DOCSLIB.ORG

UDK 314.9(497 .5-3 Srijem)" I 880/1 9 1 0"

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
UDK 314.9(497 .5-3 Srijem) UDK 314.9(497.5-3 Srijem)" I 880/1 9 10" Izvorni znanstvenirad Doc. dr. sc.Damir Matanovic ETNIEKA I VJERSKA SLIKA SRIJEMA 1880._ 1910. SrijemskaZupanija kao administrativnajedinica SrijemskaLupanija, kao teritorijalno-upravnajedinica u sklopu Kra- ljevine Hrvatskei Slavonijeunutar Austro-Ugarske Monarhije, ustanovljena je 1745.godine, gotovo tri desetljeianakon oslobadanjatoga podrudjaod Turaka.Uz civilnu vlastna podrudjuSrijema, koju je predstavljalaSrijemska Zupanija,na dijelu toga podrudja,uz Savui Dunav,ustanovljena je Vojna krajina, tj. njezinaPetrovaradinska pukovnija. Ta je pukovnija obuhvaiala: podunavskidio Srijema,od Petrovaradinado Zemuna,te posavskidio Sri- jema. Unutar pukovnije nalazlla su se dva trgovi5ta: Mitrovica i Stari Slankamen.Odredene povlastice i neovisnostod vojneuprave imali su vojni komuniteti:Zemun, Srijemski Karlovci, Petrovaradin i Mitrovica.r Nakon Stoje Vojna krajinarazvoja(,ena 1873. godine, a potom i uje- dinjenas maticomKraljevinom Hrvatskom i Slavonijom1881. godine, pod- rudjespomenute Petrovaradinske pukovnrje pripojeno je SrijemskojZupaniji. U meduvremenu,Srijemskahtpanija bila je 1875.godine podijeljena na dvi- je podZupanije:Vukovarsku, sa sjedi5temu Vukovarui Rumsku,sa sjedi5- tem u Rumi. Medutim,podZupanije su ukinute 1878.godine i umjestonjih osnovanisu kotari. Tako je SrijemskaZupanua, uz detiri kotarakoja je do tada imala,pripajanjem Petrovaradinske pukovnije, dobila joS Sestkotara i obuhvaiala je: staru SrijemskuZupaniju s detiri kotara (Vukovar, Ilok, Irig, Ruma),Petrovaradinsku pukovniju s detiri kotara(Sid, Mitrovica, Zemun, StaraPazova), te kotareVinkovce i Zupanju,pridodane joj od biv5eBrodske pukovnije.Nakon toga, SrijemskaZupanija omedena je na sjeverui istoku Dunavomod Vukovarado Iloka, Petrovaradinai Zemunate otud Savomdo Kupinova,Klenka, Hrtkovaca, Mitrovice, Radei Zupanje.z Glavni grad SrijemskeZupanije kroz ditavo razdobljenjezina posto- janja bio je Vukovar.U razdobljukoje se obradujeu ovom raduZupanije su ' ZlataGvozdic-Filjak - JurajLondarevii, Srijemska kalvarija Hrtata, Znanje,Zagreb, 1995.,str.4l.-42. ' AnteSekulii, Hrvatski srijemski mjestopisi, Skokka knjiga, Zagreb,lgg7.,str. 15. t79 se administrativnodijelile na manjejedinice - kotare.Srijemskoj su Zupaniji takopripadali kotari: Vukovar, Ilok, Sid,Ruma, Irig, Vinkovci,hupanja,Mi- trovica, Zemun i StaraPazova. Na delu Zupanijebio je veliki htpan, a uz njegai prvi i drugi podZupante dinovnici.Birala ih je ZupanijskaskupStina. Zupanijskuskup5tinu sadinjavale su dvije treiine opiinskih zastupnikai tre- iina najimudnijih,po pravilu iz redovaplemstva. Od Zupanijskeuprave bili su djelomidno izuzeti municipalni gradovi Mitrovica, Srijemski Karlovci i Petrovaradin,koji su imali samostalnugradsku upravu, dok je Zupanijski grad Zemunbio u potpunostiizuzet iz htpanijskeuprave i podredenZemalj- skoj vladi u Zagrebu.' I{roz ditavo razdobljeod osnutkaSrijemske Zupanrje, ukljudujuii i razdobljekoje seu ovomradu obraduje, pa do slomaAustro-Ugarske Monar- htje, Srijemskaje lupanija pod vla5iu hrvatskogbana i pod upravomHr- vatskogsabora u Zagrebu.Od toga moZemointzeti samokratkotrajflo raz- doblje izmedu 1849.i 1860.godine, kada je dio Zupanije(ilodki, iri5ki i rumskikotar) pripadao Vojvodstvu Srbije i Temi5varskomBanatu. Danas je podrudjenekada5nje Srijemske Zupanije podijeljeno izmedu Republike Hr- vatskei RepublikeSrbije, i to na nadin da je RepubliciHrvatskoj pripao njezin zapadni,manji dio, s Vukovarom,Ilokom, Vinkovcima i Zupanjom, dokje RepubliciSrbiji, odnosno Autonomnoj Pokrajini Vojvodini unutarnje, pripaonjezin istodni, ve6i dio. Zbog praktidnostiobrade podataka iz popisastanovni5fva, u ovom ie seradu Srijemiz naslovaEtniika i ujerskaslika Srijema 1880.