a

erno Zagorje

ćine Marija Bistric

ladnik k

Tisak Na

v.Ivan Zelina v.Ivan

Anka Ivanjek

Tekst napisao Tekst

Mirko Ivanjek

Sv.Ivan Zelina Sv.Ivan S Grad Sveti Ivan Zelina Ivan Grad Sveti

Lektor za hrvatski jezik

Grafička priprema i oblikovanje Turistička zajednica grada Krapine Turistička

ECO-PLUS, studio za design i tisak, ECO-PLUS, studio za design i tisak,

Turistička zajednica Sjev Turistička Turistička zajednica op Turistička rujan, 2011. Hodočasnički vodič Marijanski hodočasnički put Marijanski hodočasnički put Hodočasnički vodič

Sadržaj

UVOD

Marijanski hodočasnički put...... 5

Hodočasnički putovi...... 10

Marija Bistrica -«Majka Božja Bistrička» ...... 12

OPIS KRAJEVA I PUTEVA

Kumrovec - Kraljev Vrh - Marija Bistrica...... 23

Kumrovec - - Marija Bistrica (2. trak međunarodnog puta)...... 29

Cvetlin - Lepoglava - - Belec - Marija Bistrica (1. trak međunarodnog puta)...... 42

Lepoglava - Lobor...... 59

Ivanec - Lobor...... 65 Dubrava Križovljanska - Bela - (Varaždin-Bela) - Marija Bistrica (3. trak međunarodnog puta)...... 66

Sveti Ivan Zelina - Marija Bistrica...... 69

Zagreb - Park Prirode - Marija Bistrica...... 73

Literatura...... 75 “via časnički vodič Hodo 6 časnički put , a zapravo za onim praiskonskim i vječnim. Ovo je prostor na kome su se ukrštala dva najvažnija puta: Marijanski hodo franzigena” sa Zapada, preko Balkana prema Svetoj Zemlji iprema sa Sjevera moru i Istoka i u konačnicivitezova Rimu. ivanovaca i Jedan kasnije od pavlina značajnijih bilaprihvat, zadataka je skrb okrepa, za hodočasnike: smještaj,dobrima, sigurnost putova opskrba kojima su prolazili. S duhovnim tim ciljemsu gradili se i gostinjci, udaljeni najčešće za materijalnim jedan dan hoda. Hrvati su bili poznati romari i unutar svoje zemlje.hodočastili Za „godovno“, bi crkvama i kapelama posvećenim svecima poputAne, sv. Vida, Jurja,usporediti Valentina…, posjećivanje ali marijanskih senajviše svetišta ni ljudi koja uz s su najviše čimrazvilo okupljala cijelu pobožnih mrežu drugim hodočasničkih osjećaja. putova sa Hrvatsko ne živimRomarilo zagorje kalendarom. da se je tu nakroz sve noć, moguće bosonogo, na načine: koljenima…već kako kolima,primio, je veliku kočijom, tko nadu veliku u pješke milost sebi nosio ilijedan za stariji veliku čovjek stvar s prosio. drvenom Tako je nogom (noguSvjetskom je izgubio Ratu) u Prvomu pješačio izzahvalnosti što Zagreba je u ostao živ. Na Mariju ciljkoljena, Bistricu su iscrpljeni, znali u ali stizati zadovoljni krvavih znak nogu štoiznad i su svojih mogućnosti, prinijeli zahvalni i žrtvu radosni katkada štokome i će obratiti se u tjeskobi uvijek i imati nevolji. Svjedoci suu tome zavjetni darovi zavjetnim kapelama ipokazano gdje slike im po je cintorima tomajčinski i u u u kojima kakvim je nevoljamahodočasnici pomoć. Marija zorno priskočila Bili isakramentalnu su romari popudbinu to koji u“pučko sveti ispovijedi su peregrini, duhovno i tu pričesti, proštenjari, učilište” nalazili, svojevrsno slušajući uz propovijedi uslišanje slavnih i mjesto dolaženja postao grob apostolskih prvakaRimu i Petra upravo i videći Pavla tu Hrvate, u Dante ihpobožnosti. je Hodočašće zabilježio je, kao naime, primjer izraz težnje za božanskim,u čak nesigurna i vremena kuge, rata,uslijed glada i dugova. prezasićenosti Danas iznova, dragovoljno brzinom, prihvaćanje ljudi tegobapješačkim se i stazama kojima napora opredjeljuju sutraganju premrežili na za suvremenu za biciklističkim Europu putom u i koji su u srednjem vijeku nazivali časnički vodič Hodo 5 časnički put Marijanski hodočasnički put Hod je sinonim za život: ukupni hod nas kao pojedinaca, Marijanski hodo eruzaleme…”, s još dvadesetak drugih gradualnih psalama. svakodnevni, onaj na kojimjestu se našao novu čovjek kvalitetu života i otputi onaj kroz ne povijestkultura. koji bi se Učiniti zove prvi li korak, na jedan je željenom odživotu najznačajnijih pojedinca. trenutaka Sintagma u “korak pomudrog korak” i dobila strpljivog je prolaženja značenje kroz životnakorak razdoblja. koji Korak ima po najuzvišeniji ciljhodanje prema – svetom definicija prostoru ljudi je koji hodočašća. surijeku se Takvo pretvorili da u svetu binjegovom prispjeli prisutnošću i na čudesnom snagom ljekovitom Bogu za čovjeka, bilježe drago i mjesto, mjesto najstarijigodina označeno izvještaji. hodočastili Pradavni su Sumerani ograđenim preddva oko putom 5.000 od sveta Eridua do grada,pobožnosti bila Esagile, je prisutna noseći kod svih naroda pritom i kultura,tome ali nama “Božju je najvažnija u sliku”. judeokršćanskahodočastili u svoj Takva tradicija. sveti grad Jeruzalem. vrsta Prilazeći hramu, pjevaliulazni bi Židovi psalam: su “Eto, vjerno noge nam već stoje na vratima tvojim, Kršćani su, ubrzo nakon Kalvarije,sveta proširili hodočašća mjesta na obilježena ostala Kristovim životom i smrću, važno je Pogled u povijest, duh i motive hodočašćenja J časnički vodič Hodo 8 časnički put Marijanski hodo turizmom koji kao i svako drugo turističko odredište može biti posjećeno na organiziranivlastitom način aranžmanu. preko Jedno, međutim, turprožeti ostaje religioznim operatora, uvijek i vjerničkim isto: ali duhom ljudi mjesta i rado gdje se odlaze osjeća u milosna na prisutnost, gdje ta je sveta nebose otvoreno prepuste i tu djelovanju Božje blizine. Mijenjajuproštenjara se ostaje. načini, Ipak, ali najpotpuniji duh smisaokada hodočasnik postiže kao udajući hodu pradavna ritualno i liturgijsko vremena dostojanstvo. pješkeJedan od prilazi najpoznatijih vodiča svetom po svetoj mjestu Adalbert zemlji i vrsni Rebić bibličar dr. zagorjem. uspoređuje Sličnost je krajolik utoponimi Galileje podsjećaju valovitim na brežuljcima s tlo gdjeTabor, kojim nas Veliki Hrvatskim su i kročili Tabor, Isus sami Taborsko.Trškom Vrhu. i Majka Čitav Marija: niz Božja Mali crkavaRebiću posvećenih Jeruzalemska Mariji da daje na zaključi za kako pravo Marijin”. Nama je uistinu i Hrvatsko jest ova zagorje naša Bogomzemlja” “predivni dana zemlja kojom perivoj vode “Sveta sveti putovipjevaju Deželićevu i pjesmu “Ljiljane na bijeli zagorskog kojima kraja”. ZagorciHrvatsko tako zagorje ima rado prepoznatljivu posebitost vidljivuprolazniku: svakom izmeđuplaninama blagih u daljini, zelenih provlačesvakom se bregova, zavoju bijeli puti otvara s i sebrijega, ceste, pogled vizura plavićastim a prema prema gotovo nekom na nekojkuriji crkvenom i kapeli tornju dvorcu, dok ili na vas pak s vrhu raskršćapodsjećajući baroknoj pozdravljaju tko je križevi pravi krajputaši put, istina i život. časnički vodič Hodo 7 Advocata Croatiae fidelissima” časnički put Cintori oko marijanskih svetišta arhitektonski su nalik Danas sve manje hodamo i sve je manje ljudi koje svoje “zagorski fiškal” Marijanski hodo propovjednika koje su imonih baroknog mijenjale vremena i zabilježenih ispunjavale uHilariona život, djelima Jurja Gašparotija, poput Habdelića, ŠtefanaBerkea i Zagrebca, tolikih drugih, Jurja panaših sve Muliha, dana. do Prošteništa legendarnog su Papića tako Petra i bila svojevrsne sličnih pučke iz katedre,sociološki ali i fenomeni narodne iobrambenim zidovima vjerničke te je svijesti. takood Marija dobila neprijatelja ulogu ugrožen da puk skuplja krila. kao Zato kvočka procvat od marijanskih jastrebakad svetišta pada pod je u svoja još vrijemeHrvatska baroka je bila bila svedena na živa “ostatak ostataka”s i stvarna upravo je opasnost okolicom odkršćanstva”, i a prodiranja Marija je Turaka. Hrvatskim bila “podsjećaju zagorjem cintori izražavajući predstavljaozapravo svijest naša “predziđe našeg obrana čovjeka iopasnosti. zaštita tko Znali te je kome su se to dapravi valja je uteći Marija u odvjetnica nevoljinema, naša, i ona makar je jedina neprijateljapreneseno posve ne na životne nedostaje nevoljekoja i dočarava nikada. područje lik duha. Danas Marije Pričaspokojnog je od preminuća, je to a radosti sve preslikano rođenja to u do životPriča svakog najteže pojedinca. je patnje to pred i o moćnimživotom majčinstvu, Božjim u . o tronom.Turaka Na kojem više njezinom to nas bdijenju štiti,da zagovara nad i Marija našim liječi. kod malim Puk svoga pobožno Sina vjeruje Božjega ima milosrđa. Ona otvoren je nepotrošiv poslanik Božjega račun kraljevstva na i zemlji,ovoj kredit u “dolini suza” koje ona najbolje zna(čudesa obrisati i i na razne načine viđenja) zna pokazati dateške zavjete Bogu je izručuju preko Marije još prilazeći ina obilazeći uvijek oltar koljenima. tu, U ova s modernapotrebu elektronička nama. vremena, za neki svoju duhovnog religioznim ili pak apokaliptičkog sadržaja činom razašiljajući ihlance nalik zadovoljavaju na sv. Antuna. forvardušama Drugahodočašća su župa to vremena.Prijevozna nisu sredstva omogućuju Čak nam da isključiv sami ni idemo kad hoćemo organizirana kad način i dolaženja osjetimo proštenjara. duhovni poticaj. Nazivaju to hodočasničkim Marijanski hodočasnički put Marijanski hodočasnički put Hodočasnički vodič Hodočasnički vodič Hodočasnički putovi

Iako neveliko, Zagorje se može podičiti osobito vrijednim gotičkim i baroknim crkvama te mnogim proštenjarskim svetištima, od kojih ćemo izdvojiti najpoznatije i krenuti putovima romara, hodočasnika koji su od davnine častili Mariju

svojim hodom prema njezinim čudotvornim mjestima. U ovom MREŽA MARIJANSKIH DRŽAVNA GRANICA HODOČASNIČKIH PUTEVA

