Etnička I Vjerska Slika Srijema 1880.-1910

Etnička i vjerska slika Srijema 1880.-1910.

Matanović, Damir; Tomas, Domagoj

Source / Izvornik: Povijesni zbornik : godišnjak za kulturu i povijesno naslijeđe, 2009, 3, 179 - 192

Journal article, Published version Rad u časopisu, Objavljena verzija rada (izdavačev PDF)

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:788501

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29

Repository / Repozitorij:

FFOS-repository - Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek UDK 314.9(497.5-3 Srijem)" I 880/1 9 10" Izvorni znanstvenirad

Doc. dr. sc.Damir Matanovic

ETNIEKA I VJERSKA SLIKA SRIJEMA 1880._ 1910.

SrijemskaZupanija kao administrativnajedinica

SrijemskaLupanija, kao teritorijalno-upravnajedinica u sklopu Kra- ljevine Hrvatskei Slavonijeunutar Austro-Ugarske Monarhije, ustanovljena je 1745.godine, gotovo tri desetljeianakon oslobadanjatoga podrudjaod Turaka.Uz civilnu vlastna podrudjuSrijema, koju je predstavljalaSrijemska Zupanija,na dijelu toga podrudja,uz Savui Dunav,ustanovljena je Vojna krajina, tj. njezinaPetrovaradinska pukovnija. Ta je pukovnija obuhvaiala: podunavskidio Srijema,od Petrovaradinado Zemuna,te posavskidio Sri- jema. Unutar pukovnije nalazlla su se dva trgovi5ta: Mitrovica i Stari Slankamen.Odredene povlastice i neovisnostod vojneuprave imali su vojni komuniteti:Zemun, Srijemski Karlovci, Petrovaradin i Mitrovica.r Nakon Stoje Vojna krajinarazvoja(,ena 1873. godine, a potom i uje- dinjenas maticomKraljevinom Hrvatskom i Slavonijom1881. godine, pod- rudjespomenute Petrovaradinske pukovnrje pripojeno je SrijemskojZupaniji. U meduvremenu,Srijemskahtpanija bila je 1875.godine podijeljena na dvije podZupanije:Vukovarsku, sa sjedi5temu Vukovarui Rumsku,sa sjedi5- tem u Rumi. Medutim,podZupanije su ukinute 1878.godine i umjestonjih osnovanisu kotari. Tako je SrijemskaZupanua, uz detiri kotarakoja je do tada imala,pripajanjem Petrovaradinske pukovnije, dobila joS Sestkotara i obuhvaiala je: staru SrijemskuZupaniju s detiri kotara (Vukovar, Ilok, Irig, Ruma),Petrovaradinsku pukovniju s detiri kotara(Sid, Mitrovica, Zemun, StaraPazova), te kotareVinkovce i Zupanju,pridodane joj od biv5eBrodske pukovnije.Nakon toga, SrijemskaZupanija omedena je na sjeverui istoku Dunavomod Vukovarado Iloka, Petrovaradinai Zemunate otud Savomdo Kupinova,Klenka, Hrtkovaca, Mitrovice, Radei Zupanje.z Glavni grad SrijemskeZupanije kroz ditavo razdobljenjezina posto- janja bio je Vukovar.U razdobljukoje se obradujeu ovom raduZupanije su

' ZlataGvozdic-Filjak - JurajLondarevii, Srijemska kalvarija Hrtata, Znanje,Zagreb, 1995.,str.4l.-42. ' AnteSekulii, Hrvatski srijemski mjestopisi, Skokka knjiga, Zagreb,lgg7.,str. 15.

t79 se administrativnodijelile na manjejedinice - kotare.Srijemskoj su Zupaniji takopripadali kotari: Vukovar, Ilok, Sid,Ruma, Irig, Vinkovci,hupanja,Mi- trovica, Zemun i StaraPazova. Na delu Zupanijebio je veliki htpan, a uz njegai prvi i drugi podZupante dinovnici.Birala ih je ZupanijskaskupStina. Zupanijskuskup5tinu sadinjavale su dvije treiine opiinskih zastupnikai tre- iina najimudnijih,po pravilu iz redovaplemstva. Od Zupanijskeuprave bili su djelomidno izuzeti municipalni gradovi Mitrovica, Srijemski Karlovci i Petrovaradin,koji su imali samostalnugradsku upravu, dok je Zupanijski grad Zemunbio u potpunostiizuzet iz htpanijskeuprave i podredenZemalj- skoj vladi u Zagrebu.' I{roz ditavo razdobljeod osnutkaSrijemske Zupanrje, ukljudujuii i razdobljekoje seu ovomradu obraduje, pa do slomaAustro-Ugarske Monar- htje, Srijemskaje lupanija pod vla5iu hrvatskogbana i pod upravomHr- vatskogsabora u Zagrebu.Od toga moZemointzeti samokratkotrajflo raz- doblje izmedu 1849.i 1860.godine, kada je dio Zupanije(ilodki, iri5ki i rumskikotar) pripadao Vojvodstvu Srbije i Temi5varskomBanatu. Danas je podrudjenekada5nje Srijemske Zupanije podijeljeno izmedu Republike Hr- vatskei RepublikeSrbije, i to na nadin da je RepubliciHrvatskoj pripao njezin zapadni,manji dio, s Vukovarom,Ilokom, Vinkovcima i Zupanjom, dokje RepubliciSrbiji, odnosno Autonomnoj Pokrajini Vojvodini unutarnje, pripaonjezin istodni, ve6i dio. Zbog praktidnostiobrade podataka iz popisastanovni5fva, u ovom ie seradu Srijemiz naslovaEtniika i ujerskaslika Srijema 1880.- 1910.godine odnositina administrativnopodrudje Srijemske Zupanije. Takoder, termini zapadnri istodni Srijem odnosit 6e se na podrudjekoje se danas nalazi u sastavuRepublike Hrvatske, odnosno Republike Srbije, tj. njezineAutonom- ne PokrajineVojvodine.

Metodologijapopisivanja stanovni5tva 1880. - 1910.

