00 kn. predviđenu pomoć, dužne su određeni rad izvesti u vremenu omjera vrijednosti satnice spram predviđene pomoći. Vrijednost satnice vršenja određenog rada 6. Pomoć korisnicima pomoći za uzdržavanje određena je važećom Odlukom Gradskog pogla- - naknada za ogrijev varstva o cjeniku rada za zaposlenike koji obavljaju povremeni rad. Svim korisnicima pomoći za uzdržavanje na područ- Radno sposobne osobe stječu pravo dobitka ju Grada Hrvatska Kostajnica dodjeljuje se, jednom pomoći po obavljenom radu, u skladu s Odlukom godišnje, naknada za ogrijev. Iznimno, uz procjenu i Gradskog poglavarstva iz stavka 5. ovog članka, i po prijedlog Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajni- pozitivnom pisanom izvješću rukovoditelja ili čelnika ca, Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica tijela kojem je tražitelj pomoći dodjeljen na vršenje može dodjeliti naknadu za ogrijev i drugim socijalno određenog rada. ugroženim osobama (obiteljima) s područja Grada. Za podmirenje ovog dijela Programa planiraju se Planirana sredstva za ovaj dio programa iznose sredstva u visini od 40.000,00 kuna. 60.000,00 kn.

3. Jednokratna pomoć IV. Druge pomoći

U iznimnim okolnostima koje se postave pred obitelj a) Gradsko poglavarstvo može, ako ocjeni potreb- ili pojedinca, a obitelj ili pojedinac ne može ih sam nim i uz procjenu i prijedlog Centra za socijalnu riješiti vlastitim sredstvima bez težih posljedica na skrb Hrvatska Kostajnica, odobriti dodjelu dara zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (npr. duža korisnicima pomoći za uzdržavanje, umirovlje- bolest, ozljeda, bolničko liječenje, troškovi prijevoza nicima, djeci i dr. socijalno ugroženim osobama za potrebe liječenja, troškovi prijevoza (ili druge po- (obiteljima) s područja Grada Hrvatska Kostaj- trebe) za rehabilitaciju djece s teškoćama u razvoju, nica. zdravstveno neosigurane osobe, nabava skupog lijeka b) Za sve ostale namjene koje nisu ovdje navedene, na vlastiti trošak, smrt hranitelja obitelji i sl.) pružiti će a mogu se po svojoj namjeni i potrebi svrstati se jednokratna pomoć do najviše 1.000,00 kn. u zadovoljenje socijalnih potreba, osigurava se Naknada za troškove prijevoza dodjeljuje se samo još 5.000,00 kn. u slučaju ako ista nije ostvarena putem HZZO. Dodjela jednokratne pomoći vrši se uz uvjet da V. Praćenje i provođenje Progama ista nije ostvarena putem Centra za socijalnu skrb Hrvatska Kostajnica. Praćenje i provođenje programa vrši se putem Za podmirenje ovog dijela progama planiraju se socijalnog vijeća Grada Hrvatska Kostajnica. sredstva u visini od 25.000,00 kn. Socijalno vijeće imenuje Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica. 4. Podmirenje pogrebnih troškova Jedinstveni upravni odjel ovlašten je od tražitelja pomoći, i drugih ovlaštenih službi, tražiti dokaze o Osobama kojima pogrebne troškove nije dužan činjenicama koje su od utjecaja na donošenje Odluke snositi Centar za socijalnu skrb, Podružnica Hrvatska o pružanju tražene pomoći. Stranica 2362 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

VI. Prijelazne odredbe - pročišćeni tekst, 82/04 i 110/04), članka 27. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj Za točku 2, 3, 4. i 5. poglavlja III. i podtočka b) 9/06 i 12/06) i članka 39. Poslovnika gradskog vijeća poglavlja IV. Gradsko poglavarstvo donosi pojedinačne Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj odluke. 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Ko- stajnica na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine donosi VII. Vremenska određenost programa

Ovaj Program stupa na snagu danom objave u P R O G R A M »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica. gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Hrvatska Kostajnica u 2007. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA godini GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO VIJEĆE Članak 1.

KLASA: 022-05/06-01/59 Ovim Programom određuje se izgradnja objekata URBROJ: 2176/02-06-01-1 i uređaja komunalne infrastrukture Grada Hrvatske Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. Kostajnice u 2007. godini za: javne površine, neraz- vrstane ceste, opskrbu pitkom vodom, odvodnju i Predsjednik pročišćavanje otpadnih voda, odvodnju atmosferskih Miroslav Jurić, ing., v.r. voda, javnu rasvjetu, groblja i odlaganje komunalnog otpada.

91. Članak 2. Na temelju članka 30. stavka 5. Zakona o komu- Na području Grada Hrvatska Kostajnica u 2007. nalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, broj 26/03 godini planira se gradnja:

Rbr. Komunalna infrastruktura Vrijednost Izvor Proračun Grada Hrvatska Kostajnica, ne- 1. Izgradnja igrališta na »Mitnici« 150.000,00 vladine organizacije 2. Panoramska točka - spomenik G. Leereru 20.000,00 Proračun GHK, HRT 3. Trg Nikole Šubića Zrinskog (projekt uređenja) 200.000,00 MMTPR, Fond za regionalni razvoj RH 4. Uređenje Ulice Davorina Trstenjaka 500.000,00 MMTPR, fondovi (RH) Lokalne ceste - (rekonstrukcija) sanacija: M. Ministarstvo mora, turizma, prometa i 5. Krleže, Školska, H. Branitelja, F.K. Frankopana, razvitka (EIB II) Utolička 3.660.000,00 6. Sanacija (rekonstrukcija) ŽC 3264 (Utolica) 1.500.000,00 ŽUC, Proračun GHK (150.000,00 kn) Izgradnja magistralnog cjevovoda Panjani - Sla- Hrvatske vode (249.000,00 kn 7. binja (izrada projekta) 303.780,00 Proračun Grada H.K. (54.780,00 kn) Dogradnja vodospreme Panjani (dogradnja + Hrvatske vode (339.076,75 kn) 8. nadzor) 593.037,05 Proračun Grada H.K. (253.960,30 kn) 9. Vodovodna mreža u Ulici Ante Starčevića 650.000,00 MMTPR (40%), MPS 40%, GHK (20%) 10. Rekonstrukcija izvorišta »Mrzlenac« 40.000,00 Proračun GHK, donacije 11. Kanalizacija u Ulici Ufinac 350.000,00 MMTPR (40%), MPS (40%), GHK (20%) Projekti vodovoda: (R. Djetelića, G. Lederera, Proračun Grada Hrvatska Kostajnica 12. D. Trstenjaka, Utolička, V. bunar, S. S. Kranj- Sisačko-moslavačka županija čevića) 150.000,00 Projekti kanalizacije: precrpna stanica, kolektor III, Proračun Grada Hrvatska Kostajnica, 13. Put na Djed, M. Krleže, F. K. Frankopana, Utolička, MMTPR H. Branitelja. D. Trstenjaka, S.S. Kranjčevića) 150.000,00 14. Sanacija lijeve obale rijeke Une - obaloutvrda 1.000.000,00 Hrvatske vode 15. Nastavak izgradnje otvorenog kanala - Ufinac 200.000,00 Hrvatske vode 16. Rekonstrukcija javne rasvjete 260.000,00 Fond za zaštitu okoliša i e.u. 17. Proširenje Groblja Sv. Ana - projekt 40.000,00 Proračun Grada Hrvatska Kostajnica 18. Sanacija deponije otpada »Rosulje« 2.000.000,00 Fonda za zaštitu okoliša i e.u., GHK Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2363

Članak 3. 2. Održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi Ovaj Program stupa na snagu danom objave u na čišćenje javnih površina »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica. - redovno čišćenje javnih površina (trgova, pje- šačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, dječjih igrališta i javnih prometnih površina, osim javnih SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA cesta). Čišćenje Naselja Hrvatska Kostajnica GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA obavljati svakodnevno, a ostalih naselja peri- GRADSKO VIJEĆE odično jedan puta tjedno i KLASA: 022-05/06-01/58 - redovno čišćenje zelenih površina koje obuhva- URBROJ: 2176/02-06-01-1 ća: redovitu košnju trave mehaničkom kosilicom Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. od svibnja do mjeseca listopada, eventualnu obnovu zelenila u Naselju Hrvatska Kostajnica, Predsjednik obrezivanje stabala (platane i dr.) i redovito Miroslav Jurić, ing., v.r. čišćenje (po potrebi) javnih površina (trgovi, parkirališta, pješačke zone).

92. 3. Održavanje javnih površina Temeljem članka 28. Zakona o komunalnom - održavanje postojećih i nabavka novih košarica gospodarstvu (»Narodne novine« broj 26/03 pročišćeni za smeće, tekst, 82/04 i 178/04), članka 27. Statuta Grada - označavanje parkirališnih mjesta (horizontalna Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i i vertikalna signalizacija) i 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog vijeća Grada - eventualne sanacije asfaltnog plašta (trgovi, Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i pješačke zone, igrališta...) 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine donosi 4. Održavanje nerazvrstanih cesta - sanacije završnih zastora nerazvrstanih ce- sta. P R O G R A M održavanja komunalne infrastrukture u 2007. godini 5. Održavanje javne rasvjete - redovita izmjena rasvjetnih tijela javne rasvjete (po potrebi) i Članak 1. - troškovi isporučene električne energije. Ovim Programom određuje se održavanje komunalne infrastrukture na području Hrvatske Kostajnice, za komunalne djelatnosti: 6. Održavanje groblja 1. odvodnja atmosferskih voda, - održavanje prostora i zgrada za obavljanja 2. održavanje čistoće - čišćenje javnih površina, ispraćaja i sahrane pokojnika, 3. održavanje javnih površina, - održavanje travnjaka unutar groblja (redovita košnja - svibanj - listopad). 4. održavanje nerazvrstanih cesta, 5. održavanje javne rasvjete i Članak 3. 6. održavanje groblja. Financijska sredstva potrebna za ostvarivanje Komunalne djelatnosti, navedene stavkom 1. ovog Programa iznose: članka, obavljaju ovlaštene osobe ili Vlastiti pogon Grada Hrvatska Kostajnica (Odluka o osnivanju Vlastitog - odvodnja atmosferskih voda 20.000,00 kn, pogona Grada Hrvatska Kostajnica »Službeni vjesnik«, - održavanje čistoće - čišćenje broj 36/04). javnih površina 20.000,00 kn, Vlastiti pogon obavlja komunalne djelatnosti - održavanje javnih površina 20.000,00 kn, održavanja javnih površina i upravljanja i održavanja - održavanje nerazvrstanih groblja na području Grada Hrvatska Kostajnica. cesta 300.000,00 kn, - održavanje javne rasvjete 350.000,00 kn, Članak 2. - održavanie groblja 30.000,00 kn. U 2007. godini održavanje uređenog građevinskog Potrebna financijska sredstva za zemljišta na području Grada Hrvatska Kostajnica ostvarivanje Programa, u dijelu obuhvaća: komunalnih djelatnosti održavanja 1. Odvodnju atmosferskih voda javnih površina i održavanja - redovito čišćenje i nužno održavanje uređaja groblja, ostvaruju se dodatno (slivnika) za odvodnju atmosferskih voda na kroz aktivnosti Vlastitog pogona području grada. Čišćenje se obavlja barem dva Grada Hrvatska Kostajnica i puta godišnje (travanj - prosinac). iznose: 437.067,00 kn. Stranica 2364 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Sveukupno potrebna proračunska Smjernice proizlaze iz ispravljanja analizom sredstva za održavanje utvrđenih nedostataka svake sastavnice sustava komunalne infrastrukture zaštite i spašavanja, kako bi sustav što bolje djelovao iznose 1.177.067,00 kn. kod nastanka ili prijetnje nastanka većih nesreća i katastrofa. Izvori financiranja: Ove Smjernice nastale su po »Analizi stanja sustava 1. Proračunska sredstva iz zaštite i spašavanja na području Grada Hrvatske naplate komunalne naknade Kostajnice u 2006. godini« (Zaključak Gradskog vijeća u iznosu od 400.000,00 kn, Grada Hrvatska Kostajnica, Klasa: 022-05/0601/63, 2. Sredstva iz Proračuna Urbroj: 2176/02-06-01-1 od 21. prosinca 2006.). namjenjena za rad Vlastitog pogona u iznosu od 437.067,00 kn, 2. CIVILNA ZAŠTITA: (zapovjedništva ZIS-a, za- 3. Sredstva iz proračunskih povjedništva, postrojbe i druge sposobnosti sredstava gradskih poreza civilne zaštite) u iznosu od 340.000,00 kn. - U proračunu za 2007. godinu osigurati sredstva Članak 4. za opremanje, osposobljavanje i usavršavanje postrojbi civilne zaštite, koje je osnovao Grad Ovaj Program stupa na snagu danom objave u Hrvatska Kostajnica, »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica. - Poglavarstvo i stručne službe trebaju aktivno prikupljati podatke za izradu procjena i planova, SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA procjena ugroženosti i planova zaštite i spa- GRADSKO VIJEĆE šavanja (»Narodne novine«, broj 20/06), - U daljnjem razvoju sustava, po izradi nove Pro- KLASA: 022-05/06-01/63 cjene ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja, URBROJ: 2176/02-06-01-2 izraditi srednjoročni plan razvoja. Osiguranim Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. financijskim sredstvima u Proračunu, a s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti, omogućiti djelovanje Predsjednik na sprječavanju i otklanjanju štetnih posljedica Miroslav Jurić, ing., v.r. koje nadilaze mogućnosti djelovanja službi i pravnih osoba (kojima je zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara redovita djelatnost), - Iskazati prioritete materijalno-tehničkog razvoja 93. (nabava osobne i skupne opreme) te planirati provođenje osposobljavanja, uvježbavanja i Na temelju članka 28. Zakona o zaštiti i spašavanju drugih aktivnosti, (»Narodne novine«, broj 174/04), članka 27. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj - Istovremeno u srednjoročnom planu iskazati 9/06 i 12/06) i članka 39. Poslovnika Gradskog vijeća mogućnosti za osiguranje uvjeta za provođe- nje evakuacije, zbrinjavanja i sklanjanja ljudi i Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj materijalnih dobara te drugih aktivnosti iz mjera 9/06 i 12/06), Gradsko vijeće Grada Hrvatska Kostajnica zaštite i spašavanja, sukladno Planu zaštite i na 11. sjednici održanoj 21. prosinca 2006. godine spašavanja (po usvajanju istog). donijelo je

3. SKLONiŠTA S M JE R N I C E za organizaciju i razvoj sustava zaštite i - U Proračunu osigurati sredstva za tehničku spašavanja na području Grada Hrvatska kontrolu, tekuće i investiciono održavanje sklo- Kostajnica u 2007. godini ništa osnovne zaštite (sukladno čl. 20 Zakona o zaštiti i spašavanju), a s ciljem stvaranja uvjeta za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara 1. UVOD u slučaju prirodnih i civilizacijskih katastrofa.

Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite 4. VATROGASTVO: (vatrogasna zapovjedništva i spašavanja (»ZIS«) predstavljaju zbir svih potreba i postrojbe) redovnih službi i djelatnosti koje se bave zaštitom i spašavanjem u svojoj redovitoj djelatnosti (Crveni križ, vatrogastvo, javna poduzeća za održavanje - Nastaviti s daljnjim razvojem dobrovoljnog vatro- komunalne infrastrukture i dr.), u koje ulaze i potrebe gastva sukladno njihovim vlastitim programima razvoja civilne zaštite. i razvojnim projektima, Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2365

- U daljnjem planiranju iskazati plan materijalno- 6. UDRUGE GRAĐANA OD ZNAČAJA ZA ZAŠTITU tehničkog razvoja (nabava opreme i sredstava), I SPAŠAVANJA razvoja kadrovskih kapaciteta (planovi obuke i vježbi), daljnji razvoj sustava organizacije i - Temeljem analize rada udruga i iskazanih potreba djelovanja (dežurstva, intervencije), te iskazati djelovanja u slučaju većih nesreća i katastrofa, dodatne potrebe za djelovanje u jedinstvenom te definiranjem zadaća u Planu zaštite i spaša- sustavu zaštite i spašavanja u slučaju većih vanja, odrediti načine i izvore financiranja za nesreća i katastrofa. bolji razvoj i pripravnost udruga od značaja za zaštitu i spašavanje. 5. SLUŽBE I PRAVNE OSOBE KOJE SE ZAŠTI- TOM I SPAŠAVANJEM BAVE U REDOVNOJ 7. ZAVRŠNE ODREDBE DJELATNOSTI

Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite - Većina službi koje se zaštitom i spašavanjem i spašavanja na području Grada Hrvatska Kostajnica bave u redovnoj djelatnosti (npr.: hitna pomoć, u 2007. objaviti će se u »Službenom vjesniku« Grada javno zdravstvo, socijalne službe, javno poduzeće, Hrvatska Kostajnica. veterinarske službe...) ustrojena je i djeluje na višim razinama, tako da zbog potrebe praćenja SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA stanja na ovom području treba ubuduće redovito GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA tražiti analize stanja bitnih za sustav zaštite i GRADSKO VIJEĆE spašavanja ovih službi, - U slijedećem planskom razdoblju, na osnovu KLASA: 022-05/06-01/63 Procjene i Plana zaštite i spašavanja Grada, URBROJ: 2176/02-06-01-2 treba nastaviti s daljnjim razvojem komunalne Hrvatska Kostajnica, 21. prosinca 2006. infrastrukture (vodoopskrba, čistoća, i dr.) kao bitnog čimbenika u sustavu zaštite i spašava- Predsjednik nja. Miroslav Jurić, ing., v.r.

AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA

57. KLASA: 022-05/06-01/84 Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska URBROJ: 2176/02-06-02-3 Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. članka 14. Poslovnika Gradskog poglavarstva Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 20/06) Predsjednik i članka 1. Odluke o prodaji UP »Central« d.o.o. iz Tomislav Paunović, v.r. Hrvatske Kostajnice, Gradsko poglavarstvo Grada hrvatska Kostajnica na 20. sjednici održanoj 16. pro- sinca 2006. godine donijelo je 58. Na temelju članka 8. Odluke o izvršenju Proračuna O D L U K U Grada Hrvatska Kostajnica za 2006. godinu (»Služ- o raspisivanju Javnog natječaja za prodaju UP beni vjesnik«, broj 12/06), članka 41. Statuta Grada »Central« d.o.o. iz Hrvatske Kostajnice Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06) i članka 14. Poslovnika Gradskog poglavarstva Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj Članak 1. 20/06), Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatske Ko- Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica stajnice na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. raspisuje Javni natječaj za prodaju UP »Central« godine donijelo je d.o.o. Hrvatske Kostajnice.

O D L U K U Članak 2. o raspodjeli sredstava tekućih donacija Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Proračuna Grada Hrvatska Kostajnica za objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska 2006. godinu Kostajnica.

Članak 1. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Ovom Odlukom vrši se raspodjela sredstava Te- GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA kućih donacija Proračuna Grada Hrvatska Kostajnica GRADSKO POGLAVARSTVO za 2006. godinu (»Službeni vjesnik«, broj 12/06), na slijedeći način: Stranica 2366 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Pozicija Br. knt VRSTA IZDATAKA Iznos (kn) R0082 38114 Tekuće donacije za udruženje obrtnika 10.000,00 R0083 38114 Tekuće donacije Vatrogasnoj zajednici područja Hrvatska Kostajnica 230.000,00 R0084 38114 Tekuće donacije političkim strankama 60.000,00 R0085 38114 Tekuće donacije udrugama proizašlim iz Domovinskog rata: - UHVIDR-a Grada Hrvatska Kostajnica 16.000,00 - UHDDR Hrvatska Kostajnica 15.000,00 - UHDDR Selište Kostajničko 6.000,00 - UHBDR Policije SMŽ, Sisak 1.500,00 - Udruga roditelja poginulih branitelja, Sisak 1.500,00 R0086 38114 Tekuće donacije Limenoj glazbi DVD-a Hrvatska Kostajnica 90.000,00 R0087 38115 Tekuće donacije Zajednici športskih udruga Grada H. Kostajnica 110.000,00 R0088 38114 Tekuće donacije pogrebnom društvu Sveti Florijan H. Kostajnica 5.000,00 R0088 38114 Tekuće donacije Hrvatskoj ženi Hrvatska Kostajnica 5.000,00 R0088 38119 Tekuće donacije SŠ Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica 5.000,00 R0088 38119 Tekuće donacije za civilnu zaštitu 10.000,00 R0088 38119 Tekuće donacije mjesnim odborima 5.000,00 R0088 38119 Tekuće donacije za gradsko fašničko društvo Hrvatska Kostajnica 5.000,00 R0088 38119 Tekuće donacije Društvo Naša djeca 5.000,00 R0088 38119 Tekuće donacije Kostajničkim mažoretkinjama 10.000,00 R0088 38119 Tekuće donacije OŠ Davorina Trstenjaka Hrvatska Kostajnica 15.000,00 R0088 38119 Ostale tekuće donacije: - Vijeće srpske nacionalne manjine 2.000,00 - Udruga za pomoć osob. s ment. retard. 5.000,00 - Udruga slijepih Sisak 2.000,00 - Udruga proizv. voća »Voće P.« Petrinja 1.000,00 - Društvo multipleskleroze SMŽ, Sisak 2.000,00 - Udruga invalida SMŽ, Petrinja 2.000,00 - NK Posavina Donji Kukuruzari 15.000,00 - ŠRU Una 8.000,00 - ostalo 23.000,00 R0089 38119 Tekuće donacije Turističkoj zajednici 150.000,00 R0090 38119 Tekuće donacije za kulturu 10.000,00 UKUPNO 825.000,00

Članak 2. 3. stavka 1. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj važiti »Odluka o raspodjeli sredstava Tekućih donacija 29/06), Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Ko- Proračuna grada Hrvatska Kostajnica za 2006. godinu« stajnica na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. (»Službeni vjesnik«, broj 20/06). godine donijelo je Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska O D L U K U Kostajnica. o prodaji stana

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Članak 1. GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- GRADSKO POGLAVARSTVO pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasniš- tvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, KLASA: 022-05/06-01/20 broj 124/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada URBROJ: 2176/02-06-02-6 Hrvatska Kostajnica od 15. prosinca 2006. godine, Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica prodaje garsonjeru (stan br. 3), površine 24,27 m2 Predsjednik nalazeći u prizemlju stambene zgrade u Ulici Ratka Tomislav Paunović, v.r. Djetelića br. 54, k.č.br. 474 (po novoj izmjeri k.č.br. 780/1) z.k.ul. 2911 k.o. Kostajnica kupcu ABAZA d.o.o. iz Hrvatske Dubice. 59. Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska Ko- Članak 2. stajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), članka Abaza d.o.o. iz Hrvatske Dubice može kupiti 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i članka predmetni stan sukladno članku 3. stavak 1. Odluke Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2367 o prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Ko- SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA stajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06) po tržišnoj GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA vrijednosti stana utvrđenoj od strane ovlaštenog GRADSKO POGLAVARSTVO sudskog vještaka. KLASA: 022-05/06-01/66 URBROJ: 2176/02-06-02-24 Članak 3. Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Predsjednik Kostajnica. Tomislav Paunović, v.r.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA 61. GRADSKO POGLAVARSTVO Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska KLASA: 022-05/06-01/66 Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), URBROJ: 2176/02-06-02-23 članka 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. članka 5. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06), Predsjednik Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica Tomislav Paunović, v.r. na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. godine donijelo je

O D L U K U 60. o prodaji stana Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), članka 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i Članak 1. članka 5. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06), pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasništvu Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, broj na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. godine 124/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada Hrvat- donijelo je ska Kostajnica od 15. prosinca 2006. godine, Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica prodaje jed- 2 O D L U K U nosobni stan (stan br. 2), površine 30,58 m nalazeći u prizemlju stambene zgrade u Ulici Ratka Djetelića br. o prodaji stana 56, k.č.br. 189/1 i 190 (po novoj izmjeri k.č.br. 780/2) z.k.ul. 2912 k.o. Kostajnica KRUNOSLAVU RAJKOVIĆ Članak 1. iz Hrvatske Kostajnice. Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasniš- Članak 2. tvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, Krunoslav Rajković, dosadašnji najmoprimac sta- broj 124/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada na, može kupiti predmetni stan sukladno članku 5. Hrvatska Kostajnica od 15. prosinca 2006. godine, Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06) po tržiš- prodaje jednosobni stan (stan br. 2), površine 38,66 2 noj vrijednosti stana utvrđenoj od strane ovlaštenog m nalazeći u prizemlju stambene zgrade u Ulici Ratka sudskog vještaka. Djetelića br. 54, k.č.br. 474 (po novoj izmjeri k.č.br. 780/1) z.k.ul. 2911 k.o. Kostajnica kupcu »CESTE SISAK« d.o.o. iz Siska. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Članak 2. objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica. »Ceste Sisak« d.o.o iz Siska, dosadašnji najmo- primac stana, mogu kupiti predmetni stan sukladno članku 5. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06) GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA po tržišnoj vrijednosti stana utvrđenoj od strane ovla- GRADSKO POGLAVARSTVO štenog sudskog vještaka. KLASA: 022-05/06-01/66 URBROJ: 2176/02-06-02-25 Članak 3. Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Predsjednik Kostajnica. Tomislav Paunović, v.r. Stranica 2368 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

62. O D L U K U Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska Ko- o prodaji stana stajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), članka 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i članka Članak 1. 3. stavka 1. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- 29/06), Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Ko- pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasniš- stajnica na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. tvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, godine donijelo je broj 124/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada Hrvatska Kostajnica od 15. prosinca 2006. godine, Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica O D L U K U prodaje dvosobni stan (stan br. 11), površine 54,47 o prodaji stana m2 nalazeći na drugom katu stambene zgrade u Ulici Ratka Djetelića br. 56, k.č.br. 189/1 i 190 (po novoj izmjeri k.č.br. 780/2) z.k.ul. 2912 k.o. Kostajnica LIDIJI Članak 1. REBIĆ iz Hrvatske Kostajnice. Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasniš- Članak 2. tvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, broj 124/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada Lidija Rebić, dosadašnji najmoprimac stana, može Hrvatska Kostajnica od 15. prosinca 2006. godine, kupiti predmetni stan sukladno članku 5. Odluke o Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Ko- prodaje jednosobni stan (stan br. 6), površine 20,40 stajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06) po tržišnoj m2 nalazeći na prvom katu stambene zgrade u Ulici vrijednosti stana utvrđenoj od strane ovlaštenog Ratka Djetelića br. 56, k.č.br. 189/1 i 190 (po novoj sudskog vještaka. izmjeri k.č.br. 780/2) z.k.ul. 2912 k.o. Kostajnica ANI DJETELIĆ iz Hrvatske Kostajnice. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Članak 2. objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Ana Djetelić, može kupiti predmetni stan sukladno Kostajnica. članku 3. stavak 1. Odluke o prodaji stanova u vlasniš- tvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA broj 29/06) po tržišnoj vrijednosti stana utvrđenoj od GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA strane ovlaštenog sudskog vještaka. GRADSKO POGLAVARSTVO

KLASA: 022-05/06-01/66 Članak 3. URBROJ: 2176/02-06-02-27 Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska Kostajnica. Predsjednik Tomislav Paunović, v.r. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO POGLAVARSTVO 64. KLASA: 022-05/06-01/66 Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska Ko- URBROJ: 2176/02-06-02-26 stajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), članka Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i članka 3. stavka 1. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Predsjednik Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06), Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Ko- Tomislav Paunović, v.r. stajnica na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. godine donijelo je

63. O D L U K U Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska o prodaji stana Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), članka 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i članka 5. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Članak 1. Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06), Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasniš- na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. godine tvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, donijelo je broj 124/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2369

Hrvatska Kostajnica od 15. prosinca 2006. godine, Članak 2. Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica Đurđica Šubarić, dosadašnji najmoprimac stana, prodaje jednosobni stan (stan br. 8), površine 31,25 može kupiti predmetni stan sukladno članku 5. Od- 2 m nalazeći na trećem katu stambene zgrade u Ulici luke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Vladimira Nazora br. 12, k.č.br. K 49 (po novoj izmje- Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06) po tržiš- ri k.č.br. 404) z.k.ul. 87 k.o. Kostajnica STAMBENI noj vrijednosti stana utvrđenoj od strane ovlaštenog SERVIS d.o.o iz Zagreba. sudskog vještaka.

Članak 2. Članak 3. Stambeni servis d.o.o. iz Zagreba, može kupiti Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a predmetni stan sukladno članku 3. stavak 1. Odluke objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska o prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Ko- Kostajnica. stajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06) po tržišnoj vrijednosti stana utvrđenoj od strane ovlaštenog sudskog vještaka. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO POGLAVARSTVO Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a KLASA: 022-05/06-01/66 objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska URBROJ: 2176/02-06-02-29 Kostajnica. Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006.

