DOCSLIB.ORG

Autoreferencijalnost U Pripovjednoj Prozi Ranka Marinkovića

Total Page：16

File Type：pdf, Size：1020Kb

Download full-text PDF Read full-text
Autoreferencijalnost U Pripovjednoj Prozi Ranka Marinkovića Filozofski fakultet Dragica Dujmović Markusi AUTOREFERENCIJALNOST U PRIPOVJEDNOJ PROZI RANKA MARINKOVIĆA DOKTORSKI RAD Zagreb, 2016. Filozofski fakultet Dragica Dujmović Markusi AUTOREFERENCIJALNOST U PRIPOVJEDNOJ PROZI RANKA MARINKOVIĆA DOKTORSKI RAD Mentor: dr. sc. Krešimir Nemec Zagreb, 2016. Mentor: dr. sc. Krešimir Nemec Dr. sc. Krešimir Nemec predstojnik je Katedre za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Redoviti je član HAZU od 2008. godine. Član je Društva hrvatskih književnika, PEN-a te Hrvatskoga filološkog društva. Uređivao je časopise „Most“, „Encyclopaedia moderna“ te književnoteorijsku biblioteku „L“ Faculty of Humanities and Social Sciences Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sada je glavni urednik časopisa „Forum“, književnoga mjesečnika Razreda za književnost HAZU. Predavao je po pozivu te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Ljubljana, Graz, Beč, Krakov, Budimpešta, Pečuh, Skoplje, Berlin, Göttingen, Hamburg, Pariz, Helsinki). Surađivao je u međunarodnim projektima i Dragica Dujmović Markusi priredio tematske brojeve stranih časopisa posvećene hrvatskoj književnosti (Die Horen, Revue svetovej literatury). Priredio je za tisak djela brojnih hrvatskih pisaca (August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Ante Kovačić, Josip Kozarac, Marija Jurić Zagorka, Milutin Cihlar Nehajev, SELF-REFERENTIALITY Vjekoslav Majer, Đuro Sudeta, Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Vladan Desnica, Dalibor IN RANKO MARINKOVIĆ'S Cvitan, Višnja Stahuljak i dr.). Objavio je više od sto pedeset znanstvenih radova u domaćim i stranim književnim časopisima. NARRATIVE FICTION Za svoj znanstveni rad primio je brojne nagrade: Državnu nagradu za znanost (1999.), Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost (1999.), Nagradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu za „Povijest hrvatskog romana” (2001.), Nagradu Josip i Ivan Kozarac za „Povijest hrvatskog romana” (2003.), Nagradu DOCTORAL THESIS Brandenburške akademije znanosti u Berlinu za izniman doprinos znanosti o književnosti (2004.), Nagradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu za „Leksikon hrvatskih pisaca” (2004.), Herderovu nagradu za književnost na Sveučilištu u Beču (2005.) te Supervisor: Nagradu Josip i Ivan Kozarac za životno djelo (2015.). Ph.D. Krešimir Nemec Zagreb, 2016. Mentor: dr. sc. Krešimir Nemec Dr. sc. Krešimir Nemec predstojnik je Katedre za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Redoviti je član HAZU od 2008. godine. Član je Društva hrvatskih književnika, PEN-a te Hrvatskoga filološkog društva. Uređivao je časopise „Most“, „Encyclopaedia moderna“ te književnoteorijsku biblioteku „L“ Faculty of Humanities and Social Sciences Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Sada je glavni urednik časopisa „Forum“, književnoga mjesečnika Razreda za književnost HAZU. Predavao je po pozivu te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu (Ljubljana, Graz, Beč, Krakov, Budimpešta, Pečuh, Skoplje, Berlin, Göttingen, Hamburg, Pariz, Helsinki). Surađivao je u međunarodnim projektima i Dragica Dujmović Markusi priredio tematske brojeve stranih časopisa posvećene hrvatskoj književnosti (Die Horen, Revue svetovej literatury). Priredio je za tisak djela brojnih hrvatskih pisaca (August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Ante Kovačić, Josip Kozarac, Marija Jurić Zagorka, Milutin Cihlar Nehajev, SELF-REFERENTIALITY Vjekoslav Majer, Đuro Sudeta, Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Vladan Desnica, Dalibor IN RANKO MARINKOVIĆ'S Cvitan, Višnja Stahuljak i dr.). Objavio je više od sto pedeset