GRADILIŠTE Građevinar 4/2013

GRADNJA NOVE TVORNICE SARDINA U POSTIRAMA Poučna PRIPREMIO: Branko Nadilo gospodarska priča

Senzacionalna je vijest da se na Braču gradi nova tvornica, osjetno slabijega dugogodišnjeg ulova posebno zato što u više od dva desetljeća hrvatske samostalnosti sardele, ali i pojave jeftinijih iako mnogo ni na jednom otoku nije izgrađen veći proizvodni pogon nekvalitetnijih proizvoda iz, primjerice, Maroka i Tajlanda. Stoga tu zanimljivu i poučnu gospodarsku priču treba ispričati od samog početka. Na ovom smo mjestu rijetko pisali o Radi se dakako o Postirama na Braču i gradnji novih tvornica. Dijelom je tome istoimenoj tvornici sardina, inače vje- Općina Postira i njezin predsjednik bio razlog što se najčešće radilo o mon- rojatno najuspješnijoj našoj tvornici za tažnim tvorničkim halama koje baš i nisu preradu ribe koja izvozi gotovo 75 % svo- Brač je s površinom od 395,4 km2 treći neki poseban graditeljski izazov. Osim je proizvodnje i trenutačno zapošljava po veličini hrvatski otok (iza Cresa i Krka) toga ponegdje je bilo vrlo teško usposta- tristotinjak radnika. Ta tvornica više od i najveći dalmatinski. Na otoku prema viti kontakt s investitorom i izvođačima, stotinu godina (od 1907.) uspješno radi rezultatima popisa i živi 13.996 stanov- a svi su se problemi tumačili tobožnjim na morskoj obali, gotovo u središtu jed- nika koji su raspoređeni u čak osam je- poslovnim tajnama. No u posljednje je noga ambicioznoga turističkog mjesta dinica lokalne samouprave. Po broju je vrijeme razlog slabog praćenja gradilišta gdje se više nije mogla širiti, a sada u tek stanovnika najveći grad (4096), s proizvodnim sadržajima sasvim razu- utemeljenoj poslovnoj zoni iznad Postira a najmanja općina (822) koja je i mljiv. Naime gradi se vrlo malo ili ništa. gradi novi suvremeni pogon u kojem na- najmanja po površini (22,19 km2), dok su Stoga je vijest da se na jednom otoku mjerava zaposliti još stotinjak radnika. najveća Pučišća (103,37 km2). Prosječna gradi potpuno nova tvornica ravna sen- Valja istaknuti da je naša morska ribo- je gustoća naseljenosti 35,4 st./km2, zaciji, posebno i stoga što u posljednja prerađivačka industrija bila vrlo razvije- što je znatno manje od Splitsko-dal- više od dva desetljeća hrvatske samo- na i da je nekad na istočnoj obali Jadrana matinske županije (108,2 st./km2). Valja stalnosti ni na jednom od naših šezde- bilo čak 59 tvornica za preradu ribe, od istaknuti da sve bračke jedinice lokalne setak nastanjenih otoka nije izgrađen čega čak 32 na otocima, a da ih sada s samouprave zbog blizine kopna i Splita ni jedan veći proizvodni pogon. Pritom postirskom tvornicom ima samo četiri: kao velikog središta te dobre prometne se izuzimaju oni otoci koji se uvjetno Mirna u Rovinju, Adria u Zadru i nedavno povezanosti prema Indeksu razvijeno- mogu nazvati "pseudootocima" jer su s obnovljeni i najstariji Mardešić u Salima sti gradova općina svrstane od III. do V. kopnom povezani mostovima, ali ni tih (od 1905.). Gotovo su sve ostale tvorni- kategorije. Najbolji su Sutivan (131,24 %) otoka nije mnogo (Krk, Pag i Vir) i ni na ce propale nakon raspada bivše države i Bol (126,32 %), dok su Supetar i u njima nije situacija mnogo bolja barem (strojevi tvornice Neptun iz Komiže za- IV. (100 - 125 %), a svi ostali u III. katego- što se tiče tvorničkih pogona. vršili su u Nišu) i gubitka tržišta te rata i riji (75 - 100 %).

Gradilište nove tvornice u Postirama snimljeno iz zraka Položaj Gospodarske zone Ratac u Postirama

GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 361 Građevinar 4/2013 GRADILIŠTE