- 1910.godi- ne odnositina administrativnopodrudje Srijemske Zupanije. Takoder, termini zapadnri istodni Srijem odnosit 6e se na podrudjekoje se danas nalazi u sastavuRepublike Hrvatske, odnosno Republike Srbije, tj. njezineAutonom- ne PokrajineVojvodine. Metodologijapopisivanja stanovni5tva 1880. - 1910. Popisistanovni5tva na teritorijudanaSnje Republike Hrvatske provo- de se od sredine19. stoljeia.U razdobljunavedenom u naslovu,u kojemje teritorij dana5njeRepublike Hrvatske bio u sastavuAustro-Ugarske Monar- hrj", provedenasu detiripopisa stanovni5tva: 1880., 1890., 1900. i 1910.U tim popisimanije postavljanopitanje o narodnosnojpripadnosti, pa su podat- ci o tom obiljeZjustanovni5tva dobiveni na posredannadin, povezivanjem odgovorana pitanjaiz tada5njihpopisnica o materinskomjeziku i vjeri, Stoje ' BoZenaVranje5-Soljan, Stanovniitvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeta, Skolskaknjiga - Stvarnost, Zagreb,lggl., str. 41.-46. 180 za nale prilike priznatai prilidno pouzdanademografska metoda za odredi- vanje nacionalnepripadnosti u tom vremenskomrazdoblju. Ipak se mora imati na umu da iskazanipodatci nisu dobiveni na uobidajenstatistidki nadin, tj. zbrajanjemizravnih popisnih odgovora. To ostavljane5to veii prostorza nepreciznostpodataka, ali odstupanjadobivenih rezultata i stvarnogstanja mogu biti neznatnas obziromda su vjera i jezik u nas gotovooduvijek bili izr azitanarodno sna odredenj a. a Popisstanovni5tva 1880. godine Popis stanovni5tvaproveden 1880. godine posljednjije provedeni pnje konadnogsjedinjenja Vojne krajine s Hrvatskomi Slavontjom1881. godine. Stogasu dostupnisamo podatci za zapadnidio Srijemakoji danas pripadaRepublici Hrvatskoj. Ipak, procjenu etnidkog sastava pojedinih admi- nistrativnihjedinica molemo izvr5iti uzimajuii u obzir podatkeo vjerskom sastavustanovni5tva iz toga popisa,te podatkeo izja5njavanjupo materin- skomjeziku iz narednihpopisa . Yalno je napomenutikako prilikom anahze vjerske strukturestanovniSfva neiemo razdvajatievangelike i kalvine, vei iemo ih obuhvatiti zajednidkimbrojem protestanata,buduii da veiina poda- taka do kojih smo do5li ne pravi razliku izmedupripadnika tih dviju reformi- ranih kr5ianskihcrkava. Premapopisu stanovniSVaiz 1880.godine na podruEjuzapadnoga Srijemaima 104.872Litelja. Od togasu daleko najbrojniji rimokatolici; popi- sano ih je 77.498,a dine apsolutnuveiinu sa 73,9o/ood ukupnogstanov- ni5tva.Slijede ih pravoslavcikojih je popisano20.254, a time dine udio od 19,30. Protestanataje premapopisu bilo 4.309,Sto dini 4,1oh,a Zidoua 1.506Sto dini I,4ohod ukupnogstanovni5tva. Grkokatolika je bilo 1.246,ilto dini 1,2oh,a meduostalima i nepoznatimaostalo je 59 stanovnikaili 0,060A. Rezultatipopisa kazuju nam daje 1880.godine u zapadnomSrijemu zabiljelenoukupno 81 naselje.Najveii broj naselja,ukupno 60, dakako,ima rimokatolidkuveiinu. Od toga59 naseljaima apsolutnurimokatolidku veii- nu, dok jedno naseljeima relativnuveiinu rimokatolika(Novi Jankovci). Pravoslavnuve6inu, i to svudaapsolutnu, ima l6 naselja.Korod, SidskiBa- novci i Tordincinaselja su s apsolutnomprotestantskom veiinom, dok apso- lutnu grkokatolidkuveiinu imaju Miklu5evcii Petrovci.Nadalje, kao zastup- ljeniju vjersku skupinu,treba spomenuti Zidove koji ne dine veiinu niti u jednomnaselju zapadnog Srijema, ali dine znalajanudio u nekim naseljima, o Jakou Gelo, Narodnosni i ujerski sastavstanovniitva Hrvatske 1880.