MEĐUNARODNI GRANIČNI MARIJANSKA HODOČASNIČKA PRIJELAZ SREDIŠTA užurbanom vremenu, hod su zamijenila brza prijevozna MEĐUDRŽAVNI GRANIČNI PRIJELAZ ISHODIŠTA HODOČASNIČKIH PUTEVA sredstva, ali putovi i cilj je ostao isti: izvršiti svoje zavjete, nositi VEĆI GRADOVI nove prošnje, počastiti prinosom, jednom riječju uživati blagodati Božje blizine i usput se nagledati ljepota koje su nam ostavili naši Putovi o kojima je ovdje riječ, obnavljanje su drevnih preci kao plod svoga umijeća i duha. Upravo je “Bistrica putova koji ponajprije povezuju slovenska i hrvatska Marijina premilena” bila zorni primjer kako molitva u srcu ujedinjenoga svetišta, među kojima se ističu Ptujska Gora i Svete Gore nad mnoštva blagotvorno djeluje na okolinu – u obruču munja i oluje, Bistricom ob Sotli pa prelazeći kod Kumrovca na hrvatsku stranu za proglašenja blaženikaAlojzija Stepinca, prosinulo je sunce. povezuju svetišta u Vinagori i Trškom Vrhu s nacionalnim svetištem u Mariji Bistrici s jedne strane, a s druge se spušta od Ptujske Gore preko Cvetlina, Lepoglave, Lobora i Belca u to isto svetište. Treći u Mariju Bistricu dolazi od Dubrave Križovljanske i spaja se s hodočasničkim putom iz Varaždina. Mreža je to zajednički uređenih hrvatsko-slovenskih vjersko-turističkih putova. Oni imaju svoje alternativne, manje zahtjevne putove kao što su oni preko Kumrovca, Tuhlja, Klanjca, Velikog Trgovišća, Kraljevog Vrha, Donje Stubice prema Bistrici, onaj koji spaja blaženi Alojzije Stepinac Lepoglavu i Trški Vrh ili onaj koji se na pavlinski put iz Lepoglave spušta od Ivanca prema Belcu. Mariji Bistrici, koja upija sve hodočasničke putove, prilazi i put iz pravca Sv. Ivan Zelina, 9 10 časnički vodič Hodo Majka Božja Bistrička» 12 « - časnički put To nije samo mjesto, to je u koje uviru rijeke ljudi. Marija Bistrica Marijanski hodo Godišnje primi Marija Bistrica oko 800.000 hodočasnika prispjelih putovima sa svih strana. Zašto? Na toodgovaraju pitanje već zahvalne dovoljno zorno zavjetnecintora i zidne zavjetna kapela. slike Na iskustvu tolikih s uslišanja,osnažuje vjera sve romara se unutarnje koji više ovamo hrle svake strane godine. časnički vodič Hodo 11 časnički put Putovi koji objedinjuju slovenska i hrvatska SVE OVE PUTOVE MOGUĆE JE SLIJEDITI NA GPS-U. Marijanski hodo a jedan od prometnijih jesvetištem, i onaj a koji kojemu spaja ZagrebStepinac. je s Upravo posebni nacionalnim po dignitet njemukreće dobila dao je blaženik od ime Alojzije markirana njegovogaBistrice staza sve koja rodnog do Lepoglave, Krašićaovoga otvarajući hodočasničkog tako preko puta mogućnost prema nastavka Zagreba, TrsatuMeđugorju, te Marije ali dalje prema i Sinjukojem putovima i su romari drevnih i dobili romara svojeJakova u ime, prema Santiagu pa de Compostela, i Rimu, dugom dalje 800 prema km, po hodočasti kojim Putu godišnje oko Svetog 10.000 hodočasnika. Od Marijekrak na Bistrice istok, preko otvara Voćina doAljmaša se i pa dalje put Ukrajine. hodočasnička mjestakulturnoga samo hodočasničkog puta su Čestohova(Slovačka) nastavak (Poljska) – – Mariazell međunarodnoga Levoča (Slovenija) (Ausrija) – – Ptujskaisprekidane Marija Gora niti drevnih i hodočasničkih Bistrica putova, sastavljamo Sveteduhovnu onu (Hrvatska). Gore cjelinu Povezujući inaraštaje tako vrijednosti prije kojeduhovnu nas su razmjenu omogućujući dobara. nadahnjivalenajbolji su međunarodnu dokaz mnoge Upravo da granice, kulturnu osim tiUz što razdvajaju, i mogu to, hodočasnički i spajati. krajevi putovi mogućnosti kuda kojima vjerski prolaziupravo sadržaj hodočasnički ta vid daje turizma postaje trasa dodatnu sve omiljeniji usvijetu. imaju vrijednost, Europi i Na a velike projekt turističke povezivanjaobnavljanjem slovenskih marijanskih i putova potaknuli hrvatskih su2005., svetišta nas a kasnije Slovenci je još ta suradnjaprovodila svoj proširena projekt i Pilgerwege. na Austriju,strane Iako koja putovi je prelaze već s predivnim naše krajolicimakulturnom hrvatske baštinom, s prava bogatom je povijesnom štetafrekventnim prometnicama. i što Unutar ovoga ponekad projekta nastoji trase se oko prolazeizgradnje i odmorišta za hodočasnike gdje godje je o to zajedničkom moguće.Riječ projektu Turistička infrastrukturaodabranih i promicanje sakralnihsuradnje središta, Slovenija-Hrvatska izpretpristupne 2007.-2013. pomoći EU. Programa kao prekogranične instrumenta časnički vodič Hodo (“plebanus Paulus de 14 časnički put je krišom zakopao tada već na glasu kao čudotvorni Povijest Majke Božje Bistričke započinje na Vinskom Marijanski hodo Vrhu. Tamo jebistričke prvotno Madone bio popotječe čudotvorni iz kojemu 15. kip je stoljeća,prvotno nasmijane a je svetište bio djelo čašćen crne prepoznatljivo. je u1545. drvenoj Kip nepoznatog kapeli godine. majstora na Kako iz Vinskom je Vrhu puka; blizini sve kapela do koridora bila kuda nebranjena,svibnja a su 1545. u Turci izvojevali neposrednoj su poduzimali pobjedu svojavojskom kod nedaleke osvajanja bana Konjščine (4. nad NikoleBisthricza”) Zrinskog), župnik kip u župnoj crkvi ispod kora. Nedugo potomgrob on umire, a odlazi s njim u tajnaČudesna gdje je svjetlost skrivenvečernjega koja kip Blažene anđeoskog je Djevicevjernike pozdravljenja da Marije. izbijala tu kopaju ponukala te ispod oniDogodilo se iskopaju je to posve pjevališta 1588. sačuvan godine. Marijin Župnik, pobožne po kip. nakon Luka, nekim izvorima a imenom vjerojatnije je to biotaj župnik Antun je Plavašić (1574.-1590.), čudesni kippobožnošću častiti. postavio na oltarPonovna gdje turska se opasnost počeosakrije. (1650.) Bio je s daje zazidan iza osobitom glavnog povoda oltara s da malim otvorom tako se da kip opet časnički vodič Hodo 13 časnički put „Što je Mariazell Austrijancima, što je Čestohova Prvi spomen Bistrice zabilježen je uz mnoga druga mjesta Marijanski hodo Svetište Povijest Poljacima, a Česima grobMarija sv. Ivana Bistrica.“ Nepomuka, to Takohrvatskog je naroda je i Hrvatima prosvjetitelj, zagrebački 1810. biskupVrhovac. Maksimilijan godine I zapisao uistinu,odstupnici preporoditelj za svih gotovo ratova, iza Zagrebačkezagorja, na gore u u srcu rubu Hrvatskog kotlininajveće Hrvatske, zaštićenoj Marijino svetište na blagim hrvatskogaprilaze brežuljcima, naroda njezinoj rijeke kojem smjestilo pobožnog puka neprestano se ssmo tvoji pjesmom putnici». Mariji koja seDa ori: bismo «Mi shvatili značenje mjestanam u koje stihovi smo pjesnika prispjeli,svetište: pomažu Jeronima “Duša Kornera duše zapisanistradanja, ne Hrvatske, prestani sjati!” na Isusova ulazu Mati,Samom u Zvijezdo svetištu našeg današnji izgledUnatoč dao mnogom je osporavanju, arhitektikonografija. Herman djelimice Glavni Bollé. je oltar sačuvanabočnim s vitrajima barokna stvara pozlatom osebujan i dojam.ističu Na kipom trijumfalnom se luku Crne freske1953/1954. Gospe Zlatka godine. s Šulentića Olgaobnovom, istina, Mruševski “Uznesenje izgubili smo zapisala “staru Bogorodice” zagorskureče biskupiju” je: iz – kako sentimentalni S Bolléovom Gjuroautentični Szabo, spomenik nokompoziciju kakvu historizma nećemo naći u u 19. srednjoeuropskom kulturnom zamjenuprostoru. stoljeća, smo Svetište originalnu dobili sakralnih obiluje predmeta bogatstvom kaokadionice, misnice, metalnih mitre, zastave, što a napose i odjeća za sui Bogorodicu tekstilnih Isusa. pastoral, Uz bogatu kaleži,sličica, osobito iz knjižnicu, vremena baroka. pokaznice, posjeduje i velik izbor nabožnih Hrvatskog zagorja prijeAndrije 800 II. godina, županufeudalnog 1209. posjeda. Vratislavu, Iako je određujući godine možda već tada graniceprvi u postojala put župa, njegovoga ona povelji spominje se tek 1334.apostolskim prvacima godine Petru i kao Pavlu. župna crkva posvećena časnički vodič Hodo 16 časnički put Istovremeno je proširena stara župska crkva u baroknom Godine 1726. župnik Ivan Radić dao je sagraditi novi Marija Bistrica postaje mjesto kojemu pape (Benedikt XIV. Marijanski hodo godine sagraditi cestu od Kašinepopravljen preko je dio Laza ceste od do Zagreba Bistrice, preko Sesveta a do Kašine. 1753. stilu. Proširenu crkvu posvetiobiskup je Juraj 13. Branjug svibnjanaslovnik 1731. (1723.-1748.) zagrebački župe, i tom kojakolovoza). Tada zgodom postaje i promijenio mjesto posvećenapostaje Bistrica, Marija Mariji Bistrica. odlukom Uz Hrvatskog Snježnoj biskupaštovanje Branjuga sabora, Božjeg vezano (5. je lica i (Preobraženja) osobito postaje jedno koje od glavnih pada proštenjarskih dana. na On jei 6. dao baroknu napraviti propovjedaonicu kolovoza te crkvu urediti i freskama. zidani župni dvor (prije je bio drveni), a njegovi nasljednici,Gojmerec Pavao i Pavao Jurak, neprestano grade idošlo dograđuju, tako da do je današnjegagospodarskoj moći velebnog župe, koja zdanja,strana proizlazi Hrvatske, Štajerske što iz i Ugarske. posjećenosti opet Trijem s sadao 41 svih arkadom, svjedoči sagraditi koji je Pavao o Gojmerecoslikan je 1748. zidnim za slikama potrebe premauslišanjima. knjizi ispovijedanja, One o su bistričkim postale čudesimaTakvi fascinantan i prizor oslikani hodočasnicima. cintorirazdoblje baroka i postali u skladuvremena. su su sa O karakteristični snazi zornim i propovijedima popularnostiPetra upravo onoga Berkea ovoga iz svetišta 1765. On svjedoči za je i kao kapelan knjiga službovao uzadužen Mariji Bistrici, zakajkavskomu njemačke hrvatskom jeziku hodočasnike napisaopod je (Štajerce). nazivom povijest “Kinč Na prošteništa osebujnijest, slavnoga sočno orsaga čudnovita Horvatckoga, pripečenja…”. to izdanja doživjela i Knjiga drugo izdanje je u(1985.) Grazu 1775. reprintirao nakon U ju novije zagrebačkog je vrijeme knjige, mons. Marija Lovro Bistrica Cindori. će Nakonmolitvenika. doživjeti Berkeove i više izdanja hodočasničkih i Klement XIII.) podjeljujuzagrebački biskupi, povlastice, među kojima se kojega ističe i osobito Maksimilijan Vrhovac, od štuju kojega postoji i svi tradicionalni raspored proštenjarskih dana; ali časnički vodič Hodo 15 časnički put Razvoju proštenjarskog duha osobito je pridonio župnik Marijanski hodo se moglo vidjeti samogotovo Marijino posve lice. prestala, Zbog a ratovaotkriva čudesni su kip hodočašća tajanstvena pao pojava u Marijelijepe, zaborav. ali Iznova slijepe koja plemenite ga gospe je u plavojput uzela haljini. župniku Ukazala se lik Petru prvi Brezariću nepoznate (1676.-1679.) doksv.Franji je Ksaverskom. S propovijedao gorućom svijećom o u ruci rekla jeneka župniku s narodom moliponovilo. da Ukazala opet se progleda. u Istoga obližnjemkapelan dana Podgrađu kočijom viđenje vozili dok se prema su kuriji se Malenić.približiti, župnik Kad ona su i je joj nestala, se što željeli ihNa je trebalo žalost, uvjeriti nisu u nadnaravnost. shvatiliodzidavanje da bi kipa. seMarijinog ta To poruka štovatelja, se trebala pavlina odnositiBorkovića. dogodilo i na Kip zagrebačkog je tekbiskupa biskupa otkriven zaslugom i koji Martina odzidan velikoga jeStoklasa upravo i za po bistričkog to župnika nalogu Ivanaotkrića zadužio Molitorisa. toga čudesnoga Od zagrebačkog crnog toga kipa drugog kanonika Blažene1684. Djevice počinje Matiju neprekinuto Marije čašćenje 15. Majke srpnja Božjepopularnosti Bistričke.Nagloj pridonijelo je prvo čudo koje sedan zbilo po otkriću, odmah drugi tj.prohodala 16. uzeta djevojčica Katarina, srpnja, kći Magdalene na Paulec. Kip Margaretsku je postavljen nedjelju, na kada je bočniZagrebačkom oltar, biskupijom, a Štajerskom i glaspokrenula masovna hodočašća. Ugarskom. o Tako čudu su se proširio se cijelom Andrija Ifšić (1688.-1719.)posvetio koji širenju pobožnosti se prema Majci odrekaoizvršio Božjoj i Bistričkoj. službe utjecaj On na je Hrvatski kanonika sabor tezavjetovao i se Majci 20. Božjoj listopada 1710. Bistričkoj godine upodići vrijeme novi haranja glavni oltar. kuge Potvrdio da1711., je će a to zavjet i ispunio odlukom 1715. od godine.podignuto Time 28. je svibnja bistričko na proštenište “zemaljsku”postavljen je razinu. čudotvorni kip, Naapostolskih a prvaka uz zavjetni Petra njega i Pavla, glavni postavljeni dotadašnjihnepoznatog su titulara. oltar Oltar i razloga je kipovi uklonjen iz rastao 1791. je godine. međutim Proštenjarski sve više duh tako te je Hrvatski sabor dao 1721. časnički vodič Hodo 18 U čast papinog posjeta, njegovo je ime dobio Posjet Pape Ivana Pavla II Mariji Bistrici časnički put U Mariji Bistrici odigrat će se mnogi značajni trenuci za Početak boljega svijeta : Blažena Djevica Marija u Ipak se za najveći događaj u Mariji Bistrici i opet pobrinuo Marijanski hodo našu povijest poput Marijanskoga i euharistijskogsu kongresa, okupili koji toliko silan svijetsustav da doživio je prvi do tada strahsvijesti stabilan pred izražene komunistički snagom u tim nacionalne trenucima. ipokazala 1971. da religiozne godine može organizirati Marija tako Bistrica veliku manifestaciju je preko i 150.000 okupiti hodočasnika. Te je godineMariji i papa Bistrici Pavao VI. poslao kaoproglašeno dar “Hrvatskim zlatniBistričke nacionalnim – kalež, Kraljice Hrvata.” svetištem a svetište Majke je Božje iblaženik, Alojzije službeno Stepinac. 1998. godineMariju Bistricu dolazi sam Papa u Ivan Pavao II. Hrvatsku (sigurno i jedini papaprogovorio na koji kajkavski je stihovima Dragutina Domjanića:mi “Tu je brat vsaki…”) i proglašava blaženikom narod i koji je rado pješke hodočastio u ovo Mariji hrvatski onoga koji je zavjetovao svetište. Tom prigodom mons.knjigu Lovro Cindori poklonio jeHrvatskom zagorju. papi glavni trgzagovorniku na Hrvata u Bistrici procesudobila novu osamostaljenja. snagu sa privlačnosti. Bistrica spomenikom je time ovomu velikom Marija Bistrica u današnje vrijeme časnički vodič Hodo 17 basilica minor časnički put Godina koju posebno treba izdvojiti, jest 1935. Tada, Marijanski hodo i mjesto važnogavrijeme Ilirskog duhovnog preporoda i župnika Krizmanića. iDanašnji kulturnog izgled središta, bazilike potječe osobito sJurja kraja u 19. Žerjavića, stoljeća. Za kardinalaKršnjavoga, župnika koji Josipa su osnovali Mihalovićaodabran povjerenstvo je Herman i za Bollé obnovu za ministrapočeli izvršenje svetišta, 1879. rekonstrukcije. Za Radovi Ise vrijeme su radova 1880.,Velike buknuo Gospe koji je je požar posve uoči uništio unutrašnjost same crkve. Netaknutostao je jedino glavni oltar s čudesnim kipom MajkeZa Božje Bistričke. vrijeme obnove, kip su čuvalemramorni časne sestre oltar, milosrdnice. dar Novi HrvatskogMihalović sabora, posvetio 1883. jepozlaćeno Papa podnožje nadbiskup za čudotvorni kip. Lav XIII. poklonio je tom zgodom nastojanjem nadbiskupa Bauera, papa PijoBistrici XI. dodjeljuje naslov Mariji Kanoničkog bazilike kaptola ( rimskeponovnog našašća bazilike kipa, sv. čudotvorni je Petrauzoru kip na okrunjen o staru krunom po hrvatsku 250.Hrvata, krunu. a godini tom Marija prigodom je je pred tako 30.000posvetu hodočasnika cijeloga postala propovijed hrvatskog naroda Kraljica i izrekao tada mladi nadbiskup koadjutor, blaženi Alojzije Stepinac. ), Posvetu je intonirao poetski a i emotivno snažno u duhu hrvatske dopuštenjem himne. časnički vodič Hodo stari zanati trgovina 20 a smještaj u Bluesun hotelu Kaj s 4 časnički put drvene igračke Danas su svi autori antologijska imena suvremenoga Narudžba je preko dr. Antuna Bauera bila upućena Mariji Tako danas hod romara dobiva svoj puni smisao Da su Bistričani ozbiljno shvatili prihvat hodočasnika, Razvojem hodočašća razvila se . Dolazak velikog Upornošću majstora, vraćaju se i zauzimaju Višestoljetna tradicija ovoga kraja, vezana uz proizvode Marijanski hodo hrvatskog kiparstva: Ante Orlić,Krunoslav Bošnjak, Marija Ante Ujević, Starčević i Stankovrijeme zapravo Josip zabranjen Jančić, i Poljan. za Radili društvo neprihvatljiv su posao,stvarajući križni pa u put su i sami to prolazili svoju kalvariju. Ujević koja jepredložila sudionike koji su bila uspjeli stvoriti jedinstven poduhvat. svjesna monumentalnosti zahvatausponom do vrha pa Kalvarije sve do postaje je uskrsnuća,najrječitije postaje govori koja da se svaki napor i muka na kraju uvijek okruni. najbolje pokazuje razvijena uslužnaposebno djelatnost. se Razvoj vidi u turizma mnogobrojnim30) u ugostiteljskim kojima objektima se (oko pružaju uslugeili domaće i samo internacionalne kuhinje uslugezvijezdice i pića, nekoliko objekata privatnih iznajmljivača. mnoštva hodočasnika privukao je trgovcekoji raznoraznih suvenira prodaju nalicitari, lončarija postavljenim i štandovima.raznolikost ponude drvene za sve Svijeće, naraštaje, igračke a za lampuši, okrjepumedovina tijela stvarali medenjaci, i su gvirc. šarenilo Naglimplastičnih masa, štandovi boja industrijskim postaju mjesto opasnog razvojem, neukusa. i uvođenjem važno mjesto u privređivanju Marije Bistrice. Tradicija dobivaveće sve značenje i danasstarih Marija zanata Bistrica u ima Krapinsko-zagorskojnalaze: najviše županiji, jedini registriranih među kovač kojima uproizvođači drvne se galanterije. županiji, nekoliko medičara, lončara te od meda, gline i drva, dobila je i međunarodnui reputaciju. specifične Licitari listu nematerijalne kulturne baštine. , također su upisane na UNESCO-ovu Usluge časnički vodič Hodo 19 časnički put Kalvarija je hodočašće u hodočašću. Kad smo već na cilju, Nije posebitost da se uz značajna svetišta osmisli križni A sve je počelo u vrijeme Drugoga svjetskog rata kada je Marijanski hodo otvara se pred nama jošodgovara jedan naslov knjige nezaobilazan T. put J. Šagi-Bnića: za “AliKrižni drugog koji je puta to najbolje put nema”. koji simbolizira i označava duhovnunam stvarnost, a govori ta kako shvatitiprispjeli i cilju. proći stazom života da bi uspješno put namonumentalnih otvorenom, ostvarenja s dojmljivim utiskom ali na onog kojitom stazom. ide bistrička Kalvarija spada u red nadbiskup Stepinac (a on se uspinjao nakad vrh su Kalvarije na u vrhu predraće stajala samonaručio tri drvena iz križa) Karare preko Vilka i Hegera projekta isplatio imamo sve samo postaje četiri križnog prveod postaje. puta, 5. Navodno do ali 14. su stradale od u sve napadu tog saveznika ostale nase kompoziciju u kojoj prevozile su putoštećene Hrvatske. A su i postavljeneObnovljene po su prve 1989. četiri uputama godine. postaje skupina Od kipara kasnijih monumentalno 1977.