Otok je Brač bio naseljen u prapovijesti, mnogi Splićani dolaze svakodnevno ra- jedini je protukandidat bio iz redova HSP- a ime najvjerojatnije potječe od ilirskog diti na Brač, u Postira i u druga mjesta. a. Omiljeni se načelnik namjerava kandi- naziva za jelena "brentos". U rimskom je dirati i treći put i vjerojatno je jedini koji razdoblju na obali bilo različitih manjih Postira znatno prednjače na predstojećim lokalnim izborima nije uopće zabrinut oko rezultata glasovanja. naselja s brojnim starim crkvama, ali su visinom izvoza, a od posebnog u srednjem vijeku sva naselja zbog gu- su povjerenstva Slobodne sara bila u unutrašnjosti. Takav je slučaj Aktualni je načelnik Postira na Dalmacije proglašena za uostalom bio i na drugim jadranskim, a lokalnim izborima 2009. dobio posebno srednjodalmatinskim otocima, dalmatinsko naj-misto u 2012. a iznimka su bili samo dobro utvrđeni i čak 86,65 posto glasova, a to je branjeni gradovi. Naselja su se na obali rezultat kojim se zaista ne može počela razvijati tek u razvijenom Novom Jedan od najzaslužnijih za toliki uzlet Po- pohvaliti ni jedan drugi načelnik vijeku kada se sigurnost na moru znatno stira u posljednjih desetak godina svaka- poboljšala. Tako se Postira prvi put spo- ko je načelnik općine Ivan Mihačić, dipl. minju 1347., a naziv dolazi od latinskog ing., umirovljenik koji je gotovo cijeli svoj S prezaposlenim načelnikom Mihačićem naziva lokaliteta pastura (pašnjak), zbog radni vijek proveo u Hrvatskim vodama – družili smo se s prekidima gotovo cije- plodne zemlje u koja se od mora pa po- VGO Split, posebno u Vodnogospodarskoj li dan. Pričao nam je kako su u početku tom sve do Dola prostire u zaleđu. Postira ispostavi u Sinju. Neko je vrijeme bio za- njegova političkog angažmana Postira su zapravo nastala u 16. st. od doseljenih mrznuo mirovinu i radio u Solinu kao pro- bila potpuno zapuštena, a nekad uspješ- Doljana odnosno od prebjeglih Poljičana, čelnik zadužen za dovršetak započetih na Poljoprivredna zadruga, s brojnim a pogodovala su im povoljan geografski vodnogospodarskih projekata. Potom se zgradama i plodnim zemljištem u sredi- položaj i izvorska voda. odlučio vratiti u rodno mjesto koje je tada štu mjesta, bila je pod hipotekom i pred Inače je općina Postira po svim svojim bilo u golemim problemima. Uključio se u ovrhom. Rezultat je to opće nebrige koja značajkama u bračkom prosjeku, a i HDZ i izašao na općinske izbore 2005., ali je dotad vladala. Stoga su bili prisiljeni prostire se sredinom otoka od sjeverne kako nisu imali većinu, već samo 4 od 11 razletjeti se na sve strane kako bi po- obale do Bola, a između Supetra i Ne- vijećnika, uspio je formirati koaliciju koju dignuli povoljniji zajam koji bi objedinio režišća na zapadu i Pučišća na istoku. vjerojatno nitko ni tada ni danas nije mo- sve one brojne s velikim kamatama, a u U dva naselja, Postirama i Dolu, na po- gao ostvariti – s SDP-om. To mu je uspje- tome su imali i podršku HBOR-a. Slijedili vršini od 47 km2 živi ukupno 1554 sta- lo i stoga što je i svoje političke protivnike su novi projekti poput temeljite obnove novnika (u Dolu samo 129), što iznosi uspio uvjeriti da im sudbina rodnog mje- groblja i gradnje mrtvačnice što je još u 33,06 st./km2. Ipak ponajviše zahva- sta treba biti važnija od jalovih političkih tijeku, zatim gradnja vrtića i ambulan- ljujući Sardini d.o.o. Postira i na Braču prepucavanja. Koalicija u kojoj je dona- te te uređenje bivšeg vrtića u općinsku i u Dalmaciji znatno prednjače u visini čelnik dakako bio SDP-ovac funkcionira- zgradu, a uredili su i dva igrališta. izvoza, posebno u odnosu prema broju la je besprijekorno pune četiri godine, a Sredili su kanalizaciju koja je već bila stanovnika. Osim toga Postira su od svoju je vjerodostojnost načelnik općine izgrađena s dugačkim podmorskim is- strane posebnog povjerenstva Slobod- dokazao i time što je cijelo vrijeme radio pustom, ali bez ikakvog pročišćavanja. ne Dalmacije, kojem je na čelu bio doc. kao volonter, bez ikakve naknade osim Zapravo su bili pregrađeni stari odvodni dr. sc. Robert Plejić, prodekan Fakulte- svoje mirovine. kanali u kojima se miješala otpadna i ta građevinarstva, arhitekture i geode- Ipak opću je omiljenost i plebiscitarnu po- oborinska voda, ali se iz kuća na obali zije Sveučilišta u Splitu, proglašena za dršku zaslužio predanim radom te uoč- voda izravno ispuštala u more. Sada dalmatinsko naj-misto u 2012. godini. ljivim i opipljivim uspjesima. To najbolje su cijelom rivom provukli kolektor za Reporteri su posebno obišli 24 mjesta u potvrđuje činjenica što je na lokalnim iz- prikupljanje otpadnih voda i produbili priobalju, Zagori i na otocima, a potom borima 2009., kada su se gradonačelnici kanale da izbjegnu mjestimične popla- je Povjerenstvo potvrdilo njihovo sta- i načelnici izravno birali, dobio čak 86,65 ve, a namjeravaju ulicu po ulicu urediti jalište da se radi o gradiću u kojem se posto glasova, rezultat kojim se sasvim razdjelnu kanalizaciju. Sredili su i pri- iznimno mirno i kvalitetno živi, što su sigurno ne može pohvaliti ni jedan drugi kupljanje otpada u dogovoru s glavnim prepoznali i stranci pa iz godine i godi- načelnik i koji pomalo podsjeća na neka otočkim skupljačem otpada tvrtkom nu dolaze u sve većem broju. Posebno druga i ne baš demokratska društvena Micheli Tomić d.o.o. iz Gornjeg Humca, je pohvaljena briga o uređenju mjesta i uređenja. Glasački su listić s imenom a za tu su prigodu kupili i novu čistilicu. skladan razvoj turizma, poljoprivrede i Ivana Mihačića zaokružili i vjernici i oni Poboljšali su i vodoopskrbu posebno i industrije. Postira imaju tri hotela s če- koji rijetko ili nikako ne prelaze crkveni stoga što upravo preko područja opći- tiri zvjezdice i postelja nešto više nego prag te mladi i stari. SDP je odustao od ne Postira stižu na Brač glavni vodo- što općina ima stanovnika. Štoviše, rađa svog kandidata jer je ocijenio da je Ivan opskrbni i električni pomorski kabeli. se sve više djece jer se ljudi vraćaju, a Mihačić najbolje rješenje za tu dužnost, a Uređen je i produžen glavni lukobran

