Izdavač OGRANAK MATICE HRVATSKE U PODSTRANI GODINA XIX

Izdavač OGRANAK MATICE HRVATSKE U PODSTRANI GODINA XIX. - BROJ 40. - PODSTRANA, prosinac 2020.

Izdavač OGRANAK MATICE HRVATSKE U PODSTRANI GODINA XIX. - BROJ 40. - PODSTRANA, prosinac 2020. 2 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda PODSTRANA / ZABORAVLJENE VIZURE FOTO: EMIL MINIGO

Strožanačka vala prije izgradnje sportske lučice Ex banjalučko odmaralište i djeca na splavi

Grljevačka plaža pred zadružnom zgradom Strožanačka plaža prije izgradnje hotela Split

Grljevačka plaža prije izgradnje hotela San Antonio sadržajostalo PODSTRANSKA revija 3

SADRŽAJ * * * Proračun Općine Podstrana za 2021. godinu ...... 4 Svugdje ideš, svukud lutaš, Obrazloženje prijedloga proračuna općine često i gorčinu gutaš, Podstrana za 2021. godinu ...... 4 duši nać ćeš pravu hranu Pregled projekata i aktivnosti ...... 6 kada stigneš u Podstranu! Upravni odjel za javnu nabavu, gospodarstvo, Svašta želiš, mnogo tražiš društvene djelatnosti i fondove EU–a ...... 11 i varkama srce blažiš, Upravni odjel za pravne poslove na zelenu doć ćeš granu, i strateško upravljanje ...... 14 kad dospiješ u Podstranu! Općinske nagrade za 2020...... 15 Gospodinu načelniku i cijenjenoj općinskoj upravi ... 17 Nigdje mira ni spokoja, Primjedbe Općini Podstrana nomadska je sudba tvoja, na UPU obalnog dijela u Strožancu ...... 18 al nemir stvara branu dolazak ti u Podstranu. Obećanje ludom radovanje ...... 18 Osvrt na turističku sezonu 2020. u Podstrani ...... 19 Il na moru il na kraju Masters +55 u Podstrani ...... 20 odmaranja kratko traju, PERUN stoga nek su ti odabrani mirni dani u Podstrani! Pjesnički - likovni kutak ...... 1 Dragi Tonko, hvala za sve! ...... 4 Tu si bio prošlog ljeta, 24. Dobrojutro more ...... 6 tu ti ništa već ne smeta, Obrazloženje dodjele plakete laureatu e pa, dušo, tko ti brani pjesničkih susreta Dobrojutro more ...... 6 veselit se u Podstrani! Drago Čondrić ...... 8 O pjesmama Drage Čondrića ...... 8 Akademik Tonko Maroević Kreativna “Oluja” ...... 9 Marija od Presvetog Srca ...... 10 XIV. Mediteranski korijeni filozofije...... 13 Sveti Jeronim slavni dalmatinski muž ...... 17 PODSTRANSKA revija Povijesni i kulturni lokaliteti u Podstrani Osnivač i izdavač: kao potencijal razvoja turizma ...... 18 Ogranak Matice hrvatske u Podstrani Vukovaru i Škabrnji – H – Momento poetika ...... 19 Jurasova 2 Duško Aničić ...... 19 Žiro račun MH u Podstrani Perunovo koplje i jurjev mač ...... 20 HR2425030071100016832 Hello, Dolly! ...... 21 ISSN 1334-2827 Demokracija ...... 22 Milijunjenaš ...... 23 Uredništvo: Aforizmi ...... 24 Darijo Radović, Dražen Vlašić, Ante Šiško, Zorana Ivanković Buljan, Antonio Vrbatović, Jedriličarski klub Podstrana ...... 21 Divna Ban Bakota, Ivan Bašić, Mario Tomasović, Dragica Mihaljević Denis Jonjić, Zlatko Juras, Zoran Jurišić najtrofejnija sportašica Podstrane ...... 22 Za fotografije zaslužni: Zoran Jurišić, Nenad Stanić, Dražen Vlašić, Planinari s Peruna ...... 23 Ante Ružić, Vedran Mihaljević, Božan Živaljić, Perun Adventure Race ...... 24 Fabijan Ruščić, Ivica Mikuličić, Stipe Delić, Svjetlost ...... 25 Darijo Radović, Mario Tomasović, Denis Jonjić, Naše gore list, mons. Mate Uzinić ...... 26 PD Perun i Zlatko Juras Red svete Klare u Splitu ...... 29 Grafička priprema: Neven Marin Naš mladomisnik ...... 31 IN HOC SIGNO VINCES ...... 32 Tisak: Dalmacijapapir Uzalud nam trud, pisači ...... 32 Naklada: 1500 primjeraka Osvrt na planiranu devastaciju Za potpisane tekstove odgovaraju autori, novouređene plaže na ušću Žrnovnice ...... 33 za nepotpisane uredništvo Prilog o masonstvu u državi Hrvatskoj ...... 34 Brodarstvo: Počeci linijske putničke plovidbe ...... 36 O vinu sve najbolje ...... 37 Vaše tekstove i fotografije možete slati na e-adresu: Oni koji brane ...... 38 [email protected] ili [email protected] Balotaški turnir ...... 39 Ovaj broj Podstranske revije možete čitati Juniori šk Dubrovnik, prvaci Dalmacije ...... 39 i na internetskoj adresi www.omh-podstrana.hr Podstranske vedute ...... 40 4 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda

Zbog već navedene situacije, pro- računski prihodi su ipak planirani u Proračun Općine nešto manjem iznosu nego u 2020. godini te iznose 64.915.810,00 kuna, ali moramo napomenuti da Podstrana je 2020. godina rekordna po iznosu uprihođenih sredstava otkad postoji naša općina, tako da je ovo optimi- za 2021. godinu stičan i razvojan plan proračuna za Stjepan TABAK, mr. oec., u pozitivnom smjeru – proračunom 2021. godinu. pročelnik upravnog odjela i dalje nastojalo održati visok stan- Iako je u 2020. godini općinski za proračun i financije dard javnih usluga u svim segmenti- proračun pogođen posljedicama pan- ma stanovanja. demije koronavirusa, stabilan je i li- a 37. sjednici Općinskog Imajući u vidu potrebe naših mje- kvidan, prihodi proračuna ostvaruju vijeća, 26. studenoga 2020. štana, koje trebaju biti ispred i iznad se prema planiranoj dinamici, a ras- godine, usvojen je prijed- hodi proračuna izvršavaju se suklad- N svega, Općina Podstrana će i u slje- log proračuna Općine Podstrana za no planu, te Općina Podstrana uredno dećoj proračunskoj godini zadržati 2021. godinu u iznosu od ukupno 64 izvršava sve svoje obveze, poštujući milijuna i 915 tisuća kuna. sve oblike poticaja i pomoći preko ugovorene rokove plaćanja. Planirati proračun Općine Podstrana stipendija i potpora učenicima, stu- Možemo reći i da proračun Op- za 2021. godinu u ovom turbulen- dentima i sportašima, financiranja ćine Podstrana za 2021. godinu ima tnom vremenu bio je težak zadatak. udruga i sportskih klubova, sufinan- razvojnu komponentu i predstavlja Neizvjesnost budućih gospodar- ciranja boravka naših najmlađih u odgovorno i transparentno financi- skih kretanja zbog situacije s pande- dječjim vrtićima, sufinanciranja pri- ranje svih potreba mještana. mijom koronavirusa primorale su na jevoza umirovljenika, a planirana su Detaljni podaci o proračunu i oprezniji pristup kod planiranja ve- i dodatna davanja u obliku pomoći njegovo obrazloženje mogu se naći likih infrastrukturnih projekata, ali najranjivijim skupinama mještana, na općinskoj internetskoj stranici ipak se – s nadom da će se ova situa- dok se za pojedine vrste pomoći pla- http://www.podstrana.hr/uprava/ cija tijekom sljedeće godine razvijati nira i povećanje iznosa. opcinski-proracun/ OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA PRORAČUNA OPĆINE PODSTRANA ZA 2021. GODINU roračunom se omogućava financiranje poslova u svrhu ostvarivanja Pjavnih potreba i prava mještana u području kulture, sporta, odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, te u području zaštite i unaprjeđenja kvalitete življenja, koji se na temelju posebnih zakona i drugih propisa financiraju iz javnih prihoda, odnosno iz općinskog proračuna. Polazišna je osnova za izradu prijedloga proračuna za iduće razdoblje: - poboljšanje kvalitete življenja te kvalitetniji i ravnomjerniji razvoj općine - zadržavanje razine stečenih prava za socijalno ugrožene kategorije stanovništva - usklađivanje realizacije projekata s proračunskim mogućnostima. Prijedlog proračuna Općine Podstrana za 2021. godinu sadrži sljedeće elemente: - opći dio proračuna, koji sadrži račun prihoda i rashoda i račun financiranja - posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti, te tekućih ili kapitalnih projekata - plan razvojnih programa - obrazloženje općeg i posebnog dijela proračuna - odluka o izvršenju proračuna za 2021. godinu. iz općinskih ureda PODSTRANSKA revija 5 PRIHODI I PRIMITCI je najveći udjel rashoda za usluge u Prijedlogom proračuna Općine Podstrana za 2021. godinu planiraju se iznosu od 11.163.500,00 kn, a odno- ukupni prihodi u iznosu od 64.915.810,00 kn. se se na usluge tekućeg i investicij- Planirani prihodi proračuna Općine Podstrana za 2021. godinu: skog održavanja (popravke) objekata, komunalne usluge i druge rasho- 6 Prihodi od poslovanja 64.915.810,00 de vezano uz objekte općine, komu- nalnu infrastrukturu (za održavanje 61 Prihodi od poreza 25.665.500,00 plaža, javnih površina, održavanje Pomoći iz inozemstva i od sub. unutar 17.070.310,00 cesta, javne rasvjete i dr.), režijskih 63 općeg proračuna troškova, troškova rada predstavnič- 64 Prihodi od imovine 1.706.000,00 kih tijela, te ostalih rashoda (mjesni 65 Prihodi od upr. i admin. pristojbi 19.245.000,00 odbori, eko-renta, pričuva...) Rashodi za zaposlene planiraju Prihodi od prod. proiz. i robe te pruž. 1.079.000,00 se u iznosu od 9.277.200,00 kn, što 66 usl. i prihodi od donacija čini nešto više od 21 posto u odno- 68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 150.000,00 su na rashode poslovanja, a od ovog Prihodi od prodaje nefinancijske 7 0,00 se iznosa 1.735.200,00 kn odnosi imovine na zaposlene na provedbi projekata Prihodi od prodaje neproizvedene EU-a koji se financiraju iz sredstava 71 dugotrajne imovine 0,00 EU-a, te 1.791.000,00 za zaposlene Prihodi od prodaje proizvedene u JVP-u Podstrana. 72 dugotrajne imovine 0,00 Financijski rashodi planiraju se u iznosu od 93.000,00 kn, a odnose 64.915.810,00 UKUPNO PRIHODI: se na financijske rashode za bankar- ske usluge i povezane usluge plat- Od proračuna za 2020. godinu u novi proračun prenosi se 2.000.000,00 nog prometa. kn, te ukupan prihod za 2021. godinu iznosi 66.915.810.00 kuna. Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, u iznosu RASHODI I IZDACI od 6.328.000,00 kn, odnose se na prijenos sredstava ostalim članica- a) Rashodi i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji ma u projektu INTERREG u iznosu Rashodi proračuna Općine Podstrana za 2021. godinu od 5.940.000,00 kn, a ostatak se od- 3 Rashodi poslovanja 44.199.510,00 nosi na financiranje knjižnice i obnove zemljišne knjige K.O. Gornja 31 Rashodi za zaposlene 9.277.200,00 Podstrana. 32 Materijalni rashodi 15.025.110,00 U skupinu ostalih rashoda 34 Financijski rashodi 93.000,00 ubrajaju se tekuće i kapitalne dona- cije organizacijama u kulturi, spor- Pomoći dane u inozemstvo i unutar 6.328.000,00 36 općeg proračuna tu, predškolskom odgoju te vjerskim zajednicama, a ovi rashodi ukupno Naknade građ. i kućan. na temelju 3.622.000,00 iznose 9.854.200,00 kn, odnosno 22 37 osig. i druge naknade posto rashoda poslovanja. 38 Ostali rashodi 9.854.200,00 Rashodi za nabavu nefinancij- Rashodi za nabavu nefinancijske ske imovine raspoređeni su u sljede- 4 22.716.300,00 imovine će skupine: Rashodi za nabavu neproizv. Rashodi za nabavu neproizve- 41 dugotrajne imovine 7.400.000,00 dene dugotrajne imovine, koji se Rashodi za nabavu proizvedene odnose na kupnju zemljišta za proši- 42 dugotrajne imovine 14.316.300,00 renje cesta, u iznosu od 6.400.000,00 kn, te za pristupnu cestu budućeg Rashodi za dodatna ulaganja na SC-a Miljevac 1.100.000,00 kn. 45 nefinancijskoj imovini 1.000.000,00 Rashodi za nabavu proizvede- UKUPNO RASHODI: 66.915.810,00 ne dugotrajne imovine obuhvaćaju rashode za nabavu opreme i namje- Planirani iznos prihoda i primitaka proračuna za 2021. godinu raspodi- štaja, uređaja i strojeva u iznosu od jeljen je na način da planirani rashodi poslovanja iznose 44.199.510,00 kn ili 4.681.500,00 kn, a 8.800.000,00 kn 66 posto ukupnih rashoda, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznose odnosi se na izgradnju komunal- 22.716.300,00 kn ili 34 posto ukupnih rashoda. ne infrastrukture, kako je detaljno Najveći dio rashoda poslovanja odnosi se na materijalne rashode, koji objašnjeno u Planu građenja i okviru ukupno čine 34 posto rashoda poslovanja, odnosno 15.025.110,00 kn, gdje programske klasifikacije proračuna. 6 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda

red prvenstva u gospodarenju otpa- PREGLED PROJEKATA dom koji daje najveći prioritet sprje- čavanju nastanka otpada, njegovoj pripremi za ponovnu uporabu, re- I AKTIVNOSTI cikliranje i druge postupke uporabe i tek na kraju nužno zbrinjavanje UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREĐENJE, otpada. Ponovno materijalno iskori- KOMUNALNE POSLOVE I ZAŠTITU OKOLIŠA štavanje otpada važno je u sustavu gospodarenja otpadom radi očuva- Pročelnik odjela: nja prirodnih bogatstava, zaštite od Božen Živaljić, dipl. ing. građ. prekomjernog iscrpljivanja i oneči- šćenja, te podizanja ekološke svije- IZGRADNJA uprave koja ima više od 1500 sta- sti stanovništva. novnika mora na svojem području Cilj je ovog projekta bio izgrad- RECIKLAŽNOG osigurati funkcioniranje najmanje nja i opremanje Reciklažnog dvori- DVORIŠTA PERUN jednog reciklažnog dvorišta, te još šta Perun, informiranje i educiranje po jednog na svakih idućih 25.000 lokalnog stanovništva o ulozi i ko- snovni su ciljevi gospoda- stanovnika, Općina Podstrana, koja rištenju reciklažnog dvorišta i pra- renja otpadom uspostava prema Popisu stanovništva iz 2011. vilnom odvajanju otpada u kućan- cjelovitog sustava gospo- godine ima 9129 stanovnika, bila O stvima, te smanjenje količine otpada darenja otpadom te sanacija i zatva- je dužna izgraditi jedno reciklažno koji se odlaže na odlagališta. ranje postojećih odlagališta otpada. dvorište. Da bi se to postiglo, potrebno je da Općina Podstrana je među prvi- Ukupna je vrijednost projekta svi dionici sustava gospodarenja ma započela s postupkom planiranja 7.662.376,52 kune (opravdana sred- otpadom preuzmu na sebe svoj dio i realizacije ovog financijski i pro- stva). Iz EU-a se financira 59,34 po- odgovornosti, a sa stajališta Općine storno zahtjevnog projekta, te danas sto – 4.199.999,00 kuna (nepovratna Podstrana, kao jedinice lokalne sa- možemo sa zadovoljstvom ustvrditi sredstva), dok je iz vlastitih sredsta- mouprave, to znači uspostavu odvo- da pripadamo krugu malobrojnih va financirano 40,66 posto iznosa. jenog prikupljanja problematičnog općina i gradova, ne samo u Split- OPIS GRAĐEVINE I i korisnog otpada radi njegova što sko-dalmatinskoj županiji nego i u TEHNOLOŠKI PROCES efikasnijeg izdvajanja iz tokova ko- ostatku Republike Hrvatske, koji su munalnog otpada. Sukladno Zakonu ispunili svoju obvezu i pridonijeli Reciklažno dvorište je u Podstra- o održivom gospodarenju otpadom, osiguravanju tehničkih minimuma i ni izgrađeno na adresi Poljička cesta a na temelju odrednica zadanih Pla- podizanju svijesti kod građanstva u 104. Od postojeće čestice 5735/5 nom gospodarenja otpadom Split- pogledu zbrinjavanja otpada i odgo- k.o. Gornja Podstrana površine sko-dalmatinske županije i Planom vornosti prema okolišu. 15.975 m2, geodetskim projektom gospodarenja otpadom Općine Pod- formirana je nova građevinska česti- strana, Općina Podstrana pristupila CILJ PROJEKTA I IZVORI ca površine 3635 m2. Površina pod je izgradnji reciklažnog dvorišta za FINANCIRANJA zgradama iznosi 803 m2, površina odvojeno prikupljanje i privremeno Sukladno Zakonu o održivom platoa i dijela pristupnog puta unutar skladištenje manjih količina poseb- gospodarenju otpadom (NN broj obuhvata iznosi 1973 m2, a površina nih vrsta otpada. 94/13) te Planu gospodarenja otpa- prirodnog terena iznosi 820 m2. Ci- Budući da iz Zakona proizlazi dom RH za razdoblje 2017. – 2022. jeli je prostor ograđen i pod kontinu- obveza da jedinica lokalne samo- godine (NN broj 3/17), definiran je iranim je nadzorom. iz općinskih ureda PODSTRANSKA revija 7

Reciklažno dvorište označeno je Zakonu o odrzivom gospodarenju sukladno Pravilniku, opremljeno je otpadom, Reciklažnim dvorištem videonadzorom kako bi se, među Perun upravljat će komunalno podu- ostalim, u njemu mogla obavljati zeće Čistoća d.o.o. Općina Podstra- trgovina otpadom, te udovoljava op- na sklopila je ugovor o upravljanju ćim i posebnim uvjetima za postupke s Čistoćom d.o.o. u studenom 2020. gospodarenja otpadom. Postavljena godine. je nova zaštitna ograda koja se ve- ćim dijelom nalazi na mjestu posto- IZGRADNJA NOVE jeće ograde, osim na ulaznom dijelu, ŠKOLE – OSNOVNE gdje je izvedena rekonstrukcija pri- ŠKOLE ŠĆADIN stupnog puta i ulaza na oba platoa, te u stražnjem, južnom dijelu parcele. S obzirom na veliki demografski Dio prirodnog terena novoformirane Reciklažno dvorište Podstra- rast mjesta i činjenicu da je naša op- čestice ostao je izvan zaštitne ogra- na sastoji se od kolnog i pješačkog ćina jedna od najvećih i najmlađih de. Taj je dio hortikulturno uređen i ulaza, u nastavku kojeg je smješten u Republici Hrvatskoj, realizacija kao takav će biti održavan. prostor ulazno-izlazne zone: kolne i projekta druge škole postala je jedan Postavljena je nadzorna/vagarska priručne manje teretne vage za va- od prioriteta, posebno uzimajući u kućica, koja je montažni prefabrici- ganje i kontrolu (prijam) otpada s obzir nedovoljne kapacitete i dvorani tipski kontejner. Budući da je uredskim, sanitarnim i garderobnim smjenski rad jedine aktivne škole na viši plato izložen naletima bure, sva prostorom, montažne građevine za našem području u naselju Strožanac. mobilna i fiksna oprema predviđena smještaj posebnih vrsta otpada, ram- Planirana nova škola gradit će je za takve uvjete, te je na primjeren pe i betonski plato ispod kojega se se unutar obuhvata Urbanističkog način osigurana od oštećenja i dislo- smještaju spremnici za skladištenje plana uređenja broj 10 Petričevo – kacije, a ograda je ojačana gornjom otpada, asfaltno-betonske interne Sveti Martin, unutar zone društvene čeličnom cijevi. prometnice i parkirališta za osobna namjene D (na području sjeverno od Otpad se prijavljuje na ulazu u vozila, zeleni pojas s unutarnje stra- zgrade u kojoj se danas nalazi op- reciklažno dvorište, gdje ga osoblje ne ograde te mjesto za priključke ćinska uprava) na predjelu Šćadin. kontrolira i evidentira, te se dono- komunalnih instalacija. Površina zemljišta previđenog za sitelj otpada upućuje na mjesto na Prilaz čestici je s Poljičke ceste, gradnju iznosi oko 9000 četvornih koje je potrebno odložiti pojedine prometnicom u čiji je profil smje- metara. vrste otpada. štena sva potrebna infrastruktura. Ishođene su lokacijske dozvole Nakon što se prihvatni spremnici Prometno rješenje prilagođeno je za pristupnu prometnicu, lokacijska u reciklažnom dvorištu napune od- postojećem stanju, tako da se pro- dozvola za regulaciju bujice i loka- govarajućom vrstom otpada, pozi- met odvija zasebno na dva platoa. cijska dozvola za školu. Zemljišta va se ovlašteni skupljač/oporabitelj Rekonstruiran je prilaz platoima koja su u obuhvatu namjeravanog za određenu vrstu otpada, odnosno tako što je proširen dio kolne površi- zahvata u pretežnom su privatnom voditelj reciklažnog dvorišta orga- ne pristupnog puta u zoni ulaza, pri vlasništvu, te se trenutno rješavaju nizira vaganje otpada i prijevoz do čemu je uklonjena devastirana mon- imovinskopravni odnosi, uz pret- mjesta obrade otpada. tažna kontrolna kućica uz rampu za hodno osiguranje dokaza i procjenu U reciklažnom dvorištu ne obav- kamenolom. Rekonstruiran je ulazni vrijednosti zemljišta za otkup, koji lja se nikakva obrada prikupljenog prostor oko platoa, pri čemu je prila- su osnova za ishođenje građevinske otpada, osim baliranja prethodno gođen nagib, izvedeni su novi podzi- dozvole pristupne ceste, koja je pre- razvrstanih nekih vrsta otpada: papi- di između dva platoa s novom vanj- duvjet za ishođenje dozvole za novu ra, kartona, tetrapaka, plastike (foli- skom LED rasvjetom te su dobiveni školu. ja) i PET ambalaže. bolji radijusi zaokretanja. Uklonjen Prema projektnom zadatku, osje postojeći i izveden je novi asfal- novna škola projektirana je u skla- UPORABNA DOZVOLA I tno-betonski zastor oba platoa, pri du s normativima iz državnog pe- UPRAVLJANJE čemu su se djelomično izmijenili dagoškog standarda te se sastoji od njihovi padovi i nagib. Izvedena su Krajem rujna 2020. godine 20 razrednih odjeljenja, ukupnog dva parkirna mjesta na donjem pla- Splitsko-dalmatinska županija iz- kapaciteta oko 500 učenika, u reži- tou, te dva parkirna mjesta ispred dala je investitoru, Općini Podstra- mu odvijanja nastave u jednoj smje- ulaza na gornji plato. Spremnici ot- na, uporabnu dozvolu za izgrađenu ni, te dvodijelne sportske dvorane i pada raspoređeni su većim dijelom građevinu gospodarske namjene pomoćne dvorane s pratećim sport- uz središnji podzid, a kretanje vozi- Reciklažno dvorište Perun. Radi skim terenima na otvorenom. Uku- la omogućeno je uz vanjske rubove optimizacije troškova upravljanja pno je predviđeno osam odjeljenja platoa. izgrađenom građevinom, sukladno razredne nastave (1. - 4. razred) i 12 8 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda

mjestu. Uz kontinuiranu suradnju s Hrvatskim cestama, koje bi trebale našim zajedničkim projektima olakšati vrlo otežano prometovanje na dionici državne ceste na D8, potrebno je razvijati sustav lokalnih prometnica proširenjem i unaprjeđe- njem tehničkih rješenja postojećih nerazvrstanih cesta i planiranjem novih. U tom smislu, općinski načelnik i nadležni upravni odjel poseban naglasak stavljaju na dugoročno planiranje prometne infrastrukture, koja će biti financirana iz proračuna kroz trogodišnje projekcije s obzirom na to da se radi o financijski vrlo za- htjevnim projektima. Tako se, uz realizaciju već ranije započetih prometnica, radi na realizaciji sljedećih zahvata u prostoru: odjeljenja kabinetske nastave (5. – koćama u kretanju i uporabu inva- – Rekonstrukcija dijela Herce- 8. razred). lidskih kolica, uz primjenu posebnih govačke ulice i Ulice Mile Gojsalić Školska zgrada sastoji se od dva propisa u pogledu zaštite od poža- u Podstrani – potpisan je ugovor o krila: visine P+1 (razredna nastava) i ra. Parkirališni prostor realiziran izradi idejnog projekta rekonstruk- visine P+3 (kabinetska nastava). je unutar zahvata, sa stajalištem za cije dijela Hercegovačke ulice i Ulaz u zgradu škole smješten je školski autobus. dijela Ulice Mile Gojsalić, Klasa: ispod dubokog trijema, koji je nat- U ovoj investiciji Općina Pod- 406-01/20-02/42, Urbroj: 2181/02- kriveni produžetak školskog trga, te strana, kao partner Splitsko-dalma- 02-1-20-14 od 24. srpnja 2020. go- ujedno i filtar pristupa. Trijem i škol- tinske županije, koja je osnivač nove dine, izrađen je idejni projekt T.D. sko dvorište pretaču se u višeetažni škole, osigurava osim cjelokupnog 01-3/20 od srpnja 2020. godine, te je polivalentni prostor s tribinama, iz otkupa potrebnog zemljišta (osigu- podnesen zahtjev za ishođenje loka- kojih se granaju stubišta koja po- ranje imovinsko-pravnih pretpo- cijske dozvole. vezuju sve etaže objekta. Na prize- stavki) geodetski projekt, geodetsku – Rekonstrukcija ulice Put starog mnoj etaži školske zgrade smješteni podlogu za projektiranje, projekt sela od državne ceste D8 do Ulice su ulaz, donja razina PVN-a, blago- pristupnih prometnica, idejni pro- bleiburških žrtava u Podstrani – pot- vaonica, kuhinja, razredna nastava, jekt škole i projekt regulacije bujič- pisan je ugovor o izradi idejnog pro- sanitarije i gospodarski prostori. Na nih voda. jekta rekonstrukcije ulice Put starog prvom katu smješteni su gornja razi- sela u Podstrani, Klasa: 406-01/20- na PVN-a, učenički klub, zbornica, PLANIRANJE 02/39, Urbroj: 2181/02-02-1-20-04 administracija, učionice te sportske PROMETNE od 30. lipnja 2020. godine, izrađen dvorane s pratećim garderobama i je idejni projekt T.D. 01-05/20 od sanitarijama. Na drugom katu smje- INFRASTRUKTURE srpnja 2020. godine, te je podnesen štene su učionice, sanitarije i prosto- zahtjev za ishođenje lokacijske do- ri za rehabilitaciju, a na trećem su Razvoj prometne infrastrukture zvole. katu učionice i sanitarije. postao je najveći izazov koji mora – Rekonstrukcija dijela Ulice Uz planiranu dvodijelnu sportsku pratiti ekspanziju gradnje u našemu Mile Gojsalić od državne ceste D8 dvoranu s pripadajućim sadržajima (garderobe, sanitarije, rehabilitaci- ja, pomoćna dvorana), zbog manjka zemljišta za potrebe vanjskih igrali- šta, ono je planirano u smanjenom obuhvatu na način da se iskoriste i krovne plohe. Projekt je realiziran na način da omogućuje nesmetan prolaz i kori- štenje svih sadržaja osobama s teš- iz općinskih ureda PODSTRANSKA revija 9

Hrvatske ukupne procijenjene tržiš- ne vrijednosti u iznosu od 3.980.000 kuna. Darovanu nekretninu čine zgrade i zemljište ukupne površine 1429 m2 (katastarske čestice k.č. 4415/1 i 4415/3, obje K.O. Donja Podstrana, upisane u z.k. uložak br. 1814 kod Zemljišnoknjižnog odjela Split, Općinski sud u Splitu). Na predmetnoj nekretnini Opći- na Podstrana se obvezala i planira do Ulice ratnih žrtava u Podstrani – 3 – pripremljen je ugovor o izradi osnivanje društveno-kulturnog cen- potpisan je ugovor o izradi idejnog idejnog projekta rekonstrukcije di- tra, u skladu s idejnim rješenjem/ projekta rekonstrukcije dijela Ulice jela Kašićeve ulice. Načelnik ga je inicijativom prenamjene kompleksa Mile Gojsalić, Klasa: 406-01/20- potpisao i poslan je drugoj strani na bivšeg „Vinkovačkog odmarališta“ 02/42, Urbroj: 2181/02-02-1-20-12 potpis. Iz Flutinga d.o.o. kažu da su u kulturno-društvene sadržaje, izra- od 24. srpnja 2020. godine, izrađen ga i oni potpisali te da će ga dostaviti đenog u kolovozu 2018. godine. je idejni projekt T.D. 01-7/20 od ko- 25. studenog 2020. godine. Prostor bivšeg „Vinkovačkog lovoza 2020. godine, te je podnesen – Rekonstrukcija dijela Ulice Do- odmarališta“ prema važećem Pro- zahtjev za ishođenje lokacijske domovinskog rata u Podstrani – faza stornom planu uređenja Općine zvole. 2 – pripremljen je ugovor o izradi Podstrana (Službeni glasnik Općine – Rekonstrukcija spoja Ulice kra- idejnog projekta rekonstrukcije di- Podstrana br. 3/2006., 08/2008., lja Petra Krešimira IV. i Poljičke ce- jela Kašićeve ulice. Načelnik ga je 03/2011., 12/2017., 13/2019.) nala- ste u Podstrani – potpisan je ugovor potpisao i poslan je drugoj strani na zi se u obuhvatu javne i društvene o izradi idejnog projekta priključka potpis. Iz Flutinga d.o.o. kažu da su namjene D, a zapadni dio kat.č. Krešimirove ulice na Poljičku uli- ga i oni potpisali te da će ga dostaviti 4415/1 nalazi se unutar planiranog cu u Podstrani, Klasa: 406-01/20- 25. studenog 2020. godine. prometnog koridora. 02/40, Urbroj: 2181/02-02-1-20-04 – Rekonstrukcija Ulice Gospe u Nakon sklapanja ugovora, Op- od 30. lipnja 2020. godine, izrađen Siti s regulacijom bujice Polača – ćina Podstrana je, radi privođenja je idejni projekt T.D. 01-06/20 od škola – 1. faza – potpisan je ugovor darovane nekretnine svrsi, konzulti- srpnja 2020. godine, te je podnesen o izradi idejnog projekta Ulice Gos- rala ovlaštene stručnjake te nam je zahtjev za ishođenje lokacijske do- pe u Siti s regulacijom bujice Polača savjetovano da ne poduzimamo ni- zvole. – škola – 1 faza, Klasa: 406-01/20- kakve radnje u smislu privremenog – Rekonstrukcija dijela Ulice 02/24, Urbroj: 2181/02-02-1-20-06 stavljanja u funkciju objekata (bara- Gospe u Siti – 2. faza s regulacijom od 21. travnja 2020. godine. Pot- ka) zbog njihove upitne mehaničke bujice Polača – potpisan je ugovor o pisan je dodatak ugovoru 2. srpnja otpornosti i stabilnosti. izradi idejnog projekta rekonstrukci- 2020. godine, izrađen je idejni pro- Uzimajući u obzir navedeno, kao je dijela Ulice Gospe u Siti – 2. faza jekt T.D. 1632-P2-16-02-1 od srpnja i činjenicu da se tri postojeća objekta s regulacijom bujice Polača, Klasa: 2020. godine. Trenutna je faza isho- nalaze u planiranom koridoru prema 406-01/20-02/42, Urbroj: 2181/02- đenje posebnih uvjeta, još nije pre- važećem PPU-u Općine Podstrana, 02-1-20-13 od 24. srpnja 2020. go- dan zahtjev za lokacijsku dozvolu. zaključeno je kako je svrsishodnije dine, izrađen je idejni projekt T.D. zastati s privremenim stavljanjem 01-8/20 od listopada 2020. godine. u funkciju objekata (baraka) te sta- Trenutna je faza ishođenje posebnih REALIZACIJA viti naglasak na izmjenu prostorno- uvjeta, još nije predan zahtjev za lo- PROSTORA JAVNE planske dokumentacije kojom će se kacijsku dozvolu. ukinuti planirani koridor, a javni pri- – Rekonstrukcija dijela Ulice NAMJENE – BIVŠE stup riješit će se na način kojim će se Bartola Kašića u Podstrani – pri- „VINKOVAČKO omogućiti maksimalna iskoristivost premljen je ugovor o izradi idejnog ODMARALIŠTE“ darovane nekretnine i stavljanje u projekta rekonstrukcije dijela Kaši- funkciju svih objekata. ćeve ulice. Načelnik ga je potpisao i Dana 25. veljače 2019. godine U tom smislu, s obzirom na zna- poslan je drugoj strani na potpis. Iz sklopljen je Ugovor o darovanju broj čajan iznos sredstava koji se planira Flutinga d.o.o. kažu da su ga i oni 174-03/2019 između Republike Hr- uložiti u obnovu predmetnih obje- potpisali te da će ga dostaviti 25. vatske kao darovatelja s jedne strane kata, u sklopu pokrenutih izmjena studenog 2020. godine. te Općine Podstrana kao obdarenika (Odlukom o donošenju ID PPUO-a – Rekonstrukcija dijela Ulice Do- s druge strane, kojim je darovana od lipnja 2019. godine, Službeni gla- movinskog rata u Podstrani – faza nekretnina u vlasništvu Republike snik Općine Podstrana br. 16/2019.) 10 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda

sagrađen je krajem 19. – početkom 20. stoljeća. Most je izvorno bio namijenjen za prijelaz pješaka i koči- ja. U veljači 2020. godine došlo je do urušavanja jednog dijela kamene ograde. Uz to, vidljiva su i prijaš- nja oštećenja i pukotine, koje su se dodatno proširile. Od siline udarca vozila u ogradu mosta odlomljeni su kameni blokovi, koji su potom upali u rijeku. Kameni blokovi oko novona- stale pukotine su izmaknuti te su bili skinuti radi ponovne ugradnje i učvršćivanja, kao i izmaknute kamene kape. Dijelovi kamene kape i zida koji su prilikom udarca upali u rijeku izvadit će se i ponovno će se ugraditi u kamenu ogradu. Unutarnji dio mosta očišćen je od organskih (lišajevi, mahovina) i anorganskih onečišćenja te su površine tretirane biocidnim sredstvom kako bi se us- porilo njihovo ponovno nastajanje. Zidanje ogradnog zida mosta izvedeno je prema originalu te je svaki kameni blok vraćen u odgova- rajući položaj uz postavljanje inoks trnova. Također se pristupilo ukla- njanju neadekvatnih fuga na unutar- njem dijelu zida te na kamenoj kapi. Radovi su započeli 8. lipnja i završeni su 12. lipnja 2020. godine, uz izrađen elaborat privremene regulacije prometa u svrhu regulacije prometa za vrijeme izvođenja kon- stvorit će se preduvjeti za trajno zervatorsko-restauratorskih radova SANACIJA sanacije mosta na rijeci Žrnovnici. stavljanje darovane nekretnine u SPOMENIKA funkciju, i to u cijelosti. Predmetne izmjene i dopune PPUO-a planiraju KULTURNE BAŠTINE se usvojiti početkom 2021. godine. Nakon usvajanja planiranih iz- U 2020. godini izvedeni su kon- mjena i dopuna PPUO-a Podstrana, zervatorsko-restauratorski radovi na u planu je narudžba i izrada potreb- sanaciji mosta na rijeci Žrnovnici. ne projektne dokumentacije za isho- Radovi su izvedeni u skladu s rje- đenje potrebnog akta za rekonstruk- šenjem i prethodnim odobrenjem ciju/gradnju, za što je u općinskom nadležnog Konzervatorskog odjela proračunu osigurano 300.000 kuna. u Splitu te uz ishođene suglasnosti (II. izmjene i dopune proračuna Op- Županijske uprave za ceste Split i Načelnik Mladen Bartulović za radnim stolom ćine Podstrana za 2020. godinu – Upravnog odjela za komunalno gos- Službeni glasnik Općine Podstrana podarstvo, redarstvo i mjesnu samo- br. 18/2020., AKTIVNOST: Uređe- upravu Grada Splita. nje i opremanje zgrada u vlasništvu Stari most u Žrnovnici spada u i posjedu Općine Podstrana, pozicija zaštićena kulturna dobra upisom u 451: Dodatna ulaganja na građevin- Registar kulturnih dobara RH rje- skim objektima). šenjem Ministarstva kulture. Nala- zi se na predjelu zvanom Rakite i iz općinskih ureda PODSTRANSKA revija 11

