DOCSLIB.ORG

181 | Broj Srpanj 2013

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
181 | Broj Srpanj 2013 / VIS U ATI / ATI El L A š U? E U ERT NA ERT C A 2012. GODIN A 2012. Z a – GOVORI: URBAN, URBAN, GOVORI: Z A DS R TO NAs čeKA NAs TO š AN/ JETNIčkI KON B L A AGRADE H AGRADE SON / SON C P N / IVA, OB IVA, BIAN OM P U Th NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA ADNOG NA MOR L U GOR LEšNIK I LEšNIK GOR I IOGRAD OBIć, OBIć, B B U | a BROJ 181 – AVOR AVOR DS D OVNE GODINEOVNE / FENOMEN | L SRPANJ 2013. IBONNI / 25 GODINA H IBONNI / 25 OS G P | šTINA H šTINA CIJENA 22 kn ISSN IME 1330–4747 UP Z E K TANIć, TANIć, PRAIZVEDBE: S R S VEDRAN METELKO REAGIRANJA UVODNIK Demanti na reagiranje akademkinje Koraljke Kos u Cantusu br. 177/178 Prvi put u povijesti HDS–a godišnja skupština nije održana u Zagrebu Riječ urednice Treba samo otvoriti rukopis Ljubavi i zlobe Opravdanost tvrdnji iznesenih u tekstu programske knjižice koncerta ansambala ao što smo obe­ Muzičke akademije Od Ljubavi i zlobe do Maršala, 24. studenoga 2012. u Dvorani Morska skupština ćali, u novo doba Lisinski Biograd na Moru Lijepe Naše kao Piše: Mladen Tarbuk Nažalost sam s pažnjom pročitao monumental- tivniji dio. Lisinski, naime, u želji da prilagodi tra­ članice Europske nu monografiju o Lisinskome iz pera hrvatskog diciju talijanskog recitativa melodiji hrvatskog je­ Biograd na Moru, 26. rvatsko društvo skla­ dvosatnom poslijepodnevnom »đitom« po je subota bila dan za opuštanje i druženje, unije, uvodimo novi muzikologa Lovre Županovića (op. cit. Lisinski– zika, uvodi glazbenu interpunkciju orkestra na svibnja 2013., Skupština datelja je nacionalna biogradskom arhipelagu: oblaci su se za tu nedjelja, 26. svibnja bila je radna: na skup­ format glasila na­ amater il vrhunski profesionalac?, hrvatska mu­ lake dijelove dobe, te time stvara originalni hr­ udruga koja djeluje priliku razišli pa je veselo društvo na brodu štinu su se odazvala pedeset četiri redovita Cantusu br. 177/178 HDS–a upotpunjena boljim šeg Društva. Pritom bitna promjena nije zikologinja Koraljka Kos, Cantus, veljača 2013.) vatski recitativ. Nažalost, zbog izostanka izvedbi na području cijele Hr­ Princ Kornata moglo punim plućima uživati člana, te pridruženi članovi s pravom glasa, hrvatska muzikolo­ upoznavanjem članstva Ktoliko u izgledu stranica, koliko u njezinu te ustanovio da obiluje proizvoljnim tvrdnjama toga djela malotko je od kasnijih hrvatskih skla­ vatske. Da bi se na­ u druženju, ljeskanju valova i skokovima du­ a predsjedao je dopredsjednik Društva Ante ginja Koraljka Kos sadržaju i formalnom prelasku iz novina temeljenim na predrasudama autora. Evo nekih datelja mogao graditi svoj stil na tom zanimlji­ pravio iskorak prema pina. Sunce, more i vjetar dokazani su poti­ Pecotić. Glavni tajnik Antun Tomislav Šaban izražava bojazan da u časopis. Jer dvomjesečni ritam izlaska od njih na koje u nastavku dajem komentare: vom postignuću. članovima koji ne žive u Zagrebu, a imajući u caji za inspiraciju pa su se već toga popod­ podnio je programski i financijski izvještaj ipak je prikladniji za više »težih« tekstova će eventualno po­ vidu da u Dalmaciji, nakon zagrebačke regi­ neva u nekim kreativnim glavama počele o poslovanju HDS–a u 2012. godini. Oba navljanje navodne H kojima se bilježe ipak najvažniji događaji u 1) Promatrana sa strogo umjetničkog stajališta, Ad 4) Navedena autorova tvrdnja je apsurdna. je, živi i djeluje najveći broj članova HDS–a, rađati nove skladbe. Grad koji je nedavno tri izvještaja jednoglasno su usvojena, kao i proteklome razdoblju, dok smo informa­ neistine koju sam iznio u programskoj knjižici opera Ljubav i zloba nije zaokruženo i cjelovito Što može drugo koristiti djelu više od njego­ ovogodišnja je redovita skupština Društva puta zaredom bio odličan domaćin Porinu izvještaj Nadzornog odbora, a posebno cije na razini vijesti zasad trajno prepustili u povodu izvedbe koncerta Od Ljubavi i zlobe djelo. (Lovro Županović: VATROSLAV LISINSKI, ve cjelovite izvedbe? Ona pretpostavlja aprior­ održana u Biogradu na Moru. To je prvi ta­ potvrdio