362 GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 GRADILIŠTE Građevinar 4/2013 ispred kojega je uređeno manje kupali- No ni to nije kraj planova i želja ing. Mi- sljednji radovi kamenog popločavanja šte. Cijelo je mjesto dodatno ukrašeno hačića pa nas je u upoznao i s formira- mrtvačnice i puteljaka između grobova. i posvuda gdje se to moglo ugrađen je njem LAG Brač, Šolta… (Lokalne akcijske Mrtvačnice dosad nije bilo pa su se po- poznati brački kamen. Izgrađeni su novi grupe Brača i Šolte) koju su zajednički grebne povorke, kao što je to slučaj u i raskošni hoteli, a želja im je i gradnja utemeljili grad Supetar i općine Bol, Mil- mnogim dalmatinskim mjestima, znale velike sportske dvorane koja bi omo- na, Nerežišće, Postira, Pučišća, Selca, razvlačiti kroz cijelo mjesto, posebno gućila zimske pripreme raznoraznim Sutivan i Šolta i u kojoj su brojne udru- kad bi umro netko poznatiji ili mlađi. sportskim kolektivima. ge, gospodarstvenici i osobe s tih otoka, Zamijetili smo da posvuda ima mnogo A sve su to napravili samo iz osnovnih a LAG je otvoren i za i . Namjera kamena i kamenih kipova. Inače ing. Mi- prihoda, poput poreza na dohodak, po- im je prijavljivanje projekata za pretpri- hačić je dugo razmišljao o trećem man- reza na vikendice, komunalnog dopri- stupne i pristupne fondove Europske datu, ali je presudilo to što još mnogo nosa, naknade za bespravnu gradnju, Unije, a djelatnost između ostalog izra- toga treba napraviti. Ipak iz SDP-a su grobljanske naknade… Uostalom jedina da strateškog plana održivog razvoja za ga pitali jer nisu znali trebaju li isticati su općina na Braču u kojoj se plaćaju područje LAG-a (što je već učinjeno od vlastitog kandidata. 2 kune po prostornom metru prodane Azre d.o.o. – Agencije za razvoj Varaž- Priča o neobičnom i učinkovitom postir- vode kao svojevrsnu naknada za razvoj, dinske županije), razvijanje partnerstva skom načelniku posredno ima i jedan a u razvoj infrastrukture namjenski ula- između javnog i gospodarskog sektora sportski začin. Naime njegov je sin Va- žu i dio prihoda iz poreza na dohodak. te civilnog društva, planiranje, izrada i troslav Mihačić (drugi Hrvoje pomorski Inače postirski nam je načelnik priznao kandidiranje projekata, razvijanje pro- je časnik) bio vratar Hajduka i nastupio da su na svim razinama i u Županiji i na grama nacionalne i međunarodne su- je u slavnoj pobjedi 8. svibnja 1991. u razini cijele Hrvatske gotovo uvijek nai- radnje te uključivanje u institucije koje kup utakmici nad Crvenom zvezdom lazili na razumijevanje. se bave ruralnim razvojem. koja je krajem tog mjeseca postala eu- Velik je problem bila i odluka da se u Inače mora se reći da je razgovor s ropskim prvakom. Zahvaljujući toj po- prostorni plan ugradi i poslovna zona ing. Ivanom Mihačićem, kojeg kako bjedi veliki 19 kg težak srebrni pehar koja nije bila ni u naznakama. Naime smo primijetili svi zovu Ivica, iako za- maršala Tita zauvijek je ostao i vitri- sadašnji je prostor Sardine bio namije- nimljiv za novinara prilično stresan, nama splitskog kluba. Bilo je to samo njen turističkoj djelatnosti, što bi znači- kao uostalom i sa svim sanjarima i tjedan dana nakon pokolja hrvatskih lo da se jednom mora iseliti, a odlazak zaljubljenicima u svoj posao. Posebno policajaca u Borovu Selu, pa se Hajduk bi tvornice iz Postira na kopno, što bi im je teško što često govori u hodu kada dugo nećkao hoće li uopće nastupiti. nesumnjivo bilo jeftinije, za općinu i za je svako zapisivanje gotovo nemogu- Trener Hajduka bio je Joško Skoblar, susjedna mjesta (jer u tvornici se za- će, a među podacima uvijek ima dosta Crvene zvezde Ljupko Petrović, jedini je pošljava pretežno ženska radna snaga nepoznatih osoba ili institucija. Osim gol postigao Alen Bokšić, a u toj su gru- i iz drugih mjesta na Braču) bio prava što smo bili na novom vodospremni- boj utakmici bili isključeni Igor Štimac katastrofa. Stoga se pristupilo promjeni ku, odakle se, kako nam je rekao, gra- i Siniša Mihajlović, sadašnji izbornici urbanističkog plana te otkupu zemljišta dilište i Postira najbolje vide, potom i Hrvatske i Srbije. Vatroslav Mihačić je i opremanju poslovne zone infrastruk- na poslovnoj zoni, zajednički smo na- sjajno branio, ali je zapamćen po tome turnim sadržajima. vratili i do groblja gdje se obavljaju po- što je tek nakon utakmice ustanovljeno