Predsjednik SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Tomislav Paunović, v.r. GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO POGLAVARSTVO

KLASA: 022-05/06-01/66 66. URBROJ: 2176/02-06-02-28 Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), članka 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i Predsjednik članka 5. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Tomislav Paunović, v.r. Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06), Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. godine donijelo je 65. Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), O D L U K U članka 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i o prodaji stana članka 5. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06), Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica Članak 1. na 20. sjednici održanoj 16. prosinca 2006. godine Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- donijelo je pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasniš- tvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, broj 124/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada O D L U K U Hrvatska Kostajnica od 15. prosinca 2006. godine, o prodaji stana Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica prodaje dvosobni stan (stan br. 9), površine 62,40 m2 nalazeći na četvrtom katu stambene zgrade u Ulici Članak 1. Vladimira Nazora 9, k.č.br. K 49 (po novoj izmjeri Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- k.č.br. 989) z.k.ul. 180 k.o. Kostajnica JOSIPU BA- pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasniš- RIČEVIĆ iz Zageba. tvu Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, broj 124/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada Hrvatska Kostajnica od 15. prosinca 2006. godine, Članak 2. Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica Josip Baričević, dosadašnji najmoprimac stana, prodaje jednosobni stan (stan br. 10), površine 31,25 može kupiti predmetni stan sukladno članku 5. Od- m2 nalazeći na trećem katu stambene zgrade u Ulici luke o prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Vladimira Nazora 12, k.č.br. K 49 (po novoj izmjeri Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06) po tržiš- k.č.br. 404) z.k.ul. 87 k.o. Kostajnica ĐURĐICI ŠU- noj vrijednosti stana utvrđenoj od strane ovlaštenog BARIĆ iz Hrvatske Kostajnice. sudskog vještaka. Stranica 2370 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Članak 3. Grada Hrvatska Kostajnica (»Narodne novine«, broj Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a 133/06) i Prijedloga Stambene komisije Grada Hrvat- objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska ska Kostajnica od 19. prosinca 2006. godine, Gradsko Kostajnica. poglavarstvo Grada Hrvatska Kostajnica prodaje stan (samostojeća »Marles« kućica), površine 75 m2 na- SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA lazeća u Ulici Miroslava Krleže bb, k.č.br.1672/5 (po GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA novoj izmjeri k.č.br. 204/5) z.k.ul. 2784 k.o. Kostajnica GRADSKO POGLAVARSTVO kupcu PPS - MAJUR d.o.o. iz Majura.

KLASA: 022-05/06-01/66 URBROJ: 2176/02-06-02-30 Članak 2. Hrvatska Kostajnica, 16. prosinca 2006. PPS - MAJUR d.o.o. iz Majura, može kupiti pred- metni stan sukladno članku 3. stavak 1. Odluke o Predsjednik prodaji stanova u vlasništvu Grada Hrvatska Kostajnica Tomislav Paunović, v.r. (»Službeni vjesnik«, broj 29/06) po ponuđenoj cijeni u iznosu od 111.111,00 kuna.

67. Članak 3. Na temelju članka 40. Statuta Grada Hrvatska Ko- stajnica (»Službeni vjesnik«, broj 9/06 i 12/06), članka Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a 14. Poslovnika o radu Gradskog poglavarstva i članka objavit će se u »Službenom vjesniku« Grada Hrvatska 3. stavka 1. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Kostajnica. Grada Hrvatska Kostajnica (»Službeni vjesnik«, broj 29/06), Gradsko poglavarstvo Grada Hrvatska Ko- stajnica na 21. sjednici održanoj 19. prosinca 2006. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA godine donijelo je GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA GRADSKO POGLAVARSTVO O D L U K U KLASA: 022-05/06-01/66 o prodaji stana URBROJ: 2176/02-06-02-31 Hrvatska Kostajnica, 19. prosinca 2006. Članak 1. Temeljem provedenog Javnog natječaja za priku- Predsjednik pljanje pisanih ponuda za prodaju stanova u vlasništvu Tomislav Paunović, v.r.

GRAD NOVSKA AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA

23. Na temelju članka 38. Zakona o proračunu (»Narod- Članak 1. ne novine«, broj 96/03) i članka 7. Odluke o izvršenju Proračuna Grada Novske za 2006. godinu (»Službeni Preraspodjeljuju se sredstva unutar razdjela u vjesnik«, broj 35/04), Gradsko poglavarstvo Grada Proračunu Grada Novske za 2006. godinu (»Službeni Novske na sjednici održanoj 21. prosinca 2006. go- vjesnik«, broj 32/05, 11a/06, 23/06 i 51/06). dine donijelo je

O D L U K U Članak 2. o preraspodjeli sredstava planiranih u Sredstva iz članka 1. preraspodijeliti će se prema Proračunu Grada Novske za 2006. godinu slijedećem rasporedu:

u kunama Pozi- Broj Promjena VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano % Novi iznos cija konta iznos UKUPNO RASHODI / IZDACI 33.576.113,00 — 33.576.113,00

RAZDJEL 001 STRUČNA SLUŽBA GRADSKOG VIJEĆA I GRAD. POG. 3.829.442,19 -44.473,00 -1,16 3.784.969,19 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2371

u kunama Pozi- Broj Promjena VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano % Novi iznos cija konta iznos GLAVA 001 POSLOVI UPRAVNOG ODJELA 3.715.206,88 -44.473,00 -1,20 3.670.733,88

Program: 001 Redovna djelatnost 3.715.206,88 -44.473,00 -1,20 3.670.733,88 Aktivnost: 01 Rashodi za zaposlene 1.542.106,88 -36.473,00 -2,37 1.505.633,88 Izvor: Porezni prihodi 1.542.106,88 -36.473,00 -2,37 1.505.633,88

R0001 3111 Plaće za redovan rad 1.302.608,25 -36.473,00 -2,80 1.266.135,25

Aktivnost: 02 Materijalno financijski rashodi 2.167.100,00 -8.000,00 -0,37 2.159.100,00 Izvor: Porezni prihodi 2.167.100,00 -8.000,00 -0,37 2.159.100,00

R0021 3291 Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstva 680.000,00 -34.000,00 -5,00 646.000,00 R0022 A 3293 Reprezentacija - poslovni ručak 39.000,00 4.000,00 10,26 43.000,00 R0022 B 3293 Reprezentacija - pokloni 32.000,00 22.000,00 68,75 54.000,00

RAZDJEL 002 UPRAVNI ODJ. ZA DRUŠ. DJELAT. I IMOV. PRAVNE POSLOVE 9.941.257,66 -20.675,00 -0,21 9.920.582,66

GLAVA 001 POSLOVI UPRAVNOG ODJELA 1.048.769,16 -24.775,00 -2,36 1.023.994,16

Program: 001 Redovna djelatnost 738.769,16 -24.775,00 -3,35 713.994,16 Aktivnost: 01 Rashodi za zaposlene 516.269,16 -20.775,00 -4,02 495.494,16 Izvor: Porezni prihodi 516.269,16 -20.775,00 -4,02 495.494,16

R0069 3111 Plaće za redovan rad 415.502,69 -20.775,00 -5,00 394.727,69

Aktivnost: 02 Materijalno financijski rashodi 222.500,00 -4.000,00 -1,80 218.500,00 Izvor: Porezni prihodi 222.500,00 -4.000,00 -1,80 218.500,00

R0082 3299 Troškovi sudskih i upravnih sporova 50.000,00 -2.500,00 -5,00 47.500,00 R0082 A 3631 Pojačane aktivnosti oko upisa prava vlasništva 30.000,00 -1.500,00 -5,00 28.500,00

GLAVA 003 KULTURA, ŠPORT, MLADEŽ I SOCIJALNA SKRB 3.733.193,54 4.100,00 0,11 3.737.293,54

Korisnik: NOVOKOM D.D. 180.000,00 4.100,00 2,28 184.100,00 Program: 011 Šport 180.000,00 4.100,00 2,28 184.100,00 Aktivnost: 02 Tekuće održavanje športskih objekata 180.000,00 4.100,00 2,28 184.100,00 Izvor: Porezni prihodi 180.000,00 4.100,00 2,28 184.100,00

R0198 3811 Održavanje športskih objekata 180.000,00 4.100,00 2,28 184.100,00

RAZDJEL 003 UPR. ODJEL ZA KOM. GOSPODARS. PROSTOR. UREĐENJE, GRADIT. 15.873.017,74 79.291,00 0,50 15.952.308,74

GLAVA 001 POSLOVI UPRAVNOG ODJELA 972.196,00 4.486,00 0,46 976.682,00

Program: 001 Redovna djelatnost 972.196,00 4.486,00 0,46 976.682,00 Aktivnost: 01 Rashodi za zaposlene 535.046,00 -17.173,00 -3,21 517.873,00 Stranica 2372 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj Promjena VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano % Novi iznos cija konta iznos

Izvor: Porezni prihodi 429.341,84 -17.173,00 -4,00 412.168,84

R0240 3111 Plaće za redovan rad 429.341,84 -17.173,00 -4,00 412.168,84

Aktivnost: 02 Materijalno financijski rashodi 172.500,00 18.559,00 10,76 191.059,00 Izvor: Porezni prihodi 20.000,00 18.559,00 92,80 38.559,00

R0250 A 3225 Sitni inventar — 5.000,00 — 5.000,00 R0252 A 3299 Plaćanje priključka članovima HVIDR-e — 11.130,00 — 11.130,00 R0253 B 3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja — 2.429,00 — 2.429,00

Aktivnost: 03 Nabava opreme 264.650,00 3.100,00 1,17 267.750,00 Izvor: Porezni prihodi 209.650,00 3.100,00 1,48 212.750,00

R0254 D 4222 Komunikacijska oprema — 3.100,00 — 3.100,00

GLAVA 002 STRUČNI POSLOVI UPRAVNOG ODJELA 11.822.188,84 74.805,00 0,63 11.896.993,84

Program: 002 Održavanje objekata u vlasništvu Grada Novske 744.808,84 19.973,00 2,68 764.781,84 Projekt: 03 Održavanje gradske vijećnice 100.000,00 — — 100.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 40.000,00 — — 40.000,00

R0260 A 3232 Ostali radovi tekućeg održavanja 40.000,00 — — 40.000,00

Projekt: 09 Popravci kandelabera u Novskoj 10.000,00 1.086,00 10,86 11.086,00 Izvor: Prihodi od imovine 10.000,00 1.086,00 10,86 11.086,00

R0261 3232 Popravci obloge kandelabera 10.000,00 1.086,00 10,86 11.086,00

Projekt: 10 Održavanje stanova u vlasništvu grada 297.808,84 18.887,00 6,34 316.695,84 Izvor: Porezni prihodi 45.000,00 18.887,00 41,97 63.887,00

R0263 3232 Hitni popravci objekata u vlasništvu grada 20.000,00 18.887,00 94,44 38.887,00

Projekt: 08 Ostala nespomenuta projektiranja 400.000,00 — — 400.000,00 Izvor: Pihodi od imovine 400.000,00 — — 400.000,00

R0269 4511 Izrade ostalih projektnih dokumentacija 400.000,00 — — 400.000,00

Projekt: 02 Potrošnja elekt. energije za javnu rasvjetu 680.000,00 — — 680.000,00 Izvor: Prihodi po posebnim propisima 680.000,00 — — 680.000,00

R0272 3223 Troškovi el. energije za javnu rasvjetu 680.000,00 — — 680.000,00

Projekt: 02 Projektiranje sustava Borovac - Novska - Nova Sub. 60.000,00 — — 60.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 60.000,00 — — 60.000,00

R0282 3821 Projektiranje sustava otpadnih voda 60.000,00 — — 60.000,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2373

u kunama Pozi- Broj Promjena VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano % Novi iznos cija konta iznos

Projekt: 03 Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda 50.000,00 — — 50.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 50.000,00 — — 50.000,00

R0283 3821 Projektiranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 50.000,00 — — 50.000,00

Projekt: 04 Izgradnja kanalizacije 60.000,00 — — 60.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 30.000,00 — — 30.000,00

R0283 3821 Izrada projekta prespajanja postojeće kanal. u potok Novska na K1 30.000,00 — — 30.000,00

Podprogram: 04 Groblja 1.880.000,00 — — 1.880.000,00 Projekt: 01 Mrtvačnica u Novskoj 1.880.000,00 — — 1.880.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 180.000,00 — — 180.000,00

R0285 A 3821 Uređenje groblja u Novskoj 180.000,00 — — 180.000,00

Projekt: 05 Nabava i postavljanje ukrasa za Božićne blagdane 60.000,00 — — 60.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 60.000,00 — — 60.000,00

R0389 A 4227 Nabava i postavljanje ukrasa za Božićne blagdane 60.000,00 — — 60.000,00

Korisnik: Grad Novska 1.119.195,00 9.203,00 0,82 1.128.398,00 Program: 002 Održavanje objekata u vlasništvu Grada Novske 205.000,00 9.203,00 4,49 241.203,00 Projekt: 04 Režijski troškovi objekata 205.000,00 9.203,00 4,49 214.203,00 Izvor: Prihodi po posebnim propisima 205.000,00 9.203,00 4,49 214.203,00

R0309 3234 Komunalne usluge 70.000,00 9.203,00 13,15 79.203,00

Korisnik: Mjesni odbor Novska 906.471,00 32.976,00 3,64 939.447,00 Program: 002 Održavanje objekata u vlasništvu Grada Novske 439.600,00 32.976,00 7,50 472.576,00 Projekt: 14 Popravci svlačionica N.K. Libertas 314.000,00 32.976,00 10,50 346.976,00 Izvor: Prihodi od imovine 314.000,00 32.976,00 10,50 346.976,00

R0315 C 4212 Popravci posl. prostora N.K. Libertas 10.000,00 32.976,00 329,76 42.976,00

Projekt: 05 Popravci Društvenog doma u Borovcu 20.000,00 — — 20.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 20.000,00 — — 20.000,00

R0319 3232 Sitni popravci doma u Borovcu 20.000,00 — — 20.000,00

Projekt: 02 Popravci doma u Rajiću 60.000,00 — — 60.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 60.000,00 — — 60.000,00

R0332 3232 Popravci doma u Rajiću 50.000,00 — — 50.000,00 R0332 A 3232 Uređenje svlačionica 10.000,00 — — 10.000,00

Projekt: 05 Vatrogasni dom u Rajiću 16.000,00 — — 16.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 16.000,00 — — 16.000,00

R0334 4212 Projektiranje Vatrogasnog doma u Rajiću 16.000,00 — — 16.000,00 Stranica 2374 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Pozi- Broj Promjena VRSTA RASHODA / IZDATAKA Planirano % Novi iznos cija konta iznos

Projekt: 15 Uređenje sanitarnih čvorova u domu u Brestači 35.000,00 — — 35.000,00 Izvor: Prihodi od imovine 35.000,00 — — 35.000,00

R0359 A 3232 Postavljanje stolarije na društvenom domu 35.000,00 — — 35.000,00

Projekt: 07 Održavanje doma u Novoj Subockoj 164.000,00 — — 164.000,00 Izvor: Porezni prihodi — 45.062,00 — 45.062,00

R0392 D 4212 Centralno grijanje u domu u N. Subockoj — 45.062,00 — 45.062,00

Izvor: Prihodi od imovine 140.000,00 -45.062,00 -32,19 94.938,00

R0392 4212 Centralno grijanje u domu u N. Subockoj 100.000,00 -45.062,00 -45,06 54.938,00 R0392 B 3232 Održavanje doma u N. Subockoj 35.000,00 — — 35.000,00 R0392 C 3224 Održavanje doma u N. Subockoj 5.000,00 — — 5.000,00

Korisnik: Kuglana 44.000,00 12.653,00 28,76 56.653,00 Program: 002 Održavanje objekata u vlasništvu Grada Novske 44.000,00 12.653,00 28,76 56.653,00 Projekt: 04 Režijski troškovi objekata 44.000,00 12.653,00 28,76 56.653,00 Izvor: Porezni prihodi 20.000,00 10.856,00 54,28 30.856,00

R0402 3221 Materijal i sredstva za čišćenje 20.000,00 10.000,00 50,00 30.000,00 R0404 A 3234 Komunalne usluge — 856,00 — 856,00

Izvor: Prihodi po posebnim propisima 24.000,00 1.797,00 7,49 25.797,00

R0404 3234 Komunalne usluge 12.000,00 1.797,00 14,98 13.797,00

RAZDJEL 004 UPRAVNI ODJEL ZA PRORAČUN I FINANCIJE 3.932.395,41 -14.143,00 -0,36 3.918.252,41

GLAVA 001 POSLOVI UPRAVNOG ODJELA 3.932.395,41 -14.143,00 -0,36 3.918.252,41

Program: 001 Redovna djelatnost 3.932.395,41 -14.143,00 -0,36 3.918.252,41 Aktivnost: 01 Rashodi za zaposlene 479.326,41 -5.837,00 -1,22 473.489,41 Izvor: Porezni prihodi 479.326,41 -5.837,00 -1,22 473.489,41

R0425 3121 Ostali rashodi za zaposlene 158.412,00 -5.837,00 -3,68 152.575,00

Aktivnost: 02 Materijalno financijski rashodi 3.452.069,00 -8.306,00 -0,24 3.443.763,00 Izvor: Porezni prihodi 3.452.069,00 -8.306,00 -0,24 3.443.763,00

R0435 3237 Ugovori o djelu 120.000,00 -6.000,00 -5,00 114.000,00 R0436 3238 Održavanje servera, mreže i računala 100.000,00 -4.000,00 -4,00 96.000,00 R0439 3294 Članarine 41.500,00 1.694,00 4,08 43.194,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2375

Članak 3. 24. Ova Odluka je sastavni dio proračuna Grada novske Na temelju članka 14. stavka 1. Zakona o javnoj za 2006. godinu. nabavi (»Narodne novine«, broj 117/01, 60/01 i 92/05), Uredbe o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (»Narodne novine«, broj 14/02) i članka Članak 4. 22. poslovnika Gradskog poglavarstva Grada Novske Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Služ- (»Službeni vjesnik«, broj 8/03), Gradsko poglavarstvo benom vjesniku« Grada Novske. Grada Novske na 34. sjednici održanoj 18. prosinca 2006. godine donijelo je SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD NOVSKA D O P U N U GRADSKO POGLAVARSTVO Plana nabave za 2007. godinu KLASA: 400-08/06-01/20 URBROJ: 2176/04-02-06-1 I. Novska, 21. prosinca 2006. U Planu nabave a 2007. godinu KLASA: 030- 01/06-01/62 od 1. prosinca 2006. godine iza rednog Predsjednik broja 18 dodaju se redni brojevi 19, 20, 21, 22, 23, Antun Vidaković, dipl. ing., v.r. 24. i 25. i glase:

Redni broj 19. mijenja se i glasi: R0009 3221 Materijal za čišćenje i održavanje Ograničeno prikupljanje ponuda čl. 2. stavak 1. točka 2. uredbe 63.900,00 Redni broj 20. glasi: R0011 3233 Usluge promidžbe i informiranja 100.000,00 - televizijske usluge (Emitiranje emi- sija u sklopu Regionalnog Programa Izuzeće Zakona - aktivnosti Gradskog vijeća i Gradskog čl. 5. toč. 3. Zakona poglavarstva 50.400,00 Izravno ugovaranje - izrada kalendara za 2007. godinu čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 23.000,00 Izravno ugovaranje - obavijesti, čestitke i sl. čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 7.000,00 Izravno ugovaranje - dnevni tisak čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 10.000,00 Izravno ugovaranje - ostala promidžba čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 9.600,00 Redni broj 21. glasi: R0019 3239 Grafičke i tiskarske usluge, usluge uve- zivanja i sl. 130.000,00 - Tiskanje i objava općih akata Gradskog Izravno ugovaranje vijeća u »Službenom vjesniku« čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 24.000,00 - Tiskanje i objava odluka, planova Izravno ugovaranje i programa Gradskog poglavarstva u čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe »Službenom vjesniku« 24.000,00 - Tiskanje i objava izvješća, zaključaka i Izravno ugovaranje drugih akata u »Službenom vjesniku« čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 24.000,00 - Tiskanje i objava akata radnih tijela Izravno ugovaranje Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe i dr. tijela u »Službenom vjesniku« 20.000,00 - Uvezivanje »Narodnih novina«, »Služ- Izravno ugovaranje benog vjesnika« i ostale usluge uvezi- čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe vanja 6.000,00 - Tiskanje pozivnica, omotnica, ukrasnih Izravno ugovaranje čestitki i sl. čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 13.000,00 - Tiskanje oglasa za javne nabave i Izravno ugovaranje drugih oglasa i sl. čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 14.000,00 Izravno ugovaranje - Tiskanje plakata čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 5.000,00 Stranica 2376 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Redni broj 22. glasi: R0024 3293 Reprezentacija 138.000,00 Izravno ugovaranje - Nabava sokova čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 23.000,00 - Nabava kave, čaja, žestokih pića i Ograničeno prikupljanje ponuda prehrambenih proizvoda čl. 2. st. 1. toč. 2. uredbe 85.000,00 Izravno ugovaranje - Voda studena čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 7.000,00 Izravno ugovaranje - Vina čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 23.000,00 Redni broj 23. glasi: R0016 3232 Usluga tekućeg i investicijskog održa- vanja 30.000,00 Izravno ugovaranje - Servisiranje fotokopirnog aparata čl. 2. st. 1. toč. uredbe 14.000,00 Izravno ugovaranje - Servisiranje aparata za kavu čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 4.000,00 Izravno ugovaranje - ostali troškovi održavanja čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 12.000,00 Redni broj 24. glasi: R0493 3292 Premije osiguranja 91.000,00 - osiguranje zaposlenih osoba od poslje- Izravno ugovaranje dica nesretnog slučaja čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 6.000,00 - osiguranje osoba za vrijeme službe- Izravno ugovaranje nog puta čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 8.000,00 - osiguranje osoba za vrijeme bolova- Izravno ugovaranje nja čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 11.000,00 - osiguranje zgrade Gradskog poglavarstva Izravno ugovaranje od požara i nekih drugih opasnosti (opre- čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe ma, osnovna sredstva i sitni inventar) 9.000,00 - osiguranje poslovnih objekata od po- žara i nekih drugih opasnosti (društveni domovi u N. Subockoj, S. Subocka, Kozarice, Plesmo, Borovac, Bročice, Izravno ugovaranje Brestača, S. Grabovac, Sigetac, Rajić, čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe Roždanik, Paklenica, zgrada kuglane, zgrada Hrvatskih branitelja novska i zgrada komunalnog poduzeća) 21.000,00 - Osiguranje prijevoza sredstava (re- Izravno ugovaranje dovno) čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 13.000,00 - Osiguranje prijevoznih sredstava (ka- Izravno ugovaranje sko) čl. 2. st. 1. toč. 3. uredbe 23.000,00 Redni broj 25. glasi: R0487 3221 Uredski materijal i ostali materijalni ras- Ograničeno prikupljanje ponuda hodi čl. 2. st. 1. toč. 2. uredbe 170.000,00

II. Ova dopuna Plana nabave stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Službenom vjesniku« KLASA: 030-01/06-01/66 Grada Novske. URBROJ: 2176/04-02-06-1 Novska, 18. prosinca 2006. SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA GRAD NOVSKA Predsjednik GRADSKO POGLAVARSTVO Antun Vidaković, dipl. ing., v.r. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2377

OPĆINA MARTINSKA VES AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

12. POSEBNI DIO - OSNOVNE ZADAĆE I DJELO- Na temelju članka 36. Zakona o proračunu (»Na- KRUG RADA rodne novine«, broj 96/03) i članka 25. i 66. Statuta POSEBNI DIO - PRIKAZ PROGRAMA Općine Martinska Ves (»Službeni vjesnik«, broj 20/01), POSEBNI DIO - RASHODI / IZDACI Općinsko vijeće Općine Martinska Ves na 11. sjednici održanoj 20. prosinca 2006. godine donijelo je III PROJEKCIJA PRORAČUNA 2007-2009.

P R O R A Č U N IV PLAN NABAVE DUGOTRAJNE IMOVINE Općine Martinska Ves za 2007. godinu

Članak 2. Članak 1. Prihodi i primici, odnosno rashodi i izdaci prora- Proračun Općine Martinska Ves za 2007. godinu čuna utvrđeni su u Općem dijelu Proračuna prema sadrži: ekonomskoj klasifikaciji. I OPĆI DIO - RAČUN FINANCIRANJA OPĆI DIO - PRIHODI / PRIMICI Članak 3. OPĆI DIO - RASHODI / IZDACI Rashodi u iznosu 3.718.000,00 kuna raspoređeni su po nositeljima prema organizacijskoj, funkcijskoj, II POSEBNI DIO - ORGANIZACIJSKA STRUK- programskoj i ekonomskoj klasifikaciji u Posebnom TURA dijelu Proračuna.

OPĆI DIO - PRIHODI / PRIMICI u kunama Ostvar. Ostvar. Račun NAZIV Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.* 1 2 3 4 5 6=4/3 7=5/4 6 Prihodi poslovanja 2.318.278,00 2.665.000,00 3.568.000,00 115 134

611 Porez i prirez na dohodak 735.790,00 910.000,00 1.500.000,00 124 165 61111 Porez i prirez na doh.od nesam. rada i dr.samosta.djel. 735.790,00 910.000,00 1.500.000,00 124 165

612 Porez na dobit 10.239,00 55.000,00 0 537 0 61211 Porez na dobit 10.239,00 55.000,00 0 537 0

613 Porezi na imovinu 97.361,00 60.000,00 65.000,00 62 108 61341 Porez na promet nekretnina 97.361,00 60.000,00 65.000,00 62 108

614 Porezi na robu i usluge 20.323,00 23.000,00 24.000,00 113 104 61424 Porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića 9.258,00 10.000,00 10.000,00 108 100 61453 Porez na tvrtku 11.065,00 13.000,00 14.000,00 117 108

633 Pomoći iz proračuna 730.230,00 699.000,00 1.169.000,00 96 167 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna 303.417,00 227.000,00 154.000,00 75 68 63312 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna 154.213,00 93.000,00 155.000,00 60 167 63321 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna 0 299.000,00 250.000,00 0 0 63322 Kapitalne pomoći iz županijskog proračuna 272.600,00 80.000,00 610.000,00 29 763

634 Pomoći od ostalih subjekata opće države 0 100.000,00 0 0 0 63423 Kapitalne pomoći od izvanproračunskih fondova 0 100.000,00 0 0 0 Stranica 2378 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Ostvar. Ostvar. Račun NAZIV Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.* 1 2 3 4 5 6=4/3 7=5/4 641 Prihodi od financijske imovine 3.014,00 3.000,00 3.000,00 100 100 64132 Kamate na depozite po viđenju 3.014,00 3.000,00 3.000,00 100 100

642 Prihodi od nefinancijske imovine 261.848,00 275.000,00 277.000,00 105 101 64219 Naknade za ostale koncesije 13.311,00 12.000,00 12.000,00 90 100 64221 Prihod od zakupa nekretnina 52.104,00 60.000,00 60.000,00 115 100 64236 Spomenička renta 5.709,00 3.000,00 5.000,00 0 167 64222 Prihodi od zakupa polj.zemljišta 190.724,00 200.000,00 200.000,00 105 100

651 Administrativne (upravne) pristojbe 12.810,00 25.000,00 20.000,00 195 80 65129 Ostale naknade utvrđene općinskom odlukom 12.810,00 25.000,00 20.000,00 195 80

652 Prihodi po posebnim propisima 411.670,00 475.000,00 500.000,00 115 105 65231 Komunalni doprinos 15.501,00 20.000,00 50.000,00 0 250 65232 Komunalna naknada 342.081,00 370.000,00 400.000,00 108 108 65241 Doprinosi za šume 11.203,00 15.000,00 20.000,00 134 133 65269 Ost.nespomenuti prihodi 42.885,00 70.000,00 30.000,00 0 0

661 Prihodi od obavljanja poslova na tržištu 30.993,00 15.000,00 10.000,00 0 67 66121 Prihodi od obavljanja ostalih poslova na tržištu 30.993,00 15.000,00 10.000,00 0 67

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 4.000,00 25.000,00 0 625 0 66312 Tekuće donacije od neprofitnih organizacija 4.000,00 25.000,00 66321 Kapitalne donacije od fizičkih osoba 0 0 0 0 0

7 Prihodi od prodaje NEfinancijske imovine 85.991,00 150.000,00 150.000,00 0 100

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine 85.991,00 150.000,00 150.000,00 0 100 71111 Poljoprivredno zemljište 85.991,00 150.000,00 150.000,00 0 100

PRIHODI I PRIMICI - U K U P N O 2.404.269,00 2.815.000,00 3.718.000,00 117 132

*Procjena ostvarenja za 2006. godinu

OPĆI DIO - RASHODI / IZDACI

u kunama Ostvar. Ostvar. Račun NAZIV Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.* 1 2 3 4 5 6=4/3 7=5/4 3 Rashodi poslovanja 2.106.859,00 2.561.064,00 2.598.000,00 122 101

311 Plaće 300.633,00 312.000,00 328.000,00 104 105 31111 Plaće za zaposlene 300.633,00 312.000,00 328.000,00 104 105

312 Ostali rashodi za zaposlene 18.725,00 18.000,00 19.500,00 96 108 31212 Nagrade 11.500,00 10.000,00 10.000,00 87 100 31213 Darovi 4.400,00 6.000,00 6.000,00 136 100 31219 Ostali rashodi za zaposlene 2.825,00 2.000,00 3.500,00 0 175

313 Doprinosi na plaće 51.709,00 54.500,00 57.500,00 105 106 31321 Doprinos za zdravstveno osiguranje 46.598,00 48.500,00 51.500,00 104 106 31331 Doprinos za zapošljavanje 5.111,00 6.000,00 6.000,00 117 100 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2379

u kunama Ostvar. Ostvar. Račun NAZIV Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.* 1 2 3 4 5 6=4/3 7=5/4 321 Naknade troškova zaposlenima 32.375,00 21.000,00 17.500,00 65 83 32111 Dnevnice za službeni put 510,00 2.000,00 2.000,00 0 0 32113 Naknada za smještaj na službenom putu 1.040,00 2.000,00 2.000,00 0 0 32115 Naknade za prijevoz na sl.putu 18.207,00 6.000,00 1.000,00 33 17 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 10.568,00 8.000,00 9.000,00 76 113 32132 Tečajevi i stručni ispiti 2.050,00 1.000,00 2.500,00 49 250 32119 Ostali rashodi sl.putovanja 0 2.000,00 1.000,00 0 50

