korice 1+4.indd 3 24.7.2007 14:32:39 korice 2+3.indd 2 24.7.2007 14:31:37 Impressum Tjedni komentar HrvatskaRIJEČ

OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće  Valja voditi računa IZDAVAČ: Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ«, Trg cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica udska i manjinska prava po najvišim europskim standardima zagarantirana su u  Srbiji. Ova tvrdnja često se može čuti od političara, mjerodavnih ministara, direk- UPRAVNI ODBOR: tora državnih tijela zaduženih za ostvarivanje tih prava. Međutim, nekako se uvijek Lazar Baraković (predsjednik), Lj Dušica Dulić, Zdenko Đaković, ta prava, garantirana Ustavom i zakonima ove zemlje, na ovaj ili onaj način dovode u pitanje. dr. Marija P. Matarić, Pavle Pejčić, Tako je, na primjer, Ustavom garantirano pravo na potpuno informiranje na materinjem jeziku Dražen Prćić, Zvonko Sarić, Stipan Stantić, Zvonko Tadijan dok se u stvarnosti to pravo dovodi u pitanje drugim zakonima, privatizacijom, dozvolom emi-  tiranja, dodjelama frekvencija, financiranjem… DIREKTOR: Tako aktualni Ministar kulture kaže kako bi privatizacija lokalnih elektroničkih medija trebala Zvonimir Perušić  biti provedena do kraja godine, i da pri tome »valja voditi računa da se omogući objektivno ODGOVORNA UREDNICA: informiranje lokalnim zajednicama i pravo manjinskih zajednica na informiranje na svom jezi- Jasminka Dulić  ku«. Jedino je u ovoj javnoj raspravi ostalo nejasno kome je upućeno ovo upozorenje. Tko treba POMOĆNIK I ZAMJENIK »voditi računa« o ostvarivanju manjinskih prava? Tko treba definirati obvezujući okvir djelo- ODGOVORNE UREDNICE: vanja za sve institucije i instance kako prava ne bi postojala samo na papiru. Nisu li to upravo Zvonko Sarić  državna tijela koja donose odluke kojima se ta prava ostvaruju ili pak umanjuju, dokidaju? REDAKCIJA: Privatizacija medija u Srbiji mora biti završena do kraja 2007. godine, zaključak je i sudionika Ivan Andrašić (Podunavlje) okruglog stola o privatizaciji lokalnih elektroničkih medija. Postavlja se pitanje je li se »vodilo Davor Bašić Palković (kultura) Dušica Dulić (politika) računa« o pravu svih manjina na informiranje kada se ušlo u proces privatizacije ili manjinama Dražen Prćić (sport i zabava) ostaje da nanovo slušaju o tome kako im moraju biti osigurana sva prava u isto vrijeme kada se Zdenko Samaržija (povijest) nalaze u situaciji da izgube već stečena prava. Nada Sudarević (fotografije) Željka Vukov (društvo) Često se ističe kako manjine moraju dokazivati svoju lojalnost državi u nešto većoj mjeri od Jelena Ademi (tehnički prijelom) građana pripadnika većinskog naroda. Je li i država spremna pružiti dokaze o tomu kako vodi  TEHNIČKI UREDNIK: računa o svojim manjinama ili im ovakvim postupcima poručuje da se snalaze kako znaju i Thomas Šujić umiju, ovisno o brojnosti, vlastitoj političkoj snazi i potpori matične države.  J. D. ADMINISTRACIJA: Zdenka Sudarević Ljubica Vujković Lamić  LEKTORICA: Katarina Vasiljčuk  KOREKTOR: Mirko Kopunović  TELEFON: ++381 24/55-33-55 ++381 24/55-15-78  ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69  E-MAIL: [email protected]  WEB: www.hrvatskarijec.co.yu  TISAK: »Rotografika« doo Subotica List je registriran kod Tajništva za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73.

List je oporezovan PDV-om od 8 posto, Attila Szalai po Službenom glasniku broj 140 od 1. siječnja 2005.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka Matice srpske, Novi Sad 32+659.3(497.113=163.42)

Radio Subotica uložila prigovor Republičkoj radiodifuznoj agenciji Neizvjesnost oko privatizacije lokalnih medija ...... 4,5

Specijalna projekcija u okviru Festivala europskog filma Palić Dje~ji film »Duh u mo~vari« ...... 28

U Gradskom muzeju u Subotici od 20. srpnja do 20. kolovoza Etnografska izlo`ba o Bunjevcima senjskog podru~ja ...... 30,31

Osamnaesto izdanje Croatia Opena ATP Umag za pri~u i pam}enje ...... 43 SADRŽAJ

27. srpnja 2007. 3 HrvatskaRIJEČ Tema Radio Subotica uložila prigovor Republičkoj radiodifuznoj agenciji Neizvjesnost oko privatizacije lokalnih medija Radio Subotica predajom prigovora Republičkoj radiodifuznoj agenciji nastavila borbu za regionalnu frekvenciju * Predstavnici institucija koje odlučuju o sudbini lokalnih elektroničkih medija u Srbiji s javne rasprave poručili kako će privatizacija preostalih postaja početi na jesen, ali nisu isključili mogućnost da rok za njihovu prodaju bude produljen Priredila: Dušica Dulić

avnatelj Radio Subotice postaju, smatramo da nije mogao Antal Biacsi predao je 18. dobiti regionalnu frekvenciju. U Rsrpnja Republičkoj radi- tom stavu podupire nas i više beo- odifuznoj agenciji u Beogradu gradskih odvjetničkih ureda koje prigovor na odluku da se ovoj smo konzultirali«. medijskoj kući uskrati regionalna Veliko zadovoljstvo odzivom frekvencija, potkrijepljen potpisi- građana koji su svojim potpisima ma potpore 19 i pol tisuća gra- poduprli zahtjev Radio Subotica đana Subotice i okolice. Iz RRA da dobije regionalnu frekvenciju je sat kasnije stigao zahtjev da za emitiranje višejezičnog progra- joj se pod hitno, u roku od tri ma izrazio je predsjednik sindi- dana, dostave snimke radijskog kalne organizacije ove medijske programa u razdoblju od 10. do 14. kuće Ivica Kajdoči i dodao kako srpnja, u vremenu od 7 do 13 sati. je prikupljeno 19.434 potpisa, od U povodu ovih događaja u Radio toga 5200 na štandovima u središtu Subotici održana je konferencija Subotice, a ostatak u 26 okolnih za novinstvo na kojoj su predočeni naselja na području subotičke, ali rezultati akcije Upravnog odbora, i susjednih općina. On je istaknuo zaposlenika i sindikalne organiza- kako je prvom analizom potpisa cije Radio Subotice u svezi uskra- konstatirano da od ukupnog broja ćivanja regionalne frekvencije ovoj građana koji su potpisom podržali radijskoj postaji. zahtjeve Radio Subotice, njih 60 PRIGOVOR NA ODLUKU: do 65 posto čini mađarski živalj. Ravnatelj Radio Subotice Antal Potpredsjednik subotičkog sindi- Biacsi izjavio je kako se odluka kata István Húgyi izjavio je kako RRA mogla očekivati, ali da je bila se očekivalo da će biti prikupljeno i iznenađujuća, jer se ipak vjerova- Po čemu je Pannon radio bolji?: najviše 10 tisuća potpisa, te da bi, lo da Radio Subotica nema kon- ravnatelj Radio Subotice Antal Biacsi poslije ovakvog odziva slušatelja, kurente u ispunjavanju kriterija za RRA mogla razmotriti mogućnost dobivanje regionalne frekvencije. kako se jedan od njegovih bitnih za sada nisu za javnost. Temeljem dodjele još jedne regionalne frek- »Iz tih smo razloga odmah i rea- elemenata odnosi na činjenicu da tog uvida, u prigovoru je ukazano vencije. Prema njegovim riječi- girali ne znajući službeno objaš- je regionalna frekvencija dodije- na anomalije između natječajnih ma, daljnje aktivnosti ovisit će o njenje o odluci. Kad je rješenje ljena udruzi građana, što nije u uvjeta i podataka koje smo mi i budućnosti prigovora koji je pre- stiglo, još smo više bili iznenađeni skladu sa zakonom. konkurent prezentirali. Drugi dio dan RRA. jer u njemu uopće nije dan razlog »Mi smo naš prigovor sačini- prigovora odnosi se na činjenicu »Cilj cijele ove kampanje je bio zašto je Pannon radiju dodijeljena li na osnovi potpunog uvida u da po članku 95. Zakona o radio- da se ukaže RRA da je pogrije- frekvencija, odnosno, po čemu, natječajnu dokumentaciju konku- difuziji radijska postaja civilnog šila te da je konačno došlo vrije- po kojim kriterijima je on bolji rentske medijske kuće koji nam je sektora može dobiti isključivo me da priznaju svoju pogrešku i od nas«. omogućen u RRA, s time da smo lokalnu frekvenciju. A s obzirom da razmotre prigovor koji je po Komentirajući prigovor koji je obvezni podatke koristiti isključi- da je Fond Pannonia udruga građa- našem mišljenju opravdan«, rekao predan RRA, Biacsi je istaknuo vo za sastavljanje prigovora i oni na koja je formirala svoju radijsku je Húgyi.

4Nama ne treba kompas. 4 U cijeloj priči slažemo se samo u detaljima. Mi ne znamo kamo idemo. Dujizmi 4Mali narodi prave velike promašaje. 4Najteže odluke donose se u ime naroda.

4 27. srpnja 2007. Tema HrvatskaRIJEČ Kajdoči je, komentirajući zahtjev koja teži članstvu u EU i zemlja »Mislim da je najvažnije ostva- sirane ne bi odvratili od kupovine RRA da se dostave snimke emitira- koja poštuje europske standar- riti taj cilj – da se razina prava ne takvih medija država će pokrivati nog programa rekao da u zahtjevu de«, rekao je ministar kulture smanjuje«. troškove pripreme takvoga progra- nije precizirano što se traži, pa ni prilikom rasprave o privatizaci- Podupirući takvo stajalište, ma. to odnosi li se samo na program ji lokalnih elektronskih medija. pomoćnik ministra kulture Srbije Zastupnik SVM-a u Skupštini na srpskom ili i na mađarskom Zamjenik šefa Misije OESS-a Dragan Janjić rekao je da manjin- Srbije Bálint Pásztor bio je skep- jeziku. u Srbiji Entoni Pahigijan rekao ski programi neće biti ugroženi rje- tičan spram prijedloga državnih Ravnatelj Antal Biacsi je, odgo- je da bi Srbija, kada je riječ o pri- šenjima koje planira usvojiti Vlada institucija o nužnosti privatizacije varajući na pitanje novinara je vatizaciji lokalnih medija, mogla Srbije. lokalnih medija. Za njega ni ideja li zahtjev RRA legitiman, rekao preuzeti lidersku poziciju u regiji. »Naša osnovna intencija jest da o formiranju državnih fondova za da prema Zakonu o informiranju »Nijedna zemlja u regiji nije se mediji ‘skidaju’ s proračuna. financiranje manjinskih medija »svatko tko misli da je, u pravnom do kraja riješila ovaj problem. Dakle, ne treba osnivati i finan- nije sigurno rješenje, jer ne postoji smislu, dirnut, ima pravo tražiti da Srbija bi mogla biti prva i u regi- cirati medije, već ideje i progra- jamstvo da će država to odista i čuje što je emitirano«. ji bi se mogao iskoristiti srp- me. A u slučaju manjinskih medija učiniti. On je dodao da se programi ski model privatizacije«, kazao država i pokrajina treba im pružiti S druge strane, član Izvršnog čuvaju dva mjeseca u takozvanoj je Pahigijan, kao i da se Misija potporu«. odbora Hrvatskog nacional- crnoj kutiji, i da je kvaliteta snima- OESS-a »raduje onome što misli- Vojvođanski tajnik za infor- nog vijeća zadužen za informi- ka »skoro kao ono što ide u eter«. mo da će biti dobra privatizacija«. miranje Milorad Đurić u javnoj ranje Mato Groznica, smatra da Na pitanje novinara je li istina da postoji pismo koje je predsjed- nik Mađarskog nacionalnog vijeća, László Józsa, koji je istodobno i predsjednik Upravnog odbora Radio Subotice, uputio predsjed- niku RRA kojim se daje potpora Pannon radiju za dobivanje regio- nalne frekvencije i koje je predo- čeno na sjednici Upravnog odbora, direktor Biacsi je rekao: »Na sjednici Upravnog odbora Radio Subotice to je pitanje bilo na dnevnom redu, ali je i prije u tisku bila objavljena informacija o tome pismu. Postavljeno je pitanje zašto je predsjednik UO, koji je isto- dobno i predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća, dao podršku da se regionalna frekvencija dodi- jeli Pannon radiju, koja je upu- ćena predsjedniku Savjeta RRA. Odgovor iz Mađarskog nacional- nog vijeća je bio da Radio Subotica nije tražila potporu, a da smo ju tražili, dobili bismo pismenu pot- Privatizacija ostalih medija mora početi na jesen: poru adresiranu na RRA«. poruka s javne rasprave o privatizaciji lokalnih elektroničkih medija JAVNA RASPRAVA: Bez obzira na primjedbe lokalnih i manjinskih zajednica, općinske javne radij- Reforma medija, smatra pomoć- je raspravi istaknuo osjetljivost takav prijedlog i takvo rješenje za ske i TV postaje do konca godine nik ministra kulture Dragan pitanja lokalnog i informiranja na manjinske medije jest prihvatljivo. bit će privatizirane, pa tako to Janjić, u Srbiji se oteže već sedam jezicima nacionalnih manjina. Po Predstavnici institucija koji čeka i Radio Suboticu – rečeno je godina, a jedino što je urađeno njegovu mišljenju dva su moguća odlučuju o sudbini lokalnih medija na javnoj raspravi o privatizaciji jest formiranje javnog servisa i rješenja. na kraju su poručili da će privati- lokalnih elektroničkih medija, koja nezavisnog regulacijskog tijela. Jedno je da se temeljno mijenja zacija preostalih postaja početi na je održana 19. srpnja u Beogradu, »Jedan od preostalih problema je Zakon o radiodifuziji, a drugi da se jesen, ali nisu isključili ni moguć- u organizaciji Ministarstva kulture i završetak privatizacije. Suština formiraju posebni državni fondovi nost da rok za njihovu prodaju Republike Srbije. nije u tome da se postigne dogovor iz kojih će se financirati manjinski bude produljen. Ministar kulture Vojislav mijenjati Zakon o radiodifuziji ili programi. Prijedlog Saveza vojvođanskih Brajović je rekao da je njegov ne, već u tome da se lokalnim Predstavnici Agencije za pri- Mađara o izmjenama zakona najvažniji cilj poštovanje prava zajednicama osigura kvalitetno vatizaciju naveli su kako i oni prema kojima bi se od obvezne manjinskih zajednica na informi- informiranje«, rekao je Janjić. nastoje pomoći očuvanje posto- privatizacije izuzeli elektronički ranje na svom jeziku. Posebna pozornost bila je posve- jećih manjinskih programa na mediji koji emitiraju programe »Svjesni smo problema lokal- ćena postojećim programima na lokalnim medijima. Rekli su da će na manjinskim jezicima naći će nih medija i svjesni smo da jezicima nacionalnih manjina. među obvezama budućeg vlasnika se pred zastupnicima republič- programi na jezicima manjina Voditelj javne rasprave Rade takvog medija biti i to da je dužan ke skupštine najvjerojatnije u mogu biti ugroženi privatizaci- Veljanovski rekao je da oko toga zadržati program na jeziku nacio- rujnu. jom. Međutim, Srbija je zemlja ne smije biti dvojbe: nalne manjine. Ipak, kako zaintere- g

27. srpnja 2007. 5 HrvatskaRIJEČ Aktualno UKRATKO Priopćenje za javnost DSHV-a u povodu rješenja RRA Slučaj Barbalić - deset godina Kršenje kolektivnih eogradski »Danas« prenosi kako Bse 21. srpnja navršilo deset godi- na od bombaškog napada na Savez prava Hrvata nezavisnih građana za Zemun, nevla- dinu organizaciju koja je organizirala DSHV će o aktualnoj situaciji u slučaju Radio Subotice prosvjede zbog toga što je radikalska izvijestiti mjerodavne međunarodne institucije, vlast nasilno iselila njihovog sugrađani- nadležna tijela Republike Hrvatske, Mješoviti odbor na Ivana Barbalića iz stana. Počinitelji nisu pronađeni. Deset godina poslije za praćenje provođenja Sporazuma o zaštiti manjina između radikali su u Zemunu ponovno na vlasti, Srbije i Hrvatske i druga vladina tijela i nevladine organizacije a Ivan Barbalić je zaboravljeni progna- povodu rješenja Republičke radiodifuz- Radio Subotice biti odbijen, a nakon neprimje- nik koji s obitelji živi u Baškoj na Krku. ne agencije kojim je izdana dozvola za renih napada na Vrhovni sud Srbije od Savjeta Njegova desetogodišnja nastojanja da emitiranje radio programa za područje se ne može ništa pozitivno očekivati. Zato je povrati stan, ostala su bez rezultata. U regija Subotica, Kanjiža i Senta Pannon radiju, već očigledno da prigovor protiv odluke RRA Gradonačelnik Zemuna Vojislav Šešelj Predsjedništvo Demokratskog saveza Hrvata u neće biti dovoljan u borbi Radio Subotice za pokazao je na državnoj televiziji krunski Vojvodini izdalo je priopćenje u kojemu »želi opstanak, već je u izgledu tužba Vrhovnom sudu dokaz neprijateljstva ove obitelji, putov- upozoriti javnost da je to rješenje potpuno nera- Srbije. nicu Darija Barbalića. Nakon televizij- zumljivo te pravno i politički neodrživo. Ako Zato javno upozoravamo da ako je točno da skog duela Šešelja i odvjetnika Nikole je kriterij za dodjelu frekvencije bio poslov- su neki od članova Upravnog odbora Radio Barovića tjelohranitelj lidera radikala ni uspjeh, slušanost, iskustvo u oblasti radio- Subotice tražili da se ne podnosi prigovor, onda pretukao je Barovića, polomio mu nos i difuzije, doprinos stanice razvoju regionalne smo mi Subotičani zabrinuti hoće li biti volje rebro. Četvrti općinski sud donio je 2004. zajednice u oblasti informiranja, kulture i obra- za podnošenje tužbe od za to nadležnih u Radio presudu u korist Danice Barbalić, ali je zovanja, ponašanje stanice u ranijem razdoblju, Subotici. Naglašavamo da u lokalnoj samo- Okružni sud naložio vještačenje imovine sprječavanje otvorenog ili prikrivenog name- upravi i u samom Radio Subotica ima više osoba Ivana Barbalića. Deset godina se vodi tanja utjecaja na javno mnijenje podnositelja na visokim funkcijama koji su osnivači Pannon spor zbog stana u kojem su živjeli od prijave, onda je sasvim sigurno da radio postaja radia, pa iako se nalaze u evidentnom sukobu 1941. godine. koja nije emitirala ni jednu sekundu programa interesa, oni mogu odlučiti da se ne podnosi nije mogla dobiti dozvolu. Kako obrazloženje tužba. Prvi srpski ombudsman rješenja ne sadrži odlučne činjenice iz kojih bi Za razliku od njih, Demokratski savez Hrvata razvidno bilo zbog čega JP Radio Subotica nije u Vojvodini smatra da neobrazloženo rješenje rvi srpski zaštitnik građana - ombud- dobila dozvolu, očevidno je da nabrojani vrlo Savjeta nikako ne može biti potvrđeno od strane Psman Saša Janković položio je važni kriteriji iz natječaja, nisu bili odlučni za Vrhovnog suda Srbije. Kako se u međuvremenu prisegu pred zastupnicima Skupštine dobivanje dozvole, već su to bili politički razlozi oglasio i Savez vojvođanskih Mađara da je pro- Srbije. Polaganjem prisege pred zastup- skriveni od očiju javnosti. tiv prikupljanja potpisa za spas Radio Subotice nicima Janković je službeno stupio na Ono što je posebno zabrinjavajuće u momentu i tako poziva pripadnike mađarskoga naroda na dužnost. On je za ombudsmana izabran kada Radio Subotica podnosi prigovor, to je bojkot prikupljanja potpisa, a ujedno se javnosti 29. lipnja, većinom od 143 zastupnika. ponašanje članova Savjeta Radiodifuzne agen- obratio i Pannon radio koji tvrdi da će navodno Janković, u roku od dva mjeseca, par- cije u svezi s njezinim prijašnjim nezakonitim osigurati kvalitetan program na mađarskom lamentu mora predložiti četiri kandidata odlukama, koje je Vrhovni sud Srbije poništio jeziku. Sve to dovodi u sumnju da će Radio za svoje zamjenike. Ombudsman je po po tužbi nezadovoljnih sudionika natječaja koji Subotica izdržati do kraja na redovitom prav- zakonu nezavisan državno tijelo koji štiti su smatrali da je odlukama povrijeđen zakon. nom putu radi zaštite svojih interesa. prava građana, te kontrolira rad državne Naime, kako Agencija drži da može donijeti No, osim svega ovoga, Demokratski savez uprave. odluke koje nitko ne može oboriti, za razliku Hrvata u Vojvodini posebno upozorava da su od Vrhovnoga suda Srbije koji smatra da odlu- odluke RRA protuustavne i protuzakonite jer se Registracija birača ke Agencije moraju biti obrazložene, članovi njima krše kolektivna prava hrvatske nacionalne izvan Hrvatske Savjeta RRA čak idu tako daleko da traže ostav- manjine u Srbiji, a osobito: ku predsjednice Vrhovnog suda Srbije, iako bi članovima Savjeta Agencije moralo biti poznato – članak 79. Ustava Republike Srbije kojim se inistarstvo vanjskih poslova i europ- da predsjednica Vrhovnog suda ne sudi u uprav- pripadnicima manjina garantira pravo na potpu- skih integracija Republike Hrvatske M nim stvarima. no, blagovremeno i nepristrasno obavještavanje poziva na registraciju birača u diplomat- Smatramo da bi članovi Savjeta koji su otvo- na svom jeziku, uključujući i pravo na izražava- skim misijama i konzularnim uredima reno i javno pozivali na nepoštivanje zakona tre- nje, primanje, slanje i razmjenu obavještenja i RH. Riječ je o biračima s prebivalištem bali odmah biti smijenjeni s te dužnosti. Savjet ideja; u RH koji trajnije borave u inozemstvu, Agencije tek je jedna od stranaka u postupku – članak 17. Zakona o zaštiti prava i sloboda biračima bez prebivališta u RH koji su pred sudom i pred zakonom potpuno ravno- nacionalnih manjina, koji osim što garantira promijenili prebivalište u inozemstvu te pravan s drugom strankom, a odluke Vrhovnog isto što i Ustav, propisuje obvezu države da u onima koji su promijenili prebivalište suda obvezujuće su za Agenciju i moraju se radijskim i televizijskim programima osigura unutar države i onima koji nisu upisani u poštivati. Na ovo posebno upozoravamo jer se informativne, kulturne i obrazovne sadržaje na birački popis kako bi mogli glasovati na već unaprijed dobiva odgovor da će prigovor jeziku nacionalne manjine; skorašnjim parlamentarnim izborima.

6 27. srpnja 2007. Aktualno HrvatskaRIJEČ UKRATKO Sud poništio izbor direktorice RTV

pćinski sud u Novom Sadu poni- Oštio je odluku Upravnog odbo- ra Radiodifuzne ustanove Vojvodine »Radio-televizije Vojvodine« kojom je 31. srpnja prošle godine za glavnu direktoricu ove ustanove imenovana Dina Kurbatvinski-Vranešević, prenosi novosadski Dnevnik. U presudi koja je objavljena 13. srpnja, navodi se kako se Upravni odbor RTV »nije držao odredaba Zakona o radiodifuziji, jer je na mjesto glavnog direktora imenovao osobu koja za to ne ispunjava propisa- ne zakonske uvjete, zbog čega je odlu- ka UO od 31. srpnja 2006. nezakoni- ta«. Time je prihvaćen prigovor njenog protukandidata na natječaju za mjesto glavnog direktora, novinara Ljubiše Nikolina, koji je prošle godine podnio tužbu protiv RTV zbog nezakonitog izbora Dine Kurbatvinski-Vranešević na mjesto glavne direktorice. DSHV: Pravno i politički neodrživo rješenje RRA krši kolektivna prava hrvatske zajednice Kosovo neovisno – članak 2. Sporazuma o zaštiti manjina između emitiranje radio programa na regionalnim ili Republike Srbije i Republike Hrvatske, koji jezicima manjina; u studenome? hrvatskoj manjini u Srbiji garantira pravo na – članak 19. Instrumenta Srednjoeuropske inici- informiranje, i članak 7. kojim se Republika jative za zaštitu manjinskih prava, koji pripadni- remijer Kosova Agim Chequ pred- Srbija obvezala podupirati emitiranje programa cima manjina jamči pravo da se služe medijima Pložio je da 28. studenoga, na Dan albanske zastave, jednostrano bude radija i televizije na jeziku manjina; na vlastitom jeziku, a slučaju radija i televizije proglašena neovisnost Kosova. Kako – članak 9. Okvirne konvencije za zaštitu naci- da država osigura pripadnicima manjina pravo javlja Reuters, Chequ je poslije sastanka onalnih manjina, kojom se Republika Srbija slobodnog pristupa ovim medijima uključujući i sa šefom UNMIK-a Joakimom Rikerom obvezala da će pripadnicima nacionalnih manji- njihovu produkciju. u Prištini rekao da je to samo njegova na osigurati pristup sredstvima javnog informi- Zbog svega ovoga, a osobito kršenja prava ideja, a da su, da bi se ona ostvari- ranja bez diskriminacije, a da se odobrenja za hrvatske nacionalne manjine DSHV je prisi- la, potrebni suglasnost pregovaračkog emitiranje radio i TV emisije izdaju na temelju ljen o tome izvijestiti Ministarsko vijeće Vijeća tima Kosova i potpora, u prvom redu, objektivnih kriterija i bez diskriminacije, pri Europe, Generalnom tajniku i Vijeću eksperata SAD i nekih zemalja Europske unije. čemu je preuzeta obveza da se pripadnici- Vijeća Europe, OESS, Srednjoeuropsku inicijati- »Mi smo ponudili 28. studenoga, što se ma manjina olakša pristup sredstvima javnoga vu, nadležna tijela Republike Hrvatske, Mješoviti poklapa s 120 dana od našeg povratka informiranja; odbor radi praćenja provođenja Sporazuma o iz Washingtona. Istodobno, to je datum – članak 11. Europske povelje o regionalnim i zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske i druga koji slavimo u svojoj povijesti, pa smo to htjeli učiniti još veličanstvenijim«, rekao manjinskim jezicima, kojim se Republika Srbija vladina tijela i nevladine organizacije«, stoji je Chequ. obvezala da će poticati ili olakšati stvaranje u priopćenju Demokratskog saveza Hrvata u najmanje jedne radio stanice na regionalnim ili Vojvodini. jezicima manjina; ili poticati ili olakšati redovito g Dvojno državljanstvo tranke vojvođanskih Mađara informira sugovornike i javnost da nije regi- Spozdravile su inicijativu predsjedni- Prekršajna strirana stranka u smislu zakona o političkim ka Mađarske Laszla Soljoma o dvojnom organizacijama«. državljanstvu. U intervjuu mađarskoj prijava Iz tog razloga, navodi se u priopćenju, državnoj televiziji u nedjelju, 22. srp- Predsjedništvo DSHV »je zauzelo stajali- nja, Soljom je rekao da, s obzirom na šte da se podnese prekršajna prijava protiv to da Srbija u bliskoj budućnosti neće redsjedništvo Demokratskog saveza Hrvata postati članica Europske unije, smatra osoba koje obavljaju aktivnosti u ime političke u Vojvodini, uputilo je priopćenje za jav- da bi vojvođanskim Mađarima matica P stranke koja nije upisana u registar političkih nost u kojemu navodi kako je na sjednici što je trebalo omogućiti dvojno državljanstvo. održana u Subotici dana 23. srpnja »razmatralo organizacija. Predsjedništvo je također zauzelo Mađarska će 1. siječnja 2008. uvesti nastalu situaciju u kojoj se jedna neformalna stajalište da isključi iz članstva one osobe koje šengenski vizni režim prema Srbiji jer skupina predstavlja kao stranka pod imenom se i sada vode kao članovi stranke, a istodobno je na to obvezuju odredbe EU. Lideri Demokratska zajednica Hrvata i koja izda- rade u nepostojećoj stranci. Također će DSHV političkih partija Mađara u Vojvodini je priopćenje za javnost, posjećuje Hrvatsko tražiti da se preispita ponašanje pojedinih rav- podržavaju ovu inicijativu, dok politički nacionalno vijeće nudeći suradnju, ugovora natelja škola koji se protuzakonito otvoreno analitičar Alpar Losonc podsjeća da suradnju s drugim strankama, a istodobno ne politički aktiviraju«. predsjednik Mađarske nema ustavna g ovlaštenja da odlučuje o tom pitanju.

