Vodoopskrba Bjelovarsko-Bilogorske Županije

Gradilišta

VODOOPSKRBA BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE

Uvod WATER SUPPLY IN BJELOVARSKO-BILOGORSKA COUNTY Bjelovarsko-bilogorska županija The Bjelovarsko-bilogorska County ranks among the Croatian counties with the smještena je na sjeverozapadnom least developed water supply schemes. In this county, the percent of population dijelu Hrvatske i prostire se na 2652 covered by the public water supply system is steeply below the national average. km2 (4,65 posto državne površine). This fact is reflected in both demographic and economic shortfalls. However, the Ima povoljan geoprometni položaj i problem is gradually being solved thanks to significant efforts invested by the county authorities. Appropriate programs for the water supply development and dobre prometne veze s obližnjim for construction of interregional pipelines have been prepared, and Delovi and veüim hrvatskim gradovima (Zagre- Ĉurÿevac water wells situated in the neighbouring Križevaþko-koprivniþka bom, Varaždinom i Osijekom). To County will be used as principal well fields. The interregional pipeline between je kraj s raznovrsnim prirodnim obi- Bjelovar and ýazma has in the meantime been realized, and the construction of lježjima koja pružaju brojne moguü- the interregional pipeline between Bjelovar and Daruvar is soon to commence. nosti za gospodarski razvitak, posebno The data about activities completed so far are presented, and everything that za poljoprivredu i stoþarstvo. Ponaj- must be done until 2020 to provide all county residents with drinking water is prije se to odnosi na doline rijeka specified. In addition to funds invested by county and national authorities, this initiative will also benefit from financing provided by international institutions. ýesme i Ilove te njihove pritoke. Obje su rijeke þesto plavile svoje to prijelazni prostor kontinentalnih bišno Polje) i 18 opüina (Berek, De- priobalje, što je uz probleme s regu- obilježja s umjereno hladnim zima- žanovac, Ĉulovac, Hercegovac, Ivan- lacijom omoguüilo razvoj ribogoji- ma, toplim ljetima i pretežno povolj- ska, Kapela, Konþanica, Nova Raþa, lišta, ali i mlijeþnog govedarstva na nim rasporedom padalina. Rovišüe, Severin, Siraþ, Šandrovec, bujnim i plodnim livadama. Veüi se Štefanje, Velika Pisanica, Veliki dio Županije nalazi na nadmorskoj Županija ima 5 gradova (Bjelovar, Grÿevac, Veliko Trojstvo, Velika visini od 120 do 150 m. Klimatski je Daruvar, ýazma, Garešnica i Gru- Trnovitica i Zrinski Topolovac) te ukupno 325 naselja. Prema popisu iz 2001. u Županiji živi 133.084 stanovnika (50,18 stanovnika na km2), što je znatan pad (veüi od 7 posto) u od- nosu na 1991. kada je bilo zabilježe- no 143.198 stanovnika. No dok je taj pad zbog rata donekle i razumljiv, treba reüi da se u posljednjih pedeset godina na ovom prostoru bilježi stalni pad stanovništva, jer je u popisu iz 1953. bilo þak 168.211 stanovnika. Ono što meÿutim pomalo zbunjuje jest þinjenica da je u Županiji tek 31 posto stanovništva obuhvaüeno vodoopskrbom, što je najmanje u Hrvat- skoj. Znatno je to manje i od prokla- miranog Programa dugoroþnog razvitka vodoopskrbe na podruþju Re- publike Hrvatske, gdje je u dvije inaþice zapisano da se u razdoblju od 1996. do 2000. mora osigurati kvalitetna i zdrava voda ili za 90 posto ili 81 posto puþanstva. Daka- ko da je vodoopskrba neravnomjer- Vodoopskrbni sustavi Bjelovarsko-bilogorske županije no rasporeÿena i da je u gradovima

