PraiZvedbe:D avor Bobić, Igor Lešnik BIANi CA Ban / Razgovori: Urban,El vis Stanić, Gibonni / 25 godina lHadnog piva, obljetnički koncert na Šalati / Skupština HDS–a u Biogradu na moru / Nagrade HDS–a za 2012. godinu / Rezime poslovne godine / Fenomen omThpson / Što nas čeka u U?E NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA | SKLADATELJA DRUŠTVA HRVATSKOGA NOVINE BROJ 181 | BROJ SRPANJ 2013. | SRPANJ CIJENA 22 kn 22 CIJENA ISSN 1330–4747

Vedran Metelko REAGIRANJA UVODNIK Demanti na reagiranje akademkinje Koraljke Kos u Cantusu br. 177/178 Prvi put u povijesti HDS–a godišnja skupština nije održana u Zagrebu Riječ urednice Treba samo otvoriti rukopis Ljubavi i zlobe

Opravdanost tvrdnji iznesenih u tekstu programske knjižice koncerta ansambala ao što smo obe­ Muzičke akademije Od Ljubavi i zlobe do Maršala, 24. studenoga 2012. u Dvorani Morska skupština ćali, u novo doba Lisinski Biograd na Moru Lijepe Naše kao Piše: Mladen Tarbuk Nažalost sam s pažnjom pročitao monumental- tivniji dio. Lisinski, naime, u želji da prilagodi tra­ članice Europske nu monografiju o Lisinskome iz pera hrvatskog diciju talijanskog recitativa melodiji hrvatskog je­ Biograd na Moru, 26. rvatsko društvo skla­ dvosatnom poslijepodnevnom »đitom« po je subota bila dan za opuštanje i druženje, unije, uvodimo novi muzikologa Lovre Županovića (op. cit. Lisinski– zika, uvodi glazbenu interpunkciju orkestra na svibnja 2013., Skupština datelja je nacionalna biogradskom arhipelagu: oblaci su se za tu nedjelja, 26. svibnja bila je radna: na skup­ format glasila na­ amater il vrhunski profesionalac?, hrvatska mu­ lake dijelove dobe, te time stvara originalni hr­ udruga koja djeluje priliku razišli pa je veselo društvo na brodu štinu su se odazvala pedeset četiri redovita Cantusu br. 177/178 HDS–a upotpunjena boljim šeg Društva. Pritom bitna promjena nije zikologinja Koraljka Kos, Cantus, veljača 2013.) vatski recitativ. Nažalost, zbog izostanka izvedbi na području cijele Hr­ Princ Kornata moglo punim plućima uživati člana, te pridruženi članovi s pravom glasa, hrvatska muzikolo­ upoznavanjem članstva Ktoliko u izgledu stranica, koliko u njezinu te ustanovio da obiluje proizvoljnim tvrdnjama toga djela malotko je od kasnijih hrvatskih skla­ vatske. Da bi se na­ u druženju, ljeskanju valova i skokovima du­ a predsjedao je dopredsjednik Društva Ante ginja Koraljka Kos sadržaju i formalnom prelasku iz novina temeljenim na predrasudama autora. Evo nekih datelja mogao graditi svoj stil na tom zanimlji­ pravio iskorak prema pina. Sunce, more i vjetar dokazani su poti­ Pecotić. Glavni tajnik Antun Tomislav Šaban izražava bojazan da u časopis. Jer dvomjesečni ritam izlaska od njih na koje u nastavku dajem komentare: vom postignuću. članovima koji ne žive u Zagrebu, a imajući u caji za inspiraciju pa su se već toga popod­ podnio je programski i financijski izvještaj ipak je prikladniji za više »težih« tekstova će eventualno po­ vidu da u Dalmaciji, nakon zagrebačke regi­ neva u nekim kreativnim glavama počele o poslovanju HDS–a u 2012. godini. Oba navljanje navodne H kojima se bilježe ipak najvažniji događaji u 1) Promatrana sa strogo umjetničkog stajališta, Ad 4) Navedena autorova tvrdnja je apsurdna. je, živi i djeluje najveći broj članova HDS–a, rađati nove skladbe. Grad koji je nedavno tri izvještaja jednoglasno su usvojena, kao i proteklome razdoblju, dok smo informa­ neistine koju sam iznio u programskoj knjižici opera Ljubav i zloba nije zaokruženo i cjelovito Što može drugo koristiti djelu više od njego­ ovogodišnja je redovita skupština Društva puta zaredom bio odličan domaćin Porinu izvještaj Nadzornog odbora, a posebno cije na razini vijesti zasad trajno prepustili u povodu izvedbe koncerta Od Ljubavi i zlobe djelo. (Lovro Županović: VATROSLAV LISINSKI, ve cjelovite izvedbe? Ona pretpostavlja aprior­ održana u Biogradu na Moru. To je prvi ta­ potvrdio je naklonost glazbi i glazbenicima. je bio topao pljesak pri objavi ovogodišnjih U . . drugim tiskovinama u zemlji s bržim ri­ do Maršala poprimiti privid istine. Bojazan je ŽIVOTDJELO ZNAČENJE, Zagreb, Jugoslaven­ nu superiornost muzikologa nad skladateljem i kav iskorak, a sudeći po zadovoljstvu onih Nakon večernjeg primanja predstavnika nagrada HDS–a. »Morska skupština« bila je tmom izlaženja. Uz to, piše se i o nekim neopravdana, jer upravo hrvatska muzikologija ska akademija znanosti i umjetnosti, Odjel za upravo me je ona kao skladatelja nagnala da na­ koji su sudjelovali, ideja je bila pun pogodak. Društva kod biogradskog gradonačelnika zanimljiv iskorak za društvo i prilika za lijep temama o kojima se dosad u Cantusu nije već sto pedeset godina ponavlja neistine o pr­ muzičku umjetnost, 1969., str. 350) pišem spomenuti tekst. Vedar susret skladatelja i članova Društva Ivana Kneza, sudionici skupštine uživali vikend s kolegama: možda ćemo joj odjek progovaralo, poput fenomena Thompson, voj hrvatskoj operi i njezinu tvorcu do te mjere koji su u Biograd s raznih strana zemlje do­ su u koncertu splitskog jazz sastava Black čuti u pjesmi nekog od ljudi na ovim fotogra­ lika i djela kontroverznog glazbenika Mar­ da su one ušle u mnoge knjige i udžbenike, te 2) Ali i glazbena strana odaje neujednačenost Nadalje, na temelju životopisa V. Lisinskog mu­ putovali u subotu, 25. svibnja obogaćen je Coffee i pjevačice Martine Thomas. Ako fijama... (Milan Majerović–Stilinović) ka Perkovića, čiji je koncert na splitskom postale opće mjesto hrvatske kulture. Premda kvalitete. (Ibid., str. 350) zikologinja Kos konfabulira njegovu navodnu BROJ SRPANJ 181, 2013. tako kratko sročen tekst nije mjesto na kojem nesposobnost da napiše dobru operu prije od­ BROJ SRPANJ 181, 2013. Poljudu u svečanoj noći ulaska Hrvatske u 3) Recitativi su, naprotiv, rješavani najčešće s mogu argumentirati svoje stavove u punom za­ laska u Prag. I tu čini pravi salto mortale, navo­ EU (30. lipnja) okupio najviše ljudi na jed­ manje inventivnosti i više su podvrgnuti stereoti­ mahu, ipak bih želio pobiti tvrdnje koje u svojem deći Kuhačevu tvrdnju da je to djelo instrumenti­ nom mjestu (50.000!). No mijenja se i vri­ pnosti izraza. (Ibid., str. 350) jeme u kojem živimo, a sve mijene unutar tekstu navodi muzikologinja Kos. Najprije, ona rao Juraj Karlo Wiesner von Morgenstern, jedini EU pomno bilježi HDS ZAMP te sudjeluje navodi moju navodnu neupućenost u znanstve­ 4) Izvoditi scenski danas Ljubav i zlobu u izvor­ zagrebački glazbenik koji je »u ono doba« imao u stvaranju novog sustava za kolektivno nu i stručnu literaturu napisanu o Lisinskom. noj verziji ne bi koristilo djelu, makar se u njego­ dovoljno profesionalnog znanja za tu zadaću ostvarivanje prava. Naši predstavnici po­ vu ocjenjivanju polazilo sa stajališta i kriterija vre­ (Cantus, br. 177/178, veljača 2013., str. 2). Ako lako ulaze i u sfere globalne politike prateći mena u kojem je nastalo. (Ibid., str. 351) je to istina, onda je djelo uzorno napisano i in­ ovogodišnji četvrti bijenalni Svjetski sum- strumentirano jer je posao napravio profesiona­ mit kreativaca održan 4. lipnja u američkoj Ad 1) Prva tvrdnja je evidentno neistinita. Ta je lac. Odakle onda tolike navodne manjkavosti? prijestolnici Washingtonu. Iza nas je i prva opera dovršena, formalno zaokružena, u više Nije li Wiesner bio na visini povjerenog mu za­ skupština HDS–a održana izvan Zagreba navrata cjelovito izvedena te jasno artikulirana datka? Je li on pokušavao u svojem radu popra­ (u Biogradu na Moru) s ciljem boljeg pove­ kao cjelina sastavljena od recitativa, arija, dvo­ viti ideje svojeg nevještog učenika? Ili su oboji­ zivanja i upoznavanja našeg članstva, što pjeva i ansambala. ca bili nevješti u ostvarivanju svojeg nauma? O tim problemima hrvatska muzikologija brižljivo Antun Tomislav Šaban, Ante Pecotić i Darko Bakić zasjedaju Skupštinom HDS–a u hotelu Ilirija u Biogradu na Moru je također jedna od bitnih postaja na putu Ad 2) Druga tvrdnja podrazumijeva neujedna­ Elvis Stanić i Hrvoje Hegedušić decentralizacije u svim smjerovima. Lista­ šuti već sto pedeset godina, te još pritom tvr­ čenost stilskih osobina pojedinih dijelova opere. di kako ne bi trebalo izvoditi to operno nedono­ jući naš novi časopis, razmislite koliko smo No stilske osobine cijele opere vrlo ujednačeno uspjeli to i tematski odraziti. šče. A trebalo je samo otvoriti rukopis partiture, pripadaju stilu ranog njemačkog romantizma, pa bi mnoga pitanja bila mnogo jasnija. Na svoju Želimo vam dugo, toplo, glazbeno ljeto! uz nezaobilazne natruhe talijanske opere te su nesreću sam to učinio te izazvao takve objede. posve kompatibilne sličnim radovima Webera, Ako se hrvatska muzikologija udostoji pružiti mi Jana Haluza Marschnera, Lortzinga ili Donizettija. odgovarajući prostor za iznošenje svojih hipote­ Ad 3) Recitativi opere možda su njezin najinven­ za, rado ću pružiti zanimljive odgovore. Lisinski 6 Maršal REAGIRANJA Reakcija na demanti Zlatana Srzića objavljen u prošlom broju Cantusa (180) Demanti demantija Zrinko Tutić i Diana Grgurić Jake snage HDS–ova tima: Sanda Božić i Dubravka Gjuras ex Ožura Damir Martinović Mrle (Let3) Piše: Mladen Tarbuk manje prisutan u Dubrovniku. DSO je tih godi­ za takav rad govori više o načinu njezine dodjele Rachlin&Friends, teško nalazila zajednički jezik

na, osim turneja u Hrvatskoj i inozemstvu, sva­ negoli o njezinu nositelju. s upravom Dubrovačkih ljetnih igara te uspjela ke godine održao više od pedeset koncerata u rastjerati više vrlo dobrih glazbenika DSO–a, koji Dubrovniku. DSO je bio bez ikakve suradnje s ostalim kul- su mahom našli posao u Umjetničkoj školi Luke ročitao sam demanti svo­ turnim subjektima. Činjenica jest da je DSO Sorkočevića. Vrhunac izolacijske politike bila je jeg intervjua (Tarbukov Održati fizički koncerte u Dubrovniku ne zna­ uspješno surađivao sa svim kulturnim subjek­ zabrana članovima DSO–a da nastupaju u sklo­ projekt Dubrovnik, Cantus či biti doista prisutan kao kulturni subjekt jed­ tima, što maestro Srzić potkrepljuje citatom iz pu ikakvog drugog ansambla ili na koncertu ne­ broj 179, ožujak 2013., 8. ne zajednice. Stvarna prisutnost podrazumije­ osvrta na koncert s učenicima Umjetničke škole kog drugog organizatora. str.) objavljen u Cantusu va ugled u zajednici, veći broj i zanimanje pu­ Luke Sorkočevića. br. 180, 3. str., i nemalo se blike, kvalitetne kritike za koncerte (pojedinim je DSO je nastojao biti prisutan na nekim »čud- Suradnja ne znači povremen događaj, već kon­ iznenadio! Sastavio ga je maestro Zlatan Srzić, kritičarima bilo zabranjeno da uopće dolaze na nim« lokacijama, poput Indonezije. Točno je da tinuirano zajedničko djelovanje. Ne postoji nije­ šef–dirigent Dubrovačkog simfonijskog orke­ koncerte), dobru kadrovsku politiku, kao i sve je DSO ostvario više inozemnih turneja nego što P dan primjer takvog ugovora o višegodišnjoj su­ stra (nadalje u tekstu DSO) u dva mandata koje ostalo na tom tragu, što orkestar posljednjih go­ je kod nas uobičajeno, u više europskih zema­ radnji, a DSO je nastupao za druge organizatore je obnašao od 2004. Znajući da je kolega bio dina očito nije imao. lja, na Dalekom istoku i u SAD–u, što se opet teško bolestan tijekom drugog mandata, nisam isključivo kao iznajmljeni orkestar. DSO nije bio prisutan na kvalitetan način. Na­ potkrepljuje tekstom iz Washington Chroniclea. smatrao da je on odgovoran za stanje orkestra ime, DSO je za svoj rad 2006. dobio Diplomu DSO je vodio takozvanu izolacijsku politiku. Or­ O lažnom prikazivanju raznih gostovanja najbo­ koje sam zatekao preuzevši početkom ove go­ Milka Trnina, naše najviše stručno priznanje. kestar je inicirao koncerte u povodu svih pro­ lje govori izmišljena kritika citirana iz novina za­ dine umjetničko vođenje tog orkestra. Sudeći slava državnih, gradskih i vjerskih praznika, obi­ tvorenih 1938. o uspješnom gostovanju u beč­ po njegovoj reakciji, očito sam se prevario. Sto­ Mislim da izvedbe djela s nepotpunim sastavom lježavao događaje i sudjelovao u humanitarnim ga još jedanput iznosim svoje tvrdnje izrečene u orkestra, katkad čak zbog nevjerojatnog razlo­ akcijama, što se potkrepljuje naslovom jednog kom Musikvereinu. Na koncertu u Washingto­ intervjuu koje je on kurzivom istaknuto, njegov ga (suspenzije pojedinih solista u orkestru, a ta­ novinskog osvrta na koncert u povodu posjeta nu bilo je, prema izjavama očevidaca, petnae­

demanti i moj demanti demantija: kve su se često znale dogoditi u navedenom Ivana Pavla II. Dubrovniku. stak ljudi, od kojih polovica Hrvati. Naslov novin­ inđi ć razdoblju), ne pripadaju kvalitetnom načinu pre­ skog osvrta kaže da je DSO zapanjio Ameriku. Đ akov 2 U proteklih osam godina DSO trudio se biti što zentacije klasične glazbe. Nagrada dodijeljena Uprava DSO–a ometala je rad festivala Julian U svjetlu navedenih činjenica, pitam se — čime? J 3 Veselo mnoštvo na palubi broda Princ Kornata punim je plućima uživalo u druženju, ljeskanju valova i skokovima dupina Na Skupštini u Biogradu proglašeni su dobitnici nagrada HDS–a za 2012. godinu

Nagrade će im se dodijeliti u raznim prigodama do kraja godine

a Dobitnici i obrazloženja

Piše: Jana Haluza Nagrada HDS–a Franjo Ksaver Kuhač za pod- Nagrada HDS–a Josip Andreis za doprinos po- Nagrada HDS–a Vatroslav Lisinski za doprinos Nagrada HDS–a Boris Papandopulo za autor- Nagrada HDS–a Miroslav Sedak Benčić za au- Nagrada HDS–a Adalbert Marković za dopri- ručje tradicijske glazbe dodjeljuje se sklada- dručju muzikologije i glazbene publicistike na području izvodilaštva dodjeljuje se pijani- sko stvaralaštvo na području ozbiljne glazbe torsko stvaralaštvo na području jazza dodje- nos afirmaciji položaja skladatelja i autorskih Nagrada HDS–a Milivoj Körbler u kategori- telju, gitaristu, kontrabasistu i pedagogu Ma- dodjeljuje se dr. sc. Zdenki Weber za njezinu stici i pedagoginji Katarini Krpan za impozan- dodjeljuje se skladatelju Srećku Bradiću za ljuje se skladatelju, gitaristu, harmonikašu prava dodjeljuje se skladatelju, dirigentu i pe- ji zabavne glazbe dodjeljuje se rock–pjeva- rijanu Makaru u povodu njegova 80. rođen- knjigu U zagrljaju glazbe u zajedničkoj nakla- tan broj od čak sto sedam hrvatskih djela na Prvu simfoniju i producentu Elvisu Staniću, za dvostruki al- dagogu Mladenu Tarbuku. ču, skladatelju i gitaristu Damiru Urbanu za dana i 60. obljetnice suradnje s ansamblom di Koncertnog ureda Varaždin, Varaždinskog njezinu repertoaru. bum Sol & Luna u nakladi Croatia Recordsa. EP (mini–album) Kundera u izdanju Aquarius LADO ogranka Matice hrvatske i varaždinske tiska- Recordsa re TIVA. ok se na narudžbu laden Tarbuk ne­ ijetki su izvođači bez Muzičkog biennala tu ko Elvisa Stanića sma­ sumnjivo je jedan vestrani glazbenik Marijan autorskih ambicija koji i tamo još pokoji auto­ trate samo gitaristom, od najuglednijih i itovi poput Budi moja Makar jedan je od rijetkih ad na hrvatskoj muzi­ se svesrdno posvećuju ri odlučuju za pisanje teško ćete povjerovati najaktivnijih hrvat­ voda, Svijet za nas i naših članova koji se jedna­ kološkoj sceni još uvi­ njegovanju i afirmaciji opera, kad dobiju pri­ da je prvi instrument tog skih skladatelja i Lopov Jack ostavili su ko dobro snalaze u klasici, jek nitko nakon samog suvremenih domaćih godu stvarati za veliki nadarenog Riječanina dirigenata. Uz svoj snažan pečat i neiz­ tradicijskom izričaju i jazzu. Josipa Andreisa nije skladatelja. I dalje smo simfonijski orkestar radije pribjegavaju kra­ harmonika, na kojoj je umjetnički rad također je obnašao niz važnih brisiv trag na hrvatskoj Kao klasični gitarist, izveo je napisao povijest hrvat­ u redovitoj repertoarnoj praksi svjedoci ra­ ćim jednostavačnim formama, očito prila­ završio osnovnu i srednju glazbenu školu. funkcija u hrvatskoj glazbi i kulturi, pokazujući glazbenoj sceni i po­ D M i snimio na tisuće glazbenih minuta domaće ske glazbe, od iznimne skola između suvremenog stvaralaštva i šire gođenijim suvremenom dobu, nego što se Još kao petnaestogodišnjak otkriva blues, volju i sposobnost da se uhvati u koštac s ni­ stali svojevrsni rock–standardi, ali umjesto da R A i svjetske literature, nastupao uz Zagrebačku je važnosti kompendij četrdesetogodišnjeg publike kojemu su uvelike pridonijeli inter­ upuštaju u ciklične višestavačne oblike ka­ rock ‘n’ roll i jazz, a sve većim upoznavanjem zom problema kojima nažalost obiluju umjet­ se odmara na lovorikama i tu i tamo ponovi S H filharmoniju, a za njega je svoja djela pisao rada naše istaknute muzikologinje–znan­ preti otuđeni od autorske produkcije njihova različitih glazbenih stilova raste i njegovo za­ nička i kulturna scena. iskušane formule, Urban neprestano izaziva BROJ SRPANJ 181, 2013. K BROJ SRPANJ 181, 2013. i Boris Papandopulo. Neko je vrijeme svirao doba. Ako se posljednjih godina zamjećuje nimanje za gitaru. Ranih osamdesetih poči­ nove stvaralačke muze. Ako ne može ispu­ kontrabas u Zabavnom orkestru RTZ–a, ali veće zanimanje mlađih reproduktivaca za nje karijeru studijskog glazbenika i glazbenog Posljednjih pet godina član je Predsjedništva niti uobičajeni opseg trajanja CD–a, ne libi ga je ozljeda onemogućila u nastavku izvo­ stvaralaštvo naših suvremenika, to uvelike producenta te surađuje s brojnim pop–glaz­ Hrvatskog društva skladatelja kao i Autor­ se predstaviti javnosti nove pjesme i u ma­ đačke karijere pa se posvetio skladanju. možemo zahvaliti pijanistici i profesorici Ka­ benicima, poput Denis&Denis i Xenie, a malo sko–pravnog odbora kojim predsjeda. Pod njem audio formatu. Kao što je to bio slučaj Najdulje je i najintenzivnije vezan za Ansambl tarini Krpan. Njoj je redovito izvođenje suvre­ je poznato da je potkraj osamdesetih sura­ njegovim vodstvom Odbor se uvelike refor­ s njegovim posljednjim izdanjem Laufera iz plesova i pjesama Hrvatske LADO kojemu je mene glazbe istinska vokacija u koju ulaže đivao i s Đorđem Balaševićem na njegovu mirao, podigao aktivnosti na znatno višu ra­ 1995. nazvanim jednostavno EP, njegov se vjeran punih šezdeset godina: njihova je su­ maksimum svojih umjetničkih sposobnosti i albumu Tri posleratna druga. Nakon osvaja­ zinu i pozicionirao se unutar struktura HDS–a posljednji diskografski projekt, naslovljen radnja počela 1953. kada je Makar na njihovu ideja. Tijekom dosadašnje je karijere s velikim nja nagrade za najboljeg novog glazbenika u na istaknuto mjesto. Današnji Odbor je mje­ prema češko–francuskome piscu, opire prvom nastupu na Dubrovačkim ljetnim igra­ uspjehom praizvela i snimila neka od inter­ Perugi, dobiva stipendiju za studij na Berklee sto kojim kolaju relevantne informacije, pro­ uobičajenim kategorijama. Riječ je o formi ma svirao sopile u Krčkom tancu, u posljednji pretacijski najzahtjevnijih djela, autora kao vode se analize i projekcije, razmjenjuju se trenutak zamijenivši braću Trumbić s otoka što su Milko Kelemen, Ivo Josipović, Berislav mišljenja i stajališta, što rezultira velikim bro­ Krka. U međuvremenu je postao Ladov Šipuš, Mladen Tarbuk, Frano Đurović ili Kre­ dr. sc. Zdenka Weber jem prijedloga, uputa i planova koji u konač­ najtraženiji skladatelj i obrađivač; napisao šimir Seletković. Mnogi su za svoje skladbe nici čine sustav zaštite autorskih prava boljim, u njezinim interpretacijama dobivali nagra­ je glazbu za neke od najpoznatijih hrvatskih stvenice s istančanim kritičarskim perom. Ta učinkovitijim i prilagođenijim, i potrebama no­ koreografija kao što su IvančanoviPodravski je trajna promatračica i kroničarka hrvatskog sitelja prava, i uvjetima »na terenu«. Odbor je svati, Zagorski drmešari ili Na Baniji bubanj glazbenog života na 455 gusto ispisanih 2012. godine održao brojne sjednice, radne bije. Spretno je glazbeno obrađivao posto­ stranica okupila svoje najvrednije glazbene sastanke i konzultacije, u što su svi njegovi kritike, osvrte, prikaze, recenzije, razgovo­ re, portrete glazbenika, eseje, znanstvene članovi uložili mnogo svojega vremena, ener­ i stručne radove, te zapise iz svoje petnae­ gije i znanja. Predsjedanjem Mladena Tar­ stogodišnje diplomatske djelatnosti, objavlje­ buka, Odbor se u radu usredotočio na vrlo ne između 1972. i 2012. Velik raspon tema i Srećko Bradić Damir Urban žanrova što ih je ispisala u raznim domaćim, ali i inozemnim tiskovinama, djeluje nam još snoromantičnih obrisa. Tim je, težim putem mini albuma sa šest pjesama, kojim Urban dragocjenije u trenutku kada je ukinućem krenuo Srećko Bradić stvarajući na narudž­ slijedi svoje misli nakon čitanja posljednjeg dnevnog lista Vjesnik za koji je godinama pi­ bu Zagrebačke filharmonije svoju polusatnu Kunderina romana napisanog na češkom sala, gotovo nestala ozbiljna glazbena kritika peterostavačnu Prvu simfoniju. Središnjica jeziku, Besmrtnost. Tekstovima se upušta u u hrvatskim tiskovinama. Kako kaže jedan od koncertne večeri koja je u redovitoj sezoni slobodan tijek naoko nabacanih ideja, dok predlagača doktorice Weber za nagradu, dr. orkestra 2. ožujka 2012. u Dvorani Lisinski glazbom pruža kontrolirani sukus svojega sc. Ennio Stipčević, tekstovi su to najčešće okupila mnoge poklonike suvremene glazbe, dosadašnjeg opusa i novih zvukovnih ekspe­ afirmativni, pozitivno intonirani, bez traga ne- bila je dugo očekivana praizvedba tog djela rimenata, u širokom rasponu od distorzija do Elvis Stanić argumentiranog kritizerstva ili samoreklame izvorno pisanog još za prethodni Muzički klasične zvukovne čistoće. Od imaginarne na koje nas posljednjih godina privikavaju Katarina Krpan biennale Zagreb 2011. na kojemu zbog niza College of Music u Bostonu, gdje studira jazz komunikacije s piscem u uvodnoj skladbi domaći mediji. Spisateljski duktus Zdenke razloga tehničke naravi Simfonija nije uvršte­ kompoziciju. Nakon povratka u Hrvatsku Kundera (atom), preko elektrifikacije ozračja u Weber već puna četiri desetljeća obogaćuje de, a dojam kod slušatelja ne bi bio isti bez na u program. Skladba donosi punokrvnu postaje stalni član benda Tamare Obrovac Fasum aga (ubrzanje), sve do balade Kasno je naš kulturni prostor, a njezin uistinu predani njezine uživljene su–kreacije pri oglazbljenju pokretnu glazbu neoklasičnog ozračja u pet Transhistria, posvećuje se istraživanju hrvat­ za ljubav (ruske teme), mračnog pesimizma i visokostručni rad na predstavljanju i afir­ partitura. Stoga je vrijeme da i njoj skladatelji kontrasnih stavaka s postupnom gradacijom ske i svjetske tradicijske glazbe, piše djela za Ako se napijem do smrti (mol), psihodelije u Marijan Makar maciji hrvatske glazbe zaslužuje zahvalnost upute zahvalnost u vidu nagrade za najbolja intenziteta, boja i gustoće orkestralnog sloga pjevačku skupinu Putokazi te osniva vlastiti Otporan na život (dječji glas) i eklektične pre­ i priznanje. Stoga joj s punim pravom pripada izvođačka dostignuća u predstavljanju njiho­ prema kraju. Predstavivši pojedine zvučne fusion bend Elvis Stanić Group. Mješavinu ludičnosti završne Dajem vuka (bach), Urban jeće koreografije, ali i pisao niz samostalnih ovogodišnja nagrada s imenom njezina ne­ ve glazbe. Kako u svojem prijedlogu navodi situacije u punom izražaju kolorita, skladatelj jazza, etna i popa koja je na njegovu skla­ se oslanja na svoj prepoznatljiv stil, ali u spoju glazbenih ostvarenja poput božićnog puč­ kadašnjeg profesora na Muzičkoj akademiji Vladimir Kranjčević: Njezine su osmišljene, je ključnu ulogu dao zvonkom klaviru skrive­ dateljskom izričaju ostavila neizbrisiv trag, različitosti nagoviješta nov izraz. Njegov je kog oratorija O vreme prelubleno. Pritom se u Zagrebu, Josipa Andreisa, upravo kada tehnički savršene i interpretacijski zanimljive nom unutar punog orkestralnog korpusa na Elvis Stanić je pretočio u svoj prepoznatljiv Kundera u cjelini najoriginalnije i najcjelovitije mora istaknuti Makarovo odlično poznavanje Zdenka nastavlja poslanje na novom radnom izvedbe sigurno pridonijele širem razumijeva- kojemu je čvrsto pulsirao njegov višegodišnji rukopis. O tome svjedoči posljednji dvostru­ Mladen Tarbuk glazbeno djelo prošle godine u tzv. zabav­ raznovrsnih glazbala i cjelokupne hrvatske mjestu kao ministrica savjetnica za kulturu pri nju skladateljskih stilskih odlika i suvremene suradnik i »dežurni« interpret njegovih djela ki album Sol & Luna, svojevrsni kompendij nim glazbenim žanrovima, s prepoznatljivim Damir Gregurić. Svih pet stavaka kruži oko glazbene tradicije, kao i njegova vještina da hrvatskom veleposlanstvu u Beču. hrvatske glazbe u cjelini. Sustavno bavljenje njegova dosadašnjeg stvaralaštva; dok su konkretne ciljeve te ostvario vidljive rezultate umjetničkim i autorskim integritetom. Nadaj­ novijom domaćom glazbom u sklopu njezine jasno čujne tonalitetne osi uz karakterno na prvom CD–u (Sunce) njegove autorske izdvoji prepoznatljive glazbene momente i na dobrobit svih skladatelja i ostalih nosite­ mo se da dobitnik neće odbiti nagradu zbog uklopi ih u katkad složene zamisli koreografa. pijanističke klase na Muzičkoj akademiji do­ snažne ritmove i ekspresivne figure. Tu je sa­ skladbe i obrada Oliverova Broda u boci, na lja prava. Zato je Predsjedništvo donijelo od­ nezgodne kategorizacije pojma »zabavna« No gotovo nikad se ne odriče tambura, čiji velo je Katarinu Krpan do zamisli o uteme­ svim kompleksnu partituru, u čijoj su utrobi drugom je CD–u (Mjesec) smješteno pet live 2012. godinu a 2012. luku da se predsjednik Odbora Mladen Tar­ koju iz praktičnih razloga rabi Statut Društva. zvuk vješto aranžira uz druge instrumente, ljenju HR projekta kojim motivira mlade glaz­ dominantni udarci timpana i zazivi limenih jam sessiona zabilježenih u riječkom klubu time pokazujući svestranost tog našeg naj­ benike na studij i izvođenje novijih hrvatskih puhača, prigodom praizvedbe precizno išči­ Palach. Nagrada Miroslav Sedak Benčić Elvi­ buk nagradi Nagradom Adalbert Marković za poznatijeg tradicijskog glazbala. Sasvim na djela. Tri godine nakon početne inicijative, to tao mladi rumunjski maestro Ignat Mihnea pri su Staniću stiže u trenutku proslave njegova 2012. godinu. tragu ideje koju je začeo i naš prvi etnomu­ je danas jedinstven pokret mladih interpreta svojem prvom susretu s orkestrom i sklada­ pedesetog rođendana na kojoj mu od srca zikolog Franjo Ksaver Kuhač po kojemu je s ciljem širokodosežne afirmacije i poticanja teljevim rukopisom. čestitamo! nagrada i dobila ime. domaćeg glazbenog stvaralaštva. z 4 HDS–NAGRADE 5 NAGRADE HDS–a Tamo smo nekoliko godina zaredom imali dim mjesta za nekog gosta. Većina surad­ U našem slučaju, forma EP–a nije tu zbog otkraj »nultih« divne i meni vrlo bitne koncerte. S vremenom nji dogodila se na poziv ili ideju nekog dru­ pogodnosti tog formata već zbog toga što nam da postoji želja kod ljudi, NAGRADE HDS–a Damir Urban, dobitnik HDS–ove godina, Urban smo uspostavili divnu suradnju s organizato­ gog. Što se tiče suradnje s Gibom, to je nismo stigli završiti svih sedamnaest pjesa­ uzrokovana nostalgijom i Nagrade Milivoj Körbler u kategoriji zabavne glazbe P rima tih događanja i oni su nam uvijek izlazili u nešto drukčija priča jer smo s godinama ma koje smo snimili. Uz to, nekako nam je tih Z susret u realizaciji nekih naših ideja. Jednom postali veliki prijatelji i rad s njim više uop­ šest pjesama zazvučalo kao određena cje­ intenzivira suradnju s smo, pokraj kućice za projekcije ljetnog kina, će ne stavljam u kategoriju gostovanja. lina i tada smo zaključali tu priču. Namjera željom za povratkom u vlastitu postavili drvenu kućicu i zasvirali na njoj dok No pozivi za suradnje i dalje stižu često, i to nam je bila i da taj EP samo najavi nadolazeći drugim izvođačima, što su nas svi očekivali na velikoj pozornici. Naš od raznih autora i izvođača s prostora cijele album, ali dogodilo se da je zaživio kao sa­ mladost, ali im moram poručiti tadašnji gitarist Tonči stanovao je u sklopu bivše države. Naučio sam se reći »ne« i tre­ mostalno izdanje. Shvatili smo da bismo mu mu, više nego ikad prije, tog prostora, tako da smo se njegovim sta­ nutačno ne vidim razlog i potrebu za takvim brzim izdavanjem cijelog albuma zaustavili ži­ da to više nisu isti ljudi. Odrasli nom koristili kao garderobom i kao hotelom. nečim. S druge strane, sve suradnje koje se vot. Tada se dogodilo ono što se dogodilo i s donosi veću pozornost Iz dnevnog boravka izlazili bismo direktno na isključivo tiču nekog umjetničkog istraživanja, Merkurom i što se često događa. Imao sam smo. Promijenili smo se. pozornicu. Takve stvari čovjek ne može za­ koje predstavljaju izazov i kojima se ne poku­ dovoljno vremena za preslušavanje materi­ Laufer šire javnosti. boraviti. Nedavno mi je organizator tih konce­ šava stvoriti neki komercijalni moment, uvijek jala i nekako mi se učinilo da se neki deta­ Razgovarao: Josip Radić rata uručio box sa snimkama naših pet kon­ rado prihvaćam. lji i tekstovi mogu i bolje izvesti. Ljudi i njiho­ cerata u pet godina. Snimke zvuče odlično i vi ukusi su se potpuno polarizirali. Jedan dio tko zna, možda ih jednom i objavimo. Rad u izolaciji sluša i promatra glazbu isključivo kao zabavu i ja im se ne želim i ne mogu približiti. Bez ob­ stvaranje, ali možda može za izvođenje glaz­ plitsko ljetno kino Bačvi­ be. Vodeći ljudi HDS–a strahovali su da Baš se nekako u to vrijeme očekivao i izla- zira na trenutačnu singl modu, mi ostajemo be. Svako malo nastupi razdoblje kada se ce, srpanj 2003. Urban i će Urban odbiti nagradu zbog nezgodne zak albuma Merkur koji na kraju nije nikad Nakon brojnih diskografskih i koncertnih ob- više ne njegova četvorka već više veza, Urban i društvo odlučili su uzeti predah vjerni albumu kao formi jer je to jedini način Vava i ja družimo nešto intenzivnije i tada uvi­ kategorizacije pojma »zabavna«, ali on u objavljen. da se čuje jedna faza stvaranja kod umjetni­ od dva sata praše ispod opuštenom tonu objašnjava: i otisnuti se u izolaciju Gorskog kotara. Tamo jek postoji mala mogućnost za ponovno oku­ borova koje osvjetljavaju Dogodilo mi se ono što mi se i inače često su, po uzoru na Grateful Dead i The Band, za- ka. Kao i izložba slika — jedna isprintana re­ pljanje Laufera. Međutim, već desetak godi­ plavi reflektori, stvarajući Sve je ok. Znam da ne postoji neka druga događa — materijal mi je jednostavno dosa­ jedno boravili u jednoj kući te dane provodili produkcija nikada neće zamijeniti dojam koji na imam bend i suradnike s kojima radim, a o ambijent prigodan Urbanovoj pjesmarici. kategorija kojoj bih bolje i prirodnije pripa­ dio. U slučaju Merkura čak nisam bio siguran snimajući pjesme koje će se naći na mini al- na promatrača ostavlja cijela izložba. kojima sam cijeli život sanjao, pa trenutačno SPjesma Moja ušla je u dvadesetu minutu dao, kao što je bio slučaj kod Porina. jesu li sve pjesme zaslužile biti predstavljene bumu Kundera. Koliki je danas luksuz snimati ne vidim nikakav razlog zbog kojega bih po­ stanuje izvođenja, od hipnotičke gitarističke fraze javnosti. Pred kraj snimanja albuma, rodio mi album u izolaciji? Je li bilo straha da će, zbog Klasični uzori želio uskrsnuće Laufera. Ne družim se odav­ izrasla je u psihodelični jamming, a članovi BROJ SRPANJ 181, 2013. se sin Malik i tada sam prekinuo rad na ne­ idealnih uvjeta, izostati inspiracija? no s bivšim članovima i nisam siguran kako BROJ SRPANJ 181, 2013. benda toliko uživaju da nemaju namjeru Sjećanja na Split koliko mjeseci. Kad sam se vratio materija­ Što onda sluša Urban kad ne preslušava vla- se više uopće poznajemo kao ljudi. Moguće stati. Prestali na kraju jesu, ali tek nakon Bilo nam je predivno. Uspjeli smo pretvoriti Na početku našeg razgovora, i sam Ur- lu, više nisam bio toliko siguran u njega kao stite materijale? je neko jubilarno okupljanje, neki kratki izlet, dodatnih petnaestak minuta. Fast forward cjelodnevno, a nerijetko i cjelonoćno snima­ ban prisjetio se nastupa na splitskim kad smo ga stvarali i tako sam ga odlučio ne ali nešto više od toga... stvarno teško. Znam točno deset godina poslije, mjesto radnje nje u igru, istraživanje i druženje. Nismo imali Trenutačno slušam klasičnu glazbu. Osim Bačvicama. izdati. Neke su pjesme, kao Moja ili Aroma da postoji želja kod ljudi, uzrokovana nostal­ također Split, ali ovaj se put radi o manjem velikog straha u pogledu nedostatka inspira­ nekih suvremenih autora poput Maxa ovdje prostoru kluba Quasimodo. Na gitari je satanica, izašle u formatu singla, a neke će, gijom i željom za povratkom u vlastitu mla­ cije jer smo se potrudili veći dio posla napra­ Richtera, Stevea Reicha, Philipa Glassa, Li­ Tonča Radića zamijenio Luka Toman, a poput Otjeraj, pričekati neko drugo vrijeme dost, ali im moram poručiti da to više nisu isti viti prije samog odlaska u izolaciju. Sve smo getija, trenutačno mi paše i Mahler. Potrudio Urban ispred sebe sada ima iPad koji mu za izlazak. ljudi. Odrasli smo. Promijenili smo se. Naža­ pjesme napravili i snimili već u Rijeci. Znači, sam se nabaviti njegove simfonije, posebno Što je autora, pjevača i gitarista dovelo do stvaranje EP–a služi za specijalne efekte i loopove koje lost, onaj tip koji je nekada stvarao i pjevao u postojala je hrpa demo–snimki i trebalo se 9. i nedovršenu 10. u izvedbi raznih izvođača. Kundera, višetruko prepoznatog u javnosti nasumično koristi između pjesama. I ve­ Novi početak s Retrom njima omiljenom bendu Laufer, više ne sta­ čeras je bend izrazito nabrijan, a svirka samo opustiti, prepoznati pravi trenutak i te Isto tako, slušam i eksperimentalnu elektro­ nuje ovdje. pjesme ponovno zvučno zapisati. Naravno niku. Postoji cijeli niz nevjerojatno talentiranih prava klupska: puno znoja i buke, dok je Zaista nije bilo lako nadmašiti golem uspjeh set–lista pjesama postala suvišna, bu­ da smo neke aranžmane, tempo, pa čak i glazbenika, posebice na japanskoj sceni, čije Koji su onda planovi za budućnost što se tiče albuma Otrovna kiša i Žena dijete kojima se dući da Urban mijenja tijek koncerta ovi­ poneke teme mijenjali tamo, na licu mjesta. radove izuzetno cijenim i volim. Sve manje, ali glazbenih izdanja i koncerata? Urban napokon oslobodio stigme onoga iz La- sno o trenutačnom raspoloženju benda ipak, slušam i rock–glazbu: Sigur Ros, The Za jesen se sprema izlazak ostatka materija­ i publike. Nastup u Quasimodu prilika je ufera. Umjesto pompozno najavljivanog Mer- National, Nicka Cavea, Toma Waitsa… da splitska publika premijerno čuje nove kura, dobili smo Retro koji se više temeljio la snimljenog za Kunderu, ali i dokumentarni pjesme s EP–ja Kundera, izdanja ovjenča­ na garažnom, organskom zvuku, za razliku Iako su Urban&4 koncertno vrlo kvalitetan i film koji smo snimali usporedno s albumom. nog Porinom, ali i HDS–ovom Nagradom od prethodnih uradaka. Pitam Urbana slaže li aktivan bend, imaju samo jedno službeno live Trenutačno je potrebna samo kolorizacija i Milivoj Körbler u kategoriji zabavne glaz­ se da pjesme s tog albuma danas uživo zvu- izdanje (No mix, no sex). Snimate li svoje kon- editing zvuka. Vjerujem da će najesen film če najuvjerljivije od svih iz njegova kataloga. certe, postoji li u arhivi ijedan bootleg koji bi- početi svoj život na festivalima, neovisno o ve dok nas ljudi imaju ste voljeli službeno izdati? nama i glazbi. Osim velikog broja koncera­ Vjerujem da je tako. Taj smo album odluči­ ta, imamo dogovorenu glazbu za jedan film, li snimiti u jednom riječkom studiju gdje su mogućnost vidjeti i Moj je problem što me više veseli sam čin radimo i na jednoj skladbi u trajanju od dva­ gotovo svi mladi riječki bendovi snimali svo­ S stvaranja i snimanja nego kasnije izdava­ deset četiri sata i nakon toga, s gostujućim je demo–snimke. Dakle, bez nekog velikog doživjeti uživo, nemam nje ili kapitaliziranje toga. Iz tog razloga ima­ glazbenicima, na njezinoj live izvedbi istoga mudrovanja i lickanja. Album je snimljen i iz­ mo hrpu snimljenih koncerata, a samo jedan trajanja. Radim također na jednoj priči i jednoj miksan onako kako smo radili na početku dovoljno dobar razlog za objavljeni. Računam na legalna i od naše predstavi, a Luka Toman i ja već gotovo dvije našeg glazbenog puta. Na taj smo način na­ strane odobrena izdanja jer bootlegova ima godine zajednički radimo na jednom projek­ mjerno poništili sve mogućnosti modernog objavljivanje koncerata. cijeli niz, naišao sam čak i na dvostruki live tu eksperimentalnog zvuka. Kako sada stvari snimanja i potrage za što boljim zvukom. album iz sarajevske Sloge star desetak go­ stoje, premijeru ćemo imati uživo već ove go­ Spustili smo letvicu koju smo si prethodnim dina ili čak više. Osobno, mislim da koncerte dine na Exit festivalu. Vjerojatno sam nešto albumima sami zadali i omogućili si sasvim treba poslušati i doživjeti uživo, a ne doma, važno zaboravio, ali sjetit ću se... novi početak. Bez obzira na sve, pjesme kao na hi–fi uređaju. CD nikada neće prenijeti sve Kornjača, Mjesto za mene, ali i neke druge ono što koncert čini koncertom, neće preni­ pronašle su put do ušiju publike i postale bit­ jeti raspoloženje publike i stvoreni elektricitet ne točke na našim set–listama. između izvođača, prostora i publike. Previše Pokušali smo uhvatiti što bolju interpretaciju i stvari zajednički stvori magiju te večeri, a CD Potkraj »nultih« godina, Urban intenzivira su- zapisati što je moguće više kemije na snimke. je u stanju prenijeti samo manji dio toga. Sve radnju s drugim izvođačima, što mu, više nego Trebalo nam je prvih nekoliko dana da se na­ dok nas ljudi imaju mogućnost vidjeti i doži­ ikad prije, donosi veću pozornost šire javnosti. viknemo na zvuk, monitoring, ali i na tempe­ vjeti uživo, nemam dovoljno dobar razlog za S Gibonnijem nastupa na njegovim koncerti- raturu i zrak koji vlada na visinama, no nakon objavljivanje koncerata. ma izvodeći vlastite pjesme, ali i gostujući na toga sve je išlo glatko. Kad bih mogao negdje Gibinoj Posoljeni zrak i razlivena tinta. Djevo- potpisati da od sada pa nadalje snimamo al­ jački zbor Ex Mozartine obrađuje Urbanovu bume uvijek i isključivo na takav način, potpi­ To nisu isti ljudi Glas jeka, s violončelistom Stjepanom Hause- sao bih istog trena! rom snima zajednički album, a s grupom Va- Prije nekoliko godina Laufer se ponovno oku- tra ima Tremolo, jedan od većih hitova 2011. pio. Kako danas gledate na taj događaj? Ka- EP s LP potencijalom kav biste poziv trebali primiti da se ponovno Ja inače nisam izvođač ili autor koji želi go­ odlučite na okupljanje Laufera? Može li uopće ste na svojim albumima. Pjesme koje pi­ Zašto je Kundera osvanuo na EP formatu? Je nostalgija biti poticajna u stvaranju glazbe? šem su intimne i u njima vrlo, vrlo rijetko vi­ li danas LP format postao prezamoran i prete- Nostalgija kod mene ne može biti poticaj za 6 žak za konzumaciju? 7 Urban u središtu zanimanja na ovogodišnjem jubilarnom 20. Porinu u njegovoj rodnoj Rijeci NAGRADE HDS–a Evis Stanić — dobitnik HDS–ove Nagrade Miroslav Sedak Benčić za autorsko stvaralaštvo na području jazza Stanićev rođendanski koncert i europska Glazbu sanjam turneja

i bilježim u polusnu rije nego što je objavljeno da je dobit­ nik Nagrade Miroslav Sedak Benčić, Skladatelj, aranžer, producent, gitarist, harmonikaš, glazbeni pedagog i umjetnički direktor Liburnia Jazz Festivala Elvis Stanić nastupio je u Maloj dvorani tvrdi: Kad se od glazbe naježim, to je dobra glazba. Lisinski, na zaključnom koncertu sezo­ ne Jazz.hr 2012./2013. u organizaciji HDS–a i KD Lisinski. Na koncertu kojim ako se kontinuirano Razgovarao Davor Hrvoj stranijih i najosebujnijih hrvatskih glazbenika. jama i što ih ne diskriminira s obzirom na stil je proslavio pedeseti rođendan, uz vlastiti je sastav i mno­ Potvrđuju to i mnogobrojne nagrade koje je ili smjer u kojem djeluju. Suvremena glazba Pgobrojne goste, među kojima su bili Neven Frangeš, Mario bavim skladanjem, dobio tijekom karijere, među ostalima Status ima svoje zakonitosti i specifičnosti koje tre­ Mavrin, Andrea Vicari, Tamara Obrovac, Ibrica Jusić, Meri i Porin, te odlikovanje Red Danice hrvatske ba prepoznati i staviti na svoje mjesto. Drago Trošelj, Alba Nachinovich i nekadašnje članice zbora Puto­ K kladatelj, aranžer, produ­ HRVOJDAVOR s likom Marka Marulića za osobite zasluge cent, gitarist, harmonikaš, mi je što se to danas u Društvu uviđa i potiče. kazi, izvodio neke od svojih najpoznatijih skladbi, primjerice jedini ceh koji osjećam u hrvatskoj kulturi. Ovogodišnja HDS–ova Elvis Stanić i nekadašnje članice Putokaza na zaključnom koncertu sezone Jazz.hr, 7. svibnja u Maloj dvorani Lisinski glazbeni pedagog i umjet­ Silent Voices, Harvard Street, Domus de Janas, South Wind, Nagrada Miroslav Sedak Benčić za autor­ Što bi trebalo unaprijediti da bi rad HDS–a bio Tempore Orchestra, jedne od inačica međunarodne skupi­ i održao više od trideset koncerata na turnejama u Bugar­ nički direktor Liburnia Jazz Naranča, Se jest on, Breakout i Habiba. Riječ je o džezistič­

