ISSN 1857-6680 HRVATSKA RIJEč

LIST ZAJEDNICE HRVATA U RS MAKEDONIJI Svibanj 2021. G. BR. 39/40

PB UREDN KOV IKUTAK

ВЕСНИК НА DOKUMENTARNI FILM ЗАЕДНИЦАТА НА ХРВАТИ ВО РЕПУБЛИКА МАКЕДОНИЈА „25 godina ZHRM – most prijateljstva GLASILO ZAJEDNICE HRVATA i stožer zaštite identiteta“ U REPUBLICI MAKEDONIJI

Za nakladnika: Poštovani čitatelji, članovi i prijatelji ZHRM! Nevenka Kostovska Kao uvod u novi broj našeg glasila „Hrvat- ska riječ“, kao najvažniju realiziranu projek- Glavna i odgovorna urednica: tnu aktivnost ZHRM-a, između 2 broja glasila, Nevenka Kostovska ističem premijeru „Dokumentarnog filma 25 godina ZHRM – most prijateljstva i sto- Redakcija: žer zaštite identiteta” ostvaren uz potpo- Žarko Kamčev Nenad Živković ru „Središnjega državnog ureda za Hrvate Jadranka Čadinovska izvan Republike Hrvatske“ u okviru programa Matilda Petrovska “Očuvanje hrvatskog kulturnog stvaralaš- Naum Dunoski tva i jezika”. Realizacijom ovako specifičnog Đoko Cvetkov projekta, kao što je snimanje dokumentar- Drago Kotaranin nog filma, pokazuje da ZHRM ima jasnu viziju aktivnosti koje želimo Nenad Nemet sprovoditi i realne percepcije u kojoj okolini se nalazimo, te se jasno Josip Tunić gleda nesporan profesionalan a volonterski pristup i rad dijela člano- va Predsjedništva a u jednoj globalnoj strategiji aktivnosti daljnjeg Lektor: Josip Vujinović jačanja prava i položaja Hrvata u RS Makedoniji. Fim je snimljem s ciljem njegovanja jezika, kao osnove očuvanja iden- Fotografije: titeta, promidžbe i očuvanja vrijednosti hrvatske kulturne i povijesne Vlaho Branđolica baštine i istodobno uspostavljanja mostova između dviju zemalja Hr- vatske i Sjeverne Makedonije, uz sve prijepore, tijekom 25 godina rada Grafički dizajn: i postojanja ZHRM-a ostvareni su brojni projekti u zemlji i inozemstvu. Vinsent Grafika Film ima višestruko značenje – ne samo arhivsko, nego potiče na dalj- nji rad i suradnju dviju zemalja, posebice u vrijeme aktualnog procesa Tisak: Vinsent Grafika integracije R.S. Makedonije u EU i Euroatlantske integracije. Istodob- no, film je doprinos afirmacije procesa za zaštitu i boljitak Hrvata izvan Nakladnik: Republike Hrvatske koji podržavaju brojnim institucijama, slijedeći Zajednica Hrvata u Makedoniji , obvezu provedbe potpisanog Sporazuma iz 2007 godine o međusob- Nikola Parapunov b.b. Zgrada 8. noj zaštiti manjina. Tako je istovremeno na simboličan način prikaz pokušaja da se dokumentarnim putem sačuvaju nastojanja članstva Poštanski pretinac: 832 za zajedništvo koje im je neraskidiva spona u pokušaju očuvanja svih Mob.: 078 383 696 vrijednosti koje su neposredna poveznica s korijenima kojima se s ra- došću, ali i sjetom vraćaju putem najrazličitijih formi izričaja – pjesme, folklora, dramskih ostvarenja, trenutaka proslava svetkovina i povije- snih datuma te sjećanja na početke rada ZHRM. Vrijeme je ljetnih odmora, a nogometna euforija je zavladala svije- tom. Ove godine je specifična situacija zbog učešća i Hrvatske i Ma- kedonske nogometne vrste na Europskom prvenstvu u nogometu Glasilo se tiska sredstvima dobivenim – EURO 2020. Prateći aktualne trendove, obaviještavamo naše čita- na temelju odobrenoga projekta telje, članove i prijatelje ZHRM da će i ove godine, ZHRM organizirati Središnjeg državnog ureda za Hrvate zajedničko gledanje svih utakmica i Hrvatske i Makedonske nogo- izvan Republike Hrvatske metne reprezentacije na Europskom prvenstvu – EURO 2020. Весникот финансиски е поддржан Sretno....i čuvajte se.... од Средишен државен уред за Хрвати вон Република Хрватска Nevenka Kostovska 2 3 HRVATSKA RIJEč Državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas u posjeti Skopju

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda sukladno vrlo dobrim i prijateljskim odno- za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvon- sima, kao i potpisanom Sporazumu izme- ko Milas, 02.ožujka 2021 godine boravio đu dviju država iz 2007. godine. Naglasio je u Skopju gdje je sudjelovao na sastanku je i kako makedonska nacionalna manjina u Ministarstvu vanjskih poslova Republike u Republici Hrvatskoj ima Ustavom i ustav- Sjeverne Makedonije gdje se susreo s za- nim zakonom zajamčen status i visoku razi- mjenicom ministra vanjskih poslova Repu- nu manjinskih prava. blike Sjeverne Makedonije i supredsjeda- teljicom Međuvladinog mješovitog odbora Državni tajnik Milas pozvao je naše suna- za zaštitu nacionalnih manjina između Re- rodnjake koji žive u Sjevernoj Makedoniji publike Hrvatske i Republike Sjeverne Ma- na suradnju i zajedništvo te da i nadalje vri- kedonije Fatmirom Isaki. jedno rade na očuvanju i razvijanju hrvat- skoga identiteta posebice s djecom i mladi- Na sastanku se razgovaralo o nastavku su- ma. – „Pozivam ih isto tako da budu aktivan radnje kojom se promiču manjinska prava, dio makedonskoga društva, jer je iznimno kao i o dodatnom unaprjeđenju odlične važno i jedno i drugo – živjeti punim plući- bilateralne suradnje. Državni tajnik Milas s ma u svojoj životnoj sredini i biti svjestan ponosom je istaknuo protekle tri godine iz svojih korijena, a u brojnim projektima koje kojih su vidljivi određeni pozitivni pomaci u provode s tim ciljem, Središnji državni ured Sjevernoj Makedoniji, a za koje se nada da za Hrvate izvan Republike Hrvatske i druge će se nastaviti te da će i Republika Sjever- hrvatske institucije i ubuduće će im davati na Makedonija, čim to bude moguće, defi- snažnu potporu“ – zaključio je Milas. nirati status hrvatske nacionalne manjine,