27. srpnja 2007. 7 HrvatskaRIJEČ Tema Održana 11. sjednica Predsjedništva DSHV-a Pridonijeti pokretanju gimnazijskog odjela S predsjednikom HNV-a Brankom Horvatom bit će održan razgovor o daljnjim aktivnostima kako bi se realizirala inicijativa pokretanja hrvatskog odjela u subotičkoj gimnaziji

rema ustaljenom redu, i na početku 11. sjed- Pnice Predsjedništva Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, održanoj 23. srpnja u Subotici, članovi Predsjedništva podnijeli su informaciju o aktiv- nostima stranke između dviju sjednica, među ostalim i o služ- benom razgovoru predsjednika DSHV-a Petra Kuntića i pred- sjednika Republike Srbije Borisa Tadića koji je održan 12. srpnja u Beogradu. U daljnjem tijeku sjednice vodi- la se rasprava o zauzimanju stava Predsjedništva DSHV-a u povo- du gubitka regionalne frekvencije Sa sjednice Predsjedništva DSHV-a Radio Subotice, čime se sluša- nost programa na hrvatskom jezi- mogu biti članovi dviju politič- je da se svečano primanje novih akcije za prijavljivanje dovoljnog ku svela na Suboticu i okolicu. kih stranaka, te će im biti upućen članova održi 7. rujna u velikoj broja učenika u gimnazijski odjel Predsjedništvo je donijelo zaključ- službeni dopis da se odluče u kojoj dvorani restorana KTC u Somboru, na hrvatskom jeziku. Također se ke o aktualnoj situaciji u slučaju stranci žele biti članovi. U slučaju gdje se na svečanosti očekuje naj- očekuje i angažman svih onih čla- Radio Subotice koji su uneseni u njihove odluke da ostanu člano- manje 400 nazočnih. nova hrvatske zajednice koji žele priopćenje za javnost. vi DZH-a, zatražit će se njihovo REALIZIRATI INICIJATIVU pridonijeti ostvarenju mogućnosti SVEČANO PRIMANJE NOVIH isključenje iz stranke na sljedećoj POKRETANJA GIMNAZIJ- srednjoškolskog obrazovanja na ČLANOVA U SOMBORU: sjednici Vijeća DSHV-a koja će se SKOG ODJELA: Na koncu sjed- materinjem jeziku. Na dnevnom redu sjednice bila održati u rujnu. nice, pod točkom razno rasprav- Dogovoreno je i da će DSHV na je i točka o zauzimanju stajališta Predsjedništvo je donijelo i ljalo se o nekoliko tema, među jesen organizirati posjete predsta- DSHV-a u povodu osnutka nove odluku da je za putovanje 3. 4. kojima je najvažnija bila ona o vama Hrvatskog narodnog kaza- političke stranke s hrvatskim pred- i 5. kolovoza, kada će se posje- mogućnosti pokretanja odjela na lišta u Osijeku za što su ispred znakom – Demokratske zajedni- titi rijeka Buna, Bunica, Blagaj, hrvatskom jeziku u Gimnaziji Predsjedništva zaduženi Antonija ce Hrvata. Iako prema iznesenoj Međugorje i manifestacija Sinjska »Svetozar Marković« u Subotici. Čota i Ivica Mamužić, a DSHV informaciji ta stranka do 23. srpnja alka, konačna cijena po osobi 50 Donesen je zaključak da će s će organizirati i posjete pojedinim još nije službeno registrirana, na eura. Osigurana su dva noćenja s predsjednikom Hrvatskog nacio- utakmicama hrvatske nogometne sjednici je rečeno kako se pret- doručkom i večerom, a zaintere- nalnog vijeća Brankom Horvatom lige koje se igraju u Vinkovcima i postavlja da će ta novoformirana sirani se mogu za ovo putovanje biti održan razgovor o daljnjim Osijeku. Odobren je i promidžbeni stranka uskoro biti registrirana, a prijaviti u Domu DSHV-a u prije- aktivnostima kako bi se ova ini- letak DSHV-a koji će se tiskati uz kako DSHV ima nekoliko svo- podnevnim satima. cijativa realizirala, jer ima veliku novi broj glasila DSHV-a »Glas jih članova koji su u rukovodstvu U povodu učlanjenja većeg važnost za hrvatsku manjinsku ravnice«. novoformirane stranke DZH, oni broja novih članova u podružnicu zajednicu, a angažirat će se i član- time krše Statut DSHV-a, jer ne DSHV-a u Somboru, dogovoreno stvo DSHV-a glede promidžbene Z. Sarić

Posjet rijeci Buni, Međugorju i Sinjskoj alci 2007. obilazak spomenika kulture, misa za Hrvate iz Vojvodine, poslije podne odlazak u Međugorje. Plan putovanja Nakon mise u 18 sati na hrvatskom jeziku, povratak u Čitluk, večera i noćenje. olazak je u petak, 3. kolovoza, u 5 sati U večernjim satima stiže se u općinu Čitluk. U nedjelju, 5. kolovoza, odlazak na Sinjsku Pispred Doma DSHV-a iz ulice Otona Nakon prijama kod predsjednika Općine, sli- alku i u 22 sata povratak za Suboticu. Župančića, Subotica, uz stajanje u Bajmoku i jedi večera i noćenje. Cijena je 50 eura. Svetozaru Miletiću Za subotu je predviđen posjet rijeci Buni, g

8 27. srpnja 2007. Tema HrvatskaRIJEČ Bojan Kostreš s predstavnicima regionalnih parlamenata podunavskih zemalja Otvoren »Kamp tolerancije« u Bačkoj Topoli

Podunavlja, duž čitavog europskog područjima i zato joj mora biti toka Dunava. Gerda Vejksler, pot- posvećena najveća moguća pažnja. predsjednica Parlamenta Gornje Bogatstvo Europe je u šarenilu Austrije, s kojom Vojvodina već kultura i njenim mnogobrojnim ima zaključen sporazum o surad- jezicima, u skladu različitih iden- nji, rekla je da bi »Kamp toleran- titeta, koji europski kontinent ne cije« koji njeguje duh europskog treba dijeliti već ga povezivati, baš zajedništva među mladima koji kao što to čini Dunav za koji je još su budućnost našeg kontinenta, jednom rečeno da je glavna ulica mogao biti organiziran na smje- Europe, koja povezuje i ujedinjuje nu i u drugim regijama, jer je sve regije, gradove i zemlje na nje- cilj kampa da njeguje osnovnu nim obalama. U radu mnogobroj- europsku vrijednost – toleranciju i nih radionica Kampa sudjelovat će međusobno uvažavanje. više od stotinu šezdesetoro mladih,

redsjednik Skupštine AP pokaže koliko joj je stalo do ovih Vojvodine Bojan Kostreš vrijednosti i koliko ih je spremna i Pizjavio je na konferenciji u budućnosti njegovati i razvijati. za novinare, održanoj 22. srpnja, Predsjednik Skupštine AP poslije susreta s predstavnicima Vojvodine Bojan Kostreš i pot- regionalnih parlamenta podunav- predsjednik vojvođanskog parla- skih zemalja, da su najveće vri- menta Sándor Egeresi susreli su jednosti Vojvodine njena multi- se s predstavnicima regionalnih kulturalnost, multinacionalnost i parlamenata jugoistočne Evrope višejezičnost te da kao takva pred- i Podunavlja. Pored dogovora o stavlja jedinstvenu regiju u cijeloj budućoj suradnji, susret je bio Europi. posvećen i temi o »Kampu toleran- Kostreš je naglasio da najveće cije mladih podunavskih gradova bogatstvo Vojvodine predstavlja- i regija – All We Need Is Love« ju ljudi koji u njoj žive a da će velikoj međunarodnoj manifesta- pokrajinska administracija i dalje ciji mladih, koja je istu večer bila raditi na razvijanju pokrajine kao svečano otvorena u središtu Bačke građanske i europske regije. On Topole. Također je rečeno da je svestrana kojima će predavanja održati ljudi je istaknuo i da su događaji koji U razgovoru s predstavnicima regionalna suradnja, bez obzira na iz svijeta politike, znanosti i umjet- promoviraju toleranciju, regio- regija i županija iz susjednih i trenutačni status pojedine zemlje nosti, među kojima je i predsjed- nalnu i međunarodnu suradnju, podunavskih zemalja Europe, u odnosu na EU, jedan od osnov- nik Izvršnog vijeća Vojvodine mr. poput Kampa tolerancije u Bačkoj bilo je riječi o formiranju euro nih pokretača ekonomskog razvoja Bojan Pajtić. Topoli, najbolji način da Vojvodina regije koja bi obuhvaćala regije kao i uspješne suradnje u svim (PIV)

Za poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju je mjera je izuzetno značajna i dolazi, po svim procjenama, u sušnoj godi- ni, kada se očekuje znatno smanjenje roda osnovnih ratarskih kultura. Mjere potpore potiču razvoj voćarske i vinogradarske proizvodnje, Poticajne mjere putem regresiranja nabave sadnog materijala, što će pridonijeti ubrza- nju procesa podizanja višegodišnjih zasada. inistarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u agrarnom Mjerama se potiče i razvoj stočarske proizvodnje, regresiranjem Mprogramu za 2007. godinu prvi je put donijelo niz uredbi kojima proizvodnje mlijeka, tova junadi, nabave osnovnog stada i provođenje se značajno potiče razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje i pre- mjera selekcije u stočarskoj proizvodnji. hrambene industrije u Republici Srbiji. Proces financijske potpore razvoju poljoprivredne proizvodnje znat- Veoma je značajno istaknuti da se otpočelo sa procesom finan- no će pridonijeti poboljšanju ekonomskog položaja poljoprivrednih cijske potpore poljoprivrednih gazdinstava po hektaru i grlu stoke, proizvođača, razvoju sela i seoskih sredina. umjesto cjenovnih naknada po kilogramu proizvedenih i prodanih U budućnosti, započeti proces potpore treba povećati obujam poljo- proizvoda. privredne proizvodnje, produktivnost, izvoz i konkurentnost domaće Stimulativne mjere pružaju financijsku potporu ratarskoj i povrtlarskoj poljoprivrede. Istovremeno ovi procesi trebaju omogućiti brži tehničko- proizvodnji u iznosu od 8000 dinara/ha obradive a zasijane površine, tehnološki razvoj, povećanje investicija, veće zapošljavanje, sprečava- regresiraju se troškovi inputa (gorivo, mineralno gnojivo, sjeme itd.) na nje raspada sela i ruralnih sredina, što je prvi i osnovni stup strategije površini od jednog do 100 ha, po jednom registriranom gazdinstvu. Ova smanjenja siromaštva. g

27. srpnja 2007. 9 HrvatskaRIJEČ Intervju Dr. sc. Luka Štilinović, znanstvenik i osnivač brojnih udruga i institucija Kad bi složnije uprijeli snage...?! Okolnosti su bile te koje su me poticale na aktivnost. Vidite, često možete čuti: trebalo bi, bilo bi dobro itd., a to zapravo znači da se netko drugi pobrine i uradi zadaću umjesto vas. To osobito vrijedi danas kada je posve jasno da sebi sami moramo i možemo pomoći.

Razgovor vodio: Zlatko Žužić sklopu obilježavanja petnaeste obljetnice postojanja Udruge protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Glavni odbor te Udruge nedavno je na svojoj sjednici dr. sc. U Luki Štilinoviću uručio posebno priznanje za izuzetan doprinos iseljenim vojvođanskim Hrvatima. Bio je to više nego dovoljan razlog za predstavljanje ovog čovjeka, jedinog vojvođanskog Hrvata koji je istodobno član (i jedan od osnivača) najviših tijela svih triju udruga u Republici Hrvatskoj koje skrbe o iseljenim vojvođanskim Hrvatima.

Jedan ste od osnivača Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata, a u HR: okviru te udruge predlagatelj i prvi predsjednik fonda »A. G. Matoš«, za financijsku i drugu potporu Hrvata, studenata, većinom iz Vojvodine. Osobito ste se posvetili mladeži iz tih krajeva? Nerado govorim o tomu, jer kad je trebalo zasukati rukave u vrijeme ratnih zbivanja Domovinskog rata i naći načina da se ti vrlo hrabri mladi ljudi zbrinu, bilo je malo optimista, a kasnije je zaslužnih bilo puno. Društvo je onda djelovalo sinkronizirano, a eto zbog mojeg iskustva u radu s mladima, oni su bili moja slatka zadaća. Moj početak rada na tom polju bio je još u mojim studentskim danima, a u svezi Fonda i prije nego je Društvo službeno regi- strirano. Na jednom od prvih sastanaka osnivača Društva stiglo je pismo potpore i prva skromna, ali jako poticajna donacija od velečasnog Bele Stantića iz Subotice. Fond smo tada nazivali »Vinko Perčić«, na čast svima dobro poznatog liječnika i mecene iz Subotice. Znatno kasnije, Demokratski savez Hrvata Vojvodine na zajedničkom sastanku u Mađarskoj (Balatonlele) predlo- žio je da se Fond nazove »A. G. Matoš« kako bi ga svi mogli osjećati svojim. Razumije se da je to odmah prihvaćeno. Nešto novca se prikupilo od nazočnih, a dogovorena surad- nja se sastojala u preporuci za osobe kojima je potrebna pomoć. Nisu to bili samo financijski problemi, nego i mnogo drugi, na primjer nostrifikacija diploma, smještaj, pomoć u pripremi polaganja prijamnih ispita, a nerijetko i osobne poteškoće. Razumije se da tu nije bio dovoljan samo jedan član Društva. Uporna i dovitljiva blagajnica Društva Marija Štilinović, niz godina je uspješno rje- šavala veliki dio potreba naše mladeži. Znam da oni koji su sudjelovali u tim nastojanjima ni onda nisu željeli javna priznanja, a kamoli to žele danas. Hvala svima, jer i najmanji doprinos u tom nastojanju svake je hvale vrijedan. Mislim da su redoviti mjesečni sastanci studenata s čuvenim teta Maricinim laku- mićima i uvijek pripremljenim kulturnim sadržajem imali značajan utjecaj na uspješnost naših studenata koji su stasali, na naš zajednički ponos i diku, u diplomirane stručnjake, a iznad svega u vrsne karak- terne osobe. I danas smo jako sretni kada nam se jave, ili kad nešto doznamo o njima, a to nije rijetkost. Društvo vojvođanskih i podunavskih HR: Hrvata postoji već 17 godina. Jeste li zadovoljni učinjenim? Gledajte, jako je nezahvalno davati ocjenu rada u kojem ste i sami sudjelovali, jer je realna opasnost da ona bude subjektiv- na. Nastojat ću biti objektivan. U uvjetima u kojima je djelovalo Društvo zapravo je napravljeno jako puno. Jasno da su financi-

10 27. srpnja 2007. Intervju HrvatskaRIJEČ je vrlo važan čimbenik, a vidite pučkoškolski izlet u teretnim naše društvo za svoju djelatnost od vagonima, bez sjedala, bio je baš državnih institucija Hrvatske nije u Srijem. Iz mora žitnih polja dobilo ni lipe. Nameće se pitanje Bačke ugledao sam veliku plani- kako smo onda mogli imati fond za nu, Frušku goru, koja mi se onda mladež? Donacije su stizale zahva- činila da seže do neba. Predobra ljujući ogromnom trudu samoza- moja učiteljica Vita Križanović, tajnih članova Društva i njihovih već mi je usadila ljubav prema prijatelja. Osobnim poznanstvima Petrovaradinu, banu Jelačiću, i zamolbama, uspijevalo se dobi- Dunavu, prirodi. Mislim da sam to ti prvo nekoliko, a kasnije nešto negdje u srcu sačuvao do današnjeg više stipendija, studentski smje- dana, zauvijek. Neću vam nabrajati štaj, tečaj za pripremu prijamnog pojedinačna srdačna poznanstva i ispita itd. Jednako tako i druge prijateljstva, osim onog s pokoj- akcije, kao na primjer svakogo- nim Đukom Lončarevićem, koji dišnje prelo, materice, izložba o je pak Srijemac, a zavolio je i nama i našem rodnom zavičaju u »bilu« Suboticu u kojoj je pro- Etnografskom muzeju u Zagrebu, veo dio svog profesorskog radnog popratna publikacija, itd., sve je to vijeka. Međutim, početkom deve- iz našeg vlastitog angažmana. desetih godina prošlog stoljeća, Duh zajedništva s mladima, u vrijeme masovnog protjerivanja kojih je sve više dolazilo na stu- Hrvata iz Srijema, imao sam bolno dije u RH, nosio nas je desetak iskustvo spoznaje nemoći pri mi, oni su listom razmišljali što Babićem, odnosno Bunjevaca godina, ali se on polako mijenjao. pokušaju pomaganja tim nevinim mogu dati, a ne što mogu tražiti koji ne priznaju svoje hrvatsko Novopridošli mladi imali su neke ljudima. Na susretima u prosto- od Domovine. Iskrena im hvala na podrijetlo ? druge interese, ali ipak svi koji su rijama »Glasa Koncila« upoznali tomu i evo do danas sam ostao, i Općenito je poznato da u povijesti se obratili u Hrvatsku maticu ise- smo mnoge sudbine i krasne ljude dok sam živ ostat ću vezan za te čovječanstva ima niz sličnih situ- ljenika gospođi Mariji Hećimović iz Srijema. Ubrzo se vidjelo da naše jednostavne i drage ljude iz acija kao što je ova koja se već imali su pouzdani oslonac i skrb. treba osnovati Zajednicu protjera- divnog kićenog Srijema. niz godina događa s Bunjevcima. Mislim da nije sretna odluka Vlade nih i prognanih Hrvata iz Srijema, Jedan od temelj- Danas, kao i ranijih godina iz RH da stipendije idu putem nji- Bačke i Banata. Od osnivanja HR: nih ciljeva nas posve jasnih političkih razloga hove administracije, jer se gubi mnogi članovi Udruge vojvođan- Vojvođana jest očuvanje nastoji ih se odijeliti od matičnog odgojna i kohezijska komponenta skih i podunavskih Hrvata sudjelu- Vojvodine kao multietničke i stabla. Nema sumnje da su ozbilj- među njima, a one su blagotvorne ju u radu obiju sestrinskih udruga. multikulturalne zajednice ljudi ne studije jasno pokazale hrvatsko i za kasniji život. Ti su Srijemci unijeli u moj život koji tu žive, a koji pripadaju podrijetlo Bunjevaca. Mislim da Na izbornoj skup- jednu novu dimenziju. Pokazali su različitim nacijama i kultura- bi zagovornici kriterija posebnosti HR: štini Udruge za svu veličinu nepokolebljive hra- ma. Kako komentirate postoja- mogli dokazivati da ni Zagorci, potporu bačkim Hrvatima, odr- brosti uhvatiti se u koštac s novim, nje Nacionalnog vijeća bunje- Ličani ili Dalmatinci nisu Hrvati, žanoj prošle godine u Zagrebu nepredvidivim problemima u svo- vačke nacionalne zajednice na a jednako tako da Šumadinci nisu usvojen je Statut, a izabrano je joj matičnoj domovini. Vjerujte čelu s predsjednikom Nikolom Srbi. Ja sam od najranijeg djetinj- i novo predsjedništvo u kojem ste Vi dopredsjednik. Budući da ste Vi jedan od osnivača i ove Zdravstvena ekologija i zaštita okoliša udruge, molim Vas da nam kaže- te kada je osnovana i koji je cilj r. sc. Luka Štilinović rođen je 18. listopada 1935. godine u Subotici, gdje je završio osnovnu njezinog postojanja ? Dškolu i gimnaziju. Diplomirao je na Biotehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta u Zagrebu Udruga za potporu bačkim Hrvatima 1962. godine, a kasnije i na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je 1970. godine na postoji nešto više od tri godine i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Farmaceutsko-biokemijskom utemeljena je gotovo isključivo za fakultetu u Zagrebu 1988. godine. Natječajem je dobio stipendiju britanske vlade i bio na speci- potporu kulturne djelatnosti bačkih jalističkoj praksi u Velikoj Britaniji 1973./74. godine u Odjelu za alergologiju i kliničku imunologiju Hrvata. Na inicijativu Nace Zelića »Cardiothoracic Instutute« Brompton hospital, London. i, nažalost, sad već pokojnog Petra Nakon diplomiranja bio je zaposlen u Zavodu za zdravstvenu zaštitu u Subotici do 1. siječnja Šarčevića, Elizabeta Kovač-Striko 1965., gdje je osnovao Odjel za biokemiju, kao najmlađi načelnik Zavoda. Natječajem je 1965. i moja malenkost bili smo osnivači dobio mjesto asistenta na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, današnje Hrvatske Udruge. Glavna osovina i motor akademije znanosti i umjetnosti. Tu je polako od asistenta stigao, u vrijeme Domovinskog rata, do rada je gospodin Naco Zelić, zato vršitelja dužnosti ravnatelja. Kao autor ili koautor aktivno je sudjelovao na preko 40 znanstvenih mislim da je on meritoran govori- skupova od kojih 13 međunarodnih. Objavio je preko dvadeset izvornih znanstvenih radova, 18 ti o brojnim akcijama, doprinosu takvih radova u zbornicima, tri stručna rada, sedam poglavlja u knjigama, znatne priloge u 16 izvje- članova i simpatizera te o dona- šća za znanstvene fondove države, u kojima je bio i nositelj zadatka. Uz znanstveni rad bio je anga- torima. žiran za osnivanje Biokemijskog laboratorija na Urologiji u bolnici »Dr. Josip Kajfeš« u Zagrebu, a Zanimljiva je činje- osnovao je i vodio Imunološki laboratorij Odjela za profesionalne bolesti Instituta. Četiri godine prije HR: nica da ste član umirovljenja prelazi u Državnu upravu za zaštitu prirode i okoliša, na početku kao viši inspektor, a Predsjedništva Društva vojvo- kasnije kao načelnik Inspekcije zaštite okoliša. Kada je Uprava postala Ministarstvo zaštite okoliša i đanskih i podunavskih Hrvata, prostornog uređenja, organizirao je prvu pravu inspekciju zaštite prirode u Hrvatskoj, na čijem čelu dopredsjednik Udruge za pot- je bio do odlaska u mirovinu. poru bačkim Hrvatima, a i član Na poslijediplomskom studiju »Medicine rada« Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao asistent Glavnog odbora Udruge protje- akademika Tihomila Beritića, redovito je sudjelovao u nastavi medicine rada. Bio je više godina ranih Hrvata Srijema, Bačke i predavač iz predmeta »Ekofiziologija i ekotoksikologija« poslijediplomskog studija zaštite okoliša Banata. Kako ste se Vi, Hrvat sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Na Medicinskom fakultetu u Osijeku održao je sjevera Bačke, toliko zbližili sa turnus predavanja iz zdravstvene ekologije i zaštite okoliša. Od osnutka Odjela lovstva i zaštite Srijemom? prirode na Veleučilištu u Karlovcu, izabrani je profesor triju kolegija, što ga, kaže, silno veseli jer vidi Nikad neću zaboraviti, moj prvi da studenti izvrsno prepoznaju važnost svakog ponaosob u zaštiti prirode i okoliša.

27. srpnja 2007. 11

HrvatskaRIJEČ Intervju stva znao »tuđe poštuj, a svojim se nu za časopis »Živjeti zajedno«, bili na srpsko-hrvatskom, a nakon 19. Potpredsjednik Društva voj- diči«, tako sam živio u punoj mjeri Vaše župne crkve sv. Ivana odlaska dr. Jakšića hrvatski je šap- vođanskih i podunavskih Hrvata multietičnost i multikulturalnost, Evanđelista u Zagrebu, član ste tom pao. (jedan od osnivača Udruge, pred- koju su ratovi uvijek narušavali. uredništva »Zova Srijema« u Dr. Štilinoviću, lagatelj i prvi predsjednik Fonda Nas u Vojvodini ne treba ni Zapad kojem objavljujete svoje pjesme. HR: Vi ste vjerojatno »A. G. Matoš«), 20. Član Glavnog ni Istok učiti kako se ona živi nego Kada ste se počeli baviti književ- rekorder u broju udruga koji- odbora Udruge protjeranih i prog- pustiti da u miru na temeljima nošću? ma ste osnivač, odnosno aktivan nanih Hrvata Srijema, Bačke i vlastitog iskustva gradimo bolje Mislim da treba početi od ljubavi član. Možete li ih nabrojiti? Banata, 20. Član uredništva »Zova sutra. prema priči. Ona je u meni od Okolnosti su bile te koje su me Srijema«, 21. Dopredsjednik stran- Malo je poznato da kada znam za sebe. Moj pokojni poticale na aktivnost. Vidite, često ke Hrvatski demokršćani. 22. Član HR: ste vi napisali sce- djed Luka znao je puno »pripo- možete čuti: trebalo bi, bilo bi nastavničkog vijeća Veleučilišta u narij za filmove »Đuga« i »Jeka vidaka« koje je prenio kćerima. dobro itd., a to zapravo znači da se Karlovcu i izabrani profesor triju mog ditinjstva« redatelja Rajka Najradije sam slušao maminu naj- netko drugi pobrine i uradi zadaću kolegija, 23. Predložen za prof. Ljubiča iz Subotice, koji su doži- stariju sestru Domu, kad sam pro- umjesto vas. To osobito vrijedi na Katoličkom bogoslovnom sve- vjeli lijepi uspjeh. vodio ljeto u Tavankutu. Kad sam danas kada je posve jasno da sebi učilištu u Zagrebu, u osnivanju. Prvo moram reći da sam ja samo naučio čitati, moje starije sestre, sami moramo i možemo pomoći. Nadam se da sam uglavnom odgo- napisao priče. Moglo bi se reći osobito Jelena, »zarazile« su me Vaše pitanje me zateklo nesprem- vorio na Vaše pitanje. da je suradnja nastala spontano. i snabdijevale knjigama. Upravo nim, naime nikad nisam razmišljao Ovo što ste nabro- o broju svojih aktivnosti, a kamoli HR: jali doista je impre- vodio bilješke. Evo pokušat ću se sivno i vjerojatno traži Vaš mak- prisjetiti, uz napomenu da su neke simalni angažman? udruge sada već manje aktivne ili Već sam rekao da o tome nikad su prestale postojati, pa su samim nisam razmišljao. Nastojao sam time prošlost. s veseljem na svaki od izazova 1. Gimnastičko društvo »Partizan« odgovoriti koliko god sam mogao, u Subotici, kao junior, a za vrije- ali bez velike potpore, razumijeva- me studija u Zagrebu, kao senior, nja, žrtve i neposredne pomoći obi- 2. Društvo kemičara i tehnologa telji, dakako u prvom redu supruge Hrvatske, 3. Hrvatsko imunološko Marije, rođene Fabijanović, zasi- društvo, 4. Biokemijsko društvo gurno ne bih ostvario ni približ- Hrvatske, 5. Član nekoliko odbo- no toliko. Hvala joj. U zadnjem ra/povjerenstava Jugoslavenske broju lista »Živjeti zajedno» u pje- akademije znanosti umjetnosti, smi »Supruzi i majci« ovako sam danas Hrvatske akademije znano- iskreno rekao: »Družice, Majko, sti i umjetnosti; za alergologiju, dobra si vila. Hvala Providnosti što medicinu rada i toksikologiju. Da Te je stvorila«. ne bude zabune, to je članstvo NIU »Hrvatska poradi povjerenja u vašu stručnost HR: riječ« iz Subotice raditi pod okriljem Akademije, 6. predstavila je u zagrebačkoj Zbor »Ivan Filipović« pod vod- gradskoj knjižnici svoju bogatu stvom maestra Vinka Glasnovića, djelatnost. Kao dobar poznava- 7. Hrvatsko toksikološko druš- telj književnosti molim Vas za Gospodin Rajko Ljubič me je str- sam se prisjetio da je moja prva tvo (Jedan od osnivača), 8. ocjenu te djelatnosti hrvatske pljivo poticao i učio kako treba javna pjesma, o proljeću i lasta- Hrvatska udruga za laboratorijske nacionalne manjine u susjednoj tekst prilagoditi filmskom izrazu. ma, bila na zidnim novinama u životinje (jedan od osnivača), 9. državi. Ta suradnja s vrsnim redateljem Dječjem oporavilištu na Paliću u Hrvatsko veterinarsko društvo, 10. Oprostite što ću Vas malo ispra- bila je prekrasno iskustvo koje Subotici. Kasnije je bilo još, ali Udruga hrvatskih dragovoljaca viti, naime istina je da s velikim mi je priskrbilo i divnog prijatelja nisu sačuvani rukopisi. Bilo je Domovinskog rata, /UHDR/, 11. zanimanjem pratim publicistiku u Rajka. i nekoliko pjesama o ljubavi iz Član Štaba saniteta, prvi upravi- mojem rodnom zavičaju, ali ja sam Hoće li se ta surad- gimnazijskih dana, onda tajac do telj Toksikološke službe Republike jako daleko od dobrog poznavate- HR: nja nastaviti? prije nekoliko godina. Kada već Hrvatske, 12. Udruga hrvatsko lja književnosti. Akademik dr. sc. Upravo pokušavan napisati još spominjem te dane, nedavno me norveškog prijateljstva ( jedan od Ante Sekulić, Naco Zelić i drugi, jedan tekst, ali moram priznati kolega iz sedmog razreda gimna- osnivača), 13. Udruga hrvatsko- a sada već i mnogi mlađi, puno su da mi ne ide lako. Jako je teško zije podsjetio na jednu zgodu. Dr mađarskog prijateljstva (jedan od pozvaniji da o tomu zbore. Mogu pisati samo na temelju vlastitog Ante Jakšić, tadašnji naš razrednik, osnivača), 14. Potpomažući član ipak reći da po mojem skromnom sjećanja, a teško dolazim do mate- vrstan pjesnik, dolazi u razred i mađarskog društva »Adi Endre«, sudu nacionalna manjina Hrvata, rijala kako bih tu priču mogao kaže: Zadaće su vam »krvave«. 15. Udruga za potporu bačkim unatoč velikih poteškoća izvana i uobličiti. Obrise priče dosada zna To je u našem žargonu značilo Hrvatima (jedan od osnivača) 16. iznutra ipak čini čudesa uključivo samo Rajko, a evo vama ću ih da su zadaće odlične, a mi smo Udruga prijatelja prirode »Lijepa i NIU »Hrvatska riječ». Uzmite otkriti. Priča se temelji na istinitim se jako poveselili. On je smireno naša«, (jedan od osnivača i predla- ukupan broj sunarodnjaka, zatim događajima u, i oko kavane mojeg sa smiješkom na usnama dočekao gatelj naziva za svehrvatsku zahva- broj visoko obrazovanih osoba od oca. Za sada je napisan ulazak da se stiša žamor veselja i dodao: lu Bogu za plodove zemlje »Dani kojih se očekuje najveći doprinos, mađarske vojske u Suboticu viđe- »Zadaće vam se crvene od ispra- kruha«, koju Crkva u Hrvata slavi prema broju naslova u tako krat- no mojim očima, dječarca od 6 vaka, ima samo jedna rečenica drugu nedjelju u listopadu). 17. kom vremenu, a usudio bih se reći godina. Još nekoliko zgoda su u koja je napisana bez pogreške na Član uredničkog vijeća časopisa vrsnost publikacija, onda mogu pripremi. Moj prijatelj Rajko me i hrvatskom književnom jeziku«. Ta »Živjeti zajedno«, župe sv. Ivana pozavidjeti mnogi, čak i oni koji sad potiče, a nadam se da će krenu- je rečenica bila moja, ali se sasto- Evanđelista u Zagrebu i jedan rade pod puno, puno boljim uvje- ti inspiracija. jala od samo dvije riječi, možda od obnovitelja njegovog izlaže- tima. Zato iskrena čestitka i molba Vaša svestranost »Ja spavam«. Nisam se zabunio, nja, 18. U drugom mandatu tajnik da nastavite tako. Pitam se često, HR: vidljiva je iz činje- doista je naš razred bio i službeno Župnog pastoralnog vijeća župe gdje bi nam bio kraj da složnije nice da redovito pišete kolum- hrvatski, makar su ostali predmeti sv. Ivana Evanđelista u Zagrebu, upremo snage?! g

