SLUŽBENE NOVINE

OP ĆINE MAGLAJ

BROJ 4/19

Maglaj, 9.5.2019.

„Službene novine Op ćine Maglaj“ Izdaje: Služba Op ćinskog na čelnika i Op ćinskog vije ća Op ćina Maglaj, Viteška bb, Maglaj Za izdava ča: Mirsad Mahmutagi ć – Op ćinski na čelnik Tel.: 032/465-810; Fax: 032/465-817; E-mail: [email protected]

Broj 4/19, strana 755 AKTI OP ĆINSKOG VIJE ĆA Ostalo gra đevinsko zemljište u smislu ove Odluke je 189. izgra đeno i neizgra đeno zemljište namjenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o Na osnovu Zakona o gra đevinskom zemljištu prostornom ure đenju i gra đenju , a koje se nalazi van Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine zona gradskog gra đevinskog zemljišta odnosno van Federacije BiH“, broj 25/03, 16/04 i 67/05), člana grada i naselja gradskog karaktera. 363. Zakona o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", broj: 66/13, 100/13), člana 3. i 4. Član 3. Pravilnika o postupku javnog konkursa za Op ćinsko vije će donosi Odluku o uslovima, na činu i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije postupku raspolaganja gra đevinskim zemljištem u BiH, kantona, op ćina i gradova ("Službene novine vlasništvu Op ćine za izgradnju gra đevina. Federacije BiH", broj 17/14), člana 13. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Sve odluke vezane za raspolaganje gradskim Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", gra đevinskim zemljištem donosi Op ćinsko vije će broj 49/06 i 51/09) i člana 18. Statuta Op ćine Maglaj pojedina čno na prijedlog Na čelnika op ćine. ("Službene novine Op ćine Maglaj", broj:8/07; 3/08 i 6/08), Op ćinsko vije će Maglaj na sjednici održanoj Član 4. dana 29.04.2019. godine, d o n o s i Op ćinsko vije će može gradsko gra đevinsko zemljište u vlasništvu Op ćine prodavati fizi čkim i pravnim ODLUKU licima radi izgradnje gra đevina, te utvr đivati pravo o gra đevinskom zemljištu op ćine Maglaj gra đenja, u skladu sa planovima prostornog ure đenja.

I OP ĆE ODREDBE Postupanje iz prethodnog stava vrši se u skladu sa Zakonom, planovima prostornog ure đenja i ovom Član 1. Odlukom. Ovom Odlukom odre đuju se granice i zone gradskog gra đevinskog zemljišta sa opisom i grafi čkim II GRANICE PROSTORNOG OBUHVATA prikazom obuhvata, granice ostalog izgra đenog i GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA neizgra đenog zemljišta u urbanom podru čju i van njega, kao i uslovi, način i postupci raspolaganja Član 5. gra đevinskim zemljištem u vlasništvu Op ćine Maglaj Granice prostornog obuhvata gradskog gra đevinskog u vidu prodaje i osnivanja prava gra đenja, na zemljišta obuhvataju/obuhva ćaju izgra đeno i osnovu javnog konkursa, neposredne pogodbe i neizgra đeno zemljište koje je obuhva ćeno zamjene zemljišta, i propisuju osnovi i mjerila za urbanisti čkim planom grada Maglaja odnosno odre đivanje naknade za ure đenje gra đevinskog Regulacionim planovima „Maglaj, Centar – Sjeverni zemljišta i naknade za pogodnosti gra đevinskog dio“, „Maglaj Južni dio“, „Maglaj Stari grad“, zemljišta (renta), kao i na čin i rokovi pla ćanja tih „Misuri ći“, „Bijela Plo ča“, „Omerdino Polje“ i naknada. Regulacioni plan „Natron“.

Član 2. Granice prostornog obuhvata ostalog gra đevinskog Gra đevinsko zemljište je neizgra đeno i izgra đeno zemljišta obuhvataju/obuhva ćaju drugo izgra đeno i zemljište u gradskim, mješovitim i seoskim neizgra đeno zemljište za izgradnju objekata u skladu naseljima, koje je prostornim i urbanisti čkim sa odredbama Zakona o prostornom ure đenju i planovima namjenjeno za izgradnju gra đevina i gra đenju, a koje se nalazi van zona gradskog druge zahvate u prostoru , u skladu sa odredbama gra đevinskog zemljišta. Zakona o prostornom ure đenju i gra đenju. Član 6. Gradskim gra đevinskim zemljištem u smislu ove Gradsko gra đevinsko zemljište se, prema Odluke, smatra se izgra đeno i neizgra đeno zemljište pogodnostima koje može pružiti korisnicima u u gradu i naseljima gradskog karaktera, koje je izgradnji i korištenju gradskog gra đevinskog planovima za prostorno ure đenje i urbanisti čkim zemljišta, dijeli na 6 zona. planovima namjenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom ure đenju Član 7. i gra đenju, a čije su granice ozna čene u Grafi čkom Grafi čki prikaz granica prostornog obuhvata prilogu ove Odluke i čini njen sastavni dio. gradskog gra đevinskog zemljišta sa činjen je na

Broj 4/19, strana 756 geodetskoj podlozi odgovaraju će razmjere i sastavni ide ka jugoistoku me đom k. č.br. 1522/1, 1522/2 i je dio ove Odluke. 1473/3 do Ulice Ilijasa Smajlagi ća kojom ide ka sjeveroistoku u dužini 20 m, te skre će ka jugoistoku Opis granica prostornog obuhvata gradskog me đom k. č.br. 1630/1, 1624 i 1625 do lijeve obale gra đevinskog zemljišta po zonama je slijede ći: rijeke Bosne na udaljenosti 130 m sjeveroisto čno od mosta odakle je i po čeo opis granice II zone I ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA gra đevinskog zemljišta u novom dijelu grada Maglaj.

Opis granice po činje sa lijeve obale rijeke Bosne na II ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U udaljenosti 130 m, sjeveroisto čno od mosta preko STAROM DIJELU GRADA rijeke Bosne. Dalje granice ide ka sjeverozapadu sijeku ći k. č.br. Opis granice po činje sa desne strane rijeke Bosne na 2771/1 i nastavlja me đom k. č.br. 1625, 1624 i 1630/1 udaljenosti 70 m sjeverno od mosta. Dalje granica do Ulice Ilijasa Smajlagi ća kojom skre će ka ide desnom obalom rijeke Bosne u pravcu jugozapadu u dužini 20 m. Zatim granica nastavlja ka jugozapada dužinom od 150 m i skre će ka jugoistoku sjeverozapadu međom k. č. br. 1573/1, 1522/1 i sijeku ći k. č.br. 2820/1 te ide me đom k. č.br. 1877 i 1522/2 do trome đe k. č. br. 1522/1, 1545/1 i 1543, 1880 do trome đe k. č.br. 1880, 1887 i 1909. Zatim gdje skre će ka jugozapadu sjeku ći k. č.br. 1522/1 te granica ide ka istoku sijeku ći Ulicu Ibrišima Obrali ća nastavlja me đom k. č.br. 1514 i 1511 koje obuhvata. i nastavlja me đom k. č.br. 1855, te skre će ka Dalje granice ide u istom pravcu sijeku ći ulicu sjeveroistoku me đom k. č.br. 1855, 1856, 1858, 1859, Vitešku i nastavlja Ulicom Abdulaha Mahmutagi ća 1860, 1861, 1863, 1864/2 i 1842 i 1841 do trome đe do Ulice Sulejmana Omerovi ća, kojom ide u pravcu k. č.br. 1841, 1840/1 i 1844/1. Dalje granica ide ka istoka do lijeve obale rijeke Bosne. sjeverozapadu me đom k. č.br. 1841 i sije če k. č.br. Zatim granica ide lijevom obalom rijeke Bosne u 2820/3 i nastavlja u istom pravcu me đom k. č.br. pravcu sjeveroistoka do mjesta odakle je po čeo i opis 1652, 1655, i 1654/2. Zatim granica sije če u pravcu granica I zone gra đevinskog zemljišta. sjeverozapada k. č.br. 1654/2 i 2820/1 do desne obale rijeke Bosne, odakle je i po čeo opis granice II zone II ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U gra đevinskog zemljišta u starom dijelu grada. NOVOM DIJELU GRADA MAGLAJA III ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U Opis granice po činje sa lijeve obale rijeke Bosne na NOVOM DIJELU GRADA MAGLAJA udaljenosti 130 m sjeveroisto čno od mosta preko Opis granice po činje na uš ću potoka Sikola uz rijeku rijeke Bosne. Dalje granica ide nizvodno lijevom Bosnu. Dalje granica ide ka jugozapadu me đom obalom rijeke Bosne dužinom 600 m. k. č.br. 2772 i 2786/1 do me đnika izme đu k. č.br. Zatim granica ide ka jugoistoku sijeku ći k. č.br. 908 i 2786/1 i 2533/2, te skre će ka istoku sijeku ći k. č.br. 907/1 te ide me đom k. č.br. 907/3 i dalje sije če k. č.br. 2786/1 i 2806 do trome đe k. č.br. 2805, 2445 i 2534. 128/1 i 929/1. Dalje granica ide ka sjeverozapadu Zatim granica ide ka jugozapadu me đu k. č.br. 2534 i me đom k. č.br. 929/3, 928/2 i nastavlja ul. Aleja 2436/2 do potoka Kašterak kojim skre će ka istoku ljiljana od T – objekata do kružnog toka , te do rijeke Bosne, dalje granica ide ka sjeveroistoku nastavlja ka jugozapadu Ul. 1. marta do naspram lijevom obalom rijeke Bosne do trome đe k. č.br. parcele br. 2372 (prije stadiona). 2771/1, 2329/1 i 2329/2 i skre će ka zapadu sijeku ći Dalje granice ide ka jugoistoku me đom k. č.br. 2371, k. č.br. 2827 te nastavlja Ulicu mladih. Zatim, granica 2373 i 1410 do trome đe k. č.br. 1410/1, 2370/1, 2170 ide ka jugu ulicom Aleja Ljiljana u dužini 30 m i i 2376, gdje skre će ka sjeveroistoku Ul. civilnih skre će ka jugozapadu Ulice civilnih žrtava rata do žrtava rata do Aleje Ijiljana, kojom ide ka sjeveru u trome đe k. č.br. 2370, 2376 i 1410/1, te skre će ka dužini od 30 m i skre će ka isteku Ulicom mladih i sjeverozapadu me đom k. č.br. 1410/1, 2373 i 2371 do produžava u istom pravcu do lijeve obale rijeke četverome đe k. č.br. 1410/1, 2373, 2371 i 2404/1. Bosne. Zatim granica ide ka sjeveroistoku lijevom Dalje granica ide ka sjeverozapadu Ul. 1. marta do obalom rijeke Bosne u dužini 100 m, i skre će ka kružnog toka gdje skre će ka jugoistoku ul. Aleja zapadu sijeku ći k. č.br. 2827 i nastavljaju ći Ulicom ljiljana, pored T objekata do nove raskrsnice sa Sulejmana Omerovi ća do Ulice Abdulaha novom ulicom gdje skre će istom u pravcu Mahmutagi ća, kojom skre će ka sjeveru do ulice sjeveroistoka pored trafostanice do rijeke Bosne. Viteška. Dalje granica ide nizvodno lijevom obalom rijeke Dalje granice sije če Viteška ulica i nastavlja me đom Bosne do uš ća potoka Sikola u rijeku Bosnu odakle k. č.br. 1511 i 1514, te sije če k. č.br. 1522/1 i do je i po čeo opis granice III zone gra đevinskog trome đe k. č.br. 1522/1, 1543 i 1545/1. Zatim granica zemljišta u novom dijelu grada Maglaja.

