Nikola Anić DUBROVNIK U DRUGOM SVJETSKOM RATU -I

Total Page:16

File Type:pdf, Size:1020Kb

Nikola Anić DUBROVNIK U DRUGOM SVJETSKOM RATU -I NIKOLA ANIĆ DUBROVNIK U DRUGOM SVJETSKOM RATU (1941. 1945.) OD OKUPACIJE DO OSLOBOĐENJA Knjiga I. Nakladnik Udruga antifaista Dubrovnik Biblioteka Da se ne zaboravi Recenzenti prof. dr. sc. Mladenko Colić dr. sc. Petar Damjanović prof. dr. sc. Ivo Goldstein Ivica Kukoč, bivi general - pukovnik Urednik, lektor i korektor dr. sc. Nikola Tolja Prijevod Kate Bagoje, prof. Naslovnica Frano Krinić: Borac na strai Spomenik na Trgu oruja u Dubrovniku posvećen palim antifaističkim borcima. (Vandalski je sruen 1992.) Kompjutorska obrada i tisak Tiskara Alfa-2, Dubrovnik Naklada 300 primjeraka ISBN 978-953-57640-1-4 NIKOLA ANIĆ DUBROVNIK U DRUGOM SVJETSKOM RATU (1941. 1945.) OD OKUPACIJE DO OSLOBOĐENJA Knjiga I. Dubrovnik, 2013. CIP Katalogizacija u publikaciji Znanstvena knjinica Dubrovnik UDK 94(497.5 Dubrovnik)1941/1945 ANIĆ, Nikola Dubrovnik u Drugom svjetskom ratu : (1941.-1945.) / Nikola Anić. Dubrovnik : Udruga antifaista, 2013- . - sv. : ilustr. ; 30 cm. (Biblioteka Da se ne zaboravi) ISBN 978-953-57640-0-7 (cjelina) Knj. 1 : Od okupacije do oslobođenja / <prijevod <saetka> Kate Bagoje>. 2013. 288 str. Bibliogra� ja : str. 170-171 ; bibliografske biljeke uz tekst. Summary. Kazalo. ISBN 978-953-57640-1-4 530514087 530514088 RIJEČ UREDNIKA eko je i nezahvalno za tisak prirediti rukopis i biti urednikom knjige umrlog autora. Isklju- Tčivo radi toga jer urednički posao zahtijeva tijesnu suradnju s autorom. To, dakako, podra- zumijeva da autor prihvati (ili ne prihvati) urednikove sugestije pri oblikovanju knjige. U slu- čaju umrlog autora urednik osobno preuzima svu brigu i odgovornost za preoblikovanje rukopisa u buduću knjigu. Prihvaćajući se ovoga posla, od nakladnika sam preuzeo na CD-u snimljen rukopis i po- priličan sveanj preslikanih priloga i fotogra� ja. U odnosu na prateće sadraje tekst je bio nekompletiran (nije bilo nikakvih dodataka, pa čak ni popisa izvora i literature). Tekst je bio tiskan pisaćim strojem, dakle bez mogućnosti uporabe različite vrste i kvalitete slova (kako to danas omogućava kompjutorska obrada teksta), osim to su neka osobna imena i pojedini kraći dijelovi teksta koje je autor elio naglasiti bili podcrtani. Sam po sebi tekst je bio na- bijen, vizualno jednobrazan, neprozračen, stilski nekorektan, nagomilan brojevima i osobnim imenima, neadekvatno označen kroz poglavlja i potpoglavlja itd. Da bi od takva rukopisa nastala kvalitetna knjiga, morao sam poduzeti sljedeće uredničke, lektorske i korektorske intervencije (budući da sam se prihvatio ne samo uredničkih, nego također lektorskih i ko- rektorslih poslova): 1. Budući da mi je to kompjutorska obrada teksta omogućavala, izvrio sam vizualizaciju i označavanje poglavlja i potpoglavlja onako kako to zahtijeva znanstveno tivo, to pred- stavljena građa i način njezine obrade po svojoj naravi i jest. Istovremeno sam vrio vizu- alno prozračivanje teksta koji je, kako rekoh, bio zbijen i nagomilan. Nazive četiriju glava knjige (kako ih je autor de� nirao) nisam mijenjao, ali sam bio primoran intervenirati u je- zičnu formulaciju nekih poglavlja i potpoglavlja (naslova i podnaslova) kako ih je autor bio označio. Negdje je bila potrebna samo jezična preinaka, dok je naslove manjeg broja po- glavlja i potpoglavlja trebalo preformulirati jer nisu korespondirali s tekstom koji je slijedio. (Naprimjer jedno poglavlje bilo je naslovljeno: Neto o Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS), to je sasvim neodređeno i općenito, a u tekstu se konkretno govori o raskolu u dubrovač- kom HSS-u na kom okupacije Grada 1941, tj. o tomu kako se većina dubrovačkog rukovod- stva HSS-a sta vila u slubu okupatora, dok je manjina (zajedno s većinom običnog članstva) pristupila NOP-u. Da bi naslov korespondirao s tekstom, preformulirao sam u: Odnos Hr- vatske seljačke stranke prema okupatorima i NOP-u. Iz istih razloga izmijenio sam naslov knjige. Autor ju je bio naslovio kao OKUPACIJA I RATNI ZLOČINI. Međutim od četiri glave rukopisa konkretno o okupaciji i ratnim zločinima govori se samo u dvije (u drugoj i trećoj), dok je četvrta glava naslovljena Oslobođenje Dubrovnika 18. listopada 1944., to se ne spominje u ranije predočenu naslovu. Rukopis, dodue, preteno govori o okupaciji i ratnim zločinima, ali i o oslobođenju Dubrovnika, pa sam zato naslov preimenovao u: OD OKUPACIJE DO OSLOBOĐENJA, s tim da su ratni zločini, dakako, podvedeni pod po- jam okupacije. Uvjeren sam, da je bio iv, da bi autor ove moje intervencije, bez zadrke, prihvatio. 