-1990. ostvarenje godine postavivši komunističkih sve ostvarila postaje. je vlasti. Bistrička Kalvarija časnički vodič Hodo 22 Informacije časnički put Tel: +385 49 468 380, Fax: 301 011 Tel: Od ostalih zanimljivosti, tu su još Park skulptura – stalni www.info-marija-bistrica.hr, [email protected] www.info-marija-bistrica.hr, TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE MARIJA BISTRICA Marijanski hodo Sve značajne aktualne informacije mogu se čuti na Radiju Marija Znamenitosti postav skulptura naKolonija otvorenom drvorezbara, nastao zatim Galerija tijekomobilaznica Hudek. višegodišnjih Tu «Za je dušu jošbiciklističkih pješačka ruta i Marije Bistrice. tijele» - Mirko Fulir i sedamBistrica. kružnih časnički vodič Hodo 21 i danas se koriste u domaćinstvima, a jela sve više privlače dječje oči svojim šarenilom je oduvijek bilo simbol ljubavi i poštovanja, a napose izraz časnički put je piće napravljeno od meda i ima 2-3 posto alkohola. Duljim Marijanski hodo edovina napravljena u njimazagorska imaju jela nastaju poseban u štrucama, prirodan puranjkama, sirenjkamadomaća ili okus. tronogu, vina, a Razna jabučnice, ocat, domaća, peharima. mlijeko čuvaju se u štucama, loncima i Proizvodi od pečene gline Lazanjske drvene igračke boja i raznovrsnom ponudom od minijaturnih ormara,stolića krevetića, sa zipki, stolicama do raznihTugonici su fućkalica poznati proizvođači i dječjih leptira drvenih stolica, iglazbala tačkica kao ostalih i što su raznih klopotala. tamburice i U gitare. sakralnih suvenira majstora starih zanata, postoje proizvođači Pored gipsa ili metala. od drva, ljubavi između mladića isimbolizira djevojke. nevidljivi most I i danas ljubavnuhrvatski licitarsko sponu suvenir. među srce ljudima kao i priznati poklon je postupkom dobije se gvircMedovina koji i ima gvirc jačinu poslužuju vina,osvježavajuće. se 10-12 posto s alkohola. ledom i tako rashlađeni djeluju vrlo Licitarsko srce M časnički vodič Hodo “Beatae Mariae Virgini križnog tlocrta. Uz pročelje 24 Informacije : . http://www.kumrovec.hr/neweb časnički put Tu je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Uz franjevački samostan izgrađena je jednobrodna crkva Marijanski hodo Tu u blizini nalazi se i kasnobarokna kurija Razvor gdje je rođena Svetište prva hrvatska primadona Sidonija Rubido Erdödy. Sljedeće zrno hodajuće krunice dovodi nas dožupu Tuhlja. Ulazimo koja u drevnu je ugodine. povijest Ime je ušla dobila od preko staroslavenske riječi “tuhl” apostolskog štovlažno označava sudišta mjesto. jarak ili u Rimu 1402. Sagrađena je uJednobrodna gotičkom je slogu, tosvetištem ali svođenim barokno kasnogotičkim je rebrima svođenapet izvana kasnije kontrafora. lađa poduprto barokizirana. Nasuprot s koja apside,strane kroz ulazi kasnobarokni završava visoki toranj. se sa uCrkveni crkvu je inventar u sa širokom vremenskom zapadne rasponu odstoljeća. 17. do 19. Naranosrednjovjekovna vanjskim kipa. ziduistaknuti Uz kalež crkve iz 1616. marijansku godine u sa zapisom: pobožnost nišama valja su dva in Thuhal oblatus” Navještenja Blažene Djevice Marije crkve uzdiže se visokiŽigmund zvonik. Erdödy, Crkvu cesargradski je gospodar i sagradio ban 1640. Hrvatske godine koji u Put nas dalje vodiutvrde u Cesargrad. još Prvi jedno put Marijinostatus se mjesto trgovišta. nastalo spominje kao 1463. podgrađe godine, a 1598. stječe Svetište časnički vodič Hodo 23 časnički put Majka Božja Snježna u Risvici Kumrovec se prvi put spominje 1463. godine. Ograđen Marijanske hodočasnike tu većOva na kapela uzdiže se prvom na brijegu koraku iznad već spomenutog Na graničnom prijelazu Razvor kod Kumrovca Kumrovec - Kraljev Vrh - Marija Bistrica Kumrovec - Kraljev Vrh Marijanski hodo slikovitim brežuljcima i rijekomseoskom Sutlom s jezgrom obnovljenom koja starom pomalo izvan sačinjava vremena i prostora. Muzej Staro selo, doima se Kumrovec Svetište okrepljujeZelenjaka. Puk je jošnalazimo zove u Majka kanonskim Božja vizitacijama Risvička.sastavu 1639. Prvi godine Vrbovečkog kao spomen arhiđakonata kapelusredinom u 13. (Vrbovec stoljeća, a se dvjestotinjak godina spominjeburg kasnije Wrbowc te je se već napušteni 1524. naziv Vrbovec prenosi se naTabor) obližnji Mali i Tuheljskog dekanata.doživljava U preinake. 17. Marijin i kipstariji od oltara. 18. s stoljeću djetetom . neprestano Isusom znatno je Ovo je nešto kraći i lakši, manje zahtjevan, alternativnionom hodočasnički koji put ide preko Vinagore ibogatoga Trškog hodočasničkog Vrha. sadržaja. Alternativan, ali ne i lišen skupljamo bogate dojmove kojeslovenska na mjesta poput hodočasnika Ptujske mogu Gore, Svetih ostaviti slavnoga Gora pavlinskog ili samostana pak usko Olimja, povezanog s Lepoglavomdrugim i pavlinskimhodočasniku samostanima otvara jedan od najljepših u hrvatskih krajobraza, koji je Hrvatskoj. iz obližnjeg Sada Zelenjakahimni opjevao “Lijepoj Antun se našoj”. Mihanović uMjesta hrvatskoj koja se nižu poput zrnca suiduć svojim krunice zavjetnim koju putom. hodočasnik moli Povijest časnički vodič Hodo Strmec 26 Blažene Djevice Marije od Sedam . Ova kasnobarokna kapela nastala je na časnički put Tu je župna crkva Iako se vanjštinom ne ističe, župa je u posjedu bogatoga U blizini Velikog Trgovišća nalazi se , s kapelom Ovdje je za vrijeme Drugoga svjetskog rata živio . Sagrađena je za preseljenja sjedišta župe iz sela Klanječko rodna kuća Franje Tuđmana kapelica na groblju spomen škola Franjo Tuđman zgrada općine zgrada Željezničkog kolodvora Marijanski hodo Veliko Trgovišće Veliko Ulazimo u još jednu marijansku župu. Jezero. O svomErdödy trošku 1876. sagradili godine, a su posvetioGajdek. je ju U je apsidi župski zagrebački dominira kanonik kolatori središnjakoja Tomo pala drži obitelji mrtvog Sina. sa Žalosnom Gospom crkvenog inventara. Posebno svečanoGospe, časti kad dolaze se hodočasnici iz okolnih blagdan župa. Žalosne žalosti mjestu stare drvene crkviceStariji koja inventar je uglavnom tu jedanas stajala stradao ni do glavni tijekom oltar 1771. vremena nema godine. svakako jedinstvenog tako čudotvorni stila. da Najvredniji gotički dio je sredinom 15. kip stoljeća. Okrunjen Majke je baroknom krunom Božje sgodinom upisanom 1754. Strmečke nastao umirovljeni dubrovački biskup Carević,završetku rata. bez suda smaknut po Blažene Djevice Marije Za Veliko Trgovišće izdvajamo još: izdvajamo Trgovišće Za Veliko Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Znamenitosti Svetište časnički vodič Hodo Dubrovčana 25 Jezera Klanječkog, časnički put Naš hod dalje nas vodi preko (s mogućom sarkofazi obitelji Erdödy, koji se po svojojs ljepoti mogu mjeriti onimrestaurirana carske sarkofaga: obiteljiEmerika Sigismunda Erdödyja iz Habsburgovaca 1690. Erdödyja uCesargrad iz Beču – 1639. srednjovjekovna – utvrdastoljeća i na građena istaknutom dva sredinom hrptu Cesargradske 14. goreSutle iznad i doline današnjeg naselja Klanjec.grofovi Prvi poznati Celjski, vlasnici bili dok su Erdödy je koja grad zadnji napuštazanimljivost vlasnik sredinom da 17. bila je stoljeća. utvrda poznata Posebnapoticaj spaljena vođe je obitelj seljačkog u ustanka Ilije Gregorića. seljačkoj buni 1573.,GalerijaAntunaAugustinčića na Trg Antuna Mihanovića –1996. zaštićena spomenička baština od Spomen grobljeMihanović i – Krsto Iveković pokopani – Oton Iveković, Antun Marijanski hodo lagdan sv. Blaža biskupa, godine Gospodnje 1630.” ( darovnica Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ okrepom), pasv.Jurja na vrhu brijega. s lijepom baroknom kapelom Znamenitosti od 3. veljače 1630.) Crkvu jeTemeljito je posvetio biskup preuređena Petar poslije Petretić požara 1655. crkvi 1721. stoji 9 godine baroknih pa oltara. Uz danas oltarnuDjevice u sliku navještenja Marije, Blažene koju jevrijedno naslikao je spomenuti Karlo klupe s intarzijama, Dietrich, srebrno raspelo slikar iiz ormar iz 18. stoljeća. Graza, Samostan ima vrijednusakralne knjižnicu umjetnosti. i uređenu zbirku crkvi ima grobnicu. “Izjavljujemoobećajemo i da priznajemo ćemo ovim svojomserafskoga pismom, vlastitom sv. Franje brigom izvesti i i izgraditiKlanjcu radom samostan u na ispod našem čast gradu observanata grada i predat Cesargrada ćemosnagom ga istoga kao ovog Reda što smo pisma.b Manje obećali Dano i braće dajemo u ga tvrđavi našoj Cesargradu na Od ostalih znamenitosti tu su: časnički vodič Hodo Gornje Stubice 28 dvorca Golubovca časnički put U Gornjoj Stubici može se još vidjeti spomen park Dvorac je nastao potkraj 18. stoljeća nakon što je kaštel Hodočasnički put nastavlja pored , s Nastala je kao podgrađe kaštela Stubica, s bogatom Donje Podgore Donju Stubicu. Marijanski hodo Znamenitosti Povijest Rudolfu Perešinu, a u obližnjem dvorcu Oršić,nekoć bio na srednjovjekovni čijem kaštel, je nalazi se mjestu Muzej seljačkihvelebnim buna spomenikom s Matiji Gupcu i seljačkoj buni. Put Stubica bio srušen. Bio je vlasništvo obitelji Domjanić,biskupu a prodajom Maksimilijanu Vrhovcu doživioreprezentativni ljetnikovac je s preporod, oglednim gospodarstvom. postavši Danastu je još uvijek sjedište Kajkavijane, društva zahrvatske čuvanje kajkavske i baštine, promicanje s vrijednom zbirkompostavom knjiga, i stalnom galerijom slika zbirke Bauer. poznatom Gupčevom lipom pored župne crkve svetog Jurja. Isvoj ona prvi spomen zahvaljujePostoji povelji detaljni opis Andrije župe iz II. 1622. iz godine,je a 1209. današnji izgled 1937. godine. dobila godinezagrebački kad nadbiskup juhodočasničkim putovima. je koji posvetio će blaženi Alojzije se Stepinac, još često spominjati na obrtničkom tradicijom.sačuvan Župna svoj gotički crkva dio kojiniši Presvetog podno je kora nalazimo danas Trojstva špilju Gospe apsidalni Lurdske. ima i dio U grob Crkvi Franje crkve. se Tahija. Manjim I nalazi su dijelom tu sačuvane gotičkeMjesto u freske. se prvi putigralo spominje je u povelji važnu Andrijevlastelinstvo. ulogu II. 1209. Arheološka u godinegradinu povijesti i istraživanja iznad kao same gotovo Susedgradsko-Stubičko Starog crkve grada pokušavaju zaboravljenu kojemu vratiti kao usvaki trag. da Akameni svijest pod je u važnost crkvi Seljačka naTahi za mjestu buna gdje ljetnih je se nastojala pokopan vrućina Franjo orosi. zamesti Kažu,muke. to se Tahi još uvijek znoji od Put nas dalje vodi mimo . Prekobune: ulazimo u “od starine varoš” Seljačke i središte časnički vodič Hodo 27 Informacije +385 49 282 727 časnički put U središtu mjesta dočekat će nas crkva sv. Katarine. Mjesto ima dugu povijest. U povelji Andrije II. i to se Turistička zajednica općine Stubičke Toplice Turistička Marijanski hodo Podigao ju jegodine. zagrebački Ova oktogonalna biskup kapela, Maksimilijanžupi koja Donja Vrhovac je Stubica, donedavno 1813. danas pripadala objekt je kupališno župna lječilišnog zdanja crkva. ucrkvu Nastala se stilu je nalazi ranog kao Betlehemska klasicizma. špilja treći Uz Popijača Bednjanskog. i Kristov grob autora Izidora Slijede Žeinci (zanimljivo naselje “Halambeki”), potom ulazimo u Luku (s izletištem “Dva potoka”), a ondaprijelazom prelazimo preko doline iznadnajdominantnijoj autoceste, crkvi vidljivoj uz sažupnom crkvom Sveta rijeku svih Tri Kralja. strana: Krapinu Kraljev Vrh prema sa mjesto spominje prvi put 1209.terme godine, iako koristile su se još najvjerojatnije procvat u mjesta počinje rimskom kupnjom biskupa razdoblju MaksimiljanaOn Vrhovca. povijesti. je sagradio Suvremeni kupalište 1811.povijesno-poučna Uz staza mnoštvo Kamenjak zanimljivosti, koja tu vodiGalženjak je – do spomena i na hrasta posljedice Seljačke zvanoga bune iz 1573.Kapelščak Na spomen brdu obilježje je Seljačkoj buni nauhićen mjestu vođa Matija gdje Gubec. je bio Put Stubičke Toplice Povijest časnički vodič Hodo “Vuplavem trnaci”. 30 župnika ilirca Tomu Gajdeka, a razinu te s čuva slavnu sagu o grofovima časnički put , jedan od najljepših u Hrvatskom zagorju. Među posljednjim vlasnicima ovoga velebnog zdanja bio Mjesto se smjestilo na uzvisici iznad Sutle. Bilo je Spomenimo još crkvu sv.Ane u Sutlanskoj poljani (1810.), Desinić VelikimTaborom Marijanski hodo Povijest Povijest Celjskim, a tu se i nastavlja pričaposjednici, o Ratkajima. dobili Oni Veliki su, Tabor kao najduži od Ivanišabojnom Korvina polju. za Tu se zasluge rodio na slavniproslavljeni povjesničar misionar Ivan Juraj 1647. godine. 1612. Dvorac godine tvori jedinstvenu i vizuru krajolika. Spomenikkasnosrednjojekovna renesansna je utvrda. UNESCO ga to jeu najvišu svrstao kategoriju nastao kulturnih spomenika. u 15. stoljećuje kao slavni slikar povijesnih motiva Otonrodio Iveković, se a i tu svestrani u umjetnik Desiniću Đurokompozitor i Prejac, pjevač pjesama nama poput najpoznatiji kao Znamenitosti Desinić U samom mjestu dočekuje nas crkva1693. sv. Jurja a sagrađena nanovo prvotno 1902. godine. TuNa je i istočnoj kapela strani sv. Ane Desinića, iz hodočasnike 16.Božje Kraljice stoljeća. iz će dočekati 17. stoljeća. kip Majke nastanjeno i umnoge pretpovijesno plemićke doba. obitelji poput U Galjufa,Folnegovića, Domjanića, tom Krizmanića, su o krajuNajpoznatija čemu plemićka obitavale obitelj koja je tu svjedoče djelovala 400 godinapečat i cijelom grobovi dala ovom kraju, uza jesuMiljanu Ratkaji. Oni župnu su sagradili obližnju crkvu. imala su slavnog kapelu sv. Martina u Bojačnom (17. st.)Tu je i i gotičku arheološko nalazište kapela Špičak. sv Ivana. umjetničke duše sačuvaoJuranić. Tu je je službovao kao učitelj i na Franjo Horvat Kiš. najbolji način župnik Milan časnički vodič Hodo 29 Kraljice mira Kumrovca Zagorska Sela. – Kapela Kraljice Mira (2. trak međunarodnog puta) Gusakovca Šagudovca – Kapela časnički put Iznenađuju prolaznika urbanim elementima usred posve Na putu između Gornje Stubice prema Mariji Bistrici, Ova kapela nalazi se na vrhu brijega gdje je nekoć Preko ili dolazimo doZa razliku Huma od hodočasničke ravničarske trase, ova preko Kumrovec - Krapina Marija Bistrica Marijanski hodo Zagorska sela Dubovec Marije Snježne ruralnog pejzaža. Mjestom dominiraKatarine jednobrodna sagrađena crkva u svete obnovljena 1862., s bogatim kasnobaroknom inventarom iz 17. stoljeća. stilu 1691. godine, a nakon nekoliko uzastopnihZdence. serpentina, Za spuštamo vrijeme Drugoga se Svjetskogskromna, u Rata ovdje Dobre ali je sagrađena uobličena lijepa ratne 1942 godine u sakralno kapela zdanje koje prizivlje mir. postojala drvena kapela.pročitati Na godina izgradnje. zaglavnom . Dala kamenuKip ju Bogorodice je Ona još na podići središnjem se oltaru Katarina je datirapomoćni Domjanić. iz može oltar 1490. posvećen godine. molitva, sv. Vidu, Ima kada i ljudiokolnih također mjesta. hodočaste iz 1980 godine izdvojilagornjostubičke župe. se kao samostalna župa iz Bistričkog s kapelomotpočinu prije Sv. konačnog spuštanja Marije premadva uzastopna Mariji Magdalene. zavoja, Bistrici. ugleda Nakon Tu se toranjhodočasnika hodočasnici Bistričkog spontano svetišta bude te riječi se psalmiste: u stoje “Eto, na noge vratima tvojim, nam Jeruzaleme!”. već Krapine spaja važna svetišta za hodočasnike, Vinagoru i Trški Vrh ponad Krapine.Alternativno, Od na ovaj se putpreko Huma može na Sutli priključiti magičnim Staklarskim iz putom. Rogaške Slatine skreće na Dobri Zdenci Naša tornjeva, časnički vodič Hodo 32 . Zbog velebnog zdanja i dvaju časnički put Od inventara, sačuvan je barokni sakristijski ormar, Glavni oltar je iz druge polovice 18. stoljeća (oko 1770.), Sadašnja crkva sagrađena je na mjestu stare trošne gotičke Marija je posebno štovana upravo u ovoj župi kao Marijanski hodo građevine koju je posve uništio potres 1786. godine. Nakon toga uznesenja Blažene Djevice Marije Župna crkva bogato urešen baroknim kipovima.smatrati Najvrednijim gotički se kip ipak Majke može 1500. Božje godine. s Uza stijenu djetetom s Isusom trijumfalnimkasnobarokna nastao lukom oltara: smještena oko su Sviju dva svetih iklasicističkim Sveta Tri motivima. Kralja (oko U 1830.)barokni s oltar desnoj sv. Valentina, a pobočnoj u lijevoj Presvetogagodine. kapeli Trojstva iz Propovjedaonica 1779. nalazi s se klasicističkim1805. godine. girlandama datira iz mobilijar, svećeničko ruho, barokni svijećnjaci,Božja procesna i Majka vremena. kip Sačuvani uskrslog su lijepikriž, Krista primjeri kovanog (Aleluja) kvake, umijećaSambrackhe također ključevi...). (krovni u Ljubljani iz 1607. Crkvena godine istoljeću. baroknog zvona Jer B. majstori Schneider kao i u hodočasnici izlio ne Celju poznaju u granice. 