Grad Mali Losˇinj

Stranica 3988 — broj 32SLUZˇ BENE NOVINE Petak, 9. prosinca 2016.

Grad Mali Losˇ inj

87. Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000: 4. Grad¯¯ evinska podrucˇja Na temelju cˇlanka 188. Zakona o prostornom ured¯¯ enju 4.1. Belej (»Narodne novine« broj 153/13), a sukladno cˇlanku 100. 4.2. C´ unski stavka 6. Zakona o prostornom ured¯¯ enju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/ 4.3. Ilovik 12), cˇlanka 32. Statuta Grada Malog Losˇinja (»Sluzˇbene 4.4. Mali Losˇinj novine Primorsko-goranske zˇupanije« broj 26/09, 32/09 i 4.5. Male Srakane i Vele Srakane 10/13), i Odluke o izradi Ciljanih VI. izmjena i dopuna Pro- 4.6. Nerezine stornog plana ured¯¯ enja grada Malog Losˇinja (»Sluzˇbene 4.7. Osor novine Primorsko-goranske zˇupanije« broj 15/14, 37/15 i 4.8. Punta Krizˇa 20/16) Gradsko vijecé Grada Malog Losˇinja je na 30. sjed- nici odrzˇanoj dana 07. prosinca 2016. godine,donijelo 4.9. Susak 4.10. Sveti Jakov ODLUKU 4.11. Unije o donosˇenju Ciljanih VI. izmjena i dopuna 4.13. Veli Losˇinj PROSTORNOG PLANA URED¯¯ ENJA GRADA MALOG LOSˇ INJA NAPOMENA: nisu se mijenjali kartografski prikazi 2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAV - POSˇ TA I ELEKTRO- I. TEMELJNE ODREDBE NICˇ KE KOMUNIKACIJE, te sekcija C svih karata u mjerilu 1:25.000 i kartografski prikazi 4.9. GRAD¯¯ EVINSKO ˇ Clanak 1. PODRUCˇ JE - SUSAK i 4.12. GRAD¯¯ EVINSKO PODRU- Ovom Odlukom donose se Ciljane VI. izmjene i dopune Cˇ JE - USTRINE u mjerilu 1:5.000. Prostornog plana ured¯¯ enja Grada Malog Losˇinja (u dalj- njem tekstu: Plan) (»Sluzˇbene novine Primorsko-goranske C. OBVEZNI PRILOZI zˇupanije« broj br. 13/08, 13/12, 26/13, 5/14, 42/14, 25/15 - procˇisˇcéni tekst, 32/15 - ispravak). PRILOG I Izvadak iz prostornog plana Primorsko- Ovaj Plan je sukladno Odluci o izradi (»Sluzˇbene novine goranske zˇupanije Primorsko-goranske zˇupanije« broj 15/14, 37/15 i 20/16) PRILOG II Popis propisa i dokumenata koje je bilo izradio URBING d.o.o. iz Zagreba. potrebno posˇtivati u izradi Plana PRILOG III Izvjesˇcé o prethodnoj raspravi Cˇ lanak 2. PRILOG IV Sazˇetak za javnost Plan je sadrzˇan u elaboratu »Ciljane VI. izmjene i PRILOG V Izvjesˇcé o javnoj raspravi dopune Prostornog plana ured¯¯ enja Grada Malog Losˇinja«, koji se sastoji od tekstualnog, graficˇkog dijela i obveznih PRILOG VI Evidencija postupka izrade i donosˇenja priloga, a sadrzˇi: Plana sa preslikama zahtjeva, ocˇitovanja, misˇljenja i suglasnosti nadlezˇnih tijela A. TEKSTUALNI DIO PRILOG VII Dokumentacija o ovlasˇtenju strucˇnog izrad¯¯ ivacˇa Plana za izradu prostornih pla- I. Uvod s Odlukom o izradi Plana nova II. Obrazlozˇenje III. Prikaz izmjena u odredbama za provod¯¯ enje II. ODREDBE ZA PROVODENJE IV. Prikaz izmjena u obrazlozˇenju izvornog Plana ¯¯ V. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu i Cˇ lanak 3. korisˇtenje povrsˇina Ucˇlanku 5. u stavku (1) u alineji 6 umjesto tocˇke stavlja B. GRAFICˇ KI DIO se zarez i dodaje se alineja 7 koja glasi: »- vodne povrsˇine vodotoka - bujica i retencija.« Kartografski prikazi u mjerilu 1:25000: 1.A.-B. Korisˇtenje i namjena povrsˇina Cˇ lanak 4. 2.A.-B. Infrastrukturni sustav - Vodnogospodarski i energetski sustav Cˇ lanak 16. mijenja se i glasi: 2.2.A.-B. Infrastrukturni sustav - Odvodnja otpadnih »U izdvojenom dijelu grad¯¯ evinskog podrucˇja naselja i voda neizgrad¯¯ enom dijelu izdvojenog grad¯¯ evinskog podrucˇja 3.A.-B. Uvjeti za korisˇtenje, ured¯¯ enje i zasˇtitu prostora izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne - Zasˇtita prirode i kulturnih dobara mogu se graditi grad¯¯ evine, osim grad¯¯ evina komunalne 3.1.A.-B. Uvjeti za korisˇtenje, ured¯¯ enje i zasˇtitu pro- infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjesˇtaj stora - Ekolosˇka mrezˇa NATURA 2000 na obali i podzemne infrastrukture, pratecíh sadrzˇaja ugo- 3.2.A.-B. Uvjeti za korisˇtenje, ured¯¯ enje i zasˇtitu pro- stiteljsko-turisticˇke namjene, grad¯¯ evina koje po svojoj pri- stora - Podrucˇja posebnih ogranicˇenja u kori- rodi zahtijevaju smjesˇtaj na obali (brodogradilisˇta, luke i sˇtenju sl.) te ured¯¯ enje javnih povrsˇina.« Petak, 9. prosinca 2016.SLUZˇ BENE NOVINE Stranica 3989 — broj 32

ýlanak 5. U þlanku 22. mijenja se tablica i glasi:

ukupna br. turistiþka zona vrsta oznaka kapacitet gustoüa površina

ha kreveta kreveta/ha

T11 21,00 2.400 114,29 Sunþana uvala 1. T1 - Mali Lošinj T11-1 1,00 100 100,00 ukupno 22,00 2.500 113,64 ýikat 2. T1i/ili T3 T1 i/ili T3 62,00 6.000 96,77 - Mali Lošinj 2 2 Poljana 3. T2i/ili T3 T2 i/ili T3 18,00 2.160 120,00 - Mali Lošinj 2 3 Buþanje 4. T2 T2 16,00 1.650 103,13 - Nerezine 3 Lopari 5. T2 i/ili T3 T2 i/ili T3 30,00 3.100 103,33 - Nerezine 5 5 Punta Križa-Ul 6. T2 T2 4,00 440 110,00 - Punta Križa 6 Baldarin 7. T3 T3 22,00 2.300 90,90 - Punta Križa 1 turistiþko – informacijski 8. T4 T4 0,50 0 0 centar - Belej 1 Bijar 9. T3 T3 5,00 600 120,00 - Osor 4 Preko Mosta 10. T3 T3 2,00 240 171,43 - Osor 6 Preslop 11. T1 T1 3,00 360 120,00 - Punta Križa 3 Matalda 12. T1 T1 3,00 360 120,00 - Punta Križa 4 Slatina 13. T3 T3 3,00 360 120,00 - ûunski 9

ukupno 189,90 22.570 117,31

Stranica 3990 — broj 32SLUZˇ BENE NOVINE Petak, 9. prosinca 2016.

ýlanak 6. U þlanku 24. mijenja se tablica i glasi:

okvirna kapacitet priveza oznaka površina broj vezova u br. turistiþka zona naziv priveza priveza akvatorija odnosu na ukupan najveüi broj priveza smještajni vezova kapacitet zone

privezište 1. PR 2,42 100 Poljana - zapad 1 6 % Poljana - Mali Lošinj 126 privezište 2. PR 0,30 26 Poljana - istok 2 Sunþana uvala privezište 3. PR 0,47 6 % 96 96 - Mali Lošinj Sunþana uvala 3 4. privezište ýikat 1 PR 1,35 70 ýikat - Mali Lošinj 4 - 170 5. privezište ýikat 3 PR6 0,91 100 6. Lopari - Nerezine privezište Lopari PR7 1,64 8 % 248 248 privezište 7. Baldarin 1 – PR8 1,05 138 Baldarin - Punta Križa Bokiniü 8 % 184 privezište 8. PR 0,40 46 Baldarin 2 - Luþica 9

ukupno 8,54 824

ýlanak 7. U þlanku 26. mijenja se tablica i glasi:

graÿevinsko podruþje površina sportsko-rekreacijske vrsta br. sadržaj izgraÿeno neizgraÿeno ukupno namjene R1 sportsko - rekreacijski ha ha ha centri

1. Kurila 1 - ûunski R12 karting staza 0,65 0,00 0,65 konjiþki centar, 2. Kurila 2 - ûunski R1 6,78 5,33 12,11 3 aerosportovi, ostali sportovi, ronilaþki centar 3. Paržine - Ilovik R14 0,68 0,68 1,36 privezište 4. Parkna - Ilovik R15 sportsko-rekreacijska igrališta 2,45 0,00 2,45 Sportski centar sportova na 5. Slatina - ýikat R16 moru, sportsko-rekreacijska 0,92 9,42 10,34 igrališta i ureÿena plaža 6. ýikat - nogomet R1a sportsko-rekreacijska igrališta 1,41 1,34 2,75 sportsko- rekreacijska 7. Ostrugova - ýikat R1 3,38 4,54 7,92 7 igrališta

8. Bašiüine - Nerezine R18 sportsko-rekreacijska igrališta 1,51 0,79 2,30 sportsko-rekreacijska igrališta 9. Lopari - Nerezine R1 0,81 0,00 1,54 9 i ureÿena plaža Petak, 9. prosinca 2016.SLUZˇ BENE NOVINE Stranica 3991 — broj 32

graÿevinsko podruþje površina sportsko-rekreacijske vrsta br. sadržaj izgraÿeno neizgraÿeno ukupno namjene R1 sportsko - rekreacijski ha ha ha centri tenis igrališta, sportsko-

10. Dragoþaj - Susak R110 rekreacijska igrališta 1,68 0,41 2,09 i ureÿena plaža rekreacijski i ljeþilišni centar 11. Bok - Susak R1 0,42 0,39 0,81 11 i ureÿena plaža sportsko-rekreacijska igrališta 12. Plase - Unije R1 0,98 0,77 1,75 12 i ureÿena plaža

13. ûunski - naselje R113 sportsko-rekreacijska igrališta 0,29 0,00 0,29

ukupno 21,69 23,67 45,36

ýlanak 8. U þlanku 32. mijenja se tablica i glasi:

I N U graÿevinsko podruþje infrastrukturne izgraÿena neizgraÿena ukupna br. vrsta namjene površina površina površina ha ha ha postojeüa trafostanica 110/35 kV odlagalište

1. graÿevinskog otpada i druge graÿevine IS1 2,05 2,05 4,10 infrastrukturne namjene kopneni dio luke otvorene za javni promet Zela 2. IS 0,58 0,00 0,58 (Koromaþna-Belej) 2

3. aerodrom „Mali Lošinj“ IS3 30,02 47,19 77,21 postojeüa vodosprema Kalvarija i 4. IS 0,29 0,27 0,56 druge graÿevine infrastrukturne namjene 4 kopneni dio luke otvorene za javni promet 5. IS 0,9 0,78 1,68 Mrtvaska 5

6. letjelište Unije IS6 7,50 0,00 7,50

7. benzinska crpka Nerezine IS7 0,54 0,00 0,54 postojeüe odlagalište otpada u

8. sanaciji,odlagalište graÿevinskog otpada i IS8 6,30 0,00 6,30 pretovarna stanica za otpad Kalvarija postojeüa trafostanica 35/10 kV,

9. planirana trafostanica 110/20 kV i IS9 0,95 0,00 0,95 druge graÿevine infrastrukturne namjene

10. kopneni dio luke otvorene za javni promet Bijar IS10 0,63 0,00 0,63

11. kopneni dio luke otvorene za javni promet Ul IS11 0,54 0,00 0,54

12. ureÿaj za proþišüavanje otpadnih voda Susak IS12 0,09 0,00 0,09 kopneni dio luke otvorene za javni promet 13. IS 0,62 0,00 0,62 Rovenska 13 kopneni dio luke otvorene za javni promet Male 14. IS 0,32 0,00 0,32 Srakane 14 kopneni dio luke otvorene za javni promet Vele 15. IS 0,21 0,00 0,21 Srakane 15

ukupno 51,54 50,29 101,83 Stranica 3992 — broj 32SLUZˇ BENE NOVINE Petak, 9. prosinca 2016.