5 2. Najvie intervencija morao sam izvriti oko lekture teksta. Nije se to značajnije odnosilo na fo- netsku, morfoloku i pravopisnu, nego na sintaktičku i stilsku korekciju autorova izričaja. U malo kojoj rečenici da nije trebalo izvriti drugačiji razmjetaj i poredak riječi, a trebalo je izbaciti na stotine suvinih. One su opterećivale i razvodnjavale tekst, a bile su bespotrebne jer se i bez njih (iz konteksta) sve moglo dobro razumjeti. Moglo bi se, bez ikakve dvojbe, kazati da je autorov rukopis dokraja stilski i jezično preuređen u skladu s normama hrvatskoga standardnog jezika. Moram reći i naglasiti da tim postupkom, kao i svim ostalim intervencijama koje sam vrio ure- đujući ovu knjigu, nisam niti u najmanjoj pojedinosti mijenjao sadraj nu osnovu teksta kako ga je autor u rukopisu razvijao. Da budem slikovit, nisam stajao iznad, nego iza teksta. U mislima sam posjeo uz mrtva autora. On je kazivao građu, a ja sam ju gramatički, pravopisno i stilski oblikovao u izričaj kakav je čitateljstvu ponuđen. Također sam uvjeren da bi i te moje interven- cije autor s odobravanjem prihvatio, da je bio u mogućnosti. Koliko sam potivao autora, najbo- lje se vidi iz činjenice to se u pojedinim dijelovima teksta često ponavljao (to će čitatelji zapa- ziti), ali te dijelove nisam izbacivao. Da je autor iv, kao urednik od njega bih bio to zahtijevao. 3. Ranije sam napomenuo kako je tekst, zapravo, nepresuan konglomerat nazivlja, osobnih ime- na i statističkih podataka. To je ono to tekstu osigurava posebnost i snana informacijska obi- ljeja, u čemu je i sadrana njegova najveća vrijednost. Međutim su svi ti podaci, sva ta imena, svi ti brojevi bili utopljni u jednolično oblikovani tekst, pa nisu bili dovoljno uočljivi niti su na sebe upozoravali. Nisam elio da to tako ostane; nisam elio da se na istoj vizualnoj razini po- javljuju naprimjer imena okupatorâ i njihovih slugu s imenima onih koji su bili njihove rtve. Zato sam imena svih onih koje je autor označio pripadnicima okupatorâ i njihovih pomagača, bez obzira jesu li vrili ratne zločine, tj. svih onih koji su se milju i djelom bili stavili na stranu neprijatelja otisnuo masnijim (bold) slovima, dok sam imena rtava faističkog terora tiskao kurzivom (italicom). Nisam ih dakle ni u formalnom (vizualnom) pogledu ostavio na istoj ra- zini jer ni u moralno-etičkom pogledu nisu bili na istoj razini niti je autor prema njima ispoljvao jednak emocionalni odnos. Tako će čitatelj, i bez čitanja, odmah vizualno razabrati tko su bili zlikovci i njihovi pomagači, a tko njihove rtve. (Ne mijenja na stvari to to će neki protivnici antifaizma i rehabilitatori zločinaca i njihovih pomagača različito gledati na izbor vrste slova i to će ih, vjerojatno, obrnuti.) Ostalo je vrlo malo osobnih imena koja su otisnuta standardnim slovima kao i ostali tekst. To su oni pojedinci koji nisu bili ni zlikovci ni njihove rtve, nego je riječ o svjedocima i sličnim pojedincima koji se u knjizi spominju, uz vrlo beznačajan broj onih za koje se iz teksta nije moglo razabrati kojoj strani su pripadali, zatim onih koji su bili domobra- ni pa su prebjegli partizanima ili onih koji su pripadali vojsci NDH, ali nisu bili umijeani u zlo- čine, pa se nisu osjetili ugroenim i nepoeljnim ostati u Gradu, nakon to je njihova vojska po- bjegla. (Masnijim slovima također su otisnuti neki brojčani podaci koje je potrebno brzo uočiti.) 