Zbornik »Kačić« L.-Li

17 UDK 282 + 008 (497.13) (091) ISSN 0453-0578 18

« Č I Ć 1 9 6 A 7 . K - » 5 K 0 I

O 1

. Z KA�I� S P L I T

ZLATNI JUBILEJ 1967.-2017. 50 51 GOD. L.-LI. 2017.-2018.

ZBORNIK »KAČIĆ« L.-LI. KAČIĆ ACTA PROVINCIAE SS. REDEMPTORIS ORDINIS FRATRUM MINORUM IN CROATIA Vol. L-LI 1967-2017

K Vol. 50-51 An. 50-51 Pg. 1-448 Split, 2017.-2018. UDK 282 + 008 (497.13)(091) ISSN 0453-0578

KAČIĆ ZBORNIK FRANJEVAČKE PROVINCIJE PRESVETOGA OTKUPITELJA Sv. L.-LI.

ZLATNI JUBILEJ 1967.-2017.

K Sv. 50-51 God. 50-51 Str. 1-448 Split, 2017.-2018. Kačić - Zbornik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja - Split, Hrvatska Kačić - Acta Provinciae ss. Redemptoris OFM - Split, Croatia

Izdavač - Editor: Franjevačka provincija Presv. Otkupitelja, 21000 Split, Trg Gaje Bulata 3

Uredničko vijeće - Consilium redactionis: fra Karlo Bašić (Sinj), dr. fra Jure Brkan (Split), dr. Angelina Gašpar (Split), dr. Vinko Grubišić (Waterloo), dr. fra Emanuel Hoško (Rijeka), fra Nedjeljko Jukić (Sinj), fra Hrvatin Gabrijel Jurišić (Sinj), dr. fra Karlo Jurišić (Makarska), akademik dr. Emilio Marin (Zagreb), dr. fra Andrija Nikić (Mostar), dr. Hrvoje Relja (Split), dr. fra Željko Tolić (Imotski), fra Blaž Toplak (Sinj), dr. Marko Trogrlić (Split), dr. Josip Vrandečić (Split)

Glavni i odgovorni urednik - Moderator principalis et responsabilis: fra Hrvatin Gabrijel Jurišić

Uredništvo i uprava - Directio et administratio: Zbornik »Kačić«, 21230 Sinj, Šetalište kardinala Alojzija Stepinca br. 1, tel. (021) 707-071, fax (021) 707-020

Naslovna stranica - Auctor frontis: ak. slikar Mladen Veža, Zagreb, fra Andrija Kačić, medaljon, ak. kipar Kažimir Hraste

Grafički urednik - Moderator artis graphicae: Zvonko Bare

Tisak - Typographia: Jafraprint d.o.o. - Solin

S dopuštenjem starijih - cum permissu superiorum

Tiskanje Zbornika pomogli su: Splitsko-dalmatinska županija, Split Grad Sinj PROSLOV JUBILEJSKOM SVESKU „KAČIĆA” (1967.-2017.)

Habent sua fata libelli. Knjige imaju svoju sudbinu. Terentius Maurus Uprava Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, na sjednici u Splitu, 1. III. 1966. godine, odredila je pokrenuti časopis koji će objavljivati članke i rasprave iz filozofije i teologije, drugih humanističkh i prirodnih znanosti, kao što je prije Drugoga svjetskog rata bila „Nova revija”, koju je izdavala Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj (posljednji svezak: 1941, 2-6). Zašto je to odlučeno? Ima više razloga: Svi su redovnici, kroz duga stoljća, nastojali ostvariti svoj prvotni poziv, a to je osobno stupati putem kršćanske savršenosti i naviještati ljudima Božju riječ zapi- sanu u Evanđeljima. Osim toga prvotnog cilja, fratri su dio svoga vremena posve- ćivali kulturi, znanosti, umjetnosti i raznim društvenim problemima i pitanjima. Tako su i fratri Provincije Presv. Otkupitelja zdušno radili na jednomu i du- gom polju. Ovdje ćemo upozoriti samo na pisanu riječ u Provinciji. Iz starijih vremena spominjemo samo nekoliko pisaca iz XVIII. stoljeća: fra Lovre Šitović (+1729.), fra Toma Babić (+1750.), fra Andrija Kačić (+1760.), fra Je- ronim Filipović (+1765.), fra Petar Knežević (+1768.) i brojni drugi. Ne treba isticati da su svi bili prosvjetitelji i da je „Razgovor ugodni…” fra Andrije Kačića doživio je preko 70 izdanja, a neke su njegove pjesme prevedene na 14 stranih jezika. Između dva svjetska rata, iako je velikosrpska diktatura cenzurirala tisak, ipak se je u cijeloj jugoslavenskoj državi razvio katolički tisak, pa i u Provin- ciji Presvetoga Otkupitalja. Fratri su pisali knjige, izdavali nekoliko časopisa i nabavili Tiskaru „Kačić”, koja je radila u Samostanu sv. Lovre u Šibeniku (1926.-1948.). U doba Nazavisne Države Hrvatske, u vrijeme Drugoga svjetskog rata, radilo se je koliko su ratne teškoće dopuštale.

5 Kad je završio rat, u drugim europskim državama ljudi su doživjeli slobodu i počeli obnavljati sve što su strahote rata uništile. Nažalost, hrvatski je narod iz jedne „tamnice naroda” upao u drugu. Komunističke vlasti, zadojene borbenim ateiz- mom, ubrzo su pokazale pravo lice: osim neizmjernoga broja ubijenih građana, sve- ćenika i redovnika, a isto tako velikoga mnoštvo osuđenih na dugogodišnju robiju, među kojima je bio i nadbiskup bl. Alojzije Stepinac, izbačen je vjeronauk iz škola, oduzeto pravo javnosti crkvenim školama, oduzeta crkvena imovina, sve tiskare, pa i tiskara „Kačić” u Šibeniku. Zabranjen je vjerski tisak, a klerici u tzv. „društvenom tisku” (pod kontrolom komunističke vlasti) gotovo ništa nisu mogli objaviti. U tako teškoj situaciji, fratri su jedva preživljavali, obavljali dušobrižničke poslove po župama i samostanima, pokušali obnoviti odgojno-obrazovne zavo- de i sa svojim narodom nositi veliki životni križ. Na književno i znanstveno djelovanje u to doba gotovo se nije moglo ni po- misliti. Davno su stari ustvrdili: „Inter arma silent Musae - U ratu muze šute.” U svoje doba Antun Gustav Matoš gorko je uzdisao: Jer Hrvatsku mi moju objesiše, ko lopova, dok njeno ime briše, za volju ne znam kome, žbir u uzama! (1909.) I opet: U katedralu, kad su teške noći, na Banov grob zna neka žena doći s teškim križem cijele jedne nacije, a kip joj veli: Majko, audiant reges: Regnum Regno non praescribit leges!* I dok je srca, bit će i Kroacije! (1910.) Kada je komunistička „diktatura proleterijata” malo popustila, a Franjevač- ka klasična gimnazija (raspršena u četiri samostana) vratila se u Sinj i Franje- vačka visoka bogoslovija ponovno okupila studente i profesore u Makarskoj, život se braće u cijeloj Provinciji počeo polako normalizirati. No, profesorima jedne i druge odgojno-obrazovne ustanove i dalje nije bilo omogućeno objavljivati razultate svojih znanstvenih istarživanja. Dakle, preko dva desetljeća prisilno je bila obustavljena nakladnička djelatnost. A da je bilo slobode tiska, koliko bi knjiga, rasprava i članaka bilo objavljeno! I na tom se primjeru vidi koliku su štetu „drugovi” nanijeli ne samo Crkvi (fratrima), nego i hrvatskoj kulturi i hrvatskom narodu općenito. *Neka čuju kraljevi: „Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone!”

6 Budući da je na srcu sve braće bio katolički tisak i znanstveni rad, bilo je raznih prijedloga, pa je konačno odlučeno da treba pokrenuti godišnjak, koji će jedne godine donositi filozofske i teološke rasprave, a druge humanističke i prirodoslovne. Stoga su imenovana dva suurednika: fra Josip Soldo (Gimnazija) i fra Karlo Jurišić (Bogoslovija). Uskoro se pokazalo da ne treba dijeliti sveske po materiji, nego da svaki svezak donosi raznovrsnu građu. Tako se u svibnju 1967. godine pojavio prvi svezak Zbornika, koji je nazvan „Kačić” (str. 340+4). U njemu su objavljene tri velike znanstvene rasprave i tri manja priloga, a pisci su profesori Gimnazije u Sinju i Bogoslovije u Makarskoj. Kasnije su neki svesci bili posvećeni kojoj istaknutoj osobi, a drugi su donosili predavanja s domaćih ili međunarodnih znanstvenih skupova i simpozija. Od šestoga sveska Zbornik uređuje Uredničko vijeće na čelu s glavnim urednikom. Zbornik je uvijek bio otvoren raznim suradnicima, domaćima i stranim (suradnici iz 17 država). Članci su uglavnom objavljeni na hrvatskom jeziku (i sažetak na stranom), ali ih ima i na stranim (7 stranih jezika i sažetak na hrvatskom). Dosada je surađivalo preko 370 pisaca, među njima oko 40 naših i stranih akademika, koji su objavili svoje članke u Zborniku. Uskoro se pokazalo da bi trebalo, osim Zbornika, pokrenuti i niz u kojemu bi bile tiskane knjige. Fra Vedelin Vojković, gvardijan Franjevačkoga samostana u Subotici, ponudio je 1978. god. Uredništvu rukopis „Drevni Bač”, jer ga gore nije mogao tiskati. To je bio povod da Uredništvo Zbornika pokrene niz Knjižnica zbornika „Kačić” - monografije, dokumenti, građa… Kad se pojavila ta knjiga, komunističke su vlasti u Subotici i Novomu Sadu pokušale „protuudar”… Niz je zaživio i dosada je objavljeno 59 svezaka. Iako je u tom nizu objavljeno nekoliko monografija o hrvatskim katoličkim župama u Njemačkoj, ipak je 1989. pokrenut novi niz „Tragovi”, u kojemu su izišle dvije monografije (Berlin i Düsseldorf). Uredništvo je 1989. pokrenulo niz ponovljenih izdanja (reprint) „Mala knjiga” u kojemu je objavljeno 8 djela, od kojih treba istaknuti Marka Marulića „Epi- stola ad Adrianvm VI…” (1522.), koja je izdana u suradnji s drugim izdavačima. Glazbeni niz „Nova et vetera” pokrenut je 1990. godine, a dosada je objavljeno 9 svezaka domaćih skladatelja. Iako nije bilo planirano, u književnom nizu „Riječ” tiskana su 2 sveska (1991.). Suradnja s drugim izdavačima ostvarena je u nizu „Zajednička izdanja”, pokrenutom 1985. Dosada je tiskano 15 svezaka.

7 Dakle, „Kačić” nije samo Zbornik, nego u „Kačićevu obitelj” spada još i tih 6 nizova, u kojima je objavljeno preko 90 naslova. To je s 50 brojeva Zbornika oko 140 svezaka. Treba upozoriti da je Uredništvo „Kršnoga zavičaja” (Humac-Ljubuški) predložilo da Zbornik „Kačić” bude suizdavač njihova godišnjaka. To je naše Uredništvo rado prihvatilo. Bilo je planirano da će jubilejski svazak Zbornika biti objavljen 2017. godine („zlatni jubilej”). No, ispriječilo se više „vanjskih i nutarnjih” faktora koji su onemogućili da se taj plan ostvari (uključujući i odgovornost urednika). Stoga je konačno odlučeno da se objavi 50. svezak koji obilježava prvu polovicu stoljeća izlaženja Zbornika (50 godina), ali da se ujedno zakorakne i u drugu polovicu stoljeća i objavi 51. svezak. Stoga je ovo dvobroj, tj. 50. i 51. svezak za 2017. i 2018. godinu. I po sadržaju koji donosi i po obujmu (broju stranica) ovo nije obični i redoviti svezak, nego je zbilja svečani i bogatiji i kao takav dostojno obilježava svoj „zlatni jubilej”. Slaveći 50. obljetnicu našega Zbornika, tj. njegov „zlatni jubilej” (1967.- 2017.) od srca zahvaljujemo dobromu Bogu na tome daru. Uvjereni smo, naime, da je pokretanje i izdavanje Zbornika dar samoga Boga, u što nas uvjerava sv. Jakov, apostol: „Omne datum optimum et omne donum perfectum desursum est, descendens a Patre luminum - Svaki dobri dar, svaki savršeni poklon odozgor je, silazi od Oca svjetlila” (Jak 1, 17). Dakle, iskreno ponovimo drevni usklik: „Deo optimo maximo gratias agamus - Bogu dobromu i velikomu dajmo hvalu!” No, treba zahvaliti i ljudima. Najprije pojedinim fratrima koji su se zalagali da Zbornik bude pokrenut i Upravi Provincije koja je to mudro i hrabro odlučila prije pola stoljeća i stalno se učinkovito brinula za njega. Zatim mnogim pojedincima: urednicima, piscima, recenzentima, prevodiocima, lektorima, korektorima, diza- jnerima, tehničkim urednicima, radnicima u više tiskara, brojnim suizdavačima, pretplatnicima, čitateljima i tolikim drugima koji su na razne načine pomagali da je Zbornik sa svojim nizovima došao, evo, do svoga „zlatnoga jubileja”. Treba poželjeti da Uredništvo i dalje okuplja „Obitelj Zabornika Kačić” (znanstvenike, pisce, raznovrsne pomćnike, podupiratelje i nadasve čitatelje) koji će svojom ljubavlju i radom omogućiti da Zbornik i dalje živi, razvija se i cvate na slavu Boga Velikoga, čast Franjevačkoga reda i korist i ponos naroda hrvatskoga! Nadamo se da će - Deo juvante - tako i biti. Quod Deus faxit! Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, OFM, glavni i odgovorni urednik

8 FRANJEVAČKOJ PROVINCIJI PRESVETOGA OTKUPITELJA, OSNIVAČU I VLASNIKU ZBORNIKA „KAČIĆ”, PISCIMA, BROJNIM DRUGIM SURADNICIMA, PRETPLATNICIMA I DOBROČINITELJIMA SRDAČNO ZAHVALJUJEMO NA ZAJEDNIČKOM RADU U PROTEKLIH 50 GODINA. U BUDUĆEM DJELOVANJU NEKA SVE NAS PRATI OBILNI BOŽJI BLAGOSLOV MOLI I ŽELI UREDNIŠTVO ZBORNIKA „KAČIĆ”

PROVINCIAE FRANCISCANAE SANCTISSIMI REDEMTORIS, FUNDARTORI ET PROPRIETARII MISCELLANEORUM „KAČIĆ”, SCRIPTORIBUS, MULTIS COLLABORATORIBUS, SUBNOTATORIBUS BENEFACTORIBUSQUE, PRO COMMUNI LABORE, ANNIS QUINQUAGINTA ELAPSIS, GRATIAS MAXIMAS AGIMUS. IN ACTIONE MUTUA FUTURA BENEDICTIO DEI ABUNDANS CUM OMNIBUS NOBIS FIAT! DIRECTIO MISCELLANEORUM ”KAČIĆ”

9 10 11 Fra Andrija Kačić Miošić (Ivan Meštrović, 1953.)

12 FILOZOFSKA I TEOLOŠKA MISAO U ZBORNIKU „KAČIĆ“

DR. FRA ANĐELKO DOMAZET UDK: (1+272.1):082 Katolički bogoslovni fakultet Pregledni članak Split, Zrinsko-Frankopanska 19 Primljeno: 9. X. 2017.

U članku su sažeto prikazani filozofski i teološki članci objavljeni u zborniku „Kačić“ u proteklih 50 godina. Prikazane su dominantne filozofske i teološke teme prema pojedinim disciplinama. U zaključku je upozoreno da su filozofsko-teološki članci u Zborniku Kačić u manjini, a prevladavaju radovi kulturno-povijesnoga i crkveno-povijesnog sadržaja. U prilogu su doneseni kratki životopisi nekih profesora koji su djelovali na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj, o kojima je pisano u Zborniku. Ključne riječi: teologija, povijest teologije, franjevačka teologija, franje- vačka filozofija, teološke discipline

UVOD Mnoge su definicije pojma „teologija” koje su bile razvijane tijekom povijesti te discipline. Sama etimologija riječi „teologija” grčkog je podrijetla: theós = Bog, lógos = riječ, govor. Odatle potječe nominalna definicija: teologija je riječ ili govor o Bogu, hrvatski:bogoslovlje . Riječ „teologija” ima dugu povijest. Platon je prvi upotrijebio taj pojam kao sinonim za pojam „mitologija”. Teologija je prema njemu pripovijedanje o bogovima, a „teolozima” naziva one pjesnike koji su govorili o bogovima. Aristotel proširuje pojam „teologija” na filozof- sku spekulaciju o Bogu kao prvom uzroku svega što postoji. U tom se smislu koristi izrazima u vezi s pojmom „teologije“ u dvostrukom smislu: teologiju shvaća kao mitologiju i za njega su mitski pjesnici, kao što bijahu Hesiod i Homer, bili teolozi. Drugi smisao teologije nalazimo u Aristotelovu djelu Metafizika gdje se teologiju spominje

13 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 kao jednu od triju teoretskih znanosti, kao najvišu znanost, koja stoji iznad fizike i metafizike. Teologiju poistovjećuje s metafizikom is prvom znanošću.1 U srednjem vijeku pojavila se potreba za sustavnim proučavanjem kršćanske vjere na sveučilišnoj razini. Tako je latinizirana grčka riječ theologia poprimila značenje „discipline svetoga nauka” (doctrina sacra), obuhvaćajući cjeloviti kršćanski nauk, a ne samo govor o Bogu. U to vrijeme, osobito u djelima Tome Akvinskoga, teologija kao znanost konstituira se kao sustav izvedenih spoznaja iz po sebi evidentnih principa (cognitio ex principio), samo što su njezini najviši principi članci vjere koji sadržavaju objavljenu istinu, pa je ona prema tome scientia secundum revelationem. Ona se razlikuje od drugih znanosti po tome što najviši principi nisu dani putem uma nego putem vjere. Teolog Max Seckler, opisujući povijesni nastanak teologije, nabraja tri oblika ili tipa teološkoga govora. Ponajprije, povijesno gledajući, podrijetlo teologije nalazi se u navještaju. „Teologija” je jedan oblik na- vještaja riječi Božje koji se služi pripovijestima, molitvama, poetskim izričajima, da bi ljudi upoznali velika Božja djela i njegov plan spasenja (predicatio est initium, fundamentum et radix omnis theologiae). Prema drugom motrištu, ona je posljedica zanimanja ljudskog razuma i filozofije za Boga kao problem i obzorje u kojemu se, na neki način, susreće svako mišljenja koje uzima ozbiljno čovjeka, svijet i povijest. Treće gledište smatra da je „teologija” rezultat volje da se shvati vjera i njezini sadržaji.2

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ U ovom članku donosim samo faktografski pogled na filozofsko-te- ološku misao koja je prisutna u svescima zbornika Kačić. Pritom, valja imati na umu činjenicu da je zbornik Kačić, kao što je to bjelodano iz uvodne riječi prigodom izlaska prvoga broja (1967.), pokrenut da bi se svekolika javnost upoznala s kulturnim doprinosom istaknutih članova Provincije Presvetoga Otkupitelja (Split). Prvi urednici, fra Josip Soldo i fra Karlo Jurišić, pišu da će nastojati „svim granama nauke posvetiti

1 Usp. W. KERN-F. NIEMANN, Nauka o teološkoj spoznaji, KS, Zagreb, 1988, 34- 35; J.- Y. LACOSTE, Povijest teologije, KS, Zagreb, 2013, 8-11. 2 Usp. M. SECKLER, Theologie als Glaubenswissenschaft, u: W. KERN-H. J. POT- TMEYER-M. SECKLER (ur.), Handbuch der Fundamentaltheologie, Freiburg-Basel- Wien, Herder, 1985, vol. 4, 180-186.

14 A. Domazet, Filozofska i teološka misao u Zborniku „Kačić“ pažnju i stoga će ovaj Zbornik imati široki obujam, prema dostupnim mogućnostima, od filozofije i bogoslovije do prirodnih znanosti i kulturno-povijesnih članaka”.3 Valja odmah reći da su teološki članci u Zborniku Kačić u manjini, a da prevladavaju radovi kulturno-povijesnoga i crkveno-povijesnog sadržaja. Ipak, vrijedi se potruditi sabrati one tekstove u kojima su suradnici zbornika Kačić htjeli u pravom svjetlu prikazati zasluge franje- vačkih teologa za povijest hrvatske teološke kulture, imajući uvijek na umu značenje konteksta, odnosno zemljopisno-vremensku i kulturnu situaciju u kojoj se razvijala teološka refleksija i pastoralno djelovanje franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja.

a) Teološki studij u Makarskoj Prvi „generalni studij” na kome se izučavala skolastička filozofija i teologija sukladno franjevačkom zakonodavstvu (Sambucanae, 1663. i Capistranae, 1827.) u Provinciji Presvetoga Otkupitelja djeluje od 1735. godine u Šibeniku i u Makarskoj. Kasnije je studij ujedinjen u Makarskoj i od 1936. teološko učilište se naziva Franjevačka visoka bogoslovija koja je djelovala sve do osnivanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu (1999.).4 Fra Bruno Pezo u svom radu pod naslovom: Teološki studij u Makar- skom samostanu5 donosi popis prema godinama svih profesora koji su djelovali u Bogosloviji od njezina osnutka, broj studenta i najznačajnije aktivnosti profesora i studenta, od kojih osobito ističe: pokretanje časopi- sa „Nova revija”, izdavanje liturgijsko-pastoralne revije „Služba Božja”, osnivanje Instituta „Planina i more” te izdavanje njegova časopisa „Acta Biokovica“. Časopis „Nova revija”, smatra fra Stjepan Čovo, omogućio dostupnost teoloških razmišljanja na domaćoj i međunarodnoj razini, te je u nastojanju da podijeli s drugima svoje poglede iz teologije i kulture općenito, donosio sažetke na latinskom i francuskoj jeziku.6

3 UREDNIŠTVO, Uvodna riječ, Kačić, I/1967, 4. 4 BOŽE NORAC KLJAJO, Studij filozofije u Franjevačkoj provincjji Presvetoga Otkupitelja, Kačić, XLVIII-XLIX/2016, 139-155; Franjevačka visoka bogoslovija u Ma- karskoj. 250. obljetnica osnivanja i rada 1736.- 1986. Makarska, 1989, 328; Franjevci i Makarska. Radovi znanstvenoga skupa „Franjevci i Makarska“, održanog u prigodi pet stoljeća od prvoga pisanog spomena franjevaca u Makarskoj. Simpozij je održan u Makar- skoj od 17. do 20. listopada 2002. godine, Kačić, XXXVI.-XXXVIII/2004.-2006, 1200. 5 BRUNO PEZO, Teološki studij u Makarskoj, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004-2006, 447-474. 6 STJEPAN ČOVO, Nova revija – vjeri i nauci, Kačić, XVIII/1986, 215-234.

15 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

b) Teološki prinosi Katolička je teologija stoljećima, sve do Drugoga vatikanskog sabora, bila obilježena „teološkim školama”. Različite su teološke škole, posebno tomistička i skotistička, odigrale veliku ulogu u oblikovanju jedinstvene katoličke teologije. S druge pak strane, teologija kao znanstvena disciplina, dobivala je različite oblike u različitim kulturnim i povijesnim krugovima i okolnostima. Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj njegovala je franjevač- ku teološku školu i franjevačku tradiciju. Tu činjenicu potvrđuju brojni tekstovi u različitim svescima zbornika Kačić koji jasno ističu „franje- vačku protežnicu“ u katoličkoj teologiji: sv. Bonaventura, bl. Ivan Duns Skot, mariologija i franjevačka duhovnost. Najveći broj teoloških radova nalazi se u dva Zbornika: prvi je pri- ređen u čast profesora crkvene povijesti fra Karla Jurišića prigodom 75. obljetnice života7, a drugi u čast akademika Emilija Marina za 60. rođendan.8 Nabrojit ću i prikazati prevladavajuće teološke teme prema teološ- kim disciplinama koje se nalaze u Zborniku Kačić.

1. Dogmatska teologija Znatan broj teoloških radova na stranicama zbornika Kačić pripada dogmatskoj teologiji koja se bavi cjelovitim izlaganjem središnjih istina kršćanske vjere na temelju znanstvenih kriterija svojstvenim te- ološkom istraživanju. Na teološkim fakultetima proučavanje dogmatske teologije obuhvaća različite traktate kao što su: nauk o Bogu i o trinitarnom otajstvu, kristologija, teološka antropologija, ekleziologija, mariologija, sakramentalna teologija itd. Unošenje riječi i pojmova filozofskog podrijetla u izražavanje sadr- žaja kršćanske vjere bijaše od izvanredne važnosti za razvoj kršćanstva. Međutim, ti različiti filozofski i religiozno-filozofski pojmovi nosili su u sebi svoje historijsko opterećenje i dugo je trebalo da ti pojmovi u kr- šćanskoj misli postanu izražajnim sredstvom sadržaja kršćanske vjere. Fra Tomislav Šagi-Bunić, Formula „istobitan nama” u apolarinistič- kim borbama (1970, 55-76). Pisac pruža stanovit uvid u jedno ograni- čeno razdoblje povijesti pojma „homoousios“ koji spada među nekoli-

7 Kačić, zbornik u čast fra Karla Jurišića, XXV/1993, 884. 8 Kačić, zbornik u čast Emilija Marina za 60. rođendan, XLI-XLIII/2009-2011, 1280.

16 A. Domazet, Filozofska i teološka misao u Zborniku „Kačić“ ko termina s najburnijom poviješću u okviru kršćanske teološke misli. Autor istražuje povijest upotrebe termina u području kristologije i po- kušava osvijestiti pojavu termina „homoousios“ u inkarnacijskom smislu u nauku Apolinara i u prvoj apolinarističkoj polemici. Fra Gianluigi Pasquale, Chiesa e cultura cristina nella teologia di Henri-Irénée Marrou (2009.-2011, 1091-1120). U svom razmišljanju na talijanskom jeziku pisac tematizira teologiju povijesti kod Henri-Irénée Marroua polazeći od razmišljanja sv. Augustina o Božjoj državi (De civitate Dei) te po- vezujući njegovo razmišljanje sa suvremenim kršćanstvom. Fra Pavao Žmire, Izbor i posveta biskupa u prvim stoljećima kršćanstva (1971, 41- 57). Članak može služiti i danas kao nadahnuće kada je u pitanju obnova forma i struktura Crkve. Studija želi pokazati da se današnja procedura oko izbora biskupa udaljila od prakse prvih stoljeća kršćanstva, kada su i kler i vjernici aktivno sudjelovali u izboru svoga biskupa. Autor analizira svjedočanstva crkvenih otaca koji detaljno opisuju izbor i posvećenje biskupa. Na osnovi analiziranih izvora nameće se zaključak da je procedura izbora i posvete biskupa „imala u sebi mnogo više komunitarnoga, kolegijalnog i subsidijarnog karaktera, nego procedura koja se prakticira u naše vrijeme”. Mons. Nikola Eterović, Hrvatski biskupi i Biskupska sinoda (2009.-2011, 1133-1164). U članku je prikazano sudjelovanje hrvatskih biskupa na zasjedanjima Biskupskih sinoda od 1967. do 1998. Hrvatski su, naime, biskupi kao i ostali biskupi iz bivše SFRJ sudjelovali na zasjedanjima Sinode, jer im to jamče crkveni zakoni. Pisac je prikazao rad Sinode i nastupe hrvatskih biskupa. Osim biskupa na Sinodi su sudjelovali i neki svećenici i laici. Fra Dušan Moro, Karizma u Crkvi prema „Lumen gentium” (1993, 167-182). Pisac produbljuje značenje riječi „karizma” u svjetlu koncilskog nauka (Lumen gentium,12), zala- žući se za komplementarno djelovanje službe (institucije) i karizme na izgradnju cijele zajednice. Fra Špiro Marasović, Crkva i društveni razvoj (2009.-2011, 1197-1208). Članak razlaže pitanje odnosa Crkve prema društvenom razvoju na temelju crkvenih socijalnih dokumenta, poglavito nakon Drugoga vatikanskog sabora, koji jasnije širi svijest o ulozi laika na području društvenog razvoja i zadaći Crkve u izgradnji mira, ostvarenju pravde i rastu društvenog blagostanja. Fra Dušan Moro, Eku- menski pokret i fra Ivan Marković (1986, 187-213). Pisac prikazuje djelo i teološku misao fra Ivana Markovića i njegov doprinos ekumenskim nastojanjima nakon Prvoga vatikanskog sabora. Upozorava da fra Ivan ističe službu i zadaću Rimskoga biskupa u Crkvi Kristovoj, te postavlja neka načela koja su aktualna i danas. Fra Stjepan Čovo, Euharistija kao

17 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 izvor i vrhunac zajedništva (1993, 151-166). Polazeći od izjave Dogmat- ske konstitucije Lumen gentium da je euharistija „izvor i vrhunac čita- voga kršćanskoga života” (LG 11), pisac razvija dimenziju zajedništva u shvaćanju euharistije i njezino značenje za redovnički život. Mons. Anton Benvin, Prijateljstvo kao teološka tema u Marka Marulića (1993, 193-210). Na temelju sedam pisama M. Marulića prijatelju Jakovu Gra- solariju autor tematizira prijateljstvo pod teološkim, kristološkim, esha- tološkim i antropološkim vidom. Fra Luka Tomašević, Teološki pogled na dostojanstvo ljudske osobe (2009.-2011, 1165-1198). U kontekstu današnjeg razvoja biomedicinskih znanosti pisac nastoji istaknuti sržno značenje kršćanskog poimanja dostojanstva ljudske osobe naspram laič- kog poimanja, donoseći novija teološka razmišljanja i najvažnije dokumente o tom pitanju. Najvrjedniji teološki radovi su oni iz mariologije, objavljeni u Zbor- niku „Ancilla Domini-Službenica Gospodnja” (2000.-2001, 728) koji je priređen u čast fra Pavla Melade, dugogodišnjega tajnika i predsjednika „Papinske međunarodne marijanske akademije“ u Rimu. U Zborniku su obrađene opće i hrvatske mariološke teme.9 Također ovdje nisu prikazani članci ni knjige iz hagiografije, jer je o toj tematici u ovomu Zborniku objavljen posebni članak.10

2. Pastoralna teologija Ta se teološka disciplina bavi pastoralnom praksom i u novije se vrijeme od nekih autora naziva i „praktična teologija”, te označuje sav teološki rad koji kritički promišlja crkvenu praksu.11 Mnogi su članovi Provincije u prošlosti njegovali živu riječ, tj. pro- povjedništvo i govorništvo (fides ex auditu, Rim 10, 17), ali i pisanu propovjedničku riječ. U Zborniku Kačić objavljena su dva članka koji istražuju vjerski život na temelju propovijedi fra Jeronima Filipovi- ća, Pripovidanje nauka krstjanskoga (tri sveska: Mleci, 1750., 1759. i 1765.). Fra Karlo Kosor, Fra Jeronim Filipović kao kritičar vjere i morala svojih suvremenika (1974, 123-140) na temelju Pripovidanja iznosi brojne podatke o vjerskom i moralnom životu piščevih suvremenika.

9 Opširnije o tomu svesku Zbornika vidi: FRA PETAR LUBINA, Marijanske teme u „Kačiću“, članak objavljen u ovom svesku, str. 25. 10 FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“, članak objavljen u ovomu Zborniku, str. 59. 11 Praktična teologija danas. Stanje i perspektive, Ravnokotarski cvit, Lepuri, 2016.

18 A. Domazet, Filozofska i teološka misao u Zborniku „Kačić“

Fra Dušan Moro, Značenje i djelotvornost vjere u djelu fra Jeronima Filipovića (1985, 127-135). Pisac u članku analizira „pučku dogmatiku” u njegovim propovijedima. Fra Luka Markešić, Vjera i pobožnost katolika u Bosni u spisima „bogoljubnog bogoslovca“ fra Stipana Mar- getića (1977, 131-139). Pisac pokazuje da je Margetić i njegovo djelo „primjer pozitivnog sklada vjernika-teologa i povijesno-kulturnog radnika, a u njegovu teološkom djelu otkrivamo poseban tip franjevačke teološke škole koja u sebi sadržava i elemente teologije oslobođenja. Fra Jakov Udovičić, „Boggogliubni nahuk“ fra Mate Zoričića (1985, 99-126). Pisac donosi osnovne podatke o fra Mati i osvrće se na njegovo moralno-teološko djelo, koje je ostalo u rukopisu. Fra Josip Grbavac, Slika smrti u poznatijih franjevačkih propovjednika XVIII. stoljeća u Bosni i Dalmaciji (1993, 221-243). Autor opaža da u tim propovijedima „preziranje svijeta, dramatizacija smrti i isticanje vlastitog spasenja idu uvijek zajedno i teže praktičko-etičkom cilju”. Fra Stanko Radić, Doprinos splitskih franjevaca homiletici (1987.-1988, 203-216). Pisac kronološkim redom (1726.-1990.) donosi popis izvornih djela i prijevoda homilija, propovijedi u raznim prigodama, razmatranja, te sličnih materijala koji su služili pastoralnim radnicima u pripremanju propovijedi. Fra Frano Laco, Franjevci pisci priručnika za pučku pobož- nost (1987.-1988, 217-226). Pisac daje pregled priručnika i molitvenika za pučku pobožnost koje su priređivali franjevci u protekla dva i pola stoljeća. Fra Mario Jurišić, Pučke misije (1987.-1988, 285-298). Autor prikazuje povijest nastanka pučkih misija, razne načine održavanja kao sredstva apostolata i evangelizacije kršćana, koji donose obilne duhovne plodove. Fra Šime Samac, Kateheza - pravo i zadaća koja obvezuje (1987.-1988, 237-247). Pisac tvrdi da je zadaća katehiziranja bitni dio poslanja Crkve. U članku donosi presjek povijesti kateheze i najnovijih crkvenih katehetskih dokumenata. Fra Stipe Nimac, Mjesto mladih u župskoj zajednici (1993, 279-292). Na pozadini analize nekih najznačaj- nijih crkvenih dokumenata o mladima, pisac propitkuje ulogu mladih u svjetlu shvaćanja Crkve kao naroda Božjega i zajednice vjernika.

3. Liturgika Vrijedan doprinos boljem upoznavanju predkoncilskoga stanja liturgijske obnove, značenju konstitucije Drugoga vatikanskog koncila o liturgiji Sacrosanctum concilium, pokoncilskoj obnovi u Hrvatskoj kao i neka pitanja povezana s liturgijskim knjigama pružaju sljedeći članci koji se kritički osvrću na razna pitanja o liturgiji u Crkvi u Hrvata: fra

19 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Josip Tandarić, Franjevački element u hrvatskoglagoljskim liturgijskim knjigama (1977, 141-145), fra Marko Babić, 340 godina Kašićeva „Ri- tuala rimskoga“ (1980, 303-312), fra Jure Radić, Liturgijski pokret u Hrvatskoj u prvoj polovici XX. stoljeća, Kačić (1987.-1988, 49-68), fra Bernardin Škunca, Liturgijsko gibanje u Hrvata poslije Drugoga vatikanskog sabora (XIX-XX/1987.-1988, 69-91), M. Babić, Hrvatski biskupi o liturgiji na Drugom vatikanskom saboru (1993, 319-331), B. Škunca, Kristovo otajstvo i čašćenje svetih (1993, 333-343). Svakako treba upozoriti na članak o slavenskom jeziku u liturgiji, koji je na talijanskom jeziku napisao Sante Graciotti. Pisac je dopustio da se prevede i objavi na hrvatskom (1979, 205-216).

4. Franjevačka duhovnost Povijest kršćanske duhovnosti nezamisliva je bez pojave Franjevač- kog reda koji se, nadahnut karizmom sv. Franje Asiškoga, pokušava vratiti evanđelju nasljedovanja Krista i životu u zajedništvu, s jasnim naglašavanjem blagovjesničke dimenzije u živom dodiru s narodom. O tomu postoji bogata literatura. Zbornik je objavio npr. članak: Fra Atanazije Matanić, Sveti Franjo i njegova duhovnost (1994, 149-154). Franjevačka duhovnost i karizma od samih početaka snažno je prisutna u povijesti i sadašnjosti hrvatskoga naroda. U prigodi 250. obljetnice postanka i djelovanja Franjevačke provincije Presvetoga Otkupi- telja, dr. Frane Franić, nadbiskup, održao je inauguralno predavanje „Franjevačka karizma u Hrvatskoj“ (1985, 59-64), u kojemu je sažeo tu karizmu kao „ljubav u dimenziji križa”. To je bit Kristove poruke koju je sv. Franjo shvatio i koja jedina može obnoviti svijet. O franjevačkoj prisutnosti u hrvatskom narodu opširno svjedoče brojni članci s pet simpozija koji su objavljeni u Zborniku Kačić. U njima je obrađeno višestruko djelovanje sinova i kćeri Asiškoga Siro- maška u hrvatskom narodu, posebno na duhovnom, karitativnom, pastoralnom, prosvjetnom i umjetničkom polju: 1. u prigodi 750. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga „Doprinos franjevačkih zajednica našoj Crkvi i kulturi“ (1977, VIII+360). 2. u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Franje Asiškoga „Apostolat franjevačkih zajednica u 19. stoljeću“ (1982, 432). 3. u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Klare Asiške „Sveta Klara i naše vrijeme“ (1994, 520).

20 A. Domazet, Filozofska i teološka misao u Zborniku „Kačić“

4. u prigodi prvoga spomena djelovanja franjevaca u Makarskoj „Franjevci i Makarska od 1502.-2002. godine“ (2004.-2006, 1200). 5. u prigodi 800. obljetnice dolaska sv. Franje u Hrvatsku „Sv. Fra- njo Asiški u Hrvatskoj 1212. godine“ (2014.-2015, 568). U tim svescima Zbornika ima veliki broj pojedinačnih studija i općih prikaza o povijesno-kulturnom životu franjevačkih redova i pojedinih njihovih članova. Pisci objektivno prikazuju pozitivnu ulogu franjevaca u nastanku, razvoju i održanju nacionalne kulture hrvatskog naroda. Međutim, čini se da u tim istraživanjima nedostaje tekstova u kojima se kritički propitkuje franjevačka karizma i vjersko-crkveni život u obzorju vremena i izazova s kojima se susreću današnji ljudi na način da se pronađu pravi putovi u izgradnji autentičnoga evanđeoskog kršćanstva u postkršćanskoj i plurireligijskoj stvarnosti.

III. NIZOVI 1. Knjižnica Zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa… - FRA KAJETAN ESSER, Početak i svrha Franjevačkog reda, Split, 1983., 200. Prevela s. Ancila Bubalo. - Franjini dani. Zbornik radova sa skupa održanog u Zagrebu od 31. VIII. do 2. IX. 1982. godine u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Franje Asiškoga (1182.-1982.), Split, 1988., 1092. - FRA ANTE KONSTANTIN MATAS, Propovijedi i govori. Izbor. Split, 1998., 252. - SV. ANDRIJA KRETSKI, Pjesnički kanon za rođendan naše Gospe Bo- gorodice. Preveo s grčkoga izvornika, pogovor i tumačenje napisao dr. o. Pre- drag Belić, DI, Split, 2004., 96. (tekstovi grčko-hrvatski). 2. Zajednička izdanja - Hrvatski škotizam XX. stoljeća. Zbornik radova Znanstvenog skupa Za- greb-Katuni-Split, 27.-29. V. 2008. Pontificia academia mariana internationalis, Città del Vaticano, 2011., 601. Suizdavači: Kačić, Split - Brat Franjo, Zagreb.

ZAKLJUČAK Analizirajući sveske zbornika Kačić kroz proteklih 50 godina došli smo do zaključka da u njima čitatelj može pronaći mnogo tekstova koji su po svome pristupu i tematici bliži povijesnom znanstvenom istraži- vanju u užem smislu te riječi, ali nedostaje filozofsko-teološko znanstvenih radova u širem i svestranijem opsegu. Radi se o tekstovima koji su mahom prigodičarskog karaktera i pisani su povodom slavljenja

21 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 različitih obljetnica ili su posvećeni nekim istaknutim povijesnim likovima i živućim znanstvenim djelatnicima. Ako se postavlja pitanje o budućnosti Zbornika Kačić, onda sma- tram da Uredništvo mora ponuditi više teoloških tekstova u kojima se promišlja kršćanska poruka „u kontekstu”, a to znači da se uključi osjet- ljivost za trenutak, čitaju znakovi vremena i traže odgovore na probleme s kojima se susreće Crkva i društvo danas.

PRILOG ŽIVOTOPISI NEKIH PROFESORA FILOZOFIJE I TEOLOGIJE Profesori Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj (FVB) bavili su se različitim vidovima katoličke teologije, bilo da su se posvetili razvoju pojedinih disciplina, bilo da su kreativno usvajali teološku misao koja je bila prisutna u europskom teološkom kontekstu. Mnogi od njih su teološki studij završili na europskim sveučilištima. U Zborniku Kačić objavljeni su životo- pisi i bibliografije nekih od tih profesora.12 Stoga su ovdje doneseni kratki životopisi samo onih makarskih profesora (po abecedi prezimena), koji nisu obrađeni u „Leksikonu suradnika“ ovoga Zbornika.13 Fra Leonardo Bajić (1889.-1948.), profesor, istaknuti promicatelj liturgijske obnove. U njegovim se spisima ističe kristološka refleksija u kojoj nagla- šava Kristovo čovještvo i njegovu prisutnost među vjernicima, koja se treba odraziti i na socijalnom planu kršćanskog života. Lit. FRA STJEPAN ČOVO, Fra Leonardo Bajić (1889.-1948.), Kačić, XXXIV/ 2002, 295-326; ISTI, Fra Leonardo Bajić, mučenik za vjeru i domovinu, Služba Bož- ja, Split, 2003, 376. Fra Karlo Balić (1899.-1977.), profesor u Makarskoj i Rimu. Jedan svezak zbornika Kačić posvećen fra Karlu Baliću u prigodi 70. godišnjice njegova života i rada (1969.).14 Svakako se može reći da je izdavanje svih djela bl. Ivana Duns Skota i održavanje međunarodnih skolastičkih i skotističkih kongresa jedno od najvažnijih životnih djela fra Karla Balića. No, uvijek se je bavio i mariologijom, osnovao Međunarodnu marijansku akademiju u Rimu (1949.) i organizirao međunarodne mariološke i marijanske kongrese, a jedan je održao u Zagrebu i Mariji Bistrici (1971.). U „Balićevu zborniku“ dr. Krsto Kržanić objavio je članak o fra Karlu i integralnoj skolastici (1970, 35-46) te donio prijevod i komentar apostolskog pisma „Alma parens” Pavla VI. u prigodi 700. obljetnice rođenja Ivana Duns

12 Usp. HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Makarski franjevci pisci i izdavači. Izbor iz bibliografije,Kačić, XXXVI.-XXXVIII/2004.-2006, 911-1038. 13 Vidi „Leksikon suradnika“ u ovom Zborniku, str. 335. 14 Dru ocu Karlu Baliću u prigodi sedamdesete godišnjice života, Kačić, III/1970, 267.

22 A. Domazet, Filozofska i teološka misao u Zborniku „Kačić“

Skota. Dr. Vjekoslav Bajsić piše o duhu sinteze u skolastici (Isto, 47-53) i konstatira da je „skolastika bitni dio duhovne povijesti Zapada i novovjeka se misao ne može potpuno shvatiti bez nje”. Stoga zaključuje da skolastička sinteza vjere i znanosti (razuma) u sebi obuhvaća „iskrenu širinu misli i hra- brost konstruktivne afirmacije”. K. Kržanić će kasnije objaviti članak o životu i ideologiji sv. Bonaventure (1973, 3-12). Lit. GABRIJEL HRVATIN JURIŠIĆ, Sedamdeseta godišnjica života i rada fra Karla Balića, Kačić, III/1970, 7-18; IVAN JURIĆ, Bibliografija o. Karla Balića (1927.-1969.), Isto, 19-32; Aktualnost predaje. Zbornik radova međunarodnoga znanstvenog skupa prigodom 100. obljetnice rođenja fra Karla Balića, Split, 6. XI. 1999, Služba Božja, Makarska, 2003, 332. Fra Ante Crnica (1892.-1969.) prvi doktor prava u svojoj Provinciji, profesor na FVB. Za praktičnu uporabu, preveo je kanonsko pravo i to je prvi prijevod kanonskog prava na hrvatskom jeziku Priručnik kanonskog prava Katoličke crkve (1945.). Objavio je više knjiga i članaka, a posebno se je kao vicepostulator trudio da bl. Nikola Tavelić bude kanoniziran. Lit. FRA JOSIP ANTE SOLDO, O. fra Ante Crnica, Kačić, III/1970, 177-184; Fra Ante Crnica (1892.-1969.), život i djela. In memoriam, Makarska, 1970, 70. Fra Gabro Cvitanović (1877.-1955.) prvi doktor crkvene povijesti u svojoj Provinciji. Neko je vrijeme bio misionar u USA. Veći dio života proveo je kao profesor crkvene povijesti na FVB u Makarskoj i predavač crkvene povijesti na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Lit. FRA KARLO JURIŠIĆ, Bio-bibliografija fra Gabre Cvitanovića (1877.- 1955.), Kačić, XIII/1981, 285-295; ISTI, Fra Gabro Cvitanović i njegov Ratni dnevnik (1914.-1918.), Kačić, Split, 1984, 248. Fra Ante Jadrijević (1896.-1974.) predavao je na FVB biblijske predmete i starokršćansku arheologiju, a pisao je o raznim temama kao bibličar, arheolog, povjesničar, putopisac, prevoditelj, duhovni pisac. Lit. FRA KARLO JURIŠIĆ, Život i rad fra Ante Jadrijevića (1896.-1974.), Kačić, VI/1974, 189-226. Fra Karlo Nola (1894.-1973.), provincijal, profesor moralke, pisac propovijedi i egzorta. Bavio se pitanjima moralno-pastoralnog karaktera. Plod toga rada njegove su dvije knjige: De sexto i Kazuistika te više članaka. Lit. FRA ŠIMUN ŠIPIĆ, Fra Karlo Nola - život i djela (1894.-1973.), Kačić, VII/1975, 177-201. Fra Božo Vuco (1899.-1984.), odličan poznavatelj dogmatsko-apologetskih pitanja, dugo godina davao pečat i prezentirao teološku misao na FVB. Najvrjedniji spisateljski radovi su knjige s područja tradicionalne apologetike, odnosno fun- damentalne teologije. Dugo je godina bio glavni urednik časopisa „Nova revija“. Lit. FRA STJEPAN ČOVO, Fra Božo Vuco (1897.-1984.), Kačić, XXI-XXII/ 1989.-1990, 169-246. Treba upozoriti da su u Zborniku „Kačić“ objavljeni kratki životopisi s bibliografijom još dvojice profesora Franjevačke visoke bogoslovije u Makar- skoj. To su:

23 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Fra Jure Božitković (1887.-1938.) profesor biblijskih znanosti, dogmat- skoga i moralnog bogoslovlja. Napisao nekoliko knjiga i više teoloških i povijesnih rasprava, Lit. IVAN KRIŽANOVIĆ, Bibliografija fra Jure Božitkovića, Kačić, VII/1975, 203-208. Fra Karlo Eterović (1874.-1935), profesor filozofije i teologije. Napisao je također nekoliko knjiga i više teoloških i povijesnih rasprava. Lit. MIRKO MARIĆ, Bibliografija fra Karla Eterovića,Kačić, VII/1975, 209-214.

SUMMARY - SAŽETAK PHILOSOPHICAL AND THEOLOGICAL THOUGHT IN THE JOURNAL ‘KAČIĆ’ The author provides an overview of all articles in philosophical and theological subjects published in the journal ‘Kačić’ in the last 50 years. The articles were written by the professors of the Franciscan graduate-level school in Makarska and the Franciscan Grammar School in Sinj, but the Editorial Board gladly cooperated and published research articles of other authors. Although the Journal was not initially launched to address the interest to the Theology and Philosophy articles, still many research works in these scientific disciplines were published. Therefore, this article summarizes various topics in theological and philosophical issues. The author concludes that the works referring to culture, history and ecclesiastical history prevail. Keywords: theology, history of theology, Franciscan theology, Franciscan philosophy, theological discipline Translated by Angelina Gašpar

« Č I Ć 1 9 6 A 7 . K - » 5 K 0 I

O 1

. Z

S P L I T

24 MARIJANSKE TEME U ZBORNIKU „KAČIĆ”

FRA PETAR LUBINA UDK: 27-312.47:082 Uredništvo ”Marije” Pregledni članak Split, Trg Gaje Bulata 3 Primljeno: 1. II. 2018.

Autor predstavlja marijanske teme koje su obrađivane u „Kačiću” tijekom njegovih 50 godina izlaženja. Najprije one u Meladinu zborniku, a zatim u ostalima svescima. Poredao ih je po važnosti, počinjući od Marijine nazočnosti u Svetom pismu preko marijanskih dogma, Marijine prisutnosti u bogoslužju, duhovnosti, proukama hrvatskih teologa i pisaca, djelima hrvatskih pjesnika, likovnih i glazbenih umjetnika, do marijanskog štovanja, ekumenskih marijanskih tema i mjestâ Gospina štovanja kao i njezine nazočnosti u duhovnosti redovničkih zajednica. Ključne riječi: Bl. Djevica Marija, Sveto pismo, štovanje, svetišta, dogme

UVOD Uz duhovni život i dušobrižnički rad, franjevci Provincije Presve- toga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu dio svojih snaga posvećivali su školsko-odgojnom i kulturno-društvenom radu. Već od nastanka Pro- vincije u doba prosvjetiteljstva, bavili su se pisanjem i pisanom riječi sebi povjereni puk upućivali na dobro i plemenito. Taj su rad nastavili poslije I. svjetskog rata pokrećući časopis „Nova revija“ (1922.- 1941.) za proučavanje različitih aktualnih filozofsko-bogoslovnih pitanja. U doba bezbožnoga komunizma ništa nisu mogli objavljivati, pa su tek 1966. godine uspjeli pokrenuti Zbornik „Kačić“, koji je nastavio tradiciju objavljujući znanstvene radove iz hrvatske kulturne i religiozne prošlosti s osobitim obzirom na Franjevački red i zajednice nadahnute franjevačkim duhom. Namijenjen je znanstvenim krugovima, a među objelodanjenim radovima u njemu zavidno mjesto zauzima marijanska tematika.

25 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ Vjera u Krista i osobita ljubav prema njegovoj Majci utisnuli su neizbrisiv pečat u hrvatsku duhovnost, ćudoređe, uljudbu i običaje te su postali sastavni dio njegova narodnog bića i njegove zapadnoeu- ropske civilizacije. U prilog tome svjedoče i brojne stranice zbornika Kačić kroz 50 godina izlaženja. Na njima su obrađivane, doticane ili spominjane različite marijanske teme. Njegov dvobroj (2000.-2001.), koji sam imao čast prirediti, naslovljen „Ancilla Domini - Službenica Gospodnja“ objavljen je u čast velikoga promicatelja Gospina štovanja dr. fra Pavla Melade. Osim uvodnog članka o životu jubilarca s popisom izdanja Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI) sav je protkan marijanskom tematikom. S pravom se, pače, može reći da je Meladin zbornik najpotpuniji hrvatski priručnik mariologije koji služi teolozima, studentima bogoslovlja, pastoralnim djelatnicima, zauzetim kršćanima jer sadrži sve što Crkva vjeruje i uči o Bl. Djevici Mariji, s posebnim osvrtom na njezino štovanje u hrvatskom narodu. Kao jedan od pet najvrjednijih objavljenih svezaka Kačića, predstavljen je 20. studenoga 2013. u Viteškoj dvorani Braće Hrvatskoga Zmaja u Zagrebu.1 U ovom članku predstavit ću marijanske teme koje su obrađivane u Kačiću u proteklo pola stoljeća. U I. poglavlju pozabavit ću se onima koje su objavljene u Meladinu zborniku, jer na određen način tvore zaokruženu cjelinu, a zatim u ostalim svescima. Poredat ću ih po važ- nosti, započinjući od Marijine nazočnosti u svetopisamskim spisima, preko marijanskih dogma, Gospine nazočnosti u bogoslužju i duhovnosti, u proukama hrvatskih bogoslovaca i pisaca, pjesnika, likovnih i glazbenih umjetnika, marijanskog štovanja, ekumenskih marijanskih tema, do mjestâ Gospina štovanja i njezine nazočnosti u duhovnosti redovničkih zajednica.

A) MARIJANSKE TEME U MELADINU ZBORNIKU 1. Marija u Svetom pismu Nazočnosti Bl. Djevice Marije u Svetom pismu posvećen je niz članaka u Meladinu zborniku, koji se odnose na starozavjetne tragove, a koji detaljno propituju novozavjetne tekstove u kojima se pojavljuje Majka Isusova.

1 BRUNO PEZO, „Ancilla Domini - Službenica Gospodnja” - Zbornik u čast fra Pavla Melade, Kačić, XXXXVI-XXXXVII/2014.-2015, 491-495.

26 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“

Zbornik se otvara proukom fra Bože Lujića o Izaijinu proročan- stvu o Emanuelu (Iz 7, 14). Nakon Knjige Postanka, Izaijino proročan- stvo bilo bi zapravo prvi navještaj Spasiteljeva dolaska na svijet, kako ga shvaća Crkva u svjetlu daljnje objave (usp. Svjetlo narodâ, 55). To je proročanstvo tumačeno više negoli ijedno starozavjetno mjesto, koje bibličari dovode u usku vezu s Isusovim rođenjem (usp. Mt 1, 18 ss).2 Oni su većinom polazili od povijesne situacije i o tom proročanstvu. U strukturalno-semantičkoj analizi u općem obzorju vjere iz tih riječi ”na vidjelo izbija buduće Božje spasiteljsko djelovanje, koje će se očitovati kao Božja blizina na području antropološkoga, što je na crti i kasnijih proroka” (s.79). To postaje temelj za prepoznavanje Marije u ženi i Isusa u djetetu-sinu Novog zavjeta. Metodama literarne kritike, pri kojima propituje njihove povijesne okolnosti, o. Pero Vidović u svom članku predstavlja Majku Isusovu u Markovu i Matejevu evanđelju.3 Iz teksta je očito da dvojica evanđeli- sta donose kristološke tekstove u kojima se vidi da ona kao djevica postaje majkom Mesije koji je iz Davidova kraljevskog roda, a kasnije se pojavljuje i biva predstavljena kao uzoran primjer Isusovim učenicima. Za „marijanske” tekstove s početka Matejeva evanđelja autor primjeću- je kako svojim literarnim položajem u cjelini Novog zavjeta ”otvaraju hermeneutički” obzor u kojem se čitaju i ostali novozavjetni „marijanski” dijelovi (93). Pristajući na Božju ponudu da bude Majkom Sinu Božjemu, Nazaretska Djevica prihvaća sudjelovanje u Kristovu djelu spasenja ljudskog roda. Adalbert Rebić pozabavio se Marijinim odgovorom an- đelu Gabrijelu u Nazaretu: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!” (Lk 1, 38).4 Redak po redak, najprije tumači pojedine svetopisamske izričaje Lukina odlomka o Anđelovu navještenju (1, 26- 37), a zatim se zaustavlja na promatranju Marijina odgovora (Lk 1, 38) u svjetlu sličnih starozavjetnih odgovora. Na njemu se zadržava detaljnije tumačeći pojedine izraze, što je zapravo Lukina teologija navještenja. U Evanđelju po Ivanu Majka Isusova pojavljuje se na početku i na kraju Isusova javnog djelovanja. Nju u Evanđelju po Ivanu i u Knjizi Ot-

2 BOŽO LUJIĆ, Proročanstvo o Emanuelu (Iz 7,14), Kačić, XXXII-XXXI- II/2000.-2001, 79-92. 3 PERO VIDOVIĆ, Isusova Majka u Markovu i Matejevu evanđelju, Kačić, XXXII- XXXIII/2000.-2001, 93-115. 4 ADALBERT REBIĆ, „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj!”, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 117-128.

27 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 krivenja u svom članku predstavlja Mato Zovkić.5 Iz članka se vidi kako na svadbi u Kani Galilejskoj Majka Isusova priopćuje svome Sinu nez- godu u kojoj su se našli mladenci, ništa ne traži, a njemu ostavlja slobodu što će učiniti, čime ”svoje tjelesno majčinstvo počinje preobražavati u učeništvo” (129). U Ivana je znakovita riječ „Ženo”, koja se čula na svadbi u Kani i s križa na Golgoti. Ta riječ povezuje ono što se dogodilo pod križem i na svadbi, što je evanđelistova „redaktorska obrada kojom ističe tipsku ulogu Isusove Majke”, prema kojoj zemaljska Isusova obitelj prerasta u zajednicu Isusovih učenika. Knjiga Otkrivenja govori o ženi obučenoj u sunce (Otk 12). Ta žena prvenstveno je narod Božji iz kojega dolazi obećani Mesija. U Otk (12,5) navod je iz Staroga zavjeta koji se odnosi na Mesiju. On je imao zemaljsku Majku, ali se, kako drži autor, u čitavu poglavlju mora gledati ista žena. Doslovan smisao za ostatak njezina potomstva (Otk 1, 17) ohrabrenje je čitateljima u Maloj Aziji, koji su diskriminirani zato što cara odbijaju priznati Gospodinom, ne žele mu iskazati svoje štovanje. U „izvedenom smislu” u toj ženi može se gledati i Mesijinu Majku, što Crkva već odavno i čini uzimajući taj tekst kao čitanje u slavljima na neke Gospine blagdane (129). Pavlova poslanica Galaćanima najstariji je novozavjetni spis u kojem se govori o Majci Isusovoj, iako joj se ime u njoj i ne spominje. Tim novozavjetnim spomenom pozabavio se fra Zvonimir Izidor Herman.6 On ukratko razlaže taj, jedan od najzagonetnijih Pavlovih tekstova, u kojem predaja od samih početaka vidi marijanski naglasak. U prvom dijelu prouke iznosi prijašnje pokušaje tumačenja, a u drugom glavne egzegetske naglaske suvremenih autora.

2. Marijanske dogme Dok je razglabala istine o Kristu Bogu i čovjeku, o stvarnosti njegova utjelovljenja, Crkva je osvijetlila i istine o Majci Isusovoj, o kojoj su proglašene četiri dogme. Dvije su sadržane u svetopisamskim tekstovima, a ostale valja promatrati u svjetlu vjere Crkve. O Duhu Svetom i Bl. Djevici Mariji u novijemu teološkom pro- mišljanju piše fra Tomislav Pervan.7 Nakon što je u članku ukratko

5 MATO ZOVKIĆ, Majka Isusova u Ivanovu Evanđelju i Otkrivenju, Kačić, XXXII- XXXIII/ 2000.-2001, 129-147. 6 ZVONIMIR IZIDOR HERMAN, Marijanski prizvuk u Poslanici Galaćanima 4, 4?, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 149-156. 7 TOMISLAV PERVAN, Duh Sveti i Marija u novijemu teološkom promišljanju, Ka- čić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 229-249.

28 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ ocrtao zaborav Duha koji se dogodio u zapadnoj katoličkoj teologiji i pobožnosti, osvrće se na činjenicu da se događalo da je kršćanski puk namjesto Duha Svetoga štovao Bl. Djevicu Mariju. Tako je ulogu Duha Svetoga u pobožnosti i praksi širih vjerničkih slojeva zauzimala zapravo Gospa. S II. vatikanskim saborom, koji je stavio Mariju na njezino pravo mjesto u povijesti spasenja istaknuvši njezin odnos prema Kristu, Duhu Svetom i Crkvi, u mariologiji je nastao zaokret. Papa Pavao VI. pružio je zatim smjernice za zdravu svetopisamsku i teološki uteme- ljenu marijansku pobožnost, a Ivan Pavao II. vidi Gospu kao onu koja, snagom Duha Božjega, i danas djeluje u životu Crkve i svijeta. Ona nikad ne prestaje Bogu biti podređena. Autor je zatim predstavlja za anđeoskog navještaja i ističe aktivnost svih osoba Presv. Trojstva u činu Kristova utjelovljenja s posebnim osvrtom na Marijinu usmjerenost na Krista, od kojega je neodvojiva, i Duha Svetoga koji su zapravo u sre- dištu. Osvrće se zatim potanje na izričaje Milosna i puna Duha Svetoga za Mariju, da bi nakon toga promotrio odnos nje i Duha Svetoga. Sve što Marija jest i sve što čini plod je Duha Svetoga i njegovo djelo. Duh i danas ponazočuje Božje djelo spasenja u Kristu i Mariji preko Crkve. Svaki zaborav Duha u Crkvi vodi u institucionalizaciju i ideologiju te okamenjivanje struktura (229). U Apostolskom vjerovanju ispovijedamo da je Isus Krist začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice, što hoće reći da je pravi Bog i pravi čovjek. Kao Sin Božji on je odvijeka Bog, a začećem od Djevi- ce Marije u vremenu, djelovanjem Duha Svetoga, postao je čovjekom. Budući da je odvijeka Sin Božji, opći sabor u Efezu g. 431. njegovoj majci Mariji dao je naslov Majke Božje, odnosno Bogorodice, kako voli reći kršćanski Istok. Tu dogmu obrađuje don Alojz Jurak.8 Mariju kao Bogorodicu promatra kroz povijest spasenja, počevši od Božjeg obećanja Izabranom narodu, preko događaja navještenja i utjelovljenja Sina Božjega. U otajstvo Krista Marija je uprisutnjena kao ona koja je „milosti puna” po vjeri kojom se posvema predala Bogu, po Duhu koji u njoj svojom silom izvodi utjelovljenje, po velikodušnomu pristanku da postane Spasiteljevom Majkom i po osobnom posvećenju milošću Božjom kojom je „silom Svevišnjega” postala majkom i trajno ostala djevicom. Za sve to postoje potvrde u svjedočanstvima predaje i spisima crkvenog učiteljstva.

8 ALOJZ JURAK, Marija Majka Isusova – Bogorodica, Kačić, XXXII-XXXI- II/2000.-2001, 181-192.

29 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Uz dogmu Marijina bogomaterinstva usko je vezana vjerska istina o njezinu djevičanstvu, odnosno djevičanskom začeću Sina Božjega. U obrascima ispovijesti vjere veoma rano nailazimo na izraz rođen od Ma- rije Djevice kao izražaj vjere u Isusovo djevičansko začeće, u stvarnost njegova ljudskog rođenja, što znači da je na svijet došao kao pravi čo- vjek. Taj dio trajnog vjerovanja Crkve obradio je fra Josip Marcelić.9 U svom članku najprije iznosi Matejeve i Lukine evanđeoske tekstove koji govore o Mariji, zatim aluzije koje nalazimo kod Pavla, Ivana i Marka, da bi napokon prešao na sve jasnije uočavanje toga otajstva kroz predaju Crkve, od njezinih prvih stoljeća do danas. Nakon što se to otajstvo sve jasnije uočava, razlaže kako se teološki produbljuje i kako ga Crkva konačno definira. To otajstvo produbljuje zatim autor pod trostrukim vidom: Marija je djevica u vrijeme Isusova začeća, u porodu i poslije poroda. Na kraju se osvrće na suvremena tumačenja te dogme i na po- teškoće koje su s njima povezane. Brani znakovitost trajnoga Marijina djevičanstva i njegovu biološku stranu, jer je ono znak Novog Adama i novog stvorenja, a znak ima svoj materijalni i duhovni dio, tjelesno djevičanstvo i eshatološku stvarnost (139). Dogmu o Bezgrješnom začeću Bl. Djevice Marije obrađuje fra Stje- pan Čovo.10 Na temelju istina o Isusu Kristu, Crkva je postupno upo- znavala ulogu Majke Isusove u djelu otkupljenja. Misao da je Nazaret- ska Djevica, zbog svoje službe u Kristovu djelu spasenja, bila sveta od početka svoga života, prošla je dugi put. Pisac ukazuje u čemu se sastoji Marijino potpuno otkupljenje, pri čemu posebno naglašava njezino bez- grješno začeće. Prikazao je razvojni put te istine od prvih početaka do skolastike i Tridentskog sabora, navodeći srednjovjekovne bogoslovce „koji su uzvišeno učili o Mariji, ali nisu zastupali njezino očuvanje od istočnoga grijeha” (157). Istaknut je bl. Ivan Duns Skot, koji je razvio načelo Marijine uzvišenosti i savršene svetosti ”radi časti Gospodnje”. Naglašava potrebu Marijina otkupljenja, jer bi upala u grijeh da od njega nije bila unaprijed očuvana, i opisuje rasprave koje su se vodile u doba pripreme definicije te dogme. Iznesena je neposredna priprava za definiciju dogme te se razlaže definicija i njezin sadržaj. Doneseno je bogoslovsko razmišljane o otkupljenju u sklopu općeg otajstva otkupljenja Crkve u Kristu i po Kristu.

9 JOSIP MARCELIĆ, Marija vazda Djevica, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 193-214. 10 STJEPAN ČOVO, Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, Kačić, XXXII- XXXIII/2000.-2001, 157-179.

30 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“

Vjerska istina o Marijinu uznesenju u nebo plod je tisućljetnoga vjerskog razmišljanja. Teološki razvoj istine o Marijinoj proslavi dušom i tijelom u nebeskoj slavi obrađuje Nedjeljko Ante Ančić.11 Zamjećuje da je liturgija imala osobitu ulogu u sazrijevanju toga sadržaja vjere u svijesti Crkve i u teološkim dokazivanjima. U razvoju dogme o Marijinu uznesenju polazi od svetopisamskih naznaka, istražuje misli crkvenih otaca i srednjovjekovnih teologa, da bi obradio teološke dokaze koji su u korist Marijina uznesenja i protiv njega. Osvjetljuje dugi put do konačnog proglašenja dogme, za što je sazrjelo vrijeme u XIX. st. kad je dublje shvaćena veza između marioloških istina i njihova bitna povezanost s kristologijom. Dogma o uznesenju bila je u isto doba bitna pretpostavka i poticaj crkvenom učiteljstvu da se konačno izrekne nauk o Marijinu uznesenju. Na kraju je iznesen osvrt na definiciju dogme i njezino značenje (215). Simboličko značenje marioloških dogmi obradio je Dinko Aračić.12 O njima razmišlja pod vidom teološkoga, ekleziološkog, antropološ- koga i simboličkog značenja. Donosi da je u novozavjetnim spisima zapisano da Marija sudjeluje u tajni utjelovljenja Isusova, njegovu dje- tinjstvu, javnom djelovanju, smrti i u životu prve kršćanske zajednice. Da je Isus rođen od Djevice Marije svjedoče i najstarije ispovijesti vjere. Ulogu i značenje Majke Isusove ni danas ne može zaobići nijedan govor o njezinu Sinu. Spasenje u Kristu temelji se na činjenici da je rođen od Marije Djevice. Učenje o njezinu sudjelovanju u djelu spasenja simbolizacija je svetopisamskih tvrdnji o njoj. Crkvene pravorije- ke i njihovo simboličko tumačenje marioloških dogmi pisac pokušava približiti suvremenom vjerniku. Simbol otvara put k spoznaji otajstva spasenja lakše nego racionalna teologija. Kao Majka i Djevica, bez grijeha začeta i u nebo uznesena, Marija je otajstveni simbol, pralik i ikona Otajstva. Ona je stvarni znak Božjega spasenjskog djelovanja u ljudskoj povijesti (251). O dogmama na stranicama Kačića susrećemo jedan jedini spomen, da se, nakon I. svjetskog rata, širio pokret za uniju Crkava, koji je, uz ostalo, zahtijevao ukidanje „dogme Neoskvrnjenog začeća Bl. Dj. Marije”.13

11 NEDJELJKO ANTE ANČIĆ, Na nebo uznesena, Kačić, XXXII-XXXI- II/2000.-2001, 215-228. 12 DINKO ARAČIĆ, Simboličko značenje marioloških dogmi, Kačić, XXXII- XXXIII/2000.-2001, 251 -271. 13 JOSIP ANTE SOLDO, Djelovanje franjevaca provincija Presvetoga Otkupitelja kroz 250 godina (1735.-1985.), Kačić, XVII/1985, 297-298.

31 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

3. Marija u bogoslužju Crkve Od samih početaka Majka Isusova u središtu je kršćanske zajednice koja se okuplja „sa ženama i Marijom, majkom Isusovom” (Dj 1, 14) u očekivanju Duha Svetoga. Upravo je taj svetopisamski zapis temelj vjerovanja u Marijinu aktivnu ulogu u Crkvi i u svakom kršćanskom bogoslužju. Prisutnost Bl. Djevice Marije u crkvenom bogoslužju u Meladinu zborniku obradio je fra Petar Bašić.14 Pisac raspravlja o Marijinoj prisutnosti u liturgiji općenito, donoseći naznake u povijest i u sadašnjoj liturgiji, zatim o Mariji u liturgijskim vremenima i Marijinim slavljima u sanktora- lu. Obrađuje blagdane Gospodnje s marijanskim sastojcima (Prikazanje i Navještenje Gospodinovo), a zatim svetkovine triju marijanskih dogmi (Marije Bogorodice, Uznesenje i Bezgrješno začeće), blagdane događaja iz Marijina života (Pohođenje i Rođenje), obvezatne i neobvezatne spo- mendane, Gospine zavjetne mise, spomene sv. Marije u subotu, neke marijanske molitve i pobožnosti (svibanjska i listopadska). Završava pastoralnim smjernicama kako treba otkrivati autentičnu poruku liturgije i pravo vrjednovati što ona nudi, čuvati se zastranjenja i nuditi pozitivno, čitanje dijelova riječi Božje, koja mora imati mjesto u klasičnim marijanskim po- božnostima kao i u svim ostalim slavljima (273).

4. Marija u crkvenoj duhovnosti Majka Isusova je Kristovim vjernicima najbolja učiteljica duhovnog života, jer nitko Bogu nije tako odgovorio kao ona, stavljajući mu se na raspolaganje slobodna i nepodijeljena srca. Duhovnost je življenje, koje ide za tim da vjernik zna živjeti svoj svagdanji život po Duhu. Želi da živi u ovom svijetu, da u njemu obavlja povjerenu zadaću i u svagda- njem življenju traži tragove svoga Stvoritelja.15 Otkako su se čule Isusove riječi s križa na Kalvariji Majci „Evo ti sina” i učeniku „Evo ti majke” (Iv 19, 26-27) u Crkvi je živa marijanska dimenzija. Mnogi prihvaćaju nasljedovanje Isusa, a brojnima je u tomu Majka Isusova nadahnuće i uzor. Kao prvakinja vjere, ona svima može pomoći svojim primjerom i molitvom u obnovi vjere, nade i ljubavi, pa je Ivan Šešo obradio marijanski stav u nasljedovanju Krista među po-

14 PETAR BAŠIĆ, Prisutnost Bl. Djevice Marije u liturgiji, Kačić, XXXII-XXXI- II/2000.-2001, 273-292. 15 MILAN ŠPEHAR, Uloga Majke Gospodinove u ”hrvatskoj duhovnosti”, Kačić, XXXII-XXXIII/ 2000.-2001, 597.

32 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ kretima duhovnoga života koji postoje u Crkvi u Hrvata.16 Predstavio je pokrete i udruge koje su nastale po marijanskom nadahnuću: Djelo Marijino ili fokolarine, Schönstattski pokret, Marijinu legiju, Svećenički marijanski pokret, Pokret krunice za obraćenje i mir te Vojsku Bezgrješ- ne, zatim svjetovne institute: Obitelj Malih Marija i Malu obitelj bezgr- ješnog Srca Marijina. Majka Isusova uzor je za nasljedovanje ne samo svakom rodu i jeziku nego i svakom Isusovu sljedbeniku u svakom vremenu. Vanda Kraft predstavlja njezinu poruku suvremenoj ženi.17 Navještajem Mariji Bog započinje novi savez sa svim ljudima u Nazaretskoj Djevici u kojem se naviješta da više ne će biti podjela na muško i žensko, i da se žena može ostvariti i u djevičanstvu, što će biti njezino slobodno darivanje Bogu i ljudima. Zahvaljujući različitim velikanima duha, u Crkvi postoje i različi- te duhovnosti, nastale po uzoru na njih. Stoga Milan Špehar govori o hrvatskoj duhovnosti. Obrađuje ulogu Majke Gospodinove propitujući utječe li ona i koliko na hrvatsku duhovnost i koju ulogu u njoj ima.18 U uvodu je objasnio razlike između duhovnosti, askeze i pobožnosti, iznosi pregled hrvatske marijanske duhovnosti kojoj je cilj sjedinjenje s Bo- gom, ali na svoj način. Razrađuje Gospinu ulogu zagovornice u hrvatskoj duhovnosti i predstavlja njezin razvoj: od slike čudotvorke, posredni- ce i zagovornice stvorene u hrvatskome puku, prema „Milosti Punoj” i učiteljici duhovnoga života do Gospinih svetišta koja su živa žarišta duhovnosti. Pokazuje kako hrvatski teolozi vide marijansku duhovnost u sklopu hrvatske duhovnosti kao onu koja u Mariji prepoznaje nasljedo- vateljicu. Predstavljaju Mariju kao Djevicu koja sluša Božju riječ, moli, rađa i prinosi, koja je uzor pojedincu i zajednici. Upućuju da suvremena marijanska duhovnost mora biti urešena hvalom i slavom Trojedinoga Boga, usmjerena na Krista Gospodina, isticanjem djela Duha Svetoga i osjećajem pripadnosti Crkvi. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić obrađuje Bogorodicu u spisima hrvatskih Božjih ugodnika.19 Najprije podsjeća da su na području koje da-

16 IVAN ŠEŠO, Marijanski stav u nasljedovanju Krista, Kačić, XXXII-XXXI- II/2000.-2001, 293-304. 17 VANDA KRAFT, Marijina poruka suvremenoj ženi, Kačić, XXXII-XXXIII/32-33, 2000.-2001, 305-312. 18 M. ŠPEHAR, Nav. dj., 597-617. 19 HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Bogorodica u spisima hrvatskih Božjih ugodnika, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 547-580.

33 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 nas obitavaju Hrvati živjeli brojni Božji ugodnici koji su se zalagali za čovječniji svijet, nasljedovali Isusa, junački posvjedočili svoju vjeru u Boga i tako prispjeli u nebo. Zatim predstavlja proglašene svete (Le- opold Mandić) i blažene (Alojzije Stepinac) Hrvate, zatim one za koje se vodi službeni postupak za proglašenje blaženim (Nikola Bijanković, Šimun Filipović, Ana Marija Marović, Petar Barbarić, Marija Kruci- fiksa Kozulić, Josip Lang, Lino Maupas, Ivan Merz, Egidije Bulešić, Vendelin Vošnjak, Drinske mučenice, Miroslav Bulešić, Gerard Stantić, Ante Antić, Marija Prop. Isusa Petković) i konačno neke koje prati glas svetosti (Aleksa Benigar i Antun Rendić). Uz njihov kratak životopis u članku su doneseni kratki odlomci iz djela ili molitve koje su pojedini od njih napisali o Gospi (L. Mandić, A. M. Marović, P. Barbarić, M. K. Kozulić, I. Merz, V. Vošnjak, s. Jula Ivanišević, M. Bulešić, G. Stantić, A. Antić, M. P. I. Petković i A. Benigar), iz kojih se vidi koliko su Bogo- rodicu ljubili, nasljedovali i širili njezino štovanje.

5. Marija u proukama hrvatskih teologa i pisaca Nazaretska Djevica Isusa je uvela u ljudsku povijest. Zbog njezine suradnje u djelu spasenja Crkva je ne prestaje veličati, a tolikim njezinim članovima bila je i ostala vrelo nadahnuća. Uzvišene misli o njoj pišu teolozi da bi ju što više približili narodu Božjem, o njezinu otajstvu i liku slažu divne stihove pjesnici, milozvučne skladbe skladaju glazbenici, na birane načine ovjekovječuju njezin lik likovni umjetnici.

a) Teolozi i pisci Prva teološka pitanja i među Hrvatima su obrađivana na latinskom jeziku, pa tako na hrvatskom nemamo nekih važnijih marioloških pro- uka iz davnih vremena. Poznato je da je kršćanstvo u hrvatskim krajevima živjelo i prije dolaska Hrvata. O tome svjedoče brojni arheološki tragovi. U svjetlu starokršćanskih izvora, na hrvatskom području Bo- gorodicu je obradio akademik Emilio Marin.20 Predstavio je povijesni okvir hrvatskih zemalja do prve polovice VII. st. i prikazao štovanje Majke Isusove u starokršćansko doba i njezine spomene na današnjemu hrvatskom području od IV. do VII. stoljeća. Osvrnuo se na rimsku pro- vinciju Dalmaciju, Histriju i Panoniju. Iz toga doba sačuvan je spomen na štovanje Bogorodice u ostatcima brojnih crkava uz jadransku obalu,

20 EMILIO MARIN, Bogorodica u svjetlu starokršćanskih izvora na hrvatskom po- dručju, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 367-381.

34 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ posvećenih Gospi poslije Efeškog sabora. Među važnim kršćanskim ostacima ističe se lik Marije Moliteljice na relikvijaru iz Novalje (prva polovica IV. st.) i lik Bogorodice s Djetetom na prijestolju na mozaiku Eufrazijeve bazilike u Poreču (VI. st.). Eduard Peričić obrađuje Bogorodicu u starohrvatskoj baštini.21 Pi- sac tvrdi da je štovanje Bl. Djevice Marije prisutno među Hrvatima od samih početaka. Što su zatekli u starosjedilaca rado su prihvatili i razvi- jali. To dokazuje činjenica da su Gospi posvećivane brojne katedrale i druge crkve po gradovima i selima koje pisac spominje. Marija je tako- đer najčešći naslovnik samostana i crkava hrvatskih benediktinaca koje pisac navodi po imenu. O pobožnosti hrvatskoga naroda Gospi svjedoče marijanski tragovi u spomenicima diplomatičkog značaja s karakterističnim marijanskim datacijama, zatim liturgijske knjige kao i druge knjige u kojima su sa- čuvani hrvatski marijanski himni i molitve, npr. najstariji glagoljaški u Kijevskim (X. st.) i Bečkim listićima (XI. st.), apokrifni spisi, Čudesa Bogorodice Marije i Časoslov Blažene Djevice Marije. Veoma su vrijedni arheološki kameni spomenici s Gospinim likom, npr. iz crkve sv. Nediljice u Zadru i iz Biskupije kraj Knina. Taj Gospin lik iz Biskupije predstavlja Mariju moliteljicu odliven je 1976. god. u srebru i zlatu, koje su darovali hrvatski katolici. Učinjeno je to u povodu slavlja „Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata“ i tisućljeća prve poznate Gospine crkve u Hrvatskoj koju je u Solinu podigla hrvatska kraljica Jelena (†976.). Taj je pralik prozvan Gospom Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, a njegovo teološko i simboličko značenje obradio je Dra- go Šimundža.22 Najprije je opisao hrvatske kršćanske jubileje slavljene (1975.-1976.) , koji su imali povijesno i religiozno značenje te istakao da im je bio cilj posvijestiti ulogu kršćanstva u hrvatskom narodu i obnoviti vjeru u životnim okolnostima, nastalim za vladavine bezbožnog komunizma, koji je sustavno potiskivao vjeru iz javnoga života. Pisac objašnja- va da je kao simbol za velika slavlja izabran Gospin pralik, jer je u njemu viđen „poticajan religiozni motto i znakovit vjerski, narodni i kulturološki simbol, koji će jasnom i slojevitom simbolikom uputiti na važnost i ve- ličinu jubilarnih događanja i praktično potaknuti na istinsko ostvarenje

21 EDUARD PERIČIĆ, Bogorodica u starohrvatskoj kršćanskoj baštini, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 381-400. 22 DRAGO ŠIMUNDŽA, Teološko i simboličko značenje pralika Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 435-443.

35 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 njihovih najvažnijih ciljeva, prije svega religioznih, ali i nacionalno-povijesnih, kulturnih i duhovnih” (437). Ističe da taj jubilejski simbol Godine Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta snažno uprisutnjuje ne samo svetopisamske misli i povijesno-religiozne poruke nego sve vrijednosti i sva obilježja koja o Gospi ima hrvatski narod u svojoj vjeri i kulturi. O. Ante Katalinić traga za najstarijim hrvatskim marijanskim tekstovima.23 Predstavio je što su Hrvati od XII. st. napisali o Majci Gos- podinovoj na hrvatskom jeziku. Tu je „najstarija molitva Mariji”, prvi hrvatskim jezikom napisan (XII. st.) i sačuvan marijanski tekst na Ki- jevskim listićima (X. st.), što je zapravo prva hrvatska molitva u kojoj se spominje Marijin zagovor. Izlaže neke kasnije hrvatske marijanske tekstove, zatim apokrifni Pazinski fragment (XIV. st.), Mirakule o Gospinim čudesima (XI.-XII. st.), Šibensku molitvu (XIV. st.) i druge marijanske tekstove do XVI. stoljeća. Posebno predstavlja o. Bartula Kašića (†1650.), prvoga hrvatskog mariologa i 14 knjiga koje je napisao na hrvatskom jeziku. Ističe dvije: Istoria loretana, o Gospinoj kućici u Loretu i Život pričiste Bogorodice vazda Divice Marie, prvi hrvatski tiskani Gospin životopis (1637.). Posebno ističe Marijinu či- stoću i djevičanstvo, zatim ulogu odvjetnice, zaštitnice, kraljice i djeli- teljice Božjih milosti. . Akademik Josip Bratulić predstavio je Bl. Djevicu Mariju u ča- kavskom i štokavskom dijelu hrvatske književnosti.24 Nakon uvodnih napomena, autor predstavlja prve marijanske zapise, liturgijske tekstove i Gospina svetišta: Trsat, Sinj, Aljmaš i Olovo kao žarišta po- božnosti. Niže poznate majstore pera i njihova djela: Marka Marulića (†1524.), Franje Božičevića Natalisa, Lovre Grizogona, Mavra Ve- tranovića, Nikole Dimitrovića i Nikole Nalješkovića, Šime Budinića, Nikole Dešića, fra Jurja Zebića, Bartula Kašića, fra Matije Divkovi- ća, Jurja Radojevića Gizdelina, Andrije Vitaljića, Šime Vitasovića do brojnih dugih. Predstavlja pisce baroknog doba: fra Filipa Lastrića, fra Jeronima Filipovića, fra Tomu Babića, Stjepana Roze, fra Vicu Vici- ća, Matešu Antuna Kuhačevića, Jurja Muliha, Antuna Kanižlića, Ivana Josipa Pavlovića Lučića, fra Adalberta Horvata i bezbroj dugih. Tu su pisci preporodnoga i kasnijeg doba: Stjepan Ilijašević, fra Ivan Des-

23 ANTE KATALINIĆ, Tragom prvih hrvatskih marijanskih tekstova, Kačić, XXXII- XXXIII/2000.-2001, 511-526. 24 JOSIP BRATULIĆ, Djevica Marija u hrvatskoj književnosti, Kačić, XXXII- XXXIII/2000.-2001, 581-596.

36 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ pot, Ilija Okrugić, Ivan Trnski, August Harambašić, fra Marijan Jaić, Eugenija Šah, Ante Jagar i drugi. Konačno navodi pisce XX. stoljeća, da bi završio nizom pjesnika koji, „upravo na marijanskoj pobožnosti i odjeku te pobožnosti u književnosti, u marijanskoj lirici” žive „u tradiciji starih svetišta kao središta žarke pobožnosti prema Mariji, kraljici Hrvata” (595). Akademik je pokazao da je hrvatska književnost od najranijih početaka prihvaćala kulturne utjecaje Istoka i Zapada pa i različite oblike marijanske pobožnosti. Književni tekstovi, propovijedi i znanstvene rasprave o Bogorodici, na čakavskom i štokavskom, odražavaju pučku i visoku književnost Hrvata. To dolazi još snažnije „do izražaja nakon političke, društvene, kulturne i jezične integracije Hrvata, od tridesetih godina XIX. st. do danas” (581). Doprinosom suvremenih hrvatskih teologa mariologiji pozabavio se Adalbert Rebić.25 upozorio je na zamah mariologije u Hrvatskoj: VI. me- đunarodni mariološko-marijanski kongres 1971. godine (Zagreb i Ma- rija Bistrica), osnivanje Hrvatskoga mariološkog instituta (HMI) brojne zbornike i druga tiskana djela. Predstavio je zbornike sa simpozija HMI: Bogorodica u hrvatskom narodu (1978.), Pučka pobožnost s osobitim obzirom na štovanje Gospe (Bogoslovska smotra,1983.), Naša prošteni- šta i crkva na putu (1985.), Blažena Djevica Marija u kršćanskoj duhovnosti (1988.) i Prošlost i sadašnjost Trsatskog svetišta (Dometi, 1991.), zatim s međunarodnih kongresa: Advocata Croatiae. Uloga i mjesto BDM u vjerskom i nacionalnom životu hrvatskog naroda u XVI. stoljeću (1981.), Mundi melioris origo. Marija i Hrvati u barokno doba (1983.), Štovanje Bogorodice u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću (1990.), Štovanje Marije u vrijeme Drugoga vatikanskog koncila i poslije njega (Bogo- slovska smotra, 1993.) i Marijin lik danas (1997.). Navodi časopise u kojima su objavljene mariološke prouke i teologe s njihovim djelima: Karla Balića, Tomisalva Šagi-Bunića, Rudolfa Brajčića, Antu Crnicu, Bonaventuru Dudu, Antu Katalinića, Jordana Kuničića, Petra Lubinu, Ratka Perića, Adalberta Rebića i Antuna Weissgerbera. Nije propustio ni ostalih pisaca s njihovim prinosima, kao ni prijevode knjiga marijanskog sadržaja. Na kraju je objavljena bibliografija zbornikâ Hrvatskoga mariološkog instituta.26

25 ADALBERT REBIĆ, Doprinos suvremenih hrvatskih teologa mariologiji, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 647-674. 26 VLADO KOŠIĆ, Bibliografija zbornikâ Hrvatskoga mariološkog instituta, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 675-692.

37 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

b) Pjesnici Cijela je Europa stoljećima pisala na latinskom jeziku, pa i Hrvati. Prvi motivi bili su Isusovo rođenje i smrt, a zatim Gospa, posebno njezino majčinstvo i djevičanstvo. Mariju u djelu De vita et gestis Christi (1526.) Jakova Bunića obradio je fra Bruno Pezo .27 Pjesnik je ostavio izvanredno svjedočanstvo da su Hrvati u XVI. st. sudjelovali u europskim kulturnim i umjetničkim krugovima. Prvi je kulturnom svijetu ponudio Sveto pismo prepjevano u epu od 10.049 stihova i 16 pjevanja. Ep je oduševio ondašnji kulturni svijet, pa je papa Klement VII. želio da se prevede na aramejski jezik. U članku je istaknuto da Bunić prije Tridentskog sabora (1545.-1563.) pridaje Majci Gospodinovoj gotovo sve odlike kojima je i danas Crkva časti. Ona je: Djevica, Bogorodica, od grijeha potpuno izu- zeta, na nebo dušom i tijelom uznesena, suradnica u djelu otkupljenja i posrednica između Boga i ljudi. Time je pjesnik ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj i europskoj književnosti. Fra Bruno je i ranije u Kačiću predstavio Bunićev ep.28 Donosi njegov postanak i strukturu i dijelove koji su posvećeni Gospi. Upozorava da je Marijin Veliča uzorak kako Bunić ostaje vjeran evanđeoskoj parafrazi. Tu su i tri Gospina plača. Riječanin Kajetan Vičić napisao je na latinskom jeziku spjev o životu Marijinu, pod naslovom Jesejada (1700.). Pjesnika i spjev predstavio je Ivan Golub.29 Vičić je bio redovnik teatinac iz XVII. st., latinski pjesnik i mariolog. Njegov spjev ima više od 9000 stihova, satkan je od 12 knjiga. Marijinu životu prethodi pretpovijest, događaji prije njezina ro- đenja, i poslijepovijest, o Mariji na nebo uznesenoj. K. Vičić nije samo Marijin životopisac, nego i teolog i mariolog. Evanđeoske danosti je u svojem djelu dopunjao predajom, a nije zaboravio svoga Trsata, nazaret- ske kućice i svetišta Loreta.

c) Likovni umjetnici Marijin lik u djelima hrvatskih kipara i slikara obradio je Milan Ivanišević.30 U članak ih je popisao zajedno s njihovim umjetninama marijanskog sadržaja. Tako su od XIII. do polovice XX. st. stvarali u

27 BRUNO PEZO, Marija u Bunićevu djelu „De vita et gestis Christi”, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 527-536. 28 BRUNO PEZO, Bunićev ep „Kristov život i djela”, Kačić, XIII/1981, 57-88. 29 IVAN GOLUB, Latinski spjev „Jesejada” Kajetana Vičića o životu Marijinu, Ka- čić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 537-545. 30 MILAN IVANIŠEVIĆ, Marijin lik u djelima velikih hrvatskih kipara i slikara, Kačić, XXXII-XXXIII/ 2000.-2001, 411-434.

38 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ svim stilovima poznati kipari i slikari: Andrija Buvina u Splitu i Rado- van u Trogiru, Juraj Dalmatinac, Nikola Dubrovčanin, Franjo Vranjanin, Ivan Duknović, Blaž Jurjev, Lovro Dobričević, Nikola Božidarević, Ju- raj Ćulinović, Andrija Meldola, Federiko Benković, minijaturist Juraj Klović i najpoznatiji hrvatski umjetnik u svijetu Ivan Meštrović i slikar novoga doba Ivo Dulčić. Za usporedbu s njihovim djelima autor je u članak uvrstio i ikonografski cjelovit i međusobno povezan niz slika iz crkve Gospe od Škrpjela bokeljskoga slikara Tripe Kokolje i kipove Ivana Rendića. Predstavljena su i dvojica slikara svećenika: fra Vinko Draganja i fra Celestin Mato Medović. Tako je zaokružen prikaz velikih hrvatskih likovnih umjetnika i njihova djela marijanske tematike.

d) Glazbenici Koliko je duša hrvatskoga katolika marijanska, najbolje se vidi po marijanskim pučkim popijevkama. Deset stoljeća hrvatske marijanske glazbe obradio je iscrpno Miho Demović.31 Pisac prikazuje koje mjesto u hrvatskoj glazbi zauzimaju vokalne skladbe napisane na marijanske tekstove. Najprije predstavlja hrvatsku monodijsku glazbu, stariju i noviju. Tekst o napjevima staroga zagrebačkog obreda na latinske tekstove svjedoči da je zagrebačka katedrala imala sposobnih teologa pjesnika koji su znali izabrati strane obrasce, ali i stvarati nove. Glagoljaški napjevi na marijanske tekstove jedinstveno su hrvatsko kulturno blago, koje se razlikuje od svih ranosrednjovjekovnih monodijskih pjevanja kršćan- skih naroda. Nikad nije bilo notirano, nego je prenošeno s pokoljenja na pokoljenje. Brojne marijanske pučke popijevke su prave umjetnine s obzirom na tekst, a njihovi napjevi odražavaju stilove vremena u kojem su nastale. Zanimljivi su i marijanski napjevi u latinskim obrednim igrama i u hrvatskim crkvenim prikazanjima na hrvatskom jeziku. Solističke skladbe hrvatski skladatelji najviše su ih stvorili u doba kasne romantike i cecilijanskog pokreta. Zatim autor obrađuje hrvatske marijanske dija- fonijske skladbe, kojih je malo sačuvano i polifonijsku glazbu koja je u XVII. st. Hrvatima dala velike skladatelje. Hrvatska marijanska glazba bogata je brojem skladbi i predstavlja vidan dio hrvatske glazbene bašti- ne uopće. Hrvatski glazbenici i duhovni pjesnici namrli su tako gotovo dvije tisuće glazbenih jedinica koje se čuvaju u arhivima i knjižnicama, a brojne među njima prave su glazbene umjetnine (465).

31 MIHO DEMOVIĆ, Deset stoljeća hrvatske marijanske glazbe, Kačić, XXXII- XXXIII/2000.-2001, 465-509.

39 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

6. Marijansko štovanje Na temelju povijesnih vrela, Josip Kolanović opisuje najstarija hrvatska marijanska hodočašća izvan domovine.32 Najprije obrađuje teologiju hodočašća iznoseći poimanje u Starom i Novom zavjetu i u Crkvi sve do naših dana. Osvrće se ukratko na marijanska hodočašća općenito i marijanska izvan Hrvatske od XIV. stoljeća. Na primjeru Šibenika, pokazuje njihovo mjesto i značenje, posebnu govori o Gospinu svetištu u Loretu. U izvorima se hodočašća Hrvata u marijanska svetišta navode već krajem XIV. i veoma su raširena u XV. stojeću, a najčešće se hodočastilo u Loreto. Hodočašće kao oblik štovanja Bl. Djevice Marije obrađuje fra Lju- devit Maračić.33 Autor opisuje povijest hodočašća u kršćanstvu s izra- zitim pokorničkim vidom. Ističe važnost jubilejskih hodočašća u povodu Svete godine. Navodi smjernice crkvenog učiteljstva o važnosti hodočašća u Gospina svetišta, koja hrane pravu marijansku pobožnost. Upozorava na važnost Gospinih svetišta među Hrvatima, posebno Trsat, Mariju Bistricu, Sinj i Olovo. Na kraju kritički govori o nekim pojavama u hrvatskim svetištima i donosi preporuku Ivana Pavla II. da treba jačati pastoralno djelovanje u Gospinim svetištima. Fra Marijan Biškup piše o Gospinoj krunicu u hrvatskom narodu.34 Opisao krunicu, njezinu uvriježenost među Hrvatima, tumači značenje izraza „Marijina krunica” i prikazuje promicanje krunice na temelju spisa hrvatskih dominikanaca: Ignacija Aquilinija, Anđela Marije Miš- kova, Jerka Vlahovića, Jordana Viculina i Zlatana Plenkovića. Zatim predstavlja kruničarske bratovštine i njihovu ulogu te naglašava da se je molitva krunice snažno ukorijenila u duhovnost hrvatskih katolika, koji su u njoj nalazili pomoć i utjehu tijekom svoje burne prošlosti. Zato su o krunici objavljivane brojne knjige od XVI. st. do danas, a njezinu molitvu promicale su posebno kruničarske bratovštine.

7. Marija i ekumenizam S II. vatikanskim saborom Katolička Crkva odlučila se na dijalog s kršćanskim Crkvama, pripadnicima drugih religija i svih ljudi dobre volje. Mariološku problematiku u ekumenskom dijalogu obradio je Ratko

32 JOSIP KOLANOVIĆ, Najstarija hrvatska marijanska hodočašća izvan domovine, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 401-410. 33 LJUDEVIT MARAČIĆ, Hodočašće kao oblik štovanja Bl. Djevice Marije, Kačić, XXXII-XXXIII/ 2000.-2001, 633-645. 34 MARIJAN BIŠKUP, Marijina krunica u Hrvata, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 619-631.

40 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“

Perić.35 Predstavio četiri dogme koje naučava Katolička Crkva i uspo- ređuje marijanski nauk u dijalogu o Majci Isusovoj između katolika i anglikanaca, baptista, evagelika, luterana, metodista i pentekostalaca, a zatim između pravoslavaca i starokatolika. Razgovaraju pojedina po- vjerenstava, neka češće, neka rjeđe. Među raznim teološkim temama ima i pitanja iz mariologije. Može se reći da se „ne uočavaju pomaci u mariološkom smislu, ali se osluškuju upozorenja s obzirom na naučava- nje i štovanje Bogorodice, kad se radi o doktrinalnoj bilo pretjeranosti bilo skučenosti” (315). Pokazalo se da je govor o Mariji „sada i mirniji i trjezniji”, a vrijeme će pokazati koliko će ekumenski stručni razgovori biti na području nauka učinkoviti. Pravoslavni su bili povod o. Juri Zečeviću da obradi Bogorodicu u novijoj pravoslavnoj teologiji i pobožnosti.36 Autor se osvrnuo najprije na pravoslavnu mariologiju i pobožnost općenito, koje se temelje na tradiciji, a imaju svoje posebne naglaske i izričaje. Polazeći od tumačenja novijih pravoslavnih teologa, prikazuje odnos pravoslavlja prema Ma- rijinu otajstvu istražujući liturgiju, teologiju i pobožnost u prvom redu četiriju velikih Marijinih svetkovina: Rođenje Bogorodičino, Uvođenje Bogorodičino u hram, Navještenje rođenja Gospodinova i Usnuće Bo- gorodičino a onda i ostalih blagdana. Osvjetljuje glavne naslove kojima pravoslavni oslovljavaju Majku Gospodinovu: Bogorodica i vazda Dje- vica. Budući da pravoslavno štovanje prepoznaje Bogorodicu kao pralik Crkve, autor uspoređuje Mariju i Crkvu te obrazlaže naslove Prečista i Bezgrješna kojima je često opjevana, osobito u liturgiji. Poseban od- lomak posvećuje štovanju Marijinih ikona u crkvama i vjerničkim ku- ćama, koje je veoma uvriježeno. Budući da je pravoslavna mariologija i pobožnost utemeljena bitno kristološki i soteriološki, zamjećuje da je Marija u pravoslavlju „polazište ‘sofijanske’ bogocentrične antropologi- je i kozmologije” (329). Niko Ikić obrađuje temu Marija u islamskim izvorima i teologiji.37 Najprije protumači imena kojima islamska teologija naziva svoju vjeru i objašnjava teološko-dijaloški okvir objašnjavajući tko su dobri i tko loši kršćani te predstavlja pobornike dijaloga. Mariju predstavlja kao

35 RATKO PERIĆ, Mariološka problematika u ekumenskom dijalogu, Kačić, XXXII- XXXIII/2000.-2001, 315-328. 36 JURE ZEČEVIĆ, Bogorodica u novijoj pravoslavnoj teologiji i pobožnosti, Kačić, XXXII-XXXIII/ 2000.-2001, 329-348. 37 NIKO IKIĆ, Marija u islamskim izvorima i teologiji, Kačić, XXXII-XXXI- II/2000.-2001, 349-363.

41 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ime koje u dobroj mjeri okuplja kršćane i muslimane. Oslanjajući se na Kuran i islamsku teološku predaju prikazuje Marijin lik u islamu. Kuran predstavlja Mariju kao Božju odabranicu koju je stvorio čistom i boljom od svih žena te joj povjerio rođenje dječaka koji će biti jedan od bliskih Bogu. Donosi što o njoj kaže islamska teološka predaja koja cijeni njezinu bezgrješnost i njezinu trudnoću drži čudesnim Božjim darom. Zatim prilaže neke pjesme islamskih pjesnika Muse Ćazima Ćatića i Osmana Đikića koji „su pokušali opjevati tajne i otajstva, veličine i velikane svoje vjere” (358). Iz članka se vidi da su gotovo sve kršćanske istine o Bl. Djevici Mariji našle svoga odjeka u muslimanskoj svetoj knjizi Kuranu i u islamskoj predaji, osim Marijina božanskog materinstva. Islam ih, doduše, u načelu teološki drukčije tumači negoli kršćani. Majka Isusova i mjesto koje ona zauzima u Objavi i kršćanskih i muslimanskih vjernika približava kršćanstvo i islam te je jedan od čvrstih temelja kršćansko- islamskog dijaloga (349).

8. Gospina svetišta Cilj brojnih hodočašća su sveta mjesta, koja vjernici nazivaju sveti- štima. Iako vjeruju da je Bog posvuda nazočan i da mu se može klanjati na svakome mjestu u duhu i istini, na svetim mjestima vjernik osjeća osobitu Božju blizinu. Hrvatska marijanska svetišta obradio je fra Petar Lubina.38 Ukrat- ko je obrazložio marijansku pobožnost, hrvatska marijanska svetišta stavio u okvir povijesnih zbivanja i iznio povijesni pregled Gospinih svetišta među Hrvatima. Podsjeća na događaje u općoj Crkvi, koji su utjecali na širenje marijanske pobožnosti u hrvatskom narodu, zatim prikazuje nastanak i razvoj hrvatskih Gospinih svetišta u srednjem vijeku, u vrijeme oslobađanja od Turaka i u novo doba. Počevši od prve među Hrvatima poznate marijanske crkve, podignute u X. st. u Solinu, ukratko predstavlja društvenopolitičke okolnosti u kojima su živjeli hrvatski katolici i kako je dolazilo do nastajanja novih svetišta i obnav- ljanja starih. Iz članka se vidi da je Gospa srasla sa sudbinom hrvatskoga naroda i da je on navezan na nju te da ne bi prebrodio svoju tešku prošlost bez vjere u Boga i osobite pobožnosti Bogorodici. Najmanja područja koja obitavaju Hrvati imaju svoja manja ili veća marijanska svetišta, koja su jednako važna, a nacionalno svetište u Mariji Bistrici

38 PETAR LUBINA, Hrvatska marijanska svetišta, Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 445-464.

42 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ postalo je simbolom zajedništva svih hrvatskih marijanskih svetišta. Četiri najveća - Marija Bistrica, Trsat, Sinj i Olovo - bila su dugo marijanska središta crkvenih pokrajina u kojima se nalaze. Ona svjedoče o osobitoj ljubavi i pobožnosti hrvatskih vjernika prema Majci Gos- podinovoj i znak su njihova duhovnog jedinstva. Kroz cijelu povijest svetišta su bila čuvari vjere i ognjišta na kojima su vjernici grijali svoju vjeru, jačali nadu i krijepili ljubav.

B) MARIJANSKE TEME U OSTALIM SVESCIMA ZBORNIKA Marijanske teme obrađivali su i još neki svesci Kačića. Neke od njih potpuno su marijanske, a druge djelomično. Povod njihovu pisanju naj- češće su bili određeni jubileji ili obljetnice. Na određen način one upot- punjuju Meladin zbornik, pa ih ovdje donosimo.

1. Bogorodica u otačkoj predaji Na grčkom jeziku i u prijevodu na hrvatski o. Predraga Belića u Ka- čiću je objavljen pjesnički Kanon u čast rođenja Presvete Bogorodice Marije sv. Andrije Kretskog (†740.), biskupa, teologa i pjesnika.39 U uvodnoj napomeni prevoditelj upozorava da je to prvi hrvatski prijevod s grčkog izvornika, za koji navodi odakle je uzet. Slijedi tekst Kanona, usporedno grčki i hrvatski, razdijeljen u 9 pjesama, a za njim pogovor. U njemu predstavlja životni put sv. Andrije Kretskog, od rođenja u Damasku preko službovanja kao đakona u Carigradu i metropolita u Gortinu na Kreti do smrti u Erisu na otoku Lesbu, a zatim njegovo djelo, od teologije preko homilija, osobito 4 marijanske, i panegirika do pjesama. Ističe da pjesnika časte i rimokatolici, što preko otačkih izdanja, što preko dogmatskih priručnika i čitanja u Časoslovu. Izno- si osobine bizantske liturgijske poezije, osobito pjesničkoga kanona, jer Andriju drže njegovim tvorcem kao književne vrste. Kratko razlaže Andrijinu mariologiju, u kojoj uči da je Marija posrednica kod Boga, da je začeta bez grijeha istočnoga, da je Vazdadjevica i da je po završetku ovozemaljskog života uznesena u nebesku slavu. Komentira nejasne dijelove Kanona ili pak one koji zavrjeđuju da se o njima nešto više zna. Zaključnom sažetku na latinskom priložena je Biografska bilješka o člankopiscu iz pera njegova brata o. Miljenka Belića.

39 SV. ANDRIJA KRETSKI-PREDRAG BELIĆ, Pjesnički kanon za rođendan naše Gospe Bogorodice, Kačić, XXXV/2003, 13-83. Objavljeno je i posebno izdanje (Split, 2004, 96).

43 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

2. Marija u bogoslužju Crkve U povodu 250. godina postanka i djelovanja Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu fra Stanko Radić obradio je doprinos njezinih članova homiletici.40 U uvodu napominje da su franjevci uvijek pisali i objavljivali propovijedi, izvorne ili prevedene, ali i materijale vrlo blize propovijedima, od kojih su brojni ostali u rukopisima. Nabraja knjige i brošure s bibliografskim podacima po godinama objavljivanja, među kojima su Dobra Mater ili krasne rasprave o Gospi (1919.) fra Frane Slavića, Zrcalo bez ljage. Kratka razmatranja o slavi i životu presvete Božje Majke (1938.) fra Stanka Petrova, Marija Majka i Kraljica. Kratke propovijedi o životu, krepostima i slavi Neoskvrnjene Djevice Marije za mjesec svibanj (1939.) fra Krste Kržanića, Kratki tu- mač molitve Zdravo Kraljice (1941.) Artura Milanija u prijevodu fra S. Petrova, Posveta Bezgrješnom Srcu Marijinu. Razmišljanja za 15 subota i molitve (1959.) fra Ante Jadrijevića. Tu su i svibanjske propovijedi: Uto- čište grješnika (1937.) fra Paška Barića, Marija među nama (1960.) i Za Majku i dijete - za svijet (1962.) fra S. Radića, Kraljica srdaca (1969.) fra Jeronima Šetke te Upoznajmo Mariju (1984.), Cvijeće za Mariju (1987.) i S Majkom milosrdnom (1988.) fra Maria Jurišića. Navedeni su listovi i ča- sopisi, među kojima je propovjedničko glasilo Riječ Božja (1930.-1944.), u kojem su surađivali i splitski franjevci, zatim liturgijsko-pastoralno glasilo Služba Božja (1960.-), koja je u prvom broju donijela homiliju sv. Germana Carigradskog na blagdan Bezgrješnoga Začeća Bl. Dj. Marije i češće donosila propovijedi, kao i časopis Marija koji je objavljivao papine govore i homilije o Gospi. Pisac tvrdi da su splitski franjevci od počet- ka posvećivali posebnu pozornost pisanoj propovjedničkoj riječi. Osim toga, u Kačiću ima još tek nekih spomena Gospinih propovijedi i blagdana. Tako, obrađujući sv. Antu Padovanskoga, fra Josip Ante Soldo predstavlja kako fra Stanko Petrov ocrtava izričaje sv. Ante o Mariji, njegove marijanske propovjedničke teme. Za sv. Antu je, npr. Marijin djevi- čanski porod „ružin cvijet u proljetne dane ili ljiljan uz potok vodeni”.41 U sklopu pučkih misija, fra Mario Jurišić preporučuje da u propovijedima treba govoriti i o „štovanju Presv. Srca Isusova i Marijina”.42 Među franjevcima koji su pisali priručnike za pučku pobožnost donesene su i

40 STANKO RADIĆ, Doprinos splitskih franjevaca homiletici, Kačić, XIX- XX/1987.-1988, 203-216. 41 J. A. SOLDO, Sv. Ante u Provinciji Presvetoga Otkupitelja, Kačić, XXVII/-XXVI- II/1995.-1996, 168-169. 42 MARIO JURIŠIĆ, Pučke misije, Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 288.

44 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ knjižice pobožna sadržaja, molitvenici, vjenčići i pjesmarice-molitvenici koji su redovito bogati marijanskim molitvama ili pjesmama.43 U članku o duhovnom životu makarskih franjevaca spominju se i Gospini blagdani koji su se nekoć svečanije slavili i koji se slave danas.44 U tekstu o preuređenju liturgijskoga kalendara, spominju se Gospine svetkovine, blagdani i spomendani koji su ostali i oni koji su uvedeni.45 Blagdan sv. Marije Ester u moliškom Kruču slavi se dva puta godišnje (7. svibnja i 30. rujna).46 U Krku je Dragutin A. Parčić „litografski izdao 1864. misu u čast Bezgrešnog začeća Marijina kao dodatak Karamanovu misalu”.47 Iznesena je tvrdnja da je u predavanju na I. hrvatskomu liturgijskom kongresu u Hvaru fra Leonard Bajić iznio „veći doprinos ekleziologiji i mariologiji od doprinosa bilo kojeg člana Provincije”.48 Taj nauk stavio je jasno pred oči Pio XII. (1943.) i kasnije II. vatikanski sabor u svoju uredbu Lumen gentium. Za Gašparotijeve životopise svetaca istaknuto je da se u njima posebna pažnja posvećuje blagdanima, svetištima i spomen- danima Blažene Djevice Marije. Njezin se lik nalazi u svakoj od tih knjiga, na početku, te su knjige posvećene Mariji kao zaštitnici ,slovenskoga orsaga’, to jest hrvatske države.”49 Blagdani Gospe od Anđela i Velike Gospe spominju se kao „veliki pazarni dani” u Makarskom primorju.50

3. Marija u proukama hrvatskih teologa i pisaca

a) Teolozi i pisci Međunarodni Gospini kongresi u Zagrebu i u Mariji Bistrici 1971. godine bili su povod o. Anti Kataliniću da prouči djelo isusovca Lovre Grizogona (†1650.). Taj veliki hrvatski mariolog napisao je na latin-

43 FRANO LACO, Franjevci pisci priručnika za pučku pobožnost, Kačić, XIX- XX/1987.-1988, 217-225. 44 ANTE ČOVO, Duhovni i karitativni život franjevaca u Makarskoj, Kačić, XXX- VI-XXXVIII/2004.-2006, 251. 45 BERNARDIN ŠKUNCA, Kristovo otajstvo i čašćenje svetih, Kačić, XXV/1993, 338-339. 46 PETAR MILANOVIĆ, Moliški Hrvati, Kačić, XIX-XX/1988, 336. 47 JOSIP TANDARIĆ, Oživljavanje hrvatske redakcije staroslavenskog jezika u bo- goslužju, Kačić, XIII/1981, 336. 48 JURE RADIĆ, Liturgijski pokret u Hrvatskoj u prvoj polovici XX. stoljeća, Kačić, XIX-XX/1987.-19888, 51-53. 49 J. BRATULIĆ, Sv. Antun u hrvatskoj književnosti s posebnim osvrtom na propovijedi o. Hilariona Gašparotija, Kačić, XXVII-XXVIII/1995.-1996, 309. 50 ZVONKO TOLIĆ, Političke i društvene prilike u Makarskom primorju koncem XIX. i početkom XX. stoljeća, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 155.

45 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 skom jeziku životno djelo Mundus Marianus (Beč, 1646., Padova. 1651. i Augsburg, 1712.).51 Djelo je enciklopedijskog značaja i pruža marijanski nazor na svijet (tri sveska s preko 3000 stranica). Grizogon spominje velike ljude svoga naroda (Marka Marulića), Gospina svetišta (Trsat i Remete), a članak u Kačiću prikazuje pisca i njegovo djelo. Teolozi su se uvijek bavili pitanjem otkupljenja Bl. Djevice Marije. Time se bavio i hrvatski isusovac Antun Kanižlić (†1777.). Njegove misli o toj temi iznio je o. Miljenko Belić.52 Predstavio je mariologiju no- vijega doba i iznio najvažnije oblike marioloških istraživanja o Marijinu otkupljenju u predsaborskoj teologiji. Zatim prikazuje Kanižlićeve misli o Marijinu otkupljenju u njegovoj knjizi Utočište Blaženoj Divici Mari- ji (Venecija, 1759.). To je marijanski molitvenik i vrijedno mariološko djelo. Na temelju Ivana Duns Skota, Kanižlić uči da je Krist Mariju otkupio prvu od svih, ne u vremenskom prvenstvu nego u dostojanstvu, dakle u njezinu odabranju. Iz tekstova je vidljivo da je Kanižlić razliko- vao Kristove namjere i učinke djela otkupljenja koji se odnose na Majku i koji se odnose na ostale ljude uz suradnju otkupljene Majke. U povodu 75 godina života fra Karla Jurišića fra Pavao Melada predstavlja Papinsku međunarodnu marijansku akademiju (PAMI) i prva dva mariloško-marijanska međunarodna kongresa. Obradio je nastanak, svrhu i djelovanje PAMI, koju je osnovao fra Karlo Balić (1946.). Pred- stavio je I. mariološki kongres (Rim, 1950.) koji je proučavao Marijinu misiju prema Svetom pismu, dogmi i povijesti Crkve, i VIII. marijanski međunarodni kongres koji je obradio temu Poslanje Marije u današ- njem svijetu. Na isti način prikazao je rad II. mariološkoga kongresa (Rim,1954.), posvećen Bezgrješnom Začeću Marijinu u dogmi, povijesti, kultu i umjetnosti i VIII. marijanski međunarodni kongres koji je obradio temu Bezgrješno Začeće u životu Crkve.53 Fra Nikola Vukoja piše o sv. Antunu Padovanskomu kao učitelju duhovnosti, teologu i crkvenom naučitelju.54 Antunovoj mariologiji veli da „Antun slijedi Augustina i ističe Marijinu jedinstvenu ulogu u povijesti spasenja” (78). Antun „na čudesan način ističe i Marijinu ulogu u

51 A. KATALINIĆ, Lovro Grizogon - veliki hrvatski mariolog, Kačić, IV/1971, 15-23. 52 MILJENKO BELIĆ, „Prva od Isusa Odkupljena”. Misli Antuna Kanižlića (1699.- 1777). o otkupljenju presvete Djevice, Kačić, III/1970, 77-86. 53 PAVAO MELADA, Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI) i prva dva mariološka kongresa, Kačić, XXV/1993, 305-317. 54 NIKOLA VUKOJA, Sv. Antun Padovanski učitelj duhovnosti, teolog i crkveni naučitelj, Kačić, XXVII-XXVII/1995.-1996, 65-100.

46 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ otajstvu utjelovljenja, pa zato rado govori o dvostrukom rađanju Isuso- vu”, od Oca u vječnosti i od Marije u vremenu. U rađanju po čovještvu razlikuje dva Isusova puta, prvi od Oca do Majke, a drugi od Majke u svijet (85). Isusovo vječno „rađanje u vremenu iz Djevičina krila oba- sjava Crkvu u njezinu sadašnjem zemaljskom stanju i to snagom vjere u Utjelovljenje” (88). Mariju, kao i Crkvu, Duh Sveti čini majkom (89). Poseban prostor autor daje Mariji u govorima sv. Antuna, posvećujući pozornost temama o njezinu božanskom materinstvu, svetosti i sudjelovanju u spasenju (92-95). Predstavljajući život i djelo fra Krste Kržanića, fra K. Jurišić navodi da je Kržanić objavio članak Krist i Marija u Danteovoj Divnoj Glumi, a glavno mu je djelo knjiga Marija, Majka i Kraljica s 32 propovijedi o Gospi za svibanjske pobožnosti koju je prema talijanskom uzorku objavio (1939.). Fra Krsto je pisao i prikaze knjiga, među kojima Qu- aestiones disputae de Immaculata Conceptione i Kroz Marijin perivoj K. Balića, Cetinska ruža A. Cikojevića, Utočište grješnika P. Barića, Krvave ruže S. Petrova i Kraljica srdaca J. Šetke.55 Obrađujući književni i znanstveni rad fra Gašpara Bujasa, Zdravko Mužinić drži da u njegovu književnom djelu „posebno mjesto ima šapi- rografirana knjižica Kod čudotvorne Majke Božje u Lurdu“, u kojoj je iznio svoje dojmove prigodom dvaju hodočašća u Lurd. Opisuje špilju, bazilike, vjerničko mnoštvo, svjedočanstva hodočasnika, bolesnika, li- ječnika, pisaca itd.”56 Fra S. Čovo upozorava da među djelima fra Bože Vuce pozornost za- vrjeđuje Lurd. Prigodom stogodišnjice ukazanja i čudesa (1958.), prva njegova poslijeratna knjiga, izdana ciklostilom, dobro primljena. U njoj je, „kao ljubitelj i štovatelj Marijin, htio iznijeti istinu o Lurdu i svemu onom što je vezano uz Lurd i lurdska ukazanja”.57 U osvit blagdana Velike Gospe 1715. godine Sinj je po zagovoru Bogorodice oslobođen od Turaka. To je u naše dane u dramskom prika- zu Opsada Sinja 1715. godine ovjekovječio Velimir Borković, a Zbor- nik Kačić objavio.58 Prvi put izveden je 11. kolovoza 2006. na sinjskoj

55 K. JURIŠIĆ, Život i rad fra Krste Kržanića (1894.-1973.), Kačić, VIII/1976, 255-336. 56 ZDRAVKO MUŽINIĆ, Književni i znanstveni rad fra Gašpara Bujasa, Kačić, XVIII/1986, 161. 57 S. ČOVO, Fra Božo Vuco (1897.-1984.), Kačić, XXI-XXII/1989.-1990, 184-186. 58 VELIMIR BORKOVIĆ, Opsada Sinja 1715. godine, Kačić, XXXIX-XL/2007.-2008, 199-214.

47 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Tvrđavi. O tom je Kačić objavio i članak u kojem su opisane opsada i obrana Grada kao i tijek scenskog prikaza.59

b) Pjesnici Fra Jeronim Šetka skupljao je pučke pobožne pjesme i molitvice, obradio ih i dio objavio u Kačiću.60 Objasnio njihov pojam, nastanak i način prenošenja i u nekoliko poglavlja ocrtao sliku Majke Isusove kakva iz njih izranja. U I. poglavlju, naslovljenu Blagoslovljena među ženama, riše Marijino rođenje i ime, rod i ljepotu, bezgrješnost i djevi- čanstvo, navještenje, pohod Elizabeti, Isusovo rođenje i prikazanje u hramu, Mariju i Židove, Mariju i brodare, koledanje, Marijino gubljenje Isusa u Jeruzalemu, Mariju kod njegova krštenja i čudo u Kani. U II. poglavlju, Djevica Prežalosna, predstavlja Gospin san, Mariju i majstore, Mariju u Isusovoj muci, sudjelovanje u otkupljenju te Mariju i uskr- snulog Isusa. U III. poglavlju, Kraljica i Majka, predstavlja Mariju na nebo uznesenu kao Kraljicu neba i zemlje i našu Majku. IV. poglavlje, Posrednica milosti, ocrtava je kao zagovornicu kod Boga, djeliteljicu duhovnih dobara, utočište grješnika. U V. poglavlju, Pohvale Mariji, dijelovi su molitvica koje Mariju hvale kao presvetu i plemenitu, kao Kraljicu i Majku. U VI. poglavlju, Posebne preporuke Mariji, pjesnik se Mariji obraća za pomoć u svako doba dana. U VII. poglavlju, Pobožno- sti u čast Majke Božje, molitvice parafraziraju Anđeoski pozdrav, slave Gospine žalosti i radosti, mole njezinu krunicu i nose karmelski škapu- lar. U VIII. poglavlju, Svetišta Majke Božje, pučki pjesnik pjesmama slavi svetišta u kojima se Gospa posebno časti: Sinj, Visovac, Vrpoljac, Olovo, Trsat, Voćin i Mariju Bistrica. U Pogovoru autor objašnjava nastanak hrvatskoga pučkog pjesništva. Početkom XVII. st. hrvatski franjevci počeli su se baviti književnim radom na hrvatskom jeziku zalažući se za pučku prosvjetu. Posebnu pozornost zaslužuje Gospin plač fra Petra Kneževića (†1768.). Upozorava na 53 izdanja, koja je s bibliografskim podatcima popisao je fra Karlo Kosor.61 Kneževiću je uz bok i fra Toma Babić (†1750.) s pjesmom Ver- ši od Muke Isusove koja se i danas tiska. To je njegova verzija Gospina plača, o čemu piše fra J. Šetka.62

59 H. G. JURIŠIĆ, Konačno izvedena „Opsada Sinja 1715. godine“, Kačić, XXXIX- XL/2007.-2008, 215-245. 60 JERONIM ŠETKA, Hrvatska pučka religiozna poezija, Kačić, II/1969, 361-452. 61 KARLO KOSOR, Izdanja Kneževićeva „Gospina plača”, Kačić, VI/1974, 171-178. 62 J. ŠETKA, O. fra Toma Babić, Kačić, I/1967, 95-200.

48 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“

Jubilej 250. obljetnice Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja bio je povod za obradu književnog rada fra S. Petrova.63 Drago Šimundža ističe njegovu poeziju. „Najčešće je pjevao Gospi, Bl. Djevici Mariji. Njoj je posvetio 65 izvornih nadahnuća. To su, uglavnom, pojedinačne, kraće pjesme, ali ima i manjih nizova pod istim naslovom, zatim dramsko-lirskih slika, prikaza i tumačenja. Neki su nizovi svrstani u manje zbirke, npr. Krvave ruže, Gospine ružice, Vijenac ruža, Immaculata itd. Objavljeno je oko 50, a petnaestak ostalo u ostavštini” (143). On je religiozni pjesnik i svoje motive nalazi u religioznim okvirima, a njegova je poezija „u službi duhovne misije”.

c) Likovni umjetnici U povodu 250. obljetnice Provincije, akademik Kruno Prijatelj sažeo je svoje studije o nekoliko slikarskih djela u njezinu posjedu.64 Među marijanskim motivima osvrće se na poliptih Pietera De Costera (†1702.) u staroj crkvi u Makarskoj iz 1680. god. s prizorom Uznesene u sredi- štu i Posljednji sud Antonija Molinarija (†1704.) gdje se među svecima ističe i Bogorodičin lik. Spominje i sliku Gospe s Djetetom Polikarpa Falconera (†1739.) u Živogošću koju je darovao fra Petar Karapandža, i još dvije njegove Gospe koje bi mogle pripadati istoj slikarskoj obitelji. Ističe da je veoma slična Bogorodici s Djetetom koju krune anđeli sa sv. Paškalom i sv. Rokom na Sućurju. Spominje i bajagićku sliku Bogoro- dice sa svecima koja se čuva u sinjskom samostanu. Uz 500. obljetnicu Franjevačkoga samostana u Makarskoj akademik Radoslav Tomić proučio je samostanske slike, među njima ima i nekoliko marijanskih.65 Na prvome mjestu je monumentalni triptih Uznesenja Marijina na glavnom oltaru stare crkve nizozemskog majstora P. De Coster. Tu je i Posljednji sud A. Molinarija iz Venecije, najljepša samostanska umjetnina, koju je naručio fra Lovre Batošić. U njezinu središtu je Višnji Sudac, a kraj njega Bogorodica sa sv. Ivanom Krstiteljem. Vje- rojatno je i slika Bezgrješnog začeća Marijina rad istog umjetnika. Tu je i ulje na drvu Svete Obitelji sa sv. Katarinom, nepoznatoga majstora, vjerojatno radom XVII. stoljeća. Vrijedna je i mala oltarna pala Gospe od Sedam Žalosti, koju je naručila makarska plemićka obitelj Grubišić.

63 D. ŠIMUNDŽA, Književni rad fra Stanka Petrova, Kačić, XVIII/1986, 137-155. 64 KRUNO PRIJATELJ, Uz nekoliko slikarskih djela XVII.-XIX. stoljeća u posjedu Provincije Presv. Otkupitelja, Kačić, XVII/1985, 389-402. 65 RADOSLAV TOMIĆ, Slike XVII. i XVIII. stoljeća u Franjevačkom samostanu u Makarskoj, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 685-705.

49 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Dvije slike Filippa Naldija (XVIII. st.) prikazuju Gospu s Djetetom, a možda je i Bogorodica sa zvjezdanom krunom djelo istog majstora. Na temelju slika u Splitu, rađenih od XI. do XIII. st., među kojima se ističe Gospa od Zvonika, Cvito Fisković zaključuje da su u gradu djelo- vale bogate slikarske radionice.66 Sliku Gospe od Zvonika predstavljaju kao jedno od značajnijih umjetničkih djela s kraja XIII. stoljeća.67 Ana- lizirajući nekoliko slika u samostanu sv. Klare u Splitu, K. Prijatelj predstavlja i neke motive s Gospinim likom, ističući posebno one u poljud- skoj franjevačkoj crkvi i u obitelji Pavlović.68 Obrađujući ikone u splitskom samostanu klarisa, Zoraida Demori Staničić predstavlja i nekoliko marijanskih motiva, većinom kretsko-venecijanske škole. Kao posebno zanimljive ističe Bogorodicu Dojiteljicu (XVI. st.) i Gospu od Utjehe.69 Opisujući sakralnu baštinu Vrbice, Lozice i Mokošice, Vinicije Lu- pis predstavlja sliku Gospe od Vrbice, koje autorstvo pripisuju renesansnom slikaru Lovri Marinovu Dobričeviću iz 60-ih godina XV. stoljeća, a zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini. Spominje i njezinu vezu s dubrovačkom Gospom od Porata.70 Obrađujući Franjevački samostan s crkvom u Subotici, Ante Sekulić predstavlja i sliku Crne Gospe kao najdražu uspomenu starih Suboti- čana.71 O njoj je pisalo više autora, ali su njihova tumačenja nabavke i početak štovanja različiti. Čini se da su je donijeli bunjevački pradjedovi s bosanskog područja kad su se selili u novu nastambu. Riječ je o ulju na platnu nepoznata slikara.

d) Glazbenici O 750. obljetnici smrti sv. Franje Asiškoga Kačić je u posebnom svesku (1977.) objavio doprinos franjevačkih zajednica hrvatskoj Crkvi i kulturi, pa je predstavio i franjevce glazbenike. Među marijanskom

66 CVITO FISKOVIĆ, Splitske slikarske radionice romaničkoga sloga, Kačić, XXVI/1994, 373-278. 67 ANĐELKO MIJATOVIĆ, Političke i društvene prilike u hrvatskim zemljama u sastavu Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva u XIII. stoljeću, Kačić, XXXXVI-XXXX- VII/2014.-2015, 50. 68 K. PRIJATELJ, Nekoliko umjetničkih slika sv. Klare u Splitu iz XVI. do XVIII. stoljeća, Kačić, XXVI/1994, 379-388. 69 ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ, Ikone u samostanu sv. Klare u Splitu, Kačić, XXVI/1994, 389-398. 70 VINICIJE LUPIS, Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lozice i Mokošice, Kačić, XXXXI-XXXXIII/2009.-2011, 685-705. 71 ANTE SEKULIĆ, Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Kačić, X/1978, 103-105.

50 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ glazbenom tematikom, ističe se najpopularnija u Dalmaciji Popjevka za slavni Bozich Veseli se Majko Božja fra P. Kneževića, koja se i danas pjeva. Njegov su tekst i glazba himne Dobra Majko na Dobrome splitskoj Gospi od Zdravlja. Posebnu popularnost Knežević je postigao svojim Plačem, religiozno-lirskom pjesmom naslovljenom Muka Gos- podina našega Isukrsta i Plač Matere Isusove, koji je zapravo „izljev franjevačke duše prema Kristovoj muci i tuzi njegove Majke”.72 Fra P. Kneževićem posebno se pozabavio Miho Demović. On veli da Kneževićev kantual sadrži 4 Gospine antifone „koje su predviđene pjevanju pri koncu časoslova prema godišnjem liturgijskom razdoblju: Salve Regina, Alma Redemptoris Mater, Ave regina coelorum i Regina coeli laetare. Dio predviđen za solo pjevača sadrži dvije Gospine antifone Salve Regina i Salve Mater Salvatoris te Magnificat...”73 U zaključku ističe da „u pogledu jednoglasnih moteta Salve Regina, Salve Mater Sal- vatoris... ponosili bi se i Zadar i Dubrovnik, da su se pronašle skladbe zapisane u njihovim pjevačkim priručnicima“ (208). U pjevanju Muke gorke ili Plača Gospina u župama Imotske krajine 1975. ekipa stručnjaka pronašla je „napjeve velike starine i umjetnič- ke vrijednosti”. Između njih se osobito ističe napjev „Riči Gospinih”.74

4. Marijansko štovanje Ivan Ostojić uložio je cijeli život u proučavanje benediktinaca na hrvatskom tlu, pa je obradio i njihovo štovanje Gospe.75 Nakon općega prikaza, donosi svjedočanstva iz naših krajeva. Nabraja crkve i samostane na hrvatskom tlu nazivane imenom Svete Marije. Benediktinci su radili reljefe, kipove, freske i mozaike s Bogorodičinim likom. Slike s njezinim motivom radili su na drvu ili platnu, oslikavali pergamene minijaturama i ukrašavali rukopisne inicijale. Slavili su veoma rano i blagdan Marijina Začeća. Gospino ime zapisano je na benediktinskim zidovima, pragovima i oltarnim pregradama, a po Gospi su dobila imena i neka hrvatska naselja i otoci. Sačuvani su i dragocjeni stihovi kojima su ukratko predstavljena i dvojica hrvatskih benediktinaca Mavro

72 ANĐELKO MILANOVIĆ, Doprinos franjevaca crkvenoj glazbenoj umjetnosti u Hrvatskoj, Kačić, IX/1977, 170. 73 MIHO DEMOVIĆ, Pitanje autorstva skladbi Kneževićevih kantuala, Kačić, XVI/1984, 199. 74 KARLO JURIŠIĆ, Turska vladavina i kulturne prilike u Zabiokovlju 1493-1717. god. s osobitim obzirom na postanak „Hasanaginice”, Kačić, XII/1980, 176. 75 IVAN OSTOJIĆ, Kult Majke Božje kod naših benediktinaca, Kačić, IV/1971, 3-13.

51 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Vetranović Čavčić (†1576.) i Ignjat Đurđević (†1737.), koji su svojim pjesmama slavili Majku Gospodinovu. Jubilej 250. obljetnice Provincije bio je povod fra Vjenceslavu Gli- botiću da predstavi marijansku periodiku u njoj, preko koje su franjevci širili Gospino štovanje.76 Ukratko je prikazao životni put i tematiku Glasnika Gospe Sinjske (1922.-1945.) koji je izlazio u Sinju, i glasnik splitske Gospe od Zdravlja (1931.-1935.), zagrebački Vjesnik svetišta Kraljice Hrvata Majke Božje Lurdske (1939.-1941.), splitski časopis Marija (1963.) i obnovljenu Gospu Sinjsku (1974.). Iz članka se vidi da su franjevci svojim glasilima jednostavno i toplo širili pobožnost prema Majci Gospodinovoj, u duhu svoga utemeljitelja sv. Franje Asiškoga. Za obradu marijanske pobožnosti u makarskomu franjevačkom samostanu fra P. Lubini bio je povod jubilej 500. obljetnice njegova postojanja.77 U članku su predstavljeni samostan i crkva, obrađeno je bo- goslovno učilište, s posebnim osvrtom na odnos studenata bogoslovlja i uzornih makarskih franjevaca prema Bl. Djevici Mariji, slavljenje Gospinih blagdana i obavljanje marijanskih pobožnosti. Predstavljena je rukopisna i knjižna baština: najstarije knjige i njihova marijanska tematika, marijanski motivi u zbirkama propovijedi, rukopisi i na kraju marijanski pisci, časopisi i marijanski prilozi u njima. Na hrvatskim prostorima u XVII. st. nastao je običaj odijevanja kipova Bl. Djevice Marije u tekstilne haljine. To je istraživala i obradila etnologinja Jelka Radauš-Ribarić.78 Opisala je pojavu odijevanja Gos- pinih kipova u hrvatskim krajevima u priobalju, od Istre do Kaštelan- skog zaljeva i na otocima Hvaru i Braču. Za kontinentalni dio tvrdi da je prisutnija na sjeverozapadu, najviše u Hrvatskom zagorju, a rjeđe u Podravini, Moslavini, oko Karlovca i južno do Like. U Slavoniji, koja je tek krajem XVII. st. oslobođena od Osmanlija, taj običaj primijećen je samo na dva mjesta. Uz kupanje, umatanje kipova i odijevanje je spa- dalo u čin štovanja, pa su haljinama u obliku prijevjesa zastirani stariji kipovi, obično gotički, a šivanima barokni. Obje vrste haljina odaju tragove mode visokih društvenih slojeva s kraja XVI. st. u Španjolskoj, gdje je već u predbaroknom razdoblju bio uvriježen običaj odijevanja

76 VJENCESLAV GLIBOTIĆ, Marijanska periodika u Provinciji Presvetoga Otku- pitelja, Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 227-236. 77 P. LUBINA, Marijanska pobožnost u povijesti makarskog samostana, Kačić, XXXVI-XXXVIII/ 2004.-2006, 281.-321. 78 JELKA RADAUŠ-RIBARIĆ, Oko običaja odijevanja kipova B. D. Marije, Kačić, XXV/1993, 545-557.

52 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ svetačkih kipova. U doba španjolske vojne i gospodarske prevlasti nakon bitke kraj Lepanta 1571. god. usporedno sa širenjem štovanja Gospe kao Kraljice sv. krunice, širi se i običaj odijevanja Gospinih kipova u katoličke zemlje diljem europskog kontinenta i Novog svijeta koji je bio pod španjolskim gospodstvom. Vjernici rado darivali Gospi haljine da bi sudjelovali u oblikovanju njezina zavjetnog lika. 150. obljetnica Gospinih ukazanja u Lurdu bila je povod fra H. G. Jurišiću da obradi odnos između Gospe Lurdske i hrvatskog naroda.79 Opisuje početak i važnost hodočašća vojnika, policajaca, redarstvenika i njihovih obitelji te uključivanje i hrvatskih vojnika-hodočasnika. Izlaže činjenicu Lurda, koja se pojavila kao ustuk „znanstvenim” stavovima određenih snaga, i predstavlja ukratko lurdska ukazanja vremenskim slijedom te poznato Lurdsko svetište. Prikazuje štovanje Gospe Lurdske u hrvatskom narodu, od prvoga njezina kipa u Nedelišću preko velike riječke i zagrebačke crkve, da bi nabrojio ostale njoj posvećene crkve i kapele, oltare i špilje. Niže župe koje su Gospu Lurdsku prihvatile kao drugoga zaštitnika i neke građevine koje nose njezino ime. Knjige i znanstveni skupovi koji su širili pobožnost Gospi Lurdskoj zaslužili su poseban osvrt, od međunarodnih kongresa koje je organizirao fra K. Ba- lić i Papinska međunarodna marijanska akademija, na kojima su sudjelovali i hrvatski stručnjaci, do činjenice da svake godine tisuće Hrvata hodočasti u Lurd. Primjer starijega i novijeg štovanje Gospe Lurdske iznesen je iz župe Staševica. Priložena je bibliografija liturgijskih knjiga, glasila, knjiga i brošura, članaka, molitava, pjesama i skladbi. Iako u članku i u bibliografiji nisu doneseni iscrpni podatci, vidi se dasu hrvatski katolici rano prihvatili pobožnost Gospi Lurdskoj, što je zapravo nov način štovanja Gospe kao Bezgrješne. U prilog tome govore brojne knjige i članci, njoj u čast podignuti oltari i špilje, kapele i crkve, napisane pjesme i skladbe, izlaženje glasila, a sve to još više potvrđuje slavlje blagoslova kapelice Gospi Sinjskoj u Otoku kraj Sinja, što je fra S. Petrov umjetnički ovjekovječio u pjesmi.80 Obrađujući šibenski samostan sv. Lovre, fra J. A. Soldo donosi podatke i o nekim Gospinim slikama koje su posebno bile štovane, ali i o marijanskim pobožnostima u samostanu: moljenje krunice, pjevanje marijanskih pjesama, antifona, litanija i razmatranja otajstava iz Gos-

79 H. G. JURIŠIĆ, Gospa Lurdska i hrvatski narod, Kačić, XXXXIV-XXXXV/2012.- 2013, 351-390. 80 IVAN BOŠKOVIĆ, Slavlje u Otoku fra Stanka Petrova (20. VII. 1913.), Kačić, XXXXIV-XXXXV/2012.-2013, 391-400.

53 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 pina života. Tako su 1884. god. dobili dopuštenje od Kongregacije za obrede za svagdanje slavljenje misa u čast Gospinu u svibanju i oproste sudionicima u svibanjskim pobožnostima.81 Govoreći o ”hrvatskoj duhovnosti”, fra Atanazije Matanić spominje na „osobito pouzdano štovanje Bl. Djevice Marije, kao Bogorodice i ‘najvjernije odvjentice Hrvata’, što znači uvijek i svugdje”.82 5. Gospina svetišta S gradnjom Gospine crkve i samostana na Širokom Brijegu povezan je nastanak Franjevačke provincije u Hercegovini, što opisuje fra Andri- ja Nikić.83 Predstavljajući poteškoće s kojima su se franjevci susretali, opisuje kako je došlo do dobivanje dekreta za gradnju, što je 14. siječnja 1844. odobrio papa Grgur XVI., obraćanje nunciju i caru za pomoć, kupo- vanje mjesta za gradnju i dobivanje fermana 1845. od turskih vlasti. Pri- kazano je prikupljanja milodara, gradnja samostana i crkve sa zvonikom. 500. obljetnica Franjevačkog samostana i crkve u Makarskoj bila je prigoda da se predstave povijesni izvori o izgradnji stare franjevačke crkve sv. Marije.84 Ona se spominje u članku o vedutama grada Makar- ske85 i gradnji staroga klaustra.86 Crkva sv. Marije u Makarskoj susreće se za mletačke vladavine kao „jedina župna i stolna crkva”,87 a tako i za druge austrijske uprave.88 Opisan je zvonik i njegova obnova.89 Pred- stavljena su i zvona koja su u I. svjetskom ratu austrijske vlasti oduzele, kao i četiri nova, nabavljena 1926. godine.90

81 J. SOLDO, Samostan sv. Lovre u Šibeniku, Kačić, I/1967, 67. 82 ATANAZIJE J. MATANIĆ, Problem posebnih nacionalnih duhovnosti, Kačić, XXV/1993, 217. 83 ANDRIJA NIKIĆ, Gradnja crkve i samostana na Širokom Brijegu - počeci Herce- govačke franjevačke provincije, Kačić, XIII/1981, 204-220. 84 ANITA GAMULIN, Istražni radovi na staroj franjevačkoj crkvi u Makarskoj, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 511-434. 85 MILAN GLIBOTA, Nepoznati i neobjavljeni stari planovi i vedute grada Makar- ske, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 503 i 504. 86 FRANO GLAVINA, Gradnja staroga klaustra franjevačkog samostana u Makar- skoj, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 535-543. 87 JOSIP VRANDEČIĆ, Franjevački samostan u Makarskoj za mletačke uprave (1684.-1797.), Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 46. 88 STIJEPO OBAD, Franjevački samostan u Makarskoj za druge austrijske uprave (1814.-1918.), Kačić, XXXVI-XXXVIII/ 2004.-2006, 119 i 124 i 129. 89 IVO VOJNOVIĆ, Obnova zvonike franjevačke crkve u Makarskoj, Kačić, XXX- VI-XXXVIII/ 2004.-2006, 571-578. 90 MILIVOJ ŽANETIĆ, Zvona franjevačke crkve u Makarskoj, Kačić, XXXVI- XXXVIII/2004.-2006, 579-616.

54 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“

Govori se o planovima i gradnji nove crkve.91 Predstavljen je put od projektiranja do gradnje i prikazani i različiti projekti.92 Na temelju izvorne građe, grafičke dokumentacije i katastarskih elaborata govori se u zasebnom članku o izgradnji nove crkve,93 koja je oštećena u II. svjetskom ratu.94 Fra J. A. Soldo objavio je u Zborniku nekoliko povijesnih tema. Naj- prije povijest „samostana Majke od Milosti na Visovcu” i crkve posve- ćene Gospi Visovačkoj.95 Opisao je prošlost samostana, pozornost po- svećuje samostanskoj crkvi, od one malene augustinske koju su franjevci pretvorili je u sakristiju, preko njezinih mijena do današnje s oltarima, inventarom i zvonikom. Također je obradio i franjevački samostan s crkvom Bezgrješnog začeća u Karinu.96 Nakon kratke povijesti samostana, detaljnije se pozabavio crkvom, koju je ninski biskup sa samostanom 1730. predao franjevcima. Opisana je i njezina obnova nakon Turaka, sve do kraja XIX. stoljeća. Istaknuto je da je zadarski nadb. Zmajević darovao za nju palu Bezgrješne na platnu. K tomu je prikazao povijest samostana s crkvom u Sinju, koja je postala svetište.97 Obrađujući Drniš u tisku za Hrvatskoga narodnog preporoda u Dal- maciji (1860.-1921.), fra K. Kosor piše i o drniškoj crkvi Gospe od Ru- žarija.98 Prikazuje muke do početka gradnje, stavljanje pod krov, izradu glavnog oltara i blagoslov 1855. godine, kao i njezino opremanje. Opi- sao je i drnišku pravoslavnu crkvu Velike Gospojine.99 Predstavljajući franjevačku crkvu u Subotici, A. Sekulić opisuje njoj dograđenu kapelicu Crne Gospe, čime subotička crkva dobiva svoje

91 Z. TOLIĆ, Političke i društvene prilike u Makarskom primorju koncem XIX. i početkom XX. stoljeća, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 160-161. 92 LJUBOMIR URLIĆ, Put do projekta nove crkve u Makarskoj, Kačić, XXXVI- XXXVIII/2004.-2006, 617-646. 93 STANKO PIPLOVIĆ, Novije gradnje i uređenja franjevačkoga samostana u Ma- karskoj, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 545-570; MATEO BRATANIĆ, Franje- vački samostan u Makarskoj u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941), Kačić, XXXVI-XXX- VIII/2004.-2006, 172-173 94 TOMISLAV JONJIĆ, Makarski franjevci u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i komu- nističkoj Jugoslaviji, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004.-2006, 197. 95 J. A. SOLDO, Samostan Majke od Milosti na Visovcu, Kačić, II/1969, 155-238. 96 J. A. SOLDO, Franjevački samostan u Karinu, Kačić, VI/1974, 5-38. 97 A. J. SOLDO, Civilna ”varia” arhiva franjevačkog samostana u Sinju, Kačić, XII/1980, 209-250. 98 KARLO KOSOR, Drniš u ogledalu tiska za Hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji (1860.-1921.), Kačić, VIII/1976, 107-114. 99 K. KOSOR, Isto, 116-118.

55 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 svetište i ističe da je „kapelica Crne Gospe sigurno najposjećenija od svih crkava grada. Ona je srce samostana, ponos i briga redovnika, uto- čište svih koji se Gospi utječu.”100 „Franjevačka Crna Gospa” obrađena je u posebnom podnaslovu.101 Opisujući tursku vladavinu i kulturne prilike u Zabiokovlju u tursko doba, fra Karlo Jurišić (†2017.) predstavlja staru župnu crkvu svete Ma- rije u Zagvozdu na seoskom groblju.102 Među crkvama na području župe Mandaljene u Župi Dubrovačkoj, od Gospinih je opisana prijašnja, koja je srušena u prigodi gradnje Ja- dranske magistrale 1965. godine, i sagrađena nova Gospe od Obrane na Dupcu.103 U crkvi sv. Nikole Tavelića u Sydneyu (Australija) predstavljen je „Kutić Gospe Sinjske“ s Gospinom slikom i nekoliko vitraja (fra Fi- lip Grabovac, fra Andrija Kačić i fra Ante Antić), kao i kapelica Gospe Trsatske (1991.) sa slikom Gospe Trsatske, vitrajima Gospe Olovske, Gospe od Škrpjela i drugima.104

6. Marija u duhovnosti redovničkih zajednica Pišući o djelovanju franjevaca Provincije Presv. Otkupitelja kroz 250 godina, fra J. A Soldo primjećuje da su „pobožnosti u samostanskim crkvama bile franjevačke. Osim Gospodnjih svetkovina slavilo se Bezgrješ- no Začeće Bl. Dj. Marije, Porcijunkula i Velika Gospa, što je obradio fra Karlo Balić (Kroz Marijin perivoj,1931.)... Franjevci su narod učili moliti Gospinu krunicu, Put križa uz pjevanje barokne pučke popjevke ‘O žalo- sti, Majko sveta...’ Fra Gabro Puratić je za svibanjsku pobožnost ispjevao Gospinu pjesmu ‘O Marijo Majko’, koja se do danas pjeva... U novije doba uvedene su svibanjska i listopadska pobožnost Djevici Mariji.”105 Fra Zdenko Tomislav Tenšek pozabavio se provincijalom fra Ber-

100 ANTE SEKULIĆ, Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Kačić, X/1978, 70. 101 A. SEKULIĆ, Isto, 102-105. 102 K. JURIŠIĆ, Turska vladavina i kulturne prilike u Zabiokovlju 1493-1717. god. s osobitim obzirom na postanak ”Hasanaginice”, Kačić, XII/1980, 172-173. 103 TOMISLAV MACAN, Crkve na području župe Mandaljene u Župi Dubrovač- koj, Kačić, XIII/ 1981, 251-255. 104 GRACIJAN BIRŠIĆ, Hrvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelića u St. John’s Parku, Kačić, XXV/1993, 686-690. 105 J. A. SOLDO, Djelovanje franjevaca provincija Presvetoga Otkupitelja kroz 250 godina (1735.-1985.), Kačić, XVII/1985, 223.

56 P. Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ nardinom Škrivanićem.106 Pokretala ga je „duboka vjera, koja se na van manifestirala žarkom pobožnošću prema Majci Božjoj... Gospa Lurd- ska mu je bila putokaz obnove vjere u našem narodu, pokretačka snaga mnogih inicijativa“. Počinje graditi monumentalnu riječku crkvu, širi lurdsku pobožnost, izdaje 1905. molitvenik Ave Maria, pokreće mjeseč- nik Naša Gospa Lurdska u prigodi 50. obljetnice ukazanja, organizira: Prvo (1908.), Drugo (1909.) i Treće hrvatsko hodočašće u Lurd (1910.). Za širenje hrvatskoga katoličkog pokreta koristi osobito katolički tisak i 1910. stvara Kuću dobre štampe i tiskaru Miriam.

II. NIZOVI SV. ANDRIJA KRETSKI, Pjesnički kanon za rođendan naše Gospe Bo- gorodice. Preveo s grčkoga izvornika, pogovor i tumačenje napisao dr. o. Pre- drag Belić, DI, Split, 2004, 96 (dvojezično: grčki i hrvatski). DARKA BILIĆ, Svetište Gospe Sinjske na nacrtima iz Arhiva Franjevač- koga samostana u Sinju, Split-Zagreb, 2017, 164.

ZAGLAVAK Među tiskanim člancima u Zborniku Kačić kroz proteklih 50 godina istaknuto mjesto zauzima marijanska tematika, kako je prikazano u ovom članku. Posebno je istaknuto da je u prigodi 60. obljetnice misniš- tva dr. fra Pavla Melade, tajnika i predsjednika Papinske međunarodne marijanske akademije (PAMI), Hrvatski mariološki institut priredio svezak naslovljen „Ancilla Domini - Službenica Gospodnja“, koji je objavio godišnjak „Kačić“ (2000.-2001, str. 728), poznat je kao „Meladin zbornik“. To je zapravo najuspjelije mariološko-marijansko djelo svoga doba. Upozoreno je i na brojne marijanske članke objavljene u drugim svescima istoga Zbornika.

106 ZDENKO TOMISLAV TENŠEK, Udio Bernardina Škrivanića u Hrvatskom ka- toličkom pokretu, Kačić, IX/1977, 293-302.

57 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

SUMMARY- SAŽETAK MARIAN THEMES IN „KAČIĆ” In the article, the author presents the Marian themes that are elaborated in „Kačić” during its 50 years of publication. First, those presented in Fr. Pavao Melada’s Collection, followed by the remaining volumes. Melada’s Collection is actually kind of a Croatian Marian encyclopedia and the best handbook of Mariol- ogy for students of theology, as well as for anyone who would like to know what the Catholic Church believes and teaches about the Mother of the Lord, with special regard for Croatian people through their past and present time. The remaining volumes round out the themes of Melada’s Collection through occasional Marian texts. The Marian articles in „Kačić” are ranked according their importance, beginning with Mary’s presence in the Holy Scriptures, then dogmas, Mary’s presence in worship, spirituality, studies of theologians and writers, writings of poets, visual and musical artists, Marian devotion, ecumenical themes, Marian sanctuar- ies as well as her presence in the spirituality of religious communities. In the con- clusion the author describes the perception and importance of the presented texts. Keywords: Blessed Virgin Mary, Holy Scripture, Marian worship, sanctuar- ies, Church’s doctrine Translated by Angelina Gašpar

58 OPĆA I NACIONALNA HAGIOGRAFIJA U ZBORNIKU „KAČIĆ“

FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ UDK: 929:2-36 Franjevački samostan 929:2-36(497.5)]:082 Sinj, Šetalište kard. Alojzija Stepinca 1 Pregledni članak Primljeno: 9. I. 2018.

O općoj i hrvatskoj hagiografiji objavljeno je u proteklo pola stoljeća u Zborniku „Kačić” više članaka i rasprava, a istoj su tematici posvećene i neke knjige objavljene u nizovima Zbornika. Objavljeni su veći ili manji članci o svecima, blaženicima i slugama Božjim, za koje se vode postupci za beatifikaciju i kanonizaciju, ali i o mnogim uzonim kršćanima koji su preminuli „in fama sanctitatis - na glasu svetosti”. Postoje vjerodostojna pismena svjedočan- stva o svetom životu preko 700 Božjih ugodnika koji su uneseni u priloženi „Kalendar hrvatskih Božjih ugodnika”. Vjernici im iskazuju određeno štova- nje, iako to Crkva službeno nije odobrila. Treba upozoriti da se danas vode postupci za beatifikaciju i kanonizaciju preko stotinu uzornih i svetih osoba. Valja se nadati da će veći dio tih postupaka biti sretno riješen, tj. da će Crkva odobriti njihovo štovanje. Ključne riječi: svetost, savršenost, službeni postupak, Božji ugodnik, sluga Božji, beatifikacija, kanonizacija, štovanje

„Potrebno je da mjesne Crkve učine sve da ne prepuste zaboravu spomen onih koji su pretrpjeli mučeništvo.” Sv. Ivan Pavao II.

UVOD Hagiografija je jedna od teoloških disciplina koja posebno istražuje i proučava svjedočanstava o životu i djelovanju uzornih kršćana koji su ostvarili ideal kršćanske savršenosti, odnosno popeli se na vrhunce kršćanske svetosti. Oni su savršeno izvršili Kristovu zapovijed: „Lju- bi Boga svim srcem svojim, a bližnjega svoga kao samoga sebe“ (Mt 22,37-38 ). Prvi su kršćani, u doba progona rimskih careva, u hrabrim

59 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 mučenicima prepoznali idealne Božje svjedoke, pa su molili na njihovim grobovima i štovali ih kao Božje prijatelje, svoje uzore i zaštitnike. Kad su prestala progonstva, vjernici su u nekim kršćanima prepoznali vjerne Božje prijatelje pa su i njih počeli štovati „kao mučenike“. S vremenom su teolozi i pravnici izradili cijeli sistem pravila kako treba prepoznati autentično kršćansko življenje, da bi Crkva određenu osobu proglasila blaženom i svetom te odobrila njezino javno štovanje. U svim narodima i jezicima postoji vrlo bogata hagiografska literatura, pa i na hrvatskom jeziku.1 Prema današnjim crkvenim popisima, hagiografija razlikuje četiri skupine vrhunskih kršćana: 1. sveci - sancti (službeno proglašeni), 2. blaženici - beati (službeno proglašeni), 3. sluge Božje - servi Dei (za koje se vodi postupak za beatifikaciju), 4. preminuli na glasu svetosti - in fama sanctitatis. U ovomu ćemo članku upozoriti na radove o općoj i hrvatskoj hagiografiji, objavljene u Zborniku „Kačić“.

