Pristup Cjelovitom Tekstu Rada
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA Posebna izdanja Knjiga 19 Nakladnik: Hrvatski institut za povijest -Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod Za nakladnika: Stanko Andrić © Nakladnik i Autori radova u zborniku Recenzenti: Nikica Barić Ivica Miškulin Lektura: Marija Raguž Prijevod sažetaka: Mica Orban Kljajić Tehnički urednik: Domagoj Maratović Grafičkapriprema i oblikovanje: Krešendo, Osijek Tisak: Sveučilišna tiskara, Zagreb Naklada: 400 primjeraka ISBN 978-953-8102-12-7 CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 140914015. Izdavanje ove knjige novčano je pomoglo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Slike na koricama: Fotografije preuzete iz knjige: Frano Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu 1990.-1993., autori fotografija Darko Janković i dr. (Slavonski Brod: Posavska Hrvatska -Radio Brod-Publicum- Brodska kulturnabaština, 2006.) Detalj grafitima oslikanog zida na savskom keju u Slavonskom Brodu SLAVONSKI BROD I BRODSKO-POSAVSKAŽUPANIJA U DOMOVINSKOM RATU ZBORNIK RADOVA ZNANSTVENOG SKUPA ODRŽANOG U SLAVONSKOM BRODU 22. I 23. RUJNA 2016. UREDIO Miroslav Akmadža Slavonski Brod, svibanj 2018. Željka Križe Hrvatski rnernorijalno-dokurnentacijskicentar Dornovinskograta, Zagreb IZVJEŠTAVANJEHRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA NA SLAVONSKOBRODSKOM PODRUČJU OD OŽUJKA DO LISTOPADA 1992. U radu se prikazuje na koji su način odabrani hrvatski tiskani mediji (Večernji list i Vjesnik I Novi Vjesnik) izvještavali o stradanjima na slavonskobrodskome području u razdoblju od ožujka do listopada 1992., odnosno koliko su Slavonski Brod i njegova okolica bili zastupljeni u tisku i kolika im je pozornostpridavana. S obzirom na značaj i utjecaj medija u ratnim okolnostima, analizira se i diskurs, odnosno retorička sredstva kojima su se novinari služili pri izvještavanju. Ključne riječi: Domovinski rat, Brodsko Posavlje, Slavonski Brod, mediji, ratno izvještavanje Uvod U Slavonskom je Brodu dana 25. ožujka 1992. godine oglašena opća opa snost, koja je, bez prekida, potrajala sve do 7. listopada 1992. U tome su raz doblju srpske snage iz susjedne Bosne i Hercegovine, paralelno sa svojom operacijom osvajanja susjednoga Bosanskog Broda, grad neprestano gađale iz svihvrsta teškoga oružja, uz više stotina naleta zrakoplova. Ciljevi napa da bili su najčešće civilni objekti poput bolnice, škola, vrtića, tržnice, grad skihtrgova i ulica kao mjesta okupljanja, tako da je stradao velik broj civila, među kojima i djeca. U svim suvremenim ratovima uloga medija, odnosno ratnihizvjestitelja, ima veliki značaj. Ratniizvjestitelj može katkada utjecati na odabir sadržaja koji će objaviti, kao i na njegovu prezentaciju, odnosno kontekst u koji se određen događaj stavlja, pa tako onda i na oblikovanje stavova i percepciju javnosti o ratnim zbivanjima. Ratniizvjestitelji trebali bi u skladu s novinar skom etikom prenijetipravodobne i točne informacije javnosti, odnosno biti objektivni.1 Objektivno izvještavanje u pravilu bi trebalo biti lišeno emotivno sti te vijesti donositi bez komentiranja, izvrtanja ili oblikovanja formulacija, Da vid. R. Wilcox, Propaganda, the Press and the Conlict. The GulfWar and Kosovo (London, New York: Routledge, 2005), 24.; )osip Čerina, ,,Ratno izvještavanje u kontekstu suvremenih oružanih sukoba i novih medijskih tehnologija", Polemos 15 (Zagreb, 2012), 105. 417 SLAVONSKI BROD I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPAN[JA U DOMOVINSKOM RATU no u današnje je vrijeme sve više kritičara takvoga shvaćanja, koji ističu da je objektivnost kao standard teško dokučiva jer novinari u kriznim situacijama vlastitim opažanjem i vlastitom percepcijom „stvaraju više različitih stvamo sti" .2 U ratnim vremenima novinarstvo ima i zadatke podizanja borbenoga morala vlastite vojske, pridobivanja saveznika ili zavaravanja protivnika te osiguravanja potpore javnoga mnijenja. Medijsko izvještavanje u ratu mora odgovarati interesima državne vlasti i vojske, a prije svega valja osigurati da se izvještavanjem ne ugrožava sigurnost vlastitih vojnika. Posve objektivno izvještavanje u ratu nije moguće i zato što ga vojska i vlasti nastoje kontrolira ti.3 Izvještavanje iz ratom zahvaćene zemlje prije ili kasnije podliježe cenzuri.4 Krajem listopada 1991. godine donesena je u Hrvatskoj „Uredba o infor mativnoj djelatnosti za vrijeme ratnoga stanja ili u slučaju neposredne ugro ženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske", kojom su uređena pravila novinarskoga rada. Prema Uredbi, djelovanje sredstava priopćava nja u Hrvatskoj te rad domaćih i stranih novinara usklađuje i nadzire Infor mativni štab Republike Hrvatske, koji čine ministar informiranja, osobe koje imenuje Vlada i stručnjaci masovnoga komuniciranja, koje