4. Vjerojatno radi toga to je bio ograničavan tehničkim nemogućnostima, autor je dvjestoti- njak biljeaka koje su bile brojčano označene u tekstu stavljao na kraj svake pojedine glave, umjesto nadno stranice na kojoj se numeracija nalazi, uvijek počinjući prvim rednim brojem. To je neprikladno, nije uobičajeno i oteava praćenje teksta. Zato sam tekst svake biljeke vratio nadno stranice na kojoj se numeracija biljeke nalazi, dajući ih u kontinuitetu i ne odvajajući ih prema glavama rukopisa (sada knjige). 5. Kad je riječ o uz rukopis priloenim preslikama fotogra� ja i arhivskih priloga, autor je na jed- nomu mjestu predlagao da se preslike fotogra� ja ubace u pripadajući tekst (ali sam to nije oba- vio), dok je na drugomu mjestu ostavio mogućnost da se i fotogra� je i arhivski prilozi istaknu na kraju knjige. Kad se radilo o preslikama fotogra� ja, ova druga mogućnost učinila se nepri- kladnom, pa sam obavio jo jedno čitanje kako bih razmjestio preslike fotogra� ja, onako kako tekst zahtijeva. Autor nije inzistirao ba na toliku broju preslika fotogra� ja i arhivskih 6 dokumenata, pa je u pismu nakladniku od 18. studenoga 2004. naglasio: Moda bi jo trebao nekih dokumenata i slika, pogledajte i ako ih nađete, stavite gdje im je mjesto. Sukladno tomu povećao sam broj preslika fotogra� ja, najprije onih antifaista i boraca za slobodu koji su po- bijeni od strane okupatorâ, a čija se imena spominju u knjizi onih čija su imena u nazivima ulica, ustanova i poduzeća ukinule (!) nove gradske vlasti nakon 1990. godine. elio sam da ih se jo jednom ugleda, da se ovjekovječe i na stranicama ove knjige. Nakladnik mi nije dostavio nikakve nove arhivske dokumente, pa sam uvrstio samo autorove. Kako će čitatelji zapaziti, s obzirom na svoje podrijetlo, jedan broj priloga napisan je srpskim jezikom; u dva se čak pojav- ljuje ćirilično pismo. Tu nisam radio nikakve intervencije niti sam za to bio pozvan ostalo je sve onako kako je autor predvidio. Mislim da ta okolnost neće ometati razumijevanje onoga o čemu se u takvim prilozima govori. Treba isto tako napomenuti, to će čitatelji također uočiti, da su neke preslike nedovoljno čitljive, ali to nije moglo biti razlogom da ih ne uvrstim zajedno s ostalima jer je autor tako predvidio, i jer se u tekstu autor na njih poziva.
Recommended publications
  • Primorski Uporniki, Vojaki in Obvešĉevalci
    1 Marijan F. Kranjc, generalmajor v pokoju Primorski uporniki, vojaki in obvešĉevalci (Projekt elektronske knjige) www.vojastvo-military.si Ljubljana 2016 2 Vsebina: - Namesto uvoda ……………………………………………….. 3 - Janko Stibiel - Vukasoviĉ, dobrovoljec, polkovnik VKJ ….. 4 - Karel Schafer, kontraadmiral AOV ……………………… 19 - Dr. Ivan Ples, dobrovoljec in kapetan VKJ, partizan …… 21 - Cecilj Josipović Urban, dobrovoljec VKJ in RA ………… 25 - Stanislav Rapotec, britanski kapetan, obvešĉevalec, slikar 30 - Ivan Gašperĉiĉ, primorski upornik, »ĉrni brat« ……….. 56 - Viktor Andrejka, polkovnik in vodja ObC VKJ ………… 70 - Viktor Bobek, komunist, tigrovec, obvešĉevalec-dvojnik …77 - Joţef Gabršĉek, orjunaš, tigrovec, obvešĉevalec-dvojnik … 83 - Danilo Zelen, vojaški vodja TIGR-a, obvešĉevalec ………. 130 - Tone Batagelj, dobrovoljec VKJ, obvešĉevalec, pesnik … 156 - Joţe Srebrniĉ, komunist, partizan, agent Kominterne …. 167 - Ivan Manfreda - Jaka, prvoborec-partizan, kapetan JA.. 198 - Janko Premrlj - Vojko, partizan in narodni heroj ……… 214 - Leopoldina Mekina, sekretarka KPS, vosovka …………. 222 - Dr. Vladimir Kante, policijski inšpektor in vosovec ……. 231 - Dr. Joţef Korošak – pater Bruno, boţji bojevnik ………. 252 3 Namesto uvoda Ĉeprav sem po lokalni pripadnosti Prlek, sem kot pripadnik Varnostne sluţbe JLA v obdobju 1970–1987 najveĉ ĉasa preţivel na Primorskem, seveda v protiobvešĉevani zašĉiti pripadnikov in objektov JLA pred »napadi« italijanske vojaške obvešĉevalne sluţbe, delno pa tudi ameriške. Zato sem tudi spoznal številne usode primorskih ljudi, predvsem upornikov, dobrovoljcev, vojakov in obvešĉevalcev. Zapise o njih sem objavljal na svoji domeni www.vojastvo-military.si v daljšem ĉasovnem obdobju. Dobil sem namig, da bi jih bilo vredno objaviti na enem mestu. Odloĉil sem se za elektronsko knjigo, saj sem na podoben naĉin objavil tudi svojo prvo knjigo Balkanski vojaški poligon. Pravzaprav predstavljam nekaj izbranih primorskih junakov, pa tudi Prleka – »boţjega bojevnika«, ki je pokopan na Sveti Gori.
