Srpska Politika Prema Istočnom Podunavlju Od Vojno Redarstvene Operacije Oluja Do Mirne Reintegracije
Total Page:16
File Type:pdf, Size:1020Kb
View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by CORE provided by Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies HRVATSKI STUDIJI Ana Holjevac Tuković Srpska politika prema istočnom Podunavlju od vojno redarstvene operacije Oluja do mirne reintegracije DOKTORSKI RAD Zagreb, 2012. CENTRE FOR CROATIAN STUDIES Ana Holjevac Tuković Serbian politics towards the eastern Danube region since the military operation 'Storm' up to the peaceful reintegration DOCTORAL THESIS Zagreb, 2012 HRVATSKI STUDIJI Ana Holjevac Tuković Srpska politika prema istočnom Podunavlju od vojno redarstvene operacije Oluja do mirne reintegracije DOKTORSKI RAD Mentor: dr.sc. Ljubomir Antić Zagreb, 2012. CENTRE FOR CROATIAN STUDIES Ana Holjevac Tuković Serbian politics towards the eastern Danube region since the military operation 'Storm' up to the peaceful reintegration DOCTORAL THESIS Supervisor: Ljubomir Antić, Ph.D. Zagreb, 2012 Informacije o mentoru Dr. sc. Ljubomir Antić, rođen je u Prvić Šepurini 1946. godine. Doktor je povijesnih znanosti: viši znanstveni suradnik, izvanredni profesor. Od znanstvenih ustanova bio je zaposlen u: Institutu za migracije i narodnosti, Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" te na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dodiplomska i poslije diplomska nastava). Područje istraživanja: moderna hrvatska povijest. Objavio je osam knjiga te više desetaka znanstvenih i stručnih radova. Najvažniji radovi: a) knjige: Naše iseljeništvo u Južnoj Americi i stvaranje jugoslavenske države 1918. godine, Zagreb 1987.; Hrvati u Južnoj Americi do 1914., Zagreb 1991.; Hrvati i Amerika, Zagreb 2002.; b) znanstveni članci: "Hrvatska federalistička seljačka stranka", Radovi Instituta za hrvatsku povijest, Zagreb 1982.; "Sukobi u jugoslavenskom iseljeničkom pokretu u Antofagasti (Čile) za vrijeme 1. svjetskog rata i neki socijalni utjecaji na njih 1917. godine", Časopis za suvremenu povijest, Zagreb 1984.; "Odnos javnosti prema iseljavanju iz Dalmacije od 80-ih godina 19. stoljeća do Prvoga svjetskog rata", Historijski zbornik, Zagreb 1985.; "Prolegomena za raspravu o Hrvatima u Argentini do 1914.", Migracijske teme, Zagreb 1990.; "Dubrovačka Republika i međunarodno priznanje SAD", Diplomacija Dubrovačke Republike (ur. S. Berković), Zagreb 1998.; "Hrvatska politika u 20. stoljeću", Hrvatska revija, Zagreb 2001.; "Nacionalna ideologija Jugoslavenstva kod Hrvata u dvadesetom stoljeću", Hrvatska politika u XX. stoljeću (ur. Lj. Antić), Zagreb 2006. itd. Prevođen na engleski, njemački, španjolski, portugalski i slovenski jezik. Član je uredništva znanstvenih časopisa ("Migracijske teme", "Društvena istraživanja" i "Časopis za suvremenu povijest") te izdanja Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža"(urednik struke "Iseljeništvo" u Hrvatskoj enciklopediji). Izvanznanstvene aktivnosti: novinar u "Večernjem listu", zastupnik u Saboru Republike Hrvatske i Skupštini Grada Zagreba te ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije. Predsjednik i član upravnih/nadzornih odbora/ vijeća znanstvenih, kulturnih i društvenih ustanova. SAŽETAK Nakon oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija 'Bljeska' i 'Oluje', jedini dio hrvatskog teritorija koji su držali pobunjeni Srbi bio je onaj u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Nakon poraza pobunjenih srpskih snaga, bila je otvorena mogućnost političkih pregovora. Hrvatsko državno vodstvo odlučilo je vratiti okupirane dijelove mirnim putem, započevši pregovore s predstavnicima Srba iz Srijemsko - baranjske oblasti. Hrvatske vlasti i vodstvo Srba u Podunavlju potpisali su Temeljni sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu (Erdutski sporazum)12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Realizacija mirovnog sporazuma započela je donošenjem Rezolucije 1037 Vijeća sigurnosti UN-a 15. siječnja 1996. Uvedena je Prijelazna uprava Ujedinjenih naroda, (UNTAES - United Nations Transitional Administration to Eastern Slavonia), te je započela realizacija mirovnog sporazuma, s ciljem vraćanja hrvatskog Podunavlja u sastav Republike Hrvatske. Provođenje mirovnih odluka iz Sporazuma, uključivalo je razoružanje srpskih snaga, demilitarizaciju cijelog Podunavlja i raspisivanje izbora za tijela lokalne vlasti i vraćanje hrvatskog Podunavlje u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske. Sporazum je definirao i pravo povratka izbjeglica i prognanika, te pravo na povrat oduzete imovine. Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja utjecala je na početak normalizacije međudržavnih odnosa Hrvatske i SR Jugoslavije, na regionalnom planu, kao i početak normalizacije hrvatsko - srpskih odnosa u Republici Hrvatskoj. Vijeće sigurnosti UN-a, Rezolucijom 1145 od 19. prosinca 1997., dalo je punu potporu završetku mandata misije UNTAES-a., 15. siječnja 1998. Usporednom analizom sadržaja dokumenata, medijskih tekstova, memoarskog gradiva i relevantne literature, u radnji su prikazani stavovi srpske politike prema procesu mirne reintegracije. Proces mirne reintegracije završio je 15. siječnja 1998., kada je hrvatsko Podunavlje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) vraćeno u ustavno-pravni poredak RH, što je označilo kraj rata u Hrvatskoj. STRUCTURED SUMMARY Based on the archival records, this thesis shows the importance of the military – police operation „Storm“ the influence it had on the Serbian politics and its renouncement of the idea of uniting all the Serbian lands. On the basis of the published resources, we attempt to describe the role played by the representatives of the international community who influenced the achievement of the political treaty and its implementation. After the defeat of the rebellious Serbian forces in the course of the military – police operations „Flash“ and “Storm“, the only remaining part of the Croatian territory still held by the rebellious Serbs was the one located in Eastern Slavonia, Baranja and the Western Syrmia. The Croatian political leaders decided to restore occupied parts peacefully, starting the negotiations with the Serb representatives from Danube Region. The Croatian government and the leaders of the Serbs from Syrmia – Baranja District signed the Basic agreement regarding the East Slavonia, Baranja and the Western Syrmia (Erdut Agreement) on November 12, 1995 in Erdut and in Zagreb. The realization of the peace agreement started on January 15, 1996, when the Security Council of the United Nations passed the Resolution 1037. A transitional administration of the United Nations was introduced (UNTAES - United Nations Transitional Administration to Eastern Slavonia) and the realization of the peace agreement commenced. Its goal was the return of the Croatian Danube Region under the aegis of the Republic of Croatia. The agreement anticipated the transitional period of one year which could be extended for no more than one more year. It also anticipated the distribution of international forces which were supposed to keep the peace and security as well as the establishment of the temporary police force. The implementation of the peace accords in the Treaty included the disarmament of the Serbian forces, the demilitarization of the entire Danube Region and calling the elections for the bodies of local self-government as well as the return of the Croatian Danube Region in the constitutional and legal system of the Republic of Croatia. The Treaty also defined the right of return of refugees and exiled persons as well as the right to the return of the seized property. Through the acceptance of the United Nations' peacemaking role, Croatia tried to ensure a quick return of the refugees, exiled and displaced persons. Such efforts were supposed to help establish normal life in all aspects of the society within the boundaries of the Croatian system. Regionally speaking, the peaceful reintegration of the Croatian Danube Region influenced the beginning of the normalization of the relationship between Croatia and the Federal Republic of Serbia as well as the beginning of the normalization of the Croatian and Serbian relationships in the Republic of Croatia. In its Resolution 1145 from December 19, 1997, The United Nations' Security Council fully supported the end of the mandate of the UNTAES, which finished on January 15, 1998. Using the comparative analysis of the documents' contents, media texts, memoires and relevant literature, the thesis shows the attitudes of the Serbian politics towards the process of peaceful reintegration. The process of peaceful reintegration ended on January 15, 1998 when the Croatian Danube Region (Eastern Slavonia, Baranja and Western Syrmia) returned under the auspices of the constitutional and legal system of the Republic of Croatia. Finally, it can be concluded that the Croatian government in collaboration with the UNTAES Temporary management and the local Serbian residents managed to achieve the peaceful reintegration of the Croatian Danube Region. The peace process ensured the survival of the Serbian community in the Croatian Danube Region area and its later participation in all aspects of the Croatian society. The peaceful reintegration of this area was achieved with no further casualties or destruction of property in a way which proved the Croatia's determination to coexist peacefully and democratically. Through the peaceful reintegration, the Republic of Croatia regained full control over its internationally recognized borders. Ključne riječi: Hrvatsko Podunavlje, vojno redarstvena operacija „Oluja“, mirna reintegracija, UNTAES, Erdutski sporazum, Srijemsko – baranjska oblast Sadržaj 1.1. Predmet istraživanja,