<<

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE V A R A Ţ D I N

Robert Ivanović

ANALIZA OSOBINA WEB PREGLEDNIKA

SEMINARSKI RAD

Varaţdin, 2009. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE V A R A Ţ D I N

Robert Ivanović Izvanredni student

Broj indeksa: S-36348/07-I, 2007. Smjer: Primjena informacijske tehnologije u poslovanju VI/1 stupanj

ANALIZA OSOBINA WEB PREGLEDNIKA

SEMINARSKI RAD

Voditelj rada: Dr. sc. Dragutin Kermek

Varaţdin, svibanj 2009.

2 Sadrţaj

1. Uvod ...... 4

1.1. Razvoj web preglednika...... 4

1.2. Najvažniji podaci o web preglednicima ...... 6 1.3. Web preglednici s posebnim namjenama ...... 9 1.4. Tekstualni web preglednici s početka ere interneta ...... 10 1.5. Web preglednici za mobilnu platformu(mobitele ili PDA) ...... 10 1.6. Web preglednici za Java platformu ...... 10 1.7. Web preglednici za djecu ...... 10 2. Osobine web preglednika i njihova analiza ...... 11

2.1. Najvažnije osobine ...... 12

2.2. Dodatne osobine ...... 15

2.2.1.Podrška protokolima ...... 19

2.2.2. Podrška tehnologijama i standardima...... 21

2.2.3. Podrška JavaScript tehnologiji ...... 22

2.2.4. Podrška za Plug-in i ...... 24

2.2.7. Podrška za različite formate slika ...... 25 3. Dodaci ...... 25 3.1.Acid test ...... 25 3.2.Ranjivosti web preglednika ...... 29 3.3. Lokalizacija web preglednika...... 30 4. Zaključak ...... 33 5. Literatura ...... 34 6. Linkovi ...... 34 Popis slika

Slika 1 "Idealni prikaz testa u web pregledniku" ...... 27 Slika 2 " Explorer u Acid3 testu" ...... 27 Slika 3 " donedavno u Acid3 testu" ...... 28 Slika 4 "Opera 10 BETA Acid3 Test" ...... 28 Slika 5 " na Acid3 testu" ...... 29 Slika 6 "Firefox 3,5 u Beta 4 verziji na Acid3 testu" ...... 29 Slika 7 " na Acid3 testu" ...... 30 Slika 8 " na Acid3 testu" ...... 30

Popis tablica

Tabela 1 "Povijesni razvoj (važnijih) web preglednika" ...... 6 Tabela 2 "Najvažniji podaci o web preglednicima" ...... 8 Tabela 3 "Osnovne osobine, prva tablica" ...... 14 Tabela 4 "Osnovne osobine, druga tablica" ...... 15 Tabela 5 "Dodatne osobine, prva tablica" ...... 17 Tabela 6 "Dodatne osobine, druga tablica" ...... 18 Tabela 7 "Podrška protokolima" ...... 21 Tabela 8 "Podrška tehnologijama i standardima" ...... 22 Tabela 9 "Podrška JavaScript tehnologiji"...... 24 Tabela 10 "Lokalizacija web preglednika" ...... 31

3 1.Uvod

Iako je ime i svrha ovog seminarskog rada analiza osobina web preglednika, autor je smatrao potrebnim započeti radnju opisom pojma web preglednik (engl. ) i kratkom povijesti razvoja internet preglednika i navođenjem podataka o nekima od važnijih i poznatijih browsera.

Za surfanje internetom koristimo aplikacijski sofware sa grafičkim sučeljem koji prevodi HTML kod i prikazuje Internet stranicu i omogućuje korisniku interakciju sa tekstom, slikom, videom, glazbom i dr. multimedijskim sadržajima na internetu. Taj softver se zove web browser, na hrvatskom web preglednik. Tražeći točnu definiciju preko www.google.com pronašao sam hrpu definicija, ali najjednostavnija bi bila ona s weba Princeton univerziteta: „Browser: program korišten za gledanje HTML dokumenata" (wordnet.princeton.edu/perl/webwn).

1.1. Razvoj web preglednika

Razvoj nekih važnijih i poznatijih web preglednika:

Razvoj web preglednika počinje krajem 80-tih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Početkom 1991. Britanski fizičar Tim Berners-Lee patentirao je prvi Internet preglednik WorldWideWeb (http ://info.cern.ch/ ) (ujedno i WYSIWYG ,"what you see is what you get" HTML editor), koji je koristio je ne samo FTP(), nego i HTP( Transport Protocol). Slijedio ga je , razvijen na NSCA(National Centre for Supercomputing Applications). , djelatnik istog centra, pokrenuo je vlastitu kompaniju , i izumio vlastiti web browser Netscape, koji ubrzo postaje najrašireniji preglednik tog doba, kojeg koristi 90% tadašnjih korisnika interneta. odgovara razvojem svojeg browsera , započinjući prvi rat browsera. Pošto Internet Explorer dolazi u paketu sa OS Windows, uskoro MS IE postaje dominantan i zadržava pokrivenost tržišta sve do danas. U listopadu 1994. na internetu se prvi put pojavljuje novi Netscape-ov preglednika . 1998. Netscape postaje Mozilla Foundation i počinje razvoj novog web preglednika, koji će uskoro postati poznat pod imenom Firefox.

Opera se objavljuje 1996.(rad na njezinom razvoju počeo je još 1994.) i iako unatoč svim svojim kvalitetama ne uspijeva postati popularna(1%), raste joj tržišni udjel među browserima za mobitele. U siječnju 2003. Apple izbacuje Safari, koji pokriva Mac-ovo tržište i malo izvan toga(oko 8%). Zadnji važniji web preglednik koji se pojavio na web pozornici je Google-ov Chrome (rujan 2008.), i dosada je ostvario 1,5 tržišnog udjela.

Kronološki razvoj web browsera(koja uključuje i manje poznate preglednike) možete pogledati u tablici Povijesni razvoj web preglednika ispod:

Tabela 11"Povijesni razvoj (vaţnijih) web preglednika" Godina Web preglednici 1991. WorldWideWeb 1992. ViolaWWW, , MidasWWW, MacWWW, Samba(Mac) 1993. Mosaic, 2.0, , AMosaic 1.0, 1994. IBM Web Explorer, , SlipKnot 1.0, MacWeb, Ibrowse, , Minuet, Navipress(Mac,PC) 1995. Internet Explorer, .0, OmniWeb, WebRouser, IE2,

4 1996. 1.0, IE 3.o, Netscape Navigator 3.0, Opera 2.0, PowerBrowser 1.5, , 0.9, Aweb, 1997. IE 4.0, Netscape Navigator 4.0, 4.o, Opera 3.0, Amaya 1.0 1998. IE 5.0 Beta, iCab, Mozilla 1999. Amaya 2.0, Mozilla M3, IE 5.0 2000. , , Opera 4, Opera 5, K-Meleon 0.2, Amaya 3, Amaya 4 2001. IE 6, 1.0, Opera 6, Amaya 5 2002. , Mozilla 1.0, Pheonix 0.1, 2.0, Amaya 6, Amaya 7 2003. Opera 7, Safari 1.0, Epiphany 1.0, Amaya 8 2004. , Firefox 1, OmniWeb 5 2005. Netscape Browser 8, Safari 2.0, Opera 8, Epiphany 1.8, Amaya 9, AOL Explorer 1.0, Maxton 1.0, 1.0

2006. SeaMonkey 1.0, K-Meleon 1.0, Galeon 2.o, 1.0, .0, Avant 1.1, iCab 3, Opera 9, IE 7, 2007. Maxton 2.0, Netscape Navigator 9, NetSurf 1.0, 1.0, Flock 1.0, Safari 3.0 2008. Konqueror 4.0, Safari 3.1, Opera 9.5, Firefox 3, Amaya 11.0, Flock 2.0, Google Chrome 2009. Amaya 11.0, IE 8, Safari 4.0, The World Browser, Firefox 3.09, , Google Chrome 2.0, NetSurf 2.1, Camino 2, Opera 10, Sea Monkey 2.0, Maxton 2.0, Google Chrome 3.0

Napomena: Postoji nekoliko stotina web preglednika. Većina ih je velikom djelu korisnika interneta, čak i upućenijima, nepoznata. Zato se u tablicama spominju samo važniji i poznatiji, s naglaskom na pet najzastupljenijih i najpoznatijih(IE, Firefox, Opera, Safari i Google Chrome).