    [Show full text]
  • Lie Australian Slovenian Review
    lie Australian Slovenian Review Autumn 1995 Volume 2 Issue 2 Inside Why Relations between Italy and Slovenia are Strained Rapotec the Could Slovenia lose it's precious 42km of coastline? Artist Part II A frosty atmosphere has been evident in European • The Italians have, despite their small number, a diplomatic circles lately, particularly between the Italians guaranteed seat in the National Assembly of the and the Slovenians. There has been much coveragein Republic of Slovenia and in local assembles and Slovenian and our local ethnic media, and much municipalities. The Italians choose from among their discussion amongst our older generation about the number at special elections, at the same time voting mi deteriorating relations between these two neighbouring for representatives of political parties who may also countries. be members of the Italian minority. What is the story behind this saga ? Its origins go back in • They have a right to use their native language in history to before the First World War and involve the public administration and judicial bodies, and they Italian and Slovenian ethnic minorities living in each have the right to education in Italian. They have their country and how the respective governments are treating own state funded nursery, primary and secondary them. schools conducted in Italian. The curricula ofthese schools differ from those of ordinary schools in that What is irritating Slovenia is that Italy is forcingthese they pay special attention to the culture history and bilateral issues onto the multilateral arena, blocking geography of their native country in order to maintain Slovenia's entry into the European Union until they are their ethnic identity.
    [Show full text]
  • I Cetnici Di Draža Mihailović1
    «Qualestoria» n. 2, dicembre 2015 La strategia dell’ambiguità: i cetnici di Draža Mihailović1 di Marco Cuzzi Abstract ‒ The Chetniks of Draža Mihailović: the strategy of ambiguity The history of the Chetniks of Draža Mihailović is one of the most controversial episodes of the Second World War. Born as a resistance movement after the surrender of the Royal Yugoslav Army to the troops of the Axis, the Chetniks of Mihailović were characterized by a great Serbian nationalism, monarchist positions and strong anti-communism. It was the anti-communism to push the Chetniks to consider Tito’s partisans as the main enemy to be eliminated. After the annihilation of partisans, the Chetniks would have turned their force against the occupier with the help of the Anglo-American Allies. So it was that the Chetnik movement concluded temporary collaborations with the Italian and German occupying armies, to enable them to defeat the followers of Tito. General Draža Mihailović was therefore accused of collaborating, an accusation that he would reject until the process in 1946. Of course, if we can’t talk of a planned and ideological collaboration, for sure we can say that the Chetnik movement made of ambiguity (with the occupiers, the quisling forces, the partisans and the allies) its main strategy. Key words: Serbia, Chetniks, Draža Mihailović, collaborations, resistances Parole chiave: Serbia, cetnici, Draža Mihailović, collaborazionismi, resistenze Il 18 aprile 1941, con la resa del Regio esercito jugoslavo alle truppe d’invasione dell’Asse, aveva termine la secolare storia dei cetnici2 e iniziava una seconda fase, assai più complessa. Ai cetnici tradizionali, membri dell’associazione dei reduci delle guerre precedenti e guidati dal vojvoda (duca, condottiero) Konstantin «Kosta» Milovanović 1 Il presente lavoro non ha la pretesa di essere esaustivo.
