PRAVOPIS BOSANSKOGA JEZIKA ZA OSNOVNEI SREDNJE SKOLE Senahidhalilović

Dr. Senahid Halilović PRAVOPIS BOSANSKOGA JEZIKA ZA OSNOVNEI SREDNJE SKOLE SenahidHalilović

PRAVOPIS BOSANSKOGA JEZIKA

ZA OSNOVNE I SREDNJE ŠKOLE

Zenica, 2004.

SADRŽAJ

l. UVOD ...... 7

ll. PRAVOPISNA PRAVILA ...... 9 l. APOSTROF ...... Il

2. CRTA ...... Il

3. CRTICA ...... 16

4. DV OTAČKA ...... I 8

5. GEMINACIJA ...... 21 6. GLAS H ...... 22 7. GLAS J ...... 24

8. GLASOVI Č I Ć ...... 27 9. GLASOVI Dt I Đ ...... 33 10. GUBLJENJE SUGLASNIKA ...... 36 ll. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE 38 12. JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI . . . . . 39 13. KOSA CRTA ...... 41 14. NAVODNICI ...... 43 Č 15. PISANJE RIJE I STRANOGA PORIJEKLA ...... 46

16. PISMO ...... 55

17. POLUNAVODNICI ...... 57 18. PRAVILA O ALTERNACIJIIJE/JE/E/I ...... 57

19. PRAVOPISNI ZNACI ...... 66

20. PROMJENA L U O ...... 67 Č 21. RASTAVLJANJE RIJE I NA KRAJU RETKA ...... 68 Č 22. SASTAVLJENO l RASTAVLJENO PISANJE RIJE I . . 70 23. SKRAĆENICE ...... 91 Č 24. TA KA ...... 98 Č 25. TA KA-ZAREZ ...... 102 Č 26. TRI TA KE ...... 103 27. UPITNIK ...... 104 Č 28. UZVI NIK ...... l 06

29. VELIKO l MALO SLOVO ...... 108

30. ZAGRADE ...... 128 31. ZAREZ ...... 131 32. ZNACI PORIJEKLA ...... 147

33. ZNACI ZA BILJEŠKE ...... 148

34. ZNACI ZA DUŽINU ...... 149

35. ZNACI ZA NAGLASKE ...... 150

36. ZVJEZDICA ...... 150 III. RJEČNIK ...... 153

IV. RJEŠENJA ZADATAKA IVJEŽBI ...... 211

I. UVOD

U Bo sni i H ercegovi ni odavno se osjećap otreba za školskim pravopisnim priručnikom. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX stoljeća toj je potrebi udovoljavao Marković-Ajanović-Diklićev pravopisni priručnik srpskohroatskoga jezika. Spomenuti je priručnik do 1991. doživio osamnaest i�anja ..

Početkom devedesetih godina prestao je postojati standardni srpskohrvatskijezik, a umjesto njeg danas imamo četiriposebna standardna jezika: bosanski, hrvatski, srpski i crnogorski. Poslije stoljeća i po manje - više zajedničke norme, krajem XX stoljeća četiri južnoslavenska naroda - Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Crnogorci- kreću zasebnim putevima izgradnje samosvojnihstandardnih jezika.

Od zajedničke pravo pisne norme (one iz pravo pisa Matice hrvatske i Matice srpske, 1960. god.) odustali su najprijeZagreb i Beograd.·pojavili su se pravopisi hrvatskoga, potom pravopisi srpskoga jezika. Godine 1996. objavljen je i Pravopis bosanskoga jezika. To je obimnijaknjiga, pisana najprijeza jezičke stručnjake.

Ovaj je školski pravopisni priručnik zapravo sažetak Pravopisa bosanskoga jezika. Odatle su gotovo u cijelosti preuzeta pravopisnapravila; medutim, iako se oslanja na izdanje iz 1996, ovaj priručnik donosi dorade, dopune i pojednostavljenja pravopisnih normi bosanskoga jezika. Drugo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika bit će usklađeno sa ovim školskim priručnikom.

Ova je knjiga svojim obimom i sadržinom ponajprije namijenjena školama, ona predstavlja priručnik za učenike i nastavnike osnovnih i srednjih Jkola, ali bi mogla udovoljiti potrebama i šire kulturnejavnosti.

U želji da se korisnicima pomogne pri usvajanju pravopisnih pravila, nastojali smo postići jasnost i preglednost. Grada u ovome priručniku izložena je stoga na poseban način: pojedine se cjeline nižu abecedno (od

apostrofa do zvjezdice) - zato će se i bez korišćenja sadržaja lahko pronalaziti ono što je potrebno; svaka zaokružena cjelina sadrži tri dijela - prvo dolazi osnovni tekst s pravilima i primjerima, potom uokviren sažetak teksta i, najzad, na margini su istaknute najbitnije pojedinosti. Na marginii sami možete dopisivati primjedbe i pitanja. Tekst prate zadaci i vježbe, a na

7 i kraju knjige nalaze. se rješenja zadataka i vježbi. Rječnički dio sadtj,J. abecedno nanizane primjere iz pravopisnih pravila, a uz svaki primjer 'tt Rječniku stoji broj pravopisnog pravila u kome se taj primjernavodi.

Nadamo se da će ova knjiga doprinijetiunapređivanju i stabiliziranju pravopisne norme bosanskoga jezika. Ta će se naša nadanja ostvariti ako ovaj školski pravopis uistinu postane priručnik, tj. ako često bude pri ruci učenicima, nastavnicima i svima koji žele njegovati svoju pismenost i uopće jezičku ku/turo.

Sarajevo,18. 4. 1999. Autor

Uz drugo izdanje

Ovaj pravopisni priročnik dobro je prihvaćen od širokog kruga korisnika, najprijeod učenika osnovnih i srednjih škola u BiH. lzdavač je za kratko vrijeme iscrpio zalihe prvog izdanja; stoga se odlučio i za drogo, nepromijenjeno izdanje, kako bi do knjige mogli doći svikojima je potrebna.

Sarajevo, 14.januara2004. Autor

8 II. PRAVOPISNA PRAVILA

l. APOSTROF 1. Apostrof se stavlja umjesto izostavljenoga dijela riječi ili broja. Nj ime se označuje da takvi likovi nisu uobičajeni u standardnome jeziku:

(l) Je /'ti tvrdo, Ibro. bez dušeka? l ( ... )jesu J 'teške tahte javorove? apostrofom se oznaćava

- (2) Je/' Saraj'vo gdje je nekad bilo? - (3) Malehno je zrnobise izostavljanje slova ili brojki rovo, al' ga nose gospođe na vratu.- (4) Rođena je 27. Xl '95.

2. Apostrof se ne piše na kraju kmjega infinitiva i glagol skoga pri loga sadašnjeg (u poslovicama i sl.), iako takvi likovi nisu prihvaćeni u standardnome jeziku:

(l) S hromim putujuć mora se posrnut.- (2) Vrelo gvožđe kovat tre ba.- (3) Treba rodit pa ime nadjet.- (4) Valjabacit udicu, pa uhva tit ribicu.

3. Apostrof se ne piše na kraju krnjeg infinitivau sastavu futura 1: iščeznu t će, pisat će, propast će. Takoder se ne stavlja apostrof u riječi kao niti u glagolskom prodjevu radnom. Krnj i oblici (osim u futuru prvom) do pušteni su samo u književnoumjetničkom stilu.

4. Ako je u standardnome jeziku neka riječ prihvaćena i u kraćem i u dužem liku, a upotrijebi se kraći lik, apostrof se ne piše: k (ka), kad (ka da), mladog (mladoga), onom (onome), svukud (svukuda).

2. CRTA

5. Kao pravopisni znak u užem smislu crta može upućivati na to da tekst koji slijedi sadrži objašnjenje ili zaključak prethodnog teksta; može se upotrijebiti za označavanje pauze, a može se pisati i ispred jedinica u nabrajanju te onih koje želimo naročito istaći, kao i ispred teksta koji se na vodi. Crte služe i za odjeljivanj e umetnutih dijelova rečenice. Dakle, crta za razliku od crtice, crta može biti u ulozi zareza, dvotačke, triju tačaka, navodnika, kao i znakova se ne prenosi u sljedeći ponavljanja, a dvije crte u ulozi zareza ili zagrada. Ako se crta ne može na red pisati na kraju reda, stavlja se na početku sljedećeg. 6. Crta u službi pravopisnog znaka u užem smislu uvijek ima bjeli ne (razmake) s obje strane; dakle, odmaknuta je od riječi, brojki, simbola. (Time se u kucanome tekstu jasno razlikuje od crtice, koja se obično kuca istim znakom, ali nema razmaka ni s jedne strane.) Crta u službi pravopisnoga znaka u širem smislu takoder bi trebalo da ima bjeline s obje strane (tzv. odmaknuta crta). Jedino je izmedu broje- ll va poželjno primaknuti crtu. (Primaknuta crta u tiskanome tekstu razliku je se od crtice po dužini: crtica je kraća.)

Npr.: put Sarajevo - Banja Luka; put Sarajevo - Goražde; šahov ski susret Novo Sarajevo - Stari Grad. Ali: Zija Dizdarević (1916-1942). dvjema crtama odjeljuje 7. Dvjema crtama odjeljuju se umetnuti dijelovi rečenice (riječi, iz mo umetnute dijelove razi, pa i cijele rečenice). Umetnuti dijelovi predstavljaju manje ili više sa mostalne jedinice, tj . nisu u izravnoj vezi s rečenicom u kojoj se nalaze. Dvije crte(kao dvostruki pravopisni znak) imaju ulogu dvostrukoga zareza ili zagrada, s tim što su crte izražajnije,a osobito su podesne u rečenicama u kojima ima više zareza: bez nj ih bi moglo biti dvojbe koji je od dijelova omeđenih zarezima naknadno dodat ili umetnut: dvjema crtama pokazuje (l) Ja ne znam kako izgledaju hurije, rajske ljepotice - trebalo bi ih se duža pauza nego zare vidjeti- ali na ovom svijetusu primljeneSara jke kao ljepotice. (M. zima Nerkesi, U pohvalu lijepoggrada Sarajeva) - (2) To kom XVI i XVJJ stoljeća u tadana jvećim gradovima i centrima Bosne i Srbije - kao što su Sarajevo, Priština, Novi Pazar, Foča, Mostar, Užice, Beog rad, Ni.�, Banja Luka i drugi - osnovano je više orijentalnih bi htio teka, vakufskih i privatnih. (K. Dobrača, Uvod - u: Katalog araps kih, turskih i perzijskih rukopisa, l) 8. Crtom se, kao i zarezom i dvotačkom, odjeljuje dio rečenice koj i sadrži naknadno objašnjenje, a formalna veza sa prethodnim dijelom nije pokazana izričito:

(l) U tim prilikama nastao je Duvanjski arzuhal - svojevrsna mol ba na bosanskom jeziku, čiji je autor do sada bio nepoznat. (A. Isa crtom se: ković, Biserje) - (2) U njemu čovjeku izgleda da poživjeli može dugo - na hiljadu mj esta u Sarajevu teku česme, vode života. (M. a) odjeljuje naknadno ob jašnjenje; Nerkesi, U pohvalu lijepog grada Sarajeva) Crta obilježava pauzu između dijela teksta koji joj prethodi i ono b) obilježava pauza izme 9. đu dvaju dijelova teksta ga koji slijedi. Njome se naročito naglašava odnos izmedu dvaju dijelova teksta:

Sj ećam se: jurili smo po vršajevima za konjima, preko trave i ka menja, kroz dj ečije razigrane prostore, zaboravljaj ući otići pet pu ta na dan u džamiju i -poslijesu očeve batine bile svršetak rados ti. (Z. Dizdarević, Majka)

10. Crta označava pauzu izmedu dijela teksta u kome se nešto nabraja i dijela u kojemu slijedi sažeto objašnjenje:

(l) Ta nepotrebna, neobično štetna distanca od matice, od vrela, od korijena, od izvornihfo rmi, taj bijegod vlastitoga bića, taj samoubi- 12 /ački pohod u samozaborav, ta mimikrija, to nekritičko poimanje tuđeg, to snishodijivoprihvatan je nečijegkao boljegsamo zato što ni je moje, ta tragikomična raspolućenost između onoga što jesam i ono ga što drugi hoće da sam, taj neprirodno golemi jaz između jezičke aktivnosti naše i generacije već naših očeva i majki - nije li to, ipak, izbor samih Bo.šnjaka? (S. Halilović, Bosanski jezik) - (2) Putopisac, karikaturist, scenarist, novinar, urednik - sve to bio je luko Džumhur.

ll. Crta može doći ispred jedinica u nabrajanju: (l) U svojoj etnogenezi bosanski Slaveni, kasnijeBošn jaci ili Bosan crta se piše: ski Muslimani, kao središnji južnoslavenski narod, vrlo malo su se miješalisa drugim narodima, što nijeslu čaj sa okolnim Južnim Sla a) ispred jedinica u nabra venima. u čijoj je etnogenezi udio neslavenskog elementa prilično janju; značaj an - na istoku Grka, Albanaca, Cincara, Rumuna i drugih, a b) ispred predi kata uda Č na zapadu Nijemaca, ita/ijana, Mađara, eha itd. (M. Imamović, ljenog od subjekta; Historija Bošnjaka) - (2) Kod kuće ne vraćaju mačeve u koric� - za pojilo, za ispašu, za prijekpogled, za ružnu riječ. (D. Sušić, Uhode) e) kad se nešto naročito ističe, suprotstavlja; 12. Iz razloga jasnoće crta se obično stavlja ispred pred i kata koji je različitim rečeničnim članovima isuviše udaljen od subjekta: d) pri nizanju odsječaka Bosanski kraljevi, da se ulaskaju velikašima, po primjeru - dijelili teksta jednih ispod drugih su im razne naslove. (S. Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine 11463-1850!) · 13. Crtom se označava pauza i u sažetim iskazima, poslovicama, kao i u rečenicama bez veznika:

(l) Mladost - ludost. - (2) Manje znao - manje i patio. (3) Beg ja, beg ti - ko će vodu nositi. - (4) lliRisto kovač, ili kovač Risto -jed no te isto. (M. K. Lj ubušak, Narodno blago) 14. Crtom se odvaja i ističe dio iskaza koji sadrži nešto suprotno ili neočekivano:

(l) Sa svakim zamahom zaleprša rukav od košulje, bijel- na crnoj ruci Halimačinoj, odu gore s lopatom i njegove oči, a gore je nebo večernje, sivo, ponegdje nategao debeo oblak. (Ć. Sijarić, Bihorci)

- (2) Mlad sa ovoga svijeta odoh - a jedan bijah u majke . .. (M. Dizdar, Stari bosanski tekstovi)

13 15. Ako se dijelovi teksta nižu jedni ispod drugih, s nj ihove lijeve strane može se pisati crta (umjesto brojki, slova i dr.):

Ta mna boja zvuka (tj.gravisnost) osobina je sljede6h naših glasova:

- vokala o, u, -sona nata v, m, crta se stavlja: -pravih konsonanata p, k, b, g, J, h. a) pri isticanju rečenica unutar odlomka; 16. Unutar odlomka crta se stavlja između rečenica kako bi se oz načilo da veza između rečenice ispred crte i rečenice iza crte nije toliko b) između rečenica kao slaba da bi se pisanje nastavilo u novome retku: primjera; l, konačno, Jta je Grozdani n kikot? Lirski roman, novela, niz pj esa e) između naslova, pod ma u prozi, ekloga. pastoralna idila, balada?- Dj elo koje ima poneš naslova i sl.; to od svih ovih oblika, reklo bi se, a ipak lirska romaneskna struktu ra, čije su epizode cj eline koje mogu egzistirati i zasebno da ne d) u dijalozima (umjesto izgube od svoje stvarne vrijednosti. (M. Rizvić, Iznad i ispod teksta) navodnika): e) između upravnoga go 17. Crta se stavlja između rečenica koje se navode jedna za drugom vora i pišćevih riječi kao nezavisni primjeri za neko pravilo:

(l) Te ren BiH u srednjem vijeku većim dijelompripada zapadno-fro kavskom nmjeiju, dok su dolina Drine i područje istočno od Neret ve u sastavu istočnoštokavskog, a dolina Une i krajevi zapadno od nj e čakavskog na(je�ja. (Dž. Jahić, Jezik bosanskih Muslimana) - (2) Preduvjet za biološki, ekonomski i teritorijalni oporavak Bo.� nj aka jeste jac.'anje svijesti i duha. (Š. Fil andra, Bošnjačka politika u XXstoljec u) 18. Crtom se mogu odjeljivati i naslovi, podnaslovi i sl. ukoliko se navode jedan za drugim: Knjiga sadrži sljededa poglavlja: Uvod -Fonetika -Naglasak MOJ/ologija - Sintaksa - Zaključak - Dodatak. U toj ulozi dolazi i tačka.

19. Crta se može staviti ispred rečenice koja je upravni govor kada je tekst ustrojen kao razgovor. U tom slučaju navodnici izostaju: Napokon je muselim progovorio ( ...) - Brat, veliš? Zatvoren? ( ...) - Znaš li zašto je zatvoren? - Do.šao sam da pitam. - Eto, ne znaš ni zašto je zatvoren. A dolaziš da moliš, bez obzira šta je učinio. -Nisam došao da molim. - Hoće.š li da ga optužiš? 14 -Neću. - Možeš li da navedeš svjedoka za nj ega ilipr otiv njega ? Da ukažeš na druge krivce? lli saučesnike? -Ne mogu. - Šta onda hoćeš? (M. Selimović, Derviš i smrt)

20. Kada se u pripovijedanju uz upravni govor nadu i piščeve riječi, upotrebljava se crta (ili zarez). Piščeve riječi koje slijede za upravnim gov orom odvajaju se crtom ili zarezom (ukoliko je upravni govor medu navod nicima), odnosno isključivo crtom (ukoliko su navodnici zamijenjeni crtom). Ispred crte (koja odjeljuje piščeve riječi od upravnoga govora) mogu se staviti upitnik ili uzvičnik, ali ne i tačka, jer se prva piščeva riječ piše malim slovom (osim ako se sama po sebi ne piše velikim početnim slovom):

- Šta hoću?- rekao sam, čudeći se sam sebi i znajući da nije dobro što to govorim. ( ... ) - Riječi su ti teške - rekao je isto onako mirno, samo su mu se suzili kapci na teškim očima. (M. Selimović, Derviš i smrt)

21. Dvjema crtama prekida se upravni govor u koji su umetnute dvjema crtama odvajaju piščeve riječi (ukoliko je upravni govor označen crtom, a ne navodnicima). se umetnute piščeve rijeći Ukoliko je upravni govor označen navodnicima, umetnute piščeve riječi odvajaju se crtama (ili zarezima):

(l)- To je lijepo - rugao mi se defterdar - ali nije pametno. (M. Selimović, Derviš i smrt) - (2) "U Kosari i Gorčinu" -piše dr. Kasim Prohić - "životno i ljudsko razmirje javlja se u liku vj ečne žudnje za ljubavlju kao apsolutnim identitetom. " - (3) "tivot je, međutim, usjek/ina "-nastavljafilozo f Prohić - "koja dijelisve što je blisko i time vertikalitet žudnje čini još očitijim. "

crta se piše:

a) između brojki 22. Kao pravopisni znak u širem smislu crta se upotrebljava za (bez razmaka); označavanje odnosa u značenju od - do. To se može odnositi na vremen ski razmak, količinu, potom na prostornuudaljenost, pravac kretanja i sl.: b) između tijesno pove zanih rijeći (l) Hasan Kikić (1905-1942) za svoga kratkog života napisao je (sa bjeiinom i sa lijeve i obimna i značajno dj elo. - (2) Konj živi 20-25 godina. - (3) Usta- sa desne strane) 15 nov/jenoje da je u tom času vozio 90-95 km na sat putem Sarajevo - Tuzla. - (4) Ispaljenaje raketa zemlja - zrak.

Biblioteka Rad s korisnicima: 8-18 sati (od ponedjeljka do petka) 10-14 sati (subotom i nedjeljom)

23. Ako se ispred prvoga broja napiše prijedlog od, onda izmedu brojeva ne treba stavljati crtu, nego treba napisati prijedlog do : od 8 do 18 (a ne: od 8-18); ZijaDizdare vić živio je od 1916. do 1942. godine (a ne: od 1916-1942. godine).

Otvoreno od 24. Crta dolazi i izmedu pojedinih članova u nizu, npr. pri 8 do 18 označavanju pravca kretanja:

(l) U Zvornikmožete putem Sarajevo - Olovo - Kladanj- Vlaseni � ca, ili putem Sarajevo - Soko/ac - Vlasenica. - (2) Voz je saobra ćao uskotračnom prugom Zavidovići - Olovo -Han-Pijesak.

25. Crta se stavlja izmedu dvaju ili više imena koja označavaju poj move privremeno ili trajno povezane u odnos (bilo to suprotstavljanje, bio kakav savez i sl.):

Osman - Azizov roman (l) Natjecanješahi sta završeno je susretom Bosna - Preporod. - (2) Slomljen je trojni pakt Njemačka -Italija - Japan. - (3) Pročitao je Osman - Azizov roman (ili: Pročitao je roman Osmana - Aziza).

(Crta izmedu dvaju imena /nadimaka i sl./ omogućava da se obilježi saradništvo dvojice pisaca, jer se ne stavlja izmedu dvočlan oga prezimena Seid Vehab llhamija ili prezimena i nadimka jednoga pisca: Pročitao je knjige Nasihe Kapidžić � -Hadžić i Seida Vehaba Ilhamije.)

26. Crta se (poput dvotačke) može stavljati ako se brojkama iskazu je odnos u značenju prema: Utakmica je završena rezultatom 4-2 (tj. 4 prema 2).

3. CRTICA

27. Crtica kao pravopisni znak stavlja se izmedu sastavnih dijelova riječi. Kad se u novi red prenosi dio koji se rastavlja crticom, ispred njeg se piše crtica (tj. novi red počinje crticom). 16 28. Crtica se piše izmedu sastavnih dijelova polusloženice: bajram crtica se piše: -namaz, Zul-Karnejn, Kotor- Va roš, Gazi Husrev-beg, Husrev-begov, rei a) pri rastavljanju riječina sul-ulema, rok-muzika, sahat-kula, bosansko-njemačko-engleski (rječnik). kraju reda;

29. Crtica se stavlja izmedu sastavnih dijelova izraza nastalih vezi b) između sastavnih di vanjem riječi bliskog ili suprotnog značenja: hoću-neću, rekla-kazala, jelova polusloženica; gore-dolje, kakav-takav. Tako se pišu i dva broja kojima se označavaju pri bližne vrijednosti: dva-tri. e) između dijelova poje dinih izraza, onomatopeja; Ukoliko je barem jedan od dijelova ovakvih izraza dvočlan, crtica se ne stavlja, nego se piše crta ili se ne stavlja nijedan znak rastavljanja: d) između dvostrukih pre htio- ne htio l htio ne htio. zimena ženskih osoba; 30. Crticom se u cjelinu povezuju dijelovi onomatopejskih riječi i e) između slova i brojki ili sl.: ho-ruk, kas-kas-kas, du-du-dum, klipa-klapa. nastavaka 31. Izmedu samostalnih imeničkih veza (samostalnih s obzirom i na naglasak i na promjenu) ne piše se crtica: žena heroj, žena radnica.

32. Crtica se piše ispred dijela riječi koji se želi naročito istaknuli, ili se želi posebno obilježiti odsutnost onoga što označava imenica: ne-bi tak, ne-ja. Tako i: pseudo-Kinez i sl.

33. Crtica povezuje dva prezimena ženskih osoba: Nasiha Nasiha Kapidžić-Hadžić Kapidžić-Hadžić. Fadila Odžakovlć žuta 34. Crtica se ne piše izmedu imena i nadimka muških i ženskih osoba kao ni izmedu dvostrukih prezimena muških osoba: Fadila Asim Ferhatović Hase t Odžaković uta, Asim Ferhatović Hase, Avdo Karabegović Hasanbegov. · A-vitamin; vitamin A 35. Crticom se povezuju dijelovi poput slova (simbola) i brojki: DC-9; tako je i ako se slovo ili brojka nalaze ispred cijele riječi: A-kolo, A u ANUBiH-u, UNIS-ov -vitamin, B-ulaz, C-ključ, E-mol, 20-godišnjica. Ako je simbol ili brojka s desne strane cijele riječi, crtica se ne stavlja: vitamin A, Te atar 55, Renault 5 (reno 5). Tako se crticom odvajaju i nastavci iza broj ke koja se piše umjesto u polusloženica novi red riječi: 90-ih godina. počinje crticom: bajram- gore- 36. Crticom se vezuju oblički i tvorbeni nastavci uz složene skraće -namaz -dolje nice čije su jedinice napisane velikim početnim slovima: u ANUBiH-u, od CJA-e, iz UNTCEF-a, iz tTP-a, od UNESCO-a, iz MUP-a, UNIS-ov. Crticom sc takoder vezuje složena skraćenica uz drugi dio polus loženice: TV-program. 37. Crtica se piše pri rastavljanju riječi na glasove (ž-e-n-i-c-a), morfeme (žen-ic-a) i slogove (že-ni-ca).

38. Crtica se stavlja na kraju retka kad se dio riječi prenosi u novi redak (up. Rastavljanje riječi na kraju retka). 17 39. Crtica se stavlja između brojki koje znače tekući račun i sl.: .10195-840-077-5023. Uobičajeno je da se crticom odjeljuju i posljednje tri znamenke u telefonskome broju: 41-837, 210-578.

Crtica se stavlja između sastavnih dijelova polusloženice (sahat-kula; TV-program); između sastavnih dijelova pojedinih dvoćlanih izraza (hoću-neću, gore-dolje); između dvaju prezi mena ženskih osoba (Nasiha Kapidžić-Hadžić); između slova i brojkiili nastavaka (A-vitamin, 20-godišnjica, 90-ih godina, iz MUP-a, MUP-ov). · Kad se dio rijeći prenosi u sljedeći redak, na kraju retkauz posljednje slovo stavljase crtica.

4. DVOTAČKA

40. Kao pravopisni znak u užem smislu dvotačka ukazuje da tekst koji slijedi sadrži objašnjenje ili zaključak teksta koji joj prethodi, a piše se i ispred jedinica u nabrajanj u, kao i ispred teksta koji se navodi. Kao pravopisni znak u širem smislu dvotačka se piše izmedu brojeva kojima se iskazuje odnos.

a) Dvotačka i objašnjenje teksta dvotačka se stavlja: 41. Dvotačka se stavlja ispred teksta koji je u ulozi objašnjenja a) ispred teksta u ulozi rečeničnog niza, rečenice ili dijela rečenice: objašnjenja; (l) Ta su ž upljan.� ka sela lijepa: kuće grupisane, okrečene, voćnjaci b) ispred zaključka; gusti, vode pitome, ljudi mirni. (Ć. Sijarić, Bihorci) - (2) Ono malo magije što pokazah predjan jičarom, bilo je najboljaputna isprava: e) ispred samostalnih handžija ne smjede ništa da mi naplaćuje, trgovac je iz sujevjerja dijelova uklopljenih u stalno nastojao da mi udovolji, a Ta le je bio spreman da me us luži rečenicu; ne pitajući za p/adu. (D. Sušić, Kaimij'a) - (3) ( ... ) od muških je očij'u hj ežala: l čista da dođe onome koji joj je zapisan, l kadifa d) ispred jedinica u nabra janju; bij'ela i kap rose sabahske l na njegov dlan. (S. Kulenović, Na pra vi put sam ti, majko, iz i.�o) - ( 4) Muka poći, još teže ne poći: l ako e) ispred navedenih tuđih pođem - nagledah se jada, l ne pođem li - neću vidjet ' dragu! rijeći; (Sadih almu nasred Atmejdana) f) u značenju prema 42. Dvotačka se stavlja ispred sažetoga iskaza ili zaključka koji je u ulozi objašnjenja prethodnog sadržaja:

(l) Nastupio je dakle odlučan čas: boj ili mi1� (E. Mu Iabdić, Zeleno busenje)- (2) lli ne imao ili ne umio: jednako je. 43. Dvotačka se također stavlja ispred poslovica, zagonetki, defini cija, tvrdnji i sl. koje su uklopljene u rečenicu (samostalne rečenice u ulozi objašnjenja mogu početi velikim slovom): 18 (l) Ne kaže se uzalud: teniti se mladu rano je, a staru kasno je. - (2) Pogodite: U gorici na jednoj nožici. - (3) Mati moja: l Stabljika krhka u saksiji. (S. Kulenović, Na pravi put sam ti, majko, izišo) (4) Vjetar: strujanje zraka u atmosfe ri.

(U ovakvim primjerima umjesto dvotačke može sc upotrijebiti crta.)

44. Dvotačka može doći ispred objašnjenja koje zapravo služi razvi- janju teksta:

(l) Sj ećam se: polazio sam "na škole ". (Z. Dizdarević, Majka) - (2) Prekorijevam sebe: miran sam i hladan za sve što su mi učinili, što šutim, a nisam kriv! (B. Redžepagić, Pobunjenik) b) Dvotačka i nabrajanje

45. Dvotačka se stavlja ispred jedinica (riječi, brojeva, simbola, skupova riječi, rečenica i dr.) u nabrajanju:

(l) Glasno niko ne govori ništa, već toliko samo da vatru nadjača - a šta bi imalo da se zbori, jer svršeno je. dućan je gotov, sa svim onim što je tamo bilo, a bilo je svašta: soli, gasa, beza, koža, kono paca ( ... ). (Ć. Sijarić, Bihorci) - (2) Za izdržavanje svojih zadužbi na Karađoz-beg je ostavio: 42 dućana u mostarskoj čaršiji, 6 mli nova u selu Knešpolje. 2 stupe, 2 badnja za štavljenjekože, mlinove na vrelu Bune, nešto zemljeu Mostaru i 300.000 osmanskih dirhe ma. (M. Mujezinović, Islamska epigrajika Bosne i Hercegovi ne, Ill)- (3) Zubni suglasnici jesu: d, t, n, e, z, s.

46. Dvotačka se piše obavezno iza nadređenoga pojma, a ispred jedinica (hiponima) u nabrajanju:

(l) Tri su vrste ljudi: znalac o Bogu, tražiteljznan ja na putu izbav ljenja i narod obični koji pristaje uz pozivateljasvakog i ne traži da se prosvijetli svjetlom znanja, niti traži zaštitu oslonca pouzdana. (Ali ibn Ebi-Talib, Nehdžul-belaga; prijevodR. Mahmutćehajić i M. Hadžić)- (2) Uzgajao je različite vrste cvijeća: ruže, karanfile, ljiljane.

47. Iza dvotačke, a ispred pojedinih jedinica u nabrajanju, mogu se stavljati kakve dopunske oznake nizanja (riječi, brojevi, slova, crte i sl.), bez obzira na to da li se jedinice nižu jedna iza druge ili jedna ispod druge:

Dj elatnost književnika Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka veo ma je raznovrsna: prvo, pokretač je, vlasnik i urednik lista "Boš njak"; drugo, prilježnije sakupljačnarodnih umotvorina; treće, pre vodilac je sa istočnih jezika; četvrto, pisac je angažiranih tekstova. 19 "Biserje", prva antologija bošnjačke književnosti, sadržipogla vlja: A. Pj esme srca B. Priče C. Junačke pj esme D. l�točni Parnas E. Starija književnost (Alhamijado) F. Novija književnost dvotačka između naslova i 48. Dvo tačka se ne mora stavljati ispred jedinica u nabrajanju uko- podnaslova liko se te jedinice nonnalno uklapaju u rečenicu:

dvotačka nije obavezna (l) Na sabiranju, obradi i objavljivanju historijskih izvora za tursko ukoliko su jedinice,u doba uspješno su sudjelovali Hamdija KreJevljaković(umr o 1959), nabrajanju normalno uklo Nedim Filipović, Hazim Šabanović (umro 1971}, Muhamed pljene u rečenicu Hadžijahić, Avdo Sućeska i Adem Handžić. (S. Balić, Kultura Boš

njaka: Muslimanska komponenta) - (2) Pogledom je obuhvatio Sedrenik, Vratnik, Kovače, Aliakovacf i Bistrik.

49. Dvotačka se ne stavlja iza naslova (kao što su: SADRŽAJ, PO PIS, BIBLIOGRAFIJA, LITERATURA) ispod kojih dolazi nabrajanje.

50. Dvotačka se obično stavlja izmedu naslova i podnaslova kao dijelova bibliografske jedinice (prva riječ podnaslova piše se velikim početnim slovom):

Muhamed Hadžijahić, Od tradicije do identiteta: Geneza nacional nog pitanja bosanskih Muslimana, Sarajevo, Svjetlost, 1974.

e) Dvotačka i navođenje teksta

51. Dvotačka se stavlja s desne strane teksta u koji se unosi navođeni tekst, a sam navođeni tekst (upravni govor) obilježen je navod nicima i s lijeve i s desne strane:

(l) Kad su pozvali magarca na pir, odgovorio je: "Bezbeli treba

vode ili drva. "- (2) Govorio mu je: "Jednu reci, a dvije čuj. "

d) Dvotačka kao pravopisni znak u §irem smislu

52. Kao pravopisni znak u širem smislu dvotačka se stavlja izmedu brojeva kojima se iskazuje odnos, a čita se prema:

odnosi između brojeva (l) Utakmica je završena rezultatom 2:1 (tj. dva prema jedan, odnosno: dva jedan)- (2) Karta je mj erila 1:500.000 Uedan prema petsto tisuća).

53. Dvotačka se upotrebljava (umjesto tačke) na raznim uređajima (satovima i sl.) izmedu broja koji označava sat i broja koji označava minu- 20 tu, ili (ako je tačka iza broja koji označava sat) izmedu jedinica nižega reda, tj . izmedu brojeva koji označavaju minutu i onih koji označavaju sekundu; ovo je osobito često u označavanju vremena u sportu:

Za tu stazu trebalo muje vrijeme od 31. 29:14 (tj. 31 minutu, 29 sekundi i 14 stoti h dijelova sekunde).

Dvotaćka se stavlja ispred teksta koji slijedi kao objašnjenje lli zaključ� prethodnoga teksta. Pi še se i ispred riječi, brojeva. simbola, skupova rijeći ili rečenica u nabrajanju. Dvotaćka služi i za navođenje - stavlja se ispred teksta koji je obilježen navodnicima i s lijeve i s desne strane. Kao pravopisni znak u širem smislu dvotaćka dolazi između brojeva.kojima se iskazuje od- · nos, u značenju prema (rezultat2:1).

;, . .·>. - ·-;:.·�:-::. ·-·:��::

ZADACI I VJEŽBE 1. Da li je pravilno napisano: Pozajmio sam svoj englesko - bosanski rječnik dr.-ici Azri Dilberović Sušić. 2. Stavi u ovim rečenicama crtu i crticu gdje je potrebno: TVekipa vozila se dva tri sata putem Prijedor Banja Luka Skender Vakuf.

3. Da li u ovoj rečenici iza riječi "ocjenu" treba stavni dvotačku? Zašto? Odgovarali su samo oni koji su željeli odličnu ocjenu: Alica, Amina, Harun i Jasminko. 4. Je li u ovoj rečenici dvotačka stavljena gdje je potrebno? Mehmed Meša Selimović napisao je: "Od Gorčina nastaje čudo: rodio se pravi pjesnik, izuzetne vrijednosti, osobenog izraza, samo svoj.·

5. GEMINACIJA 54. Za bosanski jezik općenito vrijedi da se u suglasničkoj skupini ne mogu ostvariti dva ista suglasnika (v. t. ll0.). Od ovoga pravila posto je izuzeci. Tako se pišu udvojeni suglasnicijj u superlativu pridjeva u ko jih komparativ počinje suglasnikom} i u nekim pojedinačnim riječima, te drugi udvojeni suglasnici u složenicama (radi lakšega razumijevanja), u orijentalizmima i nekim pojedinačnim riječima. Udvojeni suglasnici često se izgovaraj u kao jedan produženi suglasnik (npr. j:) ili kao dva (tzv. ge minacija). a)-dd-: poddioba, poddija/ekt, preddiplomski, naddržavni; b )-jj-: najjači, najjasniji, najjednostavmji, najjužniji; c)-nn-: vannastavni; d)-pp-: kreppapir; e)-rr-: hiperradikalan, superrevizija; 21 j) -tt-: tridesettrećina, postturski; g)-zz-: nuzzarada, nuzzanimanje. U islamskim tenninima i uopće u orijentalizmima geminacija je ta kođer česta. Ako se koja riječ piše isključivo sa geminacijom u osnovnome obliku, onda su i svi padeži i izvedeni oblici sa udvojenim suglasnicima:

h)-dždž-: zul-hidždže (uz: zul-hidže);

i) -11- : Allah, Abdullah (ali: Abdulah, bošnjačko ime), billahi, ma šallah, muallim (uz: mua/im), muallima (uz: mualima), musa/la (uz: musala), sal/a (uz: sala);

j) -mm-: Muhammed (vjerovjesnik Božiji; ali: Muhamed, bošnjač- ko ime), tejemmum (uz: tejemum), ummet l umma; k)-nn-: sunnet; Džennet (=Raj) , džennet (pren.; raj), džennetski;

l) -rr- : muderris (uz: muderis); m) -ss-: mufessir (uz:muf esir);

n) -vv-: tesavvuf(uz: tesavuj).

6. GLASH

55. Glas h nalazi se u osnovnim i izvedenim riječima u kojima mu je po postanku (etimologiji) mjesto, kao i u riječima u kojima je naknadno etimološko i naknadno razvijen: adhezija, aždaha, buha, čahura, dah, dahnuti, drhtati, duh, du razvijeno h: han, duhati, duhnuti, gluh, grah, grohot, gruhati, habati, Hajber (zem.), aždaha, duhati, halka, haber. hafiz, hajat, hajde, Ha/id, ha/ka, haljina, hangar. havan, Hebron, historija, hrskavica, helij, hendek, herbar, Hercegovina, hergela, hiljada, Hira, historija, hitar. kahva, mehlem, proha, hizmet, hodža, horoz, hotel, hlad, hljeb, Honorije (papa), hrana, hrapav, promaha, truhnuti, hrast, hrpa, Hunejn (zem.), hurma, Husnija, hrsuz, hrskavica, hršum, vehnuti, vlhoriti se hutba, lsfahan, kahva, kihati, krhkost, kruh, kuhati, kuhar. lijeha, mahana, mahmuran, mahnuti, mahrama, meh/em, Mersiha, muha, muhati se, Mu harem, Muhsin, nahraniti, natruha, orah, Orhan, otprhnuti, ovrha, pehar. prah. prhut, protuha, proha, promaha, pihtije, rahatlokum, ruho. rahlost, sabah, serhat, snaha, stih, streha, suh, svrha, šah, šejh, Šuhreta, tahan-ha/- 22 va, tarhana, tih, truhlež, truhlost, truhnuti, uho, uvehnuti, vallahi, vehnuti, vihoriti se, zaduha, zahira, zamah, zahtjev, zauhar, Zulejha, žohar.

56. Glas h piše se i u pojedinim riječima i njihovim izvedenicama sekundarno h: iako mu tu po postanju nije mjesto; u ovakvim oblicima, odomaćenim u hasta!, haran, hrđa, bosanskome jeziku, imamo tzv. sekundarno h: hasta/, hora, haran, sahat hrvanje, lahak, mehak -kula, sevdah.

57. U bosanskome jeziku (kako u bošnjačkim narodnim govorima tako i u bošnjačkoj književnosti) uobičajeni su oblici: hrđa, hrđati, hrđav, hrvač, hrvati se, hrvanje, hrzati, lahak, lahko, odlahnuti, olahkotni, ophrvati, mehak, mehkoća, zahrđalost. U standardnome bosanskom jeziku ovakve oblike i izvedenice od njih nepravilno je pisati bez glasa h.

58. Glas h piše se i u grupi hv: hvala, hvaliti, hvat, hvatati, Hvar, grupa hv: uhvaćen. hvala, hvatali 59. Glas h piše se: � a) u genitivu množine zamjenica, pridjeva i promjenljivih brojeva: nepravilni oblici bez h: mojih, njihovih, ovih, tvojih, svih, svojih; dobrih, lijepih, mladih, osigu ranih, ružičastih, smirenih, učenih; prvih, četvrtih, četrdesetih; od mladih-� b) u l. l. jd. aorista: dođoh, eglenisah, h tjeh l htjedoh, rekoh; dodoh-)t( e) u l. l. jd. imperfekta: govorah, hoćah l hotijah l htijah, mišljah, mišljah-� pošćah. vodah; d) u l. l. jd. kondicionala: govorio bih, htio bih, mislio bih, postio govorio bih -� bih, vodio bih.

60. Zbog dvojake upotrebe u bošnjačkoj pisanoj baštini pojedine riječi mogu se pisati u obliku s glasom h (izvornim ili naknadno uspostav ljenim) kao i u obliku bez toga glasa ili s nekim drugim glasom umjesto h: hametice l ametice, h labavo l labavo, h lupati l lupati, mahramica l mara mica, nahuditi l nauditi, ohlupina l olupina, sahat l sat, huhor l uhar. 61. U standardnome bosanskom jeziku samo je: adet, Ajka, Aj kuna, alat, at (konj), Azema, ismijavati (se), lopta, marva i sl. dvojaki oblici: 62. Različita su imena: Bahir i Bakir, Meliha i Me/ika, Sahib i mahramica i maramica, Sakib, Šuhreta i Šukreta, Zahir i Zakir. sahat i sat Imena (osobna i zemljopisna) pišu se onako kako ih pišu i izgo �at)opta varaju njihovi nosioci, odnosno onako kako se izgovaraju u kraju odakle � hi potječu (bez obzira na to što su u bosanskome jeziku prisutni dvojaki 9Pt( likovi): Hromir i Romić, Riza i Rizah, Zijai Zijah, Zekerija i Zekerijah. različita imena: Piše se samo: Grahova, Hodovo, Hrasnica, Hrenovica, Hutovo, Meliha i Melika, Mihatovići, Orahovica; Oriovac, Re/jeva, Renovica (prez.). Zija i Zijah 23 · " . Glas h piše se u osnovnim i izvede�imnjeČi iml bilo.da inu jetu .poi)ostariku mjesto bilo da je naknadno razvijen (hajde)erbai;aldaha; grah; hrđati, truhnuti, lahak, sevdah; uhvaćen). Također se h piše u genitivu množine zamjenica, pridjeva i brojeva (ovih, dobrih,četvrtih); u 1.1icu jedni.ne aorista (dođoh), u 1.1icu jednine imperfe�a(govorah) i u 1.1icu jednine kondicionala (govorio bih). · · -�

Pojedine se rijeći pišu i sa h i bez njeg ' (h/abavo i labavo, mahramica i maramica,sahat i sat). Imena se pišu onako kako bi ih pisali njihovi nosioci; različna su, dakle, imenaMe/iha l Me/kai · · ili prezimena Hromić i Romić.

. �·· " . '""·

7. GLASJ

63. Izgovor glasa j ovisi o njegovu položaju u riječi kao i o tome koji su mu glasovi susjedni. Naj izrazi tijeg je izgovora početni glas j koje mu slijedi samoglasnik u (jučer, jutro), dok je središnje i krajnje j manje ili više oslabljeno, odnosno jedva čujno - ovisno o tome u kakvome se doti caju s drugim glasovima u glasovnome nizu nalazi. Zbog nepostojanoga izgovora ponekad nije jasno kad glas j treba pisati, a kad ne treba. 64. Glas j piše se na početku riječi ispred samoglasnika (jasan, jedi ti, jod, jučer; rijetko: j + i -jidiš); tako i u složenicama nastalim od ovak vih riječi s prefiksom koji završava na samoglasnik: dojučerašnji, po/uja san, najediti, nejodiran. 65. Glas j piše se: a) izmedu samoglasnika i i a: Alija, Azija, avlija, brijati,fljat, pija ca, studija (naučna rasprava); umeće se medusamoglasničko j na granici morfema: hobija (: hobi + a), žirija; medusamoglasničko j umeće se i u genitivu imenica na -io: Tokija (: Tokio); b) izmedu samoglasnika i i e: Alije, iz Azije, Bakije, drukčije,dvije, orijentacija, mrijeti, studije (studija); umeće sc međusamoglasničko j na granici morfema: hobije (: hobi+ e), žirije; e) izmedu dvaju samoglasnika i: Aliji, Alijin, avlijica, po Aziji, čiji, drukčiji, hadžijin, u studiji; u komparativu: hladniji, svjetliji; u bosan skome jeziku redovno su prisvojni pridjevi na -iji(u stilski neobilježenome tekstu): dječiji(a ne: dječji), koziji; d) izmedu samoglasnika i i o: u vokativu i instrumentalu jednine imenica koje ispred -a imaju -ij-: delijo, kavgadžijo, Makedonija, sudijo, zmijo; de/ijom, Husnijom, kavgadžijom, Makedonijom, sudijom, zmijomte u hipokoristicima koji imaju glas j u osnovi: lijo(nom. i vok.). Tako je i u nekoliko pojedinačnih slučajeva: galijot (zločinac, nevaljalac), vijoglav,vi jorog (: viti, vij em), zmijog/ava, zmijo/ik, ali: vihori/i [se], a ne vijoriti[se] (:vihor); 24 e) izmedu samoglasnika i i u: u Aziju, cijuk, kolegiju (: kolegij), Pliniju (: Plinije); radijus, studiju (: studija); u prezentu: plju,smiju; umeće sc međusamoglasničko j na granici morfema: hobiju (: hobi + u), žiriju; medusamoglasničko j umeće se takoder i kod imenica na -io: Tokiju. 66. Glas j piše se u pridjeva izvedenih od imenica na -ijasufiksima -in i -ski: de/ijin, Fazlijin, Hamdijin, Hurmijin, komšijin, Rabijin, Samijin; azijski, gimnazijski, historijski, komšijski, sudijski, teorijski, varijacijski. 67. Takoder se glas j piše u pridjeva izvedenih od imenica na -ij,-ije nepravilni oblici bez j: sufiksima -ev i -ski: aluminijev (: aluminij), barijev, Celzijev, Ovidijev;alu minijski, studijski (: studij), ovidij'evskii dr., a međusamoglasničko j umeće od žirija -]lJiiri( se u pridjeva izvedenih od imenica na ispred sufiksa i -i, -io -ev -ski: delijo -@lie< Arebij'ev (: Arebi), Gazalij"ev (: Gazali), Uskujijev (: Uskufi), Ve rdij'ev (: Verdi); radij"ski (: radio), studij"ski (: studio), tokij"ski (: Tokio). zmijolik- zOllolilcJ::::: 68. Glas j piše se u imperativu pojedinih glagola: lij', lij'mo, zalij, radijus- r� polij, prolij", prolij"te, pij", pij"te, popij", popij'mo, razumij", razumij"mo, razu mUte, smij'se, smij"mose, ne smij"tese, mzj se, umU se, umijmo se, ne ubij. gimnazijski - 69. Glas j piše se takoder u svim oblicima riječi (i izvedenicama od � nj ih) u kojih osnova završava na (bez obzira na to koji sa samoglasnik +j Verdijev- � moglasnik slijedi u nastavku riječi): A/Ua. Bahrij"a, Behij'a, brojiti, bruji,bru je, čij"e, čij"i, čujem, čuju, dajem, daju, esejistički, Fazlij'a, gnojiti, gnojidba, popij -p� goji/ište, Hakija, Himalaja (dat./lok. Himalaji), izdajica, kalajisati, koja, ko je, krojiti, kroje, lišajiv, mojega, moji, mojim, Mujo, Mujić, Mujin (: Mujo), izdajica - izitaica< obojica, odgajivać, pij"e, pij"u, Rabij'a, Razija, sjajiti, sjaje, Smaje, Smajin (: Smajo), stojim, udvojiti, usvojiti, Ve hbij"a, Zekija, zmijo/ik, Zuhdij'a. orhideja - o�

70. Glas j umeće sc na granici osnove i nastavka u općih imenica i dijagonala - poj edinih imena stranoga porijekla u kojih osnova završava samoglas � nikom e a koje nom. j d. imaju na a: alineja, alineje, epopeja, epopeji, Gvi neja, Odiseja, orhideja, Koreja, matineja, turneja i sl.; tako i: plejada (: grč. Plejade). 71. Glas j piše se takoder u riječima stranoga porijekla s pred metkom dij'a- (< grč. dia; sa značenjem kroz, u, na, duž, za): dij"agonala, dij"afragma, dijahronija, dij"alekt, dij"aliza, dij"ametar, dijapazon, dijapozi tiv, d(iasistem, dij"aspora.

25 nepravilni oblici sa j izme 72. Glas j ne piše se izmedu i i o: đu i i o: a) u riječima domaćega porijekla u kojima o alternirasa 1: bio (ali: cio -):ijt bila), cio, činio, dio, dioba, dioni, dionik, govorio, hladio, mislio, mislioci, radio, radionica, želio; želio-JeliiO:, b) u riječima stranoga porijekla: avion, biblioteka, biologija,floka. avion -)vijoli; kamion, milion, marioneta, nacionalan (ali: nacija), patriotizam, pion, sociologija, stadion, studio (gen. jd. studija), violina; iole-� e) u složenicama u kojima prvi dio završava na i, a drugi počinje samoglasnikom o: dioksid (: grč. di = dva + oksid), iole, priobalni, prionuti. 73. U složenica u kojih prvi dio završava na i, a i drugi dio počinje samoglasnikom, takoder se ne piše j: antialkoholizam, biandrija, bianu alan, biatlon, diarhija (dvovlašće), nadriefe ndija, antiislamski, kvazium jetnički, priubti. 74. Glas j takoder se ne piše izmedu dvaju samoglasnika (izuzevši nepravilni oblici sa j prethodno spomenute slučajeve kao bruji, zmijo/ik, alineja, dijagonala) između dvaju samoglasni ako prvi samoglasnik nije i. Ovo vrijedi kako za proste tako i za složene ka: riječi, bilo domaćega bilo stranoga porijekla: kakaa (gen. jd.; nom. jd.: kakao); četrnaest, izraelski, maestralno; daidža, daire, Faik, Hevaija, biatlon -� Hevai, Ismail, kail, Kaimija, Kaimi, kaiš, kokain, Nail, naime, zaista; naokolo, kakao; jauk, paučina; defilea (: defile), idealan, kupea, rezimea, kaiš -)ljit Sead; neelastičan, deka/tee (ak. mn.; nom. jd.: dekolte); Husein, neimar, paranoik-� o/ein, onomatopeičan, reisul-ulema, Seid, Seida, seiz, teist; anđeo, preokupiran; eunuh, dekolteu; memoarski, oboa; depoe (ak. mn.; nom. jd.: depo), poezija, zapadnoevropski; alkaloid, doista, heroina, nivoi (: nivo), paranoičan, paranoik, poizdalje; plavooka, poodavno; proučiti, depou; intelektualac, tabua (: tabu); injluencija, silueta, Suec; altruist, beduin, obuim/jem, intervjui; suočenje, uopće; kakaduu (dat./lok. jd.; nom. jd.: kakadu), meduulični.

75. Osobna imena pišu se onako kako bi ih pisali (i izgovarali) nji hovi nosioci: Aiša i Ajša (: Aiša), Nai/a i Naj/a, Raifa i Rajfa . Saima i Saj različna osobna imena: ma, Smailović i Smajlović (ali samo: Smaif). Alša i Ajša Samo je: Begajeta, Bejadudin, Hidajet, Hidajeta, Mejaz, Tajib, Tajiba.

26 8. GLASOVI Č I Ć

76. U pojedinim bošnjačkim narodnim govorima potrvena je razli ka izmedu afrikata č i ć. U standardnome bosanskom jeziku, medutim, tre ba razlikovati glasove č ić(ovo se odnosi i na izgovor i na pisanje).

77. Glasovi č i ć dva su različita fonerna,što znači da mogu sudjelo jedno je: vati u razlikovanju riječi i njihovih značenja (tj. biti u fonološkoj opreci): tar, ćelo, jahaćica, čarati; draž) (dobit) ćar (: ćar a drugo je: ćilrkati(pomalo čarati) ćiirkati (pomalo trgovati) ćar, ćelo, jahaćica ćelo (dio glave) ćelo (ćelav čovjek) čemer (jed, otrov, gorčina) ćemer (pojas za novac) čorda (krdo, čopor) ćo rda (sablja) čup (čuperak) ćup (zemljana posuda) gluhiić (biljka) gluhać (gluh čovjek) jahačica (ona koja jaše) jahaćica (npr. mazga) kočenje (gl. im.: kočiti) koćenj e (gl. im.: kotiti) kroćenje (gl. im.: kročiti) kroćenje (gl. im.: krotiti) kUčica (dem.: kuka) kućica (dem.: kuća) m/ačenje (gl. im.: mlačiti) m/aćenje (gl. im.: mlatiti) mučenje (gl. im.: mučiti) mućenje (gl. im.: mutiti) posječen (gl. prid. trp.: posjeći) posjećen (gl. prid. trp.: posjetiti) spavaćica (žena koja spava) spawićica(košulja za spavanje) vračati (gatati) vraćati (nesvrš.: vratiti) vratić (biljka) vratić (dem.: vrat) zapriječen (gl. prid. trp.: zapriječiti) zaprijećen(gl. prid. trp.: zaprijetiti)

78. Pojedine riječi govore se i pišu i s glasom č i s glasom ć, što se objašnjava različitim osnovama ili različitim sufiksima. naporedno je: Tako se od komparativa kraći, p/ići izvode imenice kraćina, kraćina i kraćina, plićina, a u istom se značenju upotrebljavaju imenice kračina, pličina, plićina i plićina, izvedene od pridjevske osnove: kratak, plitak (kratk + ina > kratčina > košćat i košćat, mašćurina i mašćurina, kračina; plitk + ina > plitčina > pličina). ćerpić i ćerpić, Takoder su naporedne imenice boleščurina, koščurina, maščurina jednoć i jednoć (sa sufiksom -čurina) i bo/ešćurina; košćurina, mašćurina (izvedene sufik som -j urina) te pridjevi koščat (sufiks -čat) i košćat (sufiks -jat). Kao naporedni prihvaćeni su i sljedeći likovi: ćerpič (izvorni lik) l ćerpić, inoča l inoća, jednoč l jednoć, Ijutič l ljutić (biljka).

27 a) Glas č

79. Pri izgovoru glasa č najdjelatniji je vrh jezika, koji je uzdignut i usko prislonjen uzprednji dio tvrdoga nepca, a usne su blago ispupčene i zaobljene. (Istovjetne je tvorbe i složeni suglasnik dž - razlikuju se uto liko što je č bezvučna, a dž zvučna afrikata.) 80. Glas č javlja se u osnovama riječi u kojima njegov nastanak nije vidljiv: čabar, čador, čađa, čamac, čardak, čas, c� aša, čavka, čarapa, č u osnovi rijeći: čekati, Čelebija, čelo, četka, češalj, četiri, čibuk, čudan; bačva, bašča, čamac, jučer, ključ dapače, Dračevo, Foča, hlače, ječam, jučer, mačka, palača, pčela, pečur ka, početak, računica, ručak, tačka, tepče, večer; biL\ ključ, luč, Malkoč, Oruč, sendvič, teferič, žuč itd.

81. Glas č stoji u oblicima prema osnovnim e i k. Tako je: č u oblicima riječi, prema a) u vokativu jednine imenica muškoga roda kojima osnova završa osnovnim e ili k: va na e i k: striče (< stric+ e), mjeseče, mudrače, starče; vojniče (< vojnik mjesec - mjeseće, + e), junače, mrače, vuče; junak - junaće, b) u nominativu, akuzativu i vokativu množine imenica muškoga zec - zećevi, roda kojima osnova završava na stričevi (< stric + ev + i), stričeve, jak - jači, e: micati - mičem, zečevi, zečeve; rekoh - reče, e) u komparativu izvedenomc nastavkom -ji od pridjeva kojima skakali - skačući osnova završava na k: jači (< jak + ji), gorči, m/ači; d) u prezentu glagola kojima infinitivna osnova završava na k te glagola kojima prezentska osnova završava na e i k: pečem (< pek[ti] + jem), mičem (< mic[ati] + jem), skačem (< skak[ati] +jem); pečeš, peče, pečemo, pečete, dotičem, kličem, plačem, poričem, siječem, sričem, vičem; e) u aoristu (2. i 3. l. jd.) glagola kojima infinitivnaosnova završava na k: reče, ispeče, isiječe; t) u imperfektu glagola kojima infinitivna osnova završava na k: pečah (< pek[ ti] + jah), pečahu (pored: pecijah, pecijahu); vučah (pored: vucijah);

g) u imperativu glagola kojima prezentska osnova završava na e i k: miči, mičimo, mičite, skači, viči, plači; h) u glagolskom prilogu sadašnjem glagola kojima prezentska osnova završava na e i k: dotičući, mičući, plačući, skačući; i) u glagolskom pridjevu trpnom glagola kojima infinitivna osnova završava na k: pečen, isječen, a tako i u glagolskih imenica takvih glagola: pečenje, sječenje. 82. U izvedenim riječima (i njihovim oblicima) glas č dolazi prema osnovnim glasovima e i k. Tako je, npr., u riječima izvedenim sutiksima 28 -ak (tračak : trak), -an (srčan : srce; ličan : lice; junačan :junak), -anik č u izvedenim riječima. (zup<.:anik : zubac), -arija (tričarija : trica), -etina (ručetina : ruka), -ević prema osnovnim e ili k: (stričević : stric), -ica (vučica : vuk; djevojčica : djevojka), -ić (končić : ko srce - srčan, nac; vučiL: : vuk), -ina (momčina : momak; lončina : lonac), -iti (m/ačiti : djevojka - djevojčica, ruka - ručka mlak; zračiti : zrak), -j anin (Banjalučanin : Banja Luka; Dubičanin : Du hica; Je/aščanin : Jela.fke; Šamčanin : !Bosanski/ Šamac; Šapčanin : Ša bac; Užičanin : Užice; Zvorničanin : Zvornik), -jati (jačati :jak), -ka (znač ka : znak; ručka : ruka), -Mki (starački : starac; znalački : zna/ac; junački :junak; vrandučki : Vr anduk; tako i: jajački : Jajce; požarevački : Požare vac; šabački : Šabac; tadžički : Tadžik; vinački : Vinac), -ura (djevojčura : djevojka), -urda (ručurda : ruka; ptičurda :ptica), -urina (ptičurina : pti ca), -urlija (dječurlija: djeca). 83. Glas č nalazi se u nekoliko (više ili manje produktivnih) sufik sa, i to u: a) imeničkim: -a č: orač, rogač, krojač, jahač. skakač, skitač, skup ljač, šap tač, nosač, brisač, ogrtač, učač, zatvarač, pokrivač, upaljač; -ača: cvjetača, glupača. krto/ača, pregača, pribadača, rudača, udavača; -ači na: premetačina, sprdačina; č u nastavcima za građe -ačnica: brijačnica; nje riječi: -ča ga: rupčaga; skakač, rudača, -čanin: Drvarčanin, Dubrovčanin, Kozarčanin, Prijedorčanin, grančica, sinčić, branič, plamičak, hemičar, bre Zagrepčanin; zovača, dugačak, dubro· -če: Arapče. nahoče, pašče, siroče; vački, sebičan, turistički -čica: cjevčica. grančica, strančica, stvarčica, trunčica; -čić: ba/ančić, korjenčić, oraščić. prozorčić, obraščić, sinčić, zupčić; -čija: aščija; -čina: lažovčina. lijenčina, somčina, šamarčina; -čurina: bole.ščurina, koščurina (pored: bolešćurina, košćurina); -ečak: grmečak, plamečak; -enja ča: krpenjača; -eva ča: trdnjevača; -ič: branič, gonič, ribič (ribolovac), vodič, ljutič (pored: ljutic ); -ičak: plamičak, pramičak, grumičak, kamičak, krajičak; -ičar: antialkoholičar, epileptičar, hemičar, historičar; -ičić: sestričić; -ičin a: dobričina; -ična: bratična, djeverična, sestrična; -j ača (-njača): parnjača, kukuružnjača, sjevernjača, slamnjača; 29 -o vača: brez o vača, dud o vača, jabukovača, trešnjovača, šljivo vača; -ovnja ča : makovnjača; b) pridjevskim: -ačak: dugačak, punačak, slabačak; -ačan: ubitačan; -ački: dubrovački, zagrebački; -čiv: prijemčiv, pri/jepčiv; -ičan: elegičan, ekonomičan, energičan, harmoničan, ironičan, realističan, sebičan, stravičan; -ičast: bjeličast, plavičast; -iča v: plavičav; -ički: budistički, turistički, urbanistički;

e) te u priloškom -ačke: glavačke. t u izvedenicama: (Razumljivo je da glas č zadržavaju i sve daljnje izvedenice od jatl - najjati, spomenutih i sličnih riječi: najjači /< naj +jači/, krojačica l< krojač + ica!, kljut - kljutni jahačica, kupačica, skup/jačica, siročad /< siroč[e] +adl, paščad, k/jučar

/< ključ + ar/, ključni; te nj ihovi oblici: krojačicu, siročadima, k/jučarev. . . Tako i: krojačicin itd.)

84. Glas č dolazi umjesto zvučnoga suglasnika dž (j) ispred bezvučnih glasova, npr.: kembrički (< kembridž[s]ki). 85. Pojedina slavenska prezimena imaju krajnje č, i to: slovenska č u prezimenima: slovačka bugarska češka Župančič, Sergejevič (Gregorčič, tupančic), (Jurkovic), (Miletic), (Belic), ruska (Sergejevic).

. � ' � Suglasnik tizgov�ra se , piše u osri�valna ri]�ćT (mačka),Pot � u �licima rijeći, prema osnovnim e (mjesec - mjesece) i k ljak ::jač1) , i najzadu nastavćimaza građenje novih rijeći (krajaC,difga čak, plavičast! glavačke). · -

b) Glas ć

86. Pri izgovoru glasa ć vrh jezika opire se o donje sjekutiće, a pre gradu i uski prolaz zračnoj struji pravi hrbat, tj . srednji dio jezika, koji se široko prislanja uz prednji i srednji dio tvrdoga nepca, a usne nisu zaobljene, nego se razvlače i ohlabavljuju. (Na istome mjestu na kojem nastaje bezvučna afrikata ć tvori se i zvučna afrikata đ.)

87. Glas ć javlja se u osnovama riječi u kojima njegov nastanak nije ć u osnovi riječi: vidljiv: ćaskati, Ćehotina, ćelav, ćelija, ćud, ćuk; gaće, kći, kuća, leća, Ćehotina, kuća, noć maćeha, naćve, pleća, vreća; moć, noć, već, vruć i dr. 30 88. Glas ć dolazi u izvedenicama prema osnovnom t. Tako je:

a) u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica ženskoga roda u kojih osnova završava na t i st: smrću (< smrt + ju), bolešću (< bolest + ju), ovlašću, pakošću, rado.fć:u. Tako i: zluradošću i sl.; b) u komparativu i superlativu pridjeva u kojih osnova završava na t: lju6( < ljut+ji ), najljući, krući, najkrući, kraći, najkraći, žući, najžući;

e) u prezentu glagola na -ati u kojih prezentska osnova završava na t: mećem (< met[ ati] + jem), krećem, hropće, grakćemo. Tako i: premećem, premećemo i sl.;

d) u imperfektu glagola na -iti, -jeti čija prezentska osnova završava ć u oblicima riječi, prema na t: pošćah (< post[iti) + jah), pamćah, plamćah, čašćah; osnovnom t: radost - rado�ću, e) u glagolskom prilogu sadašnjem s nastavcima -eći (dolazeći, ljut - ljući, noseći, sjedeći), -jući (pitajući, vapijući), -ući (idući, tekući). Tako i: pri metati - mećem, dolazeći, propitkujući i sl.; postiti - po�ćah, častiti - ča�ćen, f) u glagolskom pridjcvu trpnom pojedinih glagola u kojih pamtiti - pamćenje, prezentska osnova završava na t: čašćen (čast[iti] + jen), počašćen, osjetili - osjećati, ožalošćen, ugošćen, upamćen (ali: dopustiti - dopušten, namjestiti - prut - pruće namješten i sl.; naporedo je: iskorišćen l iskorišten, ovlašćen l ovlašten); g) u glagol skoj imenici glagola na -iti u kojih prezentska osnova za vršava na t: čašćenje (< čast[iti] + jenje), pamćenje, zapamćenje, pošćenje; h) u nesvršenom glagolu izvedenom iz svršenog kojem osnova za vršava na t ili st: plaćati (< plat[iti] + jati), shvaćati, osjećati, zapamćivati (< zapamt[iti] + jivati), ugošćivati (< ugost[iti] + jivati), ovlašćivati.

· 89. Glas ć dolazi u oblicima riječi u kojih osnova završava na t a koje su izvedene sufiksima-j a: braća (< brat + ja); -janin: Egipćanin (< Egip[a]t +janin), Krićanin (< Krit +janin); Osaćanin (< Osat +janin); -j e: bić� (< bit + je), krvoproliće, nadahnuće, lišće, plašće, pruće, svanuće; -j i: pileći (< pil + e/et + ji), teleći. 90. Glas ć nalazi se u nekoliko (više ili manje produktivnih) imen skih sufiksa: ć u nastavcima za građe· nje riječi: -ać: gluhać, golać, Bihać; Bihać, zadaća, zelembać, -aća: mokraća; tako i: nedaća, zadaća; kamenčić, srndać, kralje vić, cvjetić, Begić, -bać: ( < zelen + bać); zelembać pisaći, srneći -čić: balončić, kamenčić, oraščić, prozorčić, zupčić; -dać: crvendać, srndać; -ević: kraljević; -ičić: sestričić; 31 -ić: crvić, golubić, grabić, /abudić, konjić, brodić, člančić, cvjetić, ljutić(bot.; uz: /jutic), Begić, Ahmić; -oća: čistoća, krhkoća. lahkoća, mehkoća, samoća. skupoća, trudnoća, truh/oća. tvrdoća; -ović: dragović, Mujezinović ( < mujczin + ov + ić); te u pridjevskim: -aći: domaći, jahaći, kupaći. pisaći. spavaći, šivaći; -eći: srneći, ovneći.

ć u infinitivu: 91. Glas ć nalazi se u infinitivu glagola koji nemaju -ti: doći, naći, sjeći, presjeći poći, reći, sjeći, tući, vući.

92. Glas ć dolazi umjesto zvučnoga suglasnika đ(3) ispred bezvuč nih glasova, npr.: žećca (< žeđ + ea), rićkast (< riđ + kast), roćko (< rod[ o] + ko; hip.: rođak), omećka (: omeđak), smećkast (: smeđ). (Razumljivo je da glas ć zadržavaju i sve daljnje izvedenice od spo menutih i sličnih riječi: ćelavko. kućepazitelj. noćašnji, noćiti, vrećetina, vrućina, gluhaćev, bihaćki, mokraćni, Begićev. roćkov te nj ihovi oblici: ov lašćivanje, od polubraće, balkončićem, kraljevićem, crvićem, domaćici, sr nećim, rićkasta.)

93. U ću riječima bosanskome jeziku samo je: opći, općina. općenito, uopće i opći, općina, uopće sl. (opšti, opština i sl. crkvenoslavenski su likovi). Oblici sveštenik i sve ćenik (i izvedenice) različitoga su značenja: prvi se odnosi na osobu koja obavlja službu u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a drugi na osobu koja obav lja službu u bilo kojoj crkvi osim spomenute.

94. Od glagola iskati naporedni su oblici s grupom šć i št (< sk + j): išćem l ištem, išćemo l ištemo, išćući l ištući, išći l išti. Samo je: bišćem, bišćući i sl. Tako i prema glagolima pljeskati, pri tiskati, stiskati i sl. imamo odnos šć l sk: plješćeml pljeskam( : pljeskati), pritišćem l pritiskam (: pritiskati).

95. Skupinu šć prema skupini sk imamo i u oblicima kao liješće : lijeska, triješće : trijeska.

96. U riječima arapskoga porijekla koje imaju velami okluziv k riječi arapskoga porijekla: (kaf, kef) i u onima turskog porijekla s palatalnim okluzivom k' imamo ili Ć aba i Kaba, glas ć ili k. Međutim, postoje i riječi u kojima se naporedo javljaju jedan ćitab i kitab ili drugi glas: Ćaba l Kaba (ali je samo: ćabenski), ćeške l keške, ćesim l kesim, ćitab l kitab (knjiga), hićaja l hikaja (priča). 97. Imena Bećir i Bekir, Ćerim i Kerim, Šaćir i Šakir, Zaćir i Zakir, različna osobna imena: Cimeta i Kimeta i dr. pišu se onako kako su usvojena, tj . kako ih izgovara Bećir i Bekir ju nj ihovi nosioci. 32 . � ' Suglasnik ć izgovara se i piše.�· osno�a�a.�j či'(�elij�), U:i;ederii�f��pr;�a �'osn��oom' t (krut .,.krući; kretati .:..kr ećem); kad i u nastavcima za oblike i ia građenje njeći (braća; go- lubić). ·

9. GLASOVI DŽ I Đ 98. U pojedinim bošnjačkim narodnim govorima potrvena je razli ka između afrikata dž i đ. U standardnome bosanskom jeziku, međutim, treba razlikovati glasove dž i d (ovo se odnosi i na izgovor i na pisanje). (O rastavljanju riječi s afrikatom dž, npr. ho-dža, San-džak, i onih sa skupom d + ž, npr. nad-živjeti, Pod-žeplje, up. Rastavljanjeriječi na kraju retka.)

99. Glasovi dž i d dva su različita fonema, što znači da mogu biti suprotstavljeni jedan drugome pri razlikovanju riječi i njihovih značenja (tj. mogu biti u fonološkoj opreci): džak (vreća) đak (učenik) jedno je: džak, hodža, džem (marmelada) đem (žvala) a drugo je: hodža (imam) hoda (: hod, hodanje) đak, hođa 100. Naporedni su u bosanskome jeziku oblici Madžarska (prema naporedni oblici: turskome izgovoru) i Mađarska (prema izvornome izgovoru), a tako i Madžar i Mađar Madžar l Mađar, Madžarica l Mađarica, madžarski l mađarski. Nadimci Madžar i Mađar pišu se onako kako bi ih pisali nj ihovi nost OCI.

u standard nome bOsanskom jeziku potrebnO ;e· raziikovair sugl�fiike đil\fPbred \istalog:i zbog toga što od njihove" upotrebe može zavisiti. značenje rijeći (nii:lfžak- vreća : đak - učenik).

"' a) Glas dž (j)

101. Zvučna afrikata dž (j) tvori se na istovjetan način i na istome mj estu na kojem i bezvučna afrikata č (v. t. 79).

102. Glas dž javlja se u osnovama riječi (uglavnom u orijentalizmi dž u osnovi rijeći: ma) u kojima njegov nastanak nije vidljiv: adžo (hip.: amidža; gen. jd. džamija, pidžama, hadž adželadža, prisv. prid. adžinladžov), džamija, Džeda, Džemal, Džemo (hip.: Džemal), Dženana, Džennet, džentlmen, džep, džezva, Džibril, džin, džip, džokej, džungla; budžet, daidža, Dedžal, Hadžera, hadžija, hidžab, Hidžaz, Hidžra, lndžil, hodža, maharadža, mesdžid, Nadža (hip.: Nadžija), Nedžd (zem.), patlidžan, pidžama, Sandžak; hadž, iladž. 103. Glas dž dolazi umjesto bezvučnoga suglasnika č ispred zvuč dž od č ispred b: noga glasa, npr.: jednadžba (< jednač[iti] + ba), narudžba (< naruč + ba), naruč +ba > narudžba 33 narudžbenica (< naruč + benica), predodžba (< predoč + ba), udžbenik (< uč + benik) i dr. dž u nastavcima: 104. Glas dž dolazi u sufiksima-džija, -džinica, -džić: bostandžija buregdžija, ćevabdžinica, (bostan + džija), bundžija, buregdžija(< burek + džija), ćevabdžija, galam miradžijka džija, govordžija, hvaldžija, miraždžija, račundžija. šaldžija, šaljivdžija, provodadžija (< provod + [a]džija), kahvedžija (< kahv[a] + [e]džija), bu regdžinica (< burek + džinica), ćevabdžinica (< ćevap + džinica), ČamdžiC. (Razumije se da glas dž dolazi i u izvedenicama i oblicima riječi iz prethodnih triju tačaka: amidžinica, amidžić, Džemalovica, Dženanin, džen netski, džepićem, sandžački, narudžbenicom, predodžbeni, udžbenički, raz govordžiji, šaljivdžijin; tako i: miraždžijka /nasljednica/, provodadžika.)

. . Suglasnik dž nalazise najćešće u orijentalizmima (džamija,· d{6JV.a) i u riječima iz englesko ga jezika '(džip); a javlja se i u naštavcima -džija, -džinica, -dlić. U riječima slavenskoga porijekla nastalo je u suglasnićkoj skUpiničb (narudžba). ·

•. .. �.

b) Glas d (3) 105. Zvučna afrikata đ (3) tvori se na istome mjestu i na istovjetan način kao i bezvučni složeni suglasnik ć (v. t. 86). 106. Glas đ dolazi u osnovama riječi u koj ima njegov nastanak nije d u osnovi rijeći: vidljiv: dak, meda, smeđ đak, đavo, đerđef đipiti, đogat, đon, đubre, đu/, Đulizara, đumruk, đuture, đuvegija;anđeo, čađa, hrđa, lađa, leđa, mađioničar, međa, Niđara, oruđe, punđa, vjeđa; gleđ, riđ, smeđ, smuđ. 107. Glas đ stoji prema osnovnom d u oblicima u kojima se glas d stapa s glasom}. Tako je: a) u instrumentalu jednine s nastavkom -ju imenica ženskoga roda d u oblicima rijeći, prema kojima osnova završava na d: glađu (< glad + ju), zapovijeđu ; osnovnom d: glad - glađu, b) u komparativu i superlativu pridjeva kojima osnova završava na mlad - mlađi, d: grđi (< grd +ji), najgrđi, luđi, najluđi, mlađi, najmlađi, slađi, najslađi, glodati - glođem, tvrđi, najtvrđi. Tako je i u komparativu i superlativu priloga: bljeđe, naj- glođući - glođi, bljeđe, luđe, najluđe, mlađe, najmlađe, slađe, najslađe; · vidjeti - viđah, voditi - vođen, e) u prezentu nekih glagola na -ati kojima osnova završava na d cijediti - cijeđenje (onih koji u l. l. jd. dobijaju nastavak -jem): glođem (< glod[ati] +jem), glođemo, preglođem; d) u glagolskom prilogu sadašnjem takvih glagola: glođudi; e) u imperativu takvih glagola: glođi; t) u imperfektu glagola na -iti i -jeti kojima osnova završava na d: bražđah (< brazd[iti] + jah), vođah, vođahu, viđah (< vid[jeti] + jah), vi đasmo; 34 g) u glagolskom pridjevu trpnom takvih glagola: voden (< vod[iti] +jen), predvoden, izraden, nagrađen, viđen (< vid[jeti]+j en);

h) u glagolskoj imenici takvih glagola: cijeđenje (< cijed[iti] + jenje), vodenje, naređenje, viđenje (< vid[jeti]+ jenje);

i) u imperfektu glagola idi: ic/ah, ida.še (2. i 3. l. jd.), idasmo, idaste, iđahu.

108. Glas d nalazi se:

a) u oblicima prezenta, aorista i imperativa glagola izvedenih od glagola izidi: iziđem, izidoh, iziđi;

b) u nesvršenim glagolima izvedenim sufiksima-}a ti i -}ivati od os đ u izvedenim rijeći ma, novnih glagola na -iti i -jeti u kojih osnova završava na d: događati se (< prema osnovnom d: dog[o/a]d[iti] + jati se), oslobađati, obrađivati (< obrad[iti] + jivati), i.�cje osloboditi - oslobađati, medvjed - medvjeđi đi vati (< isc[ije/je]d[iti] + jivati), vidati (< vid[jeti]+ jati);

e) u riječima izvedenim imenskim i pridjevskim sufiksima:-j a (gra da), -ja} (uviđaj), -jak (mlađak), -janin (brđanin; Brodanin), -je (zabrđe; Zagrade), -) enik (sudenik), -ji (medvjedi).

(Razumljivo je da glas d imaju riječi i oblici kao: čadavost, du/sija, hrđa nje, nehrđajući, oruđnik, riđokosa, predvođenje, brđaninov i dr.)

. Suglasnik đ nalazi se u osnovama rljeći;tiJ njegoy nastanak'�ij� vidij� (đavo: ieda� smeđ).U :

oblicima rlječite u izVedenim riječimaglas đ postao je od d (gtađu;'oslobadatt): · · · ·.. · -

ZADACI I VJEŽBE 5. Koje su od ovih riječi nepravilno napisane: poddijalekt, najači, vanastavni, tridesetre ćina, Allah, mašallah, mualima, sunet, Dženet, dženetski.

6. Podvuci oblike koji su pravilni u vezi s pisanjem glasa h i napiši pravilno one oblike koji su ovdje nepravilno napisani: adhezija, čaura, duvan, gruhati, hergela, rpa, proja, promaha, sahat, truhnuti, uvehnuti, oran, od svojih učeni istoričara, dođoh, ja bi htio, Ba kir.

