Rijeka SVIBANJ SVIBANJ BROJ BROJ / MAY / NO

MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN THE MONTHLY OF MAGAZINE HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA VRATA JADRANA Rijeka SVIBANJ SVIBANJ BROJ BROJ / MAY / NO. / 2015.

ISSN 1330-2140 5 MONTHLY MAGAZINE OF THE CROATIAN HERITAGE FOUNDATION MJESEČNA REVIJA HRVATSKE MATICE ISELJENIKA Vrata jadrana Rijeka HRVATSKA MATICA ISELJENIKA Dizajn ipriprema / HRVATSKE MATICE / ISELJENIKA Croatian HeritageFoundation Croatian HeritageFoundation 10002 Zagreb, /Croatia Hrvatska Hrvatska matica iseljenika / matica iseljenika Hrvatska Za nakladnika / Za nakladnika Glavni urednik / Trg 3,pp241 Stjepana Radića Uredništvo / Telefon: +385(0)16115-116 Monthly magazineofthe Telefax: +385(0)16110-933 (foto: DeanMiculinić) Godište / Nakladnik / Nakladnik Tajnica / Broj /No. 5/2015 Krunoslav Vilček Snježana Radoš Mjesečna revijaMjesečna Vesna Kukavica Marin KnezovićMarin Hrvoje Salopek Hrvoje Znanje, Zagreb www.matis.hr Grad Rijeka Tisak / Naslovnica: Volume Secretary Editorial Staff Print Publisher Layout &Design For Publisher Chief Editor

LXV

SVIBANJ /MAY 2015. SVIBANJ / NO. / BROJ

ISSN 1330-2140 5 Budite korak ispred ostalihipredstavite sehrvatskim n Internet marketing HMIosmisliojenekoliko načina oglašavanja: iseljeničkim zajednicama, uglednimposlovnim iseljeničkim BANERI Posjetite stranice web portala Hrvatima usvijetuinjihovim partnerima. Hrvatima Oglašavajte naweb portalu Hrvatske matice iseljenika! Hrvatske matice iseljenika! n mob. 099 6115116 www.matis.hr tel. (+3851)6115 116 SPONZORIRANI ČLANAK Odjel za marketing ipromociju zamarketing Rora Odjel HMI-Ivana n E-mail: [email protected] n fax.(+385 1)6111522

svijeta, dostupne su na tri

n jezika (hrvatski, engleski, HMI čitaju se diljem

SPONZORIRANE RUBRIKE španjolski) i bilježe stalan

Web stranice

porast posjećenosti. SADRŽAJ www.matis.hr 15 Sabor Hrvata u Makedoniji HRVATSKA IZ ZRAKA 16 Priredbe Hrvata u SAD-u TELAŠĆICA 58 18 Češka: Spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom 19 Toronto: Priredba u čast AG Matošu 20 München: Razgovor s Matom Ćurićem 22 Split: Večer poezije Nasje Bošković Meyer i njene unuke 24 Zagreb: Izložba i recital Tatjane Radovanović 26 Obljetnica dramske družine iz Stuttgarta 29 Knjiga o životu Pavla Tijana 38 Baština crikveničkoga kraja 40 O hrvatskim misionarima u Paragvaju 43 Matičin vremeplov 44 Mladi hrvatski nogometaši iz Njemačke 4 Obljetnica akcije Bljesak u Vukovaru 7 Izaslanstvo Lukšić grupe kod predsjednice 54 Prvi svjetski rat u narodnim pjesmama Grabar Kitarović 56 Obljetnica mučeničke smrti fra Petra 8 U posjetu kod Suščana u New Jerseyu Sesara 12 Promocija dizajner BMW-a Domagoja 61 U spomen: Željka Lešić Đukeca Web stranice KOLUMNE HMI čitaju se diljem 11 33 37 46 49 53 Globalna Hrvatska Naši gradovi (S)kretanja Povijesne obljetnice Apostolsko djelovanje Govorimo hrvatski svijeta, dostupne su na tri (Vesna Kukavica) (Zvonko Ranogajec) (Šimun Šito Ćorić) (Željko Holjevac) hrvatskih sestara u (Sanja Vulić) inozemstvu jezika (hrvatski, engleski, (Jozo Župić) španjolski) i bilježe stalan HRVATSKA MATICA ISELJENIKA porast posjećenosti. Trg Stjepana Radića 3, pp 241 Naručite i vi svoju MATICU jer 10002 Zagreb, Hrvatska / Croatia Telefon: +385 (0)1 6115-116 MATICA je most hrvatskoga zajedništva Telefax: +385 (0)1 6110-933 Želite li primati MATICU kao dar koji će stizati na Vašu kućnu adresu? Jedino što trebate učiniti jest poslati nam popunjenu E-mail: [email protected] Web: www.matis.hr narudžbenicu i uplatiti na naš račun odgovarajući novčani iznos koji pokriva troškove slanja. MATICA će potom svaki mjesec stizati u Vaš dom. Naručite, čitajte i preporučite MATICU Vašoj rodbini i prijateljima, kako biste aktivno sudjelovali u ostvarivanju GODIŠNJA PRETPLATA / ANNUAL SUBSCRIPTION MATIČINE misije: biti čvrsti most između Hrvatske i Hrvata diljem svijeta. Običnom poštom / regular mail: Hrvatska / Croatia 100 kn ostale europske države / other European countries 25 EUR Ime i prezime / Name and surname Zračnom poštom / airmail: SAD / USA 65 USD Adresa / Address Kanada / Canada 65 CAD Oglašavajte na web portalu Australija / Australia 70 AUD ostale prekomorske države / other overseas countries 70 USD Grad / City Hrvatske matice iseljenika! DEVIZNI RAČUN BROJ / FOREIGN CURRENCY ACCOUNT: Država / State Pošt. broj / Zip Code IBAN: HR06 2340 0091 5102 96717 SWIFT CODE: PBZGHR2X Tel. Fax. Privredna banka Zagreb, Radnička cesta 50 E-mail Odjel za marketing i promociju HMI - Ivana Rora ŽIRO RAČUN ZA UPLATU U KUNAMA / tel. (+385 1) 61 15 116 n fax. (+385 1) 61 11 522 DOMESTIC CURRENCY ACCOUNT (IN KUNA): IBAN: HR80 2390 0011 1000 21305 Datum / Date n mob. 099 61 15 116 E-mail: [email protected] Hrvatska poštanska banka DVADESETA OBLJETNICA AKCIJE "BLJESAK" I RAKETIRANJA ZAGREBA Velika prekretnica Domovinskoga rata

Na obilježavanje 20. obljetnice "Bljeska" u Okučanima došao je cijeli državni vrh - predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko te predsjednik Vlade Zoran Milanović

Tekst: Uredništvo (izvor Hina) Foto: Hina Garda na čelu svečanog rvatska je u petak, 1. svib- mimohoda nja, obilježila 20. obljetnicu početka Vojno-redarstve- ne akcije "Bljesak" kojom je napadom Hrvatske vojske i specijalne policije na južni i središnji Hdio zapadno-slavonskoga okupiranog teritorija iz smjera Novske i Nove Gradiške nakon gotovo četverogodišnje okupacije oslobođena zapadna Slavonija. Na obilježavanje 20. obljetnice "Blje- ska" u Okučanima došao je cijeli držav- ni vrh - predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvat- skoga sabora Josip Leko te predsjednik Vlade Zoran Milanović. Pripadnici

VOJNO-REDARSTVENA AKCIJA "BLJESAK" Cilj akcije Bljesak bio je oslobađanje Okučana, središta neprija- U akciji oslobađanja zapadne Slavonije poginula su 42 pripad- teljske pobune i terorističkih napada na zapadno-slavonskom nika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Tijekom akci- području. U akciji koja je trajala od 1. do 3. svibnja 1995. na je Srbi su srušili zrakoplov Rudolfa Perešina, pilota HRZ-a koji glavnim pravcima napada bile su 81. gardijska bojna, 5. gar- je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom dijska brigada te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade. U potpori su MIG-21 prebjegao u Austriju. bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protu- Operacija "Bljesak" prethodila je operaciji "Oluja" koja je usli- oklopnim topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim jedila nakon tri mjeseca, čime je Republika Hrvatska pokazala zrakoplovstvom (HRZ) i postrojbama specijalne policije. odlučnost da uspostavi državno-pravni poredak na cijelome Prvi put u Domovinskome ratu kori- svom području. šteni su i masovniji udari hrvatskog Zbog vojnog poraza u akciji "Blje- zrakoplovstva, a tenkovi dopremlje- sak" srpski pobunjenici su 2. svib- ni željeznicom ulazili su izravno u nja 1995. godine napali središte borbu, čime je postignuto dodatno Zagreba raketnim sustavom "Or- taktičko iznenađenje neprijatelja. kan" s kasetnim punjenjem, tzv. Hrvatske snage s oko 7.200 vojnika "zvončićima", pri čemu je poginu- i policajaca uspjele su u manje od lo sedmero ljudi, a najmanje 176 trideset dva sata osloboditi 500 če- je ranjeno. To je pred televizijskim tvornih kilometara teritorija te je us- kamerama otvoreno priznao i nji- postavljen nadzor nad autocestom hov tadašnji vođa Milan Martić, Hrvatski vojnici, Zagreb -Lipovac i željezničkom pru- sudionici akcije a zbog zapovijedi da se napadne gom prema istočnoj Slavoniji. Nakon Bljesak, slave Zagreb Međunarodni sud u Haa- gotovo četiri godine okupacije oslo- u oslobođenoj gu pravomoćno ga je za ratni zlo- bođeni su Okučani. zapadnoj Slavoniji čin osudio na 35 godina zatvora.

MATICA 4 svibanj/may 2015. www.matis.hr Državni vrh i uzvanici na proslavi obljetnice akcije Bljesak u Okučanima

Raketiranje Zagreba zbog poraza Balet izložbom obilježio 20. u zapadnoj Slavoniji obljetnicu raketiranja Na dan 2. svibnja 1995. godine srpski pobunjenici napali Izložbom dokumenata, Balet zagrebačkog HNK obilježio su središte Zagreba raketnim sustavom "Orkan" s kasetnim je 20. obljetnicu raketiranja Zagreba, kada je bilo ranje- punjenjem, tzv. "zvončićima", kako bi se osvetili za vojni no 17 baletnih umjetnika. poraz u operaciji "Bljesak" u zapadnoj Slavoniji, pri čemu Za trajanja pokusa međunarodnoga projekta Donau- je u samome gradskom središtu poginulo sedmero ljudi. ballett, 3. svibnja Prve eksplozije u gradu čule su se 2. svibnja u 10.23 sati, 1995. u 12.03 sati kada je nekoliko projektila sa "zvončićima" ispaljeno iz zvončićima kazetne raketnoga sustava "Orkan" na zagrebačko gradsko sre- bombe pogođena je i dište, u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draš- baletna dvorana HNK, kovićeve ulice. pri čemu je ranjeno 17 Sutradan, 3. svibnja, projektili su pali i na Dječju bolnicu baletnih umjetnika. u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika "Centar" te na dvo- Tim povodom inten- ranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali dantica zagrebačko- baletani, među kojima je bilo i nekoliko stranaca. Osobi- ga HNK Dubravka Vr- to su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani "zvončići", goč otvorila je izložbu njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je je- dokumenata u sklopu dan policajac poginuo. koje su prikazani i isječci snimaka televizijskih izvješća o Zbog zapovijedi za na- tom događaju. Nakon izložbe priređena je svečana izved- Prizor raketiranja Zagreba prije 20 pad na Zagreb, Međuna- ba predstave "Kraljevi bogova", u koreografiji Pascala To- godina rodni sud u Haagu pravo- uzeaua, na glazbu Tomislava Olivera i Ivane Kiš. moćno je za ratni zločin Vrgoč je podsjetila kako je drugog dana raketiranja Za- osudio Milana Martića na greba pogođena Akademija dramskih umjetnosti, Dječja 35 godina zatvora. bolnica u Klaićevoj ulici i zgrada Baleta HNK. Istaknula je U spomen na taj dan Za- kako je važno sjetiti se tog događaja jer dok god se bu- greb od 2007. godine demo nečega sjećali, do tada će to biti i živo i postojat će. ima Trg svibanjskih žrta- "Kaže se, kad se uništava kultura nekog naroda direktno va 1995., koji se nalazi na se ulazi u identitet toga naroda, a ovaj događaj pokazu- uglu Vlaške i Draškoviće- je da smo unatoč svemu ustrajali, ali moramo se svakako ve ulice. toga sjetiti", poručila je Vrgoč. akrobatske skupine "Krila oluje" s dva u kojoj je Hrvatska vojska u "bljeskovi- zdravstvenih razloga nije došao mini- nova člana izveli su zahtjevan letački toj" akciji oslobodila zapadnu Slavoni- star obrane Ante Kotromanović. Njego- program, među njima i tzv. pobjednič- ju i pokazala da je sposobna osloboditi va zamjenica Višnja Tafra rekla je kako ki valjak u čast "Bljeska", koji je izazvao cijeli teritorij države. "Hrvatski vojnik je je današnji dan spomen na sve one koji pljesak svih nazočnih. Brigadir Goran pobjednički vojnik i nema te prepreke su poginuli u "Bljesku" i kojih se s do- Novoselić u izjavi novinarima naglasio i izazova koji ne može svladati u obra- stojanstvom sjećamo, a posebno je ista- je spremnost i uvježbanost pilota akro- ni hrvatskih nacionalnih interesa", re- knula pilota Rudolfa Perišina. "Svima batske skupine HRZ-a koja je, rekao je, kao je Lovrić. koji su sudjelovali u akciji veliko hva- "organski, sastavni dio eskadrile aviona" Iako je bio najavljen, u Okučane zbog la", dodala je. n iz baze u Zemuniku. Vođa "Krila oluje" je bojnik Damir Barišić. ENG On the 1st of May, Croatia celebrated the 20th anniversary of Operation Flash. The operation Načelnik Glavnoga stožera Drago saw Croatian Army and police anti-terrorist units move into southern and central parts of the Lovrić novinarima je rekao kako je da- occupied territories in western Slavonia from the towns of Novska and Nova Gradiška, liberat- nas dostojanstveno obilježena operacija ing the region after almost four years of occupation.

MATICA svibanj/may 2015. 5 DOMOVINSKE VIJESTI

PREMIJER MILANOVIĆ OTVORIO DIONICU AUTOCESTE BUŠEVEC - LEKENIK Milanović je najavio je da će dio autoceste Zagreb - Sisak na zagrebačkom području pokraj Jakuševca biti otvoren u rujnu te naglasio da će se tada od Siska do Zagreba puto- vati 35 minuta i znatno sigurnije. Na pitanje kad se očeku- je nastavak gradnje autoceste prema Sisku, rekao je da je Sisku potrebno toliko drugih stvari, osim autoceste, kao što su spas rafinerije i radnih mjesta te da se Vlada koncentri- rala na njih. (Hina)

BUŠEVEC - Predsjednik Vlade Zoran Milanović otvorio je 22. travnja dionicu autoceste Zagreb - Sisak od Buševca do Le- kenika, dugu 11,2 kilometra. Taj dio nastavlja se na poddi- onicu Velika Gorica - jug - Buševec, koja je izgrađena 2009. godine. Gradnja nove dionice započeta je 2010. godine, s ukupnom investicijom od 700 milijuna kuna bez PDV-a. Za- vršetkom njezine izgradnje u prometu su 22 od ukupno 48 kilometara autoceste Zagreb - Sisak. Cestarina na novoj dionici je devet kuna.

GLOGOŠKI DAO PREDSJEDNIKU VLADE ROK DA ZAPOČNE JAVNI DIJALOG Obrativši se nakon višesatnoga zabav- spremni na zajedništvo, tada to javno nog programa, Glogoški je pred dese- recite", dodao je i ponovio da će 30. tak tisuća okupljenih branitelja iz cijele svibnja krenuti na Trg svetoga Marka i zemlje te građana rekao da mjeseci- da će tada netko morati otići. ma nema razumijevanja za branitelje, Inače, skup je okupio mnogobrojne ali i naglasio kako "mi nismo u Savskoj branitelje iz svih dijelova zemlje, kao samo zbog hrvatskih branitelja, nego i građane, a nastupili su Marko Perko- zbog svakog malog čovjeka koji živi u vić Thompson i drugi pjevači te kultur- Hrvatskoj". no-umjetnička društva. Organizatori "Nemamo vremena čekati kraj vašeg su posebno zamjerili što je prvo bilo mandata. Do četvrtka se odlučite jeste odobreno pa zatim zabranjeno klapi li spremni sudjelovati u zajedništvu ili HRM-a "Sveti Juraj" da nastupi na ovo- niste", naglasio je Glogoški. "Ako niste me skupu. (Hina)

ZAGREB - Porukom predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću da do četvrtka, 7. svibnja, kada će biti 200 dana da bra- nitelji prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja, započne javni dijalog pred medijima, da se izbjegnu manipula- cije, laži i obmane kojima se njegova Vlada služi, koju je poslao predsjednik Udruge 100-postotnih invalida Domo- vinskoga rata Đuro Glogoški, završio je "Skup zajedništva 100 posto za Hrvat- sku – Zajedno do pobjede" u organizaciji hrvatskih branitelja koji više od 190 dana prosvjeduju pred Ministar- stvom branitelja.

MATICA 6 svibanj/may 2015. www.matis.hr HOTELIJER DAVOR LUKŠIĆ LEDERER SA SURADNICIMA POSJETIO PREDSJEDNICU KOLINDU GRABAR- KITAROVIĆ San o razvitku hrvatske hotelske industrije

Bogatstvo čileanskih Hrvata oplođeno je u Hrvatskoj fantastičnim akvizicijama od dolaska na čelno mjesto te grupacije u RH mladog poduzetnika Lukšića Lederera, kojega je u Lijepu Našu pozvao da preuzme obiteljski biznis 2011. njegov prerano preminuli stric i vrsni poduzetnik Guillermo Lukšić Craig

Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina

vih dana predsjednica Kolin- da Grabar-Kitarović primila je izaslanstvo Lukšić grupe, koje je predvodio istaknuti poduzetnik Davor Lukšić Lederer (32), jedan od glavnih menadžera Odivovske obiteljske južnoameričke kompanije čileanskih Hrvata koja je u Lijepoj Našoj nakon dva desetljeća ulaganja preuzela vodstvo u sektoru turizma. Poslov- ni imperij obitelji, koja dijelom potječe iz Sutivana s otoka Brača, prema Forbeso- voj listi doseže oko 17,4 milijarde dolara. U nastupnom posjetu Lukšićevi su če- Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i izaslanstvo Lukšić grupe, koje je vodio Davor Lukšić Lederer (prvi s desna) stitali predsjednici Grabar-Kitarović na izbornoj pobjedi, zaželjevši joj državnički uspjeh na svim planovima koje je zacr- 2005.). Grupa Lukšić dosad je uložila u šićevih američkih sveučilišnih stipen- tala u svom programu. Kao najveći iza- RH oko 770 milijuna eura, a investirat će dija za Hrvate na Harvard Kennedy Sc- zov u poslovanju te međunarodne kom- i više kad se unaprijedi naš pravni okvir. hool of Government, ali i sretna sudbina panije u našoj zemlji Lukšićevi ističu još Kao što je poznato, Lukšićevi su lani našega najstarijeg ATP teniskog turnira uvijek prisutne probleme oko zemljišnih postali vodeći hotelijeri Hrvatske kada Croatia Open Umag, pokrenutog slavnih knjiga i vlasničkih odnosa. Predsjednica su za 120 milijuna eura od Zagrebačke 1990-ih u sklopu Istraturista. Davorovom Grabar- Kitarović istaknula je, zahvalivši banke otkupili Istraturist iz Umaga. Bo- odlukom Britanac Lawrence Frankopan, im na dobrim željama, kako je strateški gatstvo čileanskih Hrvata oplođeno je u vlasnik međunarodne agencije za sport- hrvatski interes stvaranje novih radnih Hrvatskoj fantastičnim akvizicijama od ski menadžment StarWing i donedavni mjesta te dodala da je u tome ključna pri- dolaska na čelno mjesto te grupacije u trener Borne Ćorića, postao je 28. trav- vatna inicijativa. RH mladog poduzetnika Lukšića Lede- nja novi direktor teniskog turnira Croa- Ostaje otvorenim nada da će utjecaj- rera, kojega je u Lijepu Našu pozvao da tia Opena, sportskoga simbola Umaga i ni čileanski ulagači početi i znatnije in- preuzme obiteljski biznis 2011. njegov Hrvatske, koji se akvizicijom Istraturista vestirati u otkupljene hotele diljem Ja- prerano preminuli stric i vrsni poduzet- našao u portfelju bračkih Čileanaca. Od drana i Istre iz svoga naraslog portfelja nik Guillermo Lukšić Craig. Frankopana Lukšićevi očekuju da pota- kako bi obje strane imale koristi od ra- Suprotno percepciji domaćih me- kne novi turistički razvojni ciklus toga zvitka hrvatske hotelske industrije od- dijskih analitičara, tradicionalno nepo- sportskog i medijskog spektakla u ča- nosno od tih dragulja na mediteranskoj vjerljivih prema iseljeničkim ulaganjima robnoj Istri. n kruni hrvatskog hotelijerstva od Cavtata u stari kraj, Lukšićevi uz vlastiti profit u i Dubrovnika do Poreča i Umaga - čiji su prioritetne zadatke u Hrvatskoj postav- ENG President Kolinda Grabar-Kitarović re- trenutačno većinski vlasnici potomci ute- ljaju i poslovno usavršavanje te ople- ceived a delegation of the Lukšić Group, a gi- meljitelja te obiteljske kompanije bračke menjivanje radne etike kako svojih za- ant company led by a Chilean family with roots on the Croatian island of Brač that has taken a korjenike, gospodarstvenika i hrvatsko- poslenika tako i djelatnika hrvatskoga leading role in the Croatian tourism industry. ga donatora Andrónica Abaroa Lukšića javnoga sektora. U prilog toj činjenici According to Forbes the Lukšić business em- (Antofagasta, 1926. - Santiago de Chile, nedvojbeno govori više od stotinu Luk- pire is worth some 17.4 billion dollars.

MATICA svibanj/may 2015. 7 NEW JERSEY/NEW YORK: HMI-RIJEKA U POSJETU ISELJENIČKOJ ZAJEDNICI S OTOKA SUSKA Nedjeljno druženje s američkim Suščanima

U nedjeljno poslijepodne, kad je društveni život najintenzivniji, posjetio sam dva kluba Suščana, smještenih u istoj ulici, prvoosnovani "Saint Nicholas Society of Sansego” i nešto mlađi "Susak Klapa”

"Saint Nicholas Society of Sansego” Članovi "Susak Klape"

Tekst i foto: Dean Miculinić gena zajednica, i u dalekoj Americi dr- Za moj posjet zajednici izabrao sam žali su se zajedno većinom naselivši po- nedjelju jer je to dan kad se Suščani na- tok Susak, najudaljeniji dručje grada Hobokena u New Jerseyu. jintenzivnije druže nakon tjedna u kojem otok lošinjskog arhipela- Danas ih u Americi živi nepoznat broj, se radi vrijedno i naporno. Za početak ga, po svojoj građi drukčiji ali oni sami kažu da ih sigurno ima iz- druženja sa Suščanima bio sam na misi u od svih drugih u našem Ja- među četiri i pet tisuća. crkvi te zajednice, St. John Nepomucene dranu, osim po prekrasnim u Guttenbergu, gdje se nedavno preseli- nošnjama i izvrsnom vinu, poznat je i po la Hrvatska zajednica Blaženog Alojzija Osvojim iseljenicima. Njihov ukupni broj Stepinca, katolička misija koju već 35 go- u usporedbi s nekim drugim iseljeničkim dina vodi svećenik vel. Giordano M. Be- sredinama Lijepe Naše i nije velik, ali ako lanich. Omiljen među Suščanima, osim se govori o postotku iseljenog stanovniš- pastoralnoga rada u zajednici fra "Gio", tva iz određene sredine, onda je vjerojat- kako ga od milja zovu, osnivač je i vodi- no otok Susak tu prvi. Prema nekim po- telj humanitarne organizacije "Croatian dacima svojedobno je otok bio najgušće Relief Services” koja je započela radom naseljeni prostor u bivšoj SFRJ. Šezdese- 1992. godine skupljajući hranu, odjeću tih godina prošloga stoljeća, uvođenjem i lijekove za žrtve rata u Hrvatskoj i Bo- poreza na vino, inače glavnoga susačkog sni, a danas pomaže svim potrebitima u proizvoda, počinje masovno iseljavanje Vlč. Giordano svijetu, posebno djeci potresom opusto- M. Belanich s otoka. Od poslijeratnih oko 1.800 sta- u skladištu šenog Haitija za koje je otvorio sirotište novnika u samo nekoliko godina otišlo "Croatian Relief u Port-au-Prineceu. ih je više od 1.400. Poznati kao homo- Services”

MATICA 8 svibanj/may 2015. www.matis.hr Suščanke rado igraju Bingo U New Yorku održan proljetni Humanitarni bal Udruge I.M.A.S. Udruga I.M.A.S., punim nazivom Islands Medical Assistance Society, sa svojih 13 godina postojanja vjerojatno je jedna od najmlađih udruga ili zavičajnih klubova naših iseljenika na širem području grada New Yorka, ali prema postignutim rezultatima jedna od poznatijih među stanovnicima cresko-lošinjskog arhipelaga. Ostvarujući ciljeve zacr- tane osnivanjem Udruge, primarno potpomažući zdravstvene ustanove na raspolaganju stanovnicima otoka Cresa, Lošinja, Ilovika, Suska, Malih i Velikih Srakana, u svome dosadašnjem postojanju ciljanim donacijama zdravstvene opreme u novčanoj protu- vrijednosti od 325.000 dolara zasigurno je mnogim otočanima olakšala bolest i starost. Prilikom nedavnog boravka u New Yorku bila mi je velika čast i zadovoljstvo biti gost Udruge IMAS na njihovu proljetnome humanitarnom balu održanom u ugodnom ambijentu luksuznog The North Hills Country Cluba. Nakon odsviranih himni SAD-a i Hrvatske, prisutnima se prigodnim riječima najavljujući program večeri obratila izvr- KARTANJE I BINGO sna dopredsjednica Ines Kucich, objavivši kako je ovogodišnja donacija medicinske Poslijepodne, kad je društveni život na- opreme u vrijednosti od 30.000 dolara spremna za slanje u Hrvatsku. Preuzevši mi- jintenzivniji, posjetio sam dva kluba krofon, predsjednik Udruge Zdenko Beg pročitao je pozdravno pismo potpore Udru- Suščana, smještenih u istoj ulici, nasu- zi župana Primorske-goranske županije Zlatka Komadine, dok je u ime Hrvatske ma- prot jedan drugome. Prvoosnovani "Saint tice iseljenika prisutne pozdravio i o radu te programima izvijestio voditelj HMI-jeve Nicholas Society of Sansego” postoji već podružnice Rijeka, Dean Miculinić. Između više sljedova dobre hrane i dobre glazbe, 50-ak godina i bio je prvo mjesto okup- u najsvečanijem dijelu Humanitarnoga bala posebna priznanja za višegodišnji pre- ljanja Suščana u Americi. S vremenom dani rad u ostvarenju ciljeva Udruge te za potporu njezinu radu uručena su supruž- su mlade snage, ne slažući se sa svim ak- nicima Rose i Željku Maračiću. tivnostima i politikama kluba, osnovale drugi, tek 30-ak godina star klub "Susak Klapa” koji je postigao i određene sportske uspjehe u lokalnim nogometnim na- tjecanjima. U klubovima sam zatekao veselu klupsku mušku atmosferu gdje se uz prijenos sportskih događaja igraju kar- te i uživa u čašici dobrog vina. Primije- tio sam da se u klubovima mogu vidjeti samo muškarci, ali je enigma uskoro ri- ješena kada su me odveli na kat zgrade jednog od klubova gdje su se Suščanke družile igrajući svoj tradicionalni ne- djeljni Bingo. U razgovoru s predsjednicima oba- ju klubova, Antonom Picinicem-Fren- chiem iz "Susak Klape” i Johnom Ma- tesichem iz "Saint Nicholas Society of Sansego”, saznao sam da otprilike imaju seya sve veći broj Suščana odlazi živjeti sjever gdje je cijena stanovanja ipak po- isti broj članova, oko 160, i da zbog ci- negdje drugdje. Oni u mirovini sve če- voljnija. Prema njihovim riječima, posto- jena nekretnina u tom dijelu New Jer- šće odlaze na Floridu, a mlađi se sele na je manje zajednice Suščana i u Seattleu te u New Orleansu. Nakon povratka iz New Jerseya u New York, moji domaćini, Nick Morin i Dino Mirković, odveli su me do memo- rijalnoga centra posvećenog napadima na Svjetski trgovački centar, gdje je na memorijalnome zidu posvećenom žr- tvama upisano ime jednog od poginulih, Suščana Domenica Mircovicha koji je radio u jednom od srušenih tornjeva. n

ENG A representative of the CHF branch in Ri- jeka visited the emigrant community from the island of Susak in New Jersey, including local clubs the Saint Nicholas Society of Sansego and the Susak Klapa. The CHF representative also Članovi "Saint Nicholas Society of Sansego” took part in the Islands Medical Assistance So- ciety humanitarian ball in New York.