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ Kao što je Zbornik objavljivao članke, rasprave i knjige s područja raznih znanosti, tako je bio otvoren i piscima hagiografske tematike, i to opće i naše hrvatske. Fra Krsto Kržanić, Sv. Bonaventura: život, djela, ideologija (Kačić, 1973, 3-12). Pisac je ukratko prikazao njegov život i bogato djelovanje: sveučilišni profesor, general Franjevačkoga reda, biskup, kardinal, svetac, crkveni naučitelj, koga je papa Leon XIII. nazvao „prvakom

1 Navodimo samo: Martyrologium Romanum ex decreto Sacrosancti oecumenici concilii vaticani II instauratum auctoritate Ioannis Pauli pp. II promulgatum, editio al- tera, Typis Vaticanis, A. D. MMIV, 845; Bibliotheca sanctorum, Istituto Giovanni XXIII nella Pontificia universtià Leteranense, Roma, 1961-1969, vol. I-XII; Indici, 1970, 382; BS, prima appendice, Roma, 1992, 1482; BS, seconda appendice, Roma, 2000, 1535; FRA KARLO JURIŠIĆ, Katalog hrvatskih Božjih ugodnika, Nikola Tavelić prvi hrvatski svetac, KS, Zagreb, 1971, 204-221; JOSIP ANTOLOVIĆ, Duhovni velikani. Sveci Katolič- ke Crkve, I. dio: siječanj-lipanj, FTIDI, Zagreb, 1998, 643; Isto, II. dio: srpanj-prosinac, Zagreb, 1998, 653; Index ac status causarum, Congregatio de causis sanctorum, Città del Vaticano, 1999, 731; MSGR. MILE BOGOVIĆ-FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Hrvatski mučenici za vjeru i dom, Verbum, Split-Gospić, 2005, 192; DON ANTO BAKO- VIĆ, Hrvatski martirologij XX. stoljeća, 1. Svećenici-mučenici Crkve u Hrvata, Martyri- um Coatiae, Zagreb, 2007, XXXV+1019.

60 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“ mistične teologije“. Fra Karlo Kosor, O. fra Petar Krstitelj Baćić (1973, 55-91). Bio je izvanredno dobar, marljiv i uzoran redovnik. Suvreme- nici su ga držali svetom dušom. Isti je autor napisao članak: Fra Je- ronim Filipović kao kritičar vjere i morala svojih suvremenika (1974, 123-140). Pisac je obradio taj vid fra Jeronimova djelovanja, a inače je poznato da je fra Jeronim, profesor, provincijal i propovjednik, živio uzornim i svetim redovničkim životom. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, Sveti sljedbenici Franje Asiškoga u na- šoj prošlosti (1977, 37-69). Pisac je donio 269 kratkih životopisa uzornih i svetih članova Prvoga, Drugog i Trećeg franjevačkog reda s bogatom franjevačkom hagiografskom literaturom. Posebno su istaknuti sveci i blaženici: sv. Nikola Tavelić, blaženici: fra Julijan iz Bala, fra Jakov Za- dranin, fra Leopold Bogdan Mandić, zatim sluge Božje za koje se vodi postupak za proglašenje blaženim: fra Oton iz Pule, Katarina Kosača- Kotromanić, fra Šimun Filipović, s. Ana Marija Marović, dr. Josip Lang, Egidije Bulešić, fra Vendelin Vošnjak i fra Ante Antić. Isti je pisac objavio članak: Likovi i uzori svetosti u našim franjevačkim zajednicama u 19. stoljeću (1982, 79-93). Uz kratke životopise članova triju Franjevač- kih redova: redovnika, redovnica, vjernika, mučenika, propovjednika, misionara, ispovjednika, pokornika, pastoralnih i karitativnih djelatnika, odgojitelja, profesora i pisaca, a priložena je i odgovarajuća literatura. Mons. Frane Franić, Franjevačka karizma u Hrvatskoj (1985, 59- 64). Pisac ističe da je Svetac iz Asiza svoju od Boga danu karizmu osobno donio u Hrvatsku. Brojni sinovi i kćeri hrvatskoga naroda rado su postali članovi triju franjevačkih redova i odgajali svoj narod u Franjinu duhu. Mnogi su od njih postigli vrhunce kršćanske svetosti. Posebno je istaknuo dva kanonizirana Hrvata iz južne Hrvatske, oba franjevca: sv. Nikolu Tavelića i sv. Leopolda Mandića, a od nekanoniziranih: slugu Božjega fra Antu Antića i fra Rafu Kalinić, mučenika. Fra Bonaventura Duda prikazao je svećenički i mučenički lik fra Rafe Kalinića kao žrtvu svoga svećeništva (Isto, 379-387). Fra Hrva- tin Gabrijel Jurišić, Duhovni život franjevaca Provincije Presvetoga Otkupitelja (1987.-1988, 9-48). Uz ostalo, donio je kratke životopise 110-rice franjevaca, koji su se istakli svojim uzornim redovničkim i svećeničkim životom i raznovrsnim djelovanjem, i to ne samo na vjerskom nego i na društvenom, karitativnom, odgojnom, prosvjetnom, kulturnom i znanstvenom polju. Priložen je „Kalendar Božjih ugodnika Provincije Presvetoga Otkupitelja.“

61 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Fra Atanazije J. Matanić, Problem posebnih nacionalnih duhovnosti. S posebnim pogledom na „hrvatsku duhovnost“ (1993, 211-220). Pisac razjašnjava pojam „nacionalne duhovnosti“, predstavlja „hrvatsku duhovnost“ i donosi literaturu na stranim jezicima kao i na hrvatskom. Fra Bernardin Škunca, Kristovo otajstvo i čašćenje svetih. Kritički osvrt na naše pučke kalendare (333-343). Pisac ističe da čašćenje Bogorodice i svetaca treba biti u ispravnom odnosu prema Isusu Kristu, na što liturgija usmjerava svakoga vjernika. Jelka Radauš-Ribarić, Oko običaja odijevanja kipova B. D. Marije (545-557). Autorica upozorava da je taj pobožni običaj nastao u predbarokno doba u Španjolskoj, a poslije bitke kod Lepanta (1571.) širi se po europskim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Ljubo Boban, Msgr. Alojzije Stepinac i jugoslavenska država (763- 775). U članku pisac iznosi stav nadbiskupa Alojzija Stepinca o odnosu državnih vlasti prema hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi te o njegovu stavu u pitanju opstanka nove države. Tražio je od kralja i državne politike pošten stav prema hrvatskom narodu, a ne provođenje veliko- srpskih presizanja. Nadbiskup je odbio prijedlog diktatora komunistič- ke države da prekine jedinstvo sa Svetom Stolicom. Za to je strpan na robiju (a danas se zna da su ga sistematski trovali, naša opaska). Fra Ivan Damiš, Bibliografija o nadbiskupa dr. Alojziju Stepincu u zagre- bačkom „Vjesniku“ 1945. godine (777-782). Bibliografija svjedoči da su komunisti u početku htjeli pokazati da Nadbiskup podržava njihovu vlast i da uvjere strani svijet da je u novoj državi vjera slobodna. Po- slije „Pastirskoga pisma“ komunisti Nadbiskupa sve žešće napadaju, sude i u tamnici sistematski truju. Zbornik „Sveta Klara Asiška i naše vrijeme“ (1994, 504) donosi 27 predavanja sa simpozija održanog u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Klare, kao i nekoliko drugih priloga. Obrađen je život i djelo sv. Klare, duhovnost Drugoga franjevačkog reda, poseban doprinos klarisa školstvu, društvenoj, kulturnoj i karitativnoj djelatnosti te predstavljeno veliko umjetničko blago, koje samostan posjeduje. Treba upozoriti na hagiografski članak fra H. G. Jurišića, Svetački likovi splitskih klarisa (295-318), u kojemu je opisan život 23 sestre koje su preminule „na glasu svetosti“. Priložen je „Kalendar spomendana Božjih ugodnica“ (klarisa). Slično i Zbornik „Sveti Antun Padovanski i Hrvati“ (1995.-1996, 592) pruža 23 predavanja sa simpozija u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Antuna kao i nekoliko drugih priloga. Doneseni su crkveni doku-

62 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“ menti o sv. Antunu, fenomen Svečeva štovanja, brojna djela u čast Sve- ca u svim granama umjetnosti: kiparstvu, slikarstvu, graditeljstvu, knji- ževnosti, glazbi i drugima. Treba upozoriti na članak: Fra Petar Runje, Tri hrvatske plemkinje franjevačke trećoredice (Kačić, 1997, 67-82). Pisac donosi vrlo važne podatke o tri svete žene: Katarini Vukčić-Ko- sača, bosanskoj kraljici, i o dvije manje poznate svete duše: Magdaleni Budrišić i Stanici Radoslavić. Fra Karlo Jurišić, Fra Ante Benutić, župnik i mučenik (1998.-1999, 441-490). Prikazan je fra Antin život i mučenička smrt. Bio je uzoran svećenik i pastoralni djelatnik, graditelj i pisac. Priložena je i fra Antina bibliografija. Donesena su vjerodostojna svjedočanstva, da je fra Ante bio nevin i da ga je komunistička mržnja ubila, tj. in odium fidei. H. G. Jurišić, Bogorodica u spisima hrvatskih Božjih ugodnika, „Meladin zbornik“ (2000.-2001, 547-580). Pisac je uz kratke životopise 19-orice Božjih ugodnika donio izbor iz njihovih tekstova o Bogorodici Mariji. Upozoreno je da je izlazilo, ili i sada izlazi preko 20 glasila (na hrvatskom ili talijanskom jeziku), koja nose ime i posebno šire štovanje pojedinoga sveca ili kandidata za oltar. Priložen je „Kalendar hrvatskih Božjih ugodnika“ (113 Božjih ugodnika po nadnevcima).2 Sv. Andrija Kretski, Pjesnički kanon za rođendan naše Gospe Bo- gorodice (2003, 13-83). To je spjev od deset pjesama na grčkomu ori- ginalu i hrvatskom prijevodu o. Predraga Belića, isusovca, s popratnim tekstovima. H. G. Jurišić, Sluga Božji fra Ante Antić i drugi sveti makarski redovnici, „Franjevci i Makarska“, predavanja sa simpozija u prigodi 5 stoljeća prvoga spomena franjevaca Makarskoj (2004.-2006, 339-380). Uz slugu Božjega fra Antu Antića, za koga se vodi postupak za beatifikaciju, doneseni su kratki životopisi preko 20 Božjih ugodnika iz pri- jašnjih vremena. Komunističke su vlasti u Makarskom primorju ubile oko 20 svećenika i redovnika, a više su građana ubili u svim naseljima Primorja. Svi su oni mučenici za vjeru i dom. André Vauchez, Le culte des reliques dans l'Occident médiéval, „Zbornik u čast Emilija Marina…“ (2009.-2011, 387-394). Autor upozorava da su kršćani uvijek poštivali grobove mučenika, a onda su pojedine Crkve, želeći imati bar dio relikvije nekoga sveca, svakako su ih

2 O „Meladinu zborniku“, v. P. LUBINA, Marijanske teme u „Kačiću“, u ovomu Zborniku, str. 25.

63 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 nastojale pribaviti. Od X. stoljeća sve se više prenose relikvije poznatih svetaca s Istoka na Zapad. Vincenzo Fiocchi Nicolai, Il culto di s. Magno a Fondi alla luce delle più recenti ricerche archeologiche (705- 720). U naše dane otkriveni su ostaci srednjovjekovne Svečeve crkve kao i niz grobova, ali nije pronađeno ništa od nekadašnjeg samostana sv. Magna. Vera Bitrakova Grozdanova, Le culte de saint Démétrius à Golem grad - Prespa (807-816). Od IV. stoljeća sv. Dimitrij, sirmijski mučenik, osobito se štuje u Solunu. Na otoku Golem Grad na Prespi otkriveni su ostaci crkve, freske i čak ampule s likom sv. Dimitrija. Monasi su uz tu crkvu živjeli do sredine XX. stoljeća. H. G. Jurišić, Što- vanje Solinskih mučenika u XX. stoljeću (1071-1090). Pisac upozorava da su komunističke vlasti zabranile javno slavljenje crkvenih blagdana, gradnju crkava i vjerski tisak pa je zabranjena i procesija sv. Dujma po gradu Splitu. Poslije pada komunizma obnovljeno je javno štovanje svetačkih blagdana, npr. sv. Dujma svečanim slavljima u Splitu i drugim mjestima koje imaju njegove crkve. U cijeloj Hrvatskoj grade se nove crkve, npr. u čast Solinskih mučenika u Solinu i Staševici. Razvi- ja se i bogata hagiografska literatura, umjetnici predstavljaju svetačke likove u kiparstvu, slikarstvu, glazbi, kazalištu i filmu. H. G. Jurišić, Mučenici i Božji ugodnici Gospičko-senjske biskupije (2012.-2013, 221-252). Doneseno je preko 40 kratkih životopisa Bož- jih ugodnika, od kojih se samo za fra Antu Tomičića (+1981.), kapucina, vodi postupak za beatifikaciju. Osim mučenika za vjeru i dom iz prijašnjih stoljeća, navedeni su svećenici, redovnici, redovnice i brojni vjernici iz XX. stoljeća, od kojih su najviše ubili komunisti u Drugom svjetskom ratu i poslije rata („in odium fidei“) . U najnovije vrijeme sagrađena je na Udbini Crkva Hrvatskih mu- čenika i svake se godine taj blagdan svečano slavi. Isti pisac u član- ku „Gospa Lurdska i hrvatski narod“ (351-290) uz kratki opis lurdskih događaja, svjedoči o štovanju Gospe Lurdske u hrvatskim zemljama: gradnja crkava i kapela, oltara i špilja, umjetnička djela, bogati tisak o lurdskim ukazanjima, hodočašćima, ozdravljenjima i upozoreno je na razne pučke pobožnosti u čast Gospe Lurdske. H. G. Jurišić, Prvi franjevački plodovi svetosti u zemlji Hrvata: XIII.-XIV. stoljeće (2014.-2015, 91-111). Uz blaženu Salomeju Kra- kovsku i bl. Julijana iz Bala te sv. Nikolu Tavelića i sv. Deodata Airber- ta doneseni su kratki životopisi oko 30 Božjih ugodnika s literaturom i kalendarom.

64 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

II. NIZOVI 1. Knjižnica zbornika »Kačić« - monografije, dokumenti, građa... _ Župa sv. Ante Prugovo u prigodi 100. obljetnice nove crkve, Split, 1980., 136. _ S. M. ALOJZIJA CARATAN-S. M. BOŽENA MUTIĆ, Provincija Božje providnosti Družbe kćeri Božje ljubavi (1882.-1982), Split-Zagreb, 1982., 350. _ FRA ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Split, 1983., 539. _ S. BERHMANA NAZOR, Lovretske sestre. Provincija Srca Isusova Škol- skih sestara franjevaka, Split, 1986., 336. _ DR. FRA PETAR BEZINA, Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja žrtve rata 1942.-1948., Split, 1995., 350. _ S. BERHMANA NAZOR, Put u svjetlo. Nekrolozi Školskih sestara franjevaka Provincije Presvetoga Srca Isusova, Split, 1997., 264. _ Don Nikola Šimić, svećenik i književnik (1854.-1913.) i fra Ante Benutić, župnik i mučenik (1898.-1944.). Radovi Simpozija održanog u Igranima 10. i 11. listopada 1998. Godine, Split-Igrane, 1999., 240. _ Školske sestre franjevke u Hercegovini 1899.-1999. Predavanja sa Znan- stvenoga skupa... u Mostaru, 23. i 24. X. 1999. u prigodi stote obljetnice dolaska Školskih sestara franjevaka u Hercegovinu, Mostar-Split, 2002., 384. _ SV. ANDRIJA KRETSKI, Pjesnički kanon za rođendan naša Gospe Bo- gorodice. Preveo s grčkog izvornika, pogovor i tumačenje napisao dr. o. Predrag Belić, DI, Split, 2004, 96. _ FRA MIROSLAV MODRIĆ, Fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Svete Ze- mlje, Split, 2016., 624. 2. Zajednička izdanja _ FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Sveti Staš i Župa Staševica u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Staševica-Split, 2006, 152. _ SNJEŽANA GRKOVIĆ-JANOVIĆ, Svetac na otoku. Bračka povjestica, Sumartin-Split, 2006, 136.

I. PRILOG KALENDAR HRVATSKIH BOŽJIH UGODNIKA Uvodne napomene U ovom „Kalendaru“ navedeni su hrvatski Božji ugodnici: sveci, blaženi- ci, sluge Božje za koje se vodi postupak za beatifikaciju, preminuli „na glasu svetosti - in fama sanctitatis“ i junaci koji su položili život za Domovinu. Navedeni su Božji ugodnici iz starokršćanskoga doba (prije dolaska Hrva- ta u današnju domovinu), zatim rodom Hrvati, onda koji nisu rođeni Hrvati, ali su živjeli, djelovali, ili preminuli u Hrvatskoj.

65 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Sv. Petar i Pavao su Židovi. Došli su iz Palestine u Rim i podnijeli mu- čeništvo. Stoljećima je Rim nezamisliv bez tih svetaca. Sv. Ante Padovanski rođen je u Lisabonu, u Portugalu, a preminuo u Padovi, pa je po tom gradu nazvan „Padovanski“. S druge strane, sv. Leopold Mandić rodom je Hrvat, ali je gotovo cijeli život proveo u Italiji. Kad nije htio uzeti talijansko državljan- stvo, fašisti su ga potjerali u progonstvo. Jedni su velikani podnijeli mučeništvo svjedočeći svoju vjeru („in odium fidei”), drugi su prolili svoju krv za Domovinu, a treći ne samo za vjeru nego i za Domovinu. U Drugomu svjetskomu ratu izgubilo je život vrlo mnogo Hrvata. Kad su poslije rata drugi narodi doživjeli mir i slobodu, komunisti su hrvatskom narodu nametnuli „diktaturu proleterijata”, tj. masovno ubijanje (Bleiburg, Križni put, Huda jama, Macelj, Jazovka i bezbroj „jazovka”), a u inozemstvu sistematsko ubijanje istaknutih rodoljuba. U novije vrijeme o tim zločnima svjedoči bogata literatura. U monumentalom djelu „Hrvatski martirologij XX. stoljeća” don Anto Baković je dokazao da su ubijena 663 klerika, redovnika i redovnice. Od toga su broja komunisti najviše ubili, i to poslije rata. Ovdje ih je nemoguće sve pobrojiti. Navodimo samo one koji su proglašeni blaženima i za koje se vode postupci za beatifikaciju. Svaki je Božji ugodnik ubilježen na dan zemaljske smrti („dies natalis” - rođendan za nebo) kako ih bilježi „Martyrologium Romanum”, ili martirolo- giji i kalendari mjesnih crkava, redova i družba. Da bi se lakše moglo uočiti u koju skupinu koje ime spada, označeni su različitim tipovima slova na sljedeći način: 1. SVECI i BLAŽENICI (VERZAL), 2. SLUGE BOŽJE (verzal kurziv), 3. preminuli „na glasu svetosti“ (korent), 4. junaci i mučenici za domovinu, tj. „pro patria” (korent kurziv).

SIJEČANJ 5. Marko Marulić, teolog, književnik 5. fra Antun Maroević, franjevac, svećenik, misionar 8. SV. AMBROZIJ NINSKI, đakon, mučenik 11. fra Jeronim Bandić, franjevac, svećenik 11. s. Dolores Olivari, milorsdnica, bolničarka 13. SV. HERMILO, đakon, STRATONIK, tamničar, muč. 13. Gvozdanski junaci: Damjan Doktorović, kapetan, i 300 hrabrih branitelja Gvozdanskog, odbili se predati Turcima i svi izginuše, muč. 15. SV. ANASTAZIJA SIRMIJSKA, muč. 17. fra Matej iz Višegrada i 7 franjevaca, muč. 17. Nikola Maštrović, genaral, graditelj

66 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

17. fra Bartul Pajalić, redemptorist, svećenik 18. fra Mate Šišak, franjevac, svećenik 18. SV. MARGARITA UGARSKA-KLIŠKA, dominikanka 21. fra Grgur Despot, franjevac, svećenik 21. fra Gabrijel Puratić, franjevac, svećenik 21. Želimir Šeman, trećoredac, društveni djelatnik 22. fra Benko Turudić, kapucin, redovnik 23. Pavao Zoričić, grkokatolički biskup 25. SV. ELEUTERIJ, PROJEKT i AKOLIT, klerici, muč. 26. fra Franjo Parun, franjevac, svećenik 28. fra Peregrin Saksonac, prvi vikar Bosanske vikarije, biskup 30. fra Šimun Visković, franjevac, svećenik 31. fra Vjeko Ćurić, franjevac, svećenik, misionar, muč.

VELJAČA 2. Avelin Čepulić, liječnik 3. SLUGA BOŽJI FRA LOVRO MILANOVIĆ, franjevac, svećenik, muč. 3 . J o s i p B e l o v i ć , s a l e z i j a n a c , s t u d e n t t e o l o g i j e 3. s. Klaudija Boellein-Hrvat, uršulinka 4. fra Danijel Klarić, franjevac, svećenik, odgojitelj 9. fra Marko Ivandić,franjevac, svećenik 10. BL. ALOJZIJE STEPINAC, biskup, kardinal, trećoredac, muč. 12. Vidinski mučenici: fra Grgur Trogiranin, fra Antun Saksonac, fra Nikola iz Ugarske, fra Toma iz Fulginea i fra Ladislav iz Požege (1369.) 13. fra Filip Grabovac, franjevac, svećenik, pisac, muč. 13. SLUGA BOŽJI ANTUN RENDIĆ, liječnik, pisac 14. SLUGE BOŽJE FRA LEO PETROVIĆ i 65 BRAĆE FRANJEVACA, muč. 15. Matija Gubec i mnogi seljaci 15. fra Ivan Franjo Kačić Peko, franjevac, svećenik 15. don Mate Luketa, svećenik, glagoljaš, župnik 16. fra Ante Marojević, franjevac, svećenik 18. s. Bonifacija Buntić, školska sestra 18. fra Grgur Urlić Ivanović, franjevac, svećenik 19. Petar Rogulja, trećoredac, novinar 19. Milan Šufflay, znanstvenik, muč. 20. SVETI MUČENICI OSIJEKA i PANONIJE 20. SV. IVAN HRVAT, pustinjak 20. fra Karlo Matić, franjevac, svećenik 20. don Marko Stanić, svećenik 21. SV. MAKSIMILIJAN, biskup 23. fra Ante Miloš, franjevac, svećenik

67 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

24. SV. SINEROT, monah, muč. 25. SV. DONAT, biskup 25. Nikola Ratkaj, isusovac, svećenik, misionar 27. Stjepan Lacković, ban, muč. 28. fra Lovre Šitović, franjevac, svećenik 28. fra Franjo Marjanović, franjevac, svećenik, muč. 29. fra Pio Poljak, franjevac, svećenik, pisac

OŽUJAK 1. Pastir iz Prološca, muč. 3. fra Josip Valentić, franjevac, svećenik, muč. 4. don Grgo Bučić, svećenik, odgojitelj 4. SLUGA BOŽJI FRA ANTE ANTIĆ, franjevac, svećenik, odgojitelj 5. fra Krizostom Klešković, franjevac, svećenik 7. SLUGA BOŽJI FRA ALOJZIJE PALIĆ, franjevac, svećenik, muč. 7. fra Josip Tvrtković i tri franjevca, svećenici, muč. 9. Dominikanski mučenici u Bosni (32) 9. fra Pavao Marić, franjevac, svećenik 10. Jelena, hrvatska kraljica, „majka udovica i sirota“ 10. fra Josip Jurin, franjevac, svećenik 10. fra Jure Gulin, franjevac, svećenik 11. SLUGA BOŽJI FRANJO KUHARIĆ, biskup, kardinal, trećoredac 12. Petar Kružić, knez kliški, muč. 12. Rudolf Eckert, novinar, trećoredac 13. fra Luka Mikulić, franjevac, svećenik, muč. 13. fra Tadija Tomić, franjevac, svećenik, muč. 13. fra Stanko Petrov, franjevac, svećenik, pisac 14. Nikolaja Mali, socijalna radnica 16. s. Lucija Rodić, školska sestra 17. fra Ivan Bonazza, franjevac, redovnik 17. fra Ilija Vidošević Čavar, franjevac, svećenik, muč. 18. SLUGA BOŽJI FRA VENDELIN VOŠNJAK, franjevac, svećenik 19. fra Stipan Medvidović, franjevac, svećenik 20. fra Josip Valentić, franjevac, svećenik, muč. 21. s. Klara Hohnjec, redovnica D. Bezgrješnog Začeća 22. Pavao Kolarić, isusovac, student teologije 23. fra Didak Oskorušanin, franjevac, redovnik 24. fra Ljudevit Cvetković i fra Dominik Horvat, franjevci, svećenici, muč. 24. fra Franjo Krilić, franjevac, svećenik 24. fra Bartul Šakić, franjevac, svećenik 25. SV. IRENEJ, biskup sirmijski, muč.

68 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

25.Visočki mučenici: petoricu franjevaca ubili su bogumili 27. SV. FILET, senator, LIDIJA, supruga, MAKEDONIJ i TEOPREP, sinovi, AMFILOH i KRONID, časnici, muč. 27. fra Pavao Babijančić, franjevac, svećenik, muč. 27. Matija Stepinac, svećenik, trećoredac 27. Marija Rojc, liječnica, trećoredica 27. Mila Gojsalić, poljička junakinja, muč. 28. s. Helena Holanik, redovnica D. sv. Križa 29. s. Modesta Riffel, uršulinka, 30. fra Pavao Premec i fra Joakim Matić, franjevci, redovnici, muč. 30. s. Luka Liengitz, redovnica D. kćeri B. ljubavi

TRAVANJ 2. s. Terezija Obuljen, benediktinka 2. s. Kolumbana Ludaš, redovnica D. sv. Križa 4. fra Petar Zlojutrić, Soljanin, franjevac, biskup 5. fra Anto Tomić, franjevac, svećenik, muč. 5. fra Mijo Momčinović, franjevac, svećenik, muč. 5. fra Franjo Blekić, franjevac, svećenik, muč. 5. fra Ilija Starčević, franjevac , muč. 5. fra Petar Babajić, franjevac, muč. 5. s. Angelika Kaufman, redovnica D. sv. Križa 6. fra Franjo Zubić, franjevac, svećenik 7. fra Feliks Batošić, franjevac, svećenik 7. fra Jakov Pletikosić, franjevac, svećenik, misionar 7. s. Hijacinta Buktenica, školska sestra 9. SV. SEDAM SRIJEMSKIH DJEVICA, muč. 9. fra Andrija Bemočić, franjevac, svećenik 9. s. Nikomedija Erb, redovnica D. sv. Križa 10. SV. ANTIOHIJAN, GAJAN, PAULINIJAN i TELIJ, vojnici, muč. 14. fra Mirko Vukušić, franjevac, student filozofije 15. Marko Milanović, mladić, muč. Ubio ga Sava Ćeović. 15. SLUGA BOŽJI PETAR BARBARIĆ, gimnazijalac, isusovac 15. s. Elvira Voćinkić, redovnica, D. sv. Križa 16. fra Bogomir Zlopaša, franjevac, svećenik 17. fra Franjo Buljan, franjevac, svećenik 18. SV. SEPTIMIJ, đakon, muč. 18. SV. ELEUTERIJ, biskup, ANTIJA, njegova majka, muč. 21. Ramski mučenici: fra Luka iz Brotnja, fra Lav iz Vrlike, fra Luka iz Duvna, fra Marko iz Tihaljine, fra Petar iz Rame i Bezimeni franjevac 22. SV. KAJO, papa, Dalmatinac

69 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

22. fra Stjepan Petrovaradinac, franjevac, svećenik, misionar 23. SV. PELEGRIN, mučenik 23. SV. VOJTJEH ADALBERT, Bijeli Hrvat, biskup, muč. 24. fra Bonavantura Brkljačić, franjevac, student bogoslovije, muč. 24. s. Verena Dijaković, školska sestra 25. SLUGA BOŽJI EGIDIJE BULEŠIĆ, mornar, trećoredac 26. SV. MONTAN, MAKSIMA, KVADRAT, TEODOZIJ, EMANUEL i 40 VJERNIKA, muč. 26. BL. JAKOV ZADRANIN, franjevac, redovnik 27. BL.OZANA KOTORSKA, dominikanka, djevica 28. fra Antun Zadranin, dominikanac, imenovani biskup 29. fra Ante Malabotić, franjevac, svećenik 29. don Josip Bezić, svećenik, glagoljaš 30. SV. VENANCIJ, biskup, muč. 30. Fran Krsto Frankopan, grof, muč. 30. Petar Zrinski, ban, muč. SVIBANJ 1. fra Lovro Tamburović, franjevac, redovnik 1. s. Mercedes Vranaričić, redovnica D. sv. Križa 4. BL. JULIJAN IZ BALA, franjevac, svećenik 4. fra Franjo Bašić, franjevac, svećenik 4. s. Barbara Muhr, redovnica D. sv. Križa 5. s. Marija Stefana Murvar, klarisa, učiteljica 6. SV. IRENEJ, biskup, muč. 6. fra Stjepan iz Vareša, franjevac, svećenik, muč. 6. fra Vice Glavičić, franjevac, svećenik 7. SV. DUJAM, biskup, muč. 7. fra Bonaventura Bilas, franjevac, svećenik 7. Anica Kulušić, trećoredica, studentica 9. SLUGA BOŽJI FRA ŠIMUN FILIPOVIĆ, franjevac, svećenik 9. Senjske žrtve (žandari 7 ubili i 6 ranili) 10. BL. IVAN MERZ, doktor filozofije, apostol mladeži 10. fra Bariša Drmić, franjevac, svećenik 10. s. Filoteja Kovačić, redovnica, D. sv. križa 11. BL. SERAFIN KORDIĆ GLASNOVIĆ, franjevac, svećenik, muč. 11. Četvorica franjevaca, muč. (nepoznata imena) 11. Sarajevski mučenici: fra Šimuna Vladmirovića, župnika, i nekoliko kršćana ubiše Turci. 12. SV. LEOPOLD BOGDAN MANDIĆ, franjevac, svećenik 13. SV. SEPTIMIJ, đakon, muč. 13. fra Toma Hrvat „Illyricus“, franjevac, svećenik

70 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

13. fra Bonaventura Buljan, franjevac, svećenik 14. SLUGA BOŽJI FRA LINO MAUPAS, franjevac, svećenik 15. SVI SVETI SOLINSKI MUČENICI: VENANCIJ I DUJAM, biskupi, ASTERIJ, svećenik, SEPTIMIJ, đakon, ANASTAZIJ, obrtnik, ANTIOHIJAN, GAJAN, PAULINIJAN i TELIJ, vojnici, FELIKS i drugi mučenici 15. Petar Svačić, kralj, muč. 15. Blajburški mučenici 16. SLUŽBENICA BOŽJA S. ŽARKA JULIJANA IVASIĆ i šest sestara, milosrdnice, muč. 17. fra Julije Paić i fra Sveto Draganić, franjevci, svećenici, muč. 17. s. Pelagija Dočkal, redovnica D. sv. Križa 18. SV. FELIKS, muč. 18. s. Celina Kovač, redovnica, D. sv. Križa 19. fra Franjo iz Drača, franjevac, redovnik 19. Tešanjski mučenici: fra Ivan iz Vareša i fra Ivan iz Stanskoga, franjevci 19. Bihaćki mučenici: Hasan-paša Predojević osvojio Bihać i pobio dvije tisuće građana. 19. fra Šimun Tomašević, franjevac, svećenik 19. Marija Ana Turčić, trećoredica 20. Petar Berislavić, biskup, ban, muč. 21. fra Josip Cigić, franjevac, svećenik, muč. 21. fra Vjenceslav Bilušić, franjevac, svećenik 21. s. Fidelija Begova, redovnica, D. sv. Križa 22. SV. VLADIMIR, kralj, muč. 23. SV. PELEGRIN, muč. 25. fra Anđeo Kačić Miošić, franjevac, svećenik 27. s. Akvilina Kopun, redovnica D. sv. Križa 29. SV. EUZEBIJ, biskup, POLION, lektor, muč. 29. fra Pio Poljak, franjevac, svećenik, pisac 29. s. Alfonzina Mateffy, redovnica D. s. Križa 29. s. Mirna Antolčić, redovnica D. sv. Križa 29. s. Domina Koren, redovnica D. sv. Križa 29. fra Ante Malabotić, franjevac, svećenik 30. fra Antun Zadranin, dominikanac, imenovani biskup 30. fra Petar Čuić i Bezimeni franjevac, svećenici, muč. 30. fra Ante Baltić, franjevac 30. SV. GERMAN, mučenik 30. s. Filomena Gigl, redovnica D. sv. Križa 31. Cetinski mučenici: fra Nikola Rupica, fra Ivan Barišić, fra Jure Jerković i fra Ivan Dačić, franjevci, svećenici 31. BL. ANTON MUZIĆ, svećenik, muč.

71 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

LIPANJ 1. SV. GAUDENCIJ OSORSKI, kamaldoljanin, biskup 1. s. Jerolima Vlahinja, redovnica sv. Križa 2. fra Leonard Asiški, franjevac 2. Bezimeni franjevac, svećenik, ubijen u Tuzli, muč. 2. s. Milorada Šumanovac, redovnica D. sv. Križa 4. SV. KVIRIN SISAČKI, biskup, muč. 4. Ivka Živalj, trećoredica, kućna pomoćnica 4. s. Pavlina Lukačević, redovnica D. sv. Križa 5. Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj, bojni plemići i vojnici, muč. 7. fra Anđeo Zvizdović, franjevac, svećenik, dobio „Ahdnamu“ 7. fra Jeronim Lozo, franjevac, svećenik 7. fra Pavao Graf, franjevac, svećenik 9. Šamački mučenici: fra Augustin i fra Nikola iz Olova te fra Grgur Jakšić, franjevci 10. BL. IVAN DOMINICI, dominikanac, biskup dubrovački, kardinal 11. fra Roko Maretić, franjevac, svećenik 15. Osinjski mučenici: fra Petar Grupković i Nikola Kežić, franjevci, svećenici 16. fra Mate Šupuk mlađi, franjevac, svećenik 18. fra Petar Knežević, svećenik, franjevac, glazbenik 19. SV. ROMUALD, kamaldoljanin, opat 20. Petar Domitrović, biskup zagrebački 20. fra Dominik Epirota, dominikanac, biskup zadarski 20. Pavao Radić i Đuro Basariček, hrvatski političari, ubijeni u parlamentu u Beogradu (v. S . Radić, 8. kolovoza), muč. 21. Glagoljaši mučenici: don Ivanko iz Hrašća, don Luka iz Račiće, don Martin Hrvatinić iz Mahuraca, don Jakov Gunjić iz Trašćana, don Juraj Oplanić iz Praskvića, don Vid iz Mira i don Stipan iz Rogove, svećenici, župnici 22. s. Adelhajda Dillenz, redovnica D. sv. Križa 22. Marijan Filković, student teologije 24. SV. IVAN PUSTINJAK, sin hrvatskog kralja, živio u Češkoj 24. Sv. IVAN POVALJSKI, brački knez, pustinjak 24. fra Ivan Hrvat „Illyricus“, Trogiranin, franjevac, svećenik 24. SLUGA BOŽJI FRA GERARD TOMO STANTIĆ, karmelićanin, svećenik 24. Jajački mučenici: četvoricu franjevaca, svećenika (nepoznata imena) Turci su okrutno ubili. 25. s. Huberta Vujković, redovnica, D. sv. Križa 2 7 . S V. L A D I S L AV, u g a r s k i k r a l j , o s n i v a č Z a g r e b a č k e b i s k u p i j e 27. Šarengradski mučenici: fra Gašpara, gvardijana, i sve fratre Turci mučili i ubili. 27. Ivan Kozelj, isusovac, svećenik 28. fra Ante Perić, franjevac, svećenik 28. SLUŽBENICA BOŽJA S. GIACOMA GIORGIA COLOMBIS-GOLUBIĆ, benediktinka

72 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

30. fra Grgur Splićanin, dominikanac, svećenik, osnivač samostan u Splitu 30. fra Monatil Splićanin, franjevac, svećenik, misionar 30. fra Bartul Alvernski, franjevac, svećenik, vikar Bosanske vikarije 30. Briški mučenici: Pavla Kačića i 26 mještana Turci ugušili u špilji 30. fra Marin iz Kotora mlađi, franjevac, svećenik, muč. 30. Lucija Barevac, djevica, muč. 30. fra Gabrijel iz Poljana, fra Matija iz Jajca i drugi franjevci, svećenici, muč. 30. fra Andrija Iločanin, franjevac, svećenik, muč. 30. fra Silvestar Ivanović, franjevac, svećenik, muč. 30. fra Blaž Kovačić, franjevac, biskup, muč. 30. Jakov Jerković, dva njegova sina, Jela Marunova i 30 junakinja hrabro poginule u Marini kraj Trogira, muč. 30. Osječki mučenici: fra Grgur i drugi franjevci 30. Visovački mučenici: fra Stipana Skopljanina, franjevca, svećenika, i bezimenog mladića Turci su ubili i bacili u jezero. 30. Ivana Romić, djevica, muč. (Ratkovine) 30. Vrhdolska djevica, pokopana u Župi Biokovskoj, muč. 30. Kata Lozić (Osmanlije), djevica, muč.

SRPANJ Diva Grabovčeva, djevica, muč. (hodočašće na 1. nedjelju srpnja) 1. fra Franjo Iločanin, franjevac, svećenik, muč. 1. fra Nikola iz Setije, dominikanac, nadbiskup zadarski 1. Ivan Smrdeljović, ratnik. Turci su ga u Bihaću strašno mučili i ubili, muč. 1. Sarajevski mučenici: Turci su u Sarajevu ubili 10 franjevaca. 1. fra Blaž Stipurinović, franjevac, svećenik, muč. 1. fra Stjepan Burnazović, franjevac, svećenik, muč. 2. fra Pavao Kolanović, franjevac, svećenik, muč. 4. SV. INOCENT, SEBASTIJA i 30-orica vjernika, muč. 4. s. Margareta Schmidt, redovnica D. sv. Križa 5. SV. ĆIRIL, monah, i METOD, biskup, braća, slavenski apostoli 5. fra Franjo Boccana, franjevac, svećenik 5. s. Juvencija Čović, redovnica D. sv. Križa 5. s. Alfonza Rupp, redovnica D. sv. Križa 6. fra Franjo Matić, franjevac, student teologije 7. SV. PETILOVRIJENCI (Petar, Andrija, Lovre Zagurović, braća, Kotorani), muč. 9. fra Fulgencije Carev, franjevac, nadbiskup 9. Bl. MARIJA PROPETOGA PETKOVIĆ, utemeljiteljica D. kćeri milosrđa 9. fra Josip Karinčić, dominikanac, svećenik 10. fra Lovro Tuzlak, franjevac, svećenik, muč. 11. s. Ivana Gorup, uršulinka

73 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

12. SV. HERMAGORA (Mohor), lektor, FORTUNAT, đakon, DONAT, ROMUL, SILVAN i VENUST, sirmijski mučenici 13. fra Nikola Milinović, Trogiranin, dominikanac, svećenik 14. fra Luka Pastor, franjevac, svećenik, muč. 15. Petar Smiljanić, ratnik, i četiri njegova sina: Ivan, Mate, Ilija i Filip, muč. 15. s. Bruna Schmidt, redovnica D. sv. Križa 15. don Stjepan Sorić, svećenik, ratnik, muč. 17. SV. BENEDIKT PUSTINJAK, muč. 18. fra Augustin Miletić, franjevac, biskup 19. SV. AGRIPIN, SEKUNDO, MAKSIM, MARCIJAL, FORTUNAT, muč. 19. Šime Ivkić, strpljivi patnik 20. fra Lovre Karaula, franjevac, svećenik, muč. 20. fra Petar Krstitelj Baćić, franjevac, svećenik 21. Josip Škarić, liječnik 23. s. Leona Badurina, redovnica D. sv. Križa 24. fra Mijo Slišković, franjevac, svećenik 24. Ivo Senjanin (Ivan Vlatković), ratnik. Nadvojvoda Ferdinand dao ga pogubiti, muč. 24. SLUGA BOŽJI FRA AUGUSTIN AUGUSTINOVIĆ, franjevac, svećenik, pisac 26. s. Ana Julijana Drašković, uršulinka, učiteljica 27. fra Stjepan Vučemilović, župnik, i 140 hrabrih Otočana, muč. 27. fra Bernardin Tomašić, franjevac, student teologije 27. s. Gabrijela Tišov, redovnica D. sv. Križa 29. Srpanjske žrtve: carski vojnici u Zagrebu ubili 13 i ranili 27 građana, muč. 30. fra Stjepan Prgomet, franjevac, svećenik, muč. 31. fra Adam iz Kotora, franjevac, svećenik 31. Đakovački mučenici: fra Mihovila i nekoliko franjevaca, svećenika, Turci su pobili. 31. fra Filip Neretvanac, franjevac, svećenik, muč. 31. Vuk Mandušić, uskočki vođa, i više hrabrih junaka, muč.

KOLOVOZ 1. SV. LEON, Rabljanin, kamenoklesar, svećenik 2. SV. ARNIR (Rajnerij), kamaldoljanin, biskup splitski, muč. 2. fra Josip Marija Glunčević, franjevac, svećenik 3. BL. AUGUSTIN KAŽOTIĆ, dominikanac, biskup 4. s. Kostka Kovačević, redovnica D. sv. Križa 5. fra Jeronim Rončević, franjevac, svećenik 5. fra Andrija Ivanković, franjevac, svećenik 6. fra Anđeo Marija Miškov, dominikanac, svećenik 6. fra Serafin Grujić, franjevac, svećenik 6. fra Josip Ivelić, franjevac, svećenik

74 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

6. s. Bernardica Čulić, redovnica D. sv. Križa 7. fra Ljudevit Petronio-Petrović, franjevac, svećenik 8. Stjepan Radić, političar, muč. (v. 20. lipnja) 9. Ante Martinac, zemljoradnik, trećoredac 9. fra Ivan Buljević, franjevac, mladomisnik 10. SLUGA BOŽJI NIKOLA BIJANKOVIĆ, biskup 12. Anica Bošković, djevica, spisateljica 13. fra Nikola Milinović, dominikanac, svećenik, osnivač samostana na Čiovu 13. fra Ivan Bereta, franjevac, svećenik 14. fra Nikola Ogramić Olovčić, franjevac, biskup, muč. 14. fra Matej Pastur, fra Luka Pastor, fra Matej i fra Franjo, franjevci, svećenici, muč. 14. s. Kazimira Prakaturović, redovnica D. sv. Križa 15. s. Izabela Kovačević, redovnica D sv. Križa 17. SV. URZICIN, časnik, muč. 19. Adam Zrinski, časnik, muč. 19. fra Ljudevit Rabuini, franjevac, svećenik 19. fra Pavao Budimir, franjevac, muč. 20. fra Ivan Ratunčić, franjevac, svećenik, muč. 20. s. Mileva Šoh, redovnica D. sv. Križa 21. Anđela Lovrić, udovica, trećoredica 21. Adam Muchtin, svećenik, župnik 22. fra Bernardin, gvardijan, i fra Luka, župnik u Tuzli, franjevci, muč. 22. Petar Grgec, profesor, trećoredac 24. BL. MIROSLAV BULEŠIĆ, svećenik, župnik, muč. 25. Fra Ivan Rozić, franjevac, svećenik, muč 25. fra Marko Tvrdeić, franjevac, svećenik 25. s. Ljubomira Ralašić, redovnica D. sv. Križa 25. s. Mehtilda Schmitt, redovnica D. sv. Križa 26. SV. ANASTAZIJ (Staš), obrtnik, muč. 26. SV. ANSELMO NINSKI (Asel), biskup, muč. 26. Klara Brečić, domaćica, trećoredica 27. SV. MARCELA NINSKA, muč. 27. Matija Stepinac, svećenik, trećoredac 28. s. Ciprijana Crnošija, redovnica D. sv. Križa 30. SV. BAZILA, djevica, muč. 30. Marko Devčić, časnik, muč. 31. Petar Milić, đakon, glagoljaš, muč. Posljednja subota kolovoza: DAN HRVATSKIH MUČENIKA (Udbina) Posljednja nedjelja kolovoza: fra Lovro Milanović, muč. (v. 3.veljače)

75 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

RUJAN 1. SV. PELAGIJ, muč. 1. fra Stjepan Prgomet, franjevac, svećenik, muč. 2. Danica Širola, učiteljica 3. SV. MARIN RABLJANIN, đakon 6. fra Stjepan Brakus, franjevac, svećenik 7. SV. MARKO KRIŽEVČANIN, svećenik, muč. 7. fra Anđeo Hrvat, franjevac, redovnik 7. fra Grgo od Stoca, franjevac, muč. 7. Nikola Šubić Zrinski Sigetski, ban, i sigetski branitelji, muč. 9. Krbavski mučenici: Turci su na Krbavskom polju pobili i zarobili 10.000 hrvatskih vojnika i plemića 10. fra Silvestar Tordinac, svećenik, muč. 10. s. Danila Barac, redovnica D. sv. Križa 11. BL. FRANJO BONIFACIO, svećenik, muč. 12. fra Juraj Križanić, dominikanac, svećenik, muč. 14. fra Marijan Maravić, franjevac, biskup, muč. 14. SLUGA BOŽJI FRA IVO PERAN, franjevac, svećenik 14. Zvonko Benzija, mladomisnik 15. s. Georgija Pačarić, redovnica D. sv. Križa 17. Gašpar Malečić, pavlin, svećenik, general Reda 18. s. Krista Varzić, redovnica D. sv. Križa 20. fra Grgur Ađić, franjevac, svećenik, muč. 20. fra Jakov Križanac, franjevac, svećenik 21. SLUŽBENICA BOŽJA S. KLARA ŽIŽIĆ, utemeljiteljica Družbe ss. franjevaka od Bezgrješne 21. s. Vjekoslava Radimiri, redovnica D. sv. Križa 21. s. Edigna Benić, redovnica D. sv. Križa 22. fra Mate Bartulović, franjevac, svećenik 23. s. Leontina Jurković, redovnica D. sv. Križa 24. SV. GERARD, biskup, muč. 24. fra Rafael Kalinić, franjevac, svećenik, muč. 24. fra Stjepan iz Vareša, franjevac, svećenik, muč. 25. Adam Filipović, župnik 25. fra Bernardin Škrivanić, kapucin, svećenik 26. Većenega, benediktinka, opatica 29. s. Flavija Mesnarić, redovnica D. sv. Križa 29. fra Mate Vezilić, franjevac, svećenik, muč. 29. SLUŽBENICA BOŽJA S. MARIJA KRUCIFIKSA KOZULIĆ, utemeljiteljica Družbe ss. Presvetoga Srca Isusova

76 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

30. SV. JERONIM, svećenik, crkveni naučitelj 30. fra Juraj Haramić i fra Hadrijan, franjevci, svećenici, muč. 30. fra Ivan Skorojević, franjevac, svećenik, muč. 30. Bezimeni franjevac, svećenik, muč. 30. fra Arkanđel Lupi, dominikanac, nadbiskup dubrovački

LISTOPAD 2. fra Petar Matić Vrdovšević, franjevac, vojni svećenik i 6 vojnika, koje su Turci ubili, muč. 2. fra Mate Nagnanović, franjevac, svećenik, muč. 2. fra Petar Bakula, franjevac, svećenik, pisac 2. Ivo Glavinić, radnik, trećoredac 3. fra Toma iz Tešava, franjevac, svećenik, muč. 3. fra Karlo Katanušić, novak, na samrti položio redovničke zavjete 3. SLUŽBENICA BOŽJA S. ANA MARIJA MAROVIĆ, trećoredica, utemeljiteljica Družbe za pomoć djevojkama 4. s. Bonavita Cuconjić, redovnica D. sv. Križa, bolničarka 4. Anka Bebić, učiteljica, trećoredica 5. fra Toma Corvi Gavranić, franjevac, svećenik 6. Remetski mučenici: Hasanpaša Predojević iz Remeta je odveo 12 pavlina i objesio ih. 8. SLUŽBENICA BOŽJA S. MARICA STANKOVIĆ, utemeljiteljica Suradnica Krista Kralja 9. Dmitar Zvonimir, hrvatski kralj, okrunjen u Solinu, 9. X. 1075. Nazvan „pius - pobožni“. 9. fra Petar iz Soli, franjevac, biskup, muč. 10. Fra Filip Volovčić, franjevac, svećenik, muč. 11. Petar Crni, benediktinac, graditelj 11. Eugen Kvaternik, političar, muč. 11. s. Leopoldina Čović, milosrdnica 12. s. Silvija Badurina, redovnica D. sv. Križa 13. fra Alfonzo Talaja, franjevac, svećenik, slikar 14. fra Andrija Dizdar, franjevac, svećenik 15. fra Gašpar Knezović, franjevac, svećenik, muč. 15. s. Englberta Sporčić, redovnica D. sv. Križa 16. fra Mihovil Penavić, franjevac, svećenik, muč. 16. s. Justina Bohuš, redovnica D. s. Križa 17. fra Andrija, fra Josip i fra Mijo, franjevci, svećenici, muč. 17. s. Marija Klara Linardović, klarisa

77 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

18. Bijelopoljski mučenici: fra Filipa od Ljubuškoga i petoricu novaka ubiše Turci. 18. fra Grgur od Zaostroga, franjevac, svećenik, muč. 18. fra Nikola Ugrinović, franjevac, biskup, Mikula Grgatović, svećenik, i četvorica franjevaca poginuše pod Klisom, muč. 19. fra Petar Bošnjak, franjevac, svećenik, muč. 20. fra Šimun Brajnović i fra Pavao Letica, franjevci, svećenici, muč. 20. fra Luka Kreševljak, franjevac, svećenik, muč. 20. fra Gabrijel Živković, franjevac, redovnik 20. fra Josip Bašić Kovačević, franjevac, svećenik 20. SLUGA BOŽJI ANTE GABRIĆ, isusovac, svećenik, misionar 21. SV. HILARION (Ilar), opat 21. fra Mihovil Bruhanac, franjevac, svećenik, muč. 21. fra Bernardin Doljanin i fra Luka, franjevci, svećenici, muč. 21. fra Petar Kaštelanac, franjevac, svećenik, muč. 23. SV. IVAN KAPISTRAN, franjevac, svećenik, branitelj Beograda, pokopan u Iloku. 23. fra Ivan Milinić, franjevac, svećenik, muč. 23. fra Antun Marija Agić, franjevac, svećenik 24. fra Matej Bošnjak, franjevac, svećenik, muč. 25. Katarina Vukčić-Kosača, bosanska kraljica, trećoredica 25. fra Ante Gelić, franjevac, svećenik, muč. 25. fra Luka Bošnjak, franjevac, svećenik, muč. 25. fra Antonin Dolci Slade, dominikanac, biskup stonski 25. s. Veronika Ridolfi, klarisa 25. Petar Perica, isusovac, svećenik, muč. 25. fra Lujo Zloušić, franjevac, svećenik, obnovitelj Svetišta u Olovu. 26. SV. DEMETRIJ (Dimitrij, Mitar), đakon, muč. 26. s. Amabilis Kovačić, redovnica D. sv. Križa 26. Joza Dragičević-Markić, domaćica, trećoredica 27. SV. FLOR, biskup 27. fra Andrija Staničić, franjevac, svećenik 28. fra Josip Bašić Kovačević, franjevac, svećenik 28. s. Imakulata Pamić, redovnica D. sv. Križa 31. fra Ivan Keglević, pavlin, student teologije 31. Magdalena Pereš-Vukasović, nazvana „djevica Majke Božje Olovske“, živjela je vrlo burno i sveto. 31. Martin Borković, pavlin, zagrebački biskup

78 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

STUDENI 1. SVI SVETI, svetkovina svih svetaca Božjih 1. Bezimeni franjevac, svećenik, muč. 1. SLUGA BOŽJI JOSIP LANG, biskup, trećoredac 1. SLUGA BOŽJI FRA ALEKSA BENIGAR, franjevac, svećenik 1. Caritas Lat, redovnica D. sv. Križa 2. fra Angelik Bedenik, franjevac, biskup 2. Božo Sorić, zemljoradnik, trećoredac 3. fra Marko Leon iz Cresa i svi fratri samostana sv. Frane u Splitu, dvoreći okužene, pomriješe 3.Vidinski mučenici: petoricu franjevaca ubiše Turci 1686. (imena nepoznata) 3. fra Petar Anđelić, franjevac, mladomisnik 3. SLUGA BOŽJI FRA PLACID CORTESE, franjevac, svećenik, muč. 4. fra Nikola Novljanin, franjevac, svećenik, župnik u Gorjanima 4. fra Ljudevit Miletić, franjevac, svećenik, dvoreći gubavce, zaražen preminuo 4. fra Franjo Jelavić, franjevac, svećenik 4. SLUGA BOŽJI BONIFACIJE PAVLETIĆ, redovnik D. Bezgrješne 4. s. Lina Bošnjak, redovnica D. sv. Križa 5. SVI SVETI SRIJEMSKI MUČENICI 5. fra Franjo Mihočević, franjevac, svećenik, muč. 5. fra Filip Kovačević, franjevac, svećenik, muč. 6. fra Luka Mikulić,franjevac, svećenik, muč. 6. Hrvoje Krstić, mladić, vrlo strpljiv u bolesti 8. SV. SIMPRONIJAN, KLAUDIJ, NIKOSTRAT, KASTORIJ i SIMPLICIJ, klesari, muč. 8. BL. GRACIJA IZ MULA, augustinac, redovnik 8. fra Fortunat Samaluk, franjevac, svećenik 9. SV. AURELIJ, biskup Ridera 10. s. Lilioza Bahunek, redovnica D. sv. Križa, bolničarka 11. fra Grgur Knezović, franjevac, svećenik, muč. 11. fra Ivan Vicko Buljas, franjevac, svećenik 11. s. Margarita Višić, redovnica D. sv. Križa 11. fra Stjepan Sorić, franjevac glagoljaš, svećenik 11. Ivan Antun Zrinski, časnik, muč. 12. fra Nikola Mandarelo, franjevac, svećenik 12. s. Josipa Bognolo, klarisa 12. fra Marcel Dubravica, franjevac, student teologije 14. SV. NIKOLA TAVELIĆ, franjevac, svećenik, misionar, muč. 14. SV. DEODAT AIRBERT, franjevac, svećenik, misionar, muč. 14. SV. IVAN TROGIRSKI, monah u Osoru, biskup trogirski 16. fra Stjepan iz Posušja i fra Alojzije iz Vinjana, franjevci, svećenici, muč.

79 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

16. fra Mihovil Penavć, franjevac, svećenik, muč. 16. Katarina Ana Zrinski, književnica, doživotna utamničenica, muč. 16. fra Mate Šupuk, franjevac, svećenik 17. SV. ELIZABETA UGARSKA, trećoredica, kći hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. 17. fra Stanko Firizin, franjevac, svećenik 18. BL. SALOMEJA KRAKOVSKA, mlada se udala za Kolomana. Poslije njegove rane smrti vratila se u Krakov i postala klarisa. 18. s. Konstanca Midenjak, klarisa 19. fra Martin Martinac, franjevac, svećenik, i njegov momak, muč. 20. U Borovici su Turci ubili četvoricu fratara, a u Visokom dvojicu, muč. (imena nepoznata) 21. SV. MAVRO POREČKI, biskup, i drugovi, muč. 21. fra Bernardin Galijaš, franjevac, svećenik, muč. 21. fra Anđeo Battaja, franjevac, svećenik 21. s. Berhmana Matijević, redovnica D. sv. Križa 22. SV. DIMITRIJ i JULIJAN, porečki muč. 23. s. Danijela Orešković, redovnica D. sv. Križa 24. fra Mate, franjevac, svećenik, muč. 25. fra Jozo Aržić, samostanski trećoredac 25. SLUGA BOŽJI FRA ANTE TOMIČIĆ, kapucin, redovnik 26. s. Amadeja Pavlović, redovnica D. sv. Križa 27. BL. BERNARDIN AMICI, franjevac, svećenik, vikar Bosanske vikarije, pisac 28. SV. JAKOV MARKIJSKI, franjevac, svećenik, pučki misionar 28. s. Matilda Pinter, redovnica D. sv. Križa 28. fra Marcel Čabo, franjevac, svećenik, misionar, muč. 29. fra Anđeo Roman, franjevac, svećenik 29. fra Santo Brandolini, franjevac, svećenik 30. fra Andrija Čavlinović, franjevac, svećenik, muč.

PROSINAC 2. fra Jeronim Balin, franjevac, svećenik, pučki misionar 3. Ivan Batara, radnik, trećoredac 5. fra Šimun Hrvat, franjevac, svećenik 5. Sarajevski mučenici: dva franjevca, svećenika, gvardijana, mučenika (imena nepoznata) 5. Prosinačke žrtve: u Zagrebu žandari ubili hrvatske demonstrante. 7. fra Marin iz Kotora stariji, franjevac, svećenik, muč. 8. fra Ambrozij Rćanin, franjevac, svećenik, propovjednik 8. SLUGA BOŽJI JOSIP STADLER, biskup vrhbosanski 10. fra Jeronim Filipović, franjevac, svećenik, propovjednik

80 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

10. fra Paško Sekula, franjevac, svećenik 14. fra Oton iz Pule, franjevac, svećenik 14. SLUGA BOŽJI ANTUN MAHNIĆ, biskup krčki 14. s. Antonija Heinrich, redovnica D. franj. Bezgrješne 15. BL. SS. M. JULA IVANIŠEVIĆ, BERNARDETA BANJA, ANTONIJA FABJAN, KRIZINA BOJANC i BERCHMANA LEIDENIX, D. kćeri B. ljubavi, djevice, „drinske mučenice“ 15. Josip Pinjatela, činovnik, trećoredac 17. fra Juraj Utišinović, pavlin, biskup, kardinal, muč. 20. fra Karlo Marojević, franjevac, svećenik, propovjednik 20. fra Pavao Silov stariji, franjevac, svećenik 21. Mostarski mučenici: četvoricu franjevaca ubili Turci (imena nepoznata) 25. Branka Perković, studentica 26. Ivan Ratkaj, isusovac, svećenik, misionar, muč. 29. Konjički mučenici: Turci su ubili 12 franjevaca (imena nepoznata) 29. Đakovački mučenici: Turci su ubili 3 franjevca i 50 vjernika (imena nepoznata) 29. Požeški franjevac, gvardijan, muč. (ime nepoznato) 29. Visovački mučenici: Turci su objesili dvojicu i iz puške ubili trećega franjevca (imena nepoznata). 31. Emerik Derenčin, ban, zatočenik, muč. 31. fra Ante iz Neretve, franjevac, svećenik, muč. 31. Juraj Mulih, isusovac, svećenik, pisac

II. PRILOG Glasila i časopisi O hagiografiji postoji, kako je već upozoreno, bogata literatura na svim jezicima, pa i na hrvatskom. To je znanstvena činjenica. Ipak treba na nešto upozoriti. Postoje časopisi i druga glasila koji nose ime nekoga sveca, ili su posvećeni širenju njegova štovanja. Tako je bilo u mnogim narodima, pa i našemu hrvatskomu. Prvi takav hrvatski časopis pokrenule sve hrvatske franjevačke provincije i počeo je izlaziti u Sarajevu 1943. godine. Kad su poslije Drugoga svjetskog rata komunističke vlasti srušile Nezavisnu Državu Hrvatsku i obnovile jugo- slavensku državu, uz druga zla (ubijanje i bacanje u tamnice mnogih svećeni- ka i vjernika) zabranili su sav vjerski tisak, pa i taj časopis. Kada je komunistička „diktatura proleterijata“ poslije gotovo dva deset- ljeća nešto ublažila svoj neprijateljski stav prema vjeri (koja je „opium naroda“), počeo se skromno obnavljati katolički tisak.

81 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Tako su se pojavili i prvi hagiografskih časopisi. Mnogi, naime, direktori tiskara (Crkvi su oduzete sve tiskare!) nisu htjeli tiskati crkvenih časopisa, a drugi su se bojali partijskih sankcija. Za jedno i drugo mogu posvjedočiti svojim osobnim iskustvom. U zemljama zapadne demokracije mnogi su izbjegli i protjerani Hrvati mogli slobodno pisati na hrvatskom i stranim jezicima. Njima komunistička diktatura nije mogla zabraniti pisati i svjedočiti istinu. Komunističke su vlasti ipak učinile što su mogle. Zabranile su u državu „unositi štampu na jezicima jugoslavenskih (tj. hrvatskoga) naroda“. Prekršitelji su kažnjavani teškom robijom. Dakle, u tim (ne)prilikama ipak se je pojavio hrvatski vjerski tisak: - u inozemstvu na hrvatskom i stranim jezicima, - u domovini na hrvatskom jeziku. Ovdje donosimo popis biltena i časopisa koji su posvećeni hrvatskim svecima i širenju njihova štovanja. Navedeni su osnovni podaci: naslov, godina i mjesto izdanja: 1. Bilten Nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavilića (1970.) Šibenik, ugašen 2. Bilten Petra Barbarića (1979.) Zagreb, ugašen 3. Blaženi Alojzije Stepinac (1993.) Zagreb 4. Blaženi Augustin Kažotić (1967.) Zagreb 5. Dobri otac Antić (fra Ante Antić, 1971.) Zagreb 6. Drinske mučenice (s. Jula Ivanišević i sestre mučenice, 2008.) Zagreb 7. Fra Lovro (fra Lovro Milanović, 2015.) Sarajevo 8. Fra Rafo Kalinić, žrtva svoga svećeništva (1990.) Split 9. Glasnik bl. Nikole Tavelića (1943.) Sarajevo, ukinut 10. Glasnik bl. Nikole Tavelića (1967.) Melbourne (Australija), ugašen 11. Il beato Giacomo (bl. Jakov Zadranin, 1982.) Bitetto (Italija) 12. Ivan Merz (1973.) Zagreb 13. La voce di P. Lino (fra Lino Maupas) Parma (Italija) 14. Ljudima prijatelj (sv. Leopold Mandić, 1971. ) Osijek 15. Mahnićevo slovo (biskup Anton Mahnić, 2014.) Krk 16. Orao zlatnih krila (Ivan Merz, 1982.), Buenos Aires (Argentina), ugašen 17. Otac Gerard (fra Gerard Stantić, 2009.) Sombor 18. Portavoce del Leopoldo Mandić (1960.) Padova (Italija) 19. Poruka vedrine (s. Marica Stanković, 2008.) Zagreb 20. Radostan Božji igrač (fra Ivo Peran, 2011.) Split 21. Riječka Majka (s. Marija Krucifiksa Kozulić, 2013.) Rijeka 22. Seraf u plamenu (sv. Nikola Tavelić, 1971.) Rim (Italija), ugašen 23. Sluga Božji fra Aleksa Benigar (2005.) Zagreb 24. Stadler (nadbiskup Josip Stadler, 2000.) Sarajevo 25. Stopama pobijenih (hercegovački fratri, 2008.) Široki Brijeg

82 H. G. Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“

26. Svetac (sv. Nikola Tavelić, 2016.) Šibenik 27. Tavelić (prije: Vjesnik bl. Nikole Tavelića, 1961.) Šibenik, ugašen 28. Tavelićev bilten (1970.) Rim (Italija), ugašen 29. Tebi Majko (s. Marija Propetoga Petković, 2007.) Zagreb 30. Travnički Angelus (list Sjemeništa „Petar Barbarić“, 2008.) Travnik3 31. Vendelin (fra Vendelin Vošnjak, 1993.) Zagreb 32. Vjesnik biskupa Langa (Josip Lang, 1970.) Zagreb * * * Hrvatska vjernost (2006.) Gospić (podnaslov: Glasilo Crkve hrvatskih muče- nika na Udbini, kasnije: Časopis za hrvatski martitrologij) * * * NB. Neke župe u domovini i inozemstvu povremeno izdaju biltene, koji su nazvani po kojemu od hrvatskih svetaca, npr. Sv. Leopold Mandić, Hrvat- ska katolička misija, Darmstadt (1980.)

Časopisi poredani kronološki (po godinama osnutka) 1943. Glasnik bl. Nikole Tavelića, Sarajevo 1960. Portavoce del Leopoldo Mandić, Padova 1961. Vjesnik bl. Nikole Tavelića, kasnije: Tavelić, Šibenik 1967. Blaženi Augustin Kažotić, Zagreb Glasnik bl. Nikole Tavelića, Melbourne, Australija 1970. Bilten Nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavilića, Šibenik 1971. Dobri otac Antić, Zagreb Ljudima prijatelj, Osijek Seraf u plamenu, Rim 1973. Ivan Merz, Zagreb 1979. Bilten Petra Barbarića, Zagreb 1982. Il beato Giacomo, Bitetto Orao zlatnih krila, Buenos Aires 1993. Blaženi Alojzije Stepinac, Zagreb Vendelin, Zagreb 2000. Stadler, Sarajevo 2005. Sluga Božji fra Aleksa Benigar, Zagreb 2006. Hrvatska vjernost, Gospić 2007. Tebi Majko, Zagreb

3 Časopis ne izdaje Postulatura sluge Božjega Petra Barbarića, nego Nadbiskupsko sjemenište „Petar Barbarić“ u Travniku. List pomaže da vjernici upoznaju i štuju Slugu Božjega Petra, pa je u tom smislu i „njegov list“.

83 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

2008. Drinske mučenice, Zagreb Poruka vedrine, Zagreb Stopama pobijenih, Široki Brijeg Travnički Angelus, Travnik 2009. Otac Gerard, Sombor 2013. Riječka Majka, Rijeka 2014. Mahnićevo slovo, Krk 2015. Fra Lovro, Sarajevo 2016. Svetac, Šibenik La voce di P. Lino, Parma.

ZAKLJUČAK Činjenica je da je Zbornik „Kačić“ u proteklo pola stoljeća izlaženja objavio više članka te nekoliko knjiga i zbornika posvećenih hagiografskoj tematici. Jedan dio objavljenih radova odnosi se na opću hagiografiju, posebno franjevačku, a drugi i veći na našu hrvatsku. Osim opće i hrvatske hagiografije, posebno je obrađena hagiografija nekih crkvenih upravnih jedinica: biskupija, redova, družba i provincija. Za svaku osobu je naveden kratki životopis i osnovna literatura. Upozoreno je na oko 700 Božjih ugodnika: svetaca, blaženika, slugu Božjih za koje se vode postupci za beatifikaciju i kanonizaciju, te preminulih „in fama sanctitatis - na glasu svetosti“ (najčešće mučenici). Više je puta objavljen i „kalendar Božjih ugodnika“ (pojedine crkvene zajednice), koji je ovdje dopunjen novim podacima.

SUMMARY - SAŽETAK ARTICLES ON THE GENERAL AND CROATIAN HAGIOGRAPHIES PUBLISHED IN THE JOURNAL „KAČIĆˮ In the past half-century, many articles on the general and Croatian hagiographies were published in the journal „Kačić”, and also some books in its series. Longer or shorter in length, these articles deal with saints, the blessed and servants of God and their ongoing beatification and canonization procedures as well as many devout Christians who died in the fama sanctitatis. There are credible written testimonies about sacred lives of more than 700 servants of God whose names are given in the calendar annexed to this article. The faithful venerate them, though the Church has not approved it yet, officially. It is important to note that there are more than hundred ongoing procedures for beatification and canonization of the servants of God. Hopefully, most of these procedures will be resolved, that is, the Church will approve of their worship. Keywords: holiness, perfection, official procedure, God’s indulgence, servant of God, beatification, canonization, worship Translated by Angelina Gašpar

84 REDOVNIŠTVO U ZBORNIKU „KAČIĆ“

IVAN BEKAVAC BASIĆ UDK: 2-788:082 Zagreb, Kušlanova 59 Pregledni članak Primljeno: 8. IV. 2018.

Mnogi su Kristovi sljedbenici prihvatili ne samo Božje zapovijedi, nego su od početka Crkve neki željeli poslušati i Kristove savjete: posluš- nost, siromaštvo i čistoću. Oni su savjete prihvatili kao zavjete. Tako su u povijesti Crkve nastali brojni redovi i družbe. U ovomu članku obuhvaćena su tri Franjevačka reda u domovini i inozemstvu, ali i neki drugi redovi i družbe, o kojima je pisano u Zborniku „Kačić“. Autor se ipak ograničio na članke koji se sensu stricto odnose na redovništvo, a ne na razne djelatnosti redovnika: školstvo, kultura, umjetnost, izdavaštvo, politika, gospodarstvo i drugo. Bit će uzeti u obzir članci, rasprave, tematski zbornici kao i knjige, objavljene u nekom od nizova. Ključne riječi: redovništvo, redovnik, redovnica, sv. Franjo Asiški, franjevci, sv. Klara, klarise, Franjevački treći red

UVOD Gospodin Bog na Sinaju je objavio Mojsiju „Deset zapovijedi“ da ih preda izabranom izraelskom narodu, koji ih je prihvatio i tako sklopio s Bogom savez (usp. Izl 24, 1-11) pa je cijela povijest izabranoga naroda nazvana „stari savez ili zavjet“. Gospodin Isus, Bog i čovjek, tvrdi da nije došao ništa dokinuti, nego dopuniti (usp. Mt 5, 17). Smrću na križu i uskr- snućem otkupio je grješnoga čovjeka i ponudio mu „novi savez“ i za sve starozavjetne zakone i propise kazao da su sadržani u njegove dvije nove zapovijedi: „Ljubi Gospodina, Boga svoga, svim srcem svojim … Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe. O tim dvjema zapovijedima ovisi sav Zakon i proroci“ (Mt 22, 37-40). Zakoni i zapovijedi vrijede za svakoga i svi su ih dužni vršiti.

85 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

No, osim zapovijedi, postoje i savjeti, tj. prijedlozi, koje je Isus dao svojim učenicima. Nitko ih ne mora prihvatiti, ali onomu tko hoće slobodno prihvatiti savjet, nitko ne smije to zabraniti. Dakle, jedno je zapovjedio, a drugo savjetovao i ponudio. Čak je za te svoje savjete primijetio da ih mnogi ne razumiju (usp. Mt 19, 11). Na temelju Svetoga pisma i Predaje Crkva je redovnički život u teologiji i zakonodavstvu označila ovako: „Život posvećen zavjetova- njem evanđeoskih savjeta stalan je oblik življenja kojim se vjernici… posve posvećuju Bogu … da postignu savršenstvo ljubavi u služenju kraljevstvu Božjem… i da unaprijed naviještaju nebesku slavu… Taj oblik življenja…slobodno prihvaćaju vjernici koji prema vlastitim… zavjetima... javno ispovijedaju evanđeoske savjete čistoće, siromaštva i poslušnosti…“1 Stoga su teolozi razjasnili i ustvrdili da je redovnički život nasljedovanje Isusa Krista i usmjerenost redovničkih osoba Bogu, što se očituje u molitvi, sudjelovanju u euharistijskoj žrtvi, časoslovu, štovanju Bla- žene Djevice Marije i svetaca, duhovnim vježbama i čestom pristupanju sakramentu pomirenja.2 Taj duh, koji je u suvremenom zakonodavstvu Crkve tako izražen, zapravo je od početka kršćanstva poticao mnoge muškarce i žene da slobodno prihvate Krstove savjete i da se odluče za redovnički život u različitim redovima i družbama, koje je Crkva u svim povijesnim razdobljima odobravala i preporučivala.3 Kakvo je redovništvo u cijelomu svijetu, takvo je i u hrvatskom narodu. Poznato je da je sv. Frano Asiški osnovao tri Reda, koji su se kroz proteklih osam stoljeća, uz brojne reforme, raširili po cijelomu svijetu, pa i u hrvatskom narodu. Danas u hrvatskim zemljama ima više raznih redova i družba s nekoliko tisuća članova. Od svih su sinovi i kćeri sv. Franje Asiškoga najbrojniji Red.

1 Codex iuris canonici - Zakonik kanonskoga prava, Libreria editrice Vaticana, MD- CCCLXXXIII-Glas koncila, Zagreb, 1988, kan. 573. 2 HADRIJAN BORAK, Novo kanonsko pravo instituta posvećena života, Bogoslov- ska smotra, XLIV/1984, 2-3, 395-396. 3 Podatke o svim redovima i družbama u Crkvi v. Annuario pontificio per l`anno 2017, Libreria editice vaticana, Città del Vaticano, 2017, 1371-1697.

86 I. Bekavac Basić, Redovništvo u Zborniku „Kačić“

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ U proteklom razdoblju od 1967. kad je pokrenut Zbornik „Kačić“ uredništvo je posvećivalo veliku pažnju temama redovništva, posebno franjevaštva te je objavilo više članaka, zbornika i knjiga o toj tematici. Budući da su u tom razdoblju bile i određene obljetnice sv. Franje i sv. Klare, neki su svesci donijeli predavanja s tih simpozija. Da bi ovaj rad bio pregledan, podijeljen je na tri cjeline: 1. Pojedini članci, 2. Tematski svesci, 3. Knjige u nizovima.

1. Pojedini članci Fra Ivan Damiš, Povijesna bibliografija Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda (1976, 241-254). Članak je podijeljen u tri dijela: 1. Povijest franjevaca, 2. Djelatnosti, 3. Samostani. Iako je u radu primarni naglasak na bibliografiji, ipak pruža više važnih podatka o fra- njevaštvu općenito i posebno u Provinciji sv. Ćirila i Metoda (Zagreb). Simpozij o apostolatu franjevačkih zajednica u 19. stoljeću održan u Zagrebu od 14. do 16. listopada 1981. u prigodi 800. obljetnice rođe- nja sv. Franje Asiškoga. Objavljeno je 21 predavanje u Zborniku Kačić (1982, 432). Upozoravam na pozdravne govore: msgr. Franje Kuharića, msgr. Đure Kokše i triju franjevačkih provincijala koji ukazuju na bit franje- vačkog redovništva (9-24). Vrlo su vrijedni članci: fra Karlo Jurišić, Franjevački treći red na području Južne Hrvatske u 19. stoljeću (303- 314.), fra Mirko Kemiveš, Franjevački treći red u Varaždinu i Rijeci (315-318) i fra Augustin Zdravko Kordić, Franjevački treći red u Hr- vatskoj provinciji franjevaca konventualaca sv. Jeronima u 19. stoljeću (319-332). Članci uz povijesni pregled naglašavaju ulogu Trećega reda, povezanog uz braću Prvoga reda, koji su pomagali mnogim muškarcima i ženama da ostvare u svomu životu franjevački ideal. K. Jurišić upozorava da su samostanske trećoredice imale svoje kuće u Prvić-Luci, Vinjercu, Zaglavu i Žmanu (309). Sva tri autora naglašavaju ulogu tzv. Leonovih pravila (Leona XIII.) iz 1883. Pišući o aktivnostima svjetov- nih trećoredaca u Dalmaciji fra Karlo građu raspoređuje: život po pravilu (časoslov, mjesečna pričest, mjesečna skupština, milostinja) i mimo pravila (trećoredsko odijelo, javno nošenje pojasa (u Vrgorcu). Posebno

87 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 se osvrće na utjecaj samostanskih trećoredaca na svjetovne. Tako svjetovni trećoredci nose „veliki križ i crni kapuč“ u Zaglavu, a žene „rubac tamne boje“ u Preku. S. Kasilda Vidović, Josip Juraj Strossmayer i djelovanje sestara sv. Križa (227-241). U članku se govori o ženskim franjevačkim zajednicama i dolasku sestara Družbe sv. Križa u Đakovo, za što se posebno zauzimao biskup J. J. Strossmayer. Iako je rad prvenstveno povijesno izlaganje, temeljeno na arhivskoj građi, ipak se u njemu nalaze podaci o redovničkoj karizmi sestara koja se očituje u poduci, brizi za mlade, uboge i bolesne (231-236). Četiri broja „Kačića“ donose radove sa simpozija „Postanak i djelovanje Franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelja“, koji je održan u Splitu od 5. do 7. prosinca u prigodi 250. obljetnice osnutka Provincije. Objavljena su tri sveska Zbornika (1985., 1986. i 1987.-1988.), u kojima je tiskano 46 članaka. Iako članci obrađuju prvotno povijesne teme, odnosno život i djelovanje franjevaca Provincije-slavljenice, ima i nekoliko radova koje se može stricto sensu pripisati teologiji redovništva. Msgr. Frane Franić, Franjevačka karizma u Hrvatskoj (1985, 59- 64). Osim pozdrava u svoje ime i u ime biskupā Metropolije, Nadbiskup raz- mišlja o franjevačkoj karizmi u Hrvatskoj i posebno južnom dijelu Do- movine, u kojemu se prostire Provincija jubilarka i o tri franjevačka reda koji žele biti zajedno sa sv. Franjom obnovitelji Crkve, ali ne „obnovu putem kritike, sile, vlasti i oružja, već u ljubavi i dimenziji križa” (61). Fra Gabrijel Hrvatin Jurišić, Duhovni život franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja (1987.-1988, 9-48). Autor upozorava na duhovni život pojedinog fratra i cijele Provincije kao zajednice i time određuje ono bitno za svakoga sljedbenika sv. Franje Asiškog, ali i redovništva općenito, a to je izraženo sintagmom „življenje i drugovanje s Bogom” (9). Iako je taj zahtjev upućen svim ljudima, i posebno kršćanima, ipak redovnici to njeguju na poseban način. Pisac govori o franjevačkom pokretu i duhovnosti u 13. stoljeću kad je Crkvi trebala velika obnova, pa se je u taj pothvat na osobit način uključio mali brat Franjo iz Asiza. Obnovu je počeo od sebe i svojih sljedbenika, kako je napisao u prvom poglavlju svoga Pravilu: „…opsluživati Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista živeći u poslušnosti, bez vlasništva i u čistoći” (10). Na tom su temelju rasla i braća Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja i dali sveopćoj Crkvi, ali i hrvatskom narodu veliki broj redovnika sveta života, pastoralaca, znanstvenika, pisaca, odgajatelja,

88 I. Bekavac Basić, Redovništvo u Zborniku „Kačić“ društvenih radnika itd. Posebno su istaknuti redovnici sveta života, kojima je posvećen podnaslov „Provincija majke svetaca“ (29-48). Obra- đeno je 110 uzornih redovnika (od 16. do 20. stoljeća). koji su rođeni, umrli ili djelovali dulje vremena na području današnje Provincije. Na kraju je priložen „Kalendar Božjih ugodnika Provincije Presvetog Ot- kupitelja“ (44-46). Fra Jerko Lovrić, Treći red i Franjevačka provincija Presvetog Ot- kupitelja (249-267). Tu su priloženi važni dokumenti Crkve i Reda: Pravilo Franjevačkoga svjetovnog reda odobreno i potvrđeno od Pape Pavla VI., Dekret Kongregacije za redovnike i svjetovne ustanove, Pi- smo četiriju generala franjevačkih obitelji braći i sestrama Franjevač- koga svjetovnog reda u povodu službene predaje Pravila koje je za njih odobrila Sv. Stolica i nekoliko dodataka, od kojih treba istaknuti „Sveti oci pape i Treći red“ (268-284). Fra Josip Ante Soldo, Ja fratar, 250 godina star (417-438). To su zapravo glazbeno-scenske slike iz prošlosti i sadašnjosti Provincije, iz kojih se vidi kako su braća Provincije u konkretnom životu provodili duh i karizmu svoga sv. Utemeljitelja. Praizvedba je bila 7. XII. 1985. god. u Crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu. Treba spomenuti vrlo značajnu karakteristiku redovništva da redovnici-svećenici surađuju s redovnicama na duhovnom planu: sv. Mise, sakramenti, posebno sv. ispovijed, duhovne vježbe, obnove i druge duhovne aktivnosti. S. Mariangela Žigrić, Redovnice i franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja (299-314). U članku su obrađene cjeline: Sestre franjevke od Bezgrješne (Šibenik), Sestre klarise (Split i Zagreb), Školske sestre III. reda svetog Franje (Split, Mostar i Saraje- vo), Kćeri milosrđa Trećega reda sv. Franje (Blato), Splitska provincija sestara Milosrdnica sv. Vinka Paulskoga, Službenice milosrđa (Split), Sestre naše Gospe (Zagreb), Bosonoge karmelićanke (Brezovica), Se- stre Sv. Križa (Đakovo), kao i još neke družbe: Kćeri Božje ljubavi (Zagreb), Služavke Maloga Isusa (Split) i Klanjateljice Krvi Kristove (Zagreb). Navedena su svjedočenja o djelovanju s redovnicama na duhovnom planu, o čemu autorica veli: „Bez sumnje franjevci su najviše dobra učinili na duhovnom planu: brojni ispovjednici, duhovni vođe, voditelji duhovnih vježbi, učitelji duhovnog života. Svi su oni silno zadužili naše žensko redovništvo. Od neprocjenjive su vrijednosti bili za sestre braća, prožeta Božjim Duhom, kao što je bio Sluga Božji fra Ante Antić” (313).

89 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

O upućivanju u redovnički život novaka u novicijatu i studenata filozofije i teologije svjedoče članci: fra Ante Čovo, Duhovni i karitativni život franjevaca u Makarskoj (2004.-2006., 233-258), fra Stjepan Čovo, Novicijat u Franjevačkom samostanu u Makarskoj (395-434) i Novicijat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja na La Verni (2012.-2013, 313-350). U tim je člancima izneseno da se je Provincija brinula za odgoj i obrazovanje svoga pomlatka i da su odgojitelji nastojali oduševiti mlade pripravnike za redovnički život, za prave franje- vačke ideale i autentičnu karizmu sv. Utemeljitelja Reda male braće.

2. Tematski svesci Drevni je i hvalevrijedan običaj da se važne obljetnice ili jubileje nekih ustanova, zajednica ili osoba proslave i obilježe na prikladan i dostojanstven način. Stoga je i Zbornik „Kačić“ posvetio neke svoje sveske raznim jubilejima. Jedne je simpozijima i drugim zbivanjima obilježila Provincija i Zbornik, a druge neke ustanove (Vijeće franje- vačkih zajednica, Hrvatski mariološki institut i dr.). Predavanja s tih skupova objavljena su u svescima Zbornika, a poredani su kronološki, tj. prema godini tiskanja. Zbornici donose predavanja sa simpozija, a neka su o redovništvu, ali bilježe i crkvene dokumente, pozdravne govore, pismene čestitke, kroniku i druge priloge. Kačić (1970., 267) posvećen je dr. fra Karlu Baliću, predsjedniku Papinske međunarodne marijanske akademije, u prigodi 70. godine njegova života. Uz životopis i bibliografiju objavljeno je 11 predavanja iz filozofije, teologije, povijesti i kulturne prošlosti. Kačić (1977., 360). Simpozij Doprinos franjevačkih zajednica na- šoj Crkvi i kulturi, u prigodi 750. obljetnice smrti sv. Franje Asiško- ga, održan je u Zagrebu od 29. studenoga do 1. prosinca 1976. godine. Treba napomenuti da je to prvi simpozij posvećen hrvatskoj crkvenoj i kulturnoj prošlosti u Hrvatskoj. Objavljena su 23 predavanja. Kačić (1982., 432). Znanstveni skup Apostolat franjevačkih zajednica u 19. stoljeću, u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Franje Asiškoga, održan je u Zagrebu, 14.-16. listopada 1981. godine. U Zborniku su tiskana 22 predavanja i objavljen brzojav pape Ivana Pa- vla II. Franji Kuhariću, nadbiskupu, koji je potpisao Augustin Casa- roli, državni tajnik. Kačić (1983., 344; 1984., 416). Simpozij Fra Filip Grabovac i njegovo doba održan je u Sinju od 30. rujna do 2. listopada 1982. godine.

90 I. Bekavac Basić, Redovništvo u Zborniku „Kačić“

U dva sveska Zbornik donosi 37 predavanja. Objavljen je brzojav fra Ivana Vaughna, generala Franjevačkoga reda. Kačić (1985., 560; 1986., 272 i 1987.-1988., 536). Simpozij Posta- nak i djelovanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelj, održan je u Splitu od 5. do 7. prosinca 1985. godine u prigodi 250. obljetnice osnutka Provincije (1735.-1985.). Zbornik (u tri sveska) donosi 47 predavanja, opis crkvenih i kulturnih manifestacija koje su održane u prigodi velikoga jubileja Provincije. Objavljena je čestitka pape Ivana Pavla II. i fra Ivana Vaughna, generala Franjevačkoga reda. Kačić (1993., 884) u čast fra Karla Jurišića, župnika, profesora i znanstvenika, u prigodi 75. obljetnice života, donosi 65 članaka. Objav- ljena su pisma dr. Franje Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske, i fra Hermana Schalücka, generala Franjevačkoga reda. Kačić (1994., 520). Simpozij Sveta Klara i naše vrijeme, u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. majke Klare Asiške (1193.-1993.), održan je u Splitu od 7. do 9. listopada 1993. godine. Zbornik donosi 27 predavanja. Objavljena su dva crkvena dokumenta: Pismo pape Ivana Pavla II. i Pismo četiriju generala franjevačkih redova za jubilej sv. Klare. Kačić (1995.-1996., 561). Znanstveni skup Sveti Antun Padovan- ski i Hrvati, radovi simpozija u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Antuna Padovanskog (1195.-1995.) održanoga u Zagrebu, 1. i 2. rujna 1995. godine. U Zborniku su objavljena 24 predavanja i tri važna crkvena dokumenta: papâ Ivana Pavla II. i Pija XII. (apostolsko pismo Exulta, Lusitania felix, kojim je sv. Antun proglašen naučiteljem Cr- kve - latinski original i hrvatski prijevod) te Pismo Antun evanđeoski čovjek franjevačkih generala, upućeno braći i sestrama svih franjevač- kih redova i družba. Kačić (2000.-2001., 728). Zbornik Ancilla Domini - Službenica Gospodnja u čast fra Pavla Melade, predsjednika Papinske međunarod- ne marijanske akademije, u prigodi 60. obljetnice misništva, donosi 35 članaka.4 Objavljena su pisma: pape Ivana Pavla II., dr. Franje Tuđma- na, predsjednika Rep. Hrvatske, fra Hermana Schalücka i fra Giacoma Binija, generala Franjevačkoga reda. Kačić (2004.-2006., 1200). Simpozij Franjevci i Makarska od 1502. do 2002. godine, u prigodi prvoga pisanog spomena franjevaca u Ma-

4 Opširnije v. P. LUBINA, Marijanske teme u „Kačiću“ u ovomu Zborniku, str. 25.

91 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 karskoj, održan od 17. do 20. listopada 2002. godine. uz brojne govore i čestitke, objavljeno je 40 predavanja o povijesti, znanosti i kulturi, a posebno o duhovnosti franjevaca.5 Kačić (2007.-2008., 280). Simpoziji Fra Andrija Kačić Miošić u Americi, koji su održani u Torontu, 27. studenoga, i Bostonu, 7.prosinca 2004. godine. Uz pozdrave i čestitke, donosi više predavanja o fra An- driji i njegovim djelima, a posebno o prijevodima Kačićevih pjesama na engleski jezik. Upozoreno je na djelovanje franjevaca i drugih izbjeglica iz Hrvatske, koji su postali nositelji hrvatske kulture, očuvanja nacionalne svijesti i širenju istine o hrvatskom narodu i nasuprot nega- tivnoj komunističkoj propagandi u inozemstvu. Kačić (2009.-2011., 1280) Zbornik u čast Emilija Marina za 60. ro- đendan. Preko 70 pisaca iz 17 zemalja objavilo je rasprave i članke na 7 jezika o arheologiji, povijesti, epigrafiji, povijesti umjetnosti, teološkim i društvenim temama. Kačić (2012.-2013. 524) naslovljen je „Kačić“ u rukama pape Benedikta XVI. Zbornik je predan papi Benediktu, a prezentiran je u: Rimu, Parizu, Splitu, Zagrebu i Visovcu. Objavljeni su članci o redov- ništvu, odgoju u redovima i družbama, hagiografiji i drugim temama. Kačić (2014.-2015., 560). Sv. Franjo Asiški u Hrvatskoj 1212. godine, radovi Međunarodnoga znanstvenog skupa u prigodi osam stolje- ća od dolaska sv. Franje u Hrvatsku i o počecima Franjevačkoga reda među Hrvatima, održanog u Splitu i Zadru, 1. i 2. listopada 2012. godine. Obrađena su mnoga pitanja o Franjinu dolasku u Hrvatsku, ali i neke teme iz povijesti, diplomacije, povijesti umjetnosti, ali i o redov- ništvu i posebno franjevačkoj karizmi u hrvatskim zemljama. To je kratki uvid u članke i rasprave o redovništvu i posebno o raznovrsnom djelovanju franjevaca u hrvatskom narodu. No, sve to djelovanje ima svoj korijen i vrelo u biti redovničkoga života, a to su redovnički zavjeti, odnosno „Pravilo“ koje je svojim sljedbenicima dao Veliki Asižanin i svoj stav sažeo u dvije riječi: „Pax et bonum - Mir i dobro.“

5 Usp. H. G. JURIŠIĆ, Makarski franjevci pisci i izdavači (Izbor iz bibliografije), Kačić, 2004.-2006, 911-1036. Navedena je bibliografija 91 pisca.

92 I. Bekavac Basić, Redovništvo u Zborniku „Kačić“

II. NIZOVI Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (ur. J. A. Soldo), Split, 1979., 280.6 S. M. ALOJZIJA CARATAN - S. M. BOŽENA MUTIĆ, Provincija Božje providnosti Družbe kćeri Božje ljubavi (1882.-1982.), Split-Zagreb, 1982., 350. FRA KAJETAN ESSER, Početak i svrha Franjevačkoga reda, Split, 1983., 207. S njemačkoga prevela s. Ancila Marija Bubalo. S. BERHMANA ROZARIJA NAZOR Lovretske sestre. Provincija Pre- svetoga Srca Isusova Školskih sestara franjevaka, Split, 1986., 344. Franjini dani. Zbornik radova sa skupa održanog u Zagrebu od 31. VIII. do 2. IX. 1982. godine u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Franje Asiškoga (1182.-1982.), Split, 1988., 192. S. BERHMANA ROZARIJA NAZOR, Put u svjetlo. Nekrolozi Školskih sestara franjevaka Provincije Presvetog Srca Isusova, Split,1997., 263. FRA STANKO BAČIĆ, Visovački franjevci u Skradinskoj biskupiji. Pa- storalno djelovanje franjevaca od dolaska Osmanlija (1522.) do danas, Split, 1991., 295. DR. FRA PETAR BEZINA, Novicijat Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja (1735.-1993.), Split, 1993., 240. DR. FRA PETAR BEZINA, Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja žrtve rata 1942.-1948., Split, 1995., 404. FRA NIKOLA RADIĆ, Dr. fra Jure Radić (1920.-1990.), život i djelo, Split-Makarska, 1998., 296. FRA ANTE KONSTATNTIN MATAS, Propovijedi i govori. Izbor, Split, 1998., 252. Školske sestre franjevke u Hercegovini 1899.-1999. Predavanja sa znanstvenoga skupa održanog u Mostaru 23. i 24. X. 1999. u prigodi stote obljetnice dolaska Školskih sestara franjevaka u Hercegovinu (ur. s. A. M. Bubalo), Mostar-Split, 2002, 384. Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, shematizam (urd. J. Grba- vac). Split, 2007., 420. Fra Josip Ante Soldo (1922.-2005.), život i djelo. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Sinju 7. listopada 2006., Sinj, 2008., 294. DR. FRA MIROSLAV MODRIĆ, Fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Sve- te zemlje, Split, 2016., 400.

6 Posljednji shematizam objavljen je u Rimu na latinskom jeziku: Schematismus Pro- vinciae Dalmatae Ss Redemptoris Ordinis fratrum minorum (Croatia-Jugoslavia) anno 1965, Spalati, 1965, 242.

93 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

ZAKLJUČAK Zbornik “Kačić” u svom pedesetgodišnjem izlaženju ostavio je neizbrisiv trag u mnogim područjima vjerskoga, kulturnog, znanstvenog i povijesnog života ne samo u Hrvatskoj, nego i u nekim država- ma i na drugim kontinentima. Nemali broj članaka i knjiga svjedoči o životu i radu redovnika među hrvatskim narodom i drugim narodima. Neke rasprave, a i knjige iz nizova koje izdaje Zbornik “Kačić” prvi su pionirski radovi o povijesti nekih redova, družba ili kongregacija redovnica. Treba zahvaliti urednicima Zbornika, a posebno najdugovječ- nijem uredniku fra Gabrijelu Hrvatinu Jurišiću da je ustrajno poticao neke redovnice da prirede rukopise o svojim provincijama, a nekim je knjigama bio urednikom.

SUMMARY - SAŽETAK THE THEME OF MONASTICISM ELABORATED IN THE JOURNAL „KAČIĆˮ Many articles on the themes of monasticism were published in the journal ‘Kačić’ in the past fifty years. From the very beginning of the Church, many fol- lowers of Christ have accepted not only God’s commandments, but they also wished to obey Christ’s evangelical counsels such as obedience, poverty, and chastity. They have accepted counsels of perfection as the vows, and therefore contributed to the establishment of many religious orders and congregations in the history of the Church. This article deals with the First, Second, and Third Orders of St. Francis in Croatia and abroad as well as with other religious orders and congregations that were topics of the articles published in the journal ‘Kačić’. However, the author focuses on the articles that are strictly related to the themes of monasticism, not to various activities of monks such as education, culture, art, publishing, politics, economics etc. Beside articles, discussions, proceedings of the thematic conferences, the author also refers to the books published in one of the series. Keywords: monasticism, monk, nun, St. Francis of Assisi, Franciscans, St. Clare, Clarisse, Franciscan Third Order Translated by Angelina Gašpar

94 RAZNOVRSNOST POVIJESNIH TEMA U ZBORNIKU „KAČIĆ“ (od 1. do 25. broja)*

DR. NIKŠA VAREZIĆ UDK: 94:082 Filozofski fakultet Pregledni člnak Split, Poljička cesta 35 Primljeno: 6. II. 2018. ANAMARIJA BAŠIĆ Podstrana, Katarine Zrinske 14

U prvih 25 svezaka Zbornika „Kačić“ (1967. - 1993.) nalazi se značajan broj radova povijesne tematike. Radovi su tematikom ra- znovrsni i sadržajni. Obuhvaćaju ne samo crkveno-povijesne, nego i opće povijesne teme, uglavnom iz hrvatske povijesti, a ponegdje in- terferiraju s onima povijesno-umjetničkoga i arheološkog područja. U ovomu radu bit će prikazano u bitnim crtama teme razvrstane po autorskom ključu, tj. ključu suradništva u Zborniku, a ne kronološ- ki. Na taj će se način na svjetlo dana iznijeti kako sva širina objavljenih naslova i tema, tako i interesi i zanimanja pojedinih autora, suradnika Zbornika. Ključne riječi: Crkvena povijest, hrvatska povijest, Dalmacija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, franjevci

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ 1. ŠIROKI RASPON POVIJESNIH TEMA STALNIH SURADNIKA U prvom broju Zbornika „Kačić“, povjesničar, profesor i suurednik, fra Josip Ante Soldo, objavio je rad o Samostanu sv. Lovre u Šibeniku, u kojemu je opisao nastanak samostana za vrijeme Kandijskog rata. Osnutak samostana vezuje se uz franjevce prebjege s Visovca iz vremena turske opasnosti. Članak

*Rad je nastao u suradnji s kolegicom Anamarijom Bašić koja je na Filozofskom fakultetu u Splitu magistrirala na studiju povijesti (2016.).

95 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 prati njegovo širenje i ulogu u Franjevačkoj Provinciji svetoga Kaja (osnovane 1735.), kasnije nazvane Provincijom Presvetog Otkupitelja.1 Autor članka o Samostanu na Visovcu, s podnaslovom „Prilozi upoznavanja prošlosti“, prati povijesni tijek te ustanove: od prelaska iz vlasništva augustinaca u ruke franjevaca Bosne Srebrene (prebjega od Turaka u 15. stoljeću), potom bijeg s Visovca u Šibenik za Kandijskog rata i povratak na otočić uz sultanov oprost. Promatra i ulogu fratara u Morejskom ratu. Prikazano je djelovanje franjevaca pod mletačkom, francuskom i austrijskom upravom te u tom kontekst sukob franjevačkih frankofila i austrofila, mlinarska djelatnost i životni uvjeti tijekom Prvoga svjetskog rata. Naposljetku su opisane faze izgradnje samostana i crkve, osvrćući se na franjevačko djelovanje tijekom povijesti.2 Na sličan će način Soldo pisati i o Franjevačkom samostanu u Karinu, obradivši povijest, obnovu i izgradnju, sudbinu u mirnodopskim i ratnim vremenima, opisuje vanjski i unutarnji izgled crkve, referirajući se na djelovanje franjevaca, posebno ističe bogatu baštinu samostanske knjižnice.3 Autor će posvetiti još jedan svoj rad samostanu u Živogošću. Opisuje povijest toga samostana u vrijeme francuske uprave, referirajući se na zatvaranje samostana 1808., prodaju crkvenoga i samostanskog inventara na dražbi 1812. te konačno na povrat samostana Provinciji Presvetog Otkupitelja 1820. godine, ponajviše zaslugom fra Ivana Radonića koji se istaknuo u borbi protiv Francuza.4 Prikaz zdravstvenog stanja u Dalmaciji pruža članak istoga autora o toj temi, koji ističe da je fra Nikola Gojak u svomu Ljetopisu (17. stoljeće) napisao izuzetno vrijedno svjedočanstvo o bolestima koje su harale Dalmacijom, Bosnom i Hercegovinom, pa je o tom objavio znanstvenu studiju.5 On će također prikazati i početke historiografskog rada franjevaca Provin- cije Presvetog Otkupitelja, koji sežu u 18. stoljeće, donoseći cjelovit pregled tih zapisa, koji nedvojbeno čine sastavni dio duhovne baštine Franjevačkoga reda, kao i kulturnih djelatnosti uopće u dalmatinskom 18. stoljeću.6 Soldo je ukazao u radu o „civilna varia“ samostana u Sinju na važnost samostanskog arhiva

1 JOSIP ANTE SOLDO, Samostan sv. Lovre u Šibeniku, Kačić, I/1967, 5-94. 2 JOSIP ANTE SOLDO, Samostan Majke od Milosti na Visovcu. Prilozi upoznavanja prošlosti, Kačić, II/1970, 155-238. 3 JOSIP ANTE SOLDO, Franjevački samostan u Karinu, Kačić, VI/1974, 5-38. 4 JOSIP ANTE SOLDO, Sudbina franjevačkog samostana u Živogošću u vrijeme francuske uprave, Kačić, XXV/1993, 121-134. 5 JOSIP ANTE SOLDO, Vijesti o zdravstvenom stanju Dalmacije u Ljetopisu fra Nikole Gojaka, Kačić, VII/1975, 123-135. 6 JOSIP ANTE SOLDO, Počeci historiografije franjevaca Provincije Presvetog Otku- pitelja u XVIII. stoljeću, Kačić, IX/1977, 99-118

96 N. Varezić i A. Bašić, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“ koji čuva brojne važne spise, značajne ne samo za povijest samostana u Sinju, već i na crkvenu i svjetovnu povijest toga kraja. Među njima posebno ističe arhivski fond Varia (razno), koji sačinjava sadržajno raznolik arhivski materijal i crkvenoga i civilnog karaktera. Da bi čitatelju zornije dočarao važnost toga fonda, ili potaknuo znanstveno-istraživačku znatiželju, Soldo donosi dijelove ili čak cjelokupne zapise dokumenata civilne Varia, razvrstane po fasciklima.7 Isti je pisac jedan rad posvetio i bosanskim franjevcima, sagledavajući njihovu ulogu i važnost u dalmatinskomu povijesnom kontekstu na prekretnici 17. i prve polovice 18. stoljeća.8 Pregled društveno-kulturnog djelovanja franjevaca Provincije Presvetoga Otkupitelja, kroz razdoblje od 250 godina (1735.- 1985.), autor će donijeti u radu u kojemu će, uz ostalo, u prilozima sastaviti popis generala Franjevačkoga reda (1226.-1982.) i popis članova Provincije Presvetoga Otkupitelja (1735.-1985.).9 Konačno, dva je rada posvetio dvojici svoje redovničke braće. Prvi o djelovanju fra Ante Crnice (Zaton, 1892.-Za- greb, 1969.), koji je ostavio značajnog traga kao vrstan teolog i prvi doktor prava u Provinciji Presvetog Otkupitelja10 i drugi o fra Nikoli Gabriću (Met- ković, 1910.-Sinj, 1984.), u kojem je prikazao njegovu zanimljivu biografiju: školovanje, svećeničko djelovanje, kolekcionarsku i znanstvenu djelatnost te posebice značajan njegov istraživački rad o Aequumu (Čitluku).11 Nezaobilazni suradnik Zbornika „Kačić“, fra Vicko Kapitanović istaknuo se već u početnoj fazi njegova pokretanja. O njegovu historiografskom stvaralaštvu pisano je u Zbornik i donesena njegova bibliografija.12 Ovdje podsjećamo na radove objavljene u „Kačiću“. Radom o nemirima u Dalmaciji fra Vicko iznosi tijek i širu povijesnu kontekstualizaciju spomenutih događaja.13 Nadasve zanimljiv je njegov rad posvećen Jurju Draškoviću, izaslaniku kralja Ferdinanda te predstavnika hrvatskih i ugarskih biskupa na Tridentskom koncilu 1562. godine. Unatoč govorima i žustrim raspravama, zaključuje Kapitanović, Drašković nije uspio dobiti naklonost koncila stavovima koje je zastupao: ženidbi svećenika,

7 JOSIP ANTE SOLDO, Civilna „varia“ arhiva franjevačkog samostana u Sinju, Ka- čić, XII/1980., 209-250. 8 JOSIP ANTE SOLDO, „Bosanski franjevci“ u povijesnoj prekretnici Dalmacije pri kraju XVII.. i u prvoj polovici XVIII.. stoljeća, Kačić, XV/1983, 15-36. 9 JOSIP ANTE SOLDO, Djelovanje franjevaca Provincije Presvetoga Otkupitelja kroz 250 godina (1735. -1985.). Društveno-kulturni pregled, Kačić, XVII/1985, 197-360. 10 JOSIP ANTE SOLDO, O. fra Ante Crnica, Kačić, III/1971, 177-185. 11 JOSIP ANTE SOLDO, Fra Nikola Gabrić (1910.-1984.), Kačić, XVI/1984, 369-384. 12 MARKO TROGRLIĆ, Bibliografija prof. dr. sc. Fra Vicka Kapitanovića, Kačić, XLVIII-XLIX/, 2016, 157-190. 13 VICKO KAPITANOVIĆ, Nemiri u srednjoj Dalmaciji 1806.-1809, Kačić, VI/1974, 71-90.

97 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 pričesti kaležom laicima i zabrani ženidbe u četvrtom koljenu.14 U radu o zahtjevima za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Ugarskom autor donosi prijevod i izvornik dva dotad neobjavljena dokumenta, u kojima je razvidna uloga fra Andrije Dorotića o pitanju sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom. Dokumenti se čuvaju u Nacionalnoj Széchénijevoj biblioteci u Budimpešti, u rukopisu (Fol. Lat. 1849.) pod naslovom Fasciculus aliquot instantiarum. Prvi dokument u prijevodu s latinskog glasi: Skromna predstavka koja se odnosi na novu državu Kraljevstva Dalmacije, navodi se pod imenom fra Andrije Dorotića, s kasnije nadodanim naslovom koji u prijevodu s latinskog glasi: Zahtjev Andrije Doro- tića predan veličanstvu [tj. caru] preko gospodina agenta Bujanovitsa kad su 1797. dalmatinski Staleži i Redovi zatražili da se pridruže Ugarskoj. Drugi dokument pisan na latinskom jeziku predstavlja dopis šibenskog plemića Kažimira Draganića Vrančića upućen caru Franji II., na kojem je nadopisan naslov, koji u prijevodu s latinskog glasi Zahtjev kneza Kažimira Draganića predan veličan- stvu preko agenta Bujanovitsa kad je 1797. grad Šibenik zatražio da se pridruži Ugarskoj, a autor je također Dorotić.15 U svojim radovima Vicko Kapitanović progovorio je i o franjevačkom apostolatu, napose u odnosu spram modernim idejama sekularizacije.16 Jedan je rad posvetio dokidanju biskupija na hrvatskoj obali 1828. godine.17 Pisao i o franjevcima koji su u mletačkoj vojski bili vojni kapelani, odnosno dušo- brižnici i učitelji vojnika koji su u sastav mletačke vojske novačeni s istoč- nojadranske obale.18 Obradio je i govor fra Ivana Topića upućen papi Grguru XVI., donijevši latinski izvornik i prijevod na hrvatski jezik.19 Često prisutan autor povijesnih priloga u Zbornika „Kačić“ svakako je fra Karlo Jurišić. O njegovoj sedamdesetpetoj obljetnici života pisao je iscrpno fra Hrvatin Gabrijel Jurišić,20 dok je Milan Vuković analizirao sudski proces u kojem je fra Karlo oslobođen optužbe, a pokrenuta je zbog članka koji je fra

14 VICKO KAPITANOVIĆ, Juraj Drašković na Tridentskom saboru, Kačić, VI/1974, 105-121. 15 VICKO KAPITANOVIĆ, Dva zahtjeva za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Ugarskom, Kačić, XVII/1985, 449-478. 16 VICKO KAPITANOVIĆ, Franjevački apostolat i moderne ideje sekularizacije u 19. stoljeću, Kačić, XIV/1982, 25-60. 17 VICKO KAPITANOVIĆ, Dokidanje biskupija na hrvatskoj obali 1828. godine, Kačić, XXV/1993, 135-140. 18 VICKO KAPITANOVIĆ, Franjevci kao vojni kapelani u mletačkoj vojsci, Kačić, XVI/1984, 161-191. 19 VICKO KAPITANOVIĆ, Govor fra Ivana Topića papi Grguru XVI. Doprinos povijesti hrvatskoga govorništva, Kačić, XXI-XXII/1989-1990, 99-105. 20 HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Sedamdesetpeta obljetnica života i djelovanja fra Karla Jurišića, Kačić, XXV/1993, 21-56.

98 N. Varezić i A. Bašić, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“

Karlo objavio u časopisu Marija.21 Fra Karlo je pisao o raspravama zaostroških franjevaca i sudbini samostanskog veleposjeda 1925. godine.22 Također, autor je rada o crkvama neretvansko-biokovskog područja u turske doba23 i onoga u kojem se referira na aktualno stanje Crkve u Hrvatskoj u kontekstu sadržaja i obljetnice bule pape Lava XII. „Mjesto bl. Petra“.24 Pisao je i o Muzeju hrvatskih arheološ- kih spomenika u Kninu i franjevcima koji su ostavili traga u tom projektu,25 osnivaču starohrvatske arheologije fra Luji Marunu (1857.-1939.),26 osnutku imotskoga franjevačkog samostana27 i o turskoj vladavini i kulturnim prilikama u Zabiokovlju 1493.-1717. koje se referiraju na širi kontekst nastanka „Hasanaginice“.28 Fra Karlo je sastavio i bio-bibliografiju fra Gabre Cvita- novića (1887.-1955.), o 25. obljetnici njegove smrti29 a posebno se osvrnuo na Treći red u južnoj Hrvatskoj.30 Jedan svoj rad posvetio je i svojoj matičnoj Provinciji sv. Kaja.31 Član iste Provincije, fra Karlo Kosor, pisao je u „Kačiću“ o drniškim temama: Drnišu pod Venecijom,32 Drniškoj krajini za turske vladavine33 i o

21 MILAN VUKOVIĆ, Fra Karlo pred komunističkim sudom, Kačić, XXV/1993, 65-74. 22 KARLO JURIŠIĆ, Rasprava zaostroških franjevaca o sudbini samostanskog veleposjeda 1925. godine, Kačić, XXI-XXII/1989/1990, 145-158. 23 KARLO JURIŠIĆ, Crkve neretvansko-biokovskog područja u doba turske vladavine (16.-17. stoljeće), Kačić, II/1970, 101-154. 24 KARLO JURIŠIĆ, Bula pape Lava XII. „Mjesto bl. Petra“ i Crkva u Hrvatskoj danas. O 140. obljetnici objave i provedbe iste bule: 1828/1830.- 1968/70.), Kačić, III/1970, 101-127. 25 KARLO JURIŠIĆ, Prvi muzej hrvatskih spomenika u Kninu i franjevci, Kačić, IX/1977, 181-197. 26 KARLO JURIŠIĆ, Fra Lujo Marun – osnivač starohrvatske arheologije (1857.- 1939.), Kačić, XI/1979, 1-124. 27 KARLO JURIŠIĆ, Kada je osnovan imotski samostan na otoku Prološkog Blata. Odgovor profesoru Anti Ujeviću na osvrtu u „Kačiću“ 4, Kačić, V/1973, 141-156. 28 KARLO JURIŠIĆ, Turska vladavina i kulturne prilike u Zabiokovlju 1493.- 1717. godine s obzirom na postanak „Hasanaginice“, Kačić, XII/1980, 153-207. 29 KARLO JURIŠIĆ, Bio-bibliografija fra Gabre Cvitanovića (1887.-1955.). O 25. obljetnici smrti: 1955.-1980, Kačić, XIII/1981, 285-295. 30 KARLO JURIŠIĆ, Franjevački treći red na području južne Hrvatske u 19. stoljeću, Kačić, XIV/1982, 303-314. 31 KARLO JURIŠIĆ, Franjevačka provincija svetog Kaja pape i mučenika u Dal- maciji. Prvo desetljeće Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja 1735.- 1745. Kačić, XVII/1985, 127-196 32 KARLO KOSOR, Drniš pod Venecijom. Prilog poznavanju prošlosti Drniša, Ka- čić, VII/1975, 5-69. 33 KARLO KOSOR, Drniška krajina za turskog vladanja, Kačić, XI/1979, 125-194.

99 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Drnišu u doba narodnog preporoda (1860.-1921.).34 Kosor je pisao o povje- sničaru i arheologu fra Stjepanu Zlatoviću (1831.-1891.)35 i Ivanu Rošiću, hajdučkom harambaši.36 Među plodne pisce na stranicama „Kačića“ ubraja se i Franjo Emanuel Hoško, koji je pisao o djelovanju franjevaca u Đakovu (1347.-1806.),37 fra- njevačkoj obnovi u dijelu Banske Hrvatske u 17. stoljeću38 i Hrvatsko-primor- skoj franjevačkoj provinciji u zapadnoj Hrvatskoj.39 Hoško je prikazao topohistoriografsko djelo fra Emerika Pavića (1716.-1780.)40 i povijest osječkih visokih škola u 18. stoljeću.41 Jedan je rad posvetio slavonsko-podunavskom dijelu Bosne Srebrene u doba njezinih podjela42 a drugi rukopisnim uredbama fra Josipa Paviševića (1734.-1803.) o redovničkoj stezi u doba jozefinizma.43 Često je zastupljen u „Kačiću“ i fra Andrija Nikić, koji je objavio dva članka o franjevcima u Hercegovini44 i o kulturnim prilikama u Hercegovini pri kraju turske vladavine.45 Pisao je o Župi Roško Polje,46 gradnji crkve i samostana na Širokom Brijegu,47 karitativna djelatnost franjevaca u Herce-

34 KARLO KOSOR, Drniš u ogledalu tiska za Hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji (1860.-1921.), Kačić, VIII/1976, 5-134. 35 KARLO KOSOR, O. fra Stjepan Zlatović, Kačić, I/1969, 205-303. 36 KARLO KOSOR, Ivan Rošić-Rošo, hajdučki harambaša.Prilog poznavanju njegova života, Kačić, IV/1972, 105-148. 37 FRANJO EMANUEL HOŠKO, Višestoljetno djelovanje franjevaca u Đakovu (1347.-1806.), Kačić, XXI-XXII/1989-1990, 5-22. 38 FRANJO EMANUEL HOŠKO, Franjevačka obnova u sjevernom dijelu Banske Hrvatske sredinom 17. stoljeća, Kačić, IV/1971, 83-103. 39 FRANJO EMANUEL HOŠKO, Hrvatsko-primorska franjevačka provincija u zapadnoj Hrvatskoj na prijelazu iz 18. u 19. stoljeću, Kačić, VII/1975, 71-104. 40 FRANJO EMANUEL HOŠKO, Topohistoriografsko djelo Emerika Pavića, Kačić, IX/1977, 71-81. 41 FRANJO EMANUEL HOŠKO, Dvije osječke visoke škole u 18. stoljeću (I.), Kačić, VIII/1976, 135-191. 42 FRANJO EMANUEL HOŠKO, Slavonsko-podunavski dio Bosne Srebrene u doba njezinih dviju dioba, Kačić, XVII/1985, 95-125. 43 FRANJO EMANUEL HOŠKO, Tri rukopisne uredbe fra Josipa Paviševića o re- dovničkoj stezi u razdoblju jozefinizma, Kačić, XXV/1993, 559-574. 44 ANDRIJA NIKIĆ, Franjevci i širenje prosvjete u Hercegovini (1910.-1943.), Kačić, IX/1977, 213-230; ISTI, Franjevci u Hercegovini 1878. -1892, Kačić, X/1978, 175-227. 45 ANDRIJA NIKIĆ, Kulturne prilike u Hercegovini zadnjih desetljeća turske vladavine (1823.-1878.), Kačić, VIII/1976, 193-218. 46 ANDRIJA NIKIĆ, Župa Roško Polje prema statistici iz 1944. godine, Kačić, I/1979, 271-290. 47 ANDRIJA NIKIĆ, Gradnja crkve i samostana na Širokom Brijegu. Počeci herce- govačke franjevačke zajednice, Kačić, XIII/1981, 191-225.

100 N. Varezić i A. Bašić, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“ govini48 i o političkim uvjetima podjele Bosne Srebrene.49 Nikić je pisao o vizitaciji Makarske biskupije 1735. godine50 i o stanju na Kosovu u 19. stolje- ću.51 Fra Bonaventura Duda također je u Zborniku „Kačić“ objavio članak o mučeniku fra Rafi Kaliniću.52

2. ČLANCI IZ PERA OSTALIH SURADNIKA Fra Nikola Mate Roščić pisao je u „Kačiću“ o počecima Franjevačkoga reda u Hrvatskoj53 i prosvjetnom djelovanju konventualaca u Šibeniku.54 O obnovi apostolata konventualaca pisao je fra Bernardin J. Filinić, koji je opisao ulogu fra Bonaventure Soldatića, provincijala, u uspješnom prevladavanju nastale krize.55 Neobjavljeni dnevnik fra Joze Miloševića opisao je fra Ivon Ćuk. Milošević je bio provincijal u Cresu, koji je opisao događaje na Cresu u doba talijanske okupacije do Rapallskoga ugovora.56 Povijest Trećega reda u okviru Hrvatske provincije franjevaca konventualaca u 19. stoljeću obradio je fra Au- gustin Zdravko Kordić.57 Fra Hadrijan Borak prisutan je u „Kačiću“ radom o sv. Franji u histori- ografiji58 i o fra Robertu Meniniju, nadbiskupu Sofije.59 Fra Zdenko Tomi-

48 ANDRIJA NIKIĆ, Karitativna djelatnost franjevaca u Hercegovini u 19. stoljeću, Kačić, XIV/1982, 163-208. 49 ANDRIJA NIKIĆ, Društveno-politički uvjeti podjele Bosne Srebrene, Kačić, XVII/1985, 69-84. 50 ANDRIJA NIKIĆ, Iz Dnevnika vizitacije Makarske biskupije 1735. godine, Kačić, XXV/1993, 81-92. 51 ANDRIJA NIKIĆ, Stanje na Kosovu od 1840. do 1890. godine. Prilog albanološ- kim istraživanjima, Kačić, XII/1980, 251-286. 52 BONAVENTURA DUDA, Fra Rafo Kalinić žrtva svoga svećeništva. Kritičke napomene uz dokumente opisa smrti 24. rujna 1943. Kačić, XVII/1985, 379-387. 53 NIKOLA MATE ROŠČIĆ, Počeci Franjevačkog reda u Hrvatskoj, Kačić, IX/1977, 11-22. 54 NIKOLA MATE ROŠČIĆ, Prosvjetni rad franjevaca konventualaca u Šibeniku u 19. stoljeću, Kačić, XIV/1982, 209-225. 55 BERNARDIN J. FILINIĆ, Obnova apostolata franjevaca konventualaca: likovi i pothvati, Kačić, XIV/1982, 155-162. 56 IVON ĆUK, Neobjavljeni dnevnik fra Joze Miloševića. Od 30. 10. 1918. do 10. 11. 1919. Kačić, IX/1977, 275-291. 57 AUGUSTIN ZDRAVKO KORDIĆ, Franjevački treći red u Hrvatskoj provinciji franjevaca konventualaca svetog Jeronima u 19. stoljeću, Kačić, XIV/1982, 319-332. 58 HADRIJAN BORAK, Sveti Franjo u historiografskom istraživanju danas, Kačić, IX/1977, 23-36. 59 HADRIJAN BORAK, Splićanin fra Robert Menini, apostol Bugarske, Kačić, XIV/1982, 243-260.

101 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 slav Tenšek posvetio se ulozi fra Bernardina Škrivanića, provincijala, u Hr- vatskomu katoličkom pokretu.60 Povijesnu kontekstualizaciju djela „Epitome vetustatum Bosniensis provinciae“ fra Filipa Lastrića (+1783.) razložio je fra Andrija Zirdum.61 Fra Ignacije Gavran obradio je pastoralno djelovanje fra Augustina Miletića.62 i pitanje podjele Bosanske franjevačke provincije u 18. stoljeću.63 Hrvatskim franjevcima u Svetoj zemlji pozabavio se fra Pijo Pejić, koji je donio popis hrvatskih franjevaca koji su u njoj boravili s njihovim kratkim biografijama.64 Fra Anđelko Badurina pisao je o prostornoj organizaciji franjevačkih samostana na obali Jadrana.65 Stefan Zvonarich u „Kačiću“ je objavio članak o fra Lovrijenacu Bogoviću, gradišćanskom franjevcu.66 Ra- dom o pastoralnom i kulturnom djelovanje franjevaca među katoličkim vjernicima albanskog naroda pisao je fra Vinko Malaj,67 a fra Mirko Kemiveš o Trećem redu u Varaždinu i u Rijeci.68 Još su u Zborniku pisali: fra Vjeko Vrčić o fra Rajmund Rudežu69 i pismima fra Grge Martića fra Paškalu Vujčiću,70 fra Nikola Gabrić o nalazu starohrvatske crkve u Kljacima,71 a fra Mirko Marić objavio bibliografija fra Karla Eterovića.72 O životu i djelu fra Filipa Grabovca pisao je fra Hrvatin Gabrijel

60 ZDENKO TOMISLAV TENŠEK, Udio o. Bernardina Škrivanića u hrvatskom ka- toličkom pokretu, Kačić, IX/1977, 293-302. 61 ANDRIJA ZIRDUM, Motivi pisanja i svrha Lastrićeva povijesnog djela „Epitome vetustatum Bosniensis provinciae, Kačić, IX/1977, 83-98. 62 IGNACIJE GAVRAN, Pastoralno djelovanje fra Augustina Miletića, apostolskog vikara u Bosni i Hercegovini (1803.-1831.), Kačić, XIV/1982, 121-141. 63 IGNACIJE GAVRAN, Podjela bosanske provincije u 18. stoljeću i Bosna Srebre- na, Kačić, XVII/1985, 85-93. 64 PIJO PEJIĆ, Hrvatski franjevci u Svetoj zemlji, Kačić, IX/1977, 147-162. 65 ANĐELKO BADURINA, Franjevački samostani i prostorna organizacija istočne jadranske obale, Kačić, IX/1977, 175-180. 66 STEFAN ZVONARICH, Fra Lovrijenac Bogović (1719.-1789.) znameniti gradi- šćanski franjevac, Kačić, XIV/1982, 95-106. 67 VINKO MALAJ, Apostolsko i kulturno djelovanje franjevaca među vjernicima albanskog naroda, Kačić, XIV/1982, 261-302. 68 MIRKO KEMIVEŠ, Franjevački treći red u Varaždinu i u Rijeci, Kačić, XIV/1982, 315-318. 69 VJEKO VRČIĆ, Život i djelo fra Rajmunda Rudeža (1844.-1893.), Kačić, XIX-X X/1987-1988, 177-201. 70 VJEKO VRČIĆ, Pisma fra Grge Martića biskupu fra Paškalu Vujčiću, Kačić, XXI- XXII/1989.-1990, 107-134. 71 NIKOLA GABRIĆ, Nalaz starohrvatske crkve u Kljacima kod Drniša, Kačić, IV/1972, 59-70. 72 MIRKO MARIĆ, Bibliografija fra Karla Eterovića,Kačić, VII/1975, 209-214.

102 N. Varezić i A. Bašić, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“

Jurišić73 i objavio bibliografiju fra Filipa Grabovca.74 Također je pisao o fra Karlu Kosoru i prikupio njegovu bibliografiju.75 O hrvatskim i slovenskim studentima u Rimu piše fra Marko Prpa.76 Pučko školstvo za vrijeme francuske uprave našlo se u fokusu istraživačkog interesa fra Petra Bezine,77 dok se tzv. Schmerlingovom aferom u Carevinskom vijeću i tzv. slučaju sinjskih fratara pozabavio fra Bruno Pezo.78 Fra Petar Milanović posvetio je svoj rad Mo- liškim Hrvatima, opisujući podrijetlo, karakteristike moliškohrvatskog jezika, društvene prilike, folklor i običaje, pastoralni rad i niz statističkih podataka.79 Odnos pripadnika grčkoistočne vjere prema starosjediocima na području stare hrvatske države obradio je fra Stanko Bačić iznoseći povijesne i kulturološke razlike između katolika i pravoslavaca s obzirom na kulturno-civilizacijske krugove kojima su bili izloženi, u čemu se dijelom nalazi i korijen sukoba koji se razbuktao 90-ih godina 20. stoljeća.80 Fra Nikola Gabrić pisao je o neobjav- ljenim starohrvatskim spomenicima u Arheološkoj zbirci samostana u Sinju81 i o nekim starohrvatskim fragmentima.82 U Zborniku „Kačić“ objavio je dva članka fra Ivan Damiš: jedan o selu Mačkovcu,83 a drugi o bibliografiji Franjevačke provincije sv. Ćirila i Meto- da.84 Ivan Golub autor je rada o Ivanu Paštriću i njegovim suvremenicima,85 a

73 HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Fra Filip Grabovac – život i djelo (1697.- 1749.), Kačić, XV/1983, 79-92. 74 HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Bibliografija fra Filipa Grabovca, Kačić, XV/1983, 323-336. 75 HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Fra Karlo Kosor (1914.-1982.), Kačić, XVI/1984, 351-368. 76 MARKO PRPA, Zbor hrvatsko-slovenske franjevačke mladeži 1900.-1901, Kačić, VI/1974, 91-104. 77 PETAR BEZINA, Pučko školstvo za vrijeme francuske uprave (1805.-1814.), Ka- čić, XIX-XX/1987.-1988, 129-148. 78 BRUNO PEZO, Schmerlingova afera u Carevinskom vijeću i Franjevačka gimnazija u Sinju, Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 149-163. 79 PETAR MILANOVIĆ, Moliški Hrvati, Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 315-357. 80 STANKO BAČIĆ, Odnos pripadnika grčkoistočne vjere prema starosjediocima na području stare hrvatske države, Kačić, XXV/1993, 495-512. 81 NIKOLA GABRIĆ, Neobjavljeni starohrvatski spomenici u arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Sinju, Kačić, VI/1974, 39-51 82 NIKOLA GABRIĆ, Još nekoliko starohrvatskih fragmenata, Kačić, VIII/1976, 219-225 83 IVAN DAMIŠ, Šest stoljeća sela Mačkovca, Kačić, X/1978, 229-254. 84 IVAN DAMIŠ, Povijesna bibliografija Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, Kačić, VIII/1976, 241-254. 85 IVAN GOLUB, Ivan Paštrić i njegovi suvremenici. Prinosi za povijest veza I. Pa- štrića (1637.-1708.) sa suvremenicima, Kačić, IV/1972, 161-169.

103 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Ivan Ostojić o životu i djelu don Luke Jelića.86 Slavko Kovačić objavio je rad o glagoljskom bogoslužju i glagoljašima u Dalmaciji.87 Ante Marija Strgačić pisao je o najranijoj fazi razvoja samostana benediktinka sv. Marije u Zadru te njegovu kulturno-povijesnom značenju,88 a Ante Sekulić o franjevcima u Su- botici s biografijama fra Lovre Bračuljevića, fra Stjepanu Vilovu i fra Emeriku Mirku Paviću89 i o dijelu somborske povijesti.90 S. Kasilda Vidović opisala je djelovanje Josipa Jurja Strossmayera i Družbe sestara sv. Križa,91 a prosvjetno- karitativno djelovanje Družbe Kćeri Božje ljubavi s. Alojzija Caratan.92 3. POVIJETI SRODNE TEME Uz navedene pisce prethodno autore, dobrim dijelom svećenike i redovnike , u „Kačiću“ su surađivali i drugi znanstevnici. Treba ih svakako spomenuti, referirajući se na njihove radove. Benedikta Zelić-Bučan u Zborniku je objavila rad o Gaji Bulatu i Mihovilu Pavlinović, donose- ći značajan prilog poznavanju nutarnjih idejnih i političkih suprotnosti i sukoba u redovima vodstva Hrvatske narodne stranke u Dalmaciji.93 Ta- kođer je pisala o dopisivanju župnika Makarskog primorja s biskupom S. Blaškovićem.94 Ivan Pederin je objavio radove o Franji I. u Zadru 1818. godine,95 franjevačkoj i slobodnozidarskoj tradicij u ilirizmu96 i ulozi dr- žave u dalmatinskom novinarstvu i knjižarstvu u 19. stoljeću.97 Lovorka Čoralić donosi najznačajnije izvore i literaturu o povijesnom i kulturnom

86 IVAN OSTOJIĆ, Don Luka Jelić – život i djela, Kačić, XI/1979, 291-316. 87 SLAVKO KOVAČIĆ, Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje Dal- macije od 16. do 20. stoljeća, Kačić, XXV/1993, 449-460. 88 ANTE MARIJA STRGAČIĆ, Kulturno-povijesno značenje samostana benediktinki sv. Marije u Zadru u počecima njegova razvoja, Kačić, II/1969, 23-69. 89 ANTE SEKULIĆ, Tri priloga hrvatskoj povijesti, Kačić, II/1969, 71-100. 90 ANTE SEKULIĆ, Ulomci iz somborske povijesti do kraja 18. stoljeća, Kačić, XIII/1981, 155-189. 91 KASILDA VIDOVIĆ, Josip Juraj Strossmayer i djelovanje sestara sv. Križa, Ka- čić, XIV/1982, 227-241. 92 ALOJZIJA CARATAN, Prikaz prosvjetno-karitativnog rada družbe „Kćeri Božje ljubavi“ u našoj domovini, Kačić, XI/1979, 235-270. 93 BENEDIKTA ZELIĆ-BUČAN, Gajo Bulat i Mihovil Pavlinović. Prilog poznavanju nutarnjih idejnih i političkih suprotnosti i sukoba u redovima vodstva Hrvatske narodne stranke u Dalmaciji, Kačić, V/1973, 93-120. 94 BENEDIKTA ZELIĆ-BUČAN, Dopisivanje župnika makarskog primorja s biskupom Stjepanom Blaškovićem 1768.-1769. godine, Kačić, XXV/1993, 113-120. 95 IVAN PEDERIN, Franjo I. u Zadru 1818. godine, Kačić, VII/1975, 105-122. 96 IVAN PEDERIN, Franjevačka i slobodnozidarska tradicija u ilirizmu. Prilog pitanju početka preporoda u Hrvata, Kačić, XVII/1985, 435-447. 97 IVAN PEDERIN, Uloga države i njezine subvencije u dalmatinskom novinarstvu i knjižarstvu sedamdesetih godina 19. stoljeća, Kačić, XXV/1993, 583-596.

104 N. Varezić i A. Bašić, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“ razvoju Makarske i Primorja do kraja 18. stoljeća.98 Svjedočanstva o boravku bana Josipa Jelačića u Imotskomu donio je Anđelko Mijatović.99 O ulomku iz nepoznate hrvatske kulturne povijesti piše Tin Kulić100 kao i o povijesti katedralne župe u Subotici.101 Rad Šime Peričića razmatra djelovanje Ante Kuzmanića, predvodnika Ilirskog pokreta u Zadru,102 kao i o Vrlici na razmeđu 17. i 18. stoljeća“.103 O dalmatinskim franjevcima u Hercegovačko-bosanskom ustanku piše Julije Grabovac,104 a djelovanju franjevaca Dalmatinske zagore između desnih i lijevih i ideologija pisala je Tereza Ganza-Aras.105 Dvije isprave s Visovca obradio je Frano Baras,106 a Imotskou krajinu u Narodnom preporoda Ante Ujević.107 Franko Oreb prikazao je plodno djelovanje pjevačkog društva sv. Ceci- lija u Korčuli,108 dok se Ivan Petričević svojim radom referira na pročitane izgubljene natpise,109 a Krešimir Mlač pokušava riješiti trag Porgina oca.110 O fragmentu nadgrobne stele iz Salone piše Nenad Cambi,111 a o krstionici u Naroni u razdoblju od 5. stoljeća do vremena Domagoja Emilio Marin.112 O

98 LOVORKA ČORALIĆ, Izvori i literatura o prošlosti Makarske i Makarskoga primorja do kraja 18. stoljeća, Kačić, XXI-XXII/1989.-1990, 135-144. 99 ANĐELKO MIJATOVIĆ, Dva svjedočanstva o boravku hrvatskoga bana Josipa Jelačića u Imotskomu, Kačić, XXV/1993, 793-796. 100 TIN KULIĆ, Ulomak iz nepoznate hrvatske kulturne povijesti, Kačić, III/1971, 129-137. 101 TIN KULIĆ, Najstarija povijest katedralne župe u Subotici. Izvadak iz veće rad- nje, Kačić, IV1972, 25-40. 102 ŠIME PERIČIĆ, Ante Kuzmanić kao povjesničar, Kačić, XXV/1993, 797-803. 103 ŠIME PERIČIĆ, Vrlika krajem 17. i početkom 18. stoljeća, Kačić, XV/1983, 37-44. 104 JULIJE GRABOVAC, Dalmatinski franjevci u Hercegovačko-bosanskom ustanku (1875.-1878.), Kačić, XVII/1985, 479-488. 105 TEREZA GANZA-ARAS, Franjevci Dalmatinske zagore između desnih i lijevih i ideologija i djelovanje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Kačić, XVIII/1986, 13-40. 106 FRANO BARAS, Dvije isprave s Visovca iz 1810. godine, Kačić, XXV/1993, 575-582. 107 ANTE UJEVIĆ, Imotska krajina u doba narodnog preporoda, Kačić, XI/1979, 217-234. 108 FRANKO OREB, „Korčulansko pjevačko društvo sv. Cecilija“ od osnutka do kraja Prvoga svjetskog rata (1883. -1918.). Uz 110. obljetnicu osnutka 1883.- 1993, Kačić, XXV/1993, 649-680. 109 IVAN PETRIČEVIĆ, Pročitani „izgubljeni“ natpisi, Kačić, XIII/1981, 272-284. 110 KREŠIMIR MLAČ, Tragom Porgina oca, Kačić, XI/1979, 195-203. 111 NENAD CAMBI, Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone, Kačić, XXV/1993, 351-360. 112 EMILIO MARIN, Krstionica u Naroni od 5. stoljeća do vremena Domagoja, Kačić, XXV/1993, 361-368.

105 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 pet natpisa kneza Branimira raspravlja Mate Zekan. Uz relevantnu studiju če- tiriju poznatih kamenih natpisa koji spominju hrvatskoga vladara Branimira (Muć Gornji, Nin, Ždrapanj i Šopot), opisan je pronalazak novoga natpisa s Branimirovim imenom u Otresu kod Bribira, koji je predstavljao dotad naj- cjelovitije očuvani natpis s njegovim imenom.113 O župama Morovićkog arhiđakonata (1332.-1335.) u „Kačiću“ je pisao o. Antun Bošnjaković,114 a podrijetlu i značenju imena Hrvat Mato Marčinko. Au- tor iznosi pregled teorija o podrijetlu i značenju imena Hrvat, a onda iznosi vlastitu pretpostavku da ime Hrvat dolazi od indoeuropskoga korijena ar-, od kojeg je sastavljena riječ Arijac, a prva poznata prahrvatska država utemeljena je još u Mezopotamiji oko polovice 16. stoljeća pr. Kr. (Kraljevstvo Huravat).115 O slavenskoj pismenosti na današnjem teritoriju Hrvata u antičko i ranosrednjovjekovno doba pisao je Ivan Mužić, koji tematizira tezu o autohtonosti Slavena u Dalmaciji, temeljenu na pismu pape Ivana X. upućenom hrvatskom kralju Tomislavu 925. godine, toponimima i hidronimima, kao i postojanjem slaven- skog pisma u današnjoj Hrvatskoj u predćirilometodsko doba.116 Konačno, i dio hrvatske suvremene povijesti obradio je Ljubo Boban o blaženom nadbiskupu Alojziju Stepincu i jugoslavenskim vlastima,117 dok Zdravko Mužinić raspravlja o djelovanju splitskoga ogranka Hrvatske seljače stranke.118

II. NIZOVI 1. Knjižnica Zbornika „Kačić“ - monografije dokumenti, građa… DR. ANTE SEKULIĆ, Drevni Bač, Split, 1978., 120. FRA JOSIP ANTE SOLDO, Župa sv. Nikole Bajagić-Obrovac, Split, 1978., 60. DR. ANTE SEKULIĆ, Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Split, 1978., 40. Župa sv. Ante Prugovo, Split, 1980., 136.

113 MATE ZEKAN, Pet natpisa kneza Branimira s posebnim osvrtom na nalaz iz Otresa, Kačić, XXV/1993, 405-420. 114 ANTUN BOŠNJAKOVIĆ, Smještaj župa Morovićkog arhiđakonata od 1332. do 1335. godine, Kačić, XIII/1981, 227-246. 115 MATO MARČINKO, Podrijetlo i značenje imena Hrvat, Kačić, XXV/1993, 369-384. 116 IVAN MUŽIĆ, O slavenskoj pismenosti na današnjem teritoriju Hrvata u antičko i ranosrednjovjekovno doba, Kačić, XXV/1993, 385-404. 117 LJUBO BOBAN, Msgr. Alojzije Stepinac i jugoslavenska država, Kačić, XXV/1993, 763-775. 118 ZDRAVKO MUŽINIĆ, Djelovanje ogranka Hrvatske seljače stranke u Splitu, Kačić, XXV/1993, 625-637.

106 N. Varezić i A. Bašić, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“

DR. FRA KARLO JURIŠIĆ, Fra Gabro Cvitanović i njegov Ratni dnevnik (1914.-1918.), Split, 1984., 248. S. M. ALOJZIJA CARATAN-S. M. BOŽENA MUTIĆ, Provincija Božje providnosti Družbe kćeri Božje ljubavi (1882.-1982), Split-Zagreb, 1982., 350. S. BERHMANA NAZOR, Lovretske sestre, Provincija Srca Isusova Škol- skih sestara franjevaka, Split, 1986., 336. DR. ANĐELKO MIJATOVIĆ, Obrana Sigeta. U povodu 420. obljetnice sigetske bitke, Split, 1987.,188; Isto, 2. izd., ŠK, Zagreb, 2010., 310. FRA STANKO BAČIĆ, Perušić, župa Marijina Uznesenja u Zadarskoj nadbiskupiji, Split, 1989., 224. FRA JOSIP SOLDO, Sveti Spas u Vrhrici. Povijesno-kritička rasprava o hrvatskoj sakralnoj i kulturnoj baštini u današnjem selu Cetini kraj Vrlike. Split, 1990., 96. FRA STANKO BAČIĆ, Visovački franjevci u Skradinskoj biskupiji, Split, 1991., 296. Sumartin, zbornik radova, Split, 1992., 400. DR. IVAN MUŽIĆ, Podrijetlo i pravjera Hrvata. Autohtonost u hrvatskoj etnogenezi na tlu rimske provincije Dalmacije, pravjera i jezik, Split, 1991., 336+48. STIPO MANĐERALO, Lozićev ilirski san. Adnotationes variae - Različi- te bilješke fra Grge Lozića (1810.-1876.). Split, 1992., 144. DR. FRA PETAR BEZINA, Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja žrtve rata 1942.-1948., Split, 1995., 350. NENAD CAMBI-ANITA GAMULIN-SNJEŽANA TONKOVIĆ, Staro- kršćanska bazilika u Zmijavcima, Split-Zmijavci, 1999., 156. Školske sestre franjevke u Hercegovini 1899.-1999. Predavanja sa Znan- stvenoga skupa... u Mostaru, 23. i 24. X. 1999. u prigodi stote obljetnice dolaska Školskih sestara franjevaka u Hercegovinu, Mostar-Split, 2002., 384. FRA MIRKO BULJAC, Hrvace Župa Svih Svetih, Split-Hrvace, 2004., 392. SNJEŽANA MIKLAUŠIĆ-ĆERAN, Popis građe u Arhivu Župe Gospe van Grada u Šibeniku, Šibenik-Split, 2004., 240. FRA VICKO KAPITANOVIĆ, Kršćanska arheologija, Split, 2006., 286. Gala-Gljev. Župa Svih Svetih u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Split-Ga- la, 2010., 244. IVAN JUKIĆ-FRA VINKO PRLIĆ, Sakralna baština Župe Staševica, Split-Staševica, 2011., 123. FRA TOMISLAV BREKALO-MARKO BREKALO GARAN, Brekalo. Podrijetlo, povijest, rodoslovlje i običaji aržanskih Brekala, Split-Prisika, 2010., 360 FRA MIROSLAV MODRIĆ, Glavice, Gospin perivoj, Split, 2016., 576.

107 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

FRA MIROSLAV MODRIĆ, Fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Svete Ze- mlje, Split, 2016., 624. DARKA BILIĆ, Svetište Gospe Sinjske na nacrtima iz Arhiva Franjevač- kog samostana u Sinju, Split-Zagreb, 2017., 164. JAKOV JELINČIĆ, Matične knjige Župe sv. Martina u Sumartinu (1665.- 1948.), Split-Sumartin, 2017., 128.

2. Zajednička izdanja FRA ANTE GNJEČ, Vrgorsko-neretvansko jezero i problem njegova presušenja. II. Vodene zadruge. Mostar, 1922., 66. Pretisak. Ploče, 1996., XXIV+70. Suizdanje: Matica hrvatska Ogranak Ploče i Kačić. MIHOVIL VUKŠA, Opuzen - prošlost i sadašnjost grada, Split, 2002., 112. Suizdanje: Ogranak MH Ploče - Kačić. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Sveti Staš i Župa Staševica u Split- sko-makarskoj nadbiskupiji, Staševica-Split, 2006., 152. Suizdanje: Župski ured Staševica - Kačić. IVICA MLIVONČIĆ, Al Qaida se kalila u Bosni i Hercegovini. Mjesto i uloga mudžahida u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 2005. godine. Split-Mostar, 2007., 717. Suizdanje: Naša ognjišta - Kačić - Ogranak MH Čitluk. IVICA MLIVONČIĆ, Muslimanski logori za Hrvate u vrijeme rata u Bo- sni i Hercegovini 1991.-1995. godine, Split-Mostar, 2008., 864. Suizdanje: Naša ognjišta - Kačić.

ZAKLJUČAK Uvidom u prvih 25. brojeva Zbornika „Kačić“ i analizom radova koji se u širem ili užem smislu tiču povijesne znanosti, tema, sadržaja, zaključaka, vrela i literature, na temelju kojih su pisani i objavljeni, pred čitatelja izranja golemi opus koji je raznovrstan, bogat, širokih dometa i obzorja. Nije samo riječ o franjevačkim temama, niti o crkveno-povijesnog karaktera. Iako su dominantne, uz njih nalazimo znatan broj onih koje se tiču općehrvatske nacionalne i kulturne povijesti. Imena autora koji su ih napisali i u „Kačiću“ objavili, svjedoče o otvorenosti Zbornika za sve te raznorodne i brojne teme, koje kao takve oblikuju njegov profil i čine ga jedinstvenim unutar naše znanstveno-stručne periodike, koja bi bez ovoga Zbornika u mnogomu bila siro- mašnijom i skromnijom. „Kačić“ - rođen na hrvatskom jugu, u krilu Franje- vačke Provincije Presvetog Otkupitelja - svojim je sadržajima, napose onima o povijesnim i povijesti bliskim temama, obuhvatio ukupan hrvatski kulturni i jezični prostor, u svoj njegovoj širini te ga veoma obogatio.

108 N. Varezić i A. Bašić, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“

SUMMARY - SAŽETAK HISTORICAL RESEARCH PUBLISHED IN „KAČIĆ“ JOURNAL (Volumes 1-25) By reviewing the first 25 issues of the „Kačić” Proceedings, and by analyz- ing papers dealing with historical science, themes, contents, conclusions, sources and literature on which they are written and published, the entire great opus, diverse, rich, wide in range and horizon emerge in front of the reader. It is not just the question of Franciscan topics, nor about church-history topics. Along with them, which are abundant and dominant, we find here a large number of those dealing with Croatian national and cultural history in general. The names of the authors who wrote and published them in these Proceedings, testify to its openness to all those diverse and numerous themes as they form its profile and make it unique within Croatian scientific and professional periodicals, which would be much poorer and more modest without „Kačić“. „Kačić“ - born in the south of Croatia, in the shelter of the Franciscan Pro- vince of the Most Holy Redeemer - with its contents, especially those of historical and history-related topics, encompassed the entire Croatian cultural and linguistic space, significantly enriching it. Keywords: history of the Church, Croatian history, Dalmatia, Franciscan Prov- ince of the Most Holy Redeemer, Franciscans Translated by Angelina Gašpar

109 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Fra Filip Grabovac, Cvit razgovora narod i jezika iliričkoga aliti arvackoga ... (1747.)

110 POVIJESNI ČLANCI I TEMATSKI SVESCI ZBORNIKA „KAČIĆ“ (od 26. do 50. broja)*

DR. JOSIP VRANDEČIĆ UDK: 94:082 Filozofski fakultet Pregledni članak Split, Poljička cesta 35 Primljeno: 6. II. 2018.

MATE ANIĆ Filozofski fakultet Split, Poljička cesta 35

U posljednjih 25 godina (od 1994. do danas) Zbornik „Kačić“ je objavio nekoliko tematski brojeva, koji su na poseban način obradili neke važne povijesne teme. Budući da su simpoziji o nazočnosti klarisa na istočnoj jadranskoj obali, štovanju Bogorodice u hrvatskim zemljama, povijesti Samostana u Makarskoj, boravku sv. Franje u Hrvatskoj 1212. godine te Zbornik u čast akademika Emilija Marina privukli mnoge po- vjesničare i zahtijevali složenu i višegodišnju pripremu, radovi s tih simpozija su objavljeni u dvobrojima ili trobrojima. Stoga ta izdanja „Kači- ća“ čine povijesne zbornike, u kojima upravo povijesne teme prednjače svojim brojem, raznovrsnošću i kvalitetom. Ključne riječi: Crkvena povijest, hrvatska povijest, Dalmacija, Franje- vačka provincija Presvetoga Otkupitelja, franjevci

UVOD Povijesne teme u prvih 25 svezaka Zbornika „Kačić“ prikazane su u prethodnom članku.1 U ovom radu ukazat ćemo također na povijesnu tematiku iznesenu u objavljenim člancima u drugih 25 svezaka (tj. br. 26-50), među kojima se posebno ističe više tematskih brojeva, koji

* Rad je nastao u suradnji s kolegom Matom Anićem koji je na Filozofskom fakultetu u Splitu diplomirao na studiju povijesti 2017. godine. 1 N. VAREZIĆ, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“, u ovom svesku, str. 95.

111 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 temeljito obrađuju nekoliko važnih tema iz hrvatske franjevačke i nacionalne povijesti. Upravo povijesne teme u tim svescima prednjače svojim brojem, raznovrsnošću i kvalitetom. Na taj način bit će prikazano svih 50 svezaka, koji su objavljeni u proteklo pola stoljeća, otkada se je pojavio prvi svezak Zbornika (1967.).

I. O UTEMELJITELJIMA FRANJEVAČKOGA REDA Prvi od duge skupine svezaka (br. 26.) posvećen je 800. obljetnici rođenja sv. Klare Asiške. U njemu su objedinjeni radovi sa simpozija pod nazivom „Sv. Klara i naše vrijeme“ održanog u Splitu od 7. do 9. listopada 1993. godine. U navedenom Zborniku važno mjesto zauzimaju splitske klarise. U radu Samostani klarisa u Hrvatskoj fra Petar Bezina, povjesničar, prikazao je povijesni pregled njihovih samostana u slavenskim zemljama u: Češkoj, Moravskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Naglasak je stavio na 19 samostana klarisa u Hrvatskoj koji su nekoć postojali, pri čemu je istaknuo da danas postoje samo dva: samostan klarisa u Splitu osnovan 1308. i u Zagrebu osnovan 1645., ukinut 1782. te ponovno osnovan 1944. Toj živoj zajednici u hrvatskom narodu potrebno je pribrojiti i samostan klarisa u BiH u Brestovskom.2 Jerko Marasović osvijetlio je problematiku povijesnoga i građevin- skog razvoja samostana sv. Klare u Splitu pri čemu je istaknuto da su in- tenzivnija arheološka i povijesna istraživanja započeta 1955. i da su još u tijeku.3 Poviješću istog samostana bavi se don Mile Vidović koji navodi osnovne podatke o osnutku prvog samostana klarisa u Splitu 1308. godine. Ističe da se nalazio na mjestu današnjega Mletačkog Kaštela, a potom 1424. prebačen u Dioklecijanovu palaču. Godine 1883. gradi se novi samostan klarisa u predjelu Lučac. Dodatno je naveo samostanske statistike, grobnice, prihode, odnosi grada i ljudi prema klarisama i druge podatke iz samostanske povijesti.4 Don Slavko Kovačić opisao je osnutak i razvoj prve splitske javne škole za djevojčice. Naglasak je stavio na pripremne tečajeve za učitelji- ce u razdoblju kada su je vodile splitske klarise (1824.-1869.) a građom se poslužio u Nadbiskupskom arhivu u Splitu.5

2 PETAR BEZINA, Samostani klarisa u Hrvatskoj, Kačić, XXVI/1994, 269-294. 3 JERKO MARASOVIĆ, Samostan sv. Klare u Dioklecijanovoj palači u Splitu, Ka- čić, XXVI/1994, 347-352. 4 MILE VIDOVIĆ, Povijest samostana sv. Klare u Splitu, Kačić, XXVI/1994, 361-372. 5 SLAVKO KOVAČIĆ, Osnovna škola za djevojčice u splitskom samostanu sv. Klare (1824.-1869.), XXVI/Kačić, 1994, 415-444.

112 J. Vrandečić i M. Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“

U dvobroju 27.-28. tiskani su radovi sa simpozija posvećenog što- vanju sv. Antuna Padovanskoga među Hrvatima, održanog u Zagrebu početkom rujna 1995. godine. Među brojnim radovima o navedenom Svecu, koji se na poseban način štuje u hrvatskom narodu, užoj povijesnoj tematici pripadaju tri rada. Fra Atanazije J. Matanić naglašava da su mnogi pisali o svetom Antunu ali da još postoji prostor za istra- živanje. Na temelju spisa sv. Ante i sv. Franje prikazuje sudjelovanje u životu prvoga naraštaja članova franjevačkog reda.6 Povjesničar urbanizma i arhitekture Stanko Piplović u radu o crkvici sv. Ante na Gri- pama u Splitu donio je njezinu prošlost, povijest istraživanja i obnove navedene crkve. Prvotno je crkvica podignuta u 15. stoljeću, a potom je sredinom 17. stoljeća upravo oko nje izgrađena tvrđava za obranu od Osmanlija. Jedno vrijeme je služila kao skladište baruta, a potom za druge svrhe. Tako je došlo do gubitka traga prvobitne građevine. Go- dine 1981. crkvica se uređuje i pokušava joj se vratiti originalni oblik.7 Dr. Stella Fatović-Ferenčić i dr. Vladimir Dugački iznose kronologiju znanstvenih istraživanja posmrtnih ostataka sv. Antuna Padovanskoga provedenih 1981. godine. Navodi se izgled tijela te od čega je sve bo- lovao. Isto tako, iznose pretpostavku o njegovu zdravstvenom stanja u trenutku smrti.8 U broju 29. tiskana su dva historiografska rada. Povjesničarka Lo- vorka Čoralić bavi se nazočnošću Poljičana u Veneciji u razdoblju od XV. do XVII. stoljeća. Na temelju izvorne građe iz arhiva u Veneciji raspravlja o doseljenicima s područja Poljica u Mletke u razdoblju iz- među 15. i 17. stoljeća. Prikazuje njihovo djelovanje i svakodnevni život. Naglasak je stavila na vjerski život i njihovu doprinosu mletač- kim crkvenim ustanovama.9 Fra Luka Tomašević prikazao je početak, razvoj i trenutno stanje Hrvatske katoličke misije u bavarskoj prije- stolnici, koja je ujedno najstarija i najveća takva misija na području Njemačke. Naglašava da je misija ustrojena kao nacionalna župa. Uz pastoral, pažnja se uvijek posvećivala nacionalnoj kulturi i čuvanje

6 ATANAZIJE J. MATANIĆ, Sv. Antun franjevac, Kačić, XXVII-XXVIII/1995-1996, 101-105. 7 STANKO PIPLOVIĆ, Crkvica sv. Ante na Gripama u Splitu, Kačić, XXVII-XXVII/ 1995-1996, 171-180. 8 STELLA FATOVIĆ-FERENČIĆ-VLADIMIR DUGAČKI, Zdravstveno stanje i uzrok smrti sv. Antuna Padovanskoga, Kačić, XXVII-XXVIII/1995-1996, 391-398. 9 LOVORKA ČORALIĆ, Poljičani u Veneciji u razdoblju od XV. do XVII. stoljeća, Kačić, XXIX/1997, 107-120.

113 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 nacionalne svijesti. U Domovinskom ratu pružila je posebnu pomoć ugroženoj Domovini.10

II. NAGLASAK NA MAKARSKOM PRIMORJU Dvobroj 30.-31. posvećen je blagu knjižnice Kačićeva samostana u Zaostrogu uz napomenu da su u navedenom časopisu objedinjeni i radovi sa simpozija o don Nikoli Šimiću i fra Anti Benutiću te drugi prilozi. Niko- la Anić piše o bijegu franjevaca pred Osmanlijama te njihovu djelovanju na spomenutom vrhu otoka Hvara u razdoblju između 1646. do 1918. godine. Govori o osnutku naselja Donja Banda, u kojem su potom sagradili, skupa s pukom koji je bježao zajedno s njima, crkvu i hospicij. Potom su 1663. sagradili i Crkvu sv. Ante Padovanskoga 1663. prema kojem su širili štovanje te se i danas u Sućurju obilježava kao najveća svetkovina. Članak donosi podatke o njihovu pastoralnom djelovanju, borbi protiv Osmanlija, gradnjama, umjetničkim djelima i epigrafskim spomenicima.11 Fra Blaž Toplak govori o Makarskom primorju kao važnom području preporodnog zbivanja. Ističe poraz malobrojnih autonomaša uslijed bu- đenja narodnog duha i svijest Primoraca o pripadnosti hrvatskom narodu. Tome je u najvećoj mjeri pridonio don Mihovil Pavlinović, sin Ma- karskog primorja, čije je djelovanje od najširega nacionalnog značenja. Hrvatski duh navedene sredine doći će do izražaja u svim povijesnim mijenama, a na poseban način tijekom Domovinskog rata.12 U navedenom broju, fra Petar Runje objavio je rad o franjevcima tre- ćorecima u Dalmaciji u XV. stoljeću, nazvanima „fratri Ličani“. Uvodno je raspravio o nazivu „lički fratri“ u kontekstu franjevaca trećoredaca u Dalmaciji u drugoj polovici 15. stoljeća, kada se zapaža veći broj redovnika trećoredaca glagoljaša iz Like. Na osnovu toga pretpostavio je da je postojao samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša u Lici u 15. stoljeću koji su ostavili svoja svjedočanstva i južno od Velebita.13 Dr. Lovorka Čoralić, na osnovu izvora i mletačkih arhiva, prikazala svakodnevicu doseljenika iz Omiša i Makarske u Mlecima od 16. do 18.