Broj 4/19, strana 757 ka jugu ul. Četrnaest u dužini 60 m i skre će ka III ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U sjeveroistoku me đom k. č.br. 2298 do puta Borik – STAROM DIJELU GRADA Maglaj kojim skre će ka jugozapadu u dužini 30 m. Zatim, granica ide ka istoku me đom k. č.br. 2286 u I dužini 75 m i skre će ka sjeveroistoku sijeku ći k. č.br. Opis granice po činje sa trome đe k. č.br.1662, 1663, 2285, 2279 i 2270, te nastavlja me đom k. č.br. 2820/3 i ide ka sjeveru ul. Čaršijska u dužini 30 m, 2262/1, 2262/2 i 2260 do trome đe k. č.br. 2260, te skre će ka sjeveroistoku ul. Voljeva čka kojom 2258/8, 2271/3. Dalje granica ide ka jugoistoku skre će ka sjeverozapadu do ul. Čaršijska . sijeku ći k. č.br. 2271/3, 2272, 2244/1 i 2244/2 do Zatim granica ide ka sjeveru ul. Čaršijska i skre će ka k. č.br. 2274 (put), gdje skre će ka sjeveroistoku zapadu sijeku ći ul. Trinaest do desne obale rijeke sijeku ći k. č.br. 2242, 2239 i 2225, te nastavlja Bosne. Dalje granica ide ka jugozapadu desne obale me đom k. č.br. 2824/1 (ul. Ibrišima Obrali ća) do rijeke Bosne do ta čke udaljene 70 m sjeveroisto čno trome đe k. č.br. 2005, 2006 i 2824/1. od mosta preko rijeke Bosne. Zatim granica skre će Zatim granica nastavlja u istom pravcu sijeku ći ka jugoistoku sijeku ći k. č.br. 2820/1 i 1648, te ide k. č.br. 2006 i 2002 do potoka Čila, gdje skre će ka me đom k. č.br. 1654/2, 1655 i 662 do trome đe k. č.br. sjeverozapadu sijeku ći k. č.br. 1994, 1993 i 1983/1 i 1662, 1663 i 2820/3 odakle je i po čela opis granica nastavlja me đom k. č.br. 1992, 1991 i 1989. Dalje III zone gra đevinskog zemljišta u starom dijelu granice ide ka sjeverozapadu i sjeveru linijom grada. izohipse 245 m do trome đe k. č.br. 1850, 1850, 1924 i 1884/1, gdje nastavlja ka sjeveroistoku sijeku ći II k. č.br. 1844/1, 1849, 1845 i 1846. Zatim granica ide Opis granice po činje sa trome đe k. č.br. 2144/1, ka sjeveru sijeku ći k. č.br. 1844/1, 1801 i 1709 do 2144/2 i 2826 (ul. Četrnaest). Dalje granica ide ka trome đe k. č.br. 1711/2, 1712 i 1709, gdje skre će ka jugoistoku me đom k. č.br. 2144/2, 2126/2 i 2131, te istoku me đom k. č.br. 1712 i 1713 u dužini 20 m. sije če ul. Ibrišimma Obrali ća i nastavlja me đom Dalje granica ide ka sjeveru sijeku ći k. č.br. 1713, k. č.br. 2102. Zatim granica ide ka sjeveroistoku 1719, 1718 i 1723 u dužini 50 m i skre će ka zapadu me đom k. č.br. 2112, sije će potok Čila i nastavlja sijeku ći k. č.br 1723, 1722, 1721, 2823 i 1703 do me đom k. č.br. 1955/1. Dalje granice ide ka sjeveru trome đe k. č.br. 1701, 1703 i 1698. Zatim granica ide sijeku ći ulicu Čila i nastavlja me đom k. č.br. 1948/1, ka sjeverozapadu sijeku ći k. č.br. 1698 i 1694 u 1956, 1947 i 1946 do trome đe k. č.br. 1946, 1932 i dužini do 30 m i skre će ka sjeveru sijeku ći k. č.br. 1933 gdje skre će ka sjeverozapadu sijeku ći k. č.br. 1694, 1965/2 i 1729, te skre će ka sjeveroistoku 1933 i ulice Horina mahala do trome đe k. č.br. sijeku ći k. č.br. 1751 i 1733 do trome đe k. č.br. 1733, 1917/2, 1920 i 148/1. Zatim granica ide u istom 1750 i 1735. pravcu me đom k. č.br. 1917/2, 1917/1 i sije če k. č.br. Dalje granica sastavlja me đom k. č.br. 1750 i 1747, te 1844/1, te nastavlja ka sjeveru me đom k. č.br. 1851, skre će ka istoku sijeku ći k. č.br. 1736/2, 1741, 1739 i 1852, 1853 i 1854 kojom skre će ka sjeverozapadu i 1796 i nastavlja ka sjeveroistoku sijeku ći k. č.br. sije če ul. Ibrišima Obrali ća do trome đe k. č.br. 1880, 1797, 1794, 2822, 1787, 1786, 1790, 2777, 2821/1, 1887 i 1909. Dalje granica ide ka sjeverozapadu 841 i 846. Zatim granica skre će ka sjeverozapadu me đom k. č.br. 1887, 1886, 1883, 1881 i 1882, te sijeku ći k. č.br. 846 i 145 u dužini 50 m i nastavlja ka sije če k. č.br. 2820/1 do desne obale rijeke Bosne, sjeveru sijeku ći k. č. br. 845, 849, 850, 865 i 814. kojom ide ka jugozapadu u dužini 135 m. Zatim Dalje granica skre će ka jugozapadu sijeku ći k. č.br. granica skre će ka juguistoku sijeku ći k. č.br. 2826 (ul. 814 i 817 i ide dalje me đom k. č.br. 820 i 822 i 824, Četrnaest) do trome đe k. č.br. 2826/1 i 2144/2 odakle te dalje u istom pravcu sije če k. č.br. 825 i 831 i 871 je i po čeo opis granice. do izohipse 190 m kojom skre će ka sjeverozapadu i sjeveru do ta čke 40 m sjeverno do Turbeta IV ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U Zatim, granica ide ka zapadu sijeku ći k. č.br. 872 STAROM DIJELU GRADA MAGLAJA (groblje) i 2813 (ul. Trinaest) do desne obale rijeke Bosne. Dalje granica ide ka jugu uzvodno desnom Opis granice po činje sa trome đe k. č.br. 2826 (ul. obalom rijeke Bosne do mjesta naspram raskrsnice Četrnaest), 2144/1 i 2144/2 i ide ka sjeverozapadu ul. Čaršijska do raskrsnice sa ul. Voljeva čka. Zatim, sijeku ći k. č.br. 2826 do desne obale rijeke Bosne. granica ide ka jugoistoku i jugozapadu ul. Čaršijska Zatim, granica ide u pravcu jugozapada desnom kojom nastavlja ka jugu ul. Čaršijska u dužini 30 m. obalom rijeke Bosne u dužini 340 m, do trome đe Dalje granica ide ka jugoistoku me đom k. č.br. k. č.br. 2313, 2314 i 2771/1 (rijeka Bosna), gdje 1840/1 do trome đe k. č.br 1840/1, 1841 i 1844/1 gdje skre će ka jugoistoku me đom k. č.br. 2313 koju skre će ka jugozapadu me đom k. č.br. 1844/1 do obuhvata do ulice Četrnaest. Dalje granica nastavlja trome đe k. č.br. 1817/1, 1921 i 1844/1. Dalje granica

Broj 4/19, strana 758 nastavlja u istom pravcu me đom k. č.br. 1921 i 1920, k. č.br. 2859/7 i 2859/3 odakle sije če k. č.br. 2851/1 i te sije če k. č.br. 1948/1 i 1933 do trome đe k. č.br. dolazi do najzapadnije ta čke k. č.br. 2851/3. Tu 1946, 1933 i 1932, gdje skre će ka jugu sijeku ći nastavlja južnom stranom k. č.br. 2851/3 te se u istom k. č.br. 1946 i 1947. Nastavljaju ći me đom k. č.br. pravcu proteže do k. č.br. 3308 (prate ći žicu 1948/1 do ul. Čila koju sije če. Zatim, granica ide dalekovoda). Zatim, granica ide prema jugu, me đom k. č.br. 1955/1 i sije če potok Čola, te skre će granicama parcela ozna čenih sa k. č.br. 3303/1, ka jugozapadu me đom k. č.br. 2112. Dalje granica ide 3302/2, 3299 i 3300, sve do magistralnog puta M 17, ka sjeverozapadu me đom k. č.br. 2102 i sije če Ul. odakle ista se lomi prema jugu i ide u dužini od 235 Ibrišima Obrali ća, te nastavlja u istom pravcu me đom m. Nadalje, granica se lomi ka sjeverozapadu, a k. č.br. 2131, 1228, 2144/1 i dolazi do trome đe k. č.br. potom jugu, obuhvataju ći k. č.br. 3263/2, 3264 i 2826, 2144/2, odakle je i po čeo opis granice. 3265/2, gdje u istom smijeru sije če k. č.br. 3266 i spaja se sa putem ozna čenim sa k. č.br. 5349, gdje ga III ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA - presijeca i ide njegovim sjeverozapadnim dijelom MISURI ĆI skroz do četverome đe k. č.br. 5349, 3370/1, 3373/1 i Opis granice po činje od tunela Sikola i magistralnog 3371/3. Od tog dijela granica ide jugoisto čnom puta M17 zapadno prema željezni čkoj pruzi južnom me đom parcela ozna čenih sa 3373/1 i 3374/2, tu granicom k. č.br. 2533/2, obuhvataju ći i nju. Dalje prelazi potok Marsovac te nastavlja jugoisto čnom granica ide ka sjeverositoku duž željezni čke pruge me đom k. č.br. 3396 te završava na trome đi k. č.br. sve do k. č.br. 2772 (potok Sikola) kojim se nastavlja 3396, 3395 i 3392. Od te trome đe, granica ide u istom pravcu do uš ća u rijeku Bosnu. Odavdje jugozapadno do najsjevernije ta čke k. č.br. 3488 granica ide u pravcu sjeverozapada lijevom obalom sijeku ći k. č.br. 3392, 5350, 3466/1, 3471/1, 3469 i rijeke Bosne u dužini od 380 m do k. č.br. 339/1, 3472/1. Odatle nastavlja prema jugu zapadnom sije če istu i lomi se u pravcu zapada i ide ka stranom k. č.br. 3488 i dolazi do četverome đe k. č.br. sjevernoj granici parcela 344/5 i 344/3. Tu se granica 3488, 3491, 3493 i 3504. Granica dalje nastavlja spaja sa magistralnim putem M17, odakle dalje ide u sjeverozapadnom me đom k. č.br. 3499/1, sije če pravcu juga, jugoistoka i jugozapada u dužini od k. č.br. 3500, sjeverozapadnom me đom k. č.br. 2130 m prate ći isto čnu stranu magistralnog puta 3519/8, te sjeverozapadnom i zapadnom me đom k.br. M17, pa sve do tunela Sikola odakle je i po čeo opis. 3526, kao i sjevernom (u dužini od 20 m) i zapadnom IV ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA - me đom k. č.br. 3525. Od trome đe k. č.br. 3525, MISURI ĆI 3523/2 i 3528/7 ide u smijeru jugozapada do Opis granice po činje od najsjevernije trome đe četverome đe k. č.br. 3703, 3706, 3707 i 3701. Odatle, posjeda „Dobojputevi“ d.d. (k. č.br. 1451/1 i 1451/2 južno duž k. č.br. 3701 granica ide do trome đe k. č.br. k.o. Moševac), magistralne ceste M17 i rijeke Bosne. 347, 346, 338 – presijecaju ći k. č.br. 348 i 347 u Granica dalje prelazi magistralni put i ide sjevernom dužini od 40 m od magistralnog puta. Dalje nastavlja i zapadnom granicom k. č.br. 1447/1, te nastavlja u istom pravcu sijeku ći dalekovod na udaljenosti 50 zapadnom granicom k. č.br. 1447/2, 1448, 1449/2, m od prethodne trome đe zatim u blagom luku skre će 1428/2, 1450/1 i 1450/2 k.o. Moševac. Dolazi do prema jugu ponovo sijeku ći dalekovod na udaljenosti rijeke Bistrice koju prelazi, i u tom dijelu granica iz 50 m. Dalje prolazi kroz me đnu to čki k. č.br. 354 na k.o. Moševac prelazi u k.o. Maglaj. Granica dalje ide udaljenosti 20 m i skre će prema jugozapadu sijeku ći granicom izme đu k.o. Maglaj i k.o. Ravna, tj. k. č.br. 378, 374 i 455 u okviru koji sje če ponovo zapadnom me đom k. č. 2887/2 k.o. Maglaj. Zatim, pravac dalekovoda. Dalje nastavlja u istom pravcu od granica dolazi do puta koji ide iz sela Ravna, i njime presjeka dalekovoda i sije če k. č.br. 454, 458 i 462. U ide prema jugoistoku te isti prelazi u dijelu gdje se okviru koje sije če drugi dalekovod na udaljenosti 150 uklapa na najsjeverniju ta čku k. č.br. 2869/3. Granica m od presjeka prvog. Dalje se granica kre će dalje ide sjeveroisto čnom granicom te parcele i granicama parcele broj 483/1, 483/2 i 484/4 dolazi do trome đe k. č.br. 2869/3, 2872 i 2864/1. uklju čuju ći i njih, a duž granica parcele broj 484/3 Nastavlja dalje ka jugu do trome đe k. č.br. 2864/1, uklju čuju ći i nju u dužini od 70 m. 2869/3 i 2865, odakle lomi ka jugoistoku i nastavlja Dalje granica ide u pravcu jugzapada granicom jugozapadnom stranom k. č.br. 2864/1, 2862/1, parcele br. 1162 u dužin od 50 m i dalje sije če 2859/14 i 2859/11. Tu granica presijeca k. č.br. parcele broj 1162, 1166/3 i ide do me đne ta čke 2863/2, 2854 i 2855, te se spaja na najzapadniju parcele broj 1223/3 u dužini od 130 m. Zatim, ta čku k. č.br. 2857, odakle nastavlja njenom granica Regulacionog plana nastavlja u istom pravcu jugozapadnom me đom, kao i jugozapadnom me đom i ide duž granica parcela broj 122/3, 1223/4, 1222/1, k. č.br. 2856/3. Na tom mjestu granica se lomi ka 1227/2, 1227/1, 1229, 1234 u dužini 210 m, sjeveroistoku i dolazi do najzapadnije ta čke k. č.br. uklju čuju ći i njih. Zatim granica Regulacionog plana 2859/7. Dalje, granica ide jugozapadnim me đama

