Katolička Crkva U Hrvatskoj I Domovinski Rat 1991. – 1995.: Stavovi, Djelovanje I Stradanja
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by University of Zagreb Repository Hrvatski studiji Julija Barunčić Pletikosić Katolička crkva u Hrvatskoj i Domovinski rat 1991. – 1995.: stavovi, djelovanje i stradanja DOKTORSKI RAD Zagreb, 2014. I Hrvatski studiji Julija Barunčić Pletikosić Katolička crkva u Hrvatskoj i Domovinski rat 1991. – 1995.: stavovi, djelovanje i stradanja DOKTORSKI RAD Mentor: dr. sc. Miroslav Akmadža Zagreb, 2014. II Centre for Croatian studies Julija Barunčić Pletikosić Catholic church in Croatia and Homeland War 1991 – 1995: attitudes, activities and sufferings DOCTORAL THESIS Supervisor: Miroslav Akmadža, Ph. D. Zagreb, 2014. III ŽIVOTOPIS MENTORA Miroslav Akmadža rođen je 1967. godine u Ljubuškom, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pedagošku akademiju završio je u Mostaru, a povijest diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 2003. i doktorirao. Duži niz godina radio je na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao nositelj kolegija iz hrvatske i svjetske povijesti 20. stoljeća, a predavao je i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Danas predaje kao vanjski suradnik na Hrvatskim studijima u Zagrebu, a od 2008. zaposlen je na Hrvatskom institutu za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Dosad je objavio nekoliko znanstvenih knjiga, srednjoškolskih udžbenika, te nekoliko desetaka znanstvenih radova, ponajprije na temu odnosa države i Crkve. IV SAŽETAK Prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990., odnosno dokidanjem dotadašnjeg jednopartijskog komunističkog sustava vlasti, Republika Hrvatska priključuje se sveopćem procesu demokratizacije koji je u to vrijeme već bio zahvatio većinu dotadašnjih komunističkih zemalja u Europi. Novim hrvatskim Ustavom (iz prosinca 1990.), utemeljenim na načelima demokracije, i kršćanstvo je dobilo svoju punu slobodu proglašenjem ustavnog načela vjerske slobode. Katolička crkva time je stekla slobodu javnog djelovanja u Hrvatskoj, kroz koje je dala značajan doprinos stvaranju samostalne, suverene i međunarodno priznate moderne hrvatske države. Središnji dio rada stoga obuhvaća i analizira javno djelovanje i aktivnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj u razdoblju 1991. – 1995., koje su se očitovale ponajprije kroz rad, stavove i odluke Biskupske konferencije Jugoslavije, odnosno (od 1993. godine) Hrvatske biskupske konferencije, kao službeno predstavničko tijelo biskupa Katoličke crkve u Hrvatskoj, a koje je donosilo i javnosti obznanjivalo službene stavove Crkve o svim važnijim političkim odlukama i događajima u Republici Hrvatskoj. Također, djelovanje Katoličke crkve u promatranom razdoblju obrađeno je i prikazano i kroz brojne druge javne istupe predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj i njihova nastojanja i upornost u traženju mira i zaustavljanja sukoba na ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske, kao i u zagovaranju poštivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda. Usporednom analizom izvornih dokumenata, službenih izjava i priopćenja Katoličke crkve, medijskih tekstova i relevantne literature, u radu je kronološki prikazano djelovanje i aktivnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj nakon uspostave demokracije i proglašenja njezine neovisnosti 1991. godine, u novonastalim političkim i društvenim okolnostima, te u ratnim uvjetima kao posljedicom velikosrpske agresije na Hrvatsku koja je započela u ljeto 1991. godine. Prikazano je također kakva je u tim prijelomnim političkim i ratnim zbivanjima bila uloga Katoličke crkve u hrvatskim, te međunarodnim okvirima, odnosno njezin utjecaj na domaće i svjetske političke i vojne dužnosnike, međunarodne institucije, domaću i svjetsku javnost, kolika je i kakva bila uloga Katoličke crkve u procesu međunarodnoga priznavanja Republike Hrvatske, te od kakvog je značaja bilo njezino pastoralno i karitativno djelovanje i moralni utjecaj na hrvatski narod u ratnim zbivanjima koja su obilježila hrvatsku povijest u prvoj polovici 1990-ih. U kontekstu javnoga djelovanja Katoličke crkve u promatranom razdoblju i njezina utjecaja na događanja u Hrvatskoj, također je obrađeno i pitanje njezina odnosa sa Srpskom V pravoslavnom crkvom, kao i odnos sa Svetom Stolicom, odnosno utjecaj pape Ivana Pavla II. i službene vatikanske politike na zbivanja u Hrvatskoj u prvoj polovici 1990-ih. Završni dio rada donosi pregled materijalnih i ljudskih stradanja Katoličke crkve u Hrvatskoj, odnosno pregled stradanja crkvene arhitekture, koji je prikazan po (nad)biskupijama, te stradanja njezinih službenika. VI SUMMARY Following the first multiparty elections in the spring of 1990 and the abolishment of the then single-party communist government system, the Republic of Croatia joined the general