Kupalište uređeno iza novog lukobrana Nova mrtvačnica na groblju u Postirama

GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 363 Građevinar 4/2013 GRADILIŠTE da je veći dio igrao s napuklim rebrom. osim onih iz istočnoeuropskih zemalja nje i preuzeo funkciju direktora uprave. Nakon Hajduka branio je u Neretvi, por- pa je za asortimanom robne kuće Ja- Kada se poslovna situacija nešto po- tugalskom Gil Vicenteu i Zagrebu. dran vladala prava jagma. Radilo se o za pravila došlo je do smjene pa je pred- današnje pojmove skromnom prostoru sjednik uprave postao Mislav Bezmali- Tvornica Sardina i tvorci njezina od 620 m2, ali je to po ocjeni jednoga nović, dipl. oec., a član uprave zadužen uspjeha američkoga gospodarskog časopisa bilo za komercijalu Davor Gabela, dipl. oec., mjesto gdje se najviše u svijetu pro- dok je Niko Bezmalinović ostao član I sadašnji gospodarski uspjeh Sardine davalo po jednom četvornom metru. uprave zadužen za razvoj. d.o.o. većim je dijelom zasluga jednog Iskustva stečena iz tih godina poslije Nismo odoljeli da našeg sugovornika sedamdesetogodišnjaka i Bračanina, su mu pomogla u obavljanju odgovorne ne upitamo o razlozima propasti toliko doduše ne iz Postira već iz Selaca. Stoga veleposlaničke dužnosti iako se i tamo tvornica sardina. Dobili smo odgovor da i nije čudo što u Postirama govore kako mnogo toga promijenilo i SSSR više nije je svaki slučaj drugačiji, ali da se uglav- ih vode dvojica najstarijih. Riječ je o vi- postojao. nom radilo o lošem menadžmentu. sokom i vitkom Niki Bezmalinoviću, dipl. Kada su u Sardini ustanovilo da se ne oec., negdašnjemu hrvatskom velepo- Pitali smo člana uprave može živjeti samo od konzervi okrenuli su se uzgoju ribe s južne strane otoka slaniku u Moskvi i u Bukureštu, štoviše Sardine zaduženog za razvoj i uspješnom prijeratnom privredniku Brača na području općina Milna i Nere- koji je 27 godina (od toga 4 kao direk- o razlozima propasti ostalih žišća. Najprije su se počeli baviti uzgo- tor vanjske trgovine, a 17 kao general- tvornica i doznali da se jem komarče ili orade (Sparus aurata) ni direktor) radio u splitskom Koteksu, uglavnom radilo o lošem i lubina (Dicentrarchus labrax), a po- ondašnjoj uspješnoj trgovačkoj tvrtki. menadžmentu tom i uzgojem domaće tune (Thunnus Razgovor smo započeli prepričavanjem thynnus) odnosno plavorepe atlantske jedne anegdote o otvaranju najuspješ- tune koja se lovi i potom hrani doma- nije robne kuće Koteksa u Moskvi zvane U Moskvi je bio prvi hrvatski veleposla- ćom sardelom i drugom ulovljenom Jadran, a kojoj je izravno bio nadređen nik od 1992. do 1996., a potom do 2000. plavom ribom. Ribogojilišta imaju na šjor Bezmalinović (kako ga inače svi u Bukureštu. Nakon odlaska u mirovi- južnoj strani otoka Brača u uvalama zovu) kao voditelj vanjskotrgovačkih nu pozvao ga je glavni ondašnji vlasnik Maslinova, Grška i Smrika. Ukupna je poslova. Tada je Koteks bio u razvoju i Sardine d.o.o. Frane Gattin iz Splita da proizvodnja na godinu približno 3000 imao samo nekoliko prodavaonica, ali pokuša pomoći svojim iskustvom. U tona ili više od 20 milijuna konzervi, zahvaljujući činjenici da je gradona- međuvremenu je bila obavljena priva- 200 tona ribljeg brašna, 500 tona vi- čelnik Moskve Vladimir Promislov bio tizacija, ali se poslovalo vrlo teško jer sokokvalitetne bijele ribe i 700 tona zadovoljan gost ondašnjeg gradonačel- zbog restrikcija nije bilo obrtnih sred- plavoperajne tune iz uzgoja. Kvalitetnu nika Splita, a poslije osnivača i dekana stava, a kamate su na zajmove iznosile jadransku sardelu (Sardina pilchardus) Građevinskog fakulteta Jakše Miličića, između 15 i 20 posto. Odmah se počelo i drugu sitnu i krupnu plavu ribu love brzo je dobiven prostor za otvaranje raditi vrlo marljivo. U početku je radio vlastitom flotom ili otkupljuju od koo- robne kuće na rubu ondašnje Moskve. kao umirovljenik na funkciji savjetnika, peranata iz svih dijelova Jadrana. Da- Tada u Moskvi nije bilo stranih trgovina a od 2004. stavio je mirovinu u mirova- nas zapošljavaju 286 radnika.

Stari pogoni tvornice sardina u Postirama Uzgajalište tuna uz južnu obalu otoka Brača

364 GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 GRADILIŠTE Građevinar 4/2013

Prikaz budućeg izgleda nove tvornice u Postirama Detalj budućeg izgleda nove tvornice