je naklonost glazbi i glazbenicima. je bio topao pljesak pri objavi ovogodišnjih U . drugim tiskovinama u zemlji s bržim ri­ do Maršala poprimiti privid istine. Bojazan je ŽIVOTDJELO ZNAČENJE, Zagreb, Jugoslaven­ nu superiornost muzikologa nad skladateljem i kav iskorak, a sudeći po zadovoljstvu onih Nakon večernjeg primanja predstavnika nagrada HDS–a. »Morska skupština« bila je tmom izlaženja. Uz to, piše se i o nekim neopravdana, jer upravo hrvatska muzikologija ska akademija znanosti i umjetnosti, Odjel za upravo me je ona kao skladatelja nagnala da na­ koji su sudjelovali, ideja je bila pun pogodak. Društva kod biogradskog gradonačelnika zanimljiv iskorak za društvo i prilika za lijep temama o kojima se dosad u Cantusu nije već sto pedeset godina ponavlja neistine o pr­ muzičku umjetnost, 1969., str. 350) pišem spomenuti tekst. Vedar susret skladatelja i članova Društva Ivana Kneza, sudionici skupštine uživali vikend s kolegama: možda ćemo joj odjek progovaralo, poput fenomena Thompson, voj hrvatskoj operi i njezinu tvorcu do te mjere koji su u Biograd s raznih strana zemlje do­ su u koncertu splitskog jazz sastava Black čuti u pjesmi nekog od ljudi na ovim fotogra­ lika i djela kontroverznog glazbenika Mar­ da su one ušle u mnoge knjige i udžbenike, te 2) Ali i glazbena strana odaje neujednačenost Nadalje, na temelju životopisa V. Lisinskog mu­ putovali u subotu, 25. svibnja obogaćen je Coffee i pjevačice Martine Thomas. Ako fijama... (Milan Majerović–Stilinović) ka Perkovića, čiji je koncert na splitskom postale opće mjesto hrvatske kulture. Premda kvalitete. (Ibid., str. 350) zikologinja Kos konfabulira njegovu navodnu BROJ SRPANJ 181, 2013. tako kratko sročen tekst nije mjesto na kojem nesposobnost da napiše dobru operu prije od­ BROJ SRPANJ 181, 2013. Poljudu u svečanoj noći ulaska Hrvatske u 3) Recitativi su, naprotiv, rješavani najčešće s mogu argumentirati svoje stavove u punom za­ laska u Prag. I tu čini pravi salto mortale, navo­ EU (30. lipnja) okupio najviše ljudi na jed­ manje inventivnosti i više su podvrgnuti stereoti­ mahu, ipak bih želio pobiti tvrdnje koje u svojem deći Kuhačevu tvrdnju da je to djelo instrumenti­ nom mjestu (50.000!). No mijenja se i vri­ pnosti izraza. (Ibid., str. 350) jeme u kojem živimo, a sve mijene unutar tekstu navodi muzikologinja Kos. Najprije, ona rao Juraj Karlo Wiesner von Morgenstern, jedini EU pomno bilježi HDS ZAMP te sudjeluje navodi moju navodnu neupućenost u znanstve­ 4) Izvoditi scenski danas Ljubav i zlobu u izvor­ zagrebački glazbenik koji je »u ono doba« imao u stvaranju novog sustava za kolektivno nu i stručnu literaturu napisanu o Lisinskom. noj verziji ne bi koristilo djelu, makar se u njego­ dovoljno profesionalnog znanja za tu zadaću ostvarivanje prava. Naši predstavnici po­ vu ocjenjivanju polazilo sa stajališta i kriterija vre­ (Cantus, br. 177/178, veljača 2013., str. 2). Ako lako ulaze i u sfere globalne politike prateći mena u kojem je nastalo. (Ibid., str. 351) je to istina, onda je djelo uzorno napisano i in­ ovogodišnji četvrti bijenalni Svjetski sum- strumentirano jer je posao napravio profesiona­ mit kreativaca održan 4. lipnja u američkoj Ad 1) Prva tvrdnja je evidentno neistinita. Ta je lac. Odakle onda tolike navodne manjkavosti? prijestolnici Washingtonu. Iza nas je i prva opera dovršena, formalno zaokružena, u više Nije li Wiesner bio na visini povjerenog mu za­ skupština HDS–a održana izvan Zagreba navrata cjelovito izvedena te jasno artikulirana datka? Je li on pokušavao u svojem radu popra­ (u Biogradu na Moru) s ciljem boljeg pove­ kao cjelina sastavljena od recitativa, arija, dvo­ viti ideje svojeg nevještog učenika? Ili su oboji­ zivanja i upoznavanja našeg članstva, što pjeva i ansambala. ca bili nevješti u ostvarivanju svojeg nauma? O tim problemima hrvatska muzikologija brižljivo Antun Tomislav Šaban, Ante Pecotić i Darko Bakić zasjedaju Skupštinom HDS–a u hotelu Ilirija u Biogradu na Moru je također jedna od bitnih postaja na putu Ad 2) Druga tvrdnja podrazumijeva neujedna­ Elvis Stanić i Hrvoje Hegedušić decentralizacije u svim