democratization process pervading at the time most of the then communist countries in Europe. With the new Croatian Constitution (December 1990), based on the principles of democracy, Christianity also gained its full freedom upon proclamation of the constitutional principle of religious freedom. The Catholic Church thus acquired freedom to perform public work in Croatia. This way it contributed significantly to the creation of the independent, sovereign and internationally recognized modern Croatian state. The central part of the thesis therefore encompasses and provides analysis of the public work and activities of the Catholic Church in Croatia in the period 1991 – 1995, which were primarily reflected in the work, opinions and decisions of the Yugoslav Conference of Bishops, i.e. (since 1993) the Croatian Conference of Bishops, as the official representative body of the Catholic Church in Croatia. It adopted and published official Church opinions on all important political decisions and changes in the Republic of Croatia. In addition, the work of the Catholic Church in the observed period was also addressed and presented through other public appearances of the Catholic Church representatives in Croatia, and their efforts and commitment to seeking peace and ending conflicts in the war-torn areas of the Republic of Croatia, as well as to advocating the observance of human rights and fundamental freedoms. After an introductory comment to the general relationship between the Church and the state and political community in communist Yugoslavia, i.e. the Catholic Church in the democratically elected multiparty system in independent Croatia, and a brief overview of the key political events leading to the establishment of the modern Croatian state, as well as the war conflicts on its territory due to the Greater-Serbian aggression that followed afterwards, based on the original documents, official declarations and communications of the Catholic Church, as well as numerous public appearances, sermons and statements, both joint and individual, of the Church representatives in Croatia, the central part of the thesis demonstrates in detail its actual work in relation to the above-mentioned political changes and the war, as well as the role and importance of the Church during these crucial political and war events, i.e. the role of its leaders within the Croatian, but also broader international framework. In particular, this part addresses its impact on the Croatian and international political and military officials, international institutions, the Croatian and international public, other religious communities, and primarily the importance of its pastoral and charitable work and VII moral influence on the Croatian people in the newly established political and social circumstances and war events that shaped the Croatian history in the first half of the 1990s. In the context of the public work of the Catholic Church in the observed period and its impact on the events in Croatia, this thesis also addresses the issue of its relationship with the Serbian Orthodox Church as well as the relationship with the Holy See, i.e. the impact the Pope John Paul II and the official Vatican policy exercised on the events in Croatia in the first half of the 1990s, and particularly in the context of the international recognition of Croatia. The final part of the thesis provides a synthesis and systematic overview of the suffering of the Catholic Church in Croatia during the Homeland War, an overview of material losses and human casualties, i.e. an overview of the damaged Church architecture broken down by (arch)dioceses, as well as an overview and analysis of the suffering of its clergy who were also subject to serious consequences of the Greater-Serbian aggression against the Republic of Croatia in the first half of the 1990s. VIII KLJUČNE RIJEČI Katolička crkva, Domovinski rat, velikosrpska agresija, Hrvatska biskupska konferencija, Iustititia et pax, Franjo Kuharić, Sveta Stolica, sakralna arhitektura. IX SADRŽAJ ŽIVOTOPIS MENTORA......................................................................................................................... I KLJUČNE RIJEČI ................................................................................................................................ IX SADRŽAJ ...............................................................................................................................................X 1. UVOD ............................................................................................................................................. 1 1.1. Predmet i metodologija istraživanja ........................................................................................ 1 1.2. Osvrt na historiografiju, izvore i literaturu .............................................................................