Teorija I Kultura Mode Discipline • Pristupi • Interpretacije
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
TEORIJA I KULTURA MODE DISCIPLINE • PRISTUPI • INTERPRETACIJE Ovaj priručnik namijenjen je prije svega studentima, podjednako onima koji sluša- ju teorijske i umjetničko-dizajnerske grupe predmeta, kao i svim studentima kulturalnih, izvedbenih i vizualnih studija, te humanistike općenito. Svrha knjige je upoznavanje s najnovijim teorijskim dostignućima u području studija mode. Budući da je riječ o izrazito interdisciplinarnom području, koje se u mnogim seg- mentima naslanja na postojeće etablirane znanstvene paradigme, i ovaj priručnik se u velikoj mjeri poziva na uvide povijesti umjetnosti, znanosti o umjetnosti, vizualnih studija, filozofije, sociologije, semiotike, teatrologije i drugih disciplina. Za razliku od tzv. readera, koji se uglavnom posvećuju reinterpretaciji autorâ i njihovih djela u povijesnome nastanku teorija mode, ovdje je posrijedi pristup koji polazi od načina kako je sam studij Teorije i kulture mode organiziran: episte- mologijski i metodologijski. U knjizi su obuhvaćene sljedeće tematske cjeline: Uredili Žarko Paić & Krešimir Purgar Uredili Žarko Paić uvod u teoriju mode • semiotika mode • sociologija i antropologija mode • ekonomija i marketing u modi • povijest mode i odijevanja • teorije novih medija i performativnosti • znanost o slici i moda • muzealizacija mode • etnologijski pristup modi • kultura i društvo spektakla • moda u kontekstu TEORIJA I KULTURA teorije filma • vizualna komunikacija mode i tijela • kostimografija • modni dizajn • suvremena umjetnost i moda Žarko Paić je izvanredni profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu M Sveučilišta u Zagrebu. DISCIPLINE O• PRISTUPID • INTERPRETACIJEE Krešimir Purgar je izvanredni profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta u Osijeku. Fotografija na ovitku: Shutterstock / oblikovanje: K.P. / cijena: 100 kn / www.ttf.hr MODE TEORIJA I KULTURA Uredili Žarko Paić & Krešimir Purgar TEORIJA I KULTURA M O D E DISCIPLINE • PRISTUPI • INTERPRETACIJE teorija_mode-konacno.indd 1 09.07.2018 10:56:14 teorija_mode-konacno.indd 4 09.07.2018 10:57:07 IZDAVAČ SVEUČILIŠTE U ZAGREBU TEKSTILNO-TEHNOLOŠKI FAKULTET PRILAZ BARUNA FILIPOVIĆA 28a, ZAGREB ZA IZDAVAČA Prof. dr. sc. SANDRA BISCHOF RECENZENTI Red. prof. art. ANDREA PAVETIĆ Izv. prof. dr. sc. MARTINIA IRA GLOGAR Ova knjiga objavljena je uz podršku Sveučilišta u Zagrebu u sklopu potpore istraživanju »Vizualizacija mode: društvene, humanističke i umjetničke osnove«, koje se odvijalo tijekom 2016. i 2017. na Tekstilno–tehnološkom fakultetu u Zagrebu (voditelj: izv. prof. dr. sc. Krešimir Purgar). GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK DURIEUX ŠULEKOVA 23, ZAGREB ISBN 978-953-7105-71-6 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001001323. teorija_mode-konacno.indd 2 09.07.2018 10:57:07 TEORIJA I KULTURA M O D E DISCIPLINE • PRISTUPI • INTERPRETACIJE Uredili Žarko Paić & Krešimir Purgar ZAGREB, 2018. teorija_mode-konacno.indd 3 09.07.2018 10:57:07 teorija_mode-konacno.indd 4 09.07.2018 10:57:07 SADRŽAJ 5 Proslov 7 Moda i njezine teorije Orijentacije, pravci, discipline Žarko Paić . 11 DISCIPLINE Uvod u povijest mode Induktivna, deduktivna i mnemotehnička metoda Katarina Nina Simončič . 35 Uvod u sociologiju mode Pierre Bourdieu i društvena kritika ukusa Tonči Valentić . 57 Uvod u semiotiku mode Osnovna teorijska polazišta Ana Gruić . 73 Moda i kulturalni studiji Modna industrija u kulturi spektakla Hajrudin Hromadžić . 91 Znanost o slici i Fashion Studies Interdisciplinarnost kao novi teorijski pristup modi Ruža Martinis . 107 PRISTUPI Performativnost mode Medijske slike i ekscesi tijela Irfan Hošić . 125 Novi mediji i izvedba Suvremena moda kao događaj Petra Krpan . 145 Sadržaj teorija_mode-konacno.indd 5 09.07.2018 10:57:07 Muzealizacija mode Između kulturne i komercijalne proizvodnje Lea Vene . 163 6 Teorijski i praktični aspekti kostimografi je Osnove disciplinarnog područja Ivana Bakal . 181 Moda, tržište i marketinški mix Od zadovoljenja potreba do profi ta i natrag Alica Grilec . 201 INTERPRETACIJE Estetika i simbolika modnog dizajna Muško odijelo, sustav mode i suvremena umjetnost Jasminka Končić . 219 Reklamni diskurs modne fotografi je Semiotika i ikonologija muškosti Krešimir Purgar . 237 Suvremena moda i rani fi lm »Montaža atrakcija« kao kreativno sredstvo Jelena Porobija . 261 Odijevanje i vizualna kultura kod prerafaelita Uloga prošlosti u razvoju marginalnih diskursa Alicia Irena Mihalić . 281 Odjeća kao tema i medij suvremene umjetnosti Moda u proširenom polju vizualnosti Silva Kalčić . 