BIBLI OTEK A RIZNICA • K N JIGA 610

t r a g o m k o n a n a v a r v a r i n a 1 DIVLJI MAČ SIMERIJE

KNJIGA 6

PO ROMANIMA Roberta Ervina Hauarda

Prvo objavljivanje od novembra 1978. do oktobra 1979.

NASLOV ORIGINALA Savage Sword Of Conan #35–39, #44-45 Marvel super special #9

© 2012 Conan Properties International LLC (“CPI”). Used with permission. CONAN, CONAN THE BARBARIAN, HYBORIA, THE SAVAGE SWORD OF CONAN and related logos, names and character likenesses thereof are trademarks of registrated trademarks of CPI. All rights reserved. ROBERT E. HOWARD is a trademark or registrated trademark of Robert E. Howard Properties Inc. Used with permission. All Rights Reserved. Used under licence through Panini S.p.A., Italy.

COPYRIGHT ZA SRPSKI PREVOD © 2012. Darkwood

IZDAVAČ

Darkwood d.o.o., Beograd e-mail: [email protected] www.darkwood.co.rs 011/ 2622-867 064/ 6465-755

GLAVNI UREDNIK Slobodan Jović

SARADNICI Sara Bujak, Vladimir Ćuk

PREVOD Sergej Karov

LEKTURA Agencija Mahačma

DIZAJN Melina Mikulić

DIZAJN PRILAGODIO Vuk Popadić

PRELOM I PRIPREMA ZA ŠTAMPU Zlatko Milenković, Dejan Đoković

UREDNIK Vladimir Tadić

ŠTAMPA I POVEZ Rotografi ka, Subotica

CIP - katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd

ISBN 978-86-6163-083-51 COBISS.SR-ID 195385100 DIVL JI MA Č S IMERIJE Sadržaj Poglavlje ORIGINALNO OBJAVLJENO U: Tri života Konana Varvarina ...... 7 The Savage Sword of Conan the Barbarian #36, Biografije autoraDivljeg mača decembar 1978. Simerije...... 11 Sokolovi nad Šemom/ Poglavlje Hawks over Shem...... 61 ORIGINALNO OBJAVLJENO U: TEKST: Roj Tomas The Savage Sword of Conan the Barbarian #35, CRTEŽ: Džon Bjusema i Alfredo Alkala novembar 1978.

Crne suze/ Poglavlje Black tears...... 21 ORIGINALNO OBJAVLJENO U: TEKST: Roj Tomas Marvel super special #9, CRTEŽ: Erni Čan februar 1979.

Trag okrvavljenog boga/ Trail of the bloodstained god...... 113 TEKST: Roj Tomas CRTEŽ: Džon Bjusema i Toni Dezuniga Poglavlje ORIGINALNO OBJAVLJENO U: The Savage Sword of Conan the Barbarian #37, februar 1979.

Sinovi Belog vuka/ Sons of the White wolf...... 149 TEKST: Roj Tomas CRTEŽ: Sal Bjusema i Rudi Nebres

4 d i v l j i m a č s i m e r i j e Poglavlje ORIGINALNO OBJAVLJENO U: The Savage Sword of Conan the Barbarian #38, Poglavlje mart 1979. ORIGINALNO OBJAVLJENO U: Staza orlova/ The Savage Sword of Conan the Barbarian #44, septembar 1979. The road of eagles...... 197 TEKST: Roj Tomas Zvezda Korale/ CRTEŽ: Džon Bjusema i Toni Dezuniga The star of Khorala...... 273 TEKST: Roj Tomas Poglavlje CRTEŽ: Sal Bjusema i Toni Dezuniga ORIGINALNO OBJAVLJENO U: The Savage Sword of Conan the Barbarian #39, april 1979. Poglavlje ORIGINALNO OBJAVLJENO U: Legije mrtvih/ The Savage Sword of Conan the Barbarian #45, Legions of the dead...... 249 oktobar 1979. TEKST: Roj Tomas CRTEŽ: Sal Bjusema i Toni Dezuniga Dragulj iz tornja/ The gem in the tower...... 319 TEKST: Roj Tomas CRTEŽ: Džon Bjusema i Toni Dezuniga

Konanov put kroz strip...... 351

t r a g o m k o n a n a v a r v a r i n a 5 Poštovani čitaoci, Članak koji je pred vama posvećen je fazama razvoja Konanovog lika kroz prozu, ilustraciju i strip. Hauard je Konanu dao ime i osmislio njegove dogodovštine, Frazeta mu je podario lik po kome je postao prepoznatljiv, a Tomas se postarao da Varvarinov svet oživi u devetoj umetnosti. Ovaj tekst bavi se upravo Konanovim tvorcima, njihovim zaveštanjem i grupom umetnika koji su nastavili legendu o Konanu. Danas, sa izvesnom vremenskom distancom, nameće se zaključak da su svi oni zajedno zaslužni što je nekadašnji junak palp časopisa stigao do večnog trona popularne kulture.

6 d i v l j i m a č s i m e r i j e TRI zivotav konana varvarina

– HAUARDOV KONAN –

„U svojim snovima o drevnim vremenima ja nisam civilizovan čovek. Ja sam varvarin ogrnut kožom, divljak umršene kose i svetlih očiju, naoružan oštrom sekirom i mačem, što se bori sa silama prirode i divljim zverinjem...” (Iz pisma R. E. Hauarda H. F. Lavkraftu, 1931. godine)

Dok ste čitali ovaj odlomak pisma upućenog čuvenom američkom književniku, autoru romana horora i fantastike Hauardu Filipsu Lavkraftu, možda ste se zapitali da li je Robert E. Hauard ikada mogao da pretpostavi da će pretočiti svoje snove u pisanu reč i snagom svoje imaginacije kreirati jednu od najvećih ikona popularne kulture, Konana Varvarina, ustoličivši se kao rodonačelnik podžanra mač i magija. Kada se iz današnje perspektive osvrnemo na proteklih osam decenija od rođenja Konana Simerijanca, nimalo nas ne čudi to što je on pronašao svoje mesto u popularnoj kulturi, rame uz rame sa Šelinim Frankenštajnom, Dojlovim Šerlokom Holmsom, Stokerovim Drakulom, Barouzovim Tarzanom i Flemingovim Džejmsom Bondom. Čini se da je Konan, mračni Simerijanac koji vešto vitla sekirom i mačem, postojao oduvek za nas obične smrtnike. Konan je rođen u sumrak civilizacije, između dva totalna rata, u vreme Velike depresije, početkom tridesetih godina XX veka. Ukoliko razmišljamo u kontekstu te epohe, Hauardova ideja o svemoćnom pojedincu kome niko i ništa ne stoji na putu je eskapistička. Njegove priče objavljivane u palp časopisu Vird tejls zadovoljavale su potrebu tadašnjih čitalaca za prevazilaženjem kolektivnih nedaća povratkom na arhetipske teme. „Vi svoje krune u nasleđe zadobiste, ali krv beše cena moje. Tron koji krvlju i znojem osvojih, Kroma mi, neću dati ni za obećane doline zlatom posute ni pod pretnjom predvorja pakla.” (Robert E. Hauard, The Road of Kings)

Hauardova priča o Konanu, nastala pod jakim uticajem Kiplingovog, Barouzovog i Londonovog književnog stvaralaštva, na nivou žanra sažima elemente epske fantastike, horora, misterije, avanture i mitopeje. Hauard je veoma uspešno artikulisao svoj imaginarni svet kroz fantastičnu naraciju i specifičnu poetičnost koja je njegovoj prozi dala arhaičan prizvuk. Tvrdio je da je Konan jedan od najrealističnijih junaka koje je ikada osmislio, pa tako, iako smešten u mitsku prošlost, poseduje osobine stvarnih ljudi koje je Hauard sreo tokom života. Mnoge osobine koje karakterišu ljude, podjednako i vrline i mane, amalgamirale su se u Konanovu ličnost, pri čemu on živi u svetu utkanom u mitološku dimenziju i, uprkos natprirodnim silama, prelazi put od Raselovog „praktičnog čoveka” do Ničeovog „natčoveka”. Hauard je, bez sumnje, gradio Konanov lik u duhu radikalnog individualizma. Simerijanac je lukav, spretan, brz, dobro potkovan znanjima i veštinama potrebnim za opstanak u mračnom hiborijanskom dobu, sposoban da razume brojne jezike različitih plemena i naroda, odan prijateljima i poželjan među ženama. Konan Varvarin, snažan, neustrašiv, prek i pravičan, luta prostranstvima postatlantiđanskog sveta u stalnoj potrazi za konačnim odredištem na čijem će prestolu jednoga dana sedeti kao Konan Kralj, i na tom putu večne borbe susreće opake neprijatelje, zastrašujuće demone, moćne čarobnjake, groteskna čudovišta i prelepe žene. On se ne sklanja pred silom, niti poštuje zakone civilizacije. Iznad njega je „zvezdano nebo”, a u njemu „moralni zakon”, i to njegov lični, a ne univerzalni o kome je u svojoj deontološkoj etici govorio Kant. Konan iz Hauardovih priča ne nalikuje „plemenitom divljaku” iz Bejkonove Nove Atlantide. On ne duguje civilizaciji niti se brine za njen progres. Poput antičkih bogova, dozvoljava sebi svakojake moralne transgresije. On je ratnik,

t r i ž i v o t a k o n a n a v a r v a r i n a 7 zaštitnik, prijatelj, najamnik, pljačkaš, lopov, kockar, otmičar, ubica i razvratnik, i nikada se nikome ne pravda zbog svojih postupaka. Varvarin nikome ne polaže račune, jer je „varvarizam prirodno stanje čovečanstva”, a „civilizacija neprirodno”. Ponekad je ophrvan melanholijom baš kao i njegov tvorac Robert E. Hauard, vuk samotnjak navikao na život prepun neizvesnosti, život izvan civilizacije. Konan je neko poput poslednjeg od preživelih Atlantiđana, jedini preostao od svog roda.

– FRAZETIN KONAN –

Prve zbirke priča o Konanu objavljene su tek dosta nakon Hauardove smrti, tokom pedesetih godina XX veka u izdanju male američke izdavačke kuće Gnom pres. Ipak, najznačajniji momenat u evoluciji Konana kao ikone popularne kulture bio je angažman Frenka Frazete kao ilustratora korica zbirki priča o Konanu u izdanju izdavačkih kuća Lanser buks i Ejs buks krajem šezdesetih godina. Frazeta je, takoreći, preneo Konanovu DNK od Roberta E. Hauarda do Roja Tomasa, od minule epohe međuratne Velike depresije do hladnoratovskog revolucionarnog svemirskog doba, stvorivši ikoničnu predstavu Varvarina kakva nam je poznata i danas. Niko pre Frazete nije uspeo da vizualizuje ono što je Hauard delimično ispričao o svom junaku, ali to je bio tek začetak Konanovog novog života, koji će kroz samo nekoliko godina od tog trenutka trijumfovati na pijedestalu popularne kulture doživevši inkarnaciju kroz strip, film, televiziju i video-igre. Frazetin Konan, naslikan uljanom tehnikom, bio je više od neubedljivog palp junaka, više od stvarnosti – kolosalna figura poluobnaženog mišićavog muškarca koji stoji ponosit, s mačem u ruci, spreman da se suprotstavi svim mračnim silama hiborijanskog doba. Frazeta, legendarni ilustrator moćne imaginacije, pod jakim uticajem romantičarskog slikarstva, kroz dinamične kompozicije, oživeo je Konanov svet – ratnike, heroje, razbojnike, čudovišta, demone, čarobnjake i lepe žene. Zauvek je zabeležio njihovu borbu na život i smrt, i među njima prkosnog ispolinskog varvarina crne kose i svetlih očiju.

– TOMASOV KONAN –

Ako je Hauard ustoličio podžanr mač i magija na nivou prozne književnosti, onda Frazeti, sasvim sigurno, pripadaju zasluge za osmišljavanje vizuelnog identiteta ovog podžanra. Fantazmagorični prikazi Konana privukli su pažnju tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Marvel komiks grupa Stena Lija i saradnika-urednika Roja Tomasa, pre svega zbog interesovanja koje su čitaoci izrazili za avanture Hauardovog junaka. Oktobra 1970. godine objavljen je prvi strip o Konanu Varvarinu, The Coming of Conan, za koji je scenario napisao Roj Tomas, po motivima Hauardove priče, a za koji je angažovan dvadesetdvogodišnji crtač, ilustrator i slikar Bari Vindzor-Smit. Istini za volju, prvi crtač stripa o Konanu, pod jakim uticajem Džeka Kirbija, bio je tek u početnoj fazi građenja svog stila grafičkog pripovedanja po kome će ga kasnije kritika i prepoznavati. Bari Smit radio je na serijalu Conan the Barbarian od 1970. do 1973, kao i na serijalu Savage Tales (Conan) od 1971. do 1974. Strip The Coming of Conan štampan je u koloru od četiri osnovne boje, a Konan je prvi put postao deo Marvelovog univerzuma.

Scenariji Roja Tomasa bili su originalni, pri čemu je on već kao iskusan pisac kombinovao elemente, motive i likove Hauardovih priča stvarajući sasvim nove zaplete, izazove i avanture. Hauardov svet je postao intenzivniji i celovitiji upravo zahvaljujući Roju Tomasu, čija je veština pričanja priča dolazila do izražaja kroz povezivanje poznatih i prvobitno nepovezanih likova i događaja. Tomas se prvi put susreo s podžanrom mač i magija kada je pročitao roman Lina

8 d i v l j i m a č s i m e r i j e Kartera o Tongoru, junaku sa osobinama Hauardovog Konana i Barouzovog Džona Kartera (čije je korice, takođe, ilustrovao Frazeta). Tomasov rad na Konanu bio je inspirisan ne samo Hauardovom književnošću već i stvaralaštvom pisaca fantastike i naučne fantastike poput Bjorna Niberga, Klarka Eštona Smita, Lajona Spraga de Kampa, Endrua Dž. Ofata. Napisao je nekoliko stotina priča o Konanu i tako postao jedan od njegovih demijurga.

Ne treba zaboraviti da je upravo Tomas stvorio Crvenu Sonju (), đavolski privlačnu riđokosu lepoticu veoma veštu s mačem, zasnovanu na liku Red Sonya koji se pojavljuje u Hauardovoj kratkoj priči The Shadow of Vulture, ali ne kao junakinja iz hiborijanskog doba već kao borbena učesnica Mohačke bitke 1526. i sestra Rokselane, haremske žene Sulejmana Veličanstvenog. Bari Smit je nacrtao prvu Tomasovu Crvenu Sonju, najseksepilniju ratnicu ikada prikazanu u stripu, sa izvajanim mišićavim telom i bujnim oblinama u bikiniju od verižnjače, kakva će zauvek ostati zapamćena u istoriji popularne kulture.

Robert E. Hauard nije detaljno opisao Konanov fizički izgled, što je ostavilo značajan prostor stripskim crtačima i scenaristima za domaštavanje Simerijančevog lika.