Cˇ lanak 9. vat pomorskog dobra, odnosno temeljem urbanisticˇkog plana ured¯¯ enja.« Ucˇlanku 26. mijenja se stavak (3) i glasi: Cˇ lanak 10. »Ured¯¯ ena morska plazˇa je infrastrukturno i sadrzˇajno ured¯¯ en prostor unutar ili izvan grad¯¯ evinskog podrucˇja, Cˇ lanak 40. mijenja se i glasi: oznacˇen i zasˇtic´en pristupacˇna svima pod jednakim uvje- »Ured¯¯ ene plazˇe se odred¯¯ uju na Planom utvrd¯¯ enim loka- tima s kopnene i morske strane. Povrsˇina ured¯¯ ene plazˇe cijama, u grad¯¯ evinskim podrucˇjima naselja, izdvojenim gra- je jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od kop- d¯¯ evinskim podrucˇjima ugostiteljsko-turisticˇke i sportsko- nenog i morskog dijela. Ukoliko na kartografskim prika- rekreacijske namjene, te izvan grad¯¯ evinskih podrucˇja. zima nije odred¯¯ ena povrsˇina kopnenog dijela plazˇe kao Ovim planom se na podrucˇju Grada Malog Losˇinja zasebnappjgjjjp namjena, kopneni dio plazˇe se odred¯¯ uje kao obuh- odred¯¯ uju slijedec´e ured¯¯ ene plazˇe:

UREĈENE PLAŽE oznaka dozvoljeni naziv plaže podruþje plaže zahvati

UPL 1. Za Osiri - ûunski R22 A, B

UPL 2. Parkna - Ilovik R15 A

UPL3. Poljana- Mali Lošinj R24 A, B

UPL3A. Poljana 2 - Mali Lošinj R24a A, B

UPL 4. Žaliü - Mali Lošinj R25 A, B

UPL 5. Sunþana uvala - Mali Lošinj R26 A, B

UPL 6. Ostrugova - ýikat - Mali Lošinj R27 A, B

UPL 7. Blatna - ýikat - Mali Lošinj R28 A, B, C

UPL 8. Srebrna uvala - ýikat - Mali Lošinj R29 A, B

UPL 9. Zabojci - ýikat - Mali Lošinj R210 A, B

UPL 10. Slatina 1 - ýikat - Mali Lošinj R16 A, B

UPL 11. Plase - Unije R112 A, B

UPL 12. Rapoþa - Nerezine R213 A, B

UPL 13. Lopari - Nerezine R214 A, B, C

UPL 14. Buþanje – Nerezine R215 A, B

UPL 15. Sv. Katarina - Osor R222 A

UPL 16. Kaciol - Veli Lošinj R216 A, B

UPL 17. Punta - Veli Lošinj R217 A, B, C

UPL18. Rovenska - Veli Lošinj R23 A, B Petak, 9. prosinca 2016.SLUZˇ BENE NOVINE Stranica 3993 — broj 32

UPL 19. Baldarin 1 - Punta Križa R211 A, B

UPL 20. Baldarin 2 - Punta Križa R212 A, B

UPL 21. Dragoþaj - Susak R110 A, B

UPL 22. Bok - Susak R111 A

UPL 23. Bojþiü - Mali Lošinj NA4 A, B

UPL24. ArtacGalboka - Nerezine NA6 A, B

UPL25. Ogradina - Nerezine NA6 A, B, C

UPL 26. Artatore - ûunski NA2.1 A, B Ustrine UPL 27. Porat A postojeüa plaža za naselje Sveti Jakov UPL 28. Zakalþiü A postojeüa plaža za naselje ûunski UPL 29. Studenþiü A postojeüa plaža za naselje ûunski UPL30. Liski A postojeüa plaža ûunski UPL 31. Zabodarski A postojeüa plaža o. Koludarac UPL 32. Uvala Englez A postojeüa plaža Mali Lošinj UPL 33. Madona - ýikat A postojeüa plaža uz naselje Mali Lošinj UPL 34. Punta ýikat A postojeüa plaža uz naselje Mali Lošinj UPL 35. Slatina 2 - ýikat A postojeüa plaža uz naselje Veli Lošinj UPL 36. Tresorka A postojeüa plaža Veli Lošinj UPL 37. Javorna A postojeüa plaža za naselje Luþica - Osor UPL 38. Skalini A plaža za naselje Mali Lošinj UPL 39. Valdarke A, B postojeüa plaža uz naselje Koromaþna - Belej UPL 40. Zela A postojeüa plaža za naselje Bijar – Osor UPL 41. Bijar A, B postojeüa plaža uz kamp Mali Lošinj UPL 42. Sveti Martin - Mali Lošinj A, B postojeüa plaža uz naselje Mali Lošinj UPL 43. Zagazinjine - Mali Lošinj A, B postojeüa plaža uz naselje Mali Lošinj UPL 44. Kadin - Mali Lošinj A, B postojeüa plaža uz naselje Mali Lošinj UPL 45. Poljana 3 - Mali Lošinj A, B planirana plaža uz naselje

Stranica 3994 — broj 32SLUZˇ BENE NOVINE Petak, 9. prosinca 2016.

Ovim se odredbama u skladu sa karakteristikama loka- »Sve ured¯¯ ene plazˇe unutar grad¯¯ evinskih podrucˇja, te cija odred¯¯ uju mogucí zahvati na ured¯¯ enim plazˇama: ured¯¯ ene plazˇe izvan grad¯¯ evinskih podrucˇja s oznakom »uz naselje« i »za naselje« moraju imati osiguran najmanje - zahvati grupe A: zahvati koji minimalno interveniraju pjesˇacˇki pristup sa javne ili nerazvrstane ceste. u pomorsko dobro: gradnja prilaza pomorskom dobru, obalne sˇetnice i biciklisticˇke staze dalje od obale (na Sve ured¯¯ ene plazˇe moraju imati definirano rjesˇenje za kopnenom rubu pomorskog dobra ili izvan njega), prikupljanje i odvoz otpada, sukladno lokalnim uvjetima. postavljanje posuda za sakupljanje otpada, Oblikovanje: - zahvati grupe B: zahvati na pomorskom dobru koji sli- - suncˇalisˇne povrsˇine izvode se kao betonske oblozˇene jede prirodnu topografiju obale: gradnja prilaza moru i prirodnim kamenom, kao drveni deckovi ili nasip ulaza u more (ukljucˇujucí i rjesˇenja za osobe s invalidi- oblucima, tetom i smanjenom pokretljivosˇcú), gradnja, odnosno - rukohvati i skale za ulaz/izlaz u more moraju biti mon- montazˇa paravana za presvlacˇenje, suncˇalisˇta i tusˇeva, tazˇno-demontazˇne, dohranjivanje prirodnih zˇala i formiranje novih zˇalicá u prirodnim ili minimalno prosˇirenim sˇkrapama - urbanisticˇkim planovima ured¯¯ enja mogu se odrediti obale; postavljanje plutajucíh objekata u svrhu suncˇa- dodatni, odnosno drugacˇiji uvjeti oblikovanja sukladno nja i rekreacije, te u svrhu priveza malih rekreacijskih karakteristikama lokacije.« plovila; izgradnja pomocńih gradevina izvan pomor- ¯¯ Cˇ lanak 13. skog dobra, - zahvati grupe C: formiranje nove obalne linije nasipa- Cˇ lanak 43. mijenja se i glasi: vanjem zˇala i/ili izgradnjom obalnih grad¯¯ evina; izgrad- »Odredbe cˇlanaka 40. i 41. ne odnose se na: nja pomocnih gradevina na pomorskom dobru. ´ ¯¯ - gradnju grad¯¯ evina u funkciji plazˇe izvan uzˇeg podrucˇja U grad¯¯ evinskim podrucˇjima cé se temeljem ovih smjer- plazˇe (pomorskog dobra) na povrsˇinama mjesˇovite, nica urbanisticˇkim planovima ured¯¯ enja detaljno odrediti ugostiteljsko-turisticˇke i sportsko-rekreacijske nacˇin ured¯¯ enja plazˇa, pri cˇemu se pored planiranih ured¯¯ e- namjene temeljem odredbi UPU-a, te na nih plazˇa mogu utvrditi njihova funkcionalna prosˇirenja, dodatne lokacije, a posebice zoniranje dozvoljenih inter- - sanaciju postojecíh (zakonito izgrad¯¯ enih) obalnih i vencija unutar prostora pojedinih plazˇa. pomocńih grad¯¯ evina na ured¯¯ enim plazˇama (ukljucˇujucí Izvan grad¯¯ evinskih podrucˇja obuhvat plazˇe odred¯¯ uje se: icˇestice koje granicˇe s pomorskim dobrom nepo- - u dubinu kopna do kopnene granice pomorskog sredno ili preko obalne sˇetnice), pod cˇim se podrazu- dobra, mijeva odrzˇavanje, uklanjanje ili rekonstrukcija u zate- - u dubinu mora u skladu s granicom odgovarajucég cˇenim gabaritima.« podrucˇja rekreacije u moru (R3), a ako ista nije odre- ˇ d¯¯ ena onda najvisˇe 50 m od obalne crte, Clanak 14. - u duljinu u skladu s granicom odgovarajucég podrucˇja Cˇ lanak 45. mijenja se i glasi: rekreacije u moru (R3), a ako ista nije odred¯¯ ena, onda »Grad¯¯ evine od vazˇnosti za Republiku Hrvatsku odre- najvisˇe 100 m duljine obalne crte.« d¯¯ ene su prema znacˇenju zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su: Cˇ lanak 11. Prometne grad¯¯ evine s pripadajucím objektima, ured¯¯ a- Cˇ lanak 41. mijenja se i glasi: jima i instalacijama »Pomocńe grad¯¯ evine iz cˇl. 40. mogu sadrzˇavati sanitarije, tusˇeve, kabine za presvlacˇenje, ugostiteljstvo, spremisˇta Pomorske grad¯¯ evine plazˇnih rekvizita, u jednoj ili visˇe grad¯¯ evina. - luke za posebne namjene Izvan obuhvata urbanisticˇkih planova ured¯¯ enja, - luka Kovcˇanje Mali Losˇinj - vojna i za potrebe pomocńe grad¯¯ evine iz st. 1. ovog cˇlanka grade se neposred- tijela unutarnjih poslova nom provedbom ovog Plana sukladno slijedecím uvjetima: - luka u funkciji brodogradilisˇta« Mali Losˇinj» - tip grad¯¯ evine: u sklopu postojecé grad¯¯ evine, ili kao potpuno/pretezˇito montazˇno-demontazˇni objekti, kod - luke nauticˇkog turizma - Privlaka-Runjica, kojih svi zatvoreni prostori osim sanitarnog cˇvora - Velopin (planirana), moraju biti montazˇno-demontazˇne konstrukcije, dok - Nerezine (planirana), platoi, pultovi, nadstresˇnice i sjenice mogu biti kon- - granicˇni pomorski prijelazi - Mali Losˇinj - strukcije trajnijeg tipa, ali izrad¯¯ ene od materijala pri- II. kategorije rodno prisutnih u okolisˇu (drvo, kamen), - najvecá visina: do 4 m (suteren ili prizemlje), Cestovne grad¯¯ evine - najvecá ukupna grad¯¯ evinska (bruto) povrsˇina: do 1% - drzˇavna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres kopnenog dijela plazˇe ali ne visˇe od 100 m2 po plazˇi, - Mali Losˇinj (D100) uz dozvoljeni dodatak otvorenih natkrivenih terasa, Telekomunikacijske grad¯¯ evine (elektronicˇka komunika- - ukoliko se pomocńe grad¯¯ evine grade izvan pomorskog cijska infrastruktura i povezana oprema): dobra, investitor treba biti Grad ili pravna osoba u - med¯¯ unarodni TK kabeli I. razine: Pula - Mali Losˇinj - pretezˇnom vlasnisˇtvu Grada, odnosno Grad treba Zadar dati izricˇitu suglasnost za zahvat. Unutar obuhvata urbanisticˇkih planova ured¯¯ enja, uvjeti Vodne grad¯¯ evine s pripadajucím objektima, ured¯¯ ajima i gradnje pomocńih grad¯¯ evina odred¯¯ uju se tim planovima. instalacijama Otvoreni bazeni i akvagani mogu se graditi na pomor- Grad¯¯ evine sustava za odvodnju: skom dobru na plazˇama UPL13. Lopari - Nerezine, i Grad¯¯ evine pripadajucíh sustava za odvodnju otpadnih UPL25. Ogradina - Nerezine temeljem odredbi UPU-a.« voda u izgradnji (kolektori, glavni odvodni kanali, raste- ˇ retne grad¯¯ evine, ured¯¯ aj za procˇisˇcávanje otpadnih voda, Clanak 12. ispust i dr.) kapaciteta vecég od 50.000 ekvivalentnih sta- Cˇ lanak 42. mijenja se i glasi: novnika (ES): Petak, 9. prosinca 2016.SLUZˇ BENE NOVINE Stranica 3995 — broj 32