12 27. srpnja 2007. Tema HrvatskaRIJEČ Otvoreno pismo političkim i kulturnim predstavnicima Republike Hrvatske Postupci suprotni duhu Sporazuma Uvođenjem nastavnog predmeta »bunjevački govor« stvara se umjetna jezična podjela hrvatskoga autohtonog stanovništva na sjeveru Bačke, kroz izdvajanje dijalektalnoga ikavskoga govora bunjevačko-šokačkih Hrvata iz hrvatskoga jezika

rupa hrvatskih intelektualaca i dužnosnika hrvatskih institucija i pozivamo organizacija uputila je otvoreno pismo predsjedniku Republike GHrvatske Stjepanu Mesiću, predsjedniku Vlade Republike Vas, najviše političke i kulturne predstavnike Republike Hrvatske kao Hrvatske dr. sc. Ivi Sanaderu, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske matične države bunjevačkih i svih drugih Hrvata, radi poduzimanja Vladimiru Šeksu, predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, odgovarajućih političkih mjera zaštite integriteta hrvatskoga naroda i akademiku dr. sc. Milanu Mogušu i predsjedniku Matice Hrvatske Igoru hrvatskoga jezika u Vojvodini, u cilju prestanka neznanstvenih, politič- Zidiću kojega donosimo u cijelosti. ki anakronih i anticivilizacijskih nastojanja pokrajinske administracije i vlasti Republike Srbije kojima se stvara umjetna jezična podjela hrvat- »Mi, dolje potpisani, pripadnici bunjevačkoga roda koji žive na području skoga autohtonog stanovništva na sjeveru Bačke, kroz izdvajanje dija- Autonomne Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji, potaknuti najnovijim lektalnoga ikavskoga govora bunjevačko-šokačkih Hrvata iz hrvatskoga aktivnostima vlasti u Republici Srbiji na denacionalizaciji hrvatske nacio- jezika i formiranje umjetnoga jezika, a sve u cilju lakše asimilacije Hrvata nalne manjine u Vojvodini uvođenjem nastavnoga predmeta »bunjevački na sjeveru Bačke«. govor s elementima nacionalne kulture« (Službeni list AP Vojvodine, br. 25. srpnja 2007. godine 12/2007 od 4. lipnja 2007. godine), kojim se od novoštokavskoga ikav- skoga dijalekta, kojim govore bunjevački Hrvati iz Bačke, jednako kao i Branko Horvat, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji, Ta- Hrvati u Dalmaciji, Primorju, Lici, zapadnoj Hercegovini, srednjoj Bosni vankut, v. r. Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, do- te u mađarskome dijelu Bačke, nastoji stvoriti osnova za poseban jezik i predsjednik Općine Subotica, zastupnik u Narodnoj skupštini Republike tako nastaviti denacionalizaciju vojvođanskih Hrvata-Bunjevaca; Srbije, Subotica, v. r. Petko Vojnić Purčar, književnik, dobitnik nagrade NIN-a za roman godi- Ukazujući da se nastavni program »bunjevačkoga govora« temelji na gru- ne, Novi Sad, v. r. bim neistinama i teškome falsificiranju povijesti, a osobito da su se autori Vojislav Sekelj, književnik, urednik Glasa ravnice, Subotica, v. r. književnih djela na ikavici, na koje se poziva ovaj program, nedvojbeno Ljiljana Dulić, glavna i odgovorna urednica programa na hrvatskom jezi- smatrali pripadnicima hrvatskoga naroda (svećenici Aleksa Kokić i ku Radio Subotice, Subotica, v. r. Ivan Kujundžić, te kulturni djelatnici Ive Prćić, Balint Vujkov, Matija Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka u Subotici, urednik katoličkog Poljaković, Ivan Pančić te Josip Buljovčić) i otvoreno su ispovijedali ovo mjesečnika Zvonik 1994.-2007., Pročelnik izdavačkog odjela Katoličkog svoje uvjerenje, zbog čega su veoma trpjeli od progona državnih vlasti, instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice, utamničenja, pa i fizičke likvidacije; Subotica, v. r. mr. Mirko Štefković, glavni urednik katoličkog mjesečnika Zvonik, Posebno ističući da se pripadnost Bunjevaca, koji osim u Srbiji, žive u Subotica, v. r. Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Mađarskoj, cjelini hrvatskoga naroda dr. Marinko Stantić, povjerenik za pastoral mladih Subotičke biskupije, danas osporava jedino u Srbiji, a sve radi podjele ovdašnjega hrvatskoga župnik župe sv. Križa i župe sv. Nikole Tavelića, Sombor, nacionalnoga bića u cilju njegove lakše asimilacije. Posljednji primjer Antonija Čota, dipl. pravnica, Svetozar Miletić, v. r. — najavljeno uvođenje »bunjevačkog govora« u škole i priprema Martin Bačić, odvjetnik u Subotici, predsjednik subotičke podružnice »bunjevačke« gramatike i pravopisa pruža najjasnije dokaze o krajnjim DSHV-a, v. r ciljevima takve politike; Mata Matarić, predsjednik somborske podružnice DSHV-a i dopredsjed- nik DSHV-a, Sombor, v. r. Podsjećajući na odredbe Sporazuma o zaštiti hrvatske manjine u Josip Gabrić, dipl. pravnik u mirovini, zaslužni sportaš Jugoslavije i Republici Srbiji i srpske manjine u Republici Hrvatskoj ističemo da su počasni građanin Subotice, dopredsjednik DSHV-a, Subotica, v. r. ovakvi postupci ovdašnjih vlasti ne samo suprotni duhu Sporazuma, nego Šima Raič, predsjednik HKUD Vladimir Nazor, Sombor, v. r. dr. sc. Slaven Bačić, odvjetnik u Subotici, glavni urednik Leksikona predstavljaju i njegovo otvoreno kršenje, osobito članaka 1. i 2. kojima podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, v. r. se Srbija obvezala da će osigurati pripadnicima hrvatske manjine pravo Alojzije Firanj, predsjednik Kulturnog savjeta HKUD Vladimir Nazor, na očuvanje njihova nacionalnog identiteta te zaštitu od svake djelatnosti Sombor, v. r. koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njihov opstanak; mr. sc. Đuro Lončar, stručni savjetnik u mirovini, Subotica, v. r. Stipan Dulić, tajnik Hrvatske udruge kulture Lajčo Budanović, Mala Uvjereni da hrvatsko-srpski sukobi pripadaju prošlosti i da su hrvatska Bosna, v. r. manjina u Srbiji i srpska manjina u Hrvatskoj integralni dijelovi domi- Ivan Dulić, predsjednik HKUD Đurđin, Đurđin, v .r. cilnih društava i država, koji obogaćuju materijalnu i duhovnu kulturu Ivana Petrekanić-Sič, urednica dječjeg lista Hrcko, Subotica, v. r. kako domicilnih tako i matičnih zemalja, i da zaštita hrvatske manjine u Tomislav Žigmanov, prof. filozofije, Subotica, v. r. Srbiji pridonosi ne samo političkoj i društvenoj stabilnosti Srbije nego i Josip Stantić, novinar-urednik, Subotica, v. r. razvitku dobrosusjedskih odnosa između Hrvatske i Srbije, g

27. srpnja 2007. 13 HrvatskaRIJEČ Tema Predsjednik Skupštine Srbije dr. Oliver Dulić u službenom posjetu parlamentima regije Bolji odnosi, na novim temeljima »Srbija je najveća zemlja regije, najveće tržište regije, nosila je najveću odgovornost za prošlost regije i danas ima najveću odgovornost za budućnost regije«, izjavio je tijekom obilaska parlamenata u regiji Jugoistočne Europe predsjednik srbijanske skupštine dr. Oliver Dulić * Predsjednik Skupštine Srbije prvi puta u službenom posjetu parlamentima Crne Gore, Hrvatske i Slovenije * Najvjerojatnije do kraja godine na Paliću summit na vrhu o procesu ratifikacije, implementaciji, te o budućnosti CEFTE Piše: Dunja Ivić redsjednik Skupštine Srbije biti prepreka jačanju odnosa. entitetima unutar BiH da održavaju sjednikom Skupštine Republike dr. Oliver Dulić boravio »Previše nas toga vezuje: jezik, specijalne veze s drugim država- Srpske Igorom Radojičićem. Pje od 13. do 20. srpnja u kultura, povijest, ekonomija i ma«, kaže on. »Treba biti jasan: »Srbija želi da se oba entiteta službenom posjetu parlamentima možda iznad svega zajednička Sporazum o specijalnim i para- dogovore oko ustavnih promjena država u regiji, zemljama bivše europska budućnost«, kazao je on. lelnim vezama Republike Srpske kako bi BiH ostala funkcionalna Jugoslavije. Čelnici skupština u Na pitanje ima li Srbija teritorijal- i Srbije ni u kom slučaju nije i inzistiramo da to bude dogovor regiji razgovarali su o međusob- koji će postići narodi«, naglasio je noj i regionalnoj suradnji, europ- Dulić. »Također, Srbija inzistira i skim integracijama, te Kosovu. da se, povodom rješavanja budu- Pokrenute su nove inicijative, ćeg statusa Kosova, poštuje među- najavljeni novi službeni posjeti, te narodno pravo i princip nepovredi- u prvi plan stavljeno uspostavlja- vosti granica«, dodao je Dulić. On nje boljih odnosa, prije svega na je napomenuo da Srbija na BiH temeljima ekonomskog razvoja i gleda kao na cjelovitu državu, ali europskih integracija. da ima pravo s RS ostvarivati spe- CRNA GORA I BiH: Oliver cijalne i paralelne odnose, što je i Dulić je prvi predsjednik Skupštine omogućeno Dejtonskim sporazu- Srbije koji je posjetio Crnu Goru mom. Dulić se obratio i zastupni- od proglašenja neovisnosti. On je cima Skupštine Republike Srpske, pozvao Crnu Goru da podrži Srbiju kojima je poručio kako su najvaž- u nastojanju da očuva Kosovo, dok niji interesi Srbije i RS ekonom- je njegov domaćin, šef crnogorske ski razvoj i europske integracije. skupštine Ranko Krivokapić, uka- »Srbija je najveća zemlja regije, zao na to kako je Crna Gora »mala najveće tržište regije, nosila je naj- zemlja koja ne može pridonijeti veću odgovornost za prošlost regi- rješavanju kosovskog pitanja«. je i danas ima najveću odgovor- »Nama je jako važno da, kada nost za budućnost regije«, rekao je determiniramo odnose s državama Odnosi Hrvatske i Srbije presudni za budućnost regije: Dulić obraćajući se zastupnicima. u regiji, te države uzmu u obzir da prvi službeni susret Olivera Dulića i Vladimira Šeksa HRVATSKA I SLOVENIJA: U je Srbija u problemu i da će razi- Zagrebu su se istoga dana, 17. na razumijevanja njenog problema srpnja, sastali su se na radnoj veče- biti kamen temeljac nekih naših nih pretenzija prema BiH, Dulić je okrenut protiv cjelovitosti BiH. ri predsjednik Hrvatskog sabora budućih odnosa«, rekao je Dulić. ponovio da Srbija podržava cjelo- Nikada nećemo raditi nešto što je Vladimir Šeks i predsjednik srbi- On se do kraja boravka u vitost BiH i Dejtonski sporazum. u suprotnosti s Dejtonskim spo- janske skupštine Oliver Dulić, koji Crnoj Gori sastao i s crnogor- Jedno od pitanja lista odnosilo razumom«, rekao je predsjednik se domaćinu zahvalio za to što je skim predsjednikom i premi- se i na postojanje Sporazuma o Skupštine Srbije. našao vremena za susret s njim u jerom Filipom Vujanovićem i specijalnim odnosima Republike Tijekom boravka u Banja Luci vrijeme kada Hrvatski sabor ima Željkom Šturanovićem, te s pred- Srpske i Republike Srbije i predsjednik Skupštine Srbije je ljetnu stanku i kada je u tije- stavnicima oporbenih partija. zašto Beograd takav spora- istaknuo kako »svatko tko pokuša- ku predizborna kampanja. Prema Dulić je uoči posjeta Bosni i zum nema s državom BiH. va dovesti u vezu statuse Kosova i riječima Dulića, razgovaralo se o Hercegovini za Dnevni avaz oci- »Trebamo razdvojiti te dvije stvari. Republike Srpske ne čini dobro ni nekoliko inicijativa kako da se jenio kako odnosi BiH i Srbije Srbija ima dobre susjedske odnose Srbiji, ni Bosni i Hercegovini a niti unaprijedi suradnja između dvaju idu uzlaznom putanjom, da s državom BiH, iako oni mogu i samoj Republici Srpskoj. Ta dva parlamenata. »Razmijenili smo sta- bolna bliska prošlost ne treba moraju biti još bolji. Istodobno, procesa se moraju razdvojiti«, rekao vove«, naveo je Dulić, »vezane uz biti zaboravljena, ali da ne smije Dejtonski sporazum omogućava je Dulić poslije razgovora s pred- regionalnu inicijativu oko davanja

14 27. srpnja 2007. Tema HrvatskaRIJEČ CEFTI parlamentarne dimenzije novu suradnju na novim temeljima. vrijeme predsjedanja Slovenije Što se tiče dodatnih tema o koji- koja bi pridonijela da se dvije drža- To ne bi bilo vezano za proš- Srbija doći na ‘bijelu šengensku ma se razgovaralo na ovim susreti- ve snažnije i jače ekonomski razvi- lost i suštinski bi bilo bazirano listu’ i da će građani Srbije moći ma, a o kojima nije bilo puno riječi jaju, kao i da regija snažnije kroči na temelju ekonomskog inte- putovati bez viza«, rekao je on. u medijima, Dulić ističe kako se na putu ka europskim integracija- resa i zaštite nacionalnih zajed- Tijekom dana, predsjednika parla- s predstavnicima vrhovne vlasti ma«. Dulić je razgovor sa Šeksom nica, što su podržali i predstav- menta Olivera Dulića je primio i Crne Gore razgovaralo o dvojnom ocijenio kao korektan, najavljujući nici srbijanskog parlamenta. slovenski premijer Janez Janša, a državljanstvu i položaju srpske skori službeni posjet predstavnika Dulić je istodobno Cukjatija upo- izaslanstvo srbijanskog parlamenta manjine u toj državi, u Bosni i Narodne skupštine Srbije Zagrebu znao s inicijativom srbijanskog je razgovaralo i s predsjednicima Hercegovini o rezoluciji, odnosno kada će se operacionalizirati ovi parlamenta, odnosno parlamentar- parlamentarnih skupina i zastupni- osudi zločina u Srebrenici, te ulozi održani preliminarni dogovori. ne dimenzije stvaranja zone slo- cima slovenskog parlamenta. Srbije u budućoj reformi policije »Odnosi Republike Hrvatske i bodne trgovine u regiji Jugoistočne MAKEDONIJA: Razgovarajući u BiH što je uvjet za potpisivanje Republike Srbije presudni su za Europe, u kojoj bi i slovenski par- i u Skopju o pitanju Kosova, sporazuma o stabilizaciji i pridru- budućnost ovoga dijela Europe, lament, u skladu sa svojim intere- Dulić je poslije razgovora s pred- živanju, te ustavnim reformama. kao što su to bili i u prošlosti«, sima, igrao važnu ulogu. sjednikom Sobranja Makedonije Što se tiče Hrvatske, mi smo još rekao je Šeks, naglasivši kako Predsjednici parlamenata razgo- Ljubišom Georgijevskim izjavio uvijek u procesu normaliziranja pouke iz prošlosti moraju biti puto- varali su i o pitanju budućeg statusa kako »Srbija očekuje od susjeda odnosa, pa smo razgovarali o tome kaz i jednoj i drugoj zemlji na putu Kosova. Dulić je ponovio oficijelni da ne odmažu u pregovaračkom kako tu normalizaciju ubrzati jer u budućnost. Šeks je kazao kako je stav srpskog parlamenta, te dodao procesu«. Georgijevski je iznio odnosi Srbije i Hrvatske determi- sa srbijanskim kolegom razgova- i kako trenutačno, unutar međuna- uvjeravanja da je »Makedonija, niraju i odnose JI Europe. U rujnu rao o brojnim aspektima međudr- rodne zajednice, postoji nekoliko i u prošlosti i danas, veliki pri- ove godine, izaslanstvo Skupštine žavnih odnosa Hrvatske i Srbije, stavova o budućem statusu Kosova. jatelj Srbije i njenom narodu«, a Srbije boravit će u službenom pri čemu je dominiralo pitanje »Razlog je što Slovenija ima insti- Dulić je na to uzvratio kako »ne posjetu Hrvatskome saboru. S kako dva parlamenta mogu pomo- tucionalnu memoriju za proble- bi bilo prijateljski da Makedonija čelnicima Slovenije razgovarali ći objema zemljama na putu u EU me na Kosovu, zbog toga što je prizna neovisno Kosovo«. Dulić smo o njihovu predsjedanju EU, i NATO. Šeks je Duliću ponovio Slovenija bila dio jedne države se tijekom jednodnevnog posje- a u Makedoniji, osim o statusu potporu koju Hrvatska daje Srbiji koja je također imala probleme ta Skopju sastao i s premijerom Kosova, i o unapređenju među- kako bi što prije ušla u euroin- na Kosovu i Metohiji, zbog toga Nikolom Gruevskim i s liderima državnih odnosa, jer su odnosi s tegracije i dodao kako se raduje što Slovenija mora razumjeti da Socijalističke partije Makedonije i Makedonijom na prilično niskoj budućim susretima predsjednika su problemi na Kosovu i Metohiji Partije Srba u Makedoniji. razini političkog dijaloga i surad- odbora dvaju parlamenata. Šeks stari više stoljeća i da zahtije- NOVE INICIJATIVE: nje«. je izjavio da je to bio prvi susret vaju jedno pažljivo rješenje i Predsjednik Skupštine Srbije dr. Govoreći o budućim aktivnosti- predsjednika Hrvatskog sabora i pažljivi pristup«, rekao je Dulić. Oliver Dulić, u izjavi za naš list ma, predsjednik Skupštine Srbije Narodne skupštine Srbije i da je to Oliver Dulić je dodao i da Srbija ističe kako bi, što se tiče dojmo- je izjavio kako je pokrenuo jednu početak uspostavljanja parlamen- mnoge svoje probleme može rije- va poslije tjednog proputovanja regionalnu inicijativu, a to je da se tarnih odnosa dviju država koje šiti ugledajući se na Sloveniju, jer i susreta s predsjednicima regio- »CEFTA sporazumu da parlamen- imaju jedinstvene stavove na svom ono što Srbiji treba u sljedećem nalnih skupština, mogao istaknuti tarna dimenzija, da se predsjedni- putu u euroatlantske integracije. razdoblju jest ubrzanje procesa kako postoji »jako puno predra- ci parlamenata najvjerojatnije do Duliću je predsjednik Socijal- europskih integracija »do te mjere suda, ali i jako puno dobre volje kraja godine nađu na Paliću kada demokratske partije u Zagrebu da se više ne smije gubiti nije- na svim stranama da se uspostave bi razgovarali o procesu ratifika- Zoran Milanović upriličio prijatelj- dan dan niti se smiju ponavljati dobri odnosi sa Srbijom te da se cije, implementaciji, te o buduć- ski susret na kojemu su razgovarali one pogreške koje su možda neke polako bistri ta svijest da mi kao nosti CEFTE, i njezinu eventual- o kongresu SDP-a, te o rejtingu i države pravile u tom procesu«. regija moramo unaprijediti surad- nom proširenju na Ukrajinu i neke pripremama ove stranke za pred- »Također se nadamo da će za nju, da smo jedni drugima najvaž- druge države. Bio bi to summit na stojeće parlamentarne izbore. vrijeme predsjedanja Slovenije niji, kako u okviru CEFTE, tako i vrhu, koji bi okupio predsjedni- Izaslanstva srbijanskog i sloven- Srbija postati kandidat za ulazak u okviru drugih aranžmana. Među ke parlamenata država CEFTE«, skog parlamenta razgovarala su 19. u EU i ono što mi kao građani prioritetima je osigurati ljudima da najavljuje Dulić. srpnja o europskim integracijama, očekujemo je da će upravo za žive bolje«. g Kosovu, međusobnoj i regionalnoj suradnji. Usvojena rezolucija o Kosovu Na zajedničkoj konferenciji u Ljubljani, Dulić je rekao kako srbi- astupnici Skupštine Srbije usvojili su prijedlog rezolucije Vlade Srbije o Kosovu i Metohiji, koji janski i slovenski parlament još Zse zove »Rezolucija o neophodnosti pravednog rješavanja pitanja Autonomne pokrajine Ko- uvijek nemaju razvijenu suradnju, sovo i Metohija, zasnovanog na međunarodnom pravu«. jer je ovaj posjet zapravo prvi Prijedlogom rezolucije obvezuju se »Vlada i svi državni organi da blagovremeno i energično posjet predstavnika parlamenta odgovore svakom nagovještaju ili činu bilo kog međunarodnog subjekta koji bi bili usmjereni na Srbije Sloveniji. jednostrane akte povrede suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije«. Oba predsjednika, Franc Rezoluciju su podržali predstavnici vladajuće koalicije, Srpske radikalne stranke, Socijalističke Cukjati i Oliver Dulić, pokazala partije Srbije i Romske partije, a protiv su glasovali zastupnici Liberalno-demokratske partije. su želju za uspostavljanjem bolje Za skupštinskom govornicom, premijer Srbije Vojislav Koštunica rekao je da će »Srbija odbaciti i konkretne suradnje ova dva par- svaku odluku albanskih separatista da proglase jednostranu nezavisnost Kosova i Metohije«. lamenta, a Cukjati je tom prigo- Obraćajući se zastupnicima, predsjednik Srbije Boris Tadić je rekao da je jedinstvena državna dom iznio konkretnu inicijativu politika o rješavanju pitanja Kosova donijela Srbiji potporu u međunarodnoj zajednici i stvori- da se parlamenti regije, odnosno la mogućnost za nove pregovore, i to bez određivanja rokova i unaprijed definiranog ishoda. država nastalih raspadom bivše Iz oporbe su se čule kritike na sadržaj rezolucije jer ne sadrži mnogo toga novog, ali i zahtjevi za Jugoslavije, povežu i uspostave odgovor na pitanje što će država uraditi u slučaju da neke države priznaju neovisnost Kosova.

27. srpnja 2007. 15 HrvatskaRIJEČ Tema Predstoje velike kasačke utrke »Dužijanca 2007.« u Subotici Vijenci od klasja pšenice za pobjednike Konjičke utrke »Dužijanca 2007.« održat će se 28. i 29. srpnja na gradskom hipodromu u Subotici * Dugogodišnji službeni spiker na ovim utrkama i član Konjičkog kluba »Bačka« iz Subotice Josip Kujundžić kaže kako je pobjeda na utrkama »Dužijanca« postala stvar prestiža i san svakog vlasnika grla i džokeja, a o pobjedniku se priča na utrkama u Beogradu, Zagrebu, Osijeku, Ljubljani, Ljutomeru i Budimpešti

agnet za publiku na dok je Istis Herez nositelj rekorda i džokeja, a o pobjedniku se priča peharima, svečanim prekrivačima konjičkim utrkama na ovdašnjim hipodromima za grla na utrkama u Beogradu, Zagrebu, za konje i novčanim nagradama, M»Dužijanca 2007.« bit inozemnog uzgoja. Osijeku, Ljubljani, Ljutomeru i te pobjedničkim vijencima koji za će nastup grla Fantastik Lobella, Konjičke utrke »Dužijanca Budimpešti. ove utrke nisu izrađeni od lovora, vlasnika Zlatka Tumbasa iz 2007.« održat će se 28. i 29. srpnja PROGRAM UTRKA I NAGR- nego od klasja pšenice«, kaže Josip Tavankuta i grla Istis Hereza, na gradskom hipodromu u Subotici, ADE: »Na ovim kasačkim konjič- Kujundžić, spominjući i kako su vlasnika Aleksandra Đorđevića a dugogodišnji službeni spiker na kim utrkama nastupit će grla 1968. godine u okviru manifestaci- iz Beograda. Fantastik Lobell ovim utrkama i član konjičkog domaćeg uzgoja i uvezena grla je »Dužijanca« organizirane kasač- je prošlogodišnji pobjednik na kluba »Bačka« iz Subotice Josip ovdašnjih vlasnika, kao i grla vla- ke utrke na subotičkom hipodromu konjičkim utrkama »Dužijanca« i Kujundžić kaže kako je pobjeda na snika iz Hrvatske i Slovenije. U za grla starosti od dvije godine nositelj rekorda na hipodromima utrkama »Dužijanca« postala stvar subotu će se voziti kasačke utrke i naviše, a sljedeće su godine u u Srbiji za grla domaćeg uzgoja, prestiža i san svakog vlasnika grla za grla koja su tijekom karijere okviru žetvenih svečanosti orga- ostvarila manju novčanu zaradu, nizirane utrke za grla starosti od prema čemu se rangira uspješnost tri godine i naviše, kako je i ostalo konja koji sudjeluju u utrkama, a u do danas. okviru subotnjih utrka održat će se »Duljina staze za kasačke utrke i kvalifikacije za ovogodišnji repu- je 1600 metara, a obvezan je auto- blički kasački derbi. Program utrka start. Počeo sam na hipodromu biti u nedjelju sastoji se od kvalifika- asistent spikerima Ivici Kujundžiću, cijskih utrka za grla inozemnog tada novinaru ‘Subotičkih novina’ uzgoja, te kvalifikacijskih utrka za koji je kao novinar pratio sport- grla domaćeg uzgoja, nakon čega ska zbivanja i Draganu Ninkovu, slijede finalne utrke ‘Dužijanca uredniku ‘Konjičke revije’. Od 2007.’ Pobjednici će biti nagrađeni 1995. počinjem samostalno pre- ekord staze koji je još 1998. godine postavio Allihillys Hico Rod 1:15,1 min/km do sada nije oboren. Tada je vozač Allihillys Hicoa bio Zvonko Bogdan. Josip Kujundžić 16 27. srpnja 2007. Tema HrvatskaRIJEČ Predstoje velike kasačke utrke »Dužijanca 2007.« u Subotici Vijenci od klasja pšenice za pobjednike

Na pitanje zbog čega se u ovom se sele u PIK ‘Tamiš’, a otuda se podneblju cijene baš konji kasači, ta ergela preseljava u PIK ‘Halasz Josip Kujundžić objašnjava kako Jozsef’ u Adi. Mali odgajivači se poslije završetka Drugog svjet- počeli su nabavljati konje kasače skog rata u tadašnjoj Jugoslaviji za utrke iz te ergele, a posebice morala sprovesti tzv. rejonizacija Subotičani. To je ovdje uhvatilo rasa konja. korijena i kasač je postao domi- »Uzgojem konja tada su se bavi- nantan na ovim prostorima u klasi le samo velike državne ergele. trkaćih konja. Tome je zasigur- Uzgojem rase engleskih punokrv- no pridonijelo i to što se kasač nositi utrke na ovom hipodromu, skupa gledamo konjske utrke i to nih konja koji su galoperi, bavile može uzgajati u vlastitom dvorištu, olakšavajući gledateljima praćenje je za mene bio poseban doživljaj. su se ergele na Karađorđevu i možete ga sami trenirati i sami utrka«. Dio školskog raspusta sam provo- Zobnatici, u Bečeju i u Požarevcu, voziti sulke na utrkama. Ovdašnji KAKO SU KONJI KASAČI dio na Hrvatskom majuru kod uje dok je uzgoj kasača lociran u uzgajivači kasača su nastavljači POSTALI POPULARNI U Paje, a on je bio vrstan poznavatelj Sloveniji u mjestu Turnišće kod tradicije svojih djedova i očeva u SUBOTICI I OKOLICI?: Za kasača u ovim krajevima. Kada Ptuja. Ergela se iz Turnišća vreme- uzgoju ovih trkaćih konja«. vrijeme razgledanja objekata koji bismo se zaprežnim kolima vozili nom premješta u Pančevo, konji Z. Sarić se nalaze na hipodromu, Josip do njive, ujo mi je pričao o kasa- Kujundžić mi je ispričao kako čima i uopće o konjima, a usput je zavolio konje i kasačke utrke. mi je ponekad dopustio da vozim Svijet kasača upoznao je već kao zapregu, što je za mene kao dijete dijete, prvo iz priča njegovog ujaka predstavljalo avanturu. U žetelač- Paje Zečevića. kim radovima veliki dio poslova »Odrastao sam na salašu u obavljali su radni konji i nije nika- Verušiću, imali smo radne konje i kvo čudo što su ljudi cijenili te tako se počela razvijati moja ljubav životinje. Modernizacijom poljo- prema tim plemenitim životinjama, privrede radne konje ‘zamijenili’ a roditelji su me dovodili u grad da su trkački«.

a hipodromu se nalazi više objekata. Konjički klub »Bačka« Npruža mogućnost smještaja trkaćih konja u jednom objek- tu, gdje konji borave preko cijele godine, a vlasnici konja osi- guravaju mogućnost treninga i hranjenja. Postoji i objekt za pri- hvat konja na dan utrke, na hipodromu se nalaze ured tajništva kluba i društvene prostorije. Centralna tribina osim prostora za publiku sadrži i prostor za rad članova sudačkog kolegija, novi- nara i službenog spikera. Na mjestu cilja utrke nalazi se video- kamera za utvrđivanje redoslijeda grla na prolasku u cilj.