smjerovima. Lista­ šuti već sto pedeset godina, te još pritom tvr­ čenost stilskih osobina pojedinih dijelova opere. di kako ne bi trebalo izvoditi to operno nedono­ jući naš novi časopis, razmislite koliko smo No stilske osobine cijele opere vrlo ujednačeno uspjeli to i tematski odraziti. šče. A trebalo je samo otvoriti rukopis partiture, pripadaju stilu ranog njemačkog romantizma, pa bi mnoga pitanja bila mnogo jasnija. Na svoju Želimo vam dugo, toplo, glazbeno ljeto! uz nezaobilazne natruhe talijanske opere te su nesreću sam to učinio te izazvao takve objede. posve kompatibilne sličnim radovima Webera, Ako se hrvatska muzikologija udostoji pružiti mi Jana Haluza Marschnera, Lortzinga ili Donizettija. odgovarajući prostor za iznošenje svojih hipote­ Ad 3) Recitativi opere možda su njezin najinven­ za, rado ću pružiti zanimljive odgovore. Lisinski 6 Maršal REAGIRANJA Reakcija na demanti Zlatana Srzića objavljen u prošlom broju Cantusa (180) Demanti demantija Zrinko Tutić i Diana Grgurić Jake snage HDS–ova tima: Sanda Božić i Dubravka Gjuras ex Ožura Damir Martinović Mrle (Let3) Piše: Mladen Tarbuk manje prisutan u Dubrovniku. DSO je tih godi­ za takav rad govori više o načinu njezine dodjele Rachlin&Friends, teško nalazila zajednički jezik na, osim turneja u Hrvatskoj i inozemstvu, sva­ negoli o njezinu nositelju. s upravom Dubrovačkih ljetnih igara te uspjela ke godine održao više od pedeset koncerata u rastjerati više vrlo dobrih glazbenika DSO–a, koji Dubrovniku. DSO je bio bez ikakve suradnje s ostalim kul- su mahom našli posao u Umjetničkoj školi Luke ročitao sam demanti svo­ turnim subjektima. Činjenica jest da je DSO Sorkočevića. Vrhunac izolacijske politike bila je jeg intervjua (Tarbukov Održati fizički koncerte u Dubrovniku ne zna­ uspješno surađivao sa svim kulturnim subjek­ zabrana članovima DSO–a da nastupaju u sklo­ projekt Dubrovnik, Cantus či biti doista prisutan kao kulturni subjekt jed­ tima, što maestro Srzić potkrepljuje citatom iz pu ikakvog drugog ansambla ili na koncertu ne­ broj 179, ožujak 2013., 8.
Load more

Recommended publications
  • Grad Zagreb Ured Gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, Zamjenica Gradonačelnika Koja Obnaša Dužnost Gradonačelnika
    Grad Zagreb Ured gradonačelnika Gospođa Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika Zagreb, 10. ožujak 2015. INICIJATIVA ZA SAMOSTALNI URED ZA KULTURU GRADA ZAGREBA Poštovana, U skladu s postignutim i iskazanim javnim interesom, podrţavamo inicijativu da Gradska skupština Grada Zagreba što hitnije donese odluku o osnivanju zasebnog Ureda za kulturu i njegovog odvajanja iz djelokruga obrazovanja i sporta. Kao poveznice izmeĊu tijela politiĉkoga odluĉivanja i podruĉja kulture, uredi za kulturu funkcioniraju samostalno u gotovo svim gradovima Europske unije, a prava je iznimka njihovo djelovanje u okviru drugih upravnih tijela gradske uprave. Zagreb kao metropola hrvatske kulture, njegovi umjetnici i ostali kulturni djelatnici, zasluţuju zaseban Ured za kulturu kao osnovni preduvjeta za bolje razvijanje i ostvarivanje kulturnih interesa Grada Zagreba. Uvjereni smo da je Ured za kulturu Grada Zagreba kljuĉni preduvjet za definiranje strategije kulturnoga razvoja Grada, nuţnu reformu, reorganizaciju, te neophodno potrebnu bolju koordinaciju na podruĉju kulture, te posljediĉno bogatija, struĉnija i u svakom pogledu (još) izvrsnija kulturna ostvarenja u glavnome gradu Republike Hrvatske. POTPISI - 1. Acija Alfirević, spisateljica i znanstvenica 2. Adela Golac – Rilović, operna pjevaĉica 3. Adi A. Imamović, filmskiredatelj 4. Adonis Dokuzović, glazbenik 5. Adrian Pezdirc, glumac 6. Agata Juniku, dr. sc., ADU 7. Aida Bukvić, redateljica i sveuĉilišna profesorica, ADU 8. Alan Bjelinski, dirigent 9. Alan Ĉerny, glazbenik 10. Aleksandar Ţiţović, keramiĉar 11. Aleksandra Janeva Imfeld, plesaĉ/koreograf 12. Aleksandra Mišić, plesna umjetnica 13. Alem Korkut, akademski kipar 14. Alen Islamović, glazbenik 15. Alfi Kabiljo, skladatelj 16. Alka Vuica, pjevaĉica 17. Amir Bukvić, dramski pisac i glumac 18. Amanda Prenkaj, glumica, GK Ţar ptica 19.