- Sustav Mali Losˇinj Elektroenergetske grad¯¯ evine s pripadajucím objektima, Grad¯¯ evine i kompleksi za potrebe obrane: - Kovcˇanje, ured¯¯ ajima i instalacijama - Tovar.« - Transformacijske stanice - Mali Losˇinj 110/35 kV - Mali Losˇinj (planirana) 110/20 kV Cˇ lanak 15. - Distribucijski dalekovod 110 kV - Krk - Losˇinj Cˇ lanak 46. mijenja se i glasi: Grad¯¯ evine za postupanje s otpadom - Transfer stanice u gradovima - Mali Losˇinj »Ovim Prostornim planom odredene su slijedecé grade- ¯¯ ¯¯ Grad¯¯ evine od vazˇnosti za Primorsko-goransku zˇupaniju vine od vazˇnosti za Primorsko-goransku zˇupaniju: koje se grade i rekonstruiraju unutar podrucˇja Grada Grad¯¯ evine drusˇtvenih djelatnosti Malog Losˇinja ured¯¯ uju se prema odredbama ovog Prostor- - Srednje sˇkole - Losˇinj nog plana.« - Grad¯¯ evine sekundarne zdravstvene zasˇtite - Veli ˇ Losˇinj Clanak 16. Naslov iznad cˇlanka 49. mijenja se i glasi: Pomorske grad¯¯ evine s pripadajucím objektima, ured¯¯ a- jima i instalacijama »Opcé odredbe i kriteriji za korisˇtenje izgrad¯¯ enog i neizgrad¯¯ enog dijela grad¯¯ evinskog podrucˇja naselja, te neured¯¯ e- - Luke otvorene za javni promet - Mali Losˇinj nog dijela grad¯¯ evinskog podrucˇja naselja i podrucˇja nase- Cestovne grad¯¯ evine s pripadajucím objektima, ured¯¯ a- lja predvid¯¯ enog za urbanu preobrazbu« jima i instalacijama -Zˇ upanijske ceste: Cˇ lanak 17. - od drzˇavne ceste D100 do zracˇne luke Mali Losˇinj Cˇ lanak 49. mijenja se i glasi: (postojecá Zˇ 5157), »Izgrad¯¯ eni dio grad¯¯ evinskog podrucˇja cˇine izgrad¯¯ ene - od drzˇavne ceste D100 do trajektne luke u Malom grad¯¯ evne cˇestice i druge povrsˇine privedene razlicˇitoj Losˇinju (postojecá Zˇ 5158), namjeni. - od Malog Losˇinja do Velog Losˇinja (postojecá Zˇ 5161), Temeljem odredbi Zakona, Planom se odred¯¯ uju neure- - od drzˇavne ceste D100 u Osoru do T.L. Baldarin d¯¯ eni dijelovi grad¯¯ evinskih podrucˇja, te dijelovi grad¯¯ evin- (postojecá L58099 - prekategorizacija i rekonstrukcija skih podrucˇja odred¯¯ eni za urbanu preobrazbu, za koje se trase s izgradnjom obilaznice naselja Punta Krizˇai obvezno donosi urbanisticˇki plan ured¯¯ enja. novim spojem na T.L. Baldarin), Razgranicˇenje izgrad¯¯ enog i neizgrad¯¯ enog dijela grad¯¯ e- vinskog podrucˇja, neured¯¯ enih dijelova tih podrucˇja, te pod- - od drzˇavne ceste D100 do Artatora (postojecá L58103 rucˇja odred¯¯ enih za urbanu preobrazbu, odred¯¯ eno je u pra- - prekategorizacija i rekonstrukcija trase), vilu rubom katastarskih cˇestica a prikazano je u graficˇkom - od drzˇavne ceste D100 do T.L. Cˇ ikat (postojecá dijelu Plana na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.13. »Gra- Zˇ 5159), d¯¯ evinska podrucˇja«, u mjerilu 1: 5.000.» -odzˇupanijske ceste iz prethodne alineje do T.L. Sun- cˇana uvala (postojecá Zˇ 5160), Cˇ lanak 18. - od drzˇavne ceste D100 do luke Mrtvasˇka. Ucˇlanku 52. u tocˇkama a), b) i c) iza rijecˇi »Losˇinj« Grad¯¯ evine zracˇnog prometa s pripadajucím objektima, dodaje se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih dijelova)«. ured¯¯ ajima i instalacijama ˇ - Zracˇne luke - Mali Losˇinj (i tercijarna 1A kategorije) Clanak 19. - Zracˇno pristanisˇte - Unije Ucˇlanku 54. iza rijecˇi »Losˇinj« dodaje se zagrada s tek- - Sezonski granicˇni zracˇni prijelazi od med¯¯ unarodnog stom »(osim izdvojenih dijelova)«. znacˇenja II. kategorije - Mali Losˇinj Cˇ lanak 20. Posˇtanske i telekomunikacijske grad¯¯ evine s pripadaju- cím objektima, ured¯¯ ajima i instalacijama Ucˇlanku 60a. na kraju stavka (3) dodaje se nova recˇe- nica »Mogucé je uklanjanje zˇbuke i prezentiranje original- - Telekomunikacijske gradevine ¯¯ nog kamenog gradiva na procˇeljima starih kamenih kucá.« - radio relejna postaja - Mali Losˇinj - radijski koridor - Rab-Losˇinj Cˇ lanak 21. - magistralni TK kabeli II. razine Ucˇlanku 69. iza rijecˇi Losˇinj dodaje se zagrada s tek- (drzˇavni i zˇupanijski), alternativni stom »(osim izdvojenih dijelova)«. pravci: - Pula-Mali Losˇinj-Novalja Cˇ lanak 22. - Mali Losˇinj-Krk-Senj Ucˇlanku 97. iza stavka (1) dodaje se novi stavak koji - mjesne pristupne centrale plani- glasi: rane Mali Losˇinj »Iznimku od odredbe prethodnog stavka predstavlja - Posˇtanske grad¯¯ evine - postojecí posˇtanski uredi koji izgradnja izdvojenih grad¯¯ evinskih podrucˇja ugostiteljsko- pripadaju Sredisˇtu posˇta turisticˇke namjene (T3-kamp) Slatina (C´ unski) i Preko Rijeka raspored¯¯ eni po opera- Mosta (Osor) koje predstavljaju pojedinacˇne zahvate u tivnoj jedinici u Malom Losˇinju prostoru i za koje se ne mozˇe izrad¯¯ ivati urbanisticˇki plan Posˇtanske grad¯¯ evine s pripadajucím objektima, ured¯¯ a- ured¯¯ enja.« jima i instalacijama: Cˇ lanak 23. - postojecí posˇtanski uredi koji pripadaju Sredisˇtu posˇta Ucˇlanku 98. iza stavka (1) dodaje se novi stavak koji Rijeka raspored¯¯ eni po operativnoj jedinici u Malom glasi: Losˇinju. »U sklopu grad¯¯ evinskih podrucˇja ugostiteljsko-turisticˇke Grad¯¯ evine sustava odvodnje s pripadajucím objektima, namjene (T) za koje nije planirana izrada urbanisticˇkog ured¯¯ ajima i instalacijama - Veli Losˇinj plana ured¯¯ enja dozvoljeni su zahvati: Stranica 3996 — broj 32SLUZˇ BENE NOVINE Petak, 9. prosinca 2016.