znanstvenih radova u domaćim i stranim književnim časopisima. NARRATIVE FICTION Za svoj znanstveni rad primio je brojne nagrade: Državnu nagradu za znanost (1999.), Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost (1999.), Nagradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu za „Povijest hrvatskog romana” (2001.), Nagradu Josip i Ivan Kozarac za „Povijest hrvatskog romana” (2003.), Nagradu DOCTORAL THESIS Brandenburške akademije znanosti u Berlinu za izniman doprinos znanosti o književnosti (2004.), Nagradu Filozofskog fakulteta u Zagrebu za „Leksikon hrvatskih pisaca” (2004.), Herderovu nagradu za književnost na Sveučilištu u Beču (2005.) te Supervisor: Nagradu Josip i Ivan Kozarac za životno djelo (2015.). Ph.D. Krešimir Nemec Zagreb, 2016. Dragica Dujmović Markusi, Autoreferencijalnost u pripovjednoj prozi Ranka Marinkovića Krešimir Nemec (iz bibliografije) (Sažetak) 1. Knjige Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća. Zagreb: Znanje, 1994. Autoreferencijalnost pripovjedne proze Ranka Marinkovića u ovom se radu Tragom tradicije. Ogledi iz novije hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska, 1995. istražuje na dvjema razinama – modernističkoj i postmodernističkoj: u Marinkovićevim Antologija hrvatske novele (urednik). Zagreb: Naklada Pavičić, 1997. se pripovjednim tekstovima prati kako modernistička autoreferencijalnost, koja Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb: Znanje, 1998. podrazumijeva vjeru u moć autora i teksta, prelazi u postmodernističku Leksikon hrvatskih pisaca (autor koncepcije i urednik za noviju hrvatsku književnost). autoreferencijalnost, u kojoj se iznosi sumnja u tu istu moć, propitujući pritom status Zagreb: Školska knjiga, 2000. književnosti u društvu. Hrvatski pripovjedači (urednik). Zagreb: Mozaik knjiga, 2001. Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine. Zagreb, Školska knjiga, 2003. U radu se iznosi teza o dijakronijskoj progresiji spisateljske samosvijesti u Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2006. pripovjednoj prozi Ranka Marinkovića, koja ujedno označava i dijakronijski put Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti. Zagreb: Naklada Ljevak, Marinkovićeve pripovjedne proze od pripadnosti modernizmu prema postmodernizmu. 2010. Pritom se istražuje kako se u Marinkovićevim pripovjednim djelima mijenja pozicija 2. Znanstveni radovi autorske svijesti: za razliku od romantičarske ironije u ranijim pripovjednim djelima, Metaliterarna dimenzija u modernom romanu. "Delo" XXXII/1986, br. 6, str. 920. koja kulminira u noveli Zagrljaj, u romanima Zajednička kupka i Never more javlja se Postmodernizam i hrvatska književnost. "Croatica" sv. 37-39, 1993, str. 259-267. postmodernistička ironija, koju obilježava svijest o nemoći i autora i teksta. Autora Autoreferencijalnost i romaneskna samosvijest. U: Intertekstualnost & posebno zanima odnos umjetnosti i života, odnosno paradoks književnoga teksta koji je autoreferencijalnost, ur. Dubravka Oraić Tolić i Viktor Žmegač, 115–123. istovremeno i referencijalan i autoreferencijalan. Rezultat je toga propitivanja Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1993. autoironična perspektiva: tako se u Marinkovićevoj pripovjednoj prozi preko ironične, S otoka na kopno i natrag. Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagreb, 2004., str. groteskne i ludističke autoreferencijalnosti koja se najčešće pojavljuje u formi 107-114. autoreferencijalnih i metatekstualnih komenatara pokazuje kako jedna paradigma Svijet kao zvjerinjak. Pogovor romanu Kiklop Ranka Marinkovića. Zagreb: Školska smjenjuje drugu, odnosno kako modernizam prelazi u postmodernizam. knjiga, 2008, str. 551-566. Urbana topografija „Kiklopa“. Zbornik radova sa 4. Dana Ranka Marinkovića 2008. Znanstveno istraživanje provedeno u ovom radu pridonosi razumijevanju Komiža, 2010, str. 