2 3 Zamjenica ministra vanjskih poslova Republike izvrsnih bilateralnih odnosa i suradnje“ – zaklju- Sjeverne Makedonije i supredsjedateljica Me- čila je Isaki. đuvladinog mješovitog odbora za zaštitu naci- onalnih manjina između Republike Hrvatske i Uz sastanak sa zamjenicom ministra i supredsje- Republike Sjeverne Makedonije Fatmire Isaki dateljicom Međuvladinog mješovitog odbora za istaknula je kako su odnosi i suradnja između zaštitu nacionalnih manjina gospođom Fatmi- Republike Sjeverne Makedonije i Republike Hr- rom Isaki, državni tajnik Milas održao je sasta- vatske u stalnoj uzlaznoj putanji i konstatirala je nak s hrvatskom veleposlanicom Nives Tiganj da se iskreno prijateljstvo uspostavljeno nizom i suradnicima. Nako toga održan je sastanak s osobnih i obiteljskih kontakata kontinuirano na- predsjednicom ZHRM Nevenkom Kostovskom dograđuje u posljednja tri desetljeća, produblji- i članom Savjeta Vlade Republike Hrvatske za vanjem i jačanjem međusobnog političkog dija- Hrvate izvan RH Nenadom Živkovićem te sa- loga, ekonomske, kulturne i turističke suradnje stanak s mons. dr. sc. Kirom Stojanovim, bisku- te u mnogim drugim područjima. pom Skopske biskupije u Biskupskoj rezidenciji, dok se na kraju boravka u Skopju Milas sastao s „Ništa manje važna karika u našim međusobnim predstavnicima hrvatskih udruga u Makedoniji. odnosima nisu ni predstavnici naše zajednice u Hrvatskoj i Hrvati u Sjevernoj Makedoniji, koji nizom aktivnosti ostaju u stalnom kontaktu s matičnom državom, kulturom i jezikom, a isto- vremeno daju poseban doprinos kvaliteti naših Josip Tunić 4 5 HRVATSKA RIJEč Obilježen 30.svibnja Dan državnosti Republike Hrvatske

Povodom obilježavanja Dana državnosti Republi- U drugom djelu programa, solist Valentin Milanov je ke Hrvatske u nedjelju, 30. svibnja 2021. godine, u pjevao popularne skladbe zabavne glazbe hrvatskih Spomen domu “Majke Tereze” je održan “Koncert i makedonskih skladatelja. Hrvatske i Makedonske glazbe” kao projekt Nacio- nalonog interesa u Kulturi za 2021 godinu. Zbog ogromnog interesa za koncert, na Facebook stra- Na svečanosti u povodu obilježavanja Dana hrvatske nici ZHRM-a omogućen je video prijenos koji je omo- državnosti istaknuto je povijesno značenje datuma gućio svim članovima i prijateljima ZHRM i široj javno- kada je konstituiran Sabor Republike Hrvatske. sti da koncert prate uživo na ovoj društvenoj mreži. Uz prigodan domjenak razgovaralo se i o nastupa- Koncert se održao na platou ispred Spomen kuće jućim projektima. Posebno je istaknuta i potpora Majke Tereze “u Skopju a na njemu su prisustvovali ovom kulturnom događanju Ministarstva za kulturu predstavnici Ministarstva kulture RSM-a, grada Sko- RS Makedonije i Grada Skopja, kojeg je organizirala pja, Katoličke crkve u RSM-u, Agencije za iseljeniš- Zajednica Hrvata u Makedoniji. tvo, Agencije za ostvarivanje prava zajednica, pred- stavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Skopju Također navodimo da je tekst o koncertu objavljen i članovi i prijatelji udruge Hrvata u Makedoniji. na portalu Hrvatske televizije u Zagrebu. Naglašava- Svečanost je uveličao koncert tria istaknutih glaz- mo da su u organizaciji, logističkoj pripremi i reali- benika Makedonske Filharmonije: violinist Vladimir zaciji događaja u potpunosti implementirani Vladini Kostov, pijanistica Marija Vrskova i oboistica i svira- protokoli i uredbe o zaštiti od Covid-19, kao i njiho- čica na engleskom rogu Maja Čanačević koji su izveli vo izričito poštivanje za vrijeme trajanja koncerta. prigodna djela klasične glazbe. Drago Kotaranin 4 5 REALIZIRAN PROJEKT FORMIRANJA DJEČJE KAZALIŠNE SEKCIJE ZHRM NIZ EKRANIZACIJU DJEČJE KAZALIŠNE PREDSTAVE: “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića”

Humanitarni rad: Sirotište “11. Listopada“ dobio donaciju veleposlanstva Republike Hrvatske Donacija u obliku prijenosnog računala, printera, teh- ničkih pomagala, kao i prehrambenih proizvoda dom je za siromašne “11. Listopada “primljeno od Velepo- slanstva Republike Hrvatske u sjevernoj Makedoniji.

Razlog donacije, kako je najavljen Hrvatski veliki episkopat u zemljama Nives Tiganj, jest država Dan Republika Hrvatska, 30. svibnja.

S obzirom na to da ne možemo organizirati uobičajeni diplomatski doček, ove smo godine odlučili posjetiti Direktorica doma Sonja Stamevska pohvalila je vele- Dom za djecu bez roditeljskog dopusta. Bez obzira na poslanike i rekla da je ova donacija namijenjena centru Danovu nacionalnost, smatramo to sjajnom idejom, za njega koji se planira otvoriti u kratkom vremenu. a organizirana je u koordinaciji i zajedničkim akcijama s hrvatskim poslovnim klubom u Skoplju, tako da sam Odlučili smo se za tehnička pomagala, od kojih ne posebno zadovoljan i počašćen što možemo tako hu- predviđamo centar za nekoga koga planiramo otvo- mano željeti podržati i podržati. da ga se ne smije riti vrlo brzo, a koji se već neko vrijeme odgađa zbog zaboraviti, rekao je veleposlanik Tiganj, dodajući da deinstitucionalizacije i prve noge koja je trebala pro- je upućena poruka drugoj strukturi i zajednici da se mijeniti način života , ova ogromna ustanova u kući za pridruže takvoj akciji i da se sjete ove djece. malu grupu, tako da će ovaj centar pružiti pomoć i po- dršku prehrambenom rodilištu, rekla je Stamevska. Donaciju je, istaknula je, proizvod eminentne hrvatske tvrtke smještene u sjevernoj Makedoniji. Osim što će se nadati da će nešto zasaditi, to će se već razvijati i biti na puno višoj razini, ali i poduča- Mislim da bismo trebali donirati za iste kvalitetne vati s nekom institucijom ili društvenom djelatnošću proizvode koji će se dugoročno koristiti i od kojih će koja se nalazi u Hrvatskoj, i sve kako, kako je rečeno, ta djeca imati koristi, rekao je Tiganj. postići jedni druge što rodit će plod.