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12 987 Gradilišta

da i izvorišta. To je bio još jedan razlog za razvoj integralnog sustava vodoopskrbe, koji se oþituje u istra- živanju i razvijanju sustava za doba- vu vode iz susjednih županija te sustava magistralnog povezivanja glavnih podruþja distribucije. Znaþajke zateþenog stanja Daruvarski sustav potjeþe iz sedam- desetih godina prošlog stoljeüa i je- dini je na podruþju Županije koji se opskrbljuje iz površinskih vodozah- vata. Taj se vodozahvat nalazi na rijeci Pakri, 16 km istoþno od grada. Zbog površinskog zahvata kakvoüa vode varira tijekom godine. Elemen- ti su vodoopskrbe Daruvara: vodozahvat Pakra-Sloboština (kapacitet 56,7 l/s), cjevovod sirove vode, Detalj iz središta Bjelovara ureÿaj za proþišüavanje (ukljuþeno je taloženje, filtriranje i kloriranje), poput Daruvara (najviše 91 posto) i privredno gospodarstvo (posebno sa cjevovod þiste vode, vodospremnici Bjelovara opskrbljenost vrlo dobra, stoþarskom proizvodnjom) zapravo u Daruvaru (Daruvar od 2000 m3 i da je dobra i u veüini opüinskih sre- nemoguüe organizirati bez tekuüe znatno manji Vinogradi i Vranjine) i dišta, ali da ima i cijelih manjih op- pitke vode. distribucijska mreža (duga 69.500 m üina u kojima uopüe nema priklju- Stoga nije neobi no što se Bjelovar- þ i sa 4.976 prikljuþaka – podatak iz þaka za pitku vodu. sko-bilogorska županija, zapravo 1999.). Cjevovodi su izvedeni od Razlozi su takvom stanju u nepovolj- njezin Upravni odjel za gospodars- azbestcementnih cijevi, a noviji dio nom položaju izvorišta te u neposto- tvo, graditeljstvo i komunalne pos- mreže od PVC cijevi. Valja dodati janju magistralnog sustava koji bi love, u posljednjih desetak godina da se u ovome sustavu gradi još povezivao podruþja s viškom i manj- znatno angažirao oko poboljšanja jedan vodozahvat – Pakra-Bijela s kom vode. A neravnomjerno raspo- ukupne vodoopskrbe. Upravo smo kapacitetom od 20 l/s. reÿena i nedovoljno razvijena vodo- od proþelnika Ratka Kovaþiüa, dipl. Vodoopskrbni sustav Ĉulovca, opüi- opskrba i odvodnja znaþajan su og- ecc., dobili u pisanom obliku i saz- ne koja se nalazi na jugoistoþnom raniþavajuüi gospodarski þimbenik. nali u razgovoru sve osnovne podat- dijelu županije (na kartama se zna To se najbolje može uoþiti na demo- ke o vodoopskrbi na prostoru Župa- na i kao Mihokovi evo), gra en je grafskim kretanjima i u ovoj župani- nije. ü ü ÿ takoÿer osamdesetih godina prošlog ji. Svi su gradovi i opüinska središta Vodoopskrba se na ovom prostoru stolje a, a opskrbljuje naselja ulo- s razvijenom vodoopskrbom u pro- razvijala po pojedinaþnim gradskim ü Ĉ vac i Puklicu te dijelom Katinac i teklih pola stoljeüa imali stalan po- i mjesnim vodovodima. Veüi su bili Krivaju. Godišnja se potrošnja kre e rast stanovništva, a broj se stanov- vodovodi Bjelovara, Daruvara, ýaz- ü izme u 15.000 i 20.000 m3, što je ništva uvelike smanjivao u onim me i Velikih Zdenaca. Svaki se vo- ÿ vrlo mala koliþina na razini županije opüinama gdje vodoopskrbe nije dovod temeljio na vlastitom izvoriš- i u magistralnom sustavu županije i bilo te u rubnim dijelovima gradova tu, a samo je najveüi od njih, vodo- nema znaþajnu ulogu. Izvorište Puk- i opüina koji nisu bili ukljuþeni u vod grada Bjelovara, zasnovan na lica je kaptirani izvor kapaciteta 7 javnu vodoopskrbu. To se posebno dovodu vode iz susjedne Koprivniþ- l/s. Voda se klorira, a u sustavu je vidi i danas kada pojedini investitori ko-križevaþke županije. Ipak zbog još vodospremnik ikovac. zainteresirani za ulaganje na nekom porasta vodoopskrbnih zahtjeva i Ĉ dijelu županije odustaju kada usta- pada izdašnosti vlastitih izvorišta, Sustav Bastaji, takoÿer u opüini Ĉu- nove da to podruþje nije prikljuþeno korisnici su na ovim prostorima tije- lovac, opskrbljuje vodom naselja na vodoopskrbni sustav. Osim toga, kom ljetnih mjeseci imali sve þešüe Škodinovac, Veliki Bastaji, Mali rijeþ je o tradicionalnom poljopriv- redukcije ili su se morali opskrblji- Bastaji, Donja Vrijeska, Mala Masle- rednom kraju, a suvremeno je poljo- vati cisternama iz susjednih vodovo- njaþa i Borova Kosa. I ovdje je godiš-