18. je majstorAnaš hod je uskoro J. na vratima još jedne Marijine župe: Svetište Povijest Gospa od Kunagore zovu je Zagorska katedrala. OnaZagrebu i na jest osobit povezana način: s u katedralomiznimno u nju kvalitenim su zvukom, prenijete katedralne a orguljeBlažene i Djevice s velika Marije je oltarna iz palazbog Katedrale Uznesenja izvjesnih gdje prepoznavanja je likova prvotno koje stajala, je ali kompoziciju slikar slike, ona interpolirao je u skinuta i zaslugom dr.u Ivandije Pregradu. prenijeta časnički vodič Hodo 31 Pohoda Blažene Djevice Marije časnički put Jednobrodna je to crkva kojoj se s dvije strane prilazi “Za svaki zagorski kraj nađe se ljudi koji kažu da je taj i taj Na ovom je mjestu postojalo starije marijansko svetište još Da smo prispjeli važnom marijanskom svetištu, dovoljno Marijanski hodo Svetište Povijest Uz obitelj RatkajHorvatska. Sagradio vezan ga je Petar je II. Ratkaj 1579. godine. još jedan dvorac u blizini:je Velika vizualno doživjeti Vinagoru. najljepši, no ovaj pregradski, gdjebrijega se zapadno od smjestila Pregrade uvrh – Vinagora, Tako moguće“nezaboravni piše je pogled” Anđela ipak premahorizontu Horvat pa plavetnim najljepši.” nastavlja: “pa dok lancima upravo ovdjeostvaren je planina uvrh najambiciozniji se pothvat brda, ovog kraja na na u doba koti pred baroka.” 404 njom otvarao stubama. Poligonalnog jekapelama ima oblik tlocrta križa. Uz glavno kojigornjem pročelje dijelu uzdiže oktogonalan. se Kako zajedno je toranj, na u vrhu bilo scintor malo se prostora, stisnuo i uza pobočnim samu crkvu urešen cilindričnim kulamaspajaju koje arkade s dvije kapele. Izvana kao da jedok obrambena utvrda, unutarnjadočarava strana čudesne događaje Marijinih uslišanja i arkada zaštite, dojmljivo izrađene nevještom svojim amaterskom rukom. “slikovnim pismom” Vinagora Župna crkva u 16. stoljeću, a spominje se kao kapela župeSačuvan Desinić je 1639. mali godine. oltar iz 1652. godine koji je dopremljenPostojeća iz Krapine. crkva sagrađenapostaje je tek 1708., 1799. posvećena godine.Ratkaj, čiji 1713., se Posvetio portret čuva u a ju župskoj kuriji. župa je senjski biskup Adam časnički vodič Hodo Majka Božja 34 časnički put Za hodočasnike su u Krapini važne tri hodočasničke Franjevački samostan sa crkvom sv. Katarine osnovan je To je vinorodni kraj koji je vjerojatno po tome i dobio svoje Marijanski hodo prvo ime. Prvi putgodine spominje se u kao Svetibarokizirana zapisu Petar gotika, u Konobi Arhiđakona svjedokveliki 1334. starine požar Ivana 1943. koju godine. Na Goričkog. jese brdu barokna kapela iznad sv.Benedikta. dobrano mjesnog Crkva groblja ugrozio nalazi je Iza Petrovskog spuštamožupanije: se u središte Krapinsko Zagorske postaje: Franjevački samostancrkva sa crkvom sv. sv.Jeruzalemska Nikole Katarine, na Trškom Vrhu. župna i za romare1641. godine. najvažnija Crkva stilski pripada ranomdok franjevačkom baroku, su joj oltari izzbirka kasnog baroka. U sakralne samostanu postoji umjetnostigodine. vrijedna Župna s crkva posvećena knjižnicom jeOd sv. Nikoli. iznimne utemeljenom Spominje su se 1650. vrijednosti 1311. sagradio slavni župske graditelj orgulja orgulje F. Heferer. koje je 1903. godine Krapina Kraljici časnički vodič Hodo 33 Sv. Leonarda u Pregradi – 19. st. i kapelu – od ostala su dvorca četverokrilnog – izgrađen u 18. st. – obnovljen u 19. st., – izgrađen krajem 16. st. – su tri očuvana – izgrađen u 13. st. – danas je ruševina – časnički put Od obližnjih sakralnih objekata valja spomenuti župnu , a 1942. blagoslovio je dovršenu kapelu. Zbog trošnosti i sačuvana 2 krilasačuvana – izgrađen je 1321., a danas se upotrebljava kao stambeni objekt. krila – spada u II. spomeničku kategoriju. oznake kasnog baroka i klasicizma. Uz dvorac je vezana oznake kasnog baroka i klasicizma. Uz dvorac priča o barunici Josipi koja ga je uvijek držala pod skelama stalno nešto dograđujući jer joj je bilo prorečeno da će živjeti tako dugo dok će nešto graditi. napušten je nakon u nizini koji su što su izgrađeni dvorci bili prikladniji za stanovanje. Dvorac Bežanec Dvorac Dubrava Dvorac Gorica Kostelgrad Rodna kuća Janka Leskovara – u selu Valentinovo. Petrovskog. Marijanski hodo Iduć ovomdo sjevernom hodočasničkom transverzalom, stižemo Znamenitosti Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ crkvu sv. MirkaMarincima. u Kao Kostelu, što crkvu jeMariji u Kraljice baroku Snježnoj, mira bilo uobičajeno i takopodizanje posvetiti sv. crkvu je Josipa kapela u nadbiskupSvjetskog Kraljici Rata. Alojzije Tako je 1939. Mira blagoslovio Stepinac temeljniMira kamen uoči poticao i za vrijeme Drugoga Sv.Mihovila u Sopotu – 17. st. Nabrojimo još neke znamenitosti u blizini: novih potreba župe u osnivanju,blagoslovom kardinala 1965. Franje Šepera. utemeljena je novaOd crkva ostalih, valja istaknuti kapelu sv.Ane u Gornjoj15. Plemenšćini stoljeća, iz kapelu Sv. Stjepanakapelu kralja u Trpećeg Kostel Isusa Bregima na – KunagoriPavlovcu 17. – – 1730., st., kapelu 1754., kapelu Sv. Donata u podignuta je najprijeStjepana kurija Putza. uz Gradnju pomoć crkveTuškan. Da arhiđakona se započeo crkva zagorskog dovrši, je osobito se župnik zalagaoMaksimilijan zagrebački Vrhovac. biskup Josip Štajerski Karlo graditelji stavili1818. godine. su je pod krov Samo mjesto spominje se prvi put 1334. godine. časnički vodič Hodo 36 Crkva Majke Božje Jeruzalemske Crkva časnički put Majke Božje Jeruzalemske Krapina kao kulturno središte Zagorja razvijala je i Među najpoznatija prošteništa u Hrvatskom zagorju Krapina se prvi put spominje kao utvrđeni grad 1193. i Marijanski hodo zdravstveni turizam. Tu je osnovano “Kneippovo lječilište”godine, 1903. gdje se popularnom prirodnom terapijom liječiloosoba oko 600 godišnje. Uočibanke, Prvoga tri Svjetskog hotela, Ratakože, pedesetak tvornicu masivnog Krapina namještaja, registriranih izradu kaljevih ima peći, ugostitelja, tiskaru, ciglanu, tri pilanu, tvornicu motorni mlin, klaonicu, a dobiva iu vodovod, prva Hrvatskom zagorju. Može sestoljeća reći gotovo ravnopravno da nosila se s Varaždinom i Krapina Zagrebom. još krajem 18. Svetište na Trškom Vrhu koje pripadaposebnu župi pozornost. Sv. Nikole, zaslužuje Znamenitosti - Vrh Trški ujedno kao kraljevski posjed. Najstarijihrvatski kraljevi. vlasnici Nakon kralja bili Ljudevita I. su značajni vlasnici ugarski biligrofovi su Celjski, i a uz mnoge značajne vlasnike spomenimoumro da i je veliki tu pobjednik nad Turcima Toma Bakačobiluje znamenitostima Erdödy. Mjesto i starinom kudagod se okrenuli. Tuvažno je bilo sudbenozadovoljavajući mjesto tako sa napravicu”. starim daleko Zapisi znanu zapisima su zagorskukomični. od pokatkad potrebu “za 16. s današnje stoljeća perspektive posve s kapelomiskopavanja kao Staroga grada duhovnim Krapinekeramičkih otkrivena izrađevina. središtem. je velika Tijekom količina arheoloških nakon Marije Bistrice, uzVrh: Majku crkva Božju Gorsku, ubrajakoja je se najstarija župa Trški Zagorskog arhiđakonata,1193. a godine. postojala Trag o je toj već župi zabilježio je 1311.biskupAugustin godine Kažotić. i zagrebački . Pripada krapinskoj župi Svetište časnički vodič Hodo 35 časnički put Hušnjakovu To možemo najbolje osjetiti razgledavajući muzejsku Osim važnog nalazišta krapinskog pračovjeka, utvrđeni Tu u gradu s dvije crkve žive drevna vremena. To je grad- Marijanski hodo Povijest koljevka: koljevkaprema krapinskog drevnoj pračovjeka, legendi oČešku, koljevka Leh Poljsku, Čehu Meh Rusiju, Slavena a Lehu kažu kasniji i dograditelji legende da Mehu je postojao (Čeh i četvrti je brat Peha koji osnovao tu je je osnovao i Hrvatsku), žarište Ilirskog preporoda saGajom. svojim Na čelnikom legendu Ljudevitom o Čehu, Lehu iprvi Mehu, o kojoj tekst, je Gaj neprestano pisao svoj Mjesto podsjeća je neizostavni to suvenirKajbumščaka” pa s sve trilikum. do naših dana. najduljim kontinuitetom življenja od “dedeka postavu naprateći tešku sudbinu prvogkada čovjeka sve je do kroz rimskog(Siscia) prema razdoblja Krapinu Ptuju (Petovia). prolazila važna rimska cesta : od od Siska su velikog nalazi iz praska, vremena brončanog nastanka doba. Tu3.000 se života, nalazilo godina naselje na pred kamenitomvijeku brijegu na zametnuti kojem će jezgrakeramičkih se grada u ulomaka, srednjem i uzsjekire trgovište kameni i tragovi nastambe, Krapina. kalup dokazuju trajne za Mnoštvo oblikearealu života Krapine na u lijevanje prapovijesti. užem brončane Unutar obrambenogkulama, pojasa dosadašnjim masivnogvelikih iskopavanjem bedema dvoranskih dokazano objekata, dopunjenog djelomičnopodlogu, je uklesanih a u potom postojanje kamenitu vješto svođenih.objekta, Otkriven zacijelo je tlocrt dvorske sakralnog dokumentu kapele, iz koja 1225.otkriveni se unutar Brojni kapele, navodi ulomci potom ukamenog fragmenti crkvene portala upućuju zidne pisanom na gotičke žbuke 15./16. stoljeće i plastike, postanka kao otkrivenog ostaci moguće zdanja. vrijeme Na najvišem dijelu brijega dokazana je tlocrtna shema,Krapine. jamačno Riječ je, vjerojatno, najstarijeg o romaničkom dijela dijelu utvrde izstoljeća, utvrđenog 13./14. u grada podnožju kojenižoj je terasi tijekom postupno kasnog oblikovan rezidencijalni srednjeg sklop vijeka, arhitekture na časnički vodič Hodo 38 časnički put Glavni oltar izradio je gradački kipar Filip Jakob Straub i Marijanski hodo Nikola Gorup je blagoslovio kamen temeljac i vodio izgradnju.razliku Za od belečke crkve, kojagradile je tada su već bila jetrškovrške crkve blagoslovljena, obavljen a bogate je isključivo milodarima plemičke vjernika.glavnim Nad ulazom obitelji, u crkvu latinskim savovu je crkvu započeli jezikom graditi rad milodarima zapisano vjernika kako 1750. na (ex su fidelium), puris xit a gradnji dovršili je 1761.Godine za 1762. vrijeme crkvu je župnika posvetio (kao Nikole i belečku) Gorupa. zagrebačkii kanonik beogradski biskup StjepanCvekan, otada puk Pucz. ovo zove Kako Jeruzalem. je zapisao fra Paškal postavljen je 1759.Franjice godine Pullay. darom Kipsrebrom, Josipa a rezbareni okvir Jagušića Majke vrhunsko je djelo Straubove i1756. radionice. Božje godine supruge napravljen Jeruzalemske je iJosip oltar obložen Svetoga Jelačić Križa, i je a njegova darovaorogatečkog ga supruga kipara je barunica Antuna Vojnović, Mersija radČetrnaest koji je je pomoćnika ruku izradio kao iFranciske dar oltar Czindery. Svetih Nikole Isti BedekovićaNepomuka majstor 1760. godine, i a napravio bio je žene poklon je udovice Barbareskupljenim Završki; mu i milodarima oltar sv. vjernikanapravio propovjedaonicu. Ivana (Podaci prema dr. isti Doris Baričević) jeGradnja cintora majstor dovršena istecintora je otvorene godine 1773. prema godine. crkvihodočasnika i I od nevremena. služe Na ovdje uglovima za cintora sumale podignute ispovijedanje kule, su dok arkade i je i na sjevernoj zaštitu strani podignuta manja kurija. časnički vodič Hodo 37 časnički put Povijest samog prošteništa nalazimo već u knjizi Zercalo Marijanski hodo Marianszko iz 1768. godine, kojusvojoj monografiji će o prenijeti Krapini: Povijest i gradine i Stjepan trgovištatiskanoj Ortner Krapina, 1899. u Po zapisanoj predaji, kipićSvete zemlje Majke 1669. Božje brat donio franjevac je Joakim iz Balagovićje (a postavio na ga sva važnasvom bratu hodočasnička Nikoli Balagoviću mjesta koji je živio u uzaVrhu. sam Jeruzalemu) put Kada na i Trškom je darovao nesretnomnašli Nikoli neoštećen izgorjela kuća, kip,deblo a nedaleko Nikola kuće u gdje je pepelu ga otpočelo prvo vjerničko su kipa. štovanje je toga Kipić smjestio je nepoznati uubrzo je kradljivac i šuplje vraćen odnio kao predmet još u orahovo većeg štovanja. župuTakvu priču osporava Taborsko, historiografija po ali kojoj je tajprilici Joakim bio po Mateich, svoj a i podvojena suKrapinu i mišljenja kako kako je je bio dar kip župniku došao Petru Karlu. u Pravo čašćenje kipa počinje za pošasti kugese stanovnici 1743. Krapine godine zavjetovali Majci kada Božjoj su Jeruzalemskoj da ih poštedi. Uslišani u tojKrapina prošnji, donijela ispunili je su zaključak po svoje kojemuZagrebu zavjete. se zatraži od Općina Duhovnog dopuštenje stola za u izgradnjuMajci zavjetne kapele Božjoj u čast Jeruzalemskoj. U srpnju 1750. godine župnik Povijest časnički vodič Hodo 40 je sljedeće mjesto s kapelom sv. Marije Magdalene , smješten na brijegu s veličanstvenim pogledom Kapela Gospe Lurdske časnički put Od ostalih znamenitosti, valja spomenuti arheološko Mnogi okrivljuju popularnost Gospe Lurdske što su stara Prvi spomen samog Radoboja nalazimo 1334. godine, iako Marijanski hodo Povijest Znamenitosti marijanska svetišta naglo izgubila nada popularnosti. su čudesna Činjenica ukazanja je iz Francuske brzosamoga došla Radoboja do tako nas. je U nastala blizini ova mala kapelakapeli 1899. se godine. čuva U kip Majke BožjeBrozd Lurdske sa koju svog hodočašća je u Lourdes. donijela Antonija je mjesto starije, ogotičkom slogu čemu u svjedoči 12. stoljeću, crkva dok14. sv. stoljeća. je Jakoba crkva Presvetog sazidana Trojstva iz u nalazište gdje su pronađeni grobovi surne oruđem iz od željeznog zemlje doba, i staklanalazište fosila te flore i grčki faune starih zlatnici. 12 milijuna Tu godina. Rodno je je i mjesto najveće velike svjetsko hrvatskečast književnice se Side svake Košutić godine održavaju u Daniudomljuje čiju Side školsku Košutić djecu iz kada cijele Hrvatskeradovima. s najboljim literarnim Kuzminec Mihovljan – arhitektura predvorja iz 17. stoljeća. na velik dio Zagorja te Samoborsko-žumberačkomjesto gorje koje u se prvi daljini; put spominje usv. 13. Mihaela stoljeću, Arkanđela nosi ime iz po crkvi 13.Bogu”. Na žalost, stoljeća. bila je srušena Puk 1944. u ju ratnom napadu. Sadašnja još crkva izgrađena je zove 1972. “K Ocu Radoboj - časnički vodič Majci Božjoj Hodo 39 Informacije +385 (0)49 371 330 iz 1759. godine, vezano uz članove Karmelskog časnički put Tlocrt je izrazito bogato razveden u duhu kasnog baroka. TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA KRAPINE Marijanski hodo Škapularskoj U niše su smješteni bočni oltari. Spodignuta lijeve strane, nasuprot sakristije je još jedna kapelareda i u bratovštine. Iako čast skromnijaova od je Mariji: belečke, zavjetna u kapela duhudominantnim urešena prizorom baroka, prizorima Marijinog i uznesenja, iz okruženoj Marijinogstarozavjetnim velikim života ženama s poputgrijeh Judite praroditelja i kao Suzane, dioslikaru priče uz o Antunu neizostavni povijesti spasenja. Lechingeru,poznati Podatke zaljubljenik koji u o , Gjuro je Szabo. oslikaoDragocjen su crkvu, inventar zapisao zavjetneSagrađene crkve su je i milodarima vjernika, orgulje a iz izradioRoemer. ih 1763. je Te godine. majstor Antun barokneglazbenici, ubrajaju se među orgulje najljepše u Hrvatskoj. sIako je pjevalištem uspon od koje Krapinevrh, isplati težak, se rese tako uzverati križnim da putom do su anđeli ovoga našegaJeruzalema ga hrvatskog i neki nahraniti zvali i duh Teški inekadašnjih hodočašćenja osjetiti kad još se uvijek za okrepu prisutnuZa iz razliku kulturu bačve od točio pravog gverc. Jeruzalemazidina, kojemu naš je je čovjek križni znao da put onaj bio pravina Nebeski kraju izvan Jeruzalem, križnog dolazi puta. Trški Vrh je slika kršćanskog života. Marijanski hodočasnički put Marijanski hodočasnički put Hodočasnički vodič Hodočasnički vodič Mače Cvetlin-Lepoglava-Lobor-Belec- Župna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije Marija Bistrica Svetište (1. trak međunarodnog puta) Ova crkva i župa u belečkom dekanatu sagrađena je Jedno do raskrižja hodočasničkih putova s bogatim polovicom 16. stoljeća. Jednobrodno je to gotičko zdanje duhovnim sadržajima jestLepoglava . Iz nje je kretao stari barokizirano u 18. stoljeću. Zidne slike izradio je poznati slikar pavlinski put preko Bistrice za Zagreb i dalje; od Lepoglave do Ivan Zasche 1861. godine. Od liturgijskog posuđa izdvojimo Krašića preko Bistrice i Zagreba označen je Stepinčev put; tu je monstrancu s Marijinim kipićem iz 1660. godine. U crkvi se nalazi hodočasnički put prema Trškom Vrhu, ali najznačajniji je onaj kalež iz 16. st. Mjesto se prvi put spominje 1444. Međunarodni Marijanski hodočasnički put (Čestohova – Levoča – Mariazell – Ptujska Gora) koji ulazi u Hrvatsku kod Cvetlina pa preko Lepoglave, Lobora, Belca vodi za Mariju Bistricu. On se Lovrečan također nosi ime po svom zaštitniku. Tu se nalazi kapela Sv.Lovre koja se prvi put se spominje 1334. Obnovljena je u trasom zagrebačkih hodočasnika i Stepinčevim putom nastavlja 17. st. Karakterističan je oslikani stropni tabulat s 88 dijelova. te otvara mogućnost trasiranja prema Sinju na jednu stranu, drugim smjerom prema Trsatu i dalje s priključkom na međunarodni put prema Rimu i sv.Jakovu u Camposteli. Zlatar Bistrica, je iz novijeg vremena. Bila je raskršće putova Za tu trasu prenosimo dio tekstova velikog zaljubljenika u i željeznička stanica odakle proštenjari pješače na Mariju Bistricu. Crkva Sv.Ivana Krstitelja sagrađena je u modernom stilu 1997. lepoglavsku baštinu i Stepinčev put,Alojza Špička.