7-17. kompleksnoga Marinkovića djela s obzirom na ključnu temu rada, odnosno na Sekundarni žanrovi u Marinkovićevu «Kiklopu». Zbornik radova sa 5. Dana Ranka Marinkovića 2010. Komiža, 2011, str. 57-69. interakciju autorske svijesti i implicitnoga čitatelja te potkrjepljuje tvrdnju o mjestu Antitehnološka semantika u «Kiklopu». Zbornik radova sa 6. Dana Ranka Marinkovića Marinkovićeva opusa u poetičkom međuprostoru između modernizma i 2012. Komiža, 2014, str. 43-52. postmodernizma. Dragica Dujmović Markusi, Autoreferencijalnost u pripovjednoj prozi Ranka Marinkovića Krešimir Nemec (iz bibliografije) (Sažetak) 1. Knjige Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća. Zagreb: Znanje, 1994. Autoreferencijalnost pripovjedne proze Ranka Marinkovića u ovom se radu Tragom tradicije. Ogledi iz novije hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska, 1995. istražuje na dvjema razinama – modernističkoj i postmodernističkoj: u Marinkovićevim Antologija hrvatske novele (urednik). Zagreb: Naklada Pavičić, 1997. se pripovjednim tekstovima prati kako modernistička autoreferencijalnost, koja Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb: Znanje, 1998. podrazumijeva vjeru u moć autora i teksta, prelazi u postmodernističku Leksikon hrvatskih pisaca (autor koncepcije i urednik za noviju hrvatsku književnost). autoreferencijalnost, u kojoj se iznosi sumnja u tu istu moć, propitujući pritom status Zagreb: Školska knjiga, 2000. književnosti u društvu. Hrvatski pripovjedači (urednik). Zagreb: Mozaik knjiga, 2001. Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine. Zagreb, Školska knjiga, 2003. U radu se iznosi teza o dijakronijskoj progresiji spisateljske samosvijesti u Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti. Zagreb: Naklada Ljevak, 2006. pripovjednoj prozi Ranka Marinkovića, koja ujedno označava i dijakronijski put Čitanje grada. Urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti. Zagreb: Naklada Ljevak, Marinkovićeve pripovjedne proze od pripadnosti modernizmu prema postmodernizmu. 2010. Pritom se istražuje kako se u Marinkovićevim pripovjednim
Load more

Recommended publications
  • Izvori Za Istraživanje Književne Baštine U
    M U Z E O L O G I J A 4 3 / 4 4 IZVORI ZA ISTRAŽIVANJE obilježjima doti Ānoga gradiva (karte, KNJIŽEVNE BAŠTINE U planovi, fotogra \ je, gra \ ke, pe Āati i sl.). Nacionalna arhivska baština obuhva þa HRVATSKIM DRŽAVNIM javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se ARHIVIMA Āuva izvan mreže državnih arhiva. Arhiv- ska se služba putem sustava državnih arhiva brine o cjelini gradiva (i javnoga i privatnoga) te osigurava njegovu zaštitu VLATKA LEMI ý i informacijsku cjelovitost. 3 HDA je mje- Hrvatski državni arhiv rodavan za gradivo središnjih državnih Zagreb tijela i drugo gradivo zna Āajno za Hrvat- sku u cjelini, a podru Āni državni arhivi za gradivo jedinica lokalne uprave i sa- Javnu arhivsku službu u Hrvatskoj Āine mouprave (gradovi, op þine, županije), Hrvatski državni arhiv (HDA) kao sre- državnih upravnih tijela na lokalnoj ra- diš nja i mati Āna arhivska ustanova te zini i drugih staratelja na podru Āju svoje- 13 podru Ānih državnih arhiva 1 u sa- ga djelovanja. Državni su arhivi najviše stavu kojih djeluju i sabirni centri. 2 U zaokupljeni brigom o gradivu državne i njima se u 12 680 fondova i zbir- javne uprave premda usto prikupljaju i ki Āuva oko 90 000 dužinskih metara izvornike razli Āite provenijencije te susta- arhivskoga gradiva, najve þim dijelom vno nadziru privatne imatelje i stvaratelje spisa tijela državne uprave, javnih usta- arhivskoga gradiva na podru Āju svoje te- nova i poduze þa, no i vrijedno gradivo ritorijalne i stvarne nadležnosti. U novije privatnih organizacija i ustanova, gospo- vrijeme, kao rezultat modernizacijskih darskih subjekata te istaknutih obitelji procesa u društvu, pove þane koli Āine za- i pojedinaca.
