MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA BROJ / NO. 8-9 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION KOLOVOZ-RUJAN / AUGUST-SEPTEMBER 2012.

Srebrni jubilej Muzeja Mimara ISSN 1330-2140 ISSN

Uspješno završeni brojni ljetni Razgovor s novim ravnateljem HMI-ja U Tovarniku nastaje budući programi HMI-ja mr. Marinom Knezovićem Matošev dom - Kuća AG Matoša Mjesečna revija HRVATSKE MATICE ISELJENIKA / Monthly magazine of the Posjetite stranice web portala Croatian Heritage Foundation Hrvatske matice iseljenika! Godište / Volume LXII Broj / No. 8-9/2012 Nakladnik / Publisher Web stranice Hrvatska matica iseljenika / Croatian Heritage Foundation HMI čitaju se Za nakladnika / For Publisher Marin Knezović diljem

Glavni urednik / Chief Editor svijeta, Hrvoje Salopek dostupne su na Uredništvo / Editorial Staff Željka Lešić, Vesna Kukavica tri jezika

Tajnica / Secretary (hrvatski, Snježana Radoš engleski, Dizajn i priprema / Layout & Design Krunoslav Vilček španjolski) Tisak / Print: i bilježe Intergrafi ka TTŽ d.o.o. stalan porast posjećenosti.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 Telefax: +385 (0)1 6110-933 www.matis.hr

Budite korak ispred ostalih i predstavite se hrvatskim iseljeničkim zajednicama, uglednim poslovnim Hrvatima u svijetu i njihovim partnerima. Oglašavajte na web portalu Hrvatske matice iseljenika!

Internet marketing HMI osmislio je nekoliko načina oglašavanja: Naslovnica: Q BANERI QSPONZORIRANI ČLANAK Q SPONZORIRANE RUBRIKE Muzej Mimara Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora tel. (+385 1) 61 15 116 Q fax. (+385 1) 61 11 522 mob. 099 61 15 116 Q E-mail: [email protected] SADRŽAJ

16 Dan hrvatskih mučenika na Udbini NAŠI GRADOVI KNIN 56 18 HMI: Etnoriznica 20 Turneja folkloraša Hrvatske škole “Kardinal Stepinac” iz Chicaga 22 Dužijanca – žetvena svečanost u Subotici 25 Dom AG Matoša u Tovarniku 28 Škola folklora HMI-ja 30 TASK FORCE u Stonu 32 Plehan: Obljetnica progona Posavljaka 35 HMI Dubrovnik: Izložba Josipa Ivanovića 36 Razgovor s novim ravnateljem HMI-ja 38 Srebrni jubilej Muzeja Mimara 42 Tamburaški festival HBZ-a u Detroitu 44 Obljetnica Ansambla ‘Koleda’ iz Sydneyja 48 Župa Zavalje nedaleko od Bihaća 51 Matičin vremeplov 4 Dani hrvatskog fi lma u Orašju 54 Časopis ‘Most – Th e Bridge’ iz Londona 6 HMI: Stvaranje kazališta 59 Split: ‘Pet rubina crvenih’ Nasje Bošković 8 Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture Meyer 10 Dan iseljenika na Krku 60 Ljetna turneja ‘Kolo-Slavuja’ 12 Mala škola hrvatskoga jezika i kulture 62 Zbirka pjesama Anđelke Petričević-Čenić 15 Svetkovina srednjoeuropskih naroda u 70 Gostovanje NK Croatije iz Mississauge Goriziji 71 Hrvatski sportaši na Olimpijskim igrama

KOLUMNE 11 46 52 56 66 64 Globalna Hrvatska (S)kretanja Povijesne obljetnice Naši gradovi Govorimo hrvatski Glas iz tuđine (Vesna Kukavica) (Šimun Šito Ćorić) (Željko Holjevac) (Zvonko Ranogajec) (Sanja Vulić) (Jozo Župić)

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Kanada / Canada 65 CAD Adresa / Address Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code Acc. No. 702000-VAL-9100000-132344-273 IBAN HRO6 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Račkog 6 ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / E-mail DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT IN KUNA: Acc. No. 2390001-1100021305 Datum / Date Hrvatska poštanska banka 17. “DANI HRVATSKOGA FILMA” U ORAŠJU Sedam dana velikoga fi lmskog užitka

Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović u Orašju je otvorio 17. “Dane hrvatskoga fi lma” istaknuvši kako je umjetnost ono plemenito što spaja ljude

Prepuna kino dvorana u Orašju Ivo Gregurević

Nakon pozdravnog Napisala: Nada Koturić govora ravnatelju ZAHVALE IVI GREGUREVIĆU HMI-ja Marinu Knezoviću uručen - Ovaj hvalevrijedan kulturni do- ugotrajni burni je posavski dar gađaj još uvijek traje zahvaljuju- pljesak trajao je ći prije svega našemu posavskom nekoliko minuta sinu i velikanu hrvatskoga glumi- sve dok se izme- šta Ivi Gregureviću - rekla je jedna đu 30-ak gluma- od voditeljica, glumica Anja Šo- Dca koji su cvijećem zasuli orašku vagović. Mila Elegović i Ankica publiku s pozornice oraške kinod- Dobrić zajedno su s Anjom uvele vorane nije izdvojio Ivo Gregure- publiku u svečani trenutak otvo- vić. Bila je to spontana, bez rije- renja festivala na kojem su nazo- či i jednostavna zahvala publike, čili uz mnogobrojnu elitu hrvat- rodnog kraja, mnogobrojnih go- skog glumišta i visoki dužnosnici, stiju, kolega glumaca, za najljepši Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj dar koji je darovao Orašju i Posa- Vijeća ministara BiH i visoki po- vini, uglednu fi lmsku manifesta- krovitelj kulturne manifestacije ciju “Dane hrvatskoga fi lma”. Po- i Zoran Milanović, predsjednik novljena je slika prepune dvorane Vlade Republike Hrvatske. Oni su bez mjesta i za stajanje, a bilo je i prigodom otvorenja uputili riječi puno onih koji su izvan kina če- potpore i pohvale za manifestaci- kali novi susret s glumcima. Sve- ju. - Uvijek mi je drago druženje s čano, glamurozno i prepoznatljivo gostoljubivo otvorena je ljudima iz kulture - naglasio je Bevanda, a Milanović smatra sedmodnevna fi lmska fešta koja će potrajati sve do sedmoga kako je umjetnost ono što spaja ljude, a to čini i fi lmski festi- rujna. - Dogodine festival postaje punoljetan pa s puno pra- val u Orašju. Manifestaciju od samog osnutka kao suorgani- va mogu reći da je ovo postala tradicija i naša najljepša fi lm- zator prati Hrvatska matica iseljenika Zagreb. Tim povodom ska priča - kaže nam vidno zadovoljan postignućima festiva- ravnatelj Marin Knezović uputio je prigodne riječi čestitaju- la Ivo Gregurević. ći na 17 godina trajanja “Dana hrvatskoga fi lma”. Pozivu Gre- 4 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. gurevića i posavskoj fi lmskoj fešti teško je reći ne pa se i ove godine u Orašje slila elita hrvatskoga glumišta. Kolege glumci ovacijama su pozdravili trenutak dodjele posebnih priznanja festivala, a to su: “Zlatni dukati” i Plaketa za veliki doprinos u stvaranju hrvatskoga fi lma. Ovogodišnji dobitnici vrijednih posavskih priznanja su Božidarka Frajt i Vlatko Dulić. Nagra- de su uručili predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Be- vanda i ministar u Vijeću ministara BiH Damir Ljubić.

Premijer Milanović pozdravlja sudionike i goste Dana hrvatskog fi lma u Orašju

Uz mnogobrojne visoke goste, na “Danima hrvatskoga fi l- ma” u Orašju bili su: Tonči Staničić - veleposlanik RH u Bo- sni i Hercegovini, Marin Knezović - ravnatelj Hrvatske ma- tice iseljenika, Darija Krstičević - predstojnica Ureda Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske, saborski zastupni- ci Ivo Jelušić i Perica Jelečević. Iz bosansko-hercegovačkih GENERALNI KONZUL RH U MELBOURNEU institucija nazočni su bili: Božo Ljubić - predsjednik Zastu- POSJETIO NOVOG RAVNATELJA HMIja pničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH, Bariša Čolak ZAGREB - HMI je 26. srpnja posjetio Ante Babić, generalni - ministar pravde u Vijeću ministara BiH i Damir Ljubić - mi- konzul RH u Melbourneu. Razlog njegova posjeta kući svih nistar za izbjegle i raseljene u Vijeću ministara BiH. iseljenih Hrvata bila je želja upoznati novoimenovanog rav- natelja Matice, mr. sc. Marina Knezovića, te ga izvijestiti o radu hrvatske zajednice u Melbourneu. Ravnatelj Matice zadržao se s generalnim konzulom Babićem u jednosatno- me konstruktivnom razgovoru. - Rekao sam ravnatelju da od 1990. pa do danas nisu ostvarene težnje i želje da hrvat- sko iseljeništvo postane u daleko većoj mjeri sastavni dio razvoja RH i u ekonomskom i u demokratskom pogledu. U tom kontekstu želio sam prenijeti i vlastita iskustva kako se na iseljeništvo gledalo i bojim se da se još uvijek tako gleda iz Hrvatske. Sada je naše iseljeništvo u Australiji u jednome velikom procesu preispitivanja hrvatskog identiteta. Ljudi Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vijeća su u dvojbi kome pripadaju. Moja su saznanja, što je sasvim ministara BiH uručuje priznanje Božidarki Frajt prirodno, da je njihov život u Australiji, ali srce nije. Mnogi su vezani uz Hrvatsku i na svoj način žele joj pomoći. Zato Na Danima hrvatskoga fi lma u Orašju bit će prikazani naglašavam da je jako važno da ovoga puta hrvatska vlast, fi lmovi “Pismo ćaći” redatelja Damira Čučića, dobitnik veli- hrvatske državne institucije shvate važnost iseljeništva za ke Zlatne arene za najbolji fi lm na ovogodišnjem 59. festivalu Hrvatsku u ovim vremenima ekonomske i fi nancijske kri- igranog fi lma u Puli, “Noćni brodovi” Igora Mirkovića, “So- ze. Zamolio sam ravnatelja i naglasio mu kako je jako važ- nja i bik” Vlatke Vorkapić, “Ljudožder i vegetarijanac” Branka no sačuvati časopis Maticu u iseljeništvu. Matica je zrcalo Schmidta, “Halimin put” Arsena Ostojića, “Zabranjeno smi- ove kuće. U tom kontekstu časopis Matica igra veliku ulo- janje” Davora Žmegača i “Slučajni prolaznik” Joze Patljaka. Q gu u očuvanju te veze domovine s iseljeništvom diljem svi- jeta. Ovim putem zahvaljujem na praćenju rada hrvatskog konzulata u Melbourneu uz pomoć Matice i web portala - ENG The 17th Days of Croatian Film opened in Orašje—the seven-day event will screen seven Croatian productions. The Days were offi cially istaknuo je konzul Babić. (Željka Lešić) declared opened by Croatian Prime Minister Zoran Milanović. 5 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. HMI: U PUČIŠĆIMA NA BRAČU ODRŽAN SEMINAR “STVARANJE KAZALIŠTA” Mala družina s tri kontinenta

Nakon teoretskih predavanja u jutarnjim satima, na večer se pristupilo konkretnom radu na tekstu. Ovaj put redateljica Nina Klefl in prilagodila je za izvođenje autobiografsku crticu iz Domovinskog rata pod naslovom “Danas više nitko ne čita goticu” Lydije Scheuermann Hodak

Napisala i snimila: Ljerka Galic dam polaznika iz Italije, Kanade, Mađar- ticu iz Domovinskog rata pod naslovom ske, Australije i Vojvodine (Srbije), koje “Danas više nitko ne čita goticu” iz zbir- vogodišnje izdanje semi- je u “tajne zanata”, kao i obično, uvodi- ke pripovijedaka “Frezije” osječke eko- nara “Stvaranje kazališta”, la redateljica iz Zagreba, Nina Klefl in. nomistice Lydije Scheuermann Hodak, u dugogodišnjoj orga- Nakon teoretskih predavanja u ju- koja je u slobodno vrijeme postala vrlo nizaciji Hrvatske mati- tarnjim satima, na večer se pristupilo zanimljiva i rado izvođena spisateljica. ce iseljenika, održano je konkretnom radu na tekstu - kao i svake Oprvog tjedna mjeseca srpnja 2012. u sli- godine izabran je tekst domaćeg autora. SEDMODNEVNO DRUŽENJE kovitome bračkome mjestu Pučišćima. Ovaj put redateljica je u deset scena za Glavna muška uloga povjerena je Valpov- Okupilo je šaroliko društvo od se- izvođenje prilagodila autobiografsku cr- čaninu Zlatku Beretovcu koji od sedam- desetih godina prošlog stoljeća živi u Per- thu - Australiji; ovaj ljubazni otac četvero djece prvi put je bio na ovom seminaru na nagovor svoje sestre Ljerke Mužinić, koja na dalekom kontinentu dugo godina vrlo uspješno vodi dramsku grupu. Du- hovito je napisao u svojoj prijavnici: “Vo- lio bih znati nešto više o kazalištu jer još i sad imam strah od pozornice, ali strah od sestre je veći i prevladava”, a u završ- noj riječi istaknuo je da je najveća vri- jednost ovoga sedmodnevnog druženja bila da je stekao nove prijatelje! Uloga autorice raspodijeljena je na dvije polaznice: veteranka u dramskim nastupima u Torontu - Kanadi (gdje niz godina živi, radi i glumi u amaterskoj Polaznici seminara “Stvaranje kazališta” Pučišća 2012. družini “Histerioni”) i pohađanju semi- 6 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. neimaštinom. Daniela, koja ovih godi- na živi i radi kao pravnica za europske projekte u Veneciji, te svojedobno i nje- zin brat, sudjelovala je u više Matičinih projekata (task forces), a na sceni se ističe velikim talentom i atraktivnom pojavom.

MOLIŠKI HRVAT IZ AUSTRALIJE Svojom rječitošću uspjela je za ovaj vri- jedni projekt zainteresirati i profesora engleskog jezika Johna Clissu, rođenog u najstarijem od moliških sela Filiću (San Na probi u dvorištu palače Dešković Felice), naseljenom Hrvatima od 1518., naturaliziranog Australca, ali građanina nara, agilna i “neuništiva” Josipa Kloštra- karica Ružica Dešković (inače potomak svijeta (živio u Kini) koji se odlučio po- nec – Pepica rodom iz Lovinca u srcu velikoga hrvatskoga impresionističkog lako vratiti u Europu. Like odigrala je sve dijaloge. kipara Branislava). On se prvi put susreo sa svima nama Didaskalije kao unutarnji glas inter- Nijansirajući vrlo emotivno tragi- i uvjerljivo okušao u glumi, pokazujući pretirala je vrlo uvjerljivo Gradišćanka ku lika majke glavnog lika u potrazi za veliki žar za očuvanjem hrvatskog identi- iz Šoprona - Mađarske Marianna Payrits identitetom, na sceni ju je oživjela profe- teta moliških Hrvata, o čemu je prije de- (diplomirala psihologiju na Filozofskom sorica razredne nastave Bernadica Ivan- setak godina napisao knjigu pod naslo- fakultetu u Zagrebu), kojoj je želja da sa ković , zaposlena u Gradskoj knjižnici u vom “Th e fountain and the Squeezebox” svojim bratom okupi svoje sumještane Subotici -Vojvodini (Srbiji). Iako svake - “Funda aš orginet”, prikupivši govorna upravo za izvođenje neke predstave na godine posjećuje Hrvatsku, prvi put je svjedočanstva izvornih govornika moliš- hrvatskom jeziku. pohađala Matičin seminar. Svojim život- koga “našeg jezika” hrvatskog narječja. nim poletom sve nas je šarmirala Dani- Na kraju treba istaknuti svesrdnu U OBNOVLJENOJ PALAČI ela Quici: pripadnica moliške hrvatske pomoć Pučišćana čijom je susretljivo- DEŠKOVIĆ manjine iz jednog od triju preostalih šću i ovaj put obogaćen ljetni boravak Najmlađa ovogodišnja polaznica Fanni, sela (Filić, Kruč, Mundimitar) Hrvata na bajkovitom otoku Braču, koji ćemo također mađarska Gradišćanka, sve nas koji su se prije skoro pet stoljeća iz Dal- pamtiti po idiličnome otočkom ritmu je uveseljavala svojim čestim pjevanjem macije i Istre bježeći pred Turcima (što i mirisima Jadrana: voditelja Đačkog hrvatskih pjesama, a umijećem sviranja dokazuje izostanak turcizama u jeziku) doma Klesarske škole Darija Orlandi- tamburice obogatila je zvučnu kulisu za doselili u talijansku pokrajinu Molise i nija, ravnatelja Klesarske škole Tončija vrijeme trajanja završnoga “javnog sata” uspjeli sačuvati svoj starinski jezik (iz- Vlahovića, konobarice Katarine, kuhara u subotu na večer 7. srpnja u bajkovitom davši čak i gramatiku i rječnik). I danas Stipe, uvijek nasmiješene djevojke Zrin- prostoru stražnjeg dvorišta obnovljene svim silama nastoje održati svoje osobi- ke, kustosice Muzeja otoka Brača u pre- palače Dešković, koje je u tu svrhu lju- tosti premda su se mnogi pedesetih go- dantičkom Škripu Andreje Matoković, i bazno ustupila poznata zagrebačka sli- dina iselili u Australiju gonjeni teškom svih ostalih... Q

Dario Orlandili, voditelj Na terasi Klesarske škole pred panoramom mjesta Pučišća Đačkog doma Klesarske škole Pučišća, voditeljica seminara Ljerka Galic i polaznica iz Molise Daniele Quici

ENG This year’s edition of the Creating Theatre seminar, a long-time event organised by the Croatian Heritage Foundation, was staged in the fi rst week of July in the picturesque Brač island settlement of Pučišće. 7 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. SVEUČILIŠNA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE Učenje hrvatskoga i nezaboravna druženja

Škola se održavala od 30. lipnja do 27. srpnja u Zagrebu te na studijskim putovanjima na Plitvička jezera i u Hrvatsko zagorje, okupivši 38 studenata iz 10 europskih i prekooceanskih zemalja

Dobrodošlica u Hrvatskoj matici iseljenika

Napisala: Lada Kanajet Šimić

etiri tjedna intenzivnog učenja hrvatskoga jezika u Zagrebu s bogatim i razno- vrsnim kulturnim progra- mom na samome početku Čpredstavljali su za ovogodišnje polaznike Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kul- ture veliki izazov - svi su željeli što bolje naučiti ili usavršiti znanje hrvatskoga je- zika, ali i upoznati ljepotu naše zemlje, bogatstvo naše kulture i baštine. No, na kraju, obogaćeni znanjem i s diplomom u ruci, program će zasigurno pamtiti i po prelijepim trenucima međusobnog druženje te novim životnim iskustvima koja će im biti korisna cijeloga života.

UČENJE, IZLETI, PREZENTACIJE… I ove godine potvrdilo se da je ovaj struč- no profi lirani program, koji se sastoji od akademskoga jezičnog programa i kul- Polaznici i profesori ispred zgrade Sveučilišta u Zagrebu 8 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Izlet u Hrvatsko zagorje Na Sljeme, na Sljeme…

Skupina turnog programa, prepoznatljiv u aka- je razgalio publiku zagrebačkim pjesma- Vegeta demskim i drugim krugovima u inozem- ma te su Mi smo dečki… i Na Sljeme, na stvu budući da je okupio 38 studenata Sljeme postale hit jednoj skupini stude- iz 10 europskih i prekooceanskih zema- nata. A da naš glavni grad ima i svoje lja: Švicarske, Španjolske, Češke, Italije, tajne pokazala je noćna tura po Griču Francuske, SAD-a, Kanade, Južne Kore- u pratnji Marije Jurić Zagorke. Studenti je, Australije i Novoga Zelanda. su se susreli s povijesnim i izmišljenim Druženje je započelo u Hrvatskoj likovima te i sami sudjelovali u različi- matici iseljenika na radionicama upo- tim igranim događajima iz povijesti Za- znavanja na kojima su se i profesori bo- greba, ali i onima koje je zabilježilo Za- rili za slobodan stolac u igri voćne sala- gorkino maštovito pero. Osim posjeta te, govorili što vole, a što ne vole jesti, a muzejima, predavanja o povijesti i kul- nastavilo se na Gibonnijevu koncertu u turi te radionica, plesalo se i pjevalo na Klovićevim dvorima. Dani su brzo pro- svečanoj večeri u Klubu Matis gdje su Skupina lazili, bilježnice bivale sve deblje i de- studenti imali priliku barem na trenu- Bajadera blje, popunjene novim riječima i izra- tak otputovati u mediteransku Hrvatsku zima. Radilo se u školi i izvan nje pa su slušajući klapske pjesme. priliku za prve razgovore na hrvatskome jeziku studenti dobili tijekom izleta na TRADICIONALNI PROGRAM Plitvička jezera gdje su govorili o naci- Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i onalnim parkovima Hrvatske, fl ori, fa- kulture rezultat je odlične dugogodiš- uni, slapovima Plitvica… nje suradnje Hrvatske matice iseljeni- ka, koja organizira kulturni dio progra- ZAGREB IZ JEDNOGA DRUGOG ma te Sveučilišta u Zagrebu, zaduženog KUTA za akademski jezični dio (110 školskih Posebnost Sveučilišne škole je i ta da su sati nastave, tri razine koje se dijele na svake godine studenti raspoređeni u rad- stupnjeve i podstupnjeve). Namijenjena ne grupe koje imaju simbolične nazive je mladeži hrvatskoga podrijetla i ostalim Skupina vezane uz hrvatski identitet. Nakon hr- studentima koji žele upoznati Hrvatsku, Cedevita vatskih rijeka, suvenira, kulturnih spo- steći ili proširiti svoje znanje o njoj, nau- menika, slastica..., došao je red i na hr- čiti ili usavršiti hrvatski jezik. No, prilika vatske proizvode poznate diljem svijeta. je to za sve zainteresirane da, uz pade- Zanimljive prezentacije studenata o na- že, glagole i nastavke, nauče i zapjevaju zivima njihovih grupa uslijedile su tije- koju hrvatsku pjesmu, pojedu pravi za- kom tradicionalnog izleta u Hrvatsko gorski ručak, uživaju u jedinstvenoj boji zagorje. Tako je skupina Vegeta svojom Plitvičkih jezera, prošeću se starim Gri- prezentacijom začinila odličan zagor- čem, zabave se uz jarunsko jezero, ste- ski ručak, svi su se zasladili prezenta- knu nova prijateljstva i životna iskustva cijama ukusnih Kikija i Bajadera, žeđ te nadasve osjete gostoljubivost svojih su ugasile skupine Jana i Cedevita da bi domaćina - organizatora i profesora. Q svima dobrom čašicom nazdravila sku- pina Maraskino. Uz tradicionalni razgled, studenti su ENG The University School of Croatian Language and Culture was held in Zagreb from 30 June to Zagreb upoznali i na nadahnutom kon- 27 July. It included study trips to the Plitvice Lakes and the Hrvatsko Zagorje region and pooled certu Tamburaškog orkestra HRT-a koji 38 students from ten European and overseas countries. 9 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. XI. DAN ISELJENIKA OTOKA KRKA Krčki iseljenici i njihovi potomci okupljeni u Dobrinju

Iseljeništvo otoka Krka je iznimno brojno – počeli su se vrlo rano iseljavati, već u drugoj polovini 19. stoljeća, a taj proces trajao je na mahove s time da je zadnji val masovnog iseljavanja s otoka bio šezdesetih godina prošlog stoljeća

Napisala: Vanja Pavlovec

ve godine domaćin XI. dana iseljenika otoka Krka bila je općina Do- brinj, a mnogobrojne iseljene Krčane iz svih Okrajeva svijeta, a najviše ih je iz SAD-a, pozdravili su i zaželjeli dobrodošlicu na- čelnik općine Neven Komadina i Vanja Pavlovec u ime Hrvatske matice iselje- U Dobrinju nika. Iseljenici su se okupili u župnoj cr- su se okupili mnogobrojni kvi sv. Stjepana u kojoj je misa služena na iseljeni Krčani staroslavenskom jeziku, a zatim na trgu u Dobrinju gdje su mogli vidjeti, njima u čast, nastup dječje folklorne skupine liju te u ostale zemlje po svijetu. Najveći okupila u Hrvatskome dobrotvornom koja je izazvala posebno oduševljenje broj, po principu “lančanog naseljavanja”, društvu sv. Nikole od otoka Krka. Prva izvevši dobrinjski tanc uz svirku sopela. naselio se u New Yorku i računa se da u društva bila su osnivana na fraternalistič- Iseljeništvo otoka Krka je iznimno četiri naraštaja ima oko 4.000 Krčana i kim principima. Otad su Krčani u NY brojno – počeli su se vrlo rano iseljava- njihovih potomaka. Sljedeća veća sku- osnovali 14 društava. Većina njih ugasila ti, već u drugoj polovini 19. stoljeća, a pina živi u Chicagu te po ostalim gra- je svoju djelatnost, ostala su samo neka taj proces trajao je na mahove s time da dovima i mjestima SAD-a. U Kanadi ih zavičajna društva s malim brojem čla- je zadnji val masovnog iseljavanja s oto- ima uglavnom u Torontu i Vancouveru. nova koji se susreću prigodom svetko- ka bio šezdesetih godina prošlog stolje- U New Yorku su se vrlo rano počeli vine zaštitnika njihova mjesta. Od aktiv- ća. Nakon toga iseljavanje je bilo poje- organizirati, te su 1895. godine Omišlja- nih društava danas postoje oni osnovani dinačno. Krčani su se u najvećem broju ni osnovali Društvo sv. Nikole (omišalj- novijeg datuma i to: Društvo Omišljana, iseljavali u SAD, zatim Kanadu, Austra- sko), dok se većina Krčana 1900. godine Klub žena otoka Krka, Društvo Duba- šljana i Klub otoka Krka. Zabava uz glazbu Krčki iseljenici vezani su uz svoj otok, i ples za kraj veliki dio njih uredili su svoje starine u koje redovito dolaze, ne samo oni već i njihova djeca odnosno potomci i prijate- lji. Želja im je da njihovi potomci nasta- ve njegovati tradicije koje su njihovi stari ponijeli sa sobom iz starog kraja. Oku- pljanje na Danu iseljenika treba biti na tom tragu i pridonijeti očuvanju i pove- zivanju dviju njihovih domovina – jedne iz koje su potekli i druge u kojoj žive. Q

ENG This year the Municipality of Dobrinj played host to the XI Island of Krk Emigrants’ Day. The event gathered emigrant natives of Krk from around the world, many from New York. 10 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. GLOBALNA HRVATSKA Virtualni uvari baštine Hrvatski arhiv weba koji ujedinjuje stu. NSK je također uspostavila infor- matički sustav koji osigurava dijeljenje portale svih hrvatskih knjižnica, arhiva i arhivske i bibliotečne građe, kao i njezi- muzeja, inovativan pothvat na Starome no prikupljanje te isporučivanje u Euro- peanu. Nadalje, sredinom 2012. u NSK je kontinentu, odnedavno je postao pokrenut interaktivni elektronički kata- sastavni dio Europske digitalne knjižnice log značajnih prinova iz protekle godi- ne objelodanjen u ePub formatu. Kata- zahvaljujući stručnjacima zagrebačke log značajnih prinova sadrži, uz ostalo, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i podatke o novim naslovima i u Zbirci Piše: Vesna Kukavica knjižnične građe o Domovinskom ratu, kao i Zbirci inozemne Croatice koja ima, uropska digitalna knjižnica državnoga osamostaljenja. Klikom miša logično, najveći boj iseljeničkih knjiga i Europeana, kao višejezični s bilo kojeg kraja svijeta možete uživa- serijskih publikacija u svijetu. portal za jedinstveni pristup ti u književnosti, umjetnosti, znanosti, Sve su te novosti znak snažnog za- digitaliziranoj građi u europ- politici, povijesti, arhitekturi, glazbi ili okreta hrvatske kulturne i društvene skim kulturnim ustanovama, fi lmu, uz besplatan i brz pristup, iz naj- zajednice prema aktualnoj epohi obi- Eobuhvaća uz knjižnice i muzeje, arhive i većih europskih zbirki uz pomoć inter- lježenoj novim informacijskim tehno- ostale vlasnike sadržaja kulturne baštine netskog portala Europske digitalne knjiž- logijama. Polako se ostvaruje polazišna na Starome kontinentu. Razvitak infor- nice (www.europeana.eu). Europeana se ideja Nacionalnog programa digitaliza- macijsko-komunikacijskih tehnologija galopirajući razvija na inicijativu Europ- cije arhivske, knjižnične i muzejske građe posljednjih godina, koje na globalnoj ra- ske komisije od 2008. godine. u smislu stvaranja bogatih, široko dostu- zini mijenjaju komunikaciju kulturnog Hrvatski arhiv weba prvi je arhiv pnih sadržaja u digitalnom obliku - kao naslijeđa, potiče sve veće zanimanje jav- weba uopće koji je ovoga ljeta ušao u jednoj od ključnih pretpostavki za za- nosti za arhivsko gradivo. Stoga se vir- sastav Europeane. U njemu su okupljeni štitu i vrednovanje kulturne baštine, za tualni čuvari baštine u mnogobrojnim portali svih hrvatskih knjižnica, arhiva i umrežavanje i prisutnost hrvatske kul- zemljama diljem planeta ujedinjuju. Pri- muzeja te se mogu, iz kućnog naslonja- turne baštine u međunarodnim, regi- mjerice, u ovome desetljeću ujedinjena ča uz pomoć Interneta, pretraživati sve onalnim i drugim mrežama kulturnih je arhivska i knjižnična služba u Kanadi, naše ustanove koje imaju tzv. zajednič- sadržaja, za očuvanje kulturne raznoli- dok u mnogobrojnim europskim zemlja- ki baštinski nazivnik, izjavila je ravnate- kosti i za uporabu kulturnih sadržaja u ma već djeluju zajednička vijeća koja u ljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice obrazovanju, turizmu i drugim usluž- informacijskom smislu upravljaju mre- iz Zagreba Dunja Seiter-Šverko, dodav- nim industrijama. žama arhivskih i bibliotečnih ustanova. ši kako je time zaokružen proces digi- I na kraju, u mnogobrojnim svjet- Svjedoci smo i sve većeg zanimanja talizacije koji je počeo prije pet godina. skim knjižnicama i arhivima rade ugled- javnosti za knjižnice, muzeje te arhive i NSK (www.nsk.hr) je, kao sastavni dio ni stručnjaci hrvatskoga podrijetla, a mi arhivsko gradivo. Taj trend posebno je projekta Hrvatska kulturna baština koji se ovom prigodom s ponosom prisjeća- obilježen porastom broja korisnika ar- fi nancira i provodi Ministarstvo kulture mo arhivista i povjesničara Aurelija Zlat- hiva koji ne pripadaju tradicionalnoj RH, uspjela unatoč relativno skromnim ka Tanodija (Breznički Hum, 1. rujna znanstvenoj zajednici, poput istraživača sredstvima osigurati da su prve dvije 1914. - Córdoba, 14. srpnja 2011.), za- rodoslovlja te zavičajne povijesti. Uz to, planirane zbirke priključene Europeani. služnog za utemeljenje moderne arhiv- razvojem civilnoga društva jača i svijest o Također je Europeani, uz inovativni in- ske službe u Argentini i svim ostalim važnosti arhiva za promicanje i ostvariva- formatički pothvat Hrvatski arhiv weba, državama Južne Amerike. Od 2003. go- nje osobnih prava, u smislu dostupnosti priključen i Digitalni akademski repozi- dine dan njegova rođenja obilježava se javnih podataka, otvorenosti rada javne torij, zbirka doktorskih i magistarskih kao Dan arhivista Južne Amerike. Nje- uprave i zaštite građanskih prava opće- disertacija koja sadrži najstarije digita- gove arhivističke dosege na poseban na- nito. Takve promjene odrazile su se i na lizirane disertacije, kao i suvremene ra- čin, i u domovini i u iseljeništvu, razvi- proširenje djelatnosti arhiva, koji su svo- dove obranjene na Sveučilištu u Zagrebu. ja u suvremeno doba njegova kći dr. sc. ju kulturnu, administrativnu i akadem- Digitalni akademski repozitorij hrvatsku Branka María Tanodi de Chiapero, rav- sku misiju dopunili i onom socijalnom. znanstvenu zajednicu pozicionira u okvi- nateljica Općeg i povijesnog arhiva Na- Radi šireg okvira djelovanja i sve ve- re europske znanstvene zajednice i, još cionalnog sveučilišta u Córdobi te pro- ćih zahtjeva korisnika i istraživača ču- važnije, sada su hrvatski znanstveni ra- fesorica paleografi je i diplomatike na vari baštine u RH morali su se usmjeri- dovi vidljivi u širem svjetskom kontek- Nacionalnom sveučilištu u Córdobi. Q ti na organiziranje i razvoj novih vrsta informacijskih službi i usluga. Na naše, ENG The Croatian Web Archive, which unites the portals of all Croatian libraries, archives and hrvatske prilike utjecali su procesi iz ne- museums - unique in Europe - recently became an integral part of the European Digital Library davne prošlosti, a ponajprije činjenica Europeana - thanks to the eff orts of the experts at the National & University Library in Zagreb. 11 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. MALA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE 20 godina Male škole

Ovaj tradicionalni program HMI-ja još uvijek je jedini program takve vrste namijenjen djeci i mladima koji žive i obrazuju se izvan naše domovine. Škola svoj uspjeh zasigurno temelji na korištenju novih oblika rada tj. projektne nastave ili rada u radionicama, te vrsnim voditeljima

Slika za pamćenje svih 89 sudionika Male škole

Napisala: Lada Kanajet Šimić Rođendanski baloni kao uvod u proslavu Snimile: Vesna Tica i Lada Kanajet Šimić

vadeset je godina Male škole hrvatskoga jezika i kulture! Zemlja je obiš- la Sunce punih dvadeset puta. Oni koji su bili prvi Dpolaznici Male škole - danas uče svoju djecu prve hrvatske riječi, oni koji su se tada rodili – danas završavaju studij, a oni koji su tek kasnije došli na ovaj svijet – e, dio njih se okupio krajem srpnja mjese- ca na slavlju u Novome Vinodolskome. Nabavili smo balone, ispekli tortu i ukrasili je s dvadeset svjećica. Svaka svi- jeća za svaku godinu: od one prve davne 1993. do ovogodišnje s najvećim brojem polaznika do sada (ukupno 73 djeteta iz 12 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. 1998.

2004.

1996. 1997.

2008.

2000.

1993. 1995.

2011. 2012. 2009. 2002.

2003.

2001. 1999.

1994. 2005. 2006. 2007.