Izvori: http://www.livinginternet.com/w/wi browse.htm

http://browsers.evolt. org/

http://www.dejavu.org/forsta.htm (browser timeline)

1.2. Najvaţniji podaci o web preglednicima

U tablici ispod nalaze se glavni podaci za različite browsere - za koje operacijske sustave su napravljeni, zatim softver koji preuzima sadržaj sa servera i prikazuje ga na ekranu. (u daljem tekstu se koristi engleski originalni izraz Layout Engine ili Rendering Engine), cijena, autor i softverska licenca.

Najpoznatiji Layout Engines su:

Trident, MS-ov Layout Engine, razvijen za IE 4, ostao u uporabi sve do danas ,

Layout Engine kojega je razvila Mozilla Foundation za svoje preglednike

KHTML, razvijen za preglednik Konqueror, http://www.konqueror.org/features/browser.php

5 WebKit je open source proizvod, razvio ga je Apple Inc. Iz Konqueror-ove KHTML softverske datoteke, http://webkit.org/

Presto, Layout Engine razvijen za Opera preglednik, http://dev.opera.com/articles/view/presto-2-1-web-standards-supported-by/

Napomena: Podaci za većinu browsera, poznatih i manje poznatih, i za slijedeću tabelu i za većinu tablica u ovom radu, preuzeti su direktno s njihovih stranica(linkovi su navedeni na kraju radnje).

Još jedna napomena: Od web preglednika temeljenih na MS Layout Engine-u kao što su CrazyBrowser, SlimBrowser, Maxton (kineski Trident-based web browser za Windowse), (japanski web browser za Windowse, baziran na Trident Rendering Engine-u), AOL Explorer i u slijedećim tablicama je analiziran samo Avant Browser, jer su navedeni browseri skoro potpuno istih osobina, kvaliteta i slabosti kao i Internet Explorer. Također, nisu navedeni web preglednici kao što je The Orca Browser, koji je Firefox-u isto što i Avant Browser za Internet Explorer (jer se temelji na Firefox-u 3.0).

Isto tako u tablici ne spominje se IE for Mac jer je njegov razvoj obustavljen (koristio je svoj posebni Layout Engine).

Od browsera za Mac OS su navedeni samo Safari, Camino (namijenjen Open Source korisnicima koji migriraju na Mac) i Shiira, a nisu obrađeni OmniWeb i iCab, koji su Safari-ju isto što i Avant Browser IE-u.

Prikaz obitelji web preglednika temeljenih na Gecko Rendering Engine-u (Mosaic, Netscape, Mozilla, Firefox, SeaMonkey, Flock, IceWeasel, Netscape Navigator, Camino i Epiphany) nije previše reduciran(izbacio sam samo Epiphany i IceWeasel), jer ih smatram zanimljivima, s tim da neki imaju posebitosti(npr. Camino, Gecko-based ali samo za Mac OS X korisnike, K-Meleon isto Gecko-based ali samo za Windows OS itd.).

Također, prikaz Netscape obitelji (Netscape, Netscape Communicator i Netscape Navigator) u tablici reduciran je radi jednostavnosti samo na Netscape(browser), a i zato jer je u međuvremenu

Tabela 12"Najvaţniji podaci o web preglednicima" Win BSD Cijena Autor Web Mac / Layout Softver preglednik OS X Engine -ska licenca Avant Da Ne Ne Ne Trident Besplatan Avant Nepozn Force ata Camino Ne Da Ne Ne Gecko Besplatan Camino Pro. MPL/G PL Chrome Da Ne* Ne* Ne WebKit Besplatan Google BSD Da Da Da Da Dillo Besplatan GPL Cid, Rota,itd Flock Da Da Da Da Gecko Besplatan Flock Inc. MPL Galeon Ne Da Da Da Gecko Besplatan M.P.Gretti GPL IE Da Ne Ne Ne Trident Besplatan MS, -

njihov razvoj obustavljen.

6 Spyglass K-Meleon Da Ne Ne Ne Gecko Besplatan GPL Dorian, KKO Konqueror Da Da Da Da KHTML Besplatan KDE GPL Mosaic Da Da Ne Ne Gecko Besplatan Andressen,Bina Nepozn ata

Mozilla Da Da Da Da Gecko Besplatan Mozilla MPI7GPI7 Foundation LPGL Mozilla Fireox Da Da Da Da Gecko Besplatan Mozilla MPIVGPIV Foundation LPGL

Netscape Da Da Da Ne Gecko Besplatan Netscape MPLyGPLy LPGL NetSurf Developers NetSurf Ne Ne Da Da NetSurf Besplatan GPL ugrađen OmniWeb Ne Da Ne Ne WebKit 14,95$ TheOmniGroup LGPL Opera Da Da Da Da Presto Besplatan OperaSoftware - Safari Da Da Ne Ne WebKit Besplatan Apple LGPL Da Da Da Da Gecko Besplatan SeaMonkeyCouncil MPLyGPLy SeaMonkey LPGL **Shiira Ne Da Ne Ne WebKit Besplatan HappyMac BSD DevelopmentTeam WorldWideWeb Ne Ne Ne Ne ugrađen Besplatan T. Berners Lee Javno vlasništvo

*Zapravo, trebalo bi pisati da i u drugom i trećem stupcu, jer programeri kompanije CodeWeavers (www.codeweavers.comj su uspjeli prije izdavanja službene Chrome verzije za ta dva OS-a napraviti verziju Google Chrome-a za Mac i Unix (http://chromium.codeweavers.com/)

GPL - GNU General Public Licence, GNU GPL ili jednostavno GPL, ime za široko korištenu softversku licencu, koju je koncipirao Richard Stollman za GNU Project, projekt razvoja besplatnog softvera GNU(„GNU's Not Unix")

LPGL - The GNU Lesser General Public Licence, ime je modificirane, više dopustive verzije GNU GPL softverske licence, originalno namijenjene za software libraries i za softversku dokumentaciju

MPL - Mozilla Public Licence, softverska licenca za open source i besplatni softver, pod koju spadaju svi proizvodi Mozilla zaklade

7 W3C - W3C Software Notice and License, dopustiva besplatna softverska licenca za sve softverske proizvode W3C ( Consortium), organizacije koja postavlja međunarodne internetske standarde

BSD - Berkeley Software Distribution, operacijski sustav nastao na Berkley sveučilištu

(www.berkley.edu ), ponekad zvan Berkeley Unix, jedne verzije Unix OS-a

MIT licenca - besplatna softverska licenca, nastala na Massachusetts Institute of Technology (MIT), dopustiva i GPL-kompatiblina, koristi je MIT X Konzorcij (http://www.linfo.org/x consortium.html , http://www.opensource.org/licenses/mit-license.php )

**Shiira - namjera japanskih programera bila je stvoriti web browser za Apple koji je bolji od Safari-ja

Postoji još hrpa web preglednika koje se može podijeliti u različite kategorije: 1.3.

