Sredstva I Za Kulturnu Djelatnost Nacionalnih Manjina
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
SADRŽAJ TEMA Aleksandar Ćuk, filmski redatelj 16-17 SPRINT S MARATONSKIM AMBICIJAMA RAZGOVOR POVODOM Ivica Ivanković Radak, 19 tajnik KD Ivan Antunović ANTUNOVIĆEVA RODOLJUBNA MISAO AKTUALNA I DANAS ŠIROM VOJVODINE Nikola Gašparović, slastičar iz Golubinaca 24-25 PRIVILEGIJ JE RADITI I ŽIVJETI OD POSLA KOJI VOLITE KULTURA Monoštor u povijesti autora Marije i Martina 30-31 Šeremešića NA RASKRIŽJIMA STOLJEĆA KULTURA Nera Matijević, likovna umjetnica iz Subotice 32-33 UMJETNOST IZVLAČI NAJBOLJE IZ MENE SPORT Viktoria Nikolić iz Sonte 51 NAJPERSPEKTIVNIJA SUTKINJA HrvatskaRIJEČ OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće IZDAVAČ: Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ, Trg cara Jovana Nenada 15/II, Dostojanstvo 24000 Subotica UPRAVNI ODBOR: Vesna Prćić, Martin Bačić, Josip Stantić, Ladislav to je novo u novoj godini? Ako čitamo, sluša- Suknović, Petar Pifat, Antun Borovac, Andrej mo, gledamo vijesti prvih desetak dana u (n) Španović, Josip Dumenžić, Thomas Šujić ovoj godini, čini se ništa. Vijesti se nižu, na DIREKTOR Šprvi pogled ništa nisu bolje ni gore kao niti pret- Ivan Ušumović e-mail: [email protected] hodne godine; ističe se kako nitko ne može dirati u dostojanstvo srpskog naroda sve češće, a u kontekstu GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: dr. sc. Jasminka Dulić ([email protected]) povremenih kriza u odnosima među susjedima. Analitičari sve to analiziraju (kao i prije mahom u POMOĆNIK I ZAMJENIK GLAVNE I ODGOVORNE UREDNICE: skladu sa svojim političkim uvjerenjima), a zatrpani Zvonko Sarić silnim informacijama i dnevnim preokupacijama LEKTORI: zaboravljamo ih već sljedeći dan. No, ono što nije Jelena Dulić Bako Zlatko Romić dnevno pitanje već je kronično jest: hoće li ekonomija ove zemlje konačno napredovati, hoće li biti više posla, hoće li se povećati plaće i mirovine? Hoćemo REDAKCIJA: Davor Bašić Palković li konačno živjeti dostojanstveno? Sudeći prema izjavama političara, stvari idu (urednik rubrike kultura i urednik Kužiša) u dobrom pravcu. Sudeći prema broju ljudi koji se dnevno okupljaju ispred Dražen Prćić (urednik rubrike sport i zabava) subotičkog Otvorenog sveučilišta kako bi krenuli na put »trbuhom za kruhom«, Željka Vukov mnogima je dosta »dostojanstva« pa odlaze u raznim pravcima. Pogledajmo (urednica društvene rubrike i urednica Hrcka) Zlata Vasiljević (novinarka dopisništva Sombor) zato jednu kratku ekonomsku analizu o stanju i perspektivama ekonomije Srbije, Suzana Darabašić (novinarka dopisništva Srijem) a u usporedbi s nama susjednim zemljama i malo šire. Beogradski dnevni list ŠEF DOPISNIŠTAVA I KOREKTOR: Politika piše kako je uz godišnji privredni rast od oko pet posto (u prethodnoj Mirko Kopunović ([email protected]) godini rast je bio 2,8 posto, ove godine se očekuje 3 posto) potrebno oko deset TEHNIČKA REDAKCIJA: godina da se dostigne prosječna zarada od 600 eura, a tada bi prosječna miro- Thomas Šujić (tehnički urednik) vina mogla biti oko 300 eura. Kada se uspoređujemo sa zemljama centralno- ([email protected]) Jelena Ademi (grafička urednica) istočne Europe, situacija ne izgleda baš sjajno. Srbija, Makedonija i