322 Rashodi za materijal i energiju 233.886,00 328.000,00 361.000,00 140 110 32211 Uredski materijal 10.911,00 12.000,00 15.000,00 110 125 32212 Literatura 1.342,00 2.000,00 3.000,00 149 150 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održavanje 2.956,00 2.000,00 3.000,00 68 150 32219 Ostali materijal za potrebe redovnog poslovanja 1.909,00 2.000,00 2.000,00 105 100 32231 Električna ennergija 127.562,00 170.000,00 171.000,00 133 101 32234 Motorni benzin i gorivo 40.897,00 57.000,00 63.000,00 139 111 32239 Ost.materijal za proizvodnju energije 29.895,00 45.000,00 45.000,00 151 100 32241 Materijal za tek.i invest.održ. građ.objekata 9.788,00 25.000,00 29.000,00 255 116 32243 Materijal za tek.i invest.održ. prij.sredstava 3.934,00 8.000,00 10.000,00 0 125 32244 Materijal za ost.tek.održ. 4.692,00 5.000,00 20.000,00 0 400

323 Rashodi za usluge 751.530,00 1.168.000,00 1.039.000,00 155 89 32311 Usluge telefona/telefaksa 20.352,00 23.000,00 29.000,00 113 126 32313 Poštarina 8.288,00 10.000,00 12.000,00 121 120 32321 Usluge tek.i invest.održ.građ.objekata 317.111,00 462.000,00 514.000,00 146 111 32322 Usluge tek.i invest.održ.opreme 10.022,00 5.000,00 5.000,00 50 100 32323 Usluge tek.i invest.održ.prij.sredstava 20.230,00 24.000,00 24.000,00 119 100 32329 Ost.usluge tek.i inv.održ.-skele 273.481,00 222.000,00 178.000,00 0 0 32332 Tisak 12.097,00 15.000,00 15.000,00 124 100 32339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 3.475,00 5.000,00 5.000,00 144 100 32341 Opskrba vodom 3.300,00 4.000,00 4.000,00 121 100 32342 Iznošenje i odvoz smeća 1.879,00 3.000,00 3.000,00 160 100 32344 Dimnjačarske i ekološke usluge 1.110,00 2.000,00 2.000,00 180 100 32349 Ostale komunalne usluge 0 299.000,00 0 0 0 32352 Najamnine za građevinske objekte 2.928,00 4.000,00 4.000,00 137 100 32369 Ostale zdrav.vet.usluge-higijeničarske 2.050,00 10.000,00 10.000,00 0 0 32373 Odvjetničke usluge 10.125,00 20.000,00 24.000,00 0 0 32374 Računovodstvene usluge 54.900,00 55.000,00 60.000,00 100 109 32379 Ostale usluge 10.182,00 5.000,00 0 0 0 32391 Grafičke i tiskarske usluge 0 0 150.000,00 0 0

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 258.670,00 180.000,00 190.000,00 70 106 32911 Naknade čl.predst.i izvr.tijela 65.892,00 70.000,00 70.000,00 106 100 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 8.818,00 10.000,00 10.000,00 113 100 32922 Premije osiguranja ostale imovine 6.831,00 10.000,00 10.000,00 146 100 32931 Reprezentacija 41.716,00 50.000,00 50.000,00 120 100 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 135.413,00 40.000,00 50.000,00 30 0

343 Usluge banaka 11.971,00 15.000,00 15.000,00 125 100 34311 Usluge banaka 7.437,00 10.000,00 10.000,00 134 100 34349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 4.534,00 5.000,00 5.000,00 110 100

363 Pomoći unutar opće države 100.000,00 83.000,00 126.000,00 0 0 36321 Kapitalne pomoći unutar opće države 100.000,00 60.000,00 100.000,00 0 0 36311 Tekuće pomoći županijskom proračunu 0 23.000,00 26.000,00 0 113 Stranica 2380 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama Ostvar. Ostvar. Račun NAZIV Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.* 1 2 3 4 5 6=4/3 7=5/4 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 96.675,00 90.000,00 105.000,00 93 117 37212 Pomoć obiteljima i kućanstvima 3.101,00 12.000,00 15.000,00 387 125 37219 Ostale naknade iz proračuna u novcu 0 5.000,00 10.000,00 0 200 37223 Stanovanje 50.788,00 50.000,00 55.000,00 98 110 37224 Prehrana 26.182,00 3.000,00 0 11 0 37229 Ostale naknade u naravi 16.604,00 20.000,00 25.000,00 0 125

381 Tekuće donacije 227.700 278.500,00 321.000,00 122 115 38112 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 29.000,00 30.000,00 30.000,00 103 100 38114 Tekuće donacije udrugama građana i političkim strankama 96.000,00 123.000,00 148.000,00 128 120 38115 Tekuće donacije sportskim društvima 26.000,00 37.000,00 32.000,00 142 86 38119 Ostale tekuće donacije 76.700,00 88.500,00 111.000,00 115 125

385 Izvanredni rashodi 22.985,00 13.064,00 18.500,00 57 142 38511 Nepredviđeni rashodi - proračunska pričuva 22.985,00 13.064,00 18.500,00 57 142

4 Rashodi za nabavu NEfinancijske imovine 421.362,00 410.000,00 1.120.000,00 97 273

421 Građevinski objekti 169.344,00 293.000,00 612.000,00 173 209 42141 Plinovod, vodovod, kanalizacija 48.019,00 20.000,00 0 42 0 42131 Ceste 121.325,00 273.000,00 484.000,00 225 177 4214 Ostali građ.objekti 0 0 128.000,00 0 0

422 Postrojenja i oprema 14.929,00 92.000,00 98.000,00 616 107 4221 Uredska oprema i namještaj 0 25.000,00 0 0 0 42219 Ostala uredska oprema 14.929,00 18.000,00 45.000,00 0 250 42253 Strojevi za obradu zemljišta 0 5.000,00 0 0 0 42234 Oprema za civilnu zaštitu 0 0 5.000,00 42273 Ostala oprema 0 44.000,00 48.000,00 0 0

423 Prijevozna sredstva 102.465,00 1.000,00 0 0 423110 Osobni automobili 102.465,00 0 0 0 0 42318 Bicikli 0 1.000,00 0 0 0

426 Nematerijalna proizvedena imovina 0 0 10.000,00 0 0 42641 Ostala nematerijalna imovina 0 0 10.000,00 0 0

451 Dodatna ulaganja na građ.objektima 134.624,00 24.000,00 400.000,00 18 1.667 45111 Dodatna ulaganja na građ.objektima 134.624,00 24.000,00 400.000,00 18 1.667

RASHODI I IZDACI - UKUPNO 2.528.221,00 2.971.064,00 3.718.000,00 118 125

OPĆI DIO - RAČUN FINANCIRANJA

u kunama Ostvar. Ostvar. Račun NAZIV Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.* 1 2 3 4 5 6=4/3 7=5/4 A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

6 PRIHODI POSLOVANJA 2.318.278,00 2.665.000,00 3.568.000,00 61 149

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 85.991,00 150.000,00 150.000,00 0 0

Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2381

u kunama Ostvar. Ostvar. Račun NAZIV Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.* 1 2 3 4 5 6=4/3 7=5/4 3 RASHODI POSLOVANJA 2.106.859,00 2.561.064,00 2.598.000,00 75 132

4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 421.362,00 410.000,00 1.120.000,00 45 146

RAZLIKA (VIŠAK / MANJAK) -123.952,00 -156.064,00 0 0 0

B. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GOD. 280.016,00 156.064,00 0

92211 VIŠAK PRIHODA POSLOVANJA 156.063,00 0 0 0 0

C. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA

8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 0 0 0 0 0

5 IZDACI ZA FINANC.IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 0 0 0 0 0

NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE 0 0 0 0 0

VIŠAK / MANJAK + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA+ NETO ZADUŽIVANJE / FINANCIRANJE 0 0 0 0

POSEBNI DIO ‑ ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Raz- Br. izvrš. Br. izvr. - Naziv radnog mjesta djel Glava po sist. Struč. uvjeti popunjeno

1 OPĆINSKA TIJELA

1 1 Opće javne usluge Općinski načelnik 1 — 1

2 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

2 1 Služba za javnu upravu Pročelnik JUO 1 VII/1 0 2 god. rada u struci

Tajnik 1 VI/1 ili VII/1 0 2 god. rada, pravnik

Administrativni tajnik 1 IV/1 1 1 god. rada

Računovodstveni referent 1 IV/1 1 1 god. rada

2 2 Služba ‑ vlastiti pogon Komunalni redar 0,5 IV/1 0,5 1 god. rada Stranica 2382 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Raz- Br. izvrš. Br. izvr. - Naziv radnog mjesta djel Glava po sist. Struč. uvjeti popunjeno

Strojar 0,5 IV/1 0,5 1 god. rada

Domar ‑ pomoćni radnik 1 NSS 1

2 3 Služba za gospodarstvo

2 4 Služba za društvene djelatnosti

UKUPNO 7 5

U vlastitom pogonu zaposlen je jedan izvršitelj, 5. socijalnu skrb koji obavlja poslove komunalnog redara pola radnog 6. primarnu zdravstvenu zaštitu vremena, a pola poslove strojara. 7. odgoj i osnovno obrazovanje U službi za gospodarstvo i službi za društvene 8. kulturu, tjelesnu kulturu i sport djelatnosti nema zaposlenih, a pripadajuće poslove obavljaju zaposlenici službe za javnu upravu. 9. zaštitu potrošača Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu predviđeno je 10. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša 7 zaposlenika, kako je predočeno u tablici, a stvarno 11. protupožarnu i civilnu zaštitu je zaposleno 5. Navedeni djelokrug poslova obavlja se kroz ostvariva- nje programa, koji su klasificirani na slijedeći način: POSEBNI DIO - OSNOVNE ZADAĆE I 1 1 1 Općinska tijela DJELOKRUG RADA 2 1 1 Javna uprava i administracija 2 2 1 Unapređenje komunalne infrastrukture Općina Martinska Ves u okviru svog djelokruga 2 3 1 Javni red i sigurnost rada obavlja poslove koji su joj povjereni zakonom o 2 3 2 Ekonomski poslovi jedinicama područne (regionalne) samouprave. 2 3 3 Unapređenje zajednice Općina Martinska Ves obavlja poslove lokalnog zna- 2 4 1 Program socijalne zaštite čaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, 2 4 2 Program potrebe u kulturi a koji nisu Ustavom ili zakonom dodjeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: 2 4 3 Program sportskih aktivnosti 1. uređenje naselja i stanovanje 2. prostorno i urbanističko planiranje Ciljevi, zakonska osnova, potrebna sredstva i mjerila uspješnosti po svakom od navedenih programa, kao i 3. komunalne djelatnosti ekonomska klasifikacija pripadajućih rashoda i izdataka 4. brigu o djeci prikazana je u posebnom dijelu proračuna.

POSEBNI DIO - PRIKAZ PROGRAMA

Osn. Potrebna Naziv programa Cilj programa Zakonska osnova Mjerila uspješnosti prog. sredstva 111 Općinska tijela 405.000,00 - uspješno obavljanje Zakon o lokalnoj i po- - uspješno djelovanje poslova lokalnog značaja dručnoj (regionalnoj) općinske uprave i određivanje strategije samoupravi (»Narodne - uspješnost realizacije razvoja općine novine« broj 33/01) razvojnih programa 211 Javna uprava i ad- ministracija 386.000,00 - obavljanje izvršnih po- Zakon o lokalnoj i po- -uspješno djelovanje slova iz samoupravnog dručnoj (regionalnoj općinske uprave djelokruga općine i poslo- samoupravi (»Narodne - uspješna naplata vla- va državne uprave novine« broj 33/01) stitih prihoda Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2383

Osn. Potrebna Naziv programa Cilj programa Zakonska osnova Mjerila uspješnosti prog. sredstva 221 Unapređenje kom. infrastrukture 310.500,00 - izgradnja komunal- Zakon o lokanoj i po- - broj izgrađenih obje- nih objekata i uređaja, dručnoj (regionalnoj) kata izgradnja i održavanje samoupravi (»Narodne - dužina uređenih ce- nerazvrstanih cesta i novine« broj 33/01) sta skelskih prijelaza Zakon o komunalnom - broj saniranih sme- - saniranje divljih de- gospodarstvu (»Na- tlišta ponija rodne novine« broj 26/03) 231 Javni red i sigur- nost 85.000,00 - razvoj protupožarne i Zakon o lokalnoj i po- - efikasna protupožarna civilne zaštite dručnoj (regionalnoj) zaštita samoupravi (»Narodne - stupanj opremljenosti novine« broj 33/01) vatrogasnih postrojbi Zakon o vatrogastvu - brzina i uspješnost (»Narodne novine« intervencija broj 106/99) 232 Ekonomski poslo- vi 398.000,00 - poticanje gospodarskih Zakon o lokalnoj i po- - funkcionalnost ce- aktivnosti dručnoj (regionalnoj) stovnog i riječnog pro- - naknada šteta od ele- samoupravi (»Narodne meta mentarnih nepogoda novine« broj 33/01) - optimalno korištenje Zakon o komunalnom raspoloživih proračun- gospodarstvu (»Na- skih sredstava u svrhu rodne novine« broj osiguranja pretpostavki 26/03) razvoja gospodarstva Zakon o osiguravanju šteta od elementarnih nepogoda 233 Unapređenje za- jednice 1.167.000,00 - izrada vodovodne mre- Zakon o lokalnoj i po- - dužina magistralnog že i javne rasvjete dručnoj (regionalnoj) vodovoda - podizanje ukupne kva- samoupravi (»Narodne - broj priključenih do- litete života i životnog novine«, broj 33/01) maćinstava standarda građana Zakon o komunalnom - broj rasvjetnih mjesta gospodarstvu (»Na- ulične rasvjete rodne novine« broj 26/03) 241 Program socijalne zaštite 154.000,00 - unapređenje kvalitete Zakon o lokalnoj i po- - broj i kvaliteta prove- života pojedinaca i obite- dručnoj (regionalnoj) denih programa lji, invalida i ostalih ugro- samoupravi (»Narodne ženih kategorija, naročito novine« broj 33/01) djece i mladeži Zakon o socijalnoj skrbi (»Narodne no- vine« broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03) 242 Program potreba u kulturi 780.000,00 - djelovanje i rad usta- Zakon o lokalnoj i po- - broj i kvaliteta prove- nova kulture dručnoj (regionalnoj) denih aktivnosti - očuvanje kulturnog samoupravi (»Narodne - stupanj situiranih rado- identiteta novine« broj 33/01) va na spomen domu - izgradnja kulturnih Zakon o fondovima objekata za kulturu (»Narodne novine« broj 47/90 i 27/93) Stranica 2384 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Osn. Potrebna Naziv programa Cilj programa Zakonska osnova Mjerila uspješnosti prog. sredstva 243 Program sportskih aktivnosti 32.000,00 - poticanje i promicanje Zakon o lokalnoj i po- - broj djece uključene u sporta, a posebno kod dručnoj (regionalnoj) sportske programe djece i mladeži samoupravi (»Narodne - raznovrsnost sportskih novine« broj 33/01) programa UKUPNO 3.718.000,00

POSEBNI DIO - RASHODI / IZDACI

u kunama

Ostvareno Ostvareno Razd. Glava Prog. Aktiv. FK-KTO OPIS Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.*

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10=8/7 11=9/8

1 OPĆINSKA TIJELA 539.546,00 388.500,00 405.500,00 72 104

1 1 Opće javne usluge 539.546,00 388.500,00 405.500,00 72 104

1 1 1 Općinska tijela 539.546,00 388.500,00 405.500,00 72 104

1 1 1 1 0111 Izvršna i zakonodavna tijela 539.546,00 388.500,00 405.500,00 72 104 31111 Plaće za zaposlene 113.095,00 134.000,00 140.000,00 118 104 31212 Nagrade 2.000,00 2.000,00 2.000,00 100 100 31213 Darovi 1.600,00 2.000,00 2.000,00 125 100 31321 Doprinos za zdravstveno osiguranje 17.530,00 21.000,00 22.000,00 120 105 31331 Doprinos za zapošljavanje 1.923,00 2.500,00 2.500,00 130 100 32111 Dnevnice za službeni put 510,00 2.000,00 2.000,00 0 100 32113 Naknada za smještaj na službenom putu 1.040,00 2.000,00 2.000,00 0 100 32115 Naknade za prijevoz na službenom putu 15.227,00 2.000,00 0 13 0 32119 Ostali rashodi za sl. putovanja 0 1.000,00 1.000,00 100 32231 Električna energija 7.715,00 10.000,00 11.000,00 130 110 32234 Motorni benzin i dizel gorivo 0 12.000,00 13.000,00 0 0 32323 Usl.tek.i inv.održ. prijevoznih sredstava 0 4.000,00 4.000,00 0 0 32332 Tisak 12.097,00 15.000,00 15.000,00 124 100 32339 Ostale usluge promidžbe i informiranja 3.475,00 5.000,00 5.000,00 144 100 32352 Najamnine za građevinske objekte 2.928,00 4.000,00 4.000,00 137 100 32911 Naknade čl.predst.i izvr.tijela 65.892,00 70.000,00 70.000,00 106 100 32921 Premije osig.prij.sredstava 0 5.000,00 5.000,00 0 0 32931 Reprezentacija-Dan općine 31.562,00 30.000,00 30.000,00 95 100 32931 Reprezentacija 10.154,00 20.000,00 20.000,00 0 100 32999 Ost.nespomenuti rashodi-izbori MO 130.333,00 30.000,00 40.000,00 0 133 38114 Tek.donacije političkim strankama 20.000,00 15.000,00 15.000,00 75 100 42311 Osobni automobili 102.465,00 0 0 0 0

2 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 1.988.675,00 2.582.564,00 3.312.500,00 130 128

2 1 Služba za javnu upravu 335.599,00 390.064,00 386.000,00 116 99

2 1 1 Javna uprava i administracija 335.599,00 390.064,00 386.000,00 116 99 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2385

u kunama

Ostvareno Ostvareno Razd. Glava Prog. Aktiv. FK-KTO OPIS Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.*

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10=8/7 11=9/8

2 1 1 1 0111 Izvršna uprava i administracija odjela 335.599,00 390.064,00 386.000,00 116 99 31111 Plaće za zaposlene 103.208,00 80.000,00 88.000,00 78 110 31212 Nagrade 5.500,00 4.000,00 4.000,00 73 100 31213 Darovi 1.200,00 2.000,00 2.000,00 167 100 31219 Ostali rashodi za zaposlene 2.825,00 2.000,00 3.500,00 71 175 31321 Doprinos za zdravstveno osiguranje 15.997,00 12.500,00 14.000,00 78 112 31331 Doprinos za zapošljavanje 1.754,00 1.500,00 1.500,00 86 100 32115 Naknade za prijevoz na sl.putu u zemlji 949,00 2.000,00 1.000,00 0 50 32121 Naknade za prijevoz na posao i s posla 7.073,00 4.000,00 4.000,00 57 100 32132 Tečajevi i stručni ispiti 2.050,00 2.000,00 2.500,00 98 125 32211 Uredski materijal 10.911,00 12.000,00 15.000,00 110 125 32212 Literatura 1.342,00 2.000,00 3.000,00 149 150 32214 Materijal i sredstva za čišćenje i održ. 2.956,00 2.000,00 3.000,00 68 150 32219 Ostali materijal za potrebe redovnog posl. 1.909,00 2.000,00 2.000,00 105 100 32239 Ost.mat.za proizv. energija-ulje 16.367,00 25.000,00 25.000,00 153 100 32241 Materijal za tek.i invest. održ.građ.objekata 4.619,00 5.000,00 5.000,00 108 100 32311 Usluge telefona/telefaksa 18.157,00 20.000,00 25.000,00 110 125 32313 Poštarina 8.289,00 10.000,00 12.000,00 121 120 32321 Usluge tek.i invest.održ. građ.objekata 2.290,00 30.000,00 24.000,00 1.310 80 32322 Usluge tek.i invest. održ.opreme 10.022,00 5.000,00 5.000,00 50 100 32341 Opskrba vodom 3.300,00 4.000,00 4.000,00 121 100 32342 Iznošenje i odvoz smeća 1.879,00 3.000,00 3.000,00 160 100 32344 Dimnjačarske i ekološke usluge 1.110,00 2.000,00 2.000,00 180 100 32373 Odvjetničke usluge 10.125,00 20.000,00 24.000,00 0 120 32374 Računovodstvene usluge 54.900,00 55.000,00 60.000,00 100 109 32922 Premije osiguranja ostale imovine 6.831,00 10.000,00 10.000,00 146 100 32999 Ostali nesp.rashodi poslovanja 5.080,00 15.000,00 10.000,00 295 67 34311 Usluge banaka 7.437,00 10.000,00 10.000,00 134 100 34349 Ostali nespomenuti financijski rashodi 4.534,00 5.000,00 5.000,00 110 100 38511 Nepredv.rashodi-prorač. pričuva 22.985,00 13.064,00 18.500,00 57 142 42211 Računala i računalna oprema 0 20.000,00 0 0 0 42212 Uredski namještaj 0 5.000,00 0 0 0 42219 Ostala uredska oprema 0 5.000,00 0 0 0

2 2 Služba - vlastiti pogon 195.749,00 260.000,00 310.500,00 133 119

2 2 1 Unapređenje komunalne infrastrukture 195.749,00 260.000,00 310.500,00 133 119

2 2 1 1 0411 Opći poslovi pogona 185.889,00 216.000,00 218.500,00 116 101 31111 Plaće za zaposlene 84.330,00 98.000,00 100.000,00 116 102 31212 Nagrade 4.000,00 4.000,00 4.000,00 100 100 31213 Darovi 1.600,00 2.000,00 2.000,00 125 100 31321 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 13.071,00 15.000,00 15.500,00 115 103 31331 Doprinosi za zapošljavanje 1.434,00 2.000,00 2.000,00 139 100 32115 Naknade za prijevoz na sl.putu u zemlji 2.031,00 2.000,00 0 0 0 Stranica 2386 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama

Ostvareno Ostvareno Razd. Glava Prog. Aktiv. FK-KTO OPIS Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.*

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10=8/7 11=9/8

32121 Nakn.za prijevoz na posao i s posla 3.495,00 4.000,00 5.000,00 0 125 32234 Dizel gorivo 40.897,00 45.000,00 50.000,00 110 111 32243 Materijal za tek.održ. transp.sredstava 3.933,00 8.000,00 10.000,00 0 125 32323 Usluge tek.održ.prij. sredstava 20.229,00 20.000,00 20.000,00 99 100 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 3.854,00 0 0 0 0 32369 Ostale zdr.vet.usluge- higjeničarske 2.050,00 10.000,00 10.000,00 0 100 32921 Premije osiguranja prijevoznih sredstava 4.965,00 0 0 0 0 42318 Bicikli 0 1.000,00 0 0 0 42253 Strojevi za obradu zemljišta 0 5.000,00 0 0 0

2 2 1 2 0451 Održavanje skelskih rampi i javnih površina 9.860,00 44.000,00 92.000,00 446 209 32241 Mat.za tek i invest.održ. građ.objekata 5.169,00 15.000,00 0 290 0 32244 Mater.za održavanje javnih površina 4.691,00 5.000,00 20.000,00 0 400 32321 Usl.tek.i inv.održavanja -odvodnja 0 0 24.000,00 0 0 32321 Usluge tek.održavanja-a.s. 0 0 24.000,00 0 0 42273 Oprema za javne površine 0 24.000,00 24.000,00 0 100

2 3 Služba za gospodarstvo 1.017.432,00 1.561.000,00 1.650.000,00 153 106

2 3 1 Javni red i sigurnost 50.000,00 60.000,00 85.000,00 120 142

2 3 1 1 0320 Protupožarna i civilna zaštita 50.000,00 60.000,00 85.000,00 120 142 38114 Tekuće donacije udrugama 50.000,00 55.000,00 80.000,00 110 145 42234 Oprema za civilnu zaštitu 0 5.000,00 5.000,00 0 100

2 3 2 Ekonomski poslovi 215.779,00 353.000,00 398.000,00 164 113

2 3 2 1 0421 Poljoprivreda 215.779,00 353.000,00 398.000,00 164 113 32321 Usluge tek.i invest.održ. 210.779,00 338.000,00 368.000,00 0 109 37219 Ost.naknade iz proračuna u novcu 5.000,00 5.000,00 10.000,00 100 200 38114 Tekuće donacije udrugama 0 10.000,00 10.000,00 0 100 42641 Nematerijalna imovina -projekt razvoja 0 0 10.000,00 0 0

2 3 3 Unapređenje zajednice 751.653,00 1.148.000,00 1.167.000,00 153 102

2 3 3 1 0640 Ulična rasvjeta 156.123,00 225.000,00 248.000,00 144 110 32231 Električna energija 114.789,00 150.000,00 150.000,00 131 100 32241 Materijal za tek.inv.održ. građ.objekata 0 5.000,00 24.000,00 0 0 32321 Usluge tek.i invest.održ. građ.objekata 41.334,00 70.000,00 50.000,00 169 71 42144 Proširenje mreže 0 0 24.000,00 0 0

2 3 3 2 0630 Izgradnja vodovoda/ uređenje groblja 48.019,00 20.000,00 128.000,00 42 640 42141 Plinovod,vodovod, kanalizacija 48.019,00 20.000,00 0 42 0 32329 Usl.tek.održavanja -uređenje groblja MV 0 0 24.000,00 0 0 42146 Spomenici-središnji križ 0 0 24.000,00 0 0 42149 Ostali objekti-mrtvačnice 0 0 80.000,00 0 0 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2387

u kunama

Ostvareno Ostvareno Razd. Glava Prog. Aktiv. FK-KTO OPIS Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.*

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10=8/7 11=9/8

2 3 3 3 0452 Promet 547.511,00 903.000,00 791.000,00 165 88 32321 Usluge tek.invest. održavanja 52.705,00 24.000,00 24.000,00 46 100 32329 Ostale usluge tek.invest. održavanja-skele 273.481,00 222.000,00 154.000,00 0 69 36321 Kapitalne pomoći unutar opće države 100.000,00 60.000,00 100.000,00 60 167 32349 Ostale komunalne usluge 0 299.000,00 0 0 0 32921 Premije osiguranja-skele 0 5.000,00 5.000,00 0 100 42131 Ceste 121.325,00 273.000,00 460.000,00 225 0 42131 Projektna dokumentacija 0 0 24.000,00 0 0 42273 Ostala oprema-prometni znakovi 0 20.000,00 24.000,00 0 120

2 4 Služba za društvene djelatnosti 439.895,00 371.500,00 966.000,00 84 260

2 4 1 Program socijalne zaštite 106.676,00 131.000,00 154.000,00 123 118

2 4 1 1 1040 Pomoći obiteljima 96.676,00 108.000,00 121.000,00 112 112 37212 Pomoć obiteljima i kućanstvima 3.102,00 12.000,00 15.000,00 387 125 37223 Stanovanje 50.788,00 50.000,00 55.000,00 98 110 36311 Prehrana 26.182,00 26.000,00 26.000,00 99 100 37229 Ostale naknade u naravi 16.604,00 20.000,00 25.000,00 0 125

2 4 1 2 1012 Pomoći udrugama 10.000,00 23.000,00 33.000,00 230 143 38114 Tekuće donacije udrugama 10.000,00 23.000,00 33.000,00 230 143

2 4 2 Program potreba u kulturi 306.319,00 203.500,00 780.000,00 66 383

2 4 2 1 0820 Knjižnica,čitaonica, igraonica 95.349,00 120.500,00 160.000,00 126 133 32231 Energija 5.058,00 10.000,00 10.000,00 198 100 32239 Ulje za loženje 13.527,00 20.000,00 20.000,00 148 100 32311 Usluge telefona / telefaksa 2.196,00 3.000,00 4.000,00 137 133 38119 Ost.tekuće donacije-knjižnica 65.000,00 77.500,00 96.000,00 119 124 42212 Uredski namještaj 0 0 0 0 0 42219 Ostala uredska oprema 9.568,00 10.000,00 30.000,00 105 300

2 4 2 2 0860 Kulturne masnifestacije 10.000,00 15.000,00 10.000,00 150 67 38114 Tekuće donacije udrugama građana 10.000,00 15.000,00 10.000,00 150 67

2 4 2 3 0820 Uređenje spomen doma Braće Radić 134.624,00 24.000,00 400.000,00 18 1.667 45111 Dodatna ulaganja na građ.objektima 134.624,00 24.000,00 400.000,00 18 1.667

2 4 2 4 0840 Vjerske ustanove 39.104,00 30.000,00 30.000,00 77 100 32321 Usluge tek.inv.održ. građ.objekata 10.004,00 0 0 0 0 38112 Tekuće donacije vjerskim zajednicama 29.100,00 30.000,00 30.000,00 103 100

2 4 2 6 0840 Mala škola 17.061,00 14.000,00 30.000,00 82 214 38119 Ost.tek.donacije 11.700,00 11.000,00 15.000,00 94 136 42273 Ostala uredska oprema 5.361,00 3.000,00 15.000,00 56 500

2 4 2 7 0840 fotomonografija »Martinska posavina« 10.181,00 0 150.000,00 0 0 32399 Ostale nespomenute usluge 10.181,00 0 0 0 0 32391 Grafičke i tiskarske usluge 0 0 150.000,00 0 0 Stranica 2388 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

u kunama

Ostvareno Ostvareno Razd. Glava Prog. Aktiv. FK-KTO OPIS Plan 2007. Indeks Indeks 2005. 2006.*

