Stare Crkve U Kninu I Sjeverno Od Njega
Total Page：16
File Type：pdf, Size：1020Kb
Crkveno graditeljstvo STARE CRKVE U KNINU I SJEVERNO OD NJEGA Uvod OLD CHURCHES IN KNIN AND ITS NORTHERN SURROUNDINGS Knin se nalazi na krajnjem sjevero- Although it is believed that Knin as the fortress and significant traffic junction isto nom dijelu Dalmatinske zagore, started developing not earlier than in the 6th century, after demolition of Burnum okružen planinskim lancima Dinare in the Byzantine-Gothic war, it is interesting to note that many remains of the i Velebita te Promine i Kozjaka. U Early Christian and pre-Romanesque churches have been discovered in the town tom su podru ju izvorišta velikih zone and in its northern surroundings. The common feature of all these churches dalmatinskih rijeka poput Krke i is that they have been almost totally demolished, mostly because they were Cetine, a jednim dijelom protje e i located in the frontier zone, which was frequently exposed to incursions of many invading forces. Thus even the precise location of many of them is not known, and rijeka Zrmanja. Knin se nalazi na the situation is similar with churches situated in the urban zone of Knin. iznimno zna ajnom zemljopisnom However, many remains of these churches have been collected, mostly thanks to položaju, na prijelazu iz unutrašnjosti the efforts made by Friar Lujo Marun. As many as three churches used to stand prema moru, pa se zbog toga u proš- at the place called Kapitul, which used to be the seat of the diocese and is located losti na toj trome i Bosne, Like i Dal- close to Knin. The ambon, with names of Croatian kings Svetoslav and Držislav, macije razvilo zna ajno prometno i from the oldest of these churches, dating back to the 10th century, has been vojno središte. Tu se ra vaju srednjo- preserved to this day. The exact location of many churches situated at various dalmatinski prometni pravci koji su localities to the north of Knin is no longer known. The exception is the village of usmjereni prema srednjoj Europi i Mokro Polje situated to the northwest of Knin next to the Zrmanja River, where remains of as many as four Early-Christian and pre-Romanesque churches have unutrašnjosti Balkana pa je kontrola been discovered. tih pravaca Knin posebno istaknula od drugih naselja u dinarskom okru- ženju. antici, ipak to nije bio slu aj barem zirati prometne veze prema unutraš- što se ti e rimskoga razdoblja. Bila njosti. Pritom su od presudne važ- Iako se ini da je zbog svoga veliko- je to posljedica odluke rimskih pro- nosti bile dvije velike vodene prep- ga strateškog položaja Knin bio pod- metnih stratega koji su trebali iz Sa- reke i na ini njihova prijelaza – ri- jednako naseljen i u prapovijesti i u lone kao središta provincije organi- jeke Krka i Cetina. Cetinu su rimski inženjeri premostili u Trilju, na mjes- tu gdje rijeka iz ravni arskog toka prelazi u duboki kanjon. Krku su pak svladali na mjestu gdje joj se lako prilazilo i jednostavno izlazilo na njezinu desnu obalu. Bilo je to u Burnumu, pokraj današnjeg Kista- nja, gdje se na glavnu prometnicu koja je potom nastavljala prema sje- veru priklju ivala cesta iz Jadere (Zadra) i Skardone (Skradina). Tako su se izbjegavali veliki usponi pre- ma Uni na izlasku iz kninske kotli- ne. I prijelaz preko Cetine i prijelaz preko Krke bili su osigurani velikim rimskim logorima – Gardunom i Bur- numom. U stolje ima što su uslijedila, poseb- no kada je rimska mo po ela slabiti, u bizantsko-gotskom ratu 535. pot- Pogled na Knin s Tvr ave puno je razoren Burnum kao mo no GRAþĈEVINARþþþÿ 60ÿþ (2008)þ 7 þþ647 Crkveno graditeljstvo zi koji su zajedno s onima iz Bisku- pije pohranjeni u kninski franjeva ki samostan. To je bio za etak budu e- ga Muzeja hrvatskih arheoloških starina. Nakon dolaska u Knin, u kojemu je s manjim prekidima živio više od 50 godina, Marun je najprije osnovao Odbor za istraživanje starina u knin- skoj okolici, no kako taj Odbor nije mogao skupljati novac, uz pomo don Frane Buli a u ljeto 1887. osno- vano je Kninsko starinarsko društvo. Nedugo potom Buli je objavio prvi znanstveni rad iz podru ja hrvatske arheologije. Hodnici samostana u Kninu vrlo su brzo postali pretijesni jer se ve 1889. Atlagi a most u Kninu gledan s Tvr ave vojni ko uporište. Tako je gaz na (do Zagreba je preko Gra aca pro- Krki ostao potpuno nezašti en i bilo dužena tek 1925.), a trasa je trebala je stoga važno prona i mjesto koje i i preko zemlje franjeva kog samo- e se mo i sustavno kontrolirati, a stana Sv. Ante u Kninu, uz rijeku najpogodniji je položaj bio upravo u Krku, 2 km jugoisto no od grada. Kninu. Stoga je cesta iz Salone u 6. Kako se to mjesto ina e zvalo Kapi- st. proslijedila