Bugarska ([email protected]) su na začelju s prosječnom neto plaćom od oko 360 eura, u BiH i Rumunjskoj FOTOGRAFIJE: prosjek je 427, u Crnoj Gori 497, u Mađarskoj 558, Slovačkoj 680, u Hrvatskoj Nada Sudarević ([email protected]) i Češkoj prosjek je 750, a na vrhu je Slovenija s 1.020 eura prosječne neto plaće. UREDNIK WEB IZDANJA: Ako se uspoređuju mirovine, ona u Srbiji prosječno iznosi 190 eura dok je to u Dražen Prćić Hrvatskoj na primjer oko 320 eura. ADMINISTRACIJA: Predstavnici vlasti ističu kako je država spašena od bankrota, sada može Branimir Kuntić ([email protected]) Ljubica Vujković-Lamić ([email protected]) redovno izmirivati pristigle rate visokog duga, manjak u državnoj kasi je sveden Zdenka Sudarević ([email protected]) na manje od dva posto, izvozom se pokriva 80 posto uvoza, povećana je zaposle- KOMERCIJALISTICA: nost... Sve je to lijepo, ali sada već predugo traje spašavanje države od bankrota Mirjana Dulić ([email protected]) i loš život velike većine građana, jer i u odnosu na prosjek ima mnogo onih koji TELEFON: ++381 24/55-33-55; žive ispod prosjeka a malo je (al ih ima) koji imaju mnogo više od prosjeka. Da bi ++381 24/55-15-78; ++381 24/53-51-55 analiza bila korektnija, bilo bi potrebno imati u vidu i podatke o socijalnim razli- kama o udjelu onih s najnižim i najvišim prihodima, ali takvih je analiza malo, ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69 u medijima ih je nemoguće pronaći. I što sad? Planirani rast bruto domaćeg E-MAIL: [email protected] proizvoda u 2017. od tri posto je ostvariv, a plaće i mirovine su približno u skladu WEB: www.hrvatskarijec.rs s nivoom razvijenosti, kažu ekonomisti, te ističu kako su visoke stope rasta uvjet TISAK: Sajnos doo Novi Sad da Srbija tijekom nekoliko narednih desetljeća nadoknadi povijesni zaostatak i List je upisan u Registar javnih glasila sustigne razvijene europske zemlje, a da bi se to ostvarilo, trebalo bi unaprije- Agencije za privredne registre Republike Srbije diti makroekonomsku stabilnost i investicijski ambijent za što je potrebno brže pod registarskim brojem: NV000315 provoditi reforme. Prema izjavama domaćih političara njima su u posljednje COBISS SR-ID 109442828 vrijeme od reformi važnija »prepucavanja sa susjedima«, počevši od verbalnog zalaganja za dostojanstvo pa do pokazivanja »mišića«. Međutim, za dostojanstvo CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteka naroda i države neophodno je dostojanstvo svakoga čovjeka koji živi u toj zemlji, Matice srpske, Novi Sad a za stabilnost u regiji dostojanstvo svih naroda. Ne samo srpskog. 32+659.3(497.113=163.42) J. D. 13. siječnja 2017. 3 AktuAlno HrvatskaRIJEČ poziv za sudjelovanje na simpoziju Kultura i identitet Bunjevaca Zajednički simbol stradanja u organizaciji Zavoda za kulturu Vojvodine i Muzeja Vojvodine iz Novog Sada s Organizacijskim odborom u sastavu – dr. Drago Čurugu kod Žablja 4. siječnja je održan centralni pomen na Njegovan, predsjednik Odbora, dr. Suzana Kujundžić-Ostojić, dr. sve žrtve koje su nevine stradale u raciji u siječnju 1942. godine U Milan Micić, Nevenka Bašić-Palković, mr. Lidija Mustedanagić, u Bačkoj. Nakon parastosa u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg, u Miroslav Keveždi (koordinator u ime Zavoda za