- 1910.po nase- Ijima, knjiga 5.,Drlavnizavod za statistikuRepublike Hrvatske,Zagreb,1998., str. 5. l8l posebnou urbanijimsredinama. Brojdano i udjelomnajvi5e ih je u Vukovaru (543 ili 6,2o ), zatimu Vinkovcima(294 lli 4,8o ), te Iloku (92 1li2,6Yo). U ostalimnaseljima ima ih u neznatnombroju i udjelu manjemod 2o/oili ih uopie nema. Sto se tide vjerskehomogenosti i heterogenostinaselja u zapadnom Srijemu,u pravilu su vjerski heterogenijaurbana naselja s veiim brojem stanovnikai rimokatolidkomveiinom, kao Stosu: Vukovar,Vinkovci, Ilok. Tako u Vukovaru,od ukupno 8.741 stanovnika,rimokatolici dine 73,5o/o, pravoslavcil8,7oA, Zidovi 6,20 , a protestanti1,5o . U Vinkovcima, od ukupno6 l17 stanovnika,rimokatolici dine 65,6yo,protestanti 19,9Yo, pra- voslavci9,60A, a Lid,ovi4,8o . Sto se tide lloka, od ukupno 3.489 stanov- nika,rimokatolici dine 78,20 , pravoslavciI1,8o , protestanti7,2o, aLidovi 2,60 . Neka ruralna naseljas rimokatolidkomveiinom takoder su hete- rogena.Za primjer moZemouzeti Nove Jankovce,gdje od ukupno 774 sta- novnika rimokatolici dine 50% stanovni5tva,pravoslavci 46,5o , a protes- tanti 2,7o . Naseljas pravoslavnomveiinom pripadajuu ruralnai uglavnom su vjerskihomogena, kao i naseljas grkokatolidkomvedinom (Miklu5evci i Petrovci).Sto se tide naseljas protestantskomveiinom, Korod je vjerski homogen,dok su Tordincii SidskiBanovci vjerski heterogeni. U Tordincima tako, od ukupno 981 stanovnika,protestanti dine 58,60/0,a rimokatolici 40,,60, dok u Sidstim Banovcima,od ukupno 651 stanovnika,protestanti dine62,8o/o, a pravoslavci 35,60/o. Popisstanovni5tva 1890. godine Popisstanovni5tva iz 1890.godine, inade prvi nakonsjedinjenja Voj- ne krajines Hrvatskomi Slavonijom,jedini je popiskoji u izvornojgradi ima razlikovanjeizmedu hrvatskoga i srpskogjezika. Svi drugi austrougarskipo- pisi ne razlikuju ih nego ih iskazujuzajedno, a i taj je popis u sluZbenim publikacijamaiskazan kategorijom "hrvatski ili srpski materinji jezik". Postavljase pitanje kako podatke o hrvatskomi srpskommaterinskom jeziku tumaditii koliko su oni odrazstvarnog izjalnjavanja popisanog stanovni5tva. Buduii da ne znamoni5ta o tomekako su ti ljudi gledalina svojunarodnosnu pripadnost,prisiljeni smo preuzeti kategoriju materinskog jezika za procjenu broja pripadnikaneke etnidkeskupine. To se mjerilo pnje ovog popisanije moglorabiti za odredivanjebroja Hrvata prema broju Srba,nego je upotreb- ljavanvjerski kriterij.' 5 Marko Rimac, Etniika i socijalna
Load more

Recommended publications
  • Final Report Land Use Analyses
    The relevance of farming and farmland for maintaining the landscape and biodiversity of the Sava floodplains Final report of Task C of the Life 3 rd countries project Protection of Biodiversity of the Sava River Basin Floodplains Wageningen International December 2009 WageningenInternational The relevance of farming and farmland for maintaining the landscape and biodiversity of the Sava floodplains Final report of Task C of the Life 3 rd Countries Program Protection of Biodiversity of the Sava River Basin Floodplain (LIFE06 TCY INT 246 ) The following report is based on the reports of the Land Use Working Group The editors of the three country reports are: Croatia- Ivana Ilijas, Jasna Jeremic, Andreja Ribaric State Institute for Nature Protection of Croatia Serbia- Alen Kis, Laslo Galambos, Dejan Bakovic, Klara Szabados and Milos Vukelic; Institute for Nature Conservation Serbia Bosnia and Herzegovia- Tihomir Predic- Agricultural Institute Banja Luka ABSTRACT Author(s) Zingstra, Henk ( final edit), Alen Kis, Andreja Ribaric, Dejan Bakovic, Ivana Ilijas, Jasna Jeremic, Laslo Galambos, Klara Szabados, Milos Vukelic, Tihomir Predic ; The relevance of farmland and farming for the protection of the landscape and biodiversity of the Sava Floodplains, Final Report of Task C of the EU-LIFE06 TCY INT 246 Project. Photos: Institute for Nature Conservation of Croatia, Agricultural Institute Banja Luka. Keywords: Land use, agriculture, agri environment, flood protection, nature conservation. © 2009 Wageningen International P.O. Box 88; 6700 AB Wageningen; The Netherlands No part of this publication may be reproduced or published in any form or by any means, or stored in a database or retrieval system without the written permission of Wageningen International.