Nadalje, svim studentima s pod- UPRAVNI ODJEL ZA JAVNU ručja Podstrane koji studiraju u Splitu ili okolici i dalje se sufinancira poka- NABAVU, GOSPODARSTVO, zna karta u 50-postotnom iznosa. U akademskoj godini 2020./2021. 120 DRUŠTVENE DJELATNOSTI studenata i 430 srednjoškolaca koristi pravo na sufinanciranje pokazne karte, a Općina za tu svrhu u proračunu I FONDOVE EU–A osigurava oko 600.000 kuna godiš- Marija Šošić, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu, nje. gospodarstvo, društvene djelatnosti i EU fondove Upravo je završen i natječaj za stipendije te je odobrena stipendija 101 studentu iz Podstrane. Ove je godine SOCIJALNA SKRB tića roditeljima su značajno umanjile primjetan porast broja studenata koji obveze u dijelu troška koji snose oni. rotekla, 2020. godina svakako su ostvarili bolji prosjek ocjena i pra- Većina vrtića radila je tijekom cije obilježena pojavom pande- vo na iznos od 800 kuna, tako da se, jelog ljeta budući da su roditelji bili mije koronavirusa, zbog koje na neki način, osjećamo i zaslužni za P prisiljeni iskoristiti godišnje odmore poticanje naših studenata na ostvari- ni Općina Podstrana, nažalost, nije za vrijeme lockdowna, te je i Općina mogla izbjeći restriktivne mjere koje vanje boljih rezultata. tako isplaćivala puni iznos sufinanci- je, uz odluke o pomoći stanovništvu U proračunu su osigurana sredstva ranja vrtića i tijekom ljetnih mjeseci. i gospodarstvu, morala donijeti kako za stipendije u iznosu od oko 600.000 Također, sukladno Odluci o soci- bi se ublažile posljedice obustave kuna godišnje, tako da našim studen- jalnoj skrbi, sva djeca u vrtićima ima- svih aktivnosti zbog pandemije, a tima jedino ostaje da vrijedno nastave ju pravo, osim na 900 kuna mjesečno, učiti. time i smanjenja priljeva sredstava u i na iznos od 100 kuna za božićni po- Također, oko 300 umirovljenika općinski proračun. klon, koji će Općina financirati i ove s područja naše općine koristi pravo Ipak, sa zadovoljstvom ističemo godine unatoč pandemiji. na besplatnu pokaznu kartu (oni s ve- da, usprkos smanjenju raspoloživih Trenutno je u vrtiće u Podstrani ćom mirovinom uz simboličnu uplatu sredstava i brojnim drugim poteško- upisano 360 djece, a Općina za su- u proračun Općine). Neki od naših ćama zbog pandemije, sredstva nami- financiranje vrtića izdvaja 4.000.000 jenjena za ostvarivanje prava na te- kuna godišnje. Također, osigurava- umirovljenika uključeni su u projekt melju Odluke o socijalnoj skrbi nisu mo i pomoćnike djeci s posebnim Zaželi i na taj način dobivaju potreb- smanjivana, nego smo se, naprotiv, potrebama u vrtićima, za koje se na nu podršku i pomoć. trudili imati što više razumijevanja godišnjoj razini izdvaja oko 500.000 Ukupno za pokaze umirovljeni- za naše mještane te im pomoći u ovoj kuna. cima izdvajamo oko 200.000 kuna nezavidnoj situaciji. Prošle godine povećali smo finan- godišnje. Među ostalim udrugama, Tako smo, za vrijeme poseb- cijske iznose poklona novorođenoj i Udruga umirovljenika korisnik je nih restriktivnih mjera, odnosno djeci u Podstrani, a nesumnjivo smo i proračuna Općine Podstrana, te im i lockdowna, angažirali i volontere dalje vrlo poželjno odredište za mla- na taj način nastojimo pomoći. koji su našim mještanima nosili jed- de obitelji. Tome u prilog govori i či- Vezano uz ostvarivanje prava iz nokratnu pomoć i ostale potrepštine njenica da se tijekom 2020. godine iz socijalne skrbi, napominjemo da su budući da nije bio dopušten rad sa proračuna uplatilo 360.000 kuna za naši djelatnici konstantno na raspo- strankama u općinskim uredima. U poklon novorođenoj djeci, kojih je laganju svim mještanima kako bi ih suradnji s Crvenim križem, brinuli bilo 115. upoznali s pripadajućim pravima i smo se, a i sada se brinemo, da nitko Naši su osnovnoškolci i ove godi- pomogli im u njihovoj realizaciji. od naših mještana iz ranjivih skupina ne dobili besplatne udžbenike i radne Općina sufinancira i udruge s pone bude zaboravljen. bilježnice. Udžbenike im je osiguralo dručja naše općine preko natječaja za U 2020. godini iz proračuna je na Ministarstvo obrazovanja, a Općina sufinanciranje javnih potreba koji se jednokratne novčane pomoći utroše- Podstrana radne bilježnice, za koje objavljuje početkom svake godine. Iz no oko 250.000 kuna. je iz proračuna izdvojeno 350.000 proračuna se u svrhu sufinanciranja S pojavom pandemije bilo je po- kuna. javnih potreba svake godine izdvoji trebno dogovoriti s dječjim vrtićima Ni srednjoškolci iz Podstrane nisu oko 1.000.000 kuna. daljnji model sufinanciranja, s obzi- bili zapostavljeni. Općina im je sufi- U 2020. godini iznos za sufinan- rom na to da su prestali s radom. Tako nancirala kupnju udžbenika iznosom ciranje udruga značajno je manji bu- je Općina Podstrana do prestanka za- od 1000 kuna po učeniku, a sufinan- dući da same udruge, zbog pojave brane rada dječjih vrtića sufinancirala ciraju im se i pokazne karte (25 po- pandemije i uvođenja epidemioloških vrtiće iznosom od 70 posto prosječ- sto od ukupnog iznosa) kako bi imali mjera, nažalost, nisu bile u moguć- nog mjesečnog iznosa isplaćenog u besplatni pokaz, budući da im Mini- nosti realizirati veći dio prijavljenih prethodnih šest mjeseci kako bi se starstvo sufinancira 75 posto cijene projekata od interesa za Općinu Pod- sačuvala ta radna mjesta, a uprave vr- pokazne karte. strana. 12 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda

nju i rekonstrukciju sustava javne odvodnje, te nadogradnju postoje- ćeg centralnog uređaja za pročišća- vanje otpadnih voda. Dio navedenih sredstava osiguran je za projekte na području Podstrane. Vrijednost planiranih projekata u Podstrani veći je 50.000.000 kuna (vodoopskrba i ka- nalizacija s vodospremama i crpnim stanicama za Gornju Podstranu, cr- pna stanica Bilaja s kompletnim novim sustavom fekalne odvodnje, niz manjih zahvata po ulicama). • Wifi 4 EU – U rujnu 2019. Op- ćini Podstrana odobren je vaučer u iznosu od 15.000 eura za omogu- ćavanje besplatnog wi-fi pristupa na javnim površinama općine lokalnim stanovnicima i posjetiteljima. U tije- Sufinanciranje projekata sredstvi- teta mora izvrsna na svim kontrolnim ku je provedba projekta. ma iz nacionalnih i EU-ovih fondova točkama. U sklopu projekta će i DŠR Tijekom 2020. godine prijavljeno Zaposlenici Upravnog odjela za Strožanac, kao jedan od projektnih je čak 14 projekata na razne natječa- javnu nabavu, gospodarstvo, druš- partnera, nabaviti i ugraditi opremu je, međutim, zbog pandemije uzroko- tvene djelatnosti i EU-ove fondove za kemijsko i fizikalno pročišćavanje vane pojavom COVID–a 19 evaluaci- Općine Podstrana kontinuirano rade otpadnih voda koje nastaju prilikom ja projekata traje dulje od očekivanog na prijavljivanju i provedbi projekata pranja brodova te osigurati uređaj za te još uvijek čekamo rezultate nekoli- sufinanciranih europskim i nacional- ispumpavanje i prihvat fekalnih voda ko europskih i nacionalnih natječaja. nim sredstvima. s brodica u lučici Strožanac. Zasad su u 2020. godini za sufi- Trenutno Općina Podstrana pro- • Zaželi – Osnaži sebe i druge – nanciranje odobreni projekti: vodi sljedeće projekte: Projekt vrijednosti 6.100.000 kuna • Sufinanciranje izgradnje Ulice • ECOMAP – Projekt koji Op- u kojem Općina Podstrana sudjeluje Domovinskog rata – projekt vrijed- ćina Podstrana provodi od siječnja s još šest partnera. Općini Podstra- nosti 500.000 kuna koji sufinancira 2019. kao vodeći partner, a sufinan- na odobren je iznos od 1.697.449,20 Ministarstvo regionalnog razvoja i cira se iz Europskog fonda za re- kuna, u potpunosti financiran sred- fondova Europske unije u iznosu od gionalni razvoj u sklopu programa stvima Europskog socijalnog fonda. 150.000 kuna. prekogranične suradnje INTERREG Projekt se uspješno provodi od si- • Rekonstrukcija i dogradnja ITALY–CROATIA. U projektu su- ječnja 2019. godine. Preko navede- rampe za osobe smanjene pokretlji- djeluje još šest talijanskih i četiri nog projekta zaposleno je 15 žena u vosti na obalnom području u Stro- hrvatska partnera. ECOMAP je pro- nepovoljnom položaju na tržištu rada žancu – projekt vrijednosti 125.000 jekt ekološki održivog upravljanja koje se brinu o 60 korisnika s područ- kuna koji sufinancira Ministarstvo marinama i turističkim lukama čija je ja naše općine. Projektom su iznimno branitelja u iznosu od 39.000 kuna. ukupna vrijednost oko 2,8 milijuna zadovoljne i zaposlene žene i korisni- Važno je izdvojiti nekoliko proje- eura, od čega se na Općinu Podstra- ci. kata koji su prošli prve faze provjere na odnosi 619.000 eura. Kao vodeći • Poboljšanje vodno-komunal- te za koje uskoro očekujemo odluku partner, Općina Podstrana ima ulogu ne infrastrukture aglomeracije o sufinanciranju iz fondova Europske koordinatora provedbe projekta, što Split – Solin – Početkom godine u unije: uključuje izvještavanje i praćenje prostorijama Vodovoda i kanalizaci- • Zajedno do cilja – Aktivni u rezultata svih projektnih partnera. U je Split potpisan je ugovor o dodje- mladosti, uključivi u starosti – pro- sklopu projekta nabavljena su i dva li nepovratnih sredstava i ugovor o jektni prijedlog vrijedan 3.000.000 mobilna reciklažna dvorišta, koja sufinanciranju projekta Poboljšanje kuna, prijavljen u suradnji s DŠR- služe odvojenom prikupljanju manjih vodno-komunalne infrastrukture om Strožanac i Zajednicom športskih količina posebnih vrsta otpada, a sve aglomeracije Split – Solin vrijedan udruga Općine Podstrana. Projekt kako bi se smanjila količina nerazvr- oko 1,8 milijardi kuna. Realizacijom je usmjeren povećanju uključenosti stanog otpada na plažama Podstrane. projekta dat će se značajan doprinos mladih i starijih kroz pružanje soci- Važno je istaknuti preliminarna izvje- unaprjeđenju kvalitete života stanov- jalnih usluga na području Podstrane. šća projektnog partnera, Instituta za nika gradova Splita i Solina te općina Predviđene su razne aktivnosti za oceanografiju i ribarstvo Split, o mi- Klis, Dugopolje i Podstrana. Projekt mlade, poput tečajeva ribolova i ro- krobiološkoj kvaliteti mora na plaži u uključuje dogradnju i rekonstrukciju njenja, akcija čišćenja podmorja, ra- Podstrani, koja pokazuju da je kvali- sustava javne vodoopskrbe, dograd- znih sportskih aktivnosti i edukacija, iz općinskih ureda PODSTRANSKA revija 13 te izleti i socijalne usluge (prijevoz i tnera, a cilj je projekta omogućavanje nje hortikulture u Jurasovoj i obalnom dostava obroka) za starije i nemoćne. povoljnog okruženja za osnivanje i pojasu od rijeke Žrnovnice do lučice • Biraj biciklu! – projektni pri- razvoj MSP-ova kroz pružanje po- Strožanac, Proširenje groblja Ban, Iz- jedlog vrijedan 13.609.435,83 kune, drške MSP-ovima te jačanje vlastitih gradnja i rekonstrukcija prometne in- u kojem Općina Podstrana sudjelu- kapaciteta i kompetencija. frastrukture Ulice Domovinskog rata je s još sedam partnera na području • Plan razvoja infrastrukture Os 1, Zagorske ulice i Ulice poljičkih Urbane aglomeracije Split. Projek- širokopojasnog pristupa u gradu knezova, Nabava vatrogasne opreme tom razvoja sustava javnih bicikala Omišu te općinama Dugi Rat, Pod- za DVD, Sanacija oštećenih pera na popularizirat će se korištenje bicikla strana i Zadvarje – projekt ukupne obalnom području u općini Podstra- kao alternativnog oblika javnog pri- vrijednosti oko 52.000.000 kuna. na, Dohrana plaža kamenim materi- jevoza. U sklopu projekta Općina Općina Podstrana u suradnji s Gra- jalom u općini Podstrana itd.). Podstrana uključit će se u jedinstveni dom Omišem (kao nositeljem projek- Na kraju je važno spomenuti sustav javnih bicikala te planira nata) te općinama Dugi Rat i Zadvarje projekte za koje smo tijekom 2020. baviti i postaviti dva terminala sa šest osigurat će platformu za provedbu uspješno povukli sredstva iz EU- električnih i šest običnih bicikala. projekta razvoja širokopojasne infra- ovih fondova: • Korak po korak – projektni pri- strukture izgradnjom optičke mreže • Morsko-riječna šetnica i bi- jedlog koji je prijavila Općina Pod- koja omogućava brzine od minimal- ciklistička staza Podstrana walk strana, vrijedan 1.997.520,00 kuna. no 100Mbit/s za sve privatne, po- & bike – za projekt vrijednosti Cilj je projekta razviti i proširiti do- slovne i javne korisnike na područ- 10.000.000 kuna primili smo po- stupnost izvaninstitucijskih socijal- ju Podstrane. Projekt je od izuzetne sljednje uplate od Ministarstva re- nih usluga za najranjivije skupine važnosti za sve četiri jedinice lokalne gionalnog razvoja i fondova EU-a u društva na području Podstrana i Ur- samouprave jer pridonosi povećanju iznosu od gotovo 6.500.000 kuna. U bane aglomeracije Split. Kroz projekt sklopu projekta izgrađena je i opre- atraktivnosti u privlačenju poduzet- se planira uključiti oko 30 pripadnika mljena biciklistička staza i šetnica od ništva, povećanju efikasnosti javnih i najranjivijih skupina zajednice koji ušća rijeke Žrnovnice do sportske lu- privatnih usluga i povećanju računal- će primiti pomoć kroz socijalne us- čice Strožanac, te je opremljena staza ne pismenosti s naglaskom na rastući luge. Planira se osposobiti stručnjake uz lijevu obalu rijeke Žrnovnice. sektor ruralnog turizma, što je poseb- u području socijalnih usluga, osnova- • Izgradnja reciklažnog dvori- no značajno za zaobalna područja, ti mobilni tim za starije i nemoćne, šta Perun – za projekt vrijednosti kojima će se provedbom projektnih podrška u inkluziji za djecu s poteš- 7.662.376,52 kune primili smo po- koćama u razvoju, radionice razvoja aktivnosti znatno povećati brzina in- sljednje uplate od Ministarstva gos- socijalizacijskih vještina djece i mla- terneta. podarstva i održivog razvoja u izno- dih te mnoge druge aktivnosti koje će Kao i svake godine, djelatnici su od 4.199.999 kuna. Za navedeni pomoći najranjivijim skupinama naše Upravnog odjela za javnu nabavu, projekt dobili smo i potporu Split- općine. gospodarstvo, društvene djelatnosti i sko–dalmatinske županije u iznosu • PROuči, NAuči i LAko ZA- EU-ove fondove Općine Podstrana i od 100.000 kuna. Tijekom provedbe Ključi! – projektni prijedlog vrijedan ove su godine prijavili brojne projek- ostvareni su svi ciljevi projekta: iz- 2.629.239,39 kuna u kojem Općina te na natječaje koje je raspisala Split- građeno je i opremljeno reciklažno Podstrana sudjeluje s još četiri par- sko–dalmatinska županija (Nabava dvorište te je informirano i educirano tnera. Projektom će se promovirati rabljenih komunalnih vozila, Izmjene lokalno stanovništvo o ulozi i korište- i popularizirati STEM, i to uključi- i dopune prostornih planova, Uređe- nju reciklažnog dvorišta te pravilnom vanjem djece u aktivnosti koje će ih motivirati za daljnje bavljenje znano- šću. Projekt će biti usmjeren na znanstveno područje ekologije mora – čiji rezultati istraživanja uvelike utječu na održivost života Jadranskog mora. Općina Podstrana na projektu će biti logistička podrška terenskoj nastavi na plažama i uz obalu općine, te će osigurati preduvjete za aktivnosti na terenskim radionicama i ekološkim akcijama nabavljanjem adekvatne opreme (gumenjak, ronilačka oprema i sl.). • Ulaganje u razvoj MSP-ova putem Poduzetničkog centra Scala d.o.o. – projektni prijedlog ukupne vrijednosti 1.800.000 kuna. Općina Podstrana u projektu ima ulogu par- 14 PODSTRANSKA revija iz općinskih ureda odvajanju otpada u kućanstvima u stranice reciklažnog dvorišta https:// mo na službenim stranicama Općine svrhu smanjenja količine otpada koji www.reciklaznodvoristeperun.hr/ te Podstrana i Podstrana portala kako bi se odlaže na odlagališta. Izgradnjom brošura i letaka koji su dostavljeni u bili lakše dostupni krajnjim korisnici- infrastrukture i nabavom opreme sva kućanstva Podstrane. Završetkom ma, kojima smo uvijek na raspolaga- za odvojeno prikupljanje različitih projekta uskoro se očekuje službeno nju za pomoć i podršku. vrsta otpada povećat će se količina otvaranje reciklažnog dvorišta za sve Djelatnici Upravnog odjela za prikupljenih posebnih vrsta otpada mještane naše općine. javnu nabavu, gospodarstvo, druš- prema njihovoj vrsti i svojstvima, te Napominjemo da redovito prati- tvene djelatnosti i EU-ove fondove će se time olakšati njihova obrada i mo i natječaje svih resornih institucija pridružuju se čestitkama načelnika, sačuvati vrijedna svojstva. Mještani koji su namijenjeni udrugama, OPG– te svim našim mještanima želimo Podstrane upoznati su s projektom ovima i poduzetnicima, a ne lokalnoj blagoslovljen Božić i uspješnu novu preko održanih javnih tribina, web- samoupravi. Te natječaje objavljuje- 2021. godinu! UPRAVNI ODJEL ZA PRAVNE POSLOVE I STRATEŠKO UPRAVLJANJE vima nam je poznato da je završen postupak osnivanja JVP-a ca pomorskog dobra na području 2020. godina protekla u zna- općine Podstrana. U idućoj godi- Podstrane, odnosno za određivanje Sku pojave epidemije bolesti ni očekuje se osnivanje Vatrogasne granice pomorskog dobra za predio COVID-19 uzrokovane virusom zajednice općine Podstrana, u koju od hotela Le Meridien Lav do Pe- SARS-CoV-2. S obzirom na novo- bi ušli Javna vatrogasna postrojba tričeva, nije bilo značajnih pomaka nastalu situaciju, Općina Podstrana i Dobrovoljno vatrogasno društvo, jer se dulje od godinu dana čeka na uspješno se prilagodila novom nači- radi racionalizacije poslovanja. suglasnost Državnog odvjetništva nu rada, kako općinska uprava, tako Na području Podstrane dodijelje- Republike Hrvatske, iako općinska i Općinsko vijeće. Općinsko je vije- na su 72 koncesijska odobrenja za uprava konstantno požuruje njezino će u navedenom razdoblju održalo korištenje pomorskog dobra, čime donošenje. sedam sjednica – od kojih je, suklad- je uprihođeno oko 850.000 kuna, što U tijeku je, i bez većih zastoja no uputama Ministarstva uprave, pet je pad u odnosu na prijašnja razdo- u radu, izlaganje na javni uvid po- održano elektroničkim putem – na blja, međutim, s obzirom na poja- dataka prikupljenih katastarskom kojima je donijelo 59 akata. vu epidemije i neizvjesnu situaciju izmjerom s istodobnom obnovom U dogovoru sa Stožerom civilne s ljetnom sezonom, kao i činjenicu zemljišne knjige za katastarsku op- zaštite Općine Podstrana donesen je da su cijene sredstava za korištenje ćinu Gornja Podstrana, kao i rješa- veći broj odluka, uputa i mjera, a u spuštene na najmanju moguću razi- vanje prigovora vezanih uz obnovu vrijeme ograničenja kretanja stanov- nu koju zakonski propisi dopuštaju, zemljišnih knjiga za katastarske op- ništva uspješno je ustrojen sustav to je ipak jako dobar rezultat. U ti- ćine Donju Podstranu i Gornju Pod- izdavanja propusnica za mještane jeku je javno savjetovanje sa zainte- stranu. Vezano uz obnovu zemljišne Podstrane. resiranom javnošću vezano uz Plan knjige za katastarsku općinu Gornju Hrvatska vatrogasna zajednica upravljanja pomorskim dobrom na Podstranu ističe se da je izloženo ne- je 20. svibnja donijela rješenje ko- području Podstrane za 2021. godi- što više od 40 posto ukupnog broja jim je utvrđeno da Javna vatrogasna nu, dok će javni poziv za predaju čestica, te je za njih zatraženo zatva- postrojba općine Podstrana ispunja- zahtjeva za koncesijska odobrenja ranje dijela zemljišne knjige. va sve uvjete propisane zakonom te uslijediti početkom sljedeće godi- Pročelnik odjela da može započeti s radom, čime je ne. U postupku određivanja grani- Ivica TAFRA. dipl. iur. kroz Podstranu PODSTRANSKA revija 15

nica. Njeguje izvorni klapski izričaj te kovalo zastoj u radu. Našu žarku želju obrade duhovog i svjetovnog karakte- za pjevanjem i prenošenjem onoga OPĆINSKE ra. što najbolje znamo, a to je izvođenje Koji su najznačajniji rezultati tradicijske pjesme a cappella, dodat- vašeg rada? no su ograničile postojeća situacija s NAGRADE – Posljednjih šest godina klapa pandemijom i epidemiološke mjere. Ankora redovito nastupa na finalnim Nadamo se i vjerujemo da ćemo u ZA 2020. večerima Festivala dalmatinskih kla- ovom bremenitom trenutku sačuvati pa Omiš, a o uspješnim nastupima zdravlje svih nas, a potom s još većim Piše: Darijo RADOVIĆ svjedoče nagrade publike i žirija – entuzijazmom nastaviti uspješno bro- dva Brončana štita, dva Srebrna štita diti klapskim vodama. i Srebrni leut. I ove je godine Općinsko vijeće Evo, dobitnici ste općinske na- Na Međunarodnom festivalu kla- grade, koja pokazuje da je vaš rad Podstrana svojom odlukom pa u Perastu (Crna Gora) osvojili smo prepoznat u Općini. Koliko ste za- dodijelilo priznanja zaslužnim nagradu stručnog žirija. Izuzetnim dovoljni suradnjom s Općinom, pojedincima i skupinama za njihov uspjehom smatramo dosad nepodi- surađujete li s drugim udrugama s doprinos životu naše općine. jeljeno priznanje Festivala klapske područja općine ili izvan nje? Nažalost, zbog pandemije ove pisme u Posušju, kada je Ankora – Zahvalne smo svima koji nas godine nije održana svečana osvojila prvu nagradu publike i prvu podržavaju, prvenstveno Općini Pod- sjednica Općinskog vijeća u nagradu stručnog žirija. Prošle godine strana, koja nas prati od početka dje- povodu dana općine, Svetog Ante, na istom festivalu dobiva drugu na- lovanja. U Općini su prepoznali po- gradu stručnog žirija i drugo mjesto te tako nije upriličena ni svečana trebu da se promiče kultura, pa tako po glasovima publike. dodjela nagrada. Bit će održana kad i dalmatinska klapska pjesma u izvo- U 2019. Ankora je obilježila de- đenju a cappella kao nematerijalna epidemiološki uvjeti to dopuste, a setogodišnjicu postojanja i aktivnog vrijednost prošlosti i budućnosti. mi ovom prigodom predstavljamo djelovanja izdavanjem nosača zvuka Posebno zahvaljujemo svima od ovogodišnje dobitnike. Serenada i samostalnim koncertom kojih dobivamo pohvale ili kritike, koji je održan 29. studenog 2019. u publici koja nas nagradi pljeskom, a Gradskom kazalištu mladih u Splitu. kupne nagrade dobili su žen- i onima koji su uz nas u najvažnijim Sav prihod od ulaznica bio je do- ska klapa Ankora i Ronilačko trenucima jer su smjerokaz za naš niran Caritasovu skloništu za žene i ekološki klub Podstrana, a daljnji rad. S djecu žrtve obiteljskog nasilja. zahvalnicu je zaslužio Ante Polić. Surađujemo sa svima s kojima Velikim ponosom Ankoru je ispu- možemo učiniti nešto za širenje hr- U povodu priznanja, uz čestitke, nila nominacija za Porin u kategori- vatske glazbene kulturne baštine. Po- zamolili smo ih da nam se detaljnije ji najboljeg albuma klapske glazbe predstave. 2019., ali i priznanje struke za predan sebno smo zahvalni Ogranku Matice rad i doprinos glazbenoj kulturnoj ba- hrvatske u Podstrani, koji nam daje ŽENSKA KLAPA ANKORA, štini. potporu od samog početka, promo- DOBITNICE SKUPNE Klapu je do svibnja 2019. vodio virajući nas pozivima za nastupe u OPĆINSKE NAGRADE Mirko Radan, a od prosinca 2019. okviru njezina djelovanja. umjetnički je voditelj klape profesor Vaš rad i angažman dobrovoljni Jasminko Šetka, s kojim se nadamo su, volonterski. Je li takav rad do- dostići željeni cilj, primat u ženskom voljno cijenjen u Podstrani i Hrvat- klapskom pjevanju. skoj? Što mislite, kako bi se volon- Koji su vam planovi za dalje? terski angažman mogao poboljšati, – Za godinu 2020. imali smo ve- što bi mogle učiniti općinske, župa- like planove, želje i očekivanja. Želja nijske i državne institucije? nam je bila nastupiti, kao i do sada, – Angažman u ženskoj klapi An- na FDK-u Omiš, Festivalu klapske kora isključivo je volonterski. Preda- pisme Posušje, Međunarodnom fe- no vježbamo, svaki tjedan, ponekad stivalu u Perastu, te mnogim smotra- i po tri puta, i tako gotovo cijelu go- Osnovni podaci o udruzi: kada ma, klapskim susretima i koncertima. dinu. Da bi se bilo u vrhu kvalitetom ste osnovani, koliko imate članova? Zbog pandemije uzrokovane COVID- izvođenja, potrebno je mnogo rada, – Ženska klapa Ankora, odnosno om 19 sve je, nažalost, zaustavljeno. odricanja, kao i prilagođavanje svih punim imenom Udruga za promica- Izostala su financijska sredstva od obiteljskih i drugih obaveza potreba- nje glazbene kulturne baštine Ankora, našeg temeljnog izvora financiranja, ma klape. Kada na probi nedostaje i unutar koje klapa djeluje, osnovana je Općine Podstrana, i došli smo u situa- jedan glas, sve se poremeti, potrebno u kolovozu 2009. u Podstrani. Ženska ciju nemogućnosti financiranja umjet- je duže vrijeme za usvajanje nove pje- klapa Ankora trenutno ima sedam čla- ničkog voditelja, što je u lipnju uzro- sme. 16 PODSTRANSKA revija kroz Podstranu

Koliko takav rad cijene oni od Osnovni podaci o udruzi: kada Lučice Strožanac, uz nastavak naših čijeg financiranja „živimo“, teško ste osnovani, koliko imate članova? dosadašnjih akcija, od kojih je prva na je potpuno jednoznačno odrediti, jer – Ronilačko ekološki klub Pod- redu Sv. Nikola i opet darivanje djece mnogi čimbenici utječu na pristup strana osnovan je 18. studenog 2015. iz naše općine. općine, županije ili drugih državnih godine i danas ima 40 članova, ve- Cilj nam je i edukacija naših su- tijela kulturi, na primjer: gospodarska ćinom mladih od 30 godina. Cilj je građana. Naše akcije pokazuju da je situacija, stanje proračuna i dr. Ipak djelovanja kluba očuvanje i zaštita ekološka svijest kako u našoj općini, mislimo da bi smještanje kulture na podmorja, rijeka i jezera kako u na- tako i šire slabo razvijena i treba još puno vremena da naši sugrađani po- mjesto koje joj s pravom pripada, te šoj općini, tako i u cijeloj Republici stanu ekološki osviješteni. sukladno tome i veća izdvajanja za Hrvatskoj, te edukacija i školovanje Evo, dobitnici ste općinske na- kulturu, vrlo brzo rezultiralo i zna- mladih naraštaja za zvanje ronioca. Koji su najznačajniji rezultati grade, koja pokazuje da je vaš rad čajno većim postignućima, koja bi se vašeg dosadašnjeg rada? prepoznat u Općini. Koliko ste za- očitovala u svim segmentima života – U dosadašnjem radu REK Pod- dovoljni suradnjom s Općinom, općine i države, jer kultura je kao sol strana sudjelovao je u brojnim eko- surađujete li s drugim udrugama s koja začinja sva jela. Općine, župani- loškim akcijama, kako u našoj župa- područja općine ili izvan nje? je, ali i druge državne institucije tre- niji tako i u drugim županijama. – Suradnja s Općinom je dobra, bale bi imati više afiniteta za kulturu, Svake godine organiziramo dvi- iako bi mogla biti i bolja. pa samim tim i za glazbu, u svim nje- je ekološke akcije čišćenja podmorja Od udruga s kojima surađujemo zinim pojavnim oblicima, jer ona je u u našoj općini. Od našeg postojanja svakako moramo istaknuti BUP Pod- temeljima civilizacijskih postignuća svake godine organiziramo trodnevnu strana, koja nas u našim akcijama svakog naroda. Jača potpora treba- ekološku akciju čišćenja podmorja u redovito prati i pomaže. S dosta klu- la bi osigurati financiranje programa općini Seget, gdje sudjeluje više od bova iz naše županije i iz cijele RH i projekata, kao i osigurati snažniju 100 ronilaca iz Hrvatske i inozem- imamo jako dobru suradnju. materijalnu bazu. Bez razumijevanja stva. i potpore svih navedenih, budućnost Članovi REK-a Podstrana, osim ANTE POLIĆ, kulture vrlo je upitna. što se bave ekologijom, uključeni su DOBITNIK ZAHVALNICE Imate li prijedloga općinskoj i u podvodnu arheologiju i malakolo- upravi za akcije, događanja iz dje- giju. lokruga vašeg rada? Medu članovima kluba postoje – Naši prijedlozi Općini u biti su licencirani instruktori koji obučava- poznati. Smatramo da se tijekom ciju mlade naraštaje za zvanje ronioca, jele godine, a posebno u turističkoj tako da smo ove godine imali 10 pola- sezoni, treba održavati više kulturnih znika tečaja za zvanje ronioca mlađih manifestacija u kojima će se prezen- od 20 godina iz naše općine. tirati klapsko pjevanje, a posebno u Od ostalih aktivnosti važno je kontekstu činjenice da u općini dje- spomenuti i u svijetu jedinstvenu akciju darivanja djece u povodu Sv. Ni- luju još dvije klape, muška Praska i kole. U toj akciji, u kojoj Sv. Nikola ženska Kurjože, ali i Limena glazba, izranja iz mora s darovima, darivamo čiji su umjetnički dosezi na zavidnoj djecu slabijeg imovinskog stanja u razini. našoj općini. Sredstva za darove pri- kupili su članovi našega kluba. Ta će Ante Polić, rođen 2004. godine, RONILAČKO EKOLOŠKI KLUB se naša gesta i dalje nastaviti i bit će izrazito je talentirani košarkaš koji PODSTRANA, tradicija našega kluba. nastupa u mlađim uzrasnim katego- DOBITNICI SKUPNE Vaš rad i angažman su dobro- rijama Košarkaškoga kluba Mislav. OPĆINSKE NAGRADE voljni, volonterski. Već šest godina trenira košarku, ali ne – Naš rad u udruzi je volonterski, zanemaruje ni školske obveze, dapa- svi naši članovi redovito sudjeluju u če, svih ovih godina uzoran je i odli- svim našim akcijama. Nama je naj- čan učenik. veći problem oprema, uz volontersko Ante, kratko nam se predstavi- izdvajanje vremena, u rad ulažemo i te. ronilačku opremu, koja je skupa pa se – Rođen sam u Splitu 27. listopada moramo snalaziti na razne načine. 2004. godine, pohađao sam Osnovnu Koji su planovi za dalje? školu Strožanac, a sada idem u sred- – Daljnji su planovi, uz ekologi- nju Turističko-ugostiteljsku školu u Splitu, smjer hotelijersko-turistički ju i zaštitu mora, školovanje mlađe- tehničar. ga kadra za zvanje ronioca, uređenje Vaš dosadašnji sportski razvoj? klupskih prostorija koje smo dobili od kroz Podstranu PODSTRANSKA revija 17

– Košarku sam počeo trenirati s dva odvodna kanala, uz kuće broje- deset godina. Kao kapetan sam 2019. GOSPODINU va 9 i 11, koje su na najvećem uda- godine predvodio školsku košarkašku ru bujica i dosad su kod jakih kiša ekipu OŠ Strožanac iz Podstrane do nerijetko bile poplavljene. Rušitelj naslova državnih prvaka za osnovne NAČELNIKU kanala, te vlasnik kuće i navedenih škole. Uz to, iste sam godine pred- parcela svoj čin opravdava činjeni- stavljao školu iz badmintona i atle- I CIJENJENOJ com da srušeni kanal, za razliku od tike na državnom prvenstvu. Član ostala dva, nije ucrtan u katastarsku sam Košarkaškoga kluba Mislav i nastupam za seniorsku momčad koja OPĆINSKOJ mapu. Po njegovim riječima, on je se natječe u Drugoj muškoj ligi. U se- njegov vlasnik i može s njim raditi zoni 2018./19. bio sam kapetan mla- UPRAVI što ga volja, unatoč činjenici da je đih kadeta KK-a Mislav na prvenstvu taj odvodni kanal bio dio sustava Dalmacije, gdje je u razigravanju od im padne malo veća kiša, foša koje su sprječavale plavljenje nas bio bolji KK DOŠK iz Drniša. Ta- naše ulice postaju bujice, a poljoprivrednih terena. Na tom je kođer sam član županijske reprezen- ako se ne budu gradili novi mjestu kanal postojao još od vreme- tacije, a od ove sam godine na širem Č na kada je u čitavoj ulici bilo izgra- kanali i nastavi se devastacija posto- popisu kadetske košarkaške reprezen- jećih, uskoro bi mogle postati rijeke. đeno samo nekoliko kuća, a i danas tacije. Postojeća odvodnja u ulici Put se vidi na satelitskoj snimci. Tko je Koji su vam planovi za dalje? starog sela, pokraj kuće broj 21, ne- odgovoran za to što kanal nije ucrtan – Planiram nastaviti sportsku kari- u katastar, ne znamo. Je li odgovor- jeru i u budućnosti se želim profesio- davno je zabetonirana, a kanal od- nost na Hrvatskim vodama ili ne- nalno baviti košarkom. vodnje srušen je i zatrpan zemljom. Evo, dobitnik ste općinske na- Kanal, koji je godinama služio svrsi marnim općinskim službama, sada grade. Što ova nagrada znači za za koju je namijenjen, bio je širok 80 nije važno. Važno je to da postoji vas? centimetara i dug oko 40 metara, a najmanje pedeset ljudi koji mogu – Za mene je ova nagrada prizna- nalazio se između k.č. 1228+1229 posvjedočiti da je taj kanal postojao nje za rad i trud, te poticaj za daljnji i k.č. 1226. Sadašnji vlasnik kupio desetljećima. Zbog toga tražimo od razvoj. je parcelu od pokojnog Joze Jurasa općinske uprave da se taj odvodni Što mislite da bi Općina Pod- sa zatečenim stanjem, odnosno od- kanal vrati u prvotno stanje. Jer, uli- strana trebala učiniti za razvoj vodni je kanal tada, prije i kasnije ca Put starog sela je i za slabih kiša sporta u Podstrani? postojao. Prije četrdesetak godina, neprohodna za pješake, a za većih – Za razvoj sporta Općina Pod- na inicijativu mještana i uz pomoć postaje bujica. Umjesto da se grade strana treba izgraditi sportski centar bivše Mjesne zajednice, zidovi i novi odvodi, zatvaraju se stari, kako jer nema dovoljno sportskih sadržaja. dno kanala su betonirani, a na cesti kome padne na pamet. KK Mislav svoje utakmice uvijek igra su postavljene željezne rešetke za Što se tiče Hrvatskih voda, jer praktički u gostima (najčešće u dvora- prikupljanje vode. Uz taj, istovre- uništeni je kanal bio u njihovoj nad- ni KK Split), a treniramo u dvoranama meno su izgrađena i betonirana još škola u Strožancu i na Šinama, koje ležnosti, mnogo je primjedbi na nji- su ograničene veličinom, a problem hov rad, odnosno nerad. Ne sjećamo su nam i termini treninga. Kad bismo se da smo vidjeli njihove radnike imali svoju dvoranu i navijače koji bi da čiste kanale, a većina zatvorenih nas podržali, mislim da bi i rezultati kanala nemaju rešetke ni taložnike bili bolji. A sigurno bi se i više mladih na ulazima cijevi kako bi spriječili bavilo košarkom. I drugi se sportovi u začepljenja. Svako kućanstvo plaća našoj općini vrlo sporo i slabo razvi- doprinos Hrvatskim vodama, pa je jaju zbog nedostatka sportskih sadr- normalno da mještani očekuju nji- žaja iako je interes, s obzirom na broj hovu veću aktivnost, jer čisti odvod- mladih, vrlo velik. ni kanali znače i manje poplava u Kao mladi čovjek koji živi u mjestu, manje štete na kućama onih Podstrani, što mislite da mladima koje poplave pogode. Također, ape- najviše nedostaje u našoj općini? – Volim živjeti u Podstrani i sma- liramo na mještane da smeće i otpad tram da je ona divno mjesto za život ne bacaju u kanale, potoke i rijeku mladih. Općina se brine o mladim lju- Žrnovnicu, jer sve to na kraju završi dima raznim načinima financiranja. u moru, uz koje i od kojeg živimo. Mislim da našoj općini ne nedostaje ništa posebno osim navedenog sport- Za grupu građana skog centra. Ni rešetaka, ni taložnika Zoran Jurišić 18 PODSTRANSKA revija kroz Podstranu

Primjedbe Općini Podstrana OBEĆANJE na UPU obalnog dijela u Strožancu LUDOM Općina Podstrana uputila je 12. kolovoza na javnu raspravu Prijedlog iz- RADOVANJE mjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja obalnog dijela od ušća rijeke Žrnovnice do HC Lav. U tom prijedlogu predviđeno je na novoj plaži iz- Piše: Ivanka Žaper gradnja triju zgrada za komercijalnu namjenu, i prenamjena zgrade u kojoj se nalazi Turistička zajednica i prostor za udruge iz društvene u komer- pćina Podstrana dala je cijalnu namjenu. Ne slažući se s ovim prijedlogom, uputili smo primjedbe: 1994. godine obećanje Kao udruga u kulturi sa sjedištem u Podstrani, iznosimo sljedeće primjedbe: Omještanima Strožanca da • U prijedlogu UPU-a za područje od rijeke Žrnovnice do hotela Lav u članku 5. će zatvotiri pothodnik (tumbin) kod Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti, tekstualnog dijela pri- diskonta Mihanović i izgraditi za- jedloga u stavku (4) za građevinu oznake 1B (postojeća zgrada TZ i prostorija mjenski nešto istočnije, a oni nisu za rad udruga u kojoj sjedište ima više udruga (Ogranak MH u Podstrani i Za- bili ludi kad su prihvatili opciju jer jednica športova...) stoji: „Unutar istočne površine namjene K se prema kar- ih je veselilo obećanje da će novi tografskom prikazu broj 4. ovog Plana omogućava rekonstrukcija postoje- biti znatno kvalitetniji. će građevine oznake 1B. Sadržaji koji se mogu smjestiti u ovoj građevini Otada je prošlo 26 godina. Mje- mogu biti ugostiteljske, trgovačke, uslužne namjene i/ili za potrebe javnih i štani očekuju ispunjenje obećanja i društvenih sadržaja (uprava, kultura i sl.).“ Istovremeno se u grafičkom prikazu – kartografski prikaz 4 – navedena zgrada označava oznakom K (poslovna dogovora, a u međuvremenu šalju djelatnost), dakle prenamjenjuje se iz namjene D (društvene djelatnosti) u K razne dopise i peticije koje se igno- (poslovna djelatnost). rira. Uz javni stubišni prilaz plaži, Predlažemo: gdje bi trebao izlaziti obećani za- mjenski pothodnik, privatiziran je • da se zgrada oznake 1B ostavi za namjenu D, dakle za javne i društvene sadr- javni prolaz jer ne možemo direktno žaje (kultura, uprava) na plažu kao nekad. Na kraju prola- • da se jedna od tri zgrade (A1, A2 ili A3) ostavi također za potrebe društvenih za podignut je zid, a napravljeni su djelatnosti. Iako shvaćamo potrebu komercijalizacije, ne možemo se složiti s planiranim promjenama kojima se sav prostor javno-društvenih sadržaja (područje objekata A1 A2 A3) iz sada važećeg UPU-a iz društvene djelatnosti (namjena D s moguć- nošću smještaja trgovačkih, ugostiteljskih i sličnih usluga) pretvara u isključivo poslovnu namjenu (K). Ovdje se vodimo potrebama brojnih udruga u našoj rastućoj općini kojima kro- nično nedostaje prostora za rad. Nakon niz godina udruge su dobile mali prostor u građevini 1B, a svjedoci smo kako su aktivnosti udruga zadnjih godina u zna- čajnom porastu. To možemo zahvaliti kako vrijednosti volonterskog angažmana njihovih članova, tako i ovom malom, ali vrijednom prostoru u kojima se taj rad većim dijelom obavlja. A sada nam se i on oduzima. Ovaj prostor stalno ili povremeno koristi petnaestak udruga iz naše općine koje okupljaju gotovo pet stotina članova (Ogranak MH u Podstrani, Planinarsko društvo Perun, Ronilački klub Podstrana, Jedriličarski klub Strožanac, DŠR Strožanac, Šahovski klub Knez Mislav, Eko udruga Sita, Udruga Toć, itd.), kao i političke stranke općine Podstrana, koje također koriste ovaj prostor za svoje sastanke. Potrebe udruga na području općine značajno su veće te bi i dodatni prostor u jednom od objekata A1, A2, A3 dao snažan zamah volonterskom djelovanju udruga u Podstrani. Također napominjemo da je u objektu 1B smješten Ured TZ-a Podstrana, koji ima bitnu ulogu u razvoju za Podstranu važne gospodarske djelatnosti – turiz- mu, a kojem je ova lokacija idealna za poslove koje obavlja. 23. rujna 2020. S poštovanjem, mr. sc. Darijo Radović, predsjednik Ogranka MH u Podstrani, i Zvonimir Marušić, predsjednik Planinarskog društva Perun Podstrana kroz Podstranu PODSTRANSKA revija 19 i drugi zahvati, pa treba vijugati i skrenuti u kafić da bismo došli na plažu. Ne tako davno Općina je mnoge mješta- ne Podstrane koji su imali zemljište na potezu ulice Put starog sela u Strožancu izvlasti- la bez naknade radi uređenja ulice koja je od javnog interesa. Prihvatila sam izvlaštenje vjerujući da to rade za opće dobro. Što je s općim dobrom kad je u pitanju spominjani pothodnik? Zašto dvojni aršini? Općinari, očekujemo pošteniji i transpa- rentniji rad, a radi eliminiranja nezadovolj- stva mještana i narodne izreke iz naslova ovog teksta!