10 LUKA TOMAŠEVIĆ, Povijesno-vjerski prikaz života Hrvatske katoličke misije u Münchenu, Kačić, XXIX/1997, 157-196. 11 NIKOLA ANIĆ, Franjevci samostana Sv. Marije iz Zaostroga u Sućurju, Kačić, XXX-XXXI/1998-1999, 277-290. 12 BLAŽ TOPLAK, Društvene i kulturne prilike u Makarskom primorju i Igranima u XIX. i XX. st., Kačić, XXX-XXXI/1998-1999, 319-340. 13 PETAR RUNJE, Franjevci trećoreci u Dalmaciji u XV. stoljeću nazvani „fratri Ličani“, Kačić, XXX-XXXI/1998-1999, 503-508.

114 J. Vrandečić i M. Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“ stoljeća. Naglasak je stavila na intenzitet doseljavanja, njihova zanimanja, mjesto doseljavanja, sudjelovanja u venecijanskoj svakodnevici, gospodarstvu i vjerskom životu. Ujedno je obradila i njihovu povezanost s doseljenicima iz drugih dijelova Dalmacije.14 U dvobroju 32.-33. tematski posvećenom Bogorodici u starohrvatskoj kršćanskoj baštini arheolog Emilio Marin prikazao je Marijino što- vanje u starokršćansko vrijeme i njezin spomen na hrvatskom području od 4. do 7. stoljeća. Posebno je analizirao lik Marije Orans na relikvijaru iz Novalje, zatim kult Bogorodice u Saloni, crkve Bogorodice uz jadransku obalu i lik Bogorodice na mozaiku Eufrazijeve bazilike u Poreču.15 Don Eduard Peričić istaknuo je da se štovanje Bogorodice u Hrvata uočava već u samim počecima nazočnosti na domovinskom tlu. Tome svjedoče brojne katedrale i crkve njoj posvećene. Marija se javlja i kao titular benediktinskih samostana u Hrvatskoj. O štovanju Bogorodice uočavamo i na spomenicima diplomatičkog značaja kao marijanske da- tacije, zatim u liturgijskim knjigama kao himne i molitve te na spomenicima figuralne plastike s Marijinim likom.16 Dr. Josip Kolanović objavio je rad o najstarijim hrvatskim marijanskim hodočašćima izvan Domovi- ne pri čemu je naglasak stavio na hodočašća Hrvata priobalne Hrvatske. Istaknuo je da se navedena hodočašća u izvorima spominju krajem 14. stoljeća, a obilnije u 15. stoljeću. Glavno hodočasničko odredište je Lo- reto.17 Fra Petar Lubina u svomu članku naglasio je da su ta hodočašća odigrala značajnu ulogu za opstanak Hrvata i hrvatske kulture. Prikazao je povijest marijanskih svetišta među Hrvatima te istaknuo da su upravo Gospina svetišta najbrojnija. Naveo je da su čak i mala hrvatska područ- ja imala svoja marijanska svetišta. Svetište u Mariji Bistrici naveo je kao simbol zajedništva svih hrvatskih marijanskih svetišta.18 U broju 34. Ante Vukasović piše o hrvatsko-slovačkom prijateljstvu i suradnji koje imaju duboke povijesne korjene. Istaknuo je da oba na-

14 LOVORKA ČORALIĆ, Omišani i Makarani u Mlecima od XVI. do XVIII. stoljeća, Kačić, XXX-XXXI/1998-1999, 509-534. 15 EMILIO MARIN, Bogorodica u svjetlu starokršćanskih izvora na hrvatskom području, Kačić, XXXII-XXXII/2000-2001, 367-382. 16 EDUARD PERIČIĆ, Bogorodica u starohrvatskoj kršćanskoj baštini, Ka- čić, XXXII/XXXIII/2000-2001, 383-400. 17 JOSIP KOLANOVIĆ, Najstarija hrvatska marijanska hodočašća izvan domovine, Kačić, XXXII-XXXIII/2000-2001, 401-410. 18 PETAR LUBINA, Hrvatska marijanska svetišta“, Kačić, XXXII-XXXI- II/2000-2001, 445-464.

115 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 roda, i Hrvati i Slovaci, spadaju među slavenske narode te imaju mnoge sličnosti, poput jezika, ali najznačajnija jest da su oba naroda katolič- ka. Prikazuje se međusobni odnos Hrvata i Slovaka od prvih njihovih srednjovjekovnih spomena pa sve do danas. Naglasak je na borbi protiv zajedničkih ugnjetavača te sveučilišnoj i kulturnoj suradnji.19 U slijedećem, 35. broju Lovorka Čoralić razmotrila je život hrvatskih franjevaca i pripadnica trećeg reda Sv. Franje u Mlecima, na temelju dokumenata sačuvanih u mletačkom Državnom arhivu (Archivio di Stato). U radu piše o vremenu njihova dolaska, podrijetlu, povezanosti s drugim vjerskim ustanovama, duhovnim osobama i pripadnicima hrvatske zajednice. Navela je najistaknutije hrvatske franjevce u Mlecima i njihov doprinos. Piše također o sudskim procesima inkvizicije u kojima su sudjelovali franjevci iz hrvatskih krajeva te naposljetku donosi osvrt na tragičnu smrt fra Filipa Grabovca.20 Opsežan trobroj (36.-38. s 1200 stranica) donosi uglavnom povijesne radove sa simpozija koji je održan u Makarskoj 2002. godine u prigodi prvoga spomena djelovanja franjevaca u Makarskoj 1502. godine. U uvodnom članku fra Karlo Jurišić donio je spoznaje o makarskim franjevcima pod turskom vlašću (1499.-1684.). Istaknuo je da su Makarska i njezino primorje pali pod osmansku vlast 1498. godine te su ostali pod Turcima sve do 1684., odnosno do početka Morejskog rata. Na temelju arhivskih izvora, posebno franjevačkih kronika, pokazuje da je to razdoblje obilježeno krvoprolićima, rušenjima, paljenjima koja se izmjenjuju s razdobljem mirnog suživota vlastodržaca i puka, uključujući i sveće- nike. Izdvaja obnovu Makarske biskupije 1615. godine na čijem je čelu imenovan fra Bartul Kačić Žarković.21 Na navedeno se razdoblje nadovezao dr. Josip Vrandečić člankom o makarskom samostanu za mletačke uprave (1684.-1797.). Na osnovu sa- čuvanih samostanskih izvora pokazuje do su fratri za vrijeme Morejskog rata (1684.-1699.), pomagali puku u otporu protiv Turaka, preseljenju na oslobođena područja i podjeli zemljišta u novoj sredini. Pokazuje razvoj samostana u 18. stoljeću, osnivanja učilišta, proširenja knjižnice i razvoju umjetničkog fonda. Dotiče prijepor franjevaca s biskupom Nikolom

19 ANTE VUKASOVIĆ, Hrvatsko-slovačko prijateljstvo i suradnja, Kačić, XXXIV/2002, 219-240. 20 LOVORKA ČORALIĆ, Tragovima hrvatskih franjevaca u Mlecima, Ka- čić, XXXV/2003, 85-104. 21 KARLO JURIŠIĆ, Makarski franjevci pod turskom vlašću (1499.-1684.), Kačić, XXXVI-XXXVIII/ 2004-2006, 33-40.

116 J. Vrandečić i M. Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“

Bijankovićem koji je nastojao da ostave zagorske župe i da se povuku u samostane, u čemu nije uspio. Na kraju piše o zaslugama fra Andrije Dorotića koji je dao smjernice stanovništvu da se odupru francuskim pri- stašama nakon pada Mletačke Republike 1797. godine.22 Lovorka Čoralić priložila je rad o političkim, gospodarskim, crkvenim i kulturnim odnosima Makarske i Mletaka od XVI. do XVIII. sto- ljeća. U središtu su promatranja diplomatski odnosi između Makarske i Mletačke Republike s naglaskom na razdoblje Ciparskoga i Kandijskog rata. Ujedno je obradila nazočnost i djelovanja stanovništva Makarske i Primorja u Mlecima i na sveučilištu u Padovi.23 Fra Vicko Kapitanović obradio je navedeni samostan u razdoblju francuske vladavine (1806.-1813.). Naglasio je da su u to vrijeme u Dal- maciji samostani bili pod velikim pritiskom jer ih je vojska često upotrebljavala za smještaj svojih vojnika. Istovremeno je postojala i opasnost da se neki od njih ukinu. General Marmont, prilikom izgradnje hospicija na Turiji, povjerio je izgradnju i novčana sredstva makarskim franjevcima. Gradnja je često imala zastoje, a kada je austrijska vlast zamijenila francusku, zgrada je bila pri samom kraju izgradnje. Austrijske vlasti smatrale su da je nepotrebno završiti zgradu, pa su je prodali.24 Na francusko razdoblje nadovezao se dr. Stijepo Obad radom o samostan u Makarskoj za druge austrijske uprave . Istaknuo je da je za vrijeme druge austrijske uprave samostanska zajednica postala središtem vjerskoga i kulturnog života u Makarskom primorju. Samostan je bio dovoljno velik da pruži studentima i profesorima normalni svakodnevni život. Tijekom godina knjižnica i arhiv obogatili su se raznom građom, a potom se i pribavljalo i dosta drugih stvari u svrhu liturgijskog slavlja. Franjev- ci toga samostana odigrali su važnu ulogu u preporodnim zbivanjima u Dalmaciji te su posebice radili na uvođenju hrvatskoga kao službenoga jezika.25 Fra Zvonko Tolić opisao je političke prilike na Makarskom primorju obilježene hrvatskim nacionalnim preporodom. Osim političkih

22 JOSIP VRANDEČIĆ, Franjevački samostan u Makarskoj za Mletačke uprave (1684.-1797.), Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004-2006, 41-56. 23 LOVORKA ČORALIĆ, Politički, gospodarski, crkveni i kulturni odnos Makarske i Mletaka od XVI. do XVIII. stoljeća, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004-2006, 57-86. 24 VICKO KAPITANOVIĆ, Franjevački samostan u Makarskoj u razdoblju francuske vladavine (1806.-1813.), Franjevci i Makarska od 1502. do 2002. godine, Kačić XXXVI-XXXVIII/2004-2006., 87-116. 25 STIJEPO OBAD, Franjevački samostan u Makarskoj za druge austrijske uprave (1814.-1918.), Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004-2006, 117-130.

117 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 borbi prikazao je gospodarski uspon navedenog područja koji su omo- gućili bolja prometna povezanost sa zaleđem i razvoj parobrodarstva.26 Dr. Mateo Bratanić kao i drugi autori rad je utemeljio na samostanskim kronikama koje govore o povijesti zajednice i odnosu franjevaca prema državi u kojoj su se zatekli. Opisao je njihovo djelovanje u sklopu Hrvatske pučke stranke, a zatim i u Hrvatskoj seljačkoj stranci. Članak govori i o njihovim graditeljskim postignućima, posebice o izgradnje Crkve Uznesenja Marijina. Spominje se i svakodnevni život posebice gospodarske i socijalne prilike toga vremena.27 Život samostana u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i komunističkoj Ju- goslaviji opisao je Tomislav Jonjić. Prikazao je političke prilike u Ma- karskom primorju za vrijeme Drugoga svjetskog rata i u poraću. Pose- ban je naglasak stavio na događaje neposredno nakon ulaska partizana u Makarsku, u listopadu 1944. godine. Za vrijeme Jugoslavije postojala je napetost između vlasti i samostana, posebice do šezdesetih godina. Napetost je postajala sve do početka Domovinskog rata, no u znatno manjem intenzitetu.28 Slijedeći dvobroj (39.-40.) posvećen je djelovanju Provincije Pre- svetog Otkupitelja u Americi. Kao članak povijesne tematike izdvaja se uvodni rad dugogodišnjeg urednika Kačića fra Hrvatina Gabrijela Jurišića simboličnog naslova „Fra Andrija Kačić Miošić u Americi“. U članku je autor istaknuo, uz ostalo, da su prigodom iseljavanja Hrvata u Ameriku imigranti nosili s sobom i Kačićevu „Pismaricu“.29

III. „KAČIĆ“ U PAPINIM RUKAMA Trobroj (41.-43., objavljen 2011.) posvećen je akademiku Emiliju Marinu, poznatom arheologu, znanstveniku i piscu za njegov 60. rođen- dan. U tom opsežnom svesku od 1280 stranica surađivalo je preko 70 uglednih znanstvenika iz 17 zemalja; s obzirom na slavljenikovu djelatnost veliki broj članaka povijesne je tematike.

26 ZVONKO TOLIĆ, Političke i društvene prilike u Makarskom primorju koncem XIX. i početkom XX. stoljeća, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004-2006, 131-164. 27 MATEO BRATANIĆ, Franjevački samostan u Makarskoj u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.), Kačić, XXXVI-XXXVIII/ 2004-2006, 165-174. 28 TOMISLAV JONJIĆ, Makarski franjevci u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i komu- nističkoj Jugoslaviji, Kačić, XXXVI-XXXVIII/2004-2006, 175-231. 29 HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Fra Andrija Kačić Miošić u Americi, Kačić, XXXIX-XL/2007-2008, 177-197.

118 J. Vrandečić i M. Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“

Arheolog James Wiseman objavio je rad „Jews at Stobi“ u kojemu je osvijetlio postojanje aktivne židovske zajednice u Stobima u Makedo- niji od 2. do sredine 5. stoljeća. U tom periodu postojale su dvije zgrade koje su se koristile za religijske, ali i druge svrhe. Obje su se nalazile u blizini gradskog centra. Raspravlja se i o natpisu Tiberija Klaudija Poli- harmosa, graditelja sinagoge u Stobima.30 Gospodarski i socijalni povjesničar Herman Van Der Wee priložio je članak „L’histoire économique de la ville Lierre à l’époque gallo- romaine et le Haut Moyen Age“. Istaknuo je nedostatak dokumenata o povijesti nizozemskog grada Lierre iz galsko-rimskog doba te novija istraživanja koja su pokazala razvoj prostranijih posjeda u merovinš- kom dobu. Između 625. i 725. godine zabilježena je kristijanizacija juž- ne Nizozemske. Tada dolazi do procvata samostana i rastućeg kulta Sv. Gomera. Na temelju ugovora u Meersenu iz 870. godine, zemljoradnici su zadržali položaj slobodnih seljaka, a tek polovinom 10. stoljeća za- tražili zaštitu upravitelja posjeda. Sličan se slučaj javlja i u zanatlija i trgovaca, koji su također tražili zaštitu na način da se počinju naselja- vati na velike posjede.31 Marin Zaninović naglasio je važnost tri naselja u antičkoj Dalmaciji: Tilurium, Aequum i Osinium. Istaknuo je da je na području Dalmacije, pleme Delmata pružalo najveći otpor Rimljanima, što je kasnije i bio jedan od razloga podizanja logora u Tiluriju. Zadatak njegove posade bilo je nadziranje unutrašnjosti i osiguranje prijelaza preko Cetine, ali i ostalih prometnica koje su vodile do Narone, Aequuma i Delminija. Autor se osvrnuo na nove rezultate istraživanja, naglašavajući da je potrebno provesti još brojna istraživanja da bi se potpuno razjasnilo pitanja odnosa triju navedenih naselja.32 Vlasta Begović i Ivančica Schrunk pišu o osnivanju novih biskupija u 6. stoljeću na primjeru Brijuna. Ističu da arheološki nalazi upućuju da je crkva sv. Marije na Brijunima služila kao sjedište biskupa. Naglasi- le su da je 6. stoljeće u Istri obilježeno militarizacijom što je donijelo fortificiranje naselja uz obalu i na otocima. Na Brijunima je postojalo kasnoantičko naselje koje se razvilo oko villae rusticae. Potom je naselje

30 JAMES WISEMAN, Jews at Stobi, Kačić, XLI-XLIII/ 2009-2011, 325-350. 31 HERMAN VAN DER WEE, L’histoire économique de la ville Lierre à l’époque gallo-romaine et le Haut Moyen Age, Kačić, XLI-XLIII/2009-2011, 375-386. 32 MARIN ZANINOVIĆ, Tilurium, Aequum i Osinium: arheološko povijesna povezanost, Kačić, XLI-XLIII/2009-2011, 499-508.

119 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 pretvoreno u castellum. Spominje se još i crkva sv. Marije koja je sagra- đena početkom 5. stoljeća, a potom je preuređena stoljeće kasnije.33 Slavko Ciglenečki istaknuo je da su ranokršćanske crkve jedna od karakteristika vojničkih utvrda na području Ilirika u drugoj polovici 5. stoljeća, ali i u 6. stoljeću. U članku raspravlja o kastelima: Đerđap, Markova Mehana, Gradina, Gustijerna na otoku Žirju, Koštur i Grad kod Gornjih Vrbljana, odnosno onim utvrdama u kojima nisu prona- đene crkvice.34 Arheologinja Roberta Budriesi priložila je rad, u kojemu je opisala antička i srednjovjekovna obilježja navedenog naselja, smještenog u Umbriji, između Romagne i Toscane. Glavna karakteristika toga gradića su nadgrobni spomenici helenističko-maloazijske kulture koji posjedu- ju bogat epigrafički fond. Naselje je dobro povezano s Ravennom koja zauzima važno mjesto među srednjovjekovnim gradovima, a u navedenom razdoblju Sarsinu su krasile brojne crkve.35 Josip Vrandečić i Željana Menđušić opisali su osvajanje Herceg No- vog 1687. godine. Koristeći izvještaj Papinske nuncijature u Veneciji početno su osvijetlili vojne događaje oko Herceg Novoga u razdoblju od početka 16. stoljeća do osvajanja grada 1687. godine. Težište rada je na dinamici navedene opsade kada su združene kršćanske snage uspjele slomiti to gusarsko gnijezdo što je predstavljao veliki mletački uspjeh tijekom Morejskoga rata.36 Frano Baras istaknuo je da su dolaskom Francuza na područje Dal- macije započela obilježavanja francuskih pobjeda na bojnom polju te Napoleonova rođendana. Naglasio je da je sam maršal Marmont uživao u navedenim raskošnim proslavama. Poticao je pučke svečanosti, predstave i plesove. U radu se obrađuju tri takve proslave u Splitu, Imotskom i Dubrovniku. Ujedno je dao osvrt na masonske lože i Marmontovu nje- gu hrvatskog jezika i dubrovačkih kulturnih ustanova.37

33 VLASTA BEGOVIĆ-IVANČICA SCHRUNK, Osnivanje novih biskupija u VI. stoljeću na primjeru Brijuna, Kačić, XLI-XLIII/2009-2011, 657-672. 34 SLAVKO CIGLENEČKI, Problem odsotnosti cerkva v nekaterih poznoantičkih kastelih Ilirika, Kačić, XLI-XLIII/2009-2011, 673-688. 35 ROBERTA BUDRIESI, Sarsina, la nuova città tardoantica e medievale e i suoi orizzonti, Kačić, XLI-XLIII/2009-2011, 721-776. 36 JOSIP VRANDEČIĆ-ŽELJANA MENĐUŠIĆ, Osvajanje Herceg Novog 1687. godine prema izvješćima Mletačke nuncijature, Kačić, XLI-XLIII/2009-2011, 889-904. 37 FRANO BARAS, Proslave u Dalmaciji u doba francuske vladavine, Kačić, XLI- XLIII/2009-2011, 905-918.

120 J. Vrandečić i M. Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“

Povjesničar umjetnosti Jean-Pierre Caillet u radu je naglasio važnost francuskog slikara i crtača Louis-Francois Cassasa u europskoj umjetnosti s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Za vrijeme putovanja Istrom i Dalma- cijom Cassas je izradio mnogo crteža koji su naknadno objavljeni u djelu Josepha Lavalléea koji je prvotno bio pobornik revolucije, a potom i Car- stva. S obzirom na interes Napoleona za Istru i Dalmaciju, smatra se da se upravo Napoleon zauzeo za objavu djela Josepha Lavalléea, jer se na popisu pretplatnika za to djelo na prvom mjestu našao upravo Napoleon.38 Dr. Marko Trogrlić analizirao je kako se na osnovu bule pape Lava XII. iz 1828. godine vršio preustroj biskupija u Dalmaciji. Proces preustroja trajao je 20 godina i završio je 1849. godine donošenjem Or- ganičkog dekreta. U članku je prikazan proces preustroja biskupija na primjeru Zadarske nadbiskupije u razdoblju od 20 godina. Govori se o stupnjevima procesa, planu, izvršiteljima a autor je zaključno sumirao rezultate toga dugotrajnog procesa.39 Urednik časopisa fra Hrvatin Gabrijel Jurišić priložio je rad o štova- nju solinskih mučenika u XX. stoljeću. Uvodno je istaknuo da su brojna arheološka istraživanja u Saloni pokazala da je postojao kult štovanja kršćanskih mučenika. Njihove su relikvije prenesene u Split nakon pada Salone. Na primjeru splitskog statuta iz 1312. godine vidljivo je da sta- novnici Splita slave blagdan sv. Dujma, gradskog zaštitnika. Rad obrađu- je negativan odnos poratne komunističke vlasti prema javnom štovanju mučenika. Tek stvaranjem Republike Hrvatske ponovno se stječe sloboda javnog ispovijedanja vjere, što za Split i njegove građane znači ponovno javno slavljenje sv. Dujma, zaštitnika grada.40 Fra Špiro Marasović piše o odnosu između Crkve i društvenog razvoja koristeći crkvene socijalne dokumente. Prvotno se navode moralne, socijalne, gospodarske i političke sastavnice društvenog razvoja. Autor iznosi stavove prema društvenim izazovima na temelju spomenutih dokumenata.41

38 JEAN-PIERRE CAILLET, La publication du Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie de L.-F. Cassas et J. Lavallée dans le contexte de la politique napoléonienne en Illyrie, Kačić, XLI-X LIII/2009-2011, 919-928. 39 MARKO TROGRLIĆ, Preustroj župa u Zadarskoj nadbiskupiji (1829.-1849.), Ka- čić, XLI-XLIII/2009-2011, 955-974. 40 HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Štovanje solinskih mučenika u XX. stoljeću, Ka- čić, XLI-XLIII/2009-2011, 1071-1090. 41 ŠPIRO MARASOVIĆ, Crkva i društveni razvoj, Kačić, XLI-XLIII/2009-2011, 1197-1208.

121 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Navedeni je svezak izazvao veliki odjek u javnosti i mnogostruka predstavljanja u zemlji i inozemstvu. Vrhunac se zbio u Rimu, u Vatika- nu, u prepunoj Dvorani pape Pavla VI. Dana 7. prosinca 2011. kada je papa Benedikt XVI. iz ruku fra Željka Tolića, provincijala, i fra Hrvatina Gabrijela Jurišića, urednika, primio svečani svezak Zbornika Kačić te im udijelio svoj apostolski blagoslov. Odjeci tih predstavljanja predstavljeni su u dvobroju (44-45) objavljenom u Splitu 2013. godine. Osim navedenih predstavljanja i odjeka priloženi su i drugi radovi među kojima se izdvajaju dva povijesnog sadržaja. Fahrudin Hidanović osvijetlio je život Franjevačkog samostana na lokalitetu Gradovrh, u blizini Tuzle. Na temelju arheoloških istraživanja koja pokazuju znakove života od prapovijesti pa sve do ranoga novog vijeka, autor smatra da je i prije osmanske okupacije na tom lokalitetu postojala crkva. Napominje da prvi spomen Gradovrha datira iz 1514. godine, a potom se ponovno spominje 1541. godine u kojem pišu da su svećenici donijeli Gospi- nu sliku u Gradovrh. Neposredno nakon tog događaja samostan postaje vjersko i kulturno središte u okolici Tuzle. S obzirom na snažne pritiske Osmanlija na fratre, redovnici su skupa s narodom napustili Gradovrh 1688. godine i odlaze u Bač. Tek u 19. stoljeću počinje nova gradnja crkava u tuzlanskom kraju, pri čemu je čak i sam sultan pružio financijsku pomoć. Potom u 20. stoljeću gradi se nova crkva i samostan u Tuzli, a danas franjevci su ponovno postali vlasnici zemljišta na kojem je u davno doba bio i Samostan i Crkva u Gradovrhu.42 Stipo Manđeralo obradio je povijest plemena Vučkovića na Duvanj- skim Vučkovinama. Istaknuo je da je navedeno pleme Vučkovića iz Duvna, skupa s pukom iz Rame i Livna, vođeni fra Pavlom Vučkovi- ćem, napustilo svoje naseobine 1687. i 1688. godine. Smjestili su se u Brnaze kraj Sinja. U duvanjskom selu Lug pokopani su preci današnjih sinjskih Vučkovića, a o tomu svjedoči nekoliko pronađenih grobova starih preko 300 godina. Za grobove u kojima su pokapani karakteri- stična je tehnika ugraviranja u kamen i motivi ukrašavanja. Tekst donosi natpise starih Vučkovićevih spomenika koji su vrijedni ponajprije zbog svojih epitafa ucrtanih bosančicom.43

42 FAHRUDIN HIDANOVIĆ, Franjevački samostan u Gradovrhu, Kačić, XLIV- XLV/2012-2013, 153-206. 43 STIPO MANĐERALO, Vučkovići na Duvanjskim Vučkovinama, Kačić, XLIV- XLV/2012-2013, 207-220.

122 J. Vrandečić i M. Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“

IV. SVETI FRANJO U HRVATSKOJ Svezak (46.-47.) posvećen je boravku Svetoga Franje u Hrvatskoj 1212. godine. Zbornik obiluje povijesnim radovima, prikupljenima nakon simpozija održanog u Splitu i Zadru, 1. i 2. listopada 2012. godine. Uvodno je Anđelko Mijatović prikazao političke i društvene prilike ta- dašnjoj Hrvatskoj, Bosni i Zahumlju. Opisao je zemljopisni položaj i povezanost hrvatskog teritorija u sklopu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Razmotrio je crkveni ustroj te problem „bosansko-humskih kršćana“. Opisao je razvoj pravnih, teoloških i povijesnih tekstova te upozorio na nazočnost hrvatskih studenata na europskim sveučilištima.44 Don Slavko Kovačić ukratko je prikazao crkvene i vjerske prilike na Zapadu s naglaskom na hrvatsko priobalje obilježene naglim razvojem poduzetničkog duha među „građanstvom“. U kontekstu crkvene obnove tijekom 12. i 13. stoljeća upozorio je na katarsko učenje, koje je bilo prisutno i na hrvatskom priobalju, no nije našlo jaka uporišta na hrvatskim prostorima. Naglasio je da su franjevci početkom 13. stoljeća postali toliko utjecajni da su bili birani za biskupe.45 Milan Ivanišević predstavio je i analizirao oporuku koju je sastavio Trogiranin Desa Lučić 1234. godine u prilog trogirskih franjevaca. S obzirom da nije imao djece, Lučić je ostavio svoju imovinu Maloj braći te im je izgradio crkvu i nekoliko kuća. Crkvu je posvetio biskup Tregvan.46 Fra Nikola Mate Roščić iznio je podatke koji idu u prilog predaji da je Sv. Frane boravio u Trogiru i Splitu. Važni izvori o tom događaju mogu se naći u djelu Ivana Lučića iz 17. stoljeća. Autor i sam izlaže vlastitu rekonstrukciju događaja, tj. brodoloma koji je Svetac doživio navedene godine.47 Fra Stanko Josip Škunca s gledišta tradicije i povijesti razmotrio je posjet Sv. Franje Zadru. Budući da grad nije izrijekom spomenut u ori- ginalnom izvoru pitanje njegova boravka u Zadru ostaje otvoreno. Pre- ma fra Donatu Fabijaniću (1808.-1890.) koji se pozvao na fra Gašpar

44 ANĐELKO MIJATOVIĆ, Političke i društvene prilike u hrvatskim zemljama u sastavu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva u XIII. stoljeću, Kačić, XLVI-XLVII/2014-2015, 23-56. 45 SLAVKO KOVAČIĆ, Crkvene prilike na europskom Zapadu i hrvatskoj obali za života sv. Franje Asiškoga i prvoga stoljeća razvoja franjevaštva, Kačić, XLVI-XL- VII/2014-2015, 57-66. 46 MILAN IVANIŠEVIĆ, Desa Lučić i franjevci u Trogiru, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212. Kačić, XLVI-XLVII/2014-2015, 113-138. 47 NIKOLA MATE ROŠČIĆ, Splitsko-trogirska predaja o dolasku sv. Frane 1212. god. na hrvatsku obalu, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212, Kačić, XLVI-XLVII/2014-2015, 139-162.

123 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Vinjalića, koji je navodno koristio spis o Sv. Franji iz Državnog arhiva u Veneciji, dolazak Sv. Franje u Zadar bila je puka slučajnost koja se pripisuje promjeni smjera vjetra. S druge strane postoji i zapis Gianantonia Bommana, koji se također poziva na Vinjalića, i tvrdi da je Sv. Franjo posjetio Zadar 1220. godine na svom povratku iz Svete Zemlje.48 Navedeni rad nadopunjuje zadarski zapis s kraja XIX. stoljeća povjesničara fra Donata Fabijanića o putovanju sv. Franje, objavljenog u njegovu djelu iz 1882. o dolasku Sveca u Zadar. Bez obzira što je rasprava objavljenja prije više od 130 godina i danas služi kao važan izvor u raspravi o sv. Franji i njegovu pretpostav- ljenom dolasku u Zadar.49 Fra Josip Sopta znosi stare i nove rezultate o franjevačkim počecima u Dubrovniku. Glavna pitanja su boravak Sveca u Dubrovniku i prvi franjevci koji se spominju u dokumentima i predajama. Raspravlja o boravištu „Stranjac“ i samostanu sv. Tome na Pilama te naposljetku o gradnji samostana Male braće.50 Dr. Marijan Sivrić na temelju oporuka dubrovačkog notarijata iznosi podatke o redovnicima i samostanima Reda Male braće.51 Ističe povezanost dubrovačkih oporučitelja s franjevcima na cjelokupnom istočnoja- dranskom prostoru. Glavni razlog za dobru povezanost je pomorski i ko- pneni trgovački promet, odnosno veze Dubrovnika s Bosnom. Oporuke se nalaze među najvažnijim izvorima za povijest franjevaca u Dubrovni- ku, ali i za franjevačke samostane duž cijele hrvatske jadranske obale. Fra Andrija Zirdum raspravlja o prvim franjevcima u Bosni.52 Istra- žuje njihov dolazak iz samostana na istočnoj obali Jadrana u 13. stolje- ću. Autor se poziva na spomen provincijala Hrvatske iz 1248. godine, a zatim na dekret pape Nikole IV. Na temelju tih izvora može se sigurno reći da su se franjevci u Bosni pojavili 1291. godine, a sredinom 14. stoljeća došlo je do osnivanja Bosanske vikarije.

48 STANKO JOSIP ŠKUNCA, Sv. Franjo i franjevački početci u Zadru, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212. Kačić, XLVI-XLVII/2014-2015, 163-172. 49 DONAT FABIJANIĆ, Zadarski zapis s kraja XIX. stoljeća o putovanju sv. Franje, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212, Kačić, XLVI-XLVII/2014-2015., 173-188. 50 JOSIP SOPTA, Franjevački početci u Dubrovniku, Sveti Franjo u Hrvatskoj 121, Kačić, XLVI-XLVII/2014-2015, 189-220. 51 MARIJAN SIVRIĆ, Franjevci u oporukama dubrovačkog notarijata, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212, Kačić, XLVI-XLVII/2014-2015, 221-258. 52 ANDRIJA ZIRDUM, Prvi Franjevci u Bosni, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212. Ka- čić, XLVI-XLVII/2014-2015, 281-286.

124 J. Vrandečić i M. Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“

S. Kata Karadža prilaže rad o prvim samostanima klarisa u hrvatskim zemljama. Donosi osnovne podatke o sv. Klari te osnivanju i po- četcima Reda klarisa. Naglasak je na njihovu dolasku na istočnu obalu Jadrana u 13. i 14. stoljeću i osnivanju samostana. Navodi podatke o njihovim samostanima nakon 14. stoljeća. Danas su u Hrvatskoj prisutne u tri samostana: u Splitu, Zagrebu i Požegi kojima treba pribrojiti i Brestovsko u Bosni i Hercegovini.53 U radu o hrvatskim franjevcima trećorecima u 13. stoljeću fra Petar Runje piše o sv. Franji kao pokorniku i o najstarim hrvatskim franjevač- kim pokornicima. Raspravlja o „Pismu svim vjernicima“, o „Pravilu“ pape Inocenta III. te govori o Svecu i njegovim sljedbenicima. Na osnovu prvog Pravila nastala su tri nova: „Pravilo Manje Braće“ koje je vrijedi- lo za Prvi franjevački red, „Pravilo siromašnih gospođa“ koje vrijedi za Drugi franjevački red, odnosno klarise, te „Pravilo pokornika braće i sestara sv. Franje“ za Franjevački treći red. Nakon toga raspravlja o franjevcima pokornicima među Hrvatima s naglaskom na 13. stoljeće te ukratko spominje tri skupine pokornika među Hrvatima u 14. i 15. stoljeću.54 Dr. Milko Brković analizira papinske isprava franjevcima XIII. st. sačuvanih u samostanu u Zadru. Ima ih 59. Utvrdio je da su izvornici koji pripadaju franjevcima Prvoga reda iz 13. stoljeća u Zadru. Isprave su standardno pisane u tri dijela: protokol, tekst i eshatokol, a njihova forma odgovara formularu papinskih isprava.55 Zaključno, dr. Daniel Patafta predstavlja početke franjevaštva u Hr- vatskom primorju i zaleđu i predstavlja fra Euzebija (+1897.) koji je skupljao arhivsku građu o južnoslavenskim franjevcima. Najznačajnija djela koja je objavio su „Acta Bulgariae ecclesiastica“ i Acta Bosnae potissimum ecclesiastica“. U svojim istraživanjima fra Euzebije navodi četiri razloga franjevačke prisutnosti i širenja na istočnojadranskoj obali u srednjem vijeku.56

53 S. KATA KARADŽA, Prvi samostani klarisa u hrvatskim zemljama, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212, Kačić, XLVI-XLVII/ 2014-2015, 307-324. 54 PETAR RUNJE, Hrvatski franjevci trećoredci u XIII. stoljeću, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212, Kačić, XLVI-XLVII/ 2014-2015, 333-348. 55 MILKO BRKOVIĆ, Diplomatička analiza papinskih isprava franjevcima XIII. st. sačuvanih u Franjevačkom samostanu u Zadru, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212. Kačić, XLVI-XLVII/2014-2015, 349-380. 56 DANIEL PATAFTA, Fra Euzebije Fermendžin o počecima franjevaštva u Hrvat- skom primorju i njegovu zaleđu, Sveti Franjo u Hrvatskoj 1212, Kačić, XLVI-XLVII/ 2014-2015, 413-434.

125 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

U poslijednjem dvobroju (48-49) tiskane su tri povijesne teme. Jakov Jelinčić detaljno raspravlja o matičnim knjigama jedinoga što- kavskog naselja na otoku Braču, početku njihova vođenja (1665.) i njihovu značenju za pojedinca i širu zajednicu. Iznosi neke važnije i zanimljivije podatke iz knjiga, a posebno o prezimenima, navodeći po abecednom redu sva sumartinska prezimena na koja je naišao. Pri tome nastoji ustanoviti kada se određeno prezime prvi put pojavljuje, odakle njihov nositelj dolazi i kada se prezime gubi u Sumartinu.57 Fra Željko Tolić raspravlja o kršćanstvu u Iliriku prije dolaska Hrvata. Obrađuje početke kršćanstva na području zapadnog Ilirika (Illyricum occidentale), tj. na prostoru rimskih provincija Dalmacije i Panonije. U prvom poglavlju obradio je nastanak provincije Dal- macije, početak kršćanstva, crkveno uređenje u Saloni, salonitanske mučenike i sabore, zaključno s rušenjem grada. U drugom je poglavlju obrađena Panonija i njezina dva velika grada Sirmium i Siscia, pojava kršćanstva, panonski mučenici, crkvena organizacija i pokra- jinski sabori u Sirmiju. U trećem poglavlju prikazano je kršćanstvo u Istri, Bosni i Hercegovini, a u četvrtom redovništvo u današnjim hrvatskim zemljama.58 Dr. Marko Trogrlić donosi bibliografiju dr. fra Vicka Kapitano- vića, uglednoga hrvatskog svećenika, franjevca, povjesničara i profesora. Rad je podijeljen na tri dijela: nakon uvodnog slova slijedi I. dio koji obuhvaća knjige i knjižice. U II. dijelu prikazani su njegovi članci, rasprave, ocjene i prikazi te u III. dijelu donesen je izbor literature o dr. fra Vicku. Cjelokupna Kapitanovićeva bibliografija obuhvaća razdoblje od prvoga njegova rada ( objavljenog 1973.) do posljednjega, tj. njegove knjige o fra Andriji Dorotiću, objavljene posmrtno (2016.). Ona odražava fra Vicka Kapitanovića kao autora dubokoga i temeljitog povjesničarskog znanja, širokih pogleda i interesa, vrsnoga i marljivog istraživača te izvrsna pisca. Njegovo djelo ostaje vrlo vrijednim doprinosom hrvatskoj historiografiji, ali i hrvatskoj znanosti i kulturi općenito.59

57 JAKOV JELINČIĆ, Matične knjige Župe sv. Martina u Sumartinu (1665. – 2017.), Kačić, IIL-IL/2016, 9-108. 58 ŽELJKO TOLIĆ, Kršćanstvo u Iliriku prije dolaska Hrvata, Kačić, IIL-IL/2016, 109-138. 59 MARKO TROGRLIĆ, Bibliografija prof. dr. sc. Fra Vicka Kapitanovića, Kačić, IIL-IL/2016, 157-190.

126 J. Vrandečić i M. Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“

V. NIZOVI O povijesnim temama u „Nizovima“ vidi literaturu na kraju prethodnog član- ka: N. VAREZIĆ, Raznovrsnost povijesnih tema u zborniku „Kačić“, str. 106-108.

ZAKLJUČAK Članci i rasprave koji su objavljeni u svescima Zbornika „Kačić“ (od 26-51) nisu samo brojne, nego su vrlo važne i zanimljive, odrađene po pravilima povijesne znanosti i metodologije. Obrađene su mnoge teme iz opće povijesti, a zatim hrvatske i konačno franjevačke. Slobodno se može reći da je Zbornik objavljivanjem tih članaka dao svoj veliki doprinos povijesti i njezinim pomoćnim znanostima. Sve što je rečeno o tim svescima Zbornika, svakako vrijedi i za prve sveske (od 1 do 25), kako je prikazano u prethodnom članku. Dakle, svih 50 svezaka Zbornika nudi zainteresiranima brojne vrijedne članke i rasprave koje osvjetljuju mnoga povijesna pitanja i neobrađene teme.

SUMMARY - SAŽETAK HISTORICAL THEMES PUBLISHED IN „KAČIĆ“ JOURNAL (Volumes 26-50) For the last 25 years, from 1994 to present, there have been several thematic issues in which the historical themes prevailed. Since the symposium on the presence of the Order of Saint Clare on the eastern Adriatic coast, the worship of the Virgin in Croatian historical lands, the history of the franciscan monastery in Makarska, stay of St. Francis in Croatia in 1212, and the collection in honor of the Academician Emilio Marin attracted many historians, they required a complex multi-annual preparation, so those papers are published in double or triple issues. Therefore, these „Kačić“ editions make up historical journals in which the historical themes are at the forefront of number, variety and quality. These articles cover all the historical periodes of Christianity, and among the papers, those that handle the history of the Franciscan order on the eastern Adriatic coast are the most numerous. Papers with historical themes are complemented by those from the history of art, archeology, history of philosophy, theology and other humanistic sciences. The articles are of high scientific quality and are mostly classified as original scientific papers. Keywords: history of the Church, Croatian history, Dalmatia, Franciscan Prov- ince of the Most Holy Redeemer, Franciscans Translated by Angelina Gašpar

127 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Grb plemića Kačića, Fojnički grbovnik (oko 1670.)

128 ARHEOLOŠKA TEMATIKA U ZBORNIKU „KAČIĆ“

DR. EMILIO MARIN UDK: 902/908:082 Hrvatsko katoličko sveučilište Pregledni članak Zagreb, Ilica 242 Primljeno: 15. XI. 2017.

U ovom se članku daje pregled arheoloških uradaka, koji su s arhe- ološkom tematikom objavljivani, tijekom polustoljetne naklade zbornika „Kačić“. To su poglavito članci iz starohrvatske i starokršćanske arheologije, ponajviše vezano uz spomenike srednje Dalmacije. Posebnost čini svezak trobroj „Kačića“ (2009.-2011.) koji je objavljen kao Zbornik Emi- lija Marina, u kojem dominiraju članci iz arheološke tematike, uključujući i iz antičke arheologije, stare povijesti i epigrafije. Ističu se i neki naslovi s arheološkom tematikom, koji su objavljeni u nizu Knjižnica zbornika „Ka- čić“ - monografije, dokumenti, građa…. Ključne riječi: arheologija, povijest, epigrafija, muzej, zbirka, istraživanje

UVOD Zbornik „Kačić“ rođen je u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Ot- kupitelja, koja je u samostanu u Sinju osnovala Franjevačku klasičnu gimnaziju s hrvatskim nastavnim jezikom (1838.), a njezini profesori osnovaše 1860. godine arheološku zbirku, koju nazvaše „Museum“. Da- kle, kako već punih 157 godina postoji Arheološka zbirka u Sinju, koja je prva arheološka zbirka u Hrvatskoj nakon utemeljenja tri arheološ- ka muzeja u: Splitu (1820.), Zadru i Zagrebu, neminovno je arheologija bila u pozornosti prvenstveno sinjskih fratara pa i cijele Provincije sve do naših dana i njezina zbornika „Kačić“. Može se reći da je to svakako prirodna povezanost, jer je polazište arheologije, u ovom slučaju, takoreći u fratarskom dvorištu. Franjevci su, naime, bili dobili posjed na Čitluku temeljem darovnice providura Aleksandra Molina 21. ožujka

129 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

1690. Zemlje su kasnije prešle u ruke Turaka, da bi nakon sinjske pobje- de nad Turcima (1715.) i sklapanja mira u Požarevcu posjed bio vraćen franjevcima 1718. i potom se postupno povećavao. Spomenuti osnutak Franjevačke arheološke zbirke potaknut je otkrićem mramorne skulpture, odnosno glave Herakla u Čitluku, antičkom Aequumu, poznatom ar- heološkom lokalitetu koji je bio praktički pod tim fratarskim njivama. Pronalazak spomenute glave potaknuo je daljnje prikupljanje arheološke građe, uglavnom iz prapovijesti i rimskog razdoblja. Jedan u nizu kusto- sa te arheološke zbirke bio je i fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, dugogodišnji, mogli bismo reći, stalni urednik Kačića.

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ Zaslužni kustos Arheološke zbirke u Sinju (od 1949.), fra Nikola Gabrić objavio je tri članka iz tematike starohrvatske arheologije u Zborniku: Nalaz starohrvatske crkve u Kljacima kod Drniša (Kačić, IV/1971, 59-70), Neobjavljeni starohrvatski spomenici u Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Sinju (1974, 39-51), Još nekoliko starohrvatskih fragmenata (1976, 219-225). Posthumno, objavljena je i njegova topografija Aequuma, koja je slučajno izostala iz jednoga drugog rada fra Nikole, koji je pak bio objavljen u zborniku Hrvatskoga arheološkog društva o Cetinskoj krajini 1984. Tu je topografiju, koja pruža osnovu za neku buduću povijest Aequuma, objavio fra Josip Ante Soldo, također višegodišnji kustos zbirke, kao dodatak svom članku: Fra Nikola Gabrić (1910.-1984.): Popis spomenika iz Aequuma i ze- mljišnih čestica na kojima su pronađeni (1984, 381-384). Prvi suurednik zbornika Kačić, fra Karlo Jurišić pisao je za Kačić o povijesti i arheologiji. Objavio je: Prvi muzej hrvatskih spomenika u Kninu i franjevci (1977, 181-197) i Fra Lujo Marun – osnivač starohrvatske arheologije (1979, 1-124). Studija je, nešto proširena, objavljena u nizu Knjižnica Zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa… (KZK-MDG) kao posebno izdanje pod istim naslovom. Monografija o vrlo zaslužnom fratru podijeljena je u tri dijela: život, rad i ocjena. Čita- telj upoznaje toga čovjeka koji je u svojim rukama imao mnoge spomenike s imenima hrvatskih vladara kao i brojne uporabne predmete starih Hrvata. On je utemeljio današnji Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i vrlo zaslužan za starohrvatske spomenike u okolici Drniša, Biskupiji, Kapitulu, Uzdolju i na vrelu Cetine. U istom svesku Zbornika Krešimir Mlač, inače autor poznate Zlatne knjige hrvatske narodne lirike, objavio je članak: Tragom Porgina oca

130 E. Marin, Arheološka tematika u Zborniku „Kačić“

(195-203). Polazeći od svoga istraživanja hrvatskoga tradicionalnog pje- sništva, traži u humku pod crkvom sv. Nikole kraj Nina grob „vrlo zna- čajnog dostojanstvenika, koji bi bio otac Porge, koji da je doveo Hrvate“. U zborniku Kačić, koji je bio posvećen 250. obljetnici osnutka Fra- njevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, dva splitska znanstvenika, dugogodišnji djelatnici splitskoga Arheološkog muzeja i supostavlja- či fratarske Arheološke zbirke u Sinju, objavljuju svoje članke: Željko Rapanić, Doprinos franjevaca arheologiji u Hrvatskoj (1985, 403-413) i Nenad Cambi: Atička skulptura u Arheološkoj zbirci Franjevačkog samostana u Sinju (341-352), koji je objavio i članak: Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone (1993, 351-360). U istom svesku ima još nekoliko članaka arheološke tematike: Vladimir Vratović, Epigram iz Živogošća (77-80), Pet natpisa kneza Branimira s posebnim osvrtom na nalaz iz Otresa (405-420), Arsen Duplančić, Nepoznati tlocrt samostana sv. Marije de Taurello u Splitu (473-486) i Emilio Marin, Krstionica u Naroni od V. stoljeća do vremena Domagoja? (361-368). Također je isti autor objavio u Meladinu Zborniku, Bogorodica u svjetlu starokršćanskih izvora na hrvatskom području (2000.-2001, 367-381). Konačno dolazi opsežni svezak zbornika Kačić, koji je više nego ijedan dosad bio posvećen arheološkim temama, premda ne samo njima. To je Kačić (XLI-XLIII/2009.-2011.), Zbornik u čast Emilija Ma- rina za 60. rođendan. Neizravno je i slijedeći svezak Zbornika Kačić povezan s arheologijom, jer ima opsežan dio o njegovu predstavljanju u nekoliko gradova, pa nosi naslov Zbornik „Kačić“ u rukama pape Benedikta XVI. (XLIV-XLV/2012.-2013.). Taj tematski dio objavljen je i kao zasebno izdanje, u nizu KZK-MDG s naslovom Zbornik „Kačić“ u rukama pape Benedikta XVI. Prezentacija „Zbornika Emilija Mari- na“ u Rimu, Parizu, Splitu, Zagrebu i Visovcu, Split-Zagreb, 2012.). U tom svesku posebno su naglasili arheološke teme slavljenika kardinal Raffaele Farina, SDB, emeritirani knjižničar i arhivar Svete Rimske Cr- kve, Gian Luca Gregori, profesor na Sveučilištu La Sapienza, i Michel Gras, ravnatelj Francuske škole u Rimu. Osobiti doprinos arheologiji, kako je upozoreno, dao je Kačić u navedenom trobroju (objavljen 2011.), u kojem je od 70 sudionika, iz čak 17 zemalja, najveći je broj bio s prilozima iz arheologije i povijesti staroga vijeka. Već je na samom početku Zbornika, u reproduciranom tekstu odgovora na govor veleposlanika Marina u prigodi predaje vje-

131 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 rodajnica (11. XII. 2004.) papa Ivan Pavao II. posegnuo je i za arhe- ološkim argumentom pri kraju svog obraćanja veleposlaniku: „Želim Vam također ugodan boravak u gradu Rimu, bogatu poviješću, uljud- bom i kršćanskom vjerom, čiji su Vam stari ostatci dobro poznati kao vrsnu proučavatelju rimskih starina i kršćanske arheologije.“ Ovdje ćemo iz toga Zbornika, koji je zbog velikog sudjelovanja inozemnih arheologa postigao da bude i najinternacionalniji svezak zbornika Kačić, navesti samo članke s arheološkom tematikom. Time naglašava- mo da je Zbornik otvoren međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Navest ćemo priloge u redoslijedu prema imenima zemalja iz kojih su autori: BOSNA I HERCEGOVINA: Dr. Snježana Vasilj, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Lokalitet Doljani kod Čapljine – Prilog prouča- vanju zaleđa Narone. FRANCUSKA: François Baratte, professeur à l’Université de Paris IV – Sorbonne, Institut national d’histoire de l’art, Pobožnost i arheologija: biskup Secundus (Ammaedra); Denis Feissel, directeur de recherche à l’Institut d’Études byzantines, Pariz, Grci iz Male Azije u rimskoj Salo- ni; André Laronde, membre de l’Institut de France, Académie des Ins- criptions et Belles-Lettres (Francuska akademija znanosti i umjetnosti), Evolucija Cirenaike u kasnoj antici; Jean Leclant, Secrétaire perpétuel de l’Académie des Inscriptions et Belles-Lettres (Francuska akademija…), Predgovor; Françoise Prévot, professeur à l’Université Paris-Est, Obitelj i rodbinski odnosi u Saloni u kasnoj antici na temelju epigrafičkih izvora; Robert Turcan, membre de l’Institut de France, Académie des Inscrip- tions et Belles-Lettres (Francuska akademija…), ‘Psećoglavci’ kako ih prikazuje Querolus i kako ih shvatiti; André Vauchez, membre de l’Ins- titut de France, Académie des Inscriptions et Belles-Lettres (Francuska akademija…), Kult relikvija na Zapadu u srednjem vijeku. ITALIJA: Prof. Roberta Budriesi, Alma Mater Studiorum, Università di Bologna, Facoltà di Lettere e Filosofia, Sarsina, novi kasnoantički i srednjovjekovni grad i njegovi obzori; Prof. Giuseppe Cuscito, Muggia, Epitafi u stihovima dičnih žena na groblju ad Martyres u Milanu; Prof. Antonino Di Vita, accademico dei Lincei (Talijanska akademija znanosti i umjetnosti), Novi tip kasnohelenističkog Hekateja s Roda; Prof. Maria Grazia Granino Cecere, Università degli Studi di Siena, Socio effettivo della Pontificia Accademia Romana di Archeologia, Cossu- tia, flaminica u Jaderu i Akvileji; Dr. Maria Teresa Lachin, Università di Padova, Dipartimento di Archeologia, Tyana – Od putne postaje do

132 E. Marin, Arheološka tematika u Zborniku „Kačić“ biskupije Kapadocije II.; Prof. Paolo Liverani, Università di Firenze, Segretario della Pontificia Accademia Romana di Archeologia,De lapide onychio – Podrijetlo vitičastih stupova u Sv. Petru u Vatikanu; Prof. Gianfranco Paci, Preside della Facoltà di Lettere e Filosofia, Università di Macerata, Istituto di Storia Antica, Opažanja o Dolabelinu natpisu iz Narone; Prof. Guido Rosada, Università di Padova, Tyana – Od putne postaje do biskupije Kapadocije II. IZRAEL: Dr. Sonia Mucznik, Department of Art History, Tel Aviv University, Rimski sarkofazi u Gornjoj Galileji (Kedesh) – ikonografija, tipologija i značenje; Professor Asher Ovadiah, Department of Art History, Tel Aviv University, Ponovno o glavi iz Dora (Izrael) na hele- nističkom mozaiku; Rimski sarkofazi u Gornjoj Galileji (Kedesh) – ikonografija, tipologija i značenje. NORVEŠKA: Dr. Marina Prusac, University of Oslo, Museum of Cultural Heritage, Archaeological Department, Portreti koji nedostaju iz Augusteuma u Naroni. NJEMAČKA: Prof. em. Dr. Dr.h.c. mult. Géza Alföldy, Heidelberger Akademie der Wissenschaften, ordentliches Mitglied; Seminar für Alte Geschichte und Epigraphik, Universität Heidelberg, Božica Salacia i rimska religija u Iliriku; Direktor Prof. Dr. Henner von Hesberg, De- utsches Archäologisches Institut, Rim, Figuralni kapitel iz Apolonije. POLJSKA: Professor Elżbieta Jastrzębowska, Institute of Archaeol- ogy, University of Warsaw, Grafit s ‘triphorium’ iz Ptolemaide. MAKEDONIJA: Akademik Prof. Dr. Vera Bitrakova Grozdanova, Makedonska Akademija na naukite i umetnostite, Skopje, Kult svetog Dimitrija na Golem Gradu na Prespi. SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE: Dr. Ivančica Schrunk, Uni- versity of St. Thomas, St. Paul, Minnesota, USA, Osnivanje novih biskupija u VI. stoljeću na primjeru Brijuna; James R. Wiseman, Ph. D., F. S. A. The Founder’s Professor Emeritus of Archaeology, Pro- fessor Emeritus of Art History and Classical Studies, Department of Archaeology, Boston University, Boston, MA, USA, Židovi u Stobima. SLOVENIJA: Dr. Slavko Ciglenečki, Inštitut za arheologijo ZRC, Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, Problem odsut- nosti crkava u nekim kasnoantičkim utvrđenjima u Iliriku. ŠPANJOLSKA: Dr. Rosa Comes, Departament de Filologia Llati- na, Facultat de Filologia, Universitat de Barcelona, Onomastika u Con-

133 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ventus Naronitanus – stanje danas; Prof. Xavier Espluga, Departament de Filologia Llatina, Facultat de Filologia, Universitat de Barcelona, Prvi koraci u povijesti epigrafičke tradicije Splita i Salone; Prof. Marc Mayer, acadèmic de la Reial Acadèmia de Bones Lletres de Barcelona, Departament de Filologia Llatina, Facultat de Filologia, Universitat de Barcelona, Ciceron i Narona; Prof. Isabel Rodà, Universitat Autònoma de Barcelona, Directora, Institut Català d’Arqueologia Clàssica (ICAC), Tarragona, Seviri Augustales iz Narone. VATIKAN: Dott. Comm. Marco Buonocore, Presidente della Pon- tificia Accademia Romana di Archeologia, Biblioteca Apostolica Vati- cana, Tiberius Claudius Tiberi filius Thermodon: iz Volsinija u Praene- ste; Prof. Vincenzo Fiocchi Nicolai, Segretario Emerito della Pontificia Accademia Romana di Archeologia, Rettore del Pontificio Istituto di Archeologia Cristiana, Kult u S. Magno a Fondi u svjetlu najnovijih arheoloških istraživanja; Mons. Prof. Dr. Stefan Heid, Direktor des Römischen Instituts der Görres-Gesellschaft, Collegio Teutonico al Campo Santo, Anton de Waal, Njemački svećenički zavod na Campo Santo u Rimu i starokršćanska arheologija u Dalmaciji; Prof. Danilo Mazzoleni, Socio effettivo della Pontificia Accademia Romana di Ar- cheologia, Pontificio Istituto di Archeologia Cristiana, Custodes groblja i bazilika na starokršćanskim natpisima. VELIKA BRITANIJA: Professor Michael Vickers, Jesus College, Oxford, Zbirka Wilshere starokršćanskih i židovskih starina Muzeja Ashmolean, Oxford. Ali, naravno, tu su bili zastupljeni i domaći autori iz HRVATSKE: Dr. sc. Vlasta Begović, Institut za arheologiju, Zagreb, Osnivanje novih biskupija u VI. stoljeću na primjeru Brijuna; Maja Bonačić Mandinić, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju, Split, Rimski republikanski novci iz Salone u Arheološkom muzeju u Splitu; Dr. sc. Marija Buzov, Institut za arheologiju, Zagreb, Arheološka topografija Boke Kotorske; Mr. sc. Kristina Džin, Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar», Zagreb, Centar za arheološka istraživanja – Međunarodni istraživački centar za arheologiju, Brijuni-Medulin, Rijedak višebojni mozaik iz rimske vile u Pomeru; Prof. dr. sc. Vesna Girardi Jurkić, Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» Zagreb, Centar za arheološka istraživanja – Među- narodni istraživački centar za arheologiju. Brijuni-Medulin, Sveučili- šte u Zagrebu, Hrvatski studiji, Dvije rimske geme s nekropole Burle u Medulinu; Mr. sc. Radomir Jurić, Arheološki muzej, Zadar; Sveu-

134 E. Marin, Arheološka tematika u Zborniku „Kačić“

čilište u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, Ranohr- vatski grob 41 u Radašinovcima kod Benkovca; Dr. fra Karlo Jurišić, Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj, Predgovor; Prof. dr. fra Vicko Kapitanović, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Spli- tu, Zaboravljeni epigrafičar fra Frano Radman (1722.-1789.); Doc. dr. sc. Marija Kolega, Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti, Dva rimska portreta u Arheološkom muzeju u Zadru; Dr. sc. Tomis- lav Marasović, profesor emeritus, Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, ‚Kibelin hram‘ Dioklecijanove palače i njegova ranosrednjovjekovna uporaba; Akademik Andrija Mutnjaković, redoviti član HAZU, Zagreb, Pismo dostojanstvenom mužu i cijenjenom prijatelju Emiliju Marinu od Neretve, nekada zvane Naronom; Prof. dr. sc. Aleksandar Stipčević, član Albanske i Kosovske akademije nauka, Zagreb, Knjige i knjižnice u antičko doba na tlu Hrvatske; Prof. dr. sc. Željko Tomičić, član suradnik HAZU, ravnatelj Instituta za arheologiju, Zagreb, Arhe- ološka baština Justinijanove epohe na istočnoj obali Jadrana - prinos kristijanizaciji Sredozemlja; Miroslava Topić, Rijeka, Nalazi iz Augu- steuma Narone i pitanje favissae; Ema Višić Ljubić, viša kustosica ar- heološkog lokaliteta Salona u Arheološkom muzeju, Split, Novi nalazi iz sarkofagâ na Marusincu; Prof. dr. sc. Marin Zaninović, član suradnik HAZU, voditelj Odsjeka za arheologiju HAZU, Zagreb, Tilurium, Aequum i Osinium: arheološko-povijesna povezanost. I posljednji svezak, pred ovaj jubilejski, ima jedan arheološko-povijesni članak koji je napisao dr. fra Željko Tolić, Kršćanstvo u Iliriku prije dolaska Hrvata (2016, 109-138). Osim dva već spomenuta izdanja u Knjižnici ZK-MDG, još su tri knjige izravno iz arheološke tematike i one podcrtavaju značajni doprinos koji je Zbornik u prošlo pola stoljeća dao arheologiji. Već spomenuti, vrlo zaslužni, fra Josip Soldo objavio je izuzetno značajnu monografiju o vrlo važnom arheološkom lokalitetu i arhitektonskom spomeniku (KZK- MDG), Sveti Spas u Vrhrici. Povijesno-kritička rasprava o hrvatskoj sakralnoj i kulturnoj baštini u današnjem selu Cetini kraj Vrlike, Split 1990. U istom nizu objavljena je knjiga iz pera tri autora: Nenad Cambi- Anita Gamulin-Snježana Tonković, Starokršćanska bazilika u Zmijavci- ma, Split-Zmijavci, 1999. Ta knjiga, arheološko istraživanje jedne naoko efemerne crkve, predstavlja kao vrlo važan spomenik u razumijevanju starokršćanske arhitekture i njezina ukrasa u rimskoj provinciji Dalma- ciji. Konačno, također u istom nizu, pojavilo se djelo prerano preminu- loga fra Vicka Kapitanovića, Kršćanska arheologija, Split, 2006. Knjiga

135 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 predstavlja pojam i razvoj arheologije, arhitektonske spomenike i epigrafiju s posebnim osvrtom na hrvatske zemlje s bibliografijom. Na taj način Knjižnica zbornika „Kačić” – monografije, dokumenti, građa… dala je izvrstan i dragocjen doprinos arheologiji, a pogotovo kad se zna da je malo na hrvatskom objavljenih priručnika za arheologiju, konkretno za starokršćansku arheologiju. Stoga je tom knjigom fra Vicka Kapitanovića Zbornik Kačić doista dostigao svoj vrhunac. II. NIZOVI 1. Knjižnica zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa… Ovdje su priloženi bibliografski podatci za knjige iz arheološke tematike, objavljene u nizu KZK-MDG, iako ih je autor naveo u svomu članku. FRA KARLO JURIŠIĆ, Fra Lujo Marun, osnivač starohrvatske arheologije, Split, 1979, VIII+150. FRA JOSIP ANTE SOLDO, Sveti Spas u Vrhrici. Povijesno-kritička rasprava o hrvatskoj sakralnoj i kulturnoj baštini u današnjem selu Cetini kraj Vrlike, Split, 1990, 96. NENAD CAMBI-ANITA GAMULIN-SNJEŽANA TONKOVIĆ, Starokr- šćanska bazilika u Zmijavcima, Split-Zmijavci, 1999, 156. FRA VICKO KAPITANOVIĆ, Kršćanska arheologija, Split, 2006, 286. Zbornik „Kačić” u rukama pape Benedikta XVI. Prezentacija „Zbornika Emi- lija Marina” u Rimu, Parizu, Splitu, Zagrebu i Visovcu, Split, 2012,120.

SUMMARY - SAŽETAK ARCHAEOLOGY RESEARCH PAPERS PUBLISHED IN „KAČIĆ” JOURNAL The article is an overview of research articles on the Early Croatian archeology and the Early Christian archeology (particularly archeological monuments in the central Dalmatia) that were published in the Journal. Fr. Nikola Gabrić published three articles on the Early Croatian Archeology, and Fr. Karlo Jurišić published an article on the Museum of Croatian Archaeological Monuments in Knin and a monograph on Fr. Lujo Marun, the founder of the Early Croatian Archeology. In the Kačić Journal’s Proceedings dedicated to the 250th anniversary of the founding of the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer (XVII-XX/1985-1988), very important archeological themes were elaborated by seven Croatian scientists indicating that archaeology research topics are well covered in the Journal. The Kačić Journal (XLI-XLIII, 2009-2011) consists of the proceedings of the conference dedicated to Croatian archaeologist and an academician Emilio Marin on the occasion of his 60th birthday. It brought together 70 scientists and research- ers from 17 countries who gave articles in archeology and medieval history. Keywords: archeology, history, epigraphy, museum, collection, research Translated by Angelina Gašpar

136 ČLANCI O PROSVJETI I ŠKOLSTVU OBJAVLJENI U ZBORNIKU „KAČIĆ”

DR. FRA JURE BRKAN UDK: 373/378:082 Franjevački samostan Pregledni članak Split, Put iza Nove bolnice 10 c Primljeno: 30. XII. 2017.

Pisac navodi članke koje su objavili u Zborniku „Kačić” brojni znanstvenici. Glavna je tema osnovno, srednje i visoko školstvo, koje su vodili redovnici i redovnice, prvotno u Franjevačkoj provinciji Presv. Otkupitelja, zatim ško- le koje su vodili biskupijski svećenici, redovnici i redovnice drugih redova i družba, kao i školstvo među Slovencima i Albancima, koje su vodili franjevci. Ključne riječi: osnovno, srednje i visoko školstvo, filozofija, bogoslovija, druge vrste škola, novicijat, učitelj, profesor, priručnik

UVOD Uz razne druge teme, u Zborniku „Kačić” ima više članaka i rasprava o osnovnom, srednjem i visokom školstvu. Stoga ćemo upozoriti na pojedine pisce i njihove članke koji obrađuju teme o prosvjeti, obrazovanju i školstvu ne samo u povijesti hrvatskoga naroda, nego i nekih drugih naroda, npr. Albanaca i Slovenaca.

I. ZBORNIK „KAČIĆ” Fra Metod Benedik, Prispevek slovenskih kapucinov k razvoju knji- ževnosti na slovenskem v začetku 18. stoljetja (Kačić, 1977, 119-130). Članak je napisan na slovenskom jeziku, a obrađuje doprinos slovenskih kapucina razvoju književnsoti na slovenskom jeziku pri kraju 17. i 18. stoljeća. Najprije je ukratko opisan dolazak kapucina u Sloveniju, a posebno njihovo djelovanje u Trstu od 1625. do 1750. godine. Kapuci- ni su puno doprinijeli razvoju slovenske književnosti. Imali su posebne učitelje, propovjednike i pisce knjiga na slovenskom jeziku koje su bile

137 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 velika pomoć dušobrižnicima. Bili su to: lekcionari, katehizmi, molitvenici, crkvene pjesmarice i drugi priručnci. Iako su kapucini prvotno djelovali na duhovnom polju, posebno kao propovjednici i evangeliza- tori, svakako je velik njihov doprinos razvoju prosvjete i književnosti na slovenskom jeziku u 18. stoljeću. S. M. Alojzija Caratan, Prikaz prosvjetno-karitativnog rada Družbe „Kćeri Božje ljubavi” u našoj domovini (1979, 235-270). Autorica je obradila kako je Družba Kćeri Božje ljubavi, u drugoj polovici XIX. sto- ljeća „razvila svoj prosvjetno-karitativni rad”. U članku je najprije obra- đeno djelovanje sestara na prosvjetno-karitativnom radu: život i djelo Utemeljiteljice i početci Družbe, a zatim o djelovanju Družbe u našoj domovini od 1882. do 1979., tj. obrađeni su samosatani i prosvjetna djelatnost najprije u Bosni, gdje ih je doveo J. Stadler, nadbiskup, a kasnije su sestre proširile svoju djelatnost po mnogim hrvatskim gradovima i manjim naseljima, zatim i u inozemstvu, najprije u USA i konačno u Makedoniji i Kosovu. Posebno je značajan tekst koji je posvećen „Drinskim mučenicama”, tj. s. Juli Ivanišević i četirma sestrama Družbe Kćeri Božje ljubavi, koje su četnici na Palama i kraj Goražda 11. XII. 1941. uhitili, mučili, ubili i bacili u hladnu rijeku Drinu. O „Drinskim mučenicama” se u doba ko- munističke strahovlade nije moglo slobodno govoriti ni pisati. S. Jula i njezine sestre mučenice proglašene su blaženima u Sarajevu, 11. IX. 2011.). Na kraju članka doneseni su vrijedni prilozi. Fra Petar Bezina, Pučko školstvo za vrijeme francuske uprave (1805.- 1814.) i Provincija Presv. Otkupitalja (1987.-1988, 129-148). Pisac je iznio osnovne podatke o francuskoj upravi u Južnoj Hrvatskoj i obradio ustrojstvo pučkih škola. Posebno je opisao ondašnje prilike u školstvu austrijske pokrajine Dalmaciji: imenovanje učitelja, školske prostorije, nastavni predmeti, školska obveza, nadzor nad školama, privatni učitelji i nastavni jezik. Zatim je piše o franjevcima Provincije Presvetog Ot- kupitelja kao pučkim učiteljima, upozorio je na Marmontove odredbe o školstvu i iznio podatke da su franjevci bili učitelji u osnovnim školama kao i svjedočanstva općinskih načelnika i biskupa o pučkom školstvu i ulozi franjevaca koji su djelovali kao pučki učitelji u mnogim gradovima i selima ondašnje pokrajine Dalmacije. Fra Jure Brkan, Školovanje kandidata Provincije Presv. Otkupitelja u XVIII. stoljeću (1984, 7-57). Autor je u tom članku obradio školovanje svećeničko-redovničkih kandidata Franjevačke provincije Presv. Otku-

138 J. Brkan, Članci o prosvjeti i školstvu objavljeni u Zborniku „Kačić“ pitelja u XVIII. stoljeću po poglavljima: 1. Učenici gramatičkih škola: primanje dječaka u gramatičku školu, odlike i dob kandidata, narodnost, rodoslovlje, trojezičnost; trajanje gramatičke škole, ispit pred novicijat, primanje u novicijat i „numerus clausus”, učenje u novicijatu te poslije novicijata školovanje u profesoriju kao priprava za filozofsko-teološki studij; 2. Nastava skolastičke filozofije; 3. Bogoslovni studij koji se dijeli na: a) studiranje praktičnog bogoslovlja ili moralke, b) studiranje spekulativnog bogoslovlja. Na kraju je autor obradio broj učenika na provin- cijskim učilištima i ispitivanje učenika. U zaključku je autor naglasio da je školovanje svećeničko-redovničkih kandidata ovisilo o crkvenom zakonodavstvu, odlukama mjerodavnih franjevačkih poglavara te gospodarskim i povijesnim prilikama u Dalmaciji u XVIII. stoljeću. Fra Mijo Ćaleta, Zoričićeva aritmetika (1984, 83-98). Pisac je naglasio da je fra Mate Zoričić dao u ruke svojih suvremenika knjigu koja im je i te kako bila potrebna. Zoričić je naime u Ankoni objavio 1766. drugu aritmetiku na hrvatskom jeziku pod naslovom Aritmetika u slavni jezik illirički, sastavljena i na svitlost data na korist trgovacza i vladahocza kuchgnega istoga naroda. Fra Mijo je obradio tu Zoričićevu Aritmetika, koja je prvi aritmetički priručnik objavljen na hrvatskom jeziku u južnoj Hrvatskoj. Prvi je takav priručnik na hrvatskom jeziku u sjevernoj Hr- vatskoj objavio je Mijo Šilobad Bolšić, Arithmetika Horvatska (Zagreb, 1758.). Autor je stručno obradio Zoričićevo djelo i upozorio na izvore, odnosno strane priručnike aritmetike kojima se je Zoričić služio. Upozorio je i na rukopis koji se nalazi u arhivu Franjevačkoga samostana u Makarskoj i donio natpis s naslovne stranice: U ime Boga počima aritmetika, to jest nauk od broja. Taj rukopis je gotovo sigurno napisao fra Mate. Fra Franjo Emanuel Hoško, Skotistička teologija zagrebačkoga kruga 17. i 18. stoljeća (1970, 87-98). Pisac je naglasio da su franjevci imali svoje prve bogoslovne škole koje u Našicama i Velikoj i da ih je general Reda fra Josip od Ebora 1735. podigao na „studium generale II. clasisi”. U Zagrebu je djelovala teološka škola koju autor naziva „skotistički centar ili skotistički krug„. Po samostanima Provincije sv. Ladislava sačuvani školski rukopisi i rukopisi javnih rasprava koji su pisani prema franjevač- koj školskoj tradiciji i njezina prvaka Ivana Duns Skota. Na trima škola- ma spekulativnog bogoslovlja te Provincije nastava je bila organizirana prema školskom zakonodavstvu Reda. Zagrebački skotistički krug može se „postaviti uz već javnosti poznatu djelatnost dalmatinskih i slovenskih

139 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 skotističkih teoloških i filozofskih škola”. Isti je pisac objavio je članak Organizacija filozofske i teološke nastave na visokim školama Provincije sv. Ladislava u razdoblju potridentinske obnove (Kačić, VI/1974, 53-70). Značajni su čimbenici tridentske crkvene obnove bili sustavan vjerski odgoj i organizirano školstvo. U Franjevačkom redu moralo se držati Sambu- kanskih konstitucija (1663.) i reformnih zahvata pojedinih generala Reda „Ratio studiorum”. U školskim zavodima važnost se davala moralnom bogoslovlju, spekulativnom bogoslovlju kao i filozofskim učilištima, dok se u 18. stoljeću nije umiješalo državno centralističko prosvjetiteljstvo. Podučavanje na visokim školama zahtijevalo je: predavanje, ponavljanje, tjedne, mjesečne i godišnje rasprave imajući u vidu uredbu Tridentskog sabora „De seminariis” i nastavni plan generala Reda fra Bonaventure Po- eriusa (1694.-1697.), posebno njegov „Elencus materiae”. Spekulativno bogoslovlje trajalo je četiri godine, dok je filozofski studij trajao tri godine. U filozofiji su se izučavale: „summulae”, logika, fizika, metafizika, nauk o duši, o nastajanju i raspadanju, te kasnije, u drugoj polovici 18. stoljeća, moralo se prihvatiti reformni zahvat Marije Terezije. Također je objavio: Dvije osječke škole u 18. stoljeću (1976, 135- 191), Dvije osječke visoke škole u 18. stoljeću (1978, 127-173) i Dvi- je osječke visoke škole u 18. stoljeću (1979, 317-342). Pisac je u te tri rasprave obradio povijest dviju osječkih visokiH škola u 18. stoljeću: provedbu teološke nastavne osnove, raspored predavanja, odgoj, ispiti, upravu škole i tiskare u Osijeku. U prvom članku autor je obradio osnivanje i početak rada visokih škola Franjevačke provincije sv. Kri- ža Bosne Srebrene u raznim dijelovima Provincije, Filozofsko učilište u Osijeku I njegove profesore. Obrađena je izobrazba studenata filozofije, prvo desetljeće bogoslovnog učilišta u Osijeku i istaknuto da su te dvije osječke škole bile među najvišim školskim ustanovama u Franjevačkom redu nakon prve diobe Bosne Srebrene. Obrađeni su profesori i njihova rukopisna ostavština. Autor je obradio djelovanje osječkih škola po novoj nastavnoj osnovi u novoj Provinciji sv. Ivana Kapistranskoga. Osvrnuo se na školski i spisateljski rad profesora i književnika fra Ivana Velikanovića i fra Josipa Paviševića. Naglašen je novi nastavni program učilišta filozofije. Obra- dio je posljednje godine rada visokih osječkih škola u doba jozefinizma. Prikazao je rad profesora, posebno gramatičara fra Marijana Lanasovića. Piše i o zabrani rada visokih škola u Osijeku i školovanje franjevaca poslije zabrane. Donesena su dva priloga: popis rukopisa profesora i popis tiskom objavljenih njihovih javnih rasprava.

140 J. Brkan, Članci o prosvjeti i školstvu objavljeni u Zborniku „Kačić“

Fra Marko Karamatić, Kršćanska izobrazba djece i mladih u Bosni u 19. Stoljeću (1982, 143-154). Pisac je pokušao obraditi „metodički postupak u radu franjevaca s djecom i mladima tijekom 19. stoljeća”. Pri- kazao rad oko „kultiviranja katoličke mladeži u Bosni” na što je utjecala politička, vjerska i kulturna situacija. Do austrijske okupacije (1878.) političke, gospodarske i kulturne prilike u Bosni otežavale su kršćansku izobrazbu djece i mladih. Za vrijeme austro-ugarske stvari su se izmije- nile. Franjevci su bili aktivni u pastoralnom radu, otvaranju pučkih škola i širenju vjerske literature. Tako je u 19. stoljeću započelo osnovno škol- stvo i kršćanska izobrazba djece i mladeži. Fra Vinko Malaj, Apostolsko i kulturno djelovanje franjevaca među vjernicima albanskoga naroda (1982, 261-302). Autor je prikazao osnutak i povijest Albanske franjevačke provincije Naviještenja Bl. Dj. Ma- rije i prikazao apostolsko i kulturno djelovanje stranih misionara u Alba- niji. Obrađena je obnova Provincije. Donesen je popis stradalih poslije Drugoga svjetskog rata: biskup, franjevci, isusovci i biskupijski svećeni- ci. Ubijeni su i osuđeni na robiju mnogi vjernici. Fra Andrija Nikić, Kulturne prilike u Hercegovini zadnjih desetljeća turske vladavine 1823.-1878. (1976, 193-218.). Pisac je obradio povijesno-geografski okvir i kulturne prilike u Hercegovini u navedenom razdoblju i upozorio da je osnovana katolička ženska škola sestara sv. Vinka u Podhumu (Mostar). Navedeni su predmeti koji su se učili u tri razreda te škole, u katoličkoj učionici, u srpskoj školi i muslimanskim školama. Upozorio je na knjižnicu, kulturna društva i Franjevačku tiskaru. Naveo je razne djelatnike: liječnike, pjesnike i pisce hrvatske, muslimanske i srpske. Isti je pisac objavio: Franjevci i širenje prosvjete u Hercegovini 1910.-1943. (Kačić, IX/1977, 213-230). Za širenje prosvjete u Herce- govini najviše su zaslužni franjevci, uz pomoć dobrotvora, predvođeni fra Didakom Buntićem, u prvim desetljećima 20. stoljeća. Najprije je obrađeno širenje prosvjete do 1921. godine i metoda fra Didaka Buntića. Izneseni su podaci o hrvatskim seljačkim školama. S. Branka Natalija Palac, Prosvjetni i odgojni rad školskih sestara među Hrvatima (1977, 231-239). U članku je prikazano kulturno-prosvjetno djelovanje Školskih sestara u hrvatskim krajevima, posebno u Hercegovini u prvoj polovici XX. stoljeća. Obrađena su: zabavišta, puč- ke škole, stručne škole, ženske stručne škole, domaćinske škole, tečajevi za domaćice i upozoreno je na prigodne izložbe. Sve se to odvijalo u internatima, koje su sestre vodile u: Mostaru, Trebinju, Lištici i Splitu.

141 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Fra Bruno Pezo, Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja pisci latinskih gramatika u XVIII. stoljeću (1984, 59-81). Franjevci su u tom stoljeću napisali šest gramatika. Tri su objavljene, a tri ostale u rukopisu. Gramatike su služile kandidatima da bi „mogli bolje upoznati latinski jezik ... i bolje upoznati i svoj materinski jezik”. Pisac je prikazao tri tiskane gramatike i život i rad pisaca tih gramatika: fra Tome Babića, fra Lovre Šitovića i fra Josipa Jurina. Donio je pregled ostalih triju gramatika (u rukopisu): fra Gašpara Vinjalića, fra Mije Bilušića i fra Andrije Bujasa. Pisac je objavio i članak: Schmerlingova afera u carevinckom vijeću i Franjevačka gimnazija u Sinju (Kačić, XIX-XX/1987-88, 149- 163). Problem je nastao kad je Gimnazija kao i obično zatražila godišnju ekonomsku pomoći za normalan rad škole. Zbog „rodoljubnoga, slobo- darskog, prosvjetnog i kulturnog djelovanja franjevaca” ministar Antun Schmerling zatražio da se stavka briše, jer profesori ne zaslužuje državnu pomoć i djeluju neprijateljski prema Vladi. Pisac je prikazao kako su franjevci pobili ministrove optužbe. Fra Nikola Mate Roščić, Prosvjetni rad franjevaca konventualaca u Šibeniku kroz XIX. stoljeće (1982, 209-225). Na temelju izvora i literature pisac je iznio da su franjevci konventualci radili u prosvjeti ne samo kao predavači već kao i školski nadzornici. U samostanu sv. Franje osnovana je prva javna pučka škola u Šibeniku. Samostan je nabavio i pianoforte (glasovir) te se u samostanskom dvorištu izvodila tjelovježba. Kao školski djelatnici istakli su se brojni fratri. Ante Ujević, Imotska krajina u doba Narodnoga preporoda (1979, 217-234). Počeci pisane književnosti u Imotskoj krajini javljaju potkraj XVIII. stoljeća. Javna pučka škola osnovana je u Imotskom 1798. Uči- telj je bio fra Petar Prgomet. Školu su pohađala katolička i pravoslavna djeca. Nastavni jezik je bio talijanski. Posebno je zaslužan za školstvo i prosvjetu fra Jere Luiđi Vrdoljak (+1865.) koji je napisao Ilirsko-dalmatinsku slovnicu. Otvaranje čitaonice u Imotskomu doprinijelo je pobje- di narodnjaka nad autonomašima 1870. godine. Obrađena su zbivanja u Imotskoj krajini za vrijeme don Mihe Pavlinovića i poslije njegove smrti. Građansku školu Imotski je dobio 1918. To je uz „13 osnovnih škola u Imotskoj krajini” poslužilo napretku stanovništva Imotske krajine na kulturnom i nacionalnom planu. Fra Josip Ante Soldo, Počeci historiografije franjevaca Prov. Presv. Ot- kupitelja u XVIII. stoljeću (1977, 99-118). U XVIII. stoljeću pojedini franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja nastojali su se baviti poviješću.

142 J. Brkan, Članci o prosvjeti i školstvu objavljeni u Zborniku „Kačić“

No, to nije bilo znanstveno ni prema metodama XVIII. stoljeća. Pisanje samostanskih kronika i objavljivanje tiskanih tekstova proze i poezije (fra Filip Grabovac, fra Andrija Kačić i drugi) vrlo su važni tekstovi za prosvjetno i kulturno djelovanja franjevaca i života ljudi u Dalmaciji. Uz spomenute pisce istaknuti su: fra Marijan Lekušić, fra Bonaventura Radnić i fra Luka Vladimirović. Franjevački pisci kronika, povijesti i posebno pjesnici u XVIII. st. važni su za proučavanje života franjevaca i puka u Dalma- ciji. Fra Josip je objavio: Samostan sv. Lovre u Šibeniku (Kačić, VII/1967, 5-94). Franjevci su došli u Šibenik, jer su morali napustiti Visovac zbog turskoga zuluma. Kao izbjeglice uspjeli su urediti samostan, sagraditi crkvu sv. Lovre, srediti ekonomiju i, uz svećeničke dužnosti, u samostanu su stvorili važno školsko središte: najprije „niže samostanske škole”, zatim Filozofski studij (1699.), pa „Studium generale secundae classis” (1725.), da bi konačno postalo „S. G. primae classis” (1735.). To je učilište bilo prvo učilište spekulativnog bogoslovlja u Franjevačkoj provinciji sv. Kaja (Presvetoga Otkupitelja) sa svim pravima i obvezama za opća učilišta u Franjevačkome redu. Valentina Milunović, Osnovno školstvo u Makarskom samostanu (2004-2006, 383-394). Prvi pisani spomen da je škola radila u samostanu u Makarskoj zapisan je 1624. godine. Prvu javnu osnovnu školu u Ma- karskoj je otvorio biskup fra Marijan Lišnjić. Navedeni su podaci o prvim javnim školama u Makarskoj od 1666. godine. Spominje se i škola u bi- skupovoj palači. Franjevci su, uz školovanje svoga redovničkog pomlatka u gimnaziji, novicijatu i filozofskom i bogoslovskom studiju, odigrali u Makarskoj važnu ulogu u širenju pismenosti, obrazovanja i odgoju puka. Fra Bože Norac Kljajo, Filozofsko učilište u Franjevačkom samostanu u Makarskoj do 1735. godine (2004-2006, 435-446). Pisac je kratko opisao školstvo u Franjevačkom redu, učilišta filozofije u Franjevačkoj provinciji sv. Križa Bosne Srebrene i konačno učilište filozofije u Makar- skoj. Donio je popis lektora filozofije u Makarskoj do podjele Franjevač- ke provincije Bosne Srebrene i osnutka nove Provincije sv. Kaja 1735. Godine (kasnije Presvetog Otkupitelja). Fra Bruno Pezo, Teološki studij u Makarskom samostanu (2004-2006, 447-474). Autor je donio pregled povijesti studija bogoslovlja u Makar- skoj, a zatim obradio obrazovno i odgojno djelovanje toga učilišta. Donio je popis profesora i predmeta, popis studenata (od 1739.). Posebno je obradio spisateljsku i izdavačku djelatnost („Nova revija” i „Služba Božja”), osnutak i djelovanje Instituta „Planina i more” i časopis „Acta Biokovica”,

143 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 studentski Zbor „Milovan” (časopis „Počeci”) kao i djelovanje na Institutu za redovničku braću u Zaostrogu. Don Slavko Kovačić, Osnovna škola za djevojčice u splitskom samostanu sv. Klare 1824.-1869. (1994, 415-443). U uvodu pisac iznosi neke zgode i nezgode iz života splitskih klarisa. Kad su francuske i austrijske vlasti htjele dokinuti Samostan klarisa u Splitu, činjenica da su sestre vodile Osnovnu školu za djevojčice pomogla je da samostan nije dokinut. U članku je opisano: otvaranje škole, školske prostorije, namje- štaj, ravnateljice, učiteljice, posluga, učenice, školski predmeti i javni ispiti, a također i djelovanje Tečaja za učiteljske pripravnice. U prilozima su tablice uspjeha učenica Više osnovne škole (1824.-1868.) i učiteljskih tečajeva (1836.-1858.). Fra Stjepan Čovo, Novicijat u Franjevačkom samostanu u Makarskoj 1700.-1832. (2004-2006, 395-434). Novicijat je ustanova u svim Redo- vima i Družbama, u kojoj kandidat treba provesti jednu ili dvije godine. To nije ustanova strogo školskog tipa. Nema školskih satova ni školskih predavanja, zadaća, ispita, ni ocjena. No, ipak se uči: teologija, povijest redovništva, liturgija, glazba, crkveno i redovničko pravo te drugi predmeti. Kandidat mora upoznati cilj i smisao redovništva i odlučiti se hoće li ili ne će prihvatiti redovnički život. Pisac je obradio: početak, važnost, pripremu i stupanje u novicijat, redovničko oblačenje i zavjetovanje novaka u Makarskoj (1699.-1748). Na kraju je donesen popis novaka i rezultati glasovanja za pojedine kandidate.

II. NIZOVI S. M. Alojzija CARATAN -S. M. BOŽENA MUTIĆ, Provincija Božje Pro- vidnosti Družbe kćeri Božje ljubavi (1882.-1982.), Split-Zagreb, 1982, 350. S. BERHMANA NAZOR, Lovretske sestre. Provincija Srca Isusova Škol- skih sestara franjevaka, Split, 1986, 336. DR. FRA PETAR BEZINA, Pučko školstvo i franjevci Provincije Presve- toga Otkupitelja. Doprinos poznavanju razvitka pučkoga školstva u Južnoj Hr- vatskoj od 1735. do 1941. godine, Split, 1986, 120. Sumartin, zbornik radova, Split, 1992, 400. DR. fra PETAR BEZINA, Novicijat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja (1735.-1993.), Split, 1993, 240. DR. NEVENA STARČEVIĆ-KAŠTELAN, Don Nikola Šimić (1854.- 1913.), svećenik i književnik, Split, 1998, 208.

144 J. Brkan, Članci o prosvjeti i školstvu objavljeni u Zborniku „Kačić“

Školske sestre franjevke u Hercegovini 1899.-1999. Predavanja sa Znan- stvenoga skupa održanog u Mostaru, 23. i 24. X. 1999. U prigodi stote obljetnice Školskih sestara franjevaka u Hercegovini, Mostar-Split, 2002, 384.

ZAKLJUČAK Svi navedeni pisci u svojim člancima raspravljaju o raznim pitanjima iz osnovnoga, srednjeg i visokog školstva, bilo da se radi o nekim hrvatskim pokrajinama, bilo o nekim redovima i družbama, koji su se bavili odgojem i obrazovanjem. Osim toga treba upozoriti da je u nizovima objavljeno nekoliko knjiga o školstvu i obrazovanju, a u drugima nije prosvjeta i školstvo glavna tema, ali ima više ili manje teksta posvećena toj problematici. Stoga su neke važnije knjige iz te skupine navedene pod naslovom „II. Nizovi.”

SUMMARY - SAŽETAK ARTICLES ON EDUCATION AND SCHOOLING PUBLISHED IN „KAČIĆ” The author deals with the articles on education and schooling published in the journal ‘Kačić’. The Franciscans of the Province of the Most Holy Redeemer organized education at all levels from primary to higher education. Also, members of other Orders and societies such as the diocesan priests, monks and nuns provided education for their candidates. The Franciscans taught Slovenian and Albanian students too. Keywords: primary, secondary and higher education, philosophy, theology, other types of schools, novices, teachers, professors, manuals Translated by Angelina Gašpar

145 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Fra Andrija Kačić Miošić, Elementa peripatethica (1752.)

146 JEZIKOSLOVNI RADOVI U ZBORNIKU „KAČIĆ“

EDITA MEDIĆ UDK: 811.163.42:050+80+81’366+81’374):082 Sveučilište u Zadru Pregledni članak Zadar, M. Pavlinovića 1 Primljeno: 31. I. 2018.

U članku se daje kronološki pregled jezikoslovnih radova koji su izlazi- li u Zborniku „Kačić“ od 1967. do 2017. godine. Radovi tematski uokviruju početke hrvatske pismenosti i glagoljaštva, razvoj hrvatskoga književnog jezika, fonološke, morfološke, sintaktičke i leksikološke analize književnih ili jezikoslovnih djela, tvorbu riječi, onomastiku, leksikografiju, jezični purizam i drugo. Ključne riječi: zbornik „Kačić“, jezikoslovni radovi, hrvatski jezik, filologija, morfologija, leksikografija

UVOD Zbornik „Kačić”, koji je prije 50 godina osnovala Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja (Split), od početka je bio otvoren različitim radovima i suradnicima. Objavljivao je i radove pojedinih autora koji iz političkih razloga nisu mogli pisati drugdje, djelujući u teškim uvjetima, ali opstajući, evo, do današnjega dana. Sam Zbornik nosi ime prosvjetitelja fra Andrije Kačića Miošića, svećenika, franjevca. Njegovo je književno djelo Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.) bilo toliko popularno i prihvaćeno da su ljudi iz njega, skra- ćeno ga nazivajući Pismaricom, učili čitati i pisati. Kačićev jubilej ujedno se poklapa i s 320. obljetnicom rođenja još jednoga poznatog franjevca, često obrađivanoga baš u ovome Zborniku, fra Filipa Gra- bovca (1697.-1749.) i s 270. obljetnicom tiskanja njegova djela Cvit razgovora i jezika iliričkoga aliti rvackoga (1747.), koje je, kao i Ka- čićevo, posvećeno puku.

147 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ U ovome radu bit će obrađeni pisci i članci koji su se bavili lingvi- stičkim temama tijekom 50 godina izlaženja Zbornika. Pregled članaka je kronološki, prema godištu i svesku, a ne prema zastupljenosti pojedinoga autora ili vrijednosti njegova rada. Obrađena su 32 članka, nastala iz pera 24 autora od kojih su većina ugledni znanstvenici, jezikoslovci ili povjesničari. Neki su autori izrazito plodni i javljaju se više puta (npr. fra Karlo Kosor, Ante Sekulić), ali svi su članci podjednako važni i svaki od njih donio je neku novu spoznaju. Njihova je tematika raznolika, različita su područja interesa koja se kreću od samih početaka hrvatske pismenosti i glagoljaštva, razvoja hrvatskoga književnog jezika, pa do onih koji se bave fonologijom, morfologijom, sintaksom, tvorbom riječi, leksikologijom, onomastikom, leksikografijom, jezičnim purizmom i slično. O početcima hrvatske pismenosti, glagoljaškim temama, staroslavenskome jeziku i srednjovjekovnoj književnosti pisali su: fra Josip Tanda- rić, Oživljavanje hrvatske redakcije staroslavenskog jezika u bogoslužju (1982.), Josip Bratulić, Fra Šimun Milinović u krugu hrvatskih ćirilome- todskih znanstvenika (1987.-1988.), O tekstu Bašćanske ploče (1993.), Mile Bogović, Kanonik Matej Sović i njegov rad na izdavanju glagoljskih knjiga (1993.), Ivan Mužić, O slavenskoj pismenosti na današnjem teritoriju Hr- vata u antičko i ranosrednjovjekovno doba (1993.), don Drago Šimundža, Religiozna polazišta hrvatske pismenosti i književnosti (1993.), dr. Antonija Zaradija Kiš, Hrvatskoglagoljska Knjiga o Jobu prema Septuaginti (1993.), dr. Pavo Jurišić, Posljednji pobornici glagoljice (2009.-2011.). Osvrte na rječnike i gramatike, uglavnom latinskoga jezika ili dvoje- zične, dali su fra Karlo Kosor, Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967.), Hrvatski jezik Latinske gramatike fra Tome Babića (1980.) i dr. Vladimir Vratović, Neke opaske o sintaksi u Šitovićevoj gramatici (2004.-2006.). Prijevodima djela s latinskoga jezika i njihovom jezičnom analizom bavili su se fra Gracijan Biršić, Hrvatski prijevodi Pjesme brata Sunca (1977.) i fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, Hrvatski prijevodi pjesme „Si quaeris“ (1995.-1996.). Važan doprinos onomastici dao je Ivan Ostojić u svoja tri rada: Onomastika šibenskoga kraja (1984, 1985. i 1989.-1990.) i Mato Marčinko, Podrijetlo i značenje imena Hrvat (1993.). Osobit je prostor Zbornik posvetio fra Filipu Grabovcu, njegovu životu, djelu i specifičnim jezičnim osobinama njegova djela objavivši predavanja sa simpozija o fra Filipu i njegovu vremenu (Sinj, 1982.). O jezičnim zna- čajkama Grabovčeva djela Cvit razgovora i jezika iliričkoga aliti rvackoga

148 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ pisao je fra Karlo Kosor, Jezik fra Filipa Grabovca (1980.), a 15. svezak (1983.) okupio je ponajbolje jezične analize Grabovčevih jezično-stilskih obilježja: Karlo Kosor, Sintaksa vremena u prozi Grabovčeva „Cvita“ , Mile Mamić, Grabovčev odnos prema tuđicama, Anđelko Mijatović, Neka pitanja uz Grabovčev „Cvit“ i njegov utjecaj i Ante Sekulić, Značajke Grabovčeva stila u „Cvitu razgovora“. Neki su se autori bavili i leksikografskim radom, usredotočeni na riječi u djelima starije hrvatske književ- nosti: Julije Derossi, dokazujući leksičko bogatstvo hrvatskoga književ- nog jezika, popisuje Marulićeve riječi u djelu Od naslidovanja Isukarsta, a Mile Mamić, donoseći rječnik riječi stranoga podrijetla upotrijebljenih u djelu Cvit razgovora, stvara već spomenuti rad, Grabovčev odnos prema tuđicama. Leksikologijom, morfologijom, fonologijom i sintaksom bave se gotovo svi autori u svojim radovima, pa tako i Ante Sekulić, Pripomene o jeziku Budanovićeva molitvenika, Vinko Grubišić se, uz morfološka, fo- netska, fonološka i leksička pitanja, bavi i grafijom rukopisnoga molitvenika, Bribirski molitvenik (2002.), a na leksikološka i morfološka pitanja u analizi Kačićeva djela odgovara Josip Vučković, Neki aspekti Kačićeve „Korabljice“ (2003.). O doprinosu franjevaca stvaranju jezičnoga standarda i širenju pismenosti te općenito o povijesti hrvatskoga jezika pisali su mnogi: Ivan Pederin opisuje franjevačku ulogu u formiranju hrvatskoga jezičnog standarda u 17. i 18. st. Hrvatski jezični standard i promicanje vjere u 17. i 18. stoljeću (1971.), fra Jakov Bubalo ističe franjevce koji su djelovali u vrijeme narodnoga preporoda, Zasluge franjevaca za hrvatski književni jezik u 19. stoljeću (1982.), Ante Sekulić ih karakterizira kao branitelje jezika, Noviji prinosi franjevaca Redodržave Presvetog Otkupitelja hrvatskom jezikoslovlju (1986.), Petar Bezina osim povijesnoga pregleda obrazovnih prilika donosi i zasluge Franjevačkoga reda u opismenjavanju puka u vrijeme francuske okupacije, Pučko školstvo za vrijeme francuske uprave (1805.-1814.) i Provincija Presv. Otkupitelja (1987.-1988.), a Josip Lisac osvrće se na hrvatski jezik u 18. st. i posebno na fra Jakova Pletikosu, Hrvatski jezik XVIII. stoljeća i fra Jakov Pletikosa (2003.). Kako je u Zborniku osobit naglasak na Franjevačkom redu, ima više članaka o pojedinim franjevcima (fra Filip Grabovac, fra Andrija Kačić, fra Toma Babić, fra Jakov Pletikosa, fra Lovre Šitović, fra Joakim Stulli, fra Šimun Milinović, fra Matija Divković i dr.) ili su autori franjevci (fra Petar Bezina, fra Gracijan Biršić, fra Jakov Bubalo, fra Gabrijel Jurišić, fra Karlo Jurišić, fra Karlo Kosor, fra Josip Soldo, fra Josip Tandarić i drugi). Među- tim, Zbornik Kačić svoje stranice posvećuje i drugim znamenitim ljudima i obljetnicama, neovisno o tome jesu li pripadali Franjevačkom redu, a jedan

149 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 od brojnih takvih radova je i onaj Mladena Dorkina u kojemu donosi kratku analizu jezika don Nikole Šimića, Hrvatski jezik i književnost u programu don Nikole Šimića (1998.-1999.). Pregled objavljenih radova svjedoči o tome da Zbornik od samih početaka prati aktualna zbivanja, jezična pitanja i jezikoslovnu literaturu. Spomenimo samo kako je vrlo uspješno popratio, detaljnim i utemeljeno kritičkim radom fra Karla Kosora, Rječnik hrvatsko- srpskog književnog jezika (1967.) dvaju svezaka Rječnika, koje su izdale Matica hrvatska i Matica srpska na temelju Novosadskoga dogovora.

Jezikoslovni članci Fra Karlo Kosor, Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika, Knjiga I-II, Zagreb- Novi Sad 1967. (Kačić, 1969, 393-413). Članak donosi detaljan i objektivan prikaz dvaju svezaka Rječnika koji su zajednički izradile Matica hrvatska i Matica srpska, od slova A do slova K. Rječnik su, prema novosadskom dogovoru, izradili hrvatski i srpski jezikoslovci. Ćirilično izdanje objavila je Matica srpska, koja je objavila i preostale sveske, dok je Matica hrvatska, nakon objavljenih dvaju svezaka na latinici, odusta- la od daljnjeg objavljivanja zbog negativnih reakcija javnosti. Fra Karlo Kosor sustavno donosi sve nedostatke dugo iščekivanoga Rječnika. Na početku ističe nejednaku raspodjelu poslova, a zatim i prikaz negativnih recenzija Rječnika istaknutih hrvatskih intelektualaca, jezikoslovaca, lek- sikografa i književnika. Ističe da mu nije namjera kritizirati, nego upozoriti na nedostatke, propuste i pogrješke, pa tako primjećuje da se ponegdje nije poštivao čak ni abecedni poredak riječi. Rječnik nije dosljedan u tumače- nju značenja pojedinih termina, pisanju oblika pridjeva, ponekad su na prvome mjestu hrvatske, a nekad srpske varijante. Nekim stranim riječima nije označeno podrijetlo ili je ono često pogrješno tumačeno. Autor ističe i potpuno promašeno objašnjenje nekih pojmova, pogotovo onih vezanih uz kršćanstvo. Navodi i kako neki frazemi nisu dovoljno jasno objašnjeni ili su objašnjeni samo srpskim izrazima, da se navode samo latinski nazivi za mjesece, da nema mnoštva riječi iz djela suvremenih hrvatskih pisaca, da je nekim riječima, koje imaju više značenja, značenje određeno samo polovično. Nalazi da je Rječnik nepouzdan i u navođenju izvora, a ne po- štuje ni pravopisna pravila koja propisuje tada aktualni Pravopis hrvatskosrpskoga književnog jezika (1960.). Na kraju donosi formalne nedostatke, kao što su izostavljanje brojki i slova ili pogrješno navedena imena likova iz književnih djela, te poentira da bi bilo bolje da je svaka Matica radila samostalno na svome rječniku. Fra Karlo Kosor iznio je minuciozno prikaz Rječnika, s vidljivom tendencijom jezikoslovca koji svoj jezik dobro

150 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ poznaje da upozori na kolebanja, nedostatke, nedosljednosti koje bi manje upućenom korisniku mogle biti zbunjujuće, ili bi ga mogle odvesti na sasvim pogrješan put u traganju za jezičnim blagom. Ivan Pederin, Hrvatski jezični standard i promicanje vjere u XVII. i XVIII. stoljeću (1971, 71-81). Pisac analizira problem jezika u promicanju vjere. Dotiče se i pokušaja sažimanja dvaju jezika, hrvatskoga i srpskog, u jedan jezik „srpskohrvatski“, nazivajući ga nasiljem. Ističe da su franjevci imali važnu ulogu u širenju i stvaranju jezičnoga standarda te u tome kontekstu spominje fra Matiju Divkovića i fra Franu Glavinića koji se zalagao, zajedno sa suradnikom Ivanom Tomkom Mrnavićem, za obnavljanje drevnih glagoljskih misala i brevijara. Autor zapaža kako je Mrnavić u obnovi misala uočio priliku za stvaranje jednoga općeg, južnoslavenskog jezičnog standarda, dok se Glavinić tomu protivio, uviđajući poteškoće na tome putu. Zaključuje da se mnogo prije Fortisa i Vuka vidjela u bosanskoj štokavštini osnova novoga hrvatskog jezičnog standarda koji će se nači- niti iz bosanskoga govora i iz dalmatinskih i kajkavskih narječja. Kako je upravo jezik bio ključan u promicanju vjere, bilježi i probleme s kojima su se svećenici susretali zbog brojnih neujednačenosti u jeziku. Fra Gracijan Biršić, Hrvatski prijevodi „Pjesme brata Sunca“ (1977, 199- 211). Autor nudi neke spoznaje, pomalo pjesnički, vezujući se na posjet sv. Franje Asiškoga Hrvatskoj. Uvod završava u maniri renesansnih pjesnika, skromno se obraćajući čitatelju od kojega traži da njegovo istra- živanje upotpuni novim spoznajama. Pjesma brata Sunca izvorno je ispje- vana na umbrijskom narječju talijanskoga jezika, a najstariji izvorni tekst je onaj sačuvan u Asiškom kodeksu br. 338. Pjesma je na hrvatski prevedena od 1897. do 1976. oko 14 puta, objavljena u više od 30 publikacija, a koliko je važna, govori i to što je uspjela ostvariti korelaciju i s drugim granama umjetnosti: glazbom i likovnom umjetnošću. Autor donosi kro- nološki pregled svih objavljenih prijevoda navedene pjesme, prevoditelje, godinu i mjesto izdanja. Najstariji je slobodni prozni prijevod fra Josipa Ivančića iz 1897. godine, u djelu Život svetoga Franje Serafskoga ili Asiš- koga, a sljedeći je iz 1904.-1905. godine fra Arkanđela Brkovića. Godine 1909. Vinko Lozovina u izdanju Matice hrvatske donosi prijevod pjesme, ali i tekst o religioznom i književnom liku Franje Asiškoga. Jedan je prevoditelj nepoznat, a autor pretpostavlja da bi to mogao biti fra Ferdinand Krčmar. Slijede prijevodi Grge Starčevića, Isidora Kršnjavija, fra Cipri- jana Lisice, fra Dionizija Andrašeca (koji je uglazbljen u stilu gregorijan- skoga korala), o. Milana Pavelića (koji autor smatra relativno najboljim prijevodom) te fra Stanka Petrova. Njegov je prijevod vrlo zanimljiv, jer

151 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ima isti broj slogova kao i talijanski original! Na kraju popisa prevoditelja nalazi se i ime samoga autora, fra Gracijana Biršića. Brojni su i, kako ih on naziva, indirektni i djelomični prijevodi. Autor iznosi istinu kada kaže da je Pjesma brata Sunca naizgled jednostavna i jasna, ali da su upravo lirske minijature često najteže za prevođenje. Na- glašava da neki prevoditelji pjesme nisu bili književnici pa im je nedosta- jalo sluha za poetsku vrijednost. Kolebanja u prijevodu vidljiva su već u samome naslovu pjesme koju su prevodili kao Pjesmu Suncu ili Pjesan u slavu Sunca, Pjesmu ili hvalospjev stvorova, Pjesmu o (bratu) Suncu i Pje- smu brata Sunca. Autor analizira različite verzije naziva pjesme kojoj se ponekad prevođenjem, umjesto Boga, u središte stavljalo Sunce, što Franji Asiškom svakako nije bila namjera. Stoga autor smatra da je najprecizniji naslov, pozivajući se pritom i na strane prevoditelje, Pjesma brata Sunca ili Hvalospjev stvorova. Fra Gracijan dalje donosi razmatranja vezana uz upotrebu umbrijskih prijedloga cum i per koje prevoditelji različito tuma- če, a svoj rad o pjesmi Asiškoga Siromaška, velikoga svetca i pjesnika, završava izazovom da se i dalje pokuša ponuditi odgovarajući prijevod, smatrajući zadatak prevođenja Pjesme brata Sunca neizvršenim. Julije Derossi, Rječnik uz Marulićev prijevod djela „De imitatione Christi - Od naslidovanja Isukarsta“ (1980, 5-73). Pisac je u članku iscrpno sastavio korpus riječi koje je Marulić upotrijebio pri prevođenju srednjovjekovnoga djela s latinskoga jezika. Posebno je zanimljiv, jer je dokaz leksičkoga bogatstva hrvatskoga književnog jezika u doba kada se tek rađala hrvatska svjetovna književnost na narodnom jeziku, a pridonosi utemeljenosti tvrdnje da se hrvatska svjetovna književnost u svom leksiku čvrsto oslanjala na bogatu srednjovjekovnu književnost. U uvodu pisac razmišlja o Marulićevu jeziku i ističe osobitosti njegova prijevoda za koje bi trebalo proučiti u kojoj se mjeri razlikuju od ostale čakavske proze toga vremena ili same Marulićeve proze i poezije, koliko su posljedica Maruli- ćeve jezične kreativnosti, a koliko njegova nastojanja da se postupno ustanovi hrvatski književni jezik. Kao potvrdu tom posljednjem ističe da je prijevod Naslidovanja bio naručen za svećenike koji nisu znali latinski, pa je Marulić vjerojatno pazio više nego u svojim vlastitim djelima da jezik kojim piše bude razumljiv i onim čitateljima koji ne pripadaju splitskom govornom području. Iako je leksik djela temeljen na splitskoj čakavštini, Marulićevu težnju da se približi štokavštini, govoru koji je karakteristič- niji za šire područje, pisac potvrđuje pronalazeći veću upotrebu dočetnoga -o umjesto čakavskoga -l kod glagolskog pridjeva radnog u m. r. jd., kao i kod imenica i pridjeva. Autor pretpostavlja da se u Naslidovanju već javila

152 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ novoštokavska akcentuacija i peteronaglasni sustav kakav i danas imamo u nekim čakavskim govorima, a kao jedno od važnih grafijskih obilježja navodi protetsko i epentetsko h. Na kraju uvoda sumira Marulićev prijevod u šest sastavnica koje su važne za proučavanje ustanovljivanja hrvatskoga književnog jezika: čakavski idiom kao temelj, unošenje elemenata drugih hrvatskih dijalekata i govora, iskorištavanje književnojezične tradicije, prevedenice, posuđenice – sa snažnom tendencijom zamjene hrvatskim riječima, riječi koje je stvorio sam Marulić – kovanice. Rječnik donosi sve riječi koje se razlikuju od današnjega štokavskog standarda, a svrha mu je omogućiti bolje razumijevanje djela Od naslidovanja Isukarsta. Sve ča- kavske i ostale manje poznate riječi protumačene su i riječima današnjega štokavskog standarda i latinskim riječima izvornika. Uneseni su i primjeri prijevoda latinskih izraza koje je Marulić parafrazirao te frazeologija. U rječniku je katkad ista riječ napisana i etimološki i fonetski, odnosno jedna upućuje na drugu. Pisac donosi i iscrpan popis izvora kojima se služio, a prije samoga rječnika nalazi se popis kratica, a zatim slijedi abecednim redom na 58 stranica, u dva stupca, popis riječi. Fra Karlo Kosor, Hrvatski jezik latinske gramatike fra Tome Babića (1981, 5-56). Članak započinje prikazom života i djela navedenoga franjevca, autora latinske gramatike na hrvatskome jeziku (Prima gramma- ticae institutio pro tyronibus illyricis, 11712., 21745.). Ističe da je Babić, želeći napisati latinsku gramatiku za „dicu bosansku“, ujedno htio napisati i gramatiku hrvatskoga jezika, odlučivši se za ikavski govor rodnoga kraja i štokavsko narječje. Primjećuje da je Babić bio svjestan razlika između slavenskih jezika, kao i razlika između narječja i govora hrvatskoga jezika. Fra Karlo Kosor u svojoj raspravi želi upozoriti na glavne izvore gramatike te iznijeti glavne jezične karakteristike hrvatskoga teksta. Na- glašava i da 2. izdanje Babićeve gramatike ima brojna podudaranja s gra- matikom fra Lovre Šitovića, Ljubušanina, iako ga nigdje ne navodi kao izvor te donosi vrlo detaljan pregled njihovih sličnosti i razlika u deklinaciji i konjugaciji te u prijedlozima i prilozima. Donosi i prikaz svih glasova i njihovih grafemskih varijanti, potkrjepljujući ih riječima u kojima su upotrijebljeni, na taj način ukazujući na tadašnji problem pisanja hrvatskih riječi latinicom. Vrlo se kritički osvrće na brojna vidljiva kolebanja jer Babić glasove uglavnom bilježi nedosljedno, a nedosljedno je provedena i akcentuacija. Slijedi, popraćena Babićevim pravilima i primjerima, detaljna analiza vokala, konsonanata i različitih glasovnih promjena. U poglavlju o morfologiji analizira Babićevu obradu vrsta riječi. Kreće od imenica, a zatim navodi pogrješke u obradi zamjenica i pridjeva, ističući

153 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 da Babić u tome nije naročito uspješan. Primjećuje i nedostatke u sklonidbi brojeva koji se na različitim mjestima različito sklanjaju, dok se redni brojevi uopće ne spominju. Dalje slijedi pregled glagolskih vremena, glagolskih priloga i pridjeva te tvorba riječi, gdje Kosor daje popis Babićevih sufikasa i primjera u tvorbi imenica, pridjeva i glagola. Primjećuje da se Babić u konstrukciji rečenica ugledao na latinsku i talijansku sintaksu te analizira sročnost i red riječi u rečenici, a zamjera mu što se gubio u nabra- janju latinskih imenica, pridjeva, zamjenica, brojeva i njihovih hrvatskih ekvivalenata, a relativno je malo hrvatske proze, tj. nedostaje gradiva za sintaksu pojedinih padeža hrvatskoga jezika. Kosor ističe Babićevo vrsno poznavanje talijanskoga jezika, koje se očituje i u navođenju talijanskih ekvivalenata za latinske glagole. U popisu leksičkoga blaga donosi riječi talijanskoga, njemačkog i turskog podrijetla, karakterizira ih kao tuđice i nudi njihova objašnjenja. Fra Karlo Kosor u zaključku ističe aktualnost i značenje Babićeve gramatike koja je ponudila štokavsko narječje i ikavski govor kao temelj hrvatskoga književnog jezika u prvoj polovini 18. st. te donijela rječničko blago svih hrvatskih narječja, ali i tuđica. Isti pisac u studiji „Jezik fra Filipa Grabovca“ (1980., 75-151) analizira jezik kojim je pisao fra Filip u XVIII. stoljeću. Kritički se osvrće na nedostatke i mane, ali naglašava i dobre strane, za sve navodeći primjere i izvore te uspoređujući s drugim Grabovčevim suvremenicima ili pravopi- sima. Na početku ističe važnost poznavanja Grabovčeva života, posebice razdoblja školovanja i boravka u mjestima u kojima je mogao pasti pod utjecaj različitih govora i narječja. Kaže da je Grabovčev jezik u osnovi jezik njegova rodnoga kraja, nastao kao posljedica simbioze doseljenika iz susjednih i drugih mjesta Bosne i Dalmacije te ima sva obilježja lokal- nih govora onih područja odakle su ti doseljenici potekli, kao i brojne tur- cizme zbog duge turske vladavine. Dalje se pretpostavlja da je kao dječak došao na Visovac u školu gdje se susreo s lokalnim govorima sjeverne Dalmacije, a kasnije je, kao dušobrižnik u mletačkoj vojsci, upoznao i druge čakavske i štokavske govore. Kosor primjećuje da prvi dio Gra- bovčeva Cvita svojim sadržajem i izrazom podsjeća uvelike na pobož- no-poučna djela franjevačkih pisaca 17. st. i prve polovine 18. st. Ističe i Grabovčevu težnju da bude razumljiv i dostupan širokom krugu čitatelja pa se služio riječima i izrazima koji su im poznati te narodnim govorom. Utjecaj latinskoga i talijanskog jezika u Cvitu Kosor pronalazi, osim u upotrebi brojnih talijanskih i latinskih riječi, u latinskoj i talijanskoj konstrukciji rečenice. Vidljiva je i upotreba riječi grčkoga, hebrejskog, nje- mačkog, mađarskog te albanskog podrijetla. Primjećuje da Grabovac nije

154 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ dosljedan u grafijskim rješenjima ni u bilježenju naglasaka, a kolebao se između etimološkoga i fonetskog pravopisa. Također, primjećuje da enkli- tike piše zajedno s drugim vrstama riječi, a velika početna slova ponekad nalazi usred rečenice ili sintagme. Što se tiče upotrebe pojedinih glasova, Kosor donosi detaljnu analizu s primjerima te usporedbama sa suvremenim književnim jezikom. Analizira i Grabovčevu upotrebu refleksa staroga jata, zaključivši da je gotovo dosljedno ikavski pisac. Kod suglasnika Kosor posebno ističe nepravilnu upotrebu suglasnika h, dok skupina hv uopće ne postoji. Nakon pregleda glasovnih promjena precizno prikazuje i kolebanja u rodu i deklinaciji nekih imenica te mnogo prostora daje pri- kazu osobitosti u imenicama ženskoga, muškog i srednjeg roda. Detaljno analizira upotrebu zamjenica, pridjeve i komparaciju, brojeve i glagole, s posebnim osvrtom na svako pojedino vrijeme i način. U zaključku ponovno ističe dvije glavne komponente Grabovčeva jezika: govor Vrličke krajine i jezični elementi koje je u djelo unio iz starijih hrvatskih pisaca, naročito onih franjevačkih, što vjerodostojno potvrđuje detaljnom usporedbom zajedničkih crta piščeva jezika prvo s govorom Vrličke krajine, a potom s jezikom starijih hrvatskih pisaca, kao i onih značajki koje nije našao ni kod jednih ni kod drugih, nego su samo Grabovčeve. Fra Jakov Bubalo, Zasluge franjevaca za hrvatski književni jezik u 19. stoljeću (1982., 341-352). Autor donosi svoje viđenje Hrvatskoga narodnog preporoda, odnosno uloge franjevaca u tome razdoblju. U uvodu izražava svoje nezadovoljstvo smatrajući da se mnogi jezikoslovci, na- mjerno ili slučajno, zanemaruju, da se njihova uloga ne ističe dovoljno u Hrvatskomu narodnom preporodu, a da je, s druge strane, uloga Ljudevita Gaja prenaglašena, kao da je on sam tvorac hrvatskoga jezičnog standarda. Ističe da je hrvatski književni jezik postojao i stoljećima ranije, nije se oblikovao tek u 19. stoljeću. Sentimentalno i s uočljivo subjektivnim odnosom naglašava ulogu franjevaca prvo u očuvanju glagoljice, a zatim i u stvaranju i njegovanju hrvatskoga književnog jezika te prosvjećiva- nju naroda. Naročito veliča fra Joakima Stullija, hvaleći njegov trojezični rječnik, te fra Matiju Petra Katančića, posebice njegov prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, ali i prvi hrvatski etimologijski rječnik. Među bosansko-hercegovačkim franjevcima izdvaja fra Martina Nedića i fra Ivana Franju Jukića koji su, oduševljeni ilirizmom, dali svoj prinos u širenju Gajeva reformiranoga pravopisa. U treću skupinu autor svrsta- va sve ostale franjevce zaslužne za razvoj hrvatskoga književnog jezika, od istraživača glagoljice, skupljača narodnih izraza i pjesama, do autora raznih manjih ili većih jezikoslovnih djela. Zaključuje da su franjevci, za

155 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 razliku od nekih profesionalnih jezikoslovaca toga vremena, naglašavali da pri oblikovanju hrvatskoga književnog jezika treba posegnuti i za je- zičnim blagom čakavskoga i kajkavskoga narječja. Fra Josip Tandarić, Oživljavanje hrvatske redakcije staroslavenskog jezika u bogoslužju (1982., 333-340). Članak prikazuje djelovanja fra Dragutina A. Parčića, ističući da ga ne zanima povijesna, nego isključivo jezikoslovna problematika vezana za oživljavanje hrvatske redakcije staroslavenskoga jezika u bogoslužju krajem 19. stoljeća, u čemu su važnu ulogu imali franjevci. Nakon kratke analize postanka i obilježja staroslavenskoga jezika te utjecaja ruske redakcije na hrvatsku, autor navodi da početke vraćanja hrvatske redakcije u uporabu vidi već u Ivana Berčića, u njegovoj Čitanci (1859.) s tekstovima iz Staroga i Novog zavjeta, očišće- nima od rusizama. Na njegov se rad nastavlja fra Dragutin A. Parčić (uz kratki životopis) i prikazuje njegovo jezikoslovno djelovanje, ističući da je obnovio jezik liturgijskih knjiga i vratio hrvatski tip crkvenoslavenskoga jezika. Ističe osobito novi glagoljski misal pisan hrvatskom redakcijom crkvenoslavenskoga jezika. Nadalje objašnjava, na jednostavan način, ko- risteći primjere, koje su razlike između ruske i hrvatske redakcije. Počinje od glasova, poluglasa i izgovora, a zatim naglašava najvidljiviju razliku koja se očituje na samoj leksičkoj razini. Navodi i izvore koji su Parčiću poslužili, a među njima se ističe Karamanov misal. Autor naglašava vrijednost Parčićeva pothvata i njegovu dosljednost u provođenju promjena. U svesku Kačić (1983.) svi se jezikoslovni članci tiču jezika fra Filipa Grabovca i njegova djela Cvit razgovora i jezika iliričkoga aliti rvackoga, iako je o autoru bilo riječi i u prijašnjim brojevima Zbornika. Neki se bave njegovim stilom i sintaksom, drugi tuđicama, a neki leksikografskim po- slom i konačno je donesen rječnik osobnih i geografskih imena. Fra Karlo Kosor, Sintaksa vremena u prozi Grabovčeva „Cvita“ (111- 133). Studija analizira sintaksu glagolskih vremena proznoga dijela Gra- bovčeve knjige. Za Grabovca kaže da je bio temperamentan i da se oš- tro izražavao, da mu je riječ bila tvrda, izraz prost, a red riječi više puta neobičan. Ističe subjektivnost njegova djela te prosvjetiteljsku namjenu. Kosor analizira zasebno svako glagolsko vrijeme i način te za svaku svoju tvrdnju navodi primjere iz Grabovčeva djela, prikazujući kada je i kako izricao apsolutnu ili relativnu prošlost/sadašnjost, svevremenost, buduć- nost, daleku i bližu prošlost, kojim je vremenom izražavao neko psihičko raspoloženje ili afekt, kako je rabio vrijeme u složenim rečenicama, koja je vremena međusobno zamjenjivao, koliko se neki oblik javlja. Ističe

156 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ neobičnosti i one osobitosti koje se ne podudaraju s današnjim pravilima upotrebe glagolskih vremena i načina, npr. kod imperativa, uza sve ostalo što je njime izrekao Grabovac (zapovijed, zabrana, opomena, poticaj, mo- lba), Kosor ističe kao neobičnu upotrebu budi i imaj s infinitivom drugoga glagola. Analizira uporabu i značenje infinitiva te glagolskih priloga, a na samome kraju se nalazi analiza glagolskih pridjeva u upotrebi optativa, u atributnoj službi, s negacijom, u tvorbi pasivnih rečenica, umjesto imenice u samostalnoj službi i sl. Time je ta iscrpna rasprava prekinuta, ali ju autor nije završio, jer je iznenadna smrt prekinula njegov rad. Mile Mamić, Grabovčev odnos prema tuđicama (189-200). Pisac istražuje odnos fra Filipa Grabovca, koga naziva buditeljem hrvatske narodne svijesti, prema jezičnom purizmu kojim se mali narod pokušavao zaštititi od moćnih utjecaja brojnijih naroda. Mamić na osam stranica donosi abecedni popis, tj. rječnik riječi stranoga podrijetla, upotrijebljenih u Grabovčevu Cvitu. Uz natuknicu donosi rod, jezik iz kojega dolazi, zna- čenje te primjere iz djela. Na popisu su opće imenice i glagoli s hrvatskim formantima. Autor opravdava Grabovčevu upotrebu stranih riječi, ističući da velik broj tih apelativa označuje vojnu terminologiju, naslov, službu, čin, obuću, odjeću, opremu, oružje pa često nemaju kvalitetnu hrvatsku zamjenu. Ističe i da je Grabovac strane riječi ponekad upotrebljavao iz stilskih razloga, a ponekad i zato da se jezično što više približi svojoj čita- lačkoj publici u čijem su jeziku bili brojni turcizmi i talijanizmi, jer je prvi u hrvatskoj književnosti svoje književno djelo pisao za šire, neobrazovane narodne slojeve. Ipak je, zaključuje Mamić, koristio mnogo manje tuđica nego što ih je bilo u narodnome govoru, a one koje je i koristio fonološki je i morfološki prilagođavao hrvatskome jeziku. Mamić naglašava i to da se jezični purizam javlja organizirano i smišljeno kasnije, s pojavom nacionalizma u modernom smislu, pa takav purizam od Grabovca nismo ni mogli očekivati. Grabovcu je važno da Hrvati čuvaju svoju nošnju i običaje, što je Mamić nazvao Grabovčevim folklornim purizmom. Anđelko Mijatović, Neka pitanja uz Grabovčev „Cvit“ i njegov utjecaj (233-261). Rad je podijeljen na tri dijela. U prvomu pisac prikazuje likove iz Grabovčeva djela koji su svoje mjesto našli i u narodnim pjesmama, predajama, kronikama i raznim dokumentima, odnosno želi potvrditi njihovo stvarno postojanje. Dokazuje povijesnost 62 kršćanska i 17 turskih ratnika, hajduka, četovođa, koje je spomenuo Grabovac u dijelu o „iska- zanju rata od Kandije, Bečkog do Maloga“. Ratnici su navedeni prema kraju iz kojega dolaze (Ravni kotari, Omiš, Klis, Knin, Šibenska krajina, Kaštela, Makarska, Poljica, Drniš, Split, Sinj, Vrlika, Vrgorac, Neretvan-

157 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ska krajina, Boka Kotorska), spominju se borbe u kojima su sudjelovali te kako su i kada stradali. Prikazuje junake u vrijeme Kandijskoga rata, zatim Bečkoga i Malog rata. Istražujući devedesetak imena, dolazi do zaključka da su svi likovi toga dijela Grabovčeva Cvita povijesne osobe, koje su ži- vjele u vrijeme i na prostoru kako je Grabovac utvrdio, u drugoj polovini 17. st. i prvim desetljećima 18. st., što potvrđuje činjenicom da se gotovo svi nalaze u Kačićevu Razgovoru ugodnom i u suvremenim dokumentima. Ističe da su piščevi povijesni propusti neznatni i razumljivi s obzirom na izvore kojima se služio. U drugome dijelu Mijatović razmatra Grabovčev utjecaj na narodnu pjesmu prikazom četiriju redakcija pjesme o Kumba- tovu pohodu, koja je zapravo bila Grabovčeva, ali su je kasnije zabilježili različiti zapisivači narodnih pjesama. Pjesme su sadržajno gotovo istovjet- ne, ali se razlikuju leksički i u duljini. Treći dio rada odnosi se na kazalo osobnih imena i zemljopisnih pojmova iz djela, donoseno abecednim redom, a objašnjeni su samo na temelju Grabovčeva tumačenja. Ante Sekulić, Značajke Grabovčeva stila u „Cvitu razgovora“ (135- 146) započinje kratkim životom i jezičnim osobitostima fra Filipa Gra- bovca, a ističe njegovo domoljublje i jezik namijenjen običnom puku, smatrajući ga pretečom fra Andrije Kačića. Nadalje kritički analizira Grabovčeve izreke i rečenice, zaključujući da se pisac nije ravnao prema nekim utvrđenim pravilima, ali je vidljiv utjecaj latinskoga i talijanskog jezika u konstrukciji rečenice. U Cvitu su rečenice najčešće složene, pa izdvaja nezavisno složene, navodeći za svaku vrstu primjere. Ističe kako mu je red riječi često neobičan, a događa se da prekraja riječi i mijenja rod da bi dobio rimu, želeći da čitatelju bude što razumljiviji. Sekulić dalje donosi pregled zavisno složenih i višestruko složenih rečenica. Primje- ćuje i da među glagolskim oblicima prevladavaju svevremenski prezent, svevremenski aorist i imperfekt te imperativ. Analizira Grabovčev redoslijed riječi te zaključuje da je slobodan, iako je često stilski obilježen. Navodi primjere tuđica iz talijanskoga i turskog, hebrejskoga i albanskog, grčkoga, mađarskog i njemačkog jezika, a česti su i narodni izrazi. Autor zaključuje da se ne može govoriti o ljepoti i čistoći Grabovčeva stila prema zahtjevima suvremene hrvatske stilistike, ali djelo je ostvarilo svrhu, tj. običan je puk rado čitao i pamtio njegove pjesme. Ivan Ostojić objavio je tri studije pod naslovom Onomastika šibensko- ga kraja. U prvome dijelu (1984., 255-285.) objavljene su „Uvodne napomene“ s vrelima i literaturom. Kreće od doba Ilira, analizirajući kako su se Hrvati pri dolasku stapali s autohtonim stanovništvom, pojašnjava nazive raznih dalmatinskih toponima, hidronima i oronima, njihov postanak,

158 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ najčešće od latinskih riječi. Objašnjava podrijetlo imena grada Šibenika, donosi razna tumačenja i pučku etimologiju po kojoj je Šibenik u svezi sa šibama (Skok), svibom (Kravar), ali ih Ostojić odbacuje, smatrajući ih neutemeljenima i ističući da je vjerojatnije da je naziv naslijeđen od Ilira koji su imali grad imena Sibent i riječ sibyna, što znači ‘koplje’. Donosi potvrde i za grčke nazive i prikaz razvoja toponima nakon dolaska Hrvata, koji se uglavnom mogu povezati s poganskim slavenskim vjerovanjem. Autor donosi i iscrpan prikaz stranih utjecaja na tvorbu antroponima, od talijaniziranih verzija hrvatskih prezimena do onih latiniziranih u vrijeme humanizma i prezimena turskog podrijetla. Donosi popis prezimena šibenskoga kraja koja traju od 13. st. do danas. Navodi i poteškoće pri utvrđivanju prezimena: zbog različitih grafija ne zna se uvijek kako neko prezime pročitati. U radu je i popis narodnih imena šibenskoga kraja, a analizira i vlaški utjecaj. Tumači tko su Vlasi, kako su živjeli te kako je njihova pojava utjecala na antroponime. Na kraju Ostojić donosi detaljan popis kratica. U drugome dijelu (1985, 489-500) pisac ponavlja kratice vrela i literature te ostale kratice i znakove, zatim slijedi popis osobnih imena i prezimena šibenskoga područja od A do B. Treći dio (1989.-1990, 263-341) obuhvaća imena od slova B do slova M. Prezimena koja nisu zabilježena u Leksiku prezimena Socijalističke Republike Hrvatske posebno označuje. Većini prezimena objašnjava etimologiju, uglavnom iz latinskih ili turskih riječi, te bilježi mjesta u kojima se javljaju. Ante Sekulić, Noviji prinosi franjevaca Redodržave Presvetog Otkupi- telja hrvatskom jezikoslovlju (1986., 171-186). U tom članku pisac prikazuje rad franjevaca od početaka XX. st. do svoga vremena. Ističe ih kao branitelje jezika, a posebno prikazuje i analizira rad: fra Stanka Petrova, fra Gašpara Bujasa, fra Karla Kosora i fra Jeronima Šetke. Upozorava na druš- tveno-povijesna zbivanja i to od banovanja Khuena Héderváryja do svršet- ka 1. svjetskog rata, razdoblja između dva svjetska rata i od 1945. do naših dana. Prikazuje najvažnije radove već spomenutih franjevaca koji su pri- donosili razvitku jezikoslovlja u okvirima svoje službe i društvenih uvjeta. Fra Petar Bezina, Pučko školstvo za vrijeme francuske uprave (1805.- 1814.) i Provincija Presvetoga Otkupitelja (1987.-1988, 129-148.). Pisac detaljno i kritički opisuje kako je izgledalo školstvo u vrijeme francuske uprave u Južnoj Hrvatskoj, a u kojem su ključnu ulogu imali franjevci. Iznosi pozitivne i negativne strane pokušaja opismenjavanja. Mlečani su potpuno zanemarivali opismenjavanje naroda, dok prva austrijska uprava uvodi pučke škole, a ubrzo se, pod francuskom vlašću, nastoji više djelovati u tome smjeru. Autor vješto karakterizira namjesnika Vicka Dandola

159 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 koji je želio pomoći svome neprosvijećenome narodu opismenjavanjem, a u tom nastojanju priključili su mu se i franjevci Provincije Presv. Otku- pitelja, ali je s druge strane nastavio austrijski plan odnarođivanja, jer nije dopuštao da se išta uči na hrvatskome jeziku. Pisac ističe da je Dandolov zadatak bio i talijanizacija Južne Hrvatske i zato počinje izlaziti i Kraljski Dalmatin 1806. u Zadru. Dandolo, po uzoru na talijansko školstvo, donosi nacrt za osnivanje i djelovanje škola. Autor vrlo slikovito analizira kako su se učitelji imenovali, kako su izgledale školske prostorije, koji su se udžbenici koristili, koji su se nastavni predmeti učili, kakva je bila školska obveza, kome je pripadao nadzor nad školama, kakav je bio status onih koje su podučavali privatni učitelji i kakav je bio status hrvatskoga jezika u školama, tj. koji je jezik bio nastavni. Autor ističe važnu ulogu franjevaca u opismenjavanju Južne Hrvatske, gdje nije bilo kvalificiranih učitelja, prikazujući detaljno uvjete njihova rada. Slijedi opis situacije u školstvu nakon 1810., tj. za vrijeme i nakon Marmonta, koji je bio širih pogleda od Dandola. Autor ističe da je za njegova upravljanja Ilirskim pokrajinama započela jezična ravnopravnost. Pokušavaju se otvoriti nove škole, ali narod ih smatra teretom i ne želi slati djecu u njih, pogotovo stoga što su oni pismeni bili odvođeni u vojsku, a nakon ratova većina je škola propala. I nakon Dandola i nakon Marmonta franjevci su poučavali djecu osnovnoj pismenosti i zato što je francuska uprava prijetila ukidanjem samostana koji se nisu bavili nekom djelatnošću od „opće koristi“ za građane. O po- zitivnom djelovanju franjevaca postoje izvještaji načelnika i biskupa. Josip Bratulić, Fra Šimun Milinović u krugu hrvatskih ćirilometod- skih znanstvenika (1987.-1988, 165-176). Članak analizira rad fra Šimu- na Milinovića, ističući važnost njegove knjižice Crtice o slovenskoj liturgiji, kojom se uključio u proslavu tisućite obljetnice papine poslanice moravskome knezu Svatopluku. Dotiče se zadarskoga nadbiskupa Petra Maupasa, konzervativnoga i odanog carevini, nezadovoljnoga pokretom za oživljavanje slavenskoga bogoslužja, što su ga poticali: don Mihovil Pavlinović, don Frane Bulić i fra Šimun Milinović. Nadbiskup je htio spri- ječiti objavljivanje Milinovićeve knjige i širenje mogućega panslavizma među hrvatskim katolicima. Bratulić ističe da su proslave ćirilometodskih jubileja bile povod da se popularnim i znanstvenim člancima i književnim prilozima upozori na ćirilometodsku baštinu koja se najsnažnije ukorijenila među Hrvatima. Uz Tisućnicu, spominje i Franju Račkoga kao važnoga ćirilometodista te njegovu monografiju Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Me- toda slovjenskih apostolov na koju su se oslanjali svi kasniji proučavatelji Ćirila i Metoda. Nabraja važne osobe koje su pisale o glagoljici i slaven-

160 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ skom bogoslužju: Matija Mesić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Berčić, Ivan Črnčić, Vatroslav Jagić, Dragutin Parčić i dr. Ističe Milinovićevo shvaćanje onovremenoga hrvatskog katoličanstva, razapetoga između tri svjetska središta: Rima, Carigrada i Beča, te njegovu opredijeljenost za papinski Rim. Bratulić primjećuje da Milinović, čiji je zadatak bio prikazati povijest slavenskoga bogoslužja, povijesni prikaz Svete braće donosi s neskrivenim simpatijama. Navodi izvore kojima se služio, a razmatra i Milinovićeve poglede na politiku onoga vremena te njegov opis pisma koje su Hrvati nekad koristili. Analizira Milinovićev opis puta Svete bra- će preko Panonije i Dalmacije do Rima. Pritom ne zaboravlja spomenuti legende i apokrife kojima obogaćuje svoje djelo. Kritički se osvrće na Mi- linovićeve tvrdnje o razdoblju ukorjenjivanja glagoljice u Hrvata, ističući da piše iz perspektive svoga vremena i da mnoge njegove tvrdnje danas „ne drže vodu“. Zaključuje da je Milinović glagoljicu smatrao elementom ujedinjavanja katolika i pravoslavaca, a za propadanje toga pisma krivio je izum tiskarskoga stroja, protestantizam i turske ratove. Autor upozorava na neke netočne podatke koje je Milinović unio u svoje djelo. Bratulić smatra da je Milinovićeva knjižica pomogla da glagoljica opet oživi u nekim dijelovima Hrvatske te da se vrati na oltare. Mile Bogović, Kanonik Matej Sović i njegov rad na izdavanju glagoljskih knjiga (1993., 783-792). Pisac prikazuje stanje glagoljice od 16. do 18. stoljeća. S Matejem Sovićem završava proces rusifikacije naših glagoljskih knjiga, koja se dogodila zbog opadanja glagoljske kulture u 16. st., kada se glagoljica pretvara u čisto liturgijsko pismo, s izuzetkom kvarnerskih otoka i priobalnoga pojasa. U 17. st. trebalo je tiskati nove liturgijske knjige za glagoljaški kler: Taj je posao preuzela Propaganda ili Kongregacija za širenje vjere, koja je u tome vidjela priliku za sjedinjenje pravoslavnih i katoličkih Slavena, jer je njihov jezik u liturgiji sličan. Trebalo je pronaći zajednički jezik koji bi prihvatili i jedni i drugi, pa se odlučilo za jezik ruskih liturgijskih knjiga, gdje se staroslavenski najbolje očuvao. Sovićeva zadaća bila je uputiti glagoljaški kler u taj jezik i uvje- riti ga da je samo on ispravan. Autor donosi životopis Mateja Sovića i bi- lježi da se cijeloga života bavio pripremanjem za tisak liturgijskih knjiga za glagoljaše. Pripremao je i gramatiku i rječnik staroslavenskoga jezika, očuvan u liturgijskim knjigama Ruske pravoslavne Crkve. Nabraja njegova djela, od kojih nijedno nije za života tiskano. Josip Bratulić, O tekstu Bašćanske ploče (1993., 421-427). Pisac raspravlja o Bašćanskoj ploči kao arheološkome predmetu, a posebna je pažnja posvećena njezinu tekstu, kako je rekonstruiran nakon mnogih

161 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

čitanja. Spominje filološke doprinose: Josipa Hamma, Vjekoslava Štefa- nića, Branka Fučića, Eduarda Hercigonje, Josipa Kekeza, Ante Stamaća i Nike Bonifačića Rožina. Raščlanjuje tekst ploče: počinje invokacijom, zatim slijedi iskaz opata Držihe o tome da je hrvatski kralj Zvonimir darovao Svetoj Luciji ledinu, svjedoci, kletva onomu tko bi darivanje os- porio, obaveza redovnika da se mole za darivatelja. Tu je izvještaj opata Dobrovita o gradnji crkve sv. Lucije, a na kraju se ističe neki posjed (Mi- kulja) u zajedništvu sa Sv. Lucijom. Bratulić pristupačno i detaljno iznosi danas svima poznate činjenice: da je sačuvana ploča dio oltarne pregrade, pluteja, da su zapisi slijedili i na desnoj ploči koja je sačuvana samo u fragmentima s kojih se ništa više ne može sustavno pročitati, a sastoji se od 13 redaka. Ističe da se u svakom retku nalazi oko 30 znakova, ukupno 400 slova, a 100 riječi. Pisac upozorava na sintagmu „kralj hrvatski“ koja je sročena baš prema hrvatskome jeziku, ne prema latinskome ni prema staroslavenskome. Ističe da je tekst sastavljen prema tradiciji cursusa, kako su sastavljana svečana pisma na latinskom jeziku u Rimskoj kuriji, a odnosi se na ritmizirani kraj rečenice. Bratulić naglašava i stilski naboj pri upotrebi instrumentala, kao i brojne asonance i aliteracije. Mato Marčinko, Podrijetlo i značenje imena Hrvat (1993., 369-384). U članku pisac donosi povijesnu sliku kretanja Hrvata prije dolaska na današnji teritorij, kao i pregled različitih teorija odakle Hrvati dolaze i koje je njihovo podrijetlo. Lingvistički analizira ime Hrvat, zaključujući da dolazi od indoeuropskoga korijena ar, od kojega je nastala riječ Arijac, u značenju gospodin, plemeniti, prenesenoga značenja bogat, imućan, obilan. Jedan dio kavkaskog prastanovništva prozvao se Huri (Huriti) ili Hari. Autor obrazlaže da je od oblika Huri u Mezopotamiji nastao najstariji poznati oblik današnjega hrvatskog imena Huravat, a od oblika Hari na Iranskoj visoravni nastao je oblik Harahvat i Harvat u značenju: vo- doplodan, bogat vodama, rijekama. Autor zastupa indoiransko podrijetlo Hrvata, smatrajući da je prva poznata prahrvatska država utemeljena u Mezopotamiji oko polovine 16. st. pr. Kr., a zvala se Kraljevstvo Huravat. Ivan Mužić, O slavenskoj pismenosti na današnjem teritoriju Hrvata u antičko i ranosrednjovjekovno doba (1993., 385-405). Članak počinje pismom pape Ivana X. kralju Tomislavu u kojemu svjedoči da su Slaveni u Dalmaciji autohtono stanovništvo. Ističe da najnovija lingvistička istra- živanja potvrđuju i postojanje slavenskoga jezika na našemu teritoriju od antičkoga doba, čemu u prilog idu brojni toponimi i hidronimi. Smatra da se pod nazivom Ilira krije i naziv za te prvotne Slavene. Naglašava da su Slaveni imali svoje pismo, što potvrđuju arheološki nalazi i po-

162 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ vijesni izvori. Time autor negira tvrdnju Črnorisca Hrabara da Slaveni nisu imali slova. Dokumentira i zaključuje da su u prvoj polovice 7. st. Hrvati imali svoje vlastito pismo, a donosi i podatak da se oko 640. god. posljednji salonitanski biskup Teodor služio staroslavenskim psaltirom pisanim glagoljicom. Autor polemizira sa stavovima onih koji negiraju autohtonost Slavena (npr. V. Jagić, F. Šišić) te posebno analizira reljef i slova Plominskog natpisa. U petome poglavlju svojega rada govori o glagoljskim misalima, pružajući ujedno dokaze da su se Hrvati služili prijevodima Biblije i prije sv. Jeronima. Svoj rad završava zaključkom da su neki hrvatski intelektualci, u prvome redu jezikoslovci od sredine 19. st. prelazili preko znanstvenih činjenica želeći dokazati nepostojanje predći- rilometodske pismenosti na teritoriju Hrvata. Ante Sekulić, Pripomene o jeziku Budanovićeva molitvenika (1993., 611-619). Pisac raspravlja o molitveniku Lajča Budanovića Slava Božja u molitvama i pismima (1902.). Donosi Budanovićev životopis, bibliografiju, napomene o njegovim pravopisnim rješenjima te o fonološkoj i morfološkoj građi. Smatra da Budanovićev molitvenik ima, osim vjerskog značenja, važnu ulogu kao svjedočanstvo o jeziku bačkih Hrvata. donosi prikaz njegovih pravopisnih rješenja, utvrđuje da je Budanović dosljedno provodio ikavicu, s pokojim ekavizmom, piše h i tamo gdje je u govoru j, upotrebljava konsonantske skupine št i šć, u glasovnoj skupini zn događa se disimilacija suglasnika u zl, u skupinama tk, st ispada t, često u infiniti- vu glagola otpada i. Sekulić primjećuje da su u molitveniku sačuvane stare značajke govora bačkih Hrvata i navodi niz morfoloških obilježja, a bilježi i najčešće priloge i prijedloge. Autor upozorava i na leksičko blago, za- ključujući kako je Budanović bio vrstan poznavatelj jezika i da je izgradio vlastiti stilsko-jezični izraz, čuvajući hrvatske riječi i morfološke oblike. Don Drago Šimundža, Religiozna polazišta hrvatske pismenosti i književnosti (1993., 461-473). Autor piše o početcima hrvatske pismenosti i književnosti, koje su usko vezane uz vjeru i kršćanstvo. Kreće od pretpostavke da hrvatski narod u 7. stoljeću susreće kršćansku civilizaciju i tako ulazi u „krug europske misli i uljudbe“. Ističe važnost pokrštava- nja, praćeno opismenjavanjem, latinskim jezikom i latiničkim pismom. Krajem 9. stoljeća s Ćirilom i Metodom stiže glagoljica i hrvatska ćirilica (bosančica). Tu je nezaobilazna uloga Crkve i to od opismenjavanja do prenošenja duhovne tradicije. Razdoblje od kraja 9. do kraja 15. st. pisac smatra početkom hrvatskoga književnog stvaranja i srednjovjekovna razvoja, koje postiže skromna literarna dostignuća. Književnost i pismenost rađaju se iz istoga vrela i nadahnuća, tj. biblijskoga, religioznog i litur-

163 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 gijskog. U tome kontekstu spominje hrvatske glagoljaše, prve književne spomenike i prve tiskane knjige. Iznosi zanimljivu tvrdnju da se može reći, uzme li se Bašćanska ploča polaznim tekstom u hrvatskoj književ- nosti, da cijela hrvatska književnost počinje religioznom invokacijom, tj. zazivom Presvetoga Trojstva: „V ime otca i sina i svetago duha“, jer je sve počinjalo i završavalo u ime Boga. Ta se invokacija nalazi u dokumentima, statutima, poveljama, na stećcima i sl. Zaključuje da je hrvatska srednjovjekovna književnost trojezična i povezana s liturgijom. Antonija Zaradija-Kiš, Hrvatskoglagoljska Knjiga o Jobu prema Sep- tuaginti (1993., 427-437). U članku su analizirani tekstovi Knjige o Jobu u sedam hrvatskoglagoljskih brevijara, nastale na temelju Septuagintina grčkoga prijevoda. Nakon uvoda slijedi kratka komparativna morfološ- ko-leksička analiza i analiza odabranih pisarevih pogrješaka. Primjećuje brojna arhaična jezična obilježja te nalazi da tekst Joba u brevijaru Vida Omišljanina iz 1396. najviše odstupa od grčkoga predloška i najviše se razlikuje od ostalih šest tekstova. Zaključuje da se tu radi o drugoj proveni- jenciji njegove glagoljske matice, nastaloj prema starijoj, tzv. predsirijskoj verziji. Autorica na kraju donosi cijeli tekst iz brevijara Vida Omišljanina. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, Hrvatski prijevodi pjesme „Si quaeris“ (1994., 337-367). Autor donosi pregled prijevoda do kojih je uspio doći u Hrvatskoj popularne pjesme posvećene sv. Antunu Padovanskomu. Čla- nak razlaže da se pjesma moli i pjeva u čast sv. Antuna, iz čega se dade iščitati da je bila izrazito popularna bez obzira na stalež ili dob. Navedeni su podaci o pjesmi: tko ju je, gdje i kada spjevao, analizira kako je došlo do novih tekstova i melodija, smatrajući da je originalni tekst nezasluže- no pao u zaborav. Ističe da je pjesma bila dio veće cjeline, časoslova u čast sv. Antuna, a narod ju je preuzeo od franjevaca. Razmatra sudbinu pjesme koja je prošla put od liturgijskoga teksta do pučke popijevke. Prvo se osvrće na prijevode u rukopisnim zbirkama počevši od najstarijega, zapisanog u glagoljskome brevijaru 1379. godine, nepoznatoga franjevca. Slijedi tekst iz Brozićeva brevijara, tekst iz molitvenika redovnica samostana sv. Klare, tekst iz antifonara Franjevačkoga samostana u Sinju. Zatim donosi prijevode, ali ne ulazi u jezičnu analizu i ne ističe razlike među njima. Slijedi 16 tiskanih prijevoda pjesme, s prevoditeljem ili na- kladnikom, djelom u kojemu je prijevod objavljen, mjestom i godinom tiska. Pisac naglašava probleme s kojima su se prevoditelji susretali: odnos latinski-hrvatski, pravopis, neujednačena grafija. Donosi kronološki i u originalnoj grafiji tri parafraze koje ipak u osnovi imaju SQ, navodeći također autora, djelo u kojem su objavljene, mjesto i godinu izdanja. Na

164 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ kraju pisac ističe da latinski tekst nema nekih jezičnih, gramatičkih ili stilističkih osobitosti. To su jednostavne rečenice, a tako su ih hrvatski prevoditelji uglavnom i prevodili. Ne bavi se detaljima u prevođenju, niti se posebno osvrće na uspjelije prijevode u kojima je vidljivo pjesničko nadahnuće, a naglašava da možda postoje i drugi prijevodi do kojih nije uspio doći. Donosi i primjere kako su hrvatski prevoditelji nazivali tu pjesmicu, koja je izvorno responzorij s versikulom, pa se i tu vide brojne varijacije, od responzorija, preko prepjeva, do hvalospjeva. Mladen Dorkin, Hrvatski jezik i književnost u programu don Nikole Šimića (1998.-1999, 407-427). Pisac se bavi književnoteorijskom analizom programa N. Šimića koji je pri kraju 19. st. u časopisu Iskra objavljivao radove o književnosti. U analizi o književnim pogledima i stvaranju N. Šimića, pisac donosi i neke značajke Šimićeva jezičnog programa. On nudi svoju koncepciju razvoja književnoga jezika, bez obzira na to što njegova razmišljanja zapravo znatno zaostaju za jezičnim rješenjima njegova vremena. Dorkin prenosi njegovo viđenje hrvatske inteligencije koja je zatrovana tuđinskim duhom i daleko je od izvornoga narodnog jezika. Zato knjige tadašnjih pisaca nisu prihvaćene u narodu, jer su nerazu- mljive, bez narodnoga duha i siromašnoga su leksika. N. Šimić je uvjeren da samo narodni govor može biti govor književnosti, a zalagao se za štokavsko narječje ijekavskoga i ikavskoga govora, držeći da samo jedan govor ne bi mogao označiti bit života naroda. Duboko je nezadovoljan sta- njem hrvatske knjige i kulture te načinom na koji Zagrebačka škola rješa- va pitanje jedinstvenoga književnog jezika. Hercegovačko narječje smatra previše leksički siromašnim, iako priznaje da je najčistije i najizvornije. Vinko Grubišić, Bribirski molitvenik (2002.,179-218). Autor analizira jezikoslovlje molitvenika nastalog u 17. stoljeću. Donosi njegove važnije grafijske i jezične osobine koje ukazuju na miješanje čakavskoga, kaj- kavskog i štokavskog narječja. Analizira grafijska rješenja i ističe da ga je više ruku pisalo. Primjerima prikazuje koji su se grafemi rabili za koji glas te uspoređuje grafiju molitvenika s djelima starije hrvatske književ- nosti. U poglavlju o fonetici donosi nedosljednosti u pisanju nekih glasova, koji se izostavljaju ili zamjenjuju drugima te koji se rabe kao i danas. Bavi se refleksom glasa jata, koji se uglavnom javlja u ikavskom obliku, ali navodi i primjere s ekavskim refleksom. Primjećuje da je palatalizaci- ja dosljedno provedena, ali sibilarizacija nije. Donosi i neke morfološke napomene vezane uz kratku množinu, imenice ž. r. koje završavaju na konsonant te osobitosti u sklonidbi pojedinih imenica. U sintaksi i stilu

165 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 molitvenika upozorava na čestu uporabu pasiva, participe koji se sklanjaju i utjecaj latinskoga i talijanskog jezika. Tu su i neke napomene o leksiku izdvajajući riječi karakteristične za svako narječje, nazive zemalja, posuđenice i sl. Na kraju rada ističe grafijske i leksičke sličnosti i razlike s molitvenikom Putni tovaruš Ane Katarine Zrinske te donosi kopije ori- ginalnoga rukopisa. Josip Lisac, Hrvatski jezik XVIII. stoljeća i fra Jakov Pletikosa (2003.,105-110). Autor obrađuje početak zrele standardizacije hrvatskoga jezika, hrvatski jezik 18. stoljeća, s osobitim naglaskom na jezik fra Jakova Pletikose, prvoga hrvatskog putopisca na materinskome jeziku (štokavskoj ikavici). Upozorava da se u hrvatskoj književnosti 18. sto- ljeća javilo više od dvije stotine pisaca, među kojima je najveći broj što- kavaca, zatim kajkavaca i manje od 10 % čakavaca. Velik broj tih pisaca piše latinskim ili drugim stranim jezikom. Ističe da se čakavci uključuju u štokavske procese jer u pisanju obično osjetno odstupaju od materin- skih govora te većinom nastoje pisati dubrovački, tj. štokavski (i)jekav- ski, neki štokavski ikavski, te tako već sudjeluju u procesu standardizacije. Također detaljno analizira i tvrdi da među štokavcima dominiraju (i) jekavci i da je štokavsko pisanje utjecalo na kajkavsko. Pisac spominje najznačajnije pisce i djela toga razdoblja, a dotiče se i prevoditelja te jezikoslovnoga rada. Zaključuje da fra Jakov Pletikosa nije mogao biti utjecajan, jer njegovo glavno djelo, putopis Putovanje k Jeruzolimu god. 1752., nije bilo objavljeno. Ističe da Pletikosa nastavlja tradiciju franje- vačkih pisaca u Dalmaciji, a njegov jezik hvali, smatrajući ga zahtjevnim i razvijenim. Također, donosi niz riječi koje se u Putovanju javljaju, a Akademijin rječnik ih ne poznaje. Josip Vučković, Neki aspekti Kačićeve „Korabljice“ (2003., 111- 122). Pisac objašnjava, koristeći kao i Kačić metaforu korablje, da ne namjerava dati cjelovit prikaz Kačićeva jezika, nego da se u prvome redu dotakao morfologije i leksikologije. Analizu započinje osvrtom na naslov Korabljica i dokazuje metaforičnost i arhaičnost naziva proučavajući razvoj riječi i ispitujući postojanje dublete u Kačićevu jeziku. Utvrđuje da je metaforičnim naslovom autor htio privući čitatelje te propituje njezino značenje. Zatim govori o nekim osobitostima u deklinaciji imenica, s naglaskom na arhaične oblike, a zaključuje da nema većih razlika u odnosu na današnje oblike. Dotiče se a-deklinacije m. r. i s. r., e-deklinacije, isti- če sklonidbu imenice ćer, semantičke razlike između imenica životina i živina, dvostruke oblike imena Mojsije. Posljednje poglavlje posvećeno je prijedlozima k, s(a) i ob te objašnjava uz koje padeže dolaze, rabe li se

166 E. Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ s naveskom ili ne te kada se provodi jednačenje po mjestu tvorbe. Autor zaključuje da se Kačićev jezik ne razlikuje u mnogome od današnjega. Vladimir Vratović, Neke opaske o sintaksi u Šitovićevoj gramatici (2004.-2006, 821-825). Pisac kratko prikazuje djelo Grammatica latino- illyrica (1713.) u kojoj zapaža začetke kontrastivnoga pristupa. Drugi dio gramatike (sintaksa) velikim je dijelom pisan hrvatskim jezikom i to štokavskim narječjem ikavskoga izgovora, čime je, ističe autor, Šitović praktično kazao kakav književni jezik zamišlja. Donosi četiri primjera Šitovićevih opaski i odredbi u originalnoj grafiji, ali ih ne pojašnjava dodatno. Članak zaključuje pohvalama. Ističe, naime, da je to vrsna gramatika hrvatskoga (i latinskog) jezika koja je kompletna, zanimljiva i prevoditeljski jasna. Pavo Jurišić, Posljednji pobornici glagoljice (2009.-2011,1013- 1031). Autor predstavlja ulogu prvoga vrhbosanskog nadbiskupa Josi- pa Stadlera u spašavanju glagoljice nakon enciklike pape Leona XIII. Grande munus (1880.), pridajući mu veće zasluge no što se to do tada u literaturi činilo. Pokušava na temelju arhivske građe osvijetliti Stadle- rovu ulogu u pitanjima glagoljaškoga bogoslužja: odumiranje glagoljanja, zatvaranje glagoljaških sjemeništa, istočnoslavenizacija glagoljskih bogoslužnih knjiga, umiranje starih glagoljaša, dok su mladi svećenici obavljali bogoslužje samo na latinskome. Papa Leon XIII. odobrava uporabu staroslavenskoga jezika u liturgiji što je dalo zamah obnovi glagoljaštva, ali i uzbunilo duhove u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Au- tor analizira političke i diplomatske odnose Svete Stolice i Monarhije te Stadlerovu ulogu u tome i negativni odnos zadarskoga nadbiskupa Rajčevića staroslavenskom bogoslužju. Kasnije se zabrana glagoljanja svalila na Stadlera. Kao potvrdu tomu da je Stadler sa suradnicima, u dvije godine, izradio popis župa u kojima se glagoljalo zalažući se da tako i ostane. Autor prilaže izvješće podneseno u Rimu. Dokument ocrtava stanje koje je tada vladalo i misiju popisivanja koju su trium- viri tajno obavljali. Ističe i optimizam s kojim su nadbiskup Stadler, don Frane Bulić i kanonik Volarić pošli u Rim, iako nije sasvim urodio željenim plodom. Ipak je glagoljica sačuvana u mjestima u kojima se glagoljalo, što je Rim potvrdio. Autor zaključuje da se više nije moglo postići, jer je Monarhija u oživljavanju staroslavenskoga bogoslužja gledala potkopavanje svoga dualističkog ustroja i slavenofilsku propagandu. Konačno je glagoljici osiguran opstanak u mjestima u kojima se je već upotrebljavala.