- u kampu Preko Mosta - T36 / Osor: Cˇ lanak 27. - izgradnja recepcije u zoni ulaza povrsˇine do 50 m2, Ucˇlanku 117. mijenja se stavak (1) i glasi: - rekonstrukcija ili zamjenska gradnja centralne grad¯¯ e- 2 »Unutar grad¯¯ evinskog podrucˇja ugostiteljsko-turisticˇke vine na lokaciji postojecé povrsˇine do 250 m , namjene Punta Krizˇa-Ul, ukupne povrsˇine do 4,0 ha je - rekonstrukcija ili zamjenska gradnja grad¯¯ evine sanita- 2 dozvoljena izgradnja turisticˇkog naselja ukupnog kapaci- rija povrsˇine do 100 m , teta do 440 kreveta, uz najvecú gustocú korisˇtenja do 110 - sve navedene grad¯¯ evine ne smiju imati visˇe od prize- kreveta/ha.« mnu etazˇu, visine do 4,5 m, materijali i tehnike gradnje u skladu sa posebnim uvjetima nadlezˇnog konzervator- Cˇ lanak 28. skog odjela (ambijentalna zasˇtita kulturno-povijesne urbane cjeline Osor), Ucˇlanku 118. mijenja se stavak (1) i glasi: - dozvoljene su potpuno ukopane podzemne etazˇeza »Unutar grad¯¯ evinskog podrucˇja ugostiteljsko-turisticˇke smjesˇtaj tehnicˇkih prostorija, namjene Baldarin, ukupne povrsˇine do 22,0 ha je dozvoljen - gradnja i ured¯¯ enje smjesˇtajnih jedinica kampa do smjesˇtaj autokampa ukupnog kapaciteta do 2.300 gostiju, kapaciteta 240 kreveta (80 smjesˇtajnih jedinica), uz najvecú gustocú korisˇtenja do 91 osoba/ha.« - smjesˇtajne jedinice ne mogu biti povezane s tlom na ˇ cˇvrsti nacˇin, Clanak 29. - planiraju se iskljucˇivo smjesˇtajne jedinice za kamp Iza cˇlanka 119. dodaje se novi naslov koji glasi: opremu u vlasnisˇtvu gostiju kampa (bez mobilnih »11. Bijar / Osor - T34« kucíca i sl.), ˇ - u kampu Slatina - T39 /C´ unski, uz preduvjet izgradnje Clanak 30. osnovne infrastrukture sukladno Zakonu: Iza naslova iz prethodnog cˇlanka dodaje se cˇlanak 119a. - gradnja centralne grad¯¯ evine sa ugostiteljskim, uslu- koji glasi: zˇnim, rekreacijskim, zabavnim i drugim sadrzˇajima, Unutar grad¯¯ evinskog podrucˇja ugostiteljsko-turisticˇke visine jedna etazˇa (Pr) prizemne visine, povrsˇine do 2 namjene Bijar, ukupne povrsˇine do 5,00 ha, planira se ure- 400 m , d¯¯ enje, odnosno rekonstrukcija kampa ukupnog kapaciteta - gradnja jedne grad¯¯ evine za sport i rekreaciju (bazeni, do 600 gostiju, uz najvecú gustocú korisˇtenja do 120 wellness i sl.), sa dodatnim ugostiteljskim sadrzˇajima, osoba/ha. 2 povrsˇine zatvorenog dijela do 400 m , Kamp se planira kao jedinstvena funkcionalna cjelina, - gradnja najvisˇe dvije zasebne grad¯¯ evine sanitarija, koja se formira najvisˇe na jednoj ili visˇe gradevinskih 2 ¯¯ povrsˇine do 100 m , cˇestica. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojecíh - sve navedene grad¯¯ evine ne smiju imati visˇe od prize- kao i izgradnja novih smjesˇtajnih jedinica kampa, te mnu etazˇu, visine do 4,5 m, pomocńih i pratecíh grad¯¯ evina u kojima se smjesˇtaju sadr- - dozvoljene su potpuno ukopane podzemne etazˇeza zˇaji, trgovacˇke, usluzˇne, ugostiteljske, sportsko-rekreacij- smjesˇtaj tehnicˇkih prostorija, ske, zabavne i slicˇne namjene. - gradnja i ured¯¯ enje smjesˇtajnih jedinica kampa do Za povrsˇinu kampa je obvezna izrada urbanisticˇkog kapaciteta 360 kreveta (120 smjesˇtajnih jedinica), plana ured¯¯ enja, u obuhvat kojega se ukljucˇuje i podrucˇje - smjesˇtajne jedinice ne mogu biti povezane s tlom na luke otvorene za javni promet. cˇvrsti nacˇin, Novoplanirane smjesˇtajne jedinice u kampu ne mogu - na smjesˇtajnim jedinicama se, pod uvjetom iz pre- biti povezane s tlom na cˇvrsti nacˇin. thodne alineje, kao posebna kategorija pokretne Urbanisticˇkim planom ured¯¯ enja je dozvoljeno planirati opreme za kampiranje mogu postavljati i razne vrste smjesˇtajne kapacitete za pokretne jedinice za najmanje 70 mobilnih kucíca (mobilhome, camping pods i sl.), % ukupnog kapaciteta, a smjesˇtajne kapacitete koji se - za cijeli zahvat treba formirati jednu grad¯¯ evinsku iznajmljuju u kampu za najvisˇe 30 % ukupnog kapaciteta. cˇesticu.« Sve grad¯¯ evine mogu biti samo prizemne, visine do 4,5 m.» Cˇ lanak 24. Cˇ lanak 102. mijenja se i glasi: Cˇ lanak 31. »Groblja se ured¯¯ uju unutar utvrd¯¯ ene povrsˇine. Pri tome Iza cˇlanka 119a. dodaje se novi naslov koji glasi: je groblje potrebno ograditi a novi dio s postojecím treba »12. Preslop / Punta Krizˇa-T13« cˇiniti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu. Na grobljima se, osim ured¯¯ enja ukopnih mjesta, mogu Cˇ lanak 32. graditi pratecí sadrzˇaji koji sluzˇe osnovnoj funkciji groblja Iza naslova iz prethodnog cˇlanka dodaje se cˇlanak 119b. (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvacˇnice i sl.), te pove- koji glasi: zana infrastruktura. »Unutar grad¯¯ evinskog podrucˇja ugostiteljsko-turisticˇke Groblja zasˇticéna kao kulturno dobro (Osor, Mali namjene Preslop planiraju se grad¯¯ evine iz skupine hoteli Losˇinj, Veli Losˇinj i Susak) treba ured¯¯ ivati u skladu s mje- sa pratecím sadrzˇajima, trgovacˇke, usluzˇne, ugostiteljske, rama zasˇtite, postojecím izgledom i tradicijskim korisˇte- sportsko-rekreacijske, zabavne i slicˇne namjene. Najvecí njem. Ured¯¯ enje ostalih groblja takod¯¯ er treba uskladiti s ukupni kapacitet zone Preslop povrsˇine do 3,00 ha iznosi postojecím izgledom i tradicijskim korisˇtenjem.« do 360 kreveta, uz najvecú gustocú korisˇtenja do 120 kreveta/ha. Cˇ lanak 25. Urbanisticˇkim planom ured¯¯ enja je dozvoljeno planirati Ispravlja se tehnicˇka gresˇka, te se cˇlanak 102. koji govori najvisˇe dvije neovisne funkcionalne cjeline, uz distribuciju o grad¯¯ evinskim podrucˇjima infrastrukturne namjene pre- kapaciteta sukladno udjelu u povrsˇini zone. imenuje u cˇlanak 102a. Visina grad¯¯ evina mozˇe biti prizemlje i kat, visine do 7,5 m. ˇ Clanak 26. Prije izrade urbanisticˇkog plana ured¯¯ enja kao podlogu Sadrzˇaj cˇlanka 112. se brisˇe. treba izraditi konzervatorsko-krajobraznu studiju koja Petak, 9. prosinca 2016.SLUZˇ BENE NOVINE Stranica 3997 — broj 32 treba analizirati osjetljivost i ranjivost prostora s krajobra- Grad¯¯ evine treba graditi sukladno kriterijima zasˇtite pro- znog aspekta i dati smjernice za zahvate u prostoru.« stora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog ˇ graditeljstva. Clanak 33. Grad¯¯ evine za stocˇarsku proizvodnju mogu se izvan gra- Iza cˇlanka 119b. dodaje se novi naslov koji glasi: d¯¯ evinskog podrucˇja graditi uz uvjet da imaju visˇe od propi- »13. Matalda / Punta Krizˇa-T14 « sanog minimalnog broja grla. Cˇ lanak 32. Pod registriranim poljoprivrednim gospodarstvom, pod- razumijeva se gospodarstvo upisanim u odgovarajucé regi- Iza naslova iz prethodnog cˇlanka dodaje se cˇlanak 119c. stre sukladno djelatnosti. koji glasi: Zemljisˇte propisane minimalne povrsˇine, na kojoj se Unutar grad¯¯ evinskog podrucˇja ugostiteljsko-turisticˇke smiju graditi grad¯¯ evine poljoprivredne namjene prema namjene Matalda planiraju se gradevine iz skupine hoteli ¯¯ cˇlancima 146. do 148. ovog Plana, ne mozˇe biti manje od sa pratecím sadrzˇajima, trgovacˇke, usluzˇne, ugostiteljske, 2 1000 m , odnosno od trecíne pripadajucíh poljoprivrednih sportsko-rekreacijske, zabavne i slicˇne namjene. Najvecí povrsˇina u cˇijoj je funkciji gradnja. ukupni kapacitet zone Matalda povrsˇine do 3,00 ha iznosi U zemljisˇte poljoprivredne povrsˇine iz stavka 6. ovog do 360 kreveta, uz najvecú gustocú korisˇtenja do 120 kre- cˇlanka pribrajaju se sve katastarske cˇestice izvan gradevin- veta/ha. ¯¯ skog podrucˇja koje cˇine funkcionalnu poljoprivrednu cje- Urbanisticˇkim planom ured¯¯ enja je dozvoljeno planirati linu. Cˇ estice se mogu med¯¯ usobno dodirivati i/ili biti pove- najvisˇe dvije neovisne funkcionalne cjeline, uz distribuciju zane cestom, kolno-pjesˇacˇkim ili drugim putom, u krugu do kapaciteta sukladno udjelu u povrsˇini zone. 2000 m od gospodarskih grad¯¯ evina iz stavka 2. i 3. ovog Visina gradevina mozˇe biti maksimalno tri nadzemne ¯¯ cˇlanka. etazˇe; Odred¯¯ uje se slijedecí razvrstaj gospodarskih grad¯¯ evina i Prije izrade urbanisticˇkog plana ured¯¯ enja kao podlogu njihova minimalna udaljenost od gradevinskog podrucˇja, treba izraditi konzervatorsko-krajobraznu studiju koja ¯¯ gradevnog zemljisˇta i ostalih gradevina izvan gradevnog treba analizirati osjetljivost i ranjivost prostora s krajobra- ¯¯ ¯¯ ¯¯ podrucˇja, izuzev gradevina linijske infrastrukture: znog aspekta i dati smjernice za zahvate u prostoru. » ¯¯ a) grad¯¯ evine za potrebe uzgoja bilja: 500 m, Cˇ lanak 34. b) grad¯¯ evine za potrebe stocˇarske djelatnosti: 2.000 m. Izgrad¯¯ ene objekte nije dopusˇteno prenamijeniti u stam- Sadrzˇaj cˇlanka 130. se brisˇe. bene, ugostiteljsko-turisticˇke namjene ili druge namjene koje nisu sukladne odredbama ovog Plana.« Cˇ lanak 35. Cˇ lanak 134. mijenja se i glasi: Cˇ lanak 40. Groblja je dozvoljeno planirati unutar utvrd¯¯ ene Cˇ lanak 145. mijenja se i glasi: povrsˇine, te na njima planirati ili planom ogranicˇiti gradnju Posebnu kategoriju grad¯¯ evina cˇine spremisˇta i slicˇne ukopnih mjesta, te pratecíh sadrzˇaja koji sluzˇe osnovnoj manje gospodarske grad¯¯ evine za potrebe vinogradarstva, funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvacˇ- maslinarstva, pcˇelarstva, uzgoja povrcá i cvijecá i za ostale nice i sl.) i povezane infrastrukture. poljoprivredne djelatnosti (uzgoj ljekovitog bilja, uzgoj Cˇ lanak 36. puzˇeva, preradu i pakiranje poljoprivrednih proizvoda i Cˇ lanak 135. mijenja se i glasi: sl.). Groblja zasˇticéna kao kulturno dobro (Osor, Mali Gradnja grad¯¯ evina iz stavka 1. ovog cˇlanka temeljem sli- Losˇinj, Veli Losˇinj i Susak) treba planirati u skladu s mje- jedecíh uvjeta: rama zasˇtite, postojecím izgledom i tradicijskim korisˇte- - unutar prostora ogranicˇenja u ZOP-u primjenjuju se njem. Ured¯¯ enje ostalih groblja takod¯¯ er treba planom odredbe propisa koji ured¯¯ uju ured¯¯ enje i zasˇtitu tog uskladiti s postojecím izgledom i tradicijskim korisˇtenjem. pojasa, - opcénito za ove grad¯¯ evine, ako se grade kao samo- Cˇ lanak 37. stalne grad¯¯ evine na poljoprivrednom zemljisˇtu ili kao pratecé grad¯¯ evine plastenicima i staklenicima, vrijede Ucˇlanku 138. u stavku (3) u alineji 5 iza rijecˇi »obalnog uvjeti odred¯¯ eni cˇlankom 147. stavak 2, tocˇke c) i d). puta« dodaju se rijecˇi »i ured¯¯ enih plazˇa«. Cˇ lanak 41. Cˇ lanak 38. Cˇ lanak 146. mijenja se i glasi: Ucˇlanku 139. iza alineje 7 dodaje se alineja 8 koja glasi: »Gradnja plastenika i staklenika kao laganih montazˇno- »- ured¯¯ ene plazˇe na za to posebno oznacˇenim lokaci- demontazˇnih objekata dopusˇtena je na svim kategorijama jama, sukladno cˇlancima 40.-43. odredbi,« a dosadasˇnja ali- poljoprivrednog zemljisˇta za obavljanje poljoprivredne neja 8 postaje alineja 9. ratarske djelatnosti. Staklenici i plastenici se mogu podizati na zemljisˇtu Cˇ lanak 39. vecém od 2.000 m2, unutar i izvan prostora ogranicˇenja u Cˇ lanak 144. mijenja se i glasi: ZOP-u. »Grad¯¯ evine poljoprivredne namjene grade se izvan gra- Staklenici i plastenici su lagane montazˇno-demontazˇne d¯¯ evnog podrucˇja na poljoprivrednom zemljisˇtu. konstrukcije oblozˇene staklenim ili plasticˇnim providnim Gospodarske grad¯¯ evine namijenjene iskljucˇivo za poljo- stijenama ili slicˇnim materijalom, maksimalne visine do privrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda 4,50 m.« izvan grad¯¯ evinskog podrucˇja smiju se graditi na vrijednim (P2) i ostalim (P3) obradivim tlima. Cˇ lanak 42. Grad¯¯ evina mora imati, ovisno o namjeni i nacˇinu kori- Cˇ lanak 147. mijenja se i glasi: sˇtenja, vlastitu vodoopskrbu (cisterna, kopani bunar do »Unutar prostora ogranicˇenja u zasˇticénom obalnom 10 m dubine), odvodnju (procˇisˇcávanje otpadnih voda) i podrucˇju mora, grad¯¯ enje grad¯¯ evina za uzgoj bilja vrsˇise energetski sustav (plinski spremnik, elektricˇni agregat, ili sukladno propisima koji ured¯¯ uju ured¯¯ enje i zasˇtitu tog drugo). pojasa. Stranica 3998 — broj 32SLUZˇ BENE NOVINE Petak, 9. prosinca 2016.