no ljeto, koje se niz godina redovi- oko trećinu dolazaka u odnosu na OSVRT NA to održava tijekom lipnja, srpnja, lanjsko razdoblje (indeks dolazaka kolovoza i rujna, nije se održalo. Ta 33 posto) i oko dvije petine noćenja TURISTIČKU tvornica podstranskog ljetnog ras- ostvarenih lani (indeks noćenja 40 položenja, koja bi svoja vrata držala posto). Najveći su broj noćenja i u SEZONU 2020. širom otvorena skoro četiri mjeseca, hotelima ostvarili Poljaci i Nijemci, ove je godine itekako nedostajala dok su najveći broj dolazaka ostva- U PODSTRANI Podstrani i njezinim stanovnicima. rili domaći gosti. A nedostajala je i podstranskim go- Zdravka Švenda, direktorica Kad se dolasci i noćenja u doma- stima, budući da među onim turisti- TZ-a općine Podstrana ćinstvima i hotelima obrade zajed- ma koji su ove godine ipak odlučili no, dobiju se slični rezultati: indeks ljetovati te su za odmor izabrali naše OVID-19 još uvijek je glav- dolazaka iznosi 44 posto, a indeks odredište ima onih koji ovdje nisu noćenja 52 posto. Drugim riječima, ni oblikovatelj i globalnog i prvi put. Oni su sigurno zamijetili našeg lokalnog društvenog u razdoblju od 1. lipnja do 30. ko- C razliku i vidjeli drukčije ljetno lice lovoza u podstranske se smještajne i gospodarskog života. Gotovo či- naše općine. Opušteno, tiho i mirno, tavu godinu živimo s tom bolešću. kapacitete prijavilo nešto manje od ali ipak vedro. polovine broja gostiju nego u istome Pod njezinim smo uvjetima otpočeli Matematički jezik suglasan je sa razdoblju prošle godine, a ostvareno ovogodišnju turističku sezonu, pod svime rečenim. Prema statističkim je tek nešto malo više od polovine njezinim smo je uvjetima proveli, podacima Izvješća o poslovanju Tu- lanjskih noćenja. a tako smo je i zaključili. Uzlazne rističke zajednice općine Podstrana Uočljivo veliki pad dolazaka putanje svih statističkih pokazatelja za promet ostvaren u domaćinstvi- gostiju iz SAD-a, Velike Britanije uspješnosti turističkog poslovanja, ma u tromjesečnome razdoblju od 1. i Norveške pripisuje se velikome kao i pozitivne i optimistične verbal- lipnja do 30. kolovoza, u usporedbi ne ocjene koje smo dosad u kontinu- s istim razdobljem prošle godine, vi- smanjenju, gotovo obustavi zračno- itetu bilježili, ove su godine zapele. dimo kako nam je najveći broj ovoga prometa. Bili smo, naravno, pripremljeni i godišnjih turista došao iz zemalja Unatoč ovakvim rezultatima, spremni na to. Ušli smo u ovogo- iz kojih nam i inače dolazi najviše Podstrana smije reći kako je i ove dišnju turističku sezonu potpuno posjetitelja: iz Poljske, Njemačke, godine ostvarila pozitivan turistički svjesni da ćemo raditi u dosad nikad Češke i Slovačke. Štoviše, Poljaci i saldo i opstala na turističkoj sceni. viđenim okolnostima te da se saldo Nijemci došli su nam u gotovo isto- Naši gostoprimci i ugostitelji radi- našega poslovanja neće izražavati me broju kao i lani. Sveukupno je li su koliko su im uvjeti dopuštali. samo u kunama, nego i u medicin- Podstrana ostvarila polovinu broja Znamo da je podbačaj realna poslje- skim parametrima. lanjskih dolazaka (indeks dolazaka dica nečega što je izvan našeg utje- Ovog je ljeta u Podstrani sve bilo 51 posto) i nešto više od polovine caja. Najvažnije je u ovome trenutku tiho. Tako je zastao i veliki projekt broja noćenja (indeks noćenja 56 da se odgovorno postavimo prema u koji je Podstrana mnogo uložila i posto) ostvarenih lani u istome raz- nadolazećem blagdanskom razdo- koji je trebao podstransku kulturnu doblju. blju i da se s vjerom u skori završe- ponudu podići na višu razinu, a koji Promet ostvaren u hotelima za- tak pandemije, kao i u oporavak od je predstavljen prošle godine u listo- bilježio je veći pad nego promet u krize koju je pandemija prouzroko- padu na međunarodnoj konferenciji obiteljskom smještaju. Tako su pod- vala, okrenemo planiranju iduće se- o Luciju Artoriju Kastu. Ni Kultur- stranski hoteli ove godine ostvarili zone. Jer nje će sigurno biti. 20 PODSTRANSKA revija kroz Podstranu ODRŽANO DRŽAVNO PRVENSTVO U SPORTSKOM RIBOLOVU MASTERS +55 u Podstrani Prof. dr. sc. Jugoslav BAGATIN, predsjednik SRK-a Porat

organizaciji Hrvatskog saveza za sportski ribolov na moru U (HSSRM), od 9. do 11. listopada ove godine održano je Državno prvenstvo u udičarenju štapom s obale za osobe starije od 55 godina, tako- zvani masters 55+. Domaćin natjecanja bio je Sportski ribolovni klub Po- rat iz Podstrane. Prvenstvo je održano na lokaciji Grljevac – Grbavac (zona 1) i Grljevac – Šćadin (zona 2), a sudjelovalo je 30 natjecatelja iz 15 klubova iz Raše, Pule, Rovinja, Rijeke, Kostrene, Kukljice, Lovrana, Poreča, Svi dobitnici pehara i medalja s domaćinima ispred klupskog prostora Matulja, Novigrada, Zadra, Tribunja, Vodica, Splita i Stobreča. Pravo na- pomoćnih sudaca, redovnih člano- zajednički ručak, koji su pripremili stupa imali su natjecatelji koji su se va društva: Dražena i Marka Topića, Toni Bašković i Ante Kaštelančić-Ba- prethodno plasirali na svojim klup- Tončija Mikuličića Šefa, Fabijana nje, ispred klupskog prostora. Održa- skim i županijskim natjecanjima. Kaštelančića, Nevena Kapića, Kru- vanje ovog Državnog prvenstva finan- Prvenstvo je proteklo u izvrsnom ne Jovanovića, Marija Ružića Baće, cijski su potpomogli HSSRM, Općina raspoloženju, uz maksimalno strplje- Željka Vukovića, Ante Jurasa Prece, Podstrana preko Zajednice sportskih nje natjecatelja i maksimalnu gosto- Renata Jurina, Marija Perišića Gla- udruga, SRK Porat i donatori. Ne ljubivost domaćina, premda ulov nije ve, Marina Marić Banje Bajde i Re- smijemo zaboraviti ni propagandno- bio baš obilat. Prvoplasirani natje- nate Mudronje. Osim njih, u radu su ekonomski učinak natjecanja, jer su catelj, Gracijano Kuljanić iz SRK-a se istaknula dva „smetala“ (potrebni svi sudionici od TZ-a Podstrane do- Luben iz Rijeke, tijekom dva dana su prema pravilima o ribolovu s oba- bili pismene materijale o Podstrani, a natjecatelji i njihova pratnja odsjeli su i pet sati lova oba dana (od 8 do 13 le), Dragica Mihaljević i Neven Ka- u apartmanima privatnih iznajmljiva- sati) ulovio je ukupno 1968 grama, pić, službeni liječnik, te predsjednik ča, što također ima izvjesni ekonom- odnosno 26 riba, a najveća je težila društva prof. dr. Jugoslav Bagatin, ski učinak. 250 grama. Zadnje plasirani natjeca- voditelji natjecanja Dragica Mihalje- Treba naglasiti da SRK Porat iz telj tijekom deset sati nije uhvatio niti vić i Dražen Topić, glavni i pomoćni Podstrane ima veliko iskustvo u or- jednu ribu. Kao domaćini natjecanja, kuhar Toni Bašković i Ante Kašte- ganizaciji raznih događanja. Zadnjih članovi i vodstvo SRK-a Porat po- lančić-Banje, osoba za vezu Mario godina održalo se nekoliko županij- kazali su se kao izvrsni organizatori Tomasović, bivša tajnica Nevenka skih i međužupanijskih prvenstava s koji su tijekom pripreme te ribolova Despotušić i sadašnji i tajnik društva obale i iz brodica za juniore i senio- bili na usluzi svim natjecateljima. Ivan Colić, glavni sudac Anton Vrbat, re. Zadnje međužupanijsko prvenstvo Dan bi započeo već u pet sati mjere- opunomoćenik Hrvatskog saveza Ro- u ribolovu štapom s obale održano njem temperature svim natjecateljima bert Stermečki, tajnica natjecanja iz je 2019. godine, od 13. do 15. rujna. i domaćinima, kojih je, osim najužeg HSSRM-a Tajana Škibola i predsjed- Za sljedeću godinu ponuđena nam je rukovodstva, bilo dvadesetak. Mo- nik HSSRM-a dr. Đuro Marinović. organizacija Državnog prvenstva za ram istaknuti svakodnevni rad 10 Natjecanje je završilo drugog dana juniore s obale (U-16). Sve navede- oko 16 sati čitanjem plasmana svih ne aktivnosti dobrovoljnim radom i sudionika i proglašenjem pobjednika, velikim entuzijazmom obavlja uvijek te podjelom diploma, plaketa i za- istih tridesetak članova društva (SRK hvalnica za dosadašnje zasluge. Tom Porat ima ih više od 150). prilikom je predsjednik HSSRM-a dr. Na kraju, u ime Upravnog odbora i Đuro Marinović uručio zlatnu plake- članova apeliramo da se i ostali uklju- tu SRK-u Porat, a u ime domaćina če u rad društva. Zahvaljujem svim zahvalio je predsjednik društva dr. sudionicima i onima koji su pomogli Bagatin, zaželjevši svima sretan po- u realizaciji ove vrijedne sportsko-tu- Pogled na natjecatelje u Grljevcu vratak svojim domovima. Slijedio je rističke manifestacije. PERUN kulturni prilog 1 PERUN DRAGO ČONDRIĆ MILJENKO JUKIĆ

POKUŠAJTE JEDNOM DVANAEST SEKUNDI KOLOVOZA Pokušajte jednom slušati tišinu, Da gromove čuješ s one druge strane, Godina je svake godine ista, pa tako i prva nedjelja kolovoza, Gdje se vidi mrlja i na bijelom krinu davno svršena sadašnjost: vječnost danas ne smije trajati I sve neviđeno što u ljudskost stane. duže od dvanaest sekundi, takav je protokol. Trk kopljonoše na konju je kinetičko remek-djelo, Ne bojte se svojih prizvuka koraka lirski prizor za gledatelje: u jednoj ruci drže koplje, Koji odjekuju u nekoj nigdini. u drugoj uzde ljeta. Tišina je, valjda, daleko od mraka, A ni krivnja nije kao što se čini. Na tribinama mogu biti svoj glas, slijediti ga u sedlu s kraja na kraj trkališta premda između toliko ljudi na nogama Jer tamo je jedno svevideće Oko ostanu na mjestu. U kojenu krivnja biva tako sitna, Dvanaest i ni sekundu duže. Inače, svih bi zaglušio Jer u srce gleda blago i duboko, topot kopita. Bitke bi ponovo vodile bitku za ovo mjesto. Pa je svaka priča o krivnji nebitna. Ili ovaj dan, svejedno.

Al’ kad se usudiš krenuti i dalje S Prologa uzdignutog nad ravnicom I iza tišine gdje se svjetlost rađa, hajduci bi sišli u grad, a onda, s plijenom, vratili se na nebo Vidjet ćeš da ona poruku ti šalje, o uže horizonta objesiti alku. Da sve spašeno je i nema beznađa. Jedno stoljeće drugo podupire oslanjajući se na bilo koju povlaštenu kotu. Nađu se na trkalištu ili ih trkalište pronađe i svrsta s alkarima u povorku. Gradske ulice, mirne dok se s kućama bude na istom mjestu, dane prisvoje dodirujući ih sve odjednom. Jedino je nedjelja i dalje nedjelja.

MARIO TOMASOVIĆ

LANTERNA

Moj duh, tilo i razum, moj mir, spokoj i srića Utjeha, raj i jubav, moga škoja je priča. Ima tilo i dušu, oko koje svi vide A noge čvrste i teške, stamen jači od sike. Ruku tisuću pruža, u zagrljaj svoj sve zove Ostat ću na njen i ja, grije nek čuva moje. Grob ovde neka mi bude, sve ča ostalo tu je Anamarija Kahrić - Mother of heaven Kosti nik mi da dira, zaklinjen oko to tvoje. 2 PERUN kulturni prilog

TUGOMIR ERICA DUBRAVKO MARIJANOVIĆ

PRIVARILO GA VRIME zalij cvijeće ako nema kiše

Kasno se čovik probudija, a ako pada gledaj u daljinu privarilo ga vrime, okrenuta prema sjeveru pa ni opazija kad su počele kužine. razmakni zastore s nečijeg rođenja ukloni tamu ako ne zna hodati bez Ne zna o čemu se radi, svjetla pospan je i pojma nima onda nazovi kumu, prijatelja ili šta se sve ruši i gradi, dragog boga šta je to trgovina. i reci mu da cvijeće cvjeta I ne može da svati lišće pada Viktorija Radan, Na putu da se europskim eurima kupuju fotelje i mandati, život prolazi diplome i imovina. samo tako samo od sebe Ne bi se zaletit tija samo za sebe da ne ošteti naciju, suza za suzom pa je malo usporija zub za zubom da izvidi situaciju. srce luduje A kad je i sam tija dok dah putuje Ina Jerković, U isčekivanju svijetla ušićarit malo, osta je brzo bez eura, sve se raduje DENIS JONJIĆ a neće ga ni kune… Pa je zgrabija žveljarin VESNA DUMIČIĆ MORE.. ONA I JA i razbija ga u bokune. I tiho pala je noć DUŠO Dok su se zvijezde igrale gore, Nebo je ljubilo more BILI SMO NERAZDVOJNI A ja sam ljubio njene oči ŽIVEĆI ISTIM ŽIVOTOM I grlio joj tijelo u toploj noći.. DOŠLO JE MOJE VRIJEME Volio sam je dušom i tijelom, SNAGA IZMIČE Ko što jutro se otvara bojom bijelom.. ODLAZAK DOMIČE. Morski žal što ljubi ga more, S nama je čekao tople zore.. MOJ ŽIVOT NESTAJE Sada je to čarolija mala, OSTAJE NIZ DAROVA Nošena vjetrom maestrala.. NJIHOVA BESKORISNOST Drago more, ona i ja, MOME TIJELU. Lijepa priča sa Jadrana.. MOGLI SMO IH PROGLASITI NEVAŽEĆIMA U NJIHOVO IME POTPISUJEM PRAVO DA PONOVO Nikša Erceg- Kornatski motivi ČUJU, VIDE, DIŠU I POKLONE ŽIVOT. BOLNIČE NEZNAM TKO SI I OVA NEMOGUĆA MISIJA POSTAJE JAKO, JAKO MOGUĆA ŽIVOT U KOJI ULAZI DIO MENE. DUŠO HVALA Jarmila Vidović, Za božićnim stolom Tonči Erceg- Nevera PERUN kulturni prilog 3

VELIMIR VRSALOVIĆ

O PROLAZNOSTI ŽIVOTA

I teku riječi, život, vrijeme… Dal’ je to nešto loše – života breme? Kada sve prolazi kao sjene nastojanja, želje - htijenje… Jasmina Božiković- Moja vala I teku dani, mjeseci i ljeta glavno da nije Ahilova peta RADOMIR DUMIČIĆ il’ me samo obuzela sjeta il’ sam postao nečija meta. VIDIM Hajdi Tabak Javorčić - Holy night

Mrzim i volim sentimentalnost Koracam sred mora, po sutonu jedrim MLADEN VUKOVIĆ odagnati tugu osjetiti radost U daljini, ljupka večer, čeka noć u sjeni, odbaciti gadost zagrliti stvarnost Propinju se moći noćnih vodoskoka HRVATSKI JAL-NAŠ BREND i života razumjeti važnost. Pod umornim danom, teških, tvrdih stopa. Hrvatski jal - cijenimo više tuđe, ispada: svi smo samo sisali vesla, I teku koraci, samoća i suze Nad pucinom usnulom vječno srebro gori mnogi ne znaju tko je Što mi život dade i što mi to uze? Bezdan žedan, u noći, životom se gosti, Bošković Ruđer, Na hrid, punu rana, pokušavam stati ništa je izumitelj struje U dubinu vinut, prema nebu pasti. Nikola Tesla! Marko Polo otkrio pute do Kine, Izviru iz mraka svijeće crnih rana naš je inovator i Kraj svakog kamena voštanica gori, Slavoljub Penkala, Vidim živu sjenu, ruke sklapa, lomi Faust Vrančić Sto li traži dolje, kad je nebo gori. smislio padobran, sine, Mario Puratić vitlo, nije šala! Evo već je prošlo nebrojeno mijena Ivan Lupis Vučić torpedo smislija Moja soba, uvijek, mračna i ledena, knjigovodstva otac Uzalud se izdiže plamen iznad ploče Magdalena Šošić- Val za valom Kotruljević Bene, Kad je moj prah sazdan, od duge samoće. Ivan Vučetić otkri’ otisak prsta, JAKŠA ERCEGOVIĆ za potrese Mohorovičić Andrija, Koracam sad nebom, po svitanju lebdim, David Schwarz cepelin, Noć me danju budi, dan po noći slijedim, JEDINI nitko da spomene kad Te pogledam odozgo’ kroz oblak i ostale! Hrvati su čudna vrsta! Jedan u meni živi koji hrvatski ne zna. Vidim tople ruke iznad hladnog praha. Kada govori lično, muca mi nešto strano a tako blizu. Kadkad se smije, diže mi ruke i pjeva mojim glasom. Kadkada šuti na žutom jastuku tuge. Često mu dođem, tiho, da ne zbune zagledanost mu, hodočašća plaha. On se nasmije. (Voli moje bdijenje). Šane mi nešto, s povjerenjem, tajno. Ponesem neke riječi, krhke, drage s kojih me čežnje podzemljem uzdaha pale za glazbom krajine u žaru prisutnost našu lijepim snom da grade.

Pjesmu ‘Jedini’ Jakše Ercegovića objavljenu u broju 38. Prosinac 2019. ponavljamo zbog greške (nije lijeno već lično) koja je potpuno izmijenila smisao pjesme! Duško Aničić Jagoda Kecman, Muka 4 PERUN kulturni prilog

u Vrgorcu na Danima Tina Ujevića, predstavljanja u Splitu, Kaštelima, DRAGI Trogiru, Šibeniku, Zadru, Zagrebu, posebno u Dubrovniku i u mojem rodnom Metkoviću. TONKO, Tonkov doprinos glazbi svakako je vrijedan spomena, navedimo samo njegovu suradnju sa skladate- HVALA ljem i akademikom Igorom Kuljeri- ćem (Starocrkveno pučko prikazanje života sv. Ciprijana i Justine), a bio je i autor libreta za izvrsnu operu Ju- ZA SVE! dita skladatelja i akademika Frane Paraća. Divio se veličini i osobno- Piše: Darko MATIČEVIĆ Akademik Tonko Maroević sti, po njegovu mišljenju, najvećeg (1941 – 11. 8. 2020) hrvatskog polihistora svih vremena, oga vrućega dana, na blagdan pjesnik, prevoditelj, esejist, skladatelja i liječnika, Splićanina Ju- sv. Klare, 11. kolovoza 2020. likovni i knijiževni kritičar lija Bajamontija, o čijem smo životu godine, u poslijepodnevnim podrijetlom iz Starigrada i djelu u mnogim prigodama razgo- T na Hvaru, autor je mnogih varali. Uz klasičnu i filmsku glazbu, satima, napustio nas je dragi, nepo- novljivi Tonko Maroević, pjesnik, monografija o hrvatskim posebno je bio sklon i šansoni, volio prevoditelj, esejist, povjesničar slikarima a tako i monografije o je opus Arsena Dedića i Zvonka Špi- umjetnosti, književni i likovni kriti- Anti Kaštelančiću iz Podstrane. šića. Koliko su mu dopuštale prilike, čar, publicist, antologičar i urednik, Pjesničke antologije: antologije pratio je i moj autorski rad na tom redovni član Hrvatske akademije katalonskog pjesništva – Bikova području, a posebno otkada sam za- znanosti i umjetnosti, čovjek koji koža (1987.), Riječi za jedan počeo intenzivnu suradnju s Paljet- je trajno obilježio i zadužio sveop- lapidarij (2018.), te antologije kom. Često je dolazio na festival ću hrvatsku kulturu u svim njezinim hrvatskog pjesništva: Uskličnici Chansonfest, koji se održavao svake segmentima. Bio je Mediteranac (1996.) te Svjetlaci (2019.). jeseni u Kazalištu Komedija, i svaki dušom i tijelom, univerzalan, po Nagrade 1998. nagrada Tin naš susret bio je poseban doživljaj. svojoj erudiciji i širini svjetonazora Ujević, 1997. Croatia rediviva, Kada sam imao autorsko predstav- renesansni čovjek, skroman i samo- 2011. plaketa Dobrojutro ljanje na Glazbenoj tribini kao redo- zatajan, požrtvovan i empatičan, s more, 2013. nagrada Vladimir van član Hrvatskog društva sklada- neiscrpnom energijom i vitalnošću, Nazor za životno djelo, telja na početku lipnja 2006. godine, uvijek strpljiv, tolerantan, ispunjen 2018. Goranov vijenac s radošću je došao u Berislavićevu i nekom blagošću i toplinom, pun za pjesnički opus. tijekom mog glazbenog nastupa, sje- razumijevanja prema svima. Vedra deći u publici, ležerno, onako kako duha i optimizma s onim vječnim gim zajedničkim susretima i razgo- je samo on znao, napisao prigodni dječačkim osmijehom, gdje se god vorima uvijek sam bio obogaćen i sonet. pojavio donosio je radost i ushićenje. radostan. Pratio sam predstavljanja Tonko je osobito volio grad Du- Otvorio je možda najviše izložaba i knjiga i otvaranja likovnih izloža- brovnik. Tu je krajem šezdesetih govorio na najviše predstavljanja ba, gdje je on redovito govorio. Za godina prošloga stoljeća upoznao knjiga u Hrvatskoj. Otišao je korifej mene je to bila neopisiva sreća, uži- Luka i od tada je raslo njihovo divno nepomućeno prijateljstvo. Dubrov- hrvatske kulture i to je nenadokna- tak u punom smislu riječi. Naše smo nik je za njega bio najljepši grad na div gubitak za sve nas. Ispratili smo prijateljstvo produbili kada sam po- svijetu, daleko ljepši od Venecije. ga i posljednji put mu se poklonili u čeo uglazbljivati poeziju još jednog Šetnje s Tonkom po staroj gradskoj mjestu njegovih predaka, u njegovu velikana hrvatske kulture, gospara voljenom Starom Gradu na Hvaru, jezgri, obilasci drevnih ljetnikovaca Luka Paljetka, Tonkova najboljeg 14. kolovoza 2020. godine. i perivoja, uz njegovo stručno vod- prijatelja. Počela su naša zajednička Osobno sam upoznao Tonka još stvo, posjeti Umjetničkoj galeriji, putovanja i nastupi na glazbeno-po- kao student glazbe u njegovu rod- odlazak na Boninovo na grobove etskim susretima, od kojih moram nom Splitu početkom devedesetih Slamnigova oca i tragično premi- godina prošloga stoljeća. Kao mla- spomenuti druženja na pjesničkoj nulog pjesnika Milana Milišića, te di zaljubljenik u poeziju i likovnu manifestaciji Dobrojutro more u na Mihajlo na grob obitelji Vojno- umjetnost, vrlo brzo sam u njemu Gornjoj Podstrani i neponovljive vić, odlasci na Goricu u Paljetko- prepoznao sve one ljudske kvalitete susrete Tonka, Luka i moga glazbe- vih, ostaju mi zauvijek u sjećanju. i vrline koje je posjedovao. U mno- nog mentora Arsena Dedića, potom Nakon nastupa uslijedila bi naša PERUN kulturni prilog 5

neformalna druženja. Slušati Tonka čast biti njihovim suradnikom na TONKO MAROEVIĆ i Luka bio je istinski užitak. S veli- tom projektu. kom pažnjom i radošću pratio sam Nemjerljiv je i Tonkov doprinos KO KOD SVOJIH njihov razgovor o slikarstvu dubro- časopisu Dubrovnik, dubrovačkog Nisu mi strani ljudi u Podstrani, vačkih majstora Iva Dulčića, Antuna Ogranka Matice hrvatske, čiji je bio dapače, tu već s mnogima se družim, Masle i Đura Pulitike, ali i o Gabru revni čitatelj i u kojem je objavio niz Kaštelančiću za svjedoka služim, Rajčeviću, Ivanu Ettoreu i Božida- stručnih i akribičnih tekstova, osvr- a drugi dragi dobro su mi znani. ru Rašici. Nisu zaobilazili ni jedin- ta, prijevoda i poezije. stveni opus Ignjata Joba, Emanuela Posljednji put Tonko je došao u Dobrojutrenja dobrodošli dani Vidovića i Tonku osobito omiljenog Metković ove godine, 24. veljače, potiču me da druženja produžim Marina Tartaglie. U tim kasnonoć- kada smo, u organizaciji Ogranka u krugovima širim ili užim: nim razgovorima bilo je povlašteno Matice hrvatske Metković, predsta- gdje su zvani, tu su odabrani. slušati Tonkova pronicljiva razmi- vili Izabrana djela Metkovca Ivana Kod Čitovnice najljepše se stoji šljanja o stvaralaštvu tih autora, te o Slamniga, koja je znalački, pomno i na more se gleda iz visine, Držiću, Vetranoviću i Monaldiju, ali priredio Tonko, inače Slamnigov vrt dvorca Cindro sasvim me osvoji i o Vodopiću, Kazaliju i braći Vojno- student. Bila je to jedinstvena i topla vić. Zanimljive su bile i njegove op- večer, kakvu je Slamnig i zaslužio. jer duh nasljeđa u njemu se goji, servacije o Marinkoviću i Šegedinu, Na kraju, hvala, dragi prijatelju al mjesto za me najveće blizine Slobodanu Novaku i Desnici, Kišu Tonko, za svaki znak pažnje, za bla- „Pitomcia“ je – tu sam ko kod svojih. i Milišiću, kao i o njegovim vječ- gost, za lijepo, iskreno, gotovo tri- nim nadahnućima, Danteu, Ariostu desetogodišnje prijateljstvo. Hvala, U ČAST JEDNE i Borgesu. prijatelju, za svaku mudro izgovo- JUR NIJEDNE Tonko je volio i moju Neretvu i renu riječ i razumijevanje. Hvala za uvijek je s ljubavlju dolazio u Met- Ako ikad je i bila, s ljubavlju pisane razglednice, koje teško da se opet javi ković. Šetali smo gradom uz rijeku, ste mi uvijek slali i koje čuvam na tako draga, tako mila, odlazili u Vid u Arheološki muzej posebnom mjestu, uz one Lukove i pa tko tad da zaboravi Narona i vozili se lađom na rječici Arsenove. Hvala za svaku posvetu onu što je pjesma skrila Norin, ali i guštali u neretvanskim na Vašim knjigama, koje mi mnogo kad u oblik svoj je stavi. specijalitetima i pili najbolju do- znače i kojima ću se često vraćati. Teško da se opet javi maću travaricu moje bake Ruže. U Hvala za ljubav i brigu koju ste uvi- Ako ikad je i bila sjećanju Metkovaca ostaje prelijepa jek pokazivali prema meni i mojoj prošlogodišnja noć u kolovozu, kada obitelji. Put, dakako, bje joj bijela, smo u prepunom Gradskom kultur- Jednom riječju, dragi Tonko, jer pjesniku to se svidi. nom središtu premijerno predsta- hvala za sve! Pogledom bi svakog smela vili šest svezaka Sabranih pjesama makar ga u mraku vidi; Luka Paljetka. Te večeri Tonko je pokraj sklada njena tijela bio posebno ganut, vidjevši koliko i Venera se zastidi, Neretvani prate kulturu, koliko vole DRAGAN VUČETIĆ jer pjesniku to se svidi. slavnog Dubrovčanina i u kolikom Put, dakako, bje joj bijela su broju pohodili ovaj izniman doga- DOBRI PJESNIK (TONKU MAROEVIĆU) Riječ po riječ me dalje vodi đaj. Sutradan smo krenuli u Dubrov- nik predstaviti Lukovu zbirku Ptice da je tražim, pitam: tko si? Ostao je u vječnim lovištima Tajnovitost al joj godi, koje se prerano svuku, posvećenu Lukovoj preminuloj supruzi Anuški. tako kažu tako je pripao te joj zdušno pridonosi. nekoj drugoj dimenziji u snu To je bilo, nažalost, naše posljed- Brinut je li još u modi tako je zatvorio oči nje zajedničko putovanje. Putujući, s načelima mi se kosi. duh se u tijelu uskomešao slušali smo Mozartov posljednji 27. Da je tražim, pitam: tko si? nasukao medu rajske zidine riječ po riječ me dalje vodi. Koncert za glasovir i orkestar u B- duru, s onom blagom i melankolič- sahranili su ga kako pristoji Doista joj nema para, nom temom drugog stavka. Slušaju- toliko je s tiho stihovita. uvaženome ći je, ni riječ nismo progovorili. na otoku na groblju pri moru Od Starog i Novog Hvara Početkom rujna prošle godine odjekuje sve do Splita legao je da osjeti Luko nas je još jednom okupio u ljepotu mira mrtvog čovjekova vrta i sa srcem razgovara. Kneževu dvoru, na dubrovačkom Stih po stih svršetku hita, osjeća se već da se primirio predstavljanju svojih Sabranih pje- vječnost počinje slovkati toliko je stihovita. sama, koje su uredili Lukova supru- Doista joj nema para. sve glasnije govoriti ga Anuška i Tonko, a ja sam imao 6 PERUN kulturni prilog

setljeću, onaj koji je ispremiješao lice i naličje suvremenoga hrvatskog 24. Dobrojutro more pjesništva kao netko posve drukčiji, nov i neponovljiv, k tome popunio Piše: Zoran Jurišić je prazninu nastalu u razredu lirsko- epskoga pjesništva. Od deset njego- bog pandemije koronavirusa jalozima između neba i zemlje, vih knjiga precizno smo genološkim odgođena je većina doga- natopljenom biblijskim motivima, mjerilima izlučili sedam koherentnih đanja na Podstranskom kul- gustim metaforama, metonimijama poetskih zbirka, dvije knjige poema Z te epilij (Posljednji prorok). Pjesnik turnom ljetu, ali su, uz poštovanje i citatima, govorio je prof. dr. sc. epidemioloških mjera, u Čitovnici Miljenko Buljac. Zahvaljujući na već najavljuje nove naslove. Nakon u Staroj Podstrani na Dan pobjede i nagradi, Čondrić je kazao da piše Evanđelja po čovjeku već je Fra- domovinske zahvalnosti i Dan bra- cijeli život, ali je tek odlaskom u mi- gmentima rane jeseni 2011. uspješ- nitelja, 5. kolovoza, održani 24. pje- rovinu počeo objavljivati stihove, te nije iskušavao književnu recepciju i snički susreti Dobrojutro more, ove da u pripremi ima još četiri zbirke za stekao uvjerenje kako je vrijedno ono godine bez popratne zbirke stihova, koje traži nakladnika. što radi i čega se dohvatio. Riječ je pa će sljedeće godine u dvogodišnja- U programu su svoje stihove ka- o univerzalnoj poeziji kojoj je ključ- ku biti tiskani stihovi laureata i sudi- zivali Divna Ban Bakota, Miljenko na svrha odgonetati smisao postoja- onika susreta za obje godine. Jukić, Danica Bartulović, Nevenka nja. Mistikom duha pjesnik uvodi U ime domaćina posjetitelje je Kovačević, Ivica Šušić, Mate Bulju- recipijenta u prostor transcendenci- pozdravio dr. Darijo Radović, pred- bašić, Ivan Bitanga Šujan, Ivan Ba- je, transe, iza spuštenijeh trepavica, sjednik Ogranka Matice hrvatske u šić, Vesna Ujević i Anđelka Korču- Kranjčevićevim riječima. Trag je to Podstrani, koja ove godine obilježa- lanić. Program je vodio Mladen Čondrićevih svakodnevnih iščitava- va 25 godina svojeg plodnog rada. Vuković, a uspjelim izvedbama donja Biblije, osobito Psalama, Knjige Likovnu izložbu posvećenu moljubnih i narodnih pjesama plje- mudrosti, Mudrih izreka, Pjesme nad moru, sa šezdesetak slika hrvatskih sak je izmamila podstranska ženska pjesmama, Izaije, Danijela, Jeremije. autora, otvorio je predsjednik Li- klapa Kurjože, osnovana 2006. go- Fasciniran Biblijom još kao dječak, kovne udruge Ante Kaštelančić iz dine, pod ravnanjem Mirka Radana. Čondrić je formirao kršćanski svje- Podstrane. tonazor, a učvrstio ga je školovanjem „Valja pohvaliti nastojanja mati- u čuvenoj Franjevačkoj gimnaziji OBRAZLOŽENJE DODJELE u Visokom. U lirsko-epskom go- čara u Podstrani da su unatoč koroni PLAKETE LAUREATU organizirali ovu prestižnu poetsku vornom i razgovornom tipu poezije PJESNIČKIH SUSRETA prevladavaju dijaloške i monološke priredbu i time promiču hrvatsku DOBROJUTRO MORE DIVNA BAN riječ u ova teška vremena“, kazao sekvencije, kakve su najvećim dije- PJESNIKU lom u hrvatskome pjesništvu razvijali je predsjednik Društva hrvatskih DRAGI ČONDRIĆU SAMO DOK SMO MALENI književnika Đuro Vidmarović, koji Mažuranić, Šenoa, Kranjčević, a dijelom Preradović i Nazor. Čondrić se je plaketu Dobrojutro more uručio Piše: Miljnko Buljac umetnuo u neispunjeni prostor blizak Kako da te prepoznam u njihovim pogledima ovogodišnjem laureatu Dragi Čon- Gornja Podstrana, Kranjčeviću, a u širim razmjerima Koji nemaju sposobnost iscjeljivanja driću, splitskom književniku koji je 5. kolovoza 2020., u 21 sat Ezri Poundu i Thomasu Stearnsu Eli- Tek nekako s vremenom shvatim objavio deset zbirki duhovnog pje- otu. Poezija Drage Čondrića izvorna Da treba uzvratiti tišinom sništva, a za koje je dobio najvažni- rago Čondrić (1944., Klaš- je, obogaćena zrelim poetskim govo- Proniknem u onostrano i osjetim je hrvatske književne nagrade (Tin nice, BiH) umirovljen je rom, ali i oplemenjena intertekstual- Koliko je moje biće utrnulo Ujević, Antun Branko Šimić, Pasi- i živi u Splitu. Pjesnik je D nim unosima, brojnim citatima/umet- Nad obznanjenim istinama onska baština, Fra Martin Nedić...). dijaloga neba i zemlje, najplodniji cima iz pjesama i poema E. Pounda, Proniknem u tebe takvom lakoćom O Čondrićevu pjesništvu s di- hrvatski književnik u zadnjem de- T. S. Eliota, R. M. Rilkea, F. Pessoa, I razdijelim tvoje misli na tuđe i tvoje P. Claudela, J. R. Jimeneza, W. Whi- I priupitam se koliko će vremena trebati tmana, F. Hölderlina, A. Machada, G. Da nam se istina dodijeli rođenjem kao rast Apollinairea i drugih. Ubrzano rastemo samo dok smo maleni Golgota, Golgota! prvonagrađena Samo dok smo maleni mijenjamo brzo cipele je poema 2012. na natječaju Druš- Samo dok smo maleni tva hrvatskih književnika i Zaklade Pronikneš li u svoje ja pasionske baštine. Sedam velikih bi- I ako pronađeš ono što će te držati prizemljenim blijskih poema (2015.) donijele su Ono što te primorava da se ne uzvisiš Čondriću sve prestižne nagrade: go- Još uvijek ćeš biti sposoban da rasteš dišnju nagradu A. B. Šimić DHK-a Sudionici 24. pjesničkih susreta Dobrojutro more HB, prvu nagradu Zaklade Terra tolis PERUN kulturni prilog 7

fra Martina Nedića 2015., te godiš- nju nagradu Tin Ujević 2016. za najbolju objavljenu pjesničku zbirku u Hrvatskoj. Nagrade, uspjesi i izuzetna recep- cija bile su poticajne novim darovima – zbirkama Cijeđenje zrela voća i Između Scile i Haribde te epiliju Po- sljednji prorok. U traganju za logo- som, oprječno Rilkeu, čiji se krugovi šire, pjesnik hodi sve užim krugovima prema središtu, da bi stigao do Istine o sebi i svijetu, i ostao u čvr- Darijo Radović, Drago Čondrić i Đuro Vidmarovć stu zagrljaju s božanskom Istinom. Ključna novost jest potiskivanje lir- ke strofe i pjesničke oblike: distihe, unutarnjom snagom. Stihovi su sila- skoga subjekta sve do njegove potpu- tercete, katrene, strofe od pet, šest, bično-tonski, melodijsko-silabični, ne dezintegracije i pojave fikcijskoga sedam, osam ili puno više stihova. uključivši nove ritmičke odrednice sugovornika. Njihova je struktura u skladu s motiv- silabične versifikacije zasnovane na Intrigantne su i naslovom provo- sko-tematskim odabirima, poetskim i raznolikim poetskim oblicima. Riječ kativne zbirke naslovljene Van Gogh retoričkim strategijama, izričajnim i je o refleksivnom pjesništvu snažne slika čemprese i Lahor pred Ilijinom ritmičkim svojstvima, također i pro- referencijalnosti i nove ritmotvorno- špiljom s novìnama u strukturi stiho- širenjima poetske podloge. sti kojom se u znatnoj mjeri izmije- va, u izričajima i u referencijalnom Dominantna pjesnička figura Dra- nio pjesnikov status u posredovanju sloju. Dok poznati slikar kistom resi ge Čondrića je metonimija, redovito govorne poruke i na taj način promi- čemprese i u krajoliku stvara ugođa- živa, oglagoljena, izvedena od meta- jenio ne samo poetski govor nego i je, pjesnik Čondrić govori iz čvrste fore, bez unutarnjih stega, svojstvima njegovu učinkovitost. uporišne točke o bolnoj zbilji čovjeka bliska epskom govoru, sintaktična Deset pjesničkih knjiga vrlo viso- našega doba, o ljudskom univerzumu, i retorična, figura izraza, a ne riječi. ke kvalitete uvrštavaju Dragu Čon- punoći iskupljenja i otplovljavanju. Poetika i retorika Čondrićeve poezije drića u niz najuspješnijih i donose mu časno mjesto među suvremenicima. Potreba da bude raznolik i svaki put učvršćena je dinamičnim, ritmičkim Iskrene čestitke laureatu! drukčiji nagnale su ga pisati raznoli- govorom i njegovom afektivnom