Web preglednici s posebnim namjenama:

Image Explorer, http://www.catzware.com/software/imagexplorer/index.html , browser dizajniran samo za gledanje, skidanje i printanje slika, za Windows XP i Vistu, postoji i „Lite" verzija

Kirix Strata, http://www.kirix.com/ , dizajniran za analizu podataka,

"data browser" - „a fusion of a web browser and a built-in relational database"

SongBird - http://getsongbird.com/, preglednik s naprednim audio streaming osobinama Space Time, www..com/, za 3D surfanje Wyzo, http://www.wyzo.com/, media browser s integriranim Bit Torrent klijentom Zac Browser, http://www.zacbrowser.com/, dizajniran za djecu s autizmom i poremećajima povezanim s autizmom, kao što je Ašpergerov sindrom

Flock, www.flock.com, „social web browser", za poticanje društvenih mreža, blogiranja, djeljenja fotografija i RSS čitanja vijesti 1.4. Tekstualni web preglednici s početka ere interneta:

Danas se više ne koriste jer je samo po sebi razumljivo da je Internet vizualna stvar, ima ih više: Alynx, edbrowse, Elinks, , Links, Lynx, Net-Tamer, , WebblE

1.5 Web preglednici za mobilnu platformu(mobitele ili PDA):

Kindle, Android, BlackBerry Browser, , Danger Browser, Embider, Fennc, IE mobile, , jB5 , Myriad, NetFront, Nokia Series 40, Novarra nWeb, Obigo, , Picsel, PlayStation Portable, Safari, Symphony, Wapaka Browser i Web Browser for S60 (za OS).

1.6. Web preglednici za Java platformu:

BitStream ThunderHawk, HotJava, , X-Smiles i Flyingsaucer.

1.7. Web preglednici za djecu:

8 KidRocket, Kidzui, MyKidsBrowser

Ali postoji i hrpa web preglednika koji ne spadaju ni u jednu od podjela, npr Lunascape -„World's First Triple-Engine Web Browser", koristi tri layout engine-a(Trident, Gecko i Webkit), s tim da korisnik sam namjesti default-ni rendering engine

(http://en.lunapedia.lunascape.tv/index.php?title=Switching Engines).

Možda bi još trebalo spomenuti posebitosti nekih web preglednika, npr. kod browser-a Linux platforme, Internet preglednici se mogu koristiti kao file menager-i tj. kao windows explorer, za pregledavanje sadržaja nekog folder-a. Također, neki browseri se mogu koristiti kao html editori(Amaya npr.).

Izvori podataka: http://www. w3schools. com/browsers/browsers stats. asp

http://www.freebase.com/view/computer/web browser

www.google.com 2. Osobine web preglednika i njihova analiza

Detaljnije je izvršena analiza osobina web preglednika samo u najpopularnijim i najpoznatijim web preglednicima: Mozillia-nom Firefox-u (autoru teksta najdraži), MS-om Internet Explorer-u, Opera-i Apple-ovom Safari-ju i Google Chrome-u. Iako su na računalu autora bili instalirani i neki drugi browseri (npr. Mozillin Flock), za potrebe pisanja ove radnje instalirani su i isprobavani samo prethodno navedeni. Preglednici za druge operacijske sustave (Linux, Unix, Open BS itd.) nisu bili isprobani zbog trenutne konfiguracije računala autora ove radnje( trenutno instalirani samo Windowsi), tako da se može reći da ova radnja nije potpuna što se toga tiče.

Postoje neke opće osobine svakog web preglednika:

Address field (polje u kojeg upisujemo ili copy-paste adresu koju želimo otvoriti), Autofill Forms Button (automatsko popunjavanje web obrazaca), Back Button(gumb za vraćanje na prethodnu stranicu), Forward Button (gumb za otvaranje slijedeće stranice), Close Box (gumb sa X za zatvaranje preglednika), or Larger or Smaller (izbor stila i veličine fonta slova u browser-u), Home Button (stranica koja se prva otvara kod startanja preglednika), Maximize Button i Minimize Button (gumbi za povećavanje i smanjivanje dimenzija otvorenog browsera),

Print Button (zapravo, print opcija, postoji u svim web preglednicima),

Reload or Refresh Button (ponovno otvaranje već otvorene stranice, da bi se provjerilo postoje li promjene),

Restore Button(kad je browser spušten u alatnu traku na dnu ekrana i želi ga se opet otvoriti), Status Bar (u dnu svakog preglednika, pokazuje adresu stranice kad mišem prelazimo preko linka u prozoru otvorene stranice),

Stop Button (stop gumb prekida učitavanje stranice) i

Window Title (ime otvorene stranice se pokazuje u gornjem djelu preglednika, osim ako stranica nema ime, onda piše untitled, ili ime -a za tu stranicu, ako smo je označili)

Scrolling - Navigacija kroz stranicu kotačićem gore-dolje Opće osobine web preglednika nisu toliko važne da ih se analizira za svaki preglednik posebno, jer ima ih svaki web preglednik, bez njih se ne može surfati internetom i u svima normalno funkcioniraju.

9

2.1. Najvaţnije osobine

Upravljanje zaporkama (password managing), sam browser nudi mogućnost memoriranja zaporke za svaki website gdje se traži logiranje, korisno za one koji se logiraju na puno mjesta

Upravljanje downloadom(download managing), korisno je da browser ima svoj vlastiti download manager za skidanje materijala s interneta, nego poseban softver za tu svrhu.

Zanimljivo je spomenuti da IE ni u verziji 8 još uvijek nema integriran download menager, što Mozilla Firefox, Opera i drugi preglednici imaju već godinama.

Provjera pravopisa(spell check) kod upisa teksta u input box prije slanja tog teksta,

Upravljanje oznakama(bookmark managing, kod IE se bookmarks zovu favorites), korisno jer zbog ogromne količine bookmark-a koje se skupe kroz duže vrijeme, treba ih organizirati u različite foldere(mape)

Alatna traka s traţilicom(search engine toolbar), kod novijih važnijih browsera moguće je izabrati među više tražilica(ne samo Google, nego i Yahoo, answers.com,amazon.com, itd.)

Automatski update samog browser-a, tj. automatska instalacija update-a -zakrpa, poboljšanja ili nove verzije samog browsera(Auto-updater). Kod Firefox-a i većine poznatijih i boljih preglednika se update-i downloadiraju i instaliraju sami(ako korisnik namjesti tu opciju), kod nekih preglednika se samo pojavi obavijest za update uz pitanje korisniku želi li ih instalirati

Privatno surfanje - brisanje povijesti surfanja i cookie-ja nakon surfanja (postoji više imena za taj pojam: inPrivate kod IE, PrivateBrowsing, Porn Mode itd.), tako da druga ili treća strana ne može dobiti uvid u surferske navike korisnika.