Prve priče o Konanu naišle su na odličan prijem kod publike. Najveće interesovanje čitalaca pobuđivale su epizode ispunjene eksplicitnim scenama nasilja i epizode sa zanimljivo ilustrovanim koricama. Velikan stripa i jedan od najznačajnijih ilustratora priča mača i magije Gil Kejn, poznat po specifičnom stilu i širokom rasponu crtačkih tehnika, svojim radom na koricama Tomasovog Konana podstakao je interesovanje čitalaca za ovaj strip. Posebna Kejnova veština ogledala se u dinamičnom kadriranju i karakterizaciji junaka kroz njihovo kretanje i naglašenu izražajnost lica. Osim ilustracija korica, nacrtao je i nekoliko epizoda Konana u celosti. Kejn je na serijalu Conan the Barbarian radio 1972. i od 1981. do 1982, a na serijalu Savage Sword of Conan od 1975. do 1983.

Autor korica stripa o Konanu bio je i američki slikar peruanskog porekla Boris Valjeho, čije radove neretko porede s Frazetinim, pre svega zbog stila i tehnike crtanja, ali i zbog odabira fantastičnih i erotskih motiva kojima su se oba umetnika bavila. Njegova vizija hiborijanskog sveta je mračna i ispunjena napetošću i strepnjom za junake u borbi protiv sila zla. Valjeho je uljanom tehnikom na drvetu prikazao Konanovu hrabrost oličenu u veličanstvenoj pojavi gorostasnog muškarca neustrašivog spram stravičnih izaslanika smrti.

Aprila 1973, godinu dana nakon što je Roj Tomas nasledio Stena Lija na mestu glavnog i odgovornog urednika Marvela, za Konanovog crtača angažovan je čuveni ilustrator Džon Bjusema, poznat po radu na serijalima Osvetnici, Srebrni Letač i Tor. Bjusemini crtački uzori bili su Aleks Rejmond, Džek Kirbi, Bern Hogart, Harold Foster i Milton Kenif. Neizbrisiv uticaj na ovog poznatog crtača ostvarili su i ilustratori poput Normana Rokvela, Dina Kornvela i Kobija Vitmora. Bjusema je formirao sopstveni crtački stil po kome je upamćen kao jedan od najvećih stripskih umetnika dvadesetog veka. Nakon dvadeset četiri epizode koje je nacrtao Bari Smit, uredništvo Marvela je shvatilo potencijal serijala Conan the Barbarian i slavnom crtaču Bjusemi dodelilo saradnike kao što su tušeri i crtači: Pablo Markos, Alfred Alkala, Erni Čan, Soni Trinidad, Toni Dezuniga... U zavisnosti od Bjusemine saradnje s tušerima, crtačka naracija i poetika su se menjale, pa tako Markosovi tonovi i meka senčenja grade različitu atmosferu od Alkaline, podvučene kontrastima i naglašenim šrafurama. Bjusema je često i sam tuširao svoje crteže na kojima dominiraju smene kadrova od detalja do pejzaža. Odnos elemenata u Bjuseminoj likovnoj kompoziciji je dinamičan i prepun pojedinosti, a junaci s njegovih crteža veoma energični u svojim kretnjama, elegantni i harizmatični. Anatomija ljudskog tela priziva savršenstvo koje je u svojim crtežima predstavio Bern Hogart, a raspored junaka u prostoru i perspektive unutar kadra podsećaju na Rejmondov rad na Flašu Gordonu. Bjusema je bio prvi crtač serijala Savage Sword of Conan, crno-belog strip-omnibusa koji je čitalačkoj publici

t r i ž i v o t a k o n a n a v a r v a r i n a 9 predstavljen avgusta 1974. godine. Autor je preko sto epizoda serijala Conan the Barbarian između 1973. i 1987. i isto toliko epizoda serijala Savage Sword of Conan. Kao jedan od storibord umetnika, Bjusema je dao svoj doprinos i filmu reditelja Džona Milijusa Konan Varvarin (1982). Upravo Bjusemin Konan za većinu publike ostaje definitivno vizuelno otelotvorenje Hauardovog i Tomasovog junaka.

Strip-crtač Alfredo Alkala stekao je lokalnu slavu na svojim rodnim Filipinima tokom šezdesetih godina dvadesetog veka. Alkala je pronašao inspiraciju za svoj rad u crtežima američkog stripskog umetnika Lua Fajna. Početkom sedamdesetih godina, kao deo prvog talasa takozvane filipinske invazije strip-crtača, Alkala je dobio angažman u izdavačkoj kući DC komiks, gde je otpočeo rad na serijalima horora i fantastike. Godine 1974. Roj Tomas ga je angažovao kao jednog od umetnika na serijalu Savage Sword of Conan, gde se uglavnom istakao kao tušer Bjuseminih tabli. Tokom osamdesetih godina paralelno je radio na serijalu Conan the Barbarian, a iza sebe je ostavio i nekoliko nacrtanih epizoda oba serijala. Osim Alkale, u ovom periodu istakla su se još dva umetnika filipinskog porekla kao crtači i tušeri. Erni Čan je radio na serijalu Conan the Barbarian od 1973. do 1992, a na serijalu Savage Sword of Conan od 1978. do 1994. godine. Toni Dezuniga je tokom dve decenije davao svoj doprinos upotpunjavanju stripske legende o Konanu.

Čan je svoju karijeru američkog crtača započeo radom na horor pričama začinjenim elementima misterije kroz DC komiks serijale – Ghost, House of Mystery i The Unexpected. S druge strane, Čan je za Marvel crtao, ali češće tuširao serijale o Konanu, Kulu, Toru i Hulku. Godine 1978. nacrtao je nekoliko epizoda za serijal Conan the Barbarian #87, godišnjak #9–11, a bio je tušer između 1973. i 1992. Crtao je i epizode za serijal Savage Sword of Conan u periodu od 1978. do 1994. Čanov karakteristični crtež, a posebno tušerska tehnika, zahvaljujući kojoj je ponekad postizao gotovo trodimenzionalni efekat, oživljavali su stripske heroje i činili da se oni iskradu iz korica strip-izdanja u realni prostor popularne kulture.

Dezuniga je kasnih šezdesetih godina prošlog veka počeo da crta za DC komiks, a ubrzo zatim i za Marvel. Crtač se proslavio kao jedan od kreatora vestern junaka Džone Heksa i superheroine Crne Orhideje. Radio je na serijalima o Konanu, Toru, Crvenoj Sonji, Betmenu, Iks-ljudima, a bio je i jedan od konceptualnih umetnika za video-igre. Besprekoran i vešt crtač koji razume kompoziciju, upotrebu senčenja, ali i dizajn, Dezuniga je mogao da odgovori na zahteve različitih žanrova, od fantastike i horora, preko avanture i romanse, pa sve do superherojskog stripa. Godine 1978. nacrtao je epizodu #87 serijala Conan The Barbarian, a 1988. epizodu #47 serijala Conan the King. Od 1974. do 1992. nacrtao je epizode #1, 3, 181, 192–195 serijala Savage Sword of Conan.

Tokom filipinske invazije, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, svoje barokno napete ilustracije Konana predstavili su i umetnici Aleks Ninjo i Nestor Redondo.

Svi pomenuti crtači Konana dugi niz godina uspešno su sarađivali s Rojem Tomasom. Ne treba zaboraviti ostale poduhvate ovog scenariste, kao što su njegov rad u strip- -časopisu Alter ego, zatim njegovo osnivanje strip-serijala All-Star Squadron, urednički rad u Marvelu i scenaristički staž na brojnim serijalima za Marvel i DC komiks.

U priči o nastanku i održanju strip-epopeje o Konanu Roj Tomas svakako predstavlja centralnu figuru od najvećeg značaja. Kroz svoje scenarije za Konana izgradio je kontinuitet koji je nedostajao Hauardovim pričama, upotpunivši ih motivima mitova, legendi, pesama i priča drugih književnika.

Tomasov Konan, poreklom Hauardov Simerijanac, već preko četrdeset godina luta prostranstvima Hiborije, ali on zna kuda ide i kakve su mu namere, brani ih mačem i sekirom, i ne pristaje da se ikome pokloni, jer on je „varvarin mračni što se nad svim nadvija”.

10 d i v l j i m a č s i m e r i j e U nastavku uvoda šeste knjige Konan: Divlji mač Simerije, koji je posvećen biografijama stripskih umetnika, scenaristi Roju Tomasu i najznačajnijim crtačima, saznaćete nešto više o ljudima koji su tokom najuzbudljivijih godina rada na serijalu o Konanu oformili vizuelni identitet ovog junaka ostavivši neizbrisiv trag u istoriji stripa.

– Roj Tomas –

Ime: Roj Vilijem Tomas Mlađi Datum rođenja: 22. novembar 1940. Mesto rođenja: Misuri, SAD Zanimanje: scenarista i urednik Najznačajniji radovi: Konan Varvarin, Osvetnici, Alter ego, Invaders, Uncanny X-Men, Ghost Rider, Iron Fist, All-Star Squadron, , Son of Thunder, Secret Origins, Young All-Stars, Infinity, Inc. Priznanja i nagrade: Alley Award (1969) Shazam Award (1971, 1973, 1974) Nagrada Međunarodnog festivala stripa u Angulemu (1974) Hall of Fame (2011)

Još kao dečak Roj Tomas je gajio neizmernu ljubav prema ostvarenjima devete umetnosti; bio je pasionirani čitalac i fan stripa. U ranoj mladosti okušao se kao scenarista i crtač stripa All-Giant Comics, koji je u to vreme predstavio porodici i prijateljima. Diplomirao je 1961. godine na Univerzitetu u Jugoistočnom Misuriju, na odseku za istoriju i sociologiju. Ranih šezdesetih Tomas je postao aktivan član grupe poštovalaca srebrnog doba stripa (Silver Age fandom) okupljene oko Džerija Bejlsa, osnivača fanzina Alter ego. Godine 1964, u vreme kada je radio kao nastavnik engleskog jezika u srednjoj školi, Tomas je postao glavni i odgovorni urednik Alter ega. Sredinom šezdesetih Tomas se preselio u Njujork, gde je dobio stipendiju za studije na odseku za međunarodne odnose. Istovremeno mu je stigao i poziv od Morta Vajzingera, urednika edicije DC komiksa o Supermenu, s predlogom da Tomas postane njegov asistent tokom probnog perioda od nekoliko nedelja. Saradnja između urednika i asistenta odvijala se izuzetno otežano, a Tomas se s posla vraćao nezadovoljan i razočaran. Jedne noći, dok je sedeo u svojoj hotelskoj sobi, odlučio je da u znak divljenja napiše pismo Stenu Liju, glavnom i odgovornom uredniku Marvela. Sten Li je, nakon što je pročitao pismo, pozvao Tomasa ponudivši mu da napiše scenario za strip kao svojevrstan test. Tomas je prošao test i otpočeo probni rad kao jedan od scenarista Marvela. Posao nije bio jednostavan i mnogo toga se očekivalo od njega, a uslovi za rad nisu bili sjajni. Nedugo zatim Tomasovo poznavanje kontinuiteta i detalja Marvelovih priča došlo je do izražaja, što je definitivno opredelilo Stena Lija i menadžera produkcije Sola Brodskog da mu dodele mesto asistenta urednika. Nekoliko dana kasnije Tomas je napustio mesto Vajzingerovog asistenta u DC komiksu i počeo da radi za Marvel Stena Lija kao scenarista romantične avanture Whom Can I Turn To? (spin-off serijala Modeling with Millie). Bio je i scenarista superherojskog stripa Iron Man (epizoda My Life for Yours), tinejdžerskog ljubića Patsy and Hedy, misterije , istorijskog serijala o Drugom svetskom ratu Sgt. Fury and his Howling Commandos i čuvenih serijala Uncanny X-Men, Osvetnici itd. Decembra 1969. Tomas je sarađivao s veoma talentovanim crtačem Nilom Adamsom i tušerom Tomom Palmerom na epizodi #63 serijala X-Men, koja se smatra vrhuncem srebrnog doba stripa. Iste godine trojici umetnika uručena je nagrada Alley za njihov doprinos stripu.

s t r i p - a u t o r i varvarinovih a v a n t u r a 11 Početkom sedamdesetih Roj Tomas je, zajedno sa Stenom Lijem i Gerijem Konvejem, osmislio Man-Thing, a sa drugim Marvelovim umetnicima Yellowjacket i Adam Warlock. Metal adamancijum, pomenut u brojnim Marvelovim pričama, plod je Tomasove bezgranične mašte. Godine 1972, kada je Sten Li postao Marvelov izdavač, Tomas ga je sasvim zasluženo nasledio na mestu glavnog i odgovornog urednika, gde je ostao sve do 1974. Tada je već uveliko radio na serijalu Konan Varvarin, zasnovanom na priči o palp heroju koga je tridesetih godina stvorio Robert E. Hauard. Tomas je tokom godina napisao nekoliko stotina priča o Konanu Varvarinu, a zajedno sa umetnikom Barijem Smitom kreirao je stripsku verziju heroine Crvene Sonje. U narednoj epohi Roj Tomas se dokazao kao scenarista najvažnijih Marvelovih naslova, Fantastične četvorke i Čudesnog Spajdermena, zatim serijala The Defenders, alternativne istorije What If, kao i serijala The Invaders, koji je, na izvestan način, bio posveta njegovoj ljubavi prema herojima zlatnog doba stripa. Roj Tomas Dao je svoj doprinos u osmišljavanju junaka kao što su Iron Fist, Brother Voodoo i Ghost Rider, a za potrebe stripa adaptirao je scenarije filmovaRatovi zvezda i Čarobnjak iz Oza. Tokom druge polovine sedamdesetih, kada je na mesto glavnog i odgovornog urednika Marvela došao Džim Šuter, Tomas je usled neslaganja s njim postao Marvelov honorarni saradnik. Potpisavši trogodišnji ugovor, Roj Tomas je 1981. ponovo počeo da radi za DC komiks, ovoga puta kao scenarista i urednik. Pisao je scenarije za serijale , , DC Comics Presents, Legion of Super-Heroes itd. Početkom osamdesetih oženio se po drugi put, sa Denet Kuto (kasnije Den Tomas), koja mu je ubrzo postala i partner u pisanju scenarija. Roj Tomas je sa Gerijem Konvejem napisao team-up serijal u dva dela – Captain Marvel i serijale Atari Force i Swordquest. S legendarnim umetnikom Džinom Kolanom osmislio je nov dizajn kostima i u zaplet uveo junakinju Silver Swan. Tomas je ostvario dečački san sanjan tokom zlatnog doba stripa dobivši priliku da radi na scenarijima za of America i All-Star Squadron. Godine 1983. kreirao je serijal Infinity, Inc. u saradnji sa umetnikom Džerijem Ordvejem. Krajem osamdesetih adaptirao je Prsten Nibelunga Riharda Vagnera zajedno sa izuzetnim crtačem fantastike Gilom Kejnom. Tomas i Konvej dali su svoj doprinos kao scenaristi filmova Vatra i led (1983) i Konan Uništitelj (1984). Nakon duže pauze, 1986. godine Roj Tomas je počeo da piše za Marvelov novi univerzum, i to za serijale Spitfire and the Troubleshooters, Nightmask (zajedno sa suprugom Den Tomas), Doctor Strange, Tor, West Coast itd. Tokom protekle tri decenije pisao je scenarije za Topps Comics – Xena: Warrior Princess i Hercules: The Legendary Journeys. S crtačem Dikom Đordanom adaptirao je za potrebe stripa Drakulu Brema Stokera. Povremeno se vraćao i serijalima kao što su Konan i Crvena Sonja. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za doprinos koji je tokom godina dao devetoj umetnosti.