    [Show full text]
  • Sveučilište U Zagrebu Filozofski Fakultet Odsjek
    SVEU ČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI Diplomski rad VIZUALNI IDENTITET SUVREMENE HRVATSKE GLAZBENE ROCK I POP PRODUKCIJE (1990.-2010.) Mateja Pavlic Mentor: dr.sc. Frano Dulibi ć Zagreb, 2014. Temeljna dokumentacijska kartica Sveu čilište u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski studij Diplomski rad VIZUALNI IDENTITET SUVREMENE HRVATSKE GLAZBENE ROCK I POP PRODUKCIJE (1990.-2010.) Mateja Pavlic Rad se bavi vizualnim identitetom suvremene hrvatske glazbene rock i pop produkcije od 1990. do 2010. godine. Prikazana je povijesni razvoj prakse formiranja omota albuma plo ča/CD-a kao vizualne prezentacije glazbenih djela, što rezultira vrijednim likovnim ostvarenjima. Predmet zanimanja je usmjeren na rock pop omote albuma, koji proizlaze iz supkulturnog miljea te se za njih veže odre đena estetika i ikonografija. Pokušalo se naglasiti vrijednost omota, kao umjetni čkih djela, čija vrijednost nadilazi omote marketinških proizvoda, čemu u prilog ide i uklju čivanje etabliranih umjetnika u dizajn omota. Drugi dio rada bavi se konkretno situacijom u Hrvatskoj od 1990. do 2010. godine, odnosno kako su odre đeni čimbenici, s jedne strane jugoslavensko naslje đe oblikovanja omota, raspad Jugoslavije, ratna i poslijeratna situacija, nova društveno-politi čka klima, potiskivanje rock žanra na marginu, s druge strane promjene na tehnološkoj razini, zamjena plo ča s CD-ovima, odnosno digitalizacija glazbe te razvoj profesionalne dizajnerske djelatnosti, utjecali na oblikovanje omota rock pop albuma glazbenika koji prevladavaju na glazbenim ljestvicama i dodjelama nagrada. U radu su navedeni najdominantniji predstavnici rock pop glazbe i njihova poetika, dizajneri albuma te pojedina čni omoti. Prezentirani su i primjeri valorizacije rock pop albuma kao umjetni čke prakse na podru čju Hrvatske.