    [Show full text]
  • Ilustracija Za Djecu Vilka Glihe Selana
    SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski rad ILUSTRACIJA ZA DJECU VILKA GLIHE SELANA Antonio Blaži Mentor: prof. dr. Frano Dulibić Zagreb, 2018. Temeljna dokumentacijska kartica Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Diplomski rad Odsjek za povijest umjetnosti Diplomski studij ILUSTRACIJA ZA DJECU VILKA GLIHE SELANA Vilko Gliha Selan's Illustration for Children Antonio Blaži SAŽETAK Ilustratorski opus Vilka Glihe Selana, autora mnogih danas neizostavnih klasika ilustriranih izdanja za djecu utkanih u sjećanje mnogih generacija čitatelja, do sada je bio neobrađen. Svoj ilustratorski opus najvećim dijelom posvećuje ilustraciji za djecu: od dječjih časopisa Smilja i Radosti te ilustriranjem mnogih klasika dječje literature (Ježeva kućica, Šestinski kišobran, Vlak u snijegu…). U ovom radu izložen je pokušaj određenja pojma ilustracije te opća povijest ilustracije u najkraćim crtama: od minijatura u rukopisima iz antike do novinskih ilustracija i suvremenih fotografskih tehnika i kolor tiska te digitalne tehnologije. U kratkom povijesnom pregledu najvažnijih djela knjižne i dječje ilustracije u Hrvatskoj obuhvaćeno je vremensko razdoblje od predromaničkog Splitskog evanđelistara iz 8. stoljeća do suvremenih slikovnica i knjiga za djecu s ilustracijama u boji i digitalnom tisku. U narednim poglavljima kontekstualizira se ilustratorski opus Vilka Glihe Selana, najprije kroz najznačajnija ostvarenja knjižne ilustracije, a onda i sumiranjem rada u Smilju, a nakon 2. svjetskog rata pokretanjem Radosti, najznačajnijeg časopisa u Hrvatskoj za osnovnoškolsku djecu u 20. stoljeću, u čijem je uredništvu proveo neprekidno 28 godina, i u tom razdoblju formirao estetiku likovnosti čitatelja časopisa. Rad je pohranjen u: knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Rad sadrži: 62 stranice, 12 reprodukcija. Izvornik je na hrvatskom jeziku Ključne riječi: ilustracija, ilustracija za djecu, Ježeva kućica, Radost, Smilje, Vilko Gliha Selan Mentor: prof.
    [Show full text]
  • Collected Summaries
    Muzej(i) (i) književnosti(i) Museums and Literature Međunarodni simpozij International Symposium Zagreb, Muzej Mimara, 26. i 27. listopada 2006. Th e Mimara Museum, october 26th and 27th 2006 ZBORNIK SAŽETAKA COLLECTED SUMMARIES Muzejski Museum dokumentacijski documentation centar Centre Zagreb, 2006. 1 2 Organizator / Organised by Muzejski dokumentacijski centar Museum documentation Center Ilica 44, 10 000 Zagreb, Hrvatska / Croatia Tel/Phones: +385 1 4847 897 / + 1 4847 914 Fax +385 1 4847 913 e-mail: [email protected] www.mdc.hr Organizacijski odbor / Organisation Committee Jozefi na Dautbegović mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić Simpozij se održava u povodu MDC-ove 25. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija Hrvatske The Symposium is held to mark the MDCs 25th exhibition of publising activities by Croatian museums and galleries Održavanje ovog simpozija potpomoglo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske The Symposium has received the generous support of the Ministry of Culture of the Republic of Croatia Muzejski dokumentacijski centar se zahvaljuje Muzeju Mimara na potpori u organizaciji i svim sudionicima simpozija na sudjelovanju The Museum documentation Centre extends its gratitude to the Ante nad Wiltrud Topić Mimara Art Collection - the Mimara Museum and all the participants at the Symposium 3 Programski odbor / Programme committee Alemka Belan-Simić, viša knjižničarka (Knjižnice grada Zagreba) dr. sc. Krešimir Čvrljak (Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU) Branimir Donat, književni kritičar i teoretičar Jozefi na Dautbegović, književnica, viša arhivska tehničarka MDC-a dr. sc. Nedjeljko Fabrio, akademik i književnik dr. sc. Josip Kolanović mr. sc. Ivan Kosić (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) Vlatka Lemić (Hrvatski državni arhiv) mr. sc.