Sigurnosne opcije koje se mogu postaviti posebno za svaku stranicu(security options separately settable per site). Jako korisna stvar kod surfanja, jer spriječavaju otvaranje opasne stranice,ako je adresa u memoriji samog preglednika. Postavke se mogu postaviti i ručno za svaki website. Od preglednika koje je autor koristio i koristi, imali su je samo Mozilla i

Mozilla Firefox. Vrijedi i za Phishing site-ove (prevarantske stranice koje kradu brojeve kreditnih kartica i dr. osobne podatke). Lista opasnih stranica se automatski ažurira bez korisnikovog sudjelovanja u tome .

Osnovne osobine podijeljene su u 2 tablice:

Tabela 13"Osnovne osobine, prva tablica" Preglednik Upravljanje Upravljanje Provjera Upravljanje zaporkama downloadom pravopisa oznakama Avant Da Ne Ne Da Camino Da Da Da Da Chrome Da Da Da Da Dillo Ne Ne Ne Djelomično Flock Da Da Da Da Galeon Da Da Da Da IE Da Ne Da (ieSpell) Da K-Meleon Da Ne Ne Da Konqueror Da Da Da Da Mosaic Ne Ne Ne Da Mozilla Da Da Da Da Mozilla Fireox Da Da Da Da Netscape Da Da Da Da NetSurf Ne Da Ne Da Opera Da Da Da Da Safari Da Da Da Da

10 SeaMonkey Da Da Da Da Shiira Da Da Da Da WorldWideWeb Ne Ne Da Da

Izvori podataka: http://www.ncsu.edu/midlink/bkmks/man.bkmks.html

http://mozilla.gunnars.net/firefox bookmarks tutorial.html

http://www.favbrowser.com/

http://news.zdnet.co.uk/security/0,1000000189,39578379,00.htm

http://www.mozillazine.org/

Korisno je spomenuti opciju „Immunize" anti-spyware programa Spyware Search and Destroy (sličnu Sigurnosnim opcijama za svaku stranicu ) , koja funkcionira na isti način, integrira se u sve web preglednike koje korisnik ima instalirane na računalu i ne dopušta otvaranje zaraženih (infected) stranica u nijednom web pregledniku.

Na internetu su pronađeni i posebni web browsere namijenjeni za „porn mode" surfanje, npr. „HeatSeek-the ultimate software for adults"( http://www.heatseek.com/?ai=82 ), „The point of this software is to make porn browsing more efficient and more secure"- kažu na http://www.techcrunch.com/2006/07/11/porn-browser-heatseek-launches-yeah-porn-browser/, ali piše

Tabela 14"Osnovne osobine, druga tablica" Preglednik Alatna traka Auto-update Privatno Sigurnosne opcije traţilice surfanje za svaku stranicu Avant Da ? ? ? Camino Da Da ? ? Chrome Da Da Da Djelomično Dillo Djelomično ? ? ? Flock Da Da ? Djelomično Galeon Da Da ? ? IE Da Da Da Djelomično K-Meleon Da ? ? ? Konqueror Da ? Ne ? Mosaic Ne ? ? ? Mozilla Da Da Ne Da Mozilla Fireox Da Da Da Da Netscape Da Da Ne ? NetSurf Da ? ? ? Opera Da Samo obavijest Ne Da Safari Da Da Da Da

da se temelji na IE browseru, tako da smatram ne može biti previše privatan.

11 SeaMonkey Da Da ? Djelomično Shiira Da ? ? ? WorldWideWeb Ne ? ? ?

Glavnih 5 browsera uglavnom imaju osobine analizirane u ove dvije tablice, ostali manje.

Podaci za tablice o osnovnim i dodatnim osobinama preglednika su preuzeti sa: http://www.about-the-web.com/shtml/browsers.shtml

2.2. Dodatne osobine

Podijeljeni su u dvije tabele.

Prva tabela sadrži slijedeće osobine:

Blokiranje pop-up prozora(Pop-up blocking), iritantni pop-up prozori koji se sami otvaraju bez korisnikove želje za tim, treba li reći koliko je korisno mogućnost blokiranja istih ako želite spriječiti invaziju porno sadržaja ili drugih neželjenih sadržaja, Firefox je možda najbolji glede toga problema

Potpuno pretraživanje povijesti surfanja - na engleskom Full-history Search, originalni izraz se koristi i u tablici

Surfanje u tabovima( tabbed browsing), korisna stvar jer ako imate otvorenih previše prozora, to iscrpljuje memoriju i na računalima sa malo RAM-a dolazi i do rušenje web preglednika(autoru se događalo u starom Mozilli u prijašnjoj konfiguraciji sa malom memorijom), surfanje u više tabova koji se otvaraju unutar istog prozora web preglednika je praktičnije

Inkrementalno pronalaţenje (Incremental Finding - interakcijska metoda naprednog pretraživanja u korisničkom sučelju -kako korisnik upisuje riječ, pojam, keyword ili dio adrese u adresnu traku tako automatski browser izbacuje sve moguće rezultate koji sadrže taj pojam ili riječ), Firefox ima tu osobinu već duže vrijeme, prilično olakšava surfanje jer je dovoljno početi upisivati samo početak ključne riječi po kojoj pamtite taj website i odmah dobijete riješenje (ako ste zaboravili ime stranice)

Zumiranje stranice(Page zooming) osobina koja dobro dođe tako da ne morate save-ati sliku i otvarati je u pregledniku slika nego je otvorite u novom tabu i tu je zumirate

Filtriranje reklama(Ad filtering), filtriranje reklama, bile one u obliku banner-a, pop-up prozora, animacije ili sl. zanimljivo je da ga Firefox i IE nemaju dok Opera, Safari, Flock i neki manje poznati preglednici ga imaju.

Tabela 15"Dodatne osobine, prva tablica" ______Web K-Meleo SeaMonke Da Da Ñe Da Ñe Da Da preglednik Ñe Ñe Ñe n y Shiira Ñe Da Ñe Da Konquer WorldWideWeb Da Da Da Surfanje u Da Da Blokiranje tabovima Avant or Da Da Ñe Da Da pop-up

Camino Mosaic Da Da Ñe Da Da prozora

Diño Flock Mozilla Da Ñe Da Da Ñe Mozilla Fireox Da Da Galeon Potpuno Da Da Da Inkrementalno Ñe Da pretraţiv pronalaţe Google Netscape Ñe Ñe Da Da anje nje Da Da Chrome NetSurf Ñe Ñe Da povijesti

Opera surfanja Da Ñe IK Da Safari Ñe Da Da Da Ñe

12 Da Da Ñe Da Ñe Ñe Da Ñe Da Ñe Ñe Da Da Ñe Da Da Da Zumiranje Ñe Da Da Da Ñe Da stranice Da Da Da Da Da Da Ñe Ñe Ñe

Da Da Da Ñe Da Da

Da Da Da Da Filtriranje Da Ñe reklama Ñe Da Da Da Da Da Ñe Ñe

Ñe Da Ñe Da

Glavnih 5 browsera imaju sve ili skoro sve osobine navedene u ovoj tablici, drugi uglavnom pola-pola.