2010. Dramska radionica: stvaranje teksta Povijest jednog nesporazuma

Izložba predmeta izrađenih na radionici Čuvari baštine

čak 17 različitih zemalja). Svaka svjećica nešto što se ne da defi nirati! Počevši od jepodne listajući devetnaest brojeva Spo- svijetlila je i svojim sjećanjima: dječjim voditelja koji se, istina, smjenjuju tijekom menka (dvadeseti se upravo izrađivao, osmjesima, sjajnim voditeljima, organi- godina, ali oni novi sjajno se ‘uštimavaju’ pogledajte ga na našoj Facebook stra- zacijskim strkama i uzbuđenjima, malim u naš orkestar. Apsolutno zajedništvo! Ži- nici), od onoga prvoga pisanog dječjom ljubavima i velikim simpatijama, velikim vimo, radimo zajedno, a opet svatko od rukom, preko onih tipkanih na pisaćem znanjem i malim nestašlucima, spretnim nas ima neograničenu slobodu i veliku stroju s dječjim crtežima i lijepljenim fo- i nespretnim igrama, neprocjenjivim ve- dozu privatnosti. Nema ‘biča’, a svi savje- tografi jama, do onih iz ovoga tisućljeća seljima velikih i malih. sno i bez pogovora odrađuju svoj dio po- kada s pomoću računalnih programa iz sla. Zatim je tu ovo prekrasno okruženje novinarske radionice jezičnih kreativaca VELIKI I MALI Ville rustice u kojem je more tik do našeg izlaze iz tiska najbolje novine na svijetu. Veliki i mali?! Oni koji su te davne 1993. odmarališta. I naravno, tu su djeca koja su imali približan broj godina kao i autori- zainteresirana, marljiva, baš onakva ka- JUBILEJ DOSTOJAN MALOGA ca teksta, sjetit će se pjesme Dani iz po- kva trebaju biti”, riječi su najdugovječnije ROĐENDANSKOG ALBUMA pularne TV-serije za djecu Veliki i mali. ‘maloškolašice’ (u ovih dvadeset godina I dok sam tako nizala i zbrajala brojeve “Radost, ljubav, to nije mala stvar, i zato izostala je tek tri puta!), lutkarske peda- (oko tisuću djece i mladih iz skoro svih znaj - što drugom daš, to natrag primaš goginje Livije Krofl in. većih iseljeničkih zajednica i hrvatskih sam...” pa onda “...Prijatelja svi će nać’, ve- Pitanje jedne novinarke o broju dje- škola te oko dvjesto voditelja različitih liki i mali!” Upravo je tako svih ovih go- ce koja su u ovih 20 godina postojanja profi la), odvrtjeli su mi se kratki fi lmići, dina u našoj Maloj školi. Veselo, opušte- Male škole kroz nju prošla potaknulo me maestralni dokumentarci o svim ‘maloš- no, razigrano, kreativno, ali i radno jer svi da prolistam sve naše Spomenke, novine kolašima’, svim - kako ih je znala zvati smo tu kako bismo naučili naš hrvatski koje djeca sama naprave tijekom borav- idejna začetnica Škole Silvija Letica – ge- i upoznali Lijepu Našu. “Mala škola ima ka u školi. I tako sam provela cijelo pri- nijalcima. Onima malima i onima veli- kima. Hvala svima: malima - jer su bili veliki, a velikima – jer su bili mali! Hva- la i našim dugogodišnjim suradnicima, prijateljima i sponzorima: Odmaralištu Crvenog križa grada Zagreba u Novo- me Vinodolskom – Hostelu Villa rusti- ca; Gradu Zagrebu – Gradskom uredu za kulturu, obrazovanje i šport te Zagre- bačkoj županiji, Upravnom odjelu za pro- svjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu. A kada netko napuni dvadeset godi- na, to je zasigurno jubilej dostojan jed- noga maloga rođendanskog albuma. Q

ENG The Little School of Croatian Language and Culture, organised by the CHF, has been staged in Novi Vinodolski for twenty consec- utive years. The school has hosted about a thousand children from almost all of the ma- jor emigrant communities and Croatian schools Voditeljski tim 20. Male škole abroad and about two hundred instructors of diverse profi les. 14 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. ITALIJA: 164. SVETKOVINA SREDNJOEUROPSKIH NARODA U GORIZIJI ‘Zvir’ iz Jelenja predstavljao Hrvatsku

Domaćin manifestacije je Udruga za kulturu Mitteleuropa, koja je osnovana 1974., te uz potporu Vijeća Europe i talijanske Vlade razvija i potiče procese integracije srednjoeuropskih naroda i kultura

Napisala: Vanja Pavlovec

talijanskom gradiću Go- riziji/Gorici u Furlaniji održana je 164. Festa dei Popoli della Mitteleuro- pa, tradicionalna mani- Ufestacija koja se održava više od jednog stoljeća. Okupila je predstavnike neko- liko zemalja Srednje Europe, ali i pred- stavnike onih zemalja čiji članovi žive u Furlaniji i djeluju u sklopu svojih kultur- nih udruga. Time se stvara i njeguje pri- jateljsko ozračje među narodima u Euro- pi, a najbolje se to čini predstavljanjem i upoznavanjem s kulturnim tradicijama svakog naroda posebno. Ove godine Hr- vatsku je predstavljao KUD “Zvir” iz Je- Folkloraši ‘Zvira’ iz Jelenja nastupaju u Goriziji lenja nedaleko od Rijeke s programom narodnih plesova pojedinih dijelova Hr- vatske te nastupom vokalne skupine koja narhije, to obilježavanje izgubilo je svoj nje KUD-a “Zvir” iz Jelenja koji je svo- je pjevala tradicijske napjeve Hrvatskog smisao. No, u malome mjestu Cormon- jim nastupom oduševio mnogobrojnu primorja i Istre. su u Furlaniji narod je nastavio njego- publiku. Takvi susreti su prigoda da se Domaćin manifestacije bila je Udru- vati tu svetkovinu i okupljao se na sada predstavnici različitih naroda te etnič- ga za kulturu Mitteleuropa, a manifesta- već autohtonoj pučkoj fešti prijateljstva. kih i kulturnih zajednica Srednje Europe cija se održala pod pokroviteljstvom tali- U međuvremenu, burni povijesni doga- međusobno upoznaju te ostvare surad- janske regije Furlanija - Julijska Krajina, đaji promijenili su puno toga, ali stva- nju kako na kulturološkom tako eventu- ali i značajnih institucija te diplomatskih ranjem europske zajednice naroda po- alno i na ekonomskom planu. Prijatelj- predstavništava Austrije, Češke, Hrvat- stavila su se nova pravila i zadaće te je stvo i poštovanje, zbližavanje srodnim ske, Moldavije, Poljske, Rumunjske, Slo- na toj sada već stoljetnoj tradiciji okup- elementima, ali i različitostima, dobro- vačke, Slovenije, Srbije, Ukrajine i Ma- ljanja za prijateljstvo i druženje u Cor- susjedski odnosi i suradnja ugrađeni su đarske. Udruga je osnovana 1974. te uz monsu izniknula Associazione Culturale u temelje rada i djelovanja Udruge za potporu Vijeća Europe i talijanske Vla- Mitteleuropa. Udruga je pokrenula kul- kulturu Mitteleuropa. de razvija i potiče procese europske inte- turne susrete među narodima i redovito S druge strane pohvalno je da je svo- gracije srednjoeuropskih naroda i kultu- se svakog kolovoza susreću predstavnici jim izvrsnim izvođenjem plesova nekih ra. Tradicija kaže da su narodi u sklopu mnogih naroda, i to već nekoliko godi- krajeva Hrvatske KUD “Zvir” u najbo- Austro-Ugarske monarhije svetkovali na u Goriziji jer malo mjesto Cormons ljem svjetlu predstavio folklornu tradi- carski i kraljevski rođendan, a započela iz kojeg je sve poteklo nije više moglo ciju naše domovine. Q je 1848. godine stupanjem na prijestolje udovoljiti tehničkim uvjetima sve ve- tada osamnaestogodišnjeg Franje Josipa ćeg broja sudionika. ENG The 164th Festa Dei Popoli Della Mit- (rođ. 18. kolovoza 1830.). Riječka podružnica HMI-ja na zamo- teleuropa was staged in the Italian town of Svi narodi monarhije obilježavali su lbu Generalnog konzulata RH u Trstu i Gorizia in the Friuli Venezia Giulia region. The event, with a tradition of over a century, gath- taj datum. Nakon njegove smrti 1916., Udruge hrvatsko-talijanskog prijatelj- ered representatives from Central European a zatim i raspada Austro-Ugarske mo- stva iz Udina organizirala je gostova- countries. 15 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. DAN HRVATSKIH MUČENIKA NA UDBINI Proslava u znaku iseljene Hrvatske

“Danas ovaj narod ponižen i prignut poput prosjaka puže i kuca pred vratima umorne starice Europe spreman žrtvovati ne samo svoje sinove, nego i mnoge vrijednosti i bogatstva za mrvice koje preostaju na stolovima njezina bogatstva i moći”, rekao je u svojoj propovijedi biskup Željeznoga (Austrija), gradišćanski Hrvat Egidije Živković

biskupe, dolazak celjskog biskupa mons. Svečana misa ispred Crkve hrvatskih Stanka Lipovšeka ojačao je prijateljstvo mučenika na Udbini dvaju naroda, veze domovinske i iselje- ne Hrvatske, a istaknuo i značajnu notu mučeništva jer je Slovenija, posebno pro- stor Celjske biskupije, prepun masovnih grobnica s kraja Drugoga svjetskog rata u kojima su stradali mnogobrojni Hrvati i Slovenci. Domaći biskup Mile Bogović u svom pozdravu naglasio je bitne oso- bine ovogodišnje proslave Dana hrvat- skih mučenika.

“NEĆEMO SLAVITI NIČIJU POBJEDU” “Od sada će na ovaj dan Crkva u Hrvata obilježavati i Dan spomena na žrtve tota- litarnih režima. Dakako, to obilježavanje imat će vjerničku i crkvenu dimenziju. Mi nećemo slaviti ničiju pobjedu među zaraćenim stranama, ni ‘pušku’ pobjed- nika ni poraženih, nego i dalje ostaje križ Tekst i snimke: Zvonko Ranogajec parlamenta već tri godine obilježava 23. ono čime ćemo se hvaliti. Želimo da se Snimke: Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća kolovoza, i dana Krbavske bitke 9. rujna. time procjenjuje naša hrvatska vjernost, Uz predvoditelja slavlja biskupa Egi- kako smo naslovili i naše glasilo, koje vogodišnja proslava Dana dija Živkovića i mnogobrojne hrvatske smo i za ovu proslavu objavili. Ističemo hrvatskih mučenika na vjernost u čašćenju križa ponesenog za Udbini bila je jedinstve- drugoga. Prisutnost biskupa gradišćan- na zbog nekoliko stvari. skih Hrvata kao voditelja slavlja poticaj Prvi put se obilježavala u je da se kao ovogodišnja misao vodi- Onovom terminu, zadnje subote u kolovo- lja uzme raseljenost Hrvata i način nji- zu. Bila je to prva proslava nakon posvete hova duhovnog ujedinjavanja. Upravo crkve na koju se nisu posebno zvali razni među gradišćanskim Hrvatima niknu- dužnosnici i, konačno, ova proslava bila la je ideja da se križ krbavskih biskupa je u znaku iseljene Hrvatske. Predvodi- uzme kao simbol njihove povezanosti sa telj slavlja bio je željezanski biskup dr. starom domovinom. Tu ideju protegnu- Egidije Živković, a promovirala se ideja li smo na cijelu iseljenu Hrvatsku koja gradišćanskih Hrvata da se križ krbav- Željezanski je danas brojčano nekako izjednačena s skih biskupa istakne kao simbol pove- biskup domovinskom.” gradišćanski zanosti iseljene i domovinske Hrvatske. Hrvat Egidije Željezanski biskup Egidije Živković Novi termin je želja da se proslava sta- Živković zahvalio je na početku svojoj majci što vi između spomendana žrtava totalitar- predvodio je ga je naučila materinski jezik, kao i mu- misno slavlje nih režima, koji se odlukom Europskog čenicima iseljene i domovinske Hrvatske 16 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. smo zaostali i konzervativni, da ne razu- mijemo čovjeka i njegove potrebe, onda smo kočničari na putu u najmanju ruku nejasnu i zamagljenu budućnost. Bojim se budućnosti, bojim se Europe u čijem se ustavu ne smije spomenuti Božje ime, bojim se za Hrvatsku u čijim temeljima ne bi bile ugrađene kršćanske vrijedno- sti. I kada odgovaram na pitanje što bi Ove se godine okupio nešto manji broj hodočasnika zbog izuzetno velike vrućine u ovome povijesnom trenutku trebala činiti Crkva, posve sam uvjeren da ona čiji su nam život, žrtve, trpljenja, muke Žarku Ivasić, drinske mučenice, 66 ubi- mora biti proročki glas, glas nade koji i smrt usadili snagu na teškome život- jenih hercegovačkih franjevaca, fra Rafu će ovome narodu neumorno naviještati nom putovanju. “S njima smo kao i naj- Kalinića, p. Dominika Barača, kao i dva da ga Bog nije ni prevario ni zaboravio.” bližima ponajbolje povezani kada sla- mučenika iz redova gradišćanskih Hr- vimo muku, smrt i uskrsnuće. Radujem vata. Jednog su komunisti ubili u jednoj CRKVA NEPOTKUPLJIVA I NAROD se danas i zahvaljujem dobrom Bogu na župi u Mađarskoj, a drugi je skončao u PONOSAN darovanoj prigodi da kao željezanski bi- koncentracijskom logoru u Dachauu zato Biskup Živković na kraju se prisjetio skup slavim zajedno s vama sv. misu na što se predstavio Hrvatom. svih naših mučenika, a posebno život- ovome simbolikom bogatome i svetome nog stajališta jednoga od najvećih, bla- hrvatskom oltarištu. S ljubavlju i pošto- LETARGIJA I BEZNAĐE ženog kardinala Stepinca: “Toliki su, na- vanjem grlim krajeve koje moji pradje- “Nakon stoljeća stradanja, pretrpani ra- pajajući se na njegovu uzoru, godinama dovi napustiše početkom 16. stoljeća od- znoraznim jarmovima, udarani i šibani podnosili strahote jugoslavenskih kaza- lazeći iz Like, Gacke i Krbave u jednom sa svih strana, pa i s onih s kojih to nismo mata, izgnanstva, pa i umiranja. Bilo je od najtragičnijih razdoblja naše breme- očekivali, sanjali smo i umirali za slobo- to vrijeme – koliko god ga neki danas nite povijesti. Donosim vam pozdrave iz du. Danas ovaj narod ponižen i prignut pokušavali neutemeljeno uljepšavati – Gradišća u Austriji gdje već 500 godina poput prosjaka puže i kuca pred vratima prepuno lažnih svjedočanstava, egzeku- čuvamo svoju katoličku vjeru i svoj hr- umorne starice Europe spreman žrtvo- cija bez sudova i optuživanja bez dokaza. vatski jezik i tradiciju. Udbina je propo- vati ne samo svoje sinove, nego i mno- Što bi nam danas s ovoga svetog mjesta vjedaonica s koje upućujemo poruku ci- ge vrijednosti i bogatstva za mrvice koje poručili naši hrvatski mučenici? Da bu- jelom hrvatskom narodu. S Krbavskog preostaju na stolovima njezina bogat- demo Crkva glasna, iskrena i nepokole- polja bacamo pogled na cjelokupnu našu stva i moći. Izgleda da smo prebrzo za- bljiva! Da budemo Crkva nepotkupljiva povijest – pogled koji grli svaki, pa i naj- boravili krv kojom je sloboda plaćena. i narod ponosan na svoju povijest i svo- manji zakutak ove drage zemlje Hrvat- Ne mogu prešutjeti činjenicu da mno- je kršćanske vrijednosti za koje su toli- ske. Ovdje su sva naša stradanja i stra- gi Hrvatsku danas doživljavaju kao ze- ki žrtve podnosili i umirali. Da čuvamo tišta na jednome mjestu. Ovo je mjesto mlju bez nade, prepunu ljudi svladanih domovinu i ne zaboravimo patnje i krv na kojem čuvamo tragove mučeništva i letargijom i beznađem - od razočaranih kojom je naša sloboda plaćena. Neka zaboravu otimamo uzore samoodrica- branitelja do mladih koji posvuda osim nam naši hrvatski mučenici budu uzo- nja. Mučeništvo je kruna i vrhunac po- u njoj vide svoju budućnost. ri, putokazi i zagovornici na našemu ži- sve svjesnog opredjeljenja za vjernost”, Što bi u ovome povijesnom trenutku votnom putu!” Q rekao je biskup Živković, a kao dokaze trebala činiti Crkva? Crkva, ako želi ostati za to spomenuo je Miroslava Bulešića, s. vjerna svome poslanju, ne smije šutjeti, Na Udbinu tradicionalno ne smije popustiti pred napastima inte- hodočaste branitelji Kalendar posvećen resa i kompromisa, mora poput proroka iseljenoj Hrvatskoj stati na stranu istine bez obzira na cijenu koju će za to morati platiti. Kada stva- Pod nazivom “Duhovno zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske” Gos- ri nazivamo njihovim pravim imenima, pićko-senjska biskupija i ove godine kada kažemo da je abortus ubojstvo a ne je objavila uoči Dana hrvatskih muče- pravo žene da raspolaže svojim tijelom, nika prigodni kalendar koji je u znaku da su istospolni brakovi i njihovo usva- iseljene Hrvatske pošto ove godine janje djece izopačenje ljudske prirode a misno slavlje na proslavi Dana hrvat- ne dostignuća suvremene demokracije, skih mučenika predslavi gradišćanski da je poigravanje s genetikom ponovni Hrvat, biskup Željezanske biskupije pokušaj čovjeka da se igra Stvoritelja a mons. dr. Egidije Živković. Naslovni- ne napredak znanosti, onda nam kažu da ca kalendara pokazuje smjerove ra- seljavanja Hrvatske u posljednjih 130 godina u potrazi za boljim životom. ENG This year’s commemoration of Croatian Martyr’s Day in Udbina focused on Emigrant Croa- tia. Mass was served by Graišće Croat Egidije Živković, the bishop of Eisenstadt, Austria. 17 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. HMI: RADIONICA TRADICIJSKIH TEKSTILNIH VJEŠTINA, IZRADE I RESTAURACIJE HRVATSKIH NARODNIH NOŠNJI Deset godina etnoriznice

Ideja o osnivanju radionice narodnih nošnji potekla je u HMI-ju. Željeli smo pomoći hrvatskim folklornim skupinama u svijetu i ponuditi im program u kojemu će upoznati izradu narodnih nošnji u svojim društvima

U Etnoriznici učilo je Izrada baranjskog trideset polaznika iz tradicijskog nakita sedam zemalja

Rachel Poturich Napisala i snimila: Srebrenka Šeravić iz Pittsburgha u lepoglavsku, čunčanu i sunčanu čipku, bizovačkoj nošnji stavljanje ukrasa i aplikacija na tkani- večernjim satima 2. kolo- ne… Svi su bili impresionirani brojno- voza ove godine završe- šću i raznovrsnošću tradicijskih tehnika na je u Pučišćima na oto- i radova, postavljena su mnoga pitanja, ku Braču Matičina deseta, snimljene su tisuće fotografi ja koje će, jubilarna Hrvatska etno- ne sumnjamo, obići cijeli svijet. Uriznica, radionica tradicijskih tekstilnih vještina, izrade i restauracije hrvatskih VELIK BROJ POLAZNIKA narodnih nošnji. Toga poslijepodneva Ideja o osnivanju radionice narodnih u reprezentativnoj dvorani i na terasi nošnji potekla je prije deset godina u Klesarske škole priređen je tradicional- Hrvatskoj matici iseljenika. Željeli smo ni Dan otvorenih vrata, izložba radova pomoći hrvatskim folklornim skupi- svih polaznika i demonstratora ovogo- nama u svijetu i ponuditi im program dišnje radionice, koju je obišao iznimno u kojemu će upoznati izradu narodnih velik broj posjetitelja, mještana Pučišća i nošnji, osnovne tehnike vezova, tkanja, njihovih gostiju iz cijeloga svijeta. A ui- čipki i ukrasa i praktično ih primijeni- stinu su imali što vidjeti jer su svi sudi- ti u svojim društvima. U Posudionici i onici u oba prostora istodobno i izlaga- radionici narodnih nošnji iz Zagreba i li i izrađivali svoje radove. Posjetitelji su njihovu ravnatelju prof. Josipu Forjanu mogli upoznati proces tkanja na čak tri pronašli smo izvrsnog i stručnog suor- različita tkalačka stana, vidjeti krojenje ganizatora. Za razliku od skromnog po- i šivanje narodnih nošnji, izradu najra- četka sa samo devet polaznika na prvoj zličitijih vezova, tradicijsko pletenje, zla- Radionici nošnji, tada održanoj u Za- tovez, izradu starinskoga nakita i uresa ostrogu, danas se, nakon deset godina, za glavu, različite načine izrade čipke: možemo pohvaliti velikim brojem pola- 18 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. znika sa svih kontinenata koji su sudje- lovali u ovome programu, a šestero za- ljubljenika u hrvatske narodne nošnje, Paula Matić iz Njemačke, Ljubica Šu- šak koja je nekada živjela u Nürnbergu, a danas umirovljeničke dane provodi u Širokom Brijegu u BiH, Vesna Proso iz Omiša, Slavica Rajković iz Zagreba, Slo- bodan Hadjikan, povratnik iz Kanade i Ivka Štefanek iz Duge Rese, naši najvjer- niji polaznici, i sami su ove godine pro- slavili svoj deseti jubilej. Zlatovez Slavonske šticle LJUBAV PREMA še hrvatske folklorne plesove, pjeva, a TRADICIONALNOM ove godine poželjela je naučiti što više RUKOTVORSTVU o vezovima i hrvatskim narodnim noš- Ovoga ljeta na Hrvatskoj etnoriznici uči- njama. Ova talentirana šesnaestogodiš- lo je trideset polaznika: iz Kanade i Sje- nja učenica sama je proputovala pola dinjenih Američkih država, Njemačke, svijeta i došla u Pučišća kako bi otkrila Mađarske, Vojvodine (Srbija), Bosne i tajne hrvatskih narodnih vezova i upo- Hercegovine i cijele Hrvatske. Polazni- znala na licu mjesta svijet hrvatske tra- ci su različite dobi i zanimanja, ali di- dicijske kulture. Iz dalekoga Vancouvera, jele jednaku ljubav prema tradicional- Kanada, pridružila nam se Marija Aničić. nom rukotvorstvu. Najmlađoj od njih, Mariju je zanimalo sve, a posebice tajne Rachel Poturich iz Pittsburgha, SAD, krojenja narodnih nošnji. Kad se vrati u bio je ovo prvi susret s Hrvatskom, do- Kanadu ona će svoje znanje prenijeti u movinom njezina djeda, o kojoj je čula svom društvu, Tamburaškome orkestru bezbroj priča. Rachel je od malena čla- “Kardinal Stepinac” u Vancouveru. Man- nica folklorne skupine “Rankin Junior da Oršulić i Ljilja Galić stigle su iz Du- Tamburitzans”, ona svira tambure, ple- isburga, Njemačka. Njihovo folklorno društvo “Adria” posebnu pažnju posve- Bizovački ćuje autentičnosti svoga programa. Man- šling da i Ljilja stigle su s posebnom zadaćom: naučiti sve o ličkim i dubrovačkim na- rodnim nošnjama. Usput, onako, za svo- ju dušu, učile su i posebne tehnike izrade čipke, posebice slavonske motive i tehni- ku čunčanja. Najživlje i najšarenije bilo je oko stola gdje se izrađivao tradicijski nakit, tu je vladala uistinu prava gužva.

PREKRASNIH DESET DANA Polaznicima se pridružilo na ovoj ra- dionici i deset izvornih demonstratora, specijalista za različite i posebne tekstil- ne tehnike koji su strpljivo objašnjavali bravka Radovanović zlatovez… tekstilne vještine svoga kraja. Josipa Ru- U Klesarskoj školi u Pušišćima pro- dec iz Lepoglave podučavala je slavnu veli smo prekrasnih deset dana ispunje- lepoglavsku čipku, Eva Kostolić iz ba- nih učenjem i druženjem, obnovljena su ranjskoga Draža šlinganje, časna sestra stara prijateljstva i stvorena nova, a sva- Patricija čunčanje, Slavica Rajković, Ma- ki slobodan trenutak koristio se za uži- rica Kurtak i Vesna Proso vezove, Pavo vanje na prekrasnim bračkim plažama Franjin tkanje, Vinka Mareković nakit, i šetnje povijesnim kamenim uličicama Jasna Lukačević starinsko pletenje, Du- ovoga lijepoga dalmatinskog gradića. Q

th Pavo Franjin demonstrira ENG The 10 Croatian Ethno Treasury was staged in Pučišće on the island of Brač. The event is a tkanje baranjske pregače workshop for artisanal textile work and the manufacture and restoration of Croatian folk garb organised by the CHF. 19 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. FOLKLORAŠI HRVATSKE ŠKOLE “KARDINAL STEPINAC” IZ CHICAGA GOSTOVALI U HRVATSKOJ I BIH Posjet staroj domovini i rodbini

U organizaciji HMI-ja šezdeset članova Hrvatske škole “Kardinal Stepinac”, plesači, tamburaši i roditelji, ove godine bili su na turneji po Hrvatskoj i BiH od 4. do 17. srpnja

nove - Radina sina C.J.-a, njegovu ženu Zajednička slika nakon nastupa u Đakovu Mary, šogoricu Anu Ljevar, njezina sina Nelsona Evana, predsjednika škole Ivu Kosira i njegovu kćer Ivanu, kao i osta- le članove grupe. Odmah mi je za oko zapeo, kako sami kažu, glavni zabavljač Duško Kraljević koji je na turneji bio sa svojom kćekom i sinom. Gospodin Duško opravdao je na turneji uistinu naslov glavnog zabavlja- ča, ali moram priznati i velikog pomaga- ča našem vozaču Zdenku u uguravanju prekobrojnih kovčega u autobus. Kako škola ponosno nosi ime kardi- nala Stepinca sasvim je bilo normalno da odmah na početku turneje posjeti- mo Krašić gdje je kardinal proveo svoje zadnje godine života. Polaznici su, kao i ranijih godina, sudjelovali na Međuna- rodnoj smotri folklora u Veliko Gorici koju organizira FA Turopolje. Folklorna skupina “Kardinal Stepinac” i FA Turo- polje dugogodišnji su prijatelji i uživa- Napisala: Gordana Vojvodić Sve je počelo 4. srpnja okupljanjem li su u ponovnom susretu i druženju. u zagrebačkom hotelu Dubrovnik gdje Put smo nastavili za Slavoniju – Osi- vake četvrte godine Hrvatska sam nakon četiri godine ponovno vi- škola “Kardinal Stepinac” iz djela drage prijatelje: Angelu Bajic, Joe Fra Jozo Grbeš, župnik hrvatske Chicaga za članove svoje fol- Riccija, fra Jozu, Radu Busljetu i njego- župe sv. Jeronima klorne i tamburaške skupine vu kćer Amandu, Josipa Kosira, obitelj iz Chicaga, pratio je mlade organizira folklornu turneju Šego, obitelj Kikaš i upoznala nove čla- folkloraše Spo Hrvatskoj i BiH. Nakon posjeta 2004. i 2008. godine ponovno su došli i ove 2012. godine. Hr- vatska škola “Kardinal Stepinac” uteme- ljena je u siječnju 1973., a uz glavnu zada- ću poučavanja hrvatskog jezika, kulture i povijesti, također uče polaznike škole pjevati hrvatske pjesme i plesati hrvatska kola. Učiteljica plesova je Anđela Bajić, a učitelj tamburice Joe Riccio. U organizaciji Hrvatske matice ise- ljenika šezdeset članova Hrvatske škole “Kardinal Stepinac”, plesači, tamburaši i roditelji, ove godine bili su na turneji po Hrvatskoj i BiH od 4. do 17. srpnja. Nastup na Stradunu u Dubrovniku 20 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. U povorci na Đakovačkim vezovima Polaganje vijenca na spomen groblju Ovčara kod Vukovara jek, gdje smo posjetili Vukovar i odali nja, te se nakon toga sastali s mnogo- Split. I konačno, Šibenik, te nakon napor- počast polaganjem vijenca svim žrtva- brojnom rodbinom. ne turneje uživanje u moru. Izlet na sla- ma Domovinskog rata i sudjelovali na Slijedio je Dubrovnik, obilazak ovo- pove Krke i nije teško pao jer su na Skra- Đakovačkim vezovima. Uistinu sam bila ga prelijepoga grada uz stručnog vodiča dinskome buku svi uživali u kupanju. Za ponosna na mlade folkloraše i tambura- i koncert pred crkvom sv. Vlahe. Mnogi mnogobrojne turiste u Solaris Resortu še koji su se odlično predstavili mnogo- prijatelji, rođaci i turisti s oduševljenjem “Kardinal Stepinac” održao je i svoj po- brojnoj publici. su pratili koncert. Bio je nezaboravan sljednji koncert na ovogodišnjoj turneji. S posebnim nestrpljenjem očekivao izlet i na Korčulu, uz kulturni obilazak Došao je i posljednji dan, opraštanje. se dolazak u Međugorje, odakle je bila te kupanje i uživanje. Mnogi su nastavili putovanje prema svo- većina članova grupe. Posebno je bio uz- Na putu prema posljednjoj destina- joj rodbini, uz obećanje da se ponovno buđen gospodin Duško, koji se silno tru- ciji, Šibeniku, posjetili smo i razgledali vidimo za četiri godine. Q dio da našoj mladoj ‘vodičici’ Teni nađe dobrog Hercegovca i da je uda. Na ža- ENG Some sixty attendees of Cardinal Stepinac Croatian School—dancers, tamburitza players lost, nije uspio. Uz koncert koji su imali and parents—toured Croatia and Bosnia-Herzegovina from July 4 to 17 of this year with the CHF u Eko-selu, popeli su se na Brdo ukaza- helping out as event organiser. ISELJENIČKA VIJEST

POSJET UGLEDNOG ISELJENIKA ANTONA KIKAŠA HMIju SPLIT SPLIT - Na sam blagdan Velike Gospe splitski ured HMI-ja čeo je pisati poeziju, a nedavno je primljen u Društvo hr- posjetio je ugledni hrvatski iseljenik Anton Kikaš, koji godi- vatskih književnika Herceg-Bosne, što je doživio kao veliko nama živi u Torontu. Posjet je protekao u ugodnom razgo- priznanje i zadovoljstvo. voru kojem su nazočili Helena Burić, profesorica hrvatskog Anton Kikaš bio je predsjednik Društva hrvatskih gospodar- jezika na Sveučilištu Waterloo kraj Toronta, te predstavnici stvenika i intelektualaca, pomagao je materijalno mnogo- Splitsko-dalmatinske županije Damir Gabrić, savjetnik žu- brojne projekte u Hrvatskoj, ali je isto tako puno učinio na pana za braniteljska pitanja i Davor Pavić, glasnogovornik utemeljenju Katedre za hrvatski jezik na Sveučilištu Water- Splitsko-dalmatinske županije. loo pokraj Toronta. Baš tamo sada predaje Splićanka Hele- Razgovor se odnosio uglavnom na vrlo zanimljiv život gos- na Burić koja je bila nazočna i na sastanku u Matici. Vijeće podina Kikaša, koji je široj jav- etničkog tiska proglasilo je nosti poznat po herojskom Antona Kikaša za Čovjeka go- činu dopreme oružja Hrvat- dine 1992. skoj 1991. godine. Manje je Kao ljubitelj športa Anton poznata druga strana njego- Kikaš organizirao je zlatnoj ve biografi je, ona vezana uz Dinamovoj generaciji tur- posao jer je kao geodetski in- neju po Kanadi 1982. godi- ženjer i poduzetnik izgradio ne, ali je posjećivao i Bijele cijele četvrti Toronta. Nakon noći splitskog Hajduka u To- 40 godina rada odlučio je za- rontu. Da mu je nogomet u tvoriti projektni ured i posve- srcu kao i poezija govori i či- titi se svojim najvećim ljuba- njenica da je bio na čelu NK vima - obitelji i književnosti. Croatia Toronto, koji je prije Vidimo da postoji i umjetnič- nekoliko godina primljen u ka strana Kikaševe ličnosti. Još Kuću slave kanadskog no- prije tridesetak godina zapo- Antun Kikaš, Branka Bezić Filipović i Damir Gabrić gometa. 21 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. ŽETVENE SVEČANOSTI BAČKIH HRVATA  DUŽIJANCA 2012. U SUBOTICI ‘Kad su žitom polja pozlaćena’

“Vaši preci u stoljetnom slavlju Dužijance, na kojem su Bogu zahvaljivali, sigurno su se nadahnjivali i okrepljivali. Na tim slavljima primali su jakost i dobivali snagu da idu dalje kroz život ojačani kruhom svagdašnjim, kruhom euharistijskim i Božjom riječju”, zaključio je biskup Mrzljak

Bandašica Snežana predaje kruh ispečen od brašna ovogodišnje žetve novome subotičkom gradonačelniku Modestu Duliću