7. Podvuci nepravilno napisane oblike u vezi s pisanjem glasa j: orijentacija, teoriski, umij se, popi vode, esejistički, orhideja, biblioteka, dializa, dijoba, mislijo, radionica, socijologija, violina, daidža, kajiš, Aiša, Ajša, Gazalijev. 8. Napiši: deminutiv od avlija; genitiv i vokativ imenice To kio; dativ i instrumental imena Azija , Semberija , Husnija ; komparativ od svijetao; 3. lice mn. prezenta glagola piti.

9. Umjesto e napiši č ić gdje je potrebno: bašca, brijacnica, skracen, carapa, jucer, Bi hac, Becir, domacica, domacici, citalac, opcina, cetvero, camac, lahkoca, racunica, tacka, stravican, pruce, kraljevic, djevojcica, ožalošcen, hemicarka, pitajuci, turistic- 35 ki, kljucic, sendvic, Zvornicanin, cistoca, djecurlija, baloncic, balkoncicem, crvicem, skakucem, tvrdoca, sebican, zadaca, osjecanje, presjecen, skupljacica. 10. Podvuci nepravilne oblike u vezi s pisanjem dž i đ: amidža, đamija, Mađar, piđama, uđbenik, buregdžija, amiđić, sandžački, šalđija, Hidžra, šaljivdžija, džerdžef, hrđa, oslobađati, hađija, medvjeđi, uvidžaj, najsladže, glađu, predođba, mađioničar.

lO.GUBLJENJE SUGLASNIKA dva ista suglasnika stapa 109. U bosanskome jeziku glasovi mogu altemirati s nula vrijed ju se u jedan: nošću (e). Takve alternacije na površini vide se kao gubljenje ili stapanje od t dahnuti - odahnuti, suglasnika. Vrbas +Ski - vrbaski 110. U suglasničkoj skupini ne mogu se ostvariti dva ista suglasni jednaćenje suglasnika ka. Kada se u riječi nadu dva ista suglasnika, jedan od njih ispada, te se pi prije gubljenja: še: odahnuti (< odeahnuti besšuman > beššuman vorje (< pred + dvmje); besraman (< bessraman bešuman ki (< Hindus + ski}, ruski (< Rus + ski), vrbaski (< Vrbas + ski); bešuman (< beššuman < besšuman

111. Od navedenoga pravila (prema kome se u suglasničkoj skupi izuzeci u pisanju: ni ne mogu ostvariti dva ista suglasnika) postoje izuzeci: poddioba, poddi poddioba, najjači, van jalekt, preddip/omski, naddržavni, najjači, vannastavni, kreppapir, super nastavni, kreppapir, su revizija, tridetettrećina; Allah, Muhammed (vjerovjesnik Božiji), sunnet (v. perrevizija t. 54). Do ispadanja istovjetnih suglasnika iz suglasničkih skupina ne dolazi ni u onomatopejama kao psst i sl. Udvo jena je suglasnička skupina st u šeststo (600), šeststoti (600) i sl.

- Kad�e � rijeći jedan dodr�g� n��u l� sugla�nfči; Jooanse od ':�jih.gubi� l;�zeclsu u neldrri

• složenicama·(va�astavillfonjemBJ i iiiriff!la'(sunnet) . ., . ?"·o· _: : ·� � • · • ' '< �--·�· �:-:� v. :: • :::,...�;";::�- :'}·!?-··. . � ...... � · d i t ispadaju ispred 112. Kada se u riječi suglasnici d i t nadu ispred afrikata, ispadaju, afrikata: pa se piše: bici (< bitci : bitka), goveče (< govedče : �ovedo), labučić (< labudčić > labutčić > labudčić : labud}, napici (< napitci : napitak), oca (< otca : otac}, očev (< labučić, otčev : otac), siroče (< sirotče : sirota}, suci (< sudci : sudac), suče (< sudče zadatci zadaci > : sudac), zadaci (< zadatci : zadatak).

113. Suglasnici d i t altemiraj u s nulom, tj . ne pišu se ispred sufik sa -ština: hrvaština (< hrvatština : Hrvat). d i t gube se iza s i z: bolestna > bolesna, 114. Suglasnici d i t altemiraj u s nulom, tj . ne pišu se ni kada se na nuždna > nužna du izmedu s i z, na jednoj, i nekog drugog suglasnika (izuzev r i v), na dru- 36 goj strani: bolesna (< bolestna : bolest), godišnji (< godištnji : godište}, gozba (< gostba : gost), grozni (< grozdni : grozd), nužna (< nuždna : nuž da), žalosno (< žalostno : žalost) i dr.

115. Zamjenica tko (i složenice s njom) stilski je obilježena; u stilski obilježeno: bosanskome standardnom jeziku stilski su neobilježene i uobičajene zam tko, netko, nitko; jenice ko, neko, niko, svako. uobičajeno je: ko, neko, niko 116. Suglasnik s iz sufiksa -ski alterniras nulom, tj . ne piše se kada se nade iza suglasnika č, ć i k: bečki ( < bečski : Beč), bihaćki ( < bihać ski s se gubi iz sufiksa -ski : Bihać), djevojački (< djevojačski : dj evojka), izačićki (< izačićski : Iza i -stvo: čić), junački (< junačski : junak), konjički ( < konjičski : konjic, Konjic), bihaćski > bihaćki, arački (< oračski : orač), plemićki (< plemićski : plemić), visočki (< visoč djevojattvo ski : Visoko); a tako i iz sufiksa -stvo u imenica s promjenom č> š ispred

tog sufiksa:djevojaštvo (< dj evojašstvo < djevojačstvo : djevojka), junaš tvo (< junašstvo < junačstvo : junak).

117. Suglasnik v alternira s nulom, tj . ne piše se u riječima: Neret v se gubi u: ljanin (< Neretvljanin : Neretva), Neret/janka, neretljanski (uz: Neretva neretljanski, bukov nin, Neretvanka, neretvanski), kao i u pridjevima breskov (< breskvov : breskva), bukov (< bukvov : bukva}, smokav (< smokvov : smokva} i sl. 118. Izuzetno se pišu (a često i izgovaraju) suglasnici d i t:

a) ispred e, č, ć, dž, đ u riječima u kojima su d i t završni suglasni ci pre fiksa: otcvrknuti (

b) iza suglasnika s ili z a ispred nekog drugog suglasnika ako sug lasnikom s odnosno z završava prefiks: bezdrvnost, istkatii sl.; e) ispred sufiksa -ski i -stvo: gradski, ljudski, bratski; bratstvo, ljudstvo.

119. Suglasnik d piše se i u složenicama na -što: budšto, kadšto. 120. Suglasnik t piše se još i u pridjevima tvorenim od imenica na -st, -sta: aoristni, azbestni, protestni, prstni (: prst; drugo je prsni : prsa); kastni (: kasta); potom u skupini -stk- u imenica ženskoga roda izvedenih prema imenicama muškoga roda na -ist: antifašistkinja, artistkinja, avan turistkinja, komunistkinja, kao i u skupini -st/j- u pri djevu popustljiv(i nje govim izvedenicama: popustljivost). Suglasnik t piše se (ali se ne izgovara) u futuruI glagola na -ti (ako u futuru l piše se t: je enklitika na drugome mjestu): gledat ću, jest ću, pisat ću. Izgovara se: gledat ću gledaću, ješću, pisaću.

121. Suglasnik s piše se u sufiksu -stvo u izvedenica koje imaju ć ispred tog sufiksa: preimućstvo, pokućstvo, p/emićstvo. 37 - Suglasnici d i t gube s�i�prep atrl.kata(govedče > goveče; zadatci > zadac1) te između dva· ju suglasnika (djevojačski ?' djevojačk!) . Ipak se čuvaju i.Pišu u složenim riječima(predđ ač· ki, potcrtafl); t se također piše u riječima protestni, avarituristkinja i sl. Suglasnik s gubi se iz sufiksa -ski iza č, ć i k (bihaćski > bihaćki), ali se ćuva Iza ć u sufiksu -stvo (pokućstvo).

ll.JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

122. Jednačenjem po mjestu tvorbe obuhvaćeni su suglasnici s, z, h i n. s i z jednaće se po mjestu Zubni suglasnici s i z te zadnjonepčani h alterniraj u sa š i ž kada se tvorbe sa š, ž, ć, đ, č, dž, nađu ispred prednjonepčanih suglasnika š, ž, ć, d, č, dž , lj, nj : lj, nj i daju š i ž: danasnji > dana�nji, a) suglasnik s alternira sa .�: današnji (< danasnji), donošće (< do pisčev > piščev, nosče), košče (< kosče : kosac), lišće (< lisće : list), ma.�ću (< masću : ispraznjen > ispražnjen, mast}, mišlju (< misiju : misao), nošnja (< nosnja : nositi}, pašče (< pasče pazljiv > pažljiv : pas), piščev (< pisčev : pisac), podnošljiv (< podnosljiv), pro.�nja (< pros nj a : prositi), snošljiv (< snosljiv : snositi), ščepati (< sčepati), šćapiti (< sćapiti);

b) suglasnik z alternira sa ž: grožde ( < grozde : grozd), ispražnjen ( < ispraznjen : isprazniti), kažnjiv ( < kaznjiv : kazniti), mržnja ( < mrznja : mrziti), miraždžija (< mirazdžija : miraz), mlažnjak (< mlaznjak : mlazni}, pažljiv (< pazljiv : paziti), pažnja (< paznja : paziti), vožnja (< voznja : vo ziti); tako i: bežićan (< bez + žičan), beživotan (< bez + životan), ražalosti ti (< raz + žalostiti) i sL, poslije jednačenja z u ž po mj estu tvorbe i stapanja dvaju istih suglasnika u jedan. jednačenje po zvučnosti Kada se suglasnik z nađe ispred bezvučnoga suglasnika, dolazi do prije prelaska s u š: jednačenja po zvučnosti, tj . daje s, a s alternira sa š: iščeznuti (preko isčez iZ+čeznuti > isčeznuti nuti od izčeznuti), i.�čupati (preko isčupati od izčupati), išću.�kati (preko is > iščeznuti ćuškali od izćuškati), obeščastili (preko ohesčastiti od obezčastiti), obrašćid (preko obrasčić od obrazčic), raščešlja/i (preko rasćešljati od razćešljati); h daje š ispred č i ć: e) suglasnik h alternira sa š (ispred č i e) : Bišćanin (< Bihćanin : Bi Bišćanin, oraščić hać), mješćić (< mj ehčić : mijeh), orašćić (< orahčić : orah), trbuščić (< tr buhčić : trbuh), vrščić (< vrhčić : vrh); skup hć može jednačenjem po mj es tu tvorbe prijeći u šć, a može ostati nepromijenjen: da.�ćem (uz: dahćem), dašćući (uz: dahćući), dršćem (uz: drhćem), dršćući (uz: drhćući); nb i np prelaze u mb i mp: d) suglasnik n alternira sa m ispred b i p. Ova se alternacijabil ježi odbranbeni - na granici osnovne riječi i sufiksa:crmpurast (< crnpurast : cm), odbram odbrambeni, beni (< odbranbeni : odbraniti), prehrambeni (< prehranbeni : prehraniti), crnpurast - crmpurast stambeni (< stanbeni : stan), zelembad (< zelen + bać). Tako i: bombon (: fr. bonbon).

123. Alternacije se ne prenose u pismu: 38 a) kada suglasnici s i z dođu ispred suglasnika lj i nj koji stoje na ostaju neizmijenjeni: početku drugoga dijela složenice: izljubili (< iz + lj ubiti), iznjihati (< iz + s i z ispred lj i nj u nj ihati), sljubiti, razljutiti, raznjihati, uzljuljati i sl., kao i ispred lj i nj koji složenicama (sljubiti, su nastali ijekavskimjotovanjem (1, n+j[ e] < e): bj esnjeti, iznjedriti, ozlje izljubili) i ispred lj i nj nastalim da. razbjesnjeti. sljeme, sljepilo, sljepoća, sljez, snježan, snjetljiv( snijet); : ijekavskim jotovanjem b) u složenicama čiji prvi dio završava suglasnikom n, a drugi po (bjesnjeli; iznjedriti); činje suglasni cima p ili b. Tada se piše skupina np, n b iako se izgovara mp, n u složenicama i u prezi p b mh: crvenperka, izvanblokovski,jedanput, stranputica, vanbračni, vanpar menima ispred i (jedanput, vanbračni, tijski. Sinanpatić, 124. Suglasnik h može ostati neizmijenjen ispred ć u spomenutim Rizvanbegović) primjerima kao dahćem, drhćem (uz: dašćem, dršćem).

125. U prezimenima: Rizvanbegović, Sinanpašić i sl. također se piše (ali i izgovara) skupina nb, np.

Kad se suglasnici s, z i h nađu ispred pred�jonepčanih §, ž, ć, đ, ć, dž, lj i nj, oni se s njima · jedriačepo mjestu tvorbe i prelaze u srodne prednjonepćariesuglasnike s i ž. Nema promje ne s u S i z u ž ispred lj i nj u složenicama (sljubiti, izljubitt), n�i ispred lj inj koji su nastali ijekavskim jotovanjem (s�ježan, ozljeda). · . Suglasničke grupe nb i np u izvedenim i u složenim riječima prelaze u mb i mp (stambeni, crmpurast). Ovakve promjene nema u složenicama kaQ vanbrać ftranputica. nf�"

12.JEDNAČENJE SUGLASNIKA PO ZVUČNOSTI

126. Jcdnačenjem po zvučnosti obuhvaćeni su tzv. pravi suglasnici, parovi zvučnih i bezvućnih i to zvučni b, g. d. d, ž. z, dž i bezvučni p, k. t, ć, š, s, č, f. h, e. Zbog ogra suglasnika: ničenja u raspodjeli fonema, prema kojima se ispred zvučnog iz ove b-p, g-k, d-t, đ-ć, Ž·Š, Z·S, skupine suglasnika može ostvariti samo zvučni, i obratno, ispred bezvuč dž-č; l. h nog iz ove skupine samo bezvučni, altemiraj u u jeziku b sa p, g sa k, d sa bezvučni i e nemaju zvućne parnjaka t, d sa ć, ž sa š, z sa s, dž sa č, pa se to bilježi i u pismu. Sonanti (v, m, n, nj , l, (j, r,j) nisu obuhvaćeni jednačenjem po zvučnosti. Svi pravi suglasnici s obilježj em zvučnosti imaju svoje bezvučne pamjake; svoje zvučne pamjake nemaju bezvučni šumni suglasnici f. h, e. Podjela pravih suglasnika s obzirom na zvučnost vidi se iz ove ta- bele:

zvučni b g d d ž z dž - - -

bezvučni p k t ć š s č J h e

127. Dakle, ispred bezvučnog šumnog suglasnika zvučni šumni

suglasnik mijenja sc u svoj bezvučni pamjak: - b > p: gipka (gib + ka), hljepčid (hljeb + čić), ophrvati (ob + hrvati), optužba (ob + tužba), vrapca 39 prvi suglasnik jednaći se (vrab + ea); - g> k: drukčiji(dr.ug + čiji); - d> t: natpolovičan (nad + po po zvučnosti sa drugim lovičan), othraniti (od + hraniti), potpis (pod + pi s), slatka (slad + ka); -d (zvučni se mijenja u > ć: omećka (omeđ + ka), smećkast (smeđ + kast), žećca (žeđ + ea); - ž > bezvučni i obrnuto): š: bilješka(bil jež + ka), drška (drž + ka), la.šca (laž + ea), teška (tež + ka); hljebćić > hljepčić, -z> s: bespravan (bez + pravan), dolasci (dolaz + ci), ishitriti (iz + hitri svatba > svadba ti), iskopati (iz + kopati), raskinuti (raz + kinuti); - dž > č: kemhri{ki (Cambridge [kembridž) + [s]ki). ispred l, h, e zvučni suglasnici prelaze u Zvučni suglasnik koji se u ostalim padežima mijenja u svoj bezvučne: bezvučni parnjak u genitivu množine (ispred samoglasnika a) ostaje obhrvati > ophrvati, neizmijenjen: bilježaka (uz: bilješki), vrabaca. lažca > Jašca, razformirali> raslormi· 128. Također se ispred zvučnog šumnog suglasnika bezvučni sug rali lasnik mijenja u zvučni parnjak: - p> b: oklobdžija (oklop + džija), tob džija (top + džija); -k> g: buregdžija (burek + džija), svagdašnji (svak +

dašnji); - t > d: prosidba (prosi t + ba), primjedba (primjet + ba), svadba (svat + ba), ženidba (ženit + ba); - š> ž: zadužbina (za + duš[ a] + bina); s > z: glazba (glas + ba), zbiti (s + biti), zbratimiti (s + bratimiti), združiti (s + družiti), zgurati (s + gurati); - č>dž: narudžba (naruč + ba), svjedodž ba (svjedoč + ba), vradžbina (vrač + bina).

Zvučni suglasnik dobijen od bezvučnog ostaje nepromijenjen (is pred samoglasnika a; pod uticajem ostalih oblika) i u genitivu množine po jedinih imenica: primjedaba, svjedodžaba, ženidaba (uz: primjedbi, svje dodžbi, ženidbi). l, h, e ispred zvučnih Kako bezvučni suglasnici j. h i e nemaju zvučnih parnjaka, ispred ostaju neizmijenjeni: zvučnih suglasnika ostvaruju se kao j. h i e: lafdžija, ah bab, pincgauer (te laldžija, ahbab rensko vozilo); tako je i s imenima: Vrhbosna, Mehdija, Va hdeta, Ve hbija, Šehzada, Nuhbegović. 129. Alterniranje sc ne bilježi u pisanju u nekoliko slučajeva: izuzeci u pisanju: a) suglasnik d ispred s i .\::gradski, ljudstvo, odsad, podstanar,pred d ispred s i š (gradski, sj ednik, šehidski; odšetati, odškrinuti, podšišati; podšitali), u složenicama b) u složenicama (iz razloga jasnoće): adhezija, jurisdikcija, pod (predturski, Podhrastovi), tekst, podtip, postdiplomski, predtakmičenje, predtur.ski, subpolaran, nad đ ispred ·Stvo (vođstvo) trčati (drugo je natrčati); tako i: Obhoda, Podhranjen, Podhrastovi, Pod tekija;

e) suglasnik d piše se ispred nastavka -stvo: vođstvo (: vođa; uz: vodstvo); d) u pojedinačnim prostirui složenim riječima - u orijentalizmima i ostalim riječima stranoga porijekla: fe sdžija, hadžski (: hadž), hutba, tek bir, tešdid; dragstor, gangster, plebs i sl.; e) u pojedinim stranim imenima odstupa se od fo netskoga pisanja i kada se ne pišu izvorno;tako i u pridjevima od nj ih: Habsburg, habsbur.Vki, 40 Musorgski, Rentgen (Rontgen), Thilisi, Va šington (Washington), vašing izuzeci: tonski; u pojedinačnim riječima i imenima stranoga pori t) u skraćenicama: dkg (dekagram), kg (kilogram), tbc (tuberku jekla (dragstor, hadžski, loza), tzv. (takozvani), trP (Željezničko transportno preduzeće). Habsburg, Tbilisi), u skraćenicama (dkg, 130. Uobičajeno je u našoj tradiciji da se bošnjačka imena pišu iz ŽTP) vorno (čestosu bez promjene i u samome izgovoru): Beghanuma, Edhem, Ezher, Hifzija, Midhat, Midhata, Medhija, Subhija, Šefket, Šefk ija; Grab čanović, Dervi.�hegović, Zubčević. različita imena: Imena se, medutim, pišu onako kako bi ih pisali nj ihovi nosioci, Midhat i Mithat, Zubčević Zupčević tako imamo i: Fethija (t je izvorno), Hivzija, Magbul, Mithat, Mugdim, i Ševket, Ševkija; Grapčanović, Zupčević i sl. Hipokoristike pišemo s promijenjenim suglasnikom kako se i izgo varaj u: Dutka (: Duda, Dudija), Rapka (: Rabija), Satka ( : Sadeta), Sutka (: Suada).

Kad se dva suglasnika različitapo zvučnosti nađu jedan do drugoga; prvi odnjih jednači se po zvučnosti sa drugim -zvučni se mijenja u bezvučni l obrnuto.Bezvučni f, h i e nemaju svoje zvučne pamjake: oni se ne mijenjaju ispred zvučnih, all zvučni suglasnlcl isprednjih pOstaju bezvučni. Jedrlačerije p

ZADACI I VJEŽBE 11. Koji je oblik pravilno napisan: bešuman, besšuman ili bezšuman? Objasni zašto! 12. Napiši nominativ množine od imenica predak, zadatak, gubitak, napitak. Kakva se tu promjena vrši?

13. Kakva je promjena izvršena u piščev (: pisac), oraščić (: orah), odbrambeni ( < od branbeni: odbraniti)? 14. Podvuci pravilne oblike vodeći računa o jednačenju suglasnika po zvučnosti: ophrva ti, sbratimiti, podtip, hutba, vašingtonski, Edhem, gradski, ljutstvo, potšišati.

13.KOSA CRTA

131. Kosom crtom označava se kraj jedinice teksta (npr. stiha) kada se jedinice prenose iz vertikalnoga u horizontalni slijed: Na tračnicu glavu l dj ečak polaže. l Osluškuje: l voz dolazi! l Od kosa crta razdvaja radosti, l gdje mu je glava l zaboravlja, l a voz dolazi! (A. H. Du jedinice teksta bočanin, Dj ečak)

41 kosa crta umjesto riječi 132. Kosa crta upotrebljava se kao oznaka da su i podatak (riječ, odnosno oblik, simbol i sl.) ispred nje i onaj iza nje iste (upotrebne) vrijednosti. Dakle, kosa crta koristi se umjesto riječi odnosno, ili:

(l) Bašeskijin Ljetopis l Medžmua, pored ostalog, vanredno je vri jedna antroponimijska zbirka, u kojoj su zapisana imena oko 4.000 umrlih osoba, mahom odraslih muškaraca Bošnjaka. - (2) Us kufi jev bosansko-turski rj ečnik Makbuli-arifl Potur-Šahidija potječe iz 1631. godine. - (3) Studentici potreban jednosoban stan l garso njera. kosa crta kao znak 133. Kosa crta služi u matematici kao znak razlomka: Ill O, !15 razlomka . l l ( m . ): J I0'5 Na ono što napajaju rijeke i oblaci daje se lll O (jedna desetina) ze kata, a na ono što se natapa crpljenjem vode iz zemlje ima se dati 115 (jedna petina).

134. Kosa crta stavlja se između brojnika i nazivnika (npr. na vri jednosnim papirima) kada se u svoti koja se izražava nalaze stoti dijelovi

novčane jedinice: dvjestoosamnaest 351100 (= 218, 35). kosa crta između dviju 135. Kosa crta služi za označavanje razdoblja koje se proteže izme kalendarskih jedinica i đu dviju kalendarskih jedinica (naj češće između dviju godina, ali i izmedu dviju oznaka mjere dvaju dana, dvaju stoljeća i dr.):

(l) Mehmed Meša Selimović bio je gimnazijski profesor u Tuzli 1936/3 7. školske godine. - (2) Noć 2612 7. .februara 1995. (1415. po H.) bila je uoči Lejletul-kadra.

136. Kosa crta između dviju oznaka mj ere stavlja se u značenju pri jedloga na i po:

(l) Vo zio je 80 km/h (osamdeset kilometara na sat). - (2) U pros jeku je palo 5 llm 2 (pet litara po metru kvadratnom).

137. Kosa crta služi za tačno određenje adrese (stavlja se izmedu broja kuće, odnosno ulaza, i kata): Ferhadija 9/1 V (tj. Ferhadija ulica, broj devet, četvrti kat) te za odjeljivanje pozivnoga od osnovnog telefonskog broja : 071 l 234-567.

,. . Kosa crta najčešće služi za razdvajanje brojki, ali i za odjeljivanje jedinica teksta prenesenih . iz oko mnoga slijeda u vodoravni te za udruživanje pojmova koji se funkcionalno uključuju (u · · smislu odnosno, ill)." · ·

42 14.NAVODNICI

138. Navodnici su dvostruki pravopisni znak koji se stavlja na po četku i svršetku onoga što se doslovno navodi ili mu se daje drugi smisao. " " " " 139. Navodnici imaju trojak oblik: " ... , ... ili " ... i » ... «. Sva tri oblika upotrebljavaju se u tiskanom tekstu, a u pisanom prvi i drugi. Kad god se otvore navodnici (kad sc stave sprijeda), treba ih i zat voriti (staviti straga).

140. Navodnici se stavljaju kada se nešto tude navodi doslovno, među navodnike onako kako je izgovoreno ili napisano. Ako je tudi tekst veličine rečenice stavljamo: ili više rečenica, taj tekst navodi se iza dvotačke, koja se stavlja s desne a) nečije riječi; strane rečenice iza koje sc navodi, a navodnici se zatvaraj u poslije pravo b) rijeći sa suprotnim značenjem pisnoga znaka kojim se obilježava kraj rečenice:

Svoj nezavršeni roman Krug M. Selimović počeo je pisati ekavski, da bi u petome poglavljupreš ao na ijekavicu, o čemu je u rukopisu ostavio sljedec_:u biljdku: "Do ovog mjesta mislio sam da radnja bude locirana u Beogradu, zato ličnosti govore ekavski. Ali mi je sve ne.5to smetalo, rečenica je bila tvrda, sve je izgledalo tuđe. Zato sam odlučio da radnju prenesem u Sarajevo, a govor da bude ije kavski. To je zaista moje, mada priznajem da je ekavski ekonomič niji i moderniji. "

U pohode katkad doleprša l odrezana letvica sunca, l lopovski se ušuljakroz prozor. l i zacvrkuta: l "Tu ste, znači? A ja dan l pro trati/a tražeći vas!" l (Dž. Latić, Ja i svi moji prijatelji) (Kad se navodi tuđi pisani tekst /riječ, dio rečenice, rečenica, više kada se navode tuđe rečenica/, ništa ne treba u njemu mijenjati; čak se prepisuju i štamparske riječi, ništa se ne mijenja greške /izuzetno, u tekstovima koji se navode u populamije svrhe, dopuš teno je prilagoditi pravopis i ispraviti slovne greške/. Ako sc, npr., na greš ku želi naročito ukazati, u zagrade se stavlja uzvičnik /ili lat. oznaka sic= tako, izraz čuđenja/. Ako se izostavlja dio tuđega teksta, to mjesto obilje žava se tako što se unutar zagrada stavljaju tri tačke. Ako se mijenja tip slova /u svrhu isticanja, npr./, unutar zagrada stavlja se obavijest o tome /npr.: isticanja moja: podvlačenje našel. Jedino se navodnici unutar nave denoga teksta /navod u navodu/ mijenjaju u polunavodnike.)

141. Ako su u navedeni tekst veličine rečenice umetnute riječi piščeve riječi unutar nave pisca, i lijevi i desni dio tuđega teksta stavljaju se među navodnike, a piš dene rečenice odvajaju se čeve se riječi odvajaju ili zarezima ili crtama(o dvajaju se isključivo crta zarezima ili crtama ma ako je u dijalogu crta umjesto navodnika). Zarezi (ili crte) stavljaju se izvan navodnika. Lijevi dio tuđega teksta počinje velikim početnim slo vom, a piščeve riječi i desni dio navedenoga teksta malim (izuzev ako se te riječi same po sebi ne pišu velikim početnim slovom). Piščeve riječi mo- 43 gu biti i na kraju rečenice. Na kraju navedene upitne rečenice stavlja se upitnik, na kraju uzvi čne uzvičnik, a na kraju navedene izjavne rečenice ne stavlja se tačka:

"A, efendija ", opet će svećenik, "mogu li se izbrojiti dlake na ma garcu? "(... ) "Zašto, hodža, jedeš sa pet prsta? ", upita odmah u ču du on. "Zato što nemam .vest ", odgovori mu hodža. (Nasnldin-ho dža; prir. A. Isaković) dijelovi tuđih rečenica 142. Kad se unutar rečenice navode dijelovi tuđih rečenica, oni po uklopljeni u vlastitu činju malim slovom, a pravopisni znaci kojima se obilježava kraj rečeni rečenicu počinju malim ce stavljaju se iza navodnika unutar kojih je tudi tekst: slovom Ta čno je za nj ih (priručnike, nap. S. H. ) rečeno da "koncentrišu u jednoj knjizi informacije razasute po tisućama svezaka ", i da su to čitave "biblioteke u minijaturi ", "ključeviko ji otvaraju vrata znanja nagomilanog kroz vj ekove ". (M. Šamić, Kako nastaje naučno dj elo) 143. Navodnicima se označavaju pojedine tude riječi, potom nes- tandardni oblici uklopljeni u rečenicu:

(l) Učili su je "da misli ", i onaje mislila, uvjerena da zna kako se to radi. (M. Selimović, Ostrvo) - (2) U bošnjačkim narodnim govo rima često se čuje "to/mač", u kome se obliku ogleda uticaj nj e mačkoga i mađarskoga jezika. 144. Navodnici se upotrebljavaju za označavanje riječi uzetih u drugačijem značenju, neprimjereno upotrijebljenih, sa suprotnim smislom, umjesto tzv., u pretvaranju, ruganju, potom kada se želi istaknuti kako je nešto sumnjivo i sl.:

(J) Svijetu dojadilo paje prozvaše "klepetalom " i ona sepoče pov lačiti u se, kao daje mudra/a. (N. Sarajlić, Te me) - (2) Kao što vid jesmo, "čista " lingvistika sa svoje tri grane pomalo liči na tradicio nalnu gramatiku sa njenom jonetikom, morfologij"om i sintaksom. (M. Riđanović, Jezik i njegova struktura) među navodnike ne 145. Navodnicima se ne obilježavaju poznate tude riječi (općepoz- stavljaju se općepoznate nate poslovice, izreke i sl.): izreke (l) Za upotrebu stranih rij"eči mogla bi se postaviti kao princip ona stara latinska izreka: Uti, non abuti! (M. Šamić, Kako nastaje na učno dj elo) - (2) U bogataša su i volovi pametni, kaže narodna pos

lovica. - (3) Nij"ebez osnova narod rekao: Ko se mlad oženi i rano ruča ne kaje se. 146. Medu navodnicima treba pisati skraćena imena ustanova i sl. koja su, zapravo, preuzeta vlastita imena (osobna, zemljopisna i dr.), oso bito ako se bez nj ih (navodnika) ne bi moglo prepoznati novo značenje: 44 Odsjeli su u "Tuzli " (hotelu).

147. Navodnicima se mogu označavati naslovi knjiga, časopisa i dr., kao i uža imena ustanova, društava: 1923. (l) Ahmet Hromadžić (rođen u selu Bj e/aj kraj Bosanskoga navodnicima se mogu Petrovca), najveći pripovjedač hoJnjačke dj ečije književnosti, pok označavati: retač i urednik dj ečij'ebiblioteke "Lastavica ", napisao je, pored os a) naslovi knjiga; taloga, i sljedeća dj ela: "Patuljak vam priča ", "Patuljak iz Zabo b) imena proizvoda; ravljeneZe mlje ", "Okamenjeni vukovi ", "Zlatorun ", "Zelengor ", e) uža imena unutar širih "Bistri potoci ", "Bij'eli slavuj ", "Dječak jaše konja ", "Bij' eli cvijet ", "Labudova poljana ". - (2) U "Opisu mostarskog mosta od Medžazij'e " luk Staroga mosta upoređen je sa svodom vas ione.

Takoder se navodnicima mogu označavati zaštićena imena različi tih proizvoda: "Marlboro " l Marlboro, "Gillete " l Gillete itd. 148. Ukoliko se želi naglasiti zvanični naziv pojmova koji imaj u ši re i uže ime, medu navodnicima se piše uže ime: Osnovna škola "Alij'a Na metak ", Građevinsko preduzeće "Vranica ".

149. Medu navodnike se ne stavljaju naročito označeni (vrstom pis ma i sl.) naslovi i nazivi: navodnicima se ne obilježavaju naročito (l) Najljepše što je napisano u prozi u alhamij'ado književnosti jest istaknuti naslovi i nazivi Molitva Muhameda Hevaij'e Uskufzj e. (M. Huković, Muhamed He vai u horizontima alhamijado književnosti) - (2) Zbirku l O l sevda linka objavio je dr. M. Maglaj/ić u Izdavačkom knjižarskom predu zeću Prva književna komuna iz Mostara 1978. godine.

150. Medu navodnike se ne stavljaju složene skraćenice u kojih su sva slova velika: UNICEF (a ne "UNICEF"), NAMA (a ne "NAMA").

151. Dvostruke navodnike u rečenici treba izbjegavati. Za označa vanje navoda u navodu služe polunavodnici. (Ukoliko se, pak, u navedenome tekstu nalazi navod, a ne žele se navodnici zamijeniti polunavodnicima /kako bi se tekst prenio i bez te iz mj ene/, treba upotrijebiti za navedeni tekst jedan oblik, a za navod u nave denome tekstu drugi oblik navodnika.)

. �eđtl: navodnike stavljamo nečije tačn

Ako s�: navodi .cijela. rečenica,; zamoi·di() navodnlij: stavlja js_e iza, ostaJ ih ·intefP_Unk�ijsklh.. : zo�ov� (upitnika,,�i�nlka, tačke):Niii �e.imutac rečeolce navodi dio tuđe �čeJiice,završni

; dio vl s sp o n � un� i s n v � navodnika sta j� � i re�: ��fi·l t � f i ��, Z �k� L.. : -*��, .. :>:_· . · .. . ,.. . :Navotf u navodu obilježava se polunav_odni�lma ..> . :'·�.�::·J:: ;·;: � , _ _ .,. . ' . ' . . • • ' '''-"" '" . . ., ·-� .. . -,..,_ . . -.('...... _ , .,., '>� '"�" ' - �- ' '" 45 ZADACI I VJEŽBE 15. Stavi odgovarajuće pravopisne znake! Upisala se u Gimnaziju Meša Selimović u Tuzli 1998-99. godine. Bože, kako je dobra, govorio je oduševljeno, kako je vesela, kako je zadovoljna! Kulenovićevu Ponornicu pročitala sam dvaput, rekla mi je prijateljica. Rekao je: U Opisu mostarskog mosta od Medžazije luk Staroga mosta upoređen je sa svodom vasione.

15. PISANJE RIJEČI STRANOGA PORIJEKLA riječi stranoga porijekla 152. Slavenska rj ečnička osnovica bosanskoga jezika obogaćena je upotrebljavamo ukoliko od najstarijih vremena do danas (zahvaljujući raznim kulturnimi civiliza nemamo dobrih zamjena cijskim susretima) brojnim orijentalizama, grccizmima, romanizmima, u bosanskome jeziku germanizmima, dakle riječima različitoga porijekla. Među riječima stranoga porijekla imamo: a) posuđenice koje su se prilagodile našem jeziku, tako da ih i ne osjećamo kao tude; najčešće ih ne možemo zamijeniti drugima: azimut, ba zen, boja, breskva, car, čak, čarapa, džemper, hartija, kaput, košulja, liva da, limun, majmun, majstor, miris, papir. pojam, Jah, tanjir, vagon ... i b) one riječi koje se još nisu dovoljno prilagodile našem jeziku i pravopisu, te se utvrđuju dodatna pravila za nj ihovo prilagođavanje.

153. Općenito vrijedi da se vlastita imena iz drugih jezika, kad se latiničkim pismom vlastita pišu latinicom, prenose ili izvorno, tj . onako kako se pišu u jeziku iz koga imena iz drugih jezika potječu (ukoliko potječu iz jezika koji se ne služe latinicom, takva imena prenose se izvorno ili fonetski; podliježu transliteraciji, tj . prenošenju iz drugih grafičkihsustava u latini ostale riječi pišu čko pismo bosanskoga jezika), ili fonetski ; s druge strane, našim ćiriličkim se fonetski pismom vlastita imena iz drugih jezika pišu se isključivo.fonetski. Za riječi stranoga porijekla koje nisu vlastita imena (opće imenice, pridjevi, prilozi i dr.) načelno vrijedi da se pišu fo netski, tj . onako kako se izgovaraju.

154. Mnoge riječi stranoga porijekla nisu neposredno došle iz iz vornogajezika, nego su u naš jezik prispjele preko jezika posrednika; to je često ostavilo traga na njihovom glasovnom obliku. Tako su, npr., brojne grčke i latinske riječi primljene preko talijanskog, francuskog, njemačkog i engleskog; mnoge arapske i perzijske riječi preko turskog jezika. Otuda, npr., u bosanskome jeziku riječi tegla i cigla (obje od lat. te gula; druga uz njemačko posredovanje), ili trojni značenjski različiti obli ci kao studij, studija, studio. Ili, prema izvornomizgovoru imamo Mađar, Mađar i Madžar Mađarska, mađarski (: Magyar), a pod uticajem izgovora u turskome jezi ku pišemo i: Madžar, Madžarska, madžarski. Pod uticajem njemačkoga iz sport -)ller( govora primili smo riječi kao špalir, štampa, a pod uticajem engleskoga iz govora imamo: sport, sportaš, a tako i: deterdžent, džudo. Prema francus kome izgovoru imamo lik aktuelan (< lat. actualis, prema kom stoji lik ak- 46 tualan); francuski uticaj ogleda se i u liku ofanziva (fr. offensive), iako bi se prema izvornome latinskom glagolu of fendere očekivalo ofenziva. Ra nije primljene strane riječi na -on imaju -un: sapun, kordun, limun, špijun; u riječi stranoga porijekla primljenih u novije vrijeme -on ostaje: fe ljton, kupon, vagon. Dalje, brojne hebrej ske i aramejske riječi prispjele su, posredstvom grčkog i latinskog, u bosanski jezik (a tako i u ostale evropske jezike): Ab raham, Adam, aleluja, Babilon, Bal, baraba, eden, Emanuel, Gabrijel, Babilon - YaviiGii Gog, Golijat, lsus, Jišmael, Jahve l Jehova, Jona, Josip, kanon, Lazar, Ma rija, Ma tija, Mesija, Mihailo, Mojsije, Pavao l Pavle, satana l sotona, Stje pan, subota, To maš itd. Većina navedenih imena i riječi prispjela je u bosanski jezik preko grčkih i latinskih prijevoda Božijih poslanica poznatih pod zajedničkim imenom Biblija. U bosanskome jeziku daje se prednost onim oblicima tih Hava (Eva) imena koje nalazimo u Kur'anu, posljednjoj Božijoj objavi: Adem (Adam), Isa (Isus) Davud (David), Džalut (Golijat), Džibril (Gabrijel), Ej uh (Job), Habi/ Sulejman (Solomon) (Abel), Harun (Aron), Hava (Eva), Ibrahim (Abraham), Ismail (Jišmael), lshak (Isak), Isa (Isus), !I jas (Elijas l Ilija), Jakuh (Jakob), Jahja (Ivan l Jovan), Jedžudž (Gog), Jehuda (Juda), Junus (Jona), Jusuf(Josip l Jozef), Kabi/ (Kain), Lut (Lot), Medžudž (Magog), Merjem (Marija), Mesih (Me sija), Mikail (Mihael l Mikael), Musa (Mojsije), Nuh (Noa l Noe), Sulej man (Solomon), Te vrat (Tora), Zekerija (Zaharije) itd.

155. Riječi iz arapskog, perzijskog i turskog jezika najbroj nije su posuđenice u bosanskome jeziku (pobro jnosti slijede ih roman izmi, potom german izmi), a najviše ih je u naš jezik prispjelo posredstvom turskoga je zika. Mnoge od njih doživjele su glasovno, obličko i tvorbeno prilagođa vanje zakonitostima jezika primaoca. Neke od tih promjena očite su i iz sljedećih primjera (unutar zagrada navodimo izvorneoblike): feredža (: fe race; ale); mosur (: masura; alo); samar (: semer; e/a); berićet (: bcreket; e/i); kadar (: kadir; i/a); devar (: devir; i/a); đerdan (: gerdan; g/d); ćebe (:

kebe; kJć);fitilj(: fiti!;l/lj ); tiganj ( : tigan; n/nj); bedem (: beden; n/m); su fa ra (: supara; p/f);zanat (: sanat; s/z); hajduk (: haydut; tik);nal et (: hinet; metateza); ahmedija (: ahmediye; e/a); delija (: deli; -0: -j a). 156. Međunarodni muzički termini u stručnoj literaturi zadržavaju muzićki termini izvorno: izvorni oblik: allegro (alegro), intermezzo (intermeco), solfegio (solfedo), allegro soprano (sopran), staccato (stakato), tenore (tenor). U međunarodnome općenju može se pisati: fa x (mj. fa ks), telefa x, telex. Takoder na automobilima najčešće stoji međunarodno prihvaćena oznaka taxi (mj. ponašene oznake taksi). Iz posebnih razloga autor može neke riječi ili izraze pisati u izvor nome obliku, čime jače ističe njihovo porijeklo: grand-prix (gran pri), lady (ledi), leader (lider), miss(mis), musical(m juzikl), restaurant (restoran), roi lette (toaleta), vis-a-vis (vizavi). U ovome, medutim, ne valja pretjerivati. 47 a) Pisanje riječi iz grčkoga i latinskog jezika

157. Grčki dvoglasnik ai i latinski ae prenose se kao e: pedagog (grč. paidagogos, lat. pacdagogus), Ezop (grč. Aisopos). 158. Grčki i latinski dvoglasnici au, eu u naš jezik prenose se dvojako:

august, Zeus a) najčešće ostaju samoglasnici a + u, e + u: august, August, auto Europa (mitsko lice) nomija, autoritet, inauguracija, kaucija, laureat, Klaudije; eufemizam, ne Evropa (zem.) utralan, pseudo, pneumonija, Europa (mitsko lice), Zeus;

b) u pojedinim riječima imamo v umjesto u: Kavkaz (: grč. Kauka sos); Evropa (kontinent), evropeizam, evnuh; tako i lovor.

159. Suglasnik b ostaje nepromijenjen u nekim riječima grčkoga porijekla (ili u riječima preuzetim posredstvom grčkog): barbarizam. bibli barbarizam, Bizant oteka, labirint, simbol; Babilon, Bizant, Te ba. orijent � 160. Izmedu samoglasnika i, na prvom, i a, e, u, na drugome mj es tu, domeće se suglasnik}: dijalektika (grč. dialektike), orijent (lat. oriens), hemija -� trijumf(lat. triumphus). hirurgija -)utiija 161. Umjesto grč. i lat. ph piše sef filozof; umjesto th - t: Ta lija; umjesto grč. ili lat. ch imamo h u riječima: arhiv, dijahronija, haos, hemi hronika -�a ja, hirurgij'a, h/or, hor, hronika, hronologija, hrizantema, melanholij'a, teh nika, a k u: cikorija, karakter, kamilica, kolera, karta, kameleon. okean -� 162. Prema latinskom h imamo h u: historij'a; Homer, Hektor. 163. Prema grč. ispred obično imamo Kipar k i, e, y e (centar, cista, cik � lus), ali u pojedinim riječima ostaje k: kentaur, okean; Kipar. Kiklop. filozofija -�ija 164. Prema suglasniku s izmedu dvaju samoglasnika imamo z u ri ječima grčkoga i latinskoga porijekla: filozof.filozo fij a, hereza, kriza, pa hereza )rti uza, prozodija; Cezar, Sizif, ali očuvano s ostaje u imenu Hesiod. Perzija -�a 165. Umjesto suglasnika s iza l, n, r a ispred samoglasnika u poje dinim riječima imamo z: emulzij'a, recenzij'a, verzij'a; Perzej, Perzija; u tak kosmos i kozmos voj kombinaciji suglasnik s često ostaje i neizmijenjen: fa lsifikat, arsen, demokracija i demokratija persona. 166. Suglasnički skup sm na početku riječi ostaje neizmijenjen: smaragd, a u sredini riječi može dati zm: kosmos l kozmos. 167. Pored -ti- imamo i -ci- u grčkim imenicama na -tia i u svim ri ječima latinskoga porijekla: aristokracij'al aristokratij'a, demokracija l de mokratij'a, tehnokracija l tehnokratija (ali je samo: tradicij'a, Horacije). Inače grčko -ti- ostaje nepromijenjeno: hrestomatij'a, peripetija; Beotija. 48 168. Grčke i latinske imenice s nastavcima -os, -on, -es, -us, -um u bosanski jezik prenose se bez tih nastavaka: Homer, organ, Aristotel, Pia Homer - � ut, pasiv. Medutim, brojni su latinizmi sačuvali -um: album, fo rum, ko/ose um, minimum, impresum, referendum. Imenice na -ium prenose se s analoškim nastavkom -ij: aluminij, aluminij - �m barij, auditorij, akvarij, delirij, kriterij, magisterij, medij, milenij, prezidij, sanatorij, simpoz(j. krilerij -�m 169. Ako se poslije gubljenja grčkih i latinskih nastavaka na kraju riječi nade suglasnički skup, često se izmedu dvaju suglasnika umeće ne postojano a; samo je: arhaizam, heroizam, organizam, ritam; Aleksandar, Egipat, Kipar. Suglasnički skup -kt u pojedinim riječima (uglavnom terminima) može, ali ne mora biti razbijen nepostojanim a, te su naporedni oblici: dija/ekat l dijalekt, objekat l objekt, perfekat l perfekt, subjekat l subjekt. perfekat i perfekt Tako i suglasnički skup -nt u akcenat l akcent. Suglasnički skupovi ostaju u mnogim riječima: indeks, doktorand, subjekat i subjekt kobalt, Olimp, diftong, asistent, dokument, prezent, talent, kolaps, recept, talent - ! apsurd, revers, jogurt. � Većina ovih imenica u genitivu množine ima nepostojano a: subjekt l subjekat - subjekata, patent -patenata i sl. Izuzetak predstavljaju imenice koje se završavaju suglasničkom skupinom u kojoj je jedan od suglasnika s: indeks - indeksa, obelisk - obe liska, sufiks - sufiks a te imenice kao: apsurd - apsurda, diftong - diftonga.

170. Imenice na -ist i -t mogu dobiti vokal a na kraju: kapitalist l kapitalist i kapitalista kapitalista, telegrafist l telegtafista, arhitekt l arhitekta, asket l asketa, di plomat l diplomata, estet l esteta. arhitekt i arhitekta 171. Imenice grčkoga porijekla na -ma l -matos (s. r.) u bosanskome teorema -� jeziku ženskoga su roda: shema, poema, panorama, paradigma, teorema, ili muškoga: dijagram, problem, program; tako i: aksiom, sistem. sistem -�a Oba roda ima imenica reum (m. r.) l reuma (ž. r.) 172. Preovladavaju oblici sa samoglasnikom a umjesto izvornoge magistar - �r u riječima latinskoga porijekla: arbitar,fratar, magistar, ministar i sl., ali filtar filter izvornoe ostaje u: filter(uz: filtar),Jup iter. i b) Pisanje imena iz jezika koji se služe latinicom

173. Vlastita imena iz jezika koji se služe latinicom mogu se u bo sanski jezik prenositi u latinicu i ćirilicu. Ako se prenose u latinicu, pišu se ilijonetski ili izvorno; ako se prenose u ćirilicu, pišu se fo netski (tj. onako kako se izgovaraju i u skladu s odgovarajućim transliteracijskim i trans kripcijskim pravilima). 49 u stručnim knjigama i u 174. Ako je ime manje poznato, pri prvome navođenju (u srednjo štampi iza izvornog oblika školskim i visokoškolskim udžbenicima, pa i u štampi, te u znanstvenim i fonetski lik dj elima i dr.) uz izvorni lik unutar zagrada treba navesti i fo netski. Kad se u udžbenicima i priručnicima namijenjenim osnovnome obrazovanju vlastita imena iz jezika koji se koriste latinicom pišu fonetski, uz prvo navođenje tih imena u zagradama potrebno je dati i izvorni lik (u nominativu). Tako će se postepeno stvarati uvjeti za širu primjenu načela da se ta imena pišu onako kako se pišu u jezicima iz kojih dolaze.

175. Opće je načelo da se vlastita imena iz drugih jezika i onda kada se pišu izvorno pri promjeni po padežima i pri tvorbi prisvojnih pridjeva prilagođavaju obrascima bosanskoga jezika. Ovo znači da se izvorno pisa nje u cijelosti odnosi samo na nominativni lik. zemljopisna imena u 176. Zemljopisna imena (imena kontinenata, zemalja, otoka, polu otprije prihvaćenom otoka, gradova i sl.) treba da ostanu u obliku u kome su otprije prihvaćena, obliku: Evropa, Rumunija, tj . ne treba ih podvrgavati drugom načinu prenošenja, odnosno transkribira Španija, Pariz, Rim, nj a: Evropa, Australija, Češka, Italija, Liban, SaudijskaAr abija, Rumunija, Skoplje Španija, Grenland, Himalaja, Kavkaz, Beč, Dorćol, Kairo, Kartum, Mos kva, Pariz, Peking, Prag, Rim, Skoplje, To kio, Ve necija (i Mleci), ieneva.

177. Imena koja završavaj u na nenaglašeno -a ili -o mijenjaju se kao i naša imena s tim završecima. Na isti način kao i od naših imena tvore se od tih stranih imena prisvojni pridjevi na -ovl-ev i -in:

Spinoza, gen. Spinoza a) Sp inoza, gen. Spinoze, prid. Sp inozin; Gioconda, Gioconde, Gio condin; Gina Lollobrigida, Gine Lollobrigide, Ginin;

b) Borneo, Bornea; Chicago, Chicaga; Nicola, Nicole; Ta sso, Ta s sa, Ta ssov.

Hugo, gen. Hugoa 178. Imena u kojima je -o naglašeno zadržavaju -o u cijeloj promje ni i u tvorbi pridjeva: Hugo, gen. Hugoa, dat./lok. Hugou; Rousseau, Rous seaua, Rousseauov.

Tokio, gen. To kija 179. Samoglasnički skupovi ia i ie razbijaju se u promjeni (kao i u Sofia, gen. Sofije našim riječima) umetnutim -j-; tako prema nom. To kio, Columbia u gen. pišemo To kija, Co/umbije. Takoder pišemo j u deklinaciji ženskih imena na -ia: Sofia Loren, Softje Loren, prid. Sofijin. Ukoliko je i u takvim imenima samo pravopisni znak kojim se obi lježava izgovor prethodnoga suglasnika, ne umeće se j: Boccaccio, Boc caccia.

180. U promjeni romanskih osobnih imena na -ea i -co, a tako i u Petrarca, gen. Petrarke prisvojnim pridjevima izvedenim od nj ih, zadržava se izvorni izgovor i piše se k umjesto e: Petrarca, gen. Petrarke, prid. Petrarkin; Capablanca, Capablanke; To sca, To ske, To skin; Te odoresco, Te odoreska, Te odoreskov. 50 181. Ženska imena na o mijenjaju se kao i ona na a: Sapfo, gen. Sapfe , prid. Sap.fin; Klio, Klije, K/ijin. 182. U promjeni muških imena koja završavaj u na muklo -e (-e koje Moliere, gen. Molierea se ne čita), kao i u prisvojnim pridjevima tvorenim od nj ih, piše se to -e: Moliere, gen. Molierea, prid. Moliereov; Shakespeare, Shakespearea, Sha kespeareov. Samoglasnik -e piše sc i onda kada predstavlja samo pravopisni znak: Cambridge, Cambridgea; Laplace, Laplacea, Laplaceov.

183. Francuska imena ženskoga roda koja završavaju na muklo -e ne zadržavaju to -e u promjeni i tvorbi pridjeva; ta se imena mijenjaju i tvore prisvojne pridjeve kao da u nominativu imaj u -a: Champagne, gen. Champagne, dat./lok. Champagni; Jacqueline, gen. Jacqueline, Jacque/inin. Tako se pišu i nj emačka ženska imena na -e: Mathilde, Mathilde, Ma thildin. Kao ponašcna, takva imena u nominativu završavaju na -a: Šampa nj a, Šampanje.

184. U vlastitih imena koja završavaju na -i, -y (u vrijednosti i) ili (u engleskom) na -ee umeće se između osnove i nastavka -j-: Petoji, gen. Pe Vigny, gen. Vignyja tafija, prid. Petojijev; Vigny, Vignyja, Vignyjev; Attlee, Attleeja, Attleejev. Ako -y služi kao pravopisni znak ili ako se -i, -y čitaju kao j, ne do meće se novo -j-: Ka/ay, Kalaya, Kalayev. Kalay, gen. Kalaya 185. Ostala vlastita imena dobijaju padežni ili pridjevski nastavak na oblik nominativa: Chile, gen. Chi/ea; Dante, gen. Dantea, prid. Dante Camus, gen. Camusa ov; Camus, Camusa, Camusov; Diderot, Diderota, Diderotov; Dumas, Du masa, Dumasov; Petrescu, Petrescua, Petrescuov; Rousseau, Rousseaua, Rousseauov; Liverpool, Liverpoola; Marx, Marxa, Marxov; Swift, Swifta, Swiftov; Jo hn, Johna, Johnov; Suppe, Suppea, Suppeov.

186. Ženska imena na nulti morfem (koja završavaju na suglasnik) Ingrid, gen. dvojak: ili ostaju nepromijenjena ili se mijenjaju kao da završavaju na -a: Ingrid i lngride Carmen, gen. Carmen l Carmene, dat./lok. Carmen l Cw·meni, prid. Carmenin; Ingrid, Ingrid l lngride, Ingrid l lngridi, lngridin; Nives, Nives l Nivese, Nivesin.

187. Ako se uz muško ime upotrijebi i prezime, redovno se mijenja mijenjaju se po padežima ju i jedno i drugo: William Shakespeare, gen. Williama Shakespearea; Adam i ime i prezime Mickiewicz, Adama Mickiewicza; Antonin Dwofak, Antonina Dwofaka; Jo hann Wo lfgang Goethe, Johanna Wo lgangaf Goethea.

188. Ako muška imena završavaju na nenaglašeno -e (koje se čita) a potječu iz slavenskih jezika, mogu pripasti jednom od sljedeća tri dekli nacijska tipa: a) Petre Pr/ička, gen. Petra Pr/ička; b) Goce Delčev, Goce De/čeva; e) To ne Seliškar, Ta neta Seliškara. 51 189. Ako su dva člana imena povezana crticom, mijenja se samo drugi član: Jean-Paul Sartre, gen. Jean-Paula Sartrea. odredbeni dijelovi 190. Odredbeni dijelovi uz imena iz jezika koji sc koriste latinicom nepromijenjeni ostaju nepromijenjeni: a) uz prezimena: Leonardo da Vinci,gen. Leonarda da Vincija; Ar detia Della Bella, Ardelija Della Belle; Ludwig van Beethoven, Ludwiga van Beethovena; b) tako i razne oznake uz osobna imena: Ben Hur, gen. Ben Hura; Don Juan, gen. Don Juana Don Juan, Don Juana; mister Donald, mister Donalda; ledi Lollobrigida, ledi Lollobrigide; e) u zemljopisnim imenima (riječi kao bad, sao, saint, san, sankt, New York, gen. New neu, new, rio, port, mont i dr.): San Marino, iz San Marina; Neu U/m , iz Yorka Neu VIma; New Yo rk, u New Yo rku; Rio de Janeiro, u Rio de Janeiru. 191. promjenljive odredbe: Pojedine su imeničke oznake uzimena toliko osamostaljene da lord, gen. lorda, instr. s se mijenjaju: lord Byron, s lordom Byronom; sinjorina Pavo/ini, sa sinjo lordom rinom Pavo/ini; pa i: mister Donald, s misterom Dona/dom. Ostaju nepromijenjena ženska imena s odredbom koja završava na suglasnik ili na samoglasnik osim na -a: mis Butt/er, od mis Butt/er; ledi Bergman, od ledi Bergman.

192. U složenih stranih naziva mijenja se samo posljednji član: s Mount Mac Kinleya (nom. Mount Mac Kinley); u British Museumu (Bri tish Museum), ili svi članovi ostaju nepromijenjeni: iz Puerta del So l (Pu crta del Sol), u Neue Freie Presse (Neue Freie Presse).

imena stanovnika fonet 193. Imena stanovnika izvedena od stranih imena naseljenih mj es ski: ta pišu se fo netski: Bohumljanin (: Bochum), Dablinac (: Dublin), Glaz Bohumljanin (: Bochum) gov/janin (: Glasgow), Seviljanka (: Sevilla).

pridjevi na -ski fonetski: 194. Pridj evi na -ski izvedeni od osobnih imena iz drugih jezika pi štokholmski (:Stockholm) šu se malim slovom i fo netski: .�ekspirski (: Shakespeare), lajpciški (: Leip zig), nj ujodki (: New York), minhenski (: Miinchen), štokholmski (: Stock holm).

pridjevi i opće imenice 195. Pridjevi kojima se izriču svojstva i osobine kakve imaju nosio fonetski: bodlerovski, ci tih imena pišu se takoder fo netski: bodlerovski stih (: Baudelaire). marksist, fulbrajtovac Tako se pišu i opće imenice tipa: čegevarist (: Che Guevara), mark sovac, marksist, marksizam (: Marx),fulbrajtovac ( : Fulbright).

e) Pisanje imena iz jezika koji se služe ćirilicom

196. Vlastita imena koja potječu iz slavenskih jezika s ćiriličkim pismom takoder treba pisati izvorno. l ovdje vrijede opća pravila kao i za pisanje i promjenu imena iz jezika s latin ički m alfabeti ma. 52 Pri transliteraciji ćiriličkih pisama u naše latiničko vrijedi načelo da se slova onih glasova koji su isti kao i u bosanskome jeziku prenose lati ničkim slovima za te glasove, dok se za ostala ćirilička slova u stručnoj li teraturi propisuju posebna pravila.

197. Tako se rusko pismo transliterira u bošnjačku latinicu na slje deći način:

a -+a, fi -+ b, 11 -+ v, r -+g, 11 -+ d, e -+ e, e -+ e, JK -+ž, 3 -+ z, 11 -+ i, i-i -+ j, K -+ k, .11 -+l, M-+m, ll -+ n, o --. o, 11 --.p, p--.r, e-+s, T--.t, y -t u,

Transkripcija izgleda ovako: e (na početku riječi i iza vokala) --.je ruska imena u latinici: (ER,l0KI1M ' E.rmr.eeR -+ Jevdokim, Jelisejev); e -t jo ( -+ 0 (06 'biiUI111 --. Objavin), bl -+i(K pbiM -+ Krim), 1> -+0 (Acrpa:xa111> -+Astrahan; Oo h--.Ob), 3-+e (3A3CIIWTCHI� -+ Ejzen štejn), KJ --.ju ( Kkynon --. Jusupov), ll --.ja (HacTH --. Nastja).

Nastavak -1111 (-ij) -+-i (JlKy61111CKI1A, transl.: Jakubinskij, transkr.: Jakubinski), a nastavak -an (-aja) --.-a ( llocroenr.Kall --. Dostojevska).

198. Bugarska ćirilica transliterira se kao i ruska, s tim što se bugar bugarsko u< kao ši: sko 111 prenosi kao št (CR11UIOB, transl. i transkr.: Svištov). Svišlov

199. Tako se prenose i makedonska slova, s tim što se r transliteri makedonsko r kao đ: ra kao g, a transkribira kao (!"yp411•1,tra nsl.: Gurčin, transkr.: Đurčin); đ K Đurčin; K kao ć: ćurćijev sc transliterira kao k, a transkribira kao ć (Kyp411CR, transl.: Kurčijev, transkr.: Ćurčijev); dok se e transliterira kao dz, a transkribira kao z (C11n rapon, transl.: Dzivgarov, transkr.: Zivgarov). i ispred i i e nepromi Makedonska slova (' i K ispred samoglasnika i i e pišu se kao g i k 1· � jenjeni: Sagin, Kiro (kao i u makedonskom: r. K): Sagin (mak. Car1111 ), Kiro (mak. K11po). d) Pisanje imena iz jezika koji se služe drugim pismima

200. Riječi koje nisu vlastita imena a porijeklom su iz jezika koji se služe drugim pismima pišu se fonetski. Imena iz jezika koji se služe drugim pismima dolaze u bosanski jezik najčešće posredno, i to preko transliteracijsko-transkripcijskih sis tema pojedinih svjetskih jezika. Kako su složene probleme transliteracije i transkripcije lingvisti po jedinih naroda rj ešavali na razne načine, u duhu svojih jezika, razumljivo je da i u našem jeziku i drugdje vlada veliko šarenilo u pisanju imena iz je zika koj i se ne služe latinicom ili ćirilicom. Tako, npr., Englezi imaju ba- 53 rem pet usvojenih transkripcija kineskoga jezika, Francuzi takoder nekoli ko, Nijemci svoju, Rusi svoju. U nastojanj u da izbjegnu neujednačenosti prouzrokovane mnoštvom neodgovarajućih transliteracija i transkripcija te doprinesu boljem razumijevanju svoga jezika i kulture, Kinezi su se 1979. obratili svim narodima svijeta, pozvavši ih da se pridržavaju nj ihove stan dardne pinyin-transliteracije prilikom prenošenja riječi iz kineskoga jezika. Prema pinyin-transliteracij'i piše sc, npr.: Mao Zedong (ime političara), Lu Xun (ime pisca), Deng Xiaoping (ime političara), Ta iwan (ime provincije). dvojaki oblici: Mao U domaćoj javnoj upotrebi (u novinama, na televiziji, u školama, u Zedong i Mao Ce Tung popularnoj literaturi) ovakva imena mogu se pisati onako kako su već us vojena (npr. Hsinhua, Mao Ce Tu ng, gen. Mao Ce Tu nga, prid. Mao Ce Tu ngov; tako je i s burmanskim, vijetnamskim i drugim imenima: U Ta n t, gen. U Ta nta, prid. U Ta ntov), ali valja stvarati uvjete za prelazak na pisa nje prema službenoj transkripciji naroda iz koga potječu. Opće načelo koga se valja držati u pisanju imena iz jezika koji se ne služe ni latinicom ni ćirilicom glasi: takva se imena pišu onako kako se pišu u službenoj latiničkoj transkripciji naroda iz kojeg potječu. Ovo nače lo vrijedi u međunarodnom dopisivanju, u diplomaciji, na zemljopisnim kartama te u znanstvenoj literaturi i sl. imena iz arapskog pišu se 201. Imena iz arapskoga jezika u domaćoj javnoj upotrebi pišu se polusloženički: na način već uobičajen u bosanskome jeziku. (O tome up. i t. 298.) Ebu-leheb, gen. Dvočlana imena arapskoga porijekla pišu se polusloženički: Ebu Ebu-Leheba -Leheb, gen. Ebu-Leheha; Ebu-Ubejda, gen. Ehu-Ubejde. Odredeni član uz takva imena piše se zajedno s prvim dijelom ime određeni član uz prvi dio na, a drugi dio imena vezuje se crticom. Kao i u ostalih polusloženica, prvi imena: Abdui-Muttalib, gen. dio ne dobija obličke nastavke: Abdui-Muttalib (gen. Abdui-Muttaliba), Abdui-Muttaliba Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), Zul-Karnejn (gen. Zul-Karnejna). Ukoliko se odredeni član upotrijebi samo uz prezime, odnosno jed nočlano ime (kako na početku tako i unutar rečenice), piše se velikim po četnim slovom i uz imc vezuje crticom: El-Arebi (gen. EI-Arehija), Et-Ta beri (gen. Et- Taberija). Ukoliko između dvaju članova u imena arapskoga porijekla dolazi skraćenica h. (: bin t, ibn - u značenju: kći, sin), oba su člana promjenljiva: Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa), Ali b. Ebi-Talib (gen. Alija b. Ebi- Ta liba). Ako se ibn, bint ne skraćuje, na početku se imena piše polusloženi čki: lbn-Kesir (gen. Ibn-Kesira), a unutar imena odvojeno: Ali ibn Ehi-Ta lih (gen. Alija ibn Ebi-Taliba). Ukoliko se ovakva imena prevode, ne piše se zarez ispred sin, kći: Muhammad ibn Musa (=Muhamed sin Muse).

202. Pojedine islamske termine, iz naročitih razloga, potrebno je pisati tako da se može što lakše prepoznati nj ihov izvornili k. Otuda se u nj ima, kao i u arapskim imenima (osobito u stručnim djelima), susreću i

znakovi kao: hemze ( ' ), aj n ('), !ahija! waw (w) i sl. 54 Grleni pol uglas koji se naziva hemzetom piše se kao apostrof (po dignuti zarez). Hemze (') imamo, npr., u sljedećim riječima: kira'et, Kur'an -� Kur'an, m1i'min i sl. Oštri grleni poluglas reda a naziva sc aj n i piše sc kao obrnuti po dignuti zarez ('). Ajn imamo, npr., u sljedećim riječima: džema 'at, mu 'dži za, ni 'met, ruku ', .\:a 'han, zu l-ka 'de. Labijal waw označava se kao w. Imamo ga, npr., u riječima: lewha, mewlud, sewab, tewba, tewhid. Izvan stručnih dj ela većina ovakvih riječi piše se bez posebnih zna bez posebnih znakova: kova: kirael, mumin, džemat, mudžiza, nimet, ruku (gen. rukua), .i:ahan, ruku, levha, tevhid zul-kade, /evha, mevlud, sevab l sevap, tevba, tevhid.

U bosanskome jeziku mnogo je riječi neslavenskoga porijekla. Među timriječima najbrojniji su orijentalizmi (riječi iz turskoga, arapskog l perzijskog jezika), potom romanizmi, germaniz mi, grecizmi i dr. Neke od tih riječi teško je razlikovatiod domaćih; prilagodile su se bosan skome jeziku i često se ne mogu zamijeniti drugimriječima. Riječi koje se nisu dovoljno prila godile upotrebljavamo ukoliko za njih nema prave zamjene u našem jeziku. Vlastita imena iz živih jezika koji se služe latinicom u bosanski se jezik mogu prenositi u lati nicu i ćirilicu. U latinicu se prenose ili izvornoili fonetski, a u ćirilicu isključivo fonetski. Riječi koje nisu vlastita imena pišu se u bosanskome jeziku onako kako se izgovaraju, tj. fonetski. Vlasma imena iz jezika koji se ne služe latinicom pišu se prema odgovarajućim transliteracij skim i transkripcijskim pravilima.

ZADACI I VJEŽBE 16. Napiši fonetski: Barcelona, Boccaccio, Hugo, Camus, Rousseau, Beethoven; Chica go, Cambridge, Stockholm, Manchester United. 17. Napiši oblik genitiva od ovih imena: EI-Arebi, Carmen (ž. r.), To ne Seliškar, Leonardo da Vinci, Jean-Paul Sartre, William Shakespeare, Johann Wolfgang Goethe; Tokio, New York, Columbia. 18. Podvuci nepravilno napisane oblike: arhitekt, objekat, subjekt, kiraet, tevhid, allegro; Kavkaz, Vavilon, Persija, Španija, Švicarska, Kipar, Skoplje; Aristotel, Gogolj, Džibril, Ibn Kesir, Ali ibn Ebi-Talib.

16. PISMO

203. U bosanskome jeziku danas se koriste dva pisma: latinica i bosanski jezik ima dva ćirilica. pisma: latinicu i ćirilicu

204. Redoslijed latiničkih slova naziva se abeceda (prema nazivu početna tri i šestoga slova: a, b, e, d), a ćiriličkih azbuka (po nazivu prvih dvaju slova glagoljice i stare ćirilice: az, buki). I latinička i ćirilička slova mogu biti mala i velika, pisana i tiskana.

205. Latinička slova imaju sljedeći redoslijed: 55 , _/- /td ;J (,-> c;r. • v.·- 0 .d�/? r,;;., . _" (/i; r/• z 'C 1 :7# . v_7 . 1 -:rr a. D. r•.:AJ, rT), co. c r:;, tr:.Z /. rT.! ::L/.!. rr :.Z/. 1'(?. · -/. f' · Y, /1 , /V. 1 .7./ .·J � /� .rv.

/1 · ' l'."f/ V fil, #l n,/Jr, · JI' /,';· ' -"' il> y .J ,-;1 JTtl ,:.J; l' -��·.! :-<-q, . 6 •.D , f"./j!, f/& , 'o/·IJ/, 1' (/. /1 ·7: /'./{;,J", · J. • .7. tO, 7. ,:: �.

aA, bB, cC, čĆ, ćĆ, dD, džDž, dĐ, eE, fF, gG, hH, il, jJ, kK, IL, ljLj, mM, nN, njNj , oO, pP, rR, sS, šŠ, tT, uU, vV, zZ, žŽ. Izgovaraju se: a, be, ce, če, će, de, dže, de, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o, pe, er, es, eš, te, u, ve, ze, že. Ovo su ujedno i nazivi tih slova.

206. Latinica jefo netsko pismo. I pored toga u njoj nije u potpunosti provedeno načelo da svaki glas ima jedan znak, pa se tri glasa obilježavaju d + ž dva glasa: dvoslovima, u kojima su sastavljena po dva znaka: dž, lj, nj . Svaki od ovih nadživjeti, Podžeplje dvoznaka čita se kao jedan glas: džamija, ljepota, njiva. Svako lj u bosan n + i dva glasa: skome jeziku zapravo je jedan glas, ali postoje složenice i riječi stranoga injekcija, konjugacija porijekla u kojima se d i ž, n i j mogu naći jedno pored drugoga i treba ih čitati kao dva glasa: nadživjeti (nad-živjeti), nadžnjeva se (nad-žnj eva se), Podžeplje (Pod-žeplje); izvanjezički (izvan-jezički), injekcija (in-jekcija), konjugacija (kon-jugacija), konjunktura (kon-junktura).

207. U znanstvenim djelima umjesto dvoznaka dž, lj, nj upotreblja vaju se i posebni znaci 3 ili g (svjedoJba, svjedogba), l ili f (jubav, !ubav) i n (niva). Pored navedenih znakova, u znanstvenim i stručnim dj elima (ta ko i u ovome pravopisu) koriste se i sljedeći posebni znaci: r - za slogo tvornar, 3-za d, 0-za nultu vrijednost i dr.

ćirilićko pismo 208. Svakome glasu u ćirilici odgovara jedan znak, tc je ćiriličko u potpunosti fonetsko pismo u potpunosti fo netsko. Ćirilička slova imaju sljedeći redoslijed:

1 rt,#,rf.3; J'!!đ, •• /;,?- :J, l·�e&', xJ/( j3, �ru:iX!,($:', ,,.If, .n../6, ,,,.ft, uli, ?&!6,of/ tzJl,jZ·� e� m.7/!, tf:Jl,lfrp, ,r:Y a:. Z: ��W ,.;� fl-rl. utV!. J aA. Gb. nrl. rl'. 11Jl. IJh. cE. )1\)f(. 33. wH. j . Jo.:K.JrJ l • .• 11J h . MM. uH. r�>lb. oO. nn. pP, cC. rT. rd1. yY,

210. Ukoliko pisaći strojevi nemaju tipke za č, ć, dž. d, š, ž-obično se upotrebljavaju sljedeći znaci: cc (mj. e} , ch (mj. e) , dzz (mj. dvoslova dž ; obilježava 3), dj (mj. d),ss (mj. š) i zz (mj. z) .

56 U bosanskome jeziku u upotrebisu dva pisma: latinica. (znatno češće) i ćirilica. U latinici se · triglasa obilježavaju dvoznacima (dži lj;

17.POLUNAVODNICI

211. Ako se unutar navedenoga teksta nađe riječ, dio rečenice, re polunavodnici služe za čenica ili više rečenica koje također treba doslovno navesti ili im dati drugi označavanje navoda u smisao, upotrijebit će se polunavodnici. navodu

212. Polunavodnici su dvostruki pravopisni znak ( ' . . . ' ) kojim se, dakle, obilježava navod unutar veće navedene cj eline, obilježene navodni cima. Polunavodnici se s drugim pravopisnim znacima združuju kao i na vodnici:

(l) "/jo.f se sj ećam vaših riječi: 'Od jednog dugog života s jednom ljubljenom ženom ostala je samo uspomena: raščešljana kosa na

rrljesečini i izblijedjela haljina neodređene boje '. .. " (H. Bjelevac, Hazer; u izvornikusu također polunavodnici) - (2) Prisjećajući se susreta sa Skenderom Kulenovićem, u Putovanju bijelom ladom luko Džumhurje zapisao: "Često bi poslije duge stanke bez nekog neposrednog povoda rekao: 'Vraćam se, dragi moj prijatelju, često u mislima onom čistom smaragdu one Une moga grada dj etinj stva. "' - (3) Rekla je: "Lahko je pružiti takvu 'pomoć '. "

18.PRAVILA O ALTERNACIJI IJEIJEIEII

213. Nekadašnji jat (e) u ijekavskim govorima, koji su osnova bo standardni bosanski jezik sanskoga standardnog jezika, ima refleksije l je l e l i (svijet l svjetovi l ima ijekavsku zamjenu jata mreža l vidio). Refleksjata ovisan je o dužini sloga: u dugim slogovima po pravi u dugim slogovima lu se nalazi ije, a u kratkim je (e i i). umjesto jata najčešće ije, u kratkim je: 214. U riječima iste osnove dugi slogovi mogu postati kratki, a krat cvijel- cvjetovi ki slogovi mogu postati dugi. Pri kraćenju odnosno duljenju korijenskog sloga dolazi do smjene alternanti:u prvom slučaju alternantakoja se nalazi u dugim slogovima (ije) najčešće biva zamijenjena alternantomje (rjeđe altemantom e), u drugom altemante koje dolaze u kratkim slogovima Ue, e, i) uglavnom bivaju zamijenjene dvosložnim skupom ije(ili dolazi do du

ljenja jednosložne altemante) .

215. Altemanta i dolazi umjesto ije ije samo ispred o, a umjesto je i ispred o, j i lj: ispred} i lj (imamo -ilje- od skupine -e/e-): a) bdio, htio, živio; b) grijali se, sijati; a) cio (mj. cijeood cijel), dio, donio; bdio (mj. bdjeo od bdjel), htio, e) bilježili, bilješka kopnio, razdio, trpio, vidio, živio. Naporedni su oblici cio l cijel, dio l dijel, odio l odjel, razdio l razdjel i sl. 57 naporedni oblici: Samo je: odsjeo (ne: odsio), sj eo (ne: sio), zapodjeo, zaposjeo. cio/cijel, dio/dijel, vri· Naporedni su oblici sj editi l sj edjeti, vrijeditil vrijedjeti, a dvojstvo jedila/vrijedjela imamo i u glagolskom pridjevu radnom ž. r.: sj edila l sj edjela, vrijedila l vrijedjela. Glagolski pridjev radni od vreti glasi vrio l vreo, a od zreti zrio l zreo. Pridjevi su samo vreo, zreo; b) grijatise (mj. grjejati se), razumijem (mj. razumjejem od razum jeti), sijati (mj. :;jejati), smijati se (mj. smjejati se), umijemo (mj. umjeje mo od umjeti); e) bilješka, bilježiti, bilježnik, zabilješka i sl. (Inače je: bj e(/ i, iscje ljivati i sl.)

e umjesto je iza skupine 216. U kratkim slogovima altemanta e dolazi umjesto altcmanteje sa r: iza suglasničke skupine u kojoj je posljednji suglasnik r: bregovi (< brjcgo sredina, trebali vi : brijeg), crepovi (< crjepovi : crijep), crepić (< crjepić : crijep), napre dan (< naprjedan : naprijed), sredina (< srjedina : srijeda), trebati, upotre ba (< trjebati, upotrj eba : upotrijebiti), trezven (< trjezven : trijezan), usred (< usrjed : srijeda), vremena (< vrjemena : vrijeme), ždrebeta (< ždrjebeta : ždrijebe). Altemanta e u određenim položaj ima u riječi uvjetovana je fo netski izvorni ekavizmi: nekad, repa, slezena (ili drugačije) i izvornaje odlika bošnjačkih narodnih govora, te je kao tak va mogla biti prihvaćena i u bošnjačkim pisanim izvorima; većina bošnjač kih ijckavskih govora ima: breza, mreža, sreea, vreća, ali i druge ekavizme (izvan položaja suglasnik + r +je< e) : nekoliko, nekad, nešto, repa, reza ti, slezena, Slaveni i sl. dvojaki oblici: Imamo dvojstvo u porodici riječi izvedenih od imenice grijeh: grje grehota/grjehota; hota l grehota, grješnik l grešnik, pogrješka l pogreška i dr., tc u nekim po mrestilište/mrjestilište jedinačnim slučajevima: mtjesti/We l mrestilište, pomodrjeti l pomodreti, pomodrjela l pomodrela. Ima pisaca koji u svojim tekstovima dosljednije pišuje (od jata) iza skupine suglasnik + r i izvan spomenutih izvedenica prema imenici gr(jeh. Ukoliko oblici kao što su: brjegovi, btjegovit, brježuljak, crjepovi, dozrjeti, ispravno je pisati i: drjemljiv, drjem(jivost, ktještalica, okrjep(jivati, oktjepljivanje, povrjeda, brjegovi uz bregovi; strjelica uz strelica; sprječavati, strjelica, t1jebiteljica, trjezniji, uvrjeda, uvrjed(jiv, uvrjedlji vrjedniji uz vredniji vost, vrjedniji, vrjednota, zaprjeka, ždrjebad i sl. budu češće upotrebljava ni, oni će naći svoje mj esto u pravopisnome rj ečniku bosanskoga jezika. prefiksalne složenice: Ako suglasnik koji je ispred r pripada prefiksu, redovno imamo je, prolivrječiti, razrješavati a ne e: odrješit, odrješenje, protivrječnost, protiVJječiti, protiVJječje, raz rj eđivati, razrjeđivanje, razrješavati, razrje.šenje i dr.