MATICA svibanj/may 2015. 9 ISELJENIČKE VIJESTI

KIP S LIKOM PREDSJEDNIKA HBZ-a LUKETIĆA SAD - U srijedu, 8. travnja 2015. Pitts- burghu, u Glavnome uredu Hrvatske bratske zajednice (HBZ) u Americi pred oko 200 uzvanika otkriven je i blagos- lovljen kip s likom umirovljenog Bernar- da M. Luketicha, a danas predsjednika emeritusa HBZ-a. Zbog svojih iznimnih zasluga u razvoju HBZ-a, u čuvanju i njegovanju hrvatske kulturne baštine, širenju i svjedočenju istine o svome hrvatskom narodu, posebice pri stvara- nju samostalne i suvremene domovine Hrvatske, Glavna uprava HBZ-a na svome proljetnom zasjedanju 2014. donijela je odluku da se izradi kip u Svečanom otkrivanju kipa nazočio je Zahvalio je okupljenima i svim odbor- bronci predsjednika Luketicha i po- veleposlanik RH u SAD-u Joško Paro, nicima HBZ-a na tako velikom prizna- stavi u muzejskim prostorijama. Pro- generalna konzulica Branika Pazin iz nju i počasti te istaknuo da su rezultati storija s kipom predsjednika Luketic- Washingtona te iz Zagreba ravnatelj Hr- njegova rada i djelovanja u Zajednici ha imenovana je "Predsjedničko krilo vatske matice iseljenika Marin Knezo- plod zajedništva i rada svih članova HBZ" u koju su smješteni mnogi suve- vić i Mirjana Piskulić, zadužena u HMI- HBZ-a. Izrazio je nadu da će Zajednica niri, priznanja i nagrade koje su primi- ju za suradnju s HBZ-om. i dalje napredovati i biti od koristi nje- li dosadašnji predsjednici Zajednice u Uz nekoliko vrlo zapaženih govora na- zinu članstvu i hrvatskome narodu. (F. znak odanosti, ugleda i privređivanja. zočnima se obratio i Bernard Luketich. Bertović, I. Begg)

POSTHUMNA NAGRADA PREVODITELJU JUGOSLAVU GOSPODNETIĆU prevoditeljskim standardima, a njegova je obitelj uložila dodatan napor da ti vrsni prijevodi budu objavljeni u pri- mjerenome dvojezičnom izdanju, koje omogućuje uživanje u Matoševima bogatim harmonijama hrvatske riječi, ali i usporedbu s impostacijama francuske kulture i francuskoga poetskog jezika koji su na Matoša ostavili dubok trag. Tim prijevodom napokon je naznače- na prednost koju za Matoša pred drugim jezicima ima francuski jezik i knji- ževnost, a paradoks manjka prijevoda književnika čija je biografija bila izravno i usko vezana uz francusko govor- Božidar Petrač, Goran Gatalica, no područje, Ženevu i Pariz, napokon Marijana Tomić i Boris Gospodnetić je uklonjen", piše dr. sc. Cvijeta Pavlo- vić uz ostalo u obrazloženju nagrade. SPLIT – Nagradu Društva hrvatskih knji- hing, Ottawa, Kanada, 2014.). Jugoslav Gospodnetić je hrvatski fone- ževnika za najbolji prijevod djela iz hr- "Hrvatska kultura knjigom La rose tičar, prevoditelj i povjesnik (rođ. u Šibe- vatske književne baštine na strane je- mystérieuse - Tajanstvena ruža dobila niku 1919. – um. u Quincy-sous-Sénart zike DAVIDIAS u 2014. godini dobio je je izdanje na koje je dugo čekala, a koje 2010.), koji od 1960. živi u inozemstvu. Jugoslav Gospodnetić (posthumno) za odavno zaslužuje. Gospodin Jugoslav Predavao je u Francuskoj, Belgiji, Nje- prijevod pjesama Antuna Gustava Ma- Gospodnetić (1919. - 2010.), fonetičar, mačkoj, Italiji, Engleskoj, Argentini i dr. toša na francuski jezik pod naslovom prevoditelj i povjesničar, izabrao je i Od 1970. u stalnome je radnom odno- "Antun Gustav Matoš: La rose mystérie- prepjevao 49 pjesama Antuna Gustava su u Centre de phonétique appliquée u use - Tajanstvena ruža" (Dominis publis- Matoša na francuski jezik po najvišim Parizu. Umirovljen je 1984.

MATICA 10 svibanj/may 2015. www.matis.hr GLOBALNA HRVATSKA D v o s t r u k i z g o d i ta k v r h u n s k i h znanstvenica Zagrepčanke Ana Sunčana Smith i Iva Tolić dobitnice su znanstvenoga Oskara Europskoga istraživačkog vijeća budući da su njihovi projekti izabrani na natječaju osvojili milijune eura. Zgoditak je dvostruki jer su obje znanstvenice odlučile inozemnu karijeru zamijeniti stvaralaštvom u Hrvatskoj

a vodećem najkompetitivnijeg i finan- Projekt dr. sc. Ane Sunčane Smith hrvatskom cijski vrlo izdašnoga znan- Biološke membrane na djelu: Povezni- znanstve- stvenog natječaja Europ- ca proteinskih međudjelovanja, stvara- nom Insti- skoga istraživačkog vijeća nja makrostruktura i aktivnog transporta tutu Ruđer do sada su se s projektima izabran je između 3.329 prijava i uvr- Bošković 24. travnja 2015. našli hrvatski znanstvenici šten među 286 prijedloga za financiranje. Nodržano je svečano pred- iz dijaspore i domovine kao Da Ana igra na sigurnu kartu potvrđu- stavljanje inovativnih pro- što su planetarno slavni dr. ju njezini mnogobrojni radovi objavlje- jekta Europskoga istraži- sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta ni u uglednim znanstvenim časopisima, vačkog vijeća/European Goethe u Frankfurtu, dr. sc. ali i priznanja struke poput onog 2009. Research Council (ERC) vri- Piše: Vesna Kukavica Nenad Ban s ETH u Züric- godine kada joj je Sveučilište u Erlange- jednih više od 3,5 milijuna hu, dr. sc. Aleksandra Rađe- nu - Nürnbergu dodijelilo laskavo pri- eura, koje su osmislile i radi nović s EPFL u Lausanni, dr. znanje Zvijezda u usponu. Uz to, struka kojih su se s obiteljima vratile iz inozem- sc. Bojan Žagrović sa Sveučilišta u Beču, ju je imenovala predsjednicom odbora stva u rodni grad i njegovo kreativno oz- kao i dr. sc. Stipan Jonjić sa Sveučilišta koji organizira seriju uglednih PhyCell račje naše dvije znanstvenice s perspek- u Rijeci, te astrofizičarka dr. sc. Vernesa konferencija. Znanstveni tim doktorice tivnom međunarodnom karijerom. Riječ Smolčić (2013.) s Prirodoslovnoga ma- Smith u sljedećih pet godina bavit će se je o Zagrepčankama dr. sc. Ani Sunčani tematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagre- istraživanjem membrana u živim stani- Smith, redovitoj profesorici s Fizičkog bu, koja je zaposlila još pet najdarovitijih cama. "Namjera nam je proširiti dosadaš- odsjeka Sveučilišta u Erlangenu - Nür- hrvatskih fizičara. nje spoznaje o procesima koji povezuju nbergu (u Njemačkoj počašćenoj član- Institut Ruđer Bošković pokazao se fiziku, biologiju i znanost o materijali- stvom u Bavarskoj akademiji prirodnih i u europskome akademskom krugu kao ma", kaže dr. sc. Smith. humanističkih znanosti od 2011. g.), te o iznimno kreativna ustanova čiji su dje- Genijalnoj znanstvenici Tolić dodi- dr. sc. Ivi Tolić koja se afirmirala kao vo- latnici u sklopu Republike Hrvatske naj- jeljena su sredstva za projekt Nova kla- diteljica istraživačkih skupina na Institu- uspješniji u privlačenju novca iz Europske sa mikrotubula u diobenom vretenu koji tu Max Planck za molekularnu staničnu unije. Tako je, prema riječima ravnatelja proizvode silu na kinetohore u iznosu ve- biologiju i genetiku u Dresdenu. Zahva- IRB-a dr. sc. Tome Antičića, taj Institut ćem od dva milijuna eura na razdoblje od ljujući odobrenim sredstvima ERC-a, te već u prvome kvartalu 2015. višestruko pet godina. Ta bi istraživanja trebala nje- dvije znanstvenice osnovat će na Ruđeru premašio plan osvajanja sredstava iz EU zin tim dovesti do sasvim novih spozna- svoju grupu i zaposliti mlade istraživače, programa Horizon 2020., čija četiri pot- ja o mehanizmima dijeljenja kromoso- među kojima su još tri znanstvena po- pisana ugovora za projekte financijski ma kako bi te novosti mogle poslužiti u vratnika iz Njemačke kao vjesnici prilje- donose Institutu oko šest milijuna eura, istraživanju i razvoju novih lijekova za va mozgova, te opremiti laboratorije koji a još četiri teža projektna ugovora čeka- liječenje degenerativnih i kancerogenih će ih odvesti u nove spoznajne avantu- ju potpis. Prihvaćeni projekti su vjero- bolesti. Projekt se našao među 372 nagra- re, što bi u budućnosti moglo pridonije- dostojna potvrda izvrsnosti IRB-a, čiji đena rada, izabran između 2.528 prijav- ti razvoju novih primjena lijekova i tera- su znanstvenici očito sposobni stvarati ljenih projekata. Znanstvena savjetnica pija. Projekti koje financira ERC najbolji konkurentnu znanost u odnosu na vje- Tolić objavila je dosad fascinantan broj su na Starome kontinentu, a dodjeljuju štine genijalaca iz istovrsnih znanstvenih otkrića, osvojivši niz priznanja među ko- se znanstvenicima na temelju izvrsnosti institucija iz zemalja s daleko izdašnijim jima je i Europska nagrada za doprinos u njihova istraživačkoga rada koji se va- riznicama za istraživanje i razvoj poput području znanosti o životu/European Life lorizira na međunarodnome natječaju Njemačke, Francuske ili pak Velike Bri- Science Award koju dodjeljuje Europsko u jakoj konkurenciji genijalaca iz koje tanije. Europska komisija prepoznala je biofizičko društvo. Uz to, lani je vodeći Europska komisija od ukupnoga bro- izvrsnost, inovativnost i predanost dok- znanstveni časopis Cell, u povodu obi- ja prijavljenih odabire tek 8 do 15 po- torica znanosti Smith i Tolić te ih uvrsti- lježavanja 40. godišnjice svog izlaženja, sto vrhunskih. S obzirom na navedeno, la u elitno znanstveno društvo, ponosno svrstao dr. sc. Ivu Tolić u generaciju bu- ne čudi da su na Institutu Ruđer Boško- je zaključio ravnatelj T. Antičić, čestitav- dućnosti među 40 najboljih mladih svjet- vić svečano predstavljanje naših domi- ši dobitnicama. skih biologa. n šljatih znanstvenica i njihovih projekata ENG Scientists Ana Sunčana Smith and Iva Tolić are recipients of the “science Oscar” prize awarded proglasili medijskom doskočicom znan- by the European Research Council (ERC). Their work was selected of the 24th of April among the best stvenim Oskarima. in a strong field of several thousand submitted projects from across the EU. It’s a win-win as both re- U vrhunskom društvu znanstvenika searchers have returned from abroad to continue their careers at Zagreb’s Ruđer Bošković Institute.

MATICA svibanj/may 2015. 11 ZADAR: SVJETSKA PROMOCIJA NOVOGA MODELA BMW-A DIZAJNERA DOMAGOJA ĐUKECA Dizajnerska zvijezda autoindustrije hrvatskih korijena

"U Njemačkoj moja mašta i moja kreativnost najbolje dolaze do izražaja. S druge strane, baterije se najbolje pune u mojoj domovini", govori slavni dizajner Đukec

Direktor dizajnerske prvoga obiteljskog premium vozila kom- ekipe BMW-a Domagoj paktne klase koji omogućuje i tri dječja Đukec, potječe iz stražnja sjedala. Proizvodnja BMW se- Međimurja rije 2 Gran Tourer krenula je u ožujku, dok se početak prodaje očekuje u lipnju 2015. godine. Kupci mogu birati između dva benzinska i tri dizelska motora. Na raspolaganju im je i model s pogonom na četiri kotača.

SADA SAM DIRIGENT Dizajnersku zvijezdu automobilske industrije naših korijena Domagoja Đukeca zatječemo pokraj plave luksuzne limu- zine, na kojoj je i sam radio, parkiravši je uza zadarski Pozdrav suncu pa njegovoj vedrini proljetni oblaci nisu mogli naš- koditi. Genijalac je jednostavan i srda- Tekst: Vesna Kukavica Foto: Hina dar je tijekom dvotjedne promocije, uz čan. U BMW-u ima šansu postati jedan mnogobrojne građane iz europskog su- od najboljih dizajnera na svijetu - na- Zadru je ovih dana, točnije sjedstva i Lijepe Naše, pristizalo više od stojeći sa svojim timom stvoriti savršen od 16. do 30. travnja, odr- 300 novinara iz 35 zemalja sa svih kon- automobil suvremenog doba. žana fascinantna svjetska tinenata. "Ranije sam uživao isključivo u krea- promocija novoga modela tivnome radu, a sada moram i nadzirati BMW-a iz serije 2 Gran To- GENIJALAC JE JEDNOSTAVAN I projekte. Prije sam, ako dopustite uspo- urer za čije oblikovanje je zaslužan diza- SRDAČAN redbu, svirao u orkestru, a sada sam diri- Ujner hrvatskih korijena Domagoj Đukec. Njemački proizvođač automobila, moto- gent. Izazovno je istodobno voditi i ljude Afirmirani kreator automobila i aktual- cikala i motora – BMW trenutačno ima i projekte. Rastrgan sam između intere- ni direktor dizajnerske ekipe bavarskoga ukupno 110.000 zaposlenika na više lo- sa tvrtke i dizajnera. Gospodarski interes automobilskoga diva rodio se u Njemač- kacija diljem svijeta. Slaveći sto godina tvrtke je da vodim računa o troškovima, koj, kamo su mu se roditelji Katarina i uspješnog rada traži gotovo 8.000 novih a istodobno moj šef, Adrian van Hooy- Anđelko doselili iz Čakovca početkom radnika i to većinom u Njemačkoj, po- sedamdesetih u potrazi za kruhom i slo- ručuje direktorica sektora za zapošljava- bodom. Stekavši visoke ocjene struke na nje Milagros Caina - Andree, prva žena posljednjem sajmu automobila u Ženevi, u upravi te tvrtke koja upravlja ljudskim Bayerische Motoren Werke AG (BMW) potencijalima. Bavarska tvrtka ponajvi- odlučio se prvi put planetarnu promo- še traži inženjere i IT stručnjake, potvr- ciju nekog svog vozila organizirati u no- dio je Franjo Tomić, generalni zastupnik voj Unijinoj članici Hrvatskoj i to u Za- BMW-a za Hrvatsku iz tvrtke Tomić & dru. Spektakl se održava na tri lokacije Co., zadužene za organizaciju ovoga mena poluotoku, na monumentalnom Fo- dijskog automobilskog spektakla. Prve rumu ispred zadarske katedrale sv. Stoši- grupe novinara stigle su iz Njemačke i je i na obali pokraj jedinstvene Bašićeve Velike Britanije, kao i ostalih starih Uni- arhitektonske instalacije Pozdrav Suncu jinih članica. S novim modelom BMW-a Plutajući paviljon - te na improviziranome magičnom plu- serije 2 Grand Tourer bavarski proizvo- promocija BMW u uvali Jazine tajućem paviljonu u uvali Jazine. U Za- đač ponudio je tržišnu inovaciju u obliku

MATICA 12 svibanj/may 2015. www.matis.hr Elokventni dizajner Domagoj Đukec s novinarima

Inovativni dizajn unutrašnjosti donk, zahtijeva od nas inovativan, lijep i u Čakovcu ili uživajući u Jadranskome novog BMW-a funkcionalan dizajn. Meni je važno po- moru. Znalac i poliglot Đukec, uz hrvat- vjerenje uprave tvrtke, želim se osjećati ski govori njemački, francuski, španjol- sigurno jer samo tako se osvaja kreativ- ski i portugalski jezik. na sloboda. Zato volim Njemačku i oda- brao sam je za život i stvaralaštvo, iako U KUĆI SE UVIJEK GOVORILO nisam Nijemac. Obišao sam cijeli svijet, HRVATSKI ali Njemačka je za mene idealna. Ondje "Rođen sam 1975. godine u Frankfurtu moja mašta i moja kreativnost najbolje na Majni, a roditelji su me stalno podsje- dolaze do izražaja. S druge strane, bate- ćali na moje podrijetlo. U kući se uvijek rije se najbolje pune u mojoj domovini", govorilo hrvatskim jezikom. Zahvalju- govori slavni dizajner Đukec. jući poslu, ali i čestim putovanjima, na- Četrdesetogodišnji Domagoj Đukec učio sam mnoge jezike, što mi je olak- s direktorske pozicije brine se o vizual- šalo prilagođavanje novim sredinama. nim strategijama BMW-a, koordinira Bilo mi je teško na početku karijere i u inovacije koje pristižu iz konkurencij- Barceloni i u Parizu, ali ako čovjek vje- skoga poslovnog okruženja i umjetnič- ruje u sebe, može uspjeti i kada ne ide koga duha gotovo stotinu dizajnera koji sve po planu", rekao je Đukec. Osnovnu rade u timu te vodeće njemačke auto- i srednju školu završio je u Frankfurtu. Barceloni, shvativši da se ne traži samo mobilske kompanije. Svjetsku slavu ste- Životni san da se bavi dizajnom počeo ljepota, već i funkcionalnost te da diza- kao je prije desetak godina u Parizu, mu se vrlo rano ostvarivati. Studirao je jnerski rad mora biti usklađen sa svim gdje je još kao tridesetogodišnjak u Ci- u Potsdamu, poznatome njemačkome elementima složene konstrukcije, što troënu zadivio struku i ljubitelje auto- studentskom središtu savezne pokraji- zahtijeva cjelokupan proces izrade au- mobila dizajnerskim rješenjem modela ne Brandenburga, gdje su mu predavali tomobila. Nakon tri godine Barcelone C5. Francuski Citroën, u kojem je Đu- istaknuti svjetski dizajneri. Već tijekom bio je predodređen za uspjeh u Parizu kec proveo desetak godina, od 2001. do studija počeo je kreirati u pojedinim di- gdje ga je pozvao vrsni kreator auta Je- 2010., nedvojbeno je njegovom zaslu- zajnerskim studijima, stekavši praksu u an-Pierre Ploué, šef dizajnerskog tima u gom postao popularnija i traženija au- Opelu, Mazdi i Volkswagenu. Citroënu. Prve dane u Francuskoj proveo tomobilska marka. Sklopljena poznanstva omoguću- je na projektu modela C4 Picassa, a zatim Jako je ponosan na vlastite hrvatske ju mu da i prije završetka fakulteta do- je uslijedio Đukecov fantastični iskorak korijene pa međunarodnim centrima iz- bije ponude za posao. Tako prvi posao i ostvarenje sna – realizacija modela C5. vrsnosti od Španjolske od Brazila krstari s diplomom dizajnera prihvaća u Ope- Pobijedio je na natječaju i ostvario prvu s hrvatskom putovnicom koju nije želio lu, koji mu je pružio najbolju priliku za priliku voziti se u automobilu koji je sam mijenjati jer ga podsjeća na prekrasne usavršavanje. Nakon Opela, 1998. jed- dizajnirao. U Njemačku se vraća 2010. dane školskih praznika koje je redovi- no vrijeme radi u Volkswagenovu diza- godine, pridružujući se BMW-ovu timu to sa sestrom i roditeljima jnerskom studiju u na poziv Adriana van Hooydonka, kada provodio kod rod- prvo umjetnički oblikuje Concept Acti- bine ve Tourer, a zatim slijede projekti poput izloženoga zadarskog ljepotana iz serije 2 Gran Tourer. n

ENG The fascinating world promo of the new BMW Series 2 Gran Tourer was held in Zadar recently. The car’s design is the work of Croa- tian native and head of BMW exterior design Đukecov crtež Citroen-C5-Airscape Domagoj Đukec.

MATICA svibanj/may 2015. 13 MANJINSKE VIJESTI

Preminuo Robert Sučić

U Austriji je 23. travnja, nakon kratke i godišnjim stažem u inozemstvu uvijek teške bolesti, u 75. godini života umro je ostao vjeran gradišćanskim Hrvati- istaknuti gradišćanski Hrvat Robert ma. Ovaj rođeni Bečanin, podrijetlom Sučić, koji je bio predsjednik Hrvat- iz Velikoga Borištofa, hrvatskog sela u skoga kulturnoga društva (HKD), au- srednjem Gradišću, više od 12 godina strijski konzul i voditelj Austrijskoga službovao je u Moskvi kao diplomat i kulturnog foruma u Zagrebu (2001. generalni konzul Republike Austrije. – 2006.), etnolog, novinar i učitelj Nakon umirovljenja Sučić je izabran za tambure. Robert Sučić pokopan je u predsjednika Hrvatskoga kulturnog Željeznome. društva u Gradišću, na funkciji koju je Utemeljio je i vodio tamburašku gru- naslijedio od Zlatka Gielera. Tu duž- pu Hrvatskoga akademskog kluba nost obnašao je tri godine, a zastupao u Beč. Bio je prvi profesionalni tajnik je HKD u Savjetu za hrvatsku narodnu Hrvatskoga kulturnog društva u Gra- grupu u Republici Austriji, čiji je bio dišću i tri godine urednik Hrvatskih predsjednik od 2009. do 2010. godi- novina u Željeznome te pet godina ne. Bio je nositelj Velikoga i Srebrnoga voditelj Austrijskoga kulturnog foru- zaslužnog znaka Republike Austrije. ma u Zagrebu. Kao diplomat s dugo- (Hrvatska redakcija ORF-a)

KAMEN TEMELJAC ZA HKC U JEVIŠOVKI ČEŠKA - U južnomoravskome mjestu Jevišovki 30. travnja održana je sveča- nost polaganja kamena temeljca za obnovu i dogradnju Hrvatskoga kulturnog centra, koji će se sastojati od Hrvatskoga doma i Muzeja moravskih Hrvata. Od sredstava koje je odobrila češka Vlada (oko 600.000 eura), na ze- mljištu i u objektima koje je za potre- be moravskih Hrvata otkupila hrvatska Vlada, uredit će se tako jedinstveni centar očuvanja autohtone hrvatske baštine na ovim prostorima. Kamen temeljac zajednički su polo- žili ministar za ljudska prava, jednake mogućnosti i zakonodavstvo pri Vladi Češke Republike (ČR) Jiri Dienstbier, hrvatska veleposlanica u ČR Ines Tro- ha Brdar, zastupnik češke i slovačke manjine u Hrvatskome saboru Vladi- mir Bilek te ing. Jaroslav Klaška, voditelj Češko-hrvatske grupe prijateljstva u Parlamentu ČR. Dienstbier, veleposlanica Troha Brdar nazočilo izaslanstvo HMI-ja na čelu s Sve nazočne na svečanosti prigodno ovaj put i u ulozi posebne izaslanice ravnateljem Marinom Knezovićem. je pozdravio Jan Kopriva, predsjednik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kita- Nakon svečanosti polaganja kamena Udruge čeških državljana hrvatske na- rović, te gospoda Bilek, Klaška i Milan temeljca priređen je domjenak u Na- cionalnosti (nositelj projekta obno- Pospíšil, predsjednik Savjeta Vlade ČR rodnome domu u Jevišovki. (cz.mvep. ve i dogradnje HKC), zatim i ministar za nacionalne manjine. Svečanosti je hr; f: D. Plahtan)

MATICA 14 svibanj/may 2015. www.matis.hr XVII. GODIŠNJI IZBORNI SABOR ZAJEDNICE HRVATA U REPUBLICI MAKEDONIJI Makedonski Hrvati s novim mladenačkim poletom

Mladi diplomirani arheolog Nenad Živković (24) novoizabrani je predsjednik Zajednice Hrvata u Makedoniji kojemu je cilj animiranje mladeži te da uz iskustvo starijih članova Zajednice podigne njezinu razinu

Nenad čević Čavlović govorila je o potpori i no- ljivanjem plaketa i zahvalnica gostima i Živković vom pristupu Hrvatima izvan domovine. zaslužnim članovima Zajednice. novi U ime Hrvatske matice iseljenika U radnome dijelu Sabora u sklopu predsjednik Zajednice obratila se Diana Mašala Perković, ru- uobičajenoga dnevnog reda predsjednik Hrvata u kovoditeljica Odjela za pravne i opće po- Franjo Ipša podnio je izvješće o radu Za- Republici Makedoniji slove, kojoj je u tome svečanom dijelu jednice između dvaju sabora. Naglasio Sabora dodijeljena zahvalnica za dugo- je da su najveći problem bile financije. godišnju osobnu potporu i suradnju sa "Još uvijek, na žalost, izostaje potpora od Zajednicom. U svome pozdravnom go- Republike Makedonije tako da ‘živimo’ i voru, između ostalog, istaknula je: "Za- radimo na projektima koje nam odobri jedno s HMI-jem Zajednica Hrvata u DUHIRH", zaključio je Ipša. Republici Makedoniji ostvarila je mno- Saboru su se predstavila tri ge projekte na koje smo ponosni i da- nova kandidata za budućega pred- nas se na njih možemo pozvati. Nadam sjednika ZHRM-a: Nenad Živko- se da će tako biti i dalje, tim više što je vić, Violeta Kalić i Zorana Kostovska. Tekst: Ljerka Toth Naumova doprinos Hrvata interkulturnoj make- Većinom glasova za predsjednika Foto: Vlaho Brandjolica donskoj državi nesporan, u sklopu pri- ZHRM-a izabran je mladi diplomirani jateljskih odnosa dviju država, dvaju bli- arheolog Nenad Živković, rođen 1991. abor Zajednice Hrvata u Re- skih naroda i pojedinaca." Iz HMI-ja na u Skoplju. U svome obraćanju novoiza- publici Makedoniji (ZHRM) Saboru je nazočila i Ljerka Galic, ruko- brani predsjednik je istaknuo: "Razlog održan je 26. travnja u velikoj voditeljica Odsjeka iseljeničke baštine. moje kandidature je preuzeti liderstvo dvorani hotela Kontinental u Skupu su se pozdravnim govorima Zajednice, kao jedan od jednakih, kako Skoplju na kome su osim ve- obratili i predstavnik Katoličke crkve bi mladež uz iskustvo starijih članova likog broja članova Zajednice nazočili i mons. Antun Cirimotić te hrvatski vele- Zajednice podignula njezinu razinu. U Sgosti iz Republike Hrvatske, Katoličke cr- poslanik u Makedoniji Zlatko Kramarić. mom programu su projekti iz naobraz- kve i udruge s kojima Zajednica surađuje. Svečani dio Sabora završio je dodje- be, sporta, znanosti i ostalo.” n U svečanome dijelu, nakon što je operna umjetnica Serafina Fantauze Uzvanici i sudionici prate svečanost otvaranja izbornog sabora otpjevala hrvatsku i makedonsku hi- mnu, nazočne je pozdravio predsjednik ZHRM Franjo Ipša. Pritom je naglasio kako Zajednica kontinuirano postoji i djeluje već 18 godina. Glavne aktivnosti usmjerene su na očuvanje hrvatskoga identiteta izučavanjem hrvatskoga jezika i organiziranje manifestacija vezanih uz hrvatsko kulturno naslijeđe i tradicije. Zatim su gosti pozdravili sudioni- ke Sabora i poželjeli im uspješan rad, a među njima bio je Rubin Zemon, predstavnik Mreže za multikulturalizam Ma- kedonije, zadržavši se na aktivnostima u Mreži. ENG A congress of the Croatian Community in Macedonia held in Skopje on the 26th of April Zamjenica predstojnice Državnoga has elected twenty-four year old archaeology graduate Nenad Živković as the new president ureda za Hrvate izvan RH Jasmina Kova- of the association.

MATICA svibanj/may 2015. 15 TRAVANJ U SAD-U BOGAT HRVATSKIM AKTIVNOSTIMA San Pedro čeka veterane Hajduka

15. manifestacija Hrvatska iseljenička lirika u New Yorku održana je u crkvi Most Precious Blood u njujorškoj Astoriji, a otvorio ju je vlč. Vedran Kirinčić, voditelj tamošnje Hrvatske katoličke misije

Tekst: Branka Bezić Filipović

ravanj je među američkim Hrvatima započeo velikom obljetnicom manifestacije Hrvatska iseljenička lirika u New Yorku, gdje je prije 15 godina začeta ideja o okupljanju Hrvata Tkoji pišu poeziju na hrvatskome jeziku. Na tu ideju došla je tadašnja učiteljica hrvatske škole Nada Pupačić. Okuplja- la je pjesnike jednom godišnje u Asto- riji, da bi nakon nekog vremena poče- li odlaziti i u druge američke gradove, u Kanadu, Europu i u Hrvatsku. Jedan od članova koji su u Hrvatskoj iseljenič- koj lirici od samog početka, Ivan Dobra s otoka Žirja, ove godine primljen je u Sudionici Večeri hrvatske iseljeničke lirike Društvo književnika Hrvatske. Broj sudionika s vremenom je narastao jer su se pridružili pjesnici sa svih kontinena- je. Uvodne govore održali su osnivači- jevich pročitala je svoje dvije pjesme na ta, a manifestacija je postala član Hrvat- ca manifestacije Nada Pupačić, konzul hrvatskome jeziku, a u ime HMI-ja na- skoga svjetskog kongresa. savjetnik Davor Kristić, recenzent lanj- zočna je bila Branka Bezić Filipović. Ona Ovogodišnja svečanost održana je u ske zbirke pjesama dr. sc. Srećko Listeš je pročitala ulomak iz knjige Smij i suze crkvi Most Precious Blood u njujorškoj i ovogodišnje prof. Milan Bošnjak, na- starega Splita Ivana Kovačića, u kojem je Astoriji, a otvorio ju je vlč. Vedran Ki- čelnik Sektora za provedbu programa i opisano kako se slavio sveti Duje u proš- rinčić, voditelj Hrvatske katoličke misi- projekata Hrvata izvan RH. U ime Hrvat- losti. Također, donijela je i pismo splitske matice iseljenika obratili su se Bran- Duje Tomić i dr. ka Bezić Filipović i Silvije Jergović, vo- Mirko Giaconi na fešti svetog ditelji podružnica iz Splita i Vukovara. Duje Uz stare, predstavljeni su i novi članovi, a idući susret bit će organiziran u Soli- nu 2016. godine jer pjesnici u iseljeniš- tvu žele i dalje ostati čuvari hrvatskoga jezika izvan domovine.