    [Show full text]
  • Analiza Udžbenika Za Premet Glazbene Kulture U Prva Tri Razreda Osnovne Škole
    Analiza udžbenika za premet Glazbene kulture u prva tri razreda osnovne škole Žarinac, Ivana Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Teacher Education / Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:147:890730 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-27 Repository / Repozitorij: University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE Ivana Žarinac DIPLOMSKI RAD ANALIZA UDŽBENIKA ZA PREDMET GLAZBENA KULTURA U PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE Petrinja, listopad 2017. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU UČITELJSKI FAKULTET ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE (Petrinja) PREDMET: Metodika glazbene kulture DIPLOMSKI RAD Ime i prezime pristupnika: Ivana Žarinac TEMA DIPLOMSKOG RADA: Analiza udžbenika za predmet Glazbena kultura u prva tri razreda osnovne škole MENTOR: dr. sc. Jelena Blašković, predavačica Petrinja, listopad 2017. 2 SADRŽAJ SADRŽAJ..................................................................................................................................3 Sažetak........................................................................................................................................8 Summary.....................................................................................................................................9 UVOD......................................................................................................................................10
    [Show full text]
  • Authenticity in Electronic Dance Music in Serbia at the Turn of the Centuries
    The Other by Itself: Authenticity in electronic dance music in Serbia at the turn of the centuries Inaugural dissertation submitted to attain the academic degree of Dr phil., to Department 07 – History and Cultural Studies at Johannes Gutenberg University Mainz Irina Maksimović Belgrade Mainz 2016 Supervisor: Co-supervisor: Date of oral examination: May 10th 2017 Abstract Electronic dance music (shortly EDM) in Serbia was an authentic phenomenon of popular culture whose development went hand in hand with a socio-political situation in the country during the 1990s. After the disintegration of Yugoslavia in 1991 to the moment of the official end of communism in 2000, Serbia was experiencing turbulent situations. On one hand, it was one of the most difficult periods in contemporary history of the country. On the other – it was one of the most original. In that period, EDM officially made its entrance upon the stage of popular culture and began shaping the new scene. My explanation sheds light on the fact that a specific space and a particular time allow the authenticity of transposing a certain phenomenon from one context to another. Transposition of worldwide EDM culture in local environment in Serbia resulted in scene development during the 1990s, interesting DJ tracks and live performances. The other authenticity is the concept that led me to research. This concept is mostly inspired by the book “Death of the Image” by philosopher Milorad Belančić, who says that the image today is moved to the level of new screen and digital spaces. The other authenticity offers another interpretation of a work, or an event, while the criterion by which certain phenomena, based on pre-existing material can be noted is to be different, to stand out by their specificity in a new context.
    [Show full text]
  • 210 Srpanj 2018
    ISSN 1330–4747 ČASOPIS HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA | BROJ 210 SRPANJ 2018. | CIJENA 22 kn Berislav Šipuš — koncert, razgovor i tribina za 60. rođendan Životna priča o slobodi duha Novi nazorovac među skladateljima — Dubravko Detoni Hrvati su bistar, nadaren i duhovit narod! Londonski dnevnik Biance Ban Snimanje u Studiju Abbey Road Davor Gobac u povodu 30 godina Zmaja Volio bih snimiti solo ploču Vojko V o istoimenom samostalnom albumu prvijencu Ne želim biti glas generacije ni kroničar vremena! rogoni me ideja da napišem UVODNIK Natječaj za Pknjigu. Neki tip skrivene Dragi čitatelji, autobiografije. Volio bih pisati o u srpanjskom broju naše- Chansonfest ga časopisa u razgovori- ljudima, ljubavi i istini. ma s mnogim istaknutim 2018. predstavnicima naše glaz- Umjetnička organizacija Chansonfest objavlju- bene scene predstavlja- je natječaj za nove skladbe koje će biti izvede- mo s poštovanjem njihov ne na Međunarodnom festivalu šansone Chan- rad. S naslovnice nam se sonfest 2018. smiješi Berislav Šipuš, ko- jega ćemo upoznati u op- Chansonfest se održava pod pokroviteljstvom sežnom životnom inter- i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hr- vjuu u kojem otkriva tajne vatske, Grada Zagreba i Hrvatskog društva svoje vijugave umjetnič- skladatelja. ko–političke karijere. On je protagonist naše posljed- U obzir dolaze samo radovi visoke umjetničke nje tribine Nota mog života vrijednosti u kojima glazba i stihovi čine jedin- koju u dvorani Hrvatskog društva skla- stvenu cjelinu. Chansonfest nema natjecateljski datelja svakoga mjeseca priredi naš šar- karakter, a sve se skladbe izvode uživo. mantni dežurni zabavljač Vojo Šiljak. Pi- Prijava za natječaj treba sadržavati naslov sklad- šemo i o Šipuševu bogatom autorskom be, podatke o autorima, notni zapis (s tekstom i koncertu u završnici ciklusa Cantus An- harmonijskim simbolima) ili demosnimku (CD ili sambla Cantus@Lauba, a svemu je mp3) te ispis stihova.
    [Show full text]
  • Jewish Communities in the Political and Legal Systems of Post-Yugoslav Countries
    TRAMES, 2017, 21(71/66), 3, 251–271 JEWISH COMMUNITIES IN THE POLITICAL AND LEGAL SYSTEMS OF POST-YUGOSLAV COUNTRIES Boris Vukićević University of Montenegro Abstract. After the dissolution of Yugoslavia, the Jewish community within Yugoslavia was also split up, and now various Jewish communities exist in the seven post-Yugoslav countries. Although all of these communities are relatively small, their size, influence, and activity vary. The political and legal status of Jewish communities, normatively speaking, differs across the former Yugoslav republics. Sometimes Jews or Jewish communities are mentioned in constitutions, signed agreements with governments, or are recognized in laws that regulate religious communities. Despite normative differences, they share most of the same problems – a slow process of return of property, diminishing numbers due to emigra- tion and assimilation, and, although on a much lower scale than in many other countries, creeping anti-Semitism. They also share the same opportunities – a push for more minority rights as part of ‘Europeanization’ and the perception of Jewish communities as a link to influential investors and politicians from the Jewish diaspora and Israel. Keywords: Jewish communities, minority rights, post-communism, former Yugoslavia DOI: https://doi.org/10.3176/tr.2017.3.04 1. Introduction In 1948, the first postwar census in Yugoslavia counted 6,538 people of Jewish nationality, although many Jews identified as other nationalities (e.g. Croat, Serb) in the census while identifying religiously as Jewish, as seen by the fact that Jewish municipalities (or communities) across Yugoslavia had 11,934 members (Boeckh 2006:427). The number of Jews in Yugoslavia decreased in the following years after the foundation of the State of Israel.