Grad¯¯ evine za potrebe uzgoja bilja izvan prostora ograni- b) na zemljisˇtu minimalne povrsˇine 50.000 m2: cˇenja u zasˇticénom obalnom podrucˇju mora, mogu se gra- - minimalan broj 5 uvjetnih grla, diti temeljem sljedecíh uvjeta: - gospodarska namjena s pruzˇanjem ugostiteljskih 2 usluga i/ili smjesˇtaja i stanovanjem, a) na zemljisˇtu minimalne povrsˇine 30.000 m : - povrsˇina ugostiteljskog i stambenog dijela mozˇe izno- - gospodarska namjena s pruzˇanjem ugostiteljskih i/ili siti do 30% ukupne bruto razvijene povrsˇine svih gra- smjesˇtajnih djelatnosti i stanovanjem, 2 d¯¯ evina, - maksimalna velicˇina grad¯¯ evine mozˇe iznositi do 600 m - maksimalna velicˇina grad¯¯ evine mozˇe iznositi do 300 m2 bruto razvijene povrsˇine. U ukupnu maksimalnu bruto razvijene povrsˇine. U ukupnu maksimalnu povrsˇinu grad¯¯ evine spadaju i potrebne povrsˇine za povrsˇinu grad¯¯ evine spadaju i potrebne povrsˇine za sta- pomocńe gospodarske objekte. Grad¯¯ evina mozˇe novanje i pomocńe gospodarske objekte, imati podrumski prostor i dvije nadzemne etazˇe. - visina grad¯¯ evine maksimalno 6 m, Iznimno se dopusˇta u podrumskoj etazˇi gradnja pod- 2 - gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu ruma povrsˇine do 1.000 m , djelatnost, - visina grad¯¯ evine maksimalno 7 m, - minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m. - povrsˇina za ugostiteljski i/ili smjesˇtajni dio mozˇe iznositi do 49 % ukupne brutorazvijene povrsˇine svih gra- c) na zemljisˇtu minimalne povrsˇine 30.000 m2: d¯¯ evina, - minimalan broj 3 uvjetnih grla, - gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu - maksimalna velicˇina grad¯¯ evine mozˇe iznositi do 100 m2 djelatnost, bruto razvijene povrsˇine. U ukupnu maksimalnu - minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m. povrsˇinu grad¯¯ evine spadaju i potrebne povrsˇine za 2 pomocńe gospodarske objekte, b) na zemljisˇtu minimalne povrsˇine 10.000 m : - visina grad¯¯ evine maksimalno 3 m, - namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih - gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu proizvoda, strojeva, alata ipoljoprivredne opreme. U djelatnost, sklopu grad¯¯ evine mozˇe se urediti i stambeni prostor. - minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m. - maksimalna velicˇina grad¯¯ evine mozˇe iznositi do 100 m2 bruto razvijenepovrsˇine, d) na zemljisˇtu minimalne povrsˇine 10.000 m2: - visina grad¯¯ evine maksimalno 7 m, dvije etazˇe, - grad¯¯ evina za drzˇanje stoke, - gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu - maksimalna velicˇina grad¯¯ evine mozˇe iznositi do 30 m2 djelatnost, bruto razvijene povrsˇine. - minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m. - visina grad¯¯ evine maksimalno 3 m, 2 - gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu c) na zemljisˇtu minimalne povrsˇine 5.000 m : djelatnost, - namjena gospodarska, za spremanje poljoprivrednih - minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.« proizvoda, strojeva, alata i poljoprivredne opreme, 2 - maksimalna velicˇina grad¯¯ evine mozˇe iznositi do 50 m Cˇ lanak 44. bruto razvijene povrsˇine, - visina grad¯¯ evine maksimalno 3 m, jedna etazˇa, Ucˇlanku 151. brisˇe se stavak (1), a dosadasˇnji stavak (2) - minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m, postaje stavak (1). d) na zemljisˇtu minimalne povrsˇine 1.000 m2: Cˇ lanak 45. - namjena gospodarska, za drzˇanje alata, strojeva i Ucˇlanku 152. u stavku (1) brisˇe se zagrada s tekstom poljoprivredne opreme, »(spremisˇte za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)«. - maksimalna velicˇina grad¯¯ evine mozˇe iznositi do 30 m2 Ucˇlanku 152. brisˇu se stavci (4) i (5). bruto razvijene povrsˇine, - visina grad¯¯ evine maksimalno 3 m, jedna etazˇa, Cˇ lanak 46. - minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m.« Ucˇlanku 153. u stavku (2) iza zareza iza rijecˇi »Veli ˇ Losˇinj« dodaje se tekst »prostor uz zonu ugostiteljsko-turi- Clanak 43. sticˇke namjene Bijar u povrsˇini od 2,5 ha,«. Cˇ lanak 148. mijenja se i glasi: Ucˇlanku 153. iza stavka (4) dodaje se novi stavak koji »Grad¯¯ evine za potrebe stocˇarske djelatnosti (farme) glasi: mogu se graditi izvan prostora ogranicˇenja u zasˇticénom Rekreacijsko podrucˇje Bijar povrsˇine 2,5 ha planira se za obalnom podrucˇju mora, temeljem sljedecíh uvjeta: ured¯¯ enje i izgradnju sportskih i rekreacijskih sadrzˇaja u a) na zemljisˇtu minimalne povrsˇine 100.000 m2, okviru parkovnog ured¯¯ enja (ukljucˇujucí i tematske par- - minimalan broj 10 uvjetnih grla, kove, npr. adrenalinski park). Ne planiraju se zatvorena - gospodarska namjena s pruzˇanjem ugostiteljskih sportska igralisˇta, dozvoljava se izgradnja sportskih i usluga i/ili smjesˇtaja i stanovanjem, pomocńih grad¯¯ evina prizemne visine sa sportskim, rekrea- - povrsˇina ugostiteljskog i/ili smjesˇtajnog dijela mozˇe cijskim, zabavnim, ugostiteljskim i pratecím sadrzˇajima iznositi do 49 % ukupne bruto razvijene povrsˇine svlacˇionica, sanitarija, spremisˇta rekvizita i opreme za odr- svih grad¯¯ evina, zˇavanje povrsˇina i slicˇnog, na najvisˇe dvije lokacije i do naj- 2 - maksimalna velicˇina grad¯¯ evine mozˇe iznositi do 1.000 visˇe 200 m ukupne tlocrtne povrsˇine svih grad¯¯ evina. m2 bruto razvijene povrsˇine. U ukupnu maksimalnu povrsˇinu grad¯¯ evine spadaju i potrebne povrsˇine za Cˇ lanak 47. pomocńe gospodarske objekte, Ucˇlanku 163. u stavku (1) u tocˇki a. podtocˇki 2. iza zad- - visina grad¯¯ evine maksimalno 8 m, nje recˇenice dodaje se nova recˇenica »Navedeno se odnosi - gospodarstvo mora biti registrirano za poljoprivrednu samo na prostor izvan grad¯¯ evinskog podrucˇja, dok cé se djelatnost, unutar grad¯¯ evinskog podrucˇja trasa ceste planirati urbani- - minimalna udaljenost od obalne crte vodotoka 100 m. sticˇkim planom ured¯¯ enja.« Petak, 9. prosinca 2016.SLUZˇ BENE NOVINE Stranica 3999 — broj 32