167 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

II. NIZ Knjižnica Zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa … - DR. NEVENA STARČEVIĆ-KAŠTELAN, Don Nikola Šimić (1854.- 1913.) svećenik i književnik, Split, 1998, 207.

ZAGLAVAK Zaključno se može reći da jezikoslovni radovi objavljeni u zborniku Kačić prate zbivanja u kroatistici i jezikoslovnoj literaturi te tako Zbor- nik može stati uz bok ostalim važnim jezičnim časopisima u Hrvatskoj. Dakle, radovi obrađuju raznorodne i često aktualne teme ili pokušavaju rasvijetliti jezičnu problematiku iz prošlosti da bi se moglo shvatiti proces nastajanja, mijenjanja, usavršavanja hrvatskoga jezika te odaju počast mnogim zaboravljenim ili nedovoljno spominjanim osobama koje su dale svoj obol u procesu standardizacije. U Zborniku objavljuju i vrhunski znanstvenici, kao i oni koji se tek formiraju. Autori radova, bilo svećenici bilo svjetovnjaci, nisu ograničeni na religijske teme, a vidljivo je nasto- janje da se i dalje, kao na početcima, čitatelje potiče na brigu, ljubav i očuvanje domovine i hrvatskoga jezika.

SUMMARY - SAŽETAK ARTICLES ABOUT LANGUAGE AND LINGUISTICS PUBLISHED IN THE JOURNAL „KAČIĆ“ DURING THE PAST HALF-CENTURY The article provides a chronological overview of the works that were published in the journal ‘Kačić’ from 1967 to 2017. The works refer to various topics concerning language and linguistics such as literacy and the Croatian Glagolitism; the development of the Croatian standard language; phonological, morphological, syntactic and lexical analysis of literary works; word formation; onomastics; lexicography; linguistic purism, etc. Keywords: journal ‘Kačić’, works in linguistics, Croatian language, philol- ogy, morphology, lexicography Translated by Angelina Gašpar

168 KNJIŽEVNA RIJEČ NA STRANICAMA ZBORNIKA „KAČIĆ“

DR. IVAN BOŠKOVIĆ UDK:821.163.42:082 Filozofski fakultet Pregledni članak. Split, Poljička cesta 35 Primljeno: 15. I. 2018.

Iako Zbornik „Kačić“ nije prvotno časopis za književnost, ipak je u njemu bilo više članaka o književnicima, njihovim djelima i književnom jeziku, bilo u proznim djelima bilo u poeziji. Autor je naveo više pisaca i njihovih djela te ukratko upozorio na teme o kojima pojedini pisac raspravlja. O nekim su piscima i njihovim djelima održani i znanstveni skupovi, pa su objavljena predavanja u Zborniku „Kačić“ dostupna svima zainteresiranima. Dva su djela (I. Meštrović i V. Rabadan) prvi put objavljena u „Kačiću“ (editio princeps). Također je u Zborniku objavljen grčki original i hrvatski prijevod Pjesnički kanon za rođendan Bogorodice sv. Andrije Kretskoga. Ključne riječi: pisac, književnik, književno djelo, književni jezik, poruka

UVOD S geslom da se ‘nije dogodilo ono što nije zapisano’, Pismo i Knjiga, već sam bio pisao1, u samim su temeljima franjevačkoga poziva. Otuda i nepregledno mnoštvo napisanoga što su Franjini sinovi ostavili u baštinu i to uvijek s nepokolebivom sviješću da sve bude na slavu Bogu, a na korist svome narodu. I onda kada su se Riječju obraćali pismenima i učenima ili pak onima koji nisu navikli na ‘knjige učene ili dijačke’, Franjini su sljedbenici ustrajno pisali svoju Povijest i svjedočili svoju misiju, o čemu govore biblioteke učilišta i samostana s obiljem revija i časopisa, almanaha i kalendara, propovijedi i komentara, životopisa i testimonija… U promicanju riječi - i Božje i one književne - velika uloga pripada godišnjaku „Kačić“ koji izlazi od 1967. godine. Prvi urednici bili su fra Josip Ante

1 v. moj prilog o književnoj riječi u Provinciji Presvetoga Otkupitelja, Gospodin Vam dao mir, Split, 2017, 317-334.

169 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Soldo i fra Karlo Jurišić, a od 1973. glavni i odgovorni urednik je revni i pouzdani fra Hrvatin Gabrijel Jurišić. Po svojem profilu Kačić se bavi temama iz hrvatske nacionalne povijesti i kulture, s naglaskom na djelovanju Franjevačkoga reda. Predani toj časnoj tradiciji, piše u uvodniku prvom broju, „članovi Provincije žele nastaviti taj rad”. Zbornik želi objavljivati ishode proučavanja tih starih djela, života franjevaca, vjernih pratilaca na- šega građanina i seljaka, želi potaknuti produbljivanje istraživanja razvoja narodne misli, pružati poticaj za novo stvaralaštvo i ulazeći u razna pitanja današnjice dati čitaocima duhovnu hranu. Zbornik je pokrenuo nekoliko nizova, a među njima i Knjižnicu zbornika Kačić - monografije, dokumenti, građa… u kojoj je tiskano 59 vrijednih izdanja. Zbornik je objavio nekoliko nacionalno i kulturološki zapaženih svezaka: o fra Filipu Grabovcu (dva sveska), fra Andriji Kačiću Miošiću (dva sveska), sv. Klari, sv. Anti Padovanskomu, don Nikoli Šimiću, fra Karlu Baliću, fra Karlu Jurišiću, fra Pavlu Meladi i dr. S pravom se može kazati da je gotovo svaki svezak imao primjeren odjek i recepciju, osobito u vjerničkim krugovima, ali ne manje i šire. S tom mišlju, već u prvim brojevima nekoliko je članaka koje je moguće podvesti pod široki nazivnik književnoga i umjetničkog stvaralaštva. Ovdje podsjećamo na zanimljive književne teme – kako izvornoga tako i književno-znanstvenoga i književ- no-povijesnoga karaktera – tiskane na stranicama Zbornika „ Kačić“ u proteklih pedeset ljeta.

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ U prvom svesku o fra Tomi Babiću, autoru nadaleko popularnoga i cije- njenog Cvita…, zapaženu raspravu piše dr. fra Jeronim Šetka (Kačić, I/1967, 95-203) . On će i u idućim brojevima objavljivati zanimljive književne priloge: o Majci Božjoj u narodnim pjesama (1969, 301-392) i o hrvatskoj pučkoj religioznoj poeziji (1970, 187-266). Slične priloge objavit će i dr. fra Karlo Kosor: o junačkim narodnim pjesama iz Imotske krajine (1969, 230-299) i o putnim uspomenama fra Petra Krstitelja Baćića (1970, 147-160) koje nisu lišene književnih osobina. Pod isti se nazivnik mogu podvesti i Stare pučke pjesme iz Župe dubrovačke Tomislava Macana (1981, 313-330). Jedan od vrjednijih suradnika Zbornika Kačić, Ivan Pederin, u kratkom će vremenu objaviti članke Kačićev Razgovori ugodni…susret srednjega vijeka i modernog patriotizma (1969, 3-21) i o Grabovčevoj koncepciji hrvatskoga narodnog preporoda (1970, 130-146), u kojem apostrofira Gra- bovčevo djelo kao preteču preporodnih narodnih ideja.

170 I. Bošković, Književna riječ na stranicama Zbornika „Kačić“

Otvorenost najširim pitanjima narodne sudbine i kulture jedno je od temeljnih opredjeljenja uređivanja Zbornika. Razumljivo je stoga zašto se na stranicama Kačića može susresti različite sadržaje nacionalnog predznaka, od narodne tradicije, vjerskog života i velikih imena nacionalne povjesnice. Već spomenuti K. Kosor piše o hajdučkom harambaši Ivanu Bušiću Roši (1971, 105-148) , a Ante Ujević donosi podatke o imotskoj narodnoj pjesmi Hasanaginici (1974, 141-169). Pod književni nazivnik uvrstiti je fra Vjeke Vrčića prilog o Tinu Ujeviću i Vrgorcu 1973, 157-181), fra Ivana Glibotić o filozofskim rukopisima fra Andrije Kačića (19173, 165- 167) i fra Gracijana Biršića o hrvatskim prijevodima Pjesme brata Sunca (1977, 199-211), koju će u naše dane prevesti i fra Ante Vučković i fra Bože Vuleta pod naslovom Pjesma brata Sunca ili Hvalospjev stvorenja (1992.). Svezak XIII/1981. donosi nekoliko književnih priloga: fra Bruna Peze o Bunićevu epu Kristov život i djelo (57-88), fra Vicka Kapi- tanovića o književnom radu fra Andrije Dorotića (121-153), zacijelo jedan od najpoticajnijih radova na temu toga značajnog i nedovoljno osvijetlje- nog franjevačkog imena te Bio-bibliografija fra Gabre Cvitanovića (285- 295). Njegov Ratni dnevnik tek u naše vrijeme (1984.) dobiva na značenju, iz pera dr. fra Karla Jurišića. U svezak XV/1983. tiskani su radovi simpozija Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja o fra Filipu Grabovcu, „piscu i narodnom mučeniku i drugim značajnim franjevcima XVIII. stoljeća”, održana u Sinju od 30. rujna do 2. listopada 1982. godine. Na više od 300 stranica Zbornika doneseni su vrijedni rezultati o Gra- bovčevu djelu i djelovanju iz pera uglednih imena hrvatske književnosti, povijesti i jezikoslovlja, ali i o vremenu i društvenim okolnostima u kojima je živio i radio. Uz priloge fra Josipa Solde, dr. Šime Peričića, dr. Vesne Ču- linović-Konstantinović i Zorice Šimunović-Petrić koji govore o društvenim i povijesnim okolnostima u kojima je živio i stvarao, našoj su književnoj i društvenoj povijesti nadasve poticajni iscrpni prilozi o životu i djelu fra Filipa Grabovca (fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, 79-92, 265-277, 323-336), o Grabovčevoj književnosti u praktičnoj funkciji kršćanske pouke (dr. Divna Zečević, 93-109), o sintaksi vremena u njegovu Cvitu (fra Karlo Kosor, 111-133) i o Grabovčevu jeziku (1980, 75-151), Grabovčevu stilu u Cvitu (dr. Ante Sekulić, 135-146), značajkama pripovijesti i kroničkih struktura (dr. Stipe Botica, 147-188), odnosu prema tuđicama (dr. Mile Mamić, 189-200), povijesti Katoličke crkve (fra Karlo Jurišić, 201-232) te o nekim pitanjima uz Cvit i njegov utjecaj (dr. Anđelko Mijatović, 233- 261).

171 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Iako je o Grabovcu podosta pisano i prije toga skupa, a objavljena je i filološki pouzdana monografija (dr. fra Karlo Eterović), Zbornikom su osvijetljene nove i nepoznate stranice djela i njegova književnog utjecaja te iznova naglašena uloga i utjecaj na razvoj hrvatske književnosti. Uz po- drobno opisan Grabovčev život i djelo, iscrpnu bibliografiju izdanja djela te literaturu o piscu i djelu, izvornom književnom riječju o Grabovcu svjedoče Jozo Vrkić radio-dramom Cvit razgovora (279-292), emitiranom na zagre- bačkom radiju 16. srpnja 1975. Spominjemo da je Vrkićeva radio-drama zamišljena kao dio radiodramske trilogije posvećene hrvatskim uznicima fra Filipu Grabovcu, Mateši Kuhačevu i Ivanu Franji Jukiću. Kao što je poznato, Grabovac je 1747. godine uhapšen, strpan u tamnicu (sotto i piombi) i umro je otočiću S. Spirito. Mateša Kuhačević je nakon brinjsko-ličke bune osuđen na doživotnu robiju, o kojoj je ostavio spomen u osam poslanica, a stotinu godina poslije ista je sudbina zadesila i bosanskoga franjevca fra Ivana Franju Jukića. Naime, godine 1852. Omer-paša Latas, nezadovoljan pjesmom koju mu je franjevac i urednik Bosanskog prijatelja posvetio, dao ga je zatočiti kao „potakača, koji se usuđuje pokoj i sigurnost raje smu- ćivat“ i otpratio u Carigrad, o čemu je i vrijednih zapamćenja u njegovu putopisu. Potom je otišao u Rim, a bilo mu je zabranjeno da se više ikad povrati u Bosnu. Zamišljen kao dramske slike o fra Filipu Grabovcu, inspi- riran Grabovčevim djelom i životom Mate Raos napisao je dramski tekst Diluj po razlogu (293-316), u kojem žrtva pojedinca svoju istinsku dramu dobiva u tragediji cijeloga naroda, a osnažena je u završnoj slici u kojoj Glas izgovara stihove iz Ćudi i naravi arvacke. U Raosovoj drami Grabovac je postojan u svojem uvjerenju i odanosti vjeri i narodu, radije spreman izabrati smrt nego se pokolebati u svojoj ljubavi prema Bogu i narodu, o čemu dramatično svjedoče predsmrtne riječi: „Vrati se ti već danas i reci našima, da sam ja tvrda kost, na kojoj će ti moji neprijatelji slomit zube.” S neprikrivenim aluzijama na todobnu hrvatsku zbilju, u kojoj je Gra- bovčeva žrtva (tek) metonimija „konstantne svenarodne brige i usuda pod zavojevačima”, domovinskim tonovima nadahnut prilog o Grabovcu napisao je i Joja Ricov (317-320), a pjesmu Mirko Validžić (321-322), sažima- jući Grabovčev zavjet svojemu narodu: Moj „Cvit“ i njegova poruka žive u dušama braće. Ne može utihnuti zov krvi istočene za Slobodu. To je stolitna poruka mene fra Filipa Grabovca i želja da moj glas ostane trajno, nikad ne umine. Ja sam vično živ, dok živi poslidnji Hrvat! Ja sam uvik otac „Cvita”, vaš skromni prorok i brat!

172 I. Bošković, Književna riječ na stranicama Zbornika „Kačić“

Koliko je Zbornik imao značajan odjek u našoj kulturi, možda ponajbolje svjedoči činjenica da nema rada posvećena Grabovcu koji se ne referira na neke u njemu izrečenih misli. I pisac i njegovo djelo u Zborniku su dobili okvir primjeren ulozi i značenju koje fra Filip Grabovac ima u našoj kulturnoj i književnoj povijesti i legitimiranju našega nacionalnog identiteta. Navedene spoznaje produbit će kasnije i Stipe Botica pišući o suodnosi- ma Grabovca i Kačića u slijedu usmene književnosti (1990, 33-62). Godinu dana kasnije (1984, 287- 346) fra Karlo Jurišić donosi pjesmu Ivana Meštrovića Vilo moja, pivat mi pomaži posvećenu fra Andriji Kačiću. Pjesmu je mladi Meštrović napisao kad je imao šesnaest godina (1899.). Kako izvješćuje akribični i pouzdani fra Karlo Jurišić, s predmetima iz Meštrovićeve ostavštine pjesmu je Galeriji umjetnina u Splitu predao je dr. Filip Marušić, a na pjesmu, kao i na druge Meštrovićeve pjesme, upozorio je i tadašnji ravnatelj dr. Kruno Prijatelj, navodeći da zaslužuju pozornost i s „biografskoga i s literarnog aspekta”. Fra Karlo je pjesmu prepisao, a posljednjih 29 stihova dao je tiskati u izdanjima Razgovora ugodnoga godine 1954. i 1983. Opširniji članak o pjesmi i njezin četvrti dio, a nije i jedina Meštrovićeva pjesma „po narodnu“, fra Karlo je objavio i u „Vjesniku Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja“ (196l.) u prigodi proslave 200. obljetnice Kačićeve smrti i otkrivanja Meštrovićeva spomenika Kačiću u Bristu. Cijelu pjesma je prvi put (editio princeps) objavljena u Zborniku „Kačić“ (1984, 287-345), koji je posvećen njegovu starijem bratu i pjesniku fra Filipu Grabovcu. Unatoč fra Karlovu otkri- ću i zavidnoj filološkoj deskripciji pjesme, ostala je nažalost nepoznata i poznavateljima Kačića i navedene književne prakse, kao što je slučaj i s Ferićevim latinskim prepjevom iz Kačićeva Razgovora ugodnoga, na što upozorava dr. Pavo Knezović (1990, 63-74). S obzirom da je riječ o manje poznatoj pjesmi, vrijedi istaknuti da se sastoji od 476 deseteračkih stihova, a opisuje život i djelovanje velikoga hrvatskog prosvjetitelja fra Andrije Kačića. Baš poput junaka pjesme, koji se u svojem pjevanju koristio predlošcima i povijesnim vrelima, nerijetko ih tek površno literarizirajući – pa nije čudno da se i pjesme često atribu- iraju „literariziranjem historije” – i mladi je Meštrović imao predložak na temelju kojega je pjevao. Ako je suditi prema već spomenutoj studiji, na koju fra Karlo Jurišić u svojemu članku izrijekom upućuje, u vrijeme nastanka pjesme bila su objavljena tri Kačićeva životopisa koje je Meštrović mogao poznavati: Ivičevićev (1861.), Ribolijev (1885.) i najiscrpniji, fra Gabrijela Puratića Životopisni nacrt O. Andrie Kačića Miošića (1889.) . Iste godine tiskan je i Kačićev životopis iz pera nepoznata autora u Har-

173 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 tmanovu izdanju Razgovora ugodnoga. Pouzdanom usporednom analizom Puratićeva Životopisna nacrta… i životopisâ iz Hartmanovih izdanja, K. Jurišić predložak Meštrovićevoj pjesmi vidi u Puratićevu životopisu fra Andrije Kačića i upućuje na neka mjesta u kojima je umjetnik odstupio od pouzdanih činjenica. Premda su samome Kačiću istina i vjerodostojnost uvijek bili ispred literarne obrade, pokazuje se tako da je sam Meštro- vić „odstupao“ od mogućeg izvora te da je zahtjevima pjesme prilagođa- vao pojedine činjenice Kačićeva života. Poput svojeg pjesničkog uzora i Meštrović je usuglašavao govor poznatih činjenica i iskustvo pjevanja oblikujući pjesmu koja želi svjedočiti značaj imena kojemu je posvećena. Meštrovićeva pjesma o Kačiću stilom je i frazeologijom bliska pjesmama svoga uzora, ali i usmene epike općenito. Osim Starca Milovana, glavnog lika pjesme, elementi pjesme su radnja, zaplet i rasplet, u kojem su sadr- žani motivacija i poruka pjesme, dakako uz primjereni stilski rekvizitarij s obiljem postupaka karakterističnih za usmeno-književni pjesničko-stva- ralački medij. Na pjesmu se, također u Kačiću, osvrnuo i dr. Vladimir Bubrin (2007-2008, 101-114). Isti pisac donosi u istom članku tekst i komentar „Uvoda“, što ga je Meštar napisao za izdanje Razgovora ugodnoga (Chicago, 1954.). Budući da je taj „Uvod“ bremenit mislima i zapravo pjesma u prozi, više je puta objavljen i citiran. Kao jedan od velikana Provincije Presvetoga Otkupitelja, fra Stanko Petrov je našu kulturu zadužio mnogim darovima. Bilo da je riječ o njegovoj duhovnosti ili o njegovoj književnosti, ostavio je vidljiv i nadasve zapažen trag. Nadahnut članak o njemu piše dr. Drago Šimundža (1986, 137-155). Može se reći da je posrijedi jedan od najcjelovitijih književnih portreta Stanka Petrova. Donosimo riječi istaknute u zaključku koje imaju snagu književno-povijesnog pravorijeka: „Fra Stanko Petrov zauzima zna- čajno mjesto u našem religioznom, duhovnom i kulturnom zbivanju kroz četiri desetljeća XX. stoljeća, od 1920. do svoje smrti 1963. godine. Istakao se je u mnogim područjima, poglavito kao profesor, odgojitelj, predavač, propovjednik, znanstveni i popularni pisac, esejist i hagiograf, književnik i stvaralac, pjesnik i pripovjedač. Bio je snažna duhovna ličnost, sveta ži- vota i golema znanja i iskustva… Odgojno je i poticajno djelovao, stvarao duhovno ozračje kršćanskoga mentaliteta u našoj literaturi i kulturi. Previše je radio da bi se predao jednom poslu … Poruka mu je zbog toga redovito snažnija nego literarna forma. .. Na književnom polju zaslužuje priznanje. Kritička analiza njegovih radova otkriva vrijedna djelatnika i stvaraoca. .. Iako se sama poetska kvaliteta njegova djela nameće kao vrhunska vrijednost, cjelina njegovih radova i ukupnost njegovih ostvarenja jamče mu

174 I. Bošković, Književna riječ na stranicama Zbornika „Kačić“ izuzetno mjesto u našoj religioznoj, duhovnoj i kulturnoj stvarnosti. Bio je ugledan religiozni pjesnik i vrstan duhovni pisac”. Slična zapažanja napisat će u istom broju i dr. Zdravko Mužinić o književnom i znanstvenom radu dr. fra Gašpara Bujasa (XVIII/1986, 157-169). Jedan od revnih suradnika Kačića bez sumnje je akademik Josip Bra- tulić, koji piše o fra Šimunu Milinoviću i njegovoj ulozi među ćirilome- todskim znanstvenicima (1987.-1988, 165-176). Poticajan je njegov čla- nak o Djevici Mariji u hrvatskoj književnosti s pregledom najznačajnijih marijanskih pjesama od davnine do naših dana (2000-2001, 581-596). U članku tvrdi: „Doista, cjelokupna hrvatska pisana kultura, pa tako i njezin trajni razgovor u književnosti, posebice pjesništvu, razgovor je s Majkom Božjom, Odvjetnicom Hrvatske i Kraljicom Hrvata.” Dr. fra Karlu Jurišiću, jednomu od prezaslužnih franjevaca, posvećen je opsežan zbornik (1993, 884), u kojemu su doneseni brojni vrijedni prilozi vjerskoga, povijesnog, arheološkog i kulturološkoga sadržaja. Ima nekoliko radova koje bi se moglo okrstiti književnima. Na prvom je mjestu prigodnica s. Marije od Presvetoga Srca (Marije Petričević), posvećena fra Karlovoj 75. obljetnici života pod naslovom U tvome znaku: O Zvijezdo mora, što blistaš na svodu, I sjajem svojim svu pučinu krasiš, I daješ pravac i vidljivost b r o d u, Bdijući nad njim, želeć da ga spasiš, jer protiv njega valovi se bore – Svjetlila svoja ne gasi do zore…. O zvijezdo mora, dok Domaja strada, S blistavim Suncem nad nebom se stani, U t v o m e z n a k u spasenju se nada … Shvaćena u širokom značenju riječi, književnost je prisutna i u član- cima V. Vratovića (Epigram iz Živogošća) i fra J. Grbavca (Slika smrti u poznatijih franjevačkih propovjednika 18. stoljeća u Bosni i Dalmaciji). U potonjem članku autor se referira na tiskane i rukopisne zbirke propovijedi na području Bosne i Dalmacije, na duhovne pjesme F. Grabovca i fra L. Šitovića, a uz njih spominje i Laštrića, fra J. Filipovića, fra J. Banovca i fra J. Glunčevića, čime proširuje recepciju propovijedi kao značajne vrste književne epike. Vrijednosti zbornika posvećena velikomu sinu franjevač- ke obitelji svojim su radovima pridonijeli i dr. Ivan Golub nadahnutim zapisom o „teološkim slutnjama o smrti povijesti“, dr. don D. Šimundža prije je pisao o časopisu Vijenac (1978.) a sad o „religioznim polazištima

175 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 hrvatske pismenosti i književnosti“, kao i Joja Ricov zapisom o fra Gra- cijanovovoj katedrali (u Sydneyu ). Vrijedan je spomena i članak dr. Š. Peričića o Anti Kuzmaniću kao povjesničaru. Prilozima je bogat Zbornik posvećen je sv. Klari i našem vremenu (1994, 520). Na početku je pjesma O sv. Klari Divici iz Asiza (fra Toma Babić, Cvita razlike mirisa duhovnoga, Mleci, 1726, 291-294). Tu je igrokaz fra Ive Perana Badnjak u svetom Damjanu, napisan u maniri crkvenih prikazanja u prigodi 800. obljetnice Asiške Svetice. Slične su glazbeno- scenske slike fra Josipa Solde, Ja fratar 250 godina star (1987.-1988, 417-438). U tom tekstu se javljaju likovi: fra A. Antića, fra F. Grabovca, fra A. Kačića, fra Š. Milinovića i drugih da bi se apostrofirao kontinuitet, bogatstvo i značenje franjevačke tradicije u našem narodu. Dva književna priloga u Zborniku posvećena su s. Mariji od Presvetoga Srca. U prvom dr. don D. Šimundža prikazuje knjigu U sjaju slobode, a drugom se pisac ovih redaka osvrće na knjige Žeđa za vječnom ljubavi i Vječna je ljubav njegova. Istaknuto je da su to dvije knjige zapravo svojevrsna „retros- pekcija koja omogućuje da se upozna nesvakidašnji svijet duše, oslikan riječju iznimne težine. Svijet Apsoluta zahvaćen dubinom mistika i snagom pjesničke riječi” i naglašava se da knjige znače i proširenje „hrvatske književnosti ‘iskustvom razlike’ i svjedoče nesvakidašnji doživljaj svijeta podjednako inspirativan pjesnicima, filozofima i misticima”. Isti autor u Kačiću (2012.-2013, 391-400) objavio je članak o pjesmi S. Petrova Slavlje u Otoku (20. VII.1913.) u kojem ističe da navedena „pjesma u me- moriji Otoka i njegovih stanovnika ima znakovito mjesto. Ona nije samo dokument jednoga događaja opjevan na način razumljiv puku kojemu se obraćao, nego i umjetnički dokument, koji zajedno s pjesmama njegova učitelja i duhovnoga pretka, Kačića, predstavlja trajnu vrijednost u svijesti svih onih koji Otok doživljavaju kao mjesto svoje identifikacije. Ona je ugrađena u njihovu duhovnu prošlost…“ Zbornik Kačić (1995.-1996.) posvećen je sv. Antunu Padovanskomu „svecu svega svijeta“ u prigodi 800. obljetnice njegova rođenja. Od preko 20 članaka, za književnu riječ treba upozoriti na članak akademika Josipa Bratulića o sv. Antunu u hrvatskoj književnosti (307-336), fra H. G. Ju- rišića o prijevodima na hrvatski jezik poznate pjesme „Si quaeris“ (ima ih preko 20), kao i istoga autora „Hrvatska pisana riječ o sv. Antunu Pa- dovanskom“ (519-559), a u prilogu su reprinti i transkripcije pjesama fra Tome Babića (1726.), fra Petra Kneževića (1759.), fra Ivana Radnića (oko 1840.) kao i recital fra Ive Perana .

176 I. Bošković, Književna riječ na stranicama Zbornika „Kačić“

Zanimljivi su prilozi Ivana Pederina o književnosti hrvatskog realizma i Vijencu o Bosni i Hercegovini poslije Šenoine smrti (1997, 5-65), o fra- njevačkoj i slobodizidarskoj tradiciji u vrijeme ilirizma (1985, 435-447) i kulturološki značajan prilog o Moru kao književnom znaku u djelu Paule von Preradović (1990, 75-98) koji upozorava na nedovoljno poznate knji- ževne slike supruge velikog Petra Preradovića. Kačić (1998-1999, 688) tiskan je zbornik u dva sveska. U prvom dijelu donosi nekoliko priloga o samostanu u Zaostrogu, a u drugom predavanja sa simpozija o don Nikoli Šimiću (+1913.). Članke o nedovoljno osvijetljenom piscu i preporoditelju, o kojemu je Zbornik Kačić u svojoj Knjižnici tiskao monografsku studiju2, posvetilo je nekoliko književnih povjesničara i istraživača. Osvrt na djelovanje don Nikole Šimića napisala je dr. Nevena Stričević-Kaštelan, zacijelo ponajbolja poznavateljica Šimi- ćeva književnog djela, a prilog o autorovim pogledima na hrvatski jezik i književnost dr. don Mladen Dorkin. Svakako je vrijedan prilog upoznavanju sa Šimićevim djelom iz pera don Drage Šimundže. Vrsni poznavatelj hrvatske književnosti, napose one vjerskoga sadržaja, Šimićevo djelo tematizira u kontekstu djelovanja i književnosti njegovih suvremenika, tj. Š. Ljubića, M. Pavlinovića, A. Konstantina Matasa, S. Buzolića i fra Iva- na Despota. Smještajući Šimićevo djelo u ozračje preporodnih zbivanja u Dalmaciji, vremenski zakašnjelo u odnosu na preporodne ideje u sjevernoj Hrvatskoj, D. Šimundža u njegovu djelu apostrofira publicističke rasprave, povijesne crtice i nacionalne budnice, romantičke pripovijesti i kon- kretističke novele, ali i skupljanje narodnog blaga i pučke prosvjetiteljske poruke. Šimundži je Šimić značajan kao vrijedan kulturni radnik i urednik važnih onodobnih glasila, ali i obrazovan pisac, premda su njegove novele mnogo sličnije ‘crticama nego zrelim i razrađenim pripovijetkama’. Kao što je istaknuto i u književnoj historiografiji, u Šimićevu djelu – kojega se povezuje s odjecima verističke književnosti – odveć je malo literarnog na- dahnuća, što ne znači da u njegovim zanimljivim stranicama nema ponešto realizma, a još više prosvjetiteljske riječi i poruke. Premda mu pretenzije nisu interpretativne naravi, u Šimićevu djelu D. Šimundža nalazi tri tematska kruga: književno-pripovjedački, publici- stičko-literarni te poučno-prosvjetiteljski, odgojni i moralni, a svaki ima uporište u njegovu književnom djelu. Snagu književno-povijesnog pravorijeka imaju dr. Šimundžine riječi da je Šimić „literarno fragmentaran,

2 DR. NEVENA STARČEVIĆ-KAŠTELAN, Don Nikola Šimić, svećenik i književnik (1854.-1913.), Kačić, Split, 1998, 208.

177 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 da mu je poetika eklektična ili književno neodređena” odnosno da u „tom spektru višeslojnih odnosa i postupaka u Šimićevu se djelu mogu naći raznoliki primjeri spisateljskih htijenja i ostvarenja, verističkih pokušaja i realističkih zapisa, preporodnih ideja i pučkih pouka, duhovnih i moral- nih, slično ili gotovo istoga čvrsta i zgusnuta stila”. O Šimiću je zanimljivu sličicu s nekoliko vrijednih zapažanja napisao i akademik Ivo Frangeš. Za njega je Šimić prispodobiv Barčevoj „veličini malenih” i pisac koji se svojom književnom Dalmacijom nastojao uklopiti u cjelinu hrvatske književnosti, posebno razmišljajući o potrebama hrvatskoga puka. Usto, Šimić je bio pisac itekako „svjestan svojih sposobnosti i njihovih doma- šaja” kojemu je književnost u narodu imala „dvostruko uzvišenu zadaću”, da ga ispravlja, osvješćuje i oplemenjuje, vodeći ga pravom napretku; i da opet bude vjerni odsjev njegova života i poluga njegove prosvjete”. Kako bi ocrtao njegov doprinos, Frangeš u njegovu povijesnom kontekstuali- ziranju priziva Šimunovićevu sliku književnosti čiji su korijeni duboko u narodu, a grane dohvaćaju svjetske širine”, izražavajući maestralnom metaforom pravu vrijednost i Šimićevo značenje u našoj književnosti i narodnoj kulturi. Ususret dvama velikim jubilejima: 1700. obljetnici mučeničke smrt sv. Dujma i 17 stoljeća postojanja grada Splita, zbornik Kačić donosi nekoliko prikladnih sadržaja. Prvi put (editio princeps) donesen je „svečani prikaz“ Vojmila Rabadana Splite grade, povodom 15. obljetnice pjesni- kove smrti i tekstom Dubravke Rabadan (2003, 123-166). Evo završnih stihova himne gradu: O, Splite grade, bisere na žalu, Na hridi svijete, galebe na valu, Gradova kruno sunčane Dalmacije, I alem-kame, domaje Kroacije!...

O smij se, pjevaj, grade dobre volje, I smjelo kroči stazom sudbe bolje, Jer zlobe ljudske, groma i oluje Svu djecu tvoju čuva sveti Duje! Tu je još nekoliko priloga: prvi hrvatski prijevod i grčki izvornik Pje- sničkog kanona u čast Presvete Bogorodice3, Vučkovićev tekst o nekim as- pektima Kačićeve „Korabljice“ i J. Lisca o hrvatskom jeziku XVIII. stoljeća

3 Objavljena je i posebna knjiga: SV. ANDRIJA KRETSKI, Pjesnički kanon za rođen- dan naše Gospe Bogorodice. Dvojezično izdanje (grčko-hrvatski), Kačić, Split, 2006, 96.

178 I. Bošković, Književna riječ na stranicama Zbornika „Kačić“ i fra Petru Pletikosi, autoru putopisnih slika Putovanje k Jeruzolimu god. 1752. Kulturološki je vrijedan podatak, a odnosi se na recepciju fra Filipa Grabovca, i zapis L. Čoralić o hrvatskim franjevcima u Mlecima, gdje posebno apostrofira tragičnu sudbinu fra Filipa Grabovca čije djelo nije moglo „izmaknuti pažnji mletačke magistrature” i odmah spaljeno, a on sam zato- čen u tamnicu. Autorica podsjeća da je „razloge hrvatskih nedaća u bližoj i daljoj prošlosti Grabovac pronalazio u neslozi i podvojenosti, neobrazova- nosti i neprosvijećenosti hrvatskoga puka, ali i nenarodnoj djelatnosti do- maćih ljudi koji su … sluganskom politikom, a zbog osobnih probitaka i karijere, izdali domovinske interese”. Književnoj znanosti i historiografiji, a još više razumijevanju književnosti S. Marije od Presvetoga Srca, dobro- došla je njezina bibliografija iz pera Nedjeljke Paro. Godine 2004. održan je, od 3. do 7. studenoga u Zagrebu, Sinju, Ma- karskoj, Mostaru, Bristu i Zaostrogu reprezentativan znanstveni skup Fra Andrija Kačić Miošić i kultura njegova doba, na kojem su nastupili: S. Bo- tica, J. Bratulić, V. Brešić, D. Dukić, D. Fališevac, J. Grbavac, V. Grubišić, H. G. Jurišić, K. Jurišić, P. Knezović, J. Lisac, I. Lukežić, A. Mijatović, M. Moguš, M. Palameta, A. Pavešković, F. S. Perillo, S. Prlenda, V. Rišner, A. Sekulić, F. Šanjek, Z. Šundalić, J. Vrandečić i drugi. U osvjetljenju suvremene hrvatske povijesti i književne historiografije tematizirani su brojni aspekti djela velikog imena i njegovo značenje u hrvatskoj kulturi, kojoj je jedan od najdubljih identitetskih znakova i književnih odrednica. Preda- vanja su objavl jena u Zborniku, koji je izdala HAZU.4 Tom Akademijinu Zborniku na svoj je način korespondentan i Kačić (2007.-2008.) posvećen fra Andriji Kačiću u Americi.5 Objavljena su predavanja sa simpozija o „proslavljenom Starcu Milovanu, uzornom franjevcu, svećeniku, profesoru i prosvjetitelju”. Skupovi su održani u Torontu (27. studenoga) i Bo- stonu (7. prosinca) 2004. godine. U zborniku je doneseno nekoliko priloga književnoga i povijesnog karaktera inspiriranih djelom „velikog imena“. Vinko Grubišić piše o recepciji Kačićeva Razgovora ugodnoga u zemljama engleskoga jezika ističući da su „najčitaniju našu knjigu“ čitatelji upo-

4 Fra Andrija Kačić Miošić i kultura njegova doba. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Fra Andrija Kačić Miošić i kultura njegova doba, održanog 3.-7. studenoga 2004. u Zagrebu, Sinju, Makarskoj, Mostaru, Bristu i Zaostrogu, HAZU, Zagreb, 2007, 559. 5 Osim toga sveska Zbornika „Kačić“, o svemu što se je događalo u „Kačićevoj godini“ vidi: Franjevci svomu bratu fra Andriji Kačiću. Kalendar slavlja 300. obljetnice rođenja i sv. krštenja fra Andrije Kačića Miošića (1704. - 17. travnja - 2004.), Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Split, 2004, 72.

179 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 znali preko engleskog prijevoda Fortisova Puta po Dalmaciji (1778.), u kojem se navodi da je Kačić „sakupljač narodnih herojskih pjesama” te da se ne smije pouzdati u njegova povijesna znanja. Iako su uz izdanje Forti- sova djela izostavljene Kačićeve pjesme, čime je Kačiću nanesena velika nepravda, s trima se engleski čitatelj mogao upoznati preko Herderova djela, a neke nepravde što ih je Kačiću učinio Fortis, „fatalni prethod- nik“, pokušao je ispraviti W. i R. Morfill u studiji o slavenskoj literaturi gdje ga smatra „prethodnikom romantizma“. Akribični Grubišić u članku podsjeća i na Subotićev članak o „jugoslavenskim popularnim baladama“ i na Kadićeva istraživanja o Kačiću u srpskoj i bugarskoj književnosti, a za našu su književnost i hrvatsku komparatistiku zanimljivi prilozi A. B. Lorda, R. Spraycara i J. Mileticha. Grubišićev članak na svoj način kontinuira i prilog fra H. G. Jurišića o prijevodima Kačićevih pjesama na strane jezike i njihov utjecaj na europski romantizam. Godinama skrbeći o Starcu Milovanu i njegovoj knji- ževnoj liri, fra G. Jurišić ističe da je pisac „Pismarice“ s više od 70 izdanja svoga bestselera imao nesvakidašnji, ne samo domaći već i svjetski odjek. Vrijedni su podaci o prijevodima i izdanjima na stranim jezicima: bugar- ski, latinski, talijanski, njemački, francuski, srpski, češki, poljski, slovač- ki, ruski, engleski, makedonski, albanski i mađarski. Time se ne mogu pohvaliti ni zvučnija imena od njegova. Koliko je Kačićevo djelo poticajno različitim istraživanjima govori i prilog dr. Ive Šoljana o „viziji rata i povijesti“ u Kačićevu djelu, ali i pogled na tri stoljeća njegova doprinosa buđenju hrvatske nacionalne svijesti i hrvatske duhovne integracije te standardizacije jezika (B. Šešelj). Iako je Kačić zahvaljujući Fortisu postao poznat u njemačkoj književnosti u Herderovu prijevodu, a njegovim se pjesmama divio i veliki Goethe, Ana Bačić spominje prijevode njegovih pjesama na njemački jezik, u kojima su „osjetili izvorni narodni duh i jednostavan život vrlo bliz prirodi“. Pod- sjećajući na to, autorica ističe Kačićevu veličinu, a nalazi je u tome što je „prepoznao narodni jezik kao najbolje sredstvo za prosvjećivanje puka i očuvanje njegova etničkog identiteta”. Time je postavio „temelje za knji- ževni jezik koji će biti kodificiran u vrijeme Ilirskoga pokreta i Hrvatskoga narodnog preporoda”, ali i što je svome djelu dao „univerzalnost, što će mu osigurati dostojno mjesto u povijesti hrvatske književnosti te će biti prevo- đeno, čitano i cijenjeno diljem Europe”. Pjevajući o hrvatskim i slavenskim junacima, za što I. Frangeš nerijetko znade istaknuti da naša povijest i nije do li niz pjesama, A. Kačić je

180 I. Bošković, Književna riječ na stranicama Zbornika „Kačić“ spjevao i baladu o sužanjstvu i kraljevskoj kruni sv. Vladimira u kojoj je u 150 stihova opjevao njegov život od tamnice i sigurne smrti do kraljevske krune. Taj će kralj kasnije svojim životom postati uzorom ljudskoga i kršćanskog života. Za Anitu Mikulić-Kovačević Kačićeva pjesma o svetosti Vladimirova života, spjevana na „dobrom temelju od istine“, dokaz je „Božje Providnosti koja vodi svijet i da nikada zlo ne može i ne će slaviti pobjedu nad dobrom”. Kao svećenik i profesor u Šibeniku fra Andrija Kačić je nekoliko pjesama posvetio njegovim junacima i njihovoj ustrajnoj borbi protiv osman- lijskih nasrtaja. Izrijekom ih navodeći, S. Mrša podsjeća na njih i pjesme posvećene njima (Slidi pisma od vitezova šibenički i države njegove; Slidi pisma od grada Šibenika, kako dođe poda nj paša bosanski samo trideset iljada vojske i bi razbijen na 1646.; također od Vodičana, Vrpoljana i Krapnjana, kako isikoše Turke pod selom Vodice na 1645.; Slidi pisma druga od grada Šibenika, kako dođe poda nj paša Tećelija samo pedeset iljada vojske i ne može ga osvojiti na 1647.; Pisma od vitezova šibeniški), a posebno apostrofira produktivnu poticajnost Kačićeve deseteračke lire i u našem vremenu pjesmama nastavljača i pučkog pjevača Dane Jurića iz Dubravica u kojima evocira zbivanja Domovinskoga rata. U članku o Meštroviću i Kačiću Vladimir Bubrin, sa Sveučilišta u To- rontu, govori o Razgovoru ugodnom …(Chicago,1954.) u izdanju Hrvatske franjevačke tiskare. Uvodnik tom izdanju napisao je Ivan Meštrović, koji je u to vrijeme izradio spomenik Starca Milovana. Također spominje i Meštro- vićevu pjesmu o fra Andriji, što ju je Meštrović napisao kad je imao šesnaest godina i u kojoj je, kako je već spominuto, u 476 deseteraca opjevao, kači- ćevskim tonom i stilom, život fra Andrije Kačića i istaknuo njegove značajke za hrvatski narod i njegovu književnu, kulturnu i političku povijest. O epici Starca Milovana u svjetlu novovjekih pogleda u istom zborniku piše dr. Miljenko Buljac i interpretacijom četrdesetak rasprava o njegovu pjesništvu osporava prijepore o nepouzdanosti njegove historiografije, ognjištarstva, morlaštva i pjevanja o mitološkoj prošlosti, a sve da bi podastro da je Kačić svojim Razgovorom…, u stihu i u prozi, izrazio „bitne sastavnice i svrhu svoga književnog poslanja slaveći vjeru, domoljublje i kulturu svoga naroda, budeći otpor tuđinu i veličajući viteška djela časnih i zaslužnih ljudi u otporu prema osmanlijskim osvajačima, u kojima je vidio izvore opasnosti i zla”. Književnoj historiografiji poticajan je i rad dr. Antonije Zaradija- Kiš o intencijama pučkoga u Kačićevu Razgovoru ugodnomu. Autorica,

181 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 istražujući pojmove propovijedi, straha Božjeg i junaštva u Kačićevu djelu, nalazi ukorijenjenu vezu s latinskom književnom tradicijom Ka- čićeva vremena, dok je njegovo isticanje „etničkih načela pred načelima drugih ispovijedi, tj. njegov gotovo izvanvremenski stav u pitanju vjerske tolerancije, koja je i danas jedno od gorućih civilizacijskih pitanja, osiguralo mu primat u pučkom prosvjetiteljstvu u Dalmaciji … što su vrline univerzalne u vremenu i prostoru”. Da je Kačić bio i ostao najdublja baština hrvatskoga puka u inozemstvu potvrđuje i fra H. Gabrijel Jurišić prilogom o Kačićevoj prisutnosti u Americi. Recepciji Kačića svakako je doprinijela poznata činjenica da su naši ljudi sa sobom u tuđinu nosili njegovu „Pismaricu“, da su o njemu pisali, da je proslavljena 250. obljetnica Kačićeva rođenja, da mu je Meštrović izradio i spomenik, a objavljen je i Razgovor ugodni…, kao i da je povodom 300. obljetnice rođenja (2004.) održano više predavanja i predstavljanja njegovih knjiga, održan i međunarodni simpozij u Torontu o njegovu djelu te u Bostonu održano nekoliko predavanja na međunarod- nom susretu slavista. U istom svesku Velimir Borković objavio je dramski tekst o Opsadi Sinja 1715. godine u kojem je u dramsko ruho zaogrnuo ključne slike o velikom povijesnom događaju zapamćene u historiografiji i u pučkoj predaji. Uz taj scenski tekst donesen je i osvrt fra H. Gabrijela Jurišića na predstavu, okolnosti njezina pisanja, pripremanja i izvođenja. Uz podsje- ćanje na novinske i medijske osvrte na predstavu, u članku je donesena i Kačićeva Treća pisma od Sinja te dodatci istoj, nužni za cjelovito razumijevanje i pjesme i samoga pjesnika.

II. NIZOVI 1. Knjižnica zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa … (KZK-MDG) Flos medicinae - Cvit likarije, sive Scholae Salernitanae de conservanda bona veletudine praecepta metrica, Split, 1980., str. 144. Na hrvatski preveo fra Emerik Pavić, Budimpešta 1768. Reprint izdanje s povijesno-medicinskim uvodom, živo- tom E. Pavića i transkripcijom prepjeva. FRA ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Split, 1983., 540. Najčitanija knjiga - poslije Biblije - u hrvatskom narodu. DR. ANĐELKO MIJATOVIĆ, Obrana Sigeta. U povodu 420. obljetnice sigetske bitke, Split, 1987., 188 (Književna ostvarenja, 95-157). Isto, 2. izd. ŠK, Zagreb, 2010., 310.

182 I. Bošković, Književna riječ na stranicama Zbornika „Kačić“

DR. NEVENA STARČEVIĆ-KAŠTELAN, Don Nikola Šimić, svećenik i književnik (1854.-1913.), Split, 1998., 208. Don Nikola Šimić, svećenik i književnik (1854.-1913.) i fra Ante Benutić, žu- pnik i mučenik (1898.-1944.). Radovi Simpozija održanog u Igranima 10. i 11. listopada 1998. godine. Split-Igrane, 1999., 240. SV. ANDRIJA KRETSKI, Pjesnički kanon za rođendan naše Gospe Bogo- rodice. Preveo s grčkoga izvornika, pogovor i tumačenje napisao dr. o. Predrag Belić, DI, Split, 2004., 96.

2. Ponovljena izdanja „Mala knjiga“ - Reprinti DON JOSIP VERGILIJ PERIĆ, Kula od uzdaha. Historički događaj iz prve polovice XVII. vijeka. Zagreb, 1900. Reprint, Split, 1989., XX+88+4. DON NIKOLA ŠIMIĆ, Slike i crte iz seoskog života, Zadar, 1887.,152. Re- print, Split, 1998., XVI+166.

3. Glazbeni niz „Nova et vetera“ POZOR. Od devet objavljenih svezaka, sedam svezaka su uglazbljene pjesme. Popis izdanja vidi: H. BREKO-KUSTURA, Historiografija crkveno-glazbenih i muzikoloških tema u časopisu „Kačić“, u ovom Zborniku, str. 199.

4. Niz „Riječ“ ŽELJKO HELL, Za križem ili priča o naravi, Split, 1991, 128. ANTE BRANKO PERIŠA, San povratnika, Split-Düsseldorf, 1991, 87. U prigodi 20. obljetnice misije u Düsseldorfu.

5. Zajednička izdanja DR. ANĐELKO MIJATOVIĆ, Narodne pjesme o Mijatu Tomiću, Sinj-Duv- no, 1985, 232. Suizdanje: Kačić - Sveta baština. Epistola domini Marci Marvli... ad Adrianvm VI. Pont. Max…, Romae, MCXXII, p. 14. Svezak I. (reprint) .MARKO MARULIĆ, Epistola ad Adria- nvm VI. P. M. - Poslanica papi Hadrijanu VI. - Epistle pope Adrian VI. 1522., Zagreb-Split, 1994., 108, Svezak II. (tekstovi latinsko-hrvatsko-engleski). Suiz- danje: Nacionalna i sveučilišna biblioteka i Kršćanska sadašnjost - Zagreb, Crkva u svijetu i Kačić - Split. NIKOLA KORDIĆ, Izabrane pjesme, Humac-Ljubuški, 1997., 173. Suizda- nje: Kršni zavičaj - Kačić. STIPE BOTICA, Andrija Kačić Miošić, Zagreb, 2003., 332 (opširna bibliografija). Suizdanje: Školska knjiga - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Kačić.

183 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Sveti Staš i Župa Staševica u Split- sko-makarskoj nadbiskupiji, Staševica-Split, 2006., 152. Suizdanje: Župski ured Staševica - Kačić (književna ostvarenja, s. 117-144). SNJEŽANA GRKOVIĆ-JANOVIĆ, Svetac na otoku. Bračka povjestica. Su- izdanje: Naklada Bošković - Kačić - Kulturna udruga »Fra Andrija Dorotić« Su- martin, Split, 2006., 136 NEVENKA NEKIĆ, Stotine godina visovačke samoće. Zbirka pripovjedaka. Suizdanje: Naklada Bošković - Kačić - Franjevački samostan Visovac - Kulturna udruga »Fra Andrija Dorotić« Sumartin, Split, 2007., 112.

ZAKLJUČAK Nema sumnje da bi i još poneki članak zavrijedio atribuciju književ- noga, pa i naše zanimanje. No, kako je naš prilog više preglednoga nego analitičkog i interpretacijskog karaktera, nastojali smo tek upozoriti na književne sastavke tiskane na stranicama zbornika Kačić. Razumijevana u širokom značenju riječi, književnost se na stranicama Zbornika ogleda u prilozima iz narodne i tradicijske kulture, u nekolicini pjesama-prigodnica, u recitalima strogo određene namjene te u prilozima književno-znanstvene naravi o temama iz kulturne i književne historiografije. Uz Grabovca, Ka- čića i Šimića, kojima su posvećeni i zasebni zbornici, vrijedni su i poticajni napisi o Petrovu, Bujasu, slici Gospe i sv. Antuna u književnosti te drugi koji novim čitanjima osvjetljavaju i objašnjavaju manje poznate ili nepoznate stranice naše duhovne tradicije. Na mnoge misli izrečene u napisima književna se znanost itekako referira, a neke ocjene imaju i snagu književ- no-znanstvenoga pravorijeka, što Zbornik tijekom njegova pedesetogodiš- njega tečaja legitimira i vrijednim književnim glasilom.

SUMMARY - SAŽETAK LITERATURE ARTICLES PUBLISHED IN „KAČIĆ“ JOURNAL Kačić Journal is an open-access academic journal that publishes works in the Humanities and the Social Sciences, so this article highlights all articles referring to particular writer, his work, a literary language, prose, poetry or other topics that were published in the Journal, including the proceedings of the themed conference on a particular writer. The works of I. Meštrović and V. Rabadan were first published in Kačić Journal (editio princeps). The Journal also published the Greek original of the Great Canon of St. Andrew of Crete on the nativity of Mary and its translation in the Croatian language. Keywords: writer, prose writer, literary work, literary language, message Translated by Angelina Gašpar

184 UMJETNOST I KULTURNA BAŠTINA U ZBORNIKU „KAČIĆ”

DR. ZORAIDA DEMORI STANIČIĆ UDK: (7+930.85):082 Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru Pregledni članak Split, V. Krstulovića 41 Primljeno: 7. III. 2018.

Među člancima koji su objavljivani u Zborniku „Kačić” obrađeni su oni s temom umjetničke i kulturne baštine Dalmacije, poglavito na prostorima djelovanja franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja. Navodeni su član- ci u kojima su monografski obrađeni neki samostani i crkve, povijesna i umjetnička topografija, ikonografska istraživanja i teme, kao i pojedinačna znanstvena istraživanja povijesno-umjetničkih tema. Ključne riječi: umjetnost, kulturna baština, zbornik „Kačić”, Dalmaci- ja, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ Od prvoga broja Zbornika „Kačić”, kroz proteklih pedeset godina, objavljeni su članci o različitim temama iz gotovo svih humanističkih diciplina pa tako i povijesti umjetnosti. Od arhivske monografske obrade Franjevačkog samostana sv. Lovre u Šibeniku (J. Soldo, 1967.) s nizom važnih podataka o osnivanju i trajanju kroz vrijeme, uz dokumente i opise crkve i oltara, slika i kipova, sve do posljednjih brojeva, teme o arhitekturi, slikarstvu, kiparstvu i umjetničkom obrtu ispunjavale su stranice „Kačića” znanstveno eleborirajući i valorizirajući mnoge oblike hrvatske baštine uvodeći ih u nacionalnu povijest umjetnosti. Spomenuta monografija šibenskog samostana bila je prva u nizu koju su slijedile obrade drugih samostana Franjevačke provincije Pre- svetog Otkupitelja čija arhitektura čini nedjeljivu cjelinu s umjetničkim predmetima, arhivima i bibliotekama. Tako su obrađeni samostani na Visovcu (J. Soldo, 1969.), Karinu (J. Soldo, 1974.) koji je bio mini-

185 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ran i potpuno srušen u Domovinskom ratu, a potom faksimilski obnov- ljen pri čemu je članak bio od ogromne važnosti, Živogošću (J. Soldo, 1993.), samostan benediktinki sv. Marije u Zadru (A. Strgačić, 1967.). Među franjevačkim samostanima posebno je interdisciplinarno istražen i obrađen onaj u Makarskoj, stara „alma mater” franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja. U zborniku „Kačić” (2004.-2006.) objavljeni su radovi sa znanstvenog skupa „Franjevci i Makarska od 1502. do 2002. godine”, a autori su različiti stručnjaci, svećenici i laici. Uz teološke radove i one o povijesti samostana i bogoslovije u posebnom bloku o umjetničkoj baštini pisali su brojni autori u vlastitim specijalističkim temama: S. Kovačić, M. Glibota, F. Glavina, S. Piplović, J. Ivoš, Z. De- mori Staničić, M. Žanetić, Lj. Urlić i R. Tomić. Još jedan svezak Zbor- nika posvećen je obradi samo jednog samostana, i to s predavanjima sa znanstvenog skupa. To je Samostan sv. Klare u Splitu (Kačić, 1994.). Obradili su umjetničku baštinu stare i nove crkve, arhitekturu, slike, kipove, liturgijsko posuđe i ikone: P. Petrić, S. Piplović, J. Marasović, M. Vidović, C. Fisković, K. Prijatelj, Z. Demori Staničić i D. Diana. U Zborniku je (K. Prijatelj, 1985. i 1989.-1990.) sintetski obrađena slikarska baština Provincije Presvetog Otkupitelja uz otkrića i nova tu- mačenja. Na razini Provincije sjedinjeni su i obrađeni (I. Lentić, 1984.) i predmeti od srebra i zlata poput kaleža, moćnika, pokaznica, kadionica, čestičnjaka, svijećnjaka i drugih predmeta liturgijske i kultne namjene. Uz takve sinteze po vrstama i lokalitetima mnogi su autori u „Kači- ću” objavili vlastita pojedinačna istraživanja koja su znanstveni doprinos hrvatskoj povijesti umjetnosti. A. Badurina (1977.) je analizirajući tipologiju franjevačkih samostana protumačio njihovu prostornu orga- nizaciju na istočnoj jadranskoj obali, a poglavito (A. Badurina, 1984.) samostansku arhitekturu podbiokovskog područja. O izgradnji župske crkve sv. Stjepana Pape u Starom Gradu na Hvaru iznijete su važne spoznaje (C. Fisković,1993.) posebno o domaćim majstorima koji su je gradili. Malo poznatu crkvu sv. Ante Padovanskoga na tvrđavi Gri- pe u Splitu obradio je (S. Piplović, 1995.-1996.). Isti je autor (1993.) ukazao i na nepoznate elemente oko podizanja Rendićeva spomenika Kačiću u Makarskoj. Nove podatke i grafičke priloge o nekadašnjoj crkvi i benediktinskom samostanu .sv. Marije de Taurello u Splitu donio je A. Duplančić (1993.) J. Ćus Rukonić obogatila je spoznaje o heraldici prilogom o grbovima grada Cresa (2009.-2011.). O inventaru crkve sv. Dominika u Splitu prema podacima iz vizitacije apostolskog vizitatora Dalmacije veroneškog biskupa Agostina Valiera iz 1579.

186 Z. Demori Staničić, Umjetnost i kulturna baština u Zborniku „Kačić“ godine pisao je F. Oreb (2002.) koji je u radu o crkvi sv. Justine u Korčuli istu analizirao u kontekstu njezine funkcije mauzoleja biskupa Ivana Zaffrona (2009.-2011.). Među povijesno-umjetničkim temama koje su objavljene u Zborni- ku posebno valja naglasiti ikonografske koje su prisutne u brojevima časopisa posvećenim kultovima svetaca. Značenje kulta sv. Antuna Padovanskog u hrvatskim zemljama, a posebno u Dalmaciji, obrađeno je u „Kačiću” (1995.-1996.). Uz opći pregled ikonografije sv. Antuna u Dalmaciji (A. Badurina, J. Soldo i J. Sopta) iznesen je pregled što- vanja svetog Taumaturga u priobalnikm franjevačkim provincijama (Presvetog Otkupitelja i sv. Jeronima), dok su drugi pisci obradili kon- tinentalne provincije. Doprinos ikonografskim temama također su rasprave o štovanju sv. Franje Asiškoga u Hrvatskoj, objavljene u tematskom broju „Kačića“ posvećenom osnivaču Franjevačkoga reda (2014.-2015.). A. Badurina je obradio likovne prikaze boravka Serafskog oca u Hrvatskoj, nastav- ljajući na opširniju temu prikaza ikonografije sv. Franje u Hrvatskoj koju je u Zborniku objavio ranije (1982.). O štovanju sv. Franje u Hr- vatskoj J. Belamarić (2014.-2015.) je analizirao i interpretirao umjetnost XIII. stoljeća u Dalmaciji u svjetlu svjedočanstva Svečeva života i djelovanja, a koji su se odrazili na umjetnost toga doba kroz osjećajnost i humanizaciju različitih likovnih uprizorenja. O značenju kulta Bogorodice i nekih svetaca, njihovu štovanju (hagiografiji) i likovnim prikazima u književnosti, graditeljstvu,- slikar stvu i skulpturi, u Zborniku se pisalo od početka izlaženja časopisa (I. Ostojić, 1971.). Posebnu važnost imaju članci o štovanju Bogorodice u Zborniku posvećenu fra Pavlu Meladi (2000.-2001.) iz pera: E. Marina o Bogorodici u svjetlu ranokršćanskih izvora, E. Peričića o Bogorodici u starohrvatskoj baštini, M. Ivaniševića o Marijinom liku u djelima velikih hrvatskih kipara i slikara.1 H. G. Jurišić prikazao je povijest i zna- čenje kulta Gospe Lurdske u hrvatskom narodu (2012.-2013.). Također je analizirao (1983.) lik i djelo vrličkog franjevca i mučenika fra Filipa Grabovca u likovnoj umjetnosti. Uz uže „franjevačke teme“ u umjetnosti i arhitekturi za povijest umjetnosti važni su i članci koji obrađuju povijest određenih područja Dalmacije, ali i drugih krajeva, posebno zaleđa gradova koji su zbog

1 Opširnije o „Meladinu zborniku“ vidi u članku: FRA PETAR LUBINA, Marijanske teme u „Kačiću“, koji je objavljen u ovomu svesku, v. str. 25.

187 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 osmanske okupacije stoljećima ostali u svojevrsnom vakuumu. Arhiv- ski i drugi podaci dragocjeni su za spoznavanje povijesno-umjetničke topografije - mreže naselja, putova, utvrda, crkava i groblja te ostalih obilježja u prostoru. K. Kosor je objavio niz važnih podataka i opser- vacija o Drnišu i okolici u 17. i 18. stoljeću (1975., 1976. i 1979.), Š. Peričić o Vrlici (1983.), A. Ujević o Imotskoj krajini (1983.). Kroz dugo vrijeme izlaženja zbornika „Kačić“ svojim je pisanjem povijest Dalmacije obilježio i zadužio crkveni povjesničar K. Jurišić, koji je disciplini povijesti umjetnosti priskrbio niz temeljnih podataka ne samo o crkvenom nego i o kulturnom životu u Makarskom primorju, Zabio- kovlju i Neretvanskoj krajini, tj. staroj Makarskoj biskupiji. Fra Karlo je, interpretirajući franjevačke, ali i turske dokumente, s obzirom da su Makarska, Primorje, Zabiokovlje i Neretva gotovo dva stoljeća bili pod turskom vlašću, podastro važne podatke o naseljima i stanovnicima tih područja, gradnji i opremanju crkava i samostana na području između Cetine i Neretve, njihovim titularima i svećenicima, starim natpisima na glagoljici, bosančici i latinici, grobljima i stećcima. Stećke na području Imotske krajine istraživao je i arheolog amater i vrsni prevoditelj s latinskog, inače liječnik I. Petričević (1980.), čitajući i tumačeći njihove natpise na bosančici. A. Nikić istražio je kulturne prilike u Hercegovini (1976.), a posebno gradnju samostana na Širokom Brijegu kao vjerskoga i kulturnog središta Hercegovine (1981). O davno srušenom Franje- vačkom samostanu na Gradovrhu pokraj Tuzle pisao je F. Hidanović (2012.-2013). O povijesno-umjetničkoj topografiji župe Mandaljena u Župi dubrovačkoj pisao je T. Macan (1981.), a nove znanstvene teze o sakralnoj baštini Vrbice, Lozice i Mokošice donio je V. Lupis (2009.- 2011.) uz atribuciju štovane slike Gospine od Vrbice i dubrovačkom renesansnom slikaru Lovri Dobričeviću. Važno je napomenuti da su u Zborniku također objavljivana istraži- vanja kulturne povijesti Hrvata u drugim dijelovima tadašnje Jugosla- vije, posebno u Bačkoj, u člancima A. Sekulića-T. Kulića (1970., 1971. i 1978.). K tome treba upozoriti na hrvatsku Crkvu sv. Nikole Tavelića u Sydneyu (Australija) s 40 vitraja iz hrvatske nacionalni i crkvene povijesti (G. Biršić, 1993.). Istraživanje arhiva i knjižne građe dijelom pripada i disciplini povijesti umjetnosti, kako zbog formalnog oblikovanja i materijalnih svojstava (grafije ili tipografskih odrednica, minijatura ili ilustracija, vrsta i oblika papira ili pergamena, uveza), tako i zbog književnoga, dokumentarnog ili povijesnog konteksta. Posebno se, uz rukopisne knjige, visoko valori-

188 Z. Demori Staničić, Umjetnost i kulturna baština u Zborniku „Kačić“ ziraju prvotisci (inkunabule) kao i rijetke knjige iz XVI. stoljeća. One su popisane i obrađene u svim samostanskim bibliotekama, a u „Kačiću“ su objavljene one iz samostana u Zaostrogu (Jurić, Knezović, 1998.-1999.). Muzeologija i zaštita kulturne baštine poseban je vid povijesti umjetnosti koje se danas na diplomskim, poslijediplomskim i doktorskim studijima posebno specijaliziraju. Kako najveći broj franjevačkih crkava i samostana u Dalmaciji ima status kulturnog dobra zajedno s umjetničkim predmetima koji se u njima nalaze, često se provode administrativne i fi- zičke mjere zaštite uz istraživanje i dokumentiranje. U većini samostana otvorene su i muzejske zbirke koje izlažu najvrjednije predmete i umjetnine, arheološku ili etno građu koju su naraštaji fratara stoljećima saku- pljali. O postupcima istraživanja i zaštite stare franjevačke crkve i zvonika u Makarskoj u Zborniku posvećenom 500. obljetnici samostana pišu arhitekti konzervatori A. Gamulin i I. Vojnović koji su zaštitu aktivno provodili (2004.-2006.), dok Z. Demori Staničić (1998.-1999.) obrađuje metode i postupke korištene u obnovi spomenika kulture u Igranima, posebno crkve sv. Mihovila i „Zaline kule“ iz vremena tursko-mletačkih ratova. K. Jurišić (1979.) donosi nove podatke o Prvom muzeju hrvatskih spomenika (današnji Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) koji je u 19. stoljeću bio osnovan u Franjevačkom samostanu u Kninu. I etnografske teme također su obrađivane u „Kačiću“ kao sastavni dio kulturne baštine u Hrvatskoj i Dalmaciji. O kultnom običaju odijevanja Gospinih kipova s Isusom u naručju u svečanu odjeću u vrijeme blagdana J. Radauš-Ribarić (1993.). tumači kao drevni običaj na području Medite- rana. Ista autorica (1986.) uspoređuje narodne nošnje u Rami i Sinjskoj krajini, povezujući njihove likovne karakteristike uz povijesne podatke o migracijama iz Rame u Sinj, uz koje je povezan i prijenos Gospine slike. Monografske obrade pojedinih ličnosti također doprinose boljem poznavanju povijesno-umjetničkih zbivanja. S. Rabar prikazuje djelo arhitekta, pisca i redatelja Krešimira Tičića (2002.), a T. Maštrović obrađuje Nikolu Maštrovića, poznatoga austrijskog generala. Taj Ma- karanin se, osim vojnom karijerom, istaknuo gradnjom crkava i javnih građevina u Lici i Otočcu (2004.-2006.). Radove poznatog graditelja orgulja iz druge polovice XIX. stoljeća Gaetana Zanfrette u katedrali sv. Duje obrađuje muzikolog M. Grgić donoseći široki povijesni kontekst orgulja u Splitu i Dalmaciji. (2009.-2011.). Članci iz povijesti umjetnosti u Zborniku „Kačić“ opremljeni su fotografijama, crtežima, nacrtima i legendama.

189 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

II. NIZOVI Knjižnica zbornika »Kačić« - monografije, dokumenti, građa... - DR. ANTE SEKULIĆ, Drevni Bač, Split, 1978., 119. - FRA JOSIP ANTE SOLDO, Župa sv. Nikole Bajagić-Obrovac, Split, 1978., 60. - DR. ANTE SEKULIĆ, Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Split, 1978., 140. - Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (shematizam), Split, 1979., 280. - Župa sv. Ante Prugovo u prigodi 100. obljetnice nove crkve, Split, 1980., 136. - S. M. ALOJZIJA CARATAN-S. M. BOŽENA MUTIĆ, Provincija Božje providnosti Družbe kćeri Božje ljubavi (1882.-1982), Split-Zagreb, 1982., 350. - DR. ANĐELKO MIJATOVIĆ, Obrana Sigeta. U povodu 420. obljetnice sigetske bitke, Split, 1987., 188; Isto, 2. izd., ŠK, Zagreb, 2010., 310. - FRA STANKO BAČIĆ, Perušić, župa Marijina Uznesenja u Zadarskoj nadbiskupiji, Split, 1989., 224. - FRA JOSIP ANTE SOLDO, Sveti Spas u Vrhrici. Povijesno-kritička rasprava o hrvatskoj sakralnoj i kulturnoj baštini u današnjem selu Cetini kraj Vrlike. Split, 1990.,96. - FRA STANKO BAČIĆ, Visovački franjevci u Skradinskoj biskupiji. Pastoral- no djelovanje franjevaca od dolaska Osmanlija (1522.) do danas, Split, 1991., 296. - Sumartin, zbornik radova, Sumartin-Split, 1992., 400. - NENAD CAMBI-ANITA GAMULIN-SNJEŽANA TONKOVIĆ, Starokr- šćanska bazilika u Zmijavcima, Split-Zmijavci, 1999., 156. - FRA MIRKO BULJAC, Hrvace Župa Svih Svetih, Split-Hrvace, 2004., 392. - FRA VICKO KAPITANOVIĆ, Kršćanska arheologija, Split, 2006., 286. - IVAN JUKIĆ-FRA VINKO PRLIĆ, Sakralna baština Župe Staševica, Split- Staševica, 2011., 123. - Gala-Gljev, Župa Svih Svetih u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Split-Gala, 2010., 244. - DARKA BILIĆ, Svetište Gospe Sinjske na nacrtima iz Arhiva Franjevačkog samostana u Sinju, Split-Zagreb, 2017., 164.

Zajednička izdanja FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Sv. Staš i Župa Staševica u Splitsko- makarskoj nadbiskupiji, Staševica-Split, 2006, 152.

190 Z. Demori Staničić, Umjetnost i kulturna baština u Zborniku „Kačić“

ZAKLJUČAK Iz navedenoga prikaza sasvim je jasno da je Zbornik „Kačić“, uz druge znanstvene i umjetničke discipline, posvećivao svoju pozornost povijesti umjetnosti u svim njezinim granama. Više je znanstvenika obradilo neka važna pitanja i pružilo vrlo važne odgovore na pitanja na koja prije nije bilo pravoga odgovora.

SUMMARY - SAŽETAK THE ARTS AND CULTURAL HERITAGE ARTICLES PUBLISHED IN „KAČIĆ” JOURNAL Articles dealing with the artistic and cultural heritage of Dalmatia, especially those referring to the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer have been published in the Journal for over a half-century. They focus on religious objects such as monasteries and churches, historical structures and art topography, iconographic, historical and artistic themes. Keywords: art, cultural heritage, Kačić Journal, Dalmatia, Franciscan Prov- ince of the Most Holy Redeemer Translated by Angelina Gašpar

191 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Gotički srebreni kadionik, Zaostrog (XV. stoljeće)

192 HISTORIOGRAFIJA CRKVENO-GLAZBENIH I MUZIKOLOŠKIH TEMA U ZBORNIKU „KAČIĆ“ Pregled istraživanja i oris spoznaja*

DR. HANA BREKO KUSTURA UDK: (78.01+783):082 Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU Pregledni članak Zagreb, Opatička 18 Primljeno: 15. I. 2018.

FRA STIPICA GRGAT Franjevački samostan Split, Trag Gaje Bulata 3

Rad predstavlja pregled istraživanja i oris novih znanstvenih spoznaja što su ih autori franjevci i muzikolozi, te crkveni glazbenici objavljivali od 1967. do danas. Cilj je prikazati raznolikost tematika i važnosti rezultata istraživanja koje su nakon objave u „Kačiću“ imale svoje nastavke u novim recentnim znanstvenim diskursima našega doba. Zbornik „Kačić“ glazbenim je temama od samog utemeljenja pridavao iznimnu važnost i brinuo se o njihovu kontinuiranu predstavljanju javnosti. Ključne riječi: Zbornik „Kačić“, crkvena glazba, franjevci glazbenici, franjevačka glazba, gregorijanski koral, glagoljaško pjevanje, hrvatska crkvena glazba

UVOD Znanstveni zbornik „Kačić“ od samoga svog osnutka do danas, redovito je u svojemu sadržaju imao zastupljene teme koje su posvećene povijesti crkvene glazbe u Hrvatskoj i muzikološkim diskursima liturgijskog predznaka. Ukupno je do sada objavljeno šest relevantnih radova čije ćemo tematike i način njihove obrade prikazati u nastavku.

* Ovaj je rad dijelom financirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) projektom IP-2016-06-6619. Voditeljica projekta je prof. dr. Hana Breko Kustura (HAZU).

193 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

U Zborniku su bile tematizirane povijesti pojedinih crkvenih pjevač- kih društava, gregorijanski koral i njegovi hrvatski odjeci na primjeru hrvatskih prijevoda Predslovlja, glagoljaško pjevanje, uloga franjevaca- glazbenika u Cecilijanskom pokretu i uloga franjevaca u crkvenoj glazbenoj umjetnosti u Hrvatskoj. Neke su od tema usko repertoarni specija- listički prikazi sadržaja franjevačkih kantuala, poput rada o kantualima fra Petra Kneževića. Posebno je opsežan rad posvećen glazbenom fundu- su samostana franjevaca u Makarskoj koji je uzoran primjer cjelokupno- sti obrade svih glazbenih izvora jednoga crkvenog lokaliteta u Dalmaciji.

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ U prvom svesku Zbornika „Kačić“ objavio je vrsni poznavatelj gre- gorijanskog pjevanja i crkvene glazbe u Hrvatskoj fra Anđelko Milano- vić, Gregorijanski napjevi za hrvatski prijevod Predslovlja (1967, 305- 315). Autor donosi dragocjen prilog poznavanju toga uzvišenog napjeva za proprij mise katoličke liturgije. Maestro Milanović u tom članku promatra tu veličanstvenu molitvu s dva aspekta, tekstualnoga i glazbenog, dajući istovremeno pomnu znanstvenu razradu i temeljnu analizu jednoga i drugog. Predstavljajući tekstualnu građu spomenute molitve, na jednostavan način daje čitatelju uvid u njezinu trodijelnu dimenziju. Zatim iscrpno razlaže o glazbenoj strukturi Predslovlja kao napjeva, zahvaćajući u daleku prošlost i prvih spominjanja pjevanja toga teksta. Od davnine je napjev imao silabički stil, sličan psalmodiji, unatoč tome što je u nekim vremenima bio gotovo melizmatički. No, jedna od bitnih njegovih sastavnica jest način na koji ga se pjeva i po čemu se razlikuju njegove tri glazbene vrste: a) jednostavni napjev, b) svečani i c) najsvečaniji. U daljnjem izlaganju, autor sistematski analizira glavne sastavnice Jednostavnog i Svečanog napjeva: intonaciju, recitativ te obadvije kadence, srednju i završnu. Svaki od tih pojmova popraćen je notnim primjerom tako da čitatelj može vrlo lako ući u bit pojedinog dijela. Značajno je pri tome da pisac u tekstu pravi paralelu između hrvatskoga i latinskog jezika, što je vrlo važno, poglavito s motrišta broja slogova u pojedinim riječima. Na kraju autor donosi na latinskom i hrvatskom jeziku primjer Jednostavnoga i Svečanog napjeva Predslovlja iz mise Uzašašća upućujući iznova notnim primjerima na važnost srednje i završne kadence. Deset godina poslije toga rada evo novoga: Fra Anđelko Milanović, Doprinos franjevaca crkvenoj glazbenoj umjetnosti u Hrvatskoj (1977,

194 H. Breko Kustura i S. Grgat, Historiografija crkveno-glazbenih i muzikoloških...

163-174). Članak je mali kompendij glazbenog života i djelovanja bra- će franjevaca na našim prostorima. Nakon kratkog uvoda o djelatnosti franjevaca u XIII. stoljeću, kad je franjevcima Grgur IX. povjerio da urede pjevanje u Rimskom časoslovu, autor sistematski donosi temeljnu raščlambu te materije. Namjerava iznijeti na vidjelo imena onih franjevaca glazbenika koji su ostavili izniman trag od XV. do XX. stoljeća kao teoretičari, skladatelji, reproduktivni umjetnici i krasnopisci-prepi- sivači. Mnogi od njih su poznati, no naslućuje da se imena i djela nekih još nalaze pod izvjesnim slojem zaborava. Autor navodi imena glazbenika koji su djelovali na hrvatskom području, od Dubrovnika preko mletačke Dalmacije do Banske Hrvatske, ističući fra Marijana Jaića i fra Fortunata Pintarića, da bi najveću pozornost posvetio fra Ivanu Marku Lukačiću, središnjem imenu hrvatske ranobarokne glazbe. Za- tim autor izlaže o djalatnosti franjevaca pod turskim jarmom u Bosni, Hercegovini i sjevernoj Dalmaciji. Ističe iznimni napor franjevaca koji su, unatoč teškim okolnostima, dali nemjerljiv doprinos oživotvorenju fenomena crkvene glazbe na tim područjima. Školujući se mahom u Italiji, oni su sa sobom donosili glazbene kantuale, prepisivali ih i ure- đivali, a nerijetko u njih unosili i vlastite skladbe. Na tom tragu, uz fra Vicu Vicića, fra Anđela Nuića izdvaja se najznačajnija glazbena osob- nost fra Petar Knežević. U drugom dijelu autor analizira glazbenu situaciju u XX. stoljeću. To je vrijeme kada na pozornicu Crkve u Hrvata (sjemeništa, gimnazije i teologije) stupa generacija i formalno glazbeno osposobljenih franjevaca koji će unijeti novi duh i novi način glazbenog promišljanja u ži- votu Crkve. To su: fra Kamilo Kolb, fra Bernardin Sokol, fra Anselmo Canjuga, fra Nenad Nuić, fra Ivan Glibotić, fra Anđelko Milanović i fra Miroslav Grđan. U završnom odsjeku autor ukazuje na mlađu generaciju braće franjevaca koja će biti odgovorna za glazbu pokoncilske Crkve: fra Ivan Peran, fra Izak Špralja, fra Fabijan Raić, fra Sebastijan Golenić, fra Slavko Topić i fra Mile Čirko. Jedan od značajnijih znanstvenih radova posvećenih glazbenim kantualima sinjskoga Gospina pjesnika i glazbenika fra Petra Kne- ževića (+1768.): dr. Miho Demović, Pitanje autorstva Kneževićevih kantuala (1984, 193-214). Pisac se pozabavio prvi put pitanjem mogu- ćeg autorstva kantuala fra Petra Kneževića, pokušavajući proniknuti u možebitne repertoarne uzore i glazbene na temelju kojih je Knežević

195 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 kompilirao svoje rukopise koji se čuvaju u Sinju i na Visovcu, ostav- ljajući pri tom mogućom pretpostavku da je Knežević možda i autor pojedinih skladbi. Riječ je o onim skladbama za koje Demović ne nalazi direktne paralele u njemu tada dostupnim i znanim glazbenim rukopisnim izvorima hrvatskih regija. Glazbeni historičari i muzikolozi od osamdesetih godina XX. sto- ljeća do 2008. svoje diskurse o Kneževićevim glazbenim rukopisima posvetili su problemu otkrića možebitnog autorstva napjeva u njegovim rukopisima, kao i komparacijama napjeva sa srodnim dalmatinskim franjevačkim izvorima, nalazeći konkretne repertoarne paralele s kodeksima iz drugih franjevačkih lokaliteta: Dubrovnika, Trogira, Zadra i Makarske. U tom je kontekstu važan taj Demovićev rad. On je prvi (nazvavši kantuale imenima Kantual A i Kantual B koje su kasniji autori prihvatili) upozorio da treba usporediti Kneževićeve kantuale s talijanskim izvorima. Opisao ih je kao dragocjene spomenike glazbene kulture Provincije Presvetog Otkupitelja i grada Sinja koji ukazuju da u pogledu glazbenog muziciranja u bogoslužju mise „nije ni Sinj zao- stajao za Zadrom i Dubrovnikom, u kojima su se izvodile slične mise, ili iste kako su zapisane u Kneževićevim kantualima“ (208). Demović je prvi analizirao detaljno i solističke skladbe iz Kneževićevih rukopisa, poglavito sekvence, himne, kantik i duhovne madrigale. Njegov je rad predstavio prvu opsežniju komparativnu obradu tih rukopisa s drugim kantualima iz Dalmacije. Riječ je, međutim, datacijom mlađim rukopisima, pa su recentna istraživanja (primjerice Hana Breko Kustu- ra, Sinjski kantuali fra Petra Kneževića, 1767.) u kontekstu „polifoni- je semplice” i „cantus fractusa” konkordanca u talijanskim izvorima (Povijesni prilozi, 2008, 34, 123-142), ali i najnovija monografija triju autora: fra Mirko Marić-Hana Breko Kustura-Hrvojka Mihanović Sa- lopek, Fra Petar Knežević - Gospin pjesnik i glazbenik, Sinj, 2017. dala konkretniji odgovor o pitanju poveznice Kneževićevih kantuala s reper- toarom cantus fractus napjeva iz Italije. Ta je monografija pokazala na nekolicini primjera do sada nepoznate podudarnosti misnog repertoara koji donosi Knežević s izvorima iz Italije, koji su datacijom čak i stotinu godina stariji. Time je „desideratum“ koji je u spomenutom radu iz 1984. apostrofirao Miho Demović, a to je neophodna komparativna baza Kneževićevih kantuala s talijanskim, konačno dobila svoj kontek- stualni epilog. Tim Demovićevim radom je inicirana i nova analiza (za hrvatsku povijest glazbe toliko važne „Mise u Harvatski jezik“), kojom je dokazana melodijska kontrafaktura, ali i prikazana prva analiza hr-

196 H. Breko Kustura i S. Grgat, Historiografija crkveno-glazbenih i muzikoloških... vatskog jezika kojim piše fra Petar u godini 1767. u Sinju. U toj misi Knežević ne samo glazbom nego i hrvatskom riječju slavi svoju sinjsku Majku od Milosti. Osam godina nakon Demovića objavljen je novi rad: Fra Izak Špralja, Franjevci glazbenici u 19. stoljeću (1992, 353-361). Taj rad je sinteza djelatnosti i prinosa hrvatskih franjevaca crkvenoj glazbi XIX. stoljeća. Autor kontekstualno prikazuje stanje crkvene glazbe u Hrvatskoj nakon carskih odredbi iz 1754. i 1783. kojima se pjevanje u Katoličkoj crkvi podvrgava službenom ukusu koji je prihvaćen u Beču. Pri tom se fra Izak nadovezuje na radova fra Anđelka Milanovića koji je prije njega dao značajan doprinos proučavanju Cecilijanskog pokreta i uloge franjevaca u hrvatskim zemljama u XIX. stoljeću. Nakon uvoda rad predstavlja najeminentnija franjevačka skladateljska i orguljaška imena poput fra Fortunata Pintarića, fra Donata Fabijanića ili fra Pavla Alaupovića, ali se i kratko osvrće na tek nominalno znane franjevce koji su bili u doticaju ili su se pak bavili glazbom, poput fra Ljudevita iz Cavtata ili fra Ivana Četrulja. Osobitu pažnju je posvetio opusu fra Marijana Jaića iz Slavon- skoga Broda i njegovoj pjesmarici „Vinac bogoljubnih pisamah.“ Centralno mjesto je prikaz glazbenog opusa fra Fortunata Pintarića iz Čakovca pri čemu autor posebnu pažnju posvećuje njegovoj zbirci molitava i popjevaka „Knjiga bogoljubnosti karstjanske…“ Autor drži da je razlog neprihvaćanja nastojanja oko obnove liturgijske glazbe u XIX. stoljeću u Hrvatskoj u direktnoj vezi s određenom linijom „germanizacije naših krajeva“ i zaključuje: „…što ne znači da se u njoj ne bi moglo pronaći jedinica, koje bi mogle obogatiti i naš sadašnji liturgijskoglazbeni repertoar“ (360). Sljedeće godine Zbornik donosi dva rada posvećena glazbi: Fran- ko Oreb, Korčulansko pjevačko društvo „Sveta Cecilija“ od osnutka do kraja I. svjetskog rata. Uz 110. obljetnicu osnutka 1883.-1993. (1993, 649-680). Taj opsežan rad predstavlja djelatnost najstarijega svjetovnog pjevačkog društva južne Hrvatske, osnovanog 1883. u gradu Korčuli. Autor je radio na temelju arhivskih dokumenata i objavljenih radova o Društvu koji prate njegovu djelatnost od utemeljenja 1883. do 1914. godine. U kontekstu ondašnjeg postojanja drugih dvaju društava, „Kor- čulanskog diletanskog kulta“ i kasnije „Tamburaškog zbora“, autor prati život društva „Sv. Cecilija“ koje je u to vrijeme bilo „trn u oku“ au- tonomaškim krugovima u Dalmaciji i ondašnjim predstavnicima vlasti (str. 649). Prateći ulogu Društva na prosvjetnom i kulturnom planu pisac

197 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 apostrofira ulogu „Svete Cecilije“ u buđenju hrvatske nacionalne svijesti u Korčuli i cijeloj Dalmaciji. Dodatna vrijednost rada svakako su prijepisi originalnih arhivskih dokumenata Društva, (npr. Dnevnik, Pra- vilnik, Popis zborovođa „Sv. Cecilije“ od 1884.-1918., Popis glazbenika i kazališnih „diletanata“, te isječaka iz govora nekih predsjednikâ Druš- tva, koncertnih programa i nastupa dramske sekcije). To služi autoru kao potpora njegovim tezama, poglavito uloge Društva afirmaciji hrvatskoga književnog jezika i podizanju hrvatske nacionalne svijesti. Veliku ulogu je to Društvo imalo i u diseminaciji svojih ideja izvan Korčule i u suradnji s drugim hrvatskim sličnim društvima. Autor rad zaključuje valorizacijom djelatnosti društva u 110 godina ističući važnost Društva i njegov prinos hrvatskoj glazbenoj i književnoj baštini juga Hrvatske. Drugi je rad: dr. don Slavko Kovačić, Glagoljaško bogoslužje i gla- goljaši na području Srednje Dalmacije od XVI. do XX. stoljeća (1993, 449-458). O fenomenu hrvatske kulturne baštine glagoljaštvu, glago- ljašima i glagoljaškom pjevanju kao segmentu od izuzetnoga nacionalnog značenja mnogo je pisano. U opširnijem povijesnom pregledu autor iznosi rezultate novijih istraživanja koji omogućuju stvaranje potpunije slike o stanju glagoljaškog svećenstva i bogoslužja u srednjoj Dalmaciji u razdoblju između dvaju koncila Tridentskoga i Drugoga vatikanskog. Budući da ne namjeravamo tematizirati glagoljaško pjevanje, spomenimo da je ovaj rad donio pregled povijesnosti glagoljaštva, pa ga stoga navodimo kao kontekstualnu poveznicu s crkvenom glazbom Hrvatske kojoj je ono bilo sastavni dio još od srednjega vijeka. Fra Mile Čirko, Glazbena baština makarskih franjevaca (Franjevci i Makarska od 1502. do 2002. godine. Zbornik radova…, 2004.-2006, 855-910). To je opsežna znanstvena studija i epohalno muzikološko djelo, koje je zapravo mala monogafija glazbene djelatnosti braće franjevaca u Makarskoj. Autor cjelovito prikazuje sve sačuvane relikte glazbe, rukopisne i tiskane glazbene knjige od 1549. do kraja XX. sto- ljeća. Posebnu pažnju posvećuje tzv. „Makarskom kantualu“ iz XVIII. stoljeća i rukopisu naslovljenom Supplementum ad usum chori S. Marie de Macarska iz 1744. koji je napisao Joseph Maria Cordans. Predstavljeni su najvažniji spomenici glazbene kulture samostana u Makarskoj, a pokazuje zavidno poznavanje stručne literature svojih prethodnika, znanstvenika i franjevaca, kao i spoznaja koje o sličnoj temi objavljuju i autori izvan Hrvatske. Autor nadalje na temelju odre- đenih glazbenih podudarnosti misnog repertoara makarskih franjevaca

198 H. Breko Kustura i S. Grgat, Historiografija crkveno-glazbenih i muzikoloških... pronalazi i vezu s repertoarima nekada zajedničke Provincije sv. Križa Bosne Srebrene. Osim glazbeno-rukopisnih djela analizira i karakteristike Nakićevih orgulja (1743.) koje posjeduje samostan. Opisao je glazbene djelatnosti Zbora „Milovan“ (kasnije VIS „Milovan“) koji je utemeljen početkom XX. stoljeća i koji su tijekom trideset godina obi- lježili glazbeni život Samostana i Makarske. Nakon Drugoga vatikanskog koncila Samostan u Makarskoj je bio prvi koji je sudjelovao u liturgijskoj obnovi, projektu koji je vodio dr. fra Jure Radić, liturgičar, urednik „Službe Božje“ i rektor Franjevačke visoke bogoslovije u Ma- karskoj, koja je 1999. suutemeljitelj Bogoslovnoga fakulteta Sveučili- šta u Splitu. Autor je prikazao djelatnost zaslužnih franjevaca koji su se bavili glazbom. Posebno je osvijetlio aktivnosti dr. fra Ivana Glibotića, glazbenika i urednika pjesmarice „Pjevajmo braćo kršćani.“ Fra Mile zaključuje znanstveni doprinos nadajući se da će na njegovim temeljima novi istraživači nastaviti tragati za novim spoznajama o glazbenoj baštini samostana u Makarskoj

II. GLAZBENI NIZ „NOVA ET VETERA“ Zbornik „Kačić“, proširujući svoj spektar izdanja, pokrenuo je nekoliko nizova, a među njima Glazbeni niz „Nova et vetera“ (1990.). U tom nizu objavljeni su sljedeći naslovi: MARIO NARDELLI–KREŠIMIR TIČIĆ, Brat Sunce ili Sv. Franjo Asiški nekad i danas. Musical, Split,1990, s. 112. Tekstovi (XIII. i XX. stoljeća), vokalne dionice i klavirska pratnja. FRA TIHOMIR GRGAT–LJUBO STIPIŠIĆ DELMATA, Zrenik. Svje- tovne i duhovne skladbe za klapsko i zborno pjevanje, Split, 2003, 64, notni prilog. FRA STIPICA GRGAT, Jubilate Deo. Duhovne skladbe, Split, 2009,292. KRISTINA CVITANIĆ, Livada, koncert za klavir četveroručno, Split, 2010, 55. FRA STIPICA GRGAT, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevač- koj provinciji Presvetog Otkupitelja, Split, 2011, XXXVII+500 +CD. ANĐELKO KLOBUČAR, Smrt sv. Franje. Kantata, Split, 2012, XVII+23. MARIN LIMIĆ ml., Skladbe za klavir, Split, 2015, 60+CD. FRA STIPICA GRGAT, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevač- koj provinciji Presvetog Otkupitelja, sv. II, Split, 2015, X+488+ CD 1-3. KOSTO SELAK, 14 himana u čast Deloriti. Uglazbili hrvatski i slovenski skladatelji. (Objavio … 1954.), Split, 2018, 31.

199 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

ZAKLJUČAK Iz svega što je izneseno sasvim je očito da se je od svoga utemeljenja 1967. godine Zbornik „Kačić“ stalno brinuo o zastupljenosti crkvenih i drugih glazbenih tema. Time je, iako svojim profilom ne predstavlja usko muzikološki časopis, Zbornik budućim istraživačima postao nezaobilazna referenca za daljnje proučavanje tema vezanih za crkvenu povijest glazbe u Hrvatskoj, te navlastito kao dragocjen izvor za nova istraživanja povijesti glazbe Franjevačkoga reda u južnoj Hrvatskoj.

SUMMARY - SAŽETAK THIS PAPER PRESENTS AN OVERVIEW OF MUSICOLOGICAL AND CHRUCH MUSIC TOPICS PUBLISHED BY DIFFERENT AUTHORS IN JOURNAL „KAČIĆ“ FROM 1967 ONWARDS The aim was to present the diversity of themes and the importance of the results of the research which, after being published in „Kačić”, had their con- tinuations in the newest scientific discourses in works by Croatian music historians and musicologists in the 21st century. The journal „Kačic” played important role in preseting new investigations of music themes since its founding in 1967, and was concerned about their continuous public presentation. Keywords: journal „Kačić”, church music, Franciscan musicians, Fran- ciscan music, Gregorian chant, Glagolitic chant, Croatian church music Translated by Angelina Gašpar

200 DOPRINOS ZBORNIKA „KAČIĆ“ HRVATSKOM ISELJNIŠTVU

DR. ADOLF POLEGUBIĆ UDK: 314.151.3-054.7(497.5):082 „Živa zajednica“ Pregledni članak Frankfurt/M, An den Drei Steinen 42d Primljeno: 28. IV. 2017.

Među temama koje su obrađene u Zborniku „Kačić“ nalazi se i vrlo važna problematika o Hrvatima u inozemstvu. Uz neke opće podatke, obrađeno je pastoralno i misionarsko djelovanje hrvatskih svećenika u Gradišću i Njemačkoj, zatim u Americi i Australiji, u prvom redu među iseljenim Hrvatima, kršćanima drugih naroda, ali i misijama među pogani- ma (Afrika). U Zborniku je o toj tematici objavljeno nekoliko članaka, a u nizovima više knjiga. Ključne riječi: iseljeni Hrvati, svećenici, misionari, franjevci, župa, pastoralna, karitativna i kulturna djelatnost

UVOD Budući da je Zbornik „Kačić“ u proteklih 50 godina, uz druge važne teme, objavljivao i članke i knjige o iseljenim Hrvatima, pastoralnom, karitativnom, prosvjetnom i kulturnom radu, kao i o drugim područ- jima djelovanja hrvatskih svećenika, redovnika, redovnica i aktivnih vjernika među Hrvatima u inozemstvu, potrebno je kratko upozoriti da je Urednštvo Zbornika posvećivalo posebnu brigu za Hrvate koji žive u raznim državama širom svijeta. Jedan dio Hrvata morao je napustiti svoja ognjišta zbog siromaštva i nebrige tuđinske vlasti za maloga čovjeka (ekonomska emigracija), a drugi dio morao je bježati iz Domovine da bi čovjek pojedinac spasio goli život (politička emigracija). Čak su mnogi od tih političkih emigra- nata u inozemstvu planski ubijani. Svećenici i drugi članovi Crkve, uz prvotnu duhovnu brigu, posebno su puno doprinijeli očuvanju nacional-

201 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ne svjesti i hrvatskoga jezika, kao i društvenom, socijalnom, kulturnom i sportskom životu naših iseljenika.1

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ Navodimo nekoliko članka o pastoralnom djelovanju franjevaca i drugih svećenika među hrvatskim iseljenicima, bilo u starije, bilo u novije doba, u europskim zemljama Americi, Australiji i Africi (u misijama). Stefan Zvonarich, Franjevci kao utemeljitelji nabožne literature u gradišćanskih Hrvata (1981, 89-120). Pisac je kratko upozorio na povijest gradišćanskih Hrvata i posebno na obnovljeni Franjevački samostan (1630.), koji je postao duhovno i kulturno središte hrvatskoga stanov- ništva u Gradišću. Franjevci su objavili više liturgijskih knjija, molitvenika, pjesmarica i priručnaka za pučke pobožnosti, koji su uz prvotnu namjenu - duhovni život vjernika - čuvali i hrvatski jezik i nacionalnu svijest Hrvata u Gradišću, npr. „Epiztole i Vangyelja…“ (1741.). Pisac je donio preko 50 kopija naslovnih stranica raznih hrvatskih izdanja u Gradišću. Isti je pisac objavio: Fra Lovrijenac Bogović (1719.-1789.), znameniti gradišćanski franjevac (1982., 95-106). Hrvatski su franjevci bili bušobrižnici doseljenih Hrvata u 200 sela u Gradišću. Među brojnim franjevcima ističe se fra Lovrijenac koji je sa suradnicima objavio nekoliko djela na hrvatskom jeziku: najprije „početnicu“ za nepisme, a zatim „Duhovni vertlyacz“ (1753.), a već sljedeće godine i molitvenk „Hiža zlata“, koji je doživio preko 30 izdanja i postao najvažniji molitvenik hrvatskih vjernika u Gradišću. Taj je molitvenik odgajao u kr- šćanskoj vjeri Hrvate u Gradišću, očuvao u narodu hrvatski jezik i „hra- nio“ nacionalnu svijest gradišćanskikh Hrvata. Ivan Karall-Stefan Zvonarich, Popis franjevaca gradišćanskih Hrva- ta (Isto, 107-120). Dvojica navedenih pisaca objavila su ishod svojih istraživanja. Naveli su osnovne biografske podatke za 158 franjevaca, od kojih su 142 bili svećenici. Koliko li su ti redovnici dobra učinili svomu vjerničkm narodu! To samo Bog zna. Neki su od njih ostavili i pisani trag, npr. fra Jeremija Šoštarić „Marianszko czveche“ (1766.), fra Gode- frid Palković „Duhovna kiticza“ (1778.), fra Simeon Kniefac „Poszuda

1 O iseljenim Hrvatima postoji bogata literatura. O njihovu vjerskom životu također. Ovdje navodimo samo: Katolička Crkva i Hrvati izvan Domovine (urd. V. Stanković), Kršćanska sadašnost, Zagreb, 1980, s. 391; ADOLF POLEGUBIĆ, Dušobrižništvo za Hr- vate u Njemačkoj, Hrvatski dušobrižnički ured, Frankfurt/M, 2017, s. 257; Živa zajedani- ca - Lebendige Gemeinde, časopis, izlazi od 1978. godine do danas.

202 A. Polegubić, Doprinos Zbornika „Kačić“ hrvatskom iseljeništvu duhvna“, koju posvećuje „preljubljenomu horvatskom narodu“ (1793.). Isti je pisac objavio molitvenik i pjesmaricu „Vrata nebeszka“ (1800.). Fra Josip Ante Soldo, Djelovanje franjevaca Provincije Presveto- ga Otkupitalja kroz 250 godina (1735.-1985.). Postanak i djelovanje Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja. Radovi simpozija … održanoga u Splitu od 5. do 7. prosinca 1985. u prigodi 250. obljetnice osnutka Provincije, I. dio: Osnivanje i život nove Provincije (1985, 197-360). Pisac pruža pregled o društveno-povijesnom djelovanju franjevaca u proteklih 250 godina. U zaključnom dijelu ističe da se poslije Drugoga svjetskog rata dušobrižnički rad franjevaca Provincije Presve- toga Otkupitelja uvelike proširio. Preko 76 franjevaca tada je djelova- lo među moliškim hrvatskim radnicima u Njemačkoj, Kanadi, USA, Argentini i među Hrvatima u Italiji. Također je Provincija preuzela i misiju Bukave u Zairu. „Životni tokovi se mijenjaju a s njima i način života, rada pa i mentalitet. Usprkos toga, franjevac je nastavio svoju karizmu - duhovni rad po župama. Uz žrtvu samačkog života, veoma ubitačnog, fratar čuva sela koja se raseljavaju, djeluje u gradovima s povećanim problemima, odlazi u tuđinu za narodom“ (s. 310). Fra Bernardo Dukić, Franjevački doprinos iseljenim Hrvatima u Njemačkoj (1987-1988, 359-385). U članku su donesene razne statistike o hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj. Istaknuta je briga opće Crkve za migrante kao i Crkve u Njemačkoj i Hrvatskoj o skrbi za duhovna i materijalna dobra hrvatskih vjernika. Upozoreno je što su učinili franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja u pastoralu povjerenih im vjernika, tj. važnije pastoralne i kulturno-zabavne djelatnosti te briga Njemačkog Caritasa za naše ljude i njihove probleme (s. 391). Fra Petar Milanović, Moliški Hrvati (1987.-1988, 315-357). Uz druga pitanja, pisac upozorava na društvene, ekonomske i kulturne promjene u talijanskom društvu, pa i Hrvata u pokrajini Molise. U zaključku ističe: „Proces asimilacije hrvatskih sela u Molizama počeo je njihovim dolaskom i kroz 500 godina uspjeli su sačuvati svoj jezik“ (s. 349). Kardinal Franjo Šeper četiri je puta posjetio Hrvate u Molizama. Sestre milosrdnice su došle u Kruč, a Provincija Presvetoga Otkupitelja poslala je fra Petra Milanovića, koji je od 1983. bio više godina župnikom u Kruču. Fra Gracijan Biršić, Hrvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelića u St. John`s parku (1993, 681-711). Poznata je činjenica da u Australiji žive brojni iseljeni Hrvati i njihovi potomci. Soga je za njih u više gradova organizirno bušobrižništvo, koje vode hrvatski svećenici. Oni oku-

203 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 pljaju vjernike u svojim naconalnim župama. Hrvati u Sydneyu imaju tri crkve, od kojih je najvažnija ona sv. Nikole Tavelića, koja je posvećena 1985. godine. U njoj je preko 40 vitraja, na kojima je prikazana sva hrvatska crkvena i nacionalna povijest . Uz Crkvu je župska kuća, Dom umirovljenika „Kardinal Alojzije Stepinac“ i samostan Sestara Klanja- teljica Krvi Kristove. U članku je prikazan vjerski, društveni i kulturni život hrvatskih vjernika u Sydneyu. U istom Zborniku je otisnut nadahnuti uradak Joje Ricova „Fra Gra- cijanova katedrala“ (703-710). Zbornik Kačić (2007.-2008., 280) naslovljen „Fra Andrija Kačić Miošić u Americi“ donosi predavanja sa znanstvenih skupova o fra An- driji Kačiću Miošiću u Torontu, 27. studenoga, i Bostonu, 7. prosinca 2004. godine. U prvom dijelu su predavanja sa simpozija u Torontu: Recepcija Ka- čićeva „Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga“ u zemljama engleskoga jezika (V. Grubišić), Prijevodi pjesama fra Andrije Kačića i njihov utjecaj na europski romantizam (H. G. Jurišić), Vizije rata i povijesti u djelu fra Andrije Kačića (I. Šoljan), Tri stoljeća uz fra Andriju Kačića (B. Šešelj), Fra Andrija Kačić u njemačkoj književnosti (A. Bačić), Od „Ljetopisa Popa Dukljanina“ do „Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga“ (A. Mikulić-Kovačević), Šibenik u pjesmama Starca Milovana (S. Mrša) te Ivan Meštrović i fra Andrija Kačić (V. Bubrin), a u Bostonu su predavanja održali: V. Grubišić, H. G. Jurišić i A. Mikulić-Kovačević. Priloženo je nekoliko članaka, koji nisu održani u Torontu: Fra Andrija Kačić Miošić i njegov franjevački krug (V. Kapitanović), No- vovjeki pogledi na epsko pjesništvo fra Andrije Kačića Miošića (M. Buljac), Intencije pučkoga u Kačićevu „Razgovoru ugodnomu“ (A. Za- radija-Kiš) i Fra Andrija Kačić Miošić u Americi (H. G. Jurišić). U tom članku pisac je istaknuo da su na svomu putovanju u Ameriku hrvatski iseljenici, uz ostalo, nosili „Pismaricu“ Starca Milovana. Znanstvenici su pisali o Kačiću i njegovim pjesmama. Proslavljena je 250. obljetnica njegova rođenja (1954.). U toj je prigodi Ivan Meštrović izradio Kači- ćev spomenik, objavljene su dvije edicije: „Razgovor ugodni“ (Chica- go) i Zbornik „Dva jubileja“ (Buenos Aires). A pola stoljeća kasnije, o 300. obljetnici fra Andrijina rođenja (2004.), održano je više predavanja, predstavljanja knjiga i spomenuti simpoziji u Torontu i Bostonu. Drugi dio Zbornika posvećen je predstojećem jubileja, tj. 300. obljetnici milosne obrane Sinja 1715. godine.

204 A. Polegubić, Doprinos Zbornika „Kačić“ hrvatskom iseljeništvu

Fra Drago Gverić, Hrvatski franjevci u misiji Cibanda-Mulagi u Zairu (1987-1988, 387-415). Fra Drago piše o plemenima i narodima u državi Zair (Kongo), pokrajini Bukavu i franjevačkoj misiji u Kivu, u koju su došli hrvatski misionari 1970. godine. Uskoro su i Školske sestre franjevke iz Splita došle u misije (1974.) i s franjevcima razvile raznovrsnu misijsku, društvenu, obrazovnu i medicinsku djelatnost, o čemu pisac donosi mnogo zanimljivih podataka. Zanimljivo je da je osim sažetka na francuskom jeziku, donesen i sažetak na jeziku plemena Bashi (Baši). Poseban vid djelovanja franjevaca u inozemstvu s hrvatskim vojnicima koji su „služili vojni rok“ u mornarici ili kopnenim snagama Mletačke republike, među kojima se ističe herojski lik fra Filipa Grabovca, vojnič- koga kapelana, narodnoga prosvjetitelja i mučenika hrvatske nacionane svijesti (+1749.). O svemu tomu dokumentirano i opširno piše fra Vicko Kapetanović, Franjevci vojni kapelani u mletačkoj vojsci (1984, 161-190)

II. NIZOVI ZBORNIKA „KAČIĆ“ Zbornik „Kačić“ je dao i važan doprinos inozemstvu s osobitim obzirom na Hrvate izvan današnje domovine. U prošlosti su neki krajevi bili u istoj državi (Austrijsko carstvo i obje Jugoslavije), a brojni su Hrvati živjeli i u drugim europskim državama, čak i drugim kontinentima (Amerika, Australija i misije u Africi).

1. Knjižnica Zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa... Donosimo ih redoslijedom po godini objavljivanja: - DR. ANTE SEKULIĆ, Drevni Bač, Split, 1978, 120. - DR. ANTE SEKULIĆ,Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Split, 1978, 140. - FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ - FRA STANKO MANDAC, Hr- vatska katolička misija Offenbach. Desetljeće života i rada, Split-Offenbach, 1982., 104. - FRA ANDRIJA I BERISLAV NIKIĆ, Hrvatska katolička misija Bonn. Deset godina života i rada, Split-Bonn, 1984, 191. - FRA LUKA TOMAŠEVIĆ, Hrvatska katolička misija u Münchenu. 50. obljetnica života i djelovanja (1948.-1998.), Split-München, 1998, 248. - FRA LUKA TOMAŠEVIĆ, Kroatische katholische Mission in Mün- chen. Der 50 Jahrestag des Lebens und Schaffens (1948-1998), Split-Mün- chen,1998, 248.

205 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

- FRA ANTE BRANKO PERIŠA, Hrvatska katolička misija u Rosenheimu - 30. obljetnica pastoralnoga djelovanja - Kroatischsprachige katholische Missi- on Rosenheim - der 30. Jahrestag des Lebens und Schaffens, Split-Rosenheim, 2003, 192. - FRA ANTE BRANKO PERIŠA, Hrvatska katolička misija u Mettmannu. 25. obljetnica pastoralnoga djelovanja - Kroatische katholische Mission Met- tmann - der 25. Jahrestag des Lebens und Schaffens, Split-Mettmann, 2003, 200. - FRA MIROSLAV MODRIĆ, Hrvatska katolička misija u Neussu. 35. obljetnica pastoralnog djelovanja - Kroatische katholische Mission zu Neuss. - Der 35. Jahrestag des Lebens und Schafffens, Split-Neuss, 2006, 312. - FRA BRANKO BRNAS, Hrvatska katolička misija u Düsseldorfu - Kroa- tische katholische Mission Düsseldorf 1970.-2006, Split-Düsseldorf, 2007, 256. - FRA JOSIP KLARIĆ, Hrvatska katolička misija u Darmstadtu 1969.- 2009. - Četrdeset ljeta pastoralnog djelovanja, Split-Darmstadt, 2009, 241. - FRA JOSIP KLARIĆ, Kroatische katholische Mission in Darmstadt 1969-2009 - Vierzig Jahre Pastoralarbeit, Split-Darmstadt, 2009, 241. - FRA MIROSLAV MODRIĆ, Fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Svete Zemlje, Sinj, 2016, 400.

2. Niz „Tragovi“ - FRA VINKO MAROVIĆ - FRA DINKO ARAČIĆ, Hrvatska katolička misija Berlin - Kroatische katholische Mission Berlin - 1969-1989, Split-Ber- lin-Roma, 1989, 110. - FRA NIKOLA ČURČIJA - FRA ANTE BRANKO PERIŠA, Hrvatska katolička misija - Kroatische katholiche Mission Düsseldorf 1970-1990, Split- Roma-Düsseldorf, 1990, 110.

3. Niz „Riječ“ - ANTE BRANKO PERIŠA, San povratnika, Split-Düsseldorf, 1991, 87, u prigodi 20. obljetnice misije u Düsseldorfu.

U tim nizovima navedene su knjige o hrvatskim katoličkim župama u Njemačkoj, od kojih su jedne tiskane na hrvatskom, druge dvojezično (na hrvatskom i njemačkom) u jednoj knjizi, a dvije su objavljene u dvije knjige (jedna na hrvatskom i druga na njemačkom). Nakon posvete pojedine monografije, donosene su čestitke i pozdravi odgovornih osoba iz crkvenoga i društvenog života. Potom povijesni i crkveni pregled sredine, u kojoj djeluje pojedina hrvatska katolička

206 A. Polegubić, Doprinos Zbornika „Kačić“ hrvatskom iseljeništvu

župa, osnivanje i važnije pojedinosti iz njezina života. Govori se i o crkvama i prostorijama u kojima djeluje župa i posebno je prikazano pastoralno djelovanje: pobožnosti, hodočašća, duhovne obnove, procesije na Tijelovo i Veliki petak, razne proslave, zatim karitativno-socijalna djelatnost, kulturna i dobrotvorna društva, zabavne i sportske aktivnosti. Tu su popisi dušobrižnika i suradnika, potom razne satistike. Na kraju su sažeci na stranim jezicima, kazalo osobnih imena i zemljopisnih naziva te popis izdanja Zbornika „Kačić“. Sve je obogaćeno fotografijama: crno-bijelim (starija izdanja) i u boji (novija).

III. VAŽNOST HRVATSKIH ŽUPA U INOZEMSTVU Hrvati su se iz domovine iseljavali u više iseljeničkih valova. Da ne idemo u daleku prošlost (današnji gradišćanski Hrvati u Austriji i Hrva- ti u pokrajini Molise u Italiji), spomenimo samo novije doba. Prvi veći hrvatski iseljenički val bio je od 1880. godine do Prvoga svjetskog rata. Drugi iseljenički val bio je između Prvoga i Drugog svjetskog rata u Južnu Ameriku i manjim dijelom u neke europske zemlje: Belgiju, Češ- ku i Njemačku. Tu su i hrvatski ratni izbjeglice 1945. godine, zatim radnici na „privremenom radu“ uglavnom u Njemačkoj krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća, u doba Domovinskog rata 90-ih godina prošloga stoljeća, kada je u zapadnu Europu i SAD otišlo između 180 i 200 tisuća Hrvata. Najnoviji, ujedno i najpogubniji hrvatski iseljenički val dogodio se nakon ulaska Hrvatske u Europski Uniju 2013., koji nažalost još uvijek traje. Uz redovite pastoralne aktivnosti svećenici su, poglavito u početku, na razne načine pomagali našim ljudima u snalaženju u novoj sredini. Djelovali su kako na pastoralom, tako i na socijalnom, kulturnom i svakom drugom području. Mise se slave u crkvama domaćih župa u Njemačkoj, a druge aktivnosti u misijskim prostorijama. Hrvatske misije bile su duhovni i nacionalni kutak domovine, u kojima su se naši ljudi rado okupljali i izmjenjivali iskustva rada i djelovanja. Hr- vatske katoličke misije i zajednice djeluju na puno širem području nego li župe u domovini. One su svojevrsne oaze duhovno-pastoralnog, ali i opće društvenoga, kulturnog, sportskog i svakog drugog djelovanja i okupljanja Hrvata u inozemstvu. U redovite pastoralne aktivnosti spada slavljenje misnih slavlja, djelovanje s raznim skupinama u misijama i zajednicama u čemu uz pastoralno osoblje veliku ulogu imaju i aktivni članovi zajednice, posebno okupljeni u misijskim vijećima. Tu su

207 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 i razne misijske proslave, pobožnosti, rad s djecom i mladima, mini- strantima, vjeronauk za sve uzraste, priprava za sakramente, vođenje mješovitih zborova odraslih i dječjih zborova, folklornih skupina, rad s čitačima, posjet bolesnicima i sl. Hrvati u Njemačkoj rado hodoča- ste u svetišta u Njemačkoj i drugim zemljama. Od njemačkih svetišta ističu se: Altötting, Zwiefalten, Birnau, Marienthal, Neviges, Hildeshe- im, Kevelaer, Deggingen i druga. Također često hodočaste u svjetska svetišta: Svetu Zemlju, Rim, Asiz, Padovu, Lurd, Fatimu, Santiago de Compostela, Guadalupe kao i u svetišta u Domovini. Također se organiziraju i sportska natjecanja, prigodna predavanja, predstavljanja knjiga, otvorenje izložaba, njeguje se hrvatska riječ i glazba, a tu su i razni tečajevi i radionice koje se organiziraju samostalno ili s drugim hrvatskim kulturnim, sportskim i sličnim udrugama iz domovine i inozemstva. Tijekom Domovinskog rata porastao je broj hrvatskih vjernika u hrvatskim katoličkim misijama zbog izgjeglištva iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U to doba u misijama se predano radilo na prikupljanju svekolike pomoći domovini, u što su se uključile sve hrvatske misije i pastorano osoblje. I danas se u brojnim hrvatskim misijama tijekom godine prikuplja pomoć za razne potrebe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zbog povećanog siromaštva u domovini, sve je više onih koji se obraćaju misijama i traže pomoć. Danas se u pastoralnom djelovanju traže novi putovi. Prvi je nara- štaj hrvatskih iseljenika na izmaku, a u hrvatskim misijama se okupljaju mlađi vjernici kasnijih naraštaja, koji su uglavnom rođeni i integrirani u novu sredinu. Stoga je došlo vrijeme drukčijeg pastoralnog djelovanja uz bolje poznavanje jezika zemlje, te crkvenih i društvenih situacija u kojima žive. U mnogim biskupijama, primjerice u Njemačkoj, došlo je do prestrukturiranja pastorala i stvaranja novih pastoralnih jedinica, a u više biskupija smanjuje se i broj pastoralnog osoblja, a dolazi i do ukidanja misija. Primjerice, sada su na području Nadbiskupije Köln, u Njemačkoj, tri hrvatske misije, a prethodno ih je bilo znatno više. Zada- ća je hrvatske pastve u inozemstvu dijeliti poteškoće trenutka mjesnih Crkava u zemljama u kojima Hrvati žive, te zajedno s njima tražiti i otkrivati svoje mjesto i ulogu u procesima koji su u tijeku. Od hrvatskih se svećenika očekuje da budu na usluzi i domaćim župama i vjernicima. Primjerice, voditelj HKM Berlin ujedno je i župnik tamošnje njemačke župe sv. Sebastijana, a u nekim misijama hrvatski svećenici su aktivni i u pastoralu domaćih župa. Na žalost, zbog loše gospodarske situacije u domovini, ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju došlo je do novoga hr-

208 A. Polegubić, Doprinos Zbornika „Kačić“ hrvatskom iseljeništvu vatskog iseljeničkog vala. To je izazov kako za države u koje se Hrvati useljavaju, za Katoličku Crkvu u tim zemljama, a također i za hrvatsko dušobrižništvo u tim zemljama. Traže se ne baš laki putovi kako na sve to odgovoriti na učinkovit način. Hrvatsko je iseljeništvo u svijetu tijekom svoje prošlosti i sadašnjosti doista zaslužilo da se o njemu zauzetije i djelotvornije promišlja i prema njemu učinkovitije djeluje. Današnje je vrijeme u mnogočemu drukčije nego vrijeme nastajanja misija. Potrebno je djelovati u novim okolnostima, nikada ne zaborav- ljajući svoj osnovni postulat, a to je duhovno i opće dobro Hrvata u tim zemljama, a istodobno ostajući otvoreni za druge i drugačije. Dakako, da je objavljivanjem više monografija o hrvatskim misijama u Njemačkoj svoj doprinos na očuvanju duhovnoga i kulturnog identiteta Hrvata u inozemstvu dao i Zbornik „Kačić“. Tako su mnoge pastoralne i druge aktivnosti u hrvatskim župama u Njemačkoj našle svoje mjesto u navedenim monografijama.

SUMMARY - SAŽETAK CONTRIBUTION OF THE JOURNAL „KAČIĆ“ TO THE CROATIAN DIASPORA The journal ‘Kačić’ covers a broad range of topics including very important one about the Croatian diaspora. This article presents some general information about Croats in abroad, the pastoral and missionary work of Croatian priests (monks and nuns), particularly the work of the Franciscans from the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer, and their support not only to Croats living abroad but also to other Christians, people and missions. Several articles as well as the book series about the Croatian diaspora were published. Keywords: Croatian diaspora, priests, missionaries, Franciscans, parish; pastoral, charitable and cultural activities Translated by Angelina Gašpar

209 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Fra Andrija Kačić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.)

210 PRIRODOSLOVNE I MEDICINSKE TEME U ZBORNIKU „KAČIĆ“

FRA NEDJELJKO JUKIĆ UDK: (61+5):082 Franjevačka klasična gimnazija Pregledni članak Sinj, Franjevačke klasične gimnazije 22 Primljeno: 3. X. 2018.

Ovdje su prikazani radovi objavljeni u zborniku „Kačić“ koji se bave prirodoslovljem i medicinom. Po jedan članak bavi se malakologijom (ga- stropodom Mitra zonata) i prirodoslovnom ostavštinom dr. fra Jure Radića. Pet članaka je iz paleontologije i svi obrađuju trijaske amonite iz geoloških naslaga Muća. U četiri rada riječ je o tradicijskoj medicini predstavljenom kroz zbirke recepata („likaruše“) što su ih u prošlosti sastavljali franjevci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. U jednom članku iz perspektive spoznaja današnje medicine razmatra se tema bolesti gube u Bibliji (Levitski zakonik, pogl. 13. i 14.). Jedan rad donosi opis postupaka i rezultata istraživanja zdravstvenog stanja sv. Antuna Padovanskog provedenih 1981. i 1986. na njegovim posmrtnim ostatcima. Ključne riječi: malakologija, gastropod Mitra zonata, dr. fra J. Radić, trijaski amoniti, Muć, tradicijska medicina, „likaruše“, guba, Levitski zakonik, sv. Antun Padovanski.

UVOD U pedesetogodišnjem izlaženju zbornik „Kačić“ po svome sadržaju izrazito je posvećen temama humanističkoga znanstvenog područja, a samo iznimno donosi članke iz prirodoslovlja. Pri tome je jedna prirodoslovna grana, paleontologija, zastupljena opsežnije (pet članaka). Sve ih je napisao isti autor i svi se bave fosilnim amonitima iz trijaskh geoloških naslaga okolice Muća. Članci koji se bave medicinom uglavnom su povijesno obojeni. U četirima od njih obrađuje se tradicijska

211 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 medicina, posredovana zapisivanjem franjevaca na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a u dva teme iz prošlosti s motrišta današnje medicine. Dva sveska u „Knjižnici zbornika Kačić – monografije, dokumenti, građa…“ također se bave tradicijskom medicinom, pa će biti prikazani nakon navedenih članaka.

I. RADOVI OBJAVLJENI U ZBORNIKU 1. Članci prirodoslovne tematike a) Zoologija (malakologija) i botanika Dr. fra Jure Radić, Gastropod Mitra (Episcomitra) zonata u Jadranskom moru (Kačić, 1967, 317-323). Autor članka idejni je začet- nik i glavni stvaratelj „Malakološkoga muzeja“ u Franjevačkom samostanu u Makarskoj. U članku je donesen sažetak tadašnjih spoznaja o učestalosti morskog puža M. zonata u Mediterarnu s posebnim osvrtom na Jadran, a pobliže na priobalje ispred Makarske i Splita. Pisac na po- četku iznosi činjenicu da je Jadransko more malakološki najlošije pro- učeni dio Mediterana i navodi značajnije autore koji su ga istraživali. U novije vrijeme vrijedan poticaj daljnjem upoznavanju daje i sustavno sabiranje školjaka u mladom Malakološkom muzeju u Makarskoj. Zatim ukratko iznosi kako je Muzej kroz samo jedno desetljeće prošao put od malene prigodno izložene zbirke, stvorene sabiračkim entuzijaz- mom profesora i studenata Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj, do značajne ustanove sa stalnim izložbenim prostorom i eksponatima, povezane sa sličnim ustanovama i pojedincima u zemlji i inozemstvu. Među sabranim primjercima osobito mjesto zauzimaju kućice rijetke vrste morskog puža M. zonata. Također navodi rijetke poznate ulove toga puža u Mediteranu, a potom i one u Jadranu, kao i desetak poznatih jadranskih primjeraka u posjedu ustanova i pojedinaca. Međutim, sam Malakološki muzej u Makarskoj, u trenutku pisanja toga članka, posjedovao je još dodatnih sedam primjeraka od kojih je većina ulov- ljena u Bračkome i Hvarskom kanalu. Potom detaljno opisuje tih sedam primjeraka s podatcima o mjestu, vremenu, načinu ulova i stanju. Na temelju toga zaključuje da je gastropod M. zonata, iako rijedak u Mediteranu, znatno češći uz istočnu obalu Jadrana, a osobito u morskim kanalima ispred Makarske i Splita. Uz to su primjerci iz Jadrana i pro- sječno znatno veći. Stoga dvoji oko tvrdnje koja je iznesena u stručnom časopisu „Conchiglie“ da spomenuti gastropod izumire. Ako to i vrijedi za druge dijelove Mediterana, na temelju učestalih nedavnih ulova to

212 N. Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“ se ne može reći za morske kanale uz istočnu obalu Jadrana. Na koncu pripominje da je moguće kako neki od tih sedam primjeraka, na temelju nekih osobitosti, možda predstavljaju nove neopisane varijetete. Fra Nedjeljko Jukić, Prirodoslovna ostavština dr. fra Jure Radića (Kačić, 2004.-2006., 475-493). Autor ističe da je dr. Radić (1920.-1990.) po zvanju bio svećenik franjevac, a po struci dr. teologije i profesor litur- gike na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj, ali da je čitav je njegov život obilježen osobitim interesom za različite aspekte prirode. Unatoč tome što nije posjedovao formalnu prirodoznanstvenu naobrazbu, zajedno s brojnim suradnicima i animirajući različite stručnjake utemeljio je nekoliko ustanova za sustavno proučavanje prirode Biokova i okolnih kopnenih i morskih prostora. To je u prvom redu „Malakološki muzej“ u Franjevačkom samostanu koji je u kratku vremenu skupio velik broj ljuštura morskih mekušaca, u prvom redu jadranskih, ali i iz či- tava svijeta, i tako postao znanstveno i eudakcijsko susretište. Potom je to, također u samostanu, Institut „Planina i more“ koji je zamišljen kao prirodoznanstvena jedinica i u imenu kojega je naznačena široka plat- forma istraživanja. Treća značajna ustanova je „Biokovski botanički“ vrt u seocetu Kotišina iznad Makarske. Uz sve to dr. Radić je od 1979. do 1987., u četverogodišnjem ritmu, organizirao tri interdisciplinarna znanstvena skupa o prirodi biokovskog područja. Utemeljio je časopis „Acta Biokovica“ koji je sam uređivao i izdavao i koji je za njegova ži- vota izlazio u dvogodišnjem ritmu. U njemu su objavljeni radovi sa spomenutih skupova, ali i brojni drugi nastali u vremenu između tih skupova. Dr. Radić je utemeljio i „Herbarij biokovskog područja“, a temeljni herbarijski materijal prikupio je sam tijekom dugogodišnjega sustavnog proučavanja flore Biokova. Rezultat je toga proučavanja najprije popis spomenute flore u knjizi Bilje Biokova (Makarska, 1976.), a zatim niz biosistematskih radova o pojedinim biljnim rodovima u toj flori: Centaurea, Quercus, Pistacia, Anemone i Allium. Pri tome je, ponajprije na temelju morfologije i fenologije, predložio i dijagnostički po pravilima botaničke struke opisao više novih taksona (od vrste pa naniže). Neki od tih opisa potkrijepljeni su kasnije i rezultatima radova drugih autora, osobito citogenetičkim. U vezi s utemeljenjem Malakološkoga muzeja i prikupljanjem školjaka za nj Radić je napisao i dvije knjige: Blago mora. Čarobni svijet školjaka (Makarska, 1970.) i Lice mora. Malakološki muzej u Makarskoj (Makarska, 1991.). Poticao je i animi- rao brojne stručnjake da svoja istraživanja usmjere na Biokovo i okolna područja jer je, kao izvrstan njegov poznavatelj, držao da je nedovoljno

213 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 u fokusu znanstvenog interesa. Kao svećenik franjevac, profesor i doktor teologije te oduševljeni proučavatelj prirode ostvarivao je holističku sintezu duhovnoga i materijalnog, pod životnim geslom na latinskome jeziku: „Oculis, mente, corde per visibilia ad invisibilia - Očima, pame- ću i srcem preko vidljivoga do nevidljivoga.“ Svojevrsna rekapitulacija i posmrtno odavanje priznanja njegovu djelu bilo je jednogodišnje sve- obuhvatno istraživanje i Kongres o prirodoslovnim istraživanjima biokovskog područja koji je, u organizaciji nekoliko znanstvenih i drugih ustanova i pod pokroviteljstvo HAZU-a, održan u Makarskoj od 11. do 16. listopada 1993. godine.

b) Paleontologija Paleontologijom u zborniku „Kačić“ bavi se Vladimir Golubić, kustos u Prirodoslovnome muzeju u Splitu. Tijekom dugogodišnjih terenskih istraživanja fosila trijaskih amonita (izumrlih glavonožaca) na lokalitetima oko Muća, obradom sabranih primjeraka i pregledom literature shvatio je da je za najranija istraživanja toga lokaliteta na osobit način zaslužan nekadašnji profesor Franjevačke klasične gimnazije u Sinju fra Josip Malić i da u Franjevačkoj muzejskoj zbirci u Sinju postoji najstarija kolekcija mućkih fosila. Uvidom u taj materijal i spozna- jom da je upravo Malićev kolekcionarski rad presudno doprinio prvoj sustavnoj obradi mućkih amonita (Kittl: Die Cephalopoden der oberen Werfener Schichten von Muć in Dalmatien, 1903.) ostvario je višestru- ku suradnju s Uredništvom Zbornika u kojem je objavljeno pet njegovih radova s tom temom. Jedan od njih bavi se osobom i zaslugama profesora J. Malića, a ostala četiri donose rezultate Golubićevih istraži- vanja u Muću od 1982. pa nadalje. Ovdje će biti prikazani kronološkim redom, s izuzetkom rada o Malićevim zaslugama koji je predstavljen kao posljednji. Kronološki je redoslijed prikaza članaka logičan jer u kasnijim radovima autor, provodeći kontinuirana istraživanja na terenu i daljnjom obradom bogate zbirke, donosi nove rezultate, a djelomice revidira vlastite ranije generalizacije i zaključivanja iz radova objavljenih u „Kačiću“ i drugdje. U uvodnim dijelovima svih članaka koji će biti ovdje predstavljeni i u opisu metode rada autor opetovano i u glavnim crtama slično iznosi povijest istraživanja u Muću. Prvu zbirku donjotrijaskih amonita iz Muća, koja se nalazi u Franjevačkoj muzejskoj zbirci u Sinju, skupio je Malić, a nastavili su je popunjavati njegovi nasljednici, također profesori Franjevačke klasične gimnazije u Sinju. A na temelju fosila koje

214 N. Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“ je Malić priskrbio Ernstu Kittlu, ili ih je zajedno s njime na terenu skupljao, ovaj je u svojoj monografiji (1903.) opisao bogatu faunu mućkih amonita utvrdivši u njoj 36 vrsta i zbirku pohranio u bečkom Carsko- kraljevskom prirodoslovnom muzeju („Naturhistorisches Museum“). Ozbiljan je nedostatak monografije nenavođenje stratigrafskih -poda taka. Kittlove postavke kasnije su izmijenjene, a revizije načinjene na temelju muzejske zbirke znatno su smanjile broj vrsta (Kummel, 1969.). Novija kompleksna stratigrafska i paleontološka istraživanja (Herak i dr. 1983.) predložila su mućki lokalitet kao standardnu sekciju za gornji skit (kampilske naslage). Tom prigodom skupljena je mala kolekcija slabo očuvanih amonita, što je nedostatno za taksonomsku obradu. Nasuprot tome autor je članka sustavnim terenskim istraživa- njem, najprije (1982.-1991.) a onda u kontinuitetu i kasnije, i uz potpuno stratigrafsku kontrolu, s opsežnom pisanom dokumentacijom terenskih promatranja i mjerenja, skupio bogatu zbirku više tisuća amonita iz kampilskih naslaga okolice Muća, s mnoštvom bilježaka potrebnih za klasifikaciju, i sve pohranio u paleontološkoj zbirci Prirodoslovnog muzeja u Split. Sva ta građa pruža daleko širu osnovu za potpunija za- ključivanja koja autor donosi u svojim člancima. V. Golubić, Biostratigrafski sistem kampilskih naslaga (gornji skit) donjeg trijasa standardne sekcije u Muću određen prema fauni amonita (Kačić, 1989.-1990., 247-262). U tom radu autor obrazlaže vlastiti istraživački pristup, drukčiji i potpuni od ranijih, i donosi rezultate svojih biostratigrafskih istraživanja mućkih naslaga. Opisujući metodu rada obrazlaže način utvrđivanja horizonata i njihovo grupiranje, način skupljanja fosila i mjerenje sekcija, biometriju amonita, proučavanje sutura (što je otežano zbog oštećenja nastalih tijekom fosilizacije), klasifikaciju oštećenja fosilnih jezgara te sastavljanje statističkih skupova amonita probranih među bolje očuvanim primjercima iz svih terenskih sekcija. Priloženo je više crteža i velik broj fotografija (grupiranih u table), što je značajno zbog velike varijabilnosti i brojnih oštećenja primjeraka. Popis izabranih vrsta značajnih za utvrđivanje biostratigrafskih zona načinjen je kombinacijom vlastitih istraživanja i komparaci- jom s radovima ranijih autora, a reprezentativni primjerci predstavljeni su fotografijama. Autor utvrđuje deset horizonata koji sadrže amonite i svodi ih na sedam biostratigrafskih zona. Prikazuje ih tablično i opisuje svaku zonu te navodi značajne vrste amonita i djelomice prateću faunu školjkaša i puževa. U raspravi uspoređuje svoje rezultate s ranijima i konstatira da se njegova mjerenja segmenata stupa u kojem se nala-

215 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ze proučavane naslage ne slažu s onima koje je obavila grupa utora (Herak i dr. 1983.). Usporedbom vlastitoga sabranog materijala s njihovim utvrđuje nedostatke potonjega količinom i kvalitetom. Nailazi na poteškoću usporedbe vlastitih rezultata s tim i drugim radovima jer su njihovi rezultati izvedeni na temelju oskudnoga i loše očuvanog materijala. Determinacija vrsta mućkih amonita vrlo je kompleksna jer nema suglasnosti autora, a pouzdana determinacija presudna je za utvrđivanje biostratigrafskog sustava. Kittlova monografija pri tome može biti pri- kladna jer sadrži detaljne opise i bogatu likovnu opremu. U ovom radu priložene fotografije tome također pridonose. Promotrivši sve poteško- će i nejasnoće na kraju autor kao siguran rezultat svojih zapažanja navodi zaključak da oblici amonita koji su karakteristični i dominirajući za pojedinu zonu ne ostvaruju prijelaz iz određene zone u susjednu. V. Golubić, Pelagijalni amoniti kampilskih naslaga (gornji skit) donjeg trijasa iz okolice Muća u Hrvatskoj (Kačić, 1997, 233-258). U bogatoj zbirci mućkih amonita pohranjenoj u Prirodoslovnom muzeju u Splitu autor razaznaje rijetke primjerke pelagijalnih vrsta (vrsta slo- bodnoga vodenog stupca koje nisu vezane za priobalje i morsko dno). Opisuje način prepoznavanja tih vrsta, između ostaloga po njihovim konvergentnim svojstvima kao što je primjerice elegantna, usko spljo- štena ljuštura s tankom stijenkom, koja smanjenjem otpora i iskorišta- vanjem strujanja morske vode omogućuje najučinkovitije kretanje kroz vodu. Autor naglašava kako se glavna poteškoća u istraživanju – ošte- ćenost fosila – može prevladati analizom velike količine prikupljenih fosila, a to upravo omogućuje bogata splitska zbirka. Utvrđuje tipove sutura i zavojnica i njihovu interpretaciju. Uz rijetke ranije poznate pelagijalne vrste nađene u mućkim naslagama autor predlaže nove vrste te svakoj od njih određuje holotip, izvodi ime, utvrđuje tipični lokus i naslagu te donosi kratku dijagnozu. U tekstu je priložen veći broj crteža sutura te shematski prikaz biostratigrafske distribucije vrsta, a tome je pridodano i 7 tabli s fotografiranim primjercima. Također zapaža nagle promjene nađenih vrsta u vertikalnom profilu naslaga: jedna se skupina naglo pojavljuje, zatim nestaje, a nakon slojeva bez amonita kasnije se pojavljuje neka druga grupa, u čemu se mogu pretpostaviti migracijski valovi zbog ekoloških promjena. Zaključuje da pretaloživanje sedimenata nije značajnije utjecalo na slijed pojavljivanja pelagijalnih amonita u njima. U diskusiji se ograničava na dva problema: manjkavost ranijih taksonomskih rješenja koja su izvedena na nedovoljnom broju dostupnih primjeraka i bez uvida u biostratigrafske podatke te na problem

216 N. Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“ primjene pojma ekotipa na izumrle amonite, osobito pelagijalne, o ži- votu kojih se vrlo malo pouzdano znade. V. Golubić, Amoniti gornjeg skita donjeg trijasa Muća – taksonomija i biostratigrafija Kačić,( 1998-1999, 599-668). Autor na temelju taksonomske i biostratigrafske analize predlaže novu taksonomsku re- viziju mučkih amonita. Obrazlažući metodu determinacije vrsta, kao polazište uzima pionirske radove Mojsisovicsa (1882.) i Kittla (1903.). Smatra da sistem rodova i porodica kod njih nije dobro postavljen jer su malobrojne poznate vrste bile predstavljene neočuvanim primjercima, a Kittl je uz to opisao mnoge vrste kao nove na temelju nedovoljnih karakteristika. U tom radu nedostaju dijagrami sutura. Autor je na precizno očišćenim primjercima procijenio učinak oštećenja na morfološka svojstva primjeraka te je na temelju biometrijskih rezultata izradio novi tipološki sistem prema ključnim tipovima zavojnice, skulpure i suture. Povezivanjem tih morfoloških karakteristika tipološki je definirana ve- ćina amonita europskoga gornjeg skita. Veće poteškoće imao je s izdva- janjem pojedinih vrsta iz grupa vrlo srodnih vrsta. U okviru horizonta u koje se vrsta pojavljuje materijal nije jasno razdvojen jer je u nekim slu- čajevima bilo unutarbazenskoga pretaloživanja sedimenata. Autor se i tu kritički osvrće na stariju metodu statističkog poopćavanja kao metodu determinacije i zapaža da je ona izvađana na temelju oštećenog materijala i bez poznavanja biostratigrafskih podataka. Terenskim mjerenjem autor je izradio vlastitu shemu stupa naslaga i označio debljinu svakog sloja i leće, vrstu sedimenta i mjesto nalaza amonita, istodobno prateći distribuciju ostalih makrofosila. Odredio je dvadeset i dvije sekcije i na temelju biostratigrafskih relacija odredio deset horizonata s amonitima. Također navodi da je u središtu pozornosti imao vrstu, ali i one rodove koji su značajni za regionalnu faunu amonita gornjeg skita za Dinarsko gorje. Utvrdio je 38 vrsta razvrstanih u 15 rodova i 8 porodica. Potvrdio je validnost nekih vrsta koje su opisali Mojsisovics i Kittl, a neke je determinirao kao sinonime. Svaka je vrsta predstavljena slikom na jednoj od priloženih 15 tabla i dijagramom suture na jednoj od 17 slika u tekstu, a za svaku se navodi i broj primjeraka u zbirci. Pisac je utvrdio 8 novih vrsta (među kojima je i vrsta Diaplococeras malići koja je posve- ćena fra Josipu Maliću) i tri nova varijeteta. U biostratigrafskom dijelu rada potvrđuje deset horizonata s amonitima koje je ranije utvrdio, iscrpno navodi distribuciju svih 38 vrsta amonita u svakome od njih i sve ilustrira slikom rasporeda horizonata. Opširnije obrazlaže poteškoće pri pokušaju povezivanja horizonata u biostratigrafske zone. Jedna je što

217 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 je, osim amonita, nedovoljno proučena ostala fosilna fauna dalmatin- skoga gornjeg skita pa je teško zapaziti uzroke promjena koje se vide u horizontima. Druga je poteškoća proizlazi iz povezivanja strukture onih sedimenata koji su vjerojatno pretaloženi i distribucije fosilne faune u njima, jer bi ta distribucija onda bila posljedica paleoekoloških promjena koje su povremeno mogle izazivati migracijske valove vrsta. U diskusiji se raspravlja o primijenjenim principima utvrđivanja vrsta, zatim posebno o rodovima Tirolites i Carniolites te o problematici porodice Carniolitidae. U dodatku rasprave autor, na temelju novih nalaza, na- javljuje opis dviju novih vrsta amonita. V. Golubić, Novi prilozi fauni amonita gornjeg skita iz Muća (Kačić, 2012-2013, 413-500). Nakon devet objavljenih radova o amonitima gornjeg skita Muća i okolice (u zborniku Kačić i časopisu Natura Croatica), pronalaskom na terenu novih primjeraka za zbirku i ponovne analize tijekom izbora referentnog materijala, autor je spoznao da mora revi- dirati neke svoje ranije interpretacije i razvrstavanja fosilnog materijala. Ukupan broj autorovih validnih vrsta objavljenih od 1997. do 2008. jest dvadeset i šest. Time je za Muć ukupno opisano oko pedeset vrsta. Primjenom populacijskog koncepta, koji je restriktivan, broj bi se vrsta mogao svesti na dvadeset i dvije, od čega bi novih bilo osam. Međutim, autor drži da je kompleksniji i realniji pristup studij svrsta povezan s paleoambijentom koji se oslanja na precizne biostratigrafske podatke i specifične karakteristike vrsta. Sažeti su prethodni rezultati i korigirani na temelju biostratigrafskih i morfoloških istraživanja od 2006. do 2009. Broj validnih vrsta je smanjen, a dodano je i nekoliko novih biostratigrafskih priloga. Opisane vrste razvrstane su po višim kategorijama, popraćene generaliziranim morfometrijskim podatcima i crtežima sutura. U diskusiji autor ponovno ističe nedostatke ranijih radova drugih autora o mućkim amonitima koji su nastali na temelju nedostatnih i davnih kolekcija i bez neposrednih terenskih uvida. Nemjerljivo bogatija i cjelovitija zbirka u Prirodoslovnom muzeju u Splitu i neposredan uvid na terenu, biostratigrafski podatci i vrlo bogata pisana dokumentacija nezaobilazni su za realnija rješenja taksonomskih pitanja o fauni mućkih amonita. To je time urgentnije što se prilike na terenu naglo mijenjaju jer, izostankom tradicijskoga gospodarenja kojim su održavani pašnjaci, goleti i staze, teren brzo obrasta gusta vegetacija i naslage koje su ranije bile površinski vidljive to više nisu. Jednako tako standardna sekcija za gornji skit, određena na lokalitetu potoka Zmijavca, zbog gustog raslinja i drugih razloga postaje ograničeno dostupna.

218 N. Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“

V. Golubić, Paleontološki kolekcionarski rad fra Josipa Malića u Muću (Kačić, 2003, 217-228). Autor opisuje kako se, prikupljajući gra- đu za raspravu o prirodoslovnim, točnije paleontološkim istraživanjima u Dalmaciji, zainteresirao za Malića kojega kao suradnika na prikupljanju fosilnih amonita (izumrlih glavonožaca) u Muću i pratitelja u dvjema znanstvenim ekskurzijama po Dalmaciji i Bosni navodi Ernest Kittl u svojoj monografiji (1903.). Posredovanjem fra Josipa Solde dobio je na uvid skromne pisane materijale i u bogatu paleontološku zbirku Franjevačke muzejske zbirke u Sinju. Na temelju toga i drugih svojih istraživanja pisac rekonstruira Malićeve zasluge u upoznavanju mućkog nalazišta trijaskih amonita, prikupljanju primjeraka za bečki prirodoslovni muzej i stvaranju paleontološke zbirke u Sinju. Iz vlastitoga sabiračkog iskustva i višegodišnjeg rada na mućkom lokalitetu autor zaključuje da je kvaliteta i množina primjeraka prikupljenih za bečki muzej takva i tolika da je za njezin nastanak moralo biti ustrojeno pomnjivo, znalačko i dugotrajno sabiranje. Poglavito takav materijal nije mogao biti sakupljen tijekom samo dva kratka Kittlova posjeta lokalitetu. Stoga drži, iako bez izravnih dokaza, da je Malić, kao povjere- nik bečkog muzeja (što izrijekom spominje Kittl), u tu svrhu vjerojatno formirao skupljačku postaju nedaleko samog nalazišta, možda u tamoš- njoj školi koju su ranije utemeljili franjevci. Nažalost, o čitavu tome pothvatu nema nikakve sačuvane pisane građe, ali autor naglašava da je time još potrebnije zasluge prof. Malića staviti u realan okvir u povijesti paleontoloških istraživanja u Dalmaciji. Golubić uspoređuje općenite spoznaje o amonitima gornjeg skita prije sustavnoga prikupljanja koje je u Muću proveo Malić i nakon toga te zaključuje da je njime veoma povećan fond primjeraka nekoliko već od ranije poznatih vrsta, a otkri- veno je i dosta novoga, što je bitan napredak u percepciji raznolikosti fosilne faune amonita toga razdoblja. Navodi vrste za koje je tim prikupljanjem pribavljen dovoljan broj primjeraka za njihovo proučavanje. Najvažniji rezultat toga kolekcionarskog pothvata jest pohranjivanje materijala u bečkom muzeju i objavljivanje spomenute Kittlove monografije. Kittl se odužio Maliću tako što je jednu novoopisanu vrstu nazvao njegovim imenom Bittnerites malici. Kako je rod Bittnerites kasnije postao Diaplococeras malici GOLUBIĆ, 1998. U biografskom dijelu članka navode se osnovni podatci među kojima su najvažniji da je Malić kao znanstveno upitan, Golubić je u svojim istraživanjima Maliću u čast imenovao novu vrstu. Malić je član Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja, nakon što je završio teo-

219 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 loški studij i postao svećenik, studirao prirodoslovne znanosti (1886.- 1890.) na Sveučilištu u Zagrebu. Potom je do 1890. bio profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju u upravo u tom razdoblju ostvario suradnju s Kittlom i bečkim muzejom. Nakon toga prešao je u dijecezanske svećenike, bio je profesor na Nautičkoj školi u Kotoru i vratio se u Franjevački red i umro na Visovcu 1947. godine. Možda taj dugi boravak izvan redovničke zajednice i povratak tek u starosti, objašnjava da u samostanima u Sinju i Visovcu nije ostao trag njegove osobne biblioteke i spisa. Ipak sačuvan je jedan vrlo zanimljiv rukopis, pisan Malićevom rukom, za koji je utvrđeno da nije njegov izvorni tekst nego prijepis predavanja prof. Lazara Cara koji je u vrijeme Malićeva studiranja predavao teoriju descendencije (evolucije). Koliko je poznato, to je do danas jedini pisani trag o sadržaju toga kolegija iz toga doba na zagrebačkom sveučilištu. A na planu međunarodne znanosti Kittlova monografija i u -beč kom muzeju deponirana Malićeva kolekcija amonita bili su polazište na kojem je međunarodni tim znanstvenika, istražujući mućke trijaske naslage i predvođen vodećim hrvatskim geologom Herakom, 1983. predložio da se mućke naslage proglase referentnim lokalitetom europskoga gornjeg skita. Prijedlog je prihvaćen i Muć Gornji otada je postao nezaobilazan pojam u paleontologiji, što je i izravna zasluga Malićeva kolekcionarskog rada.

2. Medicinske teme u zborniku „Kačić“ a) Tradicijska medicina U zborniku Kačić četiri članka posvećena su tradicijskoj medicini. U trima od njih obrađuju se „likaruše“, rukom pisane (rijetko tiskane) zbirke recepata koje su sastavljali franjevci za potrebe liječenja samih redovnika i puka o kojem su pastoralno skrbili, a u jednom je opis narodne medicine u Imotskoj krajini na temelju etnografskih zapisa fra Silvestra Kutleše. Ljekaruše su franjevci sastavljali na temelju različitih izvora, od vlastitih i tuđih iskustava prenašanih usmenom predajom do tiskanih medicinskih knjiga na stranim jezicima, do kojih su dolazili tijekom studija u Italiji i Ugarskoj. U sveopćem pomanjka- nju liječnika i ljekarnika na području Dalmatinske zagore i susjedne Bosne i Hercegovine, franjevci su bili jedini dovoljno naobraženi i motivirani sastavljati takve zbirke. Neke su bile pohranjene u samostanskim knjižnicama, a neke su ustupane pojedincima za njihove po-

220 N. Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“ trebe. Rijetke su sačuvane i svjedoče o poimanju uzročnika bolesti i njihova suzbijanja u razdoblju od 15. do 18. stoljeća. Članci u zborniku koji se njima bave ovdje će biti predstavljeni kronološkim redom. Ante Ujević, Ljekaruša Šimuna Gudelja Imoćanina (Kačić, 1973, 121-139). Ljekaruša je nastala na području Imotske krajine, a sastav- ljač ju je namijenio prijatelju don Grgi Ujeviću, župniku u Poljicima. Knjižica pisana bosanicom (naslovnica i posveta su na latinici) na samo pedesetak stranica formata 19x14 cm donosi pretežito zapise o priprav- cima lijekova, ali i neke druge sadržaje kao priručnik seoskom župniku za pouku vjernika u duševnim i tjelesnim potrebama. Nosi nadnevak 20. srpnja 1771. godine. Između poglavlja ostavljene su prazne stranice na koje su kasniji zapisivači dodali po koju svoju bilješku, među kojim i nekoliko „likarija“, neke od njih pisane latinicom, a neke bosanicom. Autor članka posebno analizira jezik knjižice za koji kaže da je „sasvim mlad, onakav, kakvim još i danas govori hrvatsko pučanstvo Imotske krajine“, a zatim donosi životopis pisca i prikazuje njegova druga pisana djela. Navodi tvrdnju da je njegovo pisanje posljednji ostatak „ćirilske pismenosti“ dalmatinskih franjevaca. Zatim donosi cjelovitu transkripciju ljekaruše, uključujući i pridodane medicinske zapise, dok druge sadržaje izostavlja. Ukupno su na 28 stranica knjiži- ce zapisana Gudeljeva 104 recepta za različite bolesti, katkad i po dva ili tri za istu. Na kraju donosi presliku kasnije pridodane tablice pisane latinicom pod naslovom „Zli dnevi u koiese nejma pustat karv“. Fra Marko Karamatić, Bilješke o „likarušama“ bosanskih franjevaca (Kačić, 1976, 235-239). Autor daje globalan presjek i fragmentaran pregled pisanog ljekarništva bosanskih franjevaca. Začetke receptne zdravstvene knjige na hrvatskom području smješta u 11. i 12. st., na početke benediktinskog zanimanja za medicinu. Dolaskom Turaka u nekoj je mjeri pridodano i arapsko higijensko shvaćanje. U takvu okružju potekao je iz narodne misli najveći dio ljekarničkih uputa za lijekove uglavnom biljne provenijencije, dijelom životinjske uz znatan dio primitivno-praznovjernih elemenata, pa su to i glavne odrednice medicinskog spisateljstva bosanskih franjevaca. U mnogim slučajevi- ma njihov je udio bio u prepisivanju i zapisivanju onoga što su od naroda čuli. Osim govora o povijesnoj uvjetovanosti vrijednosni sud moguće je donijeti samo poznajući medicinsku struku, a dijelom i fi- lološku. Ipak posve pesimistične prosudbe nisu primjerene, što dokazuju i neki autori koji su se time bavili. O receptnim knjigama bosanskih franjevaca donesen je sud da su one „po obliku i sadržaju čiste

221 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 tvorbine narodne duše.“ Ipak franjevci nisu ostali samo zapisivači i prepisivač. Školovanjem u zapadnim zemljama donosili su u zavičaj i knjige medicinskog sadržaja, a neki su i studirali medicinu te se oku- šali u spravljanju vlastitih recepata. U tome se posebno ističu fra Mato Nikolić i fra Tomo Dafinić. Najstarija poznata ljekaruša je Fojnička iz 1744., ali je nedvojbeno bilo i starijih, uništenih ili zagubljenih. Autor navodi one sačuvane koje su objavljene u cijelosti ili fragmentarno. Originalnošću i stručnošću ističe se manji broj tiskanih medicinskih djela bosanskih franjevaca, kao što su djelo kreševskog franjevca-liječ- nika fra Franje Gracića (tiskano u Padovi 1795.) u sastavljanju kojega se služio njemačkim, talijanskim i švicarskim medicinskim djelima. Slično je i djelo također kreševskog franjevca fra Petra Maleševića koje je kao inauguralna rasprava tiskano u Beču 1836. godine. Dr. Biserka Belicza, Pučka medicina u okolici Imotskoga prema zapisima fra Silvestra Kutleše (Kačić, 1986, 75-95). Autorica na po- četku ističe kako u povijesti zdravstvene kulture naših prostora posebno mjesto pripada franjevcima. Malo je njih imalo određenu struč- nu medicinsku naobrazbu pa su rješenja liječenja tražili u različitim knjigama, a nerijetko i u „prokušanim receptima“ samoukih pučkih vidara i liječnika. Tako su nastale rukopisne zbirke recepata i poneka tiskana ljekaruša. Do sredine 19. st. taj njihov interes bio je motiviran praktičnom primjenom u liječenju, a kasnije, nakon što su civilne vlasti zabranile da se time bave, prikupljanje i objavu recepata prikazuju kao građu za proučavanje narodnoga života i običaja. Danas je oboje dragocjena građa za etnomedicinska istraživanja. Porast zanimanja za tu tematiku opaža se u 18. st. kad ondašnji sastavljači ljekaruša na- pominju da su u svoje zbirke uvrstili i recepte najpoznatijih narodnih liječnika. Putopisci, primjerice Fortis, također se zanimaju za taj dio tradicije. U drugoj polovici 19. st. JAZU osniva poseban Odbor za narodni život i običaje. Jedan od onih koji su se odazvali prikupljanju građe jest i fra Silvestar Kutleša koji je tridesetih godina 20. st. bio župnik u Runovićima kraj Imotskog i tada sastavio rukopis „Život i običaji u Runovićima“ u skladu s naputcima dr. Ante Radića „Osnovi za sabiranje građe o narodnom životu i običajima“. U tom rukopisu (u vrijeme pisanja članka još netiskanu) ima i poseban etnomedicin- ski dio s naslovom „Lijekovi“. Nastao je na temelju kazivanja Mare Kutleša iz Vinjana 1933. godine. Dokument je višestruko vrijedan za etnološka istraživanja dalmatinskog zagorja. Zato je u tom radu objavljen u cijelosti bez većih intervencija. Sam zapisivač izričito navodi

222 N. Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“ da su to zapisi „kako se koja bolest liči, brez likara i brez gospocke likarije“. U prvom dijelu navedena su kazivanja o liječenju 23 bolesti. U drugom se nabraja što sve može biti lijekom. U trećem je riječ o liječenju 16 vanjskih bolesti. Autorica članka u raspravi navodi vrijednost Kutlešina rukopisa zbog oskudice izvora o stanju tradicijske medicine Imotske krajine toga doba. Recentna istraživanja pokazuju da poglavlje „Lijekovi“ doista predstavlja izvor za različite analize i usporedbu stanja i promjena narodne medicine u dalmatinskom zaleđu od vremena Fortisovih i drugih zapisa o „morlačkoj medicini“ do danas. Vino, rakija, voda i toplina jesu lijekovi s kojima u selima Imotske krajine počinje liječenje većine bolesti. Zajednička je karakteristika svih narodnih lijekova da ih daje sama priroda, da su besplatni i da se svakodnevno rabe. Postoji povjerenje prema narodnim liječnicima i nepovjerenje prema školovanim liječnicima. Razlozi su slični onima koje je zabilježio Fortis: velik financijski rizik i nesiguran ishod lije- čenja. Kutleša navodi još siromaštvo seljaka i nemogućnost plaćanja. Slično se navodi i u istraživanjima objavljenim 1941. godine u knjizi „Hrvatsko selo i medicina“. U Kutlešinu rukopisu tumačenje etiopato- geneze bolesti i djelovanja lijeka počiva na krvi (humoralna fiziologija i patologija), a mogu se nazrjeti i demonistička, mistično-religiozna poimanja. Većinu bolesti narod tumači kao posljedicu teškoga rada, klimatskih i telurških čimbenika, nezdrave hrane i nečistoće. Autorica posebno raspravlja o nazivlju bolesti, lijekova i pripravaka i potrebi daljnje provjere na terenu. U tu svrhu i radi provjere jesu li postupci liječenja u međuvremenu zaboravljeni pokrenula je istraživanje koje je dijelom provedeno i u Runovićima. Ustanovila je da stari ljudi dobro pamte metode liječenja koje je fra Silvestar opisao u vrijeme njihova djetinjstva te da se neke metode i danas primjenjuju u samoliječenju. Unatoč napretku medicine čini se da je nešto od toga čak u usponu, čemu bi trebalo posvetiti posebnu pažnju. U sjećanju naroda Kutleša je ostao kao unaprijeditelj tradicijske medicine toga sela. Dr. Zdravko Devetak, „Likarije priprostite“ fra Luke Vladmirovića (Kačić, 1998-1999, 161-275). Autor na početku donosi poveći navod iz polemičkog osvrta Ivana Lovrića na Fortisov putopis po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia, 1774.). Mladi padovanski student, rodom Sinjanin, zadojen prosvjetiteljskim idejama, mladenačkim žarom i razornim cinizmom obrušava se na franjevce općenito, a osobito na fra Luku Vladmirovića i njegove „Likarije priprostite“ (Mleci, 1775.) usporedno na hrvatskome i talijanskom jeziku. Fortis je najprije s

223 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 fra Lukom surađivao, a nakon razlaza naziva ga „ludom životinjom“ koja siplje „najobičnije gluposti“. Već to sastavljača spomenutog djela predstavlja kao kontroverznog. On je to postao u sredini u kojoj je živio i prije objave svoje ljekaruše zbog više pisanih djela povijesne tematike u kojima falsificira prošlost svoga plemena, pripisujući mu plemenitaško podrijetlo i zasluge. Vjerojatno je to činio da bi tim siromašnim ljudima priskrbio kakvu povlasticu od mletačkih vlasti. Sve to, ali i vrlo loš tisak, uvjetovali su da je ta prva tiskana ljekaruša u Dalmaciji sačuvana u vrlo malo primjeraka. Ona je primjer kako su nastajale druge ljekaruša, ukoliko nisu bile prijepis već postojećih. Vladmirović ne prisvaja sebi te recepte nego poimenično navodi 29 osoba (među kojima i sebe) od kojih su preuzeti. Vladmirovićeva je zasluga što ih je sačuvao prikupivši ih iz usmene predaje, nekih talijanskih knjiga i dostupnih pisanih ljekaruša. „Likarije“ donose 320 pojedinačnih recepata: od toga 290 humanih, 19 veterinarskih, dva jednaka za ljude i životinje i 9 o vinu i kvasini. Među njima je 15 recepata magijske medicine, posebno one o „višticama“, što je uobi- čajeno za ljekaruše 18. i 19. stoljeća. Samo su četiri recepta religiozno-teurgijske medicine (npr. zapis „Salomonova slova“). „Likarije“ imaju sve odlike i mane ljekaruša toga doba pa je u nekoj mjeri razu- mljiva kritika koju izriče Lovrić, tada student na jednoj od najboljih talijanskih medicinskih škola. Ipak one su u svoje vrijeme odigrale pozitivnu ulogu među siromašnim pukom Dalmatinske zagore, osobito jer neki od recepata imaju medicinsku vrijednost koja je i znanstveno dokazana. Vladmirović je bio osebujan duh i dvojben osobito u svojim povijesnim spisima, ali je djelovao prosvjetiteljski upozora- vajući na nekoliko važnih društvenih i gospodarskih pitanja i predla- žući rješenja. Bio je sposoban, radišan i naobražen te pod utjecajem prosvjetiteljstva i kulturnih zbivanja u Italiji gdje studirao i kasnije dolazio. Objavio je 15-ak knjižica raznovrsnog sadržaja na latinskome, talijanskom i hrvatskom jeziku, a neka su djela ostala u rukopisu. Osobito je značajno da je, 125 godina prije nego je to znanost doka- zala, tvrdio da je komarac prijenosnik malarije (zbog toga se i razišao s Fortisom). Predlagao je prikupljanje arheoloških spomenika, osnivanje seoskih zadruga za zajmove seljacima, osnivanje pučkih škola i školovanje djece, gradnju pomorske luke ne u Opuzenu nego na mjestu današnjega grada Ploča, probijanje prokopa između Baćinskih jezera i mora, uzgoj smokava, maslina i vinove loze te je pisao i prijedloge općinskih statuta.