BROJ SRPANJ 181, 2013. kao »svoj« su, naravno, sko stvaralaštvo na području jazza, što ju je BROJ SRPANJ 181, 2013. Festivala, koji je početkom još bolji? ne nastale na istoimenoj glazbenoj radionici koju jedanput skoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Italiji i Bosni i Hercegovini, dobio za album Sol & Luna (Croatia Recor­ kim skladbama sa snažnim utjecajem tradicijske glazbe, srpnja održan trinaesti put, godišnje organizira u Opatiji. Nakon što je uz glazbenike koji ovom je prigodom u poznatom londonskom studiju Clown’s ds), potvrda je njegova iznimnog autorskog Upravo ono što trenutačno vodstvo čini, i posebice iz mediteranskog okružja. skladatelji. Elvis Stanić jedan su u tom projektu sudjelovali 2008., britansku pijanisticu An­ Pocket snimio glazbu za novi CD. Sastav je održao tri kon­ stvaralaštva i povod da pokušamo dokučiti što je trebalo učiniti i prije: ojačati međusob­ je od naj­ dreu Vicari, bugarskog bubnjara Hrista Yotsova i nizozem­ certa u Londonu te po jedan u Oxfordu i Brightonu. (Da­ S što nekog umjetnika čini posebnim, što ga ne odnose i veze među članstvom, pokrenu­ Elvis Staniċ je od 5. do 9. lipnja u Velikoj Britaniji sudjelo­ sve­ skog kontrabasista Rica De Jeera, snimio album Round Trip nadahnjuje i kako ostvaruje svoje glazbene ti »zajedništvo« unutar Društva. Time i onaj vao na koncertnoj turneji i snimanju novog albuma Jazz Ex vor Hrvoj) zamisli. »formalni« dio članova uviđa da je to uistinu njihova interesna skupina, koja zaista, ne glazbe u nas takva da mogu bez brige pre­ Kako gledate na nagrade za sladateljski rad Eksplozija nadahnuća Ikone drugog vremena samo na deklarativnoj razini, štiti njihove inte­ pustiti one najzahtjevnije skladbe, da to tako omprimiranje, takozvano koje dodjeljuje HDS? rese, i to vrlo praktično, svakodnevno. nazovem, »otvorenom tržištu glazbenika«. Kako nadahnjujući prizor pretačete u glazbu? Suradnjom s Putkazima istaknuli ste se i kao S obzirom na to da su to uistinu cehov­ Međutim, uglavnom to moram izvesti sam producent. Uloga producenta u današnje vri- »stiskanje« snimki, potpuno Glazbu najprije »čujem« pa je tek onda zapi­ K ske nagrade, dakle one koje skladatelji Jedini kriterij — trnci ili s malim i probranim društvom s kojim su­ jeme gotovo da je izgubila pravi smisao pa se daju svojim kolegama po struci, to je rađujem gotovo oduvijek. Tu se otvara Pan­ sujem. Vrlo rijetko skladam tako da namjerno kao producenti često predstavljaju osobe koje je uništilo cijelu paletu glazbenog veliko priznanje. A ako uzmete u ob­ Kada ste, zašto i kako počeli skladati? dorina kutija glazbenog, točnije rečeno jazz idem u strukturalni posao organiziranja zvu­ gotovo da nemaju nikakve veze s tim poslom. zir da u tom društvu sjede i neki od obrazovanja u Hrvatskoj, odnosno problem kova. Jednostavno mi nije u naravi takav na­ Što je uloga glazbenog producenta? izražavanja, a to je pak nametnula naših najvećih umjetnika sklada­ Ako se dobro sjećam, to je bilo otprilike u nepostojanja sustavnog učenja jazza. Da se čin rada. Katkad i sanjam glazbu. Silent voi- nja uopće, to je za mene jedno od šestoj godini. Na igrački–klaviru tragajući za mladi ljudi imaju gdje kvalitetno obrazovati, ces, skladba s albuma Samba Mediteranea, I tu smo u onoj priči o nedostatku obrazova­ industrija radijskog emitiranja najvećih priznanja. Naime, sebe nekakvim, valjda suvislim kadencama, na­ opća razina bila bi uvjerljivija i svakako mno­ u kojoj svira i B. P. (Boško Petrović, op. a.), nih i talentiranih ljudi koji bi trebali postavljati reference u tom dijelu glazbenog stvaranja. smatram prije svega skladate­ šao sam nešto i svima to stalno (u vrtiću) svi­ go viša, samim tim i ponuda glazbenika koji nastala je u hipu jedne noći. Naprosto sam, glazbe. Produkcija glazbe još uvijek nije dovoljno ja­ ljem, a tek potom i izvođačem, rao. Bilo je tu i dijelova koje sam negdje čuo suvereno vladaju literaturom i instrumentom. dok sam sanjao, »čuo« cijelu stvar, orkestra­ i ubacio, pa dodao nešto svoje… i eto, pje­ san pojam, ni među strukom, a kamoli u jav­ instrumentalistom. Uostalom, to ciju, dijelove, početak i kraj. Usred noći po­ sme su počele nastajati. Kad sad na to gle­ Što vam je najvažnije u skladateljskom radu? nosti. Glazbena produkcija uglavnom se svo­ sam i studirao na Berkeleyju, jazz čeo sam se buditi s glazbom u ušima i do­ dam, čini mi se da sam, barem u obradama di na tehnički dio obrade zvučne slike snim­ kompoziciju, i kako se kontinuira­ slovno otrčao u drugu sobu–studio i u nekoli­ tradicijske glazbe, zadržao nešto od tog na­ Očuvati prvotnu ideju, misao, ono što pret­ ke, kako određena snimljena glazba »zvuči«, sve manje i manje radi o samoj glazbi, a sve no bavim skladanjem, jedini ceh hodi prvoj noti — određeni ugođaj, emociju. ko trenutaka nabrzaka snimio skicu. Nije bilo koji osjećam kao »svoj« su, narav­ čina rada. koliko je, običnim rječnikom rečeno, »oštra«, više o tehnikama oglašavanja. Formalna djela su zanimljiva za analizu, me­ vremena za pisanje, jer bi se san rasplinuo »jaka«, odnosno što je bliže istini, koliko je no, skladatelji. Razmišljate li, kad skladate, o glazbenicima đutim, imam samo jedan kriterij u procjeni kako bi navirala budna racionalna svijest, i »prodorna« u standardnom radijskom emi­ Što čini dobrog producenta? koji će izvoditi vaša djela i o tome hoćete li glazbe — trnce. Ako glazba djeluje na mene sve bih jednostavno zaboravio. Tako je ta Koje su, prema vašem mišljenju, tiranju. Poplava svedostupnih softwarea za U ovom kontekstu čini mi se da je dobar glavne vrijednosti rada HDS–a? skladbu svirati na harmonici ili gitari? i intelektualno i emotivno i, rekao bih, na još skladba ostala. glazbenu produkciju, uz nestručnu uporabu, producent onaj tko radi na dobrobit glazbe, nekim višim duhovnim razinama, djelo je pot­ Nažalost, da. Kažem nažalost, jer bih dovodi do onoga što se čuje u današnjem To što pruža mogućnost afirmacije puno. Ti kriteriji su uvijek preda mnom kad Koji su vaši najveći autorski uspjesi? onaj tko će posegnuti, ako mu se čini da je mlađim generaci­ bio presretan da je razina izvođenja medijskom prostoru, a to je prije svega pot­ potrebno, za potpuno nekonvencionalnim nešto odnekud spuštam na papir. Kad se od Najdraži su mi world music projekt Nova Ze- puna odsutnost svake glazbene dinamike. glazbe naježim, to je dobra glazba. zvučnim rješenjima, ako tako glazba »iznu­ mlja koji sam radio za Putokaze i drugi CD Komprimiranje, takozvano »stiskanje« snim­ tra« traži, osoba koja će glazbu pretpostaviti Kako vas nadahnjuje neko podneblje — Bra- moje grupe, Samba Mediterranea. Ta glazba ki potpuno je uništilo cijelu paletu glazbenog svemu ostalome, tehnički i zanatski, s jedne izražavanja, a to je pak nametnula industri­ zil, Mediteran, Jadran, Istra — ljudi, događaji, je zaista nastala u eksploziji nadahnuća. To strane suvereno i precizno, a s druge stra­ ja radijskog emitiranja glazbe, odnosno svih krajolici, glazba, prirodne pojave...? je najplodnije i najkreativnije razdoblje mojeg ne kreativno i nadahnuto. Zapravo kao i svaki drugih medija koji polako preuzimaju tržište. stvaralaštva i nešto što mi uvijek daje motiv drugi kreativni umjetnički posao. E sad, koli­ Sve zajedno — fenomen neke lokacije. Primjerice, golem dio glazbenog tržišta slu­ za daljnji rad. ko nas u tome ima… to je drugo pitanje. Međutim, duboko vjerujem da glazba ne­ ša glazbu preko mobitela — ne slušalicama, kog podneblja odražava sve aspekte koji Na slavljeničkom ste koncertu oduševili upra- već doslovno s minijaturnih zvučnika mobite­ Kako vi obavljate taj posao i možete li kao pro- se mogu uopće zamisliti — i klimu i ljude sa vo u izvedbama sa zborom Putokazi. Kako da- la. Pitam ja vas: koja se to glazba može doži­ ducent istaknuti svoju osobnost? specifičnim načinima života i uopće krajolik, nas gledate na svoj autorski rad namijenjen vjeti, uopće čuti na taj način i kako ćemo pro­ dakle nije samba samo ritmički obrazac, to toj suradnji? ducirati takvu glazbu? Zasigurno ne tako da Trudim se unutar svojih mogućnosti. Po­ je i način života, skup uvjerenja, navika i život­ radimo produkciju, mix i mastering za imagi­ kušavam, tražim, iskušavam. Nekad s više nih načela. Ja na taj način osluškujem svako U tom trenutku poklopilo se mnogo toga. narnog slušatelja u udobnoj fotelji s ezoterič­ uspjeha, nekad s manje, no uistinu nikad ni­ podneblje i tada tražim (i nalazim) zajedničke Izuzetno talentirane i nadahnjujuće pjevači­ nom hi–fi opremom, onog koji presluša cijeli sam potpuno zadovoljan. Mislim da je cijela obrasce, arhetipove u najudaljenijim glazba­ ce Putokaza, cijeli tada vrlo popularni pokret album, od prve do zadnje skladbe. To više priča o glazbenoj produkciji možda malo pre­ ma svijeta. To uglavnom rezultira spajanjem world glazbe s mnogo zanimljivih projekata, i gotovo da i ne postoji, to su nažalost ikone cijenjena; mislim da se samo treba u određe­ gotovo nespojivih idioma u nešto treće, po­ negdje, u nekim sferama već dovršena glaz­ nekog drugog vremena. U tom kontekstu nom trenutku stvaralačkog procesa zausta­ pularnim jezikom rečeno — stvaranje »nove ba koju je trebalo samo prizemljiti, zapisati i vrlo je nezahvalno postaviti diskurs suvreme­ viti i reći: ovo je dovoljno dobro. Ne savršeno, 8 HRVOJDAVOR vrijednosti«. odsvirati. nog glazbenog producenta. Mislim da se tu nego dovoljno dobro. 9 Ako Elvisa Stanića smatrate samo gitaristom, teško ćete povjerovati da je prvi instrument tog nadarenog Riječanina harmonika na kojoj je završio osnovnu i srednju glazbenu školu. NAGRADE NAGRADE NAGRADA NAZOR NAGRADE SLAVENSKI

Ivo Malec odbio Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo Nakon ukidanja Vjesnika, Nagradu Josip Štolcer Slavenski preuzeo grad Čakovec Nagrada lišena historiciteta Dobitnici Srđan Dedić (za 2011.) i Mladen Tarbuk (za 2012.) Ne tražeći ništa, našao sam se u rubrici u kojoj mi nije mjesto Nagrada Slavenski sastoji se od javnog priznanja i medaljona s grbom grada Čakovca Piše: Jana Haluza — što je ne samo neprecizno nego i pre- zrivo — ovim putem želim izbjeći zamku Piše: Jana Haluza bio »vani« nego u Hrvatskoj. Ovo je nakon dvade- koja nastoji na mene prebaciti posljedi- set godina prvi put da sam za svoj rad nagrađen u svojoj zemlji, zbog čega sam neobično sretan. akon što je dobio ce onoga što ja sâm u svojoj Izjavi jasno vijest da je oda­ osuđujem. Usput moram reći da u svo- oncertom hrvatske glaz­ bran za nositelja jem mail–kontaktu nisam zahvalio na do- be 16. svibnja u Centru Tarbukov treći Slavenski Nagrade Vladimir djeli Nagrade Ministarstvu koje je »Odlu- za kulturu grada Čakovca Nazor za životno čilac«, nego žiriju, koji sa svim tim niskim zatvoren je jubilarni 40. Dok je Dediću to prvi Slavenski, za najbolju je djelo na području postupcima nema nikakve veze i koji je, Majski muzički memorijal skladbu u 2012., prema ocjeni stručnog žirija ko­ glazbe, naš istaknuti skladatelj s pariš­ kao i ja, žrtva izvjesne neodgojene čelja- Josip Štolcer Slavenski, uz jim je predsjedala Iva Lovrec Štefanović, nagra­ Nkom adresom Ivo Malec u opsežnom di u Ministarstvu kulture. Jedini način da dodjelu nagrade za najbolje skladateljsko os­ đen Mladen Tarbuk (za svoj koncert za harmo­ tvarenje za protekle dvije godine, koje je nekoć je pismu Ministarstvu kulture RH izložio javno pokažem razliku između njihovih K niku i komorni orkestar Estancias), već treći put dodjeljivao danas ukinuti list Vjesnik. Trodnevni je

BROJ SRPANJ 181, 2013. lukavo podmetnutih »osobnih razloga« i BROJ SRPANJ 181, 2013. Memorijal i ovaj put upozorio na stvaralaštvo ča­ mojih osobnih i jasno formuliranih princi- voj je zemlji koja je poharana kovečkog skladatelja Slavenskog čija smo djela pa — jer ja, usprkos odbijanju Nagrade, čuli u antologijskim izvedbama pijanista Srđana mnogim zlima važno da ipak imam za nju malo drugačije poštovanje Čaldarovića i tenora Tomislava Mužeka, kojega O nego autori sličnih »fiškalskih« formulaci- je za klavirom pratila Irina Milivojević. ja — jedini dakle način da se to pokaže opstane jedan tvrdoglavi element jest objavljivanje moje Izjave od 25. svib- nja, navodi skladatelj Ivo Malec, prilažući Moralna naknada za propust kulture integralni tekst Izjave: Nekad Vjesnikova nagrada za najbolju skladbu u laureat te nagrade u posljednjih deset godina. To Ministričina vijest o dodjeli Nagrade »Vla- protekloj godini, ovaj se put, nakon ukinuća tog je prije svega dokaz da još uvijek pišem glazbu, dimir Nazor« čiji bih bio ovogodišnji lau- hrvatskog dnevnika, osamostalila i nadoknađuje a onda i da netko misli da to dobro radim. Ali od reat s područja glazbe, bila je za mene jednu propuštenu godinu: nagradu Slavenski za mojih prethodnih nagrada Slavenski, u Hrvatskoj Kao samouki gitarist, Marijan Makar učio je o glazbi na različite načine, no ipak najviše u praksi. zaista neočekivana jer mi je dodijeljena 2011. koja uključuje Grb Grada Čakovca, za svoj se dogodila svojevrsna kulturna katastrofa. Uki- ne samo u životnoj dobi u kojoj bih već je Simfonijski stavak primio Srđan Dedić. Sklada­ NAGRADE HDS–a nut je Vjesnik pa onda zamalo i sama nagrada, odavno i sasvim »legitimno« mogao biti telj pritom nije krio zadovoljstvo: Puno mi znači nestala je glazbena kritika iz novina i naše je djelo- na drugom svijetu, već iznad svega zato Marijan Makar, dobitnik HDS–ove Nagrade Franjo Ksaver Kuhač Ivo Malec svoje je zaprepaštenje izrazio u dopisu Hini ovo priznanje koje ima četrdesetogodišnju povi- vanje općenito izgubilo pravo javnosti, zbog čega što je ona lišena svakog historiciteta koji jest, naročito u trenutku kad je ukidanjem Vjesni­ mi je ova treća nagrada Slavenski važnija od onih bi joj dao neki vjerodostojni smisao. Mo- ka nagrada došla u pitanje. To više što je retro- prethodnih. Mislim da je ovoj zemlji koja je po- argumente svojega odbijanja. No iz Mini­ ram li podsjetiti da danas, u svojoj osam- gradno nagrađena moja skladba koju je naručila starstva je u medije odaslana vijest s dra­ harana mnogim zlima važno da jedan tvrdogla- Neiscrpnost nadahnuća u tradiciji deset i osmoj godini, ne mogu naći ni i praizvela 2011. Zagrebačka filharmonija, a koju stično reduciranim obrazloženjem kako najmanji trag nekog priznanja, nagrade Malec jednostavno »iz osobnih razloga« Uz 80. rođendan i 60. obljetnicu suradnje s ansamblom LADO ili počasti, ni uspomenu na bilo koju ri- odbija nagradu. Čuvši tu, prema njegovu ječ pažnje ili eventualnog stiska ruke koji mišljenju, uvredljivu formulaciju, Malec je bi mi bili dokazom da je u mojoj domo- zaprepaštenje izrazio u novom dopisu, Piše: dr. sc. Irena Miholić narodnih pjesama za najrazličitije soliste i sastave, pri čemu ković. No pravu »ovisnost« stekao je kao član Jože Vlahovića vini Vlast, vidljiva ili nevidljiva, opazila da ovaj put Hini, što su prenijeli mnogi mediji dugačak popis djela, kako sam navodi, čine danas samo na­ gdje je upoznao Ivana Ivančana koji ga je nagovorio da uči postojim? Čak sam postupno nestao i u zemlji, u kojem navodi da Ministarstvo slovi za koje posjeduje partiture, a ono što je izgubljeno pre­ svirati sva tradicijska glazbala (tambure, ljericu, sopile, gajde, iz listova koji, već po refleksu, spominju prešućuje razloge zbog kojih nagradu pušta zaboravu. gusle...), a uveo ga je i u svijet terenskih istraživanja, slušanja a redovitoj godišnjoj Skupštini Hrvat­ ne može i ne želi primiti. Vijest o dodjeli hrvatske skladatelje, što me je u više na- skog društva skladatelja, 26. svibnja i bilježenja tradicijske glazbe. Kao vrstan instrumentalist, od vrata natjeralo da javno izjavim »da mi se Kao samouki gitarist učio je o glazbi na različite načine, no nagrade za njega je bila neočekivana jer ove godine, dodijeljene su i godišnje 1953. do 1959. djeluje u Zboru narodnih plesova i pjesama oduzima domovina«. Pa, kad u trenutku ipak najviše u praksi, jer se već nakon Drugog svjetskog rata mu je dodijeljena u životnoj dobi u kojoj bi nagrade Društva. Moćnoj gomilici do­ Hrvatske (današnji LADO) kao svirač tradicijskih glazbala i kla­ u kojem je moje »životno djelo« već odav- pridružio mandolinističko–gitarističkim orkestrima KUD–a već odavno i sasvim ‘legitimno’ mogao bitnika Nagrade Franjo Ksaver Kuhač virski korepetitor, a suradnja s njima traje do današnjih dana biti na drugom svijetu. Misli da je predu­ no završeno i kad se s nivoa totalno pre- za autorsko stvaralaštvo na temeljima Otokar Keršovani, Ognjen Prica (bivši Grafičar) i Vinko Jeđut u najrazličitijim vidovima skladanja i aranžiranja za Ansambl. go u domovini bio prešućivan da bi ta šućenog postojanja (što ne mogu tuma- tradicijske glazbe, koje su do sada primili Ljubo Stipišić Del­ (Željezničar). Gitari, svojoj prvoj glazbenoj ljubavi, posvetio se nagrada imala ikakav vjerodostojan smi­ čiti kao slučajno), najednom nađem pu- mata, Dinko Fio, Božo Potočnik i Mihael Ferić, pridružio se i N intenzivno u nekoliko razdoblja života, izvodeći većinom kla­ Sve te glazbene aktivnosti odvukle su ga od stjecanja diplo­ sao. Donosimo Malecov dopis u cijelosti: tem prestižne državne Nagrade na sa- Marijan Makar, skladatelj, gitarist, kontrabasist i pedagog (u sične skladbe solistički ili uz pratnju renomiranih ansambala, ma, ali aktivno muziciranje, koncertiranje i djelovanje u naj­ mom vrhu, moje je iznenađenje i čuđenje povodu njegova 80. rođendana i 60. obljetnice suradnje s snima albume i koncertira sve do kraja 1980–ih, kad mu soli­ različitijim glazbenim žanrovima Marijanu Makaru osiguralo U utorak, 4. lipnja pročitao sam u neko- više nego razumljivo ako ne i malo šoki- ansamblom LADO). stičku karijeru prekida prometna nesreća. Uz gitaru, intenziv­ je zavidno glazbeno znanje, poznavanje literature i različitih liko hrvatskih medija da sam dodijelje- rano: ne tražeći ništa, našao sam se u ru- no je svirao, čak i studirao, kontrabas u klasi prof. Prosenika skladateljskih poteza. Od svakog s kim je surađivao — Zlat­ nu mi Nagradu Vladimir Nazor za život- brici gdje mi nije mjesto. Kako sam dubo- Samouki gitarist na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te je kao kontrabasist 1961. ka Grgoševića, Zlatka Černjula, Borisa Papandopula, Emila no djelo na području glazbe odbio »iz ko uvjeren da nikakva, pa ni najprestižni- Mladen Tarbuk i Srđan Dedić uz tadašnjeg gradonačelnika Grada Čakovca Branka Šalamona godine postao član Zabavnog orkestra Radio Zagreba u či­ osobnih razloga«. Stoga želim ovim pu- Cossetta, Ivana Ivančana, Jana Puleva, Drage Britvića — pri­ ja nagrada ne može odlučivati o statusu vi element kulture ipak opstane. Već je sam Sla- Marijan Makar rođen je u Zagrebu u obitelji graditelja gitara tem izraziti svoje zaprepaštenje nad ova- jem je sastavu djelovao kao instrumentalist, aranžer i sklada­ kupio je znanje, umijeće i inspiraciju koji su mu otvorili put pre­ jednog umjetnika — to je po meni upravo je poslije izabrao i međunarodni ocjenjivački sud venski u Hrvatskoj bio problematična osobnost, prije osamdeset godina, a životni mu je put obilježen ljubav­ ko uvredljivom formulacijom koja totalno telj do umirovljenja. ma aranžiranju i skladanju. Suradnja s LADOM te ostalim kul­ obrnuto! — tako mi je i posve strana mi- ISCM–a za Svjetske dane nove glazbe u Belgiji pa je problematična i nagrada koja nosi njegovo lju prema dobroj glazbi. Poput čvrste djevojačke pletenice, u prešućuje Izjavu koju sam poslao Mini- turno–umjetničkim društvima poput Vinka Jeđuta, Prigorca sao da bi mi taj status vratila ona ista ruka gdje ju je godinu poslije izvela Briselska filharmo- ime, a onda i uopće hrvatsko skladanje, ustvrdio njegovu se životu isprepliće sviranje gitare, kontrabasa i tra­ starstvu kulture 25. svibnja i u kojoj sam Ovisan o tradicijskim glazbalima iz Markuševca te današnjeg Zagrebačkog folklornog ansam­ koja mi ga je oduzela. Učiniti to uz po- nija. Djela hrvatskih skladatelja ne izvode često je Tarbuk. Nagrađene je uime struke i Ministar­ dicijskih glazbala, aktivnosti ukrašene brojnim skladateljskim i jasno i unaprijed rekao razloge zbog ko- bla dr. Ivana Ivančana, u kojemu djeluje kao glazbeni vodi­ moć jedne nagrade sigurno nije najsret- orkestri ni u Hrvatskoj, a pogotovo ne u inozem- stva kulture RH pred punom dvoranom pozdra­ aranžerskim uspješnicama za najrazličitije sastave. jih tu Nagradu ne mogu i ne želim primi- Istodobno sa sviranjem klasične gitare, odnosno kontrabasa, telj, skladatelj, obrađivač i dirigent, potvrđuje Makarovu ne­ nija metoda. Razmišljajući vrlo ozbiljno o stvu, tako da sam bio razočaran primijetivši da tu vio doministar Berislav Šipuš koji je istaknuo važ­ ti. Sada kad je u obrazloženju istog Mi- Njegov opus čine skladbe za zborove a cappella, aranžmani glazbeni put Marijana Makara obilježava i ljubav prema tradi­ iscrpnost primjene tradicijske glazbe, ne samo naše nego i svemu — jer je u glazbi sve vrlo ozbilj- informaciju nije zabilježio nijedan hrvatski medij. nost te jedinstvene hrvatske nagrade za sklada­ nistarstva jedna izmišljena formula redu- duhovne glazbe, orkestralna glazba, glazba za folklorne ko­ cijskoj glazbi, prije svega glazbalima, koju su mu usadili profe­ krajeva kojima je putovao ili u njima živio, kao niti vodilje za no — i uzevši u obzir sve rečeno, zaklju- Ovo mi je svojevrsna kompenzacija za to, to više telje izvan matičnog udruženja, u čiju budućnost cirala moju ozbiljno promišljenu i argu- čio sam da Nagradu »Vladimir Nazor« ne reografije, skladbe zabavne glazbe, razni aranžmani i obrade sori na Pedagoškoj akademiji: Zlatko Grgošević i Slavko Jan­ daljnja stvaranja. što sam tijekom svoje karijere više priznanja do- vrijedi uložiti. 10 mentiranu odluku na »osobne razloge« mogu i ne želim primiti, zaključuje Malec. 11 PRAI Koncert filmske glazbe, 11. svibnja u Maloj dvorani Lisinski Praizvedba 24. svibnja 2013. u HNK–u u Varaždinu PRAI Otvorenje 40. Majskog muzičkog Z Z

VEDBE memorijala Josip Štolcer Music Trek Meets Star Trek Vinska simfonija Enjingi Davora Bobića Slavenski, 14. svibnja u Čakovcu VEDBE Ansambl Glazbene staze spremno dočekao najnoviji nastavak serijala Zvjezdane staze uz praizvedbu djela mlade Klasično djelo za tamburašku filharmoniju prema enološkim nadahnućima hrvatske skladateljice Biance Ban Praizvedba Walter Piše: Ana Vidić ni narodni instrument koji se razvio do Piše: dr. sc. Irena Paulus stica Nikolina Tičinović, pijanistica Iva Ljubičić benih staza, Eva te mjere da raznovrsnošću može obli­ voje novo djelo Sculpture Igora i udaraljkašica Anita Primorac. Mach. Također kovati orkestar po uzoru na gudački, Bobić je napisao je izvrstan bio edan od naših najizvo­ tamburašku filharmoniju! Tamburaške S Lešnika »vrckavi« so­ đenijih i najsvestranijih dionice na praizvedbi pripale su našem va dana nakon premi­ Popularizacija klasike jedinom profesionalnom tamburškom kao posvetu jednom jere najnovijeg filmskog listički nastup skladatelja, profesor na ansamblu — Tamburaškom orkestru Koncert Simfonijskog orkestra nastavka popularnog Mihaela Paara Umjetničkoj akademiji Bio je to koncert »sljedeće generacije« koja u Osijeku i od 2006. HRT–a — kojemu su se pridružili glaz­ od naših vodećih serijala Zvjezdane (Clarinata Dicka HRT–a i dirigenta Alana Bjelinskog je klasičnu glazbu odlučila gledati s druge, ravnatelj Varaždinskih benici na po dvjema trubama i rogovi­ staze: U tami, točnije Haymana, koju u čakovečkom Centru za kulturu sebi bliske strane. I na toj su se strani osjeća­ baroknih večeri, Davor Bobić (1968.) ma, trombonu, tubi, flauti, oboi, klarine­ vinara za kojega ga 11. svibnja, ansambl je svirao uz gla­ li tako ugodno i sigurno da su publici s istom svojem je gradu Varaždinu podario ne­ tu, fagotu, timpanima, velikom bubnju i Glazbene staze još je jedanput krenuo u sovirsku pratnju J izvedbenom sigurnošću »podvalili« i klasična svakidašnji spoj dvaju umijeća — vin­ misiju predstavljanja publici »klasične glaz­ već spomenutim više ili manje standar­ veže dugogodišnje D ostvarenja poput odlomaka iz oratorija Stva- Ive Ljubičić) te skog i glazbenog — napisavši Vinsku vogodišnji 40. Majski muzički memo­ be na neklasičan način«. I doista, koncert dnim udaraljkama. Raskošni sastav, solistički nastu­ simfoniju Enjingi za tamburašku filhar- intrigantnog naslova Music Trek Meets Star ranje svijeta Josepha Haydna, dva stavka iz kakav i priliči jednoj simfoniji, predvo­ prijateljstvo. rijal Josip Štolcer Slavenski otvoren je pi vrlo ozbiljne moniju. 14. svibnja nastupom Simfonijskog Trek učinio je da Mala dvorana Lisinski bude djela Five Impressions of a Holiday Eugenea orkestra HRT–a pod ravnanjem Ala­ premala za brojne ljubitelje filmske glazbe, Goosensa, Clarinate Dicka Haymana, jed­ ali i vrlo predane na Bjelinskog u Centru za kulturu za trekiese, za znatiželjnike i prijatelje. Pro­ nog stavka iz Sonate Latino Mikea Mowera, flautistice Ede Čakovec. Osim što je dio koncertnog gram je, naravno, obilovao glazbenim bro­ jednog stavka iz Trois aquarelles Philippea Rimanić (Go­ Bianca Ban piše glazbu za filmove, reklame, trailere i videoigrice programa pripao samom Slavenskom i njegovu Nokturnu jevima iz Zvjezdanih staza, a kako je riječ o Gauberta te dva stavka (Andante cantabile, osens, Mower, BROJ SRPANJ 181, 2013. iz 1920., bogate orkestracije i sugestivna ozračja, na ras­ BROJ SRPANJ 181, 2013. televizijskom i filmskom serijalu, te o mnoštvu Allegro) iz Sonate za dvije violine u C–duru, Gaubert). O poredu je bilo i jedno novo djelo — Walter Sculpture za skladatelja koji su dali doprinos doživljajima op. 56 Sergeja Prokofjeva. Budući da svi na­ mornog ansambla maksimalno iskorištene u marimbu i gudački orkestar Igora Lešnika (1956.). kapetana Kirka i njegove posade, tako su vedeni autori na neki način (najčešće preko Horizont događaja stvaranju boja, tematskom oblikovanju kao i Djelo je nastalo na narudžbu Ludwiga se mladi glazbenici doista nasvirali, ali i na­ jazza) naginju povezivanju klasičnog i popu­ u ritmičnom poigravanju glazbenim materija­ Alberta, virtuoza marimbe i uglednog uživali »zvjezdane« glazbe. Alexander Cou­ larnijeg glazbenog idioma (izuzetak je jedi­ Tijekom programa, gotovo kao središnja toč­ pedagoga, ujedno utemeljitelja i direk­ rage, Jerry Goldsmith, Leonard Rosenman, lom. Na pola puta da bude filmska, ali ipak no bilo djelo Josepha Haydna), tako su se ta ka, praizvedeno je djelo Event Horizon mla­ tora organizacije Marimba Projects te pa i Jay Cathaway, James Horner i Dennis »samo« programna (s temom crne rupe koja djela bez ostatka uklopila u koncept koncer­ de hrvatske skladateljice Biance Ban, koja se jednog od najprestižnijih natjecanja u McCarthy, kao i njihov način glazbenog vi­ »zarobljava« bilo koje tijelo koje prođe kritičnu ta koji je povezivao filmsku i klasičnu glazbu. glazbenim razmišljanjem, a i sklonošću pisa­ marimbi u svijetu — Universal Marimba đenja popularnog serijala, bili su okosnicom točku kretanja — horizont događaja, event Competition & Festival of Belgium. Upravo tematski obilježenog koncerta koji su s gu­ Profesionalizam u kombinaciji s mladenač­ nju upravo glazbe za filmove, reklame, traile- horizon), skladba je uputila na vrhunske izvo­ je za potrebe finalnog kruga ovogodišnjeg štom i u posebnom scenografskom (Martin kim žarom resio je izvedbe svih skladbi, a u re, videoigre itd., pokazala savršenim odabi­ đačke mogućnosti ansambla, ali i na odlič­ natjecanja, koje će se održati u St. Truide­ Hrastić) i kostimografskom okruženju, prire­ pamćenju je, između ostalih, najviše osta­ rom za takvu vrstu koncerta. Event Horizon nu od 18. do 27. srpnja, Ludwig Albert kao dili flautistica Eda Rimanić, klarinetist Mihael la Sonata za dvije violine S. Prokofjeva, koju pisan je za Glazbene staze, tako da su izvo­ nost skladateljice koja iz godine u godinu sve zadanu skladbu naručio Water Sculpture. Izvedbe Paar, violinistica Đana Kahriman, violončeli­ su odsvirale Đana Kahriman i gošća Glaz­ đačke mogućnosti tog malog, ali vrsnog ko­ više napreduje i sazrijeva. natjecatelja bit će u prilici ocjenjivati sam autor, Igor Lešnik, kao predsjednik međunarodnog ocjenjivačkog suda natje­ Koncertni ciklus Četiri godišnja doba; 5. lipnja u Hrvatskom glazbenom zavodu canja. Praizvedba djela u Čakovcu bila je povjerena našem nagrađivanom mladom marimbistu Filipu Merčepu koji je nastupio uz gudače Simfonijskog orkestra HRT–a pod rav­ nanjem Alana Bjelinskog, otkrivši virtuozan tretman i teme­ Ljetni koncert Gudačkog kvarteta Rucner ljito istraživanje širokog raspona mogućnosti solističkog instrumenta, uz karakterističnu ritmičnost i nerijetko kon­ Praizvedbe novih djela Krešimira Hercega i Laure Mjede Čuperjani trastirajući odnos s gudačkim korpusom. Partitura ujedno otkriva usmjerenje skladateljeva nadahnuća — postojanje Piše: Bojana Plećaš Kalebota ner, koji ove godine slavi petnaest godina no su dobro posjećeni, a dinamični i karak­ ča. Nastavljajući tradiciju praizvođenja više umjetničkog djela i prije njegova nastanka onako kako je postojanja, održao je ljetni koncert iz ciklu­ terni nastupi nerijetko zasjene svaku nesavr­ djela u jednoj večeri, Gudački kvartet Ruc­ to opisao Michelangelo Buonarroti: Svaki komad kame- na u sebi krije skulpturu, a zadaća je kipara da je otkrije, sa Četiri godišnja doba. Okosnica Kvarteta, šenost izvedbe. ner, u kojemu je dionicu prve violine ponovno G rey kako sugerira tiskano izdanje. Zanimljivo je da je nedugo bračni par Snježana i Dragan Rucner, isto­ zasvirala precizna i pouzdana Dunja Bontek, enis nakon Čakovca skladba predstavljena i u inozemstvu — dobno obilježavaju tri i pol desetljeća umjet­ D Dopadljive praizvedbe na početku drugoga dijela večeri praizveo je 25. svibnja — i to na samom Sveučilištu u Oxfordu, gdje oči završetka još jed­ ničkog djelovanja, a dugogodišnji opstanak skladbu Strinx za gudački kvartet Laure Mje­ ju je u sklopu simpozija sretno podudarnog naslova Water ne bogate koncertne na komornoj glazbenoj sceni, koju danas već Davor Bobić čestita šefu–dirigentu Siniši Leopoldu na izvrsnoj praizvedbi svoje Vinske simfonije Na ljetnom koncertu Gudački kvartet Rucner de Čuperjani, skladateljice koja je nakon di­ Culture, izvela naša najistaknutija umjetnica na marimbi, sezone u dvorani Hr­ čini niz sastava, nesumnjivo duguju i svojim ugostio je mladog pijanista Danijela Detoni­ plome i rada na Muzičkoj akademiji u Beo­ Ivana Bilić, i to u verziji uz klavir koji je tom prigodom svirao vatskog glazbenog osebujnim koncertnim nastupima te progra­ od glavnih asocijacija na vino — vese­ ja, koji se uvjerljivim nastupom i nepretencio­ gradu, od 2007. godine zaposlena na Odje­ Graeme Bailey. (Ana Vidić) zavoda, 5. lipnja 2013. mima na kojima podjednaku pozornost po­ lju. Zabavni i duhoviti karakter stavka u znom suradnjom s članovima Kvarteta još je­ lu za glazbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Užitak za uho i nepce dio je šef–dirigent Tamburaša HRT–a, Gudački kvartet Ruc­ svećuju klasičnom kvartetskom repertoaru i kojem odjekuje kuckanje vinskih čaša, danput potvrdio kao vrstan komorni glazbe­ Njezin opus čine djela za solistička glazba­ maestro Siniša Leopold, vodeći prisut­ praizvedbama dje­ ustupa mjesto nešto smirenijem tre­ nik. Njegove su izvodilačke kvalitete u većoj la, komorne ansamble, orkestre te glazbe za Praizvedba u Hrvatskom narodnom ne kroz četiri stavka koja već i naslovi­ la suvremenih hr­ ćem stavku — Arhiva Slavonica (Zwei- U mjeri došle do izražaja u Mozartovu Prvom kazalište i multimedijske projekte, a za svoja kazalištu u Varaždinu, 24. svibnja ma sugeriraju bogatstvo nadahnuća na vatskih skladatelja. gelt) koji nostalgičnim zvucima i spojem Pritom se nimalo ne klavirskom kvartetu u g–molu, KV 478, odsvi­ je ostvarenja višestruko nagrađivana na broj­ 2013., okupila je brojne ljubitelje i jedne koje je autor naišao u vinarskom svijetu s folklorom slavonskog podneblja por­ ustručavaju koke­ ranom na samom kraju koncerta, no iskazao nim međunarodnim festivalima, tribinama i i druge umjetnosti, obećavajući užitak Ivana Enjingija. tirati s popularnim se i u prvoj skladbi te večeri, praizvedbi djela manifestacijama. Skladba Strinx nastala je i za uho i za nepce. Svoje novo djelo tretira vina izložena u Enjingijevoj arhivi, glazbenim žan­ znakovitoga naslova Victorious rhapsody za petnaest godina nakon skladateljičina prvo­ Bobić je napisao kao posvetu jednom Uz zveckanje čaša a time i ljude čiji su životi i rad uz njih ve­ rovima, stapajući klavir i gudački kvartet skladatelja, obrađiva­ ga gudačkoga kvarteta i kao takva označa­ od naših vodećih vinara za kojega ga zani. Ponovno dominira veselje, vode­ naizgled nespojive ča, harmonikaša i pijanista Krešimira Herce­ va njezin povratak toj omiljenoj komornoglaz­ veže dugogodišnje prijateljstvo — Iva­ Povezujući u naslovima stavaka odre­ ći u završnicu Simfonije, stavak nazvan glazbene stilove, a ga, čiji je opus većim dijelom vezan uz kaj­ benoj formi. Riječ je o djelu bez većih poma­ nu Enjingiju iz Hrnjevca pokraj Kutjeva. đeno okružje sa sortama vina (prva tri po brijegu Venje na kojemu rastu Enjin­ koncepciju svojih kavsku popevku, popularnu i jazz glazbu. ka, izgrađenom na načelu jednostavačnoga Posegnuvši za neuobičajenim, ali sliko­ stavka), autor, u maniri svojevrsnog pri­ gijeve sorte od kojih se radi istoimeno ciklusa upotpunjuju Herceg je autor nekoliko djela posvećenih oblika, u kojem se uz minimalistički razvoj sa­ vitim sastavom, skladatelj je u svojoj odi povjedača ili voditelja kroz svoj doživljaj vino; bogat orkestrirani finale u stalnom publici atraktivnim upravo Gudačkom kvartetu Rucner i nasta­ žete motivske cjeline nižu u kontrastnim blo­ vinu i vinarskom majstorstvu spojio naš imanja Ivana Enjingija i njegova ozračja, pokretu, s nizom posebnih efekata, gostima. Zahvalju­

eb lih u suradnji s obrađivačem Stjepanom Mi­ kovima. Izvedbi toga dopadljivog ostvarenja, najpopularniji narodni instrument — u djelo uvodi stavkom Vinski podrum dramaturški znalački dovodi to jedin­ Š jući svemu nave­ haljincem, među kojima je i navedena sklad­ članovi Gudačkog kvarteta Rucner pristupi­ tamburu — s puhaćim instrumentima Zlatne doline (Rajnski rizling) kojim do­ stveno djelo do vrhunca. Uspjeh pra­ denome, koncerti

vonko ba šlagerskoga, sentimentalnoga prizvuka, li su usredotočeno, s nesmanjenom znati­ i udaraljkama (među kojima su se naš­ čarava svoj prvi posjet imanju Enjin­ izvedbe proslavljen je, dakako, nakon Z Gudačkog kvarteta Igor Lešnik sam će ocjenjivati izvedbe svoje nove skladbe na ovogodišnjem ispunjena nižućim motivima u dionici klavira željom propitkujući i istražujući njegov svjež le i vinske boce, čaše i bačve), dobivši, gi. Već sljedeći stavak — Vinski val- koncerta uz vedro raspoloženje i vina Kvartet Rucner i pijanist Danijel Detoni sa skladateljima – Krešimirom Hercegom i Laurom Mjede Čuperjani Rucner tradicional­ marimbističkom natjecanju u St. Truidenu (Belgija) 12 koji se očekivano stapaju s pratnjom guda­ glazbeni sadržaj. budući da su tambure ujedno naš jedi­ cer (Graševina) — okreće se k jednoj majstora Enjingija. 13 Novo–staro ime hrvatske glazbe na koncertu Majstorskog ciklusa HRT–a, 6. lipnja u Lisinskom Koncert Zbora HRT–a održan 11. lipnja 2013. u Muzeju Svečani koncert hrvatske glazbe u povodu Dana državnosti, Mimara donio presjek hrvatskog zborskog stvaralaštva 25. lipnja 2013. u zagrebačkom HNK–u Kako sam otkrio Slavomira Grančarića Ciklus Sfumato završio Počinje li hrvatska glazba s (Zadar, 1878. — Zagreb, 1941.) Lisinskim? Simfonijska skica Ocean u izvedbi Simfonijskog orkestra HRT–a i Nikše Bareze pobudilo zanimanje za lik i djelo sezonu hrvatskom glazbom njezina skladatelja Od »oca« zagrebačkog profesionalnog glazbenog Koncert Simfonijskog orkestra i zbora HRT–a pod ravnanjem života (Ivana pl. Zajca) do avangardističke faze Tončija Bilića počeo je uvertirom i zborom Hrvatica iz opere Piše: Davor Merkaš dobio sam pismeni poziv od tadašnjeg rav­ ga nalazimo u Beču. Nakon završetka Pr­ građen! Možda je ipak, kao što je Grančarić prerano preminulog Marka Ruždjaka Porin Vatroslava Lisinskog, a završio završnim kolom iz opere natelja Austrijskog kulturnog foruma Leopol­ vog svjetskog rata ponovno se vraća u Kar­ i sam zabilježio na naslovnici, skladba zami­ Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca da Melichara da mu se javim. Uzbuđeno i s lovac, a po naredbi »ministra prosvete Kralje­ šljena kao skica, croquis, a Grančarić i nije Piše: Jagoda Martinčević licea Romanija, Francesca Petrarce i tali­ puno nemira, pa čak i straha mlađahnog stu­ vine Srba, Hrvata i Slovenaca« premješten je lijepi putnik na palubi Zeppe- pisao orkestralne forme u kojima bi se motiv­ janskog prepjeva zapisa Jeremije (iako je denta, odgovarao sam na njegova pitanja tko 1920. »po službenoj dužnosti« u Negotin, pa lina i Zeppelin neustrašivo ski rad razvijao prema u to vrijeme dobro po­ za posljednja tri madrigala dvojbeno au­ Piše: Jagoda Martinčević nije počela s Lisinskim, dakle sredinom 19. sto­ putuje dalje programske sam, tko me šalje i što hoću od tih gospođa 1922. još dublje u tadašnju srpsku provinciju znatim skladateljsko–tehničkim procedeima jegovanje zbor­ torstvo stihova). Osam Zajčevih madriga­ ljeća. Čak tristo godina prije imali smo glazbu, i su opaske koje je skladatelj i odmah mi je postalo jasno da sam na do­ — u Pirot. Tek 1927. Grančarić se uspio »do­ razvojnog variranja. Sve Grančarićeve orke­ skoga muziciranja la skladbe su nedvojbene melodičke lje­ to dobru i vrlo cijenjenu prije nego što je nesret­ Slavomir Grančarić 1928. brom tragu! Vrlo brzo me je umirio, rekavši mi kopati« Osijeka, gdje je, nakon dvadeset dvi­ stralne skladbe izrađene su »tehnikom mon­ u Hrvatskoj ima pote, ali i skladateljske vještine u vođenju nventura hrvatske glazbe, reče televi­ ni ilirac skladao svoju prvu operu (koja se uopće zapisao ispod naslova u jed­ da su žive Grančarićeva supruga Wilhelmina je godine ponovno dobio priliku skladati za taže«, naglih rezova poput onih u filmovima. ne izvodi), a i donekle precijenjena uvertira Pori- nom od čistopisa partiture svoje simfonijske vrlo dugu tradiciju. glasova. Te će se osobine poslije pokaza­ zijska voditeljica o sadržaju koncerta i kći Mira, te da su ga zamolile da malo »ispi­ orkestar, znajući da će te skladbe vjerojatno U njima je vrlo često prisutan i svojevrstan, nu imala bi za takvu svečanost atraktivnijeg i kra­ skice Ocean, koja je prije nekoliko dana (6. Od one vrijednih ti dragocjenima u opernom stvaralaštvu. održanog u povodu Dana državnosti S ta tko sam«. Nedugo nakon što sam »položio biti i izvedene. U prve četiri godine njegova vrlo neobičan, minimalistički način ustrajnog amatera do pro­ u Hrvatskom narodnom kazalištu u ćeg konkurenta u njegovoj idili Večer. No ostavi­ lipnja), osamdeset četiri godine nakon prai­ Odabir Zajca bio je Bilićev pun pogodak, i učestalog ponavljanja motivskih ćelija, skla­ zvedbe, ponovno izvedena u Zagrebu. Što fesionalaca, među kojima zbor HRT–a čime je otvorio večer odabrane zborske Zagrebu. Nužna ali ružna riječ koja mo se opere i vratimo se pitanju onih početaka se krije iza tih neobičnih riječi jednog od naj­ dateljsko načelo koje zanimljivošću oprav­ Nzauzima istaknuto mjesto. Nastavljajući lirike. Uslijedile su Varijacije na narodnu (po V. Klaiću) označava popis robe u hrvatske glazbe koji bi nas uistinu mogli repre­ trgovini, skladištu i sl., ali i popisivanje imovine. To obrazovanijih hrvatskih skladatelja, učenika dano privlači pažnju i traži pomniji analitički djelovanje nekad uglednih Zagrebačkih temu gotovo zaboravljenog Slavka Zlatića zentirati. Primjerice Ivan Lukačić i njegovi duhov­ pristup. madrigalista, Zbor utemeljen četrdesetih treće značenje možda bi se i moglo shvatiti tako ni koncerti Sacrae cantiones (tiskani su u Vene­ BROJ SRPANJ 181, 2013. glasovitih učitelja kao što su bili Robert Fuchs uz solisticu Martinu Gojčetu Silić i klavir­ I BROJ SRPANJ 181, 2013. godina 20. stoljeća izgradio je svoj stil da nam je glazba unutar ukupne kulture dakako u Beču, Antonín Dvořák u Pragu te Gabriel sku suradnju Nine Cossetto, a potom i tri Fauré u Parizu, a čiji je kompletan opus od pod vodstvom mnogih vrsnih dirigenata, imovina, ali da je baš popisujemo na sve­ Rješenje tajne skladbe prema tekstovima Vladimira Na­ čanom koncertu — neće ići. Zvuči rogo­ njegove smrti 1941. pa sve donedavno slovio zora. Prerano premi­ kao izgubljen? batno, uostalom u ovom slučaju i netočno, No Grančarićev orkestralni opus svakako nuli Igor Kuljerić koji je i naravno, nemoguće. zaslužuje nove izvedbe, prije svega njegova zasigurno mogao još Detektivski posao simfonijska pjesma Sodoma, glazbeni prikaz mnogo toga dati hr­ poročkog biblijskog grada sa zanimljivim ton­ Nije inventura, ali ni vatskoj glazbi, nije se presjek Sjećam se da mi je dr. sc. Lovro Županović, skim slikanjima požara, potresa, pokušaj do­ libio za zbor uglazbi­ profesor povijesti hrvatske glazbe na Muzič­ čaravanja fizičke kataklizme, ali i propasti de­ ti Nazorov tekst Seh Osvrnimo se, dakle, na sadržaj priredbe koj akademiji, koji je sve nas studente zara­ kadentnog i moralno »degeneriranog« mje­ duš dan koji je još

koji je komentatorica koncerta prikladno B ušljeta zio svojim virusom ljubavi prema hrvatskoj sta. Ocean će pak u povijest hrvatske glaz­ 1918. kao solo po­ označila kao presjek, premda ni ta oznaka glazbi, u jednoj prilici govorio o sjajnom hr- be — kao što je to odlično zapazio strogi kri­ pijevku antologijski nije mogla točno opisati ono što su priređi­ omislav vatskom skladatelju koji je jedno vrijeme živio tičar Markovac — prije svega ući kao djelo T , Slavomir Grančarić i njegov karlovački razred ovjekovječio Blago­ vači odabrali da bi se publici, slušateljstvu i u Karlovcu, a djela su mu netragom iščeznu- koje bi, da je nastalo čim se Grančarić vratio je Bersa. Dramatič­ i gledateljstvu (a među njima i strancima, la. Bio je to prvi impuls, intrigantan naputak ispit« kod Melichara, a uz njegovo posredo­ boravka u Osijeku nastaje njegov kompletan iz Pariza, [...] prije 20 godina značilo možda nost stihova Kuljeri­