U bosanskome jeziku umjesto jata u dugim je slogovima po pravilu ije, a u kratkim je (dijete - dje�). Zamjena jata sa i javlja se ispred samoglasnika o (vidio) te ispred suglasnika j (smi

jati se) i lj (biljeSka). Zamjenujata 'sa e Imamo u malobrojnim riječima (mrela, repa, nekoliko), a dvojaka je zamjena iza suglasničke skupine sa r (!Jrehota l grjehota, bregovi l brjegov1) . 58 a) Kraćenje dugoga sloga

217. Kraćenje dugoga sloga, tj .je (ili e) umjesto ije,imamo u prom prema ije stoji je: jeni nejednakosložnih imenica: bijeg (bijega) - �j egovi, bijes - bj esovi, bijes - bjesovi; cvijet - cvjetovi, korijen - kmjenovi, svijet - svjetovi, vijek - vj ekovi. Gla svijet - svjetovi; snijeg - snjegovi sovi n i l u vezi s glasom j (odje) daju nj (it)i lj (i): snijeg - s njegovi, lije vak - ljevkovi, žlijeb -žljebovi. Tako i: d(jete (prema dvosložnom dete) - dj eteta, tijelo - tjelesa. Fonetski uvjetovana altemanta e umjesto je dolazi iza skupine sug lasnik + r: vr(jeme ( : vreme) - vremena, nevrijeme - nevremena, poluvr(je me - po/uvremena, ždrijebe (: ždrebe) - ždrebeta. zadržavaju ije: Pojedine imenice muškoga roda (npr. !(jek) ne krate dugi slog u du grijeh - grijehovi; goj množini, tj . zadržavaju ije: brijest - br(jestovi, dio - dijela - dijelovi, lijek - lijekovi grijeh - gr(jehovi, lijek - l(jekovi, pijetao-p ijetlovi, trijem - trijemovi, vi jek - vijekovi (uz: vj ekovi). Oblici kratke množine redovno imaj u (je: brijezi, grijesi, korijeni, snijezi. U genitivu množine nekih višesložnih imenica pored oblika s tri u gen. mn. dvojaki oblici uzastopna duga sloga prisutni su i oblici s dva duga sloga, u kojima umjes dvocijevaka/dvocjevaka; to ije dolazi je: dvoc(jevaka l dvocjevaka (pored dvocijevki; prema dvoci pripovijedaka/pripov· jevka), popijevaka l popjevaka (pored popijevki; prema popijevka), pripo jedaka vijedaka l pripovjedaka (pored pripovijetki; prema pripovijetka).

218. Kraćenje dugoga sloga u osnovi javlja se kada se naglasak pre nese na tvorbeni morfem izvedenice:

a) tako je u nesvršenim glagolima na -ava(ti), -iva(ti) izvedenim od svršenih (i u svim njihovim oblicima): obavijestiti - obavjdtavati, osvijet liti - osvjetljavati, otrijezniti se - otrežnjavati se, spriječiti - sprečavati; do dijeliti - dodjeljivati, istrijebiti - istrebljivati, ocijeniti - ocjenjivati, odli jepiti - odljepljivati, pobijediti - pobjeđivati, povrijediti - povređivati, pri mijeniti - primjenjivati, rascijepiti - rascjep/jivati, zamijeniti - zamjenjivati;

b) tako je u izvedenicama s naglaskom na sufiksu,a takve su ime nice na: -ance (bijel - bj e/ance), -ašce (gnijezdo - gnjezdašce), -ence (tije lo - tj elence), -ešce (dijete - dj etešce l dj etešce), -ina (bijel - bj elina, cijel -cjelina; up. niže i primjere kao cvjetina), -oća (blijed - bljedoća, slijep sljepoća), -ota (lijep - ljepota, grijeh -grj ehota l grehota), te pridjevi na -ovit (cijel - cj elovit, lijek - ljekovit, m(ješati - mješovit, stijena - stjenovit, brijeg - bregovi!), -unjav (blijed - bljedunjav), -urina (cjevurina, mješu rina, smjehurina, zvjezdurina) i sl. (O kraćenju dugog sloga u imenicama i pridjevima sufiksalne tvorbe v. i t. 224.)

219. Prema altemanti ije (umjesto jata u dugim slogovima) u svim oblicima svršenih glagola: obav(jestiti, obavijestim, obavijestiš, obavijesti, obavijestivh ohavije,�ten i sl. stoji altemantaje (odnosno e) u svim oblici- 59 prema ije stoji je: ma nesvršenih glagola: obavještavam, obavještavaš. obavještavah, obav obavijestiti - ještava), obavještavao, obavještavajući, obavještavan. obavještavati; Kao što je ijeu glagolskom pridjevu trpnom svršenih glagola (obavi bijel - bjelance; ješten, povrijeđen), tako je i u izvedenicama od nj ih sa sufiksom -ost (obavi ocijeniti - ocjena; ještenost, povrijeđenost). riješiti - rješiv; smiješan - smješniji; 220. Do kraćenja sloga dolazi i u imenicama i pridjevima izvede vijek - dugovjek; nim od glagola: lijepiti - ljepljivost, ljepljiv; obav!jestiti - ohavještenje, cijev - cjevovod ocijeniti - ocjena, odlijevati - odljev, pobijediti -pobjeda, primijeniti - primjena, primjenljiv l primjenjiv; povrijediti -povreda, povrediv l pov redljiv; riješiti - rj ešenje, rj ešiv.

221. Kraćenje sloga imamo i u komparativu i superlativu: bijel bj elji, bj elje, najbjelji. najbjelje; blijed - bljeđi, najbljeđi; lijen - ljenijil ljenji, najljenijil naj ljenji; nijem - njemiji, najnjemiji;prijek - preći, naj preči; razgovijetan - razgovjetniji, najrazgovjetniji; smiješan - smješn(ji. najsmješniji; svijetao - svjetliji, najsvjetl(ji; tijesan- tjesniji l tješnji, naj tjesniji l najtješnji; trijezan - trezniji, najtrezniji; vrijedan - vredniji, naj vredniji.

222. Tako je i u složenih pridjeva naglasnoga tipa ljevoruk, kratkov jek (bez obzira na to da li se slog sa je nalazi ispred ili iza naglaska): bj e/o put, bijedo/ik, ljeporjek, ljevoruk, sj edoglav, svjetlokos; debelostjen, dra gocjen, dugovjek, kratkorjek, skupocjen.

223. Isto je i u prvome dijelu složenih imenica kao bj elokost. cj e vovod, zvjerokradica i sl.; u drugome je slogu u imenica ije (za razliku od pridjeva, u kojih imamo je): kolosijek, ljeporijek. prema ije stoji je u izve 224. Umjesto ije imamo je, odnosno e, u riječima (imenicama i denicama: pridjevima) izvedenim sufiks ima: -iič(c jepač, mjenjač, poljevač,pripov je mjenjač, zvjerad, izvještaj, pješčani, cje dač, snabdjevać, zj evac), -ača (cvjetača, snabdjevača), -iičnica (ljevač vanica, cvjećar, cjevast, nica, mjenjačnica), -ad (zvjerad. ždrebad), -ahan (bljeđahan, ljepahan), mješavina, vjenčić, ii) (izvještaj, nagovještaj) , -iik (ljevak, nj emak), -an(i) (pješćan[i]. zvjez svjećica, bjeličast, djelić, dan[i}, žljezdan[i}), -ana (crepana), -anica (cjevanica), -iinjak (bjela cjenik, cjediljka, svjetina, nj ak), -iir(crevar, cvjećar, ljekar, mljekar, svjećar. zvjezdar), -ara (crevara, lječilište, vječit, izvjesti cvjećara, mljekara, zvjezdara), -arija (ljekarija, sljeparija), -arka (cvje lac, tjelesni, rječnik, bje ćarka), -iirna (ljekarna), -iirnica (cvjećarnica), -iirnik (cvjećarnik), -ast lutak; e: ždrebad, ili (cjevast, gnjezdast, ljevkast, strelast, zvjezdast), -iiš (bjelaš, cj evaš, zvjez breščić, vremešan, brestić, uvredljiv, drenov, daš), -av (tjestav),-avina (mješavina), -ba (primjedba, sljedba. zamjedba), istrebitelj, povreditelj, -cat (bjelcat, cj elcat), -čica (cjevčica), -čić (bješčić, brdčić. grješčić, kor brežuljak (ispravno je i: jenčić, mješčić, vj enćic), -čina (cjevčina), -enica (tjestenica), -ešan (vre brješčić, ... brježuljak) mešan), -etina (mješetina), -ica (bjelica, lješica, ljevica, Njemica, rj ečica, snježnica, svjećica, zvjezdica), -ičak (djeličak), -ičast (bjelićast), -ić (bres tić, brežić, cvjetić, dj elić, grešić, mješić, pj etlic), -idba (bje/idba, dj elidba, pljenidba), -ik (cjenik, sj enik), -iljk a (cjediljka), -ina (brežina, cvjetina, ere- 60 pina, grdina, iscjedina, mj ešina, rječina, svjetina), -inji (zvjerinji), -ištel fište (cjedWe, cvjetište, gnjezdilište, lječilište, mresti/We l mrjestilište, stre lište), -it (korjenit, rječit, vj ečit), -ivl-jivl -ljiv (djeljiv, izlječiv, iskorjenjiv, ljepljiv, neprocjenjiv, neizbježiv, primjenjiv l primjenljiv, promjenjiv l

promjenljiv, pogrešiv l pogrješiv, pljesniv, rj ešiv, upotrebljiv, uvredljiv), - kasl (bjelkast), -lac (bjelilac, izvjestilac, pljenilac), -lo (bjelilo), -ni (cvjet ni, tjelesni), -nica (naljepnica), -nik (grješnik l grešnik, rj ečnik, vj esnik, zapovjednik), -njak (lješnjak), -onica (ispovjedaonica, ljevaonica), -ov (bjelov, brestov, drenov, ljeskav), -ovača (ljeskovača), -ovan (svjetovan),

-ovinal -evina (brestovina, cj eđevina), -telj (djelitelj, iskorjenitelj, istrebi telj, izvjestitelj, povreditelj, procjenitelj, uvreditelj), -ulja (cvjetulja, mlje kulja), -uljak (brežuljak),-urda (cjevurda), -uša (bjeluša, cvjetuša), -ušan (ljepušan), -ušast (bjelušast), -uškast (ljepuškast), -utak (bjelutak).

225. Do kraćenja ije uje (ili e) ne dolazi:

a) u dugoj množini imenica kao lijek (lijekovi), o čemu je naprijed bilo riječi;

b) u zbirnihimenica izvedenih od imenica sufiksom-je: briješće (: brijest), cv(jeće (: cvijet), l(ješće (: lijeska), tr(ješće (: trijeska); e) u imenica izvedenih od imenica sufiksima-ak, -ce, -ka: cvijetak (: cvijet), dijelak (: dijel l dio), griješak (: grijeh), smiješak (: smijeh); d/ije ce (: dlijeto), odijelce (: odijelo), ždrijelce (: ždrijelo), cijevka (: cijev); d) u apstraktnih imenica izvedenih od pridjeva sufiksom -ost: cije lost (: cijel l cio), lijenost (: lijen), vrijednost (: vrijedan);

e) u prisvojnih pridjeva izvedenih od imenica sufiksima-ovl-ev, -in: ije ostaje u: pijetlov (: pijetao), slijepčev (: slijepac), ždrijepčev (: ždrijebac); zvijezdin cvijeće, odijelce, vrijed (: zvijezda); nost, zvijezdin, griješili, liječiti t) u glagola izvedenih od imenica i pridjeva: bije/itii bijeljeti (: bi jel), griješiti (: grijeh), liječiti (: lijek), sniježiti (: snijeg) i sl. (Rjeđe dolazi do kraćenja korijenskoga sloga: rj ečkati se [: riječ], bj esnjeti [: bijesan].)

u pojedinim se oblici.mai Izvedenim riječima· skr3ćuje'dugi stog, pa prema ije Imamo je: u množini imenica sa umetkom -ov- (cvijet -cvjetoVi; ponekad se ijezadržava: lijek -lijekovi), u nesv�nih glagola izvedenihod svršenih (ocijeniti ::..OcjenjiVatl} , u izvedenihiinenlća i prid- e · · jeva s akc,��torn na, s��su @�li�: ljekif.Vit)f u -��IJl��apJE jisup�� ati'@ ..p rldj�a (b�L-::· ' riječ :"': ''t' 2-fFt�i,�f :: ':.:a:::''i:';/ 7'7':..- 2fc"c'�(�.·: M·� bjelji najbjelji) i 'O drugih lzve denifi ' i t ' ; ' � , .' .,,.; , .... , · ��- ---:�t--; -:...,.""< ,,- -...... "",; �:.. ,.." �-...

b) Duljenje kratkoga sloga

226. Ako se kratki slog dulji, u jednim kategorijama riječi imamo altemantu ije. a u drugim ostaje produljena altemantaje (e), tj . je (e). 61 prema je stoji ije: Umjesto je (e) imamo ije u nesvršeni m glagolima (i u svim nj iho razumjeti - razumijevati; vim oblicima) i glagolskim imenicama tvorenim od svršenih sufiksom dospjeti - dospijeće -va(ti) : dogorjeti - dogorijevati, dogorijevanje; dospjeti - dospijevati, nad jeti - nadijevati, nasjeći - nasijecati, oboljeti - obolijevali, odoljeti - odoli jevati, podsj eći -podsijecati, pregorjeti -pregorijevati, razumjeti - razumi jevati, sagorjeti - sagorijeva/i, uspjeti - uspijevati, zagorjeli - zagorijevati, zapovjediti - zapovijedati, zasjeći - zasijecati, zastarjeti - zastarijevati. Altemantu ije imaju glagolske imenice na -će od glagola u kojih os nova završava na -je-: dospijeće (: dospjeti), prispijeće ( : prispjeti), umije će (: umjeti). (Izuzetak su nesvršeni glagoli i glagolske imenice u čijoj su osnovi imenice mjera i mjesto te glagol sjesti; v. t. 231.) prema e i i stoji ije: 227. Prema e i i iz osnove glagola leći, letjeti, liti te nj ihovih složeni leći - lijegati; ea, kao i složeni ea sa -zreti, imamo ije u nesvršenih glagola i glagolskih imc lili - lijevali; nica: leći - lijegati, lijeganje; podleći -podlijegati, podlijeganje; zaleći -za sazreti - sazrijevati lijegati, zalijeganje; letjeti - lijetati, lijetanje; doletjeti - dolijetali, dolijeta nje; naletjeti - nalijetati, nalijetanje; zaletjeti se - zalijetati se, zalijetanje; liti - lijevati, lijevanje; naliti - nalijevati, nalijevanje; proliti - prolijevati, prolijevanje; zaliti - zalijevati, zalijevanje; dozreti - dozrijevati, dozrijeva nje; nazreti - nazrijevati, nazrijevanje; sazreti - sazrijevati, sazrijevanje. naporedni oblici: U upotrebi su u bosanskome jeziku i oblici: na/ivati, na/ivanje; pro nalijevati i nalivati; /ivati, pro/ivanje; zalivati, za/ivanje i sl. zaljev i zaliv Imenice vezane za prethodne glagole također imaj u dvojake oblike: naljevl naliv, proljevl pro/iv, zaljevl zaliv.

228. Glagol sjeći (i nj egove složcnice) u jednim oblicima imaje, a sjeći, sjekoh: u drugima ije. Altemantu je ima u infinitivu (sjeći; presjeći), u l. l. j d., l, siječem, sijeci 2. i 3. l. mn. aorista (sjekoh, sj ekosmo, sj ekoste, sj ekoše; presjekoh ...), u glagolskom pridjcvu radnom (sjekao; presjekao), u glagolskom pridjevu trpnom (sječen; presječen) i glagolskom prilogu prošlom (sjekavši; pre�je kavši). Altemantu ije ima u prezentu (siječem; presiječem), u 2. i 3. l. jd. aorista (siječe), u imperfektu (sijecijah), imperativu (sijeci; presijeci) i u glagolskom prilogu sadašnjem (sijekući).

229. U imenica tvorenih od glagola koji počinju s pre- imamo likove s prije-, kao i one s dugim pre- (rijetko je prefiks pre- s kratkim nag laskom, npr.: pregrada, prepreka). Naporedni su likovi s dvosložnim i oni s jednosložnim prefiksom: naporedni su dvosložni i priječnik l prečnik (promjer) prijelom l pre/om jednosložni prefiks prijegled l pregled prijemaz l premaz (prije- i pre-) prijekid l prekid prijepis l prepis prijek/op l prek/op prijepj ev l prepjev prijelaz l prelaz prijesj ek l presjek 62 prij'eskok l preskok prijevoj l prevoj prij'estup l prestup prijevozl prevoz prijevod l prevod prijezirl prezir

Pri kolebanju između likova s prije- i onih s pre- bolje je upotrije biti likove s prije-.

230. Alternantu ije također imamo u pojedinačnim riječima: htije ije u pojedinačnim nje (: htjeti), mnijenje (: mn iti), odijelo (: odjcti), pijevac, pijetao (: pj eva riječima: ti), sijelo (: sjesti). odijelo, pijevac 231. Duljenjem korijenskog sloga u ostalim kategorijama riječi al je ostaje: temantaje ostaje nepromijenjena (ona dobija dužinu, ali umjesto nj e ne do djelo - djela; lazi ije);tako je: sjena - sjenka; djed - djedo; a) u genitivu množine: djelo), (: koljeno), dj ela (: koljemi medvjeda mjera - zamjerati; (: medvjed), sj ena (: sj ena), uvjeta (: uvjet), vj era (: vj era); mjesto - premještanje; b) kada se al teman taje nade ispred dva suglasnika od kojih je prvi sjesti - zasjedanje; koljeno - pokoljenje l, lj, m, n, nj , r, v: bezvjerje (: vjera), inovjerca (: inovjerac), Odjeljka (: od jeljak), ponedjeljka (: ponedjeljak), primjerka (: primjerak), ravnomjerno, ravnomjernost (: mjera), sj enka (: sjena), zasjenka (: zasjenak); tako i u glagolskome prilogu prošlom: dospjev.fi, uspjevši, vi'djevši;

e) u hipokoristicima i izvedenicama od nj ih: dj edo, dj Min l dj edov (: dj ed; u bosanskome jeziku riječ dedo nije ekavizam, nego turcizam - tur. dede = dj ed), dj elce (: djelo), dj eva, dj ev'in (: dj evojka), koljence (: koljeno); d) u složenicama kao pfinomjer. ug/omjer, toplomjer; e) u nesvršenih glagola i glagolskih imenica u čijoj su osnovi imeni ce mjera i mj esto te glagol sjesti: zamjerati, zamjeram, zamjeranje (: zamje riti), premjera/i, prernjeram, premjeranje (: premjeriti), izmještati, izmješ tam, izmještanje (: izmjestiti), namještati, namještam, namještanje (: namjes titi), premještati, premji.ftiim, premještčmje (: premjestiti), presjedati, pres jediim, presjediinje (: presjesti), zasjedati, zasjedam, zasjedanje (: zasjesti); f) u pojedinačnim riječima: bdjenje (: bdjeti), izvješće (uz: izviješ će), pj ev (: pj evati), pokolj'enje ( : koljeno).

Duljenjem kratkoga sloga u jednim kategorijama rijeći umjesto je/ il e imamo ije (uspjeti - uspijevati; liti -lijevatil /ivati; leći. - lijegati; odjeli - odijelo) , a u drugim dugo je (u genitivu množine: djelo -djela; u oblicima imenica kad se je nađe ispred dvaju suglasnika od. kojih je prvi sonant: sjena -:sj enka; u glagol skom prtlogu pro.šiQIT!JidjeJi ...,vidje ,vši; u pQjedinim· slože�icama, izvedenicarnai riječima odmila: .ug/omjer, djele�, dj�do; u glagolima i glagol skim imenicama u čijoj su os'novi mjera,·mje sto 1_s]esti: ·z{mjerati! zamje;anje, p�m;�g�t(,

, : · . .. ·�- · · premještanje, zasjedati, zasjedanje). · , · -· · · Napore�ni su qblici sa �vosložnim.VJrife:)J.o�i s� )�n�slo�!Jjm. pre�ks9m fP.re ·) :_ prij�laJl. · · prelaz. . . -- : .. · , · ...... ,•- · · · ·- · ·· • � ._-·-,_ ,. 63 e) Ostala pravila prema teći stoji -tjecati: 232. Prema osnovnom glagolu teći glagoli i izvedenice imaj u -ije poteći - potjecati; cati, a prema taći, taknuti stoji -ticati: steći - stjecati doteći - dotjecati dotaći - doticati prema taći, taknuti stoji istaći - isticati -ticati: isteći - istjecati potaći - poticati; nateći - natjecati nataći - naticati utaći - uticati poteći -potjecati potaći -poticati priteći -pritjecati pritaći - priticati proteći -protjecati protaći - proticati steći - stjecati staći - sticati uteći - utjecati utadi - uticati zateći - zatjecati zataći - za ticati

Razlikuju se i imenice: dotjecanje ( : dotjecati), istjecanje (: istj eca ti), natjecanje (: natjecati), potjecanje (: potjecati) i dr. od imenica: dotica nj e (: doticati), isticanje (: isticati), naticanje (: naticatl), poticanje (: poti cati) i dr.

Valja, dakle, paziti na tu razliku:

(l) Natjecateljise natječu, a mestve se na noge natiču. - (2) Uskufi potječe iz okolice Tuzle, a njegov rj ečnik iz 1631. potiče i danas na istraživanja bosanskoga jezika. - (3) Drinjaća utječe u Drinu, a konac se u iglu utiče. razlićito znaćenje: 233. Pojedini glagoli od iste osnove imaj u -jeti (u kojih je -j e- od bijeljeti i bijelili jata) s jednim, a -iti s drugim značenjem:

bijeljeti - postajati bijel bije/iti - činiti bijelim

crnjeti - postajati cm crniti - činiti crnim crvenjeti - postajati crven crveniti - činiti crvenim

opustjeti - postati pust opustiti - učiniti pustim u općoj upotrebi: oživjeti - postati živ oživiti - učiniti živim nisam, nisi, nismo stilski obilježeno: 234. Odrični oblici prezenta glagola biti (jesam) glase: nisam, nisi, nijesam, nijesi nije, nismo, niste, nisu. Ovi su (analoški) oblici stilski neobilježeni. Pored ovih oblika postoje i stilski obilježeni likovi nijesam, nijesi, nijesmo, nijes naših -� te, nijesu. našim la) )Jatijejjl - 235. Standardni su množinski oblici pridjeva i zamjenica na -ih, samo je: -im(a), npr.: naših, našim(a) , tih, dobrih, a ne oni na -ijeh (našijeh), -ijem blijesak, naslijede; (dobrijem). redoslijed, lijepak; cvijetnjak, sazviježde; 236. U bosanskome jeziku standardni su oblici blijesak, naslijeđe blijedoplav, mlijećnobijel (im.). 64 Samo je: redoslijed, posl(jepodne, poslijeratni, Lijepak, pl(jesan, obo lijevali, odolijevati i sl.

237. Naporedni su u standardnome jeziku likovi slijedeći l s(iedc;C/ naporedni oblici: (prid.; gl. pri!. sad. od glagola slijediti glasi slijedeći), svijetleći l s1jetledi slijedeći/sljedeći; (prid.); uslijed l us(ied (prij.). svijetleći/svjetleći; Samo je: cv(jetnjak, sazviježđe, zviježđe (im.); bijelosiv, blijedoplav, uslijed/usljed; mlijebwhijel (pri d.). zri/zri je; Srijem/S rem 238. Glagoli bdj eti, vreti, zreti i nj ihove izvedenice u prezentu ima ju dvojake standardne likove: bdim l hdijem, vri l vrije, zri l zrije, sazri l sazr(je.

239. Glagoli drijeti i mrijeti te nj ihove izvedenice altemantu ije imaju samo u infinitivu (prodrijeti), a ori stu {prodrijeh; umrijesmo) i gla golskom prilogu prošlom (prodrijev.�i; umrijev.�i. uz: prodrv.�i; umrv.�i).

240. Zemljopisna imena, osobna imena (i prezimena) i druge imena u obliku u kojem su vlastite imenice pišu se (i izgovaraju) u obliku u kojem su uobičajeni u sre uobičajena: dini u kojoj su nastali. Bijelo Polje, Lički Osik, Belić, Bilić, Bijelić Samo je: Beograd, Bijelo Polje, B(jeljin.a, Biograd na Moru, De/ib latska peščara, Drenovci, Drinovci, Lički Osik, Livno, Osijek, Pijev/ja, Pr(jepo(ie, Pr(jedor, Rijeka, Sj enica, Sp lit. Tako i: "Svjetlost ", "Prosveta " (izdavačka preduzeća). Naporedni su u standardnome jeziku oblici Srijem l Srem, Sr(jemac l Sremac, srijemski l sremski. Imena i prezimena pišu se onako kako bi ih pisali nj ihovi nosioci: Belić, Bilić, Bilobrk, Bijelić, Bj elobrk, Nijemčevic, Nj emčevid i dr.

Prema glagolu teći izvedenice imaju -tje� /poteći -potjecati) , a prema taći, taknuti stoji -ticati /potaći-poticati) . Različito je značenje glagola kao' bijeljeti(POS!ljati bijel) i bije/iti( č'initi bije lim). U bosanskome standardnom jeziku upotrebljava se: nisam, na§ih, naslijeđe, cvijetnjak; naporedni su oblici uslijed l usljed, Srijeml Srem.

ZADACI l VJEŽBE 19. Napiši nominativ množine od imenica: grijeh, korijen, lijek, svijet. 20. Dopiši! Komparativ prema pozitivu glasi bijel ; prema blijed glasi __ _ prema bijedan - ; prema tijesan - ; prema smiješan ; prema ; prema prijek - _ ____ lijen - ___ prema ; prema vrijedan svijetao - - _____ 21. Napiši deminutive od ovih imenica: cvijet, dio, pijetao, rijeka, vijenac, zvijezda. 22. Načini imenice od ovih glagola: dogorijevati, isticati, letjeti, obavijestiti, osmjehivati se, potjecati, premjerati, zalivati, zasjedati. 65 23. Neke su od ovih riječi pogrešno napisane: bijeljeti (postajati bijel), bijelili (činiti bije lim), blijedoplav, bilješka, bljedoća, cio, cijel, cvjetnjak, dole, djedo, grijesi, grjeho ta, ponedeljak, letila, letjela, obavijestiti, ovde, pomodrjeti, pripovijetka, pregled, pri jegled, prekid, prijekid, redoslijed, sazviježđa, skupocjen, slezena, sprečavati, Srijem, Srem, vrijedjeti, zaposjeo, zamjenjivati.

19. PRAVOPISNI ZNACI 241. Pravopisni su znaci vrsta pismenih znakova kojima se postiže veća jasnoća i bolje razumijevanje odnosa izmedu pojedinih dijelova teksta.

242. Pravopisni su znaci: tačka (.), upitnik (?), uzvičnik (!), tačka zarez (;), zarez (,), dvotačka (:), tri tačke ( ...), crta (-), crtica (-), navodni

ci (" . .." ), po/unavodnici ('.. .'), zagrade ( ), zvjezdica (*), sitna broj ka (1 ),

kosa crta (l), apostrof('), znaci porijekla (>, <), znaci za naglaske (", ·, - , '), znaci za dužinu {- ili ' ). Postoje i drugi pravopisni znaci (znak jedna kosti, znak više/plus/, znak manje /minus/, znak ponavljanja, paragraf), a u toj ulozi javlja se i veliko slovo. pravopisni znaci u širem i 243. Tačka, upitnik, uzvičnik, tačka-zarez, zarez, dvotačka, tri tač užem smislu ke, crta, navodnici, polunavodnici i zagrade mogu biti pravopisni znaci u širem i pravopisni znaci u užem smislu. Kao pravopisni znaci u užem smis lu nazivaju se još rečenični ili interpunkcijskiznaci.

244. U bosanskome jeziku upotrebljava se slobodna (logička) inter punkcija (prema smislu). Razlika izmedu slobodne i vezane (tzv. gramatič ke) interpunkcije svodi se zapravo na upotrebu zareza u ograničenome bro slobodna· interpunkcija u ju slučajeva. Načela vezane interpunkcije propisuju stavljanje zareza u od bosanskome jeziku redenim gramatičkim kategorijama, dok se po slobodnoj interpunkciji više pazi na logički slijed i smisaonu povezanost onoga što se izriče te se upot reba zareza često prepušta manje ili više slobodnome izboru autora. Tako se, npr., prema načelima vezane interpunkcije zarez obavezno stavlja izmedu glavne rečenice na prvom i zavisne rečenice na drugome mjestu: Rekao je, da će doći. - Vjerujem, da pamti. Po slobodnoj interpun kciji zarez je tu nepotreban. Prednost slobodne interpunkcije očigledna je iz primjera kao: Nje gov sin, koji je stigao jučer. ostat će ovdje. - Njegov sin koji je stigao ju prednost slobodne čer ostat će ovdje. Iz prvoga primjera slijedi da on ima jednoga sina, a iz interpunkcije nad vezanom drugoga da je jedan od njegovih sinova stigao. Ovakvu razliku ne može osigurati upotreba vezane interpunkcije, prema kojoj su zarezi obavezni: Njegov sin, koji je stigao jučer. ostat će ovdje. Koristeći se pjesničkom slobodom, u pj esništvu i uopće u književ nim djelima, pisci često odstupaju od pravila o upotrebi rečeničnih znako stilska interpunkcija u va (izostavljaju ih ili ih domeću i tamo gdje, prema pravopisnoj normi, ne književnim djelima bi trebalo da stoje). Takva interpunkcija, koja služi naročitome isticanju po jedinih dijelova teksta i uopće doprinosi umjetničkoj vrijednosti djela, na ziva se stilskom. 66 Pravopisni znaci služe za postizanje veće jasnoće i boljega razumijevanja odnosa među poje· dinim dijelovima teksta. Pravopisni znaci u užem smislu nazivaju se još rečeničnim ili inter· punkcijskim znacima. U bosanskome jeziku upotrebljava se slobodna ili logička interpunkcija. lako se naziva i slo· bodnom, logička interpunkcija postavlja jasne krtterije upotrebe zareza, ali je pritom · odlučujući smisao. Postoji i stilska interpunkcija, koja doprinosi isticanju stilskih elemenata teksta.

20.PROMJENA L U O

245. Dosljedna alternacija / u o javlja se: l dalo o: čita! > čitao; a) u obliku jednine muškog roda glagol skog pridjeva radnog: a tao radil/nica > radionica (< čita!), nosio (< nosil), prao (< pral), radio (< radil), topio (< topi!), učio (< uči!);

b) u oblicima imenica izvedenih od glagolskog pridjeva radnog su

a fiksom-onica (< -l + nica): čitaonica (< čital/nica), pr onica (< pral/nica), radio�ica (< radil/nica), topionica (< topil/nica), .�tedionica (< štedil/nica); . e) u nominativu jednine (kao i u padežima koj i imaju isti oblik) imenica muškog i ženskog roda s nepostojanim a: kotao (< kota!, gen. jd. kotla), pijetao (< pijetal, gen. jd. pijetla), posao (< posal, gen. jd. posla}, misao (< misal, gen. jd. misli);

d) u većine imenica izvedenih od dvosložnih i višesložnih glagol kota! > kotao; skih osnova sufiksom-lac (< -1 + ac), a koje označavaju vršioca radnje, u čital/ca > čitaoca svim padežima osim u nominativu jednine i genitivu množine (u kojima nom. jd. čitalac glas l i nije na kraju sloga): čitaoca (< čital/ca), ali: čitalac (< čita/lac), či - :tltaĐc: gen. mn. čitalaca talaca (< čita/laca); izvršioca (< izvršil/ca), ali: izvr.šilac (< izvrši/lac), iz - :Đtao6 vršilaca ( < izvrši/laca); nosiocu ( < nosi l/cu), ali: nosilac ( < nosi/lac), nosi laca ( < nosi/laca); pratioci ( < prati l/ci), ali: prati/ar.; <( prati/lac), pratilaca (< prati/laca), tužioca (< tužil/ca), ali: tužilac (< tuži/lac), tužilaca (< tu ži/laca); žeteoci (< žetel/ci), ali: žele/ar.; (< žctc/lac), žetelaca (< žete/laca); sei/ba > seoba; e) u pojedinih imenica (pepeo, seoba) i pridjeva (čio, debeo, kiseo. debel > debeo; veseo i dr.).

246. U standardnome bosanskom jeziku u stilski ncobilježenome tekstu samo je: do (< doo < dol). go, so, sto. vo i sl. sol > so

247. Naporedni su oblici pridjeva i imenica s glasom o i oni s ne naporedni oblici: promijenjenim /: anđeo l anđel, cio l cijel, nagao l nagai, obao l obal, odio cio l cijel; odio odjel; l oclj'e/, podao l poda!, razdio l razdjel, topao l topal; amfeoski l anđe/ski, l topao l topal; stani l stolni (prema stilski obilježenome liku stol). gror.;el grlce (gen. mn. stoni l stolni; grlaca l grlca). doca l dolca, koca l kolca, kocem l kolcem, koci l kolci, ko krioce l krilce; ćevi l kolčevi, kočić l kolčić, kačićem l kolčićem, krioce l krilce (gen. mn. vlasteoski l vlastelski 67 krilaca), pogorioca l pogorje/ea, prijestonica l prijestolnica, seoce l selce (gen. mn. selaca), stoca l stolca, stradaoca l strada/ea, ustaoca l usta/ea, vlasteoski l vlaste/ski, vreoce l vrelce (gen. mn. vrelaca). imena: 248. Imena mj esta (i izvedenice od njih) pišu se u obliku koji je Novoseoci, Delnice uobičajen u kraju odakle potječu: Durakovića Do (nas.), Doca (ali: Dolac), Novoseoci, novoseočki (ali: Novoselaca), Sokoca (ali: Sokolac), u Stocu (ali: Stolac); Delnice (u Hrvatskoj). 249. Glas l ostaje nepromijenjen: a) u pojedinim riječima slavenskoga porijekla: bijel, bijelac - bijel l nepromijenjeno: bijel, bijelca; ca, bol, bolnica. glagol, kolski, molba, mulac - mulca, nevaljalac - neva bulbul, kanal ljalca, ogledalce, ohol, okolni, palac -palca -palci (ali: palac -paoci, na točku), pomo/, pre/ac -pre/ea, silna, so/nica, so/njak, spol, stalna, stol njak, strijelac - strijelca, tkalac - tkalca, val, zahvalni, znalac - znalca, žalba, ždral; b) u riječima stranoga porijekla i njihovim izvedenicama: apel, apostol, bal, balčak, bokal, bokalćić, bu/bu/, đu/, fe stival, fu dbal, fu dbal ski, general, gol (sport.), halal, hama!, hama/ski, ilmihal, kabul, kanal, konzul, mal, maršal, metal, moral, original, palma, skandal, školski, telal, zumbul, žurnal.

, : . · . · ...... " . . ·.. Suglasnik l na kraju rijeći i sloga prelazio je u sar:noglasniko (čitat > čitao; posal > posao; ' · · · · kisel > kiseo; čita/nica' :> čitaonica; čita/ea > čitaoca).. · · · · .. . Suglasnik /nije prelazio u o na početku sloga: či-ta-lac (nominatiV jednine), Či-ta-Ja:ca (geni· ··• · · ... ·· · • ·• · tiv množlnek · · : u Pojedinim slučajevima naporedni su oblici sa promjenom j oni bez nje (topao l topal, krio·

· ce l krilce), a mnogo je primjera u kojima l nije dalo o na kraju rijeći i na kraju sloga - kako u riječima slavenskoga porijekla tako i u posuđenicama (bijel, kolski, bokal, palma).

21.RASTAVLJANJE RIJEČI NA KRAJU RETKA

250. Ukoliko se cijela riječ ne može ispisati, odnosno otisnuti· u retku u kojem je započeta, rastavlja se u dva dijela: dio riječi prenosi se u sljedeći redak, a na kraju retka uz posljednje slovo stavlja se crtica. Ona označava da drugi dio riječi, koji se prenosi u sljedeći redak, treba čitati kao cjelinu s prvim dijelom, koji je ispred crtice. načini rastavljanja: 251. Rastavljanje riječi na kraju retka uglavnom je slobodno. Iako sok, tvoj; se, u načelu, rastavljanje riječi u dva dijela ne mora podudariti s granicom �. s}.((;ldj, � izmedu slogova, ne valja: či-tao, sta-rost: a) rastavljati jednosložne riječi (s-ok, tv-oj, hr-ast, str-ast); �. SlarRI b) u novi redak prenositi jedan samoglasnik (čita-o) ili suglasnik (staros-t), kao ni sam suglasnički skup (staro-st). Ispravno je: či-tao, sta-rost; 68 e) rastavljati dvoznake kojima se obilježava jedan glas: lj, nj. dž vo-lja -�; (vol-ja. iman-je, Sand-žak). Ispravno je: vo-lja. ima-nje, San-džak; ima-nje -JnlatF1( d) riječi pisane stranim pismom (izvorno)rastavljati prema pismu: Wa rs-zawa. Miinc-hen. Wa s-hington, Ne-wtonov. Izvorno pisane riječi na prema izgovoru: dva dijela rastavljaju se prema izgovoru: Wa r-szawa. Miin-chen, Wa -shing Miin-chen - �n ton. New-tonov, Newt-onov;

e) rastavljati riječi s udvojenim suglasnicima tako da oba suglasni udvojeni suglasnici: ka pripadnu jednome dijelu: su-nnet, sunn-et, teje-mmum, tejemm-um. pod-dijalekt, Schil-ler Ovakve riječi rastavljaju se tako da prvi od udvojenih suglasnika pripadne �. � prethodnom, a drugi sljedećem dijelu: pod-dijalekt. sun-net. tejem-mum. �. �

Imena kao što su Boccaccio, Schiller i sl., u kojima je izvorno-cc-, -11- i dr .. rastavljaju se takoder tako da jednome dijelu pripadne jedan, a drugome drugi suglasnik: Boc-caccio, Schil-ler, a ne Bo-ccaccio, Bocc accio, Schi-lle1; Schill-er.

252. Ako se sastavni dijelovi složenice lahko raspoznaju, ona se rastavljanje složenica: rastavlja prema tim dijelovima: pod-dijalekt, Pod-hrastovi, nad-igrati, na nad-igrati, ders-hana, odmet, iš-čeznuti, ders-hana, protiv-udar, ne-sretan, pot-predsjednik, pre van-jezi�ki; vanje-zički; gaziti, van-jezički, van-nastavni. vanjezi�·ki Složenice i polusloženice mogu se rastavljati i kao nesložene riječi; vanje-zički, vanjezič-ki; Kur-ban-bajram, Kurban-baj-ram.

253. Ako su sastavni dijelovi složenice neraspoznatljivi, ona se ras na kraju retka može stajati tavlja kao nesložena riječ. Takve riječi poželjno je rastavljati na slogove u samoglasnik: u-zeti knjigama, ispravama i općenito u tekstovima koji treba da udovolje zahtje vima lijepoga izgleda i dr. u-ze-li Neslogotvorni fonemi po pravilu se okupljaju oko slogotvornoga - Ja.etl si-je-va -� fo nema iza sebe: u-ze-ti, ra-zum; ovo vrijedi i za dvosložno Ue nastalo od jata (rastavlja se: i-je): ra-zu-mi-je-va-nje, si-je-va. U riječima stranoga porijekla kao što su injekcija, injunktiv imamo in-jekcija, kon-jugacija glasove n i j. a ne glas nj ; zato se oni na kraju retka razdvajaju: in-jekcija. in-junktiv.

254. Pri rastavljanju riječi treba izbjegavati prenošenje u naredni red suglasni čkih grupa koje se, inače, ne javljaju na početku bilo koje riječi suglasnićke grupe: bor-ba -� u našem jeziku, npr.: bo-rba, bo-mba, bra-tski, bra-tslvo, ma-jka, tra brat-ski -]IR-tsli mvaj. Stoga uz prvi dio rastavljene riječi dolazi fonem koji onemogućava ulančavanje suglasničkih fonema na početku riječi ili sloga, a uz drugi dio fo nem koji to omogućava: od-slušati, brat-ski, iz-mlatiti. Izuzetak su riječi bici-kl. šmir-gl, masa-kr i sl., u kojima su sonanti l i r u samoglasničkoj ulozi, tj . slogotvorni (/. r). Tako i: nj u-tn i dr.

255. Ako polusloženicu treba rastaviti na mjestugdj e se nalazi crti ca, tj . tako da prva jedinica dođe na kraj retka, a druga na početak sljede- 69 polusloženice: ćeg, na kraju retka stavlja se crtica koja· označava da se drugi dio riječi pre crtica na kraju prvoga i na nosi u sljedeći redak, a ispred drugoga dijela riječi stavlja sc crtica koja početku drugoga retka predstavlja spojnicu:

Hus re v Kulen Kurban- pe/erica gore bosansko -beg -Vah!f" -bajram -šesterica -do(ie -turski 256. Kompjuterski program za pravopisnu provjeru teksta na bo sanskome jeziku još nije izraden. Zbog ograničenja u korišćenju moguć nosti kompjutera česti su tekstovi u kojima riječi nisu rastavljene po pravi lima pravopisa bosanskoga jezika. Korisnici kompjutera treba da teže tome da u tekstu ostavljaju što manje pravopisnih grešaka.

Pri rastavljanju rijeći na kraju retka treba izbjegavati prenošenje u naredni red suglasničkih grupa kojima ne počinju rijeći bosanskoga jezika. Suglasnik u međusamoglasnićkome položaju prenosi se u sljedeći redak zajedno sa samoglasnikom iza sebe (u-zett) . Ne rastavljaju se jednosložne riječi; u novi se redak ne prenosi samo jedan samoglasnik ili suglasnik, odnosno suglasnički skup. Također se ne rastavljaju latinićni dvoznaci kojima se obilježava jedan glas (/j, nj, dž: ima-nje, a ne: iman-je); Jj, nj i dž rastavljaju se kad obilježa vaju dva glasa (in-jekcija, nad-živjeti). Rastavljaju se i udvojeni suglasnici (pod-dijalekt, sun net, Shil-ler). Složenice i polusloženice rastavljaju se ili tako što se crtica stavlja iza prvoga dijela (van jezički; gore-dolje) ili prema prethodnim pravilima (vanje-zički, vanjezič-ki; go-re-dolje, gore · -do-lje). Ukoliko se polusloženica rastavlja na mjestu gdje se nalazi crtica, onda se crtica ' piše i na kraju prvoga i na početku sljedećega retka.

ZADACI I VJEŽBE 24. Napiši sve padeže jednine i množine imenice čitalac! šta zapažaš u nominativu jedni ne i genitivu množine? 25. Da li su ove riječi valjano rastavljene: bor-ba, stra-st, tv-oj, tvoj-a, Sand-žak, in-jek cija, Schi-ller, sun-net, Kurban-baj-ram.

22.SASTAVL.JENO l RASTAVLJENO PISANJ E RIJEČI riječi se pišu: 257. U bosanskome jeziku riječi se pišu odvojeno, svaka za sebe, a) odvojeno; sve dok čuvaju svoja posebna značenja, npr.: Kasno mu je to palo na pa b) sastavljeno (složenice); met (prijedlog uz imenicu). e) sa crticom Kada dvije ili više riječi razviju novo značenje, one se smatraju no (polusloženice) vom riječju, složenicom, i pišu sc sastavljeno, kao jedna riječ, npr.: Naučio je pj esmu napamet (prilog nastao srastanjem prcfiksa na- i imenice pa met). (Ovdje su tcnninom složenice obuhvaćene i prefiksalnci sufiksalnc tvorenice tc sraslice.) Tok prerastanja grupe riječi (sintagme) u složcnicu može sc odliko vati razvojnim stupnjem tzv. nepotpunoga srastanja: svaka od riječi čuva 70 nešto od svoje posebnosti, ali je čvrsto vezana za drugu. Takvi spojevi zovu se polusloženice i pišu se s crticom: bajram-namaz, dno-bijeli, sa hat-kula, Husrev-beg.

258. Na sljedećim mjerilima zasniva se sud o tome da li je grupa uvjeti za nastanak riječi prerasla u složenicu ili nije: složenice: novo značenje (dvadeset): a) je li razvijeno novo značenje (dvadeset, gdjeko, odoka, izmedu); nepromjenljivost prvoga b) je li prvi dio nepromjenljiv (svijetlocrven); dijela (svijetlocrven); e) upotrebljava li se jedan od sastavnih dijelova samostalno ("od nesamostalnost dijela met" iz naodmet, "presta no " iz neprestano, "nebuha " iz izne (odmet iz naodmet); buha); d) je li došlo do promjene oblika nekoga od sastavnih dijelova (npr. promijenjen oblik (us· od uz· usput); u prilogu usput, nastalom od prefiksauz- i imenice put); u svođenje više naglasaka e) je li došlo do svođenja dvaju (ili više) naglasaka na jedan (tako na jedan (takozvani) zvani).

259. Složeniee mogu pripadati promjenljivim i nepromjenljivim vrstama riječi. U polusloženica je, po pravilu, prvi član nepromjenljiv, dok drugi (posljednji) - ukoliko pripada promjenljivim vrstama riječi - čuva promJenu.

Sve dok ćuv�u svoja posebna značenja,. rijeći se pišu rastavljeno:. između dviju riječi ·kaci_ jedinica pisanoga teksta ·ostavlja se bjelina (razmak) veličine )ed.noga zriaka. Kad �vije ili. više, riječi razviju novo značeoje, one srastaju (nastaje:složeni�a)' i pišu §e ·sast��j�no; AkQ sy�: od riječi zadržava nešto od svoje posebnosti, plšu se P,Q!u§l�ženie�; �dime�� o�h. s� štav•':

lja crtica. · · • < �cj:�;·�s��f��y� ;��:.��Y ·--��f� �� · ' --:."�:;.��;·�� 2.· a) Imenice

260. Složenice su mnoge imenice tvorcne od dviju riječi izmedu složenice sa spojnikom kojih se nalazi spojni morfem -o-: basnopisac, biljožder, bj elogorica, bro ·O·: dolom, blatobran, crvenokožac, ćovjekoljubac, dalekovod, debelokožac, bjelogorica, vodovod drugoligaš, glavobolja, konjokradica, konjovodac, mesožder, nogomet, novogradnja, padobran, petokolonaš, petogodišnjica, prirodoslovlje, prvoborac, prvoškolac, robovlasnik, rodoljub, romanopisac, sj everoza pad, suncokret, tunelogradnja, velikobugar, vodoinstalater, vodovod, vo dozemac, zubobolja.

261. Neke od složenica nemaju spoj nog morfema (interfiksnula: -0-): bez spojnika: blagdan, crvenperka, duhankesa, stranputicu. blagdan, stranputica

262. Složenice su i riječi kao: raspikuća, višeboj, vucibatina te sras s ras lice: lice tipa: dershana, domazet, dušebrižnik, genera/bojnik, genera/major, domazet, kućepazHelj havlimahrama, kalcijkarbonat, kućepazitelj, kućevlasnica, ugljendioksid. 71 složenice sa morfemom 263. Složeni ce su i imenice u kojih je prvi dio nepromjenljivi i ne na -o: samostalni morfem stranoga porijekla koji se završava samoglasnikom o: aviokarta, motosavez, aeroklub, agrotehnika, aminokiselina, aviokarta, aviomaterijal, hiohemija, videoteka, žiroračun ektoparazit, elektrotehnika, fizioterapeut, hidropotenc(ial, kardiohirwgUa. makroplan, mikroorganizam, motokros, motosavez, moto!J·ka, neuropsihi jatw; nitroj edi1�jenje, pseudonauka, psihoanaliza, sociolingvistika, termo izolac(ia, videokaseta, videoklub, videoteka, žiroračun. 264. Zajedno s imenicama uz koje sc nalaze pišu se i razni neprom sa nesamostalnim dijelovima: jenljivi i nesamostalni dijelovi (prefiksi i sufiksi):ant ialkoholićar, ekstra antialkoholićar, pro.ftt, hiperijekavizam. hiperinflacija, kimograf, kontrarevolucija. kvazi kimograf, samoodbrana, naučnik. nadrimajstor, nazovimajstor, nazovidemokracija, nusprostorija, ultrazvuk polupismenost, protivudm; samoodbrana, samoposluga, supersila, ultra zvuk, veleizdaja. novije posudbenice: 265. Kao složenice pišu sc i brojne, uglavnom novije posudbenice, nokaut, rokenrol koje označavaju jedan pojam i čine izgovomu cjelinu (iako su sastavljene iz više prepoznatljivih dijelova): nokaut, plejbek, rentakar, rokenrol, soft ver. šperploča, tokivoki. sa ćlanovima auto, foto i 266. Kao složenice pišu se i riječi koje u prvome dijelu imaju radio: članove auto (i u značenju samo i kao skraćenu oznaku za automobi[),foto autoportret, autoput, (i kada označava vezu sa svjetlom i kada predstavlja skraćenu oznaku za fotoćelija, fotoaparat, fo tografiju), radio (i kao oznaka pojava vezanih za radioaktivni element radioaktivnost, radij i u vezi s radiom, uređajem): autoportret, autobiografija; autodUelo radiostanica vi, automehaničar, autoput, autostoper. auto.\:kola, autotablice, autotrka,· fo toćel(ia, fo tohemija,fo tokopija,fo tometrija; fo toalbum, fo toaparat, fo to klub, fotomontaža, fo toreporter; radioaktivnost; radioaparat, radiodifuzi ja, radio�piker. radiostanica, radiotelevizija. nesamostalan drugi dio: 267. Složcnice su i sastavljeno se pišu i slični spojevi u kojih je dru aerodrom, motocikl gi dio nesamostalan: aerodrom, automobil, automobilizam, fo tograf, fo to teka, jezikoznanstvo, motocikl, radiofonija, radiologija, radioskopija. rastavljeno: 268. Rastavljeno se pišu u svim padežima imena kao: Radio Bosne Radio Bosne i i Hercegovine (gen. Radija Bosne i Hercegovine), Radio Tuzla (gen. Radi Hercegovine, ja Tu zle). (Tako i: Te levizija Bosne i Hercegovine.) Ukoliko su kao organizacione jedinice unutar zajedničke ustanove a polusloženićki: i radio i televizija, ime takve organizacije piše se s crticom izmedu naziva Radio-televizija tih dviju jedinica, jer su oba člana samostalna i ravnopravna: Bosne i Hercegovine Radio-televi zija Bosne i Hercegovine (gen. Radio-televiz(ie Bosne i Hercegovine). Ukoliko se prvi član ne mijenja, vezuje se za drugi član imena crticom: Radio-Tuzle. dva dijela: 269. Ukoliko se dva nesamostalna dijela nađu ispred imenice, izme auto-moto trka du njih se piše crtica i osamostaljuju se, tj . pišu se odvojeno od imenice: Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, auto-moto trka. 72 270. Nesamostalni dijelovi osamostaljuju se pri nabrajanju: avio i dijelovi u nabrajanju: vozne karte (ali: vozne i aviokarte), video i televizijskekasete (ali: televizij video i televizijske kasete ske l TV i videokasete), žiro i tekući račun (ali: tekući i žiroračun).

271. Osamostaljen je i odvojeno se piše prefiks super- uz imenicu odvojeno: benzin: super benzin (benzin super; super - u značenju super benzin: tri super benzin, des et litara supera). mini suknja

Takoder se odvojeno piše i (osamostaljeni) dio mini (lat. minimum, najmanje) u primjerima kao: mini linija (gen.jd. mini linije), mini pauza, mini kostim, mini moda, mini suknja.

272. Pojedine nepromjenljive odredbe za upravnu imenicu vezuju polusloženički: se crticom: alja-zraci. cikcak-linija. hulahup-čarape, pop-pjevač, rok-mu rok-muzika, TV-emisija zika i dr. Kao nepromjenljivc odredbe ponašaju se i složene skraćenice: RTV -program. TV-antena, TV-emisija, TV-kaseta, VK V-stolar i sl., dok se spoje vi sastavljeni od slova (ili naziva slova) i imenice: A-bomba, A-mol, C-dur.

273. Odvojeno pisanje (bez crtice) preporučuje se pri nabrajanju dviju ili više odredbi: alfa, beta i gama zraci; radio i TVprogram i sl., kao i onda kada upravni dio sadrži dvije ili više riječi: rok pj evači i pjevaace.

274. Često veze dviju riječi, ukoliko označavaju jedan pojam, imaju polusloženice u kojih je obilježje imeničkih polusloženica. Prvi je nj ihov član odredbeni i ostaje prvi član odredbeni i ne bez promjene, makar inače bio promjenljiv: alaj-bajrak, alem-kamen, ak mijenja se: bajram-namaz, šam-cvijet. a!iik-pendžer, bajrak-džamija, bajram-namaz, biser-grana, gol-razlika, remek-djelo Brusa-bezistan, bj anko-mjenica, cigar-papir, din-dušman, džuma-namaz, đu l-bašča, ekspres-restoran. gol-razlika, hair-dova, halal-nafa ka, kara-ak šam, karo-as, k/ima-uređaj, kremen-kamen, kudret-sahat, Kurban-bajram, lovor-vijenac, mahsuz-selam, mas-mediji, mubarek-noć, panel-ploča, ping -pong, pres-centw; rang-lista. rak-rana, remek-djelo, sabah-zora, sibjan- -mekteb, ski-liji, soda-voda, ramazani-šerif(časni ramazan), spomen-muzej, sahat-kula, uzor-majka.

275. Samostalne su - s obzirom i na naglasak i na promjenu - ime samostalne imenićke ničke veze u kojih prva imenica ima šire, a druga uže značenje: čovjek ge veze: nij. c:ovjek žaba (nom. mn. ljudi žabe), kamen temeljac, nastavnik peda kamen temeljac, žena heroj gog, pilot lovac, žena heroj, žena radnica. Stoga one i nemaju narav polu složenica. Dvočlane pojmovne cjeline ovoga tipa (u kojih oba člana čuvaju i svoje posebno značenje) pišu se, dakle, odvojeno: asistent pripravnik (gen. jd. asistenta pripravnika),jezik sistem.

276. Nisu složenice i odvojeno se pišu dvočlane pojmovne cjeline dvočlane cjeline: u kojima prvi član (koji je uglavnom stranoga porijekla i nepromjenljiv; gala ručak, solo pjevanje ukoliko je promjenljiv, kao član ovakvih grupa riječi ostaje bez promjene) 73 odreduje drugi: braon boja, dumdum metak, gala ručak, gala odijelo, jogi dušek, karate klub, kolor film, kolor televizor, kreka ugljen, marketing agencija, mavi usne, minas kahva, parking prostor, roze dimije, solo akci ja, solo prodor, solo pj evanje, vaterpolo savez i sl. odrična riječca ne: 277. Odrična riječca ne piše se sastavljeno s općim imenicama koje a) sastavljeno: nebriga; negira ili potire njihovo pozitivno značenje: nebriga, nečovjek, neljudi, ne b) sa crticom: ne-bitak musliman, neprijatelj, nevrijeme. Tako i: nearap, neslaven, netalijan. Treba razlikovati glagolske imenice u primjerima kao: nestajGfije treba razlikovati: jednoga naroda (: nestajati, i.5čezavati), nemije.5anje u nj ihove odnose, nei a) nestajanje (:nestajati) i b) ne stajanje (:stajati) manje sreće (: ne imati) i dr. od onih kao što su: ne stajanje (: stajati), nego trčanje; ne miješanje, nego mućenje. Ukoliko se riječju ne drugi dio riječi želi naročito istaknuti, ili se želi izraziti čista odsutnost onoga što imenica označava, izmedu riječce ne i imenice piše se crtica: ne-bitak, ne-ja. U tom se značenju koriste i drugi prefiksi: Anti-Diihring (naziv dj ela), pseudo-Kinez. složena zemljopisna 278. l pojedina danas jednočlana zemljopisna imena nastala su sras imena: Carigrad tanjem dviju riječi: Budimpešta, Carigrad, Kndpolje, Međugorje, No vo seoci, Pod/ugovi, Radobolja, Starigrad (gen. Starigrada; kod Karlobaga), Bj elorusija. imena sa svojstvima 279. Pojedina zemljopisna imena zadržavaju svojstva polusloženi polusloženice: ce, tj . oba člana čuvaju svoj naglasak, a prvi se član ne mijenja: Austro Kotor-Varoš, gen. -Ugarska (gen. Austro-Ugarske), Buturović-Po(je (gen. Buturović-Polja; Kotor-Varoši nas.), Han-Pijesak (gen. Han-Pijeska, dat./lok. Han-Pijesku), Herceg-No vi (gen. Herceg-Novog), Ivan-sedlo (gen. Ivan-sedla), Konjuh-planina (gen. Konjuh-planine), Kotor- Va roš (gen. Kotor- Va ro.§ i), Kramer-Selo (gen. Kramer-Sela), Kulen-Vakuf(gen. Kulen-Vakufa), Lu.ki-Palanka (gen. Luš ci-Palanke), Šar-planina (gen. Šar-planine), Ševać-Njive (gen. Ševać-Nji va; nas.), To mislav-Grad (gen. To mislav-Grada). imena iz drugih jezika 280. Za razliku od imena iz prethodne tačke, slična se imena iz dru odvojeno: San Marino, gih jezika pišu kao dvije riječi: Abu Dabi, gen. Abu Dabija, Sankt Moritz gen. San Marina (Sankt Marie), gen. Sankt Moritza (Sankt Marica), San Marino, gen. San Marina. dvoćlana imena naseljenih 281. U pojedinim slučajevima oba člana zemljopisnih imena zadr mjesta: žavaju i svoj naglasak i svoju promjenu, te se pišu odvojeno: Banja Luka Banja Luka, gen. Banje (gen. Banje Luke, dat./lok. Banjoj Luci; dvočlan i je oblik imena ovoga gra Luke da izvorni), Bijelo Po(je (gen. Bijelog Po(ja), BoljakovPotok (gen. Bolja kova Potoka; nas.), Donji Va kuf(gcn. Donjeg Va kufa), Gornji Va kuf(gen. Gornjeg Va kufa), Stari Grad (gen. Staroga Grada; sarajevska općina; mj esto na Hvaru). 74 282. Bez crtice pišu se i dvočlana imena kao: Arslanagića most dvočlana imena: (gen. Arslanagića mosta), Babića ba.šča (gen. Babića ba.\:će), Morića han Morića han, gen. Morića (gen. Mo rića hana). hana

283. Kao složcnicc (dakle sastavljeno) pišu se nazivi stanovnika nazivi stanovnika sastav naseljenih mjesta, krajeva, država, kontinenata - bez obzira na to da li su ljeno: zemljopisna imena od kojih su ti nazivi izvedeni složenice, polusložcnice Banjalučanin. Bjelorus, Kulenvakufljanin ili dvočlan i nazivi: Banjalučanin (oblik Banjolučanin stran je jezičkomc osjećanju samih žitelja Banje Luke i općenito je slabije zastupljen u bosan skome jeziku, te se i ovdje prednost daje likovima Banjalučanin, Banjalu {anka i sl.), Bj elorus, Carigrađanin, Južnoamerikanac:, Ku/envakujljanin, No votravničanin, No vozelanđanin, No vopazarac.

284. Treba razlikovati složenicu Angloamerikanci (u značenju različito značenje: Amerikanci engleskoga porijekla) od polusloženice Anglo-Amerikanci (u Angloamerikanci i značenju: Englezi i Amerikanci). Anglo-Amerikanci

285. Složenice su i sastavljeno sc pišu prezimena nastala od imena složena prezimena: i počasnih naslova uz nj ih, ili od samih počasnih naslova: Bećirbašić, Gav Hasanefendić rankapetanović, /ladžihajizhegović, Hadžiefendić, Hasanefe ndić, Husein pa.l:ić, Mahmutćehajić, Smailbegović, Smai/hodžid. Tako i drugačiji člano vi u ulozi drugoga prezimena: Avdo Karabegovit: Hasanbegov. 286. Složenice su i sastavljeno se pišu osobna imena uz koja su vre imena uz koja su srasle menom srasli počasni naslovi aga, beg i sl.: A/aga, Avdaga, Bešlaga, Du titule: laga, Mujaga. Su(iaga; Alaj beg, Đu/beg, Hamdibeg, Mustajbeg. Tako i: Avdaga, Hasanaginica Hasanaginica, Biserbegovica.

287. Ovakva zvanja i počasni naslovi upotrijebljeni u svome pra stvarne titule i kao znak vom značenju (tj. ukoliko dolaze iza imena historijskih ličnosti ili uz imena poštovanja - književnosti), kao i iz poštovanja ili prisnosti, vezuju sc uz ime crticom: polusloženički: iz Mehmed·beg, Ali·paša, Hasan-aga (ali: Hasanaginica - nosilac je titule Hasan-aga), Smail-aga, Ešref·efendija Siri-baba, Mustafa-baša, Sa lih-baša, Gazi Husrev-beg, Is a-beg (lshako vić), Mehmed-beg (Kapetanović), Safvet-beg (Bašagić), Smail-čelebija, Ma hmud-dehaja, Šemsi-dede, Ajni-efendija, Nizama-hanuma, Nasrudin -hodža, Husein-kapetan, Ali-paša (Rizvanbegović), Mehmed-pa.ša (Soko lović), Omer-paša (Latas). Dakle, i iza imena savremcnika slični se nazivi zvanja pišu s crticom: nepromjenljive titule kao EJrelefendija Kovačević, Fadil-hodža Šarić, Zaim-kapetan imamović. prvi dio imena: Kara Mustafa, gen. Kara 288. Ako se nepromjenljivi počasni naslovi nalaze ispred imena čiji Mustafe su sastavni dio, pišu sc velikim početnim slovom i ne vezuju se crticom za ime niti u nominativu niti u zavisnim padežima: Hadži Lajo (gen. Hadži odvojeno se pišu neprom Loje), Kara Mustafa (gen. Kara Mustafe), Uzun Bećir (gen. Uzun Bećira). jenljiva zvanja i počasni naslovi ispred imena: 289. Nazivi zvanja i počasni naslovi koji nisu promjenljivi, ukoliko hazreti Alija, gen. hazreti stoje ispred imena ili drugoga naslova, ne vezuju se za ime odnosno naslov Alije 75 crticom: hazreti Al(ja (gen. hazreti Al(je), hazreti Fa tima (gen. hazreti Fa time), hadži Ibrahim (gen. hadži Ibrahima), don Zvonko, dum Ivan, efendi Mita, fr a Petar, kir Janja; e.fendi kad!ja (gen.jd. e.lendi kad(je), had ži hafiz (gen.jd. hadži hafiza), hadži hanuma (gen.jd. hadži hanume).

promjenljive titule u nomi 290. Promjenljivi počasni naslovi, zatim oznake zanimanja, srod nativu odvojeno (majstor stva i sl. pišu se u nominativu odvojeno, bez crtice, a u ostalim oblicima Hasan), a u kosim dvojako: s crticom (ukoliko gube promjenu) ili bez crtice (ukoliko zadrža padežima dvojako: majs· vaju promjenu): abda/ Mahmud (gen. abdal-Mahmuda l abda/a Malunu tor-Hasana majstora ili da), sultan Ve lid (gen. sultan-Velida l sultana Ve lida), šejh Husein (gen. Hasana šejh-Huseina l šejha Huseina), vekil Harč (gen. vekii-Harča l vekila Har ča), barba Ivo (gen. barba-Ive l barbe Ive), majstor Hasan (gen. majstor -Hasana l majstora Hasana), strina Safa (gen. strina-Safe l strine Safe), tetka Zi/ka (gen. tetka-Zi/ke l tetke Zi/ke).

291. Isto se postupa i ukoliko je promjenljiva imenica u službi počasnoga naslova, nadimka ili prezimena sastavni dio imena: Hajduk Ibrahim (gen. Hajduk-Ibrahima l Hajduka Ibrahima), Mula Mustafa (gen. Mula-Mustafe l Mule Mustafe).

292. U sastavu ženskih imena iza počasnoga naslova beg piše se crtica: Beg-Emina (gen. Beg-Emine). Ali ako su u sastavu imena dva po časna naslova, pišu se zajedno: Beghanuma (gen. Beghanume).

293. Dvostruka imena (ime + nadimak; nadimak + ime) pišu se bez odvojeno se pišu: crtice, bez obzira na to da li se po padežima mijenjaju oba dijela ili samo a) dvostruka imena jedan: Musa Ćazim Ćatić (gen. Muse Ćazima Ćatića), Muhamed Šaćir (Musa ćazim Ćatić); Kurtćehajić (gen. Muhameda Šaćira Kurtćehajića), Mehmedalija Mak b) nadimak iza prezimena Dizdar (gen. Mehmeda/ije Maka Dizdara), Muhamed Hevai Uskufi (gen. (Asim Ferhatović Hase); Muhameda Hevaija Uskufija), Seid Ve hab 1/ham(ja (gen. Seida Ve haba e) dvostruka prezimena Ilhamije), Mehmed Meša Selimović (gen. Mehmeda Meše Selimovića), (Avdo muškaraca Č (gen. Č Kara begović Mehmed Džemaludin aušević Mehmeda Džemaludina auševića); Hasanbegov) Abdulrezak Hijzi Bj e/evac (gen. Abdulrezaka Hifzi Bj e/evca), Osman Nuri Hadžić (gen. Osmana Nuri Hadžića) i dr.

294. Bez crtice piše se i nadimak koji dolazi iza prezimena: Fadila Odžaković tuta (gen. Fadile Odžaković tute), Fikret Kavazović Roki (gen. Fikreta Kavazovića Rakija),Sen ahid Bolić Bola (gen. Senahida Bolića Bo le), Asim Ferhatović Hase (gen. Asima Ferhatovića Haseta).

295. Dvostruka prezimena muških osoba (ili drugačiji članovi u ulozi drugoga prezimena) takoder se ne povezuju crticom; oba se prezime na mijenjaju: Avdo Karabegović Hasanbegov (gen. Avde Karabegovića Hasanbegova), Riza-beg Kapetanović Lj ubušak (gen. Riza-bega Kapeta novića Lj ubušaka), Andrija Kačić Mio.5ić (gen. Andr(je Kačića Miošića). 76 296. Kad ženska osoba ima dva prezimena, izmedu njih piše se crti crtica između dvaju ca, i ne mijenja se prvo prezime ili oba: Azemina Begić-Muzafe rija (gen. prezimena ženskih osoba: Azemine Begić-Muzaferije), Nasiha Kapidžić-Hadžić (gen. Nasihe Kapi Nasiha Kapidžić�Hadžić džić-Hadžic).

297. Prezimena (imena, nadimci i sl.) dvojice ili više pisaca jedno odmaknuta crta: roman Osmana Aziza ga dj ela ili prezimena sudionika kakvoga drugog oblika saradništva pove - zuju se (odmaknu tom) crtom: roman Osmana -Aziza; vlada Cvetkovića - Ma čeka.

298. Dvočlana arapska imena pišu se kao polusloženiee: Abdu arapska imena ·Šems (gen. Abdu-Šemsa), Ebu-Leheb (gen. Ebu-Leheba), Ibn-Hišam (gen. polusloženički: Ebu-Leheb, lbn-Hi.�ama), Zu-Tuva (gen. Zu-Tuve); Ebu-Hurej ra (gen. Ebu-Hurej re). gen. Ebu-Leheba Ako takva imena imaju odredeni član, takoder se pišu kao poluslo ženice, s tim što se određeni član piše uz prvi dio imena: Abdud-Dar (gen. određeni član uz prvi Abdud-Dara), Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba), Ebul-As (gen. dio imena: Ebul-Asa), Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), Ibnul-Ekva (gen. Ibnul-Ekvaa), Abdui-Muttalib Zul-Karnejn (gen. Zul-Karnejna), Zur-Rumma (gen. Zur-Rumme).

299. Odredeni član uz arapska imena vezuje se crticom: El-Abbas (gen. El-Abbasa), Er-Rebi (gen. Er-Rebija).

300. Ako izmedu dvaju arapskih imena dolazi skraćenica b. (: ibn, bint- u značenju: sin, kći), ta se imena pišu rastavljeno: Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abbasa).

Sastavljeno se pišu: složenice sa spojnikom -o· (robovlasnik) i one bez spojnika (sttanputi ca) te sraslica (kućepazitelJ) ; složenice u kojih je prvi dio nepromjenljivi i nesamostalni mor tem (tirotatun,auto put), kao 'ione u kojih � takav drugi dio (motociki) :Tako se piše i riječca ne s općim imenicama koje negira (netovjek). Rastavljeno se pišu osamostaljeni dijelovi (super benzin, mini pauza), odredbe u nabrajanju (video i televizijske kasete), samostalne imeničke veze (kamen temeljac) i dvočlane pojmov ne cjeline (kolor televizor). Nepromjenljiva titule i zvanja ispred imena pišu se odvojeno (haz reti Alija); tako se u nominativu pišu i promjenljive tttule (sultan Mehmed), dok se u kosim padežima pišu dvojako: odvojeno (ukoliko zadržavaju promjenu: sultana Mehmeda) i poluslo ženićki (ako gube promjenu: sultan-Mehmeda). Udvojena imena muških osoba (nadimci, prezimena) pišu se bez crtice (Musa Ćazim ćatić, Asim Ferhatović Hase). Sa crticom se pišu lmenićke polusloženlce u kojih je prvi član odredbenl l nepromjenljiv (alfa -zraci, TV-emisija), ili je promjenljiv a ostaje bez promjene (bajtam-namaz).Ta ko se pišu l ti tule i zvanjakada dolaze iza imena (Husrev-beg). Polusloženićki se pišu i udvojena prezime na ženskih osoba (Nura Bazdulj-Hubifar). Crticom se vezuju i dvočlana arapska Imena (Ab

dui-Muttalib, Ebu-Hurejta) te određeni član uz arapska imena (El-Abbas). · Pojedina su geografska imena složenice i pišu se sastavljeno (Carigtad),druga su dvočlana i pišu se rastavljeno (Donji Vakuf, Arslanagićamost, Novi Zeland), a treća zadržavaju svoj stva polusloženice i pišu se sa crticom (/lustro-Ugarska, Kulen-Vakuf, Ivan-sedlo). Nazivi stanovnika izvedeni prema geografskim Imenima. uvijek se pišu kao tedna rijeć (Carigrađanin, Novozelanđanin, Kulenvakufljanin). .. - 77 b) Pridjevi sastavljeno se pišu: 301. Sastavljeno sc pišu pridjevi prcfiksalne tvorbe: amoralan. a) pridjevi prefiksalne antifašistički. bezglasan, bezimen, hezo5jećajan. bezličan. itekakav. iteko· tvorbe (bezglasan, lik, općedn1.�tveni, opdepoznat, omalehan, podugačak. prosij'ed, pn?f'a.fis· prosije d); tički, protuustavan, prebogat, preosjetljiv. prast01; polupismen. postdip ne il)pridjevi sa riječcom lomski, sulud, supermoderan, sveopći; tako i pridjevi u poimeničenoj služ (nesretan, neveseo) bi: Svevideći, Svevi.šnji. Sveznaju6.

302. Takoder se sastavljeno pišu i pridjevi u čijoj tvorbi učestvuje riječca ne: nedužan, neohrij'an, neodredljiv, neshvatljiv, nesretan, neuspo rediv, neveseo, netaknut, neukusan, neravnopravan, nezvaničan. nepromo čiv, neviđen.

303. Treba razlikovati popridjevljene glagolske pridjeve i glagolske treba razlikovati pridjev od glagolskog priloga: priloge, u kojima prcfiks ne- dolazi kao prvi dio složenice a kojim sc poriče nehrđajući materijal - ne ono što znači pridjev, odnosno prilog, ili sc izriče svojstvo suprotno od hrđajući, nego otporan na onoga izrečenog osnovnom riječju, kao: nedorečen (npr. prijedlog), neobu vlagu vena (cipela), netaknuto (lice), nedorastao (dječak), neistruhla (daska), neuvehla (ruža), nezahrđalo (srce), nehrđajući (materijal) i sl. - od zanije kanih glagolskih pridjeva i glagolskih priloga u pridjevskoj fu nkciji:

(l) Bio je to ne dorečen, nego tek navij'ešćenprij'edlog. - (2) Usje ćanju joj je ne uvehla, nego svježa ruža. - (3) Potreban mu je ne hrđajući materijal, nego onaj što je otporan na vlagu i soli.

304. Oblici superlativa pridjeva takoder se pišu sastavljeno: na;jas nij'i, najljepša, najslađe. sastavljeno se pišu: 305. Pridjevi koji označavaju jedan pojam, izvedeni od dvočlanih a) oblici superlativa zemljopisnih imena, kako domaćih tako i stranih, bila ta imena poluslože (najjasniji, najslađe); nice ili ne, pišu se sastavljeno: banjalučki (: Banja Luka), bosanskobrodski b) pridjevi izvedeni od (: Bosanski Brod), bosanskokrajiški (: Bosanska krajina), istočnobosanski zemljopisnih imena (: istočna Bosna), srednjobosanski (: srednja Bosna), kotorvaroJki ( Kotor (zapadnoevropski, : hercegnovski) -Varoš), južnoamerički (: Južna Amerika), zapadnoevropski (: zapadna Evropa; Zapadna Evropa), zapadnohercegovački (: zapadna Hercegovina), novopazarski ( : Novi Pazar), nj ujorški ( : New York), austrougarski (: Austro-Ugarska), hercegnovski ( : Herceg-Novi), velikokladuški (: Ve lika Kladuša). polusloženičko pisanje: 306. lako imaju spojnik -o-, nisu složenice, nego polusložcnice spo· crno-bijeli, bosansko· jevi riječi u kojima svaki član čuva svoje posebno značenje; u nj ima jedan ·hedski pridjev nije odredba niti dopuna drugoga, pa se stoga povezuju crticom: indo-kineski (odnosi se i na Indiju i na Kinu), anglo-američki (engleski i američki), austro-ugarski (odnosi se i na Austriju i na Ugarsku). Tako i: Tuzlansko-dobojska kotlina, bo.�njačko-hrvatski (npr. odno si), bosansko-japanski (rječnik), bosansko-njemačko-engleski (rječnik), 78 crno-bijela (ploča), zeleno-žuto-crvena (zastava na kojoj se jasno izdvajaju tri spomenute boje), planinsko-brdsko (područje), društveno-ekonomski (odnosi), književno-jezički (i književni i jezički).

307. Složenice su i sastavljeno se pišu pridjevi koji su u tvorbenoj različito značenje: vezi s dvjema riječima u određenome sintaksičkom odnosu (prva odreduje književno-jezički drugu), a koje označavaju nedjeljiv pojam: književnojezički (: književni je (i književni i jezički) - zik), naučnoistraživački (: naučno istraživanje), šerijatskopravni (: šerijat književnojezički (odnosi se na književni jezik) sko pravo), krivičnopravni (: krivično pravo), politi{koekonomski (: poli tička ekonomija), književnoteorijski (: književna teorija), književnohisto�·ij ski (: književna historija). Tako se pišu i pridjevske složenice: indokineski (odnosi se na Indo kinu), angloamerički, indoevropski i dr., iako ne moraju biti tvorene od za visnih sintagmi.

308. Takoder su pridjevske složenice i sastavljeno se pišu: brzonog, pridjevske složenice: bistrouman, bj elobrk. crnokos, dvorog, dvosmjeran, dvosložan, danonoćni. crnokos, punokrvan dobroćudan, četverokatan, četverogodišnji, dobronamjeran, istoimen, ju gozapadni, lahkokrila, malodoban, mnogostoljetan, mnogostran, kratko vj ečan. punokrvan, samonikao, slatkovodni, srednjo.školski, srednjovjeko van. sj everoistočni, sedmokrak, narodnooslobodilački, pro.Hogodišnji, kri vo usti, tankoćutan, takozvani, trodimenzionalan, tročetvrtinski, trotaktni, visokonaponski, vodootporan i sl.

309. Sastavljeno se pišu i pridjevi nastali čistim slaganjem riječi u slaganje riječi: naporednom odnosu: gluhonijem, tamnoplav (nijansa jedne boje), uljano gluhonijem, svijetlocrven plav, otvorenozelen, zagasitožut, svijetlocrven, mnogopoštovani. Ukoliko sastavni dijelovi zadržavaju svoj naglasak i posebno zna pri naglašavanju: čenje, pišu se odvojeno: vrlo dobar. vrlo zaslužan, mato poznat, jako crven. vrlo dobar

310. Kao i imenice s kojima su u tvorbenoj vezi, sastavljeno se pišu sastavljeno pisanje: pridjevi: autolimarski, autoelektričarski, autosaobraćajni, fo toamaterski, autolimarski, jotoreporterski. radioamaterski, vodoinstalaterski. fotoamaterski

311. Crticom se povezuju prisvojni pridjevi na -ov l-ev, -in kad su sa crticom: u tvorbenoj vezi s osobnim imenima koja se pišu kao polusloženice: Hu Husrev-begov. sein-kapetanov, Husrev-begov, Nasrudin-hodžin, Omer-pašin, teta-Jasmi Omer-pašin nin, Šej h-Jujin.

312. Kao što se crtom povezuju prezimena dvojice ili više pisaca odmaknuta crta: jednoga dj ela ili kakvoga drugog oblika saradništva, tako se povezuju Osman - Azizov roman crtom i pridjevi koji su u tvorbenoj vezi s tim imenima: Osman - Azizov roman, Ma rković - Ajanović - Diklićev pravopis, Cvetković - Mačekova vlada.