    [Show full text]
  • Kronologija Matice Hrvatske
    Kronologija Matice hrvatske 1838. 4. kolovoza, osnovana je u Zagrebu Ilirska čitaonica; predsjednik grof Janko Drašković (1838-1850). 1842. 10. veljače, na prijedlog Janka Draškovića, u krilu Ilirske čitaonice osnovana je Matica ilirska, kao glavnica. 1842-1850. predsjednik Matice ilirske Janko Drašković. 1842-1846. prvi tajnik Matice ilirske Vjekoslav Babukić. 1842-1853. izlazi devet knjiga časopisa »Kolo«. U nakladi Matice ilirske izlaze: knj. IV (1847)-VIII (1851). Urednici: Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović, Andrija Torkvat Brlić, Mirko Bogović. 1844. tiskana je u Matici ilirskoj prva knjiga: Osman Ivana Gundulića, s dopjevima Ivana Mažuranića i rječnikom Ivana i Antuna Mažuranića. 1846-1851. tajnici Matice ilirske: Stanko Vraz, Jakov Užarević, Andrija Torkvat Brlić. 1846-1886. s prekidima, Matica ilirska djeluje u zgradi Narodnog doma (Dvorana; danas Opatička ulica 18) 1850. utrnula Ilirska čitaonica. Otad je Matica ilirska samostalna. 1851-1858. predsjednik Ambroz Vranyczany; tajnici 1851-1878: Ivan Perkovac, Josip Praus, Ante Starčević (dobrovoljnji tajnik), Adolfo Veber Tkalčević, Janko Jurković, Vatroslav Jagić, Tadija Smičiklas, Luka Mrazović. 1852-1857. izlazi časopis »Neven«; urednici: Mirko Bogović, Ivan Perkovac, Vojko Sabljić, Josip Praus. 1858-1872. predsjednik Matice ilirske Ivan Mažuranić. 1864-1866. izlazi časopis »Književnik«; urednici Franjo Rački, Vatroslav Jagić, Josip Torbar. 1868-1873. Matica ilirska surađuje s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 1869-1903. izlazi časopis »Vienac«. Urednici: Đuro Deželić, Ivan Perkovac, Ivan Dežman, Franjo Marković, August Šenoa, Vjekoslav Klaić, Josip Pasarić, Bartol Inhof, Jovan Hranilović, Đ uro Arnold, Stjepan Bosanac, Milan Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski, Milivoj Dežman. 1872-1874. predsjednik Matice ilirske Matija Mesić. 1873. Matica ilirska opet je samostalna. 1874.
    [Show full text]
  • Sto Pedeset Godina Matice Hrvatske
    D. Jelčić: Stope de set godi na Matice hrvatske, str. 81-96 STO PEDESET GODINA MATICE HRVATSKE DUBRAVKO JELČIĆ (Zavod za književnost i teatrologiju HAZU, Zagreb) UDK 061.236. 3(4971.13)(091) Stručni članak Primljen: 9. VI. 1992. SAŽETAK. Prije sto pedeset godina, u jeku hrvatskoga narodnog preporoda, godine 1842, osnovana je Matica hrvatska kao književno i znanstveno društvo sa zadaćom da promiče kulturne, književne i gospodarske, a preko njih i političke ciljeve mladoga, nacionalno probuđenoga naraštaja hrvatskoga građanstva. Od tada pa do danas Matica hrvatska ostavila je neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti, sudjelujući u njoj na svim područjima javnoga života i dijeleći uvijek (zlu) sudbinu hrvatskoga naroda. Iako je najveći dio svoje djelatnosti ostvarivala kao naj­ reprezentativniji hrvatski nakladnik, Matica hrvatska je u nekim razdobljima, stjecajem okolnosti, igrala i važnu političku ulogu, pa je često bila podvrgavana represijama protu hrvatskih vlasti, što je uvijek dovodilo do jačanja njezina ugleda u narodu. Zabranjena od 1972. do 1989, ona je oživjela s obnovom demokratskoga poretka, proširivši svoju organizaciju, mnogim ograncima, na područje cijele Hrvatske, a i nekih stranih zemalja u kojima živi mnogo­ brojno hrvatsko iseljeništvo. MATICA HRVATSKA, književno i znanstveno društvo, osnovano je u doba preporod­ noga buđenja hrvatske nacionalne svijesti i konstituiranja modeme hrvatske nacije kao izraz težnje za nacionalnom emancipacijom i sa zadaćom da promiče kulturne, književne i gospo­ darske, a preko njih i političke ciljeve ilirskoga pokreta, tj. prve etape hrvatskoga narodnog preporoda. Ideja о formiranju ovako široko zasnovana narodnog društva dugo je zaokupljala prvake preporoda, a prvi ju je iznio Ljudevit Gaj 1829. u razgovoru s Janom Kollarom, pozi­ vajući se na već postojeću Maticu srpsku u Pešti.