Popisistanovni5tva na teritorijudanaSnje Republike Hrvatske provo- de se od sredine19. stoljeia.U razdobljunavedenom u naslovu,u kojemje teritorij dana5njeRepublike Hrvatske bio u sastavuAustro-Ugarske Monar- hrj", provedenasu detiripopisa stanovni5tva: 1880., 1890., 1900. i 1910.U tim popisimanije postavljanopitanje o narodnosnojpripadnosti, pa su podatci o tom obiljeZjustanovni5tva dobiveni na posredannadin, povezivanjem odgovorana pitanjaiz tada5njihpopisnica o materinskomjeziku i vjeri, Stoje

' BoZenaVranje5-Soljan, Stanovniitvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeta, Skolskaknjiga - Stvarnost, Zagreb,lggl., str. 41.-46.

180 za nale prilike priznatai prilidno pouzdanademografska metoda za odredi- vanje nacionalnepripadnosti u tom vremenskomrazdoblju. Ipak se mora imati na umu da iskazanipodatci nisu dobiveni na uobidajenstatistidki nadin, tj. zbrajanjemizravnih popisnih odgovora. To ostavljane5to veii prostorza nepreciznostpodataka, ali odstupanjadobivenih rezultata i stvarnogstanja mogu biti neznatnas obziromda su vjera i jezik u nas gotovooduvijek bili izr azitanarodno sna odredenj a. a

Popisstanovni5tva 1880. godine

Popis stanovni5tvaproveden 1880. godine posljednjije provedeni pnje konadnogsjedinjenja Vojne krajine s Hrvatskomi Slavontjom1881. godine. Stogasu dostupnisamo podatci za zapadnidio Srijemakoji danas pripadaRepublici Hrvatskoj. Ipak, procjenu etnidkog sastava pojedinih admi- nistrativnihjedinica molemo izvr5iti uzimajuii u obzir podatkeo vjerskom sastavustanovni5tva iz toga popisa,te podatkeo izja5njavanjupo materinskomjeziku iz narednihpopisa . Yalno je napomenutikako prilikom anahze vjerske strukturestanovniSfva neiemo razdvajatievangelike i kalvine, vei iemo ih obuhvatiti zajednidkimbrojem protestanata,buduii da veiina podataka do kojih smo do5li ne pravi razliku izmedupripadnika tih dviju reformi- ranih kr5ianskihcrkava. Premapopisu stanovniSVaiz 1880.godine na podruEjuzapadnoga Srijemaima 104.872Litelja. Od togasu daleko najbrojniji rimokatolici; popisano ih je 77.498,a dine apsolutnuveiinu sa 73,9o/ood ukupnogstanov- ni5tva.Slijede ih pravoslavcikojih je popisano20.254, a time dine udio od 19,30. Protestanataje premapopisu bilo 4.309,Sto dini 4,1oh,a Zidoua 1.506Sto dini I,4ohod ukupnogstanovni5tva. Grkokatolika je bilo 1.246,ilto dini 1,2oh,a meduostalima i nepoznatimaostalo je 59 stanovnikaili 0,060A. Rezultatipopisa kazuju nam daje 1880.godine u zapadnomSrijemu zabiljelenoukupno 81 naselje.Najveii broj naselja,ukupno 60, dakako,ima rimokatolidkuveiinu. Od toga59 naseljaima apsolutnurimokatolidku veiinu, dok jedno naseljeima relativnuveiinu rimokatolika(Novi Jankovci). Pravoslavnuve6inu, i to svudaapsolutnu, ima l6 naselja.Korod, SidskiBa- novci i Tordincinaselja su s apsolutnomprotestantskom veiinom, dok apsolutnu grkokatolidkuveiinu imaju Miklu5evcii Petrovci.Nadalje, kao zastup- ljeniju vjersku skupinu,treba spomenuti Zidove koji ne dine veiinu niti u jednomnaselju zapadnog Srijema, ali dine znalajanudio u nekim naseljima, o Jakou Gelo, Narodnosni i ujerski sastavstanovniitva Hrvatske 1880.- 1910.po nase- Ijima, knjiga 5.,Drlavnizavod za statistikuRepublike Hrvatske,Zagreb,1998., str. 5.

l8l posebnou urbanijimsredinama. Brojdano i udjelomnajvi5e ih je u Vukovaru (543 ili 6,2o ), zatimu Vinkovcima(294 lli 4,8o ), te Iloku (92 1li2,6Yo). U ostalimnaseljima ima ih u neznatnombroju i udjelu manjemod 2o/oili ih uopie nema. Sto se tide vjerskehomogenosti i heterogenostinaselja u zapadnom Srijemu,u pravilu su vjerski heterogenijaurbana naselja s veiim brojem stanovnikai rimokatolidkomveiinom, kao Stosu: Vukovar,Vinkovci, Ilok. Tako u Vukovaru,od ukupno 8.741 stanovnika,rimokatolici dine 73,5o/o, pravoslavcil8,7oA, Zidovi 6,20 , a protestanti1,5o . U Vinkovcima, od ukupno6 l17 stanovnika,rimokatolici dine 65,6yo,protestanti 19,9Yo, pra- voslavci9,60A, a Lid,ovi4,8o . Sto se tide lloka, od ukupno 3.489 stanovnika,rimokatolici dine 78,20 , pravoslavciI1,8o , protestanti7,2o, aLidovi 2,60 . Neka ruralna naseljas rimokatolidkomveiinom takoder su hete- rogena.Za primjer moZemouzeti Nove Jankovce,gdje od ukupno 774 stanovnika rimokatolici dine 50% stanovni5tva,pravoslavci 46,5o , a protestanti 2,7o . Naseljas pravoslavnomveiinom pripadajuu ruralnai uglavnom su vjerskihomogena, kao i naseljas grkokatolidkomvedinom (Miklu5evci i Petrovci).Sto se tide naseljas protestantskomveiinom, Korod je vjerski homogen,dok su Tordincii SidskiBanovci vjerski heterogeni. U Tordincima tako, od ukupno 981 stanovnika,protestanti dine 58,60/0,a rimokatolici 40,,60, dok u Sidstim Banovcima,od ukupno 651 stanovnika,protestanti dine62,8o/o, a pravoslavci 35,60/o.