224 N. Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“

U prilogu pisac donosi preslike (faksimil) stranica „Likarija“ koje su tiskane hrvatskim jezikom i paralelnu transkripciju u kojoj se pa- zilo da se sačuvaju jezične osobine originala. Na kraju je, osim literature, u prilozima dodan opsežan „Rječnik pojmova, malo poznatih riječi i arhaizama“ te objašnjenje težinskih i volumnih mjera koje se u „Likarijama“ rabe.

b) Suvremena medicina i prošlost Dr. Vjekoslav Stipić, Osvrt na opis gube u Levitskom zakoniku (Kačić, 1993, 183-192). Autor u opsežnu uvodnom dijelu govori o povijesti i raširenosti gube ili lepre na temelju zapisa kod starih naroda, od Egipćana, Babilonaca, Perzijanaca, Indijaca do Židova koji su gubu vjerojatno donijeli iz Egipta bijegom iz ropstva. Biblija ne- obično točno donosi simptome bolesti. Opisuje se zatim percepcija bolesti u Starom vijeku te nastanak prvih izolacijskih leprozarija u Europi (kasnije poznatih i pod nazivom „lazareti“). Srednji vijek donosi opise bolesti, ali nigdje nema riječi o liječenju, jer je iskustvo da je bolest neizlječiva. Križarski ratovi pogoduju širenju bolesti s Bliskog istoka. Nadolaskom strašne epidemije kuge opada učestalost gube u Europi, vjerojatno zato što su oboljeli od nje prvi podlegli kugi. Dolaskom Osmanlija na Balkanski poluotok ponovno se stvara ža- rište. U Norveškoj dugo zaostaje posebno žarište kao ostatak epide- mija iz križarskih ratova. Guba se pojavljuje u različitim oblicima i često se može zamijeniti s nekom drugom kožnom bolesti. U moderno doba procjenjuje se da od nje u svijetu boluje 10 do 12 milijuna ljudi. Uzročnik Mycobacterium leprae otkriven je u 19. st., a danas se u lije- čenju koristi trima lijekovima, a ishod nije uvijek pozitivan. U drugom dijelu autor navodi biblijske odredbe 13. i 14. poglavlja Mojsijeva Levitskog zakonika u vezi s gubom i komentira ih u svjetlu spoznaja i dostignuća moderne medicine i higijene. Točno su opisani simptomi i način razlikovanja od sličnih bolesti. Svećenici su mjero- davni za pregled oboljelog i proglašenje da je čist ili gubav. Liječnici se u tom kontekstu ne spominju, iako se spominju drugdje u Bibliji, vjerojatno zbog iskustva da se bolest ne može liječiti. Svećenici su zaduženi za suzbijanje širenja bolesti izolacijom oboljeloga, tj. trajnim udaljavanjem iz zajednice. Levitski zakonik vjerojatno sadrži najstariji i najpotpuniji opis i razlikovanje bolesti. Unatoč tome, nažalost, među gubavce su ubrajani i oboljeli od nekih drugih bolesti i trajno nepra- vedno udaljavani od najbližih i drugih članova zajednice. Određeno je

225 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 odijevanje i postupanje oboljeloga u susretu s ljudima. Kršenje pro- pisa strogo se kažnjavalo. Dio koji govori o prepoznavanju bolesti po promjenama na vunenoj, lanenoj ili kožnoj odjeći današnja medicina ne može objasniti, jer se bolest manifestira isključivo na živome ljud- skom organizmu, a spomenute pojave se mogu objasniti jedino kao učinak nečistoće, otpadnih proizvoda ili naslaga plijesni. U 14. poglavlju govori se o tzv. kućnoj gubi u kojoj svećenik nakon pregleda igra ulogu higijeničara-sanitarca. Kad je riječ o očišćenju od gube, i to morao potvrditi svećenik, vjerojatno je u tom slučaju riječ o nekoj drugoj kožnoj bolesti koja vremenom sama po sebi prolazi. Starožidovska se medicina bitno razlikovala od babilonske i staro- egipatske po higijensko-profilaktičim mjerama. Prvi put se pojavljuju higijensko-socijalne tendencije i briga za zdravlje čitave zajednice, a ne samo pojedinca. Snažnim utjecajem na kršćanstvo i na medicinsku znanost Levitski zakonik utemeljuje preventivnu medicinu. Dr. Stella Fatović-Ferenčić-dr. Vladimir Dugački, Zdravstveno stanje i uzrok smrti sv. Antuna Padovanskoga (Kačić, 1995-1996, 391-397). U članku autori iznose rezultate znanstvenih ekspertiza izvršenih u prigodi rekognicije posmrtnih ostataka sv. Antuna Padovanskoga 1981. godine. Najprije govore o opisima tjelesnih oznaka, načinu života i smrti Sveca u njegovim životopisima. Zatim navode dvije rekognicije: prvu 1263. koju je obavio sv. Bonaventura, general Franjevačkog reda, i tom prigodom našao neraspadnut svečev jezik, i drugu 1350. godine kad je iz sve- čevih ostataka za relikviju izdvojena donja čeljust i lijeva podlaktica. Uoči proslave 750. obljetnice smrti Sveca obavljena je i treća re- kognicija početkom 1981., potkrijepljena svim dostupnim metodama suvremene znanosti. Ekspertiza je pokazala tjelesna svojstva i stanja pojedinih dijelova kostura koja su u skladu s biografskim podatcima o dobi u trenutku smrti, o zdravstvenim poteškoćama (osobito kronič- nim) i o isposničkom načinu života Sveca (post i dugotrajno klečanje). Iznimno je zanimljiv podatak da su kao prepoznatljivi i u dobru stanju pronađeni fonacijski organi kao i dokazi svečevih iznimnih oratorskih sposobnosti. Budući da životopisi govore da je u trenutcima smrtne agonije bio potpuno svjestan, zaključak je da je uzrok smrti najvje- rojatnije kardiovaskularni kolaps. Naknadne ekspertize 1986. na pro- nađenom praškastom organskom materijalu (massa corporis) koji je nastao raspadanjem mekih tkiva dokazale su da on sadrži ostatke tih tkiva, a kemijski su dokazani i ostatci mire, aloe i tamjana koji su sma- njili prisustvo mikroorganizama i usporili raspadanje tkiva.

226 N. Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“

II. KNJIŽNICA ZBORNIKA „KAČIĆ“ - monografije, dokumenti, građa … U toj su Knjižnici objavljena dva sveska koja svojim sadržajem spadaju u ovaj prikaz. 1. Flos medicinae – Cvit likarije – sive Scholae Salernitanae de conservanda bona valetudine praecepta metrica… Preveo fra Emerik Pavić, Budimpešta, 1768. Reprint-izdanje s popratnim objašnjenjima. Knjižnica zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa… br. 7, Split, 1980., s. 184. U prvom dijelu, prije faksimilnog otiska Pavićeva izdanja, objavljena su dva teksta: prvi, prof. dr. Hrvoja Tartalje o Salernitanskoj medi- cinskoj školi, pravilima koja su u njezinu krilu nastala ili oteta zaboravu te prijepisima, dopunama, izdanjima i utjecaju na znanstvenu medicinu od Srednjeg vijeka do danas i popisom ljekaruša na hrvatskom jeziku, a drugi, dr. fra Emanuela Hoška o životu i djelima fra Emerika Pavića s bibliografijom. U drugom dijelu donesen je reprint „Flos medicinae“ latinski i hrvatski tekst (s. 23-85). U trećem su dijelu dva popratna teksta: prvi, fra Gabrijela Hrvatina Jurišića, tj. transkripcija Pavićeva prijevoda s napomenama o problemima vezanim za ortografiju i, drugi, botanički osvrt s. Edite Šolić na hrvatske nazive ljekovitog bilja u Pavićevu prijevodu „Cvita likarije“. Dodani su: sažeci (latinski, njemački i engleski), Kazalo osobnih imena i Kazalo zemljopisnih naziva. 2. Fra Luka Vladmirović, Likarije priprostite, Mleci, 1775. Pretisak, transkripcija i prilozi. Priredio dr. Zdravko Devetak. Knjižnica zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa… br. 34, Split-Zaostrog, 1999, s. 136. To je zapravo pretisak objavljenog članka („Kačić“, 1998-1999, 161-275) s uvodnim tekstovima, literaturom i prilozima: Rječnik manje poznatih riječi, Mjere, sažeci (njemački i engleski), Kazalo osobnih imena i Kazalo zemljopisnih naziva.

227 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

SUMMARY - SAŽETAK TOPICS IN NATURAL SCIENCES AND MEDICINE IN THE JOURNAL „KAČIĆ“ This article is an overview of all topics in natural sciences and medicine that were published in the Journal “Kačić”. One of the articles deals with malacology (marine gastropod mollusc Mitra zonata) and the legacy of Dr Fr Jure Radić. Five articles deal with paleontology, that is ammonoids from Triassic deposits in Muć. Four works refer to traditional medicine, i.e. the collection of pharma- cological recipes, the so-called “home remedies” made by the Franciscans in the past, in Croatia and Bosnia and Herzegovina. From the viewpoint of today’s medical knowledge, one article deals with the plague of leprosy in the Book of Leviticus 13 and 14, the Biblical laws for clinsing lepers. Another article describes the research methodology and results of the analysis of St. Anthony’s mortal remains in 1981 and 1986. Keywords: malacology, gastropod Mitra zonata, Fr J. Radić, Triassic ammonoids, Muć, traditional medicine, “home remedies”, plague, Leviticus, St. Anthony of Padua Translated by Angelina Gašpar

228 BIBLIOGRAFIJE OBJAVLJENE U ZBORNIKU „KAČIĆ“

Dr. FRA BOŽO NORAC KLJAJO UDK: 016:011 Franjevački samostan Stručni članak Sinj, Šetalište kard. Alojzija Stepinca 1 Primljeno: 5. IV. 2018.

Bibliografije su popis knjiga i članaka koje je neki pisac objavio. Pri- kupljanje bibliografskih jedinica je znanstvena disciplina, koja najprije svjedoči što je neki pisac napisao i time obogatio znanost i kulturu, a osim toga bibliografija pomaže znanstvenicima da što lake i brže dobiju tražene informacije. Bibliografija je zapravo spomenik piscu. Zborniku „Kačić“ nije prvotni zadatak objaviti bibliografije, ali je ipak posvećivao dužnu pozornost toj znanstvenoj disciplini. Dakle, ovdje su donesene autorske i predmetne bibliografije nekih pisaca i ustanova. Najprije su priložene bibliografije objavljene u 50 svezaka našega Zbornika, a zatim one objavljene u nekoliko nizova koje je Zbornik pokrenuo i objavio. Jedne i druge su poredane kronološki, tj. od prve do jubilejske godine (1967.-2017.). Ključne riječi: pisac, književnik, knjiga, članak, pjesma, prijevod

UVODNA NAPOMENA Neki se ljudi bave pisanjem bilo znanstvenih, bilo popularnih knjiga ili članaka, većih ili manjih pjesama i drugih vrsta pisanja. A neki drugi žele znati tko je što napisao, je li neki rukopis objavljen, kada je ili u kojoj knjizi, časopisu ili novinama otisnut, ili na neki drugi način ponuđen javnosti. Prikupljanjem tih i sličnih podataka bave se stručnjaci koji se nazivaju bibliografima, koji izrađuju i objavljuju bibliografije. Lijepo je znati i što je neki pisac napisao i što su drugi o tomu piscu napisali. Stoga se bibliografija dijeli u dvije osnovne skupine: 1. Autorsku i 2. Predmetnu bibliografiju. Uredništvo Zbornika „Kačić“ nije sustavno objavljivalo bibliografije, nego je primalo i objavljivalo suradnju, koju su pojedini pisci po-

229 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 nudili. Bilo je to najčešće u prigodi slavlja nekih jubileja, bilo osoba, bilo ustanova. Jedinice su donesene kronološki, tj. kako su vremenski objavljene od prvoga do posljednjeg sveska, tj. od 1967. do 2017. godine. U bilješki je, manjim slovima, označeno o kojoj se osobi ili ustanovi radi s nekim osnovnim podacima. Neki su pisci na kraju svoga članka donijeli popis literature. To su često i važne bibliografske jedinice. No, ipak ih nismo naveli u popisu bibliografskih jedinica. Bilo je bibliografskih jedinica koje su doista velike (npr. jedna ima preko 1.500 jedinica na više od stotinu stranica). Neke su od takvih objavljene i kao posebne knjige. Ovdje su najprije navedene sve jedinice objavljene u pojedinim svescima Zbornika „Kačić“. No, ima jedinica koje su objavljene i u nekim nizovima našega Zbornika. I njih smo naveli kronološki, tj. prema vremenu kada je koji niz pokrenut i kada je koji svezak tiskan. Dakle, najprije svesci Zbornika, a onda pojedini nizovi.

I. ZBORNIK „KAČIĆ“ 1967. DR. FRA KARLO KOSOR, Bibliografija radova o. Zlatovića, Ka- čić, I/1967, 297- 302. *Fra Stjepan Zlatović (+1891.), povjesničar i pisac. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Prilog bibliografiji franjevaca Provincije Presv. Otkupitelja od godine 1945.-1966, Kačić, I/1967, 325-337.

1970. DR. FRA IVAN JURIĆ, Bibliografija o. Karla Balića (1927.-1969.), Kačić, III/1970, 19-32. *Dr. fra Karlo Balić (+1977.), teolog, filozof, profesor i pisac.

1973. DR. FRA KARLO KOSOR, Bibliografija (fra Petra Krstitelja Baći- ća), Kačić, V/1973, 84-91. *Fra Petar Krstitelj Baćić (+1931.), povjesničar, odgojitelj i pisac.

230 B. Norac Kljajo, Bibliografije objavljene u Zborniku „Kačić“

1975. DR. ANTE SEKULIĆ, Bibliografija Ante Evetovića Miroljuba,Ka - čić, VII/1975, 172- 175. *Ante Evetović Miroljub (+1921.), svećenik, pjesnik i pisac. DR. FRA ŠIMUN ŠIPIĆ, Bibliografija fra Karla Nole, Kačić, VII/1975, 198- 201. *Fra Karlo Nola (+1973.), profesor, provincijal i pisac. FRA IVAN KRIŽANOVIĆ, Bibliografija fra Jure Božitkovića, Ka- čić, VII/1975, 203-208. *Dr. fra Jure Božitković (+1938.), profesor, povjesničar i pisac. FRA MIRKO MARIĆ, Bibliografija fra Karla Eterovića, Kačić, VII//1975, 209-214. *Dr. fra Karlo Eterović (+1935.), profesor, provincijal, povjesničar i pisac.

1976. DR. FRA KARLO JURIŠIĆ, Bibliografija fra Krste Kržanića, Ka- čić, VIII/1976, 310-329. *Dr. fra Krsto Kržanić (+1973.), profesor, urednik i pisac. DR. FRA IVAN DAMIŠ, Povijesna bibliografija Hrvatske franje- vačke provincije svetoga Ćirila i Metoda, Kačić,VIII/1976, 241-254.

1977. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Prilog hrvatskoj franjevač- koj hagiografskoj literaturi, Kačić, IX/1977, 65- 69.

1978. Dr. IVAN MUŽIĆ, Bibliografija o Stjepanu Radiću, Kačić, X/1978, 289-304. *Stjepan Radić (+1928.), političar, kritičar, pisac i nacionalni mučenik.

1979. DR. FRA KARLO, JURIŠIĆ, Bibliografija (fra Luje Maruna), Ka- čić, XI/1979, 90-124. *Fra Lujo Marun (+1939.), arheolog, osnivač muzeja i pisac. DR. FRA FRANJO EMANUEL HOŠKO, Dvije osječke visoke škole u 18. stoljeću, Kačić, XI/1979, 317-342 (popis rukopisa).

231 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

DR. FRA IVAN DAMIŠ, Prilog bibliografiji radova franjevaca Hr- vatske provincije sv. Ćirila i Metoda od 1900. do 1945 godine, Kačić, XI/1979, 343-358. 1981. DR. FRA KARLO JURIŠIĆ, Bio-bibliografija fra Gabre Cvitanovi- ća (1887.-1955.), Kačić, XIII/1981, 285-295. *Dr. fra Gabro Cvitanović (+1955.), profesor, povjesničar i pisac. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Izdavačka djelatnost Fra- njevačke provincije Presv. Otkupitelja od 1945.-1981. godine, Kačić, XIII/1981, 297-305. 1982. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Sadržaj Zbornika „Kačić“ od 1967.-1982. godine, Kačić, XIV/1982, 405- 417.

1983. FRA GABRIJEL HRVATIN JURIŠIĆ, Bibliografija fra Filipa Gra- bovca, Kačić, XV/1983, 323-336. *Fra Filip Grabovac (+1749.), profesor, vojnički kapelan, pjesnik i mučenik.

1984. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Bibliografija objavljenih radova fra Karla Kosora, Kačić, XVI/1984, 359-367. *Dr. fra Karlo Kosor (+1982.), profesor, jezikoslovac, povjesničar i pisac. FRA JOSIP ANTE SOLDO, Bibliografija (fra Nikole Gabrića),Ka - čić, XVI/1984, 379-380. *Fra Nikola Gabrić (1984.), arheolog, muzealac i pisac. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Sadržaj Zbornika „Kačić“ od 1967.-1984. godine, Kačić, XVI/1984, 385-399. 1986. DR. ZDRAVKO MUŽINIĆ, Bibliografija (fra Gašpara Bujasa),Ka - čić, XVIII/1986, 167-169. *Dr. fra Gašpar Bujas (+1963.), profesor, povjesničar i pisac. 1987.-1988. FRA STANKO RADIĆ, Doprinos splitskih franjevaca homiletici, Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 203-216 (bibliografija).

232 B. Norac Kljajo, Bibliografije objavljene u Zborniku „Kačić“

FRA FRANO LACO, Franjevci pisci priručnika za pučku pobož- nost, Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 217-224 (bibliografija). FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Pisana riječ u povodu jubileja Provincije (1735.-1985.), Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 469-473. (HGJ), Radovi simpozija o jubileju Provincije (1735.-1985.), Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 494-498. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Sadržaj Zbornika „Kačić“ od 1967. do 1988, Kačić, XIX-XX/1987.-1988, 499-516. 1989.-1990. DR. IVAN PEDERIN, Bibliografija Paule v. Preradović, Kačić, XXI-XXII/1989.-1990, 97-98. *Paula Preradović (+1951.), unuka pjesnika Petra Preradovića, austrijska književnica. DR. FRA STJEPAN ČOVO, Bibliografija fra Bože Vuce, Kačić, XXI-XXII/1989.-1990, 211-246. *Dr. fra Božo Vuco (+1984.), teolog, profesor, urednik i pisac. 1993. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Bibliografija objavljenih radova fra Karla Jurišića (1937.-1993.), Kačić, XXV/1993, 34-55. *Dr. fra Karlo Jurišić (+2017.), profesor, župnik, povjesničar i pisac. PETAR ROGULJA, Poredba između Kukuljevićeve „Bibliografi- je hrvatske“ i „Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835.-1940“, Kačić, XXV/1993, 639-647. DR. IVAN DAMIŠ, Bibliografija o nadbiskupu dr. Alojziju Stepincu u zagrebačkom „Vjesniku“ 1945. godine, Kačić, XXV/1993, 777-782. *Blaženi Alojzije Stepinac (+1960.), nadbiskup, kardinal i mučenik. DR. FRA ZDENKO TOMISLAV TENŠEK, Bibliografija objavljenih radova fra Hadrijana Boraka, Kačić, XXV/1993, 839-842. *Dr. fra Hadrijan Borak (+1993.), profesor, filozof, provincijal i pisac.

1995.-1996. PETAR ROGULJA, Bibliografija o sv. Antunu Padovanskom na hrvatskom, Kačić, XXVII-XXVIII/1995.-1996, 399-516. *Sveti Antun Padovanski (+1231.), franjevac, profesor, propovjednik, crkveni naučitelj i čudotvorac. NB. v. posebno izdanje, KZK- MDG, br. 26.

233 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

1997. DR. IVAN PEDERIN, Kronološka bibliografija priloga o Bosni, Hercegovini i drugim balkanskim zemljama u „Vijencu“ 1869.-1903, Kačić, XXIX/1997, 53-65. DR. FRANKO OREB, Popis pisama i kratki sadržaj (Dopisivanje Frane Radića sa suvremenicima), Kačić, XXIX/1997, 134-149. *Frano Radić (+1933.), arheolog, urednik i pisac. FRA NIKOLA RADIĆ, Bibliografija objavljenih radova fra Jure Radića (1932.-1990.), Kačić, XXIX/1997, 215-232. *Dr. fra Jure Radić (+1990.), profesor, liturgičar, biolog, urednik i pisac.

1998.-1999. DR. PAVAO KNEZOVIĆ, Inkunabule Franjevačkoga samostana u Zaostrogu, Kačić, XXX-XXXI/1998.-1999, 11-160. NB. v. posebno izdanje, KZK-MDG br. 33. DR. NEVENA STARČEVIĆ-KAŠTLAN, Bibliografija objavljenih radova don Nikole Šimića, Kačić, XXX-XXXI/1998.-1999, 392-396. *Don Nikola Šimić (+1913.), svećenik, književnik, urednik i pisac. DR. FRA KARLO JURIŠIĆ, Bibliografija fra Ante Benutića,Kačić, XXX-XXX/1998.-1999, 486-4488. *Fra Ante Benutić (+1944.), župnik, graditelj, pisac i mučenik. DR. FRA STJEPAN ČOVO, Bibliografija fra Dominika Šušnjare, Kačić, XXX-XXXI/1998.-1999, 564-597. *Dr. fra Dominik Šušnjara (+1991.), profesor, župnik, urednik i pisac.

2000.-2001. FRA PETAR LUBINA, Izdanja Papinske međunarodne marijanske akademije u Rimu, Kačić, XXXII.-XXXIII/2000.-2001, 67-74. DR. VLADO KOŠIĆ, Bibliografija zbornika Hrvatskoga mariološ- kog instituta, Kačić, XXXII.-XXXIII/2000.-2001, 675-692.

2002. DR. PAVAO KNEZOVIĆ, Zbirka „vetustiora croatica“ u knjižnici Samostana u Zaostrogu, Kačić, XXXIV/2002, 11-161. NB. v. posebno izdanje KZK-MDG, br. 37.

234 B. Norac Kljajo, Bibliografije objavljene u Zborniku „Kačić“

DR. VALENTIN PUŽEVSKI-DR. JOSIP MARKOVAC, Bibliogra- fija dr. Ante Vukasovića,Kačić, XXXIV/2002, 231-274. *Dr. Ante Vukasović (1929.), profesor, pedagog i pisac. SANKO RABAR, Značajnija literarna ostvarenja (Krešimira Tiči- ća), Kačić, XXXIV/2002, 291-292 (bibliografija). *Krešimir Tičić (1948.), arhitekt, redatelj, književnik i pisac. DR. FRA STJEPAN ČOVO, Bibliografija fra Leonarda Bajića, Ka- čić, XXXIV/2002, 31-325. *Fra Leonardo Bajić (+1948.), teolog, profesor, pisac i mučenik.

2003. DUBRAVKA RABADAN, Bibliografija Vojmila Rabadana (izbor), Kačić, XXXV/2003, 158-165. *Dr. Vojmir Rabadan (+1988.), redatelj, književnik, pisac i prevodilac. NEDJELJKA PARO, Bibliografija sestre Marije od Presvetog Srca (Anke Petričević), Kačić, XXXV/2003, 167-215. *S. Marija od Presvetoga Srca (1930.), klarisa, književnica, pjesnikinja i urednica.

2004.-2006. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Makarski franjevci pisci i izdavači (izbor iz bibliografije), Kačić, XXXVI-XXXVII/2004.-2006, 911-1036. *Navedena bibliografija 91 franjevca, pisca i urednika. (HGJ), Odjek jubileja makarskih franjevaca u tisku, Kačić, XXXVI- XXXVIII/2004.-2006, 1139-1140. *Slavlje pet stoljeća Franjevačkoga samostana u Makarskoj (1502.-2002.).

2009.-2011. Bibliographie-Bibliografija (akademika Emilija Marina), Kačić, XLI-XLIII/2009.-2011, 59-84. *Akademik dr. Emilio Marin (1951.), arheolog, profesor, urednik, pisac i veleposlanik.

2012.-2013. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ, Bibliografija (o štovanju Gospe Lurdske), Kačić, XLIV-XLV/2012.-2013, 376-389.

235 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

JOŠKO BARIĆ, Bibliografija dr. Šimuna Jurišića, Kačić, XLIV- XLV/2012.-2013, 406-412. *Dr. Šimun Jurišić (+2010.), profesor, kazališni kritičar i pisac.

2014.-2015. (HGJ), Tisak o 800. obljetnici dolaska sv. Franje Asiškoga u Hrvat- sku (1212.-2012.), Kačić, XLVI-XLVII/2014.-2015, 469-472. *Sv. Franjo Asiški (+1226.), osnivač triju franjevačkih redova, zaštitnik ekologije.

2016. DR. MARKO TROGRLIĆ, Bibliografija prof. dr. fra Vicka Kapita- novića (1944.-2015.), Kačić, XLVIII-XLIX/2016, 157-190. *Dr. fra Vicko Kapitanović (+2015.), profesor, povjesničar, urednik i pisac.1

II. NIZOVI ZBORNIKA „KAČIĆ“

1. Knjižnica Zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa… U tom nizu je objavljeno 59 knjiga i svaka od njih ima priloženu literaturu, a to je zapravo svojevrsna bibliografija. Stoga ćemo donijeti samo neke, tj. koje su bilo po broju, bilo po značenju važnije. 1979. DR. FRA KARLO JURIŠIĆ, Fra Lujo Marun, osnivač starohrvatske arheologije (1857.-1939.), Split, 1979, 148 (bibliografija, 90-105). 1984. DR. FRA KARLO JURIŠIĆ, Fra Gabro Cvitanović i njegov Ratni dnevnik (1914.-1918.) Split, 1984, 247 (bibliografija, 79-85). 1987. ANĐELKO MIJATOVIĆ, Obrana Sigeta o 420. obljetnici (1566.-1986.), Split, 1967, 187 (literatura, 158-159).

1 Upozoravamo na dvije važne starije bibliografije: - FRA V. KAPITANOVIĆ, Katalog izdanja 1941.-1990. (Franjevačke provincije Pre- svetog Otkupitelja),Vjesnik Provincije, XL/1991, 4, Prilog, 1-48. - FRA V. KAPITANOVIĆ, Rukopisna i knjižna baština Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj, Makarska, 1993, 368.

236 B. Norac Kljajo, Bibliografije objavljene u Zborniku „Kačić“

1991. IVAN MUŽIĆ, Podrijetlo i pravjera Hrvata. Autohtonost u hrvatskoj et- nogenzi na tlu rimske provincije Dalmacije, Split, 1991, 366 (bibliografija, 319-343). 1996. PETAR ROGULJA, Bibliografija o svetom Antunu Padovanskomu na hrvatskom jeziku, Split, 1996, 135 (jedinica: 1584). 1998. DR. NEVENA STARČEVIĆ-KAŠTELAN, Don Nikola Šimić (1854.- 1913.), Split, 1998, 207 (bibliografija i literatura, 188-194). 1999. ŠIME JURIĆ-DR. PAVAO KNEZOVIĆ, Blago knjižnice Kačićeva samostana u Zaostrogu. Inkunabule i rijetke knjige XVI. stoljeća, Split-Zaostrog, 1999, 168 (jedinica: 336). 2002. Dr. PAVAO KNEZOVIĆ, Stare i rijetke hrvatske knjige samostana u Za- ostrogu. „Vetustiora croatica“ u knjižnici Kačićeva samostana (tiskane do 1850.), Split-Zaostrog, 2002, 168 (jedinica: 329). 2006. DR. FRA VICKO KAPITANOVIĆ, Kršćanska arheologija, Split, 2006, 286 (literatura, 237-244). 2008. Fra Josip Ante Soldo (1922.-2005.) život i djelo. Zbornik radova, Sinj, 2008, 284 (bibliografija, 207-244). 2017. DARKA BILIĆ, Svetište Gospe Sinjske na nacrtima Franjevačkoga samostana u Sinju, Kačić-IPU, Split-Zagreb, 2017. (nacrti, 119-130; literatura, 135-138). 2. Zajednička izdanja 1994. Epistola Domini Marci Marvli Spalatensis ad Adrianvm. VI. Pont. Max…, Romae MDXXII, 14 (reprint); MARKO MARULIĆ, Epistola ad Adrianvm VI. P. M. - Poslanica papi Hadrijanu VI . - Epistle to pope Adrian VI . 1522. Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb, et alii, Zagreb-Split, 1994, 108 (literatura, 104-105). 2003. STIPE BOTICA, Andrija Kačić Miošić, Školska knjiga et alii, Zagreb, 2003, 332 (bibliografija, 269-319).

237 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

2007. IVICA MLIVONČIĆ, Al Qaida se kalila u Bosni i Hrcegovini. Mjesto i uloga mudžahida u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 2005. godine. Naša ognjišta et alii, Split-Mostar, 2007, 717 (literatura, 701-703). 2008. IVICA MLIVONČIĆ, Muslimanski logori za Hrvate u Bosni i Hercegovi- ni u vrijeme rata 1991.-1995. godine. Naša ognjišta et alii, Mostar, 2008, 864 (literatura, 847 -850).

ZAGLAVAK Navedene bibliografske jedinice, iako nisu donesene baš sve, jasno svjedoče da je Uredništvo Zbornika posvećivalo određenu pozornost bibliografiji, bilo autorskoj, bilo predmetnoj. Sve je to na određeni na- čin doprinos znanosti i kulturi. Treba se nadati da će u sljedećim godinama u našemu Zborniku i njegovim nizovima bibliografija imati svoje određeno mjesto.

SUMMARY- SAŽETAK BIBLIOGRAPHS PUBLISHED IN THE JOURNAL „KAČIĆ” Bibliography is a list of the books and articles cited by an author. Gathering of the bibliographic information is a scientific discipline, which first indicates the -au thor’s scientific work and its contribution to science and culture. The bibliography not only helps scientists to find a publication more easily, but it also shows that an author acknowledges and gives credit to other people’s ideas, directing readers to original sources. The editorial board of the Journal “Kačić” found it important to include a comprehensive bibliography into its jubilee volume since it provides verification that proper research was conducted, and that all arguments were supported by facts. It also contributes to the authenticity of the Journal. Bibliographies published in 50 volumes of the Journal were listed and followed by those published in series. They are all arranged chronologically. Keywords: author, writer, book, article, poem, translation Translated by Angelina Gašpar

238 FRA ANDRIJA KAČIĆ NA PROREKTORSKOM LANCU

AKADEMIK EMILIO MARIN UDK: 272 Hrvatsko katoličko sveučilište 2-756(497.521.2Zagreb)):737.22 Zagreb, Ilica 242 Stručni članak Primljeno: 14. XI. 2017.

Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, obilježavajući prvo deset- ljeće osnutka, dalo je kovati srebreni rektorov lanac, na kojemu je izrađe- no 14 portreta uglednih osoba iz hrvatske prošlosti i nekoliko iz prošlosti opće Crkve. Pisac upozorava na rektorski lanac koji je izrađen u prigodi 300. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu (1669.-1969.) i koji ima 19 poznatih osoba iz kulturne prošlosti hrvatskoga naroda. Također je iznio da Sveuči- lište planira izraditi i prorektorske lance, na kojima će također biti izrađeni svijetli likovi iz hrvatske crkvene i kulturne povijesti. Prorektorski lanci još nisu izrađeni, ali su kovane medalje koje nose u svečanim prigodama prorektori. Među tim medaljama je i lik fra Andrije Kačića, franjevca, filozofa i pisca, a njegovo ime nosi naš Zbornik već pet desetljeća. Stoga objavljujemo ovaj članak u ovom jubilejskom svesku Zbornika u kojemu je priložena fotografija medalje slavnoga fra Andrije. Medalju je izradio akademski kipar Kazimir Hraste. Ključne riječi: Hrvatsko katoličko sveučilište, rektorski i prorektorski lanac, medalje, svijetli likovi, fra Andrija Kačić

UVOD Emilio Marin, profesor i prorektor za međunarodnu suradnju Hr- vatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu i član Francuske akademije znanosti i umjetnosti, na prezentacijama u Sinju (15. IX. 2015.) i u Osi- jeku (21. I. 2016.) govorio je o vrlo značajnoj ediciji „Rektorski lanac Hrvatskoga katoličkog sveučilišta – The rector`s chain of The Catholic univrsity of Croatia“ (Zagreb, 2015.). Budući da je knjiga prikazala lanac u slici i riječi (dvojezično: hrvatski i engleski), govornik je ne samo iznio sadržaj knjige nego i obrazložio zašto su određeni likovi ovjeko-

239 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 vječeni na tom lancu. K tome je i vrlo važno da je usporedio te likove s likovima na rektorskom lancu, koji je Ivan Supek dao izraditi za Zagre- bačko sveučilište u prigodi 300. obljetnice osnutka (1669.-1969.). Ta- kođer je predložio osobe koje bi trebale dobiti mjesto na prorektorskom lancu koji namjerava izraditi Hrvatsko katoličko sveučilište. Posebno je upozorio da će na lancu biti i lik fra Andrije Kačića Miošića, filozofa, povjesnika i prosvjetitelja.

PREZENTACIJA KNJIGE - LANCI I LIKOVI Hrvatsko katoličko sveučilište 2016. godine obilježilo je desetu obljetnicu svoga osnutka i djelovanja. U toj prigodi željelo je da se i samo postavi u tradicionalni okvir nekih insignija. Stoga je planiralo u prvom redu izraditi rektorski lanac koje imaju stare europske institucije što ih nazivamo univerzitetima ili sveučilištima. Uspjelo je ostvariti ne samo novi rektorski lanac, koji se pojavio u nizu onih koji rese rektore hrvatskih sveučilišta, već i prvi rektorski lanac nakon onoga Zagrebač- kog sveučilišta, koji je na svojim karikama ponio portrete značajnih ličnosti. Naime, prema narudžbi Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, akademski kipar Mile Blažević izradio je 2014. rektorski lanac, koji je veliki kancelar Sveučilišta kard. Josip Bozanić uručio rektoru Željku Tanjiću, koji je tako postao prvi u nizu prema budućnosti, a taj će sadržavati, kao i lanac, portrete poznatih i zaslužnih osoba, za koje će, nadamo se, oni koji će dolaziti nakon nas s ponosom kazivati da su to bili znameniti rektori našega Sveučilišta. Iz slutnje budućnosti, pozvao bih da se zajednički prisjetimo ili podsjetimo na one ličnosti koje su sačinile galeriju portreta na rektorskom lancu Zagrebačkoga sveučilišta i na ovom našem novom. Naše je Sveučilište 2015. objavilo i prigodnu monografiju, koju je uredio Milan Bešlić, zahvaljujući kojoj galerija portreta s našega rektorskog lanca može ući i u svaku sredinu. Zborim o ovoj temi želeći da uprisutnim ne samo novo Hrvatsko ka- toličko sveučilište, još nedovoljno poznato, već ponajprije da predstav- ljajući galeriju portreta, koja se nalazi na njegovu rektorskom lancu, predstavim i pogled na svijet, neki Weltanschauung, koji bi trebao biti relevantan za prepoznavanje vrjednota kojima novo Sveučilište teži i za pozicioniranje mjesta koje bi ono voljelo da mu pripadne. Odlukom da to učinim, ne predstavljajući ekskluzivno naše portrete, već u korelaciji s onima na rektorskome lancu Zagrebačkoga sveučilišta, želim uputiti

240 E. Marin, Fra Andrija Kačić na prorektorskom lancu na duboku povezanost hrvatskoga kulturno-znanstvenog bića, neveza- no za svjetonazor različitih državnih i političkih okvira, za koje ne treba posebno tumačiti da su bili potpuno drugačiji, oni u 1969. godini, od ovih naših sadašnjih. Sinj, alkarski grad, u godini velikoga alkarskog jubileja, i njegova fratarska sredina, inspirativni su da se formulira prijedlog o nadopuni galerije portreta na našem lancu. Doista, u povijesti europske umjetnosti, bitan dio zauzima i realizacija portreta, počam od rimskoga repu- blikanskog razdoblja, koje je portretistiku podiglo na najviši zanatski i umjetnički stupanj, osobito u skulpturi, kako reljefu - tako i u punoj skulpturi. Rimski su carevi, kako nisu mogli biti nazočni svugdje po Carstvu, svoje portrete slali od jednoga do drugog dijela Carstva. Por- treti su carski bili i na novcu. Neki carevi, unatoč toj silnoj produkciji, nisu imali sreće sa svojim likom, pa se primjerice Dioklecijanov saču- vao gotovo isključivo zahvaljujući portretu na novcu. Renesansa je bila novi sjajni horizont europskog portreta. Neke sredine, osobito engleska, i danas polažu mnogo na slikarske portrete. Specifičan vid portretistike jest i u medaljerstvu. U tome i hrvatska baština, uključujući i suvremenu, ima što pokazati. Jedan od umjetničkih vrhunaca medaljerstva jest spomenuti rektorski lanac Zagrebačkoga sveučilišta iz 1969. godine. Tada, dakle, gotovo prije pola stoljeća, stvorena je u nas prva sveučilišna galerija znamenitih hrvatskih ličnosti kulture, umjetnosti, ali zapravo samo književnosti, kao i znanosti. Te se godine obilježila 300. obljetnica Sveučilišta u Zagrebu, doista veličanstvenom proslavom, koja mi je – tada brucošu toga Sveuči- lišta – zahvaljujući raznim okolnostima, ostala u nezaboravnoj uspomeni. Naime, bio je to početak onoga što će se a posteriori nazvati „Hrvatskim proljećem“. Na čelu Zagrebačkoga sveučilišta bio je tada Ivan Supek, jedna od mitskih ličnosti hrvatske povijesti 20. stoljeća. Filozofski fakultet, na kojem sam studirao, smatrao se i izravno sudionikom jubileja, jer je bio sljednik Kraljevske akademije, koju je car Leopold I. osnovao u Za- grebu davne 1669. godine. Osim toga, među ličnostima na zagrebačkom lancu bile su i neke koje su mene osobno već tad fascinirale, a jednoj od njih poklonio sam, kao njegov nasljednik, i istraživanja koja su u bitnome pridonijela poznavanju razvoja naše arheologije. Zagrebački lanac, koji je na ramena rektora Ivana Supeka u izrav- nom televizijskom prijenosu iz Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagre- bu stavio Josip Broz Tito, izradio je Kosta Angeli Radovani, koji je tada

241 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 imao 53 godine, dakle, bio je nekoliko godina mlađi od našeg kipara kad je izradio novi lanac našeg Sveučilišta. Nisam, međutim, uspio doznati tko je i kako izvršio izbor ličnosti koje će u medaljonima masivnoga sre- brnog lanca ovjekovječiti Angeli Radovani. Pretpostavljam da je Supek imao udjela u tome, ne samo po svojoj funkciji već i po tome što su tu bile uvrštene neke osobe do kojih je on osobno puno držao, a posebno jedna s kojom se on gotovo identificirao, nekadašnji splitski nadbiskup, inače Rabljanin, Marko Antun De Dominis, njegov Heretik. Bio sam osobno nazočan prije pola stoljeća, kad je tadašnji ateist Ivan Supek, na poziv našega vjeroučitelja, a svog studenta don Ivana Cvitanovića, održao sat o De Dominisu, u koru splitske katedrale, koji je upravo taj nadbiskup stvorio probivši istočni zid nekadašnjega Dioklecijanova mauzoleja, te kad je ozaren, na poziv don Ivana, sjeo na Markantunov tron. Kao što sam napomenuo, na lancu nema umjetnika, osim umjetnika pera. To je bilo, čini mi se, pod utjecajem tada velikog projekta o hrvatskim latinistima, koji su te iste 1969. objavili Veljko Gortan i Vladimir Vratović u Matičinu glasovitom nizu „Pet stoljeća hrvatske književno- sti“. Čini mi se da se, u tom izrazitom osloncu na latiniste u portretima na lancu, može prepoznati sinergija Supeka iz Rektorata i Gortana s Filozofskog fakulteta, započeta nekoliko godina prije, u okrilju velikog simpozija posvećenog De Dominisu. Prvi put sam osobno znanstvenički posegnuo za tim zagrebačkim portretima 2012., kad sam u jednom predavanju u Francuskoj akademiji želio ocrtati pridonos dva dopisna člana Francuske akademije znanosti i umjetnosti univerzalnoj znanosti: Ruđera Boškovića i don Frane Bulića. Evo navedimo sve osobe koje su na tome lancu: Josip Juraj Strossmayer, Matija Vlačić Ilirik, Marko Antun De Dominis, Marin Getaldić, Pavao Ritter Vitezović, Vatroslav Jagić, Dragutin Gorjano- vić Kramberger, Andrija Mohorovičić, Marko Marulić, Ivan Gundulić, Ivan Mažuranić, Frane Petrić, Faust Vrančić, Ivan Lučić, Ruđer Josip Bošković, Franjo Rački, Frane Bulić i Nikola Tesla. Četrnaest je likova na pojedinačnim medaljonima, sedam sa svake strane. Središnji pak medaljon, koji je i veći, ima na licu prikazanu tro- jicu: Marulića, Gundulića i Mažuranića, a na naličju Strossmayera. Sve su hrvatski književnici i znanstvenici. Danas bi se opazilo, premda nemamo saznanja bi li to tada netko primijetio, da su sve muškarci. Ono što je vrlo uočljivo jest zastupljenost svih hrvatskih krajeva. Dakle, galerija portreta nadilazila je okvir Zagrebačkog sveučilišta, ona je zapravo

242 E. Marin, Fra Andrija Kačić na prorektorskom lancu odgovarala onomu što je tada Zagrebačko sveučilište de facto i bilo: jedino sveučilište u Hrvatskoj. Utoliko je i prirodnije zvučala inicijativa Ivana Supeka da se ono preimenuje u „Hrvatsko sveučilište“. Pod tim je nazivom objavljivan i tjednik. U međuvremenu, sveučilišna politika krenula je drukčijim putovima i rezultat je da danas imamo niz sveučilišta u Hrvatskoj. Osnutkom „Hrvatskoga katoličkog sveučilišta“, sa sjedištem u Zagrebu, uskrsla je na neki, vrlo reduciran način, stara ideja o „Hrvatskom sveučilištu“. I to je novo Sveučilište ponudilo svoju galeriju s 14 portreta. Dakle, broj odgovara onom na zagrebačkom lancu, ako se oduzmu četiri portreta na središnjem medaljonu, koji je na onom novom rektorskog lanca riješen na drugi način, bez figuracije. Evo tih osoba: sv. Ćiril, sv. Metod, bl. Augustin Kažotić, bl. Ivan Merz, sv. Katarina Aleksandrijska, sv. Mala Terezija, Ruđer Josip Bošković, Marko Marulić, Juraj Dobrila, kard. Juraj Haulik, bl. Alojzije Stepinac, Josip Juraj Strossmayer, kard. Josip Bozanić, papa Benedikt XVI. Što možemo zaključiti ako usporedimo tu galeriju s onom, doista dičnom galerijom portreta iz 1969. godine? Dvije su bitne razlike: u novoj galeriji pojavljuju se i osobe koje nisu iz Hrvatske, kao sveta braća Ćiril i Metod, ali čije djelovanje ima neposredne posljedice na hrvatske krajeve, pa ih nije bez razloga, između ostalih, i Ivo Dulčić bio prikazao na veličanstvenoj freski u splitskoj Crkvi Gospe od Zdravlja. Međutim, tu su i dvije osobe koje nemaju nikakve veze s Hrvatskom: sv. Katarina Aleksandrijska i sv. Mala Terezija te konačno i papa Benedikt XVI. Tu se doista pokazalo da pridjev „katolički“, tj. opći, u nazivu Sveučilišta, samo za korak zaostaje za onim „hrvatski“. Druga je razlika što su na novom lancu dvije žene: sv. Katarina Aleksandrijska i sv. Mala Terezija. Dok za Svetu Braću ne bi trebalo tumačiti razlog zbog kojega se oni nalaze u toj galeriji, dok je i za papu Benedikta XVI. jasno da je on tu, gotovo u paru s kard. Josipom Bozanićem, kao element za dataciju Sveučilišta - osnovao ga je kard. J. Bozanić za pontifikata Benedikta XVI. - dotle bi trebalo naglasiti da je sv. Katarina Aleksandrijska zaštitnica filozofije, ali i znanstvenika i studenata općenito, a sv. Mala Terezija proglašena je doktorom, tj. na- učiteljicom Crkve. Dakle, novi je lanac donio na scenu dvije žene, i to obje svetice. Prisje- ćam se da sam u Crkvi sv. Katarine, upravo u Aleksandriji, ugledao keno- tafnu ploču s natpisom koji me koliko zatekao - toliko i učinio ponosnim.

243 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Tu je uklesano da je fra Lujo Čurčija, Dubrovčanin, biskup u Albaniji, apostolski vikar i delegat za vjernike oba obreda u Egiptu, sudionik I. vatikanskog sabora, 17. studenoga 1869., uime rimskoga pape blagoslovio Sueski kanal te da ga je smrt snašla u brodolomu 15. srpnja 1881. Može se opaziti da je izbor ličnosti na novom lancu Hrvatskoga ka- toličkog sveučilišta, ako se to tako može izraziti, išao na sigurne, provjerene biografije, provjerene s aspekta katoličke strogosti koju zahtije- va postupak kanonizacije i beatifikacije. Naime, točno polovica izabra- nika pripadaju svecima i blaženicima: četvero su već spomenuti sveci i svetice opće Crkve, dok je troje hrvatskih blaženika: Augustin Kažotić, Alojzije Stepinac i Ivan Merz. Osim toga, više od polovice pripadaju katoličkoj hijerarhiji: jedan papa - Benedikt XVI., trojica kardinala - Haulik, Stepinac i Bozanić te četvorica biskupa: Metod, A. Kažotić, J. Dobrila i J. J. Strossmayer. Dakle, sve su to razlike u odnosu na zagrebačku galeriju. Zajednič- ka je, međutim, opredijeljenost prema svim hrvatskim krajevima, a i u konkretnom izboru, tri su portreta zajednička: Bošković, Marulić i Stro- ssmayer. Stoga bismo mogli zaključiti da su ta tri velikana neprijeporno, u rasponu od pola stoljeća i kako smo već naveli, unatoč različitim društveno-političkim obzorima, zauzela čelno mjesto. Zanimljivo je da su od te trojice zastupljenih na oba lanca, jedan biskup (Strossmayer), jedan redovnik (Bošković) i tek jedan laik (Marulić). Sveučilište u Osi- jeku ponijelo je Strossmayerovo ime. Mislim da možemo zaključiti da su navedene dvije galerije portreta kompatibilne i da svaka od njih izvrsno odgovara onomu koji ih prono- si. Možemo se ponositi što smo mogli izabrati takve ličnosti koje će nas predstaviti na eklezijalnomu, duhovnom i znanstvenom obzoru. Potaknut okolnostima koje sam ranije naveo i analizom koju sam predočio, a imajući u vidu da bi se izradili i prorektorski lanci Hrvat- skog katoličkoga sveučilišta, poželjno u istom materijalu i istom stilu kao i rektorski, ali, recimo tako, na nižem registru, predložio sam da bi oni bili originalni, ne neka replika ili umanjenica, ali samo s po jednim medaljonom s portretom. U tom bismo slučaju našu postojeću galeriju mogli nadopuniti još četirima portretima iste vrijednosne razine. Anali- za bi mi sugerirala da bi bilo dobro kada bismo imali i jednu ženu laika, po mogućnosti majku obitelji, da bismo imali i još jednog redovnika, uz isusovca Boškovića i dominikanca Kažotića, po mogućnosti franjevca, jer su oni toliko vezani za hrvatski narod, da bismo imali jednog

244 E. Marin, Fra Andrija Kačić na prorektorskom lancu znanstvenika iz prirodnih znanosti i jednog iz društvenih znanosti, po mogućnosti, nekleričkog staleža. Taj posljednji, za mene je nedvojbeno čovjek naših dana Željko Mardešić, sociolog religije, koji bi bio svjetski autoritet da je pisao na nekom velikom jeziku, a ona prva književnica Ivana Brlić Mažuranić, koja je mogla biti naš Nobel, premda je dovoljno i to da je hrvatski Andersen. Za franjevca fra Andriju Kačića Miošića - u Sinju se gađa „u sridu“ - ne treba ništa nadodati, a za prirodne znanosti, ako uzme- mo nobelovca Vladimira Preloga, koji je bio član i Papinske akademije znanosti, ne možemo promašiti. Vjerujem da bismo tim, ne tako apsolutno sigurnim odabirom, poput onoga koji je na rektorovu lancu, učinili cjelovitijom našu novu galeriju. Osim toga, onaj pomak koji smo već ostvarili, pomak u odnosu na galeriju portreta zagrebačkog lanca, koja je većinom u dubokoj prošlo- sti (najmlađi je u povijesti Nikola Tesla, koji – u trenutku uprisutnjenja na lancu – već 26 godina nije bio na životu), osnažili bismo i osobom koja je do prije deset godina bila s nama (Željko Mardešić), što bi bilo na tragu opredjeljenja, ako bismo se opredijelili prema katoličkoj mak- simi koju je prakticirao Ivan Pavao II., beatificirajući i kanonizirajući i one iz vrlo bliske prošlosti, da su na svetost pozvani svi. To bi u našem slučaju trebalo prevesti da su na uspjeh u znanosti, prosvjeti i kulturi pozvani svi, pa i oni, možebitni grješnici. Ako bi se pak naše Sveučilište općenito širilo i raslo, pa tako proširilo i na likovne umjetnosti, pa bi mu bio prikladan i peti prorektorski lanac, možda bi on trebao ponijeti na sebi portret nekoga likovnog umjetnika, osobito što je takav izostao sa zagrebačkog lanca iz 1969. Zar ne bi najbolji kandidat za to mjesto bio Julije Klović, zvan i „Michelangelo minijature“. Nadam se da je ovaj prikaz na tragu onih ideja koje bi trebale krasiti naše Hrvatsko katoličko sveučilište. Drago mi je da zborim kao student jednoga, a profesor drugog sveučilišta, domaćina dviju galerija portreta koje nas, baštinike tih znamenitih osoba, ispunjaju osjećajem velike mjere koju naša dva sveučilišta, ali uvjeren sam i ostala hrvatska sveu- čilišta, zahtjevno postavljaju pred nas.

DODATAK Slijedom rasprave na Hrvatskomu katoličkom sveučilištu, prihvaće- ne su četiri od pet predloženih osoba za prorektorske lance, s time da je jedan od četiriju likova, koji se sad realiziraju, Julije Klović, predložen

245 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 kao peti, za poslije, dok je u tu, petu poziciju, eventualno za neki kasniji trenutak, premještena Ivana Brlić Mažuranić. Izradba modela povjerena je, zahvaljujući suradnji s likovnim kritičarom Milanom Bešlićem, dvojici vrsnih kipara, a izvedba prorektorskih medalja, zahvaljujući gospodinu Mateju Glasnoviću, tvrtki Gold partner d.o.o. Kažimir Hraste oblikovao je modele za fra Andriju Kačića Miošića i Željka Mardešića, a Kuzma Kovačić za Julija Klovića i Vladimira Preloga. Medalje su izrađene za proslavu 10. obljetnice Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, 30. listopada 2017., u prigodi inauguracije nove velike dvorane Sveu- čilišta. Nazočni su bili brojni visoki gosti, na čelu s državnim tajnikom Njegove Svetosti kard. Pietrom Parolinom, a prorektori su ih prvi put ponijeli. U svom govoru, koji je bio polazište, kako je razvidno, za realiza- ciju prorektorskih lanaca, odnosno medalja (jer se odlučilo, za sada, ne izraditi lance, već ono što je bitno, tj. same medalje) referirao sam se na rektorski lanac, koji je oblikovao Kosta Angeli Radovani. Naknadno sam doznao da i rektorski lanac Sveučilišta u Zadru sa- država portrete značajnih ličnosti. Međutim, ta okolnost ne mijenja ni u čemu bitnom moje polazište, raščlambu i zaključke, i to iz dva razloga. Prvi je da su osobe na zadarskom lancu izabrane ne na osnovi svehrvat- ske podloge, već one lokalne. Drugi je razlog, a u njemu leži i odgovor na pitanje zašto sam to previdio, da rektori zadarskoga sveučilišta lanac nose poglavito na način da su vidljivi pojedini značajni objekti, tj. lice lanca, dok je njegovo naličje, koje je dakle skriveno, ono na kojem su doista izvedeni portreti značajnih osoba. Dakle, neprijeporno je da je za koncept zadarskog lanca važnija simbolika zgrada od one koju bi imala galerija portreta. I to počam od središnjeg medaljona, na kojem je sveučilišna kapela sv. Dimitrija, preko karika lanca, na kojima su zadarska katedrala, pojedine crkve u gradu i okolici, dakle, zgrade. Na naličju središnjeg medaljona, zapravo na naličju pojedinih karika, osobe su važne za povijest, u širem smislu gledano, Zadarskog sveučilišta. Kažimir Hraste oblikovao je taj lanac. U ovoj prigodi, u zlatnom jubileju zbornika „Kačić“, prirodno je da objavimo srebrnu medalju s portretom fra Andrije Kačića Miošića, avers i revers, kao izraz poštovanja ne samo prema velikom fra Andriji i njegovu djelu, već i prema Zborniku koji je tijekom pola stoljeća prono- sio njegovo ime i, gotovo, njegovim putem širio obzore vjere, kulture, prosvjete, znanosti i umjetnosti. A kad kažemo Zbornik i kad ističemo

246 E. Marin, Fra Andrija Kačić na prorektorskom lancu njegove zasluge, onda su to u prvom redu zasluge njegova urednika fra Hrvatina Gabrijela Jurišića, koji je kroz gotovo cijelo to vrijeme bio kapetanom i mornarom „Kačićeve lađe“.

Fra Andrija Kačić Miošić, medaljon na prorektorskom lancu HKS (Kažimir Hraste, ak. kipar, foto: Goran Vranić)

247 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

SUMMARY- SAŽETAK THE FIGURE OF FR ANDRIJA KAČIĆ ENGRAVED ON THE VICE-RECTOR’S CHAIN OF OFFICE Celebrating the 10th anniversary of the Catholic University of Croatia (2006 – 2016), the book entitled ‘The Rector’s Chain of the Catholic University of Cro- atia’ (Croatian/English), was presented. The Rector’s chain of office consists of 14 square-shaped engravable components representing prominent figures of the Catholic Church and the Croatian society: Ss. Cyril and Methodius, Bl. Augustin Kažotić, Bl. Ivan Merz, St. Catherine of Alexandria, St. Thérèse of Lisieux, Ruđer Josip Bošković, Marko Marulić, Juraj Dobrila, Cardinal Juraj Haulik, Bl. Alojzi- je Stepinac, Josip Juraj Strossmayer, Cardinal Josip Bozanić and Pope Benedict XVI. Academic sculptor Mile Blažević designed the chain. The author highlighted that, on the 300th anniversary of the University of Zagreb (1669-1969), the rector Ivan Supek engaged a sculptor Kosta Angeli Ra- dovani to design the silver Rector's chain of office engraved with 18 distinguished figures; the four of them were famous clerics M.A. de Dominis, F. Vrančić, F. Rački and Don Frane Bulić. The figures of M. Marulić, R.J. Bošković and J.J. Strossmayer appear on both chains. The Catholic University of Croatia also intends to design Vice-Rector’s chains of office, which will be engraved with the figures of prominent Croatian cultural workers. The four chain components representing figures of Julije Klović, Vladi- mir Prelog, Željko Mardešić and Fr Andrija Kačić have already been designed. A chain component with the figure of Fr Andrija Kačić, designed by academic sculptor Kazimir Hraste, presents the work of art, in honour of "Old Milovan". That is why this article about the Vice-Rector’s chains is published in this jubilee volume of the Journal. Keywords: Catholic University of Croatia, Vice-Rector’s chain of office, famous figures, Fr Andrija Kačić Translated by Angelina Gašpar

248 BIBLIOGRAFIJA ZBORNIKA „KAČIĆ“ 1(1967)-50/51(2017/2018)1

IVA KOLAK UDK: 01 Sveučilišna knjižnica u Splitu Primljeno: 15. X. 2017. Ruđera Boškovića 31

1 Višestruko je značenje riječi bibliografija. Označava: pisanje ili prepisivanje knjiga, popise bibliografski obrađene građe, izradu bibliografija, teoriju bibliografije. Riječ bibliografija koristila se u 5. st. pr. Kr. i značila je pisanje i prepisivanje knjiga. Takvo značenje zadržalo se u srednjem vijeku. U značenju popisivanja i opisa knjiga počinje se upotrebljavati od 17. st. kada je Gabriel Naude izdao 1633. popis političkih knjiga pod naslovom “Bibliographia politica”. Naziv se ustalio u 18. stoljeću, a dotada su se popisi knjiga označavali različitim latinskim izrazima: catalogus, bibliotheca, index, repertori- um, inventarium, thesaurus, annales i slično. Danas se pod bibliografijom razumijeva tiskani popis dokumenata, koji sadrži formal- ni opis tih dokumenata, tj. popis dokumenata s njihovim bibliografskim opisom: „Biblio- grafija je stručno-znanstvena djelatnost koja sabire, vrednuje, odabire, sadržajno analizira i opisuje tiskane ili na drugi način umnožene, javnosti namijenjene tekstove, bibliografske jedinice, pa te opise klasificira, uređuje i obično u obliku uređenih popisa i publicira s namjerom da pruži informacije o literaturi, a time i pomagala za stručni rad” (J. Logar). S obzirom na njezin oblik Bibliografija zbornika Kačić tiskana je kao uređeni niz bibliografskih opisa i popis svih stručnih i znanstvenih tekstova kao i dokumenata, i uz njih pripadajućih ilustracija (slika) koji su objavljeni tijekom 50 godina tiskanja (1967.-2017.) zbornika. Izdavač je Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (Split). Bibliografija se može podijeliti prema različitim kriterijima, pa postoji velik broj podjela, odnosno vrsta bibliografija, koje se mogu razlikovati po sadržaju, predmetu, opsegu, vremenu i metodama obrade, te namjeni, obliku i načinu rasporeda građe.U Kačiću sadr- žajno i predmetno prevladavaju povijesne teme i zbivanja u Franjevačkoj provinciji Presv. Otkupitelja. Obiluje i člancima iz različitih područja znanosti i umjetnosti. Bibliografije mogu biti opće ili specijalne; internacionalne, nacionalne, pokrajinske, lokalne; posebne (stručne, predmetne); retrospektivne, tekuće ili kumulativne; popisne, opisne, analitičke ili kritičke; iscrpne ili selektivne; primarne ili sekundarne; abecedne, kronološke ili tematske i sl. (v. tehnička bibliografija, univerzalna bibliografija, autorska bibliografija, anotirana bibliografija). Ova bibliografija zbornika Kačić je kronološka i djelomice anotirana u onim dijelovima gdje se smatralo da je potrebno napomenuti ono što se iz naslova ne može iščitati. Popi- si literature na kraju knjiga, rasprava i članaka ne smatraju se pravim bibliografijama, osim ako se ne daje zaokružen i sređen pregled odnosne literature (tzv. skrivena bibliografija).

249 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

1(1967) UREDNIŠTVO. Uvodna riječ // Kačić 1(1967), str. [3-4] SOLDO, Josip. Samostan Sv. Lovre u Šibeni- ku // Kačić 1(1967)5-94 + katastarski plan samostana i crkve + 2 tabele Sommaire, str. 94 ŠETKA, Jeronim. O. fra Toma Babić // Kačić 1(1967)95-203 Sommaire, str. 202-203 KOSOR, Karlo, O. fra Stjepan Zlatović (Na- crt monografije) //Kačić 1(1967)204-303 Bibliografija radova o. Zlatovića, str. 297-303 Resume, str. 302-303 MILANOVIĆ, Anđelko. Gregorijanski napjevi za hrvatski prijevod predslovlja // Kačić 1(1967)305-315 Notni zapisi na str. 338-315 Sommaire, str. 315 RADIĆ, Jure. Gastropod „Mitra“ (Episcomitra) „Zonata“ u Jadran- skom moru // Kačić 1(1967)317-322 Zusammenfassung, str. 323 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Prilog bibliografiji radova franjevaca Pro- vincije Presv. Otkupitelja od godine 1945.-1966. // Kačić 1(1967)325-337 *** SADRŽAJ // Kačić 1(1967),str.[339] *** KNJIŽEVNI OGLAS // Kačić 1(1967)[340-344] + 5 slika 2(1968) PEDERIN, Ivan. Kačićev „Razgovor ugodni naroda slovinskog“ – susret srednjeg vijeka i modernog patriotizma (uspomeni moga oca) // Ka- čić 2(1969)3-21 Zusammenfassung, str. 21 STRAGAČIĆ, Ante-Marija. Kulturno povijesno značenje samostana benediktinki Sv. Mari- je u Zadru u počecima njegova razvoja // Kačić 2(1969)23-68 Sommaire, str. 69

250 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

SEKULIĆ, Ante. Tri priloga hrvatskoj kulturnoj povijesti // Kačić 2(1969)71-99 Sommaire, str. 100 *Doprinos franjevaca Lovre Bračuljevića, Stjepana Vilova i Mirka Pavića rješavanju pravopisnih i jezičnih pitanja Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj. JURIŠIĆ, Karlo. Crkve biokovsko neretvanskog područja u doba turske vladavine (16.-17. stoljeće) // Kačić 2(1969)101-153 Sommarie, str. 154 SOLDO, Josip Ante. Samostan Majke od Milosti na Visovcu: prilozi upoznavanja prošlosti // Kačić 2(1969) 155-236 Sommario, str. 238 KOSOR, Karlo. Junačke narodne pjesme iz Imotske krajine // Kačić 2(1969)239-298. Sommarie, str. 299 ŠETKA, Jeronim. Majka Božja u hrvatskim narodnim pjesmama // Kačić 2(1969)301-390 Sommaire,str.391-392 KOSOR Karlo. Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezika (Knji- ga I-II, Zagreb – Novi Sad 1967.) // Kačić 2(1969)393-413

3(1970) JURIŠIĆ, Gabrijel Hrvatin. Sedamdeseta go- dišnjica života i rada fra Karla Balića (1899.- 1969.) // Kačić 3(1970)7-17 Zusammenfassung, str.18 JURIĆ, Ivan. Bibliografija o. Karla Balića (1927.-1969.) // Kačić 3(1970)19-32 + 1 sl. KRŽANIĆ, Krsto. Dr. o. Karlo Balić i inte- gralna skolastika // Kačić 3(1970)35-46 Riassunto, str. 46 BAJSIĆ, Vjekoslav. Duh sinteze u skolastici // Kačić 3(1970) 47-53 Zusammenfassung, str. 53 ŠAGI-BUNIĆ, Tomislav. Formula „istobitan nama“ u apolinaristič- kim borbama // Kačić 3(1970) 55-75 Summarium, str. 76

251 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

BELĆ, Miljenko. “Prva od Isukrsta otkupljena“. Misli Antuna Ka- nižlića (1699.-1777.) o otkupljenju Presvete Djevice Marije // Kačić 3(1970)77-86 Summarium, str. 86 HOŠKO, Emanuel. Skotistička teologija zagrebačkog kruga 17. i 18. stoljeća // Kačić 3(1970)87-99 Zusammenfassung, str. 99 JURIŠIĆ, Karlo. Bula Pape Lava XII „Mjesto bl. Petra“ i Crkva u Hrvatskoj danas // Kačić 3(1970)101-126 Zusammenfassung, str. 126 KULIĆ, Tin. Ulomci iz nepoznate hrvatske kulturne povijesti // Ka- čić 3(1970)129-137 Zusammenfassung, str.137 PEDERIN, Ivan. Grabovčeva koncepcija hrvatskoga narodnog preporoda // Kačić 3(1970) 139 -146 + 2 sl Riassunto, str. 146 KOSOR, Karlo, Putne uspomene fra Petra Krstitelja Baćića // Kačić 3(1970)147-160 Zusammenfassung, str. 160 HOŠKO, Emanuel. Život i rad Teofila Harapina (1883.-1944.) //Ka - čić 3(1970)161- 176 Zusammenfassung, str. 176 SOLDO, Josip Ante. O. fra Ante Crnica // Kačić 3(1970)177-184 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 184 ŠETKA, Jeronim. Hrvatska pučka religiozna poezija // Kačić 3(1970)187-266 Dodatak: Izbor iz hrvatske pučke religiozne poezije, str. 224-251 Zusammenfassung, str. 266

4(1971) OSTOJIĆ, Ivan. Kult Majke Božje kod naših benediktinaca // Kačić 4(1971)3-13 Zusammenfassung, str. 13 KATALINIĆ, Ante. Lovro Grisogon – veliki hrvatski mariolog // Kačić 4(1971)15-23 Zusammenfassung, str. 23

252 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

KULIĆ, Tin. Najstarija povijest Katedralne župe u Subotici // Kačić 4(1971)25-40 Zusammenfassung, str. 40 ŽMIRE, Pavao. Izbor i posveta biskupa u prvim stoljećima kršćanstva // Kačić 4(1971)41-57 Zusammenfassung, str. 56-57 GABRIĆ, Nikola. Nalaz starohrvatske crkve u Kljacima kod Drniša // Kačić 4(1971)59-70 + 12 sl. Zusammenfassung, str. 70 PEDERIN, Ivan. Hrvatski jezični standard i promicanje vjere u XVII. i XVIII. st. (na izvorima današnjega hrvatskog jezičnog standarda) // Kačić 4(1971)71-81 Zusammenfassung, str. 81 HOŠKO, Emanuel. Franjevačka obnova u sjevernom dijelu Banske Hrvatske sredinom XVII. stoljeća // Kačić 4(1971)83-103 Zusammenfassung, str. 103 KOSOR, Karlo. Ivan Bušić-Rošo – hajdučki harambaša (Prilog poznavanju njegova života) // Kačić 4(1971)105-148 Zusammenfassung, str. 148 MATANIĆ, J. Atanazije. Izvještaji bosansko-srijemskih ili đakovač- kih biskupa u Tajnom vatikanskom arhivu // Kačić 4(1971)149-154 Zusammenfassung, str. 154 VRČIĆ, Vjeko. O. Metod Radić // Kačić 4(1971)155-160 Zusammenfassung, str. 160 + 1 sl. GOLUB, Ivan. Ivan Paštrić i njegovi suvremenici (Prinosi za povijest I. Paštrića (1637.-1708.) sa suvremenicima) // Kačić 4(1971)161- 169 + 2 sl. UJEVIĆ, Ante. Dvije tvrdnje o doktorskoj radnji o. Karla Jurišića // Kačić 4(1971), str.171-179 JURIŠIĆ, Karlo. Pripomena // Kačić 4(1971)179 Pripomena autora o svojoj doktorskoj radnji „Franjevci na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine“, obranjenoj 23. siječnja 1968.

253 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

5 (1973) KRŽANIĆ, Krsto. Sv. Bonaventura: život - djela - ideologija // Kačić 5(1973)3-12 GRGEC, Petar. O. Bonaventura Ćuk // Kačić 5(1973)13-54 + 1 sl. Prilog: Bonaventura Duda, Kratki životopis fra Bonaventure Ćuka (hrv. i njem.), str. 53-54 KOSOR, Karlo. O. fra Petar Krstitelj Baćić // Kačić 5(1973)55-91 Bibliografija [Petra K. Baćića], str. 84-91 Zusammenfassung, str. 91 BUČAN-ZELIĆ, Benedikta. Gajo Bulat i Mihovil Pavlinović // Ka- čić 5(1973)93-120 Prilog: Bulatova pisma biskupu Strossmayeru i Frani Račkomu, str. 113- 119 Zusammenfassung, str. 120 UJEVIĆ, Ante. Ljekaruša fra Šimuna Gudelja Imoćanina // Kačić 5(1973)121-139 + 1 sl. Sadrži: popis recepata za pojedine bolesti, str. 126 -137 Reśume,str. 139 JURIŠIĆ, Karlo. Kada je osnovan imotski samostan na otoku Pro- loškog blata (Odgovor profesoru Anti Ujeviću na osvrt u Kačiću, 4) // Kačić 5(1973)141-156 + 1 sl. VRČIĆ, Vjeko. Tin Ujević hrvatski pjesnik i Vrgorac // Kačić 5(1973)157-164 + 1 sl. GLIBOTIĆ, Ivan. Filozofski rukopisi fra Andrije Kačića-Miošića // Kačić 5(1973)165-167

6(1974) SOLDO, Josip Ante. Franjevački samostan u Karinu // Kačić 6(1974)5-38 + 5 sl. Zusammenfassung,str. 37-38 GABRIĆ, Nikola. Neobjavljeni starohrvatski spomenici u Arheološ- koj zbirci franjevačkog samostana u Sinju // Kačić 6(1974)39-51 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 51

254 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

HOŠKO, Franjo Emanuel. Organizacija filozofske i teološke nastave na visokim školama Provincije Sv. Ladislava u razdoblju postrident- ske obnove // Kačić 6(1974)53-70 Zusammenfassung, str. 70 KAPETANOVIĆ, Vicko. Nemiri u srednjoj Dalmaciji 1806.-1809. // Kačić 6(1974)71-89 Riassunto, str. 89 PRPA, Marko. „Zbor hrvatsko-slovenske fra- njevačke mladeži u Rimu“ 1900.-1901. // Kačić 6(1974)91-104 Zusammenfassung, str. 104 KAPETANOVIĆ, Vicko. Biskup Juraj Drašković na Tridentinskom saboru // Kačić 6(1974)105-121 Zusammenfassung, str. 120-121 KOSOR, Karlo. Fra Jeronim Filipović kao kritičar vjere i morala svojih suvremenika // Kačić 6(1974)123-140 Zusammenfassung, str. 140 UJEVIĆ, Ante. Hasanaginica – imotska narodna pjesma // Kačić 6(1974)141-169 Zusammenfassung, str. 169 KOSOR, Karlo. Izdanja Kneževićeva „Gospina plača“ // Kačić 6(1974)171-187 + 1 fotografija Zusammenfassung, str. 187 JURIŠIĆ, Karlo. Život i rad fra Ante Jadrijevića // Kačić 6(1974)189- 226 + 1 fotografija Dodatak : Bibliografija fra Ante Jadrijevića, str. 222-225 Zusammenfassung, str. 225-226 ***SADRŽAJ zbornika „Kačić od 1967.-1973. godine // Kačić 6(1974)227-230 7(1975) KOSOR, Karlo. Drniš pod Venecijom (Prilog poznavanju prošlosti Drniša ) // Kačić 7(1975)5-69 + 18 sl. Zusammenfassung, str. 68-69 HOŠKO, Franjo Emanuel. Hrvatsko-primorska franjevačka provincija u zapadnoj Hrvatskoj na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće // Kačić 7(1975)71-104 Zusammenfassung, str. 104

255 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

PEDERIN, Ivan. Franjo I. u Zadru 1818. godine // Kačić 7(1975)105-122 Zusammenfassung, str. 122 SOLDO, Josip Ante. Vijesti o zdravstvenom stanju u Dalmaciji u ljetopisu fra Nikole Gojaka // Kačić 7(1975)123-135 Zusammenfassung, str. 135 GABRIĆ, Nikola. Dva nepoznata numizmati- čara XIX. stoljeća iz Sinja // Kačić 7(1975)137- 154 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 154 SUČIĆ, Dinko. Miroljub Ante Evetović (1862. -1921.) hrvatski pjesnik // Kačić 7(1975)155-176 Bibliografija Ante Evetovića-Miroljuba, str.172-1752 Zusammenfassung, str. 176 ŠIPIĆ, Šimun. Fra Karlo Nola – život i djela (1894.-1973.) // Kačić 7(1975)177-201 + 1 sl. Dodatak : Bibliografija fra Karla Nole, str.198-201 Zusammenfassung, str. 201 KRIŽANOVIĆ, Ivan. Bibliografija fra Jure Božitkovića // Kačić 7(1975)203-208 MARIĆ, Mirko. Bibliografija fra Karla Eterovića // Kačić 7(1975) 209-214 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 7(1975)215-217 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporuča // Kačić 7(1975)218-220 *** SADRŽAJ zbornika „Kačić“ od 1967. – 1975. godine = Inhalt des S! sammelwerks “Kačić“ die Jahre 1967. – 1975. // Kačić 7(1975)221-226 *** SADRŽAJ // Kačić 7(1975),str. 227 *** SURAĐUJU u ovom broju zbornika „Kačić“ // Kačić 7(1975)228 8(1976) KOSOR, Karlo. Drniš u ogledalu tiska za hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji (1860.- 1921.) // Kačić 8(1976)5-134 + 18 sl. Zusammenfassung, str. 132-134

2 Pogrješan navod: Bibliografija Fra Karla Eterovića. Nalijepljen točan naslov na gotovo sve primjerke.

256 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

HOŠKO, Franjo Emanuel. Dvije osječke visoke škole u 18. stoljeću // Kačić 8(1976)135-191 Zusammenfassung, str. 191 NIKIĆ, Andrija. Kulturne prilike u Hercego- vini zadnjih desetljeća turske vladavine (1823.- 1878.) // Kačić 8(1976)193-216 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 218 GABRIĆ, Nikola. Još nekoliko starohrvatskih fragmenata // Kačić 8(1976)219-225 + 6 sl. Zusammenfassung, str.225 JURIŠIĆ, Karlo. Nepoznati stećak u Župi Bi- okovskoj i legenda o svetom Jurju // Kačić 8(1976)227-234 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 234 KARAMATIĆ, Marko. Bilješke o „likarušama“ bosanskih franjevaca // Kačić 8(1976)235-239 Zusammenfassung, str. 239 DAMIŠ, Ivan. Povijesna bibliografija Hrvatske Franjevačke provincije svetoga Ćirila i Metoda // Kačić 8(1976),str. 241-254 Zusammenfassung, str. 254 JURIŠIĆ, Karlo. Život i rad fra Krste Kržanića (1894.- 1973.) // Kačić 8(1976)255-336 + 2 sl. Prilozi : Bibliografija fra Krste Kržanića, str.310-329 Riassunto, str. 335-336 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 8(1976)337-339 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 8(1976)340-341 *** SADRŽAJ // Kačić 8(1976)342 *** NOVO … Uskoro izlazi iz tiska … // Kačić 8(1976).<343> *** SURAĐUJU u ovom broju zbornika „Kačić“ // Kačić 8 (1976)<344>

9(1977) ***UREDNIŠTVO. Predgovor // Kačić 9(1977) 1-2 PERAN, Ivo. Pozdrav na otvorenju simpozija u prigodi 750. obljetnice smrti sv. Franje // Kačić 9(1977)3-4 KUHARIĆ, Franjo. Pozdravni govor msgra. Franje Kuharića, zagre- bačkog nadbiskupa // Kačić 9(1977)5-7

257 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

ŠAGI-BUNIĆ, Tomislav. Pozdrav dekana Bogo- slovskog fakulteta u Zagrebu // Kačić 9(1977)8-9 OSTALI pozdravi // Kačić 9(1977)9-10 ROŠČIĆ, Nikola Mate. Počeci Franjevačkog reda u Hrvatskoj // Kačić 9(1977)11-22 Zusammenfassung, str. 22 BORAK, Hadrijan. Sv. Franjo u historiografskom istraživanju danas // Kačić 9(1977)23-36 Summarium, str. 36 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Sveti sljedbenici Franje Asiškoga u našoj prošlosti // Kačić 9(1977)37-69 Summarium, str. 69 HOŠKO, Franjo Emanuel. Topohistoriografsko djelo Emerika Pavića kao izvor za hrvatsku crkvenu i kulturnu povijest // Kačić 9(1977)71-81 Riassunto, str. 81 ZIRDUM, Andrija. Motivi pisanja i svrha Lastrićeva povijesnog djela „Epitome Vetustatum Bosnensis Provinciae“ // Kačić 9(1977)83-98 Zusammenfassung, str. 98 SOLDO, Josip Ante. Počeci historiografije franjevaca Prov. Presv. Otkupitelja u XVIII. stoljeću // Kačić 9(1977)99-118 Zusammenfassung, str. 117-118. BENEDIK, Metod. Prispevek slovenskih kapucinov k razvoju knji- ževnosti na slovenskem v začetku 18. stoletja // Kačić 9(1977)119-130 Zusammenfassung, str. 130 MARKEŠIĆ, Luka M. Vjera i pobožnost katolika u Bosni u spisima „bogoljubnog bogoslovca“ fra Stipana Margitića (+1714). „Teologija oslobođenja“ u bosanskoj franjevačkoj teološkoj školi 17. i 18. stoljeća // Kačić 9(1977)131-145 Zusammenfassung ,str. 145 PEJIĆ, Pijo. Hrvatski franjevci u Svetoj zemlji // Kačić 9(1977)147-162 Summarium, str. 162 MILANOVIĆ, Anđelko. Doprinos franjevaca crkvenoj glazbenoj umjetnosti u Hrvatskoj // Kačić 9(1977)163-174 Zusammenfassung, str. 174 BADURINA, Anđelko. Franjevački samostani i prostorna organizacija istočne jadranske obale // Kačić 9(1977)175-180 Zusammenfassung, str. 180

258 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

JURIŠIĆ, Karlo. Prvi Muzej hrvatskih spomenika u Kninu i franjevci // Kačić 9(1977)181-197 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 197 BIRŠIĆ, Gracijan. Hrvatski prijevodi pjesme Brata Sunca // Kačić 9(1977)199-211 Zusammenfassung, str. 211 NIKIĆ, Andrija. Franjevci i širenje prosvjete u Hercegovini (1910.- 1943.) // Kačić 9(1977)213-230 Zusammenfassung, str. 230 PALAC, Branka Natalija. Prosvjetni odgojni rad Školskih sestara među Hrvatima // Kačić 9(1977)231-239 Zusammenfassung, str. 239 VIDOVIĆ, Kasilda. Karitativni rad Sestara sv. Križa u našoj prošlo- sti // Kačić 9(1977)241-256 Zusammenfassung, str. 256 BELIĆ, Predrag. Katoličko-pravoslavna problematika u publicistici hrvatskih franjevaca i isusovaca od 1878. do 1941. // Kačić 9(1977)257-273 Summarium, str. 273 ĆUK, Ivon. Neobjavljeni Dnevnik fra Joze Miloševića (Od 30. X. 1918. do 10. II. 1919.) // Kačić 9(1977)275-291 Zusammenfassung, str. 291 TENŠEK, Zdenko Tomislav. Udio Bernardina Škrivanića u Hrvat- skom katoličkom pokretu // Kačić 9(1977)293-302 Resume, str. 302 ŠIKIĆ, Marijo. Filozofija u djelima o. Urbana Talije // Kačić 9(1977)303-319 Summary, str. 320 H. B.. Kronika simpozija // Kačić 9(1977)321-323 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Uz prvo desetljeće zbornika „KAČIĆ“ (1967.-1977.) // Kačić 9(1977)327-330 Zusammenfassung, str. 331 *** SADRŽAJ zbornika „Kačić“ od 1967.-1977. godine = Inhalt des Sammelwerks „Kačić“ die Jahre 1967.-1977. // Kačić 9(1977)332-345 ***UREDNIŠTVO. Obavijesti suradnicima // Kačić 9(1977)346-347 *** KAZALO imena osoba // Kačić 9(1977)348-357 *** SURAĐUJU u ovom broju zbornika „Kačić“ // Kačić 9(1977)358 *** SADRŽAJ “ // Kačić 9(1977)359-360

259 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

10(1978) SEKULIĆ, Ante. Tragom Franjevačkog ljetopisa u Subotici // Kačić 10(1978)5-125 + 11 sl. Zusammenfassung, str. 123-124; Összefoglalás, str. 124-125 HOŠKO, Franjo Emanuel. Dvije osječke visoke škole u 18. stoljeću // Kačić 10(1978)127-173 (Prvi dio studije obj. u Kačiću 8(1967), str. 135-191.) Zusammenfassung, str. 173 NIKIĆ, Andrija. Franjevci u Hercegovini od 1878. do 1892. // Kačić 10(1978),175-227 Zusammenfassung, str. 226-227 DAMIŠ, Ivan. Šest stoljeća sela Mačkovca // Kačić 10(1978)229- 254 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 254 KOSOR, Karlo. Prilozi o trojici franjevačkih pisaca iz južne Hrvat- ske // Kačić 10(1978)255-266 Zusammenfassung, str. 266 ŠIMUNDŽA, Drago. „Vienac“ i njegovo doba // Kačić 10(1978) 267-280 Resume, str. 280 ŠETKA, Jeronim. Rukopisna zbirka zagonetaka: prilog proučavanu narodnog blaga // Kačić 10(1978)281-288 Zusammenfassung, str. 288 MUŽIĆ, Ivan. Bibliografija o Stjepanu Radiću // Kačić 10(1978) 289-303 Zusammenfassung, str. 304 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 10(1978)305-307 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 10(1978)308-310 *** KNJIŽNICA zbornika „Kačić“ // Kačić 10(1978)311 11(1979) JURIŠIĆ, Karlo. Fra Lujo Marun – osnivač starohrvatske arheologije // Kačić 11(1979)1-125 + 21 sl. Prilozi: A. Bibliografija, str. 90-105. B. Govori fra Luje Maruna na sedmoj glavnoj skupštini HSD 15. 5. 1894. u Kninu o samosvojnosti hrvatske arheologije. …

260 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

Zusammenfassung, str. 123-124 KOSOR, Karlo. Drniška krajina za turskoga vladanja // Kačić 11 (1979)125-194 Zusammenfassung, str. 193- 194 MLAČ, Krešimir. Tragom Porgina oca // Ka- čić 11(1979)195-203 Summary, str.202-203 GRACIOTI, Sante. Mišljenje Poljaka Hozija (1558.) o upotrebi slavenskoga narodnog jezika u liturgiji // Kačić 11(1979)205-216 (Prevela s. Judita Čovo). Riassunto, str. 216 UJEVIĆ, Ante. Imotska krajina u doba Narodnoga preporoda // Ka- čić 11(1979)217-234 + 3 fotografije Summary, str. 234 CARATAN, Alojzija. Prikaz prosvjetno-karitativnog rada Družbe „Kćeri Božje ljubavi“ u našoj domovini // Kačić 11 (1979)235-270 + 28 sl. Zusammenfassung, str. 269-270 NIKIĆ, Andrija. Župa Roško Polje prema statistici iz 1944. godine // Kačić 11(1979)271-290 Zusammenfassung, str. 290 OSTOJIĆ, Ivan. Don Luka Jelić – život i djelo // Kačić 11(1979) 291-316 Summarium, str. 316 HOŠKO, Franjo Emanuel. Dvije osječke visoke škole u 18. stoljeću // Kačić 11(1979)317-342. (Drugi dio studije obj. je u Kačiću 10(1978)127-172.) Zusammenfassung, str. 342 DAMIŠ, Ivan. Prilog bibliografiji radova franjevaca Hrvatske provincije S. Ćirila i Metoda od 1900. do 1945. godine // Kačić 11(1979)343-358 Zusammenfassung, str. 358 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 11(1979)359-362 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 11(1979)363-364 *** KNJIŽNICA zbornika „Kačić“ // Kačić 11(1979)365 *** SADRŽAJ zbornika „KAČIĆ“ od 1967.-1979. godine // Kačić 11(1979)366-375 *** SURADNICI u ovom broju zbornika „Kačić“ // Kačić 11(1979)<377>

261 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

12(1980) DEROSSI, Julije. Rječnik uz Marulićev prijevod djela „De imitatione Chrisi – Od naslidovanja Isukrsta“ // Kačić 12(1980)5-73 KOSOR, Karlo. Jezik fra Filipa Grabovca // Kačić 12(1980)75-151 Zusammenfassung, str. 149-151 JURIŠIĆ, Karlo. Turska vladavina i kulturne prilike u Zabiokovlju 1493-1717. god. s osobitim obzirom na postanak „Hasanaginice“ // Kačić 12(1980)153-207 Prilozi : I. Turcizmi u Zabiokovlju, str. 199-202. Tumač riječi koje nisu protumačene u prilogu I., str. 202-203. III. Arapović ili „Orapo- vić“, str. 203. IV. Novo u Zabiokovlju (iz Tajnog vatikanskog arhiva), str. 203-205. Zusammenfassung, str. 206-207 SOLDO, Josip Ante. Civilna „ Varia“ arhiva franjevačkog samostana u Sinju // Kačić 12(1980)209-250 Zusammenfassung, str. 250 NIKIĆ, Andrija. Stanje na Kosovu od 1840. do 1890. (Prilog alba- nološkim istraživanjima) // Kačić 12(1980)251-286 + 3 sl Përmbledhje, str. 285-286 PEDERIN, Ivan. Dalmacija kao savjest austrijske moderne. Austrij- ska putopisna književnost o Dalmaciji na početku ovoga stoljeća // Ka- čić 12(1980)287-302 Summary, str. 302 BABIĆ, Marko. 340 godina Kačićeva „Rituala rimskoga“ // Kačić 12(1980)303-312 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 312 MACAN, Tomislav. Stare pučke pjesmice iz Župe Dubrovačke // Kačić 12(1980)313-330 Summary, str. 230 *** SADRŽAJ zbornika „Kačić“ od 1967.-1980. godine = Inhalt des Sammelwerks „Kačić“ die Jahre 1967.-1980. // Kačić 12(1980)331-337 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 12(1980)340-343

262 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

*** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 12(1980)344-346 *** LISTOVI, časopisi koje izdaje Franjevačka provincija Presv. Otkupitelja (izdanja u inozemstvu) // Kačić 12(1980)348 *** SURADNICI u ovom broju // Kačić 12(1980)349

13(1981) KOSOR, Karlo. Hrvatski jezik latinske Gra- matike fra Tome Babića // Kačić 13(1981)5-56 + 3 sl. Zusammenfassung, str. 57-58 PEZO, Bruno. Bunićev ep „Kristov život i djela“ // Kačić 13(1981)57-88 Summarium, str. 87-88 ZVONARICH, Stefan. Franjevci kao utemeljitelji nabožne literature u gradišćanskih Hrvata // Kačić 13(1981),89-120 Zusammenfassung, str. 119-120 KAPITANOVIĆ, Vicko. Književni rad fra Andrije Dorotića // Kačić 13(1981)121-153 Zusammenfassung, str. 153 SEKULIĆ, Ante. Ulomci iz somborske povijesti do kraja XVIII. stoljeća // Kačić 13(1981)155-189 + 5 sl. Zusammenfassung, str. 189 NIKIĆ, Andrija. Gradnja crkve i samostana na Širokom Brijegu – po- čeci hercegovačke franjevačke zajednice // Kačić 13(1981)191-225 + 9 sl. Zusammenfassung, str. 225 BOŠNJAKOVIĆ, Antun. Smještaj župa Morovićkog arhiđakonata od 1332. do 1335. godine // Kačić 13(1981)227-246 + 1 sl. Summarium, str. 246 MACAN, Tomislav. Crkve na području Župe Mandalijene u Župi Dubrovačkoj // Kačić 13(1981)247-264 + 9 sl. Summary, str. 264 DAMIŠ, Ivan. Bilješke o Josipu Bedekoviću (1688.-1760.) // Kačić 13(1981)265-272 + 3 sl. Zusammenfassung, str. 272

263 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

PETRIČEVIĆ Ivan. Pročitani „izgubljeni“ zapisi // Kačić 13(1981) 273-284 + 7 sl. Resume, str. 284 JURIŠIĆ, Karlo. Bio-bibliografija fra Gabre Cvitanovića (1887.- 1955.). O 25. obljetnici smrti: 1955.-1980. // Kačić 13(1981)285-295 Zusammenfassung, str. 295 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Izdavačka djelatnost Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja od 1945.-1981. godine // Kačić 13(1981)297-305 Summarium, str. 305 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 13(1981)307-312 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 13(1981)313-315 *** KKNJIŽNICA zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa … // Kačić 13(1981)316-317 *** SURADNICI u ovom broju zbornik „Kačić“ // Kačić 13(1981)318 *** SADRŽAJ // Kačić 13(1981)319-320 14(1982) BRZOJAV u ime pape Ivana Pavla II. F. Kuha- riću poslao kardinal A. Casaroli // Kačić 14(1982)5 UREDNIŠTVO zbornika „Kačić“ . Predgo- vor // Kačić 14(1982)7-8 GOVOR fra Bonaventure Šagija, predsjednika Središnjeg odbora za proslavu 800. obljetnice rođenja sv. Franje // Kačić 14(1982)9-10 RIJEČ nadbiskupa Franje Kuharića // Kačić 14(1982)11-13 + 1 sl. POZDRAV fra Stjepana Vučemila, provincijala Provincije Presvetog Otkupitelja, domaćina simpozija // Kačić 14(1982)14 RIJEČ dr. fra Celestina Tomića, dekana Bogoslovskog fakulteta u Zagrebu // Kačić 14(1982)15-16 POZDRAVI, čestitke … // Kačić 14(1982)17-18 KOKŠA, Đuro. Značenje redovništva u našoj stvarnosti i povijesti // Kačić 14(1982)19-23 Summary, str. 23 KAPITANOVIĆ, Vicko. Franjevački apostolat i moderne ideje sekularizacije u 19. stoljeću // Kačić 14(1982)25-60 + 9 sl. Zusammenfassung, str. 60

264 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

HOŠKO, Franjo Emanuel. Pastoralna formacija hrvatskih franjevaca u 19. stoljeću // Kačić 14(1982)61-77 Zusammenfassung, str. 77 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Likovi i uzori svetosti u našim franje- vačkim zajednicama u 19. stoljeću // Kačić 14(1982)79-93 + 3 sl. Summarium, str. 93 ZVONARICH, Stefan. Fra Lovrijenac Bogović (1719.-1789.) – znameniti gradišćanski franjevac // Kačić 14(1982)95-106 + 19 sl. Zusammenfassung, str. 106 KARALL, Ivan; ZVONARICH, Stefan. Popis franjevaca gradi- šćanskih Hrvata // Kačić 14(1982)107-120 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 120 GAVRAN, Ignacije. Pastoralno djelovanje fra Augustina Mileti- ća, apostolskog vikara u Bosni i Hercegovini (1803.-1831.) // Kačić 14(1982)121-141 Zusammenfassung, str.141 KARAMATIĆ, Marko. Kršćanska izobrazba djece i mladih u Bosni u 19. stoljeću // Kačić 14(1982)143-154 Zusammenfassung, str. 154 FILINIĆ, Bernardin J. Obnova apostolata franjevaca konventualaca, likovi i pothvati // Kačić 14(1982)155-162 Riassunto, str. 162 NIKIĆ, Andrija. Karitativna djelatnost franjevaca u Hercegovini u XIX. stoljeću // Kačić 14(1982)163-208 + 3 crteža + 9 sl. Zusammenfassung, str. 207-208 ROŠČIĆ, Nikola Mate. Prosvjetni rad franjevaca konventualaca u Šibeniku kroz XIX. stoljeće // Kačić 14(1982)209-225 Zusammenfassung, str. 225 VIDOVIĆ, Kasilda. Josip Juraj Strossmayer i djelovanje sestara Sv. Križa // Kačić 14(1982)227-241 Summarium, str. 241 BORAK, Hadrijan. Splićanin fra Robert Menini, apostol Bugarske // Kačić 14(1982)243-260 + 1 sl. Summarium, str. 260 MALAJ, Vinko. Apostolsko i kulturno djelovanje franjevaca među vjernicima albanskoga naroda // Kačić 14(1982)261-302 Riassunto, str. 300-301, Përmbledhje, str. 301-302

265 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

JURIŠIĆ, Karlo. Franjevački treći red na području južne Hrvatske u 19. stoljeću // Kačić 14(1982)303-314 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 313-314 KEMIVEŠ, Mirko. Franjevački treći red u Varaždinu i u Rijeci // Kačić 14(1982)315-318 Summarium, str. 318 KORDIĆ, Augustin Zdravko. Franjevački treći red u hrvatskoj Pro- vinciji franjevaca konventualaca sv. Jeronima u 19. stoljeću // Kačić 14(1982)319-332 Sommario, str. 332 TANDARIĆ, Josip. Oživljavanje hrvatske redakcije staroslavenskog jezika u bogoslužju // Kačić 14(1982)333-340 Zusammenfassung, str. 340 BUBALO, Jakov. Zasluge franjevaca za hrvatski književni jezik u 19. stoljeću // Kačić 14(1982)341-352 Summarium, str. 352 ŠPRALJA, Izak. Franjevci glazbenici u 19. stoljeću // Kačić 14(1982)353-361 Summarium, str. 361 BADURINA, Anđelko. Ikonografija sv. Franje u Hrvata // Kačić 14(1982)363-393 + 11 sl. Zusammenfassung, str. 393 SEKULIĆ, Ante. Potpuni primjerak Kačićeva „Razgovora ugodnog …“ u Baču // Kačić 14(1982)395-398 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 398 KOKŠA, Đuro. Propovijed na Euharistijskom slavlju // Kačić 14(1982)399-401 BORAK, Hadrijan. Kronika simpozija // Kačić 14(1982)402-404 *** SADRŽAJ zbornika „Kačić“ od 1967.-1982. godine = Inhalt Sammelwerks „Kačić“ die Jahre 1967.-1982. // Kačić 14(1982)405-417 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 14(1982)418-421 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 14(1982)422-424 *** KNIŽNICA zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa … // Kačić 14(1982)425-426 *** SURADNICI u ovom broju zbornika „Kačić“ // Kačić 14(1982)427-428 *** SADRŽAJ // Kačić 14(1982)429-432

266 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

15(1983) UREDNIŠTVO zbornika „Kačić“. Predgovor // Kačić 15(1983)7-9 + 1 sl. GOVOR fra Josipa Solde, predsjednika Or- ganizacionog odbora znanstvenog skupa // Kačić 15(1983)10 GOVOR fra Šimuna Šipića, provincijala, na otvaranju simpozija [fra Filip Grabovac i njegovo doba] // Kačić 15(1983)11-12 POZDRAVI, čestitke … // Kačić 15(1982)13-14 SOLDO, Josip Ante.“Bosanski franjevci“ u povijesnoj prekretnici Dalmacije pri kraju XVII. i u prvoj povici XVIII. stoljeća // Kačić 15(1983)15-36 Zusammenfassung, str. 36 PERIČIĆ, Šime. Vrlika krajem XVII. i početkom XVIII. stoljeća // Kačić 15(1983)37-44 Zusammenfassung, str. 44 ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna. Razvoj sela, porodice i društvenog života – Grabići kod Vrlike // Kačić 15(1983)45-69 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 69 PETRIĆ-ŠIMUNOVIĆ, Zorica. Kuća i gospodarstvo u Grabovčevu Podosoju // Kačić 15(1983)71-77 + 5 sl. Zusammenfassung, str. 77 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Fra Filip Grabovac // Kačić 15(1983)79- 92 + 9 sl. Zusammenfassung, str.92 ZEČEVIĆ, Divna. „Razgovori duhovni … od stvari različni“ knji- ževnost u praktičnoj funkciji kršćanske pouke // Kačić 15(1983)93-109 Zusammenfassung, str. 109 KOSOR, Karlo. Sintaksa vremena u prozi Grabovčeva „Cvita“ // Kačić 15(1983)111-133 Zusammenfassung, str. 133 SEKULIĆ,Ante. Značajke Grabovčeva stila u „Cvitu razgovora“ // Kačić 15(1983)135-146 Summary, str. 146

267 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

BOTICA, Stipe. Značajke pripovijesti i kroničkih struktura u Gra- bovčevu „ Cvitu“ // Kačić 15(1983)147-188 Zusammenfassung, str. 188 MAMIĆ, Mile. Grabovčev odnos prema tuđicama // Kačić 15(1983) 189-200 Zusammenfassung, str. 200 JURIŠIĆ, Karlo. Povijest Katoličke crkve u „Cvitu“ fra Filipa Gra- bovca // Kačić 15(1983)201-232 Zusammenfassung, str. 232 MIJATOVIĆ, Anđelko. Neka pitanja uz Grabovčev „Cvit“ // Kačić 15(1983)233-261 Zusammenfassung, str. 261 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Fra Filip Grabovac u likovnoj umjetnosti // Kačić 15(1983)265-277 + 9 sl. Zusammenfassung, str. 277 VRKIĆ, Jozo. „Cvit razgovora“ (Radio-drama) // Kačić 15(1983) 279-292 Bilješka o trilogiji, str. 291-292 RAOS, Mate. „Diluj po razlogu“ (Dramske slike o fra Filipu Gra- bovcu) // Kačić 15(1983)293-316 RICOV, Joja. Grabovcu u počast // Kačić 15(1983)317-320 VALIDŽIĆ, Mirko. Mučenik i prorok Hrvatske fra Filip Grabovac // Kačić 15(1983)321-322 Pjesma u povodu simpozija u Sinju 1982. JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Bibliografija fra Filipa Grabovca // Ka- čić 15(1983)323-336 + 3 sl. Zusammenfassung, str. 336 *** SURADNICI u ovom broju zbornika „Kačić“ // Kačić 15 (1983)337 *** SADRŽAJ zbornika „Kačić“ br. XVI. Za 1984, godinu // Kačić 15(1983)338-339 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 15(1983)340 *** KNJIŽNICA zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa … // Kačić 15(1983)341-342 *** SADRŽAJ // Kačić 15(1983)343-344

268 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

16(1984) UREDNIŠTVO zbornika Kačić. Mjesto predgovora // Kačić 16(1984)5 BRKAN, Jure. Školovanje svećeničko-re- dovničkih kandidata Provincije Presvetog Otku- pitelja u XVIII. stoljeću // Kačić 16(1984)7-58 + 34 sl. Sommario, str. 58 PEZO, Bruno. Franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja pisci latinskih gramatika u XVIII. stoljeću // Kačić 16(1984)59-81 + 6 sl. Sommario, str. 80-81 ĆALETA, Mijo. Zoričićeva Artimetika // Kačić 16(1984)83-98 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 98 UDOVIČIĆ, Jakov. „Boggogliubni nahuk“ fra Mate Zoričića // Ka- čić 16(1984)99-126 + 5 sl. Sommario, str. 126 MORO, Dušan. Značenje i djelotvornost vjere u djelu fra Jeronima Filipovića // Kačić 16(1984)135 Zusammenfassung, str.135 PEDERIN, Ivan. Prvi hrvatski putopis fra Jakova Pletikose // Kačić 16(1984)137-151 Summary, str. 151 HOŠKO, Franjo Emanuel. Franjevci i knjiga za slavonske krajišni- ke // Kačić 16(1984)153-159 Zusammenfassung, str. 159 KAPITANOVIĆ, Vicko. Franjevci kao vojni kapelani u mletačkoj vojsci // Kačić 16(1984)161-191 + 15 sl. Sommario,str. 191 DEMOVIĆ, Miho. Pitanje autorstva skladbi Kneževićevih kantuala // Kačić 16(1984)193-214 + 9 sl. Zusammenfassung, str.214 LENTIĆ, Ivo. Zlatarstvo u Franjevačkoj Provinciji Presvetog Otku- pitelja // Kačić 16(1984)215-232 + 30 sl. Zusammenfassung, str.232

269 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

BADURINA, Anđelko. Samostanska arhitektura podbiokovskog područja Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja // Kačić 16(1984)233- 254 + 21 sl. Zusammenfassung, str. 254 OSTOJIĆ, Ivan. Onomastika šibenskog kraja (I.) // Kačić 16(1984)255-285 Zusammenfassung, str. 285 JURIŠIĆ, Karlo. Meštrovićeva pjesma i spomenik Kačiću // Kačić 16(1984)287-346 + 22 sl. Zusammenfassung, str. 346 OTVARANJE zbirke Franjevačkog samostana u Sinju // Kačić 16(1984)347-348 + 1 sl. JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Fra Karlo Kosor (1914.-1982.) // Kačić 16(1984)351-368 + 1 sl. Sadrži : Bibliografija objavljenih radova fra Karla Kosora, str. 359-367 Zusammenfassung, str. 368 SOLDO, Josip Ante. Fra Nikola Gabrić (1910.-1984.) // Kačić 16(1984)369-386 + 2 sl. Sadrži: Bibliografija [radova Fra Nikole Grabića], str. 379-380. Po- pis spomenika iz Ekvuma i zemljišnih čestica na kojima su pronađeni, str. 381-384 + crtež Aequuma Summarium, str. 384 *** SADRŽAJ zbornika „Kačić“ od 1967.-1984. godine = Inhalt des Sammelwerks „Kačić“ die Jahre 1967.-1982. // Kačić 16(1984) 385-399 *** SADRŽAJ zbornika „Kačić“ br. XV. za 1983, godinu // Kačić 16(1984)400-402 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 16(1984) 404- 409 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 16(1984)410-411 *** KNJIŽNICA zbornika „Kačić“ - monografije, dokumenti, građa … // Kačić 16 (1984)412-413 *** SURADNICI u ovom broju zbornika „Kačića“ // Kačić 16 (1984)414 *** SADRŽAJ // Kačić 16(1984)415-416

270 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

17(1985) ČESTITKA pape Ivana Pavla II. // Kačić 17(1985)5 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Prolegomena u materijale sa simpozija [250. obljetnica Franje- vačke provincije Presvetoga Otkupitelja] // Kačić 17(1985)7-12 + 4 sl. GOVOR dr. fra Šimuna Šipića. Pozdravi i če- stitke // Kačić 17(1985)13-58 + 30 sl. FRANIĆ, Frane. Franjevačka karizma u Hr- vatskoj // Kačić 17(1985)59-68 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 64 NIKIĆ, Andrija. Društveno -politički uvjeti podjele Bosne Srebrene // Kačić 17(1985)69-82 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 82-84 GAVRAN, Ignacije. Podjele Bosanske provincije u XVIII. stoljeću i Bosna Srebrena // Kačić 17(1985)85-93 Zusammenfassung, str. 93 HOŠKO, Franjo Emanuel. Slavonsko-podunavski dio Bosne Sre- brene u doba njezinih dviju dioba // Kačić 17(1985)95-125 Zusammenfassung, str. 125 JURIŠIĆ, Karlo. Franjevačka provincija Svetoga Kaja pape i muče- nika u Dalmaciji // Kačić 17(1985),127-196 + 8 sl. Zusammenfassung, str. 195-196 SOLDO, Josip Ante. Djelovanje franjevaca Provincije Presvetoga Otkupitelja kroz 250 godina (1735.-1985.) . Društveno-kulturni pregled // Kačić 17(1985)197-360 Zusammenfassung, str.359-360 Prilozi: I. Generali Franjevačkog reda,str.311-314; II. Provincijali Provincije Presvetog Otkupitelja, str. 315-316; III. Preminuli članovi Provincije Presvetog Otkupitelja od 1735. do 1985. godine, str. 317- 350; IV. Živi članovi Provincije Presv. Otkupitelja, str. 351-358 Zusammenfassung, str. 359-360 TENŠEK, Zdenko Tomislav. Teološki oslonci duhovnosti fra Ante Antića // Kačić 17(1985)361-377 + 2 sl. Riassunto, str. 377

271 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

DUDA, Bonaventura. Fra Rafo Kalinić – žrtva svoga svećeništva // Kačić 17(1985)379-387 + 2 sl. Summarium, str. 387 PRIJATELJ, Kruno. Uz nekoliko slikarskih djela XVII.- XIX. sto- ljeća u posjedu Provincije Presv. Otkupitelja // Kačić 17(1985)389-402 + 11 fotografija Zusammenfassung, str. 401-402 RAPANIĆ, Željko. Doprinos franjevaca arheologiji u Hrvatskoj // Kačić 17(1985)403-413 + 7 sl. Zusammenfassung, str. 413 CAMBI, Nenad. Atička skulptura u arheološkoj zbirci Franjevač- kog muzeja u Sinju // Kačić 17(1985)415-433 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 432-433 PEDERIN, Ivan. Franjevačka i slobodozidarska tradicija u ilirizmu. Prilog pitanja početka Preporoda u Hrvata // Kačić 17(1985)435-447 Summary, str. 447 KAPITANOVIĆ, Vicko. Dva zahtjeva za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Ugarskom // Kačić 17(1985)449-478 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 473 GRABOVAC, Julije. Dalmatinski franjevci u Hercegovačko-bosanskom ustanku (1875.-1878.) // Kačić 17(1985)479-488 Zusammenfassung, str. 488 OSTOJIĆ, Ivan. Onomastika šibenskog kraja (II.) // Kačić 17(1985) 489-500 Zusammenfassung, str. 500 *** KAZALO zemljopisnih naziva // Kačić 17(1985)501-512 *** KAZALO osobnih imena // Kačić 17(1985)513-548 *** SURADNICI u ovom broju // Kačić 17(1985)549 *** KNJIŽEVNI oglas // Kačić 17(1985)551 *** KNJIŽNICA zbornika „Kačić“ – monografije , dokumenti, gra- đa … // Kačić 17(1985)552-553 *** VIDEO-KASETA 250. obljetnica Franjevačke provincije Pre- svetoga Otkupitelja 1735.-1985. // Kačić 17(1985)554-555 *** NOVO. Franjevačka visoka bogoslovija Makarska 1736.-1986. // Kačić 17(1985)556 Monografija o Bogosloviji – u slici i riječi. *** SADRŽAJ // Kačić 17(1985)557-559 + 1 sl.

272 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

18(1986) JOHANES Paulus II. Prigodom 250. godiš- njice ustanovljenja Franjevačke provincije Pre- svetog Otkupitelja u Hrvatskoj, želim da … // Kačić 8(1986) [3] + 1 sl. Apostolski blagoslov redovnicima Provincije. 250. obljetnica Franjevačke provincije Pre- svetog Otkupitelja Split. Program u Crkvi Gospe od Zdravlja. Znanstveni skup. Split, 5.-7. prosinca 1985. // Kačić 18(1986) [5-8] + 4 sl. JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Prolegomena u materijale sa simpozija (II.) // Kačić 18(1986)9-12 + 4 sl. GANZA-ARAS, Tereza. Franjevci Dalmatinske zagore između desnih i lijevih ideologija i djelovanja na prijelazu XIX. u XX. stoljeće // Kačić 18(1986)12-40 Zusammenfassung, str. 40 RADAUŠ-RIBARIĆ, Jelka. Zapažanja o narodnoj nošnji u Rami i sinjskoj krajini. (Srodnosti i različitosti) // Kačić 18(1986)41-66 + 10 sl. + 4 table Summary, str. 66 ŠIMUNOVIĆ-PETRIĆ, Zorica. Život u selu Runovićima prema zapisima fra Silvestra Kutleše // Kačić 18(1986)67-74 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 74 BELICZA, Biserka. Pučka medicina u okolici Imotskoga prema zapisima fra Silvestra Kutleše // Kačić 18(1986)75-95 Zusammenfassung, str. 95 ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna. Oblici sklapanja braka u tradiciji srednje Dalmacije // Kačić 18(1986)97-112 Zusammenfassung, str. 112 MIJATOVIĆ, Anđelko. Franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja. Sakupljači i proučavatelji narodnoga blaga // Kačić 18(1986)113-121 Zusammenfassung, str. 121 ZEČEVIĆ, Divna. Pučke pripovijetke i folkloristička zapažanja fra Luje Plepela // Kačić 18(1986)123-135 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 135 ŠIMUNDŽA, Drago. Književni rad fra Stanka Petrova // Kačić 18(1986)137-155 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 155

273 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

MUŽINIĆ, Zdravko Slavko. Književni i znanstveni rad fra Gašpara Bujasa // Kačić 18(1986)157-169 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 169 SEKULIĆ, Ante. Noviji prinosi franjevaca Redodržave Presv. Ot- kupitelja hrvatskom jezikoslovlju // Kačić 18(1986)171-186 Zusammenfassung, str. 186 MORO, Dušan. Ekumenski pokret i fra Ivan Marković // Kačić 18(1986)187-214 + 1 fotografija Riassunto, str. 213-214 ČOVO, Stjepan. „Nova revija“ – vjerni i nauci // Kačić 18(1986)215- 236 + 4 fotografije Riassunto, str. 236 ARAČIĆ, Dinko. Djelovanje Balićeva rimskoga kruga // Kačić 18(1986)237-246 + 2 sl. Riassunto, str. 246 *** KAZALO osobnih imena // Kačić 18(1986)247-252 *** KAZALO zemljopisnih naziva // Kačić 18(1986)253-255 *** SURADNICI u ovom broju // Kačić 18(1986)257 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 18(1986)259 *** KNJIŽNICA zbornika „Kačić“ – monografije, dokumenti, gra- đa … // Kačić 18(1986)260-263 *** VIDEO-KASETA 250. obljetnica Franjevačke provincije Pre- svetoga Otkupitelja 1735.-1985. // Kačić 18(1986)264-265 *** NOVO. Franjevačka visoka bogoslovija Makarska 1736.-1986. // Kačić 18(1986)266-267. Monografija o Bogosloviji – u slici i riječi. *** FRA Josip Ante Soldo: Sveti Spas u Vrhrici. Povijesno-kritična rasprava o hrvatskoj kulturnoj i sakralnoj baštini … // Kačić 18(1986)269 Novo izdanje.

19/20(1987/1988) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Prolegomena u materijale sa simpozija (III.) // Kačić 19/20(1987/1988)7-8 + 1 sl. JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Duhovni život franjevaca Provincije Presvetoga Otkupitelja // Kačić 19/20(1987/1988)9-48 + 10 sl. Zusammenfassung, str. 48

274 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

RADIĆ, Jure. Liturgijski pokret u Hrvatskoj u prvoj polovici XX. stoljeća // Kačić 19/20 (1987/1988)49-67 Zusammenfassung, str.68 ŠKUNCA, Bernardin. Liturgijsko gibanje u Hrvata poslije Drugoga vatikanskog sabora // Kačić 19/20(1987/1988)69-91 Zusammenfassung, str. 91 RADIĆ, Nikola. Generalna uprava Franjevač- kog reda i Provincija Presvetoga Otkupitelja (Od 1882.- 1982.) // Kačić 19/20(1987/1988)93-127 Zusammenfassung, str. 128 BEZINA, Petar. Pučko školstvo za vrijeme francuske uprave (1805.- 1814.) i Provincija Presv. Otkupitelja // Kačić 19/20(1987/1988)129-147 Zusammenfassung, str. 148 PEZO, Bruno. Schmerlingova afera u Carevinskom vijeću i Franje- vačka gimnazija u Sinju // Kačić 19/20(1987/1988)149-163 + 3 sl. Zusammenfassung, str. 163 BRATULIĆ, Josip. Fra Šimun Milinović u krugu hrvatskih ćirilo- metodskih znanstvenika // Kačić 19/20(1987/1988)165-175 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 176 VRČIĆ, Vjeko. Život i djelo fra Rajmunda Rudeža (1844.-1893.) // Kačić 19/20(1987/1988)177-202 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 201 RADIĆ, Stanko. Doprinos splitskih franjevaca homiletici // Kačić 19/20(1987/1988)203-215 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 215 LACO, Frano. Franjevci pisci priručnika za opću pobožnost // Kačić 19/20(1987/1988)217-224 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 225 GLIBOTIĆ, Vjenceslav. Marijanska periodika u Provinciji Presve- toga Otkupitelja // Kačić 19/20(1987/1988)227-236 Zusammenfassung, str. 236 SAMAC, Šime. Kateheza – pravo i zadaća koja obavezuje // Kačić 19/20(1987/1988)237-246 Riassunto, str. 247

275 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

LOVRIĆ, Jerko. Treći red i Franjevačka provincija Presvetoga Ot- kupitelja // Kačić 19/20(1987/1988)249-283 + 8 sl. Zusammenfassung, str. 284 JURIŠIĆ, Mario. Pučke misije // Kačić 19/20(1987/1988)285-297 Zusammenfassung, str. 298 ŽIGRIĆ, Mariangela. Redovnice i franjevci Provincije Presvetoga Otkupitelja // Kačić 19/20(1987/1988)299-313 Zusammenfassung, str. 314 MILANOVIĆ, Petar. Moliški Hrvati // Kačić 19/20(1987/1988)315- 356 + 18 sl. Riassunto, str. 357 DUKIĆ, Bernardo. Franjevački doprinos iseljenim Hrvatima // Ka- čić 19/20(1987/1988)359- 334 + 17 sl. Zusammenfassung, str. 385 GVERIĆ, Drago. Hrvatski franjevci u misiji Cibanda-Mulagi u Za- iru // Kačić 19/20(1987/1988)387-414 + 31 sl. Resume, str. 414, Omu binwa bisungunu, str. 415 SOLDO, Josip Ante. „Ja fratar 250 godina star“ (Glazbeno-scenske slike iz prošlosti i sadašnjosti Provincije) // Kačić 19/20(1987/1988)417- 437 + 2 sl. Summary, str. 438 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Zapis o proslavi 250. obljetnice živo- ta i djelovanja Provincije Presvetoga Otkupitelja // Kačić 19/20(1987 /1988)439-467 + 13 sl. Zusammenfassung, str. 468 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Pisana riječ u prigodi jubileja Provincije // Kačić 19/20(1987/1988)469-473. Sadrži bibliografske jedinice o jubileju zabilježene na razini Provin- cije za godine 1984., 1985. i 1986. *** KAZALO osobnih imena // Kačić 19/20(1987/1988)474-487 *** KAZALO zemljopisnih naziva // Kačić 19/20(1987/1988)488- 492 *** SURADNICI u ovom broju // Kačić 19/20(1987/1988)493 *** RADOVI simpozija o jubileju Provincije (1735.-1985.) // Kačić 19/20(1987/1988)494-498

276 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

*** SADRŽAJ zbornika „Kačić“ od 1967.-1988. godine // Kačić 19/20(1987/1988)499-516 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 19/20(1987/1988) 517-525 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 19/20(1987/1988)526- 531 + 1 fotografija *** FRANJEVAČKA visoka bogoslovija u Makarskoj. 250. obljetnica osnivanja i rada 1736.-1986. // Kačić 19/20(1987/1988)532-533 *** SADRŽAJ // Kačić 19/20(1987/1988)534-536 21/22(1989/1990) HOŠKO, Emanuel Franjo. Višestoljetno djelovanje franjevaca u Đakovu (1347.-1806.) // Ka- čić 21/22(1989/1990)5-22 Zusammenfassung, str. 22 BOTICA, Stipe. Suodnosi Grabovca i Ka- čića u slijedu usmene književnosti // Kačić 21/22(1989/1990)23-62 Zusammenfassung, str. 62 KNEZOVIĆ, Pavao. Ferićev prepjev iz Ka- čićeva „Razgovora ugodnoga“ // Kačić 21/22 (1989/1990)63-74 Zusammenfassung, str. 74 PEDERIN, Ivan. More kao književni znak u djelu Paule von Prera- dović // Kačić 21/22(1989/1990)75-98 Zusammenfassung, str. 98 KAPITANOVIĆ, Vicko. Govor fra Ivana Topića papi Grguru XVI. // Kačić 21/22(1989/1990)99-105 Zusammenfassung, str. 105 VRČIĆ, Vjeko. Pisma fra Grge Martića biskupu fra Paškalu Vujčiću // Kačić 21/22(1989/1990)107-134 Zusammenfassung, str. 134 ČORALIĆ, Lovorka. Izvori i literatura o prošlosti Makarske i Makar- skoga primorja do kraja XVIII. stoljeća // Kačić 21/22(1989/1990)135-144 Zusammenfassung, str. 144 JURIŠIĆ, Karlo. Rasprava zaostroških franjevaca o sudbini samostanskog veleposjeda 1925. godine // Kačić 21/22(1989/1990)145-157 Zusammenfassung, str. 158

277 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

OREB, Franko. Nikola Furlani (1835.-1905.) // Kačić 21/22(1989/1990) 159-166 Zusammenfassung, str. 167 ČOVO, Stjepan. Fra Božo Vuco (1897.-1984.) // Kačić 21/22(1989/1990) 169-245+ 4 sl. Prilog: Bibliografija fra Bože Vuce, str. 211-245 Zusammenfassung, str. 246 GOLUBIĆ, Vladimir. Biostratigrafski sistem kampilskih naslaga (gornji skit) donjeg trijasa standarne sekcije u Muću određen prema fauni amonita // Kačić 21/22(1989/1990)247-261 Summary, str. 262 OSTOJIĆ, Ivan. Onomastika šibenskog kraja (III.) // Kačić 21/22 (1989/1990)263-340 Zusammenfassung, str. 340 *** SURADNICI u ovom broju // Kačić 21/22(1989/1990)341 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 21/22(1989/1990)343 *** KNJIŽNICA zbornika „Kačić“ – monografije , dokumenti, gra- đa … // Kačić 21/22(1989/1990)344-347 *** 250. obljetnica Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja 1735.-1985. // Kačić 21/22(1989/1990)348 + 1 fotografija *** FRANJEVAČKA visoka bogoslovija u Makarskoj. 250. obljetnica osnivanja i rada 1736.-1986. // Kačić 21/22(1989/1990)349-3450 *** SADRŽAJ // Kačić 21/22(1989/1990)351-352

23-24 (1991/1992)3 25(1993) TUĐMAN, dr. Franjo. Štovani profesore! [Dr. fra Karlo Jurišić] // Kačić 25(1993)9-10. Preslik čestitke dr. Franje Tuđmana dr. fra Karlu Jurišiću u povodu 75. godišnjice života i rada. SCHALÜCK, Herman. Poštovani oče Karlo, Gospodin ti dao mir! // Kačić 25(1993)12 Čestitka generala Franjevačkog reda. S. MARIJA od Presvetog Srca. U tvome znaku … fra Karlu Jurišiću povodom 75. obljetnice rođenja // Kačić 25(1993)14

3 Napisani radovi za sv. 23-24 (1991/1992) „Kačića“ nisu tiskani. Podatak dao urednik fra Gabrijel Hrvatin Jurišić.

278 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Predgovor // Ka- čić 25(1993)15-18 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Sedamdesetpeta obljetnica života i djelovanja fra Karla Jurišića // Kačić 25(1993)21-63 + 9 sl. Prilog: Bibliografija objavljenih radova fra Karla Jurišića (1937.-1993.) Zusammenfassung, str. 64 VUKOVIĆ, Milan. Fra Karlo pred komuni- stičkim sudom // Kačić 25(1993)65-74 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 73 VRATOVIĆ, Vladimir. Epigram iz Živogošća // Kačić 25(1993)77-78 Summarium, str. 78 NIKIĆ, Andrija. Iz dnevnika vizitacije Makarske biskupije 1735. godine // Kačić 25(1993)81-91 Zusammenfassung, str. 92 DESPOT, Žarko. Najstarija sačuvana matica krštenih u Franjevač- kom samostanu u Zaostrogu // Kačić 25(1993)93-111 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 112 ZELIĆ-BUČAN, Benedikta. Dopisivanje župnika Makarskoga primorja s biskupom Stjepanom Blaškovićem 1768./69. // Kačić 25 (1993)113-119 Zusammenfassung, str. 119 SOLDO, Josip Ante. Sudbina Franjevačkog samostana u Živogošću u vrijeme francuske uprave // Kačić 25(1993)121-134 Zusammenfassung, str. 134 KAPITANOVIĆ, Vicko. Dokidanje biskupija na hrvatskoj obali 1828. godine // Kačić 25(1993)135-140 Zusammenfassung, str. 140 PIPLOVIĆ, Stanko. Ivan Rendić i spomenik fra Andriji Kačiću Mi- ošiću u Makarskoj // Kačić 25(1993)141-147 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 148 ČOVO, Stjepan. Euharistija kao izvor i vrhunac zajedništva // Kačić 25(1993)151-166 Zusammenfassung, str. 166 MORO, Dušan. Karizma u Crkvi prema „Lumen gentium“ // Kačić 25(1993)167-182 Riassunto, str. 182

279 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

STIPIĆ, Vjekoslav. Osvrt na opis gube u Levitskom zakoniku // Ka- čić 25(1993)183-191 + 6 fotografija Summary, str. 192 BENVIN, Anton. Prijateljstvo kao teološka tema u Marka Marulića // Kačić 25(1993)193-209 Riassunto, str. 210 MATANIĆ, J. Atanazije. Problem posebnih nacionalnih duhovnosti // Kačić 25(1993)211-220 Riassunto, str. 220 GRBAVAC, Josip. Slika smrti u poznatijih franjevačkih propovjednika XVII. st. u Bosni i Dalmaciji // Kačić 25(1993)221-243 Zusammenfassung, str. 243 BRKAN, Jure. Uloga gvardijana u Franjevačkom redu // Kačić 25 (1993)245-258 Zusammenfassung, str. 258 HONTIĆ, Đuro. Neke poruke iz okružnica fra Bonaventure Soldati- ća // Kačić 25(1993)259-267 Riassunto ,str. 267 ŠIMUNOVIĆ Jure. Stalna formacija – zahtjev našega poziva i vremena // Kačić 25(1993)269-278 Zusammenfassung, str. 278 NIMAC, Stipe. Mjesto mladih u župskoj zajednici // Kačić 25(1993) 179-292 Zusammenfassung, str. 292 ŠANJEK, Franjo. Teološki studij u povijesti Hrvata // Kačić 25(1993) 293-303 Resume, str. 304 MELADA, Pavao. Papinska međunarodna marijanska akademija (PAMI) i prva dva mariološko-marijanska međunarodna kongresa // Kačić 25(1993)305-317 Riassunto, str. 317 BABIĆ, Marko. Hrvatski biskupi o liturgiji na Drugom vatikanskom saboru // Kačić 25(1993)319-330 Zusammenfassung, str. 331 ŠKUNCA, Bernandin. Kristovo otajstvo i čašćenje svetih // Kačić 25(1993)333-342 Zusammenfassung, str. 343

280 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

GOLUB, Ivan. Povijest u nastajanju // Kačić 25(1993)345-347 Zusammenfassung, str. 347 CAMBI, Nenad. Fragment antičke nadgrobne stele iz Salone // Ka- čić 25(1993)351-359 + 3 sl. Zusammenfassung, str. 359 MARIN, Emilio. Krstionica u Naroni od V. stoljeća do vremena Do- magoja? // Kačić 25(1993)361-368 + 5 sl. Resume, str. 368 MARČINKO, Mato. Podrijetlo i značenje imena Hrvat // Kačić 25(1993)369-383 Zusammenfassung, str. 384 MUŽIĆ, Ivan. O slavenskoj pismenosti na današnjem teritoriju Hr- vata u antičko i ranosrednjovjekovno doba // Kačić 25(1993)385-403 Riassunto, str. 403 ZEKAN, Mate. Pet natpisa kneza Branimira s posebnim osvrtom na nalaz iz Otresa // Kačić 25(1993)405-418 + 8 sl. Summary, str. 419-420 BRATULIĆ, Josip. O tekstu Bašćanske ploče // Kačić 25(1993)421- 425 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 425 ZARADIJA-KIŠ, Antonija. Hrvatskoglagoljska knjiga o Jobu prema Septuaginti // Kačić 25(1993)427-434 +1 sl. Resume, str. 435 RUNJE, Petar. Dio „Pisama vjernicima I.“ sv. Franje u srednjovjekov- nom prijevodu u Ivančićevu zborniku // Kačić 25(1993)437-448 + 3 sl. Summary, str. 448 KOVAČIĆ, Slavko. Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje Dalmacije od XVI. do XX. stoljeća // Kačić 25(1993)449-458 Zusammenfassung, str. 459 ŠIMUNDŽA, Drago. Religiozna polazišta hrvatske pismenosti i književnosti // Kačić 25(1993)461-470 Resume, str. 471 DUPLANČIĆ, Arsen. Nepoznati tlocrt Samostana Sv. Marije de Ta- urello u Splitu // Kačić 25(1993)473-485 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 485

281 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

FISKOVIĆ, Cvito. O majstorima župne crkve u Starom Gradu na Hvaru // Kačić 25(1993)487-494 Zusammenfassung, str. 494 BAČIĆ, Stanko. Odnos pripadnika grkoistočne vjere prema starosjediocima na području stare hrvatske države od XVI. stoljeća // Kačić 25(1993)495-511 Zusammenfassung, str. 512 GAVRAN, Ignacije. Povijesna vrijednost Sudićeva djela „Pastor bonus“// Kačić 25(1993)513-529 Zusammenfassung, str. 529 DUGAČKI, Vladimir. Zdravstvena zapažanja u Fortisovu „Putova- nju po Dalmaciji“ (1774.) // Kačić 25(1993)531-542 Zusammenfassung, str. 543 RADAUŠ-RIBARIĆ, Jelka. Oko običaja odijevanja kipova B.[Blažne] D.[Djevice] Marije // Kačić 25(1993)545-557 + 8 sl. Summary, str. 547 HOŠKO, Emanuel Franjo. Tri vukovarske uredbe fra Josipa Paviševi- ća o redovničkoj stezi u razdoblju jozefinizma //Kačić 25(1993)559-573 Riassunto, str. 573 BARAS, Frano. Dvije isprave s Visovca iz 1810. godine // Kačić 25(1993)575-581 Resume, str. 581 PEDERIN, Ivan. Uloga države i njezine subvencije u dalmatinskom novinstvu i knjižarstvu sedamdesetih godina XIX. stoljeća // Kačić 25(1993)583-596 Summary, str. 596 SUZANIĆ, Vjekoslav. Rima u biblijskim hrvatskim poslovicama // Kačić 25(1993)597-610 Summary, str. 610 SEKULIĆ, Ante. Pripomene o jeziku Budanovićeva molitvenika // Kačić 25(1993)611-618 Summary, str. 618 PRIJATELJ, Kruno. Pala sv. Paulina u franjevačkoj crkvi u Sinju // Kačić 25(1993)619-624 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 624

282 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

MUŽINIĆ, Zdravko. Djelovanje Ogranka „Hrvatske seljačke stranke“ u Splitu // Kačić 25(1993)625-637 + 7 sl. Summary, str. 637 ROGULJA, Petar. Poredba između Kukuljevićeve „Bibliografi- je Hrvatske“ i „Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1935.-1940.“ // Kačić 25(1993)639-647 Zusammenfassung, str. 647 OREB, Fanko. „Korčulansko pjevačko društvo Sveta Cecilija“ od osnutka do kraja I. svjetskog rata // Kačić 25(1993)649-679 Zusammenfassung, str. 680 BIRŠIĆ, Gracijan. Hrvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelića u St. John’s Parku // Kačić 25(1993)681-702 + 20 sl. Summary, str. 702 RICOV, Joja. „Fra Gracijanova katedrala“ . Sv. Nikola Tavelić u sydneyskom St. John’s Parku // Kačić 25(1993)703-710 Summary, str. 711 VUKELIĆ, Vlatko. Danas hrvatskoga zagonetaštva // Kačić 25(1993) 713-717+ 4 priloga Zusammenfassung, str. 717 GRANIĆ, Mate. Problematika prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj // Kačić 25(1993)721-727 Zusammenfassung, str. 728-729 RADIĆ, Jure. Posljedice agresije na Hrvatsku i smjernice obnove // Kačić 25(1993)731-738 Zusammenfassung, str. 738 DRAGIČEVIĆ, Adolf. Budućnost hrvatskoga gospodarstva // Kačić 25(1993)739-747 Zusammenfassung, str. 747 SIKAVICA, Pere. Managment // Kačić 25(1993)749-759 Zusammenfassung, str. 760 BOBAN, Ljubo. Msgr. Alojzije Stepinac i jugoslavenska država // Kačić 25(1993)763-775 Zusammenfassung, str. 775 DAMIŠ, Ivan. Bibliografija o nadbiskupu dr. Alojziju Stepincu u zagrebačkom „Vjesniku“ 1945. godine // Kačić 25(1993)777-781 Zusammenfassung, str. 782

283 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

BOGOVIĆ, Mile. Kanonik Matej Sović i njegov rad na izdavanju glagoljskih knjiga // Kačić 25(1993)783-791 Zusammenfassung, str. 792 MIJATOVIĆ, Anđelko. Dva svjedočanstva o boravku hrvatskoga bana Josipa Jelačića u Imotskomu // Kačić 25(1993)793-795 +1 sl. Zusammenfassung, str. 796 PERIČIĆ, Šime. Ante Kuzmanić kao povjesničar // Kačić 25(1993) 797-802 Zusammenfassung, str. 803 JURIŠIĆ, Šimun. Vojimil Rabadan i Hrvatsko narodno kazalište u Splitu // Kačić 25(1993)805-811 Zusammenfassung, str. 812 AKRAP, Augustin Ante. Fra Pijo Fržop // Kačić 25(1993)813-833 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 834 TENŠEK, Zdenko Tomislav. Fra Hadrijan Borak (1915.-1993.) // Kačić 25(1993)835-845 + 1 sl. Riassunto, str. 845 *** KAZALO osobnih imena // Kačić 25(1993)847-863 *** KAZALO zemljopisnih naziva // Kačić 25(1993)864-867 *** SURADNICI u ovom zborniku „Kačića“ // Kačić 25(1993) 869-871 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 25(1993)873-876 *** SADRŽAJ // Kačić 25(1993)877-883

26(1994) *** PREDGOVOR // Kačić 26(1994)7-8 + 1 fotografija *** POZDRAV S. M. Anđelke Čovo // Kačić 26(1994)14-27 Pozdravi i čestitke msgr. Ante Jurića, dr. fra Pavla Žmire, mr. Nikole Grabića, akademika dr. prof. Krune Prijatelja, dr. fra Josipa Marcelića, dr. fra Jure Brkana, dr. Stanka Piplovića, dr. Jure Radića, dr. Nedjeljka Mihanovića, apostolskog nuncija Giulija Einaudija, msgr. dr. Srećka Ba- durine, msgr. Ćirila Kosa, msgr. Ive Gugića,

284 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“ prof. dr. Branka Jerena, prof. dr. Dražena Štambuka, dr. fra Marija Šikića, don Jerka Gregova, o. Janeza Holensteina, o. fra Augustina Akrapa, s. Ilijane Terezije Cvetnić, Franjevačke visoke bogoslovije i samostana Makarska, dr. o. Rudolfa Brajčića, Iva Mrčića, … . JOHANES Paulus II. Pismo sv. oca Ivana Pavla II. klarisam u povodu 800. obljetnice rođenja svete Klare // Kačić 26(1994)31-34 + 1 sl. SVETA Klara Asiška nova žena // Kačić 26(1994)35-70 + 1 sl. Pismo četiriju generala franjevačkih redova klarisama, svim samostanskim franjevkama, onima po čitavome svijetu koji ljube Klaru i Franju u povodu osamstote obljetnice rođenja svete Klare (1192.-1993.) DELIĆ, Josip. Monaško pravo u Zakoniku kanonskoga prava 1983. godine // Kačić 26(1994)73-86 Riassunto, str. 87 BRKAN, Jure. Pravilo svete Klare kao zakonodavni spis // Kačić 26(1994)89-134 Zusammenfassung, str. 134 FRANIĆ, Frane. Redovništvo, posebno kontemplativno, u svjetlu II. vatikanskog sabora i našega vremena // Kačić 26(1994)135-147 Riassunto, str. 147/148 MATANIĆ, J. Atanazije. Sveti Franjo Asiški i njegova duhovnost // Kačić 26(1994)149-153 Riassunto, str. 154 IVANČIĆ, Tomislav. Sv. Klara kao karizmatik svoga vremena // Ka- čić 26(1994)155-161 Zusammenfassung, str. 162 MARCELIĆ, Josip. Sveta Klara kao mistik // Kačić 26(1994)163- 176 Riassunto, str.177 S. MARIJA OD PRESVETOG SRCA (PETRIČEVIĆ, Anka). Kla- rina karizma ljubavi // Kačić 26(1994)179-190 Riassunto, str. 191 NIKIĆ, Mijo. Sv. Klara primjer afektivne zrelosti redovnice // Kačić 26(1994)193-206 Zusammenfassung, str. 206

285 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

KEMIVEŠ, Mirko. Klarina svetost kao poziv na nasljedovanje // Kačić 26(1994)207-219 Riassunto, str. 219 BELAMARIĆ, Celestin. Sv. Klara majka i poglavarica u svojoj zajednici // Kačić 26(1994)221-228 Zusammenfassung, str. 228 MARENDIĆ, Jozo. Siromaštvo u Klarinu životu i pravilu // Kačić 26(1994)229-234 Zusammenfassung, str. 234 MRVELJ, Renata. Sv. Klara vjerna žena // Kačić 26(1994)235-240 Zusammenfassung, str. 240 LOVRIĆ, Jerko. Sv. Franjo i sv. Klara // Kačić 26(1994)241-244 Zusammenfassung, str. 245 KOVAČ, Marijan. Sv. Janja Praška i njezin odnos prema sv. Klari i papi Grguru IX. // Kačić 26(1994)247-251 Zusammenfassung, str. 251 KUSIĆ, Ante. Poslanica franjevačkih generala u povodu 800. obljetnice rođenja sv. Klare Asiške // Kačić 26(1994)253-265 Zusammenfassung, str. 266 BEZINA, Petar. Samostani klarisa u Hrvatskoj // Kačić 26(1994) 269-293 Zusammenfassung, str. 294 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Svetački likovi splitskih klarisa // Kačić 26(1994)295-318 + 4 sl. PETRIĆ, Perislav. Novi prilozi topografiji Samostana sv. Klare // Kačić 26(1994)319-346 + 7 sl. Riassunto, str. 346 MARASOVIĆ, Jerko. Samostan sv. Klare u Dioklecijanovoj palači u Splitu // Kačić 26(1994)347-351 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 351 PIPLOVIĆ, Stanko. O projektima zgrade samostana klarisa u Splitu // Kačić 26(1994)353-360 + 5 sl. Zusammenfassung, str. 360 VIDOVIĆ, Mile. Povijest samostana sv. Klare // Kačić 26(1994)361- 371 + 1 sl. Riassunto, str. 372

286 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

FISKOVIĆ, Cvito. Splitske slikarske radionice romaničkoga sloga // Kačić 26(1994)373-378 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 378 PRIJATELJ, Kruno. Nekoliko umjetničkih slika sv. Klare u Splitu iz XVI. do XVII. stoljeća // Kačić 26(1994)379-388 + 12 sl. Riassunto, str. 388 STANIČIĆ DEMORI, Zoraida. Ikone u samostanu sv. Klare u Spli- tu // Kačić 26(1994)389-397 + 5 sl. Summary, str. 398 DIANA, Deša. Liturgijsko srebro i misno ruho splitskih klarisa // Kačić 26(1994)399-413 + 18 sl. Zusammenfassung, str. 413 KOVAČIĆ, Slavko. Osnovna škola za djevojčice u splitskomu samostanu sv. Klare 1824.-1869 // Kačić 26(1994)415-442 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 443 ŠIMUNDŽA. Drago. Duhovno i kulturno značenje samostana sv. Klare u Splitu // Kačić 26(1994)445-455 Zusammenfassung, str. 455 BABIĆ, Toma. O svetoj Klari divici iz Asiza // Kačić 26(1994) 459-461 Pjesma PERAN, Ivo. Badnjak u Sv. Damjanu // Kačić 26(1994)463-470 Slike iz života sv. Klare (dramski prikaz) S. MARIJA OD PRESVETOG SRCA (PETRIČEVIĆ, Anka). Lje- topis simpozija o sv. majci Klari // Kačić 26(1994)471-476 + 2 sl. PRILOZI: Prilog br.1 - Predstavljanje knjiga s. Marije od Presv. Srca. Prilog br.2. – Odjek simpozija u duši jedne gimnazijalke. Prilog br.3 – Pismo skauta iz Cluses // Kačić 26(1994)477-483 *** KAZALO osobnih imena // Kačić 26(1994)485-490 *** KAZALO zemljopisnih imena naziva // Kačić 26(1994) 491- 493 *** SURADNICI u ovom zborniku „Kačić“ // Kačić 26(1994) 494-495 ***IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 26(1994)496-499 *** NOVA et Vetera + novo i staro (oglas) // Kačić 26(1994)500 *** SADRŽAJ // Kačić 26(1994)501-504

287 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

27/28(1995/1996) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. „On je Antun svi- ta svega“ // Kačić 27/28(1995/1996)7-8 POZDRAVI i čestitke // Kačić 27/28(1995/ 1996) 11-24 Pozdrav fra Jure Šarčevića, predsjednika Vije- ća franjevačkih zajednica. Pozdrav fra Ljudevita Maračića, provincijala Provincije franjevaca konventualaca, domaćina simpozija. Pozdrav fra Bo- naventure Midilia, generala Reda samostanskih trećoredaca (TOR), u ime svih franjevačkih generala. Ljilje Vokić, ministrice prosvjete i športa. Stjepana Lice, pomoćnika ministrice prosvjete i športa i nacionalni ravnatelj HFSR. Fra Gabrijela Jurišića, predsjednika Komisije za studijsku i izdavačku djelatnost i predsjednika Odbora za proslavu 800. obljetnice rođenja sv. Antuna Padovanskoga … . PISMO sv. oca pape Ivana Pavla II. Svim franjevcima i franjevkama u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Antuna Padovanskoga, naučitelja Crkve // Kačić 27/28(1995/1996)27-29. [Preveo fra Stjepan Čovo ] PISMO sv. Oca pape Ivana Pavla II. fra Bonaventuri Midili, TOR, u prigodi 50. obljetnice proglašenja sv. Antuna Padovanskoga nau- čiteljem Crkve // Kačić 27/28(1995/1996)30-32 + 2 sl. [Preveo fra Stjepan Čovo] LITTERAE Apostolicae quibus s. Antonius Patavinus doctor Ecle- siae universalis renutiatur Pius PP. XII: Ad perpetuam rei memoriam = Apostolsko pismo pape Pija XII. = „Exulta, Lusitania felix“ kojim se sveti Antun proglašava naučiteljem cijele Crkve. Za vječnu uspomenu // Kačić 27/28(1995/1996)34-41 + 1 sl. [Preveo fra Stjepan Čovo] ANTUN evanđeoski čovjek // Kačić 27/28(1995/1996)43-60 + 1sl. Pismo generala franjevačkih obitelji franjevačkoj braći i sestrama, kršćanskim vjernicima i svim ljudima dobre volje prigodom 800. obljetnice rođenja sv. Antuna (1195.-1995.) ŠARČEVIĆ, Jure. Dodatak. Važniji podaci iz života sv. Antuna Pa- dovanskoga // Kačić 27/28(1995/1996)60-61 + 3 sl. VUKOJA, Nikola. Sv. Antun Padovanski učitelj duhovnosti, teolog i crkveni naučitelj // KAČIĆ 27/28(1995/1996)65-100 Riassunto, str. 100

288 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

MATANIĆ, J. Atanazije. Sv. Antun franjevac. Nekoliko objašnjenja i zaključaka // Kačić 27/28(1995/1996)101-105 Riassunto, str. 105 MATANIĆ, J. Atanazije . Sv. Antun čudotvorac i pučka pobožnost. Teološki vid // Kačić 27/28(1995/1996)106-112 Riassunto, str. 113 ŠAGI, Bono Zvonimir. Fenomen štovanja sv. Antuna. Sociološki vid // Kačić 27/28(1995/1996)113-123 Zusammenfassung, str. 123 SOPTA, Josip. Štovanje sv. Antuna u Franjevačkoj provinciji sv. Je- ronima i osobito u Dubrovniku // Kačić 27/28(1995/1996)125-152 + 15 sl. Zusammenfassung, str. 152 SOLDO, Josip Ante. Sv. Ante u Provinciji Presvetoga Otkupitelja // Kačić 27/28(1995/1996)153-170 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 170 PIPLOVIĆ, Stanko. Crkvica sv. Ante na Gripama u Splitu // Kačić 27/28(1995/1996)171-180 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 180 HOŠKO, Emanuel Franjo. Sv. Antun Padovanski u kontinentalnoj Hrvatskoj // Kačić 27/28(1995/1996)181-188 + 3 sl. Zusammenfassung, str. 188 ŽIGRIĆ, Mariangela. Sv. Antun u Đakovu // Kačić 27/28(1995/1996) 189-193 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 193 SEKULIĆ, Ante. Štovanje sv. Ante Padovanskoga među podunav- skim Hrvatima // Kačić 27/28(1995/1996)195-202 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 202 FIŠIĆ, Ladislav. Sv. Anto u Provinciji Bosni Srebrenoj // Kačić 27/28(1995/1996)203-214 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 214 LUCIĆ, Ljubo. Sv. Anto ekumenski svetac u Sarajevu // Kačić 27/28(1995/1996)215-235 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 235 ILIĆ, Žarko. Hercegovina sv. Anti // Kačić 27/28(1995/1996)237- 258 + 7 sl. Zusammenfassung, str. 258

289 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

MARAČIĆ, Ljudevit. Štovanje sv. Antuna u Provinciji franjevaca konventualaca // Kačić 27/28(1995/1996)259-268 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 268 KEMIVEŠ, Mirko. Štovanje sv. Ante Padovanskoga u Provin- ciji „Sv. Leopolda Mandića“ franjevca kapucina // Kačić 27/28 (1995/1996)269-275 Zusammenfassung, str.275 RUNJE, Petar. Sv. Ante Padovanski u Provinciji franjevaca trećore- daca glagoljaša // Kačić 27/28(1995/1996)277-285 Zusammenfassung, str. 285 BARUN, Anđelko. Kruh Svetoga Ante // Kačić 27/28(1995/1996) 287-306 Riassunto, str. 306 BRATULIĆ, Josip. Sv. Antun u hrvatskoj književnosti s posebnim osvrtom na propovijedi o. Hilariona Gašparotija // Kačić 27/28 (1995/1996)307-336 + 3 sl. Zusammenfassung, str. 336 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Hrvatski prijevodi pjesme „Si quaeris“ // Kačić 27/28(1995/1996)337-366 + 17 sl. Zusammenfassung, str. 366 BADURINA, Anđelko. Ikonografija sv. Antuna Padovanskoga u Hrvatskoj // Kačić 27/28(1995/1996)367-378 + 2 sl. Zusammenfassung, str. 378 ŠPRALJA, Izak. Hrvatski glazbenici sv. Antunu u čast // Kačić 27/28(1995/1996)379-388 + 9 sl. Zusammenfassung, str. 389 FATOVIĆ-FERENČIĆ, Stella. Zdravstveno stanje i uzrok smrti sv. Antuna Padovanskoga // Kačić 27/28(1995/1996)391-397 Summary, str. 398 ROGULJA, Petar. Bibliografija o sv. Antunu Padovanskom na hrvatskom jeziku // Kačić 27/28(1995/1996)399-516 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Hrvatska pisana riječ o sv. Antunu Pa- dovanskomu : mali izbor tekstova // Kačić 27/28(1995/1996)519-559 + 11 sl. [Preslikani stihovi P. Kneževića ne navode se kao slike.] Sadrži: Toma Babić: Versi svetoga Antuna od Padove; Petar Kneže- vić: Život svetoga Antuna od Padove; Ivan Radonić: Pisma sv. Anti: Ivo Peran: San o mjesečevoj stazi, recital u prigodi 800. obljetnice ro-

290 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

đenja sv. Ante Padovanskoga (1195.-1995.); Ivo Peran: Treća trodnev- nica, Igrokaz u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Ante Padovanskoga (1195.-1995.). Simpozij o sv. Antunu i popratna zbivanja. *** UREDNIŠTVO. Simpozij sv. Antunu i popratna zbivanja // 27/28(1995/1996)561-568 + 6 sl. *** KAZALO osobnih imena // Kačić 27/28(1995/1996)569-576 *** KAZALO zemljopisnih naziva // Kačić 27/28(1995/1996) 577-581 *** SURADNICI u ovom zborniku „Kačić“ // Kačić 27/28(1995/1996) 582-583 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 27/28(1995/1996)584-587 *** SADRŽAJ // Kačić 27/28(1995/1996)589-592

29(1997) PEDERIN, Ivan. Književnost hrvatskog realizma i „Vijenac“ o Bosni i Hercegovini poslije Šenoine smrti // Kačić 29(1997)5-65 Prilog: Kronološka bibliografija priloga o Bo- sni i Hercegovini i drugim balkanskim zemljama u „Vijencu“ 1869.-1903., str. 53-65 Zusammenfassung, str. 65 RUNJE, Petar. Tri hrvatske plemkinje franje- vačke trećoredice // Kačić 29(1997)67-81 Summary, str. 82 Autor opisuje život triju hrvatskih plemkinja: Katarine Vukčić Ko- sača, (+1478. u Rimu), Magdalene Budrišić iz Like (+1532. u Rabu), Stanice ud. Radića Radoslavića, kneginje jajačke (+ oko 1497. u Splitu). JURIŠIĆ, Karlo. Fra Mijo Runović // Kačić 29(1997)83-106 + 5 fotografija Zusammenfassung, str. 106 ČORALIĆ, Lovorka. Poljičani u Veneciji od XV. do XVII. stoljeća // Kačić 29(1997) 107-119 Zusammenfassung, str. 119 OREB, Fanko. Frano Radić u pismima suvremenika – (Prilog živo- topisu) // Kačić 29(1997)121-150 Zusammenfassung, str. 150

291 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Frano Radić, znanstveni izvjestitelj Hrv. starinarskog društva u Kni- nu i gl. ur. Starohrvatske prosvjete (1857.-1933.) VRATOVIĆ, Vladimir. Životvorne vrednote klasičnoga obrazovanja – jučer, danas, sutra // Kačić 29(1997)151-155 Summarium, str. 155 TOMAŠEVIĆ, Luka. Povijesno-vjerski prikaz života Hrvatske ka- toličke misije u Munchenu // Kačić 29(1997)157-195 Zusammenfassung, str. 195 RADIĆ. Nikola. Fra Jure Radić (1920.-1990.) // Kačić 29(1997)197- 232 + 1 fotografija Prilog: Bibliografija objavljenih radova fra Jure -Ra dića, str. 215-232 Zusammenfassung, str. 232 GOLUBIĆ, Vladimir. Pelagijalni amoniti kampilskih naslaga (gornji skit) donjeg trijasa iz okolice Muća u Hrvatskoj // Kačić 29(1997)233- 258 + 10 (shematskih ) sl.+ 7 tabla sa 47 fotografija amonita Summary, str. 256-258 *** SURADNICI u ovom dvobroju zbornika Kačić // Kačić 29 (1997)259 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 29(1997)260-263 *** SADRŽAJ // Kačić 29(1997)264