Broj 4/19, strana 759 ide me đom parcela broj 1235 i 1241 uklju čuju ći i Granica obuhvata po činje od trome đe k. č.br. 87/1, njih u dužini od 170 m. 86/1 i 90 (rijeka Bosna) i ide sjeverozapadno lijevom Granica zatim skre će prema jugoistoku duž parcele obalom rijeke Bosne u dužini od 2500 m do uš ća 1248/1 i 1248/2 koje obuhvata u dužini 70 m. Dalje rijeke Liješnica u rijeku Bosna. Dalje granica prelazi ponovo skre će u pravcu jugozapada i ide granicom pristupni put u tvornicu „Natron Hayat“ do željeznice parcele broj 1251 u dužini 70 m. Dalje ponovo skre će Šamac – Sarajevo. Tu granica se lomi i ide prema u pravcu juga sije če parcelu broj: 1276/1, 1277, jugoistoku duž željezni čke pruge u dužini od 2350 m 1284/1, 1291/2, 1291/1 i dolazi do trome đe parcela pa sve do podvožnjaka na trome đi k. č.br. 66/2 i 67/2, broj 1292/1, 1289 i 1293 u dužini od 240 m. Dalje gdje se lomi prema sjeveroistoku i spaja se sa granica ide u pravcu juga granicama parcela broj trome đom k. č.br. 87/1, 86/1 i 90 odakle je granica i 1293, 1295/1, 1297, 1294, 129/2 i povija se prema krenula. jugoistoku granicama parcela broj 1299/3, 1302, 1303 i obuhvata ih, a sve to u dužini 200 m. Dalje ide V ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA – u pravcu juga granicom parcele 5143/1 i obuhvata je. LIJEŠNICA Zatim ide u pravcu sjevera granicom parcele broj 2500 čijom me đom skre će prema jugu i ide parcelom Granica obuhvata po činje na podvožnjaku koji vodi broj 2502, čijom granicom skre će prema istoku. za polja u Liješnici, a koji se nalazi na putu Liješnica Zatim skre će ponovo prema jugu granicom parcela Bradi ći (sjecište k. č.br. 528/7 i željezni čke pruge). broj 2504/5 i 2503 koje obuhvata i zatim skre će Dalje, granica ide sjeverozapadno duž željezni čke prema istku granicom parcele 2505/2 u dužini 170 m. pruge u dužini od 2350 m, odnosno sve do Zatim granica skreće u pravcu juga i kre će sa podvožnjaka ispred prilaznog puta prema tvornici parcelom broj 2506, 2507, 2500, 2509, 2510, 2511, „Natron HAYAT“. Granica dalje ide južno granicom 2512, 2513, 2515/1, 2517, 2519, 2521, 2523, 2526, k. č.br. 143 i 142/2 koje ne ulaze u obuhvat, te skre će 2529, 2533/3 koja obuhvata, a sve to u dužini 370 m, zapadno i ide sjevernom granicom parcela 142/1, sve do magistralnog puta M 17. 146/5, 146/4 i 146/1 koje obuhvata i skre će južno do Dalje granica ide od magistralnog puta i lomi se ka trome đe k. č.br. 146/1, 146/6 i 146/3 sijeku ći k. č.br. sjeveroistoku i ide zapadnom stranom puta u dužini 146/3, 146/2, 151/2, 148, 1575/2, 222/2, 222/1 i od 2650 m sve dok ga ne pre đe i nastavlja se 1583/2. S te trome đe granica ide južno do trome đe sjevernom stranom k. č.br. 3. Odavdje granica ide u 1583/2, 229/1 i 230, te dalje nastavlja jugozapadno pravcu sjevera lijevom obalom rijeke Bosne u dužini duž k. č.br. 1583/2 i dolazi do trome đe k. č.br. 1583/2, od 2300 m do najsjevernije trome đe posjeda 234 i 236. Dalje granica ide ka jugoistoku do „Dobojputevi“ d.d. (k. č.br. 1451/1 i 1451/2 k.o. trome đe k. č.br. 860/2, 864 i 860/1 sijeku ći k. č.br. Moševac), magistralne ceste M17 i rijeke Bosne 236, 241, 240/3, 249/2, 249/1, 251, 254/4, 254/1 i odakle je opis i po čeo. 864, gdje granica skre će prema zapadu me đom IV ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA – k. č.br. 860/2, koja ulazi u obuhvat, i ponovo skre će OMERDINO POLJE ka jugozapadu me đom k. č.br. 860/2, 860/1, 828 i 830 Opis po činje od najsjevernije ta čke k. č.br. 2301/1 te do četverome đe k. č.br. 827, 830, 865/1 i 875. Tu nastavlja ka jugozapadu i jugu duž desne obale rijeke granica lomi prema jugoistoku i ide me đom k. č.br. Bosne u dužini od 2000 m do trome đe k. č.br. 2757, 827 i 825 koje ulaze u obuhvat i dolazi do trome đe 2756 i 2771/1 (rijeka Bosna). Dalje granica se lomi k. č.br. 825, 878 i 876 odakle lomi prema jugozapadu ka sjeveroistoku i ide putem ozna čenim sa k. č.br. i ide duž granice me đe k. č.br. 876 koja ne ulazi u 2756 i dolazi do puta ozna čenog sa k. č.br. 2831 (put obuhvat i dolazi do trome đe k. č.br. 876, 881 i 875. Maglaj – Zavidovi ći). U tom dijelu granica se lomi Dalje, granica ide jugozapadno i dolazi do ka sjeverozapadu i dolazi do sjecišta parcela peterome đe k. č.br. 894/3, 893/1, 894/2, 894/1 i 905 ozna čenih sa k. č.br. 2831 (put Maglaj – Zavidovi ći) i sijeku ći k. č.br. 873, 874, 871/1, 871/2, 871/3, 870/6 i 2832 (ulica Šehidska). Dalje, granica ide duž 893/1. Tu granica dalje nastavlja ka jugozapadu i Šehidske ulice, u pravcu sjevera, u dužini od 840 m, jugoistoku me đom k. č.br. 905 ostavljaju ći je unutar ponovo do puta Maglaj – Zavidovi ći kojim nastavlja granice obuhvata, te nastavlja ka jugozapadu, jugu i u pravcu sjevera i sjeveroistoka do najsjevernije jugoistoku i ide me đom k. č.br. 904, 903/1, 902/1, ta čke k. č.br. 2301/1 odakle je i po čeo opis granice. 901/5, 901/1, 909/1, i 909/3 ostavljaju ći ih u obuhvatu u tako dolazi do trome đe k. č.br. 915/5, IV ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA – 915/1 i rijeke Liješnice. Odatle granica ide južno LIJEŠNICA /Obuhvat Regulacionog plana lijevom obalom rijeke Liješnice u dužini od 250 m i „NATRON“/ dolazi do trome đe k. č.br. 1052, 1053 i rijeke Liješnice odakle skre će ka jugozapadu me đom k. č.br. 1053, 1071 i 1074 ostavljaju ći ih unutar obuhvata, te

Broj 4/19, strana 760 na trome đi k. č.br. 1074, 1066 i 1075 lomi se ka lomi se ka sjeverozapadu do trome đe k. č.br. 605/1, jugoistoku do trome đe k. č.br. 1074, 1075 i 1576/1 603/3 i 603/2 sijeku ći k. č.br. 610, 608 i 605/1. (rijeka Liješnica). Tu rijeka Liješnica prelazi u k.o. Nastavlja me đom k. č.br. 603/2 i 603/4 obuhvataju ći Tujnica i granica obuhvata ide jugozapadno i ih, sije če k. č.br. 603/1 i dolazi do trome đe k. č.br. jugoisto čno desnom obalom rijeke Liješnice u dužini 601/2, 601/1 i 603/1. Odatle granica se lomi ka od 1200 m sve do trome đe k. č.br. 1513/4, 1514/1 i istoku i ide me đom k. č.br. 601/1, 601/3 i 599/2 1589 (k.o. Liješnica) gdje granica lomi ka ostavljaju ći ih u obuhvatu, sije če k. č.br. 599/1 ide sjeveroistoku i ide duž k. č.br. 1513/4 ostavljaju ći je me đom k. č.br. 598/2 ostavljaju ći je u obuhvatu i unutar obuhvata i dolazi do magistralnog puta M 17. dolazi do trome đe k. č.br. 598/2 i 598/2 i lomi se ka Zatim, granica nastavlja ka sjeveru duž magistralnog jugoistoku do trome đe k. č.br. 598/3, 597/2 i 597/3. puta M17 u dužini od 690 m, te se lomi ka jugoistoku Zatim, granica ide ka istoku me đom k. č.br. 579/14, i prelazi magistralni put i dolazi na k. č.br. 1585/1 579/4, i 579/2 ostavljaju ći ih u obuhvatu, te ide do kojom ide sve do trome đe k. č.br. 1585/1, 1083/2 i trome đe k. č.br. 587, 585/2 i 585/1 sijeku ći k. č.br. 1083/3. Tu granica se lomi ka sjeveroistoku i ide 597/1, 589/5, 590, 591/1, 591/2. Odatle granica se me đama k. č.br. 1083/3, 1089/15, 1088, 1089/22, lomi ka jugoistoku do trome đe k. č.br. 580, 571 i 1090/1, 1090/2, 1090/3, 1090/4, 1090/5, 1090/6, 570/4 sijeku ći k. č.br. 585/1 i 584/1, pa se dalje lomi 1089/9 i 1109 i dolazi do trome đe k. č.br. 1109, ka sjeveroistoku i ide do trome đe k. č.br. 1578, 473/2 1145/1 i 1245, odakle granica sije če k. č.br. 1145/1 i i 474 sijeku ći k. č.br. 571, 579/1 i 578. Dalje, u 1143 i dolazi do trome đe k. č.br. 1143, 1142 i 1140. pravcu sjeveroistoka granica ide do trome đe k. č.br. Dalje, granica ide me đom k. č.br. 1140 i 1141 466, 468 i 477 sijeku ći k. č.br. 472/2, 471/2, 475 i ostavljaju ći ih unutar obuhvata, sije če k. č.br. 1139 i 468. Dalje, granica ide me đom k. č.br. 466, 465, nastavlja ka sjeveroistoku me đom k. č.br. 1111/1, 478/1, 480/1, 480/2, 463, 460, 461, 456/2, 455/1 i 1111/8, 1111/2, 1111/3 i 1111/4 i dolazi do trome đe 455/2, 1579, 449/3, 450/4, 450/5, 450/1, 450/8 489, k. č.br. 1111/4, 1111/5 i 1136. Tu granica se lomi ka 491/1 492/1 493/3, 493/1, ostavljaju ći ih u obuhvatu sjeveroistoku ide me đom k. č.br. 1111/4 i dolazi do i dolazi do trome đe k. č.br. 493/1 494 i 509/1 odakle trome đe k. č.br. 1111/4, 1111/5 i 1127/6 odakle se isto u smijeru jugoistoka sije če k. č.br. 509/1, 523/2 i lomi ka istoku i ide me đom 1127/6, 1127/5 523/1 i dolazi do trome đe k. č.br. 523/1, 520/1 i 521 ostavljaju ći ih u obuhvatu pa sve do četverome đe odakle u istom smijeru nastavlja me đom k. č.br. k. č.br. 1134, 1133, 1160/2 i 1161/2 sijeku ći k. č.br. 520/1, ostavljaju ći je u obuhvatu, sije če k. č.br. 521 i 1134. Tu granica se lomi ka sjeveroistoku i ide dolazi do trome đe k. č.br. 521, 526 i 527. Odatle me đom k. č.br. 1133 koju ostavlja u obuhvatu te nastavlja ka jugoistoku me đom k. č.br. 526, 528/2 i dolazi do trome đe k. č.br. 1133, 1161/2 i 1134/1, 528/3 ostavljaju ći ih u obuhvatu i dolazi do trome đe odakle se lomi ka jugoistoku i ide me đom k. č.br. k. č.br. 528/3, 528/4 i 529/2 odakle se lomi ka 1164/1, sije če 1161/1 i 1158 i dolazi do puta sjeveroistoku i sije če k. č.br. 528/4, 528/12, 528/13, ozna čenog sa k. č.br. 1205/2 kojim nastavlja svoju 528/9 i 528/7 te dolazi do podvožnjaka koji vodi za putanju prema jugoistoku i dolazi do trome đe k. č.br. polja u Liješnici odakle je opis granice i po čeo. 11205/2, 1176/3 i 1203. Odatle granica se lomi ka IV ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA – sjeveroistoku i ide do puta ozna čenog sa k. č.br. BIJELA PLO ČA 1178/4 sijeku ći k. č.br. 1176/3, 1176/2, 1176/1, 1177 i 1178/3. Granica dalje ide putem ozna čenim sa Opis granice po činje od novog željezni čkog mosta na k. č.br. 1178/4 i 741/2 te dolazi do trome đe k. č.br. rijeci Bosni i dalje ide ka jugoistoku desnom obalom 741/2, 740 i 739/1 odakle svoju putanju nastavlja rijeke Bosne u dužini od 900 m i skre će ka istoku sjeveroisto čno do trome đe k. č.br. 739/5, 727/2 i 732 sijeku ći k. č.br. 2813i 872. Zatim, granica ide ka sijeku ći k. č.br. 739/1 i 739/5. Dalje, granica ide sjeverozapadu sjeku ći k. č.br. 872 i 873, te nastavlja sjeveroisto čno me đom k. č.br. 727/2, 727/1 koje me đom k. č.br. 2813 do trome đe k. č.br. 2813 i 887/1 ostavlja u obuhvatu, 727/7 koju sije če pa nastavlja od koju obuhvata i sjeku ći k. č.br. 883 i 881/1 skre će ka trome đe k. č.br. 727/7, 692 i 691 ka sjeveroistoku sjeveroistoku te sije če k. č.br. 802/3, 802/1, 788, 792, me đom k. č.br. 692, 694/3 i 687 obuhvataju ći ih u 793, 791, 790/1, 782/1 782/2. Zatim, granica skre će obuhvat i dolazi do trome đe k. č.br. 687, 688 i 644. ka sjeverozapadu sjeku ći k. č.br. 782/2, 2815/2 i Tu sije če k. č.br. 644 dolazi do trome đe k. č.br. 644, 2815/1, te nastavlja me đom k. č.br. 698/4, 698/3, 699 643 i 638 i ide ka jugu me đom k. č.br. 643 i 642 koje i 698/2 do trome đe k. č.br. 698/2, 773/6 i 700/1. Dalje ostavlja u obuhvatu i dolazi do trome đe k. č.br. 642, granica ide ka sjeveru parcelom ozna čenom sa k. č.br. 631 i 639/2 odakle se lomi ka istoku, obuhvata k. č.br. 700/11 do trome đe k. č.br. 773/1, 706 i 707 i nastavlja 641 i sije če k. č.br. 1580 i lomi se ka sjeveroistoku me đom 706 i 708 koje obuhvata. uzduž njene me đe i ide sve do trome đe k. č.br. 1580, Zatim, granica skre će ka jugoistoku me đom k. č.br. 6181 i 619/1 lomi se ka istoku, obuhvata k. č.br. 609 i 709 te me đom k. č.br. 713 skre će ka sjeveroistoku i