27. srpnja 2007. 17 HrvatskaRIJEČ Subotica Katolički list »Zvonik« organizirao tečaj novinarstva za mlade Usavršavanje umijeća pisanja Cilj bio upoznati mlade s osnovama novinarstva kao umješnosti i sposobnosti prikupljanja i prenošenja informacija

organizaciji katoličko- odnosno »glavi vijesti« i razradi. ga lista »Zvonik« od 23. Vijestima je bio posvećen i najveći Vladimir Lišić (18) do 25. srpnja održan je dio praktičnih vježbi kroz koje su U Na tečaj sam došao zato što se honorarno već bavim novi- u subotičkoj župi sv. Roka tečaj sudionici imali prilike primijeniti novinarstva čiji je cilj bio upoznati pravila naučena u teorijskom dije- narstvom te sam na ovaj način htio produbiti svoja znanja o mlade s osnovama novinarstva kao lu. Nadalje, u praktičnom dijelu ovoj profesiji. Organizacija mi se svidjela, a osobito to što je umješnosti i sposobnosti prikuplja- mladi su u razgovoru jedni s drugi- bilo puno praktičnih vježbi, pa se radujem nastavku ovakvih nja i prenošenja informacija. ma mogli vježbati obradu intervjua tečaja. Na trodnevnom tečaju mladi su zajedno sa propratnim sadržajima se upoznali s obvezama i karakte- kao što su izvadci iz intervjua, Nikolina Skočovski-Bačić (18) ristikama dobroga novinara, kao i nadnaslov, podnaslov, iscrtavanje s tehnikama nastajanja glavnog no- »špigla« i sl. Cilj mojega dolaska na tečaj bilo je usavršavanje umijeća pisa- vinarskog žanra – vijesti, te izvje- Glavni i odgovorni urednik nja radi suradnje u Zvoniku. Tečaj mi je otvorio vidike, jer nisam šća, reportaže, intervjua i fotogra- »Zvonika« mr. Mirko Štefković mislila da je za pisanje tekstova potrebno obratiti pozornost na fije kao novinarskih izričaja koji se istaknuo je kako je tečaj dobar toliko detalja. Drago mi je što sam sve to saznala pa ću to moći najviše koriste u Zvoniku. uvod u aktivnije uključivanje mla- primijeniti kasnije u radu. Voditeljica tečaja, diplomirana dih u rad ovog lista, kao i za njegov novinarka Željka Zelić, kroz teo- razvoj u budućnosti. Voditeljica Petar Gaković (21) rijski i praktični dio trudila se tečaja izjavila je kako se nada da mladima predstaviti tehnologiju će neki od sljedećih seminara biti Budući da sam urednik stranice mladih u Zvoniku, imao sam nastanka novina kako bi što bolje organiziran za još veći boj mladih. potrebu usavršiti svoje znanje kad je novinarstvo u pitanju, razumjeli važnost teksta prije nego Zahvaljujući malom broju sudi- kako bi moj daljnji rad bio što kvalitetniji te da bih to znanje što biva proslijeđen na daljnju onika tečaj je za kratko vrijeme mogao prenijeti i drugim mladima i budućim suradnicima stra- obradu, a potom i na tiskanje. uspješno završen. Ubuduće, kada nice mladih. U teorijskom dijelu pozornost je za to budu postignuti uvjeti, bit bila usmjerena na sam pojam novi- će organizirano još tečajeva, a u narstva, obveze novinara i novi- svakomu od njih tijekom nekoliko Ivana Temunović (16) narskih načela. Najveći dio vre- dana bit će obrađen po jedan no- mena posvećen je pravilima vijesti vinarski žanr, kako bi se kroz više Oduvijek me zanimalo novinarstvo i kad sam čula da će tečaj (pravilo 5W novinarskih pitanja, vježbi moglo ozbiljnije pristupiti biti održan željela sam iskoristiti tu priliku. Osobito mi se svidio pravilo obrnute piramide i sl.) i novinarstvu. praktični dio rada, ali i teorijski bez kojega ne bih mogla odraditi praktični dio. njenom osnovnom dijelu »leadu«, Adrijana Kajla

18 27. srpnja 2007. Subotica HrvatskaRIJEČ LDP: Potrebno jasno definirati strategiju Caritas pomaže pacijentima u području zaštite okoliša kcija humanitarne organizacije povodu polemika koje su se pojavile u javnosti nakon usvajanja ACaritas, u kojoj volonteri i ročnici U financijskog plana Općine Subotica u području zaštite životnog na civilnom služenju vojnog roka dijele okoliša oko (ne)namjenskog trošenja sredstava, Liberalno demokrat- hladne napitke pacijentima u Bolnici, ska partija u Subotici smatra da su ovakve polemike neproduktivne i proširena je ovih dana i na ambulante rezultat su odsustva sustavnog planiranja i jasne liste prioriteta u ovom u gradu. U akciju su se osim Caritasa području za subotičku općinu. Kako u svom priopćenju Općinski odbor uključili i lokalna samouprava, te tvrtke LDP-a u Subotici ističe, odsustvo jasno definirane strategije umanjuje »Papir commerce«, »B market«, »Ipsilon efekte napora u pokušajima rješavanja problema i izaziva nepovjerenje market« i »Biro market«. Akcija traje javnosti u iskrenost motiva lokalne samouprave. Ističu kako je kon- i dalje, radnim danima od 9 do 12 sati, troverzna činjenica da se za potrebe rješavanja problema pasa lutalica dok traju vrućine, a Caritas poziva dona- tijekom 2007. godine planira petina ukupnih sredstava Funkcije 560 u tore da se uključe u ovu humanitarnu visini od 13 milijuna dinara. Od toga se za kupovinu objekta planira akciju. Zainteresirani mogu kontaktirati glavnu sestru Zdravstvenog 8 milijuna, a za njegovu adaptaciju i uređenje 5 milijuna dinara. Nije centra Irenu Šturc. M. T.

Salaško kazalište započelo ovogodišnju turneju

redstavom »Dječaci Pavlove ulice« redatelja Sándora Lászla, PSalaško kazalište u Čantaviru je u nedjelju 22. srpnja započelo ovo- godišnju turneju. U predstavama će sudjelovat, kao i uvijek, studenti glume, profesionalni glumci i amateri. Predstava »Dječaci Pavlove ulice« bit će prikazana u dvadesetak vojvođanskih mjesta koja nemaju svoja kazališta. Salaško kazalište ove godine obilježava trideset godina postojanja. A. Ka.

Festival glazbe »Summer 3P«

ubotička publika imat će prigodu čuti dobar zvuk i suvremene Sglazbene pravce na omladinskom festivalu elektroničke glazbe »Summer 3P« koji će biti održan na Muškom štrandu na Paliću od 26. do 29. srpnja. Posjetitelji će moći sudjelovati i u psihodramskoj radioni- ci, te sportskim i DJ radionicama i opuštati se uz slikanje u prirodi. Cijena programa za četvrtak i nedjelju iznosi 150 dinara a za petak i subotu 250. A. Ka. pitanje trebali li rješavati problem organiziranog udomljavanja i brige o psima lutalicama, nego je li ovaj problem prije svega komunalni Telefonsko zakazivanje posjeta liječniku problem u čijem se rješavanju trebaju angažirati sredstva i s drugih funkcija općinskog proračuna. udući da većina ambulanti u Subotici nema uređaje za rashlađiva- nje prostorija, u ambulantama Doma zdravlja kronični bolesnici, M. T. B osobito oni kojima je potrebno samo ispisivanje recepta, mogu zaka- zati pregled telefonom. Na Beogradskoj i Segedinskoj cesti, kao i u Vijećnici koalicije »Da Subotici svane« Kumičićevoj i Zmaj Jovinoj ulici, ovakav način zakazivanja pregleda zadovoljni potporom građana Radio Subotici se već primjenjuje. Hitni slučajevi svakako imaju prednost te se na njih ova odluka ne odnosi. ijećnici Koalicije »Da Subotici svane« izrazili su zadovoljstvo Ispisivanje recepta i kontrolni pregledi mogu se zakazati telefonski i Vzbog velikog odziva građana koji su svojim potpisima podržali u ambulantama u kojima ta mogućnost još nije službeno objavljena. zahtjev Radio Subotice da dobije regionalnu frekvenciju. Predsjednik A. Ka. subotičkih komunista Miklós Olajos Nagy izjavio je kako očekuje da će Republička radiodifuzna agencija »odgovorno uzeti u obzir potpo- »Isušen« termalni bazen na Paliću ru 19.500 građana«. U povodu odluke da se Blaško Gabrić udalji sa sjednice Skupštine Općine, vijećnik Marko Marjanušić je rekao kako ermalni bazen na Paliću trenutačno nije u funkciji.. Poduzeće je time prekršen poslovnik koji predviđa da prethodno budu izrečene TNaftagas nabavlja nove odgovarajuće crpke pomoću kojih će se mjere opomene. Sâm Gabrić izrazio je žaljenje što mu nije bilo omogu- osigurati kontinuirani rad bazena koji najvjerojatnije neće raditi do ćeno da se obrati Skupštini. kraja srpnja. M. T. A. Ka.

27. srpnja 2007. 19 HrvatskaRIJEČ Manifestacije Dužijanca u Svetozaru Miletiću Zahvala Bogu za ovogodišnju žetvu vogodišnja Dužijanca u Svetozaru Miletiću, sedma po redu, Raič, kao i pročelnik Društva Željko Kolar, somborska bandašica Bojana započela je u petak 20. srpnja otvorenjem izložbe »Nanine skute Jozić i bandaš Ivan Išpanović – predsjednik HKUD »Silvije Strahimir Oi još po nešto«, na kojemu su nazočni bili i pjesnici iz Sombora, Kranjčević« iz Bačkog Brega Stipan Katačić i predsjednica HBKUD sudionici ovogodišnje Lire naive. Risarska noć, održana u subotu, večer »Lemeš« iz Svetozara Miletića Marija Bagi. uoči središnje manifestacije, okupila je članove nekoliko kulturno-umjet- ničkih društava. U cjelovečernjem programu pod nazivom »Kod baće i nane« sudjelovali su pjevačka, izvođačka i najmlađa skupina, kao i vete- rani HBKUD »Lemeš« iz Svetozara Miletića, zatim HKC »Bunjevačko kolo« iz Subotice, KUD »Ravnica« iz Male Bosne, HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora, MD »Musica viva« i KUD »Nemet Laslo« iz Svetozara Miletića, kao i Lucija Knezi. Program se odvijao u Domu kul- ture na ljetnoj pozornici, koju je ispunio veliki broj gledatelja.

Mala bandašica Andrea Mandić i mali bandaš Andrej Loboda

Po završetku misnog slavlja, nakon svečanog blagoslova, svečana je povorka pošla do križa u središtu Miletića, a nakon toga je za uzvanike i sudionike priređen svečani risarski ručak. Marijana Tucakov

Bandaš Nikola Ivanković i bandašica Ana Tošaki pred oltarom

U nedjelju oko 9 sati sudionici Dužijance su se okupili kod Doma kulture, odakle je krenula svečana povorka s više od dvadesetak fijakera. Kruh i krunu su kroz selo pronijeli predvodnici baćo i nana, i naravno bandaš i bandašica koji su izabrani na Markovo. Krunu za ovogodišnju Dužijancu, šesti put po redu, izradio je Stipan Budimčević. Svečana sveta misa započela je u 11 sati u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije. Misno slavlje je predvodio vlč. Davor Kovačević iz Bačkog Brega uz koncelebraciju mjesnog župnika vlč. Antala Egedija. Kruh od novog brašna i krunu su na oltar donijeli bandaš Nikola Ivanković i bandašica Ana Tošaki. Isječen kruh za vjernike i klasove žita donijeli su mala bandašica Andrea Mandić i mali bandaš Andrej Loboda. Svetoj misi su nazočili i mnogobrojni uvaženi gosti: predsjednik HKC »Bunjevačko kolo« iz Subotice Mirko Ostrogonac, dopredsjed- nik DSHV-a Mata Matarić, predstavnik DSHV-a Ivan Budinčević, predstavnici HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora – predsjednik Šima

20 27. srpnja 2007. Manifestacije HrvatskaRIJEČ Dužijanca u Tavankutu pod geslom Gradimo na temeljima Okrugli stol * Zatvaranje XXII. saziva Kolonije naive u tehnici slame * Kulturno-glazbeni program * Sv. misa i svečana povorka uz sudjelovanje bandaša i bandašica koji su u proteklih 20 godina bili nositelji ove svetkovine a okruglom stolu koji je održan prošle Stipana Šabića, kao idejnog tvorca i utemeljite- srijede u Tavankutu u okviru XXII. lja Kolonije 1961. godine, koja kasnije prerasta Nsaziva Kolonije sudjelovali su kustosi- u Koloniju slamarki, kao i pok. Vincu Dulića ca Gradskog muzeja u Subotici Olga Kovačev kao čovjeka »iz sjenke« od velike potpore. -Ninkov, voditeljica Slamarskog odjela HKPD Branko Horvat je rekao kako se još iz djetinj- »Matija Gubec« Jozefina Skenderović, preds- stva sjeća da su se u Tavankutu izrađivali pred- jednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko meti od slame i da je ova aktivnost bila spora- Horvat i predsjednik HKPD »Matija Gubec« dična sve do 1986. godine kada se slamarke i Ladislav Suknović. institucionalno organiziraju u cilju povezivanja sveukupne kulturne prezentacije. Prvih godina održavanja Kolonije bilo je daleko više potpore narodnoj nošnji povorku su uljepšali i bandaši od strane lokalnih i državnih vlasti, dodao je i bandašice koji su u proteklih 20 godina bili Horvat, te je i Kolonija bila daleko brojnija, nositelji ove svetkovine. kasnije poslije rata 90-ih godina, ova potpora Sv. misi su nazočili generalni konzul RH je bila vrlo oskudna te su sudionici i vlastitim u Subotici Davor Vidiš, dogradonačelnik sredstvima nastojali očuvati tradiciju njenoga Subotice Petar Kuntić, predsjednik HNV-a održavanja. Branko Horvat, kao i izaslanstvo iz Kaćmara Zaključak okruglog stola je bio, kako je (Republika Mađarska) – gradonačelnik Endre navela i moderatorica ovog događaja dipl. povjesničarka umjetnosti Lubica Vuković-Dulić, navodeći još brojna imena slamarki poput pok. Marge Stipić, Teze Vilov, sestara Milodanović, pok. Anice Balažević, pok. Kate Rogić, Matije Dulić i brojni drugih, da su Tavankut i HKPD »Matija Gubec« ostvarili veliki iskorak u ovoj grani umjetnosti te da su u planu nove aktivno- sti u cilju populariziranja ove umjetnosti pod stručnim okriljem. ZATVARANJE KOLONIJE: U subotu u 19.30 sati u Domu kulture je priređen kul- turno-glazbeni program u okviru zatvaranja XXII. saziva Kolonije naive u tehnici slame. Na programu su osim domaćina nastupila dva gostujuća društva – KUD »Ivan Goran Kovačić« iz Velike (Republika Hrvatska) i HKUD »Dubrave« iz Aladinića (BiH), koji već tradicionalno posjećuju Tavankut u okviru Pal, dogradonačelnica Andrea Zelić-Vaš, tajnik Olga Kovačev-Ninkov u svojem je izlaga- obilježavanja žetvenih svečanosti. Na programu Joso Vujić i dopredsjednica Hrvatske manjinske nju istaknula kako u rad slamarki treba više su svečano predstavljeni ovogodišnji bandaš samouprave Teza Vujkov-Balažić. uključiti etnologe, jer je slamarstvo interdisci- Marko Skenderović i bandašica Svetlana Peić Navečer u prepunom župnom dvorištu mje- plinarno i kao takovo temelji se na etnologiji i Tukuljac, kojima je Jozefina Skenderović uru- sne župe, održano je tradicionalno bandašicino dodala da svaki stručnjak ovog područja treba čila simbol ovogodišnje Dužijance. Predsjednik kolo, koje je glazbeno uveličao tamburaški boraviti na terenu u cilju boljeg razumijevanja HKPD »Matija Gubec« Ladislav Suknović je sastav HKPD »Matija Gubec«. umjetnica. U osvrtu na utemeljiteljice slamar- u svom govoru prigodom zatvaranja Kolonije L. S. stva Kovačev-Ninkov je istaknula pok. Maru istaknuo zahvalu svima sudionicima i naglasio Ivković Ivandekić u čijim su se slikama, kako kako je ove godine svetkovina utoliko veća je navela, vidjeli tišina i smiraj života, ali ono jer se obilježava 20 godina od obnove obilje- što je isticalo ovu umjetnicu jest da među prvi- žavanja Dužijance u Tavankutu 1986. godine, ma u ovoj tehnici ostvaruje radove koji idu do a tadašnji su bandaš i bandašica bili Marko apstrakcije. Crnković i Ruža Stantić. POD STRUČNIM OKRILJEM: U svom DUŽIJANCA: U nedjelju je održana sv. misa osvrtu na umjetnice Jozefina Skenderović je, na kojoj su osim mjesnog župnika Franje kao iznimno važnu osobu u stvaranju Kolonije, Ivankovića koncelebrirali vlč. Andrija Anišić istaknula pok. Maru Ivković Ivandekić, koja iz Subotice i don Vinko Raguž iz Aladinića. U je iako osnovne naobrazbe, imala izuzetan svečanoj povorci koja je bila organizirana od pedagoški pristup radu. Jozefina je istaknula i Doma kulture do mjesne župe, osim mladih u

27. srpnja 2007. 21 HrvatskaRIJEČ Dopisnici Kruna višemjesečnog projekta Izložba šokačkog rukotvorstva Izložba ručnih radova »Moj prvi uradak«, kruna je višemjesečnog projekta »Šokački suveniri gradu Osijeku« gdje se znalo okupiti 60 -70 sudionika * Udruga planira šokačke suvenire patentirati i zaštititi, brandirati i ponuditi tržištu * Sa suvenirima i na Eko-etno sajmu Zagrebačkog velesajma

rošle je srijede u Osijeku uprili- znao ovu aktivnost Šokačke grane, i čena još jedna lijepa manifestaci- mi ćemo i nadalje težiti izvrsnosti, a ne Pja »Šokačke grane«, izložba ruč- osrednjosti.» nih radova »Moj prvi uradak«, kao kruna LJETNA STANKA: Što se ljetne stan- višemjesečnog projekta »Šokački suveniri ke tiče, ona se više odnosi na ukupno gradu Osijeku«, gdje se znalo okupiti 60- članstvo jer neće više biti redovitog 70 naših sugrađanki, a bogami i sugrađana, druženja srijedom, ali stanke za članove koji su imali želju naučiti vesti, plesti, Upravnog i Izvršnog odbora praktički šlingati, heklati, oslikavati boce i okušati neće ni biti. Naime, zatrpani smo pozi- se u zlatovezu. vima, od Petrijevačkih žetvenih sveča- Od početka korizme pa gotovo do konca nosti do Dužionice u Lemešu i Somboru lipnja, okupljali su se svake srijede, dru- i Dužijance u Subotici, tu su Olimpijada žili se, radili, pjevali i igrali, zabavljali starih športova u Brođancima i naravno, se i usput učili tehniku starog šokačkog Pračkijada u Radikovcima i obvezni rukotvorstva, što je rezultiralo prelijepom smo nazočiti makar na razini delegacije. izložbom u hotelu Osijek, pa i ovom, u Osim toga, čeka nas i donošenje plana prostorijama Šokačke grane u osječkoj Rukotvorine na izložbi i programa za sljedeću godinu i to već Retfali. tijekom kolovoza i rujna, kada moramo TEŽIMO IZVRSNOSTI: Tom prigodom ponuditi nove projekte, jer nema više podijeljene su zahvalnice svim sudionicima starog načina financiranja djelatnosti udruga. šokačkih radionica, a šokačke su cukerpekarice Dakle čekaju nas vrlo odgovorne zadaće, jer poslužile brojne gastronomske slastice, pa su i dogodine idemo s međunarodnim okruglim svi nazočni mogli uživati u ručnim radovi- stolom ‘Urbani Šokci‘, najvjerojatnije ‚Šokci ma, jelu i piću i naravno šokačkoj glazbi, za u gospodarstvu‘, zatim spremamo za tisak što je zaslužna »Šokačka duša«, tamburaški zbornik radova sa okruglog stola ‚Šokci i tam- sastav »Šokačke grane«, jer bez tambure nema bure‘, želimo privesti kraju šokačke suvenire, ni dobre zabave. Još jedno je druženje sa patentirati i zaštititi naših ruku djelo, brandi- Šokačkom granom ostalo za pamćenje, inače rati i ponuditi tržištu, već na jesen sudjelovat posljednje ovoga ljeta, jer se obično tijekom ćemo ponovno na Zagrebačkom velesajmu, tj. ljetnih mjeseci napravi stanka, radi odmora i Eko-etno sajmu u paketu naše županije, tu su »punjenja baterija«. i Dani kruha, pa Dani matice hrvatske, koja je »Da«, kaže i Vera Erl, predsjednica Šokačke naš provjereni partner, imamo obveze za Dan grane, »ljeto je vrijeme koje našim članovima grada, 2. prosinca, zatim slijedi naš tradicijski ostavimo na raspolaganju, netko će na more, božićni program i da ne nabrajam«. netko na selo, netko na vikendicu, svatko prema »Ne volim govoriti u ime muške pjevačke mogućnostima, a ove smo godine tu stanku skupine Šokci, jer ona ima svojega vodite- uljepšali ovom manifestacijom, okupivši sve lja«, kaže Imra Vrbešić, dopredsjednik Šokačke sudionice naših radionica, da istaknemo njihov grane, »ali kako i sam pripadam toj skupini, trud i to baš ovom lijepom izložbom, i da se mogu reći da nas i ovoga ljeta čeka dosta posla. zahvalimo svima koji su odvojili svoje vrijeme Pozvani smo u Kukinj kod Pečuha, mjesto da se druže sa Šokačkom granom. Vodili smo Zahvalnice su dodijeljene gdje živi puno Hrvata-Bošnjaka, pozvani smo redovito evidenciju o dolasku na radionice i u Mohač na festival graha, imamo u okviru projekta ‚Šokački suveniri gradu obveza i prema društvima u okolici Osijeku‘ i naše su voditeljice Dubravka Osijeka i sve to moramo odraditi, a Radovanović i Matija Jukić, zatim Ljubica 2. rujna cijela ‘Šokačka grana‘ ide Domačinović, Štefica Stević, Marija Šajfar u Radikovce na Pračkijadu. Po prvi i Manda Marukić uručile zahvalnice, a puta organizirat ćemo feštu u cen- primijetila sam, mnoge su sudionice odu- tru sela, upravo dovršavamo ljetnu ševljene. Naravno, i naše su cukerpekarice pozornicu, a otvorit ćemo i Galeriju, donijele brdo lijepih i ukusnih kolača, jer godinama u Radikovcima imamo pa smo svi skupa uživali u još jednoj kiparski i likovnu koloniju, i sada će uspješnoj manifestaciji Šokačke grane. sva ta djela biti izložena u novootvo- Zato koristim prigodu da se još jedanput renoj galeriji«. zahvalim svim sudionicama, svim našim voditeljicama, ali i Gradu koji je prepo- Slavko Žebić

22 Veselilo se... 27. srpnja 2007. Dopisnici HrvatskaRIJEČ 41. međunarodna smotra folklora u Zagrebu Nastupila folklorna društva sa svih kontinenata Poseban dodatak ovogodišnje smotre folklora bilo je predstavljanje dijela tradicijske kulture Bosne i Hercegovine izložbom u Etnografskom muzeju, koja je predstavila umijeće lijevanja tradicijskog nakita i uporabnih predmeta, te završne priredbe Smotre na kojoj su nastupili Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini vogodišnja, 41. međuna- Gečevića, livca iz Livna, podrije- rodna smotra folklora odr- tlom iz Janjeva, i da je autor izlož- Ožana je u Zagrebu od 18. be o. Zvonko Martić za ovu izlož- do 22. srpnja, a s obzirom na broj- bu odabrao primjerke dovršenog ne plesne i glazbene ansamble iz i nedovršenog nakita, uporabnih 13 zemalja diljem svijeta, ovogo- predmeta te pomagala za njihovo dišnjoj smotri mogli bismo dodati oblikovanje, odnosno lijevanje«. i naziv međukontinentalna. U nedjelju 22. srpnja, u zagre- Osim odabranih folklornih dru- bačkoj je katedrali održana sveta štava iz Hrvatske, na Smotri su misa za sve sudionike Smotre, nastupili i brojni zanimljivi plesni a istog je dana u palači Dverce i glazbeni ansambli iz inozem- potpredsjednica Vlade Republike stva, iz Austrije, Bugarske, Gane, Hrvatske Jadranka Kosor podije- Grčke, Gruzije, Indije, Italije, lila zahvalnice svim sudionicima Kameruna, Malawija, Norveške, 41. međunarodne smotre folklo- Slovačke, Španjolske te posebni ra, posebno ističući ljubav Hrvata ovogodišnji gosti, Hrvati iz Bosne iz BiH prema svome narodu. Na i Hercegovine. Kamerunci, Hrvati i Austrijanci u svojim narodnim nošnjama završnoj priredbi Smotre nazva- PRIREDBE: Uz nastupe sudio- noj »Urodila žuta kruška«, folklor nika održane su i tradicionalne priredbama u zagrebačkoj okolici. u Etnografskom muzeju, koja je Hrvata iz Bosne i Hercegovine popratne priredbe kao što su izlož- Glavne priredbe održane su na Trgu predstavila umijeće lijevanja tradi- predstavili su KUD-ovi »Fra Mijo be, koncerti pučke crkvene glazbe bana Josipa Jelačića i Gradecu, a cijskog nakita i uporabnih predme- Čuić« iz Bukovice, »Neumski i etno-glazbe te više plesnih i glaz- popratne u Zagrebačkom kazalištu ta, te završne priredbe Smotre na glas« iz Neuma, »Ravnica« iz benih radionica kojima ova smotra lutaka, Tvornici kulture, Gliptoteci kojoj su nastupili Hrvati koji žive Oštre luke, »Fra Petar Bakula« posvećuje sve veću pozornost. Sve i Etnografskom muzeju. Poseban u Bosni i Hercegovini. iz Posušja, »Ognjišta« iz Luga priredbe 41. međunarodne smotre dodatak ovogodišnje smotre fol- IZLOŽBA: Izložbu »Umijeće i Brankovića, »Gornja Rama« iz folklora odvijale su se na nekoliko klora bilo je predstavljanje tra- lijevanja tradicijskog nakita i upo- Rame i »Napredak« iz Kupresa. pozornica glavnog grada Hrvatske, dicijske kulture susjedne nam rabnih predmeta« u Etnografskom Organizatori 41. međunarodne a sudionici su gostovali i na drugim Bosne i Hercegovine izložbom muzeju otvorili su 18. srpnja smotre folklora, jedne od većih kul- umjetnička ravnateljica Smotre dr. turoloških manifestacija u Europi, Zorica Vitez i ravnatelj Muzeja su Ministarstvo kulture Republike prof. Damodar Frlan, rekavši kako Hrvatske, Grad Zagreb, Turistička su »izlošci uzeti iz zbirke samo- zajednica Zagreba i Hrvatska turi- stana i duhovnog centra »Karmel stička zajednica. sv. Ilije« (Buško jezero), zahva- ljujući darovanoj ostavštini Josipa Zlatko Žužić Sudionici smotre

z zemlje domaćina nastupila su brojna kulturno-umjetnič- Ika društva a među sudionicima iz inozemstva nastupili su i Folklorni ansambl Gradiščanskih Hrvata »Kolo Slavuj« i Puhački orkestar »Musikkapelle Bannberg« iz Austrije, Folklorni ansambl »Draginovo« iz Bugarske, »Decornu Dancers of Africa« iz Gane, Plesna skupina »Horeftiko Sigrtima Dimu Eletheriu Kordeliu« iz Grčke, Ansambl »Sakhioba« iz Gruzije, Avijit Ghosh i Bivash Sanghai iz Indije, Folklorno društvo »Citta dei Templi« i Muška pjevačka skupina »Su Cussertu Cuccuru ‚e Lunas« iz Italije, Plesna skupina »Galena Juju« iz Kameruna, Ansambl »Konga Vibes« iz Malawie, Folklorna skupina »Klepp Leikarring« iz Norveške, Folklorni ansambl »Železiar« iz Sudionici smotre ispred Zagrebačke katedrale Slovačke i Plesna skupina »Aurtzaka« iz Španjolske.