    [Show full text]
  • Matica Hrvatska U Prvim Poslijeratnim Godinama (1945-1948)
    Šarić, T. Matica hrvatska u prvim poslijeratnim godinama (1945-1948). 115 Arh. vjesn. 54(2011), str. 115-140 Tatjana Šarić Hrvatski državni arhiv Maruli≥ev trg 21 Zagreb MATICA HRVATSKA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA (1945-1948) UDK 061.22(497.5)“1945/1948“]:930.253 Izvorni znanstveni rad Autorica u Ëlanku istražuje položaj i djelatnost Matice hrvatske, kao najzna- Ëajnije hrvatske kulturne institucije, u uvjetima novostvorene Jugoslavije i ideološkog pravca vladajuÊih struktura u prvim poslijeratnim godinama (1945-1948). U radu je ukazano na pokušaj odmaka vodstva Matice hrvatske od zadanog socrealistiËkog knji- ževnog usmjerenja u izdavaštvu i ostvarivanja veÊih književnih sloboda, izdavanjem širokog spektra domaÊih i stranih autora, kao i dosljedno nastojanje na kvaliteti izda- nja. Ključne riječi: Matica hrvatska, Narodna Republika Hrvatska, KPJ/KPH, kul- turna politika, socijalizam, Agitprop, književnost, izdavaštvo, socijalistiËki realizam Poslijeratno djelovanje Matice hrvatske (dalje: MH) obilježeno je dolaskom nove komunistiËke vlasti, koja je zapoËela s organiziranjem rada ove najstarije i naj- znaËajnije kulturne ustanove u Hrvatskoj. Matica otada, kao i neke druge hrvatske nacionalne institucije (JAZU, SveuËilište), što se politiËkog i idejnog angažmana tiËe, ulazi u period relativne stagnacije. Državna i partijska vlast pokušale su reducirati njezin znaËaj i marginalizirati njenu tradicionalnu ulogu u društvenom i kulturnom životu Hrvatske. Koliko je to bilo uspješno, nastojat ≥u prikazati u ovom Ëlanku. Ve- zano za istraživanje ove teme, kao problem treba naglasiti fragmentarnost izvora, zbog Ëega neka pitanja nisu mogla biti do kraja pojašnjena. U oblikovanju op≥e, pa tako i kulturne politike u NRH u pora≥u, odluËuju≥u su ulogu imali Politbiroi CK KPJ i CK KPH, kao vrhovna partijska tijela na saveznoj i republiËkim razinama, koja su odluËivala o svim bitnim pitanjima u državi i odreði- vala op≥u ideološku klimu.
    [Show full text]
  • Nakladnička Djelatnost Matice Hrvatske Od 1945. Do 1971
    Nakladnička djelatnost Matice hrvatske od 1945. do 1971. Stjepčević, Nia Master's thesis / Diplomski rad 2020 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:106094 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-01 Repository / Repozitorij: ODRAZ - open repository of the University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE ZNANOSTI KATEDRA ZA BIBLIOTEKARSTVO Ak. god. 2019./2020. Nia Stjepčević Nakladnička djelatnost Matice hrvatske od 1945. do 1971. Diplomski rad Mentor: doc. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić Zagreb, 2020. Izjava o akademskoj čestitosti Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj rad rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na istraživanjima te objavljenoj i citiranoj literaturi. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Također izjavljujem da nijedan dio rada nije korišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi. ______________________ (potpis) 1 2 Sadržaj 1. Uvod ......................................................................................................................................