Broj 4/19, strana 761 nastavlja me đom k. č.br. 716 i 717 do trome đe k. č.br. Član 10. 717, 719 i 722. Dalje granica ide ka sjeveroistoku Odluku o prodaji na temelju javnog konkursa za sijeku ći k. č.br. 724, 738, 761, 760, 741/1, 743/1, raspolaganje zemljištem putem javne licitacije donosi 744/3, 743/2 i 750 do trome đe k. č.br. 750, 751 i 758, Op ćinsko vije će na prijedlog Na čelnika op ćine i ista te skre će ka istoku me đom k. č.br. 751, 753, 755/1 i obavezno sadrži: 755/2, te sije če k. č.br. 757 do potoka Krbulja. Zatim, - podatke o zemljištu koje je predmet granica ide ka sjeveru potoka Krbulja do rijeke raspolaganja (zemljišno-knjižni izvadak, Jablanica kojom skre će ka sjeverozapadu do novog kopija katastarskog plana, na čelna željezni čkog mosta na rijeci Jablanici. Dalje, granica urbanisti čka saglasnost i drugi podaci sa ide ka jugozapadu trasom drugog kolosijeka pruge kojima Op ćina raspolaže) Bosanski Šamac – Sarajevo koju obuhvata i dolazi do - po četnu prodajnu cijenu zemljišta, koja ne novog željezni čkog mosta na rijeci Bosni odakle je može biti niža od tržišne vrijednosti, po čeo opis granica. - na čin polaganja kapare, koja iznosi 10% od po četne cijene zemljišta, s tim što taj iznos VI ZONA GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA – ne može biti niži od 1.000 KM niti viši od BIJELA PLO ČA POLJA 50.000, 00 KM, - na čin i uslove pla ćanja kupoprodajne cijene, Opis granice po činje od novog željezni čkog mosta na - vrijeme i na čin predaje zemljišta u posjed rijeci Jablanici. Dalje granica ide ka sjeveru u dužini kupcu, 130 m do trome đe k. č.br. 57/1, 34/5 i 32. Dalje - druge uslove zaklju čivanja ugovora, granica ide ka sjeverozapadu me đom k. č.br. 57/1 - naznaku ako se na licitaciju javi samo jedan koju obuhvata i skre će ka jugozapadu me đom k. č.br. učesnik, Komisija može pristupiti postupku 57/1, 57/3 i 62/2, te nastavlja ka sjeverozapadu prodaje, odnosno optere ćenja pravom me đom k. č.br. 65/3, 65/2, 65/1 i 55/1 u dužini od 62 gra đenja nekretnine neposrednom m. Zatim, granica ide ka jugozapadu sijeku ći k. č.br. pogodbom, pod uslovom da cijena ne može 55/1, 55/2, 54, 53, 52/2, 52/1, 52/4, 51, 69, 70, 71/5, biti niža od po četne cijene objavljene u 71/10, 71/9, 72/1, 72/2, 80/2, 80/3 i 80/4 i skre će ka oglasu o licitaciji. sjeverozapadu me đom k. č.br. 77, 296/2, 305/5 i 305/1 koje obuhvata. Član 11. Dalje granica ide ka jugozapadu paralelno linijom Po četna prodajna cijena zemljišta utvr đuje se kao dalekovoda u visini 15 m do trome đe k. č.br. 313, tržišna cijena na osnovu procjene Komisije za 314/3, te nastavlja na jug sijeku ći k. č.br. 314/1, procjenu prometne vrijednosti nekretnina Op ćinskog 314/2, 318/2, 318/3, 318/4, 324/2, 325, 328/2, 328/3, vije ća Maglaj ili na osnovu mišljenja ovlaštenog 328/1 i 279 do trome đe k. č.br. 276, 278/2 i 279. sudskog vještaka odgovaraju će struke. Zatim, granica ide ka jugoistoku me đom k. č.br. 276, 266, 254 i 255 do željeznice Šamac - Sarajevo, Op ćinsko vije će može posebnom odlukom utvrditi kojom skre će ka sjeveroistoku do novog željezni čkog raspon cijena za neizgra đeno gra đevinsko zemljište mosta na rijeci Jablanici, odakle je opis i po čeo. prema zonama gra đevinskog zemljišta za teku ću godinu, shodno Zakonu o gra đevinskom zemljištu Član 8. FBiH. Ako se za gradsko zemljište ne može sa sigurnošću utvrditi kojoj zoni pripada, smatra će se da pripada Po četna vrijednost zemjišta ne može biti niža, ali zoni u kojoj je niža naknada za pogodnost. može biti viša od utvr đene procjene.

III USLOVI I NA ČIN PRODAJE Član 12. GRA ĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA Javni oglas za prodaju gradskog gra đevinskog zemljišta u vlasništvu Op ćine raspisuje Na čelnik Član 9. op ćine putem Službe za urbanizam, geodetske i Gra đevinsko zemljište u vlasništvu Op ćine prodaje se imovinsko-pravne poslove, nakon donošenja Odluke i utvr đuje pravo gra đenja na istom fizi čkim i pravnim od strane Op ćinskog vije ća. licima i to: - na osnovu javnog konkursa, Član 13. - neposrednom pogodbom. Javni oglas o licitaciji objavljuje se u sredstvima javnog informisanja, najmanje u jednim dnevnim novinama koje se izdaju u Federaciji Bosne i Hercegovine, a istovremeno isti če se na oglasnoj

Broj 4/19, strana 762 tabli Op ćine i na web stranici Op ćine, i to najkasnije Član 16. 15 dana prije dana odre đenog za dan licitacije. Licitacija se održava u vrijeme i na mjestu koji su odre đeni u oglasu o licitaciji u sredstvima javnog Član 14. informisanja. Postupak licitacije provodi Komisija za sprovo đenje Javnog nadmetanja–licitacije za raspolaganje U mjestu u kojem se održava licitacija sve isprave i nekretninama – zemljištem u vlasništvu Op ćine podaci koji se odnose na postupak licitacije o Maglaj koju imenuje Op ćinsko vije će. zemljištu koje je predmet raspolaganja daju se na uvid: zemljišnoknjižni izvadak, kopija katastarskog Komisija ima predsjednika i dva člana koji imaju plana, na čelna urbanisti čka saglasnost, podaci o zamjenike. vrijednosti zemljišta, odnosno podaci o mjese čnoj zakupnini zemljišta i drugi podaci. Nadležnost Komisije je: - prijem, otvaranje i razmatranje prijava na Član 17. javni konkurs, Licitacijom rukovodi predsjednik Komisije, koji - donošenje Odluke o najpovoljnijoj ponudi prethodno utvr đuje da li su ispunjeni svi uslovi za učesnika licitacije. održavanje licitacije: oglašavanje, utvr đivanje uslova, potreban broj učesnika u licitaciji, položene kaucije, O svom radu Komisija vodi zapisnik. redosljed prodaje (ako se prodaje više zemljišta), odnosno redosljed zemljišta koje se optere ćuju Član 15. pravom gra đenja, ako ih ima više, i drugi uslovi. Javni oglas o licitaciji sadrži: - naziv i sjedište vlasnika zemljišta koje je Prilikom utvr đivanja broja učesnika licitacije predmet raspolaganja, utvr đuje se koje osobe učestvuju u svoje ime, a koje - uslove propisane u članu 10. ove Odluke, kao punomo ćnici, odnosno zakonski zastupnici. - dan, sat i mjesto održavanja licitacije i Punomo ć mora biti sa činejna u formi notarski - vrijeme i na čin razgledanja zemljišta koja je obra đene isprave. predmet licitacije i uvida u dokumentaciju o zemljištu koja je predmet raspolaganja Osobe koje nisu položile odre đenu kaparu ne (zemljišno-knjižni izvadak, kopiju učestvuju u licitaciji. katastarskog plana, na čelna urbanisti čka saglasnost i drugi podaci sa kojima Op ćina Član 18. raspolaže), Licitacija se može održati samo ako u njoj učestvuju - podatke o vrsti objekta čija je izgradnja najmanje dva učesnika. planirana na tom zemljištu, - visina po četne vrijednosti – cijene za Ako se na licitaciju javi samo jedan učesnik, gra đevinsko zemljište, naknade za pogodnost Komisija može pristupiti postupku prodaje, odnosno gra đevinskog zemljšta i naknade za ure đenje optere ćenja pravom gra đenja zemljišta neposrednom gra đevinskog zemljišta, pogodbom, pod uslovom da cijena ne može biti - rokovi pla ćanja, manja od po četne cijene objavljene u oglasu o - dokaz o uplati kapare, licitaciji. - podatke o zoni gra đevinskog zemljišta, - sjedište komisije za provo đenje javne Član 19. licitacije, Nakon što se utvrdi da su ispunjeni uslovi za - na čin obavještavanja o rezultatima javnog održavanje licitacije predsjednik Komisije upoznaje oglasa, učesnike sa na činom i postupkom licitacije i poziva - pravo Op ćine da odustane od kupoprodaje, ih da daju ponude na po četnu cijenu, čime po činje - naznaku ako se na licitaciju javi samo jedan postupak nadmetanja. učesnik, Komisija može pristupiti postupku prodaje , odnosno optere ćenja pravom Član 20. gra đenja nekretnine neposrednom Svakom učesniku vrijedi njegova ponuda sve dok se pogodbom, pod uslovom da cijena ne može ne da ve ća ponuda. biti niža od po četne cijene objavljene u oglasu o licitaciji, Licitacija traje sve dok se daju ve će ponude. - kao i druge dokaze na okolnosti javnog oglasa u zavisnosti od specifi čnosti prodaje.