    [Show full text]
  • Commission Implementing Decision (Eu) 2017
    9.3.2017 EN Official Journal of the European Union L 63/177 COMMISSION IMPLEMENTING DECISION (EU) 2017/417 of 7 March 2017 amending the Annex to Implementing Decision (EU) 2017/247 on protective measures in relation to outbreaks of the highly pathogenic avian influenza in certain Member States (notified under document C(2017) 1614) (Text with EEA relevance) THE EUROPEAN COMMISSION, Having regard to the Treaty on the Functioning of the European Union, Having regard to Council Directive 89/662/EEC of 11 December 1989 concerning veterinary checks in intra- Community trade with a view to the completion of the internal market (1), and in particular Article 9(4) thereof, Having regard to Council Directive 90/425/EEC of 26 June 1990 concerning veterinary and zootechnical checks applicable in intra-Community trade in certain live animals and products with a view to the completion of the internal market (2), and in particular Article 10(4) thereof, Whereas: (1) Commission Implementing Decision (EU) 2017/247 (3) was adopted following outbreaks of highly pathogenic avian influenza of subtype H5 in holdings where poultry or other captive birds are kept in Bulgaria, the Czech Republic, Germany, Greece, France, Croatia, Italy, Hungary, Austria, Poland, Romania, Slovakia, Sweden and the United Kingdom (‘the concerned Member States’) and the establishment of protection and surveillance zones by the competent authority of the concerned Member States in accordance with Council Directive 2005/94/EC (4). (2) Implementing Decision (EU) 2017/247 provides that the protection and surveillance zones established by the concerned Member States in accordance with Directive 2005/94/EC are to comprise at least the areas listed as protection and surveillance zones in the Annex to that Implementing Decision.
    [Show full text]
  • Memorial of the Republic of Croatia
    INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE CASE CONCERNING THE APPLICATION OF THE CONVENTION ON THE PREVENTION AND PUNISHMENT OF THE CRIME OF GENOCIDE (CROATIA v. YUGOSLAVIA) MEMORIAL OF THE REPUBLIC OF CROATIA ANNEXES REGIONAL FILES VOLUME 2 PART I EASTERN SLAVONIA 1 MARCH 2001 II CONTENTS ETHNIC STRUCTURES 1 Eastern Slavonia 3 Tenja 4 Antin 5 Dalj 6 Berak 7 Bogdanovci 8 Šarengrad 9 Ilok 10 Tompojevci 11 Bapska 12 Tovarnik 13 Sotin 14 Lovas 15 Tordinci 16 Vukovar 17 WITNESS STATEMENTS TENJA 19 Annex 1: Witness Statement of M.K. 21 Annex 2: Witness Statement of R.J. 22 Annex 3: Witness Statement of I.K. (1) 24 Annex 4: Witness Statement of J.P. 29 Annex 5: Witness Statement of L.B. 34 Annex 6: Witness Statement of P.Š. 35 Annex 7: Witness Statement of D.M. 37 Annex 8: Witness Statement of M.R. 39 Annex 9: Witness Statement of M.M. 39 Annex 10: Witness Statement of M.K. 41 Annex 11: Witness Statement of I.I.* 42 Annex 12: Witness Statement of Z.B. 52 Annex 13: Witness Statement of A.M. 54 Annex 14: Witness Statement of J.S. 56 Annex 15: Witness Statement of Z.M. 58 Annex 16: Witness Statement of J.K. 60 IV Annex 17: Witness Statement of L.R. 63 Annex 18: Witness Statement of Đ.B. 64 WITNESS STATEMENTS DALJ 67 Annex 19: Witness Statement of J.P. 69 Annex 20: Witness Statement of I.K. (2) 71 Annex 21: Witness Statement of A.K. 77 Annex 22: Witness Statement of H.S.