    [Show full text]
  • Književne Nagrade U Republici Hrvatskoj
    Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Horvat, Stjepan Master's thesis / Diplomski rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:586092 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-09-29 Repository / Repozitorij: FFOS-repository - Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Diplomski studij informatologije Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Osijek Odsjek za informacijske znanosti Informatologija Stjepan Horvat Književne nagrade u Republici Hrvatskoj Diplomski rad Područje društvenih znanosti, polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, grana informacijskih sustava i informatologije Mentor: izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković Sumentor: doc. dr. sc. Goran Tanacković Faletar Osijek, 2017. SAŽETAK: Svrha je rada iznijeti pregledan i što potpuniji popis književnih nagrada koje se trenutno dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, uključujući njihove opise i kritičku analizu. Cilj je ovog rada, uz pregled teorijske misli vezane uz ovu problematiku, istražiti koje se književne nagrade dodjeljuju u Republici Hrvatskoj, u kojim se sve vrstama književnog diskursa one dodjeljuju te u kojim kategorijama, tko su osnivači i tko je odgovoran za dodjelu pojedinih nagrada, kakvog su sastava nagrade, donose li uz sebe kakvu novčanu korist samom autoru nagrađenog djela te na koji se način odabire djelo koje dobiva nagradu.
    [Show full text]
  • Provođenje Partijskih Zaključaka U Institucijama Potpisnicama Deklaracije O Nazivu I Položaju Hrvatskog Književnog Jezika I
    31 PROVOĐENJE PARTIJSKIH Šimun Novaković* ZAKLJUČAKA U INSTITUCIJAMA POTPISNICAMA DEKLARACIJE O Prethodno priopćenje Preliminary paper NAZIVU I POLOŽAJU HRVATSKOG UDK: 811.163.42’271.1 KNJIŽEVNOG JEZIKA I PREDLOGA Primljeno: 5. travnja 2020. ZA RAZMIŠLJANJE – PREMA PISANJU POLITIKE I BORBE Sažetak Partijska su tijela tražila utvrđivanje okolnosti donošenja Dekla- racije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, sankci- oniranje odgovornih te javno distanciranje od njezina sadržaja. U cilju provedbe partijskih zaključaka u većini su institucija održani posebni sastanci. Društvo književnika Hrvatske u dva je navrata raspravljalo o Deklaraciji. Najprije je 29. i 30. ožujka aktiv komunista Društva osudio njezin sadržaj te je naposljetku 4. travnja osnovna organizacija Saveza komunista Društva izre- kla stegovne mjere. Vođene su rasprave i na Filozofskom fakultetu, i to najprije u osnovnoj organizaciji Saveza komunista, a potom i na Savjetu Fakulteta. U Matici hrvatskoj, osim jednoga sastanka zatvorena za javnost, s kojega se izišlo s priopćenjem da će Upravni i Nadzorni odbor Matice hrvatske podnijeti kolektivnu ostavku, nije bilo većih rasprava. Tiskovine su iz Zadra kratko izvijestile da je osnovna organizacija Saveza komunista Filozofskoga fakulteta kaznila dvojicu potpisnika. Osim očitovanja o načinu usvajanja Deklaracije nije bilo većih rasprava u institucijama potpisnicama JAZU-a, Staroslavenskom institutu i Društvu književnih prevo- dilaca, s tim da su njihovi članovi partijci stegovno odgovarali u drugim institucijama, većinom u Društvu književnika Hrvatske i Filozofskom fakultetu. Partijska su tijela negativno reagirala i na pojavu Predloga za razmišljanje skupine srbijanskih književnika, članova Udruženja književnika Srbije. Nakon negativnih partij- * dr. sc. Šimun Novaković, skih reakcija održana je sjednica aktiva komunista i izvanredna izv. prof., Arhiv Bosne i skupština Udruženja.