    [Show full text]
  • Stanislav Rapotec Awarded The
    Leta 1989 je od britanske kraljice prejel najvišje priznanje za dosežke na umetniškem področju, Red Avstralije. Stanislav Ivan Rapotec Artist and Patriot Gabor Gergely, GCSJ Stanislav Rapotec is considered in Australia as one of its great painters. Many of his paintings have religious motifs rendered in a modern (post-expressionist style). Certainly, one of his most significant painting hangs in Sistine Chapel section on modern arts, on the wall directly underneath the wall of the main chapel on which Michelangelo painted The Last Judgement. Several of Rappy's works, owned by Bojan and Vida Rbnikar burned in the 1991 Oakland Firestorm. Space below is reserved for some of his main works when pictures become available. Stanislav Ivan Rapotec, "Rappy", was born in Trieste in 1911 when it was still part of the Austro-Hungarian Empire and moved with his family in 1918 to Ljubljana, capital of Slovenia, part of the newly created Yugoslavia. After eight years of university studies and involvement in university politics and military training as a reserve officer, he began his career with the National Bank of Yugoslavia in Split where he continued to develop his skill as an artist and to explore galleries, museums and cathedrals. He was a keen student of ritual in all its forms. In 1941 Rappy was called to serve in the army and soon, after its collapse, he was taken prisoner but immediately escaped and joined a resistance group. In June of that year he was entrusted with establishing a link between the Resistance and the Royal Yugoslav government-in-exile in Jerusalem and Cairo.
    [Show full text]
  • Pier Luigi Guiducci Extracts From
    Pier Luigi Guiducci extracts from: - Did Jesus of Nazareth exist? - Your father and I have been serching for you - Witnesses? Peter and Paul in Rome - In time of trial - For the faith, for the brothers - Dossier Stepinac Pier Luigi Guiducci extracts from: - Did Jesus of Nazareth exist? - Your father and I have been serching for you - Witnesses? Peter and Paul in Rome - In time of trial - For the faith, for the brothers - Dossier Stepinac Pier Luigi Guiducci extracts from: - Did Jesus of Nazareth exist? - Your father and I have been serching for you - Witnesses? Peter and Paul in Rome - In time of trial - For the faith, for the brothers - Dossier Stepinac © 2018 Gruppo Albatros Il Filo S.r.l., Roma [email protected] Distribuzione per le librerie Messaggerie Libri Spa Professor Pier Luigi Guiducci teaches Church History at the Diocesan Centre of Theology for the Laity (Pontifical Lateran University) and other universities. He is popular in Italy and abroad for his books (over 100), his monographs, his lectures and his consultations (Czech Republic, Spain, Croatia, Germany et al). Pier Luigi Guiducci often takes part to TV and radio shows as well (RAI World, TV 2000). He has received a lot of recognition in different countries for his scientific work, which started 45 years ago. ANCIENT CHURCH HISTORY NOTEBOOKS DID JESUS OF NAZARETH EXIST? Research, non-Christian sources, comparisons SUMMARY NOTES Jesus of Nazareth’s Story In the first years of Christianity, nobody cared about Jesus of Nazareth but his disciples. The reasons are quite obvious. Judea was a prefecture of Roman Syria, which included, apart from Judea, Galilee, Samaria and Idumea.
    [Show full text]
  • Primorski Uporniki, Vojaki in Obveščevalci
    1 Marijan F. Kranjc, generalmajor v pokoju Primorski uporniki, vojaki in obveščevalci (Projekt elektronske knjige) www.vojastvo-military.si Ljubljana 2016 2 Vsebina: - Namesto uvoda ……………………………………………….. 3 - Janko Stibiel - Vukasovič, dobrovoljec, polkovnik VKJ ….. 4 - Karel Schafer, kontraadmiral AOV ……………………… 19 - Dr. Ivan Ples, dobrovoljec in kapetan VKJ, partizan …… 21 - Cecilj Josipović Urban, dobrovoljec VKJ in RA ………… 25 - Stanislav Rapotec, britanski kapetan, obveščevalec, slikar 30 - Ivan Gašperčič, primorski upornik, »črni brat« ……….. 56 - Viktor Andrejka, polkovnik in vodja ObC VKJ ………… 70 - Viktor Bobek, komunist, tigrovec, obveščevalec-dvojnik …77 - Jožef Gabršček, orjunaš, tigrovec, obveščevalec-dvojnik … 83 - Danilo Zelen, vojaški vodja TIGR-a, obveščevalec ………. 130 - Tone Batagelj, dobrovoljec VKJ, obveščevalec, pesnik … 156 - Jože Srebrnič, komunist, partizan, agent Kominterne …. 167 - Ivan Manfreda - Jaka, prvoborec-partizan, kapetan JA.. 198 - Janko Premrl - Vojko, partizan in narodni heroj ……… 214 - Leopoldina Mekina, sekretarka KPS, vosovka …………. 222 - Dr. Vladimir Kante, policijski inšpektor in vosovec ……. 231 - Dr. Jožef Korošak – pater Bruno, božji bojevnik ………. 252 3 Namesto uvoda Čeprav sem po lokalni pripadnosti Prlek, sem kot pripadnik Varnostne službe JLA v obdobju 1970–1987 največ časa preživel na Primorskem, seveda v protiobveščevani zaščiti pripadnikov in objektov JLA pred »napadi« italijanske vojaške obveščevalne službe, delno pa tudi ameriške. Zato sem tudi spoznal številne usode primorskih ljudi, predvsem upornikov, dobrovoljcev, vojakov in obveščevalcev. Zapise o njih sem objavljal na svoji domeni www.vojastvo-military.si v daljšem časovnem obdobju. Dobil sem namig, da bi jih bilo vredno objaviti na enem mestu. Odločil sem se za elektronsko knjigo, saj sem na podoben način objavil tudi svojo prvo knjigo Balkanski vojaški poligon. Pravzaprav predstavljam nekaj izbranih primorskih junakov, pa tudi Prleka – »božjega bojevnika«, ki je pokopan na Sveti Gori.