    [Show full text]
  • The Enchanting Pannonian Beauty – Fruška Gora Tour Guide
    Tourism Organisation of FREE COPY Vojvodina FRUŠKA GORA TOUR GUIDE The Enchanting Pannonian Beauty www.vojvodinaonline.com SERBIA Čelarevo NOVI SAD PETROVARADIN BAČKA PALANKA Veternik Futog Šarengrad DUNAV Begeč Ilok Neštin Susek Sremska Kamenica DANUBE Čerević Ledinci Banoštor Rakovac SREMSKI Beočin KARLOVCI Šakotinac Bukovac Man. Rakovac Popovica St.Rakovac Orlovac Testera St.Ledinci Lug Man. Paragovo FT Sviloš Grabovo Andrevlje Beočin PM Vizić Srednje brdo Stražilovo Brankov grob Man. Divša FT Osovlje Zmajevac PM Sot Ljuba Brankovac Šidina Akumulacija Dom PTT Bikić Do Sot PM Debeli cer Crveni čot V.Remeta Berkasovo Lovište Vorovo Moharac PM Iriški venac Man. Velika Lipovača Privina Akumulacija Ravne Remeta Papratski do Glava Moharač Stara Bingula Venac Letenka Man. Man. Grgeteg Privina glava Jezero Grgeteg Bruje Man. Petkovica Man. Stari Man. VRDNIK Man. Jazak Ravanica Kuveždin Man. Šišatovac Šišatovac Ležimir Man. Krušedol Man. Jazak Man. Neradin Krušedol Erdevik Bešenovo Man. Mala Divoš Remeta Gibarac Jazak Akumulacija M.Remeta Šelovrenac Akumulacija Remeta Akumulacija Grgurevci IRIG Bingula Manđelos Šuljam ČORTANOVAČKA ŠUMA Bačinci Bešenovo Manđelos DUNAV Čalma Akumulacija Akumulacija Kukujevci Vranjaš Kudoš Akumulacija Stejanovci Čortanovci 2 Stejanovci An Island in the Sea of Panonian Grain ruška gora is an island-mountain, an island in the sea of Panonian grain. It is sit- uated in Vojvodina, in the north of Serbia. It is immersed in the large plain of the FPanonian basin. Once it was splashed by the waves of the Panonian Sea, where- as today, towards its peaks climb regional and local roads that reveal beautiful local sto- ries about nature, ecology, the National Park, monasteries, tame mountain villages and temperamental people.
    [Show full text]
  • The PE EPS Environmental Report for 2015
    Environmental Protection Electric Power Industry of Serbia 2015 Environmental Report Belgrade, April 2016 PE Electric Power Industry of Serbia Environmental Protection INTRODUCTION .....................................................................................................................................................................................6 1. COAL AND ELECTRICITY PRODUCTION ..................................................................................................................................7 1.1 PE EPS COAL PRODUCTION ...................................................................................................................................................7 1.2 PE EPS ELECTRICITY GENERATION ........................................................................................................................................7 1.3 FUEL CONSUMPTION AND HAZARDOUS AND HARMFUL SUBSTANCES AIR EMISSION FROM PE EPS TPPS ..................................8 1.4 PE EPS WORK INJURIES ......................................................................................................................................................10 1.5 PE EPS HEALTH ..................................................................................................................................................................10 2. KOLUBARA MINING BASIN BRANCH ......................................................................................................................................12 A KOLUBARA MB – OPEN CAST MINES
    [Show full text]
  • Democratic League of Tie Croats in Vojvodina
    I DEMOCRATIC LEAGUE OF TIE CROATS IN VOJVODINA DOCUMENTS January 1994 Address: Democratic League of the Croats in Vojvodina Trg Lazara Nesica 1/X 24000 Subotica Yugoslavia Tel/fax: (381) 24 51 348 39 459 a CONTENTS I. MAPS OF THE EX FORMER SOCIALIST FEDERAL REPUBLIC OF YUGOSLAVIA II. INTRODUCTION III. BACKGROUND INFORMATION IV. POPULATION V. CULTURAL AND SOCIAL INSTITUTIONS VI. HISTORICAL EVENTS VII. THE CROATS IN VOJVODINA VIII. JURIDICAL SITUATION OF CROATS IN VOJVODINA IX. VIOLATION OF HUMAN CIVIL AND COLLECTIVE RIGHTS EX SFR Yugoslavia ~F_. HUNGARY. ROMANIA Belgrade CROATS IN BACKA, SRIJEM AND BANAT (VOJVODINA) POSITION OF CROATS IN VOJVODINA REGARDING THEIR CULTURAL, POLITICAL, AND OTHER FUNDAMENTAL AND HUMAN RIGHTS Introduction As a result of the Croats in Vojvodina being deprived of their rights and the assimilatory policies which have calculatedly been implemented for over 70 years, the Croatian population has constantly been in decline. The war against Croatia and the destruction the war has caused directly reflect upon the status of Croats in Vojvodina. All too often they are insulted and taunted. They are attacked through public media, the Croatian media are blocked, they are mistreated by Serbian government authorities and rendered powerless in all areas of public life. Croatian cultural and historic monuments are being destroyed (Baa, Subotica, among others), and Croatian homes in Novi Slankamen have been blasted by machine gun fire, besides a whole line of similar occurrences. With that kind of politics, Serbia, especially after the cessation of the constitutional autonomy of Vojvodina, would like to destroy the will of the Croats to live in the areas of Barka, Banat, and Srijem, where Croats had already been living for thirteen hundred years.