U novom će i najsuvremenijem pogonu Tako se taj proslavljeni sportaš kao če- radna snaga za koju vjeruju da je ne bi jedini na ovim prostorima ribu smrzavati tvrti vaterpolist priključio Miri Mihovilo- mogli pronaći u zaleđu Dalmacije, barem i skladištiti s pomoću ugljikova dioksida viću, Deniju Lušiću i Milivoju Bebiću. Na ne dovoljno onih koji su osposobljeni za kao rashladnog medija, a investiciju su svečanom primanju u Kuću slave, u koju rad s ribom. Potvrdio je da su troškovi financirali iz vlastitih prihoda i zajma. ga je uveo legendarni Ratko Rudić, izja- transporta i poslovanja na otoku znatno Namjeravaju i obogatiti asortiman pro- vio je da je najponosniji na dva poratna veći, ali da su ipak presudila ta dva ključ- izvodnjom riblje paštete te soljenjem i trofeja kada je 1992. i 1993. kao kape- na razloga. Izdvojili smo i podatke veza- mariniranjem inćuna i sardele, ali i pro- tan Jadrana osvojio dvije uzastopne ti- ne uz investiciju i novu tvornicu odnosno izvodnjom ribljeg ulja. Nadalje, usko- tule klupskog prvaka Europe. poslovni kompleks u Gospodarskoj zoni ro se planiraju početi baviti i uzgojem i Ratac. Ukupna je vrijednost cijele in- plasmanom školjki. Imaju flotu od četiri U novoj tvornici namjeravaju vesticije 250 milijuna kuna, od čega 50 milijuna ulažu iz tekućeg poslovanja, a iz broda za lov na plavu ribu i od toga su udvostručiti proizvodnju ribljih dva suvremena tunolovca opremljena poslovanja su izdvojili i 50 milijuna kuna za ribolov na Sredozemlju, ali i tri manja konzervi i proširiti asortiman za PDV, a ostatak odnosno 153,6 miliju- broda za potrebe ribogojilišta. Svu tunu jer kažu da naše ribarstvo ima na kuna su kreditna sredstva od HBOR- uglavnom izvoze u Japan jer je vrlo cije- veliku šansu na jedinstvenome a. Ne treba zanemariti ni činjenicu da njena i stoga je najpogodnija za japanska europskom tržištu je općina u infrastrukturu gospodarske nacionalna jela sashimi i suchi. Sadašnja zone uložila 11 milijuna kuna. Gospodar- su vlasnici Sardine d.o.o. Frane Gattin, ska se zona prostire na 50.000 m2, a od Niko Bezmalinović i Davor Gabela. S Mislavom Bezmalinovićem nismo raz- toga je čak 30.000 m2 u vlasništvu Sar- Time smo zaključili naše druženje sa govarali, ali smo dobili na uvid njegov in- dine. Kada tvornica bude dovršena, imat šjor Nikom Bezmalinovićem koji inače, tervju što ga je početkom veljače 2013. će na raspolaganju 12.000 m2 korisnoga vjerojatno zbog loših iskustava, pomalo imao u Privrednom vjesniku. Iz tog zani- i izgrađenog prostora pod krovom, gdje zazire od novinara. Ipak i za njega kao mljivog razgovora izdvajamo ponajprije namjeravaju udvostručiti proizvodnju ri- i za ing. Mihačića moramo istaknuti njegova stajališta o razlozima zašto su bljih konzervi te osigurati novi asortiman određenu sportsku poveznicu. Nai- se oglušili na niz poziva da svoju pro- ribljih pašteta te slane i marinirane ribe, me njegov je sin Mislav Bezmalinović, izvodnju presele u neku od poslovnih a velike nade polažu u veću ponudu ribe, sadašnji predsjednik uprave, krajem zona u zaleđu Splita, od kojih je navodno ponajprije lubina i komarči, ali i drugih prošle godine kao 24. po redu primljen najozbiljnija bila ona iz Čaporica pokraj vrsta, uključujući i plavu. Nudit će je u u Kuću slave splitskog sporta, kao je- Trilja. Predsjednik je uprave Sardine od- različitim oblicima, uključujući i očišćenu dan od najboljih naših vaterpolista i govorio kako je jedan od razloga svakako kako bi kupcima olakšali pripremu. Osim dobitnik zlatne medalje za ondašnju njihovo bračko podrijetlo, što im nikako toga Mislav Bezmalinović uvjeren je da Jugoslaviju na Olimpijadi u Seulu 1988. nije beznačajno, a drugi je bitan razlog za razliku od nekih drugih proizvodnih

GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 365 Građevinar 4/2013 GRADILIŠTE grana naše ribarstvo ima veliku šansu Trivium d.o.o. iz Splita (projektant Miro- arh. Proizvodno-poslovna građevina na jedinstvenome europskom tržištu. slav Jakovčić, dipl. ing. građ.), a projekte predviđena je na č.z. 4028/11 k.o. Dol, Na pitanje što će biti sa starom tvorni- kabelskog raspleta i transformatorske a ukupna je površina 23.114 m2. Če- com slijedio je odgovor da je ta lokacija stanice biro Posebni projekti d.o.o. iz stica je približno pravokutnog tlocrta, prostornim planovima namijenjena tu- Splita (projektant mr. sc. Juraj Buzolić). a teren je vrlo strm i nagnut prema rističkim sadržajima i da vjeruju kako Za vodoopskrbu poslovne zone predvi- sjeveru, a građevina ima dva kolna će pronaći investitora koji će tu graditi đen je dijelom ukopani vodospremnik pristupa za gornje i donje prizemlje. hotel s odgovarajućim turističko-rekre- zapremine 250 m3 na brdskoj padini Kota je donjeg prizemlja 86,7 m n.v., acijskim sadržajima. Radi se o vrlo pri- iznad naselja na posebnom platou s gornjeg 90,7 m n.v., kata 99,65m n.v., vlačnom prostoru površine 10.000 m2 u pristupnim putom. Vodoopskrba i od- a gornjeg krovnog vijenca 99,3 m n.v. čijem je susjedstvu već otprije izgrađen vodnja gospodarske zone uključuje Građevina nije pravilnoga pravokut- prekrasan hotel Pastura. opskrbni vodovod dug 1078,3 m koji za- nog oblika, a glavni su gabariti građe- Predsjednik je uprave Sardine još rekao počinje od vodospremnika i spaja se na vine 125,95 m x 85,9 m (tlocrtna bruto kako je protekla godina bila po poslo- postojeći vodovod u mjestu, a ukupna površina 9745,92 m2), a katnost je do- vanju vrlo solidna i da se procjenjuje je duljina kanalizacije 505,35 m i pred- nje prizemlje + gornje prizemlje + kat kako je ostvaren promet od 180 miliju- viđen je spoj na postojeći kanalizacijski sa stvarnom bruto površinom zgrade na kuna. Bilo je govora i o problemima sustav u Postirama. od 13.482,1 m2. koje tvrtke imaju s ograničenim izlovom tune što im ga nameće ICCAT (Interna- tional Committe for the Conservation of Atlantic Tunas – Međunarodni komitet za očuvanje i zaštitu atlantske tune). Stalni je predstavnik ICCAT-a uvijek na- zočan (zanimljivost je da ga proizvođa- či moraju financirati), a novost je da se tuna oporavlja pa je izlovna kvota pove- ćana za četiri posto i može se očekivati da će se povećavati i sljedećih godina. Ipak loša je vijest da je cijena tune na japanskom tržištu nešto smanjena.