Nevenka Kostovska 6 7 HRVATSKA RIJEč REALIZIRAN PROJEKT FORMIRANJA DJEČJE KAZALIŠNE SEKCIJE ZHRM NIZ EKRANIZACIJU DJEČJE KAZALIŠNE PREDSTAVE: “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića”

ZHRM je realizacijom projekta „Očuvanje trajnih vri- pokreta, gestova, čulne memorije, opustanja, čitalačke jednosti hrvatske kulturne baštine mladih Hrvata u probe, podjele uloga, teksta, kostimi, maske i dr. U tu Makedoniji“ a u okviru Programa: “Javni natječaj za svrhu angažirani se potrebni stručnjaci iz dramske um- prijavu programa/projekata organizacija hrvatske na- jetnosti (režiser, kostimograf, kompozitor koji bi neke cionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske pot- dijelove knjige pretočio u glazbu (narativni dio) kao i svi pore za 2020.” uspostavila hrvatsku dječju dramsku ostali stručnjaci potrebni za uspjesnu realizaciju projek- sekcije kao temelj očuvanja i daljnjeg širenja Hrvatske ta. Probe su se održavale 2 puta tjedno, u trajanju od kuluturne baštine kod mladih Hrvata. 120 min po probi u prostorijama ZHRM gdje bi se jed- Ova projektna aktivnost koja se bazira kroz adaptaciju na od prostorija specijalno adaptirala u cilju sprovedbe hrvatskog dječjeg povijesnog romana Ivane Brlić Ma- projekta. U projektu bi učestvovala djeca (učenici i stu- žuranić, “Čudnovate zgode Šegrta Hlapića” u dječju denti) pripadnici hrvatske nacionalne manjine koja žive predstavu „Šegrt Hlapić“. Realizacijom ove aktivnosti na području Skopja i okoline, od 6 do 18 god. Hrvatskoj djeci u Republici Sjevernoj Makedoniji se Autor – Ivana Brlić Mažuranić omogućio direktan kontakt sa hrvatskim piscima pu- Djelo – “Čudnovate zgode Šegrta tem dramske sekcije, kao i upoznavanje sa bogatom Hlapića” hrvatskom kulturom uopće, te ostvario cilj očuvanja DJEČJA DRAMSKA SEKCIJA pri hrvatskog identiteta putem maternjeg jezika, njegova- ZHRM: nja hrvatskih kulturnih vrijednosti, razvijanje vlastitih Sergej Maljanovski Arnaudovski – Šegrt Hlapić talenata, medjusobnog upoznavanja i druzenja. Adap- Aleksandra Deleva – Gita tacijom kultnog romana u dječju predstavu prenijeta Maksim Maljanovski Arnaudovski je temeljna poruka romana u formi dostupnoj osjet- – Bundaš ljivim mogućnostima dječjeg poimanja da dobro uvi- Mila Cvetkova – Majstorica/narator jek pobijedjuje zlo kao i važnost pozitivnog poimanja Martin Ivanković – Majstor Mrkonja stvarnosti, potrebe za pravdom, postenjem i dobro- Antonio Vujasin – Crni čovjek Marko Vujasin – Marko tom unatoč svim nedaćama koje život općenito nosi. Leonard Nemet – Gospodar cirkusa Uključivanje djece u umjetničke procese razvija u sva- Režija – Georgi Gavrovski aka Gogo kom djetetu smisao za stvaralaštvo i inicijativu, boga- Rekviem tu imaginaciju, emocionalnu inteligenciju, sposobnost Važno je naglasiti da je realizacijom ove aktivnosti kritičkog mišljenja, samostalnost, te slobodu mišljenja utemeljena prva hrvatska dječja dramska sekcija na i djelovanja. Odgoj kroz umjetnost također potiče ko- području Makedonije, kao i sama predstava „Šegrt gnitivni razvitak i pridonosi da ono što i kako djeca uče Hlapić“, ostaje u trajnim vrijednostima kao osnova za odgovara potrebama društva u kojem žive, kao i okru- očuvanje i daljnje promoviranje hrvatske kulturne ba- ženje i tradicija predstavljaju faktor koji utiče na to kako štine. Istovremeno se otvara mogućnost za sve ostale se djete osjeća prema kulturi koju želi da usvoji. projekte kulturno umjetničkog sadržaja koji bi se po- Praktična realizacija projekta je uključivala literarnu, tencijalno realizirali u bliskoj budućnosti za hrvatsku dramatursku i glumacku interpretaciju tj vježbe dikci- djecu i njihove obitelji u Makedoniji. je, akcenta, govora, recitacije, ritma, tempa, intonacije,

Đoko Cvetkov 6 7 Svečana promocija dokumentarnog filma „25 godina ZHRM - most prijateljstva i stožer zaštite identiteta“

Urednica filma: Nevenka Kostovska. Scenarij: Mirjana Vasileva. Suradnici na scenariju: Nevenka Kostovska i Žarko Kamčev. Redateljica Mirjana Vasileva. Film je ostvaren pod pokroviteljstvom Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U četvrtak 3. lipnja u „Kinoteci R.S.Makedonije“ Redateljica i scenaristica devedesetminutnog filma održana je premijera filma posvećenog 25. obljetni- je Mirjana Vasileva, istaknuta dugogodišnja novi- ci djelovanja Zajednice Hrvata u Makedoniji. narka „Makedonske radio televizije“ koja slijedi rad ZHRM-a od samoga početka djelovanja. Film je po- Dokumentarni film naslovljen “ 25 godina ZHRM – svećen osnovnim smjernicama koje okupljaju član- most prijateljstva i stožer zaštite identiteta” ostva- stvo od 1996. godine u Skopju te ograncima diljem ren je uz potporu „Središnjega državnog ureda za Makedonije – u Bitoli, Ohridu, Strugi, Kumanovu, Hrvate izvan Republike Hrvatske“ u okviru programa Štipu i Tetovu. “Očuvanje hrvatskog kulturnog stvaralaštva i jezika”.