Popisstanovni5tva 1890. godine

Popisstanovni5tva iz 1890.godine, inade prvi nakonsjedinjenja Voj- ne krajines Hrvatskomi Slavonijom,jedini je popiskoji u izvornojgradi ima razlikovanjeizmedu hrvatskoga i srpskogjezika. Svi drugi austrougarskipo- pisi ne razlikuju ih nego ih iskazujuzajedno, a i taj je popis u sluZbenim publikacijamaiskazan kategorijom "hrvatski ili srpski materinji jezik". Postavljase pitanje kako podatke o hrvatskomi srpskommaterinskom jeziku tumaditii koliko su oni odrazstvarnog izjalnjavanja popisanog stanovni5tva. Buduii da ne znamoni5ta o tomekako su ti ljudi gledalina svojunarodnosnu pripadnost,prisiljeni smo preuzeti kategoriju materinskog jezika za procjenu broja pripadnikaneke etnidkeskupine. To se mjerilo pnje ovog popisanije moglorabiti za odredivanjebroja Hrvata prema broju Srba,nego je upotreb- ljavanvjerski kriterij.'

5 Marko Rimac, Etniika i socijalna struktura stanovniitva Hrvatske i Slavonije prema popisu iz I890. godine, u: Zbornik Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda za dru5tvenei povijesneznanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti25, Zagreb,2007., str.226.- 227.

r82 Sto se tide vjerskestrukture stanovni5tva zapadnog Srijema, samo iemo analizirati promjenekoje su se dogodileu odnosuna prethodni popis stanovni5tva,dok iemo za podrudjeistodnog Srijema izvr5iti odvojenuana- 1i2 vjerskestrukture. Popisstanovni5tva iz 1890.godine kazuje nam kako na podrudjuza- padnogSrijema Livi 118.047stanovnika, Sto je u odnosuna prethodnipopis porastod 12,60. Od tog ukupnogbroja ponovnosu dalekonajbrojniji ri- mokatolicikojih je popisano86.597 lli 73,4o/o,te time dineapsolutnu veiinu stanovni5tva.Drugi su po brojnostipravoslavci kojih je popisano22.565 ili 19,loh.Zatim slijede protestanti kojih je napopisu bilo 5.457ili 4,6oh.Ya1an segmentu tada5njojvjerskoj strukturistanovniStva dine i Zidovi kojih je bilo 1.860 ili | ,6ah.Slijede ih grkokatolicis I .486izjaSnjenih ili l,3oA,a u ostalei nepoznateotpada 82 stanovnikaili 0,07o. U odnosuna prethodnipopis stanovni5tvado5lo je do promjenau vjerskoj strukturipojedinih naselja zapadnog Srijema, a popisomsu ustanovljena i nekanova naselja,dotad izralenau popisimau sklopudrugih naselja. Jednood takvih naseljasu Celije,s apsolutnomrimokatolidkom veiinom, te Mlaka Antinska,takoder s apsolutnomrimokatolidkom ve6inom, & u prethodnompopisu iz I880. godineiskazana s naseljemAntin. Naseljau kojima je do5lodo promjeneu vjerskojstrukturi su: Klisa, Novi Jankovci,Orolik i Tordinci. Tako Klisa, koja je prema prethodnompopisu imala apsolutnu rimokatolidkuvedinu, prema ovom popisuima apsolutnupravoslavnu veiinu. Novi Jankovci,koji su imali relativnuveiinu rimokatolika,prema novom popisuimaju relativnuveiinu pravoslavaca,a pove6aoim se i udio protes- tanatas 2,7ohna 9,1%.Naselje Orolik, premaovom popisu,ima apsolutnu rimokatolidkuveiinu, dok je prema prethodnompopisu imalo apsolutnu pravoslavnuvecinu. Vjerska struktura naselja Tordinci takoder se izmijenila u koristrimokatolika, koji premaovom popisu imaju relativnu veiinu, dok su premaprethodnom popisu stanovni5tva protestanti imali apsolutnuveiinu. Razvidnoje stogada je premapopisu stanovni5tva iz 1890.godine na podrudjuzapadnog Srijema bilo 83 naseljaod kojih je najvecibroj, njih 62 imalo rimokatolidkuveiinu. Od togaje 61 naseljeimalo apsolutnurimokatolidku veiinu, dok je jedno naseljeimalo relativnu rimokatolidkuveiinu (Tordinci).Pravoslavnu vecinu imalo je l8 naselja,od toga 17 apsolutnu,a jedno relativnu(Novi Jankovci).Dva su naseljaostala s apsolutnomprotes- tantskomvecinom (Korod i Siasti Banovci),te dva s apsolutnomgrkokato- lidkomveiinom (MikluSevcii Petrovci).Zidovi se i daljepojavljuju kao sta- novni5tvobolje zastupljenou ve6imsredinama, kao Stosu Vukovar,Vinkov- ci i Ilok, te im broj laganoraste. U dijelu istodnogSrijema, za koji posjedujempodatke o vjerskoj strukturistanovni5tva (osamnaest naselja: Ada5evci, Badinci, Batrovci, Ber-