    [Show full text]
  • Milko Kelemen: Life and Selected Works for Violoncello
    MILKO KELEMEN: LIFE AND SELECTED WORKS FOR VIOLONCELLO by JOSIP PETRAČ (Under the Direction of David Starkweather) ABSTRACT Milko Kelemen (b. 1924) is one of the most extraordinary Croatian composers of the post-World War II era. He has received numerous prestigious awards for his work, while his compositions are published by major companies, including Schott, Universal, Peters, and Hans Sikorski editions. His music is little studied or known internationally. This paper examines this innovative, avant-garde musician and sheds light both on Kelemen’s life and his compositional technique. The latter is examined in four compositions featuring cello as the main subject: Changeant (1968), Drammatico (1983), Requiem for Sarajevo (1994), and Musica Amorosa (2004). The examination of these compositions is placed in a biographical context which reveals how Kelemen’s keen political and cultural interests influenced his development as a composer. In particular, this document looks at Kelemen’s role as one of the founders, and the first president, of the Zagreb Music Biennale Festival, an event known for its ground-breaking work in bringing together artists and composers from the eastern and western blocs during the Cold War, as well as revitalising Croatia’s old-fashioned and provincial cultural scene. This festival of avant-garde music has been running since 1961. INDEX WORDS: Milko Kelemen, Zagreb Biennale, cello, avant-garde music, Changeant, Drammatico, Requiem for Sarajevo, Musica Amorosa MILKO KELEMEN:LIFE AND SELECTED WORKS FOR CELLO by JOSIP
    [Show full text]
  • Prijedlozi Za Nominacije
    glazbena nagrada 2021. SADRŽAJ OPĆE NAGRADE STR. 4-19 SVA GLAZBENA PODRUČJA 1 (KATEGORIJE 1-3) ALBUM GODINE PJESMA GODINE NOVI IZVOĐAČ GODINE POSEBNA GLAZBENA PODRUČJA STR. 20-35 ZABAVNA, POP, ROCK, ALTERNATIVNA, HIP HOP I ELEKTRONIČKA GLAZBA 2 (KATEGORIJE 4-13) NAJBOLJI ALBUM ZABAVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM POP GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ROCK GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ALTERNATIVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM HIP HOP GLAZBE NAJBOLJI ALBUM ELEKTRONIČKE GLAZBE NAJBOLJA ŽENSKA VOKALNA IZVEDBA NAJBOLJA MUŠKA VOKALNA IZVEDBA NAJBOLJA IZVEDBA GRUPE S VOKALOM NAJBOLJA VOKALNA SURADNJA JAZZ GLAZBA STR. 36-39 (KATEGORIJE 14-16) 3 NAJBOLJI ALBUM JAZZ GLAZBE NAJBOLJA SKLADBA JAZZ GLAZBE NAJBOLJA IZVEDBA JAZZ GLAZBE TAMBURAŠKA, POP- FOLKLORNA GLAZBA I WORLD MUSIC ALBUM STR. 40-43 4 (KATEGORIJE 17-19) NAJBOLJI ALBUM TAMBURAŠKE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM POP-FOLKLORNE GLAZBE NAJBOLJI WORLD MUSIC ALBUM 2 ARANŽMAN, PRODUCENT GODINE, SNIMKA ALBUMA STR. 44-53 (IZVAN KLASIČNE GLAZBE) 5 (KATEGORIJE 20-22) NAJBOLJI ARANŽMAN PRODUCENT GODINE NAJBOLJA SNIMKA ALBUMA KLASIČNA GLAZBA STR. 56-61 (KATEGORIJE 23-27) 6 NAJBOLJI ALBUM KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA SKLADBA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA IZVEDBA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA SNIMKA ALBUMA KLASIČNE GLAZBE NAJBOLJA PRODUKCIJA ALBUMA KLASIČNE GLAZBE SVA GLAZBENA PODRUČJA STR. 62-77 (KATEGORIJE 28-36) 7 NAJBOLJI TEMATSKO-POVIJESNI ALBUM NAJBOLJI ALBUM POPULARNE DUHOVNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM BOŽIĆNE GLAZBE NAJBOLJI ALBUM S RAZNIM IZVOĐAČIMA NAJBOLJI KONCERTNI ALBUM NAJBOLJI INSTRUMENTALNI ALBUM (IZVAN KLASIČNE I JAZZ GLAZBE) 3 NAJBOLJA INSTRUMENTALNA IZVEDBA (IZVAN KLASIČNE I JAZZ GLAZBE) NAJBOLJI VIDEO BROJ NAJBOLJE LIKOVNO OBLIKOVANJE 4 3 OPĆE NAGRADE SVA GLAZBENA PODRUČJA (KATEGORIJE 1-3) ALBUM GODINE 1 PJESMA GODINE NOVI IZVOĐAČ GODINE 4 Kategorija 1 / ALBUM GODINE Ovo je kategorija za albume iz svih glazbenih područja s pretežno (51% ili više) novim snimkama.