Znamenitosti Cvetlin Izdvajamo tek dvije kurije: obitelji Kallay iz 1750. – spomenik II. kategorije i obitelji Labaš iz 19. st., spomenik III. kategorije Trasa hodočasničkog puta započinje ulaskom u Hrvatsku iz Slovenije na graničnom prijelazuLeskovac – Cvetlin (državni prijelaz). Nekoliko koraka iza granice s desne strane nalazi se Podgrađe je posljednja postaja do cilja. Tu se nalazi kapela Sv. Župna crkva sv . Petra i Pavla. Nalazi se u središtu mjesta već na Roka s baroknim oltarom, obnovljena u 19. st. samoj granici sa Slovenijom (između dvije granične kontrolne Tako nas je i ovaj put doveo do cilja:Marije Bistrice , kada romari točke) na brdu. U blizini je župni dvor. Na tom mjestu bila je otpočinju pjesmom pozdravljati Majku Božju Bistričku. Uvijek su drvena crkvica, kasnije ožbukana, ali zbog dotrajalosti srušena. dirljivi trenuci dolaska i odlaska romara – i to je karakteristično Napravljena je nova zidana koja je zaslugom Regine Drašković samo za ovo svetište. 1792. postala župnom crkvom. Današnja crkva je izgrađena 1911. godine u neobaroknom duhu. Nije sačuvano ništa od ranijeg sakralnog invetara. Trasa se nadalje spušta do škole i raskršća (desno za Trakošćan – alternativni put za dolazak i odlazak što omogućuje kružno kretanje), lijevo za Donju Višnjicu. Trasa vodi cestom uz naselje Bednjica do Župne crkve Pohođenja Blažene djevice Marije u Donjoj Višnjici. 41 42 časnički vodič Hodo 44 Pohođenja Blažene Djevice časnički put Župu Bl. Dj. Marije u Višnjici utemeljio je grof Ivan Građena je od 1640. do 1666. godine. Crkva je u početku Današnja župa u Donjoj Višnjici pripadala je župi Marijanski hodo Svetište Povijest Donja Višnjica Župna crkva do 1705.Emerik, godine, svećenik u ali Višnjici koji je jošVjerojatno podmirivao desetinu 1483. na Kaptolu. godine područjusamo kameničke spominje jedan svećenik župe se jer je nije bila vrlotrag mogao velika s ovog površinom. područja djelovati Prvi nalazimo pisani davne 1244. godineBele u Povelji kralja IV. TadaZlogonje, Klenovnik, su Lobor varaždinskomGornja i i županu Velika. Bednjica prvi Višnjica Mihajlubiskupskih put statuta. Donja, se darovani Višnjica spominju 1417. godine u Potvrdi Drašković sa suprugom Katarinomgodine. r. Brandis Područje početkomKamenica, višnjičke 1705. a jednim manjim djelom od župe Bednje. odcijepljenoŽupnom je crkvom odkamenička nove kapela Pohoda B. župe D. Marije višnjičke u Višnjici. župe postala je do tada bila zidana iproširivana. dosta Budući malena da je pa uokolnih tu je crkvu krajeva, dolazilo s mnogo a vremenom vjernikapostala iz posebno dograđivana je i iz pretijesna. 1754. Štajerske,time bi unatoč dograđena crkva proširivanju, kapela sv. dobivaproširivano i Valentina dograđivano, i nestale oblik su, najvjerojatnije, fresko križa. slike koje je radio Budući poznati pavlinski umjetnik daponovno Ivan Ranger. Odlučili 1765. je su oslikati svetište freskamarazne svetište. prizore bilo Slike iz supavlinski sv. majstor prikazivale Gabrijel Pisma. Daller (ili Pretpostavkaživio Taller) u koji lepoglavskom je samostanu je te ondje baš 1780. da umro. u to je doba to oslikao časnički vodič Hodo Trakošćan dijeli sudbinu 43 časnički put 1953. osnovan je muzej sa stalnim postavom. Danas je Toponim Trakošćan prvi se put spominje u pisanim Trakošćan je nastao u 13. stoljeću u obrambenom sustavu Marijanski hodo Trakošćan ostalih njihovih gradova i posjeda kojirazne gospodare. se U usitnjavaju toj te podjeli Trakošćan, mijenjaju kao jedinstvenopripada imanje, najprije vojskovođi Janu Vitovcu, zatim Ivanišu Korvinu, koji ga poklanjazadržava svome podbanu dvorac Ivanuvlastelinstvo preuzima kroz država. Gyulayu. Ova tri obitelj Za naraštaja, učinjene te usluge,Jurju kralj izumire Draškoviću Maksimilijan dodjeljujenasljedno (1525.-1587.), 1566., uživanje. vlastelinstvo Tako je najprije konačno 1584. a Trakošćan steklaDrašković. osobno, obitelj aU potom razdoblju procvata na izgradnje dvoracadrugoj u Hrvatskom zagorju, polovici u Zapušten, počinje 18. naglo propadati, st.,obitelj pa ponovno se dolazi zanima tekvremena, romantičnog za polovinom povratka do prirodi 19. svoj i obiteljskim st. tradicijama. titularni napuštanjaU grad, tom Trakošćana. u duhurezidencijalni duhu dvorac, a podmaršal novog parkovni okoliš pretvara Jurajperivoj. u romantičarski Idući V. naraštaji Drašković povremeno1944. borave grad u kad Trakošćanu obnavlja svenacionaliziran. u do se iseljavaju u Austriju,dvorac ubrzo u vlasništvu Republike Hrvatske. zatim dvorac je Povijest sjeverozapadne Hrvatskenadzor kao puta od Ptuja prema bednjanskoj manja dolini. osmatračka utvrda za dokumentima 1334. godine. Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu poznati, tek znamo da su od krajaCeljski, 14. stoljeća vlasnici grofovi kojigrofovijom. Uskoro istovremeno ta obitelj gospodare izumire i čitavom Zagorskom Put Trasa je dužine 13Predviđeno km. vrijeme hoda jecestom kroz oko šumu.) 2,5 sata časnički vodič Hodo 46 bila je crkva Svih Svetih do 1640. kad je časnički put Marijanski hodo Od kapele Gospe Snježne ideSv.Bartola se u Kamenici. nizbrdo i desno do župne crkve Put Kamenica podignuta današnja posvećenadana sv. kasnije posvetio Bartolu, ju je zagrebački apostolu.Crkva biskup Benedikt je Godinu Vinković. jednobrodna, građena upropovjedaonicom, baroknom sakristijom, stilu, sa krstionicom zvonikom, klasicističkim te inventarom. kasno Orgulje barokno supostavljen iz 1844. je Oltar 1786., sv.izradio Donata s je patronicijem ptujski sv. kiparSlatine Marije. Matija Franjo Kip Gallo, Faichtinger sv. dokuređenost Donata obojio je crkve slikar i izklasicističkoga pozlatio stilskog pruža razdoblja. Rogaške oltar. skladan Unutrašnja Kamenička župa dojam imala je velikih kasnobarokno od poteškoća njih sa gradio zvonicima. se Jedan 37visok godina, 32 a metra, stajao a je podignut tek je 1850.Danas 26. crkva Ista Današnji ima sudbina tri zvonik zvona. pratila je je i zvona. Župna crkva sv.Bartola vrhu ovoga iluzionističkog oltara prikazan jekupole Bog Otac. svetišta U krugu naslikaomaslina, cedar, čempres, je palma i ruža. pet U sakristiji serad biljnih nalazi ormar, pavlinskog majstora simbola iz Majke Lepoglave,To napravljen Božje: 1751. je godine. polikromiranoga izvanredno pavlinskoga lijep sakristijskogovog ormara. i ormara Jedan nosi raskošno fino dio rezbarenerezbarijama, konzole pozlaćenim ukrašen i ukrašene polikromiranim). apliciranim primjerak Kapelakoje su ima prenijete orgulje iz župne crkve,st. a u kupljene u samostanu drugoj elizabetanki polovici u 18. oltara Grazu. podignuta U još crkvi tri suJeleni, oltara. osim po Jedan kojoj glavnog od se inače njih uoltar posvećen narodu je ta posvećen je sv.Barbari, kapela a svetoj zove treći sv.Vidu. sv. Jelena. Drugi Tijekom povijesti, ova je kapelica bila drago hodočasničkodomaćih, mjesto ali i vjernika susjednih župa na blagdanSvetu Jelenu, Snježne Sv.Barbaru Gospe, i za sv.Vida. časnički vodič Hodo 45 Kapela Majke Božje Snježne časnički put Ruta pješačkog puta ide od župne crkve lijevo nizbrdo do Kad je 1738. sagrađena kapela sv. Josipa, stavljen je u nju Crkva je 1708. godine imala tri oltara. Veliki je bio posvećen Marijanski hodo osnovne škole, zatimrječice lijevo prema Sutinska. Žarovnici dolinom (TuVišnjice kanjona se nalazi Mačkova u špilja). Prolazi Gorancu,uz se šumovitim Sutinsko na kanjonom vrelo granici idesno uzbrdo Klenovnika do kapelice Gospe dolazi Snježne i na brdašcu se Jelenac. do naselja Žarovnica. Skreće se Povijest Prvi se put spominje 1639.,Svetište a 1742. u porušena toj je novoj i1751. izgrađena kapeli godine nova. prekrasno Ivan Ranger, pavlin je iz oslikao Lepoglave.svetišta Ranger u je izveo u fresko apsidi monumentalnu tehnici slikanuoltara arhitekturu nadvija oltara. se Iznad krunski baldahinpredele. iz Uza kojeg sitni pada kipić zavjesasvetišta, sve Snježne Ranger do Gospe, je smještenvladara, u naslikao Sv. Stjepana, niši između Ladislava, apside Emerika stupova i Kazimira. likove U ugarskih samom Majci Božjoj. 1734. jeRadili odstranjen su taj oltar ga i majstoripostavljen načinjen je iz novi bijeli, u Višnjice. tirolskom novi. stilu. Ostala No dva oltara,sv.Ane, i sv.Barbare također i su taj zamijenjeni oltarima oltar sv. Ivana Nepomuka jeFranje i sv. zamijenjen Ksaverskog. i DanasIsusova i Srca na Marijina. tim mjestima stoje oltari Srca oltar koji uz sv. Josipa ima iIvana kip sv. Barbare, Krstitelja, Josipa Arimatejskog, sv.Zvonimira. Ivana Ova evanđeliste, posljednja tepodručju tadašnje dva zagrebačke biskupije. sv. zavjetnika Budimira jedinstveni1754. prigrađena i je su s desne sv. strane na kapela isv.Valentina, u uz nju koji je se postavljen nalaze oltar kipovi sv.Stjepana, kralja ugarskog i sv.Ladislava, kralja. Iznad je kip B. D. Marije i sv.Dominika. Put Kamenica - časnički vodič Poredani su Hodo 48 časnički put Jedan je to od manjih gradova u Hrvatskoj, pa ipak prava Svaki posjetitelj koji stupi preko praga ove lijepo izgrađene Marijanski hodo jednako kao i na pročeljuiznad crkve, njih dolje sv. Grgur sv. Ambrozije Veliki i i Jeronim. Augustin, Nadlijepo a menzom je u izrađeno, istom stilu cvijećem zavidne ukrašeno ljepote, prostrano svetohranište. anđelima i u drvu izrezbarenim Svetište duhovna metropolapozornosti. koja Ovocrkvama, zaslužuje pavlinsko a u da sjedištePavlini duhovnom su joj i dalo bili kulturnom velikiMarija posvetimo smislu pobornici je cijeloj štovanja Bistrica više B. Hrvatskoj. pečatzagrebačke D. zahvaljuje biskupije Martinu Marije, Borkoviću. mnogim svoj pa i procvat sama pavlinskom biskupu i još ljepše oslikanePosebnu i pažnju kipovima privlači ukrašene svetište. crkve,isto ostaje Dugačko toliko zadivljen. je visoko, gotovo a 14 7oltar široko. metara, iz Svetištem dominira 18. glavnipoznatog stoljeća. barokni Remek kipara djelo drvorezbaratabernakul. je i Oltar pavlina fratra na Alekseja drugi Klemensa način,poruku Konigera, koji većom s ljepotom, pročelja je nadopunjava crkve. izradio Boga U gornjem Oca najvišem djelusvijetom. oltara Ispod, koji kip umjesto kipa je okružen B.crkve, D. na Marije mnoštvom kako oltaru jeveličanstvenim anđela to je baldahinom na koji pročelju među suvereno noseČestohovske. lijepo anđeli, vlada oblikovanim slika Na Majke stupovima,zapadnih konzolama Božje pod crkvenih i otaca u među nadnaravnoj stupovima veličini. kipovi su Lepoglava časnički vodič Hodo 47 časnički put Od župne crkve u Kamenici, trasa puta ide desno do Nakon izumiranja loze Celjskih, kada je u Beogradu Prvi se put Kamenica spominje 1334. godine u kaptolskim Marijanski hodo raskršća i skreće se premaprolazi naselju se Crkovec. cestom Tu koja se vijuga skrećemjestu poljima lijevo i i vinogradima. između Tu, na dvije tom brežuljaka planine, može Ivanščice setornjeva na i odjednom brežuljcima. Trasa se Ravne vidjeti spušta prema gradskomi gore, sedam groblju lijevo prema Lepoglavi. crkvica, s sedam tih Trasa je dugačka oko 20 km,sata. a predviđeno vrijeme hoda je oko 4 Alternativna trasaprijelaza puta Macelj jeTrakošćanu (autobusi od i i međunarodnoga ispodCvetlin – Donja dvorca veće Višnjica. graničnog se skupine) skreće lijevo lijevo prema prema raskršću Put Povijest Ladislav Hunjadi ubio Ulrika Celjskog, Kamenica dolazi uJana posjed Vitovca. Kako su Vitovcinjemačkog u cara ratu Friedricha između prešli Matijaša naim Korvina Friedrichovu je i stranu, oduzet. posjed Matijaš Korvin darujekoje zagorsku se grofoviju u nalazila sklopu Korvinu, i a on Kamenica ju daruje svojem Ivanu Gyulayuobitelji pa nezakonitom Kamenica pripada sinu sve ovaj Ivanišu doKorvina, 1568., njegova kadaKamenicu udovica obitelj lepoglavskim pavlinima. izumire. Pavlini Beatrica nisuKamenicu Po mogli Frankopan jer preuzeti smrti darovnicuTrakošćana darovala Ivaniša i Kamenice nije Juraju II. Draškoviću, je pavlini potpisao su pokrenuli sudski kralj. spor koji Po je dodjeljivanju trajaostol oko 130 dosudio godina, avlastelinstva je Trakošćan. 1730. godine Kamenicu Banski Draškovićima kao nedjeljivi dio statutima. Ruševine srednjovjekovne tvrđave nalazemetara se od stotinjak središta Kamenice, sgori. lijeve strane Pretpostavlja ceste prema se Ravnoj stoljeća, da a prvi jeHermanu put sagrađena Celjskom. se u Tvrđava spominje jepoznato drugoj tko u razorena ju je razorio. polovici darovnici 1463. godine, kralja 13. ali Žigmunda nije časnički vodič Hodo 50 časnički put Oltar svetoga Pavla pustinjaka, po kojem su pavlini dobili Pod bijelim kamenim podom crkve počivaju pavlini: Ivan Marijanski hodo ime, s velikom je pažnjom domožemo najsitnijih kazati detalja da izrađen. je Za čitav njega posvećen pustinjacima.pustinjaka, Tu Antun su opat uz i Pavla Ivan Krstitelj, aodnose na proroka gornjem dijelu Iliju anđeli u nebo.ulaz Oltar u sv. Križa samostan. zatvara Uz stari raspelokrižu, gotički koja stoje odražava Kristovu ljubljeni snagu učeniksamom i Ivan na je i IsusovaOltar vrhu majka Trpećeg Isusa Marija, je od a uJudita na istoimenoj drva kapeli Balagović. koju izrezbaren jeornamentikom. Ukrašen Na 1673. vrhu Veronikin podigla je je kip Dobroga rubac. uskrsloga Pastira, Isusa a baroknom uz pod kojega njim stoji slika zmijolikom anđeo anđeo s s križem na ljestvama lijevojmrtvim strani, na i Isusom desnoj. u Nadremek djelo. krilu. menzom Crkva posjeduje je Propovjedaonica vrijedne orguljePavao slika koje je Ivanović 1649., je arestaurirao Marije dao puna ih izraditi je 1737. s simbolike, IvanNa Janišek iz Celja. koru je jednaknjizi sa od sedam najljepših pečata. Klanjaju Rangerovih muvaraždinske slika. katedrale se gdje dvadeset su Janje bile i sklonjene, stoji četiri na kor starca. crkve na su vraćene Iz Rangerovom rukom oslikane,zgode korske iz života klupe. poznatih pustinjaka: Slike Ilije proroka, prikazuju Ivana Antuna Krstitelja, Opata, Pavla pustinjaka i drugih. Slikamaapostola dvanaestorici i zgodamaukrasio je iz sakristijski ormar. života sv. Petra, Ivan KrstiteljBelostenec, Ranger Ivan KrstiteljKrištolovec. Ranger, Hilarion Gašparoti i Ivan časnički vodič Hodo 49 Bezgrešnog začeća blažene Djevice Marije časnički put Zidovi i svod svetišta ukrašeni su fresko slikama našega Marijanski hodo najpoznatijeg umjetnikaRangera. te Ranger je vrste, biosvećenici brat pavlina pavlini, laik. pa Nije, je Ivana dakle, svojuslike. propovijedao vjeru One Krstitelja kao i govore bogatstvo snažnije duhaoslikanih od sedilija pretočio riječi. na u Iznad kojima su Rangerovom uiz rukom dvadeset Isusovog života, slika na prikazane zidovima su zgode dvije pofresko osam metara slike. dugačke Na lijevoj strani naslikaniz je hrama, Isus a kako na izgoni desnoj trgovce Isus kaomeđu dvanaestogodišnji dječak u starozavjetnim hramu provjeravajući mudracima. njegove riječi Oni u SvetomRanger pismu. je ga tim Drugim slikama htio riječima, kazati što pažljivo se uraditi. crkvi Na ne slušaju smije, svodu a što svetišta treba četiriBezgrešne su Djevice evanđelista, (jako je a stradala dok vrhunac je crkva je bila zatvorena),njoj slika po crkva ima imeTaj središnji dio crkve na posjetitelja ostavlja dojamjednostavnosti. prostranosti i Napropovjedaonica. bjelini U to zidova sePresvetog ističu dobro Trojstva uklapaju i se štukature mrežastiprema u svetištu svod oltari završava kapelici s crkve dva pokrajna na i oltara.anđelima četiri Lijevi čuvarima, a je desni polja. posvećen sv.Ani. Od Lađa dva oltaralađe na teško lijevom je zidu izabrati koji je skladniji i ljepši. . Marijanski hodočasnički put Marijanski hodočasnički put Hodočasnički vodič Hodočasnički vodič Povijest hrvatskog Clunyja sličan onovremenim europskim gimnazijama. Nakon osnovnog znanja (čitanje, računanje, pisanje i pjevanje), pristupalo se Kralj Sigismund je 27. siječnja 1399. godine već gotovo triviumu (gramatika, aritmetika i geometrija) i quadriviumu, gdje porušeni stari grad Lepoglavu na brežuljku Gorica dodijelio grofovima Celjskim. Sljedeće godine zalaganjem grofa Hermana su učili muziku, astronomiju, dijalektiku i retoriku. Nastava se Celjskog tu je utemeljen Pavlinski samostan “sub Lepoglava”. održavala na latinskom jeziku, a u prvim godinama su se djeca Ovom u početku malom samostanu, Fridrich, sin grofa Hermana, pomagala