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10=8/7 11=9/8

2 4 2 8 0840 Očuvanje spomeničke baštine 0 0 0 0 0 32321 Usl.tek.i inv.održ. građ.objekata 0 0 0 0 0

2 4 3 Program sportskih aktivnosti 26.900,00 37.000,00 32.000,00 138 86

2 4 3 1 0860 Sportske aktivnosti 26.900,00 37.000,00 32.000,00 138 86 38115 Tekuće donacije sport.druš. 26.900,00 37.000,00 32.000,00 138 86

RASHODI I IZDACI - U K U P N O 2.528.221,00 2.971.064,00 3.718.000,00 118 125

PROJEKCIJA PRORAČUNA 2007. - 2009.

u kunama

Sku- NAZIV 2005.* 2006.** 2007. 2008. 2009. pina 6 Prihodi poslovanja 2.318.278,00 2.665.000,00 3.568.000,00 3.400.000,00 3.500.000,00

611 Porez i prirez na dohodak 735.790,00 910.000,00 1.500.000,00 1.570.000,00 1.650.000,00 612 Porez na dobit 10.239,00 55.000,00 0 0 0 613 Porezi na imovinu 97.361,00 60.000,00 65.000,00 70.000,00 70.000,00 614 Porezi na robu i usluge 20.323,00 23.000,00 24.000,00 27.000,00 27.000,00 633 Pomoći iz proračuna 730.230,00 699.000,00 1.169.000,00 800.000,00 800.000,00 634 Pomoći od ostalih subjekata unutar opće države 0 100.000,00 0 100.000,00 100.000,00 641 Prihodi od financijske imovine 3.014,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 642 Prihodi od nefinancijske imovine 261.848,00 275.000,00 277.000,00 285.000,00 300.000,00 651 Administrativne (upravne) pristojbe 12.810,00 25.000,00 20.000,00 25.000,00 25.000,00 652 Prihodi po posebnim propisima 411.670,00 475.000,00 500.000,00 500.000,00 500.000,00 661 Prihodi od obavljanja poslova na tržištu 30.993,00 15.000,00 10.000,00 20.000,00 25.000,00 663 Kapitalne donacije od trgovačkih društava 4.000,00 25.000,00 0 0 0

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 85.991,00 150.000,00 150.000,00 150.000,00 150.000,00

711 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 85.991,00 150.000,00 150.000,00 150.000,00 150.000,00

PRIHODI I PRIMICI - UKUPNO 2.404.269,00 2.815.000,00 3.718.000,00 3.550.000,00 3.650.000,00

3 Rashodi poslovanja 2.106.859,00 2.561.064,00 2.598.000,00 2.850.000,00 2.950.000,00

311 Plaće 300.633,00 312.000,00 328.000,00 380.000,00 400.000,00 312 Ostali rashodi za zaposlene 18.725,00 18.000,00 19.500,00 20.000,00 20.000,00 313 Doprinosi na plaće 51.709,00 54.500 57.500,00 65.000,00 69.000,00 321 Naknade troškova zaposlenima 32.375,00 21.000,00 17.500,00 24.000,00 25.000,00 Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2389

Sku- NAZIV 2005.* 2006.** 2007. 2008. 2009. pina 322 Rashodi za materijal i energiju 233.886,00 328.000,00 361.000,00 365.000,00 390.000,00 323 Rashodi za usluge 751.530,00 1.168.000,00 1.039.000,00 1.255.000,00 1.265.000,00 329 Ostali rashodi poslovanja 258.670,00 180.000,00 190.000,00 200.000,00 200.000,00 343 Usluge banaka 11.971,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 15.000,00 363 Pomoći unutar opće države 100.000,00 83.000,00 126.000,00 126.000,00 126.000,00 372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz pror. 96.675,00 90.000,00 105.000,00 100.000,00 130.000,00 381 Tekuće donacije 227.700,00 278.500,00 321.000,00 290.000,00 300.000,00 385 Izvanredni rashodi 22.985,00 13.064,00 18.500,00 10.000,00 10.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 421.362,00 410.000,00 1.120.000,00 700.000,00 700.000,00

421 Građevinski objekti 169.344,00 293.000,00 612.000,00 500.000,00 500.000,00 422 Postrojenja i oprema 14.929,00 92.000,00 98.000,00 0 0 423 Prijevozna sredstva 102.465,00 1.000,00 0 0 0 426 Nematerijalna proizvedena imovina 0 0 10.000,00 451 Dodatna ulaganja na građ.objektima 134.624,00 24.000,00 400.000,00 200.000,00 200.000,00

RASHODI I IZDACI - UKUPNO 2.528.221,00 2.971.064,00 3.718.000,00 3.550.000,00 3.650.000,00

Napomena: * izvršenja 2005. ** procjena izvršenja 2006.

PLAN NABAVE DUGOTRAJNE IMOVINE ZA 2007. - IZVORI FINANCIRANJA u kunama

Namjenski Sredstva Kapitalne Konto Predmet nab./izvori financ. Ukupno prihodi proračuna pomoći 4213 Ceste 0 214.000,00 270.000,00 484.000,00 4214 Ostali građevinski objekti 50.000,00 78.000,00 0 128.000,00 4221 Ostala uredska oprema 0 25.000,00 20.000,00 45.000,00 4227 Oprema za ostale namjene 0 48.000,00 0 48.000,00 4223 Oprema za održavanje i zaštitu 0 5.000,00 0 5.000,00 4264 Nematerijalna imovina 10.000,00 0 0 10.000,00 4511 Dodatna ulaganja na građ.objektima 0 30.000,00 370.000,00 400.000,00

UKUPNO: 60.000,00 400.000,00 660.000,00 1.120.000,00

PLAN NABAVE DUGOTRAJNE IMOVINE ZA RAZDOBLJE 2007. - 2009.

u kunama

Konto Naziv konta Predmet nabave 2007. 2008. 2009. 42131 Ceste Asfaltiranje ulica 484.000,00 500.000,00 500.000,00 42144 Energetski vodovi Proširenje javne rasvjete 24.000,00 42146 Spomenici Središnji križ 24.000,00 42149 Ostali građevinski objekti Mrtvačnica Strelečko 80.000,00 42219 Ostala uredska oprema Mala škola 15.000,00 Igraonica 30.000,00 42273 Oprema za ostale namjene Prometni znakovi 24.000,00 Oprema za dječje igralište 24.000,00 42234 Oprema za civilnu zaštitu Oprema za civilnu zaštitu 5.000,00 42641 Ostala nematerijalna imovina Projekt razvoja poljoprivrede 10.000,00 45111 Dod.ulaganja na građ. Uređenje spomen doma 400.000,00 200.000,00 200.000,00

UKUPNO: 1.120.000,00 700.000,00 700.000,00 Stranica 2390 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Članak 4. I. OPĆE ODREDBE Korisnici proračunskih sredstava smiju proračunska sredstva koristiti samo za namjene koje su određene Članak 1. proračunom i to do visine utvrđene u Posebnom dijelu Ovom Odlukom uređuju se izbori članova vijeća Proračuna. mjesnih odbora (u daljnjem tekstu: vijeće) na području Općine Martinska Ves. Članak 5. Ukoliko se prihodi proračuna ne naplaćuju u pla- Članak 2. niranim svotama i prema planiranoj dinamici tijekom Članove vijeća biraju hrvatski državljani s navršenih godine, prednost u podmirenju rashoda Proračuna 18 godina života koji imaju prebivalište na području imat će rashodi za redovnu djelatnost Jedinstvenog mjesnog odbora za čije se vijeće izbori provode. upravnog odjela. Za člana vijeća može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji Članak 6. ima prebivalište na području mjesnog odbora za čije se vijeće provode izbori. Za izvršavanje Proračuna u cjelosti je odgovorno Općinsko poglavarstvo koje u postupku izvršavanja Proračuna donosi postupovne propise. Članak 3. U slučaju potrebe Općinsko poglavarstvo može u Članovi vijeća biraju se na neposrednim izborima, okviru utvrđenih iznosa Proračuna vršiti preraspodjelu tajnim glasovanjem, sukladno odredbama zakona utvrđenih sredstava između pojedinih stavaka rashoda, kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela a koja ne može biti veća od 5% sredstava utvrđenih jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: Zakon na stavci koja se umanjuje. o izborima), Statuta Općine i ove Odluke. Članovi vijeća biraju se na vrijeme od 4 godine. Članak 7. Naredbodavatelj za izvršavanje Proračuna u cjelosti Članak 4. je općinski načelnik. Članovi vijeća nisu opozivi, a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja vijeća. Za zakonitu uporabu raspoređenih sredstava osi- guranih u Proračunu u pojedinim razdjelima odgovoran Mandat članova vijeća izabranih na redovnim je naredbodavatelj. izborima traje do objave odluke Općinskog vijeća o raspisivanju izbora. Mandat članova vijeća izabranih na prijevremenim Članak 8. izborima traje do isteka tekućeg mandata drugih vijeća Ovaj Proračun stupa na snagu osmog dana od dana izabranih na redovnim izborima. objave u »Službenom vjesniku« Općine Martinska Ves, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2007.godine. Članak 5. Izbore za članove vijeća raspisuje Općinsko vije- SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA će posebnom odlukom kojom utvrđuje točan datum OPĆINA MARTINSKA VES održavanja izbora. OPĆINSKO VIJEĆE Ukoliko je mandat vijeća prestao uslijed njegovog raspuštanja, prijevremeni izbori moraju se održati u KLASA: 400-08/06-01/04 roku od 60 dana od dana raspuštanja vijeća. URBROJ: 2176/15-06-2 Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne Martinska Ves, 20. prosinca 2006. može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. Predsjednik Kada je vijeće raspušteno u kalendarskoj godini Ivan Kuraber, v.r. u kojoj se održavaju redovni izbori, a prije njihova održavanja u tom se mjesnom odboru neće raspisivati i održati prijevremeni izbori.

13. Članak 6. Na temelju članka 61. Zakona o lokalnoj i područnoj Član vijeća mjesnog odbora ne može istovremeno (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01, biti član Općinskog vijeća, član Općinskog poglavar- 6/01 – vjerodostojno tumačenje i 129/05), te članka stva, službenik ili namještenik u općinskoj upravi, član 42. i 66. Statuta Općine Martinska Ves (»Službeni uprave Trgovačkog društva u vlasništvu ili pretežitom vjesnik« broj 20/01) Općinsko vijeće Općine Martinska vlasništvu Općine, kao niti ravnatelj ustanove kojoj je Ves na svojoj 11. sjednici održanoj 20.prosinca 2006. Općina osnivač. godine donijelo je Članak 7. O D L U K U Na pitanja mirovanja i prestanka mandata člana o izboru članova vijeća mjesnih odbora na vijeća prije isteka redovitog mandata shodno se pri- području Općine Martinska Ves mjenjuju odredbe Zakona o izborima. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2391

II. KANDIDIRANJE adresa prijavljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i mjesto njezina izdavanja. Uz prijedlog liste dostavljaju se i očitovanja o prihvaćanju kandidature Članak 8. svih kandidata ovjerena kod javnog bilježnika ili op- Liste za članove vijeća predlažu stranke registrirane ćinskog izbornog povjerenstva. u Republici Hrvatskoj i birači. U prijedlogu liste obvezno se navodi i naziv liste, a Dvije ili više registriranih političkih stranaka mogu kandidati moraju na listi biti poredani od rednog broja predložiti koalicijsku listu za izbor članova vijeća. 1. do zaključno rednog broja koliko će članova vijeća Ako birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu biti na izborima. nezavisnu kandidacijsku listu za pravovaljanost liste Predlagatelj liste slobodno utvrđuje redoslijed dužni su prikupiti propisani broj potpisa. kandidata na listi. Prilikom sastavljanja liste predlagatelji su dužni Ako nakon predaje lista postane nepotpuna zbog voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova, kao i o smrti nekog od predloženih kandidata, njegovo ime će odgovarajućoj zastupljenosti predstavnika nacionalnih se izbrisati s liste, a lista će se smatrati potpunom. manjina odnosno odgovarajućoj zastupljenosti hrvat- skog naroda na području oblika mjesne samouprave za čije vijeće se provode izbori. Članak 14. Općinsko izborno povjerenstvo sastavit će i na Članak 9. oglasnim pločama objaviti sve pravovaljane liste i Kada birači s područja djelovanja vijeća kao ovlašteni zbirnu listu za izbor članova vijeća svakog mjesnog predlagatelji predlažu nezavisnu kandidacijsku listu odbora u roku od 48 sati od isteka roka propisanog za pravovaljanost liste dužni su prikupiti 5% potpisa za postupak kandidiranja i podnošenja lista. od ukupnog broja birača na području mjesnog odbora Objava kandidacijskih lista izvršit će se postavom prema posljednjim održanim izborima. lista na oglasnu ploču Općine mjesnih odbora.

Članak 10. Članak 15. Broj članova vijeća mjesnog odbora određuje se Sve političke stranke koje su predložile liste i prema broju birača i to: nositelji odnosno drugi predstavnici nezavisnih lista - 3 člana u mjesnom odboru do 500 birača imaju pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih - 5 članova u mjesnom odboru preko 500 bira- programa pod jednakim uvjetima. ča Na ostala pitanja u svezi izborne promidžbe u pro- Podnositelji prijave nezavisne kandidacijske liste vođenju izbora za izbor članova vijeća mjesnih odbora su prva tri po redu potpisnika nezavisne liste shodno se primjenjuju odredbe Zakona o izborima.

Članak 11. III. IZBOR ČLANOVA VIJEĆA Potpisi birača prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unose ime i prezime birača, adresa prijav- Članak 16. ljenog prebivališta, broj važeće osobne iskaznice i Članovi vijeća biraju se proporcionalnom metodom, mjesto njezina izdavanja. na način da cijelo područje mjesnog odbora čini jednu Svojim potpisom birač može podržati samo jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na kandidacijsku listu za izbor članova vijeća. području mjesnog odbora i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove Članak 12. vijeća. Prijedlozi kandidacijskih lista za izbor članova Broj članova vijeća koji će biti izabran sa svake kan- vijeća moraju biti zaprimljeni u Općinskom izbornom didacijske liste utvrđuje se na način da se ukupan broj povjerenstvu najkasnije u roku od 12 dana od dana važećih glasova koji je dobila svaka kandidacijska lista raspisivanja izbora. dijeli s brojem 1 do zaključno broja koliko se članova Naziv liste navodi se punim imenom stranke, vijeća bira na izborima. Od svih dobivenih rezultata odnosno stranaka koalicije, a ako postoji navodi se i posljednji rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka ili stranačke se dijeli ukupan broj glasova svake kandidacijske liste koalicije koja je listu predložila. (biračka masa liste). Svaka kandidacijska lista dobit će onoliko mjesta u vijeću koliko puta ukupni broj njezinih Ako je listu predložila skupina birača njezin naziv je dobivenih glasova sadrži zajednički djelitelj. «nezavisna lista vijeća mjesnog odbora» uz navođenje imena mjesnog odbora. Ako su važeći glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi od dvije ili više lista dobila jedno Nositelj liste je prvi predloženi kandidat na listi. ili još jedno mjesto u vijeću, ono pripada onoj listi koja je dobila više glasova. Članak 13. Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u vijeću imaju U prijedlogu liste obvezno se navode imena i pre- liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih zimena svakog od kandidata na listi, nacionalnost, glasova birača. Stranica 2392 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Članak 17. - nadzire pravilnost izborne promidžbe, Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati - prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je odre- mjestima, đena lista dobila mjesta u vijeću. - objavljuje rezultate izbora, - raspoređuje i određuje naknade za rad izbornim IV. TIJELA ZA PROVEDBU IZBORA tijelima i raspolaže sredstvima predviđenim za izbore vijeća mjesnih odbora, Članak 18. - obavlja i druge poslove sukladno zakonu o izborima i ovoj Odluci. Tijela za provedbu izbora za vijeća mjesnih od- bora su: - Općinsko izborno povjerenstvo za izbor članova Članak 21. vijeća mjesnih odbora (u daljnjem tekstu: izborno Birački odbori imenuju se za svako biračko mjesto povjerenstvo) radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja - birački odbori. pravilnosti i tajnosti glasovanja. Članovi tijela iz prethodnog stavka i njihovi zamjenici Birački odbor čine predsjednik i dva člana, te njihovi mogu biti samo osobe koje imaju biračko pravo. zamjenici koji ne mogu biti kandidati na listi za izbor članova vijeća. Članovi izbornog povjerenstva i biračkih odbora, kao i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik svoj rad. ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke. Predsjednik i zamjenik predsjednika biračkog odbora potpisuju Članak 19. izjavu o nestranačkoj pripadnosti pod materijalnom i Općinsko izborno povjerenstvo ima stalni i proši- kaznenom odgovornošću pri izbornom povjerenstvu. reni sastav. Po jednog člana biračkog odbora i njegovog zamje- Stalni sastav izbornog povjerenstva čine predsjednik nika određuju većinske političke stranke ili koalicija, i dva člana i njihovi zamjenici. a po jednog po jednog člana i zamjenika određuju Predsjednika, njegovog zamjenika, članove i nji- oporbene političke stranke ili koalicije sukladno stra- hove zamjenike imenuje Općinsko vijeće s tim da načkom sastavu Općinskog vijeća. predsjednik mora biti pravnik. Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih Prošireni sastav izbornog povjerenstva čine po biračkih odbora i dostaviti njihove podatke izbornom jedan predstavnik većinske političke stranke, odno- povjerenstvu najkasnije osam dana prije dana održavanja sno koalicije i njegov zamjenik i jedan dogovorno izbora, u protivnom izborno povjerenstvo samostalno predloženi predstavnik oporbenih stranaka, odnosno će odrediti članove biračkih odbora. koalicije i njegov zamjenik sukladno stranačkom sa- Biračke odbore za sva biračka mjesta imenuje stavu Općinskog vijeća. izborno povjerenstvo, najkasnije pet dana prije odr- Izbor proširenog sastava izbornog povjerenstva žavanja izbora. obavlja Općinsko poglavarstvo. Predsjednik i članovi izbornog povjerenstva (stal- V. PROVOĐENJE IZBORA nog i proširenog sastava) ne mogu biti kandidati za članove vijeća. Članak 22. Svi članovi izbornog povjerenstva imaju jednaka prava i dužnosti. Glasovanje za izbor članova vijeća obavlja se na biračkim mjestima na području mjesnog odbora. Izborno povjerenstvo objavit će koja su biračka Članak 20. mjesta određena, s naznakom koji birači imaju pravo Izborno povjerenstvo: glasa na pojedinom mjestu, najkasnije osam dana - propisuje obrasce u postupku kandidiranja i prije održavanja izbora. provedbi izbora, Izborno povjerenstvo odredit će biračka mjesta - donosi obvezne upute za rad biračkih odbora, ovisno o broju birača, odnosno prostornoj udaljenosti - brine za zakonitu pripremu i provedbu izbora na način da broj birača na jednom biračkom mjestu za članove vijeće, omogući glasovanje svih birača u vremenu određe- nom za glasovanje. Svakom biračkom mjestu odredit - imenuje članove biračkih odbora, će se broj. - određuje biračka mjesta za izbore, Za svako biračko mjesto odredit će se prostorija - neposredno nadzire rad biračkih odbora, za glasovanje, uređena i opremljena na način koji - obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje osigurava tajnost glasovanja. izbora, Na svakom biračkom mjestu moraju biti istaknute - na temelju pravovaljanih prijedloga sastavlja sve kandidacijske liste s pregledno navedenim imenima i obavlja kandidacijske i zbirne liste za izbor svih kandidata za članove vijeća za koje se glasuje, članova vijeća, kao i zbirna lista kandidacijskih lista. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2393

Članak 23. - broj glasova koji je dobila svaka kandidacijska Političke stranke i birači koji su predložili liste za lista. izbor članova vijeća, ako i nevladine udruge imaju pravo odrediti promatrače koji će pratiti provedbu Članak 29. izbora tijekom čitavog izbornog postupka. Kad izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja Na ostala pitanja u svezi promatranja izbora za za članove vijeća odmah će objaviti: izbor članova vijeća shodno se primjenjuju odredbe - broj birača upisanih u popis birača mjesnog Zakona o izborima. odbora, - koliko je glasova dobila svaka kandidacijska VI. GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA lista, GLASOVANJA - koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, - broj mjesta u vijeću koji je dobila svaka kandi- Članak 24. dacijska lista, Glasovanje se obavlja osobno na biračkom mjestu, - imena i prezimena kandidata sa svake kandida- glasačkim listićem. cijske liste koji su izabrani za članove vijeća. Glasački listići na kojem se glasuje za kandidacij- Objava izbornih rezultata za članove vijeća mje- sku listu sadrži: snih odbora izvršit će se na oglasnoj ploči Općine i - naziv liste, oglasnim pločama vijeća. - ime i prezime nositelja liste, VII. TROŠKOVI ZA PROVOĐENJE IZBORA - serijski broj. Na glasačkom listiću kandidacijske liste navode se onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi Članak 30. kandidacijskih lista. Sredstva za provedbu redovnih i prijevremenih Ispred naziva liste stavlja se redni broj. izbora za članove vijeća osiguravaju se u općinskom proračunu. Sredstvima za provedbu izbora raspolaže izborno Članak 25. povjerenstvo. Glasuje se samo za kandidacijske liste navedene Izborno povjerenstvo svojim odlukama određuje na listiću. način korištenja sredstava za provedbu izbora, provodi Glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje nadzor nad njihovom raspodjelom. redni broj ispred naziva kandidacijske liste za koju Političke stranke i nositelji nezavisnih lista nemaju se glasuje. pravo na naknadu troškova izborne promidžbe.

Članak 26. VIII. ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA Glasovanje traje neprekidno od 7,00 do 19,00 sati, kada se biračka mjesta zatvaraju. Članak 31. Biračima koji su se u 19,00 sati zatekli na biračkom Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja mjestu omogućit će se glasovanje. i izbor članova vijeća mogu podnijeti političke stranke, udruge nacionalnih manjina, kandidati, 5% birača sa Članak 27. područja za koje se vrši izbor vijeća, u roku od 48 sati Na pitanja u svezi određivanja važećih i nevažećih računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na glasačkih listića, održavanje reda i mira za vrijeme koju je stavljen prigovor. glasovanja, utvrđivanje rezultata glasovanja, popu- Izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o njavanju zapisnika i dostavi zapisnika o radu biračkog prigovoru u roku od 48 sati od dana kada mu je dostav- odbora izbornom povjerenstvu shodno se primjenjuju ljen prigovor, odnosno od dana kada su mu dostavljeni odredbe Zakona o izborima. izborni materijali na koje se odnosi prigovor.

Članak 28. Članak 32. Rezultate izbora za vijeća utvrđuje izborno po- Ako izborno povjerenstvo, rješavajući po prigovoru, vjerenstvo na temelju rezultata glasovanja u svakom utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale na mjesnom odboru u roku od 24 sata od zatvaranja rezultate izbora, poništit će radnju u tom postupku i birališta. odrediti da se te radnje ponove u roku koji mora osigurati održavanje izbora na dan za koji su raspisani. O svom radu izborno povjerenstvo za svaki mjesni odbor vodi zapisnik u koji će ubilježiti: Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ovog članka, ili ako se - broj birača upisanih u izvadak iz popisa birača nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno mjesnog odbora, su utjecale na rezultate izbora, izborno povjerenstvo - broj važećih i broj glasačkih listića koji su pro- će poništiti izbore za izbor članova vijeća i odrediti rok glašeni nevažećim, u kojem će se održati ponovljeni izbori. Stranica 2394 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Članak 33. 14. Protiv rješenja izbornog povjerenstva podnositelj Na temelju članka 23. i 24. Zakona o prostornom prigovora koji je nezadovoljan takvim rješenjem ima uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94, 68/98, 61/00, pravo žalbe Općinskom poglavarstvu. 32/02 i 100/04), članka 25. i 66. Statuta Općine Mar- Žalba se podnosi putem izbornog povjerenstva u tinska Ves (»Službeni vjesnik«, broj 20/01) i članka 6. roku od 48 sati računajući od dana primitka pobijenog točka 2. i 3. »Programa mjera za unapređenje stanja u rješenja. prostoru Općine Martinska Ves« (»Službeni vjesnik«, broj 10/06), Općinsko vijeće Općine Martinska Ves Općinsko poglavarstvo dužno je donijeti odluku o na 11. sjednici održanoj 20. prosinca 2006. godine žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe. donijelo je

Članak 34. O D L U K U Podnijeti prigovor odnosno žalba u postupku zaštite o donošenju Prostornog plana uređenja Općine izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji Martinska Ves propisanih ovom Odlukom. Članak 1. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (1) Ovom odlukom donosi se Prostorni plan ure- đenja Općine Martinska Ves (u nastavku teksta: Plan) Članak 35. za područje Općine Martinska Ves. Konstituirajuću sjednicu vijeća saziva općinski načelnik ili osoba koju on ovlasti u roku od 30 dana od Članak 2. dana objave izbornih rezultata za članove vijeća. (1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom Ako se konstituirajuća sjednica vijeća ne održi u «Prostorni plan uređenja Općine Martinska Ves». zakonskom roku, ovlašteni sazivač odmah će sazvati (2) Elaborat iz stava (1) ovog članka sastoji se od novu konstituirajuću sjednicu vijeća koja se treba tekstualnog i grafičkog dijela i to: održati u roku od 15 dana. Vijeće se smatra konstituiranim izborom predsjed- A/ Tekstualnog dijela u jednoj knjizi s naslovom » nika vijeća na prvoj sjednici kojoj je nazočna većina PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MAR- izabranih članova vijeća. TINSKA VES » i sljedećim sadržajem: Do izbora predsjednika vijeća sjednicom predsje- dava najstariji član. KNJIGA I

Članak 36. TEKSTUALNI DIO »PROSTORNI PLAN UREĐENJA Mandat svih članova dosadašnjih mjesnih odbora OPĆINE MARTINSKA VES«: na području Općine Martinska Ves izabranih na pret- hodnim izborima za članove vijeća prestaje danom UVOD objave Odluke Općinskog vijeća o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine I. OBRAZLOŽENJE Martinska Ves.