    [Show full text]
  • Art Association of Australia and New Zealand Annual Conference
    Art Association of Australia and New Zealand Annual Conference Nov 2009 26-28 The Australian National University Reason 29: Duck! Kimberley spear points were prized possessions. Made from glass, stone or ceramics, they show the ingenuity and resourcefulness of Indigenous Australians in adapting and recycling materials. How many more reasons do you need to visit? .com.au couchcreative 6768 Free general admission. Open 9 am – 5 pm daily (closed Christmas Day) Lawson Crescent Acton Peninsula Canberra. Freecall 1800 026 132 www.nma.gov.au The National Museum of Australia is an Australian Government Agency Glass point from the Kimberley region, Western Australia NMA 6768_FA_Spear_A4.indd 1 27/10/09 12:40:06 PM Art Association of Australia and New Zealand Annual Conference Nov 2009 26-28 The Australian National University Conference Convenors The annual AAANZ conference for 2009 is jointly organised by representatives of various sections of The Australian National University's ANU College of Arts and Social Sciences: Professor Howard Morphy Research School of Humanities Gordon Bull ANU School of Art Dr Elisabeth Findlay School of Humanities Celia Roach ANU School of Art Dr Rebecca Elliott School of Humanities Conference Website www.aaanz.info Hosts The information contained in this publication was correct at the time of printing. The conference organisers bear no responsibilities for withdrawn or altered papers. The views expressed within this publication are those of the authors and not the conference organisers. WELCOME on behalf of the ANU College of Arts and Social Sciences at The Australian National University (ANU), I would like to welcome you to the Art Association of Australia and New Zealand (AAANZ) Annual Conference for 2009.
    [Show full text]
  • Jugonacionalisti Na Otoku Korčuli
    JUGONACIONALISTI NA OTOKU KORČULI Tonko BARČOT UDK 949.75"1939/1945" o. Korčula Vela Luka (o. Korčula) Pregledni rad Primljeno: 31. XII. 2006. U prilogu autor daje prikaz jugonacionalističke grupacije, tj. onog političkog bloka koji se zauzimao za ideje centralizirane i unitarne monarhije na otoku Korčuli. Obuhvaćeno je razdoblje od 1921. i pripojenja otoka Korčule Kraljevini SHS do svršetka ratnih sukoba na Korčuli 1944. Posebna je pozornost usmjerena na zbivanja u Drugom svjetskom ratu, kada se korčulanski jugonacionalisti svojom pasivnom politikom pozicioniraju između talijanske aneksijske vlasti i Narodnooslobodilačkog pokreta. Detaljno je obrađen suodnos između ovih «blokova». Analizira se i povremeno odstupanje od politike nekonfrontiranja, odnosno suradnju s četničkim pokretom. Svraćena je pozornost i na položaj i aktivnost jugonacionalista u zbjegu, u El Shattu (1944.–46.). Na temelju literature, arhivskih dokumenata, ali i usmenog kazivanja1, ukazuje se na čimbenike i okolnosti koji su doprinijeli minoriziranju utjecaja i snage jugonacionalista, te njihovom konačnom nestajanju s političke i javne scene. Ključne riječi: jugonacionalisti, otok Korčula, Kraljevina Jugoslavija, Drugi svjetski rat, četnički pokret, talijanske aneksijske vlasti, Narodnooslobodilački pokret, El Shatt. 1. U STAROJ JUGOSLAVIJI Na političkoj sceni Korčule, pripojenjem ovoga otoka Kraljevini SHS 1921., podijelile su se dvije osnovne struje. Jednu su tvorili protivnici, a drugu zagovaratelji unitarizma, centralizma i monarhizma. Prvi će se okupiti oko nauka braće Radić i Hrvatske republikanske seljačke stranke, a drugi oko ideologije Svetozara Pribićevića i 1 Ne postoje djela koja se isključivo bave ovom tematikom. O jugonacionalistima grada Korčule najviše je pisao Zvonko LETICA (radovi: “Grad Korčula od 1900. do 1941.”, “Pod drugom talijanskom okupacijom”, “Misija Henna”). Dokumentima i većini literature bio je potreban kritički pristup zbog njihova nerijetko tendencioznog sadržaja.