Projektne značajke gospodarske zone i tvornice

Urbanistički plan uređenja (UPU) gos- podarske zone Ratac izradio je počet- kom 2010. CPA – Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, a potom ga je odmah usvojilo općinsko vijeće Postira. Županijska je suglasnost dobivena u listopadu 2011. U skladu s tim izrađeni su projekti vodoopskrbe i odvodnje od strane Akvedukta d.o.o. iz Splita (projektant Zoran Dodig, dipl. ing. Situacija nove tvornice građ.), a obuhvaća vodospremnik Ratac s pristupnim putom i vodovodom te fe- Za investitora Sardina d.o.o., Vrilo 42, Donje je prizemlje namijenjeno prostori- kalnom kanalizacijom i poslovnu zonu 21420 Postira, projekt za građevinu ma koji služe proizvodnji, poput hladnja- smještenu jugozapadno od Postira, Tvornica za preradu proizvoda ribar- ča, prostorija za prijam dovezene ribe i iznad županijske ceste ŽC-6161. Radi stva izradio je Jelić inženjering d.o.o. iz skladišta. U gornjem su prizemlju smje- se zapravo o odvojenim projektima koji Splita, a glavni je projektant Boženko štene prostorije laboratorija, strojarnice, su bitni za rad Gospodarsko-polovne Jelić, dipl. ing. građ., projektant arhi- kotlovnice, garaže za servis i popravak zone. Projekt za spomenutu županij- tekture Helena Čerina, dipl. ing. arh., vozila, dio ureda i prostorija za držanje sku cestu i pristupnu prometnicu te a suradnici Sandra Rožić, dipl. ing. mreža te skladište poklopaca. Na katu su prometnu infrastrukturu zone izradio je građ. i Tomislav Mihovilović, dipl. ing. predviđeni uredi uprave, radnički restoran

366 GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 GRADILIŠTE Građevinar 4/2013

Crtež budućega južnog i sjevernog pročelja tvornice

Istočno i zapadno pročelje nove tvornice te muške i ženske garderobe s pripada- Građevina će se izvesti u 6 dilatacija od (inćuna). Konstrukcija je u cijelosti mon- jućim sanitarnim čvorovima. Funkcional- kojih je prva (D1) tlocrtnih dimenzija 50 tažna, a temeljne ploče i trakasti temelji na je organizacija unutrašnjega korisnog x 26,5 m i visoka 8,43 m do ozelenjenog pročelja te podna ploča izvode se kao prostora prilagođena tehnološkim za- krova i 13,38 m do visine neprohodnog kod D1. Armiranobetonski montaž- htjevima. Dio će se čestice prema pro- krova. Ta je prostorija predviđena za ni stupovi imate će ugrađene metalne metnim površinama ozeleniti, a slobodne smrzavanje ribe u donjem dijelu, labo- umetke za vezu s ostalim nosivim di- površine služe nesmetanom kretanju te- ratorijske prostore u gornjem prizemlju jelovima, krovna se konstrukcija sastoji retnih vozila, a na preostalom je prostoru te poslovne prostore na katu i u cijelosti od armiranobetonskih glavnih i sekun- parkiralište za 123 osobna automobila. je predviđena kao armiranobetonska darnih nosača T presjeka, a pokrov je konstrukcija s temeljnim stopama stu- predviđen od valovitog lima i može biti Unutrašnji je prostor prilagođen pova, trakastim temeljima, montažnim iskorišten kao podloga za fotonapon- ske ćelije. I tu je previđeno zatvaranje tehnološkim zahtjevima, a stupovima, podnim pločama te zatvore- na troslojnim betonskim panelima. dijelova armiranobetonskim troslojnim izvana će se dio ozeleniti, dok Druga dilatacija (D2) ima dimenzije 30,8 panelima. će slobodne površine služiti x 50,1 m, s najvećom visinom od 9,4 m i Treća je dilatacija (D3) dimenzija 30,8 x nesmetanom kretanju teretnih tlocrtno je u produžetku D1 i previđena 75,85 m i najveće visine 9,4 m, a nalazi vozila je za prijam i razvrstavanje svježe ribe se zapadno od D2 i u njoj je predviđena te za obradu i proizvodnju slane ribe proizvodnja te skladištenje ribljih kon-

GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 367 Građevinar 4/2013 GRADILIŠTE

Prvi građevinski zahvati na očišćenom platou za novu tvornicu Postavljanje prvih montažnih armiranobetonskih stupova zervi i riblje hrane, ali i pogon za proi- njeg prizemlja izvest će se kao zidani od sječne visine 8,3 m, a omeđena je dila- zvodnju i skladištenje ribljeg brašna. betonskih blokova, a između pojedinih tacijama D1, D4 i D6. Taj je dio građevine Konstruktivno je ta dilatacija istovjetna prostora uprave od knauf zidova, dok će namijenjen prostorima kotlovnice, stro- kao D2. unutarnji nosivi zidovi oko stubišta biti jarnice hladnjače, prostorima mehanič- Sljedeća je dilatacija (D4) središnja dila- armiranobetonski. Podne će se obloge ke radionice te prostorima za održava- tacija u tlocrtu 29,55 x 77,05 m, a pro- na katu izvesti u armiranobetonskom nje ribarskih mreža. Predviđena je mon- teže se kroz tri etaže. U donjem je pri- estrihu s laminatima, a podne obloge tažna armiranobetonska konstrukcija s zemlju previđena prerada plave ribe, u u ostalim prostorijama od keramičkih dvostrešnim laganim limenim krovom i gornjem prizemlju ulazni prostor i skla- pločica. Zatvaranje je predviđeno ho- vanjskom oblogom od armiranobeton- dišta potrošnog materijala, a na katu rizontalno postavljenim armiranobe- skih troslojnih panela, dakle kao kod prostorije uprave, restoran i garderobe tonskim troslojnim panelima, prozori i D2 i D3. Posljednja je šesta dilatacija za proizvodne radnike. Konstrukcija je vrata od aluminijske bravarije, a krov- tlocrtnih dimenzija 50,5 x 28,7 m i pro- znatno složenija od jednoetažnih dije- na konstrukcija izvest će se kao ravni sječne visine 9,3 m, a smještena uz dila- lova građevine pa će se izvesti kao mo- krov s odgovarajućom toplinskom i hi- taciju D1. U tom su prostoru predviđeni nolitna armiranobetonska konstrukcija droizolacijom te s betonskim pločama hladnjača i tunel za smrzavanje. Mon- od okvira u dva ortogonalna smjera i na gumenim podlošcima radi prirodne tažna krovna konstrukcija izvest će se stropnih rebrastih ploča. Temeljenje ventilacije. Na tom se krovu mogu po- od armiranobetonskih primarnih i se- je predviđeno na temeljnim stopama staviti sunčani fotonaponski paneli za kundarnih nosača T presjeka pokrivenih te temeljnim trakama, a podne ploče proizvodnju električne energije. limom, a vanjska je obloga predviđena izvest će se na tlu na razinama donjega Sljedeća peta dilatacija (D5) tlocrt- od armiranobetonskih troslojnih pane- i gornjeg prizemlja, pregledni zidovi gor- nih je dimenzija 36,5 x 30,7 m i pro- la, dakle isto kao D2 i D3.