12 d i v l j i m a č s i m e r i j e – Frenk Frazeta –

Ime: Frenk Frazeta Datum rođenja: 9. februar 1928. Mesto rođenja: Bruklin, Njujork (SAD) Preminuo: 10. maja 2010. na Floridi (SAD) Zanimanje: ilustrator, slikar i skulptor Najznačajniji radovi: Konan Varvarin, Konan Osvajač, Konan Uništitelj, Džon Karter, King Kong, Vampirela, Vatra i led, Lepotica i zver, itd. Nagrade i priznanja: Chelsey Award (1988, 1995, 1997) Hugo Award (1966) Spectrum Grand Master of Fantastic Art Award (1995)

Frenk Frazeta je bio legendarni američki ilustrator epske i naučne fantastike koji se Frenk Frazeta – autoportret proslavio šezdesetih godina prošlog veka ilustrujući korice za knjige i stripove. Počeo je da crta već sa dve godine, kada je najviše vremena provodio sa svojom bakom, koja ga je uvek bodrila da istraje u nameri da postane slikar. Učitelji u školi slikanja bili su zadivljeni Frazetinim talentom i sposobnošću da likovno predstavi svoju plodnu imaginaciju, ali nisu imali čemu da ga poduče. Kada je napunio petnaest godina, počeo je da ostvaruje svoj dečački san okušavši se prvo kao tušer na stripu Snowman u studiju crtača Bernarda Bejlija, a zatim i kao crtač i tušer na epizodi #7 serijala Treasure Comics. Ipak, prema Frazetinim rečima, Grejem Ingels je bio prvi koji je prepoznao njegov talenat strip-crtača. On mu je 1947. dodelio posao na serijalu Louie Lazybones, kopiji čuvenog novinskog stripa Li’l Abner. Frazeta se dokazao kao majstor stripa radeći i za Del komiks, gde je crtao razne žanrove – vestern, epsku i naučnu fantastiku, misteriju, komediju, ljubavni roman, biografije slavnih ličnosti i istorijsku dramu. Početkom pedesetih počeo je da crta za EC komiks, Nešenel komiks, Ejvon komiks i mnoge druge izdavačke kuće. Frazeta je otpočeo saradnju sa Elom Kapom na stripu Li’l Abner, pokrenuo je i svoj strip Johnny Comet, a bio je i asistent Denu Beriju na Flašu Gordonu. Godine 1956. oženio se Elenor Keli, s kojom je imao četvoro dece. Nekoliko godina kasnije Frazeta se vratio stripu kao asistent crtačima za magazin Plejboj, Harviju Kercmenu i Vilu Elderu. Bio je ilustrator u nekoliko muških časopisa, gde je uglavnom crtao aktove seksepilnih žena i muževnih muškaraca. Frazetina karijera krenula je uzlaznom putanjom kada je 1964. za magazin Med naslikao karikaturu Ringa Stara, bubnjara benda The Beatles. Nakon toga je ilustrovao poster za film What’s New Pussycat? i za jedno popodne ostvario honorar u visini svoje godišnje plate. Tokom šezdesetih je ilustrovao korice knjiga o Konanu, Tarzanu i Džonu Karteru; vizuelno je utemeljio podžanr mač i magija, a njegovi radovi postali su najveća paradigma fantastične ilustracije. Nacrtao je i nekoliko horor i ratnih stripova za magazine Kripi, Eri, Blejzing kombat i Vampirela. Frazetina omiljena likovna tehnika bila je uljana, ali je iskusno koristio i akvarel, tuš i olovku. Početkom osamdesetih sarađivao je s producentom Ralfom Bakšijem na animiranom filmu Vatra i led (1983). Frazeta je ilustrovao omote ploča nekoliko bendova, među kojima su Molly Hatchet, Dust, Dead Elvi, Nazareth i Wolfmother. U Pensilvaniji je osnovao muzej i izložbenu galeriju u kojoj su posetioci imali prilike da vide njegove veličanstvene radove. Umro je 2010. u bolnici na Floridi nakon jednog od brojnih srčanih udara.

k o n a n s t r i p - a u t o r i varvarinovih a v a n t u r a 13 – Džon Bjusema –

Ime: Đovani Natale Bjusema Datum rođenja: 11. decembar 1927. Mesto rođenja: Bruklin, Njujork (SAD) Preminuo: 10. januara 2002. u Port Džefersonu, Njujork (SAD) Zanimanje: ilustrator, crtač i tušer Najznačajniji radovi: Osvetnici, Konan Varvarin, Fantastična četvorka, Srebrni Letač, Tarzan, Tor Priznanja i nagrade: Alley Award (1968, 1969) Shazam Award (1974) (1977) (1978) „Big” Džon Bjusema Eisner Award Hall of Fame (2002)

Džon Bjusema bio je jedan od najznačajnijih stripskih umetnika koji se naročito istakao kroz svoj rad u Marvel komiksu, crtajući serijale Osvetnici, Srebrni Letač, Tor, Fantastična četvorka i Konan Varvarin. Pokazao je veliko interesovanje za strip već kao dečak; u prvo vreme je precrtavao strip-kaiševe Popaja da bi se u tinejdžerskom periodu zainteresovao za superherojski strip, ali i za avanture klasičnih strip-majstora kao što su Foster, Hogart i Rejmond. Stekao je diplomu škole za muziku i umetnost, a pohađao je i časove crtanja na Pratovom institutu. U mladosti je trenirao boks i neko vreme je pronalazio inspiraciju u portretisanju boksera. Tokom brojnih pokušaja da se probije do nekog uredništva stripskih izdavačkih kuća, 1948. konačno je dospeo na mesto honorarnog crtača tadašnjeg Tajmli komiksa, gde je glavni i odgovorni urednik bio Sten Li. Bjusemin prvi zadatak bio je crtež za epizodu Till Crime Do You Part serijala Lawbreakers Always Lose. Nakon toga, radio je na serijalima True Adventures, Man Comics, Cowboy Romances, Two-Gun Western, Lorna the Jungle Queen i . Oženio se 1953. godine. Pedesetih godina nastavio je da crta za Tajmli, koji je već tada postao poznat kao Atlas komiks, ali i za Ejs komiks, Hilman periodikals, Aur pablikejšens/Orbit, Kvaliti komiks, St. Džon pablikejšens i Zif–Dejvis. Džon Bjusema je radio na serijalima Roy Rogers Comics, Roy Rogers and Trigger za Del komiks i Ramar of the Jungle za Čarlton komiks; crtao je Cisco Kid, zatim biografije svih američkih predsednika do Dvajta Ajzenhauera, kao i priče žanrova misterija, horor, fantastika i naučna fantastika. Početkom šezdesetih oprobao se na polju primenjene umetnosti kao storibord umetnik, dizajner i ilustrator korica knjiga. Godine 1966, po povratku u Marvel, crtao je epizode serijala , Agent of S.H.I.E.L.D. na osnovu postavki crtača Džeka Kirbija. Radio je i na serijalu Neverovatni Hulk, a onda je postao redovni crtač serijala Osvetnici. Često je sarađivao s tušerima Džordžom Klajnom, Denom Edkinsom, Tomom Palmerom i svojim mlađim bratom Salom Bjusemom. Tokom srebrnog doba stripa najviše se istakao radeći na Čudesnom Spajdermenu, Srebrnom Letaču i Osvetnicima. Sedamdesetih godina, nakon odlaska Džeka Kirbija, Bjusema je nasledio dva njegova serijala (Fantastična četvorka i Tor). Godine 1973. Bjusema je započeo svoj rad na serijalima o Konanu, Konan Varvarin i Divlji mač Simerije. Ilustrovao je brojne korice za serijale , Captain Britain, Daredevil, The Frankenstein Monster, Howard the Duck itd. Bavio se horor ilustracijom, ali i karikaturom.

14 d i v l j i m a č s i m e r i j e Nacrtao je neke epizode serijala Zvezdane staze. Polovinom sedamdesetih osnovao je školu crtanja Art School, u kojoj je jedan od gostujućih profesora bio i Sten Li. Tokom osamdesetih, kada je popularnost stripa o Konanu dostigla vrhunac, Bjusema se posvetio crtanju sva tri serijala o ovom junaku. Povremeno je radio na najpopularnijim Marvelovim serijalima Spajdermen i Srebrni Letač. Posle devet nastavaka serijala King Conan Bjusema se okrenuo serijalu Kull, čiji je istoimeni junak takođe začet u prozi Roberta E. Hauarda. Radio je na adaptaciji stripa Labyrinth po istoimenom filmu, kao i na mini- - serijalu Mephisto, čijeg je junaka osmislio zajedno sa Stenom Lijem. Bjusema i Li su 1988. objavili grafički roman : Judgement Day. Iste godine Bjusema je s tušerom Klausom Džensonom nacrtao strip objavljen u okviru dvonedeljne antologije Presents. Godine 1991, zajedno s Rojem Tomasom, Bjusema se vratio serijalu Divlji mač Simerije. Dve godine kasnije nacrtao je i tuširao grafički roman Wolverine: Bloody Choices, zatim epizode serijala The Punisher: War Zone (1993) i team-up The Punisher Meets Archie (1994). Bjusema je prvi put radio za DC komiks tek 2000. godine nacrtavši kratku priču o Betmenu (Batman: Gotham Knights #7). Dovršio je rad crtača Gila Kejna na stripu Superman: Blood of my Ancestors. Bjusemino poslednje umetničko delo bila je litografija – print njegovog crteža Osvetnika iz perioda kasnih šezdesetih, koji je akvarel tehnikom kolorisao čuveni ilustrator i strip-crtač Aleks Ros. Umro je od posledica karcinoma 2002. godine. – Bari Vindzor-Smit –

Ime: Bari Smit Datum rođenja: 25. maj 1949. Mesto rođenja: Forest gejt, London Zanimanje: pisac, ilustrator, slikar i crtač Najznačajniji radovi: Konan, Crvena Sonja, Machine Man, Weapon X, Solar, Unity, Archer & Armstrong, Rune, Storyteller Nagrade i priznanja: Shazam Award (1974) Eisner Award (2008)

Bari Vindzor-Smit, iako rođen u Velikoj Britaniji, proslavio se u SAD svojim radom u domenu stripa i ilustracije. Najznačajniji momenat u Smitovoj karijeri bila je odluka Stena Lija i Roja Tomasa da ga angažuju na serijalu o Konanu (Konan Varvarin) u periodu između 1970. i 1973. godine. Prvi Smitov rad ikada objavljen bila je stranica Powerhouse Pinups (1967) za Marvel komiks. Roju Tomasu se dopadao rad Barija Smita, koji je bio pod snažnim uticajem Kirbijevog crtačkog stila, pa mu je 1969. dodelio da crta epizodu i korice za serijal X-Men (The Rage of Blastaar). Kasnije je Smit dobio priliku da se oproba na serijalima Daredevil, Western Gunfighters, Nick Fury, Agent of S.H.I.E.L.D., Osvetnici, i Chamber of Darkness. Tokom svog rada na serijalu Konan Varvarin počeo je i da piše, te je, zajedno s Tomasom, adaptirao nekoliko Hauardovih priča. Iz plodonosne saradnje ova dva umetnika nastao je lik ratnice Crvene Sonje, a Smitov doprinos leži i u osmišljavanju likova kao što su Kul i Bren Mak Morn. Bari Smit je radio i na drugim Marvelovim serijalima (priče o Ka- Zaru u Astonishing Tales, Osvetnici, Iron Man, Doctor Strange itd). Ranih sedamdesetih Bari Smit je napustio rad na stripu, ogorčen zbog eksploatatorskog odnosa industrije stripa prema umetniku. Dodavši majčino prezime Vindzor kao svoje srednje, otpočeo je karijeru slikara i nije se vratio devetoj umetnosti sve do 1983, kada je za Marvel nacrtao kratke priče The Beguiling i A Path of Stars, obe objavljene u Epic Illustrated. Radio je na serijalima The Uncanny X-Men, Daredevil, Iron Man, Fantastična četvorka, a tokom devedesetih na serijalima Weapon X, Wolverine. Godine 1991. Smit je dobio ponudu nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Marvela Džima Šutera da se zaposli na mestu kreativnog direktora i vodećeg umetnika izdavačke kuće Valijant komiks. Nakon što je prihvatio Šuterov poziv, Bari Smit postaje glavni dizajner Valijant komiksa, kao i pisac i crtač serijala Archer and Armstrong. Uprkos tome što su naslovi Valijant komiksa uživali veliku popularnost kod čitalačke publike, Bari Smit je ponovo osetio nezadovoljstvo zbog načina na koji se uredništvo izdavačke kuće odnosilo prema umetniku. Napustio je kompaniju odmah Bari Vindzor-Smit – iz pera Majkla Necera nakon Šuterovog odlaska. Za Dark hors objavio je antologiju Barry Windsor-Smith: Storyteller, nacrtao je omaž Kirbijevom Toru kroz serijal New Gods, a radio je i na mračnoj naučnofantastičnoj priči Young Gods. Poslednji Smitov objavljeni rad je UFO POV (Streetwise). Dobitnik je više nagrada i priznanja u Britaniji i u Americi.