183 kasovo,Erdevik, Gibarac, Ilinci, Indija,Jamena, Kukujevci, Ljuba, Molovin, Morovii, Ne5tin,Privina Glava, Sot, Sid, Va5ica),prema tom popisu Zivi ukupno30.824 stanovnika. Od toga su najbrojnijipravoslavci kojih je popi- sano14.835 ili 48,1o/o.Zatim slijederimokatolici s popisanih12.577 Litelja ili 40,80, pa grkokatolicis 1.847ili 6%. Protestanataje ukupnopopisano I 245 ili 4o/o,dok je Zidovabilo 287 l\i O,gyo.Medu ostalei nepoznateotpada- ju preostala 33 stanovnikakoji dine0, Iyo.6 Od osamnaestnaselja istodnog Srijema, za koja posjedujempodatke o vjerskoj strukturi stanovni5tva,deset ih je s pravoslavnomvedinom (Ada- Sevci,Badinci, Batrovci, Berkasovo, Ilinci, Jamena,Molovin, Ne5tin,Sid i Va5ica),i to apsolutnom.Rimokatolidku veiinu ima sedamnaselja (Erdevik, Gibarac,Indija, Kukujevci, Ljuba, Morovii i Sot), od toga pet apsolutnu (Gibarac,Indija, Kukujevci, Morovid i Sot)i dvarelativnu (Erdevik i Ljuba). NaseljePrivina Glavajedino je naseljes relativnomgrkokatolidkom veiinom. Protestantskuve6inu u ovom,obradenom, dijelu istodnogSrijema prema popisuiz 1890.godine nema niti jednonaselje. Lidovi se i ovdjejavljaju kao dimbeniku vjerskoj strukturistanovniStva, a najvi5eih je popisanou Erdeviku(53 ili l,6o/o),Indiji(92 ili 2%) te siau (54 ili l,3yo).7 Sto se vjerskehomogenosti i heterogenostiobradenih naselja istodnog Srijematide, vidljivo je da su naseljas pravoslavnomveiinom vjerski homogenijaod naseljas rimokatolidkomveiinom. Takoder su vjerskihetero- genijanesto urbanija naselja poput Indije ili Sida.Tako u Indiji, od ukupnih 4.557 Litelja,rimokatolici dine 8l,4oh,pravoslavci I 5oh,Lidovi2o/o, a protestanti l,5o/o.U Siau je ukupno4.128 Litelja.a najbrojnrjisu pravoslavcisa 66,10A.Zatim slijedegrkokatolici sa 16,30, rimokatolicis 13,5o, protestanti s2,7o/oiLidovi s l,3oh.Od ostatihnaselja, vjerski su heterogenaErdevik i Ljuba s rimokatolidkomveiinom, te PrivinaGlava s grkokatolidkomveii- nom. U Erdeviku su, od ukupnih3 .252 Litelja,47,4% rimokatolici,34,90 pravoslavci,l5,Syo protestanti i I ,6ohZidovi. Ljuba ima ukupno805 stanovnika, od dega44,2yo rimokatolika, 35,3olo protestanata i 20% pravoslavaca. NaseljePrivina Glava ima ukupno785 Litelja,a od toga 45,90 grkokatolika, 33,5yopravoslavaca, 15,3yo rimokatolika i 5,4oAprotestanata.s Na podrudju ditave SrijemskeZupanije tim popisom stanovni5tva utvrdenoje 347.022 stanovnika.Sto se etnidkestrukture tide, relativnu veiinu dine Srbi, odnosnostanovni5tvo koje je oditovalosrpski kao materinji u RudolfHorvat, Srijem; naselja i stanovniitvo,Hwatski institut za povijest,PodruZnica zapovijest Slavonije Srijema i Baranje,Slavonski Brod, 2000., str. 16.-17.,29.-30., 35., 38.,74.,77.,87.,103.,108.,122., r29.,142., 146., 152.,lgl., 201 .,219.,237. 7 R. Horvat,Srijem, str. 16.-17.,29.-30.,35.,38., 74.,77.,87., 103., 108., 122., 129., r42.,146., 152., 18 1., 201 ., 219., 237 . t Isto,str. 74., 103., 129., I 81., 2 19.

184 jezik,sa 154.001stanovnikom ili 44,4yo.Slijede ih Hrvati, odnosnostanov- ni5tvos hrvatskimmaterinjim jezikom, s 98.924stanovnika ili 28,5oh.Nrje- macaje popisano57.508 ili I 6,60. Na detvrtomsu mjestuMadari s 20.584 stanovnikaili 5,goh,a slijedeih Slovaci s 9.224 stanovnika ili 2,7yo.Udio od loh u ukupnomstanovniStvu Srijemske Zupanije imaju Rusini kojih je popi- sano3.452, dok ostali ne prelazeudio od lo/o.Tako je Slovenacapopisano 1.315ifi 0,4yo,a eeha 872 lIi 0,3yo.Medu ostalima i nepoznatimapreostaje takoder 872 stanovnika,odnosno 0,3yo. Sto se tide Zidova, njihov udio ne moZese izradunati,bududi da u austro-ugarskimpopisima stanovni5tva ne postojeZidovi kao etnidkaodrednica, vei samokao vjerska.Jedino bismo mogli na osnovibroja izja5njenihZidova u vjerskomsmislu izvr5iti procjenu brojaetnidkih Zidova, no to je prilidnonepouzdano.e Buduii da nemamopodatke o etnidkojstrukturi pojedinih naseljaza podrudjeditavog Srijema, po popisustanovni5wa iz 1890.godine, analizirat 6emoetnidku strukturu naselja kotara Vukovar. Ntj. nevaLnadinjenica da je kotarskosredi5te Vukovar, koji je ujednoi ZupanijskosjediSte. Prilikom popisa stanovni5tva1890. godine u vukovarskomkotaru ukupnoje popisano37.529 stanovnika. Od toga su najbrojniji Srbi kojih je popisano13.480 ili35,9oA. Slijede ih Hrvatikojih je bilo 9.093ili24,,2o/o,pa zatimNijemci kojih je popisano8.426 ili 22,50 . Madari takoderEine znadajan udio s 12,60/oili 4.716stanovnika, a Rusinimase izjasnilo1.355 stanovnika ili 3,6oh.Na preostalihl,zyo otpadajurazne etnidke grupe, kao Stosu: Slovaci,iesi, Slovenci,Rumunji, Poljaci, Romi... Od ukupno28 naseljavukovarskog kotara, 1l ih je sa srpskomveiinom (Bobota, Borovo, Br5adin,Gabo5, Marinci, Marku5ica,Negoslavci, Ostrovo,Padetin, Trpinja i Vera). Sva naselja,rzuzimajuii Marince, imaju apsolutnusrpsku veiinu. Hrvatskuveiinu ima 6 naselja(Antin, Bogdanovci, Lovas,Nu5tar, Svinjarevci i Tordinci),i to svudaapsolutnu. Popis utvrduje i 5 naseljas njemadkomvedinom (Berak, Jarmina, Sotin, Tompojevci i Vuko- var),od toga3 s relativnom(Berak, Tompojevci i Vukovar)i 2 s apsolutnom veiinom (Jarminai Sotin).iakovci, StariJankovci, Korod i Opatovacimaju madarskuveiinu. Opatovacima relativnuveiinu Madara,dok ostalatri na- seljaimaju apsolutnumadarsku veiinu. Rusinidine veiinu, i to apsolutnu,u Miklu5evcimai Petrovcima.lo Etnidkui vjerskustrukturu samog Vukovara, kao kotarskogi Zupanij- skog sjedi5ta,posebno iemo analizirati.Dakle, Vukovar je u to doba imao