DIVNA BAN NEVENKA KOVAČEVIĆ DANICA BARTULOVIĆ

SAMO DOK SMO MALENI SNAGE NAM TREBA MATERINJA RIČ Sveži desnu ruku Snage nam treba kao kruha Kako da te prepoznam u njihovim pogledima da njome ne pišeš da se s lakoćom krećemo Koji nemaju sposobnost iscjeljivanja ako ti lijeva oduzme pero Tek nekako s vremenom shvatim po vjetrovitim dolinama sveži i nju Da treba uzvratiti tišinom Proniknem u onostrano i osjetim gdje java ostavlja svoje pečate tvoj nožni palac Koliko je moje biće utrnulo u ovo neshvatljivo vrijeme mogao bi postati pisar Nad obznanjenim istinama koje oko nas pomućeno kruži navuci željezne papuče na obje noge Proniknem u tebe takvom lakoćom baca talog bespomoćnosti tvoj bi ih jezik mogao zamijeniti I razdijelim tvoje misli na tuđe i tvoje na naše ljudske korake zakuj ga za nepce I priupitam se koliko će vremena trebati nepokorene misli okuj Da nam se istina dodijeli rođenjem kao rast snage nam treba kao zraka ni to ti ne jamči Ubrzano rastemo samo dok smo maleni da sačuvamo ljudsku dušu da riječi neće vrcati iz tebe Samo dok smo maleni mijenjamo brzo cipele i ljepotu svoga zavičaja Samo dok smo maleni priznaj Pronikneš li u svoje ja snage nam treba kao vode tvoja je smrtna boljka I ako pronađeš ono što će te držati prizemljenim da sačuvamo čovjeka što ne bi mogla podnijeti Ono što te primorava da se ne uzvisiš od bezizlazna umora da prije tebe Još uvijek ćeš biti sposoban da rasteš od svih zala koja prosipaju u tebi umre svoj dogorjeli pepeo po svijetu tvoja Hrvatska i truju njegovu živuću korist. Materinja Rič 8 PERUN kulturni prilog DRAGO O pjesmama DRAGE ČONDRIĆ ČONDRIĆA ŽIVOTOPIS Iz predgovora knjige Cijeđenje zrela voća Hrvatski pjesnik Drago Čondrić rođen je 21. veljače 1944. godine u selu Klašnicama, kod Laktaša u Bos- (...) Drago Čondrić – kao već ni i Hercegovini, gdje mu se obitelj primijećen i nagrađivan pjesnik – sklonila pred strahotama Drugog ponešto mijenja konfiguraciju recen- svjetskog rata. Odmah poslije rata tnoga hrvatskog pjesništva. Njegov obitelj se vratila na svoje ognjište, u je, naime, prinos iznimna dijakronij- selo Rapovine kod Livna, gdje Drago ska osjetljivost, uistinu eliotovsko završava osmogodišnju školu. Poslije 3. Golgota, Golgota, poema, Na- doživljavanje književnosti i kulture toga završava klasičnu gimnaziju kod klada Bošković, 2011. Raspredanje franjevaca u Visokom, ali ne odlučuje sudbine, pjesme, Naklada Bošković, se za studij bogoslovije, nego odlazi 2012. LJEPOTA MIRA na Pravni fakultet u Splitu, gdje diplo- 4. Sedam velikih biblijskih poema, mira 1970. godine. Poslije studija se poeme, Naklada Bošković, Sunaklad- Ah, kako je teško istisnuti suzu zapošljava, zasniva obitelj i ostaje nik Matica hrvatska Livno, 2015. Kad je srce puno tjeskobe i sjete! živjeti u Splitu. 5. Cijeđenje zrela voća, pjesme, Ne da joj se teći kroz hodnike tuge U književnosti se javio relativno Naklada Bošković, 2016. Posljednji Gdje se očajanja sitna mreža plete. kasno. Njegova prva knjiga Evanđelje prorok, Naklada Bošković, 2017. Nisu li ponori iz kojih izvire po čovjeku tiskana je 2009. godine, a 6. Između Scile i Haribde, Naklada Tek početak vrela tankih osjećaja, zatim slijede Fragmenti rane jeseni, Bošković, 2018. Neizbježan dodir praha i sudbine nagrađene trećom nagradom Fra Mar- 7. Lahor pred Ilijinom špiljom, tin Nedić u Tolisi 2011., te Golgota, Naklada Tonimir, 2020. U kojem se zemno Golgota!, koja je nagrađena prvom 8. Van Gogh slika čemprese, Nak- sa nebeskim spaja? nagradom na trijenalnom natječaju lada DHK, Zagreb, 2020. Evo moram ipak šutjeti DHK-a i Pasionske baštine u Za- pred tajnom, grebu 2010., Raspredanje sudbine, te Kao nijemak gledat’ pupanje KNJIŽEVNE NAGRADE Sedam velikih biblijskih poema, koja svemira. je 2016. godine nagrađena trima na- 1. Prva nagrada Zaklade Pasionska Al’ kad se rascvijeta, gradama: najprestižnijom književnom baština i društva hrvatskih književnika tad poklonit’ ću se nagradom u BiH, nagradom Antun B. za 2010. godinu I sagnuti glavu pred ljepotom mira. Šimić, te prvom nagradom Zaklade 2. Treća nagrada Fra Martin Nedić Terra Tolis Fra Martin Nedić, i na za zbirku pjesama Fragmenti rane je- ZRAKA SUNCA kraju i godišnjom nagradom Društva seni, 2011. godina hrvatskih književnika Tin Ujević, kao 3. Godišnja nagrada Društva Kad potok krenu sa vrhunca, najprestižnijom književnom nagra- hrvatskih književnika Herceg-Bosne Utihnu vjetar i kiša stade, Antun Branko Šimić za 2016. godinu, dom u RH, te posebnom nagradom Probivši oblak zraka sunca, za zbirku Sedam velikih biblijskih po- Ministarstva kulture RH. Slijede Sva očarana, na vodu pade. ema zbirke Cijeđenje zrela voća, Posljedn- I tad je prvi zanos minu, 4. Prva nagrada Fra Martin Nedić ji prorok, zbirka soneta Između Scile i Jer je voda hladna, duboka. Haribde, Lahor pred Ilijinom špiljom za 2016. godinu za zbirku Sedam velikih biblijskih poema Ali na njoj k’o biser sinu, te Van Gogh slika čemprese. Il’ ko zjenica Božjeg oka. Član je DHK-a u Zagrebu i DH- 5. Godišnja nagrada Društva Onda skoči po površini, KHB-a u Mostaru. hrvatskih književnika Tin Ujević za I zaplesa po bridu vala, 2016. godinu za zbirku Sedam velikih biblijskih poema Al’ da je takvom samo čini BIBLIOGRAFIJA 6. Prva nagrada za poeziju Stjepan Oblaka milost, nije znala. 1. Evanđelje po čovjeku, pjesme, Kranjčić za 2019. godinu Al’ kad se oblak naroguši Naklada Bošković, Split, 2009. 7. Godišnja književna nagrada Iz samo njemu znanog jala, 2. Fragmenti rane jeseni, pjesme, Društva hrvatskih književnika i Mati- Stepenice joj zlatne sruši Naklada Bošković, sunakladnik Ma- ce hrvatske Dobrojutro more za 2020. I zraka zgasnu gdje je pala. tica hrvatska – Livno, 2010. godinu PERUN kulturni prilog 9 kao cjeline, i to od najstarijih dana, konstrukcijsko pjesničko polje, ja- značenje života tako da on shvaća da osobito klasičnih, do danas, dapače, sno iskazuje i spoznatljivo produ- mu je važnije kako prihvaća pjesnič- uvođenje poetske tradicije u samo ti- hovljuje sveprožimajući pjesnički ku sudbinu nego kakva je ona zapra- jelo teksta putem brojnih citata. prostor koji je na sebe preuzeo nje- vo. Međutim, ovdje se jednostavno No takva citatnost kod njega govu doživljenost svijeta, ali i stanje radi o tome da je pjesnikov duh u nipošto ne posljeduje oštrim mon- njegove predmetnosti. Iz toga, pak, njegovim samozatajnim razmišlja- tažnim rezovima disparatnih fra- jamačno proizlazi kako nije slučajno njima pripravan i jak na oštrinu u da Čondrićevo pjevanje crpi teme i gmenata kao u Pustoj zemlji, već svom duhovnom djelovanju, zato i je Čondrićev postupak sličniji har- motive bliske klasičnoj književno- pjeva: moniziranju različitih tradicija, kao sti koja se napaja težnjom da se kao „Bože koji se sazdao ovo srce, što je to, primjerice, u Eliotovu već temeljni doživljaj pojavljuje upravo je li Ti želja bila da ga ovako dubinski kršćanskome i filozofskom konflikt na relaciji prolaznost – vječ- spjevu Četiri kvarteta. Zato se Čon- nost. Ako je to tako, tada metafizički iz dana u dan bez milosti drićev odnos prema pjesničkoj tra- efekti, prouzročeni snagom i traja- kinji njegova vlastita volja?” diciji ne zasniva na neobaveznom i njem žrtvovanja, pjesniku otkrivaju (Uzdah) tendencioznom postmodernističkom Zvonimir Penović miješanju svega sa svime i posve- mašnjoj manipulaciji intertekstom UZ IZLOŽBU SLIKA DOBROJUTROMORE za vlastite, često vrlo prizemne svr- U ono vrijeme - u ovo vrijeme he. Naš pjesnik, naprotiv, zadržava poštovanje prema istaknutim pjesnicima iz prošlosti, čuva njihov udjel Kreativna “OLUJA” u vlastitome tekstu i dalje nastoji do- Piše: Duško Aničić građivati svojevrsni transtemporalni oš u ranom neolitiku obala poetski hram. To je, dakako, situacija jadranskog mora bila je nastanjena prije postmodernističkoga „komada- i bez sumnje možemo ustanoviti nja Orfeja“, ali i jedna od posve legi- J da je to bilo 4000 godina prije nove timnih i plodnih pjesničkih moguć- ere. Kada stanovnici današnjih naših nosti unutar suvremenog pluralizma. obala stupaju u komunikaciju s nekim Čondrićev izbor nije, dakle, kaotični drugim krajevima Sredozemnog mora. Babilon međusobno pobrkanih svih U ono vrijeme naša obala naseljavala dimenzija postojanja, estetske, spo- se kopnenim i morskim putevima. znajne i etičke i zavađenih poetskih Kada je Jazon na brodu jezika, već duhovsko usklađivanje Argo sa pedeset vesala, negdje oko funkcije književnosti, te svih razina 1200 godina prije nove ere, krenuo iz teksta, kao temeljno nastojanje ovog Grčke preko Helesponta u Crno more suvremenog „krstjanina spjevaoca“. u Kolhidu, da tamo ugrabi zlatno Time se Čondrić pridružuje svo- runo ovna na kojem su pobjegli Frikis jevrsnoj obnovi hrvatskoga pjesniš- i Hela. U vrijeme kada Apolonije tva kršćanskoga nadahnuća koje, Rodijski piše o Jadranu, postoje već preko 150 godina grčke kolonije Issa, u raznolikim glasovima i poetskim Pharos, Korkyra, Melaina, Herakleia, Epetion i dr. modusima, malo-pomalo ipak us- Mnoge epizode lutanja Odiseja poslije propasti Troje opjevane u pijeva zauzeti sve važnije mjesto u Homerovoj Odiseji gotovo su uvijek postavljene u Tirensko i Jonsko more. često joj vrlo nesklonoj književnoj i U ovo vrijeme najnovija istraživanja na našoj obali, potrebno je i to temeljito društvenoj prošlosti, pa i sadašnjo- revidirati. Nema nikakve sumnje da je u Odiseji na mnogim mjestima sti. opisana naša obala i ljudi na njoj. Nagon da istražujemo i spoznajemo sve Davor Šalat oko nas i ono dalje od nas, neodoljivo me podsjeća na slikare argonauto koje vam danas predstavljamo na drugoj izložbi “Dobro jutro more”. U ovom (...) Možemo zaključiti da je pje- kultnom mjestu u Gornjoj Podstrani, tražeći svoje zlatno runo u skrivenom snikovim postavljanjem uma unutar životu boja. Ako dotaknemo samo jednu nit u zlatnom runu, paša slikarska astralnih sfera jasno iskazana i želja odiseja je ispunjena i možemo biti sigurni da smo doživjeli umjetnost, taj za dosezanjem izvanvremenske spo- zagonetni društveni fenomen. U svijetu nema slučajnosti, prije rođenja smo znaje. S druge strane, unoseći svoje za nešto predodređeni , kao i današnji dan. “Oluja”, velika operacija, vojno- autentično stanje u konstantu svojih redarstvena koja je oslobodila okupirana područja Republike Hrvatske. Želeći poetičkih opisa, on širi dominaciju vam likovno kreativnu oluju, prvu izložbu posvećujemo tom povijesnom vlastite subjektivnosti, a stvarajući događaju za mnoge od nas. 10 PERUN kulturni prilog

potrebna? Uz dobroga Boga, Mari- Marija od Presvetog Srca ja nam je sve, po milosti. Majka je utjelovljenoga Krista, koji se utjelo- (ANKA PETRIČEVIĆ) vio upravo radi našeg spasenja. Ona je za mene majka, uz moju majku, jer nam je za majku dana. Toliko nas (Razgovor snimila s. Katarina) je puta spasila. Kao i našu domovi- Zoran Jurišić nu. I trajno nas spašava. Lourdes i Fatima snažni su dokazi te pomoći. Duhovna poezija, posebno ona Same naše crkve po domaji znak su kršćanskog nadahnuća, dugo je njezine svemoćne zaštite protiv onih bila marginalizirana, a u ona atei- koji bi nas uništili, ali nisu mogli stička komunistička vremena pot- izvršiti zlodjela jer su bili nemoćni puno obezvrjeđivana u književnoj javnosti. Nažalost, ni danas nije pred čudesnom snagom Marijinom. puno bolje. Tek pojedini pjesnici, Trebamo se njoj moliti. Mnogi sveti poput vas ili Drage Čondrića, us- oci spominju da će dobri Bog prije pijevaju duhovnu poeziju približi- uslišati molitve koje u Mariji dolaze ti publici, pa čak i dobiti prestižne negoli po drugima. Jer je Mariji pre- književne nagrade. Gdje vi vidite dana ta moć. I ja sama svakodnevno budućnost duhovne poezije i može molim sva tri ružarija Blažene Dje- li ona zauzeti mjesto koje joj u hr- vice Marije; radosna, žalosna i slav- vatskoj književnosti nesumnjivo na otajstva. I to odavna molim i duša pripada? vrhunski intelektualac i umjetnik, mi je zbog te molitve puna radosti – Vidim je u duhovnoj povezano- ali se prepustio samo iživljavanju u jer je upravljena dobrome Bogu za sti autora s Bogom, bez kojega ništa osjetilno-tjelesnoj sferi, bez poveza- mnoge. ne postaje, u kojemu je sva ljepota i nosti sa svojim duhovnim bićem. Ne Koliko pratite današnje mijene milina, koji je naš Stvoritelj, naš bi- pronašavši u svojim osjetilima hrane u hrvatskoj književnosti, u poezi- tak, bez kojega ne može bilo što biti i života, počinio je samoubojstvo. ji? U današnjem poetskom prevla- ili egzistirati. Koji ne može ne biti. Ponavljam, duhovna poezija morala davajućem izrazu, postmoderniz- Jer on je izvor naše esencije i egzi- bi pronaći mjesto u hrvatskoj knji- mu, ipak je više Boga, više vjere stencije. On i po poeziji i preko nas ževnosti, jer književnost treba biti negoli u zadnjem kvartalu dvade- djeluje svojim Duhom, i ako smo s usmjerena prema dobru, a mi svu setog stoljeća. Što mislite, kuda će njim duhovno povezani, i naša će dobrotu primamo od dobroga Boga krenuti hrvatska poezija? poezija biti duhovna, odnosno pro- i Oca Stvoritelja, kojemu svi ima- – Što se vrijeme po Božjoj pomo- duhovljena, i ona po svojoj duhov- mo doći nakon kratkog i prolaznog ći i vjeri u Njega više smiruje, tim no-moralnoj vrijednosti ima pravo našeg života. A od njega imamo sve se i pjesnicima daje više mogućnosti da zauzme mjesto u hrvatskoj knji- što jesmo i što posjedujemo. I njemu i slobode da bez straha izraze svoje ževnosti, koje joj s pravom pripada. idemo dati račun za svoj život i eg- najdublje vjerske osjećaje. Dok to Poezija kao takva, a posebice zistenciju. nisu mogli u vrijeme ratnih prilika duhovna, nesumnjivo je i dar Sve- Može se poezijom evangelizirati jer ih se tada pogrešno sudilo kao toga Duha, ali i onoga što je sam na raznim mjestima i raznim meto- protivnike vlasti. I moja sestra, po- pjesnik dotaknuo svojom kontem- dama: napisima u raznim glasilima, kojna Anđelka, jer je vodila mladež plativnošću. Taj dar Duha osjeća na raznim priredbama, predavanji- Bogu, Crkvi i kulturi, bila je osuđe- se u svakom vašem stihu, u svakoj ma, u crkvama i školama, na sastan- na na pet godina tamnice, koju je vašoj pjesmi. Koliko se može poe- cima i drugdje. izdržala u Slavonskoj Požegi. Što zijom evangelizirati? U vašoj poeziji Blažena Djevi- mislim kuda će krenuti hrvatska – Onoliko kako smo i koliko po- ca Marija zauzima važno mjesto. poezija? Naime, postmodernizam vezani s Bogom. Što smo više i du- Marija majka, Marija čuvarica, daje današnjim pjesnicima slobo- blje s njim povezani, to će nam i po- Marija zaštitnica. Što vama znači du izražavanja, i smatram da će uz ezija biti duhovnija. I po njoj ćemo Osoba naše Kraljice? mirne dane i poezija biti bogatija i moći pomoći svijetu da ne propadne – Znači mi mnogo. Ako je ona u stihu i u prozi. Ali i duhovnija, jer u svojem besmislu i ništavilu, tra- od vječnoga Boga toliko uzvišena i mora davati slavu svojom ljepotom žeći svoj užitak i hranu u tjelesno- proslavljena da je odabrana da svi- i izvornošću Bogu, od koga prima- osjetilnoj sferi, a ne za svoj duh, jetu podari Krista, Sina Božjega, mo svu ljepotu i nadahnuće. Što je koji je besmrtan. Sjetimo se samo kako da ne bude i od nas čašćena i On više nazočan u našem životu i Otta Maningera, koji je mogao biti uzvišena? A čija nam je pomoć tako stihovima, bit će i u našim dnevnim PERUN kulturni prilog 11 događajima, u nevoljama i bolesti- I putnici su obično kod nas ruča- mladom pjesniku ako bi od njega ma, koje ćemo znati primati u duhu li. Ulazio je i Tin i sjeo bi za stol. pomoć tražio, kao što je i mene rado vjere, upravljeni s mirom i ljubavlju Moja sestra Branka i ja prilazili smo slušao. Molim za nj. u Ljubav koja nas čeka. majci i spominjali za njega: „Mama, I vi ste, kao i Tin, imotskih ko- Vi ste se svojom poezijom javili mama, on ti je velik siromah, nemoj rijena. Napajali ste se duhom i da- pedesetih godina prošlog stolje- mu ništa naplatit.“ I više puta mati hom, vodom i riječju imotskih vila ća. Upoznali ste brojne velikane je tako učinila. Kada se vozio teret- i guslara, slušali gangu i poj starih hrvatske poezije, Tina Ujevića, nim autom, sjedio je uz materijal, grmarica, osjetili buru sa Zaveli- Miroslava Slavka Mađera, Juru znao bi zavikati s koša: „Kate, Kate, ma i sunce s Biokova. Zanimljivo Kaštelana, Vesnu Parun... i mno- daj mi vina!“ I majka bi mu pružila je da je ovaj mali zemljopisni kuge druge. Kako iz današnje vizure u boci od pola litra i nikad mu nije tak iznjedrio pun naramak ponaj- gledate na njih kao pjesnike i kao naplatila. Isto se tako događalo i u boljih monolita hrvatske kulture. ljude? Zagrebu, kada smo morali pobjeći Od vas, Tina, A.B. Šimića, Vlade – Kao ljude gledam pod vidom nakon paljevine Tugara i pokolja u Gotovca, Petra Gudelja, Ivana dobrote, a kao pjesnike ističem prvo našemu mjestu. U Zagrebu je otac Raosa... do barem još stotinu po- Tina, potom Juru Kaštelana, pa Mi- kupio restoran u Palmotićevoj ulici, znatih i manje poznatih književni- roslava Slavka Mađera kao pjesnike nasuprot bazilici Presvetoga Srca. ka. Što je to u tom podneblju da je sa snažnom izražajnom poetskom Baš sam s majkom bila za šankom i neiscrpni izvor pjesnika i književ- snagom. Smatram da su bili djeca vidjela Tina. Sjeo je, ručao i pio piće nih stvaralaca? kršćanskih roditelja, da su vjerovali i izišao. Nismo ništa razgovarali, ali – To je naš čvrsti kamen i zvjez- u dobrotu Boga, u njegovu vječnu znali smo kako živi. Sjećam se dobro dano nebo. Naša okolna brda i plani- opstojnost, u njegovu nazočnost kao i sastanka s njime. Tada sam studira- ne, naš čisti zrak, naši svitnjaci, od- Stvoritelja i otkupitelja i da svojom nosno krijesovi koji u Ivanjskoj noći la na Filozofskom fakultetu u Zagre- esencijom i egzistencijom imaju i ne prestaju sjati po našim brdima i bu. Jednoga dana nakon predavanja, oni svjedočiti da postoji vječni bitak uz naše kuće, naše gusle i naša gan- jedan kolega mi reče da će Tin biti koji nas je u život dozvao. Da po- ga. Naš zvonki pjev po planinama. u kafiću Vis, nedaleko od fakulteta, stoji punina koja sve ispunja na nebu Naša ljubav prema našim ognjišti- i da će doći i drugi pjesnici, jer će i na zemlji. Da nema besmisla jer u ma, naša vjera, posebno u dragoga razgovarati o pripremanju nove zbir- sebi nosimo besmrtni duh kojim se Boga. Osim toga i naša skromnost, ke pjesama. Pođoh u kafić. Za sto- opredjeljujemo za dobro ili zlo. Bla- naša marljivost i požrtvovnost. lom, uz prozor, sjedio je samo Tin. go onima koji prihvaćaju svoj vječni Dobitnica ste i plakete Dobro- Pozdravih ga i uza nj sjedoh. Rekla smisao, vječni blaženi život i svoje jutro more, književne nagrade vječno spasenje. Taj će onda nasto- sam mu da ga već dugo poznam, još koju u Podstrani dodjeljuju DHK jati da živi kako to traži i zahtijeva otkad je dolazio u Lovreć, k nama. i Ogranak Matice hrvatske, na- vječna punina ljubavi i radosti. Tada I kako ga je moja majka pomagala. grade za sveukupni doprinos hr- će njihova stvaralačka aktivnost, Bilo mu je drago sve to slušati. Ja ga vatskoj književnosti. Što vam je kao pozitivno djelovanje na korist, zamolih mogu li mu recitirati neke značila ova nagrada? biti prihvaćena i cijenjena, što im od svoje pjesme, s posebnom i lijepom – Nagrada Dobrojutro more bila srca želim. A smatram da će hrvat- metaforikom i duhovnošću. On rado mi je znak da sam od svojih milih ska poezija pristupiti više pravedno- odobri te me s pažnjom slušaše. Na književnika i pjesnika priznata po sti, miru i ljubavi. prvu pjesmu koju sam recitirala, a svojem stvaralaštvu, da me cijene i Kakav je bio Tin Ujević? Vi ste bila je pjesma Uputi se bajko, nju poštuju i čitaju moja djela. A i ja njih jedna od rijetkih osoba danas koja sam i u Kazališnoj kavani ranije volim i poštujem. može posvjedočiti da je s njime recitirala. Ne mogu zaboraviti kada Vaš je život posebna zvijezda hr- razgovarala. Je li bio staro čangri- sam s jednom prijateljicom naišla vatske književnosti. Kratki svjetov- zalo, ili je bio spreman pomoći sa- na Tina u jednom kafeu sa sjeverne ni i duži duhovni život posvećen vjetom mladom pjesniku, onome strane Masarykove ulice. Sjeli smo Bogu i molitvi, isposništvu, kon- koji tek kreće u avanturu pisanja za stol. Tinov kolega nešto mu je templaciji i poeziji. Jeste li zado- poezije? govorio i malo ga uznemirio. Tin se voljni napisanim? Ima li nešto što – U više navrata susretala sam objema rukama uhvatio za krajeve biste možda promijenili? Tina. Već u svome djetinjstvu upo- stola i, motreći me, reče kolegi da – Zadovoljna sam svime što sam znala sam ga kad je odlazio u Imot- prestane, da ga ova djevojka svojim po nadahnuću napisala. Nemam što ski, svojoj rodnoj kući. I to auto- lijepim očima nije uklela. Ne bi- promijeniti u svojim stihovima, ni u busom koji je imao natpis „Split jaše u ponašanju takav da bi ga se svojoj mnogobrojnoj prozi. – Imotski – Mostar“. Pred našom osudilo. Zamijetila sam da bi šutio Vaše književno stvaralaštvo velikom kućom u Lovreću bila mu ako bi ga netko u društvu napadao. inspiracija je mnogima koji pišu, je stanica jer smo imali gostionicu. Smatram da bi rado pomogao kojem pogotovo književnicima vjernici- 12 PERUN kulturni prilog ma. Imate li neku poruku, poseb- Hvala na lijepoj čestitci za moje Sve ljage tvoje žrtvama brišem no onima čija su djela nadahnuta dugo milosno godište. Dopustite da I višnju milost za tebe prosim Božjom ljubavi, a u kaosu stvar- na vam na kraju ovog intervjua re- O, ti si briga svih dana mojih nosti ne uspijevaju tu ljubav pre- citiram dvije svoje pjesme Bogu i O, ti si svjetlost mojega bića nijeti na papir u željenoj mjeri? domovini. Đerdan od suza nižem ti svojih – Za one koji su nadahnuti Bož- I dah si čisti mojega žića jim duhom neka se pouzdaju u sna- BOGU Domajo. Tebe u srcu krijem gu Duha Svetoga, pa će ostvariti što Tražih te u beskrajnim Za tvoju sudbu Višnjega molim žele, i ja ću za to moliti. prostranstvima svemira Navršili ste devedeset godina. Želeć da vječnim suncem te grije U kozmičkim moćima Jer tebe bolnom dubinom volim U svoje ime, u ime DHK-a i Ma- I Mjesec me motrio kako u tice hrvatske, čiji sam član, želim obasjanim noćima Iako s tobom raspeta bivam vam dobro zdravlje i dug život, te Otkrivenje prosim Znam da nam zora Uskrsa sviće da izvorište Duha Svetoga i knji- A ne znadoh da te dubini svoga srca Slobodu našu kroz grcaj snivam ževno vrelo nikada ne presahne. Ko najslađu bajku nosim. Iz krvi mora da cvijeće niče Hvala vam na razgovoru i utječem se vašoj molitvi i Njegovu blago- DOMOVINI Nad tobom sunce nek se ne zgasi slovu. O, sav sjaj Božji želim ti dati U meni živiš i tobom dišem I vječna ljubav neka te krasi O, rane tvoje u duši nosim Jer tebe ljubim, hrvatska mati.

Kako vitez umalo proguta Zmaja i izbjegne oblik bacača plamena

Osedla vitez vjernoga ata izljubi dragu, zalupi vrata. Kroz šume mračne i suhu travu danima jezdi, izlaže glavu. Močvare gazi, nema mu druge! Morem sinjim zvijezda ga vodi, izranja otok iz pregršti pijeska. - Do onog kopna, tamo se brodi! Vjerni konjić u čudu se češka, hladan izvor, miris oaze, jezero plavo, Zmaj se praćaka, zvijer vodu muti, ali progovara ljupka: - Odbaci metal i prašnjave halje, napoji konja, bistro je Vrelo. Skoči, što čekaš? Ova je voda melem za tijelo!

Posluša vitez, jer žeđ je golema, uroni glavu, srkne žestoko, proguta jezero, Zmaj se praćaka, a s palme će svraka: - Daj ga, daj ga za jaja!

Ispljune vitez zbunjenog Zmaja. - Oprosti – reče - piti se mora. - Sve je u redu - odgovori Zmajko. - Bolje žestoko no živjeti mlako!

Drago Mlinarec / za meštra gos’n Peru Gotovca Vanja Božiković- Jedra PERUN kulturni prilog 13 Filozofski Fakultet sveučilišta Splitu - Hrvatsko filozofsko društvo se proširile ne samo Hrvatskom i Me- SIMPOZIJ diteranom, nego i čitavim svijetom. Negativni učinci globalizacije iza- zvali su pandemijsku najezdu krun- XIV. MEDITERANSKI skog virusa, kako ga je domišljato imenovao pjesnik, diplomat i liječnik KORIJENI FILOZOFIJE Drago Štambuk. Dok topovi puca- Split, Hrvatska, 3. – 5. rujna 2020. ju, muze šute, veli se, no Minervina sova, prkoseći im, hrabro polijeće na- Mislav Kukoč tinci su grčku filozofiju prenijeli Ara- šim mediteranskim nebom, a njezinu Predsjednik Organizacijskog pima, a oni, posredstvom križarskih zovu odazvalo se, s prijavljenim pri- odbora simpozija ratova, preko svojih vodećih filozofa, općenjima, dvadeset i dvoje autorica Avicene, Averroesa, Ibn Halduna, rvatsko filozofsko društvo i i autora iz Bosne i Hercegovine, Crne Odsjek za filozofiju Filozof- vratili Europi u njoj već zaboravljeno Gore, Slovačke i iz različitih dijelova skog fakulteta Sveučilišta u naslijeđe Aristotelove filozofije. Hrvatske, kao i nekoliko ostalih sudi- H To su samo neke od početnih pre- Splitu organiziraju međunarodni fi- onika simpozija. lozofski i interdisciplinarni simpozij misa i mogućih naputaka za temati- ziranje sadržaja simpozija Medite- XIV. Mediteranski korijeni filozofije, IZBOR SAŽETAKA koji se održava od 3. do 5. rujna 2020. ranski korijeni filozofije. Dakako, ne godine u dvorani Sveučilišta u Spli- i jedini. Sljedeći aspekt koji ulazi u Pavo Barišić tu, smještenoj na pročelju Peristila, tematski okvir simpozija odnosi se na Fakultet hrvatskih studija, u središtu veličanstvene Dioklecija- utemeljenje hrvatske filozofije, koja Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska se, kako u svojim početcima, tako i nove palače, spomenika nulte kate- MEDITERANSKI STUPOVI gorije svjetske kulturne baštine pod u najsjajnijim vrhuncima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega vi- EUROPSKE KULTURE zaštitom UNESCO-a, što kao ogledni DANAS primjerak mediteranske kulturne ba- šeregionalnoga kulturnog identiteta. štine savršeno korespondira s duhom Počev od Hermana Dalmatina, preko Promatra li se velebna zgrada eu- i svrhom simpozija. Marka Marulića, pa do Matije Vlačića ropske kulture i pokuša li se proni- Mediteran je kolijevka zapadnoeu- Ilirika, Frane Petrića i Ruđera Boško- knuti do njezine biti i identiteta, tada ropske filozofije i znanosti koja,- za vića, da spomenemo samo najzname- se pogledu ponajprije otvaraju njezi- jedno s također mediteranskim nasli- nitija imena. na tri stupa koja su ponikla u medite- jeđem hebrejsko-kršćanske religijske Treći sklop što ulazi u okvir teme ranskom ozračju – helenska filozofija, tradicije, udara temelje zapadnoeu- simpozija odnosi se na filozofsko, ali rimsko pravo i kršćanska duhovnost. ropske kulture i civilizacije. Zapad- i interdisciplinarno promišljanje spe- Tako je u svojemu ocrtu europskih na filozofija i znanost započinju svoj cifičnosti mediteranskog multikultur- kulturnih odrednica postupio začet- povijesni razvoj početkom 6. stoljeća nog prostora koji je iznjedrio aktualne nik paneuropske ideje filozof Richard pr. Kr. na istočnoj obali Mediterana, međucivilizacijske napetosti koje pri- Coudenhove-Kalergi. Prvo je ukazao u maloazijskim grčkim kolonijama jete globalnim sukobom civilizacija, na znameniti prijelaz iz svijeta mita u Miletu i Efezu te na obližnjim otoci- ali otvaraju i mogućnosti dijaloga i svijet logosa u helenskom stožernom ma, potom se širi do Eleje i Sicilije, pomirenja. S tim u svezi otvaraju se dobu svjetske povijesti. Na tom je da bi svoj vrhunac postigla u Ateni, pitanja koja se, među ostalim, promi- stupu grčka mudrost sagradila perivoj jednom od središta antičkog Medite- šljaju na simpoziju: filozofije i znanosti koji je postao pla- rana. Daljnji razvoj antičke filozofi- ● Utječu li mediteranski korijeni netarna uspješnica. Drugi je kulturni je, od helenizma do srednjovjekovne filozofije na nastanak i razvoj suvre- stup oslonjen na rimsku pravnu ste- epohe, preko novih središta filozofske mene filozofije Mediterana? čevinu iz koje je izvedena suvreme- misli Aleksandrije, Antiohije, Kartage ● Filozofsko promišljanje medite- na ideja pravedne države i vladavine i Rima, također je sudbinski vezan za ranskog multikulturalizma prava. Treća je supstancija europske Mediteran. Stvaranje, sukobljavanje ● Poticaji mediteranske filozofije uljudbe kršćanska duhovnost iznikla i međusobno prožimanje mediteran- za utemeljenje globalnog ethosa kao iz mediteranske mješavine kultura i skih kultura, specifični mediteran- pretpostavke međucivilizacijskog di- razumijevanja čovjeka, Boga i svi- ski multikulturalizam dao je bitno jaloga jeta. U ovom izlaganju razmatram u obilježje daljnjem razvoju filozofije ● Filozofija Mediterana kao - glo kakvom se stanju nalaze ta tri stupa Zapada. Grčka i rimska antika, he- balizacijska paradigma. na početku trećega tisućljeća. Jesu li lenističko-rimsko naslijeđe, Bizant, Sudionici Mediteranskih korijena uzdrmana i mogu li održati Europu orijentalne arapske tradicije, uz pečat filozofije primijetit će pomak u ter- na životu i ujedinjenu? Povezana su nove islamske religije stapaju se u minu godišnjeg simpozija: umjesto ta pitanja s dvojbama o budućnosti islamsko-arapsku srednjovjekovnu fi- travnja rujan. Na to su nas primorale europske kulture i identiteta Europe lozofiju, kulturu i civilizaciju. Bizan- aktualne zdravstvene neprilike, što su u cjelini. 14 PERUN kulturni prilog

Ivan Bekavac Basić imigranata na (legalna) prava koja smatrali svemoćnom ribom. Naziv Zagreb, Hrvatska im treba osigurati država u kojoj se „tuna“ dolazi od grčkog thunnos u DE OPTIMO GENERE oni nalaze ilegalno. značenju „odskočiti“ ili „žuriti“, pa INTERPRETANDI SVETOG je očito kako je od početka povijesti JERONIMA Tonći Kokić tuna bila poznata kao izuzetno brza Filozofski fakultet, Sveučilište u riba. Usoljenu tunu „osmislili“ su Sveti Jeronim (lat. Sanctus Eu- Splitu, Hrvatska Feničani, a usavršili Rimljani. Ari- sebius Sophronius Hieronymus, oko LJUDSKI UTJECAJ NA stotel je raspravljao o tunama u svo- 346. – 420.) oko 396. piše Pamahiju GLOBALNO ZAGRIJAVANJE. jim knjigama o životinjama, a tvrdio (lat. Pammachius), svome prijatelju PRO ET CONTRA je kako je tuna mnogo ukusnija kad još od školskih dana, pismo De op- je se jede u jesen nego u ljeto. Sve timo genere interpretandi (Epistola Klimatske promjene i globalno do današnjih dana i masovnog uzgo- LVII.), u kojemu se polemički osvrće zagrijavanje su činjenica. Kod inja i masovne eksploatacije tune, ta je na svog tužitelja (accusator meus) terpretacije ove činjenice postoji di- riba usko povezana s ljudima koji na- Rufina, koji kudi Jeronimove -prije lema je li uzrok ljudsko djelovanje seljavaju otoke i obale Mediterana. vode knjiga Svetog Pisma s grčkog (ispuštanje stakleničkih plinova), na latinski. Nastojeći potvrditi svoje kako tvrdi 97 % objavljenih relevan- Mislav Ježić stavove o prevođenju, poziva se na tnih znanstvenih radova, ili je riječ o Fakultet filozofije i religijskih ugledne autoritete rimske književno- prirodnom procesu izmjene ledenih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, sti i prevoditelje (Horacija, Cicerona, i međuledenih doba. CO2 nije glavni Hrvatska Terencija, Plauta), kao i na analizu staklenički plin, ali je visoka kon- JE LI HELENSKA prijevoda Svetog Pisma s hebrejskoga centracija CO u zraku (400 ppm) 2 FILOZOFIJA DOKAZ O na grčki u Septuaginti. Ovom poslani- viša od povijesne prosječne vrijed- NUŽNOJ ODVOJENOSTI com želi saprati sa sebe optužbu da je nosti (280 ppm), a čovjek sudjelu- PRAVE FILOZOFIJE OD krivotvoritelj (falsarius), pa se povje- je u ugljičnom ciklusu s 3,4–3,8% RELIGIJE? rava prijatelju Pamahiju. sveukupno ispuštenog CO2 (26–29 U referatu se tematizira problem gigatona od ukupno 750 gigatona) Karl Praechter (Friedrich Ue- prevođenja uopće te aktualnost teza berwegs Grundriss 1953., 8) u svo- sv. Jeronima o prevođenju s osvrtom Bruno Ćurko joj inače vrlo pouzdanoj Philosophie na Jeronimove prijevode. Filozofski fakultet, Sveučilište u des Altertums kaže: „Kod Istočnjaka Splitu, Hrvatska općenito ostaje spekulacija toliko u Marita Brčić Kuljiš POGLED NA službi religije i pojedinih znanosti Filozofski fakultet, Sveučilište u MEDITERANSKU TUNU da se u njih o nekoj filozofiji u pra- Splitu, Hrvatska KROZ PRIZMU KULTURNE vome smislu ne može govoriti.“ Do- LEGALNA PRAVA ANIMALISTIKE pušta da su Indijci donekle izuzetak ILEGALNIH IMIGRANATA po razvijanju metafizike i logike, ali Profesor Nikola Visković, tvorac im je filozofija ipak usko vezana uz Ilegalni/iregularan/nedokumenti- koncepta kulturne animalistike, istu religiju. Uz prigovor da druge kultu- rani ili neautorizirani imigrant osoba definira kao „prikaz mnogostranih re nemaju ni imena ni pojma filozo- je koja nema službeno dopuštenje od i mnogoznačnih relacija životinja – fije, ili da ne izvode filozofske stavo- strane države za boravak na njenom čovjek u jedinstvenoj povijesti života ve strogim racionalnim postupcima, teritoriju. Međunarodna organizacija na Zemlji“. Iz same je definicije vid- prigovor vezanosti uz religiju razli- za migracije (IOM) definira ilegalnu/ ljivo kako je kulturna animalistika čiti zapadni auktori najčešće navode iregularnu/neautoriziranu migraciju neiscrpno vrelo istraživanja odnosa kao razlog što iz pregleda filozofije kao onu koja se odvija izvan postoje- čovjeka prema drugim, ne-ljudskim izostavljaju neeuropske ili nezapad- će zakonske regulative, odnosno koja životinjama. Jedna od mnogobrojnih ne filozofske tradicije. No zapadna se događa izvan postojećih imigracij- tema je i odnos ljudi na Mediteranu filozofija jednako je vezana uz reli- skih zakona koji vrijede za pojedinu prema tuni (Thunnus). Naši medite- giju od Philona, Justina, Klementa i državu. ranski preci iz kamenog doba slika- Origena do suvremenih personalista Iako je sam pojam ilegalan imi- li su tunu po zidovima sicilijanskih i neoskolastičara, ali i do suvreme- grant sporan, ovdje ga koristimo da špilja. Stari Grci molili su se Posej- nih ateista i agnostika, kao i arapska, bismo pojasnili relaciju između sta- donu, bogu mora, da tuna koja se tek ili kao indijska, kineska i svaka dru- tusa ilegalnih imigranata (koji nije ulovila u mrežu ne pobjegne dok se ga koja se razvija u kulturi u kojoj usklađen sa zakonima pojedine drža- mreža ne izvuče na kopno ili brod. postoje sveti ili vjerski mjerodavni ve) i njihovih prava (koja im država, Tuna je zbog količine svoje krvi bila tekstovi, iako se povremeno prema pod čijom se jurisdikcijom nalaze, idealna žrtva Posejdonu. Festiva- njima može odnositi ne samo kritič- treba osigurati). U izlaganju ćemo li posvećeni Posejdonu započinjali ki, nego i pobijateljski. Je li helen- predstaviti koncept prava ilegalnih bi žrtvovanjem tune. Grci su tunu ska filozofija dovoljan i je li uopće PERUN kulturni prilog 15 dobar dokaz da prava filozofija mora biti slobodna od svake vezanosti uz religiju?