30/31(1998/1999)

JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. „Viris illustri- bus dedicatum“ (mjesto predgovora) // Kačić 30/31(1998/1999)5-6 + 1 sl. I. dio JURIĆ, Šime. Inkunabule Franjevačkoga samostana u Zaostrogu // Kačić 30/31(1998/1999) 11-28 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 27 KNEZOVIĆ, Pavao. Zbirka rijetkih knjiga XVI. stoljeće u knjižnici Kačićeva samostana u Za- ostrogu // Kačić 30/31(1998/1999)29-160 + 24 sl. Zusammenfassung, str. 160

292 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

DEVETAK, Zdravko. „Likarije priprostite“ fra Luke Vladimirovića // Kačić 30/31(1998/1999)161-276 + 12 sl. Sadrži: usporedo osuvremenjeni prijevod na hrv. jeziku i pretisak „Likarije priprostite „ na tzv. ‘iliričkome jeziku’. Summary, str .276 ANIĆ, Nikola. Franjevci samostana sv. Marije iz Zaostroga u Su- ćurju // Kačić 30/31(1998/1999)277-290 + 6 sl. Zusammenfassung, str. 290 POZDRAVNI govori // Kačić 30/31(1998/1999)293-318 + 10 fotografija Nastupno slovo fra Gabrijela Jurišića, predsjednika Organizacijskog odbora simpozija; don Ive Đurđevića, fra Josipa Grbavca, Momira Su- mića, načelnik Općine Podgora, Jure Šege, prof. Ankice Ravlić, prof. Zdravka Pervana, dr. med. Vere Slatinski, fra Tomislava Duke, … . TOPLAK, Blaž. Društvene i kulturne prilike u Makarskom primorju i Igranima u XIX. i XX. stoljeću // Kačić 30/31(1998/1999)319-340 Zusammenfassung, str. 340 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Pogled u prošlost i sadašnjost Igrana // Kačić 30/31(1998/1999)341-377 + 11 fsl. Zusammenfassung, str. 377 DEMORI STANIČIĆ, Zoraida. Zaštita spomenika kulture u Igrani- ma // Kačić 30/31(1998/1999)379-384 + 5 sl. Summary, str .384 STARČEVIĆ-KAŠTELAN, Nevena. Život i djelo don Nikole Šimi- ća // Kačić 30/31(1998/1999)385-406 + 1 sl. Prilozi: I. Bibliografija objavljenih radova don Nikole Šimića, str. 392-395. II. Literatura radova o Nikoli Šimiću, str. 395-396. II. Izbor iz pripovjedaka, str. 397-405 Zusammenfassung, str. 406 DORKIN, Mladen. Hrvatski jezik i književnost u programu don Ni- kole Šimića // Kačić 30/31(1998/1999)407-425 + 2 sl. Resume, str .425 ŠIMUNDŽA, Drago. Don Nikola Šimić i njegovi književni suvremenici. Preporodne ideje, utjecaji i usporedbe // Kačić 30/31 (1998/1999) 427-437 Zusammenfassung, str. 437

293 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

FRANGEŠ, Ivo. Don Nikola Šimić kao urednik „Iskre“ i književnik pučkoga pripovjednog diskursa // Kačić 30/31(1998/1999)439-440 Zusammenfassung, str. 440 JURIŠIĆ, Karlo. Fra Ante Benutić, župnik i mučenik (1897.-1944.) // Kačić 30/31(1998/1999)441-490 + 14 sl. Prilozi : I. Izabrane crtice, str.478-485; II. Bibliografija fra Ante Be- nutića, str.486-488 Zusammenfassung, str. 490 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Prvi znanstveni skup u Igranima // Ka- čić 30/31(1998/1999)491-499 + 4 sl. Zusammenfassung, str. 499 RUNJE, Petar. Franjevci trećoreci u Dalmaciji u XV. stoljeću nazvani „fratri Ličani“ // Kačić 30/31(1998/1999)503-508 Zusammenfassung, str. 508 ČORALIĆ, Lovorka . Omišani i Makarani u Mlecima od XVI. do XVIII. stoljeća // Kačić 30/31(1998/1999)509-534. Prilozi, str. 531-534 Riassunto, str. 534 MARAČIĆ, Ljudevit Anton. Štovanje svetog Antuna Padovan- skog u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini // Kačić 30/31(1998/1999) 535-548 + 1 sl. Riassunto, str. 548 ČOVO, Stjepan. Fra Dominik Šušnjara (1913.-1991.) // Kačić 30/31 (1998/1999)549-598 Prilog: Bibliografija fra Dominika Šušnjare, str. 564-597 Zusammenfassung, str. 598 GOLUBIĆ, Vladimir. Amoniti gornjega skita donjeg trijasa Muća – taksonomija i biostratigrafija // Kačić 30/31(1998/1999)599-668 + 15 tabla sa 103 sl. Summary, str. 650-653 *** SURADNICI u ovom dvobroju zbornika Kačić // Kačić 30/31 (1998/1999)669 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 30/31(1998/1999) 671- 676 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 30/31 (1998/1999)677-685 *** SADRŽAJ // Kačić 30/31(1998/1999)686-688

294 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

32/33(2000/2001) IVAN Pavao II. Al Reverendo Padre Paolo Melada, OFM // Kačić 32/33(2000/2001)8-9 + 1 sl. TUĐMAN, Franjo. Odlukom… // Kačić 32/33 (2000/2001)11 SCHALÜCK, Herman. Dragi fra Pavle! // Kačić 32/33(2000/2001)12-13 + 1 sl. BINI, Giacomo, Predragi fra Pavle! // Kačić 32/33(2000/2001)14 + 1 sl. LUBINA, Petar; JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Proslov // Kačić 32/33(2000/2001)17-18 LUBINA, Petar. Fra Pavao Melada – život i djelo // Kačić 32/33 (2000/2001)21-76 + 8 sl. Prilog: Izdanja Papinske međunarodne marijanske akademije u Rimu, str.67-74 Riassunto, str. 75-76 LUJIĆ, Božo. Proročanstvo o Emanuelu (Iz 7,14) // Kačić 32/33 (2000/2001)79-92 + 1 fotografija Zusammenfassung, str. 92 VIDOVIĆ, Pero. Isusova Majka u Markovu i Matejevu Evanđelju // Kačić 32/33(2000/2001)93-115 Summary, str. 115 REBIĆ. Adalbert. „ Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi Tvojoj!“ // Kačić 32/33(2000/2001)117-128 Resume, str.128 ZOVKIĆ, Mato. Majka Isusova u Ivanovu Evanđelju i Otkrivenju // Kačić 32/33(2000/2001)129-147 Summary, str.147 HERMAN, Zvonimir, Izidor. Marijanski prizvuk u poslanici Gala- ćanima 4, 4? // Kačić 32/33(2000/2001)149-156 Riassunto, str. 156 ČOVO, Stjepan. Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije // Kačić 32/33(2000/2001)157-179 Riassunto, str. 179

295 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

JURAK, Alojz. Marija Majka Isusova – Bogorodica // Kačić 32/33 (2000/2001)181-192 Zusammenfassung, str. 192 MARCELIĆ, Josip. Marija vazda Djevica // Kačić 32/33 (2000/2001)193-228 Summary, str. 228 PERVAN, Tomislav. Duh Sveti i Marija u novijemu teološkom pro- mišljanju // Kačić 32/33(2000/2001)229-249 Zusammenfassung, str. 249 ARAČIĆ, Dinko. Simboličko značenje marioloških dogmi // Kačić 32/33(2000/2001)251-270 Zusammenfassung, str. 271 BAŠIĆ, Petar. Prisutnost Bl. Djevice Marije u liturgiji // Kačić 32/33 (2000/2001)273-292 Riassunto, str. 292 ŠEŠO, Ivan. Marijanski stav u nasljedovanju Krista // Kačić 32/33 (2000/2001)293-304 KRAFT, Vanda. Marijina poruka suvremenoj ženi // Kačić 32/33 (2000/2001)305-312 Zusammenfassung, str. 312 PERIĆ, Ratko. Mariološka problematika u ekumenskom dijalogu // Kačić 32/33(2000/2001)315-328 + 1 sl. Riassunto, str. 328 ZEČEVIĆ, Jure. Bogorodica Marija u novijoj pravoslavnoj teologiji i pobožnosti // Kačić 32/33(2000/2001)329-348 Zusammenfassung, str. 348 IKIĆ, Niko. Marija u islamskim izvorima i teologiji // Kačić 32/33 (2000/2001)349-363 Zusammenfassung, str. 363 MARIN, Emilio. Bogorodica u svjetlu starokršćanskih izvora na hrvatskom području // Kačić 32/33(2000/2001)367-381 + 6 sl. Summary, str. 381 PERIČIĆ, Eduard. Bogorodica u starohrvatskoj kršćanskoj baštini // Kačić 32/33(2000/2001)383-400 Summary, str. 400 KOLANOVIĆ, Josip. Najstarija hrvatska marijanska hodočašća izvan domovine // Kačić 32/33(2000/2001)401-410 Summary, str.410

296 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

IVANIŠEVIĆ, Milan. Marijin lik u djelima velikih hrvatskih kipara i slikara // Kačić 32/33(2000/2001)411-434 Summary, str. 434 ŠIMUNDŽA, Drago. Teološko i simboličko značenje pralika Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta // Kačić 32/33(2000/2001)435-443 Riassunto, str. 443 LUBINA, Petar. Hrvatska marijanska svetišta // Kačić 32/33 (2000/2001)445-464 Riassunto, str .464 DEMOVIĆ, Miho. Deset stoljeća hrvatske marijanske glazbe // Ka- čić 32/33(2000/2001)465-509 Summary, str. 509 KATALINIĆ, Ante. Tragom prvih hrvatskih marijanskih tekstova // Kačić 32/33(2000/2001)511-526 Riassunto, str. 526 PEZO, Bruno. Marija u Bunićevu djelu „De vita et gestis Christi“ // Kačić 32/33(2000/2001)527-536 Summary, str. 536 GOLUB, Ivan. Latinski spjev „Jesejada“ Kajetana Vičića o životu Marijinu // Kačić 32/33(2000/2001)537-545 Riassunto, str. 545 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Bogorodica u spisima hrvatskih Božjih ugodnika // Kačić 32/33(2000/2001)547-580 Zusammenfassung, str .580 BRATULIĆ, Josip. Djevica Marija u hrvatskoj književnosti. Čakav- ska i štokavska dionica // Kačić 32/33(2000/2001)581-596 Zusammenfassung, str. 596 ŠPEHAR, Milan. Uloga Majke Gospodinove u „hrvatskoj duhovnosti“ // Kačić 32/33(2000/2001)597-617 Zusammenfassung, str.617 BIŠKUP, Marijan. Marijina krunica u Hrvata // Kačić 32/33(2000/2001) 619-631 Resume, str.631 MARAČIĆ, Ljudevit. Hodočašće kao oblik štovanja Bl. Djevice Marije // Kačić 32/33(2000/2001)633-645 Riassunto, str. 645

297 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

REBIĆ, Adalbert. Doprinos suvremenih hrvatskih teologa mariologiji // Kačić 32/33(2000/2001)647-674 Zusammenfassung, str. 674 KOŠIĆ, Vlado. Bibliografija zbornika Hrvatskoga mariološkog instituta // Kačić 32/33(2000/2001)675-692 Zusammenfassung, str. 692 *** ČLANOVI Hrvatskoga mariološkog instituta (Instituti mariolo- gici Croatici membra) // Kačić 32/33(2000/2001)693-695 *** KAZALO osobnih imena // Kačić 32/33(2000/2001)697-710 *** KAZALO zemljopisnih naziva // Kačić 32/33(2000/2001) 711-716 ***SURADNICI u ovom dvobroju // Kačić 32/33(2000/2001) 717-718 *** IZDANJA zbornika „KAČIĆ“ // Kačić 32/33(2000/2001) 719-724 *** SADRŽAJ // Kačić 32/33(2000/2001)725-728

34(2002) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Uoči velikog jubileja (Mjesto predgovora) // Kačić 34(2002)5-6 KNEZOVIĆ, Pavao. Zbirka „Vetustiora Cro- atica“ u knjižnici samostana u Zaostrogu // Kačić 34(2002)11-162 + 61 sl. Summary, str. 161 OREB, Franko. Inventar crkve sv. Dominika u Splitu iz 1579. godine // Kačić 34(2002)163- 177 + 7 sl. Zusammenfassung, str. 177 GRUBIŠIĆ, Vinko. Bribirski molitvenik // Ka- čić 34(2002)179-218 + 1 sl. Summary, str. 218 VUKASOVIĆ, Ante. Hrvatsko-slovačko prijateljstvo i suradnja // Kačić 34(2002)219-240 Summary, str. 240 PUŽEVSKI, Valentin. Stvaralačko djelo uglednoga hrvatskoga pedagoga // Kačić 34(2002)241-275 + 1 sl. Prilog: Bibliografija dr. Ante Vukasovića, str.251-274 Summary, str. 275

298 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

RABAR, Sanko. Djelo Krešimira Tičića // Kačić 34(2002)277-294 + 7 sl. Prilozi: I. Tri senografije Krešimira Tičića, II. Značajnija literarna ostvarenja, II. Knjige, IV. Značajniji arhitektonski projekti i realizacije, str.289-292 Summary, str. 294 ČOVO, Stjepan. Fra Leonard Bajić (1889.-1948.) // Kačić 34(2002) 295-326 + 1 sl. Prilozi: I. Izjava o. Leonarda Bajića, II. Bibliografija fra Leonarda Bajića, str. 310-325 Zusammenfassung, str. 326 *** SURADNICI u ovom broju zbornika „KAČIĆ“ // Kačić 34 (2002)327 *** IZDANJA zbornika „KAČIĆ“ // Kačić 34(2002) 329-334 *** SADRŽAJ // Kačić 34(2002)335-336

35(2003) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. „Godina fra An- drije Kačića Miošića“ (Mjesto predgovora) // Ka- čić 35(2003)5-8 + 2 sl. Sv. ANDRIJA KRETSKI (grčki original), BELIĆ, Predrag (hrvatski prijevod). Pjesnički kanon za rođendan naše Gospe Bogorodice // Ka- čić 35(2003)13-83 Prilozi: Pogovor, str.52-81, II. Biografska bi- lješka o dr. o. Predragu Beliću, D. I. (4.V.1919.-6. IX. 2003.), str. 82-83 Summarium, str. 81 ČORALIĆ, Lovorka. Tragovima hrvatskih franjevaca u Mlecima // Kačić 35(2003)85-104 Zusammenfassung, str. 104 LISAC, Josip. Hrvatski jezik XVIII. stoljeća i fra Petar Pletikosa // Kačić 35(2003)105-110 Summary, str. 104 VUČKOVIĆ, Josip. Neki aspekti Kačićeve Korabljice // Kačić 35 (2003)111-122 Summary, str.122

299 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

RABADAN, Dubravka. Vojimil Rabadan i njegov svečani prikaz „Splite grade …“ // Kačić 35(2003)112-166 + 3 sl. Bibliografija Vojimila Rabadana (Izbor), str.158-165 Summary, str. 166 PARO, Nedjeljka. Bibliografija sestre Marije od Presvetoga Srca (Anke Petričević) // Kačić 35(2003)167-216 Summary, str. 216 GOLUBIĆ, Vladimir. Paleontološki kolekcionarski rad fra Josipa Malića u Muću // Kačić 35(2003)217-228 + 2 table s 13 sl. Summary, str. 228 *** SURADNICI u ovom broju zbornika „Kačić“ // Kačić 35(2003) 229 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 35(2003)231-238 + 4 sl. *** SADRŽAJ // Kačić 35(2003)239-240

36/38(2004/2006) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Proslov // Kačić 36/38(2004/2006)9-10 + sl. ISPRAVA fočanskoga kadije Muhameda (9.- 19. IV. 1502.) // Kačić 36/38(2004/2006)12-14 + 2 sl. POZDRAVI i čestitke // Kačić 36/38(2004 /2006) 15-30 // Kačić 36/38 (2004/2006) 15-30 + 4 sl. U potpisu: fra Žarko Maretić, provincijal, mons. dr. Drago Šimundža, dr. don Slavko Kova- čić, dekan KBF-a u Splitu, fra Stjepan Lovrić, Si- niša Srzić, član Poglavarstvo grada Makarske, S. Marija od Presv. Srca, Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, Marin Barišić, nadbiskup splitsko- makarski, s. Judita Čovo, provincijalka, … . JURIŠIĆ, Karlo. Makarski franjevci pod turskom vlašću (1499.- 1684.) // Kačić 36/38(2004/2006)33-40 + 4 sl. Summary, str. 40 VRANDEČIĆ, Josip. Franjevački samostan u Makarskoj za mletač- ke uprave (1684.-1797.) // Kačić 36/38(2004/2006)41-56 Summary, str. 56

300 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

ČORALIĆ, Lovorka. Politički, gospodarski, crkveni i kulturni odnosi Makarske i Mletaka od XVI. do XVIII. stoljeća // Kačić 36/38(2004/2006)57-85 + 1 sl. Summary, str. 85 KAPITANOVIĆ, Vicko. Franjevački samostan u Makarskoj u razdoblju francuske vladavine // Kačić (1806.-1813)87-116 + 4 sl. Summary, str. 116 OBAD, Stijepo. Franjevački samostan u Makarskoj za druge austrijske uprave (1814-1918.) // Kačić 36/38(2004/2006)117-130 Summary, str. 130 TOLIĆ, Zvonko. Političke i društvene prilike u Makarskom primorju koncem XIX. i početkom XX. stoljeća // Kačić 36/38(2004/2006)131-164 Summary, str. 164 BRATANIĆ, Mateo. Franjevački samostan u Makarskoj u Kraljevi- ni Jugoslaviji (1918.-1941.) // Kačić 36/38(2004/2006)165-174 Summary, str. 174 JONJIĆ, Tomislav. Makarski franjevci u Nezavisnoj Državi Hrvat- skoj i komunističkoj Jugoslaviji // Kačić 36/38(2004/2006)175-230 Summary, str. 230 ČOVO, Ante. Duhovni i karitativni rad franjevaca u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)233-258 Summary, str. 258 NIMAC, Stipe. Pastoralni tečajevi Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj i permanentno obrazovanje // Kačić 36/38(2004/2006)259-280 Zusammenfassung, str. 280 LUBINA, Petar. Marijanska pobožnost u povijesti makarskog samostana // Kačić 36/38(2004/2006)281-322 + 1 sl. Zusammenfassung, str. 322 TADIĆ, Vladimir. Franjevački svjetovni red u Makarskom primorju // Kačić 36/38(2004/2006)323-338 + 1 sl. Summary, str. 337 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Sluga Božji fra Ante Antić i drugi sveti makarski redovnici // Kačić 36/38(2004/2006)339-380 + 19 sl. Summary, str.380 MILUNOVIĆ, Valentina. Osnovno školstvo u makarskom samostanu // Kačić 36/38(2004/2006)383-394 + 1 sl. Summary, str. 394

301 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

ČOVO, Stjepan. Novicijat u Franjevačkom samostanu u Makarskoj (1700.-1832.) // Kačić 36/38(2004/2006)395-434 Summary, str. 434 NORAC, KLJAJO, Bože. Filozofsko učilište u Franjevačkom samostanu u Makarskoj do 1735. godine // Kačić 36/38(2004/2006)435-446 Zusammenfassung, str.446 PEZO, Bruno. Teološki studij u makarskom samostanu // Kačić 36/38(2004/2006)447-474 Summary, str. 473-474 JUKIĆ, Nediljko. Prirodoslovna ostavština dr. fra Jure Radića // Ka- čić 36/38(2004/2006)475-492 + 3 sl. Summary, str. 493 GLIBOTA, Milan. Nepoznati i neobjavljeni stari planovi i vedute grada Makarske // Kačić 36/38(2004/2006)497-510 + 9 sl. Summary, str. 510 GAMULIN, Anita. Istražni radovi na staroj franjevačkoj crkvi u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)511-534 + 24 sl. Summary, str. 533-534 GLAVINA, Frano. Gradnja staroga klaustra franjevačkoga samostana u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)535-542 + 2 sl. Resume, str. 543 PIPLOVIĆ, Stanko. Novije gradnje i uređenja franjevačkog samostana u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)545-570 + 15 sl. Summary, str. 570 VOJNOVIĆ, Ivo. Obnova zvonika franjevačke crkve u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)571-578 + 5 sl. Summary, str. 578 ŽANETIĆ, Milivoj. Zvona franjevačke crkve u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)579-616 + 6 sl. Summary, str. 616 URLIĆ, Ljubomir. Put do projekta nove crkve u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)617-646 + 20 sl. Summary, str. 645-646 DEMORI STANIČIĆ, Zoraida. Srebreni liturgijski predmeti iz riznice franjevačkog samostana u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)647- 684 + 33 sl. Summary, str,683-684

302 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

TOMIĆ, Radoslav. Slike XVII. i XVIII. stoljeća u Franjevačkom samostanu u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)685-706 + 23 sl. Summary, str.705 IVOŠ, Jelena. Crkveno ruho franjevačke crkve u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)707-712 + 5 sl. Summary, str.712 GLAVINA, Frano. Političko ozračje Kačićeve svečanosti u Makar- skoj 1890. godine // Kačić 36/38(2004/2006)713-736 + 7sl. Summary, str.736 JELINČIĆ, Jakov. Matice makarskog samostana od 1662. do 1700. godine (posebno prezimena i krstitelji) // Kačić 36/38(2004/2006)739- 804 + 1 sl. Summary, str. 804 GRBAVAC, Josip. Angažirano tumačenje povijesne zbilje u makarskim ljetopisima XVII. i XVIII. stoljeća // Kačić 36/38(2004/2006) 805-819 + 3 sl. Summary, str .819 VRATOVIĆ, Vladimir. Neke opaske o sintaksi u Šitovićevoj gramatici // Kačić 36/38(2004/2006)821-824 +1 sl. Summary, str. 824 MIHANOVIĆ-SALOPEK, Hrvojka. Crkvena himnodija na hrvatskom jeziku u Franjevačkom samostanu u Makarskoj // Kačić 36/38 (2004/2006)825-854 + 8 sl. Summary,str. 853-854 ĆIRKO, Mile. Glazbena baština makarskih franjevaca // Kačić 36/38(2004/2006)855-910 + 25 fotografija Summary, str. 909-910 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Makarski franjevci, pisci i izdavači (Iz- bor iz bibliografije) //Kačić 36/38(2004/2006)911-1036 + 80 sl. Summary, str. 1036 PEDERIN, Ivan. „Liber benefitiorum“ Franjevačkog samostana u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)1039-1048 + 2 sl. Summary, str. 1048 KOVAČIĆ, Slavko. Franjevački samostan u Makarskoj kao povremeno sjedište makarskih biskupa Petra Kačića i Marijana Lišnjića // Kačić 36/38(2004/2006)1049-1061 Riassunto, str. 1060-1061

303 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

PARLOV, Mladen. Odnos franjevaca i dijeacezanskog klera u Makarskoj u doba Makarske biskupije // Kačić 36/38(2004/2006) 1063-1079 + 1 sl. Summary, str. 1079 RADIĆ, Nikola. Školske sestre Trećega reda sv. Franje u Makarskoj // Kačić 36/38(2004/2006)1081-1094 + 1 sl. Summary, str.1094 MAŠTROVIĆ, Tihomil. Doprinos Makaranina Nikole Maštrovića hrvatskoj duhovnoj i kulturnoj baštini // Kačić 36/38(2004/2006)1095- 1124 + 5 sl. Summary, str. 1123-1124 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Ljetopis slavlja petstoljetne franjevačke nazočnosti u Makarskoj (1502.-2002.) // Kačić 36/38(2004/2006)1127- 1138 + 7 sl. H.G.J. [JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel]. Odjek jubileja makarskih franjevaca u tisku // Kačić 36/38(2004/2006)1139-1140 *** SURADNICI u ovom trobroju zbornika „Kačića“ // Kačić 36/38(2004/2006)1141-1142 *** POPIS slika // Kačić 36/38(2004/2006)1143-1152 *** KAZALO osobnih imena // Kačić 36/38(2004/2006)1153-1172 *** KAZALO zemljopisnih naziva // Kačić 36/38(2004/2006) 1173-1177 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje // Kačić 36/38 (2004/2006)1179-1186 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 36/38(2004/2006)1187- 1192 *** SADRŽAJ // Kačić 36/38(2004/2006)1193-1199 *** UPUTE suradnicima // Kačić 36/38(2004/2006)1200

39/40(2007/2008) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Proslov // Kačić 39/40(2007/2008)7-10 POZDRAVI // Kačić 39/40(2007/2008)13-22 + 3 sl. Vladimir Petranović, predsjednik torontskog ogranka Hrvatske akademije Amerike, Mario Livaja, generalni konzul RH u Mississaugi, fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, urednik zbornika Kačić… .

304 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

GRUBIŠIĆ, Vinko. Recepcija Kačiće- va „ Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga“ u zemljama engleskog jezika // Kačić 39/40(2007/2008)23-40 + 1 sl. Summary, str. 39 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Prijevodi pjesama fra Andrije Kačića na strane jezike i njihov utjecaj na europski romantizam // Kačić 39/40(2007/2008)41-52 + 2 sl. Summary, str. 51 ŠOLJAN, Ivo. Vizije rata i povijesti u djelu fra Andrije Kačića // Kačić 39/40(2007/2008)53-58 Summary, str. 58 ŠEŠELJ, Barbara. Tri stoljeća uz fra Andriju Kačića Miošića // Ka- čić 39/40(2007/2008)59-68 Summary, str. 68 BAČIĆ, Ana. Fra Andrija Kačić Miošić u njemačkoj književnosti // Kačić 39/40(2007/2008)69-78 Summary, str. 77-78 MIKULIĆ-KOVAČEVIĆ, Anita. Od „Ljetopisa popa Dukljanina“ do „Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga“ (Sv. Vladimir, kralj i mučenik) // Kačić 39/40(2007/2008)79-88 + 4 sl. Summary, str. 88 MRŠA, Saša. Šibenik u pjesmama fra Andrije Kačića Miošića // Kačić 39/40(2007/2008)89-100 + 1 sl. Summary, str. 100 BUBRIN, Vladimir. Ivan Meštrović i fra Andrija Kačić Miošić // Kačić 9/40(2007/2008)101-114 + 7 sl. Summary, str. 114 KAPITANOVIĆ, Vicko. Fra Andrija Kačić Miošić i njegov franje- vački krug // Kačić 39/40(2007/2008)115-136 + 4 sl. Summary, str.135 BULJAC, Miljenko. Novovjeki pregledi na epsko pjesništvo fra An- drije Kačića Miošića // Kačić 39/40(2007/2008)137-168 Summary, str.168 ZARADIJA-KIŠ, Antonija. Intencije pučkoga u „Razgovoru ugodnomu“ // Kačić 39/40(2007/2008)169-176 Summary, str. 176

305 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Fra Andrija Kačić Miošić u Americi // Kačić 39/40(2007/2008)177-196 + 14 sl. Summary, str. 196 BORKOVIĆ, Velimir.Opsada Sinja 1715. godine // Kačić 39/40 (2007/2008)199-214 + 3 sl. Summary, str. 214 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Konačno izvedena „Opsada Sinja 1715, godine“ // Kačić 39/40(2007/2008)215-245 + 19 sl. Summary, str. 244-245 *** SURADNICI u ovom dvobroju zbornika „Kačića“ // Kačić 39/40(2007/2008)247-248 *** POPIS slika // Kačić 39/40(2007/2008)249-250 *** KAZALO osobnih imena // Kačić 39/40(2007/2008)251-258 *** KAZALO zemljopisnih naziva // Kačić 39/40(2007/2008)259- 260 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje : Commentarii periodici et libri ad Redactionem missi (2007.-2008.) // Kačić 39/40 (2007/2008)261-270 *** IZDANJA zbornika „Kačić // Kačić 39/40(2007/2008)271-276 *** SADRŽAJ // Kačić 39/40(2007/2008)277-279

41/43(2009/2011) JOANNES PAULUS II. Gospodine velepo- slaniče! // Kačić 41/43 (2009/2011)9-12 PREDGOVOR // Kačić 41/43(2009/2011) 13-16 Jean Leclant, akademik, Jean Marcade, akademik, Andre Laronode, akademik, fra Karlo Ju- rišić, O.F.M. PERFACE // Kačić 41/43(2009/2011)17-21 Jean Lecelant, secretarie perpetuel de l' Aca- demie des Inscriptions et Belles-Lettres ROMAR, Andrija (Andrija Mutnjaković). Pi- smo dostojanstvenom mužu i cijenjenom prijatelju Emiliju Marinu od Neretve, nekada zvane Naronom // Kačić 41/43(2009/2011)23-33 + 2 sl. CURRICULUM vitae // Kačić 41/43(2009/2011) 36-84

306 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

ALFÖLDY, GEZA. Die Gottin salacia und die Romische Religion in Ilyricum // Kačić 41/43(2009/2011) 87- 129 Sažetak- Summarium, str.130 STIPČEVIĆ, Aleksandar. Knjige i knjižnice u antičko doba na tlu Hrvatske // Kačić 41/43(2009/2011)131-144 Rissaunto – Sažetk, 144 BOUNOCORE, Marco. Tiberius Claudius Tiberi Filius Thermodon: da Volsinii a Praeneste // Kačić 41/43(2009/2011)145-157 + 3 sl. Sažetak – Summarium, str.157 GRANINO CECERE, Maria Grazia. Cossutia, Flaminica a Iader e Aquileia // Kačić 41/43(2009/2011)159-166 + 4 sl. Sažetak – Summarium, str.167 MAYER, Marc i Olive. Cicerón yNarona // Kačić 41/43(2009/2011) 169-177 Sažetak – Summarium, str.177 PACI, Gianfranco. Qualche osservazione sull’ epigrafe di Dolabella da Narona // Kačić 41/43(2009/2011)179-188 Sažetak – Summarium, str.188 RODÀ, Isabel. Los Seviri Augustales de Narona // Kačić 41/43 (2009/2011)189-209 Sažetak – Summarium, str. 209 COMMES, Rosa. La onomastica del Conventus Naronitanus: una actualización //Kačić 41/43(2009/2011)211-235 Sažetak – Summarium, str. 235 FEISSEL, Denis. Grecs d’ Asie Mineure dans la Salone Romaine // Kačić 41/43(2009/2011)237-246 + 4 fotografije Sažetak – Summarium, str. 246 TURCAN, Robert. Les „Cynocephales“ du Querolus et leurs possi- biles sous-entendus // Kačić 41/43(2009/2011)247-256 Sažetak – Summarium, str. 256 PRÉVOT, Françoise. Famille et parente a Salone a dans l’antiquite tradive d’appres les sources epigraphiques // Kačić 41/43(2009/2011) 257-282 Sažetak – Summarium, str. 282 BARATTE, Francoois. Piete et archeologie: l’eveque Secundus d’Ammaedara // Kačić 41/43(2009/2011)283-294 + 5 sl. Sažetak – Summarium, str. 294

307 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

CUSCITO, Giuseppe. Epitaffi metrici di donne illustri dal cimitero ad Martyres di Milano // Kačić 41/43(2009/2011)295-314 Sažetak – Summarium, str. 314 MAZZOLENI, Danilo. Custodes di cimiteri e di basiliche nelle is- crizioni cristiane // Kačić 41/43(2009/2011)315-324 + 6 sl. Sažetak – Summarium, str. 324 WISEMAN, James. Jews at Stobi // Kačić 41/43(2009/2011)325- 350 +16 sl. Sažetak – Summarium, str. 350 LARONDE, André. L' evolution de la Cyrenaïque durant l' antiquite tardive // Kačić 41/43(2009/2011)351-362 Sažetak – Summarium, str. 362 TOMIČIĆ, Željko. Arheološka baština Justinijanove epohe na istoč- noj obali Jadrana – prinos kristijanizaciji Sredozemlja // Kačić 41/43 (2009/2011)363-374 Zusammenfassung – Sažetak, str. 374 Van DER WEE, Herman. L’ historie economique de la ville de Lierre a l’ epoque gallo-romaine et le haut moyen age // Kačić 41/43 (2009/2011)375-386 Sažetak – Summarium, str. 386 VAUCHEZ, Andre. Le culte des reliques dans l’ Occident medieval // Kačić 41/43(2009/2011)387-394 Sažetak – Summarium, str. 394 ESPLUGA, Xavier. First steps in the history of epigaphic tradition for Split and Salona // Kačić 41/43(2009/2011)395-412 + 8 tabli Sažetak – Summarium, str. 412 KAPITANOVIĆ, Vicko. Zaboravljeni epigrafičar fra Frano Radman (1722.-1789.) // Kačić 41/43(2009/2011)413-423 + 8 sl. Riassunto – Sažetak, str. 423 Di VITA, Antonnio. Un novo tipo di Hekataion tardo-ellenistico da Rodi // Kačić 41/43(2009/2011)427-436 + 19 ssl. Riassunto – Sažetak, str. 434 OVADIAH, Asheer. The helenistic mosaic head from Dor, Israel: reconsidered // Kačić 41/43(2009/2011)437-450 + 16 sl. Riassunto – Sažetak, str. 450 Von HESBERG, Henner. Ein Figuralkapitell aus Apollonia // Kačić 41/43(2009/2011)451-466 + 11 sl. Sažetak – Summarium, str. 464

308 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

BUZOV, Marija. Arheološka topografija Boke Kotorske // Kačić 41/43(2009/2011)467-486 + 6 sl. Summary – Sažetak, str. 483 BOSANČIĆ MANDINIĆ, Maja. Rimski republikanski novci iz Sa- lone u Arheološkom muzeju u Splitu // Kačić 41/43(2009/2011)487- 498 + 5 sl. Summary – Sažetak, str. 498 ZANINOVIĆ, Marin. Tilurium, Aequum i Osinium : arheološko- povijesna povezanost // Kačić 41/43(2009/2011)499-508 Summary – Sažetak, str. 508 PRUSAC, Marina. The missing portraits from the Augusteum at Narona // Kačić 41/43(2009/2011)509-534 + 6 sl. Sažetak – Summarium, str. 534 TOPIĆ, Miroslava. Nalazi iz Augustenuma Narone i pitanje Favisse // Kačić 41/43(2009/2011)535-550 + 8 sl. Resume – Sažetak, str. 549-550 KOLEGA, Marija. Dva rimska portreta u Arheološkom muzeju u Zadru // Kačić 41/43(2009/2011)551-562 + 8 s. Riassunto – Sažetak, str. 562 MUCZNIK, Sonia; ASHER Ovadiah. The roman sarcophagi at Ke- desh, upper Galilee iconography, typology and significance // Kačić 41/43(2009/2011)563-582 Sažetak – Summarium, str. 582 DŽIN, Kristina. Rijedak višebojni mozaik iz rimske vile u Pomeru // Kačić 41/43(2009/2011)583-593 + 8 sl. Summary – Sažetak, str. 593 GIRARDI JURKIĆ, Vesna. Dvije rimske geme s nekropole Burle u Medulinu // Kačić 41/43(2009/2011)595-604 + 4 sl. Riassunto – Sažetak, str. 604 VICKERS, Michael. The Wilshere collection of early of cristian and jewish antiquities in the Asmolean museum, Oxford // Kačić 41/43 (2009/2011)695-614 + 11 sl. Sažetak – Summarium, str. 614 VIŠIĆ-LjUBIĆ, Ema. Novi nalazi iz sarkofaga na Marusincu // Ka- čić 41/43(2009/2011)615-626 + 7 sl. Resume – Sažetak, str. 625-626

309 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

JASTRZĘBOWSKA, Elisabeth. Graffito with a „Triphorium“ from Ptolemais // Kačić 41/43(2009/2011)627-636 + 5 sl. Sažetak – Summarium, str. 636 ROSADA, Guido; LACHIN, Maria Teresa. Tyana. Da tappa di viaggio a Diocesi della Cappadocia II // Kačić 41/43(2009/2011)637-656 + 13 sl. Sažetak – Summarium, str. 656 BEGOVIĆ, Vlasta; SCHRUNK, Ivančica. Osnivanje novih biskupija u VI. stoljeću na primjeru Brijuna // Kačić 41/43(2009/2011)657- 672 + 5 sl. Riassunto – Sažetak, str. 672 CIGLENEČKI, Slavko. Problem odsotnosti cerkva v nekaterih po- znoantičnih kastelih Ilirika // Kačić 41/43(2009/2011)673-688 + 11 sl. Summary – Sažetak, str. 688 MARASOVIĆ, Tomislav. „Kibelin hram“ Dioklecijanove palače i njegova ranosrednjovjekovna uporaba // Kačić 41/43(2009/2011)689- 698 + 8 sl. Summary – Sažetak, str. 698 LIVERANI, Paolo. De lapide onychio. La provenienza delle colonne vitinee di s. Pietro in Vaticano // Kačić 41/43(2009/2011)699-704 Sažetak – Summarium, str. 704 FIOCCHI NICOLAI, Vicenzo. Il Culto di S. Magno a fondi alla luce delle piu recenti ricerche archeologiche // Kačić 41/43(2009/2011) 705-720 + 8 sl. Sažetak – Summarium, str. 720 BUDRIESI, Roberta. Sarsina, la nuova città tardoantica e medievale e i suoi orizzonti // Kačić 41/43(2009/2011)721-776 + 11 sl. Sažetak – Summarium, str. 776 VASILJ, Snježana. Lokalitet Doljani kod Čapljine. Prilog proučava- nju zaleđa Narone // Kačić 41/43(2009/2011)777-792 + 6 sl. + 1 tabla Summary – Sažetak, str. 792 JURIĆ, Radomir. Ranohrvatski grob 41 u Radašinovcima kod Ben- kovca // Kačić 41/43(2009/2011)793-806 + 7 sl. Resume – Sažetak, str. 806 BITRAKOVA GROZDANOVA, Vera. Le culte de Saint Démétrius à Golem Grad – Prespa // Kačić 41/43(2009/2011)807-816 + 8 sl. Sažetak – Summarium, str. 816

310 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

ENGEMANN, Josef. Sinan’s autobiographies and the Hagia Sophia // Kačić 41/43(2009/2011)817-830 + 5 sl. Sažetak – Summarium, str. 830 VAHLQUIST, H. E. Fredrik. The Vatican library – The memory of mankind // Kačić 41/43(2009/2011)833- 850 + 2 fsl. Sažetak – Summarium, str.849 [Preslik pisma što ga je papa Ivan VIII. uputio iz Rima 7. lipnja 879. g. knezu Branimiru, nalazi se na str. 850.] ĆUS-RUKONIĆ, Jasminka. Grbovi grada Cresa // Kačić 41/43 (2009/2011)851-862 + 19 sl. Resume – Sažetak, str. 862 LUPIS, Vinicije B. Prilozi poznavanju sakralne baštine Vrbice, Lo- zice i Mokošice // Kačić 41/43(2009/2011)863-888 + 9 sl. Resume – Sažetak, str. 888 VRANDEČIĆ, Josip; MENĐUŠIĆ, Željana. Osvajanje Herceg Novoga 1687. godine prema izvješćima mletačke nuncijature // Kačić 41/43(2009/2011)889-904 + 1 sl. Summary – Sažetak, str. 904 BARAS, Frano. Proslave u Dalmaciji u doba francuske vladavine // Kačić 41/43(2009/2011)905-918 + 1 sl. Resume – Sažetak, str. 918 CAILLET, Jean-Pierre. La publication du Voyage pittoresque et historique de l’Istrie et de la Dalmatie De L. – F Cassas et J. Lavallee dans le contexte de la politique Napoleonienne en Illyrie // Kačić 41/43(2009/2011)919-927 + 1 sl. Sažetak – Summarium, str. 927 KOVAČIĆ, Slavko. Otpuštanje Francesca Carrare iz profesorske službe u Biskupskom sjemeništu u Splitu // Kačić 41/43(2009/2011) 929-954 Resume – Sažetak, str. 953-954 TROGRLIĆ, Marko. Preustroj župa u Zadarskoj nadbiskupiji (1829.-1849.) // Kačić 41/43(2009/2011)955-974 Summary – Sažetak, str. 974 OREB, Franko. Korčulanska crkva svete Justine mauzolej biskupa Ivana Zaffrona // Kačić 41/43(2009/2011)975-986 + 2 sl. Riassunto – Sažetak, str. 986

311 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

GRGIĆ, Miljenko. Orgulje Gaetana Zanfrette u splitskoj katedrali // Kačić 41/43(2009/2011)987-1012 + 4 sl. Resume – Sažetak, str.1012 JURIŠIĆ, Pavo. Posljednji pobornici glagoljice // Kačić 41/43 (2009/2011)1013-1030 Summary – Sažetak, str. 1030 HEID, Stefan. Anton de Waal, Das deutsche Priesterkolleg am Cam- po Santo in Rom und die christliche Archaologie Dalmatines // Kačić 41/43(2009/2011)1031-1070 + 1 sl. Sažetak – Summarium, str. 1070 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Štovanje solinskih mučenika u XX. sto- ljeću // Kačić 41/43(2009/2011)1071-1090 + 6 sl. Summary – Sažetak, str. 1090 PASQUALE, Gianluigi. Chiesa e cultura cristiana nella teologia di Henri-Irenee Marrou // Kačić 41/43(2009/2011)1091-1119 Sažetak – Summarium, str. 1119 FUČEK, Ivan. Paenitentiaria Apostolica Unutrašnje sudište Crkve // Kačić 41/43(2009/2011)1121-1132 Resume – Sažetak, str. 1132 ETEROVIĆ, Nikola. Hrvatski biskupi i Biskupska sinoda // Kačić 41/43(2009/2011)1133-1164 Summary – Sažetak, str. 1162-1164 TOMAŠEVIĆ, Luka. Teološki pogled na dostojanstvo ljudske osobe // Kačić 41/43(2009/2011)1165-1196 Riassunto – Sažetak, str. 1196 MARASOVIĆ, Špiro. Crkva i društveni razvoj // Kačić 41/43(2009/2011) 1197-1208 Riassunto – Sažetak, str. 1208 POUPARD, Paul. Présentation du livre de S. E. Emilio Marin, am- bassadeur de Croatie prés le Saint-Siége, „Ho consciuto due papi“ // Kačić 41/43(2009/2011)1209-1212 + 1 sl. Sažetak – Summarium, str. 1212 SUCHOCKA, Hanna. Note di lettura al libro „Ho consciuto due papi“ di Emilio Marin // Kačić 41/43(2009/2011)1213-1218 + 1 sl. Sažetak – Summarium, str. 1218 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Pogovor // Kačić 41/43(2009/2011) 1219-1220

312 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Editor’s note // Kačić 41/43(2009/2011) 1221-1224 + 2 sl. PRIJEVOD predgovora akademika J. Leclanta (v. str. 17-21) // Ka- čić 41/43(2009/2011)1225-1228 *** SURADNICI u zborniku = Collaboratores in volumine hoc // Kačić 41/43(2009/2011)1229-1234 JUKIĆ, Duje; MILAS, Mate; ŠARIĆ, Bernard; VULETIĆ, Ivan. KAZALO osobnih imena = Index nominuem personarum // Kačić 41/43(2009/2011)1235-1251+ 1 sl. *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje (2009-2011) = Commentarii periodici et libri ad Redactionem missi // Kačić 41/43 (2009/2011)1253-12 64 +1 sl. *** IZDANJA zbornika „Kačić“ – Editiones miscellanearum „Ka- čić“ … // Kačić 41/43(2009/2011)1265-1270 *** SADRŽAJ - INDEX // Kačić 41/43(2009/2011)1271-1278 *** UPUTE suradnicima // Kačić 41/43(2009/2011)1279

44/45(2012/2013) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Proslov // Kačić 44/45(2012/2013)5-6 PAPA Benedikt XVI. primio zbornik „Kačić“ // Kačić 44/45 (2012/2013)10-12 + 1 sl. BOGDAN, Jure. Eminenze, Eccellenze, sti- matissimi relatori e cari ospiti … // Kačić 44/45 (2012/2013)15 + 1 sl. Mons. rettore del Pontificio Collegio Croato di San Giorlamo FARINA, Raffaele. Cari amici, … // Kačić 44/45(2012/2013)17-18 + 2 sl. Il cardinale, archivista e bibliotecario di S.R.C. TOLIĆ, Željko. Come provinciale dela Provincia francescana del Santissimo Redentore in Croazia, … // Kačić 44/45(2012/2013)21-23 + 2 sl. Ministro provinciale. JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Eminentissimi domini Cardinales Sanctae Romanae Ecclesiae, excellentissimi domini episcopi, reveren- dissimi sacedotes religiosique, omni honore digni collaboratores ami-

313 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ciquae domini Emilii Marin, carissimi in Domino fratres et sorores! // Kačić 44/45(2012/2013)25-26 Moderator principalis et responsabilis miscellaneorum „Kačić“. GREGORI, Gian Luca. Eminenze Revenderissime, Eccellenze, Autorita à tutte, Signore e Signori, … // Kačić 44/45(2012/2013)27-32 + 1 sl. Prof. ordinario di Antichita Romane, Universita di Roma La Sapienza. GRAS, Michael. En lisant ce gros volume de 1280 pages …// Kačić 44/45(2012/2013)33-34 [Prof. directeur de recherche emérite au CNRS, ancien directeur de l' Ecole francaise de Rome.] BOGDAN, Jure. La Terza parte del libro … // Kačić 44/45(2012/2013) 35-41 + 1 sl. Mons. rettore del Pontificio Collegio Croato di San Girolamo. PROFESSOR Emilio Marin, Ma, PHD // Kačić 44/45(2012/2013) 42-44 + 1 sl. MARIN, Emilio. Papa Benedikt XVI. : nasljednik Blaženog Iva- na Pavla II. i francuski akademik – hodočasnik u Hrvatsku // Kačić 44/45(2012/2013)45-64 + 2 sl. Résume – Sažetak, str. 61-62. U FRANCUSKOJ akademiji u Parizu predstavljen zbornik „KA- ČIĆ“ // Kačić 44/45(2012/2013)66 (IKA, 2012, br.8, str.20) PROF. Emilio Marin membre de l' Institut // Kačić 44/45(2012/2013) 67-69 +1 sl. PREZENTACIJA zbornika na manifestaciji „Knjiga Mediterana“ // Kačić 44/45(2012/2013)72 + 1 sl. PROF. Emilio Marin, prorektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta // Kačić 44/45(2012/2013)73-76 + 1 sl. PREZENTACIJA „Zbornika Emilija Marina“ Zmaja od Salone, u Viteškoj dvorani // Kačić 44/45(2012/2013)79-80 + 1 sl. TANJIĆ, Željko. Poštovane, dame i gospodo, … // Kačić 44/45 (2012/2013)81-82 Profesor i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. MATIJEVIĆ-SOKOL, Mirjana. Poštovane dame i gospodo, … // Kačić 44/45(2012/2013)83-86

314 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Cijenjena gospodo, Braćo Hrvatskoga Zmaja i … // Kačić 44/45(2012/2013)87-92 + 1 sl. MARIN, Emilio, Zmaj od Salone. Poštovani i dragi sudionici ove zagrebačke prezentacije, … // Kačić 44/45(2012/2013)93-100 + 5 sl. OD XV. stoljeća (1445.) mnogi su mladići u Svetištu Majke od Mi- losti na Visovcu primili franjevački habit … // Kačić 44/45(2012/2013) 102 + 1 sl. ŠETIĆ, Nevio. Riječ Velikog meštra // Kačić 44/45(2012/2013)103- 106 + 4 fotografije SURADNICI u “Zborniku u čast Emilija Marina“ - Collaborato- res in miscellaneis Emilio Marin sexagenario dicatis // Kačić 44/45 (2012/2013)109-112 LETICA, Marito Mihovil. Jedan od prikaza // Kačić 44/45 (2012/2013)113-114 (Obnovljeni život, Zagreb, LXVII/2012, 4, 554-558) BRKAN, Jure. Pravni odnos franjevačkih provincijala i sestara Tre- ćega reda sv. Franje u hospiciju u šibenskom Varošu do 1878. godine // Kačić 44/45(2012/2013)117-152 Summary – Sažetak, str. 152 HIDANOVIĆ, Fahrudin. Franjevački samostan na Gradovrhu // Ka- čić 44/45(2012/2013)153-206 + 29 sl. Summary – Sažetak, str.206 MANĐERALO, Stipe. Vučkovići na duvanjskim Vučkovinama // Kačić 44/45(2012/2013)207-220 + 12 sl. Summary - Sažetak, str. 220 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Mučenici i Božji ugodnici Gospićko- senjske biskupije // Kačić 44/45(2012/2013)221-252 + 1 sl. Summary – Sažetak, str.252 VUKASOVIĆ, Ante. Odgojna preobrazba u teleologijskom i aksio- logijskom ozračju // Kačić 44/45(2012/2013)253-278 Summary – Sažetak, str. 278 ŠIMUNOVIĆ, Jure. Mogućnosti katoličke škole u duhovnom odgoju // Kačić 44/45(2012/2013)279-292 Summary – Sažetak, str. 292 NEKIĆ, Nevenka. Odgojne vrijednosti i metode u djelu „Pravilo kršćanskoga života namijenjeno hrvatskoj mladeži“ fra Petra Krstitelja Bačića // Kačić 44/45(2012/2013)293-312 + 3 sl. Summary – Sažetak, str. 312

315 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

ČOVO, Stjepan. Novicijat Franjevačke provincije Presvetoga Otkupi- telja na La Verni 1968.-1970. // Kačić 44/45(2012/2013)313-350 + 5 sl. Summary – Sažetak, str.350 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Gospa Lurdska i hrvatski narod // Kačić 44/45(2012/2013)351-390 + 14 sl. Summary – Sažetak, str. 390 BOŠKOVIĆ, Ivan. Slavlje u Otoku fra Stanka Petrova (20. VII. 1913.). U prigodi 100. obljetnice pjesme // Kačić 44/45(2012/2013)391-400 + 1 sl. Summary – Sažetak, str. 400 BARIĆ, Joško. Dr. Šimun Jurišić (Split, 4. IX. 1942. – 31. VIII. 2010.) // Kačić 44/45(2012/2013)401-412 + 1 sl. Bibliografija Šimuna Jurišića, str.406-411. Summary – Sažetak, str. 412 GOLUBIĆ, Vladimir. Novi prilozi fauni amonita gornjega skita iz Muća // Kačić 44/45(2012/2013)413- 500 + 15 text- figura + 30 plata (str.471-500) Summary – Sažetak, str. 462 *** SURADNICI u ovom dvobroju zbornika „Kačić“ // Kačić 44/45 (2012/2013)501 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje - Commentarii periodici et libri ad Redactionem missi (2012.- 2013.) // Kačić 44/45 (2012/2013)502-518 *** SADRŽAJ – INDEX // Kačić 44/45(2012/2013)519-522 *** UPUTE suradnicima // Kačić 44/45(2012/2013)524

46/47(2014/2015) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Proslov // Kačić 46/47(2014/2015)9-10 POZDRAVNI govori u Splitu // Kačić 46/47(2014/2015)11-16 + 2 sl. Govorili su: fra Ljudevit Anton Maračić, provincijal Provincije sv. Jeronima franj. konventualaca, fra Joško Kodžoman, provincijal Provincije Presv. Otkupitelja, fra Marijan Karaula u ime Franj. provincije Sv. Križa Bosne Srebrene, mons. dr. Ivan Ćubelić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, Ante Sanader, župan splitsko-dalmatinski.

316 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

POZDRAVNI govori u Zadru // Kačić 46/47(2014/2015)17-22 + 2 sl. Govorili su: mons. dr. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, dr. fra Stanko Josip Škunca, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, dr. fra Jo- sip Sopta, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima i predsjednik Organizacijskog odbora simpozija. MIJATOVIĆ, Anđelko. Političke i društvene prilike u hrvatskim zemljama u sastavu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva u XII. stoljeću // Kačić 46/47(2014/2015)23-56 + 1 sl. Summary – Sažetak, str. 53-56 KOVAČIĆ, Slavko. Crkvene prilike na europskom Zapadu i hrvatskoj obali za života sv. Franje Asiškoga i prvoga stoljeća razvoja franje- vaštva // Kačić 46/47(2014/2015)57-66 Riassunto - Sažetak, str. 65-66 FARIČIĆ, Josip. Dolasci sv. Franje Asiškog na hrvatsku obalu u kontekstu pomorsko-geografskog sustava Jadrana // Kačić 46/47 (2014/2015) 67-90 + 5 sl. Summary, str. 90 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Prvi franjevački plodovi svetosti u zemlji Hrvata // Kačić 46/47(2014/2015)91-112 + 3 sl. IVANIŠEVIĆ, Milan. Desa Lučić i franjevci u Trogiru // Kačić 46/47(2014/2015)113-138 + 2 sl. Summary – Sažetak, str. 138 ROŠČIĆ, Nikola Mate. Splitsko-trogirska predaja o dolasku sv. Fra- ne 1212. god. na hrvatsku obalu // Kačić 46/47(2014/2015)139-162 Summary – Sažetak, str. 162 ŠKUNCA, Stanko Josip. Sv. Franjo i franjevački početci u Zadru // Kačić 46/47(2014/2015)163-172 Summary – Sažetak, str.172 FABIJANIĆ, Donat. Zadarski zapis s kraja XIX. stoljeća o putovanju sv. Franje. Put sv. Franje na Istok i njegov dolazak u Zadar // Kačić 46/47(2014/2015)173-188 + 2 slike Summary – Sažetak, str.188. [Prijevod s talijanskoga] SOPTA, Josip. Franjevački početci u Dubrovniku // Kačić 46/47 (2014/2015)189-220 + 3 sl. Summary – Sažetak, str. 220 SIVRIĆ, Marijan. Franjevci u oporukama dubrovačkog notarijata // Kačić 46/47(2014/2015)221-258 Summary – Sažetak, str. 258

317 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

MARAČIĆ, Ljudevit Anton. Kvarnersko-istarske predaje o dolasku sv. Franje na hrvatsku obalu // Kačić 46/47(2014/2015)259-268 + 1 sl. Riassunto – Sažetak, str. 267 ŽELJEZNJAK, Željko. Sveti Franjo Asiški u Zagrebu? // Kačić 46/47(2014/2015)269-274 + 1 sl. Summary – Sažetak, str. 274 BADURINA, Anđelko. Likovni prikazi boravka sv. Franje u Hrvat- skoj // Kačić 46/47(2014/2015)275-280 + 4 sl. Summary – Sažetak, str. 280 ZIRDUM, Andrija. Prvi franjevci u Bosni // Kačić 46/47(2014/2015) 281-286 + 2 sl. Summary – Sažetak, str. 286 VOGRIN, Marijan. Začetki Reda manjših bratov na ozemlju Slo- venije in kjer so nekoč živeli Slovenci // Kačić 46/47(2014/2015) 287-296 + 1 sl. Sažetak – Summary, str. 294-295 PALERI, Angelo. Mjesne predaje o putovanjima sv. Franje u pokra- jinu Marke // Kačić 46/47(2014/2015)297-306 + 2 sl. Summary – Sažetak, str. 306 KARADŽA; Kata. Prvi samostani klarisa u hrvatskim zemljama // Kačić 46/47(2014/2015)307-324 + 1 sl. Zusammenfassung – Sažetak, str. 323 PETRIČEVIĆ, Marija (s. Marija od Presvetog Srca). U sjaju velike obljetnice: 800. obljetnica osnutka Drugoga franjevačkog reda – sestara klarisa 81212.-2012.) // Kačić 46/47(2014/2015)325-332 + 1 sl. Summary – Sažetak, str.331 RUNJE, Petar. Hrvatski franjevci trećoredci u XIII. stoljeću // Kačić 46/47(2014/2015)333-348 Summary – Sažetak, str. 348 BRKOVIĆ, Milko. Diplomatička analiza papinskih isprava franjevcima u XIII. st. sačuvanih u Franjevačkom samostanu u Zadru // Kačić 46/47(2014/2015)349-380 + 26 sl. papinskih isprava Summary – Sažetak, str. 380 BELAMARIĆ, Joško. Franjevci i umjetnost na hrvatskoj obali u XIII. stoljeću // Kačić 46/47(2014/2015)381-412 + 13 sl. Summary – Sažetak, str.410-412

318 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

PATAFTA, Danijel. Fra Euzebije Fermendžin o počecima franjevaš- tva u Hrvatskom primorju i njegovu zaleđu // Kačić 46/47(2014/2015) 413-434 + 1 sl. Summary – Sažetak, str. 434 JOLIĆ, Robert. Fra Dominik Mandić kao istraživač franjevačkih početaka u Hrvata // Kačić 46/47(2014/2015)435-454 + 1 sl. Summary – Sažetak, str.454 PRVI dodatak i druga slavlja 800. obljetnice dolaska sv. Franje na hrvatsko tlo // Kačić 46/47(2014/2015)455-456 + 2 sl. VELEBNO splitsko slavlje na Sustipanu // Kačić 46/47(2014/2015) 455-468 + 5 fotografija TISAK o 800. obljetnici dolaska sv. Franje Asiškoga u Hrvatsku (1212.-2012.) // Kačić 46/47(2014/2015)469-472 + 1 sl. PRVI, Drugi i Treći franjevački red u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovi- ni i Crnoj Gori // Kačić 46/47(2014/2015)473-474 . DRUGI dodatak. Prezentacija zbornika „Kačić“ u Viteškoj dvorani „Braće Hrvatskoga Zmaja“, Zagreb, 20. XI. 2013. // Kačić 46/47 (2014/2015)475-508 + 8 sl. Summary – Sažetak, str. 508 U uvodnom dijelu fra Hrvatin Gabrijel Jurišić govorio je o djelovanju Franjevačke provincije Presv. Otkupitelja, o spisateljskoj i naklad- ničkoj djelatnosti i pokretanju zbornika Kačić, a potom su akademik Nikša Stančić, dr. Anđelko Mijatović, dr. fra Bruno Pezo, dr. Stipe Bo- tica i Marito Mihovil Letica prezentirali 5 svezaka Kačića. *** SURADNICI u ovom zborniku „Kačića“ = Collaboratores in volumine hoc // Kačić 46/47(2014/2015)509-510 + 2 sl. *** POPIS slika = Conscriptio imaginum // Kačić 46/47(2014/2015) 511-512 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ = Editiones miscellaneorum „Ka- čić“ // Kačić 46/47(2014/2015)513-520 + 4 sl. *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje = Commentarii periodici et libri ad Redactionem missi // Kačić 46/47(2014/2015)521-538 + fotografija *** KAZALO osobnih imena = Index nominum personarum // Ka- čić 46/47(2014/2015)539-550 *** KAZALO zemljopisnih naziva = Index nominum locorum // Kačić 46/47(2014/2015)551-561 *** SADRŽAJ = Index // Kačić 46/47(2014/2015)563-567 *** UPUTE suradnicima // Kačić 46/47(2014/2015)568

319 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

48/49(2016) JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. U susret zlatnom jubileju zbornika „Kačić“ // Kačić 48/49(2016) 5-8 JELINČIĆ, Jakov. Matične knjige Župe sv. Martina u Sumartinu // Kačić 48/49(2016)9-108 + 4 sl. + 1 tablica Summary – Sažetak, str.108 TOLIĆ, Željko. Kršćanstvo u Iliriku prije dolaska Hrvata // Kačić 48/49(2016)109-138 Riassunto – Sažetak, str.138 NORAC KLJAJO, Bože. Studij filozofije u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja // Kačić 48/49(2016) 139-155 Zusammenfassung – Sažetak, str.155 TROGRLIĆ, Marko. Bibliografija prof. dr. fra Vicka Kapitanovića (1944.-2015) // Kačić 48/49(2016)157-190 + 10 sl. Riassunto – Sažetak, str.190 RADALJ, Miro. Kulturološke teme u župskom listu „Slivno“ // Ka- čić 48/49(2016)191-212 + 2 sl. Summary – Sažetak, str. 212 GOLUBIĆ, Vladimir. Novi prilozi fosila Franjevačkoj zbirci u Si- nju // Kačić 48/49(2016)213-278 + 15 plata (118 slika) Summary – Sažetak, str. 263 GOLUBIĆ, Vladimir. Anizički amoniti iz sela Jabuka kod Trilja u Cetinskoj krajini // Kačić 48/49(2016)279-286 + 2 sl. Summary – Sažetak, str. 286 *** SURADNICI u ovom broju zbornika „Kačić“ // Kačić 48/49 (2016)287 *** UREDNIŠTVO je primilo i preporučuje = Commentarii periodici et libri ad Redactionem missi // Kačić 48/49(2016)289-296 *** IZDANJA zbornika „Kačić“ // Kačić 48/49(2016)297-302 *** SADRŽAJ – INDEX // Kačić 48/49(2016)303 *** UPUTE suradnicima // Kačić 48/49(2016)304

320 I. Kolak, Bibliografija zbornika „Kačić“

50/51(2017/2018)

17 UDK 282 + 008 (497.13) (091) ISSN 0453-0578 JURIŠIĆ, Gabrijel Hrvatin. Proslov jubilejskom 18 svesku „Kačića“ (1967.-2017.) // Kačić 50/51 (2017/ 2018) 5-8 Posveta, 9

Ć « 1 Županijska nagrada, 10-11 Č I 9 6 A 7 . K - » 5 K 0 I

0 DOMAZET, Anđelko. Filozofska i teološka mi-

O 1

. Z KA�I� S P L I T sao u zborniku „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 13-24 Summary – Sažetak, str. 24 ZLATNI JUBILEJ 1967.-2017. LUBINA, Petar. Marijanske teme u zborniku 50 51 GOD. L.-LI. 2017.-2018. „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 25-57 Summary – Sažetak, str. 58 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Opća i nacionalna hagiografija u zborniku „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 59-84 Summary – Sažetak, str. 84 BEKAVAC BASIĆ, Ivan. Redovništvo u zborniku „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 85-94 Summary – Sažetak, str. 94 VAREZIĆ, Nikša; BAŠIĆ, Anamarija. Raznovrsnost povijesnih tema u zborniku „Kačić“ (od 1. do 25. broja) // Kačić 50/51 (2017/2018) 95-109 Summary – Sažetak, str. 109 VRANDEČIĆ, Josip; ANIĆ, Mate. Povijesni članci i tematski svesci zbornika „Kačić“ (od 26. do 50. broja) // Kačić 50/51 (2017/2018) 111-127 Summary – Sažetak, str. 127 MARIN, Emilio. Arheološka tematika u zborniku „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 129-136 Summary – Sažetak, str. 136 BRKAN, Jure. Članci o prosvjeti i školstvu objavljeni u „Kačiću“ // Ka- čić 50/51 (2017/2018) 137-145 Summary – Sažetak, str. 145 MEDIĆ, Edita. Jezikoslovni radovi u zborniku „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 147-168 Summary – Sažetak, str. 168 BOŠKOVIĆ, Ivan. Književna riječ na stranicama zbornika „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 169-184 Summary – Sažetak, str. 184 DEMORI STANIČIĆ, Zoraida. Umjetnost i kulturna baština u zborniku „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 185-191 Summary – Sažetak, str. 191

321 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

BREKO KUSTURA, Hana; GRGAT, Stipica. Historiografija crkveno- glazbenih i muzikoloških tema u časopisu „Kačić“. Pregled istraživanja i oris spoznaja // Kačić 50/51 (2017/2018) 193-200 Summary – Sažetak, str. 200 POLEGUBIĆ, Adolf. Doprinos zbornika „Kačić“ hrvatskom iseljeništvu // Kačić 50/51 (2017/2018) 201-209 Summary – Sažetak, str. 209 JUKIĆ, Nedjeljko. Prirodoslovne i medicinske teme u zborniku „Kačić“ // Kačić 50/51 (2017/2018) 211-227 Summary – Sažetak, str. 228 NORAC Kljajo, Bože. Bibliografije objavljene u zborniku „Kačić“ //Ka - čić 50/51 (2017/2018) 229-238 Summary – Sažetak, str. 238 MARIN, Emilio. Fra Andrija Kačić na prorektorskom lancu // Kačić 50/51 (2017/2018) 239-247 Summary – Sažetak, str. 248 KOLAK, Iva. Bibliografija zbornika „Kačić“ //Kačić 50/51(2017/2018) 249-322 Summary – Sažetak, str. 322 Izdanja Zbornika „Kačić“ // Kačić 50/51(2017/2018) 323-334 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ // Kačić 50/51(2017-2018) 335-416 JURIŠIĆ, Hrvatin Gabrijel. Tri urednika u pet desetljeća (1967.-2017.) // Kačić 50/51(2017/2018) 417-422 Summary – Sažetak, str. 423 Accomplishing the impossible 1967-2017 // Kačić 50/51(2017/2018) 425-428 *** Uredništvo je primilo i preporučuje // Kačić 50/51(2017/2018) 429-440 *** Suradnici u ovomu svesku zbornika „Kačić“ // Kačić 50/51(2017/2018) 441 *** SADRŽAJ - INDEX // Kačić 50/51(2017/2018) 443-445 *** *** UPUTE suradnicima // Kačić 50/51(2017/2018) 447

SUMMARY - SAŽETAK THE JOURNAL “KAČIĆ” BIBLIOGRAPHY (1967 - 2017) Since the Journal “Kačić” has been launched half a century ago, the Editorial Board decided to publish a jubilee volume, in which several authors thematically summarized all manuscripts written by 350 authors from 17 countries. It also provides resumes of all authors and an entire bibliography. The bibliography certainly indicates to the sources used in the published articles and discussions that have contributed to science and culture in Croatia and abroad. Keywords: bibliography, autor, article, science, culture Translated by Angelina Gašpar

322 IZDANJA ZBORNIKA »KAČIĆ« Editiones Miscellaneorum »Kačić«

II. KNJIŽNICA ZBORNIKA »KAČIĆ« - MONOGRAFIJE, DOKUMENTI, GRAĐA...

Svaka knjiga ima sažetak na stranom jeziku, kazalo osobnih i zemljopisnih imena i određeni broj slika. 1. Dr. Ante Sekulić, Drevni Bač, Split, 1978., 120. 2. Fra Josip Ante Soldo, Župa sv. Nikole Bajagić-Obrovac, Split, 1978., 60. 3. Dr. Ante Sekulić, Tragom franjevačkog ljetopisa u Subotici, Split, 1978., 140. 4. Dr. fra Karlo Jurišić, Fra Lujo Marun - osnivač starohrvatske arheologije, Split, 1979., VIII +150. 5. Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (shematizam), Split, 1979., 280. 6. Župa sv. Ante Prugovo, Split, 1980., 136.

323 7. Flos medicinae - Cvit likarije, sive Scholae Salernitanae de conservanda bona veletudine praecepta metrica, Split, 1980., 144. Na hrvatski preveo fra Emerik Pavić, Budimpešta 1768. Reprint izdanje s povijesno-medicinskim uvodom, životom i djelima E. Pavića, transkripcijom Pavićeva prepjeva. 8. Dr. fra Karlo Jurišić, Fra Gabro Cvitanović i njegov Ratni dnevnik (1914.-1918.), Split, 1984., 248. 9. Hrvatska katolička misija Offenbach/M, desetljeće života i rada. Split, 1982., 104. 10. S. M. Alojzija Caratan - S. M. Božena Mutić, Provincija Božje providnosti Družbe kćeri Božje ljubavi (1882.-1982), Split - Zagreb, 1982., 350. 11. Fra Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga, Split, 1983., 540. Najčitanija knjiga - poslije Biblije - u hrvatskom narodu. 12. Fra Kajetan Esser, Početak i svrha Franjevačkog reda, Split, 1983., 200. Prevela s. Ancila Bubalo. 13. Fra Andrija i Berislav Nikić, Hrvatska katolička misija Bonn, Deset godina života i rada. Split - Bonn, 1984., 191. 14. S. Berhmana Nazor, Lovretske sestre, Provincija Srca Isusova Školskih sestara franjevaka, Split, 1986., 336.

324 15. Dr. fra Petar Bezina, Pučko školstvo i franjevci Provincije Pre- svetoga Otkupitelja. Doprinos poznavanju razvitka pučkoga školstva u Južnoj Hrvatskoj od 1735. do 1941. godine, Split, 1987., 120. 16. Dr. Anđelko Mijatović, Obrana Sigeta. U povodu 420. obljetnice sigetske bitke, Split 1987., 188., Isto, 2. izd., ŠK, Zagreb, 2010., 310. 17. Franjini dani. Zbornik radova sa skupa održanog u Zagrebu od 31. VIII. do 2. IX. 1982. godine u prigodi 800. obljetnice rođenja sv. Franje Asiškoga (1182.-1982.), Split, 1988., 192. 18. Fra Stanko Bačić, Perušić, župa Marijina Uznesenja u Zadarskoj nadbiskupiji, Split, 1989., 224. 19. Fra Josip Soldo, Sveti Spas u Vrhrici. Povijesno-kritička rasprava o hrvatskoj sakralnoj i kulturnoj baštini u današnjem selu Cetini kraj Vrlike. Split, 1990., 96. 20. Fra Stanko Bačić, Visovački franjevci u Skradinskoj biskupiji, Split, 1991., 296. 21. Sumartin, zbornik radova, Split, 1992., 400. 22. Dr. Ivan Mužić, Podrijetlo i pravjera Hrvata. Autohtonost u hrvatskoj etnogenezi na tlu rimske provincije Dalmacije, pravjera i jezik, Split, 1991., 336 + 48.

325 23. Stipo Manđeralo, Lozićev ilirski san. Adnotationes variae - Ra- zličite bilješke fra Grge Lozića (1810.-1876.). Zapisi o livanjskom kraju, Split, 1992., 144. 24. Dr. fra Petar Bezina, Novicijat Franjevačke provincije Presveto- ga Otkupitelja (1735.-1993.), Split, 1993., 240. 25. Dr. fra Petar Bezina, Franjevci Provincije Presvetoga Otkupite- lja žrtve rata 1942.-1948., Split, 1995., 350. Život i mučenička smrt 44 fratra u II. svjetskom ratu i poraću. 26. Petar Rogulja, Bibliografija o sv. Antunu Padovanskom na hrvatskom jeziku, Split, 1996., 136. 27. S. Berhmana Nazor, Put u svjetlo, Nekrolozi Školskih sestara franjevaka Provincije Presvetoga Srca Isusova, Split, 1997., 264. 28. Fra Nikola Radić, Dr. fra Jure Radić (1920.-1990.), život i djelo. Split-Makarska, 1998., 296. 29. Dr. fra Luka Tomašević, Hrvatska katolička misija u Münchenu, 50. obljetnica života i djelovanja (1948.-1998.), Split - München, 1998., 248. 29a. Isti, Kroatische katolische Mission in München (prijevod na nje- mački)..., S. 248.

326 30. Dr. Nevena Starčević-Kaštelan, Don Nikola Šimić, svećenik i književnik (1854.-1913.), Split, 1998., 208. 31. Nenad Cambi - Anita Gamulin - Snježana Tonković, Starokr- šćanska bazilika u Zmijavcima, Split-Zmijavci, 1999., 156. 32. Fra Ante Konstantin Matas, Propovijedi i govori. Izbor. Split, 1998., 252. Novo izdanje 115 godina nakon smrti najvažnijega hrvatskog propovjednika XIX. stoljeća. 33. Šime Jurić - dr. Pavao Knezović, Blago knjižnice Kačićeva samostana u Zaostrogu. Inkunabule i rariteti XVI. stoljeća. Split-Zaostrog, 1999., 168 (24 inkunabule i 336 rijetkih knjiga na stranim jezicima). 34. Fra Luka Vladmirović Likarije priprostite u dva jezika razdiljene ilirički i talijanski..., Split-Zaostrog, 1999., 136. Ponovljeno (reprint) izdanje fra Lukine »likaruše« iz 1775. godine, 48. To je prvi medicinski priruč- nik objavljen na hrvatskom jeziku u jadranskom dijelu Hrvatske. 35. Don Nikola Šimić, svećenik i književnik (1854.-1913.) i fra Ante Benutić, župnik i mučenik (1898.-1944.). Radovi Simpozija održanog u Igranima 10. i 11. listopada 1998. godine. Split-Igrane, 1999., 240. 36. Školske sestre franjevke u Hercegovini 1899.-1999. Predavanja sa Znan- stvenoga skupa... u Mostaru, 23. i 24. X. 1999. u prigodi stote obljetnice dolaska Školskih sestara franjevaka u Hercegovinu, Mostar-Split, 2002., 384.

327 37. Dr. Pavao Knezović, Stare i rijetke hrvatske knjige Samostana u Zaostrogu (tiskane do 1850.), Split-Zaostrog, 2002., 168. 38. Fra Ante Branko Periša, Hrvatska katolička misija u Rosenheimu, Split-Rosenheim, 2003., 192. Spomen-knjiga u prigodi 30. obljetnice HKM. 39. Fra Ante Branko Periša, Hrvatska katolička misija u Mettmannu, Split-Mettmann, 2003., 200. Spomen-knjiga u prigodi 25. obljetnice HKM. 40. Fra Mirko Buljac, Hrvace Župa Svih Svetih, Split-Hrvace, 2004., 392. Prošlost i sadašnjost naselja i Župe. 41. Snježana Miklaušić-Ćeran, Popis građe u Arhivu Župe Gospe van Grada u Šibeniku, Split-Šibenik, 2004., 240. 42. Sv. Andrija Kretski, Pjesnički kanon za rođendan naše Gospe Bogo- rodice. Dvojezično izdanje (grčko-hrvatski). Split, 2004., 96. 43. Fra Jure Brkan, Crkvena vremenita dobra. Temeljni kanoni i upravlja- nje dobrima, Split, 2006., 136. 44. Fra Vicko Kapitanović, Kršćanska arheologija, Split, 2006., 286. Po- jam i razvoj arheologije, arhitektonski spomenici i epigrafija s posebnim osvrtom na hrvatske zemlje, bibliografija, Split 2006., 286. 45. Fra Miro Modrić, Hrvatska katolička misija u Neussu. 35. obljetnica pastoralnoga djelovanja, Split-Neuss, 2006., 312. Pregled hrvatske i njemačke

328 povijesti, hrvatskoga iseljeništva, vjerski, kulturni i društveni život hrvatskih vjernika, dvojezično (hrvatsko-njemački). 46. Fra Branko Brnas, Hrvatska katolička misija u Düsseldorfu 1970.-2006., Split-Düsseldorf, 2007., 256. Osnovni podaci o Nadbiskupiji Köln i gradu Düsseldorfu. Pastoralno, karitativno, kulturno i zabavno djelovanje. Dvojezično. 47. Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (shematizam), Split, 2007., 420. Pregled povijesti Provincije, samostana, župa i drugih ustanova u domovini i inozemstvu. Popisi braće. 48. Fra Josip Ante Soldo (1922.-2005.), Život i djelo. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog u Sinju, 7. X. 2006., Sinj, 2008., 284. Život i sve- strano djelovanje: svećenik, pisac, glazbenik, muzikolog, arhivar, bibliografija. 49. Fra Josip Klarić, Hrvatska katolička misija u Darmstadtu 1969.- 2009. Četerdeset ljeta pastoralnoga djelovanja, Split-Darmstadt, 2009., 241. 49.a Isti, Kroatische katolische Mission in Darmstadt 1969-2009… (njemački), S. 241. 50. Fra Tomislav Brekalo-Marko Brekalo Garan, Brekalo. Podrijetlo, povijest, rodoslovlje i običaji aržanskih Brekala, Split-Prisika, 2010., 360. 51. Gala-Gljev. Župa Svih Svetih u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Split-Gala, 2010., 244.

329 52. Ivan Jukić-Fra Vinko Prlić, Sakralna baština Župe Staševica, Split- Staševica, 2011., 123. 53. Dr. fra Jure Brkan, Klerici u zakonodavstvu Katoličke Crkve, Split, 2012, 272. 54. Zbornik »Kačić« u rukama pape Benedikta XVI., Prezentacija »Zbornika Emilija Marina« u Rimu, Parizu, Splitu, Zagrebu i Visovcu, (»Kačić« XXXXI-XXXXIII/2009.-2011., 1280), Split, 2012., 120. 55. Fra Stipica Grgat, 20 godina Mješovitog zbora mladih i Komornog orkestra ..., Split, 2014., 103. 56. Fra Miroslav Modrić, Glavice, Gospin perivoj, Split, 2016., 577. 57. Fra Miroslav Modrić, Fra Vjenceslav Bilušić i Kustodija Svete Ze- mlje, Split, 2016., 400. 58. Darka Bilić, Svetište Gospe Sinjske na nacrtima iz Arhiva Franje- vačkog samostana u Sinju, Split-Zagreb, 2017., 164. 59. Jakov Jelinčić, Matične knjige Župe sv. Martina u Sumartinu (1665.- 1948.), Split-Sumartin, 2017., 128. 60. Hrvatska katolička misija u Mainzu (u tisku).

330 III. NIZ »TRAGOVI« 1. Vinko Marović - Dinko Aračić, Hrvatska katolička misija Kroatische katholische Mission 1969. - Berlin - 1989., Split-Berlin-Roma, 1989., 110. 2. Nikola Čurčija - Ante Branko Periša, Hrvatska katolička misija - Kroatische katholische Mission 1970. - Düsseldorf - 1990., Split-Ro- ma-Düsseldorf, 1990., 110. IV. NIZ PONOVLJENIH IZDANJA »MALA KNJIGA« 1. Don Josip Vergilij Perić, Kula od uzdaha. Historički događaj iz prve polovice XVII. vijeka. Zagreb 1900. Reprint-izdanje zbornika »Kačić«, Split, 1989., XX + 88 + 4. 2. Fra Ante Konstantin Matas, Glas hrvatsko-slovinski iz Dalmacije, Za- greb 1860., 30. Reprint-izdanje zbornika »Kačić«, Split, 1989., XVI + 30. 3. Fra Ante Konstatin Matas, Šilo za ognjilo. Odgovor na govor dr. Ba- jamonta, izrečen dne 23. prosinca 1860. u viću municipia Splitskoga, Split 1861., 24. Reprint-izdanje zbornika »Kačić«, Split, 1989. XVIII + 32. 4. Don Nikola Šimić, Slike i crte iz seoskog života, Zadar 1887., 152. Reprint-izdanje zbornika »Kačić«, Split, 1998., XVI + 166. * Flos medicinae - Cvit likarije... (v. II. Knjižnica zbornika »Kačić« - MDG, br. 7) * M. Marulić, Epistola ad Adrianum P. M. ... (v. VII. Zajednička izdanja, br. 3) * Fra Ante Gnječ, Vrgorsko-neretvansko jezero... (v. VII. ZI, br. 4) * Fra Luka Vladmirović, Likarije pripostite... (v. II. KZK-MDG, br. 34) V. GLAZBENI NIZ »NOVA ET VETERA« 1. Mario Nardelli - Krešimir Tičić, Brat Sunce ili Sv. Franjo Asiški nekad i danas. Musical, Split, 1990., 112. Tekstovi (XIII. i XX. stolje- ća), vokalne dionice i klavirska pratnja. 2. Fra Tihomir Grgat - Ljubo Stipišić Delmata, Zrenik. Svjetovne i duhovne skladbe za klapsko i zborno pjevanje, Split, 2003., 64, notni prilog. 3. Fra Stipica Grgat, Jubilate Deo. Duhovne skladbe, Split, 2009., 292.

331 4. Kristina Cvitanić, Livada, koncert za klavir četveroručno, Split, 2010., 55. 5. Fra Stipica Grgat, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, Split, 2011., XXXVIII+502 + CD 1-4. 6. Anđelko Klobučar, Smrt sv. Franje. Kantata (za soliste, zbor, dječji zbor i recitatora uz pratnju orgulja), Split, 2012., 26. 7. Marin Limić ml., Skladbe za klavir, Split, 2015., 60 + CD. 8. Fra Stipica Grgat, Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u Franjevačkoj provinciji Presvetoga Otkupitelja, sv. II., Split, 2016., 488 + CD. 9. Kosto Selak, 14 himana u čast Deloriti, Split, 2018., 34. VI. NIZ »RIJEČ« 1. Željko Hell, Za križem ili priča o naravi, Split, 1991., 128. 2. Ante Branko Periša, San povratnika, Split-Düsseldorf, 1991., 87. U prigodi 20. obljetnice misije u Düsseldorfu. VII. ZAJEDNIČKA IZDANJA 1. Dr. Anđelko Mijatović, Narodne pjesme o Mijatu Tomiću, Sinj-Duvno, 1985., 232. Suizdanje: »Kačić« - »Sveta baština«. 2. Kršni zavičaj. Hercegovački informativni zbornik za vjerska i društve- na pitanja, Humac, 2016. Suizdanje: Franjevački samostan Humac - »Kačić«.

332 3. M. Marulić, Epistola ad Adrianum VI. P. M., Romae MCXXII, p. 14. Svezak I. (reprint). Sv. II. Epistola ad Adrianvm VI. P. M. - Poslanica papi Hadrijanu VI. - Epistle pope Adrian VI. 1522., Split-Zagreb, 1994., 108. (tekstovi latinsko-hrvatsko-engleski). Izdavači: Nacionalna i sveučilišna biblioteka i Kršćanska sadašnjost - Zagreb, Crkva u svijetu i »Kačić« - Split. 4. Fra Ante Gnječ, Vrgorsko-neretvansko jezero i problem njegova pre- sušenja. II. Vodene zadruge. Mostar 1922., 66. Pretisak Matica hrvatska Ogranak Ploče i »Kačić«, Ploče, 1996., XXIV + 70. 5. Nikola Kordić, Izabrane pjesme, Humac-Ljubuški, 1997., 173. Suiz- danje: »Kršni zavičaj« - »Kačić«. 6. Mihovil Vukša, Fra Ante Gnječ, narodni prosvjetitelj i dobrotvor (1876.-1942.), Ploče-Split, 2001., 79. Suizdanje: Ogranak MH Ploče - »Kačić«. 7. Mihovil Vukša, Opuzen - prošlost i sadašnjost grada, Suizdanje: Ogranak MH Ploče - »Kačić«, Split, 2002., 112. 8. Državna turistička nagrada Kačićevu samostanu. Hrvatska turistička zajednica dodijelila je Franjevačkom samostanu u Zaostrogu Hrvatsku tu- rističku nagradu »Anton Štifanić« za 2001. godinu kao javno priznanje za izniman doprinos turizmu, Zaostrog-Split, 2003., 56, ilustrirano. Suizdanje: Franjevački samostan Zaostrog - Zbornik »Kačić«. 9. Stipe Botica, Andrija Kačić Miošić, Zagreb, 2003., 332 (opširna bibliografija). Suizdanje: Školska knjiga - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zbornik »Kačić«. 10. Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, Sveti Staš i Župa Staševica u Splitsko- makarskoj nadbiskupiji, Staševica-Split, 2006., 152. Prošlost i sadašnjost župe, crkve i kapele, župnici i duhovna zvanja, školstvo, poginuli u XX. stoljeću, izabrani liturgijski tekstovi, ilustrirano. Suizdanje: Župski ured Staševica - Zbornik »Kačić«.

333 11. Snježana Grković-Janović, Svetac na otoku. Bračka povjestica. Izd. Naklada Bošković - Zbornik »Kačić« - Kulturna udruga »Fra Andrija Do- rotić« Sumartin, Split, 2006., 136. 12. Nevenka Nekić, Stotine godina visovačke samoće. Zbirka pripovjedaka. Izd. Naklada Bošković - Zbornik »Kačić« - Franjevački samostan Vi- sovac - Kulturna udruga »Fra Andrija Dorotić« Sumartin, Split, 2007., 112. 13. Ivica Mlivončić, Al Qaida se kalila u Bosni i Hercegovini. Mjesto i uloga mudžahida u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 2005. godine. Izd. »Naša ognjišta« Tomislavgrad - Zbornik »Kačić« Split - Ogranak MH Čitluk, Split-Mostar, 2007., 717. 14. Ivica Mlivončić, Muslimanski logori za Hrvate u Bosni i Hercegovi- ni u vrijeme rata 1991.-1995. godine, Split-Mostar, 2008., 864. Suizdanje: »Naša ognjišta« - »Kačić«. 15. Hrvatski škotizam XX. stoljeća. Zbornik radova Znanstvenog skupa Zagreb-Katuni-Split, 27.-29. V. 2008., Izd. Pontificia academia mariana internationalis, Città del Vaticano, 2011., 601. Suizdanje: Zbornik „Kačić“ Split - „Brat Franjo“ Zagreb. VIII. IZVAN NIZOVA 1. Franjo među Hrvatima. Zbornik radova franjevačkih zajednica u prigodi 750. obljetnice smrti sv. Franje Asiškoga (1226.-1976.). Zagreb, 1976, 336 + 2. Franjevački pokret u Crkvi i Hrvatskoj. 2. Franjevačka visoka bogoslovija u Makarskoj - 250. obljetnica osnivanja i rada 1736.-1986., Makarska, 1989., 328. 3. Franjevci svomu bratu fra Andriji Kačiću. Kalendar slavlja 300. obljetnice rođenja i sv. krštenja fra Andrije Kačića Miošića (1704. - 17. travnja - 2004.), Split, 2004., 72. Osim kalendara, izbor iz tekstova o Starcu Milovanu, liturgijsko slavlje. 4. Fra Luka Vladmirović, neretvanski pregalac, Izabrani spisi, Marka & alii, Velika Gorica, 2011., 527.

334 LEKSIKON SURADNIKA ZBORNIKA „KAČIĆ“ Lexicon collaboratorum in miscellaneis „Kačić“

UVODNE NAPOMENE Budući da su kroz proteklih 50 godina brojni pisci objavili svoje znanstvene i druge članke u našemu Zborniku „Kačić“, u godini jubileja Uredništvo je priredilo kratke životopise pisaca. Neki od njih imaju monografije, zbornike ili članke, a o nekima, posebno o mlađima, nije lako naći ni manjega članka. Ovdje su za svakoga doneseni osnovni podaci, završeni studij, akademski stupnjevi i struka kojom se pojedinci bave. U „Literaturi“ je navedena: monografija, zbornik, članak, ili bar jedno važnije djelo dotičnoga pisca. Pojedine su jedinice priredili: Anamarija Bašić, Zoraida Demori-Staničić, Vinko Grubišić, Hrvatin Gabrijel Jurišić, Ljudevit Maračić i Emilio Marin. Neke je pisce Uredništvo zamolilo za podatke, koje su rado dostavili. Budući da se nazivi mnogih ustanova, časopisa i drugih tiskanih materijala u pojedinim životopisima često ponavljaju, najprije su priložene kratice i navedeni puni nazivi pojedinih ustanova, knjiga i časopisa.

KRATICE AMCA - Almae Matris Croaticae Alumni - Društvo bivših studenata hrvatskih sve- učilišta, Kanada BFBS - Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene, Sarajevo, 1991. (A. S. Kovačić) bl. - blaženi BO - Biskupski ordinarijat BS - Bogoslovska smotra, Zagreb CAA - The Croatian Academy of America - Hrvatska akademija u Americi, New York CBŠ - Centralna bogoslovna škola, Split CCP - Croatica christiana periodica, Zagreb CS - Crkva u svijetu, Split FDC - Filiae Divinae caritatis - Kćeri Božje ljubavi

335 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

FF - Filozofski fakultet FKG - Franjevačka klasična gimnazija, Sinj FKGZ - Franjevačka klasična gimnazija u Sinju, zbornik, Split-Sinj, 2004. FT - Franjevačka teologija, Sarajevo FTIDI - Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb FVB - Franjevačka visoka bogoslovija, Makarska FVBS - Franjevačka visoka bogoslovija (spomen-knjiga), Makarska, 1989. HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb HBL - Hrvatski biografski leksikon, LZ, Zagreb, 1983.- HDA - Hrvatski državni arhiv, Zagreb HE - Hrvatska enciklopedija, Zagreb, 1999.-2009. HEBIH - Hrvatska enciklopedija BiH, Mostar, 2009.- HFBL - Hrvatski franjevački biografski leksikon, Zagreb, 2010. HKS - Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb HL - Hrvatski leksikon, Zagreb, 1996.-1997. HMI - Hrvatski mariološki institut, Zagreb HS - Hrvatski studiji, Zagreb HSN - Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb ICG - Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković“, Zagreb JCS - Journal of Croatian Studies, CAA KBF - Katolički bogoslovni fakultet LHF - Leksikon hercegovačkih franjevaca, Mostar, 2011. (R. Jolić) LHCG - Leksikon hrvatske crkvene glazbe, Zagreb, 2011. (I. Špralja) LHKBIH - Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2001. LHP - Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000. Lit. - literatura LZL - Leksikon zadarskih laureata, Zadar, 2018. (R. Segarić) MFPI - Makarski franjevci pisci i izdavači, Kačić, 2004.-2006, 911-1036 (H. G. Jurišić) NL - Naklada leksikon, Zagreb NO - Naša ognjišta, Tomislavgrad npr. - na primjer NZMH - Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb OCD - Ordo fratrum discalceatorum B. Mariae V. de Monte Carmelo - karmelićani OFM - Ordo fratrum minorum - Red male braće, franjevci OFMCap - Ordo fratrum minorum capucinorum - franjevci kapucini OFMConv - Ordo fratrum minorum conventualium - franjevci konventualci OP - Ordo fratrum praedicatorum - Red braće propovjednika, dominikanci OSC - Ordo s. Clarae - Moniales II ordinis s. Francisci Assisiensis - sestre klarise PAMI - Pontificia academia mariana internationalis, Rim PBI - Papinski biblijski institut, Rim PHZSJ - Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, Rim PMF - Prirodoslovno-matematički fakultet PŠ - Poznati Šibenčani, Šibenik, 2003. (I. Livaković) s. - stranica s. a. - sine anno - bez oznake godine

336 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

SJ - Societas Jesu - Družba Isusova, isusovci SDB - Societas s. Francisci Salesii - Družba sv. Franje Saleškoga, salezijanci SSCSF - Sorores s. Crucis III Ordinis s. Francisci Asisiensis - Sestre sv. Križa sv. - sveti ŠSFKK - Školske sestre franjevke Krista Kralja TOR - Tertius ordo regularis s. Francisci - Treći red franjevaca trećoredaca glagoljaša ur. - urednik VBŠ - Visoka bogoslovna škola, Split VĐSB - Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije, Đakovo VFPSJDI - Vjesnik Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri, Zadar VKT - Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo VP - Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Split VSMN - Vjesnik Splitsko-makarske nadbiskupije, Split ZSO - Zbornik Stijepa Obada, Zadar, 2010. ZZS - Znameniti i zaslužni Splićani… u splitskoj povijesti, Split, 2001. (P. Požar) *** Akrap, fra Augustin Ante (Bisko, latinskim natpisima grada Rima, Tarraco 27. I. 1936.-Split, 19. XI. 2012.) OFM, i Hispanije, regije Venecije i Istre. franjevac, svećenik, profesor i pisac. Lit. Doctor honoris causa Géza Alföldy, Teologiju je studirao na FVB u Ma- Bellaterra, 1988 (izabr. bibliogr. 32-34; karskoj, diplomirao na Teološkom fakul- Géza Alföldy - Doctores Philosophiae ho- tetu u Ljubljani i hrvatski jezik na FF u noris causa Universitatis de Iano Pannonio Zagrebu. Predavao je hrvatski jezik na nominatae, Pécs, 1992. (bibliogr. 40-64). FKG u Sinju i bio ravnatelj Gimnazije i Sjemeništa. Napisao je nekoliko znan- Ančić, dr. don Nediljko Ante (Do- stvenih, više popularnih članaka i uredio branje, Imotski, 15. II. 1948.) sve- nekoliko knjiga. Bio je urednik „Vjesnika ćenik, profesor i pisac. Studirao te- sv. Nikole Tavelića“ (kasnije „Tavelić“). ologiju na CBŠ u Splitu i doktorirao Lit. + Fra Augustin Akrap, VP, LXI/2012, u Innsbrucku. Profesor i rektor CBŠ 6, 334-342. i dekan KBF u Splitu. Urednik CS. Sudjelovao na znanstvenim skupovi- Alföldy, dr. Géza (Budapest, 7. VI. ma u domovini i inozemstvu. Objavio 1935.-Atena, 6. XI. 2011.) povjesni- je nekoliko knjiga, brojne članke i ure- čar, epigrafičar i pisac. Heidelberger dio više zbornika. Bavio se je i prevo- Akademie der Wissenschaften, ordent- đenjem s njemačkoga jezika. Prepozit liches Mitglied; Prof. em. Dr. Dr. h. c. je Stolnoga kaptola u Splitu. mult. Seminar für Alte Geschichte und Lit. N. A. ANČIĆ, Na koncilskom Epigraphik, Universität Heidelberg. putu. Obnova i posadašnjenje Crkve u plu- Autor velikih, značajnih i brojnih djela o ralnom društvu, CS, Split, 2003, 167. Rimskom carstvu, njegovoj društvenoj i vojničkoj povijesti, antičkim rimskim pro- Andrija Kretski, sv. (Damask, vincijama Dalmaciji, Noriku, Hispaniji, oko 660.-Eriso, 4. VII. 740.) biskup, osobnim imenima provincije Dalmacije, propovjednik i pjesnik. Bio metropo-

337 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 lit u Gortinu na otoku Kreti. Živio je Babić, fra Marko (Runović, 4. I. neko vrijeme u Jeruzalemu i Carigradu. 1947.) OFM, franjevac, svećenik, pro- Sudjelovao je na VI. općem saboru u fesor, pisac i urednik. Teologiju studirao Carigradu. Preminuo je u gradu Eriso na FVB u Makarskoj, diplomirao i mana otoku Lesbu. Sačuvano je oko 50 gistrirao na KBF u Zagrebu. Predavao njegovih propovijedi. Istakao se je kao liturgiku na FVB u Makarskoj i KBF u pjesnik više „kanona“, tj. velikih pjesa- Splitu. Bio je više godina urednik časo- ma o pojedinim blagdanima. Blagdan pisa Služba Božja, i više knjiga i zbor- mu se slavi 4. srpnja. nika. Sudjelovao je na znanstvenim Lit. A. KRETSKI, Pjesnički kanon za skupovima i objavio radove u zborni- rođendan naše Gospe Bogorodice (grčki cima. Pisao je znanstvene i popularne i hrvatski tekst pr. P. Belić), Kačić, Split, članke u raznim časopisima. Radio 2004, 94. je s fra Jurom Radićem kao kustos u Malakološkom muzeju. Anić, Mate (Split, 31. V. 1992.) Lit. Fra Marko Babić, FVBS, 1989, 216. profesor. Diplomirao povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Bačić, Ana (Karlovac, 27. VII. Splitu. Završio MBA studij na Cotrugli 1972.) profesorica, spisateljica i knji- Business School u Zagrebu i upisao po- žničarka. Diplomirala je kroatistiku slijediplomski studij povijesti na FF u na FF u Zagrebu i magistrirala pos- Splitu. Profesor u III. gimnaziji u Splitu. tdiplomski program iz obrazovanja na Sveučilištu York u Torontu. Radi u Anić, dr. Nikola (Sućuraj na Hvaru, 1. školskoj oblasti Dufferin Peel Board III. 1923.-19. III. 2006.) vojnički časnik, of Education. Sudjelovala je na znan- pisac i prevoditelj. Završio je Višu vojnu stvenim skupovima CAA i slavistič- akademiju, diplomirao povijest na FF u kim simpozijima u Kanadi. Piše na Beogradu i doktorirao na FF u Zagrebu. hrvatskom i engleskom jeziku u ra- Napisao je i uredio više knjiga i zbornika, znim časopisima. Objavila je roman pretežno vojne strategije i povijesti. „Vremeplov“ na oba jezika. Članica Lit. N. ANIĆ, Na punti Hvara - je AMCA. Povijest Sućurja, Sućuraj, 2000, 414 (ži- Lit. A. BAČIĆ, Fra Andrija Kačić Miošić votopis, 405-406). u njemačkoj književnosti, Kačić, XXXIX- XL/2007.-2008, 69-78. Aračić, dr. Dinko (Vinjani, 21. X. 1947.) pisac. Studirao na FVB Bačić, fra Stanko (Lisičić, 25. VIII. u Makarskoj, diplomirao na KBF u 1916.-Šibenik, 5. II. 2003.) OFM, franje- Zagrebu i doktorirao na Antonijanumu vac, svećenik, župnik i pisac. Diplomirao u Rimu. Bio tajnik PAMI u Rimu i ra- teologiju na FVB u Makarskoj. Vršio je dio u Caritas internationalis u Aachenu. službu župnika u 10-ak župa u raznim Objavio nekoliko knjiga i više znan- biskupijama (Split. Šibenik, Zadar i stvenih i popularnih članaka. Zagreb) i službu gvardijana. Bavio se je Lit. D. ARAČIĆ, La dottrina mario- nacionalnom poviješću i napisao nekoli- logica negli scritti di Carlo Balić, PAMI, ko povijesnih knjiga, od kojih je poseb- Roma, 1980, 286. no vrijedna ona u kojoj pobija tvrdnje

338 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ i neistine Nikodima Milaša (Osvrt na ku na FF u Zagrebu. Predavao je na osnovne stavove i tvrdnje…, 1998.). Pedagoškoj akademiji u Splitu i na Lit. PŠ, 26; +Fra Stanko Baćić, VP, FF u Zadru. Objavljuje kritike, eseje, LII/2003, 1, 45-53. putopise, pjesme, znanstvene članke u brojnim časopisima i novinama te Badurina, dr. fra Anđelko (Lun, Pag, knjige o povijesti i političkim prilika- 2. X. 1935. - Odra, Zagreb, 14. XII. 2013.) ma. Preveo s francuskoga Iz memoara TOR, franjevac trećoredac, glagoljaš, maršala Marmonta (1977.). svećenik, povjesničar umjetnosti i pisac. Lit. HBL, I, 444-445; Bibliografija rado- Diplomirao je teologiju na KBF i doktori- va Frane Barasa 1951.-2001, Društvo prija- rao povijest umjetnosti na FF u Zagrebu. telja kulturne baštine, Split, 2002. Radio u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Proučavao je iluminacije sred- Baratte, François (Paris, 17. II. njovjekovnih rukopisa, posebno hrvatsku 1947.) arheolog i povjesničar ka- glagoljašku baštinu. Napisao je nekoli- snoantičke umjetnosti. Specijalist ko knjiga, uredio više zbornika.i objavio za rimsku skulpturu i rimsku srebr- brojne znanstvene i popularne članke. ninu. Bivši kustos Muzeja Louvre. Postavio je i objavio kataloge više crkve- Arheološki istraživao u Sjevernoj nih zbirka. Africi, osobito lokalitet Haïdra, za Lit. HBL, I, 340; A. BADURINA, tamošnja francusko-tuniška arheo- Inventar Samostana sv. Marije Magdalene loška istraživanja dobio je nagradu u Portu na otoku Krku (1734.-1878.), Glosa, Rijeka-Zagreb, 2013. (život i bibli- za arheologiju Fondation del Duca. ogr. 224-262). Proučavao spomenike u Caričin Gradu i Sirmiju. Profesor Université Bajsić, dr. Vjekoslav (Čakovec, 11. de Paris IV, Sorbonne, Institut natio- II. 1924.-Zagreb, 20. V. 1994.) sveće- nal d’histoire de l’art, Paris. nik, profesor, filozof i pisac. Studirao Lit. F. BARATTE, La vaisselle d’argent na KBF u Zagrebu i doktorirao na en Gaule dans l’antiquité tardive, Paris, 1993, id., L’Art romain, Paris, 1996. Gregorijani u Rimu. Bio je profesor i dekan na KBF u Zagrebu. Jedan od Barić, Joško (Split, 30. IV. 1951.) osnivača i vođa „Kršćanske sadašnjo- publicist. Diplomirao je likovne umjet- sti.“ Sudjelovao je na brojnim znan- nosti na Pedagoškoj akademiji u Splitu stvenim skupovima u domovini i u inozemstvu. Objavio je više knjiga i broj- i likovnu kulturu na Fakultetu prirodo- ne članke u raznim domaćim i stranim slovno-matematičkih znanosti u Splitu. časopisima i zbornicima. Član HMI. Surađivao je u više publikacija obrađu- Lit. HBL, I, 356; Bajsić, Šagi-Bnmić, jući pisce i kulturne djelatnike, npr. u Turčinović. Tragovi i putokazi. Uz 50. „Hrvatskom biografskom leksikonu.“ obljetnicu utemeljenja Kršćanske sadaš- njosti, KBF-KS, Zagreb, 2018, 477. Barun, fra Anđelko (Lusnić, Lju- bunčić, 14. VIII. 1937.) OFM, fra- Baras, Frano (Split, 5. XI. 1931.) njevac, svećenik, profesor, odgo- kazališni kritičar, esejist, feljtonist i jitelj i pisac. Filozofiju i teologiju prevoditelj. Diplomirao je romanisti- je diplomirao na FT u Sarajevu i na

339 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Teološkom fakultetu u Ljubljani. Bekavac Basić, Ivan (Opanci, Djelovao je u pastoralu i u odgoj- Lovreć, 2. I. 1950.) profesor, pisac no-obrazovnim zavodima Provincije i nakladnik. Diplomirao teologiju (Novicijatu i Teologiji). Surađivao na KBF te filozofiju i latinski na FF je u više časopisa i objavio je knjigu Sveučilišta u Zagrebu. Predavao na Svjedoci i učitelji. Povijest franjevaca srednjim školama. Objavio je nekoliko Bosne Srebrne (2003.). knjiga. Osnovao je i vodi izdavačku Lit. M. VRGOČ, Leksikon franjevaca kuću „Bijakova“ u kojoj je objavljeno Bosne Srebrene iz Livanjskog kraja, SR, preko 100 naslova. Sarajevo-Zagreb-Livno, 2003, 27-30. Lit. I. BEKAVAC BASIĆ, Elementa linguae Latinae medicae. Latinski jezik za Bašić, Anamarija (Split, 5. X. zdravstvenu struku, priručnik za nastavni- 1991.) profesorica, urednica i spi- ke, ŠK, Zagreb, 2003, 122. sateljica. Diplomirala hrvatski jezik i povijest na Filozofskom fakulte- Belamarić, fra Celestin (Dubrava, tu u Splitu. Pokrenula i uređuje ča- Šibenik, 13. IV. 1917.- Split, 9. I. sopis studenata povijesti “Pleter“. 1997.) OFM, franjevac, svećenik, žu- Objavila je nekoliko članaka. Predaje pnik i odgojitelj. Studirao je na FVB hrvatski jezik u OŠ „Bol“ u Splitu. u Makarskoj i diplomirao na KBF u Zagrebu. Bio je župnik u nekoliko Bašić, dr. fra Petar (Broćanac, 11. župa i odgojitelj u sjemeništu i novici- IV. 1952.) TOR franjevac trećoredac jatu te profesor na FKG u Sinju. Bio je glagoljaš, svećenik, profesor, pisac i pre- gvardijan i provincijski vikar. voditelj. Diplomirao na KBF u Zagrebu Lit. O. fra Celestin Belamarić, VP, i doktorirao na Liturgijskom institutu XLV/1997, 1, 34-40. u Rimu. Profesor na KBF u Zagrebu. Napisao nekoliko knjiga, više znanstve- Belamarić, dr. Josip (Šibenik, nih i stručnih članaka, izradio više bibli- 21. XI. 1953.) povjesničar umjetno- ografija i prevodio s francuskoga, latin- sti, konzervator i pisac. Diplomirao i skog, njemačkog i talijanskog jezika. doktorirao povijest umjetnosti na FF u Lit. Biblia Sacra. Versio Illyrica se- Zagrebu. Usavršavao se na znanstve- lecta… Bartholomaei Cassii…, vol. III, nim institucijama u Europi i Americi. Paderborn, 2000. Ravnatelj je Centra Cvito Fisković u Splitu. Objavio je više knjiga, znan- Begović, dr. Vlasta (Zagreb, 14. stvenih rasprava i studija o urbanoj V. 1950.) arhitekt. Doktorirala na FF povijesti dalmatinskih gradova te sred- u Zagrebu. Znanstvena savjetnica u njovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti. Institutu za arheologiju u Zagrebu. Lit. J. BELAMARIĆ, Studije iz stari- Vodi znanstveni projekt „Antička je umjetnosti na Jadranu, sv. I, KK, Split, arheološka topografija Hrvatske“. 2001, 607; sv. II, 2012, 696. Proučava posebno rimske vile, poglavito na Brijunima. Belicza, dr. Biserka (Zagreb, Lit. V. BEGOVIĆ-I. SCHRUNK, 8. II. 1942.) povjesničarka medici- Brijuni: Prošlost, arhitektura i kulturna ne. Diplomirala je i doktorirala na baština, Zagreb, 2006, 233. Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Radila

340 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ u Zavodu za povijest prirodnih, matema- Diplomirao je teologiju na KBF u tičkih i medicinskih znanosti HAZU u Ljubljani i doktorirao na Gregorijani Zagrebu. Bila na usavršavanju na Harvadu u Rimu. Bio je profesor crkvene po- (USA). Profesorica na Medicinskom fa- vijesti na KBF u Ljubljani, dekan i kultetu i suradnica HAZU. Sudjelovala urednik časopisa „Acta Ecclesiastica je na znanstvenim skupovima u domovini Sloveniae.“ Sudjelovao je na brojnim i inozemstvu, objavila više znanstvenih znanstvenim skupovima u domovini i i popularnih članaka i članica nekoliko u inozemstvu i objavljivao svoje član- strukovnih društava. ke u domaćim i stranim časopisima i Lit. HBL, I, 613. zbornicima. Napisao je više knjiga, a nekima je bio suautor. Belić, dr. Miljenko (Đakovo, 26. II. Lit. F. TRUNKELJ-M. BENEDIK, Mati 1921.-Zagreb, 29. I. 2008.) SJ, isusovac, mnogih cerkva. Župnije Ljubljanske nadško- svećenik, profesor i pisac. Diplomirao fije v sliki in besedi, Ljubljana, 2012, 784. i doktorirao na KBF u Zagrebu. Predavao teologiju FTIDI u Zagrebu, Benvin, dr. don Anton (Valun, zatim u Đakovu i Sarajevu (bio rektor). Cres, 14. IX. 1935. - Rim, 18. IX. Sudjelovao je na znanstvenim skupovi- 1996.) svećenik, profesor i pisac. ma u domovini i u inozemstvu. Objavio Teologiju je studirao u Rijeci i Pazinu je nekoliko knjiga i znanstvenih i popu- te diplomirao na KBF u Zagrebu i dok- larnih članaka. Član HMI. torirao iz patrologije u Rimu. Predavao Lit. HBL, I, 613-614. je teologiju na VTŠ u Rijeci i bio rektor. Sudjelovao je na mnogim znan- Belić, dr. Predrag (Đakovo, 4. stvenim i pastoralnim skupovima i V. 1919.- Zagreb, 6. IX. 2003.) SJ, kongresima u domovini i inozemstvu. isusovac, svećenik, profesor i pi- Dugo je godina bio urednik „Službe sac. Teologiju diplomirao na KBF u riječi“ i niza „Kršćanski klasici“ kao i Zagrebu i doktorirao na Orijentalnom drugih izdanja KS. Bio je vrlo plodan institutu u Rimu. Više je godina pasto- pisac znanstvenih i popularnih člana- ralno djelovao u raznim župama, pre- ka. Član je HMI i dopisni član PAMI. davao na Biskupskoj klasičnoj gimna- Lit. A. ŠULJIĆ, Zadužio je našu Crkvu ziji u Dubrovniku i FTIDI u Zagrebu. S i kulturu. Nadnaslov: Preminuo dr. Anton grčkoga je preveo i popratio komenta- Benvin, rektor Papinskoga hrvatskog za- rom „Pjesnički kanon za rođendan naše voda sv. Jeronima u Rimu, Glas koncila, Gospe Bogorodice“ (Sv. A. Kretski). XXXV/1996, 39, 1+6. Uredio je i objavio nekoliko knjiga i pisao brojne znanstvene i popularne Bezina, dr. fra Petar (Prugovo, članke. Redoviti član PAMI i HMI. 14. IV. 1917.-Split, 1. II. 2016.) OFM, Lit. HBL, I, 614-615; A. KRETSKI, Pjes- franjevac, svećenik, župnik i pisac. nički kanon za rođendan naše Gospe Bogorodice, Diplomirao je teologiju na FVB u Kačić, Split, 2004, 96 (život, 79-80). Makarskoj i doktorirao na Teološkom fakultetu u Ljubljani. Bio je župnik Benedik, dr. fra Metod (Kranj, više župa. Uređivao časopise Fra Rafo 30. VII. 1943.) OFMCap, franjevac Kalinić i Hrvatska obzorja. Surađivao kapucin, svećenik, profesor i pisac. u raznim časopisima. Objavio je pre-

341 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ko 20 knjiga o kulturnoj djelatnosti Lit. Š. Š. ĆORIĆ, 60 hrvatskih emi- hrvatskih franjevaca i o nevinim žrtva- grantskih pisaca, DHK…, Zagreb, 1995, ma koje su komunisti ubili u Drugom 433-445. svjetskom ratu i poslije rata. Pisao je u raznim časopisima i surađivao u doku- Biškup, dr. fra Marijan (Završje, mentarnim filmovima „Jadran filma“ Novi Marof, 23. VIII. 1939.-Zagreb, (Zagreb). Dobitnik je nagrade za život- 5. I. 2018.) OP, dominikanac, sveće- no djelo Splitsko-dalmatinske županije nik, profesor i pisac. Teologiju je stu- i Grada Splita. dirao u Dubrovniku, diplomirao na Lit. +Fra Petar Bezina, VP, LXV/2016, KBF u Zagrebu i doktorirao u Rimu. 1, 71-80; P. BEZINA, Prugovo (Radinje), Predavao je moralnu teologiju na KBF Prugovo, 2010, 304 (bibliogr. i život, 293-298). u Zagrebu. Napisao je više knjiga, znanstvenih i stručnih članaka. Član Bilić, dr. Darka (Trogir, 19. X. je više društava, među ostalima MHI i 1976.) povjesničarka umjetnosti i spisa- dopisni član PAMI. teljica. Diplomirala je i doktorirala po- Lit. S. SLIŠKOVIĆ, Prof. dr. sc. vijest umjetnosti i talijanski jezik na FF Marijan Biškup, CCP, XLII/2018, 215- Sveučilišta u Zagrebu. Radi u Institutu 216; Marijan Biškup, OP, professor eme- za povijest umjetnosti, Centar C. ritus…, BS, LXXXVIII/2018, 2, 477-488. Fisković u Splitu. Istraživala je arhive u Padovi i Veneciji kao i na Sveučilištu Bitrakova Grozdanova, dr. Vera Harvard (USA). (Ohrid, 19. VII. 1939.) arheolog. Dip- Lit. D. BILIĆ, Svetište Gospe Sinjske lomirala i doktorirala na FF Sveučilišta u na nacrtima iz Arhiva Franjevačkog sa- Zagrebu. Voditeljica arheoloških iskopa- mostana u Sinju, Split-Zagreb, 2017, 164 vanja u Ohridu, Strugi, Stobima, Kratovu, (životopis, 161). Skupima i Prespi. Autorica djela o hele- nističkoj, rimskoj i starokršćanskoj ba- Biršić, fra Gracijan (Koprivnica, štini Makedonije. Dobitnica Herderove 2. I. 1935.) OFM, franjevac, sveće- nagrade na Bečkom sveučilištu, 1999. nik, profesor i pisac. Diplomirao teo- Akademik, Makedonska akademija na logiju na KBF i hrvatski jezik na FF naukite i umetnostite, profesorica na FF Sveučilišta u Zagrebu. Neko je vrijeme u Skopju. bio profesor i odgojitelj na učilištima Lit. Folia Archaeologica Balcanica, I, svoje Provincije. Od 1978. god. žu- Zbornik V. Bitrakova Grozdanova, Skopje, pnik je Hrvata u Sydneyu u Australiji. 2006. (bibliogr. 35-45). Sagradio je „Hrvatski katolički centar sv. Nikole Tavelića“ s crkvom, ukra- Boban, dr. Ljubo (Solin, 10. V. šenom brojnim vitrajima s likovima iz 1933.-Zagreb, 9. X. 1994.) povjesni- hrvatske povijesti. Sa suradnicima se čar i pisac. Diplomirao i doktorirao izborio za ravnopravnost hrvatskoga povijest na FF u Zagrebu na kojem je jezika u Australiji i predavao hrvatski kasnije bio profesor. Sudjelovao je u na Sveučilištu Macquarie (Sydney). osnivanju Instituta za hrvatsku povi- Pisao je prozu i poeziju te prevodio s jest i bio ravnatelj. Bavio se novijom nekoliko jezika. hrvatskom poviješću. Objavio je više

342 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ knjiga i znanstvenih članaka i raspra- Lit. Z. T. TENŠEK, Fra Hadrijan va, posebno o HSS. Član HAZU. Borak (1915.-1993.), Kačić, Zbornik u Lit. Ljubo Boban 1933.-1994. HAZU, čast fra Karla Jurišića, XXV/1993, 835- Zagreb, 1998, 42. 845; Život i djelo Hadrijana Franje Boraka (1915.-1993.). Briga da uspiju Bogdan, dr. Jure (Donji Dolac, 9. i drugi. Hrvatska kapucinska provinci- XI. 1955.) biskup, profesor i pisac. ja sv. Leopolda Bogdana Mandića et alii, Diplomirao je teologiju na VBŠ u Zagreb-Cestica, 2017, 364. Splitu i doktorirao na Lateranu u Rimu. Borković, Velimir (Sinj, 4. IX. Dugo godina bio je rektor Papinskoga 1934.) profesor i pisac. Studirao i di- hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. plomirao geografiju i međunarodne od- Papa Franjo imenovao ga je vojnim or- nose na Prirodoslovno-matematičkom dinarijem u Hrvatskoj i ređen je za bi- fakultetu u Zagrebu. Predavao je u skupa u Splitu (27. II. 2016.). Objavio nekoliko osnovnih škola i konačno u je više znanstvenih i popularnih člana- Gimnaziji Dinka Šimunovića u Sinju. ka i uredio nekoliko knjiga. Sudjelovao je u brojnim kulturnim ma- Lit. Euharistijsko slavlje i biskup- nifestacijama u Sinju i stručnim sku- sko ređenje vojnog ordinarija msgr. Jure povima. Objavio je nekoliko knjiga i Bogdana…, Split, 2016, 48; Službeni vjesnik Vojnog ordinarijata u Republici pisao u nekim časopisima. Hrvatskoj (Zagreb), XIX/2016, 4, 267-414. Lit. V. BORKOVIĆ, Cetina, OMH, Sinj, 2011, 179. Borak, dr. fra Hadrijan (Radovec, Bošković, dr. Ivan (Gala, Sinj, 22. Križovljan, 14. XI. 1915.-Zagreb, 4. III. X. 1953.) profesor i pisac. Diplomirao 1993.) OFMCap, franjevac kapucin, sve- i doktorirao hrvatski jezik na FF u ćenik, provincijal, filozof, teolog, profe- Zagrebu. Predavao na gimnazijama i sor i pisac. Doktorirao je u Rimu i bio redoviti profesor na FF Sveučilišta u profesor filozofije na tri rimska sveučili- Splitu. Nastupao je na više znanstvenih i šta i rektor Laurentianuma. S fra Karlom stručnih skupova Objavio je više knjiga Balićem osnovao je “Međunarodno sko- i nekoliko stotina znanstvenih i popular- tističko društvo”, koje je organiziralo nih članaka u raznim časopisima. Član je više skotističkih kongresa. Bio je član više društava i dobio nekoliko nagrada. „Talijanskoga filozofskog društva“. Pisao Lit. I. BOŠKOVIĆ, Orijuna - ideolo- je u brojnim časopisima. Zauzimao se za gija i književnost, HSN, Zagreb, 2006, 500. obnovu redovništva u Crkvi u Hrvata u duhu II. vatikanskoga sabora. Povezao je Bošnjaković, o. Antun (Bapska, sve redovnike i redovnice da zajednički 25. VIII. 1928.-Zagreb, 3. VI. 1988.) SJ, djeluju u Vijeću viših redovničkih pogla- isusovac, svećenik i pisac. Diplomirao vara, a franjevce u Vijeću franjevačkih teologiju na TIDI u Zagrebu. Odgojitelj zajednica. Objavio je nekoliko za redov- u sjemeništu i novicijatu. U Beču se ništvo važnih edicija: Svjetovni instituti, osposobio za arhivara i od 1977. vo- Redovnička pravila i drugo. Organizirao dio Arhiv Provincije u Zagrebu. Pisao je više znanstvenih skupova u prigodi fra- je u nekim časopisima i zbornicima o njevačkih jubileja. Bio je član Uredništva crkvenim prilikama u Srijemu i objavio Zbornika „Kačić“. Član HMI. knjigu crkvi u Bapskoj.

343 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Lit. A. BOŠNJAKOVIĆ, Crkva Blažene na Sveučilištu u Zadru i posebno se Djevice Marije na Bapskoj, Prilog povije- bavi poviješću hrvatskoga pomorstva. sti Katoličke Crkve u Srijemu, Župni ured Lit. M. BRATANIĆ, Vjera i vjerska Bapska, Zagreb, 1978, 152. praksa u hrvatskim zbjegovima u El- Shattu (1944.-1946.), CCP, XXXV/2011, Botica, dr. Stipe (Otok, Sinj, 23. 68, 143-152. II. 1948.) profesor, kroatist, folklorist i pisac. Diplomirao je i doktorirao hr- Bratulić, dr. Josip (Sveti Petar u vatski jezik na FF u Zagrebu. Na istom Šumi, Pazin, 13. II. 1939.) profesor, Fakultetu predavao je hrvatsku usme- kroatist, književni povjesničar i pi- nu književnost i bio dekan. Vodio je sac. Diplomirao i doktorirao na FF u „Slavističku školu za strane slaviste“. Zagrebu. Radio u Staroslavenskom in- Sudjelovao je više znanstvenih skupo- stitutu, na FF predavao stariju hrvatsku va. Objavio je više knjiga, znanstve- književnost i bio dekan. Posebno se je nih, stručnih i popularnih članaka i ra- bavio hrvatskom glagoljaškom bašti- sprava iz područja usmene knjiženosti nom. Napisao je i uredio više knjiga i kroatistike općenito. Predsjednik je i zbornika, pokrenuo više kulturnih Matice hrvatske. zbivanja i manifestacija. Nastupao je Lit. S. BOTICA, Andrija Kačić Miošić, na brojnim znanstvenim skupovima u ŠK et alii, Zagreb, 2003, 332 (životopis, domovini i inozemstvu. Puno je sura- 329-331). đivao s dr. Josipom Turčinovićem u „Kršćanskoj sadašnjosti“. Bio je pred- Botteri Dini, Josip (Zagreb, 3. VI. sjednik MH. Član je HAZU i HMI. 1943.) slikar i profesor. Diplomirao je Lit. HBL, II, 279-280; LHP,101; Knjige na Akademiji likovnih umjetnosti u poštujući, knjigama poštova. O 70. rođen- Zagrebu. Nekoliko je godina bio pro- danu Josipa Bratulića (ur. R. Horvat) MH, fesor u srednjim školama, a od 1975. Zagreb, MMX, 574 (bibliogr. 511-558). živi u Splitu kao slobodni umjetnik. Radi slike na platnu, vitraje, mozaike Brekalo, Marko Garan, v. Brekalo, i grafike. Veći dio svojih djela posve- fra Tomislav. tio je religioznim temama. Izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama Brekalo, fra Tomislav (Prisika, u domovini i inozemstvu i dobio broj- Aržano, 7. IX. 1954.) OFM, franjevac, ne nagrade domaće i strane. Izradio je svećenik, župnik i pisac. Studirao na nekoliko crteža za naš Zbornik. Bio je FVB u Makarskoj i diplomirao na KBF u ravnatelj Galerije umjetnina u Splitu i Zagrebu. Bio je župnik u nekoliko župa urednik časopisa „Hrvatska obzorja“. u domovini i hrvatskoj župi u Berlinu. U Lit. HBL, II, 216-217; J. DEPOLO, pastoralnom djelovanju pomaže mu pi- Josip Botteri Dini, KS, Zagreb, 1990, 212. sana riječ, koja često dopire do onih do kojih izgovorena ne može doći. Bavi se Bratanić, dr. Mateo (Split, 19. slikanjem i već je imalo nekoliko izlo- VIII. 1976.) povjesničar, profesor i žaba. S bratom Markom Garanom (17. pisac. Diplomirao je povijest i engle- IX. 1957.) priredio je knjigu „Brekalo, ski jezik te doktorirao na Sveučilištu u podrijetlo, povijest, rodoslovlje i običaji Zadru. Docent je na Odjelu za povijest aržanskih Brekala“, Split-Prisika, 2010,

344 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

360. Marko se sa svojom obitelju bavi Dugo je vremena urednik Radova FF u sušenjem pršuta. Zadru. Sudjelovao je na više znanstve- Lit. T. BREKALO-M. BREKALO, nih skupova. Objavio je brojene članke Brekalo, Split-Prisika, 2010, 69, 347. iz područja diplomatike. Lit. M. BRKOVIĆ, Diplomatičke for- Breko-Kustura, dr. Hana (Sinj, mule latinskih povelja bosansko-humskih 20. III. 1970.) profesorica, muzikologi- vladara i velmoža od XII. do XV. stoljeća, nja i spisateljica. Studirala i diplomira- Radovi. Razdio povijesnih znanosti (11), la muzikologiju i glazbenu publicisti- Zadar, XXIV/1985, 24, 133-148; HL, 1, 156. ku na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, nastavila postdiplomski studij na Brnas, fra Branko (Vid, Metković, Institutu za muzikologiju Sveučilišta 25. III. 1955.), OFM, franjevac, sveće- u Erlangenu-Nürnbergu i doktorirala nik, župnik, glazbenik i pisac. Teologiju u Zagrebu. Zaposlena je u Odsjeku studirao na FVB u Makarskoj i diplo- za povijest hrvatske glazbe HAZU u mirao na KBF u Zagrebu. Također je Zagrebu. Objavila je nekoliko knjiga diplomirao na ICG istoga Fakulteta. i više znanstvenih i stručnih članaka. Neko je vrijeme radio u pastoralu u Članica je nekoliko domaćih i stranih domovini, a veći dio života u nekoliko stručnih društava i HMI. Dobila je ne- hrvatskih katoličkih župa u Njemačkoj. koliko priznanja i nagrada. Kao gvardijan i župnik posvetio se Lit. LHCG, 43. obnovi samostana, arhiva i knjižnice u Zaostrogu. Skladao je duhovne po- Brkan, dr. fra Jure (Bristivica, pijevke i objavio nekoliko CD-a popu- Trogir, 23. III. 1946.) OFM, franje- larne duhovne glazbe. vac, svećenik, provincijal, profesor, Lit. B. BRNAS, Hrvatska katolička mi- pravnik i pisac. Diplomirao je na FVB sija u Düsseldorfu 1970.-2006, Kačić, Split- u Makarskoj i doktorirao pravo na Düsseldorf, 2007, 256 (životopis, 170). Antonijanumu u Rimu. Bio je profesor prava na FVB u Makarskoj i KBF Bubalo, s. Ancila Marija (Turči- Sveučilišta u Splitu. Bavio se je po- novići, Široki Brijeg, 19. IV. 1043.- sebno kanonskim pravom i poviješću Mostar, 14. VII. 2006.) ŠSFKK, re- školstva. O toj tematici napisao je više dovnica, profesorica i spisateljica. knjiga, znanstvenih i stručnih člana- Diplomirala je hrvatski i njemački jezik ka u raznim časopisima i zbornicima. na FF u Zagrebu. Predavala je ta dva je- Član je Uredništva Zbornika „Kačić“. zika u srednjim školama u Dubrovniku Lit. MFPI, 932-934; J. BRKAN, Klerici i Mostaru, radila u Uredništvu NO, u u zakonodavstvu Katoličke Crkve, Kačić, odgoju mladoga naraštaja i upravi svoje Split, 2012, 272. redovničke Provincije. Objavila nekoliko knjiga, prevela s njemačkoga dje- Brković, dr. Milko (Putkovići, lo K. Essera „Početak Franjevačkoga Vitez, 15. X. 1949.) povjesnjčar, pro- reda“ i surađivala u raznim časopisima i fesor i pisac. Diplomirao teologiju na zbornicima. Članica je Društva književ- KBF u Zagrebu i doktorirao na FF u nika Herceg-Bosne. Zadru. Radio u Zavodu za povijesne Lit. N. PALAC, U knjigu života upisa- znanosti HAZU u Zadru i bio ravnatelj. ne, Mostar, 2013, 275-277.

345 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Bubalo, fra Jakov (Turčinovići, Budriesi, dr. Roberta (Bologna, Široki Brijeg, 22. VIII. 1933.-Ivanec, 15. X. 1942.) arheolog i povjesničar 12. VIII. 1996.) OFM, franjevac, sve- starokršćanske i ranosrednjovjekovne ćenik, profesor i pisac. Diplomirao umjetnosti, posebno skulpture. Osobito na FT u Sarajevu i hrvatski jezik i istražuje naselja i spomenike u tali- povijest na Pedagoškoj akademiji u janskoj pokrajini Emilia Romagna, Dubrovniku. Neko je vrijeme bio žu- ali i šire, uključujući i Afriku, starokr- pnik, a zatim profesor na FKG u Splitu šćansku arhitekturu. Prof. Alma Mater (Poljud). Veliki dio života proživio je Studiorum, Università di Bologna, u Tomislavgradu i radio u uredništvu Facoltà di Lettere e Filosofia, Bologna. Lit. R. BUDRIESI, I santuari del časopisa „Naša ognjišta“. Objavio je mare. Una frontiera del sacro per reliquie e nekoliko knjiga i više znanstvenih uomini sull’aqua, CISAM, Spoleto, 2008. i popularnih članaka u časopisima i zbornicima. Bio je osobiti štovatelj hr- Buljac, dr. Miljenko (Hrvace, vatskoga književnog jezika. Sinj, 7. XII. 1951.) profesor i pisac. Lit. HBL, II, 391-392; Fra Jakov Diplomirao je jugoslavistiku i peda- Bubalo - umjetnik riječi. Spomenica u po- gogiju na FF u Zagrebu. Doktorirao vodu desete obljetnice smrti (1996.-2006.), je obranivši tezu iz kroatistike na NO, Tomislavgrad, 2006, 384; LHF, 76-77. Sveučilištu u Zadru. Profesor je i prorektor za znanost na Sveučilištu Bubrin, dr. Vladimir (Potnjani, Hercegovina u Mostaru. Objavio je Velika Kopanica, 10. XII. 1949.) pro- nekoliko znanstvenih knjiga i zbir- fesor, pisac i prevoditelj. Kao dječak ka poezije. Sudjelovao je na mnogim s roditeljima emigrirao u Kanadu. znanstvenim i stručnim skupovima i Diplomirao i doktorirao slavenske je- objavio svoje članke u raznim časopi- zike na Sveučilištu u Torontu. Predaje sima i zbornicima. na istom Sveučilištu i dugo je vodio Lit. D. SLAVIĆ, Suvremenost apo- Hrvatsku školu u Torontu. Sudjelovao kaliptike, Republika, LXXIV/2018, 1-2, je na brojnim znanstvenim skupovi- 178-179. ma u inozemstvu i u Hrvatskoj i objavio svoje članke u raznim časopisi- Buljac, fra Mirko (Hrvace, 9. I. ma u inozemstvu i u Hrvatskoj. S V. 1936.-Split, 27. VII. 2009.) OFM, Grubišićem uređuje časopis „Journal franjevac, svećenik, župnik i pisac. of Croatian Studies.“ Preveo je i obja- Diplomirao je teologiju na FVB u vio više književnih djela s hrvatskoga Makarskoj. Cijeli je svoj svećenički na engleski. Dobio je više odličja i život djelovao u pastoralu kao župnik nagrada, npr. Red Hrvatskog pletera u raznim župama (Splitu, Zagrebu, (dr. F. Tuđman, predsjednik R.H.). Imotskom, Šibeniku, Metković i Član je CAA i drugih znanstvenih i Otoku). Uređivao je i izdavao župske kulturnih društava. listove. Odužio se je svomu rodnom Lit. The Glory and Fame, Croatian mjestu monografijom „Hrvace župa Renaissance Reader-Dike ter hvaljenja, hr- Svih Svetih“ (2004.). vatska renesansna čitanka (ur. V. Bubrin-V. Lit. + fra Mirko Buljac, VP, LIX/2009, Grubišić), New York, 2015, 590. 4, 148-152.

346 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Buonocore, dr. Marco (Roma, 17. Cambi, dr. Nenad (Split, 21. II. IX. 1954.) bibliotekar i epigrafičar. 1937.) povjesničar, povjesničar um- Istaknuti istraživač povijesti, epigra- jetnosti i arheolog. Doktorirao na fičkih studija, te povijesti značajnih Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio istraživača antičke povijesti i rimske kustos i ravnatelj Arheološkog muze- epigrafije, kao i knjižne i arhivske ba- ja u Splitu, profesor na Filozofskom štine koja se čuva u Vatikanskoj biblio- fakultetu u Zadru i Splitu, professor teci. Predsjednik Pontificia Accademia emeritus. Predavao je i na stranim Romana di Archeologia, Dott. Comm. sveučilištima. Objavio je više knjiga Biblioteca Apostolica Vaticana, Città i brojne članke u raznim časopisima o del Vaticano. antičkoj povijesti i povijesti umjetnosti Lit. M. BUONOCORE, Tra i codici istočne jadranske obale. Dugogodišnji epigrafici della Biblioteca apostolica vati- je predsjednik Književnoga kruga cana, Faenza, 2004. (Split) i član HAZU. Lit. HBL, II, 563; N. CAMBI, Imago Buzov, dr. Marija (Zagreb, 7. animi. Antički portret u Hrvatskoj, KK, IX. 1949.) arheolog. Doktorirala Split, 2000, 444. na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu 2001. Vodila arhe- Caratan, s. Alojzija (Višegrad, 8. II. ološka istraživanja u Sisku i Krapini. 1905.- Zagreb, 4. VII. 1995.) FDC, re- Osobito proučavala rimske mozaike, dovnica, profesorica, bibliotekarka i spi- kao i antičku topografiju, posebno sateljica. Diplomirala je književnost, po- problematiku antičkih gradova i urba- vijest i njemački jezika na FF u Zagrebu. nizma. Znanstvena savjetnica, Institut Bila je ravnateljica Zavoda sv. Josipa u za arheologiju, Zagreb. Sarajevu i predavala na nekoliko sred- Lit. Finis coronat opus. Zbornik ra- njih škola. Komunisti su ju osudili na rodova posvećen Mariji Buzov povodom biju u Zenici. Kad su redovnice istjerane 65. obljetnice života, ur. A. Tonc, M. iz Bosne, zaposlila se je kao knjižničarka Ugarković, Zagreb, 2016. (bibliogr. 7). u Staroslavenskom zavodu u Zagrebu. Surađivala je u izdanju Časoslova, Caillet, dr. Jean-Pierre (Pariz, 22. Biblije i drugih knjiga. Istraživala je i IV. 1947.) arheolog i povjesničar um- objavila povijest svoje Družbe. jetnosti kasne antike i srednjeg vijeka. Lit. A. NAZOR, In memoriam Dugogodišnji član francuske misije u Štefanija s. Alojzija Caratan, Slovo, XLIV- Saloni i suautor kataloga Zbornika nat- XLVI/1994.-1996, 221-222; S. BULJAN, pisa starokršćanske Salone. Kustos mu- Blažene Drinske mučenice - Božje ugodni- zeja srednjovjekovne umjetosti u Parizu ce. Duhovno cvijeće Kćeri Božje ljubavi, Cluny. Istraživao kasnoantički lokalitet Zagreb, 2017, 242 (životopis 143-147). Caričin grad – Iustiniana Prima. Predavao i na Katoličkom sveučilištu u Parizu i Ciglenečki, dr. Slavko (Celje, 24. I. profesor na Université Paris Ouest. 1949.) arheolog i pisac. Doktorirao na Lit. Ars Auro Gemmisque Prior. Filozofskom fakultetu u Ljubljani 1987. Mélanges en hommage à Jean-Pierre Otkrio kasnoantičko naselje Gradec Caillet, ed. Chr. Blondeau et al., Zagreb- pri Prapretnem u istočnim Alpama. Motovun 2013. (bibliogr. 13-25). Iskopavao kasnoantičko naselje Toncov

347 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 grad pri Kobaridu, topografski reko- u tim ustanovama. Objavio je više čla- gnoscirao nalazišta u širem alpskom pro- naka u časopisima i zbornicima. Priredio storu te većem dijelu Balkana. Istraživač je notna izdanja za Jutarnje i Večernje, starokršćanskih arheoloških spomenika. Veliki tjedan, Devetnicu Božiću, a po- Znanstveni savjetnik Inštituta za arheo- sebno je važna njegova suradanja u djelu logijo ZRC i član Slovenske akademije „Tradicijsko crkveno pučko pjevanje u znanosti in umetnosti, Ljubljana. Provinciji Presv. Otkupitelja.“ Lit. S. CIGLENEČKI, Höhenbefes- Lit. LHCG, 80; +Fra Mile Čirko, VP, tigungen aus der Zeit vom 3. bis 6. Jh. im LXV/2016, 1, 81-88. Ostalpenraum, Dela 1. razr. SAZU 31, Ljubljana 1987, 1-182. Čoralić, dr. Lovorka (Zadar, 8. II. 1968.) profesorica, povjesničarka i spi- Comes, dr. Rosa (Barcelona, 8. sateljica. Diplomirala povijest i dokto- V. 1949.) klasični filolog. Doktorirala rirala te se zaposlila se na FF u Zadru, na Sveučilištu u Barceloni (tzv. eu- ali je zbog političkih razloga uklonje- ropska ocjena, s temom „Latinski jena. Konačno se zaposlila u Hrvatskom zik na natpisima Narone i područja institutu za povijest u Zagrebu. U uz Neretvu, Conventus Naronitanus.“ znanstvenom radu prvenstveno se Departament de Filologia Llatina, bavi poviješću Mletačke Republike i Facultat de Filologia, Universitat de Dalmacije te njihovih odnosa. Objavila Barcelona. je više knjiga i brojne članke i rasprave Lit. R. COMES, Scripta manent: La u raznim časopisima i zbornicima. memòria escrita dels romans – La memo- Lit. L. ČORALIĆ, U gradu sveto- ria escrita de los romanos (suurednik I. ga Marka: povijest hrvatske zajednice Rodà), Barcelona 2002. u Mlecima, Golden marketing, Zagreb, 2001; ZSO, 751. Cuscito, dr. Giuseppe (Muggia, 12. III. 1940.) arheolog, epigrafičar starokr- Čovo, dr. fra Ante (Karakašica, šćanskog razdoblja, posebno za sjever- Sinj, 29. X. 1959.) OFM, franjevac, nu Italiju i Istru, te za antičku i starokr- svećenik, profesor i pisac. Studirao šćansku Akvileju. Predsjednik Società teologiju na FVB u Makarskoj, diplo- istriana di archeologia e storia patria. mirao na KBF u Zagrebu i doktorirao Prof. emeritus Sveučilišta u Trstu. na Antonijanumu u Rimu. Predavao Lit. G. CUSCITO, I sinodi della dio- na FVB u Makarskoj i KBF u Splitu. cesi di Trieste, Siena, 2013. Objavio je nekoliko knjiga i članaka. Lit. A ČOVO, Il francescanesimo in- Čirko, fra Mile (Rašeljke, 15. VII. segnato e vissuto nelle lettere circolari de- 1940.- Split, 8. II. 2016.) OFM, franje- lla Prov. del ss. Redentore…, Antonianum, vac, svećenik, profesor, glazbenik, zbo- Romae, 1994, 203; MFPI, 942-944. rovođa i pisac. Diplomirao je teologiju na FVB u Makarskoj i kratko radio pa- Čovo, dr. fra Stjepan (Karakašica, storalu. Diplomirao je na Institutu za cr- Sinj, 11. VII. 1947.) OFM, franjevac, kvenu glazbu u Zagrebu i predavao glaz- svećenik, profesor i pisac. Teologiju je bu na FVB u Makarskoj, FKG u Sinju i studirao na FVB u Makarskoj, diplo- KBF u Splitu. Također je bio zborovođa mirao KBF u Zagrebu i doktorirao na

348 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Lateranu u Rimu. Predavao je teologi- Ćus Rukonić, Jasminka (Split, ju na FVB u Makarskoj i KBF u Splitu. 17. XI. 1950.) arheologinja, muzejska Bio je rektor FVB, magistar novaka i savjetnica, dugogodišnja voditeljica bogoslova. Objavio je nekoliko knjiga, muzejske djelatnosti na cresko-lo- sudjelovao na znanstvenim skupovima šinjskom otočju. Diplomirala na FF u i pisao u raznim časopisima i zbornici- Zgrebu. Postavila Arheološku zbirku u ma. Član je HMI. Osor. Otkrila je i istražila više arheo- Lit. S. ČOVO, Teološka traganja, SB, loških lokaliteta i spomenika na Cresu Split, 2012, 590 (život i bibliogr. 585-586). i Lošinju. Posebno se bavi heraldikom. Objavljuje stručne i znanstvene radove Čulinović-Konstantinović, dr. Lit. J. Ćus-Rukonić, Grbovi lošinjskog Vesna (Bela Crkva, 26. I. 1934.) etnolo- otočja i južnog dijela otoka Cresa, Mali ginja. Diplomirala i doktorirala na FF u Lošinj, 2003. Zagrebu. Ravnateljica je Etnografskog muzeja u Splitu. Predavala običajno Damiš, dr. fra Ivan (Mačkovec, pravo na Pravnom fakultetu u Splitu. Čakovec, 8. V. 1953.-Varaždin, 26. XI. Istražuje običajno pravo. Objavila je 2013.) OFM, franjevac, svećenik, pro- više stručnih članaka i rasprava. fesor i pisac. Diplomirao je na KBF u Lit. HBL, III, 129. Zagrebu i doktorirao na Urbanijani u Rimu. Bio je nastavnik Katehetskog insti- Ćaleta, fra Mijo (Vinovo, Blizna, tuta KBF-a i vjeroučitelj u srednjoj školi. 15. VIII. 1946.- Split, 29. V. 2005.) Objavio je nekoliko knjiga i više članaka OFM, franjevac, svećenik, profesor i Lit. I. DAMIŠ, Svjedoci Evanđelja. pisac. Studirao je i diplomirao teologi- Sluge Božji i službenice Božje u Hrvata, GK, ju na FVB u Makarskoj. U Frankfurtu Zagreb, 2011, 416 (život i djela, 411-412). je studirao matematiku i na FKG u Sinju predavao matematiku, fiziku i Delić, dr. don Josip (Košute, Trilj, informatiku. Sudjelovao je na nekoliko 18. III. 1935.) svećenik, profesor i znanstvenih skupova i radove objavio pisac. Studij teologije započeo je na u časopisima i zbornicima. VBŠ u Splitu i diplomirao na KBF u Lit. + Fra Mijo Ćaleta, VP, LIV/2005, Zagrebu. Doktorat prava postigao je na 3, 183-192. Gregorijani u Rimu. Predavao je pravo na VBŠ (bio rektor) i na KBF u Splitu. Ćuk, fra Ivon (Muć Gornji, 11. II. Sudjelovao je na znanstvenim skupovi- 1923.-Zagreb, 1. I. 1983.) OFMConv, ma i objavio svoje radove u nekim ča- franjevac konventualac, sveće- sopisima. Dugo godina vodio je brojne nik, urednik i pisac. Diplomirao na sudske postupke na Interdijecezanskom Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. crkvenom sudu. Vršio je i razne službe, Pokrenuo (1962.) i bio glavni ured- npr. bio je generalni vikar Nadbiskupije nik Glasnik sv. Antuna Padovanskoga i imenovan je kanonikom. (poslije zabrane nazvan Veritas). Lit. J. DELIĆ, De evolutione delegati- Objavio je više knjiga i kao publicist onis a jure…, Roma, 1968. vrlo mnogo članaka. Lit. HBL, III, 165-166; HFBL, 125- Demori Staničić, dr. Zoraida 126. (Split, 16. VIII. 1952.) povjesničar-

349 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ka umjetnosti, konzervatorica i znan- nomsku školu. Zanimao se za zavičaj- stvenica. Diplomirala i doktorirala nu povijest, pokrenuo i uređivao neko- povijest umjetnosti na Filozofskom liko godina časopis „Zaostroška vila“, fakultetu u Zagrebu. Djelovala je u glasilo Društva Zaostrožana (Zagreb). Konzervatorskom odjelu u Splitu i Lit. Ž. DESPOT, Najstarija sačuvana Hrvatskom restauratorskom zavodu. matica krštenih u Franjevačkom samostanu Objavila je nekoliko knjiga i znanstve- u Zaostrogu, Kačić, XXV/1993, 93-112. ne rasprave i priloge o dalmatinskoj Devetak, dr. Zdravko (Sinj, 14. II. umjetnosti, posebno ikonama. Lit. Z. DEMORI-STANIČIĆ, Javni 1920.-Sarajevo, 26. IV. 2007.) agro- kultovi ikona u Dalmaciji, KK-HRZ, Split, nom, profesor i pisac. Diplomirao na 2017, 388. Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu i doktorirao na Poljoprivrednom Demović, dr. don Miho (Dubravka, fakultetu u Sarajevu. Na istom je fakulte- Dubrovnik, 16. VI. 1934.) svećenik, mu- tu cijeli život bio profesor. Proučavao je zikolog, skladatelj, pisac. Diplomirao domaće prirodno ljekovito bilje, pisao o teologiju na KBF i glazbu na Institutu za povijesti prirodnih znanosti i surađivao u crkvenu glazbu u Zagrebu. Diplomirao domaćim i stranim časopisima. Objavio muzikologiju na FF u Ljubljani i dok- je nekoliko priručnika za studente. torirao na Sveučilištu u Kölnu. Bio je Lit. HBL, III, 349-350; L. VLAD- zborovođa katedrala u Dubrovniku i MIROVIĆ, Likarije priprostite (pr. Z. Zagrebu. Obnovio je, poslije zabrane, Devetak), Kačić, Split-Zaostrog, 1999, 136; časopis Sveta Cecilija i bio urednikom. HEBIH, I, 564-565. Objavio je nekoliko knjiga, skladba i Diana, Deša (Brist, 1932.) povje- brojne članke u domovini i inozemstvu sničarka umjetnosti, konzervatorica. o glazbi i glazbenom životu u Hrvatskoj. Diplomirala je povijest umjetnosti na Lit. HBL, III, 291-292; LHCG, 84-85, FF u Zagrebu. Dugogodišnja ravnateljica Muzeja grada Splita. Objavila Derossi, Julije (Trogir, 9. VII. je nekoliko knjiga i više znanstvenih 1928.-Zadar, 28. XI. 2010.) profesor, članaka o umjetničkoj baštini Splita i književni povjesničar. Diplomirao je okolice. Posebno se bavi istraživanjem hrvatsku književnost na FF u Zagrebu. liturgijskog srebra. Predavao je na gimnaziji i Pedagoškoj Lit. D. DIANA, Liturgijsko srebro akademiji. Poslije „Hrvatskoga prolje- grada Splita - Hrvatska, Split, 1994, 128. ća“ ostao je bez posla. Kasnije je radio kao knjižničar u Zadru. Uređivao je Di Vita, dr. Antonino (Chiramonte “Zadarsku smotru” i pisao u više časopi- Gulfi, Ragusa, 19. X. 1926.-Rim, 22. sa o hrvatskom jeziku, stilistici i estetici, X. 2011.) arheolog. Redoviti član Acca- kao i o nekim književnicima. Dobio je demia dei Lincei, Rim (Talijanska aka- Nagradu grada Zadra za životno djelo. demija znanosti i umjetnosti). Profesor Lit. HBL, III, 311; LZL, 239-241. i rektor Sveučilišta u Mcerati te ravnatelj Talijanske arheološke škole u Ateni. Despot, Žarko (Zaostrog, 6. X. Vodio je iskapanja na Kreti, osobito na 1921.-Zagreb, 20. V. 2016.) gospodar- Gortinu. Istraživao je na grčkim otocima stvenik, graditelj i pisac. Završio eko- i antičkim lokalitetima u Libiji.

350 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Lit. Accademia Nazionale dei Lincei, na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio Convegno: Antonino Di Vita - Itinerari na specijalizaciji u Oxfordu. Predavao mediterranei, Roma, 2013. je političku ekonomiju i vodio postdi- Domančić, Davor (Split, 17. V. plomski studij na fakultetima u Zagrebu, 1926.-Split, 18. IX. 2000.) povjesničar Osijeku, Rijeci i Splitu. Napisao je više umjetnosti i konzervator. Diplomirao knjiga i brojne članke u domaćim i stra- je povijest umjetnosti na FF u Zagrebu nim časopisima. Član HAZU. Lit. Adolf Dragičević 1924.-2010. i radio u Konzervatorskom zavodu HAZU, Zagreb, 2012, 49. za Dalmaciju i bio njegov ravnatelj. Vodio brojne konzervatorske rado- Duda, dr. fra Bonaventura (Rijeka, ve, priredio izložbe i pisao članke o 14. I. 1924.-Varaždin, 3. VIII. 2017.) umjetninama i spomenicima srednje OFM, franjevac, svećenik, teolog, bi- Dalmacije, posebno otoka Brača. bličar, profesor, prevoditelj i pisac. Lit. Biografija i bibliografija D. Doman- Diplomirao je na KBF u Zagrebu i čića, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1986-1987, 26, 5-10; HBL, III, 475. doktorirao na Antonijanumu u Ri- mu. Profesor i dekan KBF u Zagrebu, Domazet, dr. fra Anđelko (Split, professor emeritus. Glavni urednik (s 11. IX. 1962.) OFM, franjevac, sve- Jurom Kaštelanom), uz brojne surad- ćenik, profesor i pisac. Studirao je nike, izdanja „Biblija Stari i Novi za- teologiju na FVB u Makarskoj, diplo- vjet“, Stvarnost, Zagreb, 1968, 934+368 mirao na KBF u Zagrebu i doktori- („Zagrebačka Biblija“). Napisao brojne rao na Gregorijani u Rimu. Predavao knjige i vrlo mnogo članaka u domaćim i je u Makarskoj na FVB i na KBF u stranim časopisima. Poznati propovjed- Splitu. Na istom fakultetu bio je dekan nik i voditelj duhovnih vježba i obnova. i prodekan te urednik „Službe Božje“. Dopisni član HAZU, PAMI i HMI. Objavio je dvije knjige, više znanstve- Lit. HBL, III, 650-651; O kraljevstvu nih i stručnih članaka te sudjelovao na nebeskom - novo i staro. Zbornik radova znanstvenim skupovima. u čast Bonaventuri Dudi, OFM, u povodu Lit. A. DOMAZET, Život u dijalogu s 75. rođendana i 50 godina svećenik (ur. M. Bogom, Zagreb, 2009, 165; MFPI, 945-946. Cifrak), KS, Zagreb, 2001, 510.

Dorkin, dr. Mladen (Preko, Ugljan, Dugački, dr. Vladimir (Zagreb, 26. 30. XII. 1931.) profesor, povjesničar i pi- II. 1939.- 14. III. 2014.) liječnik, oftal- sac. Diplomirao i doktorirao jugoslaven- molog, medicinski povjesničar i pisac. ske književnosti na FF u Zadru. Predavao Diplomirao i doktorirao na Medicinskom je na srednjim školama i konačno na FF u fakultetu u Zagrebu. Specijalizirao of- Zadru. Objavio je brojne članke o meto- talmologiju. Proučavao povijest medi- dici nastave književnosti, povijesti knji- cine, a posebno oftamologije. Objavio ževnosti i posebno o razdoblju moderne. je mnogo rasprava i članaka iz povijesti Lit. HBL, III, 522. medicine i bio urednik nekoliko časopi- sa i zbornika. Suautor je „Hrvatske me- Dragičević, dr. Adolf (Zaostrog, 7. dicinske bibliografije (1984.). VIII. 1924.-Zagreb, 20. VII. 2010.) pro- Lit. V. DUGAČKI-Š. JURIŠIĆ, Iz liječ- fesor i pisac. Diplomirao i doktorirao ničke povijesti, Split, 1988, 61; HBL, III, 659.