materinskim, kod nas hrvatskim jezikom. Ova prva izdaje 9. ožujka 1451. godine povelju kojom ga oslobađa od nekih gimnazija djeluje do Mohačke bitke 1526. godine. Pedeset godina prije nametnutih daća. kasnije, 1582. godine se obnavlja i djeluje neprekidno sve do 1637. godine. “Lepoglava neka bude rasadište mudrosti, znanja i Turci su na blagdan sv. Bartola apostola 1481. godine kreposti”. Tako su odlučili pavlini na generalnom kapitulu koji je opustošili samostan i crkvu. Dolaskom novoga gospodara Ivana održan u Lepoglavi 1581. godine pod vodstvom generala reda Korvina, sina kralja Matije (1489. godine), samostan je popravljen Stjepana iz Trnave. Drugim riječima, ondje gdje je glava reda, i i crkva (1491. godine) prepravljena i produžena. Slijedila je gdje se mlađa braća poučavaju u mudrosti i pobožnosti, tu neka dogradnja sakristije i istočnog dijela koji je posve dovršen 25. budu najučeniji i najpobožniji pavlini da bi mladi mogli steći siječnja 1656., a godine 1663. dovrši se sjeverni dio i spoji s potrebno znanje i vidjeti uzore pobožnog i kreposnog života. istočnim za vikarijata Solonyjeva. Zapadni je dio samostana Toga su se uglavnom narednih desetljeća i držali pa je gimnazija dovršen poslije godine 1673., a dvije godine kasnije opaše se cijeli otvorena i svjetovnoj mladeži imala šest razreda i tako bila u samostan zidom. rangu s poznatijim europskim gimnazijama onoga doba. Vanjska su vrata sa zidom bila podignuta 1604. godine. U samostanu su bile dvije lijepo urešene blagovaonice: zimska Visokoškolska nastava filozofije započinje u Lepoglavi koja je 1719. godine povećana i ljetna koju je 1722. godine dao Ivan 1656. godine. Nedugo zatim, 1671. godine papa Klement X. Petheo oslikati. Veliku pažnju pavlini su posvećivali zajedničkim priznaje sveučilišni stupanj Lepoglavskog učilišta, što potvrđuje i prostorijama, dok su njihove sobe bile jednostavne i skromne. car Leopold 1674. godine. Lepoglavska akademija je tako dobila Samostan je kao građevina bio nadaleko poznat po svojoj ljepoti. pravo na dodjeljivanje visokih znanstvenih stupnjeva, doktorata Govorilo se da se može nositi s mnogim bečkim građevinama. iz filozofije i teologije. Prvim doktorom filozofije u Lepoglavi Pavlini su katolički crkveni red, isprva pustinjački, a zatim proglašen je Ladislav Landor 1674. godine. Na pavlinskim samostanski. Živjeli su tri evanđeoska savjeta: poslušnost, učilištima se uz latinski ravnopravno koristio i hrvatski jezik u siromaštvo i čistoću. Da bi to mogli, prijanjali su uz svagdašnju svim njegovim varijantama. U Lepoglavi kajkavština, a na molitvu, slavili zajedno Euharistiju, proučavali Sveto Pismo, drugim mjestima već prema tome gdje su se nalazili, čakavština i djela crkvenih naučitelja i njegovali liturgijsko pjevanje. Skladno štokavština i to ne samo u školstvu, nego i u književnosti i liturgiji. su živjeli svećenici i braća laici nazivajući se međusobno fratrima. Zahvaljujući filozofiji i teologiji, Lepoglavski je samostan skupio Težili su osobnom posvećenju. golemu knjišku građu. Najviše zasluga pripada Gašparu Uz to pavlini su se bavili i drugim djelatnostima. Zapažen je Malečiću koji je sa svojih putovanja dopremio u Lepoglavu njihov doprinos znanosti, posebno školstvu, kulturi i umjetnosti. mnoštvo knjiga. Ivan Krištolovec, u svemu pomažući Malečića, Početkom petnaestog stoljeća (1503. godine) pavlini u Lepoglavi izgradio je 1710. godine samostansku knjižnicu. Čini se da je to otvaraju gimnaziju. To jepočetak školstva u Hrvatskoj . bila najljepša, najbogatija i najveća knjižnica u Hrvatskoj. (Do Samostanu u Lepoglavi bila je dodijeljena organizacija školstva za danas je ostala samo knjižnica, knjige su nestale). Zahvaljujući cijelu hrvatsku i ugarsku provinciju. Nastavni je program bio procvatu reda, odličnoj nastavnoj djelatnosti i dobro vođenom 51 52 Hrvatskoj, časnički vodič Hodo riznice Missa s. Caeciliea Virginis et 54 časnički put Pavlinsku pjesmaricu (1644.) i slično. Dvije su njegove simfonije sačuvane u Svi kipovi, iznimno velike umjetničke vrijednosti, “Pavlini kao nosioci kulturnih stremljenja u vjerskom Najpotpuniji popis lepoglavske potječe iz 1687. Marijanski hodo izrađeni su u lepoglavskom samostanu. Većinomdrvorezbara su djela Aleksija kipara Konigera iKochlera. Izrađeni slikara su polikromatora u Franza stariji drugoj oltar polovici Duha Svetoga 18. koji stoljeća. jemajstora Iznimka sto godina je rezbara prije napravljen. nije Ime pavlinskom poznato, redu. Stariji ali su jeNjih također je 1711. sigurno godine i izradio Johanes kipovi Vedl. da na je pročelju crkve. pripadao životu zarana su shvatilisenzibilnih glazbu čuvstava, njegova kao zanosa mogući iizražavanja. oblik izraz Kao njegova što čovjekovih čovjek emotivnog riječju može izrazitigestom svoje uvjerenje, a poštovanje, takoradost, bol i i sreću” (A. glazbom Mohorovčić). Pavlini su možegregorijanskog njegovali pjevanje izraziti korala svoj iinstrumentalna ushit, glazba crkvene nije karakteristična. pučke Ipakod su popijevke. šest u Lepoglavi Stoga njihovihsamostane), orgulja im sačuvane (što dvoje; u nije crkvi sv.kapeli mnogo Marije sv. Juraja (1649. u u godine) Purgi (1755. i odnosu godine). u Pavlini suiza na također ostavili sebe brojne pavlinskom je redu odnjihanAmando i Ivančić. svjetski Skladao poznati je skladateljprigode, dvadeset hrvat o čemu i svjedoče jednu i nazivi misu npr., za različite s popijevkama za puk. U Martiris a drugih dvadeset je razasuto po Europi. godine, a dopunjavan je sve do 1708.15. Prema stoljeća potječu tom kaleži, popisu kadionice, blaga, križevi. iz Odsamo toga se monstranca sačuvala iz 1495. godinesamostanu, a koju čuva je se Ivan u Korvin dijecezanskomsu muzeju poklonio u pavlinski Zagrebu. Kada umjetnina, samostani a i drugih koje ukinuti, spominje povjesničarsvijećnjaka, Đuro najveći Szabo veliki (šest srebrni dio križ,Augustina, kipovi spomenutih sv. sv. Marije, Pavlasrebrne pustinjaka, 28 kadionice, sv. devet srebrnih srebrnih raspela, ivječnih četiri pozlaćenih relikvijara svjetala, i uz kaleža, šest to vjerojatno dvije crkvenog i ruha) odneseno znatna je u količina Mađarsku gdje skupocjenoga je netragom nestalo. 1665. časnički vodič Hodo Predike o sv. tielu Isusovom na 53 Manuale Bogumila 1672. Hrana duhovna. pavlinski slikar Hilarion Gašparoti, svojevrsna enciklopedija i (1740.) tiskan u Zagrebu I i II dio; časnički put Cvet sveteh Najugledniji , koji je najbolja svoja djela (Graz) Josip Bedeković: (to je priručna knjižica); Marijanski hodo naslikao u Lepoglavi, bio je Ivangodine Krstitelj u Ranger. Gotsensu Rođen u je Tirolu. 1700. Pristupio1734. je godine, a pavlinima umro kao je brat 27. laik siječnjaje i 1753. pokopan. godine Među prvim u njegovim Lepoglavi djelima u gdje Lepoglavislike su fresko u kapeli sv. Ivana na Gorici (1731.na godine), pjevalištu zatim župne zidna slika crkva sv. Marijekasnije, 1742. (1737. godine, godine) svetište, i a pod petsv. kraj godina Jurja života je (1750. oslikao kapelu godine) usamostanu Purgi. je Osim slikama crkve ukrasioljetnu i “priorove kapela i sobe” u u zimsku samom samostanusedam oltara blagovaonicu. kao te i Pročelje oltari u kapelama sv.Ivana crkvesv. Krstitelja na sv. Gorici i Juraja Marije, svih u Purgi uz oltarne slike urešeni su kipovima. hrvatskom jeziku Gasophilacium 1744. 1752 do 1761. gospodarstvu, pavliniosamnaestom su stoljeću sustavno koncem izdavaliSpominjemo knjige sedamnaestog svojih samo članova. i neke(Graz) u Ivan naslove Belostenec: kronološkimpervoga pušćenika) redom: te (Graz) (Šestsvetaca pesmih od sv.marijanskim Pavla svetištima.Lepoglavskog Četiri samostana pavlina postaliGyula Wolfgang koji su (Vuk) (1549.-1550.) zagrebačkim – su unatočostavio kratkom biskupima: je vremenu, riznici bili zagrebačke katedrale najvredniji predmet, mitru priori iz u 16. četirireljefnim stoljeća opsežna prizorima koju (navještenje je sveska iDrugi ukrasio je bio raspeće, biserjem Istranin ilustrirana Šimun evanđelisti i Bratulić. i On zlatnimsvog je naslijedio dobrotvora sveci). 1591. pločicama Stjepan godine iz i Trnave iimenovan postao je general zagrebačkim reda, biskupom a i 1603. u1611. toj godine. je Unaprijedio službi je ostao školstvo dovevši sve isusovceTreći do je u Martin Zagreb. Borković (1667.-1687.) koji je obnašao iu bansku doba čast smaknuća bana Petra Zrinskog. Četvrti je(1708.-1722.) Mirko Esterhazi –Varaždinu on Štefanu je Zagrebcunjegovih gvardijanu omogućio propovijedi tiskanje kapucinskog druge samostana knjige u časnički vodič Hodo 56 . Ona je upisana na UNESCO-ovu listu časnički put Za Lepoglavu valja dodati još jednu važnu pojedinost: “Lepoglavski samostan! Nekadašnje rasadište kulture, Marijanski hodo Soba u kojoj jekapela bio zatočen bl. sada kardinala jesakramente Alojzija spomen i ćelija, Stepinca molitvu a okupljaju u iznadkardinal zatvorenici. nje kojoj “Na trpio, je mjestu se tu gdjebiskupa na je je sv. Marka i misu, lepoglavskog proslavljen” Culeja. samostana bili Što –kardinal su riječi zaključiti? zagrebački Alojzije su biskupi,okolnostima Četvorica tu varaždinskog Stepinac a započeo svoje blaženi priora mučeništvo. je NedokučiviBožji. su putovi u Lepoglavi jeBoravak izmijenjenim čini bl. povijesnim se Alojzijaprekretnica. još Poslije Stepinca samo njegahrvatski mučeništvo u političari su među kojima nedostajalo. i Lepoglavi se prvi hrvatski predsjednikTuđman. Franjo tu bio kalili je budući povijesna demokratski znanosti i prosvjete,fakulteta sijelo u ovom prvogpovijesti povezano uz dijelu filozofskog ove debele zidine Europe! – i kolikosvoj je Koliko tragedija epilog bogoslovnog našlo je u ćelijamanarugala, stranica kako ovog se hrvatske opakom samostana! pokazala! Kako Kućarada, molitve, nam mira, napretka nauka, se sudbina zločinaca, – u pretvorena domIvančice šetali su oceubica, je jednom učeni pavlini kradljivaca, s u brevijaromgospodara u obešćastitelja! ruci, slaveći svjetova jazbinu Podno iOnoga, najraznovrsnijih stvoritelja koji crva, sve jednom drži išetaju su čije u tu oko živim dopire oni u kružnicamaroda! slavili srca Gorkog bogopsovaći i li i sarkazma! bubrege, I danas odmetnici dokslobode tu se ljudskoga nekad svojevoljno iz tih zarobljenih zidinaopasane dizao visokim bedemom duh sinova nad kojim bi Božjih, mogao bitisa upisan vrata danas natpis Danteova pakla…” – su napisao je zatvorenik Jerko one Skračić. Lepoglavsku čipku nematerijalne kulturne baštine i nosi znakrujnu “izvorno hrvatsko”. U svake godine“Međunarodni održava festival se čipke”,vještine čipkarstva tradicionalna te oplemenjuje kojom turistička manifestacija ponuda. Čarolija se jeniti to – za doprinosi koju se pretpostavlja očuvanju daNjih je u Lepoglavu već došla s pavlinima. odavna nema, ali čipka je ostala neprekinuta Znamenitosti Lepoglavska čipka časnički vodič Hodo 55 časnički put Kraj trećeg i prva polovica četvrtog desetljeća prošloga, Bili su u svim porama života i kulture. Na ovim se U lepoglavskom samostanu kroz sljedećih šest desetljeća Marijanski hodo dvadesetog stoljeća iz zapisa samihnaziremo robijaša da komunista i se drugih tolepoglavskoj razdoblje naziva kaznionici”. “Marksističkikomunista univerzitet Tada na u čelu s je metalskim radnikom,MK političkim u sekretarom KPJ za njoj gradPijade, Zagreb, Andrija boravilo Josipom Hebrang, Brozom. Otokar nekoliko Sprogonjeni Keršovani njim i su su mnogi bili ubrzo drugi.komunisti Moša No, postali su progonitelji.Nadbiskup nemilosrdno Dolaskom na progonili zagrebački vlast, kaznionici i Alojzije započeo svoje mučeništvo zatirali 19. Stepinac listopadanosio sve 1946. godine taj u i svoj crkveno. križ, lepoglavskojprosinca strpljivo, 1951. drage godine, a volje je tada i je odvedenSvojom sa u kućni svim pritvor prisutnošću žarom, u Krašić. prostore. on do 5. Bio je je posvetio u ove strožem patničke dijelu zatvora zatvorske u “Novoj zgradi”. prostorima i dvjesto godina poslije njihovogneke ukinuća čudesne pod jeke vidom osjeća njihova prisutnost.1786. Na žalost godine, 19. ožujka car JosipPavlini II. su Carskim morali dekretom ostaviti svoj ukidasamostan način u redovnike. Lepoglavi. života i napustiti svoj lijepi mijenjali su se gospodari kako su toNadzorništvo određivali carski državnih namjesnici. dobara1786.-1808. upravljalo godine. Kanonici je čazmanskog kaptola, Lepoglavom sklanjajućipred se Turcima, od boravili su upotom Lepoglavi se od povukli 1832.-1835. u godine,nametnula Varaždin. a Poslije sasvim njih drugu samostanu namjenu. jecarsku 1854. kaznionicu. država godine određen je za Samostan sv. Marije usamostana, Lepoglavi a bio ujedno jenaklonost najznačajnijih i velikaša jedan Kraljevine, koji središte su od red pomagali toga najbogatijih i darivali reda. bogatim Pavlini poklonimapavlini su i uvijek zadužbinama. uživali za Uz liturgijulijepe to i htjeli dragocjene predmete. su imati i najbolje sami pa su nabavljali Put mučeništva časnički vodič Hodo 58 časnički put Kapela sv. Ivana Kapela sv. Kapelica sv. Jurja Kapelica sv. Godine 1400. pavlinima je dana crkva koja se nalazila na Područje Gaveznica-Kameni vrh zakonski je zaštičeno Kapelica sv. Ane sagrađena je u 17. st. istočno od Marijanski hodo vrhu brda zapadno od samostana u selu Purga.1749. Na podignuta istom barokna mjestu crkva je posvećena sv.Jurju.djeluje Crkva kao izvana skromna građevina, ali jeRangerovim iznutra freskama kompletno od oslikana kojih se posebnosa ističu zmajem Sv. Juraj i u ispovijed borbi seljakaunutrašnjošću pred predstavlja pavlinom. vrhunac Svojom Rangerova stvaralaštva. oslikanom crkvu Ovu Ranger je oslikao najvjerojatanije 1750. godine, dvijeprije godine smrti. Jedina je crkva kojafreskama. je u Postoji potpunosti opravdana oslikana teorija njegovim dacrkvu gdje je će biti možda pokopan. sebi pripremao 1998. kao šesti geološki spomenik prirodeje u Hrvatskoj. Nalazište poludragogGazophylaciumu kamena Ivan Belostenec) ahatavulkan u i Hrvatskoj. (spominje jedini Napuštenna kamenolom grotlo je ga nekadašnjeg Gaveznica vulkana. sačuvani Lokalitet podsjeća je us i fosilni naseljem arheološko iz nalazište kasnobrončanog doba. svom Ahat je poludragisvjetloplave do kamen tamnosive boje. (kvarc-silicijev dioksid)Udruga s nijansama “Lepoglavskiprezentacijama ahat” hrvatskih bavisuvenira od minerala poludragog kamena. se te istraživanjem izradom i i prodajom pavlinskog samostana, gdje je nekadalepoglavska stajao stari tvrđava. grad odnosno baroknom Nakon stilu i posvećena sv.Ivanu Krstitelju. požara,Koju 1727. godinu kasnije obnovljenaslikar iz (1730.) Tirola je i u oslikava svetište u u Lepoglavuna toj obnovljenoj drvenoj dolazi kapeli. podlozi, Slikao je ali Ivan islikanju Ranger, freske na šesnaest zidovima. Svoj sv. radSpominje Ivana, posvetio i je sv. Ivana, vjerojatno sina kralja svihpoznat Hrvatske pejsaž i do Dalmacije. naslikan Posebno tada iza je uljem oltara. na poznatih. drvu, tek pristigli Ranger Slikajući kao dasve u je htio toj on reći kapeli i zna pokazati freske što irastvarajući i crkvene umije. svodove i zidove, Razvijajući pružao je tehniku pogledutako beskraj slikarskog dostizao i nebeska prostranstva. iluzionizma, Nalazište ahata Gorica - Purga - 2011 časnički vodič Hodo 57 Mob.: +385 (0) 98 355 813 www.lepoglavska-cipka.hr E-mail: [email protected] GALERIJA LEPOGLAVSKE ČIPKE časnički put 42 250 Lepoglava, Tel.: +385 (0)42 770 427, Tel.: 42 250 Lepoglava, Na svjetskim izložbama Lepoglavska čipka osvaja 1937. u Karmen pavlina 7, Šoštarić, upraviteljica zadruge, Hrvatskih Marijanski hodo tradicija kraja. Tako jearistokracije, postala čipka svojina seoskog puka. koja karakteriziraProcvat je odjevne doživjela krajem detalje 19. i početkom 20.Zlati stoljeća zahvaljujući pl. Šuflajnarodnom koja je ornamentikom. organiziralaBrossler Njezinu izradu koja čipke ulogu i osnivaizložbe. obogatila preuzima školu je Danica čipkarstva i organiziraParizu prodaju zlatnu, a i 1939. godinegodine u na Berlinu brončanu Međunarodnom medalju. osvaja festivalu prvo mjesto za čipke najbolji autorski čipkarski u rad. Vješte Vologdi ruke u Rusiji odokruglom tvrdom bijelog podlošku i (bež) parnog broja batićapreko lanenog (dedek i bateki) ili nacrtanog pamučnogcvjetnim i predloška konca životinjskim motivima, izrađuju skupocjenu na čipku sa koja se može razgledati i stiliziranim kupiti u Galeriji Zadruge lepoglavske geometrijskim, čipke. časnički vodič Hodo Majke Božje Gorske 60 časnički put Majka Božja Gorska Trasa polazi iz centra Lepoglave tj. od Župne crkve B. D. Za A. G. Matoša, Lobor je magična polazna točka, ozračje U daljini Ivanščica priča svojim imenom o ivanovcima, a Marijanski hodo Marije nogostupom do zaseoka Šumec. Kod pilaasfaltnim se putem skreće se dolazi lijevo do i zaseoka Špaci iputa te u do šumi makadamskog Ivanšćici. Prolazi se neposrednodo uz Maksovog Putarovu vrela pećinu cc 240 metaraskreće šumskim nadmorske putom visine. lijevo i Iza penje vrela se podnožjem se ( Vilinske špice. 