prije svega veleposlanicima) predstavila redsjenika vanje i preporuku, otišao sam u Beč gdje su orkestralni opus: Žalobna koračnica Stjepa- za nas epohu [...]. U svakom slučaju, Ocean ćevo je darovito pero raznolikost hrvatske glazbe u raznim raz­ P red sobna tragika koju je Grančarić me ljubazno primile gospođe Grančarić. nu Radiću, Pad carstva, uvertira Halugica, do je zasigurno i hommage Jadranskom moru Tonči Bilić i Zbor HRT-a u Muzeju Mimara obuhvatilo u posve dobljima. Koncert orkestra i zbora HRT– U sada neizvedena monumentalna simfonijska koje je Grančarić kao rođeni Zadranin zasi­ drukčijoj strukturi od a pod ravnanjem Tončija Bilića počeo je Predsjednik Ivo Josipović sa Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a na podiju zagrebačkog HNK-a zatočio i šifrirao u svojoj Golgota u paklu pjesma Sodoma, »parafraza u tri djela« Kra- gurno duboko doživio i ljubio. Rješenje taj­ među kojima je bilo nezaobilazno znanje, Bersine (ne samo zbog dihotomije solo uvertirom i zborom Hrvatica iz opere Porin O ljević Marko, kao i opera Salko — djela od ko­ ne slijepog putnika na palubi Zeppelina u iskustvo i poseban dar za zborno pje­ glas — zbor), no oba djela izazivaju jed­ Vatroslava Lisinskog, a završio završnim kolom iz ciji još 1620.!), a među njima i onaj Canite et psa- vanje Mladena Pozajića, Slavka Zlatića i Ispričale su mi nevjerojatnu priču o golgoti jih mnoga još čekaju svoju prvu suvremenu Grančarićevu Oceanu, nakon sažetog prika­ nak osjećaj divljenja prema duboko emo­ opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca. Izme­ lite (Pjevajte i svirajte) koji bez obzira na religioznu programskoj natuknici Oceana Igora Kuljerića, čije je nasljedstvo primio koju su prošle u paklu Drugog svjetskog rata izvedbu, a za koja je Grančarić dobio laskave za njegova životnog puta nameće se samo cionalnim autorima. Kuljerićeva Galioto- đu dvojice prvaka hrvatske opere našli su se još i komponentu ima i nešto zajedničko sa Schiller– i danas ga svojom osobnošću čuva i i svojem boravku u sabirnom centru negdje ocjene tadašnje stručne kritike. po sebi: rabeći metodologiju i terminologiju va pesan zazvučala je također dojmljivo, paradigma je cijele epohe hrvatske oblikuje Tonči Bilić. Osim sudjelovanja u dubrovački gospar Luka Sorkočević sa stavkom Beethovenovom Odom radosti. Uistinu mi je te na njemačko–poljskoj granici, budući da su, Constantina Florosa, ovdje možemo govori­ kao i poznata zborska skladba Ćaće moj izvedbi velikih vokalno–instrumentalnih iz jedne od svojih simfonija, Natko Devčić s Po- večeri nedostajao nekakav logični začetak hrvat­ ti o skrivenom programu, šifriranoj autobio­ Ivana Matetića Ronjgova, jedno od am­ glazbe. prema Hitlerovoj politici etničkog čišćenja Filigranski prikaz oluje djela, Zbor HRT–a posebno se profilirao skočicom iz Istarske suite, Igor Kuljerić sa stav­ ske glazbenosti, a našlo bi se još primjera (čak i grafskoj izvanglazbenoj poruci. Zeppelin koji i ideologije Blut und Boden, trebale biti na­ ciklusom Sfumato u izvođenjima skladbi blematskih djela hrvatske zborske litera­ kom Svet iz Hrvatskog glagoljaškog rekvijema te ranijih) koje bi odlični glazbenici ansambala HRT– i trag u potrazi za Grančarićevim izubljenim seljene negdje na granici Poljske i Njemač­ Simfonijska skica Ocean u izvedbi Simfonij­ je krhkom i nesigurnom konstrukcijom (sjeti­ a cappella ili uz instrumentalnu pratnju. ture (solistice Ivana Garaj Korpar i Marti­ primjeri pučke glazbe u dvoglasju tijesnih inter­ a itekako dobro mogli izvesti. A i ne traju dugo! opusom. Osim toga, u Nacionalnoj i sveuči­ ke. No uz puno sreće, uspjele su stići do skog orkestra HRT–a pod ravnanjem mae­ mo se samo njihovih mnogobrojnih rušenja i Upravo na tom putu dirigent Bilić ustra­ na Gojčeta Silić). Iz zborskoga opusa Ja­ vala Hrvatskoga primorja, klapski idiom dalma­ lišnoj knjižnici u Zagrebu, u Bersinu Dnevniku Beča, rodnoga Wilhelminina grada, i ondje stra Nikše Bareze, 6. lipnja ove godine, na eksplozija kroz povijest!) s malim propelerom jao je posebnim marom, znajući kako kova Gotovca (vrlo bogatog i raznolikog) tinske Lipa li si, Mare moja, te ojkanje u izvedbi Nemušti finale našao sam i ovu rečenicu: Sinoć čuo ‘Ocean’ ostati. Nevjerojatno je i zadivljujuće da su ci­ uzbudljiv je način potvrdila znalačke riječi gotovo prepušten na milost i nemilost vjetro­ ljekovito na glasove i muzikalitet zborskih odabrana je Zvonimirova lađa, također solista Lada. I to bi bilo to, uz zgodnu zamisao Grančarića. Snažna ruka, moguće najsnaž- jeli taj put uz najnužnije potrepštine i odjeću, Pavla Markovca iz 1928.: Ali Ocean je dje- vima i zračnim strujama, a njegov putnik, bez pjevača utječe upravo taj način pjevanja. prema Nazoru, koja doduše ima domo­ izvedbe finala 104. simfonije u D–duru Josepha S druge pak strane prirodno su nedostajali i Zajc nija u nas! [...]. Sve je to u meni probudilo neki nosile golemi kovčeg u kojem su bila goto­ lo znatnih kvaliteta. Ono je prije svega doku- karte, šćućuren negdje na njegovoj palubi, Pritom se i repertoar Zbora širio, a publika ljubni i svaki drugi poticajni naboj, no sva­ Haydna, u koje je bečki majstor uklopio napjev i Bersa i Papandopulo (nije li njegov Hommage šerlokholmsko–policijski »gen« zbog kojega vo sva glazbena djela njihova supruga i oca! ment jake orkestralne fantazije i majstorskog strepi za svoj život na oceanu sudbine, gor­ je dobila mogućnost upoznavanja brojne kako nije među najboljima u stvaralaštvu Oj Jelena, Jelena, čuvši ga u rodnom Gradišću à Bach također jedna od atraktivnih europskih sam se zavjetovao samome sebi da ću naći Tako je, zahvaljujući njihovu razumijevanju, a vladanja orkestrom. Program skladbe, koji je ka je travestija, autobiografska metafora nje­ svjetske i hrvatske literature klasičnih i su­ tog majstora. I na kraju, nešto iz sasvim od tamošnjih doseljenih Hrvata. Kao jedna od glazbenih poveznica?), ali nedostajala je i hr­ vremenih autora. Grančarićeve skladbe! Najprije sam kao ne­ prije svega ljubavi prema njemu i golemom na hrvatskom i kultiviranom francuskom iznio gova tragičnog životnog puta. Osobna tragi­ drugog kuta motrišta i estetike, možda ne mogućih poveznica »ondašnje« Hrvatske s Eu­ vatska suvremena glazba koje je jedini (odličan) kadašnji učenik u karlovačkoj Glazbenoj školi trudu da se njegovom glazbom očuva spo­ sam Grančarić na naslovnici pariture, lakon­ ka koju je Grančarić zatočio i šifrirao u svojoj ujednačeno u takvom programu, no sva­ ropom i ove naše današnje — znakovito ali i do­ predstavnik u ovoj prigodi bio Igor Kuljerić. Re­ pronašao nekoliko njegovih majstorski napi­ men na njega, danas moguće i odgonetnu­ ski je sročen, a zapravo je proizvoljno inter­ programskoj natuknici Oceana paradigma je Pun pogodak kako dobrodošlo za publiku i ozarenu fi­ mišljato od onih koji su osmislili program. kla sam već, vremenska i ina ograničenja sva­ sanih zborova, a onda — prema tajnom Žu­ ti zagonetku kriptičnog podnaslova Oceana. pretiran fragment iz grčke mitologije: u njemu cijele epohe hrvatske glazbe. Kad pogleda­ nalnu atmosferu: Ubu također prerano kako su učinila svoje, a program je trebalo još panovićevu receptu kojim sam poslije poči­ Odgonetavanje šifre »slijepog putnika na pa­ se u kratkim formalnim epizodama pojavlju­ mo cijeli špalir hrvatskih skladatelja i njihovih U petnaestoj godini ciklusa Zbor se u preminuloga Marka Ruždjaka. Atraktiv­ Nedostajao začetak i »garnirati« pučkim izričajem koji stranci toliko njao sve svoje uzbudljive potrage za izgublje­ lubi Zeppelina« duboko je povezano s Gran­ ju i tematski ocrtavaju Nereide, Tetida i Po­ sudbina, prije svega tragično kratkih životnih ovoj sezoni od brojne publike u Muze­ nost pjeva koji nalikuje na govor, odnosno vole. Ukratko, bio je to jedan od mogućih izbo­ nim djelima hrvatskih skladatelja, otišao na čarićevom tragičnom sudbinom: nakon što sejdon. U glavnoj ulozi je ipak ocean: impre­ putova Vatroslava Lisinskog, Antuna Vanca­ ju Mimara oprostio biranim rasporedom govor na granici pjeva (D. Detoni), sklad­ No dakako, svatko od nas koji se glazbom bavi­ ra, odlično izveden (u finalu Era čuo se blistavi te­ groblje pronaći najprije Grančarićev grob, a se 1905. vratio u domovinu s diplomama naj­ sivan je filigranski prikaz oluje, kao i zvižduk ša, Milutina Polića, Dore Pejačević, Franje hrvatskih autora s poznatim, ali i manje ba, dakle, rekli bismo suvremenog vokal­ mo na ovaj ili onaj način, mogao bi prigovarati ili nor Stjepana Franetovića), no ponovno s jednim onda i osobe koje plaćaju njegovo održava­ viših bečkih, praških i pariških glazbenih ve­ vjetra i mora u svim njegovim fazama, od la­ Krežme, a i mnogih drugih hrvatskih glazbe­ prisutnim skladbama u recentnim reper­ nog izričaja, neposredna je i vedra, ironič­ barem u svoja četiri zida složiti i drukčiji program. upitnikom: zašto je djelomična Oda radosti bila nje. Od tri pisma koja sam uputio osobama leučilišta, a zbog iznimno lošeg stanja glaz­ ganog ljuljanja valova pa sve do huka olujom nika koji se zbog nerazvijenosti sredine nikad toarima. »Otac« zagrebačkoga profesi­ na i hirovita, a silno zabavna i izvođači­ Uvijek netko nedostaje jer vremena u predviđe­ izvedena samo instrumentalno, a na pozornici je u Beču, a čije sam adrese dobio od ljubazne benog školstva, bio je prisiljen potražiti rješe­ zapjenjenih i pobješnjelih vodenih masa. No nisu uspjeli do kraja iskazati, potpuno realizi­ onalnog glazbenog života, Ivan pl. Zajc, ma i publici. Doista lijep završetak sezone nom programu nema dovoljno, a prigoda je sve­ bio i zbor?! Ako su nedostajali vokalni solisti, tre­ gospođe iz ureda Gradskih groblja na Miro­ nje svojih egzistencijalnih problema kao zbo­ upravo kao što je i Blagoje Bersa primijetio u rati svoj talent, poželimo i potrudimo se da se poznatiji je po operi negoli po zborovi­ Sfumata u okrilju duhovnih zvukova, boja čana i ne bi smjela dosađivati niti prijeći prag ter­ balo ih je naći; ovako je finale koncerta djelovao goju, dva su se vratila sa žigom »primatelj ne­ rovođa u Livnu u Bosni! Nakon toga je 1906. nastavku spomenutog citata u svojem Dnev­ danas, kad ulazimo u Europsku uniju, ta po­ ma, a posebno su nepoznati širokoj pu­ i oblika, kako je ciklus podnaslovljen i po­ mina dostatnog za televizijski prijenos. Pa ipak, nemušto, iako već i svako (makar i nemuzikalno) poznat« i od tada dugo vremena nije bilo ni­ profesor na gimnaziji u Senju, 1908. već je niku: Šteta ali, što forma ovog Oceana nije vijest »tragičnih usuda hrvatskih skladatelja« blici njegovi mladenački madrigali nastali vezan s (preakustičnim) prostorom Muze­ ako je već morala biti »inventura« ili mogući pre­ dijete zna da su u toj himni Europske unije upravo u Travniku, 1909. u Karlovcu, a 1913. opet dobra, prekratko, nerazvijeno, materijal neiz- 14 kakvih informacija. Nakon nekoliko mjeseci više nikad ne ponovi. još u studentskim danima na stihove Fe­ ja Mimara. sjek, valja istaknuti da hrvatska glazba nipošto simbolički združeni instrumenti i glasovi. 15 7. Međunarodni orguljaški festival Ars organi Sisciae (4. — 12. svibnja 2013.) Obljetnički koncert Istarskog pododbora HDGU–a u Puli Svjetski dan glazbe (Fête de la 7. Velikogorički brass festival, od 5. do Musique) proslavljen dva dana 11. svibnja 2013. Orgulje kao hrvatski brend poslije u Samoboru Deset im je godina već Veliki festival u maloj Sisak kao poželjno odredište za kvalitetan kulturni turizam u pomalo Sudar i Meštrović zanemarenom kontinentalnom dijelu Lijepe Naše crkvi Sv. Franje u Puli 28. sredini lipnja održan je godišnji i Piše: Josipa Dovranić jednoj od najljepših baroknih crkvi u kontinentalnoj Hrvatskoj — na vozilima obljetnički koncert Istar­ crkvi Sv. Marije Magdalene u Selima. Umjetnički voditelj, trubač Tomislav skog pododbora Hrvat­ gradskog skog društva glazbenih Na posljednjem koncertu, održanom 12. svibnja u župnoj cr­ Špoljar, redovito okuplja svjetske umjetnika u povodu deset svibnju je održan 7. Ars organi Sisciae, kvi Sv. Kvirina u Sisku, gostovalo je najstarije hrvatsko pjevačko limene puhače i skladatelje godina djelovanja. U HDGU–u je od osnutka međunarodni orguljaški festival koji je Si­ društvo — Slavulj iz Petrinje. Njihovim nastupom na svetoj misi Komunalnog 1946. godine bilo više od petsto članova, a istar­ sak učinio poželjnim odredištem cijenje­ U Piše: dr. sc. Irena Paulus ski je pododbor prije deset godina pokrenula nih domaćih i europskih glazbenika, a vri­ zahvalnici, kao i potom izvedenim koncertom, završio je ovogo­ dišnji Ars organi Sisciae. Na programu su bili hrvatski skladate­ pijanistica Elda Krajcar Percan, njegova prva jednu orguljnu baštinu Sisačke biskupije koordinatorica. Nakon nje dužnost je preuzeo lji: Krsto Odak (Raduj se Marije), Franjo pl. Lučić (Tantum ergo) i vjetski dan glazbe, 21. lipnja, sla­ otkrio javnosti i potaknuo njezinu detaljnu vio se diljem Hrvatske na različite udaraljkaš Vedran Vojnić, a potom pijanistica Josip degl’Ivellio (Misa u čast sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke eć sedmu godinu u Velikoj Gorici održava inventarizaciju i obnovu. Kontinuitet kulturnih događanja u tom je načine, ali je vjerojatno Samobor Aleksandra Golojka. Istarski pododbor HDGU–a gradu rijetka i vrijedna pojava, stoga smo zahvalni muzikologinji biskupije, Himan na čast sv. Kvirina mučenika, zaštitnika Sisačke se iznimno zanimljiva i važna priredba: Veli­ U u tome bio najoriginalniji. Samo­ kogorički brass festival. U organizaciji Puč­ predstavlja svoje članove ponajprije organizaci­ biskupije i grada Siska, psalam 122 U dom ćemo Gos- borci su se odlučili slaviti s dva jom koncerata u Istri i okolici, a posebnu pozor­ podnji, Zdravo, Sveti sakramente, psalam Hvali dušo kog otvorenog učilišta te pod umjetničkim dana zakašnjenja, dakle u nedjelju, vodstvom Tomislava Špoljara, Festival ima nost ustrajno posvećuje djelima hrvatskih skla­ moja, Aleluja, Kriste, hvala ti, Tajna vjere i Amen). Pro­ 23. lipnja, a ne u radni petak, 21. lipnja, čime su na datelja. U programskoj knjižici istarski glazbeni vrijednu zadaću predstavljanja limenih pu­ Sudionici obljetničkog koncerta u pulskoj crkvi Sv. Franje gramski i konceptualno, HPD Slavulj izvrsno se uklopio Ssredišnjem gradskom trgu osigurali brojnu publiku. haćih instrumenata. Ove je godine bio posvećen trubaču Mauri­ umjetnici s ponosom ističu svoj doprinos tuma­ u festivalsko događanje, izvevši glazbu prilagođenu tre­ Na Trgu kralja Tomislava u Samoboru nastupio je ceu Andréu (1933.–2012.). čenju suvremenog hrvatskog stvaralaštva na 45. Glazbenoj tribini u Puli 2008. Uz dvije iznimke — Mozartova Adagia nutku i prostoru. Njihovo je pjevanje uredno, muzikalno i udaraljkaški ansambl Sudar te njihov sada već stalni V u h–molu u izvedbi Elde Krajcar Percan, te Impromptua Reinholda Glièra na harfi Diane Grubišič Ćiković, program slav­ inspirativno, tonski sređeno i s osjećajem za finoću ton­ gost, pijanist Matej Meštrović. Koncert možda ne bi Festival je trajao gotovo tjedan dana, intenzivnim tempom, od ljeničkog koncerta bio je ispunjen djelima domaćih autora: dvije flautistice — Samanta Stell i Nataša Dragun, klarinetist BROJ SRPANJ 181, 2013. ske izražajnosti. Važno je istaknuti da smo na koncertu tako odjeknuo da se Sudarovci i uvijek nepredvidivi Me­ 5. do 11. svibnja 2013., na različitim lokacijama u Velikoj Gori­ Branko Škara i pijanistica Aleksandra Golojka u kvartetu su koncert svečano otvorili skladbom Pendes Branka Okmace, BROJ SRPANJ 181, 2013. imali prigodu čuti širi izbor djela njihova voditelja Josi­ štrović nisu odlučili za iznimno neobično, ali i iznimno ci. Okupio je domaće i strane izvođačke i skladateljske snage zatim je Vedran Vojnić na marimbi praizveo slikovitu Okmacinu Pastoralu. Aleksandra Golojka predstavila je zanimljiv rari­ pa degl’Ivellija. Pod autorovim nadahnutim vodstvom, atraktivno scensko rješenje: svirali su na vozilima koje su svoje umjetničko djelovanje posvetile limenim puhačima tet — nedavno otkriveno djelo Sonata XIV (Fantazija) La piva del pastore koje je oko 1900. skladao momjanski grof Stefan Rota. Gitarski duo Aljoša Vršča / Žarko Ignjatović izveo je efektnu Sonatu za dvije gitare Miroslava Lončara, Samanta izvedena glazba odražava snažnu skladateljsku osob­ gradskog Komunalnog. (brassu). Među njima se prepoznaju velika imena kao što su izra­ Stell i Aleksandra Golojka nadahnuto su odsvirale Istarsku rapsodiju Brune Krajcara, a posebna gošća koncerta, članica elski trubač Tamir Akta, moldavski trubač Sergiu Cârstea, nje­ nost koja dobro poznaje kompleksnost vokalne glaz­ Zapravo, spektakularan je bio već i njihov dolazak Riječkog pododbora HDGU–a, harfistica Diana Grubišić Ćiković završila je koncert dojmljivom skladbom 29 ti je varijacija mački trubač Thomas Reiner, američki trombonist James C. be, poštuje metriku i logiku hrvatskog jezika, tako da u malom automobilu bez krova koji su neki prozva­ tek Tomislava Uhlika. Koncert je protekao u dinamičnom slavljeničkom tonu pred mnoštvom vjerne publike, uz uhodanu zbor zvuči ujednačeno, homogeno i jasno. U program li papamobilom, a kojime su se mladi i na sve spre­ Lebens te norveški dirigent Per Brevig. Na Festivalu su nastupili medijsku popraćenost pod pokroviteljstvom Grada Pule i njegove Turističke zajednice. (Sanja Drakulić) koncerta uvrštene su i skladbe ukrajinskog skladatelja mni glazbenici, poput filmskih zvijezda (a sasvim pri­ i vrijedni domaći solisti: Krunoslav Babić (tuba), Ivan Kirn (oboa), 18. stoljeća Dmitrija Bortnjanskog (Dostojno jest) i kao kladno, jer svirali su uglavnom velike hitove filmske Tamara Jurkić–Sviben (klavir), Ivan Batoš (klavir), Bruno Philipp i suvremenog skladatelja msgr. Domenica Bartoluccija, glazbe koje je aranžirao Meštrović, ali i njegove hito­ (klarinet), Edmund Andler Borić (orgulje) i Inna Rubin (klavir) te Koncert Istarskog pododbora Hrvatskog društva glazbenih umjetnika talijanskog kardinala (Tota pulchra i Regina coeli). Pje­ ve originalno skladane za glasovir i udaraljke — Mu- ugledni domaći ansambli poput Simfonijskog puhačkog orkestra OSRH, Ansambla hrvatskog društva kornista i Gudačkog kvar­ (HDGU) u Muzeju Mimara u povodu 10. obljetnice djelovanja iš vajući na tri jezika — hrvatskom, staroslavenskom i la­ ssaky, Paprikash, Sarma, sarma i druge), dovezli do K tinskom, zbor je slušateljstvu prenio posebnost doga­ »pozornice«. A »pozornica« je, kao što se spome­ teta Sebastian. đanja kroz povijest liturgijskog pjevanja na našim pro­

iroslav nulo, bila vrlo neobična: činili su je traktor, dvije ve­ M storima, što je iznimka u sakralnom pjevačkom izrazu like prikolice, platforma s košarom te jedan »pauk«. Niz praizvedbi Zvuci Istre u Zagrebu Crkva Sv. Marije Magdalene u Selima pokraj Siska zapadnoeuropskog katoličkog bogoslužja. U bogatom programu neka su djela i praizvedena: Kvintet op. 27 Valentini Badanjak Pintarić i orguljašu Edmundu Andleru–Boriću Dugotrajan učinak za trubu i gudački kvartet Vincenta Alexandrea Jockina (svjetska voranu Muzeja Mimare u Zagrebu, 6. svibnja 2013. ispunile su note sadašnjosti i prošlosti Istre; na upornosti i velikom trudu koji su uložili u realizaciju već tradici­ praizvedba), Sonata za kornet Harrija Wessmana (svjetska pra­ skladbe autora koji su vezani uz Istru, rodom ili stvaralaštvom ili su se ondje udomili i pronašli inspi­ onalnih sisačkih orguljaških večeri. Organizatori se nadaju da će Ars organi Sisciae imati svijetlu bu­ izvedba), The Birds Will Sing of Them Alana Holleyja (europska raciju. Sve je počelo Tokatom Brune Bjelinskog, uslijedio je Impromptu Branka Okmace u izvedbi dućnost (a sisački biskup msgr. Vlado Košić o tome je govorio na praizvedba) Scherzo Anthonyja pijanista Vladimira Mlinarića. Okmaca je udaraljkašu Vedranu Vojniću posvetio skladbu Pastorala za otvorenju festivala), ostvarujući postavljene ciljeve ponovnog po- C. Ploga (hrvatska praizvedba), marimbu, koja je te večeri i praizvedena. Za njegov Pendes odlučile su se flautistice Samanta Stell i Povijesne orgulje Nataša Dragun, pijanistica Aleksandra Golojka i klarinetist Tonči Trinajstić. Potpuri iz opere Istarska orguljivanja Sisačke biskupije i vraćanja tradicije orguljanja koja Sonata za klavir, op. 21 Vincen­ ta Alexandrea Jockina (hrvatska svadba autora Antonija Smareglie izvela je pijanistica Tatiana Šverko. Jedno od najnovijih ostvarenja Laure Mjede Čuper­ Djelatnost festivala je promotivna i edukativna: promiče i poti­ je postojala na tom području od davnina. Tako već nagodinu s jani, The moments, podario nam je gitarist Žarko Ignjatović. Produhovljenost teksta Molitve Jurja Dobrile (Oče, budi volja če senzibilizaciju društva na očuvanje orguljnog fundusa u Re­ veseljem očekujemo koncert u crkvi Sv. Lovre u Petrinji, u kojoj praizvedba) i Dvostruki koncert D tvoja) došla je do punog izražaja u glazbi Elde Krajcar Percan koja je za klavirom pratila mladu sopranisticu Milu Soldatić publici Hrvatskoj, stradalog što zbog nebrige bivšeg režima, što se na mjestu orgulja uništenih u Domovinskom ratu, nekada naj­ za klarinet i trubu Gordona Jaco­ ba (hrvatska praizvedba). Marić. Krajcar Percan je u trima pjesmama izvedenima u nastavku uglazbila i stihove Dobriše Cesarića: Slap, Uzdišu vali, zbog Domovinskog rata. Također potiče pozornost šire publike uspjelijeg rada našeg graditelja Heferera, postavljaju orgulje istog pjeni se more i Voćka poslije kiše. Duo Nesactivm koji čine Jadranka Celić Bernaz i Aleksandra Golojka odabrao je za tu na ljepotu orguljne umjetnosti, kao i na mogućnost restauracije graditelja na kojima se donedavno sviralo u crkvi Sv. Marka u Za­ Bili su zastupljeni i hrvatski skla­ prigodu Miniature istriane Luigija Donorà koji je za klavir četveroručno obradio melodiozne pučke teme koje se još uvijek starih te nabave i gradnje novih orgulja u Sisačkoj biskupiji. Festi­ grebu. Također, postavljaju se orgulje u Hrvatskoj Kostajnici koja datelji, poput Josipa Štolce­ pjevaju u primorskom dijelu Istre. Porečku skladateljicu Đeni Dekleva Radaković predstavili su vibrafonist Vedran Voj­ val je održan u organizaciji Hrvatske udruge Ars organi Sisciae i će biti novo festivalsko odredište, a i cijeli moslavački kraj obilu­ ra Slavenskog čiju je Suitu Šest nić i pijanistica Elda Krajcar Percan u njima I tada je počeo spektakl: bas–gitarist Josip Blaško­ Gradske galerije Striegl, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kul­ je vrijednim povijesnim glazbalima koja će tek postati festivalska narodnih izveo Gudački kvartet posvećenima Čarima igre. Večer su okrunile vić svirao je iz košare povlašteno nadzirući situaciju ture RH, Grada Siska i Sisačko–moslavačke županije te uz ve­ atrakcija. Budući da orguljna baština Sisačke biskupije nikada Sebastian. Izvedeni su i Sonata skladbe Brune Krajcara nadahnute istarskim s visine od četiri metra, bubnjar Luka Pešutić smje­ melosom. Nakon vedre Istarske rapsodije u liku pomoć Sisačke biskupije. Program između 4. i 12. svibnja nije temeljito popisana, u tijeku je detaljna inventarizacija i pri­ za trombon Vox Gabrieli Stjepa­ stio se na platformi vozila ispod njega, Filip Merčep izvedbi Samante Stell i Aleksandre Golojke, održavao se, osim na dvije lokacije u Sisku, i u Martinskoj Vesi, u kupljanje sve opsežnije fotografske dokumentacije o povijesnim na Šuleka (odsvirao ju je trombo­ i Gregor Horvat (koji je sjajno zamijenio Nikolasa uslijedila je skladba Vino kojom se Krajcar Veleševcu, Žažini i u Selima pokraj Siska. Muziciralo se mahom orguljama toga kraja koje su na području Banovine, u Domovin­ nist James C. Lebens) te Drive! Sinkovića) na »pauku« su svirali marimbu, ksilofon i predstavio i kao solist na klaviru, a završnu na raritetnim povijesnim glazbalima raznih graditelja: orgulje M. skom ratu, namjernim devastiranjem zauvijek izgubljene. Hrvat­ za klavir solo Sanje Drakulić (za glockenspiel, dok su se Goran Gorše (vibrafon) i Ma­ je pjesmu večeri, Daleki dom, izveo sa so­ Heferer iz 1882. (Martinska Ves), orgulje M. Heferer 1871. (Vele­ ska udruga Ars organi Sisciae priprema veliku izložbu fotografija klavirom je bila Tamara Jurkić– tej Meštrović (pianino) smjestili na dvije velike priko­ pranisticom Milom Soldatić Marić. Na kraju

ševec), orgulje J. F. Janechek iz 1777. (Sela pokraj Siska), orgulje izgubljene orguljne baštine, a rezultati inventarizacije sačuvanog ć Sviben). Radi se, dakle, o vrijed­ lice. Ansambl Sudar te pijanist i skladatelj Meštrović se publici i izvođači­ma obratio predsjednik Kuhn iz 1937. (Žažina), orgulje Schwarz–Winterhalter iz 1920. (cr­ orguljnog fundusa Sisačke biskupije bit će objavljeni u program­ nom glazbenom događaju koji svojom su vrhunskom svirkom oduševili prisutne, Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, kva Sv. Kvirina u Sisku). skoj knjižici sljedećeg festivala. Važno je dodati da inventarizaciju arekovi daleko nadmašuje malu sredinu Prerad Detiček, predavši Istarskom po­ ali je, kako se slavio Svjetski dan glazbe, najvažniji M za Sisačku biskupiju i Ministarstvo kulture RH zajednički obavlja­ u kojoj se održava: iz Velike Go­ dodboru priznanje za desetu obljetni­cu U toj plejadi orguljne ljepote sudjelovali su uglavnom domaći bio njihov poziv svima da sudjeluju u stvaranju glaz­ ju orguljar i organolog Zdenko Kuščer, orguljaš Edmund Andler– rvoje H rice mogao bi se glatko »odseli­ djelovanja. Koncert su u organizaciji sre­ glazbenici: violinisti Goran Končar i Laura Vadjon, trubač Dario be. U jednom su trenutku slušateljima i gledateljima Borić i muzikologinja Valentina Badanjak Pintarić. Izraelski trubač Tamir Akta ti« u Zagreb, no kako mu je dom dišnjeg odbora Hrvatskog društva glazbe­ Teskera, flautistica Ana Butković, orguljaši Edmund Andler–Bo­ bile podijeljene šuškalice pa je svatko sam mogao upravo u velikogoričkom Puč­ nih umjetnika poduprli Ministarstvo kultu­re rić, Darko Kristović, Milan Hibšer, Pavao Mašić, orguljaš i čemba­ Dosadašnji međunarodni kontakti i uspješne suradnje odavno uživati u vlastitom malom doprinosu sviranja teme kom otvorenom učilištu, tako će Republike Hrvatske i Istar­ska županija, a list Krešimir Haas, mezzosopranistica Jelena Kordić te dirigent i su postavile festival Ars organi Sisciae na kulturnu kartu Europe. Pink Panther. Da koncert bude slađi, podijeljene su i Zagrepčani, a i drugi zainteresirani za nove i drukčije koncerte, zahvaljujući sponzorima iz Istre, druženje skladatelj Josip degl’Ivellio. No petog dana festivala slušali smo Takvim djelovanjem festival dobiva osobito na snazi jer ima za­ kremšnite kao simbol grada Samobora. (dr. sc. Ire­ sljedećih godina morati na mali izlet. A Festival je vrijedan i du­ izvođača, skladatelja i pu­blike nastavilo jamčenu europsku budućnost, prepoznat je kao poželjno odre­ na Paulus) se na prigodnom­ domjenku. (Aleksandra Pavela Kohouta, vrijednog mladog orguljaša iz Praga, koji nam ljeg putovanja. Prerad Detiček Istarskom pododboru HDGU–a predaje priznanje za 10. obljetnicu djelovanja je priuštio lijep program skladbi čeških skladatelja nastalih u vri­ dište za kvalitetan kulturni turizam u pomalo zanemarenom kon­ Golojka) 16 jeme gradnje orgulja češkog graditelja Janecheka koja imamo u tinentalnom dijelu naše lijepe domovine. 17 Osamdeseta životna obljetnica glazbenog pisca i promotora, lozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ga pokrenuti i 1973. kada utemeljuje jedan Bruno Vlahek — Stipendist Fonda Rudolf i Margita Matz za mlade Završni koncert u sezoni Cantus potomka ugledne glazbeničke obitelji Stahuljak etnologiju i hrvatski jezik. Tri godine poslije, od svojih najvećih pothvata, danas priznatih skladatelje pri HDS–u za 2013. godinu Ansambla, 20. svibnja 2013. u Maloj 1963., Stahuljak će diplomirati violu na Mu­ i poznatih u međunarodnim razmjerima. To je dvorani Lisinski zičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, a sli­ Međunarodno violinističko natjecanje Vaclav jedit će godine usavršavanja iz obje profesije: Huml na čijem je čelu od osnutka i oko koje­ U potrazi za produktivnom sredinom violine u Pragu, a etnologije u Firenci i Rimu. ga je okupio niz vrhunskih umjetnika, uspo­ Nema u ovoj prigodi prostora da se u deta­ stavivši brojne međunarodne kontakte koji su Još ne zna kamo će ga glazbeni putovi odvesti, no svakako budućnost Ulančane Tradicija lje ispišu sve dužnosti koje je Zlatko Stahuljak tu manifestaciju i Zagreb pozicionirali u žari­ vidi ondje gdje će se osjećati najproduktivnije te u sredini koja cijeni i obavljao u desetljećima što su slijedila. Tek je šte zanimanja međunarodnoga violinističkog valorizira ono što radi. skladateljske proslave korisno istaknuti da ga je golema intelektual­ svijeta, a profesora Stahuljaka uključili u rad Piše: Ivana Jurenec se često smatra da je »vani« sve bolje, da najčešće polazi od neke glazbe­ na znatiželja i stalni kreativni nemir tjerao na ocjenjivačkih sudova brojnih uglednih među­ Sto godina od rođenja Wittolda niz aktivnosti. Pogled u životopis odaje dojam dok se s druge strane nerado prihva­ no–tematske ideje, koju odmah veže odgoja narodnih natjecanja. Lutosławskog te 50. rođendani Paula neprestane užurbanosti koja kao da je u ne­ ćaju ili čak ignoriraju pozitivne vrijed­ uz formu. Komentira da je, za razliku kom nerazmjeru s gospodskom mirnoćom akon što smo nosti koje bismo mogli i trebali preu­ od djela koje sklada potaknut vlasti­ Maxa Edlina i Srećka Bradića Dovoljno je reći da se Zlatko Stahuljak s pravom ponosi svojom Očuvanje Humlova naslijeđa u prethodnim zeti. Hrvatsko glazbeno tržište je ma- tom željom i potrebom, kod naruče­ kojom profesor Stahuljak zrači u osobnom Piše: Maja Stanetti obitelji i rado se prisjeća pojedinosti iz njezine povijesti. kontaktu. Pedagogija je svakako imala ista­ brojevima u leno i vjerojatno odatle dolazi tenden- nih skladbi inspiracija najčešće za­ Ime Vaclava Humla dotiče još jednu vrijed­ knuto mjesto u njegovu radnom pogonu: bio sklopu pred­ cija zatvorenosti i zaštite strukture, dana instrumentacijom ili mogućno­ nu Stahuljakovu aktivnost. Osim što dospi­ je tijekom godina najprije učitelj, potom na­ stavljanja do­ objašnjava Bruno. Na pitanje u čemu stima interpreta za kojega piše. Iako jeva baviti se popisivanjem majstorskih gu­ stavnik i profesor violine, a zatim profesor vi­ bitnikâ potpore vidi boljitak, odgovara da je to inten­ prvotni impuls za takve skladbe nije osljednjim proljetnim dačkih glazbala u Zagrebu i obavljati dužnost obiteljima«, zapisao je u svojem prilogu za ole, komorne glazbe i metodike na muzičkim Fonda Rudolf i Margita Matz pisali o zivnije otvaranje prema inozemnim moj osobni, naručena djela poticaj- koncertom u svo­ sudskog vještaka u njihovoj procjeni, Zlatko radu Marka Slavičeka i Ivane Kovač, jem ovogodišnjem publikaciju objavljenu 2008. pod naslovom akademijama u Zagrebu, Beogradu i Ljublja­ N izazovima i slobodnim razmjenama na su u smislu širenja vidika prema Stahuljak je i glazbeni pisac i kroničar glazbe­ preostaje nam reći nešto o profesi­ koncertnom ciklu­ Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Re- ni. Podučavanjem se bavio gotovo cijeloga ideja koje bi dovelo do zdrave konku­ nekim novim idejama i projektima. U nih zbivanja. To je područje na kojem ostav­ onalnom putu trećeg ovogodišnjeg su u Maloj dvorani publike Hrvatske. Iako se odnosi na Stahulja­ radnog vijeka, počevši daleke 1957. godine rencije. Od toga bismo imali višestru­ cijelom tom procesu najteže mi pada kov rad i aktivnosti vezane uz diplomatski dio lja više vrijednih publikacija i članaka, među stipendista — pijanista i skladatelja ke koristi jer bi se tako i hrvatska glaz­ Lisinski, prije ljetnih — prije nego što je dovršio studij — a služ­ svođenje unutarnje zvukovne slike na festivalskih nastupa, Cantus Ansambl njegove karijere, ta tek djelomično citirana re­ kojima i neke dragocjene posvećene upravo Brune Vlaheka. Jedan je od najmla­ ba, koja itekako ima što predstaviti, beno zaključivši pedagošku aktivnost 2002. notni papir — trenutak kad imaginar- slavio je skladateljske obljetnice — čenica sadrži nekoliko važnih pojmova jer su Vaclavu Humlu i njegovu značenju u violin­ đih diplomanata zagrebačke Muzič­ snažnije pozicionirala na međuna­ P u statusu redovitoga sveučilišnog profesora. jednu stotu i dva pedeseta rođenda­ usmjerili njegov život prema rezultatima koji ke akademije (klasa prof. Vladimira ni svijet mora dobiti oblik realnog, pri­ BROJ SRPANJ 181, 2013. Većinu je tih godina i aktivni svirač, nastupa skoj pedagogiji. rodnom planu. Budući da trenutačno na. Program je nazvan The Chain of BROJ SRPANJ 181, 2013. će ostati zapamćeni u hrvatskoj — ne samo Krpana) čije je reproduktivno, ali i znaje Vlahek. živi izvan granica Hrvatske, zanimalo Birthdays, dakle, na engleskom jeziku, glazbenoj — historiografiji. To su pojmovi: solistički, kao komorni glazbenik, a u orke­ Zlatko Stahuljak ne zaboravlja i podjedna­ stvaralačko umijeće prepoznato te nas je namjerava li se vratiti u domo­ kako se to danas uglavnom šika, od tradicija, obitelj, odgoj, nacionalna svijest i strima je solo violist. Izvodilačka ga umjetnost ko poštuje i ono vremenski udaljenije obitelj­ priznato i izvan granica Hrvatske. U Skladatelj nekad i danas umetanja u svakodnevnom govoru do intuicija. vodi na turneje u mnoge zemlje i krajeve, a sko naslijeđe. Uz ostalo, govori i češki, što će razgovoru nam otkriva zašto se pri­ tako stečena iskustva kao da potiču ideje o javio za stipendiju Fonda, gdje vidi naziva trgovina ili kafića. No u ovom je poslije biti jedan od argumenata za njegovu Uspoređujući današnji položaj skla­ tome što bi se sve moglo učiniti i kod kuće na mjesto hrvatske glazbene scene u slučaju to ipak imalo i svoje drugo, važ­

podobnost pri izboru pozicije u diplomatskoj artini ć Plemićko podrijetlo kontekstu svjetske, te na kojim pro­ datelja s onim od prije sto godina, nije uporište. boljitak hrvatske glazbene kulture. M službi; aktivan je u Hrvatsko–češkom druš­ ističe da je istodobno teži i lakši. Teži jektima trenutačno radi. iro Ne ulazeći u širu povijest obitelji Stahuljak i tvu, a 1992. i 1993. je i prvi predsjednik. Prije je jer je suvremena klasična glazba Prvi dio večeri obilježavao je stotu M njezin doprinos hrvatskoj glazbenoj umjetno­ Violist–intendant nešto više od godinu dana na proslavi dva­ udaljenija od općeg društva nego što obljetnicu rođenja poljskog klasika su­ Dani Bošnjak i Srebrenka Poljak sti — to je iscrpno učinio profesor Andrija To­ desete godišnjice osnutka, Upravni odbor Školovanje u Madridu je bila tijekom povijesti. Dok su se u vremene glazbe Witolda Lutosławskog, mašek u knjizi posvećenoj toj temi, s naslo­ Ipak, u drugoj polovici šezdesetih godina toga društva nagradio ga je prvom nagra­ prošlosti većinom izvodila aktualna utjecajnog ali ne i prerazglašenog skladatelja takozvane Nove polj- Bruno Vlahek (Zagreb, 1986.) u sti­ ske škole, iako je svojim kompleksnim opusom to itekako zaslužio. vom Njih šesnaestero — dovoljno je reći da glazba počinje gotovo u cijelosti preuzimati dom Marija i Stjepan Radić za iznimne zaslu­ djela, odnosno ona koja su tada bila njegov život i potiče ga na aktivnost na svim pendiji Fonda prepoznaje skrb za Uporište pak unutar sve agresivnije upotrebe engleskog, koncert se Stahuljak s pravom ponosi svojom obitelji ge u razvoju hrvatsko–čeških odnosa. suvremena (mi ih danas zovemo kla- razinama, bez obzira na to je li posrijedi pe­ budućnost najljepšeg i najosobnijeg cantusovaca nije utemeljio samo na sveprisutnoj modi, nego i nazivu i rado se prisjeća pojedinosti iz njezine povi­ sičnima), danas se suvremena glaz­ dagogija, izvodilačka umjetnost ili su to druš­ Diplomatska je služba neka vrsta krune ko­ ljudskog izričaja — onog glazbenog. prve skladbe na programu: Chain I W. Lutosławskog iz godine 1983. jesti: »Moj prapradjed Josip došao je u Hr­ ba uglavnom sluša na specijaliziranim tveni i organizacijski aspekti glazbenog živo­ jom su okrunjeni mnogobrojni Stahuljakovi Osim priznanja koje mu je poticaj za koju je praizvela London Sinfonietta u prestižnom Queen Elizabeth vatsku 1820. u Čepin kraj Osijeka, kao vla­ festivalima. Analizirajući uzročno–po­ ta u Hrvatskoj. kulturološki i umjetnički pothvati. Iako na sta­ budući stvaralački rad, tu je, dakako, Hallu. Otočani su očito oduvijek (još od Händela i Haydna) znali što stelinski upravitelj na imanje prijatelja, baru­ sljedične veze, zaključuje da u sva­ novit način potaknuta i razočaranjem koje ga i financijska pomoć stipendije. Bruno se isplati kupiti, pa bilo to samo i mjesto praizvedbe. Nîti u Chain I sve na Adamovicha, iz Jablonke, pograničnoga Od 1972. do 1991. u službi je u Hrvatskom kodnevnom životu primat imaju neki je natjeralo da napusti Hrvatsko narodno ka­ će je, baš poput svojih kolega, isko­ se složenije isprepliću u dionicama komornog instrumentalnog sa­ mjesta između Slovačke i Poljske, danas u narodnom kazalištu u Zagrebu, gdje prola­ drugi, manje zahtjevni glazbeni izriča­ zalište, diplomacija je bila novi izazov, otva­ ristiti za daljnje školovanje i profesio­ stava. Unutar te zahtjevne i strogo kontrolirane, ali i odmjerene gra­ Poljskoj, gdje obitelj bilježi plemićko podrije­ zi sve radne stupnjeve, od solo violista u or­ ji, a čak i na redovitim koncertima tzv. rale su se prigode da unutar jedne dužnosti nalno napredovanje. Od 2010. kao đe, atraktivno se pojavljuju i male slobode. Napor prvog slušanja uži­ tlo još iz 1250., dobiveno od kralja Bele IV. za kestru, preko sudjelovanja u radu i vođenja klasične glazbe suvremena djela više afirmira sva u uvodu spomenuta načela. A stipendist španjolske zaklade Albéniz aletto vo isplatit će se. Kao svojevrsni kontrapunkt slijedili su prijemljivi, du­

hrabrost u boju s Tatarima. Već je Ivan Sta­ S različitih kazališnih upravnih tijela, do funkcije boravi u Madridu, gdje se usavršava su iznimka nego običaj. S druge stra­ hovito sročeni Plesni preludiji istoga skladatelja, specifično zaigrane huljak, sin Josipov, bio ‘Hrvat dušom i tije­ to je i učinio, objedinivši ih u čvrstu želju da direktora Opere i napokon intendanta kazali­ oran ne, današnji trend uskih specijalizaci­ upotrebe plesnih obrazca. na Visokoj školi za glazbu kraljice So- G lom’, vijećnik bjelovarskoga sudbenog stola i učini nešto za svoju domovinu. Za šestogo­ šta, a te su mu odgovorne dužnosti omogu­ Bruno Vlahek ja i raznovrsnih mogućnosti glazbe­ dišnjeg je službovanja u Pragu (od 1992. do fije. O njegovim uspjesima dovoljno narodni zastupnik u Hrvatskom saboru. Kao ćile da provede i reorganizaciju ustroja Ka­ nog djelovanja doveo je do ipak lak­ 1998.) imao mnogo prigoda povezivati misao svjedoči podatak da je prije dvije go­ vinu te gdje vidi sebe za desetak go­ Još jedan lanac obiteljsku relikviju čuvam pradjedovu zastu­ zališta. Sve to, međutim, kao da nije dovolj­ šeg egzistencijalnog položaja sklada­ pničku ukrasnu sablju. Od njegove brojne na domovinu, na obiteljsku tradiciju i odgoj te dine dobio nagradu za najboljeg stu­ dina. Odgovara da se vidi na putu ko­ no da ispuni intelektualne i radne kapacitete telja u usporedbi s onim prije jednog djece u braku s Justinom Eisner pl. Eisenthal intuicijom rješavati složene probleme u teš­ denta generacije koju mu je osobno jim je i krenuo — onom pijanističkom U drugom se dijelu večeri pojavio još jedan lanac — The Chain of osobe nemirna i poduzetnog duha, pa Sta­ ili više stoljeća. Naime, glazba danas započinje trogeneracijska glazbena obitelj kim godinama za Hrvatsku. Među sjećanji­ uručila španjolska kraljica Sofija. No i skladateljskom — još intenzivnijem i Wonders Paula Maxa Edlina, britanskog pedesetogodišnjeg sklada­ huljak već zarana sudjeluje i u radu, primje­ nije prisutna samo u koncertnim pro­ Stahuljak.« ma na te godine je i poneko priznanje: on je troškovi studiranja i života su viso­ šarolikijem. telja, dirigenta i trubača. Stoga nije ni čudo što je u svojim omanjim rice, upravnih tijela Radničkog kulturno–um­ storima, već i na filmu, radiju, televi­ provincijal hrvatske provincije Viteškog reda ki, pa mu svaki oblik potpore dobro ulančanim glazbenim čudima Edlin malo više pozornosti posvetio jetničkog društva Pavao Markovac, Udruže­ ziji, internetu... Potreba za glazbenom Mnogo je zanimljivosti, glazbeničkih, ali i dru­ svetog Václava koji se skrbi za djecu bez ro­ dođe. Stoga je vrlo zahvalan Fondu i trubi, ali se nije odrekao ni atrakcije udaraljki, stvarajući zvučne slike nja muzičkih pedagoga Hrvatske, Društva Stvaralački proces produkcijom sve je veća, štite se au­ gih umjetničkih aktivnosti utkano u prošlost ditelja i dobitnik je Briljantnog križa, najvišeg HDS–u: život izvan granica naše do­ koje doslovno prizivaju likovnost. U prvoj hrvatskoj izvedbi Koncerta slavljenika, mnogo je i sreće i nesreće ozna­ muzičkih radnika Hrvatske, Osorskih glazbe­ movine, osim što mu omogućuje rad torska prava, primijenjena i elektro­ odlikovanja toga Reda, a za zasluge u razvo­ Iako je dobro poznato da prilike u za flautu i orkestar još jednog slavljenika, Srećka Bradića (50), smje­ čilo generacije njegove obitelji, djelatnost je nih večeri, čiji je član Skupštine i danas. Usto s izvrsnim pedagozima (primjerice nička glazba postale su akademske ju odnosa dviju zemalja, češka ga je vlada kulturi trenutačno nisu blistave, Vla­ sta je jasno da je namijenjen solističkom virtuozu. A takav zacijelo jest pojedinih njezinih pripadnika obilježila brojne dospijeva utemeljiti i nekoliko ansambala. To discipline, te je time sve više specija­ 2008. nagradila Spomen–medaljom Karela Dmitrijem Baškirovim), pruža mu bolji hek se ne mora brinuti zbog posla, Cantusov flautist Dani Bošnjak. Možda je skladba, nastala 2011. go­ Zlatko Stahuljak hrvatske sredine, a građanski je svjetonazor su najprije obnova Zagrebačkoga omladin­ Kramářa. uvid u inozemnu, ali i hrvatsku glaz­ jer ga do kraja iduće godine čeka­ liziranih djelatnosti u kojima skladatelji dine, posvećena upravo njemu, premda to nije izrijekom navedeno, u najboljem smislu jamčio Zlatku Stahuljaku skog komornog orkestra (ZOKOR) s kojim benu scenu. pronalaze svoje mjesto. A na pitanje ali je za izvedbe bilo potpuno jasno koliko Bošnjak uživa u bravura­ nastupa i vodi ga po svijetu, zatim Komorni ju narudžbe na kojima upravo radi, Piše: Erika Krpan ono što je on sam nazvao »tradicijom odgo­ »Dužnost je svakoga veleposlanika tumačiti i vidi li u budućnosti svoje mjesto u ino­ ma Koncerta koji na neki način slijedi trodijelnost. Stanovitu solistič­ orkestar Zagrebačke filharmonije te Grupa a u dugoročnom planu su mu neka ja«. Toj su tradiciji podjednako pripadali kva­ braniti politiku svoje zemlje« , kazao je Stahu­ zemstvu ili u Hrvatskoj, kaže da se lje­ ku »samodopadnost« katkad ometa jeka ili rugalica flaute iz orkestra, MBZ 66, s kojom nastupa na inozemnim fe­ Inozemni izazovi veća vokalno–instrumentalna dje­ litetna izobrazba, radna disciplina te uglađe­ ljak u jednoj prigodi. »Veleposlanik ne može pota glazbe krije u tome da ne pozna­ dok mu u drugom dijelu klavir svojom bojom daje punu potporu. U stivalima suvremene glazbe. la — žanr koji naročito voli. (Usto će adni je vijek umjetnika, no ophođenje, civilizacijske vrijednosti koje voditi svoju politiku. On mora biti ispružena Uspoređujući hrvatsku i inozemnu potkraj listopada ove godine nastu­ je nacionalne granice te da je namije­ sve složenijoj fakturi, solist se ipak izbori za svoju »posljednju riječ«, pedagoga, glazbenog će mu itekako pomoći da s lakoćom održava Uz takav intenzitet moguće je zaključiti da je ruka Predsjednika, Vlade i Parlamenta, uvjer­ scenu, kaže kako je Hrvatska ze­ piti kao solist u Baladi za klavir i or- njena svima. Još ne zna kamo će ga svirajući kanon sam sa sobom. Atrakcijama kao da nije bilo kraja pa pisca i diplomata Zlat­ brojne međunarodne kontakte, a poslije i u posrijedi i treći od istaknutih presudnih poj­ ljiv, uporan i pošten i pun ljubavi prema do­ mlja izuzetno talentiranih pojedinaca kestar Natka Devčića, uz Simfonijski glazbeni putovi odvesti, no svakako su slušatelji svojom entuzijastičkom reakcijom nadoknadili malobroj­ ka Stahuljaka iznimno obavljanju diplomatskih zadaća. mova koji su pratili Stahuljakove životne izbo­ movini koju zastupa.« Iz životopisa koji je pred te dodaje da, gledano u cjelini, često orkestar HRT–a.) U nastavku kaže da budućnost vidi ondje gdje će se osje­ nost. Izvedbe je predvodio kompetentni talijansko–engleski dirigent Adriano Martinolli d’Arcy. Nakon lanca rođendana na kraju protekle bogat i još traje, unatoč re. To je njemu podjednako važno, a u de­ nama lako je zaključiti da je profesor Zlatko ima dojam prisutnosti određene doze je ovih dana završio dugotrajni rad na ćati najproduktivnije te u sredini koja cantusovske sezone, i na početku sljedeće, u listopadu, slijedi još netom navršenih osam­ Gospodska mirnoća setljećima rasta njegovih aktivnosti upravo Stahuljak upravo načela upornosti, poštenja samodostatnosti, nedovoljne samo­ velikom zborskom djelu duhovne te­ cijeni i valorizira ono što radi. Na kra­ jedna čestitka — Happy Birthday, Zygmunt! Slavni poljski skladatelj deset godina. »U raznim smo situacijama bili presudno pitanje, a tiče se putova i načina i ljubavi prema domovini ugradio u svaki as­ kritičnosti te izoliranosti od suvreme­ matike Stabat mater koje je ujedno i ju nam preostaje zaželjeti mu mnogo i pijanist Zygmunt Krauze, višestruki gost zagrebačkog Biennala, u Rčesto upućeni na intuiciju ili tradiciju odgoja Rođen u Zagrebu, 29. lipnja 1933., Zlatko afirmacije te čuvanja nacionalnog identiteta. pekt svojih aktivnosti, s posljedicama koje su nih događanja i trendova na međuna­ njegova najopsežnija skladba. Opi­ uspjeha, u nadi da će ta sredina biti rujnu će navršiti sedamdeset pet godina. 18 ispravne nacionalne svijesti usađene u našim Stahuljak je 1960. najprije diplomirao na Fi­ Vjerojatno je upravo u tome snaga koja će važan prinos hrvatskoj kulturi u cjelini. rodnom polju. Paradoksalno je kako sujući proces skladanja, objašnjava upravo Hrvatska! 19 Koncert Hrvatski skladatelji, 12. svibnja 2013. u sklopu ciklusa Virtuoso u Hrvatskom glazbenom zavodu Grci Hrvatima za ulazak u EU, svečani koncert 10. lipnja 2013. u Hrvatskom glazbenom zavodu Izbor iz hrvatske glazbene riznice From Greece With Love Izvedena djela Ivane Lang, Frana Lhotke, Sare Glojnarić, Stjepana Šuleka, Borisa Papandopula i Dubravka Detonija Pijanistički bračni par Beata Pincetić i Christos Sakellaridis izvode hrvatsku glazbu