305 Literatura 335 Bilješke o autorima 347 Kazalo imena 349 Sadržaj teorija_mode-konacno.indd 6 09.07.2018 10:57:07 PROSLOV 7 Znanstveno proučavanje mode u 21. stoljeću zacijelo iziskuje nekoliko prethod- nih napomena. Ponajprije, moda se, za razliku od drugih područja suvremenog dizajna, poprilično kasno konstituirala kao relevantan fenomen, predmet i pro- ces nastanka diskursa koji objedinjuje teorijsku inventivnost i praktično polje institucionalnog, odnosno akademskog sklopa istraživanja. Prividna zakašnje- lost u odnosu na druge i srodne preklapajuće fenomene modernosti, koji su proizašli iz nastanka dizajna kao tvorbe novoga stila života u prvoj polovici 20. stoljeća, nije rezultat tek onoga što jedan od najznačajnijih teoretičara mode, Gilles Lipovetsky, naziva efemernošću mode, njezinom frivolnošću i nestabil- nošću za razliku od proizvodnog dizajna i primijenjene umjetnosti. Naprotiv, moda istodobno pripada znanosti, umjetnosti i tehnologiji, ali i svakodnevnoj potrebi za ekonomskim investiranjem. Njezina se »bit« ne može stoga izvesti ni iz jednog od navedenih područja jednostavno zato što moda od samoga počet- ka svojeg nastanka koncem 14. stoljeća u Europi označava novi estetski iden- titet čovjeka, artikulaciju društvene moći i čitav sustav odnosa u kojem ljudsko tijelo prolazi povijest svojeg oslobađanja od svih okova prirode i povijesti. Do- statno je uputiti na nove pristupe povjesničara mode i odijevanja pod utjecajem Braudelove orijentacije u historiografiji da bi se vidjelo kako se pomak od tzv. velike povijesti na ono malo i autonomno polje svijeta života otvara s uvodom u studij povijesti metamorfoza tijela. Moda je od samog početka svojeg nastanka trag slobode u kreativnome dizajnu tijela. U konceptu suvremene mode nastale 1990–ih godina, kada modni događaj preuzima formu performansa, a izvedba mode postaje konceptualni način prezentacije slobode nepokornoga tijela u ra- dovima dizajnera poput McQueena, Galliana, Chalayana i drugih, istodobno se zrcali povijesnost jedne strukture oblikovanja života i nužnost komunikacije sa svjetovima Drugoga. Između postojećih disciplina tradicionalno ustrojenih društveno–humanistič- kih znanosti i novih interdisciplinarnih, transdisciplinarnih i metadisciplinarnih pristupa složenoj zbilji u informacijskim društvima današnjice, znanstveno bav- ljenje modom nalazi se u situaciji koja, doduše, nalikuje onoj 1960–ih godina. Tada su uistinu nastajale nove paradigme. One su otvarale nove perspektive u razumijevanju čovjeka, smisla povijesnoga razvitka i egzistencijalnog ustrojstva života s onu stranu svođenja na puko materijalno zbrinjavanje. Time je, naime, uspostavljen produktivan odnos između teorije i izvedbe novoga u pojmovi- ma poput informacije, komunikacije, medija, znaka, identiteta, prelaska jezi- ka u sliku, itd. Najznačajnije djelo s kojim uistinu otpočinje akademski pristup razmatranju mode unutar društveno–humanističkih znanosti, knjiga Rolanda Proslov teorija_mode-konacno.indd 7 09.07.2018 10:57:07 Barthesa Sustav mode iz 1967. godine, obilježila je sve ono što se i danas još uvijek pokazuje bitnom zadaćom teorijskog uvođenja u studij mode. Bez novih pojmovnih sklopova nije moguće misliti novo kao bit mode. Usto, bez novih i nastajućih disciplina u razumijevanju znanosti i svijeta uopće nemoguće je ute- 8 meljiti studije mode (fashion studies). Kao što je to uobičajeno za specifičnost različitih vladajućih diskurzivnih tradicija u društveno–humanističkim znano- stima u 20. stoljeću, uvjetno rečeno one koja pripada europskoj (njemačkoj, francuskoj i talijanskoj) i one koja se razvila s američkim pragmatizmom, soci- ologijom i kulturalnom antropologijom, tako se i u suvremenom akademskom načinu artikulacije mišljenja o modi susrećemo s pojmovima i kategorijama različitih izvora i načina njihove interpretacije. No, nema nikakve dvojbe da je znanstveno istraživanje mode danas toliko složeno i razvijeno područje mnoš- tva orijentacija, disciplina i pristupa iz jednostavnog razloga što je i sama su- vremena moda uzbudljiv svijet dizajniranja samoga života u sukobu i suživotu između tradicionalnog odijevanja, antimode i visoke mode diljem svijeta. Doba totalne mode koju su još 1920–ih najavljivali talijanski futuristi stoljeće poslije, pred našim očima, poprima značajke otvorenosti prostora za najekstravagantni- je i ujedno eklektičke stilove. Ali i za različite, često disparatne povratke stilovi- ma koji su obilježili traume i trijumf modernosti u 20. stoljeću, te naposljetku, za još uvijek nedovoljno protumačene pokrete usmjerene protiv mode i zapad- njačke kulture u cjelini (fundamentalizam i »neokonzervativna revolucija«). Ovaj priručnik rezultat je rada profesora i studenata u okviru diplomskog studija Teorija i kultura mode pokrenutog 2008. godine u sklopu Tekstilno–teh- nološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zbog potrebe da se moda uzdigne do teorijske razine najvišeg ranga i tako dobije zasluženu pozornost u okvirima pro- mjena paradigmi u društveno–humanističkim znanostima, ali i umjetnostima