' M. Rimac, Etniika i socijalna strukturo stanovniStvaHrvatske i Slavonijeprema popisuiz I 890. godine, str. 254., 263., 265., 268., 27 0., 27 2., 27 3 ., 275 . 'o R. Horvat,Srijem, str. 20., 36., 41., 42.43., 46., 55., 63.,76., I10., I13., I lg., 128., 131.,133., 139., 150.,164.,167.,r70.,175.,r77.,205.,207.,225.,227.,234.,239.,297.

185 statustrgovi5ta i ukupnoje brojio 9.360 stanovnika,a sastojaose od Starog Vukovarai Novog Vukovara,koje je dijelio mostna Vuki u sredi5tugrada. StariVukovar imao je 6.647 Litelja,a Novi Vukovarbrojio je2.71,,3Litelja. Iz sljedecihpodataka moguce je utvrditi kakoje stanovni5tvoVukovara etnidki i vjerski iznimno heterogeno.Naime, od navedenogukupnog broja sta- novnikanajvi5e je Nijemaca,40,4o/o. Drugi su po brojnostiHrvati kojih je 37,zoh,a slijedeih Srbi s udjelomod 13,90. Madari su imali udio od 7oh, dok su ostaleetnidke skupine (eesi, Slovaci,Slovenci, Rusini, Poljaci...) imale zanemarivudio u preostalihI ,5oh.Sto se vjerske struktureVukovara tide,najbrojniji su rimokatolici s udjelomod75,60/o, a slijede ih pravoslavcis l5,6yo.Treii su po brojnosti Zidovi s udjetomod 6,80/o,a protestanataje l,6oh.Ostatak od0,4o/o otpada preteZito na grkokatolike.rr

srbt(6'Ftmar6rrlip:,kt kotara a @ Granica }trit'(rrv{bkirutrhjiiezfi) a @ N{.'rd a@ Granicaiupanije OO* CO* goveci(stara Puo.,a! { Rudtn(w(ovstl O @ Pra,rsl€vci$ hrvatskihmattrinJim,szikom I

Slika l. Etniiki sqstav st.anovniiva Sriiemske iupanij, po,.rpr,gvnim optinama na osnovipopisa stanovniitva iz 1890.godine.'"

" R. Horv at,Srijem, str. 287. 't M. Rimac, Etniika i socijalna struktura stanovni|tvaHntatske i Slavonijeprema popisu iz I890. godine, str.296.-297 .

186 Popisstanovni5tva 1900. godine

Novi popis stanovni5tvau Austro-UgarskojMonarhiji provedenje 1900.Buduii da na tom popisunema razlikovanja rzmedu hrvatskog i srp- skog jezika kod stanovni5tva,do broja Hrvata i Srbado5li smo na nadin da smo od ukupnogbroja stanovni5tvas hrvatskimili srpskimmaterinjim jezikom u pojedinomnaselju oduzimali broj pravoslavnihZitelja toga naselja,s obziromda su na podrudjuSrijema pravoslavci u 99Yosludajeva Srbi, Sto nam je potvrdio i prethodnipopis, u kojem je napravljenarazllka izmedu hrvatskogi srpskogmaterinjeg jezika. Dakle,prema popisu provedenom 1900. na podrudjuzapadnog Srije- ma Livi ukupno 125.687stanovnika. Najbrojnija etnidkaskupina su Hrvati kojih je 66.038i dineapsolutnu veiinu od 52,5o/o.Drugi su po brojnostiSrbi kojih je popisano22.777 Lli 18,1,0, a prateih Nijemci kojih je bilo 2L356 Lli 17%.Madara j e premapodatcim a 8.949ili 7,1 %, dok Rusinis | .745 stanovnika dine udio od 1,4o . Slovacimase izjasnilo1.446 stanovnika koji dine udio od 1,2o/o ukupnog stanovni5Na zapadngg Srijema. Preostalih 2,7o/o sta- novni5tvaotpada narazne etnidke skupine (Cesi, Slovenci, Talijani...). Prematom popisu stanovniStvana podrudju zapadnogSrijema usta- novljenasu 83 naselja.Od toga47 naseljaima hrvatskuveiinu, i to tri relativnu (Lovas,Marinci i Vukovar),a 44 apsolutnu.Sedamnaest je naseljasa srpskomveiinom, od toga petnaests apsolutnom,a dva s relativnomveiinom (Orolik i Novi Jankovci).Madari ostvarujuveiinu u desetnaselja. Osamje naseljas apsolutnommadarskom vedinom (Celija, Cakovci, Grabo- vo, KaradLicevo,Korod, Lipovada, Ludvinci i StariJankovci), dok su dva s relativnomvedinom (Mlaka Antinska i Opatovac).Njemadku veiinu ima sedamnaselja; detiri su s apsolutnomveiinom (Berak,Ceric, Jarmina, Sotin), a tri s relativnom(Svinjarevci, Tompojevci i Vinkovci).Naselja Miklu5evci i Petrovciimaju apsolutnu rusinsku veiinu. Sto setide etnidke homogenosti naselja u zapadnomSrijemu, u pravilu su vjerskiheterogenija urbana naselja s veiim brojemstanovnika i rimokatolidkomveiinom, kao Stosu Vukovar,Vinkovci i Ilok. Takoderje primjetno da su naseljasa srpskomveiinom u pravilu etnidkihomogenija od ostalih naselja.Vukovar, kao Zupanijskosjedi5t€, po ovom popisubroji 9.719 stanovnika.Od toga su najbrojnijiHrvati kojih je3.742 ili38,50 , a slijedeih Nijemci kojih je popisano3 .537 lli 36,40A.Treca etnidka skupina po broj- nostiu Vukovarusu Srbi kojih je I .491 ili 15,3yo.Madara je bilo popisano 769 Sto iznosi 7,go/o.Na preostaleetnidke skupine (Cesi, Rusini, Talijani, Slovaci,Slovenci...) otpada preostalih 1,9o . Po ovompopisu Vinkovci broje 8.634 stanovnika.Najbrojniji su Nijemci kojih je 3.911 lli 46,40, dok za njima slijedeHrvati kojih je bilo 3.018lli35%. Treii su po brojnostiMadari