Zlatko Juras Matica hrvatska, Podstrana, Hrvatska BOŠKOVIĆEVA ATOMISTIKA I NAČELA KVANTNE FIZIKE Ruđer Bošković u Teoriji prirodne filozofije (1757.) implicira pojavu valno-čestične naravi materije po točkama materije izvorištima sila među njima. Produktom ovih počela nastaju složevine čija valna priroda slijedi iz oscilatornog karaktera sila, a čestična iz ravnoteže sila u točka- ma kohezije. Energija predstavljena Kao pojedinačna znanost nije izgu- Ante Ružić. U fokusu Splita kvantima površina ispod krivulje bila svoje mediteranske korijene fi- sila razdvaja stabilne od labilnih lozofije. U odnosu na glavne struje Aristotelovsko-rimsko-kršćan- putanja. Ovo inspirira Thomsona mišljenja u modernoj politologiji ska tradicija normativno-ontolo- za model atoma (1903.). Bohr je susrećemo se s tri relevantne škole gijske koncepcije znanja o politici Einsteinovu kvantizaciju za fotone mišljenja i tri građevna bloka poli- susrela se s izazovom razdvajanja (1905.), s obzirom na Planckovu hi- tologije prema UNESCO-ovoj klasi- (njem. Trennung) etike i politike. potezu (1900.) o kvantima energije, fikaciji. Auktor toga razdvajanja bio je no- primijenio na elektronske orbitale u Prva je u politologiji normativ- vovjekovni Mediteranac Niccolò atomu. Analogno Boškovićevu kon- no-ontološka škola znanja o politici. Machiavelli. Smatra se ocem no- ceptu sila i stabilnih putanja, razvija Temeljno pitanje ove škole je: kakvo vovjekovne politologije, utemelji- se kvantno mehanički model atoma, bi političko trebalo biti? Ono izvor- teljem nauka o politici kao tehnici a valnu teoriju materije sve do rela- no pada u polje grčko-rimske i kr- (Politik als Technik) uspostavljanja tivističke formulacije nadograđuju šćanske tradicije (Platon – Aristotel vlasti i tehnici vladanja, odnosno Schrödinger, Dirac te Heisenberg – Toma Akvinski) s naglaskom na političkom instrumentalizmu. Vla- (relacije neodređenosti) i Feynman etičku dimenziju politike i politič- dar je nastao u Firenzi (1532.) na spominjući Boškovićev doprinos koga, poglavito u Aristotelovoj filo- Mediteranu. Od njegove pojave ne mijeni determinizma klasične me- zofiji u odnosu na razdiobu njegova postoji više jedinstvo etike i politi- hanike u koncept vjerojatnoće i ne- sustava na theoria – praxis – poiesis. određenosti mikrosvijeta kvantne ke. Tradiciji Niccola Machiavellija, U toj razdiobi normativno-onto- čini se, najbliži je Vinko Lozovina u fizike. loška koncepcija politike kao dijela djelu Machiavelli i njegova politič- onoga praxis (etika – ekonomija – ka nauka (1928.). Anđelko Milardović politika) ima snažno aristotelijansko Druga škola mišljenja u polito- Institut za migracije i narodnosti, naslijeđe u slučaju Tome Akvinsko- logiji škola je političkog instrumen- Zagreb, Hrvatska ga, na tragu prožimanja etike i po- talizma. Ne biraju se sredstva da se GENEALOGIJA litike. U povijesti hrvatske politologije s aristotelovskim se naslijeđem dođe do cilja. Riječ je o školi koja MEDITERANSKIH pokušava znanstveno tumačiti poli- KORIJENA POLITOLOGIJE susrećemo kod Nikole Vitova Guče- tića i dijelom politologa u Hrvatskoj tiku kao tehniku (vladanja). Politologija je pojedinačna zna- 20. stoljeća koji slijede normativ- Normativno-ontološka koncepci- nost o politici. Njezino podrijetlo no-ontološku koncepciju politike. ja politologije sastavnica je političke je u praktičnoj filozofiji rođenoj u Mediteranska tradicija znanja o teorije kao prvog građevnog bloka Grčkoj i Rimu, šire Mediteranu. Sve politici (politikê epistêmê) imala je politologije prema UNESCO-ovoj do 19. stoljeća znanje o politici (po- svoj utjecaj u germanskom svijetu. klasifikaciji. Politička teorija ima litical science / Politikwissenschaft Normativistički smjer u svjetskoj po- korijene u mediteranskoj filozofiji. / politikê epistêmê) bilo je dijelom litologiji zastupa više relevantnih fi- Dijeli se na klasične i moderne po- praktične filozofije. Tijekom 19. lozofa/politologa: L. Strauss, W. He- litičke teorije. Klasične su politička i poglavito 20. stoljeća u procesu nis, H. Arendt, E. Voegelin, H. Spiro, filozofija i povijest političkih ideja. oposebljivanja ili izdvajanja iz filo- H. Maier, B. Chirck, M. Oakeshott i Moderne su pozitivne i znanstvene zofije nastaje moderna politologija. Karl-Heinz Volkmann-Schluck. političke teorije. 16 PERUN kulturni prilog

Drugu sastavnicu politologije mo spoznati? Da bismo se približili prema UNESCO-u tvori znanje o odgovorima na navedena pitanja, u političkim sustavima ili oblicima izlaganju će se u svjetlu metafizike vladavine. Uporište ima u političkoj Tome Akvinskog iznijeti tomističko filozofiji Mediteranaca poput Plato- poimanje naravi čuda, prvo onto- na, Aristotela, Akvinskog, Machia- loške, a onda i semiološke, da bi se vellija, čije su tipologije o oblicima zatim, na osnovi tih argumentacija, vladavine preuzeli politolozi tije- obrazložila tomistička pozicija o od- kom povijesti politologije. nosu koji ljudske spoznajne moći i Treća škola mišljenja u politolo- razumnost mogu imati u razlučiva- giji je empirijsko-analitička, s upori- nju čudnovatih događaja kao čuda. štem u sociologiji i psihologiji, koja se ne pita kakvo bi političko trebalo Slobodan Stamatović biti, već kakvo političko jest. Ova je Filozofski fakultet, Sveučilište u struja pod utjecajem nadasve britan- Splitu, Hrvatska (doktorand) skog i američkog empirizma. NOVA SLIKA ANTIČKE Treći građevni blok politologi- FILOZOFIJE I VELIKI je prema UNESCO-u tvore teorije POVRATAK PLATONU vanjske politike i međunarodnih odnosa. Politička teorija, unutarnja Dok po tradicionalnom gledištu politika (oblici političkih sustava/ antička filozofija obično završava s vladavina) i vanjska politika/među- Aristotelom, s novijim razvojem fi- narodni odnosi prema UNESCO-u lozofijske historiografije počela se čine strukturu političkih znanosti. pomaljati nova slika antičke filozo- Na nju se nadograđuju discipline u fije koja se pokazuje mnogo življom relaciji spram politologije kao što su i sadržajnijom. U njoj su tradicio- politička filozofija, politička antro- nalno podcijenjena postaristotelov- pologija, socijalna i politička psiho- ska razdoblja s pravom zadobila Enco Kovačević logija, sociologija politike i politič- svoju veliku revalorizaciju, što je ka povijest. Ove discipline također dovelo do toga da se sada i doari- Duje Drago Jurković imaju svoje korijene u filozofiji na- stotelovska filozofija vidi u novom Split, Hrvatska staloj na Mediteranu. Struktura poli- svjetlu. Iako je nova periodizacija tologije i njezinih mediteranskih ko- antičke filozofije još uvijek u izgrad- AKTUALNOST FILOZOFIJE rijena podastrta je u prvom (1996.) i nji, smatramo da se sada već mogu MARKA AURELIJA drugom izdanju (2014.) knjige Uvod razlučiti tri petostoljetna razdoblja Jedan od posljednjih „dobrih“ u politologiju, autor koje je pisac kao njene najopćenitije povijesne rimskih careva i posljednji veliki ovih skromnih redaka. Ovo je izla- epohe: ranoantička filozofija, sred- predstavnik stoičke filozofije, -Mar ganje pak kompatibilno s njegovom njoantička filozofija i kasnoantička ko Aurelije, koji je vladao u zahtjev- novom knjigom Znanje o politici i filozofija. Pokazuje se, međutim, da nom vremenu polaganog zalaska hrvatska politologija u europskom je ta povijesna struktura antičke fi- Rimskog Carstva, prodora barbara i kontekstu. lozofije određena njezinim odnosom u doba Antoninske kuge, svoje djelo prema Platonu: bijegom od Platona pisao je „Samomu sebi“, na hladnim Hrvoje Relja (fuga Platonis) i vraćanjem Platonu sjevernim granicama Rimskog Car- Filozofski fakultet, Sveučilište u (redditio ad Platonem). To veliko stva. Život mu je obilježilo vrijeme Splitu, Hrvatska vraćanje Platonu koje se odvijalo krize i nesigurnosti koje se puno ne TOMISTIČKO POIMANJE u razdoblju od oko 80. pr. n. e. do razlikuje od vremena u kojem i sami ČUDA oko 220. n. e. rezultirao je time da živimo, stoga iz filozofije Marka je antička filozofija našla svoje dovr- Aurelija danas možemo izvući broj- Čuda se predstavljaju kao izuzet- šenje u kasnoantičkom platonizmu, ne lekcije. Stoicizam kao filozofija, no čudnovati događaji koji u nama filozofiji koju su religije Zapada, posebno misao Marka Aurelija, da- bude čuđenje, koji nas nužno potiču kršćanstvo i islam, koristile za svo- nas postaje sve popularnija i brojni da se pitamo: što su čuda, postoji li je filozofsko-teološke svjetonazore. suvremeni autori ne kriju kako su istinsko čudo, jesu li moguća, im- Upravo je to platonističko naslijeđe inspirirani upravo mislima ovog an- pliciraju li istinska čuda Boga za kršćanstva i islama ključni razlog tičkog mislioca, dok njegove brojne autora, ako postoje, zašto postoje, što zapadni svijet ima svoju antičku tvrdnje, misli i zaključci postaju se- ako ih Bog čini, zašto ih čini, ako filozofiju, čiji su glavni protagonisti lf-help internetski alat kojim se ljudi postoje, možemo li ih spoznati, ako Platon i Aristotel. služe kako bi poboljšali svoje živote ih možemo spoznati, kako ih može- i dali im određeni smisao. PERUN kulturni prilog 17 SPLIT: ODRŽAN MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP SANCTUS HIERONYMUS DALMATIAE VIR ILLUSTRIS – SVETI JERONIM SLAVNI DALMATINSKI MUŽ pisma, o utjecaju na hrvatsku pismenost linguarum zapisao da je Jeronim izumio Piše: Dragica ZELJKO SELAK i kulturnu baštinu, na teologiju i duhov- glagoljicu, a papa Inocent IV. 1247. do- nost hrvatskog naroda, koji ga je izabrao pušta bogoslužje na hrvatskom jeziku. ažnost sv. Jeronima za hrvatski za sveca i zaštitnika, o učitelju askeze i KBF u Splitu je utemeljio Centar Hie- narod, veliki utjecaj na hrvatsku duhovnog života franjevaca, o poveza- ronymianum, na čelu kojega je don Ivan pismenost i kulturu, na naše re- nosti njegova imena za nastanak glago- Bodrožić, s ciljem da postane europsko V ljice: „Sveti Jere jedan je od najvažnijih i svjetsko središte za proučavanje života nesansne pisce, osobito na Marulića, na duhovnost hrvatskog naroda, egzegetske kršćanskih tumača, vrsnih poznavalaca i i misli velikog Dalmatinca. Ovaj skup, i teološke teme, istraživanje Jeronima prevodilaca Svetog pisma na latinski je- Hieronymiana II, značajan je doprinos, a u njegovu izvornom kontekstu, vrela i zik i time je zadužio cijelu Crkvu. Bio je donijet će i nove spoznaje o djelu sv. Je- metode, sadržaj i značenje njegove eg- veliki asket i uzdanica monaškog života ronima, o utjecaju na europsku i hrvatsku zegeze, utjecaj koji je izvršio na teologe na Zapadu. To su zasluge po kojima ga uljudbu.“ svoga doba poput sv. Augustina, bile su Crkva časti.“ jedne od tema međunarodnog znanstve- Okupljene je pozdravio i župan Bla- DALMATINAC IZ nog skupa Sanctus Hieronymus Dalma- ženko Boban, kazavši: „Sv. Jeronim je STRIDONA tiae vir illustris – Sveti Jeronim slavni čeznuo za rodnom Dalmacijom i prirodno je da ga Splitsko-dalmatinska župani- Slijedila su predavanja domaćih i Dalmatinski muž, održanog 24. i 25. međunarodnih stručnjaka koji su tijekom rujna u sklopu 32. Knjige Mediterana, ja slavi kao zaštitnika.“ Uime supriređivača KBF-a Split, oku- dva dana dali važan znanstveni obol o u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad sv. Jeri Dalmatincu. Nenad Cambi je u u HAZU-u u Splitu, u organizaciji Knji- pljene je pozdravio dekan Fakulteta prof. dr. don Mladen Parlov, naglasivši: „Fa- svojem izlaganju Jeronim, Stridon, Dal- ževnoga kruga Split i Katoličkog bogo- macija kazao: „Sv. Jeronima, crkvenog slovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i kultet je za nebeskog zaštitnika izabrao sv. Jeronima jer je znameniti Dalmatinac oca i pisca, koji je zadobio ugled u kr- pod visokim pokroviteljstvom HAZU-a. šćanskom svijetu, od srednjega vijeka, i Cilj skupa, čiji je naziv nadahnut i ubraja se među četiri velika crkvena oca Crkve na Zapadu, od sve četvorice naju- ranije, svojatali su mnogi gradovi i naro- Jeronimovim djelom Slavni muževi (De di. Svuda je postojala želja da se njegovo viris illustribus), bio je prikazati kako su čeniji je, svojim djelom najviše je zadu- žio zapadnu uljudbu. Prijevodom Biblije podrijetlo ugnijezdi u vlastitu domovinu Hrvati došavši na prostore nekadašnjeg i zavičaj. Dvojbe o podrijetlu možda je i rimskog Ilirika uzeli sv. Jeronima za sve- postavio je normu kršćanskog latinskog izraza koja će stoljećima biti podloga on potaknuo natuknicom o rodnom gradu ca i zaštitnika, posebno franjevci, koji su Stridonu, na granici Dalmacije i Panoni- ga prihvatili kao iskusnog i vrsnog uči- brojnim teolozima i piscima. Vulgata će postati temelj za gradnju standardizaci- je. Jeronim je Dalmatinac, proistječe iz telja isposništva i duhovnosti i što ga se posprdnog navoda biskupa Paladija iz vezalo uz nastanak glagoljice te je kao ja narodnih jezika. Marulićeva Judita, koju splitski humanist pjeva služeći se Helenopola u Bitiniji: Što se dobro može takav utjecao na oblikovanje kršćanske očekivati od Dalmatinca. Budući da je svijesti hrvatskoga naroda, koji se još od Jeronimovom Vulgatom, postavlja temelj Paladije u sukobu s Jeronimom i njegov srednjega vijeka njime ponosio kao svo- hrvatskoga književnog jezika. Važan ra- suvremenik, navod je izvoran. Jeronim jim Vrlim sinom. zlog izbora sv. Jeronima za zaštitnika je i stoljetna legenda o njemu kao izumitelju je bio rimski građanin, latinskog izriča- SVETI JERONIM hrvatskog jezika i apostolu Slavena. Već ja, rođen u Dalmaciji, u Stridonu, što je - TUMAČ SVETOG PISMA u 9. st. Hraban Maurus je u De inventione nedvojbeni iliriski urbonim.“ Pozdravljajući skup, domaćin akademik Nenad Cambi kazao je: „Sv. Jeronim naš je zemljak kojim se Dalmacija po- nosi, tu je izrastao i posvetio se širenju kršćanstva. Kršćanski humanist Marko Marulić prvi je zapazio veliku ulogu sv. Jeronima za Dalmaciju te ga je štovao i širio njegovo štovanje.“ Uvodnu riječ uputio je i priređivač skupa prof. dr. don Ivan Bodrožić, profesor na splitskom KBF-u, koji je okupio oko 30 domaćih i stranih znanstvenika koji su raspravljali (i online) o nepozna- tim činjenicama iz života sv. Jeronima u Dalmaciji, objasnivši kako će se na sku- pu govoriti o okolnostima u kojima je Ivan Meštrović: sv. Jeronim djelovao, o njegovu utjeca- Sveti Jeronim ju i značenju tada i sada, i o važnosti za u Washingtonu Hrvate u teoriji i praksi prijevoda Svetog 18 PERUN kulturni prilog

u Britaniji te je njegov životni put i POVIJESNI I KULTURNI ime podloga za stvaranje jednog od najvećih svjetskih mitova – mita o LOKALITETI U PODSTRANI KAO kralju Arturu (posebno zanimljivo zapadnoeuropskim i angloameričkim POTENCIJAL RAZVOJA TURIZMA turistima). no je urediti lokalitete koji su vezani 2. Priča o staroslavenskoj mitolo- Piše: Zoran Jurišić uz određene povijesne priče i koji ih giji: Održan je jedan znanstveni skup. predstavljaju. Dakle, da bi se nešto Hrvati su dolazeći u današnju postoj- ulturni turizam danas je naj- naplatilo, potrebno je nešto i uložiti. binu donijeli sa sobom i svoju mito- ekspanzivniji oblik turizma Na svu sreću, potrebno je puno manje logiju, svoj svjetonazor. Elementi tog Kjer većina današnjih turista uložiti u odnosu na ono što se sutra mita nalaze se na lokalitetima gdje su uz svoj dolazak u pojedinu turističku može zaraditi. održavali obrede, a danas su sačuva- destinaciju planira i obilazak kultur- Da bi naša općina krenula u razvoj ni u imenima brda Peruna, Zmijskog no-povijesnih lokaliteta te upoznava- turizma, najvažnije gospodarske grane kamena i Sita. Prihvativši kršćanstvo, nje lokalnih povijesnih priča. Budući od koje žive brojni mještani, potreb- nisu uništavali svoja sveta mjesta, da je naša općina sama po sebi vrelo no je uložiti određeni napor, osmisliti nego su im davali kršćanske panda- različitih povijesnih nalaza, priča i mi- ideje kako pojedine priče predstaviti, ne. Danas je u Podstrani (i Žrnovni- tova, to znači da bi ova vrsta turizma urediti određene lokalitete, te animi- ci) najočuvaniji prostor ovog mita sa budućim gostima bila izuzetno zani- rati agencije i iznajmljivače da naše svim elementima koji ga karakterizi- mljiva, a našim mještanima i široj za- zanimljivosti približe turistima. A ove raju (posebno zanimljivo turistima iz jednici donijela bi velike dodatne pri- povijesne priče mogu u našu općinu srednjoistočne Europe i Rusije). hode. Osobito zbog toga što kulturni dovesti stotine tisuća turista tijekom 3. Priča o Poljičkoj kneževini: turizam ne ovisi o godišnjim dobima, cijele godine. Održana su dva znanstvena skupa o moru i suncu, nego o nečemu posve Nabrojit ću samo najvažnije povi- povijesti male hrvatske kneževine drugom – o zanimljivostima kultur- jesno-kulturne zanimljivosti kojima koja je teritorijalno posljednji ostatak no-povijesnih sadržaja određenog raspolažemo: (uz Dubrovačku Republiku) nekad područja i onima koji tu priču znaju 1. Priča o kralju Arturu: Dva znan- suverenog hrvatskog kraljevstva. Po- prezentirati, ispričati i naplatiti. No, stvena skupa dokazala su da je rimski sebnost je Poljički statut, koji je regu- nije sve tako jednostavno. Da bi takve vojskovođa Lucije Artorije Kast, čiji lirao društveni život i uzor je poštenja priče turistima bile ozbiljne, potreb- je mauzolej bio u Podstrani, ratovao i pravednosti u društvenim odnosima (posebno zanimljivo Hrvatima). 4. Priča o knezu Mislavu: Hrvat- ski knez Mislav prisilio je Mlečane da plaćaju Hrvatima danak za plovidbu 9 1 11 hrvatskim morem (zanimljivo hrvat-

3 10 2 skim turistima). 12 14 8 7 13 33 5. Arheološki ostaci: Ilirske gomi- 30 31 6 35 36 11 16 le, rimski arheološki nalazi i suhozidi 34 37 3 19 18 17 12 pričaju o stanovnicima koji su nekada 28 15 živjeli na ovom području (zanimljivo

4 27 svima). 6. Don Mate Luketa: Posljednji 32 27 24 podstranski pop glagoljaš, umro je na

20 glasu svetosti (vjerski turizam).

21 23 7. Ante Kaštelančić: Najveći hr- 26 22 25 vatski ekspresionistički slikar, europ- ska veličina (zanimljiv ljubiteljima umjetnosti). Da bismo ono što smo naslijedili Kulturno-povijesne točke općine Podstrana kao turistički potencijal od naših starih prezentirali drugima, 1. Crkva sv. Jure na Perunskomm, 2. Veliki Perun (penjalište, ferata), 3. Perunić, 4. Crkva Gospe bilo bi potrebno izgraditi kulturno- u Siti, 5. Zmijin kamenm, 6. Kapela za duše u čistilištu, 7. Perunovo selo, 8. Hrastova šuma – muzejski centar u kojem bi se sve ove odmaralište, 9. Kamenolom – peta Peruna, 10. Bunje, 11. Suhozidi, 12. Ilirske gomile, 13. Crkva priče mogle prikazati audio-vizualno. sv. Jure na Vršini, 14. Vilanjski grad, 15. Pišćenica, 16. Staro selo (Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije, Crkva sv. Ante i sv. Roka, reljef pana Silvana, Čitovnica), 17. Rodna kuća Ante Kaštelančića, Za posjećivanje posebnih lokaliteta 18. Rodna kuća don Petra Cara, 19. Crkva sv. Fabjana i Sebastijana, 20. Ostaci rimskog naselja potrebno je obučiti specijalizirane vo- Pituntiuma, 21. Staro groblje (Crkva sv. Martina, stopa svetog Martina, nadgrobna stela Lucija diče, koji bi sve ove priče poznavali i Artorija, nadgrobne stele iz rimskog doba, grob don Mate Lukete), 22. Mač kralja Artura, 23. prezentirali turistima. Spomenploča kneza Mislava, 24. Ploča rimskog namjesnika Auzonija, 25. Arheološki ostaci u moru No, do tada je potrebno krenuti od (Porat), 26. Ostali arheološki nalazi (budući kulturni centar, ex. Vinkovačko odmaralište), 27. Vila Cindro, 28. Polača, 29. Babina stina, 30. Križni put, 31. Ostaci ilirskog naseljam,32. Ostaci sela onog najvažnijeg – odlučiti hoćemo li Bilaj, 33. Ostaci sela Mirča, 34. Povijesne tematske staze, 35. Planinarske staze, 36. Biciklističke krenuti u budućnost ili ćemo ostati u staze, 37. Jama Grebenica prošlosti. PERUN kulturni prilog 19

SPLIT: TJEDAN SJEĆANJA NA VUKOVAR I ŠKABRNJU

VEČER DOMOLJUBNE POEZIJE I DODJELA NAGRADA ZA NAJBOLJU PJESMU VUKOVARU I ŠKABRNJI – H – MOMENTO POETIKA

sklopu Tjedna sjećanja na Vu- Naslovnice zbornika, kao i nagradu kovar i Škabrnju, u petak, 13. Momento poetika izradio je fotograf Uprosinca, u prostorijama Če- Vladimir Zemunik, dugogodišnji tvrte gardijske brigade u Splitu priređe- fotograf i suradnik Festivala dalma- na je sedma Večer domoljubne poezije. tinskih klapa Omiš. U sklopu Večeri upriličena je i dodjela Svečanosti je, uz hrvatske branite- nagrada za najbolju pjesmu pristiglu lje, članove obitelji poginulih i nesta- na natječaj pod nazivom Vukovaru i lih, nazočio i predsjednik Zajednice Škabrnji – H – Momento poetika. branitelja Gojko Šušak Dragan Mare- Prva nagrada Vukovaru i Škabrnji tić, uime Splitsko–dalmatinske župa- – H – Momento poetika pripala je hr- nije pročelnik Upravnog odjela za hrvatskom branitelju i pjesniku Peji Ši- vatske branitelje Damir Gabrić, uime miću za pjesmu Grad u sjeni križeva, grade pobjednicima. Na natječaj se Hrvatske udruge Benedikt Jakša Ćosić druga don Slavku Vranjkoviću – Sa- javilo 40 autora sa 71 pjesmom. cerdosu za pjesmu Slomljeni cvjetovi i i Ivana Grubišić, a uime Četvrte gar- U ugodnom ozračju, punom po- dijske brigade Ante Perković. Program treća pjesnikinji Dragici Zeljko Selak nosa i sjećanja na hrvatske domo- je vodio Mate Buljubašić, pukovnik u za pjesmu Hrvatima zvona zvone salve ljube i junake, žive i mrtve, svoje su miru. U glazbenom dijelu programa – 2020. pjesme uz nagrađene pjesnike kra- Potom su predstavljena i tri snoslovili Danica Bartulović, Branka nastupila je klapa Elektrodalmacija, zbornika: Vukovaru–Škabrnji – H – Mlinar, Nikša Krpetić, Silvija Vrljičak- koja je izvela hrvatsku himnu i neko- Memento poetika, Bojni blaženika Budin, Zvonimir Hazdovac, Ilija Pro- liko domoljubnih pjesama. na nebesima i Rasplamsaj oluje u tuđer te Milan Perin, hrvatski branitelj Događaj su organizirali Hrvat- pjesmi i srcu, objavljena u Nakladi koji se pjesmom prvi put predstavio u ska udruga Benedikt, Udruga vete- Protuđer, a predstavio ih je pjesnik, javnosti, a don Slavkovu drugonagra- rana 4. gardijske brigade i Udruga pukovnik u miru Mate Buljubašić, đenu pjesmu krasnoslovila je Ivana Hrvatske domovinske vojske 1941. koji je vodio program i uručio na- Grubišić. – 1995. – Glavni stan Split. (ZDS

DUŠKO ANIČIĆ DUŠKO ANIČIĆ iplomirao je na fakultetu Prirodoslovno-matematičkih znanosti i VRATIT ĆU SE odgojnih područja, program studija likovne kulture i povijest um- Djetnosti. Kad kamen izmami mjesečevu boju Od samog početka radi kao likovní pedagog te ravnatelj splitskih osnov- A nebo bude u spokoju nih škola. Na području likovne pedagogije dobio je niz državnih i međuna- plesu modrih stranputica rodnih priznanja. Član je HULU-a Split od 1979. te predsjednik udruge od Vratit ću se u plavom uzmicanju. 1991. do 1997. Za vrijeme Domovinskog rata bio je osnivač i zapovjednik kulturnih i znanstvenih djelatnika Hrvatske pod nazivom Art garda. Vratit ću se s prvom šparogama Bio je vijećnik Grada Splita na prvim demokratskim izborima od 1990. Na tepihu tratinčica, do 1994. Predsjednik je Likovne udruge SalonaArt iz Solina od 2010. do Kad zaspu mrazovice 2015. Sada je predsjednik U dubini morskih daljina. Likovne udruge Ante Ka- Hoće li me prepoznati štelančić, u kojoj vodi školu Plavi kamen, oči prepelice, slikanja. Mandrači Brača, usnula Šolta, Sudionik je mnogih li- zdanci buđenja mosorke oskoruše? kovnih kolonija i humani- Vratit ću se u plavom uzmicanju, tarnih akcija. Samostalno Vratit ću se s prvim šparogama je izlagao 27 puta te na oko Hoće li me prepoznati 130 skupnih izložbi u zemlji Plavi kamen, oči prepelice? i inozemstvu. Autor je mno- DUŠKO ANIČIĆ, Neka bude svjetlost gih likovnih kritika i osvrta. 20 PERUN kulturni prilog Deseta obljetnica simpozija PERUNOVO KOPLJE I JURJEV MAČ

Piše: Fea MUNITIĆ

eset je godina prošlo otkako je važan međunarodni interdisciplinarni projekt Sakralna in- D Sudionici skupa u obilasku Podstrane: akademik Mislav Ježić terpretacija krajobraza okončan završ- i pok. akademik Radoslav Katičić u Gornjoj Podstrani nim simpozijem održanim u Podstrani i Žrnovnici. Žrnovničani i Podstranjani zahtjevnoj količini energije koju je po- Praslavenska baština konačno osva- pozvani su da se u povodu ove jubilarne trebno uložiti u njihovo istraživanje te o ja područje kulturnoga turizma. Svjedo- obljetnice barem nakratko prisjete časti aktualnoj važnosti tih spoznaja. če o tome brošura o Žrnovnici, koju je koja im je tada iskazana. I dok se kao pojedinci zasigurno ra- 2019. izdala Turistička zajednica Grada Tragova praslavenskih vjerovanja zlikujemo po tome koliko su nas osobno Splita, zatim prostor koji je toj baštini ima posvuda po Hrvatskoj, što su nam te spoznaje obogatile, oplemenile ili pak posvetila službena web-stranica Turi- obilno pokazala istraživanja prije, ti- ostavile indiferentnima, dotle znamo da stičke zajednice Općine Podstrana, te jekom i nakon ovog četverogodišnjeg je percepcija u javnosti, makar samo vrlo uspjela, duhovita i, dopustimo sebi projekta. No, karizma žrnovničko-pod- kulturnoj, o tim otkrićima i tumačenjima neskromnost, spektakularna predstava stranskoga Peruna prevagnula je u oda- vitalna te da se svijest o njihovoj vrijed- Artur i zmaj održana 2019. na platou biru lokacije za završnu manifestaciju nosti itekako razvila. Nakon simpozija bivšega kamenoloma Perun. projekta. Volimo, naime, vjerovati da izdano je još nekoliko iznimno vrijednih Planinarske aktivnosti, tradicional- ovaj kraj nije privukao znanstvenike publikacija (R. Katičić, V. i J. Belaj, A. ne za mosorski kraj, uključuju i viziju samo činjeničnim razlozima – a to je Pleterski, A. Milošević) posvećenih toj mitoloških poučnih staza kojima bi se obilje međusobno povezanih toponima temi. U listopadu 2014. organizirana je obilazili tematski lokaliteti na Perunu te nedvosmisleni materijalni dokazi: po- manifestacija Perunu u pohode u Naci- i u okolnome prostoru te o tim lokali- vijesne isprave, sakralni objekti i pun- onalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagre- tetima na licu mjesta stjecale osnovne ktovi te neke umjetnine – nego da ih je bu, na kojoj su sudjelovali i predstavnici spoznaje. pozvao i svojom neprolaznom ljepotom Sabora Republike Hrvatske, a na kojoj Je li obuhvat ovih ostvarenih aktiv- i pitomošću te susretljivošću i razumije- se o svemu moglo ponovno čuti s naj- nosti dostojan nadahnutih zamisli koje vanjem ljudi uključenih u mjesnu pot- više razine. Istodobno su u našem bli- su se mogle čuti na simpoziju, svakako poru projektu, bilo samostalno, bilo u žem i daljem susjedstvu, u Splitu, Sinju, je dobro pitanje. No, raduje činjenica da okviru Ogranka Matice hrvatske u Pod- Dugopolju i na Braču, održana javna i potvrdan i niječan odgovor na njega strani i žrnovničke udruge Žrvanj. predavanja o praslavenskim tragovima mogu biti podjednako poticajni. Priča o Izlaganja koja smo slušali tijekom u Žrnovnici i Podstrani, s ciljem da se Perunu još će zadugo mnoge inspirirati tih triju dana u listopadu 2010. u hote- radoznalim, a manje upućenim građa- i tko zna kojim sve kreativnim proizvo- lu Le Meriden Lav, u OŠ Žrnovnica te nima pruži uvid u najvažnija saznanja dima može uroditi. A prirodno lijepo prigodom obilazaka lokaliteta oboga- kojima raspolažemo o tim vrijednim okružje u kojemu je smještena može s tila su nas saznanjima o duhu najstari- spomenicima vlastite prošlosti, koja su njom postati samo još humanijim. jih slojeva naše nacionalne povijesti, o nam svima tu, „ispred nosa“.