988 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12 Gradilišta nja potrošnja vrlo mala i kreüe se od 17.000 m3 do 22.000 m3. Sustav je lokalnog karaktera i bez dodatnih izvora i poveüanih profila cijevi dis- tribucijske mreže nije znaþajniji ob- jekt u vodoopskrbnom sustavu Župa- nije. Izvorište Veliki Kamen je kapti- rano, kapacitet je 10,3 l/s, voda se dodatno ne preraÿuje, a u sustavu je i vodospremnik Bastaji. Sustav Garešnice ima pet zdenaca (od kojih su dva izvan uporabe), a vodu distribuira u dva vodotornja koji omoguüuju opskrbu i za najve- üe potrošnje. Voda se zahvaüa u dubini od približno 50 m, a ukupni je kapacitet zdenaca koji su u pogo- nu 20,2 l/s. Bitni su dijelovi sustava: vodocrpilište Garešnica, ureÿaj za Vodotoranj u Velikim Zdencima kondicioniranje (s aeracijom, filtri- metru spojnog voda tih sustava. Vo- iste kakvoüe kao i u Grubišnom Po- ranjem i kloriranjem), tlaþni opskrb- da se crpi iz dubine od 63 m, i tri od lju pa se pretpostavlja da je iz istog ni vodovi do vodotornjeva, vodotor- pet zdenca su u funkciji, s ukupnim vodonosnika. Cjevovod je položen u 3 njevi Brestovac (350 m ) i Gajine kapacitetom od 32 l/s. Glavni su di- glavnoj prometnici i dug je 3300 m. 3 (150 m ) te distribucijska mreža. jelovi sustava: vodocrpilište, auto- Mreža je izraÿena od PVC cijevi. Dio je mreže raÿen od PVC cijevi klorna stanica, vodotoranj (200 m3) i Vodocrpilište Mali Zdenci ima dva koje þesto pucaju, a ostatak od azbest- distribucijska mreža. Cjevovod je zdenca ukupnog kapaciteta 18 l/s, a cementnih i PE cijevi. položen po glavnoj prometnici te u Veliki Zdenci jedan od 14 l/s, dok je nekim sporednim ulicama. Ukupna onaj u tvornici Zdenka izvan upora- Sustav Hercegovac u istoimenoj op- je duljina mreže 3500 m, a velik su be. Vodotoranj Zdenci ima kapacitet üini koristi se kao izvor dvama buše- problem zasuni koji su vrlo loše kva- 500 m3. Voda se klorira u klornim nim zdencima na zapadnom rubu litete. stanicama. naselja. Glavni je cjevovod položen uz cestu Zdenci – Hercegovac – Ga- Sustav Velikih i Malih Zdenaca ima Vodoopskrbni se sustav Bjelovara rešnica od PVC cijevi koje izdrže kombiniranu tlaþno-gravitacijsku vodom opskrbljuje iz vodocrpilišta tlak od 6 bara. To je znatno ispod opskrbu, što znaþi da crpke u zden- Delovi u Koprivniþko-križevaþkoj onih koje se sada ugraÿuju u vodo- cima mogu tlaþiti vodu u distribucij- županiji, sjeverno od Novigrada opskrbne mreže i u tome vjerojatno sku mrežu ili u vodotoranj. Voda je Podravskog i nedaleko od rijeke treba tražiti uzroke þestih kvarova. U posljednje je vrijeme vodovod produžen do naselja Velika Trnava. Dva zdenca vodu crpe iz dubine od 50 m, a ukupni im je kapacitet 10 l/s. U autoklornoj stanici obavlja se deferizacija i kloriranje, a u sastavu je još toranj Hercegovac (350 m3). Na sustav Grubišnog Polja osim grada spojeno je i naselje Orlovac, a postoji i moguünost ispomoüi Veli- kim Zdencima. U sluþaju nedostatka vode u jednom sustavu, zapornim se ventilima smanjuje potrošnja u jednom, a poveüava u drugom sustavu, a ti se ventili nalaze na svakom kilo- Vodocrpilište Delovi pokraj Novigrada Podravskog