27. srpnja 2007. 23 HrvatskaRIJEČ Svjedo~enja Nikola Kolić, jedan od osnivača udruge »Gomolava« Morali smo otići Svi njegovi generacijama su rađani u Hrtkovcima gdje su živjeli teškim životom ratara i seljaka, upijajući u sebe miris crnice i široki duh nepregledne pitome ravnice ikola Kolić, u Hrtkovcima godine, Nikola se ženi Iločankom koje su osnovali moji pradjedovi, svjetskog rata, baš te 1946. godine poznatiji kao Ljušić, poto- Anicom, rođenom Babić, i zapo- morao sam napustiti u studenome kada je hrtkovačkom nogometnom Nmak je jedne od klementin- šljava u hrtkovačkom Paromlinu, 1991. godine kada je počeo rat klubu ‘Šubić’, osnovanom daleke skih obitelji koje su daleke 1737. koji je davne 1910. godine osnova- u Hrvatskoj, kada su nas počeli 1926. godine, promijenjeno ime godine osnovale Hrtkovce, tipično la njemačka obitelj Šerer. Mladom vrijeđati i prijetiti nam. Oni što u ‘Sloga’. Bilo je to sasvim drugo ravničarsko naselje 16 kilometara bračnom paru uskoro se rađaju su kažnjavali drugačija mišljenja vrijeme, vrijeme entuzijazma južno od Rume, koje čine četiri kćeri Mira, 1948., i Jelica, 1954. i nametali svoje istine ukinuli su i iskrene ljubavi prema sportu«, glavne ulice što se sijeku pod pra- godine. nam i naše pravo na različitost, prisjeća se bivši nogometni cen- vim kutom i još 14 drugih, širokih, ušorenih, lijepo uređenih ulica. Svi njegovi generacijama su rađani u Hrtkovcima gdje su živje- li teškim životom ratara i selja- ka, upijajući u sebe miris crnice i široki duh nepregledne pitome ravnice. U Hrtkovcima su izgova- rali prve riječi, pravili prve korake, završavali škole, odrastali, ženili se, odgajali svoju djecu, odlazili u ratove iz kojih se mnogi nikada nisu vratili. Tamo su se veselili, molili Bogu, bolovali i umirali. SJEĆANJA: Nikola je, kao i njegovi brojni preci, rođen u Hrtkovcima prije 82 godine i kaže da ga za rano djetinjstvo vežu lijepe uspomene. »Premda je život bio težak, to razdoblje moga života ostalo mi je drago jer sam bio okru- žen prijateljima, jednostavnim, skromnim, vrijednim ljudima koji su sjedinjeni sa svojom ravnicom, zaogrnuti osjećajem dobrote, mira i sreće, dostojanstveno živjeli nas svojoj panonskoj pustari Srijema. Deset godina kasnije Nikola ograničavali nas i ponižavali kao tarhalf hrtkovačke »Sloge« i kao Iz tog stoljetnog sklada ljudi i Kolić završava traktorski tečaj ljude. Okruženi zakrvavljenim ilustraciju nogometne zaluđenosti ravnice, iz tog mentaliteta karakte- i zapošljava se kao traktorist na očima mržnje, u toj vladavini nere- navodi zanimljivost, za današnje rističnog za to područje, crpili smo poljoprivrednom dobru pokraj da i totalne nesigurnosti, u uvjetima generacije gotovo nevjerojatnu, da snagu za borbu u svakodnevnom Hrtkovaca, a nekoliko godina prije nedostojnih ljudi, uvjetima kada se su hrtkovački ljubitelji nogome- životu«, priča Nikola i dodaje kako umirovljenja položio je vozački životom plaćala nacionalna pripad- ta biciklima putovali u Beograd, je već sa nenavršenih 18 godina ispit za »C« i »D« kategoriju te je nost, morali smo otići«, sa sjetom udaljen pedesetak kilometara od upao u vrtlog još jednog svjetskog zadnje godine svog radnog staža u glasu priča nam Nikola koji već Hrtkovaca, na utakmice zagrebač- preslagivanja političkih karata. proveo vozeći kombi, također za 16 godina živi na periferiji glavnog kog »Dinama« i tadašnjih beograd- »Dok je bjesnio Drugi svjetski potrebe poljoprivrednog dobra. U grada Hrvatske i dodaje kako je u skih klubova. rat moja je generacija bila prisi- mirovinu je otišao 1986. godine. Hrtkovcima početkom sedamdese- Nikola Kolić je jedan od inici- ljena odrastati ubrzanim tempom, Kada su Hrtkovci postali simbol tih godina prošlog stoljeća živjelo jatora osnivanja Zavičajnog kluba a neki se, nažalost, nikada nisu etničkog nasilja u Srijemu, koje 1500 Hrvata, 700 Mađara, 700 Hrtkovčana »Gomolava« i aktiv- ni vratili. Stara narodna poslovica je u još gorem izdanju provedeno Srba i 180 Jugoslavena, a danas je ni sudionik Osnivačke skupštine kaže da u miru djeca pokapaju u Slankamenu i Kukujevcima, ali broj Hrvata u Hrtkovcima pet puta održane 5. travnja 1997. godine u roditelje, a da je u ratu obrnuto i u gotovo svim mjestima diljem manji, oko 300-tinjak. Domu Hrvatske vojske u Zagrebu – roditelji pokapaju svoju djecu. Srijema u kojima Srbi nisu bili Pokraj aktivnog društvenog te s radošću očekuje ovogodiš- Ima li što gore od toga?«, pita većina, Nikola s obitelji seli u života u Hrtkovcima, Nikola je nje obilježavanje desetogodišnjice nas Nikola prisjećajući se strahota Hrvatsku, u Ivanju Reku. devet godina bio standardni prvo- postojanja ovog prvog zavičajnog Drugog svjetskog rata. NAPUŠTANJE ZAVIČAJA: timac FK »Sloga«. »Nogomet sam kluba Srijemaca u Hrvatskoj. Nakon rata, u travnju 1946. »Moje rodne Hrtkovce, mjesto aktivno počeo igrati nakon Drugog Zlatko Žužić

24 27. srpnja 2007. Mladi HrvatskaRIJEČ Sanja Šokac, učenica generacije Soba prepuna priznanja Iskren, djetinji osmijeh, uz razmišljanje odrasloga čovjeka * Omiljena i kod nastavnika i kod učenika * Nije teško učiti, jedino treba raditi sustavno * Pedagogija je Sanjina velika želja Piše: Ivan Andrašić

SVESTRANOST: Pokraj redo- etno-izložbe u prostorijama naše vitih školskih predmeta Sanja se škole«, kaže Sanja. bavila i mnogobrojnima vanna- PLANOVI: Na upit o receptu za stavnima aktivnostima. Bila je i učenje, te o planovima glede daljnje članica školske dramske sekcije, izobrazbe odgovor je bio slijeganje trenirala je rukomet, sudjelovala ramenima, uz radostan, tinejdžer- je i u dodatnima aktivnostima iz ski osmijeh. »Za postizanje dobrih kemije, biologije, tehničkog odgo- rezultata u školi nema čarobnoga ja, matematike, fizike, engleskoga, recepta. Treba samo učiti, ali ne a u crkvu ide od kad zna za sebe. kampanjski, onda se stvarno ubijaš Voli se oblačiti u narodnu noš- od napora. Treba učiti sustavno, od nju, voli ručne radove u etno-stilu. početka školske godine, svakoga »Otrcano je reći da volim sve što dana po malo. Tako se najlakše vole mladi, tu mislim na izlaske, pamti i nikada nema opasnosti da druženja, glazbu, a osim toga, uži- pokvarite ocjene. Nikad nisam bila vala sam u svim natjecanjima na štreberica, lovac na ocjene, uvijek kojima sam zastupala školu. Bilo sam nastojala, a mislim i uspije- je lijepih uspjeha, za sjećanje mi je vala učiti s razumijevanjem i eto, ostao veliki broj diploma i prizna- to je samo po sebi donijelo lijepe nja. Jako su mi drage i knjige od rezultate. Na budućnost gledam s ‘Hrvatske čitaonice’ iz Subotice, optimizmom, valjda nas očekuju gdje sam kao članica ‘Šokadije’ ljepše godine od onih koje su pro- sudjelovala na natjecanju u reciti- živjeli naši roditelji. Sad namje-

o svemu obična djevojka, i odnosa, a osobito uvažavanju tinejdžerica Sanja Šokac po starijih. Sanju sam upoznao prije Pnečemu je ipak izuzetna. nepune četiri godine. Malena, Ove je godine proglašena učeni- skromna učenica petoga razreda com generacije na završnoj sveča- pristupila je dramskom i recitator- nosti maturanata OŠ »Ivan Goran skom odjelu »Šokadije«. Iako je Kovačić« u Sonti, što su iskrenim, bila među najmlađima, volio sam dugotrajnim pljeskom pozdravili s njom raditi zbog njezine željezne ostali učenici, a isto tako i nastav- volje i težnje za uspjehom. Već nici. Sanja je rođena 14. siječnja tada se dalo zamijetiti kako ne 1992. godine. Otac Jakob, radnik trpi površnost, voljela je do srži na radu u inozemstvu i majka razumjeti ono što radi. Imao sam Ana, djelatnica u stručnoj službi zadovoljstvo dvije godine raditi s ranju na hrvatskom jeziku. Imam i ravam upisati gimnaziju. Ukoliko MZ Sonta osigurali su Sanji i njom, a onda su prevagnule obve- puno uradaka u etno-stilu, a najdra- uspijem, s radošću bih upisala ovu njezinom bratu Saši lijepo i bez- ze u školi. ža mi je maketa staroga šokačkoga školu u Osijeku, ukoliko ne, bit će brižno djetinjstvo. Odrastali su u No, po Sanjinim riječima, jed- salaša. S njim sam postigla lijepe mi dobra i ova u Apatinu. Poslije obitelji punoj ljubavi i razumije- noga će dana opet, čim joj to uspjehe na školskim natjecanjima, gimnazije, nadam se da ću u peda- vanja, a roditelji su ih od malena obveze dopuste…, što me osobito stigla sam do republičkoga, a bio gošku struku, ta me želja ne napu- učili poštivanju obiteljskih normi raduje. je i dio ‘Šokadijine’ prošlogodišnje šta od malena«, kaže Sanja. g

27. srpnja 2007. 25 HrvatskaRIJEČ Reporta`a Ravnica među bregima Šetnja za oko i dušu

u ovu živopisnu općinu, svakako biste trebali posjetiti prekrasnu župnu crkvu svete Elizabete, te mnoge znamenitosti kojima ovaj kraj obiluje. Jedna od njih je javo- rolista platana, stara, pretpostavlja se, oko 400 godina, a po nekim legendama zasadili su je vitezovi u povratku iz križarskih ratova u XIII. stoljeću. Danas ovaj gorostas među drvećem zauzima središnje mjesto u parku dvorca Jalžabet. Opseg joj je veći od 10 metara, promjer 3,20 metara, visina debla 25 metara. Nezaboravan je bio i obilazak iskopina rimskih termi u Varaždinskim Toplicama, te sta- roga baroknoga grada Varaždina. Osobito me se dojmila varaždin- ska katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je jedna od najznačajnijih ranobaroknih sakralnih građevina u Hrvatskoj. Isusovački su je graditelji gradili od 1642. do 1646. godine. Idejni tvorac i voditelj gradnje bio je Juraj Matota, a financijer grof Gašpar Drašković. Izvana je kate- drala krajnje jednostavna, no unu- trašnjost se ističe svojom raskoš- nošću. Osobito je dojmljiv glavni oltar, dovršen 1737. godine.

rigodom trodnevnog gosto- Iliri, Japodi, a ovim su se prostori- mom humkom zauvijek mu obi- vanja KPZH »Šokadija« ma kretali i Rimljani. Tu su bile i lježili grob. No, tumuli su u stvari Pna manifestaciji »Šlingani najranije naseobine Slavena, tu su puno stariji, istraživanja ih vezuju dani« domaćini su mi priušti- i svjedočenja ranoga kršćanstva, za daleko, pretpovijesno vrijeme, li poludnevnu vožnju ne samo kretanja križara i mnoga druga. odnosno za starije željezno doba. svojom općinom, nego i susjed- Osim već otkrivenih vrijednih Prvi pisani trag o plemićkim nima. Podravska općina Jalžabet arheoloških nalazišta, arheolozi posjedima u Jalžabetu dati- smještena je u jugoistočnom dije- predviđaju nova, još značajnija ra iz 1251. godine, a župa svete lu Varaždinske županije, na pola otkrića. Elizabete spominje se u najstarijem puta između Varaždina i Ludbrega. JALŽABETSKI TUMUL: Jalža- popisu župa Zagrebačke biskupije Graniči s općinama: Varaždinske betski tumul svrstan je u red naj- iz 1334. godine. Ova mala općina Toplice, Kneginec, Trnovec većih, najljepših i najočuvanijih danas obuhvaća 8 naselja, među Bartolovečki i Donji Martijanec. tumula u središnjoj Europi. Svojim kojima je Jalžabet najveće, a u Sva naselja u općini seoskoga su promjerom od 75 i visinom od njima obitava oko 3750 žitelja. Od tipa, većina žitelja živi od poljo- desetak metara dominira ravni- 1952. do 1957. godine Jalžabet je djelstva, a veliki je broj mješovitih com Bistričaka. Više je legendi o općina za isto područje koje je kao kućanstava. U arheološkom odjelu tumulima, a najpoznatija je ona o samoupravna općina obuhvaćala Gradskog muzeja Varaždin postoje postanku poznate Gomile, sinoni- još 1870. godine, a kao jedinica izuzetno vrijedni nalazi, koji doka- ma najstarije prošlosti ovoga kraja. lokalne samouprave obuhvaća i od zuju postojanje života na ovim Legenda priča o Turcima koji su, 1993. godine do danas. prostorima još u 5. i 6. stoljeću donoseći zemlju u turbanima, odali DVORAC, KATEDRALA, PLA- prije Krista. Tu su živjeli Kelti, počast palom vojskovođi i gole- TAN…: Ukoliko vas put nanese

26 27. srpnja 2007. Reporta`a HrvatskaRIJEČ Ravnica među bregima Šetnja za oko i dušu Podravska općina Jalžabet, mala općina s velikim brojem povijesnih lokaliteta i gostoljubivim žiteljima * Priroda od Boga stvorena i ljudskom rukom dorađena, oplemenjuje dušu i krijepi tijelo * I domaćinima i gostima tri su dana bila prekratka za druženje i obilazak okolice Piše Ivan Andrašić

Ipak, ono najljepše u ovim kra- jama u Hrvatskoj, a gostovali su i u jevima stvorila je priroda, a dora- Sloveniji, Mađarskoj i Makedoniji. dio čovjek. Društvo ima stotinjak aktivnih BREŽULJCI I VINOGRADI: članova, a broj podupirućih je Dušu će vam oplemeniti pogled višestruk, pošto većina žitelja na na okolne brežuljke obrasle vino- neki način pomaže rad udruge. gradima, livadama i voćnjacima, Dvije prepoznatljive manifestacije a tijelo okrijepiti posjet nekoj od »Elizabete« su »Adventski kon- brojnih klijeti, u kojoj će vas gosto- cert«, koji se održava u prekra- ljubivi domaćini ponuditi kvalitet- snom ambijentu župne crkve svete nim vinima vlastite proizvodnje. Elizabete, te revijalna smotra folk- Sportske aktivnosti u jalžabetskoj lora »Šlingani dani«, koja je naj- općini poglavito se odvijaju u veća i najljepša smotra folklora u sportskom klubu »Mladost«, koji Varaždinskoj županiji. Ono što me djeluje pri OŠ »Petar Zrinski«, te u se ipak najviše dojmilo, jesu otvo- dva nogometna kluba. Na području renost, gostoljubivost i srdačnost općine djeluje i Vatrogasna zajed- ljudi ovoga kraja. Prigodom gosto- nica, koja u svojim redovima oku- vanja »Šokadije« na »Šlinganim plja 6 DVD-a i lovačko društvo danima« Sonćani su bili smješte- »Trčka« s četrdesetak članova. ni kod domaćina, članova KUD Općinsko kulturno-umjetničko »Elizabeta«, koji su im, gostolju- društvo »Elizabeta« osnovano je bivi kakvi jesu, odmah otvorili i 1996. godine s ciljem promica- srca i domove i koji su im boravak nja bogatoga kulturnoga naslijeđa u Jalžabetu učinili nezaboravnim i žitelja Jalžabeta. Do sad su nastu- ta tri dana učinila prekratkima za pili na svim važnijim manifestaci- druženje. g

27. srpnja 2007. 27 HrvatskaRIJEČ Kultura Specijalna projekcija u okviru Festivala europskog filma Palić Dječji film »Duh u močvari« Ovo filmsko ostvarenje po gledanosti je bilo drugo u hrvatskim kinima 2006. godine

Redatelj Branko Išvančić se prije projekcije filma obratio gledateljima, zahvalivši organizatorima Festivala europskog filma Palić koji su ovaj film uvrstili kao specijalnu projekciju: »Zapravo, u programu ne postoji kategorija dječjeg filma, ali mi je posebno drago što su organizatori rekli kako ih je moj film potaknuo da od iduće godine na palićkom festivalu bude određena jedna posebna kategorija filmova za djecu.« Ni ovaj put nije propustio priliku spomenuti svog prvog nastavnika filma Zoltána Siflisa, s kojim je kao dječak počeo raditi svoje prve filmo- ve u kinosekciji. Kako kaže Ištvančić, on mu je i dan danas veliki prijatelj i suradnik, bez njega danas ne bi bio ono što je i zato mu je neizmjerno zahvalan. Ovo filmsko ostvarenje po gledanosti je bilo drugo u hrvatskim kinima 2006. godine, bolje plasirano i od filma »Karaula« koji je bio na trećem mjestu top liste. Ištvančić dodaje: »Veliko iskustvo je ostalo iza nas, iza ovog filma. Dojmovi su jako dobri i jako mi je drago što je ovaj film bio drugi po gledanosti u hrvatskim kinima u prošloj godini. Nadam se da će to potaknuti i neke nove filmove, nove projekcije i neke nove autore.«

Redatelj Branko Ištvančić se pred projekciju obratio gledateljima

a Otvorenom sveučilištu u subotu je 21. srpnja prikazan dječ- ji film »Duh u močvari« hrvatskog redatelja, podrijetlom iz NTavankuta, Branka Ištvančića. Film je rađen prema istoimenoj knjizi Ante Gardaša i za kratko vrijeme postigao je izuzetan uspjeh u hrvatskom kinima.

Djeca su pozorno gledala film

Osim redatelja oglasio se i Zoltán Siflis i, u ime Festivala europskog filma Palić poželio Ištvančiću i dalje uspješan autorski rad. Na projekciji filma, osim redatelja Branka Ištvančića, Zoltána Siflisa, mladog glumca Marka Pavlova i starijeg kolege Nándora Szilágyia, pri- sutni su bili generalni konzul Republike Hrvatske u Srbiji Davor Vidiš, zamjenica tajnika za upravu, propise i nacionalne manjine u Izvršnom vijeću AP Vojvodine Antonija Čota, predsjednik Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata i zastupnik u Skupštini Republike Srbije Petar Kuntić i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat. Redatelj među gledateljima filma »Duh u močvari« Adrijana Kajla

28 27. srpnja 2007. Kultura HrvatskaRIJEČ

Dužionica u Somboru Koncert orkestra Balkanika u Opatiji organizaciji Hrvatskog kulturno umjetničkog društva »Vladimir U Nazor« iz Sombora, predstojećeg vikenda održavaju se 73. po akon koncerata po cijelom svijetu, Balkanika, orkestar jednog od redu žetvene svečanosti »Dužionica 2007«. U okviru ove manifestacije Nnajproduktivnijih skladatelja u bivšoj Jugoslaviji Aleksandra Sanje Ilića, nastupila je 19. srpnja, navečer na opatijskoj Ljetnoj pozornici, oduševivši opatijsku i riječku publiku. Ilićeva grupa izvela je balkan- ske folklorne napjeve aranžirane u modernom ruhu, a na koncertu je

28. srpnja, u 20 sati u Velikoj dvorani Društva nastupaju članovi KUU »Prigorec« iz Sesvetskog Kraljevca i HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora. U nedjelju, 29. srpnja, u 9 sati je okupljanje sudionika sve- čanosti u prostorijama Društva, u 10 sati bit će služena svečana sveta sudjelovalo čak 85 izvođača. Na pozornici u Opatiji su im se pridružili misa u crkvi Presvetog trojstva, dok je svečani prijem kod predsjednika Simfonijski orkestar HRT-a, kao i riječka pjevačica Vivien Galetta. Općine Sombor Jovana Slavkovića u Skupštini Općine u 12 sati, nakon Ilićev show nosi naziv »Urban Etno Wxplotion«, a ovo je bila njegova čega slijedi svečani ručak. hrvatska premijera. Inače, popularni beogradski skladatelj svojedobno je napisao hitove za izvođače poput Zdravka Čolića, Dade Topića, Gabi Objavljen novi svezak Leksikona Novak, Ivice Šerfezija, Radojke Šverko ili Tereze Kesovije.

vih dana iz tiska je »Brdo filmova« na 9. motovunskom Oizašao sedmi sve- zak Leksikona podunav- filmskom festivalu skih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u izdanju Hrvatskog eveti motovunski filmski festival ove se godine održava u akademskog društva iz D»afričkoj državi Hrvatskoj« po tropskim vrućinama. Četrdesetak Subotice. Leksikon sadr- stupnjeva Celzijevih i sparina zbog koje je već i stajanje znatan fizič- ži natuknice od slova Dž ki napor nisu spriječili uobičajeno slijevanje rijeke filmofila da već do slova F. Glavni urednik od popodnevnih sati pohode brdo ovog pitoresknog gradića u Istri. ovog izdanja je dr. Slaven Bačić. Tiskanje ovog sve- ska pomogli su Pokrajinsko tajništvo za propise, upra- vu i nacionalne manjine, Pokrajinsko tajništvo za znanost i tehnološki razvoj, Pokrajinsko tajništvo za kul- turu i obrazovanje i Vlada Republike Hrvatske.

Likovnjaci HKC »Bunjevačko kolo« u Martonošu Organizatori festivala predvođeni umjetničkim direktorom festivala lanovi Likovne odjela Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko Rajkom Grlićem i direktorom festivala Igorom Mirkovićem dočekuju ih Čkolo« bili su 21. srpnja gosti na jednodnevnoj likovnoj koloniji s velikim transparentom »Dobrodošli na brdo filmova«. u Martonošu, na poziv tamošnjeg ribičkog društva »Šaran«. Poslije »Čeka nas 100 filmova, 62 projekcije, 5 koncerata, 2 izložbe, 8 pre- vožnje čamcem po Tisi, uslijedilo je slikanje pejzaža pokraj rijeke, a davanja... pet dana i noći u kojima ćemo biti upućeni jedni na druge« slikari su ostavili po jedan svoj rad domaćinima u sjećanje na ovo lijepo statistički je zaokružio na početku festivalaIgor Mirković ono što je druženje. ponuđeno za ovogodišnji motovunski termin od 23. do 27. srpnja.

27. srpnja 2007. 29 HrvatskaRIJEČ Kultura U Gradskom muzeju u Subotici od 20. srpnja do 20. kolovoza Etnografska izložba o Bunjevcima senjskog područja »Bunjevci su sačuvali osjećaj zajedničkih korijena, ali se neki osjećaju i drugačije, a osjećajima se ne može komandirati«, kazao je biskup Bogović.

ijekom mjesec dana, od Ravnateljica Gradskog muzeja iz Subotici, »gdje je bunjevačko ime 20. srpnja do 20. kolovo- Senja prof. Blaženka Ljubović pri- živo u hrvatskom puku«. Prema Tza u Gradskom muzeju godom otvorenja izložbe je kazala, njezinim riječima organiziranje u Subotici zainteresirani mogu kako je povod da se u Senju posta- ove izložbe pokazuje kako »kul- pogledati etnografsku izložbu vi izložba sačinjena od originalnih turna baština može biti poveznica »Bunjevci na senjskom područ- predmeta koji svjedoče o materi- raseljenih Hrvata s maticom«. ju«, postavku Gradskog muzeja jalnoj kulturi ove hrvatske etnič- PREDLOŽAK ZA SURADNJU: iz Senja. Ova je izložba jedan ke skupine, zatim arhivske građe, Kako je navela ravnateljica, u rea- od 28 kulturnih događaja koji su nošnji, fotografija i drugih ekspo- lizaciji ove ideje osim predsjed- ove godine organizirani u okviru nata bila 400. godišnjica dolaska nika DSHV-a Petra Kuntića i dr. »Dužijance 2007.«. ove etničke skupine u senjsko Slavena Bačića, koji su pokrenuli područje. Ona je istaknula kako inicijativu, zaslužan je i general- je do suradnje između subotičkog ni konzul Republike Hrvatske u i senjskog gradskog muzeja došlo Subotici Davor Vidiš koji je pomo- 2006. godine kada su se predstav- gao u pronalaženju financijskih nici Demokratskog saveza Hrvata sredstava da se izložba »preseli« u u Vojvodini obratili sa željom da Suboticu na mjesec dana. U reali- ova izložba bude postavljena u ziranju ovoga projekta sudjelovali Tri bunjevačke skupine

nanstvenim proučavanjem povijesnih izvora te analizom Zetnoloških ilingvističkih pokazatelja dokazana je povezanost triju bunjevačkih skupina, Dalmatinske (Dalmatinska zagora i jugozapadni dijelovi Bosne i Hercegovine), Primorsko-ličke (Gorski kotar, Hrvatsko primorje i Lika) te Podunavske (Bačka, Južna Mađarska i okolica Budimpešte). Novija istraživanja ishodište njihove etnogeze smještaju u jugoistočno dinarsko-jadransko granično područje gdje su se prožimali različiti kulturni elementi koji su dali temelj nastaja- nju i oblikovanju hrvatske skupine pod imenom Bunjevci. U formiranju Bunejvaca važnu je ulogu imalo staro romansko stanovništvo koje je preživjelo seobu naroda i stopilo se s novim doseljenicima. Ti su procesi vjerojatno započeti u doba Darko Negić prodiranja Slavena prema Jadranskom moru, a do konačnog gradonačelnik Senja formiranja ove skupine došlo je pod pritiskom Osmanlija koji su potaknuli migracije Bunjevaca u različitim smjerovima.

su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Generalni konzulat RH u Subotici, Gradski muzej u Senju i Gradski muzej u Subotici, a za stručni dio je bio zaslužan Odsjek za etnologiju Filozofskog fakulte- ta u Zagrebu. Zahvaljujući svima Ljubović je zaključila kako ova izložba pokazuje da »kulturna baština nije tradicijski teret već predložak za suradnju«. Pozdravljajući sve nazočne na otvorenju izložbe, osobito biskupa gospićko-senjskog Mile Bogovića, kao i čelništva Subotice i Senja

30 27. srpnja 2007. Kultura HrvatskaRIJEČ U Gradskom muzeju u Subotici od 20. srpnja do 20. kolovoza Etnografska izložba o Bunjevcima senjskog područja »Bunjevci su sačuvali osjećaj zajedničkih korijena, ali se neki osjećaju i drugačije, a osjećajima se ne može komandirati«, kazao je biskup Bogović.

koji su podržali ovaj projekt, gene- ralni konzul Davor Vidiš je rekao kako ideja ove izložba nije da riješi sve prijepore koji su prisut- ni o pitanju Bunjevaca te da je službeni stav Republike Hrvatske da su Bunjevci Hrvati. Međutim, kazao je: »Ne odričemo nikome pravo da se izjasni kao Bunjevac niti bi to pravo odrekli bilo kome drugome«. ZAJEDNIČKI KORIJENI: Biskup Mile Bogović kazao je kako je vrijednost ove izložbe u tome što pokušava ljude okupiti da vide kako ima mnogo toga što ih povezuje, te je pojasnio da se Otvorenje izložbe: ravnatelji gradskih muzeja Senja i bunjevačka skupina razdijelila na Subotice Blaženka Ljubović i István Hulló tri dijela ali nije zaboravila svoje Grgo Kujundžić, koji je izrazio Senj a izložbu je otvorio ravnatelj zajedničke korijene. »Bunjevci su nadu da će jednog dana i izložba Gradskog muzeja Subotice István sačuvali osjećaj zajedničkih korije- o Dužijanci iz Subotice otići za Hulló. J. D. na, ali se neki osjećaju i drugačije, a osjećajima se ne može komandi- rati«, kazao je biskup Bogović. Zamjenik predsjednika Općine Subotica Petar Kuntić je u ime lokalne samouprave prenio pozdra- ve predsjednika Géze Kucsere i predsjednika Skupštine Subotice Saše Vučinića koji su, kako je rekao, također podržali ovu inici- jativu. Prisutne je pozdravio i grado- načelnik Senja Darko Negić te se zahvalio svim djelatnicima muzeja u Senju i Subotici kao i svima koji su podržali ovu ini- cijativu. Prisutne je pozdravio i predsjednik »Dužijance 2007.« Posjet Maloj Bosni

zaslanstvo grada Senja, biskup gospićko-senjski Mile IBogović i ravnateljica Gradskog muzeja Senja sa suradnici- ma posjetili su u subotu, 21. srpnja HUK »Lajčo Budanović« u Maloj Bosni. »Prošle godine je HUK »Lajčo Budanović« gostovao u Senju kod župnika Mile Čančara i njegovih župljana, te je ovaj posjet za našu udrugu od velikog značaja i velika radost što smo imali prigodu ugostiti ovako visoke goste. Razgovarali smo o budućoj suradnji i međusobnim posjetima« kazao je predsjednik udruge Stipan Dulić.