351 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Dukić, fra Bernardo (Košute, Trilj, ke i starokršćanske umjetnosti. Profesor 28. IV. 1934. - Split, 30. VIII. 2012.) emeritus starokršćanske arheologije na OFM, franjevac, svećenik, župnik. Sveučilištu u Bonnu. Predsjednik XII. Diplomirao na FVB u Makarskoj. Bio međunarodnog kongresa za starokršćan- župnik u domovini i hrvatskoj inoze- sku arheologiju 1991. u Bonnu, na kojem mnoj pastvi u Njemačkoj. Dugo je bio je donesena odluka o XIII. jubilarnom na čelu Hrvatskoga dušobrižničkog kongresu, o stotoj obljetnici Prvog kon- ureda u Frankfurtu. Sa svojim surad- gresa, 1994. u Splitu. nicima osnivao je nove hrvatske župe, Lit. Tesserae – Festschrift für Josef hrvatsko glasilo „Živa zajednica“, Engemann, Münster 1991. (život i bibli- katehetsko natjecanje „Vjeronaučna ograf. 7-10; J. ENGEMANN, Römische olimpijada“, objavio pjesmaricu-moli- Kunst in Spätantike und frühen Christentum tvenik „Slavimo Boga“ i drugo. bis Justinian, Darmstadt, 2014. Lit. + Fra Bernard Dukić, VP, LXI/2012, 4-5, 208-228. Espluga, dr. Xavier (Mataró, 2. III. 1968.) klasični filolog. Doktorirao Duplančić, Arsen (Split, 3. II. u klasičnim studijama na Sveučilištu u 1959.) povjesničar, znanstvenik, pisac. Barceloni, 1997. Red. prof. Departament Diplomirao je povijest na Sveučilištu u de Filologia Llatina, Facultat de Filo- Zadru. Voditelj knjižnice Arheološkog logia, Universitat de Barcelona. muzeja u Splitu. Bavi se istraživanjem Lit. X. ESPLUGA, Vida religiosa a kulturne povijesti Dalmacije, posebno l’antiga Roma (suautor M. Miró), Barcelona, Splita. Organizira i sudjeluje na izlož- 2002. bama, znanstvenim i stručnim sku- Eterović, dr. Nikola (Pučišća, 20. povima. Objavljuje knjige, kataloge, I. 1951.) naslovni nadbiskup Cibale, znanstvene i stručne članke. vatikanski diplomat. Doktorirao teolo- Lit. M. KOVAČIĆ, Bibliografija radova giju na Gregorijani u Rimu 1980. U di- Arsena Duplančića (1979.-2001.), Društvo plomatskoj službi Svete Stolice u nizu prijatelja kulturne baštine, Bibliografije 5, zemalja u Europi, Africi i Latinskoj Split, 2002, 34. Americi, potom u Državnom tajništvu Svete Stolice, gdje je posebno zaslu- Džin, Kristina (Pula, 3. VII. 1966.) žan za prezentaciju stanja u Hrvatskoj arheolog, posebno intenzivno istražu- za vrijeme Domovinskoga rata. Bavi je lokalitet Vižulu. Bivša ravnateljica se i znanstvenim radom iz povijesnih Arheološkog muzeja Istre u Puli. Mr. znanosti. Apostolski nuncij u Ukrajini, sc. Institut društvenih znanosti «Ivo glavni tajnik Sinode biskupa i apostol- Pilar» Zagreb, Centar za arheološka ski nuncij u Njemačkoj (Berlin). istraživanja – Međunarodni istraživački Lit. N. ETEROVIĆ, Diplomacija i te- centar za arheologiju Brijuni-Medulin. ologija. Rasprave, članci i osvrti, CS, Split, Lit. K. DŽIN, Vižula - The hidden World 2002, 484. of Antiquity (suautor V. Girardi-Jurkić), Medulin, 2011. Faričić, dr. Josip (Zadar, 16. VI. 1976.) profesor i pisac. Diplomirao ze- Engemann, dr. Josef (Berlin, 9. IV. mljopis i povijest na FF u Zadru i dok- 1926.) arheolog i povjesničar kasnoantič- torirao na PMF u Zagrebu. Profesor je

352 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ na Sveučilištu u Zadru. Posebno se bavi Feissel, dr. Denis (Saint-Germain- kartografijom, regionalnom geografi- en-Laye, 18. VIII. 1949.) epigrafičar. jom i geografijom otoka. Sudjelovao je Specijalist za grčku epigrafiju i prav- na brojnim znanstvenim skupovima u nu povijest kasnoga Rimskog carstva. domovini i inozemstvu te objavio član- Sudionik francuske ekipe nadležan za ke u raznim časopisima i zbornicima. grčku epigrafiju u hrvatsko-francu- Član je European Academy of Science skom projektu Salona Arheološkoga and Art. muzeja u Split voditelja Emilija Lit. ZSO, 753; J. FARIČIĆ, Geografija Marina. Dopisni član Académie des sjevernodalmatinskih otoka, Zadar, 2012. Inscription et Belles-Lettres. Directeur de recherches émérite, Centre de Farina, kard. Raffaele, (Buonalber- recherche d’histoire et Civilisation de go, Italija, 24. IX. 1933.) SDB, salezi- Byzance, Paris. janac, nadbiskup, povjesničar i biblio- Lit. D. FEISSEL, Recueil des inscrip- tekar. Doktorirao iz crkvene povijesti tions chrétiennes de Macédoine du IIIe au na Gregorijani u Rimu. Posebno istra- VIe siècle, Paris, 1983; isti., Documents, živao život i djelo Origena i Euzebija droit, diplomatique de l’Empire romain Cezarejskoga. Rektor Papinskoga sa- tardif, Paris, 2010. lezijanskog sveučilišta u Rimu, prefekt Vatikanske apostolske biblioteke, arhi- Filinić, fra Bernardin Juraj (Cres, vist i bibliotekar Svete Rimske Crkve, 15. V. 1937.) OFMConv, franjevac kon- Città del Vaticano. ventualac, svećenik, profesor i pisac. Lit. Studi in onore del Cardinale Diplomirao teologiju na KBF te povijest Raffaele Farina, ed. A. M. Piazzoni, Città i klasičnu filologiju na FF u Zagrebu. del Vaticano, 2013. Predavao je povijest u srednjim ško- lama u Zagrebu i Visokoj teološkoj Fatović-Ferenčić, dr. Stella (Zagreb, školi „Redemptoris Mater“ u Puli. 23. I. 1960.) profesorica, povjesničarka me- Pastoralno je djelovao u Vinkovcima i dicine, urednica i spisateljica. Diplomirala Puli. Objavio je više članaka povijesno- je i doktorirala na Medicinskom fakultetu ga i duhovnog karaktera. u Zagrebu. Upraviteljica je Odsjeka za po- Lit. B. J. FILINIĆ, Ti si Petar… Sažetak vijest medicinskih znanosti Zavoda za po- povijesti Crkve, Zagreb, 2000, 226. vijest i filozofiju znanosti HAZU. Predaje povijest medicine na Medicinskim fakulte- Fiocchi Nicolai, dr. Vincenzo (Rim, tima u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Napisala 17. IV. 1955.) arheolog. Specijalist za je i uredila više knjiga i brojne znanstvene starokršćansku arhitekturu i nekropole članke. Dobila je Nagradu Zacon Award središnje Italije. Inspektor za katakom- (American Academy of Dermatology). be Lacija, Pontificia Commissione di Članica je The New York Academy of Archeologia Sacra. Emeritirani taj- Medicine, International Academy for the nik, Pontificia Accademia Romana History of Pharmacy i drugih. di Archeologia; Profesor, Università Lit. S. FATOVIĆ-FERENČIĆ, Narodna degli Studi Roma Tre, profesor i eme- medicina - izvori i istraživanja, HAZU, ritirani rektor, Pontificio Istituto di Zagreb, 2017. Archeologia Cristiana, Roma.

353 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Lit. V. FIOCCHI NICOLAI, Strutture ne članke u domaćem i stranom tisku. funerarie ed edifici di culto paleocristia- Njegova „Povijest hrvatske književno- ni di Roma dal IV al VI secolo, Città del sti“ prevedena je na njemački (1995.). Vaticano 2001. Jedan je od osnivača „Zagrebačke stili- Fisković, dr. Cvito (Orebići, 24. stičke škole.“ Dobio je više nagrada u XII. 1908.- Split, 13. VII. 1996.) povje- domovini i u inozemstvu. Član HAZU. sničar umjetnosti, konzervator i pisac. Lit. Ivo Frangeš 1920.-2003. HAZU, Zagreb, 2005, 43; Zbornik o Ivi Frangešu. Diplomirao i doktorirao povijest umjet- Zbornik radova s Međunarodnoga znan- nosti i arheologiju na FF u Zagrebu. Bio stvenog skupa…, Hrvatski studiji et alii, je ravnatelj Konzervatorskoga zavoda Zagreb, 2013, 739. za Dalmaciju. Započeo je iskapanja u Dioklecijanovoj palači i vodio rekon- Franić, dr. Frane (Kaštel Kambelovac, strukciju brojnih srednjovjekovnih crka- 29. XII. 1912.-Split, 17. III. 2007.) nadbi- va. Istraživao je arhive i posebno kulturnu skup, metropolit, profesor i pisac. Studirao povijest Dalmacije. Objavio je više knji- teologiju na CBŠ u Splitu i doktorirao na ga, bio pokretač i urednik nekoliko časo- Gregorijani u Rimu. Bio je profesor u pisa. Surađivao u brojnim časopisima u srednjim školama i CBŠ. Posvećen je za domovini i inozemstvu. Član HAZU. biskupa 1954. godine. Uspio je da je papa Lit. Cvito Fisković,1908.-1996. HAZU, Pavao VI. obnovio Splitsko-makarsku Zagreb, 2011, 99. nadbiskupiju i metropoliju (1969.). Uza sve protivštine, uspio je osnivati nove Fišić, fra Ladislav (Grahovik, Dolac, župe, graditi crkve i novu Konkatedralu. 22. IX. 1937.-Nova Bila, 21.V. 2018.) Bio je član Teološke pripravne komisije OFM, franjevac, svećenik, profesor, ured- za II. vatikanski sabor i aktivni sudionik nik i pisac proze i poezije. Diplomirao je Sabora. Obnovio je „Vjesnik“ (službeno teologiju na FT u Sarajevu i germanisti- glasilo Biskupije) i CS.. ku na Filološkom fakultetu u Beogradu. Lit. U službi čovjeka. Zbornik nadbisku- Profesor na FKG u Visokom. Urednik pa-metropolite dr. Frane Franića, CS, Split, „Svjetla riječi“ i njegovih izdanja. Uredio 1987, 511; HBL, IV, 377-378. je više knjiga i napisao brojne znanstvene i popularne članke u časopisima i zborni- Fuček, dr. Ivan (Đurđevac, 1. VII. cima. Prevodio s njemčkoga (L. Boff i R. 1926.) SJ, svećenik, isusovac, provinci- G. Jackson). jal, profesor i pisac. Diplomirao i dok- Lit. BFBS, 129-131; HBL, IV, 285. torirao na KBF u Zagrebu, profesor na FTIDI, KBF u Zagrebu i Gregorijani u Frangeš, dr. Ivo (Trst, 15. IV. 1920. Rimu. Bio je član Međunarodne teološke -Zagreb, 29. XII. 2003.) književni po- komisije. Objavio je više knjiga i sura- vjesničar, esejist, prevodilac i pisac. đivao u domaćim i stranim časopisima. Studirao pravo i talijanski jezik, diplo- Lit. HBL, IV, 488-489; I. FUČEK, mirao i doktorirao o prijevodima naših Juraj Mulih, život i djelo, FTIDI, Zagreb, narodnih pjesama na talijanski jezik. 1994, 559. Predavao je noviju hrvatsku književnost na FF u Zagrebu. Gostovao na raznim Gabrić, fra Nikola (Metković, 17. XI. inozemnim sveučilištima. Napisao i ure- 1910.-Sinj, 21. I. 1984.) OFM, franjevac, dio više knjiga i zbornika i objavio broj- svećenik, arheolog i pisac. Diplomirao

354 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ teologiju na FVB u Makarskoj. Veći je Gavran, dr. fra Ignacije (Vareš, dio života proveo u samostanu u Sinju i 24. II. 1914. - Visoko, 24. XI. 2009.) susreo se s Arheološkim samostanskim OFM, franjevac, svećenik, teolog, muzejom i arheološkim nalazima u da- filozof i pisac. Studirao teologiju u našnjem Čitluku, antičkom Aequumu. Sarajevu i Breslau (Wroclaw) te dok- Osnovao je zbirke: etnografsku, numiz- torirao filozofiju u Ljubljani. Predavao matičku i filatelističku. Napisao je- ne je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu koliko članaka o arheološkim nalazima i i Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u etnografskim temama. Visokom. Objavio je nekoliko knjiga, Lit. J. A. SOLDO, Fra Nikola Gabrić prijevoda bosanskih kronika i brojne (1910.-1984.), Kačić, XVI/1984, 369-384. znanstvene i stručne članke. Lit. Zbornik u čast dr. fra Ignacija Gamulin, Anita (Split, 29. VII. Gavrana. Udruga đaka Franjevačke klasič- 1960.) arhitektica i konzervatorica. ne gimnazije Visoko, Visoko-Zagreb, 1999, Diplomirala na Arhitektonskom fakul- 150; Spomen-spis povodom 90. obljetnice tetu u Zagrebu. Pohađala je poslijedi- rođenja dr. fra Ignacija Gavrana. Udruga plomski studij Graditeljskog naslijeđa đaka Franjevačke klasične gimnazije u Splitu. Vodila i nadzirala istražne i Visoko, Zagreb, 2004, 573 (bibl. 539-570). zaštitne radove na nepokretnim kulturnim dobrima. Objavila je više znan- Girardi-Jurkić, dr. Vesna (Zagreb, stvenih i stručnih članaka o povijesnoj 15. I. 1944.-Pula, 25. VIII. 2012.) ar- arhitekturi, a naočito fortifikacijama. heologinja, profesorica i spisatelji- Lit. N. CAMBI-A. GAMULIN-S. TON- ca. Diplomirala i doktorirala na FF u KOVIĆ, Starokršćanska bazilika u Zmijav- Zagrebu. Ravnateljica Arheološkog cima, Kačić, Split-Zmijavci, 1999, 156; A. muzeja Istre u Puli. Potom ministrica GAMULIN, Drvene stropne konstrukcije u prosvjete, kulture i športa u Vladi RH gradu Hvaru, Godišnjak Ministarstva kultu- te veleposlanica RH pri UNESCO-u re…, Zagreb, 2015, 105-124. u Parizu. Radila u nekoliko ustanova: Institut društvenih znanosti «Ivo Pilar» Ganza-Aras, dr. Tereza (Kaštel Su- Zagreb, Centar za arheološka istraži- ćurac, 29. XI. 1937.-Zagreb, 2. I. 2001.) vanja - Međunarodni istraživački cen- povjesničarka. Diplomirala je povijest i tar za arheologiju Brijuni-Medulin; latinski jezik i doktorirala na Filozofskom profesorica na Sveučilištu u Zagrebu i fakultetu u Zadru. Nekoliko je godina Hrvatskim studijima. predavala na istom fakultetu, ali je uda- Lit. V. GIRARDI JURKIĆ, Duhovna ljena iz političkih razloga. Usavršavala kultura antičke Istre, Zagreb, 2005; Histria se je u Münchenu, Marburgu i Perugi. Antiqua, 18, 1-2, Pula, 2009, in honorem Zaposlila se u Zavodu za povijesne V. Girardi Jurkić, ur. M. Zaninović (bibli- znanosti Istraživačkog centra HAZU u ogr. 51-82). Zadru. Konačno se vratila 1990. godine na isti fakulteta u Zadru. Objavila Glavina, dr. Frano (Trpanj, 23. je nekoliko knjiga, više znanstvenih i XI. 1930.-Trpanj, 7. VIII. 2016.) stručnih članaka. Bila je zastupnica u pravnik, povjesničar, arhivist i pisac. Županijskom domu Hrvatskoga sabora. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Lit. HBL, IV, 578. Splitu i doktorirao na Pravnom fakulte-

355 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 tu u Zagrebu. Radio je u Domu zdravlja pisac i urednik. Diplomirao na FVB i u Makarskoj i u Hrvatskom državnom na FF u Zagrebu (klasična filologija). arhivu u Zagrebu. Bavio se makarskim, Predavao grčki i latinski jezik na FKG pelješkim i dubrovačkim povijesnim i u Sinju. Kad je Provincija osnovala ča- kulturnim temama, objavljujući knjige, sopis „Marija“ imenovan je urednikom. znanstvene i stručne članke. Prvi je broj izišao pred Božić 1962. go- Lit: HBL, IV, 733-734; A. GLAVINA- dine s oznakom da je to prvi broj 1963. B. KESEGIĆ, In memoriam. Frano Glavina godine. Osim uređivanja časopisa, na- (1930.-2016.), Arhivski vjesnik, LIX/2016, pisao je mnogo članaka, uredio i izdao 489-494. više knjiga, molitvenika, kalendara i drugih tiskovina. Član HMI. Glibota, Milan (Slivno, Imotski, Lit. P. LUBINA, Fra Vjenceslav Glibotić 14. IX. 1950.) povjesničar i pisac. i njegovo djelo, Marija, Split, 1999, 136; P. Dugogodišnji predsjednik Ogranka LUBINA, Marija, vjerski list za Marijine Matice hrvatske u Imotskomu. Objavio štovatelje, Bibliografija (1963.-2012.), je vrlo mnogo članaka, a posebno Marija, Split, 2013, 623. iz prošlosti Imotske krajine i stare Makarske biskupije. Napisao je dese- Golub, dr. Ivan (Kalinovac, 21. tak knjiga i kao predsjednik Ogranka VI. 1930.-Zagreb, 25. X. 2018.) sve- MH uredio i objavio preko dvije stoti- ćenik, teolog, profesor, povjesničar, ne knjiga, zbornika i brošura. pisac, književnik. Studirao na KBF u Lit. M. GLIBOTA, Pleme Vukovići. Zagrebu i doktorirao na Gregorijani u Život i rad dr. fra Roka Vukovića, OMH Rimu. Profesor na KBF Zagrebu i ne- Imotski-Vizija, Studenci, 2010, 223. kim stranim sveučilištima. Professor emeritus, član je Međunarodne teo- Glibotić, dr. fra Ivan (Slivno, 16. loške komisije, dopisni član HAZU, VI. 1901.-Imotski, 18. XII. 1987.) član Austrijske akademije znano- OFM, franjevac, svećenik, profesor, sti, Talijanske književne akademije župnik, glazbenik, pisac. Diplomirao Arkadije, Akademije Ruske književ- FVB u Makarskoj, zatim doktorirao na nosti i Papinske akademije Tiberine, Papinskom institutu za crkvenu glazbu PAMI i HMI. Napisao je mnogo knjiga u Rimu. Vodio je crkveni zbor i Glazbu i znanstvenih članaka, od kojih je više Gospe Sinjske, predavao je glazbu prevedeno na strane jezike. na FKG u Sinju, FVB u Makarskoj Lit. Homo imago et amicus Dei - i Nadbiskupskoj teologiji u Splitu. Čovjek slika i prijatelj Božji. Miscellanea Objavio je nekoliko skladba, igrokaza, in honorem Ioannis Golub, Pontificium knjiga i pjesmaricu „Pjevajmo, braćo collegium croaticum s. Hieronymi, kršćani“ (tri izdanja). Romae, 1991, 709 (život i bibliogr.); LHP, Lit. M. ČIRKO, Glazbenik fra Ivan 248; HBL, V, 36-38. Glibotić, Čuvari baštine. Zbornik..., Imotski, 1989, 547-554; HBL, IV, 749. Golubić, Vladimir (Zagreb, 1. VI. 1944.) biolog, paleontolog i pisac. Glibotić, fra Vjenceslav (Slivno, Završio je studij biologije i kemije na 7. VII. 1923.-München, 18. IX. 1998.) Pedagoškoj akademiji u Splitu, ekspe- OFM, franjevac, svećenik, profesor, rimentalne biologije na Prirodoslovno-

356 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ matematičkom fakultetu u Zagrebu. maćim i stranim časopisima. Bio je član Radio je u Prirodoslovnom muzeju HDZ koju je kasnije napustio. Kao mini- u Splitu i bio ravnatelj. Objavio je i star (1994.) potpisao je Washingtonske i uredio nekoliko knjiga i napisao više Bečke sporazume, zatim Daytonski spo- znanstvenih i popularnih članaka. razum i konačno Sporazum o ulasku RH Lit. V. GOLUBIĆ, Orhideje Dalmatinske u Vijeće Europe (1997.). zagore, Split, 2001. (katalog izložbe). Lit. HE, IV, 324.

Grabovac, dr. Julije (Split, 17. II. Granino Cecere, dr. Maria Grazia 1915.-23. III. 1990.) povjesničar i pi- (Roma, 12. I. 1949.) povjesničar- sac. Studirao i diplomirao povijest i ze- ka i epigrafičarka. Doktorirala 1971. mljopis na FF u Zagrebu i doktorirao u na Sveučilištu La Sapienza u Rimu. Zadru. Predavao je na srednjim, Višoj Proučava prozopografiju, povijest reli- pedagoškoj školi i konačno na FF u gija, topografiju. Red. prof. rimske po- Zadru. Bavio se je novijom hrvatskom vijesti i latinske epigrafije, Università poviješću, posebno Hrvatskim narod- degli Studi di Siena. Redoviti član nim preporodom u Dalmaciji. Objavio Pontificia Accademia Romana di je nekoliko knjiga i više znanstvenih i Archeologia, Roma. stručnih članaka. Lit. M. G. GRANINO CECERE, Lit. HBL, V, 102. Supplementa Italica – Imagines – Latium Vetus praeter Ostiam, Roma 2006; ista, Il Graciotti, dr. Sante (Osimo, 1. XII. flaminato femminile imperiale nell’Italia 1923.) filolog, slavist, profesor i pisac. romana, Roma, 2014. Diplomirao na katoličkom sveučilištu u Milanu i doktorirao na Sveučilištu La Gras, dr. Michel (Montpellier, Sapienza u Rimu. Na oba sveučilišta 11. IX. 1945.) povjesničar i arheolog. kasnije je bio redoviti profesor. Član Istraživao helenističko razdoblje, oso- je Talijanske akademije dei Lincei u bito kod Etrušćana, te lokalitete na Rimu i dopisni član HAZU. Objavio je Siciliji i u Velikoj Grčkoj. Redoviti više članaka o slavističkim i kroatistič- inozemni član Accademia dei Lincei kim temama. i redoviti član Pontificia Accademia Lit. Filologia e litteratura nei paesi Romana di Archeologia. Directeur de slavi. Studi in onore di Sante Graciotti (ur. recherches CNRS, Pariz. Ravnatelj G. Brogi Bercoff et alii) Roma 1990, 966; Francuske škole u Rimu. La Dalmazia nelle relazioni di viaggiatori e Lit. M. GRAS, La Méditerranée pellegrini da Venezia tra Quatro e Seicento archaïque, Paris 1995: isti, Mégara Hyblaea (ur. S. Graciotti), Roma, 2009, 384. 5. La ville archaïque. L’espace urbain d’une cité grecque de Sicile orientale (suautori H. Granić, dr. Mate (Baška Voda, 19. Tréziny, H. Broise), Roma, 2004. IX. 1947.) liječnik, političar, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Grbavac, fra Josip (Proložac, 11. Republike Hrvatske. Diplomirao i dok- II. 1952.) OFM, franjevac, svećenik, torirao je na Medicinskom fakultetu u profesor i pisac. Studirao teologiju Zagrebu i bio dekan. Bavio se znanstvena FVB u Makarskoj i diplomirao na nim radom i objavo brojne članke u do- KBF u Zagrebu. Studirao i magistri-

357 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 rao slavistiku i povijest na Sveučilištu Lit. S. GRGAT, 20 godina Mješovitog u Münchenu. Bio je profesor i rav- zbora mladih i Komornog orkestra Gospe natelj FKG u Sinju. Sudjelovao je na od Zdravlja (1994.-2014.), Kačić, Split, znanstvenim skupovima u domovini i 2014, 97. inozemstvu. Napisao je i uredio neko- Grgat, fra Tihomir (Otok, 6. liko knjiga i objavio više znanstvenih VI. 1938.-München, 7. VII. 2004.) i popularnih članaka u raznim časopi- OFM, franjevac, svećenik, župnik i sima i zbornicima. Glavno mu je djelo pisac. Teologiju je studirao na FVB u „Povijest, vjera i kulturna baština u Makarskoj i diplomirao na Teološkom Imoti“, ŠK, Zagreb, 2017, 476. fakultetu u Ljubljani. Nekoliko je go- Lit. J. GRBAVAC, Povijest, vjera…, 2017, 474-475 (životopis i bibliogr.). dina bio u župskom pastoralu u domovini, a drugi dio života proveo je kao Gregori, dr. Gian Luca, (Alfonsine- dušobrižnik hrvatskih radnika u više hr- Ravenna, 15. X. 1960.) epigrafičar. vatskih misija u Njemačkoj. Uza svoje Doktorirao iz antičke povijesti 1990. pastoralno djelovanje, bavio se je i pina Sveučilištu La Sapienza u Rimu. sanjem. Napisao je nekoliko knjiga, su- Proučava natpise iz Kapitolinskih rađivao je u nekim časopisima, a obja- muzeja i drugih rimskih i talijan- vio je i zbirku pjesama, koje je uglazbio skih epigrafičkih zbirka. Redoviti skladatelj Ljubo Stipišić Delmata. Lit. T. GRGAT-LJ. STIPIŠIĆ DEL- član Pontificia Accademia Romana di MATA, Zrenik. Svjetovne i duhovne skladbe Archeologia. Profesor rimskih stari- za klapsko i zborsko pjevanje, Kačić, Split, na na La Sapienza, Facoltà di Lettere 2003, 63. e Filosofia, Dipartimento Scienze Grgec, Petar (Kalinovac, 15. II. dell’Antichità, La Sapienza, Roma. 1890.-Zagreb, 22. VIII. 1962.) pisac i Lit. G. L. GREGORI, Epigrafia e or- prevoditelj. Filozofiju i klasičnu filologi- dine senatorio, 30 anni dopo (suurednik ju diplomirao na FF u Zagrebu. Profesor M. L. Caldelli), Roma, 2014. Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu i ravnatelj I. realne gimnazije. Grgat, fra Stipica (Otok, 21. XII. Komunističke vlasti su ga osudile na 5 1949.) OFM, franjevac, svećenik, pro- godina robije u Lepoglavi. Napisao je fesor, skladatelj i zborovođa. Teologiju brojne rasprave o hrvatskoj književnosti studirao na FVB u Makarskoj i diplomi- s posebnim osvrtom na pisce katolič- rao na KBF u Zagrebu. Neko vrijeme je koga nadahnuća. Surađivao u brojnim radio u župskom pastoralu. Glazbu di- zbornicima, časopisima i novinama. plomirao na Institutu za crkvenu glaz- Lit. HBL, V, 173-174. bu u Berlinu. Predavao glazbu na FKG u Sinju i vodi zborove u Svetištu Gospe Grgić, dr. Miljenko (Vranjic, Split, od Zdravlja u Splitu. Objavio je neko- 17. VII. 1951.- Split 14. V. 2011.), mu- liko izdanja vlastitih skladba i o tradi- zikolog, glazbeni pedagog i kritičar. cijskom crkvenom pučkom pjevanju Diplomirao je muzikologiju na Muzičkoj u Provinciji Presvetoga Otkupitelja. akademiji u Sarajevu i doktorirao na FF Dobio je nagrade Splitsko-dalmatinske u Zadru. Predavao je na FPM i FF u županije i grada Splita. Splitu i Muzičkoj akademiji u Sarajevu.

358 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Bio profesor i dekan Umjetničke aka- onda je preuzeo hrvatsku župu u San demije u Splitu i umjetnički voditelj José (USA). Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. Lit. D. GVERIĆ, Hrvatski franjevci Objavio je više znanstvenih članaka i u Misiji Cibanda-Mulagi u Zairu, Kačić, mnogo glazbenih kritika i eseja. Dobio XIX-XX/1987-1988, 387-415. je nekoliko nagrada i priznanja. Lit: M. GRGIĆ, Ljetopisi Festivala Heid, dr. Stefan (Bad Homburg dalmatinskih klapa - Omiš, 1967.-2006, vor der Höhe, 28. XII. 1961.) povje- Omiš, 2008, 256; I. TOMIĆ FERIĆ-V. sničar Crkve. Prof. Pontificio Istituto BALIĆ, In memoriam Miljenko Grgić, di Archeologia Cristiana, Direktor Bašćinski glasi, Južnohrvatski etnomuzi- des Römischen Instituts der Görres- kološki godišnjak, XI/2014, 401-404. Gesellschaft, Collegio Teutonico al Campo Santo, Città del Vaticano. Grubišić, dr. Vinko (Posuški Gra- Lit. Personenlexicon zur Christlichen dac, 5. IV. 1943.) jezikoslovac, profe- Archäologie – Forscher und Persönlichkeiten sor, pjesnik i pisac. Studirao je slavisti- vom 16. bis zum 21. Jahrhundert (ed. S. ku i latinski jezik na FF u Zagrebu, mo- Heid, M. Dennert), 1-2, Regensburg – Roma rao pobjeći u inozemstvo, diplomirao 2012. u Fribourgu (Švicarska) i doktorirao u Hell, Željko (Požega, 27. X. Aix-en-Provence (Francuska). Radio na 1923.-Split, 12. XI. 2008.) grafičar, fo- osnivanju i predavao na prvoj Katedri tograf i pisac. Radio je u OZEHA za hrvatskoga jezika na Sveučilištu u ekonomsku propagandu. Surađivao je Waterloou (Kanada). Objavio je zbirke u više časopisa i novina. Objavio je pjesama i nekoliko priručnika hrvat- preko 50 dječjih drama, koje su izve- skoga jezika i književnosti, npr. s A. dene u dječijima kazalištima. Grafički Mikulić-Kovačević „Hrvatska čitanka- je uredio nekoliko naših izdanja, a naše Croatian Reader“ (2002.). Napisao je je Uredništvo objavilo njegovu knjigu brojne članke i prevodio književna dje- „Za križem ili priča o naravi“ (1991.). la s više jezika na hrvatski. Profesor je Lit. HBL, V, 511. emeritus Sveučilišta u Waterloou. Član je CAA i dopisni član HAZU. Herman, dr. fra Zvonimir Izidor Lit. HBL, V, 257-258; LHP, 256; V. (Belica, Čakovec, 6. VI. 1948.-Zagreb, GRUBIŠIĆ, Hrvatska književnost u egzilu, 31. III. 2006.) OFM, franjevac, sveće- München-Barcelona, 1990, 302. nik, bibličar i pofesor. Teologoiju je studirao na Trsatu, Asizu i Strasbourgu Gverić, fra Drago (Vinalić, Vrlika, te doktorirao na Biblijskom institutu 25. VIII. 1952.) OFM, franjevac, sve- u Rimu. Predavao je na Sveučilištu ćenik, misionar i župnik. Franjevačka Antonijanumu u Rimu i KBF u provincija Presvetoga Otkupitelja Zagrebu. Bio je urednik časopisa sklopila je ugovor s Nadbiskupijom „Svesci-Communio“. Objavio je više Bukavu (Kongo) i preuzela misiju u znanstvenih i stručnih članaka u do- plemenu Bashi (ima ih oko milijun). movini i u inozemstvu. Prvi su hrvatski franjevci došli u mi- Lit. I. Z. HERMAN, Liberi in Cristo, siju 1970. godine, a fra Drago 1980. saggi esegetici sulla libertà dalla legge Lettera Dugo je godina bio u tim misijama, a ai Galati, Roma, 1986; HFBL, 223-224.

359 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Hesberg von, dr. Henner, v. von Ikić, dr. Niko (Boće, Brčko, 15. Hesberg, dr. Henner. VIII. 1952.) svećenik, profesor i pisac. Teologiju studirao na VKT u Sarajevu i Hidanović, Fahrudin (Tuzla, 28. doktorirao na Sveučilištu u Beču te ne- VII. 1962.) profesor i pisac. Diplomirao koliko godina predavao na KBF u Beču. književnost na FF u Tuzli. Radi u MUP-u Zatim je profesor dogmatske teologije na Tuzlanskoga kantona, u Odjelu potrage KBF u Sarajevu. Predavač je na poslije- za umjetničkim djelima. Bavi se povije- diplomskom studiju na KBF u Zagrebu. šću i arheologijom. Objavio je nekoliko Sudjelovao je na brojnim znanstvenim znanstvenih i popularnih članaka. skupovima u domovini i inozemstvu i Lit. F. HIDANOVIĆ, Vitez od Soli, objavio svoje članke u domaćim i inoza- Gradovrh-Tuzla-Makarska, 2018, 120. mnim časopisima i zbornicima. Lit. N. IKIĆ, Ekumenske studije i doku- Hontić, dr. fra Đuro (Molve, 10. X. menti. Izbor ekumenskih dokumenata Ka- 1959.) OFMConv, franjevac konventua- toličke i Pravoslavne Crkve s popratnim lac, svećenik, provincijal. Teologiju diplo- komentarima, VKT, Sarajevo, 2003, 266. mirao na KBF i glazbu na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu. U Rimu studirao Ilić, fra Žarko (Zvirići, Humac, 17. franjevačku duhovnost na Antonijanumu XI. 1934.) OFM, franjevac, svećenik, i doktorirao na Serafikumu. Bio je- hr župnik, pisac i urednik. Diplomirao je vatski redoviti ispovjednik u Bazilici sv. teologiju na FT u Sarajevu i veći dio ži- Petra u Rimu. Napisao je knjigu o fra vota pastoralno djelovao u raznim župa- Bonaventuri Soldatiću, Crešaninu, gene- ma. Posebno je vodio duhovne obnove, ralu Reda i nadbiskupu. zaručnike tečajeve i vjeronauk za mla- Lit. Đ. HONTIĆ, O. Bonaventura dež. Godišnji izvještaj o Župi Drinovci Soldatić, život i djelo, Veritas, Zagreb, objavio je 1968. godine (ciklostilski), 2014, 208. ali je već 1970. godine „izvještaj“ pre- rastao u časopis „Kršni zavičaj“ (tiskom Hoško, dr. fra Emanuel Franjo objavljen). S vremenom je dobio podna- (Antunovac Pakrački, 25. III. 1940.) slov „Hercegovački informativni zbor- OFM, franjevac, svećenik, profesor, po- nik za vjerska i društvena pitanja“ i kao vjesničar i pisac. Predavao povijest na godišnjak izlazi sve do danas. Zbornik nekoliko crkvenih učilišta, npr. u Rijeci „Kačić“ prihvatio je prijedlog KZ da na područnom studiju Katoličkoga bo- bude suizdavač. Pisac je sudjelovao na goslovnog fakulteta (Zagreb). Župnik stručnim skupovima i pisao u raznim i poglavar u samostanima u Zagrebu časopisima i zbornicima. Član je nekih i na Trsatu, član Vrhovne uprave društava i udruga. Općina Ljubuški do- Franjevačkog reda u Rimu. Objavio dijelila mu Nagradu za životno djelo. više knjiga, članaka i rasprava u broj- Lit. M. ĆURIĆ, Priznanje za život- nim časopisima i zbornicima. Član no djelo fra Žarku Iiliću, Kršni zavičaj, HMI i Uredništva Zbornika „Kačić“. XLI/2010,43,178-180. Lit. HBL, V, 682-683; Bilješke iz riznice života. Uz 50 godina svećeništva fra Emanuela Ivančić, dr. Tomislav (Davor, 30. Franje Hoška, Svetište Majke Božje Trsatske- XI. 1938.- Zagreb, 17. II. 2017.) sve- Naklada Kvarner, Rijeka, 2015, 227. ćenik, filozof, teolog, profesor i pi-

360 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ sac. Studirao je teologiju na KBF u kataloga. Sudjelovala je u značajnim Zagrebu i doktorirao na Gregorijani u izložbenim projektima obrađujući li- Rimu. Predavao je fundamentalnu te- turgijsko ruho u crkvama i samostani- ologiju na KBF u Zagrebu. Uz preda- ma Hrvatske. vanja na KBF, organizirao je teološke, Lit. J. IVOŠ, Liturgijsko ruho iz zbirke evangelizacijske i pedagoške tečajeve tekstila Muzeja za umjetnost i obrt, MUO, i skupove u domovini i inozemstvu. Zagreb, 2010, 162. Osnovao je Centar za duhovnu pomoć i primjenjivao metodu hagioterapije. Jastrzębowska, dr. Elżbieta (Pola- Objavio je vrlo mnogo knjiga, znan- nica-Zdrój, Poljska, 12. V. 1946.) arhe- stvenih i stručnih članak u domovini olog. Studirala arheologiju Sredozemlja i inozemstvu. Izabran je za rektora kod glasovitog profesora Kazimierza Sveučilišta u Zagrebu, ali mu je one- Michałowskog. Istražuje starokršćan- mogućeno da preuzme službu. sku i ranobizantsku umjetnost. Profesor, Lit. T. IVANČIĆ, Pođi za mnom, Institute of Archaeology, University of Zagreb, 1988. (više izdanja na hrvatskom, Warsaw. nizozemskom, njemačkom, slovačkom i ta- Lit. E. JASTRZĘBOWSKA et al., lijanskom); Teologijom svjedočiti i navije- Untersuchungen zum christlichen Totenmahl štati. Zbornik radova u čast profesoru emeri- aufgrund der Monumente des 3. und 4. tusu Tomislavu Ivančiću…, (ur. Ž. Tanjić et Jahrhunderts unter der Basilika des Hl. alii), Zagreb, 2010, 960; Prof. em. Tomislav Sebastian in Rom, Frankfurt am Main, 1981. Ivančić..., BS, LXXXVII/2017, 1, 135-159. Jelinčić, Jakov (Postira, 4. XI. Ivanišević, Milan (Split, 8. V. 1938.) profesor, arhivist i pisac. 1937.) povjesničar umjetnosti, mu- Studirao je i diplomirao talijanski i zeolog, konzervator i pisac. Povijest latinski jezik na FF u Zagrebu. Radio umjetnosti diplomirao je u Zagrebu, a je u Državnom arhivu u Pazinu i bio potom djelovao u Splitu. Bio ravnatelj ravnatelj. Predavao je latinski jezik na Galerije umjetnina u Splitu. Istražuje Pedagoškom fakultetu, Višoj teološkoj umjetničku baštinu Dalmacije, naroči- školi Redemptoris Mater u Puli i neko- to ikonografske teme te diplomatičke liko srednjih škola. Posebno se je bavio i literarne povijesne izvore. Autor je matičnim knjigama i statutima istar- brojnih knjiga, znanstvenih i stručnih skih gradova. Objavio je nekoliko knji- rasprava, izložba i kataloga. ga i više znanstvenih i stručnih članaka. Lit. HBL, VI, 149. Dobio je nekoliko nagrada i priznanja. Lit. HBL, VI, 447; J. JELINČIĆ, Matične Ivoš, Jelena (Zagreb, 11. VII. knjige Župe sv. Martina u Sumartinu, Kačić, 1943.) profesorica, muzejska savjetni- Split- Sumartin, 2017. (život, 127). ca. Diplomirala je povijest umjetnosti na FF u Zagrebu. Specijalizirala se za Jolić, dr. fra Robert (Kongora, 14. istraživanje i muzealizaciju predmeta IV. 1967.) OFM, franjevac, svećenik, od tekstila. Dugogodišnja voditelji- župnik, pisac i urednik. Studirao je ca zbirke tekstila i modnog pribora u na Teologiji u Sarajevu, Sveučilištu u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Grazu i doktorirao na FF u Zagrebu. Autorica je nekoliko članaka i više Djelovao je u župskom pastoralu u

361 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 domovini i inozemstvu. Bio je uredik u Zagrebu i katehetiku na Sveučilištu lista „Naša ognjišta“. Napisao je i ure- Salesijana u Rimu. Posebno je radio na dio više knjiga i zboranika te objavio katekizacji i odgoju nladeži. Na osobit brojne znanstvene i popularne članke.. način se posvetio radu u izdavačkoj Lit. R. JOLIĆ, Župa sv. Marka u Klo- djelatnosti, časopisu „Kateheza“ i ra- buku, NO, Tomislavgrad-Ljubuški, 2015, znim katehetsim pomagalima (dijafil- 472 (život i bibliogr. 386-387). movi, dijapozitivi i drugo). Sudjelovao je na brojnim susretima i tribinama u Jonjić, dr. Tomislav (Imotski, domovini i inozemstvu o katekizaci- 19. V. 1965.) odvjetnik i povjesni- ji i drugim pastoralnim inicijativama. čar. Diplomirao na Pravnom fakul- Surađivao je u nekim časopisima i gla- tetu i doktorirao na Hrvatskim stu- silima obrađujući katehetske i druge dijima Sveučilišta u Zagrebu. Radio pastoralne teme. je u državnoj službi i u diplomaciji (Švicarska). Branio je optužene Hrvate Jurić, dr. fra Ivan (Prugovo, 1. I. na sudu u Den Haagu. Ima svoj odvjet- 1913. - Split, 3. IV. 1983.) OFM, franje- nički ured u Zagrebu. Urednik je gla- vac, svećenik, znanstvenik i djelatnik sila „Politički zatvorenik“. Objavio je Karitasa. Studirao teologiju na FVB u nekoliko knjiga i više članaka o novi- Makarskoj i doktoriao na Antonijanumu joj hrvatskoj povijesti. LIT. A. DABINOVIĆ et alii, Hrvatska u Rimu. Radio je u Međunarodnoj sko- povijest, II. izd, Naklada Bošković, Split, tističkoj komisiji, PAMI i konačno u 2002, 278. Međunarodnom karitasu u Rimu. Puno je pomagao svima ugroženima, a po- Jukić, fra Nedjeljko (Imotski, 1. sebno redovnicima i redovnicama u VI. 1956.) OFM, franjevac, svećenik, domovini. profesor i pisac. Teologiju studirao na Lit. O. fra Ivan Jurić, VP, XXXII/1983, FVB u Makarskoj i diplomirao na KBF 2-3, 114-141. u Zagrebu te diplomirao biologiju na PMF-u Sveučilišta u Sarajevu. Predaje Jurić, dr. Radomir (Momići, Met- biologiju na FKG u Sinju i bio je ravna- ković, 11. III. 1951.) arheolog, profesor telj. Bio je i ravnatelj Instituta „Planina i pisac. Diplomirao je povijest umjetno- i more“ u Makarskoj. Sudjelovao je ne- sti i arheologiju te doktorirao iz starohr- kim znanstvenim skupovima. Objavio vatske arheologije na FF u Zadru. Bio je je nekoliko znanstvenih i stručnih ra- kustos i ravnatelj Arheološkog muzeja dova iz biologije, a isto tako iz povije- u Zadru. Istraživao je arheološke loka- sti svoje Franjevačke provincije. litete u Ninu, Zadru i Radašinovcima Lit. FKGZ, 633, 642; N. JUKIĆ, Priro- kraj Benkovca. Urednik je časopisa doslovna ostavština dr. fra Jure Radića, Kačić, „Diadora“ (1988.-2006.) i profesor XXXVI-XXXVIII/2004-2006, 475-493. Sveučilišta u Zadru. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima u do- Jurak, don Alojz (Mala Gora, movini i inozemstvu te objavio svoje ra- Vinagora, 11. IV. 1942.) SDB, salezi- dove u raznim časopisima i zbornicima. janac, svećenik, župnik, pedagog i pi- Lit. M. JURIĆ i suradnici, Zadar (ur. sac. Diplomirao je teologiju na KBF A. Uglešić), Zadar, 2010.

362 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Jurić, Šimun (Sinj, 18. V. 1915.- Jurišić, dr. fra Karlo (Sarajevo, 13. Zagreb, 27. X. 2004.) knjižničar, bi- VIII. 1918.- Makarska, 14. I. 2017.) bliograf, kulturni povjesničar i pisac. OFM, franjevac, svećenik, župnik, pro- Klasičnu filologiju diplomirao je na FF fesor i pisac. Diplomirao je na FVB u Zagrebu. Bio je kustos Arheološkoga u Makarskoj i doktorirao na KBF u muzeja u Zadru i dugogodišnji voditelj Zagrebu. Službu župnika obavljao je Zbirke rijetkih i starih knjiga i rukopi- u nekoliko župa Makarskoga primor- sa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u ja. Bio je profesor povijesti na FVB u Zagrebu. Istraživao je povijest starije Makarskoj i prvi suurednik Zbornika hrvatske knjige te je inkunabulistiku „Kačić“. Posebno je istraživao povi- obogatio pronalaženjem mnogobroj- jest Makarskoga primorja, Neretve i nih, do tada nepoznatih knjiga. Uredio Zabiokovlja, u čemu je ostavio nemjerljiv je katalog rukopisa NSB i bibliografije doprinos objavljujući knjige, znanstve- hrvatskih latinista. Bavio se poviješću ne, stručne i popularne članke. Osnovao Sinjske alke i Cetinske krajine. Fra je „Arhiv fra Andrije Kačića Miošića“ u Josip Soldo uredio je i objavio njego- Zaostrogu, a u Bristu mu je podigao spo- ve „Bibliografske zabilješke o Sinju i menik, djelo Ivana Meštrovića. Cetinskoj krajini“ (knj. 1, Sinj, 1999, Lit. H. G. JURIŠIĆ, Sedamdesetpeta obljetnica života i djelovanja fra Karla 410; knj. 2, Sinj, 2002, 487). Jurišića, Kačić, Zbornik u čast fra Karla Lit. HBL, VI, 614-615; A. NAZOR, Jurišića, XXV/1993, 884 (život i biblio- In memoriam Šime Jurić, Slovo, LIV- grafija, 21-56); HBL, VI, 629-631. LV/2006, 222-226. Jurišić, fra Mario (Baška Voda, 29. Jurišić, fra Hrvatin Gabrijel X. 1937.) OFM, franjevac, svećenik, (Baška Voda, 13. XII. 1934.) OFM, župnik i pisac. Diplomirao je teologiju franjevac, svećenik, klasični filolog, na FVB u Makarskoj. Bio je župnik u profesor, pisac i urednik. Studirao više župa Splitsko-makarske nadbisku- teologiju na FVB u Makarskoj, di- pije i Hvarske biskupije. Osim redovi- plomirao na Bogoslovnom i klasičnu tih župskih poslova, pokrenuo je i bio filologiju na Filozofskom fakultetu u urednikom nekoliko župskih listova. Iz- Zagrebu. Predavao je grčki i latinski dao je neka djela drugih autora (sv. Bri- jezik na FKG u Sinju i bio ravnatelj gite i sv. Majke Terezije) i pisao članke Gimnazije i Sjemeništa. Osim klasič- o pučkim pobožnostima i misijama. ne filologije, bavi se kulturnom proš- Posebno treba upozoriti da je od 1966. lošću, općom i posebno hrvatskom ha- godine do danas objavio 56 samostalnih giografijom, Od 1974. godine glavni naslova. To su manje ili veće knjige (od je urednik zbornika Kačić. Uredio više 32 do 270 stranica) raznovrsne temati- monografija i knjiga, napisao brojne ke: teologija, posebno pastoral, hagio- članke te pokrenuo više listova. Član grafija, povijest, putopisi i drugo. je HMI i dopisni član PAMI. Lit. HBL, VI, 631-632. Lit. BHL, VI, 628-629; H. G. JURIŠIĆ, Sveti Staš i Župa Staševica u Splitsko- Jurišić, dr. Pavo (Ruda, Novi makarskoj nadbiskupiji, Kačić, Staševica- Travnik, 16. II. 1958.) svećenik, pro- Split, 2006, 152. fesor i pisac. Teologiju je studirao na

363 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

KBF u Zagrebu, diplomirao na VKB u Mostaru. Član Uredništva Zbornika Sarajevu i doktorirao KBF u Münche- „Kačić“. Objavio je i uredio više knji- nu. Profesor je na VKB i KBF u Sa- ga i brojne znanstvene i stručne članke rajevu i bio dekan (dva mandata). Ta- i rasprave u domovini i inozemstvu. kođer je predavao na institutima u Lit. M. TROGRLIĆ, Bibliografija prof. Dubrovniku i Mostaru. Postulator je dr. fra Vicka Kapitanovića (1944.-2015.), u postupku za beatifikaciju sluge Bož- Kačić, XLVIII-XLIX/2016, 157-119. jega Josipa Stadlera. Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u domovini i Karadža, s. Kata (Jajce, 10. VII. inozemstvu te objavio brojne članke u 1970.) ŠSFKK, redovnica, franjev- domaćim i stranim časopisima i zbor- ka. Diplomirala pastoral mladeži na nicima. Napisao je nekoliko knjiga i Salezijani u Rimu i bila na postdi- uredio više zbornika. plomskom studiju na Sveučilištu sv. Lit. VKB, 454; P. JURIŠIĆ, Moja ze- Bonaventure u New Yorku. Nekoliko mlja, moji ljudi. Monografija župa novo- je godina predavala na jednoj osnov- travničkog kraja, Sarajevo-Novi Travnik, noj školi u Zagrebu i bila odgajateljica 2003. kandidatica. Bila je članica provin- Jurišić, dr. Šimun (Split, 4. IX. cijske uprave i 2015. godine izabrana 1942.-31. VIII. 2010.) profesor, knji- za provincijalku Provincije Školskih ževni kritičar, publicist i pisac. Kompa- sestara Bosansko-hrvatske provincije rativnu književnost studirao u Ljubljani, Prečistoga Srca Marijina (Sarajevo). diplomirao na FF u Zagrebu i doktori- Lit. Ž. DRAMAC, Školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske pro- rao na Sveučilištu u Zadru. Nekoliko je vincije Prečistog Srca Marijina, Sarajevo, godina radio u Sveučilišnoj knjižnici u 2017, 607 (život, 499-500). Splitu, a onda predavao hrvatski jezik na FF u Zadru. Objavio je nekoliko stotina Karall, Ivan (Veliki Borištof, životopisa manje poznatih ljudi. Tiskao Gradišće, 17. V. 1959.) svećenik, žu- je preko 20 većih i manjih knjiga, nekoliko vodiča velikih europskih gradova, pnik, pisac i kolekcionar hrvatskih knji- brojne znanstvene i stručne članke. ga i publikacija. Posebno se bavi prou- Lit. J. BARIĆ, +Dr. Šimun Jurišić čavanjem povijesti i kulture gradišćan- (Split, 4. IX. 1942.-31. VIII. 2010.), Kačić, skih Hrvata. U svoj knjižnici ima, npr. XLIV-XLV/2012.-2013, 401-417; HBL, molitvenik (objavljen 1763. godine). VI, 633-634. Lit. I. KARALL, Povijest fare i crkve Veliki Borištof 1859.-1979., Veliki Kapitanović, dr. fra Vicko Borištof, 1979. (Ogorje, 12. VI. 1944. - Split, 22. X. 2015.) OFM, franjevac, svećenik, pro- Karamatić, dr. fra Marko (Johovac, fesor, povjesničar i pisac. Diplomirao Foča, 2. XII. 1947.) OFM, franjevac, na FVB u Makarskoj i doktorirao na svećenik, profesor, povjesničar i pisac. Gregorijani u Rimu. Predavao je na Teologiju studirao na FT u Sarajevu i FVB u Makarskoj i bio rektor, te na Teološkom fakultetu u Ljubljani, gdje je i Antonijanumu u Rimu, KBF i FF doktorirao. Profesor i rektor Franjevačke u Splitu te Pedagoškom fakultetu u teologije u Sarajevu. Objavio i uredio

364 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ brojne knjige i napisao više znanstvenih Klobučar, Anđelko (Zagreb, 11. VII. i stručnih članaka o povijesti Crkve i op- 1931.-7. VIII. 2016.) skladatelj, orgu- ćenito o kulturnoj baštini. ljaš i pedagog. Diplomirao na Muzičkoj Lit. A. S. KOVAČIĆ, Bibliografija akademiji u Zagrebu. Usavršavao se u franjevca Bosne Srebrene, Sarajevo, 1991, Salzburgu i Parizu. Profesor na Muzičkoj 180-182; M. KARAMATIĆ, Franjevci akademiji i ICG KBF u Zagrebu. Kao or- Bosne Srebrene u vrijeme austrougarske guljaš nastupao je u mnogim europskim uprave 1878.-1914, Sarajevo, 1992, 361. državama i više desetljeća bio orguljaš zagrebačke katedrale. Kao skladatelj Katalinić, dr. Ante (Kaštel Novi, izvanredno je plodan u crkvenom i svje- 4. IV. 1916.-Zagreb, 26. IV. 2006.) SJ, tovnom području. Dobio je više nagrada isusovac, svećenik, filozof, teolog i i priznanja. Član HAZU. pisac. Doktorirao teologiju na KBF u Lit. HBL, VII, 386-389; A. KLOBU- Zagrebu. Profesor na FTIDI u Zagrebu. ČAR, Smrt sv. Franje, Kačić, Split, 2012, Sudjelovao je na više znanstvenih sku- 26; Anđelko Klobučar 1931.-2016, HAZU, pova u domovini i inozemstvu. Objavio 2017, 60. je više knjiga i brojne znanstvene i stručne članke. Posebno se bavio mario- Knezović, dr. Pavao (Crnopod, logijom. Član HMI i dopisni član PAMI. Humac, 26. V. 1949.) klasični filolog, Lit. HBL, VII, 153-154. profesor, kulturni povjesničar i pisac. Diplomirao je klasičnu filologiju na FF Kemiveš, fra Mirko (Varaždin, 5. u Skopju i doktorirao na FF u Zagrebu. XI. 1952.) OFMCap, kapucin, sve- Stručno se usavršavao u Rimu. Redoviti ćenik, provincijal i župnik. Studirao je profesor latinskoga jezika i rimske teologiju u Zagrebu i Milanu te magi- književnosti na HS i sudionik brojnih strirao na Antonijanumu u Rimu. Bio znanstvenim skupovima. Objavio je je odgojitelj sjemeništaraca i novaka, više knjiga i nekoliko priručnika za na- župnik i pastoralni djelatnik. stavu latinskoga jezika. Lit. P. KNEZOVIĆ, Stare i rijetke Klarić, fra Josip (Bila Vlaka, hrvatske knjige Samostana u Zaostrogu, Stankovci, 25. V. 1948.) OFM, franje- Kačić, Split-Zaostrog, 2002, 168; Studij vac, svećenik, župnik i pisac. Teologiju bogoslovije u Hercegovačkoj franjevačkoj studirao na FVB u Makarskoj i diplo- provinciji (1860.-1945.), Mostar, 2012, 950. mirao na KBF u Zagrebu. Nekoliko je godina pastoralno djelovao u domovi- Kokša, dr. Đuro (Molve, 17. ni, a veći dio života u Njemačkoj na V. 1922.-Zagreb, 26. XI. 1998.) bi- njemačkim i hrvatskim župama. Bio skup, pisac i kolekcionar umjetnina. je delegat hrvatskih biskupa za ino- Studirao na KBF u Zagrebu i nastavio zemnu pastvu. Izdavao je dvojezične na Gregorijani u Rimu, gdje i dokto- teološko-pastoralne zbornike. Objavio rirao. Rektor Papinskoga hrvatskog je monografiju o HKM u Darmstadtu zavoda sv. Jeronima u Rimu. Vratio se (hrvatsko i njemačko izdanje). u domovinu, imenovan zagrebačkim Lit. J. KLARIĆ, Hrvatska katolička pomoćnim biskupom i generalnim vi- misija u Darmstadtu 1969.-2009, Kačić, karom. Predavao je povijest na KBF. Split-Darmstadt, 2009, 241. Prikupio je vrlo bogatu zbirku umjet-

365 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 nina i vrijednu knjižnicu. Objavio je i Arheološkog muzeja u Splitu pod vod- uredio više knjiga i surađivao u stra- stvom E. Marina. Muzejska je savjet- nim i domaćim časopisima. nica u Arheološkom muzeju u Zadru Lit. J. LADIKA, +Msgr. dr. Đuro i docentica Sveučilišta u Zadru, Odjel Kokša…, BS, LXVIII/1998, 3, 311- 313; za povijest umjetnosti. HBL, VII, 493-494. Lit. M. KOLEGA, Rimska portretna plastika iz zbirke Danieli u Arheološkom Kolak, Iva (Sinj, 11. I. 1961.) profe- muzeju u Zadru, Zadar 1990; ista, Područna sorica i diplomirana knjižničarka. Diplo- arheološka zbirka Nin, Zagreb, 1999. mirala komparativnu književnost i fone- tiku na FF u Zagrebu. Predavala hrvatski Kordić, fra Augustin Zdravko jezik i knjiženost na srednjim školama te (Grljevići, Ljubuški, 17. VII. 1939.) bila novinar na Hrvatskom radiju (Sinj). OFMConv, franjevac konventualac, Zaposlena u Sveučilišnoj knjižnici u svećenik, župnik i pisac. Diplomirao Splitu (serijske publikacije). Objavila na KBF u Zagrebu i magistrirao na je više bibliografija i stručnih članaka. Antonijanumu u Rimu. Djelovao je u Članica je nekoliko strukovnih udruga. župnom pastoralu i posebno radio s Lit. I. KOLAK, Pregled književnih časo- Franjevačkim trećim redom. Preveo je pisa tiskanih u Dalmaciji u fondu Sveučilišne neka duhovna djela i surađivao u časo- knjižnice u Splitu, 100 godina Sveučilišne pisima i glasnicima. knjižnice u Splitu, Split, 2003, 87-116. Lit. A. Z. KORDIĆ, Duševne i tjelesne patnje svete Terezije od Djeteta Isusa, GK, Kolanović, dr. Josip (Zadar, 6. Zagreb, 2006, 138. III. 1938.) povjesničar, arhivist i pisac. Diplomirao je teologiju na KBF u Kosor, dr. fra Karlo (Trbounje, Zagrebu te povijest i filozofiju na FF u Drniš, 25. IV. 1914.-Sinj, 1. III. 1982.) Zadru na kojem je i doktorirao. Dugo OFM, franjevac, svećenik, profesor i je godina radio u Hrvatskom držav- pisac. Diplomirao je teologiju na FVB nom arhivu u Zagrebu i bio ravnatelj. u Makarskoj i hrvatski jezik na FF u Na FF u Zagrbu predavao je arhivi- Zagrebu, na kojem je kasnije i dokto- stiku. Pokrenuo je i uređivao časopis rirao. Bio je profesor hrvatskoga jezi- “Fontes” (izvori za hrvatsku povijest). ka i ravnatelj FKG u Sinju (Zagrebu Uredio je mnoge zbornike i publikacije i Makarskoj). Bavio se znanstvenim arhivske građe. Posebno se je zanimao, radom i objavio nekoliko knjiga i više uredio i objavio nekoliko vrlo važnih članaka iz lingvistike i povijesti. zadarskih kodeksa, pa mu je grad Zadar Lit. H. G. JURIŠIĆ, Fra Karlo Kosor dodijelio Nagradu za životno djelo. (1914.-1982.), Kačić, XVI/1984, 351-368. Lit. LZL, 264-266. Košić, dr. Vlado (Družbinec, Pe- Kolega, dr. Marija (Zadar, 31. I. trijanec, 20. V. 1959.) biskup, profe- 1955.) arheolog i povjesničar rimske sor i pisac. Diplomirao i doktorirao na umjetnosti. Doktorirala o temi iz antič- KBF u Zagrebu i predavao dogmatsku ke skulpture na FF u Zadru. Surađivala teologiju. Bio je župni vikar i župnik na obradi i objavi carskih skulptu- u doba Domovinskoga rata u Hrasto- ra iz Augusteuma Narone u projektu vici, na prvoj crti bojišnice. Ređen je

366 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ za biskupa (1999.) i bio pomoćni za- Kraft-Soić, dr. Vanda (Zagreb, grebački biskup. Kad je papa Benen- 26. II. 1972.) profesorica i spisatelji- dikt XVI. obnovio Sisačku biskupiju ca. Diplomirala i doktorirala na KBF u (2009.) imenovao ga je prvim njezinim Zagrebu i predaje na istom Fakultetu. biskupom. Obnovio je duhovno i ma- Radila je nekoliko godina u KS. Članica terijalno život povjerene mu Biskupije. je HMI. Objavila je nekoliko članaka. Objavio je više knjiga, uredio nekoliko Lit. V.KRAFT-SOIĆ, Hilarijeva bor- zbornika i napisao brojne članke. Član ba protiv arijanizma. Povijesno-teološki je PAMI i bio predsjednik HMI. okvir, CS, Split,2016, 120. Lit. V. KOŠIĆ, Župnik na prvoj crti. Drugo izdanje. Tonimir, Varaždinske Toplice, Križanović, fra Ivan (Turjaci, 24. 2010, 176 (život, 170). VI. 1948.) OFM, franjevac, svećenik i župnik. Teologiju je studirao na FVB u Kovač, fra Dominik Marijan (Pleš- Makarskoj i Dubrovniku te diplomirao na ci, Gorski kotar, 27. X. 1943.-Zagreb, KBF u Zagrebu. Dugo je godina bio žu- 19. III. 2008.) OFMConv, franjevac pnik u Njemačkoj i na njemačkim i hrvat- konventualac, svećenik župnik i pisac. skim župama. Za vrijeme Domovinskoga Diplomirao je teologiju na KBF u Za- obrambenog rata organizirao je priku- grebu i slavio Mladu Misu 25. VIII. pljanje pomoći napadnutoj Domovini. 1968. u rodnom mjestu. Najprije je dje- Lit. B. ANČIĆ, Putovanje kroz prostor lovao u pastoralu u domovini, a zatim i vrijeme. Prošlost i baština Turjaka, Sinj- dugo godina kao župnik HKM u Ha- München, 2017, 243. nau u Njemačkoj. Uz župske poslove, bavio se je i pisanjem. Posebno mu je Kržanić, dr. fra Krsto (Podgora, 5. vrijedno djelo o njegovoj rodnoj župi III. 1894. - Split, 23. XII. 1973.) OFM, Plešci (1987.) franjevac, svećenik, profesor, urednik i Lit. M. D. KOVAČ, U ozračju svete pisac. Diplomirao na FVB u Makarskoj Klare, Split, 1995, 138 (život, 135-137). i doktorirao filozofiju na Sveučilištu u Milanu. Bio ravnatelj FKG u Sinju, Kovačić, dr. don Slavko (Kučiće, rektor FVB u Makarskoj i urednik lista Omiš, 27. IV. 1938.) svećenik, pro- Gospa Sinjska. Objavio je nekoliko knji- fesor, povjesničar, arhivist i pisac. ga i brojne članke. Komunistički sud ga je Diplomirao na KBF u Zagrebu, studi- strpao na robiju u logor u Staroj Gradiški. rao povijest na FF u Zadru, Gregorijani Lit. K. JURIŠIĆ, Život i rad fra Krste u Rimu i Vatikanskoj arhivističkoj ško- Kržanića, Kačić, VIII/1976, 255-336. li. Promaknut za doktora teologije na KBF u Zagrebu. Predavao je povijest Kulić, Tin, v. Sekulić, Ante na Teologiji, KBF i FF u Splitu te bio dekan. Objavio je više knjiga i brojne Kusić, dr. don Ante (Grabovac, znanstvene i stručne povijesne članke, Šestanovac, 23. I. 1922.- Split, 23. posebno o povijesti glagoljaštva. X. 2007.) svećenik, filozof, profesor, Lit. HBL, VII, 804-805; S. KOVAČIĆ, pisac i glazbenik. Studirao na VBŠ u Najstariji izvještaji o stanju Makarske Splitu i doktorirao na KBF u Zagrebu. biskupije u Tajnom vatikanskom arhivu Predavao na VTŠ u Splitu i Zadru te (1626.-1658.), Split, 1975, 62. KBF u Splitu. Gostovao je na nekoli-

367 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 ko europskih sveučilišta. Bavio se je spisateljica. Diplomirala i doktorirala klasičnom i suvremenom filozofijom i povijest i arheologiju na FF u Zadru. napisao više knjiga i članaka. Objavio Predaje na OŠ u Brelima i SŠ Fra je nekoliko priručnika za studente. Andrije Kačića Miošića u Makarskoj. Bavio se i prevođenjem (B. Häring i W. Disertacija o lukama u Makarskom pri- Kasper), a prevodio je i s francuskoga, morju u XX. stoljeću nije objavljena. latinskog i talijanskog jezika. Bio je Sudjelovala je na nekoliko znanstvenih zborovođa i orguljaš katedrale u Splitu. skupova i objavila svoja predavanja. Lit. HBL, VIII, 441-442. Leclant, dr. Jean (Pariz, 8. VIII. Lachin, dr. Maria Teresa (Venezia, 1920. – Pariz, 16. IX. 2011.) arheo- 24. IV. 1966.) arheolog. Doktorirala je log, orijentalist i egiptolog, povjesni- i profesorica je Università di Padova, čar faraonske civilizacije. Redoviti Dipartimento di Archeologia. Istražuje član i dugogodišnji čelnik: secréta- starokršćanke lokalitete u Maloj Aziji i ire perpétuel, Institut de France, sjevernoj Italiji. Académie des Inscriptions et Belles- Lettres (Francuska akademija), te član Laco, fra Frano (Otok, 15. VIII. mnogobrojnih europskih akademi- 1948.) OFM, franjevac, svećenik, od- ja. Profesor na Sorboni i Collège de gojitelj i župnik. Teologiju je studirao France. Ravnatelj dugogodišnjih arhe- FVB u Dubrovniku i Makarskoj te di- oloških istraživanja u Etiopiji i Sudanu. plomirao na KBF u Zagrebu. U Rimu na Doktor honoris causa nekoliko sveuči- Antonijanumu postigao je magisterij kr- lišta. Urednik, ravnatelj i autor brojnih šćanske duhovnosti. U Sinju više godi- knjiga, monografija i priručnika. na bio odgojitelj i ravnatelj Sjemeništa Lit. Au fil du Nil - Le parcours d’un te profesor na FKG. Bio je župnik i égyptologue, Jean Leclant, Colloque de la urednik župskoga lista „Zmijavci“. Fondation Singer-Polignac, Paris, 2002. Lit. FKGZ, 644. Lentić, dr. Ivo (Milna, Brač, 25. Laronde, dr. André (Grenoble, XI. 1927.-Zagreb, 13. IX. 2008.) povje- 19. VI. 1940. – Pariz, 1. II. 2011.) ar- sničar umjetnosti, konzervator i pisac. heolog, helenist i afrikanist. Redoviti Diplomirao i doktorirao na Filozofskom član Institut de France, Académie des fakultetu u Zagrebu. Bio je konzervator Inscriptions et Belles-Lettres (Francuska u Varaždinu i u Zavodu za zaštitu spome- akademija). Profesor na Sorboni. Vodio nika kulture u Zagrebu. Urednik Vijesti istraživanja u Libiji. Uredio publikaci- muzealaca i konzervatora Hrvatske. je o Cirenaici, helenističkoj civilizaciji, Istraživač umjetničkog obrta u Hrvatskoj, epigrafiji i numizmatici. osobito zlatarstva. Objavio je više mono- Lit. C. DOBIAS, J.-J. MAFFRE, grafskih studija i članaka. André Laronde (1940-2011), Revue ar- Lit. I. REBERSKI, In memoriam Ivo chéologique 52, 2, Paris, 2011 (bibliogr. Lentić (1929.-2008.), Peristil, 51, Zagreb, 349-359). 2008, 216-217; T. PETRINEC, In memoriam Ivo Lentić (1927-2008), Radovi Lasić, dr. Vatentina, rođ. Milunović Instituta povijesti umjetnosti, 32, 2008, (Makarska, 29. I. 1977.) profesorica i 9-10; HBL, VIII, 624-625.

368 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Limić, Marin ml. (Zagreb, 1. VII. u Makarskoj. Kratko je bio u župskom 1985.) pijanist i skladatelj. Studirao je pastoralu, a veći dio života proveo kao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na odgojitelj (sjemenište i novicijat) i po- poziv prof. Arba Valdme studirao i di- glavar (provincijal i gvardijan) u ono plomirao na “Hochschule für Musik” „olovno doba“ komunističke diktature. u Kölnu. Održao je brojne solistič- U ime Provincije vodio je Franjevački ke koncerte u domovini i inozemstvu treći red. Prigodno se je javljao u tisku. (Njemačka i Češka) i izvodio djela Lit. +Fra Jerko Lovrić, VP, LI/2002, 1, poznatih domaćih i stranih majstora. 36-46. Objavio je svezak svojih skladba. Lit. M. LIMIĆ, Skladbe za klavir, Lubina, fra Petar (Runovići, 12. Kačić, Split, 2015, 60 (životopis, 56-58). VII. 1951.) OFM, franjevac, svećenik, mariolog, urednik i pisac. Studirao Lisac, dr. Josip (Turni, Delnice, teologiju na FVB u Dubrovniku i 23. XI. 1950.) profesor, dijalektolog Makarskoj te diplomirao u Jeruzalemu. i pisac. Diplomirao je kroatistiku i fi- Nekoliko je godina djelovao u župnom lozofiju te doktorirao na FF u Zadru pastoralu, a od 1982. godine urednik je o kajkavskom govoru. Profesor je na mjesečnika „Marija“. Objavio je više istom FF i posebno se bavi dijaleko- knjiga i članaka raznovrsna sadržaja, logijom i poviješću hrvatskoga jezika. ponajviše o mariologiji. Glavno mu je Objavio je više knjiga, od kojih se isti- djelo „Marijanska Hrvatska. Gospina če “Hrvatska dijalektologija” (I, 2003. svetišta među Hrvatima“ (1995, 607). i II. 2009.). To je znanstvena sinteza Uredio je brojne knjige, zbornike i ka- čakavštine u svjetskim razmjerima. lendare. Sudjelovao je na znanstvenim Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima i kongresima u domovini i skupovima u domovini i inozemstvu. inozemstvu. Redoviti je član PAMI i Lit. HE, VI, 593; LZR, 414-415. HMI (godinama je bio tajnik). Lit. P. LUBINA, Marija, vjerski list za Liverani, dr. Paolo (Roma, 27. I. Marijine štovatelje, Bibliografija (1963.- 1959.) arheolog. Doktorirao o temati- 2012.), Split, 2013, 623 (posebno: 458, 587-588, 594-595, 614). ci antičke topografije Vatikana. Kustos Odjela za grčke i rimske spomenike Lucić, dr. fra Ljubo (Jaklići, Vatikanskih muzeja. Prof. topografije Rama, 2. X. 1931.- Zagreb, 22. XII. antičke Italije, Università di Firenze. 1995.) OFM, franjevac, svećenik, Tajnik Pontificia Accademia Romana profesor i pisac. Teologiju je studi- di Archeologia, Roma. rao na FT u Sarajevu i doktorirao na Lit. Le necropoli vaticane (suautor G. KBF u Ljubljani. Predavao je na FT u Spinola), Milano, 2010, isti, Diversamente Sarajevu i surađivao u nekim časopisi- bianco. La policromia della scultura roma- ma izbornicima. Pomagao je u pastora- na (suurednik U. Santamaria), Roma, 2014. lu župnicima u mnogim župama. Lit. BFBS, 217-218. Lovrić, fra Jerko (Hrvace, 30. III. 1911.- Omiš, 13. I. 2002.) OFM, fra- Lujić, dr. fra Božo (Osječak, Plehan, njevac, svećenik, odgojitelj i provin- 11. XI. 1946.) OFM, franjevac, svećenik, cijal. Diplomirao je teologiju na FVB profesor, pisac i prevoditelj. Diplomirao

369 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 je na FT u Sarajevu i doktorirao na TF tri vlasti: kraljevsko-karađorđevičke, ta- u Ljubljani. Predavao je na Teologiji u lijanske i partizansko-komunističke stra- Sarajevu, bio dekan i odgojitelj bogoslo- hovlade. Bio je neko vrijeme školski nad- va. Licencijat iz biblijskih znanosti po- zornik i službenik. Objavljivao je brojne stigao na PBI u Rimu. Diplomirao je nje- prirodoslovne, etnografske i kulturološke mački jezik na FF u Sarajevu. Profesor članke u novinama, časopisima i zborni- je na KBF u Zagrebu i gostuje na FT u cima. Članci u časopisu „Priroda“ (pod Sarajevu, Fakultetu Matija Vlačić Ilirik pseudonimom Martol Dubac) uvrštavaju i FTIDI u Zagrebu. Sudjelovao je na ga u začetnike moderne ekološke misli u brojnim znanstvenim skupovima u do- Hrvatskoj. Sačuvana je njegova bogata movini i inozemstvu i objavio svoje rukopisna ostavština. članke u domaćim i stranim časopisima i Lit. T. MACAN, Bibliografija i ostav- zbornicima. Objavio je preko 20 knjiga. ština Tomislava Macana, Dubrovački hori- Član je Europskoga teološkog društva i zonti, XXII/1990, 30, 68-72; T. MACAN, drugih društava. Pastoralno je djelovao Dubrovnik Martola Dupca, OMH, Dub- u mnogim župama. rovnik, 1997. (životopis, 433-434). Lit. „Znat će da prorok bijaše među njima“ (Ez 33,33). Zbornik u čast prof. dr. Macan, dr. Trpimir (Dubrovnik, Bože Lujića, OFM, prigodom 70. obljet- 20. VIII. 1935.) profesor, povjesničar, nice njegova rođenja (ur. S. Kljajić-M. leksikograf i pisac. Studirao povijest na Cifrak), FT-KBF-KS, Zagreb-Sarajevo, FF u Zagrebu, diplomirao u Sarajevu, 2018, 997 (život i bibliogr. 937-987). doktorirao u Zagrebu i objavio disertaciju „Miho Klaić“ (1980.). Njegovo Lupis, dr. Vinicije B. (Dubrovnik, djelo „Povijest hrvatskoga naroda“ 2. IV. 1969.) arheolog, povjesničar i po- (1971.) poslije sloma „Hrvatskoga vjesničar umjetnosti i pisac. Zaposlen u proljeća“ komunističke su vlasti uni- Institutu Ivo Pilar. Diplomirao je povi- štile. Trebalo je čekati 1992. godinu jest i arheologiju te povijest i teoriju um- da bi bilo objavljeno novo i prošireno jetnosti u Zadru. Magistrirao je i dokto- izdanje. Uredio je Klaićevu „Povijest rirao. Radio je kao konzervator u Splitu Hrvata“, Šišićev „Pregled povije- i Dubrovniku, a u Državnom arhivu u sti hrvatskog naroda“ i brojne dru- Dubrovniku obavljao je posao arhivista ge knjige. Glavni je urednik HBL i specijalista. Objavio je stotinjak znan- „Biobibliographica“. Napisao je više stvenih radova i više knjiga o sakralnoj knjiga, članaka i recenzija. baštini, povijesti i povijesti umjetno- Lit. HE, VI, 719; T. MACAN, Povijest sti dubrovačkog kraja i Boke kotorske. hrvatskoga naroda, II. izdanje, MH-ŠK, Urednik je više časopisa i zbornika. Zagreb, 1992, 504. Lit. V. B. LUPIS, Franjevački samostan sv. Klare u Kotoru, Dubrovnik, 2012, 60. Malaj, dr. fra Vinko (Livari, Bar, 1. XII. 1928.-Tuzi, Podgorica, 4. II. 2000.) Macan, Tomislav (Dubac, Dubrov- OFM, franjevac, svećenik, dušobriž- nik, 26. VII. 1905.-Dubrovnik, 31. III. nik, profesor i pisac. Osnovnu i srednju 1971.) učitelj, povjesničar i pisac. Završio školu učio na srpskom, albanskom i hr- je Učiteljsku školu i radio je u Blatu na vatskom jeziku. Teologiju je studirao Mljetu i Mandaljeni. Progonile su ga sve u Dubrovniku i diplomirao na KBF u

370 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Zagrebu. Doktorirao je albanski jezik i okolice. Napisao je nekoliko knjiga i na Sveučilišt Sapienza u Rimu. Veći dio sudjelovao na više znanstvenih skupova. života proveo je u Tuzi kao pastoralac i Lit. S. MANĐERALO, Lozićev ilir- znanstvenik. Sudjelovao je na znanstve- ski san. „Adnotationes variae -Različite nim skupovima i pisao na albanskom, bilješke“ fra Grge Lozića…, Kačić, Split- hrvatskom i talijanskom jeziku u doma- Livno, 1992, 144. ćim i stranim časopisima. Neko je vrijeme predavao u Interdijecezanskoj školi Maračić, fra Ljudevit Anton u Skadru (Albanija). Član je Crnogorske (Premantura, 1. VIII. 1938.) OFMConv. akademije nauka i umjetnosti i nekih franjevac konventualac, svećenik, drugih kulturnih društava. provincijal, profesor, urednik i pisac. Lit. O. Vinko Malaj, VFPSJDI, LII/ Diplomirao teologiju na KBF i hrvat- 2000, 1, 41-45; HFBL, 351-352. ski jezik na FF Sveučilišta u Zagrebu. Urednik časopisa „Veritas“. Puno je Mamić, dr. Mile (Santa Maria di doprinio radu Hrvatske redovničke Leuca, Italija, 25. VII. 1944.) profe- konferencije i Vijeća franjevačkih za- sor, kroatist, pisac i urednik. Roditelji jednica. Objavio je nekoliko knjiga, su mu rođeni i živjeli u Lišanima više znanstvenih i popularnih članaka. (Benkovac) i sam je proveo djetinjstvo Član je HMI i dopisni član PAMI. u tom selu. Studirao je teologiju na Lit. LJ. A. MARAČIĆ, Provincijski po- FVB u Makarskoj, diplomirao hrvatski vijesni arhiv. Arhivsko gradivo povijesnog i latinski jezik na FF u Zagrebu, gdje dijela Provincijskog arhiva (1559.-1827.), je i doktorirao. Radio je u Institutu za Prvi svezak, Popis i opis materijala, Veritas, hrvatski jezik u Zagrebu, Sveučilištu Zagreb, 2015, 363; Isto, Drugi svezak, Izbor u Zadru, Mostaru i još nekim sveučili- i obrada materijala, Zagreb, 2015, 232. štima. Osnovao je i vodi (već 30 godi- (Hrvatska provincija sv. Jeronima franjeva- na) „Školu hrvatskoga jezika Lin-Cro“ ca konventualaca). (Lingua croatica) za strane državljane. Bio je urednik časopisa „Jezik“ (20 go- Marasović, dr. Jerko (Split, 13. dina). Napisao je brojne knjige i znan- XII. 1923. - Split, 28. V. 2009.) arhi- stvene članke. Suradnik je Hrvatskoga tekt, profesor, znanstvenik i urbanist. katoličkog radija i „Glasnika mira“ Diplomirao je i doktorirao u Zagrebu. (Međugorje). Dobio je Državnu nagra- U Splitu je radio u Urbanističkom du za znanost. zavodu Dalmacije, a bio je voditelj Lit. HL, II, 58-59; M. MAMIĆ, Hr- Zavoda za graditeljsko naslijeđe za- vatsko kršćansko nazivlje. Članci i raspra- grebačkog Arhitektonskog fakulteta i ve, Ravnokotarski cvit, Lepuri-Split, 2004, Mediteranskog centra za graditeljsko 136 (životopis, 131-132). naslijeđe. Bavio se arhitektonskim pro- jektiranjem, znanstvenim istraživanjem Manđarelo, Stipo (Vidoši, Livno, 1. i obnovom graditeljskoga naslijeđa, VI. 1938.) profesor i pisac. Diplomirao osobito Dioklecijanove palače. Autor je na FF u Sarajevu i cijeli život pre- je brojnih knjiga i znanstvenih radova davao na Gimnaziji u Livnu. Pisao je te dobitnik više nagrada i priznanja. u raznim časopisima o nastavi jezika i Lit. J. MARASOVIĆ, Dioklecijanova književnosti, a osobito o povijesti Livna palača, Zagreb, 1968, J. MARASOVIĆ

371 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 et alii, Istraživanje i uređenje Peristila Delos, Ksantos, Klaros. Autor značajnih Dioklecijanove palače u Splitu 1956.- djela o ikonografiji antičke skulpture. 1961…, Split, 2014. Profesor na Sorboni. Lit. J. MARCADÉ, Etudes de scul- Marasović, dr. fra Špiro (Split, 8. pture et d’iconographie antiques, Scripta XI. 1944.-Split, 27. V. 2013.) OFMConv, varia, 1941-1991, Paris, 1994. (bibliogr. franjevac konventualac, svećenik, pro- 9-30). fesor i pisac. Studirao teologiju na KBF u Zagrebu i diplomirao na Bavarskom Marcelić, dr. fra Josip (Preko, 31. državnom sveučilištu u Würzburgu. XII. 1929.-Split, 20. I. 2018.) TOR, Doktorirao je na KBF u Zagrebu. Bio franjevac trećoredac glagoljaš, sveće- predsjednik Tajništva BK za one koji ne nik, profesor i pisac. Studirao je teo- vjeruju i konzultor istoimenog Tajništva logiju u Splitu, diplomirao na KBF u u Rimu. Predavao je moralnu teologiju Zagrebu i doktorirao na Latenranskom na KBF u Splitu. Objavio je više knjiga sveučilištu u Rimu. Predavao je te- i brojne znanstvene i publicističke rado- ologiju u Zadru i Splitu i bio rektor, ve u časopisima i zbornicima. zatim predavao na KBF u istom gra- Lit. Š. MARASOVIĆ, Prorokov zov, du. Napisao je više knjiga, preveo na Veritas, Zagreb, 2014, 348 (životopis). hrvatski vrlo mnogo i objavio broje znanstvene i popularne članke. Bio je Marasović, dr. Tomislav (Split, marljivi ispovjednik, duhovni vođa i 15. IX. 1929.) povjesničar umjetnosti, savjetnik brojnim vjernicima. profesor i pisac. Diplomirao i dokto- Lit. Fra Josip Marcelić, VSMN, rirao na FF u Zagrebu. Dugo godina CXXXIX/2018, 1, 108-109. istraživao i uređivao Dioklecijanovu palaču i povijesne jezgre dalmatinskih Marčinko, Mato (Hrastovica, Pet- gradova. Posebno je istraživao predro- rinja, 13. II. 1925.-Zagreb, 31. I. 2010.) maničko graditeljstvo starohrvatsko- pravnik, književnik, povjesničar i pisac. ga doba i o toj temi objavio nekoliko Diplomirao je na Pravnom fakultetu u knjiga. Prvi je u Hrvatskoj pokrenuo Zagrebu. Preživio je tragediju Bleiburga postdiplomski studij za graditeljsko i „Križnoga puta“. Komunističke su nasljeđe. Dobio je više nagrada. ga vlasti više puta bacale u tamnicu. Lit. Zbornik Tomislava Marsovića (ur. Objavio je više knjiga, povijesnih i po- I. Babić et alii), Split, 2002. (život i bibli- litičkih rasprava i književnih djela. Član ogr. 11-45). MH i HKD sv. Jeronima. Lit. M. MARČINKO, Mučenička Marcadé, dr. Jean (Libourne, Hrvatska. Ulomci iz hrvatske povijesti, Gironde, 27. IV. 1920.-Royan, 28. XII. HKD sv. Jeronima, Zagreb, 2008, 436 (ži- 2012.), arheolog, helenist. Redoviti vot i bibliogr. 419-423).- član Institut de France, Académie des Inscriptions et Belles-Lettres. Povjesničar Marendić, don Josip (Split, 3. umjetnosti, posebno specijalist za heleni- VII. 1924.-14. II. 2004.) svećenik, stičku skulpturu i povezivanje njezinih župnik, biskupski tajnik i prevodi- razbijenih i zagubljenih dijelova, istraži- lac. Vrijedan dušobrižnik i duhovnik vač grčkih arheoloških lokaliteta: Delfi, redovnica. Preveo je nekoliko knji-

372 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ ga s latinskoga i talijanskog jezika u Parizu. Redoviti je inozemni član (npr. Sv. Bonaventura, Stablo života, Institut de France, Académie des Symposion, Split, 1994, 103). Inscriptions et Belles-Lettres, kustos i Lit. Mons. Jozo Marendić, VNSM, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu, CXXIII/2004, 1, 83. veleposlanik RH pri Svetoj Stolici i Malteškom redu, član Papinskoga po- Marić, fra Mirko (Brnaze, Sinj, 1. vjerenstva za sakralnu arheologiju, na- II. 1947.) OFM, franjevac, svećenik, žu- slovni profesor Sveučilišta u Splitu te pnik, urednik. Teologiju studirao na FVB redoviti profesor i prorektor za među- u Dubrovniku i Makarskoj te diplomirao narodnu suradnju Hrvatskoga katolič- na KBF u Zagrebu. Bio je župnik u domo- kog sveučilišta u Zagrebu. Napisao je vini i hrvatskim radnicima „privremeno“ i uredio više knjiga i časopisa, sudjelo- zaposlenima u Njemačkoj. Bio je urednik vao na brojnim znanstvenim skupovima glasila „Gospa Sinjska“ i „Cetinska vri- u domovini i inozemstvu te surađivao u la“ te uredio nekoliko monografija i više brojnim domaćim i stranim časopisima. knjiga. Predsjednik je Ogranka MH u Član Uredništva „Kačić“. Sinju. Dobio je nekoliko nagrada. Lit. Zbornik u čast Emilija Marina za Lit. M. MARIĆ, Sinj i njegova Gospa, 60. rođendan, Kačić, XLI-XLIII/2009.-2011, Sinj, s. a. (2014.), 324 (život, 324). 1280 (život i bibliogr. 59-84).

Marija od Presvetoga Srca - Anka Markešić, dr. fra Luka (Proslap, Petričević (Lovreć, 2. I. 1930.) OSC, Šćit-Rama, 23. XII. 1937.- Sarajevo, 7. redovnica klarisa, književnica i ured- VIII. 2014.) OFM, franjevac, svećenik, nica. Diplomirala je hrvatski i ruski je- provincijal, profesor i pisac. Diplomirao zik na FF u Zagrebu. Kao već poznata na FT u Sarajevu i doktorirao na TF u književnica odlazi u Samostan klarisa Ljubljani. Dugogodišnji profesor FT u u Splitu i postaje redovnica. Upisala Sarajevu i magistar bogoslova. Puno je i diplomirala teologiju na FTIDI u se je zalagao za ekumenizam. Objavio Zagrebu. U redovničkom životu nasta- je nekoliko knjiga i surađivao svojim vila je baviti se pisanjem, uglavnom člancima u više časopisa. duhovne literature. Pokrenula je i dugo Lit. BFBS, 224-226; L. MARKEŠIĆ, godina uređuje „Symposion“, biblio- Crkva Božja, Sarajevo, 2005; I. SAR- teku asketsko-mističnih djela (objav- ČEVIĆ, Fra Luka Markešić (1937.-2014.) ljeno preko 110 naslova, a k tome još BF, XXII/2014, 41, 393-399. 30-ak drugih svezaka). Surađivala je u raznim časopisima i zbornicima i pri- Markovac, dr. Josip (Donji mila više nagrada i priznanja. Andrijevci, Slavonski Brod, 3. IV. 1929.) Lit. LHP, 576; N. PARO, Bibliografija pedagog, profesor i pisac. Diplomirao i sestre Marije od Presvetoga Srca (Anke doktorirao pedagogiju na FF u Zagrebu. Petričević), Kačić, XXXV/2003, 167-216. Profesor na Pedagoškoj akademiji i FF u Zagrebu. Pisac udžbenika i kontrolna- Marin, dr. Emilio (Split, 6. II. nih zadataka iz matematike. Objavio je 1951.) arheolog, epigrafičar, povjesni- nekoliko knjiga i više članaka. Dobio je čar i diplomat. Diplomirao i doktorirao nekoliko nagrada i priznanja. na FF u Zagrebu. Dr. h. c. Sveučilišta Lit. HE, VII, 80.

373 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Maštrović, dr. Tihomil (Zadar, 6. Matijević-Sokol, dr. Mirjana (Split, III. 1952.) teatrolog, profesor, književ- 1. VI. 1952.), povjesničarka i filologi- nik i pisac. U Zagrebu na FF diplomirao i nja. Diplomirala je arheologiju i latin- doktorirao hrvatski jezik. Radi u Zavodu ski jezik te doktorirala na FF u Zagrebu za književnost i teatrologiju HAZU u i profesorica je na istom FF. Predaje i Zagrebu i ravnatelj istoga. Također je na FF u Splitu, HS i HKS u Zagrebu. bio ravnatelj Nacionalne i sveučilišne Posebno se bavi hrvatskom srednjovje- knjižnice u Zagrebu. Organizirao je više kovnom poviješću. Sudjelovala je na simpozija i objavio zbornike. Napisao je znanstvenim skupovima i objavila broj- nekoliko knjiga i objavio brojne znan- ne znanstvene radove. stvene i stručne rasprave te bio urednik Lit. M. MATIJEVIĆ-SOKOL, Toma nekoliko časopisa. Dobio je više nagra- Arhiđakon i njegovo djelo. Rano doba hr- da i priznanja. vatske povijesti, Jastrebarsko, Slap, 2002, Lit. T. MAŠTROVIĆ, General Nikola 385; ista, Studia diplomatica. Rasprave i Maštrović. Život i djelo jednoga hrvatskog ča- prinosi iz hrvatske diplomatike, FF press, snika, Zagreb, 1996, 184; ISTI, Međunarodno Zagreb, 2014, 356. priznanje hrvatskoga jezika. Postignuće Mayer, dr. Marc (Barcelona, 21. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Zagreb, 2011, 288; LZL, 875-876. XII. 1947.) klasični filolog i epigrafičar. Acadèmic de la Reial Acadèmia de Bones Matanić, dr. fra Atanazije (Vrbnik, Lletres de Barcelona, Jedan od četvero Krk, 18. VIII. 1922.-Zadar, 16. VIII. autora knjige o natpisima na Erešovoj 2004.) OFM, franjevac, svećenik, profe- kuli u Vidu, kao prve knjige zbornika sor i pisac. Mladoga su fratra u svibnju rimskih natpisa Narone (Corpus ins- 1945. god. komunističke vlasti odvele u criptionum Naronitanarum, Macerata- partizansku vojsku koja je trebala osvojiti Split, 1999.). Profesor, Departament de Trst. U teškim uvjetima uspio je pobjeći Filologia Llatina, Facultat de Filologia, u Trst i doći u Rim. Tu je diplomirao teo- Universitat de Barcelona. Lit. G. FABRE, M. MAYER, I. RODÀ, logiju i doktorirao na Antonijanumu. Na Inscriptions romaines de Catalogne, I-V, istom je Sveučilištu postao profesorom, Paris, 1984-2002. kasnije na Lateranu i KBF u Zagrebu. Imenovan je savjetnikom Zbora za pro- Mazzoleni, dr. Danilo (Udine, 1. glašenje svetaca. Jedan je od utemelji- V. 1950.) epigrafičar. Nositelj projekta telja „Hrvatskoga povijesnog instituta“ dovršenja zbornika starokršćanskih nat- u Rimu. Postao je professor emeritus. pisa grada Rima. Istražuje epigrafičku Posebno se je bavio općom i nacionalnom baštinu rimskih katakomba. Redoviti duhovnošću. Objavio je preko 20 knjiga član Pontificia Accademia Romana di na latinskom, talijanskom i hrvatskom je- Archeologia, Pontificia Commissione ziku i više stotina rasprava i članaka. di Archeologia Sacra, Rektor Pontificio Lit. Između povijesti i teologije. Zbornik Istituto di Archeologia Cristiana, Roma. radova u čast fra Atanazija Matanića u po- Lit. D. MAZZOLENI, Epigrafi del Mon- vodu 80. obljetnice života i 50. obljetnice do Cristiano antico, Roma, 2002; Il Cristia- znanstvenoga rada, Franjevački provincija- nesimo in Istria fra Tarda Antichità e Alto lat Zadar et alii, Zadar-Krk, 2002, 416 (ži- Medioevo. Novità e riflessioni (ur. E. Marin, vot i bibliogr. 11-50). D. Mazzoleni), Città del Vaticano, 2009.

374 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Medić, Edita (Zadar, 16. IV. 1981.), trete (Domagojevi strijelci, Indijanci u profesorica. Studirala je i diplomirala Chicagu, Povijest Hrvata, fra Andrija hrvatski jezik na Sveučilištu u Zadru, Kačić i drugi). Ogledao se i u arhitek- na kojemu radi kao vanjaka suradnica turi (Umjetnički paviljon u Zagrebu, i lektorica. Neko je vrijeme predavala Galerija Meštrović i Kaštelet u Splitu, hrvatski na srednjim školama. Bazilika naše Gospe u Biskupiji). Bavio se i pisanjem, a kao dječak Melada, dr. fra Pavao (Kaštel Šta- spjevao je pjesmu „Vilo moja“ o fra filić, 15. V. 1916.-Omiš, 26. XI. 2003.) Andriji Kačiću. Rukopis se čuva u OFM, franjevac, svećenik, dugogodišnji Galeriji umjetnina u Splitu (476 sti- tajnik i predsjednik PAMI. Studirao teo- hova). Prvi put je objavljena (editio logiju na FVB u Makarskoj i doktorirao princeps) u Zborniku „Kačić“ (1984, na Antonijanumu u Rimu. S fra Karlom fotokopije, transkripcija i poprat- Balićem kao tajnik organizirao međuna- ni tekstovi). Franjevačka provincija rodne i nacionalne mariološke kongrese Presvetog Otkupitelja proglasila ga po Europi i Americi i uredio preko 130 je „subratom-confrater Provinciae“. svezaka predavanja s tih kongresa. Istakao Član je više akademija, npr. Museum se kao ekumenist i surađivao na kongresi- and the American Academy of Arts ma s anglikancima, pravoslavcima, pro- and Letters (New York). testantima i muslimanima. Pomagao je u Lit. I. MEŠTROVIĆ, Uspomene na organiziranju hodočašća u svjetska mari- političke ljude i događaje, Buenos Aires, janska svetišta. U Domovinskom ratu je- 1961, 420; B. GAGRO-N. GATTIN, Ivan dan je od osnivača „Odbora za Hrvatsku“. Meštrović, Globus, Zagreb, 1987, 318. Lit. Zbornik „Ancilla Domini - Služ- benica Gospodnja“ u čast fra Pavla Melade, Mihanović-Salopek, dr. Hrvojka Kačić, XXXII-XXXIII/2000.-2001, 728 (ži- (Zagreb, 5. VI. 1961.) profesorica, vot i bibliogr. 21-76). urednica, spisateljica i orguljašica. Diplomirala je i doktorirala hrvatski je- Menđušić, Željana, v. Parčina-Rešić, zik na FF u Zagrebu. Radi u Zavodu za Željana povijest hrvatske književnosti… HAZU u Zagrebu. Sudjelovala je na mnogim Meštrović, Ivan (Vrpolje, 15. znanstvenim skupovima u domovini VIII. 1883. - Sout Bend, USA, 16. i inozemstvu. Objavila je vrlo mnogo I. 1962.) umjetnik, kipar, profesor. znanstvenih i stručni članaka te uredila Djetinjstvo proveo u Otavicama brojne knjige izabranih djela hrvatskih (Drniš). Na poticaj fra Marka Čačića, pisaca. Održala je brojne koncerte na župnika, radio u klesarskoj radionici orguljama u domovini i inozemstvu. P. Bilnića u Splitu i studirao umjetnost Vodi projekt „Digitalno snimanje hrvat- u Beču. Izlagao je na Svjetskoj izlož- ske mariološke baštine“ i ostvarila više bi u Rimu (1911.), po Europi i USA. filmova o hrvatskoj marijanskoj baštini. Bio je profesor na Sveučilištu Notre Član je HMI i dopisni član PAMI. Dame u Sout Bandu (USA). Izradio Lit. N. MIHANOVIĆ, Poljički Parnas, je brojna umjetnička djela biblijskih i Priko, 2005, 395-402; T. MAŠTROVIĆ, Novi povijesnih likova (Job, Grgur Ninski, prinos poznavanju proučavanja himnodijskih M. Marulić), velike spomenike i por- pjesama, Republika, LXX/2014, 1, 80-82.

375 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Mijatović, dr. Anđelko (Tihaljina, pnik. Teologiju studirao u Dubrovniku i Grude, 27. I. 1939.) profesor, povjesni- diplomirao u Jeruzalemu. U Parizu stu- čar i pisac. Diplomirao je i doktorirao dirao pastoralnu teologiju. Bio je u žup- povijest na FF u Zagrebu. Objavio je skom pastoralu u domovini i više godina više knjiga različitoga sadržaja: na- u talijanskoj pokrajini Molise župnik rodne pjesme (npr. Narodne pjesme o moliških Hrvata. Kad se je vratio u do- Mijatu Tomiću), povijest (npr. Obrana movinu bio je i dalje pastoralni djelatnik. Sigeta u povodu 420. obljetnice sigetske Lit. P. MILANOVIĆ, Moliški Hrvati, bitke, Ban Jelačić, Iz riznice hrvatske Kačić, XIX-XX/1987-1988, 315-357. povijesti i kulture i druge). Sudjelovao je na brojnim znanstvenim skupovima i Milunović, Valentina, v. Lasić, Va- objavio više članaka i rasprava. lentina. Lit. A. SEKULIĆ, Obrana Sigeta…, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1988, Modrić, dr. fra Miroslav (Glavice, 21, 266-267. Sinj, 1. III. 1948.) OFM, franjevac, sve- ćenik, župnik i pisac. Teologiju je stu- Mikulić-Kovačević, Anita (Toronto, dirao na FVB (Dubrovnik-Makarska) i 7. XI. 1971. ) profesorica i spisateljica. diplomirao na KBF u Zagrebu. Neko je Diplomirala je na Sveučilištu u Torontu, vrijeme djelovao na župama u domo- na kojemu i predaje. S V. Grubišićem vini, dvije godine bio u Svetoj Zemlji, objavila je „Hrvatsku čitanku“ (2002.). veći dio života bio župnik nekih hr- Sudjelovala je na znanstvenima skupovi- vatskih župa u Njemačkoj. Vratio se u ma i objavila više članaka. Članica CAA. domovinu 2006. i župnik je u Prugovu. Lit. A. MIKULIĆ-KOVAČEVIĆ, Od Vodio je brojna hodočašća u Svetu „Ljetopisa popa Dukljanina“ do „Razgovora Zemlju. Na KBF u Splitu obranio je ugodnoga naroda slovinskoga“, Kačić, doktorsku radnju o hrvatskim franjev- XXXIX-XL/2007.-2008, 79-88. cima u Palestini. Milanović, fra Anđelko (Otok, 2. Lit. M. MODRIĆ, Fra Vjenceslav VIII. 1913.-Sinj, 18. IV. 1990.) OFM, Bilušić i Kustodija Svete Zemlje, Kačić, franjevac, svećenik, profesor, zborovo- Split-Sinj, 2016, 400 (životopis 393-395). đa i glazbenik. Diplomirao teologiju na FVB u Makarskoj i glazbu na Institutu Moro, dr. fra Dušan (Gala, 1. X. za crkvenu glazbu u Rimu. Predavao je 1952.) OFM, franjevac, svećenik, pro- glazbu i vodio crkvene zborove na FVB fesor i pisac. Teologiju studirao na u Makarskoj, Teologiji u Splitu, FKG u FVB u Makarskoj i diplomirao na KB u Sinju, KBF i Institutu za crkvenu glaz- Zagrebu. Doktorirao je na Antonijanumu bu u Zagrebu, kojemu je bio predstojni- u Rimu. Predavao je ekumensku teologi- kom. Bavio se i komponiranjem i bio je ju na FVB u Makarskoj i KBF u Splitu. urednik časopisa „Sveta Cecilija“. Objavio je nekoliko knjiga. Sudjelovao Lit. O. fra Anđelko Milanović, život i dje- je na znanstvenim skupovima i objavio lo. Institut za crkvenu glazbu „A. Vidaković“, više članaka u raznim časopisima. Zagreb, 1996, 153; LHCG, 222-223. Lit. FVBS, 225-226; MFPI, 976-977; D. MORO, Hod ekumenizma u XX. stolje- Milanović, fra Petar (Otok, Sinj, 12. ću. Konferencije „Vjere i ustrojstva“, pro- I. 1949.) OFM, franjevac, svećenik i žu- tagonisti i poteškoće, SB, Split, 2009, 285.

376 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Mrša, Saša, knjižničar, profesor Božje providnosti Kćeri Božje ljubavi i pisac. Diplomirao na FF u Zagrebu. (1882.-1982.)“, Split-Zagreb, 1982. Radio je u knjižnicama, izdavaštvu i Lit. M. BABIĆ, Dr. sc. Rozalija Božena pisao u raznim časopisima. Profesor je Mutić redovnica i geologinja, Vidovice- hrvatskoga jezika u srednjim školama Zagreb, 2010, 142. u Ontariju (Kanada). Lit. S. MRŠA, Šibenik u pjesmama Mutnjaković, dr. Andrija (Osijek, fra Andrije Kačića, Kačić, XXXIX-XL 29. XI. 1929.), arhitekt i povjesničar /2007.-2008, 89-100. arhitekture. Projektirao Narodnu i uni- verzitetsku biblioteku Kosova u Prištini, Mrvelj, s. Renata (Polje, Plehan, 29. Dom sindikata na Medvednici, Katolički II. 1944.) ŠSFKK, redovnica, odgojite- školski centar u Žepču. Istražuje kine- ljica i spisateljica. Studirala je teologiju tička svojstva u formiranju kuće i eku- na Gregorijani (Regina Mundi) u Rimu. mene kao komunikativnog odnosa čo- Bila je odgojiteljica u svojoj Provinciji i vjeka i građevine. Član HAZU. predavala vjeronauk na jednoj srednjoj Lit. A. MUTNJAKOVIĆ, Arhitektonika školi u Zagrebu. Organizirala je duhov- pape Siksta V. – The Architectonics of Pope ne vježbe, obnove i seminare za redov- Sixtus V, Zagreb, 2010; isti. Arhitektura nice i djevojke. Jurja Dalmatinca – The Architectonics of Lit. R. R. MRVELJ, U domu Očevu. Giorgio da Sebenico, Zagreb, 2015. Nekrologij Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provinci- Mužić, dr. Ivan (Solin, 14. IX. 1934.) je Prečistoga Srca Marijina, Provincijalat pravnik, povjesničar i pisac. Diplomirao ŠSFKK..., Sarajevo-Zagreb, 2011, 256. i doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je delegat Katoličke Crkve Mucznik, dr. Sonia (Lisabon, 6. u Hrvatskoj na Svjetskom kongresu II. 1929.) arheolog. Proučava osobi- katoličkih laika u Rimu (1967.). Dugo to rimske kultove i rimsku umjetnost. je radio kao odvjetnik i branio mnoge Predavač Department of Art History, u komunističkim političkim sudskim Tel Aviv University. procesima, a i sam je bio optuženik. Lit. A. OVADIAH, S. MUCZNIK, Objavljivao je članke i rasprave u ra- Worshipping the Gods – Art and Cult in znim novinama i časopisima. Od povi- Roman Eretz Israel, Leiden, 2009. jesno-političkih tema objavio je brojne knjige o velikosrpskoj politici u jednoj Mutić, dr. s. Božena Rozalija i drugoj jugoslavenskoj zajednici, o ma- (Vareš, 2. VIII. 1915.-Zagreb, 18. IV. sonima u Europi i Hrvatskoj i drugim 2012.) FDC, redovnica, geologinja i „škakljivim pitanjima“. spisateljica. Diplomirala je i doktori- Lit. I. MUŽIĆ, Jeruzalemski hram na rala na Prirodoslovno-matematičkom kraju vremena. Metafizika povijesti, OMH fakultetu u Zagrebu i radila u Institutu Imotski, Split, 2016, 115 (život i bibliogr. za geološka istraživanja također u 109-114). Zagrebu. Objavila je više znanstvenih i stručnih članaka i nastupala na znan- Mužinić, dr. Zdravko (Split, 24. stvenim skupovima. Sa s. Alojzijom XI. 1924.-1. IX. 2014.) književni kri- Caratan napisala je knjigu „Provincija tičar. Doktorirao je na djelu Marka

377 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Uvodića, Splićanina. Bio je dugogo- Nekić, Nevenka (Zagreb, 20. VII. dišnji profesor hrvatskoga jezika u 1943.) profesorica, književnica, scena- Tehničkom školskom centru u Splitu. ristica i slikarica. Napisala je preko 30 Surađivao je u brojnim časopisima, knjiga, snimila 50-ak filmova i surađi- pisao o splitskoj prosvjeti i učitelji- vala znanstvenim i popularnim član- ma, priredio dva izbora iz djela Marka cima u više časopisa. Neka su njezina Uvodića, a objavio je više knjiga, podjela prevedena na engleski i slovenski put: Mala enciklopedija jučerašnjega jezik. Slike je izlagala na samostalnim splitskog školstva i Kazivanja o Splitu. i skupnim izložbama. Članica je više Lit. Š. JURIŠIĆ, Novo jadransko iver- udruga, npr. Društva hrvatskih knji- je 1882.-1941, Split, 1986, 21. ževnika, Matice slovačke i drugih. Lit. Svjedoci života i smrti Ivan Bu- Nardelli, Mario (Dubrovnik, 20. V. rika (ur. N. Nekić), Tovarnik, 2011, 326 1927.-Zagreb, 13 VII. 1993.) skladatelj (život, 326). i gitarist. Na Muzičkoj akademiji studirao violoncello. Neko je vrijeme radio Nikić, dr. fra Andrija (Ružići, Grude, na Radio Zagrebu. Bio je vrlo plodan 1. I. 1942.) OFM, franjevac, svećenik, skladatelj raznovrsnih djela svjetovne i povjesničar, profesor, pisac i urednik. duhovne tematike (nekoliko misa, ope- Studirao teologiju u Sarajevu i doktorirao reta i mjuzikla). Bio je član žirija gita- na Antonijanumu u Rimu. Diplomirao rističkih festivala u Torontu i Havani. je arhivistiku i paleografiju. Profesor je Dobio je više nagrada i priznanja. Sveučilišta u Mostaru i predsjednik HKD Lit. M. NARDELLI-K. TIČIĆ, Brat Napredak također u Mostaru. Bio je arhi- Sunce ili Sv. Franjo Asiški nekad i danas, musical, Kačić, Split, 1990, 112; HE, VII, 586. var i knjižničar Provincije. Djelovao je i u pastoralu. Objavljuje knjige, znan- Nazor, s. Berhmana (Krilo-Jese- stvene i publicističke članke iz povijesti nice, 30. IX. 1925.- Split, 14. V. 2015.) i arhivistike. ŠSFKK, redovnica, profesorica, provin- Lit. A. NIKIĆ, Fra Didak Buntić, hr- cijalka i spisateljica. Studirala je i diplo- vatski i crkveni velikan, Mostar, 2004. (ži- mirala hrvatski i francuski jezik na FF vot i bibliogr. 734-741). u Zagrebu. Dugo je godina predavala Nikić, dr. Mijo (Gornji Zovik, hrvatski jezik na Biskupijskoj klasičnoj Brčko, 18. II. 1953.) SJ, isusovac, gimnaziji u Splitu. Nekoliko je godina svećenik, profesor i pisac. Diplomirao u Gimnaziji djelovao Odjel za redovni- teologiju na FTIDI u Zagrebu, magi- ce, kojem je na čelu bila s. Berhmana. Neko je vrijeme radila kao vjeroučite- strirao psihologiju na Gregorijani u ljica, a često je poučavala mnogu dje- Rimu i doktorirao dogmatiku na KBF cu u raznim predmetima. Pokrenula je u Zagrebu. Predaje psihologiju i teolo- i uređivala list „Odjeci“, glasilo svoje giju na FFRZ u Zagrebu. Sudjelovao Provincije. Objavila je dvije knjiga. je na brojnim znanstvenim skupovima Lit. B. R. NAZOR, Lovretske se- u domovini i u inozemstvu te objavio stre. Provincija Presvetoga Srca Isusova članke u domaćim i stranim časopisi- Školskih sestara franjevaka, Kačić, Split, ma. Objavio je nekoliko knjiga i uredio 1986, 344. više zbornika. Bio je član komisije za

378 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ zbivanja u Međugorju. Predsjednik je Obad, dr. Stijepo (Pridvorje, Ko- Zaklade „Biskup Josip Lang.“ navlje, 11. I. 1930.) povjesničar, pro- Lit. M. NIKIĆ, Slika Boga u vjerskim fesor i pisac. Diplomirao povijest na sljedbama i novim religijskim pokretima, FF u Sarajevu i doktorirao na FF u Zagreb, 2003, 414. Zagrebu. Predavao je povijesne znanosti na FF u Zadru, a posebno XIX. sto- Nimac, dr. fra Stipe (Lepuri, Ben- ljeće, Narodni preporod i hrvatsko selo. kovac, 6. III. 1950.) OFM, franjevac, Pisao je o istaknutim osobama politič- svećenik, župnik, profesor i pisac. koga, znanstvenog i kulturnog života. Teologiju studirao na FVB u Makarskoj, Vrlo su važna njegova djela (suautor): diplomirao na KBF u Zagrebu i dokto- „Konavoska Prevlaka“ i „Južne gra- rirao na Lateranu u Rimu. Bio je župni- nice Dalmacije od XV. st. do danas“ kom u nekoliko župa, profesor na FVB (1999.). Grad Zadar mu je dodijelio u Makarskoj, KBF u Splitu i Visokoj Nagradu za životno djelo. teološko-katehetskoj školi u Zadru. Lit. Zbornik Stijepa Obada, Sveučilište Sudjelovao je na znanstvenim skupo- u Zadru et alii, Zadar-Split-Zagreb, 2010, vima u domovini i inozemstvu i tiskao 795 (bibliogr. 711-746); LZL, 273-275. svoje radove u zbornicima i časopisi- ma. Pokrenuo je i uređuje biblioteku Oreb, dr. Franko (Vela Luka, 9. „Ravnokotarski cvit“, u kojoj je objav- II.1939.) arheolog, povjesničar, kon- ljeno preko 30 svezaka. zervator i pisac. Učiteljsku školu za- Lit. S. NIMAC-S. KLEIN, Metoda u vršio je u Dubrovniku, diplomirao ar- praktičnoj teologiji, RC, Lepuri, 2010, 219. heologiju na FF u Zadru i doktorirao na FF u Zagrebu. Kao konzervator u Norac Kljajo, dr. fra Bože (Otok, Zavodu za zaštitu spomenika kulture 15. VII. 1946.) OFM, franjevac, sveće- u Splitu vodio je arheološka istraži- nik, profesor i pisac. Teologiju je stu- vanja u Splitu i na Korčuli. Bavi se i dirao na FVB u Makarskoj i doktorirao širim kulturološkim temama. Objavio na Antonijanumu u Rimu. Predavao je nekoliko knjiga, znanstvenih i pu- je filozofiju na FVB u Makarskoj i blicističkih članka iz kulturne povijesti KBF u Splitu. Bio je župnik Velikoga Dalmacije XIX. stoljeća. Brda. Surađivao je u nekim časopisi- Lit. HL, II, 207; F. OREB, Otok ma i zbornicima. Posebno se je zauzeo Korčula u doba austrijske uprave, Split, za nevine žrtve komunističke mržnje: 2007, 850. za 22 fratra koje su komunisti ubili u Cetinskoj krajini dao je izraditi Ostojić, dr. don Ivan (Povlja na brončane reljefe. Na Husinoj jami na Braču, 6. XI. 1893.-Split, 22. IX. Kamešnici sagradio je kapelicu i svake 1980.) svećenik, profesor, povjesničar godine u prvu rujansku subotu orga- i pisac. Teologiju je diplomirao u Zadru nizira hodočašće i sv. Misu za brojne i doktorirao pravo u Rimu. Nekoliko je nevine žrtve koje su komunisti mučili godina bio župnik na svomu rodnom i bacili u tu jamu u Drugom svjetskom otoku. Predavao je na VBŠ u Splitu. ratu i poslije rata. Posebno je proučavao povijest bene- Lit. FVBS, 227; MFPI, 981. diktinaca u hrvatskim zemljama i obja-

379 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 vio djelo „Benediktinci u Hrvatskoj.“ zbornika te autor velikog broja studija Proučavao je crkvenu i umjetničku i članaka. Bio je ravnatelj talijanske prošlost Brača i Splita. arheološke ekipe za studij rimskih nat- Lit. D. Š., U spomen dr. Ivana pisa u Naroni i Saloni s Arheološkim Ostojića, CS, XV/1980, 4, 395-396; I. muzejom u Splitu. Jedan od četvero OSTOJIĆ, Benediktinci u Hrvatskoj osta- autora knjige o natpisima na Erešovoj lim našim krajevima, I, Split, 1963, 476; kuli u Vidu, kao prve knjige zbornika II, Split, 1964, 656; III, Split, 1965, 664. rimskih natpisa Narone (Corpus ins- Ostojić, Ivan (Šibenik, 23. VI. criptionum Naronitanarum, Macerata. Lit. Epigrafia e Archeologia romana 1910.-Krapina, 10. II. 1987.) profesor, nel territorio marchigiano, ed. G. Paci, povjesničar i pisac. Najprije je u Zagrebu Tivoli, Roma, 2013. studirao medicinu i prešao na FF te diplomirao povijest umjetnosti i arheolo- Palac, s. Natalija Branka (Dragićina, giju. Predavao je u srednjim školama u Grude, 16. V. 1949.) ŠSFKK¸ redovni- Sarajevu, Šibeniku, Zadru, Banjoj Luci, ca, profesorica, spisateljica i vrhovna Gospiću, Vukovaru i konačno u Krapini. glavarica Družbe. Diplomirala je po- Pisao je o temama iz hrvatske povijesti, vijest i latinski jezik na FF i teologiju hrvatskoga jezika, onomastike i posebno na FTIDI u Zagrebu. Bila je provincij- antroponimije. Objavio je sedam knjiga, ska predstojnica Provincije sv. Obitelji npr. Vlasi u Hrvatskoj (1974.). (Mostar) i vrhovna predstojnica Družbe Lit. PŠ, 355; I. OSTOJIĆ, Onomastika (Rim). Sudjelovala je na više znanstve- šibenskoga kraja, Kačić, XVI/1984, 255-285; nih skupova, pisala u raznim časopisima Isto, Kačić, XVII/1985, 489-500; Isto, Kačić, i objavila nekoliko knjiga, među kojima XXI-XXII/1989.-1990, 263-340; PŠ, 355. i “Karijatida” (pjesame). Lit. LHKBIH, 203; N. PALAC, U knji- Ovadiah, dr. Asher (Volos, Grčka, gu života upisane, Mostar, 2013, 364. 2.VII. 1937.) arheolog, epigrafičar, profesor i pisac. Voditelj važnih arhe- Paleri, fra Angelo (Ancona, 15. II. oloških iskopavanja na lokalitetima 1951.) OFMConv, franjevac konven- Beth Shean, Haifa, Gaza, Jeruzalem, tualac, svećenik i misionar. U Rimu Kedesh u Gornjoj Galileji. Proučavao na Serafikumu diplomirao i magistri- židovske teme, poganske rimske i kr- rao teologiju. Djelovao je u matičnoj šćanske. Profesor, Department of Art Markijskoj provinciji u Italiji. Puno je History, Tel Aviv University. Lit. Kalathos - Studies in Honour of godina bio misionar u Zambiji i postao Asher Ovadiah, ed. S. Mucznik, Assaph, članom Zambijske provincije. Više je 2005-2006, vols. 10-11, Tel Aviv 2006, godina u Rimu bio generalni postulator (bibliogr. XIX-XXVIII). Reda za kauze svetih i blaženih.

Paci, dr. Gianfranco (Camerano, Parčina-Rešić, Željana (Split, 26. Ancona, 7. I. 1946.) povjesničar, VI. 1984.), povjesničarka, profesorica. epigrafičar i pisac. Redoviti profe- Studirala i diplomirala na FF Sveučilišta sor rimske epigrafije na Sveučilištu u u Splitu. Upisala postdiplomski studij i Macerati. Urednik mnogih znanstvenih priprema doktorat.

380 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Parlov, dr. don Mladen (Ričice, Pederin, dr. Ivan (Split, 26. XII. Imotski, 6. X. 1964.) svećenik, profe- 1934.) germanist, povjesničar, arhivist, sor i pisac. Teologiju studirao na VBŠ profesor i pisac. Na FF u Zagrebu i u Splitu i doktorirao na Gregorijani u Zadru studirao je, diplomirao njemački Rimu. Profesor je na KBF i ravnatelj i talijanski jezik te doktorirao 1979. go- Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu. dine. Bio je profesor u Zadru na FF, ali Urednik je CS. Posebno se bavi teolo- je prisilno maknut i konačno prebačen gijom Marka Marulića. Objavio je više u Historijski arhiv. Na FF u Zadru vra- knjiga i uredio nekoliko znanstvenih ćen je 1991. godine i postao redovitim zbornika. Sudjelovao je na više znan- profesorom. Bavio se istraživanjem po- stvenih skupova. Preveo je i objavio vijesti književnosti i povijesti dalmatin- preko 20 knjiga duhovnoga sadržaja. skih krajeva. Objavio je brojne knjige, Lit. M. PARLOV, Il mistero di Cristo znanstvene i stručne rasprave i članke. modello di vita cristiana secondo Marco Lit. HL, II, 243; HE, VIII, 356; I. Marulić, P. U. Gregoriana, Romae, 1997, 204. PEDERIN, Jadranska Hrvatska u austrij- skim i njemačkim putopisima, NZMH, Pasquale, dr. fra Gianluigi (Vi- Zagreb, 1991, 885. cenza, 22. VII. 1967.), OFMCap, teolog, povjesničar, profesor i pisac. Pejić, dr. fra Pijo (Sovići, 1. X. Doktorirao na Gregorijani u Rimu, 1937.), OFM, franjevac, svećenik, gdje je bio i znanstveni asistent. Neka profesor i pisac. Teologiju je studirao njegova važna djela preveli şu na u Samoboru i Pazinu te diplomirao na hrvatski i objavili Kršćanska sadaš- KBF u Zagrebu. Doktorirao je pravo njost i Verbum. Profesor je na Studio na Antonijanumu u Rimu. Predavao je Teologico Laurentianum, Venezia, afi- pravo na FVB u Makarskoj i povreme- liran Sveučilištu Antonianum u Rimu. no se javljao u nekim časopisima. Lit. G. PASQUALE, La teologia de- Lit. FVBS, 227. lla Storia della Salvezza nel Secolo XX, Bologna, 2001. - Teologija povijesti spase- Peran, fra Ivo (Kaštel Stari, 25. nja u XX. stoljeću, Zagreb, 2011, 653. VI. 1920.- Split, 14. IX. 2003.), OFM, franjevac, svećenik, glazbenik, pro- Patafta, dr. fra Danijel (Rijeka, 11. fesor, provincijal i pisac. Diplomirao V. 1980.), OFM, franjevac, svećenik, je teologiju na VBŠ u Splitu. Glazbu profesor i pisac. Diplomirao je povijest je studirao u Kotoru i Glazbenoj aka- na FF i teologiju na KBF Sveučilišta demiji u Ljubljani. Predavao je glazbu u Zagrebu te na istom doktorirao. na Biskupskoj klasičnoj gimnaziji u Predaje povijest na istom Fakultetu. Splitu. Kao vojnik najprije osuđen je Sudjelovao je na više simpozija i obja- na smrt (1946.), konačno pomilovan vio brojne znanstvene i popularne i osuđen na robiju. Bio je odgojitelj i članke. Bavi se hrvatskom i franjevač- profesor, pastoralni djelatnik, plodni kom prošlošću. skladatelj, zborovođa i pisac. Živio je Lit. D. PATAFTA, Franjevačko 13. sto- kao karakteran i uzoran redovnik i sve- ljeće. Povijest, teologija, duhovnost, KS, ćenik. Pokrenut je službeni postupak za Zagreb, 2018, 465. proglašenje blaženim. Vicepstulatura

381 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 izdaje povremeno glasilo „Radostan zofiju na KBF u Zagrebu i diplomirao Božji igrač“ (2011.). i doktorirao na Urbanijani u Rimu. Lit. I. PERAN, S Kristom u smrt. Predavao je na nekim školama u do- Potresno svjedočanstvo osuđenoga na smrt movini, posebno na VKT. Imenovan je strijeljanjem, Zadar, 2002, 206. rektorom Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu (1979.). Ređen Peričić, dr. don Eduard (Sukošan, je za biskupa 1992. godine i sljedeće je 31. XII. 1935.-Zadar, 8. III. 2018.), godine preuzeo Mostarsko-duvanjsku svećenik, župnik, povjesničar, profesor biskupiju. I kao biskup bavi se pisa- i pisac. Diplomirao je teologiju u Zadru njem te je objavio nekoliko knjiga i i doktorirao povijest na FF također u više znanstvenih i popularnih članaka. Zadru. Pastoralno je djelovao u nekoli- Lit. HE, VIII, 389; R. PERIĆ, Da im ko župa i bio profesor u Nadbiskupskoj spomen očuvamo, BO, Mostar, 2000, 519. klasičnoj gimnaziji i Visokoj teološ- ko-katehetskoj školi u Zadru. Član je Periša, fra Ante Branko (Krković, Međunarodnoga skotističkog društva, Piramatovci, 10. XI. 1953.) OFM, franje- PAMI i HMI. Objavio je brojne teološ- vac, svećenik, profesor i pisac. Studirao ke i povijesne knjige i rasprave. je teologiju na FVB u Makarskoj i di- Lit. E. PERIČIĆ, Crkveni pastiri o plomirao na KBF u Zagrebu. Studirao Međugorju (pape, kardinali, nadbisku- je i diplomirao umjetnost u Rimu na pi, biskupi, 1981.-2006.), Nimbus media, Accademia di belle arti. Predavao je po- Zagreb, 2007, 324 (život i bibliogr. 321). vijest umjetnosti na FVB u Makarskoj, FKG u Sinju, Nadbiskupskoj gimnazi- Peričić, dr. Šime (Sukošan, 30. ji i KBF u Splitu. Objavio je nekoliko XII. 1936.), povjesničar, profesor i pi- knjiga i surađivao u nekim časopisima. sac. Povijest je diplomirao i doktorirao Likovno je opremio mnoge knjige i dru- na FF u Zadru. Radio je u Državnom ga izdanja. arhivu i Zavodu za povijesne znano- Lit. FVBS, 227; MFPI, 982-983. sti HAZU u Zadru. Bio je ravnatelj Zavoda i urednik Radova za povijesne Pervan, dr. fra Tomislav (Čitluk, 8. znanosti HAZU u Zadru. Bavi se pro- XI. 1946.) OFM, franjevac, svećenik, učavanjem gospodarske, pomorske, provincijal, profesor i pisac. Teologiju kulturne i političke povijesti Hrvatske, je studirao na FT u Sarajevu, diplomi- posebice Dalmacije i Zadra od XVIII. rao u Schwazu u Austriji i doktorirao do XX. stoljeća. Napisao je, uredio i na Sveučilištu u Grazu. Bio je odgo- objavio nekoliko knjiga i zbornika o jitelj, župnik i provincijal. Ponovno Zadru, pa mu je grad Zadar dodijelio je u Svetištu u Međugorju. I dalje se Nagradu za životno djelo. bavi pisanjem: objavio je više knjiga, Lit. LZL, 279-281. surađuje u brojnim časopisima i zbornicima. Glavni je urednik časopisa Perić, dr. Ratko (Tuk, Rovišće, „Hercegovina franciscana“ (Mostar). Bjelovar, 2. II. 1944. ), biskup, pro- Lit. T. PREVAN, Dva svjedoka. fesor i pisac. Roditelje su mu četnici Promišljanja o pontifikatima Ivana Pavla protjerali, ali su se poslije rata vratili II. i Benedikta XVI. (1997.-2007.), I. C. u svoju Hercegovinu. Studirao je filo- Mir, Međugorje, 2007, 423.

382 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Petričević, Anka, v. s. Marija od na Fakultetu „Latinitas“ u Rimu. Presvetoga Srca. Predavao je na FKG u Sinju grčki i latinski jezik te bio ravnatelj FKG. Bio Petričević, dr. Ivan (Lovreć, je član više provincijskih vijeća, HMI i 24. XI. 1924. - Baška Voda, 10. XI. dopisni član PAMI. Objavio više knji- 2012.) liječnik, profesor, prevoditelj ga, uredio nekoliko zbornika, napisao i pisac. Diplomirao je i doktorirao na više znanstvenih i popularnih članaka Medicinskom fakultetu u Zagrebu. u raznim časopisima i zbornicima. Djelovao kao liječnik pneumoftiziolog Lit. Fratar sa srcem. Fra Bruno Pezo, lik, u Zagrebu i Doboju te bio profesor na djelo, sjećanja (ur. P. Lubina), Franjevačka Medicinskom fakultetu u Banja Luci i provincija Presv. Otkupitelja, Split, 2016, 108. Zagrebu te dobio naziv profesor eme- nitus. Proučavao je srednjovjekovnu Piplović, dr. Stanko (Split, 7. V. prošlost Bosne i Dalmacije, poglavito 1932.), arhitekt, urbanist, publicist stećke. Objavio je brojne medicinske i i pisac. Arhitekturu je diplomirao u povijesne knjige, stručne i znanstvene Sarajevu, a povijest umjetnosti dokto- radove, ali i pjesme. S latinskoga je na rirao je u Zadru. U Splitu je radio na hrvatski preveo izbor iz djela Danijela poslovima projektiranja, izvođenja ar- Farlatija i Ivana Lučića Pavlovića. hitektonsko-građevinskih radova kao Lit. I. PETRIČEVIĆ, Lirika, HKD i na prostornom planiranju. Izradio je Napredak, Split, 2007, 112 (život i biblio- niz studija o graditeljskom nasljeđu gr. 103-109); ISTI, Biokovo s mora suncem Dalmacije. Bavi se znanstvenim istraži- obasjano, Društvo Lovrećana, Zagreb, vanjima povijesti dalmatinske arhitek- 2013, 230 (život s prilozima, 213-230). ture i urbanizma, poglavito 19. stoljeća. Napisao je nekoliko knjiga te niz znan- Petrić, Perislav (Split, 13. IV. stvenih, stručnih i popularnih radova. 1920.- 28. I. 2014.) profesor, prosvjet- Urednik je časopisa „Kulturna baština“. ni i kulturni djelatnik i pisac. U Splitu Lit: D. DUJMOVIĆ, Bibliografija -ra je završio Biskupsku klasičnu gimna- dova Stanka Piplovića 1970.-1995, Split, ziju i Višu pedagošku školu. Tijekom 1996; Z. PERKOVIĆ, Stanko Piplović, rada u prosvjeti objavio je više peda- Kulturna baština, XXI/1999, 3, 1-15; D. goških radova, a marljivo je istraživao DUJMOVIĆ, Bibliografija Stanka Piplovića splitsku kulturnu baštinu, posebno to- 1996.-1999, Isto, 7-18. ponime, topografiju i bratovštine o kojima je objavljivao radove i održavao Polegubić, dr. Adolf (Šibenik, 25. brojna predavanja. Dobio je Nagradu VI. 1962.) pastoralni teolog, pjesnik, grada Splita za životno djelo. novinar i pisac. Teologiju studirao na FVB u Makarskoj, KBF u Zagrebu i Pezo, dr. fra Bruno (Proložac, doktorirao na Bogoslovnom fakultetu Imotski, 23. XI. 1948.-Živogošće, 12. Sveučilišta u Beču. Radio je u „Glasu VII. 2015.) OFM, franjevac, svećenik, koncila“ i dugo je godina urednik „Žive profesor, prevodilac i pisac. Studirao zajednice“ (Frankfurt). Pisac je i urednik teologiju na FVB u Makarskoj i diplo- više knjiga i mnogo članaka raznovrsna mirao na KBF u Zagrebu. Doktorirao sadržaja. Sudjelovao je na znanstvenim je kršćansku i klasičnu književnost skupovima u domovini i inozemstvu.

383 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Lit. A. POLEGUBIĆ, Dušobrižništvo Objavio je mnoge monografije, znan- za Hrvate u Njemačkoj, Hrvatski dušobriž- stvene i popularne članke. Član HAZU. nički ured, Frankfurt/M, 2017, 254 (život i Lit. Kruno Prijatelj 1922.-1998, HAZU, bibliogr. 212-217, 253-254). Zagreb, 2013, 94.

Poupard, kard. Paul (Bouzillé, Prlić, fra Vinko (Sovići, Gorica, 22. Francuska, 30. VIII. 1930.), povjesničar VII. 1940.-Split, 28. XI. 2017.) OFM, religija i povjesničar Crkve, profesor i franjevac, svećenik, župnik i pisac. pisac. Rektor Katoličkoga sveučilišta u Diplomirao je na FVB u Makarskoj. Parizu: Institut catholique, umirovljeni Bio je odgojitelj u Sjemeništu i nastav- predsjednik Pontificio Consiglio della nik na FKG u Sinju. Inače je cijeli život Cultura, Consiglio di Coordinamento bio župnik nekoliko župa. Obnavljao je fra Accademie Pontificie, Città del i gradio nove vjerske zgrade, poticao i Vaticano. uspio da se u Staševici izgrade asfaltne Lit. P. POUPARD, Vjera Katoličke cr- ceste. Organizirao je znanstveni skup kve, Zagreb, 1993, 147; isti, Religije, Zagreb, o kardinalu Jurju Utišinoviću i objavio 2007. zbornik (1982.). Osnivao je i uređivao župske listove, objavio nekoliko mo- Prévot, dr. Françoise (Roubaix, 1. litvenih priručnika, uredio i objavio I. 1947.) povjesničarka, epigrafičarka knjigu o sakralnoj baštini Staševice. Rimskog carstva, profesorica i spisa- Lit. I. JUKIĆ-V. PRLIĆ, Sakralna ba- teljica. Sudjelovala u velikom projek- ština Župe Staševica, Kačić, Split-Staševca, tu istraživanja početaka kršćanstva u 2011, 123; VP, XLVI/2017, 6, 527-534. Galiji, osobito s urbanističkog staja- lišta. Ravnateljica francuske ekipe u Prpa, fra Marko (Split, 2. XII. hrvatsko-francuskom projektu Salona 1947.) OFM, franjevac, svećenik, pro- pri Arheološkom muzeju u Splitu vo- fesor i misionar. Teologiju studirao na ditelja Emilija Marina. Professeur à FVB u Makarskoj i diplomirao na KBF l’Université Paris-Est Créteil. u Zagrebu, također je diplomirao po- Lit. F. PRÉVOT, Recherches archéolo- vijest i sociologiju na FF u Ljubljani. giques franco-tunisiennes à Mactar V, Rome, Utemeljio je 1986. godine Hrvatsku 1984; ista, Recueil des inscriptions chrétiennes katoličku misiju (župu) u Ljubljani. de la Gaule, antérieure à la Rennaissance ca- Osim redovitih župskih poslova, or- rolingienne VIII, Paris, 1997; ista, L’Afrique ganizirao je razne tribine i predavanja, romaine 69-439, suautori: Ph. Blaudeau, L. tečaj hrvatskoga jezika za djecu i po- Najar, J.-L. Voisin, Neuilly 2006. sebno svake godine „Božićni dani hrvatskih katolika u Sloveniji.“ Od 1989. Prijatelj, dr. Kruno (Split, 1. VII. godine izdaje povremeno župsko glasi- 1922.-Split, 27. VI. 1998.), povjesničar lo „Izlazak.“ To je prvi list koji izlazi umjetnosti, profesor i pisac. Diplomirao u Sloveniji na hrvatskom jeziku. Na i doktorirao na FF u Zagrebu. U Splitu Triglavu je postavio spomen-ploču u je radio u Arheološkomu muzeju, čast bl. Alojziju Stepincu, koji je tu bio Galeriji umjetnina te na FF u Zadru, 1936. godine. Splitu i Zagrebu. Proučavao je hrvatsku Lit. Hrvati u Sloveniji. Znanstveni skup, umjetnost od antike do XX. stoljeća. Zagreb, 20.-21. lipnja 1996. Institut za mi-

384 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ gracije i narodnosti, Zagreb, 1997, 517; M. Rabadan, dr. Vojmil (Split, 31. PRPA, Hrvatske katoličke misije u Sloveniji, VII. 1909.- Zagreb, 5. I. 1988.) knji- Sirius Ap, Ljubljana, 2009, 94, dvojezično: ževnik, dramaturg, redatelj i prevodi- hrvatski i slovenski (životopis, 48-50). lac. Diplomirao i doktorirao francuski jezik na FF u Zagrebu. Usavršavao se Prusac, dr. Marina (Askim, Nor- u Parizu. Bio je redatelj kazališta u veška, 19. XII. 1974.) arheolog. Dok- Zagrebu i Splitu. Režirao je preko 200 torirala na temi iz antičke povijesti juž- opera i drama. Dio života je proveo ne Dalmacije na Faculty of Humanities, kao slobodni umjetnik. Napisao je više University of Oslo, 2007. Bavi se oso- dramskih djela, a neka su od njih uglaz- bito proučavanjem rimske skulpture. bili poznati glazbenici (I. Tijardović, J. Izvanredni prof., Museum of Cultural Gotovac). Prevodio je s nekoliko jezi- Heritage, Archaeological Department, ka (francuski, latinski, slovenski i ta- Oslo. lijanski). Njegovo djelo „Splite grade“ Lit. M. PRUSAC, South of the Naro, izvedeno je 5. XII. 1940. (otvaranje North of the Drilo, from the Karst to the HNK u Splitu), a objavljeno je 2003. Sea, Cultural identities in South Dalmatia (editio princeps). 500 BC – AD 500, Oslo 2007; ista, From Lit. D. RABADAN, Vojmil Rabadan Face to Face – Recarving of Roman por- i njegov svečani prikaz „Splite grade…“, traits and the Late-Antique portrait arts, Kačić, XXXV/2003, 123-166 (editio prin- Leiden – Boston 2011. ceps); LHP, 605.

Puževski, dr. Valentin (Mali Rabar, Josip Sanko (Zagreb, 17. Potočec, Križevci, 27. I. 1931.) pe- VIII. 1946.) pjesnik, filozof, kritičar, dagog, profesor i pisac. Diplomirao publicist i pisac. Diplomirao je filo- je na Višoj pedagoškoj školi i FF u zofiju i sociologiju na Filozofskom Zagrebu, na kojemu je i doktorirao. fakultetu u Zagrebu. Radio je neko vri- Radio je kao učitelj i ravnatelj škole i jeme na Hrvatskom radiju, a onda kao profesor Pedagoške akademije i FF u slobodni pisac. Objavio je 15 razno- Zagrebu. Bio predsjednik Hrvatskoga vrsnoga sadržaja i vrlo mnogo knjiga, pedagoško-književnog zbora i urednik članaka i književnih ostvarenja u broj- „Pedagoškoga rada“. Bio je saborski nim časopisima te radio-televizijskim zastupnik i gradonačelnik Križevaca. emisijama. Najznačajnije mu je djelo Napisao je nekoliko knjiga i više čla- roman „Ludilo i obraćenje“, u kojemu naka. Dobio je nekoliko nagrada. je iskreno opisao svoj put od nepozna- Lit. HE, IX, 114-115. vanja Boga do susreta s njim. Lit. J. S. RABAR, Ludilo i obraće- Rabadan, Dubravka (Zagreb, 11. nje. Autobiografski roman, Zagreb, 2014; XI. 1942. - 16. XII. 2006.) kći slavno- ISTI, Nacrt vrta, Biakova, Zagreb, 2015, ga oca Vojmila Rabadana. Pisala je u 204 (život i bibliogr. 199) raznim časopisima, npr. o velikom mozaiku „Hrvatski sveci“ Josipa Bifela Radalj, dr. Miro (Zadvarje, 12. u Franjevačkoj crkvi u Makarskoj, XI. 1966.) profesor, nakladnik i pisac. vodila televizijske emisije, npr. o ocu Diplomirao i doktorirao informacij- Vojmilu s Ivanom Hetrichom i drugo. sko-komunikacijske znanosti i docent

385 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 je na Sveučilištu u Mostaru. Objavio domovini i inozemstvu te dobio više je više knjiga. S Petrom Baltom osno- nagrada. vao je i vodi izdavačku kuću “Verbum”. Lit. N. RADIĆ, Dr. fra Jure Radić Ravnatelj je manifestacije “Dani kršćan- (1920.-1990.), život i djelo, Kačić, Split- ske kulture”. Odlikovan Redom Danice Makarska, 1998, 296 (bibliogr. 215-229). hrvatske s likom Marka Marulića. Lit. M. RADALJ, Knjiga i nakladništvo Radić, dr. Jure mlađi (Baška Voda, u odnosu s javnošću, HSN, Zagreb, 2016. 15. IX. 1953.- Zagreb, 10. IX. 2016.) in- ženjer građevinarstva, političar i pisac. Radauš-Ribarić, dr. Jelka (Mari- Diplomirao, doktorirao na Građevinskom bor, 8. III. 1922.-Zagreb, 9. III. 2015) fakultetu u Zagrebu i radio kao profesor etnologinja, muzeologinja i spisatelji- i pročelnik Katedre za mostove i Zavoda ca. Diplomirala i doktorirala na FF u za konstrukcije. Bio je jedan od osni- Zagrebu. Bila ravnateljica Etnografskoga vača Hrvatskoga instituta za mostove. muzeja u Zagrebu. Sustavno je istraživa- Autor više graditeljskih projekata, među la hrvatsku narodnu nošnju i folklornu kojima se ističu strategija razvoja hrvat- likovnu umjetnost. Priredila je više et- skih autocesta, projekti Masleničkoga nografskih izložaba. Napisala je neko- i Pelješkog mosta i dr. Bio je predsjed- liko knjiga i više znanstvenih i stručnih nik Hrvatskoga društva građevinskih članaka u domaćoj i stranoj periodici. konstruktora, Hrvatskoga inženjerskog Članica HMI i dopisna članica PAMI. saveza i direktor Instituta građevinar- Lit. J. RADAUŠ-RIBARIĆ, Narodne stva Hrvatske, predstojnik Ureda pred- nošnje Hrvatske, Zagreb, 1975, nepaginira- sjednika RH, potpredsjednik Vlade RH no; HE, IX, 142. Objavljeno na engleskom, i ministar znanosti, razvitka i obnove, njemačkom i talijanskom jeziku. saborski zastupnik i predsjednik Odbora za pomorstvo, promet i veze. Objavio je Radić, dr. fra Jure (Baška Voda, 29. više knjiga i članaka. XI. 1920.-Split, 25. VII. 1990.) OFM, Lit. J. RADIĆ, Mostovi, Dom i svijet, franjevac, svećenik, profesor, liturgi- Zagreb, 2002, 550; HE, IX, 146. čar, biolog, urednik i pisac. Studirao teologiju na FVB Makarskoj i dokto- Radić, fra Nikola (Baška Voda, 12. rirao na KBF u Zagrebu. Predavao je III. 1929.-Omiš, 30. IX. 2010.) OFM, liturgiku i druge teološke discipline na franjevac, svećenik, župnik, profesor i FVB i bio rektor. Bio urednik „Službe pisac. Diplomirao i magistrirao na KBF u Božje“ (od 1960.) i brojnih drugih izda- Zagrebu. Bio je župnik u nekoliko župa. nja, posebno prijevoda Misala (1966. i Predavao je na FKG i bio duhovnik u 1967.). Jedan je od vođa liturgijske ob- Sjemeništu u Sinju. Poslije velikoga po- nove u hrvatskom narodu. Utemeljitelj tresa u Makarskom primorju, kao gvar- i ravnatelj Malakološkoga muzeja u dijan, vodio je radove na obnovi crkve Samostanu (1960.), Instituta Planina i i samostana u Zaostrogu. Bio generalni more (1975.), pokretač i urednik časo- definitor Franjevačkoga reda u Rimu. pisa „Acta Biokovica“ (1981.), organi- Napisao je nekoliko knjiga i članaka. zator više znanstvenih skupova i osni- Lit. N. RADIĆ, Dr. fra Jure Radić vač Botaničkoga vrta Kotišina (1984.). život i djelo (1920.-1990.), Kačić, Split- Sudjelovao na brojnim simpozijima u Makarska 1998, 296 (život i bibliogr. 294).

386 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Radić, fra Stanko (Baška Voda, 19. uredio je više knjiga i zbornika te napi- V. 1924.) OFM, franjevac, svećenik, žu- sao brojne knjige, od kojih spominjemo pnik i pisac. Teologiju je diplomirao na Predromaničko doba u Dalmaciji (1987). FVB u Zagrebu. Bio je župnik više župa Dobio je više priznanja i nagrada. (Zagreb, Gradac, Split dr.). U Splitu je Lit. Munuscula in honorem Željko Ra- osnovao i vodio Savjetovalište za obitelj panić. Zbornik povodom osamdesetog ro- i katekumenske tečajeve (sakramente ini- đendana, Zagreb-Motovun-Split, 2012, 423. cijacije primilo je oko 7.500 vjernika). Napisao i objavio 10-ak knjiga, uglav- Rebić, dr. Adalbert (Klenovec Humski, nom propovijedi. Prve je objavio ciklo- Hum na Sutli, 23. I. 1937.- Zagreb, 20. II. stilski, jer komunističke vlasti nisu dopu- 2014.) svećenik, profesor, pisac, urednik štale tiskanje knjiga vjerskoga sadržaja. i ministar. Filozofiju studirao na KBF u Lit. S. RADIĆ, I kruhokradice gla- Zagrebu, teologiju na Gregorijani u Rimu, duju. Uz poruku Riječi Božje za godinu gdje je doktorirao i postigao licencijat na A, SB, Makarska, 1974, 296 (životo- Papinskom biblijskom institutu također u pis); G. JURIŠIĆ, Dijamantni fra Stanko. Rimu. Predavao je biblijske znanosti na Nadnaslov: Baška Voda - Proslava dija- KBF u Zagrebu. Bio je urednik BS, pred- mantnog pira svećeništva, Glas koncila, sjednik HMI i redoviti član PAMI, ravna- XLVIIII/2009, 18, 34. telj „Kršćanske sadašnjosti“, vidio brojna hodočašća u Svetu Zemlju. Bio je pred- Raos, Mate (Knin, 17. VIII. 1931. stojnik Ureda za prognanike i ministar u -Split, 17. IX. 1990.) prozaist i pjesnik. Vladi Rep. Hrvatske. Pisao je, prevodio i Studirao je književnost i arhitekturu. Radio kao lektor hrvatskoga jezika i uređivao brojne knjige, zbornike i članke. Lit. Neka iz tame svjetlost zasine! Zbor- službenik Crvenoga križa. Objavio je ne- nik radova u čast prof. dr. sc. Adalbertu koliko knjiga proze i poezije. Bavi se oz- Rebiću povodom 70. obljetnice života i biljnim temama metafizike, smisla živo- 40. obljetnice profesorskoga rada (ur. M. ta i čovjekove sudbine. Zbornik „Kačić“ Cifrak-N. Hohnjec), KS-Biblijski institut objavio mu je djelo „Diluj po razlogu“ BF u Zagrebu, Zagreb 2007, 727 (život i (dramske slike o fra Filipu Grabovcu). bibliogr. 639-723). Lit. LHP, 612. Ricov, Joja (Kali, Ugljan, 25. Rapanić, dr. Željko (Split, 26. X. III. 1929.-Zagreb, 23. I. 2017.) knji- 1932.-24. XII. 2018.) povjesničar um- ževnik, pjesnik, esejist i prevoditelj. jetnosti i arheolog, profesor i pisac. Diplomirao je na FF u Zagrebu i surađi- Diplomirao je i doktorirao povijest um- vao u raznim publikacija. Intelektualca, jetnosti i povijest na FF u Zagrebu. Bio željna slobodno stvarati, komunističke ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu. su vlasti bez presude strpale na robiju. Radio u Zavodu za zaštitu spomeni- Bio je lektor na Katoličkom sveučilištu ka kulture i u Institutu za arheologiju u u Milanu. Objavio je brojne knjige pro- Zagrebu. Bio je predsjednik Hrvatskoga ze i poezije. Dobio je vše međunarod- arheološkog društva (1973.-1980.). Su- nih nagrada i neka domaća priznanja. djelovao je na više znanstvenih skupova Lit. LHP, ŠK, Zagreb, 2000, 619-620; i objavio veliki broj članaka u domaćim i J. RICOV, Moj antifašizam, autobiografi- stranim časopisima i zbornicima. Sam je ja, Zagreb, 2006, 543; LZL, 290-292.

387 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Rodà, dr. Isabel (Barcelona, 25. IX. Landscape Archaeology”. Profesor, Uni- 1948.) arheolog, epigrafičar i povjesni- versità di Padova. čar rimske umjetnosti. Jedna od četvero Lit. Paesaggi in movimento. Ricerche autora knjige o natpisima na Erešovoj dedicate a Guido Rosada, ed. J. Turchetto, kuli u Vidu, kao prve knjige zbornika M. Asolati, Padova, 2017. rimskih natpisa Narone (Corpus inscrip- Roščić, fra Nikola Mate (Grabovac, tionum Naronitanarum, Macerata-Split, Imotski, 8. I. 1940.) OFMConv, franje- 1999.). Počasna članica Hrvatskoga ar- vac konventualac, provincijal, teolog, pi- heološkog društva. Profesor, Universitat sac i publicist. Studirao je filozofiju i -bo Autònoma de Barcelona; Directora, goslovlje u Zagrebu, Rimu i Beču. Neko Institut Català d’Arqueologia Clàssica je vrijeme predavao teologiju u Rimu i (ICAC), Tarragona. Splitu te na Isusovačkom institutu za kr- Lit. G. FABRE, M. MAYER, I. RODÀ, Inscriptions romaines de Catalogne, I-V, šćanski nazor u Zagrebu. Bio je urednik Paris, 1984-2002. časopisa „Veritas“. Autor je više knjiga i brojnih znanstvenih i popularnih članaka. Rogulja, Petar (Banja Luka, 22. Lit. N. M. ROŠĆIĆ, Samostan i Crkva II. 1930.-Zagreb, 26. XI. 2002.), bibli- sv. Frane u Šibeniku, Šibenik, 2015. (živo- ograf i publicist. Diplomirao je fran- topis, 278). cuski i hrvatski jezik i magistrirao na FF u Zagrebu o bibliografskom radu Runje, fra Petar (Sinj, 9. V. 1938. I. Kukuljevića Sakchinskog. Gotovo -Zagreb, 16. XII. 2014.) TOR, franje- cijeli život radio je u NSK u Zagrebu. vac trećoredac glagoljaš, svećenik, po- Bio je glavni urednik velebnog djela vjesničar i pisac. Diplomirao teologiju Građa za hrvatsku retrospektivnu bi- na KBF u Zagrebu i magisterij povi- bliografiju knjiga 1835.-1940. godine jesnih znanosti stekao u FF u Zadru. (25 svezaka, 143.837 bibliografskih Od 1968. do 1977. boravio je u USA, jedinica). Objavio je i nekoliko temat- a od 1989. do 1995. savjetnik je u skih bibliografija. Uredništvo “Kačića” Generalnoj upravi Trećega samostan- izdalo je njegovu Bibliografija o sveto- skog reda sv. Franje (TOR) u Rimu. Sudjelovao je na brojnim znanstvenim mu Antunu Padovanskomu na hrvat- skupovima. Objavio je brojne knjige, skom jeziku, koja je objavljena i kao rasprave i članke iz hrvatske crkvene i posebna knjiga (1996.). Lit. S. HARNI, Mr. sc. Petar Rogulja posebno glagoljaške prošlosti. (1930.-2002.), Vjesnik bibliotekara Hrvat- Lit. A. BADURINA, Fra Petar Runje, ske, XLV/2002, 3-4, 295-296. Slovo, 2015, 65, 179-186; I. BOTICA-T. GALOVIĆ, „Sitni“ podatci za veliki opus. Rosada, dr. Guido (Venezia, 19. II. Biobibliografska studija o fra Petru Runji 1945.) arheolog. Specijalist za rimsku (1938.-2014.), Modruški zbornik, Modruš, topografiju. Vodio arheološka istraživa- IX-X/2017, 121-217; P. RUNJE, Duhovni život na zadarskim otocima u kasnom sred- nja u Istri, posebno Nezakcij, i Maloj njem vijeku, Zadar, 2008, 343. Aziji, posebno Tyana u Kapadokiji. Urednik znanstvenih časopisa “Quaderni Samac, dr. fra Šime (Brištani, di Archeologia del Veneto” i “Agri Miljevci, 5. V. 1946.-Zagreb, 28. X. Centuriati. An International Journal of 2015.) OFM, franjevac, svećenik, odgo-

388 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ jitelj, profesor i pisac. Studirao je teolo- Lit. A. SEKULIĆ, Izabrane pjesme, giju na FVB u Makarskoj i doktorirao na Katolički institut za kulturu, povijest i Sveučištu Salesijani u Rimu. Predavao duhovnost „Ivan Antunović“, Subotica, je na FVB u Makarskoj i KBF u Splitu. 2004, 416 (život i bibliogr. 399-410). Bio je magistar klerika i novaka. Potakao Selak, don Krsto (Sovra, Škofja je osnivanje “Miljevačkoga sabora kul- Loka, 24. VIII. 1893.- Brezje, 12. VI. ture” i uredio Zbornik. Surađivao je u 1968.) svećenik, župnik, skladatelj i pi- nekim časopisima i zbornicima. Osim sac. Teologiju je studirao i diplomirao služba u svojoj Provinciji, bio je i ge- u Dubrovniku. Veći dio života proveo neralnni definitor Franjevačkoga reda. je kao župnik u Janjini na poluotoku Spomen-reljef fra Šimi postavljen je na Pelješcu. Kao skladatelj i glazbenik osni- zgradu Miljevačkoga sabora (2016.) vao je i vodio mnoge crkvene pjevačke Lit. FVBS, 229-230; MFPI, 0991. zborove. Objavio je u čast Bogorodici zbirku pjesama, koje su uglazbili hrvat- Schrunk, dr. Ivančica (Zagreb, ski i slovenski skladatelji (1954.). Pisao 19. IX. 1948.) arheolog i klasični fije u slovenskim časopisima o glazbenom lolog. Doktorirala na University of životu u južnom dijelu Hrvatske. Minnesota (1982.). Istraživala spome- Lit. K. SELAK, 14 himana u čast Delo- nike Dioklecijanove palače u Splitu. riti, Kačić, Split, 2018, 35 (životopis 32-33). Viši predavač na Department of History, University of St. Thomas, St. Sikavica, dr. Pere (Baška Voda, 9. Paul, Minnesota (USA). XII. 1946.) ekonomist, profesor i pisac. Lit. V. BEGOVIĆ-I. SCHRUNK, Diplomirao i doktorirao na Ekonomskom Brijuni, prošlost, arhitektura i kulturna fakultetu u Zagrebu i bio profesor i de- baština, Zagreb, 2006. kan. Pisao je o poslovnoj organizaciji, menadžmentu i poslovnom odlučivanju. Sekulić, dr. Ante (Tavankut, Subo- Sudjelovao je na znanstvenim skupovi- tica, 16. XI. 1920.-Zagreb, 18. III. ma i surađivao u stručnim časopisima u 2016.) jezikoslovac, povjesničar, knji- domovini i inozemstvu. Napisao je više ževnik i pisac. Diplomirao je hrvatski knjiga sam ili suautorstvu s drugima. i latinski jezik te doktorirao na FF u Lit. P. SIKAVICA et alii, Temelji me- Zagrebu. Predavao je na gimnazijama nadžmenta, ŠK, Zagreb, 2008, 879 (život, VI); HE, IX, 743. u Sinju, Pazinu, Virovitici, Delnicama i Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Komu- Sivrić, dr. Marijan (Međugorje, 4. nističke su ga vlasti dva puta osudile na VIII. 1936.) profesor, arhivist i pisac. robiju. U doba komunizma surađivao Diplomirao je povijest na FF u Sarajevu je u „Kačiću“ potpisujući se pseudoni- i doktorirao na FF Zadru. Radio je u mima. Interdisciplinarno je proučavao Muzeju u Trogiru, pokrenuo i uređivao etničku, kulturnu, književnu i jezičnu časopis „Tribunia“. Također je radio povijest bačkih Hrvata i objavio više u Državnom i Biskupijskom arhivu u knjiga, znanstvenih i popularnih članaka Dubrovniku. Profesor je povijesti na FF u raznim časopisima. Član Uredništva u Splitu. Objavio je nekoliko knjiga i više „Kačića“ Dopisni je član HAZU, član članaka, uglavnom povijesne tematike. HMI i redoviti član PAMI. Lit. ZSO, 759.

389 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Sodano, kard. Angelo (Isola d`Asti, u Dubrovniku i Teološko-katehetskim Italija, 23. XI. 1927.) diplomat Svete institutima u Dubrovniku i Zadru. Uz Stolice. Državni tajnik pape Ivana Pavla pastoralno djelovanje radio je kao arhi- II. i pape Benedikta XVI. Supokrovitelj vist i knjižničar, objavljujući znanstvene XIII. međunarodnog kongresa za staro- i popularne knjige i članke, posebno iz kršćansku arheologiju u Splitu i Poreču franjevačke povijesti i povijesti umjet- 1994. Pohodio Svetište Gospe Sinjske i nosti. Pokretač je izložbe „Milost susre- Franjevački samostan u Sinju 2010. De- ta“ u Klovićevim dvorima u Zagrebu s kan Kardinalskog zbora, Città del Vaticano. Katalogom (2010.). Lit. A. SODANO, Per una nuova Lit. J. SOPTA, Spisi Franjevačke pro- Europa. Il contributo dei cristiani, Vaticano, vincije u Dubrovniku, Državni arhiv-Mala 2009, 103. braća, Dubrovnik, 2006, 610.

Soldo, fra Josip Ante (Split, 29. Stančić, dr. Nikša (Stari Grad na VI. 1922.-Omiš, 31. VIII. 2005.) OFM, Hvaru, 16. III. 1938.) profesor, povjesni- franjevac, svećenik, profesor, povje- čar i pisac. Diplomirao i doktorirao na FF sničar, pisac, pjevač. Diplomirao na u Zagrebu. Radio u Hrvatskom povije- FVB u Makarskoj i povijest na FF u snom muzeju i na FF profesor i predstoj- Zagrebu. Bio je profesor povijesti, po- nik Katedre za hrvatsku povijest. Bavi vijesti umjetnosti i glazbe na FKG u se novijom hrvatskom poviješću, poseb- Sinju i Nadbiskupskoj klasičnoj gimna- no Hrvatskim narodnim preporodom. ziji u Splitu. Nastupao je kao tenor na Nastupao na znanstvenim skupovima u Splitskom ljetu i Dubrovačkim ljetnim domovini i inozemstvu. Objavio nekoli- igrama i drugim glazbenim manifestaci- ko knjiga i brojne članke. Član HAZU. jama (B. Papandopulo, „Muka“ i drugo). Lit. HL, II, 467; HE, X, 201; N. Izdana je i njegova kazeta „Duhovne solo STANČIĆ, Hrvatska nacionalna ideolo- popijevke“ (1981.). Objavio više knjiga, gija preporodnog pokreta u Dalmaciji. znanstvenih i popularnih članaka te or- Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869, ganizirao nekoliko znanstvenih skupova. Zagreb, 1980, 399. Prvi je suurednik Zbornika „Kačić“ i član Uredništva. Dopisni član PAMI i HMI. Stipčević, dr. Aleksandar (Arbanasi, Dobio je više priznanja i nagrada, a Grad Zadar, 10. X. 1930.-Zagreb, 30. VIII. Sinj mu je postavio brončano poprsje na 2015.) arheolog, povjesničar, leksiko- Šetalištu kardinala Alojzija Stepinca. graf i pisac. Diplomirao arheologiju na Lit. Fra Josip Ante Soldo (1922.- FF u Zagrebu, doktorirao na FF u Zadru, 2005.). Život i djelo. Zbornik radova, profesor na FF u Prištini i FF u Zagrebu. Kačić, Sinj, 2008, 284. Specijalist za ilirsku arheologiju i povijest, za povijest knjižnica i povijest knjige. Sopta, dr. fra Josip (Njive-Rasno, Objavio više knjiga i članaka s tih područ- Široki Brijeg, 3. XII. 1952.) OFM, fra- ja. Urednik je HBL. Član je Akademije njevac, svećenik, provincijal, župnik i nauka i umjetnosti Kosova u Prištini pisac. Teologiju studirao na VBŠ u Splitu (ASHAK) i Accademia di Scienze, Lettere i na Sveučilištu u Freiburgu (Njemačka) ed Arti (Marchigiana, Ancona). Dobio je postigao doktorat teologije. Predavao nekoliko nagrada (npr. Red Danice hrvat- je na Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji ske s likom Marka Marulića).