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12 989 Gradilišta

Drave. U vodocrpilištu ima pet zde- Istraživanja u blizini sela Suvaja ju gradovi Bjelovar i Daruvar te s naca, od kojih dva nova imaju ukup- vrlo obeüavaju. pomoüu Ininog cjevovoda i planira- ni kapacitet od 180 l/s. Dva su znatnog vodospremnika Banov Stol omo- Magistralni pravci razvoja no manja u rezervi, a jedan je zaru- guüuje dobavljanje vode iz crpilišta šen. Osim vodocrpilišta bitni su di- U 1996. napravljena je studija: Pla- Ĉurÿevac. novi razvitka vodoopskrbe u prosto- jelovi sustava ureÿaj za preradu vo- Glavni projektant Željko Poljak, dipl. de Javorovac (s filtriranjem, aeraci- ru Županije bjelovarsko-bilogorske. ing. graÿ., i projektantica suradnica To je bila zapravo koncepcijska pod- jom i dezinfekcijom), vodosprem- Jadranku Pavletiü, dipl. ing. graÿ., 3 loga za rješavanje vodoopskrbe na nici Rudnik (kapaciteta 2100 m i sa pobliže su nam objasnili glavne oko- 264 m n.v. najviša toþka sustava) i regionalnoj i županijskoj razini. 3 snice tog projekta. Od njih smo saz- Kupininovac (4000 m ) te tlaþni i Zbog nedostatka odgovarajuüih iz- nali da je crpilište Delovi priliþno gravitacijski vod. Crpke iz zdenaca vorišta na podruþju Županije, studija izdašno, ali da ima odreÿenih prob- tlaþe sirovu vodu do ureÿaja u Javo- je upuüivala na rješavanje vodoops- lema s malim profilima cjevovodi- rovcu, potom se voda dalje tlaþi u krbe iskorištavanjem vode iz susjed- ma na dijelu izmeÿu ureÿaja za pri- vodospremnik Rudnik, a odatle od- ne Koprivniþko-križevaþke župani- premu pitke vode Javorovac i vodo- lazi gravitacijski prema potrošaþima. je. Ponajprije se to odnosilo na pos- spremnika Rudnik. Stoga su se, zbog Na mreži ima 2846 prikljuþaka, od tojeüe podzemno crpilište Delovi i iskazanih potreba, a i radi veüe sigur- þega 455 za gospodarsku djelatnost, na postojeüe crpilište Ĉurÿevac koje nosti sustava, opredijelili da u sustav a ukupna je duljina mreže u Bjelo- ima vodu znatno bolje kakvoüe. Stu- uvedu još jedno vrlo izdašno izvori- varu 51.769 m (podaci iz 1998.). Iz- dija je potaknula i izradu idejnog šte preko Bilogore iz dravske ravni- raÿeni su projekti i zapoþela izgrad- projekta magistralnoga vodoopskrb- ce – vodocrpilište Ĉurÿevac. A to je nja vodovodnog prstena oko Bjelo- nog sustava Bjelovarsko-bilogorske ujedno i u skladu sa studijom i ijed- vara, u duljini od približno 19,3 km, županije 1999., gdje je detaljno raz- nim rješenjem. Zapravo to je izvo- koji üe prolaziti kroz naselja Hrgov- raÿeno rješenje iz studije. I studiju i rište na neki naþin veü ukljuþeno u ljani, Stare i Nove Plavnice, Brezo- idejni projekt izradila je projektants- opskrbu Bjelovarsko-županije, jer je vac, Vidikovac i Trojstveni Marko- ka tvrtka Hidroprojekt-ing d.o.o. iz za potrebe Ininog naftnog postroje- vac. Taj bi prsten u odreÿenim toþ- Zagreba. Valja dodati da je 1999. i nja bila dovedena voda do Velikog kama bio spojen s vodovodnom mre- Hidroregulacija d.o.o. iz Bjelovara Trojstva, no nažalost s ograniþenim žom Bjelovara. izradila glavni projekt magistralnog koliþinama vode. cjevovoda Bjelovar - Štefanje – ýaz- Grad ýazma opskrbljuje se vodom U prvoj je fazi projekta, koja bi tre- ma koji je poslije i izvodila. iz vodotornja u središtu grada. Pot- bala trajati do 2011. ocijenjeno da 3 rošnja je vode 12.000 m na mjesec Hidroprojekt-ing je 2002. s Bjelovar- e ukupne potrebe za vodom u cije- 3 ü ili 150.000 m na godinu. Vodotoranj sko-bilogorskom ugovorio izradu loj županiji iznositi 466 l/s. S tim se je spojen s vodocrpilištem Milaševci glavnih projekata preostalih magis- koliþinama planira podmiriti 80 pos- (17 l/s) koje se nalazi 3,5 km sjever- tralnih cjevovoda kojima se povezu- to potreba stanovništva i industrije no od grada, a na tlaþni je cjevovod spojeno vodocrpilište ýazma, 7 km istoþno od vodotornja. Bitni su dijelovi sustava vodocrpilišta ýazma i Milaševci, tlaþni vodovi ýazma – vodotoranj ýazma, Milaševci - ýazma i Milaševci - Draganac te vodotoranj ýazma. Ukupna je koliþina vode 20 l/s, a voda se samo dezinficira bez odgovarajuüe filtracije. U selu Vrtlinska, jugoistoþno od ýazme, 1997. obavljeni su vodois- tražni radovi. Utvrÿena je moguüa izdašnost od 10 od 30 l/s. Vrlo dobra kakvoüa te vode, uz nedostatne izvore u ovoj Županiji, zahtijeva da se nastave istražni radovi na jugoza- padnim obroncima Moslavaþke gore. Vodocrpilište Ĉurÿevac

990 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12 Gradilišta

jenjene su na 649 l/s. Od te bi koliþine za potrebe stanovništva i seoskih gos- podarstava trebalo osigurati 538 l/s (83 posto ukupne koliþine), a ostatak za potrebe industrije. Treba istaknuti da se oþekuje znatno smanjenje pot- rošnje vode za tehnološke potrebe, što je opüi trend u gospodarstvu. Da bi se podmirili svi ti zahtjevi, nužno je da u funkciji budu sva izvorišta koja su predviÿena u prvoj fazi i imaju ukupnu koliþinu od 570 l/s. Najveüa se koliþina opet oþekuje od crpilišta Delovi koje danas može dati 180 l/s.