13 Slijedeće osobine su:

Prostorna navigacija(), bez miša, kombinacijom tipki, slično prethodnoj osobini

Upravljanje web browserom glasom (Voice control ili Speech-recognition), konvertira izgovorene riječi u strojno čitljiv input, jako malo preglednika(Firefox, Opera, OmniWeb) ga imaju, navigacija kroz bespuća interneta glasovnim komandama, korisno za osobe s posebnim potrebama, postoje i posebni browseri za tu svrhu ( Firefly voice command browser, http://www.fireflyvcb.com/ i sl.),

Pretvaranje teksta u govor (Text-to-speech conversion) - snimanje tekstualnih dokumenata, bilo koji format-txt,,doc itd. i njihova konverzija u audio-file koje se može reproducirati u razl. media

Navigacija kroz stranicu koristeći tipke tikovnice (),

Navigacija tekstualnim pokazivačem(text-cursorom, ) Tabela

16"Dodatne osobine, druga tablica" Web Prostorna Upravljanje Pretvaranje Navigacija Navigacija preglednik navigacija glasom teksta u govor tipkovnicom tekstualnim pokazivačem Avant Ne Ne Ne Da Ne Camino Ne Ne Da Da Da Dillo Ne Ne Ne Ne Ne Flock Ne Ne Ne Da Da Galeon ? Ne Ne Da Ne Da ? Da Da Ne Google Chrome IE Ne Ne Djelomično Da Ne K-Meleon Ne Ne Ne Da Ne Konqueror Da Ne Da Da Ne Mosaic Ne Ne Ne Ne Ne Mozilla Da Ne Ne Da Da

player-ima Mozilla Fireox Da Da Da Da Da Netscape Ne Ne Ne Da Da NetSurf Ne Ne Ne Da Ne Opera Ne Da Da Da Ne Safari Da Ne Da Da Ne SeaMonkey Ne Ne Ne Da Da Shiira Da Ne Da Da Da WorldWideWeb ? Ne Ne ? ?

I ovdje je vidljivo da samo Firefox ima sve, a ostali jako malo naprednih osobina potrebnih za navigaciju kroz prostranstva interneta.

Izvori:

14 http://www.opera.com/browser/tutorials/nomouse/ http://www.mozilla.org/access/keyboard/snav/

Nije stavljeno u tablicu, ali važna je i jednostavna instalacija (bez potrebe za resetiranje računala, kao što još uvijek traži IE), ali većina preglednika ima jednostavnu instalaciju.

Brzina otvaranja stranica, većina preglednika nema problema s tim, ponekad ta brzina ovisi i o veličini memorije koju korisnik ima na računalu, brzini konekcije na Internet i veličini i kompliciranosti(sadržaji u vidu slika, flash-a i sl. sadržaja) same stranice.

Nisam spomenuo još neke osobine koje nisam stavio u tablicu jer ih jako malo browsera ima:

Integracija preglednika sa antivirusnim softverom, ima ga npr. Firefox, kod downloada Anti Virus pregleda skinute datoteke automatski odmah po završetku downloada,

Parental Control - za one korisnike koji žele blokirati pristup sadržajima „za odrasle", dakle djeci ili zaposlenicima tvrtki tako da ne zlorabe svoje radno vrijeme i poslodavca - pronašao sam samo da IE ima u „Settings" mogućnost blokiranja tih sadržaja. Postoji različiti softveri za blokiranje adult-sadržaja koji se integriraju u browser ili čak web preglednici za djecu koji ne otvaraju te stranice- npr. http://kidrocket.org/ , http://www.kidzui.com/ , http://www.mykidsbrowser.com/ itd.

Offline Browsing-pregledavanje stranica kad računalo nije spojeno na Internet, ali je moguće samo ako history i privremena memorija nisu izbrisane, imaju ga npr. Firefox i Safari.

Postoje i posebni offlline browseri za tu svrhu(pregledavaju snimljene stranice u .html formatu, samo treba upisati u adress bar adresu gdje se file-ovi nalaze na računalu), primjeri su: BackStreet Browser (http://www.spadixbd.com/backstreet/ ), WebStripper (http://webstripper.net/), itd.

Online Support-korisnička podrška u realnom vremenu, na raspolaganju korisnicima web preglednika, koliko sam istraživao ima ga samo Firefox

Prilagodba web preglednika individualno svakom korisniku(Customization)- prilagođavanje vizuelnog izgleda, skinovi, grafički elementi, imaju ga Firefox, IE, Sleipnir, Opera, Camino, Google Chrome itd.

Search Suggestions - kod tražilice u browseru, kako upisujete pojam sama tražilica daje sugestije, Firefox ima tu ososbinu

Session Restore - kod nenajavljenog zatvaranja browsera, npr. kod naglog gašenja računala ili zatvaranja aplikacije uslijed rušenja preglednika, web preglednik pamti koje su stranice bile otvorene u trenutku zatvaranja i nudi mogućnost restauracije istog tog trenutka(session restore) kod ponovnog pokretanja preglednika (Mozilla Firefox uvijek nudi tu mogućnost nakon crash-a browsera), imaju ga npr. Camino, Firefox, OmniWeb,

Add-on Manager - ili upravljanje add-ons(dodacima) i extensions(ekstenzijama)- imaju ga Firefox (://addons.mozilla.org/en-US/firefox/recommended ), http://www.pcworld.com/article/150576/15 musthave firefox addons.html

15 http://download.cnet.com/windows/firefox-add-ons-and-plugins/ http://www.netmag.co.uk/zine/discover-culture/the-top-50-firefox-extensions

Internet Explorer

(http://www.microsoft.com/windowsxp/using/web/sp2 addonmanager.mspx ) U web pregledniku Opera add-ons se zovu widgets, http://wid gets.opera.com/ Tema add-ons, plugins i extensions bila bi možda sama dovoljna za posebnu radnju Recimo da neke prilično olakšavaju i pojednostavljuju surfanje.

Source(IE)iliPage Source(Firefox), pod View- daje prikaz koda stranice, otvara se u novom prozoru, što je jako korisno za web programere i one koji to žele postati 2.2.1. Podrška protokolima

Koje Internet protokole (IP) koji browser podrţava

(Internet protokol: protokol za razmjenu paketa podataka između računala):

Tabela 17"Podrška protokolima" HTTP FTP SSL IRC IDN Ipv6 Web NNTP preglednik () Avant Djelomično Ne Da Ne Djelomično Ne Ne Da Camino Da Ne Da Ne Da Ne Da Da Dillo Da Ne Da Ne Ne Ne Ne Da Flock Da Ne Da Ne Da Ne Da Da Galeon Da Ne Da Ne Da Ne Da Da Da Ne Da ? Da Ne Da ? Google Chrome IE Djelomično Ne Da Ne Djelomično Ne Da Da K-Meleon Da Ne Da Ne Da Ne Da ? Konqueror Da Ne Da Ne Da Ne Da Da Mosaic Djelomično Ne Da Da Ne Ne Ne Ne Mozilla Da Da Da Da Da Da Da Ne Mozilla Fireox Da Ne Da Ne Da Ne Da Da Netscape Da Da Da Da Da Da Da ? NetSurf Da Ne Da Ne Da Ne Ne Da Opera Da Da Da Da Da Da Da Da Safari Da Ne Djelomično Ne Da Ne Da Da SeaMonkey Da Da Da Da Da Da Da Da Shiira Da Ne ? ? Da Ne Da Da WorldWideWeb Da Ne Da Da Ne Ne Ne Ne

http://www.experiencefestival.eom/a/Web browser - Protocols and standards/id/2001076 Objašnjenje pojmova:

HTTP-Hypertext Transfer Protocol, protokol aplikacijske razine za distribuirane hipermedijske sustave, zahtjev/odgovor standard između klijenta i poslužitelja

E--elektronička pošta, tj. sadrži li web preglednik svoj vlastiti program za e-mail

16 FTP-File Transfer Protocol, mrežni protokol koji se koristi za razmjenu i manipulaciju podacima preko TCP računalne mreže

NNTP(Usenet)- Network News Transfer Protocol, Internetski aplikacijski protokol koji se prvenstveno koristi za čitanje i postanje članaka u Usenet mrežama, kao i za razmjenu novosti između news poslužitelja

SSL-Secure Sockets Layer, kriptografski protokol koji osigurava sigurnost i integritet podataka kod komuniciranja preko TCP/IP mreža, kao i preko interneta

IRC-, oblik tekstualnog komuniciranja porukama u realnom vremenu, ili sinhroniziranog konferenciranja, korisnik se programom(klijentom) povezuje na poslužitelj neke od IRC mreža

IDN- Internationalized domain name, ime internetske domene koja sadrži jedan ili više ne-ASCII znakova

Ipv6-Internet Protocol version 6, internetski protokol slijedeće generacije koji treba zamijeniti trenutnu verziju Ipv4

Što više Internet protokola podržava neki browser, naravno to je i bolje jer može komunicirati s više izvora informacija.

2.2.2.Podrška tehnologijama i standardima

Koje web standarde i tehnologije preglednici podržavaju, osim za JavaScript koji je detaljnije prikazan

Tabela 18"Podrška tehnologijama i standardima" Web CSS2.1 XSLT XHTML XHTNL MathML Frames Nav preglednik 1.0 1.1 LINKs Avant Djelomično Da Ne Ne Ne Da ?

u slijedećoj tablici. Camino Da Da Da Da Da Da Ne Dillo Ne Ne Ne Ne Ne Djelomično Ne Flock Da Da Da Da Da Da ? Galeon Da Da Da Da Ne Da ? Da Da Da Da Ne Da Ne Google Chrome IE Djelomično Da Ne Ne Ne Da Ne K-Meleon Da Da Da Da Ne Da ? Konqueror Da Ne Da Da Ne Da Da Mosaic Ne Ne Ne Ne Ne Ne ? Mozilla Da Da Da Da Da Da Da Mozilla Fireox Da Da Da Da Da Da Ne Netscape Da Da Da Da Da Da ? NetSurf Da Ne Ne Ne Ne Da Ne Opera Da Da Da Da Da Da Da

17 Safari Da Da Da Da Ne Da Ne SeaMonkey Da Da Da Da Da Da Da Shiira Da Da Da Da Ne Da ? WorldWideWeb Ne Ne Ne Ne Ne Ne ?

Objašnjenje pojmova:

CSS2.1 - Cascading Style Sheets, označava upotrebu uzoraka stilova koji se mogu koristiti u HTML dokumentima, CSS omogućava definiranje načina prikaza teksta ili drugih elemenata HTML dokumenta, odnosno definiranje stila koji će se koristiti

XSLT- Extensible Stylesheet Language Transformations, jezik temeljen na XML, koristi se za transformaciju XML dokumenata u čitljive dokumente

XHTML 1.0 - verzija 1.0 XHTML jezika

XHTML 1.1- na modulima bazirana verzija istog jezika

MathMl - Mathematical , aplikacija XML jezika za opisivanje matematičkih notacija

Frames-omogućavaju vizualnom HTML pregledniku da se podjeli u segmente, od kojih svaki može pokazivati različiti dokument Nav LINKS-navigation links, navigacijski linkovi

Što više web tehnologija neki browser podržava, to ga čini boljim. Vidljivo je da sve ili većinu web tehnologija podržavaju uglavnom samo bolji i popularniji preglednici.

2.2.3. Podrška JavaScript tehnologiji

18

Koje JavaScript tehnologije koji web preglednik podržava.

Tabela 19"Podrška JavaScript tehnologiji"Web preglednik JavaScript ECMAScript Xpath DHTML DOM 1 DOM 2 Editor XML Rich- Http Request texta Avant Da Da Djel. Ne Ne Da Da Da Camino Da Da Da Da Da Da Da Da Dillo Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Flock Da Da Da Da Da Da Da Da Galeon Da Da Da Da Da Da Da Da Google Chrome Da Da Da Da Da Da Da Da IE Da Da Djel. Ne Da Da Da Da K-Meleon Da Da Da Da Da Da Da Da Konqueror Da Da Da Da Ne Da Da Da Mosaic Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Mozilla Da Da Da Da Da Da Da Da Mozilla Fireox Da Da Da Da Daa Da Da Da Netscape Da Da Da Da Da Da Da Da NetSurf Da Da Da Da Ne Da Da Da Opera Da Da Da Da Da Da Da Da Safari Da Da Da Da Da Da Da Da SeaMonkey Da Da Da Da Da Da Da Da Shiira Da Da Da Da Ne Da Da Da WorldWideWeb Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne

19 Objašnjenje pojmova:

JavaScript - skriptni jezik koji se koristi za programski dostup objektima unutar drugih aplikacija, razvijen od Netscape korporacije, za dizajniranje interaktivnih stranica, korišten na milijunima web stranica radi dodavanja funkcionalnosti, validacije podataka u HTML obrascu prije slanja na server, detekcije browsera itd

ECMAScript - skriptni jezik, standardiziran od Ecma International (Ecma), najpoznatiji u obliku svoja tri dijalekta, JavaScript, ActionScripi i Jscript.

Xpath - XML Path Language, upitni jezik za selektiranje nodes(apstraktnih jedinice koje povezuju strukturu podataka) iz XML dokumenta

DOM i DOM2 - , više-platformska i o jeziku neovisana konvencija za predstavljanje i interakciju sa HTML, XML i XHTML objektima

Xpath - XML Path Language, upitni jezik za selektiranje nodes(apstraktnih jedinice koje povezuju strukturu podataka) iz XML dokumenta

Editor obogaćenog teksta- online rich , „What-You-see-is-what-you-get" sučelje za editiranje obogaćenog teksta unutar web preglednika

XHR - XMLHttpRequest, DOM aplikacijsko programersko sučelje(API) koje se može koristiti unutar skriptnog jezika web preglednika

DHTML - Dynamic HTML, kolekcija zajednički korištenih tehnologija za stvaranje interaktivnih i animiranih website-ova koristeći kombinaciju statičkog HTML-a i skriptnog jezika sa strane poslužitelja,kao što je JavaScript, prezentacijskog skriptnog jezika(kao što je CSS) i DOM-a

http://www.w3schools.com/js/default.asp 2.2.4.

Podrška za Plug-in i Web Feed

Plug-in: Računalni program koji djeluje u interakciji sa host aplikacijom(web preglednikom u ovom primjeru) da bi omogućio izvođenje specifične funkcije „on demand" tj na zahtjev.