187 kojih je 789 ili 9,lo/o,a detvrtiSrbi s udjelomodSo/o ili 689 stanovnika.Pre- ostalihl,5yo otpada na ostalenarode (iesi, Slovaci,Slovenci, Talijani...).U Iloku je popisanoukupno 4.387 Litelja,od toga 2.458Hrvata koji dineudio od 560/o.Druga skupina po brojnostisu Nijemci kojih je popisano613 i time dineudio od l4o/o,a zatimih slijedeSlovaci kojih je bilo 537 ili I2,2oh.Srba je bilo 389 Stodini udio od 8,9o/o,a Madara 362 lli 8,3yo.Na preostalenarode otpada0,60 stanovni5tvaIloka. U dijelu istodnogSrijema, tj. osamnaestprethodno navedenih naselja, ukupnoLivi35.595 stanovnika. Od togasu najbrojnijiSrbi kojih je 15.982ili 44,9oh.Zatim slijedeNijemci s 7.170 stanovnikai udjelom od 20,7o/o,pa Hrvatikojih je bilo 5.952lli 16,70. Madaraje popisano2.1 14 Stodini udio od 5,9o/o,Rusina 1.994 ili 5,6oh,dok je Slovakabilo 1.585ili 4,5o/o.Na ostale etnidkeskupine (eesi, Slovenci,Talijani, Romi...) otpadapreostalih 2,3oh stanovniStva. Od navedenihosamnaest naselja istodnog Srijema, dvanaest ih je sa srpskimveiinskim stanovni5tvom.Od toga desetnaselja ima apsolutnusrpsku veiinu (Ada5evci,Badinci, Batrovci, Berkasovo, Ilinci, Jamena,Molo- vin, Ne5tin,Sid i Va5ica),a samojedno relativnu (Morovii). Tri su naseljas hrvatskomvedinom, i to sva tri s apsolutnom(Gibarac, Kukujevci i Sot). NaseljaErdevik i Indija imala su njemadkuveiinu, i to Indija apsolutnu,a Erdevikrelativnu veiinu. NaseljeLjuba imaloje, premapopisu, slovadku, a PrivinaGlava rusinsku relativnu veiinu.l3 Naseljaistodnog Srijema u pravilu su etnidkineSto homogenija, ma- nja, ruralnaod tog pravilaodudaraju, primjerice: Erdevik, Morovii i Ljuba. Etnidkisu heterogenijanesto ve(a naselja kao Stoie Sia. Tako su u Sidu,od ukupnih4.659 Litelja,60,50 Srbi, l6,5ohRusini, 7,9yo Hrvati, 6,loh Nijem- ci,60/oSlovaci i 2,9oAMadari. U Erdeviku,koji broji 3.615stanovnika, veiinu su diniliNijemci s37,5o/o. Drugi su po brojnostiSrbi s udjelomod32o/o, a zatim slijedeSlovaci sa 16,40/ute Madari s ll,zyo. Hrvati dine udio od l,go , a na ostaleetnidke skupine (eesi, Romi) otpadapreostalih l% stanov- ni5tva.Morovii, p&k,broji 2.305stanovnika, a najbrojnijisu Srbi s udjelom od 40,7oh.Zanjima slijedeHrvati s39,3o/o,pa Nijemci s udjelomod Il,goh. Madari dine 3,60/ostanovni5tua Moroviia, a Rusini 1,9o. Preostalih2,6yo stanovni5tvaotpada na ostaleetnidke skupine (Slovenci, Slovaci, eesi, Tali- jani). NaseljeLjuba broji ukupno805 Zitelja, od degaje 36% Slovaka,28,3oA Hrvata,20% Srba,12% Madara i 2,5yoNijemaca. Na preostaleetnidke sku- pineotpada l,2Yo stanovni5tva.ta

'' R.Ho*at, Srijem, str. 17.,30.,35., 39.,74.,78.,87.,103., 108.,123., l2g.-130., 142., 147., r52.,181., 202., 2r9., 237 . 'oR. Horvat, Srijem, str. 74., 129.-130.,147 .,219.