16 d i v l j i m a č s i m e r i j e – Gil Kejn –

Ime: Eli Kac, poznat kao Gil Kejn Datum rođenja: 6. april 1926. Mesto rođenja: Riga, Letonija Preminuo: 31. januara 2000. na Floridi, SAD Zanimanje: crtač i ilustrator Najznačajniji radovi: Atom, Captain Marvel, (Robin, Batgirl), Green Lantern

Nagrade i priznanja: National Cartoonist Award (1971, 1972, 1975, 1977)

Shazam Award (1971)

Eisner Award Hall of Fame (1997)

Harvey Award Hall of Fame (1997)

Gil Kejn

Gil Kejn je bio veliki strip-umetnik čija je bogata karijera trajala nekoliko decenija. Tokom svih tih godina radio je na najvažnijim serijalima najvećih stripskih kom- panija. Rođen je u Letoniji, u jevrejskoj porodici koja je 1929. godine emigrirala u Njujork (SAD). Pohađao je umetničku školu, koju je napustio već sa petnaest, kada je dobio priliku za svoj prvi posao u MLJ komiksu. Kejn je ubrzo bio otpušten sa ovog posla, ali je našao nov angažman u Pep komiksu, gde je radio The Shield and Dusty, jedan od važnijih naslova ove izdavačke kuće. Crtao je za Tajmli komiks i imao priliku da uči od najvećih legendi devete umetnosti, Džeka Kirbija i Džoa Sajmona. Tokom kasnih pedesetih Kejn je radio kao honorarni saradnik DC komiksa. Upravo je Gil Kejn jedan od kreatora zaslužnih za modernu verziju superheroja zvanog Green Lantern. S druge strane, zajedno s Rojem Tomasom, dao je svoj doprinos osmišljavanju Marvelovih likova (Iron Fist i Morbius the Living Vampire). Crtao je epizode serijala Čudesni Spajdermen i Hulk. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina dvadesetog veka Gil Kejn je bio jedan od prvih koji su radili na prototipu grafičkog romana (His Name is...Savage i Blackmark). Tokom sedamdesetih i osamdesetih Kejn se bavio dizajnom likova za kompanije Hana–Barbera i Rubi–Spirs, a radio je i na animiranoj seriji Supermen tokom 1988. godine. Gil Kejn je bio profesionalno aktivan umetnik sve dok nije umro od posledica karcinoma limfnih žlezda.

s t r i p - a u t o r i varvarinovih a v a n t u r a 17 – Boris Valjeho –

Ime: Boris Valjeho Datum rođenja: 8. januar 1941. Mesto rođenja: Peru Zanimanje: slikar i ilustrator Najznačajniji radovi: Tarzan, Konan, Doc Savage, Barbarella

Boris Valjeho, svetski poznat ilu- strator i slikar čuven po svojim ilustracijama fantazmagoričnih prizora, emigrirao je 1964. u SAD, gde danas živi i radi. Njegova supruga, slikarka Džuli Bel, ujedno mu je i saradnica i model. Valjehovi radovi krase korice mnogih naslova naučne i epske fantastike, a motivi koji ga najviše inspirišu jesu bogovi, demoni, čudovišta, mišićavi muškarci i erotične žene. Radio je i postere za brojne filmove, među kojima su Barbarella (1986), Knightriders (1981), Q (1982) i Barbarian Queen (1985).

– Erni Čan – Boris Valjeho sredinom devedesetih

Ime: Ernesto Čan Datum rođenja: 27. jul 1940. Mesto rođenja: Filipini Preminuo: 16. maja 2012. u SAD Zanimanje: crtač i tušer Najznačajniji radovi: Betmen, Konan Varvarin, Detective Comics, Kul Osvajač, Divlji mač Simerije, Doctor Strange

Godine 1970. Erni Čan, poznat i kao Erni Čua (kako je pogrešno stajalo u njegovim dokumentima), napustio je rodne Filipine i doselio se u SAD. Samo dve godine kasnije otpočeo je svoju karijeru crtajući epizode DC komiks serijala Ghosts, House of Mystery i The Unexpected. Godine 1974. postao je jedan od crtača i tušera na serijalu Konan Varvarin. Sredinom sedamdesetih ilustrovao je korice serijala DC komiksa, dok se tokom druge polovine ove dekade najviše posvetio radu u Marvelu, tuširajući Bjusemine table Konana. Slavni Erni Čan preminuo je 2012. godine nakon duge bolesti.

Erni Čan posle dvehiljadite

18 d i v l j i m a č s i m e r i j e – Alfredo Alkala –

Ime: Alfredo P. Alkala Datum rođenja: 23. avgust 1925. Mesto rođenja: Filipini Preminuo: 8. aprila 2000. u Kaliforniji (SAD) Zanimanje: crtač i tušer Najznačajniji radovi: Divlji mač Simerije, Čudovište iz močvare, Voltar Nagrade i priznanja: Inkpot Award (1977) Alkala sredinom sedamdesetih

U ranoj mladosti Alfreda Alkalu privlačio je dizajn i jedno vreme se bavio osmišljavanjem reklamnih plakata, oslikavanjem znakova i dizajniranjem lampi i nameštaja. Tokom Drugog svetskog rata, u vreme japanske okupacije Filipina, počeo je, sasvim slučajno i nehotice, da radi kao špijun-crtač za američke jedinice tako što im je dostavljao svoje crteže na kojima se jasno video raspored japanskih snaga. Radovi Alfreda Alkale su se prvi put pojavili tokom šezdesetih godina u Alkala komiks magazinu, strip-časopisu nazvanom po njemu. Kreiravši lik Voltara, predstavio se internacionalnoj publici, a posebno interesovanje pobudio je kod američke čitalačke publike. Dakle, i pre nego što je emigrirao u SAD 1976. godine, Alkala je bio slavan crtač. Ranih sedamdesetih počeo je da crta za DC komiks i to serijale fantastike i horora. Zahvaljujući njemu, neki od filipinskih umetnika, poput Aleksa Ninja, napravili su proboj na svetskoj strip-sceni. Radio je za Voren pablišing, a tokom ranih osamdesetih crtao je neke od najpopularnijih serijala tog vremena (Ratovi zvezda, Konan Varvarin, Betmen). Devedesetih godina radio je na filmskoj animaciji, ilustrovao je korice brojnih knjiga, a crtao je i Čudovište iz močvare za DC komiks. Umro je 2000. godine od posledica kancera.

s t r i p - a u t o r i varvarinovih a v a n t u r a 19 – Toni Dezuniga –

Ime: Toni Dezuniga Datum rođenja: 8. novembar 1932. Mesto rođenja: Filipini Preminuo: 11. maja 2012. na Filipinima Zanimanje: crtač i tušer Značajni radovi: Adventure Comics (Crna Orhideja), Arak, Son of Thunder, Jonah Hex Nagrade i priznanja: Sega Presidents Award for Excellence (1997)

Toni Dezuniga bio je jedan od nekoliko najvećih filipinskih strip-majstora. Takođe, on je prvi filipinski crtač čiji su rad prihvatili američki izdavači. Sa šesnaest godina počinje da razvija interesovanje za strip; studira na odseku za komercijalnu umetnost na Filipinima, a potom 1962. odlazi u Toni Dezuniga pred kraj života Njujork, gde upisuje studije grafičkog dizajna. Ubrzo nakon toga Dezuniga se vratio na rodne Filipine da bi već krajem šezdesetih ponovo bio u SAD. Počeo je da radi za DC komiks kao tušer tabli Rika Estrade (Girl’s Love Stories #153), ali je veoma brzo dobio priliku da se istakne i kao crtač (House of Mystery #188). Radio je osamnaest godina za Marvel i DC komiks, a najvažniji serijali koje je potpisao jesu Džona Heks, Betmen i Crna Orhideja (DC komiks) i X-Men i Spajdermen (Marvel). Toni Dezuniga se istakao i kao jedan od konceptualnih umetnika za video-igre kompanije Sega. Umro je 2012. godine od posledica srčanog udara.

Sara Bujak

20 d i v l j i m a č s i m e r i j e

DIVLJI MAČ SIMERIJE ...... Crne suze TEKST: Roj Tomas CRTEŽ: Erni Čan

...... crne suze

adaptacija priče o heroju kog je stvorio l. spraga de kampa i lina kartera robert e. hauard

podnevno sunce neumoljivo žari, pržeći ispucali, suvi pesak šan i sorka, crvene pustoši, kao da je u džinovskoj pećnici.

nema daška vetra da koju grančicu mrdne; ono malo trnovitih grmova što krasi ove niske, šljunkom posute brežuljke na rubu pustare nepokretno stoji.

baš kao i vojnici koji su se tu sakrili, motreći na stazu.

vidiš li ih više, čoveče? da li je signal dat?

jok, bogra- -kane.

ali šamiro, iza one tamo dine, pouzdan je izvidnik.

videće ih pre nego mi iz ovog useka.

jašta, jašta! mora- mo ostati ovde; ovo je savršeno mesto za zasedu, tako mi tarima…!

Tekst: Roj Tomas Crtež: Erni Čan

CRNE SUZE 23 mislite li da će erlikovog mi daha, nadam se da hoće! čovek ne može ni da se uskoro poja- se normalno znoji ovde, u viti, gospodaru crvenoj pustari. biće mi ponosan sam što služim amire?* drago kad… mladom kralju jezdigerdu u ispunjenju ovog zadatka – al’ pod ovim oklopom peče kô u kušitskom paklu!

sad, iznenada, bogra-kan trepnu… protrlja oči… i za- škilji prema blešta- * amir – titula turanskog vilu sunca… plemića, preteča one koju su kasnije preuzeli muslimani

…da promotri onaj tanki tračak svetla tarim nek me nosi – ne… če- koji šalje istureni izviđač… ne vidim ništa! kaj…!

ako se šamiro tamo nalivao vi- nom, kunem se da ću…

…što dobro skriven leži nešto dalje od njih, iza dine od crvenka- stog peska.

onaj oblak prašine što se diže s bogova mu, čini se da je onaj horizonta… oni su! moj izdajnički doušnik napo- sletku zaista zaslužio mito koje je tražio!

plan znate, ljudi: neka vas ne opaze, a lukove drži- te pripravne.

24 DIVLJI MAČ SIMERIJE uskoro turanci mogu da razaznaju …a sad evo već celu godinu dugu liniju zuagirskih ratnika u be- pod njegovim naslednikom, lim odeždama i na vitkim pustinjskim varvarinom s dalekog severa, ždrepcima. po imenu konan. već godinama ova razboj- nička družina uznemirava i naposletku, turanskim je pustoši gradove i karavan- uhodama pošlo za rukom da ske postaje duž turanskih pronađu podmitljivog člana granica… razbojničke bande – nekog vardanesa, koji i nije bio zua- …prvo pod onim zapo- gir, već zamorijanac. roškim nitkovom opa- kog srca, olgerdom vladislavom…

bogra-kan pamti da je vardanes bio krvni a sad, dok zuagiri zalaze u tesnac, amir zapaža vardanesa na njihovom brat olgerdu, koga je konan zbacio… čelu. bez sumnje se nekim lukavstvom dokopao tog mesta.

…i izgledalo je kao da je naredbe bogra- žedan osvete -kana su izriči- prema uzurpa- te: samo zamo- toru. rijanac može da prođe, a onda…

danas će tu žeđ i ugasiti.

„đavo da nosi to poga- no pseto”, opsuje sebi u amir je nameravao da bradu bogra-kan… održi datu reč – ali svejedno, dovoljno je zuagira zašlo u tesnac…! zatucite

prerano pseta!!! je podbo ždrepca…

…verovatno ne bez bojazni da bi turanska kruna izdajnike mogla smatrati potrošnom robom!

CRNE SUZE 25 na gromoglasnu za- povest bogra-kana mnoštvo strela prekrilo je sunčevu svetlost i uz fijuk se obrušilo kao smrto- nosna bujica…

u trenu kod zuagira na- sta kovitlac ljudi s kri- kom na usnama i propetih konja po kojima pljušte salva za salvom strela.

i konji takođe ljudi se ruše stežući perima njište dok im oštri ukrašene strele koje im, šiljci paraju kao mađijom, niču iz tela. tamne bokove.

prašina se strelci – diže u zagu- stojte! ne vidim ništa u šujući oblak ovom mutljaku – i potpuno baš kao ni vi! zaklanja prolaz.

26 DIVLJI MAČ SIMERIJE stanite na tren dok samo traćite strele… i novac nam se mete ponovo kralja jezdigerda… šaljući ih ne ukažu! kroz taj bedem prašine!

taj trenutni napad štedljivosti postaće amirova propast…

…posebno njihov vođa jer, neočekivano, uz obronke pa razrogačenih očiju… usred sveg onog na njih!!! žamora razleže se dubok, snažan glas, nadmoćniji od haosa koji ga okružuje:

…od prizora u kome ovaj džinov- ski ratnik predvodi razbesnele zuagire…

…uz strmi obronak a odmah potom od peska koji klizi izronila je džinov- i stenja koje se ko- ska pojava samog trlja da se suoče simerijanca kako sa svojim neprijate- juriša uz strmi ljima?! breg na ogromnom vatrenom pastuvu!

nit je glup, nit skrenuo umom, već zna da je a šta bi manje najčešće jedini mogli da oče- izlaz iz zasede… kuju turanci iznenađenje. nad njima… sem toga… i više ih je nego što je amir raču- nao.

CRNE SUZE 27 ali nad svima njima ističe se gi- gantska konanova pojava…

…bela mu odežda, strelama iskidana, otkriva blistavi crni oklop koji štiti lav- ljim mišićima obliko- …svakim udarcem seče ili van torzo… oklop ili meso, prskajući pustinjski vazduh grimiznim kapljicama!

…i njihovog vođe, pokidane za kratkih, brzo odežde i krvlju umrljanog iščezlih pola lica. časa… sve je već okončano. tako dakle, nema tog turanca bogra… opet se koji je živu glavu sa- srećemo! čuvao nakon juriša… sem nekolicine koji su ranije pobegli…

šta? ko…?

amir prvo trepće u neve- rici… a onda i zbog raspo- znavanja:

ti…?!

28 DIVLJI MAČ SIMERIJE …isti onaj konan koji je po- ali kako sam mogao i da jes’, bogra! vidim stao ratni vođa zuagira ima zamislim...? da nisi očekivao ko- već preko jednog leta! nana, kojeg si su- sreo deceniju rani- ti su dani je… dok si bio raspo- davno iza loženi mladi potomak mene – davno velikaške kuće, a ja iza nas obo- plaćenik u turan- jice. skoj službi…

smatrao sam da si mrtav – ili barem odjez- dio nazad u one ja… znao severne kra- sam da je jeve iz kojih si ime isto… i potekao!

mrtav, ha? bio sam na ivici stotina- ma puta – i to ne samo pre deset „…čini godina, kad smo već kod toga. izrezbarene boginje-mačke koje su se „moć idola me je naterala na a možda si čuo dokopale neke lude pri napadu poteze bezumni- glasine kako je je i krvožednije ratni vođa zuagira na karavan vernika.” nego ikada – s potpao pod uticaj povećanim bro- zlokobnih čini… jem stradalih među zuagirima.”

„na kraju se tim mojim delima oko- „tako je fazal vodio zuagire neko vreme…” ristio zamenik po imenu fazal…”

„...koji me je zarobio to- „…ali mačja je boginja i kom dubokog sna, što je s njim bila prevrtljiva, opet bila zasluga idola.” kao i sa mnom…”

CRNE SUZE 29 „a kad su se zuagiri raspršili pred isu- više čvrstim bedemima nekog grada…”

„tada sam, među- tim, začuo šapat boginje-mačke na- novo meni upućen – tihi, zavodljivi šapat o osvajanji- „…zatukao ma i slavi…” sam fazala, posluživši se samim idolom!”

„...pa sam posled- njom trunkom snage bacio statuu u nepregledne ravnice pustinje!”*

* kao što smo videli u drugoj knjizi „divljeg mača simerije”.

„a što se zuagira „a da bih to učinio, morao sam da odmerim snagu s tiče… da, oni se „…i da zahtevam, u najvećim, najsnažnijim među njima – pravim divom jesu raspršili – skladu sa zakonom zvanim hatan…” ali nije mi trebalo pustinje, priliku da dugo da se susret- ponovo navučem „…koji je vodio nem s većinom na sebe odeždu ovu skupinu tokom njih…” ratnog vođe!” mog odsustva.”