Za poveüanje raspoloživih koliþina na podruþju grada Bjelovara mogu- üe je izgraditi nove zdence na izvo- rištu Delovi i izgraditi paralelni cje- Radovi na polaganju cjevovoda vovod od izvorišta Delovi do grada svih naselja prikljuþenih na vodoops- na 570 l/s, što bi bilo dovoljno za Bjelovara, uz odgovarajuüe poveüa- krbni sustav. podmirenje svih planiranih potreba nje kapaciteta ureÿaja za pripremu prve faze razvoja (466 l/s). Pritom vode. Druga je moguünost poveziva- Potrebe za vodom podmirit üe se iz bi i dalje najvažniju ulogu imala cr- nje izvorišta Ĉurÿevac s postojeüim sadašnjih izvorišta i iz izvorišta na pilišta uz rijeku Dravu – Delovi s sustavom grada Bjelovara. podruþju županije u izgradnji ili raz- kapacitetom od 180 l/s i Ĉurÿevac s voju. Najveüa üe se koliþina vode potencijalom od 150 l/s. Ovim se rješenjem izvorište Ĉurÿe- crpsti iz dvaju postojeüih izvorišta. vac ukljuþilo u magistralni sustav To su izvorište Delovi, kapaciteta U drugoj se fazi razmatra razvoj ma- vodoopskrbe Bjelovarsko-bilogors- 180 l/s, koje opskrbljuje sustav gra- gistralnoga vodoopskrbnog sustava ke županije preko vodospremnika da Bjelovara preko vodospremnika do 2021. Bit üe potrebno, zbog pove- Banov Stol te opskrbnog cjevovoda Kupinovac, a sada je produžen i do üanja potreba za vodom, izgraditi vodospremnik Banov Stol - Patkovac. ýazme. Drugo izvorište je Ĉurÿevac nove hidrotehniþke graÿevine i uklju- Na njega se trebaju spojiti magistralni koje opskrbljuje Veliko Trojstvo i þiti sva vodocrpilišta. cjevovod Bjelovar - Patkovac i ma- Šandrovac, a prema usvojenoj kon- gistralni cjevovod Patkovac – Daru- Rad na hidrotehniþkim graÿevinama cepciji trebali bi pripomoüi vodoops- var. Taj je cjevovod podijeljen u se- ukljuþuje proširivanje dvaju vodospre- krbi istoþnog i zapadnog dijela župa- dam dionica: Patkovac – Drnjano- mnika i izgradnju još jednog. Najpri- nije (Bjelovar, Daruvar, Dežanovac). vac, Drljanovac - Pavlovac, Pavlo- je je potrebno proširiti postojeüi vo- To je posebno kvalitetna voda koju vac - Veliki Zdenci, Veliki Zdenci - dospremnik Kupinovac za još 2000 uopüe nije potrebno dodatno obraÿi- Konþanica, Konþanica - Donji Daru- m3, kao što je uostalom i bilo predvi- vati. Za to je potrebno izgraditi vodo- var, Konþanica - Pehovac i Pehovac ÿeno u etapnoj izgradnji te graÿevi- spremnik Banov Stol i to u prvoj fazi - Gornji Daruvar. 3 ne. Volumen vodospremnika od 4000 volumena 2000 m , a u drugoj fazi m3 zadovoljavao bi vršnu potrošnju udvostruþiti kapacitet. Trenutaþno U ovoj üe fazi potrebe za vodom grada Bjelovara i naselja uz magistral- se postojeüa vodocrpilišta koriste podmirivati sva izvorišta koja üe biti ne vodove koja se iz njega opskrblju- manjim kapacitetom, ali se njihov aktivna u prvoj fazi, ali i gradnjom ju. Uz to trebat e, kao što je ve re- potencijal, prema dostupnim podaci- ü ü novih zdenaca na crpilištima Gareš- þeno, proširiti i novoizgraÿeni vodo- ma, može poveüati na koliþinu od nica (poveüanje na 40 l/s), Hercego- spremnik Banov Stol, takoÿer za vac (poveüanje na 20 l/s) i Grubišno 500 l/s. 3 2.000 m . I na kraju, u blizini Daru- Polje (poveüanje na 42 l/s). Ta se cr- Uz postojeüa je izvorišta potrebno je vara potrebno je izgraditi novu vo- pilišta nalaze uz središnji dio župa- pokrenuti još i crpilišta Ivanovo Selo dospremu, radnog naziva R2, koja nije koji najviše oskudijeva vodom. (15 l/s), Pakra-Bijelu (20 l/s) i Veliki üe ovisno o odabranoj varijanti razvo- Potrebno je staviti u funkciju i nova 3 3 Grÿevac (14 l/s). Time bi se ukupne ja imati kapacitet 2000 m ili 3000 m . crpilišta na obroncima Moslavaþke koliþine vode iz izvorišta poveüale Potrebe za vodom u ovoj fazi proci- gore koja se sada istražuju. Radi se