imenuje ministar informiranja, koji ujedno rukovodi radom Informativnog štaba. Novinari prema Uredbi mogu objavljivati informacije o oružanim snagama Republi ke Hrvatske i drugim pitanjima od posebnoga značenja za obranu zemlje samo ako dobiju odobrenje osobe zadužene za informiranje u zapovjedniš tvima, stožerima, jedinicama i ustanovama oružanih snaga. Za novinara koji bi objavio takve informacije bez dopuštenja nadležne osobe i time nanio težu štetu interesima obrane zemlje, Uredbom je propisana kazna zatvora do pet godina.5 Ministarstvo informiranja donijelo je detaljnu Uputu za provedbu Uredbe. U Uputi je, između ostaloga, bilo nabrojano kakve informacije nije dopušteno prikupljati niti objavljivati, ali i kakve kadrove pri snimanju tre ba izbjegavati. Prema Uputi, nije bilo dopušteno prikupljati niti objavljivati informacije o brojčanome stanju i organizaciji vojnih snaga, položaju vojnih postrojbi, naoružanju i količini streljiva, planovima ratnihoperacija te kre tanju vojnih transporta i opskrbi. Osim uobičajenoga upozorenja o zabrani 2 Vladimjr Barović, ,,Objektivnost, novinarska etika i izvještavanje u krizrum situacijama", Medijske studije 2 2011, br. 3-4: 121. 3 Michael Kunczik, ,,Istraživačko novinarstvo i ratno izvještavanje: Embedded Joumalism" u: Mla den Milosavljević, Gordana Vilović, Michael Kunczik, Istraživačko novinarstvo (Sarajevo: Friedri ch-Ebert-Stiftung, 2009), 83-86. 4 Marina Mučalo, ,,Novinarstvo u ratnjm uvjetima", Politička misao, vol. XXXVI, (Zagreb, 1999), 120. 5 „Uredba o infomativnoj djelatnosti za vrijeme ratnoga stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske", br. Dokumenta 1553, Narodne Novine 57, 4. XI. 1991. 418 Željka Križe· IZVJEŠTAVANJEHRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA .. snimanja kadrova koji definiraju borbene položaje, Uputa je nalagala i da se u cilju očuvanja ljudskoga digniteta izbjegava snimanje teško ranjenih i poginulih.6 Potreba zakonskoga reguliranja načina rada ratnih novinskih iz vjestitelja samo potvrđuje koliko je ta djelatnost bitna u kontekstu očuvanja nacionalnih interesa i nacionalne sigurnosti u ratnome stanju. Cilj je rada, u kontekstu teorije i prakse ratnoga izvještavanja te povije snih okolnosti, prikazati na koji su način i u kolikoj mjeri odabrani relevantni hrvatski tiskani mediji izvještavali o stradanjima na području Slavonskoga Broda u zadanome vremenskom okviru, odnosno koliko su Slavonski Brod i njegova okolica bili zastupljeni u tisku i kolika im je pozornost pridava na. U radu se analiziraju tekstovi iz Večernjeg lista i Vjesnika, odnosno Novog Vjesnika, dnevnih listova koji su bili jednako zastupljeni na području cijele države, kako bi se ustvrdilo kolika je bila zastupljenost slavonskobrodskoga područja u tisku na državnoj razini, odnosno koliki su interes pobuđivale teme vezane uz ratnastradanja u Slavonskome Brodu upravo u tiskovinama koje nemaju izraženiji regionalni karakter. Oba su lista imala dopisnike sa slavonskobrodskoga područja. Večernji list imao je i regionalno izdanje koje, iz navedenih razloga, za potrebe ovoga rada nije korištena. Uz temeljnu ulogu izvještavanja, odnosno informiranja, u ratnim je uvjetima kod medija nezaobilazna i njihova uloga u senzibiliziranjujavno sti. U radu se stoga analizirai novinski diskurs, odnosno retorička sredstva kojima su se novinari služili u svojim izvještajima o ratnim događanjima na slavonskobrodskom području, odnosno u samome gradu Slavonskom Bro du i okolnim naseljima. Iz odabranoga su tiska, zbog opsežnosti materijala za potrebe rada, izabrani tekstovi objavljivani vezano uz događaje koji su snažnije obilježili ovo razdoblje, kao i članci u kojima se donosi pregled ili analiza događanja na slavonskobrodskome području. U radu se na temelju pisanja novinara i sadržaja novinskih članaka ne donose faktografski za ključci o pojedinim događajima i procesima, već isključivo o načinu na koji su oni interpretirani i prezentirani javnosti. Kratki pregled ratnih zbivanja na slavonskobrodskom području od ljeta 1991. do ožujka 1992. godine Početkom otvorene velikosrpske agresije na Hrvatsku u ljeto 1991. te brzim napredovanjem oružanih snaga pobunjenih Srba i Jugoslavenske na rodne armija (dalje JNA) na području zapadne Slavonije u kolovozu 1991., 6 Marina Mučalo, ,,Novinarstvo u ratnjm uvjetima", Politička misao, vol. XXXVI (Zagreb, 1999), 129. 419 SLAVONSKI BROD I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA U DOMOVINSKOM RATU Željka Križe IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA. brodsko-posavsko područjei ostatak Slavonije našli su se u poluokruženju.7 cija hrvatskih snaga u Slavoniji.15 Uz to, 28. kolovoza, nakon dojave iz Bosne Na pakračkome su područjupobunjeni Srbi 12. kolovoza proglasili osniva i Hercegovine, hrvatske policijske i vojne