1. Polazišta Članak 37. 2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se van 3. Plan prostornog uređenja snage Odluka o provedbi izbora u mjesnim odborima na području Općine Martinska Ves objavljena u »Služ- benom vjesniku« broj 19/02. II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 38. B/ Grafičkog dijela u jednoj knjizi s naslovom » PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana MARTINSKA VES » i sljedećim sadržajem: objave u »Službenom vjesniku« Općine Martinska Ves. KNJIGA II

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA MARTINSKA VES GRAFIČKI DIO PLANA OPĆINSKO VIJEĆE Grafički prikazi u M 1: 25 000 KLASA: 026-01/06-01/02 UR.BROJ: 2176/15-06-2 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA Desna Martinska Ves, 20. prosinca 2006. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI Predsjednik 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZA- Ivan Kuraber, v.r. ŠTITU PROSTORA Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2395

Grafički prikazi u M 1: 5 000

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

4.1. GRAĐEVINSK0 PODRUČJE NASELJA BOK PALANJEČKI I STRELEČKO TIŠINA ERDEDSKA, 4 2. GRAĐEVINSK0 PODRUČJE NASELJA TIŠINA KAPTOLSKA I ŽIRČICA 4.3.1. GRAĐEVINSK0 PODRUČJE NASELJA LJUBLJANICA, MAHOVO I SETUŠ 4.3.2. PRILOG – POSLOVNA ZONA MAHOVO LIJEVA MARTINSKA VES I 4.4. GRAĐEVINSK0 PODRUČJE NASELJA DESNA MARTINSKA VES LIJEVO TREBARJEVO I 4.5. GRAĐEVINSK0 PODRUČJE NASELJA DESNO TREBARJEVO 4.6. GRAĐEVINSK0 PODRUČJE NASELJA LIJEVA LUKA LIJEVO ŽELJEZNO I 4.7. GRAĐEVINSK0 PODRUČJE NASELJA DESNO ŽELJEZNO DESNI DUBROVČAK I 4.8. GRAĐEVINSK0 PODRUČJE NASELJA JEZERO POSAVSKO

GRAFIČKI PRIKAZI ZONA ZAŠTITE KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA U M 1: 5 000

- TIŠINA ERDEDSKA - LIJEVO TREBARJEVO - TIŠINA KAPTOLSKA - DESNO TREBARJEVO - ŽIRČICA - LIJEVA LUKA - LIJEVO ŽELJEZNO - LJUBLJANICA - DESNO ŽELJEZNO - MAHOVO - DESNI DUBROVČAK - SETUŠ - JEZERO POSAVSKO

Članak 3 prostora utvrđuju se u skladu s tim planovima, a u (1) »Prostornim planom uređenja Općine Martinska slučaju nepotpunog reguliranja uvjeta uređivanja prostora u tim planovima, primjenjuju se odredbe za Ves« utvrđuje se koncepcija, oblici i način korištenja provođenje ovog Plana. prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanje i ograni- (3) Prioritet uređivanja prostora iz stavka 1. ovog članka, kao i potreba izrade dokumenata prostornog čenja u prostoru. uređenja užeg područja određuje se Programom mjera (2) Plan predstavlja dugoročnu osnovu uređenja za unapređenje stanja u prostoru Općine Martinska prostora s ciljem da se omogući razvitak svih subjekata, Ves. osigura zaštita prirodne i graditeljske vrijednosti, te (4) S Planom moraju biti usklađeni svi dokumenti rezervira prostor za sve objekte komunalne infrastruk- prostornog uređenja užeg područja kao i lokacijske i ture. građevinske dozvole na području Općine Martinska (3) Planom se utvrđuje organizacija prostora i Ves. sustav naselja, prometni i infrastrukturni sustavi, po- djela prostora prema osnovnoj namjeni, površine za Članak 5. gradnju naselja, te poljoprivredne, šumske, vodene i (1) Ovom Odlukom utvrđuju se odredbe za provo- ostale površine. đenje Prostornog plana uređenja Općine Martinska Ves: Članak 4. ODREDBE ZA PROVOĐENJE (1) Gradnja građevina i uređaja, parcelacija i ure- đivanje zemljišta, te obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje na području Općine Mar- 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA tinska Ves može se obavljati samo u skladu s Planom NA PODRUČJU OPĆINE MARTINSKA VES i važećim zakonskim odredbama, odnosno u skladu s postavkama koje iz toga proizlaze. Točka 1. (2) Na području za koji je donesen urbanistički (1) Na području Općine Martinska Ves Planom su plan uređenja ili detaljni plan uređenja, uvjeti uređenja određene sljedeće osnovne namjene površina: Stranica 2396 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

a) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE smatrat će se dio područja ili parcele, udaljen najviše NASELJA 25 m od stambene zgrade, odnosno od gospodarske zgrade koja sa stambenom zgradom tvori funkcionalnu cjelinu. a. građevinska područja naselja (7) Građevinsko područje ne može se širiti na b. građevinska područja za gospodarsku na- zemljišta na kojima su utvrđeni sljedeći čimbenici mjenu ograničenja: c. građevinska područja za sportsko-rekrea- a) nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, cijsku namjenu b) eksploatacijska polja, c) zemljišta nedovoljne nosivosti, b) POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE PRO- STORA IZVAN NASELJA d) predjeli ugroženi elementarnim i drugim nepo- godama, e) zemljište s visokim podzemnim vodama, - izgrađene strukture van građevinskih po- f) plavljena zemljišta, dručja g) šume i šumska zemljišta, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, sl.) h) intenzivno obrađivana poljodjelska zemljišta i druga vrijedna poljodjelska zemljišta, sportsko – rekreaciona namjena i) zemljišta koja se koriste ili su predviđena za posebna namjena posebne aktivnosti, - poljoprivredne površine j) područja dometa onečišćenja određenim gos- - šumske površine (gospodarske šume) podarskim aktivnostima, - poljodjelske površine k) zaštitna područja i druga pod zaštitom, te - vodene površine l) zemljište koje zbog njegova položaja nije eko- nomično komunalno opremiti. c) PROMETNE I KOMUNALNE POVRŠINE I IN- FRASTRUKTURNI KORIDORI I TO ZA: 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

- površine groblja 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I - površine prometnih koridora ŽUPANIJU - koridore infrastrukturnih sustava (2) Površine za razvoj i uređenje naselja utvrđene Točka 2. su u pravilu granicama građevinskih područja naselja, (1) Temeljem Uredbe o određivanju građevina od koje su detaljno prikazane na grafičkom prikazu broj važnosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine« broj 4. »Građevinska područja naselja« u mjerilu 1:5000. 6/00) i Prostornog plana Sisačko-moslavačke županije (3) Razmještaj i veličina površina navedenih u pret- (»Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije« broj hodnom stavku ove točke pod b) detaljno su prikazani 04/01) utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru (gradnja u kartografskom prikazu broj 1. »Korištenje i namjena novih ili rekonstrukcija postojećih građevina) od važ- površina« u mjerilu 1:25 000. nosti za Državu na području Općine Martinska Ves: (4) Na građevinskoj čestici za koju je Planom izri- čito navedena namjena, ne može se obavljati nikakva a) elektroenergetske građevine druga djelatnost ili izgradnja umjesto predviđene. postojeće: (5) Pojedinačne građevinske čestice sa zakonito - transformatorska i rasklopna postrojenja (napona izgrađenom stambenom zgradom, koje su ostale izvan 220 - 400 kV) utvrđenih građevinskih područja naselja, kao i građe- vinske čestice koje su Prostornim planom Općine Sisak planirane: (»Službeni vjesnik« broj 13/76, 48/82 i 78/91) svrstane - međunarodni i magistralni naftovod u građevinsko područje, te je na njima započeta grad- - dalekovod DV 2x110kV Mraclin – Pračno nja ili je za izgradnju izdana građevinska ili lokacijska - dalekovod DV 2x400kV Sisak – Mahovo - Ve- dozvola, do stupanja na snagu ovog Plana, a ovim leševec Planom nisu ušle u građevinsko područje, smatrat će se izdvojenim građevinskim područjem, čija se povr- šina ne može proširivati, osim u slučaju intenzivnog b) vodne građevine razvoja postojećeg poljoprivrednog domaćinstva. postojeće i planirane: retencije, akumulacije, lateralni (6) Ako kod utvrđivanja izgrađenog dijela građevin- kanali i druge građevine državnog značaja skog područja postoji dvojba o tome koji dio prostora ili veće parcele pripada izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, izgrađenim dijelom građevinskog c) područje zaštićenog krajolika područja naselja (ili izgrađenim dijelom veće parcele) - zaštićeni krajolik Odransko polje Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2397

d) područje posebne namjene 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA I NASELJA Za izgradnju objekata ili izvođenje radova u zoni posebne namjene potrebno je prethodno pribaviti su- 2.2.1. OPĆE ODREDBE glasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

Točka 5. Točka 3. (1) Građevinska područja naselja prikazana su (1) Zahvati u prostoru od važnosti za Sisačko-mo- i utvrđena na grafičkom listu broj 4: »Građevinska slavačku županiju, na području Općine Martinska Ves područja naselja i područja posebnih uvjeta za kori- utvrđeni su Prostornim planom Sisačko - moslavačke štenje«. županije: (2) Planom su određena: a) prometne građevine: - izgrađena građevinska područja naselja, - cestovne građevine – planira se održavanje, - planirana građevinska područja naselja. uređenje i rekonstrukcija postojećih županijskih (3) U građevinskim područjima naselja smješteni cesta s pripadajućim građevinama i uređajima, u su: skladu s Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste - predjeli za stanovanje i prateće pomoćne i (»Narodne novine« broj 79/99) i gospodarske funkcije - Mostovi – ostali mostovi na županijskim cestov- - predjeli za društvene i slične djelatnosti, nim pravcima - predjeli za gospodarske, ugostiteljsko-turističke, b) gospodarske površine radne, servisne, uslužne i slične djelatnosti, sve bez štetnih utjecaja na okoliš, c) građevine društvenih djelatnosti: (uprava i pra- vosuđe, obrazovne ustanove, kulturne ustanove, - prometne građevine i pojasevi, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi - predjeli za infrastrukturne i komunalne građevine i sportsko rekreacijski sadržaji) i uređaje sve bez štetnih utjecaja na okoliš, d) građevine infrastrukture: - predjeli za parkovne površine, sportsko-re- kreacijske površine, dječja igrališta i slične - pošta i telekomunikacije površine, - svjetlovodni sustav prijenosa - groblja, - pristupne mreže i udaljeni pretplatnički stup- - prostori za druge građevine koje se mogu graditi njevi prema posebnim zakonima i propisima, - pokretne mreže (analogne i digitalne) i - prostori za odmor, - središnji i mjesni poštanski uredi - prostori za gradnju vjerskih građevina. e) energetske građevine:

- dalekovodi, Točka 6. - transformatorska i (1) Pojedinačna građevinska čestica sa zakoni- - rasklopna postrojenja (napona 20 – 400 kV) to izgrađenom stambenom zgradom, koja je ostala f) građevine sustava odvodnje: izvan utvrđenih građevinskih područja naselja, a njen smještaj nije suprotan kriterijima određenim u - građevine i uređaji sustava odvodnje otpadnih članku 4. stavak 8, smatrat će se izdvojenim dijelom voda (kolektor, crpke, uređaji, ispusti i drugo) građevinskog područja čija se brutto površina može kapaciteta 5.000 do 25.000 ES povećati jednokratnom dogradnjom do 12 m2 radi poboljšanja uvjeta stanovanja (dogradnja kuhinje, a. eksploatacijska polja za proizvodnju mineralnih kupaonice, stubišta). sirovina (2) Ako je zgrada iz stavka 1. ovoga članka manja od 45 m² tada se ona može dograditi do površine Točka 4. od 45 m², uz dodatno proširenje sukladno stavku 1. ovoga članka. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna provedba postupka procjene utjecaja na okoliš. Točka 7. Procjenu utjecaja na okoliš potrebno je izraditi za: (1) Parceliranje, projektiranje i izgradnja građevina u naseljima moguća je: 1. građevine i zahvate u prostoru koji su određeni Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Na- - isključivo unutar ovim Planom određenih gra- rodne novine« broj 50/00), đevinskih područja naselja, 2. građevine i zahvate u prostoru koji su određeni - u skladu s odredbama ovoga Plana i Prostornim planom Sisačko-moslavačke župa- - isključivo u skladu s planiranom namjenom. nije, (2) Do donošenja ovim Planom predviđenih planova 3. asfaltne baze, betonare i benzinske postaje, niže razine, primjenjuju se i za te prostore odredbe bez obzira na kapacitet. ovoga Plana, osim ako nije drukčije određeno. Stranica 2398 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

2.2.2. NAMJENA GRAĐEVINA (3) Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremišta, nadstrešnice, kotlovnice za kruto ili tekuće gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva Točka 8. za grijanje, ljetne kuhinje i slično. (1) U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upo- Točka 13. trebom (neposredno ili možebitno bukom, prašinom, smradom ili sličnim zagađenjem) ugrožavale život i (1) Poslovnim građevinama smatraju se: rad ljudi u naselju ili ugrožavale vrijednost čovjekove a) Za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od okoline, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na požara i eksplozije: način koji bi izazvao takve posljedice. prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, manji proizvodni pogoni Točka 9. sa čistim i tihim tehnološkim postupcima (kod kojih nema buke, zagađenja zraka, vode i tla), obrtničke (servisno (1) U građevinskim područjima naselja predviđena – zanatske), ugostiteljsko - turističke djelatnosti bez je gradnja novih građevina, te obnova, rekonstrukcija glazbe na otvorenom prostoru i s ograničenim radnim i dogradnja postojećih građevina. vremenom, prerađivačke i slične djelatnosti.

Točka 10. b) Za bučne i potencijalno opasne djelatno- (1) Izgradnja iz prethodne točke nije moguća na sti: zemljištu na kojem su utvrđeni sljedeći faktori ogra- pogoni male privrede, pilane, male klaonice, kle- ničenja: sarske radionice, izrada plastike, automehaničarske - zemljište nagiba većeg od 12%; i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljski objekti s glazbom - zemljište nedovoljne nosivosti; na otvorenom i slično. - poplavno područje. (2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje Točka 11. tehnički uvjeti. Na jednoj građevinskoj čestici u građevinskom (3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti potreb- području naselja može se graditi: no je locirati minimalno 20 m od stambenih zgrada, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih a) jedna stambena građevina, propisa koji se odnose na zaštitu od buke, zaštitu b) jedna poslovna građevina, zraka, vode i tla. c) jedna stambena i jedna poslovna građevina, (4) U zoni mješovite pretežito stambene namjene d) jedna stambeno – poslovna građevina, poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim e) jedna stambeno – poslovna i poslovna građe- djelatnostima mogu se graditi samo iznimno, ukoliko tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u vina. naselju i predviđene mjere zaštite to omogućavaju. (1) Uz građevine iz prethodnog stavka mogu se u svrhu redovitog korištenja izgraditi gospodarske i pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. Točka 14. (2) Za obavljanje djelatnosti iz stavka (1) ove točke (1) U slučaju kada se utvrđuju prostorni elementi mogu se koristiti i prostorije ili građevine koje ranije za izgradnju ili rekonstrukciju poslovnih građevina nisu bile namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu na području bez donesenog urbanističkog, odnosno stambenog, pomoćnog, gospodarskog ili stambenog detaljnog plana uređenja, na kojem nije određena prometna mreža i ostala komunalna infrastruktura, prostora. u sklopu idejnog rješenja za izdavanje lokacijske (3) Stambene, poslovne i stambeno - poslovne dozvole, potrebno je izraditi urbanističko rješenje s građevine se u pravilu postavljaju prema ulici, a po- određenim pristupnim putovima i utvrđenim odnosom moćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine prema susjednim parcelama. po dubini čestice iza tih građevina. (2) Idejnim rješenjem, za namjeravani zahvat u (4) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj prostoru treba biti prikazano: građevina na građevinskoj čestici, ukoliko konfigura- a. položaj katastarske čestice u naselju; cija terena i oblik čestice, te tradicionalna organiza- b. veličina građevinske čestice i koeficijent izgra- cija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u đenosti čestice; prethodnom stavku ove točke. c. tehnološko rješenje i kapaciteti; d. način smještanja pojedinih sadržaja na česti- Točka 12. cu; (1) smatraju se obiteljske Stambenim građevinama e. prometno rješenje; kuće, stambeno - poslovne i višestambene građevine, te građevine za povremeno stanovanje (vikendice). f. mogućnosti komunalnog opremanja čestice; g. način pročišćavanja otpadnih voda; (2) Višestambene građevine su stambene ili stam- beno - poslovne građevine s više od dvije stambene h. potencijalni utjecaj na okoliš; jedinice. i. mjere za zaštitu okoliša. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2399

Točka 15. (4) Gradnja građevina iz stavka (1) ove točke nije (1) Gospodarskim građevinama smatraju se: dozvoljena u područjima posebnog režima zaštite. a) bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, staklenici, plastenici, spremišta Točka 17. poljoprivrednih strojeva i alata, spremišta po- (1) Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim ljoprivrednih proizvoda, manji pogoni u funkciji poljoprivredne djelatnosti i sl. djelatnostima i gospodarske građevine s potencijalnim izvorima zagađenja mogu se na području obuhvata Plana graditi samo ukoliko karakter naselja, tehnološko b) poljoprivredne građevine s potencijalnim izvorima rješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju to zagađenja: staje, svinjci, peradarnici, kunićnjaci, omogućavaju. tovilišta i ostale prostorije za držanje životinja, manji pogoni u funkciji poljoprivredne djelatnosti i slično. Točka 18. (1) Unutar građevinskog područja naselja predviđeno Točka 16. je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina, kao i drugih građevina i površina koje služe za normalno (1) U sklopu građevinskih područja naselja mogu funkcioniranje naselja, a u svrhu uređenja i zaštite se graditi gospodarske građevine s potencijalnim okoliša. izvorima zagađenja i to isključivo za uobičajeni uzgoj i tov stoke i peradi u domaćinstvu kapaciteta do 30 (2) U sklopu površina iz stavka (1) ove točke omo- uvjetnih grla. gućeno je uređenje i gradnja: Najveća brutto površina gospodarske građevine a) kolnih i pješačkih putova; s potencijalnim izvorima zagađenja može iznositi do b) biciklističkih staza; 200 m². c) sportsko - rekreacijskih površina i igrališta; (2) Iznimno od prethodnog stavka dopušten je d) manjih građevina prateće namjene. maksimalni kapacitet od 50 komada krava, steonih junica za koje se može dozvoliti izgradnja gospodarske (3) Površina građevina pod d) iz prethodnog stavka građevine unutar građevinskog područja, ako građevi- ove točke ne smije prelaziti 10 % izgrađenosti zelene na zadovoljava propisane urbanističke uvjete i mjere površine, te oblikovanjem, a naročito visinom, koja zaštite okoliša, te da parcela na kojoj se podiže takva ne prelazi visinu prizemlja s potkrovljem, trebaju biti građevina svojom veličinom i oblikom zadovoljava u skladu s uređenjem prostora u kome se grade. minimalne udaljenosti građevine od susjedne međe i Iznimno, u zoni pejzažnog i zaštitnog zelenila mogu susjednih građevina. se zadržati i rekonstruirati zaštićene stare stambene i (3) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine gospodarske građevine u svojoj izvornoj funkciji. 500 kg i obilježava koeficijentom 1, te se temeljem toga sve vrste stoke ili peradi svode na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata: Točka 19. (1) Unutar građevinskog područja naselja, odno- sno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi minimalni Vrsta stoke ili peradi koeficijent građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, broj posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi krave, steone junice 1,00 10 u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša bikovi 1,50 7 naselja. junad 1-2 godine 0,70 14 junad 6 – 12 mjeseci 0,50 20 2.2.3. OBLIK I VELIČINA GRAĐEVINSKE telad 0,25 40 ČESTICE tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 mlade svinje 2 do 6 mje- 0,13 77 seci Točka 20. prasad do 2 mjeseca 0,02 500 (1) Građevinskom česticom smatra se zemljište, koje teški konji 1,20 8 površinom i oblikom odgovara uvjetima ovoga Plana srednje teški konji 1,00 10 utvrđenim za izgradnju građevina, a ima neposredan pristup na javnu površinu širine minimalno 3,0 m. laki konji 0,80 12 ždrjebad 0,75 13 (2) Oblik i veličina građevinske čestice utvrđuje se u skladu s ovim odredbama, osim za područje za ovce, ovnovi 0,10 100 koje je planirana izrada urbanističkog plana uređenja janjad i jarad 0,05 200 (UPU). koze 0,10 100 (3) Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu nojevi 0,30 33 osnivanja građevinske čestice provodi se u skladu s kunići 0,02 500 lokacijskom dozvolom ili detaljnim planom uređenja. pure 0,02 500 (4) Građevinska čestica nalazi se u građevinskom tovna perad 0,0055 1.820 području naselja i mora imati površinu i oblik koji konzumne nesilice 0,002 5.000 omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje rasplodne nesilice 0,0033 3.030 i izgradnju u skladu s odredbama Plana. Stranica 2400 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Točka 21. plana uređenja ili utvrđivanja lokacijske dozvole na (1) Kod izdavanja lokacijske dozvole građevinska tom području, na način da se osigura pravolinijska čestica se može iznimno formirati tako da se čestici, povezanost čestica čije granice čine granicu građe- koja površinom većom od polovice ulazi u građevin- vinskog područja. sko područje, može priključiti njen preostali dio ili dio potreban za formiranje građevinske čestice. Točka 22. (2) Granice građevinskog područja koje presije- (1) Minimalne veličine građevinskih čestica za caju postojeće katastarske čestice utvrđivat će se izgradnju obiteljskih kuća, stambeno-poslovnih gra- preparcelacijom tih čestica prilikom izrade detaljnog đevina i građevina za odmor:

način gradnje minimalna minimalna minimalna bruto izgrađ. širina čestice dubina čestice površina građ. čestice čestice a) za gradnju građevine na samostojeći način: - prizemni 10m 30m 300 40% - jednokatni 12m 35m 420 40%

(2) Minimalna veličina čestice i koeficijent izgrađenosti za objekte: a. javne i društvene namjene, b. odgoj i obrazovanje, c. vjerske sadržaje, d. sport i rekreaciju je sljedeća: minimalna minimalna minimalna bruto izgrađ. širina čestice dubina čestice površina čestice građ. čestice 15 m 50 m 750 m2 50%

(3) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za građe- od 30%, kada se uz građevine za stanovanje izgrađuju vinske čestice na kojima će se uz stambenu građevinu i građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, izgraditi i gospodarske građevine za potrebe poljopri- te kod stambeno-poslovnih i poslovnih građevina čija vredne proizvodnje, osim tovilišta, dubina građevinske tehnologija, način organiziranja proizvodnje i proizvodni čestice ne može biti manja od 40,0 m. proces zahtijeva veću površinu.

Točka 23. Točka 26. (1) Iznimno od odredbi prethodne točke kod za- (1) Veličina građevinskih čestica i brutto izgrađenost mjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju čestice za gradnju građevina za odmor (»vikendice«) interpolacije u izgrađenim dijelovima naselja, nova se određuje se na isti način kao i za ostale stambene građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj građevine. čestici manje veličine od propisane, ali pod uvjetom (2) Građevine povremenog stanovanja moraju biti da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu opremljene sanitarnim čvorom. sa svim odrednicama koje se odnose na brutto izgra- đenost, te minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne međe i drugih građevina. Točka 27. (1) Površina građevinske čestice višestambenih građevina utvrđuje se shodno potrebama te građevine i Točka 24. u pravilu obuhvaća zemljište ispod građevine i zemljište (1) Veličina čestice na kojoj će se uz stambenu potrebno za redovitu upotrebu građevine. građevinu graditi i gospodarske građevine mora biti (2) Površina građevinske čestice iz prethodnog stavka takva, da omogućuje minimalne udaljenosti građevi- određuje se posebno za svaku pojedinačnu građevinu, ne na čestici, te propisanu izgrađenost građevinske a temeljem prijedloga iz stručne podloge za izdavanje čestice i ostale uvjete ovih odredbi. lokacijske dozvole, pri čemu brutto izgrađenost tako formirane čestice ne smije biti veća od 40%. Točka 25. (1) Maksimalna površina građevinske čestice za Točka 28. izgradnju obiteljskih kuća unutar građevinskog područja (1) U postupku mogućeg objedinjavanja građe- 2 na području Plana iznosi 2.000,0 m vinskih čestica, objedinjava se i površina za gradnju (2) Iznimno, građevinska čestica može biti i veća, građevine, tako da se zadržavaju samo propisane ali ne veća od 3.000,0 m2, uz maksimalnu izgrađenost udaljenosti prema susjednim česticama. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2401

(2) Dužina pojedinog pročelja na objedinjenoj čestici Točka 31. ne smije biti veća od 50,0 m. (1) Ako građevinska čestica graniči s vodotokom, (3) Kod izdavanja lokacijske dozvole građevinska udaljenost regulacionog pravca čestice od granice čestica može se iznimno formirati tako da se građevin- vodnog dobra odrediti će se prema vodopravnim skoj čestici, što površinom većom od polovine ulazi u uvjetima. građevinsko područje, može priključiti njen preostali (2) U građevinskom području udaljenost od ruba dio ili dio potreban za formiranje građevinske čestice, bujičnog kanala je minimalno 5,0 m, a od vodotoka s time da građevinska čestica može imati najviše 100,0 minimalno 20,0 m. m dužine. (3) Građevinska čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i obliko- Točka 29. vanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode (1) Prostornim planom užeg područja mogu se pro- ili pristup vodotoku. pisati i drugačiji urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu oblika, veličine i izgrađenosti građevinske čestice UDALJENOST GRAĐEVINA OD RUBA ovisno o gustoći i postojećoj tipologiji izgradnje. GRAĐEVINSKE ČESTICE

2.2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVINSKOJ Točka 32. ČESTICI (1) Građevine koje se izgrađuju na samostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 GRAĐEVINSKA I REGULACIJSKA LINIJA m od susjedne međe. (2) Iznimno, građevine se mogu svojom jednom stranom približiti susjednom zemljištu, ali ne manje od Točka 30. 1m, pod uvjetom da smještaj građevine na susjednoj (1) Regulacijska linija odvaja javnu površinu od građevinskoj čestici omogućava postizanje propisanog privatne (u smislu režima korištenja). Građevinska razmaka između građevina, odnosno poštivanje ritma linija određuje poziciju na kojoj se građevina mora izgradnje u naselju ili dijelu naselja. graditi. Određuje se da udaljenost građevinske linije (3) Na dijelu građevine koja je izgrađena na uda- od regulacijske linije bude najmanje 5,0 m. ljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ne mogu (2) Od odredbe iz prethodnoga stavka ovoga član- se projektirati niti izvoditi otvori. ka treba odustati, ako se građevinska linija planirane (4) Otvorima se u smislu stavke 1. i 3. ovoga članka zgrade prilagođava građevinskim linijama izgrađenih ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom (postojećih) zgrada u izgrađenom dijelu naselja. maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od sta- (3) Najmanja udaljenost građevine od regulacionog klene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, pravca određuje se: odnosno stranice 15,0 cm, a kroz koje se ventilacija a) za stambene građevine i odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti poslovne građevine za tihe i vizualni kontakt. čiste djelatnosti 5,0 m (5) Zgrada se može graditi na međi: b) za garaže u sklopu stambene a) u slučaju kad je riječ o izgradnji zamjenske građevine 3,0 m građevine, c) za pomoćne građevine na b) u slučaju kad je riječ o izgradnji zgrade prislo- građevinskoj čestici i sve njene uz već postojeću ili planiranu susjednu drvene građevine 10,0 m građevinu na međi, d) za gospodarske građevine s c) u slučaju izgradnje niza u planiranom građe- potencijalnim izvorima buke vinskom području naselja, ali tada u skladu i zagađenja 20,0 m s obvezno izrađenim urbanističkim planom e) za pčelinjake 15,0 m uređenja (UPU). (4) Iznimno od stava 3. ove točke, građevine uz županijsku cestu ne smiju se locirati na udaljenost Točka 33. manjoj od 1,8 visine građevine, mjereno od ruba kolnika (1) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način te ceste, pri čemu se visinom smatra visina sljemena (dvojne građevine) jednom svojom stranom ili njenim (ako je zabatni zid paralelan s cestom), odnosno visina dijelom prislanjaju se na granicu susjedne građevinske vijenca u ostalim slučajevima. čestice, odnosno uz susjednu građevinu. (5) Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građe- (2) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao vina u već izgrađenim dijelovima naselja, a gdje za protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata. to postoje uvjeti (postava susjednih građevina na regulacijskom pravcu, ili kada radi već izgrađenih gospodarskih građevina nije moguća gradnja u propi- Točka 34. sanoj dubini građevinske čestice od najmanje 3,0 m, (1) Građevine koje se izgrađuju u nizu dvjema dovoljna širina prostora za prolaz komunalnih insta- svojim stranama ili njihovim dijelovima prislanjaju lacija i slično), može se dozvoliti gradnja građevina i se na granice susjednih građevinskih čestica i uz na regulacionom pravcu. susjedne građevine. Stranica 2402 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

(2) Zid između dvije građevine mora se izvesti kao - za prizemne građevine (P) 6,0 m protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata. - za jednokatne građevine (P+1) 8,0 m (3) Krajnje građevine u nizu, ovisno o njihovoj visini, - pri čemu udaljenost od jedne međe tretiraju se kao građevine koje se izgrađuju na poluo- ne može biti manja od 3,0 m. tvoreni način, te za njih vrijede odredbe o udaljenostima koje se odnose i na poluugrađene građevine. (2) Međusobni razmak građevina može biti i manji od propisanoga: Točka 35. a) ako se radi o već izgrađenim građevinskim (1) Udaljenost gnojišta, gnojišnih i sabirnih jama, česticama, te gospodarskih građevina u kojima se sprema sije- b) ako je tehničkom dokumentacijom dokazano: no i slama ili su izrađene od drveta, mora iznositi od - da konstrukcija građevine ima povećani stu- susjedne međe najmanje 5,0 m. panj otpornosti na rušenje od elementarnih (2) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe nepogoda; može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja ruše- da se na toj dubini susjedne građevinske čestice odre- đuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s nje građevine neće u većem opsegu ugroziti izvorima zagađenja, ili se radi o rekonstrukciji postojeće živote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim gospodarske građevine ili izgradnji zamjenske. građevinama. (3) Vodonepropusnu septičku ili sabirnu jamu bez mogućih ispuštanja u okoliš, locirati tako da bude Točka 39. pristupačna za vozilo radi povremenog pražnjenja i (1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne raskuživanja, te minimalno udaljena 3,0 m od međe susjeda. građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže, (4) Za udaljenost pčelinjaka od susjedne međe, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja javnih putova i željezničke pruge primjenjuju se odred- požara, požarne karakteristike materijala građevine, be Pravilnika o držanju pčela (‘Narodne novine’ broj: veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. 60/98 i 71/98). da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim Točka 36. zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slu- (1) Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj čaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava izvedeni vatrootporni zidovi. dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od Točka 37. negorivog materijala najmanje u dužini konzole. (1) Uz stambenu građevinu na istoj građevinskoj čestici se mogu graditi pomoćne, manje poslovne i Točka 40. gospodarske građevine koje sa stambenom građevinom (1) Udaljenost pomoćne građevine od stambene čine stambenu i gospodarsku cjelinu i to: zgrade na istoj građevinskoj čestici ne može biti a) prislonjeni uz stambene građevine na istoj manja od 4,0 m kada se gradi kao posebna dvorišna građevinskoj čestici na poluugrađeni način, građevina. b) odvojeno od stambene građevine na istoj gra- đevinskoj čestici, c) na međi, uz uvjet da se: Točka 41. - prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni (1) Udaljenost gospodarskih građevina s potenci- zid, jalnim izvorom zagađenja od stambenih i poslovnih građevina ne može biti manja od 12,0 m, a u posto- - zid prema susjedu izvede bez otvora i ista- ka, jećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se minimalna udaljenost od 8,0 m. - odvod krovne vode i snijega s pomoćne gra- đevine riješi na pripadajuću česticu. (2) Udaljenost gnojišta, gnojišnih i sabirnih jama ne može biti manja od: (2) Površina pomoćne građevine uračunava se u površinu izgrađenosti građevinske čestice. a. 20,0 m od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.), MEĐUSOBNA UDALJENOST IZMEĐU b. 20,0 m od ulične ograde, GRAĐEVINA c. 15,0 m od stambenih i manjih poslovnih građe- vina. Točka 38. (3) Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih (1) Međusobni razmak građevina određuje se i gospodarskih građevina u kojima boravi stoka ne prema visini građevine: može biti manja od 10,0 m. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2403

VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA Točka 45. (1) Ispod građevine po potrebi se može graditi Točka 42. podrum. (1) Za gradnju na području Općine Martinska Ves (2) Podrumom se smatra dio građevine, koji je dozvoljava se gradnja stambenih zgrada maksimalne najmanje jednom polovicom volumena ukopan u visine prizemlje + potkrovlje ili katnica bez nadozida uređeni teren. P + 1 + n krovište na stropnoj konstrukciji, odnosno (3) Visina podruma iznad kote terena maksimalno visina vijenca objekata ne smije prelaziti visinu 8,0 može biti 1 metar. m od kote terena.