SV. DUJE U SAN PEDRU Na drugoj američkoj obali, u San Pedru, lučkoj općini Los Angelesa, u Hrvatsko- me domu Dobrotvorno društvo sveti Duje obilježilo je dan splitskoga patro- na, već tradicionalno, posljednje subote u travnju. Nazočnima se obratio pred- Rudy Svorinich, predsjednik Dalmatinskog kluba iz San sjednik društva Duje Tomić, a program Pedra, i ministar Gordan Maras je vodio dr. Mirko Giaconi. Gabriela Bra-

MATICA 16 svibanj/may 2015. www.matis.hr oboje iz Splita, dok je John po ocu Alexu Talijan, a po majci Marijani Hrvat. Oni su treneri školskih momčadi. U jednoj je njihov najmlađi sin Mateo i još dvoje hrvatske djece Jacobom Sutrinom i Adi Zulijevic. Njihov najstariji sin Anthony Carresi igrač je američkoga nogometa u srednjoškolskoj ligi, a srednji Dominic u osnovnoškolskome baseball teamu. I Dominicov trener hrvatskog je podrijetla, a zove se Mike Frka (supruga Lisa je Hrvatica, rođena Mardešić). Domini- cov kolega na broju 13 zove se Cvitano- vic pa se skoro čini da se ne nalazimo izvan Hrvatske. Violet Grgich s ključem grada Chicaga HRVATSKI CENTAR U skoga gradonačelnika Ive Baldasara. Lu- SACRAMENTU triju je vodio Joško Ivčević, a pjesmom je Na sjeveru Kalifornije Hrvati su oku- zabavljala Petra Tulić u pratnji gitarista. pirani drugim aktivnostima. Croatian Predsjednica Hrvatskog kulturnog centra u I ova večer imala je humanitarni karak- american cultural center u Sacramen- Sacramentu Maya Bristow i dopredsjednici ter jer Splićani iz San Pedra uvijek sku- tu, glavnome gradu Kalifornije, ima no- Frane Jerković i Mark LLorrin pe nešto novca i donesu ga u Split oni- vog predsjednika Garyja Allena čiji je ma kojima najviše treba. djed došao s otoka Korčule. Iduće godi- nja, u Chicagu će manifestaciju otvori- ne društvo puni 40 godina djelovanja pa ti baš Grgich, kako je u svom proglasu DAN HRVATSKO-PERUANSKOG se razgovaralo o planovima za proslavu, napisao gradonačelnik Rahm Emanuel, PRIJATELJSTVA ali i budućim aktivnostima. naglasivši Grgichevu važnost u hrvat- U Hrvatskome kulturnom centru organi- U obližnjoj Napa Valley, srcu vino- sko-američkoj povijesti. Violet Grgich, ziran je idućega dana Dan hrvatsko-pe- gradarstva Kalifornije, posebno je uzbud- kći Mikea Grgicha, primila je od grado- ruanskog prijateljstva. O Hrvatima u Pe- ljivo jer se obitelj Grgich priprema za ju- načelnika srebrni ključ grada kojim će ruu priredila je predavanje Branka Bezić bilarno kušanje Chardonnaya u Chicagu. simbolično svima otvoriti vrata. Filipović, a nazočne je pozdravila pred- Prvo je bilo organizirano prije 35 godi- Hrvati u Americi ponosni su na svo- sjednica centra Maya Bristow. Uz peru- na i na njemu je sudjelovao 221 izlagač. je hrvatsko podrijetlo, ali i mi kod kuće ansku glazbu čule se i hrvatske note u Chardonnay s Grgich Hills bio je tada ponosni smo na njihove uspjehe u no- izvođenju glazbenoga sastava Izvor. Nu- proglašen najboljim. Ove godine, 7. svib- voj domovini. n dila su se hrvatska i peruanska jela i ve- selilo do kasno u noć. Glazbena skupina Izvor iz San Pedra Dalmatinski klub iz San Pedra ove godine, krajem kolovoza, obilježava 90. obljetnicu i želja im je da im dovedemo veterane Hajduka. Čekajući feštu, u me- đuvremenu organiziraju poslovne sa- stanke pa im je prošlog tjedna u goste došao i Gordan Maras, ministar podu- zetništva i obrta RH, sa suradnicima. Bila mu je to prilika da upozna dio hrvatske zajednice i posluša što ih tišti. Pridružio im se i nedavno postavljeni novi konzul u Los Angelesu Tomislav Vlahutin, koji je za sada tamo zbog odlaska generalno- ga konzula Joška Buljevića na novu duž- nost savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Na sportskim terenima San Pedra, na Bogdanovich Recreation Center, treniraju mnogobrojni učenici hrvatskog podrije- ENG In the American-Croatian community April kicked off with the gala anniversary of Croatian tla. Tu smo zatekli Suzy i Johna Carresi- Lyricism in New York, where the idea of gathering Croatians writing poetry in the Croatian lan- ja. Suzy je kći Gabriele i Ante Brajevicha, guage began 15 years ago.

MATICA svibanj/may 2015. 17 HRVATSKO-ČEŠKE POVIJESNE VEZE U Češkoj postavljena spomen- ploča Nikoli Šubiću Zrinskom

Nikola Šubić Zrinski jedan je od nekolicine istaknutih Hrvata čije su supruge bile Čehinje, uz Josipa Jelačića, Stjepana Radića i Vladimira Preloga

imanju Zrinskih u Eberauu u Gradišću, a 1568. preselili su se u Češku gdje su ži- vjeli na imanjima obitelji Rožmberk. Eva Zrinski preudala se 1578. za talijanskoga plemića Paola Gassoldija i preselila u Mantovu gdje je umrla 1591., dok je Ivan Zrinski, u Češkoj poznat kao Jan Zrinský, postao dvorjanin na dvoru cara i kralja Rudolfa II. u Pragu i bio priznat za člana češkoga plemićkog staleža. Njegov ujak Petr Vok Rožmberk koji nije imao djece odgajao ga je kao nasljednika obitelji Rožmberk, međutim i Ivan Zrinski je umro bez potomstva, 24. veljače 1612., tri mjeseca nakon ujaka, što je značilo i Dvorac Jindřichův Hradec kraj ove slavne obitelji. Ivan Zrinski pokopan je u cistercit- Tekst: Marijan Lipovac Katarina Frankopan, imala je 27 godina. skome samostanu u Vyššem Brodu, ne- Eva i Nikola Šubić Zrinski u braku su bili daleko od obiteljske grobnice Rožmberka dvorcu u Jindřichovu Hra- nepune dvije godine, sve do njegove po- gdje mu je do danas sačuvan nadgrob- decu u Češkoj nedavno je gibije u obrani Sigeta 7. rujna 1566. go- ni spomenik s njegovim likom u viteš- postavljena spomen-ploča dine. Eva Zrinski u Hrvatskoj je pozna- koj odjeći. Nikola Šubić Zrinski koji je u spomen na hrvatskoga ta kao lik iz opere Nikola Šubić Zrinjski obranom Sigeta stekao europsku slavu bana Nikolu Šubića Zrin- Ivana Zajca, no za razliku od opernoga bio je još dugo poznat u Češkoj gdje je skog koji se na tome mjestu 10. rujna sadržaja, nije se nalazila u Sigetu uz svo- prvo djelo o obrani Sigeta bilo objavljeno U1564. vjenčao svojom drugom supruga muža, nego u sjedištu obitelji Zrin- već 1568., a drugo 1573. Obranu Sigeta gom Evom iz Rožmberka. Ploču je po- ski u Čakovcu, zajedno sa svojim sinom ovjekovječio je 1914. slavni češki slikar stavila Zagrebačka županija na inicijati- Ivanom rođenim 1565. Nakon pogibije Alfons Mucha u sklopu ciklusa golemih vu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba i supruga i oca, kojeg je naslijedio njegov slika iz povijesti slavenskih naroda pod predstavnika češke manjine u Zagrebač- sin iz prvoga braka Juraj Zrinski, Eva i nazivom Slavenska epopeja. koj županiji Franje Vondračeka. Ivan Zrinski neko su vrijeme živjeli na Nikola Šubić Zrinski jedan je od ne- Obitelj Rožmberk bila je sredinom kolicine istaknutih Hrvata čije su supru- 16. stoljeća najmoćnija češka plemićka ge bile Čehinje, uz Josipa Jelačića, Stjepa- obitelj, kao i Zrinski u Hrvatskoj, tako na Radića i Vladimira Preloga. Od 2011. da je iza braka dvoje njezinih pripadnika na poticaj Hrvatsko-češkog društva po- vjerojatno stajao politički motiv. Sjedi- stavljene su spomen-ploče i na mjesti- šte obitelji Rožmberk bio je poznati grad ma vjenčanja Stjepana Radića u Pragu i Český Krumlov, no vjenčanje je obavlje- bana Jelačića u Napajedli u Moravskoj, no u Jindřichovu Hradecu koji je pripa- dok Prelog od 2008. ima poprsje u Pra- dao glavnome organizatoru svečanosti, gu na fakultetu na kojem je studirao. n kanceralu Češkog kraljevstva Jáchymu iz Hradeca. Eva iz Rožmberka rodila ENG A commemorative plaque was installed at the Jindřichův Hradec palace in the Czech se 1537. i u trenutku vjenčanja sa Zrin- Republic in memory of Croatian Ban Nikola skim, rođenim oko 1508., kojem je ne- Šubić Zrinski. It was the venue of his marriage koliko godina ranije umrla prva supruga Spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom in 1564 to his second wife Eva from Rožmberk.

MATICA 18 svibanj/may 2015. www.matis.hr TORONTO: OBILJEŽENA OBLJETNICA SMRTI ANTUNA GUSTAVA MATOŠA "Živ u riječi – Living in the Word"

U programu su sudjelovali članovi AMCA-e Toronto, Hrvatske akademije Amerike, Histeriona – Kanadsko-hrvatskog amaterskog kazališta, Hrvatsko-kanadska knjižnica, Katedra za hrvatski jezik i kulturu sa Sveučilišta Waterloo i Program hrvatskih studija sa Sveučilišta Toronto

Tekst: Ana Bačić

rasprodanoj prostoriji Baka Gallery Cafea u Torontu, prigodom 101. obljetnice smrti Antuna Gustava Ma- toša, priređen je multime- dijalni kulturni događaj. U nizu preda- Uvanja i čitanja literarnih i novinarskih isječaka odala se počast velikanu misli i riječi Antonu Gustavu Matošu. U programu su sudjelovali članovi Almae Matris Croaticae Alumni – AMCA Toronto, Hr- vatske akademije Amerike, ogranak To- ronto, Histeriona – Kanadsko-hrvatskog amaterskog kazališta, Hrvatsko-kanadska knjižnica, Katedra za hrvatski jezik i kulturu sa Sveučilišta Waterloo i Program hrvatskih studija sa Sveučilišta Toronto. Slikom i riječi, Pariz i Svjetska izlož- žen), nego i što prevesti uzimajući u obzir Ovaj uspjeli kulturni događaj bio je pot- ba 1900. godine preneseni su u vizual- što bi od Matoševe književne ostavštine hvat svih ovdašnjih organizacija sa svr- no briljantno osmišljenom predavanju moglo zanimati engleskoga čitatelja 100 hom širenja hrvatske kulture i znanosti. Srebrenke Bogović Zaseoski. La Belle godina poslije njegove smrti. Program je otvorio predsjednik AM- époque, vreva Pariza koji je primio 51 Interpretacija izbora proze i poezije CA-e Toronto, Krešimir Mustapić, za- milijun posjetitelja za vrijeme Svjetske povjerena je Cintiji Ašperger, direktorici hvalivši prisutnima na izvrsnom odazi- izložbe na prijelazu stoljeća, oživjeli su režije na Ryerson Universityju, Ani Ba- vu i potpori koju obično pružaju drugim pred očima i ušima publike u Bogović čić i Dubravku Baraču. Završne stihove aktivnostima udruge AMCA Toronto. Zaseoskinu predavanju. AGM-ove pjesme "Pri svetom kralju” Voditeljica programa Branka Kompa- Damir Benko nadahnuto je podije- interpretirao je Dubravko Barač, uskli- rić nadahnutim i elokventnim najava- lio svoja razmišljanja o Zagrebu i Hrvat- knuvši: "S teškim križem jedne nacije ma izazvala je punu pozornost publike. skoj od Matoševa doba do danas, s puno … I dok je srca bit će i Kroacije”, vjero- O Matošu iseljeniku, nekad i bjeguncu, digresija na politička opredjeljenja, vr- jatno najpoznatije Matoševe stihove u govorio je Vinko Grubišić, prof. u miro- ludanja i traženja buntovnika Matoša. kojima se sažima njegovo domoljublje. vini sa Sveučilišta Waterloo. Izlaganje mr. Završno predavanje povjereno je dr. sc. I Matoš, koji je veći dio života proveo sc. Sandre Srša Benko AGM: jezik i stil Vladimiru Bubrinu, koji je bio jedan od izvan Zagreba, bio je neshvaćen u vla- (samo pismeno dostavljeno radi autori- idejnih začetnika i organizatora projek- stitoj sredini kao i mnogi drugi velikani. čine spriječenosti) razjasnilo je kako su ta, a govorio je o Matošu u engleskome Cesarićevom pjesmom "Trubač sa Sei- Matoševa erudicija i umjetnički senzi- prijevodu. Bubrin zaključuje da pristup ne”, uglazbljenom u interpretaciji Ibrice bilitet utjecali na razvoj njegova osebuj- prevođenju Matoša zahtijeva pozornost Jusića, Seina i Sava se prepliću u mirage noga stila. O Matošu europskome put- ne samo u tome kako Matoša na engle- pa se tako spajaju slike Pariza i Zagreba niku i njegovu vrjednovanju putovanja ski prevesti (njegov stil je iznimno slo- i to u proljeće 2015. u Torontu. n govorio je Davor Piskač, prof. na Odjelu za kroatologiju na Hrvatskim studijima ENG A multimedia culture event including lectures and recitals of literary and newspaper ex- u Zagrebu i gostujući profesor na Odje- cerpts was staged before a sold-out Baka Gallery Café in Toronto to mark the 101st anniversary lu slavistike na Sveučilištu u Torontu. of the death of writer Antun Gustav Matoš.

MATICA svibanj/may 2015. 19 RAZGOVOR: MATE ĆURIĆ, PREDSJEDNIK UDRUGE HRVATSKIH STUDENATA MÜNCHEN "Neka hrvatsko ostane hrvatsko"

"Cilj naše Udruge hrvatskih studenata je spojiti hrvatske studente i akademičare u gradu Münchenu. I ovom prilikom pozivamo sve studente hrvatskih korijena i one koji osjećaju afinitet prema hrvatskoj kulturi i hrvatskom društvu da nam se priključe"

Razgovarala: Rašeljka Horvat - Cilj nam je bio okupiti hrvatske stu- ganizacije, uspjeli smo skupiti veći broj dente u Münchenu te stvoriti jedan fo- članova. Danas smo ponosni što imamo eseli svako povezivanje Hr- rum gdje se možemo družiti. Na počet- ukupno 50 aktivnih članova od kojih vata iz domovine i iseljeniš- ku je stajala samo ideja o tome pa smo se većina učlanila u posljednjih godinu tva, a kad su u pitanju veze razmišljali na koji način osnovati udru- dana. Moram istaknuti da nam je pove- među studentima, onda je gu. Inicijativu sam poduzeo sa šest prija- ćanjem broja članova narastao društve- to dodatni razlog da im se telja, koliko i treba da se osnuje i prijavi ni značaj te utjecaj u gradu Münchenu. – želeći poduprijeti njihove zamisli – i udruga. Nakon poprilično truda oko or- Vmi ovdje predstavimo. Riječ je o Udru- Koji su najvažniji ciljevi Vaše zi hrvatskih studenata München koja Mate Ćurić udruge? s članskom okuplja i povezuje Hrvate studente toga iskaznicom - Cilj naše Udruge hrvatskih stude- grada s onima koji u Njemačku dolaze iz UHS-a nata je spojiti hrvatske studente i akade- Hrvatske i BiH. O tome što rade jedni za mičare u gradu Münchenu. I ovom pri- druge, koji su im ciljevi i planovi, kako likom pozivamo sve studente hrvatskih čuvaju, njeguju i promiču hrvatski iden- korijena i one koji osjećaju afinitet pre- titet razgovaramo s predsjednikom udru- ma hrvatskoj kulturi i hrvatskom druš- ge Matom Ćurićem (München, 1993.), tvu da nam se priključe. Uz to želimo studentom pravnoga fakulteta na sveu- okupiti buduće nositelje našega društva čilištu LMU München (Ludwigs-Maxi- u što većem broju te njegujemo hrvatske milians-Universität). vrijednosti i pokušavamo olakšati inte- graciju hrvatskih studenata koji dolaze Gospodine Ćuriću, predsjednik na sveučilišta grada Münchena. ste Udruge hrvatskih studenata München i ujedno njezin inicijator. Na koji način Vaša udruga djeluje, Što Vas je potaknulo na osnivanje koje aktivnosti poduzima? takve udruge te tko je u tome još - UHS München aktivno vode i or- sudjelovao? Tko su njezini članovi? ganiziraju studenti za studente. Želimo

MATICA 20 svibanj/may 2015. www.matis.hr pružiti mladim Hrvatima u Njemačkoj Članovi UHS-a na nedavnom izletu u Kölnu priliku da sudjeluju u općedruštvenim namjenama naše udruge. Posebnu pozornost dajemo promicanju hrvatsko-nje- mačkih odnosa te zagovaramo punu in- tegraciju Hrvata u Njemačkoj.

Zanimljivo je da želite biti na raspolaganju studentskoj populaciji koja dolazi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Koliko Vam se obraćaju i koje fakultete najčešće upisuju? - Najveći problem hrvatskih studenata je organizacija života, učenje njemač- koga jezika, traženje stana i privikavanje na njemački stil života. Naša udruga daje u tim segmentima veliku potporu i po- "Važno nam je da Hrvati koji žive u Njemačkoj ne prepoznaju moć novim članovima. Zanimljivo je da Hrvatsku samo po ljetovanju i sportskim događajima, nego se upisuju najviše ekonomski fakulteti. da su upućeni i u društvene brige i probleme u Hrvatskoj te Uz tu praktičnu stranu Vaše Bosni i Hercegovini. Ovdje u Njemačkoj od Hrvata se traži puna udruge, organizirate tribine te integracija, a ona je moguća samo preko istine." surađujete s uglednim hrvatskim znanstvenicima i osobama iz društvenoga života. Koje teme Vas Rođeni ste, živite i studirate u je da postanemo poznati i po hrvatskim i Vašu publiku najviše zanimaju? Münchenu kao i mnogi članovi sveučilištima. Možemo se pohvaliti da - Prije svega zanima nas društveno Vaše udruge. Koliko Vam je bitan imamo suradnju sa Zagrebačkom ško- i ekonomsko stanje u Hrvatskoj, ali i u hrvatski identitet, hrvatski jezik? lom ekonomije i menadžmenta koja nam Njemačkoj. Svi naši članovi aktivno i s Koliko je udruga – proširena je nedavno poslala prvoga studenta iz velikim interesom prate događaje u Hr- hrvatska obitelj? Zagreba. vatskoj. A da taj interes opstane, organi- - Kratko i jasno - zanima nas sve hr- ziramo različite tribine i diskusije veza- vatsko! Naš osnivački moto je bio - Neka Što biste poručili svojim hrvatskim ne uz dnevne teme kao što su politika, hrvatsko ostane hrvatsko! Mislim da to kolegama? Čime da se vode u sport, kultura, društvo i gospodarstvo. sve govori. Važno nam je da Hrvati koji planiranju svoje studentske Imali smo čast ugostiti razne ugledne žive u Njemačkoj ne prepoznaju Hrvat- perspektive? Otići ili ostati? goste poput prof. dr. Josipa Jurčevića itd. sku samo po ljetovanju i sportskim do- - Iako nam je drag svaki gost i novi gađajima, nego da su upućeni i u druš- član, poručujemo im da slušaju svoje Mate Ćurić je tvene brige i probleme u Hrvatskoj te srce i razumno odluče gdje graditi svo- student pravnoga fakulteta na Bosni i Hercegovini. Ovdje u Njemač- ju budućnost. sveučilištu u koj od Hrvata se traži puna integraci- Münchenu ja, a ona je moguća samo preko istine. Kakvom vidite Hrvatsku, njezine potencijale i probitke u Europskoj S kojim hrvatskim udrugama i uniji? društvima u Njemačkoj surađujete, - Hrvatska je europska zemlja, s eu- čiju potporu imate? ropskim vrijednostima i običajima. Ali - Trudimo se surađivati sa svim hr- mora izvući više potencijala iz sredsta- vatskim udrugama, ne samo u Münc- va Europske unije. Mi kao Udruga hr- henu, nego u cijeloj Njemačkoj. Veliku vatskih studenata trudimo se uspostavi- potporu imamo od Hrvatske katoličke ti dijalog između Hrvatske i Njemačke, župe u Münchenu te Hrvatskoga svjet- radi boljitka Hrvatske u sklopu Europ- skog kongresa. ske unije. n

Imate li uvid u ponudu hrvatskih ENG We spoke with Mato Ćurić (Munich, 1993), sveučilišta, razmišljate li o a student of the law school in Munich and the povezivanju sa studentskim president of the Association of Croatian Stu- dents in Munich, about the group’s objectives udrugama u Hrvatskoj? and plans and how they aim to preserve and - To nam je svakako cilj. Važno nam promote the Croatian identity.

MATICA svibanj/may 2015. 21 SPLIT: VEČER POEZIJE NASJE BOŠKOVIĆ MEYER I NASJE WICKERHAUSER Nasja & Nasja

Baka Nasja, profesorica hrvatskoga jezika, pjesnikinja i ugledna članica hrvatske dijaspore u SAD-u, već dulje vrijeme provodi dio godine u Splitu, a njezina 16-godišnja unuka Nasja došla je živjeti s bakom kako bi usavršila svoj hrvatski jezik

Baka Nasja Bošković Meyer i unuka Nasja Wickerhauser

Tekst: Branka Bezić Filipović voditeljica splitske podružnice HMI-ja tvo), koje je postalo vodeće društvo u Branka Bezić Filipović. SAD-u za pomoć Hrvatskoj i BiH i pri- ečer poezije Nasje Bošković Nasja Bošković Meyer rođena je u kupilo više od osam milijuna dolara po- Meyer i Nasje Wickerhau- Splitu, gdje je završila osnovnu i sred- moći u novcu, hrani i lijekovima. Obitelj ser, koja se održala 10. travnju školu, a studirala je na Filozofsko- Meyer redovito je objavljivala tekstove nja u organizaciji HMI-jeve me fakultetu u Zagrebu. Nakon udaje za potpore Hrvatskoj u dnevnome tisku, a podružnice u Splitu i Grad- dr. Arthura Meyera 1963. odlazi živjeti sama Nasja je održala niz javnih preda- ske knjižnice Marka Marulića, bila je u Ameriku, u St. Louis, Missouri. Una- vanja na temu rata u Hrvatskoj. Zajed- Vvrlo zanimljiv i jedinstven kulturni do- toč mnogobrojnim obiteljskim obveza- no s kćerkom, dr. Jasnom, Nasja Meyer gađaj. Riječ je, naime, o predstavljanju ma uspjela je diplomirati studij lingvi- izdala je udžbenik "Hrvatska - zemlja i dviju generacija jedne kulturne i vrijed- stike, španjolskoga i ruskoga jezika na jezik", po mnogima najbolji udžbenik ne hrvatske iseljeničke obitelji iz SAD-a. sveučilištu države Missouri u St. Louisu. za hrvatski jezik ikad tiskan u dijaspori. Baka Nasja, profesorica hrvatskoga jezi- Više od 35 godina predavala je hrvatski Nasja Meyer od rane mladosti pi- ka, pjesnikinja i ugledna članica hrvat- jezik i kulturu na St. Louis Community sala je poeziju, njezini su radovi objav- ske dijaspore, već dulje vrijeme provodi Collegeu, a bavila se prevođenjem te ra- ljivani u časopisu "Vidik", nastupala je dio godine u Splitu, a njezina 16-godiš- dila kao sudski tumač. Za svoj predani na Tribini mladih i na Radiju Split, a za nja unuka Nasja došla je živjeti s bakom rad dobila je mnoga visoka priznanja. svoje pjesme dobila je mnoge nagrade i kako bi usavršila svoj hrvatski jezik. Bu- priznanja. U Americi joj pjesme tiska- dući da obje pišu poeziju - doduše baka UDŽBENIK ZA HRVATSKI JEZIK ju u studentskim listovima i raznim hr- na hrvatskome, a unuka na englesko- Tijekom Domovinskoga rata s mužem vatskim listovima, poput Zajedničara, a me, odlučile su se zajedničkim snaga- i grupom uglednih američkih Hrvata u domovini joj radove objavljuju mno- ma predstaviti splitskoj javnosti. Večer osniva American Croatian Relief Proje- gi ugledni književni časopisi. Izdala je poezije prigodnim riječima otvorila je ct (Američko-hrvatsko potporno druš- dvije zbirke poezije: prva "Nagnuta nad

MATICA 22 svibanj/may 2015. www.matis.hr morem" izašla je u nakladi splitskoga Logosa 1985., a drugu "Pet rubina crve- nih" objavila je Naklada Bošković 2012. Članica je pjesničkog udruženja HIL - Hrvatske izvandomovinske lirike, udruge pjesnika koji žive izvan Hrvatske, a pišu na hrvatskome jeziku. Troje djece Nasje i pok. Arthura Meyera - dr. Joseph, liječnik, dr. Jasna, sveučilišna profesorica i dr. Mato, diplomat - žive u inozemstvu, ali izvrsno govore i pišu na hrvatskome jeziku jer su osim kod kuće hrvatski jezik učili jednu godinu u srednjoj školi i jednu godinu na Zagrebačkom sveučilištu. Nasja Meyer ima osmero unučadi, od kojih pet govori hrvatski.

SVIJETLA TOČKA HRVATSKE STVARNOSTI Nasja Zdenka Wickerhauser, najstarija Nasjina unuka, ima 16 godina i učeni- ca je drugoga razreda privatne gimnazije "Kraljica Jelena" u Splitu. S velikom radošću došla je u Split usavršiti znanje hrvatskoga jezika koji je već naučila kod kuće. I ona, baš kao njezina baka, piše pjesme od najranijeg djetinjstva. U Ameri- ci je odlična učenica razreda za talentiranu djecu u Clayton High School u St. Louisu. Pleše, pjeva i svira tamburicu u svoje bake da bi usavršila hrvatski je- ENG Split was the venue of a bilingual evening of tamburaškom društvu za mlade. zik svakako je svijetla točka hrvatske poetry featuring Nasja Bošković Meyer, a prominent American-Croatian who spends part of the year U vrijeme kada naši mladi napušta- stvarnosti. Nadamo se da ćemo ubu- living in Split, and her 16-year-old granddaughter ju domovinu jedan ovakav primjer dje- duće imati više ovakvih primjera. n Nasja Wickerhauser, who has come to live with her vojke iz Amerike koja se vratila u grad grandmother to improve her Croatian.

MANJINSKA VIJEST HRVATICA IZ RUMUNJSKE USPJEŠNA PJEVAČICA U BEČU AUSTRIJA - Uspjeti u Beču nije lako. putovala svijetom i nizala uspjehe. Ima- Pogotovo je to bilo teško Hrvatici koja la je samo četrnaest godina kad ju je dolazi iz Rumunjske. Tako misli Chri- ozbiljnije "zarobila” glazba. Šira hrvat- stiana/Kristijana Ujkica (Christiana Ui- ska publika upoznala ju je prije de- chita), hrvatska pjevačica koja je rođe- setak godina kao uspješnu sudioni- na u rumunjskom gradu Rešici/Reşiţa cu jednog TV-natjecanja za najboljeg u rumunjskome Banatu. Pripadnica je pjevača. Jednako voli izvoditi i blues i hrvatske manjine u Rumunjskoj, gdje soul i jazz. Često sluša i operu, ali i fado, živi oko sedam tisuća Hrvata. Pedagoš- sevdah i hip hop. Dijelila je pozornicu ku gimnaziju pohađala je u Temišva- s Tomom Jonesom, a njezin veliki obo- ru, glazbeno se usavršavala u Glazbe- žavatelj je Sting. Christiana je surađi- noj školi i privatnim satovima jazza u vala i s Vinniem Colaiutom, Davidom Beču. Kasnije je studirala novinarstvo Sanbornom, Kevinom Mahoganyjem, na političkim znanostima u Zagrebu, Dominicom Millerom, ali i hrvatskim a zatim se vratila u Beč. pjevačima Oliverom i Gibonnijem. (Fe- Počela je u dječjem zboru i već je tada nix Magazin)

MATICA svibanj/may 2015. 23 ZAGREB: IZLOŽBA I RECITAL HVARSKE PARIŽANKE TATJANE RADOVANOVIĆ Hommage zavičajnom stinju i pariškim godišćima

Riječ je o osebujnoj umjetnici višestrukoga umjetničkog izričaja, istaknuo je Maroević na otvorenju izložbe koja se može smatrati autoričinim simboličnim povratkom na zagrebačku likovnu scenu nakon trideset godina izbivanja

Slikarica i pjesnikinja skih poslova Republike Hrvatske, Fran- sti do Zagreba gdje maturira 1956. na iz Pariza Tatjana cuskoga instituta i Veleposlanstva Repu- Odjelu zidnog slikarstva. Na zavičajno- Radovanović u Zagrebu blike Francuske u Hrvatskoj i to baš u me otoku do šezdesetih predaje likovni Mjesecu frankofonije. U nazočnosti mno- odgoj i potiče kulturni život, organizira- gobrojne publike izložbu znakovita na- jući recitale i dramske predstave. Godine slova Hommage zavičajnom stinju i pa- 1960. upisuje Likovnu akademiju u Za- riškim godišćima slikarice, grafičarke i grebu, gdje su joj do diplome 1964. pre- pjesnikinje Tatjane Radovanović, koja davali glasoviti hrvatski likovni umjetni- pet desetljeća stvara i obilježava umjet- ci Miljenko Stančić, Branko Ružić, Ivan ničko ozračje Pariza, otvorio je jedan od Sabolić, Valerije Michieli. Godinu dana najistaknutijih hrvatskih povjesničara nakon diplome, tj. 1965. odlazi u Pariz, umjetnosti akademik Tonko Maroević. živeći u sobici na Montparnasseu iz koje Riječ je o osebujnoj umjetnici višestru- se pruža inspirativan pogled na slavne koga umjetničkog izričaja, istaknuo je pariške krovove, koje počinje slikati – za- Maroević na otvorenju izložbe koja se rađujući za život kao kućna pomoćnica. može smatrati autoričinim simbolič- nim povratkom na zagrebačku likovnu scenu nakon trideset godina izbivanja. Svestranu umjetnicu dočekala je ra- doznala likovna publika našega glavnoga grada u kojem se školovala, formiravši vlastitu slikarsku dionicu s nepresušnim vrelom osobnih pjesničkih minijatura ispjevanih kako u organskome idiomu rodnoga otoka, tako i u jezičnim kodo- vima urbanih sredina s kojima se srodila. Ta su uvjerljiva umjetnička svjedočenja o nataloženim iskustvima Radovanovi- ćeve u boji, grafitu, aquatinti i stihu pre- Tekst: Vesna Kukavica Foto: Lada Radić gledno zabilježena u atraktivno obliko- vanome katalogu izložbe čiji predgovor tudio Moderne galerije Josip potpisuje ravnateljica Moderne galerije Račić u središtu Zagreba ovih Biserka Rauter Plančić. dana, od 16. travnja do 3. svibnja 2015., pridružio se zani- U SOBICI NA MONTPARNASSEU mljivom izložbom i dvojezič- Umjetnica, rođena u Gdinju na otoku nim recitalom hvarske Parižanke Tatjane Hvaru 25. siječnja 1933., predstavila se SRadovanović, u svojevrsnome poprat- s tridesetak probranih crteža, slika i gra- nom programu, velikoj manifestaciji hr- fika nastalih od 1956. do 2002. Njezino vatsko-francuskih kulturnih veza Ren- umjetničko stvaralaštvo bez dvojbe obi- dez-vous, festivalu Francuske u Hrvatskoj lježila su mjesta na kojima je živjela, po- koji se od proljeća do jeseni izvodi u Li- čevši od Hvara gdje je završila osnovnu Kustosica Moderne jepoj Našoj u organizaciji Ministarstva školu, zatim Splita gdje nastavlja obra- galerije Lada Bošnjak i slikarica iz Pariza kulture, Ministarstva vanjskih i europ- zovanje u Školi primijenjene umjetno-

MATICA 24 svibanj/may 2015. www.matis.hr trea i natrag (Split, 2015.) s trideset pjesama na hrvatskom i francuskom jeziku, uz desetak reprodukcija crteža i slika nastalih u proteklih pedeset godina na Hvaru i u Parizu.