79 Sastavljeno se pišu: pridjevi prefiksalne tvorbe(bezi men); pridjevi sa riječcom ne (nedužan); oblici superlativa (najjasniji) ; pridjevi izvedeni od geografskih imena (banjalučki); pridjevske složen ice te pridjevi nastali slaganjem (brzonog, tamnoplav) i dr. Pridjevi na -ov l-ev i -in pišu se kao i imenice s kojima su u tvorbenoj vezi (Hasanefendićev, GaziHusre v-begov, Hadži Lojin). Kad iskazuju različitost ili suprotstavljenost pojmova, pridjevi se pišu s crticom (crno-bijela polja , rusko-japansld rat; književno-jezitki, tj. i književni i jezički); kad označavaju nedjeljiv

pojam, pišu se sastavljeno (svijetlocrven - nijansa jedne boje; književnojezitki - prema: književni jezik).

e) Zamjenice

313. Prave su složenice i sastavljeno se pišu neodređene zamjenice nastale združivanjem upitnih ili odnosnih zamjenica i predmetakagq,ie-,i-, sastavljeno se pišu: koje-, ne-, ni-, po-, sva-, što-: gdjeko, gdjekoji, gdješta, iko, ikakav, išta, ko gdjekoji, neko, nikakav je ko (gen. kojekoga), kojeJta (gen. koječega, dat. koječemu), kojekakav, ko ječiji, kojekoja, neko, nekakav, nešto, nešta, niko, nikakav, ništa, poneko, pokoji, svako, svakoji, svakakav, svašta, štošta (gen. štočega), štokoji, što kakav. prijedlozi razdvajaju 314. Kada se uz zamjenice složene s i-, ni- nađe prijedlog, on dolazi zamjenice: ni s kim, izmedu sastavnih dijelova složeniee: i od koga, i s kim, i za šta, i o čemu, ali: bez ikoga i po čemu; ni od koga, ni prema kome, ni s kim, ni od čega, ni za .�to, ni za šta, ni od šta, ni u čemu. Izuzetak je prijedlog bez: bez ičega. treba razlikovati: 315. Ako i dolazi kao riječ za pojačavanje (tzv. intenzifikator), piše iko, ništa - i ko, ni šta; se odvojeno od zamjenice: Pitaju i ko je, i .�to je, i čijije, i kakavje, i koli pokoji (=poneki) - po ki je. koji; kogod (=neko) - ko god 316. Kad zamjenica ništa ima imeničko značenje, nj eni se dijelovi (svako ko) pišu sastavljeno:

(l) Pretvoren je u ništa. - (2) Od ništa ne napravi nešto. 317. Odvojeno od zamjenice pišu se i ne, ni kao riječce za odricanje:

(l)Ne ko pik nego kako piše - to su pitali. - (2) Ne znam ni ko je, ni gdje je. 318. Kad izgubi svoje distributivno značenje, riječca po sa zamje- nicom čini složenicu, tc se piše: pokoji, poneko, ponešto, poneki: (l) Vidi se još pokoji (= tu i tamo neki; poneki) list. - (2) Susreli su

pokojeg (= kojeg) šetača. - (3) Poneki (= neki medu mnogima) već Č je stigao. - (4) esto im priredi poneko iznenađenje. - (5) Ponešto je čuo. 319. Ako čuva svoje distributivno značenje, riječca po piše se odvo jeno od zamjenica: 80 (l) Po koji put sve ovo ponavljam?- (2) Po koji si udžbenik došao? - (3) Svratio bi po nešto što bi mu zatreba/o, po neku sitnicu. 320. Kao nenaglašeni dio neodređenih zamjenica u kojima je prvi dio neka od upitno-odnosnih zamjenica (ko, što, koji, kakav), riječca god piše se sastavljeno s njima: Ako kogod (= neko) dođe i štogod (= nešto) up ita, dajte mu i kojigod (= neki) podatak o tom pothvatu. 321. U službi pojačivača, god čuva svoj naglasak i piše se odvojeno od riječi uz koje stoji:

(l) Ko god (= bilo ko; svako ko) hoće, neka svrati. - (2) Što god (= sve što) možeš danas, ne ostavljaj za sutra. Tako i: kakav god (= bilo kakav), koji god (= bilo koji), za razliku od: kakavgod (= nekakav) i sl. Izmedu zamjenice i pojačivača god mogu doći enklitike:

(l) Up amtio ga je ko mu je god svratio. - (2) Sp omenula je sve što mu je god dala.

322. Ako riječca put dolazi uz zamjenice, ona u takvoj vezi s priloš riječca put odvojeno: kim značenjem čuva svoj naglasak i piše se odvojeno od zamjenice: koji koji put, ovaj put put, svaki put, ovaj put.

323. Zamjeničkc cnklitike pišu se odvojeno od prijedloga: za me, za prijedlog odvojeno od nj . uza nj , poda nj, u se, uza se, poda se, među se, sa mnom, preda mnom, enklitike: za me, među se za te, nada te. 324. Riječi bilo, ma, mu drago odvojeno se pišu od zamjenica s razdvojeno: kojima čine spoj riječi: bilo koji, bilo čiji, koji bilo, čiji bilo, ma ko, ma šta, koji bilo, ma kakav ma koji, ma čiji, ma kolik. ma koliki. ma kakav, ko mu drago, koji mu drago, Jta mu drago. kakav mu drago, čiji mu drago. 325. Treba razlikovati prijedloško-zamjeničke spojeve kao: uz to, različito značenje: za to, s toga, po tom, u to, pri tom(e) i dr. od priloških složenica nastalih prilog usto (=ujedno) i srašćivanjem prijedloga i zamjenice: usto (od: uz + to), zato (= stoga), stoga spoj uz to (=a pored tog) ( = zato) i dr.: Uz to zanimanje ima još jedno : Usto je svratila i nama.

. . Složene zamjenice pišu se sastavljeno. Zaffijenice složene si- i ni- �razdvajaju se kad se ·upotrijebes prijedlozima (i s kim, ni od koga). Od prijedloga se odvajaju zamjeničke enkl�ike (uza se, predamn om). Kad uz zawjeni�e do�u �ječi !Tla.bilo i put. odvojeno �e pišu (ma ko, . koji bilo, koji p�t). Hiječcepo i god_ �z zallljenjce pišu.se sastavljeno iJi qdvojen,o-Qvisno o

značenju. · . '. . ' :.-- . . �· •. .. . .; . . ,, •" : . ·"e : ..'c 7� .' :: :

d) Brojevi

326. Od glavnih brojeva složenicc su i sastavljeno se pišu brojevi od ll do 19 (jedanaest, dvanaest. devetnaest) tc brojevi od dva (dvije,s ob- 81 sastavljeno pisanje: likom dvje-) do devet s brojevima deset i sto: dvadeset, trideset, šezdeset, a) složenih glavnih broje devedeset, dvjesta l dvjesto, četiristo, petsto, šeststo, devetsto. va (dvanaest, trideset, šeststo); 327. Od rednih brojeva takoder su složenice i sastavljeno se pišu b) rednih brojeva brojevi od ll. do 19. (jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti) te spojevi broje (dvanaesti, trideseti); va od dva do devet (i njihovih pojavnih oblika) s rednim brojevima deseti e) brojnih imenica i stoti: dvadeseti, trideseti, šezdeseti, devedeseti, dvjestoti, tristoti, četiri ( dvanaeslerica, trideseti na) stoti, petstoti, šeststoti, devetstoti. 328. Sastavljeno se pišu brojne imenice: četrdesetpeterica, šezdese terica. devedeseterica; petnaestina, četrdesetina; jedna tridesettreCina (1133; ali trideset trećina: 30/3). s crticom: 329. Polusloženice su i pišu se s crticom dva broja (brojne imenice, približne vrijednosti brojni pridjevi, brojni prilozi) kojima se označavaju približne ili neodređe (dva-tri, četvero-petero) ne vrijednosti: dva-tri, deset-dvadeset, dva-triput, dvoje-troj e, četvero-pe i slične veze (dan-dva, tero, peterica-šesterica, petina-šestina; tako i: stotinu-dvije, tisuću-dvije. riječ-dvije) Kao polusloženice pišu se i slične veze (često s prenesenim znače nj em) imenice na prvom i broja na drugom mjestu: sahat-dva, dan-dva. mjesec-dva, ljeto-dva, godinu-dvije, stoljeće-dva, riječ-dvije.

330. Multiplikativni brojevi (ili brojni prilozi) sastavljeni od riječi jedanput, dvaput, triput put na drugom i glavnog broja na prvom mj estu (odnosi se samo na broje ve jedan, dva i tri) pišu sc kao složenice: dvaput, triput. Tako i: trikrat i sl.

331. Riječ put odvaja se od rednih brojeva: prvi put (ne: prvi puta), prvi put - drugi put, treći put, stoti put, i uopće kad i broj i imenica zadržavaju svoje �. � posebne naglaske: hl'ljaditiput.

332. Oblik puta piše sc rastavljeno od broja koji mu prethodi: dva dva puta -� puta, četiri puta, pet puta, sto puta, tisuću puta. Tako i: pedesetak puta, oba puta i sl. Odvojeno se pišu i brojevi s izrazom i po: šest i po, dvijei po hiljade. pet stotina -� 333. Rastavljeno se pišu dvočlani glavni brojevi u kojih je na dru gome mjestu stotina, hiljada l tisuća, milion l milijun, milijarda: dvije sto tine, pet stotina, tri tisuće, osam milijardi.

334. I ostali dvočlani i višečlani glavni i redni brojevi pišu se ras tavljeno (svaka jedinica zadržava svoj potpuni oblik i naglasak): dvadeset jedan (21), šezdeset dva (62), sto dvadeset osam (128),pet stotina pet l pet sto pet (505), tisuću dvjesto osam ( 1208), dvadeset prvi (21 .), hiljadudevet stotina osamdeset peta (1985.). dvadeset jedan Ispred posljednjega člana ovakvih brojeva može doći veznik i: mili i dvadeset i jedan - � on sedamsto šezdeset i četiri (1.000.764), šeststo dvadeset tisuća dvjesta četrdeset i jedan ( 620.241 ). 82 335. Višečlane brojeve u bankovnom poslovanju (na vrijednosnim u bankovnom poslovanju: papirima) treba pisati sastavljeno: stodvadesetjedan

d eve t m i l i o n ade v e ts t o trid e s e tpe t t is u ća če t iris t oče t rdes e t dva (9.935.442). Stoti dijelovi monetarnejedinice stavljaju se u razlomak:

trlstočetrnaesttisućadvjestoosamdesetčetiri 85/ l OO (31 4.284,85).

336. Rastavljeno se pišu brojni izrazi od sva, sve na prvom i broja sve četiri -)vHetlij (te brojne imenice) na drugom mj estu: sva tri, sve četiri, sve četverica, sve pedeset, svih osamdeset i četiri.

: .sas�yi]e�o s( pi��. . slo�eni glav�fbroJe0, �dri_i§rgievO.�rgjpe ��ice (dva[7aest1:Civat}�esrt. " :� '� D'*: f:�. ,.w, �·tr:· i ·· · · ··;<·�·t"·:"· ,,>,· « .·�, �. '·' dvanaesterea) · · · . ·"- : . . . ' . . B�Joe )m�nlce i bfojniprtlri�i i .�· Pz.naČ��tnje �ribliž(le· Ytfi�ollii[ �iš�.se sa" c�cofli( dya4fi. . -� ; · ��::: o�:·' ,r· ·''': -§ ri )';�' :·t ;<.�< '-+:.:;:-q:,�:'/::'"'':;.<;··,'ć:g:;;o:; .·�,.�::-;-;·· 'petl3rica este ca Rastavlj�qO se jišu d'{oglani,i.yiš�članj'gl�vrlr i J�d�( �pjevi� Tikp· �e p[š� i rieć put uz glavne.

'brojevefe�n;;ava Ttrive aanpyt), urat !/Jb '(Msf i PQi Je i�r3:i,i:sa sva.. sve na prvome mjes- · :tu.'($Va.tri; svf če1ih). ;, '· ·':·Y;" ::·�}.; 7:.. �''::�E:,8::r:,;. ,:::'t:·�::-.:}'··� _č, _.-,:, · , , ·' ' . . ' ., ' . . e) Glagoli

337. Prefiksi s glagolom čine složenicu te se ne odvajaju od njeg u pisanju: izgovoriti, napisati, prestići, pročitati, mimoići, uzdići, uzmoći (prez. uzmognem).

338. Odrična riječca ne sastavljeno se piše u svim oblicima glagola pisanje rijećce ne: nestati (iščeznuti; izgubiti se), nestajati (iščezavati), nedostati (uzmanjka a) nestati, nestajati, nedostati, nedostajali, ti), nedostajati (manjkati), negodovali (izražavati nezadovoljstvo), nena negodovali, nenavidjeti; vidjeti (mrziti). Ovi glagoli i nisu odrični, jer je riječca ne srasla s osnov b) neću, nećd; nim glagolom u jednu riječ koja ima novo, potvrdno značenje. Navedene e) nisam, nisi; glagole treba razlikovati od glagola koji se pišu odvojeno od riječce ne jer d) nemoj, nemojte; zadržavaju svoje osnovno značenje: e) nemati, nemam Ni za trenutak ne stade (= ne zaustavi se). - (2) Ne staje (= ne (l) treba razlikovati: zaustavlja se) u toj stanici. nestaje (išćezava) od: ne staje (ne zaustavlja se); 339. Riječca ne piše sc sastavljeno s enklitičkim oblicima prezenta nemali od: ne imali glagola htjeti: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće. U enklitičkim oblicima prezenta glagola biti u ulozi negacije jav lja se riječca ni. l odrični oblici prezenta glagola biti pišu se sastavljeno: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu.

340. Riječca ne srasta u jednu riječ i u oblicima nemoj, nemojmo, nemojte. 83 341. Zanijekani glagol imati javlja se u oblicima u kojima je riječca ne srasla u jednu riječ: nemati, nemam, nemaš, nema, nemamo, nemate, ne maju, nemaj, nemajmo, nemajte, nemajući, ali i u oblicima u kojima se od rična riječca piše odvojeno: ne imati, ne imao, ne imala, ne imadoh, ne imađah, ne imavši. uz ostale glagole riječca 342. Odrična riječca ne uz ostale glagole piše se odvojeno. Npr.: ne ne odvojena: c.�uti (inf.), ne čujem (prez.), ne čuj (imp.), ne čuh (aor.), ne čujah (im ne čujem -� perf.), ne bijah čuo (plperf.), ne budem čuo (fut. II), ne bih čuo (kond. 1), ne uvehla, nego svježa: ne bih bio čuo (kond. II), ne čujući (gl. pri!. sad.), ne čuvši (gl. pri!. proš.). neuvehla ruža (pridjev) 343. Od zanijekanih glagolskih pridjeva i glagolskih priloga u prid jevskoj ulozi (npr.: ne dorečen, nego tek naviješćen prijedlog; ne uvehla, nego svježa ruža; ne hrđajući, nego otporan na vlagu), čiji se članovi pišu rastavljeno (up. t. 303), treba razlikovati popridjevljene glagolske pridjeve i glagolske priloge, u kojima prefiksne- dolazi kao prvi dio složenice (npr.: nedorečen prijedlog, neuvehla ruža, nehrđajući materijal). enklttike se pišu odvojeno: 344. Enklitike se pišu rastavljeno u složenim glagolskim oblicima: pisao sam pisao sam, pisao si, pisao je, pisali bismo, pisali biste, pisali bi (oni), ne bih pisao, ne biste pisali.

345. Futur l složeni je glagolski oblik. Enklitički prezentski oblici pomoćnoga glagola htjetimogu stajati ispred infinitiva i iza njeg i pišu se odvojeno.

346. U glagola koji se u infinitivu završavaju na -d piše se puni infinitiv, bez obzira na poredak sastavnih dijelova futura:

Ua) ću reći reći ću futur 1: ja ću reći i reći ću (ti) ćd reći reći ćeš (on, ona, ono) će red reći će �. � (mi) ćemo reći reći ćemo (vi) ćete reći reći ćete (oni, one, ona) će reći reći će futur l glagola na -ti: 347. Od glagola na -ti u sastavu futural piše se puni infinitiv samo ja ću čitati i čitat ću (čtta ako nenaglašeni oblici pomoćnoga glagola dolaze ispred infinitiva: se kao jedna riječ: čitaću) Ua) ću čitati (mi) ćemo čitati (ti) ćeš čitati (vi) ćete čitati-' (on, ona, ono) će čitati (oni, one, ona) će čitati

348. Ukoliko enklitika dolazi iza infinitiva glagola na -ti, u pismu sc ispušta završno -i: · čitat ću čitat ćemo ispast ću ispast ćemo 84 čitat ćeš čitat ćete ispast ćeš ispast ćete čitat će čitat će ispast će ispast će

(Oblici kao čitat ću, ispast ću izgovaraju sc kao jedna riječ [ čitaću. i.1pa.�c:u].)

349. S crticom se pišu dvočlani izrazi hoću-neću, hoćd-nećd, rekla-kazala, povuci-potegni, okreni-obrni, a konstrukcije s tri i više člano va dvojako: ili s odvojenom crtom ili bez ikakva znaka rastavljanja: htio ne htio l htio ne htio, radio - ne radio l radio ne radio (v. t. 29).

Odrična riječca ne uz glagole se piše odvojeno. Nasuprot tome, riječca ne O njena inačica m) -piše se sastavljeno u oblicima glagola nestati, nestajati; nedostati,-nedostajati, negodovali i

nenavidjeti; uz enklitičke oblike prezenta glagola hljeti (neću, nećeš... ) i biti (nisam, nisi ... ), u oblicima nemoj, nemojmo, .nemojte, a zanijekani glagol imati poznaje dvojake oblike: ne- . mati l ne imati itd: Spojeno je ne u popridjevljenim glagolskim pridjevima i_ glagols�im prilozi-

rna (neuveh/a ruža -·ali: ne uvehla, nego svjeta fl)la)...... · . . . . .Složeni glagolski oblici pišu se rastavljeno -:enklitika se odvajaju."(Oisao sam, pisalibis mo, · · · ne bih pisao); rcistavljen_o se. piše i futur l jer je složenl .glagolski oblik (reći ću, čitat ćeš,_ · · '•· ..· ' · · ·.e"· ispast će). · v·· " ., .·. · Sa crticom se pišu dvočlani iirazi ho6u�neću i sl.; a s odmaknutom' crtom ili bez ikakva znaka ;· razdvajanja konstrukcije kao htio :.:nehtio /htio ne htio. ·· ·

f) Prilozi

350. Prerastanje dviju riječi ili grupe riječi u složenicu trajan je pro sastavljeno pisanje ces u jeziku i upravo je u pisanju priloga vrlo izraženo kolebanje pri raz složenih priloga: graničavanju priloških složenica (koje se pišu sastavljeno- pošto je dobije a) nanovo, udesno; no novo značenje) od priloških izraza, u kojih svaka riječ zadržava svoje b) dogodine, naruku; posebno značenje, i koji se pišu rastavljeno. e) nadasve, zatim; d) drugdje, odsto; U tvorbi složenih priloga najčešće učestvuju prijedlozi (srašćuju s e) stojećke, nehotice raznim vrstama riječi). Ćesti su i spojevi prijedloga i drugihri ječi s prid jevima i prilozima: donedavna l donedavno, izdaleka, nablizu, nabrzo, nadaleko, nado/je, najposlije, najprije, nakoso, nakosutra l nak�utra, nanisko, naniže, nanovo, naokolo, naopako, naovamo, naprosto, naskroz, natiho, natrijezno, naviše, nažao, nedavno, nerado, neveselo, odmalehna, odozdo l odozdol, odozgo l odozgor, odranije, odskora l odskoro, odsvag da, oduvijek, odviše, poblizu, pobliže, pobrza, pobrže, počesto, po dobrahno l padobrana, poduže, pogdjegdje, pogdjegod, poizbliže, poizda leka, poizdalje, pokasno. polagahno, polahko, polakše, ponajprije, ponaj većma, ponajviJe, ponegdje, poniže, ponova l ponovo, ponovno, poodavna l poodavno, popola, poprijeko, porano, posigurno, potihano, potiho, povazdan, pozadugo, prekjučer,prekosutra l preksutra, slijeva, ub/izu, ubr zo, ubuduće, ucijelo, udesno, uđuture, ukratko, ukrivo, ukrupno, ukruto, ulijevo, uludo, umalo. umnoga, unaokolo, unaokrug, unaprijed, unatrag, 85 unekoliko, uopće, upola, uprijeko, urijetko, zabadava l zabadihava, za sigurno, zastalno, zauhar, zauvijek, zavazda, zdesna i dr. Pored pridjeva i priloga, u sastav složenih priloga ulaze i imenice (dogodine, naglas, napolje, napolju, naprečac, napretek, naruku, nekidan, nizbrdo, odoka, podjesen, podnoć, podstarost, podvečer, podzimu, predzo ru, prekoputa, svečeri, uglas, uistinu, uj utro, ukoštac, ukovitlac, unedog led, unepovrat, upuh, ututanj, uvakat, začas, začudo), zamjenice (kojeka mo, nadasve, potom, sasvim, zatim), brojevi (drugdje, isprva, nadesetero, nadvoje, nasto, odsto), glagoli (stojećke, nehotice). sastavljeno se pišu 351. Priloške su složenicc i sastavljeno se pišu riječi u kojih se je priloške složenice: dan ili oba sastavna dijela uglavnom ne upotrebljavaju samostalno, potom četveronoške, iotkle, riječi čiji sastavni dijelovi u onome obliku koji imaju u složenici jedan uz nehotice, usput, i složeni drugi ne mogu biti upotrijebljeni izvan nje: amote, badava l badihava, prilozi koji mogu Imati bigajrihak l nabigajrihak (bez opravdana razloga), birvaktile, četvero pokretno a: nikad/nikada, odvajkad/odvajkada noške, danonoćno, donekle, doslovce, doslovno, dovde l dovdje, iotkle, iot kud, iskosa, ispodmukla, ispotiha, isprva, isprvice, istiha, istodobno, istov remeno, istrke, itekako, iznebuha, iznenada, iznutra, izokola, izrijekom, ko jegdje, kojekad, mimogred, nadomak, naezber (napamet), naglavce, nais kap, naizmak, naizmjence l naizmjenice, naizmjenično, najednoč l najed n�ć. naodmet, naoposlen l naoposlu, napose, napremase (preko puta), na sumice l nasumce, natenane l natenhane, natraške, nauznak, nehote, neho tice, neopazice, obdan, obnoć, odalj'e, odande, odanle, odatle, odavde, odavle, odavna l odavno, odmah, otkako, otprilike, otprve l otprvo, pana osob, porebarke, potpuno, prekjučer, preklani, sneruke, sprva, svagdašnji, svugdje, tronoške, unevrat, usput, usto, vazdan, zanavijek, zbogom (v. t. 444), zdesna, zdvora, zg/ave i dr.

352. Sastavljeno se pišu i složeni prilozi koji se naporedo javljaju s pokretnim samoglasnikom a i bez njeg: dotud l dotuda, dovijek ldovijeka, ikud l ikuda, katkad l katkada, nekud l nekuda, nikad l nikada, nikud l niku da, niotkud l niotkuda, odnekud l odnekuda, odonud l odonuda, odostrag l odostraga, odovud l odovuda, odozdol l odozdola, odozg9r l odozgora, od sad l odsada, odsprijed l od�prijeda, odstrag l odstraga, odsvakud l odsva kuda, odsvud l odsvuda, odas.vudl odasvuda, odvajkadl odvajkada, odzad l odzada, otkud l otkuda, otrag l otraga, pokatkad l pokatkada, ponekad l ponekada, svukud l svukuda, zgoreg l zgorega i dr.

353. Treba razlikovati složene priloge kao dokraja (= sasvim), koji sc pišu sastavljeno, od spojeva u kojima dvije riječi (prijedlog + imenica i dr.) čuvaju svoja samostalna značenja, npr. do kraja (dana), koji se pišu rastavljeno:

dodna (shvatiti nešto) :do dna (roniti) dogodine (otići) : (od godine) do godine dogrla (zadužiti se) : (zakopčati) do grla 86 domalo (zatim) :do malo (bolje plaće) različito značenje: dopola (oguliti) :do pola (puta) dokraja (=sasvim; prilog) doskora (ne znati) : do skora (kraja) i do kraja (prijedlog do uz dovraga (otići) : (ne vidjeti ništa) do vraga imenicu u genitivu) ionako (smo zakasnili) : (i ovako) i onako treba razlikovati: izdalje (promatrati) : iz dalje(prošlosti) domalo i do malo, izglasa (zapomagati) : iz glasa (izbijala je tuga) iznova i iz nova, izjutra (poraniti) : izjutra (u dan ulazi se polahko) nadesno i na desno, izmalehna (naviknuti se) : (iskoči) iz malehna (kafeza) naglas i na glas, iznova (započeti) : iz nova (udžbenika) naoko i na oko, izobilja (nagraditi) : iz obilja (podataka) sasvim i sa svim, izranije (= otprije) : iz ranije(zgode) smjesta i s mjesta, ujesen u jesen, izreda (= redom) : (istupiti) iz reda l uživo i u živo, maloprije (doznah) : (stiže) malo prije (njih) zamalo i za malo nabolje (krenuti) : (sjećanje) na bolje (dane) nabrzinu (= brzo) : na brzinu (ne obraća pažnju) nacrno (prodati) : na crno (polje) načas (= trenutno) : (zakasnio je) na čas nadaleko (poznat) : na daleko (putovanje) (odsad) nadalje : na dalje (puteve) nadebelo (isjekao) :na debelo (granje) rtadesetero (pocijepao) : (misli) na desetero (djece) nadesno (skrenuti) : (ne vidi) na desno (oko) nadvor (= van) : (stigoše) na dvor (njegov) naglas (= glasno) :na glas (o ratu) nago/o (ošišan) :na golo (tijelo) naizgled (= naoko) : (pazila je) na izgled naoko (= naizgled) : na oko (desno slabije vidi) napamet (naučiti) : (pade mu) na pamet napolje (= vani) : (izvezli su sc) na polje naprazno (mljeti) :na prazno (obećanje) naprekid (pričati) : na prekid (veza) napriliku (= vj erovatno) : na priliku (što je propala) narijetko (zamijesi) : (prosij) na rijetko (sito) naruku (= odruke) : (pao je) na ruku nasamo (ostadoše) : (iziđe) na samo (minutu) pomalo (= u nekoj mj eri) :po malo (boljem planu) porijetko (posijati) : (svrati) po rijetko (sito) prekodan(a) (= svaki drugi dan) :preko dana (čita) pritom (= tada, usto) :pri tom(e) (poslu) sasvim (= posve) :sa svim (znacima)

Tako je i sa složenim prilozima nasigurno, nasilu, nasitno, nasko ro, nasmrt, nasreću, nastranu, nasuho, nasusret, naširoko, natajno, natan ko, natrag, natvrdo, navečer. nazimu, nazlo, nažalost, narijetko, nimalo, niz- 87 brdo, nizdlaku, odmalehna, odreda, odšale, podobro, podosta, smjesta, sru ke, uc.:oravo, udugo, uinad, ujesen, ukoliko, ukomad, ukorak, ukrug, usitno, ustopu, ustvari, ususret, uširoko, uto, utom, utoliko, uzbrdo, uzdlaku, uzi mu, uzinad, uzvjetar, uzvodu, uživo, zacijelo, zadugo, zaistinu, zamalo i dr. dvojako pisanje: 354. Prilozi slo7.eni od prijedloga do, od ili za i priloga za vrijeme dokada i do kada, zasada kada, sada, tada pišLi se dvojako. Ukoliko je prilog skraćen, pišu se sas i za sada, a samo sastav tavljeno: dokad, odsad, otad, otkad, zasad. Kada je prilog ncskraćen, piše ljeno: dokad, zasad se ili sastavljeno: dotada, zasada, odsada, otada i sl., ili rastavljeno - uko liko se drugi dio priloga želi naročito naglasiti: do kada, od tada, za sada.

355. Dvojako se pišu i prilozi doma/oprije l do maloprije, doonda l dvojako pisanje: do onda, dotamo l do tamo, odma/oprijel od maloprije, odonda l od onda dotamo i do tamo -ovisno o tome da li im se drugi dio (priloški) želi naročito istaknuti.

356. Takoder se dvojako pišu i prilozi složeni s riječcom god. Ako s rijećcom god: je riječca god nenaglašena, piše se sastavljeno s prilogom i tada je prilog gdjegod (=negdje) neodređenoga značenja: doklegod (donekle), gdjegod (negdje), kadgod gdje god (bilo gdje) (nekad, ponekad), kamogod (nekamo), kolikogod (nekoliko), kudgod (nekud), otklegod (odnekud):

(l) Ako kadgod budeš mogao, pomozi mu. - (2) Ako budeš mogao, pomozi mu kadgod.

Inače se naglašeno god piše rastavljeno od priloga: dokle god (daleko, kako dugo), gdje god (bilo gdje), kad god (uvijek kad), kamo god (bilo kamo), koliko god, kud god, otkle god. (Dvočlani prilozi mogu biti i u ulozi veznika: Kad god možeš, pomozi mu. Pomozi mu kad god možeš.) sa crticom: 357. Kao polusloženice pišu se priloški izrazi koje čine dva priloga danas-sutra, kad-tad, suprotnog ili suodnosnog (korelativnog) značenja: amo-tamo, danas-sutra, ovdje-ondje desno-lijevo, gore-dolje, kad-tad, kako-tako, koliko-toliko, lijevo-desno, malo-pomalo, manje-više, skroz-naskroz, navrat-nanos, ovdje-ondje, poš to-poto, tamo-amo, vi.še-manje, zbrda-zdola, zdesna-slijeva. Tako i: cik -cak, dan-danas, non-stop i sl. odvojeno se pišu: ma 358. Rastavljeno se pišu (kao dvije riječi ili više nj ih) priloški izra kad, ma koliko, malo zi: do u beskraj, kako bilo, koliko mu drago, kuda mu drago, ma kad(a), bolje, više puta, dobra ma kako, ma koliko, malo bolje, malo kasnije, mnogo puta, nekoliko puta, večer (pozdrav), do po nekiput, pravo reći, pravo rekavši, što manje, što prije, što više, u zao ljetos, za sutra, bez čas, više puta. sumnje, u proljeće Tako se pišu i priloški izrazi kao: bože sačuvaj (: bog), Bože sačuvaj

(: Bog) i sl. te pozdravi: dobra večer, lahku noć. 359. Rastavljeno se pišu veze prijedloga s vremenskim prilogom: do danas, do jesenas, do jučer, do jutros, do ljetos, do sinoć, do sutra, do večeras, od danas, od jučer, od jutros, od ljetos, od sinoć, od zimus, za da nas, za sutra, za zimus i dr. 88 Tako se pišu i prijedloško-padežne veze s priloškim značenjem, u kojima se prijedlog i imenica još uvijek osjećaju kao zasebne riječi: bez sumnje, do guše, do pos/jetka, do slušanja, do ušiju, iz šale, na izmaku, na nesreću, na početak, na poklon, na pravac, na proljeće, niz vodu, niz vj e tar, od miline, od pamtivijeka, oko podne, po prilici, pred podne, preko vo lje, pri ruci, s jeseni, s kraja, s mirom, s mrakom, s mukom, u bescjenje, u beskraj, u čudu, u korist, u ljeto, u nizu, u obzir, u osvit, u pamet, u početku, u podne, u prolj'eće, u svitanje, u J irinu, uza stranu, uz nos, u zimu, u zube.

Treba razlikovati pozdrav doviđenja od prijedloško-padežne veze do viđenja (sutra).

Složeni prilozipišu se sastavljeno. Osnovni kriterij za razlikovanje prilošklh složenica od spo jeva dviju rijeći jeste: da li je dobijena novo značenje (npr. u složenom prilogu dokraja - znaći: · sasvim), ill je svaka riječ iadržala svoje posebno značenje '(npr. do kraja - prijedlog do uz imenicu u gennivu). Dvojako se pišu prilozi složeni s prijedlozima do, od i za: dokad l do kada, odonda l od onda.Ta kođer se dvojako pišu - ali .ovisno ozna�enju - prilozi složeni s

. · riječcom · " ' : god. . -- :· · · · . r · Sa crticom se p(šu spojevi priloga sa jednim znač.enjem (danas-sutra�go e-dolje). o Rastavljeno se pišu priloški izrazikao ma kako, kako bilo te prijedl9ško-padežne. veze s o priloškim značenjem (bez sumnje , u zimu l dr.). • · o _, ·• ,,, ..._, ,-- -·� ·- <

g) Prijedlozi

360. Sastavljeno se pišu složeni prijedlozi nastali srašćivanjem složeni prijedlozi pišu se dvaju prijedloga ili prijedloga i imenice: iskra}, ispred, ispod, iza (< iz + sastavljeno: za), između, iznad, izvan, izviše, nadohvat, nakraj, nasred, nasuprot, na ispred, nakraj, uoći vrh. pokraj. posred, povrh, skra}. svrh, udno, uoči, ukraj, umjesto, zaradi.

Složene prijedloge valja razlikovati od prijedloško-padežnih izraza:

(l) Stadion je nakraj grada : Krenuše na kraj hodnika. - (2) Uoči različito značenje: Bajrama dobiše dijete : Gledao gaje u oči. - (3) Umjesto nje došla umjesto i u mjesto je druga : Svratio je u mjesto rođenja.

361. Ukoliko dva prijedloga stoje jedan uz drugi, a svaki dodaje dva zasebna prijedloga: skupu svoje zasebno značenje, pišu se rastavljeno: do navrh, do pred, od po, do ispod (l) Ostala je do u zoru. - (2) Stigli su do navrh brda. - (3) Odvedoše ga do pred kuću. - (4) Vreće su odpo pedeset kilograma.

- (5) Nije mu ni do ispod kolj'ena.

h) Veznici i riječce

362. Složenice su i sastavljeno se pišu veznici kao: ama, eda, iako, ip ak. iliti, mada, premda, pošto, otkako i dr. l 89 iako - složeni dopusni Treba razlikovati složeni dopusni veznik iako od veze i +ako u po veznik; i ako - pojačivač godbenom značenju: Došao je iako je bilo nevrijeme : Doći će i ako se ne +veznik najavi. Ukoliko veznik ako dođe ispred veznika i (veznik i tada postaje po jačivač), oni se pišu rastavljeno: Ako i ne stignemo večeras u ugovoreno vrijeme, doći ćemo sutra.

riječca li srasla: ali, akoli, 363. Riječca /i s nepromjcnljivim riječima ispred sebe obično tvori kamoli složeni veznik: akoli, doli (= do), kadli, kamoli, negoli, nekmoli. nekamo/i.

li se piše odvojeno u upit 364. Do srašćivanja ne dolazi: nim, pogodbenim i nam jernim rečenicama a) kada riječca li ima upitno značenje: Je li stigao? - Da lije vrije me za to? - Bi li ona došla?- Kada liće doći? - Koliko li ih ima? Je li stigao? b) kada je riječca li u pogodbenim rečenicama: Način iš li pogrešan � korak, propast će cio plan. - Naiđeš li rano, poći ćemo zajedno. e) kada je riječca li u namjernimrečen icama: Otišao sam ne bih li zaboravio. - Došao je u Sarajevo ne bi lisusreo dj evoj ku kratkih pogleda.

365. U službi veznika često su skupovi od dviju ili više riječi skupovi odvojenih riječi: (veznici, zamjenice, prilozi, riječce). Sastavni dijelovi takvih skupova pišu ako i, a kamoli, kao da se rastavljeno: a da, ako i, a kamoli, a nekmoli, bilo kad, budući da, istom što, jedino što, kad bilo, kao da, makar da, pa makar. osim što, osim toga što, s obzirom na to da, samo da, stoga što, tek što, nego što, nakon što.

Složeni prijedlozipišu se sastavljeocr Qspred, nadohvat), a udvojeniprijedlozi rast avljeno (do

.. ·' "" · ·· . ·· ·.: · navrh odpo•1· ,' · · ' l 'J• .;..,. .�·-':�. '·· ·.� .. •·..... ·• ·...... �... .,; -{��:; - ". · • '� < Složenice su l veznici mada, otkako.·akoli, kamoli, iako· (dopusni veznik -· drugo je iako u

· pogodbenoineinaćenju). VeziličkF skupovr pišu se rastavlJeno (ako i, kadbi lo, s obzirom na

toda ). . . :;-;;::� �� · Riječcali piše se odvojeno u upitnim, pogodbenlm l namjernim rečenicama.

ZADACI I VJEŽBE

26. Podvuci nepravilno napisane oblike: krivično pravni, krivićnopravni, krivično-pravni; Gazi Husrev-beg, Gazi-Husrevbeg, Gazi Husrevbeg; Husrevbegov, Husrev-begov; Mehmedalija Mak-Dizdar, Mehmedalija Mak Dizdar; polupismen, polu-pismen; i te kakav, �ekakav; Ivan-sedlo, Ivan sedlo; bajram-namaz, bajram namaz; mas mediji, masmediji, mas-mediji; mini moda, minimoda, mini-moda; prescentar, pres-centar, pres centar; TV-emisija,TV emisija; Radio televizija Bosne i Hercegovine, Radio-te levizija Bosne i Hercegovine; naskroz, na skroz; a kamoli, a kamo li, akamoli; odma loprije, od maloprije; od jutros, odjutros; Ul UBiH, ULU BiH.

27. Negiraj ove oblike (napiši uz njih sastavljeno ili odvojeno negaciju ne): bih, gledati, gledajući, vidjevši, briga, čovjek, ljudi, mio, sretan, sigurno, moguće, vjeran, radnik.

90 23.SKRAĆENICE

366. Skraćenice mogu biti ustaljene, koje su općenito poznate, ustaljene skraćenice tvore uobičajene, tvorene u skladu s utvrdenim načelima, i prigodne, kojima se se u skladu s utvrđenim prema potrebi služe pojedinci i koje nisu općenito prihvaćene, premda su načelima ekonomične i lahko razumljive. Skraćenice se pišu s tačkom i bez tačke, velikim i malim slovom ovisno o nj ihovoj prirodi i strukturi. Skraćenice koje su, zapravo, simboli redovno sc pišu bez tačke.

367. Us taljenesu skraćenice dvojake. Obične su skraćenice skraće obične skraćenice (samo ni dijelovi riječi (prostih, složenica i polusloženica) ili skupova riječi. u pisanju) - složene Upotrebljavaju se samo u pisanju, a pri čitanju izgovaraju se u neskraćena skraćenice (i u pisanju i u me obliku, kao da su pune riječi. Za razliku od običnih, složene skraćenice, govoru) nastale kraćenjem riječi u sastavu višečlanih vlastitih imena, upotrebljava ju se i u pisanju i u govoru.

A) OBIĆNE SKRAĆENICE a) Skraćenice s tačkom na kraju

368. Skraćenice tvorene uzimanjem prvoga slova riječi pišu se s tačkom na kraju. Ako je na ovaj način skraćen skup riječi, jedinice skraćenice pišu se odvojeno, a tačka se stavlja iza svake skraćene riječi:

č. čitaj (uz: čit.) m. r. muški rod f femininum (ž. r.) m. s. medu spise skraćenice s tačkom: (lice); g. godina (uz: god.); n. d. navedeno djelo l. gospodin (uz: gosp.) n. e. nove ere (po kršćanskom v. (vidi, vijek); m.r. (muški rod); h. hadži; hadžija kalendaru) s.l. (sine loco) i d. i dalje o. e. opus citatum (navedeno k. kur'anski djelo) l. lice o. g. ove godine m. masculinum (m. r.) o. š. osnovna škola n. neutrum (s. r.) s. a. sine anno (bez oznake r. razred; rahmetli (umrli) godine) t. tačka s. l. sine loco (bez oznake v. vidi; vijek mj esta) a. a. ad acta (medu spise) s. r. srednji rod; svojom rukom a. d. akcionarsko društvo s. v. sub voce (kod riječi, pod k. g. kao gost riječju) l. e. loco citato (na navede- v. d. vršilac dužnosti nome mjestu) v. r. vlastitom rukom m. p. manu propria (vlastitom ž. r. ženski rod rukom) 91 Ukoliko se pišu, unutar rečenice stavlja se zarez ispred i iza skraće nica dž. š. (: dželle šanuhu = uzvišena je narav Njegova; dolazi iza Božije ga imena), a. s. (: alejhisse/am = neka je mir s nj im; dolazi iza imena sva koga vj erovjesnika), a. š. (: azimušan = uzvišeni, veličajni; odnosi se na Kur'an) i sl.

369. Neke od ovako tvorenih skraćenica pišu se velikim slovima:

velikim slovima: A.D. anno Domini (poslije Krista /vjerovjesnika Isaa/) M.P.(mjesto pečata); A.H. anno Hagire (po Hidžri) P.S.(post scriptum) po H. po Hidžri (prema musi. novoj godini; računa se od 16.VII 622. po vjerovjesniku Isau) K. Kur'an L. S. locus sigilli (mjesto pečata) M. P. mjesto pečata N. B. nota bene (pazi dobro) N. N. nomen nescio (ne znam imena; neko nepoznat) P. S. post scriptum (poslije napisanoga)

kraćenje imena: 370. Imena ljudi krate se tako da se uzme prvo slovo i iza njeg se H. K. Pruštak stavi tačka. Tako se postupa i onda kada je prvi glas imena predstavljen dvoznakom ili troznakom: H. (Hasan) K. (Kjafl}a) Pruščak, F. (Franz) Schubert, C. (Charles) Dickens, T. (Theodor) Svedberg. Ne valja kratiti prezime, a ostavljati ime.

371. Pojedine skraćenice tvore se tako što se u riječi koja se krati uzimaju početna slova do prvoga samoglasnika, a iza nj ih stavlja se tačka: skraćenice s tačkom: br. broj pr. primjer br. (broj); čl. član pr. n. e. prije nove ere (po kršćan- mn. (množina); i dr. i drugo skom računanju vremena) st. (stoljeće); fr . francuski st. stoljeće str. (strana) gl. glagol (i izvedenice; uz: str. strana glag.) sv. svezak i sl. i slično šk. školski (šk. g. - školska mj. (u)mjesto godina) mn. množina zb. im. zbirnaimenica

372. Često se skraćenice tvore tako što se u riječi koja se krati uzimaju prvi slog i početni dio drugoga sloga (do samoglasnika). Iza nj ih piše se tačka: ak. akuzativ bib/. biblijski ake. akcen(a)t bos. bosanski alb. albanski baš nj. bošnjački ar. arapski čit. čitaj (uz: č.) arh. arhitekt(onski); arhaizam dem. deminutiv 92 din. dinar (uz: d) lat. latinski skraćenice s tačkom: ef efendija lok. lokati v bos. (bosanski); engl. engleski musi. muslimanski bošnj. (bošnjački); fa k. fakultet perz. perzijski engl. (engleski); gimn. (gimnazija); gen. genitiv p rev. prevodilac glag. i gl. (glagol); gimn. gimnazija p rez. prezent gosp. i g. (gospodin) glag. glagol[ski] (uz: g/.) prir. priređivač im. (imenica); god. godina (uz: g.) prof profesor prez. (prezent); gosp. gospodin (uz: g.) razr. razred (uz: r.) prof. (profesor); hip. hipokoristik s krać. skraćenica ul. (ulica) hist. historijski slav. slavenski im. tmemca stud. student(ski) )((prezent) )((profesor) ing. inženjer (medunarodna štok. štokavski skrać. za fr. ingenieur) tal. talijanski ins tr. instrumental uć. učenik inž. inžinjer (skrać. prema ul. ulica našem izgovoru) up. uporedi is l. islamski usp. usporedi is p. isporedi zast. zastarjelo kom p. komparativ

373. Skraćenice se mogu tvoriti i tako što se od riječi koja se krati aor. (aorist); uzimaju prva dva sloga i početni dio trećega - do trećeg samoglasnika: imperf. (imperfekt) }JĐrte((imperfekt) aor. aorist geogr. geografija;geograf ski augm . augmentativ imperf imperfekt dija/. dijalekatski; dijalektizam metaf metaforički etim . etimološki univ. univ erzi tet( ski)

374. Skraćenice se tvore i na taj način što se od riječi koja se krati piše početni dio do drugoga suglasnika iza samoglasnika u početnom slogu: tur. (turski) češ. češki rus. ruski )<(turski) grč. grčki tur. turski

375. Skraćenice se mogu tvoriti uzimanjem početnog i zadnjeg skraćenice s tačkom: slova riječi, kao i uzimanjem početnog suglasnika, jednog suglasnika iz dr. (doktor); sredine riječi i zadnjeg suglasnika. I iza takvih skraćenica piše se tačka: htz. (hafiz)

dr. doktor dr. Begiću mr. magistar � hfz . hafiz, hafiza Ove skraćenice počasnih naslova (kao i ostale skraćenice) čitaju se kao pune riječi: dr. Begić (čit.: doktor Begic), dr. Begića (čit.: doktora Be- 93 gića) i ne dobijaju padežne nastavke: dr. Begiću (a ne: dr-u Begiću, dru Begiću).

376. Tačka se stavlja iza skraćenica tvorenih i na druge načine, npr. uzimanjem dvaju ili više slova riječi koja se krati ili skupa riječi. Odabrana slova čine kratku i lahko razumljivu skraćenicu: bh.� (bosanskohercego· bh. bosanskohercegovački sg. singular v cf confer (isporedi) s tsl. staroslavenski b·h H. etc. et cetera (i tako dalje) svrf svršeni glagol ( osanskohercegovaćki) itd. i tako dalje tj. to jest itd. ( i tako dalje) jd. jednina tzv. takozvani kv. kvalificirani vkv. visokokvalificirani )(, 9< npr. naprimjer

b) Skraćenice bez tačke na kraju

377. Bez tačke na kraju pišu se skraćenice koje su najčešće, zapra vo, simboli (znaci mjernihjedinica, novčanih jedinica i sl., oznake za nazive časopisa, strane svijeta, hemijske elemente). Jedne od nj ih pišu se malim, a druge velikim početnim slovom.

378. Malim početnim slovom i bez tačke na kraju pišu se skraćenice (simboli) mjernihjedinica:

simboli mjernih jedinica - cm centimetar km kilometar bez tačke: dg dec igram q kvintal cm, dl, mm, l dkg dekagram l Jitar dk! dekalitar m metar dl decilitar ml mililitar dm decimetar mm milimetar kg - kilogram hl hektolitar s sekunda �-kilogram kg kilogram tona

Tako i m/s (metar u sekundi), kglm2 (kilogram po kvadratnome metru) i sl.

379. Bez tačke na kraju pišu se i pojedine međunarodno prihvaćene oznake za mjerne i srodne jedinice:

a ar d dan (dies) h sat (hora) ha hektar Tako i: e V-elektronvolt, Wh - vatsat, mmHg - milimetar živina

stupca; e-mol, C-ključ; JO - stepen, l ' - minuta, l ''- sekunda. 94 380. Bez tačke na kraju pišu se u međunarodnom prometu oznake novčanih jedinica: BHD (bosanskohercegovački dinar; domaće su skraćeni cc d-dinar, p - para), CHF (švicarski franak),DEM (njemačka marka; u Nj emačkoj i u nas uobičajeno je i DM), USD (američki dolar).

381. Ve likim slovom i bez tačke pišu se i simboli (oznake, skraće- nice):

a) hemijskih elemenata: b) padeža: bez tačke: a) Al (aluminij); Al aluminij N nominativ b) N (nominativ); Ca kalcij G genitiv b) D (dama); Cd kadmij D dati v e) l (istok); Cu bakar A akuzativ e) oc (Celzijev stepen) Fe gvožde v vokativ K kalij l instrumental s sumpor L lokativ e) šahovskih figura: d) strana svijeta:

D dama l istok K kralj J JUg L lovac s sjever T top z zapad

Tako i: JI -jugoistok, ZJZ - zapad-jugozapad. Na isti način pišu se i medunarodne oznake: W- zapad, SW-jugozapad, WS W-zapad-jugoza pad i dr. e) pojedinih mjernih jedinica: A amper Dc Celzijev stepen Hz herc J džul V volt VA voltamper W vat Bez tačke i velikim početnim slovom pišu se i oznake jednočlanih naziva časopisa (ako je prethodno naznačeno na koji se časopis skraćenica odnosi): J-Izraz; O-Odjek; P-Pregled; Pogledi; Preporod; Ž - Život.

382. Bez tačke se pišu međunarodne skraćenice don ( : dominus) i fra -A fr a (: frater; fratar). (Izgovaraj u se kako su napisane i ne mijenjaju se po padežima.)

383. Bez tačke se pišu i skraćenice gđa (gospođa) i gđica (gospo- gđa -� đica).

95 B) SLOŽENE SKRAĆENICE

384. Složene skraćenice uobičajene su kako u našem tako i u drugim jezicima. One se tvore od nekoliko riječi kao članova složenoga naziva tako što se od svakoga člana uzima ili početno slovo ili početni slog, a mogu predstavljati i kombinaciju početnih slova i slogova. Upo· složene skraćenice pišu trebljavaju se i u pisanju i u govoru; mogu biti promjenljive (npr.: MUP-a, se bez ta� i sas�ljeno: GZM-a), a jedne od njih mogu dalje učestvovati u tvorbenome procesu RTV BiH -JUHill (npr. mupovac). Sve se pišu bez tačke iza pojedinih slova. Sva se slova pišu sastavljeno (npr.: RTVBiH, a ne RTV BiH).

385. U složenih skraćenica sva su slova velika (izuzev veznika i) bez obzira na način nastanka te neovisno o tome pišu li se sve riječi koje ulaze u složeni naziv velikim početnim slovom ili se tako piše samo prva riječ: AMSBiH Auto-moto savez Bosne i Hercegovine ANUBiH Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine BBC skrać.: engl. British Broadcasting Corporation promjenljive skraćenice: (Britansko radiodruštvo) ANUBiH·a, MUP-a; iz u BiH Bosna i Hercegovina CIA·i, PTT-u; UNHCR-om BMW . skrać.: njem. Bayerische Motorenwerke (Bavarska tvornicamotora) BZK Bošnjačka zajednica kulture ("Preporod") CIA skrać.: engl. Centra/ Intelligence Agency (Centralna obavještajna služba) DDT skrać. prema hem. sastavu: dihlor-difenil-trihlormetil -metan (sredstvo za uništavanje gamadi) FA MOS Fabrika motora Sarajevo GZM Glasnik Zemaljskog muzeja HE hidroelektrana HTZ Higijensko-tehnička zaštita MUP Ministarstvo unutrašnjih poslova NAMA Narodni magacin OUN Organizacija uj edinjenih naroda PA Pedagoška akademija PL Patriotska liga PIT Pošta, telegraf i telefo n RTVBiH Radio-televizija Bosne i Hercegovine SAD Sj edinjene Američke Države so Skupština općine SUP Sekretarijatunu trašnjih poslova ULUBiH Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine UN Ujedinjeni narodi UNESCO skrać.: engl. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (Medunarodna organizacija za prosvjetu, nauku i kulturu) 96 UNHCR skrać.: engl. United Nations High Commissioner fo r Refitgees (Visoki komesarijat Uj edinjenih naroda za izbjeglice) UPI Uj edinjena poUoprivreda, promel i indus/rija

USA skrać.: engl. United States of America (bos.: SAD) · ZAVNOBiH ZemaUsko antifa.fističko vij'ede narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine ŽTP žeUezničko transportna preduze(=e

386. Navedene i slične složene skraćenice razlikuju se međusobno različiti načini čitanja: u načinu čitanja. Jedne se čitaju onako kako su napisane (npr. ANUBiH, a) NAMA l Nama NAMA, UPI; neke sc od nj ih mogu pisati i kao vlastite imenice: Nama, (čit.: nama); Up i, Unesko). U drugih se pojedina slova čitaju onako kako glase nj ihovi b) PIT (čit.: pelete) nazivi u abecedi (HTZ- čita sc: hatezc; PTT - čita se: petete; SAD - čita dvojako pisanje: se: Pišu se isključivo velikim slovima. Neke od njih svojim obli esiide). FAMOS /FAMOS-a i kom odgovaraj u riječima bosanskoga jezika i mogu se mijenjati po pade Famos, Famosa žima (iz Na me, u Up ij'u, od Fife, iz Unicej'a) tc učestvovati u daljnjoj tvor bi (Famosov motor, Mupova službenica, Opresina prodavnica), dok su druge nepromjenljive.

387. Ako se skraćenica ne mijenja, čita se onako kako zahtijeva nepromjenljive skraćenice: nj en glasovni sastav: iz BiH (čit.: iz bih), u HE (čit.: u hae), na PA (čit.: na BiH, HE, PA pea), ili se, što je poželjnijc, pri čitanju složenica razrješava: u BiH (u Bos " " ni i Hercegovini), u HE "Gacko " (čit.: u Hidroelektrani Gacko ), na PA u Zenici (čit.: na Pedagoškoj akademiji u Zenici).

Riječi se u pisanju skraćuju radi uštede u prostoru i vremenu. -Neke.se skraćenice pišu s tačkom, a neke bez tačke; neke se pišu velikim, a neke malim slovom. Malim početnim slovom i bez tačke pišu se skraćenice za mjerne jedinice i uopće simboli (npr.: m, mm, dkg, h). Velikim početnim slovom i bez tačke pišu se oznake hemijskih ele- . menata, padeža, šahovskih figura, strana svijeta, pojedinih mjernih jedinica te časopisa. Skraćenice s tačkom na kraju tvore se: uzimanjem prvoga slova rijeći·-:. i pišu se malim (npr.: r.;m.r.) ill velikim slovom (npr.: P.S.); uzimanjem početnih slova do prvoga samoglasnika u rijeći (npr.: bt.; str.);uzimanjem prvoga sloga i dijela drugoga sloga - do samoglasnika (npr.: engl.;gimn.); uzimanjem dijela riječi do trećega samoglasnika (npr.:geogr. ; imperf.); uzima

njem poćetnoga i zadnjeg slova riječi(npr.: dr. ; mr.)i sl. · . Složene skraćenice nazivapreduzeća, institucija ili pojmova (tzv.akronimi) tvore se uzima- .. njem početnih slova ili slogova članova složenoga naziva. . Sva se slova pišu sastavljenp i ne stavlja se tačka iza pojedinih slova. Neke su od njih m�promjenljive (npr.:BiH, PA ), a one koje .su promjenljive mijenjaju. se poput imenica, s tim što se skraćenici dodaje crtica i određeni padežni nastavak. . Rod skraćenice nije određen rodomimenice koju zamjenjuje: ženskoga su roda one koje završavaju na a (npr.: GlA, gen. CIA�e. prid. GlA-in), a muškoga sve ostale ·

(npr.: HTZ,HTZ -a, HTZ-ov). Pojedine su skraćenice postale prave rijeći; u njih je veliko samo ·

početno slovo (npr.: famos, Famosa, Famosov . ..). Tako se i skraćenice iz stranih jezika pri lagođavaju našem jeziku: gen. (uz : gen. Unesko, Uneska : UNESCO, . . UNESCp·a). _. ..

97 ZADACI l VJEŽBE 28. Napiši skraćenice ovih rijeći: razred, muški rod, osnovna škola, post scriptum, i slič· no, množina, bošnjački, bosanskohercegovački, arapski, engleski, historijski, učenik, aorist, geografija, doktor, jednina, takozvani, centimetar, litar, tona, aluminij, voltam· per, Bosna i Hercegovina, Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, Ujedi· njeni narodi.

24.TAČKA tačka se stavlja: 388. Tačkom se, kao pravopisnim znakom u užem smislu, najčešće a) na kraju potvrdnih i obilježava kraj rečenice. Tačka se piše i iza pojedinih skraćenica tc rednih odričnih rečenica; brojeva, kao i pri odjelj ivanju članova brojke (što je čini pravopisnim zna b) iza pojedinih kom u širem smislu). skraćenica; e) iza rednih brojeva; 389. Tačka se stavlja na kraju jedne ili više izjavnih (potvrdnih i d) pri odjeljivanju odričnih) rečenica: članova brojke

(l) Lahko je ćelavu glavu obrijati. - (2) Neće ni miš uvijek u jednu rupu.

390. Tačka se ne stavlja na kraju rečenice u kojoj jedinice u nabrajanj u (nizane jedna ispod druge) nisu odijeljene zarezom ili tačkom-zarezom:

Rječnik Abdulaha Škaljićasadrži blizu 9. 000 odrednica (među koji maje i oko 500 bošnjačkih imena). a najzastupljenijesu riječi koje se odnose na: a) vj erski život i običaje (670) b) pravo, državno uređenje i upravu (453) e) zanate, alat i sl. (286) d) domaćinstvo, suđe, pokućstvo (234)

(Ukoliko su jedinice u nabraj anju odijeljene zarezom ili tačkom-za rezom, tačka se stavlja na kraju niza.)

391. Tačka se ne piše iza rečenice koja završava upitnikom ili uz vičnikom niti iza triju tačaka koje dolaze kao znak nedovršene rečenice. (Izuzetak predstavlja navođenje primjera iza kojih slijedi odgovara jući znak, pa i tačka: iza izjavnih rečenica piše se tačka, iza upitnih upitnik, a iza uzvičnih uzvičnik: Ajdinje zaspao., Ajdinje zaspao?, Ajdinje zaspao!.)

392. Tačka se ne stavlja iza imena pisca niti iza naslova {podnaslo ne stavlja se tačka iza va, potpisa pod slikom i sl.), makar naslov bio potpuna rečenica: naslova i potpisa Narodno blago Sakupio i izdao Mehmed-beg Kapetanović Lj ubušak po Bosni, Hercegovini i susjednim krajevima 98 393. Ukoliko slijede jedan iza drugog, iza pojedinih dijelova bibli ografske jedinice stavljaju sc tačke (ili zarezi) i svi se dijelovi pišu velikim početnim slovom: At(/' Purivatra. Jugoslavenska muslimanska organizacija u politič kom životu KraljevineSrba , Hn,ata i Slovenaca. Drugo izdanje. Sa rajevo. Svjetlost. 1977.

394. Tačka sc stavlja i iza naslova iza koga slijedi tekst u istome redu:

Atlekvatno isticanje. Svaka misao i niz misli razvijenih u nekom radu treba da budu istaknute prema svojoj važnosti. (M. Šamić, Kako nas taje naučno dj elo)

395. U dramskom tekstu ne piše sc tačka iza piščevih uputa redite lj ima i glumcima (tzv. didaskalija) - ni onda kad imaj u narav objašnjenja izvan rečenice -· jer su uvijek tijesno vezane s tekstom u kojem se nalaze (ponašaju se kao naknadno objašnjenje unutar rečenice).

396. Tačka se ne mora pisati ni iza obavijesnih izraza kao Nastavlja

se, Kraj i sl. (koji unutar zagrada dolaze na kraju teksta što se objavljuje u nastavcima).

397. Tačka se upotrebljava iza nekih skraćenica: h. (hadži), i sl. (i iza skraćenica: slično), m. 1: (muški rod), npr. (naprimjer), nom. (nominativ), tzv. (tako a) npr., tzv.; zvani). b) m (metar), ANUBiH

398. Tačka sc ne stavlja na kraju rečenice iza skraćenice iza koje dolazi tačka:

U Povelji bana Kulina od 94 različite riječi ukupno je 40 imenica, po 13 glagola i zamjenica, po 7 pridjeva i priloga, 6 prijedloga, 5 brojeva itd.

399. Tačka se ne piše iza skraćenica koje označavaju jedinice mjere

i novčane jedinice: m (metar), g (gram), l (!itar), d (dinar); iza pojedinih skraćenica koje se pišu velikim slovom: N (azot), te iza skraćenih naziva: ANUBiH (Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine), Ina (In dustrija nafte)i dr. (Više pojedinosti u poglavlju Skraćenice. )

400. Tačka se piše iza arapskih rednih brojeva, kako bi se razliko tačka uz brojeve: vali od glavnih: a) glavni broj: 19 poglavlja; Roman Tvrđa va Meše Selimovic.:a ima /9pogla vlja: /. je Dnjestar b) redni broj: ske močvare, a 19. Tvrđava. 19. poglavlje; e) datum: 13. 9. 1985; 401. Na kraju izdvojenoga datuma, iza rednoga broja za godinu piše d) dvojako pisanje: čl. 15 se tačka: i 16 ili čl. 15. i 16. 99 Sarajevo, 3. IX 1985. U Sarajevu, 13. 9. 1985.

402. Iza arapskih rednih brojeva ne piše se tačka onda kada iza nje slijedi zarez, crta sa značenjem do, kosa crta, zagrada:

(l) Diplomirao je 1979180. godine. - (2) Vidi na str. 8, 12, 15. i 114. - (3) Pj esme ove fo rme su pj evali na.�i pj esnici Alija Šehović (1560-1646), Mehmed Fevzija (umro 1673), Sabit Užičanin (umro 1712), Fadil-paša Šerifović (1802-1888), ArijHikmet-begRizvan begović (1839-1903) i drugi. (F. Nametak, Divanska poezija XVI i XVJ/ stoljeća) - (4) Seid Ve hab Ilhamija (1 773-1821), jedan od najplodnijihpj e"snika naše alhamijado književnosti, zadavljenje u Travniku zato što je osuđivao manjkavosti ondašnjeg društvenog poretka.

403. U pojedinim slučajevima brojevi koji su po smislu redni mogu

se izgovarati pri čitanju kao osnovni, ovisno o tome da li broj dolazi ispred imenice na koju se odnosi ili iza nj e. Ako broj dolazi ispred imenica član, strana, tačka i sl., obavezno će se čitati kao redni, te se i tačka iza broja obavezno piše: Objavio je prve priloge u 3. i 5. broj u "Lastavice ". Ukoliko je obrnutiporedak, tj . kad je neka od spomenutih imenica ispred broja, moguće je dvojako čitanje: "U 'Lastavici ' trećoj i petoj ..." i " U 'Lastavici 'tri i pet ...", te u skladu s tim nije obavezno pisanje tačke iza broja. Moguće je, dakle, dvojako pisanje:

(l) Vidi članove 15 i 16 na stranama 31 i 32. - (2) Vi di članove 15. i /6. na stranama 31. i 32.

404. Tačka iza arapskoga rednog broja ne piše se kad iza nj ega dolazi upitnik, uzvičnik ili tačka kojom se završava rečenica:

(l) Koje je godine rođen sarajevski ljetopisac Mula Mustafa Bašes ky·a - 1731. ili 1732? - (2) Avdo Karabegović Hasanbegov rođenje kada i Musa Ćazim Ćatić - 1878, a umro je 1900. tako mlad, u svo joj 22! rimski brojevi: 405. Tačka se ne piše iza rimskih brojeva (izuzevši slučajeve spo- 30. Xll 1895, ali: ll. menute u sljedećim dvjema tačkama): Fonetika, l. GIMNAZIJA (l) Hamza Huma rođenje u Mostaru 30. Xll /895, a umro u Sa ra

jevu 19. l 1970. godine. - (2) O ikavskošćakavskim govorima za padne Bosne pisao je prof dr. Asim Peco u I i 111 knjizi Bosansko hercegovačkog dijalektološkog zbornika. - (3) Skender Kulenović umro je u Beogradu 2 5. l 1978. god., a Izabrana dj ela J- VII/ ohjav ljenasu mu 1983. u Sarajevu.

100 Tačka sc također ne piše kada je broj dio stalnoga imena: fu tur l i sl.

406. Tačka se piše iza rimskih brojeva kojima se označava redosli jed poglavlja, odjeljaka i sl., nastavljao se tekst u istome retku ili ne. I iza slova koja služe za označavanje redoslijeda poglavlja i sl. piše se tačka (ili jednostruka zagrada):

ll. Fonetika A. Samog/asnici B. Suglasnici

407. Tačka se takoder piše iza rimskoga broja ukoliko je tekst tiskan velikim slovima i općenito u slučajevima u kojima bi se bez tačke iza rim skoga broja mogla pojaviti nejasnoća: l. GIMNAZIJA, IV. KORPUS, VI. BRIGADA, KNJIGA LI.; l. gimnazija u Sarajevu znatno je oštećena. U ovakvim primjerima bolje je napisati broj slovima: Prva gimnazija... Može se, medutim, pisati: ll gimnazija,IV korpus, VI brigada, knji ga Ll i sl.

408. Tačka se upotrebljava za odjeljivanje brojnih mjesta (svaka radi lakšega ćrtanja treća brojka zdesna nalijevo): stavlja se taćka: 10.000, 3.141.596 ( 1) U toj akcijizasađ eno je l O. 000 stabala oraha, lipe i pitomoga kestena. - (2) U ovom hotelu dosad je noći/o 3. 141.596 osoba.

(Ukoliko se duži nizovi arapskih brojki ne odjeljuju tačkom na ma- nj e cj eline, radi lakšega čitanja preporučuje se ostavljanje bj eline na mjes tu gdje bi došla tačka.)

409. Tačka se piše i iza brojki koje označavaju količinu vremena: Stazu je prešao za vrijeme od 3.25. 14 i stigao prvi (ovdje brojka 3 znači sate, brojka 25 minute, a 14 sekunde). Na različitim uređajima (satovima i sl.) umjesto tačke upotrebljava se i dvotačka. 410. Tačka se ne piše na kraju naslova, naziva i tekstova u čijem je sastavu broj, a koji dolaze u posebnome redu:

Sarajevo 84 Mladi muslimani 1939

. " ..:·. Tačkom se oznaćava dovršerio�tpotv rdnih i odričnih r�Ćenica .•· · .. . · :· . . Tačka se ne piše Iza upnnika ( uivičnlka'kad označavaju dovršeno� rečenice; n{ piše· se kai{ · znak dovršenosti rečenice ako rečenica završava skr3ćeriicom s tačkom,iliti iza triju tačaka kao inaka nedovršene rečenice� T�kođef se ta�k3.ne pi$� Jza naslova, potpisa i. Stalnih imena. · Tačka se upilireblfavaiza nekihskrać' . enica te uz brojke' :-iza arap$kih rednih brojev�. (ako ne slijedi koji dr�gi int�rpunkcljski znak) i za .odjelj ivanle broj�! h mjesta ra�i 'laMega čitanja; iza . .· -� . ..· :� rimskih brojeva kojima se označava. redoSlijed p·oglavlja 'iSI, � .;,.e��; · . ';" ' ·,. '··" . ". ·� ·� , 'T ·-" ' · , _,., - : '•';"·i:�---:::v<: �·

101 25. TAČKA-ZAREZ tačka-zarez obilježava 411. Tačka-zarez pravopisni je znak koji obilježava stanku srednje pauzu kraću nego tačka, a dužine, tj . kraću nego tačka, a dužu nego zarez. Obično sc stavlja izmedu dužu nego zarez jedinica koje bi tačka razdvojila prcoštro, a zarez nedovoljno uočljivo.

412. U nabrajanju skupina istovrsnih ili srodnih jedinica (bile to skupine riječi ili skupine rečenica), osobito kada su te jedinice omeđene zarezom ili spojene veznikom i, tačkom-zarezom odjeljuju se tematski mc đusobno različite skupine:

Osnovne su odlike Lj ubušakovog maternjeg govora, tj . govora Bo.� nj aka Vitinei samog Lj ubuškog: ikavizam i štakavizam (mliko, u/iš te); novija deklinacija i novo.štokavska akcentuacija: postojanost fo nema h if(hlib, uho, orah;fala, :fati); oblici mu.�koga roda gla go/skoga pridjeva radnog sa -a (ima, doša, bija); sačuvano nepro mijenjeno -m u -n (urnim, nisam); često svođenje dvaju af rikatskih parova na jedan (ćaša; đamija); prisutno izjedna{avanje pala ta/n ih sonanata lj i nj s j i n (judi; ke1wc).

Ovakvi dijelovi umjesto tačkom-zarezom mogu se odvajati i zarezom.

413. Tačkom-zarezom mogu se odjeljivati rečenice bez veznika (tzv. asindetske rečenice):

(l)Ja uzdišem kada se spomene mladina Sarajeva: meneje spržila l vatra tuge za rastankom od Sarajeva. (Mej li, Pj esma Sarajevu) (2) Nj ih su se dva podudarala u mislima; oba su h(iela da se digne galama, da se buni svijet ( ... ). (E. Mulabdić, Zeleno huse1?je) U ovoj službi umjesto tačke-zareza može doći dvotačka, crta i tačka. tačkom-zarezom mogu se 414. Tačkom-zarezom unutar složene rečenice odjeljuju sc pojedine odjeljivati: rečenice koje treba osobito istaknuti: a) skupine istovrsnih ili ' srodnih jedinica; Ja sam muškarac od koga se žene na Herdekovcu ne kriju: i misle b) rečenice bez veznika; da nemam moć poimanja, ni moć sagledavmija drugoga, ni moć lju e) rečenice koje treba bavnu, ni bilo koju drugu odliku čovjeka. (N. lbrišimović, Ug ursuz) osobito istaknuti; d) simetrične složene 415. Unutar višestruko složene rečenice pojedine složene rečenice rečenice; mogu biti u nekoj suprotnosti naspram drugih. Takve sc simetrične složene e) odsječci teksta u nizu rečenice odjeljuju tačkom-zarezom: Ako sam ga okom pogledala, ja ga nisam srcem sevdisala; ako sam ga srcem sevdisala, ja ga nisam u dvore uvela; ako sam ga u dvore uvela,

102 ja mu nisam bijelo lice dala ( ... ) (Ne čudim se mraku ni oblaku)

416. Pojedini odsječci teksta u nizu mogu započinjati brojevima, slovnim znacima, crtom i sl. Takvi se članovi nabrajanja odjeljuju tačkom -zarezom (ili zarezom):

Uz ovo. na što je ukazao Maglaj/ić, pripovijetka o Đerzelezu ne sumnjivo pokazuje daje Andrić o braći Morićima i porodici Morića znao i sljedeće: l. daje porodica Morića bila bogata i ugledna; 2. da je davala hadžije; 3. da je otac braće Morića bio čuven po bo gatstvu; 4. da je umro prijenj ihovog pogubljenja .. . (Đ. Buturović, Morići: Od stvarnosti do usmene predaje) Ako se odsječci teksta veličine rečenice nižu jedni ispod drugih, obično se odjeljuju tačkom-zarezom (ili zarezom):

Safvet-beg Bašagić jedan je od najznamenitijih javnih dj elatnika među Bošnjacima u prvoj polovici XXst. :

- prvo, zajedno s Edhemom Mu/abdićem i Osmanom Nuri Hadži ćem pokreće J. V 1900. "Behar "; - drugo, god. J 903. osniva bošnjačko kulturno-prosvjetno društvo "Gajret "; - treće, pokreće list "Ogledalo " 1907. god. ; - četvrto, prevodi s istočnih jezika; - peto, nj egova je preporodna lirika označila osnovne pravce u razvoju bošnjačke poezije novoga doba.

.�• •• ;. .,· • • · - k • • .. ··-�"'<ć"''';:;o Tačka-zarez obilježava ·pauzu kraću negoli' tačkai a· dužu riegoli!Zarez:'Ta čkom·iarezom odjeljuju· se istovrsne ili ·suprotstavl�ne jedinice unUtar većih .cjelina, ·rečenice bez veznika, samostalne rečenice kao potvrde nekoga pravila, odsječci teksta. u p� mttorne nizu dr.. n, 1 ·�

26.TRI TAČKE

417. Tri tačke pišu se na mjestu gdje je tekst namjernoprekinut.

418. Tri tačke stavljaju se na mjestu gdje se prekida nabraj anje: tri tačke označavaju preki· danje i izostavljanje teksta U Ba.�eskijinu "Ljetopisu " nailazimo na različite tvorbene obrasce za nazive stanovnika: Kreševljak, Pračo, Olovčić, Gačanin ...

419. Tri tačke pisac piše na mjestu prekinutoga dijela rečenice. Obično se izostavlja dio teksta koji se podrazumijeva i koji čitalac može nadopuniti: 103 (l) Te ško kapi na ćelavoj glavi i nogama pod mahnitom ... - (2) Nije kome je rečeno ...

420. Tri tačke mogu označavati daje izostavljena jedna rečenica ili više nj ih. Ispred triju tačaka kao znak kraja rečenice piše se upitnik ili uzvičnik (ukoliko je prethodna rečenica upitna ili uzvična), ali ne i tačka:

Pa def ...Ako Bog htjedne! ...Selam ti Omeraga iz Kazandžiluka spremio. (E. Čolaković, Legenda o Ali-pa.�t)

421. Tri tačke mogu označavati isprekidan govor uzrokovan uzbu đenošću i sl.:

Ona je vrisnula i skočila prema nj emu. Još je jednom otvorio oči: Žena... hur!fa ... sunce ... že ... (A. Nametak, Sunce)

422. Tri tačke stavljaju se u zagrade kad se izostavlja dio tuđeg teksta (dio jedne rečenice - bilo proste bilo složene) pri navođenju:

(l) "On n!Je znao da su na sve strane krenule potjere ( ... ), da su kroz Jume, preko polja, bijesnojurili i lajali čopori pasa da mu

otkriju trag i da ga suslignu. " (A. Hromadžić, Zlatorun) - (2) O susretima sa Skenderom Kulenovićem Zulfikarluko Džumhur kaže: "Skender je kao pravi pj esnik iznad svega volio svoj maternji jezik. riječi toga jezika kojima je pravio svoju poeziju, riječi koje je sa

ljubavlju i skoro poštovanjem izgovarao ( ... ) ."

(U prvome primjeru izostavljen je dio teksta: "da ga traže i uhvate".)

423. Ukoliko sc iz teksta koji se prenosi izostavi jedna ili više reče- nica, ispred triju tačaka u zagradama stavlja se tačka:

"Samo se po sebi razumije da dobar naučni rad treba da bude gra matički i ortografski pravilno napisan. ( ...) Stoga je neophodno da svaki onaj koji piše, ili ima namjeru da piJe, solidno savlada gra . Š matiku i pravopis jezika na kome piše " (M. am ić, Kako nastaje naučno dj elo)

Tri taćke pišu se na mjestu gdje je tekst prekinut te kad je u govoru napravljena kraća pauza. Tritaćke u oblim zagradama kazuju da je izostavljen tuđi tekst.

27.UPITNIK upitnikom se označava 424. Kao pravopisni znak u užem smislu upitnik se stavlja na kraju pitanje rečenice kojom se izražava izravno pitanje. (U govoru se upitnost izražava intonacijom.)

104 425. Upitnik se piše iza upitnih rečenica koje sadrže neku upitnu riječ (ko?, što?, za.što?, gdje? i sl.) - izuzimajući zavisnoupitne objekatske rečenice (v. t. 430) - ili su bez nje:

(l) Hoc.:emo lijo .§ uvijek imati oči l Kada jabuka u vrtu pusti prvi bijelicvijet ? (M. Dizdar, Jabukov cvijet) - (2) Dušo moja, u hasta

nu kado, kako ti je u bostanu samoj? - (3) Ko se rodio pa da je svemu svijetu ugodio?

426. Upitne rečenice mogu biti bez upitne riječi, koju zamjenjuje pri nabrajanju upitnih intonacija. l iza takvih upitnih rečenica piše se upitnik: rečenica ili dijelova rečenica iza zareza ili Slušao sam s nevjericom. Šta je ovo? Ludilo? Užas koji nas obuzi upitnika stoji malo slovo ma u teškim snovima? Ta mna oblast života u koju neko nikad ne za (ukoliko je tješnja veza) viri? (M. Selimović, Derviš i smrt) ili veliko (ukoliko je veza slabija) 427. Kad nekoliko uže povezanih rečenica čine niz u jednoj slože noj, one se odjeljuju zarezom ili vezuju veznikom, a upitnik se stavlja na kraju složene rečenice:

(I) A što mi se Tr avnik zamaglio, l ili gori, il ' ga kuga mori? (A što mi se Travnik zamaglio) - (2) Govori li iz navike, ili da ništa ne ka že, ili se ruga, ili nema drugih riječi osim naučenih? (M. Selimo vić, Derviš i smrt) 428. Ukoliko se pita jednom riječju ili dijelom rečenice, upitnik se može pisati iza svakoga od tih dijelova, a rečenica se nastavlja malim slovom:

Kakvo sam ja svjetlo? Ćime sam prosvijet/jen? Znanjem? višom poukom? čistim srcem? pravim putem? nesumnjanjem? Sve je doš lo u pitanje, i sada sam samo Ahmed, ni šejh ni Nurudin. (M. Seli mović, Derviš i smrt)

429. Kada se u zavisnome pitanju nečije riječi doslovno navode i označavaju navodnicima, iza takvoga pitanja stavlja se upitnik:

Prije nego je Gazi Hus rev-beg počeo zidati džamiju, pozvao jejed noga neimara i upitao ga: "Šta treba najprije napraviti, kad se pra vi džamija?" (E. Smailbegović, Narodna predaja o Sarajevu) 430. Upitnik se ne stavlja na kraju neupravnoga (neizravnog) pita- upitnik se ne stavlja iza nj a, tj . iza zavisnoupitne rečenice (koja je dio složene): zavisnoupitne rečenice

(l) Kad žena plače, pitaj je što hoće. - (2) Kaži mi s kim si, da znam ko si. - (3) Pitala ga je zašto je gazio vodu kojoj ne zna gaza. - ( 4) Lj udi se pitaju zašto je u njeg jedno šuplje, drugo razdrto. 431. U knjigama, časopisima, novinama i dr. upitnik se po pravilu ne stavlja iza naslova: 105 iza naslova upitnik se po (l) Kako nastaje naučno dj elo - (2) A .�to mi se Travnik zamaglio pravilu ne stavlja (3) Što nas to čeka iza modre rijeke - ( 4) Može li se sj enka izbrisati - (5) Šta radi pj esma - (6) Kako ću u mraku naći svoj u desnu stranu. Ukoliko se iz naročitih razloga želi istaknuti upitnost u samome naslovu, upitnik se piše:

(l) Otići ili ostati! - (2) Na pomolu mir? 432. Uz upitnik može biti stavljen i uzvičnik. Ova dva pravopisna znaka upotrijebljena zajedno obilježavaju kraj rečenice kojom se uz pita nj e izražava čuđenje ili oduševljenje:

(l) Ovo držanje njegovo razjasni mi se u jednom jedinom trenu, kad upitnik i uzvičnik upotrije poslije večere ustadosmo da se klanja posljednja dnevna molitva, bljeni zajedno označavaju jacija. Pogleda me oštro u tjeme, shvatih, žacnuh se: pa zar ću go pitanje i čuđenje loglav pred Boga?! (S. Kulenović, Ponornica) - (2) Nisam, valjda, ja i za to kriv?! - (3) Što tije, što plačeš, da niječorba vrela?! - (4) Otkud odjednom sve ovo!!