Prva montažna okvirna konstrukcija od stupova i nosača Postavljanje prvih korizontalnih trojslojnih panela

368 GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 GRADILIŠTE Građevinar 4/2013

U okviru glavnog projekta izrađen je i ranje bijele ribe. Predviđeno je i sortiranje tehnološki projekt, a suradnik je bio dr. plave ribe sa smrzavanjem i pakiranjem. Predviđena je i kotlovnica za sc. Neven Bosnić. Kako se radi o detalj- Najveća je promjena u odnosu na dosa- proizvodnju vodene pare za nim uputama za smrzavanje i postu- dašnju praksu postupak smrzavanja. U proizvodne linije i grijanje, a panje sa smrznutom ribom, opisima novoj je tvornici predviđena hladnjača s kao gorivo poslužit će drvena čišćenja, mariniranja, proizvodnje ribljih kapacitetom od 3000 tona i s četiri komo- biomasa konzervi, pašteta, ribljeg brašna, paki- re za čuvanje ribe te tunelom za duboko ranja školjki, skladištenja riblje hrane za odvojeno smrzavanje IQF (Individual qu- bijelu ribu i za uzgoj tune taj dio preska- ick freeze – pojedinačno brzo smrzava- U tvornici je predviđena i kotlovnica s čemo. Poslužit ćemo se jedino mjesti- nje) i kontinuirano smrzavanje. Dosad se parnim kotlom za proizvodnju vodene mice strpljivim objašnjenjima strojara naime smrzavanje obavljalo u ribarskim pare za potrebe proizvodnih linija i gri- Branka Šantića, tehničkog direktora kašetama i trajalo je i do 12 sati. To nije janje tvornice. Kao gorivo poslužit će održavanja i tehničke službe u Sardini bilo povoljno jer je riba kalirala i usput se biomasa kao obnovljivi izvor energije, koji uime investitora brine o cijeloj in- sušila i sl. Stoga je IQF pravi dobitak jer zapravo drvna biomasa (pelet ili sječka) vesticiji. smrzavanje traje samo 15 minuta, a po- što je ekološki i financijski opravdano, a slije se riba i posebno glazira vodom što Sardina je i u tome prva u domaćoj ribo- Najveća je promjena u odnosu je čuva od oksidacije i poboljšava kvali- prerađivačkoj industriji. tetu. Uostalom takav se proizvod može i na dosadašnju praksu postupak pakirati kao smrznuti proizvod. Na sat se Posjet gradilištu smrzavanja, posebno duboko može smrznuti i do 4,5 tona ribe i može se odvojeno smrzavanje IQF koje tako rastresita čuvati u velikim spremni- Rekli smo već da smo u društvu s na- traje samo 15 minuta cima i do 18 mjeseci. čelnikom Ivanom Mihačićem posjetili Ugljikov dioksid kao novi rashladni me- gradilište, ali najprije smo posjetili lije- dij nije otrovan i može smrzavati do -50 pi kameni vodospremnik iznad pogona Radi se naime od tri linije proizvodnje 0C, a za skladištenje ribe u hladnjača- koji je pred završetkom, a s nama je u ribljih konzervi. Najveća je proizvodnja ma do -27 0C. To je mnogo štedljivije društvu bio i projektant i nadzorni in- sardina koja je potpuno automatizirana i jer troši manje električne energije i ne ženjer Zoran Dodig. Radove je na vodo- koja ima kapacitet proizvodnje od 12.000 može poput amonijaka zatrovati oko- spremniku i na iskopu za novu tvornicu kutija na sat, potom je predviđena polua- liš, a i ekološki je znatno povoljnije u radila tvrtka Berica d.o.o. iz Nerešišća. utomatska linija za ručno filetiranje sitne odnosu na freone. Postoje i posebni S tog se prostora zaista dobro vide Po- i krupne plave ribe s kapacitetom od 5000 strojevi za kontinuirano odmrzavanje stira, ali i cijeli Brački kanal i obližnji kutija na sat te proizvodnja ribljih pašteta na početku linije. Nejestivi se dijelovi Mosor. u okruglim limenim ili mekanim aluminij- ribe iz proizvodnje posebno suše i me- Spustili smo se nešto niže u Gospodar- skim kutijama s kapacitetom od 12.000 lju u riblje brašno pa služe kao stočna sku zonu Ratac i uočili da je osigurana odnosno 7200 na sat. Postoji i proizvodna hrana, a novi će stroj omogućiti i proi- zidovima od gabiona tako da se zaista linija koja se na odnosi na soljenje i mari- zvodnju visokokvalitetnoga ribljeg ulja doimlje lijepom i atraktivnom. U obi- niranje inćuna, ali i linija za strojno sorti- čime se krug zatvara. lasku nove tvornice pridružio nam se

Izrada jednog poda s epoksidnom zaštitom Zgrada novog vodospremnika iznad gospodarske zone

GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 369 Građevinar 4/2013 GRADILIŠTE