Piše: Sanja Drakulić du Jurice Muraja, Beata se pet godina usa­ bana, izbor etida Borisa Papandopula, ciklus Piše: Vilena Vrbanić Frana Lhotke iz 1928. U vrijeme vršavala kod Falvaija Sandora, Istvana Sze­ Život cvijeća Dore Pejačević, Manual Stanka nastanka, ta su djela obogatila kelya i Istvana Gulyasa, dok je Christos diplo­ Horvata, L’horlogerie Dubravka Detonija te prilično skromnu hrvatsku vio­ mu stekao na Grčkom nacionalnom konzer­ Suburb & City i Illyrianu Sanje Drakulić. Kao linističku literaturu. Sljepačka i eleposlanstvo Grčke nedjelju, 12. svibnja Žetelačka rapsodija su kontra­ u Zagrebu priredilo je vatoriju, pa se usavršavao kod Istvana Lanto­ glavnu crtu grčke suvremene klavirske glaz­ 2013. u Hrvatskom stne, skladane u duhu hrvatske 10. lipnja u Hrvatskom sa i Andrasa Kemenesa. Nakon Budimpešte be ističu eklektičnost; izričaji su nadahnu­ glazbenom zavodu tradicijske glazbe, unutar spo­ glazbenom zavodu preselili su se u Atenu gdje djeluju kao aktivni ti folklorom, ali i kompleksnim avangardnim završila je dvanaesta menutog Lhotkina diptiha. Dok gala–koncert klavirskog i priznati umjetnici. Beata odlično surađuje s težnjama. Za koncert 10. lipnja odabrali su sezona Virtuosa, ci­ Sljepačka umjerenim tempom i dua Pincetić–Sakella­ opernim pjevačima, priređuje recitale te pre­ tri djela još neizvedena u Hrvatskoj: Suitu za klusa koncerata stu­ suzdržanom melodijom u nekim ridis u povodu ulaska Republike Hrvatske daje na konzervatoriju, a Christos je korepe­ dva klavira N. Skalkottasa, Illyrianu S. Draku­ denata Muzičke akademije u Zagrebu. Već dijelovima doista može podsjetiti uV Europsku uniju. Koncert će se pamtiti po titor baleta Grčke nacionalne opere, predaje lić i Choros (Ples) H. Papageorgioua, a nakon tradicionalno, kraj sezone bio je posvećen U na muziciranje slijepoga guslara, mnogočemu. Zagrebačka publika, pogla­ na Jonskom sveučilištu na Krfu, član je An­ toga Piazzollin Libertango u aranžmanu Bea­ djelima hrvatskih skladatelja. Program se Žetelačka je ritmički i harmonijski vito iz diplomatskih krugova, iskoristila je sambla Ergon za suvremenu glazbu... Redo­ te Pincetić, njegov Adiós Nonino te Griegova sastojao od instrumentalne glazbe domaćih dragocjenu priliku čuti suvremenu glazbu u mnogo razvijenija, mjestimice viti su gosti međunarodnih pozornica, oso­ Tri norveška plesa (1, 2 i 4). Beata i Christos autora, a osim jedne solističke točke, osta­ vrhunskoj izvedbi te je s velikom pažnjom i poprimajući plesni izraz. Violini­ bito europskih (Norveška, Njemačka, Cipar, vrhunski su pijanistički duo — doslovno svi­ le su bile u znaku dua. Prve su nastupile poštovanjem pratila pomno odabran pro­ stica Matea Kuvačić i pijanistica Švicarska, Francuska). Uz potporu Fondacije raju kao jedan. flautistica Latica Cameron i harfistica Anja Ena Ovčina skladbe su izvele gram Beate Pincetić i Christosa Sakellaridi­ Onassis, a za nakladnika Irida classic objavili Beata Pincetić i Christos Sakellaridis vrlo zrelo i promišljeno, i u teh­ sa. Prepuna dvorana, odmjereni i prikladni politički govori, istaknute zastave Hrvatske, su CD Glazba 20. stoljeća za dva klavira koji YouTube kao koncertna

BROJ SRPANJ 181, 2013. ničkom i u umjetničkom smislu. BROJ SRPANJ 181, 2013. Vrijedno je istaknuti da je Matea Grčke i Europske unije na sceni, raskošan je primio najviše pohvale kritike. Na CD–u su dvorana lacije. K tome, postoji problem ugrožavanja Kuvačić prethodne večeri, 11. banket grčkih delicija nakon završetka — sve djela N. Skalkottasa, B. Bartóka, A. Piazzolle, privatnosti glazbenika čije se izvedbe nalaze to idealno je pogodovalo posebnom glazbe­ G. Gershwina, W. Lutoslawskog i J. Adamsa. iklus Virtuoso publici je svibnja, nastupila kao solistica u tih Razgovarali smo o problemu plasmana su­ na mreži bez njihove suglasnosti. Složili smo Sljepačkoj rapsodiji uz Simfonij­ Š nom doživljaju. vremenih glazbenih umjetnika u današnjem se da su okolnosti plasmana suvremene kla- ilim još jedanput ponudio izbor ski orkestar Muzičke akademije V Grčko–hrvatska glazbena svijetu te o YouTubeu. Beata ga doživljava sike slične u cijelom svijetu te da se umjetnici C u Zagrebu i dirigenta Mladena Sara Glojnarić i Silvio Merčep izveli su djelo najnovijeg datuma na programu: Five stages of sleep S. Glojnarić Životni put mješavina kao golemu koncertnu dvoranu, i to besplat­ jednostavno moraju stalno prilagođavati i biti iz hrvatske glazbene riznice, Tarbuka. Djelo najnovijeg datuma nu, koja dopire do svakog kutka na zemlji. na koncertu Hrvatski skladatelji bilo otvoreni za novitete. svećen Sonati za trombon i klavir Vox Ga- i dobro usklađen duo u djelu 22 per 2 in 2, Iako su u ljubavi i dulje, bračni par Beata Pin­ Na bogatom repertoaru klavirskog dua Pin­ Christos je dodao da taj najpopularniji me­ je Five stages of sleep iz 2012. mlade skla­ od djela nastalih dvadesetih brieli Stjepana Šuleka, nastaloj 1973. U tom koje je Dubravko Detoni skladao 1983. Ono cetić i Christos Sakellaridis sviraju zajedno Beata i Christos upravo uređuju svoju inter­ dateljice Sare Glojnarić u izvedbi Lovre Mer­ cetić–Sakellaridis nalaze se djela svih razdo­ dij besplatnom prezentacijom ne šteti tržištu kanonskom djelu domaće trombonističke je kontinuirani niz od dvadeset dvije varijaci­ netsku stranicu i pripremaju novi CD. Nasto­ čepa na alt–saksofonu i autorice na klaviru. deset godina. Upoznali su se tijekom studija blja, a razumljivo je da su posebno zastuplje­ klasične glazbe kao što se smatra, premda bi godina prošloga stoljeća pa do literature, Ivan Mučić je uz sigurnu klavirsku je na kratku i jednostavnu temu s područja Prema autoričinim riječima, skladba proizlazi na Akademiji Liszt u Budimpešti. Nakon što ni opusi grčkih i hrvatskih skladatelja. Najče­ njegovi potrošači s vremenom trebali izgraditi je se posvetiti koncertima dua što više — i u iz proučavanja pet stadija sna, od kojih svaki pratnju Linde Mravunac Fabijanić pokazao »nove zvukovnosti«. Kako se moglo pročita­ je diplomirala klavir na MA u Zagrebu u razre­ šće izvode Jazz etide Antuna Tomislava Ša­ kritički stav i ukloniti efekt vizualne manipu­ inozemstvu, ali i u svojim domovinama. najrecentnijih ostvarenja. ima svoje zakonitosti i karakteristike. U skladu raznovrsne izražajne mogućnosti i širok di­ ti u programskoj knjižici, tonska građa i psi- s tim, sastoji se od pet stavaka koji se bave namički raspon svojeg instrumenta. Pijanisti­ hološka obojenost svake varijacije odgovara različitim stanjima ljudske podsvijesti: od ca Ana Dadić uvjerljivo je i s lakoćom izve­ nekom napreskokce odabranom ljestvičnom Jedino europsko neujedinjeno pleme spaja 9. Moskovski međunarodni festival slavenske glazbe posve mirnog i spokojnog do dramatičnog i la Scherzo fantastico Borisa Papandopula iz stupnju. Koncertom Hrvatski skladatelji svi su gotovo agresivnog. Zanimljivosti te skladbe, Kožuh te su ostvarile skladnu izvedbu Pro- 1932. godine, tehnički zahtjevno djelo kojem se mladi glazbenici dokazali kao kvalitetni tu­ Velika prilika za međunarodno predstavljanje hrvatske glazbe i glazbenika praizvedne prošloga svibnja u sklopu HR ljeća i Ljeta, dva stavka iz ciklusa Impresije prizvuci istarske ljestvice nasuprot dursko– mači djela koja su izvodili, a ciklus Virtuoso Projekta, svakako je pridonijelo nadahnuto i molskom tonalitetnom sustavu daju osobit publici je još jedanput ponudio izbor iz hrvat­ Piše: Sanja Drakulić sije, moskovskog Ureda za kulturu, Među­ izričaja, a sve to unutar dobnih organičenja dimir Selivohin (i sam pobjednik natjecanja Ivane Lang. Riječ je o skladbi nastaloj 1973. angažirano tumačenje kojim su je glazbenici karakter. Koncert je završio nastupom violi­ ske glazbene riznice, od djela nastalih dva­ narodne udruge za kulturu (MASK) i Dječje ili bez njega, pa čak postoji i natjecanje s dis­ Busoni) sugerirao publici da dobro zapamte u kojoj je naročito zanimljivo slušati kako predstavili publici. boje flaute i harfe ugodno odgovaraju jedna nistice Marte Bratković i pijanista Krešimira desetih godina prošloga stoljeća do najre­ umjetničke škole Balakirjev. Ovogodišnji je tance preko videosnimki za natjecatelje koji ime Lin Yu–Chieha jer je neobično darovit. A festival bio posvećen četirima slavenskim drugoj. Uslijedile su Dvije hrvatske rapsodije Početak drugog dijela koncerta bio je po­ Starčevića koji su se pokazali kao uvježban centnijih ostvarenja. sklopu državnog pro­ nisu mogli doputovati. Članovi žirija (istaknuti i priča je neobična. Lin, koji je još prije samo zemljama: Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori grama Kultura Mo­ umjetnici iz slavenskih zemalja) također su­ četiri godine sviruckao po sluhu i nije znao i Bosni i Hercegovini, a okupio je tisuću se­ skve i Dana slavenske djeluju na festivalu, pa je tako održan Susret čitati note, saznao je za izvanrednog pijani­ U Splitu svečano otkrivena bista skladatelja i dirigenta Silvija Bombardellija (1916. — 2002.) damsto sudionika. Kao što znamo, Slaveni pismenosti i kulture, u sa skladateljicom Sanjom Drakulić i pred­ sta, dirigenta i improvizatora Mihaila Hohlo­ su najbrojnija etnička i jezična skupina u Moskvi je od 16. do stavljanje njezine opere Kraljevi i konjušari. va i posalo mu e–mailom svoju snimku. Kako Europi, jedino europsko pleme kojemu uje­ 25. svibnja održan 9. se Hohlov zainteresirao, Lin se doselio s maj­ dinjenje nije suđeno. Navedeni festival spaja Glazbeni antimilitarist–humanitarac Moskovski međunarodni festival slavenske kom Lisom u Moskvu i počeo učiti note i svi­ kulture naroda koji se međusobno razumiju i glazbe, veliki kulturno–prosvjetiteljski projekt Nova zvijezda iz Kine U kad govore na svojim jezicima, tj. bez engle­ rati klavir u elitnoj Muzičkoj školi Gnjesin kod pod pokroviteljstvom Slavenskog fonda Ru­ skog, ali i približava slavensku kulturu među­ Obavezni dio natjecateljskih programa čine Hohlova. foyeru splitskog Hr­ nuo u Zagrebu 2002. Nakon početnog glaz­ igara, današnjeg Splitskog ljeta, čiji je poslije narodnim sudionicima. Sastoji se od natjeca­ djela slavenskih autora, a ove godine poseb­ vatskog narodnog benog obrazovanja u rodnom gradu, glazbe­ bio i direktor. Kao dirigent, osim u Jugosla­ nja, majstorskih tečajeva, izložbi i koncerata, no i djela hrvatskih, makedonskih, crnogor­ kazališta u subotu, 18. ni je studij nastavio u Muzičkoj školi Stanković Visoki plasman Hrvata viji, nastupao je u Italiji, Austriji, Njemačkoj, a održava se u najpoznatijim moskovskim skih te bosanskohercegovačkih autora. Sre­ svibnja svečano je ot­ u Beogradu, gdje je istodobno studirao pra­ Mađarskoj i Norveškoj. Njegov skladateljski prostorima te u Školi Balakirjev (koja ima dvije ćom, na poziv festivala iz Zagreba poslana Zapažen uspjeh postiglo je dvoje hrvatskih krivena bista maestra vo. Nakon studija postaje nastavnik na Školi opus obuhvaća programska simfonijska dje­ tisuće polaznika na glazbenom, likovnom i Silvija Bombardellija, Stanković i violinist u orkestru Radio Beo­ je pozamašna pošiljka notnih izdanja MIC– natjecatelja: studenti klavira. Josip Jagušić i la, balete, opere, scensku glazbu, kantate, baletnom odjelu). a i Cantusa, pa su natjecatelji mogli birati s Petra Milković iz klase Konstantina Krasnit­ skladatelja, dirigenta te dugogodišnjeg inten­ grada. Od 1939. do 1941. dirigent je Opere zborove i solo pjesme. U početku se stilski danta splitskog teatra. Poprsje velikana naci­ kojom skladbom će se natjecati, a materijal skog na Umjetničkoj akademiji u Osijeku po­ U novosadskog Srpskog narodnog pozorišta. priklanja ekspresionizmu i konstruktivizmu Natjecanja se održavaju usporedno u mnoš­ onalnog i splitskog kazališta djelo je akadem­ je odsada raspoloživ u petnaestmilijunskom stali su diplomanti toga natjecanja, ostvarivši U narodnooslobodilačku borbu odlazi 1942., Druge bečke škole, a nakon 1940. prešao je tvu nominacija (svi mogući instrumenti, uklju­ skog kipara Frane Šituma, a izrađeno je pod a nakon oslobođenja posvećuje se obnovi gradu. Tijekom festivala bio je izložen i naš tu­ najviši plasman u svojoj kategoriji. Festival su na jednostavniji realizam, dajući sve važniju čujući i sintesajzere, pjevanje, kompoziciju, pokroviteljstvom Rotary Cluba Split. Otkrio i uzdizanju glazbenog života Dalmacije: od ristički promotivni materijal, a na otvaranju i široko popratili ruski radio i televizija, a organi­ ulogu tekstu. U poratnom razdoblju u lirskim kompjutorski aranžmani, koreografske um­ ga je intendant HNK–a Split Tonći Bilić, uz 1945. do 1948. direktor je i dirigent splitske jetnosti, vizualne umjetnosti), u raznim veli­ zatvaranju festivala bio je Antun Herceg, ata­ zatori su obilno snimali dokumentarne filmo­ tonovima obrađuje dojmove iz rata (balet uvodno slovo Tonćija Šitina. Trajni spomen Opere. U Zagrebu boravi od 1949. do 1953., činama izvođačkih sastava (solisti, komorni, še za kulturu Veleposlanstva RH u Moskvi. ve i intervjuirali zanimljive umjetnike. Festival Grob u žitu, Legenda o borcu Radoju za na Bombardellija smješten je u prostoru ka­ djelujući kao dirigent Državnog simfonijskog zborovi, orkestri, manje i veće skupine plesa­ slavenske glazbe znatno pridonosi predstav­ klavirski kvintet, Simfonija), upotrebljavajući Trinaestogodišnji Kinez Lin Yu–Chieh (1999., zališnog zdanja u kojem su dosad postavlje­ orkestra i predavač na Muzičkoj akademiji. U ča, timovi), u svim vrstama glazbe (klasična, ljanju hrvatske umjetnosti, kulture i turizma, sve smionija sredstva, katkad i dodekafoniju. Tajvan) osvojio je Grand Prix svih pijanističkih na poprsja osoba čije je životno djelo postalo Split se vratio 1953. kao intendant Kazališta narodna, jazz, estradna, pop, elektronička), jer ga prate menadžeri i direktori međuna­ Prije svega ga nadahnjuju tekstovi antimilita­ kategorija i nagradu za najbolju izvedbu djela temeljem kulture grada i splitskog teatra: i na toj je funkciji bio do 1958. Kao dirigent plesa (balet, suvremeni ples, folklor) i filma rodnih festivala i natjecanja iz drugih zemalja, rističkog i humanitarnog sadržaja, a povre­ hrvatskog skladatelja. Lin je odsvirao tri Eti- Marka Marulića, Gaje Bulata, Ive Tijardovića, u splitskom teatru djeluje od 1953. do 1967., (animirani, dokumentarni, umjetnički, promo­ te odmah angažiraju pobjednike i zanimljive Josipa Hatzea, Ane Roje, Borisa Dvornika, kao direktor Opere od 1966. do 1967., a kao meno nalazi poticaje u folkloru, poglavito u de–slike S. Rahmanjinova i Drive S. Drakulić Mihail Hohlov, Vladimir Selivohin, Lin Yu–Chieh i Sanja tivni o zemljama–temama festivala) te mo­ umjetnike. Jubilarni 10. festival 2014. bit će Zdravke Krstulović i Josipa Gende. Silvije predsjednik Splitske filharmonije od 1953. do folkloru Dalmatinske zagore (kao u operi Ba- tako muzikalno i virtuozno da je i na sveča­ Drakulić u Moskvi derne art–sinteze, odnosno multimedijskog posvećen svim slavenskim zemljama. 20 Silvije Bombardelli Bombardelli rođen je u Splitu 1916., a premi­ 1962. Potaknuo je osnivanje Splitskih ljetnih konja te u zborovima). (HNK St) noj dodjeli predsjednik pijanističkog žirija Vla­ 21 Godišnja svečanost Kanat pul Ronjgi u rodnome gradu Susret hrvatskih puhačkih orkestara u Novom Vinodolskom, 8. i 9. lipnja 2013. Ivana Matetića Ronjgova Velik doprinos amaterskom muziciranju Zborovi U organizaciji Hrvatskog sabora kulture uz potporu HDS ZAMP–a odzvanjali Piše: Karolina Rugle edanaestu godinu grad Novi Vinodolski ugostio je godišnji Kastavštinom Susret hrvatskih puhačkih orkestara, koji je već 27. put Impresivan kraj zborne smotre posvećen je upravo organizirao Hrvatski sabor Matetiću Ronjgovu, bardu istarsko–primorske glazbe kulture, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Piše: Ramiro Palmić JPrimorsko–goranske županije, medijsku pratnju Hrvatskog radija, te uz potporu Hr­ Kanat — zajednički nastup vatskog društva skladatelja i ZAMP–a. Riječ veselo Matka Brajše Ra­ je o ključnom događaju u godini za amater­ šana, Kanat mog kraja, ske puhačke orkestre jer, osim što je najveće živopisnom mjestu okupljanje puhača u Hrvatskoj, to je i prigoda Senjska beseda i Mirina Ronjgi nedaleko od za odmjeravanje kvalitete te jedinstvena pri­ Rijeke, rodnome mje­ Josipa Kaplana, Napitni- goda za susret s glazbenicima–amaterima stu velikana istarsko– ca i Cviće mi polje Slavka iz cijele zemlje, predstavljanje ansambala i BROJ SRPANJ 181, 2013. primorske glazbe Iva­ Zlatića, te Zaspala je Jeli- razmjenu iskustava. BROJ SRPANJ 181, 2013. na Matetića Ronjgova ca i Nasmijana Mare Du­ (1880.–1960.), na uređenim prostorima ispred šana Prašelja. Svi su se Neadekvatnost prostora USpomen–doma, restaurirane Matetićeve rod­ ansambli na čelu s mar­ ne kuće, početkom mjeseca lipnja održana ljivim voditeljima savje­ je glazbena priredba Kanat pul Ronjgi. Na toj Susret je počeo zajedničkim sviranjem svih Zajednički nastup svih puhačkih orkestara pristiglih na susret u Novi Vinodolski sno i temeljito pripremili orkestara pod vodstvom Marka Poklepo­ uglednoj godišnjoj svečanosti zbornoga pje­ glazbenoj naobrazbi članova tih ansamba­ sije analizirali svoj nastup, za tu svečanost zborne vića, čije su dvije skladbe (Novovinodolska vanja Primorsko–goranske županije nastupila la, kao i u njihovu pristupu sviranju i načinu postavljala su se pitanja, glazbe, a prema reakci­ koračnica i Victoria) zazvučale na Trgu Ivana su dvadeset četiri pjevačka zbora s gotovo rada unutar orkestra. U radu se uglavnom davali savjeti i zaokruživa­ ji slušatelja, najpovoljni­ Mažuranića prije natjecateljskog dijela Susre­ šesto pjevača amatera. Program Susreta, koji ne koriste uvriježenim pedagoškim obrasci­ li dojmovi. Članovi komisije ji dojam ostavili su zbo­ ta. Gosti prvoga dana Susreta bili su pobjed­ ma, stoga je nerijetko očit nedostatak glaz­ bili su profesor Šime Vuleli­ rovi Jeka Primorja (diri­ nici 32. Susreta puhačkih orkestara Slove­ benog znanja. Ipak, i u današnje vrijeme, ja, dirigent Hari Zlodre i nji­ gent Igor Vlajnić), zdru­ nije, izvrsni Pihalni orkester Krka. S obzirom akon razdoblja zamiranja, unatoč manjkavostima na kojima u glazbe­ hov slovenski kolega Miro ženi zborovi Jadranovo i na broj sudionika, ljetne temperature i uvje­ nom amaterizmu treba još dugo i temeljito Saje, koji osim sudjelova­ Hreljin (dir. Nino Načino­ te prostora, za sljedeće bi susrete valjalo raz­ zborno pjevanje ponovno raditi, amaterski puhački orkestri igraju veliku nja u žiriju Susreta puhač­ N vić), Bazovica (dir. Zoran motriti mogućnost preseljenja natjecanja iz ulogu u premošćivanju udaljenosti i rasvjetlji­ kih orkestara, u suradnji s Badjuk), Zvijezda Danica tamošnje kinodvorane na neko drugo mje­ oživljava u primorsko–goranskim vanju nepoznanica u prvim, možda najvažni­ Hrvatskim saborom kultu­ (dir. Helga Dukarić Dan­ sto, koje bi glazbenicima olakšalo nastup, ali i jim, glazbenim godinama, pružajući stanovitu re, i tijekom godine sudje­ gubić), Gimpl (dir. Žaklina omogućilo i potaknulo na međusobno sluša­ prostorima Mnoštvo okupljene publike na ovogodišnjoj svečanosti Kanat pul Ronjgi podlogu daljnjem glazbenom obrazovanju. luju u radu i komunikaciji s amaterskim an­ Marko Poklepović natjecanju zborova u Novigradu, a na natje­ leni vir Skrad, Matko Laginja Klana, Lovor Lo­ Majetić Mufić), Učka (dir. nje jer, osim dobrog sviranja, mlade amate­ samblima, kreiranju propozicija i programa canje malih sastava u Mariju Bistricu odlazi vran, DVD Opatija, Vrelo Fužine, Zvon Do­ Saša Matovina) te Ronjgi (dir. Darko Čargo­ re jednako je važno naučiti i slušati, a tijekom se održavao u organizaciji Ustanove Ivan Ma- za orkestre i daju stručne savjete za bo­ Djevojački zbor Pjevačkog zbora mladih Jo- brinj, Hrvatska čitaonica Trsat, Zvijezda Dani- nja). Na kraju su svi zborovi zajedno nastu­ oba natjecateljska dana Susreta, bilo je ra­ Pomna komisijina analiza tetić Ronjgov, sastojao se od natjecateljskog lju organizaciju rada puhačkih orkestara. sip Kaplan pod ravnanjem Doris Kovačić. ca Kraljevica, Ive Jurjević Omišalj, Gimpl Rav­ pili u izvedbi Matetićeve skladbe Draga nam zvidno da se tome većinom ne poklanja do­ i revijalnog dijela, a predstavili su se vokalni Na ovogodišnjem Susretu uvedena je nova materski puhački orkestri ansambli iz cijele županije. U natjecateljskom na Gora, Ronjgi Viškovo te združeni zborovi iz je zemlja, čiji je moćan zapjev odzvanjao Ka­ voljno pažnje. Pred mnoštvom okupljene publike revijalni kategorizacija orkestara. Naime, svaka od su dijelu nastupila samo tri zbora (Djevojački Marinića i Čavala, Jadranova i Hreljina, Dre­ stavštinom koja nije nikada pokazivala do­ dio priredbe počeo je snažnom izvedbom triju kategorija (A, B i C) ima svoje propozi­ Nagrade najboljima igraju veliku ulogu u zbor PZM Josip Kaplan, Komorni zbor Val iz nove, Viškova i Zbor liječnika iz Rijeke. Prema voljno razumijevanja za Matetićev etnomu­ Bez pedagoških obrazaca A cije, u dvjema od njih orkestri moraju izvesti Rijeke te Ženski pjevački zbor Učka iz Matu­ svih zborova svečane pjesme Primorsko– propozicijama, svaki je zbor otpjevao po dvije zikološki i skladateljski rad. Nakon razdoblja zadanu skladbu. Sve tri kategorije u sklopu Na kraju drugoga dana Susreta dodijelje­ premošćivanju udaljenosti i lja). Preslušavši sva tri zbora, izbornik Robert goranske županije Zavičaju tebi (tekst i glaz­ hrvatske umjetničke ili narodne melodije, naj­ zamiranja, primjećujemo da zborno pjevanje Današnji amaterski puhački orkestri oku­ programa sadrže i jednu skladbu hrvatskoga na su priznanja orkestrima koji su sudjelo­ Homen uime Hrvatskog sabora kulture prvu ba Ante Pecotić) pod vodstvom Darka Čar­ češće skladbe iz kraja iz kojega dolaze. Iz­ ponovno oživljava u našim primorsko–goran­ pljeni su u sklopu različitih lokalnih dru­ skladatelja. Spona između hrvatskih sklada­ vali te nagrade najboljim ansamblima u po­ rasvjetljivanju nepoznanica je nagradu dodijelio Pjevačkom zboru Učka gonje. Uz spomenute natjecatelje, redali su među ostalih, bile su to pjesme: Bela nedeja, skim prostorima, nakon vrhunca sedamde­ štava, udruga i organizacija, koje najče­ telja i amaterizma vrlo je bitna, ne samo na jedinačnim kategorijama. Do prvog mjesta Matulji sa zborovođom Sašom Matovinom, se nastupi zborova i vokalnih skupina: Jeka Oj divojko i Pod Učkun kućice bele Matetića setih i osamdesetih godina prošloga stolje­ šće predstavljaju u sklopu svojih izvedbe­ izvođačkom planu amaterskih ansambala u kategoriji C (bez zadane skladbe) Grad­ u prvim, možda najvažnijim, čime im je osiguran nastup na državnom Primorja, Lira i Bazovica iz Rijeke, potom Ze- Ronjgova, Naranča se vetru moli i Bilo vavek ća. nih aktivnosti. Ipak, postoji znatna razlika u (zbog potrebe za novim skladbama izvorno sku glazbu Zvonimir iz Solina znalački je po­ pisanim upravo za veo Tonći Ćićerić, dok je isto mjesto u B ka­ glazbenim godinama, pružajući taj sastav) nego i za tegoriji osvojio Puhački orkestar Mrzlo Polje Hrvatsko folklorno, klasično, moderno percepciju hrvat­ i voditelj Jurica Rukljić. Pobjednici u A ka­ stanovitu podlogu daljnjem ske glazbe među tegoriji i ovaj su put bili članovi Hrvatskog relativno širom pu­ puhačkog orkestra Gradska glazba Imotski glazbenom obrazovanju. olklorno, klasično i moderno spojilo se u Istarskoj fantaziji koreografa Svebora Sečaka, posebno pripremljenoj za go­ blikom i glazbenim pod dirigentskim vodstvom Ivana Glibote. stovanje na 10. Međunarodnom festivalu Moskva dočekuje prijatelje. Festival organizira Međunarodni dobrotvorni fond amaterima. Struč­ Nagrada HDS–a za najbolje izvedenu sklad­ Vladimira Spivakova s ciljem predstavljanja mladih glazbenika, plesača i likovnih umjetnika do 18 godina. Prispjele prijave u na komisija pažlji­ bu hrvatskog skladatelja dodijeljena je Lime­ obliku videosnimki odabiru povjerenstva i redatelj Festivala te se najbolje odabiru za program. Glazbu za Istarsku fantaziju vo je slušala nastu­ noj glazbi Belica za izvedbu skladbe Predi- priredili su Sečak i Stjepan Večković iz Lada. Ples su izveli: balerina Gabriela Mede te glazbenici Mihael Večković (sopile), pe svih orkestara, gra renesansnoj komediji Igora Kuljerića. Mislav Botica (gajde) i Katarina Sadrić (mih), odjeveni u atraktivne živopisne nošnje. U sklopu Festivala nastupili su pred­ bilježila natuknice i Svi su pobjednici dobili plakete koje je likovno stavnici iz trideset zemalja, a hrvatski gosti čak dva puta (23. svibnja u Muzeju Glinka i 24. svibnja u Glazbenoj školi Šostakovič). Smioni spoj komentare u par­ oblikovao Pero Mrnarević. Valja napomenu­ Fkarakterističnih istarskih intonacija iz tradicijskih glazbala s koreografijom u kojoj je bilo elemenata folklora, klasičnog baleta i suvremenog titure, a potom su ti da je u tijeku natječaj za nove skladbe na­ plesa, moskovska publika odlično je prihvatila, pohvalivši inovativnost, svježinu i kvalitetu umjetičkog postignuća. (Sanja Drakulić) održane i konzulta­ mijenjene amaterskim puhačkim orkestrima, cije, gdje su pred­ amaterskim zborovima i tamburaškim orke­ stavnici svakog or­ strima, a detalji natječaja nalaze se na inter­ kestra u razgovoru netskim stranicama Hrvatskog sabora kultu­ Hrvatski glazbenici i balerina u Moskvi Komisija natjecateljskog dijela Susreta pažljivo bilježi dojmove s članovima komi­ re i Hrvatskog društva skladatelja. 22 23 Obljetnica debitantskog albuma Josipe Lisac u vrijeme Dnevnik je od svojeg izlaska 1973. imao već Brane Lamberta Živkovića (koji je upravo iza kompetentnih glazbenika, oslobodivši se za­ liko puta izmjenjuju 4/4 i 6/4 kao u 16–tak­ kada su LP ploče rocka u Jugoslaviji bile rijetkost dva takva »gola« reprinta: Jugotonov iz 1990. sebe ostavio supergrupu Time i njihov LP pr­ nevnik jedne ljubavi grljaja velikog tutora, bili su spremni za velike tnoj Ne prepoznajem ga i 8–taktnoj Vjerujem z Metikoša, Krajača i i Croatia Recordsov iz 1993. vijenac, još jedan od ključnih albuma doma­ čvrsta je pop–rock stvari. Rock je postajao »progresivan«, ozbi­ ti sve, ističe se sloboda Metikoševe rečenice nevjerojatnu Josipu, u ćeg rocka), poprimat će obrise antologijsko­ D ljan partner jazzistima i akademskim glazbe­ koju Živković prati efektnim rješenjima. (Kao U Antologijsko izdanje ga djela. nicima. Pa ako sam malo prije Dnevnik i us­ da je Karlo bio poput Johna Lennona koje­ ploča, iz naše vizure poredio s nekoliko ploča na području R&B– mu je bila potrebna akademska disciplina toj sintezi svega poznatog Za razliku od mnogih izdanja koja su otkrive­ Pop ili rock? a, soula i jazz–rocka, sada moram reći da je jednoga Georgea Martina — svakako više na naknadnom pameću, treba biti pošten i jednako važna kao što svojim spajanjem i konceptom svekolikog nego McCartneyju! — a koju je Metikoš na­ na pop–polju, ključna je reći da je Dnevnik odmah odlično izgledao. Na snimanjima u Jugotonovu studiju u Ja­ naslijeđa pop–glazbe prokuhanog u vlasti­ lazio u Lambertu.) Akustika gitare karizma­ Iako jedan od ranih albuma i kamena teme­ dran filmu sudjelovat će sama krema rock, su bili Otis Blue, Cheap tom loncu, kreativni kvartet stvorio posve ori­ tičnog Indexa Bode Kovačevića i gudačkog uloga Brane Lamberta Četrdeset ljaca naše pop–rock diskografije, za svoj se jazz i klasične scene tadašnje države. Oko­ ginalno i izazovno djelo rocka. kvarteta u uvodnoj O jednoj mladosti, topli status nije morao boriti mukotrpnim dokazi­ snicu studijskog benda činit će Timeovci (Ve­ Thrills ili Blood, Sweat Hammond Popa Asanovića, Božićeva racio­ Živkovića vanjem i teškim okapanjem terena u spore­ dran Božić, Mario Mavrin, Tihomir Pop Asa­ and Tears. Ponajbolji album »lirskog nalna sola i fraze a la Clapton (otprilike Cream nju s diskografskim i kulturnjačkim vlastima; nović, Ratko Divjak, Dado Topić i, naravno, rocka« razdoblje), drveni puhači u Sreći, a brass po­ njegovi su autori i sudionici nastupali s autori­ Živković) pojačani slovenskim perkusioni­ put Chicago/Blood, Sweat and Tears u Le- ciji na prostoru bivše države do danas, koju godina tetom dugogodišnjih i priznatih boraca za ro­ stom Bracom Doblekarom i karizmatičnim Prije svega, to je zaista dosljedan koncep­ žaju od suza (pjesmi čiji efektni vokalno–in­ su priredili beogradski glazbeni pisci i kritičari kerska prava na području kojim je inače vla­ gitaristom Indexa, Slobodanom Bodom Ko­ tualni album. Važnost i intimnost dnevnič­ strumentalni unis duguju nadahnuće Janisi­ Duško Antonić i Danilo Štrbac, Dnevnik je za­ dala poglavito narodnjačka »bauštela«. Karlo vačevićem. Limeni puhači bili su sve važne kih zapisa istaknuta je otisnutim tekstovima noj Move Over), električni klavir (Jedna krat- uzeo 9. mjesto! Još bolji plasman — sedmo rodnjačkih mudrosti, jezika ulice i pjesničkih Metikoš, alias Matt Collins, bio je neokrunjeni face: Maks Johan, Boris Frančišković, Miro­ (prvi put na nekoj domaćoj LP ploči, nakon ka vijest) i Jethro Tull »flauta sa zrakom« Bra­ mjesto — donijelo mu je glasovanje iz 2002. metafora kojim je Bregović progovorio kroz kralj yu–rocka; Ivica Krajač, jedan od kumo­ slav Sedak Benčić, Marijan Domić i Radmi­ spomenutih To nije tajna Žetelaca i Korni gru­ ne Živkovića u spomenutom Ležaju od suza, beogradskog tjednika Blic Newsa. Tridesete­ raspukli Bebekov glas. Neki će ići i dalje pa va domaće rock–scene, bio je »šef« vokalnog lo Maslovarić, dok su drvene puhače (obou, pe), i to rukom ispisanih, a briga o detalju vidi Maslovarićev trombon (uvod u Ležaj), Obadi­ ročlani žiri zamišljen po načelu deset glazbe- će ustvrditi da rock na ovim prostorima za­ Dnevnika kvarteta 4M koji je na estradi projicirao pionir­ fagot i rog) svirali klasičari Nenad Marino­ se kada se na kraju, ne ostavljajući ništa slu­ ćeva horna (solo dionica u O jednoj mladosti), nih kritičara, deset glazbenika i deset javnih pravo počinje s Novim valom koji istina i ne ski pastiš doo wopa, šlagera, šansone i te­ vić, Konstantin Iskra i Stjepan Obadić. Tu je čajnosti, u zagradama navodi »iz Dnevnika Sedakov saks solo u Po prvi put, Doblekaro­ osobnosti, birao je svojih »10 najboljih yu–rok svira najvještije (što nije zaprekom da se zo­ atra; Brane Lambert Živković, »električarski« i kompletan Zagrebački gudački kvartet (Jo­ jedne ljubavi«. Ispovjedni ton u ich formi di­ ve perkusije u Jednoj kratkoj vijesti i završnoj albuma svih vremena«. No zanimljivo, blisko veš rock–glazbenikom!), ali govori oporim i začinjavac iz Mladih, iz Grupe 220 i fuzijskog sip Stojanović, Ante Živković, Ivan Kuzmić i jeli s akustičarskim singer–songwriterima, Kao stranac kada reprezentativni djevojački hrvatskim kolegama, grupa od deset kritiča­ buntovnim gradskim rječnikom, prvi put ot­ jazz–rocka B. P. Conventiona; i –napokon — Silvio Orlando). Josipi su kao prateći voka­ idiomom koji je početkom desetljeća iz fol­ zbor Kovačiček, Dobrić, Erker, Zubović) od­ ra nije albumu dala niti jedan glas; najbolje su krivajući socijalnu i političnu dimenziju našeg BROJ SRPANJ 181, 2013. jedne s 23 godine već veteranka i jednoglasno pri­ li društvo pravile poznate cure: Zdenka Ko­ ka penetrirao u američki rock, posebice na vodi Dnevnik jedne ljubavi u neminovni fade ga ocijenili glazbenici podjelom trećeg mje­ BROJ SRPANJ 181, 2013. rocka. Uostalom, rukovođeni sličnim razmi­ znata primadona jugoslavenske pop–scene, vačiček, Ksenija Erker, Adica Dobrić (danas West–Coast sceni. No suprotno realističnoj, out, svi zajedno čine taj al­ šljanjima, autori i nama poznatog britanskog pjevačica s vokalom bogomdanih proporcija, Jelača) i Dubravka Zubović (poslije operna svakodnevnoj, jednosmjernoj i predvidivoj bum oglednim primjerkom televizijskog serijala Seven Ages of Rock, po­ Josipa Lisac. diva). Majstor zvuka bio je Franjo Berner, a ljubavnoj priči koja završava uzaludnim po­ muzičkog rafinmana. S četak rocka smjestit će u 1965. s The Who muzički urednik, naravno, Pero Gotovac. kušajem da se ljubav ne pretvori u puku na­ estetsko–izvedbene strane Što jest jest, probrani je tim uživao potpuno i Jimijem Hendrixom, preskočivši Beatlese i Unikatnu crno–bijelu opremu »albuma na viku, muzičke teme, njih deset, sve su prije gledano, ostao je u analima ljubavi povjerenje inače poslovično opreznog Jugo­ cijeli Merseybeat, a da o Cliffu Richardu, Bill­ yu–rocka nedodirnutom ka­ otvaranje«, tzv. gatefold, priredio je umjetnički nego svakodnevne, jednosmjerne i predvi­ tona, pogotovo kad se radilo o trasiranju još yju Furyju i Johnnyju Kiddu & Piratesima te Trenutak kada je naš rock izjednačen s vrhunskom fotograf Jozo Ćetković sa središnjom duple­ dive. Premda od uvodne O jednoj mladosti, tegorijom. Pratit će ga epi­ uvijek skliskog longplej područja. Kada se Shadowsima i američkim precedentima i ne ricom u akro stihu po ideji Ivice Krajača. do zaključne Kao stranac dominiraju zapravo tet i ponajboljeg albuma »lir­ svjetskom produkcijom svojega doba začela zamisao o Josipinu prvom albumu, na govorimo. dva tempa: triplet feel triolskog slow–rocka i skog rocka« kod nas. Jer tržištu su postojale samo dvije LP ploče do­ Često je počinjala rasprava koliko je Dnevnik Piše: Siniša Škarica sedamosminski ritam kao iskaz atentičnosti ako se i složimo da rock ‘n’ maćeg svjetovnog rocka: ona prva iz 1968. pop, a koliko rock album. Riječ je zapravo o Što reći? Rock ‘n’ roll je počeo kao zvuk beata koji dolazi s jugoslavenskih prostora. rollu nisu najvažniji ni ago­ (Naši dani Grupe 220) i Mlinarčev premijer­ lažnoj dvojbi koju su pred Dnevnik jedne lju- (možda krik?), ali ne kao riječ (osim ako u Triole su bile sinonim sentiša u rock ‘n’ rollu, gički ni precizno odsvira­ ni A ti se ne daj iz 1970. Zašto svjetovnog? bavi u novije vrijeme stavili naši rock–kritiča­ Richardovu Tutti Fruttiju s usklikom A–wop– njegov trademark od vremena Fatsa Domina ne note, raznovrsnost zvu­ Zato što se između tih dvaju albuma počet­ ri. Do pred početak sedamdesetih, od poja­ bop–a–loo–bop–a–lop–bam–boom! ne ot­ što ih je Matt–Karlo yukao kao svoju popud­ ka i ideja, osebujnost i lje­ kom 1969. našao LP duhovnog rocka »mla­ ve Beatlesa, sve je u modernosti bilo pop: i krijete klice dadaizma). Rijedak pjesnik roc- binu, a domaću (makedonsku) sedmorku, pota glasa (iako vjerojatno dih sjemeništaraca« VIS–a Žeteoci, To nije rock ‘n’ roll, i beat, i R&B, i soul, i folk–rock; ka u pedesetima bio je Chuck Berry. Glasovi koju je upravo Boško Petrović »prodao« Artu većina onih koji zagovaraju tajna, otisnut na presama Jugotona u izdanju i Beatlesi, i Stonesi, i Dylan, i Tom Jones, i Elvisa, Little Richarda i Fatsa Domina domi­ eke ploče kao i ljudi Farmeru, Johnnyju Griffinu i Phillyju Joeu Jo­ troakrodnu izravnost samo Glasa koncila. Kada se konačno nakon dvo­ Otis Redding. Kao što su to kod nas bili i nirali su uz backbeat, triole, reski zvuk tenor– o je zapravo prvi veliki stare dostojanstveno, nesu pod egidom izvornog balkanskog blu­ hini da ih sve to ne zani­ godišnjeg rada javlja Dnevnik, prve eponi­ Grupa 220, i Arsen Dedić, i Mišo Kovač, i In­ saksofona i gitaristički twang. Pa Beatlesi su dapače, što su starije, esa (With Pain I Was Born), Metikoš i društvo ma!), dakle, sve ono što se to bolje izgledaju, da mne albume već će imati Korni grupa i Time, dexi. Razglašeni »underground« ili »progre­ pjevali She Loves You i I Want To Hold Your album na kojem su se doživjet će poput egzotična i originalna aduta traži u jazzu, klasici i profe­ T sada ne upotrijebim a Drago Mlinarec svoj drugi solistički (Pjesme sivna muzika«, koji se s psihodelijom javljaju Hand, a Stonesi It’s All Over Now i Pain In u mogućem nadmetanju s, uvjetno rečeno, sionalnom pop–spektaklu, onu čestu uzrečicu s planine). Svi su objavljeni u 1972. godini. u drugoj polovici šezdesetih, sa sviješću da My Heart, dok se nije pojavio Dylan i Blowing kod nas pomirile različite world beatom. No unatoč tim dvama prevla­ a čime obiluje album, ne bi o starom vinu. Bez sumnje, među njima je i pop–glazba mora ići dalje, glazbeno i poru­ In The Wind. Dnevnik jedne ljubavi čvrsta je Do tada fronta yu–rocka, punih deset godi­ davajućim ritmičkim obrascima, zapravo ras­ se smjela zanemariti ni am­ Dnevnik jedne ljubavi koji upravo bilježi če­ kom ambicioznija i angažiranija, sintetizirat će pop–rock ploča, iz naše vizure onoliko važna generacije i glazbeni idiomi N na razbacana i nekonzistentna, živjela je is­ položenjima, toliko se toga događa u teksturi bicija ni rizik koje nosi svaka koliko su to bili Otis Blue, Cheap Thrills ili Blo- trdeset godina od svojega nastanka. Ili da se, pojednostavnjeno rečeno, u novi rock. prava rock–ploča, a čega u budemo precizniji, četrdeseti rođendan pro­ ključivo na mitovima i legendama vinilnih od, Sweat and Tears. i dinamici svake od deset tema, i to u klasič­ Paradoksalno, najavit će ga nitko drugi nego Dnevniku također ima u izobilju. Kao ni vrije­ slavio je u više–manje intimnim spomenima EP–a i singlova. I nakon toga, još neko vri­ noj trominutnoj pop–formi (posve različito od sta s Buldožerovim Pljuni istini u oči (Cane iz pop–Beatlesi fenomenalnim konceptualnim me u kojem neka ploča nastaje. A vrijeme, svojih brojnih poklonika diljem Lijepe Naše, jeme, na rock–albume gledat će se više kao To je zapravo prva velika ploča na kojoj su pretencioznih koncept–albuma s desetomi­ Partibrejkersa stavio ga je na vrh!), a sekcija Sgt. Pepperom (»konačnom deklaracijom ali i bivše nam države, točno 28. veljače na eksces, nego kao na redovita diskograf­ se kod nas pomirile različite generacije i idi­ nutnim pseudosimfonijskim stavcima), da bi početak sedamdesetih, u vrhunskom rocku javnih osobnosti podjelom sedme pozicije s promjena u rock–glazbi«, kako je istaknuo 2013. Kažem više–manje, jer Josipa Lisac je, ska izdanja. omi: glazbenici u svojim dvadesetim, tridese­ sama ta činjenica trebala uvijek i iznova iza­ nije trpjelo diletantizam. Trećim svijetom Haustora. Josipa Lisac kao glasoviti Rolling Stone, dodijelivši mu 2009. kako smo već navikli, najavila njegov rođen­ tim i četrdesetima godinama, jazzisti i klasi­ zivati respekt prema Dnevniku jedne ljubavi. jedina solistica (!) koja je izborila takvo mje­ godine prvo mjesto među »500 najvećih al­ dan i koncertne posvete »na vlastite mišiće«, Josipa Lisac, već ozbiljna protagonistica te čari, protagonisti zabavne i pop–rock scene S druge strane, moglo je baš to biti uzrokom Visoko na yu–listama svih sto u konkurenciji sedamdesetak albuma buma svih vremena«). Kod nas će se »rock koliko sama (kao pripadnica tzv. slabijeg scene, članica O’Hara i Zlatnih akorda s Fra­ u kolektivnom su brisanju žanrovskih grani­ kritičarske sumnje u vremenu tumačenja du­ raznih izvođača, s Dnevnikom je na konač­ osviještenost« pokazati spomenutim albu­ vremena spola) uspije u tomu. Nije bilo posebnog nom Paraćem, šezdesete napušta dariva­ ca spremno zakoračili na nov teren indivi­ gih instrumentalnih pasaža, sola i surealiza­ noj listi iza sebe ostavila Buldožer (Pljuni isti- mima Korni grupe i Timea, a, rekao bih, za­ obljetničarskog događaja kakvime su reci­ na pjesmama autora kao što su Alfi Kabiljo dualizma. Bio je to prelazak iz pop–moder­ ma kao znaka sviračke, stvaralačke i intelek­ Zato Dnevnik jedne ljubavi, počesto zaborav­ ni u oči), Azru (s Azrom), Riblju čorbu (Kost u mo počašćeni britanski vršnjaci The Dark ključiti upravo s Josipom i Dnevnikom jedne (Naša ljubav, Niko nije kao ti) i Arsen Dedić ne u post–modernu! Uz autorski dvojac Me­ tualne zrelosti. No ako je išta kvintesencija ljan u hrvatskoj — sad već više od pedeset grlu) i Haustor (Treći svijet). Ovom prigodom Side of The Moon, Quadrophenia i Tubular (Što me čini sretnom, Krenule su lađe), držeći ljubavi. tikoš–Krajač i nevjerojatnu Josipu, u toj sin­ na kraju valja zabilježiti riječi Egona Savina, Bells, ali istini za ljubav, jedan od nekoliko CD izvornog rocka, onda je to kratki singl format godina bogatoj — rock–diskografiji, jedno­ se još uvijek matičnog sastava i Paraća (Ži- tezi svega poznatoga na pop–polju, ključnu redovitog profesora na Akademiji dramskih reprintova, ovaj put objavljen 2009., donio pa i onda kada je utisnut u koncept longplej­ stavno traži svojevrsnu reafirmaciju. Recimo, vim za tebe), dok u sedamdesete ulazi s Mi­ je ulogu odigrao aranžer Brane Lambert Živ­ umetnosti u Beogradu, kao komentar uz nje­ je izdavaču, odnosno uredniku, ni krivima ni Kako je sve počelo ke. Toga se itekako držao autorski trio Me­ u anketi Jutarnjeg lista iz listopada 1999., na ovcima i još jednom Dedićevom (Život moj), ković. Uostalom, on se u Karlovu i Josipinu dužnima, Porina za reizdanje godine. Zašto tikoš–Krajač–Živković. Istina, nekoliko pjesa­ završetku 20. stoljeća rijetkom pokušaju in­ govu listu (iz Antonić–Štrpčeve knjige) na ko­ te s Runjićevim posvetama (Oluja i Kapeta- Istina, riječ je o priči pisanoj uobičajenim ru­ odmah kritički, kad bi se očekivao svečarski, podstanarskom stanu u Zamenhoffovoj uli­ ma završava u fade outu, što je pak u »live« venture našeg diskografskog naslijeđa, iz­ joj Dnevnik jedne ljubavi čvrsto drži sam vrh: ne moj). Karijeru pop–dive počinje počet­ obljetničarski ton? Zato što je ovo prigoda da kopisom i rimama lijepe književnosti kojoj su ci, u zimu 1972., prvi susreo s Metikoševim izvedbama otvaralo mogućnost da se i glaz­ među »10 najuspješnijih hrvatskih rock–al­ »Najkvalitetniji album u muzičkom smislu koji kom 1971. susretom s legendarnim rokerom se još jedanput iskaže stajalište kako izdavač težili tekstopisci zabavne i pop–glazbe šez­ krokijima onoga što će poslije Krajač nazvati benicima pusti na volju. buma svih vremena« ni kod kojeg od šest se, po mom osjećaju, pojavio u našoj zemlji. ili urednik ne zaslužuju Porina za kompilaciju Mattom Collinsom čije je ploče kao tinejdžeri­ desetih, čiji je istaknuti pripadnik Krajač bio. Dnevnikom. »najeminentnijih glazbenih kritičara« nije bilo Dnevnik jedne ljubavi izrazio je duh vremena, ili reizdanje samim činom kompiliranja ili pu­ ca ljubomorno čuvala. Prve dnevničke bilješ- Uostalom, tomu su se u svojim prvim autor­ Pjesme su prepune promjena mjera 7/8 a riječ je o trenutku kada je naša pop i rock Dnevnik jedne ljubavi predstavlja svojevrsni mjesta za Dnevnik jedne ljubavi! Istina, nije ri­ kim reprintom, koliko god snimke ili izdanja o ke zapisane su u proljeće 1971. tijekom tur­ skim pokušajima pokušavali približiti bez ra­ u 12/8, pa u 4/4 (Srela sam se s njim), fra­ muzika došla u dodir s najboljim utjecajima diplomski rad naraštaja kojem je glazbenič­ ječ o brojčano najreprezentativnijem uzorku, kojima je riječ bili važni. Dakle, bez potrebnih neje po tadašnjem SSSR–u. Nakon povratka zlike i »rokerski pjesnici«. Mnogi će zato reći za karakteristično nepravilnih metrika (pu­ jazza i soula. Bio je to, po mom mišljenju, je­ ku zrelost potpisao legendarni Boško Petro­ ali ipak? Godinu dana prije, prema izboru sr­ dodataka ili dopuna s pratećim snimkama i u domovinu pjesme poput Sreća i O jednoj da stvarni rock kod nas počinje s Bijelim du­ hačke fanfare u 9/4 u rock–boogieju Po prvi dini trenutak yu–rock muzike kad se, tim al­ vić, uključivši ih na početku desetljeća u svoj bijanskih kulturnjaka (njih 70!) objavljenom u autorskom bilješkom ne bi smjelo biti riječi ni mladosti (radni naziv Ruska) na stihove Kar­ gmetom čijem će nevjerojatnom masovnom put ili pak vokalni Ležaj od suza koji se pro­ bumom, izjednačila s vrhunskom svjetskom fuzijski B. P. Convention. Asanović, Božić, knjizi 100 YU — najbolji albumi jugosloven- o sudjelovanju, a kamoli o osvajanju te najve­ lova suradnika još iz vremena Collinsove ido­ uspjehu — osim rock–riffova nabrijanih fol­ teže kroz tri 4/4 takta sa smirajem u 6/4). S ske rok i pop muzike, jedinoj takvoj publika­ produkcijom.« će diskografske nagrade kod nas. Uostalom latrije, Ivice Krajača, u aranžerskim zamislima Divjak, Mavrin i Živković, sa svjedodžbama 24 klornim motivima — kumovati vješti spoj na­ druge strane, kada se u glavnoj temi neko­ 25 Obljetnice Uz obljetnički koncert na nekadašnji Dan mladosti, tjeli smo imati rock– stvaraju novu hrvatsku punk–rock scenu, nji­ 25. svibnja, na zagrebačkoj Šalati bend sa svim onim hovo je pojavljivanje na spomenutoj kompi­ ladno pivo su što to uključuje; iz- laciji bila ulaznica na velika vrata. Istodobno, davati albume i svi- Mile Kekin već je prvim stihovima napisani­ glazbenici koji jednako rati pjesme koje ljudi H ma za Trening za umiranje odmah postao ci­ znaju. Nije nas nikad jenjen i kao tekstopisac kojemu se slava nije dobro mogu svirati u zanimala neka hermetična eksperimentalna dogodila slučajno. Godine 1993. u izdanju glazba, nego smo htjeli biti narodski bend čije H Croatia Recordsa izlazi njihov debitantski al­ lokalnoj mjesnoj zajednici i se pjesme mogu odsvirati i na akustičnoj gi- bum Džinovski u odličnoj produkciji Denisa tari u parku, na plaži..., riječi su to Mile Kekina iz jednog od mnogobrojnih intervjua u povo­ Mujadžića Denykena, s cijelim nizom pjesa­ pred 25.000 ljudi. du obilježavanja 25. godišnjice grupe Hladno ma koje i dan–danas, dvadeset pet godina pivo, a neposredno prije velikog slavljeničkog poslije, njihova publika obožava čuti na nji­ 25 koncerta na Šalati u Zagrebu. Prvi su koncert hovim nastupima: Trening za umiranje, Buba održali 21. svibnja 1988. u lokalnoj mjesnoj švabe, Pjevajte nešto ljubavno, Marihuana, zajednici u Kumrovcu, nadajući se svemu Fur immer Punk, Dobro veče, Sarma, Za- tome što je Kekin spomenuo, no teško da je kaj se tak oblačiš itd. S obzirom na to da su netko od njih tada i u jednom trenutku po­ se i prije tog albuma koncertno potvrdili kao godina mislio da će ostvariti svoje snove. Dvadeset predgrupa na koncertima KUD Idijota i Za­ pet godina poslije Hladno pivo zauzima sam branjenog pušenja, prvi album Hladnog piva vrh domaće punk–rock scene. Iako im neki dočekan je s velikim nestrpljenjem i još većim zamjeraju da su »izdali« punk, oni sami ostali oduševljenjem. su vjerni svojem glazbenom izrazu i, što je lo­