Broj 4/19, strana 763 Učesnicima u licitaciji, na njihov zahtjev, može se licitacije se zaklju čuje odgovoraju ći ugovor u formi dozvoliti kra ći rok za razmišljanje o daljim notarski obra đene isprave. ponudama. Član 26. Član 21. Ako se zbog prirode prigovora ne može odmah Licitacija se zaklju čuje ako i poslije drugog poziva raspraviti i odlu čiti o prigovoru, Komisija prekida nije u roku od pet minuta data ve ća ponuda. postupak licitacije dok se ne riješi o prigovoru.

Prije zaklju čenja licitacije predsjednik Komisije još Član 27. jedanput ponavlja posljednju ponudu, a zatim Ako Komisija utvrdi da je prigovor osnovan, donosi objavljuje da je licitacija zaklju čena. odluku da se u cjelini poništi postupak licitacije i da se taj postupak ponovo sprovede. Član 22. Poslije zaklju čenja licitacije predsjednik Komisije Član 28. upoznaje učesnike licitacije da mogu odmah na O postupku licitacije vodi se zapisnik, u koji se unosi zapisnik uložiti prigovore na sprovedeni postupak cijeli tok postupka i sve ponude stavljene od licitacije. pojedinih učesnika, kao i stavljeni prigovori.

O prigovoru odlu čuje Komisija. Zapisnik potpisuju članovi Komisije i prisutni učesnici licitacije. Član 23. Prigovori se mogu zasnivati na sljede ćim razlozima: Poslije zaklju čenja zapisnika o postupku licitacije - da odluka ovlaštenog organa o uvjetima učesnici ne mogu ulagati prigovore. licitacije nije u skladu sa članom 10. ove Odluke, Član 29. - da javni konkurs o licitaciji ne sadrži sve Sa učesnikom licitacije čija je ponuda utvr đena kao podatke predvi đene u članu 15. ove Odluke, najpovoljnija zaklju čuje se odgovaraju ći ugovor u - da je postupak licitacije nepravilno formi notarski obra đene isprave. sproveden i da je to imalo bitnog uticaja na stavljanje ponuda i pravilnost postupka Ako učesnik licitacije u stavu 1. ovog člana odustane licitacije i od zaklju čenja ugovora, gubi pravo na povrat - da učesnik čija je ponuda utvr đena kao položene kapare. najpovoljnija nema sposobnost za zaklju čenje ugovora ili sticanje prava Član 30. vlasništva, odnosno prava gra đenja na Ako ne uspije prva licitacija, licitacija se ponavlja. zemljištu koje je predmet licitacije ili da osoba koja se pojavljuje kao zakonski Ako ne uspije ni ponovljena licitacija, smatra se da je zastupnik, odnosno punomo ćnik nema javno nadmetanje bezuspješno. propisano ovlaštenje. U slu čaju iz stava 2. ovog člana, raspolaganje Član 24. zemljištem može se izvršiti neposrednom pogodbom Ako Komisija ustanovi da su nedostaci i propusti na u roku od 90 dana od dana odre đenog za održavanje koje prigovor ukazuje takve prirode da mogu biti ponovljene licitacije, s tim što cijena zemljišta koje odmah otklonjeni, donosi odluku da se licitacija se prodaje, odnosno koja se optere ćuje pravom nastavi pošto se nedostaci otklone. gra đenja ne može biti niža od tržišne cijene tog zemljišta, koja je bila odre đena kao po četna u U slu čaju iz stava 1. ovog člana , učesnicima postupku licitacije. licitacije vrijede njihove ponude, osim ako one, zbog davanja ve ćih ponuda, nisu prestale da vrijede. Član 31. Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu umanjenu za Član 25. iznos kapare, uplatiti na ra čun Budžeta Op ćine Ako Komisija ustanovi da uloženi prigovori nisu Maglaj u roku od 15 dana od dana zaklju čenja osnovani, zaklju čuje postupak licitacije i odmah kupoprodajnog ugovora. utvr đuje i javno objavljuje koja je ponuda kao najpovoljnija prihva ćena i s kojim učesnicima

Broj 4/19, strana 764 Ugovor o kupoprodaji ima se potpisati u roku od 30 ispla ćena nakon što Op ćina ponovo izvrši prodaju dana od okon čanja postupka licitacije, po prethodno gra đevinskog zemljišta sa nedovršenom zgradom, u pribavljenom mišljenju Op ćinskog pravobranilaštva. skladu sa ovom Odlukom.

Ukoliko kupac ne izvrši pla ćanje na na čin utvr đen u Tržišna vrijednost nedovršene zgrade će biti utvr đena stavu 1. ovog člana smatra će se da je odustao od u postupku ponovne prodaje od strane ovlaštenog kupovine zemljišta te gubi pravo na povrat upla ćene sudskog vještaka. kapare. V PRAVO GRA ĐENJA IV UGOVORNE OBAVEZE Član 35. Član 32. Na zemljištu u vlasništvu Op ćine Maglaj, Op ćina Ugovor o kupoprodaji pored bitnih elemenata za može osnovati pravo gra đenja u korist druge osobe zaklju čivanje u slu čaju neizgra đenog gra đevinskog radi gra đenja gra đevina, u skladu sa odredbama zemljišta sadrži sljede će obaveze: Zakona o stvarnim pravima („Službene novine - obavezu kupca da u roku od 30 dana od dana Federacije BiH“ broj 66/13 i 100/13). zaklju čivanja ugovora podnese zahtjev da mu se izda urbanisti čka saglasnost, Odluku o osnivanju prava gra đenja na odre đenom - obavezu kupca da u roku od jedne godine od zemljištu u vlasništvu Op ćine donosi Op ćinsko vije će izdavanja odobrenja za gra đenje izvede na prijedlog Na čelnika op ćine, a odluku o objavi pretežan dio radova na gra đevini tj. izgradnju javnog konkursa o sticanju prava gra đenja na sa prvom nadzemnom stropnom odre đenom zemljištu putem javne licitacije donosi konstrukcijom a u daljem roku od 3 do 5 Na čelnik op ćine. godina završi gra đevinu, u zavisnosti od vrste i složenosti gradnje budu će gra đevine. Postupak licitacije sticanja prava gra đenja istovjetan je postupku prodaje zemljišta propisan ovom Član 33. Odlukom. U slu čaju da je predmet kupoprodaje neizgra đeno gra đevinsko zemljište kupac sti če pravo uknjižbe Za uspostavljeno pravo gra đenja pla ća se mjese čna zemljišta nakon pla ćanja kupoprodajne cijene, a naknada, a po četni iznos naknade utvr đuje nadležni prodavac može u skladu sa važećim zakonskim organ Op ćine u visini naknade koja odgovara iznosu propisima kupoprodajnim ugovorom predvidjeti upis prosje čne zakupnine za takvo zemljište, a kona čna tereta u zemljišno-knjižnom ulošku u cilju cijena se utvr đuje u postupku licitacije. ispunjenja obaveza iz člana 32. ove Odluke. Član 36. Izuzetno, ako kupac iz opravdanih razloga odustane Uslovi optere ćenja zemljišta pravom gra đenja sadrže: od izgradnje (teško finansijsko stanje, promjene - podatke o zemljištu koje je predmet sjedišta/prebivališta i sl.), isti može podnijeti zahtjev raspolaganja, Op ćinskom vije ću Op ćine Maglaj za davanje - po četnu cijenu mjese čne zakupnine zemljišta saglasnosti za prodaju tre ćem licu prije isteka roka iz koje je predmet raspolaganja, a ta cijena ne stava 1.ovog člana, s tim da tre će lice preuzima može biti niža od prosje čne mjese čne obaveze iz člana 32. ove Odluke. zakupnine za takvo zemljište, - na čin polaganja kapare, čiji iznos ne može Član 34. biti niži od 500 KM niti viši od 10.000 KM, U slu čaju da kupac ne postupi u skladu sa bilo kojom - na čin i uslovi pla ćanja mjese čne zakupnine obavezom propisanom u članu 32. ove Odluke - vrijeme i na čin predaje zemljišta optere ćenog prodavac može zahtjevati raskid ugovora o pravom gra đenja u posjed nositelja tog kupoprodaji. prava, - uslove sklapanja ugovora o osnivanju prava U slu čaju raskida ugovora prodavac će isplatiti kupcu gra đenja. pla ćenu kupoprodajnu cijenu za neizgra đeno gra đevinsko zemljište o čemu će se zaklju čiti Uslovi iz stava 1. ovog člana moraju biti navedeni u poseban sporazum o uslovima, na činu i dinamici tekstu javnog oglasa. vra ćanja kupoprodajne cijene u skladu sa Op ćinskim budžetom, a tržišnu vrijednost eventualno VI NEPOSREDNA POGODBA I ZAMJENA nedovršene zgrade odnosno gra đevine će biti ZEMLJIŠTA

Broj 4/19, strana 765 Član 37. Član 40. Zemljište u vlasništvu Op ćine Maglaj Op ćinsko Dopušteno je raspolaganje zemljištem u vlasništvu vije će može izuzetno otu điti ili njime na drugi na čin Op ćine Maglaj neposrednom pogodbom ili raspolagati putem neposredne pogodbe ili zamjenom zamjenom zemljišta u vezi sa pravnim poslovima zemljišta. koje me đusobno sklapaju država, entitet, druge jedinice lokalne samouprave i Op ćina, pod uvjetom Prodaja odnosno optere ćenje pravom gra đenja da je na te pravne poslove saglasnost dao nadležni zemljišta u vlasništvu Op ćine može se izvršiti pravobranilac obje ugovorene strane i da je osigurano neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje: da takvim pravnim poslom nije narušen interes - vojnih objekata i objekata za potrebe pojedine ugovorene strane kao ni op ći interes njenih državnih organa radi obavljanja njihovih gra đana. nadležnosti, - objekata za potrebe stranih diplomatskih i Član 41. konzularnih predstavništava, njihovih Pravni poslovi sklopljeni u vezi sa neposrednom organizacija i specijalizovanih agencija, kao i pogodbom ili zamjenom zemljišta protivno organizacija i specijalizovannih agencija odredbama ove odluke su ništavi. Ujedinjenih Nacija, - objekata komunalne infrastrukture, VII NAKNADE - objekata vjerskih zajednica, - radi oblikovanja gra đevinske čestice. Član 42. Naknada za pogodnost gradskog gra đevinskog Član 38. zemljišta – renta i naknada za ure đenje gradskog Dopuštena je i neposredna zamjena zemljišta u gra đevinskog zemljišta pla ća se na korisnu površinu vlasništvu Op ćine Maglaj za zemljište približno iste stambenog, proizvodnog, poslovnog i sl. prostora vrijednosti u vlasništvu drugog lica, uz pribavljeno izraženu u m2, ako zakonom i ovom Odlukom nije mišljenje Op ćinskog pravobranilaštva. druga čije odre đeno za pojednine oblike naknade i za pojedine vrste gra đevina ili za pojedina fizi čka i Član 39. pravna lica. Zamjeni zemljišta pristupit će se radi gradnje ili rekonstrukcije javnih površina, saobra ćajnica, Fizi čko i pravno lice - investitor dužno je platiti gradnje ili rekonstrukcije objekata ili ure đenja naknadu za pogodnost gradskog gra đevinskog komunalne infrastrukture te drugih objekata od zemljišta - renta i naknadu za ure đenje gradskog zna čenja za Op ćinu. gra đevinskog zemljišta.

Zemljište u vlasništvu Op ćine Maglaj može se Naknada za pogodnost gradskog gra đevinskog zamijeniti za nekretnine u vlasništvu drugih lica, u zemljišta svrhu realizacije projekata od privrednog interesa za Op ćinu. Član 43. Naknada za pogodnost gra đevinskog zemljišta – Odluku o zamjeni zemljišta donosi Op ćinsko vije će renta je naknada iz osnova prirodne pogodnosti na prijedlog Na čelnika op ćine. gra đevinskog zemljišta i pogodnosti ve ć izgra đene komunalne infrastrukture koja može nastati prilikom Ugovor o zamjeni zemljišta zaklju čuje Na čelnik korištenja tog zemljišta, a nije rezultat ulaganja op ćine u formi notarski obra đene isprave. sredstava investitora.