Tekst: Uredništvo (izvor IKA) “Tamburaške večeri”, a koji imaju ulogu to mons. Anišić istaknuo, Bog je poho- Snimke: Hrvatska riječ pratitelja bandaša i bandašice. dio ove godine i bačku ravnicu velikom sušom. “To je kušnja koja sve treba po- redišnja proslava ovogodišnje NA SVEČANIM KARUCAMA taknuti na razmišljanje i umnožiti vjeru Dužijance, tradicionalne že- Nakon pozdrava svima okupljenima, svima da je Bog jedini gospodar neba i tvene svečanosti bačkih Hr- bandašica Snežana Nović pročitala je zemlje i učvrstiti nadu da on providno- vata, održana je 12. kolovoza pjesmu Ante Jakšića “Kad su žitom po- sno upravlja ovim svijetom te nas neće u Subotici. Slavlje je započelo lja pozlaćena”, a bandaš Marko Križan ostaviti bez blagoslova i bez kruha svag- Su crkvi sv. Roka, u kojoj je 1911. godine pročitao je Božju riječ iz poslanice Ri- dašnjega”, zaključio je mons. Anišić. Mo- mons. Blaško Rajić prvi put predvodio mljanima koja govori o kušnji koja rađa litve vjernika predmolile su “Kraljice” iz slavlje Dužijance u crkvi, budući da su taj postojanošću i nadom. Naime, kako je Staroga Žednika. One su pred crkvom običaj bački Hrvati Bunjevci stolje- prije polaska u katedralu pozdra- ćima prije njegovali u svojim obi- vile sve “putnike” i okupljene vjer- teljima kao oblik zahvale Bogu za nike “kraljičkom pismom” u čast završetak ‘risa’ (žetve). Obred bla- Dužijance. U povorci, na svečanim goslova i ispraćaja bandaša i ban- karucama, predvođeni bandašom dašice predvodio je župnik mons. i bandašicom, mladi u narodnim Andrija Anišić. Na tome početnom nošnjama krenuli su do katedra- činu središnje proslave Dužijan- le, na glavni čin središnje proslave ce po tradiciji sudjeluju bandaši i Dužijance, a to je misa zahvalni- bandašice koji su bili predvoditelji ca. Pred katedralom ih je sve do- slavlja Dužijance u Somboru, Sve- čekao i pozdravio katedralni žu- tozaru Miletiću, Žedniku, Đurđinu, pnik mons. Stjepan Beretić. Bajmoku, Tavankutu, Maloj Bosni Misno slavlje predslavio je va- i Mirgešu, kao i tri najljepša para raždinski biskup Josip Mrzljak u koja su izabrana u petak u sklopu koncelebraciji s domaćim bisku- 22 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Misu zahvalnicu predslavio je varaždinski …u prepunoj subotičkoj biskup Josip Mrzljak u koncelebraciji s katedrali – bazilici sv. domaćim biskupom Ivanom Penzešom… Terezije Avilske

pom Ivanom Penzešom, koji mu je na ispunili prostranu subotičku katedralu U propovijedi je biskup Mrzljak po- početku uputio riječi tople i srdačne do- - baziliku sv. Terezije Avilske. vezao euharistijsko slavlje i slavlje Duži- brodošlice. Biskup Penzeš pozdravio je i Božju riječ na misi čitali su bandaš jance. “Dužijanca spaja i jedno i drugo – i ostale ugledne goste – predstavnike re- i bandašica, a pjevanje je predvodio ka- zemaljsko i nebesko - i to upravo u ne- publičkih, pokrajinskih i gradskih vlasti, tedralni Zbor Albe Vidaković kojim je djelju – dan Gospodnji, koji je i dan za- kao i predstavnike kulturnih i društvenih ravnala s. Mirjam Pandžić. Molitve vjer- jedništva. Okupljamo se oko stola Gos- udruga te mnogobrojne mlade odjevene nika predmolili su mladi u narodnim podnjega da bismo se tu nahranili, ojačali u narodne nošnje i sve vjernike koji su nošnjama. i dobili snagu da idemo u svoju svagdaš- njicu, u sve one svagdašnje probleme i teškoće koje imaju i djeca i mladi i odra- sli… Isus želi ići s nama u naš svagdaš- nji život. On nas uvjerava da je s nama neprestano i da želi biti naša pomoć… Vaši preci u stoljetnom slavlju Dužijan- ce, na kojem su Bogu zahvaljivali, si- gurno su se nadahnjivali i okrepljiva- li. Na tim slavljima primali su jakost i dobivali snagu da idu dalje kroz život ojačani kruhom svagdašnjim, kruhom euharistijskim i Božjom riječju koju su vjerom prihvaćali, što bi trebalo činiti i Sastanak ravnatelja HMI-ja s predstavnicima Hrvata u u drugom stoljeću Dužijance”, zaključio Vojvodini je mons. Mrzljak. Svoj boravak na Dužijanci ravnatelj HMI-ja mr. Marin Knezović iskoristio je za sa- stanak s predstavnicima hrvatske zajednice u Vojvodini. U prostorijama Hrvat- BARJAKTAR NA KONJU skoga nacionalnog vijeća (HNV) sastao se sa Slavenom Bačićem, predsjednikom Poslije mise krenula je svečana povor- HNV-a, Petrom Kuntićem, predsjednikom DSHV-a,Tomislavom Žigmanovim, rav- ka prema gradskome trgu. Subotičani i nateljem ZKVH, a na sastanku je bila i Ljerka Alajbeg, generalna konzulica RH u mnogobrojni gosti mogli su vidjeti bar- Subotici. Predstavnici Hrvata u Vojvodini izvijestili su ravnatelja HMI-ja o aktu- jaktara na konju sa zastavom Dužijan- alnim prilikama i mnogobrojnim problemima na koje nailaze u domicilnoj drža- ce, konjanike u svečanoj graničarskoj vi. Među najveće probleme svakako spadaju neravnopravan pravni i fi nancijski položaj hrvatske manjine u odnosu na druge manjine u Srbiji. Ravnatelj HMI-ja nošnji Hrvata Bunjevaca, veliku krunu izrazio je svoje žaljenje zbog mnogobrojnih neriješenih problema ustvrdivši da i klas žita, male ‘kraljice’ s karakteristič- će HMI rado sudjelovati u rješavanju nekih od njih. (Marija Hećimović) nim “Kraljičkim pismama”, risare i risa- ruše u narodnim nošnjama i s radnim 23 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. znak da je ‘ris gotov’ tj. uspješno završen. Domaćin im je zahvalio na tome što su MANJINSKA marljivo radili i završili uspješno posao, VIJEST a domaćica Dajana Šimić poprskala ih je vodom i posula mekinjama – da žito iduće godine bude čisto kao voda i da ga bude puno kao mekinja. Poslije toga kruh je ispečen od brašna ovogodišnje žetve te ga je novome subotičkom gra- donačelniku Modestu Duliću predala bandašica Snežana, a gradonačelnik ga je pokazao na sve četiri strane grada uz svestranu potporu okupljenog mnoštva na trgu. Gradonačelnik Dulić zahvalio je na kruhu i rekao: “Predaja hleba, kruva i kruha… nije samo simbol zajedništva i simbol rada, truda i zalaganja, nego je i simbol nove nade i vjere u bolju sutraš- Barjaktar na konju sa njicu. Mali je broj manifestacija u našoj zastavom Dužijance zemlji i regiji koje se mogu pohvaliti tako dugom tradicijom i poviješću kao naša priborom, fi jakere, ‘aptike’, defi le 15 kul- Dužijanca. Ona predstavlja i etnološko turno-umjetničkih društava iz Subotice blago, bogatstvo koje čuvamo, njeguje- i okolice, Vojvodine, Hrvatske i Mađar- mo i s ponosom pokazujemo i prenosi- ske, sve bandaše i bandašice iz mjesta u mo na mlada pokoljenja. Vrijedni rata- kojima je Dužijanca već održana te pra- ri su mukotrpnim, teškim radom i ove titelje i pratilje ovogodišnjeg bandaša i godine skinuli novi rod koji će biti naša bandašice koji su na trg stigli na kraju hrana narednih godinu dana”, zaklju- svečane povorke praćeni konjanicima s čio je Dulić. ergele “Kelebija”. Središnji dio programa Dužijance 2012. završio je polaganjem vijenca na KRUH ISPEČEN OD BRAŠNA grob Blaška Rajića u poslijepodnevnim PROSLAVA OBLJETNICE TOP OVOGODIŠNJE ŽETVE satima te tradicionalnim bandašicinim PINKOVAC Na svečanoj pozornici prikazan je obi- kolom na glavnome gradskom trgu. Oku- AUSTRIJA - Tamburaški orkestar Pin- čaj završetka ‘risa’. Bandaš Marko pre- pljenome mnoštvu biskup Mrzljak izra- kovac TOP iz hrvatskog sela Pinkovca dao je domaćinu ‘salaša’ Davoru Šimi- zio je radost što je bio sudionik ovogo- (Güttenbach) u južnome Gradišću ni- ću vijenac, koji je isplela bandašica, u dišnje Dužijance. Q zom koncerata obilježio je 35. obljet- nicu postojanja. U subotu 23. lipnja u domaćoj župnoj crkvi, u nedjelju 24. u Inzenhofu, a u ponedjeljak 25. lipnja u Beču u crkvi Am Hof, crkvi Hrvatske katoličke misije, održani su zapaženi koncerti koji su ujedno bili i prezenta- cija njihova šestog nosača zvuka, CD-a s naslovom “Pinkovac u srcu”. Društvo je prije 35 godina utemeljio dugogo- dišnji pinkovački župnik Ferdinand Sin- ković zajedno s pokojnim prof. Draga- nom Raljušićem iz Crikvenice. Kasnije je pod vodstvom Vilija Jandrišića tam- buraško društvo dobilo ime TOP Tam- buraški orkestar i zbor Pinkovac. Naj- dulje, ukupno 15 godina, TOP-om je Svečana povorka dirigirao Varaždinac prof. Vlado Šin- cek, a sada to čini prof. Boris Novak iz Čakovca, koji je napisao i novu pinko- ENG The central celebration of this year’s Dužijanca event, a traditional harvest festivity among the Croatians of the Bačka region, was staged in Subotica on 12 August. A celebration of mass vačku ‘himnu’ - Pinkovac u srcu. was led by Varaždin bishop Josip Mrzljak. 24 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. U TOVARNIKU NASTAJE BUDUĆI MATOŠEV DOM  KUĆA ANTUNA GUSTAVA MATOŠA ‘I dok je srca, bit će i Kroacije!’

Ideja je začeta još 1998. u povodu 125. obljetnice Matoševa rođenja, a s vremenom se razvila od početne ideje o spomen-sobi do cijelog Matoševa muzeja i kulturnog centra. Bude li sve po planu, prvi sretnici trebali bi uskočiti u vlak koji će ih provesti Matoševim životnim putešestvijama na 140. obljetnicu Matoševa rođenja, 13. lipnja sljedeće godine

Rodna kuća s ulične strane nakon obnove

Napisala: Martina Kalle Snimke: Društvo Antuna Gustava Matoša

avgadžija pera, pamfl etist, dezerter, emigrant, skitnica i osrednji čelist zaljubljen davne 1978. na stranicama Vjesnika oka- CIGLU PO CIGLU u kapljicu, s fi zionomijom rakterizirao Veselko Tenžera. Baš tamo, daleko od Zagreba, kulturne žgaravičavog primaša koji Taj vječni vagabund i prznica i dan- matice, ali i one fi nancijske – Ministar- “Kzabavlja dosadne goste (...) prvi je hrvat- danas, ma koliko se svi kleli u njega i nje- stva kulture Republike Hrvatske, upor- ski pisac koji je poput biblijskog Lazara govu ostavštinu, ostao je buntovnik s ra- nošću članova Društva Antuna Gusta- pobjegao iz grobnice sabranih djela, što zlogom o kojemu se lijepo govori, ali na va Matoša doslovce ciglu po ciglu raste nije uspjelo ni Tinu. (...) Matoš je jedan obljetnicu smrti na mirogojski grob cvi- Kuća Antuna Gustava Matoša - kulturni od rijetkih koji je uspio da se o njemu i jeće mu uglavnom donose samo Srijemci centar u Tovarniku. O Matoševoj kući, nakon smrti loše govori.” Vjerojatno bi se iz njegova rodnoga Tovarnika, okuplje- odnosno kulturnom centru koji bi s vre- i samome Matošu svidjelo što ga je tako ni u Društvu Antuna Gustava Matoša. menom trebao postao važna točka za sa-

Kuća Antuna Gustava Matoša treba postati važni kulturni centar u Tovarniku 25 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Akademik Dubravko Jelčić, glavni stručni suradnik i predsjednik Odbora za izgradnju: “Kao važna fi gura u hrvatskoj književ- nosti Antun Gustav Matoš zaslužuje spomen-dom. Ovaj projekt zamišljen je kao kulturni centar, čija prednost je utoliko veća jer je kuća smještena na granici Hrvatske te bi, uz to što može imati veliki međunarodni kul- Matoš u turni značaj, trebala postati i važnom Parizu uporišnom točkom kulturno-turistič- ke ponude. Zbog čega je trebalo pro- ći toliko godina od Matoševe prerane su članovi Odbora posjetili zagrebačko- smrti (živio je samo 41 godinu) do iz- ga gradonačelnika Milana Bandića, koji gradnje njegove rodne kuće u Tovar- im je obećao kako će Grad Zagreb na- niku? Dio odgovora vjerojatno se kri- staviti sufi nancirati izgradnju Matoševe je i u činjenici što je A. G. Matoš zbog kuće u mjeri kao i Vlada Republike Hr- svojih često protuslovnih stajališta vatske. Također je napomenuo da se raz- dugo vremena bio neshvaćen, što je govaralo i sa zamjenikom ministrice kul- došlo posebno do izražaja u olovnim Akademik Dubravko Jelčić, predsjednik Odbora ture Berislavom Šipušem, koji je obećao godinama neposredno nakon svršet- za izgradnju i Željko Anić, upravitelj Zaklade potporu, no, kako je rekao, do sada nije ka Drugoga svjetskog rata. Naime, još ništa učinjeno. Članovi Odbora tom velikoga pisca u početku druge Ju- dašnje i buduće matošologe (zašto ne, su prilikom najavili i mogućnost da se goslavije gotovo se i nije smjelo spo- kad već imamo krležologe) već se do- obilježavanje Matoševih obljetnica, 140. menuti jer je po ocjeni socrealističke politike bio dekadentan pisac. Tek je sta pisalo. Uostalom, ideja je začeta još obljetnice rođenja i 100. obljetnice smr- početkom 50-ih Matoš doživio pravu 1998. u povodu 125. obljetnice Matoše- ti, poprati proglašenjem Matoševe godi- afi rmaciju te je shvaćena njegova ve- va rođenja, a s vremenom se razvila od ne, organizacijom znanstvenih i stručnih ličina. Matoševu povratku u književni početne ideje o spomen-sobi do cijelog skupova te objavljivanjem reprezentativ- i javni život u velikoj mjeri pridonije- Matoševa muzeja i kulturnog centra. noga zbornika radova o A. G. Matošu. lo je i Zorino izdanje njegovih pjesa- Na Osmoj sjednici Odbora za iz- “Još je potrebno oko devet miliju- ma, objavljeno 1951. godine, koje gradnju Kuće A. G. Matoša – kulturnog na kuna za dovršetak obrtničkih rado- urednički potpisuje Gustav Krklec, a centra u Tovarniku, odražanoj u srpnju va, izvedbu stalne izložbe spomen-po- priredio ih je Marijan Matković. Od u Zagrebu, predsjednik Odbora, akade- stava te opremanje svih sadržaja što će, tada počinje Matoševa rehabilitaci- mik Dubravko Jelčić, podsjetio je kako nadamo se, biti fi nancirano na dosadaš- ja i legenda, koja traje do danas. Pri- je 40 godina izašla su i Sabrana djela Buduća recepcija AGM-a, u kritičkom izdanju, ali on je i danas često zanemaren, barem u na- šoj kritičkoj praksi. Mnogi ga ni danas ne razumiju. Ali to je vječna sudbina velikih pisaca!”

Smrt 26 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Prostorija koja prikazuje podrijetlo i najranije djetinjstvo AG Matoša

Dragana Lucija Ratković, nji način - sredstvima Vlade Republike sli. Zakladnim sredstvima bit će materi- autorica projektne ideje Hrvatske i Grada Zagreba u jednakim jalno održavan Kulturni centar i njegove stalnog postava: iznosima. U projekt je do sada uloženo cjelogodišnje programske aktivnosti, kao “Cijeli tim stručnjaka kreirao je idejno oko 11,5 milijuna kuna, s tim da su u taj i stipendiranje studenata hrvatskog je- rješenje Matoševe kuće, koja će u za- iznos uračunani i troškovi dugotrajnog zika i književnosti te - novinarstva, jer vršnici biti snažna kulturna atrakcija, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i Matoš je bio i novinar. Očekujemo da će a koja će kao kulturni centar bogatim dokumentacije, a sedam i pol milijuna Zakladu fi nancirati država i lokalna za- sadržajima intenzivno živjeti tijekom kuna uloženo je u građevinsko-obrtnič- jednica, gospodarski subjekti iz Hrvatske cijele godine. Matoševa kuća zamišlje- ke radove”, kaže Marko Jurić, predsjed- i inozemstva u vlasništvu Hrvata”, kaže na je kao kompleksna kulturna insti- nik Društva Antuna Gustava Matoša. Željko Anić, upravitelj Zaklade. tucija, koja predstavlja ključnu točku Kad jednoga dana Kulturni centar i Kuća do crkve u Tovarniku, moder- oživljavanja Matoševe ostavštine na nacionalnoj razini, ali i kulturno-turi- otvori vrata, ostaje pitanje njegova dalj- nizirana inačica tradicionalne slavon- stička atrakcija koja s jakim književnim njeg fi nanciranja. Jedan dio novca već ske kuće L-tlocrta s trijemom prema identitetom inicira razvoj kulturno- je pripremljen. prostranom dvorištu, s gospodarskom turističke mikrodestinacije Tovarnika zgradom u dnu dvorišta, u kojoj će za- i ovog dijela Hrvatske. Ona bi sadrža- IZVORIŠTE HRVATSKE živjeti Zakladna knjižnica i čitaonica te vala galeriju stalnog postava, zaklad- NACIONALNE MISLI multimedijski centar – gotovi su izvana, nu knjižnicu i čitaonicu, spomeničku “Prije godinu dana osnovana je Zaklada instalacije su provedene. knjižnicu i dokumentacijski centar, Antuna Gustava Matoša (lat. Collegium Kad uslijedi nova fi nancijska injekci- višenamjenski prostor, suvenirnicu, Matossianum) čija je svrha promicati, ja, na redu je unutarnje uređenje i izved- književni klub, dvoranu za radionice zaštićivati i valorizirati književno djelo ba spomen-postava. Bude li sve po planu, te depo knjižnice i arhivu, a izvan zido- Antuna Gustava Matoša na razini hrvat- prvi sretnici trebali bi uskočiti u vlak koji va manifestacije Matoševe dane i Sa- ske nacionalne i europske književnosti i će ih provesti Matoševim životnim pu- jam pisane riječi u Srijemu, tematsku rutu Matošev Tovarnik te tradicional- kulture, kao samosvojne estetske vrijed- tešestvijama na 140. obljetnicu Matoše- no srijemsko imanje. U Matoševoj kući, nosti i izvorišta hrvatske nacionalne mi- va rođenja, 13. lipnja sljedeće godine. Q jednoj vrsti zavičajnog muzeja, stalna izložba koncipirana je u duhu suvre- menog doba sa svim tehnološkim do- stignućima”, ističe Ratković, “gdje će se u prvom dijelu posjetitelji upoznati s prostorom Srijema, zatim živopisno- ga trgovačkog središta Tovarnika ka- kav je bio u 19. stoljeću, a u posebnoj sobi s rodoslovnim stablom obitelji Matoš. Cijeli Matošev život bit će pri- kazan kao putovanje koje počinje na peronu odakle se ulazi u vagone koji predstavljaju gradove koji su snažno obilježili njegov život. To su Zagreb, Na peronu Beograd, Pariz i na posljetku bolnička soba u kojoj je napisao po mnogima najljepšu svoju pjesmu Gospa Marija.” ENG The future Antun Gustav Matoš House culture centre is being creating in this Croatian writ- er’s native town by the dedicated eff orts of the members of the Antun Gustav Matoš Society. 27 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. BIOGRAD NA MORU: LJETNA ŠKOLA HRVATSKOGA FOLKLORA Plesna radionica na otvorenom

Puno se naučilo, vidjelo, čulo, doživjelo...

Tema ovogodišnjeg programa bilo je hrvatsko dinarsko područje: plesovi, pjesme, glazbala i narodne nošnje Like, Dalmatinske zagore, Hercegovine…

Napisala: Srebrenka Šeravić pina iz cijeloga svijeta i pružio im uvjete Ljetna škola folklora održana je i ove Snimili: Vido Bagur i Srebrenka Šeravić za rad i učenje, za druženje i upoznava- godine u hotelu “Biograd”, od 16. do 25. nje izvornih domaćih folklornih skupi- kolovoza. Tema ovogodišnjeg progra- ovogodišnja Ljetna škola folklora na, a na samome kraju programa i odr- ma bilo je hrvatsko dinarsko područje: Hrvatske matice iseljenika odr- žavanje završnog koncerta, uz potrebnu plesovi, pjesme, glazbala i narodne noš- žana je u Biogradu na moru, u organizacijsku potporu. nje Like, Vrlike, Ravnih kotara, Podve- lijepome srednjodalmatinskom lebitskoga kanala, otoka Paga, Ugljana, gradu iznimne povijesti i kultu- Pašmana, šibenskoga priobalja i otoka, Ire, poznatome turističkom središtu s pre- Imotskoga, Poljica, doline Neretve, ali krasnim plažama, hotelima, parkovi- i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini ma, šetnicama i borovim šumama koje koji po svome plesnom obrascu pripa- ga okružuju. daju ovome području. Polaznici su bili, Grad Biograd, a posebice njegova ne- prema osobnome interesu, podijeljeni u posredna okolica u koju spadaju mnoga dvije skupine: folklorne plesače i svirače naselja Ravnih kotara, zatim mjesta koja tambura. Obje grupe intenzivno su učile su se nanizala uzduž obale - Sukošan, punih deset dana, i ujutro i u poslijepod- Sveti Filip i Jakov, Drage, Pakoštane, Pi- nevnim satima, a na večer su svi uvjež- rovac, a s morske strane i otok Pašman, bavali točke za završni koncert. poznati su po posebnoj posvećenosti svo- joj tradicijskoj kulturi i čuvanju starin- TRI IZVORNE FOLKLORNE skih plesova, pjesama i narodnih nošnji. SKUPINE Na tome području djeluju mnoge izvor- Voditelj Škole folklora prof. Andrija Ivan- ne folklorne skupine i gotovo da nema čan, i sam predavač u ovoj školi, okupio naselja u kojemu ne postoji folklorna je ekipu vrsnih folklornih stručnjaka, skupina, a mnoge od njih čak i tijekom istraživača, plesnih pedagoga i teore- Domovinskoga rata, u progonstvu, nisu tičara koji su se izmjenjivali u nastavi: prekidale s radom. Vidu Bagura, Nenada Milina, Mirosla- va Šilića, Gorana Kneževića, Josipa For- VRSNI FOLKLORNI STRUČNJACI jana i Bojana Pogrmilovića. I tambura- Stoga nije ni čudno da je upravo Biograd ši su učili od vrsnih stručnjaka: Tibora još prije pet godina od srca prihvatio Ma- Polaznica škole u Büna i maestra Siniše Leopolda. tičinu Ljetnu školu hrvatskoga folklora, narodnoj nošnji No, to nije bilo sve. Polaznici su ovo- njezine predavače i polaznike, voditelje Dalmatinske ga ljeta imali priliku upoznati i tri sjajne zagore hrvatskih folklornih i tamburaških sku- izvorne folklorne skupine. Prvu, KUD 28 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. “Koledišće” iz Jezera na otoku Murteru Tamburaški orkestar upoznali su na tamošnjoj Festi od smo- na završnoj priredbi kava koja je održana 17. kolovoza, na samome početku Škole folklora. Doče- kani u Jezerima s velikom srdačnošću i ponuđeni domaćim smokvama, fritula- ma i kroštulama, naši folkloraši zdušno su hrabrili svoje domaćine i na kraju s njima i zaplesali u ljetnoj noći, uz more. Zahvaljujući prof. Vidi Baguru i njego- vim terenskim istraživanjima, posebice tradicijske kulture Dalmatinske zagore, Školu folklora posjetila je izvorna fol- klorna skupina iz sela Kljake u okolici Drniša. Dvadesetak starijih ljudi odjeve- nih u starinske i iznimno vrijedne narod- ne nošnje svoga kraja zapjevali su ojkavi- cu, jedan od najstarijih poznatih načina pjevanja u dinarskome području, za koje je karakteristično duljenje dvoglasa ‘oj’. Ojkavica je, kažu, nastala u narodu prije više stotina godina, a danas se uz gangu i bećarac nalazi na reprezentativnoj listi slušali su se pjesama i naplesali sa svo- Kanadi, New York, Chicago i Cleveland hrvatske nematerijalne kulturne baštine jim domaćinima. u Sjedinjenim Američkim Državama, i na najboljem je putu da svoje mjesto Kao i uvijek do sada, na Ljetnoj školi Berlin i Filderstadt u Njemačkoj, u Beč, pronađe i na UNESCO-voj listi kultur- folklora bilo je svima lijepo. Jest, bilo je Pečuh, Koljnof, Suboticu, Srijemsku Mi- nih dobara iz cijeloga svijeta. naporno satima plesati i svirati tambu- trovicu, Mostar, Čitluk, ali i u Moslavinu, re, ljetne vrućine nisu nikoga štedjele, no na Pašman, u Pirovac, Sukošan... Teško ZAVRŠNI KONCERT naučilo se puno, a vidjelo, čulo i doživjelo se na kraju bilo rastati, uvijek je tako u Grupa iz sela Kljake pokazala je i svo- još i više. Zajednički se odlazilo na pla- Školi folklora. No, danas je tu, srećom, ja kola, karakterističnoga šestodijelnoga žu, zabavljalo, plesalo i pjevalo uz naše sveprisutan e-mail i Facebook, adrese su plesnog oblika. Polaznici Škole folklora tamburaše, snimilo bezbroj fotografi ja, razmijenjene, bit ćemo svi u kontaktu i bili su jedne večeri, već pri kraju svoga uvježbavalo završni koncert koji je ne- dogovarati se za novi susret na Zimskoj boravka u Biogradu, pozvani u goste na kako prebrzo došao, a s njime i rastanak školi hrvatskoga folklora! Do skoroga imanje vlasnika hotela nedaleko od sela te odlazak kućama, u daleku Ottawu u viđenja u Crikvenici! Q Polače u Ravnim kotarima gdje su ih do- čekali članovi izvorne domaće skupine ENG The Summer School of Croatian Folklore was staged this year at the Biograd hotel from 16 “Gradina”. Uz obilje domaćih delicija na- thru 25 August. The theme of this year’s programme was the Croatian Dinaric region.

Kao i uvijek do sada, na Ljetnoj školi folklora bilo je svima lijepo

29 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. HMI: ECO HERITAGE TASK FORCE 2012 U STONU Tridesetak sudionika iz 13 zemalja

Nadamo se da će većina mladih sačuvati uspomenu na taj spoj tradicijskog branja soli i posebno okruženje, a vedre i tople stonske “party” večeri, ispunjene glazbom i zabavom, samo će upotpuniti ova sjećanja

Napisala: Marija Hećimović i Europi. Solana je podijeljena na baze- no izdvajamo “branje” soli - skupljanje ne koji nose imena kršćanskih svetaca, soli iz kristalizacijskih bazena. Kako je rvatska matica iseljenika osim jednoga koji se zove Mundo. U de- to u konačnici izgledalo slijedi iz rije- organizirala je svoj tra- vet kristalizacijskih bazena ubere se oko či jednog od voditelja, Ivana Galića - dicionalni TASK FOR- 500 tona soli godišnje. Brojke kažu ovako: 21 dan, 8 dana bra- CE, a nositelj programa nja soli, 350 tona pobrano što će reći 43,5 kao i svih ovih godina BRANJE SOLI prosječno po danu... 25 mladih vrijednih Hbila je Nives Antoljak. Okupilo se tride- Stoga su mladi imali priliku u tako li- taskforsovaca tako su svakodnevno ubacili setak mladića i djevojaka iz 13 zemalja. jepom i poviješću bogatom okruženju cca 875 lopata dnevno (1 lopata cca 2 kg Program je tekao uz svesrdnu suradnju obavljati razne poslove od kojih poseb- soli) odnosno 1,75 tona po osobi dnevno... Solane Ston u vlasništvu obitelji Sve- Ukupno, svatko je ubacio oko 7000 lopa- te Pejića i, naravno, grada Stona. Tije- Izlet u ta. Hvala dragi Stone na svemu, nadam kom trotjednog boravka u Stonu mla- Dubrovnik se da ste uživali u našoj predstavi sinoć... dići i djevojke obavljali su razne poslove Odlazi još jedan cirkus iz vašega maloga u Solani te očistili i svojom mladenač- grada... Al gostoprimstvo se ne zaborav- kom inovativnošću upotpunili sadržaje lja... I uvijek ćemo vam se rado vratiti... dječjeg parka. A vi... Vi nas nećete zaboraviti... Sigur- Da bi se dobila slika u kojim uvjeti- ni smo:) pozz svima u ime voditeljskog ma se događao Eco Heritage Task Force tima EHTF Ston 2012! Simona iz Bugar- 2012, treba istaknuti da Stonska solana ske piše nam ovo - ..osjećam da je jedan potječe iz 14. stoljeća i vjerojatno je jed- djel od mog srca već u Hrvatskoj. Sviđaju na od najstarijih u Europi, a i danas je mi se hrvatski ljudi i njivovu položitelnu u funkciji. Nastala je nakon što je 1333. energiju. Ako ima neku stipendiju za Za- godine Dubrovačka Republika kupila grebu, primijeniti ću. A sestre Iris i Karla Ston i opasala ga obrambenim zidom Mikulić iz Nizozemske napisale su - Kar- dugim 7 km, jedinstvenim u Hrvatskoj la and I would just like to thank you very 30 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Posjet Franjevačkom samostanu u Zaostrogu Promocija knjige Dalibora Pašića “Loše navike” much for all your help and for admitting trotjedni boravak i rad vrijednih sudio- ili očekivanjima u skladu s onim što su us to EHTF. We both had an unforgetta- nika EHTF-a 2012. Gradonačelnik Sto- čuli o Hrvatskoj i prema njihovim riječi- ble summer! Not only did we learn better na, Vedran Antunica, izrazio je zahvalu ma dobivaju potvrdu svojih očekivanja. Croatian but we also met so many new mladima na učinjenome, ali i nadu da će and nice people. We truly had a great time se pronijeti glas o gostoljubivosti Stona SVI SE ŽELE VRATITI in Ston! Th anks again from both of us. u svijet. Vlasnik solane i restorana Vila Nadamo se da će većina mladih saču- Sudionicima smo upriličili i posjet po- Koruna u kojemu su mladi imali svakog vati uspomenu na taj spoj tradicijskog viješću bogatom gradu Dubrovniku i dana gozbu, Sveto Pejić, nije krio koli- branja soli i posebno okruženje, a vedre njegovim zidinama. Bilo je to za većinu ko je zahvalan na velikom poslu branja i tople stonske “party” večeri, ispunjene prvi susret s gradom u koji godišnje do- soli u kojoj je rekorder bio terenski vodi- glazbom i zabavom, samo će upotpuni- lazi zavidan broj turista iz cijeloga svije- telj, Ivan Đurišević. Predstavnica HMI- ti ova sjećanja. ta zbog njegove dojmljive jedinstveno- ja Ljerka Galic podijelila je zahvalnice Za kraj poslužimo se riječima vodi- sti i ljepote. Zatim odlazak u južni dio svim sudionicima, a domaćini poklon- teljice projekta Nives Antoljak koja ga Makarskog primorja u Zaostrog i njegov pakete i svakome po zrno (1 kg) soli da već 17 godina osmišljava - Završen je franjevački samostan koji je bio doma- ponesu za uspomenu. EHTF u Stonu i zavladala je sjeta. Sudi- ćin EHTF-a 2005. Samostan posjedu- Iskreno vjerujemo u osobitu vrijed- onici su se razišli kućama, od Meksika, je vrijednu etnološku zbirku, galeriju i nost koju ovome programu daju mladi Nizozemske, Mađarske, Rumunjske, Au- knjižnicu s oko 30.000 naslova od kojih dolazeći iz različitih dijelova svijeta i do- stralije, Bugarske, Makedonije, Vojvodi- mnogobrojni naslovi pripadaju starijoj noseći sa sobom svoje različite kultur- ne, BiH, Slovačke , Španjolske, Južne Afri- hrvatskoj književnosti. Uslijedilo je ku- ne vrijednosti, spoznaje i poglede koji ke i Ekvadora. Neki su još u Hrvatskoj u panje na zaostroškim zelenim i širokim ostavljaju međusobnoga traga. Njihovo posjetu rodbini i prijateljima. Svi se oni valama s bistrim morem. Drugi vikend zajedništvo nakon samo nekoliko dana žele vratiti, što puno govori kako su do- bio je rezerviran za cjelodnevnu vožnju obilježava sve preostale dane ovoga tro- živjeli sudjelovanje u projektu Hrvatske brodom po pelješkome zaljevu uz degu- tjednog programa. Većina sudionika ima matice iseljenika. Vidimo se dogodine s staciju školjaka koje se tu beru i zar je hrvatske korijene u jednom ili oba rodi- ponekim starim sudionikom, ali i puno trebalo nešto više? telja ili u daljnjim precima i ovdje dolaze novih sudionika na jednoj od prekrasnih s određenim pozitivnim preduvjerenjima destinacija u Hrvatskoj. Q NEZABORAVNA KAZALIŠNA PREDSTAVA Imali su vremena, snage i volje organizi- rati i promociju knjige Dalibora Pašića, jednog od sudionika EHTF-a. Promoci- ju njegova prvijenca ne bi bolje odradili ni profesionalci. Ovogodišnji Task Force još je jedan od uspješnih projekata HMI-ja i mi se nadamo da su i naši domaćini u Stonu bili zadovoljni. Za oproštaj od njih gru- pa dramske radionice pod vodstvom akademskoga glumca Slavena Špišića te polaznici tečaja hrvatskoga jezika koji je vodila Antonija Rukavina priredili su nezaboravnu kazališnu predstavu pod Toga party stonskim zidinama u dvorištu Ivice Ba- rovića, jednog od domaćina. Mještanima Stona, njihovim prijateljima i turistima, ENG The Croatian Heritage Foundation organised its traditional TASK FORCE in the town of Ston power point prezentacijom prikazan je this year gathering some thirty young men and women from thirteen countries. 31 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. PLEHAN KRAJ DERVENTE: “DANI MOLITVE I NADE”  20. OBLJETNICA PROGONA HRVATA KATOLIKA Tužna obljetnica progonstva Posavljaka

Kardinal Puljić podsjetio je da je 1991. godine u Derventskom dekanatu živjelo 48.481 katolik i da svećenici danas imaju vezu samo s njih 1.072 te istaknuo da tu gorku istinu ne mogu staviti “pod tepih” i da bi šutnja o toj krutoj stvarnosti bila teški grijeh

Tekst: Uredništvo (Izvor Glas Koncila) žive Crkve ni traga, svi su nesta- Snimke: IKA li”, podsjetio je dekan Hrskanović na tužne ratne dane. od geslom “Dani mo- Prvo čitanje čitala je povrat- litve i nade” ispred nica u Bosansku Posavinu Dani- novoizgrađene i još jela Zirdum u narodnoj nošnji, a nedovršene župne i drugo Robert Čabraja, kateheta samostanske crkve sv. u Slavonskom Brodu, rodom iz PMarka evanđelista na Plehanu kraj župe Novo Selo kraj Bosanskog Dervente, uz koju se nalazi pozna- Broda, dok je evanđeoski misni ti franjevački samostan, u nedje- odlomak otpjevao derventski žu- lju 26. kolovoza svečanim misnim pnik Filip Marić. slavljem završeno je obilježavanje 20 godina izgnanstva Hrvata ka- NAJPRIJE SU SE VRATILI tolika iz Derventskoga dekanata, HRABRI SVEĆENICI odnosno tog dijela Bosanske Posa- U propovijedi kardinal Puljić naj- vine i Bosne i Hercegovine. prije je zahvalio braći u biskup- Središnje misno slavlje predsla- stvu na njihovu sudjelovanju i vio je vrhbosanski nadbiskup kar- potpori, kao i svećenicima Der- dinal Vinko Puljić u zajedništvu ventskoga dekanata što su došli na s banjolučkim biskupom i pred- ideju da se okupe i zajedno mole sjednikom Biskupske konferencije za sve žrtve rata na tim prostori- BiH Franjom Komaricom, vojnim ma. Pozdravio je i sve koji su ni- biskupom Tomom Vukšićem, va- knuli na tim prostorima Bosanske raždinskim biskupom i predsjed- Posavine, a koji još i danas nose nikom Hrvatskog Caritasa Josi- veliku ljubav prema svome kraju pom Mrzljakom, provincijalom i zavičaju. Podsjećajući da je 1991. Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom, godine u Derventskom dekanatu živjelo 48.481 katolik te da 19 svećenika koji djeluju u Derventskom dekanatu i nekoli- svećenici danas imaju vezu samo s njih 1.072, istaknuo je da ko drugih svećenika koji su se pridružili tome velikom slavlju. tu gorku istinu ne mogu staviti “pod tepih” i da bi šutnja o toj Okupilo se oko pet tisuća vjernika koji su po velikoj vrućini krutoj stvarnosti bila teški grijeh. hlad pronašli pod velikim šatorom ili pod okolnim drvećem “Kad se govori o zlu koje je dovelo do ovog rata, onda zna- te u sjeni crkve sv. Marka. Na misi se okupio i veći broj druš- ju neki ukazivati na Jasenovac i na kolektivnu krivnju hrvat- tveno-političkih predstavnika. skog naroda. Većina nas nije mogla slijediti što je tada bilo. Ostaje pitanje kako to da se uporno govori da krivnja nije ko- 15 ZVONIKA KAO 15 MRTVACA lektivna nego osobna odgovornost, a samo Hrvati moraju no- Pozdrav svima nazočnima u ime 19 svećenika koji djeluju u siti kolektivnu krivnju? Svi dobro znamo kako su nakon II. 15 župa Derventskoga dekanata uputio je derventski dekan svjetskog rata ‘pročešljani’ ovi tereni od tadašnje vlasti koja i brusnički župnik preč. Marko Hrskanović, koji je podsjetio se osvetila nad Hrvatima: pobijeni su, noć ih je progutala ili da je u tom dekanatu Vrhbosanske nadbiskupije prije rata svoj su čamili godine i godine u zatvorima radi te političke osve- miran život živjelo približno 50.000 duša te da je svaka žu- te kolektivnoj krivnji. To spominjem zato što skoro da nema pna zajednica imala svoju crkvu. “Zatim je izbio rat u prolje- obitelji koja nakon rata nije oplakala radi gubitka kojeg čla- će 1992. Već u ljeto 15 zvonika ležalo je kao 15 mrtvaca. A od na. To se ne spominje nego se nabija kompleks Jasenovca; ne 32 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Križni put vjernika je simbol našega crkvenog identiteta”. Riječi zahvale uputio je Derventskog i dosadašnji plehanski gvardijan i župnik fra Mirko Filipović dekanata te pročitao pozdrav zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josi- pa Bozanića. Također je pročitao poziv svećenika Plehansko- ga dekanata svim prognanim i izbjeglim Posavljacima da prve nedjelje u listopadu - 7. 10. 2012. - izađu na lokalne izbore za općinska vijeća i načelnike općina. Kardinal Puljić zatim je blagoslovio sliku Majke pod Kri- žem, autora Ljube Lacha, koja je bila u fi lijalnoj kapelici u Bu- kovcu u župi Foči kraj Dervente. Ta slika je uništena u ratu, a izgorjelo je sve osim Gospina lica. Restaurirana je i posta- la zaštitnica svih prognanih Posavljaka i simbol neuništivo- sti majčinske ljubavi. Ceremonijama je ravnao vlč. Željko Marić, a tijekom mise pjevao je župni zbor iz Žepča pod ravnanjem članice Marijinih sestara Samuele Markanović. Nakon mise hrvatska komponen- ta Oružanih snaga BiH sve je počastila vojničkim grahom. Q

ENG The twentieth anniversary of the expulsion of Croatian Catholics from the Derventa deanery was marked in Plehan in Bosnia-Herzego- spominju se druga stratišta, druga mjesta tuge i boli počevši vina on 26 August, closing with a celebration of mass. od Vukovara preko Srebrenice do svih drugih bolnih stratišta. Valjda i druge žrtve treba poštovati... Koliko nas treba nesta- ti da se jednom prestane opravdavati zločin? Pitanje je smije li se ili može li se zločin zločinom pravdati? Predugo se s mr- tvima manipulira. Bez istine se ne gradi pravedan i stabilan mir. Ovdje su tri povijesti koje se pišu, a međunarodne snage žele zanijekati našu različitost i identitet te nas asimilacijom žele integrirati. Primjenjuju pristrana mjerila: prema jačima diplomatskim razgovorima, a prema slabijima silom i name- tanjem”, upozorio je kardinal Puljić.