Upitnikse:stavljani krafutphne �č.enice�(počinjala ona upttnom riječju ili ne). Pri nabraja nju upitllih"re čenica ilidijelova rečenica pisanje upiti!ika ovisi o stepe'nu povezanostieleme nata koji se nabrajaju. Upttnikse ne stavlja iza iavisno.upttnereče nice. Po pravilu se ne stav- ·

lja ni iza naslova. . • . . Upttnikom u oblim zagradama iskazuje se kakva sumnja, neslaganje i sl. ' ...... - ·� '

28. UZVIČNIK

433. Kao pravopisni znak u užem smislu uzvičnik se stavlja na kraj u rečenice kojom se ističe osobni stav ili osjećanje prema izrečenome sadržaju:

uzvičnik se stavlja: (l) Te .� ko kapi na ćelavoj glavi i nogama pod mahnitom glavom! - a) na kraju rečenica: (2) Ko jo.v danas nosi pravo ime! Staro, pomalo seljačko ime, teško b) iza vokativa, uzvika ime na ramenima! (A. lsaković, Lijeve priče)- (3) Svrati nam se, i imperativa mila majko naša, da mi tebi užinati damo! (Što se b'jeli u gori ze lenoj - u: M. Maglajlić, Usmena balada Bošnjaka) 434. Uzvičnik se stavlja iza jače naglašenoga vokativa, kao i iza uzvika i imperativa:

(l) Majko! Ne kuni ga! Ne kuni ga, majko! - (2) Sestro! Ne ljutise! Ne ljutise, sestro! - (3) Hej! Sine! Ovamo! Dolazi! 435. Tekst iza uzvičnika može se pisati i malim početnim slovom ukoliko se taj dio teksta nadovezuje na dio teksta koji prethodi uzvičniku kao objašnjenje: 106 (l) Jest, on! kao .�to sam ja ja. (S. Kulenović, Ponornica) - (2) Kako zem(ia miri.�e! - govorila bi s proljeća.

Takoder se malo slovo piše i poslije uzvičnih riječi:

Onda ndto snažno i otegnuto dreknu. Čudno! Čekali smo da pono vo počne. l L:usmo: tu - uu - uu! tu - u-ul dva puta. (Z. Dizdare vić, Majka)

436. Uz uzvičnik može stajati i upitnik. Ova dva pravopisna znaka uzvičnik i upitnik upotreb (upotrijebljena zajedno) stavljaju se iza riječi ili rečenica kojima se uz ljavaju se zajedno čuđenje ili oduševljenje izražava i pitanje:

(l) Pomalo je dosadna priča, reče Adi. Dosadna!? Da sam tija uči teljica, zadao bih ti cijelupriču, od korica do korica. (A. Isaković, L(jevepriče) - (2) Zar meni u lice!? Meni!? Ba.� tako! Je li, hajdu če.. . baš tako ... ?! (H. Kikić, Provincija u pozadini)

437. Uzvičnik se piše iza parola i ustaljenih izraza:

(l) livjela Bosna i Hercegovina! - (2) Bajram mubarek olsun l

438. Upotrebu uzvičnika iza naslova u knjigama, časopisima, novi uzvičnik se po pravilu nama i sl. treba izbjegavati. Ipak, uzvičnik iza naslova može doći ukoliko ne piše iza naslova se uzvična rečenična intonacija želi naročito istaknuti:

a (l) Pomažu ubicama! - (2) Granatiran porodi/ište!

Uzvičnik se stavlja na kraju uzvićne rečenice, potom iza jače naglašenoga vokativa, uzvikal · imperativa. Po pravilu se ne piše iz� naslova. ' . .. · · · . Uzvičnikom u oblim zagradama unutar rečenice. iskazuje.se �uđenje u vezi sa sadržajem određene riječi. · Kad se rečenicom uz čuđenje izražava i pitanje, iza nje se zajedno stavljaju upitnik i uzvičnik.

ZADACI I VJEŽBE 29. Stavi tačku gdje je potrebno! Sabrana djela 1-111 Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (rođen 19 X11 1839 u Vitini kod Ljubuškog, umro 28 Vll 1902 god u Sarajevu, u 63 godini života) izišla su iz štampe 1988 god. u 1.000 primjeraka. 30. Odredi kako treba pravopisno organizirati ovu rečenicu: a) Selom zavlada nemir; djeca vrište, a odrasli zabrinuto šute; psi bez prestanka laju. b) Selom zavlada nemir, djeca vrište, a odrasli zabrinuto šute, psi bez prestanka laju. e) Selom zavlada nemir; djeca vrište; a odrasli zabrinuto šute; psi bez prestanka laju. 31 . Stavi odgovarajuće pravopisne znake na kraju ovih rečenica! - Je li 1989. proslavljena osamstota obljetnica Povelje bana Kulina. - Htio bih znati može li se to popraviti. 107 - Može li se to popraviti. - Zar i ti, sine Brute. - Ua! Dolje laži. - Ne zna se ni ko pije ni ko plaća. - Ne zna se ni ko pije.

29. VELIKO l MALO SLOVO velikim slovom piše se: 439. Velikim početnim slovom piše se vlastito ime, prva riječ u nas a) vlastito ime; lovu i rečenici te riječ iz poštovanja. b) prva riječ u naslovu i rečenici; e) riječ iz poštovanja a) Vlastita imena jednočlana i višečlana 440. Vlastito ime može imati svako biće, svaki predmet ili svaka vlastita imena pojava, ako se izdvaja od ostalih bića, predmeta i pojava svoje vrste. Vlas tita imena mogu bitijednočlana (od jedne riječi} i višečlana (od dviju ili više riječi). Sva jednočlana vlastita imena pišu se velikim početnim slo vom. U svih višečlanih vlastitih imena velikim se početnim slovom piše prvi član. U jednoga dijela višečlanih vlastitih imena velikim početnim slo vom pišu se svi članovi (osim pomoćnih riječi - prijedloga i veznika), a u drugoga dijela pored prvoga člana još i oni koji bi se i izvan višečlanoga imena pisali velikim slovom. Posebnu skupinu višečlanih imena predstav ljaju složena višečlana imena; prvi član svakoga posebnog imena u sastavu složenoga višečlanog imena (odnosno naziva) piše se velikim početnim slovom. velikim slovom piše se: 441. Velikim početnim slovom piše se ime Bog (Allah, Jahve, Mi Bog, Allah, Svevišnji, On lostivi, Samilosni, Vladar i dr.), pridjev od imena Bog: Božiji, kao i svi (=Bog) zamjenički oblici koji se odnose na Boga (On, Njega, Ga, Mu ...) . Nazivi koji zamjenjuju ime Boga takoder se pišu velikim početnim slovom, bez obzira nalaze li se sami ili uz ime na koje se odnose: Gospo dar, Stvoritelj, Svevišnji; Bog Allah, Svevišnji Allah. Svemogući Stvoritelj. božanstva: Višnu, 442. Imena božanstava i mitoloških bića pišu se velikim početnim bog Višnu slovom: Bal, Hubei, Lat, Perun, Mars, Moloh, Afro dita, Ve sna, Ta lija, Me fisto, Lucife r, Dajbog, Višnu. Tako i: bog Višnu, božica Ve sna. vlastita imena: Gospa, 443. U službi vlastitoga imena piše se: Bogorodica, Dj evica, Gos gospa Marija pa. Ako se ovakvi nazivi javljaju uz ime koje odreduju, pišu se malim po četnim slovom: go!.pa Marija, bogorodica Marija. opće imenice: bog, 444. Kao opće imenice bog, boginja, božica, bogorodica, gospa, gospa, šejtan dj evica, sotona, šejtan i dr. pišu se malim početnim slovom. Sve izvedenice od imenice bog pišu se malim početnim slovom: bo žanstvo, božanski, božiji, a tako i njene zamjenice (on, njegov).

108 (Oblici kao akobogda l =kamo?, kuda? l. doboga l =sasvim, vrlo akobogda (: bog) mnogo l odnose se na imenicu bog. Veze riječi u kojima je ime Bog pišu se ako Bog da (: Bog) rastavljeno: ako Bog da, Bog zna kako, do Boga, ne daj Bože. Oblici da bogda /prilog za izricanje želje, sumnje, proklinjanja i sl./, pobogu /riječca - u čuđenju i zaklinjanj u/, zaboga l uzvična riječca - u čuđenju, preklinja nj u/, zbogom l riječca za pozdrav pri sastanku/ - nisu izgubili vezu s ime nom Bog, iako su prestali biti veza prijedloga i imenice i postali prilozi ili riječce i dobili novo značenje.)

445. Ve likim slovom piše se: Poslanik, Vjerovjesnik, Božiji Posla Poslanik, Vjerovjesnik nik, Allahov Poslanik i sl. kada se time zamjenjuje ime vjerovjesnika Mu (=poslanik Muhammed) hammeda. Ukoliko se ovakve odrednice pojave uz ime, pišu se malim počet nim slovom: poslanik Muhammed, Božijiposlanik Muhammed, poslanik Davud, vj erovjesnik Isa. Tako se u kršćanskome naslijeđu piše i: Otkupitelj, Sp asitelj i sl. umjesto imena Isusa (vjerovjesnika Isaa).

446. Vlastita su imena i velikim početnim slovom pišu se osobna imena ljudi (imena, prezimena, ustaljeni nadimci i druge riječi koje su pos tale sastavni dio imena ili se mogu upotrijebiti umjesto njega), osim odred benih dijelova unutar tih imena:

a) imena i prezimena: Ćamil Pašić (gen. Ćamila Pašića), Ćami/a velikim slovom piše se: Pašić (gen. Ćamile Pašic), Muhamed, Amira, Emina, Alija Đerzelez, Hr a) ime: Mehmed; b) prezime: Selimović; voje Vu kčic: Hrvatin ić, Musa Ćazim Ćatić, MehmedalijaMak Dizdar, Meh e) nadimak: Meša med Meša Selimović, Um i hana. Ćuvidina, Ta le Ličanin, Sari Sa/tuk, Meh med Fatih. Ferdinand de Saussure, Ludwig van Beethoven, Leonardo da piše se: Ludwig van Vinci, Otto von Bismarck. Ebu-Suj}an b. Harb, Ebu-Ubejda el-Džerrah, Beethoven; Van ivan Grozni, Karlo Ve liki, Dumas Otac; Beethoven

b) ustaljeni nadimci, imena odmila i sl.:-Babo, Beba, Braco, Seka; Meho, Mehica, Minka, Ibrica. Se/mica. Kad se prezimena iz drugih jezika upotrijebe s pomoćnom riječi (tj. odredbenim dijelom), a bez osobnoga imena, kako na početku tako i unutar rečenice, ta se pomoćna riječ (prijedlog, veznik ili član) piše velikim po četnim slovom: De Saussure, Va n Beethoven, Vo n Bismarck, Da Vinci;El -Buhari i sl. (Pri alfabetskom nizanju imena u bibliografijamapomoćna se riječ /prijedlog, član/ ne uzima u obzir.)

447. Velikim početnim slovom pišu se opće imenice upotrijebljene Majka Hrabrost (u umjetničkim djelima, pričama i sl.) kao osobno ime: Bič Božiji (Atila), (lik iz književnog djela) Dj ed Mraz, Snješka B(jelić, Snjeguljica, Bje/obradi, Sluga, Lisica, Majka Hrabrost, Trešnjin Cvijet, BrbljiviPas (indijanska ime).

109 u osnovnom značenju: 448. Kad im se da posebno značenje, velikim početnim slovom pišu Džennet, Sudnji dan se riječi kao: Dobro, Dobrota, Istina, Sreća; Iseljenici, Pomagači te sintag me kao: Ploča neuništiva, Pravi put (Put pravi) i dr. U svome osnovnom značenju velikim početnim slovom piše se: Džen net, Džehennem, Šerijat. Tako i sintagme kao Sudnji dan (Dan sudnji) i dr. malim slovom pišu se 449. Imenice koje stoje uz lično imc kao oznake zanimanja, počas odredbe koje nisu postale nih naslova, položaja i sl. pišu sc malim početnim slovom: ban Boric:. kralj sastavni dio imena: To ma{ herceg S(/epan, did Radomi1; Smail-aga, Aj vaz-dede, Husrev-beg, herceg Stjepan, sultan beg Lj ubušak, Omer-pa.5a, Hasan-efe ndija, Kadira-hanuma, sultan Me h Mehmed, hadži Fadil med, hadži Fadil, hafiz Muhamed, magistar Laki!iić, doktor Hadžijahic:, majstor Ćamil, profesor Begic.:, direktor Jesenkovid. 450. Svi članovi vlastitih imena životinja pišu sc velikim početnim imena životinja: Š Bijeli Očnjak, Brunda slovom: Bijeli 0Čiijak (pas), Garov (pas), arko (pas), Pulo (pas), Bobi (pas), Rud01ija (bik), Bijelka (krava), Milava (krava). Šarava (krava), Sivko (konj), Du/du/ (mula), Brunda (medvjed), Miki Maus (miš), EI-Kasva (deva). 451. Opći nazivi životinja (dobijeni po nekoj vanjskoj osobini, opći nazivi životinja: garov, šarava, vranac prema boji dlake i sl.), koji nisu vlastita imena, pišu se malim početnim slovom: garov (ne odredeni nego cm pas uopće), zeljov (pas), bijelka, bje lava, rumenka, šarava (šarena krava uopće), bj e/a (koza), graha (ovca), mrkov (mazga), kulaš, vranac (konj crnedlake), zekan (konj). nazivi životinjskih i biljnih 452. Malim se početnim slovom pišu i nazivi životinja kad znače vrsta malim slovom: vrstu, pasminu: av/ijane1; bernardinac, dalmatinac, ovc�m; šarp/aninac, avlijaner, trešnja tornjak (vrsta psa); lipicanac (pasmina konja). Tako se pišu i nazivi biljaka: hercegovac (vrsta duhana), bj elica (vrsta šljive), treštijo (vrsta graha). prvi član latinskih naziva 453. Prvi član stručnih (latinskih) naziva životinja piše se velikim životinja i biljaka velikim početnim slovom: Canis lupus (vuk), Felis leo (lav), Sciurus vulgaris (vje slovom: Felis leo, Pirus verica), Ursus arctos (medvjed). malus Tako se pišu i stručni (latinski) nazivi biljaka: Pirus malus Uabuka), Prunus domestica (šlj iva), Secale cereale (raž), Vi ola odm·ata (ljubičica). opća imena životinja i 454. Opća imena životinja i bilja takoder se pišu malim početnim bilja: zec, breza slovom: konj, ovca, pas, zec; breza, hrast, hurma, treš1�ja, zambak. velikim slovom pridjevi na 455. Ve likim početnim slovom pišu se prisvojni pridjcvi na -ovl- ev ·DV/·ev i ·in: Kulinov, i -in izvedeni od osobnih imena, prezimena i nadimaka: Ibrahimov, Meh Kurtćehajićev, Petrarkin medov, Muvekitov, Kulinov, Dizd arev l Dizdarov, Bajezidagićev, Kurtćeha jićev. Nerkesijin, Mestvicin, Ibricin, lhrin, Mehin, Selmicin; tako i: S1ijegu· ljicin i sl. Takve pridjeve od imena iz drugih jezika pišemo kao i imena od ko· jih su izvedeni: Camusov, Et- Taberijev, Galsworthyjev, Rousseauov, Scho penhauerov. ali: Petrarkin (: Petrarca), Sofijin (: Sofia). liO Ve likim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena životinja: Šarkin i sl. 456. Ve likim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjcvi na -ov/ velikim slovom i: -ev i -in kada su zajedno s drugim riječima u sastavu naziva s općim zna Arhimedov zakon, čenjem: Ahi/ova peta, Arhimedov zakon, Celzijevste pen, Edipov kompleks, Gordijev čvor Gordijev ćv01; Parkinsonova bolest, Prokrustov krevet i dr. (Prisvojni pridjevi u sastavu ovakvih naziva pišu se ponašeno l po put samih osobnih imena u službi općih imenica: amper, celzij i dr./: Baze do vljeva bolest 1: Bazedowl, Bu/ova algebra 1: Boo/el.)

457. Pridjevi na -ski (-čki, -ćki, -ški) izvedeni od domaćih i stranih malim slovom pridjevi na osobnih imena ili pridjeva na -ovl-ev, -in nastalih od osobnih imena ozna -ski: selimovićevski stil čavaju opću osobinu i pišu se malim početnim slovom: šekspirski (: Sha kespeare), geteovski (: Goetheov), selimovićevski, hromadžićevski. 458. Malim početnim slovom pišu se nazivi pripadnika ili pristali malim slovom izvedene ca učenja i pokreta (ideoloških, političkih, naučnih, kulturnih):rumijevac, imenice: aristotelovac, aristotelovac, marksist, degolist, kao i slične opće imenice: nobelovac, mevlevija ilirac, teist, hamzevija, bekta.�ija, mevlevija, šiija.

459. Ve likim početnim slovom pišu se (svi članovi) imena naroda, velikim slovom imena grupa naroda, plemena i pojedinih nj ihovih pripadnika: Albanci, Albanac, naroda i njihovih pripadni A/banka; Amerikanci, Amerikanac, Amerikanka; Bošnjaci, Bošnjak, Bo.� ka: Lužički Srbi, Bošnjak, Bošnjakinja nj akinja; Crnogorci, Crnogorac, Crnogorka; Česi, Čeh, Čehinja; Hrvati, Hrvat, Hrvatica; Indijci, Indijac, lndijka; Indijanci, Indijanac, lndijanka; Jevreji, Jevrej, Jevrejka; Lužički Srbi; Mađari, Mađar, Mađarica; Nijemci, Nijemac, Nj emica; Rumuni, Rumun, Rumunka; Slovaci, Slovak, Slovaki nj a; Srbi, Srbin, Srpkinja; Slovenci, Slovenac, Slovenka; Slaveni, Slaven, Sla venka; Tu rci, Tu rčin, Tu rkinja; Zulu. U sastavu složenica ovakva se imena pišu malim slovom: nearap, neslaven -� neslaven, velikobugar, dok se polusložcnički pišu uz prefikspseudo : pseu do-Kinez.

460. Kada je riječ o dijelu nekoga naroda, član ispred ili iza imena dio naroda: sandžački naroda piše sc malim početnim slovom: sandžački Bošnjaci, galipoljski Bošnjaci, Jevreji sefardi Srbi, gradi.�ćanski Hrvati, koruški Slovenci; Jevrej i sefardi, Jevreji aškena zi (ali: Sefard, Sefardi, Aškenazi - kada se dio tog naroda imenuje jednom riječju).

461. Ve likim početnim slovom pišu se zbirne imenice kao što su: Bošnjaštva (u značenju: svi Bošnjaci}, Slavenstvo (u značenju: svi Slave ni), za razliku od općih imenica boš1�ja.�tvo (sa značenjem: osjećaj pripad nosti Bošnjacima), slavenstvo (sa značenjem: slavenski osjećaj). malim slovom nazivi 462. Nazivi kojima se obilježava pripadnost određenoj rasi ili vj eri pripadnika rasa i vjera: pišu se malim početnim slovom: bijelac, crnac; musliman, kršdanin. crnac, musliman Ill velikim slovom imena 463. Ve likim početnim slovom pišu se i nazivi stanovnika (tzv. etni· stanovnika: Hercegovac, ci) izvedeni od imena kontinenata, država, pokrajina, otoka, poluotoka, Brčak gradova, dijelova grada, sela, zaselaka, mahala, planina, brda: Evropljanin, Iranac, Sandžaklija, Hercegovac, Krajišnik, Dalmatinac, Posavac, Hvara nin, Pelješčanin, Podrinjac, Sp rečak (hip. Sp reča), Brčak, Cazinjanin, Sarajlija, Fočak, Mekanac, Novljanin, Pljevljak, Stočanin, Lj ubu.�ak, Vr at ničanin, Jlidžanac, Krivoriječanin, Novoseljanin, Maje vičanin. velikim slovom pridjevi na 464. Ve likim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi na -ov/ -ov/-ev i -in: Ljubušakov, -ev, -in od naziva stanovnika izvedenih od zemljopisnih imena: Evroplja lrančev, Banjalučankin ninov, lrančev, Sandžak/ijin, Dalmatinčev, Banjalučankin, Hercegovčev, Hercegovkin, Lj ubušakov, Fočakov. Tako se pišu i prisvojni pridjevi od imena naroda: Bošnjakov, Hrva tici n, Slovenčev.

465. Pri svoj ni pridjevi na -ski ( -čki, -ćki, -ški) izvedeni od zemljo pisnih imena i naziva stanovnika pišu se malim početnim slovom: bosan ski, bo.�njački, izačićki, skočićki, uloški, zavidovićki. imotski (ali: Imotski, zemljopisno ime). Tako i istočni (: Istok - istočne zemlje i narodi), zapad ni (: Zapad).

466. Tako se pišu i pri dj evi na izvedeni od zem malim slovom pridjevi na -ski (-čki, -ćki, -ški) -ski: bosanski, bošnjački, ljopisnih imena iz drugih jezika: njujorški(: New Yo rk), glazgovski (: Glas njujorški, kembrički gow), kembrički (: Cambridge), frajburški (: Freiburg), vijarećki (: Via reggio).

467. Velikim početnim slovom piše se i: Zemljanin, nom. mn. Zem ljani (: Zemlja), ali: vanzemaljac, marsovac (čudovište). velikim slovom imena 468. Ve likim početnim slovom pišu se imena kontinenata: Evropa, kontinenata i država: Australija, Azija, Afrika, Južna Amerika, Sj everna Amerika. Evropa, Južna Amerika, 469. Bosna i Hercegovina, Velikim početnim slovom pišu se svi članovi (osim prijedloga Narodna Republika i veznika) imena država (bilo da se navodi puno ime, bilo da se umjesto Madarska zvaničnoga javlja kraće ime): Bosna i Hercegovina, Slovenija (Republika Slovenija), Kraljevina Danska, Kneževina Monako, Ve liko Vojvodstvo Luk semburg. Amerika (Sjedinjene Američke Države), Uj edinjeno Kraljevstvo Ve like Britanije i Sj everne Irske, Uj edinjeni Arapski Emirati, Narodna Re publika Mađarska, Obala Slonove Kosti (Republika Obale Slonovače, Obala Slonovače), Južna Australija (ime države). Ve likim početnim slovom pišu se i ustaljeni nazivi koji se upotreb ustaljeni nazivi: Velika Britanija ljavaju umjesto punih imena: Ve lika Britanija, Sj everna Koreja (mj.: Na rodna Republika Koreja).

470. Za razliku od dvočlanih i višečlanih imena država, velikim po četnim slovom piše se samo prvi član naziva svih ostalih upravnih i sl. je dinica (a od ostalih članova samo vlastita imena): Tuzlanski bazen, Donja- 112 podrinjski kraj, Srednjobosanski kanton, Tuzlansko-podrinjski kanton, Bi velikim slovom prvi član haL:ki okrug, Zajednica općina Gornjeg Podrinja, Islamska zajednica u naziva oblasti, administra· Bosni i Hercegovini, Tr avnička mujiijstvo, Vrhbosanska nadbiskupija, Kri tivnih jedinica i bivših ževačka županija. država:Bihaćki okrug, Bosanski pašaluk, 471. Upotreba velikoga slova takoder se ograničava samo na prvi Novopazarski sandžak, član u nazivu svih nepostojećih (bivših) upravnih tvorevina, osim ako su Dubrovačka republika drugi članovi imena koja se pišu velikim slovom: Bosanski ej alet, Bosan ski pašaluk, Beogradski pa.§aluk, Novopazarski sandžak, Kordopski hali fa t, Osmansko carstvo (Osmanska carevina, Otomansko carstvo, Osman lijsko carstvo, Otomanska imperija, Tu rsko carstvo, Tu rska carevina, Tur ski imperij), Dubrovačka republika, Istočno rimsko carstvo, Savez sovjet skih socijalističkih republika (Sovjetski savez), Socijalistička fe derativna republika Jugoslavija; Goraždanski srez, Mostarski srez, Imotski kadi/uk, Novski kadi/uk, Užička nahija, Visočka nahija, Va ršavska vojvodstvo, Ps kovska gubernija. Izuzetno se velikim početnim slovom (budući da su naporedne, rav nopravne jedinice) pišu oba člana polusloženice Austro-Ugarska (ali: Aus tro-Ugarsko carstvo, Austro-Ugarska monarhija, Habsbur.fka monarhija). 472. Ovakvi nazivi s obrnutim rasporedom članova (imenica + nazivi s obrnutim pridjev) zadržavaju svojstvo posebnih imena. Tada se prvi član piše veli rasporedom članova: kim početnim slovom: Muftijstvo travnička, Srez mostarski, Kadi/uk imot Kadiluk imotski, ski, Nahijakatunska, Pašaluk bosanski. Pašaluk bosanski 473. Kad umjesto pravih imena imamo slobodna oblikovanja ili nazive općeg odredbenog karaktera, ne upotrebljava se veliko početno slo vo: nastanak bosanske banovine, u vrijeme crnogorske kneževine, odnosi s jugoslavenskom kraljevinom, socijalističkaJug oslavija (tako i rimska im perija - u značenju: imperijalno područje kojim su vladali Rimljani) i sl. 474. Velikim početnim slovom piše se samo prvi član ustaljenih naziva kojima se označavaju odredene faze u razvoju neke države, s naro čitom državnom organizacijom i društveno-političkim sistemom, te cjelo velikim slovom prvi član Treći rajh, vitija slobodna područja na kojima je bila uspostavljena vlast u toku oslo naziva: Pariska komuna bodilačkih ratova: Drugo carstvo, Treći rajh, Peta republika; Bihaćka re publika, Labinska republika, KruJevska republika; Pariska komuna. 475. Ve likim početnim slovom pišu se i pridjevsko-imeničke, kao i obrnute, imeničko-pridjevske veze riječi koje imaju svojstvo imena: Bj e/o piše se: općina Bijelo poljska općina, Općina bj elopoljska (kao područje), Prijedorska općina Polje, ali: Bjelopoljska (uobičajeni je redoslijed: općina Prijedor), po Živiničkoj i Ka/esijskoj općina, Općina općini, Vratnički džemat. Džemat vratnički, Je/aška župa, Župa jelaška. bjelopoljska 476. Ukoliko u okviru savremenih i historijskih naziva imamo opću imenicu + vlastito ime, prvi član, tj . opća imenica, piše se malim početnim slovom ako ne predstavlja sastavni dio imena: nahija Visoko, kadi/uk Novi, 113 sandžak Zvornik, džemat Vr atnik, župa Je/aJke, srez Mostar. Tako pišemo i: selo Kunovo, opdina Čaj niče, grad Sarajevo. Ako opća imenica predstavlja dio imena, piše se velikim početnim slovom: Okrug Bihać, odluka predsjednika lzvr.šnoga odbora Okruga Travnik. Izuzetak predstavljaju još i tipizirani historijski nazivi kao: Zemlja Pavlovića, Vi lajet Pavlovića i sl. svi članovi (osim prijedlo 477. Ve likim početnim slovom pišu se i svi članovi (izuzev prijed ga) velikim slovom u loga i veznika) imena naseljenih mj esta (gradova, čaršija, četvrti - tj . većih imenima naseljenih mjesta: dijelova grada, potom sela, zaselaka): Sarajevo, Banja Luka, Mostar, Han Banja Luka, Kotor-Varoš, -Pijesak, Bosanski No vi, Bosanski Brod, Biograd na Moru, Bijelo Polje, Biograd na Moru Dvor na Uni, Bosansko Petrovo Se/o, No va Va roš, Kotor- Va roš, Novi Pa zat; Višegrad, Skoplje, Ve lika KladuJa, Gornji Va kuf. Donji Va kuf. Ma li Zvornik, Ljubljana, Kairo, Beč, Prag, Rim, Pariz, Gusinje, Ivanić-Grad, Doboj-Istok, Stari Grad (u Sarajevu), Novo Sarajevo, Aerodromska Nase lje (u Sarajevu), Ali-pašin Most (nas. u Sarajevu), Dobrinja, Prijevor. te pa, Gornji Rahić, Spahići, Kozarac, Vrapčići, Kramer-Selo, Jasna Polja na, Sokolović-Kolonija, Nedžarići, Tušanj, Bje/ave, Baščaršija, Soukbu nar. Borik, Breka, Brka, Brčanska Malta, Hiseta, GornjiŠ eher. velikim slovom prva rijeć 478. Velikim početnim slovom piše se samo prvi član u višečlanih u ustaljenih slikovnih nazi ustaljenih slikovitih naziva kontinenata, država i gradova, a od ostalih va: Novi svijet, Zemlja samo oni koji se sami po sebi pišu velikim početnim slovom: Crnikonti tisuću jezera, Vječni nent (Afrika), Novi svijet(Amerika), Stari kontinent l Stari svijet(Ev ropa); grad Zemlja izlazećeg sunca (Japan), Zemljatisuću jezera (Finska); Vječni grad (Rim). Tako i: Britanski otok (ili samo: Otok - sa značenjem imena Ve lika Britanija), Crveni otok (Kuba). Kada su u pitanju slobodnija oblikovanja i slikoviti nazivi, uputno ih je staviti među navodnike: "Krilati lav" (Mleci), "Crno-žuta monarhija" (Austro-Ugarska). Opisni nazivi, koji nemaju prirodu vlastitog imena, pišu se malim početnim slovom: grad na Miljacki (mj. Sarajevo), grad soli (mj. Tuzla), grad čelika (mj. Zenica). velikim slovom prva riječ 479. U zemljopisnih imena velikim početnim slovom piše se samo u zemljopisnih imena: prvi član, ukoliko se ostali sami po sebi ne pišu velikim početnim slovom. Podrinje, Cazinska Takva su imena oblasti, pokrajina, područja, krajeva, otoka, poluotoka, vi krajina, Crni vrh, soravni, nizija, polja, dolina, pustinja, pješčara, uvala, jama, planina, vrho Pljevaljska kotlina, Neretvanski kanal va planina, brda, klisura, kanjona, pećina, zemljišnih posjeda, livada, nj iva, pašnjaka, oranica, krčevina, vulkana, struja, izvora, vrela, banja, slapova, okeana, mora, jezera, zaliva, kanala, tj esnaca, pl i ćaka, fjordova, rijeka, po toka, voda stajaćica, močvara, bara itd.: Jadranska oblast, Moskovska ob last, Hercegovina, Slavonija. Posavina, Birač, Bosanska Posavina, Gaza, Podrinje, Po/imlje, Povardarje, Semberija, Bosanska krajina, Cazinska krajina, Voj na krajina, Ravni kotari, Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Gora 114 maslinska, Slovensko primorje, Zupci, Trebinjsko šuma, Dugi otok, Brač, Kornatsko otočje. Kornati, Istarski arhipelag, Zadarsko-šibenski arhipe lag, Pelješac, Balkanski poluotok, Arabijskipoluot ok, Nišićka visoravan, Sinaj, Golanska visoravan, Panonska nizija, Bi/ino polje, Gerzovo polje, Glasinačko polje. Livanjska polje, lstočnomakedonska udo/ina, Sp rečan ska dolina, Libijska pustinja, Nubijskapustinja, Sahara, Perućica, Delib latska peščara, Uvala Scott, Postojnska jama, Ćavkarica, Skopska crna gora, Tr iglav, Aj vatovica, Kozlogradske stijene, Ćabenske stijene, Arefa t, Bedr, Uh ud, Crni vrh, Debelo brdo, Hum, Zelengora, Zvijezda, Ćemerska planina, Ivan-planina, Slovenske Alpe, Te tovska kotlina, Pljevaljska kotli na, Sićevačka klisura, Bijambarska pećina, Brateljevićka pećina, Šehova pećina, Sevr, Vjetrenica, Ve liko polje, Otave, Luka, Je/ik, Vezuv. Golfska struja, Ve liki gejzir, Kevser, Zemzem, Studenac, Vrelo Bune, Banja Vr ućica (Vrućica). Crni guber, Višegradska banja, Ilidža Slatina, Va raždinske toplice, Kravice, Martinbrodski vodopad, Skradinski buk. Ti hi okean. At lantski okean, Jadransko more, Južno kinesko more. Mrtvo more, Boračko jezero. Zvornićko jezero, Dojransko jezero, Prača, Drinjaća, Ćehotina, Gluha bukovica, Studeni Jadar, BijeliNil, Dubrovačka rijeka (Omb/a), Bo kokotorski zaliv, Perzijski zaliv, Neretvanski kanal, Gibraltar, Magellanov prolaz, Crnipotok, Hutovo blato itd.

480. Ako se zemljopisna imena kao Jadransko more (pridjev + ime obmuti slijed : nica) jave u obmutome slijedu članova (imenica + pridjev), zadržavaju na poluotoku svojstvo posebnih imena; tada se i odredba piše velikim početnim slovom: Balkanskom, između mora Jadranskog i Jonskog, na poluotoku Balkanskom, po krajini niz polje Livanjska Cazinskoj, niz poljeLivan jska, na visoravni Go/anskoj, preko planine Će merske. 481. Malim početnim slovom pišu se imena vj etrova: bura, jugo, koša va, orkan. 482. Strane svijeta pišu se malim početnim slovom: istok, zapad, istok (strana svijeta) - sj ever, jug; magrib (zapad), mašrik (istok). Istok (zemlje i narodi) Kad označavaju narode na određenome području, pišu se velikim početnim slovom: Istok (istočne zemlje i narodi), Zapad, Sj ever, Jug; Mag rib (zapadne arapske zemlje i narodi), Mašrik (istočne islamske zemlje i narodi). Tako se velikim početnim slovom pišu oba člana u primjerima kao: Bliski Istok (zemlje i narodi Bliskoga istoka), Daleki Istok, Istočna Evropa, Zapadna Evropa; tako i: Srednja Evropa (kao ustaljeni naziv koji obuhvaća odredenu skupinu zemalja i naroda), Srednja Amerika i sl., za razliku od zemljopisnih pojmova: Bliski istok, Daleki istok, zapadna Evro pa (zapadni dio Evrope). Prva riječ piše se velikim početnim slovom i u zemljopisnih naziva Sj everni pol, Južni pol. Ukoliko se zemljopisnim nazivom označava šire područje koje nije tačno odredeno, prva riječ (pridjev) piše se malim slovom: istočna Bosna. 115 južna Australija Uužni dio Australije), zapadna Hercegovina, srednja Dal macija, srednja Evropa (kada je općenito riječ o srednjem dijelu tog konti nenta), gornji Dunav. velikim slovom prvi član: 483. Velikim početnim slovom piše se prvi (ili jedini) član vlastitih Mlijećni put, imena nebeskih tijela i sazviježđa: Danica, Halejeva kometa, Mala kola, Veliki medvjed Mjesec, Mliječni put, Saturn, Sirijus, Sunce, Ve černjaču, Ve liki medvjed, Zemlja;po vršina Mj eseca, veličina Sunca, kretanje Zemlje.

484. Ve likim početnim slovom pišu se i pridjevi izvedeni od imeni ca Mjesec, Sunce, Zemlja (u značenju nebeskih tijela): Mj esečeva površi na, Sunčev sistem, Zemljina kora, Zemljinsatelit.

Mjesec (ime nebeskog 485. Kad imenice mjesec i sunce znače vrstu nebeskih tijela, pišu se malim početnim slovom: pored Zemljinog mjeseca postoje i Marsovi i Ju tijela) - mjesec (vrsta nebeskog tijela) piterovi mjeseci; sistemi s dva sunca. dvojako pisanje: 486. Dvojako, tj . ili velikim ili malim početnim slovom (prema Mjesečeva mijena i izboru pisca), mogu se pisati imenice Mjesec i Sunce kada je riječ o pojava mjesečeva mijena ma neposrednoga doživljavanja, o izgledu, vidljivosti, svjetlosti, toploti tih tijela: Mj esečev l mjesečev lik, Mj esečeva l mjesečeva mijena, pomračenje Sunca l sunca i Mjeseca l mjeseca, izlazak Sunca l sunca i Mj eseca l mjese ca, Sunčev l sunčev zrak, Sunčev l sunčev odsjaj, Sunčev l sunčev hod, za lazak Sunca l sunca i Mj eseca l mjeseca. Tako i oblici i mijene Mj eseca: mladi Mjesec l mj esec (mlađak), pun Mj esec l mjesec (uštap), ali: polumjesec. malim slovom: zemlja, 487. U svim ostalim slučajevima, kad ne znače odredena nebeska mjesec, sunce kao tijela, i kad uopće ne znače nebeska tijela, već se javljaju kao opće imenice, opće imenice malim početnim slovom pišemo: zemlja (prostor života; svijet; kopno; površina tla; zemljište; parcela; imovina; državna jedinica), mj esec (mjese čina; dio godine), sunce (izvor svjetlosti i topline; svjetlost; draga osoba). To su oni slučajevi kada se imenica zemlja ne može dopuniti riječju planeta ili zamijeniti vezom riječi naša planeta; kada se imenica mj esec ne može dopuniti riječju satelit ili zamijeniti vezom riječi Zemljin satelit; kada se imenica sunce ne može dopuniti riječju zvijezda ili zamijeniti izra zom naša (Zemljina jbliža) zvijezda. 488. Ve likim početnim slovom pišu se imena zodijačkih znakova: Blizanci, Djevica, Lav, Ovan. velikim slovom prvi član 489. Ve likim početnim slovom pišu se jednočlana vlastita imena imena praznika: Bajram, vjerskih i državnih praznika i spomen-dana, a u složenih imena tako se piše Hadžijski bajram, Prvi samo prvi član, ukoliko se ostali sami po sebi ne pišu velikim početnim maj l Praznik rada slovom: Bajram, Hadžijski bajram (Kurban-bajram), Lejletul-kadr l Le)- 116 lei-kadr, Nova godina, Jurjevo l Jurjevdan l Đurđevdan, Bozuk l Božić, Ivanjdan, Sveti Petar i Pavao; Osmi mart l Dan žena, Prvi maj l Praznik rada. Dan Republike (misli se: Republike Bosne i Hercegovine). Tako sc pišu i imena dobrotvornih i sl. pothvata: Nedjelja dj eteta, Nedjelja borbe protiv tuberkuloze.

490. Velikim početnim slovom pišu se imena trgova, aleja, bulevara velikim slovom imena i sl.: Trg Republike (misli se: Republike Bosne i Hercegovine), Trgher oj a, trgova, aleja, bulevara: Trg bana Jelačića, Aleja Bosne srebrene, Omladinska šetalište, Bulevar Trg heroja Meše Selimovića (ali: vozili su se bu/evarom "Meša Selimović " i viđeni su u aleji "Bosna srebrena "; v. t. 494).

491. Ve likim početnim slovom piše se i riječ ulica kao prvi član u ulice se mogu imenovati nazivu ulica, npr.: Ulica platana, Ulica šehida, Ulica Isa-bega Isakovića, bez oznake ulica Ulica branilaca Sarajeva, Ulica pnjedorska, Ul. prijedorska, Ulica Fer hadija. Tako i: Mahala Begluk, Sokak Dženetića i sl..

492. Riječ ulica piše se malim početnim slovom ukoliko nije prvi imena ulica - prvi član član imena: Bosanska ulica, u Bosanskoj ulici, u Hasana Kikića i Danijela velikim slovom: Ulica Ozme ulici, Prijedorska ulica. Tako i: Duga mahala, Donja mahala. prijedorska, ali i: Prijedorska ulica Gradska mahala. Begluk mahala, Mala čikma, Dženetića sokak i dr.

493. Ve likim početnim slovom piše se prvi (ili jedini) član vlastitih velikim slovom prvi član imena raznih saobraćaj n ih sredstava (brodova, vozova), puteva, pruga, his imena puteva, građevina i Pruga šamac torijskih i privrednih građevina: Orao (brod), Bosna-ekspres (voz), Stari sl.: Sarajevo, Hadži most (u Mostaru), Most Suade Dilberović, Arslanagića most, Kozijaćupri Sinanova tekija ja, Latinska ćuprija, Autoput Sarajevo - Zenica, Pruga Šamac - Sarajevo, Berlinski zid, Kineski zid, Babilonska kula, Brusa-bezistan, Tunel "Ćelji govići ", Aladža (džamija u Foči), Careva džamija, Harem el-Ibrahim el-Ha li/, Te rzibašin mesdžid, Crkva sv. Josipa, To ranj sv. Luke (u Jajcu), Samos tan "Guća Gora ", Turbe sedmerice, Turbe Đerze/ez-Alije (na Gerzovu), Ka imi-babino turbe (iznad Zvornika),Š ejh-Huseinovo turbe (na Oglavku), Tu rbe Sari Sa/tuka i Ačik Baša (u Tekiji na Vrelu Bune), Gazi Husrev -begovo turbe, Šehit/uci (groblje), Baš/uk bega Berkovića (grob), Stećak gosta Milutina, Dj evojačka česma. Feredžuša (česma), Hadži Sinanova te kija, Te kija na Og/avku. Te kija na Vrelu Bune (u Blagaju).

494. Kad ovakvi pojmovi imaju šire i uže ime, a ne želi se naročito malim slovom šire ime naglasiti puno ime, šire ime (ukoliko se ne ispušta), ako se shvaća opisno, shvaćeno opisno: u aleji piše se malim početnim slovom. Uže je ime (obično u nominativu) medu "Bosna srebrena• navodnicima - kada se navodi zvanično ime, ili bez navodnika - u nezva ničnoj upotrebi: u aleji "Bosna srebrena ", na bulevaru "Meša Selimović", na izlazu iz tunela Ćeljigovići, u samostanu "Guća Gora ", u crkvi "Sveti Anto ", na autoputu Sarajevo - Zenica, prugom Šamac - Sarajevo, ispred turbeta Sedmerice braće. 117 495. Malim početnim slovom pišu se takvi nazivi ako nisu vlastita imena: most na Kupi (općenito - bilo koji most na Kupi), savski most (bilo koji most na Savi).

velikim slovom imena· 496. Ve likim početnim slovom piše se prvi član (odnosno jedini organizacija, skupova i sL: u jednočlanih imena) vlastitih imena organizacija, ustanova, preduzeća, Crveni polumjesec, uslužnih službi, radionica, hotela, stalnih tijela, pogona, odjeljenja, odsje Berlinski kongres ka, odbora, komisija, društava, umjetničkih grupa, savjeta, saveza država, velikim slovom vlastito ugovora, sporazuma, javnih skupova (kongresa, sajmova, izložbi, dogo ime kao dio složenog vora, sj ednica, simpozija, konferencija), a od ostalih članova tih imena sa naziva: Nastavničko mo oni koji su sami po sebi vlastito ime (vlastito je ime i svaki posebni vijeće Osnovne škole dio složenog višečlanog naziva, tj . naziva sastavljenog od dvaju ili više "Mehmedalija Mak jednočlanih ili višečlanih naziva); tako se pišu i prevedeni višečlani strani Dizdar" u Sarajevu; nazivi (ustanova, preduzeća i dr.): Crveni polumjesec, Patriotska liga, Pe Vijeće sigurnosti ti korpus ArmijeRe publike Bosne i Hercegovine, Sanitetska služba Sto četr Organizacije deset pete lahke brigade Prvog korpusa Armije publRe ike Bosne i Her ujedinjenih naroda cegovine, Čapljinski odbor islamske zajednice u RBiH, Dru.�tvo pisaca Bos ne i Hercegovine, Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, Matica iseljenika Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Arhiv Bosne i Hercegovine, Zemaljskimuze j u Sarajevu, Gazi Husrev-bego va biblioteka, Kongresna biblioteka (u Washingtonu), Francuska komedija (pozorište u Parizu), Univerzitet u Tu zli, Prva gimnazija (u Sarajevu), Karađoz-begova medresa (u Mostaru), Ve lika medresa u Skoplju,Klinika za plućne bolesti Kliničkog centra Univerzitetau Sarajevu, Građevinsko predu zeće "Vranica ", "Energoinvest ", Odjeljenje za stambene poslove Skupštine grada Mostara, Izvršni odbor Skupštine općine Livno, Mjesna zajednica "Koševo /" (odnosi se i na ustanovu i na područje), Općinski sud u Kaknju, Bosanski kulturnicentar, Osnovna škola "Sajvet-beg Bašagić", Nastavnič ko vij'eće Osnovne škole "Mehmedalija Mak Dizdar" u Sarajevu, Fotograf ska sekcija Gimnazije "Meša Selimović " u Tuzli, Radio-televizija Bosne i Hercegovine, Fabrika duhana u Sarajevu, Tvornicakeksa i vafla "Lasta " u Čapljini, Republički prosvjetno-pedagoški zavod, Kasarna "Ramiz Sa/čin " u Sarajevu, Iz vršni odbor Privredne komore, Nastavničko vijeće Medicinske .škole u Tuzli, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (hist.), Sarajevski lingvistički kružok, Dekanat Metalurškog fa kulteta u Zenici, Nastavno-naučno vijeće Ekonomskog fa kulteta u Brčkom, Nogometni klub "ieljezničar", Bijelo dugme, Crvena jabuka, Prva književna komuna (izdavačka kuća iz Mostara), Vijeće sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda, Njemačko-francusko društvo, Hotel "Ko nj uh ", Dubrovačke ljetneigre, Festival malih i eksperimentalnih scena u Sa rajevu, Berlinski kongres, Ve rsajski ugovor, Londonski pakt, Karlovački mir, Hrvatsko-ugarska nagodba, Minhenski sporazum, Hudejbijski ugovor, Prisega na Akabi, Va ršavski ugovor, Atlantski pa/...1, Sile osovine l sile Osovine l Osovina (Rim - Berlin - To kio), Naučni skup o Mehmed-begu Ka petanoviću Lj ubu§aku, Slovo Gorčina u Stocu. 118 497. U pojmova koji imaju šire i uže ime (ukoliko se puno ime ne malim slovom šire ime želi naročito naglasiti) šire ime - ako se shvati opisno - piše se malim po shvaćeno opisno: četnim slovom: u kasarni "Ramiz Sa/čin ", u hotelu "Konjuh ", u tvornici u hotelu "Konjuh" keksa i va.fl a "Lasta " u Cap/jini, iz građevinskog preduzeda "Vranica ", svratio je u (izdavačko) preduzeće "Svjetlost ", igra u nogometnom klubu "Željezničar " i sl. Šire ime piše se velikim početnim slovom ukoliko sc želi naglasiti zvanični naziv (tada se uže imc obavezno stavlja u navodnike i stoji u no minativu):

(l) Predao je rukopis Izdavačkom preduzeću "Svjetlost". - (2) Dopis je upućen Nogometnom klubu "Željezničar".

498. Umjesto zvaničnoga višečlanog naziva može se upotrijebiti i kraće ime velikim slovom: manji broj članova ili samo jedan, uglavnom sadržajno najznačajniji, i tada Pedagoška akademija, se pišu velikim početnim slovom: Pedagoško akademija Univerziteta u Sa Akademija rajevu - Pedagoška akademija u Sarajevu - Pedago§ka akademija - Aka demija; Republika Bosna i Hercegovina - Bosna i Hercegovina -Bosna - Republika.

499. Takoder su umjesto zvaničnih imena česti ustaljeni (uglavnom velikim slovom i dvočlani) istoznačni nazivi koji počinju pridjevom od imena mjesta u ko neslužbeni nazivi umjesto me se nalazi ustanova (jedina te vrste); pridjev se tada piše velikim počet zvanićnih imena: Sarajevska opera, nim slovom: Tuzlanski univerzitet (mj.: Univerzitet u Tuzli), Sarajevska Turska ambasada op era (Opera Narodnog pozori§ta u Sarajevu), Visočka medresa, Brčanska galerijq. Zvornička gimnazija, Oglavačka tekija. Tako i: Tu rska ambasada i sl. (neslužbeni nazivi koji su postali sasvim obični).

500. Ve likim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi na -in, -ovl-ev izvedeni od (sadržajno najznačajnije) imenice iz naziva: Akademi jina izdanja (tj. izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovi ne), "Lastin" proiz vod (proizvod Tvornicekeksa i va.fla "Lasta " u Cap/ji ni), "Preporodove " podružnice (podružnice Bo.šnjačke zajednice kulture "Preporod ").

501. Za razliku od slučajeva u kojima sadržajno najznačajnij i član kraće ime shvaćeno kao shvaćamo kao skraćeno, ranije spomenuto puno ime, i pišemo ga velikim nezvanićno može se pisati početnim slovom (npr. Akademija, obratio se Akademiji. v. t. 498), skraće malim slovom: zakasnio je na aerodrom no vlastito ime, ukoliko se ono podudara s općom imenicom a može biti shvaćeno kao piščevo slobodnije uobličavanje, ispravno je pisati i malim početnim slovom: svakodnevnoje nafa kultetu (npr. na Medicinskom fa kul tetu); dj eca su bila u dvorištu škole (npr. Osnovne škole "Umihana Cuvi dina "); tek što je izišao iz džamije (npr. Gazi Husrev-begove džamije) i prošetao pored bezistana (Brusa-bezistana); navedene odredbe ugovora (npr. Ve rsajskog ugovora); korisnici su upoznati sa sadržajem pravilnika (npr. Pravilnika o radu Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Herce- 119 govine); putnici su prispjeli na stanicu (npr. na Autobusku stanicu u Roga· tici); zakasnio je na aerodrom (npr. na Sarajevski aerodrom). na našem Filozofskom 502. Velikim početnim slovom pišu se višečlana vlastita imena - fakultetu u Sarajevu kad se ne skraćuju - i onda kada im prethodi odredba (npr.: moj, tvoj i sl.): (odredba uz neskraćena naJ Filozofskifa kultet u Sarajevu; u prvome godiš tu navedenoga Glasnika na našem fakulte· ime) - Zemaljskog muzeja u Sarajevu; u toj Fabrici motora Sarajevo (u tom tu (odredba uz skraćeno, nezvanićno ime) Famosu); u dvorištu vaše Tvornice ulja i špirita u Brčkom; na sceni spo· menutoga Narodnog pozori.šta u Sarajevu (na sceni spomenutoga Narod nog pozori.šta). 503. Malim početnim slovom pišu se skraćena višečlana vlastita imena kad uz nj ih stoje riječi koje ih odreduju kao poznate pojmove (npr.: moj, tvoj, svoj, nj egov, njezin, naš, va{ nj ihov; ovaj, taj, onaj, ovakav, ona kav, takav; spomenuti, navedeni i sl.), jer onda obično gube svojstva vlasti tih imena: moja škola ima veliku biblioteku; taj odsjek ima najviše stude nata na našem fa kultetu; ovaj skup; spomenuti ugovor; navedeni zbornik. 504. Malim početnim slovom pišu se riječi kojima se zamjenjuje neko ime (a nisu sastavni dio tog imena): parlament (mj. Skupština Repub like Bosne i Hercegovine ili Republička skup.Wna), a tako i vlada, parla ment - kada se odnosi na neke druge zemlje (umjesto vlastitoga imena: Donji dom, Bundestag). malo slovo poslije 505. Kad ime počinje rednim brojem, prva riječ iza rednoga broja rednoga broja: piše se malim početnim slovom, ako taj član sam po sebi nije vlastito ime: Vl kongres inžinjera Vl kongres inžinjera Bosne i Hercegovine, 2. zasjedanje ZA VNOBiH-a. 506. Malim početnim slovom pišu se opći nazivi administrativnih jedinica: mj esna zajednica, radnički savjet, okružni sud. ustaljeni nazivi događaja 507. Velikim početnim slovom pišu se ustaljeni nazivi događaja velikim slovom: (ratova, ustanaka, revolucija, bitaka, pothvata i sl.): Oprosni hadž, Prvi Prvi svjetski rat, svjetski rat, Stogodišnji rat, Afganistanski rat, Austrijski rat, Korejski rat, Bitka na Uhudu Bitka naroda, Hus inska buna, Buna protiv dahijal Buna na dahije, Cazin ska buna. Seljačka buna, Oktobarska revolucija l Oktobar, Francuska re volucija, Kosovski boj, Sarajevski atentat, Zapadni front, Srijemskifr ont, lgmanski marš, Pofalićka bitka, Bitka za ranjenike (Bitka na Neretvi). Velikim početnim slovom pišu se i slični ustaljeni nazivi kada počinju općom imenicom iako im je ključni član obilježen velikim počet nim slovom: Bitka na Bedru, Bitka na Uhudu, Bitka na Neretvi, Bitka na tuči l Bitka za tuč, Bitka za Vo zuću, Bitka kod Borodina, Bitka na Koso vu l Boj na Kosovu. malim slovom: 508. Malim početnim slovom pišu se slični nazivi kad nemaju svoj a) oba svjetska rata; stvo općeprihvaćenih, ustaljenih imena: kad su u množini b) rusko-japanski rat; - križarski e) treći svjetski rat; ratovi, oba svjetska rata; kad su ratovi nazvani po objema stranama: tur d) alžirska revolucija sko-austrijskirat, američko-vijetnamski rat, rusko-japanski rat; kad se go- 120 vori o pretpostavljenome ratu: treći svjetski rat; kad su revolucije nazvane po imenu zemlje i sl. (izvan primjera navedenih u t. 507): kineska (kultur na) revolucija, engleska revolucija, alžirska revolucija; tako i: islamska re volucija (u Iranu).

509. Opći su pojmovi i malim početnim slovom pišu se ustaljena malim slovom nazivihis imena pojedinih historijskih pokreta i zbivanja: seoba naroda, narodnooslo torijskih pokreta, umjet bodilački pokret, ilirski pokret l ilirizam, reformacija, protivreformacija l ničkih pravaca, razdoblja:· protureformacija, humanizam, renesansa. humanizam, kubizam, Malim početnim slovom pišemo i opisne nazive kao što je, npr., sufizam, neolil hrvatski narodni preporod. Tako se pišu i nazivi razdoblja u historiji Zemlje i razvitku čovje čanstva, potom nazivi raznih pokreta, umjetničkih pravaca, učenja i sl., koj i imaju svojstvo općih pojmova: ledeno doba, bakarno doba, neo/it, patrijarhat, nova era, srednji vijek, šesnaesto stoljeće, racionalizam, rea lizam, impresionizam, moderna, modernizam, ekspresionizam, kubizam, materijalizam, sufizam, marksizam, budizam.

510. Velikim početnim slovom pišu se imena posebnih škola u nau ci i umjetnosti: Pitagorina škola, Praška lingvistička škola, Mletačka škola.

511. Ve likim početnim slovom piše se prva riječ u naslovima knji velikim slovom prva rijeć ga, poglavlja, odlomaka, časopisa, novina, studija, rasprava, članaka, pro u naslovima knjiga, pisa, isprava, zakona, pjesama, filmova, likovnih i drugih umjetničkih dje časopisa, dokumenata, la: Legenda o Ali-paši (roman); Apokrifnost poetskog govora: Poezija Ma umjetničkih djela: Legenda o Ali-paši, Dizdara (knjiga); Oblik i smisao (poglavlje); Što nas to čeka iza modre ka Veternje novine, rijeke (potpoglavlje); Sahifa (knjiga); Biser, Islamska misao (časopisi); Kunovski zapis, Ve černje novine, Prva linija (naslovi novina); Jekavske oaze u zapadnoj Glava fene Hercegovini (studija); Pravilnik o radu Gradske biblioteke; Medinski us tav, Zakon o radnim odnosima; Testament gosta Radina, Kunovski zapis, Iz vod iz matične knjige rođenih; Smrt u Venediku (pjesma i poglavlje roma na); Majka Smaju pod đulom rodila (uspavanka), Sretanja (svita za violinu i klavir); Muhadžiri (film); Glava žene, Odlazak (slike). Ve likim početnim slovom piše se prvi član naslova i kada je riječ o više primjeraka nekoga djela: (l) Darovao je tri Leksikona islama i četiri Nekrologa jednoj čarši

ji. - (2) Biblioteka ima dva Hvalova zbornika. 512. Nazivi zakonskih nacrta i prijedloga mogu se pisati dvojako. velikim slovom stvarni Ve likim početnim slovom piše se prva riječ takvih naziva kada se radi o spis: Nacrt Zakona o stvarnome spisu koji se tako zove: Nacrt Zakona o porezu na promet. porezu na promet; malim Malim početnim slovom pišu se takvi nazivi upotrijebljeni u općem slovom naziv u općem značenju: značenju: nacrt zakona o osnovnim i srednjim školama (l) Zaključenje sporazum o naučnoj i tehni9koj saradnj i. - (2) To je predviđeno u nacrtu zakona o osnovnim i srednjim školama. 121 "budući nazivi" malim 513. Općenito se tzv. "budući nazivi" pišu malim početnim slovom slovom: osnovat će se (sve dok ne postanu stvarnost): fond za stipendiranje nadarenih ut:enika (l) Na toj sj ednici bit će usvojen prijedlog o izmjenama i dopuna ma Zakona o ratnim vojnim invalidima. - (2) Osnovat će se fo nd za

stipendiranje nadarenih učenika i studenata. - (3) Otvorit će se filozofskifa kultet u Mostaru. - ( 4) Doći će na osnivačku skupštinu društva za primijenjenu lingvistiku. strani nazivi preneseni 514. Višečlani strani nazivi ustanova, preduzeća, novina i dr. pri izvorno: United Press izvornome prenošenju pišu se (s obzirom na veliko i malo slovo) kao i u (fonetsko pisanje: izvorniku (s tim što se odredeni član može izostaviti): Berliner Zeitung, Junajted pres) Der Sp iegel l Sp iegel, United Press, East River, EI-Ehram, Foreign Of fice, Ponte Rosso, State Department. Nazivi iz jezika koji imaju slikovno pismo pišu se kao i naši nazivi: lenmin žibao (kineske novine).

515. Malim početnim slovom pišu se opći nazivi djela: biologija i dvije historije(udžben ici, vrste knjiga). (Medutim, kada je rij eč o naslovima knjiga, upotrebljava se veliko početno slovo: Biologija za 2. razred gimnazije, Opća lingvistika; v. t. 511.) malim slovom nazivi 516. Nazivi naučnih oblasti pišu se malim početnim slovom: fizič naučnih oblasti: psiho ka hemija,psiholingvistika. lingvistika Ve likim početnim slovom pišu se nazivi nastavnih predmeta u škola ma i na fakultetima (u dnevnicima rada, upisnicama, svjedodžbama i uvje velikim slovom nazivi renjima i dr.): Bosanski jezik, Fizika, Povijest, Biohemija, Zoologija, Mine nastavnih predmeta u ralogija, Etika, Semantika. ispravama: Biohemija, Semantika 517. Velikim početnim slovom pišu se utvrdena ili zaštićena imena (marke) raznih domaćih ili stranih proizvoda (kao stručni i zvanični nazi veliko slovo pri isticanju vi): Sarabon l "Sarabon " (ime bombona), Ma rlboro l "Marlboro " (ime zvaničnoga naziva: Gillete cigareta), Gillete l "Gillete " (ime proizvođača), Silver l "Silver " (ime žile l "Gillete•; malim slovom kao vrsta predmeta ta), Singer l "Singer " (ime mašine), Plivadon l "Plivadon " (ime lijeka), i prilagođeno: žilet Ava l "Ava " (ime deterdženta), li/avka l "li/avka " (zaštićeno ime vina), Philips l "Philips " (ime elektronskih aparata). Tako se i tipovi automobila, aviona i dr., shvaćeni kao ostvarenja, proizvodi s utvrdenim imenom, pišu velikim početnim slovom: Renault 4, Fijat JJOO l FIA T JJOO, Boing 707. 518. Shvaćeni u značenju općih pojmova, kao vrste predmeta, i ka da su glasovno i tvorbeno prilagođeni obrascu naziva različitih izrađevina, tj . općim imenicama, ovakvi nazivi pišu se malim početnim slovom: mal boro (cigarete), drina (cigarete), nivea (krema), kalodont (zubna pasta), streptomicin (lijek), singerica (šivaća mašina), vegeta, žilet, žilavka (vino nazvano prema vrsti grožđa), rendgen (aparat), mauzer (oružje),folksva gen, fo rd, .škoda, .fijat, junkers. 122 519. Malim početnim slovom pišu se i ostala osobna imena u amper (mjera) -Ampere službi općih imenica (mjernejedinice i dr.): amper (mjera; Ampere, ime), (Amper, ime) kulon (mjera; Coulomb, ime), veber (mjera; We ber, ime), volt (mjera; Vo l ta, ime); tako i: makadam (cesta podložena tucanim kamenom; Mac Adam, ime), odiseja (lutanja puna doživljaja; Odiseja, ime epa), kvisling (izdajica domovine; Quisling, ime). velikim slovom zvanična 520. Zvanična imena odlikovanja pišu se velikim početnim slovom: imena nagrada Zlatni ljiljan Š i odlikovanja: Zlatni ljiljan, Zlatno pero, Orden rada sa zlatnim vijencem, estoaprilska (neslužbeno malim nagrada. slovom: dobili su zlatne ljiljane) 521. Obično se velikim početnim slovom pišu nazivi sportskih priredbi, liga, turnirai sl.: Mundijal, Petnaesto svjetsko nogometno prven velikim slovom nazivi stvo, Meč šampiona, Četvrta kvalifikacionagrupa Evropskog nogometnog sportskih takmičenja: prvenstva, Nogometno prvenstvo BiH, Zimska olimpijada u Sarajevu, Bal Unska regata kanski atletski kras, Olimpijske igre u Munchenu, Svjetsko prvenstvo u ko (neslužbeno malim šarci, Unska regata i sl. slovom: na prvenstvu Ovakvi nazivi mogu biti upotrijebljeni i u općem značenju; tada se Balkana u atletici) pišu malim početnim slovom:

(l) Utakmice svjetskog nogometnog prvenstva održavaju se u neko

liko italijanskih gradova. - (2) Završeno je prvenstvo Balkana u atletici.

522. Prvi (ili jedini) član naziva šahovskih partija, otvaranja, vari janti, odbrana i sl. piše se velikim početnim slovom: Sicilijanka, Zatvorena sicilijanka, Španska partija, Kraljevgambit, Aljehinova odbrana.

523. Prva riječ, potom simbol, skraćenica u tekstovima koji na kra velikim slovom riječ ju nemaju tačku (naslovi, potpisi pod slikom i sl.), takoder se piše velikim kojom počinju naslovi, početnim slovom: potpisi pod slikom, tekstom i sl.: Na fotografiji: Vijećnica U Goraždu, 22. ožujka 1995. godine Na fo tografiji: Vij ećnica Glavni i odgovorni urednik Prof dr. Midhat Begić

b) Prva riječ u rečenici

524. Velikim početnim slovom piše se prva riječ u rečenici kao velikim slovom piše se završenoj obavijesnoj cjelini. Poslije znaka rečeničnoga kraja (tačke, upit prva riječ u rečenici i prva nika ili uzvičnika) velikim početnim slovom piše se prva riječ svake nove riječ upravnoga govora rečenične cjeline u tekstu koji se nastavlja:

Dočekao sam ga, razgledajući Hasanov poklon, Abdui-Faradžovu knjigu u safijanskom povezu, sa četiri zlatne ptice na koricama.

123 -Jesi li vidio ovo? Poklon od Hasana. - Kako je lijepo! Pipao je prstima safijan, i raširena krila zlatnih ptica, gledao čudesne inicijale i raskošna slova, odjednom preobražen.

(M. Selimović, Derviš i smrt)

525. Velikim početnim slovom piše se prva riječ upravnoga govora koji se poslije dvotačke stavlja unutar navodnika:

Mati je sumorno poslušna i prigušena kao i mi, suzila: "Svoj je otac, kad malo i udari... poljubiga u ruku, pa klanjaj, sinko ", a na svaki udarac i jauk lice joj se trzalo i glavu je okretala. (Z. Dizdarević, Majka)

Ako se upravni govor prekida dodacima koji mu ne pripadaju, prva malim slovom nastavak riječ nastavka upravnoga govora počinje malim slovom (ukoliko se sama upravnoga govora po sebi ne piše velikim početnim slovom):

"Ne može.5 vidjeti svijetvireći kroz svoj prozor. niti možeš vidjeti se be do dna ako se osvjetljavaš lampom ", vikao je Ha/ladi kao da se ljuti na Sujjana, "ni bunar lampom ne možeš osvijetliti, a čovjek je mnogo dublji jer ječov jek Božiji bunar."

(Dž. Karahasan, Istočni diwan)

526. Ako se rečenica nastavlja iza upitnika ili uzvičnika, prva riječ poslije tog znaka piše se malim početnim slovom:

(l) Ide Bajram od kuće do kuće, odškrine vrata, proviri, od.!!;krine druga vrata i zirne na sofru: šta ima? ima li ovnetine? ima li peče nog mesa? ima li pita? revanije? ima li lonac sa šerbetom? (H. Ki kić, Priča o Đulaginom Bajramu) - (2) l čusmo: tu - uu - uu! tu u-u! tu - u-u! dva puta. (Z. Dizdarević, Majka) prva riječ iza naslova u 527. U dopisivanju uobičajeno je da se iza naslova stavi uzvičnik ili pismima: zarez. Ako je iza naslova uzvičnik, nastavak počinje velikim slovom: a) velikim slovom (ako je Poštovani prijatelju!Jučer sam saznao da si... iza naslova uzvičnik); b) malim slovom (ako je Ako je iza naslova zarez, nastavak počinje malim slovom, bez obzi iza naslova zarez) ra na to da li se pisanje nastavlja u produžetku naslova ili u novome retku:

Poštovani prijatelju,jučer saznah tvoju novu adresu.

Dragi sine, sretni smo zbog tvoga uspjeha.

124 e) Riječi iz poštovanja

528. U obraćanju jednoj osobi možemo se opredijeliti za veliko ili obraćanje pojedincu: malo početno slovo u oblicima ličnih i prisvojnih zamjenica za 2. lice jed ti, tvoj, vi, vaš ili nine i 2. lice množine: ti, n. tvoj, Tvoj; vi, Vi, vaš, Va š. Ti, Tvoj, Vi, Vaš

529. U obraćanju ustanovi i većem broju lica zamjenice vi, vaš pišu obraćanje ustanovi se malim početnim slovom. i većem broju lica: vi, vaš

530. Lične i prisvoj ne zamjenice za 3. lice jednine i množine ne slu že za izravno obraćanje i pišu se malim početnim slovom: on, ona, oni, nje gov, njezin, njihov. Izuzetak predstavljaju obrasci za posredno obraćanje visokim lič obraćanje visokim nostima (Njegova visost, Nj ezino veličanstvo i sl.). ličnostima: Njegova visost, Vaše velitanstvo 53 1. U neposrednom obraćanju visokim ličnostima velikim počet nim slovom piše se prvi član uobičajenih obrazaca: Va še veličanstvo, Va ša visosti, Va ša preuzvišenosti, Va ša ekselencijo.

532. Nazivi državnih poglavara i vjerskih velikodostojnika najvišeg nazivi poglavara umjesto reda, upotrijebljeni samostalno (namjesto imena), pišu se velikim počet imena: Predsjednik, nim slovom: Predsjednik, Kralj, Šah, Reisul-ulema, Papa. Reisul·ulema ili predsjednik Bijedić, 533. Ukoliko se pojave uz ime, ovakvi se nazivi redovito pišu ma reisul·ulema taušević lim početnim slovom: predsjednik Bijedić, reisul-ulema Čaušević.

' Velikim. početnim slovom rpl�e · se> vl®tito' piti\ef rva' �jeć\ i:hl a�oVIJs j:· (®'en ićl:)��d� ��t · f'"' • " h-�-- w • poštovanja va jednočlana. vlasttta J�na·�piSu:1§eJVell�rit�llOč · ·-· � :· S · ' ··:� · višečlanih imena velikim slov lt.�e:�u; t': . · · ,,�velikim.slovom pišu )Vi čl�o.(C . :. . ttY: ··

: �:sloZenih .višečlanih iin�iia yelikinr .s� · �. , I!JE�Q�O!IJdt:li; :P&l ;p,a.n� �Y.� og�:PQ.iebnog · . l . ime�a; .uže .ime· unutar �lriž�nihwvišfčl��lh'lmeniobJ�n�·međ.li. nav�dili . cima. ·· ::· ,_:."··. · · · ... ,_.. .. " · ..:v�.U�irn se PQ�etnim .slovom pišu:;:- ::: �s:ot;:�z�� .f0-�; :dt· "· ,: <:. �.:: . . J.· (samo prvi. -- ilijedini član "" a od ·ostalih članova oni. koji se sami pq' sebi· pišu velikim · , · poćetriim :slovom): ime .aog wtah, - Samltoihl T cfi.): iindfe�:BiilQi. f·sveiumfenlc( koJe · i: upućuju ria Boga (Oh,Nj ega:·.. ); imena bpZan�aya;:m_tt9lo�kl� J nidnaravrii�- Qlća: (inenl�e ' )oslailik, Vje rovjesnik i sl. kad �e .nli� �ml�.njuje lfile·vJerpvjesniliiQga:ii!Jenar !�� i�na pžegn�}.:Q?6h�ngem_,· ·'S8rijat, sintagme kao Praviput , SUdnji dan;,latinški naiiVi životinja l biljaka;imenf stanovnF :ka naseljenih mjesta: imena daav�;a��j T��! jtpravnih�i�t ��iP.aJ( ��ih· !!rta�� Itik&�er� . · - yi. ov�L nazivi sa obrnutim r:a_sPQr�.dom' C.l�gg�a).; �!ikov�,!QJ�E�- �!!fln�!laja f �r;; imen�' . . ..•. stanpvnika J

. :·sređstava;. i�eria:organizacija, drustava;:u$ta!!6vi; ]ofet�;Li�voihttii�la;· javnlh·�kuJ)ovai .dr . · .;(tako:i ..skra ćeni•'neslužbeni nauvi JJroie�to1tflioi(lilfi: :Jme.@711.�vi;, (atova,-: blta@ 1 �rugi.h1 . :: događa;a;-:l nasliivi .knJiga, časopisa::' uiriletril' ' -: ' tkihfdfelit�aKolii:'"nhlvL"...,.oas.tavn" tn:pJedm�;. : . · : , .' , " , ·�<' " , ' '• , , -_ ,' ' •v • · . <•''-: " ',.,."''· < ; > < ' '-"-""'''•: , •,.,_,., - •• w wn ·> >A.· ' • X �h .o...,...- (' ' , .. . • ; ' .. ' · �n� ��g d� i; dli v � iv . i� ·zvani�oa,,irn�" �a. raz�lh, - pJUizY9Q� ;·J[ll : ":' f!. � �� i�.....: ' !Z i, };�@i!i.,;, . JJ. .�! \i ��. ;.;.: ' : , , ' , . . . ' ...... -� -� . .. •:''"' . . . ' . . :�--�- . '; . ' """ ..,_ . . i•.- - ._. , _ "" . . . ' . , · 125 · rijeći kojima počinju �aslovi, po�isi pČdslikom, tekstom i sl.;· riječi kojima s� obraća visokim ličnostima; riječi predsjednik, car, kralj, reis i sl. kad se odnose na poglavara, države i vjer· skoga velikodostojnika; prisvojni pri djevi na ·-ovi -ev i -in napravljeni od vlastitih Imena ljudi · (i kad su u sastavu naziva s općim· značenjem: Ali/tova peta) i �ivotinja; 2. (svi članovi - osim pomoćnih riječi): osobna imena (prezimena l nadimci) ljudi; opće imenice upotrijebljene kao osobno ime (n pr. Majka fl rost); imena životinja; imena naroda rab . (all ne i dijelovi naroda: ćfan ispred ili izai meha naroda ..:rT)alim slovom); Imena naseljenih · · mjesta; Imena postojećih drža�a;imena kontin�nata. · . Dvojako se mogu pisati .(velikim- ili malim po9etnim slovqm .- po izboru autora) imenice Mjesec i Sunce kada je rijećo pojavama neposrednoga doživljav.anja,o izgledu, svjetlosti tih tijela (izlazak Sunca l izlazak sunca) te lične i prisvojne zamjenice za 2. lice pri obraćanju (Ti Va$ vaS): ·· pojedincu l ti, l __, -��,· ··

534. Treba razlikovati primjere koji se kao opće imenice pišu malim početnim slovom, a kao vlastita imena velikim početnim slovom:

abdesthana (opća im.) Ahdesthana (ime ulice u Sarajevu) aj kuna (draga) Ajkuna (ime) akademija (opća im.) Akademija (skraćeno ime odredene akademije) Ali-pašin most (most) Ali-pašin Most (naselje) opće imenice malim Angloamerikanci (Amerikanci Anglo-Amerikanci (Englezi i Amerikanci) slovom, a vlasma imena engleskog porijekla) velikim slovom atlas (zbirka zemljopisnih karata; Atlas (planinski vijenac Magriba) vrsta tkanine) jedno je: beba (lutka) Beba (osobni nadimak) derviš (opća imenica), hog (opća im.) Bog (Allah) ford (automobil), hožiji ( : bog) Božiji ( : Bog) istok (strana svijeta), braco (hip. : brat) Braco (osobni nadimak) kreka (naziv ugljena), a drugo je: Buča potok (potok) Buča Potok (naselje) Derviš (ime), buhara (zatvor) Buhara (zem. ime) Ford (ime), Crnagora (planina) Crna Gora (država) Istok (zemlje i narodi), crveni polumjesec (polumjesec Crveni polumjesec (ime organizacije) Kreka (naselje) obojen crveno) čair (opća im.) Cair (mjesto) ćuprija (opća im.) Cuprija (mjesto) dedo (opća im.) Dedo (hip.: Derviš) derviš (opća im.) Derviš (ime) dolac (opći pojam) Dolac (naselje) drač (opći pojam) Drač (zem. ime) fa kultet (opća im.) Fakultet (skraćeno ime određenoga fa kulteta) ft jat (automobil) Fijat (preduzeće) fo rd (automobil) Ford (imc) fr ancuz (vrsta ključa) Francuz (pripadnik francuskoga naroda) 126 hitna pomoć (prva pomoć) Hitna pomoć (ustanova) ho-ruk (uzvik) Ho -ruk (naziv Kikićeva dj ela) hurija (džcnctska lj epotica) Hurija (ime) ilidža (opća im.) Ilidža (mjesto) institut (opća im.) Institut (skraćeno ime određenoga instituta) istok (strana svijeta) Is tok (istočne zemlje i narodi) izraz (opća im.) Izraz (časopis) ključ (opća im.) Ključ (grad) konjic (opća im.) Konjic (grad) kreka (naziv ugljena) Kreka (naselje) kuba (vrsta cigare) Kuba (ime zemlje) kulon (mjera) Coulomb (ime) labud (ptica) Labud (ime konja i sl.) mejdan (opća im.) Mejdan (mjesto) mejtaš (kamen na koj i se spušta mejit) Mejtaš (mjesto) mercedes (automobil) Mercedes (ime) merhamet (opća im.; samilost) Merhamet (naziv dobrotvornoga društva) mimar (opća im.; graditelj) Mimar Sinan (u sastavu imena) mj esec (vremensko razdoblje) Mjesec (imc nebeskoga tijela) mula (titula; učen čovjek) Mula Mustafa Ba.k�kija (u sastavu imena) mumin (vjernik) Mumin (imc) napoleon (francuski zlatnik) Napoleon (ime) jedno je: nijemac (nijem čovjek) Nijemac (pripadnik nj emačkoga naroda) olovo (opća imenica), nova godina (godina dana koja slijedi) Nova godina (praznik) seka (hipokoristik), novi grad (opisno, opći pojam) Novi Grad (sarajevska općina) tvrđava (opća imenica), nj emica (nijema žena) Nj emica (pripadnica njemačkoga naroda} zehra (trunćica), odiseja (opća im.; lutanje) Odiseja (Homerov ep) a drugo je: Olovo odžak (opća im.) Odžak (zem. ime) (grad), Seka (nadimak), oktobar (opća im.) Oktobar (hist.; Oktobarska revolucija) Tvrđava (roman), olovo (opća im.) Olovo (grad) Zehra (ime) opera (opća im.) Opera (skrać. za Opera u Sarajevu) orijent (opća im.) Orijent (Istok; istočne zemlje i narodi} otočanin (žitelj otoka) Otočanin (etnik: Otok, Otoka, Otočac) ovan (opća im.) Ovan (zodijački znak) palčić (: palac; ptica) Palčić (imc iz bajke) peć (opća im.) Peć (zem. ime) pejgamber (Božiji vj erovjesnik) Pejgamber (vjerovjesnik Muhammed) pepeljugu (opća im.) Pepeljuga (ime iz bajke) poslanik (opća im.) Poslanik (vjerovjesnik Muhammed) republika (opća im.) Republika (skraćeni naziv za RBiH) sandžak (opća im.) Sandžak (zcm. ime) seka (hip.: sestra) Seka (osobni nadimak) sjever (strana svijeta) Sj ever (sjeverne zemlje i narodi) slavenstvo (svojstvo) Slavenstvo (svi Slaveni)

127 stari grad (opći [··· ,am Stari Grad (dio Sarajeva) šarko (šare1 pa: . mj ) Šarko (ime psa) šarplaninac (vr: tr t>Sa t Šarplaninac (etni k: Sar-planina) šeher (opća im.; g .ld) Šeher (Sarajevo; ime mj esta) šejh (starješina tck• ;e) Šejh Jujo (u sastavu imena) škoda (automobil) Škoda (ime) tatarin (poštar konjanik) Ta tarin (pripadnik naroda) trgovi.�te (opća im.) Tr govi.�te (mjesto) tufegdžija (puškar) Tufegdž ija (prezime) tvrđava (opća im.) Tvrđava (Selimovićev roman) univerzitet (opća im.; Univerzitet (skrać. imc određenoga univerziteta) vakuf(musl. zadužbina) Donji Va kuf(u sastavu zcm. imena) veliki medvjed (velika zvijer medvjed) Ve liki medvjed (sazviježde) vitez (opća im.) Vitez (zem. imc) zapad (strana svijeta) Zapad (zapadne zemlje i narodi) zec (opća im.) Zec (prezime) zehra (trunčica) Zehra (imc) zemlja (opća im.) Zemlja (imc nebeskoga tijela) zmaj (opća im.) Zmaj od Bosne (Husein-kapetan Gradaščević) žuč (opća im.) tuč (zem.)