8 9 HRVATSKA RIJEč

S ciljem njegovanja jezika, kao osnove očuvanja ma, uz nazočnost i potporu Veleposlanstva Repu- identiteta, promidžbe i očuvanja vrijednosti hrvat- blike Hrvatske u Skopju, te uz potporu Ministarstva ske kulturne i povijesne baštine i istodobno uspo- za kulturu R.S. Makedonije, brojnih javnih kulturnih stavljanja mostova između dviju zemalja Hrvatske i ustanova i institucija. O tome govore i predstavnici Sjeverne Makedonije, uz sve prijepore, tijekom 25 različitih institucija sustava, i javnog i kulturnog ži- godina rada i postojanja ZHRM-a ostvareni su brojni vota, kao i brojni članovi aktualnog predsjedništva projekti u zemlji i inozemstvu. Film ima višestruko ZHRM i dosadašnji predsjednici ZHRM Ivan Šišak, značenje – ne samo arhivsko, nego potiče na dalj- Ljubomir Brangjolica, Snježana Trojačanec, Ivan Bra- nji rad i suradnju dviju zemalja, posebice u vrijeme dić, Nenad Živković te prethodni veleposlanici Re- aktualnog procesa integracije R.S. Makedonije u EU publike Hrvatske u Skopju, koji su izravno slijedili i i Euroatlantske integracije. Istodobno, film je dopri- poticali rad i unaprjeđenje ZHRM. Film je ostvaren i nos afirmacije procesa za zaštitu i boljitak Hrvata uz potporu sačuvane video arhive Mirjane Vasileve, izvan Republike Hrvatske koji podržavaju brojnim koja je prvu klapu filma odradila u Ohridu u rujnu institucijama, slijedeći obvezu provedbe potpisanog 2020. godine. Sporazuma iz 2007 godine o međusobnoj zaštiti ma- njina. Tako je istovremeno na simboličan način pri- Svečanost premijernog prikazivanja filma otvorila je kaz pokušaja da se dokumentarnim putem sačuvaju predsjednica ZHRM-a Nevenka Kostovska, a nazoči- nastojanja članstva za zajedništvo koje im je nera- la je hrvatska veleposlanica u Skopju Nives Tiganj, skidiva spona u pokušaju očuvanja svih vrijednosti brojni predstavnici Vlade R.S. Makedonije, Make- koje su neposredna poveznica s korijenima kojima donskih institucija, Predsjedništva ZHRM-a, Ogran- se s radošću, ali i sjetom vraćaju putem najrazličiti- ka ZHRM-Skopje i brojni članovi ZHRM-a, među ko- jih formi izričaja – pjesme, folklora, dramskih ostva- jima je i Marija Damjanovska, počasna članica koja renja, trenutaka proslava svetkovina i povijesnih da- je i inicijatorica osnutka Zajednice Hrvata u R.S. Ma- tuma te sjećanja na početke rada ZHRM. Ujedno je i kedoniji u 1996 godini. prikaz redoslijeda važnijih događaja koja su se odvi- jala uz potporu brojnih institucija u dvjema zemlja- Violeta Kalić

8 9 DR. SAŠA SRIĆA

SPECIJALIST INTERNIST – ZAGREB, REPUBLIKA HRVATSKA

Dr. Saša Srića specijalist Internist i subspecijalist pulmolog zaposlen u „Klinici za plućne bolesti Jordanovac“ - KBC Zagreb, na trenutnom radu u Covid bolnici Dubrava. Bavi se alergijskim i opstruktivnim bolestima pluća a involviran je u radu, osim s akutnim Covid pacijentima i s post Covid pacijentima, što mu postaje profesionalni izazov u budućoj karijeri.

Dr SRIĆA kakva je vaša ocjena stanja Očekujemo da bi se do kraja lipnja trebalo cijepiti u Republici Hrvatskoj kada je u pita- 50% naših sugrađana s 1.dozom a brojka od 70% ci- 1nju svjetska pandemija prouzroko- jepljenih s obje doze ne prije kraja godine. vana korona virusom COVIDA 19, i koje su Ali ukoliko će cijepljenje ići dobrim tijekom i ukoliko vaše preporuke kako se treba odnositi se građani neće previše opustiti očekujemo dobre u vremenu kada statistika kaže da se rezultate.Bitno je da iako svi smo željni druženja i ugorna linija pandemije – smanjuje. starog normalnog ne dođe do pada interesa za cije- U ovom trenutku mogu reći da je situacija zadovo- pljenje kao i preveliko popuštanje mjera s obzirom ljavajuća uz dobar trend opadanja broja novozara- da nam je zajednički cilj izbjeći potencijalni 4.val na ženih,udio pozitivnih među testiranima isto je puno jesen što je prioritet. manji kao i broj umrlih što je znak da idemo prema smirivanju i završnom dijelu 3.vala.

Kako se odvija proces cijepljenja u Hrvatskoj i što mislite hoće li Hrvat- 2ska, prema procjenama uskoro do- stići crtu od 70 posto ciljepljenih osoba da bi se dostigao “imuninet krda” ? Cijepljenje je u početnoj fazi išlo malo sporije što zbog nedostatka i spore isporuke cjepiva ali isto tako i zbog malo nedorečenosti oko funkcioniranja platmorme ali svakako sada procijepljivanje ide dobro.

10 11 HRVATSKA RIJEč

Pored toga sto ste poznat i iskusan pUolmolog, u vašoj bolnici na Jor- 3danovcu, već nekoliko mjeseci je kako ste se pridružili vašim kolegama u Covid centru Dubrava. Zanima nas, kako je bilo raditi danonoćno sa najtežim pa- cijentima, i u skafanderu Svakako kao liječnik s matičnim radom u Klinici za plućne bolesti Jordanovac ponosan sam na ovaj period a to ce uskoro s kratkim prekidom biti oko 6 mj rada u Covid bolnici Dubrava i u ona najteža vremena kada smo pokazali snažni zajednički Tim i veliko srce kada smo spasili mnoge ali nažalost i izgubili brojne živote što nije bilo često puta lako i Vaše je iskustvo ogromno u liječe- jednostavno. Svakodnevno satima boravili u Covid nju zaraženih osoba od Corone vi- skafanderima i već smo pomalo umorni i iscrpljeni 4rusa - Izmjenjujete li praktična isku- ali u nama je još puno snage za brojne izazove ali i stva sa stranim kolegama? vrijeme za godišnji odmor. Naravno da izmjenjujemo iskustva s kolegama i pri- jateljima liječnicima i znanstvenicima,a posebno s kolegom Đikićem u Njemačkoj te Štagljarom u Ka- nadi a putem mejla i s ostalim kolegama po Europi i iako me neki proglašavaju oštromjerašem i zagovor- nikom lockdowna da smo kada je trebalo donositi žešće i restriktivnije mjere bilo bi značajno ako ne i upola manji broj hospitaliziranih i umrlih pacijenata Doktore Srića preležali ste Corona virus, cijepili ste sa cijepivom “Pfi- 5zer” , što bi poručili onima koji se ne žele cijepiti još uvijek a što onima koji se deklariraju kao “ antivakseri” ? U svakom slučaju rizici od cijepljenja su zanemarivi u odnosu na prednosti jer ovo je vrlo opasan virus i ovakve kliničke slike nismo se nagledali ni u jed- nim drugim situacijama gledajući pacijente koji se doslovce bore za svaki udah. Pozivam sve da bez razmišljanja se cijepe te time za- štite sebe i svoje najbliže a naravno i sve ostale.

Koje su vaše poruke našim čitateljima –glasila Hrvata u Makeodniji –“Hr- 6vatska riječ”, kako se odnositi u ovo vrijeme - nevrijeme i koja su Vaša očekiva- nja - kada bi se ovo stanje popravilo Od srca pozdravljam sve drage ljude u bliskoj i pri- jateljskoj nam državi Makedoniji, sve Mekedonke i Makedonce, te naravno Hrvate i ostale građane že- leći im da izdrže i prebrode ovo izazovno razdoblje.