SLIKA MAJKE POD KRIŽEM Podsjetio je da su se najprije vratili hrabri svećenici kao sim- bol povratka i opstanka te da su moćnici svijeta davali novac, ali da taj novac nije stizao povratnicima katolicima. “Vlast na ovim prostorima zakazala je dati sigurnost, a granice su često bile teško premostive jer su postojale razne administrativne igre koje su priječile ili, bolje reći, obeshrabrile mnoge u bor- bi za svoje. Danas je došlo vrijeme da sami postanemo svje- sni sebe, svoga prava i svoga dostojanstva. Moramo se odgo- vornije postaviti prema svojim korijenima, grobovima svojih predaka i kolijevki koja nas je odnjihala”, poručio je kardinal Puljić pitajući kako da ne progovori kad je od pedeset tisu- ća vjernika ostalo njih tisuću? “Nemojmo napuštati Gospo- dina i Njegovu Riječ! Tu smo rođeni kao Crkva i tu kolijevku, koja nas je odnjihala u vjeri, ne želimo napustiti i ne smije- mo je zaboraviti. Želimo da te suhe kosti prohodaju i opsta- nu na ovoj grudi. Danas molimo u prvom redu da se ohra- brimo; u drugom redu da složni budemo; u trećem redu da nas se ne srame naši pokojnici pokraj čijih grobova hodamo te da im pokažemo svoj žar, svoju vjernost, svoju postojanost i svoju ustrajnost. S Kristom ne širimo mržnju, nego ljubav i vjernost za opstanak i budućnost na ovim prostorima”, za- ključio je kardinal Puljić. Na kraju misnog slavlja biskup Komarica zahvalio je tro- jedinom Bogu što im je omogućio “doista jedinstveno slavlje u zajedništvu vjere, nade i ljubavi i to na ovome mjestu koje 33 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. MANJINSKE VIJESTI

mladih prosječne dobi od 12 godina, a vođa puta im je kao i uvijek bio Bru- no Radaković, dopredsjednik Hrvat- skoga kulturnog društva u Gradišću i predsjednik ureda jug. Grupa je za vri- jeme boravka u Splitu predvidjela i jed- nodnevni izlet na Brač. Posjet je trajao od 21. do 27. srpnja. Da bi dodali nešto novo, odlučili smo mladim Gradišćan- cima ponuditi autohtonu splitsku igru – picigin. Trenira se na plaži Bačvicama i to pod paskom Ekološkog društva pi- cigin Bačvice. Drage goste pozdravio je tajnik društva Branko Bosanac, nakon čega je grupa piciginaša demonstrirala igru koja se u Splitu igra cijele godine I GRADIŠĆANCI UČE IGRATI PICIGIN u plićaku na pijesku, a nekima je po- SPLIT - Već niz godina grupa mladih i i standardnoga hrvatskog jezika iz sa- sebna draž to učiniti i za Novu godinu. djece, neki u pratnji roditelja, dolazi u mog Gradišća. Želja je da se paralelno Na kraju boravka mladi su završnom Split na Ljetnu školu nogometa i jezika. s njemačkim, koji je u Austriji službeni priredbom na maštovit način poka- Započelo je u zajedničkoj organizaci- jezik, uče i ove dvije varijante hrvatsko- zali što su naučili i vratili se kući s no- ji splitske podružnice Hrvatske matice ga. Jezik se uči u učionicama, a vježba vim iskustvom. Na nama je da dogo- iseljenika i Hrvatskoga kulturnog druš- na treninzima na nogometnom igrali- dine dodamo programu još nešto što tva u Gradišću. Hrvatski jezik predavali štu NK Dalmatinac u Spinutu, koji nam je karakteristično za naš kraj, a za nji- su u početku splitski profesori, a sada uvijek spremno ponudi svoj teren. hov nije, da bi nam se opet vratili u što već dolaze i profesori gradišćanskoga Ove godine došla nam je grupa od 45 većem broju.

FA LINĐO NA PROSLAVI SV. NIKOLE TAVELIĆA U TOMISLAVGRADU TOMISLAVGRAD - U organizaciji dubro- članova kulturno-umjetničkih društava, su svojim nastupom dubrovački folklo- vačkog ureda Hrvatske matice iseljeni- crkvenog zbora, Frame, kao i vjerničkog raši koji su unatoč nesnosnim vrućina- ka, FA Linđo, te udruge Hrvatski san iz puka. Nakon procesije održano je misno ma podijelili radost proslave blagdana Salzburga, u sklopu blagdana sv. Nikole slavlje ispred spomen-bazilike sv. Nikole zaštitnika tomislavgradske bazilike sa Tavelića i Dana općine, u Tomislavgradu Tavelića, pred više tisuća vjernika, koje stanovnicima Tomislavgrada, njihovim su nastupili članovi Folklornog ansam- je predvodio mons. Antun Škvorčević, gostima te mnogobrojnim iseljenicima bla Linđo. Linđo je sudjelovao u kultur- požeški biskup uz koncelebraciju sve- duvanjskog kraja. Ovaj nastup još je je- nom dijelu programa na poziv načelnika ćenika duvanjskog dekanata i fra Iva- dan primjer uspješne suradnje Hrvatske općine Tomislavgrada, Ivana Vukadina. na Sesara, provincijala Hercegovačke matice iseljenika Dubrovnik i FA Linđo Vjersko slavlje blagdana započelo je pro- franjevačke provincije. U popodnev- s ciljem promicanja nacionalne kultu- cesijom kroz grad nošenjem kipa sv. Ni- nim satima ispred crkve sv. Nikole Ta- re i baštine Hrvatima izvan domovine. kole Tavelića, uz sudjelovanje svećenika, velića mnogobrojnu publiku oduševili (Maja Mozara) 34 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. IZLOŽBA JOSIPA IVANOVIĆA U HRVATSKOJ MATICI ISELJENIKA DUBROVNIK Ciklus ‘Kundurarije’

Josip Ivanović najpoznatiji je po tehnici izrade skulptura od mrvljenog stakla i umjetne smole kojom je započeo raditi tijekom studija na likovnoj akademiji, a od motiva je najzastupljeniji sveti Vlaho i akt kao vječna umjetnička inspiracija

Josip Ivanović Maja Mozara iz HMI-ja Dubrovnik otvara izložbu

Napisala: Maja Mozara Snimio: Miho Skvrce šću tog dijela svijeta. Intimnost odnosa turističke, fi lmske i druge nagrade, spo- tamo je pojačana bliskošću kuća sagra- menike i druge javne skulpture u Hrvat- rvatska matica iseljenika đenim u uskim ulicama, kao i velikim skoj i inozemstvu te je radio na uređenju u Dubrovniku nastavlja udjelom vremena provedenim na trgo- interijera za hotele i ugostiteljske objek- svoj ovogodišnji izlož- vima i sastajalištima, dok vjetar s mora te. U Dubrovniku je ostvario nekoliko beni program predstav- hladi inače nepodnošljivu vrućinu što scenografi ja za predstave. Imao je sto- ljanjem umjetničkog ci- se taloži u interijerima. tinjak samostalnih izložbi u Hrvatskoj Hklusa “Kundurarije” akademskog kipara Takva ogovaranja tematizira i ovaj i inozemstvu, a o njegovu životu i radu Josipa Ivanovića, rođenog u Sarajevu. Na ciklus Josipa Ivanovića. U grafi kama i snimljene su dvije televizijske emisije. izložbi otvorenoj u petak 6. srpnja izlo- drvenim reljefi ma vidimo ljudske fi gure, Tekstovi o njegovu radu dio su zbirki ženo je tridesetak radova, grafi ka u du- svedene na osnovne obrise, koje su naj- stručnih tekstova i eseja o umjetnosti. bokom tisku i drvenih reljefa, rađenih češće u konspirativnoj bliskosti. Druga U ovoj godini Hrvatska matica iselje- tijekom 2011. i 2012. godine. Izložbu je ostvarenja prikazuju i temu ovih ogova- nika u Dubrovniku priredila je izložbu otvorio povjesničar umjetnosti Feđa Ga- ranja – ljubavne parove budući da su na- Miše Baričevića “Festa” i izložbu pejza- vrilović iz Zagreba. silje i seks omiljene teme ljudskog roda i ža Lorena Ligorija, te je ugostila hrvat- U predgovoru katalogu povjesni- njegovih proizvoda – od visoke umjet- sku umjetnicu iz Bavarske Iris Bondo- čar umjetnosti Feđa Gavrilović je za- nosti do tabloida. Ovaj ciklus osmišljen ru Dvornik s ciklusom “Mali relikvijari”. pisao: “Koliko god nam se ogovaranje, je upravo svojim naslovom, kojim je i Ovogodišnji izložbeni program nastao je trač, glasine – dakle kundurarije – činili stavljen u prostor jer riječ kundurarije u suradnji voditeljice Matičine podruž- simpatičnim fenomenima, oni su oblik je lokalizam dubrovačkog podneblja.” nice, gospođe Maje Mozare, s povjesni- društvene agresije, superiornog stava po- Josip Ivanović najpoznatiji je po teh- čarom umjetnosti Marinom Ivanovićem. jedinca i vježbanje moći nad drugima. nici izrade skulptura od mrvljenog sta- Ovo je četvrta izložba u nizu, a do kraja Verbalna moć koju demonstriraju kun- kla i umjetne smole kojom je započeo godine namjera je organizatora prirediti durice oblik je uspostavljanja socijalne raditi tijekom studija na likovnoj aka- još tri izložbe, čime se izložbeni prostor hijerarhije, na čijemu vrhu one žele vi- demiji, a od motiva je najzastupljeniji Matice profi lira u respektabilno mjesto djeti sebe. Ipak, to ponekad opravdano, sveti Vlaho i akt kao vječna umjetnička predstavljanja likovne umjetnosti du- a ponekad neopravdano društveno pri- inspiracija. Nakon Domovinskog rata, brovačkoj publici. Q govaranje smatra se dijelom svake kul- Ivanović je radio na obnovi razrušenih ture, a kako pod utjecajem tople klime i oštećenih spomenika u Dubrovniku – ENG The Dubrovnik branch offi ce of the Croa- sve na Mediteranu uspijeva bolje i buj- crkvi svetog Vlahe, crkvi svetog Josipa, tian Heritage Foundation continues is exhibi- tion programme for this year with a presenta- nije, nije čudno da se ta vrsta društvene crkvi svetog Ilara u Mlinima i mnogim tion of the Kundurarije series by Sarajevo born interakcije smatra lokalnom posebito- drugima. Izradio je veliki broj statua za academy-educated sculptor Josip Ivanović. 35 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. RAZGOVOR S NOVIM RAVNATELJEM HMIJA MR. MARINOM KNEZOVIĆEM ‘Treba razviti novi pristup iseljenicima’

“Tijekom desetljeća svoga postojanja Hrvatska matica iseljenika razvila je takvu mrežu kontakata da se ona ne može ukinuti bez ozbiljnih posljedica za odnos Hrvatske i iseljeništva”, rekao je mr. Knezović

hrvatskim narodnim preporodom i raz- dobljem ‘maspoka’. Radio je i u nadzo- ru obrazovnih ustanova Grada Zagreba te obavljao poslove odnosa s javnošću. Trenutačno je i zastupnik u Skupšti- ni Grada Zagreba od 2009. Predsjednik je Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Skupštine Grada Zagreba, kao i član Odbora za kulturu Skupštine Gra- da Zagreba. Također, član je Amnesty International Hrvatske.

Kako je došlo do Vašeg imenovanja za ravnatelja HMI-ja? - Procedura imenovanja je jasna. Da- kle, imenovalo me Upravno vijeće HMI- ja na prijedlog Vlade Republike Hrvat- ske. Zašto je do toga došlo? To treba pitati Vladu, ali mislim da je presudila širina mojih profesionalnih i osobnih interesa. Treba uvijek imati na umu da je mjesto predsjednika HMI-ja velikim dijelom i ‘politička’ funkcija. Ravnatelj treba usklađivati djelovanje HMI-ja s ciljevima i politikom Vlade Republi- Primopredaja dužnosti: ke Hrvatske. Katarina Fuček i Marin Knezović Jeste li dosad pratili iseljeničku i manjinsku problematiku? Što Vas s Razgovarao: Hrvoje Salopek školu, kao i studij povijesti na Filozof- tim u vezi najviše zanima? skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na - Kao povjesničar bavio sam se Hr- istom fakultetu je i magistrirao na temu: vatima izvan Hrvatske, točnije magistri- d sredine srpnja na čelu “Preporodna hrvatska i Bosna i Herce- rao sam na odnosima između Hrvatske HMI-ja je mr. sc. Marin govina od 1830. do 1849.”, a stekao je i i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici Knezović. Upravni odbor zvanje web dizajnera. 19. st. u kojima je tamošnje katoličko, hr- ga je, na prijedlog Vlade Predavao je povijest u osnovnim vatsko stanovništvo imalo važnu ulogu. RH, na sjednici 13. srpnja školama, srednjim stručnim školama Znanstveno sam se bavio i problemima Oimenovao ravnateljem. Odluka je stupi- i gimnazijama. Autor je priručnika za oblikovanja nacionalnog identiteta u la na snagu 16. srpnja i mr. Knezović ob- napredno učenje povijesti “Hrvatski na- kojima su primjeri razumijevanja iden- našat će tu dužnost u četverogodišnjem rodni preporod”, Zagreb 2005. Stručno titeta Hrvata izvan Hrvatske vrlo pouč- razdoblju. Dosadašnja ravnateljica Kata- je usavršavao nastavnike povijesti. Bio je ni i inspirativni. Činjenica da se identi- rina Fuček istoga dana razriješena je duž- istraživač na međunarodnome znanstve- tet stalno mijenja premda istodobno za nosti na koju je stupila 16. srpnja 2009. nom projektu Triplex Confi nium. Obja- sebe tvrdi da ostaje isti ima važnu ulogu Novi ravnatelj rođen je 1968. u Za- vio je i znanstvene članke koji se bave ra- u razumijevanju i našega vlastitog iden- grebu. Tu je završio osnovnu i srednju nom modernom hrvatskom poviješću, titeta, ponajprije nacionalnoga. 36 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. HMI je ustanova koja postoji više od 60 godina. Koliko znate o njezinu dosadašnjem djelovanju? Što biste u tom pogledu istaknuli kao posebno vrijedno? - I sami ste na neki način sugerira- li dio odgovora. HMI je ustanova koja ima dugu tradiciju, provjerene i uspješne kulturne i obrazovne programe te uži- va veliki ugled u iseljeništvu i općenito među Hrvatima izvan Hrvatske. HMI i briga za Hrvate izvan Hrvatske postali su sinonimi.

Koja je Vaša vizija HMI-ja? Namjeravate li nešto mijenjati - uvesti neke nove programe ili akcije, zapošljavati nove djelatnike…? - HMI je ustanova koja ponajprije Mr. sc. Marin Knezović ovisi o sredstvima iz proračuna Repu- blike Hrvatske i ‘sušu’ u proračunu ne može izbjeći ni HMI. Prema tome, u fi - ta, nego je karakterističan i za iseljeniš- ustanova umanjiti dosadašnji nancijskom pogledu manevarski prostor tvo drugih naroda. Poseban problem je značaj HMI-ja? bit će nam u velikoj mjeri sužen. Namje- slabljenje povjerenja. Iskrenost i među- - HMI je teško zamjenjiva ustano- ravam raditi na poboljšanju postojećih sobna otvorenost temelji su svake ljudske va. Tijekom desetljeća svoga postojanja projekata s namjerom da oni obuhvate zajednice, pa tako i nacionalne. U proš- Hrvatska matica iseljenika razvila je ta- što veći broj sudionika. Također, treba lim desetljećima ove vrijednosti znat- kvu mrežu kontakata da se ona ne može razviti novi pristup iseljenicima, a po- no su narušene. Bez prihvaćanja činje- ukinuti bez ozbiljnih posljedica za od- sebno onima koji su rođeni u iseljeništvu nice da Hrvati u različitim društvenim nos Hrvatske i iseljeništva. Ne vidim ni ili pripadaju ‘novome’ iseljeništvu. Zbog okolnostima razvijaju različite identitete posebna preklapanja u djelatnosti izme- drukčijega životnog iskustva i razine ob- i bez obnove povjerenja na novim, real- đu Vladina ureda i HMI-ja. Mi radimo razovanja njihovi kulturni interesi bit- nim osnovama neće biti napretka u od- različite stvari. Vladin ured doživljavam no se razlikuju od onih ‘stare’ dijaspore. nosima između iseljeništva i domovine. kao koordinacijsko tijelo koje na okupu drži razne činitelje koji se na ovaj ili onaj Iseljeni Hrvati često su Hoćete li biti uredski ravnatelj ili način bave iseljeništvom. nezadovoljni odnosom Hrvatske više terenski – drugim riječima prema njima. Koji je prema namjeravate li češće obilaziti Državnom uredu povjerena je Vašemu mišljenju razlog za takvo hrvatske zajednice diljem svijeta? briga i za Hrvate u BiH. Hoće stajalište i što se treba učiniti da se - Ravnatelj HMI-ja najmanje bi tre- li djelokrug HMI-ja također on promijeni? bao sjediti u uredu. Unatoč novim ko- obuhvaćati naše sunarodnjake - Početkom 90-tih godina 20. stoljeća munikacijskim tehnologijama ništa ne u BiH ili će Matica ostati odnos Hrvata u domovini i onih izvan može zamijeniti neposredni dodir među usredotočena, u skladu s njezinim Hrvatske opteretila su velika očekivanja ljudima. Koliko ću moći razviti terenski nazivom, na iseljeništvo? kako onih iz domovinske Hrvatske, tako oblik rada ovisi o uvjetima u HMI-ju od- - Kao i do sada HMI će se baviti svim i onih iz iseljene. Ta očekivanja često su nosno o fi nancijama. Hrvatima izvan Hrvatske, pa i onima koji bila neutemeljena. Društvena stvarnost imaju specifi čan položaj, poput Hrvata tranzicijske Hrvatske, u mnogobrojnim Nedavno je osnovan Državni u Bosni i Hercegovini koji su tu konsti- slučajevima, dovela je do grubog otre- ured za Hrvate izvan RH, koji je tutivni narod. žnjenja. Niti je iseljeništvo bilo onakvo zamišljen kao glavna ustanova kakvim ga ja zamišljala domovina, a u koja će se brinuti za naše ljude u Što Hrvati u svijetu mogu očekivati još većoj mjeri nova, nezavisna Hrvat- inozemstvu. Koja je uloga HMI- od novog ravnatelja HMI-ja? ska nije odražavala predodžbe znatnog ja uz postojanje tog ureda? Ne - Ponajprije otvoren i pošten od- dijela iseljeništva. Mora se priznati kako postoji li bojazan da će ta ‘jača’ nos. Q Hrvati u domovini i oni izvan nje razvi- jaju osjećaj pripadnosti ‘hrvatstvu’ koji je ENG Marin Knezović, our new CHF director, gave his fi rst interview for Matica magazine. Mr u mnogobrojnim obilježjima različit. Ta- Knezović is a historian born in Zagreb in 1968 and has served as a councillor in the City of Za- kav razvoj nije nikakva posebnost Hrva- greb Assembly since 2009. 37 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. SREBRNI JUBILEJ MUZEJA MIMARA Ispunjenje duga prema domovini i hrvatskome narodu

Muzej Mimara obilježava jubilej, 25. obljetnicu postojanja, izložbom Tri teme iz fundusa muzeja kojom su autori, Lada Ratković-Bukovčan, Tugomir Lukšić i Slaven Perović, predstavili predmete iz različitih muzejskih zbirki: stakla, slikarstva, crteža, grafi ka i iluminacija

Muzeja Mimara smješten je u donjogradskoj palači na Rooseveltovu trgu

Napisala: Vesna Kukavica cionar i dobrotvor hrvatskog naroda. Ante Topić Mimara Snimke: Foto-dokumentacija Muzeja Mimara Sin krševite Dalmacije iz sela Korušce (i Topića zaseoka Mimare), smještenog tvaranjem ovoga muzeja u kaštelanskoj zagori, žedan znanja, kru- moje će srce biti ispunje- ha i slobode - najplodnije godine živo- no neizmjernom radošću ta provodi izvan domovine i to od pr- zbog ostvarenja mojega vih desetljeća 20. stoljeća do desetljeća životnog cilja i ispunje- uoči pada Berlinskoga zida, sjedinivši Onja duga prema domovini i hrvatskome za to vrijeme u sebi predanim radom narodu - tim je riječima i obrazovanjem: ustrajnost na životno- Ante Topić Mimara, izgovorenim me muzejskom projektu, kozmopoli- u Zagrebu 31. prosinca 1985., označio tizam i patriotizam. Te su ga tri oso- burno fi nale primopredaje hrvatskome bine, pretpostavljamo, sretno spojile s narodu privatne višemilijunske zbirke komunističkim vlastima u rodnoj zem- umjetničkih predmeta iz različitih epo- lji pa zahvaljujući dvojici Dalmatinaca, ha, koja je za javnost otvorena prije 25 i to sociologu prof. dr. sc. Stipi Šuvaru i godina, točnije 17. srpnja 1987. godine. prvome modernome hrvatskome me- Ante Topić Mimara (Korušce, 7. trav- nadžeru u kulturi Anti Soriću, stvara u nja 1898. - Zagreb, 30. siječnja 1987.) bio Zagrebu osamdesetih - kulturno čudo. je slikar školovan u Rimu i usavršavan Tako je nastao zagrebački Muzejsko-ga- diljem Europe, restaurator, eruditski po- lerijski centar, odnosno Muzej Mimara znavatelj umjetnosti, strastveni kolek- (MM), u koji su, zahvaljujući suvreme- 38 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Otvorenje muzeja prije 25 godina – izuzetan događaj koji je odjeknuo diljem svijeta noj muzeološkoj prezentaciji Sorićeva neorenesansnoj zgradi u središtu Za- materijala, raznorodnih kultura i civiliza- mladoga tima, hrlile tisuće posjetitelja greba, sagrađenoj u zadnjem desetljeću cija, te je riječ o najvećoj umjetničkoj do- iz cijele jugoistočne Europe. Mimari- 19. st. prema zamisli velikana hrvatske naciji u Hrvatskoj, nakon one biskupa J. na zbirka u to se vrijeme našla na popi- kulture Izidora Kršnjavog i projektu nje- J. Strossmayera. Zbirka posjeduje čak 450 su tridesetak najposjećenijih muzejskih mačkih arhitekata Ludwiga i Hülssnera. slika i crteža slavnih majstora različitih centara u svijetu, unatoč oskudnoj do- Radi prijepora oko preuređenja zgrade epoha (Rafael, Velázquez, Rubens, Rem- kumentaciji o umjetninama. Tajnovitost za novu muzejsku funkciju, Mimara nije brandt, Goya), zatim oko 200 skulptura njihova podrijetla, koja se kontinuirano doživio prvu prezentaciju svoje goleme od antičkog doba do 20. st. te arheoloških istražuje među muzealcima, pridonije- kolekcije preminuvši u Zagrebu pola rijetkosti starog Egipta i Grčke. Zbirka la je stalnoj, većoj ili manjoj, prisutnosti godine prije svečanog otvorenja MM-a. stakla jedinstvena je cjelina umjetničkih publike u proteklih četvrt stoljeća. Od- vrijednosti staklarskog obrta, skoro naj- nedavno se Zbirka MM može pregledati 3.650 UMJETNINA ljepša na europskom kontinentu. U više preko aplikacije za pametne telefone pa Vrijedna Zbirka umjetnina Ante i Wil- od 300 izloženih primjeraka prati razvoj- su iz muzeja prvoga dana korištenja za- trud Topić Mimara u svom fundusu ima ni put od staroga Egipta i Rimskog Car- bilježili gotovo tisuću posjeta! 3.650 dragocjenosti raznolikih tehnika i stva do poznatih venecijanskih i ostalih

VIŠEMILIJUNSKA DAROVNICA Kako za prihvat Mimarine višemilijun- ske darovnice u ondašnjem Zagrebu nije bilo primjerene zgrade, tadašnji ministar prosvjete, kulture i sporta dr. Stipe Šuvar donosi odluku da se krene u velike gra- đevinske radove za novi muzej. Prvo je preuređivano zdanje u kojem se nekoć nalazio isusovački samostan na Jezuit- skom trgu na zagrebačkome Gornjem gradu za budući muzejski prostor (uz protivljenje javnosti) da bi ga na kraju slavni kolekcionar Mimara odbio. Dona- tor je bio zadovoljniji s donjogradskom palačom na Rooseveltovu trgu broj 5, adaptiranoj prema zahtjevima kolekci- onara, pa se u njoj danas zbirka i nalazi, dok je omiljena zagrebačka gimnazija preseljena u zamjenski prostor. Zbirka umjetnina Ante i Wiltrud To- pić Mimara ili kraće Muzej Mimara tako Otvorenje prigodne izložbe povodom srebrnog jubileja je trajno smještena u monumentalnoj, 39 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. uglednih europskih staklarskih ra- presionizma. U središnjoj dvorani te dionica. Zbirka umjetnina Dale- etaže predstavljen je izbor slika kog Istoka sadrži predmete od različitih škola i stilova u Eu- rijetkih materijala poput žada, ropi od 16. do 18. st., odabra- laka i roga nosoroga. nih prema vrijednosti, važ- Za srebrni jubilej otvo- nosti i formatima. Izloženi renja Mimarine zbirke za su reprezentativni primjer- javnost stručnjaci su, na ci koji se pripisuju najvećim čelu s dugogodišnjim rav- slikarskim imenima talijan- nateljem MM-a i istaknutim ske renesanse i manirizma povjesničarom umjetnosti Tu- (Rafaelu, Lottu, Veroneseu), gomirom Lukšićem, priredili 17. fl amanskog i nizozemskog ba- srpnja prigodnu izložbu pod nazi- roka 17. st. (Rubensu, Van Dycku, Parisov sud, nepoznati slikar, prema Peteru vom Tri teme iz fundusa Muzeja Mi- Paulu Rubensu, kraj 17. st. Rembrandtu, Eeckhoutu) te španjol- mara, koju posjetitelji mogu razgledati skog i engleskog klasicizma (Goyi, Ho- do 14. 10. 2012. Tom slavljeničkom izlož- ppneru). Dio muzejskog fundusa čini i bom prezentirana je skupina umjetnič- prikazuje skupinu grafi ka francuskih zbirka crteža s vrlo vrijednim ostvare- kih predmeta iz triju različitih muzejskih malih majstora XIX. st. koje su muze- njima europskih majstora među kojima zbirki: stakla, slikarstva, crteža, grafi ka i ju predloženi kao donacija. Osim što će su Bronzino, Le Brun, Lorrain, Guardi, iluminacija. Autori slavljeničke izložbe se takvom donacijom obogatiti muzej- Gericault, kao i minijature podrijetlom su: (I. tema, staklo) Lada Ratković-Bu- ski fundus, ona na simboličan način go- iz Kine, Armenije ili, pak, Irana. kovčan, muzejska savjetnica; (II. tema, vori i o mogućnosti proširivanja muzej- Posebna dvorana na drugoj etaži po- slikarstvo) Tugomir Lukšić, viši kustos skog fundusa. svećena je samome osnivaču Anti Topi- i ravnatelj; (III. tema, sitnoslike i grafi - ću Mimari, odabirom tekstilnih umjet- ke) Slaven Perović, muzejski savjetnik. KRONOLOŠKO NIZANJE nina (sagova, tapiserija) i namještajem Takvim izlaganjem raznorodne gra- POVIJESNOSTILSKIH (naslonjači, komode) koji prikazuju ugo- đe Lukšišćev autorski tim još je jedanput RAZDOBLJA đaj donatorova doma. spretno istaknuo bogatu raznovrsnost Uz stalni postav MM-a, oblikovan kao umjetničke zbirke velikog donatora Ante kronološko nizanje povijesno-stilskih ISELJENIK KOJI JE HRVATSKU Topića Mimare i kontinuiranu stručnu razdoblja na nekoliko etaža, redovito se TRAJNO NOSIO U SRCU i znanstvenu obradu zbirke, koja ne bi organiziraju tematske i studijske izlož- Slavni kolekcionar, koji je neko vrijeme smjela pasti u zaborav. be, te ekspertize. U prizemlju zdanja po- živio u Maroku, izvrsno se snalazio i u Istodobno, izložba ima i dionicu koja sjetiteljima su izložene posebne cjeline Rimu, Parizu, Amsterdamu, Münchenu, umjetnina iz zbirke stakla, orijentalni Pehar na nozi s prikazom Posljednje sagovi i djela srednjoistočne i dalekoi- Henri Charles Guerard, večere, Češka, oko 1830. Sous bois, pres Provin., stočne umjetnosti starih civilizacija, od 3. četvr. 19. st. Mezopotamije i staroga Egipta, do grč- ke i rimske umjetnosti. Na prvoj etaži u mješovitom postavu prezentirana je arheološka građa, a zatim kronološki, nastavljajući se na kasnu antiku, može- mo razgledati djela europskog kiparstva i umjetničkog obrta. Najstariji izložak zbirke starih civilizacija jest Ženski idol iz mlađeg paleolitika. Osobito je vrijed- na etrurska i grčka brončana mala pla- stika te rimske skulpture. U zbirci ikona fasciniraju vrhunski primjerci veneto-bi- zantske i grčko-bizantske škole, a neki vrlo rani primjerci potječu iz Palestine, Antiohije i Male Azije. Na drugoj etaži namijenjenoj slikar- stvu mogu se vidjeti djela europskih maj- stora, škola i radionica od 13. do 20. st., različitih stilskih obilježja: gotike, rane renesanse, visoke renesanse i manirizma, baroka, rokokoa, neoklasicizma, roman- tizma, realizma, impresionizma i postim- 40 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Zakarija Ahtamarci, Kanonske tablice, 1358. Krajolik s dugom, Radionica Petera Paula Rubensa, oko 1635-1640.