27. srpnja 2007. 31 HrvatskaRIJEČ Kultura Zlatni toranj za film »Poslije vjenčanja« Zatvoren 14. festival europskog filma Palić

Scena iz filma »Poslije vjenčanja«

redatelj filma »Halam fo« David kazanih u pet programa, od kojih Mackenzie i novinarka Glasa jav- je u natjecateljskom dijelu sudje- nosti Vesna Milivojević. lovalo 13. U okviru ovoga festi- Sidse Babett Knudsen prima nagradu Festival je službeno zatvorila vala održavani su i koncerti na istaknuta rumunjska glumica Maja Ženskom štrandu. U sklopu pro- a Ljetnoj pozornici na festival, kao i da je izbor mjesta za Morgenstern. grama »Hitovi« prikazivat će se Paliću u nedjelju 22. srp- održavanje festivala odličan. Na Publika je tijekom sedam dana filmovi od 23. do 29. srpnja. nja, nakon dodjele nagra- zatvaranje palićkoga festivala iz N imala prigodu vidjeti 54 filma pri- Adrijana Kajla da svečano je zatvoren 14. festival ekipe filma došla je i montažerka europskog filma Palić. Pernille Bech Christensen koja se Žiri, u čijem su sastavu bili u ime Susanne Bier zahvalila svim Roberto Perpignani, Sitora Alieva, članovima žirija: »Susanne me je Daniel Espinosa, Gordan Kičić i zamolila da kažem sljedeće: Ono Maria Dinulescu, jednoglasno je što mi pokušavamo uraditi jest da donio odluku o tome da posebno ubacimo jedan trenutak istine, a u priznanje za precizno i istinsko osli- filmu trenutak istine je tajna mno- kavanje sadašnje situacije u novoj gih istina, ne samo jedne.« Dodala Europi zaslužuje film »Klopka« je kako film zapravo govori o tome redatelja Srdana Golubovića. da nikada ne treba imati predrasu- Palićki toranj za najbolju glumu de. dodijeljen je ekipi filma »Uvoz Gosti posljednjeg festivalskog izvoz« redatelja Ulricha Seidla, dana bili su redatelj filma »Duh za jedinstveni umjetnički doprinos u močvari« Branko Ištvančić, filmu »Glumeći žrtvu« redatelja redatelj filma »Ed je slasno jeo« Kirill Serebrennikova, a Palićki Miklós Jáncsó, kao i producent toranj za režiju odnio je film filma Gábor Garami i montažerka »Slatko blato« redatelja Drora Zsuzsa Csákanyi, a govorili su i Članovi žirija Shaula. Zlatni toranj za najbolji film dodijeljen je filmu »Poslije vjen- čanja« danske redateljice Susanne Bier. Nagradu je preuzela glumica Sidse Babett Knudsen, budući da se redateljica trenutačno nalazi u Jeruzalemu. Nakon što se zahvalila organizatorima na pozivu, istak- nula je kako je ovo doista divan

32 27. srpnja 2007. Kultura HrvatskaRIJEČ Nova knjiga u izdanju NIU »Hrvatska riječ« Ruža Silađev: Divani iz Sonte

vojim prvijencem naslovljenim s se u oba pristupa podjednako dobro snalazi, Divani iz Sonte, Ruža Silađev zahva- nudeći čitatelju nezamjenjive sastojke poe- Sća u nepotrošenu ljepotu materinskoga tike šokačkohrvatskog leksika. Njezin nam govora. Zaokupljena i opčarana Šokcima, hod unazad otkriva dirljivost prisjećanja na šokačkom obitelji, šokačkim običajima, minulo i minule, učvršćuje u nama uvjere- šokačkom dušom, šokaštvom dakle, svjedoči nje kako se svaka strategija zaborava može nam o životu i narodnoj kulturi s bogatim i preokrenuti, kada postoji valjan poticaj, u raznovrsnim šokačkim običajima iznimne strategiju prisjećanja i promišljenoga bilje- tradicijske vrijednosti za kulturu Hrvata iz ženja – svejedno jesmo li na nju (strategiju Podunavlja bez kojih se ne bi mogla zami- zaboravljanja) bili prisiljavani, »učeno i luka- sliti, među inima Bačka, Slavonija ali i vo« navođeni, ili smo joj naprosto podlijegali druga, ne samo panonska podneblja, kako izloženi sveprisutnoj moći entropije. U obve- u prošlosti, tako danas, pa zacijelo i – sutra. zi smo sačuvati i snagu »nedobrušenosti« Spretno zahvaćajući u riznicu narodnog živo- pisma kojega u ime puka potpisuje sakupljač ta, njegove baštinske, povijesne, zalihe auto- ili obrađivač, svejedno je li bunjevačko ili rica je u ovom djelu obradila važnije pučke šokačko. Ovim djelom Ruža Silađev pridru- običaje, blagdanska i obiteljska okupljanja, a žuje se ne maloj skupini sakupljača hrvatske također se odvažila ispisati više anegdotskih, baštine u ovom podneblju, među kojima je po proznih, fragmenata u kojima oslikava suvre- značaju svojega opusa najviše mjesto zauzeo meni život svojih sunarodnjaka – određujući Balint Vujkov. Dodajmo, i Rječnik manje na taj način bitne sastojke identiteta Šokaca. poznatih riječi i izraza, što ga je sastavila Ukrižujući postupak prisjećanja i subjektiv- autorica knjige Divani iz Sonte zacijelo će biti no-stilske fokusacije pokazala nam je kako zanimljivo štivo čitateljima. g

Završen 54. festival igranog filma u Puli Trijumf filma »Živi i mrtvi«

večanom dodjelom nagrada »Zlatna Arena« te prika- Szivanjem dugometražnog animiranog filma »Shrek treći« redatelja Chrisa Mullera i kriminalističke drame »Ubojice usamljenih srca« Todda Robinsona, prošle subote u prepunoj pulskoj Areni završen je ovogodišnji 54. festival igranog filma. Po odluci Ocjenjivačkog suda dobitnik Zlatne Arene za najbolji film festivala je film »Živi i mrtvi« redatelja Kristijana Milića koji je ukupno dobio čak osam nagra- da Zlatna Arena – za najbolji film, za režiju, za najbolju sporednu mušku ulogu, za snimateljski rad, za glazbu, te posebne nagrade Zlatna Arene za specijalne efekte, za ton i za montažu, posmrtno, Goranu Guberoviću. Publika je pak svojim glasovanjem Zlatna vrata Pule dodijelila filmu »Pjevajte nešto ljubavno« redatelja Gorana Kulenovića. Obraćajući se publici, gradonačelnik Pule Boris Miletić je naglasio kako je i ovogodišnji Festival potvrdio da je »duh filma i Festivala utisnut u samu dušu grada«. »Pula je razvijala i stvarala Festival, a Festival je otvarao grad i filmski izgrađivao naraštaje Puljana«, zaključio je gradonačelnik Boris Miletić. Hina

27. srpnja 2007. 33 HrvatskaRIJEČ Crkva Sveci Joakim i Ana, Marijini roditelji

ovoga 26. srpnja slavimo onaj ca. Bogato je nadario i svećenika blaženi bračni par što je poklo- i narod. Ana je u velikoj starosti I nio život Majci Sina Božjega. rodila kćerku i dala joj ime Marija. O Joakimu i Ani u Svetom pismu U trećoj godini roditelji su je pri- doduše nema spomena, no zato kazali Gospodinu. Protoevanđelje se njihovo ime prvi put spominje Jakovljevo ne spominje ime u jednom apokrifnom spisu iz II. mjesta Marijina rođenja. Kasniji stoljeća, koji se općenito naziva pisci misle da je to bio Nazaret, Protoevanđelje sv. Jakova. U prvih drugi opet Seforis, Jeruzalem osam poglavlja toga spisa iznesene ili Betlehem. Isti spis drži da se su neke pojedinosti što se odnose na Joakim oženio Anom kad mu je Marijino čudesno rođenje. Taj spis bilo 20 godina, a o kasnijem njego- govori o sv. Joakimu kao o veoma vu i Aninu životu nakon Marijina bogatu čovjeku, ali koji je bio i prikazanja ne spominje ništa. pobožan i dobar pa je prihode svo- Istočni sveti Oci u svojim su pro- jih dobara dijelio u dvoje: jedan je povijedima na Marijine blagdane dio davao narodu, a drugi prinosio s mnogo ljubavi, oduševljenja i kao žrtvu Gospodinu za otpuštenje pobožnosti slavili i njezine rodi- svojih grijeha. Kad se jednog dana telje. Štovanje se sv. Joakima na nalazio u hramu, prinoseći svoju Zapadu razvilo mnogo kasnije žrtvu, nagovorio ga je neki Ruben, nego na Istoku, a na Zapadu je sv. predbacujući mu nevrijednost zbog Ana daleko više popularna nego koje sa svojom Anom nema djece. sv. Joakim. Njezinom je štovanju U Izraelu, naime, nijedan praved- veoma pridonio Ivan Trithemius nik nije ostao bez potomaka. To svojom knjigom »Tractatus de je Joakima veoma pogodilo u srce laudibus sanctissimae Annae« pa se za četrdeset dana povukao u (Rasprava o pohvalama presvete pustinju posteći i moleći kako bi Ane – Mainz, 1494). Kult sv. Ane od Gospodina isprosio potomka. naročito je raširen na europskom U međuvremenu je i Ana vapi- sjeveru: u Engleskoj, Francuskoj, la Gospodinu moleći za plodnost Njemačkoj. Ondje su glasovi- svoga krila. U to joj se ukazao ta svetišta sv. Ane u Dürenu u Božji anđeo i navijestio da će dobi- Njemačkoj te u Aurayu u Bretanji. ti dijete. O toj je stvari po anđelu Bretonci su taj kult prenijeli i u bio obaviješten i Joakim te pozvan Kanadu, gdje se u Beaupréu nalazi da se iz pustinje vrati kući. Joakim također veliko svetište sv. Ane. je poslušao te u zahvalu prinio Gospodinu za žrtvu deset jaganja- Priredila: M. T. Događanja u kolovozu: Dan Radio Marije Dužijanca kroz povijest u fotografiji i filmu an Radio Marije 2. kolovoza u 19 sati Dproslavit će se na HKC »Bunjevačko kolo« Svetištu Majke Božje na Etno-izložba »S Božjom pomoću« Bunariću u subotu, 28. utorak, 7. kolovoza u 18 sati srpnja. Proslava počinje u Bunarićko proštenje 12 sati molitvom »Anđeo subota, 25. kolovoza Gospodnji«, potom slije- nedjelja, 26. kolovoza de razgovor i glazba, u 15 sati otpočinje sat milo- Ulaznice za Hosanafest 2007. srđa, u 15 i 30 krunica, koji će se održati 19. kolovoza bit će u prodaji od 1. kolovoza a u 16 sati počinje sveta u subotičkim župnim uredima i kod franjevaca. misa. Cijena ulaznice je 200 dinara.

34 27. srpnja 2007. Meditacija HrvatskaRIJEČ Molimo za svećenike, surađujmo suodgovorno s ljubavlju Svećenik dovijeka Piše: mons. dr. Andrija Kopilović duvijek su konac lipnja i svećenikom. I žrtvom i žrtvenikom. U mu je netko došao s nekom tužbom srpanj u našem svećeničkom dvorani posljednje večere i na križu. A na svećenika, prvo je pitao: koliko si Ovdje je sada Oživotu obilježeni samim sve- onda dolazi ona neshvatljiva njegova molio za svoga svećenika? Tek nakon ćenstvom. Petrovo je blagdan ređenja. ljubav. Htio je trajno ostati s nama. toga je prihvatio razgovor pohvale dotaknuta srž Jasno, oni koji su tih dana zaređeni Kako? Nedohvatljiva Božja mudrost i ili tužbe. Nije dopuštao da vjernici za svećenika, sjećaju se tog datuma ljubav. Ostao je prisutan u maloj bije- zaborave na tu svoju temeljnu opre- problema. Koliko kao obljetnice. Najčešće kao obične, loj hostiji – u kaležu vina. Njegovo dijeljenost odnosa prema svećeniku a ipak drage, a onda dolaze obljetnice, Tijelo i njegova Krv. Ponovno jedno koja je ponajprije molitvena. Jednako postoji uzajamna srebrne i zlatne. Hvala Bogu, i u našoj nedohvatljivo otajstvo. Stvarnost od tako je poznata njegova tvrdnja: Nema su se zajednici ovih dana događala i koje Crkva živi već dvije tisuće godi- dobrog svećenika i loše župe i lošeg ređenja i jubileji. Na mnogima sam na. A za tu službu euharistije i sakra- svećenika i dobre župe. Župa čini molitva, koliko sudjelovao. menata Isus se zagledao ne u lice svećenika dobrim i svećenik župu. Duboko me se dojmio zlatni jubilej Očevo, nego u lice mladića koji se Odnos uzajamnosti je ponovno pun uzajamno pošto- svećenstva mons. Lászla Huzsvára, ovaj puta zove: Marijan, Ákos, Arpad molitve i suodgovornosti uz poštova- biskupa u Zrenjaninu. Naime, njegova ili svejedno kako, ali je čovjek od nas nje i ljubav. vanje i suodgo- mlada misa bila je prva mlada misa, uzet i ogrijan Isusovim pogledom koji Ovdje je sada dotaknuta srž proble- prije pedeset godina, na kojoj sam i ja je neodoljiv. Koji poziva i pretva- ma. Koliko postoji uzajamna molitva, vornost? To je sudjelovao kao svećenički kandidat. ra: »Ti si svećenik dovijeka u Isusu koliko uzajamno poštovanje i suodgo- Bože, kakvo je to bilo slavlje! Jasno, Kristu!« Krist se ponovno utjelovljuje. vornost? To je pitanje za nas svećeni- doživljavao sam kao dijete svu čar i Ponovno prima ljudsko lice da ga lju- ke kod svake obljetnice, kod svakog pitanje za nas ljepotu svećeničkog poziva. Onda sam bimo, a ne da ga se bojimo. Poprima jubileja. Ali to je pitanje i za vjerni- na zlatnoj misi proživljavao proteklih lice iz našega naroda za naš narod. ke kod svakog ređenja, mlade mise. svećenike kod pedeset godina. Koliko toga se je Bože, pokušavaju li još naši vjernici Kakvi će biti ovi mladi svećenici? izmijenilo, promijenilo i nastalo posve prepoznati u svećeniku Isusovo lice? Onakvi kakvima ih učini zajednica svake obljetnice, novo. Dogodio se II. Vatikanski sabor, Svakako. Zato su za ređenja pune koja ih prima. Ne može ih primiti tek dogodio se pad komunizma, dogodilo crkve i na mladim misama neopisiva kao mlade i poletne. Mora ih primiti se, dogodilo se… »A ti si svećenik radost. Imamo novog svećenika. A molitveno i suodgovorno. Mora ih kod svakog jubi- dovijeka po redu Melkizedekovu«. To onda slijedi ona stvarnost koja se primiti s ljubavlju i s poštovanjem. je trajna istina. U svim starim ili novim niže godinom za godinu, pa se nakupi Imam jedan strah koji je opravdan, leja. Ali to je pita- okolnostima – svećenik dovijeka. dvadeset pet, pedeset i više. Lice se jer sam i sam prešao četrdeset godi- PRISUTNOST: Promijenio se i odnos polako mijenja. Stari. Međutim, duh na svećenstva. Ponekada nedostaje i nje i za vjernike prema svećeniku. Ali svećenik je ostao ne. Svećenik je vječno mlad jer je molitva i suodgovornost, a najčešće »svećenik dovijeka«. Tako sam gle- stalno Krist. poštovanje. Čudna je ta istina da nas kod svakog ređe- dao zanosno i oduševljeno ređenja ŽUPA I SVEĆENIK: Nama je sve- je Isus učinio svećenicima u našem vlč. Marijana, Ákosa, Arpada. Mladi, ćenicima potrebno kod svake obljet- licu. U našem životu. Nije nam promi- poletni, puni ideala, oduševljeni i pre- nice dozivati sebi u pamet te dvije jenio narav, a dao nam je tako velike nja, mlade mise. dani Bogu za službu svog naroda. činjenice: svećenik si dovijeka i vječ- milosti. Moramo biti s Isusom jedno. Svećenstvo. Kakva tajna naše vjere! no si mlad. Ne činiš ti, ne govoriš ti, To je naš zadatak. Ali ne možemo Kakvi će biti ovi Isus Krist, koji je postao čovjekom, ne radiš ti. Čini, radi i govori Krist po to bez pomoći vjernika. Crkva ima da nam objavi Boga, ne toliko navje- tebi. Kako je to teško! Stoga su naše sve složenije poslanje u svijetu. Treba mladi svećenici? štajem, koliko da nam pokaže Boga. obljetnice poziv kršćanskim zajedni- vrsne svećenike. Je li naše vrijeme za »Tko vidi mene, vidi i Oca«. Da, cama da mole za svoje svećenike. Da to zrelo? Mislim da jest. Stoga molimo Onakvi kakvima pokazao nam je Oca. Od tog časa pre- »čiste pamćenje« o svojim svećenici- za svećenike, surađujmo suodgovorno stao je drhtaj straha od Boga – ostalo ma. Da pomalo i svoju vjeru postave s ljubavlju. Tako me, eto, ovo razmi- je strahopoštovanje. Bog mi je Otac. na »prave tračnice«. Euharistije nema šljanje dovelo i prema sjećanju unazad ih učini zajednica Bog je postao čovjekom zato da ga bez svećenika i Crkve nema bez sve- i prema molitvi unaprijed. Dobro došli ljubimo, a ne da ga se bojimo. Primio ćenika. A onda ni vjernika nema bez mladi svećenici! Izdržite jubilarci! koja ih prima je naše lice, preuzeo naš život, ponio svećenika. Kako smo upućeni jedni Crkvo, moli i radi! naše grijehe i konačno postao jedinim na druge. Biskup Budanović, kada g

27. srpnja 2007. 35 HrvatskaRIJEČ Dopisnici

Susret ljubitelja ribljih specijaliteta Somborski kotlić subotu 21. srpnja u okvi- je poznati TV voditelj Višeslav ru Somborskog ljeta, Petković, a Somborce je zabav- U održana je tradicionalna ljao tamburaški sastav »Zorule« manifestacija »Somborski kotlić«. iz Novog Sada. Na ovogodišnjem Jedanaesti put po redu, glavni je kotliću nagrade su podijeljene za gradski trg bio zaposjednut maj- najbolje skuhan paprikaš, najsta- storima kotlića od ranih poslije- rijeg i najmlađeg kuhara, najljepše podnevnih sati, pa sve do iza pono- aranžiran stol i najveselije druš- ći. »Somborski kotlić« je ovoga tvo. Pjesmom »Jedina vilo živo-

Gradonačelnik Sombora dr. Jovan Slavković i Višeslav Petković na otvorenju manifestacije puta brojio 312 ložišnih mjesta, ta mog«, svoj je nastup otpočeo, u službenom se djelu natjecalo kako je istaknuo voditelj, najdraži 60 kuhara, a cijelu je manifesta- pjesnik Panonske nizine s Klise ciju pratilo oko četiri tisuće ljudi. Bane Krstić, sa svojim orkestrom Točno u 19.55 sati, gradonačel- Garavi sokak. Somborci su imali nik Sombora dr. Jovan Slavković prigodu čuti i sastav Romano 4, simbolički je zapalio prvu vatru, koji je nastupio s pretežito ruskim time svečano otvorio ovu mani- ciganskim pjesmama. festaciju i pozdravio sve prisut- ne. Cjelovečernji program vodio Marijana Tucakov

36 27. srpnja 2007. Zdravlje HrvatskaRIJEČ Sunce i more - kako se zaštititi? Pripremiti kožu za sunce unce podiže raspoloženje, u nama budi vanje slobodnih radikala i povećati elastičnost vlaženje kože. Tako dovode i do slabljenja to- pozitive osjećaje i ima utjecaj na veći- krvnih žila. Pravilna prehrana dodatno će zaštiti nusa kože i nastanka bora. Sunčevo zračenje Snu tjelesnih funkcija. Potiče proizvod- kožu, ali i cijeli organizam. Preporuča se voće uključuje vidljivo svijetlo i ono nevidljivo, ul- nju vitamina D, blagotvorno djeluje na upalna i povrće žuto-narančaste boje (breskva, mareli- traljubičasto zračenje. Postoje tri tipa UV zrače- zbivanja na koži i ubrzava metabolizam, što u ca, dinja, rajčica. ...) jer ono sadrži veće koli- nja – UVA, UVB i UVC. kombinaciji sa pojačanim znojenjem dovodi do čine beta-karotena koji poboljšava regeneraciju UVA i UVB zračenje izazivaju promjene na mršavljenja. Snažno sunce i povećane dnevne epitela kože i potiče proizvodnju melanina što koži, dok se najopasnije, UVC zrake, zadrža- temperature tako su nas ove godine i prije odla- ubrzava tamnjenje. Maslinovo ulje i suho voće vaju u gornjim slojevima atmosfere. UVA zra- ska na more primorale na upotrebu adekvatne čenje je jednako bez obzira na doba dana zaštite za kožu, oči i ostale dijelove tijela izlo- ili godišnje doba i koža mu je uvijek jed- žene nemilosrdnom zračenju sunčevih zraka. nako izložena, a prolazi kroz staklo i vodu. Zabluda je da se pocrvenjeti može samo na Njegovo štetno djelovanje do izražaja dolazi plaži i uz more. Koži je potrebna kvalitetna tek nakon nekoliko godina ili još kasnije jer zaštita cijelo vrijeme kako bi se održala nje- prodire u duboke slojeve kože i ne izaziva na elastičnost i hidriranost. Svi već znaju da brzi odgovor organizma. Iako se posljedice dugo i neoprezno izlaganje suncu može biti ne vide odmah potrebno je koristiti zaštit- itekako opasno i može dovesti do značajnih ne kreme koje blokiraju i UVA, kao i UVB, promjena na koži, od crvenila i opeklina pa zrake. UVA zrake su glavni razlog nastanka sve do nastanka tumora. Usprkos tome veliki alergija na sunce, jer blokiraju imunološki broj ljudi još uvijek ne pridaje dovoljno paž- odgovor organizma, potiču proizvodnju slo- nje zaštiti svoga tijela od štetnog zračenja. bodnih radikala i usporavaju regeneraciju i PRIPREMA KOŽE PRIJE ODLASKA vlaženje kože. Tako dovode i do slabljenja NA GODIŠNJI ODMOR: Solarij nije pre- tonusa kože i nastanka bora. Za razliku od poručljiv način pripreme kože za sunce i njega jačina UVB zračenja jako ovisi o more. Solarij je posebno štetan za osobe svi- dobu dana i godišnjem dobu. Ono je najjače jetle puti koje i inače slabo tamne, osobe s u ljetnim mjesecima i sredinom dana, od 11 pjegicama i puno madeža. do 16 sati. Apsorbira se u površinskim slo- Pravilnom pripremom kože mogu se ipak jevima kože pa su štetni učinci vidljivi brzo znatno ublažiti ili čak izbjeći negativne po- (bademi, lješnjaci, orasi?) obiluju vitaminom E u vidu crvenila i opeklina. sljedice sunčeva zračenja. Tretman kože prije koji štiti stanice od djelovanja slobodnih radika- KAKO UŽIVATI NA SUNCU, A NE morskih radosti trebao bi započeti dobrim pilin- la i održava elastičnost kože. UGROZITI ZDRAVLJE?: Krema za sunčanje gom i čišćenjem koje će ukloniti mrtve epitelne KANCEROGENO DJELOVANJE UVA I ne štiti u potpunosti od sunca. Ako se i namazani stanice, pojačati mikrocirkulaciju i potaknuti UVB ZRAKA: UV zračenje oštećuje DNA predugo pržite na suncu šansa da izgorite je čak procese regeneracije. Tako će se pore osloboditi molekule i dovodi do mutacija. S godinama 50 posto. Manje je štetno ne nositi sunčane na- nakupljenih nečistoća koje ometaju normalnu izloženosti suncu mutacije se zbrajaju i dovode očale, nego nositi nekvalitetne naočale bez UV funkciju. Kožu je zatim potrebno dodatno na- do nastanka tumora. UVA zrake su glavni razlog zaštite. U prvim susretima sa suncem potrebno hraniti preparatima koji sadrže kombinaciju nastanka alergija na sunce, jer blokiraju imuno- je koristiti veće zaštitne faktore i ne izlagati se vitamina A, C i E, te koenzima Q. Oni će koži loški odgovor organizma, potiču proizvodnju pretjerano suncu. vratiti normalnu hidriranost, spriječiti djelo- slobodnih radikala i usporavaju regeneraciju i Priredila: M. T. Gastronomski Kutak Barke od patlidžana Sastojci: Priprema:

2 patlidžana Patlidžane uzduž prepoloviti, izdubiti i sta- 250 gr gljiva ili mesa viti da se malo bare. Crni luk isjeckati i 1 crni luk izdinstati i u to dodati smjesu iz patlidžana, sjeckane gljive ili mljeveno meso, posoliti i sol papriti i sve zajedno dinstati na maslinovom papar ulju. Kada su patlidžani obareni, puniti ih maslinovo ulje nadjevom, staviti u podmazan pleh i preliti vrhnje vrhnjem i peršin zelenom i peći u rerni oko peršin zelen 20 minuta.

27. srpnja 2007. 37 HrvatskaRIJEČ Hrckov kutak Bog Hrckovci! Dr. Dolittle 3 Predstavit ćemo vam sjajnu obiteljsku komediju… Maya Dolittle je naslijedila očevu sposobnost razgovaranja sa životinja- Dr. Dolittle ma, no to joj je za sada donijelo samo nevolje. Majka Lisa šalje ju u ljetni

Još kao dječak Dolittle je razgovarao sa psom. Tu neobičnu sposobnost nije koristio dugi niz godina sve do dana kada je gotovo pregazio psa automobilom na što mu je četvrerono- žac odgovorio uvredom na tečnom engleskom. Osim sa psima dr. Dolit- tle jednako dobro razumije sve druge životinje koje zamjenjuju ljude na mje- stu njegovih pacijenata. Riječ o njihovom doktoru brzo se širi životinjskim kamp Durango kako bi ovladala svojim sposobnostima i iskoristila ih na svijetom te Dolittle ubrzo najbolji mogući način. Kamp se našao u velikoj opasnosti koja prijeti dobiva poveću bazu stal- iz susjedstva. Riječ je o ranču koji bi se rado proširio na kamp što mala nih mušterija, od štakora Maya pokušava spriječiti u suradnji sa životinjskim joj prijateljima. do majmuna i konja koji dolaze po vrijedan savjet. Dolittlove kolege, žena i djeca ne vjeruju u njegovu Gladni vuk priču već smatraju da je skrenuo nastojeći ga strpa- io jednom jedan vuk koji je mislio za sebe da je najpametniji. ti u ludnicu. BJednog dana lutajući opazio je ovce na drugom kraju šume. Vuk povika: »Stanite samo želim malo da se družim sa vama!« . Ovce stadoše i jedna priđe i reče: »Ti si zao, hoćeš da nas pojedeš!« Vuk Dr. Dolittle 2 na to odgovori : »Ja samo tražim društvo za igru, usamljen sam!« I tako su se oni sprijateljili i počeli se igrati, dok jednog dana vuk ne Nakon megauspješnog originala u kojem se gospodin Murphy iskazao predloži da pređu na drugi kraj šume igrati se. Tamo je vuk spremio u ulozi doktora koji se sa životinjama razumije bolje nego s ljudima zamku. U to naiđoše lovci i vuk bježeći od njih upadne u zamku. Dok logično je bilo očekivati nastavak. Ovoga puta zadužen je za spašavanje je on tamo bio zarobljen priđe mu jedna ovce i reče : »E vuče, vuče šume nakon što životinje krenu u štrajk ne bi li spasile svoje prirodno tko drugom jamu kopa, sam u nju pada.«

Nataša Kujundžić, III. e, OŠ »Sveti Sava«, Subotica

stanište od čovjekove ruke. Domišljat kakav je, Dolittle smišlja plan za spašavanje šume. Namjerava ju naseliti zaštićenom vrstom koju zakon Aleksandar Dulić, I. c, OŠ »Ivan Milutinović«, Subotica štiti te pronalazi usamljenu medvjedicu Avu. Sljedeći je korak pronalazak muškarca u šumi. Njegov je izbor neobičan cirkuski medvjed Archie koji još nije okusio život u divljini.

38 27. srpnja 2007. Hrckov kutak Hi-Tech HrvatskaRIJEČ Džepni skener

edan od najpoznatijih proizvođača ra­čunalne opreme, Genius, ima u svojim pro­izvodnim Jprogramima i skenere. Ovi se skeneri ne mogu svrstati u klasu najboljih. Međutim, i među Geniusima se katkad može pronaći nešto zanimljivo, kao na primjer model ColorPage CP- SF600. Da ne duljimo, CP-SF600 je kompaktni prenosivi skener izuzetno ograničenih mo­gućnosti. Namjena mu je prepoznavanje tek­sta, vođenje evidencije poslov­nih spojeva, a ako baš morate – i skeniranje jednostavnijih slika. Po mehanizmu skeniranja CP-SF600 može se svrstati u takozvane­ Sheetfed skenere, što znači da se skenirani uzorak prevlači preko lampe i osjetila. Format skeniranog materijala je A4 ili Letter.