„po nekim merilima možda i nisam pobedio najpoštenije.” „teški se boj vojevao tog da- na – daleko teži od svih okrša- ja po krčmama koje smo izvo- jevali boreći se jedan drugome uz bok u agra- puru, prijate- lju bogra…”

„ali postoji sedam reči za različite vrste poštenja na zua- girskom…”

30 DIVLJI MAČ SIMERIJE „ipak, ni- jedna od „a po njegovom završetku, njih…” ne samo da su se zuagiri zakleli da će me slediti ka- ko bismo pronašli ostalu braću, koja su se razmile- la svim stranama sveta, i ujedinili se s njima…”

„…nije bila „...već je i sam hatan pogažena u postao moj krvni brat, boju toga sve dok ga nisu sasekli u dana.” nedavnom okršaju!”

dvesta sre- a sad, na brnih šekela zašto bi inače tražio da ne, možeš da se preče stva- – ja… bude u izvidnici iz vedra vratiš u agrapur ri – koliko neba? neukaljane vojničke časti. si platio kako si vardanesa? znao da je on bio taj koji…?

ne sekiraj se, ti… osta- bogra; nisi ti vićeš me u odao izdajnika… životu…?

zašto ne bih? još …budi jer pone- uvek ti dugujem obazriviji kad umesto kesu zlata iz sta- pri pra- njih uloviš re opklade –ili vljenju tigra! si to smetnuo zamki za s uma? vukove!

ali idući put, bo- gra…

CRNE SUZE 31 samo napred, naši zakoni nalažu smrt Dva dana kasnije: moja pasja pet kolaca onome ko braćo! izda drugove… uprkos mučnom jahanju crvenim …i nema peskom šan i sorka, pustinjski predaha ni razbojnici još uvek nisu sustigli za koga dok izdajnika. zamorijanac željan da vidi vardanesovu ne namiri taj krv, konan bez prestanka po- ceh. žuruje svoje zuagire…

uveče drugog dana dižu logor pod okriljem brdašca od većina… ali konane… popričao suncem sprženog peščara… ne svi. bih s tobom…!

pa, gomere? da li …a čak ni konan i se vardanes i da- moćni mu pastuv po loženju vatri i lje strogo drži nisu daleko od spravljanju obro- jugozapada? potpune iscrplje- ka ljudi su jedno- nosti. stavno utonuli u san… većina previ- še iznurena da bi i reč izustila.

jašta. taj đavo trulog srca mora da je od železa sazdan.

njegova kobila možda – konane… ima li ne još… svakim danom sve ali vardanes ne. taj je šanse da napustiš ali strah me dublje zalazimo u ove od krvi i mesa… taj osvetnički mori za sve krajeve sunca i pe- pohod? nas. ska, gde jedino guje …što ćeš i videti kad ga i škorpije mogu da razapnemo lešinarima opstanu. za gozbu! dagono- vog mi repa – ako se ne vratimo, ko- sti će nam ostati ovde da se prže celu večnost.

šta? jesi li skre- nuo s uma, čoveče?

32 DIVLJI MAČ SIMERIJE nisu to samo priče, možda! ali… to nije sve što hiljadama godina konane! te grize, zar ne? je ova pustinja bila kleto i avetima pro- nisi zuagir; ne ganjano mesto… a reci sad, čoveče – znaš ove krajeve i napolje s time! što dalje jašemo, njihove užase sve dublje u nju kao mi. zalazimo. konane, ovo… ovo je makan i ljudi se mordan! boje da ti kažu… znam! „obitava- lište du- hova”!

…ali skoro plaše li te priče da su ludi od starih baba? straha!

i do mene su poruči momcima da se paze, zbog dečjeg doprle priče gomere! praznoverja, znaš, kao o ovom kraju, misliš! mladi varvarin i ja sam bio, prepun prijatelju. bojazni pred utva- ali to rama… ipak, naučio su priče za sam da je vrlo plašenje malo toga što dečice – a ne hladan čelik ratnika. ne može da saseče.

moj je gnev silni- ji od svih aveti koje su ikad ispustile dušu.

ali, konane… grlo mi je suvo kao i ova đavo- dosta s tom lja pustinja – a tvojom detinjom sve ove puste noćnom grozom, govorancije prijatelju! samo mu još i zakleo sam se u gore čine. kroma i mitru da ću proliti krv tog zamo- rijanca ili da ću stra- dati u pokušaju da to uradim. a sad se mani tog naklapa- nja i dođi da rešimo bocu vina!

a ako zatreba, proliću i koju kap zuagirske krvi pri tome…!

CRNE SUZE 33 pamti konana i kad ga je na krst raza- šemit se ipak ne pridružuje peo čovek znan kao konstantijus so- odmah simerijancu. kol – kotijanski zapovednik slobodne braće... stoji dugo, zu- …kad ga je razapeo i reći u rat- smrti prepustio nedale- nog vođu ko od grada u pogibe- kojeg je lji, kaurana.* pune dve godine sledio.

* videti prvu knjigu „div- ljeg mača simerije”

pukim su slučajem dojahali olgerd vla- konan ne samo da je preživeo nego se poka- dislav i njegovi zuagirski razbojnici – i zao i kao vrsni vođa… oslobodili ga.

…tako da je ubrzo proterao olgerda.

olgerd, na svoj način u okrutnosti ravan Konstantijusu, reče da se konan može od tog dana pa sve do priključiti njihovoj danas konan je vodio skupini – ako preživi zuagire… i to uspešno. sve te silne rane.

…pridružuje se konanu uz logorsku vatru. ali gomer iz akarije zna da je tom tada, krijući vođstvu došao kraj. je u dlanu… ah, evo i tebe već sam počeo da najzad, prijate- mislim kako su te se kojih se toliko lju stari! aveti, ljudi su izbezum- plašiš, doče- ljeni od straha i pale. neće im trebati još mnogo da se dignu i saseku čak i ko- nana – osim ako…!

sedi ovde i pričaću ti o slonovskom bogu koga sam jednom davno morao da ubi- gomer se poigrava… jem…! jednom bočicom.

34 DIVLJI MAČ SIMERIJE konan se budi kad je sunce već vazduh je topao, visoko na nebu, a toplota žari golim težak i suv… peskom.

dok se teturajući diže …kao da su sama nebesa na kolena, hvatajući se neki naopako okrenut ko- za čelo koje pulsira, tao, usijan do loženja. konan pokušava da se priseti jesu li ga to to- ljagom udarili ili…

tada, shvativši da đavo da nosi ceo odred se dakle, sumorno misli, je sam usred ovog te kukavne razlogorio, potcenio je moć drevnih kletog, bezvodnog lude u sam ponevši sa sobom praznoverja nad njegovim područja… seti se. pakao! svu opremu… pustinjskim vucima. konje… i namirnice.

u sebi kune sopstveni arogantni, tvrdoglavi ponos.

ako ne nauči bolje, mogao bi jednog dana zbog toga da propadne.

dva meha od kozje kože puna vode i njegov mač: to je sve što su mu donedavni drugovi ostavili.

a baš ovo bi mogao da bude taj dan.

CRNE SUZE 35 glava mu još uvek bubnji, ako se izgubi u ovoj peščanoj pustari, pa konan čezne da se poli- svaka kap biće presudna za opsta- je vodom… nak.

mogao bi da se vrati putem koji ali razum pre- je sa zuagi- vladava. rima pro- šao…

ipak, to su bolje je, stoga, krenuti dva dana za njega, dakle, samo tragom begunca vardanesa, jahanja s tim malim mehovima, koji se pruža sve do ivice do prvog to znači da bi trebalo horizonta. pojili- da putuje najmanje šta… če- puna dva dana bez kapi tiri ili više vode. pešice. najzad, možda je neka oaza neposredno iza najbližih dina. verovatno nikada više ne bi video to pojilište.

možda.

prvi meh vode ili su prošla kao da je čitava večnost kad je postalo isuviše trajao mu je već i dva? potrebna popodnevnom mračno da bi se sledio nešto više od suncu da ugasi svoju zamorijančev trag, on jednog dana. plamteću pogrebnu priušti sebi odmor… buktinju tamo na zapadu.

dotad, konano- vi nožni mišići više bol i ne osećaju. …bolje re- čeno, poku- ša to.

36 DIVLJI MAČ SIMERIJE snovi su mu te noći nabujali, smeteni, prepuni jednookih košmarnih prikaza koje mu golo telo paraju usijanim lancima.

kad je prava agonija trepćući je ustati, svi otvorio oči, mišići drhte… otkriva da je sunce već visoko.

ali diže se – barem u sedeći položaj…

…da tek ovlaži usne…

…i kreće dalje.

uskoro gubi pojam o vremenu… ali svejedno padne li samo ga njegova neumoljiva volja tera da nastavi, jednom po ovoj žegi, korak za teturavim korakom. ne sumnja ni najmanje, kosti će mu se beleti u ovoj grimiznoj pusto- ši u erama koje tek nastupaju…!

CRNE SUZE 37 vizije koje uvek kreću s bogra-kanom, koji turanskim Drugde: zlatom kupuje njegov pristanak da konana i njegove ljude navuče u klopku.

pet je dana nakon neuspele zasede koja se sasvim okrenula protiv turanaca vardanes iz zamore mahnito bežao.

budući da konj ne može više da nosi njegovu težinu, krenuo je pešice vukući ga za uzde.

zlato! kakve vajde sad ima od njega!

kad je klopka propala, vardanesosva jedina, tanana prilika bila je da odjuri znao je da osve- toljubivi zuagiri u bespuća šan i sorka. imaju odbojnost prema crvenoj pustari…

sve to vre- me progone ga vizije: …ali budući da je bio stranac, nije imao pojma zašto.

zamorijančeva prednost pred njima bila je ipak, nisu se vratili na- tako mala da je dan za danom mogao da vidi zad, kako se nadao. oblake prašine koje su podizali progonitelji na konjima.

„taj đavo od ko- nana”, zareža on u sebi.

jer iscrpeo je svu hranu i vodu…

…a crvena nakon pet dana je pustara gotovo više i počela da nije mario idu uzima svoj li za njim. stravični danak.

38 DIVLJI MAČ SIMERIJE ispucalim i natečenim usnama vardanes sad upućuje i nenadano, s te visine, zagleda nesuvisle molitve ištar, setu, mitri i nizu drugih se u prizor tako čudnovat da je božanstava… zanemeo…!

…dok on i iznuren, gotovo mrtav ždrebac zure prema vrhovima još jednog niza dina.

pred njime i podno njega dokle mu pogled seže prostire se bujna …a usred te plodne udoline… mali, zelena dolina prošara- bedemima opasan kameniti grad! na smaragdnozelenim stablima palmi datula…

nemoguće, misli. mora da je fatamorgana – a opet…

…a opet, …mladosti momku se useklo u sećanje: „đavolima opsednuti akhlat, dođe mu uz šemitskog usred crvene pustare, gde su drevni magovi koji su za u sećanje učitelja što je moći žudeli prizvali onostranog demona…” – nešto iz čuvao čudnova- mladosti… tu drevnu sti- gijsku knjigu koju je varda- nes jedne glu- ve noći uspeo da prelista.

„…na večni im jad…!”

vardanes tamo još uvek nešto …da bi ga preneli iz obruča ste- mrmlja, sasvim iscrpljen… novitih brežuljaka koji opasu- ju grad…

…do kapija kletog akhlata!

…kad se nad njime nadviše ratnici mrkih pogleda, koji su mu prišli iza leđa…

CRNE SUZE 39 Negde: konan se još jednom sporo budi; ali ovog puta nekako je drugačije. ranije su buđenja bila bolna, otvaranje natečenih kapaka da bi zaškiljili u plame- no sunce.

ovog puta se s lakoćom budi, uz blaženi ose- ćaj okreplje- nosti i odmor- nosti.

nije ni svileni jastuci pod uzglavljem… a gusta, svilenim trakama ukrašena cirada spreča- čudo! va sunčeve zrake da dopru do njegovog okupanog i nagog tela.

onako potpuno uzbu- njenom, prva mu je pomisao da je pao u okrilje smrti…

…i da mu je duh iznad oblaka iznesen u pri- mitivni raj gde krom stoluje okružen s hilja- du junaka.

40 DIVLJI MAČ SIMERIJE takođe, dobro je okupan – stoga bi moralo ali sveža pitka voda pored svile- …da u kakvom se god biti još vode tamo gde je ovaj vrč nog ležaja odmah ga uverava… raju našao, taj je stva- natočen. ran i opipljiv. mora da ga je neki karavan našao, zaklju- čuje.

a žeđ mu, ipak, nije kakva je bila.

i mora da su prijateljski nastrojeni, jer čak je i …i jedva oooh! pre- treba ti još njegov široki mač… čujan zvuk slab si da odmora – da zvončića…! stojiš! povratiš snagu! šta je to? iza njegovih leđa…!

šum odeće…

poznato mi je tvoje narečje, curo – neka vrsta šemit- skog!

ne brini, dovoljno sam opo- ravljen – ali ko si ti?

CRNE SUZE 41 ti si me negovala ovde? ime mi je zila, ćerka sam ino- koliko ima da ša… gospo- ste me našli? dara kletog moj akhlata. otac vas je pronašao, čudnovati gospoda- ru… iako vas jesam ja ne- govala.

našli smo vaše telo nasred beskrajne pustinje pre tri dana.

konan nedeljama nije video ženu. mislio sam da mi je znano kakav vas je svako mesto južnih pusti- slučaj naveo zahvaljujem vama i nja… ali ni za kakav akhlat na mene? vašem gospodaru na nisam čuo… bio on ukazanoj samilosti. klet ili ne.

bio sam na korak od smrti, kladio nije tu bilo slučaja; bih se. došli smo tragajući za vama.

vidim zbunjenost ne mislimo da …i moj će na vašem licu… vam naudimo! vam gospo- jašta… ali ne možda i strah da pođite samo za dar sve bez mača! ste među nepri- mnom, gospo- objasniti. jateljima. dine…

vodi me tom inošu, curo; želim da čujem njegovu priču!

42 DIVLJI MAČ SIMERIJE onaj koga zovu inoš zadubljen je u smežurani, vremenom nagrizeni svitak kad zila uvodi simerijanca pod njegov šator prekriven tamnoljubičastim ciradama. večiti sam dobro do- činiš čast vam dužnik, šao, ti koji si kući ino- o šajče, što nam stigao iz ševoj. ste me pri- beskrajnog hvatili. peska.

ali dok pričaju, konan ne može a da ne primeti čudno crno ogledalo smešteno iza starca… ogledalo iz či- jih mračnih dubina s vremena na vreme zatitra sablasna svetlost.

zila, dobra i hvala vam, ali samo strpljiv budi, moja se priča odana kći kakva kako ste me prijatelju moj, i sve može činiti ne- jeste, doneće pronašli, o ću ti razjasniti. mogućom onome nam malo vina. šajče? ko se još nije susreo sa čaro- već si pri- lijom. metio moje tamno ogle- dalo, sine moj.

iako nisam čarobnjak, znam da se poslužim predmetima ko- ji nisu sasvim obične pri- rode.

onda ja ne bi trebalo da imam pro- blema da je prihvatim ukoliko je istinita.

tim bolje!

mnogo je vremena pro- hujalo otkad je podmukli čarobnjak ove akhlatske zemlje započeo urotu protiv drevne dinastije na vlasti nad ovim pod- ručjem još od pro- pasti atlantide.

ali – kako to da ste traga- li za mnom?