ZADACI I VJEŽBE 32. Stavi veliko početno slovo gdje je potrebno: božiji poslanik muhammed, canis lupus (vuk), arhimedov zakon, nobelova nagrada, nobelovac, podrinjac, bosna i hercegovi na, podrinjski, srednjobosanski kanton, bosanski pašaluk, pašaluk bosanski, austro -ugarska monarhija, općina prijedor, prijedorska općina, općina prijedorska, jadran· sko more, more jadransko, boračko jezero, halejeva kometa, hadžijski bajram, ulica prijedorska, ulica ferhadija, most suade dilberović, tekija na vrelu bune, klinika za plućne bolesti kliničkog centra univerziteta u sarajevu, opera narodnog pazarišta u sarajevu, odsjek za orijentalistiku filozofskog fakutteta u sarajevu, husinska buna, rusko-japanski rat, renesansa, barokno doba, ekspresionizam, legenda o ali-paši (roman envera čolakovića).

JO. ZAGRADE unutar zagrada naknadna 535. Zagrade su dvostruki znak kojim se, kao pravopisnim znakom i sporedna objašnjenja u užem smislu, označava umetnuto naknadno kao i sporedno objašnjenje koje se odnosi na dio rečenice, rečenicu ili više nj ih:

Mnoga danas neznatna naselja Bosne i Hercegovine (Prusac, Liv no, Ćaj niće, Pačite/j, Nevesinje, Stolac, Tešanj, Zvornik) bilas u od

128 XVi do XVJJJ sto(jeća značajni centri islamske prosvjete. (K. Dob rača, Uvod - u: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, !)

536. Po obliku razlikuju se oble ( ), uglaste [] , kose l l i vitićaste oble, uglaste, kose i l} zagrade. vitičaste zagrade Ako je potrebno u tekstu koji se nalazi unutar zagrada neki nj egov dio takoder odijeliti zagradama, upotrebljavaju se različiti nj ihovi oblici: različiti oblici zagrada u zagradama Razlika u značenju obi(ježena je u ovome slučaju odsustvom (od nosno prisustvom) crtice - Angloamerikanci (Amerikanci engles koga por(iekla /p ridjev angloamerički/) : Anglo-Amerikanci (En glezi i Amerikanci lprit(jev anglo-američki/).

537. Zagrade se mogu nalaziti u sredini i na kraju rečenice. Iza nj ih zagrade mogu biti u sredi· dolazi rečenični znak koji pripada dijelu rečenice u kojem se nalaze, ni i na kraju rečenice odnosno rečenici unutar koje su zagrade: Da bi dj elovao J to jače i uvjer(jivije na slušaoce, govor mora biti kratak, a tok misli pregledan, dokazijasni, a zak(jučci logični; mo ra udovo(jiti naročitim akustičkim zahtjevima (izbjegavati teške skupine glasova i r(jdi); mora hiti argumentiran pristupačnim prin!ferima, jasan i konkretan: zatim, uvjerljiv i slikovit - stoga se služi prikladnim .figurama (tzv. govorničke figure). (M. Šamić, Kako nastaje naučno dj elo)

538. Ispred prvoga dijela zagrada unutar rečenice stoji pravopisni znak koji inače pripada dijelu rečenice ispred zagrada i sa zagradama nije . . . u IZravnoJ vezi: Enver Ćolaković, pisac romana "Legenda o Ali-pa.5i ", (budući je rođen i rastao u Budimpe.5ti) prve stihove objavio je na madarska me jeziku; pisao je i na nj emačkome, a od 1939. iskljućivo na bo sanskome jeziku.

539. Kada je, medutim, tekst unutar zagrada u tijesnoj vezi s dije lom rečenice ispred zagrada, pravopisni znak koji inače pripada dijelu is pred zagrada stavlja se iza zagrada:

Enver Ćolakovid, pisac romana "Legenda o Ali-paJi " (radnja ro mana vezana je za Sarajevo), raden je 1913. u Budimpe.5ti, a umro u Zagrebu 1976. godine.

540. Unutar zagrada može biti umetnut tekst veličine rečenice; na kraju teksta koji takav se tekst pravopisno organizira kao da je dio rečenice (prva riječ po počinje malim slovom činje malim slovom - osim ako sc sama po sebi ne piše velikim slovom; unutar zagrada mogu na kraju takve rečenice ne piše se tačka, ali sc stavljaju ostali pravopisni stajati uzvičnik i upitnik (ne i tačka) znaci koj i inače pripadaju zagradcnome dijelu):

129 (l)Jed ini pjesnikov razlog da u tre<..:e izdanje (da je Dizdar poživio,

da li bi i ono bilo definitivno?) ne uk(jučiSlo vo o Slovu nalazimo 11 intenzivnoj potrebi za sažimanjem poetskog teksta, koje se nikako ne smije shvatiti samo kao formalni korektiv. (K. Prohić, ApokriF

nost poetskog govora) - (2) Spre/lu/O sam se za vide1�je sa starcem, samrtnikom, pritisnut i stim mračnim mislima, a naS:ao se pred lije govom kćerkom (nikad je nisam vidio a znao sam da je ona!). (M. Selimović, Derviš i smrt) unutar zagrada izdvaja se 54 1. Zagradama izdvajamo svoj tekst umetnut u tuđi, uz napomenu svoj tekst umetnut u tuđi da umetnuti dio ne pripada navodu:

(l) A kada dođe Pm-ak/it (t j. vj erovjesnik Muhammed, nap. na.';a), koga ću vam poslati od Oca, Duh istine, koji od Oca izlazi, on de posvjedočiti za mene. (Hvalov zbornik, Evanđelje po Ivanu, 15:26) - (2) Hasanaginica je, međutim, ostala na tom tlu (poslije progona BoJiijaka iz Imotske krajine, nap. naS:a)i počela svoj novi život. (A. Peco, Neki problemi "Hasanaginice " sa posebnim osvrtom na nje nu osnovnu varijantu) tačka iza skraćenice a 542. Ako sc u zagradama nađe skraćenica koja inače završava tač ispred drugoga dijela kom, tačka sc piše i ispred drugoga dijela zagrade: zagrade Složene skraćenice mogu se mijenjati po padežima (npr Nama, Na me itd. ) i uk(/učivati u tvorbeni proces (Namin i sl. ). na kraju samostalne 543. Ako se u zagradama izvan rečenice nalazi tekst veličine jedne rečenice unutar zagrada ili više rečenica, unutar zagrada pišu sc svi pravopisni znaci koj i bi pri mogu stajati svi pravopis padali tom tekstu i da nije u zagradama: ni znaci Te iste godine [1879.} na.\:ao se u delegaciji koja je iHa u Beč da Caru i Carici čestita srebreni pir i tom zgodom upoznao se sa bis kupoin Josipom Jurjem Strossmayerom. sa kojim će održavati prija teljske veze do kraja života. (U dva maha, /889. i 1896. godine, sus reo se Lj ubušak sa Strossmayerom, prigodom 1ljegovih po�jeta Sa rajevu, a bio je i biskupov gost u Đakovu, takoder u dva navrata.) U augustu 1879. postao je �jubuS:akpočas ni vladin savjetnik. (M. Maglajlić, Književna dj elatnost Mehmed-bega Kapetanovića Lj u bu.�aka) luk iza brojke izražava 544. Luk Uednostruka zagrada - po obliku drugi dio oblih zagrada) redoslijed jedinica upotrebljava se umjesto tačke kada se hoće izraziti redoslijed jedinica u nabrajanju. Luk se stavlja iza brojke ili slova:

(l) S obzirom na pregradu zračnoj struji, medu pravim s ug/asnici ma razlikuju se: a) pregradni (b, p, g, k, d, t), b) polupregradni (e, č, d, dž, đ). e) tjesnačni (s, z, ž, š, f, h). - (2) Akustične osobine glaso va jesu: l) vokalnost, 2) konsonantnost, 3) nazalnost, 4) kompakt- 130 nost, 5) d(/iiZiwst, 6) neprekidnost, 7) srridentnost, 8) zvučnost i 9) gravisnost.

545. U tekstovima posebne namjene zagrade služe za označavanje dvostruki oblici: sto(l)ni, dubleta pojedinih riječi i oblika: akcen(a)t, lijepog(u) , sto(/)ni (to znači da sc lijepog( a) upotrebljavaju u dublcti akcenat i akcent, l(jepog i l(jepoga, srolni i sroni).

Unutar zagrada obično se stavljaju naknadna i sporedna objašnjenja. Na kraju teksta koji počinje malim slovom unutar zagrada mogu stajati uzvičnik i upitnik, ali ne i tačka; međutim, na kraju samostalne rečenice unutar zagrada može stajati i tačka. Zagradama se izdvaja i svoj tekst umetnut u tuđi (uz napomenu da ne pripada citatu). Postoji i jednostruka zagrada (luk), koja se piše iza slova ili brojki pri označavanju jedinica u nabrajanju.

3l.ZAREZ

546. Zarez je pravopisni znak kojim se, radi lakšega čitanja i bolje ga razumijevanja teksta, razgraničavaj u odlomci različitoga karaktera i u različitoj mj eri samostalni. Općenito vrijedi da se međusobno tijesno po vezane riječi, skupovi riječi i rečenice ne odvajaju zarezom.

Granicu između pojedinih dijelova važno je pravilno obilježiti u pismu (u govoru je to pauza), jer o toj granici često ovisi značenje:

(l) Ne vrijedi raditi! : Ne, vrijedi raditi!-(2) Molim, lij"epo govori zarez obilježava: tc.' : Molim lijepo, govorite! - (3) Str(jeljati ne, pomilovati! : Strije a) naporednost i nabraja ljali, ne pomilovati! - (4) To što je rdeno, meni nije jasno : To što nje, b) naknadno objašnjenje, je rdeno meni, n lj" jasno. e e) suprotnost, Zarezom sc obilježavaju naporednost, naknadno objašnjenje, sup d) naročito isticanje, rotnost, naročito isticanje, obraćanje i riječi ili izrazi kojima se izražava e) obraćanje, subjektivni odnos subjektivni odnos onoga ko piše prema sadržaju saopćenja. t) l) Zarez unutar rečenice

547. Unutar rečenice kao obavijesne jedinice koja je gramatički, samostalni dijelovi unutar značenjski i intonacijski cj elovita pojedini dijelovi (riječi, sintagme, izrazi, rečenice odvajaju se zare dijelovi koji imaju ulogu zasebne rečenice te čitave rečenice) mogu biti u zom nekoj mjeri samostalni, ili u izravnoj značenjskoj vezi. Samostalni dijelovi odvajaj u se zarezom, dok se oni koji su u izravnoj vezi ne odvajaju.

548. Zarezom se odvajaju dijelovi koji stoje naporedo (dva ili više nj ih) i dijelovi koji se nabraj aju, tj . kad uzastopno slijede tri ili više napo rednih jedinica. Takve jedinice mogu biti s veznici ma i bez veznika. zarez između naporednih 549. Zarezom se odvajaju nezavisni istovrsni dijelovi (tj. naporedne jedinica i jedinica jedinice i jedinice u nabrajanju) bez veznika: u nabrajanju 131 (l) l šta je onda ostalo od mene, ljuska, mezar. ni.šan bez oznake? (M. Selimović, Derviš i smrt) - (2) Svuda tiho, pusto. (E. Mulabdić, Zeleno busenje) - (3) Prvi snijeg, tiha priča, ludo dj etinjstvo, pa učinasto sreća, san o lijepom. (M. Selimović, Tvrđa va) zarez izmedu jedinica u 550. Zarezom se mogu odjeljivati jedinice u nabraj anju koje se nižu okomitome nizu jedne ispod drugih:

Ispred tvrdoga nepca tvore se:

a) usneni suglasnici (p, b, vJ, m),

b) zubni suglasnici (d, l, n, e, z, s), e) a/veo/arnisugl asnici (l. r). bez zareza između 551. Članovi u okomitome nizu ne moraju biti odijeljeni zarezima; članova okomitoga niza tad se ne stavlja ni tačka na kraju niza: i bez tačke na kraju niza Vo kali se po mjestu tvorbe dijele:

l) prema vodoravnome položaju jezika (p rednji i, e; srednji a; zad nj i o, u) 2) prema stepenu uzdignu/osti jezika prema nepcu (visoki i, u; sred nji e, o; niski a) 3) prema sudjelovanju usana (p ri izgovoru e, i usne su u neutral nome položaju) zarez između atributa u 552. Zarez se stavlja izmedu nezavisnih atributa: nezavisnome odnosu (l) Oštar. blizak pucanj napolju. (S. Kulenović, Ponornica) - (2) Fikret je imao zelene, kratke, otrcane hlačice. (Z. Dizdarević, Maj ka) - (3) A tek svibanj i rascvali jorgovan i u baščama, behar po dr veću bijel, mirisav i nj ihan vj etrićem. (E. Čolaković, Legenda o Ali -paši) ne stavlja se zarez između 553. Zarez se ne stavlja izmedu dvaju ili više atributa ukoliko oni atributa u zavisnome što prethode odreduju čitavu sintagmatsku cjelinu koja slijedi: odnosu (l) Neka mi samo poživi moj jadni dobri Mahmut... (M. Selimović, Tvrđava) - (2) Jedna ženska, jedna ma/ajina kokošica. (N. Sarajlić, Te me) - (3) Pred njegovim krupnim plavim očima u toj magli od du hanskog dima i bj eline ( ...) iskrsnu lik nj egove velike ljubavi - Al mase. (E. Čolaković, Legenda o Ali-paši) riječ u ulozi objašnjivača 554. Treba razlikovati primjere u kojima se jedna riječ javlja u ulozi odvaja se zarezom objašnjivača prethodne: Ubrao je zrelu, sočnu, jabuku (gdje sočnu služi kao objašnjivač riječi zrelu, odnosno sintagme zrelu jabuku) od primjera u 132 kojima se ne javlja objašnjivač, kao: Požnjevenoje zrelo ozimo žito (gdj e zre lo ozimo žito stoji nasuprot izrazu zeleno ozima žito ili zrelo jam žito) i sl. 555. Zarezom se ne odvajaju počasni naslovi, riječi koje znače zani ne odvajaju se zarezom manje i sl. kad stoje ispred riječi koju objašnjavaju. Ovakve riječi imaju počasni naslovi i oznake službu sličnu atributu: zanimanja: pjesnik Be hram (l) Muderis Numanje svoj govor zasnovao na tvrdnji daje pogrd no svako učenje kojemu vj era nije temelj'. (M. Selimović, Tvrđava)

- (2) Ve zir Dželaludin bio je samo sluga mome ka/emu i divitu . . . (N.

lbrišimović, Drame) - (3) Ja sam pj esnik Behram. (Dž. Alić, De mij'urg) - ( 4) Zn ameniti historičar Hamdija Kreševlj'akovićpisao je o Bosni pod osmanskom upravom.

556. Riječi koje znače zanimanje i sl., ako predstavljaju naknadno naknadna objašnjenja objašnjenje, odvajaju se zarezom s lijeve strane: odvajaju se zarezom

O Bosni pod osmanskom upravom pisao je Hamdija Kreševljako vić, znameniti historičar.

Ukoliko sc takve riječi nalaze unutar teksta, odvajaju se zarezom s obje strane:

Hamdija Kreševljaković, znameniti historičar, pisao je o Bosni pod osmanskom upravom.

557. Bez zareza se nižu članovi smisaone cjeline tj ešnje povezani članovi u nizanju tješnje veznicima i, ni, ili, bilo: povezani ne odvajaju se zarezom (l) U dnu smokva sa širokim lišćem i .vipci s crvenim plodovima i

velika murva . .. (A. Nametak, Sunce) - (2) Sinčić mu je ko jabučica, vese(ie i nj emu i ženi i majci. (E. Mulabdić, Zeleno buse1?je)

558. Zarezom se odvajaju dijelovi u nabrajanju izmedu kojih se na zarezom se odvajaju laze riječi i, ni, ili, bilo u ulozi pojačivača, tj . radi naročitoga isticanja. Tada članovi u nizanju radi naroćitoga isticanja sc zarezom odvajaju i dva posljednja člana: (l) Davno nekad bio je život, i dan, i sunce. (M. Selimović, Dj evoj ka crvene kose) - (2) l nije to samo plamen i žar. i milioni tih iskara,

i dim taj.. . (Ć. Sijarić, Bihorci) - (3) On nema dj evojke, ni rodbine, ni nas. (A. Isaković, Taj čovjek)

559. Ukoliko se u nabrajanju samo pretposljednji i posljednji član bez zareza između pret vezuj u sastavnim ili rastavnim veznikom (i, te, ili i sl.), oni se ne odvaja posljednjega i posljednjeg ju zarezom: člana: Kulenović, Huma i Dizdar (ukoliko se (l) Sumnja ima četiri grane: nerazumnost, strah, koleb/jivosti pot posljednji član ne želi čif?iavanje svemu. (Ali ibn Ebi-Talib, Nehdžul-belaga; prev. R. naročito istaknuti) Mahmutćehajić i M. Hadžić) - (2) Zato nam se čini da su Ku/eno-

1 33 vid, llumo i Dizdar dovr.�avali pj esmu čiji su se prvi akordi začeli u stihovima Muse Ćazima c:atic:a ... (E. Duraković, Rije{ i svijet)

Ako se posljednji član želi naročito istaknuti, može sc odvojiti zarezom:

(l) Izgleda/aje hliža, i opasnija. (M. Selimović, Dervi.\' is mrt) - (2) Pravio ihje i prodavao jo.\: dj ed nj egov. i dj edov dj ed .. . (l. Horozo vić, Prodavnica noževa) zarez između dijelova sa 560. Zarezom se odvajaju dijelovi rečenice sa suprotnim značenjem: suprotnim značenjem (l) Ista vj era. a drukčiji odlazak na onaj svijet. (S. Kulenović, Po nom ica) - (2) Umoran sam od saznanja daje puno krivaca. a malo okrivljenih. (B. Redžepagić, Brod) - (3) Bi/a je to ( ... ) pomalo smi ješna slika, ali podnošljiva. (M. Selimović, Ti.\:ine) - ( 4) Sam i sa nwtan, ali savršen u poslu koji je obavljao. (A. lsaković, Taj c:ovjek) formalna suprotnost bez 561. Zarez ne dolazi između dijelova vezanih suprotnim veznikom zareza ukoliko je ta suprotnost fo rmalna tc oba dijela predstavljaju jednu cj elinu:

(l) Ratje surova ali po,i:tena h01·ha. kao medu životinjama. (M. Se limović, Tvrđava)-(2) Podstnjdljivoa mimo 1nu je gledala u oh .. (M. Selimović, Magla i mjesdina) - (3) Svog mimog ali prijekog brata Murata primijetio sam ulazed u d::am(ju. (S. Kulenović, Ponornica) bez zareza: 562. Ne odvajaju sc zarezom dijelovi rečenice povezani suodnos- ne samo ... nego; nim veznikom ne sanw ... nego (ili varijante lU! samo ... no, ne samo ... ve(): ne samo ... već (l) Ne samo drhtavim glasom već i nekim opCim nesjJOkojstvom (jer znači: l ... i) kazuje da n!je očekivao susret sa mnom ... (N. Idrizović, Ikona bez boga) - (2) Pomognd li mi da ugušim hunujol!iičara, ne samo da će.ii hiti pa.� a od dva tuga nego će.� hiti kapetan srebremlke kapeta n (je. (N. lbrišimović, Drame) bez zareza dijelovi 563. Takoder se zarezom ne odvajaju dijelovi rečenice s veznicima rečenice ili cijele rečenice nego i no, ili čak cijele rečenice uvedene veznicima nego kad. nego da i ne kad se nadovezuju go .fto. kad se nadovezuju na komparativ: na komparativ (l) Najneugodnije je što znamo da one znaju više nego što pokazu ju ... (M. Selimović, Derviš i smrt) - (2) Boljeprije nego poslije. (H. Humo, Grozdanin kikot) - (3) Otpozdravljali slađe nego što su bili pozdrav(iani. (D. Sušić, Uhode) - (4) Ali više no iko naš volim pri rodnost. (A. lsaković, Taj {ovjek)

564. Zarezom se odvajaju dijelovi rečenice koji se dodaju ili umeću (apozicija, apozitiv, članovi kojima se ističe, bliže odreduje dio koji slije di, ili naknadno objašnjava prethodni sadržaj ): 134 (l) Ta starica, žena ribara Hasana, draga mi je kao hiblioteka. (A. zarezom se odvajaju: H. Dubočanin, Okovana ptica) - (2) Derviš-pa.�a Bajezidagir.:. mos a) apozicija; tarski pj esnik iz XVI vijeka, o Fa ko je pj evao o svom rodnom mjes b) apozitiv; tu, o gradu Ila Neretevi ( ... ) (A. Peeo, Iz jeziike teorije i prakse) e) riječi kojima se istiće dio koji slijedi; (3) Za oštru planinsku kosu spuštalo se sunce. sa prostranih polja, d) riječi kojima se nešto site i vesele, vrac:ale su se ćavke. (A. Hromadžić, Patuljak iz Zabo naknadno objašnjava ravljene Zemlje) - ( 4) Ispred nogu mu prim u ptičurina, velika, noć Ila, zafhtšta krilima niz kukuruz. (Ć. Sijarić, Bihorci) - (5) Smrt je jek in, sigumo saznanje, jedino za što znamo da de nas stići. (M.

Selimović, Dervi.Š' i smrt) - (6) Malo poguren, 11 dugoj cmoj džuhi i s torbom preko ramena, 1/hamija je polahko odmicao. (R. Kadić,

Ilhamij'input u smrt) - (7) Ta hir-beže Kaduniću, ti si paša, plavski paša. Niko ti vlast ne smije oduzeti - hrabrio me kadija, Rustema

ga. (B. Redžepagić, Pustinjak) - (8) U zaseoku Brdo, na Abazovoj glavici, nalazi se osamljen stedak u obliku sljeme1�jaka sa posto ljem. (Š. Bešlagić, Stećci: Kataloško-topogra.fski pregled) 565. Zarezom sc redovno odvaja i naknadno dodati, objasnidbeni dio koji počinje sredstvima za objašnjavanje odnosno, i to, to jest, skraće nicom tj. i sl.:

(l) Ta ko su, recimo, prijepisi Uskufijeva Makbuli-arifa uglavnom ikavski. prenu/a je tuzlanski, tj. maternji govor pisca, nesunuyivo ij ekavski "otkad ijekavski govori postoje ", pa se osnovano pretpos tavlja da je i izvornik pisan ijekavicom. - (2) Poznati su takvi ifta ri koji se godinama pripremaju, i to vrlo uspješno, u Gazi Husrev -hego voj medresi u Sarajevu. 566. Umetnuti dijelovi rečenice redovno se odvajaju zarezima (ili odvajaju se zarezom crtama) kad nisu u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom u koju su umet umetnuti dijelovi kad nisu nuti: izravno vezani s rečeni com (l) Šta je onda, s obzirom Ila ove stavove, jezik za Wi ttgensteina, kada izlazi da se u nj egovoj filozofiji(u Tractatusu) vrti sve oko sta vova, izricanja, uvjeta i zna{el�ja izreL;enog i aktivnosti oko analize i tumac�e1lja toga .što je izrečeno, dakle, kada se radi upravo o onome što je pred1net filozofije jezika. (M. Filipović, Filozofija je zika, J) - (2) Muhammed je hio taj koji je svoj narod, dotada izvan dosega monoteizma, suoiio sa zlom i, odatle, sa grijehom. (N.

Smailagić, Klasična kultura islama, J) - (3) Patnici se, ne bez os nove, smatraju r.:vršćim, o�'jetljivijim, realnijim, pouzdanijim, nauče nim da misle razborito i objektivno. (R. Muminović, Ethos i (iudsko bivstvovw�je) 567. Zarezima (pa tako ni crtama) ne odvajaju sc dijelovi ukoliko ne odvajaju se dijelovi su u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom ili dijelom rečenice u koju su u izravnoj vezi umetnuti: 135 (l) Bernard Berenson u zaključku svojih pola vijekadu�:ih studija likovne umjetnosti kaza oje da "umjetnost jednog perioda izražava samo ono .�to uspiju da kažu umjetnici koji je stvaraju ". (M. Begić, Raskdća, If) - (2) A ona nije nwrila što se o njoj govori, pa ni uza sve očeve prijetnje nije htjela promijeniti život. (A. Nametak, Tr ava za boravka) oblici vokativa odvajaju se 568. Vo kativ se od ostalih rečeničnih dijelova odvaja zarezom (uko zarezom od ostalih dijelo liko nije odijeljen uzvičnikom). Ako je vokativ na početku rečenice, zarez va rečenice sc stavlja iza nj eg; s obje strane ako je unutar rečenice, a ispred nj eg ako je na kraju rečenice:

(l) Sve nas su uh ili nebrojeno puta, braćo moja ubijena, a užasnuti smo kad pogodi nekog ko nam je najdraži. (M. Selimović, Dervi.� i smrt) - (2) Kamo, srce, na cijelom svijetu grad ra van Sarajevu! (Mejli, Pj esma Sarajevu) - (3) l znaj, Amra, oni koji biraju puteve utrte ne pale svjetla onima koji dolaze. (H. Humo, Hanarin pogled)

- ( 4) Zar se čudi.�. srce, Jto ga lj'ubim ? (D. Bajezidagić, Gaze! o Mos taru) - (5) !nisam ni stoti dio znao šta sada, majko, znam. (Z. Top čić, Psi i lj'udi) - ( 6) Du! miriše, mila moja majko, l Đul miri.

rova du.�a. (Smrt Omera i Mcjreme) - (7) Drino vodo, živa žeđo moja, l o moj dragi, živa željo moja! (Drino vodo, živa žedo moja)

Zarezom se ne odvaja vokativ jedino u ustaljenim izrazima: Bože sačuvaj, Bože pomozi, ne daj Bože. zarezom se odvajaju 569. Takoder sc odvajaju zarezom modalne riječi i izrazi, kao i dru modalne riječi i izrazi ge riječi u toj ulozi, npr. različite riječce, uzvici, zakletve, uzrečice, pošta palice (dodu-k bezbeli, štaviše, naravno, dakle, također. dakako, svakako, međutim, upravo, zaista, naprimjer, nesumnjivo, bez sumnje, vj erovatno l vj erojatno, možda, valj'da, zbilj'a, nipo.fto, neosporno, prirodno, zacijelo, nedvojbeno, jednostavno, uostalom, naprotiv, prije svega, između ostalog. na kraju kn!jeva, isto tako, po svemu sudeći, unatoč tome, uprkos l 11.1prkos svemu. ovaj, Boga mi i sl.): (l) Huso se, doduše, nije predavao. (M. Selimović, Dj evojka crve ne kose) - (2) Uzbihuzurilo le, bezbeli? (R. Kadić, 1/hamijin put u smrt) - (3) Time. naravno, ne želimo umanjiti znac�a_j 1�jegovog pjes

ničkog dj ela. (E. Duraković, Riječ i svijet) - ( 4) Istina je, takoder, lijepi privid, u kome muzika. k1�jiževnost (itd.) postaje svjesna sebe kao bitne "poznaje. .. (A. Šarčević, Čovjek i moderni svijet) - (5) Hasanaginica je, međutim, ostala na tom tlu i počela svoj novi ži vot. (A. Peco, Neki problemi "Hasanaginice " sa posebnim osvrtom na nj enu osnovnu varijantu)

570. Osim što mogu biti upotrijebljene kao modalne (tj. za označa vanje osobnog odnosa prema sadržaju iskaza), riječi sigurno, zaista, naj- 136 zad, nesumnjivo, zacijelo, upravo, vj erovatno, dakako, naravno i sl. mogu u priloškoj službi rijeći imati prilošku službu, tj . mogu dopunjavati i bliže određivati značenje gla sigurno, zaista, gola uz koji se nalaze. U takvoj ulozi, dolazile na početku ili unutar reče vjerovatno l sl. ne nice, te ako iza nj ih slijedi enklitika, ne odvajaju se zarezom: odvajaju se zarezom

(l) l noću sigumo vozi. - (2) Zaista plače. - (3) l najzad mu sve kaza. - (4) Oboje nesumnjivo napreduju. - (5) Naravno da učes tvuje. - (6) Dakako da osjeća.

Treba, dakle, razlikovati primjere kao: On, sigurno, pliva (gdje se iznosi moda l ni stav: govom ik je uvjeren da je lice o kome se govori - pli vač) od primjera kao: On sigurno pliva (a ne nesigurno).

571. Ukoliko su upotrijebljene u ulozi tekstualnih veznika, riječi zarezom se ne odvajaju: kao dakle, zato, stoga, međutim, naime, zhog toga, radi toga, uprkos l us a) tekstualni veznici; prkos tome i sl. uglavnom ne odvajamo zarezom. Međutim, tekstualni se b) rijeći uz imperativ; veznici mogu odvajati zarezom od ostatka rečenice ako nisu s njome čvrsto e) p ridjevi u ulozi povezani i ako se neposredno iza nj ih ne nalaze enklitike: pojačivaća uz pridjeve iste osnove ili uz broj jedan

(l) Zato dođite ranije. - (2) Stoga ne treba žuriti. - (3) Medutim

treba sve to imati u vidu. - (4) U vezi s tim smo ga i pozvali. - (5) Up rkos tome ponio je razne os11ovne potrepštine. Ali i: Međutim, treha sve to imati u vidu.

572. Zarezom se ne odvajaju ni riječi daj, de, dede1; gledaj, hajde. hodi, idi i sl. koje stoje uz imperativ:

(l) Idi zatvori česmu! (S. Kulenović, Ponornica) - (2) Gledaj da ga skloniš, povuci ga ... (E. Mulabdić, Zeleno busenje) - (3) Hodi sj edi Ć meni uz koljeno.. . (N. Ibrišimović, Drame) - (4) De ustani. ( . Si jarić, Bihorci)

573. Zarezom se ne odvajaju ni pridjevi koji se u funkciji pojačiva- ča domeću uz pridjeve iste osnove ili uz broj jedan:

(l) Pravi pravcati čovjek. (A. Muradbegović, Robijaš) - (2) ( ... ) jedna jedina ulica, ijedna kdma tamo i dobar čađav rum koji zau dara ... (A. lsaković, Taj čovjek) - (3) Pona.�ali su se bar ona i dj e ca, jer nije znala šta se dešava s Nezirom van obitelji, kao stado u oh{ji: zbili su se u jedno jedino tijelo. (J. Musabegović, Skretnice)

574. Glagolski pridjevi radni i trpni, a tako i ostali pridjevi, odvaja- glagolski pridjevi: ju sc zarezom u službi predikatskog apozitiva, tj . kad stoje namjesto cijele a) odvajaju se zarezom rečenice: (kad stoje umjesto eljele rečenice); (l) Procvjetala, ruža se nudila oku. - (2) Uplakano, dijete mu nije b) ne odvajaju se zarezom Ž (ako su u atributskoj odgovorilo. - (3) Umiljato,jan je je skakutalo okolo. - ( 4) edan, i mut11u hi vodu pio. službi)

137 575. Glagolski pridjevi radni i trpni, a tako i ostali pridjevi, ne odvajaj u se zarezom kada su upotrijebljeni u atributskoj službi: . (l) Procvjetala ruža nudila se oku. l Oku se nudila ruža procvjeta

la. - (2) Up lakana dijete nije mu odgovorilo. - (3) Umiljatojanje dv!fe majke doji. - (4) iedan ko1�j vode ne razabire.

skupovi rijeći s glagolskim 576. Glagolski prilozi (sadašnji i prošli), kao i skupovi riječi s gla prilozima odvajaju se golskim prilozima, po pravilu se odvajaju zarezom kad se nalaze na počet zarezom ku rečenice (u prepoziciji); ponašaju se, dakle, kao zavisni dijelovi složene rečenice:

(l) Ine gledajući me više, pode niza stranu. (H. Humo, Gro::danin kikot) - (2) Čekajući pred kuc.:om na nagradu, Alija ošamari nekog dj ečaka što je za dedom viknuo. (E. Čolaković, Legenda o Ali-pa.m

- (3) l ne podiga vši pogled, osjetio sam da u sobi nema te.i:kog bo lesničkog mirisa ... (M. Selimović, Dervi.� i smrt) Ako se glagolski prilog sadašnji u ovakvu položaju upotrijebi sa mostalno (bez dodataka), ne mora se odvajati zarezom:

Poskakujući ponio (je) svoje tromo tijelo, žureći za mujtijom. (M. Selimović, Derviš i smrt) zarez se ne stavlja ispred 577. Glagolski prilog sadašnji koj i se nalazi na početku rečenice enklitike nikad se ne odvaja zarezom ako iza njega dolazi enklitika:

Trgujući je osnažio; Trg ujući će osnažiti. 578. Glagolski prilozi (sadašnji i prošli), kao i skupovi riječi s gla golskim prilozima, odvajaju se zarezom kada su s desne strane glavnoga dijela (u postpoziciji) ukoliko su priloški i glavni dio slabije povezani:

(l) Va tra na ognjWu praskala je veselo. osvjetljavajući kuću i nji

hova lica nejednakim titravim svjetlom . .. (M. Selimović, Dj evojka

crvene kose) - (2) Ve zivao mu je tako jezik, stavljajući mu u usta

i!1ti grijeh.. . (H. Bašić, Tude gnijezdo)- (3) Prodavac slegnu rame nima i odgega iza vrata radionice, vukući desnu nogu. (l. Horozo vić, Prodavnica noževa) (Ne odvaja se zarezom infinitiv od rečenice kojoj pripada, nalazio se na njenome početku ili kraju: Poginuti u ovakvim okolnostima nije neo bično. l U ovakvim okolnostima n!fe neobično poginuti. Ta koder se zare zom ne odvaja predikat od subjekta, atribut od imenice, objekat od glagola, kao ni priloška odredba tj ešnje povezana s glagolom.) 579. Zarez se stavlja izmedu imena mjesta u kome je nešto napisa no, tiskano i sl. i datuma Uer je to nizanje naporednih dijelova):

Sarajevo, 3. IX 1985. 138 Ta koder se zarez stavlja ukoliko imc mjesta dolazi s prijedlogom u: zarez između imena mjes ta i datuma: Sarajevo, 13. U Sarajevu, J 3. IX J 985. IX 1985. U rečenici se ne stavlja zarez izmedu imena mj esta i datuma (kao s prijedlogom u: U Sarajevu, 13. IX 1985. raznovrsnih priloških odredbi):

(·amil Sijaric rode n je u selu Šipovice kod Bijelog Polja l 3. IX 19/3, ne stavlja se zarez u a umro u Sarajevu 6. XII 1989. godine. sažetoj rečenici: Rođen u Sarajevu 13. IX 1985. 580. Zarezima (ili tačkama) odvajaju se dijelovi bibliografske jedinice:

Mak Dizdar, Stari bosanski tekstovi, Sarajevo, Svjetlost, 1971. zarez između dijelova bi bliografske jedinice

2) Zarez između prostih rečenica u složenoj 581. Općenito vrijedi da se proste rečenice u nezavisnosložcnim rečenicama odvajaju zarezom, jer su međusobno značenjski i intonacijski zavisne, ali su gramatički nezavisne, dok sc proste rečenice kao dijelovi zavisnosloženih rečenica po pravilu ne odvajaju zarezom, budući da sc nalaze u zavisnome odnosu (i gramatički i značenjski i intonacijski). Od ovoga načelnog pravila ima odstupanja i kod nczavisnosloženih i kod zavi snosloženih rečenica. a) Zarez i nezavisnosložene rečenice

582. Medusobna veza prostih rečenica kao dijelova nezavisnoslože načelno pravilo: proste nih rečenica nije uvijek ista; upravo narav te veze uvjetuje različitu upotre rečenice povezane sas bu zareza. Tako sc proste rečenice u nezavisnosloženoj rečenici povezane tavnim i rastavnim sastavnim i rastavnim vcznicima po pravilu ne odvajaju zarezom, izuzev veznicima ne odvajaju se zarezom; zarezom se onih koje se nižu jedna za drugom, onih kojima sc nešto ističe tc onih u odvajaju dijelovi sa kojima veznici izražavaju posljedicu i sl. suprotnim, isključnim, Zarezom se odvajaju dijelovi nezavisnosložene rečenice povezani zaključnim i tzv. nekorela tivnim gradacijskim nekorelativnim gradacijskirn veznici ma (a kamoli, a nekamo/i l a nekmoli) veznicima tc dijelovi sa suprotnim, isključnim i zaključnim veznicima.

583. Ne odvajaju se zarezom naporedni dijelovi nezavisnosložene bez zareza rečenice rečenice povezani sastavnim veznici ma (i, pa, te, ni, niti) ukoliko se tim di povezane sastavnim jelovima ništa osobito ne ističe: i rastavnim veznicima (ukoliko se ništa ne ističe) (l) Zamandalih vrata i uđoh u kuću. (S. Kulenović, Ponornica) (2) Slušam pj esmu i srce mi bijejako. (H. Humo, Grozdan in kikot) - (3) Na jednoj grani sj edi vrana pa gače. (Ć. Sij arić, Bihorci) - ( 4) Nisu 11 pohod dolazile naglo niti su se kretale živo. (M. Selimović, Derviš i smrt)

139 584. Takoder se zarezom ne odvajaju naporedni dijelovi nezavisno složene rečenice povezani rastavnim veznicima (ili, ili ... ili, bilo... bilo, čas ... čas, koje ... koje, .što ... što, sad. .. sad, volja ... volja) ukoliko se tim di jelovima ništa osobito ne ističe:

(l)Je li ono madež u obrvama one koju voli.š ilije to petlja u luku?

(Nihadi, Gaze{) - (2) U prve dvije cj eline donio je Lj ubušak veći broj deseteraćkih i osmeračkih izreka ( ...) koje su se odranije osa mostali/e ili ih je Lj ubušak izdvajao iz pj esama ... (M. Maglajlić, Književna dj elatnost Mehmed-bega Kapetanovića Lj ubušaka) sastavne i rastavne 585. Zarezom se odvajaju sastavne rečenice u nabrajanju (bilo da su rečenice u nabrajanju s veznicima bilo da su bez veznika): odvajaju se zarezom (l) Nd to se načula, vidi se da se nešto kuha, narod predviđao ne kakav događaj . (E. Mulabdić, Zeleno busenje) - (2) Junak vrisnu,

stade stenjati, znojiti se, zvati u pomoć. (D. Sušić, Kaimija) - (3) Ostavi ono što si bio, tu te nema više, pokori se, umri, premri, pre metni se nekako, ponizi se, neka jedan tvoj život ostane u prašini, a ti se ponovo digni. (N. Ibrišimović, Drame)

586. Zarezom se odvajaju i rastavne rečenice u nabrajanju:

(l) lli muje grob oskrnavljen, ili ga je uhvatila čežnja za onim V kog više nema, ilije ndto dublje, strašnije? (Dž. Alić, Demijurg) (2) Što se sj aj i nasred Sarajeva? l Il 'je alem, il' je dragi kamen, l il ' je di ba među terzijama, l il' nevjesta među dj everima, l il 'je igla među ćurčijama, l il ' je čaša među bekrijama? (Što se sjaji nasred Saraj eva) posebno isticanje i 587. Odvajaju se zarezom dijelovi nezavisnosložene rečenice pove posljedica - odvajaju se zani sastavnim veznicima ukoliko se tim dijelovima nešto posebno ističe zarezom ili se izražava posljedica:

(l) Nikad ništa lakše ne bih zaslužio, i ne vj erujem da bi odbio. (M. Selimović, Dervi.š i smrt) - (2) Amin ina utjeha bijaše nerođeno di jete od umrlog muža nj ezinog. pa joj se olakšanje uvećavaše kako se vrijeme poroda primicalo. (M. Lings /Abu-Bakr Siraj ad-Din/, Muhammed: tivat njegov osnovan na vrelima najstarijim; prev. R. Mahmutćehajić) - (3) Ciga joj je bila za petama, te nijeos jećala ni strah od mraka ni hladnoću. (J. Musabegović, Skretnice) - (4) Niko tačno ne zna koliko ima rukopisnih prijepisa Uskufijina rj ečnika, ni gdje se oni sve nalaze. (l. Smailović, O Uskuftjinu rj ečniku ... )

588. Također se odvajaju zarezom dijelovi nezavisnosložcne reče nice povezani rasta vnim veznicima ukoliko se tim dijelovima nešto poseb no ističe:

140 (l) lli je1�javaju iz meni nepoznatih razloga, ilise daleko bolje kri ju. (D. Sušić, Uhode) - (2) Kuću može da otkupi, ili da je prenese

mo ... (H. Bašić, Tu de gnijezdo)

589. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nczavisnosloženc reče- zarez se stavlja ispred nice vezani suprotnim veznicima (a. ali, nego. no, međutim. vec): suprotnih veznika

(l) Muško bajagi, a krije se sa ženskinjem! (E. Mulabdić, Zeleno busenje) - (2) Razgovarali su kratko, a rekli su mnogo. (H. Bašić, Tu đe gn(iezdo)- (3) Red bi bio da odem, ali nešto mi ne da. (S. Ku lenović, Ponornica) - (4) Slabih ima na svakom koraku, no slaba Ć neće. ( . Sijarić, Bihorci) - (5) Nije blago ni srebro ni zlato, l već je blago što je srcu drago. (M. K. Lj ubušak, Narodno blago)

Takoder se zarezom odvajaju i suprotne rečenice koje se u složenu uvode bez veznika (tj. asindetski):

Zemaljskiživot je varljiv, vj ečnost je bolja. (M. Selimović, Derviš i smrt)

590. Ne odvajaju se zarezom naoko suprotne ali značenjski sastav- formalna suprotnost ne ne rečenice (ukoliko se drugim dijelom nešto posebno ne ističe): odvaja se zarezom

(l) Ne, vani će uskoro sumrak a tvoj vrt jejadan i zbrka n. (Dž. Ka rahasan, Is točni diwan) - (2) Sve vide a sklo/ljeni su u tom sj enovi tom polukrugu. (M. Selimović, Magla i mjesečina) - (3) Kad god sejave prvi pijetli, đavoli i šejtan i se povlače, demoni liježu a dobri duh čovjekov osjeti smiraj . (Dž. Alić, Demijurg)

591. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nezavisnosložene reče zarez se stavlja ispred nice vezani zaključnim veznicima i vezničkim riječima (dakle, stoga, zaključnih veznika va(ida, zato, s obzirom na to):

(l) Dj evojka je poštena, dakle od valjaneje majke. - (2) Nema sre će bez svoj e kuće, stoga čuvaj svoj toprak. - (3) On je velika preli voda, zato ga se čuvaj.

592. Zarezom se redovno odvajaju dijelovi nczavisnosložene reče zarez se stavlja ispred nice vezani isključnim veznicima (jedino, jedino što, osim, osim što, samo, isključnih veznika samo što, tek, tek .�to):

(l) Niko ne izađe da ih dočeka, samoje Kemal stajao ispred doha ta n(iem i nepomičan. (N. lbrišimović, Ugursuz) - (2) Tišina, samo

katkad čuješ gdje se neko iskašlje. . . (E. Mulabdić, Zeleno husellje) b) Zarez i zavisnosložene rečenice

593. U zavisnosloženoj rečenici zavisni dio može biti s desne strane inverzija: zavisni dijelovi glavnoga dijela (tj. u postpoziciji), potom s lijeve strane glavnoga dijela (tj. ispred glavnih odvajaju se zarezom 141 u antepoziciji ili u inverziji) te umetnut u glavni dio (tj. u intcrpoziciji). Zarezom sc, načelno, redovno odvaja zavisni dio koji sc nalazi s lijeve strane glavnoga dijela (tj. dio u inverziji).

zavisni dijelovi kao 594. Zavisni dio koji se nalazi s desne strane glavnoga dijela ne od naknadne dopune odvaja vaja sc zarezom kada je u neposrednoj značenjskoj vezi, tj . kada je nagla ju se zarezom šena zavisnost zavisnoga dijela koji dopunjava ili bliže odreduje glavni dio, dok se zarezom odvaja zavisni dio kada nije u neposrednoj značenj skoj vezi s glavnim, tj . kada je u funkciji naknadne dopune i objašnjenja glavnoga dijela. zarezom se ne odvaja 595. Zarez sc ne stavlja izmedu glavne rečenice i zavisne koja je s zavisna rečenica njom u neposrednoj značenjskoj vezi. Slijede primjeri u kojima su: ukoliko je u neposrednoj a) glavna na prvom i poredbcno-načinska rečenica (počinje vez značenjskoj vezi sa glavnom rečenicom nicima i vezničkim sredstvima: kako, kao da. kao kad, kao što, nego da. nego kad, nego što) na drugome mjestu:

(l) Dopadala se sama sebi i počela raditi onako kako se samo njoj dopada/o. (N. Sarajlić, Te me) - (2) A oći crne kao da si ih uglj'enom namazao. (A. Muradbcgović, Robija.�) - (3) Smijali su se kao što već čine supružnici u svoj im najsretnijim časovima. (E. Todorovac, Kazivanje Šejke Bu/hula)

b) glavna na prvom i vremenska rečenica (počinje vcznicima i vezničkim sredstvima: čim, dok, prije nego Iš to/, dokle god. istom. kad/a/, kako, pošto, nakon Jto, tek što. otkad/a/, otkako) na drugome mjestu:

(l) Bilo joj je dvadeset kad smo se rastali. (M. Selimović, Ti.i:ine) (2) Dođe u kuću i niko je ne vidi kada uđe. (H. Humo, Groze/anin kikot) - (3) Četvrti je mjesec kako je na putu. (D. Sušić, Kaimija)

e) glavna na prvom i mjesna rečenica (počinje vezničkim sredstvima: dokle, gdje, kamo, kud/a/, otkud/a/, odakle) na drugome mj estu: (l) Osta vij'en na dugom hodniku. ,�ekao sam da glas o meni dopre gdje je potrebno ... (M. Selimović, Derviš i smrt) - (2) Os vitao je

tamo gdje je zamrcao . . . (H. Bašić, Tuđe gnije::do)- (3) Budite na.� gost i idite otkuda ste do.W. (Dž. Alić, Demijurg)

d) glavna na prvom i namjerna rečenica (počinje veznieima: da.

kako, eda, ne . .. li) na drugome mjestu: (l) Svijet se raz bj egao kućama da tu kod svoje dj ečice čeka zoru i sudbinu svoju. (E. Mulabdić, Zeleno busenje) - (2) Oči su mi sveza li da ne vidim kud prolazim. (A. Nametak, Sunce) - (3) Bog mi ih je dao da uj edemo svakoga ko nas načep i. (H. Bašić, Tu đe gnije:: do) - (4) Prehijmu koje rebro da te bolje upamti. (H. Humo, Gro:: danin kikot) 142 e) glavna na prvom i uzročna rečenica (počinje veznicima i vez ničkim sredstvima: je1; budući da, s obzirom da, .�to, zato .�to, zbog toga što, uslijed l usljed toga što. stoga što, zahva(jujući tome .�to, kako, kad/al. čim, gdje, po.� to) na drugome mjestu:

(l) Drago mije bilo što me dočekala ko.�ava. (M. Selimović, Tišine) - (2) Nikakvu dobru nije se nadao jer Tra vnik se, od Dželalijinado laska, krvlju wnivao i strahom spominjao. (R. Kadić, 1/hamijin put u smrt) - (3) On ne :eli nikome da sudi jer tanka je i slaba ljudska pamet. (E. Todorovac, Kazivanje ŠeJ ke Bu/bula)

f) glavna na prvom i pogodbena rečenica (počinje veznicima: ako, ukoliko, kad/a/, da te riječcom li iza prezcnta ili futura ll) na drugome mj estu:

(l) Bilo bi ti lakše da si na jednoj strani. (M. Selimović, Magla i n�jesečina) - (2) Ćaba de se srušiti ako vi na nj u ne odete. (S. Ku lenović, Ponornica) - (3) Zašto da ne priđem ako imam toliko ne jasne želje. (A. lsaković, Taj čovjek)

g) glavna na prvom i posljedična rečenica (počinje vcznicima: da, tako da) na drugome mjestu: (l) Drugi su se trkali čaršijom da se zemlja tresla. (E. Mulabdić, Zeleno busenje) - (2) Bilo je to one večeri kadje mj eser.,�ina bila ta

ko gusta da sije mogao kupiti po zemljikao snijeg... (A. Muradbe gović, Robijaš) - (3) Vjerovao je da će kralj biti toliko zadovo(jan da će mu dopustiti premještaj u Dubrovnik. (M. Selimović, Tišine)

h) glavna na prvom i dopusna rečenica (počinje veznicima: ako i, iako, ma, makar Ida/, mada, premda) na drugome mj estu:

(l) Ona mene hoće makar da sam već sj ena. (A. Nametak, Sunce)

- (2) To ti zoveš prvotnost iako nećd da kažeš. (l. Horozović, Ta /he ili Šedrvanski vrt)

596. Zarez se može upotrijebiti izmedu glavne rečenice na prvome zarez se obićno stavlja mjestu i zavisne na drugom ukoliko zavisna rečenica nije u neposrednoj između glavne i zavisne značenjskoj' vezi s glavnom, tj . kada zavi sna naknadno dopunjava i objaš rećenice kada zavisna nj ava glavnu. Slijede primjeri u kojima su glavna i: naknadno dopunjava i objašnjava glavnu a) poredbeno-načinska rečenica:

(l) Pruža ohje ruke prema meni, kao da me hoće da dohvati. (Š. Sa rajlić, Mlijeko) - (2) Buntovnici udariše u divljibijes sa svoje tobož l(je pobjede i jednim skokom sve pohrli u skelu, kao da će prijeko. (E. Mulabdić, Zeleno busenje) - (3) Lj udi su se zgledali, kao da niš ta ne razumiju od svega ... (H. Bašić, Tu đe gnijezdo)

143 b) vremenska rečenica:

(l) Je li !h/is već prije jeo s tog drveta, prije nego što ga je Adam okusio. (H. Bj clevac, Hazer) - (2) Nj inja samo smišlja zlo, otkako se digla na dvije noge samo smišljazlo ... (A. lsaković, Pobuna ma terije) - (3) Ta ko sam se mučio i prevrtao u krevetu svu nod, dok ni je ciknula zora. (Dž. Alić, Demijurg)

e) namjerna rečenica: (l) Odlučio sam da sačekam dok svi izađu, da se ne guram u uskim vratima sa širokim ljudima. (M. Selimović, Tvrdava) - (2) Pj eva svakom čovjeku na uho, daje svako čuje na svoj način. (A. Name tak, Sunce) - (3) Ti sokaci i drže ovo staro selo, da se ne otisne do lje u rijeku. (Ć. Sijarić, Bihorci)

d) uzročna rečenica:

(l) Bilježim to i šutim, jer svikao sam na čuda. (A. Sidran, Bašeski

ja) - (2) Ne ode Zulfikar ni u džamiju,jer su graničari navikli na kletve, a ne na molitve. (D. Sušić, Uhode) - (3) Onda je ispričala, zato što joj se učinilo da je čula pijanovikan je u se !tt... (M. Selimo vić, Magla i mj esečina)

e) pogodbena rečenica:

(l) Oni su te.ško pobjedi vi, ako su jedinstveni. (D. Sušić, Uhode) (2) Preda mnom se ne ustručava, ako se ikad ustručava. (M. Seli mović, Derviš i smrt) - (3) Možda će ga morati voditi u grad dokto ru Švarcu, ako su uH (J. Musabegović, Skretnice)

f) posljedična rečenica: (J) Cura tije to bila, da bih glavom bez obzira po.šao za nj om. (A. Muradbegović, Robijaš) - (2) Jedan ga nekoliko puta dohvati ša kom iza vrata, nu što on jeknu i svali se preko praga u avliju. (R. Kadić, 1/hamijinput u smrt) - (3) A privlačio je i tuđu dj ecu, tako da su prozori često pucali od kamenja kojim su skidali plodove. (J. Musabegović, Skretnice)

g) dopusna rečenica:

(J) A opet je u meni radost, iako je druga obala daleko ... (M. Seli mović, Tiš ine) - (2) Po starom putu ne da mi se ići, l Makar da ću nj ime do Edena stići. (S. Bašagić, Skroman poziv) - (3) Va rošani se čudili, mada su znali i ko mu je š indru rezao i kolika jojje .širina, a kolika debljina. (D. Sušić, Uhode)

597. Izrične i zavisnoupitne objekatske rečenice ne odvajaju se zarezom: 144 (l) Ćuo sam daje nedavno došao u kasabu iz Carigrada. (S. Kule ne odvajaju se zarezom: nović, Ponornica) - (2) Aja sada razumijemšta je bilo uzrokom to a) izrične i zavisnoup�ne Š objekatske rečenice; me sakrivenom p/ac�u. ( . Sarajlić, Mlijeko) - (3) Osjećao sam u tom času kako više ne upravljam sobom. (A. Muradbegović, Robi b) atributske zavisne rečenice jaš) - ( 4) Uvijek bi pitao je li mu šljivabardaklija još u životu. (R. Kadić, 1/hamijinput u smrt) - (5) Reci mi gdje ćemo se milovati ka da opadne lišće i zima zavije kao gladna vučica. (H. Humo, Groz danin kikot)

598. Atributske zavisne rečenice takoder se ne odvajaju zarezom, budući da su u tijesnoj vezi s glavnom rečenicom:

(l) Ali je luda nada dragocjenija od razbora koji ne pruža utje hu. (D. Sušić, Uhode) - (2) Ja nijesam sanjar što u tihoj noći l Po moru blijedemjes ečine pliva. (M. Ć. Ćatić, Ja nijesamsan jar) - (3) Za nj ima idu i oći onih što ćuće tuda oko vatre. (Ć. Sij arić, Bihorci)

- (4) Ova žena ima/aje i neku posebnu snagu koja nije njena već soja kome je pripadala. (M. Selimović, Derviš i smrt) - (5) Lingso va dj ela koja imate pred sobom prevedena su na bosanski jezik de vedesetih godina XXst. (U primjerima kakav je i posljednji upotreba zareza dovela b! do promjene značenja glavne rečenice.)

599. Apozicijske zavisne rečenice redovno se odvajaju zarezom, zarezom se odvajaju budući da naknadno objašnjavaju već poznat pojam: apozicijske zavisne rečenice (l) Bijaše svjesna (hazreti Amina, nap. S.H.) svjetlosti u sebi, koja jednog dana zasja iz nje tako jako da je mogla vidjeti utvrde Busra u Siriji. (M. Lings lAbu-Bakr Siraj ad-Din/, Muhammed: tivo t nje gov osnovan na vrelima najstarijim; prev. R. Mahmutćehajić) - (2) Povodje naša džamija, kojoj se primičem. (S. Kulenović, Ponorni ca) - (3) l znao sam da muje zet kadija Ajni-efendija, koji je napi sao nalog da se zatvori moj brat. (M. Selimović, Derviš i smrt)

600. Ukoliko se u zavisnosloženoj rečenici zavisni dio nalazi s lije- zavisne rečenice u inverzi ve strane glavnoga dijela (tj . u antepoziciji ili prepoziciji, inverziji), od ji odvajaju se zarezom vaja se od njeg zarezom:

(l) Kad ugleda njih dvojicu, vrisnu uplašeno i potrča prema kući.

(M. Selimović, Djevojka crvene kose) - (2) Kad već nisam imao razloga ni mogućnosti da je slušam s pažnjom, počeo sam s paž nj om daje posmatram. (M. Selimović, Derviš i smrt) - (3) Ukoliko insistirate na tome, tvrdimo da nijedan naš službenik nije u moguć nosti nagovoriti Mortaka na saradnju. (D. Sušić, Uhode) - ( 4) Poš to je sreća u časnom radu, nedopustivo je tražiti je u dokolici u ko joj se i pas dosađuje, a lijeniduh ne. (R. Muminović, Ethos i ljud- 145 sko bivstvovanje) - (5) Makar da su znali da idu pustom okolicom, ipak hod im je bio tih, drža!?fe oprezno. (E. Mulabdić, Zeleno huse

nj e} - (6) Jako Iranke nisu visoke, Hazer hijaše iznimka ... (H. Bjc levac, Hazer) - (7) Da mu se neko tog časa zagledao u lice, vidio

bi da je oza reno smire1ljem. (R. Kadić, Ilhamijin put u smrt) - (8) Kako je go siromah, prehrG!?fivao se cijepajući drva po hanovima i nosedi vodu. (D. Sušić, Kaimija) - (9) Grije.�im liprema sehi. tek tada sam drugima prav. (A. Si dran, Bak�kija)- (l O) Budući da su izam predstavlja unutan?fi izraz islama, nj egovo učenje je u biti f ezoteričko tumače1lje Kur 'ana. (T. Burckhardt /Ibrahim lzz ad Din/, Up uta prema unutan?fem tumače!?fu islama; prev. R. Mah mutćehajić) subjekatske odnosne 601. Zarezom (ili crtom) ne moraju se odvajati tzv. subjekatske od- rečenice u prepoziciji ne nosne rečenice kada su s lijeve strane glavnoga dijela (tj. u antepoziciji): moraju se odvajati zare zom (ukoliko je i bez (l) Ko rano rani dvije sreće grabi. zareza jasna granica (2) Ko brzo sudi lahko se vara. izmedu dvaju dijelova) Zarez se ne može izostaviti ukoliko bi bez nj ega bilo nejasno gdje je granica izmedu zavisnoga i glavnog dijela. Tako, npr., različito značenje imaju rečenice:

Ko na veresiju daje imGI?fe, gubi i prijatelje. Ko na veresiju daje, imanje gubi i prijatelje.

602. Ne odvajaju se zarezima (niti crtama) umetnute zavisne rečeni- ce ukoliko su u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom u koju su umetnute:

(l) Pred večer bi ga oslu.�kivala da dođe iz čadije. i makar da je umetnute rečenice: znala da mu već ni kost s kosti nijeza jedno. ne hi zaključavala av a) ne odvajaju se zarezima lijska vrata dok ne bi prošlo njegovo vrijeme. (A. Nametak, Tr ava kad su u Izravnoj vezi; b) odvajaju se zarezima zahoravka) - (2) Otići ćemo da se odmorimo na Boračko jezero kad kad nisu u Izravnoj vezi sa završimo ovaj posao. - (3) Prehranjivao se otkako je siromah cije rečenicom u koju su pajući drva. umetnute 603. Zarezima (ili crtama) redovno sc odvajaju umetnute rečenice kad nisu u izravnoj značenjskoj vezi s rečenicom u koju su umetnute:

(l) Po navršetku jedne godine poče kuga harati i među bogatim svi jetom, ili, kako se to bosanski kaže. 'udri u gospodu ·. .. (M. M. Ba šeskija, Lj etopis 1746-1804; prev. M. Mujezinović) - (2) Kad je umro Mula Ibrahim Hromo, u njegovoj oporuci su našli da, kad mu tijelo budu nosili kroz grad do mezarja, na istoj dasci ponesu i knjige koje je napisao ili prepisao. (R. Mahmutćehajić, Hidr se pojavio, Mustafa nestao) - (3) Ta da smo smjeli, da ne smetamo po kući, izaći na sokak. (Z. Dizdarević, Majka) - (4) Ja sam. ako je tvojoj milosti po volji. gonič deva, mazgi i ostaloga domaćeg blaga 146 kojim nas je Milostivi obradovao i blagoslovio. (Ož. Karahasan, ls točni diwan)

Zarezom se obiljeZavaju naporednost i nabrajanje; naknadno objašnjenje, suprotnost, poseb no Isticanje, obraćanje, subjektivni odnos te Inverzija. Njime se, radi lakšega čitanja i bolje ga razumijevanja teksta, razdvajaju različiti samostalni dijelovi unutar rečenice, kao i same rečenice međusobno. · · ·· Zarez se stavlja izrT]eđu naporednih jedinica l jedinica u nabrajanju (bilo rijeći bilo rečenica) bez veznika. Zarezom se odvajaju dijelovi rečenice koji se dodaju ili umeću (apozicija, apozniv, članovi kojima se istiće dio koji slijedi, riječi kojima se naknadno objašnjava prethodni sadržaj,umet .nutl dijelovi kad nisu Izravno vezani s . reć.enicom), oblici vokativa, modalne rijeći i izrazi. Također se odvajaju zarezom glagolski. pridjevi radni i trpni kad stoje umjesto cijele rečenice r (na početku ečenice)...... �· . . . Zarez se sta�ja ispred suprotnlh; lsključnih i zaključnih veznika; njime se odvajaju l rečenice u inverziji. Zarez se ne stavlja Između glavne rečenice i zavisne koja je s njom u neposrednoj značenjskoj vezi (ovo vrijedi ne samo kada je glavna na prvotnei zavisna rečenica ·na dru gome mjestu nego i kada je zavisna rečenica umetnuta u glavnu) . . .· , . · . .·...... Ž ZADACI I VJE BE . 33. Stavi zarez gdje je potrebno. Objasni zašto je tu neophodan: - Igrao je nogomet košarku rukomet. - Profesor dr. Enes Karić preveo je 1995. Ku�an na bosanski jezik. -Dr. Enes Karić profesor preveo je 1995. Ku�an na bosanski jezik. - Naša domovina Bosna i Hercegovina ima izlaz na more. - To draga moja nikome ne koristi. - čovjek osjeća potrebu ne samo da misli nego i da kaže. - Ona je marljivija nego on. - Neću reći tebi nego njoj. - Ona će mi zaista pomoći. - Zaista spava. - Plačući je ušao u kuću. - De donesi vode. - Kad su zadavljeni braća Morići dogodio se u Sarajevu zemljotres ... - Jasminko uči a Ajdina se igra. - Vrijedno učimo a uspjeh neće izostati. - Odlično se spremila za prijemni ispit dakle neće loše proći. - Sve djevojke šute jedino što Azemina ponešto progovori. - Osuđujem reklamiranje duhana koji šteti ljudskom zdravlju.

32.ZNACI PORIJEKLA

604. Znak > znači daje, razvilo se u, tj . upotrebljava se kada se želi znaci porijekla: označiti da se riječ (oblik) ispred toga znaka razvila u riječ (oblik) iza toga > znaći: daje, razvilo se znaka: *berg"i> > brega > brijeg; smejali Sf! > smijatise; sol > so; mojega u; < znači: postalo od > moga; 9 > u. 147 Znak < znači postalo od, tj . od riječi (oblika) iza toga znaka posta la je riječ (oblik) ispred toga znaka: brijeg < brega < *berga;smijati se < smejali Sf!; SO < sol; moga < mojega.

605. Znacima > i < može se upućivati na riječi koje se preporučuju u standardnome jeziku kao stilski neobilježene ili općenito na riječi i obli ke kojima se iz kojih drugih razloga želi dati prednost: četvoro > četvero; minaret > munara; ko < tko.

33.ZNACI ZA BILJEŠKE

znaci za bilješke: 606. Zvjezdicom i sitnom brojkom stavljenom povišena (kao eks a) zvjezdica ponent) iza pojedinih riječi može se upućivati na bilješke ispod ili iza teks b) sitna brojka ta. Kad se upućuje jedanput, stavlja se jedna zvjezdica. Ako se na istoj stra ni drugi put upućuje na bilješku, stavljaju se dvije zvjezdice. Ukoliko je na istoj strani potrebno uputiti više od dvaput, bolje je umjesto zvjezdice stav ljati sitne brojke (koje se nižu od jedan nadalje).

ako se bilješka odnosi na 607. Kad se dodatna napomena, odnosno tumačenje, odnosi na poje riječ, znak dolazi prije dinu riječ /ili sintagmu, zvjezdica i sitna brojka stavljaju se s desne strane ri pravopisnoga znaka; ječi /ili sintagme (a ispred pravopisnoga znaka, ukoliko kakav znak dolazi ako se odnosi na cijelu neposredno iza te riječi): rečenicu, dolazi poslije pravopisnoga znaka U govorima ispitiva noga područja umjesto vokala a imamo vokal i samo u r!ječima slavenskoga por!jekla: dosti, dvijesti, gudi/o, gun di/o. U prvome primjeru imamo trag star!jega obrazovanja: oblik dosta dobili smo od do syta, a dosti od do syt;83; u drugom imamo B4 ikavizam: star!je dov e n te > dvijesfi , a u gudi/o, gundi/o imamo morfe m -ilo.

KJ Peco, lstot'nohercegovaćki, 35. Lik dosti susrećemo u mnogim štokavskim go vorima. V.:Rešetar, Der štokavische. l O l; Pec o, /kavsko.�ćakavski. l, 96; Bra bee, Tu zla, 9. 84 U zapadnobosanskim ikavskošćakavskim govorima imamo: dvi'sti. Up . Peco, lkavskošćakavski, l, 97.

608. Kada se bilješka odnosi na dio teksta koji je omeđen kakvim pravopisnim znakom, zvjezdica ili sitna brojka stavljaju se s desne strane pravopisnoga znaka:

{l) l upoznat ćete me nakon §to mjesto moje ostane prazno i drugi ga zauzme umjesto mene. •

• Ali ibn Ebi-Talib, Nehdžul-belaga (prev. R. Mahmutćehajić i M. Hadžić). str. 120.

(2) Iz Džide smo prispjeli u kasahu Hidde, a idući odatle, u sretni čas, u petak u zoru, poc.�etkom blagoslovljenog mjeseca ramazana 1 48 stigli smo u časnu Meku (Mekei-Jerife ). 95 (Hadži Jusuf Livnjak, Odazivam Ti se, Bože: Putopis sa hadža J 6 J 5. godine; prijevod s turskog, uvod i komentar: M. Mujezinović)

95 Hadi i .Jusufovdje nije precizirao datum svog dolaska u Meku. ali u zaglavlju pu topisa ka::e dajeto hi/o 3. ramazana, .fto odgovara 26./X /615. Prema tomeje Hadži Jusuf od svoje kuće u Duvnu do Meke proveo na putovanju puna tri mjeseca. 609. Pri navođenju knjiga, članaka i dr. uobičajeni podaci imaju sljedeći redoslijed: ime pisca, naslov djela (knjige, rasprave, članka), broj redoslijed podataka pri izdanja (ako ih ima više), naslov časopisa (zbornika, novina i sl.), mjesto navođenju knjige ili članka izdanja, naziv izdavača, godina izdanja, broj sveska (ukoliko ima više sve zaka), broj stranice (odnosno stranica):

a) knjige: Midhat Šamić, Kako nastaje naučno l/jelo, VJ/ izdanje, Sarajevo, Svjetlost, 1988, 90-96.

b) članci: Te t4ik Muftić, O arebici i njenom pravopisu, Prilozi za orijentalnu filologuu. Xl V-XV. Sarajevo, Oruentalni institut, 1969, 101-121.

Redoslijed podataka (u bilješci ispod ili Iza teksta) pri }lavođenju knjige ili članka: .Ime pisca, naslov djela (knjige, članka), broj izdanja (ako ih ima više), naslov časopisa, mjesto izdanja, naziv izdavača, godina izdanja, broj sveska (ukoliko Ih je više), broj stranice.

34.ZNACI ZA DUŽINU

610. Nenaglašeni samoglasnici (odnosno slogovi) mogu biti dugi i znaci za dužinu: kratki. Dugi samoglasnici u standardnome jeziku mogu biti isključivo u a) znak za dužinu (-); slogovima iza naglaska. piše se iznad dugoga samoglasnika; Znak za dužinu (-) piše se iznad dugoga samoglasnika (koji je bez b) genitivni znak ("); piše uzlaznoga ili silaznoga tona). Dužina nenaglašenoga samoglasnika takoder se na kraju genitiva može biti nosilac značenjske razlike. Zato se znak za dužinu stavlja onda množine, da bi se izbjegla kada na osnovu konteksta ne bi bilo jasno koje je značenje nekoga oblika. moguća dvoznačnost U rečenici Cueli dan kupi sueno! moguća je dvoznačnost: kupi (2. l. jd. imp. gl. kupiti; skuplja j) i kupi (3. l. jd. prez. gl. kupiti; skuplja). Dakle, du žinu je potrebno označiti u rečenici kao: Cijeli dan kupi (= skuplja) sueno, ali ne i u rečenici kao: Cijeli dan ona kupi sueno. Tako i:

(l) Dobro vidi šta se radi (imp.) : Dobro viđi šta se radi (prez.). - (2) Niz Krivaju lovili smo dobre ribe (ak. mn.) : Niz Krivaju lovili smo dobre ribe (gen. jd.).

61 t. Genitivni znak C) može se pisati (umj esto znaka za dužinu) na kraju genitiva množine nekih imenica, i to kada o pravilnome čitanju te riječi ovisi jasnoća rečenice, a sam se oblik ne može odrediti na osnovu konteksta: glava ili glava (ali: pametnih glava, a ne: pametnih glava l -a): 149 (l) Ta mo nijeimao pozna nika (gen. j d.) : Ta mo nije imaopoznani ka (gen. mn.). - (2) U ruci jagoda (nom. jd.) : U ruci jagoda (gen. mn.). - (3) Drži se ugovora (gen. jd.) : Drži se ugovora (gen. mn.).

35.ZNACI ZA NAGLASKE

612. Znaci za naglaske pišu se iznad samoglasnika i označavaju ton i dužinu naglašenoga sloga. Izvan stručnih djela upotrebljavaju se samo onda kada bi bez nj ih bilo nejasno o kojem je značenju ili obliku riječ. Npr., ukoliko se značenje ne razaznaje iz konteksta, u rečenici Kupi to! znaci za naglaske rijetko moguća je dvoznačnost: Kupi to (skupi to) i Kupi to (pazari to). lli: Pćisga se pišu izvan stručnih je spasio (pojas) : Pas gaje spasio (pseto). djela 613. Znaci za naglaske u bosanskome standardnom jeziku jesu:

"- kratkosilazni (npr.: kuda, ptl'ca), '- kratkouzlazni (npr.: otac, sestra),

�- dugosilazni (npr.: meso, biijka),

·- dugouzlazni (npr.: glava, trava).

Znak za dužinu, genttivni znak i znaci za naša četiri akcenta izvan stručnihtekstova pišu se samo onda kada bi bez njih bilo nejasno o kojem je značenju ili obliku rijeć.

36.ZVJEZDICA

614. U stručnoj literaturi zvjezdica se stavlja povišeno ispred riječi zvjezdica se stavlja: čiji oblik u pisanim izvorima nije potvrđen: *derti > dreti > drijeti; a) ispred nepotvrđenih *gorch b >grah; *-ilnica > -ionica; *j l>gra > igra; *astr?b'h >jastreb; oblika; *(!zyk b >jezik; *m?k'hkb>m ehak. Up. i: b) ispred stilski obilježenih rijeći ill oblika Ime Bosna potvrđeno je polovicom l O. st. kod Porfirogeneta kao Bosona, "gdje je po/uglas između s i n označen sa o, pa bi se ", pi.§e P. Skok, " moglo suponirati *Bosbna, ali se poslijepiše Bosina u Dubrovniku ( ... ). Ta grafij a pretpostavlja 1>:*Bosl>na ", što znači da se poluvokal ne može sa sigurnošću odrediti.

615. U rj ečnicima i općenito u stručnoj literaturi zvjezdica se može staviti ispred riječi (rjeđe iza riječi) ili oblika koji su neobični, stilski obi lježeni, ali mogući: *Bišće >Bihać; ili nisu prihvaćeni u stilski neobilježe nom rj ečničkom fo ndu standardnoga jezika: *obezbijediti > osigurati, *sol >so, *vijoriti > vihoriti.

150 ZADACI I VJEŽBE 34. Ispravi greške u ovome tekstu: Velika kopriva (urtica dioica) raste po čitavoj Europi u blizini naselja naj ćešće kao korov uz ograde i u rijeđim šumama. Ima ćetvorouglastu stabljiku visine od 70-150 cm.; njezin se miris nemože nazvat ne ugodnim ali je po malo neugodnog ukusa. Ljekoviti su joj djelovi listovi (skupljaju se tokom cjelog ljeta) ćitava biljka (uoći ili za vrjeme cvijetanja), i korjen (kopa se uproljeće i ujesen.) Ovoj ne rijetko prezrenoj i na žalost premalo cjenjenoj biljki pripisana je najviša ljekovitost. Važi kao po najbolje srestva za čišćenje krvi, lječenje mokraćni kanala, odklanjanje bubrežnog pjeska, bljedoće i slabokrvnosti, potom stanja potištenosti i osijećaja premorenosti, uopšte jača otpornost ljudskog organizma, bilo da je rječ o prehladama, reumaskim obolenji ma, radijo-aktivnom zagađenju ... U Germanskoj mitologiji bila je simbol Donara Boga munje ćiji blijesak takođe pali i žari. Razprostranjeno je i pučko tumaćenje da munja dobro poznaje koprivu, kao i čovjek, te izbjegaje u nju udarit. Najvjerovatnije je u vezi tog tumačenja i nasa stara poslovica Neće grom u koprivu. U nekim Alpskim područjima seljaci je stavljaju u ognjište kad se približaje nevrjeme "da nebi udarijo grom u kuću." Jedan mi je poštovaoc koprive inaće dobar poznavaoc slikarstva spomena slavnog nijemca Albrechta Du rera (1471. -1528). "Tako je visoko cjenijo koprivu, reće mi on jednoč da je u svom remek - djelu naslikao kako je anđel nosi k nebeskome prestolju". 35. Ispravi greške u ovome tekstu. Uporedi sa tekstom na kraju knjige! Pre nego se pokupim i zauvjek napustim drevnu zemlju Avganistan i krenem u Persiju hoću da odem u Gazni. Možda uvaženi ćitaoće nikada nisi ni ćuo, da u svjetu posto ji grad koji se zove Gazni. Ipak grad postoji i nekada je bijo naj moćnii, naj prosvijećeniji i najsjajniji grad ćitave Azie. Neznam više pouzdano na koju stranu se ide ali sigurno put nevodi ni na sever ni na istok. Gazni leži negde na preostale dve strane svjeta. Kada sam krenuo grejala je sjajna mesećina a drum je bijo ravan carski. Zulfikar-luko Đumhur dalje kaže gradove koima je preostala jedino prošlost treba pohoditi samo po mjesečini.