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12 991 Gradilišta o vrlo kvalitetnoj vodi koja je istra- vodoopskrbni sustavi na ovom za taj je projekt 2004. dobivena na- žena na lokacijama naselja Musta- podruþju razvijali odvojeno i stoga þelna graÿevna dozvola. Upravo se fina Klada, Vrtlinska i Suhaja. Ako je bilo potrebno ujediniti sve kako bi radi projektna dokumentacija za cje- se istražnim radovima utvrdi izdaš- se opskrba u cijeloj Županiji znatno vovod Banov Stol – Ĉurÿevac, a za- nost i kvaliteta vode, ta bi se izvoriš- poboljšala. Uostalom upravo su pred poþeli su radovi na spojnim cjevovo- ta mogla ukljuþiti u županijski sustav utemeljenjem Bjelovarsko-bilogors- dima opüina Ivanska, Berek i Rovišüe. s koliþinom od 50 l/s. Tada üe ukup- ke vode d.o.o., tvrtke u županijskom Tijekom 2005. Bjelovarsko-bilogor- ne raspoložive koliþine iznositi 670 vlasništvu koja üe voditi daljnju iz- ska županija u cijelosti je izgradila l/s, što üe zadovoljavati procijenjene gradnju i upravljati cijelim sustavom magistralni cjevovod Narta – Ivans- potrebe od 649 l/s. Koliþina može te koordinirati svim gradskim i opüin- ka koji je ugovoren 2002. Prvi je put podmiriti sve planirane potrebe za skim vodovodima. Možda üe se ta primijenjena koncepcija da se u na- završnu fazu razvoja županijske vo- tvrtka u buduünosti brinuti i o razvo- seljenim mjestima istodobno polažu doopskrbe. ju odvodnje za kojom üe se svakako osjetiti potreba nakon znatnog pove- cijevi magistralnog i distributivnog Na kraju našeg razgovora s projektan- cjevovoda jer se na taj na in lokal- üanja vodoopskrbe. þ tima vodoopskrbe Bjelovarsko-bilo- nim zajednicama znatno olakšava gorske županije saznali smo da üe se Program je zapravo zapoþeo 1996. gradnju lokalnih mreža. Radove je preko crpilišta na obroncima Mosla- izradom prve studije o glavnim ma- izvodila bjelovarska tvrtka Elektro- vaþke gore ta županija povezati i sa gistralnim pravcima. Pošto je izra- metal d.o.o., a vrijednost radova 5,6 Sisaþko-moslavaþkom županijom, ÿeno idejno rješenje zapoþela je grad- km cjevovoda iznosila je 3,5 miliju- vjerojatno i sa Zagrebaþkom spaja- nja pojedinih dijelova temeljnoga re- na kuna. Predan je zahtjev za tehniþ- njem ýazme i Ivaniü Grada, a u slu- þaju potrebe nije iskljuþeno ni pove- zivanje s crpilištima iz Virovitiþke- podravske županije (izvorište Korja). Vrlo je vjerojatno da üe se magistralni cjevovod od Daruvara produljiti prema Pakracu koji ima problema s vodoopskrbom. Tako bi se Bjelovars- ko-bilogorska županija povezala i sa Slavonsko-požeškom županijom. Sve je potpuno u skladu sa zakons- kim rješenjima koja u pitanju vodoopskrbe ne priznaju nikakve županij- ske ili opüinske granice. Na kraju našeg druženja s projektan- tima Hidroprojekt-inga doznali smo da osim što su projektirali najveüi dio graÿevina koje su veü izvedene, sada se izvode, ili se njihova gradnja tek priprema, na gotovo svim gradi- lištima obavljaju i struþni nadzor. Polaganje cjevovoda Hrgovljani-Rovišüe

Kronologija dosadašnje izgradnje gionalnog sustava cilj kojega je vo- ki pregled i uporabna se dozvola O kronologiji razvoja vodoopskrb- du dovesti do distribucijskih mreža. oþekuje do kraja 2005. nog sustava ponovno smo sve pot- Glavni projekt vodovoda Bjelovar - Magistralni cjevovod Hrgovljani - rebne podatke potražili od agilnog Štefanje - ýazma izraÿen je 1999., a Rovišüe još je u izgradnji, a cjevo- Ratka Kovaþiüa, proþelnika Uprav- tada su i zapoþeli radovi koje je iz- vod se spaja na vodovod grada Bje- nog odjela. On osobno, a i cijela žu- vodila bjelovarska Hidroregulacija lovara. Hrvatske vode su financirale panijska uprava na þelu sa županom d.o.o. Taj je magistralni cjevovod nabavu cijevi u vrijednosti od 2,5 Damirom Bajsom, potpuno su se uk- dovršen 2002. kada je dobivena i milijuna kuna. Magistralni je cjevo- ljuþili u razvoj vodoopskrbe, svjesni uporabna dozvola. Od 2002. do 2005. vod dug 8,1 km, a radove izvodi da bez vode zapravo nema razvitka. izraÿivao se glavni projekt magistral- Bilo-tel d.o.o. iz Bjelovara. Tijekom Zbog nedostatnih izvorišta svi su se nog cjevovoda Bjelovar - Daruvar, a gradnje došlo je do nekih nepredvi-