Berlinu i Zagrebu. Nakon svjetskih ra- VIŠE OD TRI MILIJUNA vivši pritom mnogobrojne stručne pro- tova Ante Topić Mimara uglavnom živi POSJETITELJA vjere atribucija Mimarinih umjetnina u Njemačkoj, da bi se ranih šezdesetih I na kraju, Zbirka umjetnina Ante i Wil- objavljene u Studijama Muzeja Mima- godina odselio u Austriju, kupivši ondje trud Topić Mimara svojim je draguljima ra u proteklih 25 godina. dvorac Neuhaus u Salzburgu. Iz Salz- iz različitih kultura i civilizacija od 1987. U Muzeju Mimara, bez posebnog uz- burga, već od sedamdesetih godina, če- privukla u središte Zagreba više od tri buđenja, navode kako vrsni povjesniča- šće dolazi u Zagreb i radi u svome gor- milijuna posjetitelja. Za Zbirku ne jenja- ri umjetnosti desetljećima nadopunjuju njogradskom stanu sve do smrti 1987. va ni interes struke, iako su neki ospo- dokumentaciju o umjetninama i objav- godine. Neumorno obilazi muzeje, ga- ravatelji vrlo uporni. Najglasniji je Bri- ljuju je u posebnim dvojezičnim, lerije, antikvarijate i tajnovito osluškuje an Sewell, britanski likovni hrvatskim i engleskim, Studi- puls tržišta umjetnina. Već prije dvostru- kritičar i slavna TV-zvi- jama. Za svakog povjesničara ke svjetske ratne kataklizme Mimara je jezda, koji je lani opet umjetnosti europska i izva- imao značajnu zbirku umjetnina, o ko- podigao medijsku neuropska narav gra- joj stručnjaci pišu primjerice u ugled- buru oko Mima- đe u svih dvanaest nome njemačkom časopisu za umjet- rine zbirke i to fascinantnih Mi- nost Pantheon. Na njegovu sakupljačkom tekstom u mo- marinih zbir- putu dugom gotovo sedam desetljeća nografi ji Cro- ki jedan je od predano ga je pratila supruga prof. dr. atia: Aspects of najintrigantnijih Wiltrud Topić Mersmann, ugledna pro- Art, Architectu- istraživačkih izazo- fesorica povijesti umjetnosti na Sveuči- re and Cultural va. Uz skromnu na- lištu u Salzburgu. Heritage, a u ko- slijeđenu dokumenta- - Živeći izvan domovine kao iseljenik, joj su inače struč- ciju o podrijetlu, do sada Ante Topić Mimara nosio je Hrvatsku njaci Sewellova kruga primjerice pre- je u ediciji Muzeja Mimara trajno u srcu, s mišlju o povratku i o bu- šutjeli hrvatsku Vučedolsku kulturu. Uz objavljeno gotovo četrdesetak dućoj darovnici. Glavninu zbirke, temelj tekstove vodećih britanskih i domaćih Studija vrsnih istraživača i vrsnih po- današnjeg muzeja u Zagrebu, koji uz Mi- stručnjaka o hrvatskoj kulturi, u toj je vjesničara umjetnosti, pod budnim ure- marino ime nosi i ime njegove supruge knjizi objavljeno Sewellovo istraživa- đivačkim okom Tugomira Lukšića, koje prof. dr. Wiltrud Topić Mersmann, da- nje zagrebačkih muzeja, u kojem Antu bacaju novo svjetlo na Zbirku poznato- rovao je 1973. i 1986. godine - podsje- Topića Mimaru naziva varalicom, a nje- ga kolekcionara i njezinu nepobitnu vje- tio nas je ravnatelj Mimarina muzeja Tu- gov muzej sramotom Hrvatske – izosta- rodostojnost. Q gomir Lukšić, rekavši nam uz to kako je Mimara već 1948. godine darovao Stro- ENG ENG The Mimara Museum is celebrating its 25th anniversary with an exhibition on Three ssmayerovoj galeriji u Zagrebu mnogo- Themes from the Museum Fund that features exhibits from various museum collections: glass, brojne slike starih majstora. painting, drawings, graphic arts and illuminations. 41 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. DETROIT: 46. OMLADINSKI TAMBURAŠKI FESTIVAL HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE HBZ okupio preko 600 mladih američkih i kanadskih Hrvata

“Iduće godine idemo u Hrvatsku, domovinu naših predaka gdje će domaćin 47. festivala u Zagrebu biti Hrvatska matica iseljenika!”, rekao je predsjednik HBZ-a Luketich

Svi sudionici TamFesta na pozornici

Tekst i snimke: Zajedničar u razgledavanju poznatih muzeja poput na stotine tisuća mladih hrvatskog po- Detroitskoga povijesnog muzeja te Mu- drijetla, koji djeluju u četrdesetak tambu- Detroitu je uspješno zavr- zeja Charlesa H. Wrighta, a pojedini Za- raških zborova diljem SAD-a i Kanade. šen 46. omladinski tam- jedničari posjetili su i poznati Detroitski Na 46. tamburaškom festivalu mladih buraški festival Hrvatske likovni institut. u dvodnevnome koncertnom programu, bratske zajednice Ameri- Ovo je treći put da se Festival mla- prema pravilima Omladinske kulturne ke (46th Annual Croatian dih HBZ-a održao u Detroitu. Među vi- federacije HBZ-a, svaki ansambl nastu- UFraternal Union Junior Tamburitza Festi- sokim uzvanicima bili su diplomatski pao je po 12 minuta. val), koji se pred mnogobrojnom publi- predstavnici iz Republike Hrvatske. Fe- Uspješno su sudjelovali sljedeći an- kom održao od 6. do 8. srpnja. U orga- stival je održan u 118. godini uspješnog sambli: 1. Veselo srce Junior Tamburica iz nizaciji Omladinske kulturne federacije djelovanja HBZ-a, koja u sklopu svoje Youngstowna, Ohio; 2. Junior Tamburi- Hrvatske bratske zajednice SAD-a i Ka- Omladinske kulturne federacije okuplja ca iz Duquesne, PA; 3. Ambridge Junior nade na 46. festivalu nastupilo je 17 an- sambala s više od 600 izvođača. Festival je održan u najvećem gradu savezne dr- žave Michigan - Detroitu. Taj grad poseb- no je zanimljiv djeci i mladima budući da Detroit, kao središte okruga Wayne, slovi kao svjetski centar automobilizma.

DVODNEVNI KONCERTNI PROGRAM Mladi američki i kanadski Hrvati i nji- hovi roditelji te prijatelji koji su pratili festival, uz odlične festivalske priredbe, uživali su u neobičnim arhitektonskim vizurama suvremenih iskoraka urbaniz- Nakon mise ma jednog od gospodarski najrazvijeni- – svećenici s čelnicima HBZ-a jih gradova SAD-a. Posebno su uživali 42 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Tamburica iz Ambridgea, PA; 4. Detroit Star Junior Tamburica iz Detroita, MI; 5. Sv. Juraj Junior Tamburica iz Cokebur- Publika je ga, PA; 6. Golden Triangle Junior Tam- ispunila burica iz Pittsburgha, PA; 7. Cleveland dvoranu u Junior Tamburica iz Clevelanda, OH. 8. Detroitu Presveto Srce Junior Tamburica iz Mc- Keesporta, PA; 9. Američko-hrvatska Prvi festival u Des Plainesu 1967. Junior Tamburica iz Waukegan, IL; 10. Sve je započelo daleke 1967. godine s prvom festivalskom priredbom u Des Pla- Rankin Junior Tamburica iz Rankina, PA; inesu, u američkoj državi Illinoisu. Kao svaki početak i ovaj je bio skroman, ali 11.American Zagreb Junior Tamburica iz dobro osmišljen pod vidovitim vodstvom Zajednice i predsjednika Bernarda Lu- Clevelanda, OH; 12. Milwaukee Croati- keticha. Tada se nije mislilo na duljinu puta, ali se čvrsto vjerovalo da se američ- an Junior Tamburica iz Milwaukee, WI; koj mladeži hrvatskog podrijetla treba dati prilika za godišnji nastup na jednoj 13. Hoosier Strings Junior Tamburica iz festivalskoj priredbi kako bi pokazali svoja postignuća i talent svirajući taj mali Merrillvillea, IN; 14. Folklorni ansambl glazbeni instrument koji je u iseljeničkoj torbi donio hrvatski doseljenik. Tako su nicali i tamburaški zborovi u kojima su djecu podučavali tamburašku svirku, Hrvatski tanac iz Pittsburgha, PA; 15. Ja- hrvatsku pjesmu, kolo i narodne običaje. Njegovanjem i čuvanjem tamburaške dran Junior Tamburica iz Aliquippa, PA; baštine sačuvao se i očuvao hrvatski jezik te druge kulturološke vrijednosti hr- 16. Trafford Junior Tamburica iz Traffor- vatskog roda. Festivali se održavaju svake godine prvog vikenda u srpnju i to u da, PA; 17. Tamburica Hrvatskog narod- drugom gradu, što veseli djecu i roditelje. Putovanja i druženja pružaju moguć- nog doma iz Hamiltona, Ontario. Svaki nost za bolje upoznavanje gradova i mjesta u kojima postoje hrvatska naselja te ansambl izveo je program iz riznice hr- oživljavaju rodoljublje. (Franjo Bertović) vatske tradicijske kulture.

MICHAEL SANDELICH  GLAVNI DIRIGENT FESTIVALA Uz predsjednika Kulturne federacije mla- dih Donalda Weakleya, pozdravni govor održao je glavni predsjednik HBZ-a Ber- nard M. Luketich. Blagoslov sudionika i njihovih roditelja te ostalih nazočnih Zajedničara izrekao je velečasni Ljubo Na 46. festivalu nastupilo je 17 Lebo, župnik hrvatske crkve sv. Franje ansambala s više od 600 izvođača Asiškog iz Windsora, Ontario, Kanada. Program je vodio glavni tajnik/blagaj- ci i koreografi, kojima je dojmljivo rav- članove Pomlatka HBZ-a punih 118 go- nik Zajednice Edward W. Pazo. nao poznati Michael Sandelich iz Detro- dina. Tamburaški zborovi HBZ-a obič- U finalu festivalskoga programa, pre- ita. Glavni dirigent 46. festivala Michael no imaju od 15 do 80 tamburaša u dobi ma pravilima OKF HBZ-a nastupili su svi Sandelich izvrstan je poznavatelj hrvat- od 7 do 18 godina. umjetnički ravnatelji, njihovi pomoćni- ske kulturne baštine za koju se zanima “Budimo složni i radimo u zajedniš- od svoje najranije mladosti, osobito ti- tvu za dobro svih Hrvata iseljene nam jekom studija kada se priključio slav- domovine Hrvatske. Hvala svima koji nome tamburaškom sastavu Duquesne su bili na Festivalu, mladima i njiho- University Tamburitzans. vim roditeljima. Također zahvaljujem Odlično je bila posjećena tradicio- odbornicima Omladinske kulturne fe- nalna tamburaška sv. misa, koju je sa su- deracije na njihovu neumornom radu dionicima slavio velečasni Ljubo Lebo, te direktorima, koreografima i njiho- naš misionar iz Kanade i dobar prijatelj vim pomoćnicima koji neumorno rade mladih američkih i kanadskih Hrvata. s našom djecom i mladima. Hvala rodi- teljima i svima ostalima koji podupiru PUNIH 118 GODINA naše kulturne grupe tijekom cijele godi- U HBZ-u se razvio tamburaški pokret ne”, rekao je glavni predsjednik HBZ-a koji njeguje glazbenu baštinu hrvatsko- Bernard M. Luketich te istaknuo: “Idu- ga naroda, kao i plesne narodne običaje, će godine idemo u Hrvatsku, domovi- od početka djelovanja te naše najstari- nu naših predaka gdje će domaćin 47. je fraternalističke organizacije u svijetu. festivala u Zagrebu biti Hrvatska mati- Deseci tamburaških zborova okupljaju ca iseljenika!” Q

Bernard M. Luketich th i Michael Sandelich ENG The 46 Annual Croatian Fraternal Union Junior Tamburitza Festival wrapped up success- fully in Detroit, USA, staged before large audiences from 6 thru 8 July. 43 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. HRVATSKI FOLKLORNI ANSAMBL “KOLEDA” IZ SYDNEYA PROSLAVIO 45. OBLJETNICU

Folkloraši ‘Kolede’ izvode prigorske plesove

‘Ljubav nas veže i spaja’

HFA “Koleda” osnovali su u Sydneyu 1967. godine Ljubo John Crvenković i Vera Crvenković s ciljem očuvanja i promicanja hrvatske kulture i folklora u novoj domovini. Ljubo i Vera bili su u Hrvatskoj učitelji i plesači u KUD-u “Ivan Goran Kovačić” iz Zagreba

Tekst: Tereza Crvenković HFA “Koleda” osnovali su u Sydneyu bio jedan od najuspješnijih i najutjecaj- Prijevod: Srebrenka Šeravić 1967. godine Ljubo John Crvenković nijih hrvatskih folklornih ansambala u Snimke: Koleda i Vera Crvenković s ciljem očuvanja i iseljeništvu. promicanja hrvatske kulture i folklora rvatski folklorni ansambl u novoj domovini. Ljubo i Vera bili su DOKUMENTARNI FILM “Koleda” iz Sydneya, Au- u Hrvatskoj učitelji i plesači u KUD-u Koncert u povodu 45. obljetnice bio je stralija, bio je domaćin “Ivan Goran Kovačić” iz Zagreba. Iz im- obilježen predstavljanjem pedesetomi- svečanog koncerta s pet presivne četrdesetpetogodišnje povijesti nutnoga dokumentarnog fi lma pod na- stotina gledatelja, koji je “Kolede” posebno izdvajamo organizaci- zivom “Ljubo i Koleda”, a koji je speci- Hodržan u Hrvatskome klubu Punchbowl ju deset hrvatskih kulturnih festivala u jalno za ovu večer priredila Ljubina kći u Sydneyu. Pod nazivom “Ljubav nas Sydney Opera Houseu, redovite godišnje Nives Crvenković. Film opisuje život i veže i spaja” ovaj koncert obilježio je 45. nastupe na multikulturalnome Folklor- uspjehe karizmatičnog voditelja “Kole- obljetnicu “Kolede” i životno djelo svoga nom festivalu (1973. – 1995. godine), ta- de”, ističući njegov veliki utjecaj na ši- voditelja i osnivača, pok. Ljube Johna Cr- kođer u Sydney Opera Houseu, tri tur- renje hrvatske kulture i folklora na au- venkovića. Posebni gosti te večeri bili su neje po Hrvatskoj (1982., 1987. i 1990.) stralskome kontinentu. Ivan Šarić, koji Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo i pet glazbenih albuma. Kao najstari- je bio jedan od prvih plesača “Kolede”, i “Lado” iz Geelonga, “Loza” iz Canberre, ji hrvatski folklorni ansambl u Austra- koji danas živi u Los Angelesu, uredio i Hrvatski folklorni ansambl “Lado” iz liji, “Koleda” je poznat po svome plod- je fi lm i čitao tekst, dok je druga Ljubi- Zapadne Australije. nom i izvornom radu, i vjeruje se da je na kći, Tereza Crvenković, napisala pri- 44 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. ču. Film je izvrsno prihvaćen i postoje planovi za njegovu daljnju distribuciju. Večernji program sastojao se od ši- rokog i raznolikog repertoara pjesama, glazbe i plesova, predstavljajući bogatstvo i raznolikost hrvatske kulture. HFA “Ko- leda” nastupio je s dva plesa posvećena Ljubi: Ličkim kolom i Prigorskim plesovi- ma. Ove plesove autorski je postavio na scenu i koreografi rao Ljubo 1969. odno- sno 1959. godine, a u njih su bili uklju- čeni plesači, pjevači i glazbenici mnogih naraštaja “Kolede”. Mlađi naraštaj – dje- ca i unuci članova “Kolede” - također su igrali važnu ulogu u programu. Svi izvođači na pozornici VISOKI IZVEDBENI STANDARDI Vokalisti “Kolede”, mala grupa pjeva- sokim izvedbenim standardima koje su vanje u Sydney bilo je potaknuto činje- ča izabrana u početku iz redova plesa- njegovali Ljubo i Vera i jačali kulturne nicom da su Ljubo, Vera, Tereza i Nives ča još 1987. godine, oduševili su sluša- veze s domovinom. Naravno, većinu toga bili pozvani da uče ovaj ansambl 1980. teljstvo trima poznatim i rado slušanim omogućila je Hrvatska matica iseljeni- i 1990. godine. Prijateljstvo i kulturna folklornim skladbama: Vezovi i Jorgo- ka. Mnoge narodne nošnje koje su te ve- suradnja još uvijek traju i sada se kuju vani (B. Potočnik/P. Kanižaj), Podrav- čeri nošene na sceni vjerno je obnovila planovi da se “Koleda” pridruži “Ladu” u ski čardaš (B. Potočnik/M. Dolenec) i ili izradila replike dugogodišnja članica Perthu 2013. godine na njihovome kon- Ladarke, poznata suita Emila Cosetta u “Kolede” Nada Bagarić. certu u povodu 30. obljetnice ansambla. tri stavka, inspirirana žetvenim pjesma- Gosti “Kolede” također su pokazali ma. Vokaliste “Kolede” pratili su tambu- impresivan program. Hrvatski folklor- GOTOVO STOTINU IZVOĐAČA raši “Kolede”, “Loze” iz Canberre i “Lada” ni ansambl “Lado” iz Zapadne Australi- Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo iz Geelonga. Sve ove pjesme izvorno su je izveo je elegantne stare splitske pleso- “Lado” iz Geelonga imalo je također zna- uvježbali maestro Božo Potočnik i Ti- ve (B. Šegović/M. Katunarić) koji su bili čajan nastup na koncertu, izvodeći živo- homir Zlatić, obojica iz Zagreba, koji posvećeni ‘barba’ Ljubi i živopisno Me- pisno “Ivanje u Pokuplju” (A. Potočnik/B. su bili gosti “Kolede” u mnogim prigo- đimurje (A. Potočnik/B. Potočnik), niz Potočnik), izbor plesova vezanih uz blag- dama. Ove pjesme, zajedno s ukupnom plesova koji prikazuju pokladne običaje dan sv. Ivana. Tamburaši “Lada” iz Gee- kvalitetom rada “Kolede”, svjedoče o vi- sjeverne Hrvatske. Njihovo prvo puto- longa oduševili su publiku svojom mu- zikalnošću i vještinom muziciranja. Na Nives i Thomas kraju večeri svi su sudionici, iz svih an- Crvenković sambala, zajednički izveli završnu pjesmu “Ljubav nas veže i spaja” koja je bila ne samo Ljubino životno geslo, već i glav- na ideja ovoga koncerta. “Koledin” koncert u povodu 45. obljetnice predstavljao je nezaboravnu suradnju gotovo stotinu izvođača koji su se okupili u ozračju ljubavi prema svo- me hrvatskome naslijeđu. Mnogi su re- kli da su na ovome izvrsnom koncertu osjetili nazočnost “Gospodina C” (kako su Ljubu nazivali od milja). Ljubo je osta- vio trajnu ostavštinu svoga pionirskoga i inovativnoga rada s “Koledom”, ostav- štinu koja će se njegovati i širiti u hrvat- skoj zajednici u Australiji i u godinama koje dolaze. Q

ENG The Koleda Croatian folklore ensemble of Sydney staged a gala concert in celebration of its 45th anniversary gathering an audience of fi ve hundred at the Punchbowl Croatian Club in this Australian city. 45 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. MANJINSKA VIJEST

HRVATI IZ AUSTRIJE I ITALIJE U BOKI KOTORSKOJ CRNA GORA – Hrvatski iseljenici iz Au- strije i Italije u organizaciji Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik hodoča- Crkva u hrvatskom stili su u povodu blagdana Velike Gos- pe u Boku kotorsku kako bi sudjelovali živam u e-mail-kontakti- nebrigu za nacionalne interese i narod- u misnom slavlju na otočiću Gospe od ma s mnogobrojnim pri- ni pijetet, sve do “dokidanja Bleiburga”, Škrpjela. Don Ante Dragobratović, do- jateljima i poznanicima, onda je nužno pitanje može li vodstvo brotski župnik, slavio je svoj jubilej, 25 ali nekad pomislim jesam naše Crkve štogod više učiniti? Na ta- godina misništva, zajedno sa župnici- li sebi natovario pretežak kvo pitanje odgovorni bi morali odgo- ma kotorske biskupije i velikim brojem Uteret što sam propovijedajući, predava- voriti i to ne samo prigodnim izjavama, vjernika koji su gotovo preplavili otočić. jući i pjevajući dolazio u tolike naše za- nego svojim ponašanjem i učinkovito- Crkveni zbor župe sv. Mateja dodatno jednice diljem svijeta?! A onda je tomu šću. Uvjeren sam da uz malo više inven- je uveličao proslavu. Hrvati iz Austrije pridošlo i “umrežavanje” u sklopu Hr- tivnosti i širine sve možemo učiniti. Pri i Italije, zadivljeni ljepotom Bokoko- vatskoga svjetskog kongresa, u više od tome svakako treba uzeti u obzir i jedan torskog zaljeva, poglavito Perastom i trideset zemalja. Spominjem to da bih neiskorišten kapital. Naime, vodstvo naše Kotorom, nisu krili zadovoljstvo. Ovo rekao kako se niti jedne godine kao za- Crkve, uračunavam tu crkvene predvodi- nije prvi put da su u Boki. Dolazili su dnjih mjeseci nisam naslušao i načitao telje od profesionalnih crkvenih službe- i prethodnih godina, to više što su im toliko pitanja i kritika na račun naših nika do redovničkih poglavara i biskupa, obiteljski korijeni iz Škaljara. Iskoristili crkvenih predvoditelja. Svega je tu bilo, slabo koristi velike mogućnosti povezi- su prigodu obići grobove svojih pre- onoga što dobro drži i onoga što “ne drži vanja uz pomoć Katoličke crkve s goto- daka. Iako zauzet mnogobrojnim ob- vodu”. Očito, što su ljudi nezadovoljniji vo cijelim bijelim svijetom. Takvu jed- vezama, u jutarnjim satima primio ih prilikama u domovini, to više očekuju od nu mogućnost okupljanja za opće dobro je i pozdravio don Ante Dragobratović svoje Crkve. I strahuju da njezinom pro- ni država nema! Na žalost, od svjetskog u svome domu, zajedno s obitelji koja sječnošću i žabokrečinom, čak i u ovim aktualiziranja procesa kardinalu Stepin- je tom prigodom obljetnice misniš- teškim vremenima za narod, idemo i u cu i raznolikih nastojanja oko hrvatske tva doputovala iz Neretve, poželjevši nas kao na Zapadu u susret gubljenju re- državne samostalnosti nije bilo dosjet- im dobrodošlicu i ugodan boravak u ligioznosti i povjerenja u Crkvu. ljivosti ni aktivnosti u takvome mogu- Zaljevu hrvatskih svetaca. Zadovoljni Nismo se još bili ni naviknuli sluša- ćemu planetarnom uvezivanju za dobro. druženjem i zajedništvom sa svojim ti da je ova vlada nenarodna, kad onda Od unutarcrkvenih svari nekoliko sunarodnjacima u Boki kotorskoj na počeše stizati dodatne analize. Otkako je njih izbija na površinu. Malo tko od na- dan svetkovine Velike Gospe poželjeli počela vladati, ne vidi drugog izlaza nego ših ljudi ne ode u neko od stotina lokal- su doći i dogodine, poneseni snažnim da udari po džepu onih koji nemaju i da nih i nacionalnih svetišta. A Međugorje osjećajima svoje hrvatske pripadnosti pomogne onima koji imaju, Vlada RH je nezaobilazno. Nakon kardinala Kuha- u duhu katoličke vjere. (Maja Mozara) koristi metode zastrašivanja te vodi po- rića prije dvadesetak godina nijedan naš litiku prijetnji i ucjena “u stilu najboljih biskup nije izrekao nešto slično: “Mi bi- mafi jaških obitelji”. Tako iz Hrvatskog skupi, nakon trogodišnjega komisijskog sabora informira javnost predsjednik studija prihvatismo Međugorje kao pro- stranke Laburista, Dragutin Lesar. Kad štenište, kao svetište. To znači da nema- još dozovemo u pamet kako imamo di- mo ništa protiv ako netko časti Majku rigirane medije, da je ova vlast besra- Božju na način i u skladu s crkvenim na- mnim čistkama i imenovanjima ubila ukom i vjerom...” Takvog kardinala Ku- svaku nadu o javnom radiju i televiziji, harića nije se moglo gurnuti u stranu kao kad pogledamo najnoviji val čistki po dr- što su sličnog mu nadbiskupa dr. Franu žavnim ustanovama i poduzećima, sve Franića! A još manje jednoga stranca: veći broj ljudi bez plaća i posla, nameta- “Mi svećenici i biskupi smo pozvani da nje raznih zakona sumnjive vrijednosti, dajemo duhovnu potporu hodočasnici- 46 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. ( S ) K R E T A N J A

narodu može puuuuno više

ma, a to je ono što planiram i sam dalje da. Samo što je on imao vu rečenicu o olimpijskoj raditi. Za mene su najvažniji dobri du- protiv sebe najprije držav- pobjedi u rukometu nad hovni plodovi Međugorja”, ponavlja ne- ne vlasti (nekoliko godi- Srbijom nazove “nacio- sumnjivi autoritet u Katoličkoj crkvi beč- na mučeničkog zatvora), a nalističkom”. Na žalost, ki kardinal Schönborn. Bilo bi sjajno da onda crkvene vlasti. I tako u samoj državnoj vlasti i se, recimo, par hrvatskih biskupa nađe su ga, jedni opterećeni pa- crkvenoj hijerarhiji nije među šezdeset tisuća mladih iz raznih tologijom socijalizma, a lako naići na toliko po- naroda na njihovu kršćanskom zboro- drugi nezdravom religi- trebnu zdravu samokri- vanju u Međugorju! Na štetu i narodu i oznosti, psihički i fi zički tičnost. Da barem bude Crkvi nema te osnovne širine, nema te uništavali 2 - 3 desetljeća! u stilu kritike naših dr- susretljivosti. Bog nam stalno dovodi mi- A onda i ovo najnovije. žavnih vlasti kao u anali- lijune iz cijelog svijeta u našu malu ze- Toliki su ljudi razočarani tičkim uvodnicima Ivana mlju i u Međugorju pretvara svaki dan hrvatskim biskupima što Miklenića u Glasu Konci- u nedjelju, a odgovorni u našoj Crkvi ni- nisu pokazali više solidar- la, odnosno kritike crkve- kako da se probude! nosti sa svojim kolegom Piše: nog vodstva i vjerskog po- A onda kočenje djelovanja vlč. Zlat- mons. Ivanom Milova- dr. fra Šimun Šito Ćorić, našanja Darka Pavičića u ku Sucu! Tko se to tamo ne veseli što nom, biskupom Porečke Švicarska, ([email protected]) Večernjem. Bez obzira na privlači kao nitko u nas mase naroda i Pulske biskupije pri nje- to što se tu namjerimo i na svoje mise i propovijedi i što se ljudi govu naprasnom smjenji- na poneku dobru karika- nakon toga uistinu mijenjaju na bolje?! vanju. Čude se i neiskusnom don Dra- turu stvarnosti! Ne treba se bojati “loše Umjesto da to prihvate kao izravni Bož- ženu Kutleši da je baš iz Hercegovine, reklame” ni s jedne strane, nego slabosti ji dar i pomognu Zlatku optimalno ga gdje su progoni uvijek bili prisutni, tim u krilu Crkve. I ona loša može na kra- nuditi prema njegovim mogućnostima, putem zasjeo na taj istarski biskupski ju biti - dobra reklama. Nedavno je dr. njemu od naših biskupa dolazi ograni- stolac! A da simbolični slučaj Dajla i ne Juan Aurelio Ansando, jedan od najve- čavanje propovijedanja Evanđelja kao spominjemo! Kako je počeo djelova- ćih teologa današnje Crkve i drugi čovjek nekad zabrana apostolima od rimskih ti, dobra je vijest da je svega toga svje- glasovitog Opus Deija, objasnio kako je vlasti! Imajući u vidu da svetaca na ze- stan i naš novi nuncij u Zagrebu mons. onaj fi ktivno napisan “Da Vincijev kod” mlji nema i da je svaka karizma ujed- D’Ericco i da neće biti nijemi promatrač dragog mi kolege Dana Browna bio be- no i rizik Zlatko bi, u usporedbi s dru- ovakvog stanja. Eto, mislio sam da više splatna reklama za tu ionako utjecajnu gim crkvenim službenicima od dna do neću morati pjevati: “U glasu onih koji kršćansku zajednicu. Prije nego što je vrha (o Bože, kakvih nas sve ima!), bio propovijedaju Te nema topline, nema “Kod” objavljen, vrlo malo Amerikana- među zadnjima kojemu bi se smjelo do- topline, Nazarećanine.” ca znalo je za Opus Dei, a nakon njega vesti u pitanje njegovo djelovanje među Bilo kako bilo, nužno je biti ispravno broj članova u SAD-u povećao se za 20 narodom. Slično se dogodilo s karizma- informiran i ne koristiti se površnim op- posto. Siguran sam oduvijek, a posebno tikom fra Jozom Zovkom, “krivim” jer tužbama. Kao nedavno protiv izbornika u ovim vremenima, i nečlanovima i svi- je širio istinu o fenomenu Međugor- Slavka Goluže! Čak se netko iz uredniš- ma nama u Crkvi dobro bi došlo ono što ja i oduševljavao za dobro mase naro- tva Večernjeg požurio da jednu njego- Opus Dei promiče - pronalaziti Boga u svakodnevnom životu i biti svjestan da je Podići ću im pastire koji će ih voditi na pašu on uvijek kraj nas! I to kad nam je teško te se ničega više neće bojati ni plašiti, niti se gubiti i kad nam dobro ide te da nikada nismo – riječ je Jahvina. sami u životnoj zadaći stvaranja novog i boljeg svijeta… Q 47 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. ZAVALJE JE ŽUPA GOSPIĆKOSENJSKE BISKUPIJE, JEDINA NA PODRUČJU BiH Hoće li opstati zavaljski Hrvati?

Nakon raspada Jugoslavije zavaljski Hrvati u zavičaju, kao i oni raseljeni, nadali su se da dolaze bolji dani. No, dolazi do srpske agresije, a zavaljska sela, kao i Bihać, ubrzo su se našla u potpunom okruženju JNA i pobunjenih Srba

Obnovljena župna crkva u Zavalju

Napisao: Želimir Prša nim masovnim pogubljenjima njih više pripaja Bosni i Hercegovini, protivno od 460 izgubilo živote. volji tamošnjih stanovnika, lažirajući avalje je hrvatsko naselje u referendum, a kao razlog navodeći to- općini Bihać i jedina kato- RASELJAVANJE I RASLOJAVANJE bože iskorištavanje šuma od šumarije lička župa BiH koja pripada Nove jugoslavenske vlasti željele su u Bihać. Šezdesetih godina 20. st. počela Gospićko-senjskoj biskupi- potpunosti izbrisati potplješevička hr- je izgradnja vojnog uzletišta na Željavi. ji. Smješteno je uz cestu koja vatska sela. Do sredine pedesetih godina Tim su povodom sela Veliki i Mali Ba- Zje nekada vodila iz Ličkog Petrova Sela stanovnike naših sela milicija je stalno ljevac potpuno iseljena, a JNA je kao ra- prema Lapcu. Podno obronaka Plješe- odvodila na ispitivanja koja su uvijek za- zlog navela zaštitu vojnih interesa. No, vice nižu se sela župe Zavalje: Veliki i vršavala premlaćivanjem u zloglasnome cilj je bio protjerati Hrvate jer Srbi koji Mali Baljevac, Vučjak, Zavalje, Među- Bihaćkom zatvoru - Kuli. Godine 1947. su bili bliže vojnoj bazi mogli su ostati dražje, Veliki Skočaj i Mali Skočaj. Za- Zavalje se izdvaja iz Hrvatske - mijenja tu živjeti pa se narod pitao “kako mogu valje kao središte župe i negdašnje op- se povijesna granica i zavaljska općina ostati Srbi, a Hrvati ne”. ćine u 19. st. bilo je i središte kulturnih i Velika zrakoplovna baza JNA one- društvenih događaja. Župa koja je prije mogućavala je hrvatskom stanovniš- Drugoga svjetskog rata imala oko 4.200 tvu župe Zavalje normalan život. “Pro- duša danas je svedena na manje od 200. stor naših sela bio je svojevrstan zatvor. Naseljavanje stanovništva na prostor Svugdje su bile postavljene zabrane za zavaljske župe započinje nakon protje- kretanje. Jedino je bila prohodna cesta rivanja Turaka s ovih prostora u 18. st., prema Bihaću”, prisjeća se Zvonko Maj- a doseljenici dolaze ponajviše iz središ- storović iz Zavalja. nje Like, Gacke doline i Gorskog kota- O teškome poslijeratnom životu za- ra. Župna crkva u Zavalju podignuta valjskih Hrvata svjedoči i Mile Mlinarić je 1797. godine. Stvaranjem Nezavisne Piranov iz Velikog Skočaja: “Kao odličan Države Hrvatske 1941. većina mladića đak htio sam se upisati za stolara u ško- uvojačena je u razne postrojbe NDH – lu u Donjem Lapcu. Otac i ja idemo do domobrane, ustaše i druge. Početkom upravitelja đačkog doma, predstavimo se svibnja 1945. većina ovih mladih ljudi tko smo i otkuda smo, a on kaže - Ovdje još je bila na životu, da bi u poslijerat- Granične promjene nakon 1945. za ustaše nema mjesta! Smrznuo sam se. 48 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Naravno, za stolara se nisam mogao upi- sati niti u Bihaću, a kad sam s trinaest i pol godina na tamburici naučio svirati Vilu Velebita, odveden sam u milicijsku postaju na Zavalju, maltretiran i ošišan vraćen sam kući. Proživjevši kao dijete te užasne trenutke, otac odlučuje da ode- mo u Zagreb. Otac, majka i nas osme- Povijesno-znanstveni ro djece doseljavamo se 1958. u Zagreb, skup na Zavalju na Kajzericu.” Tako narod masovno napušta svoj Povijesno-znanstveni skup zavičaj i seli se u Zagreb, Vukovar, Si- Dana 18. listopada 2011. u Zagrebu je osnovana Udruga bivše općine Zavalje s sak… u mnoge države zapadne Euro- ciljem povezivanja raseljenih, a ponajprije mladih, pomoći mjesnim zajednicama pe, SAD, pa čak i daleku Australiju. Ju- i župi Zavalje, te zbog poticanja da se život u selima normalizira i da se naprave goslavenske vlasti nisu ulagale u razvoj uvjeti za povratak, istraživanje kulturne i povijesne baštine i drugo. Predsjednik sela pa je taj prostor ostao gospodarski Udruge je student povijesti i geografije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Že- zapušten, ali nije se dogodilo samo ra- limir Prša, podrijetlom s Međudražja. Na njegov poticaj napravljena je koncepci- seljavanje stanovništva nego i raslojava- ja povijesno-znanstvenog skupa “Župa Zavalje i Lika od Svištovskog mira 1791. nje. Tako zavaljska sela 1991. imaju samo do naših dana”. U protekle tri godine skup je organizirala župa Zavalje, a od ove 714 stanovnika. godine uza župu i naša novoosnovana Udruga. Prve godine teme su bile iz Dru- goga svjetskog rata, pa 2011. iz razdoblja komunizma, a ove godine iz Domovin- RASPAD JUGOSLAVIJE I skog rata. Na skup dolaze ugledni predavači - biskup dr. sc. Mile Bogović, prof. dr. DOMOVINSKI RAT sc. Josip Jurčević, prof. dr. sc. Goran Dodig, dr. sc. Ivan Dujmović, Ivica Relković i drugi. Želja organizatora je povezati povijest naših sela s nacionalnom poviješću Nakon raspada Jugoslavije zavaljski Hr- te prezentirati ljudima istinu o povijesnim događajima. vati u zavičaju, kao i oni raseljeni, misli- li su da dolaze bolji dani. No, dolazi do srpske agresije, a zavaljska sela, kao i Bi- i rodbinom u okruženju. Prvi predsjed- rodna sela i uvijek se rado vraćaju u njih. hać, ubrzo su se našla u potpunom okru- nik kluba bio je Mate Baričević Matan U sklopu kluba osniva se folklorno ženju JNA i pobunjenih Srba. (1992. - 1993.), zatim Mile Mlinarić Pi- društvo koje je 1994. preraslo u samo- Uvidjevši u kolikoj je mjeri ratni vi- ranov (1993. - 1995.), Martin Hećimo- stalnu Ličku izvornu skupinu “Plješevi- hor zahvatio naša sela, raseljeni stanov- vić (1995. - 1997.) i ponovno Mile Mli- ca” koju sve godine vodi Martin Heći- nici potplješevičkih sela 4. rujna 1992. narić Piranov (1997. - 2003.). Zavičajni mović, a izdali su kasete i tri CD-a. Žele u Zagrebu osnivaju Zavičajni klub Hr- klub imao je svoje ogranke u austrijskom očuvati tradicionalnu ličku nošnju pot- vata “Lička Plješevica”. Glavni cilj kluba Feldkirchu, Vancouveru, Chicagu i dva plješevičkih sela, kao i stare pjesme svo- bio je slanje pomoći u opkoljena sela, ogranka u Sydneyu. Ogranci u inozem- ga djetinjstva. uspostavljanje veza između Zagreba i stvu također su okupljali velik broj čla- U studenome 1994. sela župe Zava- potplješevičkih sela tako da raseljeni nova jer oni koji su se šezdesetih godi- lje potpuno su spaljena, razoreni su svi mogu znati što je s njihovim roditeljima na raselili nikada nisu zaboravili svoja sakralni objekti, svaka kuća, pobijena stoka… Narod se vratio na svoja spalje- na ognjišta te je 1997. godine na prosto- ru podno Plješevice živjelo je oko 350 stanovnika. Iako zavaljska sela promjenom gra- nice od 1947. danas pripadaju BiH od- nosno općini Bihać, crkveno pripadaju Gospićko-senjskoj biskupiji jer crkva ni- kada nije priznala promjene granice. Žu- pnik župe Zavalje je Mile Ivančić, rođen u Međudražju, koji se 1997. vratio u svo- ju rodnu župu. Stanovnici potplješevič- kih sela redovito odlaze na misna slavlja. Zanimljivo je napomenuti da za dobrog vremena, jer ovdje zimi ponekad napa- da i metar snijega, na dvije mise zajedno Skupina dođe oko 70% župljana, čime se rijetko iseljenih koja župa može pohvaliti, ali na žalost Zavaljčana ipak je riječ o samo 130 duša. u Sydneyju Crkveni objekti danas su potpuno 49 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. obnovljeni. U obnovi crkve sv. Franje Asiškog na Zavalju posebno se istaknuo fra Petar Žagar, župnik u Čuntiću, ro- đen na Zavalju, kao i župnik Mile Ivan- čić, koji su skupljali donacije, posebno od onih raseljenih po svijetu. U obno- Folkloraši vi je pomogla i Vlada Republike Hrvat- Ličke izvorne ske. Obnovu kapele Gospe Lurdske u skupine “Plješevica” Velikom Skočaju, staru točno sto godi- na, najviše su pomogli raseljeni Skočaj- ci diljem Hrvatske i svijeta, a ponajviše odu u mirovinu, ali povratka mladih već Mile Mlinarić Piranov. Godine 1998. iz- odavno nema. građena je potpuno nova kapelica sv. Ili- Politički gledano prostor župe obu- je na raseljenom Baljevcu. hvaćaju dvije mjesne zajednice, MZ Za- valje čiji je predsjednik Marjan Prša i MZ POTPLJEŠEVIČKA SELA DANAS Skočaj čiji je predsjednik Stipe Prša, pro- Onaj putnik koji je prošao kroz naša sela blemi su mnogobrojni, kako ističu oba odmah nakon Oluje i danas ne može se predsjednika, ali najveći je vodovodna nadiviti kako je iz one paljevine i ruše- mreža i prometna infrastruktura. vina ponovno niknuo život, ali na žalost Škole nema, trgovine također, liječ- vrlo malo stanovnika onamo se vrati- nik dolazi jedanput tjedno u ambulantu lo. U selima je samo petnaestero dje- na Zavalje, zaposlenje se teško pronala- ce. U posljednjih nekoliko godina vra- zi. Narod živi od poljoprivrede, mirovi- te se obitelji iz Austrije ili Zagreba kad na i pomoći bližnjih. Q

ENG Zavalje is a Croatian town in the Municipality of Bihać and is the only Catholic parish in Kata Seja Vranar r. Murgić, već 30-ak godina u Zagrebu Bosnia-Herzegovina that falls under the Gospić-Senj Diocese. Its pre-World War II population of 4,200 has fallen to the current fi gure of under 200 inhabitants.