188 Popisstanovni5tva 1910. Godine

Popisstanovni5tva proveden 1910. godine posljednji je popisstanov- ni5tvaproveden u Austro-UgarskojMonarhiji. Nedugo nakon ovog popisa, 1918.godine, Austro-Ugarska Monarhija prestaje postojati kao drlavnatvo- revina,te na njezinomteritoriju nastajenekoliko novih drlava. Premapodat- cima Hrvati i Srbi odvojenosu iskazani.Podatci o etnidkoj i vjerskoj strukturi stanovni5tvaditave Srijemske Zupanije biti ie iskazanipo kotarima. Premaovom popisuSrijemska Zupanija imala je ukupno 414.234Zi- telja,Sto je u odnosuna popisstanovni5tva iz 1890.porast od l9,4Yo.Sto se tide etnidkestrukture, najbrojniji su Srbi kojih je popisano183.109 i time dinerelativnu veiinu, tj. udio od44,2o/o.Drugi su po brojnostiHrvati kojih je bilo 106.198ili 25,70, a zatim slijedeNijemci s 68.086stanovnika ili 16,40. Madaraje popisano29.522 Sto dini udio od7,l%, Slovaka13.841 ili 3,4oh,dok je Rusinabilo 4.642ili 1,1o. Preostalih8.836 stanovnika ili 2,lo otpadana ostaleetnidke skupine (eesi, Slovenci,Talijani, Rumunji, Ro- mi...)." Etnidkastruktura po kotarimapokazuje kako srpskuveiinu ima osam kotara,od toga detiri apsolutnu(Irig, Mitrovica, StaraPazova i Zemun) i detiri relativnu (Ilok, Ruma,SiA i Vukovar).Municipalni gradovi Karlovci i Mitrovica takodersu imali srpskuveiinu, i to Karlovci apsolutnu,a Mitro- vica relativnusrpsku veiinu. Hrvatskuapsolutnu veiinu imali su kotari Vin- kovci i Zupanja,te municipalnigrad Petrovaradin.Zupanijski grad Zemun ima relativnu njemadkuveiinu. Od kotara s nehrvatskomveiinom, Hrvati dine znadajanudio u Vukovaru (24,3%)i SiAu (34,20), te u municipalnim gradovimaMitrovici (30,3%)i Karlovcima(29,9Yo), kao i u Zupanijskom gradu Zemunu (12,8%).Izuzev Zupanijskoggrada Zemuna,u kojem ostvaruju relativnuveiinu, Nijemci (,ine znadajanudio stanovni5tvakotara Ruma (31,60), Vukovar (20,2oh),Stara Pazova (20,1%), Vinkovci (20%) i Ilok (l2,9oh), te municipalnih gradova Mitrovice (18,1%) i Petrovaradina (15,6%).Madari su znadajnijezastupljeni u kotarimaVukovar (15o/o),hig (14%), Ruma (11,7%) i Ilok (Il, yo), te u Zupanijskomgradu Zemunu (11,7%). Kotari Stara Pazova(12,5%) i Ilok (12%) imaju najveii udio Slovakau SrijemskojZupaniji, dok Rusini najveii udio osfvarujuu kotarima Sia(zX) i Vukovar(3,7%). Sto se pak vjerske strukturestanovni5tva u Srijemu tide, po popisu stanovni5tvaiz 1910.godine, najzastupljeniji su pravoslavcikojih je bilo 189.007i time dine relativnu veiinu stanovniStvaSrijemske Zupanije s udjelomod 45,60/o.Drugi su po brojnostirimokatolici sa 182.140stanovnika r5http:/iwww.talmamedia.com/php/district/district.php?county:Szer%oE9m%20(Srrjem)

r89 koji su setako izjasnilii time dineudio od 44o/o.Slijede ih protestantikojih je bilo 33.439ili 8,lyo.Grkokatolika je popisano5.722 lli 1,4yo,dok je Zidova bilo 3.779 i\i 0,goh.t6 Vjerska strukturapo kotarimapokazuje kako rimokatolidku veiinu ima pet kotara,i to tri apsolutnu(Vukovar, Vinkovci i Zupanja),a dva relativnu veiinu (Ruma i Sid). Municipalni gradovi Mitrovica i Petrovaradin takoderimaju apsolutnurimokatolidku veiinu, kao i Zupanijskigrad Zemun. Pet je kotara s pravoslavnomveiinom, od toga detiri s apsolutnom(Irig, Mitrovica,Stara Pazova i Zemun)i jedan s relativnomveiinom (Ilok). Mu- nicipalnigrad Karlovci takoderima pravoslavnuveiinu, i to apsolutnu.Od kotarau kojimanisu veiina, rimokatolicidine znadajan udio u Iloku (41,4o/o), Irigu (24,50), StarojPazovi (16,2%) i Mitrovici (1z,loh),kao i u municipalnom graduKarlovcima (42,1%).Pravoslavci pak, od kotarau kojima nisu veiina, dine znadajanudio u Rumi (47,80), Siau (43,60), Vukovaru (36,2%)i Vinkovcima(12,30 ), municipalnimgradovima Mitrovici (38,7%) i Petrovaradinu(I3,2o ), te Zupanijskomgradu Zemunu (34,2%).Najveii udio protestanatau ukupnom stanovni5tvuimaju kotari Stara Pazova (29,60), Zemun(13,8%) i Ilok (13,7%).Grkokatolici ostvaruju najveii udio u kotarimaSid (7,3%)i Vukovar(3,9Yo), dok Zidovi najveii udio ostvarujuu kotarimaVinkovci (1,8%),Vukovar (1,4%) i Ilok (I,3Yo),municipalnom gradu Mitrovici (1,3oh), te Zupanijskomgradu Zemunu (4%). Etnidkui vjerskustrukturu stanovni5tva municipalnih gradova Mitro- vice, Petrovaradinai Karlovaca,htpanijskog grada Zemuna,te Vukovara, kao ZupanijskogsjediSta, posebno iemo analizirati.U gradu Mitrovici je tako,prema ovom popisu,Zivjelo ukupno 12.909stanovnika. Najbrojniji su bili Srbi koji s 37,8o/oostuaruju relativnu vedinu. Zatim slijedeHrvati s udjelom od 30,30, pa Nijemci s udjelomod 18,20. Madari su dinili udio od 6,60/ostanovni5tva grada Mitrovice, Rusint 2,5o/o, a Slovacil,1olo. Preostalih 3,5o otpadana ostaleetnidke skupine. Sto se tide vjerskogsastava stanov- ni5tva gradaMitrovice, rimokatolici imaju apsolutnuveiinu od 52,2o/o.Pra- voslavacaje bilo 38,7oh,grkokatohka 5o/o, a protestanata2,4o . Zidovi su dinili udio od 1,3%, dok je na ostalevjerske skupine otpadalo 0,4o stanov- ni5tvagrada Mitrovice. Petrovaradinje imao ukupno 5.727 stanovnika,a najbrojnijisu bili Hrvati koji su dinili apsolutnuveiinu s udjelomod 57o/o. Drugi su po brojnostiNijemci koji dine 15,60, a za njima slijede Srbi s udjelomod 12,8o/o.Madari su dinili 9,lyo,a Slovaciz,Sohstanovni5tva Petro- varadina.Na ostaleetnidke skupine otpadalo je 2,7Yo.Uvid u vjerskustrukturu stanovni5tvaPetrovaradina daje nam rezultat po kojemrimokatolici dine apsolutnuveiinu s 80,3%.Slijede ih pravoslavcis udjelom od 13,2o/o,,pa

t6 http:llwww.talmamedia.com/php/district/district.php?county:Szero/oV9m%20(Srijem)