    [Show full text]
  • Croatie La Voici
    Septembre — Décembre 2012 www.croatielavoici.com Dossier de presse Contacts presse Opus 64 Valérie Samuel et Patricia Gangloff 01 40 26 77 94 / p.gangloff @opus64.com Sommaire Éditos 3 Le festival en chiffres 9 Patrimoine 11 Arts visuels 19 Design et architecture 35 Théâtre et Danse 41 Musique 47 Cinéma 59 Littérature et débats d’idées 69 Éducation et SCIENCES 77 Gastronomie 79 Économie et politiques publiques 83 Sport 85 Calendrier des manifestations 87 Équipes 90 Partenaires 92 3 Éditos La France dédie une Saison culturelle à la Croatie à la veille de son entrée dans l’Union européenne en juillet 2013. Aujourd’hui, la Croatie est un jeune Etat dont on épelle le nom avec clarté et ce, depuis la déclaration de son indépen- dance en 1991 après des siècles de dominations diverses. Ce pays de 4,7 millions d’habitants, au croisement de lignes de séparation et de rencontre nous livre, le temps d’un fes- tival, la beauté de son héritage culturel comme sa créativité la plus actuelle. Au cours de son histoire épique, en prise avec les grandes monarchies qui ont dominé l’Europe centrale aussi bien qu’avec la puissance des civilisations méditerranéennes, la Croatie a affi rmé « son caractère européen par la com- binaison remarquable d’une personnalité où s’affi rment jusqu’aujourd’hui, dans les épreuves et les tourmentes, la conscience identitaire et l’appropriation des diverses cultures avec lesquelles elle a été en contact… Comme l’Europe elle-même, la Croatie est faite d’acculturations successives qui l’ont enrichie sans l’altérer.
    [Show full text]
  • 159/160 Prosinac 2009
    17. ZAJČEVI DANI U RIJECI — PRAIZVEDBA OPERE CASANOVA U ISTRI ALFIJA KABILJA/RAZGOVOR S DAVOROM KAJFEŠOM U POVODU 75. ROĐENDANA/ NATJEČAJI HDS–A ZA AUTORSKO STVARALAŠTVO/46. GLAZBENA TRIBINA U PULI/CHANSONFEST/ZAGREBFEST/CD IZLOG NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 159/160 PROSINAC 2009. CIJENA 20 kn ISSN 1330–4747 Sretan Božić i Nova godina Razgovor sa skladateljem i gitaristom Jasenkom Hourom, dobitnikom Nagrade Milivoj Körbler Hrvatskog društva skladatelja HDS JE KAO OLIMPIJSKI ODBOR Razgovarala: Ana Kuštrak asenko Houra osnivač je benda JPrljavo kazalište koji ove godi- ne slavi trideset godina postojanja. Osim što spada među najdugo- vječnije bendove na hrvatskom estradnom nebu, Prljavci su tako- CANTUS CANTUS CANTUS đer jedan od rijetkih domaćih ben- CANTUS CANTUS CANTUS dova čiji hitovi preživljavaju smje- nu generacija, ali i bend koji bez problema može napuniti gradske trgove i sportske dvorane. U ovom nam je razgovoru, između ostalo- ga, ispričao kako je sve krenulo, u čemu leži tajna njihova uspjeha i kako je kao član Hrvatskog druš- tva skladatelja zadovoljan radom HDS–ZAMP–a. Ove je godine Prljavo kazalište pro- slavilo trideset godina postojanja. Kako se osjećate i kako biste ih saželi? Iz ove perspektive mogu reći da postoje razdoblja kad ne razmi- šljam o tome koliko radim, što ra- dim i koliko sam dugo na sceni. S jedne je strane dobro da mi je glaz- CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS ba omogućila da se ne propijem po CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS Dubravi i da ne postanem razbijač. Danas postoji određena stagnacija našeg društva što je posljedica ne- dovoljne komunikacije sa svijetom oko sebe.