Barbara Šarčević, II. c, OŠ »Ivan Milutinović«, Subotica

Lampa skenera izrađena je u LED tehnologiji, dok samo osjetilo ostvaruje razlučljivost od 600 tpi i omogućuje skeniranje u paleti od jednog, 24 ili 48 bita. Razlučljivost se može softverski povećati na 1200 tpi. Uporaba LED lampe pomaže smanjenju potrošnje, tako da se ovaj skener napaja s USB porta na koji je prikopčan, što znatno povećava njegovu pokret- ljivost. U paketu se osim ske­nera, kabela, uputa za uporabu i diska s drajverima i pratećim softve- rom nalaze i postolja za okomito i zidno montiranje, uzorak za kalibriranje scanera, tkanina za čišćenje osjetila, kao i vrećica za transport uređaja. Prateći softver sastoji se od programa NewSoft Presto! PageManager za upravljanje kolek- cijom slika, NewSoft ImageFolio za ob­radu slika, NewSoft Mr. Photo za pripremu sli­ka za Web, kao i Cardiris 3 za optičko prepoznavanje podsjetnica. Instaliranje skenera je, po običaju, jedno­stavna. Nakon instaliranja drajvera, skener je dovoljno prikopčati putem USB kabela s računalom, nakon čega ga Windows prepoznaje. Program pod imenom EasyTouch, koji omo­gućuje korištenje tipki na scaneru, mogu­će je pokrenuti iz Start menija, što uklanja po­trebu za restartom računala. ColorPage CP-SF600 raspolaže dvjema tipkama nazvanim Scan i Custom. Tipka Scan omogućuje automatsko skeniranje dokumenta i njegovo otvaranje u aplikaciji za obradu slika, dok se tipki Custom mogu dodijeliti sljedeće funkcije: kopiranje dokumenta pomoću Barbara Sekereš, II. c, printera, slanje skeniranog do­kumenta e-mailom ili prosljeđivanje dokumenta programu za OŠ »Ivan Milutinović«, Subotica OCR. Što se kakvoće skeniranih slika tiče, ukrat­ko rečeno – loša je. Osim izraženog rastera koji se da vidjeti na slikama, boje naginju k plavoj i dolazi do gubitka tamnijih nijansi. Drajver za skener nudi bazično korigiranje pa­rametara koje nije dostatno za uklanjanje ovih problema. Moj hrvatski Brzina skeniranja je mala i za pregled slike potrebno je čekati ponekad i više od 30 sekundi, odjel dok je za skeniranje cijele strane formata A4 potrebna oko jedna mi­nuta. Dodatni problem također može biti i ubacivanje papira u skener, za što vam treba malo navikavanja, jer papir Moj hrvatski odjel broji dvadeset i dva đaka. treba staviti »baš kako treba« da bi ga skener pravilno uhvatio. Učimo četiri jezika. Najviše mi se sviđa hrvatski Ipak, činjenica je da CP-SF600 i nije dizajniran kako bi ispunio velika očekivanja ­glede jezik, zato što me podseća na matičnu zemlju. kakvoće slike i brzine skeniranja. Ovaj skener namijenjen je prije svega poslovnim korisni- Sa svojim drugarima iz moga odjela volim igrati cima i predstavlja pomoćno sredstvo za prebacivanje tiskanog materijala­ u digitalni oblik. nogomet. Naš odjel ima majbolju učiteljicu, ne bi Imajući u vidu potrebe­ takvih korisnika, CP-SF600 se može sma­trati sasvim solidnim izbo- je mijenjali nikad. rom pri kupnji, iako mu je cijena tek nešto manja od pravih stolnih skenera. Stevan Prćić, OŠ »Matko Vuković«, Subotica Priređuje: Siniša Jurić

27. srpnja 2007. 39 HrvatskaRIJEČ Zabava Glazbeni spektakl u Stella Marisu Severina »otvorila« Umag Pred posve ispunjenim stadionom, na kojemu se igraju najatraktivniji susreti ATP turnira, upriličen je nezaboravan happening Seve i njezinih gostiju

Iz Umaga: Dražen Prćić Fotografije: Ana Manzin voju posebnost u svijetu SEVERINA I PRIJATELJI: no zagrijane publike, obojila eter profesionalnih tenis turnira, Koncert je otvoren glazbenom školjke jednog od najsimpatičnijih Skao jedno od najatraktivnijih temom iz poznate serije »Povratak teniskih stadiona diljem svijeta. natjecanja profesionalnih tenisača, otpisanih«, što bi se moglo i dvo- U međuvremenu se Seve nekoli- Umag umnogome duguje upravo jako shvatiti kada je glavna prota- ko puta presvlačila u raznovrsne raznovrsnosti brojnih programa gonistica u pitanju, ali zasigurno kostimografske atrakcije, ovisno koji prate tjedan u kojemu je ovaj to nije »stvar slučaja«. Efektnim o tematici pjesama koje je inter- istarski gradić u središtu pozor- uvodom Severina je, redajući pretirala i trenucima kulminacije nosti svjetskog tenisa. Koncert nekoliko uvodnih pjesama, pos- samog nastupa. Potom je zapjevala Severine i njezinih prijatelja, upri- tupno počela zagrijavati publiku, i s odličnom klapom Nostalgija, ličen prošle subote (21. srpnja) na pozivajući na aktivnije sudjelova- koja je donijela dalmatinski melos centralnom terenu stadiona u Stella nje u programu. Cijeli je događaj juga na sjever hrvatskoga Jadrana. Marisu, oduševio je mnogobrojnu snimala HRT, te ostale hrvatske Sada već prilično zagrijana publika publiku (oko 4000 gledatelja) i televizijske kuće, pa će i mnogo- već je aktivno počela sudjelovati u potvrdio renome koji s pravom brojno televizijsko gledalište biti u cijelom događaju pjevajući pjesme nosi ATP Umag. prigodi vidjeti što se sve događalo koje su već odavno ušle mnogima Nešto iza devet sati subot- na stageu Stella Marisa. A bilo je nju umašku večer obilježio je puno toga... Od gostiju prvi se Sevi Severinin izlazak na pozornicu, pridružio sve popularniji pjevač zasigurno najeksponiranije hrvat- mlađe garde Luka Nižetić, koji je ske glazbene zvijezde koja je ovim skupa s njom otpjevao simpatični koncertom započela svoju novu duet, a potom i jednu od glazbi turneju. Vješto poklapanje termi- sa svoga novoga albuma. Nakon na otvorenja ATP turnira i krajnje sljedećih nekoliko solističkih pje- točke sjevernog Jadrana, s koje sama, na sceni se pojavio legen- će se Seve zaputiti prema ostalim darni Kemal Monteno, a uskoro s hrvatskim i ne samo hrvatskim njime i Dražen Žerić Žera, front- destinacijama, darovalo je svim man Crvene jabuke. Otpjevali su nazočnima pravi glazbeni spektakl prvo skupa duet, a potom im se na koji su njezini prijatelji svojim sceni pridružila i njihova »doma- sudjelovanjem učinili nezaborav- ćica«, pa su tri specifična glasa, nim događajem. na veliko zadovoljstvo već solid-

pozornicama. Uslijedio je lijepi u uho i čije riječi svi znaju napa- duet, a potom i hit pjesma iz filma met. Erupciju oduševljenja izazva- »Gori vatra«, uz frenetično odo- lo je i pojavljivanje Saše Lošića, bravanje publike, koja je i ovu nekadašnjeg lidera nekad iznimno pjesmu otpjevala skupa s njenim popularnog Plavog orkestra, koji izvođačima. Ipak, velike salve je posljednjih godina više aktivan oduševljenja izazvao je jedini žen- na stvaranju filmske glazbe, a sve ski duet koji se te večeri pojavio u ga manje ima za mikrofonom na crnoj kombinaciji svečanih vojnič-

40 27. srpnja 2007. Zabava HrvatskaRIJEČ kih odora. Jedna brineta (Seve) i jedna plavuša (, Morske zanimljivosti ex. Magazin) umarširale su na scenu praćene Lovranskim puhačkim orkestrom i plje- Tragom imena skom više tisuća dlanova. Posljednji gost večeri bio je specijalno iznenađenje, služ- beno u programu nenajavljeni Umag Petar Grašo, koji se Severini pridružio u samom finalu kon- Ovaj je tjedan sav u znaku ovoga istarskoga certa. Uslijedio je sami finale grada koji je zahvaljujući tenisu postao dio koncerta u kojemu se popular- svjetske sportske baštine na pjevačica predstavila i kao Piše: Dražen Prćić vrlo talentirana zabavljačica i plesačica, neumorno skačući i rije nekoliko brojeva pisali smo o podrijetlu imena otoka Brač i njišući se diljem velike pozor- Psvezi tog dijela Dalmacije i vojvođanskih turista. Ovoga puta red nice. Kompletan dojam nakon je na Umagu, jer se ovaj sjevernojadranski grad posljednjih osam- koncerta koji je trajao gotovo naest godina profilirao kao vrstan organizator ATP turnira »Croatia cijela tri sata (završio nepo- Open«, koji opet svojom atraktivnošću svake godine privlači sve sredno prije pola noći) uistinu više gostiju i iz naših krajeva. Ove godine pogotovu... je jednostavno odličan i cjelo- kupna organizacija zaslužuje sve pohvale, osobito scenska koreografija koju su prati- le ilustracije i najave pjesa- ma na dva velika video bima. Poslije dulje vremenske pauze u kojoj se Severina više bavila kazalištem (Rijeka, predstava »Karolina riječka«), a manje pjevala, red je došao ponovno na glazbu, osobito sada kad je u pripremi i njezin novi nosač zvuka. Do tada, predstoji serija koncerata u kojoj je ovaj umaš- ki bio prvi u nizu. g

IME UMAG: Zahvaljujući tenisu, za ime ovoga istarskoga grada znaju brojni ljubitelji bijeloga sporta, ali zasigurno samo mali broj zna pravu etimologiju njegova imena. U biti ne postoji izravni dokaz o podrijetlu imena koji bi mogao vjerodostojno odgovarati i potvrditi ovaj toponim. Prema podijeljenim mišljenjima i nesložnim etimolo- zima, za korijen imena uzima se keltska riječ »magus«, što bi trebalo označavati obrađeno polje, a to bi poslije u latinskoj inačici trebalo biti povezano s riječju humus, što opet znači plodno zemljište i tako se stiže do složenice Humagus, uz vjerojatnu mutaciju do konačnog naziva Umag. No jedno je sigurno, umaški prostori su bili turistički aktivni još za vrijeme starih Rimljana o čemu pouzdano svjedoče tzv. vile rustice, točnije sačuvani ostaci nekadašnjih ljetnikovaca Najveći hitovi koje su imućni Rimljani gradili neposredno uz obalu mora. Danas, dva milenija kasnije Umag je ponovno u središtu turističke pozorno- eđu brojnim pjesmama koje je Severina otpjevala solo sti sa svojim brojnim hotelima, turističkim naseljima, apartmanima, Mili u duetu sa svojim gostima najveće »uzdahe« među bungalovima, sobama i bogatoj ponudi svega što zaokružuje kvali- brojnom publikom izmamili su njezini najveći hitovi zbog kojih tetno provedeni godišnji odmor. Magus, Humus, Umago ili Umag, je i toliko popularna. »Djevojka sa sela«, »«, na koncu zajednički je imenitelj mjesta koje jamačno trebate posjeti- »« i »Ante« podigli su cijeli stadion u Stella Marisu ti i osobno se uvjeriti zbog čega je atraktivno već 2000 godina. na noge.

27. srpnja 2007. 41 HrvatskaRIJEČ Sport inamo je uspio preskoči- ti azerbajdžanskog prva- Dka Hazara i plasirati se u drugo pretkolo kvalifikacija za plasman u Ligu prvaka 2007.-08. Vijest ne bi bila posebice intere- santna, s obzirom na očekivanu razliku u klasi dviju nogometnih zemalja, da se u Maksimiru nisu igrali produžeci i da »Modri« nisu »visjeli« gotovo do posljednjeg sučevog zvižduka. A svi oni koji su izravno gledali ovaj susret i danas (u petak) još uvijek se sjećaju večeri utorka i »europskih muka« Ivankovićeve momčadi. KATASTROFALNO PRVO POLUVRIJEME: Kad je igrač gostujuće momčadi Junior s goto- vo 40 metara »probušio« cijelu Dinamovu obranu i iznenađenoga vratara Kocha, donijevši neoče- kivano vodstvo Azerbajdžancima (0-1), ionako ne baš ispunjeni

Teškom mukom Dinamo ipak u drugom pretkolu Tek nakon produžetaka hrvatski prvak je uspio izboriti plasman u sljedeću rundu Lige prvaka

Piše: Dražen Prćić

igru uveo Čalu i Vugrineca. I pogo- zbog drugog žutog kartona, u 79. ispred televizijskih prijamnika. Maksmir (oko 8000 gledatelja) dio. Točnije pogodio je Vugrinec minuti N‘Tiamoah. Ali, ni brojča- A onda je muke prekratio Mario dodatno je zanijemio, ostajući glavom na ubačaj Mandžukića i na nadmoćnost nije pomogla i do Mandžukić, Dinamovo pojačanje tako tijekom cijeloga prvoga dijela poravnao na 1-1, te posve ega- kraja regularnih devedeset minuta iz gradskog rivala Zagreba, reali- igre. Jer Dinamo je igrao mrtvo, lizirao rezultat iz prvog susreta. ostalo je isto kao i prije tjedan dana zirajući glavom ubačaj iz kornera. bezidejno, uz sporadične pokušaje Dinamo je »dobio krila« i krenuo na gostovanju u Azerbajdžanu. Niti isključenje trenera Ivankovića Mandžukića i Tadića. prema potrebnom golu viška za Skromnih 1-1. (ipak to nije igrač u polju) nije NADAJUĆE DRUGO: Nakon prolaz u drugo pretkolo, ali ga DRAMATIČNI PRODUŽECI: omelo hrvatskog prvaka u očuvanju povratka na teren, Ivanković je jednostavno gol nije htio. Pa čak Sve do 98. minute trajala je velika teško stečene prednosti. Dapače. U obavio dvije zamjene i umjesto ni kada su »Hazari« ostali s igra- drama za sve malobrojne navijače 116. minuti sve je bilo riješeno. Na indisponiranih Chaga i Drpića u čem manje nakon što je isključen, na stadionu i one mnogobrojne užas i zadovoljstvo svih onih koji- ma srce kuca za Dinamo. Nakon udarca Schildenfelda lopta je pogodila Tadića i odsjela u mreži protivničkoga vratara Agajeva. 3-1 i Hrvatska ima svoga predstavnika u drugom pretkolu Lige prvaka, u kojemu će igrati protiv boljeg iz duela slovenskoga i albanskoga prvaka. g Ljetno nevrijeme

rovala oblaka i jaka kiša Pkoja je zahvatila veći dio Hrvatske, na sreću nisu »isprali« Dinamo s europ- ske nogometne scene.

42 27. srpnja 2007. Sport HrvatskaRIJEČ Osamnaesto izdanje Croatia Opena ATP Umag za priču i pamćenje Punoljetni turnir teniskih profesionalaca u ovom istarskom gradu ove 2007. godine nikad jači po svome igračkom sastavu Iz Umaga: Dražen Prćić

TP Umag (Studena nositelj Rus Davidenko, koji je Croatia Open) ove iznenađujuće poražen već na Teniski očevi »Agodine ima čak dva startu od Francuza Simona (6:2 igrača iz TOP 5: Novaka Đokovića 2:6 6:3). Drugi susret dana na z svoje sinove koji nastupaju u glavnom ždrijebu umaškoga (3.) i Nikolaja Davidenka (4.), što »centru« donio je nastup Novaka Uturnira, redoviti gledatelji njihovih, ali i ostalih susreta su i je za ovakav turnir u konkurenciji Đokovića, prve zvijezde turnira Marko Ljubičić, Srđan Đoković, Zdenko Čilić. s mnogo jačim ATP natjecateljima koji je rutinski svladao Španjolca na ovoj podlozi, izuzetna stvar. Andujara (6:1 6:3), »osvetivši« primjerice nije uspjelo tjedan dana nom terenu bio bolji pobjednik Ove godine, ulaskom u svoje 18. mlađeg brata Marka koji je od ranije u Stuttgartu. Meč je bio Umaga 2005. i jedini igrač s dva izdanje, turnir je postao »punolje- istog igrača poražen u prvom kolu izuzetno težak prije svega zbog ovogodišnja Federerova »skalpa«, tan« i gotovo cijeli rasprodan, jer kvalifikacija. Još jedno iznenađe- iznimno sparnog, toplog vremena. Argentinac Guillermo Canas (6:3 karata za subotu i nedjelju (polu- nje dana napravio je Španjolac Uz pobjedu u paru sa Zovkom, 6:3). Susret je bio prekinut jakom finale i finale) već odavno nema«, Ramirez Hidalgo (svojevremeno izuzetno sam zadovoljan prvim provalom oblaka i čak kraćim nale- rekao je u uvodu tradicionalne igrao na Futuresu na Paliću i bio danima u Umagu. tom grada, ali je uz uigranu mom- press konferencije direktor turnira poražen od Subotičanina Relje UTORAK 24. SRPNJA – 2. čad turnirskoga staffa sve ubrzo Slavko Rasberger. Zbog rokova Dulić Fišera u polufinalu op. DAN: Prvi hrvatski tenisač koji je dovedeno u red i susreti prvoga izlaženja ovaj izvještaj obuhvaća a.) svladavši pobjednika Roland morao napustiti turnir ovog puta kola su nastavljeno po nešto izmi- samo prva dva dana... Garrosa 2004. (6:0 6:4). bio je nositelj pozivnice (wild jenjenoj satnici. Miljenik umaške PONEDJELJAK 23. SRPNJA Marin Čilić: Drago mi je što sam carda) Roko Karanušić, od kojeg publike i četverostruki pobjednik – 1. DAN: Ovogodišnje izdanje uspio preokrenuti rezultat, što mi je u uvodnom susretu na central- (rekorder) Španjolac Carlos Moya, iako poslije dugo vremena nije prva zvijezda, opravdao je svoju ovdaš- nju reputaciju rutinskim eliminira- njem prošlogodišnjeg pobjednika Švicarca Stanislasa Wawrinke (6:3 6:2). Nažalost domaćeg gledališta prvi hrvatski reket Ivan Ljubičić nije uspio »preskočiti« prvu pre- preku, izgubivši kasno noćni susret (kraj u 00.40h) protiv Rumunja Andreja Pavela (6:7 5:7). Ovoga drugoga dana bila su odigrana i dva susreta parova koji su napunili gledalište terena broj 1 (treći u hijerarhiji iza centralnog i grand standa). Prvo su svoj debi kao par na ATP imali braća Đoković, Novak (20 godina) i Marko (16) (poraženi od Francuza Montcourta i Roger-Vasselina 5:7 1:6), a potom je na istom terenu slavila hrvatska kombinacija Marin Čilić i Lovro Zovko protiv Nizozemaca Smita i Van Haasteren (6:4 7:6). Ivan Ljubičić: Nije mi žao što sam došao u Umag, unatoč okol- Umaga, na glavnom terenu Stella Poznata lica nosti da sam izgubio već u prvom Marisa otvorio je mladi hrvatski kolu. Predstoji mi naporan rad pred tenisač i član Davis cup momčadi ove je godine Umag privukao brojne poznate osobe koje vole američku turneju na kojoj ću poku- Marin Čilić, koji je poslije neu- Iuživati u kvalitetnom tenisu, spajajući godišnji odmor s užitkom šati napraviti znatno bolje rezulta- godna prva dva seta na koncu ipak ljeta provedenog na morskoj obali. Jamačno će ih biti sve više te. Turnir je mnogo jači nego što slomio otpor Francuza Montcourta kako se turnir bude bližio svojoj konačnici. U prva dva dana u je prije bio, osobito u odnosu na (3:6 6:4 6:1) i izborio plasman Stella Marisu su na tribinama viđeni: Dražen Dalipagić, Vlatka vremenu kada sam posljednji put u drugu rundu, u kojoj ga je tre- Pokos, Slaven Letica, Iva Majoli... igrao tu 2002. godine. bao čekati 4. igrač svijeta i drugi g

27. srpnja 2007. 43 HrvatskaRIJEČ

44 27. srpnja 2007. PP HrvatskaRIJEČ

27. srpnja 2007. 45 HrvatskaRIJEČ TV Program PETAK 16.30 - Simpsoni 16., 10.20 Princ iz Bel- Aira, 16.35 - Vijesti 13.40 Tom i Huck, igrani film 27.7.2007. humoristična serija humoristična serija (R) 16.50 - Ljubav u zaleđu, serija 15.10 Bljesak uništenja, film 16.52 - Simpsoni 16., 10.50 Puna kuća, 17.40 - Prirodni svijet: 16.55 Vijesti Nove TV humoristična serija humoristična serija (R) Prijatelj medvjeda 17.00 Vlak smrti, igrani film 17.15 - Crna Guja 1., 11.15 Pod istim krovom, 18.35 - TV Bingo Show 19.15 Dnevnik Nove TV humoristična serija humoristična serija (R) 19.15 - LOTO 7/39 20.00 Nad lipom 35, 17.45 - Hladnokrvni kažnjenik, 11.40 Sam svoj majstor, 19.30 - Dnevnik (T) hum. glazbeni show 06.45 - TV raspored američki film humoristična serija (R) 20.10 - Velo misto, 21.00 Mrak film 3, igrani film 06.50 - TV kalendar 19.15 - Corto Maltese, 12.00 Bračne vode, dramska serija 22.30 Od sumraka do zore, 09.10 - Čarolija 9., serija crtana serija humoristična serija (R) 21.50 - U mreži prijevare, igrani film 10.00 - Vijesti 19.35 - Allo, allo 5. - 12.30 Sudnica, show (R) američki film 00.20 Od sumraka do zore 2, 10.15 - Oprah Show humoristična serija 12.55 Exploziv, magazin (R) 23.50 - Vijesti igrani film 11.00 - Vijesti iz kulture 20.05 - Lovci na natprirodno, 13.15 Vijesti 00.00 - Vijesti iz kulture 01.50 Od sumraka do zore 3 11.05 - Slonovski dnevnici - serija 13.25 Sanja, talk show 00.10 - Buntovnik bez razloga, igrani film ostati siroče 20.50 - Luda kuća 1., TV serija 14.15 Dodir s neba, drama američki film 03.15 Kraj programa tek je početak 21.30 - Bitange i princeze 2., 15.05 Cobra 11, 02.00 - Istočno od raja, 12.00 - Dnevnik (T) serija kriminalistička serija američki film 12.30 - Anin dvostruki život, 22.10 - Vijesti na Drugom 15.55 Princ iz Bel- Aira, 03.50 - Div, američki film telenovela 22.15 - Sportske vijesti humoristična serija 07.00 - Skica za portret 13.20 - Dramska serija 22.30 - Džeparica, serija 16.20 Puna kuća, (do 07.10) 06.45 Zvijezde Ekstra: 25 14.20 - Idemo u Ameriku 00.05 - Džeparica, serija humoristična serija modnih šokova, 15.05 - Putopis 01.35 - C.S.I. Miami 4., serija 16.45 Pod istim krovom, zabavna emisija (R) 15.35 - Jelovnici izgubljenog 02.20 - OZ 4., serija humoristična serija 07.40 Krava i pilić vremena (14.) 03.15 - 24 (5.), serija 17.10 Sam svoj majstor, 08.00 Trollz, crtana serija 16.00 - Hrvatska danas 04.00 - Ljeto nam se vratilo... humoristična serija 07.00 - TV vodič 08.25 Jagodica Bobica 16.15 - Znanstvene vijesti 04.40 - Pregled programa 17.35 Bračne vode, 08.20 - TV raspored 08.50 SpužvaBob Skockani 16.20 - Zemlje-ljudi- za subotu humoristična serija 08.25 - TV kalendar 09.10 Moderni dečki, pustolovine: 18.05 Sudnica, show 08.35 - Kraljević i prosjak, humoristična serija U sjenovitom labirintu 18.30 Vijesti crtani film 09.35 Centar svijeta, Kapadocije 18.55 Exploziv, magazin 09.20 - Parlaonica: Trebaju humoristična serija 17.08 - Ljubav u zaleđu, serija 19.15 Salto, zabavna emisija li Istri golf-tereni? 10.00 Ludo zaljubljen, 17.55 - Vijesti 06.50 Ninja kornjače 20.00 Prljavi Harry, igrani film 10.15 - Sportske igre dramska serija 18.10 - 30 u hladu 07.10 Yu-Gi-Oh GX 21.45 Vrana: Osveta, mladih (4/12) 10.50 Maheri, dramska serija 19.30 - Dnevnik (T) 07.40 Šaljivi kućni video igrani film, akcijski 10.35 - Kućni ljubimci 11.45 Legenda o pijanistu, 20.10 - Čarolija 9., serija 08.00 Cosby show, serija 23.30 Vijesti 11.05 - Gospođica Marple, igrani film, drama 21.05 - Život ili nešto slično, 09.00 Nova lova – TV igra 23.40 Regeneracija, serija 13.50 Vijesti uz ručak američki film 11.00 Ljubav i mržnja, serija film, ratna drama 12.45 - Na rubu znanosti: 13.55 Ples zaljubljenih, 22.50 - Vijesti 12.00 Vijesti 01.15 Preživjeti igru, Megalitska kultura igrani film, drama 23.00 - Vijesti iz kulture 12.10 Oluja, serija film, akcijski (R) 13.50 - O.C. 1., serija 15.35 Vijetnamski ratnik, 23.10 - Bojno polje: Zemlja, 13.10 Slučajni partneri, serija 14.35 - Tree Hill 2., serija igrani film, ratna drama američki film 14.10 Naša mala klinika, serija SUBOTA 15.20 - Alias 4., serija 17.35 Zvijezde Ekstra: Najseksi 01.05 - Vijesti dana 15.00 Bljesak istine, igrani film 28.7.2007. 16.05 - Automagazin zločeste cure, 01.10 - Mreže, američki film 16.40 Svi vole Raymonda, 16.40 - Simpsoni 16. zabavna emisija 02.35 - Križarski pohod, serija 17.00 - Simpsoni 16. 18.30 Vijesti njemački film 17.00 Vijesti Nove TV 17.30 - Umag: ATP, prijenos 1. 19.05 Žuta minuta, 04.05 - Mjesec 44, američko- 17.20 Cosby show, serija polufinalnog meča zabavna emisija njemački film 18.20 Bumerang, serija 06.50 - TV raspored 19.30 - Allo, allo 5. - 20.00 Faktor zaleđivanja, 05.45 - Skica za portret 19.15 Dnevnik Nove TV 06.55 - TV kalendar humoristična serija film, komedija/triler 06.00 - Anin dvostruki život, 20.00 Naša mala klinika, serija 07.05 - Kinoteka - filmovi 20.00 - HNL: Hajduk - Inter, 21.40 U ime časti, film telenovela 21.00 Vlak smrti, igrani film Roberta Bressona: prijenos 23.25 Playboy: Erotika, 23.00 Vijesti Nove TV Pariz nam pripada, 22.00 - Sportske vijesti film, erotski 23.20 Uvod u anatomiju, serija francuski film 22.10 - C.S.I. Miami 4., serija 01.05 Kunolovac, kviz 09.15 - Američka predsjednica, 00.20 Sex i grad, serija 22.55 - OZ 4., serija NEDJELJA 00.40 Will i Grace, serija serija 23.50 - HNL - emisija 07.00 - TV vodič 01.10 Moja slavna sestra, serija 10.00 - Vijesti 01.00 - Umag: ATP, snimka 2. 29.7.2007. 07.45 - TV raspored 01.30 Rodney, serija 10.15 - Oprah Show polufinalnog meča 08.00 - Žutokljunac 02.00 Tajanstvena sila, film 11.00 - Vijesti iz kulture 03.00 - Pregled programa 08.55 - Grimmove bajke, 03.30 Zuhra light show, 11.05 - Slonovski dnevnici - za nedjelju crtana serija zabavna emisija ostati siroče tek je početak 09.20 - Briljanteen 04.30 Kraj programa 12.00 - Dnevnik (T) 07.10 - TV raspored 10.10 - Dečko ili cura, 12.30 - Anin dvostruki život, 07.15 - TV kalendar serija za mlade telenovela 07.25 - Ljetno kampiranje, 10.35 - Gospođica Marple, 13.20 - Prizma, 06.50 Flintove avanture američki film za djecu serija multinacionalni magazin 07.20 Nascar utrke 09.00 - Lilo i Stitch 12.10 - Mini-serija 07.30 Transformers Energon 14.05 - Duhovni izazovi - 07.40 Praščićgrad, crtana serija 09.25 - Lilo i Stitch 13.30 - Ljeto nam se vratilo... 07.50 Dodir s neba, međureligijski magazin 08.10 Power Rangers S.P.D. 09.50 - Vijesti 14.10 - O.C. 1., serija fantastična drama (R) 14.25 - Klub zdrave prehrane, 08.30 Hej Arnold, crtani film 10.00 - Inspektor Morse, serija 14.55 - Tree Hill 1., serija 08.40 Cobra 11, dokumentarna serija 09.40 Nova lova – TV igra 12.00 - Dnevnik (T) 15.40 - Vijesti na Drugom kriminalistička serija (R) 14.55 - Alpe-Dunav-Jadran 11.40 Sex, ljubav i tajne, serija 12.20 - Mali savjeti za polj., 15.47 - Šaptačica duhovima, 09.30 Deseta policijska, 15.30 - Globalno vino, 12.40 Nad lipom 35, emisija pod serija dramska serija dokumentarna serija hum. glazbeni show pokroviteljstvom