190 zatrmprotestanti s 5,4Yo.Sve ostale vjerske skupine dine l,lo/o stanovni5tva Petrovaradina.Municipalni grad Karlovci imaoje 6.342 Zitelja.Od toga su najbrojnijibili Srbi, koji su s 55,8%dinili apsolutnuveiinu. Drugi su najbrojniji bili Hrvati s 29,9o/o,a zatimsu slijedili Nijemci sa 6,8yoi Madari s udjelom od 6%. Preostalihl,5o/o otpadalo je na ostaleetnidke skupine. U Karlovcimasu vjerskidominantni bili pravoslavci,koji su s udjelomod 56% dinili apsolutnuveiinu. Rimokatolicisu dinili 42,lyo,protestanti 1,5%, dok je preostalih 0,4o/o otpadalo na ostalevjerske skupine. I7 Zupanijski grad Zemun,ujedno i najveii grad u Srijemu, imao je premaovom popisustanovni5tva 17.131 Litelja. Najbrojniji su bili Nrlemci, koji su s 38,3%dinili relativnuveiinu stanovni5ttraZemuna. Drugi najbrojniji bili su Srbi s udjelomod 33%.Hrvata je tadau Zemunubilo 12,8o/o,a Madarall,7o . Na ostaleetnidke skupine otpadalo je preostalih4,2o/o stanov- niStva.Vjerska struktura stanovni5tva bila je takvada su u graduZemunu apsolutnuveiinu dinili rimokatolicis udjelomod 56,2o/uPravoslavacaje bilo 34,2yo,protestan ata 5,2o/o, a Zidovi sudinil i 4% stanovni5tva Zemuna.Ostale vjerskeskupine dinile su zajednopreostallh 0,4oh. GradVukovar, sjedi5te Srijemske Zupanije, imao je premapopisu sta- novni5tvaiz 1910.godine 10.359 stanovnika. Od ukupnogbroja Hrvati su dinili 39,5o, Nijemci 33,8o/o,Srbi 15,7oA,Madari 9,zyo, a ostaleetnidke skupine 1,8o. Sto se pak vjerskestrukture stanovni5tva Vukovara tide, 76,50 bili surimokatolici, I 5,7o pravoslavci,4,8o/o Zidovi,2,zYo protestanti i 0,8o grkokatolici.r8

Zakljuiak

Analizom etnidkei vjerskestrukture stanovni5tva Srijema, odnosno SrijemskeZupanij e, u razdobljukrajem 19. i podetkom20. stoljeiadobivamo sliku Srijemakao etnidki i vjerski prilidno heterogenogpodrudja. Srijem, dakle,moZemo shvatiti kao mikroregionalnucjelinu unutar Austro-Ugarske Monarhije,koja zapravopredstavlja paradigmu etnidke i vjerskeslike ditave Monarhije,buduii da su na tom malompodrudju u znadajnombroju zastup- ljene sve brojnije vjerskei gotovosve brojnije etnidkeskupine Monarhije, izuzeveeha, Poljaka, Rumunja i Slovenaca. Obradomdosfupnih podataka dolazimo do zakljudkakako su u tom vremenuna podrudjuSrijema Srbi najbrojnijaetnidka skupina s relativnom

t7 http:llwww.talmamedia.com/php/district/district.php?county=SzerYoEgm%20(Snjem) '8 Alica Wertheimer-Baletii, Stanovni5tvoVukovara i vukovarskog kraja, Nakladni za- vod Globus,Zagreb, 1993., str. 83., 85.

191 veiinom na podrudjuditavog Srijema i apsolutnomveiinom na podrudju istodnogSrijema. Hrvati su druganajbrojnija skupina na podrudjuditavog Srijema,a dine apsolutnuveiinu u zapadnomSrijemu, te u municipalnom gradu Petrovaradinu.Treia najbrojnijaskupina na podrudju Srijemasu Ni- jemci, koji premapopisu stanovni5tva iz 1910.godine 6ine veiinu u Lupa- nijskom gradu Zemunu,a l

ETHNICAND RELIGIOUS IMAGE OF SRIJEM1880-1910

Summary

The paperanalyzes ethnic and religious structure of the populationof SrijemCounty on the basis of fourcensus conducted in theperiod 1880- 1910.The dataprovide access into the structureof the populationof Srijem,which is todaysubstantially modified, particularly in theeastern Srijem.The analysis is doneby individualtowns or districts,depending on the availabledata for each census,distinguishing some towns or districtswith specificethnic and religiousstructure of the population. Basedon the datamade, ethnic and religiousmap of the areaof Srijem County is made. The paper also defines the terms of Srijem as a geographicaldesignation and Srijem county, as well as a territorial- administrativeunit.

t92 POVIJESNI ZBORNIK godi5njakza kulturu i povijesnonaslijede br.4, Osijek, 2009.

Nakladnik: Odsjekza povijest- Filozofski fakultetOsijek Udrugapovjesnidara Slavonije i Baranje

Za nakladnika: Prof. dr. sc.Ivan Balta,predstojnik Odsjeka za povijest

Uredniitvo: Prof. dr. sc. Pavo Zivkovic, Filozofski fakultetu Osijeku Prof. dr. sc.Ivan Balta,Filozofski fakultetu Osijeku Doc. dr. sc.Bo5ko Marijan, Filozofski fakultetu Osijeku Prof.dr. sc.Mithad Kozlidii, Sveudili5teu Zadru Prof. dr. fra. Marko Karamatid,Franjevadka teologija Sarajevo Prof. dr. sc. AzemKoLar,Filozofski fakultetu Tuzli Prof. dr. sc. Mhrta Font, BdlcsdszettudomAnyiKar Pdcs Prof. dr. sc.Marta Dobrotkov6.Filozofick6 fakulta v Trnave

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sc. Pavo Zivkovic

Tajnik uredniitva: Dr. sc. Zlatko Dukii

Lektor i korektor: ValentinaZovko, prof.

Raiunalna obrada i prijelom: IvanNeiak

Prijevod saZetakana engleski: ValentinaZovko, prof.

Tisak: TiskaraSoldo. Vukovar

Naklada:300 primjeraka