KAO KUĆNA POMOĆNICA "Točno 14. prosinca 1965. godine otiš- la sam u Pariz misleći da ću ostati samo tri mjeseca. Zašto baš Francuska? Svi mi koji smo završili likovnu akademiju fan- tazirali smo tada o ambijentu u kojemu su stasali velikani. U Parizu sam isprva radila kao kućna pomoćnica, stanova- Zbirke la sam na osmom katu u maloj sobici i pjesmama tako je nastao ciklus slika pod nazivom Pariški krovovi. Pjesme sam počela pi- Ciklus slika iz ranih pariških dana izla- lerijama i bila nagrađivana, afirmirajući sati u najranijem djetinjstvu. Šta da vam že 1972. u Salonu ULUH-a u Zagrebu, se kao samosvojna slikarica, no umjet- kažem, mi smo se u Gdinju rađali uz pi- na svojoj prvoj samostalnoj i hvaljenoj nički talent realizira i kao pjesnikinja – vanje nazdravica. Poezija je u nama! A, izložbi. U Parizu se prvi put predstavlja koja nas je oduševila autentičnim kaziva- ljubav prema Gdinju, tu opsesiju, meni, 1973., u Galerie Raymond Duncan. Po- njem stihova na zagrebačkom otvorenju sestri i bratu prenio je naš otac Ivko koji vjesničarka umjetnosti Rauter Plančić u izložbe – što zvonkom čakavicom, što je bio pedagog i učitelj, inače suvremenik katalogu podsjeća kako je 1971. umjetni- sonornim francuskim. Antuna Dobronića s kojim je bio zajed- ca napustila skučeni mansardni stan-ate- Prvu opsežniju zbirku poezije na ča- no u školi u Arbanasima. Moj otac, koji lijer te se s Montparnassea preselila na kavskom narječju i s vlastitim ilustraci- je ujedno bio i slikar i kipar, ostavio je Montmartre, gdje se pridružuje multi- jama, Živo stinje, objavila je 1999. Na su- veliku baštinu u Gdinju s kojom se sada nacionalnoj koloniji umjetnika koji su sretu pjesnika Croatia Rediviva u Selcima nas troje mučimo sami jer mjesna upra- hodočastili u kulturnu metropolu Fran- na Braču nagrađena je titulom Poeta olie- va ne vidi koliko nam je potrebna pomoć cuske i na njezin mitski brežuljak povrh vatus (2005.). Nekoliko godina kasnije da je sačuvamo. Naša kuća puca po ša- desne obale Seine da bi učili, usavršavali slijedi zbirka Tragom zalutalih jeka, Split vovima od vrijednih predmeta koje je se, hvatali priključak sa suvremenim li- - Jelsa 2009. Stihove piše na čakavskom, moj otac godinama skupljao prenoseći kovnim strujanjima i ponajviše stvarali štokavskom, ikavskom i francuskom, a generacijama otočnih školaraca znanje. pod okriljem glasovite i svima otvorene knjige su joj nagrađivane uvrštenjem Ona je muzejska zbirka koja je bila pod L’Ecole de Paris. u pjesničke antologije. Nedavno joj je zaštitom, ali samo na papiru. A jeste li u Mjesecu frankofonije objavljena nova znali da Gdinj ima podrijetlo u starosla- SAMOSVOJNA SLIKARICA dvojezična zbirka pjesama Od Gdinja do venskoj riječi šumarak ili gaj? Sve je to "U tom poticajnom montmartrovskom Pariza, od Montparnassea do Montmar- još moj otac proučio pa nas je nastojao okruženju, koje u samoj biti prožima takmaštvo pristiglih umjetnika sa svih strana svijeta sa širokim dijapazonom umjetničkih nastojanja i šarolikim kulturno-socijalnim popudbinama, u potpunosti se posvećuje slikarstvu i smiono prihvaća izazove koji joj otvaraju put do osvajanja relevantna mjesta u svekolikom pariškom artističkom mravinjaku", obja- snila je povjesničarka umjetnosti Rauter Plančić. "Svakodnevno intenzivno slika portrete i likove iz raznih podneblja, svih boja i rasa, te kolege i prijatelje, pa s jed- nakim zanimanjem i usamljene šetače, beskućnike i radoznale turiste", opisala je autorica kataloga izložbe. Umjetnica je uvrštena u Hrvatsku likovnu enciklo- pediju (1996.) Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Tatjana Radovanović izlagala je u mnogobrojnim pariškim ga-

MATICA svibanj/may 2015. 25 Tekst: Gordana Bećirović Foto: Zlatko Duzbaba je po Republici Njemačkoj na poziv katoličkih misija, hrvatskih kulturnih utujuća scena" je zajednica ili Hrvatske dopunske na- dramska amaterska stave. Gostovali su u Hrvatskoj 2004. družina iz Stuttgarta na 13. smotri kazališnih amatera Za- koja ove godine obi- grebačke županije u Buševcu i dobili lježava desetogodiš- Diplomu za očuvanje jezika i amate- njicu svog postojanja. U tom razdoblju rizma u dijaspori. Na poziv Centra za odigrana"P je jedna dramska premijera kulturu i informacije "Maksimir" dru- (Sve se zna, zar ne!?), četiri praizvedbe žina je ostvarila san svoje voditeljice i 9. (U malom raju, Besplatni trošak, Ku- svibnja ove godine odigrala predstavu hajte s Martom, Gastarbajteri na godiš- "Gastarbajteri na godišnjem" u njezi- njem) i nekoliko skečeva (Mastodont, nu rodnome gradu Zagrebu. Ličko prelo). Grupu je osnovala Gor- U "Putujućoj sceni" glumilo je oko dana Bećirović koja je ujedno scena- 30 glumaca amatera, a trenutačno ima rist i redatelj. Budući da družina nema 17 članova. Za izradu scene odgovoran svoje matično kazalište, trenutno koje Zlatko Duzbaba, koji svojim vještim risti prostorije Katoličke misije Stutt- rukama i uz dugogodišnje iskustvo povezati s Gdinjskom na Pagu i Gdanj- gart i nakon obavljenog "posla" putu- u njemačkome amaterskom kazali- skom u Poljskoj. On je razvijao veze s Poljacima i htio nas je bratimiti. Te veze pokušali smo poslije mi mlađi obnovi- ti, ali nismo uspjeli", zabavljala nas je 82-godišnja Tatjana Radovanović, spo- menuvši šarmantno da su je upozorili organizatori da publika stoji na noga- ma i da ne dulji. U katalogu je tiskan i Tatjanin Requ- iem za Vukovar 1991./92., oslikavaju- ći autoričinu parišku tjeskobu izazva- nu nepravednom agresijom na njezinu domovinu devedesetih, u kojoj je i sama sredinom dvadesetog stojeća kao dijete proživjela ratnu kataklizmu, odlučivši se trajno posvetiti ljepoti ne razaranja, već ljudskog stvaralaštva. n

Sve se zna, zar ne?! Družeći se s učiteljicama Hrvatske škole Stuttgart jedno poslijepodne uz kavicu kao spontano se pitala kako bi one odglumile neki lik i kako bi se zvale. Buduće glumice tada nisu uopće imale pojma da je već djelomično pripremljen tekst i kakvo ih putovanje čeka. Tako je nastala "Putujuća scena" i prva predstava "Sve se zna, zar ne!?" na osnovi teksta "Ugledni gost" Fadila Hadžića. Iako je tekst iznimno dobar i smiješan, po Gordani je imao jednu manu, a to je premalo likova. I zato, ne budi lijena, ubacila je pet novih likova. Par koji očekuje gosta dobio je kćerku pankericu, a tu je još njezina prijateljica i tri radoznale susjede. Od originalnog teksta ostala je samo ENG An exhibition opened in Zagreb with a bilingual recital by Parisian and island of Hvar prva stranica i tema očekivanja gosta. Premijera je održana u Katoličkoj mi- native Tatjana Radovanović in the frame of the siji Bad Cannstatt 12. veljače 2006. pred prepunom dvoranom s puno odu- Rendez-vous festival of France in Croatia, a Cro- ševljenja i pljeska. Zanimljivo je s te premijere da su ljudi pitali kada će na- atian-French culture exchange programme tak- stavak. Put je bio otvoren! ing place in Croatia from the spring to autumn.

MATICA 26 svibanj/may 2015. www.matis.hr DESETA OBLJETNICA DRAMSKE AMATERSKE DRUŽINE "PUTUJUĆA SCENA" IZ STUTTGARTA Nasmijati i uveseliti

Karakteristika Putujuće scene je da su sve predstave odigrane na dijalektima, od kajkavskog do dubrovačkog, ponekad i u miješanom obliku, tako "kako se priča", što se pokazalo jako dobro

nikada prave glumačke želje. Tu se prvi put susrela s pučkim kazalištem i otkri- la čari toga jednostavnog i narodnog prikaza ljudi i sredina. Vrlo brzo počela je ispravljati tekst te mijenjati scene na veliko nezadovoljstvo, a ujedno i veselje tadašnjega redatelja. Poslije dvije predstave, dva gostovanja u Hercegovcu na Festivalu pučkih kazališta, grupa se uga- sila zbog povratka redatelja u Hrvatsku i nedostatka glumaca.

ISPUNITI ŽIVOTNU ŽELJU Boreći se godinu dana sama sa sobom, razmišljajući o posljedicama i obveza- ma koje jedna voditeljica treba nositi, važući sve dobro i loše, pitajući se treba li joj sve to, donesena je odluka: "Da, ja želim probati, ispuniti svoju životnu želju, izbaciti ideje na papir i pokazati štu oblikuje ideje redateljice. Ujedno je Stuttgart, i kada su je zamolili da usko- drugima taj moj svijet, nasmijati i uve- Zlatko fotograf družine i ako ne zabija či kao glumica u jednu dramsku druži- seliti ih, pružiti im trenutak kada mogu čavle po sceni, neumorno "škljoca" ka- nu. Odmah je prihvatila iako nije imala zaboraviti na sve ono tužno i ružno, na merom. O kostimima i rekvizitima brine se cijela grupa.

PRVI SUSRET S GLUMOM Kako je sve počelo? Ideja i želja stvarala se u glavi osnivačice družine Gorda- ne Bećirović (tada Ormanec) još dok je bila djevojčica i sretno se igrala na ulicama svoje četvrti te pohađala školu u Kustošiji. Njezina mašta vrlo brzo je da- vala smisao igricama i pod njezinom su koordinacijom spontano nastajali prvi skečevi. Tada nije ni primjećivala što se zapravo događa, ali je osjećala potpuno ushićenje i ispunjenje same sebe. Budući da su joj se u glavi neprestano rojile razne pričice, počela je pisati kako bi rastereti- U Malom raju la misli, a time se relaksira i danas. Me- đutim, osim nekoliko objavljenih priča Godinu dana kasnije, 6. svibnja 2007., održana je pretpremijera kazališnoga (neke su bile nagrađene), ostalo je skri- komada "U Malom raju" koji je u potpunosti napisala i postavila na scenu Gor- dana Bećirović. Priča govori o krčmarici Mici koja želi unijeti nešto živosti u svoj vala u ladici pisaćega stola. Nakon zavr- kafić i u malo mjesto u kojem živi te tako pretvara kafić "Kod debele Mice" u šene Škole za kulturu i umjetnost zaklju- noćni klub "Mali raj". Mještani nisu zapravo znali što se točno u tom klubu može čila je da je vrijeme uozbiljiti se, prestati vidjeti pa se zbog radoznalosti i neznanja počinju stvarati razna spletkarenja i maštati i raditi neki "normalan posao". problemi kako za posjetitelje kluba tako i za Micu. Tekst je postavila i amater- Velika prekretnica dogodila se kada ska dramska grupa Gradskog kazališta Beli Manastir. ju je život odveo u Njemačku, u grad

MATICA svibanj/may 2015. 27 Gastarbajteri na godišnjem U prepunu dvoranu bez prozora, u kojoj je temperatu- ra dostigla 38 ºC, nisu stali svi posjetitelji koji su želje- li vidjeti novu predstavu "Putujuće scene". Družina je 6. srpnja 2014. izvela još jednu pretpremijeru i nasmijala publiku do suza. Plesalo se i pjevalo uz poznate dal- matinske, slavonske i bosanske melodije. Predstava u tri prikaza pokazala je autentično svaku sredinu. U dalma- tinskoj priči riječ je o vječitom sukobu navijača Dinama i Hajduka, Purgera i Dalmatinaca, koji ublažava njemačka donacija. Slavonska priča je tipična priča ljudi iz dijaspore. Kad se konačno odluče otići na godišnji odmor negdje drugdje, a ne kući u Hrvatsku, neplanirano se pojavi problem koji treba hitno rješavati i svi drugi planovi padaju u vodu. Bosanska priča govori o dvije sestre iz siro- mašne zabiti negdje u Bosni, koje se žele udati i naći sre- ću pa gdje god ona bila, a tada čuju da dolazi prosac iz Njemačke. Dijalekt pomiješan s njemačkim jezikom bio je izvrsno prihvaćen.

Kuhajte s Martom Na probama nije nikada bilo dosadno, smijeha i nespret- nih situacija bilo je bezbroj. To isprepletanje glume i stvar- nog života dalo je ideju za novu predstavu. Budući da su trenutno vrlo popularne kuharske emisije, Gordana je napisala priču o snimanju jedne takve epizode s doga- đajima ispred i iza kamere. Uz nespretno kuhanje i ljubavne avanture nastala je vrlo komična predstava "Ku- hajte s Martom". Pretpremijera je održana 10. srpnja 2011.

Besplatni trošak Sljedeća pretpremijera bila je 12. srpnja 2009. u Katoličkoj misiji Stuttgart. U "Besplatnom trošku" na satiričan način obrađena je tema kućne prodaje raznih proizvoda (Tupperware, Zepter), tzv. prezentacija. Priča je nasmijala do suza mnoge žene koje su se našle u njoj i pomalo sramežlji- vo pogledavale u svoje supruge. Želja za besplatnim poklonima, za tombolom i priznanjem prijateljica ponekad osljepljuje kako oči tako i um. I vrlo brzo se dođe u izgubljenu situaciju koju samo iskusan prezentant svojim šar- mom dovede u red.

posao i obveze. Da, to je to!" Bila je ka- glumci amateri su najbolji kad ih se pu- Ako želite ugostiti "Putujuću scenu" u sna jesen 2005. godine. sti pričati i šetati onako kako su naučili, vašoj sredini, družina će s veseljem spa- Inače, karakteristika "Putujuće sce- biti svoji i svoje dati. Treba ih samo malo kirati kulise i krenuti na put. Kontakt: ne" je da su sve predstave odigrane na usmjeriti i ohrabriti, osloboditi straha i www.putujucascena.de n dijalektima, od kajkavskoga do dubro- naučiti poštovati "daske koje život zna- vačkoga, ponekad i u miješanome obli- če". Kako je u tome uspjela, mogli ste vi- ENG The Travelling Stage is an amateur the- atre troupe out of Stuttgart now celebrating its ku, tako "kako se priča", što se pokaza- djeti u Centru za kulturu i informacije tenth anniversary. It has staged one drama prelo jako dobro. Jer, kako kaže voditeljica, "Maksimir". miere, four first showings and several sketches.

MATICA 28 svibanj/may 2015. www.matis.hr KNJIGA O ŽIVOTU PAVLA TIJANA (SENJ, 1908. - MADRID, 1997.) Madridska drama hrvatskih egzilanata

Kad se iščitaju biografske činjenice, s potresnim reminiscencijama Tijanove životne i stvaralačke družice Nedjeljke, može se sažeto oblikovati natuknica: Pavao Tijan iznimni je hrvatski i španjolski enciklopedist, esejist i prevoditelj

Tekst: Vesna Kukavica (1943. - 1944.). Istraživao je kulturnu povijest Primorja i Senja. Od 1944. pro- vibanj je mjesec u kojemu se čelnik je za visoko školstvo i znanstvene hrvatske obitelji prisjećaju bli- ustanove u Ministarstvu prosvjete NDH. žnjih koji su emigrirali ili stra- Bojeći se odmazde komunističkih dali na raznim stranama pri- vlasti u svibnju 1945. bježi preko Austrije je 70 godina. Kad su u pitanju u Rim, gdje 1946. gorljivo radi za mno- novi naslovi čija je tematika posvećena gobrojno hrvatsko izbjeglištvo. Na po- Stim u domovini prešućivanim tragičnim ziv Vrhovnog vijeća za znanstvena istra- događajima iz doba totalitarizama 20. živanja 1947. naseljava se u Madridu te stoljeća, treba izdvojiti biblioteku Memo- ondje na novoosnovanome Međunarod- ari, sjećanja, dokumenti Matice hrvatske nom odjelu za moderne kulture organi- u kojoj je nedavno izišla knjiga autorice zira studij slavistike, uključujući se u ak- Nedjeljke Luetić Tijan Život Pavla Tija- tivnosti domicilne akademske zajednice. na, leksikografa i publicista s polusto- Od 1954. Tijan djeluje na Instituto Mi- ljetnom madridskom adresom, priređi- guel de Cervantes de Filología Hispánica, vača Igora Zidića i Marije Tijan Wieck. kada preuzima jednu od vodećih uloga Senjaninu Tijanu, iz legendarnoga tima među španjolskim leksikografima sve do prve Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića umirovljenja. Marljivo pridonosi dvjema i nagrađivanoga enciklopedista španjol- emigrantskim organizacijama: Croatia skoga kulturnog kruga, Vlada Republike Academica Catholica i Zajednici Hrva- Luetić Tijan, Nedjeljka: Život Pavla Tijana, Hrvatske tek je deset godina nakon smr- Matica hrvatska, Zagreb, 2014. ta u Španjolskoj, utemeljenoj u Madri- ti prenijela pisanu ostavštinu s 215 sve- du 23. lipnja 1948. zaka iz Madrida u arhiv Hrvatske aka- noga urednika biografske enciklopedije demije znanosti i umjetnosti (2007.). (Forjadores del Mundo Contemporaneo, HRVATSKI RADIOPROGRAM U Za stvaralaštvo u hispanističkoj leksi- 1 - 4, Madrid, 1959. - 1961.); suradnik MADRIDU kografiji odlikovan je uglednom Kolaj- kompendija Las grandes corrientes del Nakon desetljeća prisilne razdvojenosti nom španjolskoga kralja za doprinose pensamiento contemporaneo, 1 - 2, Ma- u egzilu mu se 1955. pridružuju kćer i na području kulture. drid, 1959., kao i suradnik geografskog supruga – profesorica Nedjeljka L. Tijan atlasa Geografia Universal, 1 - 2, Barce- pa zajednički kao svestrani intelektualci POTRESNE REMINISCENCIJE lona 1952., i sl. i poligloti, uz ostalo, vizionarski pokre- Kad se iščitaju biografske činjenice, s po- Slavist Tijan karijeru započinje u Za- ću i uređuju hrvatski program na Radio tresnim reminiscencijama Tijanove ži- grebu tridesetih, diplomiravši na Filozof- Nacional de España. Taj se pothvat Ti- votne i stvaralačke družice, može se sa- skome fakultetu. Biva privatnim učite- janovih pokazao utjecajnim medijskim žeto oblikovati natuknica: Pavao Tijan ljem u poznatim obiteljima da bi od 1935. glasom za međunarodno prepoznavanje (Senj, 15. 6. 1908. - Madrid, 2. 7. 1997.) do 1941. radio kao profesor u Nadbiskup- hrvatskog pitanja. Surađivali su s nizom iznimni je hrvatski i španjolski enciklo- skoj klasičnoj gimnaziji. Od 1938. sura- emigrantskih časopisa poput Hrvatske pedist, esejist i prevoditelj. U Španjolskoj đuje u uredništvu na izradi Hrvatske en- revije ili argentinske Studia Croatice, što je bio isprva sveučilišni profesor u Ma- ciklopedije. Od 1941. književni je tajnik ovu (auto)biografistiku čini izazovnom dridu, znan kao don Pablo Tijan Ron- i urednik u Hrvatskome izdavalačkome historiografskom građom. cevic. Iako je bio došljak, bio je tehnički bibliografskom zavodu. Surađivao je u Autorica Nedjeljka L. Tijan snažno urednik Enciklopedije španjolske kulture domaćoj periodici i uređivao časopise i kritički progovara o ideologijama kao (Enciclopedia de la Cultura Espanola, 1 - Hrvatski jezik, Književni tjednik (1941. uzrocima sljepila zbog kojeg stradaju ne- 5, Madrid, 1963. - 1968.); suradnik glav- - 1942.) i kulturnu rubriku Spremnosti vini i radi čije je razarajuće energije tako

MATICA svibanj/may 2015. 29 Kolegij Santiago Apóstol u Madridu u kojem je bilo oko stotinu izbjeglih hrvatskih sveučilištaraca

Vjenčanje Pavla Tijana i Nedjeljke Luetić

tanka granica između tomiji – kojih u imen- dodjeljuje nagrada za izvrsna etička i žrtve i junaka, a živo- skom kazalu ove knjige profesionalna dostignuća u novinarstvu. ti pojedinaca nerijet- ima gotovo osam stoti- Ti su se ljudi mogli skloniti u Španjol- ko gube svaki smisao. na. Spominju se osobe sku pod frankizmom budući da je bila Obitelj Tijan, unatoč kao što su sveučilišni izmučena građanskim ratom i neutralna nedaćama, u iberij- profesor medicine dr. u Drugome svjetskom ratu, zbog čega su skoj je enklavi pronaš- sc. Duško Jelavić, so- je tek 1955. priznali Ujedinjeni narodi. la svoj smisao u medij- ciolog Antun Wurster, skoj borbi za uspostavu muzikolog fra Branko PLATFORMA NACIONALNE hrvatske demokratske Marić, pravnik Vla- POMIRBE države s izmještenoga dimir Vince, enciklo- S druge strane, utočište im je polako disidentskog vidikov- pedist dominikanac uranjalo u desetljeće kada će ondašnji ca zapadnoeuropskoga Hijacint F. Eterović, ke- blokovski svijet već saznavati značaj- kruga kršćanskoga na- Pavao Tijan u godinama mičar Gojko Kremenić, ke bezbožnoga socijalističkog raja, koji dahnuća. Na jednome Drugoga svjetskog rata pravnik Marijan Gec, biva sasvim raskrinkan šezdesetih u pot- mjestu autorica ističe liječnik Ivo Tuškan, po- puno neočekivanome mediju kakva je kako će njezine riječi teško razumje- vjesničar Pero Vukota, ekonomist Pavao književnost - zahvaljujući ponajviše mati onaj tko nije bio siromašni emigrant Berkeš, politolog Boris Široki, knjižni- tematičaru i piscu Aleksandru Solženji- bez domovine. čarka Nevenka Dragičević i mnogi dru- cinu, ovjenčanom Nobelovom nagradom Istina, hrvatski narod bio je u 20. sto- gi koji su se u Španjolskoj afirmirali u (1970.), koju ugledni pisac nije smio pri- ljeću suočen s dva totalitarizma i ni iz svojim zvanjima. Među njima je bio i miti. Na lokalnome planu u Lijepoj Na- jednog nije izašao bez grijeha. U ovoj će medijski teoretičar Luka Brajnović, su- šoj to će razdoblje trajno obilježiti na- knjizi povjesničari, ako se ikad u histo- prug Tijanove sestre i urednik kultnoga raštaj deklaracionista, čija će pak djeca riografiji prevlada cr- emigrantskog časopisa (među kojima je i kći Tijanovih) afirmi- no-bijela znanstvena Osoba i duh. Od 1960. rati platformu naše nacionalne pomirbe paradigma prošlosto- Brajnović je bio profe- na valu europske demokratizacije prigo- ljetnih svjetskih kata- sor svjetske književno- dom rušenja Berlinskoga zida, a u uvjeti- klizmi i malih naroda, sti i novinarske deon- ma obrane od jugo-srpske ratne agresije, zasigurno naći neka tologije na Sveučilištu na temelju koje je stvorena suvremena nedostajuća objašnje- Navarra u Pamploni na demokratska Republika Hrvatska 1990- nja u stvaralačkoj mo- kojem je osnovao Kate- ih, kada se disidentskome krugu Tijano- tivaciji, manje ili više dru novinarstva, odgo- vih tek otvara mogućnost da bez žiga iz- imunoj na zlo, poje- jivši niz vrsnih novina- mještenih (Displaced Persons) stupe na dinih ključnih figura ra što je bio povod da rodno tlo. Stoga mi zvuči sasvim uvjer- društvenoga i kultur- mu Španjolska iskaže ljivo da Tijanova kći smatra kako njezin noga života hrvatske zahvalnost i poštovanje radišni otac nije namjerno želio završi- nacije sredine 20. sto- osnivanjem međuna- ti svoje memoare, na koje su ga nago- ljeća i više desetljeća rodne zaklade (1996.) varali Bogdan Radica i Vinko Nikolić, Nedjeljka Luetić, nakon zaruka europskog poraća u za Pavla Tijana, u Zagrebu 1944. pod njegovim imenom da im ne bi otežavao izbjeglički život - hladnoratovskoj diho- iz koje se svake godine dok joj je majka otišla kao samozatajna

MATICA 30 svibanj/may 2015. www.matis.hr Marija Tijan, Janko Skrbin i Pavao Tijan u Madridu 1960-ih

heroina madridske egzilantske drame 2002. Utihnula je s nadom da će supru- gova (auto)biografija biti objelodanjena u Matici hrvatskoj, ne ostavivši predugo svoga Pavla da sam počiva na madrid- skome groblju, gdje su oboje pokopani!

ETAPE IZ ŽIVOTA Građa knjige razdijeljena je na dva dijela i ilustrirana dokumentarnim fotografijama. Prvi dio, naslovljen Život Pavla Tija- na, ima 266 stranica gdje su kronološkim redom opisane etape iz života toga inte- lektualca i to u 18 odvojenih cjelina. Te cjeline su: Djetinjstvo; Gimnazija; Sveu- čilište; Politika – diktatura; Senjski klub; Vukovar – Eltz; U vojsci; Hrvatska enci- klopedija, sporazum i rat (str. 81. - 101.); NDH; Slom Nezavisne Države Hrvatske i o Trogrančićevoj knjizi…; Avijatičari i ranoj Hrvatskoj, 1945. - 1955. (München bijeg; Emigracija – Italija (str. 126. – 136.); Senjske studije. - Barcelona, 1980.), koja je proglašena Utočište u Španjolskoj; Život u Španjol- Autorica Nedjeljka Luetić Tijan (Gra- najboljom knjigom hrvatske emigraci- skoj; Španjolski radio i emisije na hrvat- dac kraj Makarske, 9. 1. 1916. - Madrid, je za 1980./1981. skom jeziku (str. 168. – 214. ); Dva sve- 14. 7. 2002.) za 47 godina iseljeničko- ćenika: velečasni Draganović i velečasni ga života istaknula se kao publicistki- SUSRET S RODNIM SENJOM Vince; Slučaj Luburić; Posjeti i razgovo- nja, prevoditeljica i kulturna djelatnica u Rukopis ove biografije privodi kraju, uz ri, te Posljednje godine života. U drugo- Španjolskoj. Na Sveučilištu u Zagrebu di- priređivača Igora Zidića, kći Tijanovih, me dijelu knjige, naslovljenom Pisma i plomirala je francuski jezik i književnost rođena Zagrepčanka Marija Tijan Wieck ulomci, na 57 stranica objavljena je oda- te slavistiku. Radila je kao gimnazijska (71) s višedesetljetnom američkom adre- brana Tijanova korespondencija s devet profesorica, a kasnije biva suradnicom som i velikom ljubavlju za Hrvatsku. Di- posebnih jedinica. Te su jedinice: kores- u uredništvima Hrvatske enciklopedije i plomiravši klasičnu filologiju u Madridu, pondencija s publicistom i urednikom s Spremnosti, gdje se susreće s P. Tijanom Marija uspješno nastavlja razvijati karije- argentinskom adresom Markom Sinov- za kojega se udaje 1944. Emigrira u Ma- ru i izvan Španjolske, postavši 1972. glav- čićem; Dopisivanje s fratrima u prvome drid tek 1955. Iduća dva desetljeća, kako nom tajnicom International Institute of poraću; Pismo Jurju Krnjeviću o Hrvat- je opisano, obilježit će supružnički rad na Iberian Colonial Art u Santa Feu (Novi skoj enciklopediji; Razgovor s urednikom Španjolskome nacionalnom radiju, kada Meksiko, SAD). Zatim vodi odnose s Mirkom Ragužem o Hrvatskoj enciklo- Nedjeljkin glas postaje simbolom hrvat- javnošću za tvrtku Philip Morris u New pediji; Dopisivanje s K. Draganovićem; skih težnji za slobodom i samostalnošću. Yorku, gdje je na Sveučilištu Fordham Karlo Mirth o knjizi Crisis del liberali- Objavila je knjigu doživljaja pod naslo- magistrirala poslovno upravljanje. Na smo en la Europa Central; Pavao Tijan vom Krov i kruh: deset godina u okupi- University of Maine predavala je latin- ski i španjolski jezik do umirovljenja Pavao Tijan 2011. U saveznoj državi Maine živi od u senjskoj Gradskoj 1986. Trenutačno se, na svojoj američ- vijećnici koj i španjolskoj adresi, bavi pisanjem i gdje je uređivanjem literarne ostavštine svojih 1993. primio Priznanje roditelja - koji su osobito bili ponosni na grada za svoje dvije unuke s kojima su prvi put kulturnu djelatnost posjetili neovisnu domovinu Hrvatsku 1993. Najdirljivije su stranice koje opi- suju Tijanov susret s rodnim Senjom nakon 52 godine budući da taj školovani čovjek nije radio ni za slavu ni za novac, već za boljitak domovine. n

ENG The Life of Pavao Tijan (Senj, 1908 – Madrid, 1997) is a book, recently released, penned by Nedjeljka Luetić Tijan. Pavao Tijan was a prominent Croatian and Spanish encyclopaedist, es- sayist and translator who spent fifty years of his life in Spain.