uz Hladno gično, s godinama ga lagano ublažili. Drugim M etelko riječima, njihov punk–rock ostao je specifi­ ...G.A.D. i Desetka (Prva edran

čan i uvijek prepoznatljiv. Uostalom, nitko nije trilogija) V očekivao da će na posljednjem studijskom Mile Kekin u akciji albumu Svijet glamura čuti nove Buba šva- Dvije godine nakon toga uslijedio je album

BROJ SRPANJ 181, 2013. be. A sve je počelo prije punih dvadeset pet G.A.D., a još dvije godine poslije i Desetka, BROJ SRPANJ 181, 2013. M etelko pivo godina, kada su Mile, Suba, Zoki i Tedi (kojeg čime su s prva tri albuma zatvorili zamišlje­

je poslije zamijenio Hadžo, a potom Šoki) u edran Hladno pivo je odraslo i postalo ozbiljan bend, a Mile nu trilogiju i više nego uspješno obilježili pr­ V svojem kvartu (u Gajnicama) odlučili napraviti vih deset godina postojanja i neočekivano Kekin respektabilni član društva kojega se mediji bend. uspješne karijere, pretvarajući punk–rock i glavlje u karijeri koja traje. Bez ikakve sumnje koje bez problema ulaze u uho s refrenom trude svako malo pozvati da komentira neku aktualnu pop–punk u radijski mainstream, a sebe u eško je reći po kojoj u uspješnost koncerta i vjernost njihove pu­ koji pjevušite kad to i ne želite. društvenu pojavu. Džinovski... najveće zvijezde devedesetih. Godine 1999. blike, Hladno pivo je bez dodatne scenogra­ objavljuju album simboličnog naziva Pobje- formuli su uspjeli doći fije i većih »kerefeka« pokazalo da je i nakon Piše: Dubravko Jagatić T Prvi diskografski zapis ostvarili su 1992. go­ da, na kojem vidno mijenjaju zvuk jer, osim dvadeset pet godina na samom vrhu. Štovi­ dine uz pomoć »prijatelja iz kvarta« Aleksan­ što im se na trubi pridružuje Stipe Mađor, do vrha... tekstovi su jedan še, na tom su koncertu odlučili svoju vjernu dra Dragaša, zahvaljujući kompilaciji T.R.I.P. proslavljeni punk–rock bend počinje u pje­ publiku podsjetiti na hitove s prvog albuma o su pjesme koje bez problema ulaze u uho s refrenom Zone u izdanju Croatia Recordsa, na kojoj su smama koristiti klavijature, drukčiji zvuk gita­ od važnijih razloga... a tu Džinovski, kao i na niz pjesama koje svi znaju se pojavili kao mladi perspektivni bend s dvi­ ra, a ska–ritmovi i gitarski rifovi odudaraju od napamet, ali nisu ih često izvodili na nastupi­ koji pjevušite kad to i ne želite. je pjesme: Buba švabe i Trening za umiranje. klasičnog punk zvuka. Hladno pivo je odra­ je i karizmatični pjevač sa ma. I to u jednom dahu, bez pauze, ne dajući T Iako su već u to vrijeme njihove demo–snim­ slo i postalo ozbiljan bend, a Mile Kekin res­ publici da udahne. ke harale domaćim radiopostajama, među stavom. pektabilni član društvu kojega se mediji trude Smatramo da su se na našem rođendanu urednicima koji su znali da zajedno s njima svako malo pozvati da komentira neku aktu­ zatekli fanovi i da njih možemo na taj način alnu društvenu pojavu. Upravo zato i ne čudi »ugnjaviti«, bile su Kekinove riječi. Na taj je na­ da su 2003., kada su objavili Šamar, za taj al­ oduševljenoj publici vrhunski koncert od dva čin odlučio najvjernijim obožavateljima najavi­ bum od Hrvatskog helsinškog odbora dobili i pol sata. ti poklon, pružajući im presjek najboljih pjesa­ Nagradu Joško Kulušić za zaštitu i promica­ ma iz karijere kakvu su mogli samo poželje­ nje ljudskih prava u medijima. Možda najveći zaokret u zvuku dogodio se ti. Jedina zamjerka odnosi se na nepozivanje 2011. na njihovu posljednjem albumu Svijet dugogodišnjeg člana na trubi, Stipe Mađora, Popularnost i Porini glamura, na kojemu su Kekin i društvo pred­ koji je više od polovice te karijere proveo s nji­ (Druga trilogija) stavili Hladno pivo kao ozbiljan i zreo bend ma, stvarajući glazbu Hladnog piva. Iako im kojemu zezanje nije na prvom mjestu i čija je malotko zamjerio njegovo nepojavljivanje, Nakon Šamara, novo poglavlje u njihovoj ka­ glazba više nije punk–rock zabava, nego uživajući od prve do posljednje pjesme na rijeri bili su sve veći koncerti i turneje. Tako skladateljski zrela i promišljena glazba za koncertu, mnogobrojnim glazbenicma ostao su u travnju 2004. održali koncert u prepunoj širu publiku od one na koju su i sami navi­ je gorak okus u ustima jer su u tom trenutku dvorani Doma sportova koji su snimili i obja­ kli. Govoreći o njihovoj karijeri, treba svaka­ shvatili da je svatko zamjenjiv i da se preko vili na DVD–u pod nazivom Punk (kon)Dom ko spomenuti da je Mile Kekin 2000. napra­ noći iz statusa zvijezde može otići u zaborav, sportova. Već godinu dana poslije odlaze na vio samostalni »izlet« i objavio album U dva ma koliko netko bio dobar. svoju najveću koncertnu turneju Runda za oka pod imenom Mile i putnici, ali i da je nje­ gova slava (pa tako automatski i grupe Hlad­ sve te nastupaju u deset najvećih hrvatskih Zaključak gradova. Samo godinu dana od izlaska al­ no pivo) porasla sudjelovanjem, tj. ulogom, u humorističnoj seriji Bitange i princeze, kao i buma Knjiga žalbe (2007.), Hladno pivo slavi Ne ljenčareći na lovorikama postignute sla­ kasnijim ulogama u nekoliko domaćih igranih dvadeset godina karijere velikim spektaklom ve, Hladno pivo je iskoristilo prigodu i prvi filmova. Dakako, ne treba zanemariti dese­ na Jarunu, na kojemu se okupilo oko 25.000 put izvelo pjesmu Na ovim prostorima koja tak Porina i druge nagrade, kao i respektabil­ posjetitelja, dok su im se kao gosti pridru­ je samo nekoliko dana prije nastupa na Šalati ni status u cijeloj regiji, što dokazuju i raspro­ žili Los Caballeros i TBF. Bez sumnje, kon­ »puštena« u eter. Dakako, prijam je bio odli­ dani dvoranski koncerti u Beogradu. cert za pamćenje i vrhunac njihove karijere, čan, a novi hit zauzeo je visoko mjesto u do­ uz nastup pred publikom kakvu si malotko maćem radijskom eteru. Teško je reći po ko­ u Hrvatskoj može zamisliti. Da pokažu kako Dan radosti za dvadeset joj su formuli uspjeli doći do vrha, no nema njihova popularnost nije slučajna, ali i koliko pet godina sumnje da su važniji razlozi za to vještina i cijene svoju publiku, Hladno pivo je 7. listo­ talent, kao i tekstovi puni smiješne, ali gorke pada 2011. priredilo koncert u zagrebačkoj Njihova priča nije završila 25. svibnja na za­ svakodnevne istine o društvu u kojem živimo, Areni, uz produkciju nalik na najveće svjet­ grebačkoj Šalati, kad su na svojem slavlje­ uz sveprisutni sarkazam. Dakako da je tu i ske izvođače. Pod sloganom Kud pivo, tud ničkom koncertu u povodu dvadeset pet go­ karizmatični pjevač sa stavom, glazbenici koji ilin M etelko i ja, Hladno pivo prepunilo je Arenu, čime su dina organizirali proslavu pod nazivom Dan mogu jednako dobro svirati u lokalnoj mje­ M are M edran pokazali da nisu na vrhu slučajno, ponudivši radosti. Tek su prigodno zatvorili jedno po­

V snoj zajednici i pred 25.000 ljudi, te pjesme 26 »Narodski bend« i njihov punk–rock: 25 godina poslije 27 Pod reflektorima Šalate Tuborg Open Fair, 14. i 15. lipnja 2013. na zagrebačkoj Šalati Glas autora HDS ZAMP–a u sklopu CMC festivala, 15. lipnja u Vodicama Je li ovo novi Zagreb gori? Domaća glazba važan je dio identiteta ove zemlje U razgovoru sudjelovali Vladimir Kočiš Zec, Denis Dumančić, Darko Bakić i Boris Đurđević Let 3, Partibrejkers, TBF, Rambo Amadeus, ST!llness, Pozdrav Azri… Piše: Tomislav Vuković či, diskografi i mediji, čime je gotovo nestala i mogućnost za kvalitetnu prezentaciju nove dobre glazbe. Njegovi mlađi kolege složili su Vodicama je 15. lipnja se da je problem u tome što te sinergije više 2013. u sklopu CMC nema, ali i u tome što se ona više neće vra­ festivala održana i titi. Mediji, vođeni profitom, sve češće u pro­ tribina Glas autora, a gramu koriste samo one pjesme koje prihva­ glavne su teme bile ća tzv. testna publika i nisu skloni emitiranju proces stvaranja pje­ originalnih i »drukčijih« glazbenih djela. Skla­ sama, novi načini distribucije glazbe i pošti­ datelj Boris Đurđević (poznat i kao glazbeni Uvanje autorskog rada. Organizator razgovora producent Eric Dresler) smatra da su osnovni s Vladimirom Kočišom Zecom, Denisom uvjeti za opstanak na glazbenom tržištu ne­ Dumančićem, Darkom Bakićem i Borisom prekidno stvaranje glazbe, izlazak na inoze­ Đurđevićem bio je HDS ZAMP. Stvaranje mnu scenu, ali i vješto upravljanje informa­ pjesama je rad koji iziskuje znanje, talent i cijama za medije. Svi su zaključili da samo vrijeme, a na kraju publika prepoznaje iskre­ nova pjesma, ma kako dobra bila, više nije nost, složili su se skladatelji koji su festivalskoj Darko Bakić, Vladimir Kočiš Zec, Darija Gabrić, Boris Đurđević i Denis Dumančić na tribini Glas autora u Vodicama publici predstavili svoje nove pjesme. Jedini dovoljna za izazivanje zanimanja medija. U je način da u ovom poslu uspiješ i ustraješ ve- radijskim postajama došlo je do pojave tzv. bu. Ona nije shvaćena kao jedna od važnih mjesto i način koji bi omogućili da u današ- formatiranja, pa mnoge u nekoliko mjeseci odrednica identiteta ove zemlje, zaključeno je njem moru informacija kvalitetni novi umjet- BROJ SRPANJ 181, 2013. lika ljubav prema glazbi, bez obzira na to ko- BROJ SRPANJ 181, 2013. jem stilu ona pripada. Nužni su ljubav prema emitiraju samo nekoliko stotina pjesama, do­ u raspravi u koju se uključila i publika. Dar­ nici uistinu budu i prepoznati, rekao je Bakić. življenju glazbe i zadovoljstvo onime što radiš, minantno inozemnih izvođača. Pohvalno od­ ko Bakić (frontman benda Buđenje i zamjenik Ljudi još uvijek ne doživljavaju autorstvo kao uz iskrenost prema publici, istaknuo je Denis stupanje od takve prakse nudi samo jedna glavnog tajnika HDS-a) istaknuo je zalaganje rad pa je važno da se i drugi autori uključe u Dumančić, frontman benda Leteći odred, ali postaja koja na nacionalnoj razini emitira sto Hrvatskog društva skladatelja i ostalih glaz­ edukaciju javnosti o pravima kreativaca, slo­ i autor pjesama za mnoge druge izvođače. posto domaću glazbu, ali to još nije dovoljan benih udruga da se preko Instituta hrvatske žila su se sva četvorica. Zanimljiva vodička poticaj za razvoj glazbenog stvaralaštva. glazbe i službeno zatraže izmjene Zakona o rasprava najnoviji je dodatak kampanji Glas Nedostatak sinergije medijima, u smjeru podizanja kvota emitira­ autora koju je 2009. pokrenuo HDS ZAMP s Izmjene zakona nja hrvatske glazbe, u skladu s odredbama ciljem edukacije građana o važnosti poštiva­ Vladimir Kočiš Zec smatra da je, unatoč mo­ u zakonima ostalih zemalja EU. Založio se i nja autorskog rada, ali i upoznavanja aktual­ dernoj tehnologiji, nestalo sinergije u kojoj Danas turisti koji dolaze u Hrvatsku u na- za stvaranje platforme koja bi kvalitetno bi­ nih tema koje zaokupljaju hrvatske glazbene su nekad zajednički djelovali autori, izvođa- šim medijima gotovo i ne čuju domaću glaz- rala glazbene umjetnike. Potrebni su nam kreativce. ć

D rakuli Četvrti bijenalni Svjetski sastanak kreativnih industrija, 4. lipnja u Washingtonu B ranko Apsolutni vladari pozornice: Let 3 Jean–Michel Jarre novi je predsjednik CISAC–a danas »bluraju« i automobilske marke vatro­ nekako baš i nije dobro sjeo prije uzbudljivih natoč atraktivnim bendovima, gasnih kola? I kakav je profil tog festivala? Je TBF–ovaca, a poslije adrenalinom napucanih Nakon Robina Gibba i Hervéa Di Rose, na čelu Međunarodne konfederacije autorskih i skladateljskih društava je problematika promocije i li to novi Zagreb gori? St!llnessa. Yuri i njegovi dečki iz svih kraje­ začetnik ambijentalne glazbe U va Hrvatske toliko su zvučali svjetski da mi je Povlašteni u prime timeu prošlo glavom oni uopće nisu bend za Hrva- Piše: Tomislav Vuković mit. Pod motom Stvarati — spajati — pošto- la). Novi predsjednik identiteta festivala najveći je krivac te — to presvjetski zvuči! Luđačka energija vati (Create — Connect — Respect) svjetski i potpredsjednici za­ S odlaskom sunca, hrvatska se kronološka koju izbacuje frontmen Yuri na pozornici toli­ su autori–kreativci i predstavnici udruga koje stupat će glas svih štite njihova prava raspravljali o budućnosti za manjak publike mlađarija i mlađarija u srcu poput vampira ko je zarazna da se sa svakom pjesmom pu­ iše od sedamsto autora autora čija su druš­ autorskih prava, kreativnih zajednica i indu­ budi, pa su tako i bendovi kojima je pripala nio koncertni prostor sve više i više, igrale su iz raznih kreativnih gra­ tva članovi CISAC– strije zabave u digitalnoj ekonomiji. Tijekom Piše: Martina Validžić čast svirati u mračno doba dana — profiti­ nogice, mrdali bokovi, a čak je bilo i onih koji na iz cijeloga svijeta sa­ a, braneći i zastu­ summita održana je i glavna skupština CI­ rali! Let 3 prvoga dana i TBF drugoga dana su, vrućinama usprkos, neprestano skakali! I stalo se 4. lipnja 2013. pajući interese udru­ ono što me oborilo s nogu, Yuri je nakon svir­ na četvrtom bijenalnom SAC–a na kojoj je za novog predsjednika ženja, njegove 231 Tuborg Open Faira. Bez obzira na bogatstvo udruženja izabran pionir elektroničke glazbe, ke sišao među ljude i družio se s fanovima! Svjetskom sastanku članice te tri milijuna ašto nije krcato?... Ovdje našega jezika, a teško je ne ponavljati se kad Jean–Michel Jarre. Jarre je naslijedio Robi­ Nedostajalo je samo da publika grleno zao­ kreativaca i kreativnih industrija u američkoj autora. stane još ljudi! ... Bila je sla- su ti glazbeni genijalci u pitanju, oni su ne­ na Gibba, koji je preminuo u svibnju 2012., ri Vraati see! ba promocija festivala, čuli nadmašni, apsolutni vladari pozornice, i falše prijestolnici,V Washingtonu. Na sastanku na te Hervéa Di Rosu, francuskog umjetnika i su se komentari kolega i vrhu sudjelovali su i predstavnici HDS ZA­ brkati Riječani i masovni hipnotičari iz split­ A tako su pjevali Rambovu Čobanu, inače taman toliko da poželimo još. Netko će reći: slikara koji je u međuvremenu obnašao duž­ Ujedinjeni slučajnih prolaznika koji su MP–a. Skup koji se prethodno održavao pod ske Flote ritma. Što se mene tiče, Letovci ne špici nastupa tog crnogorskog alter–rock– kod Partibrejkersa ništa novo, ali oni su kao nost predsjednika. narodi

šetuckali po koncertnom nazivom World Copyright Summit, od ove wartz moraju snimiti više nijedan jedini dugosvira­ funk–jazz–no turbo folk prvoborca. Super Let 3. Uvijek dobri. kreativaca prostoru zagrebačke Šalate, dok je vani još jući album. S ovim repertoarom mogu svirati godine ima novi naziv, World Creators Sum- Organizacija je proširila funkciju dopredsjed­ »pičilo« sunce »sve u šesnaest«, akreditacije je Rambo, ali pasao bi više za večernju fja­ nika na četiri pozicije, omo­ P. S aniel P. Z unedogled i rulja će i dalje nekritički obožavati kicu, dok smo se još hladili akreditacijama i Zamisao Tuborg Open Faira bila je sjajna i, da Kao predsjednik, D i brojni letci koji su se dijelili bili su improvi­ gućujući time zastupljenost Mrleta, Prlju i njihove kopilote. A TBF? Bend dolazili k sebi od uspona po Schlosserovim ne bi bilo zabune, podržavamo je, i dajbože Jarre ima viziju tran­ Jean–Michel Jarre zirane lepeze, a pivo se eksalo poput vode. više područja i autorskog dio telefona i to bi trebalo uzeti u obzir. Ta­ koji svakim novim albumom nadmašuje pret­ stubama. još takvih otvorenih glazbenih sajmova. No sformiranja konfede­ Tuborg Open Fair na svoju je listu izvođača repertoara. Na tim funk­ kođer, zalaže se za partnerstvo kreativaca i upisao najatraktivnije bendove, i one koji su hodni, što je rijedak slučaj na našoj glazbe­ kako smo se svih dosadašnjih godina navi­ racije u tzv. Ujedinjene narode kreativaca u Večer prije to nije bio slučaj s Partibrejkersi­ cijama bit će Javed Akh­ medija, koji su, kako navodi, napokon shvatili na glasu s njima ne možeš faliti!: Let 3, Parti­ noj sceni. Šalatna publika u niskom je star­ kli na to da koncerti kasne, da zvijezde izlaze kojima bi se, kako kaže, pritiskom tipke mo­ ma, koji su publiku naložili za nekoliko stup­ tar (jedan od najsvestrani­ da se nalaze u istoj kategoriji kad je u pitanju brejkers, TBF, Rambo Amadeus, ST!llness... tu dočekala Mladena i Sašu, pjevala sve nai­ na pozornicu do sat vremena nakon najavlje­ glo okupiti 20.000 autora koji će za jedan sat jih umjetnika iz Indije), An­ No kao da to više nije dovoljno razmaženoj zust, Fantastičnu, Komandanta Datu, Veselj- njeva više od također dobre supergrupe Po- nog, a i radno vrijeme odavna više nije do tri potpisati peticiju. U vezi s aktualnim temama, naknada za rad. Ovo je velika prednost. Sad gelique Kidjo (dobitnica publici navikloj na medijsko bombardiranje ka, Boga i zemljane, Uvik kontra i neizostavnu zdrav Azri. Boris Leiner, Mišo Hrnjak, Žan Ja­ popodne, tako se i nije mogla očekivati gu­ Jarre dodaje: Uvijek sam smatrao autorska je trenutak da udružimo snage s medijima Grammyja te aktivistica iz bezbrojnim najavama koncerata i festivala. Smak svita kojom su u deliričnom raspolože­ kopač, Renato Metessi, Domagoj Vorberger žva u predbinskom prostoru u šest popod­ prava bezvremenskom kategorijom jer ne kako bismo istaknuli svrhu i prednosti intelek- afričkog Benina), Marcelo Upravo je, ako se mene pita, problematika nju počastili publiku, iako su već prešišali do­ pjevali su Štulićeve evergreene i bili dobar na­ ne. A satnica svirki bendova bila je kao nikad ovise o fizičkoj potpori. Pametni telefoni su tualnog vlasništva. Postoji riječ koja može sa- Pineyro (nagrađivani pro­ promocije i identiteta festivala najveći krivac pušteno vrijeme za svirku. domjestak za umjetnika kojega je netko do­ dosad: točna kao švicarska urica! mnogo manje pametni ako se maknu glazba, žeti to o čemu govorimo: edukacija. Vlastita ducent i redatelj španjolskih za manjak publike. Kako reklamirati festival mišljatim transparentom predložio Za pred- filmovi, slike, vijesti i ostali sadržaji koje stvara- edukacija, edukacija mjerodavnih institucija i koji u nazivu nosi naziv sponzora? Tko će Sve to ne bi se moglo reći za Ramba Ama­ sjednika države. Hm, nisam baš sigurna... Je li to novi Zagreb gori? Trebat će još krijesa filmova), te Ousmane Sow javnosti. Samo tako možemo riješiti problem, Jarre i potpredsjednici CISAC-a: Ousmane Sow, Angelique Kidjo i Javed Akhtar ju kreativci. Mi smo odgovorni za taj pametni 28 to objaviti, pogotovo kad se na televizijama deusa. Iako je njegova genijalnost neupitna, Cane standardno britak, ciničan i otrovan za potpalu vatre. (ugledni kipar iz Senega­ zaključio je Jarre. 29 Poslovna 2012.Info-varijanta 5.ai 1 7/6/13 12:00 AM

Analiza noviteta i promjena koje donosi članstvo Hrvatske u novoj zajednici zemalja Obnovljena internetska stranica HDS ZAMP–a Što nas čeka u EU? Ljepši Glas POSLOVNA 2012. godina Kolektivnim ostvarivanjem prava već dulje se bavi Europska komisija autora Piše: Marina Ferić Jančić Neelie Kroes (digitalna agenda) te Androu­ nom mjestu pružale usluge licenciranja re­ NAPLATA AUTORSKIH NAKNADA 2012. lla Vassilou (edukacija, kultura i mladež), tre­ pertoara svih društava, jamčilo bi jednak tre­ Glavne zvijezde stranice su bala bi se održati tijekom 2013., a njome se tman svih repertoara, ravnopravnu suradnju nastoje iznjedriti praktična rješenja upravo iz svih društava te brz, učinkovit i centraliziran naravno — skladatelji Neto za raspodjelu laskom Hrvatske segmenta industrije, da bi se inicirao brz na­ proces licenciranja uz manje ukupne troško­ u uniju europskih Piše: Tomislav Vuković Naknade iz 70.980.461,80 kn predak na četiri glavna područja. To su me­ ve. Slijedom posljednjih zaključaka te inicija­ zemalja, pred hr­ inozemstva Isplata honorara đunarodni pristup i dostupnost usluga, sadr­ vatskim građanima tive, čiji su se članovi sastali i na marginama žaj koji stvaraju korisnici i licenciranje za male 668,76% za 94.223 autora i poslovnim subjek­ Svjetskog summita kreativaca održanog u 5.055.585,43 kn korisnike zaštićenog materijala, olakšavanje bnovljena stranica www. i nositelja prava tima otvaraju se lipnju u Washingtonu, sastavljen je i tim čija on–line pristupa filmovima u EU, te promi­ zamp.hr osim modernog, UKUPNO mnoge nove mogućnosti, ali i izazovi. Svjesni je zadaća dublje istraživanje mogućnosti su­ 93.221.501,73 kn canje učinkovitog pristupa informacijama za osvježenog dizajna, nudi i tih činjenica, kao Društvo već više godina radnje, a konkretni rezultati očekuju se u listo­ Prava javnog U znanstvena istraživanja. Osim toga, u planu padu ove godine. Sličnu inicijativu Hrvatsko svježe vijesti, aktualnosti i 103.223.067,60 kn pomno pratimo događanja u Europskoj uniji priopćavanja je dovršenje trenutačne revizije pravnog okvi­ najave iz djelokruga službe. koja se odnose na kolektivno ostvarivanje društvo skladatelja pokrenulo je prošle godi­ ra Europske unije, utemeljeno na istraživanju Poboljšana funkcionalnost 228.030 prava te smo aktivni u suradnji svih sestrin­ ne u regiji, s ciljem formiranja većeg poten­ tržišta i pravnih prijedloga. Konačna odluka o autorima i korisnicima glazbe u poslovanju omogu­ Prava mehaničke skih europskih društava. To je posebno važ­ cijalnog tržišta radi pokretanja veće on–line evidentiranih tome očekuje se 2014. godine. ćuje brže i jednostavnije nalaženje željenih informaci­ reprodukcije UKUPNO no s obzirom na to da je kolektivno ostvari­ glazbene ponude. O korištenih djela ja. Stranica kao glavne kategorije nudi cjeline Autori, vanje prava već dulje vrijeme jedna od tema To je povezano s jačanjem e–trgovine na po­ Korisnici, Autorsko pravo, O nama i Press. U svakoj 4.945.980,44 kn 103.223.067,60 kn dručju Europske unije, da bi se sustigla ra­ Europski skladatelji stali od njih dostupne su sve ključne informacije o radu BROJ SRPANJ 181, 2013. zvijena tržišta Japana i Sjedinjenih Američkih uz svoja autorska društva ZAMP–a iz perspektive različitih posjetitelja: autora BROJ SRPANJ 181, 2013. Država te korištenje djela na internetu (glaz­ — skladatelja, korisnika (npr. ugostitelja), novinara ili Odbitci za socijalnu Troškovi 42.110 benih i ostalih autorskih djela) postalo pod­ Događanja u Uniji koja se odnose na kolek­ prosječnog građanina kojega zanima autorsko pra­ i kulturnu namjenu poslovnih pravo je područje on–line ručje previranja unutar Europske unije. Upra­ 25.039.370,85 kn tivno ostvarivanje prava, što je sudbonosno vo. U svakoj kategoriji odgovori na Često postavljana korisnika glazbe vo je to područje on–line korištenja djela (koje za osiguravanje provedbe zajamčenih pra­ pitanja obogaćeni su i ažurirani pa sve koji žele izrav­ Prikaz kretanja u odnosu na prethodnu godinu 7.203.234,95 kn korištenja djela »podijelilo« zasad još uvijek nije posebno plodno tržište, va autora, svakako pomno prate sami autori ne i točne informacije, upućujemo na tu popularnu 224,26% U ali svakako je riječ o tržištu koje se tek razvija) i skladatelji. Okupljeni u Europskom savezu rubriku. 66,98% C europska društva. na neki način »podijelilo« europska društva. skladatelja (ECSA), čiji je dopredsjednik upra­ Naime, mnoga naša europska mala i srednja vo glavni tajnik HDS–a Antun Tomislav Ša­ Kalkulator naknada M sestrinska društva već su iskazala bojazan ban, objavili su Deklaraciju u kojoj se referi­ HDS ČLANSTVO 2012. da će upravo na tom području doći do fra­ raju na izazove s kojima se susreću, a to su Y 7.855 kojom se bavi Europska komisija koja je o gmentacije repertoara, na štetu nacionalnih Stranica kao novost nudi i kalkulator naknada za ko­ TOP 10 HRVATSKIH AUTORA kolektivno ostvarivanje prava i digitalna distri­ Broj redovnih i pridruženih članova 5.311 tome potkraj 2012. godine izradila i posebnu glazbenih repertoara malih i srednjih društa­ rištenje glazbe za npr. restorane ili caffe barove: infor­ CM bucija glazbe u Europi. Traže stabilan i tran­ po abecedi europsku Direktivu o kolektivnom ostvariva­ va kao i na štetu njihova poslovanja. mativne je prirode, ali dovoljno da već izazove znatno Broj autora, članova HDS-a koji su sudjelovali 4.548 sparentan pravni okvir koji će služiti na korist MY nju prava. Ta se direktiva sastoji od dva dijela: zanimanje poslovnih korisnika koji žele »barem otpri­ u obračunu za 2012. svim autorima, te ukazuju na potrebu prven­ like« znati koliko bi mogla iznositi naknada za glazbu 408 u jednom se posebno bavi uređivanjem pra­ CY Autori, članovi HDS-a s godišnjim honorarom stva autorskih društava u zaštiti autora. Nai­ Neno Belan Vjekoslava Huljić vila poslovanja društava za kolektivno ostva­ Amsterdamska inicijativa u njihovu poslovnom prostoru. Glavne zvijezde stra­ do 5.000 kn bruto 162 me, društva za kolektivno ostvarivanje prava rivanje prava (a s ponosom treba istaknuti da manjih društava nice su naravno — skladatelji, kreativci koji stvara­ CMY Autori, članovi HDS-a s godišnjim bruto 134 štite cjelokupan glazbeni repertoar, što uve­ većini predviđenih pravila, posebice onih o ju glazbu svih vrsta. Vizuali kampanje Glas autora s Miro Buljan Samir Kadribašić like olakšava poslovanje i autora i korisnika K honorarom između 5.000 kn i 15.000 kn 59 transparentnosti poslovanja, HDS ZAMP već Kako bi mogla i dalje učinkovito poslovati aktualnim porukama skladatelja o glazbi, stvaranju djela. Premda je činjenica da društva variraju Autori, članovi HDS-a s godišnjim bruto udovoljava), dok je drugi dio posvećen licen­ na dobrobit svojih članova i u tom područ­ i autorskim pravima svaki će vas put kad osvježite Boris Đurđević Nenad Ninčević u kvaliteti usluga, autori i skladatelji smatraju honorarom između 15.000 – 33.768 kn ciranju za on–line korištenje autorskih djela. ju, afirmirati lokalni repertoar te sačuvati važ­ stranicu podsjetiti na neke od kolega. Ponosno isti­ nu ulogu malih i srednjih autorskih društava da su ona ipak transparentnija od publishera čemo odličnu suradnju sa skladateljima na toj kam­ (minimalna hrvatska godišnja bruto plaća) Husein Hasanefendić Ante Pecotić u europskom kontekstu, ta društva prošle su i drugih subjekata. Kao prednost ističu i činje­ panji — ako i vi želite glas pridružiti našem zboru, Autori, članovi HDS-a s godišnjim bruto Isporuka inovativnih godine razmijenila iskustva i pokrenula tzv. nicu da preko društava za kolektivno ostvari­ svakako se javite! honorarom između 33.768,00 kn i 94.500,00 kn Tonči Huljić Zlatan Stipišić rješenja Amsterdamsku inicijativu. Početkom lipnja vanje prava repertoari svih vrsta imaju jednak (prosječna hrvatska godišnja bruto plaća) ove godine toj se inicijativi pridružilo i Hrvat­ tretman, za korištenje svih djela plaća se jed­ Zamp TV Autori, članovi HDS-a s godišnjim bruto Uz već spomenutu Direktivu o kolektivnom sko društvo skladatelja i tako postalo jedno nako za iste oblike korištenja, bez obzira na to honorarom jednakim ili većim od 94.500 kn ostvarivanju prava, potkraj prošle godine Eu­ od šesnaest društava (uz HDS, tu su i nizo­ jesu li ona objavljena u velikoj izdavačkoj kući, Na stranici se mogu pogledati i videospotovi s izja­ (prosječna hrvatska bruto plaća) ropska komisija prihvatila je i priopćenje koje zemsko društvo BUMA/STEMRA, dansko nezavisnoj ili pak samostalno. U spomenutoj vama autora, a može se i pristupiti Zamp TV–u na 2010. - 2012. definira aktivnosti koje treba poduzeti u tijeku KODA, austrijska Austro Mechana i AKM, ir­ deklaraciji europski autori i skladatelji ističu Youtubeu. Pozivamo vas da se prijavite na newsletter 464 novih članova u 2012. godini USPOREDBA njezina mandata u ovom sastavu, kako bi se sko IMRO, finsko TEOSTO, norveško TONO, da bi u slučaju ukidanja društava za kolektiv­ kako biste primili najsvježije informacije o aktivnosti­ osiguralo da europski pravni okvir za autor­ češko OSA, slovačko SOZA, grčko AEPI no ostvarivanje prava, dobivanje licencija za ma HDS–a i službe ZAMP, kao i iz svijeta glazbe op­ BROJ POSLOVNIH KORISNIKA sko pravo (p)ostane prikladan za korištenje SA, rumunjsko UCMR–ADA, belgijsko SA­ korištenje glazbenih djela bilo kompliciranije ćenito. Naravno, stranica vodi i do naših društvenih TOP 3 DJELA po emitiranju 2012. u digitalnom okružju. To priopćenje odnosi BAM, poljsko ZAIKS, švicarsko SUISA i izra­ te da bi pojava drugih dominantnih subjekata mreža: postanite prijatelj HDS–a na Facebooku dok se na raspravu o autorskom sadržaju u di­ elsko ACUM) koja su iskazala zanimanje za (poput publishera) koji bi se natjecali za veći vas @hdszamp čeka i na Twitteru — pitajte, komen­ 2010. 39.570 gitalnoj ekonomiji koja je održana 5. prosinca formiranje jedinstvenog tijela preko kojega bi udio, kontrolu i ostvarivanje autorskih prava, tirajte, lajkajte i dijelite s nama sve što vas tišti, zani­ HRVATSKI AUTORI se omogućilo licenciranje glazbe za on–line 2012. na inicijativu predsjednika Komisije, Jo­ dovela do znatnog smanjenja autorske na­ ma, inspirira ili veseli! OCEANI LJUBAVI N. Belan/N. Belan/N. Belan Neno Belan & grupa Fiumensi 2011. 41.629 sea Manuela Barrosa. Iskorištavanje punog europsko tržište. Njihova vizija je stvaranje efi­ knade. Time bi sami autori izgubili kontrolu potencijala digitalne ekonomije važno je zbog kasnog, kooperativnog i multi–teritorijalnog nad korištenjem svojih djela i ostvarivanjem OPET SI POBIJEDILA M. Buljan/M. Buljan Tony Cetinski stimuliranja ekonomskog rasta u Europi. Vrlo tijela za licenciranje glazbe, s ciljevima istica­ svojih prava, što bi u konačnici otvorilo pro­ 2012. 42.110 nja vrijednosti lokalnog europskog repertoa­ je važno da institucije surađuju s industrijom stor različitim manipulacijama. Uz to, ista­ TIŠINA S. Bastiančić/S. Bastiančić/A. Gelo Massimo da bi se ubrzala rješenja koja stimuliraju po- ra, čuvanja kulturne raznolikosti te smanjiva­ knuli su i bojazan od povećanja američkog tencijal digitalnih tržišta i da bi se razvili novi nja troškova cjelokupnog procesa, i za nosi­ glazbenog repertoara te smanjenja kulturne NAPLATA poslovni modeli. Moderni pravni okvir za au- telje prava, i za korisnike. Time bi se osigu­ raznolikosti. INOZEMNI AUTORI torska prava može biti koristan za sve strane, ralo i da veliki multinacionalni servisi kao što SOMEBODY THAT I Luiz Bonfa-Walter Andre E. De Backer/ Gotye/The Walk off the earth/ 2010. 100 mil. pružajući održive poticaje za kreativnost, kul- su iTunes ili Spotify, pri uključivanju reperto­ Što se tiče mogućnosti i izazova koje Unija USED TO KNOW Luiz Bonfa-Walter Andre E. De Backer Sharon Levy/Kimbra ara tih zemalja za njihove teritorije, zaključu­ donosi pred nas kao Hrvatsko društvo skla­ turnu raznolikost i inovaciju, te poboljšavaju- NEXT TO ME Anup Kumar Paul-Hugo Francis William Chegwin- Emeli Sande 2011. ći izbor i pristup legalnom sadržaju, izjavio je ju samo jedan ugovor, što bi znatno pojed­ datelja, sve pomno pratimo i pozicioniramo Harry Francis Craze/Emeli Sande 104 mil. tada Barroso. nostavilo proceduru licenciranja glazbenih se uvijek vođeni interesom naših članova, Espen Lind-Amund Bjorklund-Patrick T. Monahan/ prava te smanjilo troškove. Društva očekuju autora. Uz to, Unija će svakako i našim čla­ DRIVE BY Espen Lind-Amund Bjorklund-Patrick T. Monahan The Train 2012. 103 mil. Strukturirana rasprava svih zainteresira­ da će svojim udruženim naporima stvoriti re­ novima pružiti nove mogućnosti i izazove za nih strana koju će voditi europski povjereni­ levantnog igrača na europskom glazbenom njihov rad. U idućim brojevima istražit ćemo 30 ci Michel Barnier (unutarnje tržište i usluge), tržištu. Zajedničko tijelo, u kojem bi se na jed­ neke od njih. 31 Djelo nagrađeno HDS–ovom Nagradom Josip Andreis za najbolja godišnja dostignuća na području muzikologije Recenzija knjige Glazbena topografija Zagreba (1799. — 2010.) dr. sc. Nade Bezić Putnica za glazbom Prostori muziciranja i spomen–obilježja Prema autoričinim riječima, glazbena topografija je ukupnost lokacija pojavnosti glazbe Zbornik radova muzikologinje i diplomatkinje, djelatnice Ministarstva vanjskih poslova RH u diplomatskoj misiji u Beču