(2) Iznimno od stavka 1. ove točke, maksimalna Točka 46. visina zgrada unutar građevinskog područja naselja (1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, obli- Martinska Ves iznosi prizemlje + 1 kat i potkrovlje. kovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski (3) U centralnoj zoni naselja Martinska Ves visina materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, objekata ne može biti manja od prizemlja i dvije etaže, krajolikom i tradicionalnim načinom gradnje. s mogućnošću izgradnje i uređenja potkrovlja, uz uvjet (2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni da srednja visina vijenca ne prelazi 10 m. način ili u nizu moraju s građevinom na koju su pri- (4) Iznimno od stavke 1. i 2. ove točke, omogućuje slonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. se i gradnja građevina viših od propisanih (npr. vodotor- (3) Pri oblikovanju uličnog pročelja potrebno je njevi, crkveni i vatrogasni tornjevi i sl.), ali samo kada voditi računa o tradicionalnim oblicima, te raspored je to nužno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju i dimenzije otvora uskladiti sa tradicionalnim tipom i to isključujući prostor zaštićenih povijesnih jezgri seoskih kuća. naselja, te kontaktna područja spomenika kulturne i prirodne baštine. (4) Pročelja novoizgrađenih građevina potrebno je završno obraditi na način da se uklapaju u tradicijsko (5) Etažna visina pomoćnih, gospodarskih i manjih oblikovanje ovog područja. poslovnih objekata ne može biti veća od prizemlja i potkrovlja. (6) Visina poslovne, gospodarske ili pomoćne gra- Točka 47. đevine ne smije biti viša od visine stambene građevine (1) U naseljima Općine Martinska Ves nije dozvoljena s kojom se nalazi na istoj parceli i čini funkcionalnu izvedba sljedećih građevinskih elemenata: cjelinu. - lukova, balkona na zabatu tj. na užem pročelju, zavojiti stupovi, betonske balustrade i ograde, Točka 43. te slični elementi oblikovanja koji nisu karak- teristični za posavsko tradicijsko oblikovanje. (1) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine, čiji nadozid nije veći od 125,0 cm. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE (2) Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovišta ne smiju imati veći nagib od 450. Točka 48. (3) Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi po- (1) Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca jedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično. u odnosu na javnu prometnu površinu. (4) Prozori potkrovlja, u pravilu, izvedeni su u kosini (2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevin- krova, kao krovne kućice ili na zabatnom zidu. sko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog (5) Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i ruba ulične ograde od osi ceste odredit će se prema poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od posebnim uvjetima nadležne službe za ceste, te mora 125 cm smatraju se etažom. iznositi najmanje: a. kod državne ceste 10,0 m, Točka 44. b. kod županijske ceste 8,0 m, (1) Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u c. kod lokalne ceste 5,0 m, stambene ili druge prostore ukoliko se prenamjena d. nerazvrstane ceste 2,5 m. može izvršiti u postojećim gabaritima. (2) Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosa. Rekon- Točka 49. strukcija će se izvršiti u skladu s lokacijskom dozvolom (1) Ograda se može podizati prema ulici i na međi i regulacijskim uvjetima (visina nadozida, nagib krova, prema susjednim građevinskim česticama. sljeme) propisanim u prethodnom članku. (2) Na građevinskim česticama ograde se u pravilu (3) Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz pret- postavljaju s unutrašnje strane međe. Ograde se mogu hodnog stavka ove točke mogu se privoditi stambenoj postavljati i na drugi način, ali samo u dogovoru sa ili poslovnoj namjeni. susjedom. Stranica 2404 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

(3) Susjedski dio ograde iz stavke 1. ove točke, površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete izgrađuje vlasnik odnosno korisnik građevinske česti- u pogledu sanitarnog čvora. Objekti povremenog sta- ce u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, novanja (»vikendice«) moraju također zadovoljavati odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. uvjete iz stavke 1. ove točke. (4) Ograda iz prethodnog stavka ove točke mora se tako izvesti da leži na zemljištu vlasnika ograde, Točka 53. pri čemu je glatka strana ograde okrenuta prema ulici, (1) Ako se na dijelu građevinskog područja postoji odnosno prema susjedu. vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena zgrada se obvezatno mora priključiti na Točka 50. vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim (1) Najveća visina ograde može biti 1,50 m, pri prilikama. čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine (2) Otpadne vode iz kućanstva moraju se puštati u do 50,0 cm. kanalizacijski sistem ili u septičke jame. Na području gdje nije sagrađena kanalizacija, na građevinskoj (2) Iznimno, ograde mogu biti više od 1,50 m, ako čestici treba sagraditi višedijelnu nepropusnu septičku je to nužno radi zaštite građevina ili načina njihova jamu bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu korištenja. sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima i u skla- (3) Iznimno, ograde mogu biti u potpunosti izvede- du s pozitivnim zakonskim propisima i standardima. ne od čvrstog materijala ako je to nužno radi zaštite Septička jama treba biti pristupačna za vozilo radi građevina ili susjednih parcela od utjecaja štetnih po redovitog pražnjenja i raskuživanja. okoliš sa predmetne parcele. (3) Priključivanje građevina na električnu mrežu (4) Ulična ograda može biti izvedena kao zeleni nasad obavlja se na način propisan od nadležne elektropri- (živica) ili prozračna, izvedena od drveta, pocinčane vredne organizacije. žice ili drugog materijala sličnih karakteristika.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN Točka 51. NASELJA (1) Dio seoske građevinske čestice organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave Točka 54. domaće životinje mora se ograditi ogradom koja one- mogućava izlaz stoke i peradi. (1) Građevine, koje se u skladu s člankom 42. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, (2) Kada se građevinska čestica formira na taj način broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, i 100/04) mogu graditi da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stra- izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, žnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu županijske ili lokalne ceste, građevinska se čestica proizvodnju, gospodarenje šumama, korištenje drugih mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša i izlaz ljudi i domaćih životinja. krajolika. (2) Izvan građevinskog područja na području Općine Točka 52. Martinska Ves može se na pojedinačnim lokacijama (1) Dio građevinske čestice oko građevine, potporne odobravati gradnja građevina koje po svojoj namjeni zidove, terase i slično, treba izvesti na način da se zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni pri- što su: rodno otjecanje vode na štetu susjednih građevinskih a) infrastrukturne građevine (prometne, energetske, čestica i građevina. komunalne itd.), (2) Zabranjuje se podizanje ograda, potpornih zidova b) rekreacijske i zdravstvene građevine, i izvođenje drugih radova koji bi spriječili propusnu c) vojne i druge građevine od interesa za obranu moć vodotoka ili na neki drugi način ugrozili vodotok zemlje i zaštitu od elementarnih nepogoda, i područje oko vodotoka. d) građevine za istraživanje i iskorištavanje mi- (3) Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do neralnih sirovina (separacija šljunka i pijeska, najviše 0,6 m iznad razine terena, potporne zidove i proizvodnja građevinskih materijala i sl.), slično mogu se graditi i izvan površina za razvoj tlocrta e) stambene i gospodarske građevine u funkciji građevine, ali na način da se na jednoj strani građe- obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: vinske čestice osigura nesmetan prilaz u dvorišni dio građevinske čestice, širine najmanje 3,0 m. - stambeno - gospodarski sklopovi (farme), - građevine za uzgoj životinja (tovilišta), KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA - poljodjelske kućice, - staklenici i plastenici, (1) Stambene građevine u higijenskom i tehničkom - spremišta voća u voćnjacima, smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na - ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl., Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2405

- spremišta drva u šumama, 2.3.1. SPORTSKO-REKREACIJSKE I ZDRAVSTVE- - pilane, NE GRAĐEVINE - uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenici i sl.), Točka 55. - pčelinjaci, (1) Izgradnja sportskih, rekreacijskih i zdravstvenih građevina, koje se u skladu s Planom mogu graditi izvan - ribnjaci. građevinskog područja, može se vršiti samo na temelju f) građevine koje služe rekreaciji, a koriste prirodne idejno-urbanističko-arhitektonskog rješenja, odnosno izvore: na temelju detaljnog plana uređenja za kompleksnu - lovačke kuće, izgradnju na površini većoj od 5,0 ha. - kampovi kao rekreacijski sadržaji, (2) Najveća dopuštena izgrađenost građevinske čestice je sljedeća: - zgrade uz prostore za konjičke sportove i uzgoj konja, - 20% izgrađene površine pod građevinama, g) ostale građevine koje po svom karakteru ne - 50% površine mogu zauzimati sportski tereni, mogu biti u naselju. - 30% površine mora biti zelenilo. (3) Gradnja građevina iz prethodnog članka na po- (3) Građevine iz stavka 1. ove točke u pravilu se ne jedinačnim lokacijama površine veće od 10,0 ha može smiju graditi na oranicama, voćnjacima i vinogradima se odobravati samo ukoliko je predviđena grafičkim 1. i 2. bonitetnog razreda. prikazom »Korištenje i namjena površina« u Planu. (4) Iznimno od stavka (2) ovog članka izvan gra- 2.3.2. POSEBNA NAMJENA đevinskog područja na površinama osobito vrijednog i vrijednog obradivog tla može se planirati izgradnja Točka 56. samo stambenih i gospodarskih objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, objekata infra- (1) Prostor od interesa za obranu određuje se u strukture, te objekata za istraživanje i iskorištavanje suradnji s nadležnim tijelom obrane. energetskih mineralnih sirovina. (2) Predmetna površina se određuje kao zona ograničene izgradnje. Za izgradnju objekata ili izvo- (5) Pod građevinama u smislu stavka 2. alineje đenje radova u toj zoni potrebno je prethodno pribaviti e) ove točke ne smatraju se građevine povremenog suglasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske. stanovanja (»vikendice«). (6) Poljodjelske kućice, staklenici i plastenici, spre- mišta voća, spremišta za alat, mogu se priključiti na 2.3.3. GRAĐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE I ISKORI- komunalnu infrastrukturu (vodu, struju, plin). ŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA (7) Građevine koje se moraju ili mogu graditi izvan građevinskog područja moraju se smjestiti, projektirati, Točka 57. izvoditi i koristiti na način: (1) Iskorištavanje mineralnih sirovina vezano je I. da ne ometaju poljodjelsku i šumsku proi- na područja na kojima se utvrde količine pojedinih zvodnju, te korištenje drugih građevina izvan struktura u podzemlju za koje je ekonomski opravdano građevinskog područja kao i iskorištavanje i može se vršiti samo na osnovi eksplo- atacionog (rudarskog) i sanacionog projekta s planom II. da ne ugrožavaju vrijednost čovjekova okoli- uređenja za konačnu namjenu, te studije utjecaja na ša, osobito krajobraza što naročito vrijedi za: okoliš, ukoliko je njena izrada propisana Zakonom. plastenike, staklenike koji se ne smiju graditi u zaštićenim predjelima krajobraza određenim Građevine za eksploataciju mineralnih sirovina i ovim Planom. slojnih voda ne smiju biti udaljene manje od: (8) Građenje izvan građevinskog područja mora - 300 m od javnih građevina i stambenih zgra- biti uklopljeno u krajobraz tako da se: da, - 100 m od javnih prometnica i zaštitnog pojasa 1. očuva obličje terena, kakvoća i cjelovitost po- dalekovoda i telefonskih linija. ljodjelskoga zemljišta i šuma, (2) Izuzetno, ukoliko se studijom utjecaja na okoliš 2. očuva prirodni prostor pogodan za rekreaciju, a utvrdi da lociranje građevina za eksploataciju mineral- gospodarska namjena usmjeri na predjele koji nih sirovina i slojnih voda na manje udaljenosti nego nisu pogodni za rekreaciju, što su predviđene stavkom (1) ove točke, neće imati 3. očuvaju kvalitetni i vrijedni vidici, negativnih utjecaja na korištenje javnih i stambenih 4. osigura što veća površina građevinske čestice, zgrada, javnih prometnica, dalekovoda i telefonskih a što manja površina građevinskih cjelina, linija, mogu se dopustiti i manje udaljenosti, ali ne manje od 50,0 m. 5. osigura infrastruktura, a osobito zadovoljava- juće riješi odvodnja i pročišćavanje otpadnih (3) Na području Općine Martinska Ves nisu dozvo- voda, zbrinjavanje otpada s prikupljanjem na ljeni manji i nekontrolirani iskopi šljunka. građevinskoj čestici i odvozom na organiziran (4) Vađenje šljunka i pijeska iz korita rijeke Save i siguran način. planira se isključivo u funkciji uređenja vodotoka. Stranica 2406 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Točka 58. - veličinu čestice, (1) Iskop šljunka može se vršiti samo na osnovi - položaj čestice u odnosu na građevinska po- eksploatacijskog (rudarskog) i sanacijskog projekta dručja i prometnice, s planom uređenja za konačnu namjenu, te studije - položaj čestice u odnosu na dominantne smje- utjecaja na okoliš, ukoliko je njena izrada propisana rove vjetrova, Zakonom. - položaj čestice u odnosu na vodotoke i kana- le, Točka 59. - tehnološko rješenje i kapacitet, (1) Nakon završene eksploatacije mineralnih sirovina - način smještaja pojedinih sadržaja na česticu ili trajnog obustavljanja radova rudarska organizacija (naročito: prostorije za rad i eventualni boravak je dužna izvršiti sanacijske radove i privesti zemljište ljudi), prvobitnoj namjeni. - raspored i lokaciju pojedinih sadržaja s poten- (2) Izuzetno, zemljište se može privesti i drugoj cijalnim utjecajem na okoliš (krmna centrala, namjeni (npr. rekreacija ili ribarstvo na vodnoj površi- silosi, gnojnica i sl.), ni) koja nije u suprotnosti s dokumentima prostornog - prometno rješenje s pristupom na javnu prometnu uređenja. površinu, - mogućnost opremanja čestice komunalnom 2.3.4. GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA infrastrukturom (naročito: opskrba vodom, način POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganje i likvidacija otpada i sl.), STAMBENO - GOSPODARSKI SKLOPOVI - način ograđivanja čestice, (FARME) - ozelenjavanje čestice i sadnja zaštitnog zele- nila, Točka 60. - potencijalni utjecaj na okoliš, (1) Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa - mjere za zaštitu okoliša. zgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, koja (5) Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao se u pravilu izgrađuje izvan građevinskog područja. osnova u postupku utvrđivanja lokacijske dozvole za (2) Iznimno, ukoliko veličina građevinske čestice izgradnju gospodarskog sklopa u funkciji obavljanja i položaj u naselju to omogućavaju, farmu je moguće poljoprivrednih djelatnosti ne može se dijeliti na manje graditi i u sklopu građevinskog područja naselja. čestice. (3) Farme se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici s najmanje 5.000 m2 površine. GOSPODARSKE GRAĐEVINE ZA UZGOJ ŽIVOTINJA - ŽIVOTINJSKE FARME Točka 61. (1) Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme Točka 62. su: (1) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti - stambene građevine za potrebe stanovanja gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja vlasnika i uposlenih djelatnika, (stoke i peradi). - gospodarske građevine za potrebe biljne i sto- (2) Površina građevinske čestice za građevine iz čarske proizvodnje, stavka (1) ove točke ne može biti manja od 5.000 m2, - poslovno turističke građevine za potrebe seo- s najvećom izgrađenošću do 40%. Životinjske farme skog turizma, mogu se graditi na poljoprivrednoj čestici koja mora - industrijske građevine za potrebe prerade i imati osiguran pristup s javne prometne površine ili pakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u puta s pravom služnosti. cijelosti ili pretežno proizvedeni na farmi, (3) Poljoprivredne gospodarske građevine, koje se - poslovno turističke građevine za pružanje turi- grade izvan građevinskog područja naselja u funkciji stičkih usluga u seoskom gospodarstvu. obavljanja poljoprivredne djelatnosti, mogu se graditi (2) Površina i raspored građevina iz stavka (1) ove na posjedu primjerene veličine, pri čemu je veličina točke utvrđuju se idejnim rješenjem u sklopu izdavanja posjeda za stočarsku i peradarsku proizvodnju odre- lokacijske dozvole, a u skladu s potrebama tehnologije đena najmanjim brojem uvjetnih grla. pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Određuje se da je za formiranje posjeda za stočarsku (3) Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz stavka i peradarsku proizvodnju izvan građevinskog područja (1) ove točke primjenjuju se odredbe za visinu grad- naselja potrebno najmanje 10 uvjetnih grla. nje, najveću brutto izgrađenost čestice, minimalne (4) Najmanje udaljenosti građevina za uzgoj stoke i udaljenosti od javne prometne površine, susjedne drugih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj čestice i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu proizvodnji od prometnica ne smiju biti manje od: građevinskih područja, pri čemu se veličina građevin- - 50 m za državne ceste, ske čestice određuje idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, na način da se na pripadajućoj - 30 m za županijske ceste, građevinskoj čestici osiguraju svi potrebni uvjeti za - 20 m za lokalne ceste. normalno korištenje i funkcioniranje građevina. (5) Gospodarske građevine za uzgoj životinja mogu (4) Idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske do- se graditi na sljedećim udaljenostima od građevinskih zvole treba odrediti: područja: Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2407

najmanje udaljenosti Namjena gospodarskih građevina građevina (m) gospodarske zgrade za potrebe obavljanja ratarske djelatnosti min 100 m gospodarske zgrade za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju stočarska proizvodnja peradarska proizvodnja 10 - 50 uvjetnih grla 1.000 - 8.000 komada min 100 m 51 - 100 uvjetnih grla 8.001 - 16.000 komada min 150 m 101 - 200 uvjetnih grla 16.001 - 32.000 komada min 200 m 201 - 300 uvjetnih grla 32.001 - 50.000 komada min 300 m 301 - 400 uvjetnih grla 50.001 - 65.000 komada min 400 m 401 – i više uvjetnih grla 65.001 – i više komada min 500 m

(6) Iznimno, udaljenost životinjske farme od građe- građevina, ne može se parcelirati na manje dijelove, vinskog područja može biti i manja ukoliko je o tome bez obzira u koje je vrijeme i po kojoj osnovi je ta suglasan vlasnik građevine na navedenom građevin- građevina podignuta. skom području, ukoliko su suglasni vlasnici svih čestica koje ulaze u radijus najmanje udaljenosti građevinskog Točka 64. područja propisane ovim odredbama. (1) Etažna visina pojedinačnih gospodarskih gra- (7) Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, đevina je prizemnica s mogućnošću izvedbe podruma što će se graditi na građevinskoj čestici zatečenog i potkrovlja. gospodarstva, udaljenost od stambene zgrade tog (2) Iznimno od stavka (1) ovog članka omogućava gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja se gradnja i viših građevina ukoliko je to neophodno od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od osta- zbog tehnološkog rješenja (mlinovi, silosi i sl.). lih lokaliteta utvrđenih u tablici iz stavka (3) ovoga (3) Oblikovanje pojedinačnih gospodarskih građevina članka. mora u pravilu biti u skladu s lokalnom graditeljskom (8) Iznimno, udaljenost životinjske farme od stam- tradicijom. bene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevinskoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan Točka 65. vlasnik građevine na navedenom građevinskom po- dručju, pod uvjetom da je farma propisno udaljena od (1) Spremište voća može se graditi samo u već podignutim voćnjacima, starim najmanje 2 godine, drugih građevinskih područja. čija površina nije manja od 2000,0 m2. (9) Za građevine koje slože kao tovilišta stoke (2) Spremište razvijene neto površine prizemlja i peradi u uvjetima uređenja prostora utvrđuju se i do 30,0 m2 može se graditi u voćnjacima površine od mjere zaštite okoliša. najmanje 2.000,0 m2. i ako je zasađeno najmanje 85% (10) U lokacijskoj dozvoli za gradnju životinjske površine voćnjaka. farme odrediti će se uvjeti: (3) Razvijena površina iz stavka (1) ove točke 2 2 - za opskrbu vodom, može se uvećati za 10,0 m za svakih daljih 400,0 m voćnjaka, ali najviše do 80,0 m2. - za djelotvorno sabiranje, odvodnju i pročišća- vanje otpadnih voda i mjere zaštite okoliša, Točka 66. - za odlaganje i otpremanje otpada i (1) Kada se spremište voća locira u blizini sjeverne - za sadnju zaštitnog drveća. međe do susjednog voćnjaka, udaljenost građevine od Životinjske farme se smiju graditi kao prizemnice te međe ne može biti manja od srednje visine vijenca s krovištem i nadozidom 0,6 m. u odnosu na završnu kotu uređenog terena, a nikako manja od 3,0 m. (2) Udaljenost spremišta voća, od ostalih međa ne OSTALE POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE može biti manja od 1,0 m. GRAĐEVINE (3) Međusobna udaljenost spremišta voća, koja su izgrađena na susjednim česticama ne može biti Točka 63. manja od 6,0 m. (1) Ukoliko se izgrađuju izvan građevinskog po- (4) Izuzetno, kad susjedi sporazumno zatraže iz- dručja naselja, poljoprivredne gospodarske građevine davanje lokacijske dozvole za gradnju spremišta voća mogu se graditi samo na poljoprivrednim česticama na poluotvoren način, građevina se može graditi na čija površina nije manja od 5.000 m2 (osim spremišta susjednoj međi. voća i povrća i poljodjelskih kućica). (2) Poljoprivredno zemljište na kojem postoji poje- Točka 67. dinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta (1) Sve građevine koje se grade u sklopu voćnjaka ili takva da to zemljište u smislu odredaba ove Odluke ne povrtnjaka trebaju biti smještene i oblikovane na način bi bilo dovoljno veliko za gradnju dviju gospodarskih da ne narušavaju krajobrazne i prirodne vrijednosti. Stranica 2408 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

(3) Na poljoprivrednim površinama unutar ili izvan (5) U sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnja građevinskog područja mogu se graditi staklenici za treba biti tako koncipirana da: uzgoj povrća, voća i cvijeća, te plastenici. (6) maksimalni koeficijent izgrađenosti građe- (4) Staklenicima se smatraju montažne građevine vinske čestice iznosi do 70 % s ostakljenom nosivom konstrukcijom. (7) najmanje 20 % od ukupne površine građe- (5) Plastenicima se smatraju montažne građevine vinske čestice mora biti ozelenjeno; od plastične folije na drvenom ili metalnom roštilju. (8) minimalna veličina građevinske čestice za proizvodnu industrijsku namjenu iznosi Točka 68. 3000,0 m2, a za proizvodnu zanatsku i po- (1) Na potocima i stajaćim vodama mogu se gra- slovnu namjenu iznosi 500,0 m2. diti ribnjaci u skladu s posebnim uvjetima nadležnih (6) Građevine gospodarskih djelatnosti moraju biti ustanova i službi. udaljene od stambenih i javnih građevina najmanje (2) Na potocima se mogu graditi i male hidroelektra- 50,0 m i odijeljene zelenim pojasom najmanje širine ne, te mlinovi u skladu s posebnim uvjetima nadležnih 20,0 m, javnom prometnom površinom, zaštitnim in- ustanova i službi. frastrukturnim koridorom ili slično. Udaljenost od stambenih i javnih građevina može 2.3.5. GROBLJA biti i manja, ali ne manja od 20,0 m, uz uvjet da iz- među gospodarskih i drugih građevina postoji tampon visokog zelenila. Točka 69. (7) Najmanja udaljenost građevina gospodarskih (1) Postojeće površine groblja mogu se širiti ukoliko djelatnosti od granica građevinske čestice mora za tim postoji potreba. Prostorne granice povijesnih iznositi 5,0 m. groblja ne bi trebalo nekontrolirano širiti novim grobni- cama i ukopnim mjestima, već je zbog očuvanja izvornih (8) Građevinske čestice građevina gospodarske kontura preporučljivo nove dijelove groblja prostorno djelatnosti potrebno je ograditi zaštitnom ogradom jasno odvojiti (zelenim međupojasom i sl.). dovoljne visine, kako bi se spriječio nekontrolirani (2) Grobne cjeline povijesnog značenja štite se ulaz ljudi i životinja. na način da se održava i obnavlja njihov zeleni fond, (9) Uređivanje okoliša i vrta gospodarske građe- povijesni nadgrobni spomenici i ostali elementi u vinske čestice treba temeljiti na uporabi autohtonih prostoru groblja. vrsta biljaka, klimatskim uvjetima, veličini građevina i njihovu rasporedu, te uvjetima pristupa i prilaza. Dr- Točka 70. voredima je moguće prikriti većinu manjih industrijskih građevina. Drvoredi, grmoredi i sl. omogućit će njihovo (1) Na površini groblja mogu se graditi samo gra- primjereno vizualno odjeljivanje u prostoru, a posebnu đevine u funkciji groblja: mrtvačnice, manje sakralne pozornost treba obratiti određivanju veličine predvrtova građevine (kapelice i sl.), pomoćne građevine i sl. i parkirališta za teretna i osobna vozila. Najmanje 20% (2) Unutar grobljanske cjeline potrebno je urediti građevinske čestice treba biti pokriveno nasadima. pristupne i unutrašnje staze nasipavanjem staza ili Uz obodnu među, tamo gdje na međi nisu izgrađene popločavanjem adekvatnim elementima malog for- građevine, treba posaditi drvored ili visoku živicu. mata. (10) Ograda prema javnoj prometnici može biti metalna, djelomično zidana, a preporučuje se da bude 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH oblikovana u kombinaciji sa živicom. Visina neprozirnog DJELATNOSTI (zidanog) dijela ograde može biti do 0,75 m, a ukupna visina do 1,8 m. Visina neprozirnog dijela ograde ako Točka 71. je u funkciji stupa može imati ukupnu visinu kao i ostali dio ograde. (1) Na području Plana predviđene su površine za gospodarsku namjenu – proizvodnu, odnosno gospo- (11) Ograda prema susjednim građevinskim česti- darske zone. cama može biti metalna (rešetkasta ili žičana) s gusto (2) Razmještaj i veličina građevinskih područja za zasađenom živicom s unutrašnje strane ograde. Visina gospodarsku namjenu prikazani su na grafičkom listu ograde može biti do najviše 2,0 m ako je providna, br.1. »Korištenje i namjena površina«. odnosno 1,5 m ako je neprovidna. Neprovidni dio ograde može se kombinirati u nastavku s providnim (3) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumije- do visine od 2,0 m. Visina neprozirnog dijela ograde vaju se poslovne građevine i proizvodni pogoni čiste ako je u funkciji stupa može imati ukupnu visinu kao industrijske i druge proizvodnje, servisne i zanatske i ostali dio ograde. djelatnosti, skladišta i servisi, veći prodajni i slični prostori i građevine, komunalne građevine, te ostale (12) Sve građevinske čestice trebaju biti prometno slične djelatnosti. vezane na interne pristupne i sabirne ceste, kojima (4) Građevine iz stavka (3) ove točke trebaju se se pristupa na lokalne i županijske ceste. graditi na način da svojim postojanjem i radom ne (13) Parkirališta se planiraju na samim građevin- ugrožavaju okoliš. skim česticama. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2409