CRNE SUZE 43 hvala lukavim je reči- narod se digao na ti još jednom, ma naveo narod ustanak i svrgnuo curo! da veruje kako svog smešnog kra- je njihov sla- lja, bacivši ga u bi, blagi mo- tamnicu. narh…

…u stvari nema ih njihov ne- mnogo da to prijatelj. ne zasluže.

ne sumnjam… „…na žrtvovanje, zapravo, na oltaru ne sumnjam u to „ne smatram da je hrama.” uopšte… bio neki gubitak kad je stari kralj na- ali posletku poslat na jasno ti je da pogubljenje…” predstavlja opasan prese- dan, to svrga- vanje kra- ljeva.

„ali je tada sebe vi akhlaćani izgleda niste ništa manje lakoverni uzdigao kao sve- od ostalih naroda s kojima sam došao u dodir. štenika i proroka neznanih bogova – koji su se jedino preko njega javljali.” uvek je lako vero- vati u ono što želiš da se obi- stini.

„tvrdio je da će jedan od tih bo- gova uskoro sići da vlada svetim akhlatom – kako su ga tada zvali – lično.”

44 DIVLJI MAČ SIMERIJE „ipak, čarobnjakov naum bio je strašniji nego „…da nastupa kao boginja pred narodom.” što smo mogli i da sanjamo.”

„zadržavajući svoju čarobnja- čku kontrolu „opakim bezimenim nad tim bićem, ritualima na ovaj postavio se kao nivo postojanja pri- jedini tumač zvao je onostranu njene božanske demonku…” volje.”

„spočetka zadivljen, narod akhlata uskoro je stenjao pod tiranijom daleko gorom od one koju je trpeo pod starom dinastijom.”

CRNE SUZE 45 možda. kako ništa to s vremenom, stvari su god, s ovom to ne čudi, o postale još gore… jeste bio slu- šajče. čaj.

viđao sam bune koje neretko iznedre goru vlast od one koju sme- njuju.

„…jer čarobnjak je izgubio kontro- lu nad demonskim bićem koje je pri- zvao s one strane.”

„a kad se najzad suočio s njime…”

„…uništilo ga je i zavladalo umesto njega.”

46 DIVLJI MAČ SIMERIJE „sva ova zemlja oko nas nekad je bila „a vlada i dan-danas!” zelena i divna – ali njena vampirska žeđ sve je sasušila, sem doline u ko- joj je sazdan grad akhlat.”

„jer božanski stvor je besmrtan, a tajna njegove moći jeste u tome da otima životnu srž živim bićima.”

„nju je poštedela jer joj je hrana svakodnevna potre- ba – a bez živih bića, koja može da isuši do beživotnih olu- pina, ni njoj nema opstanka na ovoj ravni.”

kroma mu! neranjiva je zbog drevnog …neznani bogovi što je niste – a njene nas proročanstva na mogli bi da se manu sasekli – ili moći zadrža- ovom svitku, koje srdžbe i pošalju pobegli? vaju ovde, sam po ne znam koji oslobodioca koji sine moj. put iščitavao kad bi zbacio boginju i si ti došao. okončao njenu zlu moć. svega nas je nekoli- cina još u životu.

ipak – kako se ja ukla- a zapisano pam u sve je da, nakon to? punog vremen- skog ciklusa, kad kraj već bude bio blizu…

ti si, konane simeri- janski, taj oslobo- dilac…!

svete mi ištar.

CRNE SUZE 47 Drugde: straža pred njegovom ćelijom ne samo da nije odgovorila na njegova pitanja već – daleko čudnije zamorijanskom izdajniku… danima i noćima vardanes iz za- more ležao je u vlažnoj ćeliji la- imam zlata – zar guma podno tamnog akhlatskog ne vidite? biće hrama… vaše... samo ako me pusti- te...!

…još od onda …jednostavno kad je šaka pao nisu hajali za vojnicima mrkih njegove poku- pogleda i bronza- šaje podmići- nih šlemova. vanja!

takođe su budući da mu zatvori ga i obilno nisu strani, vardanes se pita… ipak, tetošili su ga hranili. brižno… umivajući mu izmoždeno telo, melemom mu vidaju- ći žuljeve…

…ne tove li ga – za klanje?

48 DIVLJI MAČ SIMERIJE sad, najzad, dolazi i straža i izvodi ga – i nov talas kakva su ovo ogromna zabravljena samopouzdanja zapljuska vardanesa… vrata – kao sama kapija tako čvrsto do paklenih dubina? da i vojsci videćete, pseta! odole! uskoro ćete igrati kako ja vodite me sviram. nekom su- diji, kladim se…

što je iza njih…?

…a još ni- sam video sudiju ili na- čelnika čija se blagona- klonost ne bi mogla kupiti s onim što imam da ponudim!

tada, naglo, kad zamori- zatvorili su me neko vi- janac zastade, utihnuvši ovde, đavoli mutavi! na tren… šeglasje – a tako ka-ka- slaba- kav to šno…! zvuk čujem?

sigurno su me doveli uz to… ovde s nekim ne mogu da razlogom – razaznam samo kojim? ni reč!

dopire – odande…! nekakva velika, seno- vita dvorana – tamom zaogrnuta i pod slo- jevima prašine! tako mi ištar! nisam ni primetio u ovoj tmini…

kao da niko a kakve li ovde nije bora- su ono nepo- vio već stotinu mične figure godina – ili tamo…? duže.

CRNE SUZE 49 kipovi isklesani od to su… nekog mutnog, beživotno sivog kamena, kakav nikad kipovi! ranije nisam video… a isto- vremeno opet kao da ži- vot njime struji! koji bi mahniti vajar napravio ovakve figure – i tu ih zatvorio bez trunčice smisla u slaganju? kipovi ratnika i velikaša… de- vojaka… čak i beba u njihovom naručju…

…izraz – kraj- samo malo! žamor glasova sad me jedno ih njeg užasa! sasvim okružuje – kao da dopire… iz samo pove- samih kipova! zuje – izraz na licima…

tu- robni lele- ci… mucave molitve… kletve… be- zumni smeh… krici uža- sa…

…sve jači… i ne mogu više da ih pod- nesem…! upravo tada vardanes vidi ogroman zlatni tron smešten nasred dvorane…

…a sam pogled na toliko dragocenog metala briše iz sećanja nikakvo čudo svaki trag na mutni sivi kamen i turobne zvuke koji su se širili… što su mi stražari odbili mito – kad već žive u gradu koji pliva u zlatu!

ali – šta je ono zavalje- no na presto- lu…?

50 DIVLJI MAČ SIMERIJE neka… neka smežurana mumija davno preminule kraljice! haljina joj je stara, u dronjcima – samo što se u prah nije pretvorila… ali na licu joj… oh, mitro blaženi!

ta m aska!!! kao da je napravlje- na od kovanog zlata – po uzoru na ženu neze- maljske lepote!

naravno! to je po- hah! oči maske su sklopljene – kao u snu. smrtna maska neke drevne vladarke – kojoj se lude ovog izgubljenog gra- da klanjaju!

a taj blistavi dra- gulj na njenoj gla- vi… može biti samo crni safir – ako se ja išta razumem u to kamenje…

ne može biti prikladnije uzeti masku nego sa uspavanog leša!

uggh! lice pod a šta pa mogu da očekujem njom – tako od mumije tako stare? ogavno!

ako uspem da pobegnem s maskom – ili …safir čak samo i sa dostojan safirom…! kneževske tog trena, i protiv svoje volje, varda- otkupnine! nes primećuje treptaj…

CRNE SUZE 51 tada se te ...i gledaju ga zloćudne oči vanvremenskom otvaraju… mržnjom.

zlatna maska pada iz omloha- velih prstiju dok se varda- nes tetura unazad vrišteći – a te mrtve očne duplje zure u njegove.

a onda…

stvor otvara i treće oko!

52 DIVLJI MAČ SIMERIJE kako li sam samo a kakvog izbora imaš, neznanče, sem U tom trenutku: dozvolio da me na ovo da budeš naš oslobodilac – i nagovoriš, inoše? svoj? crna te ma- gija drži u ovom kraju, baš kao i nas…

…sve dok je boginja još živa.

osim toga, govori se da je čovek kojeg tražiš utamni- čen ovde.

to znači da će se on uskoro su- očiti s usu- dom koji pre- ti da uništi i poslednje od naše rase!

hvala što si pođi sad jes’, sine moj – i moliću me podsetio, svojoj kćeri se da se moje čekanje starče! – i čekaj da se ne otegne u beskraj! vratim!

samo od moje ruke ima da skon- ča taj za- morijanski dvoličnjak!

ruku na srce… tako nečemu uskoro, tajnim podzemnim putevi- moli se i konan. ma, konan zalazi u nepreglednu, ako ništa mračnu dvoranu. drugo, zasad su mu inoševe informacije dobro poslu- žile.

CRNE SUZE 53 tada, kako se primiče središtu i konan čuje tugalji- prostorije… ve žalopojke i plač za razliku od vardanesa, dok se šunja, opre- konan zna odgovor zago- pomozi mi… o, mi- zno i nečujno, među netke hladne stene… tro… pomozi… gomilom statua.

...što ne čini da mu se koža zbog toga manje ježi. konan ne pušta ni gla- sa…

tada vidi da oni najbliži zlatnom prestolu nisu u zastaje razmišljajući da li bi hi- aajoojjjj…! potpunosti mrtvi… tri zamah mačem prema njihovim molim te… pomozi napaćenim a još živim mozgovima mi… preklinjem bio čin milosrđa – ali iznenada… te…!

od kamena su… sve do vrata – ali u glavi ima još života!

konan zna taj glas – čak i tako povišen u dobro već sledeći kriku užasa. krome tren proviruje i mitro! iza blistavog prestola…

da li je boginja ubila njego- vog neprijatelja… i lišila ga osvete?

54 DIVLJI MAČ SIMERIJE i da, vardanes zamorijanac stoji tamo, nema greške – izbuljenih ali struganje očiju, usana koje se žustro kamena dopire do pokreću u nemom strahu… konanovog uha… i pogled mu skreće prema vardaneso- UUUNH...! vim nogama.

od mesta gde izdajnikova stopa- la dotiču tlo mrtvačko sivilo se lagano uspinje njima – a toplina ljudskog mesa kopni u bledilu, konanu pred očima!

već je siva plima zahvatila zamorijančeva kolena, pretvarajući meso na nogama u pepeljastu nepomičnu stenu… vardane- sov se glas diže u visoki, neartikulisani krik dok zuri u konana neskrivenim strahom zveri saterane u klopku!

a dok se tiho, suvo cereka, stvor s prestola gubi svoju mrtvačku uvelu boju – i svakim vampirskim gutljajem životne energije dobija punoću… toplinu… bujajući bezbožnim, neprirodnim životom!

CRNE SUZE 55 tada, dok mu kameno bilo …najužasnijim krikom koji je obuhvata prsa, vardanes konan ikad čuo – barem iz ljudskih zaurla… usta!

konanova reakcija je instinktivna…

…lišena elementa svesnog!

a uzdrmano udarcem kona- vrisak u trenu zamre… taj nove oštrice… stravični vrisak koji para samu dušu!

…okamenjeno tako skonča vardanes izdajnik – a čak sad se ko- se telo drobi na ni konan ne ume da kaže da li je udarac nan okreće tlu u sitne ka- zadat iz puke žudnje za osvetom… boginji… a mene komadiće. ona je već spremna… …ili ga je nekakav milosrdni impuls da se okonča patnja bespomoćnog stvorenja naveo na zamah.

…i iako to nije želeo, automatski mu pogled što ne znači da krv nije liptala iz kreće… pukotina na okamenjenom telu.

56 DIVLJI MAČ SIMERIJE …njenom u …sem veli- susret! kog tamnog otvora među obrvama!

lice joj je ma- ska nadljud- ske lepote, sam pojam dražesnosti…

konanov zaro- bljeni pogled kao da se gubi u tom velikom ovalnom oku – tako da za- boravlja čak i na mač koji steže.

boginjino tre- će oko crno je poput mračnih pučina koje okružuju tre- perave zvezde.

sad se već čini da je na samoj ivici tamnog buna- ra kojem nema kraja…

…prema kojem se nenadano zatetura i upa- de u njega.

u tom ogromnom hladnom ambisu zna da uskoro mora da skloni pogled s njenog… ili će biti zauvek izgubljen!

CRNE SUZE 57 …i mišiće koji se poput a tada čuje i boginjin smeh – tih, melodičan zvuk protkan upire svoju silnu volju… guja svijaju pod njego- prezrivom porugom. vim bronzanim telom… uz gnev koji u njemu kulja, uspeva da skrene pogled od tog opčinjava- jućeg crnog oka…

iznenada… …konan zna šta ovaj put, dok …da se treba da radi. mu se pogled zapilji u diže… pod…

…i u tu tanku zlaćanu masku s ogromnim draguljem koji simbolizu- je treće oko.

…isto čini i njegov gotovo pa zabo- ravljeni mač!

blistava oštrica para prašnjavi vazduh, zahvatajući podrugljivo lice bića…

…i kidajući kuglu boje ebanovine na dva dela!!

58 DIVLJI MAČ SIMERIJE tada, kako i ne trepnuvši s preostala dva tamna teč- oka, ona se ruši unazad ni glasa nost curi iz ne ispustivši… rasečenog …kao da i nije mo- otvora… gla ništa drugo sem da se smeje tim smehom koji ubija svaku radost…!

…tako joj i eoni ukra- dene životne snage ističu iz tela…

…a ona užasavajuće vene!

na kraju, kad se čak i trulo tkivo preobrazilo …dug, tih jecaj raširi u bezbojan se dvoranom… a onda prah… zanavek utihnu.

statue su sad zauvek usnu- le u grobnica- ma od večnog kamena.

a konan se okreće, napuštajući prazan presto i gomilu prašine posute po njemu…

…i slomljeni, obez- glavljeni kip onoga koji je nekad bio za- morijanski pustinjski razbojnik.