Sudionici i organizatori skupa (foto: Vjekoslav - Veki Aljinović) PERUN kulturni prilog 21

se mjestu zadržala tjedan dana, ukupno 22 tjedna. Ploča je prodana u više od milijun kopija po cijeni od osam dolara, a izvedba je trajala 2.22 mi- Hello, Dolly! nute. Pjesma se našla i na prvoj poziciji AC ljestvice slušatelja i na tom se Piše: Radomir DUMIČIĆ mjestu zadržala devet tjedana. Nagra- đena je i brojnim nagradama, a našla ogodilo se to u utorak, 16. se i na drugim ljestvicama: na HRH- prosinca 1969. godine, da- u je zauzela 119. poziciju; nagrađena kle prije točno 51 godinu; je priznanjem Grammy u kategoriji D najbolje pjesme godine, a Louis je ispred Reilly Theatrea u New Yor- ku bila je neopisiva gužva i tražila označen kao najbolji pjevač godine. se ulaznica više za premijeru novog Pjesma je uvedena u Dvoranu slavnih filma Hello, Dolly!, redatelja Genea Grammyja, a nalazi se i na ljestvici Kallyja i u produkciji Ernesta Leh- NPR 100. O ovoj skladbi raspravljao mana, koji je ujedno napisao i sce- je i sud, koji je konstatirao da se pje- narij za film, temeljen na knjizi istog sma temeljila na poznatom hitu Sun- naslova autora Michaela Stewarta. flower iz 1949. godine, pjesmi koja je Svi su željeli vidjeti priču o izvjesnoj te godine bila čak u šest navrata, u ra- Dolly Gallagher Levi koju bogati, zličitim izvedbama, na američkoj po- ali i osamljeni Horace Vandergelder pularnoj ljestvici. Inače, to je pjesma zapošljava da mu nađe ženu, da bi i savezne američke države Kansas. se na kraju kroz niz sentimentalnih, Zanimljivo je da je za „kralja“ jazza nostalgičnih i zanimljivih situacija je Dolly ostala u sjećanju zahvalju- Louisa Armstronga, nakon duge i osamljeni bogataš Horace našao pred jući sjajnoj izvedbi istoimene pjesme uspješne karijere u kojoj je snimio na svećenikom sa svojom mladom miss kralja jazza Louisa Armstronga. Pje- stotine ploča, ovo bila tek druga pje- Dolly. Bio je to još jedan dokaz kako sma Hello, Dolly postala je popularna sma koja se pojavila na prvoj poziciji američke popularne ljestvice singl menadžeri znaju brk omrsiti – naj- odmah nakon broadwayske premijere ploča HOT 100. Prva pjesma koja mu prije sebi. U filmu su glumili Barbra 1964. godine i do danas je poznato se našla na prvoj poziciji ove ljestvice Streisand, Walter Mathiou, Michael najmanje dvjesto izvođača koji su tu zvala se All Of Me i na prvo se mjesto Crowford, Louis Armstrong, a trajao pjesmu stavili na nosač zvuka, počev- popela davne 1932. godine, na njemu je 129 minuta. Glazbu za film skladao ši o dixieland grupa do pop pjevača i je bila dva tjedna, ukupno 18 tjedana. je Lennie Hayton, uz pomoć Lionela instrumentalista. No, sve njih zasje- Newmana. Film je imao čak sedam Dakle, nakon 32 godine Satchmo je nio je popularni Satchmo svojom ve- ponovno na prvoj poziciji te kao naj- nominacija za Oscara, a uspio je selom i hrapavom izvedbom. Pjesma osvojiti tri mala pozlaćena golišavca. stariji pjevač dobitnik Grammyja. I Hello, Dolly! pojavila se prvi put na još nešto –– ovo je bila njegova prva Jedan od njih bio je i onaj u katego- američkoj popularnoj ljestvici 15. ve- riji glazbe i mjuzikla, koji su dobili ploča koja je prodana u više od mili- ljače 1964. godine, da bi se 9. svibnja Lennie Hayton i Lionel Newman. jun kopija. zaustavila na prvoj poziciji i na tom Inače, bio je to ustvari broad- wayski mjuzikl čija se premijera održala u St. James Theatreu u New Yorku 16. siječnja 1964. godine i koji je postao jedan od najpopularnijih mjuzikla u američkoj povijesti tog žanra. Postigao je veliki uspjeh. Iako su se za naslovnu ulogu u filmu pet godina kasnije borile tri velike zvijezde, Ginger Rodgers, Betty Grable i originalna glumica iz broadwayske revije Carol Channing, ulogu je dobila nova hollywoodska zvijezda Barbra Streisand, koja se upravo pro- slavila u filmu Funny Girl. Iako je film uz sedam nominacija pokupio tri Oscara, mladu je zvijezdu Barbru kritika doslovno pokopala kao totalno pogrešan izbor. Međutim, mnogima 22 PERUN kulturni prilog

– Rafiniraniji? Ma što kažeš? Demokracija – Da, znate, mi već dvije sezone raspravljamo o tome, i jutros smo ko- Piše: Petar ČORIĆ načno demokratski došli do zaključka da mi vama tjedno isporučimo tri grla ijelo su nas jutro majke gnja- da ih pojedete, a zauzvrat vi nas ne vile da rastjerujemo antilope ganjate. Nemate pojma kako je teško oko pojila. Nismo bili gladni, nama vođama primiriti stampedo. C – Ma što, nama gnuovi sami dođu izvodili smo to tek onako, vježbe radi. U redu, kišna sezona tek je prošla, i u usta? prilično je svježe, ali ipak trčati cijelo – Pjesnički rečeno, upravo tako. sasrano jutro... – I ne bježite? U početku je još i bilo zabavno, lom rijeke, a krokodili bježe u vodu – Ne, ne. Demokratski izabrani ali bez rušenja i ubijanja prije ili po- kako se kojemu približim. A onda gnu došetat će do vas, čak i leći da slije dosadi. Svima osim Gulfu. On se jedan krokodil pretvorio u gnua. se ne gnjavite propinjanjem i skoko- misli da će on jednog dana biti vođa Sljedeći također, onaj poslije nije vima. čopora pa se baš trudi. Samo ako se ni bio krokodil, odmah je bio gnu. – A mi vas zauzvrat ne lovimo? ponovno pojave ljudi s puškama, a Probudio sam se, no miris gnua i da- – Upravo tako. Sve ste shvatili. ja ne budem spreman. A bit ću spre- lje mi je ležao u nosnicama. Pa sam, Pravi ste vođa! man, bar spremniji od Gulfa, jer ja shodno tome, i otvorio oči. Arg se malo zamislio, malo mrštio sam davno shvatio da se ljudi s puš- I imao sam što vidjeti: jedan se i konačno rekao: stari olinjali gnu penje prema nama, kama šuljaju, dok ovi drugi uopće ne – Ma može, rogonjo. Tri krave izlaze iz svojih čudnih kockastih, što otud miris. tjedno i mirni ste. ja znam, valjda slonova. Gulf to ne Nevjerojatno! Čuo sam da se lju- – Znao sam da ćete pristati, znao bi shvatio ni da ga taj slon pregazi. di znaju vlastoručno ubiti, no za gnua sam ja da ste vi jedan razuman lav – A tad mu je kasno. Vidio sam što su nikad. Pogledao sam Arga. Bio je bu- napravili dikobrazu, a dikobraz stvar- dan, sa u čudu izvijenim obrvama. I rekao je gnu i krenuo prema dolini. no nije netko s kim se možeš zezati. dalje je ležao. – Ček, ček, ček – rekao je Arg. Bilo kako bilo, sunce je već krenulo – Vaše veličanstvo, vaše veličan- Gnu se ukopao papcima i ukočio kao nizbrdo kad su nam majke rekle da bi stvo... – prošaptalo je govedo kad ona statua na ulazu u Mara Maru. bilo dosta. Kao da smo se mi zabav- nam se približilo dovoljno da ga – Da? – šapnuo je gnu promuklo. ljali, što li? jedva čujemo. Noge su mu se tre- Izgledao je kao da će zaplakati. Napio sam se vode i krenuo na sle, možda od straha, možda od sta- – Ma kako si ono rekao da ste to uzvisinu do Arga. Već prije kišne se- rosti, a možda od svega navedenog. odlučili? zone i Arg i ja razvili smo taj ritual – Kaži, lutko – rekao je Arg posprdno. – Odlučili? A da, demokratski smo kunjanja na uzvisini. Arg je vođa, – Bismo li mogli nakratko poraz- odlučili. Kod nas već neko vrijeme majka kaže već godinama, a ja sam govarati? – upitao je gnu. vlada demokracija. jedini jednogodišnjak s kojim se dru- – Pa rekao sam: kaži, lutko – – A je li? – pitao je Arg, nekako ži. Još jedan, dakle, dokaz da ću ja po- osmijeh mu se uvukao u grivu s obje kao da mu nije sve najjasnije. – I sutra stati vođom čopora. U redu, miljenik strane glave. ćete nam stvarno poslati govedo da se sam mu, ali to je njegov, a ne moj iz- – Znate, mi već danima vijećamo, samo ulovi? bor. Uostalom, i postao sam miljenik i konačno smo došli do nekog za- – Da, da, pa tako smo se dogovo- jer nekog vraga valjda vrijedim. ključka, rili. Popeo sam se na uzvisinu i legao – Zaključka?! Ajde... – U redu, ajde praši... – rekao je i u sjenu baobaba. Arg je samo otvorio – Pa da znate, ova situacija, vi nas izvalio se na leđa. oko ispod guste grive, blago se na- napadate, trčite za nama, znojite se, Šutke smo ga gledali kako se nesi- smiješio i odmah potom zaspao. Mi lovite nas i jedete, mi bježimo koli- gurnim kasom spušta u krdo, a oni ga nemamo problema sa spavanjem, kao ko možemo, i sami znate... Nama je dolje očekuju sa zebnjom. Promukao što to, pričala mi je majka, imaju, re- to, zapravo, veliki stres, puni smo je riječ, dvije i dolje je nastalo nešto cimo, leopardi. Mi zaspimo čim nam frustracija i prikrivenih strahova, pa je dosadno, dok leoparde muči nesa- smo, eto, našli način da i mi i vi bude- kao opće veselje. nica. Zato valjda i love noću. mo zadovoljni. Pogledao sam Arga, samo je sle- Pružio sam se na travu, smo- – Što, bit će da se mi počnemo gnuo ramenima. tavši šape ispod brade, da me san hraniti hijenama, pa da možete u miru – Stari lave? – upitao sam. uhvati gledajući dolinu Mara Mare, preživati? – Molim? i one puste gnuove i ostale životi- – Ma ne, ne. Mada, kad ste već – A što je to demokracija? nje što su tako glupe da ne znaju spomenuli... – Demokracija? – podignuo je da u ovo doba trebaju biti u hladu. – Da si ikad zagrizao hijenu, ne bi obrve pa kimnuo glavom, kao da sve Nije mi trebalo, kao što sam već upo- ti takvo što palo na pamet! na svijetu zna, a znam da ne zna. – zorio, puno da zaspim. – Ne, ne. Naš je prijedlog prilično Demokracija ti je, mali moj prijatelju, Sanjao sam kako hodam oba- rafiniraniji. vladavina stoke. PERUN kulturni prilog 23 Božićna priča za laku noć – Možete li biti malo jasniji, pre- A kad san se okrenija, ugleda san cizniji, radi gledatelja... čovika s crnon krpon na očima, a iza – To mi je prezime, čoviče. njega još jednoga s kameron koji je MILIJUNJENAŠ* – Feliks Srećković!!! Čini mi se viknija: „To je naš kandidat za mili- da ću bez vode ostati prije nego što junaša!“ Ništa nisan razumija, ali bilo Piše: Ivo KLARIĆ sam mislio. No, gospodine Srećko- mi je laglje. Objasnili su mi kako san viću, biste li nam rekli nešto o sebi, odabran. I tako san se naša ovde, ni tovani gledatelji, draga publi- tko vas je dopratio, tko vam u ovoj je- kriv ni dužan. A to šta moj did spo- minje veleučilište za život... i jedno ko, i najdraži moji kandidati dinstvenoj prilici drži palce... Vidim polugodišće... Sumnjan da će mi to za ovaj iznimni božićni dobi- tamo jednog starijeg gospodina s na- Š ovde pomoć. Ali nikad se ne zna. Da tak, nemam riječi kojom bih izrazio pola obrijanom bradom i sjedinama... san barenko... zadovoljstvo što mi se pružila prilika – To je moj did. – Dame i gospodo, je li mogao po- da vam najavim kako će ova epizoda – Dobra večer, gospodine...? stojati neki demokratskiji odabir kan- Milijunaša biti nešto uistinu posebno. – Mraz... didata za ovu svečanu prigodu koju Puno je novosti koje će obradovati ne – Djed Mraz! Zanimljivo, jako za- nam je pružila naša hrvatska televi- samo cijenjene kandidate već i sve nimljivo, pa sve se ovaj put poklapa! zija!? Gospođa Štefa, biste li vi sad vas koji ste toliko puta pomogli na- – Je, did Luka Mraz, did po ma- rekli kako ste postali kandidat za ovu šim kandidatima, a sve to zaslugom teri. TV svečanost? Premda vaš prst nije naše hrvatske televizije... Što je, nitko – Pa što biste nam vi, gospodine bio tako brz, vjerujte mi, nije sve pro- ne plješće?... Tako, tako vas volim... Luka, mogli reći o svojem unuku koji palo. Uskoro ćete se u to uvjeriti vi, a Hvala, hvala, štedite dlanove, bit je, čini mi se, škrt na riječima, ali zbi- i ostali kandidati. će još prilika da ih zagrijete. Dakle, lja srećković. – Ja sem čekala v redu za obed u vaša najdraža televizija zaključila je Caritasu kad me je jen gosponček lu- da, htjeli ne htjeli, do kraja života ne pil po ramenu, kak i Srećka, pardon- smijete zaboraviti Milijunaša što vam ček, Feliksa, ne tak fest kak njega, al ga poklanja uoči našega najpučkijega ipak mi je na tle pala torba s flašama i najradosnijega blagdana. Radoznali kaj sam ih tren ranije zvekla z kontej- ste, znam, htjeli biste znati u čemu se nera. I zbog čega me pandur lupil po sastoji naša mala tajna. Ali naša mala prstima, jer da se to ne dela u vreme tajna može biti opasna za zdravlje korone. Zbog infekcije. ako je odmah u potpunosti konzumi- – Kako vidite, dame i gospodo, rate. Zato ćemo vam je otkrivati kap najdemokratskiji izbor kandidata koji po kap, na žličicu, tako je zaključe- smo dosad imali. no na kolegiju, da koga, ne daj Bože, Joško Marušić, iz knjige Ive Klarića, Primjedbu iz gledališta „pa tako Krajnje vrime od uzbuđenja... Ne želim ni pomisliti manje-više biramo i saborske zastu- na to. No, ovaj neophodni mali uvod – Vraga je on srećković. Samo po pnike“ prekrije zaglušni pljesak pla- je gotov pa, dame i gospodo, odmah prezimenu. Eto, prije po godine, za- ćenog oduševljenja prisutne publike. prelazimo na najduži, pardon, najbrži faljujuć ministarstvu prosvite, koje – I ostali kandidati mogli bi ispri- prst... Pitanje glasi: poredajte po abe- je za to utopilo miljune, počeja se čati slične priče – nastavi voditelj – cednom redu slova a, b, c i d!... Goto- oboružavat znanjen na školi za život pa prelazimo na drugi dio naše male vo!... O ho, samo petnaest sekundi!? za polupismene, di je jedva završija tajne. Feliks, dame i gospodo, odgo- Bravo, najbrži prst je ovaj put vla- prvo polugodišće. A ne bi ni to da ga vara u ime svih kandidata. On je nji- sništvo gospodina... No, recite, kako nisan natira. Ako je tovar meni izija hov zastupnik. se zovete? libre, ne smi tebi, reka san mu. Di ćeš Žamor iznenađenja. – Feliks. takav u Irsku, sinko. Da znate koliko – Odgovara na jedno jedino pita- – Dobra večer, gospodine Feliks, me to živac koštalo!... A kako je ovde nje. za ovu prigodu baš pravo ime... dospija, neka van sam reče. Uzdasi! – Je... – Da čujemo, Feliks. – A dobitak dijele svi kandidati na – I nitko vas ni slučajno ne zove – Gren ja prije koji dan na peška- jednake dijelove. Srećko? riju kupit po kila srdel, kad me niko Tišina. – Zašto Srećko kad san od rođenja ozada po ramenu – bum! Polako san – Imate li tremu, Feliks? Popijte Feliks! se počeja okrećat s obadvi ruke u ari- gutljaj, neće vam škoditi, naprotiv. – Pitam tako, da nešto pitam... ali ju. Mislija san, panduri... Pripa san – Ja bi, dide, najradije odusta... vi ste zaista srećković. se. Možda su me zaminili za kakvo- – Čini kako te voja, oli je sto kuna – Pa ja i jesan Srećković. ga lupeža, oli terorista... šta ja znan. niki gubitak.

*Priča Milijunjenaš prvo, nešto jednostavnije izdanje, ugledala je svjetlo dana 2003. godine. Drugo, dorađeno u skladu sa zahtjevima trenutka, 2008. godine u knjizi Tata, kaj je to velika nužda. Ovo, treće izdanje, koje puštam u promet u čast ob- novljenog kviza, usklađeno je s dostignućima kurikularne škole za život i s nalazima nacionalnog instituta za zaštitu mentalnog zdravlja koji garantira da je rok trajanja sva tri dosadašnja izdanja – neograničen! 24 PERUN kulturni prilog

– Nemojte tako, gospodine Mraz. najdemokratskiji način, ništa ne dobi- Rekao sam jedino, a ne prvo pitanje. je. Zato je za ovu prigodu izmijenila Razlika nije baš mala. Feliks, nema pravila igre i izbora kandidata. Zato odustajanja. Jeste li spremni? Pitanje je jedno jedino pitanje na koje nije glasi: Ima li razlike između 3 puta 3 mogao dati pogrešan odgovor i da je i 4 plus 4 više 1. Točan odgovor glasi: htio, zamijenilo ostalih petnaest... a) sumnjam, b) sto posto sumnjam, c) Voditeljev glas gubio se u urnebe- jako sam zbunjen, d) odustajem. Ali snom oduševljenju publike i povici- prije nego što čujemo odgovor pro- ma: „Milijunjenaš, milijunjenaš!“ Na midžbene poruke naših sponzora... kraju, kad je koliko-toliko uspio sti- Feliks se počne vrpoljiti, mijenjati šati prisutnu euforiju, nastavi: boje, mrmljati nešto u bradu kao „za- – A sad, da vam otkrijem i po- Zlatko Juras – Mediteran što množenje dolazi u drugon polu- sljednji dio naše male TV tajne. Svi večeras ovdje prisutni dobivaju kilo- godišću“, da bi na kraju odlučno iz- JANDRE DRMIĆ govorio: gram krumpira za... – Ja bi zva onoga čovika iz Zadra. – Nami kumpiri, vami bakalar – AFORIZMI Kratki muk koji prekida voditelj: dopre glas iz publike. Kada umrem, – Na žalost, Feliks, zakasnili ste. – Nije tako, pogledajte što piše bit će to veliki gubitak za mene. na vrećicama. To je specijalna sorta, Gospodin je promijenio format i mje- Nije on papak. dame i gospodo. Prvi put u novijoj sto boravka. Preselio na ahiret s ko- On je kompletna svinja. jim ne možemo uspostaviti vezu, ni hrvatskoj povijesti jest ćete, zahva- Monogamija? Put od strastvenog telefonsku ni internetsku.. Ali, što ste ljujući našim udruženim sindikatima, dijaloga do unutrašnjeg monologa. se smrkli, nije sve crno kako izgleda. koji su konačno otkrili svoju istin- Zar ste zaboravili što sam na početku sku funkciju, najkvalitetniji domaći Krenuo sam putem razuma i rekao? krumpir. Rok trajanja neograničen. ustanovio da nemam kondicije. – Dobro, moga bi pitat pupliku. Čuvajte ga za... Uključujem se u raspravu o virusu. Vidin, prilično su mladi, čini mi se da – Bakalar koji ćemo dobit kad bu- Ni ja o tome nemam pojma. još nisu prošli školu za život, a pita- demo dočekivali Irce šta će posli ko- Žene kojima cvjetaju ruže nje je malo zeznuto... Ako falin, raza- rone nagrnit u Hrvatsku tražit posal! ne žive s vrtlarima – zaključi glas od malo prije. pet će me ova čeljad šta je zastupan. Došao je k sebi Ali dobro, pitat ću pupliku. P.S. – Lud si sto gradi. Blesaviju ali se nije dugo zadržao. – Da vidimo što kaže publika... stvar nisan ni čuja ni pročita od osa- Svakoga dana rađaju se novi Nevjerojatno!!! mostaljenja – zaključi moj stalni šan- problemi - reče ravnatelj rodilišta. 25 posto za a, 25 posto za b, 25 kerski književni kritičar koji očito ne posto za c i 25 posto za d. Nevjero- prati saborske seanse. Kada umre, kršćanin dobije plus jatno! Ne znam što da kažem... Ali ne Možda i jesan lud, ali nisan veslo Balkanski doprinos drami? gubite nadu, imamo još jedan džoker. sisa. Tragedija u kojoj pogibaju gledatelji. – Kakav đoker! Dosta mi je đoke- Pardon, gotovo sam zaboravio: Organizirani kriminal je samo za ra. Dosta mi je miljunaša. Odustajen. „Dom je tamo gdje je ha, ha, ha velike Hrvate. Mali kradu spontano. I konačno odustajen. Dide, gremo TV!“ doma... Ako je to točno, ja sam beskućnik. Konsternacija među kandidatima. (Tekst je integralan sa svim dodacima) MLADEN VUKOVIĆ I Feliks se digne da otiđe. NAJSRETNIJI POLITIČKI BROJ – Čekajte malo, kamo žurite. Smi- Najvažniji je ključ naše vlasti, rite se, popijte još jedan gutljaj. Zar u svijetu i ne baš tako čest, nisam rekao da ovo nije obični Mili- zastupnici premazani s masti, junaš. Da vidimo što kažu lampice... imati takvih - sedamdeset šest! Zamislite, sve četiri pokazuju zeleno! Pa vi ste dobitnik, Feliks!... Dobit- E MOJI MINISTRI nik!!!... Svaka čast Stožeru! Još jedan navod, Feliks skače u zrak, publika u de- sanjao sam Vladin prijedlog najjači: liriju, poklopili ga kao da je dao gol Sad spasiti Imunološki zavod. Brazilu, voditelj pokušava doći do Inače - uzalud vam trud svirači! riječi, na kraju to i uspije: – Vrijeme je da konačno otkrijem SUHI RAČUNALNI SMIJEH tajnu. Feliks, dame i gospodo, nije Kada iz ljudske duše humor kapne mogao izgubiti ni da je htio. Naša i tada je poput lijeka pravoga, vaša televizija nije mogla dopusti- to ne može robot ni kad se rapne! ti da kandidat koji, za najradosniji Treba malo duha - i to Svetoga! blagdan, za Božić, zastupa narod na Foto: Vedran Mihaljević, I gledam more kroz Podstranu PODSTRANSKA revija 21

jatelji iz Planinarskoga kluba Mosor. Cijelog tog dana imali smo događa- nja na moru: razne regate u jedrilica- Jedriličarski klub ma laser i optimist, zatim utrke u ka- jacima, na daskama za veslanje SUP, PODSTRANA kao i na električnim hydrofoil daskama, koje su bile posebna atrakcija. Na kopnu smo pak organizirali bogatu tombolu, kao i glazbu uživo uz DJ-a Gašija. Počastili smo sve nazočne posjetitelje i natjecatelje, te smo im uz dobar riblji i mesni meni ponudili i kolače te ostale slastice koje su naše vrijedne članice danima prije same pripremale. Kako turistička sezona i nije bila toliko loša kako se očekivalo, od Op- ćine smo dobili i mali novčani poticaj, pa smo odmah nakon ove fešte PIŠE: Nikola ALJINOVIĆ, predsjednik kluba nastavili s radom, odnosno sa školom jedrenja za najmlađe. Nažalost, ove edriličarski klub Podstrana ovu aktivnosti i rad, samo nas je potaknu- godine zbog manjka opreme za sur- je, 2020. godinu započeo sveča- la da dokažemo prvo sebi, a onda i fanje i financijske situacije koja nam nom godišnjom skupštinom na svima drugima da „nije u šoldima nije omogućavala nabavu nove opre- J me nismo bili u mogućnosti upisati kojoj je tajnik kluba Marc Geurts sve sve“ te smo nastavili s klupskim ak- članove upoznao sa stanjem u klubu, tivnostima, odnosno jedrenjima i tre- sve one koji su željeli naučiti jedri- uspjesima i planovima kako za godi- ninzima, naravno, sve u granicama i u ti, tako da smo broj ograničili na 28 nu koja je iza nas, tako i za ovu koja skladu s epidemiološkom situacijom polaznika. Svakako, uz profesionalni slijedi. Predsjednik kluba obavijestio koja je tada bila na snazi. Ove godine rad klupskih trenera, odradili smo je sve članove koji su bili prisutni na posebno nas je razveselio veliki broj oko mjesec dana ljetne škole jedre- skupštini o aktivnostima u kojima novih članova, te ponosno možemo nja. Tijekom tog razdoblja naše smo ćemo sudjelovati tijekom godine i istaknuti da smo dosad u ovoj godini, najmlađe naučili osnovnim vještina- regatama koje ćemo organizirati, te o zajedno s djecom i „starijim“ člano- ma na moru te smo, s obzirom na sve školi jedrenja za djecu koju smo pla- vima, upisali više od 60 jedriličara. ovogodišnje nedaće, na to posebno nirali, kao i svake godine, i ove pan- U odnosu na natjecateljski dio i ponosni, kao i na činjenicu da od ove demijske organizirati tijekom ljeta. regate koje organiziramo, treba na- godine imamo i trećeg školovanog Prilikom planiranja aktivnosti za glasiti da su prve dvije prijavljene trenera u klubu. Nastavak škole je- ovu godinu računali smo, kao i svih regate koje su bile u planu za svibanj, drenja slijedi dogodine, po običaju, prethodnih godina, na određena fi- odnosno lipanj, nažalost morale biti nakon završetka školske godine. nancijska sredstva od Općine, Turi- otkazane - riječ je o regati za krstaše U srpnju smo u Bolu na Braču or- stičke zajednice i naših stalnih spon- pod nazivom Startup Europe Regatta ganizirali regatu, već šestu godinu u zora. Međutim, nismo planirali ovu 2020., za jedrilice preko 12 metara, nizu, s tim da je potrebno naglasiti, situaciju s COVID-om 19 zbog koje te o našoj regati za Kup Hrvatske u budući da to nije poznato onima koji smo, uslijed lockdowna i zatvaranja jedrenju na dasci Kup Poljičke repu- se ne bave jedrenjem, da smo ove go- većine obrta i poslovnih subjekata, blike 2020. dine u Bolu organizirali svjetski pro- već u ožujku ostali bez redovitog fi- Kako se bližilo ljeto, epidemio- fesionalni kup u jedrenju na dasci pod nanciranja kluba, slijedom čega su i loška situacija bila je sve povoljnija nazivom PWA Tour. Zanimljivo je sve planirane organizacije i aktivnosti pa smo odlučili krenuti u našu prvu kako je pandemija, koja je neko vrije- postale upitne. Međutim, ta novona- organizaciju ove godine, i to regate u me blokirala cijeli svijet, nama ovdje stala situacija, u kojoj smo čak i zbog povodu Sv. Ante, 13. lipnja. To nam „išla naruku“, budući da je upravo naših proljetnih jedrenja upozoravani je bila glavna proslava za ovu godinu, zbog nje došlo do preslagivanja ka- na ozbiljne kazne, nije nas obeshra- u čiju smo organizaciju uložili dosta lendara te ispadanja nekih lokacija iz brila, nego smo se reorganizirali i vremena i truda, ali vrijedilo je jer PWA Toura, a mi smo ovu situaciju, nastavili održavati treninge u skladu smo ove godine uspjeli dogovoriti i kao i povoljnu epidemiološku situaci- sa svim epidemiološkim mjerama. realizirati posjet najvećeg broja jedri- ju u to vrijeme u našoj zemlji, uspješ- Štoviše, ova novonastala situacija, u ličara i njihovih trenera iz susjednih no iskoristili kako bismo ovo svjetsko kojoj smo ostali bez gotovo svih pla- klubova, Labuda, Mornara, Zente i natjecanje doveli upravo u Hrvatsku. niranih i potrebnih sredstava za naše Orišca, a dragi gosti bili su nam i pri- Iako našom regatom u Bolu svake 22 PODSTRANSKA revija kroz Podstranu godine privučemo najbolje jedriličare iz Hrvatske i inozemstva, ove godine Dragica Mihaljević to je ipak bilo nešto posebno jer smo privukli najbolje svjetske jedriličare. Kako se epidemiološka situaci- najtrofejnija ja popravila, 2. listopada ipak smo uspjeli organizirati Startup Europe sportašica Podstrane Regattu 2020. koja je bila otkazana Piše: Mario TOMASOVIĆ u svibnju. Sa zadovoljstvom može- mo reći da je bila uspješna, a prija- eško je nabrojiti sve osvojene vilo se 10-ak velikih brodova dužine trofeje Dragice Mihaljević, preko 15 metara. Po vrlo jakom jugu naše najbolje klupske natje- uspješno smo dobili pobjednike ove T cateljice u ribolovu, osvojene na na- regate koju organiziramo u suradnji s tjecanjima širom Hrvatske i svijeta, prijateljima iz Zagreba, a koja je od pa ćemo od više od stotinu dobivenih prošle godine postala tradicionalna. priznanja spomenuti samo najznačaj- Dva dana poslije ove regate čak pe- nija koja govore o vrhunskim sport- tero naših članova sudjelovalo je na skim rezultatima i karijeri jedne od najmasovnijoj regati u Hrvatskoj – najboljih hrvatskih sportašica, u spor- Mrduji 2020., na kojoj je po bonaci tu nepravedno svrstanom na nešto Tonći Čačija na brodu Dubrovnik bio nižu sportsku razinu. Prije toga mora najbolje plasirani član kluba. se reći da je Dragica Mihaljević na Posebno bismo istaknuli i našu državnoj razini priznata ne samo kao natjecateljsku sekciju koju čini manji, natjecateljica, nego i kao vrsna orga- ali iznimno vrijedan broj naših člano- nizatorica, sutkinja i poznavateljica - najbolja je sportašica RH 2000. va koji su ovoga ljeta sudjelovali na ribolovnog natjecanja u svim kate- godine Državnom prvenstvu u Voloskom, gorijama tog sporta. No, od svega je - hrvatska je reprezentativka od gdje je Ian Anić bio najbolji junior u najvažnije da je uvijek spremna svoje 1997. do 2006. godine Hrvatskoj, a Lara Bulić prva cura na znanje i iskustvo podijeliti s drugima, - članica je Hrvatskog sportsko-ri- regati. Ante Berlengi na jakoj je re- pogotovo s najmlađima. bolovnog saveza gati na Pelješcu, koja je ujedno bila Dragica Mihaljević natjecala se do - sudjelovala je na Svjetskom pr- i prvenstvo Češke Republike, osvojio 2006. godine za Sportsko-ribolovni venstvu u Londonu 1997. godine i treće mjesto ukupno, a taj uspjeh po- klub Arbun iz Makarske, a dolaskom osvojila trofej za najdužu ribu novio je i u listopadu u Splitu na Pr- u Podstranu odmah se uključila u naš - sudjelovala je na Svjetskom prvenstvu Hrvatske, i to u foil jedrenju. Sportsko-ribolovni klub Porat, čija venstvu u Danskoj 2000. godine Zimi i dalje za sve zainteresira- je još uvijek članica. Kad je u pitanju - sudionica je prve Sportsko-ri- ne svake druge subote organiziramo bilo kakvo natjecanje u udičarenju, tu bolovne olimpijade u Livornu 2001. klupske treninge na našim sportskim je Dragica alfa i omega. Sve se zna, godine jedrilicama tipa laser ili pak na ka- i nema pitanja ni potpitanja. Svatko - godine 2003. primila je priznanje tamaranima, a ako zapuše jugo, i na treba odraditi svoje i sve će biti za HOO-a i svrstana je u rang hrvatskih daskama za jedrenje. pet. Tako smo u posljednje tri godine sportaša četvrte kategorije. Kad se uzmu u obzir sve poteško- uz njezinu pomoć organizirali dva žu- I tako dalje... će u ovoj, u svakom smislu, zahtjev- panijska i jedno državno natjecanje u U svojoj bogatoj i uspješnoj ka- noj godini – poteškoće u organizi- ribolovu i dobili priznanja tih saveza rijeri kao natjecateljica i kao sport- ranju natjecanja, ali i u financiranju za izvrsnu organizaciju natjecanja. Tu sko-ribolovna sutkinja primila je sto- kluba (napominjem da smo ovog se mora naglasiti i vrlo dobra suradnja tine priznanja. Nadamo se da će ova ljeta zbog velikog kvara ostali i bez s predsjednikom našega kluba dr. Ju- izvanredna sportašica odgojiti barem klupskog gumenjaka) – moramo biti goslavom Bagatinom, kao i s ostalim jednog svojeg klupskog nasljednika i prezadovoljni učinkom – svim orga- članovima organizacijskog odbora. da će joj to biti najveća zahvalnost za niziranim regatama i uspjesima naših Od mnoštva nagrada koje je Dra- sve što je zaslužila kao vrsna sporta- članova. gica „pokupila“ izdvojit ćemo samo šica. Još jednom bismo zahvalili svim njoj najdraže, a to su: SRK Porat ima dosta zapaženih članovima koji su se, kad je bilo naj- - sportašica je Makarske 1998. i natjecateljskih rezultata i vrlo dobrih teže, pokazali kao naša najveća snaga 2001. godine natjecatelja koji će naslijediti svoju te oslonac i nada za bolju budućnost. - najbolja je sportašica Splitsko- ribolovnu učiteljicu, a možda će neki Semper fidelis - JK Podstrana dalmatinske županije 1998. godine biti i bolji od nje. kroz Podstranu PODSTRANSKA revija 23

ka na Perunu, naglašavamo da pri aktivnostima u prirodi budete što Planinari s Peruna oprezniji, da nikada ne idete sami, te da pazite jedni na druge i na naš predivni Perun. Društvene aktivnosti društva toč- ku vrhunca dosegnule su početkom listopada, kada je i staro i mlado po- tegnulo pri organizaciji drugog izdanja utrke Perun Adventure Race. Više od 40 volontera, potpomognuto volonterima Hrvatske gorske služ- be spašavanja, učinilo je da drugo izdanje PAR-a bude na ponos svim mještanima Podstrane, a pohvale za organizaciju utrke stižu nam još i danas na e-mail adresu. Osim orga- Piše: Stipe DEDIĆ nizacije utrke PAR, kao uspjeh isti- o mnogočemu izazovna, u tu – odrađeno je jako puno. Prije čemo i markiranje staze Mura koja najmanju ruku nekonvencio- lockdowna uzrokovanog pandemi- spaja Mutogras i Gornju Podstranu, nalna godina iza nas nije ma- jom krenuli smo planiranim izletima a u pripremi je još jedna staza na P na Hvar, Blidinje i Omišku Dinaru, južnoj strani brda. Radimo i na po- zila nikoga. Opet, valjalo se što prije prilagoditi novonastalim uvjetima i a onda je nakon izleta na Šugarsku pularizaciji takozvanog Trans Peru- poštujući sva epidemiološka pravila dulibu sve najednom stalo. Društve- na, odnosno staze kojom ćete preko nastaviti sa životom, čitaj planinare- ne izlete zamijenila su planinarenja grebena Poljičke kose iz Strožanca njem. u manjim grupicama ili ona indivi- stići u Omiš, ako vam 20 kilometa- Redovite sastanke u prostorijama dualna, od kojih su neka iznjedrila ra duga „feta“ nije prevelik zalogaj. koje i dalje dijelimo s još ponekom zaista hvalevrijedne pothvate. Karlo Uskoro će na svim većim portalima udrugom iz Podstrane zamijenili su Lolić i Ivana Jakelić po drugi su put vezanim uz planinarenje biti dostu- online WhatsApp i Zoom sastanci, prehodali svjetski poznati El Ca- pni i službeni opisi svih staza na na- koji su opet imali neku svoju draž, mino, a Pero Ćurković prvi je član šem Perunu s njihovim GPS trago- pa smo im se s vremenom počeli Planinarskog društva Perun koji je vima, tako da se unaprijed veselimo veseliti baš kao da su pravi, premda prošao 1100 kilometara dugu Via još većem broju izletnika na Perun. smo svi skupa željeli da se što prije Adriaticu. Za to vrijeme ostali su Za kraj, treba pohvaliti i još po- vidimo. članovi društva otkrivali ili nanovo neki individualni uspjeh naših čla- Planinarsko društvo Perun, una- posjećivali lokalne planine, kad su nova. Dobili smo četiri nova člana toč svemu, pamtit će minulu 2020. to epidemiološki uvjeti dopuštali. splitske ispostave Hrvatske gorske godinu kao izrazito produktivnu. Dojma smo da je 2020. godina službe spašavanja, od kojih su čak Iako neke stvari nismo uspjeli odra- uopće, koliko god navijali da se ni- tri pripadnice ljepšeg spola, dvije diti – na pamet ponajprije padaju kada ne ponovi, barem sa stajališta nove speleologinje i jednu vodiči- dan društva u travnju i godišnji izlet prosječnog planinara donijela i je- cu. Kada sve ovo stavimo na papir, na Prokletije, koji smo zamijenili dan pozitivan fenomen. Ljudi koji čovjek se ne može oteti dojmu da 2020. godinu nije obilježila nikakva barem jednako atraktivnim šestod- do sada, što zbog pritiska planinare- pandemija, nego sjajni uspjesi naših nevnim planinarenjem po Velebi- nja s iskusnim planinarima, što zbog „perunovki“. nedostatka slobodnog vremena, nisu imali hrabrosti ili vremena aktivnije boraviti u prirodi, dobili su priliku učiniti upravo to i u nemalom broju slučajeva u sebi nanovo probuditi želju za planinarenjem. Ove smo godine tako, ranije nego inače, valjda za inat virusu, dosegnuli brojku od sto članova, a do vremena u kojem je pisan ovaj članak taj je broj još dodatno porastao. Koliko god bili sretni zbog sve većeg broja izletni- 24 PODSTRANSKA revija kroz Podstranu PERUN ADVENTURE RACE

Piše: Petar ČORIĆ

eki je mudrac jednom rekao: „Ako ne sanjaš velike sno- Nve, ništa veliko ni ne možeš ostvariti.“ E pa 6. listopada godine korone Planinarsko društvo Perun iz Podstrane (u daljnjem tekstu – mi) svoj je san i ostvarilo. Organizirali smo pustolovnu utrku dugu više od 60 kilometara, obojili je baštinom, provukli je atraktivnim lokacijama i ispričali jednu od ljepših priča u svijetu pustolovnih utrka, a i šire. Da podsjetimo, odnosno obja- snimo: pustolovne su utrke one na kojima se natjecatelji kreću trčeći, guranju jedne utrke dosad. Privukli ce sv. Jure dočekao sam bog Perun biciklima, svladavaju raznorazne smo samu kremu planinarskog trča- i kći mu Mirta. U Vilaru ih je doče- prepreke, plivaju ili veslaju, konopi- nja i avanturističkih utrka – prene- kala vila, a u Žrnovnici bicikli. Koje ma se spuštaju niz klisure, a pone- seno, to je kao da smo organizirali nemaju nikakve veze s baštinom, kad čak i skijaju. Osnovno je pravilo malonogometni turnir, a prijave nam ali imaju s utrkom. Od žrnovničkog – što teže, to bolje, što opakije, to se Hajduk, Dinamo, Bayern i PSG. mosta natjecatelji su trebali uz Mo- slađe. Nažalost, zbog preskupe li- Vjerovali ili ne. Dakle, najbržem je sor otpedalirati do Gata, gdje su na cencije u Hrvatskoj, a i u okolnim timu za tih 64 kilometra trebalo se- kontrolnoj točki morali ragbi-lop- zemljama, organizirane lige pusto- dam sati i 10 minuta da svlada ono tom gađati osmanlijske osvajače pa lovnih utrka već odavno nema i teš- što smo osmislili. se sjuriti u kanjon Cetine, odakle su ko da će je uskoro i biti, što prilično Odmah na početku trkače smo sljedećih 18 kilometara veslali ka- jasno oslikava ekskluzivnost, profi- proveli našom feratom kroz stije- nuima do Mutograsa, gdje su ih pak tabilnost i atraktivnost ovog sporta. nu Peruna, i to je dosad prvi put da dočekali vojnici kralja Artura. Na Brojevima rečeno, Perun Adven- jedna takva utrka koristi sajlu i kli- plaži su razdragano odbacili vesla pa ture Race izgleda otprilike ovako: 7. nove za napredovanje. No to je tek su se trkom preko Mure, Mošnjice, listopada 18 timova, 36 natjecatelja, prvo iznenađenje koje je dočekalo Sv. Jure na Vršini i Svetog Fabijana 36 bicikala, 36 alpinističkih pojase- natjecatelje. Tako je trkače, nakon i Sebastijana sjurili na cilj, odnosno va, 18 kanua, više od 50 volontera ferate, na Perunskom ispred crkvi- odakle su i krenuli. i najveći broj HGSS-ovaca na osi-

Pobjednički pehar duhovnost PODSTRANSKA revija 25

Posljedica je toga da ne samo da raju na ovom terenu, dok su cure rekordnom roku, za sljedeću utrku su natjecatelji bili oduševljeni utr- tu prvi put. Svaka čast momcima, već nema mjesta. kom, nego su, za razliku od uobiča- a bome i curama, nije mala stvar u Na kraju moramo zahvaliti svi- jenih utrka na kojima se analiziraju takvoj konkurenciji stići treći. Za- ma koji su pomogli i pripomogli da brzine, kalorije i vremena, sada svi pravo, svaka čast svima, nije lako se ovaj događaj održi na ovakvom govorili o kanjonu, Perunu i vila- izvući 64 kilometra ovako negosto- nivou: u prvom redu – natjecate- ma, plažama i stijeni. Ili, kako mi je ljubivog terena ma koliko domaćini ljima. Bez njih sav ovaj trud ne bi poslije utrke rekao jedan natjecatelj bili gostoljubivi. imao nikakvog smisla. Svim volon- dok smo kusali izvrsni gulaš: „Uvik Navedenu gostoljubivost oslonili terima na suradnji, vještini, mašti, se satarem na utrci, a ovo je prva di smo na našu gastronomsku sekciju, znanju, zalaganju i ljubavi. HGSS- sam se i satra i izgušta i naučio ne- koja je pripremila tri vrste jela, ba- u, jer je lijepo osjećati se sigurno. što!“ rem dvanaest vrsta kolača, napunila TZ-u Podstrane i Općini Podstrana Takva je atmosfera vjerojat- divovski hladnjak osvježavajućim na razumijevanju i suradnji. Nadalje no i utjecala na to da pobjednička pićima, među kojima je, moramo našim partnerima i sponzorima: Iris ekipa Pinokio i Đepeto, odnosno biti iskreni, dominiralo pivo. Natje- Adventures Split, Ziplineu Croatia, Dane Opara i Nenad Keč, svoj pe- catelji, nenavikli na takav tretman, Skywalku Poljud, udruzi Žrvanj, har sportski dodijele trećeplasiranoj jednostavno su se redom pribilježili kolegama planinarima iz Hrvatskog ekipi Tears for Beers, curama iz Za- na sljedeću utrku, za koju već znamo planinarskog društva Mosor i Plani- greba koje su cijelu noć vozile da datum –3. listopada 2021. godine. narskoga kluba Gojzerice, te Bici- bi prispjele na utrku. Dane i Nenad Mišljenja sam da, iako smo ove go- klističkom klubu Timun (BK Timun) objasnili su da oni svaki dan treni- dine popunili natjecateljska mjesta u i Jedriličarskom klubu Podstrana.

PROSVIJETLJENOST O, da mi je biti proziran! SVJETLOST Biti proziran, a ne biti prazan. Kao voda, staklo ili nebo. Biti, a kao da me nema. Biti na način da svjetlu ničim ne priječim da me potpuno ispuni i kroza me prolazi. Biti tako da drugi kroza me vide, da ne vide mene, nego svjetlo.