do Knina, gdje je na tul, i ve se otprije znalo da na nje- poziciji današnjega Atlagi a mosta mu ima starohrvatskih spomenika, prelazila Krku i penjala se do tvr a- provincijal je samostana po etkom ve te nastavljala prema Uni ili Bos- 1885. doveo tadašnjega župnog po- ni. To je za etak prometne važnosti mo nika iz Drniša fra Luju Maruna, Knina koja se zadržala do današnjih koji je ve pomalo bavio istraživa- dana, a ujedno i objašnjenje zašto njem starina, da se uz službu knins- stari toponim Knina nije zabilježen kog župnika i dekana posveti istraži- u djelima anti kih pisaca. Sli no vri- vanju i skupljanju spomenika koji bi jedi i za arheološke nalaze, posebno se tu mogli na i pri gradnji željezni - na brdu na kojem se razvila mo na ke pruge. Bista fra Luje Maruna na kninskoj Tvr avi tvr ava, gdje su prona eni kasnoan- Franjevac Lujo Marun, ro en u Skra- ti ki nalazi koji su nesumnjivo pot- dinu 1857. kao Stjepan Marun, iako skupilo u hodnicima stotinjak kame- jecali od krš ana, uglavnom bizants- amater, bio je prava osoba za taj nih i pedesetak kovinskih ulomaka,a kog i isto nogotskog podrijetla [1], posao jer je cijeli život posvetio bilo je i teških sarkofaga, ak i [2], [3]. pronalaženju i iskopavanju starohr- kostura. Don Frane Buli htio je da vatskih arheoloških spomenika na se ti spomenici smjeste u Split, što je Životno djelo fra Luje Maruna podru ju Dalmacije. Kako su radovi tako er priželjkivao i fra Lujo Marun, Prometne su zna ajke bile odlu u- na pruzi kasnili, najprije je po eo ali ne skupa s rimskim spomenicima ju e za razvitak Knina, ali i za raz- istraživati u obližnjoj Biskupiji i tu uz koje bi bili nedovoljno atraktivni, voj naše nacionalne arheologije. Pre- je pronašao više dekorativnoga ka- ve da budu jedinstven i poseban sudna je bila odluka rudnika mrkog menog namještaja nego što se mog- muzej hrvatskih arheoloških starina. ugljena Monte Promina u Siveri u lo prona i bilo gdje drugdje u Hrvat- Kako u Splitu nije bilo odgovaraju- da zbog lakšeg izvoza izgradi željez- skoj. Radovi su na pruzi po eli 1886. i eg prostora, odlu eno je da se izgradi ni ku prugu do Splita i Šibenika. Na- tijekom dvogodišnjega trajanja i na u Kninu. Srušeno je jedno trošno stavak te pruge planiran je do Knina Kapitulu su prona eni vrijedni nala- krilo samostana i podignuta posebna ü648þþüÿþüüþþüþþüÿüþÿüÿþüüÿÿGRA EVINAR 60 (2008) 7 Crkveno graditeljstvo zgrada (170 m2) pa je muzej otvoren Vrlo je brzo, zbog nedostatnog pros- smještaj prona enih spomenika. U 24. kolovoza 1893. pod nazivom – tora za pohranu novih nalaza, poseb- me uvremenu je fra Lujo Marun Prvi muzej hrvatskih spomenika. no iz Burnuma i Bribirske glavice, došao u sukob s gvardijanom i stoga Nakon velike proslave, koju su dije- kupljena je ku a Fontana, u koju su je napustio samostan, iako je i dalje lom ometali nezadovoljni pravoslav- spomenici 1912. i preseljeni. Kako živio u Kninu. ni mještani, slijedila je glavna skup- je tada austrijska vlasta odlu ila na Talijani su krajem 1918. zauzeli Knin, ština na kojoj je Kninsko starinarsko dražbi prodati kninsku tvr avu, uspio pa je Marun bio uhapšen i odveden društvo preimenovano u Hrvatsko je fra Lujo Marun za 4000 forinti u Anconu, ali je ubrzo pušten. No starinarsko društvo. No na skupštini kupiti cijelu golemu utvrdu s njezi- zbog neslaganja s talijanskom oku- je došlo do raskola i iz društva je nih petnaestak gra evina i tako spri- pacijom protjeran je u Sinj gdje os- istupio don Frane Buli koji je nedu- je iti nestanak vrijednoga fortifika- niva posebno rudarsko društvo u go potom (1894.) u Splitu osnovao cijskog spomenika i ujedno dobiti nadi da e zara eno uložiti u nova sli no društvo pod nazivom Biha . prostor za gradnju nove muzejske istraživanja. Kako je takav posao Ipak Hrvatsko starinarsko društvo zgade. Tamo su 1912. smješteni bio u neskladu sa samostanskim nastavlja živu aktivnost, a financira pretežno rimski spomenici, najviše zvanjem, isklju en je iz franjeva - se isklju ivo od lanarina i priloga iz Bribira gdje su potom prona eni kog reda. Ipak do smrti je nosio ha- koje od tvrtki, društava i pojedinaca temelji anti ke Varvarije. U Bribiru bit i zadržao franjeva ko ime, pod skupljaju povjerenici iz cijele Hrvatske. je izgra ena i posebna zgrada za kojim je svima bio poznat, iako više nikada nije stupio u samostan. Kada se 1921. vratio u Knin, zate- kao je ošte ene bedeme i zidove u tvr avi, a bili su oplja kani i najdra- gocjeniji rimski eksponati. Marun je do 1925. živio vrlo teško, a tada mu je, pošto je postao ministar nastave, pomagao prvak Hrvatske selja ke stranke Stjepan Radi . Pozamašne su subvencije omogu ile obnovu i oživljavanje rada Hrvatskoga starin- arskog društva.