    [Show full text]
  • Ariergarda Awangardy Refleksje Na Okoliczność Stuletniej Rocznicy Między­Wojnia
    POZNAŃSKIE TOWARZYSTWO PRZYJACIÓŁ NAUK UNIWERSYTET IM. ADAMA MICKIEWICZA W POZNANIU Poznańskie Studia Slawistyczne nr 18/2020 Ariergarda awangardy Refleksje na okoliczność stuletniej rocznicy między wojnia Poznań 2020 Poznańskie Studia Slawistyczne (półrocznik) nr 18/2020 Rada Naukowa Tatjana Bečanović (Nikšić, Montenegro), Reinhard Ibler (Giessen, Germany), Katica Ivanković (Zagreb, Croatia), Sanjin Kodrić (Sarajevo, Bosna and Herzegovina), Zvonko Kovač (Zagreb, Croatia), Georges Mink (Paris, France / Warsaw, Poland), Izabela Lis-Wielgosz (Poznań, Poland), Cvijeta Pavlović (Zagreb, Croatia), Tanja Popović (Belgrade, Serbia), Kleo Protohristova (Plovdiv, Bulgaria), Andrej N. Sobolev (St. Petersburg, Russia / Marburg, Germany), Lidija Stojanovik’ (Skopje, Macedonia), Zheng Tiwu (Shanghai, China), Bogusław Zieliński (Poznań, Poland) Kolegium redakcyjne Magdalena Baer (administrator baz danych), Urszula Kowalska-Nadolna (sekretarz redakcji), Marzanna Kuczyńska (zastępca redaktor naczelnej), Krystyna Pieniążek-Marković (redaktor naczelna) Redakcja tematyczna Anna Maria Skibska, Krystyna Pieniążek-Marković Redakcja językowa Maya Ivanova (język bułgarski), Karen Kuhn (język angielski), Ninoslav Radaković (język chorwacki), Ana Samardžić (język serbski), Anna Maria Skibska (język angielski), Anastasiia Yaremchuk (język ukraiński) Korekta Marta Andrzejak Projekt okładki Dragan Marković Wydawca Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu Poznańskie Towarzystwo Przyjaciół Nauk Adres ul. Fredry 10, 61-701 Poznań e-mail: [email protected]
    [Show full text]
  • Za Novejšo Zgodovino 2 Prispevki Za Novejšo Zgodovino
    Ocene in poročila 249 57 2 (2017) 57 2 (2017) PRISPEVKI ZA NOVEJŠO ZGODOVINO 2 PRISPEVKI ZA NOVEJŠO ZGODOVINO UDC 94(497.4)″18/19″ UDK ISSN 0353-0329 INŠTITUT ZA NOVEJŠO ZGODOVINO INŠTITUT ZA NOVEJŠO ZGODOVINO PRISPEVKI ZA NOVEJŠO ZGODOVINO Letnik LVII Ljubljana 2017 Številka 2 PRISPEVKI ZA NOVEJŠO ZGODOVINO UDC 94(497.4) "18/19 " UDK ISSN 0353-0329 Uredniški odbor/Editorial board: dr. Jure Gašparič (glavni urednik/editor-in-chief), dr. Zdenko Čepič, dr. Filip Čuček, dr. Damijan Guštin, dr. Ľuboš Kačirek, dr. Martin Moll, dr. Andrej Pančur, dr. Zdenko Radelić, dr. Andreas Schulz, dr. Mojca Šorn, dr. Marko Zajc Lektura/Reading: dr. Andreja Perić Jezernik Prevodi/Translations: Studio S.U.R. in Translat d.o.o. Bibliografska obdelava/Bibliographic data processing: Igor Zemljič Izdajatelj/Published by: Inštitut za novejšo zgodovino/Institute of Contemporary History, Kongresni trg 1, SI-1000 Ljubljana, tel. (386) 01 200 31 20, fax (386) 01 200 31 60, e-mail: [email protected] Sofinancer/Financially supported by: Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije/ Slovenian Research Agency Računalniški prelom/Typesetting: Barbara Bogataj Kokalj Tisk/Printed by: Medium d.o.o. Cena/Price: 15,00 EUR Zamenjave/Exchange: Inštitut za novejšo zgodovino/Institute of Contemporary History, Kongresni trg 1, SI-1000 Ljubljana Prispevki za novejšo zgodovino so indeksirani v/are indexed in: Scopus, ERIH Plus, Historical Abstract, ABC-CLIO, PubMed, CEEOL, Ulrich‘s Periodicals Directory Številka vpisa v razvid medijev: 720 Za znanstveno korektnost člankov odgovarjajo avtorji/ The publisher assumes no responsibility for statements made by authors 3 Vsebina Razprave - Articles Goranka Kreačič, Mož od Soče: portret dr.