MATICA svibanj/may 2015. 31 LJETNA ŠKOLA XIII. RADIONICA NARODNIH HRVATSKOGA NOŠNJI "HRVATSKA FOLKLORA ETNORIZNICA"

Hrvatska matica iseljenika poziva sve folkloraše, plesače Hrvatska matica iseljenika poziva na sudjelovanje u i svirače, na tradicionalnu LJETNU ŠKOLU HRVATSKOGA Hrvatskoj etnoriznici, radionici za izradu hrvatskih FOLKLORA koja će se od 30. srpnja – 8. kolovoza 2015. narodnih nošnji koja će se od 15. do 25. srpnja 2015. godine održavati u novouređenom Omladinskom godine održavati u Klesarskoj školi u Pučišćima na hostelu Hrvatskog ferijalnog saveza u Boriku kraj otoku Braču. Zadra. Ovaj je program namijenjen je svima koje zanimaju Ovoga će se ljeta podučavati folklorni plesovi, pjesme, hrvatske narodne nošnje, njihova izrada, održavanje narodne nošnje i glazbala HRVATSKOGA PANONSKOGA i primjena u folklornim društvima, osobama koje žele PODRUČJA. Naučite sve o narodnim plesovima same izrađivati narodne nošnje ili jednostavno vole ručni Turopolja, Moslavine, Posavine, Bilogore, područja rad i žele proširiti svoja znanja. Slatine, Donjeg Miholjca, Orahovice, Našica, Nove Gradiške i Požeške kotline, Valpovštine, Brodskog Podučavat će se tkanje, krojenje, šivanje, sve vrste Posavlja, Đakovštine, područja Županje i Vinkovaca vezova, aplikacija i ukrašavanja, rekonstrukcija, izrada te Srijema. Predavat će se i plesovi Hrvata koji žive u i održavanje narodnih nošnji te izrada tradicijskog Vojvodini, Mađarskoj i Bosanskoj Posavini u BiH. nakita i pletenje. Također, planiraju se i posebni sadržaji: izrada lepoglavske čipke, sunčane čipke (motivi), izrada Uz praktična plesna predavanja održat će se i predavanja čipke tehnikom čunčanja i zlatovez. o narodnim nošnjama i pjesmama panonskoga područja, te predavanja o plesnom pismu – kinetografiji i Voditelj Radionice i autor programa je prof. Josip Forjan. osnovama notnoga pisma. Radionica je organizirana u dvije radne grupe: Voditelj škole je prof. Andrija Ivančan. 1. Početna 2. Napredna Nudimo tri grupe predavanja: 1. FOLKLORNI PLES Smještaj: Učenički dom Klesarske škole u Pučišćima na 2. SVIRANJE TAMBURA otoku Braču. Cijena punog pansiona po osobi dnevno 3. SVIRANJE HRVATSKIH TRADICIJSKIH GLAZBALA iznosi 230 KN plus boravišna pristojba za osobe od 12 do 18 godina 3,00 kune, a za starije od 18 godina 6,00 kuna Smještaj: u Omladinskom hostelu "Zadar" u Boriku po danu. kraj Zadra, u neposrednoj blizini mora. Cijena punog pansiona po danu i osobi 188,00 KN, plus boravišna Školarina: 80 EURO po osobi pristojba u iznosu od 3,50 KN za mlađe od 29 godina i 7,00 KN po danu/osobi za starije od 29 godina u trokrevetnim sobama i višekrevetnim sobama.

Školarina: 80 EURO po osobi

Prijave za Školu i Radionicu: potrebno je popuniti prijavni listić i najkasnije do 15. lipnja 2015. godine poslati u Hrvatsku maticu iseljenika. Prijavni listić i sve dodatne informacije možete zatražiti na adresi:

Hrvatska matica iseljenika /prof. Srebrenka Šeravić, rukovoditeljica Odjela za kulturu/ 10000 Zagreb, Trg Stjepana Radića 3 Tel. 01/61 15 116 Fax. 01/6111 522 www.matis.hr e-mail: [email protected]

MATICA 32 svibanj/may 2015. www.matis.hr NAŠI GRADOVI: RIJEKA Vrata Jadrana

Rijeka se tijekom novije povijesti razvila zahvaljujući prednostima svoga položaja na kraju Riječkoga zaljeva koji je povezan otvorenim morem Velim vratima između Istre i Cresa, Srednjim vratima između Cresa i Krka te Malim vratima između Krka i kopna

Piše: Zvonko Ranogajec Foto: D. Miculinić, Z. Ranogajec

ijeka je najveća hrvatska luka i treći po veličini grad u Hr- vatskoj, kao i političko sre- dište Primorsko-goranske županije. Rijeka se tijekom novije povijesti razvila zahvaljujući pred- Rnostima svoga položaja na kraju Riječ- koga zaljeva kao dijelu većega Kvarner- skog zaljeva. Riječki zaljev povezan je otvorenim Jadranskim morem Velim vratima između Istre i Cresa, Srednjim vratima između Cresa i Krka te Malim vratima između Krka i kopna. Rijeka je položena na obalnoj lokaciji gdje je naj- bliži pristup susjednim prostorima - pa- Na riječkom korzu uvijek je živo nonskom i alpskom. Od zaleđa Rijeke pa do peripanonskoga prostora okolice Ogulina na Kordunu Dinaridi su najuži, Sloveniji, no taj je prometni pravac stva- Celzijusa, dok je količina padalina oko a zračna udaljenost iznosi samo 50 km uz ranjem samostalne Hrvatske izgubio dio 1.600 mm. Zbog čestih ciklonalnih pro- značaj Delničkih vrata (742 m.n.v.). Pre- značaja, dok je na važnosti dobio pravac dora tijekom zime javljaju se bujične po- ko Postojnskih vrata (609 m.n.v.) Rijeka prema Zagrebu (131 km zračne udalje- jave, kao i snažne bure do orkanske snage. je povezana s Ljubljanskom kotlinom i nosti ili 161 km cestovne udaljenosti). Najstarije naselje s današnjeg pro- istočnoalpskim prostorom u susjednoj stora Rijeke je Tarsata, koje su osnova- LUČKI KAPACITETI li ilirski Liburni, a preteča je današnje- Na lukobranu noću Strmo kopno i dubina mora od oko 60 ga Trsata. Rimljani središte spuštaju na pod svjetlosnim efektima na dizalici metara omogućili su razvoj lučkih kapa- desnu obalu ušća Rječine na prostoru citeta Rijeke. Grad je smješten na ušću, današnjega staroga grada pod nazivom delti rijeke Rječine u more, a širenje gra- Tarsatica, koje je bilo cestovno čvori- da prema zaleđu dosta je otežano zbog šte od Aquileje prema Senii, kao i pre- strmine kopnenog zaleđa. Od obale do ma Panoniji. Naselje je uništeno propa- zaleđa razlikuju se četiri tipa reljefa: pri- šću Rimskog carstva za seobe naroda, a morski pojas, zona fliša (plodnoga nepro- Hrvati grade novo naselje dvojnoga ka- pusnog tla bogatog vodom), submedite- raktera. Iznad ušća Rječine na njezinoj ransko krško pobrđe i strmije planinsko lijevoj obali gradi se utvrđeni feudalni zaleđe. Rijeka je krajnji SZ izdanak re- grad Trsat, a na desnoj obali Rječine po- ljefnoga niza Vinodola koji se pruža od kraj ušća u more pučki dio Rika Svetoga Novoga Vinodolskog, preko Bakarskoga Vida. Naime, od 4. stoljeća sv. Vid postaje zaljeva pa do Matulja. Najviša nadmorska zaštitnik grada, a grad dobiva ime Terra visina područja grada Rijeke iznosi 499 fluminis sancti Viti ili hrvatski Rika Sve- metara, a sastoji se od dva naselja (Ri- toga Vida. Od 14. stoljeća grad je u po- jeka i Sveti Kuzam) i 34 mjesna odbora. sjedu krčkih knezova Frankopana, a od Klima na prostoru Rijeke je umjereno 1466. pod vlašću Habsburgovaca. Od topla vlažna sa siječanjskim srednjaci- 14. stoljeća Rijeka doživljava gospodar- ma od 5,6 i srpanjskim od 23,3 stupnja ski procvat i postaje značajno pomorsko,

MATICA svibanj/may 2015. 33 Delta Riječine Luka s pogledom na Učku

HNK Ivana pl. Zajca trgovačko i obrtničko središte kao po- srednik između kontinentalnog zaleđa i prekomorskih zemalja. Lučki promet temelji se na izvozu drveta, stoke, vune, kože i željeza, dok se uvozi žito, sol, riba i ulje. Pomorske aktivnosti uzrokuju razvoj brodogradnje, mlinarstva i štav- ljenje kože. Stagnacija Rijeke počinje u 16. stoljeću nesigurnošću zbog turskih osvajanja kada jača zapadniji i zaštiće- niji Trst, a u okolici Rijeke snaže Bakar, Kraljevica i Senj.

CESTE PREMA UNUTRAŠNJOSTI Preduvjeti za ponovno snaženje Rijeke nastupaju gradnjom cesta prema unu- trašnjosti, prvo Karoline 1728. godine od vatsko-ugarske nagodbe doći do izrav- Karlovca prema Bakru i Rijeci te Lujzija- ne uprave nad gradom. Rijeka se 1870. ne sagrađene 1811. godine od Karlovca godine u potpunosti pripaja Mađarskoj, do Rijeke. Sredinom 18. stoljeća podiže što dovodi do suparništva u razvoju dviju se rafinerija šećera, a grad se širi zapad- glavnih luka u carstvu, austrijskoga Tr- no od ušća Rječine. Austrijski car Kalo sta i mađarske Rijeke. Mađari intenzivno VI. 1719. godine Rijeku proglašava slo- ulažu u razvoj Rijeke, što je kulminiralo bodnom lukom, a Marija Terezija 1776. gradnjom željezničke pruge Budimpešta godine pripaja Rijeku kraljevini Hrvat- - Rijeka 1873. godine. Osim toga, gradi se skoj. Ban Josip Jelačić 1848. godine kao tvornica papira Hartera 1821., rafinerija imenovani guverner Rijeke pripaja grad nafte 1882. godine, kao i plinara, grad- Banskoj Hrvatskoj kao nagradu što je ska kanalizacija i mnogobrojne kultur- uspješno ugušio antihabsburške pobune ne ustanove, reprezentativne građevine, u srednjoj Europi. No, Mađari koji u mo- a 1899. godine Rijeka dobiva i električni Morčići na Riječkom karnevalu narhiji kontinuirano iskazuju pretenzije tramvaj. Rijeka prema popisu stanovniš- prema Rijeci kao glavnome mađarskom tva 1857. godine ima više od 20.000 sta- izlazu na more uspijevaju 1868. godine novnika, a po prometu postaje osma luka je umarširao s vojskom u Rijeku nošen Riječkom krpicom kao dodatkom Hr- u Europi. Rijeka tada ima čak 50 posto demokratskim i socijalističkim, ali ujed- hrvatske industrije. Otvara se brodogra- no i profašističkim i anarhističko-liberal- Svetište Majke Božje Trsatske dilište, tvornica torpeda, rafinerija nafte, nim idejama te osniva u kolovozu 1920. tvornica duhana. Gospodarsko snaženje Talijansku upravu za Kvarner temeljenu prati i razvoj bankarstva (1871. godine na svom ustavu, Kvarnerskoj povelji. U Riječka banka), a krajem 19. stoljeća Ri- prosincu 1920. godine, nakon što je ta- jeka sa Sušakom ima 68.000 stanovnika. lijanska mornarica bombardirala Rijeku Nakon Prvoga svjetskog rata Rijeka (krvavi Božić), D’Annunzio predaje grad je podijeljena, desna obala Rječine pri- Talijanima, a Rapallskim ugovorom od pada Italiji, a novostvorenoj Kraljevini 12. prosinca 1920. godine Rijeka treba SHS pripada Sušak na lijevoj obali Rje- postati Slobodna država Rijeka, što se u čine. Tome su prethodili turbulentni do- praksi ne poštuje. Konačno, 27. siječnja gađaji na čijem čelu je bio talijanski pje- 1924. Kraljevina SHS i Italija potpisuju snik i pustolov Gabielle D’Annunzio. On Rimski sporazum kojim Rijeka pripada

MATICA 34 svibanj/may 2015. www.matis.hr Italiji, a Sušak Kraljevini SHS. Nastupa razdoblje stagnacije podijeljenoga grada, a Sušak preuzima ulogu glavne luke nove države te postaje središte brodogradnje. Prije Drugoga svjetskog rata Rijeka ima 56.000, a Sušak 20.000 stanovnika.

OSLOBAĐANJE I PRIPAJANJE HRVATSKOJ Nakon Drugoga svjetskog rata koji je Trsatska gradina obilježen velikim razaranjima, što je po- sljedica savezničkih bombardiranja, ali i razaranjima prilikom povlačenja Ni- terete i kontejnere. Osamdesetih godi- Robert Whitehead, nakon čega je i po- jemaca, Rijeka je oslobođena 3. svibnja na 20. stoljeća riječka luka ima maksi- dignuta riječka tvornica Torpedo. Dok 1945. godine ulaskom u grad jedinica malni promet od 20 milijuna tona robe je Rijeka od 1920. do 1924. bila neovi- JNA, nakon čega se grad ponovno uje- jer obavlja ulogu izvozne luke za veći sna država, tadašnji američki predsjed- dinjuje. Nastupajuće razdoblje karakte- dio Mađarske, Čehoslovačke i dijela Au- nik Woodrow Wilson predložio ju je za rizira stalno gospodarsko jačanje, kao i strije. Stvaranjem samostalne Hrvatske sjedište Lige naroda. razvoj lučkih kapaciteta koji se diverzi- pomorski promet Rijeke je zbog jačanja Rijeka je sve značajniji grad i po tu- ficiraju. Tako Bršica u raškome bazenu susjednih luka u Kopru i Trstu na žalost rističkoj ponudi, jednoj od najuglednijih preuzima drvo i stoku, Omišalj na Krku posljednjih godina više nego prepolov- u Europi, u čemu je glavni značaj Riječ- naftu, Bakar i Urinje rasute i tekuće te- ljen te iznosi oko 9 milijuna tona, u što koga karnevala. On je spoj venecijan- rete, a riječko-sušački bazen generalne najviše spadaju tekući tereti u Omišlju. skoga i austrijskoga građanskog karne- Rijeka 1970. godine na Krku dobiva vala s elementima mitologije Hrvata, u Katedrala sv. Vida i lučke dizalice zračnu luku, a tri godine kasnije i sveu- čemu prednjače zvončari s Kastavštine. čilište koje doživljava stalni kvalitativni Uz više od 10.000 sudionika karneval napredak, pogotovo gradnjom kampusa posjeti i 100.000 posjetitelja. na prostoru bivše vojarne 2012. godine. Inače, isusovci su osnovali sveučilište još GOSPA TRSATSKA davne 1627. godine. Prema posljednjem Gospa Trsatska jedno je od glavnih ho- popisu stanovništva Rijeka 2011. godi- dočasničkih mjesta u Hrvatskoj koje go- ne ima 128.624 stanovnika, što je vidno dišnje posjeti stotine tisuća hodočasni- smanjenje za čak 15.000 u odnosnu na ka i najstarije je hodočasničko mjesto u razdoblje prije 10 godina. Hrvatskoj. Po predaji, 10. svibnja 1261. Za grad Rijeku vežu se mnoge značaj- godine na prostoru današnjega Trsata ni- ne zanimljivosti od kojih posebno treba knula je Nazaretska kućica svete obitelji spomenuti danas nezaobilazni dio nao- koja se tu zadržala do 10. prosinca 1294. ružanja svih mornarica svijeta, torpedo. godine kada je prenesena u Loreto, gdje Njega je prvi projektirao časnik austro- se nalazi i danas. Legenda ima svoje upo- ugarske mornarice Ivan Vukić ili Ivan rište u križarima koji su iz Europe od- Lupis, a usavršio je britanski inženjer lazili u Svetu zemlju istočnojadranskim koridorom. Rijeka je danas središte nad- biskupije i metropolije s katedralom sv. Vida, kao i teološkim studijem. Rijeka je hrvatskoj nacionalnoj ba- štini dala mnoga znana imena među koja spadaju pjesnik Janko Polić Kamov, skladatelj i dirigent Ivan pl. Zajc, čije ime nosi Hrvatsko narodno kazalište u Rijeci, arhitekt Idis Turato, političarka Kolinda Grabar-Kitarović, rock glazbenik Damir Urban, nogometaš Petar Radaković… n

ENG Rijeka is Croatia’s largest maritime port, the third largest city in the country and the cap- Kanjon ital of Primorje-Gorski Kotar County. In recent Rječine i history Rijeka has developed thanks to its po- most na zaobilaznici sition at the head of the Bay of Rijeka, part of the larger Kvarner Bay.

MATICA svibanj/may 2015. 35

( S ) K R E T A N J A

U dobru za svoj narod, za svoj dom! Golema većina ljudi ne veže pozdrav "Za dom spremni" ni s rasizmom ni s ustaštvom, nego baš kao i nogometni as Ivica Olić nisu znali da je taj pozdrav zabranjen dok UEFA zbog njega nije počela slati kazne odnosno dok ga nisu drugi proglasili rasističkim

vratiti u taj svoj istinoljubivi golootočki i klevetnika, kao što je bio bivši ministar raj. Puštamo tu Večernjakovu podvalu Jovanović koji je optužio Šimunića i pu- kraju, ali uzimamo u obzir da je UEFA, bliku da su uz "Za dom spremni" uzvi- nakon doušničke prijave FARE iz Rije- kivali i "Hajmo ustaše". Kažu, učinio je ke, zbog skandiranja "Za dom spremni" to da pojača dojam. Imamo mi i dru- i koje petarde na nedavnoj utakmici Hr- gih sjajnih uzvika i pjesama pa najbolje vatska : Norveška kaznila HNS i nas sve da ih koristimo što prije i što više dok s praznim tribinama na utakmici protiv nam i njih nisu proglasili rasističkim. Italije i s 50.000 eura. A HNS je kao orga- Uz to, od HNS-a doznajemo da odre- nizator utakmice od UEFA-ina delegata đeni strani plaćenik Stevanović iz Rije- dobio isključivo riječi pohvale! ke organizira pravu doušničku službu Piše: dr. fra Šimun Šito Ćorić, Švicarska Mi smo ovdje htjeli vidjeti kako Hr- po hrvatskim stadionima i da se nažeo ([email protected]) vati u Švicarskoj doživljavaju proskribi- svim silama da se u ime FARE zabrani rani pozdrav sa sportskih terena "Za dom i Thompsonova pjesma "Lijepa li si". Iz ma ljudi s kojima kad god sjedite, spremni". Rečeno učinjeno! U istraživa- Rijeke čujem od poznanika koji su mu ne ostane susret samo na riječima. nju s više suradnica i suradnika sudjelo- bliže da je vrlo nesretan zbog tog neu- Tako smo dvojica hrvatskih jav- valo je 407 ispitanika iz Centralne Švicar- spjeha. Dok ne dođu ljudskija vremena nih radnika u četiri desetljeća, dr. ske, oko 60% muških i 40% ženskih, oko i slijepci ne progledaju, neka nam ova- Vlado Šimunović i dr. Josip Gra- polovice rođenih mladih ovdje i druga kvi likovi i prilike ne oduzimaju energi- cin te moja malenkost ovaj put malo ob- polovica prve generacije. Rezultati istra- ju. Neka nas još jače osnaže i motivira- Inovili sjećanja i poslove na 30. obljetni- živanja pokazuju da: a) "Za dom spre- ju da čuvamo gdje god možemo svaku cu Fonda hrvatskih studenata (FOHS), mni" njih 91% posto smatra sportskim ili svoju vrijednost, svoj običaj, svaku svo- koji neprekidno tiho djeluje. Sjetili smo starohrvatskim pozdravom, b) njih 93% ju riječ, pozdrav i sve što je vezano uz se i našega predsjednika dr. Xaviera Nie- zaokružuje "To nema veze s rasizmom i ljubav prema svome narodu, a daleko berdinga i našega pokojnog dopredsjed- nika, svjetskoga dr. Žarka Dolinara. Do- laskom hrvatske države prebacili smo Veliko nije uvijek i dobro, a dobro je uvijek i veliko. FOHS iz Švicarske u Zagreb, a onda ga je Zlatko Daidžić s misijom Solothurn i prijateljima dodatno obnovio ovdje u glupost je zabranjivati ga" te c) njih 93% od mržnje i svake diskriminacije dru- Švicarskoj gdje je i počeo. Okupilo se dva- da su "Ogorčeni zbog kazne Hrvatskoj" gih. Boljševici jesu isticali prvu hrvat- naest udruga i pojedinaca i sada odav- ili da je to "Nepravedna kazna". Ostatak sku boju, pozdravljali se sa Zdravo, pa de školujemo sedamnaest talentiranih postotaka spada u izjave da je to ustaš- nećemo se zbog toga odreći ni crvene studenata iz obitelji s puno djece u RH ki ili čak partizanski pozdrav, da ga tre- boje ni Zdravo Marije ni tog pozdrava. i BiH. Sada čak kojeg više nego FOHS ba zabraniti jer je rasistički te da smo A nećemo ni brijati brkove zato što ih iz Zagreba. Preko Hrvatskoga svjetskog kaznu zaslužili ili da je kazna opravda- je Hitler nosio. Eto, još nisu prošla vre- kongresa (HSK) postali smo nekima i na ili nisu ni čuli za prijepore oko toga. mena kad su se zabranjivale pjesme kao primjer u ovakvoj stvari pa se počelo s Ono što se očito pokazuje, golema Ustani bane ili progonili pozdravi kao ovakvim djelatnostima u još nekoliko većina tih ljudi ne veže taj pozdrav ni s Hvaljen Isus i Marija! Završili su u jadu država među Hrvatima izvan domovine. rasizmom ni s ustaštvom, nego točno kao i odbačenosti oni koji su nam nasiljem Ovaj put zapeli smo još za jednu stvar. i nogometni as Ivica Olić nisu znali da je to zabranjivali, a te pjesme i pozdravi s Ne računamo tu na glupost koju promi- taj pozdrav zabranjen dok UEFA zbog ponosom žive i dalje. Izdržao je naš na- če Večernji list od 23. 4. 2015., a kojoj se njega nije počela slati kazne odnosno rod i to, izdržat će i ovo. Unatoč nasilju, ipak čudimo, da "jedno istraživanje", bez dok ga nisu drugi proglasili rasističkim. još jače u malim i u velikim stvarima bu- opisa koje i kakvo, pokazuje (!) da 82% Kao mali narod ne možemo se bo- dimo za svako dobro spremni - za svoj Hrvata žali za Jugoslavijom. Eto, sad će sti s rogatom mašinerijom UEFA-e. Nji- narod, za svoj dom!n taj list pokrenuti referendum i lako nas ma argumenti manje vrijede od špijuna

MATICA svibanj/may 2015. 37 BAŠTINA CRIKVENIČKOGA KRAJA U KVARNERSKOM PRIMORJU

Panorama Crikvenice Od običaja, staza do beseda

Publicistica Đurđica Ivančić Dusper autorica je više knjiga posvećenih duhovnoj i materijalnoj baštini Crikvenice, a među njima se ističe Rječnik crikveničkoga govora

Tekst: Rašeljka Horvat kveničkoga zaleđa te ujedno podsjeća na identitet prostora i ljudi, lokalitete, frankopanske i pavlinske tragove, kao i neza- retne su one sredine, gradovi i mjesta, koje imaju svoje obilazna imena povijesti i kulture, od članova obitelji Franko- autore, publiciste koji kontinuirano istražuju njihovu pan do Jurja Julija Klovića Croate do Antuna Barca... baštinu, bilježe stare i donose nove spoznaje nudeći Crikveničanima će posebno zvoniti toponimi Kotor, Stol- ih zainteresiranim čitateljima u obliku knjiga te tako nič, Guljanov dolac, Rajske poljane, Drivenik, Grižane, Belgrad, promiču prirodne, materijalne i duhovne vrijednosti Rimski most, Drenin, Slani potok, crkvica sv. Juraj, najstarija u prošlosti i sadašnjosti prepoznajući u njima temelje identiteta. Vinodolu, Karlići... jer, kao i drugi ovdje nespomenuti, imaju SCrikvenici je na taj način posljednjih petnaestak godina posebno značenje u mjesnoj povijesti uz mnogobrojne druge djelovanja, svojim istraživanjem i objavljivanjem, posvećena tragove kulturne i vjerske baštine, pučke pobožnosti... publicistica Đurđica Ivančić Dusper. Baveći se crikveničkom Iako nevelika, ova tematska ukoričenja i više su od preten- prošlošću i sadašnjošću, njezinim ljudima i običajima, skupila cioznih raskošnih i bogatih monografija - one su topla mje- je i od propadanja, zaborava sačuvala zanimljivu baštinu svo- ra srca, intimnoga odnosa autorice prema svome zavičaju. jega zavičaja te svoje spoznaje i pamćenja objavila u nekoli- Ta ljubav posebno se očituje u Rječniku crikveničkoga go- ko naslova: Pod murvicun (2000.), Suhore (2001.), Crikveniški vora (2013.) za koji je građu godinama spremno bilježila i ton- besedar ( 2003.) i Zmed gromač (2004.), Putevima naših starih (2006.) i Z štajona va štajon (2009.), Crikvenički narodni obi- čaji (2012.) i Rječnik crikveničkoga govora (2014.).

SLIKA PROŠLOSTI U ovim knjigama na zanimljiv i pristupačan način opisuje lje- pote i osobitosti materijalne i duhovne baštine svojega kraja, otkriva zaboravljene punktove života crikveničkoga teža- ka i ribara, slažući mozaik prošlosti i sadašnjosti Crikvenice koja je tijekom posljednjih sto pedeset godina doživjela mnoge preobrazbe, a koju su - od maloga ribarskog mjesta do cri- kveničke rivijere - gradili i iseljeni Crikveničani - od "ameri- kanskoga novca". Kako su te promjene brze i nekontrolirane, autorica ih je na svoj način odlučila "zaustaviti" - knjigama. Stoga podsje- ća na štovnu nedelju, maslinsku nedelju, belu nedelju, Ivanju, Jurjevu, Velu Gospoju, pod murvicun, svadbene i ostale obi- čaje... koji su životu toga čovjeka davali poseban začin, ople- menjivali svagdašnjicu i krijepili duh, a danas uglavnom pri- Đurđica Dusper-Ivančić padaju sjećanjima. posvećena je istraživanju baštine svojega zavičaja Od knjige do knjige vodi nas nekim davnim stazama cri-

MATICA 38 svibanj/may 2015. www.matis.hr ISELJENIČKA VIJEST

MARIJANA DOKOZA PREDSTAVILA SVOJ NOVI ROMAN "GRIJESI" ZADAR - Mlada zadarska književnica s frankfurtskom adresom i suradnica inozemnog izdanja Večernjega lista Marijana Do- koza predstavila je 9. travnja u prepunome paviljonu Gradske lože u Zadru svoj novi roman "Grijesi" koji je izišao u Večer- njakovoj biblioteci. O Marijaninu romanu na promociji su govorili zadarski književnik Tomislav Mari- jan Bilosnić, Večernjakov novinar Petar Grubišić i autorica romana. Roman "Grijesi" temelji se na isti- nitoj priči o ženi koja želi pobjeći od prošlosti te započeti novi ži- vot daleko od problema, ne zna- jući da se od grijeha prošlosti ne ski snimala tako ih otimajući zaboravu. I dok je prvi fond može sakriti! Glavni lik, Ana Rad- riječi objavila samostalno u Crikveničkom besedaru, Rječ- man, imala je traumatično dje- nik crikveničkoga govora rezultat je njezine suradnje s dr. tinjstvo koje su obilježili smrt sc. Martinom Bašić koja je preuzela leksikografsku obradu majke i najmlađe sestre te odra- te Sanjom Škrgatić koja je riječima pridodala naglasak - stanje s nasilnim ocem. Nakon zvuk, melodiju. Navedeni su i mnogobrojni toponimi kao što njezina velika ljubav Toni podsjećanje na mjesta, a koji sve manje žive u svagdašnji- pogine u ratu u Hrvatskoj, Ana ci a sve više u sjećanjima Crikveničana i Crikveniškinja. bježi u Njemačku, gdje se udaje za Nijemca i započinje novi život. Godinama poslije, Ana upoznaje čovjeka izgledom vrlo CRIKVENIČKI RJEČNIK nalik na Tonija s kojim započinje strastvenu vezu i ostaje trud- Martina Bašić autorica je i uvodnoga teksta Jezični su- na. Ono što će saznati o tom čovjeku oživjet će stare grijehe i stav crikveničkoga govora u kojem daje opis njegovih ča- ljubavne rane kojih se najviše bojala... Od teške sudbine, bor- kavskih posebnosti te pregled dosadašnjih dijalektološ- be života i smrti i nikada zaboravljene i neprežaljene ljubavi kih istraživanja. nemoguće se skriti - rekla je autorica romana. Đurđica Dusper, zaljubljenica u crikveničko ča, pri- Tomislav Marijan Bilosnić naglasio je kako knjigu čita ili odu- kupila je riječi prema načelu razlikovnosti u odnosu na staje od njezina čitanja po dojmu koji na njega ostavlja prva, standardni hrvatski jezik, i to riječi kojima se služe stari- početna rečenica nekoga djela. - I, čini mi se da do sada nisam je generacije, te tako zabilježila govor prije intenzivnijih pogriješio u odabiru takve beletristike u kojoj su već u prvoj utjecaja medija, doseljenika i turista (do šezdesetih godi- izjavi osjećaji, misli ili činjenice dotjerani do spisateljske vrući- na 20. stoljeća), kako piše u predgovoru: "Danas ima još ce. A naša spisateljica Marijana Dokoza svoje "Grijehe" započi- jako malo Crikveničana koji govore pravo crikvenički, pa nje upravo jednom vrlo činjeničnom rečenicom – "Tragično je je ovaj moj rad, nadam se, uz tekstove ostalih autora koji zapravo ovo naše doba", odmah ističući i svoju konačnu ocje- se izražavaju na našoj čakavici, pridonio da to narodno nu kako je suvremeno ljudsko društvo zatrovalo licemjerje, blago ne prođe bez traga u nepovrat." laž i nebriga za sudbinu bližnjega, kao i svaka druga moralna Marnim radom autorica je u tome i uspjela te je od pošast – rekao je Bilosnić. (Večernji list) prve riječi abadȁt (mariti, obraćati pozornost) do zadnje žvãlt (hitar, okretan, vedar, oran), od Crikvȅniškog Pȍlja i Cĩrkula do Cimȋtēra pȍli Frâtār ispisala život crikvenič- koga puka i njegovu izvornu duhovnu baštinu, u čemu je kao izdavač vjerno prati crikvenički Centar za kulturu dr. Ivan Kostrenčić. Knjige su rezultat autoričina povratka u zavičaj, nakon umirovljenja. Stariji slušatelji Hrvatskoga radija pamtit će je po angažmanu u kultnoj emisiji Pomorska večer koju je Đurđica Dusper godinama uređivala, a koju je slušala domovinska i iseljena Hrvatska. n

ENG Studying the past and present of the town of Crikvenica, its people and customs, publicist Đurđica Ivančić Dusper has pre- served the fascinating heritage of her native town and recorded her insights and memories in several volumes.