Neće biti prikazani u obliku tabele nego samo navedeni, i browseri koji ih imaju:

ActiveX - Tehnologija koja omogućava softverskim komponentama interakciju međusobno neovisno kojim programskim jezikom su rađene. Najviše se koristi za izradu interaktivnog web sadržaja, iako se može koristiti i za desktop aplikacije i ostale programe. ActiveX je Microsoftov odgovor na Javu.( http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/activex/ ). Sadrže ga samo Internet Explorer, AOL Explorer, Avabt browser, Maxton i Sleipnir

NPAPI - Netscape Plugin Application Programming Interface, više platformska plugin arhitektura, korištena od mnogih browsera, originalno razvijena za Netscape porodicu browsera, sadrži je prilično puno današnjih browsera

20 Java - programski jezik originalno razvijen od Jamesa Goslinga, koriste ga samo Google Chrome, IE i Opera(Mozilla obitelj i ostali browseri ne)

Gears, nekada Google Gears, besplatni open source plugin kojeg je razvio Google, omogućuje prikaz i korištenje web aplikacija i usluga ako računalo zbog nekog razloga ne može biti na Internetu (http://www.pcchip.hr/vijesti/recenzije-softvera/google-gears-beta )

RSS (skraćeno od Really Simple Syndication), skup web formata rabljenih za web stranice koje se često osvježavaju, i sam njih izvor(feed) i preglednici za vijesti iz tog izvora (RSS readers), tehnologija koja omogućava da pomoću posebnih programa ili dodataka čitate naslove i sažetke vijesti, blogova i sličnog(http://www.bug.hr/rss/ )

Atom - Kao i RSS, format kojim se povezuje (dobija, šalje ili pregleda) sadržaj iz blog zajednice ili izvora vijesti sa weba, dozvoljava softveru da provjeri updates na webu.

2.2.5. Podrška za različite formate slika

Velika većina web preglednika koristi JPEG, GIFF i PNG format, ostale formate(JPEG, APNG, MNG, TIFF, SVG, 2D Canvas i XBM) vrlo malo, skoro uopće ne.

Za PDF format većina preglednika ima plug-in za otvaranje i pregledavanje dokumenata u pdf formatu, tj. pdf reader se integrira u web preglednik.

3. Dodaci

3.1.Acid test

Acid testovi provjeravaju koliko web preglednici poštuju standarde. Prikaz slike trebao bi biti što bliži, odnosno identičan referentnoj slici testa koju je moguće vidjeti na web stranici testa(www.webstandards.org ). Idealan prikaz Acid3 testa u web browsera:

Slika 9 "Idealni prikaz Acid3 testa u web pregledniku"

21

Slika 10"Internet Explorer u Acid3 testu"

U većini slučajeva je prikaz slike odgovarao referentnoj slici, osim u slučaju Internet Explorera.(Pcchip br. 162, studeni 2008, www.pcchip.hr ).

22 Opera zadovoljava skoro 90 % web standarda, jedini je browser koji zadovoljava web2.0 obrazac, trenutno uklopljen u HTML5

(http://www.webstandards.org/2008/10/02/dowehaveawinner/). Opera donedavno u Acid testu3:

Slika 11"Opera donedavno u Acid3 testu"

Ali u Beta verziji 10: Acid3

100/100 To pass the test, a browser must use its default settings, the animation has to be smooth, the score has to end on 100/100, and the final page has to look exactly, pixel for pixel, like this reference rendering

Slika 12"Opera 10 BETA Acid3 Test"

23 Npr. preglednik u kojem autor ove radnje obavlja 99% surfanja internetom (Firefox), zadovoljio je 71/100 na acid testu ovog tipa: http://acid3.acidtests.org/ .

Slika:

Slika 13"Firefox na Acid3 testu"

Slika 14"Firefox 3,5 u Beta 4 verziji na Acid3 testu"

Ali u 3,5 Beta 4 verziji:

24 Safari, kako tvrde na svojim stranicama(http://www.apple.com/safari/features.html ), jedini je browser na svijetu koji prolazi Acid 3 test sa 100%(Lunascape također), ali čini se da to više ne važi, jer i Chrome i Opera 10 tvrde isto.

Slika 15"Safari na Acid3 testu"

Google Chrome na Acid testu:

Slika 16"Google Chrome na Acid3 testu"

Premda, kad se autor ove radnje spojio na test stranicu http://acid3.acidtests.org/ , dobio je 99/100.

3.2. Ranjivosti web preglednika

Popis opasnosti koje vrebaju korisnike računala na internetu je prilično velik, ali može se svesti na: različite vrste maleware-a (virusa, trojana, backdoor trojana, spyware-a, crva, virusa, hoax-a), hijacking (otimanje računala od strane napadača i zloraba računala),

Distributed Denial of Service Attack i Buffer Overflow, Spoofing(krađa osobnih podataka), Sniffing(njuškanje za zaporkama), Cross Site Scripting i Phishing. Jedan dio tih radnji daje napadaču administratorske ovlasti nad napadnutim računalom i mogućnost zlorabe ovlasti.

Ranjivosti web preglednika mogu biti iskorištene od napadača da pokrene kod i instalira softver bez znanja korisnika(http://blogs.zdnet.com/security/?p=2778).

Exploit je softver, hrpa podataka, ili niz komandi, koji iskorištava bug, nedostatak ili ranjivost sa namjerom da izazove neku štetu na softveru ili hardveru, ili s namjerom preuzimanja kontrole nad računalom, da bi ga koristio za svoje svrhe.

25 Na http://www.cert.org/tech tips/securing browser/ se nalaze dobri savjeti, korak po korak, kako namjestiti security settings u svom browser-u. Premda su svi ti savjeti od pomoći, na internetu je „svaki čovjek za sebe", ali kombinacija anti-virusa, firewall-a i anti-spyware-a pomaže u preživljavanju na internetu.

Većina anti-virusnih programa se integrira u web preglednik i upozorenje o zarazi iskače odmah po otvaranju opasne stranice ili kod pokušaja instalacije malicioznog softvera, ali važan je i izbor web browsera na temelju layout engina koji ga pokreće( Gecko, Presto i WebKit su najsigurniji, MS Trident baš i ne). Naravno, anti-spyware funkcionira na isti način, a tu je i firewall, ili sigurnosni paket kod kojeg sve troje dolazi integrirano u jednom proizvodu.

http://www.techzoom.net/publications/insecurity-iceberg/ 3.3.

Lokalizacija web preglednika

Ne služe se nužno svi korisnici interneta engleskim jezikom, tako da dostupnost web preglednika na što više jezika ima smisla.

Tabela 20"Lokalizacija web preglednika" Web preglednik Jezici koje web preglednik podrţava: Avant engleski, arapski, bugarski, katalanski, hrvatski, češki, kineski, danski, nizozemski, francuski, njemački, grčki, hibru, mađarski, italijanski, japanski, korejski, perzijski, poljski, portugalski, slovački, španjolski, švedski, ukrajinski Camino češki, engleski, francuski, nizozemski, njemački, italijanski, japanski,

katalonski, norveški, portugalski, poljski, ruski, španjolski, švedski Dillo engleski, japanski, poljski, ruski Flock kineski, engleski, finski, francuski, njemački, mađarski, poljski, ruski, slovački, španjolski, portugalski Galeon azerbejdžanski, bjeloruski, bugarski, katalonski, češki, danski, njemački, grčki, engleski, španjolski, estonijski, finski, francuski, irski, galicijski, hrvatski, mađarski, italijanski, japanski, korejski, litavski, latvijski, makedonski, mongolski, malajski, norveški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, albanski, srpski, švedski, tamilski, turski, ukrajinski, vijetnamski, valonski, kineski arapski, portugalski, bugarski, Google Chrome katalanski, kineski, hrvatski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, filipinski, finski, francuski, njemački, grčki, hibru, hindu, mađarski, italijanski, indonezijski, japanski, korejski, latvijski, litavski, norveški, portugalski, rumunjski, ruski, srpski, slovački, španjolski, švedski,tajlandski, turski, ukrajinski, vijetnamski IE arapski, bugarski, katalanski, kineski, hrvatski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, hibru,