PRIPREMA Naša Kuhinja Paprike ranije oprati da se dobro posuše. Peći u pećnici na 220 C sa svih strana uz puhanje vrućeg zraka (ako pećnica ima tu moguć- Priprema: Marija Hećimović nost) jer će se paprike lakše oguliti. Paprike su pečena kad lagano Vrijeme pripreme: potamne i kožica se počne odvajati. Staviti ih u plastičnu vrećicu da se pare 15-20 min jer i to pridonosi lakšem skidanju kožice s papri- 210 min ke. Oguliti paprike, odstraniti koštice i staviti paprike da se ocijede. Cijele patlidžane također ispeći u pećnici, malo ih ohladiti i oguliti. Samljeti ocijeđenu papriku, patlidžane, češnjak i feferone. Staviti u SASTOJCI: prikladnu posudu 5 dcl ulja, samljevenu smjesu, papar i sol po želji. 5 kg crvene rog paprike Kuhati na laganoj vatri oko 2 sata uz stalno miješanje. Negdje na 2 kg patlidžana polovici kuhanja dodati ostatak ulja, po potrebi dosoliti i popapriti. 1 glavica češnjaka Ajvar je gotov kada masa postane kompaktnija, a na dnu se vidi 7,5 dcl ulja čvrsti trag prilikom miješanja. 4 kom ljutih feferona Staklenke prethodno oprati i sterilizirati u pećnici na 100 C oko 30 sol, papar min. Prilikom punjenja staviti nož ili žlicu u staklenku da ne pukne prilikom punjenja vrućom smjesom. Paziti da ne ostane zraka u staklenci. Vratiti staklenke u pećnicu na 20 min i temperaturu oko 80 C, da se zapeče površinski sloj (paziti da ajvar ne počne kipjeti). Izvaditi van i zagrijanim uljem prekriti površinu ajvara da zrak ne Ajvar može ući (alternativa: u vruće fl ašice uliti vruću smjesu i odmah za- tvoriti metalnim poklopcima te vratiti u pećnicu na 20 min na 70 C, isključiti i ostaviti u pećnici da se lagano ohladi). Sve dobro zatvoriti metalnim poklopcima pa staviti u isključenu Postoje mnogobrojni recepti za ajvar koji naše domaćice rado prethodno zagrijanu pećnicu na 150 C da se lagano hladi preko spremaju u ovo doba godine. Priprema traži prilično truda i noći (ako se stavlja celofan, onda se ovaj zadnji dio ne preporučuje). strpljenja, osobito ako se radi kako treba, a to znači s oguljenom Prilikom odlučivanja koliko ljut ajvar želite, važno je znati da je fefe- paprikom. Uz recept, dat ćemo i nekoliko savjeta kakao bi vaš ron najljući u gornjem dijelu i u košticama. Isto tako treba imati na ajvar bio vrhunski. umu da je jače ljut dok je vruć, nego kad se ohladi. Matiin Vremeplov ‘61

60 godina Matice

Priprema: Hrvoje Salopek

I te godine Matica je organizirala turneju po domovini za naše iseljenike iz SAD-a, ponajviše članove HBZ-a. “Čitav štab nas iz Matice i drugova iz turističkog društva ‘Putnik’ iz dana u dan pripremao je i organizirao ovogodišnje turneje kroz Jugoslaviju naših dragih sestara i braće iz iseljeništva”, piše Matica. ‘88

U prostorijama “Doma Matice Folkloraši Croatije iz Mississauge (Kanada) gostovali iseljenika Hrvatske” svečano su u Hrvatskoj u organizaciji Matice. “Želim reći da je otvorena izložba u povodu nam je drago što smo ovdje u domovini, što nam se ‘74 80. obljetnice Hrvatske bratske pružila prilika da našem narodu pokažemo kako i mi zajednice. Svečanom otvorenju u Kanadi čuvamo našu hrvatsku kulturu i folklornu izložbe bio je nazočan i generalni baštinu i da smo ostali ono što smo i bili… I što još konzul SAD-a Orme Wilson. reći? Bilo je prekrasno!”, rekao je umjetnički direktor ansambla Ilija Vranešević na rastanku. POVIJESNE OBLJETNICE 80 godina Velebitskog ustanka

Značenje i rezultati događaja na Velebitu bili su neznatni, ali je njegov međunarodni odjek bio velik, a ustaše su dobili i verbalnu potporu komunista, kojima je u prvoj Jugoslaviji bilo zabranjeno javno djelovanje

Ante Pavelić i ženu preko Hrvatskog sabora. U prvoj no je vladajuća srpska elita doživljava- makedonski Jugoslaviji, zajednici zaraćenih strana la jugoslavensku državu kao proširenu nacionalist Vanča iz Prvoga svjetskog rata, prvi put toga Srbiju u kojoj su Srbi imali glavnu riječ Mihajlov u Italiji nije bilo, a Hrvatska se našla u položa- i prednost u svemu. ju “šizmatičke kolonije”, kako se na jed- nome mjestu doslovno izrazio hrvatski ZAHTJEV ZA HRVATSKOM IZVAN književnik Miroslav Krleža. A baš je u JUGOSLAVIJE to vrijeme bila nastupila završna etapa Neriješeno nacionalno pitanje, ubojstvo u stoljetnom oblikovanju hrvatskoga na- Stjepana Radića u beogradskom par- roda kao moderne europske nacije i to lamentu u lipnju 1928. i unitaristička u širokome razvojnom luku od elitnog diktatura koju je poslije toga uveo kralj kruga hrvatskih preporoditelja oko Lju- Aleksandar Karađorđević urodili su ubr- devita Gaja 1830-ih do masovnoga se- zo radikalnim zahtjevom za Hrvatskom ljačkog pokreta pod vodstvom pučkog izvan Jugoslavije. Taj zahtjev postavio je tribuna Stjepana Radića 1920-ih godi- Ustaški pokret pod vodstvom odvjetni- na. Prva Jugoslavija nastala je krajem ka dr. Ante Pavelića koji je u emigraciji 1918. kao rezultat ideje o ravnopravnoj u Italiji osnovao tajnu revolucionarnu zajednici južnoslavenskih naroda, ali i organizaciju s ciljem borbe za neovisnu geopolitičke nužde nakon raspada Au- Hrvatsku i najavio radikalne obračune stro-Ugarske i bila je u velikoj mjeri ci- s protivnicima potpune hrvatske neovi- jena za izbjegnutu podjelu hrvatskih ze- snosti. Prvu opsežniju diverziju na Vele- malja između Austrije, Mađarske, Italije bitu organizirala je u dosluhu s Pavelićem i Srbije nakon Prvoga svjetskog rata. No, ilegalna ustaška podružnica u Gospiću u prvoj Jugoslaviji hrvatski narod ubrzo na čelu s odvjetnikom dr. Andrijom Ar- je sveden na razinu običnog “plemena” s tukovićem i njegovim bliskim suradnici- tendencijom njegova potpunog utapanja ma, među kojima su se isticali bivši au- Piše: Željko Holjevac u integralnom jugoslavenstvu. Istodob- strougarski časnik Juraj-Juco Rukavina,

rije 80 godina, u noći izme- Ustaše u logoru za đu 6. i 7. rujna 1932. skupina obuku u Italiji ustaških emigranata iz Italije napala je žandarmerijsku po- staju u ličkome selu Brušane Pna Velebitu. Dio sudionika tog događa- ja ubrzo je uhićen, a dio se prije i posli- je akcije prebacio u Zadar koji se tada nalazio pod talijanskom upravom. Po- licijska represija pogodila je tada Liku i druge dijelove Hrvatske u sastavu prve Jugoslavije. Događaj je nazvan Velebit- skim ili Ličkim ustankom, a predstavlja prvi pokušaj oružanog otpora Hrvata srpskoj prevlasti u jugoslavenskoj drža- vi između dvaju svjetskih ratova. Hrvati su do 1918. u svakoj držav- noj zajednici sa susjedima obično zadr- žavali državno-pravnu autonomiju izra- 52 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. žandarmerijsku postaju. Prije napada pokidali su sve telefonske veze s Gospi- ćem, a zatim podmetnuli pakleni stroj i otvorili puščanu vatru na zgradu u kojoj su bili žandari. Budući da su ovi uzvratili na paljbu, okršaj je trajao oko pola sata, a napadači su uzmaknuli. Domaći ljudi vratili su se svojim kućama, a emigran- ti su se povukli na Velebit i zatim se ko- pnom i morem prebacili u Zadar, kamo su se sklonili i neki viđeniji pripadnici ustaške skupine iz Gospića. Žandari su krenuli u pročešljavanje terena, a u su- kobu s potjerom kraj sela Jadovne pogi- nuo je ustaša Stjepan Devčić iz Lukova Šugarja, poznat pod nadimkom Pivac. Jugoslavenska represivna tijela Jugoslavenska potjernica obrušila su se poslije ustaškog napada za Pavelićem na ćirilici u Brušanima na domaće ljude koji su Ustav ustaške organizacije u emigraciji bili izvrgnuti progonima, pretresima, posjednik Marko Došen i trgovci Josip zatvaranjima i zlostavljanjima. Uhićen nistička partija “pozdravlja ustaški pokret Tomljenović i Nikola Orešković. je ustaški agitator Juco Rukavina i još ličkih i dalmatinskih seljaka i stavlja se Pripreme za akciju započele su u pro- neki pojedinci koji su bili umiješani u potpuno na njihovu stranu”. U Italiji su ljeće 1932. U njima je prednjačio Juco ilegalno prebacivanje oružja, ali su pri- u znak potpore ustaškoj akciji održavani Rukavina koji je potajno obilazio lička tom nastradali i mnogi nedužni ljudi koji zborovi na kojima je isticano pravo Itali- i primorska sela kako bi seljake na tome nisu imali izravne veze s akcijom. U ljeto je na Dalmaciju, a sazivale su ih ireden- području pridobio za akciju. Širio je vi- 1933. održan je pred Sudom za zaštitu tističke udruge Savez odbora za dalma- jesti da borbu za hrvatsku neovisnost države u Beogradu proces ličkim usta- tinsku akciju i Savez ratnih dobrovoljaca podupire Italija i da je ustaško vodstvo nicima. Budući da su glavni organizatori i sinjih Dalmatinaca. Politička i socijalna s vladom u Rimu dogovorilo predaju bili nedostupni jugoslavenskom pravo- situacija u siromašnoj Lici, u kojoj je vla- Triglava i doline prema Ljubljani tali- suđu, uhićeni Juco Rukavina osuđen je dala trajna pothranjenost zapostavljenog janskoj državi, a ona bi neovisnoj Hr- na smrt vješanjem, ali mu je kazna pro- stanovništva, bila je u uvjetima svjetske vatskoj prepustila Rijeku i Trst. Tijekom mijenjena i pretvorena u doživotnu ro- ekonomske krize i srpske prevlasti izni- proljeća 1932. prebačene su prve količine biju. Ostali manje važni optuženici do- mno složena, ali ustaški prepad na Ve- oružja iz Zadra na Velebit, no najveća je bili su vremenske kazne. lebitu nije prerastao u lički ustanak jer količina dopremljena potkraj kolovoza. za njega nije bilo realnih pretpostavki: Oružje je dovezeno u Zadar talijanskim PREPAD NIJE PRERASTAO U potencijalni nacionalni i socijalni bun- brodom, a na Velebitu je podijeljeno čla- USTANAK tovnici bili su preslabi, a policijska re- novima ustaške organizacije iz Gospića. Značenje i rezultati događaja na Velebi- presija i režimska strahovlada prejaka. Pridružilo im se pet ustaških emigrana- tu bili su neznatni, ali je njegov međuna- “Događaji u Lici imali su priličan ta koji su se do početka akcije skrivali u rodni odjek bio velik, a ustaše su dobili i odjek u inozemnom tisku, posebno u ta- kući jednog seljaka u Lukovu Šugarju. S verbalnu potporu komunista, kojima je lijanskom i mađarskom. Akcija ustaške posljednjom pošiljkom oružja stiglo je u prvoj Jugoslaviji bilo zabranjeno javno grupe u Brušanima prikazivana je kao još pet ustaša iz emigracije kao pojača- djelovanje. Ilegalni komunistički list Pro- početak građanskog rata u Jugoslaviji i nje domaćim ustašama. Andrija Artu- leter pisao je u prosincu 1932. da Komu- odlučan zaokret Hrvata protiv vladajućih ković, vođa ustaške skupine u Gospiću, krugova uz Beogradu. U ustaškim kru- prešao je zajedno s Markom Došenom govima akcija je nazvana Lički ili Vele- prije početka akcije u Zadar. bitski ustanak. No, radilo se ipak samo o diverziji ograničenoj na usko područje, Velebitska IMPROVIZIRANI POTHVAT kolajna za koja nije izazvala širu i masovniju akci- Ustaše su namjeravali preuzeti vojarnu i junaštvo ju i stvaran prijelaz s političke na oru- vojno skladište jugoslavenske kraljevske žanu borbu”, napisao je pokojni hrvat- vojske u Gospiću s ciljem podizanja na- ski povjesničar Hrvoje Matković u knjizi rodnog ustanka u Lici i drugim hrvat- Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Q skim krajevima, ali u svome improvizi- ranom pothvatu nisu stigli dalje od sela ENG On the night of 6 September 1932 a group of Ustasha emigrants from Italy attacked a gen- Brušana na Velebitu, gdje su u noći iz- darmerie post in the village of Brušane on Mount Velebit in the Lika region in the hope that they među 6. i 7. rujna 1932. napali mjesnu would thereby launch an uprising for Croatian independence from Yugoslavia. 53 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. PREDSTAVLJAMO ČASOPIS “MOST  THE BRIDGE”, GLASILO HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE LONDON Most - kako bi nas britanska javnost bolje upoznala

Hrvatska i engleska kultura susreću se u ovome časopisu u okrilju djelovanja Hrvatske katoličke misije koje prelazi granice crkvenosti i susreću se na području kulture, diplomacije, turističke djelatnosti i različitih kulturno-povijesnih istraživanja

Naslovnica Mosta – ništa ne čine za međunarodnu promo- The Bridge ciju svoje zemlje. Projekt časopisa “Most - Th e Brid- ge”, kao glasilo Hrvatske katoličke mi- sije London, jedan je od odgovora na postavljena pitanja. Hrvatski župnik u Londonu fra Ljubomir Šimunović, OFM, s mnogobrojnim suradnicima, ovim ča- sopisom koji je već izašao u pet brojeva, a prvi je broj izašao 2008. godine, želi dati doprinos i pomoć u susretanju i rastu u zajedništvu kako članova hrvatske kato- ličke zajednice u Ujedinjenome Kraljev- stvu, tako i hrvatske i engleske kulture.

POMOĆ U SUSRETANJU U ostvarivanju tako zahtjevnog posla- nja časopis se bavi različitim temama, od crkvenih, pastoralnih, kulturnih, povije- snih, pa do praćenja suvremenih doga- đaja i života hrvatske zajednice okuplje- ne oko Hrvatske katoličke misije. Među suradnicima časopisa svakako treba iz- dvojiti Krstu Cviića, Vladimira Pavlini- ća, Rolanda Jovanovića-Barolda i Bran- ka Franolića. Tekst Vladimira Pavlinića o Augu- stinu Kažotiću, prvome hrvatskom bla- ženiku, redovniku dominikancu, za- grebačkom biskupu i biskupu Lucere svjedočanstvo je ondašnje prisutnosti i Napisao: Gojko Bežovan nija često je bila isticana kao nama ne- uključenosti Hrvata u stvaranje europ- sklona zemlja, dakle sklonija Srbiji. Ovu ske povijesti. Razgovor Krste Cviića s roj kolektivnih predrasuda činjenicu nikada nisam prihvatio u raz- mons. Alanom Hopesom, pomoćnim u nas dodatno se umnožio govoru s mojim britanskim prijateljima westminsterskim biskupom, kojem je stjecanjem državne samo- i kolegama. Tada su me često pitali što pri tamošnjoj biskupskoj konferenciji stalnosti. Kao mala zemlja smo mi Hrvati učinili kako bi nas bri- povjerena skrb za etničke zajednice, go- koja je državnu samostal- tanska javnost bolje upoznala, a time vori o širini engleskih pogleda i pasto- Bnost izborila u krvavom ratu s puno žr- nam bila sklonija. Na takva pitanja ni- ralnih izazova. Naime, biskup Hopes je tava i s još nezacijeljenim ranama imamo sam imao odgovora. 1994. kao anglikanski svećenik primljen mnogobrojne probleme s identitetom i Uz to, kolege iz akademske zajedni- u Katoličku crkvu. međunarodnim ugledom. Čvrsto držimo ce po svijetu često su me pitali kako to Raniji veleposlanik Joško Paro u raz- da su nam neke zemlje u doba rata bile da među Hrvatima ima toliko obrazo- govoru za “Most” naglašava da je hrvat- više sklone, a neke manje. Velika Brita- vanih, sposobnih i poduzetnih ljudi, a ska zajednica u Londonu dobro kulturno 54 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. i profesionalno inkorporirana u britan- sko društvo. Životni put Krste Cviića, koji je glavninu životnog vijeka proveo u Londonu, iznesen u razgovoru kretao se u rasponu neprijateljskog djelovanja jugoslavenskog veleposlanstva prema Hrvatima-katolicima do povezivanja s neznanim Hrvatima u Britaniji u doba izbijanja Domovinskog rata. O životu mlađih naraštaja okupljenih u Mrežu hr- vatskih studenata i mladih profesionala- ca piše Marko Krznarić. Ova udruga želi ostvariti platformu za razvoj akademske, društvene i poslovne mreže između Hr- vatske i Ujedinjenog Kraljevstva.

ISPUNITI OČEKIVANJA UČENIH RADOZNALACA Tekstovi o Ivanu Mažuraniću autora Ro- landa Jovanovića-Barolda i Ruđeru Boš- Vjernici nakon mise u koviću autora Branka Franolića dodana Hrvatskoj misiji u Londonu su vrijednost “Mostu - Th e Bridgu” koji će ispuniti očekivanja i učenih radozna- laca. O tajni grobova hrvatskih pomo- Patnje hrvatskih prognanika i ise- Prikazani brojevi časopisa govore o raca u Stonehamu i naseljavanju naših ljenika nadahnule su Rolanda Jovano- njegovoj ukorijenjenosti u hrvatsku za- pomoraca u davna vremena u ove kra- vića-Barolda za istraživanje ovih moti- jednicu u kojem primjereno mjesto ima- jeve, prije svega Dubrovčana, na zani- va u opusima hrvatskih pjesnika iz 20. ju kako djevojke koje u britanske obitelji mljiv način piše Željko Toth. stoljeća. Jasna Paro tekstom o london- dolaze čuvati djecu kako bi naučile jezik, U kontekstu događaja prema oni- skim mostovima pridonijela je čitljivosti tako i oni koji su poslije završenih fakul- ma koji iz Anglikanske crkve žele prije- i zanimljivosti časopisa. Jadranka Njerš teta i doktorata ostali u Londonu. Časo- ći ponovno na katoličanstvo piše Krsto Beresford-Peirse, utemeljiteljica Među- pis, koji sada izlazi kao godišnjak, ima Cviić podučavajući čitateljstvo o temi narodnog povjerenstva za hrvatske spo- snažnu poveznicu s Katoličkom crkvom Anglikanske crkve i povijesti katoličan- menike, dobila je priliku da u časopisu koja djeluje u Britaniji, kao i s ugled- stva u Britaniji. predstavi svoju knjigu Croatia: Aspects of nim Englezima koji su bliski Hrvatskoj. Opsežan razgovor s Robinom Harri- Art, Architecture and Cultural Heritage. Hrvatska i engleska kultura susreću se som, britanskim povjesničarom i politič- u ovome časopisu u okrilju djelovanja kim analitičarom konzervativne orijen- ENGLEZI BLISKI HRVATSKOJ Hrvatske katoličke misije koje prelazi tacije, nositeljem hrvatskog odlikovanja U časopisu je obilježena i 40. obljetni- granice crkvenosti i susreću se na po- Reda Danice hrvatske, autorom knjige ca djelovanja Hrvatske katoličke misi- dručju kulture, diplomacije, turističke “Povijest Dubrovnika”, približava nam je u Londonu koju su uveličali britan- djelatnosti i različitih kulturno-povi- temu o spomenutim predrasudama i ski i hrvatski crkveni velikodostojnici, jesnih istraživanja. Tekstovi u časopisu dvojbama čiju je stranu Britanija podu- te je održan prigodan crkveni i kultur- pretežno su objavljeni na hrvatskom i pirala u doba Domovinskog rata. ni program. engleskom jeziku što dodatno učvršću- Posjet pape Benedikta XVI. Ujedi- je tamošnju zajednicu. njenom Kraljevstvu bio je svjetski i po- Fra Ljubo Šimunović, pokretač i glav- vijesni događaj zabilježen u časopisu. ni urednik časopisa, okupio je, ojačao i Razgovor s Marcusom Tannerom, au- učvrstio hrvatsku zajednicu u Londo- torom knjige Croatia: A Nation Forged nu koja je dobro integrirana u britan- in War, daje više informacija za razumi- sko društvo te predstavlja snažan soci- jevanje Domovinskog rata iz britanske jalni kapital za most koji je u gradnji. Uz i međunarodne perspektive. Smrt troji- duhovnu potporu ovaj snalažljivi fratar ce odanih i uglednih suradnika Rolan- izgrađuje zajednicu na čvrstim temelji- da Jovanovića-Barolda, Krste Cviića i ma povjerenja, uzajamnosti i solidarno- Branka Franolića “Most” je obilježio na sti. Razliku uvijek čine ljudi. Q dostojan način.

Hrvatski župnik u Londonu fra Ljubomir Šimunović ENG Most – The Bridge is the bulletin of the Croatian Catholic Mission in London, UK, that, among other things, aims to better acquaint the British public with our country. 55 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. NAŠI GRADOVI: KNIN Grad-simbol hrvatske državnosti

Nakon Domovinskog rata Knin su naselile mnogobrojne mlade obitelji iz čitave Hrvatske, u gradu je osnovano Veleučilište “Marko Marulić” te je budućnost grada u razvoju uslužnih djelatnosti, prometa i turizma

ninskih masiva, Dinari i Velebitu, koje razdvaja kanjon rijeke Butišnice. Knin ujedno spaja i dva polja u kršu, Kninsko i Kosovo. Uz dominantni položaj knin- ske tvrđave, s vremenom se grad počeo širiti prema sjeveroistoku po vapnenač- kim grebenima sve do naplavnih ravni mnogobrojnih vodotoka kninskog po- dručja. Uz središnju rijeku Krku sa sje- vera iz smjera Kninskog polja i Golubi- ća dolazi pritoka Butišnica, dok se s juga iz smjera Kosova polja u Krku ulijeva Kosovčica. Uz to, jugoistočno od grebe- na sv. Spasa i tvrđave u Krku se ulijeva i manji vodotok Orašnica. Iako su pri- toci Krke djelomično meliorirani, dio močvarnog tla je ostao, a zimi su česte i poplave za visokih vodostaja. Središnji vodotok Knina i njegov zaštitni znak uz Panorama Knina dominantno planinsko zaleđe Dinare je rijeka Krka. Ona izvire u istočnom di- jelu Kninskog polja podno Topoljskog Piše: Zvonko Ranogajec skoj županiji, a nalazi se u njezinu sje- slapa visokog 22 metra ili, kako ga još veroistočnom dijelu. Na sjeveroistoku zovu, Krčića na 224 metra nadmorske nin je jedan od najzna- graniči sa susjednom Bosnom i Herce- visine. Krčić je jedan od prirodnih fe- čajnijih simbola hrvatske govinom odnosno Hercegbosanskom žu- državnosti, koliko iz vre- panijom u Federaciji BiH, dok je na isto- mena srednjeg vijeka i hr- ku granica s općinom Kijevo, na jugu s vatskih knezova i kraljeva, općinama Biskupijom i Prominom, a na Ktoliko i iz novijih vremena stvaranja sa- zapadu s općinom Ervenik. Knin je na- mostalne hrvatske države. Knin kao ri- stao u gornjem toku rijeke Krke na nad- jetko koji grad danas izaziva u Hrva- morskoj visini od 220 metara, no stara ta osjećaj ponosa i nacionalne svijesti srednjovjekovna tvrđava nalazila se na koja je tijekom povijesnih događaja dulje uzvišenju sv. Spasu, visokom 345 meta- vrijeme bila izgubila kontinuitet. U po- ra n.v. Grad je tijekom povijesti, kao i u sljednjem ratu na hrvatskom području, prošlom stoljeću, koristio povoljan pro- Knin je opet dobio značaj kakav je imao metni i strateški položaj na granici za- u srednjem vijeku kao jedno od središta padne Bosne, jugoistočne Like te sred- osnažene hrvatske državnosti i simbola nje Dalmacije u smjeru Šibenika i Splita. hrvatske pobjede nad agresorom, koji je pet godina hrvatsku držao u mat-poziciji. PRIRODNI FENOMENI S oko 15.000 stanovnika Knin je dru- Knin je svoj nastanak i položaj defi nirao go po veličini naselje u Šibensko-knin- na dodiru dvaju najvećih hrvatskih pla- Slap Krčić 56 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. nomena Knina i okolice te prostor veli- kog interesa ljubitelja prirode. Slap lje- ti redovito presušuje, no to ne utječe na smanjenje izdašnosti samog vrela Krke. Nakon prolaska kroz Knin, izlaskom iz Kninskog polja Krka dobiva kanjonski karakter pri čemu se u dužini od 75 km stvaraju predivne sedrene barijere i se- dam slapova sve do ušća u Prokljansko jezero. U okolici Knina nizvodno na Krki sagrađena je još 1901. godine HE Mi- ljacka, a 1981. godine mini-hidroelek- trana Golubić na pritoci Krke Butišnici.

VRUĆA LJETA  HLADNE ZIME Klima i vegetacija u Kninu je subme- diteranskog karaktera. Ljeta su vrlo to- Spomenik pla i suha, što stvara velike probleme na hrvatske pobjede krškim zaravnima zbog nedostatka vode. Oluja ‘95. Prema ljetnim srednjacima Knin je jedan od najtoplijih gradova Hrvatske, dok su mijenjena, što je započeto još u vrijeme Zahvaljujući državničkoj mudrosti zime zbog prodora hladnijeg zraka do- Venecije. U Socijalističkoj Jugoslaviji to hrvatskog rukovodstva s na čelu s pred- linom Butišnice ili s obronaka Dinare je rezultiralo gradnjom vojne industri- sjednikom Tuđmanom, oslobodilačkom dosta hladne. je i prometnim forsiranjem grada. Vr- akcijom Oluja kojoj je prethodio niz bri- Knin se prvi put u povijesti spominje hunac takvog Knina bio je u vremenu ljantnih vojnih akcija na širem području u 10. stoljeću u spisima iz vremena Bi- demokratskih promjena kada se stva- Knina, a u dogovoru sa susjednom BiH, zanta, a u razdoblju hrvatskih narodnih rala samostalna Hrvatska. Knin je tada Hrvatska vojska i policija ušle su već dru- vladara tu su stolovali Trpimir, Munci- postao leglo pobune protiv hrvatskoga gog dana Oluje u hrvatski kraljevski grad mir, Stjepan Držislav i Petar Svačić, dok ustavnopravnog poretka kada Srbi po- Knin, čime je uništen otpor paradržave, a je Dmitru Zvonimiru tu bila stalna pri- činju blokirati prometnice i stvarati pa- Hrvatska je konačno doživjela svoj puni jestolnica. Knin odnosno obližnja Bi- ralelne oblike vlasti. Godine 1991. pro- integritet. Podizanje hrvatske zastave na skupija bili su središta Kninske biskupije glašavaju Republiku Srpsku Krajinu s kninskoj tvrđavi uz nazočnost predsjed- osnovane 1040. godine i crkvene upra- Kninom kao glavnim gradom. nika Franje Tuđmana, ministra obrane ve za veći dio Hrvatske, sve do Drave. Gojka Šuška te zapovjednika 4. gardij- Knin svoj središnji položaj gubi 1102. Kninska tvrđava sa ske brigade Mirka Krstičevića i 7. gardij- godine Pactom conventom, ali i dalje hrvatskom zastavom ske Ivana Korade te ostalih zapovjedni- tijekom povijesti značajno realizira po- ka simbolički je čin kojim je Hrvatska ložaj upravnog središta u zaleđu Dal- ostvarila vojnu pobjedu i za sva vreme- macije, a na dodiru s Likom i Bosnom. na riješila pitanje svoje državne opstoj- Kninom su kasnije stolovali Šubići Zrin- nosti. U slavnim danima Oluje Knin je ski i Nelipići, nakon čega dolazi u turske opet postao najsvjetliji simbol svih Hr- ruke te kasnije Venecije do 1797. godi- vata i znak ponosa i pobjede. ne. U to vrijeme i kninska tvrđava iz 10. Nakon Domovinskog rata Knin su stoljeća stalnim dograđivanjima dobiva naselile mnogobrojne mlade obitelji iz svoj konačni izgled, a po dužini utvrđe- čitave Hrvatske, u gradu je osnovano Ve- nih zidova koji su dugi dva kilometra i s leučilište “Marko Marulić” te je buduć- prosječnom visinom od 20 metara dru- nost grada u razvoju uslužnih djelatnosti, gi su najduži vojni fortifi kacijski kom- prometa i turizma. Glavni gospodarski pleks u Europi. proizvodni subjekt je DIV, tvornica vi- jaka, kao i proizvodnja gipsanih proi- HRVATSKA ZASTAVA NA zvoda Knauf. KNINSKOJ TVRĐAVI Knin je grad iz kojega potječu knji- Knin još sredinom 19. stoljeća u vreme- ževnici Dinko Šimunović, Vojin Jelić, nu hrvatskoga nacionalnog preporoda akademik Hrvoje Požar te fra Lujo Ma- postaje utvrdom hrvatstva. U vremenu run, arheolog. Q Kraljevine Jugoslavije dolazi do sustav- nog naseljavanja Knina srpskim stanov- ENG The town of Knin is one of the key symbols of Croatian statehood, both in the Middle Ages and ništvom pa je etnička slika sasvim pro- the period of Croatian dukes and kings and in the more recent revival of an independent Croatia. 57 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. ISELJENIČKE VIJESTI

ORGULJAŠKI KONCERT DARKA KRISTOVIĆA U DUBROVAČKOJ KATEDRALI kojim je publika nagradila izvođača te vidno zadovoljna odslušala još je- dan dodatak. Tradicionalno već 15-ak godina zare- dom održavaju se orguljaški koncerti o blagdanu Velike Gospe u dubrovačkoj prvostolnici. Na njima Darko Kristović izvodi djela različitih skladatelja orgulj- ske glazbe te na taj način obogaćuje proslavu ovoga velikog blagdana koji se u Dubrovniku osobito štuje, pogla- vito među pomorcima i iseljenicima. Ovime se nastavlja daljnja suradnja s DUBROVNIK - U prepunoj dubrovač- Darko Kristović surađuje i s hrvatskim dubrovačkom podružnicom HMI-ja, koj katedrali prigodom blagdana Veli- orguljašima izvan domovine. Svoje- s ciljem promicanja ove vrste glazbe, ke Gospe održan je orguljaški koncert dobno je bio gost na koncertu hrvat- kako u domovini tako i u iseljeničkim na kojem je nastupio naš sugrađanin, sko-američkih orguljaša, Marije Lončar sredinama, promovirajući na taj način dr. Darko Kristović. Na programu su Sthrom i Lawrenca Sthroma, koji su u osobito djela domaćih autora. bila djela američkih i njemačkih skla- organizaciji HMI-ja Dubrovnik nekoli- Dr. Darko Kristović završio je nakon stu- datelja. Koncert je organiziran u su- ko puta nastupali u Dubrovniku, a ta- dija medicine u Zagrebu i studij orgu- radnji Hrvatske matice iseljenika Du- kođer i u Splitu. lja i crkvene glazbe na Institutu za cr- brovnik i dubrovačkoga Katedralnoga Mnogobrojni iseljenici i ljubitelji or- kvenu glazbu Albe Vidaković, također župnog ureda. guljske glazbe koji su nazočili veličan- u Zagrebu. Diplomirao je u klasi profe- Da je Kristović oduševio Dubrovčane i stvenom koncertu u katedrali podržali sora Domagoja Jugovića. Nastupao je njihove goste, poglavito iseljenike koji su ideju održavanja ovakvih događa- samostalno u domovini i inozemstvu. ovih dana borave u Gradu i radi kojih se ja i ubuduće, poglavito u vrijeme kada Član je zbora “Zagrebački liječnici pje- često organiziranju kulturni događaji najviše iseljenih Dubrovčana boravi u vači” s kojima je snimio CD s božićnim tijekom ljeta, dokazuje i burni pljesak Gradu. pjesmama. (Maja Mozara)

‘KURNATSKA IDRA’ U SUSJEDNIM ZEMLJAMA SRBIJA/MAKEDONIJA/CRNA GORA - Hrvati u susjednim zemljama već godinama obilježavaju Dan državnosti RH programima koje im priređuje splitska podružnica HMI- ja. Ove godine ključni događaj bila je izložba fotografi ja pod naslovom Kurnatska idra, splitskog autora Borisa Kra- gića. Izložba je bila prikazana 2. srpnja u dvorani Gradske kuće u Subotici u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvo- đanskih Hrvata i Generalnim konzulatom RH. O izložbi je u ime zavoda govorila Katarina Čeliković, a izložbu je otvorila konzulica savjetnica Vesna Njikoš Pečkaj. Nakon Subotice izložba je prikazana u Bitoli 4. srpnja u izložbe- nom prostoru Kulturnog centra Magaza u suradnji s Poča- snim konzulatom RH i Makedonsko-hrvatskim društvom “Marko Marulić”. Mnogobrojnim gostima obratio se Bran- tinskog krajolika. Inspiraciju nalazi u svemu oko sebe, u ko Maretić, počasni konzul RH u Bitoli, a izložbu je otvo- trsju i čokotu, u listu loze. Bavio se dizajniranjem etiketa rio Zlatko Kramarić, veleposlanik RH u Makedoniji. Doga- i pakiranjem vina te njegovom promocijom. Na Sabatini, đaj je pjesmom uveličala klapa Cetina iz Omiša. Na kraju manifestaciji održanoj u Supetru 2000. godine, dobio je puta Kurnatska idra razgledali su Hrvati u Kotoru, u pala- Srebrno pero, nagradu za reportaže o vinu. Kragić u svo- či Pima, gdje je u organizaciji sudjelovalo Hrvatsko gra- jim radovima ovjekovječuje običaje, tradiciju, radi doku- đansko društvo Crne Gore, Kotor. Izložbu je otvorila mu- mentarnu fotografi ju, ali i reportažnu, reklamnu i turi- zejska savjetnica Marija Mihaliček, inače članica Društva. stičku. Sudionik je mnogobrojnih skupnih i samostalnih Boris Kragić, autor izložbe, nekadašnji je djelatnik Slo- izložbi po cijeloj Dalmaciji, a izlagao je i u Zagrebu, Lju- bodne Dalmacije, umjetnički je fotograf koji djeluje u bljani i Londonu. Sada se predstavio i Hrvatima izvan do- sklopu svoga privatnog studija Magenta. Već desetljeći- movine, koji su njegovim idrima nakratko otplovili na naš ma Kragićeva glavna tema je neprolazna ljepota dalma- Jadran, barem u mislima.