Ucˇlanku 163. u stavku (1) u tocˇki a. iza podtocˇke 2. -odzˇupanijske ceste iz prethodne alineje do T.L. Sun- dodaje se nova podtocˇka 3. koja glasi: cˇana uvala (postojecá Zˇ 5160), »3. rekonstrukciju raskrizˇja na zavrsˇetku ceste D100 u - od drzˇavne ceste D100 do luke Mrtvasˇka. Malom Losˇinju, te izgradnju spojne ceste izmed¯¯ u Lokalne ceste navedenog raskrizˇja i ceste za uvalu Mrtvasˇka, - od drzˇavne ceste Porozina - Cres - Mali Losˇinj do gdje je u nacˇelno odred¯¯ enom prostoru mogucé Ustrina (postojecá L58099), izgraditi raskrizˇja i spojnu cestu, a ostala izgradnja - cesta kroz Nerezine (postojecá L58115), dozvoljena je nakon izgradnje ceste. Navedeno - nova prilazna cesta od drzˇavne ceste (D100) u naselju ogranicˇenje se odnosi samo na prostor izvan grad¯¯ e- Nerezine do planirane luke nauticˇkog turizma - marine vinskog podrucˇja.« Biskupija u Nerezinama. - produzˇenje ceste od T.L. Suncˇana uvala (Zˇ 5160) oko Cˇ lanak 48. uzvisine Belveder do poslovne zone Kalvarija. Uclanku 178. mijenja se stavak (1) i glasi: ˇ Cˇ lanak 49. »Koridori i povrsˇine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korisˇtenje i namjena Ucˇlanku 181. iza stavka (2) dodaje se stavak (3) koji povrsˇina« i br. 2 »Infrastrukturni sustav«, u mjerilu glasi: 1:25.000, a projektnom su dokumentacijom, uz obrazlozˇe- »Kod gradnje i ured¯¯ enja prometnica koje prolaze kroz nje, dozvoljene prostorne prilagodbe koje bitno ne odstu- podrucˇja visoke koncentracije suhozida, potrebno je obo- paju od koncepcije rjesˇenja.« strano uz koridor projektirati suhozide izvedeni u tradicio- nalnoj tehnici.« ˇ Clanak 49. Cˇ lanak 50. Cˇ lanak 180. mijenja se i glasi: Cˇ lanak 197. mijenja se i glasi: Cestovnu mrezˇu na podrucˇju obuhvata ovog Plana, »Biciklisticˇke staze mogucé je graditi na cijelom podru- sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske zˇupanije, cˇju obuhvata Plana gdje za to postoje uvjeti. Pogotovo se cˇine javne ceste: drzˇavne, zˇupanijske i lokalne, te neraz- biciklisticˇke staze planiraju u koridoru svih javnih cesta vrstane ceste: te u koridoru nerazvrstanih cesta , kao odvojeni dijelovi ili u sklopu kolnih ili pjesˇacˇkih povrsˇina posebno oznacˇeni, Drzˇavna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali te na manje frekventnim pjesˇacˇkim putovima, posebno duzˇ Losˇinj (D100) povijesnih trasa putova, sˇumskih protupozˇarnih putova i drugo, a mogu se graditi i na pomorskom dobru. Bicikli- Planirana rekonstrukcija dionice: sticˇke staze se ured¯¯ uju i u sklopu rekreacijskih povrsˇina. - obilaznica Beleja (izmed¯¯ u naselja Belej i Kacˇicévi) l = Uz biciklisticˇke staze mogu se graditi odmorisˇta sa urba- 2.000 m, nom opremom.« - rekonstrukcija kroz Osor s izgradnjom novog mosta, varijantno s izgradnjom obilaznice i podmorskog Cˇ lanak 51. tunela, Ucˇlanku 201. u stavku (1) u alineji 2, iskaz »21 luka« - rekonstrukcija pred Malim Losˇinjem (uvala Kovcˇanje- zamjenjuje se iskazom »23 luke«. autokamp Poljana) - novi dio trase l = 1.500m, pri Ucˇlanku 201. u stavku (2) tocˇki 1. brisˇe se alineja 12 kojem je zahvatu potrebno ishoditi suglasnost Mini- »- privez /sidrisˇte/ za plutajucí objekt MB Marina plani- starstva obrane, rane muzejsko-ugostiteljsko-zabavne namjene,«, a dosa- - rekonstrukcija na Privlaci l = 500 m podizanje nivelete dasˇnja alineja 13 postaje alineja 12. s izgradnjom novog mosta, Ucˇlanku 201. u stavku (2) iza tocˇke 8. dodaje se tocˇka 8a. koja glasi: - rekonstrukcija krizˇanja na zavrsˇetku drzˇavne ceste »8a. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine - D100 u Malom Losˇinju i na pocˇetku zˇupanijske ceste Biskupija za Veli Losˇinj, s naglaskom na potrebu kvalitetnog rje- U sklopu luke je dopusˇteno obavljanje slijedecíh djelat- sˇenja pjesˇacˇkog i biciklisticˇkog prometa (mogucé rjesˇe- nosti: nje krizˇana u dvije razine), te spoj prema cesti za uvalu - privez i odvez brodica domacég stanovnisˇtva i nauti- Mrtvasˇka. cˇara te sportskih brodica.« Nakon izgradnje novih dionica drzˇavne ceste, postojecé cé trase postati nerazvrstane prometnice u naseljima, Cˇ lanak 52. odnosno lokalne ceste. Ucˇlanku 202. u tablici rijecˇi »REPUBLICˇ KO ZNACˇ E- Zˇ upanijske ceste NJE« zamjenjuju se rijecˇima »DRZˇ AVNI ZNACˇ AJ«. - od drzˇavne ceste D100 do zracˇne luke Mali Losˇinj (postojecá Zˇ 5157), Cˇ lanak 53. - od drzˇavne ceste D100 do trajektne luke u Malom Cˇ lanak 203. mijenja se i glasi: Losˇinju (postojecá Zˇ 5158), »U lukama nauticˇkog turizma se planiraju lucˇke grad¯¯ e- - od Malog Losˇinja do Velog Losˇinja (postojecá Zˇ 5161), vine, instalacije i oprema, te grad¯¯ evine pratecíh sadrzˇaja ugostiteljske, trgovacˇke, usluzˇne, poslovne, zabavne, i - od drzˇavne ceste D100 u Osoru do T.L. Baldarin sˇportsko-rekreacijske namjene. (postojecá L58099 - prekategorizacija i rekonstrukcija Detaljno razgranicˇenje funkcija na kopnu i moru unutar trase s izgradnjom obilaznice naselja Punta Krizˇai prostora luka nauticˇkog turizma regulira se nacˇelno pro- novim spojem na T.L. Baldarin), stornim planovima nizˇe razine, odnosno u konacˇnici - od drzˇavne ceste D100 do Artatora (postojecá L58103 aktima za provedbu prostornog plana temeljem idejnog - prekategorizacija i rekonstrukcija trase), projekta, odnosno maritimne studije akvatorija. Sidreni - od drzˇavne ceste D100 do T.L. Cˇ ikat (postojecá sustavi brodova, te plutajucíh pontona i valobrana mogu Zˇ 5159), se protezati izvan akvatorija odred¯¯ enog prostornim pla- Stranica 4000 — broj 32SLUZˇ BENE NOVINE Petak, 9. prosinca 2016. nom, uz dozvolu nadlezˇnog tijela za sigurnost plovidbe na sustav odvodnje otpadnih voda definirati sukladno rjesˇenju moru.« iz studija »Novelacija koncepcije odvodnje i procˇisˇcávanja ˇ otpadnih voda Grada Mali Losˇinj« (2007.g.), te »Priprema Clanak 54. projektno-studijske dokumentacije i aplikacijskog paketa Cˇ lanak 208. mijenja se i glasi: za sufinanciranje od strane EU za aglomeracije Cres, Mar- »Uz postojecí med¯¯ unarodni aerodrom Mali Losˇinj refe- tinsˇcíca, Mali Losˇinj i Veli Losˇinj - Studija izvedivosti« rentnog koda 2B na podrucˇju Grada Malog Losˇinja postoji (2015.). Konacˇno rjesˇenje u osnovi sadrzˇi dopunu sustava i letjelisˇte na Unijama. Na relaciji izmed¯¯ u Unija i Losˇinja odvodnje novim gravitacionim i tlacˇnim kanalima te vrsˇi se putnicˇki promet malim zrakoplovom.« crpnim stanicama, kojima cé se zone Cˇ ikat i Suncˇana ˇ ´ ˇ ˇ uvala, te grad¯¯ evinsko podrucje naselja Cunski (ukljucujucí Clanak 55. i Kandiju i Artatore) povezati na centralni ured¯¯ aj na rtu Cˇ lanak 209. mijenja se i glasi: Kijac. Planira se i mogucńost spoja sustava Veli Losˇinj te »Planira se rekonstrukcija i dogradnja aerodroma »Mali aerodroma na sustav Mali Losˇinj. Losˇinj«. Odvodnja otpadnih voda na podrucˇju obuhvata ovog Planirani zahvat obuhvacá produljenje i prosˇirenje Plana je odred¯¯ ena kao razdjelni sustav s posebnom mre- postojecé uzletno-sletne staze duljine 900 m i sˇirine 30 m zˇom i tretmanom za sanitarne a posebnom mrezˇom i tret- na duljinu cca 2.500 m i sˇirine 45 m, a zajedno s osnovno manom za oborinske otpadne vode. uzletno-sletnom stazom ukupna sˇirina iznosi 150 m, pove- Za dijelove mrezˇe gdje je sada mjesˇovita (jedinstvena cánje referentnog koda s 2B na 3C. mrezˇa) predvid¯¯ a se izgradnja nove i razdvajanje otpadnih Za pristup zrakoplova aerodromu iz zraka potrebno je voda. osigurati prilazne ravnine sa svake strane uzletno sletne Polozˇaj i broj crpnih stanica i glavnih cjevovoda odred¯¯ en staze. Unutar povrsˇina ogranicˇenja prepreka zabranjuje je nacˇelno i mozˇe se varirati projektom, uz pridrzˇavanje se izgradnja grad¯¯ evina koje bi svojom visinom mogle utje- osnovne koncepcije.« cati te povrsˇine te predstavljale prepreku sigurnom odvija- nju zracˇnog prometa, a sve prema pravilnicima i zakonima Cˇ lanak 58. o zracˇnom prometu. Cˇ lanak 224. mijenja se i glasi: Prostor aerodroma mora biti zasˇticén i ograd¯¯ en zasˇtit- »Osnovna koncepcija odvodnje oborinskih voda je nom zˇicˇanom ogradom cijelom duzˇinom oko podrucˇja odvodnja najkracím putem do recipijenta, uz neophodne aerodroma. Izvan ograde planira se put za potrebe sluzˇbe mjere zasˇtite. Glavni recipijent je obalno more, a tamo odrzˇavanja. Obodni put je primarno u funkciji aerodroma gdje je to mogucé, podzemlje. a sluzˇi i u funkciji prilaza i provoza svih poljoprivrednih, U planiranju i projektiranju sustava oborinske odvodnje vatrogasnih i drugih vozila, te u funkciji povezivanja preki- preporucˇa se kombinirati dva osnovna rjesˇenja: nutih postojecíh putova. - na podrucˇjima povijesnih jezgri gdje je prisutna velika U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati pratecé gustocá stanovanja i velika ucˇvrsˇcénost ploha predvi- sadrzˇaje; servisne, usluzˇne, poslovne, javne, ugostiteljske, d¯¯ ena je izgradnja kompletne oborinske kanalizacije, sportske i sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora. Za gra- - na podrucˇjima novije izgradnje i manje ucˇvrsˇcénosti d¯¯ evinsko podrucˇje aerodroma (IS3) se planom rezervirao ploha planirati djelomicˇno ili kompletno princip pri- prostor ukupne povrsˇine cca 78 ha.» rodne rasprsˇene odvodnje sa upusˇtanjem oborinskih ˇ voda u podzemlje, s provod¯¯ enjem prethodnih istrazˇi- Clanak 56. vacˇkih radova upojnosti lokacije upojnog bunara. Cˇ lanak 215. mijenja se i glasi: Odvodnju oborinskih voda potrebno je uskladiti s kon- »Vodovi i grad¯¯ evine vodnogospodarskog sustava prika- cepcijom sustava ured¯¯ enja vodotoka i zasˇtite od poplava zani su na kartografskim prikazima br. 2. Infrastrukturni vodotoka-bujica, u nacˇelu na nacˇin da se povrsˇinske vode sustav - Vodnogospodarski i energetski sustav i 2.2. Infra- prihvate u gornjim zonama naselja, te sprovedu kanalima strukturni sustav - odvodnja otpadnih voda u mjerilu 1:25 oborinske odvodnje kroz glavne mjesne ulice do podmor- 000. skih ispusta, odnosno upojnica s preljevima uz obalu. Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava za Sustav javne oborinske odvodnje prvenstveno je plani- zasˇtitu od sˇtetnog djelovanja voda provodi se neposrednim ran za prihvat navedenih povrsˇinskih voda, te oborinskoj provod¯¯ enjem Plana.« odvodnji javnih povrsˇina naselja, dok je oborinske vode sa privatnih cˇestica u nacˇelu potrebno rjesˇavati na vlastitoj Cˇ lanak 57. cˇestici. Iznimno, u slucˇajevima kad je to opravdano iz sani- Cˇ lanak 221. mijenja se i glasi: tarnih, te tehnicˇko-tehnolosˇkih razloga, mozˇe se omogucíti »Cijelo podrucˇje Grada Malog Losˇinja nalazi se izvan upusˇtanje oborinskih voda s krovnih povrsˇina u sustav zone sanitarne zasˇtite izvorisˇta pitke vode. Prema Odluci javne oborinske odvodnje o odred¯¯ ivanju osjetljivih podrucˇja, dio podrucˇja obuhvata Oborinske vode sa »cˇistih« povrsˇina potrebno je rjesˇa- Plana je u slivu osjetljivog podrucˇja, a obalno more (dio vati putem slobodnog otjecanja po terenu ili upusˇtanjem Osorskog zaljeva i Losˇinjskog kanala, te luka Mali Losˇinj, u teren putem upojnih bunara odgovarajucég kapaciteta uvale Kovcˇanje, Artatore i dr.) odred¯¯ eno je kao eutrofno dimenzioniranih na nacˇin da se osigura sigurnost od plav- podrucˇje. ljenja okolnog zemljisˇta i objekata. Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda se planira Oborinske vode sa parkirnih i manipulativnih povrsˇina na osnovi usvojenih koncepcija. kapaciteta visˇe od 15 parkirnih mjesta i povrsˇine vecé od Za naselje Mali Losˇinj se realizacije sustava odvodnje 450 m2, ukoliko se kanaliziraju i upusˇtaju u sustav odvod- otpadnih voda planira u dvije faze. U prvoj fazi se planira nje, more ili tlo putem upojnih bunara, potrebno je pre- jedinstven sustav odvodnje za cjelinu naselja i turisticˇku thodno procˇistiti na separatoru. zonu Poljana s ured¯¯ ajem za procˇisˇcávanje na rtu Kijac Dio oborinskih voda (sa krovova kucá i postojecíh (poluotok Bojcˇic´) i postojecím podmorskim ispustom te naplova) i dalje cé se skupljati u postojecím cisternama uz ovaj sustav josˇ dva odvojena samostalna sustava za narocˇito za poljoprivredne potrebe. Mogucá je i izgradnja zone Cˇ ikat i Suncˇanu uvalu, s mehanicˇkim predtretmanom posebnih oborinskih kolektora (otvorenih ili zatvorenih) i postojecím podmorskim ispustom. U drugoj fazi cé se kojima bi se prikupljala voda za potrebe poljoprivrede i Petak, 9. prosinca 2016.SLUZˇ BENE NOVINE Stranica 4001 — broj 32 spremala u postojecím grad¯¯ evinama ili za to posebno izgra- HR2001380 Vele i Male Srakane - kopno, HR3000015 V. d¯¯ enim, odnosno u prirodno formiranim lokalnim depresi- i M. Srakane, HR2001035 Otocˇic´ Zabodarski i jama - lokvama.« HR2000888 Otok Susak, tePodrucˇje ocˇuvanja znacˇajno za ptice (Podrucˇje posebne zasˇtite): HR1000033 Kvarnerski Cˇ lanak 59. otoci. Cˇ lanak 225. mijenja se i glasi: Podrucˇja koja se nalaze u obuhvatu ekolosˇke mrezˇe Sustav ured¯¯ enja vodotoka Grada Malog Losˇinja dio je NATURA 2000 prikazana su na kartografskom prikazu cjelovitog sustava zasˇtite od sˇtetnog djelovanja voda na br. 3.1. »Uvjeti za korisˇtenje, ured¯¯ enje i zasˇtitu prostora - vodama 2.reda, podrucˇje malog sliva »Kvarnersko pri- Ekolosˇka mrezˇa NATURA 2000«, u mjerilu 1:25.000.« morje i otoci«. Evidentirani su slijedecí vodotoci - bujice: Jadresˇica, neimenovane bujice Malog i Velog Losˇinja (evi- Cˇ lanak 62. dentirane pod brojevima 8.118 i 8.119), Kalvarija I, Kalva- Cˇ lanak 237b. mijenja se i glasi: rija II, Pesˇtine, Podgora, Bucˇanje i bujice otoka Suska: »Za podrucˇje HR3000161 Cres-Losˇinj primjenjuju se Draga, Kanal, Garba, Grabovica, Baldarka, Baldarica, sljedecé smjernice za mjere zasˇtite: Zalbok, Kozlarica 1, Kozlarica 2 i Zagorne sa pritokama. - pazˇljivo provoditi turisticˇko rekreativne aktivnosti, Do utvrd¯¯ ivanja inundacijskog podrucˇja (javnog vodnog - prilagoditi ribolov i sprjecˇavati prelov ribe, dobra i vodnog dobra), sˇirina koridora vodotoka obuhvacá prirodno ili ured¯¯ eno korito vodotoka, s obostranim poja- - rezervat u moru. som sˇirine 10m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske Za podrucˇja HR3000007 Cres - rt Suha - rt Meli, nozˇice nasipa ili vanjskog ruba grad¯¯ evine ured¯¯ enja toka. HR3000018 I. strana V. i M. Orjula, HR3000014 Ilovik i Unutar navedenog koridora planira se dogradnja Sv. Petar, HR3000015 V. i M. Srakane i HR3000027 Pod- sustava ured¯¯ enja vodotoka i zasˇtite od poplava, njegove morje Trstenika primjenjuju se sljedecé smjernice za mjestimicˇne rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovno mjere zasˇtite: odrzˇavanje korita i vodnih grad¯¯ evina. - sprjecˇavati nasipavanje i betonizaciju obala, Korisˇtenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osigu- ranje protocˇnosti korita mogu se vrsˇiti samo sukladno - ogranicˇiti sidrenje, Zakonu o vodama. - regulirati ribolov povlacˇnim ribolovnim alatima. Radi preciznijeg utvrd¯¯ ivanja koridora odnosno povrsˇina Za podrucˇje HR3000017 Podmorje otoka Suska i sustava ured¯¯ enja vodotoka planira se za sve vodotoke i HR3000018 Podmorje otoka Unije primjenjuju se sljedecé vode utvrditi inundacijsko podrucˇje, te javno vodno smjernice za mjere zasˇtite: dobro i vodno dobro. Za utvrd¯¯ ivanje plavljenih povrsˇina uz vodotoke - bujice - - sprjecˇavati nasipavanje i betonizaciju obala, jaruge (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja, - ogranicˇiti sidrenje, mjerenja velikih voda i proracˇuni sa svrhom preciznijeg - regulirati ribolov povlacˇnim ribolovnim alatima, utvrd¯¯ ivanja poplavnih podrucˇja. Poplavna podrucˇja srednje -ocˇuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vjerojatnosti pojave (cca 100-godisˇnji povratni period) usli- vode ili ih poboljsˇati tamo gdje su pogorsˇana, jed nedovoljnog kapaciteta korita procijenjena su za bujice -ocˇuvati povoljnu grad¯¯ u i strukturu morskoga dna, Kalvarija I, Kalvarija II, Pesˇtine, Podgora, Bucˇanje, Jadre- obale, priobalnih podrucˇja i rijecˇnih usˇcá, sˇica, bujicˇni tok u Velom Losˇinju te bujice Suska - Draga i -ocˇuvati biolosˇke vrste znacˇajne za stanisˇni tip; ne uno- Kanal. siti strane (alohtone) vrste i genetski modificirane Do utvrd¯¯ ivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, organizme, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prika- - sanirati osˇtecéne dijelove morske obale gdje god je to zani na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni mogucé. sustavi - Vodnogospodarski i energetski sustav« u mjerilu 1:25.000 na kojem su uz druge sadrzˇaje prikazani i registri- Za podrucˇje HR2001036 Otocˇic´ V. Osir primjenjuju se rani vodotoci.» sljedecé smjernice za mjere zasˇtite: - sprjecˇavati nasipavanje i betonizaciju obala, ˇ Clanak 60. - svrsishodna i opravdana prenamjena zemljisˇta, Naslov poglavlja »6.2.1. Nacionalna ekolosˇka mrezˇa« - odrediti kapacitet posjecívanja podrucˇja. mijenja se u »6.2.1. Ekolosˇka mrezˇa NATURA 2000«. Za podrucˇja HR3000008 Losˇinj - Vela i Mala Draga, Cˇ lanak 61. HR3000009 Losˇinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Losˇinj - Cˇ lanak 237a. mijenja se i glasi: uvala Krivica, HR3000011 Losˇinj - uvala Balvanida, »Na podrucˇju obuhvata Plana se od podrucˇja ekolosˇke HR3000012 Losˇinj - uvala Pijeska i HR3000178 Cres - mrezˇe RH (EU ekolosˇke mrezˇe Natura 2000) nalaze slije- uvale primjenjuju se sljedecé smjernice za mjere zasˇtite: decá Podrucˇja ocˇuvanja znacˇajna za vrste i stanisˇne tipove - sprjecˇavati nasipavanje i betonizaciju obala. (Podrucˇja od znacˇaja za zajednicu): HR3000161 Cres- Losˇinj, HR3000027 Podmorje Trstenika, HR3000007 Cres Za podrucˇje HR3000198 Medvjed¯¯ a pecína kod uvale - rt Suha - rt Meli, HR3000028 I. strana V. i M. Orjula, Lucˇica (Losˇinj) primjenjuju se sljedecé smjernice za HR3000014 Ilovik i Sv. Petar,HR3000017 Podmorje mjere zasˇtite: otoka Suska, HR5000032 Akvatorij zapadne Istre, - pazˇljivo provoditi turisticˇko rekreativne aktivnosti, HR2001036 Otocˇic´ V. Osir, HR3000008 Losˇinj - Vela i -ocˇuvati povoljne stanisˇne uvjete. Mala Draga, HR3000009 Losˇinj - uvala Sunfarni, HR3000010 Losˇinj - uvala Krivica, HR3000011 Losˇinj - Za podrucˇje HR1000033 Kvarnerski otoci primjenjuju se uvala Balvanida, HR3000012 Losˇinj - uvala Pije- sljedecé smjernice za mjere zasˇtite: ska,HR3000198 Medvjed¯¯ a pecína kod uvale Lucˇica - regulirati lov i sprjecˇavati krivolov, (Losˇinj),HR2001358 Otok Cres, HR300018 Podmorje - osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i sto- otoka Unije, HR3000446 Medvjed¯¯ asˇpilja (morska), cˇarstvo, Stranica 4002 — broj 32SLUZˇ BENE NOVINE Petak, 9. prosinca 2016.