    [Show full text]
  • The Slav Avant-Garde in Australian Art
    POZNAŃSKIE STUDIA SLAWISTYCZNE PSS NR 18/2020 ISSN 2084-3011 DOI: 10.14746/pss. 2020.18.2 Data przesłania tekstu do redakcji: 18.11.2019 Zoja Bojić Data przyjęcia tekstu do druku: 10.01.2020 The Institute for the Literature and the Arts, Belgrade [email protected] ORCID: 0000-0002-2721-803X The Slav Avant-garde in Australian Art ABSTRACT: Bojić Zoja, The Slav Avant-garde in Australian Art. “Poznańskie Studia Slawistyczneˮ 18. Poznań 2020. Publishing House of the Poznań Society for the Advancement of the Arts and Sciences, Adam Mickiewicz University, pp. 37–48. ISSN 2084-3011. Australian art history includes a peculiar short period during which the European avant-garde values were brought to Australia by a group of Slav artists who gathered in Adelaide in 1950. They were brothers Voitre (1919–1999) and Dušan Marek (1926–1993) from Bohemia, Władysław (1918–1999) and Ludwik Dutkiewicz (1921–2008) from Poland, and Stanislaus (Stanislav, Stan) Rapotec (1911–1997) from Yugoslavia, later joined by Joseph Stanislaus Ostoja-Kotkowski (1922–1994) from Poland. Each of these artists went on to leave their individual mark on the overall Australian art practice. This brief moment of the artists’ working and exhibiting together also enriched their later individual work with the very idea of a common Slav cultural memory. KEYWORDS: Slav cultural memory; Slav artists; émigré artists; avant-garde; Australia The news of Dada reached Australian shores late, but not later then immediately after the Second World War together with the news of surreal- ism. Two events facilitated the spread of the Dada ideas in Australia.
    [Show full text]
  • Tudia Istorica Lovenica
    S tudia Historica S lovenica Studia Historica Slovenica Časopis za humanistične in družboslovne študije Humanities and Social Studies Review letnik 11 (2011), št. 2-3 MARIBOR 2011 Studia Historica Slovenica ISNN 1580-8122 Časopis za humanistične in družboslovne študije / Humanities and Social Studies Review Izdajatelj / Published by ZGODOVINSKO DRUŠTVO DR. FRANCA KOVAČIČA V MARIBORU/ HISTORICAL SOCIETY OF DR. FRANC KOVAČIČ IN MARIBOR http://www.zgodovinsko-drustvo-kovacic.si/ Uredniški odbor / Editorial Board dr. Ivo Banac (ZDA / USA), dr. Rajko Bratuž, dr. Neven Budak, (Hrvaška / Croatia), dr. Darko Darovec, dr. Darko Friš, dr. Stane Granda, dr. Andrej Hozjan, dr. Tomaž Kladnik, dr. Mateja Matjašič Friš, dr. Jože Mlinarič, dr. Jurij Perovšek, dr. Jože Pirjevec (Italija / Italy), dr. Dragan Potočnik, dr. Tone Ravnikar, dr. Imre Szilágyi, (Madžarska / Hungary), dr. Peter Štih, dr. Andrej Vovko, dr. Marija Wakounig (Avstrija / Austria), dr. Zinka Zorko Glavni in odgovorni urednik / Chief and Responsible Editor dr. Darko Friš Zgodovinsko društvo dr. Franca Kovačiča Koroška cesta 160, SI – 2000 Maribor, Slovenija telefon / Phone: 00386 2 229 36 58 fax / Fax: 00386 2 229 36 25 e-pošta / e-mail: [email protected] Urednica / Editor dr. Mateja Matjašič Friš Članki so recenzirani. Za znanstveno vsebino prispevkov so odgovorni avtorji. Ponatis člankov je mogoč samo z dovoljenjem uredništva in navedbo vira. The articles have been reviewed. The authors are solely responsible for the content of their articles. No part of this publication may be reproduced without the publisher’s prior consent and a full mention of the source. Žiro račun / Bank Account: Nova KBM d.d. SI 56041730001421147 Prevajanje / Translation: Knjižni studio, d.o.o.
    [Show full text]