Ivan Bašić Piše: Ivan BAŠIĆ Svjetlost je najčvršće uporište, iako se takvom na prvi pogled ne ovjek mora imati čvrsto staja- svijeta i zato su neskloni služenju i čini. Bez nje nema života, jer upravo lište s kojega promatra svijet, žrtvi. je Ona život. Ona je Istina. Omogu- Čmora imati svjetonazor koji Čvrsto stajalište daje sigurnost, ćava nam vidjeti, u fizičkom i duhov- se mora jasno odražavati u svakom mir, sposobnost i hrabrost za dosljed- nom smislu. Pod njom biva potpuno njegovu postupku. Za takva čovjeka no svjedočenje. jasno tko je tko i što je što. Ništa nije možemo reći da u nešto vjeruje i da Čvrstih stajališta ima mnogo, ali postojanije od nje. Savršena je, a to je dosljedan. Takvi ljudi zavrjeđuju koje je najčvršće? Koje opstaje i kad što nam se često čini da je nestabilna poštovanje pa makar stajali i na posve drugo propada? Koje će stajalište govori više o našoj manjkavosti, go- grešnom stajalištu. Jer oni će ga, ako netko zauzeti, ovisi o cilju koji želi vori da nas jedino ona može usavršiti. shvate da su na pogrešnom stajalištu, postići. Onome tko želi vječno živje- Stoga bi nam životni cilj trebao mnogo lakše i brže promijeniti nego ti nije nimalo uputno ni logično kao biti što veća prosvijetljenost. Za to oni koji ne znaju tko su i što hoće pa čvrsto životno uporište izabrati nešto su nam najbolji primjer sveci. Veza su, ovisno o ostvarenju svojeg inte- prolazno, na primjer bogatstvo. Za između njih toliko je čvrsta da se ri- resa i vjetru koji trenutno puše, čas ostvarenje toga cilja treba mu nešto ječi „svjetlost“ i „svetost“ razlikuju u ovakvi čas onakvi. Takvi se ljudi teš- izvanzemaljsko, što će opstati, i on samo dva slova: SV(J)ET(L)OST. ko mijenjaju jer sve žele prilagoditi i zajedno s njim, i ako zemlja propad- Zato stoj na svjetlu, svjedoči ga podrediti sebi, sebe stavljaju u centar ne. odsjajima i nećeš propasti. 26 PODSTRANSKA revija duhovnost

umori da bi odradio valjan posao. Ne možemo ne pitati se, i ne pitati Naše gore list, našega gosta, kojom je vještinom i brzinom usvajao znanje, rješavao probleme. Nije to samo stvari uzeti Mons. Mate Uzinić u svoje ruke i raditi kako misliš da Piše: Danica BARTULOVIĆ je najbolje, tu su brojne, na prvi pogled nevidljive okuke, nizbrdice ragi nam je gost našeg lista i uzbrdice, ljudi s kojima se treba mons. Mate Uznić, dubro- usuglasiti, koji imaju svoje sta- Dvački biskup, koji će uskoro vove. Često je to kao ući u gustu preuzeti dužnost nadbiskupa koadju- šumu, gdje ne znaš tko te vreba, tora u Riječkoj nadbiskupiji. Crkva što te čeka. Svaki potez koji učiniš, je vrlo oprezna kad nekoga uzdiže u ma koliko bio ispravan, uvijek će svojoj hijerarhiji. Tu osobu podrobno se naći netko da to ospori, pokuša motre, prosuđuju, dodjeljuju joj titule opstruirati. Tu su neizbježne ljud- i stavljaju je na ona mjesta gdje neće ske zadjevice, nesuglasja, napadi baš puno spavati i odmarati se, nego Dubrovačkim biskupom ime- i osporavanje nekih Vaših poteza, se cijelim bićem angažirati da oprav- novao ga je papa Benedikt XVI. na čemu smo, cijenjeni nadbiskupe, da povjerenje nadležnih, dokaže se i blagdan svetog Franje Saleškog, 24. svjedočili. Ljudska podlost i riječi pokaže svoje sposobnosti. Ima ljudi siječnja 2011. Za biskupa je zaređen koje znaju jako povrijediti i uz- koji su stručni, usavršavani u raznim u dubrovačkoj katedrali na blagdan drmati čovjeka. Ali ustrajali ste, zvanjima, da uoče srž problema s sv. Josipa 19. ožujka iste godine. pokazali da ste bili na ispravnom kojim se hvataju ukoštac, rješavaju Na blagdan sv. Karla Boromej- putu i kad drugi to nisu shvaćali. komplicirane zadatke, na vrlo učin- skog, 4. studenoga 2020., papa Fra- Što kažete na sve to? kovit i mudar način. Upravo takav je njo imenovao ga je nadbiskupom – Iskreno, ne znam što bih rekao. naš uvaženi gost, obdaren mnogim koadjutorom Riječke nadbiskupije. Izgleda kao da sam učinio nešto po- talentima, koje usput stalno umno- Službe u Hrvatskoj biskupskoj sebno, a zapravo nisam činio ništa žava. konferenciji: posebno. Samo sam vršio svoje sva- Rođen u Dubravi 17. rujna 1967., - predsjednik Vijeća HBK-a za kodnevne biskupske obveze i posla- u kamenom srcu Mosora, rastao je u ustanove posvećenog života i družbe nje koje mi je Bog dao u posljednjih obitelji uz trojicu braće. U Dubravi apostolskog života (2. 10. 2011. – 13. deset godina u Dubrovačkoj biskupi- je išao u osnovnu školu, bio bistar, 10. 2012.) ji i koje sam shvatio, kako to kaže i povučen dječak. Nastavio je potom - član Biskupske komisije HBK-a moje biskupsko geslo, kao poslanje školovanje u Nadbiskupijskom sje- za odnose s državom (23. 1. 2012. – „Od ljudi za ljude“. meništu u Splitu. Zatim odlazi na 12. 11. 2015.) Živimo u svijetu koji se naglo odsluženje obveznog vojnog roka na - predsjednik Pravne komisije mijenja, okreće na glavu. U vre- godinu dana. Po povratku nastavlja HBK-a (31. 3. 2011. – 15. 11. 2012.) menu digitalizacije, globalizacije, studij na bogoslovnom Teološkom - član mješovite komisije HBK-a umjetne inteligencije, klimatskih fakultetu u Splitu, postiže stupanj ba- i HKVRP-a (od 15. 11. 2015. do da- katastrofa, strašne pandemije, ne- kalaureat 1993. Iste godine zaređen nas) razmjera između nezamislivo boje za svećenika 27. lipnja. Postavši - predsjednik Vijeća HBK-a za gatih i onih koji umiru od gladi, a svećenik, poslan je kao župni vikar u život i obitelj (od 10. 11. 2015. do hrana se baca. Porasta konzumaci- Omiš, gdje je pastoralno služio dvije danas) je droge, alkohola, opijata. Podlo- godine, a zatim u župu Otrić-Struge, - predsjednik Biskupske komisije sti i manipulacija mnogih svjetskih u kojoj je boravio jednu godinu i, po za Papinski hrvatski zavod sv. Jero- lobija koji nemaju nikakvu etiku. njegovim riječima, tu se osjećao izvr- nima (2019. – 2020.) Novi svjetski poredak zastrašujući sno. Otuda je poslan na studij u Rim. - predsjednik Povjerenstva HBK- je, suprotan Bogu i Njegovim na- Na Papinsko lateransko sveučilište, a za zaštitu maloljetnika i ranjivih putcima. Nekako se stječe dojam, gdje postiže licencijat iz crkvenog i osoba (od 9. 9. 2019. do danas). uz sve blagodati suvremenog svi- civilnog prava. Po povratku u Split Letimičan pogled na ovaj saže- jeta, da smo pesimistični. Umorni, obnaša službu sudskog vikara i suca ti životopis cijenjenog nadbiskupa deprimirani. Ignoriramo Boga. na Crkvenom interdijecezanskom Mate Uzinića zateče čovjeka. Ko- Kažu, vjerujemo, molimo se, a gle sudu I. stupnja. Od 2001. rektor je jom je brzinom napredovao, savla- što nam se događa. Zlo se ne može bogoslovnoga sjemeništa u Splitu. davao postavljene zadatke, kojom otjerati bez molitve i samodiscipli- Od 2002. član je Prezbiterskog vije- vještinom! Čini se kako je koračao ne. Opuštenost i konzumacija sve- ća Splitsko-makarske nadbiskupije, a koracima od sedam milja, ili letio ga i svačega okrenuli su nas ma- od 2004. Vijeća Hrvatske biskupske kao orao. Svaka od navedenih duž- terijalizmu. Može li se, recimo, uz konferencije za sjemeništa i duhovna nosti bila bi pojedinačno dostatna religiju, filozofiju, sociologiju, psi- zvanja. da se čovjek s njom suoči i jako hologiju, pa i koristeći postignuća duhovnost PODSTRANSKA revija 27 znanosti i materijalni napredak, produhoviti čovjeka, da bismo shvatili da smo puno više od samo- ga tijela, i da tek produhovljenošću i rastom u duhu možemo presložiti svijet, uz postojeća vrijedna po- stignuća, unijeti u njega duhovnu dimenziju koja nam razvija sposobnost shvaćanja, intelekt, suo- sjećanje. Donosi mir. Mudrost na koju smo zaboravili, koja nas vodi prema središtu bitka. – Slažem se s Vama da su svijet i vrijeme u kojemu živimo izazovni zbog mnogih stvari koje nam se događaju, ali naš svijet i naše vrijeme u tome nisu ništa više ili manje izazovni od svjetova i vremena koji gase. Mladi su izgubljeni, dezori- Krist. To je ono na što nas poziva i su nam prethodili. Svako, zapravo, jentirani. Mnogi rasprodaju dje- što nam poručuje papa Franjo s one vrijeme sa sobom nosi svoje izazove. dovinu. Stranci kupuju zemlju, ra- svoje četiri čarobne riječi koje su I ne može se smatrati neko vrijeme zne nekretnine, na nekim otocima rješenje i za migrante, ali i za zemlje boljim ili gorim od drugoga. Naše oni su većinsko stanovništvo. Strah koje ih udomljavaju. Te četiri riječi vrijeme, kao i prostor u kojemu ži- me je da ćemo za koje desetljeće mi su: prihvatiti, zaštititi, promicati i in- vimo, sa svim onim što to u sebi uk- biti asimilirani, nestati s pozornice tegrirati. ljučuje, naše je poslanje. I umjesto da svijeta. Ta je misao nepodnošljivo Uvozi se nova „kultura“ življe- žalimo nad svojim svijetom i vreme- bolna. Kako gledate na to? nja, koja mnoge omamljuje, a za- nom i gubimo nadu, pozvani smo ih – Razumijem Vašu bol zbog de- pravo je crvotočina, koja razara i oblikovati, svatko od nas s onim spo- mografskog starenja i izumiranja uništava našu duhovnu i materi- sobnostima i darovima koje on ima. našega naroda, kao i mogućih po- jalnu genezu. Kako s tim izaći na Rekao bih da nam je zadaća vrijeme sljedica te sve očitije činjenice koju kraj? i svijet u kojemu živimo svojim ljud- više nije niti potrebno dokazivati, jer – Znam da nam se neke ponude skim i kršćanskim doprinosom učini- je to na neki način i moja bol. Zato koje nudi današnje vrijeme mogu ti boljim vremenom i svijetom negoli sam u više navrata isticao potrebu učiniti takvima kakvima ste ih Vi smo ga zatekli. Naravno, ne ovisi demografske obnove naše domovine opisali, ali za razliku od nekih drugih sve samo o nama. Mi smo darovani i, u skladu sa svojim mogućnostima, vremena i totalitarnih sustava koji ovom svijetu od Boga. I zato nam je pokušavao, koristeći se i s pomoću su, Bogu hvala, za nama i nadam se potrebna molitva i sve drugo što se znanstvenika, doprijeti do onih koji zauvijek, to su danas ipak ponude, u širem značenju može uključiti u po tom pitanju mogu nešto napraviti. a ne prisile. Ne možemo očekivati taj pojam, a povezuje nas s Bogom Nažalost, to baš i nije imalo nekog da naše društvo kao nekad bude kr- i Boga s nama. Zahvaljujući tome većeg odjeka u javnosti. Istovreme- šćansko i da svi misle i žive na sličan odnosu s Bogom mi spoznajemo da no bih želio upozoriti da nam za ovo način. Danas živimo u sekularnom i vrijeme nije samo kronos, nego je i nisu krivi drugi. I također reći da pluralnom društvu koje, istina, sa so- kairos, a što znači da ono nije samo nam zatvaranje pred drugima i oso- bom nosi mnoge izazove, ali i mnoge nešto što teče i prolazi, nego je i mi- bito promatranje drugih kao prijetnje prilike. I umjesto da se žalimo na to losno vrijeme, a tim i prilika koju neće i ne može pomoći. Drugi i dru- kakve su ponude drugih, trebamo se nam je Bog darovao da se svojim gačiji, oni koji zbog nesređenih prili- kao kršćani potruditi pokazati ljepo- životom uključimo u njegov plan s ka u svojim zemljama kucaju na vra- tu i važnost svoje kršćanske ponude. čovjekom i čovječanstvom i dademo ta Europe, nisu nam prijetnja, nego To je put, a ja bih rekao i rješenje za mu svoj doprinos. prilika. Bio bih sretan da oni kucaju izazove s kojima se suočavamo. Ono Mali smo narod, s malo biološ- na vrata Hrvatske i žele tu ostati, ali te izazove neće ukloniti, ali će mno- ke mase. Dočim se malo osovimo oni to ne čine. Žele samo preko nas gima pokazati način kako se s njima na noge, eto nam porobljivača sa proći dalje. Kao što to čine i mnogi nositi. No za takvo što nije više mo- svih strana. Svima otvaramo vrata. naši sugrađani koji su za boljim živo- guće biti kršćanin samo zato što smo I nama su nekad neki otvarali, to je tom otišli iz Hrvatske. Ovo, naravno, rođeni i živimo u takvoj obitelji ili ljudski. Trudimo se pomoći došlja- ne znači da svatko može doći kad i sredini. Danas je nužno da biti kršća- cima da se prilagode, započnu ov- kako hoće. Pravila moraju postoja- nin postane osobni izbor. dje novi život. I ovo malo što nam ti. Ali, ako smo kršćani, to ne smi- Uzroka za nezadovoljstvo ima je ostalo od naše stečevine potpalo je dovesti u pitanje našu kršćansku napretek, ali bilo ih je uvijek. Pan- je pod tuđu upravu. Gotovo smo otvorenost za one koji su u potrebi i demija koronavirusa učinila je da robovi. Raseljeni smo, ognjišta se u kojima nam, jer su u potrebi, dolazi se osjećamo kao gubavci, nosimo 28 PODSTRANSKA revija duhovnost

u kojoj se svi brinu za sve. Vjerujem vjernicima laicima, ali i vjernici laici da to može biti i naš kršćanski dopri- su potrebni nama svećenicima. Svat- nos osvješćenju i obraćenju Europe. ko od nas ima svoju ulogu i poslanje, Ali, ne zaboravimo, obraćenje je ne- svoje mjesto u tijelu Crkve. I samo što što treba promijeniti ponajprije ako svatko od nas daje svoj doprinos, nas kao pojedince. Tek nakon toga je koji nije protiv onih drugih, nego u moguće da se dogodi i obnova naših suradnji s njima, tijelo Crkve može zajednica i našeg zapadnoeuropskog funkcionirati i izvršiti svoje poslanje društva. u svijetu. Svećeničko zvanje jest poni- Nekako su kršćani, pogotovo znost, odricanje od svojega ega, katolici, svjetskoj vladajućoj eli- blagost, strpljenje i trpljenje. Unu- ti kost u grlu, i ne kriju prijezir tarnja borba s ljudskom naravi. prema nama. Ni na jednu drugu Odupiranje zloduhu. A da bi se veliku religiju, čak ni na sekte, ne Bogu udovoljilo, mora se zanema- udara se takvom žestinom, takvom riti vlastito biće, vlastite potrebe. mržnjom. U nekim su kršćanskim maske, izbjegavamo socijalni kon- U nekim povijesnim vremenima zemljama crkve pretvorene u mu- takt. Posljedice su dalekosežne. bilo je opasno biti svećenik, nije zeje, pizzerije, pubove, negdje u Molitva je često mijenjala ljudsku ni danas posvuda poželjno. Nismo javne ustanove, negdje u džami- povijest. Svećenici se trude, no veli- ni izbliza svjesni koliko su nam je. Iako se Dobro i Zlo oduvijek ki dio populacije sve manje i manje svećenici dragocjeni. Mnogi kažu, sukobljavaju, čini li Vam se da to dolazi u crkvu, a u kući se gotovo nepotrebni su nam, mogu se moliti kulminira u današnje vrijeme? Su- ne moli. Je li nekako moguće na- Bogu i bez njih. Od koga su naučili očavamo li se zaista sa Silom, s ve- vesti narod na istinsko obraćenje, moliti? Ne znaju, bez euharistije, likom Zvijeri, prsa u prsa? osvještenje, da nam se ne dogodi bez obreda koji su propisani, da – Nije naše vrijeme po tom poseb- što i u zapadnoj Europi? bi to njihovo moljenje, ako uop- no u odnosu na neka prošla vremena, koja su bila daleko gora od našeg vre- – Koliko god da je pandemija CO- će mole, brzo prestalo i upali bi u mena. Autentični kršćanin provocira, VID-a 19 sa sobom donijela mnoge poganstvo. Utopili se u bezvjerju. kao što je provocirao i Krist. Njega probleme i međusobno nas udaljila, Nisam još čula, niti bilo gdje prosu zbog toga ubili. Nemamo pravo a što sa sobom nosi i neke negativ- čitala, da je igdje i ikada postojala očekivati da bi naša sudbina trebala ne posljedice za vjerski život i oso- ozbiljna religija bez ljudi koji su biti drugačija. Isus nam nije obećao bito religioznu praksu, nije ipak sve svoj život posvetili razvoju i una- tako negativno. Prije samo nekoliko ovozemaljski uspjeh i slavu. Ipak, prjeđenju neke religije, održava- valja priznati da nije uvijek problem godina ljudi su bili potpuno nevažni li je na životu. Širili svijetom, što za liberalnu ekonomiju, a danas se u drugima, odnosno da nas se ne pro- milom, što silom. Što Vi mislite o goni baš uvijek zato što smo auten- događa da se zbog zdravlja ljudi, i to toj „duhovnosti“, koja se danas po- tični. Zašto su crkve u nekim zemlja- onih najslabijih među nama, ta ista li- pularizira kroz mnoge „duhovne“ ma pretvorene u muzeje, pizzerije, beralna ekonomija stavlja u potpuno pokrete? pubove i slično? Nije to zato što nas drugi plan. Koliko je samo truda ulo- – Slažem se s Vama da su nam kršćane u tim zemljama netko mrzi, ženo, a i nastavlja se ulagati da bi se svećenici, kao oni koji su svoj život nego zato što nama kršćanima nisu pomoglo baš svakom bolesniku, iako potpuno stavili u službu Bogu i bli- bile više potrebne pa smo ih prodali. smo svjesni da sve nije moguće spa- žnjima, potrebni. Istina je, međutim, Nekad je kršćanstvo bilo masovno i siti. Ovo je prilika da naučimo kako da i sami možemo moliti i biti u kon- trebale su nam, danas nije, postajemo živjeti i kad prođe pandemija, da nam taktu s Bogom. Ipak postoje mnoge sve više manjina, i ne trebaju nam. To i nakon pandemije bude stalo do dru- milosti koje nam Bog želi ponuditi, je jednostavno tako. I ne treba žaliti gih, da ih štitimo, za njih se brinemo, a nisu moguće bez svećenika. Bez zbog toga, nego kao manjina početi da se brinemo i pomažemo osobito svećenika nema euharistije, koja je autentično živjeti i u društvo koje je one najugroženije među nama. Istina izvor, vrhunac i središte kršćanskog ispražnjeno od vrijednosti donositi je da je manje ljudi u crkvama, ali ne života, kao i nekih drugih sakrame- svojim životom onu najvišu vrijed- bih se složio s tim da se u obiteljima nata bez kojih je otežan naš duhovni nost za koju su kršćani oduvijek da- uopće ne moli. Ima i takvih obitelji. rast. Međutim, važno je da i mi sve- vali život, a ta je vrijednost Isus Krist Kao što ima i onih u kojima ima nasi- ćenici shvatimo da nismo sami sebi i njegovo evanđelje. Čitava povijest lja i drugih negativnih pojava. Ali ima svrha, nego da smo to što jesmo zbog je povijest borbe između dobra i zla. i drugačijih primjera. Pandemija je i drugih, da smo dar onima kojima nas Ali Krist je pobijedio zlo. I, iako se nama u Crkvi pomogla da ponovno Bog šalje. Potrebno je izbjegavati ek- još ne vidi kako će ta pobjeda konač- otkrijemo obiteljsku ili kućnu Crkvu streme u kojima je moguće sve bez no izgledati, mi smo dionici njegove i da je potaknemo da se prepozna kao nas i mi svećenici, zapravo, nismo pobjede kad god se trudimo živjeti Crkva. I istovremeno nam je, čini mi potrebni, ali i one druge u kojima ljubav s vjerom i u nadi. se, pomogla da postanemo svjesni da smo mi svećenici sve i bez nas nije Čeka vas ponovo veliki životni bi i Crkva trebala sve više biti obitelj moguće ništa. Svećenici su potrebni izazov. Jeste li umorni od rada i duhovnost PODSTRANSKA revija 29 izazova? Tamo gdje odlazite, po- poruka da se ne boje. To im je pono- Cijenjeni nadbiskupe, vaše pomalo je drukčiji mentalitet ljudi od vio i u drugim okolnostima. Strah nije slanje do sada se pokazalo vrlo onih s kojima ste bili dosad. Tre- kršćanski osjećaj. On blokira i ones- opravdano i učinkovito. Vaša je mi- bat će Vam hrabrosti i žrtve, kao posobljuje nas učiniti ono što smo sija u ljudskom svijetu vrlo, vrlo važ- prvim apostolima, Petru i Pavlu. poslani učiniti u Kristovo ime. Ovo na. U svoje ime i u ime naše župe, u Nekad čovjek prosipa svjetlost, nije nešto što sam ja izabrao. Dapače, kojoj ste ostavili svijetao, neizbrisiv ali tama se uporno odupire. Puno pokušavao sam objasniti onima koji trag, koji mnogima svijetli i danas, i puta lije suze i pita se: zašto je ovo me šalju da nisam najbolje rješenje cijele Podstrane, želimo Vam da pod mene dopalo? Ali kad se pojavi i za ovu službu. Ali Božja je volja bila Božjom zaštitom, Gospinim zagovo- mali tračak svjetlosti, shvati da je takva kakva jest. Zato nemam straha. rima, uz pomoć svetaca kojima se taj tračak zapravo začetak vatre. obraćate za pomoć, uz Vaše molitve Iako znam da osobno nisam dorastao Kad se nešto pokrene, ima onih i žrtve, Vašu oštroumnost i empatiju, ovom izazovu, ali nisam to bio ni koji će se odazvati. Koji su vezani kao i naše dobre želje i molitve, Va- uz Boga, uz vjeru. Vjera u nadna- kad je riječ o Dubrovačkoj biskupi- šoj budućoj, Riječkoj nadbiskupiji, ravno, u ovom slučaju u Svemogu- ji, ne bojim se izazova koji su preda budete svjetionik, a Vaš biskupski ćega Boga, čovjekov je najprirod- mnom. Ako sam, uz pomoć Božju i štap, kao Mojsijev. I naravno, da niji instinkt. Ljudi su osjećajni, pomoć onih koje mi je Gospodin po- Vas posluži dobro zdravlje. znaju prepoznati istinske vrijed- slao kao suradnike, kao i otvorenost i Sretan Vam Božić i predstojeći nosti. Oduševiti se nekime tko je molitve vjernika, uspio izvršiti Bož- blagdani. Nova godina 2021. neka svojim kreativnim duhom unio u je poslanje u Dubrovačkoj biskupiji, Vam bude blagoslovljena, plodovi vjeru život, pokrenuo mnoge pro- onako kako sam najbolje znao, vjeru- Vaših molitava, rada i zalaganja, jekte, usmjerio mnoge koji su luta- jem da ću u tome uspjeti i u Riječkoj Bogu na čast, nama na korist. li. Svojim svjedočenjem i djelima, nadbiskupiji. Znam da ponovo mogu Hvala Vam na vremenu koje ste svojom žrtvom, samoprijegorom, računati na Božju pomoć, a nadam izdvojili za nas. svojom energijom probudio uspa- se da neće izostati niti pomoć dobrih Hvala Vam! Pozdravljam sve i vane. Zasjao. Bojite li se krenuti na suradnika, kao i otvorenost i molitve svima također čestitam sretan Božić taj novi apostolski put? vjernika, koje će mi Bog darovati u i novu 2021. godinu. I molim vas, – Prva poruka koju je uskrsnuli mojoj novoj biskupiji, Riječkoj nad- molite za mene, a ja obećavam da ću Gospodin rekao svojim učenicima je biskupiji. moliti za vas. Bog vas blagoslovio! Red SVETE KLARE u Splitu s. Dolores MANDIĆ, opatica

rugi franjevački red, Red sv. Klare (Ordo S. Clarae), sestre klarise, započeo je svoj povijesni hod u Splitu 1308. godine. Prve sestre došle su iz Italije i počele su živjeti karizmu sv. Majke Klare u prvom izgrađenom samosta- Dnu na vratima Rive, u blizini gradskih vrata, u južnom dijelu Dioklecijanove palače. No, ubrzo sestre prelaze u jugoistočni dio Palače, uz crkvu sv. Andrije, gdje ostaju dugo. Nakon skoro 600 godina provedenih u starom samostanu, 1883. godine, na blagdan Našašća tijela sv. Majke Klare, 23. rujna, sestre su prešle u novi samostan, u kojemu žive i danas. Mnogi samostani klarisa dokinuti su u našoj zemlji, posebno uz hrvatsku obalu: zbog navale Turaka, reformacije, zakona cara Josipa II., Napoleonova zakona i drugog, no splitski je samostan klarisa opstao. I danas se opet nalazi u centru grada, kao duhovna oaza usred gradske vreve i buke. Ovako izgleda jedan dan u našem svakodnevnom životu: – U pola noći je molitva službe čitanja ili Matutina i ostale molitve. Posebno se moli na nakane, za sve one koji se preporučuju u naše molitve. Na svetkovine i blagdane mole se tri Nocturna, običnim danom dva. Noćna molitva traje oko jedan sat. – U 5.30 je ustajanje i molitva. Jutarnje razmatranje, franjevačka krunica, jutarnja iz Časoslova, te Treći čas. U 7 sati je sveta misa zajedno s vjernicima u našoj sa- mostanskoj crkvi, a u 7.30 zahvala nakon svete pričesti i mise. – U 8.45 je doručak, čitanje duhovnog štiva, pa ure- đivanje ćelije. – Od 8.30 do 11.15 je radno vrijeme. Samostanska uprava određuje svakoj sestri dužnosti. Pravimo hostije i obrađujemo veliki vrt koji okružuje samostan. Sestre se po tjednima mijenjaju u kuhinji i u radionici. Tu je i služba ekonome, vratarice, sakristanke, bolničarke itd. Također su sestre raspoređene u čišćenju samostana. – U 11.20 je molitva krunice i druge molitve. 30 PODSTRANSKA revija duhovnost

Želi neke nove Franje i Klare koji će pokrenuti ljude našega vremena. Mo- litva klarise obuhvaća svijet, duhovna je majka mnoštva duša, posebno onih koje će upoznati tek u vječnosti. Za svaku bi sestru moralo vrijedi- ti ono što je bilo rečeno za majku sv. Klaru: „Nije bilo moguće da takva zapaljena svjetiljka, tolikoga sjaja, ostane skrivena, a da ne širi svjetlo i da dom Gospodnji ne rasvjetljuje... Dapače, lomeći nemilice u tijesnoj osami alabastrenu posudu svoga tijela, Klara je miomirisom svoje svetosti ispunila cijelu Crkvu.“ Danas u splitskom samostanu klarisa živi 20 sestara. Od njih su četiri – U 12 sati, nakon molitve Anđeo odlaze u procesiji u kor na molitvu sestre u formaciji: jedna novakinja i Gospodnji (Kraljice neba), sestre iz Povečerja. tri juniorke s prvim zavjetima. Ostale kora i pred velikim kipom Gospe – U 21.00 sestre se povlače na po- sestre imaju vječne – doživotne za- Lurdske na stubištu izmole Zdravo činak u svoje ćelije. vjete. Kraljice, i u procesiji moleći Misere- Inače, svaka sestra ima osobni sat U svijetu ima oko 20.000 klarisa. re (ps. Smiluj mi se, Bože...) odlaze klanjanja dnevno. Sestre se mijenjaju Novi samostani otvaraju se u misij- u blagovaonicu i mole prije ručka svaki dan. skim zemljama Afrike i Azije. U Hr- obredne molitve. Za vrijeme ručka Čuvamo samostansku tradiciju vatskoj imamo tri samostana klarisa čita se Evanđelje i razne knjige po- moljenja devetnica uoči svih većih i jedan u Brestovskom kod Kiseljaka znatih duhovnih pisaca, posebno Fra- svetkovina i blagdana. Također se (BiH). njevački spisi. mole devetnice i trodnevnice mno- Duboko vjerujemo u snagu moli- – Od 12.30 do 13 sati vrijeme je gim svecima, posebno onima iz Fra- tve, kojom je ispunjen sav naš život! za rekreaciju, razgovor... Sestrama je njevačkog reda. Samostan ima svoje Isus nas uči moliti u našem potpu- najdraže izići u naš prelijepi vrt i ra- vlastite običaje, koje nastojimo vjer- nom posvećenju Njemu i molitvi za diti ručne radove. no izvršiti. Između ostalih, imamo cijeli svijet; za čovječanstvo, koje – U 13 sati imamo zahvalnu moli- trosatno klanjanje na Veliki petak od želi spasiti! Molitva iz srca mijenja tvu – u procesiji sestre mole Te Deum 12 do 15 sati u spomen Isusove Muke svijet, preobražava ga i spašava od i dolaze u pohod Presvetom. i svete Smrti. A nakon obreda imamo zla... „Smatram te pomoćnicom sa- – Od 13.30 do 15 sati vrijeme je procesiju kroz cijeli samostan od ol- moga Boga u spasenju duša.“ To su kanonske šutnje preko dana. Sestre tara do oltara Gospe Žalosne, kada riječi naše Majke sv. Klare češkoj mogu čitati, osobno moliti ili otpo- molimo krunicu sedam žalosti BDM. kraljevni, koja je na samim počeci- činuti. U zahvalu sv. Josipu, koji je spa- ma slijedila Klaru. Moglo bi se reći – U 15 sati je molitva šestog i de- sio samostan od požara početkom 20. da je to definicija našeg kontempla- vetog časa. Uz to se dodaju molitve stoljeća, sestre svake godine 1. svib- tivnog poziva, kako bi znao reći sv. Svetom Ocu Franji, sv. Majci Klari, nja imaju procesiju samostanskim papa Ivan Pavao Drugi: „Srce Klare i Iz dubine... za zadnju pokojnu sestru hodnicima do zavjetne slike sv. Josi- njezinih sestara veliko je kao svijet.“ i jedan za pokojne dobročinitelje. pa. Pjevaju se litanije svecu i hvalo- Kada jedna djevojka osjeti u duši – Od 16 do 18.15 vrijeme je rada. spjevi njemu u čast. poziv i javi nam se, budemo u kon- Uz spomenute dužnosti, sestre nakon U korizmene petke sestre jedu taktu s njom. Upozna naš način živo- popodnevne molitve vježbaju pjeva- juhu klečeći, kao i u dane posta uoči ta i kada se odluči da krene ovim du- nje. Naime, imamo mali samostanski svetkovina. hovnim putem, odredimo dan ulaska zbor i pjevamo za vrijeme nedjeljnih Klarisa znači da Bog živi danas u samostan. Time započinje vrijeme svetih misa u našoj crkvi, također i među nama! Govori o snazi Božje kandidature i postulature. Nakon jedna svetkovine i blagdane. ljubavi, zbog koje je vrijedno sve ne godine vrijeme je novicijata (kuš- – U 18.30 je Vesper – večernja ostaviti i predati život Bogu, radi nje); obred je to svečanog redovnič- molitva, dio Časoslova. Zatim slijedi spoznaje Njegove silne ljubavi. Duh kog oblačenja habita. Novicijat traje pola sata razmatranja u šutnji. sv. Majke Klare živi i danas u srcima dvije godine. Nakon toga su privre- – U 19.30 sestre opet u procesi- njezinih kćeri širom svijeta u oko ti- meni zavjeti. To je vrijeme dubljeg ji mole Miserere i dolaze na večeru. suću samostana i 20.000 sestara kla- upoznavanja Pravila i Konstitucija Čita se također duhovno štivo, posla- risa. I danas Gospodin daje velika na- sv. Klare. Sestra još više ulazi u život nice i određene duhovne knjige. dahnuća svojim odabranim dušama, zajednice... Nakon pet godina su do- – Od 20 sati do 20.30 vrijeme je za ovo vrijeme. Dijeli milosti i očitu- životni zavjeti. za rekreaciju. Kad god je lijepo vrije- je svoje planove spasenja današnjeg Poziv klarise je duboko otajstvo, me, sestre vole prošetati vrtom. čovječanstva. I danas želi otvorena Božja tajna, Božji blagoslov i dar Cr- – U 20.30 sestre iz blagovaonice srca za Njegovo sveto djelovanje. kvi i svijetu! duhovnost PODSTRANSKA revija 31 NAŠ MLADOMISNIK Piše: Zoran JURIŠIĆ ja danas svećenik, jer je tu moj drugi dom. Otkad znam za sebe tu susrećem on Mirko Šakić rođen je 4. ljubav, prihvaćanje, podršku. Poseb- listopada 1995. u Splitu, za no sam zahvalan župnicima don Anti svećenika Splitsko-makar- D Čotiću i don Anti Vrankoviću za sve ske nadbiskupije zaređen je 27. lipnja što su činili i čine za mene. 2020., a svoju mladu misu slavio je 4. Kušnji je svakako bilo. Što je srpnja 2020. u župnoj crkvi Gospe u vama osobno davalo snagu u odluci Siti u Strožancu. Don Mirko je drugi da postanete svećenik? naš mještanin koji se zaredio u ovoj, – Kao veza momka i cure koji od vremena osnivanja mladoj, ali du- idu prema braku, tako je i za jednog hovno bogatoj župi. bogoslova vrijeme priprave za sveće- Don Mirko, što vas je privuklo ništvo jedan hod povjerenja s Bogom i ponukalo da se odlučite za ovaj Ne dajte nikome i ničemu da vam u kojem sve više upoznaješ tu osobu zahtjevan poziv, koji traži i veliku oduzima mir, gradite s Bogom i ne koja te je izabrala i koju si ti izabrao, žrtvu i samoprijegorno odricanje? bojte se! ali u svemu tome sve više upoznaješ – Gospodin – kad me je u kršte- Krećete u svoj svećenički poziv i sebe. Pa vidiš da si ustvari maleno, nju učinio svojim. Kad kažete „za- u župi sv. Petra na Priku, u Omišu. slabo i krhko biće i da to nije nešto htjevan poziv“, znam da mislite na Želimo vam puno uspjeha u vašem zastrašujuće, nego nešto jako dobro svećenički poziv, ali ja mislim na kr- poslu. Naravno da će svaki novi jer će u svemu tome Bog bit velik, šćanski poziv koji smo primili na kr- dan donijeti nove životne situacije On će biti na djelu preko tebe. On me štenju. Nema zahtjevnijeg, ali nema koje se ne uče u školi i na fakultetu. je takvog želio i On zna zašto me je Kako se osjećate i je li vas strah? ni ljepšeg poziva od kršćanskog, jer pozvao. Odnos s njim je nešto gdje – Radujem se svemu što dolazi, a je kršćanin pozvan ljubiti, a to znači sve naše stoji ili pada. za strah nema mjesta jer je Gospodin služiti, odnosno darovati se potpuno Vi ste, nakon don Ivana Marića, taj koji sve vodi: Njega sam poslan za drugoga. Primajući ljubav koju drugi mještanin Strožanca koji se naviještati, ne sebe i svoju neku priču nam Otac daruje u Sinu Isusu Kristu, zaredio za svećenika. Što biste po- pričati. pozvani smo živjeti kao „dar za dru- ručili mladićima i djevojkama koji U ime uredništva Podstranske goga“. Netko kao muž, pa onda i kao u sebi osluškuju Božji poziv? revije i Predsjedništva Ogranka otac, a ja sam u 17. godini prepoznao – Budite hrabri i osluškujte na što Matice hrvatske u Podstrani, a po- da me Gospodin poziva da služim vas Gospodin poziva, gdje ćete i u sebno u svoje ime, čestitam vam na kao svećenik. Do tada nisam to želio, čemu vi biti najradosniji i druge činiti hrabrosti da se odazovete Božjem imao sam neke druge planove, ali od takvima. pozivu. Želimo da vas na vašem tog trenutka cijelim bićem želim slu- Budite odlučni i nemojte dopušta- putu prati blagoslov i molitve žu- žiti kao svećenik. ti drugima da odlučuju o vašem život- pne crkve Gospe u Siti. Hvala na Je li vam, i koliko, ova župa i nom pozivu. razgovoru. prije, dok je župnik bio don Ante Čotić, i danas, dok je župnik don Ante Vranković, pružala podršku da ustrajete na svojem putu formi- ranja za svećenika? – Apsolutno. I to puno više od same podrške. Rekao sam u zahvali na mladoj misi da je moja župa Gos- pe u Siti itekako „kriva“ za to što sam