Mirjana Vasileva 10 11 DŽELAL H ODŽ IĆ: Zamjenik Direktora „Agencije za ostvarivanje prava Zajednica“ (AOPZ) „Zajednica Hrvata u RS Makedoniji može dati značajan doprinos razvoju makedonskog društva“

Poštovani g. Hodžić; Koliko je koncept razlike kako bi se osjećali ravnopravnima u “Jedno društvo za sve” važan za manje et- svojoj zajedničkoj Republici Sjevernoj Ma- ničke zajednice? kedoniji. Ovaj je koncept posebno važan za manje zajednice koje imaju interes s jedne Koncept “Jedno društvo za sve” jedan je od strane sačuvati svoju jedinstvenost, ali s ključnih stupova na kojem se temelje poli- druge strane dobiti prostor kako bi mogle tike Vlade Republike Sjeverne Makedonije. doprinijeti razvoju društva. To se odnosi i Uvijek kažemo da su kulturne razlike blago na hrvatsku zajednicu u našoj zemlji koja je naše zemlje, sada je vrijeme da to bogat- dobro organizirana i koja ima ozbiljan po- stvo stavimo u funkciju razvoja naše zemlje, tencijal da pruži značajan doprinos razvoju kroz politiku “Jedno društvo za sve”, koja makedonskog društva. osigurava sve građane, bez obzira na etnič- ku pripadnost , vjerske, kulturne i sve druge

12 13 HRVATSKA RIJEč Za naše čitatelje “Hrvatske riječi” recite način da hrvatski jezik učinimo dostupnijim kakva je suradnja “Agencije za ostvariva- onima koji su zainteresirani za učene istog. nje prava zajednica” s ZHRM? Želio bih naglasiti još jednu važnu točku, a to je da je hrvatska zajednica u R. S Makedoniji Agencija za ostvarivanje prava zajednica i Makedonci u Hrvatskoj mogu biti poveznica (AOPZ) prati ostvarivanje prava manjeg bro- za još bolju suradnju Sjeverne Makedonije i ja zajednica u nekoliko područja: Korištenje Hrvatske na svim poljima, od gospodarstva jezika i simbola, Kultura, Obrazovanje na do europske integracije naše zemlje, što je maternjem jeziku, Jednaka zastupljenost, naš strateški interes. Mediji u jezicima zajednica. Uz to, opis rada AOPZ-a je suradnja s nevladinim organiza- cijama manjih zajednica. AOPZ izvrsno su- rađuje sa svim utjecajnim nevladinim or- ganizacijama, uključujući i one iz hrvatske zajednice, kojima će vrata AOPZ uvijek biti otvorena. U prošlom period je AOPZ je po- držao dva projekta “Zajednice Hrvata u Re- publici Sjevernoj Makedoniji”, ali ističem da je još važnije, da hrvatske nevladine organi- zacije redovito posjećuju AOPZ, imamo iz- vrsnu komunikaciju i redovitu koordinaciju o pitanjima od zajedničkog interesa, redo- vito pohađamo treninge koje su organizira- ne kao potpora nevladinom sektoru. Mogu samo reći da mi je drago što se ovo partner- stvo nastavlja razvijati.

Kao priznat I poznat prijatelj ZHRM, pita- mo: kakvu bi podršku hrvatska zajednica trebala očekivati ​​u sljedećem razdoblju od AOPZ-a i drugih institucija u sljede- ćem razdoblju? Aktivnom participacijom predviđenim obu- kama za nevladine organizacije, a zatim i po- drška dobrim projektima hrvatske zajednice. Uz to, trebali bismo zajedno raditi na stvara- nju programa na javnom TV servisu koji će promovirati hrvatsku zajednicu, zajednički težiti poboljšanju ravnopravne zastupljeno- sti u javnom sektoru, kako bismo pronašli

Žarko Kamčev 12 13 SOBRANJE RS MAKEDONIJE: AKTIVNOSTI ODBORA ZA ODNOSE IZMEĐU ZAJEDNICA - SUSRET S UDRUGOM GRAĐANA „MREŽA MULTIKULTURNOG DRUŠTVA“

Predsjednica Odbora za odnose među zajednicama Pitanja koja su pokrenuta,a od značaja su za pobolj- Makedonskog Sobranja, gospođa Arbana Pasholi i šanje položaja i statusa neimenovanih zajednica u zastupnica Ljatife Shikovska, na odvojenim sjedni- Ustavu RS Makedonije, odnosi se na slijedeće: cama u travnju i svibnju 2021 godine, su se sastali - Inicijativa za promjenu preambule Ustava RSM u s predstavnicima udruga građana zajednica - Mreže kojoj će biti imenovane sve zajednice; za multikulturalno društvo. - Početak emitiranja emisija iz oblasti multikulture uz učešće svih zajednica na nacionalnom kanalu Članovi Odbora i predstavnici Delegacije Europske MRTV čime bi se obezbijedilo učešće svih zajed- unije u RS Makedoniji, OESS-a, NDI-a i IRI-a imali su nica u javnome životu RSM; priliku pratiti sastanke putem platforme Zoom. - Promjena zakona o praznicima sa dopunom poje- Na sastancima su prisustvovali gosp. Miroljub Orlan- dinačnih praznika svih zajednica; dić, predsjednik Mreže za multikulturalno društvo iz - Uvođenje multikulturnog programa u sistem ob- razovanja; crnogorske zajednice, g. Rubin Zemon iz unije bal- - Promjena zakona o javnim ispravama kojim bi se kanskih Egipćana, G-đa Nevenka Kostovska i g. Žarko omogučilo da pripadnici manjina, pokraj make- Kamčev iz ZHRM i g. Andrej Timofejev iz ruske zajed- donskoga jezika dobiju pravo da njihovi podaci nice i predstavljeni su njihovi stavovi i predstavljene budu upisani jezikom kojim govore. su njihove potrebe kako bi se poboljšala zastuplje- nost članova manjih zajednica u RS Makedoniji. Mreža se obavezala da u kratkom roku dostavi Komi- tetu prijedlog rezolucije, kojom će se sve zajednice Predsjedavajuća Odbora za odnose među zajednicama, staviti pod zaštitu Ohridskog Okvirnog sporazuma, a gđa Arbana Pasholi i članovi naglasili su da su otvoreni da nakon toga bude obavješten Savjet Europe čime za daljnju suradnju i zajedničke aktivnosti s Mrežom. bi se nadvladao dio negativnog izvještaja iz poglav- Kao zaključci sasanaka navode se da su Odboru lja 23. predpristupnih pregovora Vlade RS Makedo- dostavljene informacije i prihvaćeno je da Komitet nije s EK, a kako bi isti bio osnov pozitivnog izvješta- bude institucionalni dio makedonskoga parlamenta ja Europske komisije. koji će inicirati rješavanje predloženih promjena. Žarko Kamčev

14 15 HRVATSKA RIJEč

AKTIVNOSTI IZ OBLASTI KULTURE – OGRANAK SKOPJE PROMOVIRANA ZBIRKA PJESAMA U PROZI LJERKE TOTH NAUMOVE: „ZJENICA BJEŽI OD ZJENICE“

“Već je na prvi pogled vidljivo da ćemo se susresti s toplom i osjećajnom poezijom, stihovima koji la- gano padaju na dušu i krijepe je. Posvećene su rod- nome tlu, ognjištu, djetinjstvu i svemu onome što je sada samo uspomena. Ovo su duboki i misaoni stihovi obavijeni teškom metaforikom i simbolikom i teško je razlučiti jesu li odraz očaja i boli ili samo pe- simistične refleksije o našem postojanju. U svakom slučaju, nastavlja Lovrenčić, ova zrela i promišljena zbirka stihova u prozi navodi nas na razmišljanje o vlastitom postojanju i na preispitivanje naših život- nih odluka…”, napisala je Lovrenčić.