Piše: Višnja Požgaj krovova i zvonika, tvojih Angelusa i tvojih su­ bena događanja. Što su tekstovi vremenski prikaz jednoga uzbudljivo–privlačnog razdo­ poredno poticala istraživanja i izvedbe starije tonskih planeta, dragi grade, naša ‘šebig’ — dr. sc. Zdenka Weber udaljeniji, to više imaju biljeg dokumentarnog blja koje je voljelo i njegovalo glazbenu kritiku, hrvatske literature (svakako, lauda akademi­ elegancijo, Zagrebe!« Dakako da su u fusnoti štiva. Vrijeme sedamdesetih u mnogome je a stranice na kojima je to bilježila, podsjetnik ku Lovri Županoviću, ali i njegovim nasljedni­ otkraj prošle godine u iz­ objašnjeni detalji i o spominjanim osobama i U zagrljaju glazbe vrijeme promjena — koncertnog repertoara, su na glasila, tjednike i novine koje danas više cima), a sve kao primjer uspješne simbioze danju Hrvatskog muziko­ o mjestima na kojima su stanovali, družili se koncertnih pozornica, mladih festivala, kari­ ne postoje. muzikologa i interpreta. loškog društva objavljena i muzicirali. To je bio putokaz predstavljanja Tiva Tiskara Varaždin jera koje se penju vrhuncima, eksperimenata je zanimljiva knjiga o glaz­ prostora glazbe u glazbenom Zagrebu. koji privlače publiku, atraktivnih gostovanja Galeriju imena upotpunjuju tekstovi o počeci­ benoj topografiji grada Za­ hrvatskih umjetnika na međunarodnoj sceni, ma Varaždinskih baroknih večeri, o događa­ Kronologija zapisa i širina greba od 1799. do 2010. a nadasve procvata interpretativnih dosega njima na Dubrovačkim ljetnim igrama, Osor­ tema muzikologinje dr. sc. Nade Bezić, voditeljice Objašnjenje pojma hrvatskih velikana, koji više nisu među nama skim glazbenim večerima, danas gotovo za­ Knjižnice HGZ–a i znanstvenice koja se u P Prema autoričinim riječima, glazbena topo­ ili već odavno ne nastupaju. boravljenim Danima hrvatske glazbe, ondaš­ U punoj slobodi prostora koje su joj davale ti­ svojim istraživanjima najviše posvetila povije­ Piše: Sanja Raca grafija je ukupnost lokacija pojavnosti glaz­ njoj Glazbenoj tribini Opatija (kada se znalo skovine i publikacije u kojima je pisala, Zden­ sti HGZ–a i glazbenom životu Zagreba u 19. i be: mjesta na kojima se glazba sluša ili izvo­ »gimnasticirati strpljivošću publike« i kada se ka Weber bilježi precizno godine, događa­ 20. stoljeću. Rijetka je to knjiga koja prvi put u Galerija imena di, podučava, mjesta koja omogućavaju dis­ glazba »nerijetko gubila u elokventnosti bez nja, protagoniste, prilike, repertoar, praizved­ nas daje definiciju glazbene topografije i nje­ zinu detaljnu razradu, a budući da se može tribuciju glazbe, notnog ili zvučnog zapisa aš tako nazvano, U za- Nacionalnu glazbenu scenu tada su pre­ pravog opravdanja za uzimanje riječi«), posli­ be, soliste i ansamble — slijedi put izvedbi primijeniti i na druge gradove, dragocjeno je glazbe i instrumenata, te ona koja čuvaju grljaju glazbe, opsežno moćno oblikovali hrvatski umjetnici, a »velike« je Puli i opet Opatiji, Muzičkom biennalu Za­ T. Cecchinija, P. J. Heibela, nekada regens BROJ SRPANJ 181, 2013. polazište za daljnja istraživanja, primjerice o »spomen« na glazbenike spomen–obilježji­ BROJ SRPANJ 181, 2013. izdanje na 455 stranica greb, Ohridskom ljetu… Množina događanja chori katedrale u Đakovu, Đ. Arnolda, L. I. i »male« partiture tumačile su domaće snage glazbenoj topografiji Hrvatske. ma (spomenici, spomen–ploče, grobovi, uli­ autorice dr. sc. Zden­ intenzivira se u zlatnim osamdesetima, a pri­ Ebnera, J. W. Morgensterna, J. Gotovca, B. ke Weber, objavljeno — u prikazima u knjizi, listu su nosili Lovro ce). Najveći dio knjige posvećen je stoga pro­ povijest o glazbenom životu Hrvatske u biv­ Bjelinskog, E. Cossetta, B. Papandopula, B. je 2012. u nakladi Tiva von Matačić, Vladimir Ruždjak, Tomislav Ne­ šoj državnoj zajednici i u samostalnoj drža­ Glazbeni zaštitnici Zagreba storima i spomen–obilježjima uz zanimljive Tiskare Varaždin, sredine koja zauzima važ­ ralić, Nada Puttar Gold, Ruža Pospiš Balda­ Sakača, M. Cipre, S. Horvata, K. Odaka, I. vi vjerno slijede izvedbe djela hrvatskih skla­ citate, ilustracije i likovne priloge s trenutač­ no mjesto u knjizi ne samo zbog glazbenih ni, Jurica Murai, Vladimir Krpan, Frano Petru­ Maleca, a posebno bijenalsku plejadu hrvat­ Spomen–ploča Lisinskom u Ilici jedva se primjećuje između reklamnih oglasa B datelja iz svih povijesnih Autorica se tom do sada nedovoljno istraže­ no dostupnim podaci­ skih suvremenika. Iz njezinih kronoloških za­ ma o pojedinim mahom o spomen–obilježjima ukazalo je na Kako je pokazao ovaj rad, glazbena se to­ razdoblja. pisa vidljivo je pomicanje granica nekadašnje nom temom počela baviti kao turistički vo­ domaćim, ali i stranim utjecaj politike, a brojnost i okolnosti pografija može uspješno izdvojiti od povije­ dominacije hrvatskih umjetnika u odnosu na dič na šetnjama Gornjim gradom i Kaptolom, glazbenicima (skladate­ postavljanja spomen–obilježja Va­ sti glazbenog života i samostalno razmatrati. inozemne goste. U Razgovorima ili u Portre- pripremajući emisije za ciklus Iz glazbenih pi- Sedam postaja lji, dirigenti, instrumen­ troslavu Lisinskom iznjedrile su za­ Kada se pak glazbenoj topografiji doda i sa­ tima autorica svjedoči o vlastitoj autorskoj i smohrana na Trećem programu Hrvatskog izdanja radija (od 1999. do 2004.). Bile su to turistič­ talisti, pjevači, učitelji, ključak da je taj skladatelj »glazbeni držaj glazbovanja na pojedinim lokacijama, interesnoj radoznalosti u odnosu na komple­ ke i glazbene šetnje Zagrebom koje su po­ zvonari... ) koji su djelo­ junak« Zagreba. Lisinski prednjači u dakle repertoar, kao i podaci o glazbenici­ Četrdesetogodišnji mentarnost glazbenih prilika i njezinih sudio­ slije, obogaćene novim podacima, prera­ vali u Zagrebu, glazbe­ liku i tekstu brojem spomen–obiljež­ ma, recepciji i sl., dobije se cjelokupna slika eberičin autorski stil kreće zbornički prikaz zagrlja- nika: skladatelja, muzikologa i umjetnika razli­ sle u doktorat, a potom i u ovu pozamašnu nim piscima i glazbala­ ja, nazivima javnih prostora, pa se glazbene kulture. A kako su glazbena mje­ ja od 1972. do 2012., koji čitih profila, a kao spisateljica koja zaista pu­ knjigu od četiristotinjak stranica, na čijim se rima. Na početku poje­ može reći da je on postumno dobio sta, kao i svi drugi aspekti živoga gradskog se svijetlom stranom glazbe i završava životopisom tuje za događajima (Hrvatska, Bayreuth, Bar­ W koricama nalaze neki od glazbenih simbola dinih poglavlja stoje po­ veliku ulogu u igri povijesnih okolno­ organizma, podložni promjenama, nestaja­ autorice i bibliografijom, celona, Graz, Beč i slično), iznosi pozitivni dio i zaštitnika Zagreba, poput sv. Cecilije, Vatro­ put mota citati pozna­ sti i politike. Ako se za Zagreb može njima i uništavanjima, treba priznati da je Za­ mnogobrojnih interpretacija koje je podijeljen je na sedam glazbene zbilje, svjesna da iza nje stoji podo­ slava Lisinskog, Zlatka Balokovića, paviljo­ tih povijesnih ličnosti, reći da je glazbeni organizam, njego­ greb uglavnom ipak (sa)čuvao svoje glazbe­ postaja. Prvu, Glazbe- sta proze, a često i slabosti. na u vrtu Kola, glazbenog paviljona uz Stro­ primjerice već citiranog vo je srce Lisinski, kaže autorica. U bilježila četiri desetljeća (od 1972. ne kritike, osvrti i prika- ne lokacije. Spomen–obilježja su nosioci pro­ ssmayerovo šetalište i dr. (Fotografije iz Stu- Matoša, zatim Krleže ili poglavljima posvećenima spomen– zi, slijede Recenzije no- Njezini osvrti na diskografsku produkciju u midžbe nacionalnog identiteta, a isto su tako dija Petrak–Žaja.) Dunje Rihtman–Augu­ obilježjima, prvi put su objavljene do prošle godine). sača zvuka, zatim Raz- Hrvata, nevjernike dokumentirano uvjerava dio vizualnog identiteta grada Zagreba. Sto­ štin koja je u Ulicama fotografije nekih spomenika, poput govori (sa skladateljima koliko je ta produkcija velika i kako su širo­ ga je jedan od osnovnih zadataka cijele glaz­ moga grada napisala: poprsja u glazbenim školama Pavla i umjetnicima), Portreti ki njezini repertoarni sadržaji. Knjiga tako­ Matošev citat bene topografije sačuvati spomen na mjesta «Ne tvori samo arhitek­ Markovca, Rudolfa Matza i Elly Ba- glazbenika (u formi inter­ đer upućuje na autoričinu širinu pisanja, od koja su služila glazbi i argumentirano upozori­ tura naš gradski kulturni šić, ali i poznatih spomenika s »inter­ vjua ili osvrta u festival­ glazbe C. Debussyja u Hrvatskoj (tema njezi­ Uvod u knjigu počinje zanimljivim citatom An­ ti odgovorne institucije na potrebu očuvanja, i povijesni okoliš. Uz ar­ vencijama« vandala, kao što je slučaj skim programskim knji­ ne doktorske disertacije), fenomena žena — tuna Gustava Matoša iz 1909.: »Dičim li se održavanja i obnove spomen–obilježja i glaz­ hitekturu u našem je ži­ s poprsjem Vatroslava Lisinskog na žicama), Glazbeni eseji profesionalnih glazbenica, do triju popijevaka toliko, što sam Zagrepčanin, prčim se, jer benih lokacija, što je nužno nakon ulaska Hr­ veduta nego i zbog autoričine zavičajne votu prisutna arhitekstu- Zasprejani postament s glavom križanju Jurjevske i Mlinarske ulice, (izbor iz koncertnih knji­ D. Plamenca iz 1914. i članstva u amaterskim sam govo­ vatske u Europsku uniju, čime zanimanje za vezanosti uz grad. Neizrečeni moto izdanja ra, to jest ukupnost ur­ Frana Lhotke što je autorica snimila 2004. žica Orkestra Njemačke pjevačkim zborovima. rio sa banom Zagreb znatno raste. u dijelu nazvanom Glazbene kritike, osvrti bane arhitekture i teksta opere Berlin iz razdoblja Mažurani­ i prikazi, poznata muzikologinja i glazbena Kako se nizanje događaja vremenski kreće koji je označuje. U grad­ berlinskog djelovanja ćem, slušao Cjelokupna slika spisateljica sažela je već na početku, kad od natrag prema naprijed, tako ono što je skom krajoliku imena ulica, zajedno sa spo­ O predstavljanju knjige kaže da i uz eventualne nedostatke, pomanj­ dr. sc. Zdenke Weber), Strossmaye­ udaljenije ima veći intenzitet. Tko bi se sjećao ra i Staroga menicima i spomen–pločama pridonose se­ Iz tih dragocjenih istraživanja proizlazi da je kanje tehničke dorađenosti i druge sasvim Znanstveni i stručni ra- Knjiga je 22. ožujka u podne predstavljena tamne i ljupke dvorane Povijesnog muzeja na u Zagrebu, miotičkoj prisutnosti vladajuće ideologije jer Zagreb glazbeni grad bogat prostorima koji ljudske nepreciznosti, u glazbi treba istaknuti dovi (sa skupova odr­ pred brojnom publikom u foyeru zagrebač­ oduševljenje, razdraganost, entuzijazam, žanih u Essenu, Zagre­ zagrebačkom Gornjem gradu, nekada rav­ svirao pod gradskoj arhiteksturi daju poseban simbolič­ odišu davnim i sadašnjim zvucima. Zagreb je kog HNK–a. O knjizi su nadahnuto i stručno atmosferu veselja i sreće što još znamo uži- bu, Barceloni, Varaždi­ nopravna komorno–koncertnog prostora ili dirigiranjem ki sadržaj.« bio i prije predmetom mnogih istraživanja, no govorili predsjednica Hrvatskog muzikološ­ vati i cijeniti nešto lijepo. Njezin autorski stil nu, Ljubljani, Beogradu izvedbi ansambla Universitas Studiorum Za­ I. pl. Zajca i ova je knjiga proširila vidike na temelju auto­ kog društva i urednica ovog izdanja iz serije kreće se upravo tom putanjom, svijetlom i Našicama) i naposljet­ grabiensis da ih kroničar nije zabilježio? Što je bio u kuća­ Lisinski — zagrebački junak ričinih spoznaja koje su tu prvi put temeljito Muzikološke studije Vjera Katalinić, povjesni­ stranom glazbe i mnogobrojnih interpreta­ ku, Iz diplomatske dje- nekada značio ciklus Veliki simfoničari i kakav ma kao ona obrazložene. Ona zaključuje da istraživanje čarka umjetnosti i urbanistica Snješka Kne­ cija koje je bilježila četiri desetljeća (od 1972. latnosti autorice. Pozor­ je epohalan događaj za hrvatsku kulturu bio na Kaptolu i Važno je bilo odgovoriti na pitanje što čini glazbene topografije pridonosi našem osvje­ do prošle godine). Iako oštrina pera u ranim šanec, Mladen Bašić, Zagrebački solisti, Pa­ nost privlače odlomci unutar većih cjelina, 29. prosinca 1973. kada je javnosti predana ona u Bukov­ glazbenu povijest jednoga grada, a što se šćivanju o »glazbenosti« nekog grada, a sva­ žević, esejist i prevoditelj Marko Grčić te au­ radovima, posebice u odnosu na slabosti vica Gvozdić, Ljiljana Molnar Talajić, Ranko poput onoga vezanog uz Vladimira Krpana Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog? Iz cu, gdje ste u zorno vidi u Usporednoj tabeli opće i glaz- ka nova lokacija obogaćuje našu spoznaju torica Nada Bezić. U glazbenom dijelu pro­ izvedbe partitura tada suvremenih sklada­ Filjak, Stjepan Radić, Zvjezdana Bašić, Valter i praizvedbu posvećene mu Druge klavirske sadašnje perspektive čini se tako »normal­ društvu gospođe Barbot–Krežma, umjetnič­ bene povijesti Zagreba. U prostorima mu- o tome koliko je glazba na ovaj ili onaj način grama izvedeno je nekoliko skladbi Ivana Pa­ teljskih ostvarenja, ukazuje na to da njezin Dešpalj i mnogi, mnogi drugi. Te sedamde­ no« da ona postoji, ali tada je zaista obilježi­ ziciranja su osim šest zagrebačkih kazali­ bila prisutna u svakodnevnom životu i u po­ dovca. Ugledni gitarist Darko Petrinjak, koji je osobni entuzijazam ima granica, poslije ga sonate Stjepana Šuleka, koji te 1978. sjedi ke obitelji Zv. Tkalčića, Đ. Eisenhutha, muzi­ la početak »nove ere«. Muzikologinja Zdenka i sam znatno pridonio proučavanju glazbene primjenjuje kao svoj zaštitni znak. Tražeći u sete podigle su prašinu kad se u metropoli među osorskom publikom i sluša. Ili deta­ kalnih prebendara, pa namjernika kao violi­ šta i dvanaest koncertnih dvorana obrađe­ sebnim prigodama. Glazbena je topografija umjetnosti upravo radost i veselje, Zdenka otvorila nova koncertna dvorana i kada gla­ lja o gostovanju Opere osječkog HNK–a na Weber sretno je i na svoj način sve to zabilje­ nist Ondriček mogli slušati usmene i glasovir­ ni i ostali višenamjenski prostori u kojima su pojam blizak pojmu »glazbeni život« nekoga povijesti Zagreba, izveo je Padovčevu Polo- Weber postaje putnica za glazbom, obilazi sovita »Istra« odlazi u mirovinu. Dvorana Va- Varaždinskim baroknim večerima, izvrsnom žila, predajući javnosti dnevnu povijest glaz­ ske improvizacije dandya Mikule Fallera, dok se održavali koncerti, grupirani prema svojoj grada, pod kojim se često podrazumijevaju nezu u A–duru op. 6 br. 4, Moderato iz Škole Hrvatsku i Europu i neumorno piše. Ona ne troslava Lisinskoga tada je stvarno označila primjeru dobre, a danas zaboravljene prak­ be posljednjih četrdeset godina, uz sve dru­ je napolju cvao vinograd, da je od toga cvije­ osnovnoj namjeni: dvorane u ugostiteljskim uglavnom izvedbe skladbi (koncerti i opere), za gitaru te popijevku Die Einsame (Usamlje­ traži ekskluzivne teme ni prostore, nego sva­ »pohod u novi glazbeni svijet«. Zdenka We­ se. Tome pripada i spomen na znanstvene ge teme obuhvaćene knjigom, kojima zao­ ta mirisala mjesečina, a na njoj drhtaše sre­ objektima, sjedištima društava i crkvama te a katkad i poduka, jer to su osnovni vidovi u nik), op. 60 uz sudjelovanje sopranistice Ni­ 32 kodnevicu prati tempom koji određuju glaz­ ber o svemu tome autentično svjedoči i daje skupove na istome festivalu kojima su se us­ kružuje vlastitu glazbenu osobnost. brena, tiha arija Save i pjesma tvojih večernjih ostalim lokacijama na otvorenom. Izlaganje kojima glazba »živi«. koline Pinko. 33 Razgovor sa Zlatanom Stipišićem Gibonnijem, dobitnikom potpore na 1. HDS–ovu natječaju International, u povodu rovski partner«, a ne slučajni izvođač za ugrijavanje njegova prvog albuma za inozemno tržište 20th Century Man publike, pretpostavlja se da će vas poslušati barem dio publike koja je na koncert došla jer dijeli makar i Gibin novi val od stare vode jedan dio vašeg glazbenog ukusa i sklonosti. Album snimljen u Londonu na engleskom jeziku za inozemno tržište Slažete li se da je to u vašem slučaju, sudeći po ovom albumu, AOR iliti »rock za starije« u kojemu se miješa- ju neki elementi classic rocka, novovalnih osamdese- Prika iz 20. vika tih s tipičnim retro orguljama, čak i malo prog–rocka i Piše: Zlatko Gall nom, dramaturgijom na­ izmjeničnih laganijih i ek­ Projekt dovršen zahvaljujući potpori HDS–a dobivenoj na prvom Natječaju za međunarodno predstavljanje hrvatske glazbe pub rocka sedamdesetih te rock–iskaza izvođača po- put Boba Segera? splozivnijih dionica. Hide The Mirror također počinje Piše: Zlatko Gall Apsolutno! Ovih dana počinjemo i s hrvat­ stavljanje hrvatske glazbe raspisalo Hrvatsko Dio insidera unatoč kvaliteti vašeg albuma i th Century Man Tako je, a tom zvuku svakako je posebno pogodo­ komorno naglašenim re- skim svirkama, a čekaju me koncerti u Fran­ društvo skladatelja i, kako to već ide, u trenu njegovoj solidnoj prođi i dalje misli da ste mo- je, kako ga god vao producent Andy Wright. On je itekako iskusan tro klavijaturama koje su i kfurtu i još cijeli niz inozemnih nastupa. Moj su vas napali da je taj novac mogao otići na gli i bez te »avanture«. Je li to bio svojevrsni mjerili, hrabar producent, snimatelj, glazbenik, programer... koji je album. Ne obilježje cijelog albuma, s njemački promotor dogovorio je i brojne in­ neke druge adrese. Kako ste se nosili s time? bijeg od domaće publike? eško da će se Gibonni surađivao i surađuje s mnogim viđenim »facama«, zbog nekog ču­ efektnim gitarskim naglas­ ovoga ljeta baš mnogo tervjue u utjecajnim medijima, a na televiziji je Čini se da kod nas ne može bez toga, bez Nikako! To je, prije i poslije svega, propitki­ u rasponu od Simply Reda, Sinead O’Connor, Eu­ desno inovativ­ cima i još dojmljivijim Ra­ kupati i »puniti baterije« u prikazan i polusatni Gibonni special. Album osuda ili kontroverzi, a da se uopće ne zna vanje sebe samoga i onoga što želim dalje rythmicsa, KLF, Luciana Pavarottija, Natalie Imbru­ noga glazbenog eksperimenta, već zbog mljakovim violinskim so­ nekim skrovitim jadran­ veoma dobro ide u Njemačkoj i Austriji, obe­ glia, Jona Bon Jovia do Massive Attack, Jeffa Bec­ odluke da se, makar i stilskim kretanjem skim uvalama. Ljeto mu ćavajuće su prilike u Nizozemskoj... tako da o čemu se radi. HDS je raspisao natječaj za raditi. Nikad nisam bio »klasični« estradni tip, 20 lom u kojem se nadahnuto ka... S Wrightom sam se dobro i brzo razumio, te pri­ unatrag, izađe s utabane staze. A njome je naime radno. Svirke po moram biti zadovoljan. projekt koji je u tijeku, odnosno za finalizaciju ma koliko da su me zbog Splitskog festiva­ koristi wah pedalom. Je­ realizacije, a ne za ideju na papiru ili projekte la gurali u taj krug. Naravno da nemam ništa hvatio neke njegove sugestije. Recimo, tražio je da je Gibonni mogao i dalje kročiti rutinirano dan od favorita albuma je Hrvatskoj (Opatija, Pula, Zagreb...) i u Slove­ odustanem od indie gitara koje su dominirale na mo­ isporučujući hit–albume po starim špran­ razvija u moćan i emocionalan broj s primi­ niji, veliki nastupi poput onoga u Frankfurtu Jesu li neka potencijalna tržišta za sada koji nisu više od ćakule iz kafića. Potom, no­ protiv estrade niti protiv kolega kojima je to svakako Broken Finger, nova inačica Vesa- T jem prošlom albumu i u pjesmama Žeđam i Vesla na cama, računajući na barem četiri–pet slima na Roxy Music i Ferryja u osamde­ podbacila? vac je namijenjen pomoći projektima u reali­ kruh svagdašnji, ali ja sam prije svega glaz­ u povodu ulaska Hrvatske u EU, cijeli niz još megauspješnica te na uvijek rasprodane la na vodi, inače jedne od najboljih skladbi setima. Ništa čudno, zna li se za glazbena »otvorenih« ali i izvjesnih nastupa na europ­ zaciji, koji predstavljaju hrvatske skladatelje, benik koji snima albume i nastupa na kon­ vodi koje sam u novim verzijama uvrstio i na sadaš­ s Tolerance koja je dobila novi »organski« Ne baš... Sve je zapravo bolje od mojih oče­ turneje i lukrativne »evente« za korporativ­ nagnuća producenta Andyja Wrighta čiji je skim pozornicama, dio su obvezujućih pro­ dakle autore, a ne reproduktivce. Neki su se certima. Drugog za mene nema jer, čak i da nji album. Također je tražio da cijela produkcija bude producentsko–aranžerski tretman s klavi­ kivanja. Formalno, albumom se obraćam »organska«, što mi se također svidjelo pa na albu­ ne sponzore. glazbeni ukus i producentski stil formiran motivnih koncerata kojima predstavlja svoj pitali zašto to prethodnih godina nisu dobi­ želim, nisam netko koga će zvati i tko će na­ rom i (opet) jecajućom violinom. Teško je potencijalnom tržištu od stotinjak milijuna, mu imamo koncertni klavir, orgulje hammond, pra­ u, danas iznova aktualnim, osamdesetima. prvijenac otpjevan na engleskom jeziku i li neki drugi autori čija je glazba imala veće stupati u Zvijezde pjevaju ili pak biti svaki dru­ reći je li bolja od izvornika no, u svakom BROJ SRPANJ 181, 2013. odnosno publici Italije, Njemačke, Švicar­ ve puhače, ženski crnački pozadinski vokal... Dra­ I slatka She Said klasična je rock–balada BROJ SRPANJ 181, 2013. namijenjen prvenstveno inozemnom tržištu. izglede da napravi nešto u Europi. Pojma ne­ gi dan na televiziji. Da se razumijemo, ne ža­ Starinska produkcija slučaju, lišena stare coldplayovske zvučne th ske, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke, Ma­ go mi je da ste spomenuli Boba Segera jer je riječ s klavirom u prvom planu te s obiljem Gi­ Album 20 Century Man prošle je godine mam, no valjda najprije zato što do sada ta­ lim se ja zbog toga, već samo želim razložiti slike i indie gitara, bolje je uklopljena u cje­ uglavnom sniman u londonskom studiju đarske... No u stvarnosti, i posve očekivano, o izvođaču kojeg sam jako volio u osamdesetima. U londonski Abbey Road, gdje su mahom binih autorskih manirizama vješto »zapaki­ kvog natječaja nije ni bilo. Da jest, apsolut­ kontekst svog »slučaja« i pojasniti zašto sam linu albuma. My Cloud je pak rasna bala­ Abbey Road, a distribuiran u brojnim europ­ taj je prostor mnogo uži. Recimo, njemačka Seger je klasičan roker stare škole, a baš takva je nastale nove snimke, Gibo je lani ušao s ranih« u novo minimalističko ruho AOR–a. no bi taj novac zaslužili bendovi poput Over­ se zapravo upustio u izazov albuma na en­ da sa svim odlikama Gibonnijeva rukopi­ skim zemljama. i austrijska publika ili pak ona iz Nizozemske i moja zaključna pjesma albuma Ain’t Bad Enough već provjerenom i standardnom ekipom Adut joj je refren koji na prvu ulazi u uho te flowa ili sjajnih Bambi Molestersa koji su se, gleskom i »izlaska« na europsko tržište. Kao sa. Rock–laganici s diskretnim soul/rhythm nimalo ne mare dolazim li ja iz Hrvatske ili For Rock’n’Roll... Dakle, Andy je odmah prepoznao suradnika; s dva Marka (violinist i multiin­ zgodne aranžerske inovacije uz beatlesov- Kad smo netom prije objavljivanja 20th Cen- svaki u svojoj žanrovskoj kategoriji, sami iz­ što sam rekao, želim tom mojem, nazovimo and blues začinom i himničkim refrenom Amerike. U tom su pogledu apsolutno otvo­ tu žanrovsku »nišu« u kojoj želim biti, odnosno ukus strumentalist Ramljak te basist Reljano­ ske natruhe po recepturi Georgea Martina. tury Man preslušavajući snimke razgovarali o borili za svoje pozicije. Priznajem da sam bio ga »neestradnom« djelovanju, produljiti život. idealno odgovara Hammond na kojemu je reni. S tranzicijskim tržištima je druga priča publike kojoj se obraćam. To su već malo stariji ro­ vić), klavijaturistom Maaseyem Kovačićem, Skladba Žeđam postala je Nothing Chan- projektu, spomenuli ste da su vaša očekivanja u nedoumici javiti se na natječaj ili ne, znaju­ Odnosno, i dalje biti netko tko u tišini i bez ve­ inzistirao producent Wright, baš kao i do­ jer ona reagiraju baš kao i naše. Promišljajući keri odgojeni na glazbi sedamdesetih i osamdesetih, bubnjarom Branetom Gazdikom te gitari­ ges te uspješno prevedena s indie–stila »skromna«: vratiti novac uložen u album te i ći da će se, prođem li, naći mnogo onih koji like medijske pažnje živi svoj život, snima svo­ datak gospel zbora na kraju. zacijelo — kojeg će im vraga netko iz Hrvat­ odnosno hard rocku, i novom valu. Naravno, vučem stom Mirom Lesićem. Tu ne završava po­ Tolerance u AOR–izdanje. Zgodna rješe­ dalje »ostati svoj« i raditi ono što volite. Jeste će grintati... A onda sam pomislio: A zašto ne je skladbe, a onda ih izvodi na koncertima. ske kad oni doma imaju svojih rock–izvođa­ i svoju autorsku prtljagu, pa su mi u Londonu mno­ pis glazbenika uključenih u projekt jer svoj nja živih puhača te posve drukčiji tretman li zadovoljni dosadašnjom »prođom« albuma i bih? Sportaši se uvijek imaju kome obratiti, ča koji snimaju i pjevaju na engleskom. Ipak, gi kazali da prepoznaju i malo Mediterana, Bliskog trag na 20th Century Man ostavila je i dru­ Zeppelinovska gitara koje su u drugom planu u odnosu kritikama? tu su olimpijski odbori i komiteti, književnici i napominjem, album hvata svoju publiku i više Izazov i novi razlog za istoka, malo pub rocka i keltskih suzvučja, nešto ga- žina engleskih »najamnika« — zborista te dramaturgija na klavir, puhače i violinu, daju joj novi ži­ likovnjaci također imaju neke potpore za pro­ pjesmu sam nego zadovoljan. mociju svojih radova i projekata, baš kao i fil­ brielovsko i zeppelinovsko... Prihvatio sam to kao ve­ gudača i puhača... Album je producirao vot. Album završava još jednim žešćim cla- liki kompliment. Andy Wright, producent s golemim isku­ Naslovna skladba »20th Century Man« po­ ssic–rock brojem srodnim materijalu Boba maši ili kazališni glumci kojima država poma­ Smeta li vam što ste na europskim pozornica- a se nisam odlučio za taj stvom koji je, uzgred re­ učna je kao broj kojim se Segera. Tema Ain’t Bad Enough For Rock HDS–ov natječaj že u inozemnim gostovanjima. Mi glazbenici ma support svjetskim zvijezdama? Za vas u Hrvatskoj, a posebice u regiji, ima još mnogo čeno, potpisao produk­ i na razini teksta, i AOR– and Roll (u kojoj domaća publika koja pam­ International pak nikad nismo imali ništa, ni jedan ured u »slobodnog prostora«, imate vjernu i brojnu publiku, izazov, ne znam što bih radio, ciju i na albumima Eu­ Gibonni om à la Bob Seger, Gi­ ti da su Gibi zamjerali što je odveć nježan i D koji bismo se mogli javiti i kazati, eto, odlazi­ Dapače. Osobno mnogo više volim ulogu status apsolutne zvijezde, za domaće uvjete goleme bonni »deklarira« svojoj pristojan da bi bio »ljuti roker«, može vidjeti Još prije negoli je album objavljen, uzvitlao mo na europsku turneju predstavljati hrvat­ supporta nego nastupe na rock–festivalima naklade CD–a i rasprodane koncerte... Najkraće reče- rythmicsa, Simple Reda, th možda bih doista »igrao na sigurno« 20 novoj europskoj publici. i notu autoironije) Gibonniju na koncertima je prašinu. Dobili ste naime sto pedeset tisu- sku glazbu, ali nam treba pomoć. Sada je, gdje je toliko mnogo izvođača različitih profila no, i dalje ste mogli ići komotno i na sigurno bez im- Simple Mindsa, Annie Vrckavi »starinski« rock donosi buran pljesak i odobravanja vre­ ća kuna potpore za projekt na prvom natječa- valjda, napokon imamo. u rasponu od hip–hopa i electronice do me- perativa »izlaska u Europu«. Pa Srbiju još niste pošte- Lennox, Jeffa Becka... i polako pisao nove pjesme te na Century Man s okusom osamdesetih, mešnije i tradicionalnije rokerske publike, ju International koji je za međunarodno pred- tala. Kad ste support, dakle svojevrsni »žan­ no ni »načeli«, a čeka vas i beogradska Arena u kojoj, Wright je, pomno pre­ uključujući i tretman re­ u viziji Andyja Wrighta dobila je upečatljive unatoč silnom zanimanju publike, još niste nastupili. slušavajući Gibin minu­ Reflektor Music Hvaru ili Visu lovio ribe. li rad te, zajedno s njim, skih gitara i, posebice, puhače i dojmljiv ženski (crnački, naravno) Ne želim biti prepotentan i ne bih volio da me net­ zaključio da je »novi retro novovalnih klavija­ pozadinski vokal. ko pogrešno shvati, ali ovo je prije svega izazov za zvuk« najbolje postavi­ tura, idealan je za kon­ mene, ali i za moje ljude u bendu. On mi pak daje, ti na temeljima koncer­ certnu prezentaciju i ne­ Spomenik »classic pomalo to sad patetično zvuči ali moram to kazati, tnog Acoustic/Electric. sumnjivo novi koncertni rocku« novi razlog za pjesmu i produženje života na sce­ Te još više naglasiti »starinsku« iliti »organ­ standard. Kids In Uniform Gibo je i prije ni. Ne mislim na financijsku stranu jer, eto, osiguran sku« produkciju. Što to znači u praksi, čulo izlaska albuma uspješno provjeravao na Gibo je s 20th Century Man uspješno sam, ne moram štedjeti da bih kupio stan i školovao se već u nastupnoj skladbi Hey Crow s vi­ nekim manjim inozemnim svirkama. Reak­ ostvario »tranziciju« prema AOR–u, dok je djecu, da hoću ići na sigurno, već sam odavno mo­ olinskim uvodom Marka Ramljaka podr­ cije su bile veoma dobre, jer je očito riječ o izbor Andyja Wrighta kao producenta ap­ gao otvoriti neki kafić. Ne želim biti neskroman, ali žanim rokerskijim gitarama uz diskretnu skladbi s velikim potencijalom. Ramljako­ solutno pogođen. Najvažnije je dakako da naslušao sam se silnih komplimenata od nekih veli­ notu keltskog folka i natruha Kashmira Led va violina i klavir daju joj karakter, a sama je Gibo ostao dosljedan, autorski i izvođač­ kih faca poput Manua Kachea, Tommyja Emmanu­ Zeppelina. tema, iako broj bez i jednog sola odrađen ki »svoj«, te prije i poslije svega do srži po­ ela, Tonyja Levina, Pina Palladina... Bilo ih je toliko da »na dah« odnosno u grooveu, nosi u refre­ šten prema svojoj staroj publici. One pak nisu više mogli biti samo izraz pristojnosti glazbeni­ nu himničku snagu u završnici protkanu koji u njegovu retro rocku AOR–a osamde­ ka s kojima surađuješ. Svi su tvrdili da je prava šteta Engleski album dječjim zborom. Drama se dijelom postiže setih vide nazadnjački ukus valja podsjeti­ što ne izađemo izvan domaćih okvira. Nisu oni bili Vokal je ostao tipičan Gibonnijev, no sada samim tekstom, a dijelom pak konstrukci­ ti ne samo na staru pouku o novom valu jedini, svojedobno su mi čak tri engleska producen­ s tekstom na engleskom koji — za mnoge jom skladbe koja ima nešto i od zeppeli- sazdanom od stare vode nego i na činje­ ta nudila suradnju, no ja sam čekao i birao... ne naji­ iznenađujuće — zvuči veoma dobro. Gi­ novske dramaturgije (ponovo s primislima nicu da opjevane osamdesete nisu bile splativiju, već najbolju ponudu, odnosno ljude koji su bonni, koji je sam i pisao tekst (dakle, ri­ na Kashmir), »križane« sa starim i pouzda­ samo godine postpunka, novoromantiča­ iskreno najzainteresiraniji za projekt u kojem ću za­ ječ je o izvornom, a ne engleskom prijevo­ nim Gibinim receptima. ra, synth popa i hard corea (koji se iznova s držati autorski i izvođački profil te potpunu autono­ ponosom nose), kao i na formatiranje zvu­ miju. Imao sam sreću i našao promotora Fokkera i du teksta napisanog na hrvatskom) očito je producenta Wrighta. Da se nisam odlučio za taj iza­ uspješno izbrusio englesku izvedbu, izbje­ Opet aktualne ka classic rocka u kojem su se našle natru­ zov, ne znam što bih radio... Možda bih doista »igrao gavši zamku »rokerskih« afektacija i teškog osamdesete he šezdesetih, pub rocka i prog rocka se­ ć naglaska koji, tako često, iritiraju uho u pje­ damdesetih te »novog senzibiliteta« deset­

abi na sigurno«, polako pisao nove pjesme te na Hvaru B ili Visu lovio ribe. vanju neengleskih izvođača. Sama sklad­ My Brother Cain izniman je broj u koji uvo­ ljeća. Gibo im je, eto, podignuo svoj spo­ ba ima pak potencijal radijskog hita i kon­ de akustična gitara i klavijature. Kako to menik, sazdan, naravno, od vlastitog au­ adran 34 J certnog standarda sa, za Gibu očekiva­ već kod Gibe biva, lirska tema postupno se torskog materijala. 35 Razgovor ugodni: Gibonni i Gall Piše: Bojan Mušćet ka većine njegovih pjesama s posljednja tri albuma. Zapravo, Thompson je ispušni ez obzira na njegove FENOMEN THOMPSON: Marko Perković Thompson, najkontroverzniji glazbenik u Hrvatskoj, obara rekorde ventil za braniteljske frustracije, razočara­ obožavatelje ili rodati u mjesec dana nost aktualnom vlašću i prošlim vlastima B više od 30.000 albuma te nesigurnost u desničarski svjetonazor i rasprodati koncert na stranaka u koje su se kleli. Na toj činjenici omalovažavatelje, za razliku stadionu Poljud (50.000 on skuplja i fanove i hejtere. ulaznica!) podatak od većeg dijela hrvatske je koji više odgovara Beskompromisna osamdesetima prošlog stoljeća, nego diskografije, Thompsonovi su Pdanašnjici. Jer takvo što danas ne uspi­ kršćansko–nacionalna linija jeva ni Severini, pjevačici koja je apsolutna albumi daleko od potrošne Čovjek koji Ono što akcelerira cijeli koncept jest či­ miljenica medija i sponzora te kad bi to bili parametri posvemašnje uspješnosti, njenica da Thompson ne kalkulira. Njego­ robe za jednokratnu uporabu Seve Nacionale prodavala bi albume kao ve pjesme izraz su njegova stava i načina na tekućoj vrpci i rasprodavala koncerte razmišljanja. Iako je na prvom albumu mo­ i proširivanje koncertnog na stadionima, a ne u koncertnim dvora­ rao pod patronatom Zdenka Runjića sni­ nama. No rekorde obara Marko Perković miti nekoliko pjesama koje pripadaju kate­ repertoara. ispunjava Thompson, očito najkontroverzniji glaz­ goriji tvorevina sa Splitskog festivala koje benik u Hrvatskoj. S jedne strane uživa u se izvode na samom početku, dok ljudi iznimnoj popularnosti, a s druge ga krasi još traže svoja mjesta u publici, od prve neprijeporna subverzivnost. Činjenica je pjesme Bojna Čavoglave do albuma Ora da bez obzira na glazbeni izričaj, nitko u et labora, glazba i stihovi Marka Perkovi­ Hrvatskoj ne može svojim pjesmama na­ ća Thompsona idu beskompromisnom praviti toliki javni i društveni prijepor koliko kršćansko–nacionalnom linijom. Već na obećanja može Thompson. Drugim riječima, izvr­ sni albumi koji progovaraju o društvenoj svojem prvom zagrebačkom nastupu, stvarnosti kakve, na primjer, potpisuju Ge­ u negdašnjoj diskoteci Amazona na Ve­ BROJ SRPANJ 181, 2013. Uglazbljena povijest ili kulminacija koncepta ratničkih lesajmu, kad je na repertoaru imao tek BROJ SRPANJ 181, 2013. neral Woo, Elemental ili Dubioza kolektiv psihologe, jesu u osnovi prilično mračni priča iz davnine dvije pjesme, Thompson je desetak puta (iako nije hrvatski band, na ovom području tekstovi u kojima se pojavljuju razni nepri- ima nemalu popularnost zbog izravnih morao ponoviti Bojnu Čavoglave. Očito jatelji i zlikovci koje, dakako, valja likvidira- stihova primjenjivih na ovdašnje stanje) je već tada fenomen bio rođen, jer publi­ ne mogu zakovitlati buru koju Marko Per­ ci nije bilo dosta njegovih junačkih pokli­ ti. Upravo tako opsesivno opjevana mr­ ković Thompson izaziva svakim svojim ča. Za vrijeme Domovinskog rata to je bilo žnja mogla bi djelovati i zabavno (kao so- albumom od ostvarenja Geni kameni. sasvim razumljivo, jer za razliku od većine undtrack za neki povijesni film) da ne zvu­ Premda je njegova glazba daleko od pro­ drugih pjesama u kojima su autori zahtije­ či prilično ozbiljno, mnogo ozbiljnije negoli točnih humpa–cumpa–light–turbo–folk vali slobodu i mir, pjesama s nesuvislim stihovima koji su Thompson je s kurentna roba na festivalima i vikend–kon­ Bojnom Čavogla- certima, Thompsonov pastirski simfo rock ve govorio kako očito ima sve širi krug poklonika. ne želi da mu itko poklanja slobodu i Ora et labora mir, on će ih sam izboriti sa svojom Paradoksalno, Thompson je, zapravo, bojnom. Taj laj­ posljednji Mohikanac koji svojom glaz­ tmotiv provlači se, bom može utjecati na društvene tijekove. međutim, i do ak­ Znamo li možda osobu koja je u svoje selo tualnog albuma. dovela sto tisuća ljudi? Jedino je to uspje­ Doduše, stihovi ć ari lo Thompsonu koji je toliki broj fanova do­ kao Sjeti se sja- Š čekao 2008. u Čavoglavama na proslavi nih dana/Zrinskih arko M Dana domovinske zahvalnosti. Koji je hr­ i Frankopana više Poljud pod Thompsonom vatski glazbenik rasprodao koncerte i na pripadaju domeni Poljudu i na Maksimiru? Jedino Thomp­ povijesnih udžbeni­ son. O enormnoj prodaji njegovih CD–ova ka (a pitanje je koliki dio njegove publike sve što se može čuti u eteru i na koncerti­ čak se pričaju vicevi (to je tako zato što uopće zna tko su bili i kada su živjeli Zrin­ ma. Na posljednjem albumu Ora et labora Thompsonova publika ne zna skidati mp3 ski i Frankopan), negoli svježim bespući­ stoga jedina ljubavna pjesma Samo je lju- fileove, kaže vic), ali očito je kako je sva­ ma povijesne zbiljnosti. bav tajna dvaju svjetova toliko ulazi u uši, ko njegovo novo ostvarenje vruća roba na jer se ističe pitomim stihovima koji kores­ tržištu. Bez obzira na njegove obožavate­ pondiraju s prezentom, a ne perfektom. lje ili omalovažavatelje, za razliku od većeg Ikona tvrde desnice dijela hrvatske diskografije, njegovi albumi Očito je da je Thompson pogodio glazbe­ daleko su od potrošne robe za jednokrat­ No upravo jak nacionalni naboj priskrbio nu srž dijela shizofrenog hrvatskoga naci­ nu uporabu i proširivanja koncertnog re­ mu je status ikone tvrde desnice, ustašo­ onalnog bića i stoga predstavlja kategoriju nostalgičara, radikalnih nacionalista, pa pertoara. Riječ je o prilično promišljenim za sebe. Mnogi koji su pokušali raditi što i čak i fašista. Tako mu je 2003. zabranjen ostvarenjima čija je kulminacija recentni on, vrlo brzo su odustali, jer očito u sebi ne nastup u Amsterdamu, dok je u Rotter­ konceptualni album Ora et labora. nose tu vjeru koju Thompson svakim svo­ damu doduše mogao nastupiti njegov jim nastupom promiče: čovjek koji ispu­ Lako je pronaći razloge Thompsonove bend, ali bez njega. Publika na njegovim popularnosti: priučeni glazbenik koji je ni­ velikim nastupima voli isticati svoju kolek­ njava svoja obećanja, tvrdi krilatica koja se knuo u vrtlogu Domovinskog rata i stekao ciju ustaškog znakovlja, što je klasična ko­ isticala u najavi poljudskog spektakla. Nje­ vječnu naklonost branitelja koji su njego­ reografija koja se poslije medijski razvlači gova se popularnost ne širi samo suvre­ va najvjernija publika. Pa, kao što muš­ unedogled. No uglavnom su nositelji ta­ menim medijskim sredstvima, nego i oni­ karci uvijek vole prepričavati vojničke i rat­ kvih spomenica tinejdžeri koji samo žele ma iz doba o kojem pjevaju njegove pje­ ničke priče, Thompson je sve to uglazbio, pokazati svoj otpor dosegnutim društve­ sme: od uha do uha, s koljena na koljeno. usput se povijesno proširivši do stoljeća nim vrijednostima i svakako su tek mar­ A to su, znaju svi PR–ovci, najčvršći nači­