26 hindu, mađarski, italijanski, japanski, korejski, latvijski, litavski, norveški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski, tajlandski, turski K-Meleon engleski, njemački, španjolski, francuski, ruski, poljski Konqueror burski(Afrikaans), arapski, bjeloruski, bugarski, bengalski, katalanski, kineski, češki, velški, danski, njemački, grčki, engleski, esperanto, španjolski, estonski, baskijski, perzijski, finski, francuski, galicijski, hibru, hindu, hrvatski, mađarski, islandski, italijanski, japanski, mongolski, malajski, norveški, nizozemski, norveški, poljski, portugalski, rmunjski, ruski, slovački, slovenski, srpski, švedski, tamilski, tadžik, turski, ukrajinski, uzbečki Mosaic engleski Mozilla katalanski, kineski, češki, danski, engleski, finski, francuski, njemački, grčki, hibru, irski, italijanski, japanski, korejski, litavski, makedonski, norveški, poljski, portugalski, pundžabi, rumunjski, ruski, slovački, slovenski, španjolski, švediški, turski, velški Mozilla Firefox burski(afrikaans), albanski, arapski, asturijski, baskijski, bjeloruski, bengalski,

bugarski, katalanski, kineski, češki, danski, nizozemski, engleski(UK,US), esperanto, estonski, finski, francuski, galicijski, gruzijski, njemački, grčki,

gudžurati, hibru, hindu, mađarski, islandski, indonezijski, irski, italijanski,

japanski, korejski, kurdski, latvijski,

litavski, makedonski, mongolski, norveški, poljski, portugalski, pundžabski, rumunjski, ruski, srpski, slovački, slovenski, španjolski, švedski, tajlandski,

turski, ukrajinski, velški (u verziji Netscape Navigator podržavao je najveći Netscape broj jezika) portugalski, kineski, češki, danski, finski, francuski, njemački,

grčki, mađarski, italijanski, japanski, korejski, norveški, poljski, ruski, slovački, španjolski, švedski, turski, engleski nizozemski, engleski, francuski,

njemački bjeloruski, bugarski, katalanski, hrvatski, češki, danski, engleski, NetSurf estonski, finski, francuski, gruzijski, njemački, grčki, hindu, mađarski, Opera indonezijski, italijanski, japanski, korejski, litavski, makedonski, norveški,

poljski, portugalski, ruski, španjolski, švedski, tamilski, turski engleski,

francuski, njemački, italijanski, norveški, poljski, norveški, portugalski,

danski, finski, korejski, kineski, nizozemski baskijski, bjeloruski, katalanski, Safari češki, engleski, finski, francuski, njemački, italijanski, korejski, norveški,

poljski, slovački, španjolski, SeaMonkey turski

Kineski, danski, engleski, nizozemski, finski, francuski, njemački, italijanski, korejski, norveški, poljski, portugalski, slovački, španjolski,

Shiira švedski

Engleski

WorldWideWeb

27 Korisna je mogućnost koju nude neki browseri(imao ju je stari Mozilla web preglednik, www.mozilla.org , čiji je razvoj nažalost prekinut u koris Firefox-a), translate page opcija(ali ne na jezik korisnika, nego sa drugih jezika na engleski. Google nudi mogućnost prevođenja na jezik korisnika na stranicama sa rezultatima, a tu je i copy-paste metoda i Google translate(http://translate.google.com/?hl=en# ). 4. Zaključak

Web preglednik je vrlo važna aplikacija jer se njome korisnik svakodnevno služi, i poželjno je da svakodnevna uporaba bude ugodna i sigurna. Zbog važnosti ove aplikacije bilo je potrebno detaljnije razmotriti mogućnosti i osobine pojedinog browsera.

Može li se na osnovu analiza osobina web preglednika odabrati najbolji browser, teško je reći jer svaki ima svoje prednosti i nedostatke. Autoru ovog rada osobno je već više godina drag Mozillin Firefox, zbog sigurnosti i raznih dodataka koji pojednostavljuju i ubrzavaju surfanje, ali to bi bilo osobno.

Možda bi kod određivanja najboljeg browsera presudne bile kombinacija sigurnosti na internetu i onih osobina koje čine surfanje i pretraživanje interneta bržim, lakšim, praktičnijim i ugodnijim.

Na svakom korisniku je da odabere onaj browser koji mu odgovara zbog njegovih potreba, njegovih surferskih navika i osobina.

5. Literatura:

1. Gračanin Matija, „Rat za web", časopis Bug, svibanj 2009., br. 198, str.58-67 2. Kovač Dragan, „U raljama velikog Googlea", časopis Bug, listopad 2008., br. 191, str. 99102 3. Kriška Marko, „Znatiželjni tragači", časopis PCChip, studeni 2008.br. 162, str. 69-78

6. Linkovi:

Linkovi za svaki od browsera navedenih u tablicama, onim redom kako su navedeni: http://www.avantbrowser.com/ http://caminobrowser.org/ http://www.dillo.org/ http://flock.com/ http://galeon.sourceforge.net/ http://www.google.com/chrome/ http://www.microsoft.com/windows/products/winfamily/ie/default.mspx http://kmeleon.sourceforge.net/ http://www.konqueror. org/ http://www.ncsa.uiuc.edu/Projects/mosaic.html http://www.mozilla. org/ http://www.mozilla.com/en-US/firefox/personal.html http://browser.netscape.com/ http://www.netsurf-browser.org/ http://www.opera.com/ http://www.apple.com/safari/

28 http://www.seamonkey-project.org/ http://shiira.jp/en http://www.w3.org/People/Berners-Lee/WorldWideWeb.html http://www.lunascape.tv/Home/tabid/36/Default.aspx http://www.ioage.com/en/ http://www.allwebdesignresources.com/webdesignblogs/graphics/browser-compatibility-tools-mega-li st-of-browser-checkers-to-check-your-web-sites-for-browser-support/ http://webtrends.about.com/od/mobileweb20/tp/list of browsers.htm http://webtips.dan.info/brand-x/ http://www.free-web-browsers.com/freebrowsers.shtml http://www.w3. org/W AI/References/Browsin g http://www.alternativebrowseralliance.com/browsers.html http://www.webdevelopersnotes.com/design/browsers list.php3 http://browsers.evolt. org/ www.webstandards.org www.pcchip.hr http://www.bug.hr/ http://www.alternativebrowseralliance.com/browsers.html http://home.comcast.net/~SupportCD/FreewareBrowsers.html http://www.webdevout.net/browser-support http://www.eskimo.com/~bloo/indexdot/history/browsers.htm www.google.com http://webbrowserguide.com/ http://164.100.24.167/security/security browser.htm

29 https://ssd.eff.org/tech/browsers http://www.privacylover.com/other-personal-privacy/list-of-opera-browser-security-and-privacy-widg ets/ http://4browser.com/ http://codeutopia.net/blog/2007/12/08/the-future-of-browser-widgets/ http://www.youtube.com/watch?v=aOLrCLkLC-g&feature=related http://www.apple.com/safari/features.html

30