“U simbolici “Zjenica koja bježi od zjenice”pjesniki- nja će poetski spojiti svoje autentične vizije sjeća- nja, uspomena u emotivnom srazu s budućnosti. Učinkovitost poetskog vokabulara uvodi u novu op- stojnost bića. Samosvojnost i obveza prema odabra- nim riječima. One su i susret i buđenje, san i želja za životom. Tako se obojena nostalgijom zbiva čarolija pjesme, začaranost neizgovorenim koje u suglasju s S obzirom da je jedan od glavnih ciljeva Ogranka osmišljenim, izgovorenim, naglašava misterij poezi- ZHRM- Skopje očuvanje hrvatskog jezika i promidž- je. Komponirajući svoja emotivna i estetska promi- ba hrvatske kulture u Makedoniji, između ostalih šljanja u ciklusima “Razdoblje razdijeljeno”, “Pulsira projekata, na ovu temu, je prijavljen projekt na na- otpozdrav jezerski”,”Čekanje noćnih ura”, kreativno tječaju „Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan se suočava s oslobođenim riječima koje svjedoče Republike Hrvatske“. neku novu stvarnost”, čitamo u ulomku iz recenzije Ljerke Car Matutinović. Rezultat projekta je objavljivanje nove knjige hrvat- sko – makedonske pjesnikinje Ljerke Toth Naumove Nakladnik knjige je Akademski pečat iz Skopje, a naslovljena “Zjenica bježi od zjenice”. Riječ je o zbir- sunakladnik Naklada Bošković, Biblioteka VLATI 154 ci pjesama u prozi, osamnaestoj knjizi ove autorice, iz Splita. Urednik je Đuro Vidmarović, a naslovnicu članice DHK, Društva pisaca Makedonije i glavne i je dizajnirao autoričin sin Dubravko Naumov, aka- odgovorne urednice glasila Hrvata u Makedoniji demski slikar koji živi u Torontu. Lekturu knjige je “Hrvatska riječ”. napravio nastavnik hrvatske nastave u Makedoniji Josip Vojinović. Poznato je da se u pjesničkom stvaralaštvu Toth Na- umova ponajviše bavi svojim već poznatim temama Knjiga je objavljena uz financijsku potporu „Središ- nostalgije, sjete, čežnje, uspomena…, ističe recen- njeg državnog ureda za Hrvate izvan RH“. zentica dr.sc. Željka Lovrenčić u predgovoru knjige. Nenad Nemet

14 15 USKRS U KATOLIČKOJ KATEDRALI „PRESVETO SRCE ISUSOVO“ U SKOPJU U nedjelju, 4. travnja 2021. godine, u katoličkoj katedrali “Presveto Srce Isusovo” u Skopju održana je sveta liturgija u čast najvećeg kršćanskog blagdana - Uskrsa, koji slave građani katoličke vjeroispovijesti. Ograničeni broj vjernika bio je prisutan u katedrali, primjenjujući mjere zaštite od pandemije izazvane Corona virusom KOVID 19.

Čak je i Sveta Stolica najavila da će i ove godine slomljeni i da smo oslobođeni ropstva grijehu i papa Franjo Uskrs proslaviti u praznoj bazilici Sve- smrti kao slobodna Božja djeca. tog Petra zbog vrlo ograničenog broja vjernika. Svjesni smo da kruna utječe na mnoge članove Dakle, smrt više nije strah koji će nas ispuniti uža- našeg naroda i mnoge obitelji u našoj zajednici. som, jer nas je Bog pozvao na život i on će, jednog Najteže je onima koji su izgubili svoje najmilije dana, kad se vrati u slavu, preobraziti naša tijela i jer se nisu uspjeli izboriti za još jedan dodatni pridružiti ih svom slavnom tijelu. Tko je Krist, nema dah i prevladati ovu podmuklu bolest, ali su pre- se čega bojati. Jer sam Isus kaže: “Ne bojte se!” dali svoj duh beskrajnoj milosti nebeskog Oca. Istina, mi smo, kao i sva stvorenja na zemlji, bez Sretan i blagoslovljen blagdan Uskrsnuća Kristo- ove bolesti koja je podložna prolaznosti. Iako to va - Uskrs! - rekao je skopski biskup i strumič- pokušavamo nekako izgurati iz uma, možda se ko-skopski egzarh Kiro Stojanov. uvjeravajući da će to jednom doći, ali u istini, ne još uvijek, i dalje smo neprestano u opasnosti od smrti koje nam vise nad glavom. Draga braćo i sestre, Isus nam je svojom pobjedom nad grije- hom i smrću te uskrsnućem iz mrtvih dao novi, neuništivi život i tako ispunio nebo i zemlju ve- likom radošću. Uskrsna radost ispunjava i naša srca. Svatko tko vjeruje u Kristovo uskrsnuće već je uskrsnuo s Njim. Zna da krhkost postojanja i da patnja i smrt nemaju posljednju riječ. Ta- kođer zna da je Kristovom smrću i uskrsnućem zlo zauvijek pobijeđeno, da su okovi podzemlja