uši ć sedmog, s Bogom i Hrvatima kao prota­ ginalna pojavnost fenomena Thompson. ni komuniciranja. I stoga je razvidno da će B gonistima svojih pjesama. Pritom su oni Ono što je mnogo znakovitije i izazovnije fenomen Thompson još dugo biti ugrađen arin M ugroženi od sila zla, i to je uglavnom pot­ za analitičare, filozofe–etičare, sociologe, u hrvatski glazbeni korpus. 36 Fešta nad feštama 37 »Kasni« Oliver u Još jedan »mediteranskoj« režiji konceptualni album Elvisa Stanića Nema predaje u zoni sumraka Piše: Bojan Mušćet ne škude na početku skladbe Dobro došli uisti­ Piše: Aleksandar Dragaš novo poigravanja arhivskim žanrovima. domaće estrade nu je indikativan potez. Dok je Laibach iskoristio No to je samo jedan zgodan detalj koji Titov citat o tome kako ni oni na Istoku ni oni na sugerira u kojim je sve smjerovima mo­ Piše: Hrvoje Horvat a je redatelj Peter Jackson Zapadu neće nauditi »našim narodima i narodno­ rožimanje ljubavi, gla poći Tišina mora. Šteta što se to nije olovica njihovih novih nekim slučajem čuo sedmi stima«, uklopivši ga u pjesmu Panorama, što je mora, sunca i me­ dogodilo jer osobno još maštam o jed­ u doba kad je stvorena bila iznimna provokacija, pjesama snimljena Thompsonov album Ora lankolije potka je i nom albumu na kojemu bi Oliver po­ vaki sastav ili glazbenik s du­ P et labora, vjerojatno se ne Thompson nema odmak, nego afirmaciju. Za­ novog, n–tog Olive­ sve uronio u blues, jazz, stari R&B, doo gim ro(c)kom trajanja ima iza bi dvoumio kome povjeriti pravo, cijeli album Ora et labora mogao bi izvr­ rova albuma. Imala je wop… Uostalom, odavno znamo da Oli­ sebe težak zadatak snima­ je »uživo« u prostoriji za kreaciju soundtracka za na­ sno »leći« Laibachu jer ima sve elemente za obra­ dugovječna hrvatska ver, čiji vokal nije izgubio na uvjerljivosti, nja zanimljivih albuma, bez stavke Hobita. Album ima sve odlike glazbene ku­ du u njihovu stilu. Štoviše, na albumu se mogu zvijezda zabavne glazbe, naizgled ne­ može otpjevati što god poželi. Dakle, Ti­ obzira na sve godine i ko­ probe. lise za pseudopovijesni spektakl: tenziju, himnički D čuti rammsteinovske eskapade, a riječ je o ben­ Ppomućena sjaja, spornih dionica u kari­ šina mora nije potpuna transformacija, lajne iza sebe i sve ono što naboj, bogatu orkestraciju, zborske pasaže, he- jeri, ali od sredine devedesetih i albuma du koji je na svjetskoj sceni postojani Laibachov nego još jedan album na kojem je Oliver su već pokazali. Jer mi hoćemo još. Pronaći avy metal pompoznost, simfonijsku razgranatost, Vrime kojim je »ponovo izmislio sebe«, sparing–partner. omjer između poznatog zvuka, poznatog barem dva hita i funkcionalnu produkciju. Kad se a posebice sa studijskim i live albumi­ istodobno i onaj stari, ali i onaj novi koji S »potpisa« i manje poznatih novotarija još je se ne boji određenih mijena. tome doda već pročišćeni hard rock glas prota­ ma za Aquarius Records u čiju je nisku kompliciranije na trusnom domaćem disko­ gonista, onda četa patuljaka uz svesrdnu pomoć Napredak? zgodno uklopio i suradnju sa Stjepanom Stazom jazza tako je najsnažnije kroči­ grafskom terenu, gdje se CD–i prodaju sve domaće srednje struje baš Valjak i Gibonni jednog hobita i čarobnjaka mogu uz glazbenu Hauserom, Oliver ne zna za nevere i bro­ la najdojmljivija, naslovna skladba Tišina manje, a svaki iskorak u nepoznato znači rizik pokušavaju vidjeti što se može napraviti u EU, potporu junački nadvladati zlog zmaja Smauga. Od prošlog studijskog albuma prošlo je sedam dolome. Nautičari ne vole bonacu, ali u mora za koju glazbu, kao i za šansonu gubljenja masovne publike. nakon što su godinama na tuzemnom tere­ Dobije li Jackson i prijevod stihova, zacijelo ne bi godina, a on je bez problema dignuo prašinu i kod Oliverovu slučaju ta »glazbena bonaca« Zadnja karta, potpisuje sam Oliver, po­ nu podizali kvalitativni prag srednjostrujaške imao nedoumica: Nebom lete šišmiši i vrane/al’ onih koji mu vjeruju i kod onih koji ne mogu vjero­ i nije loša »prognoza«. Dapače, umjesto pop–rock scene. novo prizivajući naklonost bijelo–crnim Stidljive promjene je soko za njih previsoko/ne- vati u to što čuju. Pritom je očit bacakanja po valo­ BROJ SRPANJ 181, 2013. bom lete šišmiši i vrane/al’ dok jazz tipkama Charlie­ BROJ SRPANJ 181, 2013. napredak, jer Thompson pjeva vima stilova koji mu je zla, bit će i anđela ili Prvog ja Richa i Raya Charle­ Svaki »pravi« bend mora i Bez kompleksa Marko Perković čvršće i ujednačenije nego pri­ u drugoj polovici Oliver Parni valjak nam kralja pomaza Bog/i dao sa dok odjavna, unplu- na koncertnom terenu do­ Thompson je, aranžmani su dotjerani, a pro­ osamdesetih i prvoj blagoslov svoj/da vodi svoj polovici devedesetih gged verzija Konfiden- kazivati vrijednost, da ne Nitko od njih ne mora ima­ dukcija njegova vjernog suigra­ Tišina mora Nema narod kroz trnje i led/zakon da nisu pristajali, Oliver ce, nešto poput uspore­ završi u »virtualnom živo­ ti nikakav »kompleks« pri vlada i red. Ora et labora ča Tihe Orlića u tome baroknom se posljednjim albu­ tu«, što je kod nas najčešća izlasku van. Dapače, Va­ Aquarius Records ne bossa nove s divnim predaje D opsaj pristupu nigdje ne šteka. Kad se mima doima poput situacija s mnogim jedno­ ljak je trebao svirati s Ae­ Zapravo, gotovo u svakoj pje­ Croatia Records solom Branka Sterpina unja tome pridoda i ovitak koji potpi­ kapetana koji mir­ kratnim medijskim zvijez­ Croatia Records rosmithom na planiranom D smi na albumu Ora et labora na flughorneu savršeno suje studio Nexus, a koji bi mo­ nom rukom sigurno dama i zvjezdicama brzog beogradskom nastupu i tu Hus, Preksi i Aki: sjajan izlet! pojavljuju se arhaični stihovi s pristaje «arhidalmatincu« gao krasiti i ovitak kakve povije­ »navigava« svoj glaz­ sjaja i još bržeg pada. Svi bi se možda najlakše vidje­ ratničkim pokličima, što se mi­ u čiju je mrežu ponovo sne čitanke, očito je da je album beni brod. koji aktivno sviraju još od le sličnosti s »vanjskim« po­ je više energije. I više međusobnog prosvi­ ne’ na ograničenja, a još više kad neko etabli­ ješa s neskrivenim prokršćan­ ulovljeno nekoliko mae­ napravljen studiozno i promišlje­ osamdesetih, ili dulje, su­ stavama koje (očito) vole. ravanja Brka i Husa, Bere, Preksija i Dade s rano ime poput Valjka isto tako pljune okolnoj skim i nacionalnim stavovima. Ako je prethod­ stralnih skladbi, uključiv­ no. Možda to nije najbolje ostva­ očeni su sa sličnim proble­ Baš zbog te perfekcije i su­ Akijem, kao zaštitnim znakom ispred njih (a estradnoj istini i žabokrečini u oči. Uzmemo li Stoga bi se, kao i za dva pret­ ni studijski album ši spomenutu Moje lipo, renje u njegovoj karijeri, ali očito mima i »hipotekom« prošlih periorne sviračke postave Tinom Kresnik na pratećim vokalima s njim). u obzir da kod nas izvođači srednje struje tog hodna Thompsonova ostva­ Samo da je tu suge­ ukusan dalmatinski pop je kako je najcjelovitije. No indi­ zasluga te s publikom koja koja na svakom »mjestu« tipa snimaju albume i sviraju za sličnu publi­ renja, moglo reći da je posri­ rirao priklanjanje sta­ Branimira Mihaljevića Do kativno je da se snaga albuma ih voli baš onakve kakvi su ima ključnog igrača, nije Odgoj publike ku, sva ta »narodna masa« s Valjkom dobi­ jedi konceptualni album. Da je rim ljubavima, soulu i može poistovjetiti uglavnom s kraja vrimena, klasičnu bili dok je i ta publika bila čudno što je dodatni CD va neusporedivo više nego od jada i bijede scenska kategorija rock–ope­ bluesu, naravno na guslarskim epovima o osamlje­ dalmatinsku kanconu mlada i sve je bilo ljepše, pa u trostrukom pakiranju no­ Kao i svaki slobodoumni rock–kritičar, i ja bih estradne konkurencije, ma kako popularne. re još aktualna, Ora et labora nim herojima, potlačenom naro­ njegov, dalmatinski Tedija Spalata Jel’ mi su- i ti iz publike. Stoga je i pro­ vog albuma popunjen kon­ volio da Hus više potegne u nekom radikal­ mogla bi stati uz bok Gubec– du, prokletim izdajicama i osta­ način, Tišina mora đeno te finu spregu sin­ mjena u karijerama manje, certnim snimkama iz Arene nijem smjeru i »saspe« po spisku svima, no begu. No nije. Posrijedi je aktu­ lim motivima davne prapovijesti. sugerira priklanjanje tesajzera, električne gi­ ili one mogu biti stidljive, da Zagreb i iz beogradskog zgodno je promatrati kako sve te pjesme, na­ alni album koji spaja postulate Pa kad se kaže da u hrvatskim još jednoj »ljubavni­ tare i »clemonsovskog« im masovna publika »ne Sava centra, gdje su pet čelno prihvatljive i simpatične širokoj publici pastirskog i simfo–rocka sa sti­ medijima Drugi svjetski rat još nije završio, moglo ci« — jazzu s medi­ sola saksofonista Draže­ zamjeri«. Kad govorimo o večeri zaredom svirali »ište­ »ispod žita« u tekstovima vele puno toga pa­ hovljem koje veliča ugnjetavani narod u borbi pro­ teranskim, odosno bi se reći da u hrvatskoj diskografiji Hrvati još nisu na Bogdanovića u S to- Parnom valjku, nemogu­ kano«. Zbog iste te perfek­ metnoga. Izuzmemo li klasične ljubavne ba­ tiv zla, Sotone, prodanih duša, tame, krivokletni­ latino ugođajem, za što je najzaduženiji stigli na more. bon jubavi Arnea Politea. će je razdvajati njihov dis­ cije ne čudi što pridruže­ lade Kralj iluzija, Aleluja (ja još vjerujem u nas) ka, kukavica, lažnih proroka, izdajica, varalica, ot­ arni valjak je 28. lipnja i najzaslužniji Elvis Stanić. Ako je Samo kografski i koncertni rad. ni DVD Bez šminke sadrži i Jedino ti, pjesme poput Tanki živci, Zona padnika, strašnih ubojica, sila mraka, juda te Par­ Ora et labora zapravo je iznimno taman album (ne da je tu, na kojem je ključni suradnik bio Upravo su u spoju tih dva­ šest videosnimki »iz rupe«, sumraka, Stvarno nestvarno, nakon uvod­ tije i jugokomunističkih ostataka. Toliko neprijate­ Bez podilaženja publici velikim koncertom u Poljskoj samo zbog ovitka i garderobe Thompsona i nje­ Ante Gelo, bio najavljivan kao album ot­ ju dijelova za promociju no­ ko su balade i s proba (plus videospot pr­ nog hita Samo da znaš, govore o stanju oko P lja rijetko bi koja rap skupina mogla nabrojiti, ali gova banda) koji potencira arhetipsku bitku Dobra klona od standardnog stila »kasnog« Oli­ Kao i za bestseler Samo da je tu, tako i vog albuma Nema preda- vog singla Samo da znaš), nas ili barem o dvojbama odraslih ljudi a da očito takav povijesni glazbokaz može biti itekako — i posebnim televizijskim i Zla u raznim alegorijskim inačicama. Pritom do­ vera, što se ipak pokazalo netočnim, čini za Tišinu mora stoji da je šteta što tada je našli prostor da »gurnu« jer Valjak na probi zvuči bo­ nisu komplicirane onima mlađima u publici. inspirativan. Samo da znaš bro ne pobjeđuje, nego se uglavnom detektira zlo se da je slična receptura primijenjena i priču u zanimljivom smje­ A lje nego mnogi na pozorni­ Samo, govore to na pristojan način, dok je Ante Gelo, a sada Elvis Stanić nisu još na Tišini mora. unplugged nastupom na poljskoj na svim razinama, koje, dakako, napada Boga, dublje Oliverov glas uronili u jazz i blu- ru. Kad ste čuli da je neki hitovi za zborno ci. Uostalom, polovica no­ razina svirke nepristojno visoka. Ako su bala­ Nadahnuta publika Hrvate i njihove prijatelje. Istodobno, očito takav es, ali podjednako veseli što na posljed­ domaći glazbenik publici vih pjesama snimljena je de i Samo da znaš hitovi za zborno pjevanje, državnoj televiziji — napravio pristup nadahnjuje i publiku koja u toj glazbenoj Stazom jazza njim albumima barda dalmatinske pi­ na koncertu odsvirao cijeli pjevanje, ostale su upravo »uživo« u prosto­ ostale su za zborno slušanje; tehnička razina Da je publika nadahnuta, dokaz je da je album u inačici slika Otona Ivekovića nalazi izlaz iz svojih sme nema ni primisli o podilaženju pu­ novi album, još i prije nego riji za probe. To si može­ svirke doista je kontinuirano visoka, ali i funk­ samo mjesec dana prodan u 30.000 primjeraka, praktični proboj u povodu ulaska frustracija. Stoga je Ora et labora album koji se Elvis Stanić, koji je odsvirao gotovo sve blici koja pod dalmatinskom zabavnom i što je izašao? Zanimljivom za zborno slušanje. te dopustiti ako »imate u cionalna, bez pretjerivanja (osim ako nije pre­ što je definitivan dokaz Thompsonove utjecajno­ tjerivanje superiorna sviračka izvedba spram sigurno neće promatrati kroz prizmu pjesme–dvi­ instrumente, toliko je zamjetan, na uku­ pop–glazbom smatra neukusne narod­ promocijom Valjak je na prstima«, pa nema razli­ sti. Ora et labora ne mora se »razvlačiti« po većini većine konkurencije). Nakon nedavne isporu­ Hrvatske u EU. ju, koje će hrvatski reprezentativci poželjeti čuti u san način, da ne bi bilo pogrešno inter­ njačke derneke s grčko–brčkim ritmom Facebook koncertu za 500 ke između kvalitete snimki radijskih i televizijskih postaja da se pjesme s nje­ ke finih country, soul, blues i ostalih žanrov­ pauzi neke utakmice, nego kao ostvarenje koje u pretirati to kao još jedan novi kurs. Ipak, kakvih se Oliver, stareći lijepo i dostojan­ fanova u Tvornici napravio ostalih pet pjesama iz stu­ ga počnu progresivno širiti, i to usmenom preda­ skih premaza i stilizacija iz Doma sportova, njegovoj diskografiji predstavlja još jedno širenje Tišina mora, zahvaljujući glavnim auto­ stveno, davno odrekao u korist pjesama baš to, a zatim to ponovio dija RSL u slovenskom No­ jom. No da Thompson ima samo ljubavne stihove granica. Gotovo da Thompson i njegov bend ima­ kakve inače ne čujete kod nas, album po­ rima (Tedi Spalato, Branimir Mihaljević, o ljepoti ljubavi, mora, sunca i melankoli­ i u Beogradu. Valjak uži­ vom Mestu, jednog od teh­ (na albumu ima jedna takva pjesma — Samo je ju povlašten status na hrvatskoj sceni, jer funkcio­ kazuje da »nema predaje« drugim, električ­ Arne Politeo, neizbježni Jakša Fiamen­ je. Ljepoti života pod suncem nebeskim, vo je besprijekorna maši­ nički najopremljenijih u široj ljubav tajna dvaju svjetova) nakalemljene na odje­ niraju više kao fenomen nego kao glazbenici. Da­ na, što se vidjelo i na zatvorenom koncertu okolici. Usporedbe s Aerosmithom ponajviše nim »sredstvima«. Iako, imali su oni već slič­ go i sam Dragojević) klasičan je olive- onkraj mora plavetnoga i vječne ljubav­ ke Bijelog dugmeta, Rammsteina i Zbora Ivan kako, sami su izborili takav status, a potvrda se rovski album. Doduše, prvi taktovi uvod­ u Tvornici, ali i na velikom, izvrsnom unplug- se odnose na sindrom classic–rock zvuka i nih poteza, recimo odlični big band koncer­ ne sjete. Te tri životne opsesije, uhvaće­ Logično, alternativa je uvijek ‘ljuta’, ali raditi Goran Kovačić, vjerojatno bi se njegov krug po­ ne mora čekati — mnogi Hrvati i brojni znatiželjni­ ne skladbe Moje lipo Dade Pastuovića ged nastupu u Domu sportova prije nekoliko sviračku »masu« koja vas zatrpa na novom ti u Studentskom centru i na Šalati s hrpom ne u mrežu ispletenu od mediteranskog isto tako ‘ljuto’ i profesionalno s još više lju­ klonika sveo na broj fanova koji ne prelazi trocifer­ ci pohrlili su na Poljud vidjeti što je novo u stoljeću (nekadašnjeg člana Tutti fruttija i Biliće­ mjeseci. Stoga ne čudi da su 28. lipnja veli­ albumu, zvuka u kojem svaki instrumentalist gostiju i bijelim odijelima. Uvijek sam za ra­ popa, jazza, dalmatinske pisme i blue- di u publici jednako je bitno, pogotovo kod ni broj. Ali, kao i na prijašnjim ostvarenjima, stihovi sedmom. ve Newere), zahvaljujući Elvisovoj usnoj kim koncertom u Poljskoj — i posebnim te­ obavlja svoje zadatke s maksimalnim dome­ dikalnu alternativnu scenu i ‘kopanje’ bage­ sa koja starom morskom i glazbenom nas. Odgajati masovnu publiku, da nam ma­ koji kao da su ispali sa stranica Hrvatskog slova, harmonici, naznačili su da bi pred nama levizijskim unplugged nastupom na poljskoj tom. Deset novih pjesama ne donosi promje­ rima protiv okoštalih pravila, ali kad se to radi Ako se među njima slučajno zatekao i Peter Jack­ vuku ne bježi iz ruku, fina su potka Tišine sovni ukus ne ode u »vražju mater«, stvar je svakako su ključna stavka njegova stvaralaštva. mogao biti album stilski srodan posljed­ državnoj televiziji — napravili praktičan pro­ ne u odnosu na Husov autorski rukopis po­ u srednjoj struji jednako je dobro, premda je mora, još jednog »klasičnog albuma ka­ kojom se ne bave mnogi. Ovi projekti Valjka son, mogao bi Thompsonu osigurati i međuna­ njem uratku Boba Dylana. Ovdje, narav­ boj u povodu ulaska Hrvatske u EU, i to upra­ sljednjih godina, ali se u svirci i klasično (ali manje ekscesno i šokantno. Zanimljivo je kad Na primjer, sample Tuđmanove izjave o crnim, žu­ snog Olivera«. čine baš to. rodnu karijeru; jedino ne bi bilo dobro da zbog no, ne mislim na stihove, nego na Dyla­ vo unutar EU. Uglavnom, zvuči logično da od dobro) postavljenim aranžmanima primjeću­ neki mlađi glazbenik radikalno i hrabro ‘plju­ 38 tim i zelenim vragovima koji se prodaju za Judi­ njegove glazbe izbije novi svjetski rat. 39 Tragom predstavljanja DVD–a, 13. svibnja 2013. u Kazalištu Komedija Hrvatski doprinos Vizionarsko djelo: Zelena livada kao EU Wagnerovoj godini Novi se DVD sadržajem poklopio s povijesnim trenutkom ulaska Hrvatske u EU Piše: dr. sc. Irena Paulus kojima se svi smijemo kada dolazimo gleda­ vijesti hrvatskog mjuzikla. Ključ su najprije bili koji se ne slažu poput njihovih »generala« i Piše: Davor Schopf ti Jaltu, Jaltu, svojedobno su krojili sudbine songovi Alfija Kabilja, majstora melodije za koji su, opet poput »generala«, spremni po­ bezbrojnim »sobarima«, naročito onima koji sve uzraste i sve naraštaje koji je, kako je za­ dijeliti svijet, tu su i ruski, američki i engleski ad je 13. svibnja 2013. su živjeli u Berlinu, Poljskoj i sjeveroistočnoj pisala dr. Koraljka Kos, znalački iskoristio sve agenti. »Agente« autorski tim nije izmislio, jer agnerova godina donijela je, potpuno opravdano, u Zagrebačkom grad­ Aziji. Političarima koji su došli nakon Roose­ šanse koje je pružao tekst. A bit teksta bila je su oni bili dio života u Hrvatskoj, u Jugoslaviji dvostruki CD nakladnikâ Fonda Lovro i Lilly Matačić skom kazalištu Kome­ velta, Churchilla i Staljina i koji su se mora­ zaobići »velike generale« čija je podjela svijeta i u svijetu (špijunaža je bila dio Hladnoga rata, i Cantusa sa živom snimkom koncerta Zagrebač­ dija promoviran DVD li nositi s njihovim odlukama, uopće nije bilo imala dalekosežne posljedice, i usredotočiti a Hladni je rat bio izravna posljedica podje­ ke filharmonije pod ravnanjem Lovre von Matačića Jalta, Jalta s najnovijom smiješno, kao ni ljudima koji su snosili poslje­ se na male ljude, sobare. Razvijanjem geni­ le Europe na »američki« i »sovjetski« terito­ zabilježenom 15. ožujka 1974. u Koncertnoj dvorani postavom (glumci: San­ dice podjele Europe na Istočnu i Zapadnu, jalne ideje da se konferencija na Jalti prikaže rij; umjesto da se usuglase, čemu se naivno Vatroslava Lisinskog. Tada dra Bagarić, Đani Stipaničev, Ronald Žlabur, jer su se međusobno »gledali« kroz tamu že­ iz prizemne perspektive jednostavnih ljudi »iz nadao američki predsjednik Roosevelt, dvije su izvedeni prvi i treći čin Wagnerove opere Valkira (Die KDražen Čuček, Mila Ele­ ljezne zavjese. Jugoslavija puka«, shvatilo se da ti »obični« ljudi najprije su svjetske velesile zbog podjele došle u po­ WWalküre). Možemo biti ponosni što je glazbena sredina Richard Wagner koja se, barem nakon Drugoga svjetskog rata, ne može gović i drugi; režija Vlado je u vrijeme nastanka mj­ moraju pomiriti svoje nacionalne raznolikosti litičko–vojni sukob koji je tinjao desetljećima, Alfi Kabiljo na hrvatskom plovilu jedri prema EU/Jalti – domovini u kojoj vladaju pravednost i sloga pohvaliti pretjeranim izvođenjem Wagnera, iznjedrila i Štefančić; orkestar i zbor Alfi Kabiljo — uzikla još bila jedina zemlja da bi uopće mogli raditi i najbanalnije stvari, najavljujući novi rat). Die Walküre — jinka — što je doista točno, ali ima različite ko­ njezinih likova ne razmišlja o graničnim prijelazi­ doživjela takvu izvedbu, zahvaljujući u prvom redu diri­ Kazališta Komedija; diri­ Milan Grgić koja je zadržala neutralnost poput sušenja rublja, kupanja ili ispijanja čaja. gent Veseljko Barešić), pro­ notacije, pa čak i one koje danas omogućavaju ma, nego jednostavno objavljuju putovanje — gentskoj pokretačkoj snazi Lovre von Matačića. prvi i treći čin unutar blokovske podje­ Poznavatelji povijesti u tome bez problema motorima, organizatorima i Hladni rat i feminizam usporedbu Filipovne s Julijom Timošenko, koja »Na Antarktiku!« Nitko ne razmišlja o problemi­ le Europe na članice NA­ uočavaju presliku odnosa stvarnih »genera­ autoru, Alfiju Kabilju, po­ Mjuzikl Jalta, je prije deset godina bila jedna od najmoćnijih ma s kojima će se suočiti, ni o činjenici da će Fond Lovro&Lilly TO–a i članice Varšavskog la«, jer je taj odnos prije svega bio temeljen na Vrsni protagonisti najprije je bilo na umu još Osim teme Hladnoga rata, koji je u vrijeme žena svijeta, a koja je sada, poput kakve suvre­ morati naučiti živjeti na nov način — kao i o či­ Matačić i Cantus d.o.o Jalta (DVD) pakta, ali pitanje je kako su nepovjerenju (zna se da ni Churchill ni Roo­ jedanput predstaviti to izni­ nastanka mjuzikla još postojao (u to se vrije­ mene Ivane Orleanske, kažnjena zatvorom i teš­ njenici da njihova Zelena livada na Antarktici (ka­ Tehnički odlično priređena snimka žive izvedbe (maste­ mno glazbeno–scensko aktualne vlasti mogle gle­ sevelt nisu vjerovali Staljinu, ali su ipak morali me činilo kao da napetost između Amerika­ BROJ SRPANJ 181, 2013. kom bolešću). kve li nemoguće kombinacije!) možda i nije tako BROJ SRPANJ 181, 2013. Orfej 2013. dati na smijeh u gledalištu s njime pregovarati, prije svega zbog ishoda ring Krešimir Seletković) te izvedba Zagrebačke filhar­ djelo koje se još uvijek diči naca i Rusa nikada neće prestati), Grgić se savršena i da će se i ondje morati prilagođavati kad se prikazivala uglaz­ rata na Pacifiku). Ono što je sobarima »odu­ monije i sastav solista, omogućuju da se taj CD i izved­ jedinstvenošću ne samo dotaknuo i teme feminizma — jer što su dru­ kako bi se živjelo. glazbene invencije nego bljena priča o konferenciji zeto« jest pozicija moći, bez koje oni nisu mo­ Jedna obična livada ba mirne duše mogu uspoređivati sa srodnim snimka­ go Nina Filipovna i brigadirke nego žene koje ma poznatih diskografskih tvrtki. Zagrebačka filharmo­ i tematike. Danas, kad je na Jalti. Unatoč sukobu sa gli sudjelovati u podjeli svijeta, ali su mogli di­ (izravno ili neizravno) pokreću svijet? Mjuzikl Ako je Zelena livada doista Europska unija, u ko­ No središnja točka sadržaja, ono univerzalno u nija, pod sugestivnim Matačićevim vodstvom, iskazala Hrvatska postala članicom Staljinom, SFRJ je bila ko­ jeliti sudbine milijuna pojedinaca kojima je ta je zapravo nastao između drugog (kraj četr­ joj ćemo tek učiti kako i prema kojim pravilima mjuziklu je, unatoč »političnosti« fabule a uz laku je svu reljefnost Wagnerova glazbenog toka (primjerice, Europske unije, sadržaj munistička zemlja, tako da podjela promijenila živote. desetih godina dvadesetog stoljeća) i trećeg živjeti, onda nije loše podsjetiti se da je upravo koji se Milanu Grgiću i Alfiju notu glazbene komedije, utopijsko mjesto — Ze­ uzbudljiva predigra prvom činu te veličanstvenî uvod u su njezine službene i ne­ (devedesete godine dvadesetog stoljeća) fe­ ta zajednica indirektno nastala zbog Staljino­ Kabilju prije četrdeset dvije Grgić i Kabiljo 1971. godine maestralno su lena livada. Smještajući je na Antarktiku, daleko kas valkira i završni prizor). Posebna su priča odlični pro­ službene veze sa Sovjet­ minističkog vala, ali je neprestano »tinjao« ve, Churchillove i Rooseveltove podjele Europe godine činio intrigantnim, »žonglirali« aktualnim elementima političkog od mjesta priče, ali i daleko od mjesta na kojem tagonisti, većinom domaći, ponajprije sopranistica Bo­ skim Savezom i dalje bile kao ideologija i kao pokret, što je autore u davnim četrdesetima, pred sam kraj Drugog postaje još zanimljiviji, dublji i svakodnevnog života, tako da su rekli sve, ljudi izvode i gledaju mjuzikl Jalta, Jalta, autori su žena Ruk–Fočić. Ulogu Sieglinde predstavila je zagre­ vrlo jake. (svjesno ili nesvjesno) navelo na to da u sadr­ svjetskog rata. Dakle, je li Zelena livada vizionar­ i univerzalniji. pa čak i vlastito političko stajalište, ali služeći Zelenom livadom odvukli pozornost svih poten­ bačkoj publici u punom glasovnom sjaju, nekoliko go­ žaj stave jednu jaku i jednu nešto slabiju žen­ ska metafora za zajednicu poput Europske uni­ se metaforama, alegorijama i, ponajviše, ko­ cijalnih kritičara. Sapleteni u svijetu mašte, u mje­ dina poslije nastupa s njom u Ženevi i Milanu (Scala), Zapravo je fascinantno kako su se Kabiljo i sku figuru (zanimljivo je primijetiti da glumci je? Ili je Zelena livada ipak mjesto iz mašte? S generala na sobare mikom kao najjačim stu koje ne pripada nikome, u kojemu nema zla, pokazujući fraziranjem, donošenjem teksta te lakoćom i Grgić odlučili uglazbiti priču o kontroverznom nove postave na jednom mje­ »oružjem«. Uz a na kojemu postoje samo cvijeće, trava i lep­ intenzitetom zapjeva, zašto je u inozemstvu bila tražena povijesnom događaju, i to u vrijeme kada su Umjesto da postane tempiranom bombom, stu umeću primjedbu atačićeva sobare, tiri, gledateljima Jalte, Jalte otkrivaju da tema Ujedinjeni u različitosti — za upravo kao pjevačica njemačkog repertoara. Poslije ju je kontroverze »poretka« i »uređenja« Europe materijal za libreto postao je temeljem jednog o tome kako je nije konferencija na Jalti (kontroverzna, kritizira­ šankom! pjevala i u Bečkoj državnoj operi. postojale kao izravna posljedica konferenci­ od najpopularnijih, ako ne i najpopularnijeg Nina Filipov­ osobnost i na i zapamćena po lošem u povijesnim analima), M je na Jalti. Generali i njihova »podjela svijeta« glazbeno–scenskog djela u mršavoj po­ na Ukra­ nego je obična — livada. Zelena se livada čita Kabiljo je imao feeling, jer himničnost songa Prvi Wotan u Africi duh te glazbenički i kao »nada u bolje sutra«, kao mjesto koje ne po­ Neka cijeli ovaj svijet donosi osjećaj za domo­ stoji, ali koje bi moglo postojati da su ljudi druga­ vinu u kojoj vladaju pravednost i sloga, koja se Wotana je tumačio naš nezaboravni vagnerijanac, bas– umjetnički intelekt čiji. U kontekstu vremena nastanka mjuzikla, Ze­ ne može i ne smije dijeliti i u kojoj je nacionalnost bariton Tomislav Neralić. Iako je, u kontekstu te koncer­ e li Zelena livada vizionarska lena livada mogla je biti SFRJ kao jedina zemlja pojedinca iznimno važna. Je li to himna Europ­ tne izvedbe bez drugog čina opere, imao smanjeni za­ bili su formirani u Europi koja se otela blokovskoj podjeli i zadr­ skoj uniji koja u sedamdesetima nije ni postojala, datak, u trećem činu iskazao se autoritetom jednoga od metafora za zajednicu poput žala neutralnost (unatoč službenom prisvajanju ali na čijem su mjestu postojale druge europske vodećih europskih vagnerijanaca svojega doba (bio je i predodređeni za J komunističkog režima po uzoru na Sovjete i una­ zajednice? Doduše, to je zajednica koja je slože­ prvi Wotan u Africi!). Atraktivna Brünhilda je mađarska Europske unije ili je to ipak mjesto toč neslužbenoj čežnji za životom kakvim žive nija od livade s travom i cvijećem, ali... Ujedinjeni sopranistica Eszter Kovacs, pa i njihov veliki prizor odiše filozofske komponente Amerikanci i stanovnici zapadne Europe). Takvo u različitosti čak su i songovi iz mjuzikla koji po­ iskonskom dramskom snagom sukoba oca i kćeri. Nje­ iz mašte? je tumačenje Zelene livade u ono doba bilo očito dupiru univerzalnost zamisli. Jedina pjesma koja mački tenor Hermin Esser iskusno je zvučeći i suvereni Wagnerove i zato je mjuzikl Jalta, Jalta bio, moglo bi se reći, je blago nacionalno obojena jest Grišina pjesma Siegmund, odličan partner Boženi Ruk–Fočić u prekra­ politički podoban (autori su se, međutim, čuvali o Jalti, no ne o Jalti na kojoj se održava konfe­ snom ljubavnom duetu Sieglinde i Siegmunda. Matačić gesamtkunstwerkovske da izraze bilo kakvo političko stajalište, a svoj su rencija koja će mnogima promijeniti živote, nego je dobro znao među svjetskim, ali i hrvatskim pjevačima, odnos prema konferenciji na Jalti zakrilili urnebe­ o Jalti koja je njegov dom, mjesto gdje živi, koje naći odgovarajuće tumače. Jedan je od njih bas Franjo misli. snim smijehom i prekrasnim melodijama). S dru­ voli. S druge strane, Whisky, votka i gin objedi­ Petrušanec kao Hunding, a valja istaknuti i osam valkira: ge strane, za sudionike Hrvatskog proljeća koje njuju tri nacije — američku, sovjetsku i englesku Elena Hristova, Branka Beretovac, Veselinka Ančevska, je upravo bilo na vrhuncu, Zelena livada mogla je — na publici (i autorima i izvođačima) široko pri­ Gordana Marić–Šir, Blaženka Milić, Dubravka Zubović, predstavljati Hrvatsku, državu o kojoj se sanjalo. hvatljiv način (za šankom), ali istodobno donose Jasna Podolšak i Nina Čangalović. Teško je ovdje ma­ jedinstvo i specifičnosti (glazbe i teksta) koji rese kar spomenuti gdje je Matačić sve radio Wagnera: od Dresdena i Berlina, preko Vizionarska metafora? moto Europske unije kao Zelene livade. Stuttgarta i Münchena, do samoga Bayreutha, pa onda Frankfurta, Beča, Londo­ Zapravo, u svakoj bi se pjesmi mogao naći na i Pariza. Izvodio ga je po cijeloj Italiji pa čak i u Buenos Airesu, a koristio je sva­ Jesu li Grgić i Kabiljo bili vizionari? Ostvarenje podtekst, pa tako napisani tekst katkad nuka ku prigodu makar za kakvu koncertnu izvedbu u Zagrebu. Jer njegova osobnost i jednog sna dovelo je, upravo danas, do ostvare­ glumce da improviziraju i referiraju se na aktu­ duh te glazbenički i umjetnički intelekt bili su formirani i predodređeni za filozofske nja drugog. Nije li onda, u sedamdesetima, bilo alne događaje u izvedbi predstave. Autorskih je komponente Wagnerove gesamtkunstwerkovske misli. vizionarski razmišljati o postojanju Hrvatske kao poruka mnogo, one su višeslojne i odjevene u Tvrdo ukoričeno izdanje dvostrukog CD–a (urednica dr. sc. Eva Sedak) luksuzno članice Europske unije, koja je, doduše, mnogo ruho nasmijanih sobara, njihovih prijatelja, lju­ složenija zajednica/država/mjesto od onog koje je oblikovano i bogato opremljeno popratnim tekstovima Walküra Zorana Kravara, bavnica, poznanika, »opasnih tipova« i šefova. Wagnerov glazbeni jezik Mladena Tarbuka, Čvorišta glazbene drame Nikše Bare­ predlažu Kabiljo i Grgić? Do te je zajednice put Uz takve likove i takav sadržaj, ali i uz široke i izu­ bio dug, baš kao što se pretpostavlja da će ga ze te Matačić i Wagner Ane Vidić. Ukratko, ozbiljan i respektabilan hrvatski dopri­ zetno pjevne melodije, Grgićeva i Kabiljova Jalta, nos Wagnerovoj godini! prijeći junaci mjuzikla Jalta, Jalta nakon što pred­ Jalta ne zastarijeva ni nakon više od četrdeset stava na pozornici završi i dirigent spusti palicu. godina, ni u Jugoslaviji, ni u Hrvatskoj, ni u Eu­ Zanimljivo je da, baš kao u svakoj priči, nitko od ropskoj uniji. Upravo vizionarski. 40 Nova postava Jalte između skladatelja i redatelja 41 U potrazi za dobrim zvukom i još boljom glazbom Dubrovčanka Marijana Hajdarhodžić pjeva u sve popularnijem londonskom rock–sastavu

Piše: dr. sc. Irena Paulus činjala u Veneciji, a nastavljala se putovanji­ je kao »umjetno« stvoreni zvuk, nego kao tera, no neke se ponašaju gotovo tematski Ili kako izvesti domaću glazbenu pamet na svjetsku tržnicu ma kroz Izrael, Tursku, Iran, Kirgistan, Afga­ prirodni temelj glazbenim djelima. Nad tako (primjerice Venecija donosi prekrasnu violon­ U potrazi za Markom Polom hvaljena je tele­ nistan, Tadžikistan, Kinu, Mongoliju, Tibet, stvorenom osnovicom lako je crtati, ali samo čelističku temu koja će se nazreti i u drugim vizijska serija redatelja Mire Brankovića koja Borneo, Šri Lanku i Indiju, Grubačević, koji kada se dobro poznaje što i kako. Kao skla­ brojevima). Piše: Ognjen Tvrtković dinistas, dok se distribucije prihvatio Cadiz u osam epizoda prati putovanja Marka Pola se do sada uglavnom bavio glazbom balkan­ datelj sklon glazbenim pustolovinama, Gru­ Music. I to nije sve: trubu je odsvirao Dže­ opisana u knjizi Il milione Rustichella da Pise. skog, europskog i američkog područja, mo­ bačević se bacio u pustolovinu pronalaska i Grubačević, međutim, tu nije stao. Poneg­ mal Cakić, opet iz Dubrovnika, klasični glaz­ U potrazi za Markom Polom također je album rao je duboko zaći u zvukovne posebnosti kupovine/posudbe autentičnih glazbala kao dje je glazbi dodavao glasove (na primjer, u vi naravno znate za Dubro- benik džezističkih aspiracija i član Dubrovač­ televizijske glazbe Dalibora Grubačevića koji svih tih nama ne samo fizički nego i kulturno što su saz, duduk, morin khuur, cimbal, tabla onoj koja se odnosi na Mongoliju nastojao je vačke trubadure i njihovu kog simfonijskog orkestra, dok se za grafič­ je ove godine dobio nagradu Porin u kate­ udaljenih krajeva. i drugi. Većinu je sam naučio svirati (saz, du­ evocirati mongolsko grleno pjevanje), što joj nezaboravnu pjesmaricu ko oblikovanje potrudila zagrebačka ekipa. U goriji albuma originalne glazbe za kazalište, duk) te ih je sam i odsvirao je dodatno pojačalo ambijentalni ugođaj, ali koja nam je uljepšavala sva­ međuvremenu grupa je rasla, primala nagra­ film i/ili TV. Skladatelj je detaljistički pri­ na soundtracku, improvizi­ je album učinilo konkretnijim. Dodao je i po­ kodnevicu šezdesetih, se­ de, snimala za Radio BBC i dobivala odlič­ onuo poslu, a to se izravno Dalibor nešto zvučnih efekata (zvukovi prirode), ali damdesetih i dalje. Sjećate li ne kritike. I sve su to uredno dokumentirali na Naravno, riječ je o glazbi pisanoj za istoimenu rajući upravo onako kako otkriva slušanjem njegova bez pretjerivanja i s mnogo ukusa, tako da se kad je njihov pjevač Hamo Hajdarhodžić omotu ploče, tako da smo se mogli pohva­ televizijsku seriju. U njoj se Grubačević od­ Grubačević se to radi u izvornim kraje­ albuma. Dobro je proučio CD nikada nije na rubu da se pretvori u mu- davne 1968. u londonskome Royal Albert liti da je dio hrvatske »glazbene pameti« na lučio na nekoliko zanimljivih iskoraka, među vima. Za neke je tražio po­ S ljestvice, ali i način na koji U potrazi za zak isključivo upotrebljiv u liftovima ili wellne- Hallu pjevao prekrasnu pjesmu Jedan dan najbolji način izvezen na prestižnu englesku kojima je odluka da donekle izmijeni uobiča­ moć (primjerice, ona Gor­ se glazba »ponaša«, odno­ ss centrima. Đele Jusića? E, njemu se rađala kćerka kad rock–scenu. jeni način skladanja uz upotrebu (ili simulaci­ dane i Miroslava Evačića sno na koji komunicira sa Markom Polom je s Trubadurima snimao legendarnu pjesmu ju) orkestra. To ne znači da na albumu orke­ bila je neprocjenjiva za sni­ svojim slušateljima. Time Naposljetku, skladatelj je album sam produ­ njihova sugrađanina Vlaha Paljetka Marijana. star nije upotrijebljen: Naslovnu temu, Odjav- Aquarius Records manje cimbala), a za druge Ponovno u je stvorio odgovarajuću cirao, i to tako da se iznimno pazilo na pro­ Curica koja je došla na svi­ nu temu te brojeve Venecija i Korčula svirao je mudrim usmjeravanjem jet, dobila je, naravno, ime zvukovnu atmosferu, nuž­ dukcijske i postprodukcijske detalje. Ne čudi Hrvatskoj je LS Studio Orchestra koji se formira svaki naveo izvođače na to da što je dobio nagradu Porin, jer je njegov nad­ Marijana. Marijana je išla u The Penny Black nu za obilježavanje pomno Marijana Hajdarhodžić i njezin londonski bend The Penny Black Remedy put kad Grubačević stvara filmsku ili televi­ sviraju upravo — ili barem opet glasovitu Glazbenu Remedy Mogla bi ovo biti samo snimljenih krajolika i grado­ zor u svakom smislu riječi bio autorski: po­ zijsku glazbu (orkestar je nazvan prema stu­ slično — autentičnoj svir­ školu Luka Sorkočević, neka egzotična avantura va u Kini, Mongoliji, Indiji i čeo je od pregovora s redateljem, nastavio Inhale... Exhale… diju Lord songs u Koprivnici gdje je glazba ci. Pritom je iznimno vri­ vrijedno puhala u flautu, a da grupa nije nastavila pro­ rock–tržnicu na najbolji mogući način, zar u nastajanju ove ploče, dokazujući da i mi sa drugdje. Temelj Grubače­ se skladateljskim procesom, u nekim sluča­ BROJ SRPANJ 181, 2013. snimana i producirana). Osim toga, skladatelj jedna suradnja s violonče­ jevima i izvedbom, a zatim snimanjem te pro­ onda se preselila u glaz­ OK, Now You Can dubljivati veze s hrvatskom ne? I možemo biti ponosni na našu Marija­ svojim glazbenim potencijalima možemo biti BROJ SRPANJ 181, 2013. vićeve partiture je drone, beni centar London, radila se morao, s redateljem Brankovićem, zaputiti listom Vinkom Rucnerom, dukcijom i postprodukcijom albuma. Vrijed­ Panic! rock–scenom. Slijedila je nu Hajdarhodžić i sve one koji su sudjelovali na svjetskoj razini. ležeći ton koji tvori temelj ovo i ono, da bi na kraju, na dugo putovanje u daleke krajeve. Za ra­ koji je spretno »ulovio« na­ nost djela toga autora osjetila je i izdavačka turneja po ex Jugoslaviji s, većine »glazbi« istočnjač­ prije koju godinu, završila zliku od redatelja, koji je doista putovao ot­ čin sviranja etničkih guda­ Saudinistaas (London, gle čuda, The Bambi Mole- kih naroda. Drone je na kuća Aquarius Records koja ga u posljednje u ulozi pjevačice u lon­ krivajući draži Bliskog i Dalekog istoka (serija ćih instrumenata s Istoka V. B.) stersima. Grupa je, narav­ albumu elektronički gene­ vrijeme ustrajno podupire u njegovim stva­ donskome ska/punk/folk se snimala nekoliko godina), putovanje auto­ (brojevi Mongolski lovac i no, koncertirala i u Marija­ riran, ali opet tako pomno ralačkim pothvatima, ali i u nastojanjima da sastavu neobična imena ra glazbe bilo je virtualno ali ne manje zani­ Lhasa). Neke od tih melodi­ ninu rodnom Dubrovniku, da se njegovo elektronič­ stvori gotovo nepostojeću i zanemarenu in­ The Penny Black Remedy ( mljivo. Budući da je dokumentarna serija po­ ja ambijentalnog su karak­ a onda je, sasvim logično, ko podrijetlo ne zamjeću­ stituciju hrvatskog soundtracka. www.pennyblackremedy. 60.zagre com). Grupa se formira­ i za snimanje svojega dru­ la oko škotskog gitarista, gog CD–a izabrala Zagreb backi pjevača i skladatelja Keitha i istu ekipu suradnika na Jedinstven album za ove krajeve M. Thomsona, a uključuje čelu s producentom Ro­ festi i odličnog nizozemskog bertom Nappholzem u či­ …ali mu se u svjetskoj glazbeno–filmsko–televizijskoj literaturi može naći ekvivalenata bubnjara Wilca von Eijka, jem se studiju Debelji ra­ val te bas–gitarista Stevea dilo. I nakon dvije godine 2013. Piše: dr. sc. Irena Paulus ideja o seriji, scenariju i režiji. Burić se odlučio nom jedinom slučaju — piše čisto instrumen­ tipičnu instrumentalnu pratnju, mjestimično Nelsona, kojega je nedav­ rada, pred nama je taj drugi na intenzivno evociranje gregorijanskog kora­ talni lirski glazbeni broj (Zvonimir i Jelena jedina postaje višeglasan i temelji se na harmonijskoj no zamijenio nitko drugi CD neobična naslova Inha- Među raznovrsnim dokumentarnim projekti­ doli Paul Slick, nekadašnji la, koji je već sam po sebi zanimljiv za kombi­ je skladba na albumu bez vokala, pisana za gi­ osnovici (izvučenoj iz američkih popularnih le... Exhale… OK, Now You ma Hrvatske televizije našla se i televizijska član legendarne londonske naciju s drugim glazbenim žanrovima. S ko­ taru). Sva su ostala djela vokalno–instrumen­ soundtrackova). No načinom pjevanja doista Can Panic! (Saudinistaas; Dragi kolege i prijatelji! serija Hrvatski kraljevi redatelja, scenarista i protopunk formacije U.K. Subs. ralom se kombiniraju etno–elementi, no tih je talna, što je opet moguće povezati sa smjerni­ podsjeća na to da se nekoć pjevalo sasvim SNDS10058), opet u vlastitoj etiketi, uspješ­ skladatelja Božidara Domagoja Burića. Us­ Ovim vas putem obavještavam da će se 60. jubilarni asocijacija relativno malo cama novije holivudske glaz­ drukčije i da su pučani–ratnici vjerojatno bili no predstavljen početkom lipnja u london­ Zagrebački festival održati krajem studenoga 2013. poredno sa serijom, sad već bivša HRT–ova u usporedbi s elementi­ be. No unutar takve koncep­ bliskiji barbarima nego uglađenim plemićima. Prave veselice skim klubovima. Keith M. Thomson nastavlja u jednom od studija Hrvatske radiotelevizije. nakladnička kuća Orfej objavila je i album Božidar Domagoj ma heavy metala koji je cije gdje se gotovo u svakoj s nevjerojatnom lakoćom pisati svoje vese­ Na svojevrsnoj retrospektivi bit će predstavljene neke na kojemu se, izdvojena od vizualnog dijela, Burić od najpopularnijih pjesama-hitova i već klasičnih Buriću blizak glazbeni skladbi pjeva, važno je ista­ Tročlani izvođački sastav (Božidar Domagoj Thomson je imao ideju skladati pjesme pro­ le ska/punk poskočice i balade, ali sada sni­ može poslušati i glazba iz serije. Burić, Srdjan Sekulović Skansi, Stjepan Bu­ evergrina koje je naš najdugovječniji Festival iznjedrio žanr. Upotrebom grego­ knuti da glasovi povremeno žete plesnim ska ritmovima, s dosta panker­ mljene i producirane ponešto kompleksnije i kroz šest desetljeća postojanja. Hrvatski rić) nazvan Mistični barbarizam zapravo po­ ske energije, te povremenim otklizavanjima u Riječ je o soundtracku koji se neskriveno te­ rijanskih melodija kao te­ služe umjesto instrumenata, sa zanimljivim odnosom ženskog i muškog Pjesme će dijelom izvoditi njihovi izvorni interpretatori, kazuje kakvo je trenutačno stanje hrvatske folklor, povremeno i onaj s Balkana. I sloje­ melji na američkim uzorima (prema redate­ meljnog glazbenog ma­ kao dio instrumentalne glaz­ vokala, prozračnom gitarom i bogato aranži­ a dijelom njihovi mlađi i talentirani kolege. kraljevi produkcije filmske glazbe: zbog financijskih vitim tekstovima progovoriti o sumornoj sva­ ljevim riječima, prije svega na djelima Hansa terijala iz kojega niče sve be (Prevrat i Klis). To se posti­ ranim puhačima koji pridonose nekoj relaksi­ Obljetnički 60. festival bit će isključivo retrospektivni, (ne)mogućnosti, svi sve sviraju i pjevaju. Ali kodnevnici, često iz pomalo iskošenog kuta. dok ćemo natječaj za nove skladbe 61. Zagrebačkog Zimmera i Howarda Shorea) koji nisu dobro ostalo (i dramatika i lirika, Orfej že vokalizama na neutralnom ranoj, plesnoj atmosferi, ali su i dokaz da gru­ unatoč tome, zvučni je rezultat mnogo moć­ Svi su pjevali, povremeno su se uključivali pu­ festivala objaviti uskoro. Njegovo je održavanje odjeknuli kod svih kritičara, pa se serijal na­ i vjenčanja i pogrebi, i bit­ slogu, čime se gubi snažno pa ide naprijed. Puhačku su sekciju i ovaj put predviđeno za kraj siječnja 2014. nija, a širokoj publici i vrlo prihvatljiva kombi­ hači, a njihovi su se koncerti (u to sam se i šao na meti mnogih koji ne vole takav tip do­ ke i ljubavi), zvukovno se natuknuta veza s crkvom koja činili istaknuti mlađi hrvatski jazzisti na čelu s nacija starih i novih glazbenih stilova, te žive sâm u više navrata uvjerio!) pretvarali u pra­ U želji da podsjetimo sve ljubitelje dobre glazbe na kumentarno–igranog »kiča«. No Burić je pri­ upozorilo na dominaciju je, u vrijeme koje pokriva seri­ trubačem Andrejem Jakušem (zaduženim i vrijednosti koje je Festival godinama stvarao, unaprijed izvedbe i elektroničke glazbe. Doduše, sklad­ ve veselice, broj njihovih poklonika širio se stupom bliskim američkoj blockbuster ko­ crkve u srednjovjekovnoj ja, doista dominirala ne samo za aranžmane): neizbježni trombonist Luka zahvaljujem svima onima koji će svojim angažmanom be su mogle biti proširene bogatijom primje­ iz dana u dan, uslijedili su nastupi na velikim uveličati sjećanje na mnoge velikane hrvatske popularne mercijali pošteno objavio što mu se u svjet­ hrvatskoj općoj, ali i glaz­ duhovnim nego i svjetovnim Žužić, saksofonist Ozren Žnidarić, te uda­ glazbene kulture. nom hrvatskog glazbenog folklora, pa bi so- koncertima po Europi (recimo s legendar­ skom filmu sviđa. Uzorima se poslužio s na­ benoj povijesti. životom. raljkaš Borna Šercar. Naravno, nije se mo­ undtrack dobio još jednu dimenziju koja je nim Buzzcocksima) ili na poznatom festivalu Svima koji će je zajedno s nama i dalje stvarati, želim mjerom da dio najudaljenije hrvatske povijesti glo bez dubrovačkog trubača Džemala Caki­ puno uspjeha i umjetničke inspiracije. S druge strane, glazbeni Pri upotrebi asocijacija na tipična samo za naše glazbeno podneblje. u Glastonburyju. (od 7. od 11. stoljeća, kad su Hrvatskom vla­ ća koji u prekrasnoj baladi You’ll Thank Me In Kao najstariji u ovom dijelu Europe, Zagrebački je Hollywood, kao sred­ gregorijanski koral, Burić se Međutim, redatelj je odlučio drukčije, a njego­ dali narodni vladari) približi televizijskim gle­ The Morning džezističkim intervencijama boji festival ove godine slavi 60. rođendan. stvo privlačenja publike, nastoji pridržavati povijesno vo nastojanje da hrvatsku kulturu približi su­ Onda je došao trenutak kad su se sve te po­ Poklonimo mu događaj za pamćenje! dateljima, odnosno da te gledatelje, zbog emocionalnu izvedbu »naše« Marijane, dok prisutan na svakom kora­ vjerodostojnog načina pjeva­ vremenom hrvatskom puku na način koji je pularnije pjesme trebale pretočiti u snimke raznolikog televizijskog materijala, vizualno joj se u drugoj pjesmi Hypochondria Is Not Vaš ku, a čuje se već u uvod­ nja: jednoglasnog i što jedno­ tipičniji za svjetsku, a manje za domaću pro­ i ponuditi u digitalnom formatu sve većem Ante Pecotić, ali i auditivno, serija privuče u tolikoj mjeri da An Illness pridružuje klarinetist Ante Beno. I umjetnički direktor nom broju Buđenje kralje- stavnijeg. Tako nastaju brojevi dukciju, jest — unatoč suprotnim mišljenji­ broju obožavatelja. Marijana onda predlaže se prestanu »šetati po kući« i da pozornost sve je to uredno dokumentirano u prekrasno va iz kojega se, uz ojka­ koji povezuju koral accentus, ma — ipak vrijedan. Album Hrvatski kraljevi u da idu — što mislite gdje? — u Zagreb, da usmjere na televizijski ekran. Cilj je, dakle, bio oblikovanoj knjižici s točno ispisanim imeni­ nje, pojavljuju teški ritmo­ psalmodijsko pjevanje i su­ ovim je krajevima jedinstven, ali mu se u svjet­ tamo snimaju s njezinim starim poznanicima najprije edukativan. iz dubrovačke glazbene škole. Kako je Ro­ ma svih glazbenika. I dok ovo pišem, njihov vi i snažni akcenti tipični za heavy rock. Heavy vremenu glazbu (In peccato). No kako je za­ skoj glazbeno–filmsko–televizijskoj literaturi drugi CD već dobiva prve pozitivne kritike, a Stručni tim: bert Nappholz, Dubrovčanin koji je vodio sa­ Miro Buljan, skladatelj; BoriS ĐurĐević, skladatelj; Budući su redatelj, scenarist i skladatelj bili metal je najsnažnije prisutan sporedni žanr, pa datak koji si je redatelj–skladatelj zadao vrlo može naći ekvivalenata. A za trenutačnu pro­ stav Fali V, imao vlastiti studio u Zagrebu, iz­ sudeći po promotivnom koncertu održanom neno Belan, kantautor i skladatelj; Darko Bakić, jedna osoba, postojale su sve pretpostavke su kombinacije s njim vrlo česte i prilično zani­ jasan, a to je promicanje hrvatske kulturne dukciju hrvatske filmske glazbe koja je u svjet­ u prostorima poznatog Water Rats Theatre skladatelj, zamjenik glavnog tajnika HDS-a; bor je bio logičan: imamo studio i producen­ Mirjana Matić, Cantus-organizacija i produkcija za stvaranje audio–vizualnog jedinstva. Glaz­ mljive (Dies irae i Vojska kneza Borne). Sklada­ baštine na trenutačno aktualan način (koji je skim mjerilima sasvim nepoznata, a koja će u ta, selimo se u Hrvatsku. Tako je prije četiri Bara, nove pjesme neće imati nikakvih pro­ bene su odluke donesene prije nego što je i telj ima osjećaj i za kontraste, pa se povreme­ i njemu samome vrlo drag), tako se razvojem kontekstu Europske unije, pa i šire, moći i mo­ godine nastao CD No One’s Fault But Your blema da dođu do vjerne publike. Izvoz naše jedna nota zapisana, dakle, kad je nastajala no koristi eteričnim glasom Krunoslave Burić napuštaju temeljni izvođački elementi grego­ rati pokazati svoje osobitosti u nečemu što je Own, koji su objavili u vlastitoj etiketi Saun- glazbene pameti na konkurentnu svjetsku 42 (Kyrie eleison i Odlazak kraljeva) ili — kao u jed­ rijanike. Gregorijanski koral dobiva sasvim ne­ strancima blisko, to je jako dobro. 43 Kljaković Eklektik Company glazbu koprivničkog sastava Praline & Fast Food, Hari Rončević o tome kako ćemo vrijednosno procijeniti autorski jesti idiotizma« — osnovna je potka izvrsno ustro­ svijetu. Ako je na debiju balans između osobnih i još od njihova prvog CD–a My Favorite Things. Ali opus Đorđa Novkovića, s kojim je Sabolović tada jenog i podjednako lijepo upakiranog Walta. Odje­ društvenih tema bio dobro pogođen, ovdje tomu Artaxerxes razlog posebnosti njihove glazbe dokučio sam tek Di god da pođen često surađivao. U svakom slučaju, Plavi svijet zasi­ ci Blura, Oasisa, The Flaming Lipsa, Mercury Reva, nije tako, iako je Gospode o rasipništvu crkve u Hr­ na prošlogodišnjoj proslavi petnaeste godišnjice gurno je nezaobilazan kamenčić u proučavaju glaz­ Radioheada, vedeta novog vala, sve do Beatlesa i vata posve na mjestu. Ljubavne teme, dakle, najja­ IDM Music Jazz kluba Koprivnica na kojoj su nastupili i neki od Croatia Records bene prošlosti. (Nenad Rizvanović) Beach Boysa iz faze Sgt. Peppers’a, odnosno Pet če su pogonsko gorivo Markiza, ali nedostaje više članova toga sastava. Razlog je u velikoj ljubavi pre­ Soundsa. No sada ništa nije nelogično, pompozno osobnih detalja koji bi, osim refrena, zapeli za uho. Svoj novi album snimio je klavi­ ma glazbi, u entuzijazmu, predanosti, zajedništvu, Deseti studijski album Harija ili pogrešno posloženo. Ponekad je korak unatrag (Aleksandar Dragaš) jaturist i vokalist Andrej Kljako­ ne samo članova sastava nego i njihovih prijatelja, Rončevića povratak je u uobi­ barem dva koraka naprijed, baš kao što iskreno po­ vić koji je godinama živio i djelo­ vjerne publike, zajednice... Da to nije bio izdvojen čajene stilske obrasce, nakon Čuvari svirala niranje u srž vlastita bića može biti zanimljivije puto­ vao u inozemstvu, a posljednjih slučaj, osvjedočio sam se i na predstavljanju njiho­ što je na prošlom ostvarenju vanje od leta do imaginarnih galaktika. Najuvjerljivi­ nekoliko godina je u Rijeci. Ar- va novog CD–a Velika prevara, održanom 14. lipnja 390 napravio pomak, otpjevav­ Gore je djelo Pipsa u posljednjih petnaestak godina, lijep Razni izvođači taxerxes je nastavak glazbenog u koprivničkom klubu Nautilus. Vokalni kvartet Pra­ ši isti materijal i na engleskom i i moderan album domaćeg rocka kakvih nemamo Croatia Records puta koji je počeo sa sastavom line (Helena Hraščanec, Romana Pavliša koja pje­ na hrvatskom jeziku. Harija od mnogo, te, vrijeme će pokazati, izvanvremenski kla­ Bistro na rubu šume vol 1. Voices of Nature s kojim je sni­ va i svira flautu, Augustina Posavec i Anita Šepec) i početka karijere prati upravo sik i važan »komad kulture«. (Aleksandar Dragaš) Čuvari svirala i albumom Gore Samizdat/besplatni download mio dva CD–a (Exotika i Aba- sastav Fast Food (klavijaturist, pjevač, gitarist i uda­ određena dvojnost: iako ga je nastavljaju već utabanom sta­ zar). Za razliku od tih albuma, raljkaš Marin Hraščanec, sopran i tenor–saksofonist na prvo slušanje jednostavno smjestiti u zvukovlje zom svojih svirački kompeten­ Kako su istaknuli u prigodnom koje je ostvario s brojnijim ansamblom i pjevačima, Vojkan Jocić, gitarist Alis Budim, bas–gitarist Ro­ koje se najčešće čuje na Splitskom festivalu, mno­ tnih, no autorski ne baš pro­ novinarskom materijalu koji je na snimanju novoga oslonio se na kvintet, a sam je bin Knežević i bubnjar Darko Ivančan) oduševili su go ga detalja odvaja od soundtracka stina i masli­ Mjesni odbor filiranih potraga za vlastitim pratio izdanje, umorni od neljud- preuzeo ulogu vokalista. Uz Kljakovića koji svira kla­ izvedbama skladbi s albuma na snimanju kojeg su na. Na novom albumu pola pjesama nije otpjeva­ glazbenim identitetom. Album skog tretmana muzike a time i vijature i udaraljke te pjeva, na snimanju albuma su­ im se, u nekim izvedbama, pridružili i pjevačica Je­ no na dijalektu ili slengu, a premda se dio skladbi Divje sime otvara Bez nas kao vanha- publike, te inzistiranja da je mu- djelovali su gitarist i svirač arapske lutnje Zoran Maj­ lena Košutić, trubač Mario Lončar i gitarist (koji svi­ može savršeno uklopiti u festivalski milje, Rončević lenovska stilizacija u kojoj se Aquarius Records/Spona zika nešto što se isključivo kon- storović, bas–gitarist Vedran Ružić, bubnjar Marko ra gudalom!) Nino Friščić. Za razliku od prvog CD–a pruža i drukčiji doživljaj. Iako album počinje s dva zbraja višeglasni pjevni refren, zumira (a ne sluša) uz ovo brže– Matošević te konga bubnjar i udaraljkaš Boris Po­ za koji su snimili obrade jazz, ali i pop standarda, na hita izvedena na Splitskom festivalu i CMC festiva­ gitaristički solo brzac i nu–me­ Nakon što su prvim singlom više–jače vrijeme u kojem pre- pov. Kao gosti, svaki u jednoj izvedbi, pridružuju im ovaj su uvrstili isključivo autorske skladbe. Riječ je o lu u Vodicama (Di god da pođen i Odavno znam da tal »režanje« riffa na samom kraju teme. I taman kad Mande Mande (i spotom koji je življavaju samo najsnalažljiviji, se pjevač Danko Ettinger i bubnjar Dado Marinko­ deset pjesama, među kojima su dvije instrumental­ je kraj), nastavlja se s dva rasna rock–uratka (Još te pomislite da su se Damir Rakić i družina napokon na YouTubeu pogledan gotovo neformalna zajednica kreativ­ vić, a u izvedbi skladbe Bog i boginja uz Kljakovi­ ne, koje su nastajale u raznim razdobljima djelovanja uvijek osjećam u sebi i Daj reci mi). U potonjoj stih dočepali nekog tvrđeg uporišta s kojega bi možda 500.000 puta!) osvojili publiku i nih glazbenika odlučila je karijeru uzeti u svoje ruke ća sudjeluju pjevačica Daria Hodnik Marinković, gi­ Da li dala si sebe/Ili sve je jebena laž zvuči vrlo izrav­