    [Show full text]
  • Rezultati Prinosa U Kukuruzu
    REZULTATI OGLEDA Rezultati prinosa iz demonstracionih i SBS ogleda 2020 SY Chorintos Vojvodina Prinos Prinos Lokacija Proizvođač / Firma Vlaga % SRPS Lokacija Proizvođač / Firma Vlaga % SRPS kg/ha kg/ha Vašica SBS Uroš Đačanin 14 12.545 Lukićevo Mezzo Jugoslav Lazić 15,9 9.463 Krčedin Saša Obardović 16,9 12.479 Tornjoš Igor Roza 15,2 8.874 Opovo Milan Babajanin 15,4 12.350 Izbište Predrag Milunov 10,2 8.662 Zagajica Agrozavod Vršac 16,7 11.916 Erdevik - Kukujevci Dražen Medoš 14,4 11.886 Bačka Palanka SBS Marcikić Božidar 18,8 11.495 SY Chorintos Centralna Srbija Vrbas 1 Vlajko Šuvakov 14,8 11.449 Dobrica 2 Ivan Todorov 12,4 11.318 Prinos Lokacija Proizvođač / Firma Vlaga % SRPS Kuzmin SBS Dragan Živković 13,8 11.312 kg/ha Idvor Jan Čižik 15,9 10.976 Kušiljevo Mezzo Zoran Radivojević 15,7 13.841 Starčevo Mezzo Saša Stojanov 11,3 10.805 Čačak, Mršinci Puniša Milikić 16,8 13.786 Srpska Crnja Žarko Tešin 11,2 10.756 Batovac Veliša Obradović 11,1 12.790 Novi Kozjak Dragan Drndarski 10,9 10.657 Tabanovac Miloš Veliborović 18,2 12.617 Svetislav Desine SBS Marko Đorđević 16,7 12.523 Maradik 15,4 10.612 Radosavljević Kušiljevo Zoran Radivojević 15,4 12.409 Martinci SBS Dragan Žunić 13,7 10.378 Leskovac, Cekmin Radovan Jović 14,5 12.156 Bavanište Danijel Stevanović 16,5 10.017 Kruševac, Mirko Brkić 15 11.825 Bečej Mezzo Milan Popov 15 10.001 Veliki Šiljegovac Kovačica 1 Željko Toman 11,2 9.991 Cerovac Goran Urošević 11,7 11.735 Mali Iđoš Geza Varga 18,2 9.824 Niš, Trupale Vladica Ristić 15,6 11.636 Stara Pazova Napredak AD 17,1 9.534 Kurjače Mezzo
    [Show full text]
  • Utjecaj Srbijanske Oru@Ane Agresije Na Etni^Ke Promjene U Vukovarsko- -Srijemskoj @Upaniji Od 1991
    UTJECAJ SRBIJANSKE ORU@ANE AGRESIJE NA ETNI^KE PROMJENE U VUKOVARSKO- -SRIJEMSKOJ @UPANIJI OD 1991. DO 2001. GODINE Dra`en @IVI] Institut dru{tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb UDK: 314.9:323.1>(497.5-35 Vukovar)"1991/2001" Izvorni znanstveni rad Primljeno: 4. 11. 2002. U ovome su prilogu nazna~ene najva`nije promjene u etni~koj strukturi stanovni{tva Vukovarsko-srijemske `upanije izme|u 1991. i 2001. godine. S obzirom na dostupnost podataka iz posljednjega popisa stanovni{tva iz 2001. godine, navedene su se promjene mogle analizirati i prikazati samo na razini `upanije u cijelosti te na razini njezinih upravno-teritorijalnih sastavnica (gradova i op}ina). No i ti su pokazatelji potvrdili da je etni~ki sastav stanovni{tva ove `upanije u posljednjem desetlje}u do`ivio odgovaraju}e promjene, koje se mogu definirati blagim porastom broja i ne{to sna`nijim porastom udjela Hrvata u ukupnom stanovni{tvu `upanije te na razini ve}ine gradova i op}ina; sna`nim padom broja i udjela nehrvatskih etni~kih skupina, me|u kojima se po svojemu demografskom regresu osobito isti~e srpska etni~ka skupina; daljnjom etni~kom homogenizacijom `upanije u smislu sve nagla{enije hrvatske ve}ine, koja se zapravo mo`e pratiti kroz cijelo XX. stolje}e, a koju su nedvojbeno potvrdili i rezultati popisa stanovni{tva iz 2001. godine. Najva`niji vanjski ~imbenik suvremenih etni~kih promjena u Vukovarsko- -srijemskoj `upaniji bila je srbijanska oru`ana agresija, koja je u ovome prostoru potaknula dinami~na migracijska gibanja. Fenomeni prognani{tva, izbjegli{tva, ekonomske emigracije i iseljavanja Srba – uz izravne demografske gubitke zbog rata – uvjetovali su ne samo pad broja pripadnika pojedinih etni~kih skupina u `upaniji nego i depopulaciju ukupnoga stanovni{tva toga kraja.