    [Show full text]
  • Catalogue: April 2019 #2
    CATALOGUE: APRIL 2019 #2 Books & Almanacs Unusual Imprints / Colonial Printing Medicine Thematic Maps and Atlases Slavic Printing Turkic Printing and the Middle East Children’s Books Punk & Underground Printing … 19th-20th Centuries www.pahor.de Antiquariat Daša Pahor GbR Alexander Johnson, Ph.D. & Daša Pahor, Ph.D. Jakob-Klar-Str. 12 Germany - 80796 München +49 89 27 37 23 52 www.pahor.de [email protected] 1. CUBA / FINE BINDING / HAVANA IMPRINT Of great interest, is data from the 1841 Cuban Census (second section, p. 87), which shows that of the island’s population of around 1 million, 42% were white, 15% were free blacks and 43% were GOVERNMENT OF CUBA. slaves. Of interest to bibliophiles is information on the island’s printing industry (second section, pp. 94-7), which notes the government press (established in 1747), several other well-established Guía de forasteros en la siempre fiel isla de Cuba, y calendario manual para el año de 1848. presses, as well as the proliferation of presses and newspapers founded only in the 1830s and 1840s, owing to the easing of the censorship laws, as well as a boom in the island’s economy. Havana: Del Gobierno y Capitanía General y Real Sociedad Economica, [1847]. The section on Cuba’s railway system (p. 331), first opened in 1837, is also intriguing. A Note on Rarity A deluxe example of a mid-19th Century almanac for Cuba, featuring a vast wealth of information on the island during its last sugar boom, published by the government printer in The first almanac of Cuba was printed in Havana in 1781 under the supervision of Diego de la Havana, and contemporarily bound in a sumptuous red and green morocco binding with Barrera (1746-1802), an esteemed journalist and writer.
    [Show full text]
  • Nagrada Vladimir Nazor Za 2013. Godinu
    Nagrada Vladimir Nazor za 2013. godinu Vladimir Nazor Nagrada Godišnja nagrada Nagrada za KNJIŽEVNOST životno djelo MILKO VALENT NJIŽEVNOST GLAZBA TONKO MAROEVIĆ OLJA JELASKA GLAZBA LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI PAVICA GVOZDIĆ DAMIR SOKIĆ LIKOVNE I PRIMIJENJENE UMJETNOSTI FILMSKA UMJETNOST MLADEN STILINOVIĆ VELIBOR JELČIĆ FILMSKA UMJETNOST KAZALIŠNA UMJETNOST NEDELJKO DRAGIĆ BALET HNK-a U ZAGREBU Nagrada Vladimir Nazor KAZALIŠNA UMJETNOST ARHITEKTURA I URBANIZAM BOŽIDAR BOBAN DAMIR GAMULIN, MARGITA GRUBIŠA, ARHITEKTURA I URBANIZAM IGOR PRESEČAN, IVANA ŽALAC, za 2013. godinu RADOVAN DELALLE MARIN JELČIĆ, ZVONIMIR KRALJ „Nagrada Vladimir Nazor“ za 2013. godinu SV EČAN A DODJELA . LIPN JA . GODI NE „Nagradu Vladimir Nazor“ dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetno- sti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja ostvarenja koja su bila objav- ljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknu- tim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske. Nagradu dodjeljuje Odbor „Nagrade Vladimir Nazor“ na prijedlog komi- sija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika (NN 27/91). 3 PORUKA HRVATIMA U istočnoj Bosni, gdje se s uspjehom odupiremo teškim prilikama i jačem neprija- telju, stiže me neočekivana vijest, da sam na sastanku rodoljuba u Gospiću izabran članom i određen predsjednikom Vijeća za Hrvatsku.
    [Show full text]
  • YUGOSLAV SOCIALIST CHILDREN's BOOKS #1 September 18Th, 2018
    YUGOSLAV SOCIALIST CHILDREN’S BOOKS #1 September 18th, 2018 www.pahor.de We are pleased to present a collection of Slovenian children’s books from the post-World War II period until the mid-1960s. The books come from a de-accessed archive of a publishing house and most of them have never been used or read. Most of the books were printed in larger quantities and are nowadays considered as classics, but most of the examples in private hands and institutions are in heavily used condition. Many of them would have been disposed of or replaced with later reprints. The general characteristics of these children’s books are: - High-quality printing. - High-quality illustrations made by academic artists. - Many of the authors and artists were previously involved in the underground movement during WWII and were imprisoned in concentration camps. - The books were made for the children to forget about the horrors of the war and look forward, to get a good education; they were encouraging them to read more and with pleasure. - They often featured subtle Socialist propaganda. - They were encouraging moral values such as modesty, hard work, education, respect for parents and older people. - They were encouraging female emancipation, education and work, and what were the new values of the Socialist regime. - They often involved motifs the natural world and encouraged children to take care of animals and plants. 1. Kaj je videl Mižek Figa [What Mižek Figa Saw]. Author: Ljudmila PRUNK, nom de plume UTVA (née MODIC, 1878—1947), author; Dušan PETRIČ (1916–1964). Place and Year: Ljubljana: Mladinska knjiga 1951.
    [Show full text]