Zamjena zemljišta provodi se putem neposredne Član 44. pogodbe. Gradsko gra đevinsko zemljište prema pogodnostima iz prethodnog člana dijeli se na /šest/ zona. Vrijednost zemljišta koje je predmet zamjene utvr đuju se procjenom tržišne vrijednosti zemljišta Kao osnovica za izru čivanje visine rente služi od strane Komisije za procjenu prometne vrijednosti prosje čna kona čna gra đevinska cijena iz prethodne nekretnina Op ćinskog vije ća Maglaj ili ovlaštenog godine 1m² korisne stambene površine na podru čju sudskog vještaka. op ćine Maglaj, koju odlukom utvr đuje Op ćinsko vije će najkasnije do 31. marta teku će godine i koja se Eventualna razlika u vrijednosti zemljišta koje je po potrebi valorizuje. predmet zamjene isplatit će se u novcu.

Broj 4/19, strana 766 Kona čna neto korisna površina objekta utvr đuje se u potkrovlja, rekonstrukciju kojom se pove ćava korisna postupku izdavanja odobrenja za gra đenje. površina (za pove ćanu površinu ) i izgradnju nove na mjestu uklonjene gra đevine. Član 45. Visina rente po 1 m² korisne površine objekata koji Član 49. će se graditi na gradskom gra đevinskom zemljištu Za podru čja za koja bude donesen Program ure đenja utvr đuje se u fiksnom procentu od prosje čne kona čne gra đevinskog zemljišta, naknada za ure đenje gra đevinske cijene 1m² korisne stambene površine gra đevinskog zemljišta će se utvr đivati shodno istom. ostvarene u prethodnoj godini u izgradnji stanova na podru čju op ćine Maglaj: Član 50. - u prvoj zoni 6% Ukoliko nije usvojen program ure đenja, smatra se da - u drugoj zoni 5% je gra đevinsko zemljište ure đeno ako je ispunjen - u tre ćoj zoni 4% minimum ure đenja gra đevinskog zemljišta. - u četvrtoj zoni 3% - u petoj zoni 2% Član 51. - u šestoj zoni 1% Korisna površina gra đevine odre đuje se prema predvi đenoj neto etažnoj korisnoj površini gra đevine, Visina rente za gradsko gra đevinsko zemljište kod obra čunatoj po gra đevinskim standardima. dogradnje, nadzi đavanja i izgradnje pomo ćnih objekata utvr đuje se rješenjem o urbanisti čkoj Korisna površina potkrovlja stambenih, poslovnih, saglasnosti, odnosno u odobrenju za gra đenje. proizvodnih i drugih objekata (maksimalne visine do Naknada za pogodnost gra đevinskog zemljišta – 150 cm u najnižem dijelu potkrovlja) se renta pla ća se u roku od 10 dana. obra čunava u procentu od 75% stvarne korisne površine potkrovne etaže. Član 46. Za gradsko gra đevinsko zemljište namijenjeno za Korisna površina podrumskih prostorija obra čunava izgradnju javnih infrastrukturnih objekata, ure đaja i se u procentu od 50% od stvarne korisne površine. instalacija renta se ne pla ća. Korisna površina suterenskog dijela objekta obra čunava se u procentu od 75% od stvarne korisne Naknada za ure đenje gradskog gra đevinskog površine. zemljišta Podrumskim prostorijama se smatraju i prostor kod Član 47. individualnih stambenih objekata u nivou ili iznad Pod ure đenim gradskim gra đevinskim zemljištem nivoa kote terena svijetle visine do 2,0 m. podrazumijeva se zemljište na kome su izvršeni ili se planiraju izvršiti radovi pripremanja zemljišta za Član 52. gra đenje i opremanja zemljišta u skladu sa članom Koeficijenti za obra čun korisnih površina su: 55., 56. i 57. Zakona o prostornom ure đenju. Zatvorene prostorije 1,00 Lo đe 0,75 Smatra se da je ure đeno gra đevinsko zemljište ako Pokrivene terase i natkriveni balkoni 0,50 ispunjava minimum ure đenja gradskog gra đevinskog Otvoreni balkoni, otvorene terase, ravni, prohodni zemljišta i to: krovovi i trijemovi 0,25 - snabdijevanje vodom i riješen sistem otpadnih Garaže u sklopu zgrade 1,00 voda, Djelimi čno otvorene i otvorene nadstrešnice 0,50 - kolski prilaz gra đevinskoj parceli, Otvoreni platoi koji su u funkciji obavljanja poslovne - snabdijevanje elektri čnom energijom. djelatnosti 0,25

Član 48. Član 53. Investitor koji namjerava graditi na gradskom Ako nije donesen Program ure đenja gradskog gra đevinskom zemljištu dužan je platiti naknadu za gra đevinskog zemljišta, visina naknade za ure đenje ure đenje gradskog gra đevinskog zemljišta. gradskog gra đevinskog zemljišta po jedinici mjere će se obra čunavati po jedinici korisne površine objekta, Naknada iz stava 1. ovog člana pla ća se i za za čiju izgradnju se izdaje urbanisti čka saglasnost i dogradnju, nadzidavanje, preure đenje krovišta i odre đuje se tako što se kao polazna osnova uzima

Broj 4/19, strana 767 prosje čna cijena 1m² izgra đenog stambenog prostora, na osnovu Odluke op ćinskog vije ća o visini Član 56. prosje čne kona čne gra đevinske cijene 1m² korisne Ako se gradi nova gra đevina umjesto gra đevine koje stambene površine po zonama kako slijedi: je porušena ili će biti porušena iznos naknade za pogodnost (renta) i ure đenje gra đevinskog zemljišta Poslovni Stambeni Proizvodni za novu gra đevinu obra čunava se za razliku površine objekti objekti objekti ukoliko se gradi nova gra đevina ve ćih dimenzija i I zona 2, 5% 2, 3% 2, 0% spratnosti. II zona 2, 3% 2, 0% 1, 5% III zona 1, 8% 1, 5% 1, 0% Za objekte za koje se ranije korisna površina ne može IV zona 1, 3% 1, 0% 0, 5% utvrditi iz odobrenja za gradnju i uvi đaju na licu V zona 0, 9% 0, 7% 0, 25% mjesta, obra čunava se korisna površina objekta VI 0,5% 0,3% 0, 1% prema podacima iz Katastra zemljišta i to tako što se ć uzimaju dimenzije objekta, a spratnost e biti đ č Član 54. utvr ena u postupku donošenja urbanisti ke Troškovi priklju čka na postoje će komunalne saglasnosti. gra đevine i instalacije (vodovod, kanalizacija, elektrodistributivni objekti i mreže, telefonske, Podaci iz katastra koji se odnose na površinu objekta kablovske i druge instalacije i mreže) ne spadaju u se množe sa koeficijentom 0,85 ili 0,80 kako bi se troškove ure đenja gra đevinskog zemljišta i njih snosi dobila približna korisna površina porušenog objekta. investitor koji gradi objekat. Č lan 57. č Član 55. Porušenim objektom u smislu prethodnog lana se đ Naknada za pogodnost (renta) i naknada za ure đenje smatra objekat koji je izgra en sa odobrenjem za đ č gra đevinskog zemljišta kod izgradnje ili dogradnje gra enje, osim u slu ajevima za objekte koji nemaju đ đ pomo ćnih objekata i to: garaža, ljetnih kuhinja, odobrenje za gra enje, a izgra eni su do 1974. ostava, drvarnica, i sli čnih objekata, umanjuje se za godine. 40% u odnosu na naknade za stambene objekte. Č lan 58. ć Naknada za pogodnost (renta) i naknada za ure đenje Ako se mijenja namjena postoje eg objekta ili dijela ć gra đevinskog zemljišta za izgradnju ili dogradnju objekta u namjenu za koju je propisana ve a naknada đ đ kotlovnice korisne površine do 20 m2 i ja čine do 50 iznos naknade utvr uje se kao razlika izme u đ kW, umanjuje se za 40 % u odnosu na naknade za naknade koja bi bila utvr ena za raniju namjenu i đ stambene objekte. naknade utvr ene za novu namjenu.

Č Naknada za pogodnost (renta) i naknada za ure đenje lan 59. đ đ gra đevinskog zemljišta kod izgradnje vjerskih Iznos naknade troškova ure enja gra evinskog č č đ objekata u kojima se obavljaju vjerski obredi, zemljišta za svaki pojedina an slu aj utvr uje se ć umanjuje se za 25 % u odnosu na naknade za posebnim aktom koji donosi nadležna op inska poslovne objekte. služba.

Č Naknada za pogodnost (renta) i naknada za ure đenje lan 60. č ć gra đevinskog zemljišta za antenske stubove na Iznos iz prethodnog lana investitor upla uje nakon đ podru čju op ćine Maglaj, obra čunava se po jednom što je utvr eno da ispunjava sve druge uslove za đ č antenskom stubu u iznosu od 10.000,00 KM, a za odobravanje gra enja, o emu ga službeno ć izgradnju baznih stanica mobilne telefonije sa obavještava nadležna op inska služba. antenskim stubovima i antenskih stubova kablovskih Č operatera na stambenim, stambeno-poslovnim i lan 61. ć poslovnim zgradama se obra čunava u iznosu od Nadležna op inska služba i investitor mogu ć 5.000,00 KM. ugovorom regulisati pla anje iznosa u ratama, pri č ć emu cjelokupna suma mora biti upla ena prije č Naknada za ure đenje gra đevinskog zemljišta i izdavanja odobrenja za upotrebu i po etka korištenja pogodnost (renta) za privremene pokretne bazne objekta, ali ne duže od tri godine od dana izdavanja đ stanice sa antenskim stubom (montažno- odobrenja za gra enje. demontažne), na podru čju op ćine Maglaj, se mjese čno odre đuje u iznosu od 200,00 KM

Broj 4/19, strana 768 VIII NA ČIN VO ĐENJA, RASPORE ĐIVANJA I Član 66. USMJERAVANJA NAKNADA IZ OVE Odredbe ove odluke koje se odnose na prodaju ODLUKE gradskog gra đevinskog zemljišta primjenjuje se i na ostalo gra đevinsko zemljište u vlasništvu Op ćine Član 62. Maglaj. Sredstva od naknada iz ove Odluke (naknada od prodaje gradskog gra đevinskog zemljišta, naknada Član 67. za dodijeljeno gradsko gra đevinsko zemljište, Za izgradnju poslovnih i proizvodnih objekata u naknada za pogodnost gradskog gra đevinskog obuhvatu ostalog gra đevinskog zemljišta iz člana 65. zemljišta – renta i naknada za ure đenje gradskog ove Odluke uvodi se obaveza pla ćanja naknade za gra đevinskog zemljišta) su namjenska sredstva i pogodnost (renta) koja važi za obuhvat VI zone koristit će se za ure đenje gra đevinskog zemljišta, gradskog gra đevinskog zemljišta. troškove naknade ranijim vlasnicima i izradu prostorno planske dokumentacije. X PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE IX OSTALO GRA ĐEVINSKO ZEMLJIŠTE Član 68. Član 63. Zahtjevi podneseni prije po četka primjene ove Ostalo gra đevinsko zemljište je izgra đeno i odluke, po kojima nije donijeto rješenje o dodjeli neizgra đeno zemljište namijenjeno za izgradnju gra đevinskog zemljišta, rješavat će se po odredbama objekata, koje se nalaze van zone gradskog važe ćih zakona koji regulišu ova pitanja. gra đevinskog zemljišta op ćine, i koje je predvi đeno prostornim planom, i spada u VI zonu gra đevinskog Član 69. zemljišta. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o gra đevinskom zemljištu Op ćine Maglaj Član 64. (''Službene novine Op ćine Maglaj '' br. 2/05, 2/06, Ostalo gra đevinsko zemljište je u obuhvatu granica 4/11 i 8/12). prostornog plana Op ćine Maglaj i obuhvata II, III i IV režim gra đenja za naselja: Kosova, Moševac, Član 70. Ravna, Oru če, Ošve, Poljice, Misuri ći, Maglaj, Bijela Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana Plo ča, Jablanica, Gornji Rakovac, Donji Rakovac, objavljivanja u "Službenim novinama Op ćine Brusnica, Brezici (dio), Gornja Bukovica, Donja Maglaj". Bukovica, Kamenica, Rajnovo Brdo, Gornja Bo činja, Donja Bo činja, Bakoti ć, Krsno Polje, Gornji Broj: 02-05-1-850/19 Ulišnjak, Donji Ulišnjak, Straište, Liješnica, Tujnica, Maglaj, 29.04.2019. godine Gornji Bradi ći, Donji Bradi ći, Novi Šeher, Čobe, Kopice, Domislica, Brezove Dane, Mladoševica, ZAMJENIK Strupina i Radoj čići. PREDSJEDAVAJU ĆE Hajrudin Fermi ć s.r. Član 65. Kao poseban dio ostalog gra đevinskog zemljišta, a koji je sadržan u prethodnom članu izdvajaju se 190. "Poslovne zone" i poslovno proizvodni objekti: Ova zona obuhvata pojas od 100 m od spoljne ivice Na osnovu čl.13. Zakona o principima lokalne magistralne ceste M-17, pojas od 100 m od spoljne samouprave ("Službene novine Federacije BiH" broj ivice regionalne ceste Maglaj-Zavidovi ći, pojas od 49/06) i čl. 21. Zakona o komunalnoj djelatnosti 100 m od spoljne ivice regionalne ceste Perkovi ć ("Službene novine Zeni čko-dobojskog kantona "broj – Novi Šeher – Tešanj i pojas uz lokalnu 17/08), člana 18. Statuta Op ćine Mgalaj ("Službene saobra ćajnicu Liješnica – Bradi ći u obuhvatu novine op ćine Maglaj" 8/07, 03/08 i 06/08), Regulacionog plana "Liješnica" na udaljenosti 200 m Op ćinsko vije će Maglaj na svojoj redovnoj sjednici od spomenute saobra ćajnice, a ukoliko je dio održanoj dana 29.04.2019. godine, donosi parcele u obuhvatu navedenog pojasa, ova zona obuhvata i preostali dio te parcele, tj. cijelu parcelu. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi

Broj 4/19, strana 769 Član 1. Član 4. U Odluci o komunalnoj naknadi („Službene novine Dosadašnji član 8. sada postaje član 9. i dalje kako Op ćine Maglaj“ broj: 03/18) mijenja se i dopunjava slijedi. član 12. tako da se dodaje stav 2. i glasi: Član 5. „Član 12. Naslov „ NA ČIN UTVR ĐIVANJA VISINE KOMUNALNE NAKNADE „ se nalazi iznad člana Obra čun komunalne naknade vrši se po slijede ćoj 9. formuli: PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE: KN = P x Kz x VB a) KN = iznos komunalne nakande iskazan Do donošenja Programa mjera subvencioniranja u KM, troškova pla ćanja komunalne naknade, ne će se vršiti b) P = Površina prostora, odnosno obra čun za vlasnike stambenog garažnog i pomo ćnog zemljišta, prostora. c) Kz = koeficijent zone u kojoj se Ako obveznik pla ćanja komunalne naknade, nekretnina nalazi (broj bodova ), stambeni, garažni i pomo ćni prostor daje na d) VB = Vrijednost obra čunske jedinice – korištenje ili zakup drugim licima ne može ostvariti boda iskazane u konvertibilnim markama pravo na osloba đanje. (KM) po jedinici mjere (m2) površine nekretnine.“ Član 6. Izmjena Odluke stupa na snagu osmog dana od dana Član 2. objavljivanja u Službenim novinama općine Maglaj. Iza člana 6.dodaje se naslov koji glasi: Broj: 02-05-1-851/19 „NA ČIN OSLOBA ĐANJA OD OBAVEZE Maglaj, 29.04.2019.godine PLA ĆANJA KOMUNALNE NAKANDE“ ZAMJENIK Član 3. PREDSJEDAVAJU ĆE Dodaje se novi član 8. koji glasi: Hajrudin Fermi ć s.r.

Član 8. Komunalna naknada se ne pla ća za: 191. a) Objekte koji služe za vojne potrebe b) Objekte i ure đaje za proizzvodnju i pružanje Na osnovu člana 22. stav 1. i 3. i člana 30. Zakona o usluga komunalne potrošnje, komunalnim djelatnostima(„Službene novine c) Zgrade i prostorije humanuitarnih Zeni čko - dobojskog kantona" broj 17/08) i čl. 18. organizacija, kao i organizacija socijalne Statuta Op ćine Maglaj („Službene novine op ćine zaštite, Maglaj“ broj 8/07, 3/08 i 6/08), Op ćinsko vije će d) Zgrade i prostorije koje služe za obavljanje op ćine Maglaj na sjednici održanoj dana 29.04.2019. vjerrskih obreda, godine, d o n o s i e) Objekte i prostorije koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (op ćine) f) Objekte i prostorije koje su u vlasništvu MZ- O D L U K U a, o izmjeni Odluke o vrijednosti boda komunalne g) Objekte i prostore protivpožarne zaštite. naknade u Op ćini Maglaj

Op ćinsko vije će može odre đena lica privremeno Član 1. osloboditi pla ćanja komunalne naknade, na osnovu Ovom Odlukom mjenja se član 1. Odluke o Programa mjera subvencioniranja troškova pla ćanja vrijednosti boda komunalne naknade u Op ćini komunalne naknade. Maglaj („Službene novine Op ćine Maglaj“ broj: 03/18) i glasi: Izuzetno od stava 1. ovog člana, komunalna naknada se pla ća za objekte i prostore iz prethodnog stava „Član 1. ukoliko ih vlasnici ili korisnici daju u zakup radi Vrijednost boda na osnovu kojeg se utvr đuje visina obavljanja druge djelatnosti.“ komunalne naknade za finansiranje komunalnih

Broj 4/19, strana 770 djelatnosti zajedni čke komunalne potrošnje u op ćini razvoju poljoprivrede i razvoju ruralnog dijela op ćine Maglaj se utvr đuje u mjese čnom iznosu od : Maglaj. S obzirom da su usvojeni strateški dokumenti I Zona 0,00285 „Strategija razvoja op ćine Maglaj 2012-2020“ i „Strategija razvoja poljoprivrede op ćine Maglaj II Zona 0,00275 2017-2021. godina“, sredstva koja su iz ovog dijela budžeta/prora čuna opredjeljena za poljoprivredu III Zona 0,00270 uglavnom će se usmjeravati ka razvoju strateških ciljeva poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja IV Zona 0,00265 na podru čju cijele op ćine, odnosno subvencioniranje poljoprivrednika koji doprinose opstanku i proširenju V Zona 0,00260 postoje će poljoprivredne proizvodnje, modernizaciji poljoprivredne proizvodnje, a samim tim i pove ćanju VI Zona 0,00255 prihoda u vlastitom doma ćinstvu. Osim budžetskih/prora čunskih sredstava Op ćine 1,40 KM /m2 za asfaltne baze“. Maglaj, ostala donatorska sredstva i druga sredstva koja su namijenjena za razvoj poljoprivrede bit će Član 2. usmjerena u razli čite sektore poljoprivredne Izmjena Odluke stupa na snagu osmog dana od dana proizvodnje koji su u skladu sa usvojenim strateškim objavljivanja u „Službenim novinama Op ćine dokumentima op ćine Maglaj, kako bi se nadomjestila Maglaj“. i nadogradila potpora za one proizvodnje koje se u 2019. godini nisu mogle podržati iz Broj: 02-05-1-852/19 budžetskih/prora čunskih sredstava ili su ta sredstva Maglaj, 29.04.2019.godine bila nedostatna za održivost proizvodnje. Sa podizanjem poljoprivredne proizvodnje na viši nivo reflektiraju se višestruke koristi za lokalnu ZAMJENIK zajednicu: PREDSJEDAVAJU ĆE • Ja č a se lokalno poljoprivredno doma ćinstvo; Hajrudin Fermi ć s.r. • Smanjuje se broj nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje; • Smanjuje se pritisak na Budžet/Prora čun u 192. dijelu nov čane podrške socijalno ugroženih kategorija stanovnika; PROGRAM POTICAJA U POLJOPRIVREDNOJ • Pove ćava se koli čina obra đenih PROIZVODNJI OP ĆINE MAGLAJ ZA 2019. poljoprivrednih površina; GODINU • Osigurava se opskrba stanovništva i lokalnih trgovina, firmi doma ćim lokalnim i jeftinijim UVOD proizvodima; • Stvara se ambijent za razvoj privatnog U skladu sa Zakonom o poljoprivredi („Sl. novine poduzetništva u okviru poljoprivrednih FBiH“ broj: 88/07) u kome je navedeno da jedinice gazdinstava. č lokalne samouprave mogu osigurati nov ane podrške č za razvoj poljoprivrede, te na temelju lana 8. OP ĆI UVJETI Zakona o principima lokalne samouprave, („Sl. č novine FBiH“ broj: 49/06), u Budžetu/Prora unu Poljoprivrednici koji nisu upisani u Registar ć đ Op ine Maglaj za 2019. godinu predvi eno je poljoprivrednih gazdinstava/ gospodarstava (RPG) i 190.000,00 KM za poticanje poljoprivredne Registar Klijenata (RK) nemaju pravo na proizvodnje, što predstavlja kontinuirano izdvajanje ostvarivanje poticajnih sredstava namijenjenih č sredstava iz budžeta/prora una za poljoprivredu na podršci u poljoprivredi i ruralnom razvoju. č ć podru ju op ine Maglaj. Opredjeljena sredstva poticaja će se rasporediti u ć Poticajna sredstva e se prvenstveno usmjeriti na omjeru 60% za animalnu (sto čarsku) proizvodnju i poticaj poljoprivrednih gazdinstava/ gospodarstava 40 % za biljnu proizvodnju, sa mogu ćim č koja u svom radu postižu zna ajne rezultate u cilju odstupanjima ±5 % od jedne ili druge navedene č stvaranja, ja anja i proširenja obiteljskih proizvodnje. gospodarstava i obrta, te na poljoprivredne Zadruge i Poticaj se može ostvariti i po dva osnova kod č č Udruženja iji lanovi doprinose cjelokupnom poljoprivredne proizvodnje za sljede će vrste biljne