58 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. SPLIT: PREDSTAVLJENA ZBIRKA PJESAMA AMERIČKE HRVATICE NASJE BOŠKOVIĆ MEYER ‘Pet rubina crvenih’

U Nasjinim pjesmama puno je autobiografskih elemenata, ali i nostalgije za domovinom i rodnim Splitom. Ona poštuje zemlju u koju je otišla, ali ljubav prema njezinim korijenima ipak je jača i ona stihom moli Ameriku da joj to ne zamjeri

Predstavljači: Branka Bezić Filipović, Ivona Jakić, Nasja Bošković Meyer (autorica) i Zoran Bošković

Tekst: Uredništvo njezin materinski jezik unatoč desetljeći- pjesme iz ranih autoričinih stvaralačkih ma braka s Amerikancem. Vjerojatno je dana, pa sve do najnovijih. Ima tu puno asja Bošković Meyer, na- zbog toga sposobna kvalitetno se izraža- autobiografskih elemenata, ali i nostal- stavnica hrvatskoga jezi- vati na hrvatskom pišući svoju poeziju. gije za domovinom i rodnim Splitom. ka i kulture na Saint Lou- Naklada Bošković objavila je njezinu Ona poštuje zemlju u koju je otišla, ali is Community College i drugu zbirku poezije pod naslovom Pet ljubav prema njezinim korijenima ipak Katoličkom sveučilištu u rubina crvenih, a tim povodom održana je jača i ona stihom moli Ameriku da joj NSaint Louisu (SAD), rođena je u Splitu je 19. srpnja promocija u hotelu Park u to ne zamjeri. U njezinim pjesmama vi- gdje se i školovala, a već u ranim dva- Splitu. To se poklopilo i s Nasjinim ro- dimo i kako je u tuđini njegovala običa- desetim život ju je odnio u Ameriku. đendanom pa je u lijepom ambijentu sve je na način kako je naučila kod kuće te Naime, slučajnost je htjela da je u rodi- izgledalo još svečanije. Na promociji je kako je njegovala sjećanja na svoje pret- teljskom domu u Splitu upoznala svoga govorio Zoran Bošković u ime svoje iz- ke. Ima tu i ljubavnih pjesama posveće- supruga Amerikanca Arta Meyera, koji davačke kuće, Branka Bezić Filipović u nih svome, sada već pokojnome mužu, ih je posjetio kao prijatelj Nasjina brata ime Hrvatske matice iseljenika. Osvrt zrelih emocija i prekrasnih usporedbi. Zdeslava. Nakon vjenčanja Nasja i Art na rad Nasje Bošković Meyer priredila I na kraju da podržimo dvije stva- nastavili su živjeti u St. Louisu u ame- je i govorila Ivona Jakić, novinarka Ra- ri. Ivona Jakić pozvala je Nasju Boško- ričkoj državi Missouriju. Tamo se rodi- dio Splita. Na kraju, kao poslasticu, po- vić Meyer da napiše knjigu o doseljava- lo i njihovo troje djece. eziju je čitala sama autorica Nasja Boš- nju Hrvata u St. Louis kako bi nam na Još kao gimnazijalka Nasja Boško- ković Meyer. taj način približila tu staru i veliku hr- vić pokazala je sklonost prema pisanju Zbirka je podijeljena u šest cjeli- vatsku zajednicu o kojoj malo znamo. poezije. Pjesme objavljuje u američkim na: Mladost je doplovila 1955. – 1957., Drugo, svaka pohvala Zoranu Boškovi- i hrvatskim časopisima, a radi i kao pre- Pokraj mene jedan dan prolazi 1958. – ću što ustraje u objavljivanju iseljenič- voditeljica i sudski tumač. Sudjelovala je 1961., Pred odlazak u Ameriku 1962. ke literature jer smo sada bogatiji za još na Goranovu proljeću 1985. Prva zbir- – 1963., Kako živim u dalekoj Ameri- jedno kvalitetno djelo. Q ka pjesama “Nagnuta nad morem” izda- ci 1963. – 1998., Art-umjetnost 1998. - na je 1987. u nakladi splitskog Logosa. 2009. i Ovaj život je samo dah - Udiši ENG The presentation of the second collec- Kada razgovarate s Nasjom čini vam duboko 2009. - 2012. tion of poems by American-Croatian Nasja se kao da nikada nije napustila rodni Knjiga Pet rubina crvenih svojevrstan Bošković Meyer, a teacher of Croatia language and culture at St Louis Community College Split jer se u njezin jezik nije uvukao je niz, kronološki poredan po vremenu and the Catholic St Louis University (USA), was američki naglasak, a niti je engleski pojeo nastajanja u pet cjelina. Tu su objavljene staged in Split. 59 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. LJETNA TURNEJA FOLKLORNOG ANSAMBLA GRADIŠĆANSKIH HRVATA “KOLOSLAVUJ” Gradišćanskohrvatski folkloraši u Moliseu i Dubrovniku

Gradišćanci su nastupili na dubrovačkom Stradunu zajedno s ansamblom Linđo. Ostvarenje međusobne suradnje nastavit će se sljedeće godine gostovanjem dubrovačkoga folklornog ansambla u Austriji

Nastup Kolo-Slavuja na dubrovačkom Stradunu

Iz svadbene koreografi je

Tekst: Uredništvo (izvor Hrvatske novine) nu Italiju k moliškim Hrvatima, a zatim Snimke: Hrvatske novine u južnu Dalmaciju gdje je odredište bilo Dubrovnik i Trsteno. ajpoznatiji gradišćan- Osmodnevna turneja započela je u skohrvatski folklorni nedjelju 12. kolovoza kad je Kolo-Sla- ansambl Kolo-Slavuj iz vuj krenuo prema moliškohrvatskom Beča svakog ljeta nastoji selu Mundimitru (Montemitro) u regi- organizirati turneju i go- ji Campobasso. Ondje su Koloslavujci Nstovanje u Hrvata u drugim europskim sudjelovali u tamošnjoj tradicionalnoj državama. Tako su Gradišćanci prošlog kulinarsko-kulturno-zabavnoj prired- ljeta posjetili bačke Hrvate gdje su u Su- bi “Multietnika” koju organizira Zakla- botici sudjelovali na žetvenoj svečano- da “Agostina Piccoli” zajedno s općinom sti Dužijanci. Ovogodišnja ljetna turneja Mundimitar. U sklopu priredbe Kolo- odvela je gradišćanske folkloraše u juž- Slavuj je imalo svoj nastup u kojem su 60 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. predstavili dio svoga plesnoga i glazbe- noga repertoara. Uz to, imali su prilike upoznati i druga mjesta pokrajine Molise u kojima žive Hrvati. Na blagdan Velike Gospe gradišćanski Hrvati su zajedno s domaćinima proslavili na njihov tradi- cionalan način talijanski “Ferragosto”. Ansambl Kolo-Slavuj povezan je niz godina s hrvatskom zajednicom u Mun- dimitru gdje je već dva puta gostovao 1988. i 1993. godine. Folkloraši Kolo- Slavuja na stubama SPEKTAKL ISPRED CRKVE SV. crkve sv. Vlaha u VLAHE Dubrovniku Nakon Molisea turneja je nastavljena vo- žnjom do luke Bari gdje su trajektom ot- Ansambl “Kolo-Slavuj” osnovan je 1971. godine ujedinjenjem dvaju dotadašnjih plovili za Dubrovnik. U ovom biseru juž- gradišćanskohrvatskih sastava Kolo i Slavuj. Ansambl okuplja članove iz svih kra- noga Jadrana ansambl je 17. kolovoza na jeva i zemalja gdje žive gradišćanski Hrvati u Austriji (pokrajina Gradišće i Beč), večer imao nastup pred crkvom svetoga kao i u susjednim krajevima Mađarske i Slovačke. U svom repertoaru ansambl Vlahe na Stradunu. Organizator je bila ima prije svega koreografije plesova i pjesama gradišćanskih Hrvata, koje je za ansambl sastavio etnokoreolog dr. Ivan Ivančan. Također u svom repertoaru uz Hrvatska matica iseljenika Dubrovnik gradišćanske plesove imaju i nekoliko koreografija plesova i pjesama iz Hrvat- na čelu s voditeljicom Majom Mozarom. ske. Ansambl je proputovao niz europskih zemalja, a gostovao je i u prekomor- Gradišćanci su ovom prigodom nastupili skim zemljama - u Kanadi, Južnoj Africi, Australiji... Folkloraši “Kola-Slavuj” dobit- zajedno s dubrovačkim ansamblom Lin- nici su mnogobrojnih nagrada. Baštinici su i velikog broja vrijednih publikacija.

Publika u Mundimitru pozorno prati nastup gradišćanskih Hrvata

Veliko gostoprimstvo pružili su moliški Hrvati svojim sunarodnjacima iz Austrije

Nastup moliških đo. Ostvarenje međusobne suradnje na- Hrvatica iz oblikovao s Josipom Čenićem (članom stavit će se sljedeće godine gostovanjem Mundimitra glazbenog seksteta Dubrovački kavalje- dubrovačkoga folklornog ansambla Lin- ri iz Beča) prezentaciju zbirke pjesama đo u Austriji. Ova dva kvalitetna ansam- Čenićeve majke, Anđelke Petričević-Če- bla zajedničkim nastupom napravili su nić “Utjeha u križu”, i to u maloj crkvici pravi spektakl na Stradunu. u Trstenome kraj Dubrovnika. To je bio Predsjednica ansambla Gabriela No- ujedno i završetak ljetne turneje Kolo- vak-Karll nije krila radost, kao ni umjet- Slavuja. Otud je ansambl krenuo na put nički voditelj plesnog sastava Štefan No- za Austriju. Q vak, te umjetnički voditelj glazbenog sastava Aleksander Čermut. Petar Tyran ENG Vienna’s own Kolo-Slavuj, the best known bio je voditelj programa, prezentirajući of the Gradišće Croat folklore ensembles, was na tri jezika sinergiju hrvatskog folklo- on tour this summer and visited the Croatians of the Molise region in Italy living in the town ra u domovini i u dijaspori. of Mundimitar, followed by stops in Dubrovnik Drugi dan Kolo-Slavuj je glazbeno and Trsteno. 61 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. U TRSTENOME PREDSTAVLJENA ZBIRKA PJESAMA ANĐELKE PETRIČEVIĆČENIĆ “Utjeha u križu”

Dirljiv je bio trenutak kada su sin Josip, uz njega rođaci iz Italije, a osobito Ansambl gradišćanskih Hrvata Kolo-Slavuj, izveli pjesmu Anđelke Petričević-Čenić Majkama u Gradišću

Anđelka Petričević-Čenić (Lovreć 1916. – Beč 1992.) Od 1942. do 1952. godine život Anđelke Petričević-Čenić bio je ispunjen prije sve- ga odanosti Katoličkoj crkvi i hrvatskoj domovinskoj baštini stradalništvom u 12 zatvora. Osjetila je tegobe Križnog puta, skrivanja od komunističkih vlasti i na kraju četiri godine (1948. - 1952.) zatvora u Požegi. Sudbina je htjela da posljed- nje dane, tijekom Domovinskog rata, provede u progonstvu u Beču, a posvetila ih je spasu domovine i svoga rodnog kraja te se posebno angažirala u poznatoj akciji SOS za Dubrovnik.

či Čenić ilustracijama te organizacijski i jeziku. Svjedokinja tog događaja bila je materijalno, Josip Čenić koji je dio maj- i Anđelkina sestra Branislava Zaradić, čina stvaralaštva uglazbio i Vinko Čenić sveučilišna profesorica u Beču koja je i interpretacijom stihova. ovom prigodom boraveći u Trstenome Zbirka je pred mnogobrojnim sluša- opisala taj događaj. Na gostovanju koje teljstvom predstavljena najprije u crkvi je upotpunjeno i drugim pjesmama: Pje- sv. Vida u Trstenome, mjestu gdje je au- sma Trstenu i Jedna je Hrvatska svima je Napisala: Maja Mozara torica najvećim dijelom živjela. Dio ži- zahvalila predsjednica Gabrijela Novak- vota provela je i u Austriji uz svoju dje- Karall, oduševljena prijemom ansambla z 20. obljetnicu smrti pje- cu. Župnik don Ivo Đanović tijekom sv. u Dubrovniku i Trstenome. snikinje, žrtve komuni- mise, koja je uslijedila prije predstavlja- Publika i sudionici predstavljanja stičkog sustava, Anđelke nja knjige, u slikovitoj propovijedi na- dugo će pamtiti refrene pjesama: Kad Petričević-Čenić (Lovreć, glasio je primjerom autoričinu iznimnu se vratim kući u Hrvatsku svoju / Oku- 29. prosinca 1916. – Beč, žrtvu služeći Kristu cijelog života. Dje- pit ću djecu i zavjet im dati / Nek čuva- U18. kolovoza 1992.) i Europskog dana sje- ca Anđelke Petričević-Čenić su hrvat- ju svoje, pa i na kraj svijeta / Što u srcu ćanja na žrtve svih totalitarizama i au- ski iseljenici koji žive u Austriji i Nje- ćuti Hrvatica mati. Ansambl pun mla- toritarnih režima, u organizaciji Hrvat- mačkoj. Dirljiv je bio trenutak kada su denačkog poleta na ugodno iznenađe- ske matice iseljenika Dubrovnik, župe sin Josip, uz njega rođaci iz Italije Lo- nje publike izveo je pjesmu Nasrid raja sv. Vida Trsteno i Nakladničke kuće Spi- retta i Rafaela Ceravolo, a osobito An- koja se pjeva u svadbenim prigodama, ritus movens iz Kutine, predstavljena je sambl gradišćanskih Hrvata Kolo-Slavuj, ali i u crkvi. Dakako, dugo će se pamti- prva samostalna zbirka pjesama Anđelke izveli njezinu pjesmu Majkama u Gra- ti i susret članova ansambla s Josipom Petričević-Čenić, “Utjeha u križu”. Zbir- dišću. Pjesma je nastala 1974. na teme- i Vinkom Čenićem, koji su im pružili ku je objavila nakladnička kuća Spiritus lju događaja u obitelji Vlašić, kada je po- osim razgledavanja Arboretuma i susret movens iz Kutine. Objavi zbirke prido- sjetivši Gradišće autorica pozdravljena u njihovu domu. nijeli su sinovi pjesnikinje: Antun Ton- na sačuvanome gradišćanskohrvatskom Predstavljanju u Trstenome nazoči- li su: u ime Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik Maja Mozara, predsjedni- ca Hrvatsko-austrijskog društva Du- brovnik Branka Martinović Vuković, fra Stipe Nosić, prof. Mirjana Kaznačić te predsjednik dubrovačkog Društva hr- vatskih političkih zatvorenika dr. Au- gustin Franić. Q

ENG Utjeha u križu (Solace in the Cross) is a col- lection of poems by Anđelka Petričević Čenić presented in Trsteno near Dubrovnik on the Nastup Kolo-Slavuja iz Gradišća twentieth anniversary of the death of this vic- tim of the former Communist regime. 62 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. IN MEMORIAM

Mirsad Bakšić Vesna Girardi-Jurkić (Trebinje, BiH, 9. kolovoza 1936. - Zagreb, 6. srpnja 2012.) (Zagreb, 15. siječnja 1944. - Pula, 25. kolovoza 2012.)

Mirsad Bakšić bio je hrvatski pravnik, umirovljeni brigadir U 68. godini života 25. kolovoza iznenada je preminula dr. sc. HV-a i bivši vojni tužitelj. Vesna Girardi-Jurkić, bivša ministrica kulture, arheologinja i Rodio se 1936. godine u Trebinju, a potječe iz jedne od naj- dugogodišnja ravnateljica Arheološkog muzeja Istre. starijih hrvatskih hercegovačkih feudalnih obitelji iz Ljubinja. Vesna Girardi-Jurkić rođena je u Zagrebu 1944. godine. Diplo- Pučku školu i gimnaziju završava u Dubrovniku kamo se obi- mirala je arheologiju i engleski jezik 1968. godine na Filozof- telj doselila 1935. godine. Zbog prohrvatskih stajališta već u skom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2000. doktorirala. gimnaziji ima teškoća i biva zbog pjevanja hrvatskih domo- Prvo radno mjesto bilo joj je u Arheološkome muzeju Istre u ljubnih pjesama uhićen i osuđen na robiju koju izdržava u Puli, gdje je bila prva mlada kustosica-pedagoginja. Vodila Padinskoj Skeli kraj Beograda. Izbačen je sa Sveučilišta u Za- je Antičku zbirku i arheološke radove, bila samostalna arhe- grebu, a zabranjen mu je upis na ostala sveučilišta u Jugosla- ologinja istraživačica velike nekropole Burle, a od 1979. do viji. Onemogućen u studiranju odlazi u Njemačku, a nakon 1991. godine ravnateljica Arheološkoga muzeja Istre u Puli. povratka ponovno se upisuje na Pravni fakultet Sveučilišta u Autorica je više od 120 izložaba među kojima i “Arheologija i Zagrebu uz pomoć Berislava Smolčića i prof. Šime Đodana. umjetnost Istre” u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Ljubljani te Odvjetničku praksu obavljao je 23 godine. Godine 1991. od- izložbe u Veneciji 1985. i dviju izložaba u Americi. lukom Sabora Republike Hrvatske postaje prvi općinski tu- Pomoćnicom ministra prosvjete, kulture i športa imenovana žitelj grada Zagreba koji priseže neovisnoj hrvatskoj drža- je 1991. godine, a ministrica prosvjete, kulture i športa Re- vi. Ratnim rasporedom Ministarstva obrane 3. veljače 1992. publike Hrvatske bila je od 1992. do 1994. godine u vrijeme biva raspoređen za vojnog tužitelja Operativne zone (Zbor- Domovinskog rata. nog područja) Zagreb, a 16. listopada iste godine biva imeno- Nakon toga imenovana je prvom veleposlanicom Hrvatske van okružnim javnim tužiteljem grada Zagreba. Godine 1994. pri UNESCO-u u Parizu gdje je ostala do 2001. godine. Uz vi- odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana promaknut je soke državničke funkcije ostala je raditi u struci. u čin brigadira HV-a. Stalni je suradnik u časopisima Hrvat- Autorica je oko 400 znanstvenih radova, a njezinom zaslugom skoj reviji i Maruliću gdje objavljuje tekstove o poznatim Hr- na listu svjetske baštine UNESCO-a upisani su kompleks Eu- vatima islamske vjere, objavljuje također članke u Jutarnjem frazijeve bazilike u Poreču i urbana cjelina grada Trogira 1997. listu, Večernjem listu, Vjesniku, Hrvatskom domobranu, Po- godine, te katedrala sv. Jakova sa šibenskom gradskom jez- litičkom zatvoreniku kao stalni suradnik, Hrvatskom obram- grom 2000. godine. benom redu, reviji Građanski krug i tjedniku Fokusu te odr- Obnašala je dužnost ravnateljice Međunarodnoga istraživač- žava predavanja vezana uz teme o Hrvatima islamske vjere. kog centra za arheologiju Brijuni-Medulin. Kao veleposlanica Bio je predsjednik Hrvatske muslimanske demokratske stran- UNESCO-a vodila je međunarodni projekt “Čarobna Istra”, a za ke. Također je bio je predsjednik udruge “Dr. Safvet Beg Baša- izložbu “Sjaj antičkih nekropola” dobila je stalno pokrovitelj- gić” i član Nadzornog odbora Hrvatskoga kulturnog društva stvo predsjednika UNESCO-a Federica Mayora. “Napredak” Sarajevo, Podružnica Zagreb, kao i član predsjed- Dobitnica je sedam najviših državnih odlikovanja, počasna je ništva Hrvatskoga žrtvoslovnog društva. Izjašnjavao se kao građanka nekoliko gradova te dobitnica nagrade Hrvatskoga Hrvat muslimanske vjere zbog čega nije bio omiljen među arheološkog društva 2005. godine. (Hina) bošnjačkim niti novohrvatskim homopolitikusima. Umro je u Zagrebu 6. srpnja 2012. godine, a pokopan je na Mirogoju 9. srpnja 2012. godine. Njegova smrt i pokop proš- li su uz sramotnu medijsku šutnju.

63 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. FRA JOZO ŽUPIĆ: “GLAS IZ TUĐINE”  KRATKE PRIČE IZ ŽIVOTA HRVATSKIH ISELJENIKA KOJI ŽIVE ILI SU ŽIVJELI U BERLINU

Kaff eefahrt Marija pred Zidom

ivimo u vremenu reklame. Reklamiraju se pića, arija je kao dijete pohađala njemački vrtić. sportska odjeća, cipele, pasta za zube, haljine za Iako strankinja nije imala nikakvih proble- žene, odijela za muškarce, razni deterdženti, šam- ma, ni u vrtiću, a ni poslije u školi. Sa šest poni za kosu, cigarete, hoteli, programi putovanja godina zajedno s mamom nastanila se bli- autobusom, brodom, zrakoplovom, glazbeni in- zu Berlinskog zida. Pred vratima njihove Žstrumenti, knjige, kućanski aparati, pogrebna poduzeća i mno- Mzgrade “kočio” se Berlinski zid. Marijin balkon gledao je pre- go toga još. Reklame u novinama, časopisima, na televiziji i ko zida u Istočni Berlin. Bio je visok između tri i pol i četi- preko radija. Reklame ne daju mira ni sandučićima za pisma ri metra. Preko zida vidjela je “kućice” u kojima su bili nao- velikih nebodera i obiteljskih kuća. Svakoga jutra hrpa papi- ružani vojnici. Svakoga dana gledala je velike kamione kako ra viri pod poklopcima na brzinu uguranih reklama u različi- prolaze kroz velika vrata. To je bio prijelaz iz jednoga dijela tim veličinama i bojama. Na pojedinim sandučićima može se grada u drugi. Ljudi u uniformama zaustavljali su teško nakr- pročitati i molba za one koji ubacuju te reklame da to ne čine. cane kamione i tražili papire od vozača. Marija ih se nije bo- Jednoga jutra, pred više od dvadeset godina, Marija je u jala. Mamu nikada o tome nije pitala, nit joj je mama o tome svom sandučiću za pisma našla reklamu u kojoj se nudi “Kaff ee- pričala. U školi je više čula o Zidu. Na satovima povijesti na- fahrt u Ratzeburg za 19.90 DM”. Autobus vozi tamo i natrag. stavnici su o tome govorili. Na licu mjesta reklamna prodaja, ručak, te svaki gost dobiva Povijest Berlinskoga zida počela je 1961. godine. U noći jedan ručni sat, ili servis za kavu, ili kožnu torbicu. To je zvu- između 12. i 13. kolovoza 1961. godine počelo je osiguranje čalo primamljivo. Osim toga, ionako se malo putuje po svi- državne granice istočnoga dijela grada kao i granične crte jetu. Malo se uživa u lijepoj prirodi. Samo rad i rad. A čovje- između Zapadnog Berlina i DDR-a. Zakrčene su ulice i povu- ku treba i čistog zraka, upoznavanja kulture drugih naroda, čena je bodljikava žica. Broj prelazaka se drastično smanjio. obogaćivanja za srce i dušu. Marija je odmah nazvala i rezer- Potpuno je prekinut promet, malo-pomalo pravio se beton- virala tri mjesta: za mamu, sebe i svoga desetogodišnjeg sina. ski zid. Tada je saznala da oni tamo, preko zida, s druge stra- Osvanulo je jutro. Dan polaska na put. Spremili su se. ne, nikada ne mogu prijeći ovamo, na njezinu stranu. Bilo je Spakirali putnu torbu. Doručkovali i popili tablete protiv po- pokušaja bijega. Bilo je mrtvih, ranjenih i zarobljenih. Ljudi s vraćanja. Na kraju ulice nestrpljivo su iščekivali autobus za ove strane, na kojoj ona stanuje, mogli su ući na drugu stra- Ratzeburg. Čekali, čekali i čekali! Prolazili su autobusi te fi r- nu, ali je trebala viza. Sa školom je jednom išla u me, ali ih nijedan nije Istočni Berlin. Morali su biti svi u grupi. Nisu se pokupio. Ni oni koji- smjeli odvajati. Posjetili su jednu veliku robnu ma su mahali. Nakon kuću na Alexanderplatzu. Bila je to siromašna tri sata čekanja i ma- robna kuća. Nije se mogla uspoređivati s rob- hanja tužno su se vra- nim kućama Zapadnog Berlina. Jednoga dana tili kući. Autobus se nije slušala je vijesti i čula da će doći do rušenja pojavio. Ušavši u stan, Berlinskog zida. Nova vlast DDR-a obznanila Marijin će sin: “Sad mo- je 9. studenoga 1989. otvaranje granica prema žemo ići spavati, tablete Zapadnom Berlinu i Saveznoj Republici Nje- protiv povraćanja smo mačkoj. U 22 sata počeli su prelazi iz Istočnog popili.” Svi su prasnuli u u Zapadni Berlin. Od 10. do 14. studenoga više smijeh. Spoznali su i to od milijun ljudi iz istočnog dijela Berlina i dru- da su zamijenili datum. gih dijelova DDR-a hitali su prema Zapadnom Dugo se to prepričavalo Berlinu, prije svega prema Kurfürstendammu. u njihovom stanu, i pri- Do 14. studenoga bilo je otvoreno devet gra- je svakog putovanja pra- ničnih prijelaza između Zapadnog i Istočnog snuli bi u smijeh. Idu- Berlina. Simboličnim otvaranjem Brandenbur- ćega mjeseca ipak su ških vrata 22. prosinca uspostavljen je slobod- otputovali za Ratzeburg. ni promet između obje njemačke države. Ma- Bez putne torbe i tableta. rija se sjeća svoga povratka iz škole i nije se Tamo je bilo lijepo. Vozili mogla probiti do kuće od mase ljudi. Bilo je su se brodom po jezeru, fascinantno, zanimljivo. Bilo je i znatiželje vi- razgledavali grad i njego- djeti kako su odjeveni ti ljudi, kako se pona- ve znamenitosti. šaju. Sve je proteklo civilizirano.

64 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Skinuli mi menđuše i Djevojčica iz prsten Hercegovine

ralja je došla iz Maloga Gubera kod Livna u više ila je još djevojčica. Godine 1969. napustila je dra- milijunski grad Berlin. Njemački nije znala, a ne žesno malo hercegovačko selo koje je odisalo topli- zna ga ni danas. Odala je po gradu, a da nije zna- nom i bliskošću. Našla se u blještavilu prekrasnog, la kuda ide. Esban i Uban nije vidjela dok nije velikog grada, ali hladnog. U njemu, uz roditeljski došla u Berlin. Ne zna pričat. Sve su joj riječi teš- dom nađe i mjesto domaće topline i bliskosti, hr- Kke kad ih ne zna. Pamti ih pet minuta, pa zaboravi. Hodala je i vatskiB otočić toga prostranstva, velebnu i lijepu crkvu na Me- po trgovinama. Svaka stvar ima cijenu, pa plati na kasi koliko hringdammu, crkvu sv. Bonifacija. košta. Kad je trebala na esban i uban u početku joj je sve bilo Prve nedjelje povede otac svoju djecu u crkvu ispunjenu čudno. Gleda ljude, “lete” uz stepenice i niz stepenice. Kralji vjernicima i vjerskim pjesmama koje je mala djevojčica na- je to bilo čudno. Što ti ljudi “lete”, žure doli, gori. Svi su oni na vikla slušati i u svome malom, hercegovačkom selu. U tjednu nervnoj bazi. Svi su ludi. Sada i ona mora “letiti”, jer će proći je učila njemački jezik i spremala se za školu, ali se na kraju esban i uban, pa moraš čekati. Po danu kraće, po noći duže. tjedna radovala što će ponovno s ocem poći u crkvu i pjeva- Dogodilo joj se da je i zalutala. Išla je kćeri na rođendan. Po te lijepe crkvene pjesme na hrvatskom jeziku i susresti ljude izlasku iz esbana morala je iz svoga kraja. presjesti u autobus. Auto- Danas nakon više od trideset godina sje- busi su čekali svoje putni- ća se i prvog hrvatskog svećenika u Berlinu ke. Ona je mislila da svaki fra Anđelka Validžića koji je bio vedar i na- vozi u pravcu njezine kće- smijan i od koga se moglo mnogo toga nau- ri. A vozili su samo brojevi čiti. Držao je i tečajeve njemačkog jezika. Od 177 i 277. Autobus je kre- njezinih prvih berlinskih dana crkva i Kato- nuo, a Kralja vidi namah lička misija bijahu za malu djevojčicu drugi da je krenio drugom lini- dom. Posebna radost zavladala je u srcima jom. Odmah se javi šofe- mladih kad su dobili današnji centar u Stre- ru. “Enšuldigung, bus za semannstr. 66. Priča nam Marija da je teš- Marienfelde”, Kralja će. ko objasniti današnjim mladima što je to za On joj reče da iziđe i kre- njih značilo 1975. godine. Tada nismo imali ne na drugu stranu-links i ni države ni njezinih institucija. Roditeljima da čeka. Tako je sretno sti- i Hrvatskom katoličkom centru treba zahva- gla do kćeri. Bilo je i drugih liti što ne izgubismo domovinu i što se pot- neugoda. Ufatila je kon- puno ne otuđismo. trola u Esbanu. Nije ima- Tada se Hrvatima Berlina dogodi nešto la karte. Kontrolor joj dao što oni koji su to doživjeli i danas pamte i olovku da ispuni adresu. Ona mu daje 20 njemačkih maraka, rado prepričavaju. Voditelj misije postao je fra Rafael Begić. i govori “enšuldigung, kajne geld” a on joj veli da je kazna 60 Zajedno sa svojim kapelanima udario je temelje mnogim dje- njemačkih maraka. Na kraju je dobro prošla. Bio je to čovjek latnostima, od kojih neke i danas djeluju. Aktivnosti su po- dobre duše. Nije joj uzeo novac, a nit joj je kazna došla kući. sebice oživjele dolaskom mladih svećenika fra Stipice Grgata Drugi put me opet ufatilo, priča Kralja. Išla sam bratu i nevi- i fra Mirka Marića. Sama Božja providnost morala je pota- sti i zaboravila sam poniti kartu, a imala sam je. Ušli su kon- knuti fra Rafu na osnivanje kulturnog društva “V.F. Mažura- trolori u Esban. Da pokažem kartu. “Enšuldigung, karta mi je nić.” To je trebalo mladima zbog učenja jezika, književnosti i ostala u stanu.” Kad je prva stanica došla, izvode me i pitaju povijesti svoga naroda. Mnogi roditelji na žalost nisu shvatili što imam od isprava. Ja nisam ništa imala. Pitaju adresu gdje poruku fra Rafe koliko je važno da njihova djeca nauče povi- stanujem. Zovu policiju da provjere jesam li dala točnu adre- jest svog naroda, kako bi bili dosljedni ambasadori svoje do- su. Policija je došla po me, odvela me u policijsku stanicu i movine pred strancima. Svoju podršku društvu nisu pružili ni pretresla me. Skinuli su s mene menđuše i prsten s ruku. Do- mnogi hrvatski intelektualci koji žive i rade u Berlinu. Marija nijeli farbu. Onda sam morala prst po prst staviti u tu farbu. zahvaljuje fra Rafi , društvu “V.F. Mažuranić” i njegovim pre- Na kraju sam stavila cilu ruku. Slikali su me. Ja im govorim davačima od imena i kapaciteta što izvrsno poznaje povijest da nisam kriminalac i da mi zovu tumača, da vidim šta oće od i književnost Hrvata. Osim kulturnog i vjerskog obrazovanja, mene. Onda su me pustili. Došla mi je kazna od 60 DM. Platio Marija se rado sjeća i mnogih zabava što ih je Misija organi- ju je brat, jer sam dala njegovu adresu, prisjeća se danas Kralja. zirala. O svome boravku u Berlinu mogla bi napisati roman.