151

III. RJEČNIK

A Aiša, 75 Aj ka, 61 A-akuzativ, 381 b; amper, 381 e aj kuna (draga); Ajkuna (ime), 534 a-ar, 379 Aj kuna, 61 a.a. - ad acta (medu spise), 368 Aj ni-efendija, 287 abda! Mahmud (gen. abdal-Mahmuda l abda Aj ša, 75 la Mahmuda), 290 Aj vatovica, 479 abdesthana (opća im.); Abdesthana (ime Aj vaz-dede, 449 ulice u Sarajevu), 534 ak. - akuzativ (uz: A), 372, 381b Abdud-Dar (gen. Abdud-Dara; rod Kurejša), akademija (opća im.); Akademija (skraćeno 298 ime odredene akademije), 534 Abdulah, 54i Akademijina izdanja (tj. izdanja Akademije Abdullah (gen. Abdullaha; ar. ime), 54i nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine), Abdullah b. Abbas (gen. Abdullaha b. Abba- 500 sa), 20 l, 300 a kamoli, 365 Abdul-Muttalib (gen. Abdul-Muttaliba; pod ake. - akcen(a)t, 372 rod Kurejša), 201, 298 akcenat l akcent, 169, 545 Abdulrezak Hifzi Bjelevac (gen. Abdulreza- akobogda (: bog); ako Bog da (: Bog), 444 ka Hifzi Bjelevca), 293 ako i, 365 Abdu-Sems (gen. Abdu-Semsa), 298 akoli, 363 A-bomba (atomska bomba), 272 A-kolo, 35 Abraham, 154 aksiom, 171 Abu Dabi (gen. Abu Dabija), 280 akšam-cvijet, 274 a.d. - akcionarsko društvo, 368 akvarij, 168 A.D. - anno Domini (poslije Krista /vjerov Al - aluminij, 381 a jesnika lsaa/), 369 Aladža (džamija u Foči), 493 a da, 365 Alaga, 286 Adam Mickiewicz l Adam Mickjevič (gen. alaj-bajrak, 274 Adama Mickiewicza l Adama Miekjevi Alajbeg, 286 ča), 187 alat, 61 Adem (Adam; vjerovjesnik), 154 alb. - albanski, 372 adet, 61 Albanac (nom. mn. Albanci), 459 adhezija, 55, 129b Albanka, 459 adžo (hip.: amidža; gen. jd. adže l adža, pri sv. alegro l allegro, 156 prid. adžin l adžov), l 02 aleja, 491 aerodrom, 267 Aleja Bosne srebrene, 490 Aerodromska Naselje (u Sarajevu), 477 Aleksandar, 169 aeroklub, 263 alem-kamen, 274 Afrodita, 442 alfa, beta i gama zraci, 273 agrotehnika, 263 alfa-zraci, 272 A.H. - anno Hagire (po Hidžri), 369 Ali b. Ebi-Talib l Ali ibn Ebi-Talib (gen. Alija ahbab, 128 b. Ebi-Taliba l Ali ibn E bi-Taliba), 20 l Ahilova peta, 456 Alija (gen. Alije, dat. Aliji), 65a, 65b, 65c, 69 ahmedija, 155 Alija Đerzelez, 446a Ahmić, 90 Alijin, 65c 155 alineja, 70, 74 antifašistički, 301 Ali-paša (Rizvanbegović), 287 antifašistkinja, 120 Ali-pašin most (most); Ali-pašin Most antiislamski, 73 (naselje), 477, 534 Antonin Dworak l Antonjin Dvoržak (gen. alkaloid, 74 Antonina Dworaka l Antonjina Dvorža Allah, 54i, Ill ka), 187 Allahov Poslanik (Muhammed), 445 ANUBiH - Akademija nauka i umjetnosti allegro l alegro, 156 Bosne i Hercegovine, 385, 386, 399 altruist l altruista, 74 aor. - aorist, 373 aluminij, 168, 381 a aoristni, 120 aluminijev, 67 apel, 249b aluminijski, 67 apostol, 249b alžirska revolucija, 508 apsurd (gen mn. apsurda), 169 Aljehinova odbrana, 522 ar. - arapski, 372 ama, 362 Arabijski poluotok, 479 američko-vijetnamski rat, 508 Arapče, 83a Amerikanac (nom. mn. Amerikanci); Ameri- arbitar, 172 kanka, 459 Arebijev (: Arebi), 67 ametice l hametice, 60 Arefat, 479 amidža, 102 arh. - arhaizam; arhitekt(onski), 372 amidžična, l 04 arhaizam, 169 amidžić, l 04 arhitekt l arhitekta, 170 aminokiselina, 263 arhiv, 161 Amira, 446a Arhiv Bosne i Hercegovine, 496 A-mol, 272 aristokracija l aristokratija, 167 amoralan, 301 Aristotel, 168 amo-tamo, 357 arsen, 165 amote, 351 Arslanagića most (gen. Arslanagića mosta), amper (mjera), 38Id, 456 282, 493 Ampere l Amper (ime), 519 artistkinja, 120 A MSBiH -Auto-moto savez Bosne i Herce Asim Ferhatović Hase (gen. Asima Ferhata govine, 385 vića Haseta), 34, 294 anat. - anatomija; anatomski asistent, 169 Andrija Kačić Miošić (gen. Andrije Kačića asistent pripravni k (gen. jd. asistenta priprav Miošića), 295 nika), 275 anđel / anđeo, 74, 247 asket l asketa, 170 anđelski l anđeoski, 247 a.s. (: alejhisselam = neka je mir s nj im; dola- a nekmoli, 365 zi iza imena svakoga vj erovjesnika), 368 anglo-američki (engleski i američki), 306 : astr. - astronomski angloamerički (: Angloamerikanci), 307 Astrahan, 197 Angloamerikanci (Amerikanci engleskog a.š. ( : azimušan = uzvišeni, veličajni; odnosi porijekla) : Anglo-Amerikanci (Englezi i se na Kur'an), 368 Amerikanci), 284, 534 aščija, 83a antialkoholičar, 83a, 264 ašik-pendžer, 274 antialkoholizam, 73 Aškenazi, 460 156 Atlanbki okean, 479 A-vitamin (uz: vitamin A), 35 Atlantski pakt, 496 avlija, 65a atlas (zbirka zemljopisnih karata; vrsta tka avlijaner, 452 nine); Atlas (planinski vijenac Magriba), avlijica, 65c 534 azbestni, 120 Attlee l Atli (gen. Attleeja l Atlija), 184 Azema, 61 Attleejev l Atlijev, 184 Azemina Begić-Muzaferija (gen. Azemine auditorij, 168 Begić-Muzaferije), 296 augm. - augmentativ, 373 Azija, 65a august, 158a azijski, 66 Australija, 176 aždaha, 55 Austro-Ugarska (gen. Austro-Ugarske), 279, 47 1 B Austro-Ugarska monarhija, 471 austrougarski (: Austro-Ugarska), 305 : aus Babića bašča (gen. Babića bašče), 282 tro-ugarski (odnosi se i na Austriju i na Babilon, 154, 159 Ugarsku), 306 Babilonska kula, 493 Austro-Ugarsko carstvo, 4 71 babo, 446b autobiografija, 266 bačva, 80 autodijelovi, 266 badava l badihava, 351 autoelektričarski, 31O Bahir, 62 autolimarski, 31O Bahrija, 69 automehaničar, 266 bajka, 613 automobil, 266, 267 bajrak-džamija, 274 automobilizam, 267 Bajram, 489 Auto-moto savez Bosne i Hercegovine, 269 Bajram mubarek olsun! (Blagoslovljen ti auto-moto trka, 269 Bajram!), 437 autoportret, 266 bajram-namaz, 28, 257, 274 autoput, 266 bakarno doba, 509 Autoput Sarajevo - Zenica, 493 Bakije, 65b autosaobraćajni, 31O Bakir, 62 autostoper, 266 Bakunjin, 197 autoškola, 266 bal, 249b autotablice, 266 Bal (mit.), 442 autotrka, 266 balčak, 249b Ava l "Ava" (ime deterdženta), 517 Balkanski atletski kros, 521 avanturistkinja, 120 Balkanski poluotok (uz: poluotok Balkan- Avdaga, 286 ski), 479, 480 Avdo Karabegović Hasanbegov (gen. Avde balkončić (instr. jd. balkončićem), 92 Karabegovića Hasanbegova), 34, 285, balončić, 83a, 90 295 ban Borić, 449 avio i vozne karte, 270 Banja Luka (gen. Banje Luke, dat./lok. Ba aviokarta, 263 njoj Luci), 281, 477 aviomaterijal, 263 Banja Vrućica (Vrućica),479 avion, 72b Banjalučanin, 82, 283 157 Banjalučanka, 82, 283 Bešlaga, 286 banjalučki ( : Banja Luka), 305 bešuman, llO barba Ivo (gen. barba-Ive l barbe Ive), 290 bez sumnje, 359 barbarizam, 159 bezakonje, liO barij, 168 bezdrvnost, ll8b barijev, 67 bezglasan, 30 l basnopisac, 260 bezimen, 30 l bašča, 80 bezličan, 30 l Baščaršija, 477 bezosjećajan, 301 Bašluk bega Berkovića (grob), 493 bezub, IJO bazen, 152a bezvučan, llO BBC - skrać.: engl. British Broadcasting bežičan, 110, 122b Corporation (Britansko radiodruštvo ), beživotan, l22b 385 bh. - bosanskohercegovački, 376 bdjenje (: bdjeti), 231 f BHD - bosanskohercegovački dinar, 380 bdjeti, 238 biandrija, 73 beba (lutka); Beba (osobni nadimak), 534 bianualan, 73 Beč, 176, 477 biatlon, 73 bečki, 116 bibi. - biblijski, 372 Bećir, 97 biblioteka, 72b, 159 Bećirbašić, 285 bič, 80 Bedr, 479 Bič Božiji (Atila), 447 beduin, 74 bigajrihak, 351 beg Lj ubušak, 449 BiH - Bosna i Hercegovina, 385 Begajeta, 75 Bihać, 90, 615 Beg-Emina (gen. Beg-Emine), 292 bihaćki, 92, 116 Beghanuma (gen. Beghanume), 130, 292 Bihaćki okrug, 470 Begić, 90 Bijambarska pećina, 479 Begićev, 92 bijeg (gen. jd. bijega, nom. mn. bjegovi), 217 Begluk mahala, 492 bijel (komp. bjelji), 215c, 221, 249a Behija, 69 bijelac (gen. jd. bijelca), 249a, 462 Bejadudin, 75 Bijeli Nil, 479 Bekir, 97 Bijeli Očnjak (ime psa), 450 Belić, 240 Bijelić, 240 Ben Hur (gen. Ben Hura), 190b bijeliti (činiti bijelim), 225, 233 Beograd, 240 bijelka (krava bijele boje), 451; Bijelka (ime Beogradski pašaluk, 4 71 krave), 450 Beotija, 167 Bijelo dugme (rok-grupa), 496 berićet, 155 Bijelo Polje (gen. Bijelog Polja), 240, 281, Berliner Zeitung l Berliner cajtung, 514 477 Berlinski kongres, 496 bijelosiv, 237 Berlinski zid, 493 bijeljeti (postajati bijel), 225f, 233 bemardinac, 452 Bijeljina, 240 bespravan, 127 bijes (nom. mn. bjesovi), 217 besraman, llO Bilić, 240 158 Bilino polje, 479 bj elokost, 223 billahi, 54i bjelopoljska općina, 475 Bilobrk, 240 bjeloput, 222 bilo čiji, 324 Bjelorus, 283 bilo koji, 324 Bjelorusija, 278 bilješka (gen. mn. bilješki l bilježaka), 127, bj elov, 224 215c bj eluša, 224 bilježiti, 215c bjelušast, 224 bilježnik, 215c bjelutak, 224 biljožder, 260 bjelje (komp.: bijelo), 221 bio, 72a bjesnjeti (: bijesan), 123a, 225f Biograd na Moru, 240, 477 bješčić, 224 biohemija, 263 blagdan, 261 biol. - biologija; biološki blatobran, 260 biologija, 72b, 515 blijed (komp. bljeđi), 221 Birač, 479 blijedoplav, 237 birvaktile, 351 blijesak, 236 Biserbegovica, 286 Bliski istok (zem.); Bliski Istok (zemlje i na- biser-grana, 274 rodi Bliskoga istoka), 482 biskati (prez. bišćem, gl. pril. sad. bišćući), Blizanci (astr.), 488 94 bljedoća, 218b bistrouman, 308 bljedolik, 222 Bišćanin (: Bihać), 122c bljedunjav, 218b Bitka na Bedru, 507 bljedahan, 224 Bitka na Kosovu, 507 BMW (gen. BMW-a; skrać.: njem. Bayeri Bitka za ranjenike (Bitka na Neretvi), 507 sche Motorenwerke - Bavarska tvornica Bizant, 159 motora), 385 bjanko-mjenica, 274 Bobi (pas), 450 bj ela (koza), 45 1 Boccaccio l Bokačo (gen. Boccaccia bj elance, 218b Sokača), 179, 251 e bj elanjak, 224 bodlerovski (: Baudelaire l Bodler), 195 bj elaš, 224 bog (opća im.), 444; Bog (Allah), 534 bjelava, 451 bog Višnu, 442 Bjelave, 477 Bog zna kako, 444 bj elcat, 224 boginja, 444 bjelica, 224, 452 bogorodica (opća im.), 444; Bogorodica (u bjeličast, 83b, 224 službi vlastitog imena), 443 bj elidba, 224 bogorodica Marija, 443 bj elilac, 224 Bohumljanin (: Bochum l Bohum), 193 bj elilo, 224 Boing 707, 517 bj elina, 218b Boj na Kosovu, 507 bj elkast, 224 bokal, 249b bj elobrk (bijelih brkova), 308; Bjelobrk bokalčić, 249b (ime), 240 Bokokotorski zaliv, 479 bjelogorica, 260 bol, 249a 159 bolest (instr. jd. bolesti l bolešću), 88a 534 boleščurina l bolešćurina, 78, 83a Brač, 479 bolnica, 249a branič, 83a Boljakov Potok (gen. Boljakova Potoka; braon boja, 276 nas.), 281 Brateljevićka pećina, 479 bombon, 122d bratična, 83a Boračko jezero, 479 bratski, 118c Borik, 477 bratstvo, 118c Borneo(gen. Bornea), 177b Brbljivi Pas (indijansko ime), 447 bos. - bosanski, 3 72 Brčak, 463 Bosanska krajina, 479 Brčanska Malta, 477 Bosanska Posavina, 479 brđanin, l 08c bosanski, 465 brđani nov, l 08 Bosanski Brod, 477 bregovit, 218b Bosanski ej alet, 471 Breka, 477 Bosanski kulturnicentar , 496 breskov (: breskva), 117 Bosanski Novi, 477 breskva, l52a Bosanski pašaluk (uz: Pašaluk bosanski), brestić, 224 471,472 brestov, 224 Bosansko Petrovo Selo, 477 brestovina, 224 bosanskobrodski (: Bosanski Brod), 305 breščić, 224 bosanskokrajiški (: Bosanska krajina), 305 breza, 216, 454 bosansko-njemačko-engleski (rječnik), 28, brezovača, 83a 306 brežić, 224 Bosna i Hercegovina, 469 brežina, 224 Bosna-ekspres (voz), 493 brežuljak, 224 bostandžija, t 04 brijačnica, 83a bošnj. - bošnjački, 372 brijati, 65a bošnjačko-hrvatski (npr. odnosi), 306 brijeg (nom. mn. bregovi l brijezi), 216, 217, Bošnjak (nom. mn. Bošnjaci), 459 604 Bošnjakinja, 459 brijest (nom. mn. brijestovi), 217 Bošnjakov, 464 briješće (: brijest), 225b bošnjaštvo (osjećaj pripadnosti Bošnjacima); brisač, 83a Bošnjaštvo (svi Bošnjaci), 461 Brka, 477 bot. - botanički brodić, 90 božanski, 444 brodolom, 260 božanstvo, 444 B rodan in, l 08c bože sačuvaj (: bog); Bože sačuvaj (: Bog), brojiti (uz: brojati), 69 358 Brundo (medvjed}, 450 božica, 444 Brusa-bezistan,274, 493 božica Vesna, 442 brzonog, 308 božiji (: bog); Božiji (: Bog), 441, 444, 534 Buča potok (potok); Buča Potok (naselje), Božiji poslanik Muhammed, 445 534 br. - broj, 371 Budimpešta, 278 braco (hip.: brat); Braco (osobni nadimak), budistički, 83b 160 budizam, 509 Celzijev, 67 budšto, 119 centar, 163 budući da, 365 Cezar, 164 budžet, 102 cf. - confer (isporedi), 376 buha, 55 Champagne l Šampanja (gen. Champagne l buhara (zatvor); Buhara (zem. ime), 534 Šampanje, dat./lok. Champagni l Šampa bukov (: bukva), 117 nj i), 183 B-ulaz, 35 CHF (švicarski franak), 380 bulbul, 249b Chicago l Čikago (gen. Chicaga l Čikaga), bulevar, 491 177b Bulevar Meše Selimovića, 490 Chile l Čile (gen. Chilea l Čilea), 185 Butova algebra (: Boole l BuJ), 456 CIA (gen.: CIA-e; skrać.: engl. Central Intel Bundestag, 504 ligence Agency - Centralna obavještajna bundžija, l 04 služba), 385 bura, 481 cigar-papir, 274 buregdžija, l 04, 128 cijel l cio, 215a, 247 buregdžinica, l 04 cijelost (: cijel l cio), 225d Buturović-Polje (gen. Buturović-Polja; nas.), cijevka (: cijev� 225c 279 cijuk, 65e BZK - Bošnjačka zajednica kulture ("Prepo cik-cak, 357 rod"), 385 cikcak-linija, 272 ciklus, 163 e cikorija, 161 cio l cijel, 215a, 247 C. (Charles l Čarls) Dickens l Dikens, 370 cista, 163 Ca - kalcij, 381a cjediljka, 224 Cambridge l Kembridž (gen. Cambridgea l cjedište, 224 Kembridža), 182 cjedevina, 224 Camus l Kami (gen. Camusa l Kamija), 185 cjelcat, 224 Camusov l Kamijev, 185, 455 cj elina, 218b Canis lupus (vuk), 453 cjelovit, 218b Capablanca l Kapablanka (gen. Capablanke l cj enik, 224 Kapablanke ), 180 cj epač, 224 Careva džamija, 493 cjevanica, 224 Carigrad, 278 cjevast, 224 Carigradanin, 283 · cjevaš, 224 Carmen l Karmen (gen. Carmen/e/, Kar cjevčica, 83a, 224 men/e/, dat./lok. Carmen/i/, Karmen/i/), cjevčina, 224 186 cjevovod, 223 Carmenin l Karmenin, 186 cjevurda, 224 Cazinska krajina (i: po krajini Cazinskoj), cjevurina, 218b 479, 480 C-ključ, 35, 379 Cazinjanin, 463 cm - centimetar, 3 78 Cd - kadmij, 381a Columbia l Kolumbija (gen. Columbije l C-dur, 272 Kolumbije), 179 161 crepana, 224 cvjetača, 83a, 224 crepić, 216 cvjetić, 90, 224 crepina, 224 cvjetina, 218b, 224 crevar, 224 cvjetište, 224 crevara, 224 cvjetni, 224 crijep, 216 cvjetulja, 224 crkv. - crkveni cvjetuša, 224 Crkva sv. Josipa, 493 crmpurast, 122d č Crnagora (planina); CrnaGora (država), 534 Crniguber, 479 č. -čitaj (uz: čit.), 368 Crnikontinent (Afrika), 478 čabar, 80 Crnipotok, 4 79 čador, 80 Crnivrh, 479 čada, 80, l 06 crniti(čin iti crnim),233 čadavost, l 08 crno-bijela (ploča), 306 čahura, 55 crno-bijeli, 257 čair (opća im.); Čair (mjesto), 534 Crnogorac(nom. mn. Crnogorci), 459 čak, l52a Crnogorka,459 čamac, 80 crnokos,308 čar (: čarati; draž), 77 "Crno-žuta monarhija" (Austro-Ugarska), čarapa, 80, 152a 478 čardak, 80 crnjeti(posta jati crn),233 čarkati (: čarati), 77 Crvena jabuka (pop-grupa), 496 čas, 80 crvendać, 90 čaša, 80 Crveni otok (Kuba), 478 čašćen (: častiti), 88f crveni polumjesec (polumjesec obojen crve čašćenje, 88g no); Crveni polumjesec (ime organizaci čavka, 80 je), 534 Čavkarica, 479 crveniti (činiti crvenim), 233 čegevarist (: Che Guevara l Čegevara), 195 crvenokožac, 260 Čeh (nom. mn. Česi), 459 crvenperka, 123b, 261 Čehinja, 459 crvenjeti (postajati crven), 233 čekati, 80 crvić (instr. jd. crvićem), 90, 92 Čelebija, 80 Cu - bakar, 381a čelo (dio glave), 77 Cvetković - Mačekova vlada, 312 čelo (muz.), 80 cvijeće, 225b čemer (jed, otrov, gorčina), 77 cvijet (nom. mn. cvjetovi), 217 Čemerska planina (i: preko planine Čemer- cvijetak, 225c ske), 479, 480 cvijetnjak, 237 češ. - češki, 374 cvjećar, 224 češalj, 80 cvjećara, 224 Češka, 176 cvjećarka, 224 četiri, 80 cvjećarnica,224 četiristo, 326 cvjećamik, 224 četiristoti, 327 162 četka, 80 ćemer (pojas za novac), 77 četrdesetina, 328 Ćerim, 97 četrdesetpeterica, 328 ćerpič l ćerpić, 78 četrnaest, 74 ćesim l kesim, 96 četvero, 605 ćeške l keške, 96 četverogodišnji, 308 ćevabdžija, l 04 četverokatan, 308 ćevabdžinica, l 04 četveronoške, 35 1 Ćimeta, 97 četvero-petero, 329 ćitab l kitab, 96 čibuk, 80 ćorda (sablja}, 77 čiji, 65c, 69 ćud, 87 čiji bilo, 324 ćuk, 87 čiji mu drago, 324 ćup (zemljana posuda), 77 čio, 245e ćuprij a (opća im.); Ćuprija (mjesto), 534 čistoća, 90 Ćurčijev, 199 čit. - čitaj (uz: č.), 372 čitalac, 245d D čitaonica, 245b čitati (fut.l čitat ću),347, 348 D-dama (u šahu), 38Ic; dativ, 38lb čl. - član, 371 d-dan, 379; dinar, 380, 399 člančić, 90 Dablinac (: Dublin l Dablin), 193 čorda (krdo, čopor), 77 dabogda, 444 čovjek genij, 275 dah, 55 čovjek žaba (nom. mn. ljudi žabe), 275 dahnuti, 55 čovjekoljubac, 260 dahtati (prez. dahćem l dašćem, gl. pril. sad. čudan, 80 dahćući l dašćući), 122c, 124 čup (čuperak), 77 daidža, 74, 102 čuti (prez. čujem), 69 daire, 74 Daleki istok (zem.); Daleki Istok (zemlje i ć narodi), 482 dalekovod, 260 Ćaba l Kaba, 96 dalmatinac (vino), 452; Dalmatinac (stanov- Ćabenske stijene, 4 79 nik Dalmacije), 463 ćabenski, 96 danas-sutra, 357 Ćamil Pašić (gen. Ćamila Pašića), 446a današnji, 122a Ćamila Pašić (gen. Ćamile Pašić), 446a dan-danas, 357 ćar (dobit}, 77 dan-dva, 329 ćarkati (pomalo trgovati), 77 Danica, 483 ćaskati, 87 danonoćni, 308 ćebe, 155 danonoćno, 351 Ćehotina, 87, 479 Dan Republike (misli se: Republike Bosne i ćelav, 87 Hercegovine), 489 ćelavko, 92 Dante (gen. Dantea), 185 ćelija, 87 Danteov, 185 ćelo (ćelav čovjek), 77 dapače, 80 163 dat. -dati v (uz: D), 381 b diarhija (dvovlašće), 73 davati (prcz. dajem), 69 diftong (gen. mn. diftonga), 169 Da Vinci l Da Vinči (gen. Da Vincija l Da dijafragma, 71 Vinčija), 446 dijagonala, 71, 74 Davud (David; vj erovjesnik), 154 dijagram, 171 DC-9, 35 dijahronija, 71, 161 DDT-skrać. : dihlor-difenil-trihlormetil-me- dija!. - dijalekatski, dijalektizam, 373 tan (sredstvo za uništavanje gamadi), 385 dijalekat l dijalekt, 169 De Saussure l De Sosir, 446 dijalektika, 160 Debelo brdo, 479 dijaliza, 71 debelokožac, 260 dijametar, 71 debelostjen, 222 dijapazon, 71 debeo, 245e dijapozitiv, 71 dedo (opća im.); Dedo (hip.: Derviš), 534 dijasistem, 71 Dedžal, 102 dijaspora, 71 defile (gen. jd. defilea), 74 dijel l dio, 215a dekolte (dat./lok. jd. dekolteu, ak. mn. dekol- dijelak (: dijel), 225c tee), 74 dijete (gen. jd. djeteta), 217 Deliblatska peščara, 240, 479 din. - dinar (uz: d), 372 delija (vok. jd. delijo, instr. jd. delijom), 65d din-dušman, 274 delijin, 66 dio l dijel, 215a delirij, 168 dioba, 72a Delnice, 248 dioksid, 72c DEM (njemačka marka; uobičajeno i: DM), dioni, 72a 380 dionik, 72a dem. - deminutiv, 372 diplomat l diplomata, 170 demokracija l demokratija, 167 dj ečiji, 65c depo (dat./lok. jd. dcpou, ak. mn. depoe), 74 dječurlija, 82 Der Spiegel l Der Špigl, 514 djed, 23lc dershana, 262 dj edi n l djedov, 23 l e derviš (opća im.); Derviš (ime), 534 Dj ed Mraz, 44 7 Dervišbegović, 130 djedo, 23 lc deset-dvadeset, 329 djelce (: dj elo), 23 1 e desno-lijevo, 357 djeličak, 224 deterdžent, 154 dj elić, 224 devar l devr, 155 djelidba, 224 devedeset, 326 djelitelj, 224 devedeseterica, 328 djelo, 23 la devedeseti, 327 dj eljiv, 224 devetnaest, 326 djetešce, 218b devetnaesti, 327 dj eva, 23 lc devetsto, 326 djeverična, 83a devetstoti, 327 djevica (opća im.), 444; Djevica (u službi devr l devar, 155 vlastitoga imena; astr.), 443, 488 dg - decigram, 378 dj evin (: djeva), 23 lc 164 Djevojačka česma, 493 dolijetanje, 227 djevojački, 116 dolijetali, 227 dj evojaštvo, 116 do ljetos, 359 dj evojčica, 82 domaći, 90 djevojčura, 82 domalo (zatim) : do malo (bolje plaće), 353 dkg - dekagram, 378 domaloprije (uz: do maloprije), 355 dk! - dekalitar, 378 domazet, 262 dl - decilitar, 378 don (: dominus), 382 dlijece (: dlijeto), 225c Don Juan l Don Huan (gen. Don Juana l Don dm - decimetar, 378 Huana; ime), 190b d6, 246 don Zvonko, 289 doboga (: bog; sasvim); do Boga, 444 donedavna l donedavno, 350 Doboj-Istok (općina), 477 donekle, 351 dobra večer, 358 donošče, 122a dobričina, 83a Donja mahala, 492 Dobrinja, 477 Donji dom, 504 dobroćudan, 308 Donji Vakuf(gen. Donjeg Vakufa), 281, 477 dobronamjeran, 308 doonda (uz: do onda), 355 Doca (ali: Dolac), 248 dopola (oguliti) : do pola (puta), 353 doći (aor. dođoh), 59b, 91 do posljetka, 359 do danas, 359 dopustiti (gl. prid. trp. dopušten), 88f dodijeliti, 218a Dorćol, 176 dodjeljivati, 218a do sinoć, 359 dodna (shvatiti nešto) : do dna (roniti), 353 doskora (ne znati) : do skora (kraja), 353 događati se, l 08b doslovce, 351 dogodine (otići) : (od godine) do godine, 353 doslovno, 351 dogorijevanje, 226 do slušanj a, 359 dogorijevati, 226 dospijeće (: dospjeti), 226 dogorjeti, 226 dospijevati, 226 dogrla (zadužiti se) : (zakopčati) do grla, 353 dospjeti, 226 do guše, 359 Dostojevska, 197 doista, 74 do sutra, 359 do jesenas, 359 dotada (uz: dotad; do tada), 354 Dojransko jezero, 4 79 dotamo (uz: do tamo), 355 do jučer, 359 doticati (: dotaći), 232 do jutros, 359 dotjecanje (: dotjecati), 232 dokad (uz: dokada, do kada), 354 dotjecati (: doteći), 232 doklegod (donekle) : dokle god (daleko, kako dotud l dotuda, 352 dugo), 356 do u beskraj, 358 dokraja (= sasvim) :do kraja (dana), 353 do ušiju, 359 doktorand, 169 dovde l dovdje, 351 dokument, 169 do večeras, 359 dolac (opći pojam); Dolac (naselje), 534 doviđenja, 359 doletjeti, 227 dovijek l dovijeka, 352 doli (do), 363 dovraga (otići) : (ne vidjeti ništa) do vraga, 353 165 dozlaboga (: bog), 444 Dumas Otac l Dima Otac, 446a dozreti (prez. dozrijem l dozrim), 227 Dumasov l Dimin, 185 dozrijevanje, 227 dumdum metak, 276 dozrijevati, 227 Durakovića Do (nas.), 248 dr. -doktor, 375 dušebrižnik, 262 drač (opći pojam); Drač (zem. ime), 534 . Dutka (: Duda), 130 Dračevo, 80 dv. - dvojina dragocjen, 222 dvadeset, 258a, 326 dragović, 90 dvadesetjedan, 334 dragstor, 129d dvadeset prvi, 334 drenov, 224 dvadeseti, 327 Drenovci, 240 dvanaest, 326 drhtati (prez. drhćem l dršćem, gl. pril. sad. dvanaesti, 327 drhćući l dršćući), 55, 122c, 124 dvaput l dva puta, 330, 332 drijeti, 239 dva-tri, 29, 329 dril')a (cigarete}, 518 dva-triput, 329 Drinovci, 240 dvije stotine, 333 Drinjača, 479 dvjesta l dvjesto, 326 drška, 127 dvjestoti, 327 drugdje, 350 dvocijevka (gen. mn. dvocijevaka l dvocje- drugi put, 331 vaka l dvocijevki), 217 drugoligaš, 260 dvoje-troje, 329 drukčije (uz: drugačije), 65b Dvor na Uni, 477 drukčiji (uz: drugačiji) 65c, 127 dvorog, 308 društveno-ekonomski (odnosi), 306 dvosložan, 308 Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, 496 dvosmjeran, 308 Drvarčanin, 83a Dubičanin (: Dubica), 82 D ž Dubrovačka republika, 471 Dubrovačka rijeka (Ombla), 479 džak (vreća), 99 Dubrovačke ljetne igre, 496 Džalut (Golijat), 154 dubrovački, 83b džamija, l 02, 206 Dubrovčanin, 83a Džeda, 102 Dudija, 130 Džehennem (Pakao), 448 dudovača, 83a džem (marmelada), 99 dugačak, 83b Džemal, 102 Dugi otok, 479 džemat (opća im.); džemat Vratnik; Džemat dugovjek, 222 vratnički (uz: Vratnički džemat), 202, duh, 55 475, 476 duhan, 55 Ožemo (hip.: Džemal), 102 duhankesa, 261 džemper, 152a duhati, 55 Dženana, 102 duhnuti, 55 Dženetića sokak, 492 Duldu1 (mula), 450 džennet (pren.; raj ), 54k; Džennet (Raj), 54k, dum Ivan, 289 102, 448 166 džennetski, 54k, l 04 Ebu-Ubejda el-Džerrah, 446a džentlmen, l 02 Edhem, 130 džep, 102 ef. -efendija, 372 džezva, 102 efendi kadija (gen.jd. efendi kadije), 289 Džibril (Gabrijel), l 02, 154 efendi Mita, 289 džin, 102 Egipat, 169 džip, 102 Egipćanin, 89 džokej, 102 Ejub (Job; vjerovjesnik), 154

dž.š. (: dželle šanuh u = uzvišena je narav Ejzenštejn, 197 Njegova; dolazi iza Božijega imena), 368 ek. - ekavski; ekavizam džudo, 154 ekonomičan, 83b džuma-namaz, 274 ekspresionizam, 509 džungla, l 02 ekspres-restoran, 274 ekstraprofit,264 ektoparazit, 263 Đ El-Abbas (gen. El-Abbasa), 299 EI-Arebi (gen. El-Arebija), 201 đak (učenik), 99, 106 El-Buhari, 446 đavo, 106 elegičan, 83b đem (žvala), 99 EI-Ehram (egipatske novine), 514 đerdan, 155 elektrotehnika, 263 derdef, 106 El-Kasva (deva), 450 đipiti, 106 Emina, 446a dogat, 106 e-mol E-mol, 35, 379 don, 106 l emulzija, 165 đubre, 106 energičan, 83b du!, l 06, 249b "Energoinvest", 496 Đulaga, 286 engl. - engleski, 372 dul-bašča, 274 engleska revolucija, 508 Đulbeg, 286 enki. - enklitika Đulizara, l 06 epileptičar, 83a du! sija, l 08 epopeja, 70 dumruk, 106 Er-Rebi (gen. Er-Rebija), 299 Đurčin, 199 esejistički, 69 đuture, 106 estet l esteta, 170 đuvegija, l 06 Ešref-efendija Kovačević, 287 etc. - et cetera (i tako dalje), 376 etim. - etimološki, 373 E etn. - etnički Ebu-Hurejra (gen. Ebu-Hurejre), 298 Et-Taberi (gen. Et-Taberija), 201 Ebui-As (gen. Ebui-Asa), 298 eunuh (uz: evnuh), 74 Ebu-Leheb (gen. Ebu-Leheba), 201, 298 Europa (mit.), 158a Ebur-Rebi (gen. Ebur-Rebija), 201, 298 e V-elektronvolt, 379 Ebu-Sufjanb. Harb, 446a evnuh (uz: eunuh), 158b Ebu-Ubejda (gen. Ebu-Ubejde), 201 Evropa (kontinent), 158b, 176, 468 167 Evropljanin, 463 Fočak, 463 Evropljaninov, 464 Fočakov, 464 Ezher, 130 folksvagen (automobil), 518 Ezop, 157 ford (automobil), 518; Ford (ime), 534 Foreign Office l Forin ofis (gen. Foreign F Officeal F orin o fisa), 514 . fotoalbum, 266 f. - femininum (ž. r.), 368 fotoamaterski, 31O F. (Franz l Franc) Schubert l Šubert, 370 fotoaparat, 266 Fabrika duhana u Sarajevu, 496 fotoćelija, 266 Fadila Odžaković Žuta (gen. Fadile Odžako- fo tograf, 267 vić Žute), 34, 294 fotohemija, 266 Fadil-hodža Šarić, 287 fotoklub, 266 Faik, 74 fotokopija, 266 fak. - fakultet, 372 fotometrija, 266 fakultet (opća im.); Fakultet (skraćeno ime fotomontaža, 266 određenoga fakulteta), 534 fo toreporter, 266 falsifikat, 165 fotoreporters ki, 31 O FAMOS l Famos (gen. FAMOS-a l Famosa; fo toteka, 267 Fabrika motora Sarajevo), 385 fr. - francuski, 3 71 Famosov motor (uz: FAMOS-ov motor), 386 fra (: fratar), 382 Fazlija, 69 fra Petar, 289 Fazlijin, 66 frajburški (: Freiburg), 466 Fe - gvožđe, 381a Francuska komedija (pozorište u Parizu), 496 Felis leo (lav), 453 francuz (vrsta ključa); Francuz (pripadnik Ferdinand de Saussure l Ferdinand de Sosir, francuskoga naroda), 534 446a fratar, 172 fe redža, 155 fudbal, 249b Feredžuša (česma), 493 fudbalski, 249b fe sdžija, 129d fulbraj tovac (: Fulbright l Fulbraj t), 195 fe stival, 249b fut.I - futurl Fcthija, 130 fut.ll - futur ll fig.- figurativno fijat(automob il), 65a, 518; Fijat (preduzeće), G 534 g-gram, 399 Fijat 1100 l FIAT 1100, 517 G (genitiv), 381 b Fikret Kavazović Roki (gen. Fikreta Kavazo- g. -godina (uz: god.); gospodin (uz: gosp.), vića Rokija), 294 368 filozof, 161, 164 gala odijelo, 276 filozofija, 164 gala ručak, 276 filter (uz: filtar), 172 galamdžija, l 04 floka,72b galijot (zločinac, nevaljalac), 65d fizioterapeut, 263 gangster, 129d Fjodor, 197 garov (cm pas uopće), 451; Garov (ime psa), Foča, 80 450 168 Gavrankapetanović, 285 gluhać (gluh čovjek), 77, 90 Gaza (zem.), 479 gluhaćev, 92 Gazalijev (: Gazali), 67 gluhonijem, 309 Gazi Husrev-beg, 28, 287 glupača, 83a Gazi Husrev-begova biblioteka, 496 gnojidba, 69 Gazi Husrev-begovo turbe, 493 gnojiti, 69 gdjegod (negdje) : gdje god (bilo gdje), 356 gnjezdast, 224 gdjeko, 258a, 313 gnjezdašce, 218b gdjekoji, 313 gnjezdilište, 224 gdješta, 313 go, 246 gđa - gospoda, 383 Goce Delčev (gen. Goce Delčeva), 188 gdica - gospođica, 383 god. - godina (uz: g.), 372 gen. - genitiv (uz: G), 372, 381b godinu-dvije, 329 general, 249b Gogolj, 197 generalbojnik, 262 gojilište, 69 generalmajor, 262 gol (sport.), 249b geogr. - geografija; geografski, 373 golać, 90 geometr. - geometrijski Golanska visoravan (i: na visoravni Golan- Gerzovo polje, 4 79 skoj), 479, 480 Gibraltar, 479 Golfska struja, 479 Gillete l "Gillete" (ime proizvođača), 147, gol-razlika, 274 517 golubić, 90 gimn. -gimnazija, 372 gonič, 83a gimnazijski, 66 Gora maslinska, 479 Gioconda l Đokonda (gen. Gioconde l Đo- Goraždanski srez, 4 71 konde), l77a gorči (komp.: gorak), 81c gl. - glagol (i izvedenice, uz: glag.), 371 gore-dolje,29, 357 gl.im. - glagolska imenica gornji Dunav, 482 gl.prid.rad. - glagolski pridjev radni Gornji Rahić, 477 gl.prid.trp. - glagolski pridjev trpni Gornji Šeher, 477 gl.pril.proš. - glagolski prilog prošli Gornji Vakuf (gen. Gornjeg Vakufa), 281, gl.pril.sad. - glagolski prilog sadašnji 477 glad (instr. jd. gladi l gladu), 107a Gorski kotar, 479 glag. - glagol (i izvedenice, uz:gl.), 372 gosp. - gospodin (uz: g.), 372 glagol, 249a gospa (: gospoda), 444; Gospa (u službi Glasinačko polje, 479 vlastitoga imena), 443 glava, 613 gospa Marija, 443 glavobolja, 260 goveče, 112 glazba, 128 govordžija, 104 Glazgovljanin (: Glasgow l Glazgov), 193 govoriti (imperf. govorah, gl. prid. rad. govo- glazgovski (: Glasgow l Glazgov), 466 rio, kond.l govorio bih), 59c, 59d, 72a gled, 106 gozba (: gost), 114 glodati (prez. glodem), 107c Grabčanović, 130 gluh, 55 grabić, 90 gluhač (biljka), 77 Gradska mahala (naziv ulice), 492 169 gradski, ll8c, l29a Habsburg, 129e grada, 108c Habsburška monarhija, 471 Građevinsko preduzeće "Vranica", 148, 496 habsburški, 129e grah, 55, 614 hadž, 102 graha (ovca), 451 Hadžera, l 02 Orahovo, 62 hadži hafiz (gen.jd. hadži hafiza),289 gram. - gramatički hadži hanuma (gen.jd. hadži hanume), 289 grančica, 83a hadži Ibrahim (gen. hadži Ibrahima), 289 Grapčanović, 130 Hadži Lojo (gen. Hadži Loje; ime), 288 grč. - grčki, 374 Hadži Sinanova tekija, 493 grdi (komp.: grd, grdan; uz: grdniji), l07b Hadžiefendić, 285 Gregorčič, 85 Hadžihafizbegović,285 grehota l grjehota, 216, 218b hadžija, l 02 Grenland, 176 hadžijin, 65c grešić (uz: grješić), 224 hadžski (: hadž), l29d grešina (uz: grješina), 224 hafiz, 55 grešnik l grješnik, 216, 224 hafizMu hamed, 449 grijati se, 215b hair-dova (uz: hajr-dova), 274 grijeh (nom. mn. grijehovi l grijesi), 216, 217 hajat, 55 griješak (: grijeh), 225c Hajber (zem.), 55 griješiti, 225f hajde, 55 grjehota l grehota, 216, 218b Hajduk Ibrahim (gen. Hajduk-Ibrahima l grješčić (uz: greščić), 224 Hajduka Ibrahima; ime), 291 grješnik l grešnik, 216, 224 Hakija, 69 grlce l groce (gen. mn. grlaca l grlca), 247 halal, 249b gnnečak, 83a halal-nafaka, 274 grohot, 55 Halid, 55 grozni (: grozd), 114 halka, 55 grožde, l22b haljina, 55 gruhati, 55 hama!, 249b grumičak, 83a hamatski, 249b Gusinje, 477 Hamdibeg, 286 Gvineja, 70 Hamdijin, 66 gvožde, 381a hangar, 55 GZM - Glasnik Zemaljskog muzeja, 385 Han-Pijesak (gen. Han-Pijeska, dat./lok. Han-Pijesku), 279, 477 H haos, 161 Harem el-Ibrahim ei-Halil, 493 h-sat, 379 hannoničan, 83b h. - hadži, hadžija, 368, 397 Harun (Aron; vjerovjesnik), 154 H. (Hasan) K. (Kjafija) Pruščak, 370 Hasan-aga, 287 ha - hektar, 3 79 Hasanaginica, 286, 287 habati, 55 Hasanefendić, 285 haber, 55 Hasan-efendija, 449 Habil (Abel), 154 hasta!, 56 170 Hava (Eva), 154 hiperradikalan, 54e havan, 55 Hira, 55 havlimahrama, 262 hirurgija, 161 hazreti Alija (gen. hazreti Alije), 289 Hiseta (naziv ulice), 477 hazreti Fatima (gen. hazreti Fatime), 289 hist. - historijski, 372 HE - hidroelektrana, 385 historičar, 83a hebr. - hebrejski historija, 55, 162 Hebron, 55 historijski, 66 Hektor, 162 hitar, 55 helij, 55 hitna pomoć (prva pomoć); Hitna pomoć hem. - hemijski (ustanova), 534 hemičar, 83a Hivzija, 130 hemija, 161 hizmet, 55 hendek, 55 hl - hektolitar, 378 herbar, 55 hlače, 80 herceg Stjepan, 449 hlad, 55 Herceg-Novi (gen. Herceg-Novog), 279 hladan (komp. hladniji), 65c hercegnovski ( : Herceg-Novi), 305 hlor, 161 hercegovac (vrsta duhana), 452; Hercegovac hljeb, 55 (stanovnik Hercegovine), 463 hljepčić, 127 Hercegovina, 55, 479 hobi (gen. jd. hobija, dat./lok. jd. hobiju, ak. hereza, 164 mn. hobije), 65a, 65b, 65e hergela, 55 hoću-neću, 29, 349 heroina, 74 Hodovo, 62 heroizam, 169 hodža (imam), 55, 99, 102 Hesiod, 164 hoda (: hod, hodanje), 99 Hevai l Hevaija, 74, 293 Homer, 162, 168 hfz. - hafiz(a), 375 Honorije (papa), 55 hićaja l hikaja (priča), 96 hor, 161 Hidajet, 75 hora, 56 Hidajeta, 75 Horacije, 167 hidropotencijal, 263 horan, 56 hidžab, 102 horoz, 55 Hidžaz, 102 ho-ruk (uzvik), 30; Ho-ruk (naziv Kikićeva Hidžra, 102 djela), 534 Hifzija, 130 hotel, 55 hikaja l hićaja (priča), 96 hrana, 55 hiljada, 55, 333 hrapav, 55 hiljadu devet stotina osamdeset peta (1985.), Hrasnica, 62 334 hrast, 55, 454 Himalaja (dat./lok. Himalaji), 69, 176 hrđa, 57, 106 h ind uski, llO hrđanje, l 08 hip. - hipokoristik, 372 hrdati, 57 hiperijekavizam, 264 hrđav, 57 hiperinflacija, 264 Hrenovica, 62 171 hrestomatija, 167 Hutovo blato, 479 hrizantema, 161 hvala, 58 hromadžićevski, 457 hvaldžija, l 04 Hromić, 62 hvaliti, 58 hronika, 161 Hvar, 58 hronologija, 161 Hvaranin, 463 hrpa, 55 hvat, 58 hrskavica, 55 hvatati, 58 hrsuz, 55 Hz - herc, 381e hršum, 55 hrv. - hrvatski I hrvač, 57 hrvanje,57 l-instrumental, 381b; istok, 381d hrvaština (: Hrvat), 113 i d. - i dalje, 368 Hrvat(nom. mn. Hrvati), 459 i dr. - i drugo, 371 hrvati se, 57 i po (šest i po), 332 Hrvatica, 459 i sl. - i slično, 371, 397 Hrvaticin, 464 lbn-Hišam (gen. Ibn-Hišama), 298 Hrvatsko zagorje, 479 lbn-Kesir (gen. lbn-Kesira), 201 Hrvatsko-ugarska nagodba, 496 Ibnul-Ekva (gen. Ibnul-Ekvaa), 298 Hrvoje Vukčić Hrvatinić, 446a Ibrahim (Abraham; vj erovjesnik), 154 brzati, 57 lbrahimov, 455 htijenje (: htjeti), 230 Ibrica, 446b htio - ne htio l htio ne htio, 29, 349 ići (imperf. iđah), J 07i HTZ - Higijensko-tehnička zaštita, 385, 386 idealan, 74 Hubei, 442 idući, 88e Hudejbijski ugovor, 496 ijek. - ijekavski; ijekavizam Hugo l Igo (gen. Hugoa l lgoa, dat./1ok. Hu- ik. - ikavski; ikavizam gou l lgou), 178 ikakav, 313 hulahup-čarape, 272 iko, 313 Hum, 479 ikud l ikuda, 352 Hunejn (zem.), 55 iladž, 102 hurija (džennetska ljepotica); Hurija (ime), ilidža (opća im.); Ilidža (mjesto), 534 534 Il�as (Elijas l Ilija), 154 hurma, 55, 454 ilmihal, 249b Hurmijin, 66 im. - imenica, 3 72 Husein, 74 imotski (ali: Imotski; zemljopisno ime), 465 Husein-kapetan, 287 Imotski kadiluk (uz: kadiluk Imotski), 47 1, Husein-kapetanov, 311 472 Huseinpašić, 285 imp. - imperativ Husnija (instr. jd. Husnijom), 55, 65d imperf. - imperfek(a)t, 373 Husrev-beg, 257, 449 impresionizam, 509 Husrev-begov, 28, 311 Ina (Industrija nafte),399 hutba, 55, 129d indeks (gen. mn. indeksa), 169 Hutovo, 62 Indijac (nom. mn. Indijci), 459 172 Indijanac (nom. mn. Indijanci), 459 iskorišćen l iskorišten 88f Indijanka, 459 iskorjenitelj, 224 Indijka, 459 iskorjenjiv (uz: iskorjenljiv), 224 indoevropski, 307 iskosa, 351 indokineski (odnosi se na Indokinu), 307; iskraj, 360 indo-kineski (odnosi se i na Indiju i na isl. - islamski, 372 Kinu), 306 Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, lndžil, 102 470 inf. - infinitiv Ismail (Jišmael; vjerovjesnik), 154 influencija, 74 ismijavati (se), 61 ing. - inženjer (medunarodna skrać. za fr. isp. - isporedi, 372 ingenieur; uz: inž.), 372 ispeći (2/3. l. j d. aor. ispeče), 81e Ingrid (gen. Ingrid l Ingride, dat./lok. Ingrid l ispod, 360 Ingridi), 186 ispodmukla, 351 Ingridin, 186 ispotiha, 351 injekcija, 206 ispovjedaonica, 224 inoča l inoča, 78 ispražnjen (: isprazniti), 122b inovjerac, 23 I b ispred, 360 institut (opća im.); Institut (skraćeno Ime isprva,35 0, 351 određenoga instituta), 534 isprvice, 351 instr. - instrumental (uz: I), 3 72, 3 81b Istarski arhipelag, 479 intelektualac, 74 isticanje (: isticati), 232 intermeco l intermezzo, 156 isticati (: istaći), 232 intervju (nom. mn. intervjui), 74 istiha, 351 inž. - inžinjer (skrać. prema našem izgovoru; istjecanje (: istj ecati), 232 uz: ing.), 372 istjecati (: isteći), 232 iole, 72c istkati, ll8b ionako (smo zakasnili) : (i ovako) i onako, istočna Bosna, 482 353 Istočno rimsko carstvo, 471 iotkle, 351 istočnobosanski (: istočna Bosna), 305 iotkud, 351 Istočnomakedonska udolina, 479 Iranac, 463 istodobno, 351 ironičan, 83b istoimen, 308 Isa (Isus), 154 istok (strana svijeta); Istok (istočne zemlje i Isa-beg (Ishaković), 287 narodi), 482, 534 iscjedina, 224 istom što, 365 iscjedivati, l 08b istovremeno, 351 iscjeljivati, 215c istrebitelj, 224 Isfahan, 55 istrebljivati (: istrijebiti), 218a Ishak (Isak), 154 istrke, 351 ishitriti, 127 iščezavati, 277 isjeći (aor. isiječe, gl. pri d. trp. isječen), 81e, iščeznuti, l22b 81i iščupati, l22b iskati (prez. iščem l ištem), 94 išćuškati, I22b iskopati, 127 išta, 313 173 Italija, 176 izviše, 360 itd. - i tako dalje, 376 izvjestilac l izvjestitelj, 224 itekakav, 301 izvješće (uz: izviješće), 231 f itekako, 351 izvještaj, 224 i tekoi ik, 30 l izvršilac, 245d Ivan Grozni, 446a Izvršni odbor Privredne komore, 496 Ivanić-Grad, 477 Ivan-planina, 479 J Ivan-sedlo (gen. Ivan-sedla), 279 iza, 360 J -džul, 381e; jug, 38Id izačićki (: Izačić), 116 jabukovača, 83a izdajica, 69 jačati (: jak), 82 izdaleka (ali: iz daleka kraja), 350 jači (komp.: jak), 8Ic izdalje (promatrati) : iz dalje (prošlosti), 353 Jadranska oblast, 4 79 izg. - izgovor Jadransko more(: izmedu mora Jadranskog i izglasa (zapomagati) : iz glasa (izbijalaje tu Jonskog) 479, 480 ga), 353 jahač, 83a izgovoriti, 337 jahačica (ona koja jaše), 77 izjutra (poraniti) : iz jutra (u dan ulazi se jahaći, 90 polahko), 353 jahaćica (npr. mazga), 77 izlječiv, 224 Jahja (Ivan l Jovan; vj erovjesnik), 154 izljubili, 123a jajački (: Jajce), 82 izmalehna (naviknuti se) : (iskoči) iz maleh- jako crven, 309 na (kafeza), 353 Jakub (Jakob; vjerovjesnik), 154 izmedu, 258a, 360 Jakubinski, 197 izmještanje (: izmjestiti), 23 Ie jasan, 64 izmještati (prez. izmještam), 23 1 e Jasna Poljana (zem.), 477 iznad, 360 jastreb, 614 iznebuha, 258c, 351 jauk, 74 iznenada, 351 jd. -jednina, 376 iznova (započeti) : iz nova (udžbenika), 353 Jean-Paul Sartre l Žan-Pol Sartr (gen. Jean- iznutra, 351 -Paula Sartrea l Žan-Pol Sartra), 189 iznjedriti, 123a ječam, 80 iznjihati, 123a jedanaest, 326 izobilja (nagraditi) : iz obilja (podataka), 353 jedanaesti, 327 izokola, 351 jedanput, 123b izranije (= otprije) : iz ranije (zgode), 353 jedino što, 365 izraz (opća im.); Izraz {časopis), 534 jediti, 64 izreda (= redom) : (istupiti) iz reda, 353 jednadžba, l 03 izrijekom, 351 jednoč /jednoć, 78 iz šale, 359 Jedžudž (Gog), 154 izv. - izvedenica Jehuda (Juda), 154 izvan, 360 Jelaščanin (: Jelaške), 82 izvanblokovski, 123b Jelik, 479 izvanjezički, 206 Jevrej (nom. mn. Jevreji), 459 174 Jevreji aškenazi, 460 Kadiluk imotski (uz: Imotski kadiluk), 471, Jevreji sefardi, 460 472 Jevrejka, 459 Kadira-hanuma, 449 jezikoznanstvo, 267 kadli, 363 JI - jugoistok, 38ld kadšto, 119 jidiš, 64 kad-tad, 357 jod, 64 kahva, 55 jogi dušek, 276 kahvedžija, l 04 jogurt, 169 kail, 74 Johann Wolfgang Goethe l Johan Yolfgang Kaimi-babino turbe (iznad Zvornika),493 Gete (gen. Johanna Wolfganga Goethea l Kaimija l Kaimi, 74 Johana Vo lfganga Getea), 187 Kairo, 176, 477 John l Džon (gen. Johna l Džona), 185 kaiš, 74 Johnov l Džonov, 185 kakadii (dat./lok. jd. kakaduu), 74 jučer, 64, 80 kakao (gen. kakaa), 74 jug (strana svijeta); Jug (južne zemlje i naro- kakav mu drago, 324 di), .482 kakavgod (nekakav) : kakav god (bilo ka- jugo, 48l kav), 321 jugozapadni, 308 kakav-takav, 29 junačan (: junak), 82 kako bilo, 358 junački (:junak), 82, 116 kako-tako, 357 junak (vok. jd. junače), 8la kalajisati, 69 junaštvo (: junak), 116 Kalay l Kalaj (gen. Kalaya l Kalaja), 184 Junus (Jona), 154 Kalayev l Kalajev, 184 Jupiter, 172 kalcijkarbonat, 262 jurisdikcija, 129b kalodont (zubna pasta), 518 Jurkovič, 85 kameleon, 161 Jusuf (Josip l Jozef; vjerovjesnik), 154 kamen temeljac, 275 Jusupov, 197 kamenčić, 90 južna Australija (južni dio Australije), 482; · kamičak, 83a Južna Australija (ime države), 469 kamilica, 161 Južni pol, 482 kamion, 72b Južno kinesko more, 4 79 kamogod (nekamo) : kamo god (bilo kamo) južnoamerički (: Južna Amerika), 305 356 Južnoamerikanac, 283 kamoli, 363 kanal, 249b K kanton (opća im.); Tuzlansko-podrinjski kan- K-kalij; kralj (u šahu), 38la, 38lc ton, 470 k. - kur'anski, 368 kao da, 365 K. - Kur'an, 369 kapitalist l kapitalista, 170 Kaba l Ćaba, 96 Kara Mustafa (gen. Kara Mustafe), 288 Kabil (Kain), 154 kara-akšam, 274 kabul, 249b Karadoz-begova medresa (u Mostaru), 496 kadgod (nekad, ponekad): kad god (uvijek karakter, 161 kad), 356 karate klub, 276 175 kardiohirurgija, 263 književno-jezički (i književni i jezički), Karlo Veliki, 446a 306 Karlovački mir, 496 književnoteorijski (: književna teorija), 307 karo-as, 274 ko, 115, 605 karta, 161 kobalt, 169 Kartum, 176 kočenje (gl. im.: kočiti), 77 kastni (: kasta), 120 kočić l kolčić (instr. jd. kočićem l kolčićem), katkad l katkada, 352 247 kavgadžija (vok. j d. kavgadžijo, instr. jd. kav- koćenje (gl. im.: kotiti), 77 gadžijom), 65d kogod (neko), 320 : ko god (bilo ko, svako Kavkaz, 158b, 176 ko), 321 kažnjiv, 122b koječiji, 313 kći, 87 kojegdje, 351 kembrički (: Cambridge l Kembridž), 84, kojekad, 351 127, 466 kojekakav, 313 kentaur, 163 kojekamo, 350 Kerim, 97 kojeko (gen. kojekoga), 313 kesim l ćesim, 96 kojekoja, 313 keške l ćeške, 96 koješta (gen. koječega, dat. koječemu), 313 Kevser, 479 koji bilo, 324 kg - kilogram, 378 koji mu drago, 324 k. g. - kao gost, 368 koji put, 322 kihati, 55 kojigod (neki), 320 : koji god (bilo koji), 321 Kiklop, 163 kokain, 74 Kimeta, 97 kolaps, 169 kimograf, 264 kolčić l kočić (instr. jd. kolčićem l kočićem), Kineski zid, 493 247 Kipar, 163, 169 kolegij (dat./lok. jd. kolegiju), 65e kir Janja, 289 kolera, 161 kiraet, 202 koliko mu drago, 358 Kiro, 199 kolikogod (nekoliko) : koliko god (bilo koli- kiseo, 245e ko), 356 kitab l ćitab, 96 koliko-toliko, 357 klicati (prez. kličem), 81d kolor film, 276 klima-uredaj, 274 kolor televizor, 276 Klinika za plućne bolesti Kliničkog centra koloseum, l 68 Univerziteta u Sarajevu, 496 kolosijek, 223 Klio (gen. Klije), 181 kolski, 249a klipa-klapa, 30 koljence (: koljeno), 23 Jc ključ (opća im.), 80; Ključ (grad), 534 koljeno, 231 a km - kilometar, 378 komp. - komparativ, 372 Knešpolje, 278 komšijin, 66 književnohistorijski (: književna historija), komšijski, 66 307 ko mu drago: 324 književnojezički (: književni jezik), 307 : komunistkinja, 120 176 končić (: konac), 82 kratkorjek, 222 kond. I - kondicional I kratkovječan, 308 kond.II - kondicional II kratkovjek, 222 Kongresna biblioteka (u Washingtonu), 496 Kravice, 479 konjugacija, 206 kreka (naziv ugljena); Kreka (naselje), 534 konjunktura, 206 kreka ugljen, 276 kontrarevolucija, 264 kreppapir, 54d, lli konzul, 249b kretanje Zemlje, 483 konjic (opća im.); Konjic (grad), 534 krhkoća, 90 konjički (: konjic; Konjic), 116 krhkost, 55 konjić, 90 Krićanin, 89 konjokradica, 260 "Krilati lav" (Mleci), 478 konjovodac, 260 krilce l krioce (gen. mn. krilaca), 247 Konjuh-planina (gen. Konjuh-planine), 279 Krim, 197 Kordopski halifat, 471 krioce l krilce (gen. mn. krilaca), 247 Koreja, 70 kriterij, 168 korijen (nom. mn. korijeni l korjenovi), 217 krivičnopravni (: krivično pravo), 307 korjenčić, 83a, 224 Krivoriječanin, 463 korjenit, 224 krivousti, 308 Komati, 479 kriza, 164 Kornatskootočje, 479 Križevačka županija, 4 70 kosmos l kozmos, 166 kročenje (gl. im.: kročiti), 77 košava, 481 kroćenje (gl. im.: krotiti), 77 koščat l košćat, 78 krojač, 83a košče (: kosac), 122a krojiti, 69 koščurina l košćurina, 78, 83a krpenjača, 83a košćat l koščat, 78 kršćanin, 462 košćurina l koščurina, 78, 83a krtolača, 83a kotao, 245c kruh, 55 Kotor-Varoš (gen. Kotor-Varoši), 28, 279, krvoproliće, 89 477 kuba (vrsta cigare); Kuba (ime zemlje), 534 kotorvaroški (: Kotor-Varoš), 305 kubizam, 509 Kozarac, 4 77 kučica (dem.: kuka), 77 Kozarčanin, 83a kuća, 87, 613 Kozija ćuprija, 493 kućepazitelj, 92, 262 koziji, 65c kućevlasnica, 262 Kozlogradske stijene, 479 kućica (dem.: kuća), 77 kozmos l kosmos, 166 kuda mu drago, 358 kračina l kraćina, 78 kudgod (nekud) : kud god (bilo kud), 356 krajičak, 83a kudret-sahat, 274 Krajišnik, 463 kuhar, 55 kralj Tomaš, 449 kuhati, 55 kraljević (instr. jd. kraljevićem), 90, 92 kukuružnjača, 83a Kraljevina Danska, 469 kulaš, 451 Kramer-Selo (gen. Kramer-Sela), 279, 477 Kulen-Vakuf (gen. Kulen-Vakufa), 279 177 Kulenvakufljanin,283 Legenda o Ali-paši (roman), 511 kulon (mjera; Coulomb l Kulon, ime), 519, Leonardo da Vinci l Leonardo da Vinči (gen. 534 Leonarda da Vincija l Leonarda da Vinči kupaći, 90 ja), 190a, 446a kupe (gen. jd. kupea), 74 letjeti, 227 Kur'an, 202 levha, 202 Kurban-bajram, 274 Liban, 176 kv. - kvalificirani, 376 Libijska pustinja, 479 kvazinaučnik, 264 ličan (: lice), 82. kvaziumjetnički, 73 Lički Osik, 240 kvisling (izdajica domovine; Quisling l liječiti, 225f K vis!ing, ime), 519 lijeganje, 227 lijegati, 227 L lijeha, 55 lijek (nom. mn. lijekovi), 217, 225a l - !itar, 378, 399 lijen (komp. ljeniji l ljenji), 221 L-lokativ, 381 b, lovac (u šahu), 381 e lijenčina, 83a l. - lice, 368 lijenost (: lijen), 225d l. e. - loco citato (na navedenome mjestu), lijepak, 236 368 lijepiti, 220 L. S. - locus sigilli (mjesto pečata), 369 liješće (: lijeska), 95, 225b labavo l hlabavo, 60 lijetanje, 227 labirint, 159 lijetati, 227 labud (ptica); Labud (ime konja i sl.), 534 lijevak (nom. mn. lijevci l ljevkovi), 217 labudić, 90 lijevanje, 227 lada, 106 lijevati, 227 lafdžija, 128 lijevo-desno, 357 lahak, 57 lingv. - lingvistički lahko, 57 lipicanac (pasmina konja), 452 lahkoća, 90 lišajiv, 69 lahkokrila, 308 lišće, 89, 122a lahku noć, 358 liti (imp. lij), 68, 227 lajpciški (: Leipzig l Lajpcig), 194 Livanjsko polje (i: niz polje Livanjsko), 479, Laplace l Laplas (gen. Laplacea l Laplasa), 480 182 Liverpool l Liverpul (gen. Liverpoola l Li- Laplaceov l Laplasov, 182 verpula), 185 Lat (mit.), 442 Livno, 240 lat. -latinski, 372 tok. - lokativ (uz: L) 372, 38lb Latinska ćuprija, 493 lončina (: lonac), 82 Lav (astr.), 488 Londonski pakt, 496 lažovčina, 83a lopta, 61 leća, 87 lovor-vijenac, 274 leći, 227 Lucifer, 442 ledeno doba, 509 luč, 80 leda, 106 Ludwig van Beethoven l Ludvig van Betoven 178 (gen. Ludwiga. van Beethovena l Ludviga maćeha, 87 van Betovena), 190a, 446a Madžar l Mađar, l OO, 459 lupati l hlupati, 60 Madžarica l Mađarica, l OO, 459 Lušci-Palanka (gen. Lušci-Palanke), 279 Madžarska l Madarska, l OO Lut (Lot, vj erovjesnik), 154 madžarski l mađarski, l OO Lužički Srbi, 459 mađioničar, l 06 maestralno, 74 · Lj Magellanov prolaz l Magelanov prolaz, 479 lječilište, 224 magistar, 172, 449 ljekar, 224 magisterij, 168 Mahala Begluk, 491 lj ekarija, 224 ljekarna, 224 mahana, 55 maharadža, 02 ljekovit, 218b l ljepahan, 224 Mahmud-ćehaja, 287 ljepljiv, 220, 224 mahmuran, 55 ljepljivost, 220 Mahmutćehajić, 285 mahnuti, ljeporijek, 223 55 ljeporjek, 222 mahrama, 55 mahramica maramica, 60 lj epota, 206, 218b l ljepušan, 224 mahsuz-selam, 274 lj epuškast, 224 Majevičanin, 463 majstor Hasan (gen. majstor-Hasana maj- Lj ennontov, 197 l ljeskov, 224 stora Hasana), 290 ljeskovača, 224 mak. - makedonski lješica, 224 ma kad(a), 358 lješnjak, 224 makadam, 519 ma kakav, 324 ljeto-dva, 329 ma kako, 358 lj evačnica, 224 ljevak, 224 makar da, 365 ljevaonica, 224 Makbuli-arif, 132 Makedonija (vok. Makedonijo, instr. ljevica, 224 ljevkast, 224 Makedonijom), 65d ma ko, 324 ljevoruk, 222 ma koji, 324 Ljubljana, 477 ma kolik, 324 Ljubušak, 463 ma koliki, 324 lj ući (komp.: ljut), 88b ma koliko, 358 ljudski, 118c lj udstvo, 118c, 129a makovnjača, 83a makroplan, 263 lj utič l ljutić (biljka), 78, 83a, 90 mal, 249b M Mala čikma (naziv ulice), 492 m-metar, 378, 399 malboro (cigarete), 518 m. - masculinum (m. r.), 368 Mali Zvornik,477 ma čiji, 324 Malkoč, 80 mačka, 80 malo bolje, 358 179 malodoban, 308 mehak, 57, 614 malo kasnije, 358 Mehdija, 128 malo-pomalo, 357 Mehica, 446b malo poznat, 309 mehkoća, 57, 90 maloprije (doznah) : (stiže) malo prije (njih), mehlem, 55 353 Mehmed Džemaludin Čaušević (gen. Meh manje-više, 357 meda Džemaludina Čauševića), 293 marioneta, 72b Mehmed Fatih, 446a marketing agencija, 276 Mehmed Meša Selimović (gen. Mehmeda Marković - Aj anović - Diklićev pravopis, Meše Selimovića), 293, 446a 312 Mehmedalija Mak Dizdar (gen. Mehmeda! ije marksist (: Marx l Marks), 195 Maka Dizdara), 293, 446a marksizam, 195, 509 Mehmed-beg (Kapetanović), 287 marksovac, 195 Mehmed-paša (Sokolović), 287 Marlboro l "Marlboro" (ime cigareta), 147, Meho, 446b 517 Mejaz, 75 Mars, 442 mejdan (opća im.); Mejdan (mjesto), 534 marsovac (čudovište), 467 mejtaš (kamen na koji se spušta mejit); maršal, 249b Mejtaš (mjesto), 534 Martinbrodski vodopad, 479 Mekanac, 463 marva, 61 melanholija, 161 Marx l Marks (gen. Marxa l Marksa), 185 Meliha, 62 Marxov l Marksov, 185 Melika, 62 mas-mediji, 274 memoarski, 74 mast (instr. jd. masti l mašću), 122a mercedes (automobil); Mercedes (ime), 534 mašallah, 54i merhamet (opća im.; samilost); Merhamet maščurina l mašćurina, 78 (naziv dobrotvomoga društva), 534 ma šta, 324 Merj em, 154 materijalizam, 509 Mersiha, 55 Mathilde l Matilda (gen. Mathilde l Matilde), mesdžid, l 02 183 Mesih (Mesija), 154 Mathildin l Matildin, 183 meso, 613 Matica iseljenika Bosne i Hercegovine, 496 mesožder, 260 matineja, 70 metaf. - metaforički, 373 mauzer (oružje), 518 metal, 249b mavi usne, 276 metati (prez. mećem), 88c Medhija, 130 mev1ud, 202 medij, 168 micati (prez. mičem, imp. miči, gl. pri!. sad. medvjed, 23 1 a mičući), 8ld, 8lg, 81h medvjedi, l 08c Midhat, 130 Medžudž (Magog), 154 M idhata, 130 meda, 106 Mihatovići, 62 Međugorje, 278 Mikail (Mihael l Mikael), 154 meduulični, 74 Miki Maus (miš), 450 Mefisto,442 mikroorganizam, 263 180 Milava (krava), 450 ml - mililitar, 378 milenij, 168 mlačenje (gl. im.: mlačiti), 77 Miletič, 85 mlači (komp.: mlak), 81c milijarda, 333 mlačiti (: mlak), 82 milijun l milion, 333 mlaćenje (gl. im.: mlatiti), 77 mimar (opća im.; graditelj); Mimar Sinan (u mladi Mjesec l mjesec (mlađak), 486 sastavu imena), 534 Mladi muslimani 1939, 41 O mimogred, 35 1 mlađak, l 08c mimoići, 337 mlažnjak, 122b minas kahva, 276 Mletačka škola, 51O minhenski (: Mtinchen l Minhen), 194 mliječnobijel, 237 Minhenski sporazum, 496 mljekar, 224 mini linija, 271 mljekara, 224 ministar, 172 mljekulja, 224 Minka, 446b mm - milimetar, 378 minuta, 379 mmHg - milimetar živina stupca, 379 miraždžija, l 04, 122b mn. -množina, 371 miraždžijka, l 04 mnijenje (: mniti), 230 misao (instr. jd. misli l mišlju), l22a mnogopoštovani, 309 misao, 245c mnogo puta, 358 mislilac (nom. mn. mislioci), 72a mnogostoljetan, 308 misliti (gl. prid. rad. mislio), 72a mnogostran, 308 mit. - mitološki modema, 509 Mithat, 130 modernizam, 509 mj .-(u)mjesto, 371 ·mokraća, 90 mjenjač, 224 mokraćni, 92 mj enjačnica, 224 molba, 249a mjera, 226, 23 le Moliere l Molijer (gen. Molierea l Molijera), mj esec (mjesečina; dio godine), 487; Mjesec 182 (ime nebeskoga tijela), 484, 486, 534 Moliereov l Molijerov, 182 mj esec-dva, 329 Moloh, 442 Mjesečev l mj esečev lik, 486 momčina (: momak), 82 Mjesečeva l mj esečeva mijena, 486 moral, 249b Mjesečeva površina, 484 Morića han (gen. Morića hana), 282 mjesna zajednica, 506 Moskovska oblast, 479 Mjesna zajednica "Koševo l" (odnosi se i na Moskva, 176 ustanovu i na područje), 496 Most Suade Dilberović, 493 mj esto, 226, 23 le Mostar; srez Mostar; Mostarski srez (uz: mj ešavina, 224 Srez mostarski), 471,472, 476 mj eščić (: mijeh), 122c, 224 motocikl, 267 mj ešetina, 224 motokros, 263 mješić, 224 motosavez, 263 mj ešina, 224 mototrka, 263 mješovit, 218b m. p. - manu propria (vlastitom rukom), 368 mj ešurina, 218b M. P. - mjesto pečata, 369 181 mr. - magistar, 375 Mustafe Bašeskije; u sastavu imena), m. r. - muški rod, 368, 397 291, 534 mrak (vok. jd. mrače), 8la mulac (gen. jd. mulca), 249a mrestilište l mrjestilište, 216, 224 mumin (vjernik); Mumin (ime), 534 mreža, 216 munara, 605 mrijeti, 65b, 239 MUP - Ministarstvo unutrašnjih poslova, mrjestilište l mrestilište, 216, 224 385 mrkov (mazga), 451 mupovac, 384 Mrtvo more, 479 Musa (Mojsije, vjerovjesnik), 154 mržnja, 122b Musa Ćazim Ćatić (gen. Muse Ćazima m. s. - medu spise, 368 Ćatića), 293, 446a muallim (uz: mualim), 541 musalla (uz: musala), 54i muallima (uz: mualima), 54i musi. - muslimanski, 372 mubarek-noć, 274 Musorgski, 129e mučenje (gl. im.: mučiti), 77 Mustafa-baša, 287 mućenje (gl. im.: mutiti), 77 Mustajbeg, 286 muderris(uz: muderis), 541 muz. - muzički mudrac (vok. jd. mudrače), 8la mudžiza, 202 N mufessir (uz: mufesir), 54m Muftijstvo travnička (uz: Travnička muftij- N-nominativ; azot, 38lb, 399 stvo), 470, 472 n. - neutrum (s. r.), 368 Mugdim, 130 nabigajrihak, 351 muha, 55 nablizu, 350 Muhamed (gen. Muhameda), 54j, 446a nabolje (krenuti) : (sjećanje) na bolje (dane), Muhamed Hevai Uskufi (gen. Muhameda 353 Hevaija Uskufija; uz: Muhamed Hevaija nabrzinu (= brzo) : na brzinu (ne obraća Uskufija, gen. Muhameda Hevaije pažnju), 353 Uskufije), 293 nabrzo, 350 Muhamed Šaćir Kurtćehajić (gen. Muhame nacionalan (ali: nacija), 72b da Šaćira Kurtćehajića), 293 nacmo (prodati) : na crno(polje), 353 Muhammad ibn Musa (=Muhamed sin Mu Nacrt Zakona o porezu na promet, 512 se), 201 načas (= trenutno) : (zakasnio je) na čas, 353 Muhammed (vjerovjesnik Božiji), 54j, lli, naći, 91 445 naćve, 87 Muharem, 55 nadahnuće, 89 muhati se, 55 nadaleko (poznat) : na daleko (putovanje), 353 Muhsin, 55 nadalje : na dalje (puteve), 353 Mujaga, 286 nadasve, 350 Mujezinović, 90 naddržavni, 54a, Ill Mujić, 69 nadebelo (isjekao) : na debelo (granje), 353 Mujin, 69 nadesetero (pocijepao) : (misli) na desetero Mujo, 69 (djece), 353 mula (titula; učen čovjek), 534; Mula Musta nadesno (skrenuti) : (ne vidi) na desno (oko), fa Bašeskija (gen. Mula-Mustafe l Mule 353 182 nadijevati (: nadjeti), 226 najrazgovjetniji (sup.: razgovijetan), 221 nadohvat, 360 najsmješniji (sup.: smiješan), 221 nadolje, 350 najsvjetliji (sup.: svijetao), 221 nadomak, 351 najtjesniji l najtješnji (sup.: tijesan), 221 nadriefendija, 73 najtrezniji (sup.: trijezan), 221 nadrimajstor, 264 najvredniji (sup.: vrijedan), 221 nadtrčati (drugo je: natrčati), 129b nakon što, 365 nadvoje, 350 nakoso, 350 nadvor (= van) : (stigoše) na dvor (njegov), nakosutra l naksutra, 350 353 nakraj, 360 nadživjeti, 206 naksutra l nakosutra, 350 Nadža (hip.: Nadžija), 102 naletjeti, 227 naezber (napamet), 351 nalijetanje, 227 nagai l nagao, 247 nalijetati, 227 naglas {= glasno) : na glas (o ratu), 353 nalijevanje l nalivanje, 227 naglavce, 351 nalijevati l nalivati, 227 nagolo (ošišan) : na golo (tijelo), 353 naliv l naljev, 227 nagovještaj , 224 nalivanje l nalijevanje, 227 Nahija katunska (uz: Katunska nahija), 472 nalivati l nalijevati, 227 nahija Visoko, 476 naljepnica, 224 nahoče, 83a naljev l naliv, 227 nahraniti, 55 .NAMAl Nama - Narodni magacin, 385, 386 Nail, 74 namjestiti (gl. prid. trp. namješten), 88f Naila, 75 namještanje, 231 e naime, 74 namještati (prez. namještam), 231 e naiskap, 351 na nesreću, 359 naizgled (= naoko) : (pazila je) na izgled, 353 nanisko, 350 naizmak, 351 naniže, 350 na izmaku, 359 nanovo, 350 naizmjence l naizmjenice, 351 naodmet, 258c, 351 naizmjenično, 351 naoko (= naizgled) : na oko (desno slabije najbjelji (sup.: bijel), 221 vidi), 353 najbljedi (sup.: blijed), 221 naokolo, 74, 350 najednoč l najednoć, 351 naopako, 350 naj grdi (sup.: grd, grdan), l 07b naoposlen l naoposlu, 351 najjači(sup.: jak), 54b, Ill naovamo, 350 najjasniji (sup.: jasan), 54b napamet (naučiti) : {pade mu) na pamet, 353 najjednostavniji (sup.: jednostavan), 54b napisati, 337 najjužniji (sup.: južni), 54b na početak, 359 Najla, 75 na poklon, 359 najljeniji l najljenji (sup.: lijen), 221 napoleon (francuski zlatnik); Napoleon najnjemiji (sup.: nijem), 221 (ime), 534 najposlije, 350 napolje (= vani) : (izvezli su se) na polje, 353 najpreči (sup.: prijek), 221 napolju, 350 najprije, 350 napose, 351 183 na pravac, 359 Nastja, 197 naprazno (mljeti) : na prazno (obećanje), 353 nasto, 350 naprečac, 3 50 nastranu, 353 napredan, 216 nasuho, 353 naprekid (pričati) : na prekid (veza), 353 nasumice l nasumce, 35 1 napremase (preko puta), 351 nasuprot, 360 napretek, 350 nasusret, 353 napriliku (= vjerovatno) : na priliku (što je naširoko, 353 propala), 353 natajno, 353 naprimjer (skrać.: npr.), 569 natanko, 353 na proljeće, 359 natenane l natenhane, 351 naprosto, 350 naticanje (: naticati), 232 napučen (gl. prid. trp.: napučiti), 77 naticati (: nataći), 232 napućen (gl. prid. trp.: naputiti; napućiti), 77 natiho, 350 narijetko (zamijesi) : (prosij) na rijetko (sito), natjecanje (: natjecati), 232 353 natjecati (: nateći), 232 narodnooslobodilački, 308 natpolovičan, 127 narudžba, l 03, 128 natrag, 353 narudžbenica, l 03 natraške, 351 naruku (= odruke) : (pao je) na ruku, 353 natrijezno, 350 nas. - naselje natruha, 55 nasamo (ostadoše) : (iziđe) na samo (minu natvrdo, 353 tu), 353 naučnoistraživački (: naučno istraživanje), nasigurno,353 307 Nasiha Kapidžić-Hadžić (gen. Nasihe Kapi- nauditi l nahuditi, 60 džić-Hadžić), 33, 296 nauznak, 351 nasijecati, 226 navečer, 353 nasilu, 353 naviše, 350 nasitno, 353 navrat-nanos, 357 nasjeći, 226 navrh, 360 naskoro, 353 nazimu, 353 naskroz, 350 nazlo, 353 naslijede, 236 nazovidemokracija, 264 nasmrt, 353 nazovimajstor, 264 nasreću, 353 nazrijevanje, 227 nasred, 360 nazrijevati (: nazreti), 227 Nasrudin-hodža, 287 nažalost, 353 Nasrudin-hodžin, 311 nažao, 350 Nastavničko vijeće Medicinske škole u Tuzli, N.B. - nota bene (pazi dobro), 369 496 n.d. - navedeno djelo, 368 Nastavničko vijeće Osnovne škole "Mehme n.e. - nove ere (po kršćanskom kalendaru), dalija Mak Dizdar" u Sarajevu, 496 368 nastavnik pedagog, 275 ne daj Bože, 444 Nastavno-naučno vijeće Ekonomskog fakul ne imati (gl. prid. rad. ne imao), 277, 341 teta u Brčkom, 496 nearap, 277, 459 184 ne-bitak, 32, 277 neopazice, 351 nebriga, 277 neprestano, 258c nečovjek (nom. mn. neljudi), 277 neprijatelj, 277 neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće, 339 neprocjenjiv (uz: neprocjenljiv), 224 nedaća, 90 neprom. - nepromjenljivo nedavno, 350 nepromočiv, 302 Nedjelja borbe protiv tuberkuloze, 489 nerado, 350 Nedjelja djeteta, 489 neravnopravan, 302 nedorastao (dječak), 303 Neretljanin l Neretvanin (: Neretva), 117 nedorečen (npr. prijedlog), 303, 343 Neretljanka l Neretvanka, 117 nedostajati (manjkati), 338 neretljanski l neretvanski, 117 nedostati (uzmanjkati), 338 Neretvanski kanal, 479 nedužan, 302 neshvatljiv, 302 Nedžarići, 477 neslaven, 277, 459 Nedžd (zem.), 102 nesretan, 302 neelastičan, 74 nestajanje, 277 nego što, 365 nestajati (iščezavati), 338 negodovati, 338 nestati (iščeznuti, izgubiti se), 338 negoli, 363 nesvrš. - nesvršeni (vid glagola) nehote, 351 nešto, 216, 313 nehotice, 350, 351 netaknut, 302 nehrđajući (materijal), l 08, 303, 343 netalijan, 277 neimanje, 277 neukusan, 302 neimar, 74 neuropsihijatar, 263 neistruhla (daska), 303 neusporediv, 302 neizbježiv, 224 neuvehla (ruža), 303, 343 ne-ja, 32, 277 nevaljalac (gen. jd. nevaljalca), 249a nekad, 216 neveselo, 350 nekakav, 313 neveseo, 302 nekamoli l nekmoli, 363 neviđen, 302 nekidan, 350 nevrijeme (gen. jd. nevremena), 217, 277 nekmoli l nekamoli, 363 New York l Njujork (dat./lok. New Yorku l neko, 115, 313 Njujorku), 190c nekoliko, 216 nezahrdalo (srce), 303 nekud l nekuda, 352 nezvaničan, 302 nemati (prez. nemam), 341 Nidara, 106 nemiješanje, 277 nijem (komp. njemiji), 221 nemoj, nemojmo, nemojte, 340 nijemac (nijem čovjek); 534, Nijemac (pri- nemusliman, 277 padnik njemačkoga naroda), 459, 534 nenavidjeti (mrziti), 338 Nijemčević, 240 neobrijan, 302 nikad l nikada, 352 neobuvena (cipela), 303 nikakav, 3 13 neodr. - neodređeni niko, 115, 313 neodredljiv (uz: neodrediv), 302 nikud l nikuda, 352 neolit, 509 nimalo, 353 185 nimet, 202 Novotravničanin (: Novi Travnik), 283 niotkud l niotkuda, 352 Novozelanđanin (: Novi Zeland), 283 nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu, 234, 339 Novski kadiluk, 471 Nišićka visoravan, 479 npr. -naprimjer, 376, 397 ništa, 313 Nubijska pustinja, 479 nitrojedinjenje, 263 Nuh (Noa l Noe; vjerovjesnik), 154 nivea (krema), 518 Nuhbegović, 128 Nives (gen. Nives l Nivese), 186 nusprostorija, 264 Nivesin, 186 nuzzanimanje, 54g nivo (nom. mn. nivoi), 74 nuzzarada, 54g Nizama-hanuma, 287 nizbrdo, 350, 353 Nj nizdlaku, 353 niz vjetar, 359 Njegova visost, 530 niz vodu, 359 njem. - njemački N. N. - nomen nescio (ne znam imena, neko njemak, 224 nepoznat), 369 Njemčević, 240 noć, 87 njemica (nijema žena), 534; Njemica (pri noćašnji, 92 padnica njemačkoga naroda), 224, 459, noćiti, 92 534 nogomet, 260 Njezino veličanstvo, 530 Nogometni klub "Željezničar", 496 nj iva, 206 Nogometno prvenstvo BiH, 521 njujorški (: New York l Njujork), 194, 305, nokaut, 265 466 nom. - nominativ (uz:N), 38lb, 397 non-stop, 357 o nosač, 83a nosilac, 245d Ob, 197 nošnja, 122a obal / obao, 247 nova era, 509 obavijestiti (prez. obavijestim, gl. pril. proš. nova godina (godina dana koja slijedi); Nova obavijestivši}, 219 godina (praznik), 534 obaviješten, 219 Nova Varoš, 477 obaviještenost, 219 novi grad (opisno, opći pojam); Novi Grad obavještavati (prez. obavještavam, aor. obav (sarajevska općina), 534 ještavah, imp. obavještavaj, gl. prid. rad. Novi Pazar, 477 obavještavao, gl. prid. trp. obavještavan, Novljanin, 463 gl. pri!. sad. obavještavajući; nesvrš.: Novo Sarajevo, 477 obavijestiti), 218a, 219 novogradnja, 260 obavještenje, 220 Novopazarac, 283 obdan, 351 novopazarski (: Novi Pazar}, 305 obelisk (gen. mn. obeliska), 169 N ovopazarski sandžak, 4 71 obeščastiti, 122b Novoseljanin, 463 Obhođa, l29b Novoseoci (gen. Novoselaca), 248, 278 objekat l objekt, 169 novoseočki (: Novoseoci), 248 obi. - oblik 186 obnoć, 351 odnekud l odnekuda, 352 oboa, 74 odoka, 258a, 350 obojica, 69 odolijevati (: odoljeti), 226, 236 obolijevati (: oboljeti), 236 odoljeti, 226 oboljeti, 226 odonda l od onda, 355 obrađivati, l 08b odonud l odonuda, 352 obraščić, 83a, 122b odostrag(a) l odstrag(a) (uz: ostraglal), 352 obuimati (prez. obuimam l obuimljem), 74 odovud l odovuda, 352 o.c. - opus citatum (navedeno djelo), 368 odozdo l odozdol l odozdola, 350, 352 ocijeniti (: ocjena), 220 odozgo l odozgor l odozgora, 350, 352 ocjenjivati (: ocijeniti), 218a od pamtivijeka, 359 odahnuti, llO odr. - odredeni odalje, 351 odranije, 350 odande, 35l odreda, 353 odanle, 351 odrješenje, 216 odasvud l odasvuda, 352 odrješit, 216 odatle, 351 odsad l odsada (uz: od sada), 129a, 352, 354 odavde, 35l od sinoć, 359 odavle, 351 odskora l odskoro, 350 odavna l odavno, 351 odsprijed l odsprijeda, 352 odbrambeni (uz: obrambeni), l22d odsto, 350 od danas, 359 odsvagda, 350 odgajivač, 69 odsvakud l odsvakuda, 352 odijelce (: odijelo), 225c odsvud l odsvuda (uz: odasvud/al), 352 odijeliti, llO odšale, 353 odijelo (: odjeti), 230 odšetati, 129a odio l odjel, 215a, 247 odškrinuti, 129a odiseja (lutanja puna doživljaja), Odiseja od tada, 354 (ime epa), 519, 534 oduvijek, 350 odjel l odio, 215a, 247 odvajkad l odvajkada, 352 odjeljak, 231 b odviše, 350 Odjeljenje za stambene poslove Skupštine odzad l odzada, 352 grada Mostara, 496 od zimus, 359 od jučer, 359 odžak (opća im.); Odžak (zem. ime), 534 od jutros, 359 o.g. - ove godine, 368 odlahnuti, 57 Og1avačka tekija, 499 Odlazak (slika), 511 ogledalce, 249a odlijevati (uz: odlivati), 220 ogrtač, 83a odljepljivati (: odlijepiti), 218a ohol, 249a od ljetos, 359 okean, 163 odljev (uz: odliv), 220 oklobdžija, 128 odmah, 351 okolni, 249a odmalehna, 350, 353 oko podne, 359 odmaloprije l od maloprije, 355 okreni-obrni,349 od miline, 359 Okrug Bihać, 476 187 oktobar (opća im.); Oktobar (hist.; Oktobar- Oruč, 80 ska revolucija), 534 oruđe, 106 olahkotni, 57 orudnik, l 08 olein, 74 Osaćanin (: Osat), 89 Olimp, 169 osigurati, 615 Olimpijske igre u Munchenu l Minhenu, 521 Osijek, 240 olovo (opća im.); Olovo (grad), 534 osim što, 365 olupina l ohlupina, 60 oslobađati, l 08b omalehan, 30 l Osman - Azizov roman, 25, 312 omećka (: omedak), 92 Osman Nuri Hadžić (gen. Osmana Nuri Ha Omer-paša (Latas), 287, 449 džića), 293 Omer-pašin, 311 Osmansko carstvo l Osmanlijsko carstvo (Os- Omladinsko šetalište (naziv ulice), 490 manska carevina), 471 onomatopeičan, 74 Osnovna škola "Alija Nametak", 148 Onjegin, 197 Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić", 496 općedruštveni, 30 l osvijetliti, 218a općenito, 93 osvjetljavati (: osvijetliti), 218a općepoznat, 30 l o.š. - osnovna škola, 368 opći, 93 otac, 613 općina (opća im.); općina Bijelo Polje; Sjelo otad l otada (uz: od tada), llO, 354 poljska općina (uz: Općina bjelopoljska; otcvrknuti, 118a kao područje), 93, 475 otćušnuti, liSa Općinski sud u Kaknju, 496 othraniti, 127 opera (opća im.); Opera (skrać. za: Opera u otkad (uz: otkada l od kada), 354 Sarajevu), 534 otkako, 3 51, 362 ophrvati, 57, 127 otklegod (odnekud) : otkle god (otkle bilo), Oprosni hadž (hist.), 507 356 optužba, 127 otkud l otkuda, 352 opustiti (učiniti pustim), 233 Otkupitelj (u službi vlastitog imena), 445 opustjeti (postati pust), 233 otočanin (žitelj otoka); Otočanin (naziv orač, 83a stanovnika: Otok, Otoka, Otočac), 534 orački, 116 Otomanska imperija, 471 orah, 55 Otomansko carstvo, 4 71 Orahovica, 62 otprhnuti, 55 Orao (brod), 493 otprilike, 351 oraščić (: orah), 83a, 90, 122c otprve l otprvo, 351 Orden rada sa zlatnim vijencem, 520 otrag l otraga, 352 organizam, 169 otrežnjavati se (: otrijezniti se), 218a Orhan, 55 otrijezniti se, 218a orhideja, 70 Otto von Bismarck l Oto fon Bizmark, 446a original, 249b otud (uz: otuda), llO orijent (opća im.), 160; Orijent (Istok, istočne otvorenozelen, 309 zemlje i narodi), 534 OUN - Organizacija ujedinjenih naroda, 385 orijentacija, 65b ovan (opća im.), 534; Ovan (zodijački znak), orkan, 481 488, 534 188 ovčar, 452 pauza, 164 ovdje-ondje, 357 pažljiv, 122b Ovidijev, 67 pažnja, 122b ovidijevski, 67 pčela, 80 ovlašćen l ovlašten, 88f pečenje, 8li ovlašćivanje, 92 pečurka, 80 ovlašten l ovlašćen, 88f peć (opća im.); Peć (zem. ime), 534 ovneći, 90 peći (prez. pečem, imperf.pecijah l pečah, gl. ovrha, 55 pri d. trp. pečen), 81d, 81 f, 81 i ozljeda, 123a Pedagoška akademija Univerziteta u Saraje oživiti (učiniti živim), 233 vu, 498 oživjeti (postati živ), 233 pehar, 55 pejgamber (Božiji vjerovjesnik); Pejgamber p (vjerovjesnik Muhammed), 534 pejor. - pejorativno p. -para, 380 Peking, 176 PA - Pedagoška akademija, 385 Pelješac, 4 79 padobran, 260 Pelješčanin, 463 palac (gen. jd. palca, nom. mn. palci; ali: pepeljuga (opća im.); Pepeljuga (ime iz palac, nom. mn. paoci - na točku), 249a bajke), 534 palača, 80 pepeo, 245e palčić (: palac; ptica); Palčić (ime iz bajke), perf. - perfek(a)t 534 perfekat l perfekt, 169 palma, 249b peripetija, 167 pa makar, 365 persona, 165 panel-ploča, 274 Perućica, 479 Panonska nizija, 479 Perun, 442 panorama, 171 perz. - perzijski, 372 paradigma, 171 Perzej, 165 paranoičan, 74 Perzija, 165 paranoik, 74 Perzijski zaliv, 479 Pariska komuna, 474 peterica-šesterica, 329 Pariz, 176, 477 Peti korpus Annije Republike Bosne i Herce- parking prostor, 276 govine, 496 parlament, 504 petina-šestina, 329 pamjača, 83a petnaestina, 328 Pašaluk bosanski (uz: Bosanski pašaluk), Petnaesto svjetsko nogometno prvenstvo, 47 1, 472 521 pašče (: pas), 83a, 122a Petofi l Petefi (gen. Petofija l Petefija), 184 patent (gen. mn. patenata), 169 Petofijev l Petefijev, 184 patlidžan, l 02 petogodišnjica, 260 patrijarhat, 509 petokolonaš, 260 patriotizam, 72b Petrarca l Petrarka (gen. Petrarke), 180 Patriotska liga (ime organizacije), 496 Petrarkin, 180 paučina, 74 Petre Prličko (gen. Petra Prlička), 188 189 Petrescu l Petresku (gen. Petrescua l Petres- pličina l plićina, 78 kua), 185 plijesan, 236 Petrescuov l Petreskuov, 185 Plinije (dat./lok. Pliniju), 65e petsto, 326 plinomje r, 231 d petstoti, 327 Plivadon l "Plivadon" (ime lijeka), 517 Philips l "Philips" l Fi1ips (ime elektronskih plperf. - pluskvamperfek(a)t aparata), 517 pl.t. - plurale tantum pidžama, l 02 pljenidba, 224 pihtije, 55 pljenilac, 224 pijaca, 65a pljeskati (prez. pljeskam l plješćem), 94 pijetao (nom. mn. pijetlovi), 217, 230, 245c pljesniv, 224 pijetlov, 225e Pljevaljska kotlina, 479 pijevac, 230 Pljevlja, 240 pileći, 89 Pljevljak, 463 pincgauer, 128 pobijediti (: pobjeda), 220 ping-pong, 274 pobjeđivati (: pobijediti), 218a