(14) Na gospodarskoj građevinskoj čestici nami- 5. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH jenjenoj gradnji gospodarske građevine potrebno je DJELATNOSTI osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za osobna 2 2 vozila. Do 100 m i na svakih daljnjih 100 m brutto Točka 74. razvijene površine građevine potrebno je osigurati (1) U građevinskim područjima naselja omogućena sljedeći broj parkirališta: je gradnja javnih i pratećih sadržaja za: a) industrija i skladišta - 1 parkirališno a. obrazovanje (predškolske i školske ustano- 2 mjesto/100 m , ve), b) trgovine - 1-1,5 parkirališnih b. zdravstvo, 2 mjesta/100 m , c. djelatnost društvenih i kulturnih organizacija, c) ostale građevine za rad - 1-2 parkirališna d. javne djelatnosti (pošte, banke i sl.), mjesta/100 m2. e. trgovine dnevne opskrbe, f. uslužne zanate, Točka 72. g. ugostiteljstvo i (1) Najveću dopuštenu visinu gospodarskih građevi- h. ostale javne i prateće sadržaje. na određuje uz tehnološke zahtjeve, topografija tla, te Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi visina i obilježja okolnih građevina. Visinu gradnje treba unutar građevinskih područja naselja pod uvjetom: odrediti na temelju analize slike naselja, te vizurnih - da je na građevinskoj čestici osiguran prostor pojaseva koji se otvaraju na prilazu naselja. za parkiranje, (2) Upravna ili proizvodna građevina, kojoj to - da je udaljenost škola i predškolskih ustanova dopušta tehnološki proces, može se sastojati najviše od stambenih i dugih građevina najmanje 10,0 od podruma i dvije etaže iznad razine podruma. Pod m, a od gospodarskih i poljoprivrednih građevina visinom etaže u ovom slučaju smatra se razmak iz- najmanje 50,0 m, među gornjih kota dviju međustropnih konstrukcija i - da visina građevine (osim crkve) iznosi najviše ne smije iznositi više od 3,5 m. P+1 (dvije nadzemne etaže). (3) Visina svih građevina na građevinskoj čestici, od kote konačno zaravnatog terena do vijenca krova, Točka 75. mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, ali ne smije iznositi više od 8,00 m, osim ako to zahtjeva (1) Koeficijenti izgrađenosti građevinskih čestica veličina stroja koji se smješta u građevinu, odnosno za izgradnju građevina iz točke 64. određuju se kao tehnološki proces. i za stambene građevine, osim za građevine škola i predškolskih ustanova. (4) Kota konstrukcije poda prizemlja svih građevina (2) Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice na smije biti najviše 1,0 m iznad konačno zaravnatog i kojoj će se graditi škola ili predškolska ustanova iznosi uređenog terena uz zgradu, na njenoj najvišoj strani najviše 0,3, u kojeg se ne uračunavaju površine vanj- i gdje je teren najniži u odnosu prema zgradi. skih sportskih terena i prostora za odmor i rekreaciju (terase u nivou terena) učenika, odnosno djece. 4. UVJETI SMJEŠTAJA UGOSTITELJSKO – (3) Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola grade TURISTIČKIH SADRŽAJA sjeverno od postojeće građevine, njihova udaljenost od te građevine mora iznositi najmanje tri visine po- stojeće građevine, odnosno ako se ispred navedenih Točka 73. javnih sadržaja gradi nova građevina, njena udaljenost U diferenciranju turističke ponude Općine Martinska prema jugu od navedenih javnih sadržaja ne može biti Ves planira se razvoj: manja od tri visine. - izletničkog turizma vezanog na kulturno - po- vijesne cjeline i prirodne vrijednosti; Točka 76. - ruralnog turizma, s osloncem na ruralne cjeline (1) U mjestima u kojima se planira ustrojavanje (pejzašno atraktivna područja uz rijeku Savu, vatrogasnih postaja detaljnim planovima prostornog krajolik Odranskog polja, seoska gospodarstva uređenja potrebno je predvidjeti prostor za gradnju s uzgojem zdrave hrane i stočarstvom i sl.); vatrogasne postaje približno u središtu mjesta uz - posebnih oblika turizma (lovni i ribolovni turi- glavnu prometnicu, kako bi vrijeme intervencije vatro- zam). gasne postrojbe bilo približno jednako za sve dijelove područja za koje se ono ustrojava. Za podizanje razine turističke ponude predviđeno je: 6. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA - izgradnja smještajnih kapaciteta; I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRA- - podizanje razine ugostiteljske usluge; STRUKTURNIH SUSTAVA - uređenje i prezentacija vrijednih prirodnih pre- djela i kulturnih lokaliteta; Točka 77. - uređenje oglednih ekoloških poljoprivrednih (1) Planom je predviđeno opremanje područja Općine gospodarstava s ponudom zdrave netretirane Martinska Ves sljedećom prometnom i komunalnom hrane. infrastrukturom: Stranica 2410 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

- promet (cestovni, javne telekomunikacije), (2) Ulice u naselju s funkcijom županijske ili lokalne - elektroenergetska mreža (transport nafte, elek- ceste smatraju se tom vrstom ceste. troenergetika), (3) Ulica iz stavka (1) ove točke mora imati najmanju - plinska mreža, širinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku). - mreža telekomunikacija, (4) Samo jedna vozna traka može se izgrađivati - vodno gospodarstvo (vodoopskrba, odvodnja iznimno na: otpadnih voda, uređenje vodotoka, hidromeli- oracija i sl.). a) preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 150,0 m uredi ugibalište, (2) Unutar Planom utvrđenih koridora komunalne infrastrukture nije dozvoljena gradnja građevina, a b) u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi za sve intervencije potrebno je ishoditi odobrenja 100,0 m na preglednom dijelu ili 50,0 m na i suglasnosti nadležnih organa i javnih poduzeća. nepreglednom, Planirani koridori za infrastrukturne vodove smatraju c) u jednosmjernim ulicama se rezervatom, i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije (5) Za potrebe nove gradnje na neizgrađenom di- dozvoljena nikakva gradnja sve do izdavanja lokacijske jelu građevinskog područja koje se širi uz županijsku dozvole na temelju idejnog rješenja, kojim se utvrđuje cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko stvarna trasa i zaštitni pojas. koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu (3) Detaljno određivanje trasa prometnica, komunal- površinu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organi- ne i energetske infrastrukture, unutar koridora koji su zacije nadležne za upravljanje prometnicom na koju određeni Planom, utvrđuje se dokumentima prostornog se priključuje. uređenja nižeg reda odnosno lokacijskom dozvolom, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima. Točka 80. (4) Prilikom izdavanja lokacijske dozvole može (1) Udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika se utvrditi izvedba objekata i uređaja komunalne treba osigurati mogućnost gradnje odvodnog jarka, infrastrukture i kvalitetnijim materijalima nego što je usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti to predviđeno dokumentima prostornog uređenja iz manja od one određene zakonskim propisima. prethodnog stavka. (2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati gradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu. 6.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA (3) Ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširi- vanje previše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te CESTOVNI PROMET zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

Točka 78. Točka 81. (1) Sve javne prometne površine unutar građe- (1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez vinskog područja (ulice i trgovi) na koje postoji nepo- arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka sredan pristup sa građevinskih čestica, ili su uvjet za za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. formiranje građevinske čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na PROMET U MIROVANJU sustav javnih prometnica. (2) Prilaz sa građevinske čestice na javnu prometnu Točka 82. površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni (1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za promet. gradnju građevina javne, proizvodno-servisne, sport- sko-rekreativne, višestambene i sl. namjene nužno Točka 79. je utvrditi potrebu osiguranja odgovarajućeg broja (1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila. građevinskog područja uz koji se izgrađuju ili postoje (2) Dimenzioniranje broja parkirališno-garažnih stambene ili druge građevine, te na koji te građevine mjesta za osobna vozila za građevine iz prethodnog imaju izravan pristup. stavka odrediti će se na temelju sljedeće tablice:

potreban broj namjena građevine broj mjesta na: PARKIRNO-GARAŽNIH mjesta 1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposleni 0,15 - 0,45 PGM 2. UREDSKI PROSTORI 1.000 m2 korisnog prostora 7 - 20 PGM 3. TRGOVINA 1.000 m2 korisnog prostora 20 - 30 PGM 4. BANKA, POŠTA, USLUGE 1.000 m2 korisnog prostora 30 - 40 PGM Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2411

potreban broj namjena građevine broj mjesta na: PARKIRNO-GARAŽNIH mjesta 5. UGOSTITELJSTVO 1.000 m2 korisnog prostora 15 - 25 PGM 6. VIŠENAMJENSKE DVORANE 1 gledatelj 0,15 PGM 7. ŠPORTSKE GRAĐEVINE 1 gledatelj 0,20 – 0,30 PGM 8. ODGOJ I OBRAZOVANJE 1 zaposleni 2 PGM 9. ZDRAVSTVO 1.000 m2 korisnog prostora 20 PGM 10. VJERSKE USTANOVE 1 sjedalo 0,10 PGM 11. VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE 1 stan 1 PGM

(3) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta - od 220 kv u širini od 60,0 m (sa svake strane za osobna i teretna vozila potrebno je predvidjeti na osi trase 30,0 m). građevinskoj čestici ili iznimno u sklopu zelenog pojasa izvan čestice, na javnim površinama. 6.2.2. POŠTA I JAVNE TELEKOMUNIKACIJE

Točka 83. Točka 87. (1) Odredbama Plana se predviđa korištenje mjesnih (1) Poštanski ured i raspored telefonskih vodova i međumjesnih ulica za javni prijevoz. i uređaja prikazan je na grafičkom listu br. 2 »Infras- (2) Na odgovarajućim mjestima potrebno je pred- trukturni sustavi - pošta i telekomunikacije« u mjerilu vidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za 1: 25 000. putnike. (2) Postojeći javni sustavi pokretnih komunikacija također su prikazani na grafičkom listu br. 2 »Infras- trukturni sustavi - pošta i telekomunikacije« u mjerilu BICIKLISTIČKI I JAVNI PROMET 1: 25 000, a budući da se u razvoju postojećih jav- nih sustava pokretnih komunikacija planira daljnje Točka 84. poboljšanje pokrivanja i povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje (1) Odredbama Plana se predviđa gradnja i uređenje novih usluga, potrebno je omogućiti izgradnju i posta- biciklističkih staza tako da im širina bude min 1,10 m za vljanje i dodatnih osnovnih postaja. jedan smjer, odnosno 2,5 m za dvosmjerni promet. (2) Odredbama Plana se uz mjesne ulice predviđa uređenje pločnika za kretanje pješaka u širini koja 6.2.3. PLINSKA MREŽA ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,75 m. Točka 88. (1) Vodove distribucijske mreže treba, gdje je god 6.2. ENERGETSKI SUSTAV moguće paralelno voditi s ostalim infrastrukturnim vodovima. (2) Plinske redukcijske stanice koje se ne grade u 6.2.1. ELEKTROENERGETSKE GRAĐEVINE sklopu druge građevine potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja na zasebnoj građevinskoj čestici, tako Točka 85. da ne smanjuje preglednost raskrižja i ne ugrožava okolne građevine. (1) Izgradnja, revitalizacija i rekonstrukcija elek- troopskrbne mreže vršiti će se u skladu s budućim razvojem Općine Martinska Ves i povećanjem potreba Točka 89. za električnom energijom. (1) Zona opasnosti, unutar koje je zabranjena izgradnja objekata iznosi 20,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda. Točka 86. Zaštitna zona naftovoda je 100,0 m lijevo i desno (1) Na kartografskom prikazu 2. »Infrastrukturni od osi cjevovoda. sustavi« prikazana je planirana nadzemna elektromreža snage 35 kv na više: - planirani dalekovod 2 x 110kV Mraclin - Prač- 6.3. VODOGOSPODARSKI SUSTAV no - planirani dalekovod 2 x 400kV Sisak – Mahovo 6.3.1. ZAŠTITNE I REGULACIJSKE – Veleševec GRAĐEVINE (2) Zabranjena je svaka nova izgradnja na plani- ranoj trasi dalekovoda: Točka 90. - od 110 kv u širini od 40,0 m (sa svake strane (1) Područje Općine Martinska Ves, koje velikom osi trase 20,0 m) dijelom čine retencijski dijelovi Odranskog polja je dio Stranica 2412 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. sustava obrane od poplava Srednjeg Posavlja, te je 6.3.3. GRAĐEVINE ZA ZAŠTITU VODA u svrhu dovršenja tog sustava dozvoljena izgradnja regulacijskih i zaštitnih građevina, uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja ovog Točka 94. prostora. (1) Sve otpadne vode prije ispuštanja u recipijent (2) Rješenje obrane od poplava Srednjeg Posavlje moraju se tretirati na način koji će najučinkovitije ukloniti je vrlo složeno, jer se osim zaštite zaobalja morao osi- sve štetne posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. gurati i nepromijenjeni režim velikih voda na nizvodnom (2) Radi sprječavanja zagađenja podzemnih i toku, kao i uvjete zaštite prirode značajnom krajobrazu površinskih voda, nužna je izgradnja sustava ka- Odransko polje. Planirana zaštita od poplava temelji nalizacije, te odvodnje i obrade otpadnih voda svih se na ekonomskoj racionalnosti i načelima održivog naselja Općine Martinska Ves. razvoja, uvažavajući zahtjeve za zaštitom prirode. (3) Sanitarne otpadne vode iz domaćinstva u naseljima bez kanalizacije moraju se prikupljati u Točka 91. nepropusnim sabirnim armirano-betonskim jamama zatvorenog tipa, koje omogućavaju lako povremeno (1) Hidromeliorirano zemljište na području Općine pražnjenje djelomično pročišćene otpadne vode i odvoz Martinska Ves neposredno je u vezi s izgradnjom u zatvorenim posudama na mjesto ispusta koje odredi današnjeg sustava obrane od poplava Srednjeg Posa- sanitarna inspekcija. vlja, te je rješavanje odvodnje uvjetovano izgradnjom hidrotehničkih objekata unutar sustava obrane od (4) Pražnjenje sabirnih jama može se vršiti odvozom poplava: i ispustom na poljoprivredne površine. - izgradnja zaštitnih nasipa koji štite melioracijsko (5) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepro- područje od poplavnih voda, pusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u - izgradnja lateralnih kanala čija je funkcija da gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 0,5 štiti melioracijsko područje, m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. - regulacijski radovi na glavnim recipijentima koji moraju omogućavati prijem vode iz odvodne (6) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora kanalske mreže i se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku - izgradnja crpnih postaja i ustava koje će omo- moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore gućavati mehaničku odvodnju u vrijeme kada za čišćenje i zračenje. recipijenti ne omogućavaju gravitacijsku odvod- nju. (7) U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki Nakon realizacije gore navedenih zahvata mogu se propisi kao i za gnojišta. rješavati odvodnje unutarnjih voda izgradnjom meliora- cijske kanalske mreže i cijevne drenaže na površinama (8) U određenom vremenu potrebno je planirati i gdje pedološke karakteristike to zahtijevaju. izgradnju kanalizacijske mreže i manjih (bioloških) uređaja za obradu otpadnih voda svih naselja Općine Martinska Ves. Konačno rješenje za sva naselja treba Točka 92. predvidjeti u skladu s odrednicama koje će se definirati (1) Sustav planiranih i postojećih zaštitnih i regula- Studijom ili idejnim rješenjem otpadnih voda, koju je cijskih građevina, načelno je prikazan u kartografskom moguće izraditi i za pojedinačna naselja. Studijom prikazu 2. »Infrastrukturni sustavi« i u kartografskom treba predvidjeti takav sustav odvodnje kojim će se prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenje i zaštita pros- prema kategorizaciji vodotoci zadržati na razini za- tora«. htijevane kategorije. (2) Lokacije zaštitnih i regulacijskih građevina uređenja vodotoka i voda ucrtane u grafičkom dijelu Točka 95. Plana imaju usmjeravajuće značenje te su dozvoljene odgovarajuće prostorne prilagodbe, koje ne odstupaju (1) Po izgradnji kanalizacijskog sustava pojedinog naselja potrebno je izvesti priključak svake građevine od koncepcijskog rješenja. na javnu kanalizaciju.

6.3.2. VODOOPSKRBA Točka 96. (1) Svi gospodarski pogoni, farme, tovilišta, indus- Točka 93. trijski pogoni, pogoni male privrede kao i gospodarske (1) Sustav planiranih i postojećih vodopskrbnih građevine za uzgoj i klanje životinja i sl. građevine objekata i vodoopskrbne mreže, načelno je prikazan koje su potencijalni izvori zagađenja, trebaju imati u kartografskom prikazu 2. »Infrastrukturni sustavi«. izveden sustav odvodnje, koji onemogućuje izlijevanje (2) Lokacije građevina vodopskrbnog sustava i i prodiranje u tlo otpadnih voda. Do izvedbe sustava trase vodova ucrtane u grafičkom dijelu Plana imaju odvodnje i uređaja za pročišćavanje u naseljima, zaštita usmjeravajuće značenje te su dozvoljene odgovarajuće i predtretman moraju se izvesti na samoj lokaciji, pu- prostorne prilagodbe, koje ne odstupaju od koncepci- tem nepropusnih građevina i odvoza taložnog mulja i jskog rješenja. otpada. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2413

Točka 97. - očuvanje i unapređivanje zapuštenih poljodjel- (1) Ispred postojećih i budućih vatrogasnih postaja skih površina uz zadržavanje tradicijskog načina predviđa se gradnja po jednog nadzemnog hidranta korištenja i parcelacije – ekološka proizvodnja za punjenje vatrogasnih vozila. hrane kao i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja i poljodjelskih kultura - očuvanje i ponovno aktiviranje povijesnih trasa 7. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH putova (starih cesta, putova, pješačkih i plani- VRIJEDNOSTI I KULTURNO – POVIJESNIH narskih staza) CJELINA - očuvanje tradicionalnih naseobinskih cjelina (sela, samotnih gospodarstava) u njihovu izvornom 7.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH okruženju, zajedno s tradicijskom građevnom VRIJEDNOSTI strukturom i pripadajućom parcelacijom - očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva, Točka 98. naročito drvenih tradicijskih kuća i gospodarskih (1) Za svu gradnju i uređivanje zemljišta na području građevina, kao nositelja povijesnog identiteta zaštićenih prirodnih i povijesnih cjelina, te za inter- prostora vencije na zaštićenim zgradama kulturno povijesne - očuvanje povijesne slike prostora koju čine vrijednosti kao i za gradnju u njihovoj neposrednoj volumen naselja, njegovi obrisi i završna obra- blizini, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske da građevina te vrijednosti krajolika kojim je dozvole zatražiti suglasnost i smjernice za moguće okruženo intervencije od nadležne službe za zaštitu spomenika - očuvanje i zadržavanje karakterističnih toponi- kulturne, odnosno prirodne baštine. ma (2) Nakon dobivanja posebnih uvjeta iz prethodnog - očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja stavka treba se ishoditi prethodna dozvola na projekt uz povijesne građevine i sklopove, kao što su usuglašen s danim uvjetima. Točka 101. Točka 99. UVJETI I MJERE ZAŠTITE KRAJOLIKA (1) Prostornim planom Sisačko – moslavačke županije predloženo je za zaštitu, pa slijedom toga Značajni krajolik Odransko polje i ovim Planom: (2) U vezi zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti na dijelovima Općine Martinska Ves potrebno je: U zonama kulturnog krajolika u pravilu se ne dozvol- java gradnja. Obzirom na tradiciju slobodnog uzgoja a) utvrditi granice područja zaštićenih dijelova na stoke u šumama Odranskog polja koja i danas postoji, Osnovnoj državnoj karti u mjerilu 1:5000; za eventualne potrebe planiranog uzgoja preporuča b) utvrditi i proglasiti razinu – kategoriju zaštite se izgradnja manjih skloništa za stoku prema već i veličinu područja sukladno Zakonu o zaštiti postojećim tradicijskim. prirode. Za manje (lokalne) prijelaze preko rijeka preporuča se gradnja drvenih mostova po uzoru na postojeće 7.2. MJERE I UVJETI ZAŠTITE INTEGRALNIH tradicionalne. KULTURNO POVIJESNIH I PRIRODNIH VRI- Za bilo kakve zahvate u zonama zaštićenog kra- JEDNOSTI jolika potrebno je ishoditi posebne uvjete i rješenja o prethodnoj dozvoli Uprave za zaštitu kulturne baštine, OPĆE MJERE I UVJETI ZAŠTITE nadležnog konzervatorskog odjela.

Točka 100. Kultivirani krajolik - potez zelenih površina, poloja, nasipa i obala rijeke Save Povijesna naselja ili njihovi dijelovi, povijesne građevine s okolišem, prirodni i kultivirani krajolici, povijesno memorijalni spomenici i arheološki lokaliteti U zonama kultiviranog krajolika ne dozvoljava se moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u nikakva izgradnja. budući razvitak Općine i Županije. U zonama poloja moguća je lokacija sportskih Očuvanje kulturno povijesnih obilježja prostora sadržaja – otvorenih igrališta sa travom kao završnom podrazumijeva prije svega: obradom površine. - zaštitu i očuvanje prirodnog i kultiviranog kra- Na prostoru poloja preporuča se očuvati pašnjake, jolika kao temeljne vrijednosti prostora voćnjake i nasade oraha. - istraživanje i prezentaciju arheoloških lokaliteta Za bilo kakve zahvate u zonama kultiviranog kra- koji svjedoče o kulturno povijesnom razvitku jolika potrebno je ishoditi posebne uvjete i rješenja o ovog područja, i koji mogu biti komplementaran prethodnoj dozvoli Uprave za zaštitu kulturne baštine, sadržaj turističkoj djelatnost nadležnog konzervatorskog odjela. Stranica 2414 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

OPĆE ODREDBE I UPRAVNI POSTUPAK PRI uprave u provedbi ovoga Prostornog plana nađu inte- ZAŠTITI KULTURNO – POVIJESNE BAŠTINE res i potrebu za savjetodavnim sudjelovanjem Službe zaštite. Mišljenje se može zatražiti i za građevine izvan predjela zaštite, osobito u dijelu koji graniči sa Točka 102. zaštićenim predjelom, ako se građevine nalaze na Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i osobito vidljivim mjestima važnim za sliku naselja ili obnove kulturne baštine proizlaze iz *Zakona i Uputa krajolika. koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne Temeljem inventarizacije provedene prilikom izrade izmjene i dopune): ovoga Prostornoga plana, uz ranije registrirane (R) * Zakon o zaštiti kulturnih dobara (»Narodne spomenike, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Kon- novine« broj 69/99) zervatorski odjel u Zagrebu, po službenoj će dužnosti pokrenuti postupak dokumentiranja te donošenja rješenja * Zakon o gradnji (»Narodne novine« broj o zaštiti za sve vrjednije građevine, predjele (zone) 52/99) i lokalitete koji su na kartama i tablicama označeni * Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« oznakom PR. Do donošenja odgovarajućega rješenja broj 30/94, 68/98) treba primjenjivati iste mjere i propisane postupke kao * Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih i za trajno zaštićene zgrade. cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo 1. Sastavni dio odredbi za provođenje je Popis kulture - Uprava za zaštitu kulturne baštine, kulturnih dobara (Poglavlje 2. ove konzervator- 1995, 1998). ske podloge), a odnosi se na kulturno-povijesne Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni cjeline, dijelove naselja i građevine, bez obzira postupci, te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na njihov trenutni status zaštite (R, PR, E). na: pojedinačnim spomeničkim građevinama, građevnim 2. Naselja: Bok Palanječki, Setuš i Lijevo Željezno sklopovima, arheološkim lokalitetima, parcelama na stavljaju se kompletna pod zaštitu kao kulturno- kojima se spomeničke građevine nalaze, te predjelima povijesne cjeline seoskih obilježja. Određuju se (zonama) zaštite naselja i kultiviranog krajolika ili drugim granice zaštite kao zone A (1. stupanj zaštite) predjelima s utvrđenim spomeničkim svojstvima. i zone B (2. stupanj zaštite). Unutar tih zona Posebnom konzervatorskom postupku osobito svi zahvati koji podliježu izdavanju lokacijskih podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim građevinama, i građevinskih dozvola moraju se provoditi uz sklopovima, predjelima i lokalitetima: popravak i posebne uvjete uređenja i rješenja o prethod- održavanje postojećih građevina, nadogradnje, pri- noj dozvoli Uprave za zaštitu kulturne baštine, gradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adap- Konzervatorskog odjela u Zagrebu. tacije), rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih Unutar kontaktne zone, zone 3. stupnja zaštite dijelova, novogradnje na zaštićenim parcelama ili propisuju se uvjeti za zahvate na evidentiranim unutar zaštićenih predjela, funkcionalne prenamjene kulturno povijesnim vrijednostima i uvjeti za postojećih građevina, izvođenje radova na arheološkim novu izgradnju (smještaj građevine na parceli, lokalitetima gabariti, tlocrtni oblik, materijali i završno obli- U skladu s navedenim zakonima za sve nabrojene kovanje, tip i vrsta ograda, namjena). zahvate na građevinama, građevnim sklopovima, pred- U zoni zaštite ekspozicije naselja (zona kulti- jelima (zonama) i lokalitetima, za koje je ovim Pros- viranog krajolika) ne dozvoljava se formiranje tornim planom utvrđena obveza zaštite, kod nadležne građevinskih područja. Iznimno se mogu smje- ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, stiti javni sadržaji naselja kao što su igrališta, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski sportski tereni zatravnjenih površina koji neće odjel u Zagrebu, Mesnička 49) potrebno je ishoditi izazvati velike promjene prostornih odnosa i zakonom propisane suglasnosti: načina korištenja zelenih površina. * posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske 3. Za dijelove naselja seoskih obilježja: Desni dozvole), Dubrovčak, Mahovo, Tišina Erdedska, Lijeva * prethodno odobrenje (u postupku izdavanja Luka i Martinska Ves Desna određene su gra- građevinske dozvole) i nice zaštite kao zone A zone (1. stupanj zaštite) i zone B (2. stupanj zaštite). Unutar tih zona * nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna svi zahvati koji podliježu izdavanju lokacijskih Uprava za zaštitu kulturne baštine. i građevinskih dozvola moraju se provoditi uz Zaštićenim građevinama, kod kojih su utvrđena posebne uvjete uređenja i rješenja o prethod- spomenička svojstva i na koje se obvezatno primjenjuju noj dozvoli Uprave za zaštitu kulturne baštine, sve navedene (spomeničke) odredbe, smatraju se sve Konzervatorskog odjela u Zagrebu. građevine koje su u ovom Prostornom planu popisa- Unutar kontaktne zone, zone 3. stupnja zaštite ne kao: registrirani (R) spomenici i oni predloženi za propisuju se uvjeti za zahvate na evidentiranim registraciju (PR). kulturno povijesnim vrijednostima i uvjeti za Za građevine označene kao evidentirana baština novu izgradnju (smještaj građevine na parceli, (E) najčešće lokalne važnosti, opisani postupak nije gabariti, tlocrtni oblik, materijali i završno obli- obvezan, ali je preporučljiv ukoliko organi lokalne kovanje, tip i vrsta ograda, namjena). Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2415

U zoni zaštite ekspozicije naselja (zona kulti- 11. Antenske stupove ne postavljati u blizini crkve- viranog krajolika) ne dozvoljava se formiranje nih tornjeva i na prostorima kvalitetnih vizura. građevinskih područja. Iznimno se mogu smje- Odabir lokacije provoditi uz konzultaciju Uprave stiti javni sadržaji naselja kao što su igrališta, za Zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog sportski tereni zatravnjenih površina koji neće odjela u Zagrebu. izazvati velike promjene prostornih odnosa i 12. Kod grafičkog prikazivanja zona zaštite i poje- načina korištenja zelenih površina. dinačno zaštićenih kulturnih dobara važeći je 4. Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod inventarizacijski popis zaštićenih i predloženih koje su utvrđena svojstva kulturnog dobra (prema za zaštitu povijesnih cjelina, dijelova naselja i inventarizacijskoj listi), kao najmanja granica pojedinačnih kulturnih dobara obzirom da su zaštite utvrđuje se pripadajuća parcela ili njen dostavljene podloge neažurirane, nekvalitetne povijesno vrijedni dio. Mjere zaštite primjenjuju i nepregledne. se na građevine (parcele) koje su: registrirane

(R) ili su Prostornim planom predloženi za zaštitu (PR). SUSTAV MJERA ZAŠTITE I OČUVANJA KULTURNIH DOBARA 5. Mjere zaštite primjenjuju se na potencijalni ar- heološki lokalitet (parcele) uz crkvu sv. Martina u Martinskoj Vesi Desnoj koje su Prostornim Točka 103. planom predložene za zaštitu (PR). Kulturno-povijesne cjeline naselja, dijelovi naselja, 6. Na području cijele Općine Martinska Ves potrebno pojedinačne građevine, arheološka baština i krajolik je provesti detaljnija arheološka rekognoscira- prikazani su na grafičkom prilogu Razmještaj kulturnih nja, osobito na dijelovima koji su povišeni te dobara 1:25000, a granice njihovih zona zaštite na svojim oblikom upućuju na pogodan prostor kartama 1:5000. za naseljavanje. U cilju zaštite povijesnih naselja Općine Martinska 7. Prilikom izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje Ves, dijelova naselja, pojedinačnih građevina, arheološke vrste građevina potrebno je uzeti u obzir mikro- baštine, ambijentalnih vrijednosti i krajolika planira ambijent naselja te novu izgradnju uskladiti sa se očuvanje tipološki prepoznatljivih oblika naselja susjednom tradicijskom i kvalitetnom novom – povijesne matrice i karakteristične slike naselja izgradnjom kako bi se uspostavio skladan - linijska naselja formirana jednostrano ili obostrano graditeljsko-ambijentalni sklop. uz cestu i nekoliko odvojaka, orijentirana na rijeku 8. U zonama zaštićenog Značajnog krajolika Odran- Savu s potezom neizgrađenog poloja između rijeke, sko polje, u pravilu se ne dozvoljava gradnja. ceste i kuća. Obzirom na tradiciju slobodnog uzgoja stoke u Kako bi se očuvala povijesna izgradnja, tradicijska šumama Odranskog polja koja i danas postoji, drvena arhitektura i karakteristična slika naselja defi- za eventualne potrebe planiranog uzgoja pre- nirane su zone zaštite povijesnih cjelina, arheološke poruča se izgradnja manjih skloništa za stoku zone, pojedinačna kulturna dobra, evidentirane kulturno prema već postojećim tradicijskim. povijesne vrijednosti i kontaktne zone. Za manje (lokalne) prijelaze preko rijeka pre- Osnovna morfološka obilježja naselja su kompakt- poruča se gradnja drvenih mostova po uzoru nost volumena koja se odlikuje ujednačenim mjerilom na postojeće tradicionalne. kuća i gospodarskih zgrada, primjenom karakterističnih Za bilo kakve zahvate u zonama zaštićenog materijala, završnom obradom drvene i zidane građe i krajolika potrebno je ishoditi posebne uvjete i crijepom kao pokrovom. Time su u velikoj mjeri obliko- rješenja o prethodnoj dozvoli Uprave za zaštitu vane prostorne cjeline visoke estetske vrijednosti i kulturne baštine, nadležnog konzervatorskog prepoznatljivosti. odjela. Građevinska područja naselja potrebno je plani- 9. U zonama kultiviranog krajolika - Potez zelenih rati na način kojim bi se zadržala homogenost slike površina, poloja, nasipa i obala rijeke Save ne povijesnog naselja, očuvao karakter naselja, kvalite- dozvoljava se nikakva izgradnja. ta pejzažnog okruženja i poljodjelskih površina, jer U zonama poloja moguća je lokacija sportskih cjelovitu sliku naselja, osim građevne strukture čini i sadržaja – otvorenih igrališta sa travom kao pripadajuće pejzažno okruženje. Nova gradnja trebala završnom obradom površine. bi se podrediti povijesnom karakteru naselja. Na prostoru poloja preporuča se očuvati paš- Nove građevine moguće je planirati na način da njake, voćnjake i nasade oraha. Za bilo kakve se njihovom postavom, lokacijom, volumenom, primje- zahvate u zonama kulturnog krajolika potrebno nom materijala završnog oblikovanja, kao i kvalitetom je ishoditi posebne uvjete i rješenja o prethod- oblikovanja, ne naruše kvalitetni postojeći ambijenti noj dozvoli Uprave za zaštitu kulturne baštine, i vizure na njih. nadležnog konzervatorskog odjela. Na građevinama tradicijske arhitekture, koje su no- 10. Kultivirani agrarni krajolik potrebno je očuvati sitelji identiteta naselja Općine Martinska Ves, mogući od daljnje izgradnje u najvećoj mogućoj mjeri, su radovi konzervacije uz očuvanje izvornog izgleda i a novu izgradnju planirati popunjavanjem pra- oblikovanja, kao i neophodni radovi građevinske sa- znih parcela unutar ili u nastavku izgrađenih nacije uz moguće intervencije vezane za poboljšanje struktura naselja. životnih uvjeta (sanitarnih standarda i sl.). Stranica 2416 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