- regulirati provod¯¯ enje turisticˇko-rekreativnih aktivno- - sjeveroistocˇni dio otoka Unije, sti, - Vele i Male Stijene, - zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde - Puna Krizˇa-sˇuma hrasta crnike, znacˇajne vrste, -sˇuma Liski kod C´ unskog.« - prilagoditi ribolov i sprjecˇavati prelov ribe, - sprjecˇavanje trovanja zvijeri, Cˇ lanak 68. - zabrana vozˇnje plovilima uz gnijezdecé kolonije, ˇ - sprjecˇavanje izgradnje objekata na gnijezdecím koloni- Clanak 242. mijenja se i glasi: jama i u njihovoj neposrednoj blizini.« »U kategoriji zasˇticénog krajobraza za zasˇtitu se pred- lazˇu slijedecá podrucˇja: Cˇ lanak 63. - otok Ilovik, Sadrzˇaj cˇlanka 238. se brisˇe. - otok Susak, - Punta Krizˇa, Cˇ lanak 64. - otok Unije, Cˇ lanak 240. mijenja se i glasi: - Osorsˇcíca/podmorje ispod Osorsˇcíce, »U kategoriji park sˇume su zasˇticéne sˇume Cˇ ikat i Pod - Srakane Male, Javori na otoku Losˇinju. Na dijelovima obje park sˇume - Srakane Vele, utvrd¯¯ ena su grad¯¯ evinska podrucˇja: naselja Mali i Veli - podmorje otocˇicá Murter - uvala Mrtvasˇka.« Losˇinj, te grad¯¯ evinsko podrucˇje ugostiteljsko-turisticˇke namjene Cˇ ikat. Cˇ lanak 69. U dijelu park-sˇume izvan grad¯¯ evinskog podrucˇja su Cˇ lanak 243. mijenja se i glasi: dopusˇteni zahvati i radnje cˇija je svrha njezino odrzˇavanje »U kategoriji spomenika prirode za zasˇtitu se predlazˇu ili ured¯¯ enje, sˇto ukljucˇuje rekonstrukciju postojecíh grad¯¯ e- slijedecí dijelovi prirode: vina, ured¯¯ enje javnih povrsˇina (ceste, parkiralisˇta, staza, - uvala Vogosˇcíca, kupalisˇta, igralisˇta i dr.) te infrastrukturno opremanje pro- - uvala Pijeska, stora, sukladno odredbama za provod¯¯ enje Plana. Gradnja se ne smije vrsˇiti na osobito vrijednim panoramskim tocˇ- - uvala Balvanida, kama, osobito ne izgradnja i postavljanje antenskih stu- - uvala Krivica, pova sustava mobilne telefonije. Zasˇticéne park-sˇume - uvala Sunfarni, treba redovito odrzˇavati i po potrebi obnavljati sukladno - Vela i Mala draga, pravilima dobre prakse, odnosno planovima upravljanja. - uvala Vognjisˇcá, Uzgojno-sanitarnim zahvatima dendrofloru treba odrzˇavati - uvala Sonte, u povoljnom stanju vitaliteta. - uvala Kaldonta, Na dijelovima podrucˇja park sˇuma Cˇ ikat i Pod Javori - uvala Martinsˇcíca, koji se nalaze u obuhvatu grad¯¯ evinskih podrucˇja, dozvo- - uvala UI, ljeni zahvati odred¯¯ uju se temeljem UPU Mali Losˇinj, ˇ - uvala Kolorat, UPU Cikat i UPU Veli Losˇinj. - uvala Meli, Za sve zahvate u zasˇticénom prostoru park sˇuma - uvala Baldarin, potrebno je ishoditi uvjete nadlezˇnog tijela sukladno Zakonu o zasˇtiti prirode. - uvala Jadrisˇcíca, - uvala Vinikova, Cˇ lanak 65. -sˇpilja na Punti Krizˇa, Iza naslova »6.2.3. Dijelovi prirode predlozˇeni za -sˇpilja na Malim Srakanama, zasˇtitu« brisˇe se naslov »6.2.3.1. Dijelovi prirode predlo- - izvor na Punti Krizˇa, zˇeni za zasˇtitu - na kopnu«, a dodaje se podnaslov »Regio- - Medvjed¯¯ a pecína. nalni park«. Lokve je potrebno odrzˇavati i cˇistiti od mulja i vegetacije na tradicionalan nacˇin te posebno cˇuvati od zatrpavanja i Cˇ lanak 66. unisˇtavanja pri grad¯¯ evinskim radovima. Prije cˇisˇcénja od Iza podnaslova iz prethodnog cˇlanka dodaje se cˇlanak mulja potrebno ih je tocˇno locirati, evidentirati, izmjeriti 240a. koji glasi: velicˇinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istrazˇiti njihov »Za zasˇtitu u kategoriji regionalnog parka se predlazˇu biljni i zˇivotinjski svijet. slijedecá podrucˇja: Podrucˇja predlozˇena za zasˇtitu zajedno sa tocˇkastim - podmorje otoka Susak, lokalitetima predlozˇenim za zasˇtitu u kategoriji spomenika - podmorje otoka Ilovik i Sv. Petar, prirode prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.A i - podmorje otoka Vele i Male Srakane, 3.B. »Uvjeti za korisˇtenje, ured¯¯ enje i zasˇtitu prostora - pod- - podmorje otoka Unije, rucˇja posebnih uvjeta korisˇtenja«, u mjerilu 1:25.000.« - Cres-Losˇinj rezervat.« Cˇ lanak 70. Cˇ lanak 67. Podnaslov »Spomenik parkovne arhitekture« i sadrzˇaj Cˇ lanak 241. mijenja se i glasi: cˇlanka 244. se brisˇu. »Za zasˇtitu u kategoriji posebnog rezervata se predlazˇu Cˇ lanak 71. slijedecá podrucˇja: - Slatine kod Osora, Podnaslov »Dijelovi prirode predlozˇeni za zasˇtitu - u - Vele i Male Orjule s podmorjem, moru« se brisˇe. ´ - otocˇic´ Veli i Mali Cutin s podmorjem, ˇ - otoci Veli Osir, Oruda, Palacol s podmorjem, Clanak 72. - otok Trstenik s podmorjem, Podnaslov »Posebni rezervat« i sadrzˇaj cˇlanka 245. se - podmorje rt Margarina, brisˇu. Petak, 9. prosinca 2016.SLUZˇ BENE NOVINE Stranica 4003 — broj 32