992 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12 Gradilišta

ni projekt i zatražena lokacijska dozvola koju, zato što se cjevovod pro- teže kroz dvije županije, dijelom treba zatražiti u Ĉurÿevcu, a dijelom u Bjelovaru. Županija je 2003. ugovorila izradu izvedbene projektne dokumentacije za vodoopskrbni cjevovod opüine Berek. Idejno je rješenje izraÿeno 2004., a zatim je sklopljen ugovor o uporabi cestovnog zemljišta sa Žu- panijskom upravom za ceste. Potom je odabran najpovoljniji ponuÿaþ – Akoma d.o.o. iz Bjelovara i radovi su zapoþeli te nastavljeni u 2005. Vrijednost je investicije 1,3 milijuna kuna Za magistralni cjevovod Banov Stol - Patkovac, dug 10,4 km, vrijednost je radova þak 16 milijuna kuna, što Vodospremnik Banov Stol u gradnji je uvjetovano nabavom posebnih ÿenih radova i troškova te promjena stajali nešto manje od 3,5 milijuna duktilnih cijevi zbog tehniþkih svoj- uvjeta od strane bjelovarskog Komu- kuna. Taj se vodospremnik puni stava trase i velikih tlakova. Cijevi nalca. Sada se mijenja graÿevna dozvola i zakljuþen je aneks ugovora. Potom üe se izvesti dodatni radovi i zatražiti uporabna dozvola.

Završen je magistralni cjevovod vodoopskrbnog sustava opüine Kapela. Radove je izvodio bjelovarski Elek- trometal. Izvedena je dionica Babo- tok - vodospremnik Lipovo Brdo, dionica Botinac - Kapela, vodospremnik Botinac i dionica Gornje Zdjelice. Radovi su zapoþeli poþetkom srpnja 2003., a završili 30. lipnja 2005. Teh- niþki je pregled obavljen u kolovozu 2005. i pošto su uklonjeni nedostaci oþekuje se izdavanje uporabne dozvole. Taj je magistralni vodoopskrbni sustav dug 4 km i vrijedan 4 milijuna kuna. Za gradnju druge faze u tijeku je odabir najbolje ponude. Pred- stoji izgradnja mreže te nastavak Oprema u vodospremniku Banov Stol gradnje prema Zrinskom Topolovcu. Ovaj je dio magistralnog cjevovoda vodom iz crpilišta Ĉurÿevac, a voda su financirale Hrvatske vode kao dio projektirala Hidroelektra d.o.o. iz se dovodi Ininim cjevovodom koji ulaganja u magistralni županijski vo- Zagreba. je malen i dotrajao pa ne bi mogao doopskrbni sustav. Izabran je najpo- osigurati dovoljno vode. Stoga je s voljniji ponuÿaþ i zapoþele su pred- Potpuno je završen vodospremnik Hidroprojekt-ingom ugovorena izra- radnje za izvoÿenje radova koji üe Banov Stol, kljuþna graÿevina za da projektne dokumentacije za cjevo- uglavnom biti dovršeni tijekom 2006. ukljuþivanje izvorišta Ĉurÿevac u vod od crpilišta od vodospremnika Izraÿeni su i glavni projekti za vo- vodoopskrbu Županije. Radovi su koji je dug 14,7 km. Izraÿen je idej- doopskrbne sustave za 6 opüina koji