    [Show full text]
  • Characteristics of Water Regime of the Phreatic Aquifer in Šid Municipality (Vojvodina, Serbia)
    ISSN 0354-8724 (hard copy) | ISSN 1820-7138 (online) Main Characteristics of Water Regime of the Phreatic Aquifer in Šid Municipality (Vojvodina, Serbia) Milošević DraganA*, Pavić DragoslavA, Mészáros MinucsérB, Dolinaj DraganA, Savić StevanA Received: September 2013 | Revised: September 2013 | Accepted: September 2013 Abstract Šid municipality is situated in the south-western part of Autonomous Province of Vojvodina (north- western Serbia). Four geomorphological units are represented on its territory: The Fruška Gora Moun- tain, Srem loess plateau, Srem loess terrace and alluvial plains of river Sava and its tributaries.The larg- est part of Šid municipality consists of the early Quaternary sediments of intergranular porosity which form the water collecting environment for the phreatic aquifer. Because of the incomplete database, the main goals of this paper are restricted on defining basic characteristics of water regime of the phre- atic aquifer in Šid municipality and their causal connection with the climatic, hydrological and anthro- pogenic factors. The results showed the prevailing presence of climatic type of the phreatic aquifer wa- ter regime in the study area, with fragmentary presence of climatic-hydrological type near rivers and climatic-anthropogenic type near and inside the city of Šid. Special emphasis is given to the inadequate phreatic water table depth monitoring in the study area. This situation prevents the detailed study of the phreatic aquifer water regime and estimating the exact directions of its outputs, which
    [Show full text]
  • Etnička I Vjerska Slika Srijema 1880.-1910
    Etnička i vjerska slika Srijema 1880.-1910. Matanović, Damir; Tomas, Domagoj Source / Izvornik: Povijesni zbornik : godišnjak za kulturu i povijesno naslijeđe, 2009, 3, 179 - 192 Journal article, Published version Rad u časopisu, Objavljena verzija rada (izdavačev PDF) Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:788501 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: FFOS-repository - Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek UDK 314.9(497.5-3 Srijem)" I 880/1 9 10" Izvorni znanstvenirad Doc. dr. sc.Damir Matanovic ETNIEKA I VJERSKA SLIKA SRIJEMA 1880._ 1910. SrijemskaZupanija kao administrativnajedinica SrijemskaLupanija, kao teritorijalno-upravnajedinica u sklopu Kra- ljevine Hrvatskei Slavonijeunutar Austro-Ugarske Monarhije, ustanovljena je 1745.godine, gotovo tri desetljeianakon oslobadanjatoga podrudjaod Turaka.Uz civilnu vlastna podrudjuSrijema, koju je predstavljalaSrijemska Zupanija,na dijelu toga podrudja,uz Savui Dunav,ustanovljena je Vojna krajina, tj. njezinaPetrovaradinska pukovnija. Ta je pukovnija obuhvaiala: podunavskidio Srijema,od Petrovaradinado Zemuna,te posavskidio Sri- jema. Unutar pukovnije nalazlla su se dva trgovi5ta: Mitrovica i Stari Slankamen.Odredene povlastice i neovisnostod vojneuprave imali su vojni komuniteti:Zemun, Srijemski Karlovci, Petrovaradin i Mitrovica.r Nakon Stoje Vojna krajinarazvoja(,ena 1873. godine, a potom i uje- dinjenas maticomKraljevinom Hrvatskom i Slavonijom1881. godine, pod- rudjespomenute
    [Show full text]
  • Nović Vinarija Veritas D.O.O