16 17 HRVATSKA RIJEč USKRŠNJI SAJAM 2021

Ljepše je darivati nego primati. To je misao koja njeg sajma. Isti se održao 28 ožujka 2021 godine sve nas budi da budemo bolji ljudi, da budemo u organizaciji Župnog ureda Katedrale Prsvetog bolji vjernici, da budemo bolji krščani i da uči- Srca Isusova u Skopju. Svim nazočnima – ljudi- nimo ono što nam naš dragi Isus Krist govori: ma, a osobito razdraganoj djeci ljubav je bila po- “Ono što ste učinili jednom od Moje najmanje kretač svega. Sajam se održao u dvorištu crkve, braće Meni ste učinili.” a vrijeme je bilo prekrasno. Svatko je darivao tko Vrijeme korizme je vrijeme kada se trebamo za- je šta mogao, svatko je darivao sebe. Na sajmu pitati što smo učinili i šta želimo učiniti od našeg je bilo svega: uskršnjih motiva, uskršnjih ukrasa, života, kuda idemo i kuda želio ići u njemu. Mo- igračaka, torti, šarenih kolača kojima su se djeca tivira nas, osobito taj period, ljubav, ona koju je najviše radovala, a njihov se razdragani smijeh Isus imao za nas kad se krvavim znojem znojio, orio cijelim crkvenim dvorištem koji nas je pod- kad je bičevan bio, kad je trnjem okrunjen bio, sjetio šta je istinska radost u životu. Svakako su kad je teški križ nosio, kad je raspet bio, umro bile zapažene mjere oprijeznosti zbog pandemi- za nas i na našu veliku radost uskrsnuo kako je i je korona virusa i pridržavalo se protokolu. rekao da će biti. Sajam je bio hvale vrijedan. Osjetio se duh lju- Tebamo misliti na to za vrjeme našeg života, bavi, radost i zajedništvo da bi se učinilo još trebamo činiti djela ljubavi i to više nego li smo neko dobro. to činili tokom godine. Trebamo i na djelu poka- Zato dozvolimo da i dalje u našim srcima vlada zati da smo Kristovi. Biti kršćanin je ekvivalent Ljubav, Isusova ljubav koja je pokretač svega, na ljubav, a ljubav je jednako na djela milosrđa. koja je suština kršćanskog života, a na koju smo Trebamo na djelu pokazati da smo Njegovi jer svi pozvani u imenu Isusa Krista. vjera bez djela je mrtva, a znamo da ćemo samo Ovdje bih završila jednom misli Svete Majke naša djela ponijeti sa nama pred Gospodina. Terezije: “Nismo svi stvoreni da radimo velike Sve nas je ovo duboko usađeno u našim srcima stvari. Ali zato možemo raditi male stvari s puno vodilo i ove godine za vrijeme održavanja Uskrš- ljubavi.“ Jadranka Čadinovska

16 17 AKTIVNOSTI ZHRM OGRANAK STRUGA OHRID Međunacionalna, međuvjerska i kulturna tolerancija jedini su uvjet za zajednički život “Različitost identiteta je korist, a ne prepreka”

Struga Ohrid

Diskriminacija je prisutna na svakom koraku. mirajte se, družite se i onda prosudite. Svatko Stvara nepovjerenje između spolova, religija i ima pravo na jednake mogućnosti u svim sferama entiteta. Kako bi se spriječili mogući sukobi koji života, a ne mu uskratiti to pravo samo zato što proizlaze iz diskriminatornog ponašanja. je drugačiji od nas! Prisutnost i poštivanje različi- tih kultura u našoj zemlji ima stoljetnu tradiciju: Svaki bi čovjek trebao imati jednaka prava na pridonijeti prenošenju naših kulturnih razlika na ljudski, socijalni, ekonomski i kulturni razvoj, mlađu populaciju kako bi ih mogli njegovati ona- kao i jednaka glasačka prava u društvenom i ko kako ih njeguju i poštuju naši djedovi i bake. političkom životu. Poboljšati naše komunikacij- ske vještine jer loša komunikacija često dovodi Poštuj me kao što i ja tebe poštujem! Vjeruj mi! do nasilja. Volim iste životne vrijednosti koje volite i vi. Upoznajte me bolje, vjerujte mi - voljet ćete me Da bismo sačuvali svoje dostojanstvo, moral je Uvjereni smo da zajedno možemo utjecati na trajna vrijednost! Prevladavanje prepreka naš je poboljšanje međunacionalnog dijaloga i surad- izazov. nje. Postizanje tog cilja je naš motiv i ne odusta- jemo. Većina nas ima tendenciju fotografirati stvari ili Kontaktirajmo da bi se bolje upoznali ljude, a da prethodno ne upozna osobu ili zajed- nicu. Prije nego što upadnete u tu zamku, infor- Naum Dunoski 18 19 HRVATSKA RIJEč GLASOVITI HRVATSKI ILUSTRATOR SVJETLAN JUNAKOVIĆ NA FESTIVALU “LITERA 2021” u SKOPJU

Među dugom listom nagrada i priznanja dodijel- jenih ovom velikom hrvatskom umjetniku ilus- tracijeje i nagrada Vladimira Nazora, te Hansa Christiana Andersena.

Svoje sudjelovanje na ovom trećem po redeu iz- danju Festivala književnosti i ilustracije za dje- cu, “LITERA2021” obilježio je ,u duhu aktualnih mjera i prakse, održavanjem dvosatne radionice putem zum platforme.Ova je radionica namijen- jena posebice mladim ilustratorima, studentima, te umjetnicima. Od trećeg lipnja je u Nacionalnoj Ustanovi, Na- cionalna Galerija “Čifte amam” u Skopju otvo- Festival “Litera 2021” otvoren je 3.lipnja izložbom ren je Treći međunarodni festival književnosti jednog od doajena makedonske ilustracije za djecu i ilustracija za djecu “Litera2021 “ na kojem je Mladena Tunića, a biti će otvoren do 31.10.2021. sudjelovao i glasoviti hrvatski ilustrator Svjetlan Junaković, dobitnik brojnih nacionalnih i među- narodnih nagrada i priznanja u sferi ilustracije (rođen 1961 u Zagrebu)Diplomirao je Accade- mia di Belle Arti di Brera” u Milanu. Aktivno je angažiran i na polju kiparstva,slikarstva gra- fičkog dizajna i ilustracija. Od 2010 godine pro- fesor je na Akademiji primjenjenih umjetnosti u Zagrebu, gdje predaje ilustarciju, crtanje i gra- fički dizajn. Sudjelovao je na brojnim izložbama, te su njegove ilustracije publicirane u preko 30 zemalja diljem svijeta među kojima su: USA, Ja- pan, Brazil, Canada, Australija,Argentina, Mexi- co, Izrael... A samostalne izložbe imao pored one u Klovićevim dvorima u Zagrebu,i diljem svijeta u Mexico City, Florence, Munich, Naplesu,Bo- logna, Brussels,Geneva. Sudjeluje i na brojnim workshop radionicama, Roma, Verona, Padova, Monza, te na Internacionalnoj školi ilustracije u Valladolidu u Španjolskoj.