    [Show full text]
  • Noć S Ribarskom Aristokracijom
    magazin primorsko-goranske æupanije besplatni primjerak godina VI. / br. 23 rijeka / prosinac 2010. Noć s ribarskom aristokracijom 2 / zip 90dana zip / 3 etvrti susret Župana s Čgradonačelnicima i općinskim načelnicima s područja Primorsko-goranske županije održan je u Krku tijekom 8. i 9. Županija s Razvojnom studenog 2010. godine. Okupljanje lokalnih čelnika svih 36 lokalnih jedinica s područja naše Županije bilo je posvećeno razvoju, razmatranju budućeg prostornoplanerskog strategijom u EU Sa susreta u krčkom Hotelu Dražica Na četvrtom susretu s gradonačelnicima i općinskim načelnicima župan je Boris Ritoša, ravnatelj Doma zdravlja PGŽ dao poseban osvrt na rad mobilnih timova. Zlatko Komadina naglasio je kako su Strategija regionalnog razvoja ali i Župan Zlatko Komadina naglasio je kako su Strategija regionalnog razvoja ali i novi novi Prostorni plan PGŽ samo neki od ključnih dokumenata o kojima će Prostorni plan PGŽ samo neki od ključnih dokumenata o kojima će ovisiti smjer i brzina ovisiti smjer i brzina razvoja lokalnih jedinica i županije razvoja lokalnih jedinica i županije. - Ne može se razmišljati isključivo o štednji, ali i gopodarskog puta primorsko-goranskog kresanju troškova i smanjivanju javne kraja što se ponajprije ogledalo kroz raz- Domaćini skupa župan Zlatko Komadina, njegov zamjenik Vidoje Vujić i krčki gradonačelnik potrošnje, rekao je župan dodavši kako se Darijo Vasilić u planiranju srednjeročnog i dugoročnog matranje problematike začetka izrade novog razvoja valja okrenuti aktivnom stvaranju Prostornog plana Primorsko-goranske Okupljene načelnike i gradonačelnike dr.sc. uvjeta pokretanju javne potrošnje. Moramo županije. Jednako tako, na skupu kojem Koraljka Vahtar-Jurković, pročelnica Uprav- se okrenuti stvaranju većeg društvenog su uz župana Zlatka Komadinu nazočili i nog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša is- proizvoda, nove dodane vrijednosti kako njegov zamjenik prof.dr.sc.
    [Show full text]
  • Good Short Total Song 1 64 0 64 R2 JINGLE
    Index Good Short Total Song 1 64 0 64 R2 JINGLE - NOCNI 03 2 63 0 63 R2 JINGLE - NOCNI 04 3 59 0 59 R2 JINGLE - NOCNI 02 4 57 0 57 R2 JINGLE - NOCNI 05 5 56 0 56 R2 JINGLE - NOCNI 06 6 52 0 52 SHAWN MENDES, CAMILA CABELLO - SENORITA 7 51 0 51 PINK - WALK ME HOME 8 51 0 51 LAMAI - SPET TE SLISIM 9 51 0 51 ENRIQUE IGLESIAS FT. BAD BUNNY - EL BANO 10 50 0 50 PEDRO CAPO & FARRUKO - CALMA [REMIX] 11 50 0 50 IMAGINE DRAGONS - BAD LIAR 12 50 0 50 ALVARO SOLER - LA CINTURA 13 50 0 50 ED SHEERAN - PERFECT 14 50 0 50 AVA MAX - SO AM I 15 49 0 49 ARIANA GRANDE - NO TEARS LEFT TO CRY 16 49 0 49 LEWIS CAPALDI - SOMEONE YOU LOVED 17 49 0 49 AVA MAX - KINGS & QUEENS 18 48 0 48 LEWIS CAPALDI - BEFORE YOU GO 19 48 0 48 MAROON 5 - GIRLS LIKE YOU [DH CUT] 20 47 0 47 MAROON 5 - MEMORIES 21 46 0 46 LADY GAGA & BRADLEY COOPER - SHALLOW 22 46 0 46 GEORGE EZRA - SHOTGUN 23 45 0 45 THE WEEKND - BLINDING LIGHTS 24 45 0 45 PINK - A MILLION DREAMS 25 45 0 45 TOM WALKER - LEAVE A LIGHT ON 26 44 0 44 ED SHEERAN, JUSTIN BIEBER - I DON T CARE 27 43 0 43 AVA MAX - SALT 28 43 0 43 YOUNOTUS, JANIECK & SENEX - NARCOTIC 29 42 0 42 NINA PUSLAR - SVET NA DLANI 30 41 0 41 LUIS FONSI FT.
    [Show full text]