GRAĈEVINAR 57 (2005) 12 993 Gradilišta

No na tek završeni vodospremnik Banov Stol odveo nas je naš doma- üin Ratko Kovaþiü. ýak smo imali priliku da se spustimo u njegovu mraþnu unutrašnjost. Uvjerili smo se da je u nju ugraÿena i sva potrebna oprema. Na gradilištu smo sreli i Željka Ra- diüa, ing. str., direktora tvrtke Jata d.o.o. iz Bjelovara koja je na vrhu brijega u šumi gradila taj vodospremnik. Radovi su zapoþeli u travnju., a potpuno su završeni u studenom 2005. Jata je inaþe tvrtka koja se pretežno bavi niskogradnjom i ima 90 zapos- Vodospremnik Banov Stol izvana lenih, a radove uglavnom izvode u su ugovoreni 2003.: Berek, Velika kojega je u proteklom razdoblju od svjerozapadnom dijelu Hrvatske. Pisanica, Severin, Nova Raþa, Ka- 1998. utrošeno gotovo 70 milijuna. Tvrtka se bavi proizvodnjom, trgo- pela i Zrinski Topolovac. Izgradnju No u tom se razdoblju pokrivenost vinom i uslugama, a preko vlasnika tih vodovoda financira Europska in- opskrbom iz javnih vodoopskrbnih povezana je s još þetiri druge tvrtke vesticijska banka. Za dvije su opüine sustava sa 15 poveüala na 31 posto. koje se meÿusobno ispomažu. To su: dobivene graÿevne dozvole (Berek i Samo je u protekloj godini utrošeno Asfalti Karlovac d.o.o., Velegradnja Velika Pisanica) i radovi se veü obav- gotovo 20 milijuna kuna. Hrvatske d.o.o. iz Zagreba, Drvograÿenje ljaju. Za druge su ishoÿene lokacij- vode osigurale su nešto manje od 15 d.o.o. iz Bjelovara i Podravina Pro- ske dozvole i u tijeku je rješavanje milijuna, Fond za regionalni razvoj gramat iz Ĉurÿevca. imovinsko-pravnih odnosa. gotovo 3 milijuna, a Bjelovarsko- Nakon posjeta vodospremniku otišli smo pogledati i veü nabavljene cije- Izraÿena je analiza i novelacija idej- bilogorska županija 2 milijuna. Mi- vi za dionicu Banov Stol – Patkovac nog rješenje magistralnog cjevovoda nistarstvo je mora, turizma, prometa što üe, kako je veü ugovoreno, tako- Bjelovar – Daruvar. Došlo je do no- i razvoja, iz sredstava Europske in- ÿer izvoditi Jata. Usput smo prošli vih promjena te zahtjeva i potrebe vesticijske banke, osiguralo dodat- kroz Veliko Trojstvo, mjesto koje za osiguravanjem dodatnih koliþina nih 2 milijuna, a za potprojekte vo- zahvaljujuüi þinjenici da se nalazi u vode za vodoopskrbni sustav grada doopskrbnih sustava opüina Velika Pisanica i Veliki Grÿevac još po mi- blizini Ininog postrojenja za crplje- Daruvara iz vodocrpilišta Ĉurÿevac. nje nafte i plina ima u cijelosti rije- To je uvjetovalo promjene u hidrau- lijun kuna. Vjeruje da üe u završetak kompletnog sustava vodoopskrbe, šenu vodoopskrbu. Sve su cijevi liþkom proraþunu. Izraÿen je i izved- smještene uz crkvu u naselju Cigle- ukljuþujuüi i opskrbne lokalne mre- beni projekt klorinatorske stanice na, a po et e se polagati s prvim že, trebati uložiti još gotovo 450 mi- þ ü Korenovo na dionici izmeÿu Bjelo- znacima proljeüa. Polagat üe se uz lijuna kuna. Taj üe se novac pokuša- vara i ýazme. Kupljeno je zemljište rub ceste jer se tako najlakše rješa- ti osigurati preko Europske investicij- u radovi üe zapoþeti u 2006. vaju imovinsko-pravni odnosi, iako ske banke i pretpristupnih fondova Hrvatske vode su ugovorile i izradu od mjesnog stanovništva posvuda Europske unije. investicijske studije za županijski nailaze na susretljivost i razumijeva- vodoopskrbni sustav, radi racionalni- Posjet gradilištu nje. Ing. Radiü smatra da ti radovi jeg razvitka te odreÿivanja prioriteta Dakako da smo posjet Bjelovaru is- za Jatu neüe biti nikakav posebna problem jer su vrlo dobro opremlje- i dinamike izgradnje, a poradi pobolj- koristili i za posjet nekim gradilišti- ni. U skladu s idejnim rješenjem nad- šanja ulaganja, gospodarske i finan- ma, zapravo graÿevinama jer se u zora i upravljanja vodoopskrbnim cijske opravdanosti te ostalih izrav- ovo vrijeme velikih zimskih hladno- sustavom uz cijevi üe se ugraÿivati i nih i neizravnih koristi. ýini se da üe üa ništa ne radi. I prije posjeta Bje- plastiþne cijevi za kasniju naknadnu prema toj studiji, radi smanjivanja lovaru pokušali smo obiüi neka crpi- ugradnju optiþkih kabela te ostala cijene vode, biti predloženi jedan lišta, posebno ona izvan Bjelovars- regionalni koncesionar i pet lokalnih oprema potrebna za daljinski prije- ko-bilogorske županije. No u tome nos podataka i upravljanje. distributera. nas je priliþno omela velika snježna Ratko Kovaþiü ne skriva da je ipak meüava i þinjenica da smo u obila- Branko Nadilo najveüi problem u osiguranju novca zak krenuli bez struþnog vodstva. Fotografije: B. Nadilo i arhiv investitora

994 GRAĈEVINAR 57 (2005) 12