6oo m). Dolazi se do proplanka zvanog Košenicelivadom . Trasa se spušta između MelinšćineGolubovec i – Gornjih Labašaasfaltnim Lobor putom dolazi se do do kod Lobora. ceste mjesta Novi Siterice. Kanjonom rječice, u kojem je spoznao daboljeg je hrvatska prostranstva duša za zagorski kraj provestinadahnjivale i ferije, da najljepše nema nego bašoslikavao putopisne loborske tu krajobraze. I poredbe gdje upradavnih su tom dok mjestu legendi ga čudesne (o prirode je i Loborskom...) đavlu iznad samog riječima koji mjesta Lobora gledano mrsi s južneuzdigla račune, strane, se na o kamenoj stijeni Crnom crkvate Tomi pećine koja na sebiudario nosi sveto svojim zdanje, kao čudotvornim daizvor štapom, u je stijeni, Mojsije za teče koji baš ljudi ovog tu osvježavajuća kraja jošje trebaju poput voda, doći lurdske do vode svijesti dio da priče o Majci Božjojprepun Gorskoj. Lokalitet je starine okruženLobora (13. st.). starim A iz tog građevinamaPetrovoj je Gori, vremena Oštrcgrad, poput i Loborgrad kapela , (koji a sv. Pustog nakon Petra su ispod što u sagradili su obližnjoj napustili Keglevići Pusti Lobor) iMajke okolne Božje crkvice. Gorske I smještena sama je crkva na11. starom hrvatskom stoljeća. groblju Ovdje iz sveplatou Majke priča Božje Gorske o 1998. potvrđuju da starini. je životod Istraživanja ovdje brončanog tekao i započeta starijega željeznog na doba preko antikedana. sve Kažu do da naših je ovdje i kolijevka hrvatskogtiče kršćanstva, bar što sjeverne se Hrvatske.krstionica. Svjedok tome ovdje je starokršćanska templari su tu živjeli u obližnjem Oštrcgradu i smatrali svojom Lobor - časnički vodič Hodo , Hrvatskih pavlina 7, , Hrvatskih 59 www.tkic.hr Informacije Tel./fax: 042 784 284 Tel./fax: www.lepoglava-info.hr , Hrvatskih pavlina 7, 42 250 Lepoglava, , Hrvatskih Lepoglava - Lobor e-mail: [email protected], E-mail: [email protected], časnički put Trg Hrvatskih ivanovaca 9b, 42240 Ivanec, ivanovaca Hrvatskih Trg (crkva sv. Ivana Krstitelja) i sa zasebne strane prilazi Prije nego li se put nastavi iz Lepoglave prema Mariji premosnica ide iz Lepoglave preko i Tel.: +385 (0)42 494 308, Mob.: (0)99 319 1786 Tel.: 42250 Lepoglava, Tel: 042 494 317, Fax: 318 Tel: 42250 Lepoglava, TKIC d.o.o. trasa polazi od župne crkve Blažene Djevice Marije u TURISTIČKA ZAJEDNICA SJEVERNO ZAGORJE, Turističko društvo grada Lepoglave Turističko Marijanski hodo Bistrici, važno je spomenuti dvije premosnice iz Lepoglave prema Trškom Vrhu, odnosno Krapini. Lepoglavi nogostupom uz državnu cestu D 36 kroz Šumec,i Očuru Muriće. Dalje se ide(bivše državnom vapnare) cestom do i trećegžupanije kamenoloma skreće sada se desno već u pravcu na Trškogna vrha put opisan (Krapina) u području i putu Trški dolazi Vrh – Krapinsko Marija Bistrica. zagorske Prva DrugaJesenja Trškom Vrhu. Očure Gornjeg Ovaj dio trase prolazinajstariji hodočasnički prijevojem put preko Ptuj – planine Kamenica –Belec Ivančšice Lepoglava – – Lobor Marija – Bistrica. kao Na tomkroz dijelu puta šumu, očekuje nas hladovinuOsvježenje prolazak je i moguće poredplanini u nije nekoliko planinskim zahtjevna, izvora potočićima. avrhu uspona obiluje Trasa pitke nalazi špiljama unatoč se i odmorište. vode. predviđeno Trasa zanimljivostima. je vrijeme dužine Pri hoda 7 kilometara, je a metara 2 nadmorske visine. sata. Trasa prolazi najviše do 6oo Dvije premosnice časnički vodič Hodo .” 62 časnički put Majka Božja Snježna U svetištu su pronađene freske iz 14. i 15. stoljeća te čine Majka Božja Snježna ponajljepši je biser baroka. Sve je Po zapisu sačuvanom u spomenici belečke župe, djelu Marijanski hodo Descriptio Novae Ecclesiae Beatissimae Virginis Mariae sub titulo ad posebitost ovogPrevladavaju svetišta, motivi vezani uz Mariju a i Isusa.prikazuje Središnji uprizoruju dio Presveto svoda Trojstvo. Prava biblijske je štetasačuvane što motive. su jer tek djelomično gotičkoga tvore zidnog slikarstva jedinstvenu kontinentalne Hrvatske. Zidne cjelinusu slike i bilemotivima rijetki ukrašene koji su se protezali su sve karakterističnim do trijumfalnog luka. primjer gotičkim vegetabilnim Put Povijest počelo kada jemjestu Elizabeta Keglević, zvanom udovicagodine, Kostanjevec Jurja kao (ili Erdödyja svojupridodavši u Kostanjek) joj zadužbinu, drveni toranj. crkvu sagradila u 1674. kasnogotičkom slogu neumornog kroničarapripovijedanje Vjekoslava ljudi i legende, to Noršića prvo zdanje bilotako je koji loše da izvedeno rušenje nisu je spriječili niporušene bilježio neprestani popravci. crkve Na konačno mjestu crkva je zaslugom župnika od Pavla Kuneka. 1739.-1741. Njegovom sposobnošću da sagrađena u taj solidna projekt uključi uglednecrkva i najpoznatiji spomenik moćne baroka u donatore, cijeloj Hrvatskoj.Anonimni postala je ova pisac 1758. godine ostaviosačuvan nam u je Arhivu onovremeni Hrvatske“ rukopisni akademije opis znanosti i umjetnosti: Nives fundatae alias Bellechensis dicta Put nastavlja južnim obroncima Ivanščicejednom biseru i romarske krunice. spušta se prema još Belec - časnički vodič Hodo 61 časnički put To kameno jednobrodno izduženo zdanje ima Može se uistinu reći da je svako stoljeće ostavilo svoj trag Smatra se da to sakralno zdanje posvećeno Majci Božjoj Marijanski hodo arhitektonski istaknuto mjesto među srednjovjekovnim crkvama baš kao što i u panorami loborskogsa kraja svojim ima uzdignućem dominantan prema uzvišenosti. položaj Prvi detaljni opisvrijeme crkve pada zapisan i jemjesto podizanje 1676. ima baroknog godine. oltara Majka Negdjestupova su na u Božja kipovi sv. kojem to Jurja s i središnje sv. sv. Isusom Lovre, Katarina. a Iznad uz u toga njih prvog stoje naručju. ,krunjenja, sv. reljefni Barbara uz Bočno i je prikaz kipove između Marijinog sv.golgotskim Petra i motivom. Pavla. Da Oltarpotvrđuje je i pri barokni vrhu to cintor završava kakvim bilohodočasnička se svetišta. mogu važno podičiti S romarsko samo nutarnje važna baroknom strane stjecište, 18. stoljeću podignut otvorene je i su zvonik. Lijep arkade. primjeri baroka je U propovjedaonica nastala sredinomsagrađene 18. 1786. godine. stoljeća, dok su orgulje u ovoj zavjetnoj crkvigodina belečkog povećavaju dekanata, strahopoštovanje aprilazimo nalazi Majci koje stari Božjoj nas tisuće rustičnog Gorskoj stila, obuzima sugestivno pored dočarava poklonca Marijinu dok primila žalost u koji, krilo i tijelo bol premda mrtvog kad Sina.se krene Ima je putovima uistinu ovoga mnogo kraja koje razloga je da ga opisao s Matoš Toskanom. uspoređujući zadaćom osigurati baš hodočasničkeokrepu putnicima. putove i davati utočište i Svetište Povijest svetišta postoji još iz 14. stoljeća. Njezinžupa prvi spomen 1344., nalazimo na popisu aSvjedok potom da u jesačuvani kanonskoj riječ je vizitaciji o hrvatski još tek pletergodine koji većoj 1076. 1639. je starini Najstariji godine. bašdijelu je od Hrvatske, tu kojega spomenik spomenutih se pronađen, te jedan godina, dio aArheološkom vrste čuva u datira muzeju u Loboru, iz a kontinentalnom u drugikapeli dio Zagrebu. u 1946. Pronađen godine jeotkrivenoj povijesti ovog kao kraja. upravo u tek ovoj krnja rečenica o još nedovoljno časnički vodič Hodo prasvetište Vinskom Vrhu 64 milovidno, vilinsko, čarno časnički put Prije no što uđemo u samu Mariju Bistricu, zaustavljamo Sve to, uz raskošne stropne freske, među kojima se Ne treba ponavljati da se Belec s obližnjim Loborom Marijanski hodo se pored kapale Majke Božje naBistrici već ječudotvorni kipić Majke Božje spomenuto Bistričke. daOva se kapela, se pola sata upravo hodauza od svaki Marije tu Bistrice, govor uvijek o prvotno spominje povijesti Marije nalazio Bistrice kao . U tekstu o Mariji jer je posebno ističu one ujedinstveni i kapelici savršeni sv. sklad. Taj Stjepana slikarski dio Prvomučenika,znamenitom posla slikaru tvori bio je Ivanu povjeren Krstiteljuoslikavao Rangeru mnoge koji pavlinske je crkve poput neumorno Sveticama... one u Kod Lepoglavi, Purgi, njega,neoslikano kad pa se primio bilainventara. posla, to Njegov ništa sakristija nije posaoosmišljenim ili ostalo slikarskim trajao zadnja i jePresvetog teološkim vratašca Trojstva samo i tekstom. crkvenog krunjenje tri Dominiralegenda Bogorodice u prikaz godine odakle nebu. Oslikana sMarijinom i je ukazanju dobro i na rimskom potječe brdu Eskvilinpokriven koji snijegom. naslov Vidjelice je kleče usred pred Marija ljeta bogatom iluzionističkom arhitekturom Snježna: tipično riječunutarnjeg za prostora. je Ističu Rangerovo se i o otajstva medaljoni vizualno utjelovljenja s Božjeg tematikom Sina. produbljivanje Uz radosnog razneNovog druge motive zavjeta, Starog tu i suBernard i iAugustin. četiri I u crkvena drugim crkvama naučitelja: i kapelamaRanger Grgur, koje je Jeronim, oslikao vidljiva jenjegovog subrata naracija pavlina Hilariona Gašparotija. kojaPosebnu se vrijednost ove crkve tvori preklapa bogati crkveni inventar. sOgledni primjer propovijedima našega irazlog europskog baroka svakako za je dostatni nezamjenjivi je svaku odmor i osvježenje potrebno duhu. turističku znatiželju,nalazi a u najljepšem Gospa dijeluDragutin Zagorja Hirc Snježna za 1905. kojeg godine, iako poznati pišeodoljeti zemljopisac epitetima znanstveno poput djelo, ne može dijelom Ivanščice uzviknuo: “Lijepa si mi premila moja domovina Hrvatska”. A gledatizahvalna lijepe molitva Bogu. pejzaže Za inajljepšem. Belec diviti se može im reći se, da je najbolja najljepše je u te je hodajući tim Vinski Vrh Vinski časnički vodič Hodo 63 časnički put Neobično nepravilan tlocrt svetišta i pobočnih kapela Među veličanstvenim detaljima svetišta ističe se Živo obojena ograda pjevališta predočuje nam Drvo Marijanski hodo upućuje na korištenje starihsvojom zidina jednostavnošću kasnogotičke kapele. ne Izvana odajezdanju. da Tek je cintor s riječ ugaonim oda baroknim ova reprezentativnom crkva tornjićima ide u daje red važnih naslutiti ivanjštini glasovitih prošteništa. Ali prvi ako je dojam po raskoši: skroman, tu nas unutrašnjost osupnu Atlanti, se Heraklo, Samsončetiri otvara u visoke lavljoj korintske u koži, kolumne, pa polukolumne, punoj pilastri,a kartuše – sredinom dominira kipzrakama Majke i Božje anđelima. Snježne okružen SaStjepana, zlatnim strane kralja. su Na kipovi stijenamaanđeli Sv. s Triju s lijeve Kraljeva i grbovima i desne Baltasara sv. Rozalije strane Bedekovića Somogy, oltara Komorskog o stoje i čijem žene jeSmatra se mu trošku najljepšim 1743. dijelom godine togaTrojstvom, oltara sv.Helenom podignut i najviši sv.Rozalijom oltar. plan uz neizostavne s anđele. Presvetim Ne zaostaje nisagraditi pobočni grof Ivan oltar Čikulin – posvećen štovrhu. sv. Na je velikim vidljivo Josipu, volutama po nalaze a njegovom se apostoli grbuDesni dao sv. pobočni na Matija oltar i koji ga sv. je Ivan. dao je sagraditiVojković, zagrebački posvećen župan Nikola je tada popularnojraskošnih svetici baroknih sv. Barbari. oltara Iza nešto tih sagrađen skromniji troškom kaločkog su nadbiskupa Gabrijela oltar Patačića sv.svetog i Stjepana oltar Ružarije, Prvomučenika, dar biskupa Stjepana Puca kojiposvetio je crkvu i 12. kolovoza 1750. godine. propovjedaonica za kojuArtur Schneider poznati kaže da može naš statipropovjedaonici u “uz povjesničar Wilheringu bok (izvedena gotovo najljepšoj u umjetnosti njemačkoj istomožda vrijeme), je a i nadmašuje”. Ograđena je reljefima sa scenomzlatnog plesa oko teleta, snom patrijarhamotivima Jakova poput i drugim Jošuegrozdove starozavjetnim kao i dokaz plodnosti Kaleba zemlje kojuTu kako im su Bog i daje nose u kipovi posjed. velikegdje proroka Bog Izaije kanaanske predaje ploče i zakona JeremijeJošua. Mojsiju sa Troškove dok za završnom uz taj njega skupinom stoje ponajboljižupnik Pavao Aron Kunek spomenik i i podžupan baroka Ignacije Bedeković podmirili Komorski. su spoznaje (s grbom porodicepriču Vojković) izriču kojem svojom prisutnošću dodatnu Blažena teološku Eva Djevica s anđelima. Marija, Kipovi Adam su izrađeni i u drvetu s bogatom pozlatom. Svetište časnički vodič Hodo Opeku 66 Babinca Dubrava Križovljanska (3. trak međunarodnog puta) časnički put koji se spominje kao zidani dvor 1547., dok je ovaj Dubrava Križovljanska - Bela Majke Božje Snježne Istočni ulaz hodočasničkog puta iz Slovenije nalazi se na Istočni ulaz hodočasničkog puta iz Slovenije Ovdje se nalazi znameniti stari Vinički grad iz 14. stoljeća Krak koji je preostao od Ivanečkog romarskog puta, i dalje (Varaždin - Bela) Marija Bistrica (Varaždin Marijanski hodo Maruševec graničnom prijelazuDravu. Izvinorodna stiješnjenoga brda graničnog prekoAnicij prostora (ime dobiva put najvjerojatnije poobitelji na se slavnoj koju rimskoj se naslanjaju patricijskoj penje i našido Frankopani). mjesta Put u nas koje dalje dobiva vodi ime poje . župnoj sagrađena crkvi: Tu 1775. Sveta godine se Barbara. na Crkva Sloveniju. nalazilo uzvisini odakle antičko se pruža naselja pogled na , uza samu rijeku sličan Velikom Taboru. Napuštennovi je dvorac u čijem u je dvorištu 17. postavljen sramote. stoljećuS južne kada strane ovih nastaje brda put dotičearboretuma, s istoimenim dvorcem. Po lagano uzbibanomdolina terenu rječica Plitvice , i jedan odsagrađen dva 1877. hrvatska godine. Bednje put dotiče poznati dvorac Put je obilježen izvornimžutom znakom kvadratu. papinskih boja: bijeli križ na kreće iz središtaPrigorca Ivanca (pri gori). uz Tu počinjeIvanščice, koji uspon se na Bistricu prelazi središnji na do masiv prijevojunajvišeg Prekrižje, vrha planine slikovitog planine. nešto Slijedi istočnije spuštanje sela od u smjerupitomi juga, zagorski gdje krajolik tipični smjenjuje planinske šume,staza a planinarska ustupa mjesto seoskim puteljcima,očekuje a susret na kraju s hodočasnike veličanstvenimcrkvom sakralnim zdanjem, zavjetnom . Put Put Vinica časnički vodič Hodo 65 , a smatra se prvom obnovom jednog od Ivanec - Lobor časnički put Ivanec kao i cijela Ivanščica ime su dobili po ivanovcima, Prvi put se spominje 1622. godine kada je to još bilo S Vinskim Vrhom već smo na vratima Marije Bistrice gdje Na ovaj se Međunarodni marijanski put priključuje i Marijanski hodo crkvenom reduHrvatsku Sv. u 12. Ivana stoljeću. Bili Jeruzalemskog, sumeđu vlasnici kojima posjeda i koji uz Bele dolinu gdje Bednje je seIvan Paližna krajem ml. 14. doselio stoljeća stolovao prior u Ivanec reda se kao župa spominje teksakralnog 1574. godine. objekta Prije za toga nijeljudima puk, bilo osim nije kapeleMagdalene bila sv. Ivana dao na koja je običnim naslikao raspolaganju. slovenski slikarAntun sagraditi Dovečer 1779. Župnu 1758. godine. Ivanec Ladisalv crkvu s okolicom Erdödy. ima sv. prirodne Freske uvjeteseoskog Marije za je razvoj turizma, s osobito označenimstazama za vinskim šetnju, među cestama, kojima je i s hodočasnička staza lijepim za Belec. izletničkim glavni oltarni kip odnijetselu upravo i brijegu iz gdje se ove kapela kapele. nalazi,Božja Bogorodicu Vinska. Po Mimo su nje istoimenom prozvali prolaze Majka svi proštenjari kojisa Bistrici sjevera. prilaze drveno zdanje. Današnjadovršen je 1715. godine. podignuta Potres 1677., juoštetio 1880. je, godine, a nakon kao čega je kameni i temeljito obnovljena. bistričkuMarijin toranj crkvu, je znatno kipžezlom izrađen kao kraljicu. od drva, a prikazuje Mariju s Isusom i godišnje hodočasti oko 800.000 hodočasnika. Ivanečki romarski put krakova povijesnoghodočasničkih sustava putova prije tradicijskih 13Marije godina Bistrice. “bistričkih” Nastao na je trasi u čast između posjetaBistrici pape Ivanca Ivana i Pavla i II. tamošnjeg Mariji proglašenja Alojzijagodine. Stepinca blaženim 1998. Ivanec Podruta Maretića časnički vodič Hodo željeznog meteorita Gotalovca 68 Informacije +385 42 201-005 Majke Božje Žalosne časnički put Put iz Varaždina za Mariju Bistricu ide preko Put nas dalje vodi preko s kapelom Sv. Petra iz Od znamenitosti tu su bigamni rimski spomenik iz 2. st. U tom mjestu kao da se opet prisjećamo pavlina. Crkvu Za marijanske hodočasnike izdvajamo Trgovišće u župi Turistička zajednica grada Varaždina, Ivana Padovca 3, Padovca Ivana zajednica grada Varaždina, Turistička Marijanski hodo Hrašćina gdje se nalazi Spomen kapelica Sv. KrižaEZ, čiji za je poginule helikopter srušila promatrače JNA07. 