Violeta Kalić

18 19 Nogometna reprezentacija Makedonije prvi na Europskom prvenstvu put EURO 2020

Nogometna reprezentacija Makedonije će naka), (Leće), Tihomir Kostadi- debitirati na Europskom prvenstvu u nogo- nov (Ružomberok), (Partizani metu, a svoj prvi nastup zabilježit će 13. lip- Tirana), (Napoli), nja u Bukureštu protiv Austrije, nakon ćega (Kajserispor), Darko Čurlinov (Vfb Štutgart), će 17. Lipnja odmjeriti snage sa Ukrajinom, (); dok će meč posljednjeg, trećeg kola C grupe Napad: (Đenoa), Aleksandar odigrati protiv Nizozemske u Amsterdamu. Trajkovski (Majorka), Ivan Tričkovski (AEK Izbornik Angelovski je odlučio da povjerenje Larnaka), (Šambli), Krste ukaže slijdećim nogometašima: Velkovski (Sarajevo), (Spar- tak Trnava). Golmani: (Rajo Valjekano), Damjan Šiškovski (Doksa), Riste Jankov (Ra- Makedonci su kvalifikacijsku grupu završili botnički); kao treći, iza Poljske i Austrije, pa su svoje Odbrana: (Dinamo Zagreb), mesto tražili kroz play-off D divizije Lige na- (Fehervar), cija, gde su bili bolji od reprezentacije Koso- (Škendija), (Ujpešt), Đoko Za- va sa 2:1, a potom u finalu u Tbilisiju „pre- jkov (Šarlroa), (Rijeka), Ez- skočili“ Gruziju sa 1:0. Europsko nogometno gjan Alioski (Lids), prvenstvo biti će odigrano od 11. lipnja do Vezni red: (Dinamo Zagreb), 11. Srpnja u 11 gradova širom Europe. Enis Bardi (Levante), (AEK Lar-

20 21 ZHRM organizira zajedničko gledanje Nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu EURO 2020

Nogometna euforija je zavladala svijetom. Ove godine je specifična situacija zbog učešća i Hr- vatske i Makedonske nogometne vrste na Eu- ropskom prvenstvu u nogometu – EURO 2020. Prateći aktualne trendove, obaviještavamo naše čitatelje, članove i prijatelje ZHRM da će i ove godine, ZHRM organizirati zajedničko gledanje utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije na Europskom prvenstvu – EURO 2020.

Nogometna reprezentacija Hrvatske prvu uta- kmicu na Europskom prvenstvu u nogometu igra u nedjelju 13. lipnja u 15.00 h u Londo- nu protiv Engleske, nakon čega će u petak 18. Lipnja u 18.00 h odmjeriti snage sa Češkom u Glazgovu, dok će meč posljednjeg, trećeg kola D grupe odigrati protiv Škotske utoraku 22.lip- nja u 21.00 h isto tako u Glazgovu.

Detalje vezane za organizaciju navedenih uta- kmica, uz strogu primjenu zaštitnih mjera pro- pisanih Vladinim odlukama, pratite na facebo- ok stranici „Zajednica Hrvata u Makedoniji“. Naprijed „Vatreni“....uvijek vjerni!!

20 21 Fragmenti iz dokumentarnog filma:

„25 godina ZHRM - most prijateljstva i stožer zaštite identiteta“

Irena Stefoska, Minister za kultura

“Prije svega, od srca čestitam jubilej Hrvatske zajednice, 25. godišnjicu postojanja u Republici Sjevernoj Makedoniji. Ova godina je 25. Godišnjica jubileja i podudara se s 30. godišnjicom neovisnosti Republike Sjeverne Makedonije. Ovo je lijepa prigoda, obje godišnjice, jer ovo je naša zajednička zemlja svih nas koji ovdje živimo, dva događaja, da nadjemo formu i nacin da u jednom trenutku, organizirano zajednicku proslavu a povodom oba jubileja.

Kao djelatnost Ministarstva kulture a vezano za Hrvatsku Zajednicu, isticem da postoji peti posebni program dviju zemalja uspostavljen sporazumom koji je istekao je 2019. godine. Naše ministarstvo pokazalo je interes za produženje sporazuma, postupno, pre- ma svim postupcima, i vjerujem da ćemo ove godine s hrvatskom ministricom kulture, kolegicom Ninom Obuljan- Koržinek, dovršiti formalni postupak potipisivanja novogD o- govora, između dviju zemalja, kako bi nastavili suradnju i dodatno obogatili kulturnu ponudu obje zemlje”

22 23 HRVATSKA RIJEč

Fragmenti iz dokumentarnog filma:

„25 godina ZHRM - most prijateljstva i stožer zaštite identiteta“

prof. dr. Natasa Kotlar, Intitut za nacionalnu povijest - Skopje

“Niz povijest, hrvatski znanstvenici su ostavili vidne tragove. Profesora anatomije Krizmana je bio 10 godina u Skopju i jedan je od osnivača medicinskog fakulteta u Skopju. Ne zaboravimo na glazbeni i umjetnički smisao, bili su prisutni ljudi, Lovro Matasić, koji je došao na poziv Todora Skalovskog u Makedoniju koji je tijekom 5 godina boravka u Skopju je uspio realizirati 15 premijera u makedonskoj operi, a sa sobom je doveo divnu grupu umjetnika, uključujući mezzosopranisticu Anu Lipsu Tofović. Njegova je zasluga osnivanje Državne filharmonije. Negdje sam u literaturi pročitala da je njegovo djelo u Skopju bilo zlatno doba makedonske opere. Ne bih voljela preskočiti Branđolicu, ali ni Laurenčića, koji je pridonio razvoju kreativne umjetnosti i marketinga. Naravno, tu je i Akademik Miroslav Krleža, koji je bio tri puta u kontaktu s Makedonijom, a osobito onaj treći posjet, meni kao znanstveniku puno znači jer on odstupa od cjelo- kupne bibliografske građe u leksikografskom odjelu Instituta za nacionalnu povijest. To je more koje treba proučiti i predstaviti široj javnosti.T akođer treba spomenuti da je bilo lju- di koji su bili ravnatelji nacionalnog kazališta, današnjeg MNT-a, mislim da je to bio gosp. Andrija Milučinović, a tu je Victor Beg, a to je bio Ante Šimac, ali bili su i drugi.”

22 23 ljepote hrvatske

Osijek je grad u istočnom dijelu Hrvatske. Smješten je u ravnici na desnoj obali rijeke Dra- ve između 16-og i 24-og kilometra od ušća u Dunav. Najveći je grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad u Hrvatskoj, te je industrijsko, upravno, akademsko, sudsko i kulturno središte Osječko-baranjske županije. Osijek je grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394.000 m². Gornji grad je urbano središte Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika - Trg Ante Starčevića. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. sto- ljeća, pa ga karakterizira arhitektura historicizma. Najistaknutija građevina je župna crkva sv. Petra i Pavla, građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U blizini je neoklasicistička Palača županije (1834. – 1846., arhitekt N. Hild), te Hrvatsko narodno ka- zalište s elementima pseudomaurske arhitekture. Od baroknih građevina može se istaknuti kapucinski samostan (1706. – 1710.) s crkvom sv. Jakova (1723. – 1727.), te manja crkva sv. Roka, kojoj je naknadno početkom 19. stoljeća dodan pročelni zvonik. Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom secesije. U tom je pogledu značaj- na Europska avenija, reprezentativna avenija s raskošnim secesijskim palačama podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je Kino Urania, djelo arhitekata Viktora Axmanna iz 1912. godine, te palača Glavne pošte iz iste godine. Europska avenija ima najdulji secesijski niz u jugoistočnoj Europi. OSIJEK – BISER SLAVONIJE I GRAD S NAJVIŠE ZELENILA