Gabionska zaštita Gospodarske zone Ratac Budući glavni ulaz u novu tvornicu

Branko Šantić s kojim smo zajedno s ing. el., i Davor Lučin, dipl. ing. stroj., a Građenje je započelo 2. svibnja 2012., voditeljima građenja obišli sve pogo- do prosinca 2012. i danas pokojni Zoran a treba biti završeno do 15. lipnja 2013 ne u kojima se već montiranju novi i Mitrović, dipl. ing. stroj., inače najza- kada započinje mjesec dana probnog suvremeni strojevi, a neki su i najsu- služniji za rješenje rashladnog sustava rada. Na gradilištu je stalno stotinjak vremeniji jer su nabavljeni iz Španjol- buduće tvornice. radnika, posebno jer se izvode instala- ske, Latvije i Danske, posebno oni za Veći je dio građevine montažni, a stu- cijski i zanatski radovi, a tu su i radnici smrzavanje. Izvođač je radova Lavče- povi se i grede proizvode u Splitu i na Berice koji još rade iskope i druge rado- vić d.d., a glavni inženjer Stipe Žuljević gradilište dovoze trajektima. Dvije su ve u gospodarskoj zoni. Mikas, a pomoćnik Hrvoje Srdelić, mag. dilatacije (D1 i D4) na monolitnim tra- ing. aedif. Inače projekt u Lavčeviću kastim temeljima zbog denivelacije, a Tijekom obilaska gradilišta monolitne su i stubišne jezgre, uredi, vodi Jakša Vulić, dipl. ing. građ. Naši su nove tvornice doznali nas sugovornici upozorili da svakako laboratoriji i sl. Krovni su pokrovi mon- istaknemo glavnog kooperanta za sve tažni i od valovitog izoliranog lima. smo da su strojevi iz instalacije Instaling d.o.o. iz Splita. Jedino je u srednjem i najvišem dijelu stare tvornice već prodani Stručni nadzor nad radovima obavlja ugrađen monolitni tzv. swedeck sitno- Velcon d.o.o. iz Splita, a glavni je nad- rebrasti strop s izgubljenom oplatom zorni inženjer Albert Pavlović, dipl. ing. koji ima iznimnu nosivost. Mjestimice Na kraju pri odlasku s gradilišta Bran- građ., koji nažalost nije bio nazočan. U se pregradni zidovi grade od betonskih ko Šantić nam je otkrio da su strojevi stručnom su nadzornom timu još i Lejla blokova, svi su podovi s epoksidnom iz stare tvornice već prodani i da kupac Radić, dipl. ing. građ., Ognjen Rako, dipl. zaštitom. nije iz Hrvatske.

Buduće sjeverno pročelje nove tvornice Jedna od budućih hala za proizvodnju ribljih konzerva

370 GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 GRADILIŠTE Građevinar 4/2013

jeme potpuno preporodile. Stoga se umjesto žalopojki treba zapitati. Što to Postire imaju, a drugima nedostaje? Nedostaje im spremnosti da se umje- sto jadikovki ozbiljno prihvate posla i da probleme započnu temeljito i su- stavno rješavati. Nedostaje im dakako sposobnosti i odlučnosti, a zarobljeni su i jalovim političkim prepucavanjima. Mnogima nedostaje i potrebne sposob- nosti, ali svako i najmanje mjesto ima nekoga tko je nakupio dovoljno iskustva da je spreman pomoći, baš kao što su to učinili karizmatični Ivan Mihačić i Niko Bezmalinović. No čini se da odgovor leži u slavnom natpisu koji stoji na ulazu u negdaš- Nova tvornica i Postira snimljeni s novog vodospremnika nju dvoranu Velikog vijeća pri Kne- ževu dvoru u Dubrovniku: "Obliti pri- Nakon posjeta gradilištu iskoristili smo puno marljivosti i ljubavi pretvorilo u vatorum, publica curate" ("Zaboravite prigodu da temeljito razgledamo cijelo mjesto gdje se lijepo i zadovoljno živi i privatno, brinite za javno"). Tome je mjesto. Obišli smo i izvana poslika- gdje gotovo da nema nezaposlenih. trebao težiti svaki dubrovački plemić li stare tvorničke pogone, ali i neobi- Mnoga ostala mjesta odišu bezvoljno- pri vođenju državnih poslova, a takvih čan plavičasti hotel Pastura nadomak šću i nezadovoljstvom, a Postire su s ideala, kako se čini, danas posvuda tvornice koji je zamijenio negdašnji mnogo napora u relativno kratko vri- nedostaje. Park. Neobičan je i hotel Lipa u neg- dašnjoj zgradi Poljoprivredne zadruge usred rive. Zgodno je pogledati rodnu kuću književnika Vladimira Nazora, ali i novi lukobran te stare ulice koje vode do župne crkve Sv. Ivana Krstitelja, a pokraj koje su 1988. otkriveni ostaci starokršćanske crkve iz 5. ili 6. st. Sve se doimlje nekako skladno i umiveno, ali najuočljivija je opća čistoća.

Umjesto zaključka

Današnje su Postire jedna zaista lijepa i dirljiva priča. Jedno se naselje kakvih u našem primorju ima na desetke s Središte Postira

NEW SARDINE FACTORY SOON TO OPEN DOORS IN POSTIRE

A new sardine cannery is under construction in Postire on in initial operation on 15 June 2013. Among other current the island of Brač in the newly formed economic zone. Such developments in Postire we may mention construction of a development has not happened for decades on any of new hotels, shorefront improvements, and the water supply our islands, and is a rarity on the mainland as well. This and drainage system upgrade. The town also plans to build new project is emerging to the light thanks to two senior a new sports hall so as to attract various sporting clubs residents – municipal mayor and one of cannery directors, during wintertime. It should be noted that, considering the both of whom used to be successful entrepreneurs and number of Postire residents, the export the town generates managers. The new factory will greatly extend current ranks among the best ones in Dalmatia. In addition, last production and assortment, and will employ close to one year Postire was selected as the best place to live in by an hundred of additional workers. The factory will be placed ad hoc committee of the daily paper Slobodna Dalmacija.

GRAĐEVINAR 65 (2013) 4 371