Don Mirko u zagrljaju roditelja Don Mirko i obitelj 32 PODSTRANSKA revija ja tako mislim

stracije radi prepričati jedan isto tako IN HOC dirljiv dijalog iz naše obližnje škole. U prvom razredu sjedila je i učila svoja Uzalud prva slova grupa prvašića, tada pre- SIGNO plašenih šestogodišnjaka. Vidjeli su grupu naših dragovoljaca branitelja u nam VINCES maskirnim uniformama te su pitali uči- (U ovom se znaku pobjeđuje) teljicu: „Jesu li ovi momci koji ovuda u blizini šetaju vojnici?“ Učiteljica im Piše: Ines BOŠKOVIĆ SORIĆ je umirujućim tonom odgovorila: „Da, trud, jesu, to su naši branitelji, a onaj mo- anas je 18. studenog 2020. mak što mi se javio, to je moj sin.“ Di- godine i po tko zna koji put jete je odgovorilo: „Učiteljice, onda se pisači Drazmišljam o tužnim i slavnim mi ne moramo bojati, oni će nas čuvati danima 1991. godine i o tome što svi ti i nitko nam ništa ne može.“ Učiteljica Piše: Mario TOMASOVIĆ događaji znače za Vukovar i za čitavu je samo odgovorila: „Tako je.“ Hrvatsku. Razmišljam o tome tko su i E, pa sad sami zaključite može li Neki nastavljaju tamo gdje su kakvi su to ljudi naši branitelji. Da bih ovaj članak imati i naslov „Od ove lju- mučitelji stali“, podnaslov je na prethodno pitanje mogla odgovoriti bavi nema veće“. teksta Ivice Ivaniševića, koji našim mlađim čitateljima i predočiti “ Moj odgovor bio bi „da“ i mogu s pravom ističe nehuman odnos im istinu o tim časnim ljudima, počet objasniti zbog čega. prema obilježavanju nasilne smrti ću, istina, malo zbrda-zdola kopati po Naši su branitelji bili ljudi koji su Palmine Piplović, koju su fašisti li- svim svojim sjećanjima iz 1991. godi- spašavali živote svojeg naroda, svo- kvidirali samo zato što je nagovarala ne. Nadam se da će ipak svatko moći jih najbližih i doslovce su branili svoj okupatorske vojnike da se predaju. razumjeti što sam htjela reći. prag, svoj dom. Uza sebe su imali i Evo jednog događaja od 6. svib- Mnogi nisu ni to činili pa su likvidi- oružje i krunicu. Njihovo oružje nije rani kao i Palmina, a i dandanas oni nja 1991. godine. Tog jutra hodala bilo namijenjeno napadanju nevinih i njihovi sljednici doživljavaju novo sam ulicama Splita i prolazila pokraj ljudi i agresiji, a krunica je bila znak zlostavljanje, samo od drugih mu- dvorišta jednog dječjeg vrtića. Upravo njihove vjere u Boga. tim putem prolazila je kolona ljudi, i Pripadnici Četvrte gardijske briga- čitelja. Samo ću napomenuti da su to radnika iz Brodogradilišta Split. de imali su svoj amblem i geslo In hoc 1942. godine s likvidacijama civila Grupa male djece, u dobi između če- signo vinces, a to znači: U ovom se u mojoj Podstrani započeli, naža- tiri i šest godina, prišla je uz ogradi znaku pobjeđuje. Da, kao što znamo, lost, hrvatski komunisti, a nastavili vrtića i s čuđenjem gledala skupinu pobjeđuje se u znaku križa i žrtve, a talijanski i njemački fašisti. Likvidi- ljudi u radnim odijelima. Mališani su žrtvuje se iz ljubavi prema ljudima. rani su ti civili za osvetu, likvidirani bili zbunjeni i jedan od njih je pitao: O navedenim činjenicama uči nas su zbog interesa, likvidirani su zbog „Barba, gdje idete?“ Odrasli čovjek naša vjera. Iz navedenih činjenica mo- umorna lica odgovorio mu je: „Djeco, žemo zaključiti kakvi su to bili ljudi ovo idemo radi vas i vašeg dobra, da naši branitelji dragovoljci. Oni su se vama bude bolje.“ Ovaj je odgovor bio žrtvovali za sve nas, za boljitak bu- dirljiv jer je tog dana većina građana dućih pokoljenja, za demokraciju i za Splita išla pred zgradu Komande Voj- mir. nopomorske oblasti JNA. Pobunjeni Zaslužili su mnogo bolji društveni Srbi već su nekoliko dana držali hrvat- status i mnogo bolju budućnost. Ne sko selo Kijevo u blokadi i sprječavali smijemo nikada zaboraviti misliti na opskrbu bolnice u Vrlici. Split se tada sve naše nevine žrtve rata i na njiho- digao na noge. Prosvjedi su bili iskaz vo dostojanstvo. Uvijek, ali baš uvijek hrvatskog naroda u Dalmaciji, koji se moramo imati na umu da su naši bra- ovim činom jasno izjasnio protiv ve- nitelji dobili rat u znaku križa. Mora- likosrpskih težnji. Prosvjed u Splitu mo imati na umu da su oni vjerovali u pokazao je odlučnost hrvatskog puka pobjedu poput cara Konstantina, koji da brani svoju domovinu i uvjerenje je prema legendi neposredno prije bit- da neće bez borbe agresoru dopustiti ke na Milvijskom mostu 28. listopada okupaciju Hrvatske. 312. godine imao viziju križa, a koja Tako su se naši dragovoljci branite- ga je potaknula da sljedeće godine Mi- lji, onako goloruki, vrlo brzo organizi- lanskim ediktom ozakoni dotle progo- rali. JNA i jugokomunistički totalitarni njeno kršćanstvo, odnosno da se i sam Božica pravde ne vidi krivce, kaže da je režim bili su nemilosrdni, ali ipak je preobrati na kršćanstvo. pravda na nebesima. svekoliki puk imao bezrezervno po- Za naše branitelje su dom, ljubav i Ne znam koliko joj se može vjerovati. vjerenje u svoje branitelje. Mogu ilu- domovina najvažniji od svega. Kad ne vidi, neka i ne govori. ja tako mislim PODSTRANSKA revija 33 drugačijeg mišljenja, likvidirani su kao i naša Palmina Piplović; nad OSVRT NA njom i nad njima je izvršen ratni PLANIRANU zločin, zaboravljen kao da ga nije ni bilo. Međutim, neće nas nigdje do- DEVASTACIJU vesti prebrojavanje naših stradalih žrtava, ali ako smo ljudi, trebamo se NOVOUREĐENE pokloniti svakoj nevinoj žrtvi i oda- PLAŽE ti joj pijetet, isto kao i svakoj žrtvi stradaloj na fronti. Nažalost, mnogi NA UŠĆU su poginuli za tuđe ideale, za tuđe Lučica - prijedlog izmjene interese, za tuđe gluposti i utopije. ŽRNOVNICE no elaborirati problematiku zaštite Ključno je pitanje ove priče: za- Piše: Dražen VLAŠIĆ kupača jer se u lučicu ulazi preko što je čovjek tako zločesto biće iako akvatorija kupališta gradske plaže. nas stotine vjera poučavaju za borbu elja mi je da Podstrana bude Dakle, prvenstveno treba voditi protiv zla? Unatoč tome, opet smo Splitu kao Opatija Rijeci. Da računa o životima i zdravlju kupa- najzločestija vrsta na ovom našem bismo spriječili planiranu planetu, nasuprot činjenici da na Ž ča, korisnicima gradske plaže, i to devastaciju prostora, dajemo ove kugli zemaljskoj ne postoji ni jedna sugestije: na način da se postojeće „pero“ po- ideologija ni vjera koja ljude pouča- Nedopustivo je i neprihvatljivo loženo sjeverozapadno u lučici pro- va o borbi protiv dobra. Bezumnih širenje lučice u akvatorij i obalni duži za oko 50 metara u more radi mučitelja, kojih ima svugdje oko dio novoformirane gradske plaže, fizičkog odvajanja kupača s gradske nas, ima napretek, a najgori su oni u koju je uloženo oko 25.000.000 plaže od plovila koja ulaze u luči- koji upravljaju svijetom, a za koje ne kuna, a dio tih utrošenih sredstava cu i izlaze iz nje. Ovako predloženi da nema pravde, nego ih se nagrađu- dobiven je i iz EU-ovih fondova. S koncipirani ulaz u lučicu (od izra- je za prouzročene zločine. (Primje- jedne strane, redikulozno je planira- đivača UPU-a) predstavlja opasnost rice, Kofi Annan dobio je Nobelovu nim širenjem lučice devastirati ne- za kupače. Izrađivač se prvenstveno nagradu za mir, a u njegovu man- tom uređenu (skupo plaćenu) grad- fokusirao na lučicu, ne uzimajući u datu bezumni su mučitelji poubijali sku plažu u koju su uložena znatna obzir mogući štetan utjecaj na kupa- milijun građana Etiopije, sto tisuća financijska sredstva, a s druge pak če, korisnike novouređene gradske strane postoji opravdana sumnja da građana bivše Jugoslavije, itd.). Pa plaže koja je u „međašniku“ s luči- će lokalna samouprava zbog naru- svi smo svjesni koliko je mučitelja i com. Realizacijom izgradnje „pera“ šavanja plana (po kojem je gradska kod nas i u svijetu, i svi smo svjesni kako smo predložili fizički bi se toga da mnogi nikad nikome neće plaža uređena) morati vratiti novac koji je dobila iz EU-ovih fondova. odvojio akvatorij u kojem se nalaze polagati račune i da nikada neće is- Dakle, postavljamo pitanje: zašto se kupači od akvatorija koji je pred- paštati za svoje zločine. Za njih je onda bacao novac za uređenje grad- viđen za uplovljavanje i isplovlja- pravda nedostižna i takva će ostati. ske plaže ako se imalo na umu šire- vanje brodica. Nadalje, ovako loše Mnogi kao takvi služe političarima nje lučice na vodni i obalni prostor koncipiranim ulazom za plovila u za potkusurivanje, manipuliranje i novouređene gradske plaže? lučicu otvara se mogućnost nesme- trgovanje; svima trebaju, a najmanje Nadalje, nije izrađena studija tane kontaminacije (masnoćama, pravdi. utjecaja na okoliš, a trebalo ju je uljima, pogonskim gorivom, de- Što se može dogoditi ako na te- izraditi s posebnim osvrtom utje- terdžentima) novouređene gradske melju tog zaključka prestanemo caja širenja akvatorija lučice na plaže, njezina akvatorija i njezinih govoriti o zločinima i bezumnim zagađenje akvatorija postojeće kupača. Međutim, na istom ovom mučiteljima? Ne vjerujem da će se gradske plaže, a samim time i po- UPU-u imamo lijep i zoran primjer išta promijeniti ni nabolje ni nago- stojanja opasnosti za zdravlje ku- kako treba odvojiti lučicu i plovi- re, naša će vrsta i dalje ostati naj- pača na gradskoj plaži. Odnosno, la od kupača. Naime, već imamo zločestija vrsta na zemlji, i dalje će u izradi tražene studije utjecaja na bezumni mučitelji plesati svoj vam- okoliš treba posebno biti obrađeno postavljeno jedno takvo „pero“ na pirski mučiteljski ples, a mučenika što treba učiniti u slučaju nesretnog jugoistoku lučice. To „pero“ fizički će uvijek biti. Nažalost, oni također slučaja izlijevanja štetnih tvari koje odvaja kupače lokalne plaže od plo- trebaju političarima za potkusuriva- mogu ugroziti kupače i što treba vila koja gravitiraju lučici. Takvo nje, manipuliranje i trgovanje; i oni činiti da do takvih nesretnih sluča- „pero“ treba predvidjeti ovim UPU- svima trebaju, a najmanje pravdi jeva ne dođe. U studiji treba poseb- om na sjeverozapadu lučice. 34 PODSTRANSKA revija ja tako mislim PRILOG O MASONSTVU U DRŽAVI HRVATSKOJ Ivan MUŽIĆ, povjesničar

1. Neki hrvatski emigranti vratili su se u Hrvatsku kao obavještajci Nastajanje Tuđmanove drža- jugoslavenskih ili stranih obavje- ve Hrvatske vezano je uz stranku štajnih službi, a neki i kao članovi nazvanu Hrvatska demokratska za- raznih okultnih društava. Nekadanji jednica. Ona je najvećim dijelom komunisti, posebno oni iz UDB-e, a tvorevina prvoboraca prvobitne neki dijelom i iz KOS-a, prihvatili Udbe, odnosno kasnije Službe dr- su masone iz inozemstva i masonske žavne sigurnosti, a Franjo Tuđman kandidate iz zemlje kao prirodne sa- bio je njihov izbor za predsjednika veznike u zauzimanju i podjeli vla- stranke i predsjednika države. Po- sti. Infiltracija masona u novu vlast, četkom 1991. u antikomunističkom odnosno u samu vladajuću Hrvatsku masonstvo bilo je protiv stvaranja HDZ-u bilo je već 97 tisuća bivših demokratsku zajednicu, bila je oz- samostalne hrvatske države i zato je hrvatskih komunista, dok je u SKH- biljna zbog toga što je masonstvo bilo moguće da se, uz jedinu iznim- SDP-u ostalo tek 15 posto dotadaš nadnacionalna i strogo hijerarhijska ku masona Eugena Laxe, hrvatski njeg članstva.1 Tako su Hrvatskom tajna organizacija u kojoj su i maso- masoni koji su formirali lože pod nastavili vladati isti kadrovi koji su ni u Hrvatskoj, bez obzira na svoja okriljem slobodnozidarskih struk- u obrani komunizma i Jugoslavije osobna uvjerenja, prisiljeni slije- tura sa Zapada nisu ni najmanje po- progonili i ubijali državotvorne Hr- diti političke direktive inozemnih kušali angažirati na stvaranju samo- vate. Tuđmanovo shvaćanje pomir- masonskih središta.3 Međunarodno stalne države Hrvatske. Tuđman je bene ideje rezultiralo je stvarnošću htio ostvariti samostalnu Hrvatsku da su u novonastaloj državi Hrvat- sovati za Zakon o pretvorbi. Sjećam utemeljenu na kršćanskim etičkim se, nekolicina nas pobunila se protiv skoj bivši pripadnici jugoslavenskih zasadama. Masonski graditelji „no- toga zakona, a onda je Manolić do- voga svjetskoga poretka“, motivi- obavještajnih službi stvorili paralel- šao u Klub zastupnika HDZ-a, ma- rani antiteističkim svjetonazorom i nu vlast. Udbaški kadrovi nametnuli šući tim zakonom, i rekao: ‘Tko neće su Tuđmanu pretvorbu, i to na način glasovati za ovaj zakon, može ići iz stvaranjem svijeta bez granica, doži- koji je potpuno uništio hrvatsko gos- HDZ-a!’ Tako je taj zakon nastao.“ vjeli su Tuđmana kao sablast proš- podarstvo.2 (Ivica Radoš, Hrvatske kontroverze, losti. Večernji list, Zagreb, 2014., str. 26- Poslije Tuđmanove smrti na vla- 28,34.) sti su se smjenjivala vodstva dvi- 1 Ivan MUŽIĆ, O Josipu Manoliću, 3 Tuđman je upozoren da je u tisku ju vodećih stranaka (HDZ i SDP), Eugenu Laxi i Simboličkoj Velikoj objavljen izvorni podatak (koji je u biti istoga političkog programa. loži Libertas, Matica hrvatska Ogra- objavljen i u Mužićevoj knjizi Ma- Predstavnici tih stranačkih snaga u nak Imotski, Split, 2016., str. 14-15. sonstvo u Hrvata) da je ministar Hrvatskoj potjecali su velikim di- F. Tuđman je, prema kazivanju Ivica gospodarstva Nenad Porges jedan Pašalića, odlučio početkom 1998. jelom iz obitelji nehrvata, zatim od od osnivača masonstva u Hrvatskoj. onih kojima je samo jedan roditelj godine da HDZ podupre prijedlog Tuđman me je u svezi s tom pro- bio Hrvat i naposljetku od potoma- Zakona o lustraciji, ali je to sprije- blematikom pozvao na razgovor u čio Vladimir Šeks s obrazloženjem Predsjedničke dvore u subotu, 15. ka jugounitarističkih i masonskih da taj prijedlog nije prihvatljiv „ni sa studenoga 1997. U razgovoru sam predaka. Ratnici iz hrvatskog puka ustavno-pravnoga ni sa nacionalno- stekao dojam da je Tuđman postao stvorili su i samo oni obranili su- političkoga stajališta“. (Darko HU- zabrinut zbog činjenice da proza- verenitet Hrvatske da bi ga zatim DELIST, Lustracija, Globus, broj padno nadahnuti pojedinci u HDZ- služinski mentalitet gotovo svih po- 1239. od 5. IX. 2014., str. 30-39.) u masoni ili masonski kandidati litičara „za Judine škude“ rasprodao 2 „Prije donošenja zakona u Hrvat- zajedno s masonima iz oporbenih u bescjenje tako da od države nisu skom saboru u Klubu zastupnika stranaka, zasjedaju u istim ložama, ostali ni „ostatci ostataka“. HDZ-a vodila se oštra polemika: i u njima primaju iste nadstranačke ići sa zakonom o pretvorbi ili ne? direktive. Usporedi Ivan MUŽIĆ, 2. Predsjednik vlade RH Josip Mano- Tuđman i masonstvo. U knjizi; Ivan lić, praktički drugi čovjek Hrvatske, MUŽIĆ, Masonstvo u Hrvata, Na- Nadbiskup Frane Franić je ubr- na sjednici Kluba zastupnika HDZ-a klada Boškovič, Split, 2005., VIII. zo po nastajanju hrvatske države svima je ‘zaprijetio’ da moraju gla- izdanje, str. 623-636. shvatio da su komunisti i masoni ja tako mislim PODSTRANSKA revija 35 zavladali u novoj hrvatskoj državi. nazvati to ‘opsjednućem’ posve je „Komunisti su infiltrirani u svim hr- krivo... Vaša studija ostavlja dojam vatskim strankama bez obzira jesu li da je sada važna tema odnos Nadbi- formalno pripadali komunistima... I skupa Stepinca, u kontekstu svoga ja se zaista čudim da se to i kod nas vremena, prema masonima.“ počelo nešto slična događati da neki Nadbiskup Kuharić živio je sve- katolici glasuju za neke stranke koje tim životom, ali je iz ovih stilizacija vode marksistički ateisti ili slobodni očito bio neupućen u problematiku zidari.“4 masonstva. Mužić mu je odgovorio Frane Franić umirovljen je 10. pismom iz Splita dana 19. X. 1998. rujna 1988. godine, a subraća bi- godine ovako: skupi posve su zanemarili njegovo „Poštovani gospodine Kardinale, upozorenje iako su iz objavljenih Velika Vam hvala na Vašem pi- podataka, posebno od Milana Sim- smu od 12. listopada 1998... Iz moga čića, upoznati da je međunarodno teksta očito je da je tezu kako je Ste- masonstvo bilo protivno stvaranju pinac bio ‘opsjednut masonstvom’ nezavisne države Hrvatske. Odnos prvi napisao (Ljubo) Boban, a da je vrha Katoličke crkve u Hrvata prema danas zastupa Feral. Ja sam tu tezu masonskom čimbeniku u novostvo- izričito odbacio tvrdeći da je on u renoj državi Hrvatskoj navijestio je ministri u Vladi ili kao sabornici u odnosu na problematiku masonstva bio realan i u tom smislu sam uputio Živko Kustić u Glasu Koncila, što je Hrvatskom državnom saboru. Slo- na moju knjigu Masonstvo u Hrva sa žalošću i savršeno točno interpre- bodni zidari izvan političkih struktu- ta u kojoj je to detaljno obrazlože- tirao samo Dragoš Kalajić: ra ne skrivaju posebno svoju pripad- „Imajući u vidu da je masoneri- no... Što se tiče aktualnog mason- nost masonstvu. Tako je objavljen i ja vekovni neprijatelj hrišćanstva, stva, konkretno u nas, sigurno je da podatak o tome kako je Tvrtko Jako- veoma je potresna lektira poziva na Tuđman nije mason. Što se tiče osta- vina bio „jamac“ profesoru Nevenu kapitulaciju pred masonerijom, koji lih političkih prvaka, a posebno ha- Budaku za prijem u ložu.6 potiče od uticajnog katoličkog sve- dezeovaca – ‘zna se’. To zapravo svi Crkva u Hrvata nastavila je sli- štenika i uglednika Živka Kustića: znaju osim hrvatskih biskupa. Oni jediti od Kustića najavljenu politiku ‘Ali znam da posao mlade hrvatske će shvatiti situaciju tek kad Tuđman demokracije ne smije biti borba pro- šutnje o postojanju i djelovanju ma- ode sa političke scene... Stepinac je tiv masonerije kao ni protiv ikoje sonskog čimbenika u Hrvatskoj, što bio u odnosu na masonstvo savršeno javne ili tajne međunarodne snage. je vidljivo i iz sljedećeg primjera: u pravu, a ono je danas aktualnije Ako je to društvo zaista toliko zlo- Ivan Mužić poslao je nadbiskupu nego ikada u povijesti, posebno u često, neka mu se suprotstave veliki Franji Kuhariću na mišljenje svoj Hrvata.““ i jaki, a nama neka Bog da snage i tekst o odnosu Alojzija Stepinca pre- Iz zbornika radova sa znanstve- mudrosti da oslobodimo i učvr- ma masonstvu i on mu je 12. listo nog skupa Vojska Bezgrešne i maso- stimo svoju malu, ali jedinu nam, pada 1998. godine ovako odgovorio: nerija Hrvatsku.’ U navedenom savetu, „U današnjem kontekstu ljudi upućenom hrvatskom vrhovništvu drugačije razmišljaju nego što su sa stranica Globusa daleke 1991. razmišljali u kontekstu povijesti godine, posebno je dirljiva glupost koju je živio zagrebački nadbiskup očekivanja da će mala Hrvatska biti A. Stepinac. Kad se kaže da je bio pošteđena zlovolje i nasilja velikih ‘opsjednut masonerijom’, to znači i moćnih samo zato što je spremna da je imao iracionalan stav, što nije da se pred njima bestidno prostre, istina. On je bio, na temelju činjeni- sluganski pokorno, izdajući osnovna ca i očitih postupaka i planova protiv načela katoličke Crkve i etike.“5 Crkve, realni analitičar ideologije, a Masoni u Hrvatskoj lako su pre- poznatljivi po zastupanju masons 6 kog svjetonazora koji očituju kao „Velika loža Hrvatske Starih, Slo- bodnih i Prihvaćenih Slobodnih 4 Frane FRANIĆ, Putovi dijaloga, Zidara” („Poštanska adresa: Bojan Knjiga druga, Grafok, 2001., str. Šober, Strossmayerova 4, Rijeka.”). 157, 195. Ploča br. 300, 23. prosinca 2011. 5 Dragoš KALAJIĆ, Masoni u Hrvat- Loža Tri svjetla, Or. Zagreb, za pri- skoj 1918 - 1967. Masoni u raljama jam u bratstvo predlaže brat Tvrtko Udbe. Duga (Beograd), broj 1607. Jakovina kao „jamac” profesora Ne- od 21.1, do 3. II. 1995., str. 70-71. vena Budaka. 36 PODSTRANSKA revija povjesnice

i Francesco Giuseppe I. (nava, 3000 t), izgrađeni u Velikoj Britani- BRODARSTVO: ji, te Imperatrice Elizabeta (nava, 2500 t), izgrađena 1875. u Lošinju. U Hrvatskom su se primorju isticala POČECI LINIJSKE i druga pomorska središta, poput Ri- jeke, Senja, Bakra, Volovskoga, Ike i PUTNIČKE PLOVIDBE Lovrana, koja su posjedovala jedre- Hrvatska tehnička baština / Pripremio: Mario TOMASOVIĆ njake duge plovidbe. Godine 1841. započela je gradnja nove, velike, mo- lavne linije između Trsta, ni imao liniju duž istočnojadranske derne riječke luke. Istre i Dalmacije u XIX. i obale. Tjedne linije između Trsta i Nasuprot brodarskom razvoju na početku XX. st. održavao dalmatinskih gradova (Kotora, Met- Hrvatskoga primorja, brodarstvo du- G brovačkoga kraja stagniralo je i naza- je Austrijski Lloyd (osnovan u Trstu kovića, Korčule, Šibenika i dr.) dr- 1833.). Prvih šest parobroda naba- žala su mnogobrojna mala društva dovalo. Otkad je 1808. ukinuta Du- vio je 1836. i tako je postao prvo i koja su obavljala i lokalni prijevoz brovačka Republika, izmijenile su se najveće parobrodarsko poduzeće na jer Lloydovi brodovi nisu mogli pri- francuska vlast i uprava Habsburške Jadranu (do 1865. posjedovao je sto- stati u većini manjih luka. Početkom Monarhije. Zbog rubnoga položaja u tinjak parobroda različitih kategorija XX. st. Lloyd je nabavio luksuzne pa- Monarhiji, loših komunikacija i izo- plovidbe). Carska odluka iz 1838. robrode od 2100 brt (Baron Gautsch, stanka državne potpore, te posljedica kojom se zabranjuje stranim brodo- Prinz Hohenlohe i Baron Bruck) koji katastrofalnoga potresa 1667. od ko- vima obavljanje kabotažne plovidbe su zamijenili parobrod Graf Wurm- jega se oporavljao gotovo cijelo sto- između austrijskih luka (malu su plo- brand. To su bili najbolji brodovi ljeće, obnova brodarstva, trgovine i vidbu smjeli obavljati samo domaći obalne plovidbe na Sredozemlju. U obrta odvijala se vrlo sporo. Dubrov- brodari) profilirala je to poduzeće u to doba Austrijski Lloyd održavao nik je 1805. imao 278 jedrenjaka za jedinoga brodara na tom području. je i linije s Bliskim istokom i Crnim dugu plovidbu, a 1815. samo 61. Od Lloydove najvažnije linije male plo- morem (npr. Arciduca Lodovico Trst 1880. dubrovačka i pelješka flota je- vidbe bile su Trst – Rijeka i Rijeka – Istanbul). drenjaka su se, zbog inovacija u bro- – Senj – Zadar. Godine 1838. Austrij- U XIX. st. Lošinj je bio najveće dogradnji, dodatno smanjile. Željezni ski Lloyd uveo je redovitu liniju Trst istočnojadransko pomorsko sredi- brodovi zamijenili su drvene, a pogon – Dalmacija – Kotor, a poslije i liniju šte. Oko 1870. godine 50 lošinjskih na jedra zamijenjen je parnim pogo- Trst – Dalmacija – Albanija – Krf – brodovlasnika posjedovalo je 150 nom. Promjene su izazvale mnogo- Jonski otoci. jedrenjaka duge plovidbe, od kojih brojne poteškoće u brodogradilištima Do osnutka društava Adria i Un- su najveći bili Alba (nava, nosivosti te u pomorskim društvima, poduzeći- garo-Croata (Rijeka) Lloyd je jedi- 2300 t), Contessa Hilda (bark, 2500 t) ma i brodovlasničkim obiteljima na istočnome Jadranu. Većina ih se nije uspjela na vrijeme prilagoditi pa su propali. U Dalmaciji je potkraj XIX. st. svako veće središte imalo svoja parobrodarska društva koja su obavljala službu u lokalnim lukama. Društvo Braća Rismondo iz Makarske osnovano je 1878., Dalmatinsko-istarska paroplovidba Pio Negri i drugovi iz Šibenika 1890., Serafin Topić i drugovi iz Visa 1891., a društvo Navi- gazione a vapore Zaratina iz Zadra osnovano je 1895. godine. Društva Zaratina, Negri, Rismondo i Topić, koja su 1907. imala ukupno 26 parobroda, spojila su se 1908. u novo društvo Dalmatia, koje je preuzelo njihove linije i organiziralo nove. Nava Imperatrice Elisabetta, izgrađena u brodogradilištu obitelji Martinolić u Malome Dalmatia je u razdoblju od 1909. do Lošinju, 1875., rad Giuseppea Laya, 1864.; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja 1914. godine izgradila deset putnič- Rijeka ko-teretnih parobroda te je raspolaga- povjesnice PODSTRANSKA revija 37

ćili svim proizvođačima lakše funkci- O vinu sve oniranje uz pozajmljivanje novca iz blagajne i prodaju svojih proizvoda Poljoprivrednoj zadruzi. Vino i osta- najbolje lu robu Ivan je, kao i neki veletrgovci Piše: Mario TOMASOVIĆ iz Jesenica, prevozio do Rijeke i Tr- sta uglavnom jeseničkim brodovima, a odatle širom Europe. Podstrana je d 1879. godine pa do početka Parobrod Zagreb (prije Gödöllö), izgrađen svojim poljoprivrednim proizvodima Drugog svjetskog rata u Pod- u Newcastleu 1902., plovio je za Jadransku u novijoj poslijeratnoj povijesti zado- strani je izdano šest dozvola plovidbu d.d. Sušak od 1923. do početka O voljavala potrebe mnogih gradova u za zanatstvo, 19 dozvola za trgovine Drugog svjetskog rata; Pomorski i povijesni bivšoj Jugoslaviji, dok je u predratno i sedam dozvola za ugostiteljstvo. muzej Hrvatskog primorja Rijeka vrijeme tadašnja poljoprivredna i vi- Među njima jedino je iz Podstrane narska proizvodnja pokrivala tržišta la flotom od 37 brodova. Održavala Ivan Tomasović, pok. Bariše, imao cijele Europe, dakako, u znatno skro- dozvolu za obrt, odnosno dozvolu je obalne linije u sjevernoj i srednjoj mnijim količinama. Vino Ivana Toma- Dalmaciji te tri brze pruge s Trstom. za prodaju vina na veliko. Svi obrti značili su dodatne izvore prihoda za sovića nagrađeno je u Londonu 1906. Sljednikom Dalmatije smatra se Ja- neke stanovnike kojima je poljopri- godine, što se vidi na memorandumu dranska plovidba, budući da je 1923. vreda bila osnovni izvor egzistencije. jednog njegova računa iz tog vreme- preuzela 65 posto njezinih brodova. U Godine 1910. u Trstu i Rijeci bilo je na. Dubrovniku je 1880. osnovano druš- otvoreno 79 prodavaonica domaćeg To vrijeme zaslužuje našu pažnju i divljenje pa je svetomartinska ma- tvo Dubrovačka parobrodarska plo- vina iz Poljica, od kojih samo pet iz nifestacija ocjenjivanja vina i trebala vidba (Dubrovačka plovidba), koje je Podstrane. Ta je 1910. godina baš bila vrlo rodna te je u Podstrani proizvede- biti ovdje kod nas u Podstrani, i treba održavalo uglavnom teretno-putničke no 18.000 hektolitara vina. Trebalo je je nastaviti tradicionalno održavati sa- linije između Trsta i južne Dalmaci- to prodati. A sve se radilo „na ruke“. držajnije nego dosad. I naša bi općin- je. Dubrovačka plovidba izgradila je Koliko truda, koliko znoja, koliko ska vlast trebala poticati mlađe ljude 1909. parobrode Lokrum i Lovrije- muke za preživljavanje... Osamnaest da, po uzoru na otočane, opet počnu nac, a na vrhuncu svojeg poslovanja tisuća hektolitara – to je proizvodnja saditi lozu i proizvoditi taj zdravi, 1939. imala je flotu od 11 teretnih vina s kraja 19. i početka 20. stoljeća. blagoslovljeni napitak. Kao lokalno kvalitetno sortno brendirano vino si- brodova duge plovidbe i 14 putničkih Gdje je Podstrana danas? Nemoguće je govoriti o vino- gurno bi našlo svoje mjesto na našem brodova obalne plovidbe. gradarstvu, odnosno vinarstvu onog lokalnom turističkom tržištu, a i dalje. U srednjoj je Dalmaciji prije po- vremena, a ne spomenuti veletrgov- Hvar, Korčula i Pelješac imaju po tri četka Prvog svjetskog rata radilo više ca Ivana Tomasovića. U zahtjevnijim vinarije, a da ne govorimo o drugim manjih lokalnih parobrodarskih dru- godinama, kad su poljoprivrednici i mjestima širom Hrvatske koja su pro- štava. Kaštelanska plovidba je dva- vinogradari imali lošiji urod i kad je izvodnju vina podignula na zavidnu ma manjim parobrodima održavala pala potražnja na domaćem i europ- razinu. Uz našu blagu klimu i blage padine, treba organizirati vrijedne lju- putničko-teretni promet u području skom tržištu, ljudi su trebali pomoć zajednice. Zbog toga je Ivan do dola- de i oživiti vinogradarstvo kakvo smo Kaštelanskoga zaljeva, Trogira i Dr- ska don Petra Cara uz pomoć ostalih nekad imali. Ako država ne zna ili ne venika, Poljička plovidba je dvama mještana osnovao 1903. godine se- želi davati poticaj za proizvod, kreni- parobrodima održavala liniju Split osku blagajnu i, uz velik angažman mo mi s lokalne razine. Nije to velik – Poljica – Omiš. Skupina gospodar- don Petra Cara, 1907. Poljoprivrednu izdatak za općinski proračun, Podstra- stvenika iz Splita osnovala je 1908. zadrugu. Tim su aktivnostima omogu- na to može. In vino veritas! Hrvatsko parobrodarsko društvo Ja- dran i dvama parobrodima održavala je linije Metković – Split – Rijeka – Trst i Metković – Makarska – Split – Rijeka – Trst. U Dubrovniku je posto- jalo i društvo Obalna paroplovidba za lokalnu službu oko Dubrovnika, a imalo je četiri parobroda. Korčula je imala svoje parobrodarsko društvo Brodarstvo Ivan Foretić s dva parobroda, a održavalo je linije u korču- lanskom akvatoriju i vezu s Metko- vićem. 38 PODSTRANSKA revija sport ONI KOJI BRANE Pišu: Denis JONJIĆ i Fabjan RUŠČIĆ One stare, iz vremena pedesetih godina i ranije, ne poznaju, pa ih nismo ogomet je nesumnjivo najvaž- ni pokušali nabrojiti. Usput ćemo na- nija sporedna stvar na svijetu. vesti i nadimak po kojem je poznat i NU posljednjih skoro stotinu dodati za koje su klubove branili (na- pedeset godina nogometna lopta gura ravno da je i taj podatak pribavljen po se na svakome mjestu koje ljudi na- sjećanju): stanjuju, pa i u Podstrani. Bez obzira Ivica Ruščić Rujo (Puma, Primo- Luka Sopta na to koliko igrača igra, je li riječ o rac Stobreč, Orkan Dugi Rat), Toni malom ili velikom nogometu, u sva- Car Pampe (Sveti Martin), Fabjan Bo- lja, koja ima boljeg igrača, koja boljeg koj momčadi postoji jedan drukčiji od žiković Šaban (Grbavac), Ivica Ružić vratara... Najbolje rezultate postigli su svih. Dok je svim igračima cilj postići Vilicija (Mosor, Hajduk, Puma, Ome- Strožanac, koji je osvajao prvenstva pogodak, njegov je zadatak da to ne ga, reprezentacija Podstrane), Branko Splita i Solina, te Javor i Grljevac, dopusti. Vratar ili golman jedini je no- Goreta (Galeb i Javor), Mladen Ružić koji su bili prvaci Omiške lige. Osim gometni sudionik bez kojega se uta- Bembo (Bili 9), Ante Božiković Bu- toga, i u samoj Podstrani održavali su falo (Javor, Omega), Tomo Mikuličić kmica ne može odigrati. Zato je nje- se i malonogometni turniri na kojima govo mjesto u timu neprikosnoveno, a (Strožanac), Jozo Žanić Longo (Rivi- su sudjelovale sve tada aktivne pod- vratarske su obrane najatraktivniji dio jera), Ljubo Dumičić (Puma), Niko- svake utakmice. Većina podstranskih la Brajičić (Croatia), Denis Ruščić stranske ekipe. No najatraktivnije uta- vratara branila su za malonogometne (Puma/Javor), Fabjan Ruščić (Pri- kmice bile su susreti Debeli – Mršavi. klubove koji su igrali neke od liga ili morac Stobreč, Postira Sardi, Trogir, Ako govorimo o malonogomet- po turnirima. Iz Starog sela to je bila Croatia Zmijavci, Bili 9, MNK Torci- nim utakmicama, slobodno se može momčad Croatia, a iz primorskog di- da), Fabjan Marić (Primorac Stobreč, reći da je vratar pola momčadi. Kao jela klubovi Mutogras, Javor, Bili 9, Poljičanin), Ante Marić, Nikola Ba- „igrač“ na golu najbolje vidi pozici- Omega, Puma, Galeb, Rivijera, Gr- kota, Jakov Marić, Željko Ružić Pi- je protivničkih i svojih igrača, te ih u ljevac, Grbavac, Kondor, Strožanac, vac (Primorac, Šćadin, Bili 9), Perica tom smislu može i rasporediti, pa se s Zavodnici, Nobelovci, Gusari, Pod- Perica (Primorac, Mosor, Strožanac), pravom može reći da su vratari i „tre- strana... Tin Kulić (Primorac Stobreč, Haj- neri“ svojih momčadi. Za našu Reviju pokušali smo na- duk), Željko Car Pepe, Ivan Andrić Za budućnost podstranskih vratara brojiti sve naše mještane koji su bili (Bili 9, Podstrana), Ivan Šabić Šajba ne treba se brinuti. I danas svoje sno- vratari, bilo u nogometnim bilo u (Grljevac), Bruno Božiković (Primo- ve pokušavaju sanjati neki novi dječa- malonogometnim momčadima. Njih rac Stobreč), Toni Tomić Bukle (Gr- ci. Stoga nam je drago spomenuti da je u Podstrani bilo mnogo, pa je bilo ljevac), Jasenko Ljubica (Primorac za NK Primorac iz Stobreča i Union i vratara. Vjerojatno će se dogoditi, Stobreč), Luka Sopta (Primorac Sto- jer ovaj tekst pišemo po sjećanju, da breč), Mladen Vujević (Bili 9, Grba- Podstrana gol brani jedanaestogodiš- ćemo nekoga izostaviti, ne spomenuti. vac), Damir Roso (Primorac Stobreč, njak Luka Sopta. Njemu, ali i ostali- Podatke su nam dali Ivica Ružić Vi- MNK Strožanac), Filip Car (Primorac ma želimo da neke buduće utakmice licija, Ivica Mikuličić Moste i Fabjan Stobreč, Omiš) Roko Perica (Solin, igraju pred svojom publikom, u svojoj Ruščić. Ako smo koga nenamjerno Primorac), Mladen Šiško (Bili 9). Podstrani. izostavili, ispravit ćemo u sljedećem Zbog toga što je u Podstrani bilo broju. Naravno, ovaj popis doseže više malonogometnih ekipa javljao se Bili 9 vrijeme koje naši sugovornici pamte. i sportski prestiž, koja je ekipa najbo-

Šćadin sport PODSTRANSKA revija 39 Balotaški turnir

sprkos koroni, na balotaš- kom terenu pokraj škole Uu Strožancu, uz propisane mjere zaštite, ovog se ljeta održao već tradicionalni turnir u balota- ma. Turnir je specifičan jer nema novčanih nagrada za pobjednike, dodjeljuju se samo pehari, no od prikupljenih sredstava na dan finala Reprezentacija Podstrane i veterani Hajduka organizira se zajednička večera, uz druženje dugo u noć. Upravo zbog sportskog duha ovog natjecanja red je nabrojiti najbolje. U dvojkama je JUNIORI ŠK DUBROVNIK, prvo mjesto osvojio par Damir Da- mjanović i Ivan Ćurković, drugi su PRVACI DALMACIJE bili Ivan Bašić i Mario Ćosić-Šurlin, NAŠA DVA MJEŠTANINA, ČLANOVI SENIORSKE MOMČADI a treći Ante Modrić i Neno Tomaso- ŠK KNEZ MISLAV - PODSTRANA, JOSIP PENAVA I FABJAN VLAŠIĆ, vić. Pobjednicima čestitke, uz želju SU NAJZASLUŽNIJI ZA OVAJ USPIJEH JUNIORA ŠK DUBROVNIK da ovaj turnir potraje što dulje u dru- ženju i zajedništvu. Zoran Jurišić

Domagoj Bjeliš, Josip Penava, Ivica Brkić, Fabjan Vlašić, Martin Baće Pobjednici i drugoplasirani Hotel Medena, 25. 10. 2020. uniorska ekipa ŠK-a Dubrovnik pobjednik je Druge juniorske lige, te se nakon punih 19 godina vratila u Prvu ligu. Zadnja generacija Jkojoj je to uspjelo davne 2001. godine igrala je u sastavu: Enes Mu- slić, Tomislav Musić, Maroje Portada i Vlaho Marunčić. Na ovogodišnjoj ligi pravo nastupa imale su ekipe ŠK Bibinje (Zadar- ska županija), ŠK Primošten (Šibensko-kninska županija), ŠK Brda Split (Splitsko-dalmatinska županija) i ŠK Dubrovnik (Dubrovačko-neretvan- ska županija). Prvo mjesto podijelile su ekipe Dubrovnika i Primoštena s jednakim brojem meč-bodova, ali su gospari proglašeni pobjednicima lige po dodatnim kriterijima. Ovaj uspjeh ostvarili su juniori u sastavu: Josip Penava, Domagoj Bjeliš, Fabjan Vlašić i Martin Baće. Najučinkovitiji pojedinac kluba je Fabjan Vlašić sa stopostotnim učinkom, čime je ujedno postao i naju- spješniji igrač lige. Trećeplasirani 40 PODSTRANSKA revija ostalo

PODSTRANSKE VEDUTE Foto: Nenad Stanić