MATICA svibanj/may 2015. 39 PREDSTAVLJENA KNJIGA "PARAGVAJSKA PISMA - IVAN MARCHESETTI I NIKOLA PLANTIĆ" Sudbina "paragvajskoga kralja" Nikole Plantića

Pisma dvojice isusovaca iz nekadašnje Austrijske provincije Družbe Isusove Ivana Marchesettija iz Rijeke i Nikole Plantića iz Zagreba nude pogled u svakidašnji život misionara, stranaca i autohtonih američkih naroda koje su isusovci pokrštavali na južnoameričkome kontinentu u 18. stoljeću

Mijo Korade ju stereotipe u našoj izvješća, koja je na hrvatski u uredništvu kolektivnoj memoriji jezik prevela Mirjana Po- Matice o novovjekovnoj po- lić Bobić, i njezina opširna vijesti Novoga svijeta. studija o djelovanju isuso- Riječ je o stereotipima vaca na tadašnjem južno- djelovanja konkvista- američkom prostoru. Oci- dora i velikom bogat- jenio je kako Korade prati stvu južnoameričkih rad Crkve na misijskom prostora, napomenuo području te dodao kako je Manin dodavši da posebno obrađuje zašti- knjiga predstavlja uvod tu stanovništva od svih u "memoriju bjeline" no- opasnosti, a posebno od voga vijeka za poznava- kolonijalne vlasti. nje povijesti toga raz- Po riječima recen- doblja. Istaknuo je kako zenta Damira Zorića, su u knjizi uz prijevode knjiga do nas donosi

Crkveni povjesničar i povjesničar kulture Mijo Korade (Delkovec kraj Lobora, 1947.) suradnik je Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu te predavač na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a Mirjana Polić Bobić (Perušić, 1951.) hispanistica je i književna prevoditeljica. Redovita je profesorica španjolske i hispanskoameričke književnosti na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Bavi se istraživanjem književnosti i kulturne povijesti kolonijalne Amerike te hrvatsko-hispanskim kulturnim vezama.

Tekst: Uredništvo (izvor Hina i GK) Mirjana Polić Bobić i Mijo Korade njiga Mirjane Polić Bobić prigodom i Mije Korade o djelovanju promocije hrvatskih isusovačkih misionara u Južnoj Americi "Paragvajska pisma - Ivan Marchesetti i Nikola Plantić: isusovci u KParagvajskoj provinciji Družbe Isusove" predstavljena je nedavno u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Knjigu su predstavi- li autori prof. Mirjana Polić Bobić i prof. Mijo Korade, recenzenti knjige Marino Manin i Damir Zorić te glavna urednica Romana Horvat. Recenzent Marino Manin ocijenio je da je knjiga iznimno važno izdanje za hrvatsku kulturološku povijest jer opisuje i donosi izvješća misionara koja pobija-

MATICA 40 svibanj/may 2015. www.matis.hr Medaljon San Ignatio, Mini – akvarel Leonie Mathis kralja Nikole blago iz bijeloga svijeta i iz duboke proš- Prvi dio knjige govori o Paragvajskoj provinciji Družbe Isusove u sklopu opće i losti. U njoj je u objavljenim izvješćima kulturne povijesti kolonijalne Amerike, pisanoj ostavštini te provincije, nastan- obrađen rad isusovačkih misionara, na- ku redukcija tj. naselja kojima je svrha bila evangelizacija Indijanaca, njihovu pomenuo je dodavši kako su na tome juž- društvenom i gospodarskom uređenju te životu i djelovanju isusovaca Marche- settija i Plantića. Družba Isusova htjela je stvoriti kršćansko društvo neoptere- noameričkom prostoru osim isusovaca ćeno uzorima te socijalno i gospodarski različito od europskoga. Članovi Druž- djelovali i drugi katolički redovi, poput be su od 1585. do 1767. organizirali i proveli 25 istraživačkih pohoda, ostavili dominikanaca i franjevaca. Ustvrdio je o tome svjedočanstva i pridonijeli razvoju kolonijalne kulture i književnosti. kako su oni već tada svojim radom su- Drugi dio knjige sadrži neobjavljena pisma hrvatskih isusovaca Marchesettija djelovali u procesima koje danas zove- iz Rijeke, koji je umro u misijama prije protjerivanja Družbe Isusove iz Novoga mo globalizacijom te ocijenio kako su u svijeta 1767. godine, i Plantića iz Zagreba, koji se sa subraćom vratio u Europu tim procesima i hrvatski misionari dali i do kraja života živio u Hrvatskoj, na španjolskome izvorniku i u prijevodu na svoj doprinos. Naglasio je kako su neki hrvatski. Pisma su popraćena opsežnim bilješkama i govore o svakidašnjem redovnički dokumenti bili tadašnji pro- životu u misijama, teškoćama na koje su nailazili, gospodarskom i društvenom grami zaštite ljudskih prava. uređenju. Njihova pisma subraći isusovcima pohranjena su u argentinskome državnom arhivu, a njihovu korespondenciju pronašao je pok. Milan Blažeko- BLAGO IZ BIJELOGA SVIJETA vić te ju je predao 1992. godine autoru knjige dr. Koradi. Pisma isusovaca spa- Srednjoeuropski isusovci su, prema sudu daju u svjedočanstva i upotrebljavaju se kao literatura u izučavanju o tristo- povijesti i različitih struka, dali presu- godišnjem kolonijalnom razdoblju te nastajanju hispanoameričkih društava. dan doprinos razvitku misijskih proje- Na kraju knjige su literatura i kazalo imena. Knjigu je objavila Matica hrvat- kata, ali i ukupnome udjelu Družbe Isu- ska. (K. Mioč) sove u kolonijalnoj kulturi i književnosti, rekla je autorica Mirjana Polić Bobić te dodala kako su objavljena u španjol- la nakon smrti. On je, kako je naglasio, skome izvorniku i hrvatskome prijevo- bio proglašen za paragvajskoga kralja i du pisma dvojice misionara popraćena začetnika novoga socijalističko-komuni- znanstvenim studijama o njihovu životu, stičkoga poretka. "Ta se legenda o nje- radu i utjecaju na njihove suvremenike mu širila i u hrvatskoj historiografiji i i kasnije naraštaje. Polić Bobić istaknu- južnoslavenskoj publicistici gotovo dva la je kako su pisma hrvatskih isusovaca stoljeća", istaknuo je Korade. korisna i zanimljiva i za malu povijest, Korade je dodao kako pisma dvojice odnosno povijest svakidašnjice u misi- isusovaca iz nekadašnje Austrijske pro- jama te dodala kako su važna za povijest vincije Družbe Isusove Ivana Marche- južnoameričkih kultura, naroda i jezika. settija iz Rijeke i Nikole Plantića iz Za- greba nude pogled u svakidašnji život LEGENDA O KRALJU misionara, stranaca i autohtonih ame- Autor Mijo Korade podsjetio je da je ričkih naroda koje su isusovci pokršta- možda najzanimljivija sudbina misio- vali na južnoameričkome kontinentu u nara Nikole Plantića koja ga je pogodi- 18. stoljeću. n

ENG Paraguayan Letters – Ivan Marchesetti and Nikola Plantić: Jesuits in the Paraguayan Province Crtež Misije sv. of the Society of Jesus is a new book by Mirjana Polić Bobić and Mijo Korade was promoted re- Ivana Krstitelja cently about the work of Croatian Jesuit missionaries in South America.

MATICA svibanj/may 2015. 41 Naša SASTOJCI (za 4 osobe) 45 dag svinjskog lungića (2 kom) Kuhinja 20 dag slanine 3 dcl bijelog vina 1 dcl ulja Autorica: Biserka Šmit 1 mala žlica kiselog vrhnja Priprema: Marija Hećimović Svinjski lungić sol, papar PRIPREMA: Svinjski lungić očistiti od žilica, odstraniti masnoću te začiniti Vrijeme pripreme: paprom i solju prema ukusu. Slaninu izrezati na tanke trake, zatim 30 min u slanini cijelo meso omotati trakama slanine. Staviti pripremljeno meso na zagrijano ulje i pržiti sa svih stana oko 10 minuta, postupno podlijevati bijelim vinom i dinstati poklopljeno oko 10 minuta te pri kraju dodati vrhnje. Kada je meso gotovo, izrezati ga na komade debljine 2 - 2,5 cm i servirati uz ragu od gljiva.

RAGU OD GLJIVA 60 dag gljiva (vrganji, lisičarke-žutice, bukovače, šampinjoni) 5 dag maslaca 0,03 dcl konjaka papar, sol, senf

PRIPREMA: Na rastopljenome maslacu dinstati sitno izrezane gljive 10-ak minuta, zatim dodati sol i papar te konjak pa pustiti da se lagano dinsta. Kada Priredili smo za vas recept iz Virovitičko-podravske županije. Sastojci iz tekućina od gljiva ispari, dodati bešamel recepta redovito se nalaze na stolu stanovnika toga kraja, a to su svinjetina, umak ili kiselo vrhnje. Prije posluživanja dodati malu žlicu senfa i sve zajedno slanina, gljive… Priprema se vrlo jednostavno, a svojim bogatim okusom dobro pomiješati i poslužiti sa svinjskim ugodno će vas iznenaditi. lungićem.

DOMOVINSKA VIJEST PREDSTAVLJEN PRIRUČNIK "DOMOVINSKI RAT" ZAGREB - Čitanka-priručnik za učitelje poje na Hrvatsku. Ovaj priručnik dopunja- vijesti u osnovnim školama i nastavnike va sadržaj povijesti iz ostalih udžbenika, povijesti u srednjim školama "Domovinski rekao je Ćorić. rat", autora Nikice Barića, Darka Dovrani- Čitanka-priručnik za učitelje povijesti u os- ća, Tamare Janković, Ante Nazora, Doma- novnim školama i nastavnike povijesti u goja Novosela i Emila Petrocija, predstav- srednjim školama "Domovinski rat" (161 ljena je 28. travnja u prostorijama Školske str.) donosi podatke o političkom vod- knjige u Zagrebu. O novome nastavnom stvu i vojnim zapovjednicima zaraćenih priručniku govorili su predsjednik Upra- strana u Domovinskome ratu, statističke ve Školske knjige Ante Žužul, recenzenti podatke, odnosno žrtve i materijalna ra- Marijana Marinović i Žarko Ćorić te autori. zaranja, povijesne zemljovide, pregled Marijana Marinović ocijenila je kako je političke povijesti Domovinskoga rata, Domovinski rat jedna od najosjetljivijih pregled vojne povijesti Domovinskoga tema nastave povijesti pa će ovaj priruč- rata, skrb i brigu za civile u Domovinsko- nik pomoći učenicima da bolje upoznaju me ratu, prilog Domovinski rat u tekstu povijest kao disciplinu, koja je podložna i slici s povijesnim izvorima i pitanjima različitim interpretacijama. Priručnik će te prilog o radionicama o Domovinsko- ih, smatra Marinović, potaknuti na razu- me ratu. Na kraju je objavljena literatura mijevanje tumačenja Domovinskoga rata. Po riječima Žarka i popis fotografija. Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Ćorića, priručnik jasno prikazuje uzroke i posljedice agresi- Školska knjiga. (Hina)

MATICA 42 svibanj/may 2015. www.matis.hr Od 1951. izlazi mjesečnik Hrvatske matice iseljenika Matičin Vremeplov Pronašli smo u Matici za mjesec svibanj godine… Priprema: Hrvoje Salopek

1971.I Matica je burne 1971. djelomično pratila događaje u sklopu hrvatskog proljeća. Tako Nenad Gol pod naslovom "U časovima društvenih kriza mnogi se pitaju: Što kažu studenti?" piše o novom čelništvu zagrebačkih sveučilištaraca. Članak završava rečenicom: "Tako su se hrvatski sveučilištarci na javnoj sceni obračunali s ‘centralističkim snagama i lijevim maglama’ i iskazali svoju privrženost narodu kojem pripadaju i hrvatskom političkom rukovodstvu."

1961.Matičin dopisnik iz SAD-a Franjo Tadey piše o istaknutim mladim Amerikancima hrvatskog podrijetla. Tako uz ostalo spominje i popularnoga pjevača zabavne glazbe Guya Mitchella, pravog imena Albert Crnić. "Guy Mitchell rođen je ovdje u našem Detroitu – sin Alberta i Marije Crnić. Otac Albert rođen je u Mrkoplju, Gorski kotar, a mati Marija u St. Louisu, od obitelji rodom iz Bribira, Hrv. primorje", 1983.Povijesna izložba "Blago iz riznice zagrebačke katedrale" koju su u Klovićevim objašnjava Tadey. dvorima u Zagrebu razgledali desetci tisuća posjetitelja iz domovine i inozemstva našla je odjeka i u Matici koja kaže da je riječ o "izvanrednom kulturnom događaju". Članak na engleskome donosi glavne informaciju vezane uz izložbu, kao i niz crno-bijelih fotografija Šime Radovčića.

MATICA svibanj/may 2015. 43 SELEKCIJA HRVATA IZ NJEMAČKE NA 13. MEMORIJALU VUKOVARSKIH BRANITELJA ZA MLADE NOGOMETAŠE Zaslužena bronca u gradu heroju

Ova medalja značit će našim mladim Hrvatima iz Njemačke puno više od priznanja za treće mjesto. Također će biti uspomena na nezaboravno druženje s vršnjacima iz domovine, a istodobno korak u formiranju svijesti o stradanju Vukovara i o Domovinskome ratu

Mlada selekcija hrvatskih Odlazak na travnjak nogometaša iz Njemačke po još jednu pobjedu

Tekst: Neda Caktaš Foto: HSKNj pripadaju Romeu Jozaku i Josipu Toma- tatom 1 : 0, izgubila je od RNK Splita 1 sku", rekao je Danijel Lučić, svojevrsni : 3, da bi u trećoj utakmici grupe torpe- uradnja između Hrvatskoga inicijator nogometnih projekata u HS- dirala Istru rezultatom 5 : 0. Uslijedio je svjetskog kongresa u Njemač- KNj-u i današnji predsjednik te krovne polufinalni susret sa zagrebačkim Di- koj (HSKNj) i Hrvatskoga no- udruge Hrvata u Njemačkoj. namom. Po mnogima je to bila najkva- gometnog saveza poprima sve litetnija utakmica turnira, čak bolja i od kvalitetnije i plodonosnije raz- JEDANAESTERCI BEZ finala. Nakon vodstva Dinama, selekcija mjere. U prilog toj rečenici svakako ide i PROMAŠAJA Hrvata iz Njemačke uspjela je izjedna- Sodržavanje 13. memorijala vukovarskih Ekipa mladih hrvatskih nogometaša iz čiti rezultat, da bi na kraju ipak ‘modri’ branitelja za mlade nogometaše koji je Njemačke ove godine osvojila je treće odnijeli pobjedu. I to za dlaku jer je sa- održan u Vukovaru i Borovu naselju. Već mjesto na turniru u Vukovaru, o čemu stav HSKNj-a na kraju utakmice imao tradicionalno na turniru su sudjelovali je portal Crodnevnik opširno i gotovo priliku izjednačiti rezultat, ali je na putu mladi u dobi mlađoj od 14 godina iz svih uživo izvještavao. Momčad koju je s klu- prema tome stajala greda. najjačih hrvatskih nogometnih klubova, pe vodio splitski strateg s hamburškom Dinamo je u finalu svladao Rijeku 3 a prvi put i selekcija najboljih hrvatskih adresom, Anđelko Ivanko, u grupnoj fazi : 0, a u utakmici za treće mjesto gleda- mladih nogometaša koji igraju u austrij- natjecanja svladala je NK Zadar rezul- telji su mogli ponovno vidjeti vrlo mo- skim ligama, te drugi put i sastav Hrvat- tiviranu i talentiranu ekipu iz Njemač- skoga svjetskog kongresa u Njemačkoj s Pehar za treće mjesto i brončane ke. Regularni dio utakmice završio je 1 medalje odlaze u Njemačku odabranim mladim hrvatskim igračima : 1 (strijelac za HSKNj bio je kapetan koji brane boje bundesligaških i drugih Daniel Dejanović), da bi igrači Anđel- poznatih njemačkih klubova. ka Ivanka uz malo sreće, ali zasluženo, "Temelji za ovaj projekt suradnje HS- osvojili brončanu medalju boljim izvo- KNj-a i HNS-a udareni su zapravo odr- đenjem jedanaesteraca, i to bez proma- žavanjem dvaju turnira Best of 97 Cup u šenoga udarca. Hamburgu i Obertshausenu u organiza- "Jako sam zadovoljan cijelim turni- ciji Hrvatskoga svjetskog kongresa Nje- rom. Naša momčad pokazala je veliki ka- mačke. Nakon tih turnira pozvani smo rakter, želju i htijenje. Imali smo samo je- prvi put na turnir u Vukovar, a prošle dan trening za uigravanje, dečki su se tek godine formalizirali smo suradnju HS- upoznali, mnogi tek prvi put vidjeli ovdje KNj-a i HNS-a, u čemu najveće zasluge u Vukovaru, ali igrali su svi kao jedan u

MATICA 44 svibanj/may 2015. www.matis.hr Posjet Memorijalnom groblju u Vukovaru

najdražem hrvatskom dresu. Nijanse su odlučivale u polufinalu protiv Dinama. Rekao bih da je presudila njihova veća uigranost. S brončanom medaljom oko vrata ponosno se vraćamo u Njemač- ku", rekao je trener Anđelko Ivanko, od samog početka sudionik turnira Best of 97 Cup u organizaciji HSKNj-a. "Suradnja s HNS-om i posebno naše sudjelovanje na turniru u Vukovaru hva- levrijedan je projekt ne samo u sport- skom smislu, nego i u smislu formiranja osviještenosti naših mladih o novijoj hrvatskoj povijesti", rekao je Petar Ćosić, tajnik HSKNj-a koji je s Vjekom Bora- som bio zadužen za skrb o mladim igra- čima iz Njemačke tijekom turnira te odr- žavanje dobrog raspoloženja u momčadi.

VIŠE OD PRIZNANJA Izrazito zadovoljan prvim nastupom ekipe mladih hrvatskih igrača iz Austrije bio je Darko Kovačević koji je u roku od samo tri tjedna uspio prikupiti igrače za respektabilan sastav koji je u grupnoj fazi natjecanja odmjerio snage s Hajdukom A što na sve kažu igrači? Selekcija HSKNj-a: (1 : 5), Lokomotivom (2 : 4) i Rijekom Ni igrači, a ni njihovi roditelji nisu krili odu- Marsel Lustig (1. FC Nürnberg), Adrian (1 : 2). U vrlo teškoj grupi mladi Hrvati ševljenje što su došli na turnir u hrvatski grad Marjanović (1. FC Nürnberg), Niko Ga- iz Austrije dobro su se nosili te je, kako heroj. Josip Šaravanja, igrač SSV Sandhause- lešić (Hertha BSC Berlin), Luka Stjepa- doznajemo, za idući turnir dogovorena na je rekao: "Sretan sam što sam sudjelovao nović (Bayer 04 Leverkusen), Daniel njihova bolja suradnja s Hrvatskim svjet- u turniru koji je bio odličan. Stekli smo nove Dejanović (Eintracht Frankfurt), Mar- skim kongresom te logistička potpora, prijatelje i poznanstva i posebno me se doj- co Boras (Eintracht Frankfurt), Josip što će sigurno rezultirati dodatnim po- mila povijest Vukovara koji je pretrpio velika Šaravanja (SV Sandhausen), Marin To- boljšanjem nastupa i rezultata. ratna stradanja." S time se složio i njegov su- pić (SV Planegg-Krailling), Luis Bukva- "Mogu samo ponoviti da je organi- igrač Marc Koch, SpVgg Unterhaching, čiji je šević (Fortuna Düsseldorf), Marc Koch brat Sebastian, što je zanimljivo, nastupao za (SpVgg Unterhaching), Andreo Kulja- zacija turnira, od razgledavanja mjesta ekipu HSKNj-a na prvom gostovanju u Vuko- nac (FC Bayern München), Ivan Mi- ratnih stradanja u Vukovaru do samih varu: "Turnir je bio vrlo jak, a okolnosti su im- haljević (SpVgg Unterhaching), Toni utakmica i smještaja, bila na jako dobroj presivne i savjetovao bih svakome mladom Marković (MSV Duisburg), Toni Pe- razini. Sretni smo i ponosni što smo na- Hrvatu da dođe u Vukovar i sazna o uvjetima trović (Rot Weiss Essen), Daniel Gr- išli na oduševljenje kod odgovornih oso- u kojima su ljudi ovdje živjeli za vrijeme rata", gić (VfL Bochum), Fabio Trkulja (FC ba u HNS-u s kojima smo već dogovo- rekao je Marc koji, baš kao i njegovi suigrači, Red Bull Salzburg), Tomislav Ševo (Tus u Njemačku nosi brončanu medalju uručenu Makkabi Frankfurt), Tino Jukić (SSV iz ruku vukovarskoga logoraša. Reutlingen).

rili nastavak suradnje. Kraj turnira za mjesto. Također će biti uspomena na ne- nas označava početak priprema u vezi s zaboravno druženje s vršnjacima iz ise- igračima godišta 2002. koji će nastupiti ljeništva i domovine, značit će prvi ko- u dresu HSKNj-a na sljedećem turniru rak prema razvijanju i održavanju novih u Vukovaru i to, kako nam je najavljeno, prijateljstava, a istodobno i važan korak kao nositelji grupe", zaključio je Dani- u formiranju svijesti i saznanja o strada- jel Lučić i dodao: "To je medalja koja će nju Vukovara i o Domovinskome ratu našim mladim Hrvatima iz Njemačke kao elementarnome dijelu novije hrvat- značiti puno više od priznanja za treće ske povijesti." n

ENG The side of the German chapter of the Croatian World Congress took third place at the 13th Vukovar Veteran’s Memorial tournament for young footballers. The tournament was hosted by Naši dečki u dresovima Herthe i Bayerna the town of Vukovar and the borough of Borovo Naselje.

MATICA svibanj/may 2015. 45 Skup u Zagrebu poslije sloma NDH P o v i j e s n e o b l j e t n i c e

Hrvatska na kraju Drugoga svjetskog rata

Hrvatska je kraj Drugoga svjetskog rata i ulazak Titovih partizana u Zagreb u svibnju 1945. dočekala kao razorena zemlja i ponovno u sastavu Jugoslavije, obnovljene poslije sloma NDH i izručenja hrvatskih vojnika i civila pokraj Bleiburga u Austriji

Piše: Željko Holjevac Poslije žestokih borbi tijekom 1942. i 1943. zapadni saveznici izbacili su Ni- rugi svjetski rat bio je glo- jemce iz sjeverne Afrike i prodrli u Italiju, balni rat koji se vodio iz- prisilivši Talijane da polože oružje i ka- među mnogih država s ne- snije smaknu svojega vođu Mussolinija. koliko kontinenata i totalni Za to je vrijeme Crvena armija obranila rat u kojem su sudjelovali Staljingrad na Volgi i počela napredova- milijuni vojnika na ratištima i milijuni ti poput parnog valjka, a i Japanci su na Dcivila u pozadini. Rat je započeo u ruj- Dalekome istoku i Tihome oceanu sve nu 1939. napadom nacističke Njemačke više uzmicali. Nakon što su se zapadni na susjednu Poljsku, čije je istočne kra- saveznici 1944. iskrcali u zapadnoj Eu- jeve u skladu s paktom Hitler-Staljin za- ropi, a Crvena armija istisnula Nijemce posjeo Sovjetski Savez. Sljedeće godine iz istočne Europe, rat je u proljeće 1945. Njemačka je u savezništvu s fašističkom završio Hitlerovim samoubojstvom i nje- Italijom proširila ratne operacije u Euro- mačkom kapitulacijom, a nekoliko mje- pi i sjevernoj Africi, ali nakon trijumfa seci kasnije predao se i Japan. Ljudski i nad Francuskom nije uspjela zrakoplov- materijalni gubici bili su strahoviti, a po- nim napadima slomiti Veliku Britaniju, Antifašistički plakat u završnici rata sljedice rata dugo su se osjećale. dok je Sovjetski Savez poslije okršaja s Finskom izašao na Baltik i pomaknuo Pearl Harbour na američkim Havajima HRVATI PODIJELJENI U RATU svoje granice na zapad. Njemačkim na- 1941. europski rat prerastao je u svjetski Zahvaćeni u proljeće 1941. tragičnim padom na Sovjetski Savez poslije ovla- obračun između osovinskih sila i anti- vrtlogom najtežega oružanog sukoba u davanja Balkanom i napadom Japana na fašističke koalicije. povijesti čovječanstva, Hrvati su se po-

MATICA 46 svibanj/may 2015. www.matis.hr Plakat NDH u završnici rata

dijelili na one koji su se pod vodstvom u tome smjeru, a pokušaji nekih Mače- Ante Pavelića i ustaša borili za Hrvat- kovih suradnika da komunisti prihvate sku izvan Jugoslavije i one koji su se pod HSS kao ravnopravnog partnera ostali vodstvom Josipa Broza Tita i komuni- su uzaludni. sta borili za Hrvatsku u sklopu Jugosla- vije. Dok su komunisti i drugi antifaši- PAVELIĆ OSTAO VJERAN sti u Hrvatskoj i izvan nje pod parolom HITLERU "bratstva i jedinstva" južnoslavenskih U zajedničkim operacijama s Crvenom naroda vodili borbu za oslobođenje od armijom partizani su pod Titovim vod- okupatora i obnovu jugoslavenske drža- stvom u jesen 1944. osvojili pročetničku ve, suzbijajući utjecaj četničkog pokre- Srbiju i ušli u Beograd. Do kraja godine ta i osnivajući narodnooslobodilačke partizanske snage su ovladale Makedoni- odbore kao privremena tijela "narodne jom, Kosovom, Crnom Gorom i Dalma- vlasti" u krajevima pod nadzorom par- cijom, a četnicima pod vodstvom Draže tizana, Vladko Maček i vodstvo Hrvat- Mihajlovića ponuđena je amnestija, što ske seljačke stranke u Nezavisnoj Drža- su mnogi prihvatili i stupili u partizanske vi Hrvatskoj ustrajavali su na neutralnoj naroda i Hrvatskoj kao federalnoj drža- redove. Unatoč neformalnom dogovoru i pasivnoj "politici čekanja" do pobjede vi u toj zajednici, za što se osobito zau- između britanskoga premijera Churchi- zapadnih saveznika na europskim i svjet- zimao hrvatski komunistički prvak An- lla i sovjetskoga vođe Staljina o mogu- skim bojištima. drija Hebrang, potaknule su povezivanje ćoj podjeli utjecaja u novoj Jugoslaviji, Zagrebački nadbiskup Alojzije Ste- nekih ustaških dužnosnika s vodstvom Sovjeti su ponudili Paveliću priznanje pinac izjašnjavao se za hrvatsku držav- HSS-a u pokušaju spašavanja NDH pri- NDH u zamjenu za slobodan prijelaz Cr- nu neovisnost, ali je često istupao protiv jelazom na stranu budućih sila pobjed- vene armije preko hrvatskoga teritorija ustaške politike nasilja i nesnošljivosti, nica u slučaju da se zapadni saveznici do Italije, ali je on odbio tu neuvjerljivu istodobno izražavajući otklon i od ko- iskrcaju na jadranskoj obali. Međutim, ponudu i ostao vjeran Hitleru. Partiza- munističkih zamisli o revolucionarnome Pavelić je poslije savezničkog iskrcava- ni su početkom 1945. ubili 12 profeso- preobražaju društva. Koncepcije o novoj nja u zapadnoj Europi udarom na sjed- ra franjevačke gimnazije na Širokome Jugoslaviji kao zajednici ravnopravnih nici vlade onemogućio daljnje djelovanje Brijegu u Hercegovini, a zatim pogubili još desetak franjevaca u okolnim župa- ma, čime su zaoštrili obračun s protiv- nicima "narodne vlasti" u završnici rata i poraću. Nakon što je jugoslavenski kralj Petar Karađorđević u Londonu prenio svoja prava na tročlano namjesništvo, u Beogradu je sastavljena jedinstvena Pri- vremena vlada nove Jugoslavije s Titom kao predsjednikom i bivšim hrvatskim banom Ivanom Šubašićem kao šefom di- plomacije. Polazeći od zaključaka svoje konferencije u Jalti, saveznici su priznali tu vladu, a preustrojene i osnažene partizanske snage probile su bojište u Sri- jemu i prešle u opći napad na području ratom rastrojene NDH. Pavelićeva vlada odbacila je zaključke savezničke konferencije u Jalti o ustroju

Ulazak partizana u Zagreb Spomenik Bleiburškoj tragediji

MATICA svibanj/may 2015. 47 Zarobljenici na Bleiburškom polju

Partizani ulaze u Pulu

rata zaogrnuta komunističkim jednou- mljem pa se nije mogla razvijati u skladu s potrebama mnogih hrvatskih građana, a u drugoj Jugoslaviji ubrzo je izigrana i ratna federalna državnost antifašističke vlasti u novoj Jugoslaviji i poslala memo- nije. Na taj način narodno oslobođenje Hrvatske. Unatoč kasnije razrađenome randum britanskome maršalu Haroldu zasjenjeno je crvenim terorom, a pobje- radničkom samoupravljanju u gospo- Alexanderu, glavnome zapovjedniku sada partizana u ratu oskvrnuta mnogo- darskim subjektima, određenim obli- vezničkih snaga na Sredozemlju, ali nije brojnim smaknućima bez suda. cima konfederalizma u ustroju savezne mogla spasiti NDH od propasti. Za to vlasti i deklarativno zajamčenim pravi- vrijeme u Splitu je sastavljena antifaši- FEDERALNA DRŽAVNOST ma i slobodama "radnih ljudi i građana", stička Narodna vlada Hrvatske, a parti- Tijekom četiriju ratnih godina ustaški Titova Jugoslavija nije bila pluralna gra- zanske postrojbe su 8. svibnja 1945. ušle pokret afirmirao je ideju hrvatske dr- đanska demokracija nego komunistička u Zagreb, iz kojeg su se prije toga povu- žavnosti koja je u prvoj Jugoslaviji bila zajednica koja se temeljila na totalitar- kle oružane snage NDH i vlada s Pave- potisnuta do neprepoznatljivosti. Isto- noj ulozi komunista u upravljanju par- lićem na čelu, iznijevši zlato i novac iz dobno je partizanski pokret u otporu tijskom državom i planskom usmjerava- države koja je prestala postojati. S njima okupaciji afirmirao ideju slobode koje nju gospodarstva. Domovina i sloboda se prema Austriji povuklo mnoštvo civi- u NDH kao totalitarnoj državi s rasnim u hrvatskom slučaju susrele su se tek u la, a izbjeglicama se pridružio i Maček. zakonima i logorima nije bilo u pravoj Domovinskome ratu ranih 1990-ih go- Željeli su se ondje staviti na raspolaganje mjeri ni za Hrvate, a kamoli za ostale. dina, kada je došlo raspada druge Ju- zapadnim saveznicima kako bi izbjegli Ta je sloboda nakon Drugoga svjetskog goslavije i osamostaljenja Hrvatske. n komunističku osvetu, ali su ih Britanci pokraj Bleiburga izručili Titovoj vojsci. ENG The end of World War II and the advance of Tito’s partisan units into Zagreb in May of 1945 Počele su masove likvidacije hrvatskih saw Croatia a devastated country once again incorporated into Yugoslavia – restored after the vojnika i civila, koje su se nastavile na fall of the Independent State of Croatia and the forced repatriation of Croatian soldiers and ci- križnome putu od Slovenije do Makedo- vilians near the Austrian town of Bleiburg.