CRNE SUZE 59 kud god me odnese našao bi se ugledan položaj a kuda ćeš sveže nahra- Nedugo potom: za tebe u akhlatu sad kad onda, kona- vardanesov njen i napojen smo lišeni kletve. ne, sad kad konj! su magične ostani brane ra- s nama, stvorene? sinko!

ne, prija- telji…

nije za konana si- merijanca da provodi dane u do- kolici mira.

govori se da mislim da ću na jugo- čuvaj svo- trebaće ti kad trgovački kara- istok, do grada koji no- nema tih tele- ja blaga, o snih užitaka i ba- vani ponovo počnu da pristižu iz si ime zambula, gde još šajče! hanalija koje crvene pustare! nisam bio. su tome mestu strane.

dozvoli barem da te nagra- dimo za…

budite mi pozdra- vljeni!

budi… ti nama… na vrhu dine pozdra- konan zastaje, vljen…! poslednji se put osvrnuvši za sobom.

šta će mu akhlatsko zlato kad ga dovoljno ima u vardanesovim bisagama?

zar da se prepire oko još kojeg novčića poput pohlepnog trgovca?

dobro čove- ku čini pone- kad da bude plemenit… pa bio taj i sime- rijanac!

60 DIVLJI MAČ SIMERIJE

DIVLJI MAČ SIMERIJE ...... Trag okrvavljenog boga TEKST: Roj Tomas CRTEŽ: Džon Bjusema i Toni Dezuniga

...... tamna je i smrdljiva ulica u kojoj se konan simerijanac obreo po- slom još mračnijim od senki što ga okružuju...

...kad mu uši zapara oštar krik pun bola.

trag okrvavljenog tekst: roj tomas crtež: boga džon bjusema i toni dezuniga adaptacija priče roberta e. hauarda i l. spraga de kampa

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 115 takvi krici nisu retkost u vijugavim sokacima arendžuna, grada lopova... i nema tog opre- znog i bojažljivog čoveka koji bi i pomislio sem toga, ionako da se petlja u ono što ga se ne tiče. traži neke ljude... a iz ove gužve će ali konan niti je oprezan, niti je bojažljiv. se možda izroditi i neka naznaka o tome gde su.

pokoravajući se svojim var- varskim instin- ktima, okreće se prema zra- ku svetlosti što nedaleko preseca tamu...

njegova uvek živa radoznalost mu ne bi ni dozvolila da se ogluši o vapaj za pomoć...

većina okupljenih u sobi su a svega tren kasnije već zamorijanci... a među njima je viri kroz pukotinu koju razapet još neko... pripadnik je našao u čvrsto sklo- kezankijanskog plemena. najviši čovek mu režeći pljenim kapcima... njegove uzdrhtale grudi upućuje pitanje koje odaju tragove mučenja. konan ne razume...

116 DIVLJI MAČ SIMERIJE ...ali odgovor očigledno nije onaj a iza, okretna osoba s crvenim očekivani. turbanom diže užareni ugalj iz zadimljenog kotla...

...pa ga zadrža- va jedan mučan trenutak nad zgrčenim telom kezankijanca.

a onda ga spušta na ta maljava prsa. istog tog časa...

...konan se svom težinom baca na kapke! njegov čin nije toliko napra- san koliko deluje – trenut- no mu ne bi škodilo da ima poznanika među gorštacima iz kezankijanskih planina, koji su među ljudima na zlom glasu zbog svoje netrpe- ljivosti prema strancima.

ovo je možda pri- lika da takvog po- znanika i stekne.

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 117 o tlo mu prvo udaraju stopala... mač mu je u a onda... ubijte ga! jednoj ruci, zuagirski bodež u drugoj...

...a muči- telji se okreću i zapanje- no zure.

u deliću sekunde sve staje kao okamenjeno...

na zapovest crvenog turbana kosmati div se baca u susret uljezu sa krivošijom od tri stope u ruci...

u nasrtaju, on ubilački a onda mu ruka pada u potoku krvi, zapara uvis... odsečena u zglobu, dok i dalje steže oštricu.

sledećeg časa konanov nož guši njegov krik agonije.

118 DIVLJI MAČ SIMERIJE tada, dok se konan baca preko posrnulog leša na crvenog turbana i njegovog visokog druga... saseci ga, džilade!

zale – pomozi mu!

simerijanac, me- đutim, ne čeka da ga opkole...... a nedugo zatim ponestaje živih da to izvedu!

i dok se džilad, zal i predugo ga beži... ispred mene – ostali još batrga- drže da bi se brzo! ju u sopstvenoj na vreme latili krvi i iznutricama oružja... – konan se baca pre- ma onima što i dalje drže zaroblje- nika!

s probuđenom vo- ljom za životom, ke- zankijanac kreće...

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 119 ...i tek za dlaku izbegava zamah mača nameren da ga dokrajči. a onda je konan između njega i njegovih muči- telja...

jesi li me čuo?

gubi se odavde – brzo!

ne dajte im da džukele! pobegnu!

slobodno priđi i sam okusi smrt, crveni tur- banu!

a onda, dok se preživeli mučitelji kezankijanac, slab od teških muka, tetura se sapliću jedni o druge, jer broj- omanjim dvorištem ispred zgrade, dok konan nost im nije prednost, konan uz smeh i kletve odbija i zadaje udarce. žurno izlazi...

120 DIVLJI MAČ SIMERIJE čekaj me, đavo te odneo!

hej!

...i juri prema zidu za koji je kezankijanac već skoro za- makao.

skočivši na vrh, konan uspeva da pogleda na dugu, vijugavu ulicu ispod zida...... i on se bespo- moćno strovali na senkom zao- grnutu ulicu!

...kad ga nešto oda- lami po glavi...

samo mirno, konane konana budi slabašna ...a on od- simerijanče. prija- svetlost voštanice mah skače telj sam ti. koja mu obasjava lice. na noge vadeći mač iz korica.

ama ko si ti, za ime kroma?

tvoj prijatelj.

ali svetlost naglo zovi me zamire... sasan.

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 121 kad već uzgred, evo tvog sumnjičav si kao spo- odoše – u gorje, moje noža. pao je pregladneli vuk, minjemo tragom okrvav- neprijatelje – kad i ti. zar ne? ljenog boga. gde su?

čuvaj svoj čelik za prave neprija- telje.

šta ti znaš o znam ovo: došao si u okrvavljenom arendžun prateći lopove bogu, prok- koji su ti ukrali mapu s let bio?! blagom većim nego što su trezori kralja jildiza!

...kad si ti provalio u otkud si sobu u kojoj su muči- znao da su to li kezankijanca. oni što su ti ukrali mapu?

i nisam! da sam bio svestan da i ja sam u za njima ma šta ti sve u gradu lopova tragam... stvari znaš, sasane? osvanuo tražeći nešto. krio sam se u blizini, gledajući kroz rupu u zidu...... ali nemedijanac po imenu ostorio je, bez obzira na to, pronašao hram, a u njemu i zlatni idol pre- kriven crvenim draguljima, koji je prozvao okrvavljeni bog.

znam da se, skriven u plani- bio mu je prevelik nama nedaleko odavde, nalazi da bi ga ukrao, pa hram još iz doba pre katakli- je napravio mapu zme i da se gorštaci plaše s namerom da da zađu u njega. se vrati.

pobegao je, samo da bi kasnije stra- dao u kafan- skoj tuči u šadizaru. kezanki- janci su taj predeo za- tvorili za sve strance...

ali pre nego što je ispustio dušu, mapu je dao tebi.

122 DIVLJI MAČ SIMERIJE mnogo toga znaš, sasane. otkud to? ne mnogo. kezankijan- ci pominju nekakav usud kao i ti, i ja želim grimizno kojim božanstvo kažnja- božanstvo – iako je od svih va sve one koji polože na ljudi koji su tragali za njega svoje njim kroz minule vekove grabežlji- al’ nisam ja jedino ostorio uspeo ve šake... da sačuva neka praznoverna glavu na luda. rameni- ma. ne bojiš se valjda i ti?

konan je te reči naravno prorežao, ali da ne! iako je neustra- pominje šiv i pred ljudima i se nekakva pred zverima, nat- tajanstvena prirodno ispunja- kletva koja va njegov varvar- vreba sve po- ski mozak stra- tencijalne hom koji radije kradljiv- ne bi spominjao. ce...

znaš li nešto o tome?

šta imaš na umu?

tja, znam samo da dogovoreno! a onaj kog su mučili, ha! znam da bi baš tako se nijedan od nas „ziras” – to je ime kad smo već kod toga, i bilo, zato možeš da dvojice ne može sam jednog od lo- bio je rustum, uhoda se uzdaš u mene. nositi s celom zira- pova koji su mi kezankijanskog po- sovom bandom – ali ukrali mapu. glavice keraspe. zajedno možemo da ih pratimo i odu- zmemo im idol. dođi! znači, po- imam spre- stali smo mne konje... ortaci? ovuda.

čuo sam za njih, ali nismo se sretali.

ziras korintijanac i aršak, razvla- šćeni turan- ski princ.

borio si se s njima a da nisi ni znao – to su džilad i čovek s crvenim tur- jašta! ali banom. ubiću te kô pse- to ako pokušaš neku smicalicu!

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 123 eto ih, sasa- nego, sasane... a kezankijanac... ne... baš kao ko me je ono udario rustum reče da što si nare- dok sam se verao mu je ime...? jurili su dio. po zidu? ga – ali da li su ga se i neko je dočepali, ne bacio stoli- bih znao. cu na tebe i pogodio te u glavu.

uskoro su se vratili, osedlali ko- nje i kao mah- niti odjahali kad si pao sa na zapad, spoljne strane ostavljajući zida, više nisu mrtve tamo marili za tebe. gde su pali.

u onoj ta- mi i gunguli te verovatno nisu prepo- znali, baš kao ni ti njih.

došao sam da vidim ko si ti... i pre- poznao te.

čestiti ljudi, eto ko!

oh... onda je u redu.

stoj! ko to želi da napusti arendžun?

zora zatiče dvojicu ljudi kako jašu kroz nazubljene ja im i dalje sledim vrleti kezankijanskih planina, koje žele tragove. da osvoje i kot i zamora... ako ti ne podjednako bezuspešno. možeš da ih vidiš... ja mogu!

pravo da ti kažem, konane – staza jedva da se nazire... u stvari, nemam pojma gde se nala- zimo.

124 DIVLJI MAČ SIMERIJE sustižemo ih, sati prolaze... ali i dalje su sredinom popodneva oni i a znaci nedav- brojniji od dalje slede trag po drev- nog prola- držimo nas. noj, zaboravljenoj stazi... ska konja im se van postaju sve vidokruga jasniji... dok se ne baš sam domognu nešto mislio, idola. konane.

ako je onaj može! ali kezankijanac budimo na dospeo do oprezu! keraspe, nje- govi će veoma budno motriti ovo je kraj na nailazak kralja keraspe, stranaca... koji pljačka svakog ko mu padne šaka!

trebalo je da budeš prorok u rodnom iranistanu, sasane.

gle! stoj! kojim pra- vom prolazi- te keraspinim područjem?

asurinih mi očiju!

znajte da pa? govori- te, džukele! je ovaj kraj zabranjen za sve strance!

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 125 samo obazrivo, sa- keraspa uzima danak od putnika; možda to želi i ova momčina. sane! možda ih ima svuda oko nas...! mi smo samo ubogi namernici. voljni smo da tvojim hrabrim vođama platimo danak. nema nikog sem nas.

tako ka- žeš? a ko je ono iza vas?

ha? nema nikoga iza nas, kun...

...ali kona- nov mač je još brži!

dok se sa- san osvrće, kezankijan- čev nož je hitar...

bodež mu pada, a izazivač se hvata za mač.

ali pre nego što uspe da isuče oštricu...

jaši prema klisuri, ...konan ponovo udara! sasane...

126 DIVLJI MAČ SIMERIJE ...i sasanov ždrebac se propinje upali smo u zasedu! pogođen u vrat! konane! ja... izgubio sam kon- trolu...!

još dok se čuje kona- nov krik, kreću tr- zaji luko- va... fijuci strela...

oteo se... juri a onda, dok njih dvojica jure pravo ka ždrelu prema ulazu u tesnac, tri ja- klanca...! hača izleću iz njega vitlajući sabljama širokih oštrica...! stižem, sasane! hai!

sasan, odustajući od pokušaja da obuzda svog izbezumljenog ždrepca, diže koplje na najbližeg...

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 127 ...proburazivši ga i zbacivši ga iz sedla!

sledećeg časa konan se nameri na drugog mačeva- oca – široki mač kreće na sablju!

...dok malo dalje sasanov ranjeni simerijanac, pridižući se na uzengijama, konj zapinje i ruši se, budući da je udara svom silinom... strela u njegovom vratu napokon uzela danak. ...odbijajući udarac sablje i raspolu- ćujući lobanju proklet- vitlaoca... stvo!

128 DIVLJI MAČ SIMERIJE , dođi, skači iza zahvaljujem barem ne dok konane! ja... sasane! mene!!! ne dođemo do nikad to neću blaga, je li? zaboraviti!

onaj kezankijanski špijun mora da je stigao do keraspe.

žedni su krvi, ne zlata.

misliš li da su zbrisali zirasa?

možda se provukao pre nego što su postavili za- sedu... a možda su baš išli njegovim tragom kad nadam se da si su odlučili da se u pravu – zbog obruše na nas. blagostanja baš tada su se na- naših kesa. šli usred prirod- nog udubljenja, oivičenog strmim mislim da klisurama. je još uvek pred nama.

...zasedu! iz središta tog udu- bljenja brežuljak vodi prema suženom prolazu na drugoj strani.

konan vidi da omanji kameni zid pregrađuje samo ždrelo pogođen u grudi prolaza... prvom od salve stre- la, konanov ždrebac kroma mu, čoveče – ovo je se zatetura i bučno pravo mesto za još jednu... svali...

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 129 ...dok se konan i sasan, odskočivši, skotrljaše iza niza stena praćeni idućom salvom strela, koje su se ili slomile o hridi...

...ili zabile u tle, još uvek po- drhtavajući!

ustajte da ko je taj vas izbušimo, zuagir s tobom, džukele! sasane?

tja... pronašli ...a keraspa će smo zirasa i nam iza leđa za- aršaka! za koji tvoriti klopku. tren će navaliti na nas...

mislio sam da sam ga umlatio govori istinu, protekle ime mi je aršače! noći! konan!

čuješ li krike i topot koji postaju sve glas- mogao sam niji? i da pretposta- bolje vim! e pa, sad pusti da ti ...il’ odosmo si naš! se priklju- svi bogovima na čimo... istinu!

ludo! stotinak kenzakija- naca nam je za petama!

zar misliš da će te pu- stiti da odeš nakon što si im mučio čo- veka?!

130 DIVLJI MAČ SIMERIJE tada, dok usekom odjekuju zvuci konan već zna da bi mu ortak nailazeće horde... sasan zabio nož u leđa ako bi mu se ukazala dovlačite makar i najmanja se, brzo! prilika.

sad samo doda- je aršaka, zira- sa i trojicu nji- hovih najamnika na spisak.

biće prilike da delimo idol, ako ali kakav izbor izvučemo uopšte ima očajni žive gla- simerijanac? ve!

...već ih desetak kezankijanaca napada na ždrepcima koji podižu prašinu i za jer tek što su se ova pet puta veći broj ljudi! dvojica pridružila petorici lupeža...

njihov plen, međutim, i novi i stari, iščekuje ih napetih strela...