01. 1992.U godine. Belihodočasnički se put koji varaždinskiprijevoja dolazi Bele put iz vodio Dubraveprijelaza priključuje je od Križovljanske. Varaždina prema Zagrebu. preko Preko na Ivančice jedan Međunarodni od najznačajnijih 17. st. Tu sedvorcem nalazi i Oštrićevih, mlin koji Topličica.dolazimo do Prelazeći Hrašćine. je preko sagradio 1900. barun Rukavina, s poslije Krista, Pilodlazak Turaka, kurija pl. Sv. Belošević Marka –za sagrađena u u odmor 19. st. kao u Domovcu kuća Štimec vinogradu – – sastanci – esperantista, vincilirska 1644. hiža danas iz 1848. U privatno zahvala tom vlasništvo mjestu za Spomenke 26(veći dio .05. čuva se 1751. u Prirodnjačkom dogodio muzeju u se Beču). pad Sv. Nikole iz 17. stoljećaneumornom rukom. oslikao je Ivan Krstitelj Ranger svojom Hrašćina s kapelommjestu bio pil iz 1697. godineTako pil oko čini kojeg središte glavnog je oltara kasnije s nastala Marijommrtvoga koja kapela. u Sina. naručju drži Kapelakapele je ističu se izgrađena bočne polukružne dvije 1773. kapele. godine. U volumenu . Prvotno je na tom nezaobilazno obiljemanifestacijama. s bogatim kulturnim sadržajima i Put Put Znamenitosti časnički vodič Hodo 67 Ivanečke Željeznice Cerja Nebojse. časnički put Tu nas dočekuju ruševine staroga templarskog burga na Belski dol vodi do prijevoja istočnih obronaka Ivanščice Crkva sv. Margarete spominje se 1431., a današnja je Marijanski hodo padinama Ivančice koji su podigli templariputova. kao Spominje čuvari prijevoja se i stradao već u požaru 1163. 1481. godine. godine. Kakoprozvali je Mijenjao Pusta bila Bela. napuštena, je Vlasnici ljudi Bele su vlasnike, podigli je obrambene kule su a sa novu šancem i utvrdu pokretnim mostom. s To je četiri Prema dvor Bela I. legendi, u Belisagrađen je se u skrivao blizini još Rikarddanas jedan spada Lavljeg pod dvor grad – srca. Novi Marof. Bela U II. 18. Cijeli st. taj kompleks nakon kojeg seželjezničku put prugu i spušta cestu uskom dolinom do premado jugozapadu, naselja sve Marije Podrute Bistrice, i uzMariju Bistricu značajniji nastavlja put ulazi otklon zasebnim uza krakom. kodNa mjesta Hrašćina. taj U se hodočasničkiVaraždinski put romari u imaju Beliposebno mjesto priključuje bogatu zauzimala Blažena Varaždinski tradiciju Djevica put. tog Marija u u Biškupcu. gledišta S sklopumeđunarodnoga hodočasničkog i koje puta jer se je Varaždin uzVaraždinskih njega Toplica, Ludbrega treba i Čakovca. je sjetiti i važan krak ovoga trećega je grad bogate tradicije, odnedavnoobiluje sjedište turističkim biskupije i koji kulturnim toliko nije sadržajima moguće, kao da ni ga Zagreb, predstaviti upovjesnih ukratko.Od starog ovoj građevina, grada, brošuri crkavaisusovci i samostana i (kapucini, franjevci), uršulinke, tu se nakupilo za hodočasnike i turiste Put dalje ide preko Put zatim prolazibrončanog doba i pored dolazi do arheološkog nalazišta Stažnjevec, iz Margečan . građena u baroknom stilu u 17. stoljećuod iz srebra. kojeg posjeduje i ciborij Put produžuje do ulaza u sutjesku Belski dol, kod sela Bela. Bela Varaždin časnički vodič Hodo 70 Majke Božje Žalosne časnički put U samoj Zelini nalazi se crkva sv.Ivana Krstitelja po kojem Među najstarije objekte tu spada i crkva sv. Jurja u KapelaOd ostalih znamenitosti, tu je još Zelingrad – ruševina na u Prepolnu – sagrađena S nalazima iz kamenog i brončanog, a kasnije i željeznog U svojoj dugoj povijesti, Zelina je dala više značajnih Marijanski hodo i sam grad nosi ime. Spominjetijekom se već 1200. 18. godine. Obnavljanapropovjedaonicu, je stoljeća. a 1795. U isakralni krstionicu objekt tom u na rokokoNovom razdoblju Mjestu. stilu. Pretpostavlja zelinskom se Najstariji da dobiva području je sagrađenaje u vidljivo je po 13. baroknu prepoznatljivim stoljeću, što kapela romaničko-gotičkim elementima. sv. Petra u Gornjem Psarjevu takođerbaroknim inventarom s iz prijelaza 17. stoljeća.Zelini romanike I spominje crkva na sv. Nikole se gotiku,Bedenici u rane Donjoj s 1334. 1320.fortifikacijsku godine, ulogu, godine. o čemu svjedoči a strijelnica. Njezin crkva Svih romanički svetih toranj1723. u – imao nalaziBistricu. je se na i putu kojim suZagrebačkoj hodočasnici gori išli u tikizgradnje nije Mariju poznata, do ali se spominje izvora već 1242. godine. potoka Zeline. Točna godina Znamenitosti doba, Zelina spada među najstarijadoba naseljena tuda mjesta. je I u prolazilaarheološko rimsko važna nalazište prometnica. na Iznadnalazilo mjestu rimsko sela naselje Pyrri. za Komin koje je Prvi se put se pretpostavlja spominje 1185., da a1328. se privilegije slobodnog grada dobiva pojedinaca, od moravečkih plemića u 13. st., zagrebačkog biskupa Aleksandra Mikulića od Brokunjevca,Đurkovečkog, teologa banskog i savjetnika jezičara Franjukemičara Josipa Milutina Žigrovića Barača, Pretočkog, doDomjanića književnika koji i je pjesnika romarima Dragutina prosi saka ostavio roža. marijansku Njegove je pjesmu stihovekad izgovorio Suncu je papa pohodio Ivan Mariju Pavao Bistricu: II. “Tuj bratuvijek mi je odzvanjaju vsaki”, a njegovi Bistricom kesno poštenjarski dohajam, posluhnut me stihovi hočeš, kaj ne?” Mariji: “Če ti i Povijest časnički vodič Hodo 69 časnički put Prvi put se spominje 1334. Ovdje se 1544. odigrala Iako kratka, dionica hodočasničkog puta kojom su Za hodočasnika, na ovom putu najdojmljivija je već Sveti Ivan Zelina - Marija Bistrica Marijanski hodo Pešćeno Konjščina Sveti Ivan Zelina značajna bitka kada suWildenstein se pred morali nadmoćnomKonjščina vojskom sagrađen povući prije 1500., Zrinski u novije i je u vrijeme obnovljen. Od utvrdu sakralnih objekata, Konjskih.godine. ističe Stari se crkva grad Sv. Dominika iz 1734. izdaleka proštenjarska crkvatornjem Sveta i Tri cintoromumjetnički Kralja iznad urešenoj unutrašnjosti s Komina posebno serad iz lukovičastim nepoznatog ističe majstora 1699. glavni iz 1729. oltar, godine. godine.obiluje Među cijela U freskama crkva, kojima ističe bogato se ciklusiznad na svetišta. temu darova Duha Svetoga Tu se nalazi kurija sagrađena početkom 19. st. hodočasnici dolazili iz Sv.Ivana Zeline i šire okolice uostala Mariju Bistricu, je samosvojnahodočasničko mjesto. sa zasebnim ulazom u ovo proslavljeno časnički vodič Hodo 72 Informacije časnički put Trg Ante Starčevića 13, +385 1 2061 544 Na Jastrebilnaku-raskršću krene se desno i za 25 minuta Nakon 20-tak minuta dolazi se i do nastavka biciklističke Marijanski hodo TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ZELINA SVETI IVAN dođe se do Belušnjaka gdje se odvaja puti lijevo u dalje pravcu Prepolna premaprodužujemo ravno Jertovcu,Konjšćini prema zaseoku i Somboli i daljeGlobočecu. Špoljarci Sada smo u prema već naselju u Krapinsko Lepoglavi. zagorskojnajvećim županiji, Mi dijelom put ide šumom, te prelijepimminuta proplancima,a dolazi nakon se do 25 etno selaotvaraju u neopisivi izgradnji ,gdje lijepi se vidici saGori, najviše prema a točke Kalniku, s lijeve Ivančici, jugozapadnenajvišem Ravnoj vrhu strane Medvednice, prema pa Kladeščici dalje iiz prema Sljemenu Sloveniji. sela Po izlasku putBistričkog. vodi kroz bukovu šumustaze do br.4, cesteMarijanskom koja koja svetištu, vodi lijevo aCrkvenu do trasa nastavlja šumu,prekrasnih Marijanskog stogodišnjihminuta asfaltnom puta dolazi bukvi. ulazi cestom se NakonSvetišta do u i prema posljednje 20-tak tzv. zvonarnika. postaje TuSvetog i Kalvarije Ivana završava iznad trasa Zelina samog Marijanskogputom do u puta trajanju Marije od cca od 4 Bistrice, sata ne sa 2-3 odmora. previše zahtjevnim časnički vodič Hodo 71 časnički put Zelinski je kraj izuzetno živopisan i lijep,Danas te je privlači zelinski kraj na glasu i zbog svojih vina, koja Marijanski put kreće sa Trga Ante Starčevića,ispred Do sljedećeg značajnog raskršća na Jastrebilnaku ima oko Marijanski hodo Put mnoštvo izletnika. Tu se, prolazeći kroz lijepana sela, ostatke nekadašnjih još mlinova, može vodenica, naići vuglenica i vapnenica. njeguju zelinskizanimljiva vinogradari Zelinska inaseljima vinska vinari. zelinskog kraja. Turistički cestapodrume ili Prilika u je vinograde koja i je kleti poznatih posebno da zelinskih to prolazi vinogradara, se te da tamo vinorodnim se razveselikvalitetno vino. i uđe zabavi u uz vinarske izvrsne domaće specijalitete i župne Crkve Svetog Ivana Krstitelja,ulici sjevernim Josipa pravcem prema Bocaka.istoimenom rubnom Tom dijelu ulicom Svetogpotrebno Ivana dolazi je Zeline. oko Za 20 se minuta taj laganogkod do dio hoda puta uz ulice blagi streljane uspon Čegci isjeverozapad tada Lovačkog u se u šumski društva dioputom trase iznad „Srndač“ i vinograda slijedi skreće iobitelji blagi dolazi Pažić. uspon Tu lijevo se se šumskim do putusmjeru na sjevera. nekadašnjeg odvaja Nakon i ljetnikovca 20 minuta kreće dolazisa se se do dalje lijeve raskršća, desnim gdje strane put pravcem Biškupca dolazi Zelinskog. od Nakon daljnjih tzv. 5raskršća, objekta gdje minuta sa hoda „Trudbenika“ desne dolazi iz strane sepravca dolazi pravca do markiran Kalinja planinarski put (od iz hodati lovačkog još doma 15 minuta unema i utemeljene Vrtačama). spoznaje dolazi o Nastavlja se vremenupoznatija se do legenda i o načinu Prezida, zidu koje postojanja, su lokaliteta sazidale već vještice, zai je iako sličan je arheološki kojeg nedaleko ali istraživan lokalitet Graciprema (odvojak istome puta u vodi smjeru istoka, a istim putomdoći se za i 20 minuta do može seoskog turizma Gradunje iznad naselja Orešje Donje). 25 minuta hoda icijeloj polako se trasi uspinjemo do (ccahodočasnike. najviše Tu 450 točke se n/m lijevo m)naselje na na odvaja području na Grada put Svetog Ivana za Zelina, kojemnajvišoj koje Kladešćicu, je nadmorskoj ujedno se i posljednje visini na nalazi (461naselje,a na m i najvišoj n/m).To točki odmorište smješten jelistopadu je održava sada i za tradicionalna Dom više Kestenijada. PD Na vikend Zelina,Kladeščica ulazu gdje smješteno u se je naselje u raspelo,pravcu a jugozapada ako nakon 25 se minuta krenegrada dođe Zelingrada. niz se do put ruševina lijevo starog u časnički vodič Hodo 74 časnički put “Ostvarenjem zacrtanog puta posebnim znakom Park prirode Medvednica obiluje mnogim sadržajima i Put nastavlja vršnim područjem Medvednice prema Putovima ovdjehodočasničke nije staze tražekako kraj. svoj bi Mnoge trenutaksadržaje. ponovno uskrsnuća zarasle Takav hod povezalenego za ikada duhovne hodočasnika potrebna je suvremenomputovima i možemo čovjeku. hrana poželjeti kulturne Na samo više sretan tim milosti. put i obilje Marijanski hodo (kvadrat, 12x12cm, uzlatnožute sredini boje!) bijeli i križ,hodočasnik, popraćenim obojen prema obavještajnim kvadratićima uputamaželjenom tablama, iz pravcu, vodiča, svaki koji moćiputa.” si – će tako odabere je se zapisao poStepinčevom putu kretati Tomislav preko Pavlin-Tom Medvednice. predloženim o u hodočasničkom dionicama medvjeda ali i špiljskogkoje lava, nosoroga, je a pronađeno pripadaloslužila je i je krapinskom oruđe paleolitičkim neandertalcu.mlađim naslagama lovcima pronađene Špilja su i kao dobro sačuvane Veternica lubanje sklonište Homo sapiens sapiensa. ili boravište. U važno jeskijaške turističko sezone. Uz odredište Francuske rudnike,ciljevi metropole, planinara postoje kao što mnogi su Horvatove osobito privlačni stube, Kameni svatovi i u sl. vrijeme istoku do Hunjke, poznatoga planinarsko-izletničkogodakle, odredišta, po istočnim obroncima Medvednicespuštanje započinje postupno preko netaknutihslikovitim seoskim dijelova prostorom, Parka prekoprilazom Sv. prirode Mateja ušlo i da u Laza,prirodnim Mariju bi ljepotama južnim koje su Bistricu. zaštićene se na razini Taj parka prirode. Tim pravac putom naglašeno prilaze obiluje Marijijedna Bistrici od Zagrepčani, bitnih a koordinata kakooznačena Stepinčevog je i puta Kaptol iz osmišljena,Bistrica Krašića, – Lepoglava, to dobro dobiva dodatnu snagu. ovaj put: Krašić – Zagreb –Marija časnički vodič Hodo 73 Marija Bistrica časnički put Medvednica je u prošlosti bila isprepletena putovima Nešto niže, s druge strane puta nalazi se stara kapelica Za Medvednicu je još važna proštenjarska kapelica sv. Na samom rubu zapadnog dijela Medvednice nalaze se Zagreb - Park Prirode Medvednica Marijanski hodo gospodarskog značaja poputpurani puranskog sa puta stubičke kojimputova strane su posebno je tjerani na značenje imao zagrebački zagrebačku hodočasničkiMariju put tržnicu. Bistricu. za Od I danas svihprirode on tih prolazi Medvednice. starompješak, Fra trasom tuda preko je Bonaventura često Parka predvodionedjelju mjeseca zagrebačko Duda, srpnja, hodočašće kako je na i taj drugu sam zapisao,instinktu kada nastaje tiha kao neumorni seoba po naroda. nekom Od Gračana put se dalje strmo penjevrhu planinarskom Medvednice, stazom Sljemenu, prema do kapelice Majke Božje Sljemenske. To je izletničko svetište, malihumjetničkih dimenzija djela. i Sagrađena velike je ljepote, 1932.Josipa riznica godine Milera, a zaslugom prema nacrtu isusovca arhitekta Jurjaje Denzlera. Podignuta u čast 1000 godišnjicepokrštenja hrvatskog kraljevstva Hrvata. i 1300.hrastovine godišnjice i Strop podijeljen je na crkve 49hrvatskih polja od gradova kojih izgrađen 39 prikazuju i grbove poznati je hrvatski zemalja. od kipariRadoje Unutrašnjost Hudolin i i slavonske Mirko kapele Stupica. slikari uredili Vanja su Radauš, Josipkojoj se Turkalj, danas jedva razaznaju temelji.je Ispod izvor puta, pitke u vode. maloj špiljici Jakoba koja se nalazi na vrhu Velikog Plazura naNajatraktivnija visini od građevina 869 m. na Medvednicistoljeća. je Medvedgrad Najvrednijom iz 13. obnovljena se oktogonalna kapela uuglovima sv. i rozetama Filipa i njegovom romaničkim portalom i visokim 3 metra. Mijenjao Jakova kompleksu je gospodare, s od hrvatsko-ugarskih kraljeva smatra kamenim do domaćih velikaša i biskupa, aGregorijanci. među posljednjim bili su Nikola Zrinski i ruševine poznatpga burga Susedgrada,Špilja također Veternica iz spada 13.Medvednici u stoljeća. s jedinstven preko primjerprirode. 7 Za krškog km turistički reljefa obilazak kanala.380 na uređeno Zaštićena je metara. je i Špilja elektrificirano kao je samo spomenik jedno od najbogatijih nalazišta špiljskog časnički vodič Hodo 75 časnički put Ivanjek, M. Zagorje : Hodočasnički turizam. Krapina: Krapinsko Zagorska županija, 2010. Hrvatski turizam, Institut za turizam, str. 287-301. zagorju. Krapina, 1998. Kušen, E. (2009) Koncept sustava “Marijanski hodočasnički Hitrec, T. (2006) Vjerski turizam, [ur. S. Čorak i V. Mikačić]. // Kušen, E. (2008) Stepinčev put – osnove programa, TZ Marija Gradovi i općine Republike Hrvatske (ur. D. Pavličević et al.). Početak boljeg svijeta : Blažena Djevica Marija u Hrvatskom Tourism, vol. 58, No. 3., str. 312-317. Zagreb : Mato Lovrak, 2004. Bistrica, Zagreb. putovi”, TZ Marija Bistrica, Zagreb. Kušen, E. (2010) Modern pilgrimage routes in . // Lubina, P. (1995) Marijanska Hrvatska. // Marija, vjerski list za Marijine štovatelje, Split. Zagreb : Večernji list, 1911. Mozaik knjiga, 2011. povijesni i liturgijski vodič kroz hrvatska marijanska svetišta. Marijanska svetišta u Hrvatskoj / [urednik Darko Pavičić]. Peričić., E. ; B. Škunca. Čudesnost marijanskih hodočašća : Čaplar,A. Planinarski vodič po Hrvatskoj. Zagreb : Zadar : Hrvatski institut za liturgijski pastoral, 2001. Marijanski hodo Literatura Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ Ÿ