65 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. GOVORIMO HRVATSKI Kroatizmi u govoru bugarskih katolika današnje doba mnogi Hrvati, oso- u većim skupinama u pojedinim mjestima, tije- bito mladi, omalovažavaju hrvat- kom čitavoga 18. te u prvoj polovici 19. stoljeća ski jezik jer smatraju da je dobro rabili su hrvatski jezik kao književni. Hrvatski je poznavanje normiranoga hrvat- utjecaj osobito bio jak u Bešenovu (danas u ru- skoga književnoga jezika potpuno munjskom dijelu Banata), jer su u tom mjestu sve Unevažno za njihov materijalni probitak i društve- do 1831. djecu podučavali hrvatski učitelji iz hr- ni položaj. Današnje kulturno ozračje zaista pri- vatskih udžbenika. Zbog toga su bugarski jeziko- donosi takvomu stanju. Kada bismo sami pošti- slovci i ini istraživači u tim govorima zabilježili vali i njegovali svoj jezik, poštivali bi ga i drugi, veći broj kroatizama. Među njima su mnoge ri- osobito stranci koji se doseljavaju ili duže bora- ječi koje susrećemo ne samo u normiranom su- ve u Hrvatskoj. Piše: Sanja Vulić vremenom hrvatskom književnom jeziku, nego i I u prošlosti je odnos tuđinaca prema hrvat- u dijalektima i hrvatskoj književnojezičnoj bašti- skomu jeziku često bio odraz našega vlastitoga odnosa. Prem- ni, npr. di (gdje), dica (djeca), pravica, krunica, devetnica, po- da, na žalost, u svim stoljećima nalazimo brojne primjere više mas (posljednja pomast). Neke su se riječi prilikom jezično- ili manje dobrovoljnoga odnarođivanja i zanemarivanja vlasti- ga posuđivanja djelomice promijenile, ali su još uvijek dobro toga jezika, u svim tim razdobljima ima i mnogih pozitivnih prepoznatljive, npr. dumuvina, dumuvinski (domovina, domo- primjera. Neki od njih su već posve zaboravljeni ili gotovo za- vinski), ubet (objed), kriš (križ), ufanj (ufanje), puglavar (po- boravljeni. Dobro se zato podsjetiti bugarskih katolika iz sje- glavar), imen den (imendan), pubožin, pubožna, pubožnus (po- verozapadne Bugarske, kojima su u 17. stoljeću dušobrižnici božan, pobožna, pobožnost)… bili fratri nekadašnje franjevačke provincije Bosne Srebrene. Podatak nije začudan ima li se na umu da su bugarski ka- Bugarska je tada bila pod Turcima, školstvo nije bilo ustroje- tolici u Bešenovu u Rumunjskoj preuzimali hrvatske riječi i no, pa su fratri tada ustanovljavali i škole, u kojima su podu- izraze putem školskoga obrazovanja koje je sve do sredine 19. čavali na hrvatskom jeziku. Tako su katolici u sjeverozapad- stoljeća bilo na hrvatskom, kao i bogoslužje i literatura. Kasni- noj Bugarskoj tada prihvatili hrvatski kao svoj književni jezik. je je hrvatski jezični utjecaj postupno sve više slabio, pogotovu Potkraj 17. stoljeća, nakon neuspjeloga pokušaja oslobo- nakon uvođenja liturgijskih knjiga na bugarskom. Navedeni đenja od turske vlasti, bugarski su katolici bili prisiljeni napu- primjer pokazuje kako smo u prošlosti, premda i sami u tuđim stiti svoju domovinu. Većina ih se naselila u Vlaškoj, Erdelju državnim zajednicama, imali snage promicati svoj jezik. Zašto i Banatu. Budući da su se i u progonstvu naseljavali zajedno, smo sada, u vlastitoj državi, prema svomu jeziku ravnodušni? Q

REŠETARAČKI SUSRET PJESNIKA

Rešetari objavljuju Natječaj za XVI. zbornik pjesama hrvatskih pjesnika koji žive u iseljeništvu i članova Književne sekcije “2 9 2” KLD “Rešetari” iz Rešetara

Svaki pjesnik sudjeluje s tri pjesme. Pjesme trebaju Svoje radove slati na adresu: KLD “REŠETARI” biti pisane standardnim hrvatskim književnim jezi- Ulica Vladimira Nazora 30 kom ili dijalektom hrvatskog jezika kojim se govo- 35 403 REŠETARI ri u kraju gdje živi pjesnik. Trebaju biti napisane na HRVATSKA kompjutoru i dostavljene na e-mail adresu ili na CD- Najkasnije do: 1. siječnja 2013. u, ili napisane pisaćim strojem na papiru A4 forma- ta (jedna pjesma na jednoj stranici). Predstavljanje knjige i “XVI. rešetarački susret pjesnika” 14. (subota) listopada 2013. Broj objavljenih pjesama u zbirci isključivo ovisi o kva- liteti dostavljenih pjesama. Radovi koji svojom kva- Pokrovitelji Zbornika pjesama su Hrvatska matica iseljenika litetom ne zadovolje postavljene kriterije, neće biti Zagreb i Brodsko-posavska županija Slavonski Brod, a supokrovitelj Poglavarstvo općine Rešetari. objavljeni. Radovi prispjeli na natječaj neće biti vra- ćeni. Uz pjesme svaki autor treba poslati svoj kratki Izdavač: KLD “Rešetari” Rešetari životopis - do šest rečenica (datum rođenja, adre- Urednik Zbornika pjesama: Ivan De Villa sa stanovanja, stručna sprema i posao koji trenut- Izbor radova izvršit će: mr. Ivan Slišurić, književnik, Nova no radi, gdje i kada su objavljeni radovi). Gradiška; mr. Stipan Blažetin, književnik, Pečuh; prof. Đuro Vidmarević, književnik, Zagreb.

Ivan De Villa, Faks: 00 385 35 333 111, Telefon: + 385 (0) 98 16 75 765, E-mail: [email protected] NOVE KNJIGE

‘PISMA MISIONARU’ MONS. DRAGE BALVANOVIĆA Knjiga mons. Drage Bal- vanovića “Pisma misiona- ru”, objavljena u suizdanju Glasa Koncila i župe sv. Le- opolda Bogdana Mandića iz Lime (Peru), predstavlje- na je u petak 17. kolovoza u Multimedijskoj dvorani Glasa Koncila na zagrebač- kom Kaptolu. O djelu su govorili urednik knjige Ne- djeljko Pintarić, v. d. direktora Glasa Koncila Stjepan Pogačić i sam autor. Knjiga na više od 300 stranica donosi 114 pisama, poredanih kronološ- kim redom, koje je mons. Balvanović, hrvatski misionar u Peruu, sku- pljao i čuvao tijekom tridesetak godina (1984. - 2003.). Knjiga počinje pismima kojima se peruanski Hrvati zauzimaju u kardinala Franje Ku- harića da im pošalje svećenika te dekretima kojima je mons. Balvano- ‘DOSSIER BORIČEVAC’ JOSIPA vić upućen u hrvatsku misiju u Peru. Zatim slijedi stotinjak pisama koja PAVIČIĆA donose sudbinu Hrvata koji su domovinu napustili nakon 1945. godi- Knjiga “Dossier Boričevac”, urednika Jo- ne i tijekom posljednjega rata. sipa Pavičića, u kojoj se, kako ističe na- Sadržaj pisama, koja obiluju emocijama, čine različiti lijepi, ali i teški kladnik, činjenično progovara o sud- događaji i razmišljanja iz svakidašnjice te molbe ljudi iz domovine za bini sela Boričevca, koje je zajedno sa uspostavljanje kontakta s iseljenom rodbinom. Na pisma mons. Bal- svojom župom Male Gospe nestalo u vanović odgovara pun vjere u Boga, pa su mu pisma prožeta nadom i ljeto 1941., kada su ga zapalili srpski optimizmom. ustanici, a sve župljane, nedužne i ne- “Pisma, ukoričena na jednome mjestu”, rekao je urednik Pintarić, “svje- naoružane seljane zauvijek protjerali, dočanstvo su vremena u kojem su ljudi pisali pisma, a koje je iza nas, a neke i pobili, objavila je zagrebačka no koje upućuje na ono što je istinsko ljudsko - na komunikaciju. Kao Naklada Pavičić. takva mogu poslužiti kao izvor za istraživanje vezano uz odnose iselje- Nakladnik navodi kako se u knjizi prvi nika i domovine, ali i iseljenika i nove sredine u koju su došli te njiho- put na sustavan način osvjetljava nalič- ve brige oko podizanja djece, čuvanja nacionalnog identiteta i jezika je događaja koji su u Jugoslaviji 45 go- te borba za egzistenciju.” Ozračje pisama oslikavaju i mnogobrojne za- dina prikazivani i slavljeni kao “ustanak nimljive fotografi je. naroda Hrvatske protiv fašizma”, prem- Na kraju predstavljanja oku- da su, kako tvrdi izdavač, u svojoj srži pljenima su se obratili mons. bili antihrvatski i antiljudski. Vladimir Stanković, nekadaš- Tekstove o Boričevcu i boričevačkom nji ravnatelj Nacionalnog ure- kraju - rasprave, uspomene, priče, kro- da za hrvatsku inozemnu pa- nologije, zapise, polemike, komentare, stvu pri HBK, koji je istaknuo popise stradalih, propovijedi, peticije, važnost hrvatskih misionara govore - napisali su povjesničari i pu- za očuvanje hrvatskoga iden- blicisti, sudionici događaja, sami Bori- titeta u hrvatskih iseljenika u čevljani, njihovi prijatelji i potomci, na vrijeme Jugoslavije, fra Josip osnovi povijesnih izvora i svjedočenja Bebić, sadašnji ravnatelj Naci- roditelja i djedova, a to su uz ostale Zlat- onalnog ureda za hrvatsku ino- ko Begonja, biskup mons. Mile Bogović, zemnu pastvu, koji je upozorio Hrvoje Dečak, Zdravko Dizdar, Ana Do- na manjak hrvatskih misionara šen, Dane Ivezić, Marija i Milkan Krpan, i njihovu važnost u današnjim Abaz Mušeta, Marija Mužević, Ivan, Jo- okolnostima te Domagoj Ante sip, Jure Juko, Krešimir, Marko, Martin Petrić, pisac predgovora, hr- Maran i Mile Pavičić, Ana Tomljenović i vatski povratnik iz višedeset- Nikola Vidaković Nikac. ljetnog iseljeništva, koji je pro- Knjiga je ilustrirana s oko 400 fotogra- govorio iz vlastitog iskustva o fi ja i faksimila i kompletno je tiskana u važnosti hrvatskih misija u Juž- boji. (Hina) noj Americi. (gk)

67 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. CRORAMA Markov sajam na Trgu bana Jelačića Na 13. Markovu sajmu na Trgu bana Jelačića Zagrepčanima i njihovim gostima svo- je proizvode i stare zanate predstavilo je 60-ak izlagača, a uz kovače, lončare, lima- re, stolare, sitare i druge, na sajmu su ‘oživjeli’ vitezovi i kmetovi te ostali srednjovje- kovni likovi. U sklopu sajma starih zanata održan je i 2. festival renesansne glazbe.

Modna revija u Rijeci Na kamenim stubama uz Grand ho- tel Bonaviju u Rijeci održana je mod- na manifestacija “6. Riječke stepeni- ce”. Mnogobrojni posjetitelji mogli su vidjeti revije hrvatskih modnih kuća i dizajnera. Uz mnoge poznate mane- kenke i manekene na reviji su nastu- pila i neka poznata imena iz sporta, glazbe i televizije.

Varaždin: 14. špancirfest Koncertom benda Flogging Molly na MTV-ovoj pozornici pokraj Staroga grada završen je 14. špancirfest u Varaždinu. Festival dobrih emocija u deset dana trajanja šetačima je ponudio više od 250 programa: koncerata, pred- stava za djecu i odrasle, uličnih programa i kreativnih radionica te mnogo- brojne druge sadržaje za svaku dob i ukus. U njima je uživalo oko 200.000 posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Osim u koncertnim i kazališnim progra- mima, programima uličnih zabavljača, kreativnim radionicama, Vindilandu i kinu pod zvijezdama te Paletafestu, šetači su mogli uživati u bogatoj ponu- di oko 150 izlagača koji su neizostavan dio Špancirfesta te u gastronomskoj ponudi ugostitelja i u mnogobrojnim popratnim sadržajima. 68 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Predstavljena dvojezična brošura o ansamblu Linđo Hrvatsko-engleska brošura o prošlosti i sadašnjosti Fol- klornog ansambla Linđo, njegovim članovima, nastupima i gostovanjima, urednice Mire Muhoberac, predstavljena je u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. Predstavljena Linđo- va cjeloživotna priča, s ozračjem Dubrovnika, te etnološki, folkloristički i univerzalan pogled na osobe, baštinu, tradici- ju i suvremenost, namijenjeni su mnogobrojnoj dubrovač- koj, hrvatskoj i inozemnoj publici, poslovnim partnerima i prijateljima FA Linđo. 120 godina zagrebačkoga Glavnog kolodvora Hrvatske željeznice ovoga ljeta obilježavaju sto dvade- set godina zagrebačkoga Glavnog kolodvora. Na dan službenog puštanja kolodvora u promet 18. kolovoza 1892. godine putnicima su podijeljeni prigodni darovi, a u predvorju kolodvorske zgrade postavljena je izlož- ba prigodnoga filatelističkog materijala i visećih plakata koji prikazuju kolodvor tijekom povijesti. Neoklasicistič- ka palača zagrebačkoga Glavnog kolodvora izgrađena je 1892. zbog potrebe za proširenjem željezničkih ka- paciteta u Zagrebu koji su se pokazali nedostatnima pa je 1873. za promet bila otvorena cjelovita pruga iz- među Budimpešte i Rijeke te proširena mreža željeznič- Bjeloglavi sup iz Švedske kih pruga koje su gravitirale prema zagrebačkome že- vraćen u Hrvatsku ljezničkom čvorištu. Bjeloglavi sup s otoka Cresa, koji je tijekom petogodišnjeg lutanja prevalio 18.000 kilometara i stigao do švedskoga grada Tuvea, najsjevernije točke na kojoj je ta rijetka vrsta ikada viđena, vraćen je zrakoplovom u Hrvatsku. Pticu je u Zračnoj luci Zagreb preuzeo dr. Goran Sušić sa suradnici- ma, voditelj istraživačko-edukacijskog centra za zaštitu pri- rode “Eko-centar Caput Insulae Beli (ECCIB)” s otoka Cresa.

Laureati nagrade Orlando Laureati nagrade “Orlando” Hrvatske radiotelevizije za najveće umjetničke dosege u ostvarenju programa 63. dubrovačkih ljetnih igara su - u dramskome programu Oliver Frljić za režiju “Dantonove smrt” Georga Büchne- ra, a u glazbenome programu Puhački kvintet “Les vents français”. Nagrade “Orlando” već 37 godina zaredom do- djeljuje Hrvatska radiotelevizija za najuspješnije dosti- gnuće u dramskome i glazbenome programu Dubro- vačkih ljetnih igara. 69 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. GOSTOVANJE MLADIH NOGOMETAŠA NK CROATIJE IZ MISSISSAUGE U HRVATSKOJ Hajduk je ipak bio prevelika prepreka

Mladi nogometaši (‘98. godište) NK Croatije ovo ljeto proveli su, uz posjete rodbini, na nogometnoj turneji po Hrvatskoj, gdje su odigrali prijateljske utakmice s vršnjacima u Borovu Naselju, Karlovcu, Vodicama i Splitu

svi mogli kupati do mile volje. No, prije toga ostvarili su još jednu pobjedu. Uta- kmica s NK Vodicama završila je rezul- tatom 4 : 2 za Mississaugu. Odjurili smo jedan dan do Dubrov- nika jer doći iz daleke Kanade i ne vi- djeti Dubrovnik - bilo bi šteta. Split – razgled grada, slobodno i ko- načno Hajduk. Dugo iščekivana uta- kmica s pomladkom slavnog Hajduka (momčad također ‘98. godište) poče- la je. Tog dana NK Croatia nije imala sreće. Nisu bili ni sjena onoj momčadi koja je do tada pobjeđivala. Pao je prvi gol, ali dao ga je Hajduk. Zatim i drugi u korist Hajduka. Da, NK Croatia izgu- bila je ovu utakmicu s Hajdukom. Re- zultat? Nije važno. Prije utakmice u Vodicama Ipak, bravo svima! - Bursić, Barbir, Jezerinac, Kovačević, Macri, Mandekić, Napisala: Gordana Vojvodić trening s poznatim igračem Ivicom Gr- Menalo, Perić, Saini, Tolić, Visic 2 puta, njom. Roditeljima i treneru Marku Visi- Vrbos. Čestitamo i treneru Marku Vi- ladi nogometaši (‘98. cu igrač Ivica Grnja poznat je još iz vre- sicu! Q godište) NK Croatije mena kad je igrao za Croatiju u Kanadi. iz Mississauge u Ka- Nakon razgleda Vukovara, Ovčare nadi ovo ljeto proveli i polaganja vijenca na Memorijalnom su, uz posjete rodbi- groblju, uslijedila je u Borovu Naselju Mni, na nogometnoj turneji po Hrvatskoj. prva utakmica između NK Croatije i NK Nakon što je Hrvatska matica iseljenika Radničkoga. Unatoč nesnosnoj vrući- 2010. godine organizirala turneju žen- ni, utakmica je završila na zadovoljstvo ske ekipe Croatije, ove godine to je uči- naših hrvatskih Kanađana. Pobijedili su nila i za mušku ekipu. NK Radnički s 4 : 2. Njihovi domaćini Četrnaest mladih igrača i njihovih nisu se ljutili, već su ih, kako to Slavon- roditelja započeli su 18. kolovoza turneju ci znaju, počastili i primili širokog srca. po Hrvatskoj. Već je u Zagrebu uzbuđe- Nakon Osijeka uputili smo se u Kar- nje bilo veliko jer je mlade nogometaše lovac gdje je odigrana druga utakmica, s na Dinamovu stadionu trenirao pozna- NK Karlovcem, i opet na zadovoljstvo na- ti nekadašnji Dinamov igrač Igor Cvita- ših gostiju iz Kanade pobijedili su s 1 : 0. Izlet na nović. Uživali su na treningu, a zatim je Nakon tolikih uspjeha trebalo je malo Plitvička jezera stigao poziv da pogledaju utakmicu Haj- ohladiti glavu i zanos pa smo mlade igra- duk - Lokomotiva iste večeri. če natjerali da obiđu Plitvička jezera. Drugi dan posjetili su i razgledali Svidjelo im se, jedina je primjedba što ENG Young football (soccer) players of the 1989 generation of FC Croatia of Mississauga, Can- Trakošćan i Varaždin. Put smo nasta- se nigdje nisu mogli okupati. Tako smo ada, spent this summer visiting their relatives vili za Osijek gdje je opet bio uzbudljiv konačno došli i do Šibenika gdje su se and on a soccer tour of Croatia. 70 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. HRVATSKA ODUŠEVLJENA SJAJNIM OLIMPIJCIMA

NAJVEĆI USPJEH U POVIJESTI HRVATSKIH NASTUPA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA

Tri zlatne medalje - Sandra Perković (atletika, disk), Giovanni Cernogoraz (streljaštvo, leteće mete) i muška vaterpolska reprezentacija, jedno srebro (veslanje, četverac na pariće) i dvije bronce - Lucija Zaninović (taekwondo – 49 kg) i muška rukometna reprezentacija

Napisao: Hrvoje Salopek Snimke: Hina

ve je počelo ulaskom hrvatskih olimpijaca na novi olimpijski stadion u Londonu. Hrvatsku je na Igrama predstavljalo 108 sportaša, najviše do sada. Pred- Svođeni rukometnim vratarom Venijem Losertom koji je imao čast nositi hrvat- sku zastavu, prodefi lirali su atletskom stazom ispred svečane lože u kojoj je sje- dio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Na Igrama u Londonu nastupile su 204 države čije je boje zastupalo oko 10.500 sportaša, koji su se natjecali u 31 sportu i 302 sportske discipline.

71 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Košarkašica Antonija Iako bez najbolje svjetske visačice, Mišura - najljepša ru sportskih novinara – to je naša košar- ozlijeđene Blanke Vlašić, među Hrvati- sportašica Igara kašica Antonija Mišura. ma nije manjkalo optimizma prije Igara. No, rijetki su predviđali najbolje rezul- SVEČANI DOČECI OLIMPIJACA tate do sada: tri zlatne medalje - Sandra Dan nakon zatvaranja Olimpijskih igara Perković (atletika, disk), Giovanni Cer- u Londonu, hrvatski olimpijci sletjeli su nogoraz (streljaštvo, leteće mete) i muš- u Zračnu luku Zagreb, gdje su ih doče- ka vaterpolska reprezentacija, jedno sre- kali članovi obitelji, sportski dužnosni- bro (veslanje, četverac na pariće) i dvije ci i mnogobrojni navijači. U ime zlatnih bronce - Lucija Zaninović (taekwondo vaterpolista, okupljene u VIP salonu za- – 49 kg) i muška rukometna reprezen- grebačke zračne luke pozdravio je Samir tacija. Time je Hrvatska na ljestvici od Barač. Rukometaš Igor Vori novinarima 85 zemalja osvajačica odličja zauzela 25. je rekao kako je osvajanje brončane me- mjesto. Od svih zemalja regije jugoistoč- dalje veliki uspjeh rukometaša te da se ne Europe Hrvatska je najbolja, iz nas su u Hrvatsku vraćaju kao pobjednici. “Svi Srbi, Slovenci, Rumunji, Bugari, Grci… smo sanjali i priželjkivali to zlato. Na ža- Postavljaju se i analize osvojenih meda- lost, nije se ostvarilo, ali svima smo poka- lja po broju stanovnika pojedine drža- zali naš karakter. Uspjeli smo se dignuti ve – tu Hrvatska ulazi u sam vrh svijeta. doslovno iz mrtvih jer smo nakon po- Ponovno smo potvrdili da smo mala ze- lufi nala jako pali, ali bronca je tu. Meda- mlja s iznadprosječnim brojem vrhun- lja je oko vrata i to je to”, rekao je Vori. skih sportaša. Na čuđenje strane sportske Osvajačica brončane medalje u javnosti uspjehe postižemo s vrlo malo taekwondou Lucija Zaninović zahvalila ulaganja u sport. Gdje bi nam bio kraj je Hrvatskoj, Hrvatskome olimpijskom kad bismo ulagali u masovni sport dje- odboru (HOO) i sestri Ani jer, kako je ce i mladih kako to čine bogate zemlje, rekla, “bez njih ne bih bila ono što jesam. pitaju se mnogi. Drago mi je što sam dio ove povijesti i ovoga velikog uspjeha hrvatskih sporta- HRVATSKA 25. U SVIJETU ša.” U Zagreb su se vratili i srebrni hrvat- Uz medalje, Igre su za hrvatski sport bile ski veslači Damir Martin, David Šain i posebne po još nekoliko zanimljivosti. Mario Vekić, a na dočeku je bio i Valent Stolnotenisač Zoran Primorac pobolj- Sinković, koji se iz Londona vratio ranije. šao je hrvatski rekord u broju nastupa Sportašima koji su doputovali na me- na Olimpijskim igrama koji on i drži. vatica Lisa Christina Stublić je prva hr- daljama su čestitali i osvajač zlatne me- Ovo su mu bile sedme Olimpijske igre! vatska atletičarka uopće koja je nastupila dalje u streljaštvu Giovanni Cernogoraz i Bojan Jovanović je prvi hrvatski mače- na Olimpijskim igrama u atletskoj dis- zlatna atletičarka Sandra Perković. Olim- valac koji je nastupio na Olimpijskim ciplini maratonu. Hrvatska je na Igrama pijcima su zahvalili ministar znanosti, igrama od 1936. godine. Američka Hr- imala i najljepšu sportašicu prema izbo- obrazovanja i sporta Željko Jovanović, 72 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Dosadašnji hrvatski osvajači odličja od 1992. godine 1992. (OI, Barcelona): SREBRO - hrvatska muška košarkaška reprezentacija BRONCA - Goran Ivanišević (tenis) BRONCA - Goran Ivanišević i Goran Prpić (tenis, parovi) 1996. (OI, Atlanta): ZLATO - hrvatska muška rukometna reprezentacija SREBRO - hrvatska muška vaterpolska reprezentacija 2000. (OI, Sydney): ZLATO - Nikolaj Pešalov (dizanje utega, do 69 kg) BRONCA - osmerac 2002. (ZOI, Salt Lake City): gradonačelnik Zagreba Milan Bandić ovacijama dočekali su hrvatske olimpij- ZLATO - Janica Kostelić (veleslalom) te predsjednik HOO-a Zlatko Mateša. ce. Oni su zahvalili svima na dočeku, a ZLATO - Janica Kostelić (kombinacija) “Imam privilegij da sam ministar izbornik vaterpolske reprezentacije Rat- ZLATO - Janica Kostelić (slalom) kada ste ostvarili najveći uspjeh u povi- ko Rudić rekao je kako je siguran da će SREBRO - Janica Kostelić (super-G) jesti hrvatskih nastupa na OI. Prije od- se Hrvatska s idućih Olimpijskih igara laska na OI poželio sam da nam done- vratiti s još više medalja te još više ra- 2004. (OI, Atena): sete malo sreće, a donijeli ste nam puno zveseliti svoje navijače. ZLATO - hrvatska muška rukometna radosti”, izjavio je ministar Jovanović. Osim u Zagrebu svečani dočeci olim- reprezentacija Na Trgu bana Josipa Jelačića u Za- pijaca organizirani su u Novigradu, Osi- SREBRO - Duje Draganja (plivanje, grebu mnogobrojni navijači pljeskom i jeku, Splitu, Rijeci, Dubrovniku… Q 50 metara slobodno) SREBRO - Siniša i Nikša Skelin (veslanje, dvojac bez kormilara) BRONCA - Nikolaj Pešalov (dizanje utega, do 69 kg) BRONCA - Mario Ančić i Ivan Ljubičić (tenis, parovi) 2006. (ZOI, Torino): ZLATO - Janica Kostelić (kombinacija) SREBRO - Ivica Kostelić (kombinacija) SREBRO - Janica Kostelić (super-G) 2008. (OI, Peking): SREBRO - Filip Ude (gimnastika, konj s hvataljkama) SREBRO - Blanka Vlašić (atletika, skok u vis) BRONCA - Snježana Pejčić (streljaštvo, zračna puška 10 m) BRONCA - Martina Zubčić (taekwondo, do 57 kg) BRONCA - Sandra Šarić (taekwondo, do 67 kg)

2010. (ZOI, Vancouver) Doček olimpijaca SREBRO - Ivica Kostelić u Zagrebu (superkombinacija) SREBRO - Ivica Kostelić (slalom) BRONCA - Jakov Fak (biatlon, 10 km). ENG With three gold, one silver and two bronze medals, Croatian athletes participating in the Olympic Games in London chalked up one of the best showings of Croatian sport at the Olympiad. 73 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. IZ ŠPORTA

ČILIĆ U ČETVRTFINALU US OPENA Najbolji hrvatski tenisač Marin Čilić pla- sirao se u četvrtfi nale US Opena. U su- sretu 4. kola svladao je Slovaka Mar- tina Kližana sa 7 - 5, 6 - 4, 6 - 0 nakon dva sata i tri minute igre. Čiliću je ovo drugi put u karijeri da se plasirao u če- tvrtfi nale posljednjeg “Grand Slam” tur- nira u sezoni. Prvi put to mu je uspjelo 2009. godine kada ga je zaustavio bu- dući pobjednik Argentinac Juan Martin Del Potro. U četvrtfi nalu Čilić će igrati protiv Britanca Andyja Murraya.

MLADI KOŠARKAŠI PRVACI EUROPE Hrvatska košarkaška reprezentacija osvojila je prvo mjesto na Europskom U-18 prvenstvu u Litvi. U fi nalnom susretu odabranici Jakše Vulića pobijedili su u Vil- niusu Litvu 88 : 76 (22 : 15, 14 : 18, 22 : 20, 30 : 23). Ključni igrač utakmice i ne- prijeporni MVP prvenstva bio je Dario Šarić koji je u fi nalu zabio 39 koševa i pr- venstvo zaključio s prosjekom od 25 koševa po utakmici. Šarić je u fi nalu imao i 11 skokova, te četiri asistencije. Dvoznamenkasti broj koševa imali su i Tomislac Gabrić (14), Mislav Brzoja (10) i Dominik Mavra (10). Litvu su predvodili Marius Grigonis sa 17 koševa, te Jokubas Gintvainis i Justas Tamulis s po 15 koševa. U susretu za treće mjesto juniori Srbije pobijedili su Rusiju 66 : 56.

TRIJUMF SANDRE PERKOVIĆ U ZÜRICHU Olimpijska pobjednica u bacanju diska Sandra Perković na najbolji način je okru- nila svoju pobjedu u “Dijamantnoj ligi” u svojoj disciplini. Ona je u Zürichu na sta- dionu Letzigrund ostvarila šestu pobjedu u sedmom natjecanju diskašica. Ovaj put za uspjeh joj je bio dovoljan hitac od 63,97 metara. Perković je u “Dijaman- tnoj ligi” ove godine slavila u Šangaju, Eugeneu, Oslu, Monte Carlu, Stockholmu i Zürichu, dok je druga bila u Parizu, te je ukupno osvojila čak 30 bodova, što je samo dva manje od maksimalnih 32. Naslov pobjednice u “Dijamantnoj ligi” našoj najboljoj atletičarki donio je novčanu nagradu od 40.000 dolara. Perković će iznimno uspješnu sezonu u kojoj je osvojila olimpijsko zlato s novim osob- nim i hrvatskim rekordom od 69,11 metara, obranila naslov europske prvakinje, te ostvarila ukupnu pobjedu u “Dijamantnoj ligi”, zaključiti nastupom u svome rodnom Zagrebu na Hanžekovićevu memorijalu na stadionu Mladosti uz Savu. 74 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. DINAMO PONOVNO U LIGI PRVAKA Trener Dinama Ante Čačić, nakon što je sa svojom momčadi izborio nastup u Ligi prvaka 1 - 0 (1 - 0) pobjedom protiv Maribora u uzvratnom susretu 4. pret- kola, naglasio je kako je ovaj rezultat posebno vrijedan jer se do njega došlo bez poraza. “Ovo je veliki rezultat, sjajan rezultat. Mi smo ušli u Ligu prvaka s pet uzastopnih pobjeda, prošli smo čitave kvalifi kacije bez poraza. Za takav rezul- tat najzaslužniji su stožerni ljudi u klubu Mirko Barišić i Zdravko Mamić koji su okupili ovu momčad i doveli mene i moje suradnike da ih vodimo.” Kapetan Di- nama Milan Badelj u Mariboru je odigrao posljednju utakmicu za klub iz Maksi- mira prije odlaska u Hamburger SV u kojemu će nastaviti karijeru. Nogometaši hrvatskog prvaka, Dinama iz Zagreba, igrat će u skupini A-nogometne Lige pr- vaka, a suparnici će im biti Porto, Dinamo Kijev i Paris SG, odlučeno je na ždri- jebu u Monte Carlu.

MODRIĆ KONAČNO REALOV Hrvatski nogometni reprezentativac Luka Modrić potpisao je petogodiš- nji ugovor vrijedan 35 milijuna eura s Real Madridom u kojem će nositi dres UMRO NOGOMETAŠ I TRENER IVICA HORVAT s brojem 19. Ovim potpisom okonča- Na odmoru u obiteljskoj vikendici na otoku Krku 27. kolovoza, u 86. godini umro na su višemjesečna natezanja između je jedan od najvećih hrvatskih i Dinamovih nogometaša u povijesti Ivica Horvat. londonskog Tottenhama i Reala oko Horvat svakako spada među najbolje hrvatske obrambene nogometaše svih vre- hrvatskog veznjaka. “Luka je bio sja- mena. Ivica Horvat rođen je 16. srpnja 1926. u Sisku, a nogomet je počeo igrati u jan igrač za nas i iako se nismo htje- zagrebačkoj Ferrariji. Za Dinamo je nastupao od 1945. do 1957. godine, a u pla- li rastati s njim, drago nam je da od- voj majici odigrao je 507 utakmica i postigao 29 pogodaka. S Dinamom je osvo- lazi u Real, klub s kojim ćemo dijeliti jio prvenstva Jugoslavije u sezonama 1947./48. i dug i produktivan partnerski odnos”, 1953./54., kao i Kup Jugoslavije 1951. godine. U se- izjavio je predsjednik Tottenhama Da- zoni 1955./56. dobitnik je Žute majice Sportskih no- vid Levy, koji je navodno bio glavni u vosti kao najbolji igrač prvenstva. Od 1957. do 1960. sprječavanju ranijeg odlaska Modrića godine igrao je za Eintracht iz Frankfurta. Za repre- iz redova ‘Spursa’. Modrić je nakon Ro- zentaciju Jugoslavije odigrao je od 1946. do 1956. berta Prosinečkog, Davora Šukera i Ro- godine 60 utakmica. berta Jarnija četvrti Hrvat koji će nosi- Nakon završetka igračke karijere posvetio se tre- ti dres Kraljevskog kluba. U Tottenham nerskom pozivu. Bio je pomoćni trener u Eintrach- je prešao 2008. iz zagrebačkog Dinama tu, zatim trener u Schalke 04, Rot-weiss Essenu i za 21 milijun eura i u 160 utakmica za- zagrebačkom Dinamu s kojim je 1967. osvojio Kup bio je 17 golova. velesajamskih gradova. 75 MATICA kolovoz-rujan/august-september 2012. Prekrasna Hrvatska okom fotografa Planina Ivanšica Snimio: Filip Lučin (više fotografi ja prekrasne Hrvatske pogledajte na www.fi liplucin.com)

Ivanščica je najviša i najmarkantnija gora Hrvatskoga zagorja, pruža se u smjeru istok – zapad u dužini od 27 km. S južne strane povezana je s brego- vima Zagorja i to joj daje pitom i miran karakter, dok je sa sjeverne strane strma i manje razgranata, što joj daje planinsko obilježje. S te strane spušta se u dolinu rijeke Bednje. U srednjem vijeku planina se zvala Očura, a svo- je današnje ime kao i grad Ivanec dobila je po katoličkome redu ivanovci- ma koji su tu imali svoje posjede i utvrđene samostane Belu i Ivanec. Danas je Ivanščica premrežena planinarskim stazama, a po njoj se planinarilo već polovicom 19. st. Godine 1893. planinari iz Ivanca podižu prvu drvenu pi- ramidu – vidikovac na njezinu najvišem vrhu od 1.060 metara nad morem. Godine 1929. podiže se željezna piramida i zidana kuća koja je danas glav- na planinarska točka na planini. Na Ivanščici je osim pet planinarskih kuća i niska srednjovjekovnih gradina rasutih po planini.