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 131 ...koje kreću da fijuču među gorštaci- ma poput lutajućih vetrova smrti!

neki od kezankijanaca i uzvraćaju prema metama koje načas mogu da se vide...

...ali koje već narednog trena odstupaju van dometa, mora da lagao si, konane! jer stenoviti zid je previsok da bi bio pregažen u su nas nema tu stotinak konjičkom jurišu. pratili! ljudi!

ima ih dovoljno da nas pokolju!

a keraspa može da pošalje po pojačanje kad god mu se prohte.

tada su, na zapovest vođa, na koju nije zamorijanci prištedeli trebalo du- strele za iduću navalu. go čekati.

132 DIVLJI MAČ SIMERIJE ...ali ostali su produžili, odapnite užarenih očiju, sa blistavim oštricama čvrsto stegnutim strele! u dlakavim šakama!

odapevši poslednje stre- le, branioci se dižu iza ka- menog zida, vadeći svoje mačeve.

na zirasovu reč, salva strela zasula je zbijene kezanki- jance – i nekoliko obličja je ostavljeno da se previja po obronku...

najistureniji od gorštaka ostade za glavu kraći i pre nego što je ukrstio mač sa svojom simerijan- skom lovinom... duž bedema odjekuju zvuci udaraca koji lome kosti... zveket i škripa čelika... poslednjim dahom izrečene kletve umirućih.

...a ni sasan, na jedan od kezankijanaca svoj način, nije nekako uspeva da stigne ništa manje ubo- do ispupčenja na zidu jit sa svojim iznad simerijanca što kopljem. kosi kao sama smrt...

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 133 dok se baca, ipak ne uspe- va da zausta- ...a koji se u času vi ratoborni preobražava u poklič koji nerazgovetno mu i nesve- krkljanje umi- sno klizi sa rućeg! usana...

ne posu- mi njih ubija- stajte, mo brže nego momci! oni nas!

tada, čak i dok iznova kreće da vitla, konan ose- ća da je pritisak oslabio...

...i nekoliko tre- nutaka kasnije šačica preostalih kezankijanaca te- tura se niz obro- nak dok se s njih cede potoci krvi.

a krvi ne fali ni gore.

134 DIVLJI MAČ SIMERIJE tri zamorijanca su mrtva, uključujući i video sam keraspu a aršak... aršaka, izgleda. kako se potajno mrtvi rođen... u palati... udaljava! umirem iza zida od stena!

al’ ne mari... sudbina je to. su

kletva je na... tom blagu.

svi oni... koji pođu tra- gom... okrva- vljenog boga...

uskoro ćemo imati celo pleme za vratom.

a da to uradimo na brzinu: istina! ali vrati mi moju smrt će te ugrabićemo idol i izvući ga mapu pre nego što odneti ako iz planina pre nego što krenemo. odbiješ! nas ščepaju!

blaga ima dovoljno za sve!

đavo nek me nosi ako na to pristanem!

ali i dalje tvrdim nek bude... svinja si, zirase... ali budi pošten da zaslužujem neću se ni prema nama pa ćemo i mi biti prema dobru trećinu ja inatiti. tebi – jelda, sasane? evo vam, blaga! prokle- ti bili!

sasan klima glavom dok puni tobolac strelama.

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 135 drugi deo idolidol ii bezdanbezdan

uzjahavši najbolje konje zirasove družine, tri čoveka sa sobom vode preostale... sve dublje u kanjon iza prolaza.

noć pada – ali oni, s kera- spom za petama, neumolji- konan kao vo nastavljaju dalje. soko motri svoje pra- tioce.

najopasniji čas će kucnuti kad im idol bude u rukama, a međusobna pomoć nepo- trebna.

tada bi ziras i sasan mogli da se udruže i ubiju konana – ili bi neki od njih mogao da konanu priđe iako je i sam simerijanac čvrst i bespoštedan, s planom da se reše trećega. varvarska čast mu ne bi dozvolila da bude prvi koji će kročiti putem izdaje.

136 DIVLJI MAČ SIMERIJE a pita se i šta je to ostorio, tvorac smrt je prekinula ostorija usred opisa hrama, kad mu je krv briznula mape, pokušavao da mu kaže pred na usta. smrt.

nemedijanac se taman spremao da ga upozori na nešto, pri- seća se konan.

ali na šta?

zora rudi dok oni napuštaju uski izbijaju na ivicu iznad koje se s jedne klanac i zalaze u strmim liticama strane litice za domet luka uzdižu, omeđenu udolinu. a s druge tonu sasvim dole, u neznane dubine.

tesnac kroz koji su pro- šli jedini je ulaz. ali prizor pred njima tera im glad i iscrplje- nost iz misli...

hram okrvavlje- nog boga!

isklesan je u čistoj steni... ogromna porta dok pregleda mapu mu je pred njima, kako bi otkrio način a velike bronzane za otvaranje tih dveri pozelenele vrata, konan i ne po- su od starosti. kušava da pogodi koju rasu ili kultu- ru taj hram pred- stavlja.

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 137 pohlepna budalo! sasan, međutim, ostorio je osta- nije voljan da naše vio upozorenje na čeka... je! margini mape... blago je naše!

...nešto o bogovima sasanov trijumfalni poklič pretvara se u koji uzimaju svoj vrisak dok se vrata – tona izlivene bron- danak! ze – prvo njišu ka spolja, a onda i ruše uz tresak...

asurinih mu očiju! ne! pih! kao da si stara baba, zirase. vidiš?

samo što sam priti- snuo pravi ukras...

...gnječeći iranistanca kao najobičnijeg insekta. i vrata se već pome- raju pod mojim ru- kama! to...

138 DIVLJI MAČ SIMERIJE lepo sam rekao ostorio mora da je vrata su zapravo postavljena da je budala. otkrio neki način da otvo- na vijke i padaju napred kao ri vrata a ne izvali pokretni most. ih iz šarki.

jedan nož u leđa manje na koji treba paziti, misli konan.

starine valjano te šarke kriju svoje tajne, su lažne. reklo bi se. one...

šta sad, ali mi svejed- kakva je korist od protiv pakla no ulazimo! koplja bronza- mu...? nih vrata i teškog lanca?

vrata! neko ih povlači uvis!

veoma veli- to je bilo ka – kad ga bistro, uglavim u prijatelju ugao raga- konane. stova!

stru- ganje je stalo!

a pošto je bog uzeo danak, put bi trebalo da je otvoren!

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 139 nikad i neću biti daleko misliš da ima još ubistve- iza tebe, zirase. nih zamki? jašta, budno ću motriti na... konanove da- leko oštrije požuri, oči su to već čoveče – pre svih mi videle, tamo, nego što bogova! u polutami: se koplje slomi!

ne zanema- rimo oprez – možda zalazi- mo u zmijsko gnezdo!

grimizni plamen sam idol, tek ne- koji zaslepljuje što veći od njih, oči poput sunca ima ogavno, tro- u smiraj dana! lovsko obličje.

s njegove leve strane tlo hrama je od zida do zida rasečeno pro- valijom, širokom ne- kih petnaest stopa.

kroma mu i imira! preveliko je monstruo- to bogatstvo, zan stvor, misli ziras... zaista...

...ali moglo bi se kupiti kraljevstvo od tih ru- bina.

140 DIVLJI MAČ SIMERIJE ...da bi bilo pro- ali nema toga ko može da izvuče traćeno na var- mač dovoljno nečujno da bi varsku vašku. zavarao konana simerijanca.

tako je zirasova oštrica fijuknula kroz vazduh – u prazno.

pseto jedno pre- vrtljivo!

podelio bih plen s tobom – po pola sva- kome! ali sada... trebalo je da te ubijem još u gradu lopova!

ali to ću danas ispraviti! sada želim sve!

...napred-nazad, pred prezrivim osmehom idola.

reči su zamrle u boju – mesto su im zauzeli šum ko- raka, zveket i poj oštrica...

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 141 tada, neočekivano, mač stoji uzdignut samo delić sekunde, spreman konan se okliznu da preseče tananu nit života... na glatkom kame- nu...

hah!

...uzdignut, ipak, delić sad su ruke poletele... sekunde predugo! prsti se sklapaju na licu i vratu...

ali u nadmetanju u snazi – čak i onom najkraćem...

...ziras je samo slamčica pred ciklonom.

a idol je, makar u prenesenom značenju, još jednom okrva- vljen.

142 DIVLJI MAČ SIMERIJE jeza praznoverja uspinje ...ali će ipak poluga se konanovom kičmom dok kuckanje nožem uverava ga da je šuplje... biti neophodna da proučava božanstvo. bi ga odvojio od postolja bez...

ne mr- jašta! i ne hvataj se mislio si da sam po- da sam znao daj! za nož – ili za ispali begao u selo – ali da ovaj hram mač! ne, pratio sam te, sadrži takvo nem a greške... blago, davno s jedinim čove- bih ga opljač- kom koji nije kao, bez ob- bio ranjen. zira na vero- vanja mojih ljudi.

keraspa!

jok! dosta rustume! oduzmi mu ali, keraspa – to o tome! mač i bodež! je onaj koji me je spasao, tamo u arendžunu! zar ne možeš da ga poštediš?

lopov mora da umre!

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 143 ako ne uradiš kako ti je spasao mi je život! šta onda evo pos- naređeno, sam ću ga sam ikad dobio od tebe sem lednje stvari dokrajčiti! mukotrpnih poslova koju ćeš do- i mizerne plate? biti od mene...

smrt!

otkazu- jem ti poslu- šnost, pseto!

tada, pre nego što je konan uspeo i da od udara stre- mrdne, keraspa zapinje novu strelu. le rustum se zatetura una- zad – i preko ivice provalije. tek što je nije krici mu se čuju otpustio na sve slabije – sve ukočenog si- dok potpuno ne merijanca... nestanu.

...i načini jedan ...kad iznenada, dugi korak pre- bez i najmanjeg ma kezankijan- upozorenja... cu!

ne pri- lazi!

ali keraspi- ne reči su bačene u vetar...

...rubinima posuto božanstvo poče da silazi s postolja uz reski zvuk metala...

144 DIVLJI MAČ SIMERIJE ne! ...baš kao ne!!! i njegove strele!

za ime asure... nemoj...!!!

nakon što je zabloki- rao konanu ...krećući se, upr- put prema kos svojoj masi, izlazu, bog bezmalo jednako se bučno brzo kao čovek. teturajući usmeri na varvarina...

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 145 osim... hajde, sad mi priđi, nacereno čudovište! da! taj masivni stalak pored njega...!

videće- mo koliko ćeš žrtava dobiti...

ali zapanjujuće – iako je obezglavljen, neljudski idol ne posustaje...! ...kad ti glavu sur- vam nazad u pakao!

svi đavoli kromovi!

mogao bih da bežim, ali ne izgleda mi da su ti potrebne oči ili uši kako bi ose- tio gde se na- lazim!

a ne mogu još dugo ni da izbe- gavam te tvoje ručerde...

146 DIVLJI MAČ SIMERIJE i ranije je simerijancu palo na pamet da su bez sumnje u drevna vremena provaliju ispunjavali krici žrtava koje su bacali neki ogavni sveštenici kao žrtve okrvavlje- nom bogu.

sad, na sopstveni užas, konan shvata da nekadašnji sveštenici uopšte nisu morali da guraju bogu namenje- ne žrtve u bezdan.

bog je lično prinosio te ljudske žrtve...

...a izgleda da je konan predodre- đen da umre sle- deći!

TRAG OKRVAVLJENOG BOGA 147 konanov pravovremeni udarac zatiče božanstvo u raskoraku, bez ravnote- že.

pre ću ja tebe nego ti delić sekunde ču- mene! dovišno stvorenje tetura se po ivici provalije...

konanov po- gled ne do- nije usledio ni pire do dna konačni tresak... provalije. čuje se samo sve udaljeniji zvuk udaranja idola o liticu...

...pa muk.

čak i uz sve blago a onda i ono koje je završilo u biva uvučeno kletva okrvav- bezdanu s idolom u razjaplje- ljenog boga je – nije to bila tako no ždrelo okončana... loša cena... za nje- ambisa! a s njom i život gov sopstveni samog boga. život.

osim toga, ima i drugih bla- ga, zrelih za uzimanje... a nada se da će jednog dana naći neko bez kletve da ga štiti.

kraj

148 DIVLJI MAČ SIMERIJE Konanov put kroz strip

#1 Crne suze

Roj Tomas je napisao scenario zasnovan na priči L. Spraga de Kampa i Lina Kartera

SSOC #35 Conan Saga #58 Konan Varvarin #11 Novembar 1978. Januar 1992. Marketprint Jun 2001.

#2 Sokolovi nad Šemom Roj Tomas je napisao scenario zasnovan na priči Roberta E. Hauarda koju je L. Sprag de Kamp preradio u priču o Konanu

SSOC #36 Conan Saga #49 DH SSOC Decembar 1978. April 1991. Omnibus #3

#3 Trag okrvavljenog boga Roj Tomas je napisao scenario zasnovanzasnovan na neobjavljenoj priči Roberta E. Hauarda koju je L. Sprag de Kamp preradio u priču o Konanu

Marvel Conan Saga #80 Marvel strip #31 super special #9 Novembar 1993. Marketprint April 1979. Novembar 1984. #4 Sinovi Belog vuka Roj Tomas je napisao scenario zasnovan na priči Roberta E. Hauarda, ovog puta s Konanom kao glavnim protagonistom

SSOC #37 Februar 1979.

#5#5#5 Staza orlova DH SSOC Omnibus #4 Roj Tomas je napisao scenario zasnovan na priči Roberta E. Hauarda koju je L. Sprag de Kamp preradio u priču o Konanu

SSOC #38 Conan Saga #59 Mart 1979. Februar 1992..

KONANOVDRAGULJ PUT KROZ IZ TORNJA STRIP| | 351351 #6 Legije mrtvih Roj Tomas je napisao scenario zasnovan na priči L. Spraga de Kampa i Lina Kartera. Konanovo bekstvo od Hiperborejaca razjašnjeno je u Conan the Barbarian #254, kao i u Conan the Barbarian #92 Stripoteka #578 Conan Saga #16 SSOC #39 Conan Saga #40 Marketprint Dečje novine (odnosno u prvom poglavlju sedme April 1979. Jul 1990. Decembar 1979. Jun 1991. knjige Konan: Hronike) #7 Kletva monolita Nastavak priče Senke u Zambuli (četvrto poglavlje treće knjige Divljeg mača Simerije) za koji je Roj Tomas napisao scenario zasnovan na priči L. Spraga de Kampa SSOC #44 Conan Saga #60 DH SSOC i Lina Kartera Septembar 1979. Mart 1992. Omnibus #4

#8 Dragulj iz tornja

Roj Tomas je napisao scenario zasnovan na priči L. Spraga de Kampa i Lina Kartera

SSOC #45 Oktobar 1979.

352352 | |DIVLJI DIVLJI MAČMAČ SIMERIJESIMERIJE