390 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Lit. Izazovi pisane baštine. Zbornik rado- njih svećenika glagoljaša djelujući na va u povodu 75. obljetnice života Aleksandra župama u okolici Zadra. Radio je u Stipčevića, Filozofski fakultet, Osijek, 2005. Historijskom arhivu i na Filozofskom (život i bibliogr.); Aleksandru Stipčeviću s fakultetu u Zadru. Kao vrstan pozna- poštovanjem, Zavod za informacijske studije vatelj pomoćnih povijesnih znanosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 2008. istraživao je hrvatsku glagoljašku tra- Stipić, dr. Vjekoslav (Gradac, 5. V. diciju te književnu, kulturnu, crkvenu i 1929.-Split, 29. I. 1996.) liječnik, pro- političku povijest. Lit. M. PANTELIĆ, In memoriam dr. fesor i pisac. Diplomirao i doktorirao Ante Strgačić, Slovo, XXII/1972, 131-132; na Medicinskom fakultetu Sveučilišta HL, II, 485. u Zagrebu, specijalizirao dermatologiju. Radio na KBC u Splitu i bio predstoj- Suchocka, dr. Hanna (Pleszew, nik Klinike za kožne bolesti. Predavao 3. IV. 1946.) pravnik, političar i di- je na Medicinskom fakultetu u Splitu. plomat. Članica Académie Pontificale Koautor je više medicinskih udžbeni- des Sciences Sociales; profesorica ka, Objavio je više članaka u domaćim i Sveučilišta u Poznanu. Predsjednica stranim časopisima. Vlade Republike Poljske (1992.- Lit. ZZS, 294. 1993.). Članica Venecijanske komisije. Veleposlanica Poljske pri Svetoj Stipišić, Ljubo Delmata (Split, 28. Stolici (2001.-2013.), Roma. IX. 1938.-9. X. 2011.) skladatelj i me- Lit. H. SUCHOCKA, Rzymskie pasje, lograf. Glazbeno obrazovanje stekao u Warszawa 2013. Splitu. Skladao duhovnu i svjetovnu glazbu, nadahnutu pučkom crkvenom Sučić, Dinko, v. Sekulić, Ante tradicijom kao i klapskom. Suosnivač Šagi, fra Bonaventura Zvonimir je i voditelj Festivala dalmatinskih (Brodarovec, Maruševec, 11. XII. 1932.) klapa u Omišu. Kao melograf zapisao OFMCap, kapucin, svećenik, provinci- preko 200 pučkih napjeva. Objavio je i jal, župnik i pisac. Diplomirao teologiju brojne skladbe, nekoliko knjiga svojih na KBF u Zagrebu. Bio je župnik Župe pjesama i surađivao u brojnim časo- sv. Vida u Varaždinu 47 godina i pro- pisima. Dobio je brojne nagrade, npr. vincijal u više mandata. Bavi se pasto- Red Danice hrvatske s likom Marka ralnom teologijom, problematikom re- Marulića, Županijsku Nagradu za ži- dovništva i socijalnim naukom Crkve. votno za djelo i druge. Napisao nekoliko knjiga i brojne znan- Lit. LJ. STIPIŠIĆ DELMATA, Djeca stvene i publicističke članke. Bio ured- obećanja, Solin, 1997, 135 (život i djela, nik „AKSA“ i „Službe Riječi“. 125-131); LHCG, 362. Lit. B. Z. ŠAGI, Svaki dan u zrcalu Božje riječi. Svagdanje homilije, KS, Zagreb, Strgačić, dr. don Ante Marija (Veli 2014, 794; HE, X, 435. Iž, 1. I. 1901.-Zadar, 19. III. 1971.) svećenik, glagoljaš, povjesničar, arhi- Šagi-Bunić, dr. fra Tomislav Janko, vist i pisac. Teološki i Filozofski fa- (Brodarovec, Maruševec, 2. II. 1923.- kultet završio je u Ljubljani, gdje je Zagreb, 21. VII. 1999.) OFMCap, kapu- i doktorirao. Bio je jedan od posljed- cin, svećenik, teolog, provincijal, profe-

391 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 sor i pisac. Diplomirao i doktorirao na Lit. B. ŠEŠELJ, Tri stoljeća uz fra KBF u Zagrebu, na kojemu je bio pro- Andriju Kačića Miošića, Kačić, XXXIX- fesor i dekan. Bio je član više znanstve- XL/2007-2008, 59-68. nih i stručnih tijela, član prvoga saziva Šešo, Ivan (Osijek, 17. XI. 1939. Međunarodne papinske teološke komi- -Slavonski Brod, 19. I. 2008.) sveće- sije u Vatikanu, dopisni član HAZU i nik, župnik, duhovnik, profesor i pi- HMI. Napisao je mnogo knjiga, znan- sac. Studirao i diplomirao bogoslovlje stvenih i popularnih članaka, sudjelovao na Teologiji u Đakovu. Magistrirao je na znanstvenim skupovima u domovini duhovnost na Gregorijani u Rimu i bio i u inozemstvu, a na II. vatikanskom duhovnik bogoslova u Đakovu (1977.- saboru bio službeni teolog kardinala 1997.). Dugo je godina predavao du- Franje Šepera. Jedan je od utemeljitelja hovno bogoslovlje i psihologiju religije. „Kršćanske sadašnjosti“ i promicatelja Studentima bogoslovlja bio je živi pri- koncilske obnove u hrvatskom narodu. mjer dobrote i uzornoga svećeničkog ži- Lit. HFBL, Zagreb, 2010, 511-512; vota. Vodio je brojne seminare, duhovne Bajsić, Šagi-Bunić, Turčinović. Tragovi i vježbe i razne skupove. Bio je ravnatelj putokazi…, KBF-KS, Zagreb, 2018, 477. Biskupijskoga centra za duhovne obnove „Marjin dom“ u Slavonskom Brodu. Šanjek, dr. fra Franjo (Poljana Biš- kupečka, Varaždin, 1. IV. 1939.) OP, do- Surađivao je u nekim časopisima. minikanac, svećenik, profesor, povjesničar Lit. In memoriam: mons. Ivan i pisac. Studirao je na KBF u Zagrebu, Šešo, VĐSB, CXXXVI/2008, 1, 72-79. Vatikanu i doktorirao na Sorboni u Parizu. Diacovensia, XIV/2006, 2, 419. Predavao je povijest i bio dekan KBF u Zagrebu. Sudjelovao na mnogim znanstve- Šetka, dr. fra Jeronim (Desne, 6. X. nim skupovima u domovini i inozemstvu. 1909.- Omiš, 22. VII. 1990.) OFM, fra- Objavio je više knjiga, znanstvenih i popu- njevac, svećenik, profesor, jezikoslovac i larnih članaka u domaćim i stranim časopi- pisac. Diplomirao je teologiju na FVB u sima. Član HAZU. Makarskoj. Studirao je i doktorirao sla- Lit. Humanitas et litterae ad honorem vistiku u Krakovu i Zagrebu. Bio je pro- Franjo Šanjek. Zbornik u čast Franje Šanjeka fesor i ravnatelj FKG u Sinju (Makarska (ur. L. Čoralić-S. Slišković), KS-Istina, i Zagreb) te profesor FVB u Makarskoj. Zagreb, 2009, 936 (život i bibliogr. 15-51). Bio je provincijski vikar, generalni vizi- tator, vicepostulator u postupku kanoni- Šešelj, Barbara (Sveta Jana, Jas- zacije bl. Nikole Tavelića. Pisao je znan- trebarsko, 3. VI. 1934.) profesorica, stvene i popularne članaka. Životna su bibliotekarka i spisateljica. Odselila u mu djela: Hrvatska kršćanska terminolo- Kanadu. Diplomirala i magistrirala po- gija (3 izdanja) i molitvenik Put u život vijest na Sveučilištu Windors. Radila (9 izdanja). Suradnik i član Uredništva je kao knjižničarka. Sudjelovala je na Zbornika „Kačić“. Član HMI brojnim znanstvenim skupovima i pisa- Lit. Fra Jeronim Šetka, hrvatski fra- la uglavnom o povijesnim temama u ra- njevac, svećenik, profesor, jezikoslovac i znim časopisima na hrvatskom i engle- književnik, Neretvanska riznica umjetnina skom jeziku, npr. „Journal of Croatian i inih vrijednosti-HKZ et alii. Zbornik ra- Studies.“ Članica je CAA. dova, Zagreb-Kula Norinska, 2016, 561.

392 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Šikić, dr. fra Marijo (Murter, 6. novaka i bogoslova. Objavio je nekoliko X. 1931.- Dubrovnik, 8. VII. 2015.) knjiga, sudjelovao na znanstvenim skupo- OFM, franjevac, svećenik, provincijal, vima i surađivao u više časopisa. profesor i pisac. Diplomirao je i dok- Lit. FVBS, 231; MFPI, 1001-1003; J. torirao na KBF u Zagrebu. Predavao ŠIMUNOVIĆ, Dar Crkvi i svijetu. Redovnici je na srednjoj školi u Dubrovniku i na putu za treće tisućljeće, Marija, Split, na teološkim školama u Dubrovniku, 1996, 264. Makarskoj i Zadru. Bio je provincijal Zadarske provincije. Bio je član više Šipić, dr. fra Šimun (Vedrine, Trilj, crkvenih vijeća i odbora. Sudjelovao je 17. VII. 1932.-Živogošće, 3. II. 1992.) na znanstvenim skupovima, pisao član- OFM, franjevac, svećenik, provincijal, ke i preveo s latinskoga jezika „Tria profesor i pisac. Studirao teologiju na opuscula“ sv. Bonaventure (2009.). FVB u Makarskoj, diplomirao i doktori- Lit. O. Marijo Šikić, VFPSJDI, LXVII rao na KBF u Zagrebu. Kratko je radio u /2015, 2, 56. pastoralu. Bio je magistar klerika, profesor moralke na FVB u Makarskoj i ured- Šimundža, dr. don Drago (Bisko, nik časopisa „Služba Božja“. Uredio je 20. I. 1935.) svećenik, pisac, urednik i nekoliko knjiga i napisao više članaka. prevoditelj. Teologiju studirao u Pazinu Lit. HFBL, 519-520. i Zadru. Diplomirao francuski i latinski jezik na FF u Zadru i doktorirao na Škunca, dr. fra Bernardin (Novalja, FF u Zagrebu. Bio je profesor i ravna- 12. XI. 1937.) OFM, franjevac, sve- telj Nadbiskupske klasične gimnazije i ćenik, provincijal, profesor i pisac. profesor na KBF u Splitu, urednik CS i Studirao teologiju na FVB u Makarskoj brojnih knjiga i zbornika. Dugo je godi- i diplomirao na TF u Ljubljani, stu- na proučavao i pisao o Marku Maruliću, dirao u Parizu te doktorirao na KBF pa je taj rad okrunio knjigom o Marku u Zagrebu. Predavao je liturgiku u Maruliću. Objavio je više knjiga, dva Splitu, Zadru i Zagrebu. Napisao je prijevoda i nekoliko stotina znanstve- više teoloških knjiga i dva romana o nih i popularnih članaka. Sudjelovao je sv. Franji Asiškomu (jedan je dobio na- na brojnim znanstvenim skupovima i gradu „August Šenoa“). Sudjelovao je dobio nekoliko nagrada i priznanja. na više znanstvenih skupova. Pisac je Lit. Na granicama riječi. Zbornik u čast brojnih članaka i urednik više edicija. mons. Drage Šimundže (ur. N. A. Ančić), Vodi postupak za proglašenje blaženim CS, Split, 2005, 640; D. ŠIMUNDŽA, sluge Božjega fra Ive Perana. Dobio je Marko Marulić pjesnik i didaktičar, Split, više nagrada. Počasni je član Družbe 2017, 540 (život i djela, 523-524). „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Lit. LZL, 300-303; B. ŠKUNCA, Što- Šimunović, dr. fra Jure (Kijevo, 15. vanje Isusove muke na otoku Hvaru, CS, III. 1945.) OFM, franjevac, svećenik, Split, 1981, 216. profesor, odgojitelj i pisac. Teologiju studirao i diplomirao na FVB u Makarskoj i Škunca, dr. fra Josip Stanko (No- doktorirao na Sveučilištu Antonijanumu u valja, 17. XII. 1937.) OFM, franjevac, Rimu. Predavao je na FKG u Sinju, FVB svećenik, profesor i pisac. Studirao je u Makarskoj, KBF u Splitu i bio magistar teologiju u Zadru i diplomirao na KBF

393 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 u Zagrebu. Doktorirao klasičnu filolo- sac i urednik. Teologiju je diplomirao giju na Sveučilištu Salesijana u Rimu. na FVB u Makarskoj i veći dio života Predavao je na gimnazijama u Splitu, bio župnik u župama u domovini i ino- Zadru i Puli. Bavi se povijesnom i zemstvu. U župama je uređivao župske posebno franjevačkom tematikom. listove. Kao vicepostulator u postupku Objavio je nekoliko knjiga i članaka, a za proglašenje blaženim sluge Božjega radio je i kao župnik u nekoliko župa. fra Ante Antića, uz sve druge poslove, Lit. O. Stanko Josip Škunca curricu- uređivao je glasilo „Dobri otac Antić“ i lum vitae - Bibliografija,VFPSJDI, LXIX/ tri zbornika s predavanjima s održanih 2017, 2, 79-82. simpozija. Objavio je dvije zbirke pjesama. Uz pomoć dobročinitelja podigao Šoljan, dr. Ivo (Split, 20. III. 1947.) je ispred crkve u Velikom Brdu brončani profesor i pisac. Diplomirao na Sveučilištu spomenik sluzi Božjemu fra Anti Antiću. u Sarajevu i doktorirao u Beogradu. Bio Lit. + Fra Vladimir Tadić, VP, XLV/ je profesor i dekan Filozofskoga fakulteta 2016, 4-5, 389-396. u Sarajevu. Odselio je u USA i profesor je na Sveučilištu Great Valley (Michigen). Tandarić, dr. fra Leonardo Josip Pisao je o hrvatskoj književnosti i umjet- (Kotari, Samobor, 4. IV. 1935.- Zagreb, nosti. Sudjelovao je i na brojnim znan- 23. I. 1986.) TOR, franjevac trećoredac stvenim skupovima. glagoljaš, svećenik, profesor i pisac. Lit. I. ŠOLJAN, Vizije rata i povijesti Diplomirao je na KBF i doktorirao na u djelu fra Andrije Kačića Miošića, Kačić, FF Sveučilišta u Zagrebu. Posebno se XXXIX-XL/2007-2008, 53-58. je bavio staroslavenskom baštinom. Surađivao je na priređivanju pretiska hr- Špralja, dr. fra Izak (Zaglav, Dugi vatsko-glagoljskog prvotiska „Misal po otok, 11. VI. 1934.) TOR, franjevac zakonu Rimskoga dvora“ (1483. i 1971.) trećoredac glagoljaš, svećenik, pro- i pripremanju obnovljenoga hrvatskog fesor, glazbenik, muzikolog i pisac. misala na crkvenoslavenskom jeziku Diplomirao i doktorirao je na KBF „Čini misi“ (1980.). U Staroslavenskom u Zagrebu. Diplomirao je na ICG u institutu u Zagrebu surađivao je u mno- Zagrebu i Rimu (Pontificium Institutum gim projektima i sudjelovao na simpo- Musicae Sacrae). Predavao na ICG zijima u domovini i inozemstvu. u Zagrebu i bio njegov predstojnik. Lit. A. BADURINA, In memoriam Sudjelovao je na znanstvenim skupovi- fra Leonard Josip Tandarić (1935.-1986.), ma i objavio svoje radove u časopisima. CCP, X/1986, 17, 188-194 (život i biblio- Uredio je i objavio više knjiga. Bio je gr. 191-194); HFBL, 531. zborovođa, a bavio se je i skladanjem. Lit. I. ŠPRALJA, Murtersko gla- Tenšek, dr. fra Zdenko Tomislav goljaško pjevanje, OMH, Murter, 2011, (Zadravec, Hrvatsko zagorje, 1. X. 1943. 515; Leksikon hrvatske crkvene glazbe, -Zagreb, 31. VIII. 2007.) OFMCap, sve- Meridijani, Samobor, 2011, 428. ćenik, franjevac, provincijal, teolog i pisac. Magisterij teologije postigao je Tadić, fra Vladimir (Udovičići, u Strasbourgu, u Francuskoj, a doktorat Otok, 18. VI. 1938.- Split, 5. IX. 2016.) na Gregorijani u Rimu. Više puta bio za- OFM, franjevac, svećenik, župnik, pi- mjenik provincijala, provincijalni defi-

394 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ nitor i samostanski poglavar te profesor i Tolić, dr. fra Željko (Vinjani, 2. IV. dekan KBF-a u Zagrebu. Objavio je više 1963.) OFM, franjevac, svećenik, knjiga, znanstvenih i stručnih članaka. provincijal, profesor, pisac i žup- Lit. Curriculum vitae et activitatis To- nik. Teologiju je studirao na FVB u mislava Zdenka Tenšeka, T. Z. TENŠEK, Makarskoj i diplomirao na KBF u Biti dom ljubavi. Izbor radova prigodom 60. Zagrebu. Doktorirao je crkvenu povi- obljetnice života, KS, Zagreb, 2003, 455-472. jest na Gregorijani u Rimu i objavio svoju disertaciju. Predavao je povijest Tičić, Krešimir (Zagreb, 29. IX. na FKG u Sinju, FVB u Makarskoj i 1948.) arhitekt, projektant i pisac. na KBF u Splitu. Bio je provincijal. Diplomirao je na Arhitektonskom fa- Poslije službe provincijala ponovno je kultetu u Zagrebu. Radio je kao projek- profesor na KBF u Splitu. tant, otvorio i vodio svoj arhitektonski Lit. I bi tako 2003.-2012. (ur. Ž. Tolić), ured „Atelier Zlatni rez.“ Osim rada u Samostan sv. Franje u Imotskom, 2013, svojoj struci, posebno se bavi pisanjem 503 (životopis, 495-496). i režijom kazališnih djela. Surađujući s Marijom Nardellijem, skladateljem, Tomašević, dr. fra Luka (Gala, 15. ostvario „Mali suci“ (1973.), prvi hr- V. 1951.) OFM, franjevac, svećenik, vatski mjuzikl kršćanskoga nadahnu- profesor i pisac. Teologiju je studirao ća. Napisao je i druga slična djela koja na FVB u Makarskoj, diplomirao na su izvođena na brojnim pozornicama. Franjevačkoj teologiji u Jeruzalemu, Zbornik „Kačić“ objavio njegov mju- doktorirao na Akademiji Alfonsijani zikl „Brat Sunce“ (1990.). u Rimu i objavio svoju disertaciju Lit. S. RABAR, Djelo Krešimira Tičića, Između neba i zemlje. Vjera i moral Kačić, XXXIV/2002, 277-294. u životu kršćana Sinjske krajine u 18. stoljeću“ (2000.). Predavao je moral- Tolić, fra Zvonko (Imotski, 17. I. nu teologiju na FVB u Makarskoj i na 1966.) OFM, franjevac, svećenik, pro- KBF u Splitu i bio dekan. Napisao je fesor i župnik. Studirao je teologiju na nekoliko knjiga, sudjelovao na znan- FVB u Makarskoj i diplomirao na KBF stvenim skupovima u domovini i inozemstvu i pisao u domaćim i stranim u Zagrebu. Studirao je i diplomirao časopisima. Profesor emeritus. Član je povijest na FF i zemljopis na PMF u nekoliko društava i udruga. Zagrebu te muzeologiju i bibliotekar- Lit. FVBS, 231; MFPI, 1007-1009; L. stvo na FF u Zagrebu. Predavao je po- TOMAŠEVIĆ, Crkva pred izazovom glo- vijest i zemljopis na FKG u Sinju. Od balizacije, HFD, Zagreb, 2007, 264. 2010. godine vodi Hrvatsku katoličku župu u Stuttgartu. Uredio je zbornik Tomičić, dr. Željko (Požega, 11. Fra Josip Ante Soldo (1922.-2005.) ži- VI. 1942.) arheolog, profesor i pi- vot i djelo (Sinj, 2008.). Objavio je mo- sac. Diplomirao i doktorirao na FF u nografijuU srcu Stuttgarta - Im Hrezen u Zagrebu. Profesor na FF u Zadru i Stuttgarts H. k. m. - K. k. M. Stuttgart HS u Zagrebu. Više godina je ravna- 1958.-2018. (Stuttgart, 2018.). telj Instituta za arheologiju u Zagrebu. Lit. Z. TOLIĆ, U srcu Stuttgarta…, Sudjelovao u više znanstvenih proje- 200-201. kata i skupova te objavio brojne članke

395 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 iz kasnoantičke i srednjovjekovne ar- Trogrlić, dr. don Marko (Zadvarje, heologije. Član HAZU. 19. V. 1972.) povjesničar, profesor, Lit. Prilozi Instituta za arheologiju u pisac i svećenik. Povijest i slavisti- Zagrebu. In honorem prof. dr. sc. Željko To- ku diplomirao i doktorirao na FF mičić, 2007, 24, 520 (bibliogr. 13-18). Sveučilišta u Beču. Vrela za povijest novovjekovne povijesti Dalmacije Tomić, dr. Radoslav (Split, 1. III. istraživao u arhivima i bibliotekama 1957.) povjesničar umjetnosti, muzea- u Hrvatskoj, Austriji i Italiji. Voditelj lac, konzervator i pisac. Povijest umjet- je znanstveno-istraživačkog projekta nosti diplomirao je i doktorirao. na FF MZOS-a Dalmacija i bečke središnje u Zagrebu. U Splitu je radio kao kustos institucije u 19. stoljeću i suradnik u i konzervator. Povijest umjetnosti pre- drugim projektima. Profesor je povije- daje na FF u Zadru i Splitu. Napisao sti na FF u Splitu, dekan (dva mandata) je brojne knjige, kataloge i znanstvene i predsjednik Dekanske konferencije radove, organizirao izložbe i sudjelovao filozofskih fakulteta u Hrvatskoj. Član na znanstvenim skupovima u zemlji i u Uredništva Zbornika „Kačić“. inozemstvu. Član HAZU. Lit. M. TROGRLIĆ-N. ŠETIĆ, Dalma- Lit. HL, II, 574; R. TOMIĆ, Trogirska cija i Istra u 19 stoljeću, Zagreb, 2015, 263. sakralna baština, Zagreb, 1997, 407. Turcan, dr. Robert (Pariz, 22. VI. Topić, Miroslava (Split, 16. I. 1959.) 1929.-Craponne, Rhône, 16. I. 2018.) arheolog. Specijalistica za rimsku kera- povjesničar rimske antike i latinist. miku i staklo. Sudjelovala u istraživanji- Redoviti član Institut de France, ma arheoloških nalaza s iskopavanja u Académie des Inscriptions et Belles- Naroni, poglavito na lokaciji Augusteuma Lettres (Francuska akademija). Profesor i ostalih građevina na rimskom forumu. na Sorboni. Proučavao religijsku povi- Istraživala i arheološku baštinu Čitluka, jest, rimsku religiju, osobito rimska ori- rimske kolonije Aequum. jentalna božanstva, mitraizam, rimsku Lit. Arheološka zbirka Franjevačkog umjetnost, osobito skulpturu, sarkofa- samostana u Sinju (ur. M. Topić), Sinj, ge i careve Tiberija, Hadrijana, Marka 2008, 336. Aurelija i Konstantina, o kojima je napisao izvanredne monografije koristeći Toplak, fra Blaž (Metković 5. arheološke, likovne i povijesne izvore. II. 1955.) OFM, franjevac, svećenik, Lit. Imago Antiquitatis, Religions et profesor i pisac. Studirao je teologiju iconographie du monde romain, Mélanges na FVB u Makarskoj i diplomirao na R. Turcan, Paris, 1999 (bibliogr. 11-34). KBF u Zagrebu. Zatim je studirao i diplomirao povijest i geografiju na FF i Udovičić, fra Jakov (Studenci, PMF u Zagrebu. Predavao je povijest Imotski, 30. VIII. 1948.) OFM, franjevac, i geografiju na FKG u Sinju te u dva svećenik, profesor i pisac. Teologiju stu- navrata bio ravnatelj FKG. Napisao je dirao na FVB u Dubrovniku i Ma-karskoj, više znanstvenih i popularnih članaka diplomirao i magistrirao na KBF u u nekim časopisima i zbornicima. Član Zagrebu. Bio je odgojitelj u Franjevačkom Uredništva Zbornika „Kačić“. sjemeništu i profesor vjeronauka na FKG Lit. FKGZ, 663, 653. u Sinju. Također je bio učitelj novaka

396 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

(„meštar“) na Visovcu i odgojitelj postu- Vahlquist, Fredrik (Vadstena, Šved- lanata u Imotskomu. Predavao je vjerona- ska, 3. V. 1946.) diplomat. Ambasador uk u OŠ i SŠ u Imotskomu. Sada je župni Kraljevine Švedske pri Svetoj Stolici vikar u Vinjanima. Surađivao je u nekoli- 2002.-2008. i u Hrvatskoj 2008.-2013. ko zbornika i listova. Zanima se za knjige i rukopise s temati- Lit. J. UDOVIČIĆ, „Boggogliubni na- kom o sv. Brigiti, kao i za Fond kraljice huk“ fra Mate Zoričića, Kačić, XVI/1984, Kristine u Vatikanskom arhivu i biblioteci. 99-126; ISTI, S Kristom kroz život, Lit. F. VAHLQUIST, Five hundred Imotski, 1991, 74 (priručnik za krizmani- years since the printing of St Brigitta’s, ke, 10 izdanja). Prodos (Nizozemska), 1993, 12.

Ujević, Ante (Krivodol, Imotski, Validžić, Mirko (Čitluk, Promina, 1. III. 1906.-Zagreb, 24. V. 1994.) pro- 31. V. 1920.-Zagreb, 30. IX. 1998.), fesor, povjesničar i pisac. Završio je svećenik, pjesnik i pisac. Teologiju je Učiteljsku školu u Šibeniku i diplomirao studirao na FVB u Makarskoj i diplo- na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu i mirao na KBF u Zagrebu a zatim je di- Beogradu. Bio učitelj u nekoliko osnov- plomirao čistu filozofiju na FF također nih i srednjih škola i konačno radio u u Zagrebu. Najprije je djelovao kao Leksikografskom zavodu u Zagrebu. franjevac u pastoralu na raznim župa- Bavio se je znanstvenim radom. Napisao ma, a onda je kao svećenik Zagrebačke je više članaka, uglavnom povijesne te- nadbiskupije dugo godina djelovao u matike. Njegova knjiga „Imotska kraji- Zagrebu. Dok je bio župnik u rodnom na“ (1954.) tek je 1991. konačno uspjela mjestu, u nedjelju, 17. II. 1946. godine doživjeti drugo izdanje. poslije župske sv. Mise, komunisti su Lit. R. ZARADIĆ, Životopis i bibliografija Ante Ujevića, imotskog povjesni- ga napali i zasuli kamenjem. Uvjereni čara i pedagoga, 2. Znanstveno-stručno da je mrtav, ostaviše ga i odoše. Kada savjetovanje Kulturno nasljeđe Ujević, se je pročulo da je svećenik ubijen, Krivodol, 2013, 11-15. dođe njegova rodbina i susjedi i htje- doše uzeti njegovo mrtvo tijelo. Kad su Urlić, Ljubomir (Makarska, 21. osjetili da još diše, obrisali su mu krv VI. 1952.) arhitekt i pisac. Diplomirao i sinovac Jandre na svomu karu dove- na Arhitektonsko-urbanističkom fakul- de ga kući. Mirko se je dugo oporav- tetu u Sarajevu. Radio na brojnim pro- ljao u šibenskoj bolnici. O tom zločinu jektima i organizaciji gradnje stanova. postoji dokumentacija živih svjedoka. Neko je vrijeme proveo u Libiji djeluju- Na taj su način komunisti ubili brojne ći u svoj struci. Radio je u Županijskom svećenike. U kasnijem životu, uza sve- zavodu za prostorno planiranje. Vodio ćeničke poslove, uvijek se je bavio pije privatni ured „Arhitektonski atelier sanjem, pa je objavio više knjiga proze Urlić“. Istraživao je lokalnu graditelj- i poezije. O tomu svjedoči sljedeći na- sku baštinu, o njoj objavio više članaka slov u Literaturi. i pisao o brojnim izložbama. Lit. Z. DIZDAR i sur. Životni miljoka- Lit. Lj. URLIĆ, Arhitekt Stjepan Pod- zi Mirka Validžića Ćelkanovića, prominj- horsky - Franjevačka crkva u Makarskoj, skog književnika i kamenovanog župnika, Makarsko primorje, 2000, 5, 51-75. OMH, Pazin, 1996, 154 (život i bibliogr.).

397 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Van der Wee, dr. Baron Herman kovlja. Doktor honoris causa Sveučilišta (Lier, Belgija, 10. VII. 1928.) ekonom- u Ženevi. Redoviti član Institut de France, ski povjesničar Srednjega i Novog vije- Académie des Inscriptions et Belles- ka. Profesor emeritus, Katholieke Uni- Lettres (Francuska akademija), Paris. versiteit Leuven, član Royal Academy of Lit. A. VAUCHEZ, François d’Assise, Science, Arts and Fine Arts of Belgium. Paris, 2009; Expériences religieuses et Lit. H. VAN DER WEE, Prosperity and chemins de perfection dans l’Occident Upheaval. The World Economy 1945-1980, médiéval – Etudes offerts à André Vauchez Berkeley, California, 1986; H. VAN DER par ses élèves (ed. D. Rigaux, D. Russo, C. WEE, M. VERBREYT, A Small Nation Vincent), Paris, 2012. (bibliogr.). in the Turmoil of the Second World War – Money, Finance and Occupation (Belgium, Veža, Mladen (Brist, Makarska, 7. its Enemies, its Friends), Leuven, 2009. II. 1916.- Zagreb, 18. II. 2010.) profesor, slikar, grafičar, ilustrator. Dip- Varezić, dr. Nikša (Dubrovnik, 7. lomirao na Akademiji likovnih umjet- II. 1978.) profesor i pisac. Diplomirao nosti u Zagrebu i kasnije bio profesor i doktorirao povijest na FF u Zagrebu. i dekan. Izradio je brojna djela, a ci- Diplomirao na Vatikanskoj školi za klus „Otisci iz djetinjstva“ darovao je arhivistiku, diplomatiku i paleografiju Franjevačkom samostanu u Zaostrogu, na Sveučilištu Gregorijani. Profesor je koja je izložena u „Galeriji Mladena povijesti na FF Sveučilišta u Splitu. Veže“ (1989.). Ukrasio je nekoliko na- Lit. N. VAREZIĆ, Dosta je reći u Rimu slovnih stranica naših izdanja i posebno da bi se reklo čitavom svijetu. Dubrovačka naslovnicu našega Zbornika (1974.). Republika i Sveta Stolica u 16. i 17. stolje- Lit. Mladen Veža, monografija, ŠK, ću, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zagreb, 2006, 360. Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik, 2008, 391. Vickers, dr. Michael J. (Manchester, Vasilj, Snježana (Nevesinje, 27. II. 17. II. 1943.) arheolog. Specijalist za 1954.) arheolog i povjesničar. Dip- lomirala arheologiju na FF u Sarajevu. antičku arheologiju, povijest i literaturu. Vodila brojna arheološka istraživanja. Kustos antičke zbirke Ashmolean muze- Objavila znanstvene radove iz heleniz- ja u Oxfordu, najstarijeg muzeja u sjeve- ma, antičke arheologije i numizmati- rozapadnoj Europi. Suradnik E. Marina ke. Profesorica je na FF Sveučilišta u na projektu Oxford-Opuzen Livije i Mostaru. izložbe Augusteuma Narone u Oxfordu. Lit. Spomenica 60. godišnjice Filo- Profesor, Jesus College, Oxford. zofskog fakulteta u Sarajevu (1950-2010), Lit. M. J. VICKERS, Scythian and Thra- FF, Sarajevo, 2010, 136; Mjesto mr. sc. cian Antiquities in Oxford, Oxford, 2002. Snježane Vasilj u bosanskohercegovač- koj humanističkoj znanosti, Motrišta, 80, Vidović, s. Kasilda (Zadar, 28. XI. Mostar, 2014, 76-81. 1911.-Đakovo, 16. XII. 1993.) SSCSF, redovnica, profesorica i spisateljica. Vauchez, dr. André (Thionville, Diplomirala je hrvatski jezik na FF u Moselle, 24. VII. 1938.) povjesničar ka- Zagrebu i predavala je na Građanskoj sne antike i srednjeg vijeka. Proučava školi u Đakovu i Gimnaziji u Osijeku. vjersku povijest zapadnog srednjovje- Bila je krhkoga zdravlja i stoga je

398 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ uglavnom živjela u Đakovu i dugo go- Višić-Ljubić, Ema (Split, 29. IX. dina marljivo pisala „Samostanski lje- 1962.) arheolog. Bavi se antičkim topis“. Neko je vrijeme bila na Sušaku i spomenicima. Istražuje starokršćanski Opatiji. Pomagala je svima, posebno je lokalitet Marusinac u Saloni. Viša ku- pružala podatke za maturalne i diplom- stosica arheološkog lokaliteta Salona u ske radove. Arheološkom muzeju u Splitu. Lit. U svjetlu Križa očekuju dan uskr- Lit. E. VIŠIĆ-LJUBIĆ, Salona: Colo-. snuća. Nekrolozi Milosrdnih sestara sv. nia Martia Iulia Valeria. A guide to ar- Križa (1980-2004.), Đakovo, 2006, 402-405. chaeological localities, Split, 2011. Vogrin, fra Marjan (Maribor, 5. Vidović, dr. don Mile (Vidonje, XI. 1951.) OFMConv, franjevac kon- Metković, 1. X. 1935.) svećenik, pro- ventualac, svećenik, član Slovenske fesor i pisac. Studirao bogoslovlje na minoritske provincije sv. Josipa. Teo- VTŠ u Splitu, diplomirao i doktorirao loške studije završio u Fribourgu u na KBF u Zagrebu. Bio je župnik i de- Švicarskoj i postigao licencijat iz cr- kan u Makarskoj, kancelar i generalni kvene povijesti. Dugogodišnji arhivar vikar Nadbiskupije. Predavao je na Koparske biskupije. Objavio više ra- Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u dova iz povijesti Crkve u Sloveniji, po- Splitu i bio ravnatelj. Kao povjesničar sebno o franjevcima konventualcima u bavio se prošlošću Crkve u jadranskom primorskom dijelu Slovenije. dijelu domovine, a posebno u Splitsko- makarskoj nadbiskupiji. Napisao je Vojnović, Ivo (Split, 20. XI. 1959.) više knjiga i surađivao u nekim časopi- arhitekt i konzervator. Diplomirao je sima i zbornicima. arhitekturu Zagrebu, a u Splitu je po- Lit. M. VIDOVIĆ, Mons. Ćiril Banić, hađao poslijediplomski studij graditelj- biskup šibenski 1951.-1961. u raljama skog naslijeđa. Nakon rada u građevin- UBDE, CS-OMH, Split-Metković, 445 skoj firmi djelovao je kao konzervator (život i bibliogr. 431-435). arhitekt na području Dalmacije. Kao sa- mostalni projektant specijalizirao se za Vidović, dr. Pero (Duboko, 9. XI. istraživanja i projektiranja u povijesnim 1950.) SJ, isusovac, svećenik, profe- cjelinama. Sudjeluje na znanstvenim sor i pisac. Diplomirao je na FTIDI u skupovima, a objavljuje radove o istra- Zagrebu, magistrirao na Biblikumu, do- živanju i obnovi povijesne arhitekture. bio Visoku diplomu biblijskih znanosti Lit. I. VOJNOVIĆ, Istraživanje zapad- u Parizu i doktorirao na Angelikumu nih termi Dioklecijanove palače iz 2008. i u Rimu. Predstojnik je FTI. Predaje 2009. godine, KB, 2013, 39, 305-324. na FFRZ, Angelikumu i Sveučilištu u Zadru. Objavljuje enciklopedijske, von Hesberg, dr. Henner (Lüneburg, stručne i znanstvene radove. Bio je 24. XII. 1947.) klasični arheolog. Bavi se rektor Kolegija DI u Zagrebu. Član je helenističkom i rimskom arhitekturom, Francuskoga biblijskog društva i drugih. skulpturom i urbanizmom. Redoviti član Lit. P. VIDOVIĆ, Isus je Ja-jesam. Akademie der Wissenschaften und der Izabrane biblijske teme, Sveučilište u Literatur, Mainz, Direktor, Deutsches Zadru, Zadar, 2018. Archäologisches Institut, Roma.

399 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Lit. H. VON HESBERG, Römische Bau- na FKG u Sinju, župnik u više župa i kunst, Beck, München, 2005. dekan. Objavio je nekoliko knjiga i su- rađivao u raznim časopisima i zborni- Vrandečić, dr. Josip (Supetar, 2. cima. Osnovao je i vodio samostanski VIII. 1964.) profesor, povjesničar i pi- muzej u Imotskomu. sac. Diplomirao je povijest i sociolo- Lit. Fra Vjekin vijek. Zapisi o proš- giju na FF u Zadru. Pohađao doktorski losti i životu ljudi Imotske krajine (ur. B. studij i doktorirao na Sveučilištu Yale Ujević), KUU „Ujević“, Imotski, 2013, (USA). Predavao je povijest na FF u 319; +Fra Vjeko Vrčić, VP, LXII/20014, Zadru, a zatim na FF u Splitu. Surađuje 3-4, 202-207. i s drugim fakultetima. Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u domovini Vrkić, Jozo (Naklice-Tugare, Omiš, i inozemstvu i objavio nekoliko knjiga i 10. X. 1941.-Zagreb, 26. IX. 2013.) knji- više članaka u domaćim i stranim časo- ževnik, pripovjedač. Diplomirao kom- pisma i zbornicima. parativnu književnost i stekao diplo- Lit. J. VRANDEČIĆ, Zadarski nad- mu na Fakultetu političkih znanosti. biskup Minuccio Minucci i njegova ja- Objavio je puno radiokomedija, priča za dranska misija, Leykam international-FF, djecu, književnih kritika i radio-televi- Zagreb-Split, 2017, 383; ZSO, 761. zijskih adaptacija. Bio je izvrstan stilist. Lit. LHP, 784-785; N. MIHANOVIĆ, Vratović, dr. Vladimir (Šibenik, 23. In memoriam Jozo Vrkić, Zadarska smo- V. 1927.- Zagreb, 2. II. 2014.) klasični tra, LXII/2014, 11-12, 218-222. filolog, profesor, književni povjesničar i pisac. Diplomirao i doktorirao klasičnu Vučković, Josip (Sinj, 19. VI. filologiju na FF u Zagrebu. Na Odsjeku 1983.) profesor, arheolog i pisac. za klasičnu filologiju predavao latinski Diplomirao je hrvatski jezik i arhe- jezik i bio predstojnikom. Posebno se ologiju na FF u Zagrebu i potom di- bavio rimskom književnošću i hrvat- plomirao medievistiku na Sveučilištu skim latinizmom. S V. Gortanom uredio u Utrechtu (Nizozemska). Radio je u je dvosveščanu antologiju „Hrvatski Staroslavenskom institutu u Zagrebu latinisti“, dvojezično (1969.-1970.). i sada je lektor hrvatskoga jezika na Objavio je „Hrvatski latinizam i rimska Sveučilištu u Vilniusu (Litva). Suradnik književnost“, „Hrvati i latinska Europa“ je Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo. Sudjelovao je na (hrvatski i engleski) i drugo. Lit. V. VRATOVIĆ, Horacije u dubro- znanstvenim skupovima i objavio ne- vačkom pjesništvu 18. i 19. stoljeća. Isječak koliko radova. Bavi se proučavanjem iz povijesti hrvatskog latinizma, Biakova, hrvatske srednjovjekovne književnosti. Zagreb, 2011, 192 (život i djela, 121-122); LHP, 781-782; PŠ, 502-503. Vukasović, dr. Ante (Osijek, 9. I. 1929.) profesor, pedagog, kulturni dje- Vrčić, fra Vjeko (Imotski, 28. II. latnik i pisac. Diplomirao i doktorirao 1914. - 9. VII. 2014.) OFM, franjevac, na FF u Zagrebu i predavao na Odsjeku svećenik, župnik i pisac. Diplomirao je za pedagogiju na istom Fakultetu. teologiju na FVB u Makarskoj. Bio je Sudjelovao je u više istraživačkih pro- odgojitelj sjemeništaraca i nastavnik jekata, među kojima i one UN-a. Član

400 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“ je Ruske akademije znanosti u Sankt- franjevačkih zajednica. Objavio je broj- Peterburgu. Od raznih udruga posebno ne dokumente o odgoju i evangelizaciji. se angažirao u Hrvatskom katoličkom Lit. N. VUKOJA, Crkva iz Krista. Neki zboru „Mi“, a osnivač je Društva hr- kristološki elementi ekleziologije pape vatsko-slovačkoga prijateljstva. Dobio Pavla VI. Teovizija, Zagreb, 2010, 283. je više domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. Napisao je i uredio vrlo Vuković, Milan (Krilo Jesenice, 18. mnogo knjiga i članaka u domaćim VIII. 1933.-Zagreb, 16. III. 2018.) prav- stranim časopisima i zbornicima. nik, odvjetnik, sudac i pisac. Diplomirao Lit. J. MARKOVAC-V. PUŽEVSKI, na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bavio Ante Vukasović. Životno djelo i bibliogra- se odvjetništvom. Branio je u politič- fija uz 80. obljetnicu života i 60. plodna kim procesima hrvatske intelektualce pedagoškog djelovanja, Odsjek za peda- (preko 30). Bio je sudac Ustavnoga gogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u suda, predsjednik Vrhovnoga suda RH Zagrebu et alii, Zagreb, 2009, 259. i drugih važnih tijela. Objavio je više knjiga, članaka i izjava u tisku o suvre- Vukelić, Vlatko (Krmpote, Novi menim političkim pitanjima. Pokrenuo Vinodolski, 21. VII. 1935.) djelatnik inže- je i bio urednikom časopisa „Hrvatsko njerskih organizacija i pisac. Diplomirao sudstvo u središtu“ i organizirao znan- je i magistrirao na Tehnološkom fakul- stvene i kulturne manifestacije, npr. tetu u Zagrebu. Bavio se je investicij- „Dani dr. Franje Tuđmana - Hrvati kroz skom izgradnjom i kemijom u industriji. stoljeća“ u Velikom Trgovišću, „Dobro Surađivao je u raznim časopisima i no- jutro more“ u Podstrani i druge. vinama. Objavio je „Zagonetni kalen- Lit. N. MIHANOVIĆ, Poljički Parnas, dar 1994. godine“ i uredio monografiju Priko, 2005, 311-322; M. VUKOVIĆ, „Croatia“. Dobio je „Priznanje 2001.“ Obrana nije zločin. Moji razgovori s no- vinarima 1990.-2001. (urd. M. Pavković), Hrvatskoga društva kemijskih inženjera Alineja, Koprivnica, 2009, 303 (život i bi- i tehnologa. bliogr. 297-298). Lit. V. VUKELIĆ, Croatia tvornica baterija i svjetiljaka 1907.-1987, Zagreb, Wiseman, dr. James R. (North Little 1987, 160. Rock, Arkansas, USA, 29. VIII. 1934.) arheolog. Istraživao mogućnosti satelit- Vukoja, dr. fra Nikola (Kućani, 30. skih snimaka i drugih tehnika u arheo- VIII. 1948.) OFM, franjevac, sveće- logiji. Istraživao u Grčkoj, uključujući nik, profesor i pisac. Studirao teologiju i prethistoriju Egeja, kao i Makedoniji, na Rijeci (Trsat), Asizu, diplomirao na osobito u Stobima. Počasni predsjed- Lateranu i doktorirao na Antonijanumu. nik Američkoga arheološkog institu- Predavao je na KBF u Zagrebu i nekim ta. The Founder’s Professor Emeritus teološkim institutima. Sudjelovao je na of Archaeology i of Art History and znanstvenim skupovima u domovini i Classical Studies, Department of inozemstvu. Napisao je nekoliko knjiga i Archaeology, Boston Uni. objavio brojne članke u raznim časopisi- Lit. J. R. WISEMAN, B. ALEKSOVA, ma. Gotovo četiri desetljeća bio je tajnik Studies in the Antiquities of Stobi III, nekih vijeća i odbora, posebno Vijeća Skopje, 1983.

401 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Zaninović, dr. Marin (Velo Grab- nost na FF u Zagrebu i radila u Institutu lje, Hvar, 18. I. 1930.) arheolog i pi- za etnologiju i folkloristiku. Objavila sac. Diplomirao i doktorirao na FF u je nekoliko knjiga i zbirka pjesama te Zagrebu i predavao provincijalnu i mnogo znanstvenih i popularnih člana- starokršćansku arheologiju. Objavio ka. Bavila se je i vjerskom tematikom, više knjiga i brojne studije i članke. posebno pučkim pobožnim pjesmama, Sudjelovao je na znanstvenim sku- propovjednicima i hagiografijom. povima u domovini i u inozemstvu. Lit. LJ. MARKS-I. LOZICA, Divna Voditelj je Odsjeka za arheologiju Zečević-Zdunić (1937.-2006.), Narodna HAZU. Član suradnik HAZU umjetnost, XXXXIII/2006, 2, 219-221; Lit. Marin Zaninović: Bibliografija. U HE, 2009, XI, 711. povodu 60. obljetnice života (1930.-1990.), Opuscula archaeologica, XIV/ 1989, 1, 5-16; Zečević, dr. fra Jure (Gornji Zovik, Sportula dessertationum Marino Zaninović di- 21. VIII. 1958.) OCD, karmelićanin, cata, zbornik povodom 70. rođendana, Opuscula svećenik, profesor i pisac. Teologiju je archaeologica, XXIII-XXIV/1999-2000. (bi- studirao na KBF u Zagrebu i doktori- bliogr.); Dopuna bibliografije, Opuscula ar- rao na Sveučilištu u Beču. Profesor je chaeologica, XXXIII/2009, 229-236. na KBF, FTIDI i TF Matija Vlačić Ilirik Zaradija-Kiš, dr. Antonija (Ivanec, u Zagrebu. Predstojnik je Instituta za 6. II. 1955.) filologinja, paleoslavistica, ekumensku teologiju i dijalog „Juraj folkloristica, profesorica i spisateljica. Križanić“ KBF u Zagrebu. Predavao Slavistiku je studirala i magistrirala na je na KBF u Splitu i Đakovu, za- Sveučilištu Sorboni Paris IV. i doktori- tim u Münsteru i Pravoslavnom BF u rala na FF u Zgrebu. Radi u Institutu za Beogradu. Član je nekih društava i udru- etnologiju i folkloristiku i Hrvatskim ga u domovini i inozemstvu. Sudjelovao studijima u Zagrebu. Predavala je na je na domaćim i stranim znanstvenim domaćim i stranim sveučilištima, su- skupovima i objavio svoja predavanja djelovala na znanstvenim skupovima, u raznima časopisima i zbornicima. objavila brojne članke u časopisima i Objavio je, preveo i uredio više knjiga zbornicima te napisala nekoliko knji- i zbornika. ga. Pisala je o hrvatskom glagoljizmu, Lit. J. ZEČEVIĆ, Ekumenska povelja za rast suradnje među Crkvama u Europi, srednjovjekovnoj i pučkoj književno- KS, Zagreb, 2002, 77. sti. Utemeljila je „Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska“ i radi na projektu Zekan, Mate (Postinje Donje, kulturnoga itinerara Vijeća Europe „Sv. Muć, 21. VIII. 1948.- Gdinj, Hvar, 13. Martin, Europljanin, simbol dijeljenja i VII. 2015.) arheolog i pisac. Diplomirao zajednička vrijednost“ (2005.). arheologiju na FF u Zagrebu. Kustos i Lit. A. ZARADIJA-KIŠ, Sveti Martin. ravnatelj Muzeja hrvatskih arheološ- Kult sveca i njegova tradicija u Hrvatskoj, IEF, Zagreb, 2004, 280. kih spomenika u Splitu. Vodio više ar- heoloških istraživanja, bavio se hrvat- Zečević, dr. Divna (Osijek, 31. VII. skim srednjovjekovnim spomenicima i 1937.-Zagreb, 20. V. 2006.) profesorica, priredio više izložaba o hrvatskim vla- folkloristica i spisateljica. Diplomirala darima. Objavio brojne članke i uredio je i doktorirala hrvatski jezik i književ- nekoliko edicija.

402 Leksikon suradnika Zbornika „Kačić“

Lit. M. ZEKAN, Branimirova Hrvatska Lit. M. KARAMATIĆ, Fra Andrija u pismima pape Ivana VIII, KK, Split, Zirdum (1937.-2017.), Bosna franciscana, 1989, 60 (hrvatsko-englesko-latinski); isti, XXV/2017, 47, 313-316. Vizionarova misija: Fra Aloysius (Lujo) Marun (1857.-1939.) utemeljitelj hrvatske Zovkić, dr. Mato (Donja Tramoš- nacionalne arheologije, Split, 2008; HE, nica, Gradačac, 9. V. 1937.) svećenik, LZ, XI, 2009, 713. kanonik, generalni vikar, profesor i pisac. Teologiju je studirao u Đakovu, di- Zelić-Bućan, Benedikta (Mravince, plomirao i doktorirao KBF u Zagrebu. 21. III. 1918.-Split, 10. X. 2013.) po- U Rimu je postigao licencijat biblij- vjesničarka i arhivistica. Diplomirala je skih znanosti. Bio je profesor i rektor povijest i arheologiju na FF u Zagrebu na VKT u Sarajevu i na KBF također u i predavala u Glini, Sisku i Zagrebu. Sarajevu. Napisao je i preveo više knji- Preživjela je „križni put“ pješačeći od ga i brojne članke u raznim domaćim i Maribora do Podravske Slatine i vratila se stranim časopisima i zbornicima. kući. Komunističke su joj vlasti oduzele Lit. U službi Riječi i Božjega na- diplomu i sva građanska prava. Zaposlila roda. Zbornik u prigodi 70. godišnjice se u školama u Sinju i Splitu i dobila ot- rođenja mons. dr. Mate Zovkića, VKT, kaz, jer „ne odgovara idejnim i odgojnim Sarajevo, 2007, 1065 (život i bibliogr.); M. ZOVKIĆ, Pedeset godina moga teološkog ciljevima škole“. Dobila je radno mjesto pisanja (1967.-2017.), Sarajevo, 2018. u Državnom arhivu u Splitu. Napisala je brojne članke o ćirilometodskoj baštini, Zvonarich, Štefan (Veliki Borištof, austrijskoj upravi i Narodnom preporodu. Gradišće, Austrija, 10. VIII. 1911. - Lit. B. ZELIĆ, Nezavisna Država Gornja Pulja, 18. X. 1988.) učitelj i pi- Hrvatska (1941.-1945.) u mom sjećanju, sac. Studirao slavistiku na Sveučilištu Naklada Bošković, Split, 2007, 167+4 kar- u Beču. Radio kao učitelj i školski nad- te (život i biblogr.161-162); I. BOTICA, In zornik. Pisao o jeziku i kulturi općeni- memoriam Benedikta Zelić-Bućan, Slovo, to. Objavio je „Čitanku“ za osnovne LXIV/2014, 207-210; HL, II, 705. škole u Gradišću. Surađivao na rječni- Zirdum, dr. fra Andrija (Žeravac, cima hrvatskoga i njemačkog jezika. Drventa, 8. II. 1937.-Slavonski Brod, Darovao je HDA u Zagrebu „Zbirku Zvonarić“, s velikim brojem djela na hr- 29. III. 2017.) OFM, franjevac, sveće- vatskom jeziku tiskanih u Gradišću i o nik, profesor i pisac. Studirao na FT u Gradišću. Konačno je HDA sve predao Sarajevu, diplomirao i doktorirao na NSK u Zagrebu, koja je osnovala Zbirku Teološkom fakultetu u Ljubljani. Bio „Inozemna croatica“ i objavila katalog. je nekoliko godina župnik i profesor Lit. HL, II, 723; Katalog Zbirke knjiga na FT u Sarajevu. Napisao je i uredio gradišćanskih Hrvata Nacionalne i sveuči- mnogo knjiga, pretežno povijesne i lišne knjižnice u Zagrebu (ur. Ž. Lovrenčić-L. umjetničke tematike kao i brojne znan- Machala), NSK, Zagreb, 2010, 298. stvene i popularne članke u časopisima i zbornicima. Posebno se je zalagao da Žanetić, Milivoj (Osijek, 7. V. se crkve urese i obogate umjetničkim 1946.) ing. metalurgije i strojarstva. djelima. Skupio je mnogo umjetničkih Završio Srednju tehničku školu u djela i osnovao nekoliko zbirka. Osijeku i diplomirao na Prirodoslovno-

403 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 tehnološkom fakultetu u Ljubljani. na FF u Zagrebu. Predavala je na gimna- Radio u tvornici metalurgije i objavio zijama u Zagrebu (Šalata i Sveti Duh). više stručnih članaka. Posebno se bavi Bila je urednica časopisa „Effatha“ i „U prošlošću Makarskoga primorja. znaku Križa“. Radila je na prijevodima Lit. M. ŽANETIĆ, Zvona franjevač- i uređivanju liturgijskih knjiga. ke crkve u Makarskoj, Kačić, XXXVI- Lit. S. M. ŽIGRIĆ, Vukovarske uspome- XXXVIII/2004-2008, 579-616. ne, Đakovo, 1998, 90; U svjetlu Križa oče- kuju dan uskrsnuća. Nekrolozi Milosrdnih Železnjak, fra Željko (Strahovinec, sestara sv. Križa (1980.-2004.), Đakovo, Nedelišće, 27. VII. 1955.) OFM, fra- 2006, 485-487. njevac, svećenik, župnik i provincijal. Teologiju studirao na Trsatu i diplomirao Žmire, dr. fra Pavao (Karakašica, na KBF u Zagrebu. Bio je župski pomoć- Sinj, 13. IX. 1934.-München, 22. IV. nik i župnik u nekoliko župa te provin- 2014.) OFM, franjevac, svećenik, pro- cijal Hrvatske franjevačke provincije sv. vincijal, profesor i župnik. Studirao Ćirila i Metoda (Zagreb, 2005.-2014.). teologiju na FVB u Makarskoj i doktorirao na BF Sveučilišta u Fribourgu. Žigrić, s. Mariangela (Vukovar, Predavao je bogoslovlje na FVB u 18. VIII. 1931.-Zagreb, 24. III. 1997.) Makarskoj. Više je godina djelovao u SSCSF, redovnica, profesorica i pre- hrvatskoj inozemnoj pastvi (Stuttgart i voditeljica. Stupila u Družbu milo- München) i vršio službu provincijala. srdnih sestara sv. Križa 1951. godine. Lit. +Fra Pavao Žmire, VP, LXIII/2014, Diplomirala je hrvatski i francuski jezik 3-4, 193-201.

« Č I Ć 1 9 6 A 7 . K - » 5 K 0 I

O 1

. Z

S P L I T

404 PRILOZI

Uredništvo donosi nekoliko priloga koji osvjetljuju način rada i rezultate s pojedincima i raznim ustanovama u domovini i inozemstvu.

I. AKADEMICI Od svih suradnika koji su pisali u Zborniku u proteklih 50 godina, ovdje su navedena imena samo redovitih članova akademija i nazivi pojedinih akademija (na stranim jezicima, ili samo na hrvatskom) s oznakom države i grada u kojemu je sjedište akademije. Osnovni podaci o pojedinim akademicima mogu se naći u „Leksikonu suradnika zbornika Kačić“ (v. str. 335-404). Redoslijed je sljedeći: Hrvatska, Vatikan i druge države po abecedi. 1. HRVATSKA - CROATIA - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb: Ljubo Boban, Josip Bratulić, Nenad Cambi, Adolf Dragičević, Cvito Fisković, Ivo Frangeš, Anđelko Klobučar, Ivan Meštrović, Andrija Mutnjaković, Kruno Prijatelj, Nikša Stančić, Franjo Šanjek, Željko Tomičić, Radoslav Tomić, Franjo Tuđman 2. VATIKAN - CIVITAS VATICANA - L’ Académie Pontificale des Sciences Sociales, Roma: Hanna Suchocka - Pontificia Academia Mariana Internationalis, Roma: Predrag Belić, Rudolf Brajčić, Ivan Golub, Petar Lubina, Pavao Melada (predsjednik), Eduard Peričić, Adalbert Rebić - Pontificia Accademia Romana di Archeologia,Città del Vaticano: Vincenzo Fiocchi Nicolai, Maria Grazia Granino Cecere, Michel Gras, Gian Luca Gregori, Paolo Liverani, Jean Marcadé, Danilo Mazzoleni - Accademia Tiberina, Roma: Ivan Golub, Paul Poupard, Angelo Sodano 3. ALBANIJA - ALBANIA - Akademia e Shkencave e Shqipërisë sheshi, Tiranë: (Albanska akademija znanosti i umjetnosti) Andrija Stipčević

405 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

4. AUSTRIJA - AUSTRIA - Österreichische Akademie der Wissenschaften, Beč: Ivan Golub - European Academy of Science and Arts, Salzburg: Josip Faričić 5. BELGIJA - BELGIUM - Royal Academy of Science, Arts and Fine Arts of Belgium, Sint Pauwels: Herman Van der Wee 6. CRNA GORA - MONTENEGRO - Crnogorska akademija nauka i umjetosti, Podgorica: Vinko Malaj 7. FRANCUSKA - GALLIA - L’ Institut de France, Académie des Inscriptions et Belles-Lettres, Paris: André Laronde, Jean Leclnat, Jean Marcadé, Emilio Marin, Robert Turcan, André Vauchez 8. ITALIJA - ITALIA - Accademia Letteraria della Arcadia, Roma: Ivan Golub - Accademia Marchigiana di Scienze, Lettere ed Arti, Ancona: Gianfranco Paci, Aleksandar Stipčević - Accademia Nazionale dei Lincei, Roma: Antonino Di Vita, Sante Graciotti, Michel Gras 9. KOSOVO - COSSOVO - Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës, Pristina: (Akademija znanosti i umjetnosti Kosova) Aleksandar Stipčević 10. MAKEDONIJA - MACEDONIA - Makedonska akademija na naukite i umetnostite, Skopje: Vera Bitrakova Grozdanova, James R. Wiseman 11. NJEMAČKA - GERMANIA - Heidelberger Akademie der Wissenschaften, Heidelberg: Geza Alföldy - Akademie der Wissenschaften und der Literatur, Mainz: Henner von Hesberg 12. RUSIJA - RUSSIA - Рoссийскaя академия нaук, Sankt-Peterburg: (Ruska akademija znanosti) Ivan Golub, Ante Vukasović

406 Prilozi

13. SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (USA) - FOEDERATAE CIVITATES AMERICAE SEPTENTRIONALIS - The Croatian Academy of America, New York: Vladimir Bubrin, Vinko Grubišić, Anita Mikulić-Kovačević, Vladimir Petranović - Museum and the American Academy of Arts and Letters, New York: Ivan Meštrović - The New York Academy of Medicine, New York: Stella Fatović-Ferenčić 14. SLOVENIJA - SLOVENIA - Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana: Slavko Ciglenečki 15. ŠPANJOLSKA - HISPANIA - Reial Acadèmia de Bones Lletres de Barcelona, Barcelona: Marc Mayer, Isabel Rodà II. PRIJEVODI ČLANAKA I SAŽETAKA Sasvim je razumljivo i normalno da su u Zborniku „Kačić“ članci na hrvatskom jeziku. Neki su pisci predložili da njihova suradnja bude objavljena na nekom drugom jeziku, što je Uredništvo prihvatilo. Tako su, osim većega dijela članaka na hrvatskom jeziku, objavljeni i članci na drugim jezicima: engleski, francuski, latinski, njemački, slovenski, španjolski i talijanski. Svaki članak i svaka knjiga (u nizovima) ima bar jedan sažetak na stranom jeziku, a neki i na više jezika. Dosada su objavljeni sažeci na sljedećim jezicima: albanski, engleski, francuski, hrvatski, latinski, mađarski, mashi (č. maši, Kongo), njemački, portugalski, ruski, slovenski, španjolski i talijanski. Manji dio pisaca uz članak dostavio je i sažetak na stranom jeziku. Uredništvo se je pobrinulo da svi preostali sažeci budu prevedeni na druge jezike. III. KNJIGE, SLUŽBENA PISMA, PROPOVIJEDI, POZDRAVNI GOVORI, PREDGOVORI, POGOVORI I ČESTITKE Zbornik „Kačić“ nije samo Zbornik, nego i knjige koje su objavljene u nizovima koje je Zbornik pokrenuo. Također Zbornik nisu samo znanstveni i struč- ni članci objavljeni u njemu, nego i drugi prilozi: propovijedi na svečanim sv. Misama, govori na otvaranju i završetku znanstvenih skupova, predgovori i pogovori u knjigama, pisma i čestitke u prigodama obilježavanja važnih obljetnica i slavlja, kao i drugi tekstovi koji obogaćuju sadržaj Zbornika i njegovih nizova. Doista to nije suradnja u strogom smislu riječi (stricto sensu), ali su vrlo važni službeni ili neslužbeni spisi (npr. Aps. pismo Pija XII. kojim je sv. Ante proglašen „crkvenim naučiteljem“, ili Pismo franjevačkih generala za jubilej sv. Klare) koji su u određenom smislu (lato sensu) suradnja, pa je Uredništvo odlučilo na njih upozoriti. Iako su iste osobe pisale više puta, naveden je samo jedan podatak.

407 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Da bi sve bilo preglednije, autori su poredani po službama koje su obnašali, a u pojedinoj skupini po abecedi prezimena. Posebno će biti upozoreno na neka djela iz prijašnjih razdoblja koja su ponovno objavljena (stari pisci, poredani kro- nološki). Pravi naslovi djela doneseni su u kurzivu, a opisni sadržaji u korentu.

KRATICE K - Kačić KZK-MDG - Knjižnica zbornika „Kačić“ monografije, dokumenti, građa T - Tragovi PI - Ponovljena izdanja „Mala knjiga“ GN - Glazbeni niz „Nova et vetara“ R - Riječ ZI - Zajednička izdanja

1. STARI PISCI VIII. stojeće Sv. Andrija Kretski (+740.), Pjesnički kanon…, KZK-MDG, 42 XI. s. Bašćanska ploča (oko 1100.), K, 25 XIII. s. Sv. Franjo Asiški (+1226.), Pjesma Brata Sunca, K, 9 Pismo vjernicima, K, 25 Julijan iz Speyera (+oko 1250.), Si quaeris, K, 27-28 XVI. s. Muhamed, fočanski kadija, K, 36-38 (hudžet-isprava, 1502.) Marko Marulić (+1524.), Epistola ad Adrianvm VI…, ZI, 3 Nikola Zrinski (+1566.), Oporuka, KZK-MDG, 16 Marko Stančić Horvat, KZK-MDG,16 (opsada Sigeta, 1566.) Ferenac Črnko, KZK-MDG, 16 (opsada Sigeta, 1566.) XVIII. s. Dokumenti o osnutku Provincije s. Kaja (1735.), K, 17 Stjepan Blašković, biskup (1735.), K, 25 (Dnevnik, izbor) Filip Grabovac (+1749.), Esortazione amorosa (pjesma letak), K, 15 Toma Babić (+1750.), K 27-28 (pjesma s. Ante) Andrija Kačić Miošić (+1760.), Razgovor ugodni, KZK MDG, 11 Hilarion Gašparoti (+1762.), K, 27-28 (život i prop.) Petar Knežević (+1768.), K, 27-28 (pjesma s. Ante) Jakov Pletikosa (+1769.), Putovanje k Jerozolimu (ulomci), K, 16 Emerik Pavić (+1780.), Flos medicinae-Cvit likarije, KZK-MDG,7 Luka Vladmirović (+1788.), Likarije priprostite, KZK-MDG, 34 Frano Radman (+1789.), KZK-MDG, 11 (pjesma s. Jure)

408 Prilozi

XIX. s. Andrija Dorotić (+1837.), K 17 (sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, 1797.) Ivan Radonić (+1846.), K, 27-28 (pjesma s. Ante) Ivan Topić, biskup (+1868.), K, 21-22 (govor papi Grguru XVI.) Grgo Lozić (+1876.), Adnotationes variae, KZK-MDG, 23 Ante Konstantin Matas (+1884.), Propovijedi i govori, KZK-MDG, 32 Donat Fabijanić (+1890.), K, 46-47 (zadarska tradicija) Hugo Badalić (+1900.), Nikola Šubić Zrinjski, KZK-MDG, 16 XX. s. Nikola Šimić (+1913.), Slike i crtice…, PI, 4 Josip Vergilij Perić (+1919.), Kula od uzdaha, PI, 1 Petar Krstitelj Bačić (+1931.), K, 3 (putovanje u Bosnu) Vjenceslav Bilušić (+1939.), KZK-MDG, 57 (putovanje u Sv. Zemlju) Lujo Marun (1939.), K, 11 (dokumenti) Ante Gnječ (+1942.), Vrgorsko-neretvansko jezero…, ZI, 4 Gabro Cvitanović (+1955.), Ratni dnevnik, KZK-MDG, 8. Alojzije Stepinac (+1960.), K, 25 (iz Dnevnika) Ivan Meštrović (+1962.), Vilo moja, K, 16, ed. princeps Ante Jadrijević (+1974.), Isusovim stopama, KZK-MDG, 56 Kajetan Esser (+1978.), Početak i svrha…, KZK-MDG, 12 Vojmil Rabadan (+1988.), Splite grade…, K, 35, ed. princeps

2. SV. OCI PAPE Grgur IX. (1228.) Bula Sicut filiale (kanonizacja Franje Asiškoga i regesta 52 bule,1227.-1298.) K, 46-47 Lav XII. (1828.) Bula Locum B. Petri (biskupije na hrvatskoj obali Jadrana) K, 3 Pio XII. (1946.) Ap. pismo Exulta, Lusitania felix (s. Ante naučitelj) K, 27-28 Sv. Pavao VI. (1966.-1969.) Ap. pismo Alma parens (bl. Ivan Duns Skot) K, 3 Ap. konst. Qui vicariam (Splitska metropolija) K, 3 Pravilo Franjevačkoga svjetovnog reda, K, 19-20 Sv. Ivan Pavao II. (1982.-2004.) K, 14 (simpozij) K, 17 (jubilej Provincije) KZK-MDG, 17 (ekologija) K, 26 (jubilej s. Klare)

409 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

K, 27-28 (jubilej s. Ante) K, 32-33 (P. Melada) K, 41-43 (govor Veleposlaniku) Benedikt XVI. (2006.) KZK-MDG, 46 (pozdravi), 54 Franjo (2017.) KZK-MDG, 60 (HKM Mainz)

3. KARDINALI Josip Bozanić, Zagreb, KZK-MDG, 29 Augustinus Casaroli, Vatikan, KZK-MDG, 17 Raffaele Farina, Vatikan, K, 44-45 Joseph Höffner, Köln, KZK-MDG, 13 Franjo Kuharić, Zagreb, K, 9 Karl Lehmann, Mainz, KZK-MDG, 50, 60 Joachim Meisner, Köln, KZK-MDG, 39 Paul Poupard, Vatikan, K, 41-43 Vinko Puljić, Sarajavo, KZK-MDG, 29 Angelo Sodano, Vatikan, K, 25 Alojzije Stepinac, Zagreb-Krašić, K, 25 Hermann Volk, Mainz, KZK-MDG, 9, 60 Friedrich Wetter, München, LZK-MDG, 29 4. BISKUPI Srećko Badurina, TOR, Šibenik, K, 26 Marin Barišić, Split, K, 36-38 Celestin Bezmalinović, OP, Hvar, K, 9 Antun Bogetić, Poreč, K, 27-28 Marko Culej, Varaždin, KZK-MDG, 36 Ivan Devčić, Rijeka, K, 36-38 Klaus Dick, Köln, KZK-MDG, 13 Giulio Einaudi, Zagreb, K, 26 Peter Kohlgraf, Mainz, KZK-MDG, 60 Ivo Gugić, Kotor, K, 17 Ante Ivas, Šibenik, K, 36-39 Tomislav Jablanović, Sarajevo, K, 17 Ante Jurić, Split, K, 26 Ćiril Kos, Đakovo, K, 9 Konrad Krajewski, Vatikan, KZK-MDG, 60 Giuseppe Leanza, Sarajevo, KZK-MDG, 36 Guido del Mestri, Bonn, KZK-MDG, 13

410 Prilozi

Ivan Milovan, Poreč, KZK-MDG, 36 Dragutin Nežić, Poreč, K, 9 Marijan Oblak, Zadar, K, 17 Josip Pavlišić, Rijeka, K, 17 Severin Pernek, Dubrovnik, K, 17 Ivan Prenđa, Zadar, K, 27-28 Želimir Puljić, Dubrovnik, K, 30-31 Engelbert Siebler, München, KZK-MDG, 38 Pero Sudar, Sarajevo, KZK-MDG, 29 Mijo Škvorc, SJ, Zagreb, K, 14 Antun Škvorčević, Požega, KZK-MDG, 36 Slobodan Štambuk, Hvar, K, 27-28 Antonius M. Travia, Vatikan, K, 17 Karmelo Zazinović, Krk, K, 17 Matiša Zvekanović, Subotica, K, 17 Pavao Žanić, Mostar, K, 17 Valter Župan, Krk, KZK-MDG, 36 5. GENERALI REDOVA Fra Giacomo Bini, OFM, K, 32-33 Fra Gilles Bordeau, OFM, fra Agostino Gardin, OFMConv, fra John Coriveau, OFMCap, fra Bonavantura Midili, TOR, K, 27-28 (s. Ante) Fra Bonaventura Midili, TOR, K, 27-28 Fra Hermann Schalück, OFM, K, 25, 32-33 Fra Hermann Schalück, OFM, fra Lanfranco Serrini, OFMConv, fra Flavio Roberto Carraro, OFMCap, fra José Angulo Quilis, TOR, K, 27-28 (s. Ante) Fra John Vaughn, OFM, K, 17 Fra John Vaughn, OFM, fra Lanfranco Serrini, OFMConv, fra Flavio Roberto Carraro, OFMCap, fra José Angulo Quilis, TOR, K, 26 (s. Klara nova žena) 6. UGLEDNICI Franjo Tuđman, predsjednik Rep. Hrvatske, K, 25, 32-33 Karlo Balić, predsjednik PAMI, K, 9 Sluga Božji o. Ante Gabrić, misionar, K, 17 Ivo Padovan, predsjednik HAZU, K, 35 7. NEKI DOKUMENTI Mučenička smrt fra Rafe Kalinića, K, 17 Dokumenti o Franjevačkom svjetovnom redu, K, 19-20 Dokumenti o Provinciji Presvetoga Otkupitelja, K,19-20 Pljačka samostana u Zaostrogu (1942.), K, 21-22

411 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

IV. SUIZDAVAČI I ZAJEDNIČKA IZDANJA (ZI) Kao i u svim drugim poslovima tako i u nakladništvu vrijedi pravilo da se viribus unitis može puno više postići, nego kada pojedinac radi sam. Stoga su se Uredništvu Zbornika „Kačić“ polako „otvarala mnoga vrata“. U raznim izdanjima bili su suizda- vači neke crkvene i društvene ustanove. Ta je suradnja urodila vrlo dobrim plodovi- ma, tj. vrijednim izdanjima. Stoga, informationis causa donosimo popis suizdavača s nazivom, mjestom u kojemu je sjedište i rednim brojem izdanja u nizovima. Budući da je najviše takvih izdanja u nizu KZK-MDK, u njemu su navedeni samo redni brojevi. U ostalim nizovima navedene su kratice i odgovarajući broj. „Brat Franjo“, Zagreb, ZI, br. 15 „Crkva u svijetu“, Split, ZI, 3 Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Zagreb, 54 Filozofski fakultet, Zagreb, ZI, 9 Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 42 Franjevačka klasična gimnazija, Sinj, 48 Franjevački samostan, Bač, 1 Franjevački samostan Čudotvorne Gospe Sinjske, Sinj, 48, 56, 58 Franjevački samostan Gospe od Zdravlja, Split, 55, 56 Franjevački samostan, Humac, ZI, 2, 5 Franjevački samostan, Subotica, 3 Franjevački samostan, Sumartin, 21, 59 Franjevački samostan, Visovac, ZI, 12 Franjevački samostan, Zaostrog, 8, 34, 37, ZI, 8 Glazbena škola Ivana Lukačića, Šibenik, 41 Hrvatska katolička misija, Berlin, T 1 Hrvatska katolička misija, Bonn, 13 Hrvatska katolička misija, Dramstadt, 49 Hrvatska katolička misija, Düsseldorf, 46, T 2 Hrvatska katolička misija, Mainz, 60 Hrvatska katolička misija, Mettmann, 39 Hrvatska katolička misija, München, 29 Hrvatska katolička misija, Neuss, 44 Hrvatska katolička misija, Offenbach, 9 Hrvatska katolička misija, Rosenheim, 38 Institut za crkvenu glazbu KBF, Zagreb, GN, 10 Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 58 „Kršćanska sadašnjost“, Zagreb, ZI, 3 „Kršni zavičaj“, Humac, ZI, 2, 5 Kulturna udruga „Fra Andrija Dorotić“, Sumartin, ZI, 11, 12 Mjesna zajednica, Sumartin, 21 Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb, ZI, 3 Naklada Bošković, Split, ZI, 11, 12

412 Prilozi

Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 22 „Naša ognjišta“, Tomislavgrad, ZI, 13, 14 Ogranak Matice hrvatske, Čitluk, ZI, 13 Ogranak Matice hrvatske, Ploče, 4, 6, 7 Orguljaška ljetna škola, Šibenik, 41 „Pontificia academia mariana internationalis“, Città del Vaticano, ZI, 15 Provincija Božje Providnosti Družbe Kćeri Božje ljubavi, Zagreb, 10 Provincijalat Školskih sestara franjevaka sv. Obitelji, Mostar, 36 Provincijalat Školskih sestara Trećega reda sv. Franje, Split, 14, 27 „Sveta baština“, Tomislavgrad, 16, ZI, 1 „Školska knjiga“, Zagreb, 9 Školske sestre Trećega reda sv. Franje Asiškoga (provincije: Mostar, Sarajevo, Split), 12 Umjetnička akademija, Split, GN, 6 Vijeće franjevačkih zajednica u RH i BiH, Zagreb, GN, 10 Župni ured Gospe van Grada, Šibenik, 41 Župni ured sv. Ante, Prugovo, 6 Župski ured sv. Nikole Putnika, Bajagić-Obrovac, 2 Župski ured sv. Luke, Podbablje, PI, 1 Župski ured sv. Staša, Staševica, 52, ZI, 10 Župski ured Svih Svetih, Gala-Gljev, 51 V. OSTALI SURADNICI Predsjednici i članovi Hrvatskoga državnog sabora, ministri, veleposlanici, rektori sveučilišta, akademici, dekani fakulteta, sveučilišni i drugi profesori, gradonačel- nici, provincijali i provincijalke, svećenici, redovnici i redovnice, ravnatelji crkvenih, društvenih i kulturnih ustanova i društava kao i pretplatnici, podupiratelji i brojni prijatelji Zbornika „Kačić“ u proteklih 50 godina pismeno su izrazili zahvalnost i podršku nastojanjima Uredništva da - Deo juvante - s Božjom pomoću - objavljujući istinu pomaže izgradnji Civitatis Dei - Grada Božjega, tj. Crkve Božje u hrvatskom narodu i suvremenom svijetu. Bilo ih je puno i bez njih se ne bi mnogo toga ostvarilo.

VI. „OBITELJ ZBORNIKA KAČIĆ“ Osim svih navedenih ima još i pojedinaca i ustanova za koje se s pravom može reći da sačinjavaju veliku „Obitelj Zbornika Kačić“. To su svakako: svi članovi Provincije Presvetoga Otkupitelja, jer je Provincija osnivač, vlasnik i nakladnik Zbornika, a svi su samostani, sve župe u domovini i u inozemstvu pretplatnici Zbornika. Ima dosta drugih redova i družba i njihovih članova koji su pretplatnici kao i neke kulturne i društvene ustanove (na principu zamjene izdanja) i pojedinci. Neki su pisci ponudili našemu Uredništvu da bude izdavač njihovih knjiga, a oni su isplatili tiskarske troškove. Ponekad je neko ministarstvo, grad, općina, ustanova ili osoba svojom novčanom potporom pomogli isplatiti dio tiskarskih troško-

413 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 va. Posebno treba istaknuti Splitsko-dalmatinsku županiju koja je redovito pružala svoju potporu. Treba upozoriti da Uredništvo redovito nije davalo novčanih honora- ra piscima i drugim suradnicima, jer je glavna briga bila isplatiti tiskarske troškove. Svakako treba posebno istaknuti članove Uredničkoga vijeća i recenzente koji su svaki na svoj način doprinijeli da članci budu na doličnoj znanstvenoj razini. Također važan dio posla obavili su lektori i korektori, kao i grafički urednici, likovni umjetnici, arhitekti, glazbenici, fotografi, notografi i drugi. Sve njih pojedinačno gotovo je nemoguće spomenuti. Svi su zaslužili i osobito priznanje i iskrenu zahvalnost - gratias maximas!

VII. TISKARE Još u davna vremena mudri su ljudi govorili da netko mora napisati knjigu (to ne može svatko), zatim ju treba tiskati (djelatnici u tiskari) i konačno ju knjižara nudi javnosti da bi knjiga postigla svoj cilj, tj. došla do čitatelja. Tako je bilo i s našim Zbornikom „Kačić“. Brojni su pisci obavili svoj posao i rukopis predali Uredništvu. A kad je i ono obavilo svoj dio posla, trebalo je poći u tiskaru. I tu počinju problemi. Kad su komunisti poslije Drugoga svjetskog rata preuzeli vlast u bivšoj dr- žavi (1945.) zabranili su sav vjerski tisak i Crkvi oduzeli sve tiskare i knjižare, pa i Tiskaru „Kačić“ u Šibeniku, vlasništvo Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja. Trebalo je da prođu dva desetljeća, da bi se postupno ublažavala „diktatura proleterijata“ (komunistička strahovlada) i počeo se pojavljivati vjerski tisak. Iako je od Dubrovnika preko Rijeke do Zagreba bilo više tiskara, ipak je prvi svezak našega Zbornika mogao biti tiskan, za ondašnje prilike, u dalekom Đakovu. Koji je tomu razlog? Ne to što bi urednik želio „prošetati vlakom“ od Sinja i Splita preko Zagreba do Đakova, nego što uprave tiskara nisu htjele ili nisu smjele tiskati neko crkveno izdanje. To je iskusio pisac ovih redaka… Kad je taj tiskarski „zimski tvrdi led“ počeo kopnjeti, nazirali su se uvjeti da bi se mogao polako obnavljati predratni crkveni tisak. Prvi navještaj „povoljnijega vjetra“ bila je vijest da bi se Zbornik mogao preseliti iz Đakova na Jadran... U ta dva desetljeća „prisilne šutnje“ koliko se je moglo objaviti knjiga, znanstvenih rasprava i drugih tiskanih bisera, da je bilo bar malo slobode i demokracije, kojih su im usta bila puna! Taj kulturocid nitko ne spominje, za taj zločin nad znano- šću i kulturom nitko nije ni optužen ni osuđen, a kamoli da je pravda zadovoljena! Dakle, polako su se stjecali uvjeti da Zbornik ne samo može izlaziti, nego i surađivati s drugim crkvenim i društvenim izdavačima. Uz druge razloge, i to je pomoglo da su mnoga izdanja objavljena zajedno s raznim izdavačima i tiskarama u domovini i u inozemstvu. Mnogi djelatnici tiskara (uprava i radnici) svakako spadaju u „Obitelj Zbornika Kačić“, jer su njihovo razumijevanje, uslužnost i rad pomogli da je Zbornik sa svojim nizovima objavio oko 150 svezaka.

414 Prilozi

Ovdje prilažemo popis tiskara u domovini i u inozemstvu, u kojima su tiskana naša izdanja. Navodimo: naziv tiskare, grad, naziv niza (kratica) i broj izdanja. Da bi bilo pregledno, najprije je naveden Zbornik „Kačić“, a zatim pojedini nizovi.

1. Zbornik „Kačić“ „Jafra“, Solin, 50-51 „Slobodna Dalmacija“, Split, 3, 4, 8-49 „Štampa“, Šibenik, 5, 6, 7 „Tipografija“, Đakovo, 1, 2 Predtisak: Rudolf Schwabe „Solair dtk“, Split, 25 2. Knjižnica Zbornika Kačić - monografije, dokumenti, građa… „ABC TISAK“, Solin, 56 „Dalmacijapapir“, Split, 28, 29 (hrvatsko i njemačko izd.), 31, 38 (hrvat.- njem.), 39 (hrvat.-njem), 41, 47, 48 „Denona“, Zagreb (hrvat.-njem.), 46, 52 „Franjo Kluz“, Omiš, 19, 24 „Gorenjski tisak“, Kranj, 16 „Grafotisak“, Grude, 36 „HD“, Zagreb, 32 IBG „Zagreb“, Zagreb, 1 „Jafra-print“, Solin, 50, 51, 55 „Minerva“, Subotica, 21 „Prosvjeta“, Bjelovar, 22 „RePrint“, Split, 2 „Slobodna Dalmacija“, Split, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 17,18, 20, 23, 26, 30,33,34,35,37,42,43,45 (hrvat.-njem), 49, 50 (hrvatsko i njemačko izd.), 53, 54, 58, 59 „Tehničar - kopirni centar“, Split, 25 Viatoni, Bjelovar, 57 3. Niz „Tragovi“ Hubert Meuwsen, Düsseldorf, 2 Tipolitografia „Rotatori“, Roma, 1

4. Niz ponovljenih izdanja „Mala knjiga“ „Franjo Kluz“, Omiš, 1 „Slobodna Dalmacija“, Split, 2, 3, 4 „Hercegtisak“, Split, 2 „Jafra-print“, Solin, 3, 4, 5, 6, 7, 8 „Slobodna Dalmacija“, Split, 1 „Vallum“, Zagreb, 5, 8

415 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

5. Glazbeni niz „Nova et vetera“ „Jafra“, Solin, 4, 5, 6, 7, 8 „Slobodna Dalmacija“, Split, 1, 2, 3 6. Niz „Riječ“ Hubert Meuwsen, Düsseldorf, 2 „Zrinski“, Čakovec, 1 7. Zajednička izdanja „Dalmacijapapir“, Split, 6, 7 „Grafički zavod Hrvatske“, Zagreb, 9 „Grafotisak“, Grude, 1, 2 „Jafraprint“, Split, 8, 10 “Krebeg offset“-„Nacionalna i sveučilišna biblioteka“, Zagreb, 3

Naslovnica „Kataloga i prigodne izložbe ...“ (2009.)

416 TRI UREDNIKA U PET DESETLJEĆA (1967.-2018.)

FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ UDK: 070.421:082“1967/2018“ Franjevački samostan Pregledni članak Sinj, Šetalište kard. A. Stepinca 1 Primljeno: 1. VI. 2018.

Časopisi, zbornici i knjige redovito imaju svoje urednike, koji su zaduženi da edicije budu na znanstvenoj visini i da opravdaju razloge zbog kojih su pokrenute. Uz članove uredništva, posebnu ulogu ima glavni urednik. Stoga, kad je Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja (Split) pokrenula Zbornik „Kačić”, bila su imenovana dva suurednika: fra Josip Ante Soldo (Sinj) i dr. fra Karlo Jurišić (Makarska), koji su uredili prvih pet svezaka (1967.-1973.). Od 1974. godine do danas urednik je fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju. Osim Zbornika, pokrenuto je nekoliko nizova u kojima je objavljeno više svezaka. Ključne riječi: Franjevačka provincija, pokretanje zbornika, urednik, niz, svezak.

UVODNE NAPOMENE Pokrenuti, uređivati i izdavati neki časopis ili zbornik svakako je ozbiljan i zahtjevan posao, u kojemu sudjeluju mnogi vrijedni ljudi, ali i društvene i političke (ne)prilike. Od ljudi se traži da se marljivo i ustrajno posvete svomu zadatku. Ako se to pokuša primijeniti na naš Zbornik „Kačić”, nekoliko podataka koji će čitatelju pomoći da upozna zašto je, kako i kada pokrenut Zbornik, ukratko je izneseno u Proslovu ovoga jubilejskog sveska. Stoga ćemo ovdje iznijeti nekoliko podataka o trojici urednika, koji su se trudili da Zbornik u proteklih pet deseljaća izlazi, doživi, evo,

417 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

„zlatni jubilej”, tj. 50. obljetnicu svoga života, i u raznim prilikama pokrene nekoliko nizova, u kojima je tiskano više desetaka naslova. Kad je Zbornik pokrenut, predviđeno je da će jedne godine biti objavljeni članci iz filozofije i teologije, a sljedeće iz drugih humani- stičkih i prirodnih znanosti. Imenovana su dva suurednika: fra Karlo Jurišić od profesora Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj i fra Josip Soldo od profesora Franjevačke klasične gimnazije u Sinju. No, ubrzo se odustalo od te zamisli da se članci dijele u dvije skupine po tematici, pa su pojedini svesci donosili članke raznovrsna sadržaja. Dvojica su urednika imala „pune ruke posla”. Trebalo je raditi sve ispočetka, a bili su bez iskustva u tom poslu. Jedan od prvih problema bio je naći tiskaru koja će prihvatiti tiskati crkveni časopis. Jedni direktori tiskara nisu htjeli, a drugi su se bojali. Takva su bila vremena. Nekoliko je tiskara odbilo, no konačno je ipak prihvatila „Tipografija” u Đakovu, nekada vlasništvo Biskupije, koju je država oduzela. Bilo je tiskara u Dalmaciji (Split, Šibenik…), ali zbog spomenutih razloga nisu prihvatikle tiskanje pa je trebalo je putovati vlakom iz Splita, preko Zagreba u Đakovo. U ono doba bilo je to dugo putovanje. Kad su obavljene sve predradnje, fra Josip mi je predložio da po- đem u Đakovo „na prijelom”, a on će održati moje satove nastave u Gimnaziji. Iako ni ja nisam znao gotovo ništa o tiskari, s dopuštenjem dr. fra Jeronima Šetke, ravnatelja, pošao sam u Đakovo, obavio posao s tiskarskim radnicima i donio fra Josipu prelomljen tekst na superrevziju. Uskoro su u svibnju 1967. godine stigli u Sinj prvi primjerci Zbornika. Svaka knjiga i časopis ima i svoje ime. O tome se razgovaralo i bilo je više prijedloga, a fra Josip se je savjetovao i s nekim splitskim intelektualcima. Uglavnom su se složili da bude „Milovan „ ili „Kačić”. Kad sam ga prije puotvanja u Đakovo pitao koje ćemo ime konačno otisnuti na koricama, odgovorio je: „Imaš dosta vremena u vlaku do Đakova, pa razmisli i odluči se za ono što misliš da je bolje.” Tako je Zbornik dobio ime „Kačić”. Dvojica su se urednika prihvatila svojih zadataka, ali je ipak veći dio poslova obavljao fra Josip u Sinju. Uredili su prvih 5 svezaka, koji je crkvena i kulturna javnost vrlo lijepo primila. Uprava Provincije 1974. godine povjerila je uređivanje Zbornika fra Hrvatinu Gabrijelu Jurišiću, profesoru grčkoga i latinskog jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, koji i danas uređuje Zbornik. Ovdje donsimo osnovne podatko o trojici franjevaca koji su u proteklih pet desetljeća uređivali Zbornik „Kačić” .

418 H. G. Jurišić, Tri urednika u pet desetljeća (1967.-2017.)

1. FRA JOSIP ANTE SOLDO (Split, 29. VI. 1922. - Omiš, 31. VIII. 2005.)

Fra Josip Ante Soldo, crtež (Kažimir Hraste, ak. kipar) Osnovnu školu završio je u Splitu, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, novicijat na Visovcu, diplomirao teologiju na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj i ređen za svećenika 24. III. 1946. godine. Uskoro je imenovan nastavnikom i odgojiteljem na Gimnaziji i Sjemeništu te zbo- rovođom u Crkvi Gospe Sinjske u Sinju. Poslije nekoliko godina upisao je i diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i cijeli život predavao povijest i povijest umjetnosti u na Gimnaziji u Sinju. Uredio je nekoliko samostanskih arhiva u Provniciji, Knjižnicu i Arheološki muzej u Sinju. Vodio je pjevačke zborove i sam kao tenor nastupao na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Osorskim večerima itd. Bavio se znanstvenim radom, objavio brojne članke i rasprave, napisao i uredio više knjiga, od kojih treba istaknuti „Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću” (2 sveska, Sinj, 1995. i 1997.). Sudjelovao je na simpozijima u domovini i inozemstvu, a neke je i sam organizirao. Jedan je od pokretača i urednika Zbornika „Kačić”, u kojemu je objavio više članaka. Više godina bio je predsjednik Matice hrvatske (Ogranak Sinj), pokrenuo i uređivao časopis „Cetinska vrila”. Fra Josip je dobio više javnih priznanja. Spominjemo samo neke: Dr. Franjo Tuđman, dodijelio mu je odličje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića” (1996.), Grad Sinj „Nagradu Grada za životno djelo” (1995.), Splitsko-dalmatinska županija „Nagradu za rezultate u znanstvenom radu” (1997.) i druge. Grad Sinj je postavio fra Josipovo brončano poprsje na Šetalištu kardinala Alojzija Stepinca u Sinju (rad akad. kipara Kazimira Hraste). Kovane su njegove dvije brončane medalje (Ante Starčević i Kazimir Hraste). Franjevačka provincija organi-

419 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 zirala je znanstveni skup o fra Josipovu životu i djelovanju (7. - 8. X. 2006.) i predavanja objavila u posebnom Zborniku (2008.). Lit. Fra Josip Ante Soldo (1922.-2005.). Život i djelo. Zbornik radova, Knjižnica Zbornika „Kačić” - monografije, dokumenti, građa … br. 48, Sinj, 2008, s. 284 (život i bibliografija, 31-44; 207-244).

2. DR. FRA KARLO JURIŠIĆ (Sarajevo, 13. VIII. 1918. - Makarska, 14. I. 2017.)

Fra Karlo Jurišić, crtež (Mladen Veža, ak. slikar) Roditelji su mu privremeno živjeli u Sarajevu, pa je dječak rođen u tom gradu, ali su se uskoro vratili u svoju Bašku Vodu, u kojoj je dječak završio pučku školu. Pošao je u Franjevačko sjemenište i za- vršio Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, novicijat na Visovcu, Franjevačku visoku bogosloviju u Makarskoj, diplomirao i doktorirao na Bogoslovnom fakultetu Sveučlišta u Zagrebu. U doba Nezavisne Države Hrvatske, u jeku Drugoga svjetskog rata, ređen je za svećenika i slavio Mladu Misu u Baškoj Vodi, 19. VII. 1942. godine. Kad su komunisti ubili fra Petra Pavišu, župnika, fra Karlo je imenovan njegovim nasljednikom. Bila su to „olovna vremena” kada su svećenici nosili „glavu u torbi”. Kao svećenik bio je preko 20 godina župnik u nekoliko naselja Makarskoga primorja i gvardijan u Zaostrogu. U to je doba zamolio Ivana Meštrovića, koji je tada bio profesor (USA), da izradi spomenik fra Andriji Kačiću. Umjetnik je to rado učinio, ali se je fra Karlo namučio dok nije uspio postaviti ga ispred Crkve u Bristu, fra Andrijinu rodnom mjestu. U to je doba u Zaostrogu osnovao „Arhiv fra Andrije Kačića Miošića”. Kao svećenik posebno se je zalagao za vjerski tisak, Treći red, a u bojnim govorima na sprovodima uvijek je bila jasna evanđeoska poruka.

420 H. G. Jurišić, Tri urednika u pet desetljeća (1967.-2017.)

Uza sve župske poslove, fra Karlu je uvijek bila draga knjiga, pa je uskoro preuzeo katedru povijesti na F. V. Bogosloviji u Makarskoj. To mu je omo- gućilo da se više bavi znanstvenim radom. Posebno se je posvetio proučava- nju povijesti stare Makarske biskupije. Napisao je nekoliko knjiga i brojne znanstvene i popularne članake. Bez njegove knjige „Katolička Crkva na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine” (1972.), koja je rađena na temelju nakoliko stotina turskih dokumanata, ne može se pisati o povijesti Makarskoga primorja, Imotske, Vrgorske i Neretvanske krajine. Sudjelovao na više znanstvenih skupova i surađivao u brojnim časopisma i drugim glasilima. Jedan je od pokretača i urednika Zbornika „Kačić”. Akad. slikar Mladen Veža izradio je tri njegova crteža, a Marin Limić reljef. Njegovo djelovanje nije ostalo nezapaženo, pa je primio i više javnih priznanja: Dr. Franjo Tuđman dodijelio mu je odličje „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića”. Uime pape Ivan Pavla II. kardinal Angelo Sodano, državni tajnik, uputio je fra Karlu pismenu čestitku za 75. rođen- dan (1993.). Grad Makarska „Grb grada Makarske” i Diplomu ”Nagrada grada Makarske” (1993.). Splitsko-dalmatinska županija „Nagrada za ži- votno djelo” (2001.) Lit. Zbornik u čast fra Karla Jurišića, Kačić, XXV/1993, 884 (život i bibliografija, 21-56).

3. FRA HRVATIN GABRIJEL JURIŠIĆ (Baška Voda, 14. XII. 1934.)

Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić Najmlađe dijete u obitelji Ivana i Ane Jurišić bio je sin, koji je na sv. krštenju dobio ime Hrvatin Božidar. Poslije pučke škole pošao je u Franjevačko sjemenište i završio Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju i Zagrebu. U novicijatu je bio na Visovcu i uzeo ime fra Gabrijel, a teologiju studirao na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj i

421 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51 diplomirao na Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ređen je za svećenika i slavio Mladu Misu, 19. VII. 1959. u Baškoj Vodi. Kratko je bio u župskom pastoralu, a zatim je studirao i diplomirao klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1966. godine u Sinju je predavao grčki i latinski jezik i bio ravnatelj Gimnazije. Uz redovite priredbe, pokrenuo je razne susrete: „Dan susreta s roditeljima”, „Hodočašće ministranata”, susrete s drugim sjemeništarcima, susret ravnatelja svih crkvenih gimnazija, predavanja gosta-predavača i drugo. Pokrenuo je „Školski kalendar” (od 1971.) i „Žarište”, list Gimnazije i Sjemeništa (od 1973.). Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u domovini i inozemstvu. Objavio je nekoliko knjiga i više znanstvenih i popularnih članaka, posebno o općoj i hrvatskoj hagiografiji. Prevodio je hrvatske latiniste i surađivao u prijevodu liturgijskih knjiga na hrvatski jezik. Od 1974. urednik je Zbornika „Kačić”. Pokrenuo je nekoliko nizova u kojima je objavljeno preko 90 naslova. Objavio je nekoliko ponovljenih izdanja-reprinta: od M. Marulića do fra Ante Gnječa. Surađivao u nekoliko filmova i s više umjetnika u izradi bista, plaketa i medalja. Dobio je nekoliko javnih priznanja: „Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića” (dr. Franjo Tuđman, predsjednik Rep. Hrvatske, 1998.), „Nagrada grada Sinja za životno djelo” (2003.), „Nagrada Splitsko-dalmatinske županije za životno djelo ” (2014.) i druge. Lit. HBL, VI, Zagreb, 2005, 628-629.

* * * Treba zahvaliti trojici urednika, koji su u proteklo pola stoljeća uspjeli, s brojnim piscima i drugim suradnicima, objaviti toliko svezaka Zbornika „Kačić” s njegovim nizvoma. Ta cijela „Obitelj Zbornika Kačić” ponudila je našoj kulturnoj javnosti, kao i svima zainteresiranima, svoj obol znanosti i kulturi. Tako su naši fratri - slijedeći stope svojih dičnih pređa pisaca, prosvjetitelja i znanstvenika - objavili i član- ke i knjige koje osvjetljuju brojna znanstvena i kulturna pitanja i tako doprinose rastu i napretku znanosti i kulture.

VIVANT SEQUENTES - NEKA ŽIVE SVI KOJI ĆE I DALJE SURAĐIVATI!

422 H. G. Jurišić, Tri urednika u pet desetljeća (1967.-2017.)

SUMMARY - SAŽETAK THREE EDITORS OF THE JOURNAL KAČIĆ OVER THE LAST FIFTY YEARS (1967 - 2017) Editors of journals, conference proceedings and books are hold accountable for the quality of the content brought to the scientific community and for the reputation and profile of the publication. Thus, the editor-in-chief has a special role, along with editorial board members. When the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer (Split) initiated the Journal “Kačić”, two co-editors were appointed: Fr. Josip Ante Soldo (the Franciscan Grammar School of Sinj) and Dr. Fr Karlo Jurišić (the Theological College of Makarska) who edited the first five volumes (1967-1973). Fr Hrvatin Gabrijel Jurišić, professor at the Franciscan Grammar School of Sinj, has been an editor since 1974 up to present. The Journal encompasses several series including more than 90 issues. Keywords: Franciscan Province of the Most Holy Redeemer, establishing the journal, editor, series, volume Translated by Angelina Gašpar

423 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

Fra Petar Knežević, „Misa u hrvatski jezik“ (1767.)

424 ACCOMPLISHING THE IMPOSSIBLE (1967-2017)

Habent sua fata libelli Books have their faith Terentius Maurus Upon the proposal of some Franciscan professors, the superiors of the Franciscan Province of the Most Holy Redeemer decided to launch the Journal ‘Kačić’, at their session in Split on March 1, 1966. The journal intended to publish articles in the humanities (mostly philosophy and theology), but also in the natural sciences, following the publishing policy of the Franciscan College in Makarska, between two World Wars, and its journal “Nova revija” (last volume: 1941, 2-6). The Journal ‘Kačić’ was launched because friars have ever tried to fulfil their primary call, i.e. to reach Christian perfection and to proclaim the word of God written in the Gospel, but they were also concerned with other issues such as culture, science, art and society. The friars of Province of the Most Holy Redeemer worked hard and were committed to their ministries. The Province proudly keeps records on Franciscans writers who marked the 18th-century: Fr Lovre Šitović (+1729.), Fr Filip Grabovac (+1749.), Fr Toma Babić (+1750.), Fr Andrija Kačić (+1760.), Fr Jeronim Filipović (+1765), Fr. Petar Knežević (+1768), and many others. They were all the Enlightenment intellectuals. “The pleasant Conversation” of Fr Andrija Kačić has had over 70 editions, and some of his songs have been translated into 14 languages so far. Despite media censorship during the Serbian regime in Yugoslavia between the two World Wars, the Catholic press managed to develop. In the Province of the Most Holy Redeemer, the friars published books and magazines due to the purchased printing press “Kačić” placed in the Monastery of St. Lawrence in Šibenik (1926-1948). At the time of the Independent State of Croatia and during World War II (1941-1945), publishing policy was adjusted to the war circumstances. When the war ended, Europeans on the West experienced freedom and began to rebuild their countries and renew all that was destroyed by the horrors

425 of war. Unfortunately, the Croatian people came under another “Prison of Nations”. Empowered by atheism, the communist authorities soon started to show their true faces: they killed many civilians, priests and monks. In the Province of the Most Holy Redeemer (Split), 44 friars were killed; in the Franciscan Province of St. Cross (Sarajevo) 73 friars, and the Province of the Assumption (Mostar) 69 friars. Even after the war, they kept on persecuting and killing of prominent Croats who lived in Western European countries. Also, there were many believers and clerics (including the archbishop Alojzije Stepinac) who were sentenced to a long-lasting prison because of their religious beliefs. They were deprived of their right to a fair trial and underwent politically-staged show trials based on exhorted statements and false testimonies. The religious education was withdrawn from the school curriculum, the Church schools were denied accreditation; the church property was confiscated as well as all printing presses, including one in Šibenik. Religious publications were forbidden, and the clergy could not publish almost anything in media owned by the state or editorially controlled by the communist authorities. Many buildings were confiscated in the Province: the Franciscan Grammar School, Seminary, most of the Monastery in Sinj, the new wing of the Monastery in Makarska, the parts of Monasteries in Omiš, Živogošće and Zaostrog. In such turbulent and difficult time, the friars barely survived. They carried out their pastoral duties in parishes and monasteries, trying to rebuild schools and bear the cross of everyday living together with their people. At the time, any thought on literary and scientific work was undermined. Long ago, wise people asserted: “Inter arma silent Musae – When arms speak, Muses are silent.” Being bitterly disappointed, a great Croatian poet Antun Gustav Matoš wrote: ‘Because they hanged my Croatia as a thief, erasing its name’ (1909) ‘During gloomy nights, a woman used to come to Cathedral, to pay tribute at Ban’s grave, bearing a heavy cross of the entire nation, but the statue comforted her: Mother, audiant reges: Regnum Regno not praescribit leges!1 As long as there is a heart, there will be Croatia!’ (1910) When the Communist regime weakened, the Franciscan Grammar School organized teaching in four monasteries in Sinj, and the Franciscan college in

1 Let all the kings hear: A Kingdom doesn’t prescribe laws to another Kingdom

426 Makarska was reopened. The life of Franciscans began to normalize throu- ghout the province. However, professors working in those institutions were still unable to publish their scholarly works. Publishing activity was forcibly abolished over two decades. If it had not been so, certainly many books and articles would have been published! Communists made damage not only to the Church (friars) but also to Croatian culture and the people. Since all Franciscans supported Catholic publications and scientific work, it was finally decided to launch the Journal that would publish articles in the Humanities and the Natural sciences, annually. Therefore, two co-editors were appointed: Fr Josip Soldo (Grammar School teacher) and Fr Karlo Jurišić (University professor). In the beginning, one edition was devoted to the articles in the Humanities and another in the Natural sciences. Soon, co- editors opted for a variety of articles in each edition. In May 1967, the first Journal “Kačić” was published in 344 pages, con- sisting of three scientific articles and three review articles written bythe Franciscan teachers and professors, in the Province. Later on, some Journals were devoted to distinguished persons, and some consisted of articles presented in the scientific conferences and symposia. The editorial board and the editor-in-chief were responsible for the publishing of Volume 6 and every next one. The Journal has always been open to various authors, national and foreign ones (from 17 countries). The articles are mostly published in the Croatian language (having abstract in foreign language), but also 7 foreign languages (having abstract in Croatian). Over 370 authors have been involved so far, including some 40 national and foreign academicians. The editorial board also initiated publishing of a series of books. Fr Vedelin Vojković, the Guardian of the Franciscan Monastery in Subotica, sent the manuscript entitled “Ancient Brač”, in 1978, as he could not publish it there. That was the reason why the Editorial board launched a series. When the book was published, the authorities in Subotica and Novi Sad tried to strike back. The 60 issues have been released so far, including monographs about Croatian Catholic parishes in Germany (Berlin and Düsseldorf), which were part of the “Tragovi” new series started in 1989. In 1989, Editorial Board initiated the “Mala knjiga” reprint series consi- sting of eight issues, one of which was devoted to the work of Marko Marulić ‘“Epistola ad Adrianum VI from 1522”, released in cooperation with other publishers. The “Nova et vetera” music series, devoted to Croatian national composers, was launched in 1990; the 9 issues have been published so far. The

427 “Riječ” literary series included 2 issues released in 1991. Cooperation with other publishers resulted in the “Zajednička izdanja” series launched in 1985; 15 issues have been published so far. So, the Journal “Kačić” encompasses these 6 series, including 91 issues that have been published until the present. Finally, 50 volumes of the Journal consist of 141 issues, in total. Also, the Editorial Board of the Journal accepted to be a co-publisher of the “Kršni zavičaj” annual (Humac-Ljubuški). The golden jubilee volume failed to be published in 2017 due to several “external and internal” factors, including the responsibility of the editor. This double issue of the Journal, representing issues 50 and 51 (for 2017 and 2018) is not only special because of its contents and the increased number of pages, but it also provides the overview of its first half-century and a step forward to its second half-century. The Editorial Board not only proudly celebrates the golden jubilee but decisively aims to serve the scientific truth. It will continue to provide freely accessible and reliable historical articles, fearing not chall- enges and unforeseen difficulties, Celebrating this golden jubilee (1967-2017) and giving thanks to the Lord for this gift, we are convinced that its very foundation and history are the gifts of God, as the Apostle Jacob emphasizes: “Omne datum optimum et omne donum perfectum desursum est, descendens a Patre luminum - Every good endowment and every perfect gift is from above, coming down from the Father of lights”(Jam1:17). So, we can sincerely say: “Deo optimo maximo gratias agamus – Let’s give praise to God, most good, most great!” But, we also give thanks to the Franciscans, primarily the Journal’s foun- ders and Provincial superiors who were committed to launching the Journal and supported its development for the past half-century. We acknowledge with thanks all the efforts of editors, authors, reviewers, translators, proofreaders, compilers, designers, technical support specialist, press professionals, subscribers, readers and others who, in any way, contributed to the Journal’s golden jubilee! Let the Editorial Board continue to attract the supporters of the Journal “Kačić” (scientists, authors, sponsors, readers) who, due to their love and commitment, will ensure the Journal’s existence and development. Let it all be done to the glory of the Great Lord, to the honour of the Franciscan Order, and the pride of the Croatian people! Let’s hope that by God’s help - Deo juvante - it will be so. Quod Deus faxit! Fr Hrvatin Gabrijel Jurišić, OFM, Editor-in-Chief

428 UREDNIŠTVO JE PRIMILO I PREPORUČUJE Commentarii periodici et libri ad Redactionem missi I. ČASOPISI

A) Inozemstvo - Antonianum, Roma, Italija (2017.- 2018.) - Bilten Franjevačke teologije, Sarajevo, BiH (2017.- 2018.) - Bosna franciscana, Sarajevo, BiH (2017.-2018.) - Fra Lovro, Sarajevo, BiH (2017.). - Hercegovina franciscana, Mostar, BiH (2017.-2018.) - Hrvatski rimski adresar 2017./2018., Rim, Italija - Izlazak, Ljubljana, Slovenija (2017.-2018.) - Kalendar svetog Ante, Sarajevo, BiH (2017.-2018.) - Kršni zavičaj, Humac-Ljubuški, BiH (2017.) - Otac Gerard, Sombor, Vojvodina (2017.- 2018.) - Prilozi za orijentalnu filologiju, Sarajevo, BiH (2018.) - Portavoce di san Leopoldo Mandić, Padova, Italija (2017.-2018.) - Stadler, Sarajevo, BiH (2018.) - Stopama pobijenih, Široki Brijeg, BiH (2017.-2018.) - Südostforschungen, Oldenbourg-München-Regensburg, Njemačka (2017.-2018.) - Susreti, Grude, BiH (2017.-2018.) - Wort und Antwort, Ostfildern, Njemačka (2017.) - Zvuci, Mostar, BiH (2017.-2018.) - Živa zajednica-Lebendige Gemeinde, Frankfurt/M, Njemačka (2017.-2018.) B) Tuzemstvo - Acta Iadertina, Zadar (2017.) - Baška Voda, Baška Voda (2017.-2018.) - Blaženi Alojzije Stepinac, Zagreb (2017.-2018.) - Bogoslovska smotra, Zagreb (2017.-2018.) - Brat Franjo, Zagreb (2017.-2018.)

429 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

- Buk, Šibenik (2017.-2018.) - Cetinska vrila, Sinj (2017.-2018.) - Colloqvia Marvliana, Split (2017.-2018.) - Crkva u svijetu, Split (2017.-2018.) - Croatica christiana periodica, Zagreb (2017.-2018.) - Croatica et slavica iadertina, Zadar (2017.-2018.) - Čakavska rič, Split (2017.-2018.) - Časopis za suvremenu povijest, Zagreb (2017.-2018.) - Diadora, Zadar (2016.-2018.) - Diakovensia, Đakovo (2017.-2018.) - Dobri otac Antić, Zagreb (2017.-2018.) - Don Bosco danas, Zagreb (2017.) - Drinske mučenice, Zagreb (2017.-2018.) - Drniški libar, Drniš (2018.) - Filozofska istraživanja, Zagreb (2017.-2018.) - Glasnik HAZU, Zagreb (2017.) - Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb (2016.) - Gospa Sinjska, Sinj (2017.-2018.) - Hrvatsko slovo, Zagreb (2017.-2018.) - IKA - Informativna katolička agencija, Zagreb (2017.) - Imotska krajina, Imotski (2017.-2018.) - Izvor, Tučepi (2017.-2018.) - Karmel, Kljaci (2017.) - Korijen-Radix…, Crikvenica-Rab-Trogir (2017.-2018.) - Kronika, Zagreb (2016.) - Listić Župe sv. Ante Turjaci, Turjaci (2017.-2018.) - Miljevci, Miljevci (2017.-2018.) - Mogućnosti, Split (2017.-2018.) - Narodna umjetnost, Zagreb (2017.-2018.) - Naša Družba, Rijeka (2017.-2018.) - Novicijat, s. l. (Visovac, 2017.-2018.) - Obavijesti Hrvatskoga arheološkog društva, Zagreb (2017.-2018.) - Obavijesti Vojnog ordinarijata, Zagreb (2017.-2018.) - Obnovljeni život, Zagreb (2017.-2018.) - Odjeci, Split (2017.-2018.) - Poruka vedrine, Zagreb (2015.-2018.) - Potravnik, Potravlje (2017.-2018.) - Povijesni prilozi, HIP, Zagreb (2017.-2018.) - Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (2018.) - Rad 529, knj. 52, Zagreb (2017.) - Radostan Božji igrač, Split (2017.) - Review of Croatian history, Zagreb (2017.-2018.) - Riječka Majka, Rijeka (2017.-2018.) - Riječki teološki časopis, Rijeka (2017.-2018.)

430 Prilozi

- Rožat, Mokošica (2012.-2017. uvezano) - Runovići, Runović (2017.-2018.) - Sluga Božji fra Aleksa Benigar, Zagreb (2018.) - Služba Božja, Split (2017.-2018.) - Služba riječi, Zagreb (2107.-2018.) - Svetac, Šibenik (2017.-2018.) - Svjetionik, Baška Voda (2017.-2018.) - Tebi, Majko, Blato-Zagreb (2017.-2018.) - Tusculum, Solin (2016.-2017.) - Umjetnost riječi, Zagreb (2017.) - U znaku Križa, Đakovo (2017.-2018.) - Vendelin, Zagreb (2017.-2018.) - Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Zagreb (2013.-2014.) - Vjesnik biskupa Langa, Zagreb (2017.-2018.) - Vjesnik Đakovačko-osječke nadbiskupije (i Srijemske biskupije), Đakovo (2017.-2018.) - Vjesnik Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, Split (2017.-2018.) - Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Split (2017.-2018.) - Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti … HAZU, Zagreb (2017.-2018.) - Zvona, Rijeka (2017.) - Žarište, Sinj (2017.-2018.) - Živo vrelo, Zagreb (2017.-2018.)

KNJIGE I BROŠURE 2017. - JOSIP BEDEKOVIĆ, Knjiga o sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju, HAZU et alii, Zagreb-Čakovec, 2017, 560 (Natale solum…, 1752, preveo M. Rašić). - Annuario pontificio per anno 2017. Città del Vaticano, Libreria editrice Va- ticana, 2017, 2329. - KARDINAL JOSIP BOZANIĆ, Glas nade i znak slobode, Homilija na blagdan bl. Alojzija Stepinca, Zagreb, Katedrala, 10. veljače 2017. godine, Zagreb, 2017, 20+4. - „Dah Duha“. Spomen franjevačkih obljetnica (1216.-2016. i 1517.-2017.). Zbornik radova spomena 800. obljetnice Porcijunkulskog oprosta i 500. obljetnice diobe Prvoga franjevačkog reda, Zagreb, Siget, 16. i 17 rujna 2016, Vijeće franje- vačkih zajednica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Zagreb, 2017, 56. m - MONS. JURAJ BATELJA, „Stojte čvrsto u Gospodinu!“ (Fil 4,1). Propovijed u Krašiću, na Stepinčevo, 10. veljače 2017,Zagreb, 2017, 16. - Svećenik Julije Bürger (1885.-1944.) i njegovo vrijeme. Zbornik radova znanstvenoga skupa, OMH, Slatina, 2017, 258. - Moja prvopričesnička knjiga - Mein Erstkommunionbuch (ur. B. Toplak), Zagreb, 2017, 40.

431 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

- FRA NIKICA AJDUČIĆ-FRA IVAN MALETIĆ, Franjevački samostan i Župa Majke Božje Lurdske u Zagrebu, Zagreb, 2017, 96 (vodič). - FRA MARIO JURIŠIĆ, Smijeh je najbolji lijek, Zaostrog, 2017, 172. - FRA MIRKO MARIĆ-HANA BREKO KUSTURA-HRVOJKA MIHANO- VIĆ SALOPEK, Fra Petar Knežević. Gospin pjesnik i glazbenik. Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja et alii, Sinj, 2017, 452. - Nagrade Slobodne Dalmacije 2017, SD, Split, 2017, nepaginirano (20). - MILJENKO BULJAC, Da nebo na nas ne padne i nebesa nestanu, Naklada Bošković, Split, 2017, 112 (pjesme). - Gospodin vam dao mir. Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Split, 2017, 584 (monografija). - MIJO MILAS, Junačke narodne pjesme o Petru Mrkonjiću, OHM Imotski, Imotski, 2017, 128. - VIKTOR VITO GRABOVAC, Petnaest stoljeća Crvke u Prološcu, OMH Imotski, Proložac, 2017, 390. - Svetište Gospe od Anđela, Franjevački samostan Imotski, Imotski, 2017, 64. - S. DOBROSLAVA MLAKIĆ, 80 godina Samostana sestara Presvetoga Srca Isusova u Slatini, OMH Slatina, Slatina, 2017, 56. - ANNA VLACHOPOULOU, Revolution auf der Morea. Die Peloponnes wärend der zweiten Turkokratie (1715-1821), De Gruyter Oldenbourg, 2017, 270. - DARKO HUDELIST, Rim, a ne Beograd. Promjena doba i mirna ofenziva Katoličke Crkve u Hrvatskoj u Titovoj SFR Jugoslaviji (1975.-1984.), Alfa, Za- greb, 2017, 808. - FRA MILAN UJEVIĆ-BOŽE UJEVIĆ, Karinski slučaj 1971.,Naklada Boš- ković, Split, 2017, 272. - FAHRUDIN HIDANOVIĆ, Vitez od Soli Gradovrh, Tuzla-Makarska-Gra- dovrh, 2017, 90. - KATICA TOMEK, Krhotine stihova, Biakova, Zagreb, 2017, 80. - LANA KRIŽAJ, Tezaurus spomeničkih vrsta. Podatkovni standard u inven- tarima graditeljske baštine, Ministarstvo kulture RH, Zagreb, 2017, 155. -TAJANA PLEŠE et alii, Petrova gora - Pavlinski samostan sv. Petra, Mini- starstvo kulture, Zagreb, 2017, 93. - STJEPAN ČOVO, Franjevci samostana Majke Božje Lurdske u Zagrebu žrtve komunističkoga progona, Zagreb, 2017, 132. - DR. ANTE KAČIĆ BARIŠIĆ, Povijest zdravstva u Sućurju na otoku Hvaru, s.l.s.a. (Sućuraj, 2017.), 47. - Bogdan Radica, život i vrijeme, Znanstveni skup, KK, Split, 25. rujna 2017, 24. - Općina Lećevica u riječi i slici (pr. M. Matas), Općina Lećevica-Kulturni sabor Zagore, Lećevica, 2017, 280. - Testimoni della fede. Esperienze personali e collettive dei cattolici in Europa centro-orientale sotto il regime comunista (a cura di Jan Mikrut), Gabrielli, San Pietro in Cariano, 2017, 1243.

432 Prilozi

- Sveti Leopold u Dubrovniku i Splitu, Slobodna Dalmacija, Split, 2015. (sic!) 2017, 30. - S. DOBROSLAVA MLAKIĆ, Majka Marija Krucifiksa Kozulić u Risiki, Postulatura M. Kozulić, Rijeka, 2017, 253. - GORDANA GRŽETIĆ-TOMISLAV GALOVIĆ-PERICA DUJMOVIĆ, Tihi sudac umjetnosti - Fra Vinko Fulgencije Fugošić (1916.-2003.), Povijesno društvo otoka Krka et alii, Krk-Dobrinj, 2017, 144. - FRA ŽARKO MARETIĆ, Uspomene i razmišljanja, Biakova, Zagreb, 2017, 304. - Krka u oku istraživača: Rijeka u sedam priča, Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, Zagreb, 2017, 108. - ANDRIANA CIPRIĆ, Fra Jaki Joakim Gregov Kiparski brevijar - A sculptor`s breviary, Alfa, Zagreb, 2017, 665 (dvojezično hrvatski i engleski). - FRA BERNARDIN ŠKUNCA, Testen. Slikarska zaigranost jednoga mirnog fratra, Franjevački samostan Kampor et alii, Kampor-Zagreb, 2017, 96. - FRA VENDELIN KARAČIĆ, Kalež koji vrišti, Frama-Ziral, Mostar-Široki Brijeg, 2017, 104. - Izazov majčinstva. Katehetski materijal za osnaživanje žena/majki u do- govornom ispunjavanju poslanja u obitelji, Crkvi i društvu. Upute za voditelje. HBK-Vijeće za život i obitelj. Zagreb, 2017, 44. - 50 Jahre St. Johannes Nepomuk, Kloppenheim, Festschrift, Kloppenheim, 2017, 90. - U potrazi za licem - Die Suche nach dem Gesicht. P. Nediljko Brečić, ofm. Umjetnost u drvu, HKZ Darmstadt, Darmstadt-Imotski, 2017, 48 (katalog). - Tuzla, Turistička zajednica, Tuzla, s. a. (nepaginirano, s.16). - Laudate Dominum. Preghiere e canti per la comunità cattoliche italiane in Germania, Frankfurt/M, s. a., 473. - Župa Ogorje. Putovima života i vjere između Svilaje i Moseća, Kulturni sabor Zagore et alii, Split, 2017, 756. - JURAJ BATELJA, Komunistički progon i mučeništvo blaženoga Alojzija Stepinca, Postulatura bl. Alojzija Stepinca, Zagreb, 2017, 677. - Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog od 2. do 4. prosinca 2015. u Makarskoj, Gradski muzej, Makarska, 2017, 656. - DRAGO ŠIMUNDŽA, Marko Marulić pjesnik i didaktičar, KK-Marulia- num, Split, 2017, 540. - DINKO ARAČIĆ, Marija znak nade u Kristu, SB, Split, 2017, 211. - ANTONIA TOMIĆ, Sakralna arhitektura drniškoga i skradinskoga područ- ja u XVIII. stoljeću, Gradski muzej, Drniš, 2017, 127. - S. MARIJA OD PRESVETOGA SRCA (A. Petričević), Hrvatska, domovino moja. Uz spomena o 300. obljetnici oslobođenja Imotske krajine po Gospi od Anđela, Symposion, Split, 2017, 95. - Geschichte & Rundgang Pfarrkirche St. Michael Frei-Weinheim, Ingelheim, 2017, 32.

433 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

- ANTE PRANJIĆ PILIPOVIĆ, Bazilika i samostan u Duvnu, Franjevački muzej, Tomislavgrad, 2017, 270. - STANISLAVA PAVLOVIĆ-ALMA HRNIĆ, Tematske rute srednjovjekovne Hercegove zemlje - Thematic routes of Medieval Hrceg Land, CESTI-HERAG, Podgorica, 2017, 94. - S. ŽELJKA DRAMAC, Školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistoga Srca Marijina, Provincijalat ŠSFKK, Sarajevo, 2017, 607. - HRVATSKI ARHIEPISKOP ALEKSANDAR, Hrvatska pravoslavna crkva bila je, jest i bit će, Zagreb, 2017, 176. - JOZO GRBAVAC, Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti, ŠK, Zagreb 2017, 474. - MILE BOGOVIĆ, Srpsko pravoslavlje i svetoslavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti, Alfa, Zagreb, 2017, 332. - DANIJEL KEŽIĆ, Bauen für den Einheitsstaat, IOS, Oldenbourg, 2017, 399. - S. M. SLAVICA BULJAN, Miris Božje ljubavi Danica Širola 1900.-1926, Zagreb, 2017, 392. - S. M. SLAVICA BULJN, Blažene Drinske mučenice i Božje ugodnice. Du- hovno cvijeće Kćeri Božje ljubavi, Zagreb, 2017, 242. - Život i djelo Hadrijana Franje Boraka (1915.-1993.), Briga da uspiju i drugi, H, K. provincija sv. Leopolda Mandića et alii, Zagreb-Cestica, 2017, 364. - Konstitucije Manje braće kapucina i Ordinacije generalnih kapitula, Pravilo i Oporuka serafskog oca svetog Franje, KS-HKP, Zagreb, 2017, 319. - Misal Vinkovske obitelji, D. ss. milosrdnica-KS, Zagreb, 2017, 239. - Časoslov i Misal Vinkovske obitelji, D. ss. milosrdnica-KS, Zagreb, 2017, 381. - Fra Serafin Trsatski (1948.-2017.). Tri desetljeća na Marijinu Trsatu. U čast fra Serafinu Franji Sabolu, franjevcu…, Grafika Zambelli, Rijeka, 2017, 180. - Anđelko Klobučar 1931.-2016. HAZU, Zagreb, 2017, 60. - FRA SILVIJE GRUBIŠIĆ, Pripovijest o Bibliji s puta po biblijskim zemljama (pr. A. Marić), Hercegovačka franjevačka provincija et alii, Mostar, 2017, 479. - JASNA JELIČIĆ-RADONIĆ et alii, Faros. Grčki, grčko-ilirski i rimski no- vac, KK et alii, Split, 2017, 307. - DANICA BARTULOVIĆ, Drhtave latice srca, OMH, Podstrana, 2017, 212. - Majka Božja od Krasna i Krasnarska župa, Krasno, s. a. (2017.), 104. - VELIMIR MABIĆ, Od Širokog do Bleiburga i nazad, Logotip, Široki Bri- jeg, 2017, 576. - Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971. Zbornik radova (ur. I. Zidić), MH, Za- greb, 2017, 740. - VESELKO KOROMAN, Sabrana djela, knjiga I, Art Arabic et alii, Sarajevo- Zagreb, 2017, 634. - Isto, knjiga II, 2017, 414. - Isto, knjiga III, 2017, 534. - Isto, knjiga IV, 2017, 454.

434 Prilozi

2018. - KARDINAL JOSIP BOZANIĆ, Blaženi Alojzije - Učitelj na sinodskom hodu. Homilija na blagdan blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, Katedrala, 10. veljače 2018. godine, Zagreb, 2018, 24. - HRVATSKI ARHIEPISKOP AKLEKSANDAR, Hrvatska pravoslavna crkva. Činjenice i kratka povijest, Zagreb, 2018, 48. - Od fonologije do leksikologije. Zbornik u čast Mariji Turk, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, Rijeka, 2018, 443. - ZDENKA ČORKALO, Šimun, Hrvatsko slovo, Zagreb, 2018, 120. - Bajsić, Šagi-Bunić, Turčinović. Tragovi i putokazi. Uz 50. obljetnicu utemeljenja, KS-KBF, Zagreb, 2018, 477. - STJEPAN KUŠAR, Vjera-Bog-Crkva. Uvid u teološku misao Josipa Turči- novića, KS, Zagreb, 2018, 230. - Kršćanska sadašnjost 1968.-2018, Jubilarni opći katalog izdanja, KS, Za- greb, 2018, 277. - 1968.-2018. 50. obljetnica Kršćanske sadašnjosti. Znanstveni kolokvij „Vje- ra i kultura“. Sažetci predavanja, Zagreb, 12. lipnja 2018, 32. - 300. obljetnica slavne obrane Sinja 1715. godine (1715.-2015.). Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Zagrebu, 12. svibnja, i Sinju od 14. do 17. svibnja 2015. godine (ur. J. Dukić i J. Grbavac). Franjevački samostan Gospe Sinjske, Viteško alkarsko društvo, Grad Sinj i gradovi i općine Cetinske krajine, Sinj, 2018, 771. - FRA MARIO JURIŠIĆ, Raspeti njegov križ. Korizmena razmatranja, Zao- strog, 2018, 270. - Pobožna udruga u čast Presvetoga Srca Isusova koje štuju 33 osobe s dodat- kom Male krunice Božanskom Srcu, Družba ss. Presv. Srca Isusova, Rijeka, 2018, 84 (prev. V. Halambek). - Juro Radman. Simbol stradanja i ponosa (ur. M. Filipović-M. Karaula), Žu- pni ured Svilaj, Svilaj, 2018, 125. - FRA ANTE MARIĆ, Plaču li jeleni?, II. izdanje, NO, Mostar, 2018, 238. - Znanstveni skup Oslobođenje Klisa 1648. godine o 370. obljetnici, 1648.- 2018. Split, 24. IX. 2018, KK, Split, 2018, 44. - 60. obljetnica Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca u Sinju, Sinj, 2018, 40. - Prežalosno i bezgrešno Srce Marijino. Pobožnost našeg vremena, Svetice, 2018, 72. - JURAJ BATELJA, „Učitelju, ti si Sin Božji“. Propovijed na svetkovinu sv. Mihovila, Trilj, 29. rujna 2018. Zagreb, 2018, 16. - Fra Bernardin Sokol. Zbornik slavlja i radova sa znanstvenog skupa o 130. obljetnici rođenja (ur. B. Škunca i V. Balić), Franjevačka provincija Sv. - Jeroni- ma-„Bijaći“ Društvo za očuvanja kulturne baštine, Zadar-Kaštela, 2018, 72. - ALEKSANDAR JAKIR-ANDRIJANA PERKOVIĆ PALOŠ, Djelovanje Matice hrvatske u Brelima od 1993. do 1997. godine, Filozofski fakultet, Split, 2018, 175.

435 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

- ANICA KUJUNDŽIĆ, Čarolija zalutalog pogleda moru, OMH, Imotski, 2018, 78. - MILJENKO KOŠTRO, Pogled u nedogled. Priče…, DHK Herceg-Bosne, Mostar-Posušje-Imotski, 2018, 118. - MARIJAN GRBAVAC, Materin šudarić, OMH, Imotski, 2018, 158. - IVAN VUJEVIĆ, Prorok Periša, OMH, Imotski, 2018, 143. - ROBERT BARILLA, Uroš Kolimbatović, Zaklada Otok Brač…, Supetar, 2018, 150. - KORNELIJA A. GIUNIO, Abracadabra. Magija i praznovjerje u Starom vijeku kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar, Arheološki muzej, Zadar, 2018, 120. - Iz dubine svoga siromašnog srca. Pisma i drugi spisi svetoga Leopolda Bog- dana Mandića (pr. R. Battel i G. Lazzara), Hr. kapucinska provincija-KS, Zagreb, 2018, 472. - IVAN MACUT-PETAR MACUT, Petar Grabić. Nova revija-Vjeri i nauci, SB, Split, 2018, 344. - DINKO ARAČIĆ, Karlo Balić, SB, Split, 2018, 208. - IVAN MACUT, Hrvatska filozofija od obnove Zagrebačkog sveučilišta 1874. do osnutka Nezavisne Države Hrvatske 1941, SB, Split, 2018, 507. - Međunarodni znanstveni skup Život i djelo fra Vicka Kapitanovića, KBF, Split, 2018, 22. - Hrvatski rimski adresar 2018./2019, PHZSJ, Rim, 2018, 96. - Mariologija nakon Drugoga vatikanskog koncila: Prihvaćanje, rezultati i perspektive. Zbornik radova XXIII. međunarodnoga mariološko-marijanskog kongresa, Rim, 4.-9. rujna 2012, KBF-KS, Zagreb, 2018, 448. - Knjige koje je napisao i uredio Emilio Marin Počasni građanin Grada Za- greba (2017.), Spomenar u prigodi dodjele Državne nagrade za znanost… (2017.), Nagrade Slobodne Dalmacije „Frane Bulić“… (2017.), Zagreb, 2018, 24. - Fra Josip Markušić (1880.-1968.). Bosanski franjevac i crkveni pastir naroda u ratovima ideologija, Franjevački samostan sv. Luke Jajce et alii, Jajce-Sara- jevo-Zagreb, 2018, 263. - DON ŠIME MAROVIĆ-DON ANTE MATELJAN, Sloboda u istini - Bla- ženi Alojzije Stepinac. Oratorij za soliste, mješoviti zbor i orgulje, Split, 2018, 24. - EMILIO MARIN, Portreti iz starine, MH, Zagreb, 2018, 368. - U vjeri, nadi i ljubavi. Stoljetnica rođenja biskupa Pavla Žanića (1918.-2018.), CnK, Mostar, 2018, 400. - In memoriam 100. obljetnica rođenja msgr. Pavla Žanića (ur. Ž. Majić), CnK, Mostar, 2018, 130. - Bl. Miroslav Bulešić, svećenik i mučenik. Duhovno-liturgijski vodič, Poreč- Pula, 2018, 80. - MLADEN JUVENAL MILOHANIĆ, Glagoljski natpisi i zapisi na Bujštini, OMH, Buje, 2018, 154. - ANTE JURIŠIĆ, Baška Voda, vodič, TZO, Baška Voda, 2018, 62+6.

436 Prilozi

- PETAR RUNJE, Franjevke u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, GK-VFZ, Zagreb, 2018, 220. - FRA NIKOLA VUCIĆ, Put križa (ur. I. Maletić), Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Promina, 2018, 331 (reprint, 1858.). - FRA VENDELIN KARAČIĆ, Umjetnost u zrcalu besjede, Fram-Ziral, Mo- star, 2018, 504. - FRA VENDELIN KARAČIĆ, Aforizmi i stihoigrarije, OMH, Široki Brijeg, 2018, 303. - FRA VEDELIN KARAČIĆ, Sažimnice, MH, Čitluk-Široki Brijeg, 2018, 147. - STANKO JOSIP ŠKUNCA, Sveti Jeronim naš zemljak iz Stridona, OMH, Rijeka, 2018, 8 - ANTE ALAJBEG, Srednjovjekovni simboli. Izložba …, MHAS, Split, 2018, 40. - FRANO LIVAJIĆ, Spomen žrtvi, OMH, Imotski, 2018, 185. - ANICA KUJUNDŽIĆ, Čarolija zalutalog pogleda moru, OMH, Imotski, 2018, 78. - MARINKO SOSA ZVIJEZDA, „Neretva - 93“ i obrana Vrdi, OMH, Grude, 2018, 168. - ANDRIJANA MLINAREVIĆ CVETKOVIĆ-MARIO BUŠIĆ, Put križa za djecu, OMH, Grude, Gorica-Grude, 2018, 40. - Stoljeće salezijanske prisutnosti u Rijeci 1918.-2018. Oratorij, župa, škola, (ur. dr. N. Tunjić), Rijeka, 2018, 360 - ANĐELKA VLAHOVIĆ, Tajna ušća Neretve, Komin, 2018. (nepaginirano, 16). - FAHRUDIN HIDANOVIĆ, Vitez od Soli - Gradovrh, Gradovrh-Tuzla-Ma- karska, 2018, 120. - S. MARIJA OD PRESVETOGA SRCA, Onaj koji jest. Mistični susreti i tumačenja, Symposion, Split, 2018, 83. - ISTA, Treptaji božanskih oda, Symposion, Split, 2018, 147. - JOSIP BRATULIĆ, Svetost i čovječnost. Rasprave o hrvatskoj hagiografiji, KK, Split, 2018, 339. - Služenje Crkvi i narodu - dr. Lav Znidarčić 1918.-2018. Spomenica u povodu 100. obljetnice rođenja, Vlastita naklada, Zagreb, 2018, 230. - IVAN MUŽIĆ-STANKO RAC, Danteova vjera, OMH Imotski, Split, 2018, 132. - PEJO ŠIMIĆ, Sve moje ljubavi. Izabrane pjesme, II, OMH, Imotski, 2018, 262. - ANTE PRANJIĆ-PILIOVIĆ, Stazama evanđelja ABC, HKD Napredak, Mostar, 2018, 949. (Primljeno poslije 1. I. 2017.) - Granice Hrvatske na zemljovidima od XII. do XX. stoljeća, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1992, 147 (trojezično: hrvatski, engleski i njemački, ilustrirano). - Ljubo Boban 1933.-1994. HAZU, Zagreb, 1998, 42. - SV. GRGUR VELIKI, Život i čudesa sv. oca Benedikta, 2. knjiga „Dijalo- ga“, Benediktinke sv. Marije, Zadar, 2000, 72.

437 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

- Na putu tom…, crkvena pjesmarica (ur. Š. Š. Čorić), HILP et alii, Zadar, 2001,119. - DARIJA GABRIĆ-BAGARIĆ, Primjeri bosanskohecegovačke pismenosti i književnosti od 11. do 19. stoljeća, Napredak, 2004, 171. - Skriveno blago Muzeja za umjetnost i obrt. Izbor iz fundusa u povodu 125. obljetnice MUO, Zagreb, 2005, 456 (bogato ilustrirano). - Ivo Frangeš 1920.-2003. HAZU, Zagreb, 2005, 42. - MARIJAN SIKIRICA, Grad Čačvina u prošlosti, Majumi, Split-Čačvina, 2005, 108. - Bokeški ljetopis, Hrvatsko građanko društvo Crne Gore, Kotor, 2005, 256. - PAVUŠA VEŽIĆ, Zadar na pragu kršćanstva. Arhitektura ranoga kršćanstva u Zadru i na zadarskom području, Arheološki muzej, Zadar, 2005, 231. - FAHRUDIN HIDANOVIĆ, Franjevačka književnost u Bosni i Hercegovini, B-Eli-M, Lukavac, 2006, 182. - JANKO BELOŠEVIĆ, Starohrvatsko groblje na Ždrijalcu u Ninu, Arheološ- ki muzej, Zadar, 2007, 610. - IVAN VRDOLJAK GUJIĆ, Rodoslovlja sela Žeževice, OMH, Split, 2007, 1290. - IVAN VRDOLJAK GUJIĆ, Zadvarska rodoslovlja, OMH, Split, 2007, 798. - IVAN MUŽIĆ, Vjera Crkve bosanske. Krstjani i pogani u srednjovjekovnoj Bosni, MHAS, Split, 2008, 184. - Drijenča. Zavičaj u slici i riječi, Župa sv. Ante Padovanskoga, Drijenča, 2009, 222. - PETAR PUHARIĆ, Zavičajne uspomene, 4, OMH, Makarska 2009, 213. - JELENA IVOŠ, Liturgijsko ruho iz zbirke tekstila Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb, 2010, 162. - Kapucinski samostan i Svetište Gospe od Pojišana u Splitu. Zbornik radova za znanstvenog skupa održanog u povodu 100. obljetnice dolaska kapucina na Pojišan, Split, 27. svibnja 2009. (ur. A. Duplančić), Kapucinski samostan, Split, 2010, 396. - Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1880.-2010, Vodič, Zagreb, 2010, 384. - MATO MARČINKO, Marijanska hodočašća. Putopisi i zapažanja, GK, Za- greb, 2010, 194. - LJUDEVIT ANTON MARAČIĆ, Heroj i mučenik Placido Cortese, creski franjevac konventualac, 2. izdanje, Veritas, Zagreb, 2010, 63. - S. VERONIKA POPIĆ, Sestra Žarka Ivasić, mučenica svoga zvanja, Za- greb, 2010, 190. - Stoljeća Kraljeve Sutjeske. Zbornik radova. Franjevački samostan Kraljeva Sutjeska-Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene, Kraljeva Sutjeska-Sarajevo, 2010, 662. - FRA IVAN BORAS, Statistika Župe Humac godine Gospodnje MMX, Hu- mac, 2011, 247. - ROBERT JOLIĆ, Leksikon hercegovačkih franjevaca, RECIPE, Mostar, 2011, 583.

438 Prilozi

- Papa Ivan Pavao II. govori Hrvatima. Pozdravi, govori i poruke 1978.-2005. (ur. B. Nagy), FTIDI, Zagreb, 2011, 512. - PETAR PUHARIĆ, Zavičajne uspomene, 5, OMH, Makarska, 2011, 272. - Cvito Fisković 1908.-1996. HAZU, Zagreb, 2011, 99. - DON ANTON BELAN, Sveti Tripun i njegova katedrala, Zagreb, 2011, 96. - LJUBOMIR GUDELJ, Crkvine, Cista Velika. Katalog izložbe, MHAS, Split, 2011, 36. - S. RENATA RUŽA MRVELJ, U domu Očevu. Nekrologij Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina, Za- greb, 2011, 256. - S. MARIJA OD PRESV. SRCA, Pjesme srca, Symposion, Split, 2011, 201. - FRA JERKO KARAČIĆ, Uspomene iz doba mučeništva, Široki Brijeg-Za- greb, 2012, 96. - Pjesmarica Hrvatske katoličke zajednice Mainz, 2. izdanje, Mainz, 2012, nepaginirano (s. 64). - JOŠKO BELAMARIĆ, Kamen naš svagdašnji. Uz priloge…, JU RERA S. D., Split-Mostar, 2012, 248. - LAZAR SEFEROVIĆ-MATEJ PAŠETA, Bokeljska priča o mladosti sv. Le- opolda iz Hrceg Novog. San mladog Bogdana Mandića, Turistička naklada et alii, Zagreb, 2012, 72. - Adolf Dragičević 1924.-2010. HAZU, Zagreb, 2012, 49. - Kruno Prijatelj 1922.-1998. HAZU, Zagreb, 2013, 94. - JURAJ BATELJA-PETRA BATELJA, Bogorodica zaštitnica u Hrvata. Te- ološki i povijesnoumjetnički pristup - The - MARIJAN KARAULA, Iskušenja Bosne Srebrene. Stradanja bosanskih franjevaca 1944.-1985, Svjetlo riječi-Synopsis, Mother of God protectress amongst the Croats, Zagreb, 2013, 180.Zagreb-Sarajevo, 2014, 568. - FRA PETAR LJUBIČIĆ, Primjeri potiču i privlače, hrabre i opominju, Sed- mi dio, I. C. „Mir“, Međugorje, 2014, 296. - MILE PRPA, Codex moralis croaticum. Prilog programu duhovne obnove Hrvatske, Hrvatska akademska zajednica - DANICA BARTULOVIĆ, Kudija i vrteno, Split, 2014, 144 (pjesme). „Kralj Tomislav“, Zagreb-Basel, 2014.-2015, 259. - Izložba. - Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa o 300. obljetnici djelovanja franjevaca kapucina u Lici i Krbavi (1713.-2013.), Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Mandića et alii, Zagreb-Karlobag, 2014, 364. - IVAN MUŽIĆ, Sikstinska Madona, Ogranak MH, Imotski, 2014, 53. - Časoslov. Jutarnja za Mise zornice u došašću, Franjevački samostan, Imot- ski, 2014, 119.- - MIRSAD BAKALOVIĆ, Neolitska naselja na području Tuzle i okoline, s.l.s.a. (hrvatski i engleski), 42+42. - JANKO BUBALO, Apokaliptični dani, Vicepostulatura … „Fra Leo Petro- vić…“ et alii, Mostar, 2014, XXIV+216.

439 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

- FRA RATIMIR KORDIĆ, Fratar neprijatelj naroda. Doživljaji i sjećanja, Vicepostulatura… „Fra Leo Petrović…“- K. Krešimir, Široki Brijeg-Zagreb, 2014, VIII+200. - Župa Ljubunčić (urd. Marijan Karaula), Svjetlo riječi, Sarajevo, 2015, 479. - JASNA JELIČIĆ RADONIĆ-MIROSLAV KATIĆ, Faros osnivanje antič- kog grada, I, KK et alii, Split, 235. - S. MARIJA OD PRESVETOGA SRCA ANKA PETRIČEVIĆ, Ti si me zvao, Split, 2015, 527. - STIPAN MARGITIĆ, Izabrana djela, (prir. P. Knezović), Synopsis et alii, Sarajevo-Zagreb, 2015, 502. - Latinske pjesme bosanskih franjevaca, (prir. S. Pavić), Synopsis et alii, Sa- rajevo-Zagreb, 2015, 276. - Pisma bosanskih franjevaca. Fenomen XIX. stoljeća, (prir. Ž. Ivanković), Synopsis et alii, Sarajevo-Zagreb, 2015, 896. - Biografije bosanskih franjevaca, (prir. M. Karamatić), Synopsis et alii, Sara- jevo-Zagreb, 2015, 688. - IVAN FRANJO JUKIĆ, Izabrani spisi, (prir. I. Lovrenović), Synopsis et alii, Sarajevo-Zagreb, 2015, 664. - IVAN LOVRENOVIĆ, Književnost franjevaca u Bosni i Hercegovini, Synop- sis, Zagreb-Sarajevo, s. a. (2015.), 24. Tekstovi bosanskohercegovačkih franjevaca od XVII. do XX. stoljeća (plan i program). - MILE BOGOVIĆ-ANTE BEŽEN, Crkva hrvatskih mučenika na Udbini od ideje do ostvarenja, Gospićko-senjska biskupija-Nacionalno svetište hrvatskih mučeni- ka na Udbini, Gospić-Udbina, 2016, 437. - Sveti Ivan Zlatousti, sveti Augustin, kršćanski velikani otačkoga razdoblja, Sym- posion, Split, 2016, 112. - S. MARIJA OD PRESVETOGA SRCA ANKA PETRIČEVIĆ, Sjaj svjetlo- sti, Symposion, Split, 2016, 656. - Petar Šimunović 1933.-2014. HAZU, Zagreb, 2016, 74. - FRA PETAR BAKULA, Topografsko-historijski šematizam Apostolskoga vikarijata i Franjevačke misijske kustodije u Hercegovini za godinu Gospodnju 1873. Hercegovačka franjevačka provincija, Mostar, 2016, 639. - VELIMIR URLIĆ, Makarska i Primorje na starim razglednicama. Iz zbirke razglednica Gradskog muzeja Makarska, Makarska, 2016, 112. - IVAN BRADARIĆ, Molitvenik štovatelja svetog Nikole Tavelića, Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića, Šibenik, 2016, 295. - IVAN BITANGA ŠUJAN, U okrečalom vrimenu, OMH, Imotski, 2016, 62. - LJUBOMIR GUDELJ, Gradine u Imotskoj krajini, MHAS, Split, 2016, 100.

440 SURADNICI U OVOMU SVESKU ZBORNIKA „KAČIĆ“ Collaboratores in volumine hoc

Mate Anić, III. gimnazija, Split Ivan Bekavac Basić, urednik „Bijakova“, Zagreb Anamrija Bašić, OŠ „Bol“, Split Dr. Ivan Bošković, Filozofski fakultet Sveučilišta, Split Dr. Hana Breko-Kustura, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb Dr. fra Jure Brkan, OFM, Bogoslovni fakultet Sveučilišta, Split Dr. Zoraida Demori-Staničić, Filozofski fakultet Sveučilišta, Mostar Dr. fra Anđelko Domazet, OFM, Bogoslovni fakultet Sveučilišta, Split Fra Stipica Grgat, OFM, Franjevački samostan Gospe od zdravlja, Split Fra Nedjeljko Jukić, OFM, Franjevačka klasična gimnazija, Sinj Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, OFM, urednik zbornika „Kačić“, Sinj Iva Kolak, Sveučilišna knjižnica, Split Fra Petar Lubna, OFM, urednik lista „Marija“, Split Akademik dr. Emilio Marin, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb Edita Medić, Sveučilište, Zadar Dr. fra Božo Norac Kljajo, OFM, Bogoslovni fakultet Sveučilišta, Split Dr. Adolf Polegubić, urednik lista „Živa Zajednica“, Frankfurt/M Dr. Nikša Varezić, Filozofski fakultet Sveučilišta, Split Dr. Josip Vrandečić, Filozofski fakultet Sveučilišta, Split

441 Kačić, Split, 2017.-2018., 50-51

442 SADRŽAJ - INDEX

Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, Proslov jubilejskom svesku „Kačića“ (1967.-2017.) . . . . . 5 Posveta ...... 9 Obrazloženje dodjele Nagrade ...... 10 Nagrada Splitsko-dalmatinske županije Franjevačkoj provinciji za zlatni jubilej Zbornika „Kačić“ ...... 11

Dr. fra Anđelko Domazet, Filozofska i teološka misao u Zborniku „Kačić“ Philosophical and theological thought in the Journal „Kačić” . 13

Fra Petar Lubina, Marijanske teme u Zborniku „Kačić“ Marian themes in „Kačić” ...... 25

Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, Opća i nacionalna hagiografija u Zborniku „Kačić“ Articles on the general and Croatian hagiographies published in the Journal „Kačićˮ ...... 59

Ivan Bekavac Basić, Redovništvo u Zborniku „Kačić“ The theme of monasticism elaborated in the Journal „Kačićˮ . 85

443 Dr. Nikša Varezić - Anamarija Bašić, Raznovrsnost povijesnih tema u Zborniku „Kačić“ (od 1. do 25. broja) Historical research published in „Kačić“ Journal (volumes 1-25) ...... 95

Dr. Josip Vrandečić - Mate Anić, Povijesni članci i tematski svesci Zbornika „Kačić“ (od 26. do 50. broja) Historical themes published in „Kačić“ Journal (volumes 26-50) ...... 111

Akademik dr. Emilio Marin, Arheološka tematika u Zborniku „Kačić“ Archaeology research papers published in „Kačić” Journal . . 129

Dr. fra Jure Brkan, Članci o prosvjeti i školstvu objavljeni u Zborniku „Kačić“ Articles on education and schooling published in „Kačić” . . . 137

Edita Medić, Jezikoslovni radovi u Zborniku „Kačić“ Articles about language and linguistics published in the Journal „Kačić“ during the past half-century . . . . . 147

Dr. Ivan Bošković, Književna riječ na stranicama Zbornika „Kačić“ Literature articles published in „Kačić“ Journal ...... 169

Dr. Zoraida Demori Staničić, Umjetnost i kulturna baština u Zborniku „Kačić“ The arts and cultural heritage articles published in „Kačić” Journal ...... 185

Dr. Hana Breko Kustura - fra Stipica Grgat, Historiografija crkveno-glazbenih i muzikoloških tema u Zborniku „Kačić“. Pregled istraživanja i oris spoznaja

444 This paper presents an overview of musicological and chruch music topics published by different authors in Journal „Kačić“ from 1967 onwards ...... 193

Dr. Adolf Polegubić, Doprinos Zbornika „Kačić“ hrvatskom iseljeništvu Contribution of the Journal „Kačić“ to the Croatian diaspora . 201

Fra Nedjeljko Jukić, Prirodoslovne i medicinske teme u Zborniku „Kačić“ Topics in natural sciences and medicine in the Journal „Kačić“ ...... 211

Dr. fra Bože Norac Kljajo, Bibliografije objavljene u Zborniku „Kačić“ Bibliographs published in the Journal „Kačić” ...... 229

Akademik dr. Emilio Marin, Fra Andrija Kačić na prorektorskom lancu The figure of fr Andrija Kačić engraved on the vice-rector’s chain of office ...... 239

Iva Kolak, Bibliografija Zbornika „Kačić“ (1967.-2018.) The Journal „Kačić“ bibliography (1967-2017) ...... 249

Izdanja Zbornika „Kačić“ Editiones miscellaneorum „Kačić“ ...... 323

Leksikon suradnika Zbornika „Kačić “ Lexicon collaboratorum in miscellaneis „Kačić“ ...... 335

Prilozi ...... 405

Fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, Tri urednika u pet desetljeća (1967.-2017.) Three editors of the Journal Kačić over the last fifty years (1967-2017) ...... 417

445 Accomplishing the impossible (1967-2017) ...... 425

Uredništvo je primilo i preporučuje Commentarii periodici et libri ad Redactionem missi . . . . . 429

Suradnici u ovomu svesku Zbornika „Kačić“ Collaboratores in volumine hoc ...... 441

Sadržaj - Index ...... 443

* * * Upute suradnicima ...... 447

446 UPUTE SURADNICIMA Zbornik »Kačić« objavljuje neobjavljene članke, koji se dijele se u nekoliko skupina: 1. izvorni znanstveni članak, 2. pregledni članak, 3. stručni članak. Mogu biti objavljeni i drugi, npr. prikazi knjiga i časopisa, obavijesti i slično. Svi članici moraju imati uvodni sažetak na hrvatskom jeziku (desetak crta) i sažetak, po mogućnosti na stranom jeziku ili na hrvatskom (do jedne stranice). Članci trebaju biti pisani na računalu, program MS Word, font Times New Roman. Tekst treba dostaviti Uredništvu na CD-u, ili e-poštom. Autori dobivaju besplatan primjerak Zbornika (autorski primjerak) i 20 posebnih otisaka članka. Citiranje knjiga: Ime i prezime pisca, naslov knjige, mjesto i godina izdanja, broj stranica, npr. FRA JULIJAN JELENIĆ, Kultura i bosanski franjevci, Sarajevo 1912, 256. Citiranje članaka: Ime i prezime pisca, naslov, časopis (za manje poznate mjesto izdavača), godište izla- ženja, godina, broj, stranice, npr. FRA JULIJAN JELENIĆ, Problem dolaska franjevaca u Bosnu i osnutka Bosanske vikarije, Nova revija, V/1926, 3-4, 341-364. Ponovljeno citiranje: Prvo slovo imena s točkom, prezime, Nav. dj., stranica, npr.: J. JELENIĆ, Nav. dj., 351. Kratice: Ako se naslov knjige ili časopisa ponavlja više puta, pisac to može označiti kraticom, npr. Nova revija - NR, Glas koncila - GK. Podatci o piscu: U popratnom dopisu molimo pisce da dostave sljedeće podatke: Ime i prezime, akademsku titulu, adresu zaposlenja i stanovanja (mjesto, ulica i broj, broj telefona, faksa i elektronske pošte), službu na radnom mjestu. Suradnju slati na adresu: Zbronik »Kačić«, Šetalište kard. Alojzija Stepinca 1, 21230 Sinj, Hrvatska, tel. (021) 707-071, faks: (021) 707-020; e-mail: [email protected]

447 448

17 UDK 282 + 008 (497.13) (091) ISSN 0453-0578 18

« Č I Ć 1 9 6 A 7 . K - » 5 K 0 I

O 1

. Z KA�I� S P L I T

ZLATNI JUBILEJ 1967.-2017. 50 51 GOD. L.-LI. 2017.-2018.