pion, 72b · poblizu, 350 Pirus malus (jabuka), 453 pobliže, 350 pisaći, 90 pobogu, 444 piščev (: pisac), 122a pobrzo, 350 Pitagorina škola, 51 O pobrže, 350 pitati (gl. pri!. sad. pitajući), 88e počesto, 350 piti (213. l. jd. prez. pije, 3. l. mn. prez. piju, početak, 80 imp. pij), 65e, 68, 69 poći, 91 pješčan (odr. obl. pj eščani), 224 podaJ l podao, 247 pjetlić, 224 poddijalekt (uz:poddij alekat), 54a, Ill pj ev (: pjevati), 23 1 f poddioba, 54a, Ill PL - Patriotska liga, 385 Podhranjen (nas.), 129b pl. - plural Podhrastovi, 129b plaćati (platiti), 88h podjesen, 350 plakati (prez. plačem, imp. plači, gl. pri!. sad. pod1ijeganje, 227 plačući), 81d, 8lg, 81h podlijegati (: podleći), 227 plamečak, 83a Podlugovi, 278 plamičak, 83a podnoć, 350 planinsko-brdsko (područje), 306 podnošljiv, 122a plašće, 89 podobrahno l podobrano, 350 plavičast, 83b podobro, 353 plavičav, 83b podosta, 353 plavooka, 74 Podrinjac (uz:Podrinac), 463 plebs, 129d Podrinje, 479 pleća, 87 podsijecati (: podsjeći), 226 plejada (: grč. Plejade), 70 podsjeći, 226 plejbek, 265 podstanar, 129a plemićki, 116 podstarost, 350 plemićstvo, 121 podšišati, 129a 190 Podtekija, 129b pomračenje Sunca l sunca i Mjeseca l mjese- podtekst, 129b ca, 486 podtip, 129b ponajprije, 350 podugačak, 301 ponajvećma, 350 poduže, 350 ponajviše, 350 podvečer, 350 ponaosob, 35l podzimu, 350 ponedjeljak, 231 b Podžeplje, 206 ponegdje, 350 poema, 171 ponekad l ponekada, 352 poet. - poetski poneki, 318 poezija, 74 po nekiput, 358 pogdjegdje, 350 poneko, 313, 3l8 pogdjegod, 350 ponešto, 318 pogrešiv l pogrješiv, 224 poniže, 350 pogreška l pogrješka, 216 ponova l ponovo, 350 po H. - po Hidžri (prema musi. novoj godini; ponovno, 350 računa se od 16. VII 622. po vjerovjesniku poodavna l poodavno, 74, 350 Isau), 369 popijevka (gen. mn. popijevaka l popjevaka l poizbliže, 350 popijevki), 217 poizdaleka, 350 popola, 350 poizdalje, 74, 350 pop-pjevač, 272 pokasno, 350 poprijeko, 350 pokatkad l pokatkada, 352 po prilici, 359 pokoji, 313, 318 popustljiv, 120 pokoljenje ( : koljeno), 231 f popustljivost, 120 pokraj , 360 porano, 350 pokrivač, 83a porebarke, 351 pokućstvo, 121 poricati (prez. poričem), 81 d polagahno, 350 porijetko (posijati) : (svrati) po rijetko (sito), polahko, 350 353 polakše, 350 posao, 245c Polimlje, 479 Posavac, 463 političkoekonomski (: politička ekonomija), Posavina; Bosanska Posavina, 4 79 307 posigumo, 350 polubraća (gen. polubraće), 92 posječen (gl. prid. trp.: posjeći), 77 polumjesec, 486 posjećen (gl. prid. trp.: posjetiti), 77 polupismen, 301 poslanik (opća im.); Poslanik (vjerovjesnik polupismenost, 264 Muhammed), 534 poluvrijeme (gen. jd. poluvremena), 217 poslanik Davud, 445 poljevač, 224 poslanik Muhammed, 445 pomalo (= u nekoj mjeri) : po malo (boljem poslijepodne, 236 planu), 353 poslijeratni, 236 pomodrjela l pomodrela, 216 posred, 360 pomodrjeti l pomodreti, 216 postdiplomski, l29b, 30 l pomol, 249a postiti (imperf. pošćah), 88d 191 Postojnska jama, 4 79 predđački, 118a postturski, 54f predodžba, l 03 pošto-poto, 357 predsjednik, 129a potcrtati, I I 8a predsjednik Bijedić, 533 potčiniti, l I 8a predtakmičenje, 129b poticanje (: poticati), 232 predturski, 129b poticati (: potaći), 232 predvođenje, I 08 potihano, 350 predvorje, I l O potiho, 350 predzoru, 350 potjecanje (: potjecati), 232 pregača, 83a potjecati (: poteći), 232 pregled l prijegled, 229 potom, 350 pregorijevati (: pregorjeti), 226 potpis, 127 pregorjeti, 226 potpuno, 351 pregrada, 229 Potur-Šahidija, 132 prehrambeni, 122d Povardarje, 479 preimućstvo, 121 povazdan, 350 prekid l prijekid, 229 povr. - povratni prekjučer, 350, 351 povreditelj, 224 preklani, 351 povrediv l povredljiv, 220 preklop l prijeklop, 229 povređivati (: povrijediti), 218a preko volje, 359 povrh, 360 prekodan(a) (= svaki drugi dan) : preko dana povrijediti (: povreda), 220 (čita), 353 povrijeđenost, 219 prekoputa, 350 povuci-potegni, 349 prekosutra l preksutra, 350 pozadugo, 350 prelac (gen. jd. prelca), 249a požarevački (: Požarevac), 82 prelaz l prijelaz, 229 pr. - primjer, 371 prelom l prijelom, 229 Prača, 479 premaz l prijemaz, 229 Prag (grad); Praška lingvistička škola, 176, premetačina, 83a 477, 510 premjer, 229c prah, 55 premjeranje, 231 e pramičak, 83a premjerati (prez. premjeram; nesvrš.: pre praonica, 245b mjeriti), 231 e prasl. - praslavenski premještanje, 231e prastar, 301 premještati (prez. premještam; nesvrš.: pre- pratilac, 245d mjestiti), 23 1 e pravo reći, 358 pren. - preneseno pravo rekavši, 358 preokupiran, 74 prebogat, 30 I preosjetljiv, 301 prebol, 229c prepis l prijepis, 229 prečnik l priječnik (promjer), 229 prepjev l prijepjev, 229 pred podne, 359 prepreka, 229 pred. - predikat pres-centar, 274 preddiplomski, 54a, Ill presjeći, 228 192 presjedanje, 23 1 e prijezir l prezir, 229 presjedati (prez. presjedam; nesvrš.: presjes- pril. -prilog ti), 23 1 e priljepčiv, 83b presjek l prijesjek, 229 primijeniti (: primjena), 220 preskok l prijeskok, 229 primjedba, 128, 224 prestići, 337 primjenljiv l primjenjiv, 220, 224 prestup l prijestup, 229 primjenjivati (: primijeniti), 218a pretres, 229c primjerak, 23 1 b prev. - prevodilac, 372 priobalni, 72c prevod l prijevod, 229 prionuti, 72c prevoj l prijevoj, 229 pripovijetka (gen. mn. pripovijedaka l pripo- prevoz l prijevoz, 229 vjedaka l pripovijetki), 217 prez. - prezent, 3 72 pripovjedač, 224 prezent, 169 prir. - priređivač, 372 prezidij, 168 prirodoslovlje, 260 prezir l prijezir, 229 pri ruci, 359 prhut, 55 Prisega na Akabi, 496 pribadača, 83a prispijeće (: prispjeti), 226 prid. - pridjev prisv. - prisvojni prij. - prijedlog priticati (: pritaći), 232 priječnik l prečnik (promjer), 229 pritiskati (prez. pritiskam l pritišćem), 94 Prijedor (nas.); Prijedorska općina (uz:Opći pritjecati (: priteći), 232 na prijedorska), 240, 475 pritom (= tada, usto) : pri tom( e) (poslu), 353 Prijedorčanin, 83a priučiti, 73 Prijedorska ulica (uz: Ulica prijedorska), pr. n. e. - prije nove ere (po kršćanskom 49 1,492 računanju vremena), 3 71 prijegled l pregled, 229 problem, 171 prijek (komp. preči), 221 procjenitelj, 224 prijekid l prekid, 229 pročitati, 337 prijeklop l preklop, 229 prodrijeti, 239 prijelaz l prelaz, 229 prof. - profesor, 372 prijelom l prelom, 229 profašistički, 30 l prijemaz l premaz, 229 program, 171 prijemčiv, 83b proha, 55 prijepis l prepis, 229 Prokrustov krevet, 456 prijepjev l prepjev, 229 prolijevanje l prolivanje, 227 Prijepolje, 240 prolijevati l prolivati(: proliti), 227 prijesjek l presjek, 229 proliv l proljev, 227 prijeskok l preskok, 229 proli vanje l prolijevanje, 227 prijestonica l prijestolnica, 247 prolivati l prolijevati (: proliti), 227 prijestup l prestup, 229 promaha, 55 prijevod l prevod, 229 promjenljiv l promjenj iv, 224 prijevoj l prevoj, 229 prosidba, 128 Prijevor (nas.), 477 prosijed, 30 l prijevoz l prevoz, 229 prošlogodišnji, 308 193 prošnja, 122a Rabijin, 66 protestni, 120 racionalizam, 509 proticati (: protaći), 232 račundžija, l 04 protivrječiti (uz: proturječi ti), 2 J 6 računica, 80 protivrječje (uz: proturječje), 2 J 6 radij, 266 protivrječnost (uz: proturječnost), 216 radijski (: radio), 67 protivudar (uz: protuudar), 264 radijus, 65c protjecati (: proteći), 232 radio, 72a, 266 protuha, 55 Radio Bosne i Hercegovine (gen. Radija Bo- protuustavan (uz: protivustavan), 30 l sne i Hercegovine), 268 proučiti, 74 radioaktivnost, 266 provodadžija, l 04 radioamaterski, 31O provodadžika, l 04 radioaparat, 266 prozodija, J 64 radiodifuzija, 266 prozorčić, 83a, 90 radiofonija, 267 prstni (: prst; drugo je prsni: prsa), J20 radio i TV program , 273 pruće, 89 radiologija, 267 Prunus domestica (šljiva), 453 radio -ne radio l radio ne radio, 349 Prva gimnazija (u Sarajevu), 496 radionica, 72a, 245b Prva književna komuna (izdavačka kuća iz radioskopija, 267 Mostara), 496 radiospiker, 266 prvi put (ne: prvi puta), 33 J radiostanica, 266 prvoborac, 260 Radio-televizija Bosne i Hercegovine (gen. prvoškolac, 260 Radio-televizije Bosne i Hercegovine), P. S. - post scriptum (poslije napisanoga), 268, 496 369 radiotelevizija, 266 pseudo-Kinez, 32, 277, 459 Radio Tuzla (gen. Radija Tuzle l Radio-Tu- pseudonauka, 263 zle), 268 psihoanaliza, 263 RadoboJja, 278 psiholingvistika, 5 J 6 rahatlokum, 55 Pskovska gubernija,4 71 rahlost, 55 ptica, 613 Raifa, 75 ptičurda (: ptica), 82 Rajfa, 75 ptičurina (: ptica), 82 rak-rana, 274 PTT - Pošta, telegraf i telefon, 385, 386 ramazani-šerif (časni ramazan), 274 Pulo (pas), 450 rang-lista, 274 pun Mjesec l mjesec (uštap), 486 Rapka (: Rabija), J 30 punačak, 83b rascijepiti, 218a punda, 106 rascjepljivati, 218a punokrvan, 308 raskinuti, 127 raspikuća, 262 R raščešljati, 122b Ravni kotari, 479 r. - razred; rod; rahmetli (umrli), 368 razbjesnjeti, J 23a Rabija, 69 razdio l razdjel, 215a, 247 194 razg. - razgovomo riječ-dvije, 329 razgovijetan (komp. razgovjetniji), 221 Rijeka, 240 Razija, 69 riješiti, 220 razljutiti, l23a Rim, 176, 477 raznjihati, 123a Rio de Janeiro l Rio de Žaneiro (dat./lok. Rio razr. - razred (uz: r.), 372 de Janeiru l Rio de Žanciru), 190c razrjedivanje, 216 ritam, 169 razrjedivati, 216 Riza, 62 razrješavati, 216 Riza-beg Kapetanović Lj ubušak (gen. Riza- razrješenje, 216 -bega Kapetanovića Lj ubušaka), 295 razumijevati (: razumjeti), 226 Rizah, 62 razumjeti (imp. razumij), 68, 215b Rizvanbegović, 125 ražalostiti, 122b rj .- rj eđe ražariti, l JO Rjazanj, 197 realističan, 83b rj ečica, 224 realizam, 509 rj ečina, 224 rebiul-evvel (uz: rebiul-evel), Illk rječit,224 recenzija, 165 rj ečkati sc (: riječ), 225f recept, 169 rj ečnik, 224 reći ( fut. I reći ću), 91, 346 rj ešenje (: riješiti), 220 redoslijed, 236 rj ešiv, 220, 224 reisul-ulema, 28, 74, 532 robovlasnik, 260 reisul-ulema Čaušević, 533 roćko (: rođak), 92 rekla-kazala, 29, 349 roćkov, 92 rel. - religijski rodoljub, 260 Reljevo, 62 rogač, 83a remek-djelo, 274 rokenrol, 265 Renault 5 l reno 5, 35 rok-muzika, 31, 272 rendgen (aparat), 518 romanopisac, 260 renesansa, 509 Romić, 62 Renovica (prezime), 62 Rousseau l Ruso (gen. Rousseaua l Rusoa), rentakar, 265 178, 185 repa, 216 Rousseauov l Rusov, 178, 185 Republički prosvjetno-pedagoški zavod, 496 roze dimije, 276 republika (opća im.); Republika (skraćeni RTVBiH - Radio-televizija Bosne i Herce- naziv za RBiH), 534 govine, 385 reum l reuma, 171 RTV-program, 272 revers, 169 ručak, 80 rezati, 216 ručetina (: ruka), 82 rezime (gen. jd. rezimea), 74 ručka (: ruka), 82 ribič (ribolovac), 83a ručurda (: ruka), 82 rićkast (: rid), 92 rudača, 83a rid, 106 Rudonja (bik), 450 ridokosa, l 08 ruho, 55 rij. - riječca ruku (gen. jd. rukua; pregib u namazu), 202 195 rumenka, 451 Sapfin, 181 rumijevac, 458 Sapfo (gen. Sapfe), 181 Rumun (nom. mn. Rumuni), 459 Sarabon l "Sarabon" (ime bombona), 517 Rumunija, 176 Sarajevo, 477 Rumunka, 459 Sarajevska opera (Opera Narodnog pozorišta rupčaga, 83a u Sarajevu), 499 rus. - ruski, 374 Sarajevski aerodrom, 50 l ruski, liO Sarajevski lingvistički kružok, 496 rusko-japanski rat, 508 Sarajlija, 463 Sari Saltuk, 446a s sasvim (= posve) : sa svim (znacima), 353 s - sekunda, 3 78 sat l sahat, 60 S-sj ever, 381; sumpor, 381 a Satka (: Sadeta), 130 s.a. - sine anno (bez oznake godine), 368 Saudijska Arabija, 176 sabah, 55 Savez sovjetskih socijalističkih republika sabah-zora, 274 (Sovjetski savez), 47 1 SAD - Sj edinjene Američke Države, 385, savski most (bilo koji most na Savi), 495 386 sazreti, 227 Safvet-beg (Bašagić), 287 sazrijevanje, 227 sagorijevati (: sagorjeti), 226 sazrijevati (: sazreti), 227, sagorjeti, 226 sazviježde, 237 Sahara, 479 Schiller l Š iler, 251 e sahat l sat, 60 Sciurus vulgaris (vjeverica), 453 sahat-dva (uz: sat-dva), 329 Sead, 74 sahat-kula, 28, 56, 257, 274 sebičan, 83b Sahib, 62 Secale cereale (raž), 453 Saima, 75 sedmokrak, 308 Sajma, 75 Sefard (nom. mn. Sefardi), 460 Sakib, 62 Seid, 74 Salih-baša, 287 Seid Vehab Ilhamija (gen. Seida Ve haba Ilha salla (uz: sala), 54i mijc), 293 Samijin, 66 sciz, 74 samoća, 90 seka (hip.: sestra); Seka (osobni nadimak), sam·onikao, 308 534 samoodbrana, 264 sekunda, 3 78, 3 79 samoposluga, 264 selce l seoce (gen. mn. selaca), 247 San Marino (gen. San Marina), 190c, 280 Selmica, 446b sanatorij, 168 Semberija, 479 sandžački, l 04 Senahid Bolić Bola (gen. Senahida Bolića sandžački Bošnjaci, 460 Bole), 294 sandžak (opća im.), 534; Sandžak (zem. sendvič, 80 ime), 102, 534 seoba, 245e Sandžaklija, 463 seoba naroda, 509 Sankt Moritz l Sankt Moric, gen. Sankt Mo Sergejevič, 85 ritza l Sankt Morica, 280 serhat, 55 196 sestra, 613 Sj everna Koreja (mj.: Narodna Republika sestričić (uz: sestrić), 83a, 90 Koreja), 469 sestrična (uz: sestričina), 83a Sjeverni pol, 482 sevab l sevap, 202 sj evernjača, 83a sevdah, 56 sjeveroistočni, 308 Seviljanka (: Sevilla), 193 sjeverozapad, 260 Sevr (ime pećine), 479 skakač, 83a sg. - singular, 376 skakati (prez. skačem, imp. skači, gl. pril. sg.t. - singulare tantum sad. skačući), 81d, 81g, 81h Shakespeare l Šekspir (gen. Shakespearea l skandal, 249b Šekspira), 74, 181 ski-lift, 274 Shakespeareov l Šekspirov, 182 skitač, 83a shema, 171 Skoplje, 176, 477 sibjan-mekteb, 274 Skopska crnagora (planina), 479 Sicilijanka (naziv šahovske partije), 522 skrać. - skraćenica, 3 72 Sićevačka klisura, 4 79 Skradinski buk, 479 sijati, 215b skraj, 360 sijelo (: sjesti), 230 s kraja, 359 silueta, 74 skroz-naskroz, 357 Silver l "Silver" (ime žileta), 517 skupljač, 83a simbol, 159 skupocjen, 222 simpozij, 168 skupoća, 90 Sinaj, 479 s.l. - sine loco (bez oznake mj esta), 368 Sinanpašić, 125 slabačak, 83b sinčić, 83a slamnjača, 83a Singer l "Singer" (ime mašine), 517 slatkovodni, 308 singerica (šivaća mašina), 518 slav. - slavenski, 372 Siri-baba, 287 Slaven (nom. mn. Slaveni), 216, 459 siroče, 83a, 112 Slavenka, 459 sistem, 171 slavenstvo (svojstvo); Slavenstvo (svi Slave- Sivko (konj), 450 ni), 461, 534 Sizif, 164 Slavonija, 479 sj ajiti, 69 slezena, 216 sječenje, 81 i slijedeći l sljedeći (prid.), 237 sj eći (prez. siječem), 81d, 91,228 slijepčev (: slijepac), 225e sj editi l sj edjeti, 215a slijeva, 350 sj edoglav, 222 Slovak (nom. mn. Slovaci), 459 sj ena, 23 la, 23 1 b Slovakinja, 459 Sjenica, 240 Slovenac (nom. mn. Slovenci), 459 sjenik, 224 Slovenčev, 464 s jeseni, 359 Slovenija, 469 sj esti, 226, 23 1 e Slovenka, 459 sjever (strana svijeta); Sjever (sjeverne zem Slovenske Alpe, 479 lje i narodi), 381 e, 482, 534 Slovensko primorje, 479 Sj evernaAmerika, 468 Slovo Gorčina u Stocu, 496 197 sljedba, 224 sociologija, 72b sljedeći l slijedeći (prid.), 237 soda-voda, 274 sljeme, 123a softver, 265 sljeparija, 224 Sokolac (gen. Sokoca), 248 sljepilo, 123a Sokolović-Kolonija, 477 sljepoća, 123a, 218b solfeđo l solfegio, 156 sljez, 123a solnica, 249a sljubiti, 123a solnjak, 249a Smail, 75 solo akcija, 276 Smail-aga, 287, 449 solo pjevanje, 276 Smailbegović, 285 solo prodor, 276 Smail-čelebija, 287 somčina, 83a Smailhodžić, 285 sopran l soprano, 156 Smailović, 75 sotona, 444 Smajin (: Smajo), 69 Soukbunar, 4 77 Smajlović, 75 Spahići, 477 smećkast (: smeđ), 92, 127 Spasitelj (u službi vlastitoga imena), 445 smeđ, 106 spavaćica (žena koja spava), 77 smijati se (imp. smij se), 68, 215b, 604 spavaći, 90 smiješak ( : smijeh), 225c spavaćica (košulja za spavanje), 77 smiješan (komp. smješniji), 221 Spinoza (gen. Spinoze), 177a s mirom, 359 Spinozin, 177a smjehurina, 218b Split, 240 smjesta, 353 spol, 249a smjeti (3. l. mn. prez. smiju), 65e spomen-muzej, 274 smokov (: smokva), 117 sport. - sportski s mrakom, 359 sprdačina, 83a smuđ, 106 Sprečak (hip. Sprečo), 463 s mukom, 359 Sprečanska dolina, 4 79 snabdjevač (gen. jd. snabdjevača), 224 sprečavati (: spriječiti), 218a snaha, 55 spriječiti, 218a sneruke, 351 sprva, 351 snijeg (nom. mn. snijezi l snjegovi), 217 s.r. - srednji rod; svojom rukom, 368 sniježiti, 225f Srbin (nom. mn. Srbi), 459 snošljiv, 122a srčan (: srce), 82 Snjeguljicin, 455 sreća, 216 snjetljiv (: snijet), 123a sredina, 216 snježan, 123a Srednja Amerika, 482 snježnica, 224 srednja Dalmacija, 482 so, 246, 604 srednja Evropa (zem.); Srednja Evropa (sred- SO - Skupština općine, 385 njoevropske zemlje i narodi), 482 Socijalistička federativna republika Jugosla- srednji vijek, 509 vija, 471 srednjobosanski (: srednja Bosna), 305 sociol. - sociološki Srednjobosanski kanton, 470 sociolingvistika, 263 srednjoškolski, 308 198 srednjovjekovan, 308 streptomicin (lijek), 518 Srem l Srijem, 240 stric (vok. j d. striče, nom. mn. stričevi), 81a, Sremac l Srijemac, 240 81b sremski l srijemski, 240 stričević (: stric}, 82 srez (opća im.); srez Mostar; Mostarski srez; strijelac (gen. jd. strijelca), 249a Goraždanski srez, 471,476 strina Safa (gen. strina-Safe l strine Safe}, sricati (p rez. sričem ), 81 d 290 srndać, 90 stsl. - staroslavenski, 376 srneći, 90 stud. - student(ski), 372 srp. - srpski Studenac, 479 Srpkinja, 459 Studeni Jadar, 479 sruke, 353 studija (nom. mn. studije; naučna rasprava), st. - stoljeće, 371 65a, 65b staccato l stakato, 156 studijski (: studij), 67 stadion, 72b studijski (: studio), 67 stakato l staccato, 156 studio (gen. jd. studija), 72b Staljin, 197 stvarčica, 83a stambeni, 122d Stvoritelj, 441 starac (vok. j d. starče), 81a sub. - subjek(a)t starački (: starac), 82 Subhija, 130 Stari Grad (gen. Staroga Grada; sarajevska subjekat l subjekt, J 69 općina; mjesto na Hvaru), 281,477, 534; subpolaran, 129b Starigrad (gen. Starigrada; kod Karloba sudac (nom. mn. suci), 112 ga), 278 sudija (v ok. j d. sud ijo, instr. j d. sudijom), 65d Stari most (u Mostaru), 493 sudijski, 66 State Department l Stejt department, 514 Sudnji dan, 448 Stećak gosta Milutina, 493 suđeni k, l 08c sticati (: staći), 232 Suec, 74 stih, 55 sufiks (gen. mn. sufiksa), 169 stil. - stilski sufizam, 509 stjecati (: steći), 232 suh, 55 stjenovit, 218b Sulejman (Solomon; vjerovjesnik), 154 sto, 246 sultan Ve lid (gen. sultan-Ve lida l sultana Stočanin, 463 Velida), 290 stojećke, 350 sulud, 301 stolni l stoni, 247, 545 Suljaga, 286 stolnjak, 249a sunce (izvor svjetlosti i topline; svjetlost; stoljeće-dva, 329 draga osoba), 487; Sunce (nebesko tije str. - strana, 3 71 lo), 484, 486, 487 strančica, 83a suncokret, 260 stranputica, 123b, 261 Sunčev l sunčev hod, 486 stravičan, 83b Sunčev l sunčev odsjaj, 486 streha, 55 Sunčev sistem, 484 strelast, 224 Sunčev l sunčev zrak, 486 strelište, 224 sunnet, 54k, llJ 199 suočenje, 74 svugdje, 351 SUP - Sekretarijat unutrašnjih poslova, 385 svukud l svukuda, 352 sup. - superlativ SW -jugozapad, 381 super benzin, 271 Swift l Svift(gen. Swiftal Svifta), 185 superm oderan, 30l Swiftov l Sviftov, 185 superrevizija, 54e, Ill supersila, 264 š Suppe l Supe (gen. Suppea l Supea), 185 šabački (: Šabac), 82 Suppeov l Supeov, 185 šaban (8. mjesec hidžr. kalendara), 202 Sutka (: Suada), 130 Šaćir, 97 sv. - svezak, 371 šah, 55 s.v. - sub voce (kod riječi, pod riječj u), 368 Šakir, 97 svadba, 128 šaldžija, l 04 svagdašnji, 128, 351 šaljivdžija, 104 svakakav, 313 šamarčina, 83a svaki put, 322 Šamčanin (: /Bosanski/ Šamac), 82 svako, 115, 313 Šapčanin (: Šabac), 82 svakoji, 313 šaptač, 83a svanuće, 89 šara va (šarena krava uopće), 451; Šarava (ime svašta, 313 krave), 450 sva tri, 336 šarko (šaren pas, konj); Šarko (ime psa), 450, svečeri, 350 534 sve četiri, 336 Šar-planina (gen. Šar-planine), 279 sve četverica, 336 šarplaninac (vrsta psa), 452, 534; Šarplani- Svemogući Stvoritelj, 44 1 nac (stanovnik Šar-planine), 534 sve pedeset, 336 ščepati, 122a Svevišnji, 30 l, 441 šćapiti, 122a Svevišnji Allah, 441 Šćedrin, 197 svijet (nom. mn. svjetovi), 217 Šefket, 130 svijetao (komp. svjetliji), 221 Šefkija, 130 svijetleći l svjetleći (prid.), 237 šeh er (opća im.); Še her (Sarajevo), 534 svijetlocrven, 258b, 309 šehidski, 129a Svištov, 198 Šehitluci (groblje), 493 svjećar, 224 Šehova pećina, 4 79 svjećica, 224 Šehzada, 128 svjedodžba, 128 šejh (starješina tekije), 55, 534; Šej h Jujo (u svjetina, 224 sastavu imena), 534 svjetleći l svijetleći (prid.), 237 šejh Husein (gen. šejh-Huseina l šejha Huse- svjetliji (komp.: svijetao), 65c ina), 290 svjetlokos, 222 Šejh-Huseinovo turbe (na Og1avku), 493 Svjetlost (izdavačka kuća), 240 Šej h-Jujin, 311 svjetovan, 224 šejtan, 444 svrh, 360 šekspirski (: Shakespeare), 194, 457 svrha, 55 Šemsi-dede, 287 � svrš. svršeni (vid glagola), 376 Šerijat, 448 200 šerijatskopravni (: šerijatsko pravo), 307 Taiwan l Tajvan, 200 šesnaesto stoljeće, 509 Tajib, 75 Šestoaprilska nagrada, 520 Tajiba, 75 šeststo, 326 takozvani, 258e, 308 šeststoti, 327 taksi l taxi, 156 Ševać-Njive (gen. Ševać-Njiva, nas.), 279 tal.- talijanski, 372 Šcvket, 130 Tale Ličanin, 446a Ševkija, 130 talent, 169 ševval (uz: ševa!; 9. mj esec hidžr. kalendara), Talija, 161, 442 Illk tamnop1av, 309 šezdeset, 326 tamo-amo, 357 šezdeseterica, 328 tankoćutan, 308 šezdeseti, 327 tarhana, 55 šiija (: šiizam), 458 Tasso l Taso (gen. jd. Tassa l Tasa), 177b šivaći, 90 Tassov l Tasov, 177b šk. - školski (šk. g. - školska godina), 371 tatarin (poštar konjanik); Tatarin (pripadnik škoda (automobil), 518, 534; Škoda (ime), naroda), 534 534 taxi l taksi, 156 školski, 249b Tbilisi, 129e �jivovača, 83a teferič, 80 Španija, 176 tehnika, 161 �perploča, 265 tehnokracija l tehnokratija, 167 Šta mu drago, 324 teist, 74 štedionica, 245b tejemmum (uz: tejemum), 54j

štogod (= nešto), 320 : što god (= sve što), tekbir, 129d 32 1 Tekija na Oglavku, 493 štok. - štokavski, 372 Tekija na Vrelu Bune (u Blagaju), 493 štokakav, 313 tekući i žiroračun, 270 štokho1mski (: Stockholm), 194 telal, 249b štokoji, 313 teleći, 89 što manje, 358 telegrafist l telegrafista, 170 što prije, 358 Televizija Bosne i Hercegovine, 268 štošta (gen. štočega), 313 tenor l tenore, 156 što više, 358 teorema, l 71 Šuhreta, 55, 62 teorijski, 66 Šukreta, 62 term. - terminološki termoizolacija, 263 T Terzibašin mesdžid, 493 t-tona, 378 tesavvuf (uz: tesavuf), 54n T-top (u šahu), 381 tešdid, 129d t. -tačka, 368 teta-Jasminin, 311 tabu (gen. jd. tabua), 74 tetka Zilka (gen. tetka-Zilke l tetke Zilke), 290 tačka, 80 Tetovska kotlina, 479 tadžički (: Tadžik), 82 tevba, 202 tahan-halva, 55 tevhid, 202 201 Tevrat (Tora), 154 Trg heroja, 490 tih, 55 trgovište (opća im.); Trgovište (mjesto), 534 Tihi okean, 479 Trg Republike (misli se: Republike Bosne i tijelo, 217 Hercegovine), 490 tijesan (komp. tj esniji l tj ešnji), 221 tričarija (: trica), 82 tisuća, 333 trideset, 326 tisuću puta, 332 trideseti, 327 tisuću-dvije, 329 tridesettrećina, 54f, Ill, 328 tj .- to jest, 376 Triglav, 479 tj elence, 218b trijem (nom. mn. trijemovi), 217 tjelesa (: tijelo), 217 triješće (: trijeska), 95, 225b tj elesni, 224 trijezan (komp. trezniji), 221 tj estav, 224 trijumf, 160 tj estenica, 224 trikrat, 330 tkalac (gen. jd. tkalca), 249a triput, 330 tobdžija, 128 tristoti, 327 tokijski (: Tokio), 67 tročetvrtinski, 308 Tokio (gen. Tokija, dat./lok. Tokiju), 65a, trodimenzionalan, 308 65e, 176, 179 tronoške, 351 tokivoki, 265 trotaktni, 308 Tomislav-Grad (gen. Tomislav-Grada), 279 trudnoća, 90 Tone Seliškar (gen. Toneta Seliškara), 188 truhlež, 55 topal l topao, 247 truhloća, 90 topionica, 245b truhlost, 55 toplomjer, 23 1 d truhnuti, 55 Toranj sv. Luke (u Jajcu), 493 trunčica, 83a tomjak (vrsta p;a),452 T. (Theodor l Teodor) Svedberg, 370 Tosca l Tos ka (gen. Toske), 180 tući, 91 Toskin, 180 tufegdžija (puškar); Tufegdžija (prezime),534 tračak (: trak), 82 tunelogradnja, 260 tradicija, 167 tur. -turski; turcizam, 374 transkr. - transkripcija Turbe Đerzelez-Aiije (na Gerzovu), 493 trans!. - transliteracija Turbe Sari Saltuka i Ačik Baša (u Tekiji na trava, 613 Vrelu Bune), 493 trbuščić (: trbuh), 122c Turbe sedmerice, 493 trebati, 216 Turčin (nom. mn. Turci), 459 Trebinjska šuma, 479 turistički, 83b treći svjetski rat, 508 Turkinja, 459 trešnja, 454 turneja, 70 trešnjevača l trešnjovača, 83a Turska carevina, 471 trešnjo (vrsta graha), 452 Turski imperij, 471 trešnjovača l trešnjevača, 83a tursko-austrijski rat, 508 trezven, 216 Tursko carstvo, 471 trg, 491 Tušanj, 477 Trg bana Jelačića, 490 Tuzlanski bazen, 470 202 Tuzlanski univerzitet (mj.: Univerzitet u uhvaćen, 58 Tuzli), 499 uinad, 353 Tuzlansko-dobojska kotlina, 306 uistinu, 350 Tuzlansko-podrinjski kanton, 470 uj esen, 353 tužilac, 245d uj utro, 350 TV-antena, 272 ukoliko, 353 TV-emisija, 272 ukomad, 353 TV-kaseta, 272 ukorak, 353 Tvornica keksa i vafla "Lasta" u Čapljini, u korist, 359 496 ukoštac, 350 TV-program, 36 ukovitlac, 350 tvrdoća, 90 ukraj, 360 tvrđava (opća im.); Tvrđava (Selimovićev ukratko, 350 roman), 534, 534 ukrivo, 350 tzv. -takozvani, 376, 397 ukrug, 353 ukrupno, 350 u ukruto, 350 ul. - ulica, 372 u bescjenje, 359 ulica, 491, 492 u beskraj, 359 Ulica branilaca Sarajeva, 491 ubitačan, 83b Ulica Isa-bega lshakovića, 491 ublizu, 350 Ulica prijedorska; Ul. prijedorska (uz: ubrzo, 350 Prijedorska ulica), 491, 492 ubuduće, 350 Ulica šehida, 491 ucijelo, 350 ulijevo, 350 uč. - učenik, 372 ultrazvuk, 264 učač, 83a ULUBiH (gen.: ULUBiH-a; Udruženje li u čudu, 359 kovnih umjetnika Bosne i Hercegovine), ućoravo, 353 385 udavača, 83a uludo, 350 udesno, 350 uljanoplav, 309 udno, 360 u ljeto, 359 udovica l hudovica, 60 umalo, 350 Udruženje likovnih umjetnika Bosne Umihana Čuvidina, 446a Hercegovine, 496 umijeće (: umjeti), 226 udugo, 353 umjesto, 360 udvojiti, 69 umjeti, 215b udžbenički, l 04 umma l ummct, 54j udžbenik, l 03 umnogo, 350 uđuture, 350 UN (gen. UN-a; Uj edinjeni narodi), 385 uglas, 350 unaokolo, 350 ugljendioksid, 262 unaokrug, 350 uho, 55 unaprijed, 350 ubor l huhor, 60 unatrag, 350 Uhud, 479 unedogled, 350 203 unekoliko, 350 usitno, 353 unepovrat, 350 Uskufijev ( : Uskufi;uz: Uskufija, Uskufijin), UNESCO l Unesko (gen. UNESCO-a l Unes 67, 293 ka; skrać.: engl. United Nations Edu uslijed l usljed (prij.), 237 cational, Scientific and Cultural Orga usp. - usporedi, 372 nization - Medunarodna organizacija za uspijevati (: uspjeti), 226 prosvjetu, nauku i kulturu), 385, 386 usput, 258d, 351 unevrat, 351 usred, 216 UNHCR - skrać.: engl. United Nations High Ustavni sud Bosne i Hercegovine, 496 Commissioner for Refugees (Visoki ko usto, 325, 351 mesarijat Uj edinjenih naroda za izbjeg ustopu, 353 lice), 385 ustvari, 353 UNICEF (uz: Unicef), 150 ususret, 353 UNIS-ov (uz: Unisov), 36 u svitanje, 359 United Press l Junajted pres, 514 usvojiti, 69 univ.- univerzitet(ski), 373 u širinu, 359 univerzitet (opća im.); Univerzitet (skrać. uširoko, 353 ime odredenoga univerziteta), 534 U Tant (gen. U Tanta), 200 Univerzitet u Tuzli, 496 U Tantov, 200 u nizu, 359 uticati (: utaći), 232 Unska regata, 521 utjecati (: uteći), 232 u obzir, 359 uto, 353 uoči, 360 utoliko, 353 uopće, 74, 93, 350 utom, 353 u osvit, 359 ututanj, 350 up. - uporedi, 3 72 uvakat, 350 upaljač, 83a uvehnuti, 55 u pamet, 359 uvidaj, l 08c UPI l Upi (gen. UPI-ja l Upija; Ujedinjena uvjet, 23 1a poljoprivreda, promet i industrija), 385, uvreditelj, 224 386 uvredljiv, 224 u početku, 359 u zao čas, 358 u podne, 359 uza se, 323 upola, 350 uza stranu, 359 upotreba, 216 uzbrdo, 353 upotrebljiv, 224 uzdići, 337 uprijeko, 350 uzdlaku, 353 u proljeće, 359 uzimu, 353; u zimu, 359 upuh, 350 uzinad, 353 urbanistički, 83b uzljuljati, 123a urijetko, 350 uzmaći (prez. uzmognem), 337 Ursus arctos (medvjed), 453 uz nos, 359 USA- s krać.: engl. United States of America uzor-majka, 274 (bos.: SAD), 385 u zube, 359 USD (američki dolar), 380 Uzun Bećir (gen. Uzun Bećira), 288 204 uzv. - uzvik Veliko polje (na Igmanu), 479 uzvjetar, 353 velikobugar, 260, 459 uzvodu, 353 velikokladuški (: Ve lika Kladuša), 305 Užičanin (: Užice), 82 Venecija, 176 Uži č ka nahija, 4 71 Verdijev (: Verdi), 67 uživo, 353 Versajski ugovor, 496 verzija, 165 v veseo, 245e Vesna, 442 V - vokativ, volt, 381 b, 381 e vez. - veznik v. -vidi; vijek, 368 Vezuv, 479 VA - voltamper, 38le video i televizijske kasete, 270 Va hdeta, 128 videokaseta, 263, 270 vakuf (musi. zadužbina); Donji Vakuf (u sa- videoklub, 263 stavu zem. imena), 534 videoteka, 263 val, 249a vidati, l 08b vallahi, 55 viđenje, 359 Van Beethoven l Van Betoven, 446 Vigny l Vinji (gen. Vignyja l Vinjija), 184 vanbračni, l23b Vignyjev l Vinjijev, 184 vannastavni, 54c, lll vihoriti se, 55, 65d, 615 vanpartijski, l23b vijarećki (: Viareggio l Vijaredo), 466 Varaždinske toplice, 479 Vijeće sigurnosti Organizacije ujedinjenih varijacijski, 66 naroda, 496 Varšavski ugovor, 496 vijek (nom. mn. vijekovi l vjekovi), 217 Varšavsko vojvodstvo, 471 vijoglav, 65

Vaše veličanstvo, 53 1 vijorog (: viti, vijem), 65d vašingtonski (: Washington l Vašington), vikati (prez. vičem, imp. viči), 8ld, 8lg 129e Vilajet Pavlovića, 476 vaterpolo savez, 276 vinački (: Vinac), 82 vazdan, 35l Viola odorata (ljubičica), 453 v. d. - vrši lac dužnosti, 368 violina, 72b veber (mjera; Weber l Veber, ime), 519 Visočka medresa, 499 večer, 80 Visočka nahija, 471 već, 87 visočki (: Visoko), 116 vegeta, 518 visokonaponski, 308 Vehbija, 69, 128 više puta, 358 vehnuti, 55 višeboj', 262 vekil Harč (gen. vekii-Harča l vekila Harča), Višegrad, 477 290 Višegradska banja, 479 veleizdaja, 264 više-manje, 357 Ve lika Britanija, 469 Višnu, 442 Ve lika Kladuša, 4 77 vitamin A (uz: A-vitamin), 35 Ve liki gejzir, 479 vitez (opća im.); Vitez (zem. ime), 534 veliki medvjed (zvijer); Ve liki medvjed vječit, 224 (sazviježde), 534 vjeđa, 106 205 vjenčić, 224 Vrelo Bune, 479 vjera, 23 1a vremešan, 224 vjerovjesnik (bilo koji); Vjerovjesnik (Mu- vreo (prid.), 215a hammed), 445 vreti, 215a, 238 vjerovjesnik Isa, 445 Vrhbosanska nadbiskupija, 470 vj esnik, 224 Vrhbosna, 128 Vj etrenica (zem.), 479 vrijedan (komp. vredniji), 221 vkv. (uz: VKV) - visokokvalificirani, 376 vrijediti l vrijedjeti, 215a VKV-stolar, 272 vrijednost (: vrijedan), 225d vlada, 504 vrijeme (gen. jd. vremena), 216, 217 vlada Cvetkovića - Mačeka, 297 vrlo dobar, 309 vo, 246 vrlo zaslužan, 309 vodič, 83a vrščić (: vrh), 122c voditi (imperf. vodah, gl. prid. trp. voden), vruć, 87 107f, 107g vrućina, 92 vodoinstalater, 260 vucibatina, 262 vodoinstalaterski, 31O vučica (: vuk), 82 vodootporan, 308 vučić (: vuk), 82 vodovod, 260 vući (imperf. vucijah l vučah), 81 f, 91 vodozemac, 260 vuk (vok. j d. vuče), 81 a vodenje, l 07h W-vat, 381e; zapad, 381d vodstvo (: vođa; uz:vodstvo), 129c Wh - vatsat, 3 79 Voj na krajina, 479 William Shakespeare l Vilijam Šekspir (gen. vojnik (vok. j d. voj niče), 81 a Williama Shakespearea l Vilijama Šek vok. - vokativ (uz: V), 381 b spira), 187 volt (mjera; Volta, ime), 519 WSW - zapad-jugozapad, 38ld Von Bismarck l Fon Bizmark, 446 vozne i aviokarte, 270 z vožnja, 122b v. r. - vlastitom rukom, 368 Z-zapad, 38Jd vrabac (gen. jd. vrapca), 127 zabadava l zabadihava, 350 vračati (gatati), 77 zabilješka, 215c vraćati (nesvrš.: vratiti), 77 zaboga, 444 vradžbina, 128 zabrđe, l 08c vranac (konj crne dlake), 451 zacijelo, 353 vrandučki (: Vranduk), 82 začas, 350 Vrapčići (nas.), 477 začudo, 350 vratič (biljka), 77 Zaćir, 97 vratić (dem.: vrat), 77 zadaci (: zadatak), 112 Vratničanin, 463 zadaća, 90 Vratnički džemat (uz: Džemat vratnički), 475 za danas, 359 vrbaski, llO Zadarsko-šibenski arhipelag, 479 vreća, 87, 216 zadugo, 353 vrećetina, 92 zaduha, 55 vrelce l vreoce (gen. mn. vrelaca), 247 zadužbina, 128 206 zagasitožut, 309 zapadnohercegovački (: zapadna Hercegovi- zagorijevati (: zagorjeti), 226 na), 305 zagorjeti, 226 zapovijedati (: zapovjediti), 226 Zagrade, l 08c zapovjediti, 226 zagrebački, 83b zapovjednik, 224 Zagrepčanin, 83a zapriječen (gl. prid. trp.: zapriječiti), 77 Zahir, 62 zaprijećen (gl. prid. trp.: zaprijetiti), 77 zahira, 55 zaradi, 360 zahrdalost, 57 zasad l zasada (za sada), 354 zahtjev, 55 zasigurno,35 0 zahvalan (odr. obi. zahvalni), 249a zasijecati (: zasjeći), 226 Zaim-kapetan Imamović, 287 zasjeći, 226 zaista, 74 zasjedanje (: zasjedati), 231 e zaistinu, 353 zasjedati (prez. zasjedam; nesvrš.: zasjesti), Zakir, 62, 97 23le zalazak Sunca l sunca, 486 zasjenak, 23 1 b zaletjeti se, 227 zast. - zastarjelo, 3 72 zalijeganje, 227 zastalno, 350 zalijegati (: zaleći), 227 zastarijevati (: zastarjeti), 226 zalijetanje, 227 zastarjeti, 226 zalijetati se (: zaletjeti se), 227 za sutra, 359 zalijevanje l zalivanje, 227 zaticati (: zataći), 232 zalijevati l zalivati (: zaliti), 227 zatim, 350 zaliv l zaljev, 227 zatjecati (: zateći), 232 zalivanje l zalijevanj e, 227 zatvarač, 83a zalivati l zalijevati (: zaliti), 227 zauhar, 55, 350 zaljev l zaliv, 227 zauvijek, 350 zam. - zamjenica zavazda, 350 zamah, 55 ZAVNOBiH - Zemaljsko antifašističko zamalo, 353 vijeće narodnog oslobođenja Bosne i zamijeniti se, 218a Hercegovine, 385 zamjedba, 224 za zimus, 359 zamjenjivati (: zamijeniti), 218a zb. im. - zbirnaimenica, 371 zamjeranje (: zamjerati), 23 1 e zbiti, 128 zamjerati (prez. zamjeram; nesvrš.: zamjeri zbogom, 351, 444 ti), 23lc zbratimiti, 128 zanavijek, 35 1 zbrda-zdola, 357 zapad (strana svijeta); Zapad (zapadne zem zdesna, 350, 351 lj e i narodi), 482, 534 zdesna-slijeva, 357 zapadna Evropa (zapadni dio Evrope); Za združiti, 128 padna Evropa (zapadnoevropske zemlje i zdvora, 351 narodi), 482 zec (nom. mn. zečevi; opća im.), 81 b, 534; zapadna Hercegovina, 482 Zec (prezime), 534 zapadnoevropski (: zapadna Evropa; Zapad zeče, SJa na Evropa), 74, 305 zečevi, 8lb 207 zehra (trunčica); Zehra (ime), 534 zreo (prid.), 215a zekan (konj), 451 zreti, 215a, 238 Zekerija, 62, 154 Zubčević, 130 Zekerijah, 62 zubobolja, 260 Zekija, 69 Zuhdija, 69 zelembać, 90, 122d Zulejha, 55 Zelengora; 479 zul-hidždže (uz: zul-hidže), 54h zeleno-žuto-crvena (zastava), 306 zul-kadc, 202 zeljov (pas), 451 Zul-Kamejn (gen. Zul-Karnejna), 28, 20 l, zem. - zemljopisni 298 Zemaljski muzej u Sarajevu, 496 Zulu, 459 Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog zumbul, 249b oslobođenja Bosne i Hercegovine (hist.), Zupci (zem.), 479 496 zupčanik (: zubac), 82 zemlja (opća im.), 487, 534; Zemlja (ime Zupčević, 130 nebeskoga tijela), 484, 534 zupčić, 83a, 90 Zemlja Pavlovića, 476 Zur-Rumma (gen. Zur-Rumme), 298 Zemljanin (nom. mn. Zemljani Zemlja), Zu-Tuva (gen. Zu-Tuve), 298 467 zvijezdin (: zvijezda), 225e Zemljin satelit, 484 zviježđe, 237 Zemljina kora, 484 zvjerad, 224 Zemzem, 479 zvjerinji, 224 Zeus, l58a zvjerokradica, 223 zglave, 351 zvjezdan (odr. obi. zvjezdani), 224 zgoreg l zgorega, 352 zvjezdar, 224 zgurati, 128 zvjezdara, 224 Zija, 62 zvjezdast, 224 Zijah, 62 zvjczdaš, 224 Zijo (nom. i vok.), 65d zvjezdica, 224 Zimska olimpijada u Sarajevu, 521 zvjezdurina, 218b Zivgarov, 199 Zvomičanin (: Zvornik),82 zjevač, 224 Zvomička gimnazija, 499 ZJZ - zapad-jugozapad, 381 d Zvomičko jezero, 479 Zlatni lj iljan, 520 Zlatno pero, 520 ž zmaj (opća im.); Zmaj od Bosne (Husein-ka- ž. - žensko (ime) petan Gradaščević), 534 žalba, 249a zmija (vok. jd. zmijo, instr. jd. zmijom), 65d žalosno (: žalost), 114 zmijoglav, 65d žarg. - žargonizam zmijolik, 65d, 69, 74 ždral, 249a zn. - značenje ždrebad, 224 značka (: znak), 82 ždrijebe (gen. jd. ždrebeta), 216, 217 znalac (gen. jd. znalca), 249a ždrijelce (: ždrijelo), 225c znalački (: znalac), 82 ždrijepčev (: ždrijebac), 225e zoo!. - zoološki žećca (: žeđ), 92 208 željeti (gl. prid. rad. želio, željela), 72a žirije), 65a, 65b, 65e žena heroj, 31, 275 žiro i tekući račun, 270 žena radnica, 31, 275 žiroračun, 263 Ženeva, 176 žlijeb (nom. mn. žljebovi), 217 ženidba, 128 žljezdan (odr. obi. žljezdani), 224 Ženmin žibao (kineske novine), 514 žohar, 55 Žepa, 477 ž. r. - ženski rod, 368 Žepče, 80 ŽTP - Željezničko transportno preduzeće, 385 žetelac, 245d žuč (opća im.), 80, 534; Žuč (zem.), 534 žilavka (vino nazvano prema vrsti grožđa), 518 župa (opća im.); župa Jelaške; Župa je1aška Žilavka l "Žilavka" (zaštićeno ime vina), 517 (uz: Jelaška župa), 475, 476 žilet, 518 Župančić, 85 žiri (gen. jd. žirija, dat./lok. jd. žiriju, ak. mn. žurnal,249b

209

IV. RJEŠENJA ZADATAKA I VJEŽBI

1. Nije. Treba: Pozajmio sam svoj englesko-bosanski rječnik dr. Azri Dilberović-Sušić.

2. TV-ekipavozila se dva-tri sata putem Prijedor- Banja Luka - Skender-Vakuf.

3. Treba. Iza riječi "ocjenu" slijedi nagoviješteno nabrajanje.

4. Jeste. Iza riječi "rekao" doslovno se navode riječi Meše Selimovića o zbirci Kameni spavač Maka Dizdara, a iza riječi "čudo" dolazi tekst u ulozi objašnjenja dijela rečenice ispred dvotačke.

5. Nepravilno su napisane: najači, vanastavni, tridesetrećina, sunet, Ožene!, dženetski. Treba: najjači, vannas tavni, tridesettrećina, sunnet, Džennet, džennetski.

6. Nepravilno je napisano: čaura, duvan, rpa, proja, oran, od svojih učeni istoričara, ja bi htio. Treba pisati: čahura, duhan, hrpa, praha, haran, od svojih učenih historičara, ja bih htio.

7. Nepravilno je napisano: teoriski, popi vode, dializa, dijoba, mislijo, socijologija, kajiš. Treba: teorijski, popij vode, dijaliza, dioba, mislio, sociologija, kaiš.

8. Avlijica; Tokija, Tokio; Aziji, Azijom; Semberiji, Semberijom; Husniji, Husnijom; svjetliji; piju.

9. Bašča, brijačnica, skraćen, čarapa, jučer, Bihać, Bećir, domaćica, domaćici, čnalac, općina, četvero, čamac, lahkoća, računica, tačka, stravičan, pruće, kraljević, djevojčica, ožalošćen, hemičarka, pitajući, turistički, ključić, sendvič, Zvorničanin, čistoća, dječurtija,balončić, balkončićem, crvićem, skakućem, tvrdoća, sebičan, zadaća, osjećanje, presječen, skupljačica.

1 O. Nepravilno je: đamija, piđama, uđbenik, amiđić, šalđija, džerdžef, hađija, uvidžaj, najsladže, predođba. Treba: džamija, pidžama, udžbenik, amidžić, šaldžija, đerđef, hadžija, uviđaj, najslađe, predodžba.

11. Pravilno je: bešum an. Zvučni suglasnik z iz p refiksa bez- najprije se izjednačio po zvučnosti sa bezvučnim sug lasnikom š iz riječi šuman i prešao u svoj parnjak s; potom je došlo do jednačenja po mjestu tvorbe zubnog suglasnika s ispred prednjonepčanog suglasnika š, pa je s dalo š; uslijedilo je gubljenje jednoga suglasnika š iz skupine -šš-: bez + šuman > besšuman > beššuman > bešuman.

12. Preci, zadaci, gubici, napici - gubljenje suglasnika d i t ispred afrikate e. 13. Jednačenje suglasnika po mjestu tvorbe: zubni suglasnik s jednači se sa prednjonepčanim suglasnikom č i daje š u piščev; h ispred č daje š u oraščić, a n ispred b prelazi u m u riječi odbrambeni. 14. Nije pravilno: sbratimiti, ljutstvo, potšišati. Treba: zbratimiti, ljudstvo, podšišati.

15. Upisala se u Gimnaziju "Meša Selimović" u Tuzli 1998/99. godine. "Bože, kako je dobra", govorio je oduševljeno, "kako je vesela, kako je zadovoljna!" "Kulenovićevu 'Ponornicu' pročitala sam dvaput'', rekla mi je prijateljica. Rekao je: "U 'Opisu mostarskog mosta od Medžazije' luk Staroga mosta upoređen je sa svodom vasione."

16. Barselona, Bokačo, Igo, Kami, Ruso, Betoven; Čikago, Kembridž, štokholm, Mančester juna�ed. 213 17. EI-Arebija, Carmen l Carmene, Toneta Seliškara, Leonarda da Vincija, Jean-Paula Sartrea, Williama Shakespearea, Johanna Wolfganga Goethea; Tokija, New Yorka, Columbije.

18. Nepravilno je: Vavilon, Persija, Ibn Kesir. Treba: Babilon, Perzija, lbn-Kesir.

19. Grijehovi l grijesi, korijeni l korjenovi, lijekovi, svjetovi. 20. Komparativ prema pozitivu bijel glasi bjelji; prema blijed glasi bljeđi; prema bijedan - bjedniji; prema tijesan tjesniji1 tješnji; prema smiješan - smješniji; prema lijen - ljeniji l ljenji; prema prijek - preči; prema svijetao - svjetliji; prema vrijedan - vredniji.

21. Cvjetić, djelić, pjetlić, rjećica, vjenćić, zvjezdica.

22. Dogorijevanja, isticanje, lećenje l letenje, obavještenje, osmjehivanje, potjecanje, premjeranje, zalivanje, za sjedanje.

23. Pogrešno je napisano: cvjetnjak, dole, ponedeljak, letila, ovde. Treba: cvijetnjak, dolje, ponedjeljak, letjela, ovdje.

24. Čitalac, čitaoca, čitaocu, čitaoca, čitaoče, čitaocem, čitaocu; čitaoci, čitalaca, čitaocima, čitaoce, čitaoci, čitaocima, čitaocima. U nominativu jednine i genrtivu množine nije došlo do promjene l u o jer se u tim oblicima suglasnik l nalazi na poćetku (a ne na kraju) sloga (ći-ta-lac, ći-ta-la-ca).

25. Nisu valjano rastavljene riječi: stra-st, tv-oj, tvoj-a, Sand-žak, Schi-ller. Treba: strast, tvoj (jednosložne se rijeći ne rastavljaju), tvo-ja, San-džak, Schil-ler.

26. Nepravilno je napisano: krivično pravni, krivično-pravni; Gazi-Husrevbeg, Gazi Husrevbeg; Husrevbegov; Mehmedalija Mak-Dizdar; polu-pismen; i te kakav; Ivan sedlo; bajram namaz; mas mediji, masmediji; mini· moda, mini-moda; prescentar, pres centar; TVemisija; Radio televizija Bosne i Hercegovine; na skroz: a kamo li, akamoli; odjutros; ULU BiH.

27. Ne bih, ne gledati, ne gledajući, ne vidjevši, nebriga, nećovjek, neljudi, nemio, nesretan, nesigurno, nemoguće, nevjeran, neradnik.

28. Skraćenice su: r. (razred), m.r. (muški rod), o.š. (osnovna škola; u sastavu imena velikim slovima i bez taćaka: Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić" -OŠ "Safvet-beg Bašagić"), P.S. (post scriptum), i sl. (i slično), mn. (množina), bošnj. (bošnjaćki), bh. (bosanskohercegovački), ar. (arapski), engl. (engleski), hist. (historijski), uć. (učenik), aor. (aorist), geogr. (geografija), dr. (doktor), jd. (jednina), tzv. (takozvani), cm (centimetar), l (litar), t (tona), Al (aluminij), VA (vo�amper), BiH (Bosna i Hercegovina), ULUBiH (Udruženje likovnih umjetni· ka Bosne i Hercegovine), UN (Ujedinjeni narodi).

29. Sabrana djela 1-111 Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (rođen 19. Xll 1839. u Vitini kod Ljubuškog, umro 28. Vll 1902. god. u Sarajevu, u 63. godini života) izišla su iz štampe 1988. god. u 1.000 primjeraka. 30. Taćka-zarez i zarez upotrijebljeni su valjano pod a: Selom zavlada nemir; djeca vrište, a odrasli zabrinuto šute; psi bez prestanka laju. (Odijeljena su tri srodna dijela. Rećenice "Djeca vrište" i "Odrasli zabrinuto šute" povezane su jedna s drugom tješnje negoli s ostalim rečenicama unutar složene.) 214 31. Ovi su pravopisni znaci odgovarajući na kraju navedenih rečenica: -Je li 1989. proslavljena osamstota obljetnica Povelje bana Kulina? - Htio bih znati može li se to popraviti. - Može li se to popraviti? -Zar i ti, sine Brute?! - Ua! Dolje laži! - Ne zna se ni ko pije ni ko plaća. - Ne zna se ni ko pije ...

32. Pravilno je pisati: Božiji poslanik Muhammad, Canis lupus (vuk), Arhimedov zakon, Nobelova nagrada, nobelo vac, Podrinjac, Bosna i Hercegovina, podrinjski, Srednjobosanski kanton, Bosanski pašaluk, Pašaluk bosan ski, Austro-Ugarska monarhija, općina Prijedor, Prijedorska općina, Općina prijedorska, Jadransko more, more Jadransko, Boračko jezero, Halejeva kometa, Hadžijski bajram, Ulica prijedorska, Ulica Ferhadija, Most Suade Dilberović, Tekija na Vrelu Bune, Klinika za plućne bolesti Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, Opera Narodnog pazarišta u Sarajevu, Odsjek za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Husinska buna, rusko-japanski rat, renesansa, barokno doba, ekspresionizam, legenda o Ali-paši (roman Envera Čolakovića).

33. -Igrao je nogomet, košarku, rukomet. (nabrajanje) -Profesor dr. Enes Karić preveo je 1995. Kuran na bosanski jezik. (titula ispred imena) - Dr. Enes Karić, profesor, preveo je 1995. Kuran na bosanski jezik. (naknadno objašnjenje unutar teksta) - Naša domovina, Bosna i Hercegovina, ima izlaz na more. (apozicija) - To , draga moja, nikome ne koristi. (vokativ) - čovjek osjeća potrebu ne samo da misli nego i da kaže. (ne odvajaju se zarezom dijelovi povezani suad- nosnim veznikom ne samo ... nego) -Ona je marljivija nego on. (veznik nego odnosi se na komparativ; ovdje nije suprotni, već poredbeni veznik) - Neću reći tebi, nego njoj. (veznik nego i dio sa suprotnim značenjem) - Ona će mi, zaista, pomoći. ("zaista" kao modalna riječ) -Zaista spava. (riječ "zaista" u priloškoj službi, tj. u ulozi modifikatora uz glagol) - Plačući je ušao u kuću. (glagolski prilog sadašnji ispred enklitika) - De donesi vode. (riječ uz imperativ) - Kad su zadavljeni braća Morići, dogodio se u Sarajevu zemljotres ... (zavisna rečenica u inverziji) - Jasminko uči, a Aj dina se igra. (zarez ispred suprotnoga veznika) - Vrijedno učimo a uspjeh neće izostati. (formalna suprotnost) - Odlično se spremila za prijemni ispit, dakle neće loše proći. (zarez ispred zaključnoga veznika) - Sve djevojke šute, jedino što Azemina ponešto progovori. (zarez ispred isključnoga veznika) -Osuđujem reklamiranje duhana, koji šteti ljudskom zdravlju. (zavisna rečenica kojom se naknadno objašnjava već poznati pojam)

34. Velika kopriva (Urtica dioica) raste po čitavoj Evropi u blizini naselja, najčešće kao korov uz ograde i u rjeđim šumama. Ima četverouglastu stabljiku visine od 70 do 150 cm; njezin se miris ne može nazvati neugodnim, ali je pomalo neugodnog okusa. ljekoviti su joj dijelovi: listovi (skupljaju se tokom cijelog ljeta), čitava biljka (uoči ili za vrijeme cvjetanja) i korijen (kopa se u proljeće i ujesen). Ovoj nerijetko prezrenoj i, nažalost, pre malo cijenjeno) biljci pripisana je najveća ljekovitost. Važi kao ponajbolje sredstvo za čišćenje krvi, liječenje mokraćnih kanala, otklanjanje bubrežnog pijeska, bljedoće i slabokrvnosti, potom stanja potištenosti i osjećaja premorenosti; uopće jača otpornost ljudskog organizma, bilo da je riječ o prehladama, reumatskim oboljenji- 215 ma, radioaktivnom zagađen ju... U germanskoj mitologiji bila je simbol Donara, boga munje, čiji blijesak također pali i žan. Rasprostranjeno je i pučko tumačenje da munja dobro poznaje koprivu, kao i čovjek, te izbjegava u nju udariti. Najvjerovatnije je u vezi s tim tumačenjem i naša stara poslovica: Neće grom u koprivu. U nekim alpskim područjima seljaci je stavljaju u ognjište kad se približava nevrijeme "da ne bi udario grom u kuću". Jedan mi je poštovalac koprive, inače dobar poznavalac slikarstva, spomenuo slavnog Nijemca Albrechta Durera (1471-1 528): "Tako je visoko cijenio koprivu", reče mi on jednoć, "da je u svom remek-djelu naslikao kako je anđel nosi k nebeskome prijestolju."

35. Prije nego se pokupim i zauvijek napustim drevnu zemlju Afganistan i krenem u Perziju, hoću da odem u Gazni. Možda, uvaženi čitaoče, nikada nisi ni čuo da u svijetu postoji grad koji se zove Gazni? Ipak, grad postoji i nekada je bio najmoćniji, najprosvjećeniji i najsjajniji grad čitave Azije. Ne znam više pouzdano na koju stranu se ide, ali sigurno put ne vodi ni na sjever ni na istok. Gazni leži negdje na preostale dvije strane svijeta. Kada sam krenuo, grijala je sjajna mjesečina, a drum je bio ravan, carski. Zulfikar Zuka Džumhur dalje kaže: "Gradove kojima je preostala jedino prošlost treba pohoditi samo po mjesečini."

216