    Čenej 11 km Sremka Kamenica, Ledinci, Rakovac, Beočin, Čerević, Banoštor Vinarija Kurjak 1 Vinarija Mrđanin Podrum Šukac – Sremska Kamenica, Vinski podrum Miljević – Stari Ledinci www.podrum-miljevic.co.rs 2 Vinski podrumi i vinske Porodična vinarija Antonijević - Ledinci, Vinarija Prekogačić - Beočin, Vinski podrum Salaksija – Rakovac, kuće Sremski Karlovci Vinarija Đurđić M-7 Podrum vina Radojčić – Čerević, Vinarija Belo Brdo - Čerević www.belobrdo.com Vinarija Žabić – Muzej pčelarstva i vinska kuća Živanović Vinarija Veritas d.o.o. Bačka Palanka - Bač Mladenovo Bač 30 km Čerević, Podrum Kuzmanović – Čerević , Fuškogorski vinogradi.d.o.o - Banoštor www.quetwine.com Subo�ca Podrum Bajilo Vinarija Aleks Podrum Ačanski- Banoštor, Podrum Silbaški – Banoštor, Podrum Stojković – Banoštor, Kać Podrum Benišek Veselinović Patrijaršijska dobra d.o.o - Patrijaršijski Vinarija Vinograd Urošević- Banoštor, Vinarija Šijački - Banoštor Podrum Petrović podrum - Sremski Karlovci Vinarija Dulka Ogledno dobro za vinogradarstvo Karađorđevo Vinarija Probus (Departman za voćarstvo, Vinarija Vinum vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu Bagremara Autoput E - 75 Vinarija Kiš arhitekturu) - Sremski Karlovci Karađorđevo Beograd - Budisava Rumenka Subo�ca Vinarija Kosović www.karlovci.org.rs Čelarevo Gložan Vinarija Došen BAČKA PALANKA Šajkaš Futog NOVI SAD 4 Šid, Erdevik, Neštin M-7 EuroVelo 6 Begeč Vinarija Molovin – Šid Novi Sad - Veternik www.vinarijamolovin.co.rs Bačka Palanka Petrovaradin 40 km Štrand V ukovarVinarija 32 km Brestovački – Erdevik Tikvara
    [Show full text]
  • Popis Registriranih Objekata Koji Su Rješenjem BRISANI Iz Upisnika Registriranih Objekata U Poslovanju S Hranom Životinjskog Podrijetla, Stanje Na Dan 12
    Popis registriranih objekata koji su rješenjem BRISANI iz Upisnika registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, stanje na dan 12. svibnja 2016. godine ADRESA SUBJEKTA ADRESA SUBJEKT U POSLOVANJU U POSLOVANJU S POŠT. BR. I OBJEKTA ulica i OPIS RJEŠENJE O BRISANJU EVIDENCIJ S HRANOM HRANOM MJESTO No. kućni broj ŽUPANIJA (COUNTY) DJELATNOSTI OBJEKTA IZ UPISNIKA SKI BROJ (FOOD BUSSINES (ADRESS OF FOOD (TOWN/POSTAL (ESTABLISHMEN (ACTIVITIES) DATUM / KLASA / URBROJ OPERATOR) BUSSINES CODE) T ADRESS) OPERATOR) BRISAN: 1.09.2014. Kostelsko 94, 1. ZBILEKI d.o.o. Kostelsko 94 49218 Pregrada Krapinsko - zagorska med UP/I-322-03/14-01/1239, R-0001 Pregrada 525-10/0486-14-2 Leskovac Barilovićki BRISAN: 20.07.2015. PGO SPUDIĆ, vl. BRANKA 2. R-0002 34, Leskovac Pećurkovo Brdo 4 47250 Duga Resa Karlovačka sir i vrhnje UP/I-322-03/15-01/802, SPUDIĆ Barilovićki 525-10/0881-15-2 BRISAN: 19.12.2011. Mekušanska cesta 51, Ulica Vlatka 3. KIM d.d. 47000 Karlovac Karlovačka uskladištenje UP/I-322-03/11-01/3031, R-0005 Karlovac Mačeka b.b. 525-06-2-0263/11-2 BRISAN: 29.11.2012. V. Đurđevića 168, 4. DUŠAN ŠALAIĆ V. Đurđevića 168 32222 Bršadin Vukovarsko - srijemska med UP/I-322-03/12-01/1762, R-0017 Bršadin 525-10/0691-12-2 BRISAN: 23.04.2013. 5. R-0021 DARKO MOČNIK Zemljakova 9, Zagreb Zemljakova 9 10020 Zagreb Grad Zagreb med UP/I-322-03/13-01/2136, 525-10/0534-13-4 BRISAN: 29.11.2012. Svetoklarska 2, Sveta 6. IVAN KOVAČIĆ Svetoklarska 2 10020 Zagreb Grad Zagreb med UP/I-322-03/12-01/1818, R-0027 Klara 525-10/0691-12-2 BRISAN: 17.02.2014.
    [Show full text]