46 27. srpnja 2007. TV Program HrvatskaRIJEČ

12.25 - Plodovi zemlje 07.10 Flintove avanture 23.40 FBI istraga, 09.40 - Športerica 07.10 Transformers Energon, 13.20 - Rijeka: More 07.30 Nascar utrke dokumentarno- 09.55 - Mali putopis crtana serija 14.00 - Nedjeljom u dva 08.00 Power Rangers S.P.D. kriminalistička serija 10.10 - Dečko ili cura, 07.30 Dodir s neba, 15.05 - Genetsko podrijetlo 08.20 Hej Arnold, crtani film 00.35 Novi forenzičari, serija za mlade fantastična drama (R) Hrvata: 09.30 Automotiv, dokumentarno- 10.35 - Pink Panther: 08.20 Cobra 11, Afrički Adam i Eva auto moto magazin kriminalistička serija Pucanj u tami, kriminalistička serija (R) 15.40 - Umorstva u Midsomeru 10.00 Djevojke s Beverly 01.30 Kunolovac, kviz američko-britanski film 09.10 Deseta policijska, 9., serija Hillsa, serija 12.15 - Potajni osmijeh, dramska serija 17.20 - Vijesti 10.50 Sex, ljubav i tajne, serija PONEDJELJAK mini-serija 10.00 Princ iz Bel- Aira, 17.35 - Pink Panther: 11.40 Kuća na plaži, serija 30.7.2007. 13.30 - Ljeto nam se vratilo... humoristična serija (R) Pucanj u tami, 12.30 Svi mrze Chrisa, serija 14.10 - O.C. 1., serija 10.30 Puna kuća, američko-britanski film 13.00 Nad lipom 35, 14.55 - Tree Hill 2., serija humoristična serija (R) 19.15 - LOTO 6/45 hum. glazbeni show 15.40 - Vijesti na Drugom 10.55 Pod istim krovom, 19.30 - Dnevnik (T) 14.00 Hercule Poirot: Smrt na 15.47 - Alias 4., serija humoristična serija (R) 20.10 - Svjedoci, hrvatski film Nilu, igrani film 16.30 - Simpsoni 16. 11.20 Sam svoj majstor, 21.40 - Vijesti 15.50 Grbavac s našeg faksa, 06.45 - TV raspored 16.52 - Simpsoni 16. humoristična serija (R) 21.55 - Evergreen - ciklus igrani film 06.50 - TV kalendar 17.15 - Joey 2., serija 11.40 Bračne vode, špageti vesterna: 17.40 Vijesti Nove TV 09.10 - Čarolija 9., serija 17.40 - Posljednji Mohikanac, humoristična serija (R) Cjamango, 17.50 Mrak film 3, igrani film 10.00 - Vijesti američki film 12.10 Sudnica, show (R) talijanski film 19.15 Dnevnik Nove TV 10.15 - Oprah Show 19.30 - Allo, allo 5. 12.35 Exkluziv, magazin (R) 23.25 - Vijesti dana 20.00 Nad lipom 35, 11.00 - Vijesti iz kulture 20.05 - CSI: Las Vegas 7. 13.15 Vijesti 23.30 - Vijesti iz kulture hum. glazbeni show 11.05 - Prirodni svijet: 20.50 - Luda kuća 1., TV serija 13.25 Sanja: Hajde da rodimo 23.40 - Blues, glazbeni 21.10 Ženskar, igrani film Prijatelj medvjeda 21.30 - Bitange i princeze 2. zajedno!, talk show vremeplov: 22.30 Red Carpet, s Kamčatke 22.10 - Vijesti na Drugom 14.15 Dodir s neba, Road to Memphis zabavna emisija 12.00 - Dnevnik (T) 22.15 - Sportske vijesti fantastična drama 01.10 - Nedjeljom u dva 23.30 Svi mrze Chrisa, serija 12.30 - Anin dvostruki život, 22.30 - Zakon i red: Odjel 15.05 Cobra 11, 02.10 - Galactica 3., serija 00.00 Zvjezdane staze: telenovela za žrtve 7., serija kriminalistička serija 02.55 - Reprizni program Nemesis, igrani film 13.20 - Dirigenti i mužikaši, 23.20 - C.S.I. Miami 4., serija 15.55 Princ iz Bel- Aira, 03.55 - Blues, glazbeni 01.50 Trekkies 2 , igrani film dramska serija 00.05 - OZ 4., serija humoristična serija vremeplov: 03.20 Red Carpet, 14.15 - Globalno sijelo 01.00 - 24 (5.), serija 16.20 Puna kuća, Road to Memphis zabavna emisija 14.45 - Hrvatske planine: 01.45 - Ljeto nam se vratilo... humoristična serija 05.25 - Plodovi zemlje 04.20 Kraj programa Od Velebita do Slavonije 02.25 - Pregled programa 16.45 Pod istim krovom, 06.15 - Rijeka: More 15.15 - Svirci moji (1/8) za utorak humoristična serija 16.00 - Hrvatska danas 17.10 Sam svoj majstor, 16.15 - Mir i dobro humoristična serija 16.40 - City Folk: Beograd 17.35 Bračne vode, 06.25 Krava i pilić, 17.08 - Ljubav u zaleđu, serija humoristična serija 07.00 - TV vodič crtana serija 17.55 - Vijesti 06.50 Ninja kornjače 18.05 Sudnica, show 08.30 - TV raspored 06.45 Looney tunes, 18.10 - 30 u hladu 07.10 Yu-Gi-Oh GX 18.30 Vijesti 08.45 - Vijesti iz kulture crtana serija 19.30 - Dnevnik (T) 07.40 Šaljivi kućni video 18.55 Exploziv, magazin 08.50 - Ansambl Romeo i Julia 07.10 Jagodica Bobica 20.10 - Čarolija 9., serija 08.00 Cosby show, crtana serija 19.15 Salto, zabavna emisija 10.00 - Tajni život umjetničkih 07.35 SpužvaBob Skockani 21.05 - Ciklus filmova 09.00 Nova lova – TV igra 20.00 CSI, serija djela 3.: The Great Wave 07.55 Moderni dečki, Zrinka Ogreste: Isprani 11.00 Ljubav i mržnja, serija 20.50 CSI: Miami, 10.50 - Biblija humoristična serija (R) 22.40 - Vijesti 12.00 Vijesti kriminalistička serija 11.00 - Split: Misa, prijenos 08.20 Centar svijeta, 22.50 - Vijesti iz kulture 12.10 Oluja, serija 21.40 Suđenje, film, drama 12.05 - Neka jedu kolače, humoristična serija (R) 23.00 - Ljetni hit: Billy 13.10 Slučajni partneri, serija 23.20 Vijesti humoristična serija 08.45 Ludo zaljubljen, Bathgate, američki film 14.10 Naša mala klinika, serija 23.35 CSI, serija (R) 12.40 - Galactica 3., serija dramska serija (R) 00.50 - Vijesti dana 15.00 Vrijeme smrti, igrani film 00.25 Kunolovac, kviz 13.25 - O.C. 1., serija 09.35 Maheri, 00.55 - Vrijeme je za jazz: 16.40 Svi vole Raymonda 14.10 - Tree Hill 2., serija dramska serija (R) Charles Lloyd - Proljetna 17.00 Vijesti Nove TV UTORAK 14.55 - Alias 4., serija 10.25 Mladi mušketiri, revija jazza, II. dio 17.20 Cosby show, serija 31.7.2007. 15.45 - U mreži prijevare, film dramska serija 01.55 - CSI: Las Vegas 7. 18.20 Bumerang, serija 17.45 - Sport za sjećanje - 11.15 Jednom lopov, 02.40 - Zakon i red: Odjel 19.15 Dnevnik Nove TV boks: Drviš - Branco kriminalistička serija za žrtve 7., serija 19.45 Tema dana 19.05 - Allo, allo 5. - 12.05 Red Bull Air Race 2007: 03.25 - Oprah Show 20.00 Naša mala klinika, serija humoristična serija Interlaken, sportsko- 04.10 - Skica za portret 20.50 U zamci, igrani film 19.30 - Allo, allo 5. - dokumentarna emisija 04.20 - Globalno sijelo 22.40 Vijesti Nove TV 06.45 - TV raspored humoristična serija 12.45 Ples zaljubljenih, 04.50 - Svirci moji (1/8) 23.00 Uvod u anatomiju, serija 09.10 - Mali savjeti za 20.00 - Umag: ATP, igrani film, drama (R) 05.30 - Hrvatske planine: 00.00 Seks i grad, serija polj., emisija pod prijenos finala 14.25 Vijesti uz ručak Od Velebita do Slavonije 00.30 Will I Grace, serija pokroviteljstvom 22.05 - Posljednji Mohikanac, 14.30 Sretni dani, 06.00 - Anin dvostruki život, 01.00 Moja slavna sestra, serija 09.12 - Čarolija 9., serija američki film igrani film, drama telenovela 01.20 Rodney, serija 10.00 - Vijesti 00.00 - Sportske vijesti 16.05 Gloria, igrani film, 01.50 Zvjezdane staze: 10.15 - Oprah Show 00.10 - C.S.I. Miami 4., serija 17.50 Exkluziv, magazin Nemesis, igrani film 11.00 - Vijesti iz kulture 00.55 - OZ 4., serija 18.30 Vijesti 03.40 Zuhra light show, 11.05 - Slonovski dnevnici - 01.50 - 24 (5.), serija 19.05 Salto, zabavna emisija zabavna emisija ostati siroče tek je početak 02.35 - Pregled programa 20.00 Slučajno ubojstvo, 07.00 - TV vodič 04.40 Kraj programa 12.00 - Dnevnik (T) za ponedjeljak igrani film, 08.00 - Žutokljunac 12.30 - Anin dvostruki život, kriminalistička komedija 08.55 - Grimmove bajke telenovela 21.35 Osveta, igrani film, 09.20 - Tema tjedna 13.20 - Dirigenti i mužikaši, kriminalistička komedija 09.30 - Navrh jezika dramska serija

27. srpnja 2007. 47 HrvatskaRIJEČ TV Program

14.15 - Globalno sijelo 17.35 Bračne vode, 09.25 - Tema tjedna 07.30 Transformers Energon 14.45 - Hrvatske planine: Zima humoristična serija 09.35 - Navrh jezika 07.50 Dodir s neba, drama (R) 15.15 - Svirci moji (2/8) 18.05 Sudnica, show 09.45 - Kratki spoj 08.40 Cobra 11, serija (R) 16.00 - Hrvatska danas 06.50 Ninja kornjače, 18.30 Vijesti 10.00 - Iznad crte 09.30 Deseta policijska 16.15 - Znanstvene vijesti crtana serija 18.55 Exploziv, magazin 10.15 - Dečko ili cura, 10.20 Princ iz Bel- Aira, (R) 16.20 - Zemlje-ljudi- 07.10 Yu-Gi-Oh GX, 19.15 Salto, zabavna emisija serija za mlade 10.50 Puna kuća, serija (R) pustolovine: crtana serija 20.00 Bibin svijet, 10.40 - Gospođica Marple, 11.15 Pod istim krovom, (R) Prinčevski otoci 07.40 Šaljivi kućni video serija (dvije epizode) serija 11.40 Sam svoj majstor, (R) 17.08 - Ljubav u zaleđu, serija 08.00 Cosby show, serija 21.10 Špijuni poput nas, film 12.15 - Krenem pa posrnem, 12.00 Bračne vode, serija (R) 17.55 - Vijesti 09.00 Nova lova – TV igra 22.55 Vatreni dečki, mini-serija 12.30 Sudnica, show (R) 18.10 - 30 u hladu 11.00 Skrivena istina, serija dramska serija 13.30 - Ljeto nam se vratilo... 12.55 Exploziv, magazin (R) 19.30 - Dnevnik (T) 12.00 Vijesti 23.50 Vijesti 14.10 - O.C. 2., serija 13.15 Vijesti 20.10 - Čarolija 9., serija 12.10 Oluja, serija 00.05 CSI: Miami, serija (R) 14.55 - Tree Hill 2., serija 13.25 Sanja: Moja djevojčica 21.05 - Fokus 13.10 Slučajni partneri, serija 00.50 Kunolovac, kviz 15.40 - Vijesti na Drugom postaje zavodnica!, 22.20 - Vijesti 14.10 Naša mala klinika, serija 15.47 - Alias 4., serija talk show 22.30 - Vijesti iz kulture 15.10 Konačni izazov, film SRIJEDA 16.30 - Simpsoni 16., 14.15 Dodir s neba, drama 22.40 - Ljetni hit: The Season 16.40 Svi vole Raymonda, 1.8.2007. 16.52 - Stažist 4., serija 15.05 Cobra 11, serija on the Brink, američki serija 17.15 - Crna Guja 1., serija 15.55 Princ iz Bel- Aira, serija 00.10 - Vijesti dana 17.00 Vijesti Nove TV 17.45 - Krevet od ruža, film 16.20 Puna kuća, serija 00.15 - Ponoćna antologija: 17.20 Cosby show, serija 19.10 - Corto Maltese 16.45 Pod istim krovom, serija Tajno glasovanje, 18.20 Bumerang, serija 19.35 - Allo, allo 5. 17.10 Sam svoj majstor, serija iranski film 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 - Bostonsko pravo 1., 17.35 Bračne vode, serija 01.55 - Dr. House 2., serija 19.45 Tema dana 06.45 - TV raspored serija 18.05 Sudnica, show 02.40 - Oprah Show 20.00 Naša mala klinika, serija 09.10 - Čarolija 9., serija 20.55 - Luda kuća 1., TV serija 18.30 Vijesti 03.25 - Skica za portret 20.50 Tijek vremena, film 10.00 - Vijesti 21.35 - Bitange i princeze 2. 18.55 Exploziv, magazin 03.40 - Svirci moji (2/8) 22.50 Vijesti Nove TV 10.15 - Oprah Show 22.20 - Eureka, serija 19.15 Salto, zabavna emisija 04.20 - Hrvatske planine: Zima 23.10 Uvod u anatomiju, serija 11.00 - Vijesti iz kulture 23.10 - Vijesti na Drugom 20.00 CSI, serija 04.50 - Fokus 00.10 Seks i grad, serija 11.05 - Planet Zemlja: 23.15 - Sportske vijesti 20.50 CSI: Miami, serija 06.00 - Anin dvostruki život, 00.40 Will i Grace, serija Od pola do pola 23.30 - C.S.I. Miami 4., serija 21.40 Dokaz krivnje, telenovela 01.00 Moja slavna sestra, serija 12.00 - Dnevnik (T) 00.15 - OZ 4., serija kriminalistička serija 01.30 Rodney, serija 12.30 - Anin dvostruki život 01.10 - 24 (5.), serija 22.30 Vatreni dečki, serija 02.00 Cabaret, igrani film 13.20 - Dirigenti i mužikaši, 01.55 - Ljeto nam se vratilo... 23.25 Vijesti 04.00 Zuhra light show, 14.15 - Globalno sijelo 02.35 - Pregled programa 23.40 Red Bull Air Race 2007: zabavna emisija 14.45 - Hrvatske planine: za četvrtak Interlaken, sportsko- 07.00 - TV vodič 05.00 Kraj programa Živjeti na vrhu dokumentarna emisija (R) 07.55 - TV kalendar 15.15 - Svirci moji (3/8) 00.15 Vatreni dečki, serija (R) 08.05 - Žutokljunac 16.00 - Hrvatska danas 01.05 Kunolovac, kviz 09.00 - Moomini, crtana serija 16.15 - Zemlje-ljudi- 09.25 - Tema tjedna pustolovine: Od New 06.50 Ninja kornjače ^ETVRTAK 09.35 - Pročitani 07.30 Transformers Energon Yorka do Niagarinih 07.10 Yu-Gi-Oh GX 2.8.2007. 09.45 - Abeceda EU: I 07.50 Dodir s neba, slapova - Kanal Erie 07.40 Šaljivi kućni video 10.00 - Deborah, njemački fantastična drama (R) 17.08 - Ljubav u zaleđu, serija 08.00 Cosby show, serija dokumentarni film 08.40 Cobra 11, 17.55 - Vijesti 09.00 Nova lova – TV igra 10.15 - Dečko ili cura, kriminalistička serija (R) 18.10 - 30 u hladu 11.00 Skrivena istina, serija serija za mlade 09.30 Deseta policijska, 19.15 - LOTO 7/39 12.00 Vijesti 10.40 - Gospođica Marple, dramska serija 19.30 - Dnevnik (T) 12.10 Oluja, serija 06.45 - TV raspored serija 10.20 Princ iz Bel- Aira, 20.10 - Čarolija 9., serija 13.10 Slučajni partneri, serija 09.10 - Čarolija 9., serija 12.15 - Potajni osmjeh, humoristična serija (R) 21.05 - Boje turizma: 14.00 Naša mala klinika, serija 10.00 - Vijesti mini-serija 10.50 Puna kuća, Kvarnerski otoci 14.50 Tijek vremena, film 10.15 - Oprah Show 13.30 - Ljeto nam se vratilo... humoristična serija (R) 22.15 - Vijesti 16.40 Svi vole Raymonda 11.00 - Vijesti iz kulture 14.10 - O.C. 1., serija 11.15 Pod istim krovom, 22.25 - Vijesti iz kulture 17.00 Vijesti Nove TV 11.05 - Planet Zemlja: Planine 14.55 - Tree Hill 2., serija humoristična serija (R) 22.35 - Ljetni hit: Zmaj: Priča 17.20 Cosby show, serija 12.00 - Dnevnik (T) 15.40 - Vijesti na Drugom 11.40 Sam svoj majstor, o Bruceeu Leeju, film 18.20 Bumerang, serija 12.30 - Anin dvostruki život 15.47 - Alias 4., serija humoristična serija (R) 00.35 - Vijesti dana 19.15 Dnevnik Nove TV 13.20 - Dirigenti i mužikaši, 16.30 - Simpsoni 16. 12.00 Bračne vode, serija (R) 00.40 - Festivalski filmovi: 19.45 Tema dana dramska serija 16.52 - Simpsoni 16. 12.30 Sudnica, show (R) Rijeka, tajvanski film 20.00 Naša mala klinika, serija 14.15 - Globalno sijelo 17.20 - Crna Guja 1. 12.55 Exploziv, magazin (R) 02.35 - Bostonsko pravo, serija 20.50 Četiri sobe, igrani film 14.45 - Svete planine svijeta: 17.50 - Mali od batine, film 13.15 Vijesti 03.20 - Eureka, serija 22.40 Vijesti Nove TV Postanal 19.35 - Allo, allo 5. 13.25 Sanja: Plavuša sam i 04.05 - Oprah Show 23.00 Uvod u anatomiju, serija 15.15 - Svirci moji (4/8) 20.05 - Hitna služba 12., serija ponosim se time, 04.50 - Skica za portret 00.10 Seks i grad, serija 16.00 - Hrvatska danas 20.50 - Luda kuća 1., TV serija talk show 04.55 - Boje turizma: 00.40 Novac, business magazin 16.15 - Zemlje-ljudi- 21.30 - Bitange i princeze 2. 14.15 Dodir s neba, drama Kvarnerski otoci 01.10 Izgubljeni, serija pustolovine: Dalmacija 22.10 - Vijesti na Drugom 15.05 Cobra 11, serija 06.00 - Anin dvostruki život, 02.00 Will i Grace, serija - između obale i krša 22.15 - Sportske vijesti 15.55 Princ iz Bel- Aira, telenovela 02.30 Moja slavna sestra, serija 17.08 - Ljubav u zaleđu, serija 22.30 - Dr. House 2., serija humoristična serija 02.50 Ništa zajedničko, serija 17.55 - Vijesti 23.20 - C.S.I. Miami 4., serija 16.20 Puna kuća, 03.20 Majčino svjedočenje, 18.10 - 30 u hladu 00.05 - OZ 4., serija humoristična serija igrani film 19.30 - Dnevnik (T) 01.00 - 24 (5.), serija 16.45 Pod istim krovom, 04.50 Kraj programa 20.10 - Čarolija 9., serija 01.45 - Ljeto nam se vratilo... humoristična serija 07.00 - TV vodič 21.05 - Magazin 02.25 - Pregled programa 17.10 Sam svoj majstor, 08.05 - Žutokljunac 22.00 - Kratki susreti za srijedu humoristična serija 09.00 - Moomini, crtana serija 22.35 - Vijesti

48 27. srpnja 2007. TV Program HrvatskaRIJEČ

22.45 - Vijesti iz kulture 17.00 Vijesti Nove TV ZVUCI BAČKE RAVNICE 22.55 - Ljetni hit: Empire 17.20 Cosby show, serija Emisija na hrvatskom jeziku »Zvuci bačke ravnice« emitira se četvrtkom u 19 sati, na valovima Records, američki film 18.20 Bumerang, serija Radio Bačke (99,1 MHz). 00.30 - Vijesti dana 19.15 Dnevnik Nove TV 00.35 - Indijanska braća, film 19.45 Tema dana 02.00 - CSI Miami 5., serija 20.00 Naša mala klinika, serija GLAS DOMOVINE 02.45 - Monk 3., serija 20.50 Smrtonosna tama, film Emisija o hrvatskim manjinama i iseljeništvu »Glas domovine«, emitira se srijedom na programu 03.30 - Oprah Show 22.40 Vijesti Nove TV HRT1, u terminu od 16 sati. 04.10 - Svete planine svijeta: 23.00 Uvod u anatomiju, serija Postanal 00.00 Seks i grad, serija 04.40 - Kratki susreti 00.30 Izgubljeni, serija HRVATSKA KRONIKA 05.10 - Magazin 01.20 Will I Grace, serija 06.00 - Anin dvostruki život 01.50 Moja slavna sestra, serija Program o hrvatskoj nacionalnoj manjini u Mađarskoj na hrvatskom jeziku uz mađarski prijevod 02.20 Četiri sobe, igrani film emitira se srijedom s početkom u 12 i 30 sati na programu MTV 1. 03.50 Zuhra light show, zabavna emisija 04.55 Kraj programa PRIZMA 07.00 - TV vodič Emisija na hrvatskom jeziku »Prizma« emitira se nedjeljom na RTV2 u 16.30 sati. 08.00 - Žutokljunac E-mail emisije je: [email protected] 08.55 - Moomini, crtana serija 09.20 - Tema tjedna 09.30 - Kokice PROGRAM NA HRVATSKOM JEZIKU RADIO SUBOTICE 09.40 - Abeceda EU: J 07.30 Transformers Energon PROGRAMSKA SHEMA ZA RADNE DANE: 09.55 - Kako žive životinje 07.50 Dodir s neba, 18,00 – 19,00 10.10 - Dečko ili cura, fantastična drama (R) serija za mlade 08.40 Cobra 11, • Najava programa 10.35 - Inspektor Morse, serija kriminalistička serija (R) • Večernji dnevnik 12.15 - Krenem pa posrnem, 09.30 Deseta policijska, • Agencijske vijesti iz zemlje mini-serija dramska serija 13.30 - Ljeto nam se vratilo... 10.20 Princ iz Bel- Aira, • Agencijske vijesti iz RH 14.10 - O.C. 2., serija humoristična serija (R) • Kronologija 14.55 - Tree Hill 2., serija 10.50 Puna kuća, 15.40 - Vijesti na Drugom humoristična serija (R) • Jezični savjetnik 'Govorimo hrvatski' 19,00 - 19,30 15.47 - Alias 4., serija 11.15 Pod istim krovom, 16.30 - Stažist 4., serija humoristična serija (R) • Poetski predah 17.00 - Crna Guja 1. 11.40 Sam svoj majstor, • 'Popularne melodije' – zabavna glazba (ponedjeljkom) 17.35 - Zmaj: Priča o Bruceu humoristična serija (R) • 'Na valovima hrvatske glazbene tradicije' – narodna glazba (utorkom) Leeju, američki film 12.00 Bračne vode, 19.35 - Allo, allo 5. - humoristična serija (R) • 'Veliki majstori glazbe' – ozbiljna glazba (srijedom) humoristična serija 12.30 Sudnica, show (R) • 'Rock vremeplov' (četvrtkom) 20.05 - CSI: Miami 5., serija 12.55 Exploziv, magazin (R) • 'Minute za jazz' (petkom) 20.50 - Luda kuća 1., TV serija 13.15 Vijesti 19,30 – 20,00 21.30 - Bitange i princeze 2., 13.25 Sanja: Vjerujete li u serija čuda?, talk show • 'Ususret Europi' (ponedjeljkom) 22.10 - Vijesti na Drugom 14.15 Dodir s neba, • 'Kulturna povijest' (utorkom) 22.15 - Sportske vijesti fantastična drama • 'Putokazi' (srijedom) 22.30 - Monk 3., serija 15.05 Cobra 11, 23.20 - C.S.I. Miami 4., serija kriminalistička serija • 'Iz hrvatske književne baštine' (četvrtkom) 00.05 - OZ 4., serija 15.55 Princ iz Bel- Aira, • 'Kamo za vikend' (petkom) 01.00 - 24 (5.), serija humoristična serija 20,00 - 20,30 01.45 - Ljeto nam se vratilo... 16.20 Puna kuća, • 'Aktualije' (ponedjeljkom) 02.25 - Pregled programa humoristična serija za petak 16.45 Pod istim krovom, • 'Gospodarski magazin' (utorkom) humoristična serija • 'Otvoreni studio' (srijedom) 17.10 Sam svoj majstor, • 'Kultura četvrtkom' (četvrtkom) humoristična serija 17.35 Bračne vode, • 'U društvu s mladima' (petkom) humoristična serija 20,30 - 21,00 06.50 Ninja kornjače 18.05 Sudnica, show • Glazba, izvanredne emisije (specijali, reportaže) 07.10 Yu-Gi-Oh GX 18.30 Vijesti • Blic vijesti i odjava programa 07.40 Šaljivi kućni video 18.55 Exploziv, magazin 08.00 Cosby show, serija 19.15 Salto, zabavna emisija PROGRAMSKA SHEMA ZA DANE VIKENDA: 09.00 Nova lova – TV igra 20.00 Mijenjam ženu, Subota • 18,00 Najava programa, Vijesti dana, glazba 11.00 Skrivena istina, serija dokumentarna sapunica 12.00 Vijesti 22.15 Zakon podzemlja, • 19,00 'Vjerska emisija', duhovna glazba 12.10 Oluja, serija igrani film, • 20,00 'Razgovor s povodom', zabavna glazba 13.10 Slučajni partneri, serija kriminalistički 14.10 Naša mala klinika, serija 23.55 Vijesti • 20,55 Odjava programa Nedjelja 15.00 Smrtonosni odron, film 00.10 Vatreni dečki, • 18,00 Najava programa, Vijesti dana 16.40 Svi vole Raymonda, dramska serija (R) serija 01.00 Kunolovac, kviz • 18,10 'Nedjeljni mozaik' (zanimljivosti, moda, Tjedni vodič) • 19,30 'Priča za laku noć' – Dječja emisija 27. srpnja 2007. • 20,00 'Ljudi nizine' 49 • 20,30 Narodna glazba• HrvatskaRIJEČ

Mali oglasi Nama je dovoljno da znate za nas...

Prodajem kupine, isporuka na području Prodajem šarplanince, štenad šampion- Sombora i Subotice po dogovoru na dan skog podrijetla i odrasle ženke i mužjake berbe. izuzetnog eksterijera i karaktera. Tijekom FUNERO Tel: 063 593 068, 064 492 47 18 cijele godine prodajem, Privatno pogrebno poduzeće Karan. Tel: 025/ 830 - 475 i 063/ 717 Prodajem sliku »Krizanteme sa svijećom« - 4888. - Subotica, Karađorđev put 2, 1990. autora Stipana Šabića (1928.-2003.), tehnika suhi pastel, dimenzije 67 x 47 cm, telefon (danonoćno): (024) 55-44-33 Prodajem staru kuću za rušenje, MZ uokvirena 85 x 65 cm. »Novo selo«. Plac 340 m2, - Horgoš, Borisa Kidriča 7, Molimo javiti se na telefon 024/ 550 - 163. Tel. 024/ 532 - 505. telefon (danonoćno): (024) 792-202 Prodaje se knjiga »Saga o Bunjevcima Dajem u zakup lijep poslovni prostor u Raspored sprovoda i umrlice na i Šokcima – Hrvatima i ne Hrvatima...« centru grada (35 četvornih metara) sastav- u subotičkim knjižarama »Danilo Kiš« i ljen iz dvije prostorije plus sanitarni čvor. Internetu: www.funero.co.yu »Plato« (institucijama prospektom i pre- Tel: 064/ 229 - 6773 dračunom). Vjerujte, dokumentirano i zani- e-mail: [email protected] mljivo Vama i pokoljenjima. Autor: Alojzije Poljaković, Ulica Bohinjska br. 3, Subotica. Prodajem veliku dvosobnu kuću u Mogućnost odloženog plaćanja Tel. 024/546 046 Đurđinu, Matka Vukovića 20. s nusprosto- rijom, uz asfaltiranu cestu, na ćošku. Čisto Izdajem apartmane na otoku Čiovu, pokraj vlasništvo. Legalizirana gradnja. Trogira. Pitati na telefon 064/ 239 - 0122, Tel: 063/ 716 - 1760 Tomica Crnković.

Besplatni mali oglasi uz kupon iz »Hrvatske riječi«

Štovani čitatelji našeg i vašeg tjednika,

I dalje nastavljamo s objavljivanjem rubrike malih oglasa u kojoj ćete moći objavljivati sve

ono što želite prodati, mijenjati, kupiti ili darovati. Jedini uvjet za objavu vašeg malog oglasa

je priloženi kupon koji ćemo objavljivati u svakom broju »Hrvatske riječi«.

Duljina malog oglasa ne smije prelaziti više od 30 riječi.

Uredništvo

SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica – Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti: - djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.225 din.) - studenti uz prikaz studentske legitimacije (koje se dobije na autobuskoj stanici) uživaju popust od 20% (povratna karta je 3.332din., a u jednom smjeru 1.960 din.) POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA IZRAVNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA SMJERA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS

50 27. srpnja 2007. korice 2+3.indd 3 24.7.2007 14:31:45 korice 1+4.indd 2 24.7.2007 14:32:32