Cˇ lanak 73. - apsolutni maksimum visine vala na podrucˇju otvorenog mora sjevernog Jadrana zabiljezˇen je 1986. za vri- Podnaslov »Spomenik prirode« i sadrzˇaj cˇlanka 246. se jeme dugotrajnog juga i iznosi Hmax = 10,8m, brisˇu. - za situacije s burom maksimalna registrirana visina vala na u sjevernom Jadranu iznosi 7,2 m, ˇ Clanak 74. - mjerodavne visine poplava mora na priobalnom pod- Ucˇlanku 251. na kraju 3. stavka iza zadnje recˇenice rucˇju obuhvata Plana iznose 1,85-5,3 m.n.m., pri dodaje se nova recˇenica koja glasi: cˇemu srednja vrijednost (vjerojatnost) iznosi od 2,6 »Za prometnu studiju kojom cé se analizirati i predlozˇiti m.n.m. na Kvarnericú i istocˇnim obalama otoka rjesˇenja cestovnog prometa u Osoru, zbog velike osjetljivo- Unija, 2,85 m.n.m. na istocˇnim obalama otoka Suska, sti i ranjivosti prostora s aspekta graditeljske, arheolosˇke i do 3,1 m.n.m. na zapadnim obalama otocˇja. Ove vri- krajobrazne basˇtine mora se izraditi konzervatorsko-krajo- jednosti odnose se na polozˇaje izlozˇene zapljuskivanju brazna podloga.« valova otvorenog mora i Kvarnericá i trebaju se uzeti u obzir prilikom izrade provedbenih prostornih pla- Cˇ lanak 75. nova, planiranja izgradnje na pomorskom dobru, te smjesˇtaja infrastrukturnih objekata poput procˇisˇcívacˇa Iza cˇlanka 275. dodaje se novi cˇlanak 275a. koji glasi: otpadnih voda.« »Rizici od poplava mora: ˇ - procijenjene maksimalne visine razine mora u odnosu Clanak 76. na HVRS71 za 50 i 100-godisˇnji povratni period Cˇ lanak 285. mijenja se i glasi: iznose: H (cm) ? 105-114 cm, te za 1000-godisˇnji »Urbanisticˇki plan ured¯¯ enja donijet cé se za slijedecá povratni period ? 125 cm, naselja i podrucˇja za izdvojene namjene:

broj /oznaka naselje podruþje broj /oznaka podruþja naziv UPU-a UPU-a Belej, Baniüi, NA 1, NA 1.1, G 1, UPU-1 Belej Urbanistiþki plan ureÿenja Belej Kaþiüevi, IS2 , T41 Zela Srem, NA 1.2, NA 1.3, Urbanistiþki plan ureÿenja Srem, Plat UPU-2 Belej Plat, NA 1.4 i Verin Verin ûunski UPU-3 ûunski NA 2, G2, R1 R2 Urbanistiþki plan ureÿenja ûunski Zaosirom 13, 2 UPU-7 Ilovik Ilovik NA 3 Urbanistiþki plan ureÿenja Ilovik NA 4, NA 4.2, NA 4.3,NA 4.4, UPU-9 Mali Lošinj Mali Lošinj G4, Urbanistiþki plan ureÿenja Mali Lošinj LN1, LN2, LB1 Nerezine NA 6, T2 i/iliT3 , G5, NA 6.4, UPU-15 Nerezine 4 4 Urbanistiþki plan ureÿenja Nerezine Halmac LB2 Osor, UPU-19 Osor NA 7, IS R2 Urbanistiþki plan ureÿenja Osor luka Bijar 10, 22 Punta UPU-21 Punta Križa Križa, NA 8, NA 8.3, NA 8.4, T26, IS11 Urbanistiþki plan ureÿenja Punta Križa Ul Susak, UPU-23 Susak NA 9, R1 R1 Urbanistiþki plan ureÿenja Susak Bok 10, 11 UPU-24 Sveti Jakov NA 10, G9 Urbanistiþki plan ureÿenja Sveti Jakov Unije, NA 11, NA 11.1, NA 11.2, NA UPU-25 Unije Urbanistiþki plan ureÿenja Unije Maraþol 11.3, R112, UPU-26 Ustrine NA 12 Urbanistiþki plan ureÿenja Ustrine NA 14, G 12, R2 ,R2 ,R2 , UPU-27 Veli Lošinj 16 17 3 Urbanistiþki plan ureÿenja Veli Lošinj IS13

Urbanistiþki plan ureÿenja donijet üe se za površine izdvojenih namjena izvan naselja i ukljuþiti üe slijedeüe: broj /oznaka naselje podruþje broj /oznaka podruþja naziv UPU-a UPU-a Urbanistiþki plan ureÿenja gospodarske zone UPU-4 ûunski Brdo Kušü K1 1 ûunski UPU-5 ûunski Artatore dio NA2.1 Urbanistiþki plan ureÿenja Artatore Urbanistiþki plan ureÿenja sportsko UPU-6 ûunski Kurila-Liski R1 3 rekreacijskog centra R1-3 Parkna- Urbanistiþki plan ureÿenja sportsko UPU-8 Ilovik R1 R1 Paržine 4, 5 rekreacijskog centra R1-4 i R1-5 Urbanistiþki plan ureÿenja gospodarske zone UPU-11 Mali Lošinj Kalvarija K1 IS IS 2, 4, 9 Kalvarija Urbanistiþki plan ureÿenja infrastrukturne UPU-12 Mali Lošinj Kalvarija IS 8 zone Kalvarija T1 i/iliT3 , R2 R2 R2 R2 UPU-13 Mali Lošinj ýikat 2 2 7, 8, 9, 10, Urbanistiþki plan ureÿenja ýikat R17

UPU-14 Mali Lošinj Poljana T22i/iliT33, R24 Urbanistiþki plan ureÿenja Poljana

UPU-15 Nerezine marina LN3-1, LN3-2, dio NA 6 Urbanistiþki plan ureÿenja marina Nerezine Podgora Urbanistiþki plan ureÿenja sportsko UPU-16 Nerezine R18 Fabrike rekreacijske zone R18

UPU-17 Nerezine Lopari T25i/iliT35,R19, R214 Urbanistiþki plan ureÿenja Lopari

UPU-18 Nerezine Buþanje T23,R215 Urbanistiþki plan ureÿenja Buþanje Vojarna Urbanistiþki plan ureÿenja dijela podruþja UPU-20 Mali Lošinj N Kovþanje Vojarne Kovþanje

UPU-22 Punta Križa Baldarin T31, dio NA 8.1, R211, R212 Urbanistiþki plan ureÿenja Baldarin u. UPU-28 Veli Lošinj IS Urbanistiþki plan ureÿenja luke Mrtvaska Mrtvaska 5 Urbanistiþki plan ureÿenja sportsko UPU-29 Mali Lošinj Mali Lošinj R16 rekreacijskog centra R16 Sunþana Urbanistiþki plan ureÿenja dijela podruþja UPU-30 Mali Lošinj T1 uvala 1-1 Sunþana uvala Urbanistiþki plan ureÿenja gospodarske zone UPU-31 Nerezine Meline K1 3 Meline Sunþana UPU-32 Mali Lošinj T1 R2 R2 Urbanistiþki plan ureÿenja Sunþana uvala uvala 1, 5, 6 Urbanistiþki plan ureÿenja gospodarske zone UPU-33 Unije Mali dijel K1 4 Mali dijel

UPU-34 Punta Križa Preslop T13 Urbanistiþki plan ureÿenja Preslop

UPU-35 Osor Bijar T34 , IS10 Urbanistiþki plan ureÿenja Bijar

UPU-36 Punta Križa Matalda T14 Urbanistiþki plan ureÿenja Matalda

Cˇ lanak 77. III. PRIJELAZNE I ZAVRSˇ NE ODREDBE

Ucˇlanku 291. u stavku (1) u tocˇkama a), b) i c) iza rijecˇi ˇ »Losˇinj« dodaje se zagrada s tekstom »(osim izdvojenih Clanak 80. dijelova)«. Odluka cé se temeljem cˇlanka 101. stavka 1. Zakona o Cˇ lanak 78. prostornom ured¯¯ enju i gradnji (Narodne novine broj 76/ Ucˇlanku 293. u stavku (1) alineja 4 sa podalinejama 07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12) objaviti u Sluzˇbenim mijenja se i glasi: novinama Primorsko-goranske zˇupanije. »- u sklopu povrsˇina groblja - G - rekonstrukcija postojecíh groblja ukljucˇuje zahvate Cˇ lanak 81. odred¯¯ ene u cˇlanku 102,« Elaborat Plana iz cˇlanka 2. ove Odluke izrad¯¯ en je u Cˇ lanak 79. sedam (7) izvornika ovjerenih pecˇatom Gradskog vijecá Grada Mali Losˇinj i potpisom predsjednika Gradskog Sadrzˇaj cˇlanka 299. se brisˇe. vijecá Grada Mali Losˇinj.