NOVA KNJIGA FRA JOZE ŽUPIĆA "ZDRAVO, SINJU, DILBER CVIJETE" Fra Jozo Župić, dušobrižnik u Münchenu, ali je hrabrošću, vjerom i molitvom te uz objavio je knjigu pod naslovom "Zdravo, pomoć s Neba, uz pomoć Božju i Majke Sinju, dilber cvijete" želeći na taj način – Čudotvorne Gospe Sinjske poljubio zvi- pridonijeti proslavi 300. obljetnice Gos- jezde, ogrlio oblake, suzom ugrijao svaki pe Sinjske. kamen, popjevao sa svakom pticom, po- U uvodu knjige fra Jozo piše: "Čitajući letio sa svakim leptirom u krasni, Božji svi- Augusta Šenou naišao sam na ove riječi: jet, slobodan – sretan. Znate li kako je kad se slijepu vrati vid, ni- Objavljujući knjigu pod naslovom Zdra- jemu riječ, gluhu sluh, majci sinak, ljubov- vo, Sinju, dilber cvijete (dilber je turski pri- ci vojno, zemlji proljeće? Oh, to sve nije ni- djev, a znači: lijep, krasan, zanosan, vo- šta, ništa prema onomu blaženstvu kad se ljen), dajem svoj mali doprinos velikoj narodu vrati sloboda – zlatna sloboda!... proslavi, 300. obljetnici oslobođenja od Riječi Augusta Šenoe nadahnule su me Turaka, i zahvaljujem djelatnicima FERA- da i ja, slobodan i sretan, posvetim ovu TE na čelu s gosp. Joškom Kontićem koji knjigu mome gradu Sinju, njegovu oslo- su objavljivali moje tekstove na portalu bođenju od Turaka 1715. godine. U tom FERATE i na taj način me stalno poticali oslobođenju, u godini kad mu se vratila da ne posustanem na putu ostvarivanja sloboda, sudjelovao je moj narod protiv zacrtanoga plana, da i ja budem na neki jakog protivnika, protiv osmanlijske sile, način dionik slavlja."

MATICA 48 svibanj/may 2015. www.matis.hr APOSTOLSKO DJELOVANJE HRVATSKIH SESTARA U INOZEMSTVU (1) Sestre franjevke od Bezgrješne - Šibenik

Zbog ekonomskih prilika u bivšoj državi, da bi "preživjele, školovale se i sagradile samostane", sestre su bile prisiljene odlaziti u inozemstvo. Godine 1966. grupa od 10 sestara odlazi u poznatu bečku bolnicu Wilhelminenspital

Gojenice u sestarskom pojedinim crkvenim i društvenim pri- Domu sv. Terezije u Senju, 1938.-1939. likama bilo potrebno… Djelatnosti sestara su raznolike: dječji vrtići, katehetsko-pastoralno područje, karitativno-zdravstveni plan i suradnja u sredstvima društvenog priopćavanja i poučavanje na crkvenim učilištima. Osim letka, u knjižnici Hrvatske župe u Münchenu pronašao sam Zbornik proslave 300. obljetnice preminuća službeni- ce Božje majke Klare Žižić koji je izdala Družba sestara franjevki od Bezgrješne u Šibeniku 2009. pod naslovom: "Maj- ka Klara Žižić i njezina Družba 1706. - 2006.".

KARITATIVNO-ZDRAVSTVENO DJELOVANJE S. Mirjam Šimunović u svom predavanju "Karitativno-zdravstveno djelovanje u Družbi sestara franjevki od Bezgrješ- Piše: fra Jozo Župić davne 1673. godine u Šibeniku… Mo- ne" pokazuje "da su se sestre od samih litva je hrana našega duhovnog života i početaka bavile njegom i skrbi siromaš- U hodniku Hrvatskoga doma u Münc- apostolskog djelovanja… Družba se od nih, bolesnih, starijih i umirućih. U svo- henu, Schwanthalerstr. 96/98, vjernici se svoga nastanka zalagala tamo gdje je u joj višestoljetnoj praksi razvijale su razli- mogu poslužiti različitim propagandnim listićima, s različitih područja. Među tim listićima nalazi se i propagandni listić (letak) sestara franjevki od Bezgrješne. Uzimam jedan i rastvaram ga. Na jednoj stranici tri naslova i sedam fotografija. Naslovi glase: Davni počeci, U molitvi i zajedništvu, Tamo gdje nas Crkva treba. Na drugoj strani letka fotografija služ- benice Božje majke Klare Žižić i kratki tekst o njoj, zatim molitva za proglaše- nje blaženom službenice Božje majke Klare Žižić te tri sestrinske kuće: Šibe- nik – kuća matica, Zagreb i Podstrana. Izdvajam: Družba sestara franjevki od Bezgrješne, poznata i kao "šibenske franjevke", jedna je od najstarijih izvorno Proslava 40. godišnjice djelovanja hrvatskih ženskih redovničkih zajedni- časnih sestara franjevki od ca. Družbu je utemeljila s. Klara Žižić Bezgrješne u HKŽ München

MATICA svibanj/may 2015. 49 Proslava 40. obljetnice München, 2014. Sestre u Domu sv. Elizabete (München),1983.

čite oblike služenja: od njege bolesnika s. Tihomira Livaja, s. Branimira Perko- u svojoj kući, zatim njege starijih osoba vić, s. Jerka Radaš, s. Ancila Barišić, s. po njihovim kućama, do rada u starač- Marijana Akrap, s. Stela Akrap, s. Ange- kim domovima i bolnicama, kako u Hr- lika Vuković, s. Snježana Banić i s. Mir- vatskoj tako i u inozemstvu." jam Šimunović, odlaze u Beč (Austrija) Ovdje izdvajam samo inozemstvo. u Wilhelminenspital, poznatu bečku bol- Tako jedna sestra u anketnom listu br. 6 nicu. U Beču su ostale do 1977. godine. piše: "Bogu hvala, imala sam više prilika biti i moliti kod umirućeg. To je velika U KARITASOVOJ BOLNICI U BAD milost i utjeha jer mi je dragi Bog dao MERGENTHEIMU tu priliku. Bilo je to u Beču, Burgkirche- Prateći rad sestara u inozemstvu na- nu-Alz, u Münchenu, i drugdje." U bol- lazimo ih 1967. godine u Karitasovoj nicama i domovima za starije i bolesne bolnici u Bad Mergentheimu (Nje- S. Damira Grgat osobe sestre su se uvijek brinule i za du- mačka). Tu ostaju do 1971. Nekoli- hovni život štićenika, posebno za umr- ko mjeseci rade u staračkom domu u le. Tako je s. Rozalija Đurić u staračkom Linzu/Rhein. Od 1969. rade kao me- sv. Elizabete u München, 1974. godine. Domu sv. Elizabete u Münchenu obav- dicinske sestre i njegovateljice u bolni- Od 1. veljače 1974. godine službeno pre- ljala službu praćenja umirućih. ci "Maria Hilf" u Mönchengladbachu. uzimaju rad i vodstvo na svim odjelima. Zbog ekonomskih prilika u bivšoj dr- Zahvaljujući o. Filipu Johleru DI, vo- Ovdje treba spomenuti sestre: s. Alojzija žavi, da bi "preživjele, školovale se i sa- ditelju Ureda za hrvatske redovnice u Šušnjara, s. Radomira Nimac, s. Dami- gradile samostane" sestre su bile prisilje- inozemstvu, sestre preuzimaju poslove ra Grgat, s. Mirjam Šimunović, s. Jerka ne odlaziti u inozemstvo. Godine 1966. u domovima i u bolnicama. Tako su se- Radaš, s. Vjekoslava Mihalj i s. Beatrica grupa od 10 sestara: s. Rafaela Markezić, stre na njegovu zamolbu došle u Dom Križanović.

Prva Pričest u HKŽ München 2013.

MATICA 50 svibanj/may 2015. www.matis.hr Karitativno-zdravstveno djelovanje u inozemstvu: Bolnica Wilhelminenspital, Beč (1966. – 1969.) Haus der Barmherzigheit, Beč (1969. – 1977.) Bolnica "Maria Hilf", Mönchengladbach (1969. – 1974.) Bolnica, Bad Märgetheim (1967. – 1971.) Starački dom, Linz/Rhein (1971.) Dom sv. Ruperta, Burgkirchen-Alz (1977. – 1981.) Dom sv. Elizabete, München (1974. – 2008.) Dom sv. Mihaela, München (1980. do danas)

Za vrijeme Domovinskoga rata i rata zvanja u mnogim sestrinskim zajedni- u Bosni i Hercegovini sestre su se mak- cama, pa i u ovoj, sestre se polako po- simalno uključile u pružanje pomoći vlače. Sestre su 30. studenoga 2008. na- izbjeglicama iz Hrvatske i Bosne i Her- pustile Dom za umirovljenike i starije cegovine. U Domu sv. Elizabete, u 34 go- bolesne osobe sv. Elizabete na jugozapa- dine rada, radilo je dulje ili kraće 25 se- du Münchena, Algäuer Straße 34. stara. Posljednje sestre koje su tu radile Tu je temu u spomenutome zborni- bile su: s Rozalija Đurić, s. Josipa Grgat, ku obradila prof. dr. s. Valentina Man- s. Virgina Mihalj, s. Snježana Banić i s. darić. U uvodu piše: "Iako su povijesne Ana Samodol. okolnosti bile izuzetno složene, poseb- S. Zorica Mijić no u vrijeme nastanka Družbe, dostupni KATEHETSKO-PASTORALNO podaci svjedoče da je pastoralno-kate- SVJEDOČENJE BOŽJE BLIZINE DJELOVANJE hetska djelatnost sestara bila od samih Poslije su djelovale i sljedeće sestre: s. Sestre: Mirjana Akrap, Rozalija Đu- početaka oblik služenja Crkvi." Nada Pavlović, s. Kristijana Erak, s. Je- rić, Damira Grgat, Boženka Peri- Ja ću se ograničiti samo na Münc- lena Erak i s. Marija Periša. Sestre su po- ša, Nazarena Blažević i Zorica Mijić hen, iako treba spomenuti sestrinsko učavale djecu vjeronauk, vodile crkvene došle su 24. siječnja 1977. u Burgkir- djelovanje u Hrvatskoj katoličkoj mi- zborove, radile u župskom uredu, pred- chen-Alz, u Karitasov Dom sv. Ru- siji Stuttgart od 1971. do 1978. godine. molile svaku večer krunicu zajedno s perta i tu su ostale do 1981. godine. Fra Stjepan Čovo u svojoj knjizi: "Fra ostalim vjernicima, posjećivale obite- Krajem 1980. preuzele su rad u Karita- Dominik Šušnjara, život i djelo", tiska- lji te na razne druge načine svjedočile sovu Domu sv. Mihaela u Neuperlac- noj u Službi Božjoj, Makarska 1998., na Božju blizinu. hu (München). Prve su došle s. Mirja- str. 109. piše da su fra Dominik Šušnja- Prigodom 40. godišnjice djelovanja na Akrap i s. Damira Grgat iz Doma sv. ra i fra Vladimir Tadić uputili molbu sestara franjevki od Bezgrješne u HKŽ Ruperta, te s. Ana Samodol i s. Marija 3. rujna 1974. Upravi časnih sestara od München, koja je proslavljena 11. svib- Blajić iz domovine. Ne- Bezgrešne u Šibeniku da im se za po- nja 2014., vrhovna poglavarica s. Zdravka što kasnije pridružila im trebe pastorizacije dodijele dvije sestre Gverić rekla je: "Ovom prigodom svima se s. Blaga Vojković, s. i to: jednu za kućanstvo misije, a drugu želim preporučiti da se molitvom utje- Maksimilijana Šimac za crkveno pjevanje u crkvi i u misiji. U čete zagovoru majke Klare u raznim po- i s. Franciska Brajko- misiju su došle 31. listopada 1974. s. Peli- trebama, tjelesnim i duhovnim. Odjek vić. Kao i u Domu kana Klarić i s. Eugenija Poljak. U tekstu njene svetosti vjernici doživljavaju po sv. Elizabete, sestre čitamo da su se sestre mijenjale pa je u molitvama koje im Bog uslišava po nje- su preuzele vođe- misiji djelovalo više sestara. Autor knji- zinu zagovoru. Još jednom zahvaljujem nje više odjela šti- ge spominje sljedeće sestre: s. Regi- Bogu i svima vama za ovaj lijepi i rado- ćenika. na Šušnjara, s. Veronika Vuković, sni susret. Hvala za molitvu, kršćansku Budući s. Leonija Šušnjara, s. Cecilija ljubav i podršku kojom ste na bilo koji da je sve Žuljević, s. Hijacinta Banić, način iskazali našim i vašim sestrama. m a n j e s. Blaga Vojković, s. Niko- Preporučam da ih i dalje pratite svo- lina Bilić, s. Sla- jom molitvom i suradnjom kako bi svo- vica Bezjak, s. jim redovničkim poslanjem na svakom Marija Blajić i mjestu svjedočile evanđeosku poruku s. Viktorija Vu- ljubavi, radosti i mira u duhu sv. Franje kančić. i majke Klare." n

ENG In a new series on the Apostolic activity of Croatian nuns abroad this article features the Franciscan Sisters of the Immaculate in Šibe- Utemeljiteljica Majka Klara Žižić - kameno nik, whose first international activity was in 1966 in the Viennese poprsje u kući matici u Šibeniku hospital of Wilhelminenspital.

MATICA svibanj/may 2015. 51 Pozivamo Vas na tradicionalne ljetne projekte Hrvatske matice iseljenika

STVARANJE ECO HERITAGE KAZALIŠTA TASK FORCE

Prijave slati na: Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, 10 000 Zagreb, Croatia ili na e-mail adresu voditeljice projekta Nives Antoljak: [email protected] Za više informacija posjetite: www.matis.hr GOVORIMO HRVATSKI Z a g o v o r j e z i k a h r vat s k o g a državi bi nica. U toj tematskoj cjelini lovanja čuli za Vinka Nikolića i još nisam Hrvatskoj nastavnici također imaju mo- dobila potvrdan odgovor. Teško shvatlji- jezik hr- gućnost predstavljanja svojih vo, ali tako je. O nastavnicima ovisi hoće vatski tre- posebnih projekata vezanih li tako i ostati. bao biti uz nastavu. U ovom je časopisu dijaspora i ina- zaštićeniji i sigurniji nego Jezikoslovci i nastavni- če iznimno dobro zastupljena, uključu- Uikada, a time i rad i trud ci hrvatskoga jezika nezado- jući i autohtone manjinske zajednice kao nastavnika hrvatskoga je- voljni su zbog sve učestali- što su moliški Hrvati u Italiji, Hrvati u zika cjenjeniji nego ikada jih nedopustivih pravopisnih Gradišću u Austriji, Hrvati u Slovač- prije. Stvarnost je, među- pogrješaka u novinskim i ra- koj, Hrvati u Srbiji te janjevački Hrvati tim, daleko od tih očekiva- Piše: Sanja Vulić zličitim internetskim teksto- na Kosovu. Redovito se navode značaj- nja. Nerijetko imamo do- vima. To je neprihvatljiva je- ke njihovih govora jer urednica u sva- jam da je hrvatski jezik, zična stvarnost na koju se kom broju želi podsjetiti čitatelje što je osobito normirani hrvatski jezik neshvat- stalno upozorava, ali bez vidljivih posve sastavnim dijelom hrvatskoga jezi- ljivo zanemaren, a nastavnici hrvatsko- zitivnih pomaka. ka. Čitatelji mogu saznati i o načinima ga jezika u iznimno nezahvalnu položa- Budući da su ugledni hrvatski knji- poučavanja hrvatskoga kao inoga jezika ju. Upravo to su bili razlozi pokretanja ževnici važan čimbenik u čuvanju i ra- te o važnosti vježbanja drevne vještine časopisa simboličnoga naslova Zagovor zvoju hrvatskoga jezika, nije začudno što govorništva, koja u suvremenom svije- jezika hrvatskoga, koji je ponajprije na- se u svakom broju ovoga časopisa ističu tu postaje sve potrebnijom. mijenjen učiteljima, tj. nastavnicima hr- pojedini književnici i njihov doprinos ne Urednik časopisa ili novina obično se vatskoga jezika. Budući da izlazi jednom samo hrvatskoj književnosti nego i hr- čitateljima obraća na početku svoje pu- godišnje, do sada su objavljena tri broja. vatskoj jezičnoj kulturi. Vjerojatno nije blikacije. Prof. Nada Babić je svoja pro- Urednica prof. Nada Babić tim je časopi- slučajno u prvom broju časopisa pred- mišljanja ostavila za posljednje strani- som dala nastavnicima hrvatskoga jezi- stavljen književnik Vinko Nikolić. Taj je ce časopisa. Vjerujem da je namjerno u ka mogućnost razmjene profesionalnih hrvatski kulturni velikan, iseljenik i po- prvi plan stavila hrvatski jezik i nasta- iskustava s nastave, naravno, i razmjene vratnik, koji je u visokoj životnoj dobi vu hrvatskoga jezika i književnosti ko- dobrih zamisli o poboljšanju kvalitete bio i ravnatelj Hrvatske matice iseljeni- jih je sadašnjost i budućnost neizmjerno nastave hrvatskoga jezika. U tom je po- ka, većini školske djece na žalost u pot- važna i važnija od pojedinačnih taština gledu u časopisu osobito važna temat- punosti nepoznat. Svake godine pitam i uskogrudnosti te pojedinačnih mate- ska cjelina naslovljena - Iz naših učio- svoje nove studente jesu li za svoga ško- rijalnih probitaka. n

OSJEČKA MATICA ISELJENIH I ZAPOSLENIH OSJEČANA U INOZEMSTVU 31000 OSIJEK, SJENJAK 4 CROATIA MOB: (+385) 91 556 8207, (+385) 91 535 4729, MB: 4321154; OIB: 47883591376 IBAN:HR66 2500 0091 1014 2407 5 SWIFT adresa/BIC HYPO-ADRIA-BANK d.d. Zagreb:HAABHR22 EMAIL: [email protected]; WEB: http://vanjag.wix.com/osmatizo http://www.udrugaosmatizo.hr

Poštovani iseljeni Hrvati, dragi zemljaci ● Mogućnost direktnog sudjelovanja u proslavama, godiš- Ako ste zbog bilo kojeg razloga morali napustiti svoj rod- njicama, rođendanima i ostalim prigodama kroz moguć- ni kraj, iseliti se diljem svijeta u potrazi za boljim životom, nost uručenja poklona po narudžbi prijateljima, rodbini a dio obitelji i prijatelja vam je ostao u Hrvatskoj, Slavoni- i partnerima (buketi cvijeća, poklon knjiga, ekskluzivno ji, Osijeku i okolici te im je potrebna Vaša skrb i pomoć, a Vi piće, pizza, slastice i sl.). Jednim tel. pozivom ili e-mailom ste daleko, troškovi puta su veliki ili niste u mogućnosti iz- s bilo kojeg dijela svijeta vaš naručeni poklon s Vašom bivati s posla, tu je za Vas udruga OSMATIZO. Nudimo Vam posvetom, ovisno o karakteru poklona bit će isporučen mogućnost da u dogovoru s Vama i umjesto Vas rješavamo najkasnije za 60 minuta od trenutka narudžbe, ili u naj- eventualne probleme. bržem mogućem roku. ● Mogućnost izvršenja bilo kakvih potreba vama dragim ● Mogućnost posjete grobova u Vaše ime,Vaših najmilijih osobama (odlazak kao pratnja liječniku, plaćanje računa, i uređenje i održavanje grobova, paljenje svijeća i pola- uspostavljanje kontakta putem skypea ili vibera, povre- ganje cvijeća, te izvršenje bilo kojeg zahtijeva od Vaše meni obilazak, obavljanje svakodnevne kupovine, ure- strane vezano za ovu aktivnost. đenje doma u smislu čišćenja, pranja rublja, peglanja i spremanja te uređenje okućnice, vrta, dvorišta i sl.). Obratite nam se sa povjerenjem ● Mogućnost posjete u bolnicama u Vaše ime, Vama dragim osobama te uručenje Vaših poklona. Predsjednica udruge: Ivana Guzovski, dipl.oec. UZ 100. OBLJETNICU PRVOGA SVJETSKOG RATA: PJESME KAO PUČKO SJEĆANJE NA VELIKI RAT "Piavo vodo, sušom presušila…"

Ovim malim člankom želio sam dati prilog našim skromnim spoznajama o Prvome svjetskom ratu. Posebice o velikim ljudskim gubicima hrvatskog naroda koji su imali odraza i u narodnoj predaji

uglavnom psovke. Jednoga jutra čuli su se bubnjevi i trube s desne, srbijanske strane, vjerojatno borbeni "Marš na Drinu". Zatim je, sjećao se moj "dida" Marko, po- čela pjesma rugalica: Onoga dana baš na Vidovdan / Poginuo je švapski Ferdinand. Naš satnik, rekao je ,,did", pozvao je uz psovke "onima" našega "đaka", pričuvnog časnika, da smisli odgovor do sutra. Uju- tro drugoga dana odjeknuli su bubnjevi s lijeve strane rijeke i pjesma: Oj hrvatski hrabri sine / prevezi me preko Drine / da osvetim krvopije / Ferdinanda i Sofi- je. Dakle, prijestolonasljednika habsbur- ške krune koga je zajedno sa suprugom ubio član Mlade Bosne Gavrilo Princip.

KRVAVA GALICIJA Car Karlo dijeli odličja vojnicima na sočanskom bojištu Na pitanje čega se još sjeća "did" je spo- menuo da je na planini Ceru poginuo i Tekst: Dragutin Pavličević Kasnije kad sam kao gimnazijalac u njegov brat Mile, a onda i pjesme koju Požegi čitao Kačića, Šenou i Nazora te su "pivali" podveče uz vatru u čast lič- a mene je narodna pjesma narodnu epiku, počeo sam napamet učiti kom Hrvatu "zapovidniku" Sarkotiću: ne samo zajedničko sjećanje, narodne i umjetničke pjesme, poglavito Zeleni se Trebević / pod njim leži Sarko- nego i odraz vremena. Te one s povijesnom pozadinom. Poslije kao tić / pije vino, peče janjce / čeka Srbijan- sam pjesme kao dječak slu- student povijesti i hrvatskog jezika po- ce! Budući da ih nije dočekao, prešao je s šao u požeškoj "Zlatnoj do- vezivao sam ta dva studija, ispitivao sam vojskom na drugu stranu rijeke. Izgubili lini". Prvo ono što su pjevali tamburaši starije ljude što su nekoć pjevali i to zapi- su neke bitke i tek uz pomoć Nijemaca Zu svatovima i kirvajima, zatim u djevo- sivao. Kad sam kod profesora Tome Ču- 1915. osvojili Srbiju. Tu bih dodao dva jačkim "pivanim" kolima i momačkim belića na Višoj pedagoškoj školi u Zagre- podatka kojih nema ni u hrvatskoj en- "natpivavanjima", kao i u večernjim ti- bu polagao noviju povijest, doznao sam ciklopediji. Naime, Sarkotić je bio zapo- him pjesmama na klupicama pod lipa- da je moj ,,did" po majci, Marko Šojat, vjednik okupiranog Beograda. Isto tako ma i bagremima po sokacima. Tu sam Bunjevac iz Krivog Puta ponad Senja, je 1918. s hrvatskim domobranima istje- prvi put čuo i dvije pjesme s povijesnom bio kao domobran u ljeto 1914. na Dri- rao Mađare iz Međimurja. pozadinom. Prva je podsjećala na balni. Čekali su najavu rata i upad u Srbiju. Idealisti kažu da se povijest ponavlja, kanske ratove: Mladi kapetane / otkuda a realisti da postoje samo slični događa- idete vi / ja idem sa Balkana / iz boja kr- DOVIKIVANJE PREKO DRINE ji, ali u drukčijem obliku. To se događa i vavih. Druga je iz svjetskog rata, onoga Na desnoj obali Drine bile su jedinice s pjesmama. Moj rođak Ivica Pavličević Prvog. Počinjala je ovako: Tamo dale- austro-ugarske vojske pod zapovjed- poginuo je 1941. na Drini štiteći Musli- ko, daleko kraj mora / tamo je selo moje, ništvom podmaršala Stjepana Sarkotića, mane i Hrvate od četnika. Moj susjed tamo je ljubav moja. Kažu da su je pje- tada zemaljskoga vojnog zapovjednika u Pleternici Mata Katušić pričao mi je vali srbijanski vojnici i s njima hrvatski Bosne i Hercegovine, uglavnom hrvatski kako je jedva izvukao živu glavu. Bio je zarobljenici na grčkom otoku Krtu na- domobrani. Budući da su s obje strane tu teško ranjen. Ponekad je u društvu uz kon povlačenja iz Srbije. Među njima je bili pretežno vojnici slavenskih naroda, tamburaše "zapivao" što su domobrani bio domobran Alojzije Stepinac. "komunicirali" su vičući jedni drugima pjevali kraj "ćuprije" na Drini: Zeleni se

MATICA 54 svibanj/may 2015. www.matis.hr Trebević / pod njim sjedi Francetić / pije nog i talijanskog postojalo i crnogorsko Svetozar vino, peče janjce / čeka Srbijance. Osta- bojište. Tu se proslavio "junak iz Like", Borojević - la je pjesma iz Prvoga svjetskog rata, a spomenuti Sarkotić. Osvojio je Cetinje Lav sa Soče samo se glavni akter promijenio. Bio je i njihov simbol, brdo Lovćen. Za zaslu- to visoki domobranski časnik Jure Fran- ge dobio je barunat s pridjevkom "od cetić. Spominje se i u narodnoj pjesmi: Lovćena!". To ratište spominje tugali- "Evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana." ca: Crna Goro vatrom izgorila / tu sam U Slavoniji i Primorju čuo sam i za- moga brata izgubila. pisao neke pjesme, npr.: Aoj mojih 36 Rat je 1918. godine završio, a hrvat- miseci / care Franjo popola priseci! Tada ske "guske" otišle su u beogradsku "ma- se u vojsci služilo tri godine. O Galiciji, glu", kako kaže naš Radić. Hrvatski na- gdje je na istočnom bojištu izginulo naj- rod govori kako je u Austro-Ugarskoj za više Hrvata, narod je tužno pjevao: Ga- cara Franje bilo bolje nego u Kraljevini licijo da te Bog ubije / gdje izgubih svoje SHS pa ističe: Nesta Frane, nesta (h)rane najmilije. Narod je za rat optuživao cara / došo bre, odnio đava sve! Tada je u na- Franju Josipa i zato pjeva: Care Franjo od rodu kolala i uzrečica što znači kratica tvojega rata / ja izgubih i dragog i brata! SHS za Hrvate: "Srbin hoće sve!" Za Srbe Budući da je na rijeci Piavi u sjevernoj i Srbijance: "Samo Hrvat smeta!" Italiji izginulo na desetke tisuća vojnika, pjevala se tužaljka i kletva: Piavo vodo, I GANGE PODSJEĆAJU NA RAT sušom presušila / ti si našu mladost poto- Kad sam nedavno u Karlovcu predstav- pila. Potkraj rata pojavila se glad pa no- ljao knjigu "Blajburgovca" Zvonimira Zo- vom caru narod poručuje: Care Karlo i rića, koristio sam knjigu Anđelka Mijato- carice Zita / što ratuješ kada nemaš žita? vića Gange iz 2004. godine. Tu su i gange Malo je bilo poznato da je u Euro- iz rata 1914. - 1918. Izabrao sam neke. zapadne saveznike. Njemu u čast naš pi osim srbijanskog, istočnog, zapad- O srbijanskom bojištu govori ova: Moga vojni povjesničar i pravaš Ernest Bauer dragog ranilo kraj Dri- napisao je knjigu "Der Löwe vom Ison- ne / na bunkeru iz ge- zo " (Lav sa Soče). U tim bitkama oko ver-mašine. S ruskog, rijeke Soče na današnjoj slovensko-ta- istočnog bojišta dolazi lijanskoj granici bilo je puno poginulih ova: Bukovina i Kar- s obje strane. O tome govori i pjesma: pata pola / tu se šeće Procvilila uz ognjište majka / riko Sočo sada moja lola! Preni- ti mi ote Ranka! jet ću još jednu s istog Ovim malim člankom uz 100. obljet- bojišta: Ode moje u nicu želio sam dati prilog našim skro- Rusiju cvijeće / sigur- mnim spoznajama o Prvome svjetskom no je, vratiti se neće. ratu. Posebice o velikim ljudskim gubici- I tada su bližnji tra- ma hrvatskog naroda koji su imali odra- žili kosti svojih pogi- za i u narodnoj predaji. Do sada smo po- nulih. Na to podsjeća nešto znali samo iz Krležina književnog pjesma: Obišla sam Ti- opusa. U obje Jugoslavije to je bila goto- rol i Piavu / i pronaš- vo tabu-tema. la svoga dragog glavu. Na kraju želim istaknuti tužne sudbine U pretposljednjoj, dvaju najboljih austro-ugarskih vojsko- 1917. godini, teške su vođa toga rata. To su bili naši talentira- bitke vođene na tali- ni stratezi: Banovac Borojević i Liča- janskom bojištu, uz nin Sarkotić. Njih kao junake poražene rijeku Soču. U sedam vojske nisu prihvatili pobjednički srbi- bitaka na Kobaridi- janski kolege generali. Umrli su obojica ma (talijanski Capo- u emigraciji. Tko zna hoće li im ikada retto) najproslavljeniji kosti poput Zrinskog i Frankopana biti vojskovođa toga rata, prenesene u domovinu. "Sic transit glo- naš Svetozar Boroje- ria mundi", govorili su stari Latini. Sva- vić, teško je potukao ko vrijeme ima svoje junake. n

ENG On the occasion of the one hundredth anniversary of World War I leading Croatian historian Dr Dragutin Pavličević writes of folk poetry as a memory of that horrible war in which Croatia suffered a massive loss of human life.