Unutar zone zaštite povijesnih struktura i izvan zaštita osnovnih elemenata strukture naselja, odnos- nje nalaze se tradicijske građevine, stambene i gos- no kompleksa ili grupe građevina, poteza i pojedinih podarske kao i zidane građevine kulturno povijesnih građevina u mjeri u kojoj je to moguće. vrijednosti, kapele, poklonci, raspela i spomenici za koje se podrazumijeva režim intervencija koji uključuje; Zona 3. stupnja zaštite - kontaktna zona održavanje, sanaciju, rekonstrukciju i eventualnu Kontaktne zone - zone 3. stupnja zaštite odnose se prenamjenu. Za njih se predviđa zaštita kroz mjere na prostore koji okružuju povijesnu jezgru naselja. U prostornog plana. njima se nalazi pretežno novija gradnja, ali se nalaze U slučaju lošeg građevinskog stanja moguća i pojedinačne zaštićene i evidentirane građevine. je izgradnja zamjenske građevine u istim (sličnim) gabaritima i ponovljenim elementima i materijalima UVJETI I MJERE ZAŠTITE ARHEOLOŠKE završnog oblikovanja, a sve prema konzervatorskim BAŠTINE uvjetima i odobrenju. Tradicijske građevine moguće je prilagoditi suvre- menim stambenim funkcijama, uz očuvanje njihovog Na području cijele Općine Martinska Ves potrebno je provesti detaljnija rekognosciranja, osobito na di- vanjskog izgleda. jelovima koji su povišeni, te svojim oblikom upućuju Zone označene kao kultivirani krajolik (zone poloja, na pogodan prostor za naseljavanje. nasipi i zelene površine uz obale Save) treba i nadal- Prostor oko župne crkve sv. Martina, Desna Mar- je održavati u toj namjeni, bez širenja građevinskog tinska Ves prepoznat je kao potencijalna arheološka područja, budući da su značajne kao prostori ekspo- zona i predlaže se upis i Registar kulturnih dobara kao zicije povijesnog naselja. kulturno dobro lokalnog značenja. Na ovom području Skelni prelazi preko Save (Lijevi i Desni Dubrovčak, ne preporučuje se gradnja novih građevina, a prije svih Tišina Erdedska i Tišina Kaptolska) tradicionalni su većih zemljanih radova nužan je arheološki nadzor. načini povezivanja naselja na suprotnim obalama i Dopuštena je poljoprivredna obrada tla maksimalno doprinose karakterističnom doživljaju prostora i života do dubine 40,0 cm. na rijeci, te ih se preporuča zadržati. S obzirom na stupanj očuvanosti prirodnih i pejzažnih Točka 104. vrijednosti, te tradicionalnih oblika izgradnje i nasel- REGISTRIRANA KULTURNA DOBRA javanja područja Općine Martinska Ves potrebno je planirati razvoj koji će se temeljiti na uvažavanju i raci- onalnom iskorištavanju temeljnih vrijednosti područja. 1. Kapela sv.Petra i Pavla, Bok Palanječki R 432 Treba očuvati ravnotežu i odnos izgrađenog prostora s prirodnim krajolikom racionalnim dimenzioniranjem građevinskih područja kako ne bi došlo do narušavanja KULTURNA DOBRA ZAŠTIĆENA RJEŠENJEM O kulturno-povijesnih i prostornih kvaliteta. PREVENTIVNOJ ZAŠTITI Pri planiranju gospodarskih zona treba voditi računa da se predviđaju one grane gospodarskih 1. Građevina tradicijskog graditeljstva, Bok Pala- djelatnosti koje imaju tradiciju u ovom kraju. Treba nječki k.br.1 ih locirati na područjima nižih prostornih kvaliteta, te prev. UP/I-612-08/04-01-112 u dijelovima naselja manjih prostornih vrijednosti i slabije ekspozicije. KULTURNA DOBRA KOJA SE PREDLAŽU ZA Antenske stupove ne postavljati u blizini crkvenih ZAŠTITU tornjeva i na prostorima kvalitetnih vizura.

GRADITELJSKA BAŠTINA UVJETI I MJERE ZAŠTITE GRADITELJSKE BAŠTINE 1. Kulturno-povijesne cjeline A. pod zaštitu se stavljaju kompletna naselja: Zona A – zona 1. stupnja zaštite Bok Palanječki PR Zona potpune zaštite obuhvaća osobito vrijedna Setuš PR područja strukture naselja sa znatnom koncentracijom Lijevo Željezno PR kulturno-povijesnih vrijednosti. U toj zoni obavezna je puna zaštita supstance, oblika i fizionomije, a u najvećoj mjeri tradicija i funkcija prostora i sadržaja. B. pod zaštitu se stavljaju dijelovi naselja Desni Dubrovčak PR Mahovo PR Zona B – zona 2. stupnja zaštite Tišina Erdedska PR Zona djelomične zaštite strukture obuhvaća vrijedna područja koncentracije kulturno-povijesnih elemenata Lijeva Luka PR koji čine harmoničnu cjelinu. U toj zoni obavezna je Martinska Ves Desna PR Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2417

2. Pojedinačna nepokretna kulturna dobra 2. Zgrada Hrvatski seljački prosvjetni dom, 1939. Javne, stambene, gospodarske, sakralne i god., središte naselja E memorijalne građevine 3. Zgrada škole, 1946. godine, središte naselja E DESNO TREBARJEVO 4. Spomenik NOB, kameni stup s pločom i zvijez- 1. Spomenik S.i A.Radiću, poprsja, autor R. Frangeš dom,1958. godine, na ulazu u selo E Mihanović PR 5. Spomenik palim borcima NOR-a, stela s reljefom i natpisom, 1948. godine, u središtu naselja E DESNA MARTINSKA VES 6. Prizemnica, dućan, u središtu naselja E 1. Zgrada Općine, početak 20.st. PR 2. Zgrada Opće pučke škole,1901.g. PR DESNO TREBARJEVO 3. k.br.63, učiteljski stanovi PR 1. Raspelo, betonski križ ograđen ogradom od 4. Župna crkva sv. Martina, 1731.g. PR kovanog željeza, uz Savu E 2. Vatrogasni dom, dvokatnica s dvostrešnim TIŠINA KAPTOLSKA krovištem i tavanom, središte naselja E 1. Zidana jednokatnica, secesijska dekoracija na 3. Na putu iz Desnog Trebarjeva u Desnu Luku ulazu u naselje PR postavljen je spomenik NOB, niski kameni obelisk s pločom i zvijezdom, oštećen. E BOK PALANJEČKI 1. Pil uz crkvu, 18.st., na antičkoj kolumni PR DESNA MARTINSKA VES 1. Uglovna prizemnica uz cestu prema župnoj cr- SETUŠ kvi, gostionica, prijelaz 19/20. stoljeće, podrum 1. Stara pučka škola,1909.g. na ulazu u naselje, pruski svodovi sa željeznim traverzama E velika parcela, školski vrt i voćnjak, bunar, 2. Jednokatnica na raskršću uz most, početak (danas Područna škola Galdovo) PR 20. stoljeća, dućan ili sl. E

ARHEOLOŠKA BAŠTINA LJUBLJANICA 1. Raspelo, drveni križ s limenom nadstrešnicom, DESNA MARTINSKA VES 1907. godine, središte naselja E 1. Prostor oko župna crkva sv.Martina, Martinska Ves Desna PR ŽIRČICA 1. Kapelica, prva polovica 20. stoljeća, u naselju EVIDENTIRANE KULTURNO-POVIJESNE E VRIJEDNOSTI

TIŠINA KAPTOLSKA GRADITELJSKA BAŠTINA 1. Kapelica sv. Ane, nova, u centru naselja Javne, stambene, gospodarske, sakralne i me- 2. Jednokatnica u naselju, secesijska dekoracija, morijalne građevine danas pošta E

JEZERO POSAVSKO STRELEČKO 1. Spomenik NOB, kamena stela i ploča, ograđeno 1. Kapela/poklonac, nova, u naselju željeznom rešetkastom ogradom, 1956. godine, 2. Kuća na br. 43 (8), zidana prizemnica, secesijski na savskom nasipu. E motivi E 3. Kuća na br. 36, jednokatnica u L tlocrt, 1930. DESNI DUBROVČAK godine, prema dvorištu drveni ganjčec i trijem 1. Spomenik NOB, ploča i reljef, ograđeno, po- E stavljen na poloju uz nasip kod skretanja za 4. Kuća na br. 47, mala zidana prizemnica iz 1946. skelu. E (J.V.) E 2. Spomeni ploča s natpisom i reljefom, NOB, 1950. godine, na zgradi Društvenog doma E 5. Grobljanska kapela, E

DESNO ŽELJEZNO BOK PALANJEČKI 1. Kapela sv. Roka, 1903. godine, središte naselja - Škola, zidana jednokatnica, oko 1950. godine, E u naselju, zapuštena E Stranica 2418 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

TIŠINA ERDEDSKA podloga mora valorizirati sve prostorne i gradi- 1. Raspelo, drveno s limenom nadstrešnicom, uz teljske vrijednosti naselja. Naselje je potrebno glavnu cestu E uključiti u kulturnu i turističku ponudu Općine i Županije. 2. Zgrada stare škole, zidana jednokatnica, početak 20. stoljeća E 2. Za kulturno povijesnu cjelinu Lijevo Željezno potrebno je izraditi konzervatorsku podlogu 3. Kapela Srca Isusovog, 1937. godine, jedno- sa uvjetima i mjerama zaštite. Konzervatorska brodna s užim svetištem, zaobljena apsida E podloga mora valorizirati sve prostorne i gra- diteljske vrijednosti naselja. SETUŠ Preporuča se prenamjena naselja u turističko-re- 1. Kapela Presvetog Trojstva, 1973. godine, u kreativnu uz uključenje stanovnika naselja. središtu naselja E 2. Kapela/poklonac, 19. stoljeće, svođena, na 8. POSTUPANJE S OTPADOM kraju naselja E 3. Kurija, 19. stoljeće, zidana visoka prizemnica, Točka 106. desna polovica nadograđena i preoblikovana (1) Kruti otpad može se odlagati samo na za to E određena mjesta. (2) Za postavljanje kontejnera za komunalni otpad, MAHOVO te sekundarne sirovine (staklo, papir, PET ambalažu i 1. Kapela/poklonac sv. Antuna, 19. stoljeće, u sl.) potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojime naselju E se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će po mogućnosti biti ograđen tamponom zelenila, ogradom 2. Kapela/poklonac sv. Lovre, 20. stoljeće, u na- ili sl. selju 3. Spomenik NOB, skulptura na širokom posta- Točka 107. mentu, 1958. godine, ispred Društvenog doma u središtu naselja E (1) Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i lignocelulozni otpad. 4. Škola, zidana prizemnica, 1947. godine, u na- selju 5. Dućan, sredina 20. stoljeća, u naselju Točka 108. (1) Za pojedina naselja ili zajednički za više naselja ostvariti će se mogućnost za kontrolirano ukapanje LIJEVA MARTINSKA VES životinjskih konfiskata s cijelog područja, na mjestima 1. Kapela/poklonac, nova, uz novi most gdje neće imati nepovoljan utjecaj na nadzemnu i podzemnu vodu i to nizvodno od postojećih i budućih crpilišta i izvan šire vodozaštitne zone. LIJEVO TREBARJEVO (2) Ove lokacije odrediti će se posebnom Odlukom 1. Raspelo, 1956., drveni križ, metalna kutija i Općinskog poglavarstva na temelju izrađene studije limena nadstrešnica E utjecaja na okoliš.

LIJEVA LUKA 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA 1. Raspelo, sredina 20. stoljeća, drveni križ, limena UTJECAJA NA OKOLIŠ zaštitna nadstrešnica E 2. Škola, zidana jednokatnica, 1937. godine, u Točka 109. naselju E (1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša 3. Spomenik NOB, betonski zid s pločom i zvijez- i njegovih ugroženih dijelova provoditi će se u skladu dom, ispred škole E s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. LIJEVO ŽELJEZNO (2) U cilju zaštite okoliša potrebno je sanirati sve 1. Kapela/poklonac BDM Žalosne, 1903. godine, neprimjerene zahvate u prostoru, koji na bilo koji u naselju E način negativno utječu na sadašnje i buduće stanje okoliša u Općini Martinska Ves. Također je potrebno preispitati buduće, planirane zahvate koji na bilo koji Točka 105. način negativno mogu utjecati na okoliš i zaštićeni značajni krajobraz Odransko polje. SMJERNICE ZA ISTRAŽIVANJA I OBVEZA IZRADE PROSTORNO PLANSKE Točka 110. DOKUMENTACIJE (1) Radi sprječavanja zagađenja podzemnih i 1. Za kulturno povijesni cjelinu Bok Palanječki površinskih voda predviđa se izgradnja sustava ka- potrebno je izraditi konzervatorsku podlogu nalizacije, te odvodnja i obrada otpadnih voda svih s uvjetima i mjerama zaštite. Konzervatorska naselja Općine Martinska Ves. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2419

(2) Sanitarne otpadne vode iz domaćinstva u Točka 115. naseljima bez kanalizacije moraju se prikupljati u (1) Svi radovi na površini zemljišta (građevinski nepropusnim sabirnim armirano-betonskim jamama iskopi, gradnja cesta i sl.) trebaju se vršiti na način zatvorenog tipa, koje omogućavaju lako povremeno da se očuva kompaktnost i površinska odvodnja poljo- pražnjenje djelomično pročišćene otpadne vode i odvoz privrednih površina, uz obvezu deponiranja humusnog u zatvorenim posudama na mjesto ispusta koje odredi sloja. sanitarna inspekcija. (3) Pražnjenje sabirnih jama može se vršiti odvozom i ispustom na poljoprivredne površine. Točka 116. (4) Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepro- (1) Sve gospodarske građevine moraju imati takvu pusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u tehnologiju koja sprječava nedozvoljenu količinu buke i gnojišnu jamu. Dno i stjenke gnojišta do visine od 0,5 emisiju prašine iznad dozvoljene količine i sastava. m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog (2) Zabranjeni su svi zahvati koji mogu negativ- materijala. no utjecati na kvalitetu zraka, voda i tla, te biljnog i (5) Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora životinjskog svijeta. se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se (3) Zabranjeni su svi zahvati koji izazivaju buku razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku preko dozvoljenih vrijednosti određenih Zakonom. moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. (6) U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava, za jame i silose za osoku vrijede jednaki 9.1. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA propisi kao i za gnojišta.

Točka 117. Točka 111. (1) Svi gospodarski pogoni, te poljoprivredna (1) Na prostoru Općine Martinska Ves predviđene gospodarstva i farme trebaju imati izveden sustav od- su opće mjere zaštite od požara i eksplozija: vodnje, koji onemogućuje izlijevanje i prodiranje u tlo - prilikom svih zahvata u prostoru, te izrade otpadnih voda. Do izvedbe sustava odvodnje i uređaja dokumenata prostornog uređenja obvezno se za pročišćavanje u naseljima, zaštita i predtretman pridržavati odredaba Pravilnika o uvjetima za moraju se izvesti na samoj lokaciji, putem nepropusnih vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj građevina i odvoza taložnog mulja i otpada. 35/94; 55/94) i Pravilnika o tehničkim norma- tivima za hidrantsku mrežu za gašenje požara Točka 112. (»Službeni list« broj 30/91). (1) Sve vodotoke, vodne površine i vodne resurse Sve ostale mjere zaštite od požara i eksplozija, može se koristiti i uređivati u skladu s vodoprivrednom kojih se obvezno pridržavati, određene su: osnovom i Zakonom o vodama, a sve zahvate uz vodne - Procjenom ugroženosti od požara za Općinu površine, te vodoopskrbu i odvodnju treba uskladiti s Martinska Ves (prosinac 2002., izrađivač: Pro- pozitivnim zakonima i propisima. tection d.o.o. Umag) (2) U zonama potencijalnih vodocrpilišta moraju se provoditi sve mjere zaštite od zagađenja podzemnih voda, vršiti daljnja istraživanja, a na ista se ne mogu Točka 118. širiti građevinska područja niti izgrađivati gospodarski (1) Sukladno članku 15. stavak 1. Zakona o zaštiti i drugi pogoni. od požara (»Narodne novine« broj 58/93), potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave Sisačko- moslavačke na mjere zaštite od požara primijenjene u Točka 113. Glavnom projektu, za zahvate u prostoru na sljedećim (1) U naseljima, te uz prometnice i vodotoke, kao građevinama: i u rekreativnim zonama, treba formirati poteze i veće površine zaštitnog zelenila. a) sve građevine i prostore u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih teku- ćina i/ili plinova; Točka 114. b) sve građevine koje nisu obuhvaćene člankom 2. (1) Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite snagu ovog Plana. od požara (»Narodne novine« broj 25/94). (2) Izuzetno od stava 1. ove točke, šuma se može krčiti za potrebe infrastrukture predviđene ovim Planom i planovima višeg reda. Točka 119. (3) Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje eko- (1) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz nomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe, građevina, kao i gašenja požara na građevini i otvo- može se pošumiti. renom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz Stranica 2420 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje uređenja i komunalnog opremanja i uređivanja prostora i rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko na području obuhvata Plana određuje se »Programom ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža. mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Mar- tinska Ves«. Točka 120. (3) Prostornim planom užeg područja mogu se propisati i drugačiji urbanističko-tehnički uvjeti (u (1) Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti pogledu oblika, veličine i izgrađenosti građevinske i koristiti zapaljive tekućine i plinovi, moraju se gra- čestice, udaljenosti, katnosti i sl.) u odnosu na ovaj diti na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i Plan shodno specifičnim uvjetima i postojećoj tipologiji komunalnih uređaja u skladu s odredbama Zakona o izgradnje područja za koje se Plan donosi. zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95), te Pravilnika o zapaljivim tekućinama (4) Do donošenja planiranih planova niže razine (»Narodne novine« broj 54/99), Pravilnika o postajama primjenjuju se odredbe ovog Plana. za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (»Narodne novine« broj 93/98) i Pravilnika o izgradnji postrojenja Točka 123. za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju uka- (1) Nužno je stalno provjeravanje odrednica Plana, pljenog naftnog plina («Službeni list» broj 24/71). kao i njegovo povremeno usklađivanje s promjenama (2) Mjesta za gradnju građevina u kojima se obavlja koje će uslijediti tijekom korištenja, a u cilju zaštite i proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari biti će optimalnog korištenja prostora. Potrebno je osigurati određena sukladno članku 44. Zakona o eksplozivnim neprestano praćenje prostorno planske dokumenta- tvarima za gospodarsku upotrebu (»Narodne novine« cije. broj 12/94), u skladu sa zahtjevom nadležne službe za zaštitu od požara. 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I (3) Mjesta za poslovne prostore za proizvodnju DRUGIH MJERA oružja, promet oružja i streljiva, te popravljanje i pre- pravljanje oružja odrediti će se u skladu s odredba- ma Zakona o oružju (»Narodne novine« broj 46/97 Točka 124. – pročišćeni tekst 27/99) i Pravilnika o posebnim (1) Na području Općine Martinska Ves biti će uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prosto- primjenjivane posebne razvojne i druge mjere koje rije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, donesu nadležni organi Države, Županije i Općine. popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (»Narodne novine« broj 8/93). 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10. MJERE PROVEDBE PLANA Točka 125. 10.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH (1) Sve postojeće pojedinačne stambene, stam- PLANOVA beno-poslovne i gospodarske građevine te građevine druge namjene, izgrađene u skladu s odobrenjem za Točka 121. gradnju ili prije 15.02.1968. godine, koje se nalaze na površinama predviđenim Planom za drugu namjenu, (1) Obveza izrade Urbanističkog plana uređenja mogu se adaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu nalaže se za naselje Martinska Ves, s obzirom na neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, ukoliko njegov značaj kao veće lokalno i općinsko razvojno Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru središte. nisu predviđene za rušenje. (2) Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja (2) Neophodnim obimom rekonstrukcije za poboljšanje iz stavka (1) ove točke određena je grafički u karto- uvjeta života i rada smatra se za: grafskom prikazu broj 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«. I. stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine: (3) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza 1. obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotra- Plana u mjerilu 1:25 000 na podloge u većim mjerilima, jalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina, osim onih elemenata Plana koji se prikazuju u mjerilu krovišta, stropa, potkrovlja, poda, stolarije i 1:5000, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem slično, u postojećim gabaritima; mjerilu podloge. 2. priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture (elektrika, vodovod, kanalizacija, Točka 122. telefon), te rekonstrukcija svih vrsta (1) Za sportsko-rekreacijske i zdravstvene kom- instalacija; plekse, te gospodarske zone veće od 5,0 ha potrebno 3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) je izraditi stručnu podlogu, odnosno Idejno rješenje s ulaznim predprostorom uz postojeće stambene planiranog zahvata u prostoru. građevine koje nemaju iste izgrađene u svom (2) Obveza izrade i obuhvat detaljnih planova sastavu ili na postojećoj građevinskoj čestici, i uređenja, te prioritet izrade dokumenata prostornog to u najvećoj površini od 12,0 m2 brutto; Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2421

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih 7. priključak na građevine i uređaje komunalne ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim infrastrukture (elektrika, vodovod, kanalizacija, ne prelazi ukupno 75,0 m2 brutto građevinske telefon); površine svih etaža, s tim da se ne poveća broj 8. rekonstrukcija svih vrsta instalacija, dograd- stanova; nja i zamjena građevina i uređaja komunalne 5. adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih postojećeg gabarita u stambeni prostor; površina; 6. postava novog krovišta, bez nadozida kod 9. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s na- sanacije terena (klizišta) uz tok rijeke Save. dozidom ako se radi o povećanju stambenog 2 prostora (do ukupno 75,0 m brutto građevinske Točka 126. površine prema točki I. broj 4. ovoga stavka); (1) U postupku donošenja Prostornog plana uređenja 7. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova Općine Martinska Ves vijećnici Općine Martinska Ves radi sanacije terena (klizišta). usvojili su amandman kojim se iz grafičkog dijela plana (karta 1: KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA) te iz tekstualnog dijela plana briše planirano građevinsko II. građevine druge namjene (poslovne, gra- područje GOSPODARSKE NAMJENE – proizvodno đevine za rad, javne, komunalne, prometne poslovne u Lijevoj Martinskoj Vesi. građevine): 1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih kon- struktivnih dijelova građevina i krovišta; Članak 6. 2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spre- (1) Ovom Odlukom utvrđuje se šest (6) izvornika mišta i sl. do najviše 16,0 m2 izgrađenosti za Plana potpisanih od Predsjednika i ovjerenih pečatom građevine do 100,0 m2 brutto izgrađene povr- Općinskog vijeća Općine Martinska Ves. šine, odnosno do 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine; Članak 7. 3. prenamjena i funkcionalna preinaka građevina (1) Danom stupanja na snagu ove Odluke, na vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvje- području Općine Martinska Ves, prestaje važiti Odluka tom da novoplanirana namjena ne pogoršava o donošenju Prostornog plana (bivše) Općine Sisak stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem («Službeni vjesnik u Sisku»13/76, 48/82 i 78/91). ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima; Članak 8. 4. izmjena uređaja i instalacija vezanih za promjenu (1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od tehnoloških rješenja, s time da se građevine ne dana objave u »Službenom vjesniku« Općine Martinska mogu dograđivati izvan postojećih gabarita; Ves. 5. promjena namjene poslovnih prostora, pod uvje- tom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA OPĆINA MARTINSKA VES ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim OPĆINSKO VIJEĆE prostorima, ali samo unutar postojećih gabari- ta; KLASA: 351-04/05-01/03 6. prenamjena dotrajalog stambenog prostora URBROJ: 2176/15-06-44 nepodesnog za stanovanje u prizemlju (iznimno Martinska Ves, 20. prosinca 2006. na katu) u poslovni prostor kada za to postoje ostali uvjeti, ali samo unutar postojećeg gabarita Predsjednik i prema ostalim važećim propisima; Ivan Kuraber, v.r. Stranica 2422 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006. Četvrtak, 21. prosinca 2006. »SLUŽBENI VJESNIK« Broj 54 - Stranica 2423

S A D R Ž A J

GRAD HRVATSKA KOSTAJNICA 91. Program gradnje objekata i uređaja ko- AKTI GRADSKOG VIJEĆA munalne infrastrukture Grada Hrvatska Kostajnica u 2007. godini 2362 78. Proračun Grada Hrvatska Kostajnica za 2007. godinu 2245 92. Program održavanja komunalne infra- strukture u 2007. godini 2363 Projekcija Proračuna 2007. - 2009. go- dine 2263 93. Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Grada 79. Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Hrvatska Kostajnica u 2007. godini 2364 Hrvatska Kostajnica za 2007. godinu 2272 80. Odluka o izvoditelju poslova sahrane AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA i ukopa pokojnika na grobljima Grada 57. Odluka o raspisivanju Javnog natječaja Hrvatska Kostajnica 2273 za prodaju UP »Central« d.o.o. iz Hrvat- 81. Odluka o Programu javnih potreba u ske Kostajnice 2365 športu Grada Hrvatska Kostajnica u 58. Odluka o raspodjeli sredstava tekućih 2007. godini 2273 donacija Proračuna Grada Hrvatska Ko- 82. Odluka o Programu javnih potreba u stajnica za 2006. godinu 2365 kulturi Grada Hrvatske Kostajnice za 59. Odluka o prodaji stana 2366 2007. godinu 2274 60. Odluka o prodaji stana 2367 83. Odluka o donošenju Programa održavanja stambenih zgrada za 2007. godinu 2274 61. Odluka o prodaji stana 2367 84. Odluka o rasporedu sredstava komunalne 62. Odluka o prodaji stana 2368 naknade u 2007. godini 2276 63. Odluka o prodaji stana 2368 85. Odluka o prestanku rada Pučkog otvore- nog učilišta Hrvatska Kostajnica 2276 64. Odluka o prodaji stana 2368 86. Odluka o suosnivanju »Garancijske 65. Odluka o prodaji stana 2369 sheme« 2277 66. Odluka o prodaji stana 2369 87. Odluka o plaćama službenika i namje- 67. Odluka o prodaji stana 2370 štenika Gradske uprave Grada Hrvatska Kostajnica 2277 GRAD NOVSKA AKTI GRADSKOG POGLAVARSTVA 88. Odluka o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređe- 23. Odluka o preraspodjeli sredstava pla- nje stanja u prostoru za Grad Hrvatsku niranih u Proračunu Grada Novske za Kostajnicu 2279 2006. godinu 2370 A. Izvješće o stanju u prostoru za Grad 24. Dopuna Plana nabave za 2007. godinu 2375 Hrvatsku Kostajnicu 2280 OPĆINA MARTINSKA VES B. Program mjera za unapređenje stanja u AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA prostoru za Grad Hrvatsku Kostajnicu 2348 12. Proračun Općine Martinska Ves za 2007. 89. Zaključak o stanju zaštite i spašavanja godinu 2377 na području Grada Hrvatske Kostajnice u 2006. godini 2358 Projekcija Proračuna 2007. - 2009. go- dine 2388 Analiza stanja sustava zaštite i spašavanja na području Grada Hrvatske Kostajnice 13. Odluka o izboru članova vijeća mjesnih u 2006. godini 2358 odbora na području Općine Martinska Ves 2390 90. Program za zadovoljavanje socijalnih potreba za Grad Hrvatsku Kostajnicu u 14. Odluka o donošenju Prostornog plana 2007. godini 2360 uređenja Općine Martinska Ves 2394 Stranica 2424 - Broj 54 »SLUŽBENI VJESNIK« Četvrtak, 21. prosinca 2006.

»Službeni vjesnik« službeno glasilo gradova Čazma, Hrvatska Kostajnica, Novska i Petrinja, te općina Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik, Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja i Topusko. Izdavač: »Glasila« d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1, tel. (044) 815-138, fax. (044) 815-498, www.glasila.hr, e-mail: [email protected]. Glavni i odgovorni urednik: Đuro Juić, dipl. upr. pravnik. »Službeni vjesnik« izlazi po potrebi i u nakladi koju određuju gradovi i općine. Svi brojevi »Službenog vjesnika« objavljeni su i na Internetu http://www.glasila.hr. Pretplata na »Službeni vjesnik« naručuje se kod izdavača. Tehničko oblikovanje, kompjuterska obrada teksta, korektura i tisak: »Glasila« d.o.o. Petrinja, www.glasila.hr.