BROJ SRPANJ 181, 2013. njihovih autora. Većinu ih je napisao (tekst i glazbu) BROJ SRPANJ 181, 2013. mogli doskočiti do autorski prepoznatljivog iskaza, dali im do znanja da su bend na i stvoriti kompilaciju šarmantnog naziva Bistro na tarist Zoran Jaeger, saksofonist Saša Nestorović, Marin Hraščanec koji je priredio i aranžmane, jed­ no i neuobičajeno za glazbeni kontekst u kojem se album krene drugim smjerom. Recimo, Crni po- koji trebaju računati, Mjesni od­ rubu šume. Iako se moglo očekivati da će se disko­ bas–gitarist Goran Delač, bubnjar Dado Marinko­ nu Darko Ivančan, a neke su njihovo zajedničko os­ Hari kreće. Žestok ritam nastavlja se u skladbi Po- jas, skladba u kojoj kao pjevač gostuje Davor Ga­ bor sa Šolte prvim je albumom grafi otimati za mlade kantautorice i kantautore koji vić i udaraljkaš Wilmer Sifontes. Od dvanaest sklad­ tvarenje. Dok su spomenuti CD ostvarili u retro jazz vedi me koju je otpjevao s Ivanom Brkašić, no do vran, u optjecaj vraća omiljenu »dramaturšku« she­ Disco Cuba izborio svoju pozi­ su posljednjih nekoliko godina odlučili izaći iz skri­ bi na CD–u, samo dvije nisu Kljakovićevo autor­ stilu, na novom se žele potpuno udaljiti od bilo ka­ kraja albuma strasti se smiruju, a tradicionalne ba­ mu Svirala preuzetu iz prog–rocka sedamdesetih: ciju na domaćoj sceni. Odmah venih kutaka te pokazati koliko je dobre glazbe još sko djelo: Sy Borg gitarista Franka Zappe, izvorno kve žanrovske »ideologije«, oslanjajući se na razne lade (po kojima je Hari Rončević najpoznatiji) očito nepotrebne instrumentalne umetke ugurane unutar prihvaćeni kao novi predstavni­ ostalo neotkriveno, kao i mladih izvođača koji nude snimljena za album Joe’s Garage, za koju je Klja­ stilove: od jazza, preko funka i fusiona, do popa... najbolje korespondiraju s njegovom publikom. Tako osnovne hard–rock strukture. Isto se događa i u la­ ci otočnog rocka (sve su pjesme napisane na šol­ novi zvuk, samo ih je nekoliko profitiralo. Nina Romić ković napisao novi tekst, te Mirage violinista Jean– (Davor Hrvoj) i na ovom albumu pokazuje kretanje po dvostrukom ganicama pa je Ne pričaj formalni sentiš kojem uzor tanskoj čakavici), Mjesni odbor lako dolazi do pu­ zauzela je čelnu poziciju i postala ponosna vlasnica Luca Pontyja, izvorno snimljena za album Enigmatic kolosijeku. To utječe na raznovrsnost materijala, no može biti i bregovićevsko pismo i hard–rock balade blike zahvaljujući svojim veselim i plesnim ritmovima dvaju albuma, kao i Stray Dogg, čije je pojavljiva­ Ocean. Odabirom tih djela pokazuje koje je glazbe­ sigurno je da bi uz čvršće aranžmane te stameniju sedamdesetih, uz poslovični višak, odnosno instru­ koji kombiniraju karakteristični otočni zvuk s glazbe­ nje na beogradskoj sceni bila prava mala senzaci­ no razdoblje najviše utjecalo na njegovo stvaralaš­ i definiraniju produkciju, Rončevićev rokerski svjeto­ mentalne dionice s eksplozivnom gitarom u alterna­ nim stilovima kao što su reggae, ska i funk uz niz lo­ ja, no svi ostali koji su se našli na toj sjajnoj kom­ tvo: oba su spomenuta albuma snimljena u drugoj Crvena jabuka nazor mogao iznjedriti ugodna iznenađenja. (Bojan ciji s lirskim pasažima. I tako sve do zaključne Nev- kalnih zafrkancija u stihovima pjesama. Istu formulu pilaciji, ostali su više ili manje u sjeni. Ne obazirući polovici sedamdesetih godina prošloga stoljeća. No Mušćet) sehir koja je ultimativan dokaz i sviračkog umijeća primjenjuju i na novom albumu Divje sime. Moguće i se na zemlju podrijetla, autori kompilacije okupili su više od spomenutih, na njegov su autorski rad utje­ Nek bude ljubav Čuvara svirala i temeljnog problema benda koji zna prerano jer je na albumu Disco Cuba ostalo još do­ devet sjajnih izvođača sličnog glazbenog izraza ili cali neki drugi glazbenici, vodeći predstavnici fusion svirati, ali ne zna što bi. Riječju, kao i cijeli album, i voljno pjesama, odnosno potencijalnih hitova, koji­ stila te svoje stvaralaštvo ponudili znatiželjnoj publi­ glazbe toga doba, primjerice klavijaturist Joe Zawi­ Croatia Records njegov je finale melanž razlomljenih »detalja« s mno­ ma su mu komotno mogli produljiti život. Ponešto ci besplatnim downloadom (http://bistronarubusu- nul s djelima koja je pisao za sastave Weather Re­ Vojko Sabolović Premda daleko od inicijalne po­ go reminiscencija na sedamdesete (u konkretnom ipak malo kompleksniji od debi–albuma, Divje sime, me.bandcamp.com/), ne bi li nova regionalna sce­ port i Zawinul Syndicate. No Kljaković je u svojim pularnosti, s dvojicom original­ slučaju na pamet mi padaju Camel iz doba albu­ uz nekoliko nepotrebnih aranžmanskih poteza, na doprla do što više slušatelja. Ukratko, sjajan uvid glazbenim istraživanjima otišao korak dalje; smislio Plavi svijet — singl ploče nih članova (Dražen Žerić i Dar­ ma Snow Goose) bez mnogo »razloga za pjesmu«. zvuči »samo« kao logičan nastavak. S obzirom na u novu scenu i neki novi zvuk koji ima sve više po­ je vlastiti glazbeni »esperanto« koji mu pruža velike ko Jelčić), Crvena jabuka i na (Zlatko Gall) uspjeh debitantskog albuma i kapacitet šoltanskih klonika, ali nažalost ne i u medijima. Bistro na rubu mogućnosti u segmentu vokalnog izražavanja te je 1970. — 1978. četrnaestom albumu ne mije­ momaka, i Divje sime će se sigurno dobro »uhvatiti«. šume nudi pjesme Nine Romić, Felona, grupe Mika proučio tradicijsku glazbu raznih naroda, od onih iz nja osnovnu koncepciju: pop Croatia Records Odlična ljetna razbibriga i zimski podsjetnik na ljeto. Male, Stray Dogg, Svemir, Radost!, Wooden Ambu­ našeg okružja do nama dalekih i gotovo nepozna­ s visokim udjelom melankolije (Dubravko Jagatić) lance, Mikija Solusa, Zvonimira Varge i Seine. (Du­ tih. Te etno elemente prilagođava karakteru vlastite za tinejdžere i sve one koji su Prvo pravo dugosvirajuće izda­ Pips, Chips & Videoclips bravko Jagatić) glazbe koju je teško smjestiti u neku od postojećih posljednjih tridesetak godina nje Vojka Sabolovića — kom­ stilskih kategorija. Fusion–etno–elektro–ambient/ odrastali s njihovom glazbom. Godinama udaljeni paktni disk Plavi svijet — samo Walt eklektik? (Davor Hrvoj) od majstorskog autorstva njihova člana Zlatka Ar­ još jedanput potvrđuje neupitno Markiz Dan Mrak slanagića, Crvena jabuka ne producira više regio­ Sabolovićevo mjesto u povijesti nalne hitove, ali jednostavno ne pada u formi. Ra­ hrvatskog rocka: od samog po­ Mikrofonija Od uvodne Kratke povijesti ko­ zni autori okušali su se u njihovoj pjesmarici, tako četka nije bio samo puki statist, Praline&Fast Food jom postavlja »radnju«, preko Croatia Records da drugi dio karijere benda (uglavnom vezan za Za­ električarski prvoborac iz za­ fenomenalnog, emocijama na­ greb) predstavlja skup nostalgičnih reminiscencija grebačkih Pirata i Ehosa, od­ Velika prevara bijenog singla Htio bi da me vo- na njihovo početno razdoblje. Pritom bend cijelo vri­ nosno »običan gitarist« i »drugi liš, do zaključne, senzualne ba­ Debitantski album Savršen Aquarius Records jeme ima postojani trademark u prepoznatljivu vo­ pjevač« esencijalnog beata slavne Grupe 220 i za­ lade Plivač, novi album Pipsa svijet zagrebačkog alter–rock kalu Dražena Žerića i gitarističkim pop–manirizmi­ kratko član megapopularnih Pro arta, već i autor čije nema ni jednog slabog trenut­ benda Markiz, zahvaljujući ži­ Što neku glazbu čini uistinu do­ ma koji dominiraju zvučnom slikom. Kao i na sva­ se tri skladbe nalaze i na antologijskom albumu hr­ ka. I ovaj je put posrijedi izma­ votnom iskustvu glavnog auto­ brom i izdvaja je u poplavi ra­ kom albumu, i tu je osjetna nostalgija za domicilnim vatskog i ex–yu rocka Naši dani. Urednica Dijana Ti­ štani svijet ili fantazija o nekom boljem mjestu od ove ra Andreja Babića i glasovnim znih izdanja? Je li to mašto­ gradom, što se čuje u skladbi Sarajlija ili u duetu s čić u ovom je izdanju sabrala pjesme s njegovih de­ »usrane« zemlje u kojoj se koprcamo gotovo posve kvalitetama crvenokose Ines, vitost, dobra melodija, tekst, Halidom Bešlićem, kad se osjeti tradicionalni melos. vet solističkih singlova iz sedamdesetih godina — bez nade u spas. No dok je parabola na Pjesmama bio je ugodno iznenađenje na aranžman ili sklad svega toga, No to je tek uobičajeni odmak od definiranoga sti­ dodavši još dvije — možda i najpoznatije Sabolovi­ za gladijatore bila promašena, a atmosfera Drveća sceni deficitarnoj zrelih i intri­ dobri instrumentalisti i pjevači, la, zamjetan na većini njihovih albuma. Ovaj CD ima ćeve pjesme iz repertoara naših Beatlesa iz Vrbika: i rijeka prehermetična, Walt se doista doima poput gantnih rock–prvijenaca s pop– uigrani sastav? Oni koji se žele nekoliko neprijepornih hitova (npr. duet s Kemalom Plavi svijet i Sjeti se onih dana. Tako prikupljene na boljeg mjesta za život. Srećom, ne negdje daleko potencijalom. Mikrofonija je stil­ izdići iznad prosječnosti moraju Montenom Crveni poljupci ili uvodna skladba Imam jednom mjestu, simpatične pjesme nose neizbježni od nas, jer za dolazak do njega ne trebaju vam ni ski i zvučno na sličnom tragu. Markiz suvereno »šal­ se potruditi oko nijansi, detalja, neke fore) koji će se sjajno uklopiti u njihov koncertni nostalgični naboj iz jednog i bliskog i dalekog vre­ raketa ni skafanderi, kao za let do Fafenštajna, nego taju« od estetike Skunk Anansie i boljih dana grupe ali ni to ponekad nije dovoljno. best of repertoar. Efektan stripovski ovitak Davora mena. Sabolovićeve pjesme zgodne su glazbeno– tek poniranje u vlastito srce, duhovnost i ljubav kao Garbage, preko U2 i Simple Mindsa, sve do pod­ Za glazbu koja će uistinu dirnuti slušatelja, doprijeti Papića zaokružuje cjelovitost albuma sa šesnaest eskapističke razglednice s ponekim šarmantnim sti­ spasiteljicu zdravog razuma i vlastita života. Ta gr­ sjećanja na novovalne legende poput XTC ili The do njegova srca, potrebno je nešto više. To je nešto novih pjesama, uključujući četiri dueta. A kad na če­ hom i kakvom zaraznom melodijom, upakirane u ne čevita potraga za smirenjem i utočištem u vremenu Jama. Babićeva sposobnost »zakucavanja« refrena što slušatelj osjeti, iako ponekad nije toga svjestan, trnaestom albumu bend ne spušta letvicu (doduše, odveć ambicioznu ambalažu hitoidnih sedamdese­ sveopćeg kaosa i nemira — u kojemu spas leži u ponovo je zavidna, Ines podjednako uvjerljiva, osta­ a posebice mu najčešće nije jasno kako su umjetnik i ne diže je), onda je riječ o rutiniranom i standardno tih. Plavi svijet je tako dio tipične dominantne slike ljubavi i intimnom mikrokozmosu koji valja što više tak benda diše kao jedan, ali nove su skladbe ipak ili sastav ili orkestar ili solist to postigli. Tako osjećam odrađenom dobrom poslu. (Bojan Mušćet) tog vremena naše zabave glazbe, sa svim njezinim odmaknuti od izvanjskoga svijeta i svekolike »povi­ nešto manje intrigantne negoli one na Savršenom 44 vrlinama i manama. Konačan sud o albumu ovisi i 45 Nataša Antoniazzo, mezzosopran/ predstavljaju na sceni, čime začaraju vjerujem i po­ Glazba Davora Križića, Luke Žužića i Andreasa Marinella Višeslav Jaklin, orgulje sljednjeg skeptika koji misli da naša tradicijska kul­ Natječaj za na koncertima Jazz orkestra HRT–a, 22. svibnja i 12. Najava nove edicije Cantusa d.o.o. i tura nije dostojna predstavljanja, prikazivanja i nje­ lipnja 2013. HDS–a Zabavne melodije Barokna glazba sjeverne govanja. Brojnim koncertima članovi LADA »propo­ Chansonfest 2013. vijedaju« baštinu, dijeleći svoje umijeće s najrazličiti­ Umjetnička organizacija Chansonfest objavljuje natječaj Hrvatske jom publikom, na gotovo svim kontinentima. za nove skladbe koje će biti izvedene na Međunarod­ IZDAVAČI nom festivalu šansone Chansonfest 2013., pod pokrovi­ Novi autorski hrvatski jazz Notni album Đorđa H r v a t ­­­­­­­­­sko društvo Cantus/HDS Bogatom produkcijom nosača zvuka potvrđuju i či­ njenicu da je to i vrhunski ansambl za slušanje! Ple­ teljstvom i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hr­ s k l a d a t e ­­­­­­­­­­­­­lja, Zagreb, vatske, Grada Zagreba i Hrvatskog društva skladatelja. U Zahvaljujući trudu Saše Nestorovića, posljednjih se Berislavićeva 9, Ponešto pretencioznog naslova, Baro- sači se u trenu transformiraju u reprezentativni fol­ Novkovića obzir dolaze samo radovi visoke umjetničke vrijednosti u nekoliko godina na koncertima Jazz orkestra HRT–a osjeća kna glazba sjeverne Hrvatske, novi je klorni zbor, u klapu, soliste koji vjerno ozvukovlju­ kojima glazba i stihovi čine jedinstvenu cjelinu. Chanson­ Cantus d.o.o., Zagreb, nosač zvuka u izdanju Cantus–HDS– ju karakteristično pjevanje raznih regija Hrvatske u veća aktivnost hrvatskih skladatelja i aranžera Na predstavljanju se okupila krema fest nema natjecateljski karakter, a sve se skladbe izvo­ Baruna Trenka 5 a na kojemu su surađivali zagrebačka izvornom ili pak obrađenom obliku. Glazbenici, njih estrade u regiji čiju su karijeru obilježile de uživo. mezzosopranistica Nataša Antoniaz­ nekolicina multiinstrumentalista, u stanju su malim Novkovićeve pjesme zo i varaždinski katedralni orguljaš Vi­ izmjenama glazbala izvesti posve različite glazbe­ Prijava za natječaj treba sadržavati naslov skladbe, po­ ZA IZDAVAČE šeslav Jaklin. Naime, tek na poleđini ne oblike, dočaravajući time raznolikost zvukovlja u datke o autorima, notni zapis (s tekstom i harmonijskim Antun Tomislav Šaban omota čitamo da se zapravo radi o iz­ nas. Novim nosačem zvuka, interpretacijom tradi­ stodobno kad se Les simbolima) ili demo–snimku (CD ili mp3) te tri primjerka Mirjana Matić boru pjesama iz zbirke Cantilenae cho- cijskih melodija različitih europskih zemalja, člano­ stihova pisanih na računalu. Ponts, ekskluzivni re­ rales pro conventu Warasdinensi. Uz vi Ansambla pokazali su da se poput kameleona storan otvoren proš­ iznimku pjesme Cessa, cessa sors mundana iz ča­ mogu prilagoditi i drugim podnebljima. Kruna je to Rezultati natječaja bit će objavljeni do 1. listopada 2013., log proljeća u Green Gold Centru, odlučio kovečkog kantuala Konrada Potočnika, CD je pre­ višegodišnjeg (povremenog) projekta, kako se sa­ a autori i izvođači odabranih skladbi obvezuju se do 15. UREDNIŠTVO za predstavljanje jed­ mijerna snimka monodijskih sakralnih minijatura sa­ znalo u foyeru zagrebačkog HNK–a, gdje su album listopada 2013. potpisati s organizatorom izdavački ugo­ Darko Bakić predstavili Tomislav Uhlik i Bojan Pogrmilović, du­ vor. Izvođači se obvezuju dostaviti organizatoru master nog od najuspješnijih francuskih Marina Ferić Jančić čuvanih u spomenutoj rukopisnoj zbirci iz sredine gastronomskih žanrova (brasse- 18. stoljeća, koja je pohranjena u varaždinskom fra­ gogodišnji suradnici i nekadašnji (glazbeni) vodite­ snimku skladbe do 5. studenoga 2013. Odabrane sklad­ I Milan Majerović-Stilinović rie), Hrvatsko društvo skladatelja be snimit će se u organizaciji i na trošak organizatora. Au­ Siniša Škarica njevačkom samostanu. Načinjeni izbor sastoji se od lji Ansambla te ravnateljica LADA Ivana Lušić. Pro­ s Cantusom d.o.o. bira njegov tori skladbi odabranih za izvedbu prenose pravo na or­ Jana Haluza osamnaest skladbi na latinskom i u znatno manjem jekt je pokrenut osamdesetih godina 20. st. kad su prostor na Radničkoj cesti za prvi broju na hrvatskom jeziku, pri čemu su posebno Ladovci na turnejama odlučili izvesti pokoju pjesmu ganizatora da odabrane skladbe izvede, tiska i prenese čin obnavljanja jedne od najpopu­ (glavna urednica) BROJ SRPANJ 181, 2013. zemlje koju su posjetili. Bile su to obrade pjesama preko radija i televizije te da ih objavi na nosaču zvuka i/ BROJ SRPANJ 181, 2013. istaknute podudarnosti s najpoznatijim zbornikom larnijih edicija u svojoj bogatoj povi­ LEKTURA koje su po načinu izvođenja bile slične našim tradi­ ili slike, odnosno da svaka ili neka prava prenese na treću sakralnih napjeva zagrebačke crkve, Cithara oc- jesti — notnih albuma pod egidom Rosanda Tometić tochorda, te je time istaknuta stanovita repertoar­ cijskim napjevima, stilu koji je Ansamblu bio poznat. osobu. Sva ostala prava autor zadržava za sebe, uz pravo Zabavnih melodija. Podudarnost je možda slučajna, ali ako išta

na srodnost tih dvaju glazbenih zbornika. Šteta je, Odabrane su nakon pomnog preslušavanja onda da samostalno izda skladbu. HRVOJDAVOR povezuje brasserie i Zabavne melodije jest potpuno predavanje GRAFIČKO dostupne građe na gramofonskim pločama, tran­ Trubač Jazz orkestra HRT-a Davor Križić predstavio je svoje stvaralaštvo uz matični ansambl u Studiju Bajsić HRT-a nepretencioznoj i široko rasprostranjenoj paleti uživanja u jelu i OBLIKOVANJE međutim, što uz pojedinu skladbu nije navedena i li­ Odabrane skladbe bit će izvedene na Međunarodnom skribirane i obrađene za ansambl. Obradama se piću, odnosno glazbi. Dakle, tko je pozvaniji da bude na početku Luka Gusić turgijska prigoda za koju se skladba izvodila. Što se festivalu šansone Chansonfest uz izravni ili odgođeni ra­ pak autorstva tiče, sve su skladbe nepotpisane, a nastojalo, onda, kao i danas, dati »moderniji« zvuk, novog doba notnih knjižica, ako ne nekadašnji kralj popularnih dijski i/ili televizijski prijenos u petak, 15. studenoga 2013. Piše: Davor Hrvoj aranžmanima hrvatskih tradicijskih pjesama. stilski su iznimno ujednačene, što zapravo i ne čudi, odnosno zvuk vremena nastajanja obrada, te pe­ kajdanki — Đorđe Novković. Jedan od predstavljača (i urednika) u 20 sati u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedi­ obnovljene edicije Zrinko Tutić (druga dvojica su Rajko Dujmić i budući da je repertoarno–glazbena uniformnost čat obrađivača. ja, Kaptol 9. Iako samozatajan kao osoba, Žužić se au­ Neno Ninčević), reći će: Nitko se od nas, koji smo s njime dijelili TISAK jedna od bitnih odlika franjevačkih glazbenih zborni­ Na ovom nosaču zvuka Ansambl mijenja zvuk torskim radom predstavlja u posve drukči­ isti kruh, neće naljutiti ako kažem da je on bio i ostao iznad svih, Studio Flyer, ka 18. stoljeća. Također, treba priznati da se radi o Rok predaje radova je 15. rujna 2013. rugi dio sezone Jazz or­ prema zamisli niza obrađivača: B. Potočnika, E. jem svjetlu. Naime, njegovi aranžmani odaju neprikosnoveni hitmaker! Aleja Seljačke bune 7a ostvarenjima uglavnom suzdržane skladateljske in­ kestra HRT–a u Studiju Cossetta, T. Uhlika, M. Kosovec, F. Kutev, M. Ma­ samouvjerenu osobu koja je svladala zanat i 10090 Zagreb vencije. I upravo ta činjenica pred izvođače postav­ Radovi se šalju poštom na adresu: Bajsić HRT–a obilježili U druženje probrane elite poklonika i prijatelja pokojnog autora kara, A. Kanski, A. Avdievskog. Pokušaji su to do­ ima cilj. Aranžmani su mu maštoviti, logični i lja nemale zahtjeve, budući da se unatoč tome oče­ su nastupi na kojima su uveo nas je glavni tajnik HDS–a Tomislav Antun Šaban, govore­ čaravanja karakterističnih stilova pjevanja, odnosno HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA za Chanson­ izvedena djela hrvatskih protočni, njima je vješto iskoristio mogućnosti kuje zanimljiv slušni doživljaj. Tandem Antoniazzo– ći o nekadašnjoj važnosti i kontekstu notnih edicija u promicanju E–mail: [email protected] sviranja u pojedinim regijama Italije, Slovenije, Bu­ fest 2013. autora. Nakon koncerta Jaklin u tom je smislu ponudio itekako zadovoljava­ orkestra, vodeći računa o dinamici, stvaraju­ garske, Engleske, Grčke, Francuske, Španjolske, Berislavićeva 9 pod nazivom Nove skladbe za Jazz orkestar cijena: 22 kuna juću interpretaciju, kojoj ipak nedostaje barokne le­ ći glazbu punu boja, dok su neki zahvati vrlo Poljske, Slovačke, Mađarske, Ukrajine, Njemačke, 10000 Zagreb, Hrvatska HRT–a održanog 20. ožujka, te koncerta s pršavosti i bistrine u vokalnoj dionici, dok se uzorno D hrabri i moderni. Marinello se također upu­ (za članove HDS–a Švedske, Rumunjske, Litve, Danske, Češke, Ru­ tel. 385 (0)1 4872 370; faks 385 (0) 1 4872 372; uglednim gostima (dirigentom Dougom Ric­ realizirani continuo katkad osamostaljuje u kratke šta u suvremeni pristup aranžmanima za big sije pa sve do tradicije židovske pjesme, pri čemu internetom: [email protected]–com.hr hardsom i trubačem Rexom Richardsonom), besplatno) preludije, interludije i postludije u kojima onda orgu­ band, a soliste bira prema karakteru skladbi. se ipak ne zaboravljaju i naši domaći »hitovi« kojima posljednja dva bila su u znaku stvaralaštva ljaš, s uspješno odabranim registracijama za svaku Hrvoje Markulj, ravnatelj U njegovim se profinjenim i delikatnim aran­ ISSN 1330–4747 se CD »otvara i zatvara«. Stoga je ovaj CD logičan stalnih članova i suradnika Orkestra. skladbu, dolazi u prvi plan. Uz informativni poprat­ žmanima osjeća poznavanje bigbendaške tra­ zaključak projekta koji je »ozbiljnije« počeo i u, isti­ ni tekst Igora Mladinića, koji se u prvome redu bavi Trombonist Luka Žužić i saksofonist Andreas na, manjem opsegu izveden 1985. godine u zagre­ dicije, ali i suvremenih trendova u orkestralnoj CJENIK OGLASA poviješću istraživanja, a tek onda sadržajem kantu­ Marinello ravnali su Jazz orkestrom HRT–a na bačkom Hrvatskom glazbenom zavodu u povodu jazz glazbi. ZA CANTUS ala, zaključno se može reći da je nosač zvuka vrije­ nastupu održanom 22. svibnja. Na programu Europske godine glazbe (dio građe je i objavljen na dan doprinos diskografiji hrvatske barokne glazbe su bili njihovi aranžmani, ali i poneka skladba, Djela trubača Jazz orkestra HRT–a Davora 1/1 CIJELA STRANICA LP–u), a nastavio se izvedbom na Dubrovačkim ljet­ te poticaj za predstavljanje (u zvuku, dakako) i dru­ a u nekim su izvedbama i zasvirali. Povjere­ Križića, čijem je stvaralaštvu bio posvećen 6.000,00 kn nim igrama dvadeset pet godina poslije. gih kantuala sjeverne Hrvatske iz razdoblja baroka. nje su dali mnogim članovima orkestra koji su koncert održan 12. lipnja, već su bila na pro­ 1/2 STRANICE 3.000,00 (Hrvoje Beban) I dok se s jedne strane nameće pitanje kojoj je to se istaknuli solima, među njima saksofonistu gramima Orkestra, a i snimljena su na albu­ kn publici ovaj CD namijenjen, tko bi poželio slušati i flautistu Arsenu Erešu, dugogodišnjem vođi mima, primjerice Yeah Man na CD–u 75 go- 1/3 STRANICE 2.000,00 sekcije saksofona Jazz orkestra HRT–a. Ne­ LADO LADO kako izvodi tradicijske napjeve primjerice Ita­ dina HR–a / 45 godina HTV–a. Osim stan­ kn

posredno prije koncerta saksofonist Damir V ržina lije umjesto »naših domaćih«, s druge strane je ne­ darda po njegovu izboru, orkestar je pod rav­ 1/4 STRANICE 1.500,00 Horvat uime članova Orkestra pred publikom Pjesme naroda Europe // osporiva visoka razina izvedbe te vrlo dobro plani­ nanjem Saše Nestorovića izvodio Križićeve kn je pozdravio Arsena Ereša koji odlazi u mirovi­ ranje izlaska CD–a, baš uoči ulaska Hrvatske u Eu­ nastazija Cijene oglasa izražene su skladbe iz ranog razdoblja njegove karijere: A Songs of European Nations nu. Budući da je multiinstrumentalist, sopran, bez PDV–a ropsku uniju. (dr. sc. Irena Miholić) Yeah Man, Some Blues i Vesna, ali i dvije no­ Zora je… piva klapa Novkovića: Rajko, Zec, Boris, Neda i Zrinko alt i tenor saksofonist, te diplomirani flautistist, i ne uključuju dizajn oglasa vije — Davor’s Tune koju je s Orkestrom prvi Aquarius Records Asen Ereš bio je nezamjenjiv u svim televizij­ pop–glazbe i posebno zabavnih melodija, kojima se sada, na­ skim glazbenim emisijama, a u više od dva­ put izveo prošle godine, te Echoes of a Dream kon četvrt stoljeća, traži novo–staro mjesto. Boris Novković je Kad se kaže LADO, vjerojatno deset pet godina, koliko je proveo u Orkestru, koja je ovom prigodom i praizvedena. Aran­ u svojoj zahvali kao i obično bio kratak i duhovit, a dalje je sve Oglasi na vanjskom ovitku većina pomisli na spektakular­ dao je izniman doprinos njegovu razvoju. žmane je povjerio raznim autorima. Osim kao bilo prepušteno probranim delicijama, pjenušcu i slobodnoj raz­ novina navedenih formata ne plesne događaje kojima čla­ sjajan skladatelj čija bi djela, primjerice Yeah naplaćuju se dodatnih 30% Luki Žužiću i Andreasu Marinellu koji su za­ mjeni užeženih i friških pikanterija iz svijeta popularne glazbe, ali novi Ansambla narodnih pleso­ Man i Some Blues, mogla postati standardi­ od izražene cijene nat ispekli i iskustvo stjecali svirajući godina­ i šire. Zapravo, o tomu se uvijek i radi. Jer, kao što je u Cantuso­ va i pjesama Hrvatske zadivljuju ma hrvatskog jazza, Križić se predstavio i kao Dodatne informacije ma u HGM jazz orkestru Zagreb, to nije bilo voj pozivnici stajalo: Notni album obuhvaća samo dio (Novkovi- domaću i svjetsku publiku, pri­ izvrstan solist — trubač i krilničar. Na koncertu ćeva) ogromnog opusa, ali kako u 30 pjesama sabrati čitav je- o smještaju oglasa, kazujući koreografska viđenja, prvo autorsko predstavljanje uz Jazz orke­ posebnim formatima te je po njegovu izboru nastupio ugledni pijanist dan život sastavljen od pjesama!? Tako je, osim najave da se na­ scenske prikaze naše preboga­ star HRT–a. Naime, Žužić je honorarni član, a pogodnostima uputiti na Marinello povremeni suradnik; obojica su kao David Gazarov s kojim je u duu izveo standard stavlja prekinuta izdavačka tradicija, takvo događanje prije svega te tradicijske kulture. Zaljubljeni­ prigoda prebiranja po hrestomatiji popularne glazbe u odavanju [email protected] ci u njihovo stvaralaštvo potvrdit skladatelji i aranžeri sudjelovali u koncertima My One and Only Love. Oduševljenu publiku iz ciklusa Nove skladbe za jazz orkestar, te na nagradili su izvedbom skladbe Mystic Soul počasti jednom od najvećih koji su je pisali na ovim prostorima. će lakoću pokreta, zanimljivost prikaza i šarolikost (Siniša Škarica) prekrasnih izvornih hrvatskih narodnih nošnji koje snimanju albuma U sredi našeg sela, a Žužić koju je prije više od deset godina napisao Sil­ 46 i u snimanju albuma Veselje ti navješćujem, s vije Glojnarić, i to upravo za Križića kao solista. 47 Festival zabavne glazbe SPLIT 2013. U znaku klapa Najbolja pjesma Vjekoslave i Tončija Huljića u izvedbi klapskog tenora Marka Pecotića Pece

stivalski niz od pedeset godina u prvom vi­ A među festivalske povratnike, nakon gotovo kendu srpnja zaokružio Đorđi Peruzović. dvadeset godina, upisao se Zlatko Pejaković Legendarnog splitskog glazbenika direkcija konkurirajući pjesmom Maje Marije Dalmaci­ Splitskog festivala ovjenčala je posebnim pri­ jo, fala ti. „Vratio sam se iz ljubavnih razloga, znanjem, a doajen glazbene scene oprostio takav je odnos mene i Splita. Također, vidim i se od Prokurativa u zafrkantskoj maniri, izvo­ da organizator pokušava vratiti Splitski festi­ deći veselicu Floćun skladatelja Enca Lesića val na staze slave na kojima je bio, s pjesma­ u pratnji klape Friži i plesne skupine Školjki­ ma koje pripadaju Splitu, notama koje obilje­ ce. Peruzović se prvi put predstavio festival­ žavaju dalmatinsko podneblje. Tako sam i ja skoj publici 1963. na Bačvicama s Baladom odlučio vratiti se na Prokurative kada se festi­ o tovaru antologijskog autora Zdenka Runji­ val počne vraćati na pravi put“, kazao je Zlat­ ća. „Imao sam toliku tremu da sam zaboravio ko Pejaković dajući punu potporu direktoru riječi pjesme, ali to nitko nije primijetio jer se Tomislavu Mrduljašu na njegovu festivalskom pjesma izvodila prvi put, pa sam to uspješno konceptu čija je završnica, uoči dodjele pri­ ‘zamaskirao’“, prisjetio se Đorđi davnog festi­ znanja, zaokružena show programom Jele­ valskog debija nakon kojega je što kao izvo­ ne Rozge i članova baletnog ansambla split­ đač, što kao autor, pisao povijest Splitskog skog HNK-a.

BROJ SRPANJ 181, 2013. festivala, baš kao i njegova kolegica Zorica Kondža koja je ove godine na Prokurativama

ć pjevala Ispod cvita od lavande pridonijevši da a drugo se mjesto, abi ta skladba Joška Banova u suradnji s Jak­ B šom Fiamengom i Teom Brajčićem dobije

adran prema broju glasova priznanje za »najcjelovitije djelo«. : J : N ... a publika kaže: Ćaća iznad svih publike, plasirao Mladen Prokušana receptura kurativama, dok je pjesmu A kad bi te pita Grdović, treće je zauzeo autorskog dvojca Vjekoslava i Tonči Huljić u Direktor festivala Tomislav Mrduljaš složio je Piše: Mirela Goreta interpretaciji klapskog tenora Marka Pecotića program 53. »Splita« po prokušanoj receptu­ Pece žiri proglasio najboljom. Zlatko Pejaković, dok je ri koju je prakticirao posljednjih godina, kom­ binirajući nastupe poznatih glazbenih imena lapska je pisma okru­ sastav Studio Frendo Pedeset godina zajedno (Kemal Monteno, Giuliano, Mladen Grdović, njena priznanjem na 53. Festivalu zabavne Hari Rončević, Magazin, Danijela, Jole...), primio treću nagradu Na zadovoljstvo organizatora i publike, fe­ s nizom popularnih klapa (Maslina, Cambi, glazbe Split 2013. - stival je i ove godine obilježio nastup člano­ uspješnica Ćaća skla­ Intrade, Sv. Florijan...), uz davanje nemalog va splitske grupe Libar, prošlogodišnjih do­ stručnog ocjenjivačkog datelja Pere Kozomare broja festivalskih propusnica lokalnim glaz­ i tekstopisca Roberta Pauletića u izvedbi bitnika nagrade za najcjelovitije djelo koji su benim snagama i debitantima koji tek treba­ suda. klape Rišpet osvojila je prvu nagradu publike na Prokurative stigli s ljubavnom pjesmom ju opravdati ukazano im povjerenje (Studio K Oprosti mi (druga nagrada žirija), a svoj je fe­ u završnici glazbene manifestacije na Pro­ Fendo, Beverly Hills, Mjesni odbor...). Spli’ski susret autora i predstavnika HDS ZAMP-a

redstavnici odjela Članovi društva pozvani su i na ko­ Članstva i Odnosa munikaciju preko društvenih mreža s javnošću HDS (Facebook, Twitter) koje HDS ZAMP ZAMP-a sastali odnedavno vodi i koje bilježe dobar su se 6. srpnja u odaziv. Neizravan povod za susret Splitu s autorima, bilo je 53. izdanje Splitskog festivala redovitim i pridruženim članovima na kojemu su se okupili brojni autori HDS-a iz dalmatinske regije. Na P iz Dalmacije kako bi predstavili nove susretu s oko trideset glazbenika skladbe. Na završnoj večeri festiva­ predstavili su im poslovne rezultate službe ZAMP i godišnje izvješće za la dodijeljena je i nagrada HDS ZA­ 2012. godinu. MP-a za najčešće emitiranu skladbu s prethodnog izdanja festivala, skla­ U ležernoj ali i radnoj atmosferi Raz- datelju Peri Kozomari za pjesmu Lu- govora s autorima, predstavnici min u izvedbi klape Rišpet. Iskreno stručne službe za ostvarivanje prava se radujem nagradi HDS-a koju sam autora odgovarali su na pitanja te sa­ dobio za skladbu Lumin izvedenu na slušali prijedloge i želje članova. Tije­ Splitskom festivalu 2012. godine, u kom razgovora predstavljena je i ob­ izvođenju moje klape Rišpet iz Spli- ć

novljena internetska stranica www. ta. Nagrada mi je zasigurno poticaj, abi zamp.hr, namijenjena najprije auto­ jer dobiti je za najizvođeniju skladbu B

rima, ali i svima koji glazbu koriste, od HDS-a doista je uvijek motivira- adran vole ili jednostavno žele naučiti nešto juće, rekao je Kozomara prigodom J : o zaštiti autorskih glazbenih prava. Direktor Splitskog festivala Tomislav Mrduljaš uručuje nagradu HDS ZAMP-a za najizvođeniju pjesmo prošlog festivala skladatelju pjesme Lumin dodjele. Peri Kozomari (izvođač je klapa Rišpet). Isti skladatelj i izvođači osvojili su Grand Prix publike ove godine sa skladbom Ćaća. 48