MATICA svibanj/may 2015. 55 OBLJETNICE ROĐENJA (2. TRAVNJA 1895.) I MUČENIČKE SMRTI (VELJAČA 1945.) FRA PETRA SESARA "Ja ću ostati, s narodom ću biti, ako treba i krv ću proliti"

Niti nakon 70 godina nije poznato na koji način je ubijen niti gdje se nalaze posmrtni ostaci fra Petra Sesara. Ali jedno je sigurno, ubijen je zato što je bio fratar, zato što je nosio križ, zato što je bio uz svoj narod do samoga kraja ovozemaljskoga života

Tekst: Drago Martinović Fra Petar Sesar (stoji drugi godini 2015. obilježavamo zdesna) 120. rođendan i 70. obljetnicu mučeničke smrti fra Petra Sesara, jednog od 66 fratara Hercegovačke fra- njevačke provincije koje su pobili od U1942. do 1945. godine partizani-komunisti. Fra Petar Sesar ostavio je neizbri- siv trag u svome pastoralnom životu, u 24 godine svećeništva, kao kapelan, is- povjednik, propovjednik i vikar te kao širokobriješki gvardijan (1928. - 1931.). Zatim je bio župnik u Tihaljini i Gorici i devet godina tajnik i ekonom Provin- cije u Mostaru (1934. - 1943.). I na kraju svoga pastoralnog djelovanja fra Pe- tar je bio definitor Provincije od 1. srpnja 1943. te župnik i voditelj III. svjetovno- ga reda u Čapljini od 3. srpnja 1943. do mučeničke smrti u veljači 1945. Niti nakon 70 godina nije poznato "Osjećaj naše zahvalnosti tom do- na koji način je ubijen niti gdje se nala- brotvoru zamire nad njegovim nepo- Bista fra Petra ze posmrtni ostaci fra Petra Sesara. Ali znatim grobom koji krije ljudsku zloću pored crkve u Čapljini jedno je sigurno, ubijen je zato što je bio i naviješta pomirenje kojim je pokojnik fratar, zato što je nosio križ, zato što je disao. I dok njegove sjene promiču be- bio uz svoj narod do samoga kraja ovo- znadnim zemaljskim putovima, njegovo zemaljskoga života. nas stratište vodi u predvorje neba gdje nastaje razlučivanje okrvavljenih i krv- NAJVRJEDNIJA FRA PETROVA lju poprskanih ubojica. Ovdje se zauvi- OSTAVŠTINA jek zatvaraju vrata okorjelim zločincima Jedna od verzija je: "Očevidci pripovije- koji odlaze u mračne prostore pakla, a daju da su vidjeli župnika u Čapljini fra njihovim se nevinim žrtvama otvaraju Petra Sesara kako ga partizani vuku iz dveri vječna blaženstva", napisao je uz crkve gdje su ga zatekli u molitvi i kako ostalo fra Častimir Majić (2011.) o fra ga povlače po ulicama svega okrvavljeno- Petru Sesaru. ga. To se dogodilo 4. veljače 1945. Ljudi Prema kazivanjima, posljednje fra su vidjeli kako su ga partizani kundaci- Petrove riječi bile su: "Ja ću ostati, s nama udarali po glavi i odveli su ga sa so- rodom ću biti, ako treba i krv ću proli- bom preko Neretve, te ga okrvavljenog ti", a koje se nalaze uklesane na njegovoj i vezanog žicom odveli na strijeljanje. bisti ispred crkve u Čapljini. To je mož- To se dogodilo negdje između Čapljine da najvrjednija fra Petrova ostavština. i Domanovića. Ubijen je oko 6. veljače Iako je bio svjestan da mu prijeti smrt, 1945." (Fra Petar Sesar, 2012.). fra Petar je ostao sa svojim narodom i

MATICA 56 svibanj/may 2015. www.matis.hr umro mučeničkom smrću. "Mučeniš- tvo je prema Drugom vatikanskom saboru najveći dokaz ljubavi i uzvrat naj- većoj ljubavi Isusa Krista, Sina Božjega, koji je za spasenje ljudi darovao svoj ži- vot kao žrtvu ljubavi na križu (LG 42)."

Orkestar "Borak" na PROGLAŠENJE BLAŽENIMA I Širokom Brijegu: fra SVETIMA Petar, drugi zdesna na Ali, nekako ljudski je da stalno sami sebi trubi, a prvi s desna AB Šimić postavljamo pitanje zašto se to moralo dogoditi, zašto je ubijen fra Petar, zašto su ubijena njegova subraća? Odgovor je zasigurno bi bio prikladan i za fra Petra s fra Miljenkom Stojićem, čija je zadaća dao fra Petar Grabić, provincijal Provin- i ostale ubijene franjevce Hercegovačke prikupljanje svjedočanstava i dokumen- cije Presvetog Otkupitelja iz Splita, na- franjevačke provincije. ta o stradanju 66 fratara Hercegovačke kon stradanja fratara ove provincije u Stoga se opravdano nadamo da će franjevačke provincije, među kojima je II. svjetskom ratu i poraću: "Naša je od- ih uz Božju pomoć, ali i uz ustrajnost i fra Petar Sesar, Crkva proglasiti muče- govornost bila u tome što smo Hrvati, Vicepostulature postupka mučeništva nicima, odnosno blaženima i svetima. n katolici, svećenici i franjevci i od te od- "Fra Leo Petrović i 65 subraće", na čelu govornosti ne bježimo, nego se s njom ponosimo pred Bogom i pred svakim ENG 2015 will mark the 120th anniversary of the birth and 70th anniversary of the murder of Fri- poštenim čovjekom" (Bisk. konferenci- ar Petar Sesar, one of sixty-six monks of the Herzegovinian Franciscan province massacred from ja, Zagreb, 18. X. 1945.). Ovaj odgovor 1942 to 1945 by the Communist partisans.

MATICA svibanj/may 2015. 57 Telašćica Zadarska županija

Park prirode Telašćica na jugoistočnom kraju Dugog otoka, odmah nasuprot Kornatskom otočju, obuhvaća jednu od naj- sigurnijih, najvećih i najljepših prirodnih uvala na Jadranu, u kojoj se smjestilo još šest otočića. Pučinsku stranu Dugog otoka krase strmci, vertikalne litice koje se uzdižu i do 160 metara iznad mora. Posljednjih nekoliko godina Telašćica je utočište za napuštene magarce na Dugom otoku. Dalmatinsko-dinar- ski magarac izvorna je i zaštićena autohtona hrvatska pasmi- na te dio hrvatske kulturne i prirodne baštine. Fotografije Davora Rostuhara iz knjige "National Geographic – Hrvatska iz zraka" www.hrvatskaizzraka.com

MATICA svibanj/may 2015. 59 Veselite se i ljetujte s nama! Dođite u Novi Vinodolski u Malu školu hrvatskoga jezika i kulture 20. - 31. srpnja 2015.

• program za djecu i mlade 9 - 16 godina • jezične i kreativne radionice • sportske, rekreativne i zabavne aktivnosti u moru i na kopnu • večernji program, ples, pjesma, igre… • iskusni i pouzdani učitelji i voditelji • smještaj u Odmaralištu Crvenoga križa • prijave do 25. svibnja 2015.

Hrvatska matica iseljenika i Sveučilište u Zagrebu pozivaju vas u Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture 27. lipnja – 24. srpnja 2015.

• program za osobe starije od 17 godina • 110 sati jezične nastave • tri razine (početna, srednja i napredna) • male skupine • predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti • raznoliki kulturni program • studijski izleti • diploma Sveučilišne škole, ECTS-bodovi • prijave do 22. svibnja 2015.

Za detaljne informacije i pristupnice javite se na: tel: (+385 1) 6115-116, e-mail: [email protected] (Lada Kanajet Šimić, prof.)

MATICA 60 svibanj/may 2015. www.matis.hr U SPOMEN: ŽELJKA LEŠIĆ (1955. – 2015.), NOVINARKA MATICE

Otišla je naša Željka

Nakon kratke i teške bolesti, ne kontakte s pojedincima 26. travnja preminula je u i čelnicima hrvatskih preko- Zagrebu u šezdesetoj godini morskih iseljeničkih zajednica. života dugogodišnja novi- Također, kao dopisnica pratila narka našeg časopisa Matice, je 2009. predstavljanje naše mjesečnika Hrvatske matice tradicijske kulture u Kanadi s iseljenika. Uvijek je bila sr- vinkovačkim KUD-om "Šuma- dačna i otvorena s kolegama, ri" i zagrebačkim FA "Venčec" u sugovornicima, ali najviše s Australiji. ljudima u manjinskim i iselje- ničkim zajednicama izvan do- Aktivno sudjeluje u organiza- movine. Teme kojima se bavila ciji prvih Hrvatskih svjetskih novinarski je donosila objek- igara koje su održane 2006. i tivno, ali i s naglašenom osobnošću. Zahvaljujući 2010. godine u Zadru. Osim kao novinarka, dje- svome neupitnom domoljublju i čovjekoljublju, lovala je i kao ravnateljica Domovinskog sjedišta pouzdanosti, radišnosti i poštenju stekla je izni- Hrvatskoga svjetskog kongresa. Prošle godine mno veliki broj znanaca, prijatelja i poštovatelja bila je i tajnica Igara koje su u Zagrebu okupile u zemlji i iseljeništvu. Posljednji ispraćaj naše 800 mladih sportaša hrvatskih korijena iz svijeta. Željke bio je 28. travnja na Gradskom groblju u Vinkovcima. Napise migrantske tematike i intervjue s naši- jencima s raznih meridijana i paralela te crtice Željka Lešić rođena je 1955. u Cerni, školovala se iz života selilaca objavljuje u mnogobrojnim u Vinkovcima, studirala pravo u Zagrebu, gdje tiskanim i elektroničkim tjednicima i mjesečni- je i započela profesionalnu novinarsku karijeru cima poput Glasa Koncila, Hrvatskoga fokusa, kao suradnica zagrebačkoga magazina Vikend i Hrvatskoga slova, američkoga Zajedničara, au- voditeljica glazbene emisije na Radiju Zaprešić. stralskoga Hrvatskog vjesnika i Nove Hrvatske, Godine 1994. zapošljava se u Hrvatskoj matici kao i negdašnjih australskih listova Maestrala i iseljenika, a u Informativnome tjednom prilogu Spremnosti. za iseljenike Dom i svijet, negdašnjem podlist- ku inozemnog izdanja Večernjega lista, kojem Nećemo zaboraviti našu Željku, našu prijatelji- su nakladnici bili Hrvatski informativni centar cu i kolegicu, našu nasmijanu Slavonku. Pamtit i HMI, pisala je u svim brojevima - kojih je bilo ćemo naša druženja, projekte koje smo zajednič- ukupno 440 - i to u razdoblju od 1994. do 2004. kim snagama odradili, sretne i tužne trenutke u Uz tekstove u mjesečniku Matici, čiji je bila član Matici. Želimo se sjećati njezina pogleda i glasa, uredništva, objavljuje priloge i u Matičinu godiš- optimizma i entuzijazma, mnoštva rečenica koji- njaku Hrvatskome iseljeničkom zborniku, kao i ma je opisala živote, nade i snove različitih ljudi. na Matičinu web portalu. Nama sada nedostaju riječi kojima bismo opisali Prateći projekt "Hrvatska priča" - nastao zahva- što je bila i još više što je za nas, i mnoge druge ljujući HMI-ju, programu glazbene proizvodnje koji su je cijenili i voljeli, ostala. Opraštamo se Hrvatske radio-televizije, Hrvatskoj gospodar- od nje stihovima pjesme koju je voljela - Otišla skoj komori, Hrvatskoj turističkoj zajednici, je pijetli kad se bude, kao da u šetnju nekud kreće. Uredu za kulturu Grada Zagreba i dr. - koji je Otišla je s mirisima jutra, da l’ je znala da se vratit nastupima vrsnih umjetnika od 2002. pred- neće. Za detaljne informacije i pristupnice javite se na: stavljao našu državu u Europi, Australiji i Južnoj Ožalošćene kolegice i kolege iz tel: (+385 1) 6115-116, e-mail: [email protected] (Lada Kanajet Šimić, prof.) Africi, uspostavila je trajne prijateljske i poslov- Hrvatske matice iseljenika

MATICA svibanj/may 2015. 61 Hrvatski iseljenički zbornik 2015. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku

ima 8 tematskih cjelina, koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga, koji s više ili manje informacija povezuju 30 zemalja svijeta i ima elektroničku inačicu na planetarnoj mreži na adresi http://www.matis.hr/zbornik.

Tematske cjeline Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost, te Nove knjige

bogate su raznorodnim tekstovima koje su pisali ugledni stručnjaci iz zemlje i inozemstva.

Hrvatskoj zajednici iz Argentine posvećena je središnja studija ovoga broja Matičina ljetopisa.

Godišnjak nastavlja niz priča o Y generaciji naših uglednih znanstvenika i umjetnika iz iseljeničkih zajednica sa svih kontinenata.

Dječja književnost digitalne epohe i kulturna baština u virtualnom prostoru top su teme godišnjaka koje će iseljeništvo ugodno iznenaditi.

www.matis.hr

Mjesto Prošli1 tjedan Naziv2 singla Izvođač 3Izdavač Tjedana4 na listi 1 1 1 dan ljubavi Massimo Aquarius Records 6 2 4 Nebo na mojoj strani Pravila igre Hit Records 6 3 2 Zalutali pogled Tomislav Bralić & Klapa Intrade Scardona 6 4 5 Vjeruj u mene Hladno Pivo Hladno Pivo 9 5 3 Pet slova Đani Stipaničev Dancing Bear 4 6 10 Goli i bosi Elemental Menart 12 7 12 Za svaku tvoju suzu Opća Opasnost Croatia Records 2 8 8 Reci mi Boris Novković Hit Records 6 9 NOVO Srićo moja Klapa Contra Hit Records 1 10 16 Kraj Vatra Dallas Records 2 11 17 Krik Tony Cetinski Aquarius Records 23 12 9 Jer je pjesma dio nas Neno Belan feat. Fiumens Dallas Records 19 13 39 Pamtim ovu ljubav Ivana Marić Hit Records 2 14 14 Probaj Vanna Hit Records / Mediteran Film 12 15 7 Svadba Sandi Cenov Feat. Tifa Hit Records 6 16 NOVO Jedna zvizda Tedi Spalato Scardona 1 17 15 Fališ mi Klapa Rišpet Hit Records 8 18 18 Nov čovjek Jacques Houdek Croatia Records 7 19 6 Jedan u nizu Ivan Zak Menart 6 20 11 Žena nad ženama Tony Cetinski Aquarius Records 47 21 13 Od najgorih najbolji Lana Jurčević & Luka Nižetić Croatia Records 5 22 28 Iluzionist Natali Dizdar Agapa 18 23 19 Saturn Vatra Dallas Records 33 24 25 Kako da te zaboravim TS Mejaši Croatia Records 6 25 21 Budiš more Auguste Dallas Records 8 26 23 Drukčije Nola Menart 2 27 26 Miriše Giuliano Hit Records 19 28 27 Uvik isti Petar Grašo Tonika 43 29 24 Dio mene Songkillers feat. Nikola Marjanović Aquarius Records 33 30 32 Imam Bang Bang Croatia Records 16 31 POVRATAK Supstance Psihomodo Pop Dallas Records 4 32 30 Anja Od Srca Do Srca Menart 4 33 33 Vjetrenjače Nina Badrić Aquarius Records 33 34 NOVO Ako me još uvik voliš Klapa Šufit Scardona 1 35 POVRATAK Potpisujem Petar Dragojević Hit Records 13 36 40 Živote ne budi grub Dražen Zečić Scardona 4 37 POVRATAK Nova nada Detour Aquarius Records 18 38 35 Nisam papak Tonči Huljić & Madre Badessa Tonika 9 39 38 Hiti se na mene Gustafi Spona 3 40 POVRATAK Prije tebe Quasarr Croatia Records 3 C R O r A m a Izložba na otvorenom: "Rijeka, sjećamo se" Izložba "Rijeka, sjećamo se", koja je priređena kao fotograf- ski vremeplov razdoblja od 1945. do 1947., odnosno od posljednjih dana rata i oslobođenja do početka obnove Rijeke, autorice i kustosice Sabrine Žigo, otvorena je na riječkome Korzu. Izložba je postavljena u povodu 70. obljetnice oslo- bođenja Rijeke u Drugome svjetskom ratu, a izložene su fotografije iz fundusa Muzeja grada Rijeke, od kojih su dio snimili amateri, sudionici rata, a dio profesionalni fotogra- fi. Na fotografijama se mogu vidjeti dramatični trenuci posljednjih dana rata, oslobođenje Rijeke te dani neposredno nakon oslobođenja grada.

Hrčak Hrki službena maskota studentskih igara Maskota Europskih sveučilišnih igara, koje će se od 12. do 25. srpnja 2016. održati u Zagrebu i Rijeci, bit će hrčak koji je dobio ime Hrki. Ime nasljednika popularnoga Zagija oda- brao je žiri od 30-ak bivših i aktivnih sportaša iz različitih sportova, a oni su od 200 prispjelih prijedloga izdvojili 11 i to: Starky, HR-Chuck, Hrki, Eugen, Esi, Crocko, Rizgy, Zari, Riza, Hrco i Skviki, a onda je u finalnome izboru većinom glasova odabrano ime Hrki. Kuvertu s imenom maskote Europskih sveučilišnih igara ministru znanosti, obrazovanja i sporta Vedranu Mornaru uručili su ambasadori Igara Marijo Mož- nik i Mihovil Španja, a Mornar ju je u prostorijama udruge Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016. na Trgu Dra- žena Petrovića u Zagrebu objavio javnosti.

Pokazna vježba Oružanih snaga RH u Splitu Treća međunarodna izložba proizvođača naoružanja "Jadran- ske vojne i zrakoplovne izložbe i konferencije - ASDA 2015." održana je u Spaladium areni, gdje je sa svojim proizvodima sudjelovalo 119 tvrtki, a na svečanosti otvorenja nazočila su izaslanstva iz 24 zemlje svijeta. U sklopu otvorenja ove izložbe u vojarni ‘Sv. Nikola’ u Splitu upriličena je pokazna vježba Oružanih snaga RH u kojoj su sudjelovali pripadnici Hrvatske ratne mornarice, Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, Zapovjedništva specijalnih snaga, Pukovnije Vojne policije i Specijalna policija MUP-a RH.

MATICA 64 svibanj/may 2015. www.matis.hr Međunarodni dan plesa obilježen baletom ispred HNK U srijedu, 29. travnja, Balet Hrvatskoga narodnog kazališta zornici smještenoj na zapadnome travnjaku pokraj zgrade u Zagrebu obilježio je Međunarodni dan plesa izvedbom HNK u Zagrebu. Uoči dvadesetminutnoga baletnog progra- fragmenata iz drugoga dijela baleta Kraljevi bogova – Me- ma pročitane su poruke koje su ove godine u povodu Među- hanizam sebičnoga gena na glazbu Ivane Kiš u koreografiji narodnoga dana plesa napisali španjolski flamenco plesač i Pascala Touzeaua, koja je održana na otvorenome, na po- koreograf Israel Galván te hrvatski plesač Branko Banković.

Mimohod povijesnih postrojbi ponovo Zadar: Wings for Life World oduševio Čakovčane Run 2015.

Nakon svete mise za Međimursku županiju održan je sredi- Devedeset tisuća trkača okupilo se na 35 svjetskih loka- štem Čakovca mimohod povijesnih postrojbi koji je održan cija na šest kontinenata i u isto vrijeme započelo Wings u sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije. Nakon for Life World Run utrku, a hrvatski dio te humanitarne toga druženje građana nastavljeno je pokraj Staroga grada, utrke održan je u Zadru. Četiri tisuće trkača krenulo je sa uz besplatni lovački gulaš. Zrinska garda Čakovec i ove godi- staroga rimskog Foruma, nedaleko od simbola grada ne organizirala je niz događaja prigodom proslave četvrto- Zadra - crkve sv. Donata. Staza zatim ide kroz Kopne- ga Spomendana Zrinskih i Frankopana i Dana Međimurske na vrata sagrađena 1543. te se penje prema Jadran- županije, koji su vezani uz mučeničku smrt hrvatskih veli- skoj magistrali i pruža do Primoštena, točnije do točke kana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkome do koje zadnji trkač ostane trčati. Inače, cilj utrke je pri- Novome Mjestu 30. travnja 1671. godine. Program je zavr- kupiti sredstva za Zakladu Wings for Life koja se bavi šio u dvorištu Zrinskoga grada pokraj spomenika ‘Oproštaj’ istraživanjem leđne moždine i pronalaskom lijeka za polaganjem zajedničkog vijenca, prigodnim govorima i na- ozljede leđne moždine, a sva sredstva prikupljena upi- stupom Vokalne skupine ‘Zrinski’. sninom, koja iznosi 99 kuna, bit će uložena u Zakladu. MATICA svibanj/may 2015. 65 IZ SP RTA

BOKSAČ FILIP HRGOVIĆ IZBORIO VIZU ZA RIO Hrvatski boksač Filip Hrgović izborio je 25. travnja olimpijsku vizu u super- teškoj kategoriji pobijedivši tehnič- kim nokautom u drugoj rundi Talija- na Alessija Spahiua, čime je osvojio prvo mjesto među superteškašima u Svjetskoj boksačkoj seriji (WSB), u kojoj nastupa za Astana Arlanse. "Moji snovi se ostvaruju! Presretan sam, izborio sam olimpijsku vizu pred svojom obitelji, djevojkom Marinelom i mnogim dragim ljudima. Hvala svima, posebice mom treneru Leonardu Pijetraju! Idemo u Rio", bile su prve riječi 22-godišnjega boksačkog olim- pijca nakon velikoga trijumfa. Na ža- lost, njegov momčadski kolega, po- luteškaš Hrvoje Sep, zasad je ostao bez plasmana u Rio nakon što je na bodove poražen od talijanskoga šam- piona Valentina Manfredonije.

RUKOMETAŠI POBIJEDILI NORVEŠKU I PREUZELI PRVO MJESTO U susretu četvrtoga kola skupine 1 kvalifikacija za Europsko prvenstvo 2016. godine hrvatska rukometna reprezentaci- ja 3. svibnja u Varaždinu pobijedila je Norvešku 31-25 (16- 17) i vratila se na vrh ljestvice. Hrvatska je prije četiri dana izgubila u Stavangeru 26-27, no u Varaždinu je pružila daleko bolju predstavu, posebice u drugome dijelu i uvjer- ljivom pobjedom nadoknadila je gol zaostatka iz prvoga ogleda. Nakon četiri kola Hrvatska vodi na ljestvici sa šest bodova, koliko ima i Norveška, no naši rukometaši su bolji u međusobnim susretima. Treća je Nizozemska s četiri boda, a na začelju je Turska bez bodova. Do kraja kvalifikacija za EP, koje će se održati iduće godine u Poljskoj, hrvatski ru- kometaši imaju još dvije utakmice u lipnju - gostovanje u Nizozemskoj i domaći ogled protiv Turske. Na Europsko prvenstvo plasirat će se dvije najbolje ekipe iz sedam kvalifikacijskih skupina te najbolji trećeplasirani.

HNL: DINAMO PRVAK ČETIRI KOLA PRIJE KRAJA Nogometaši zagrebačkoga Dinama osvojili su 10. uzasto- pni naslov prvaka Hrvatske, a 17. ukupno visokom pobjedom 5-1 (2-1) na gostovanju kod Splita u susretu 32. kola Prve HNL. Dinamo je ovom pobjedom stigao do učinka od 80 bodova te četiri kola prije završetka sezone postao ne- dostižan za drugu Rijeku koja ima 65 bodova i utakmicu manje. Trostruki strijelac za Dinamo u Parku mladeži bio je Henriquez (23-11m, 30, 57), po jednoga su dodali Ćorić (78) i Hodžić (79), dok je jedini gol za domaće postigao Mršić (43). Split je ostao šesti na ljestvici s 37 bodova, dva manje od petog Zagreba, a dva više od sedmog Slavena Belupa.

MATICA 66 svibanj/may 2015. www.matis.hr MARIJO MOŽNIK EUROPSKI PRVAK NA PREČI Hrvatski gimnastičar Marijo Možnik osvojio je naslov europskog prvaka u vježbi na preči na EP u Montpellie- ru. On je za svoju izvedbu u finalu dobio visoku ocjenu 14.833, što je bilo nedostižno za sve ostale konkuren- te i tako postao prvi Hrvat sa zlatnom medaljom u gi- mnastici na europskim prvenstvima. Za 28-godišnjega Možnika ovo je drugo odličje s europskih prvensta- va u karijeri, a prvo je osvojio također u Montpellieru prije tri godine kada je bio srebrni. Usto ima i bronča- nu medalju s prošlogodišnjega Svjetskog prvenstva u Nanningu. "Napravio sam jednu od najboljih vjež- bi u svom životu i znao sam da će biti konkurentna ĐURASEK POBIJEDIO NA za medalju, samo nisam znao za koju. Budući BICIKLISTIČKOJ UTRCI KROZ TURSKU da sam prvi nastupio, morao sam če- Hrvatski biciklist Kristijan Đurasek (Lampre) ostvario je veli- kati do kraja, ali sve se pogodilo da ki uspjeh pobijedivši na utrci kroz Tursku. Đurasek je u po- sam uzeo ovo zlato", rekao je Možnik. sljednjoj, osmoj etapi, 121 kilometara dugačkoj dionici ulicama Istanbula, osvojio 41. mjesto ne dopustivši najbližim pratiteljima da mu pobjegnu. Đuraseku je pomoglo i odu- stajanje prvoga pratitelja Talijana Davidea Rebellina koji je pao nakon što mu je pod kotače natrčao pas. Mladi 27-go- dišnji Varaždinac na kraju je slavio s 32 sekunde prednosti pred Argentincem Eduardom Sepulvedom (Bretagne-Seche PATERSKI POBJEDNIK TOUR DE Environnement), dok je treće mjesto osvojio Australac Jay CROATIE Mccarthy (Tinkoff-Saxo) s 56 sekundi zaostatka. Poljak Maciej Paterski (CCC Sprandi Polkowice) oprav- dao je ulogu favorita te postao prvi pobjednik ponovno pokrenute biciklističke utrke kroz Hrvatsku "Tour de Croatie", koja je završila 26. travnja u Zagrebu. Pa- terski je svoju dominaciju u proteklih pet dana utrke potvrdio pobjedom i u posljednjoj, petoj etapi vože- noj od Svetoga Martina na Muri do Zagreba s cljem na Markovu trgu u dužini od 177 kilometara. Osim naslova ukupnoga pobjednika i dvije osvojene etape, Pa- terski je osvojio naslove i najboljega vozača na prola- znim ciljevima (plava majica) te najboljega vozača na brdskim ciljevima (zelena majica). Najbolje plasirani hrvatski vozač na utrci "Tour de Croatie" bio je Ema- nuel Kišerlovski (Meridiana Kamen) koji je zauzeo sed- mo mjesto s 2:32 minute iza Paterskoga.

MATICA svibanj/may 2015. 67