kulturu Vojvodine) Muzeju žrtava racije u Čurugu održan je pomen i položeni su vjen- i dr. Aleksandar Horvat (koordinator u ime Muzeja Vojvodine). ci. Okupljenima su se obratili predsjednik Pokrajinske vlade Igor Skenderović i Bara su u pismenom odgovoru organizatorima sim- Mirović, predsjednik Skupštine AP Vojvodine István Pásztor i pred- pozija, upućenom posredstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća, poja- sjednik Općine Žabalj snili razloge svoje gorespomenute odluke: Čedomir Božić i »Iz naslova Vašeg simpozija vidljivo je da pretendirate na sveo- uputili zajedničku buhvatni pristup istraživanja povijesti, kulture i identiteta Bunjevaca. poruku da pomen Zato smo iznenađeni da u organizacijskom odboru Vašeg skupa zaslužuju sve nevine nisu uključeni i predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija žrtve, ali i da pred- bunjevačkih Hrvata iz Hrvatske, Mađarske, a pogotovu da niste stavlja opomenu da se u organizaciju skupa uključili nikoga od bunjevačkih Hrvata iz takvi zločini nikada Vojvodine. Pored toga, iz dosadašnjih publiciranih radova većine više ne ponove. članova organizacijskog odbora, koji otvoreno negiraju sve poveznice Mirović je poru- između hrvatskog identiteta i Bunjevaca, pretpostavljamo da se i čio da nevini stradal- simpozij organizira u tu svrhu. Prihvaćamo činjenicu da se svatko nici zaslužuju vječno može izjašnjavati u nacionalnom pogledu onako kako želi i kako se sjećanje, jer, kako je osjeća, te da je identitet snažno situacijski oblikovan i uvjetovan, ali rekao, tko zaboravi ne možemo se složiti s time da se organiziraju znanstveni skupovi zločin osuđen je da se koji negiraju temeljne povijesne istine podrijetla i jezično-kulturne zločin ponovi i da u integriranosti Bunjevaca u hrvatski nacionalni korpus. Smatramo da njemu opet bude ili žrtva, ili, što je još gore, da ga sam počini, »a to bismo sudjelovanjem na Vašem simpoziju bili samo instrumental-instrumental- ne želimo ni jedno, ni drugo«. izirani u smislu davanja legitimiteta politikama koje sustavno rade Mirović je dodao i da ne smijemo zaboraviti i sve druge nevine na negiranju hrvatskog temelja bunjevačkog identiteta«, navodi se u žrtve tih strašnih vremena: odgovoru dvojice znanstvenika. »Zato ovdje, u Čurugu, danas i jesmo svi zajedno, bez obzira na Ovaj je odgovor poslan v. d. ravnateljice Zavoda za kulturu kojoj strani su tijekom Drugog svjetskog rata bili naši preci. Tu smo s Vojvodine mr. Smiljani Vojvodić i v. d. ravnatelja Muzeja Vojvodine jasnom sviješću da istinskog pomirenja i trajnog mira među ljudima dr. Dragi Njegovanu. Prema podacima na internetskoj stranici i narodima nema ako brojimo i osuđujemo samo tuđe, a prešutkuje- Muzeja Vojvodine, simpozij Kultura i identitet Bunjevaca treba biti mo vlastite grijehe«, rekao je Igor Mirović. održan 18. veljače u prostorijama Skupštine AP Vojvodine. Predsjednik Skupštine AP Vojvodine István Pásztor istaknuo je D. B. P. da ni od svoje, ni od zajedničke povijesti nitko ne može pobjeći i da je malo tko vjerovao da će, kao što je to danas, Čurug postati zajed- nički simbol stradanja. On je naglasio da su danas, kada su desetljeća protekla od ratnih strahota, pripadnici dva naroda »spremni i željni zajedničkog poklanjanja pred žrtvama