Broj 4/19, strana 771 proizvodnje: maline, krastavci-kornišoni, paprika KORISNICI POTICAJA feferon, aronije, borovnice i plasteni čke proizvodnje, Korisnici poticaja su: kombiniranjem proizvodnje dvije od navedenih 1. Poljoprivrednici sa podru čja op ćine Maglaj kultura. Za sve ostale proizvodnje poticaj se može koji na svom i/ili zakupljenom zemljištu na ostvariti samo po jednom osnovu ovog Programa. podru čju op ćine Maglaj ostvaruju vlastitu Za poljoprivredne proizvo đače koji se bave biljnom poljoprivrednu proizvodnju i na taj na čin proizvodnjom (izuzev proizvodnje kukuruza - silažni poti ču razvoj ruralnih podru čja razvijanjem i merkantilni) i koji su registrovani po Zakonu o obiteljskih gazdinstava/gospodarstava. Pravo obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, na poticaje ostvaruju poljoprivrednici, fizi čke odnosno kao d.o.o., uvodi se koeficijent od 1,1 koji osobe, registrirani poljoprivredni obrti, se množi kod isplate poticaja. Isti će se primjenjivati poljoprivredna gazdinstva, te poljoprivredne i za sve one koji se u toku godine odlu če na zadruge i udruženja u ime svojih članova. registraciju obrta odnosno d.o.o., do objave javnih 2. Poljoprivredni proizvo đači koji ispunjavaju poziva, s tim da se poticaj za poljoprivrednu uvjete navedene u ovom Programu, Službi za proizvodnju ne može ispla ćivati retroaktivno. privredu, finansije/financije i razvoj Dokaz koji služi kao osnova za obra čun i isplatu je poduzetništva dužni su dostaviti zahtjev za obavezno prilaganje rješenja o registraciji djelatnosti op ćinski poticaj kompletiran sa kao obrta, odnosno sudskog rješenja (za d.o.o.), kod dokumentacijom propisanom u ovom prijave na javni poziv. Programu. 3. Poljoprivredne Zadruge i Udruženja sa svojim S obzirom na opredjeljena sredstva, mjere poticaja u programima navedenim u kriterijima ovog poljoprivredi iz Budžeta/Prora čuna Op ćine Maglaj u Programa, a kojim će obuhvatiti svoje članove. 2019. godini bit će usmjerena prema sljede ćim Op ćinska resorna Služba za oblast poljoprivrede će u sektorima poljoprivrede: roku od 30 od dana podnošenja zahtjeva izvršiti 1. Poticanje intezivne sto čarske proizvodnje provjeru korisnika na terenu. (proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka, Nakon provjere i obilaska prijavljenih korisnika pčelarstvo, peradarstvo–proizv. konzumnih Komisija će sa činiti prijedlog korisnika o jaja) ostvarivanju prava na nov čanu podršku u zavisnosti 2. Poticanje biljne proizvodnje (plasteni čka od vrste i obima koji je propisan, te spisak dostaviti proizvodnja, proizvodnja krastavca Op ćinskom na čelniku koji donosi odluku o isplati kornišona, uzgoj paprike feferona, poticaja. proizvodnja jagodi častog i bobi častog vo ća, proizvodnja kukuruza - za tov junadi, tov I. POSEBNI KRITERIJI PO VRSTAMA svinja i tov brojlera, proizvodnja aronije i PROIZVODNJE SA VISINOM borovnice) POTICAJA I POTREBNOM 3. Ostale vrste poticaja za unapre đenje DOKUMENTACIJOM poljoprivredne proizvodnje i ruralnog razvoja (projekti za zadruge i udruženja, i sufinansiranje ostalih projekata u 1. ANIMALNA PROIZVODNJA poljoprivredi) ______1.1. PROIZVODNJA SIROVOG KRAVLJEG MLIJEKA (Po kvartalima) UKUPNO : 190.000,00 KM Proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka je jedna od Ukoliko se sredstva iz jednog sektora poljoprivredne glavnih grana sto čarske proizvodnje na podru čju proizvodnje ne utroše mogu se prebacivati u drugi op ćine Maglaj. Imaju ći u vidu činjenicu da uz sebe sektor u skladu sa opravdanoš ću zahtjeva drugog veže čitav niz razli čitih sektora poljoprivredne sektora i to nakon isteka rokova predvi đenih za proizvodnje, predstavlja jedan od glavnih prioriteta podnošenje zahtjeva za odre đenu poljoprivrednu izdvajanja poticaja u 2019. godini. proizvodnju. Poticat će se poljoprivrednici koji na svojim farmama U slu čaju da opravdani zahtjevi po kategorijama imaju muzne krave obilježene ušnom markicom i poticaja znatno premaše budžetom predvi đena koje su pod stalnom veterinarskom kontrolom. Za sredstva, visina poticaja će se smanjiti po jedinici ostvarivanje poticaja potrebno je da se od strane mjere one kategorije koja je znatno premašila registriranog otkupljiva ča odnosno prera điva ča predvi đena sredstva. kravljeg mlijeka dostavi ovjeren spisak poljoprivrednih proizvo đača sa podru čja op ćine

Broj 4/19, strana 772 Maglaj, sa navedenim isporu čenim koli činama 1.3. PERADARSTVO (PROIZVODNJA kravljeg mlijeka po kvartalima. KONZUMNIH JAJA) (Javni poziv) Iznos poticaja ispla ćivat će se 0,10 KM po jednom litru predanog mlijeka registriranom otkupljiva ču Pravo na poticaj imaju poljoprivredni proizvo đači odnosno prera điva ču, s tim da se iznos po jedinici konzumnih jaja sa podru čja op ćine Maglaj koji svoju mjere može i smanjiti kako bi se zadovoljila forma djelatnost obavljaju kao registrirani obrt – srodna od 60 % od ukupno predvi đenih sredstava za poticaj. djelatnost. Poticaji za navedenu proizvodnju će se ispla ćivati Visina poticaja će iznositi 0,15 KM/koki nosilici, a kvartalno, sa tim da se u teku ćoj godini ispla ćuje Javni poziv za navedenu proizvodnju će biti posljednji kvartal iz prethodne godine i prva tri objavljen u 2019. godini. kvartala iz teku će godine, a sve zbog obra čunavanja Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je zadnjeg kvartala proizvedenog mlijeka u teku ćoj sljede ća dokumentacija: godini koji završava sa datumom 31. - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; decembrom/prosincom. - Potvrda o upisu u Registar klijenata (RK); Visina poticaja može biti i manja po jedinici - Potvrda od strane JP“Veterinarska mjere, zavisno od ukupne koli čine predanog stanica“doo Maglaj ili drugog nadležnog mlijeka. organa o broju koka nosilica u jatu; - Zapisnik nadležne op ćinske službe o 1.2. P ČELARSTVO (PROIZVODNJA MEDA) utvr đenom činjeni čnom stanju na terenu. (Javni poziv) Visina poticaja može biti i manja po jedinici mjere, zavisno od broja zaprimljenih i odobrenih Pravo na poticaj imaju poljoprivredni proizvo đači zahtjeva. pčelari, koji su članovi registriranog udruženja pčelara sa podru čja op ćine Maglaj, i koji imaju 2. BILJNA PROIZVODNJA najmanje 10 (deset) p čelinjih zajednica/košnica na svom ili zakupljenom imanju. 2.1. PLASTENI ČKA I STAKLENI ČKA Visina poticaja će iznositi 11,00 KM/košnici, a Javni PROIZVODNJA (Javni poziv) poziv za navedenu proizvodnju će biti objavljen u 2019. godini. Pravo na poticaje imaju poljoprivrednici koji zasnuju Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je bilo koji vid intezivne biljne proizvodnje sljede ća dokumentacija: (rasadni čarstvo, povrtlarstvo, cvje ćarstvo i dr.) u - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; plastenicima i staklenicima na vlastitom zemljištu - Potvrda o upisu u Registar poljoprivrednih i/ili zemljištu zakupljenom od strane drugih lica, na gazdinstava/gospodarstava (RPG) i Registar podru čju op ćine Maglaj. klijenata (RK); Poticati će se proizvodnja zasnovana u plastenicima i - Lista stoke i lista korištenja zemljišta iz staklenicima na minimalnoj površini od 200 m 2. RPG-a i RK-a; Podrška za navedenu proizvodnju u iznosu od 0,70 - Dokaz o vlasništvu nad parcelom ili ugovor do 1,00 KM/1m 2 plastenika, a Javni poziv za o zakupu/korištenju zemljišta na kome su navedenu proizvodnju će biti objavljen u 2019. postavljene košnice za ispašu, ukoliko se isti godini. dokaz ne nalazi ve ć u dosijeu RPG i RK; Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je - Potvrda od strane Udruženja p čelara da je sljede ća dokumentacija: član istoga, sa navedenim brojem košnica; - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; - Dokaz - Privitak V i priznanica o izvršenoj - Potvrda o upisu u Registar poljoprivrednih usluzi klini čkog pregleda košnica izdata od gazdinstava/gospodarstava (RPG) i Registar strane JP „Veterinarska stanica“ d.o.o. klijenata (RK); Maglaj; - Lista korištenja iz RPG-a i RK; - Zapisnik nadležne op ćinske službe o - Dokaz o vlasništvu nad parcelom ili ugovor utvr đenom činjeni čnom stanju na terenu. o zakupu/korištenju zemljišta na kome je Visina poticaja može biti i manja po jedinici zasnovana proizvodnja ukoliko se isti dokaz mjere, zavisno od broja zaprimljenih i odobrenih ne nalazi ve ć u dosijeu RPG-a i RK-a; zahtjeva. - Zapisnik nadležne op ćinske službe o utvr đenom činjeni čnom stanju na terenu. Visina poticaja može biti i manja po jedinici mjere, zavisno od broja zaprimljenih i odobrenih zahtjeva.

Broj 4/19, strana 773 2.2. PROIZVODNJA JAGODI ČASTOG VO ĆA koeficijentom 1,25. Iznos poticaja po 1 (jednom) (Javni poziv) dunumu iznosi 100 KM. (malina, kupina, jagoda, i dr.) Javni poziv za navedenu proizvodnju će biti objavljen u 2019. godini. Pravo na podršku u ovoj proizvodnji imaju Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je poljoprivrednici koji zasnuju poljoprivrednu sljede ća dokumentacija: proizvodnju na zasadima malina, kupina, jagoda, i - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; dr., od 1 dunuma i više. - Potvrda o upisu u Registar poljoprivrednih Visina poticaja za navedenu proizvodnju u iznosu od gazdinstava/gospodarstava/ (RPG) i Registar 0,10 do 0,15 KM/1 kg otkupljene koli čine od strane klijenata (RK); registriranog otkupljiva ča. Zasnovana poljoprivredna - Lista korištenja zemljišta iz RPG-a i RK-a; proizvodnja može biti na vlastitom zemljištu i/ili - Dokaz o vlasništvu nad parcelom i/ili ugovor zemljištu zakupljenom ili dobivenom na korištenje o zakupu/korištenju zemljišta na kome je bez naknade od drugih osoba. Javni poziv za zasnovana proizvodnja ukoliko se isti dokaz navedenu proizvodnju će biti objavljen u 2019. ne nalazi ve ć u dosijeu RPG-a i RK-a; godini. - Zapisnik nadležne op ćinske službe o Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je utvr đenom činjeni čnom stanju na terenu. sljede ća dokumentacija: Visina poticaja može biti i manja po jedinici mjere, - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; zavisno od broja zaprimljenih i odobrenih zahtjeva. - Potvrda o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava/gospodarstava (RPG) i Registar klijenata (RK); 2.4. UZGOJ PAPRIKE FEFERONA (Javni poziv) - Lista korištenja zemljišta iz RPG-a i RK-a; Pravo na podršku u ovoj proizvodnji imaju - Dokaz o vlasništvu nad parcelom i/ili ugovor poljoprivredni proizvo đači koji su zasnovali o zakupu/korištenju zemljišta na kome je proizvodnju feferona od 0,05 ha ( 0,5 dunuma) i više. zasnovana proizvodnja ukoliko se isti dokaz Zasnovana poljoprivredna proizvodnja može biti na ne nalazi ve ć u dosijeu RPG-a i RK-a; vlastitom zemljištu i/ili zemljištu zakupljenom ili - Dokaz o predanoj koli čini od strane dobivenom na korištenje bez naknade od drugih registriranog otkupljiva ča; osoba. - Zapisnik nadležne op ćinske službe o Visina poticaja za navedenu proizvodnju na utvr đenom činjeni čnom stanju na terenu. površinama od 0,5 – 1 dunuma se množi sa Za ostvarivanje poticaja potrebno je da se od strane koeficijentom 1 (jedan), a za površine preko 1 registriranog otkupljiva ča odnosno prera điva ča dunuma zasa đene površine se množe sa dostavi ovjeren spisak poljoprivrednih proizvo đača koeficijentom 1,25. Iznos poticaja po 1 (jednom) sa podru čja op ćine Maglaj, sa navedenim dunumu iznosi 100 KM. isporu čenim koli činama jagodi častog vo ća. Javni poziv za navedenu proizvodnju će biti Visina poticaja može biti i manja po jedinici objavljen u 2019. godini. mjere, zavisno od broja zaprimljenih i odobrenih Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je zahtjeva. sljede ća dokumentacija: - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; - Potvrda o upisu u Registar poljoprivrednih 2.3. UZGOJ KRASTAVCA KORNIŠONA (Javni gazdinstava/gospodarstava (RPG) i Registar poziv) klijenata (RK); - Lista korištenja iz RPG-a i RK-a; Pravo na podršku u ovoj proizvodnji imaju - Dokaz o vlasništvu nad parcelom i/ili ugovor poljoprivredni proizvo đači koji su zasnovali o zakupu/korištenju zemljišta na kome je proizvodnju krastavca kornišona od 0,05 ha (0,5 zasnovana proizvodnja ukoliko se isti dokaz dunuma) i više. ne nalazi ve ć u dosijeu RPG-a i RK-a; Zasnovana poljoprivredna proizvodnja može biti na - Potvrda banke o aktivnom ra čunu vlastitom zemljištu i/ili zemljištu zakupljenom ili podnosioca zahtjeva dobivenom na korištenje bez naknade od drugih - Zapisnik op ćinske službe o utvr đenom osoba. činjeni čnom stanju. Visina poticaja za navedenu proizvodnju na Visina poticaja može biti i manja po jedinici mjere, površinama od 0,5 – 1 dunuma se množi sa zavisno od broja zaprimljenih i odobrenih zahtjeva. koeficijentom 1 (jedan), a za površine preko 1 dunuma zasa đene površine se množe sa

Broj 4/19, strana 774 2.5. PROIZVODNJA KUKURUZA (SILAŽNI I - Dokaz o vlasništvu nad parcelom i/ili ugovor MERKANTILNI) ZA TOV JUNADI, UZGOJ o zakupu/korištenju zemljišta na kome je SVINJA I TOV BROJLERA (Javni poziv) zasnovana proizvodnja ukoliko se isti dokaz ne nalazi ve ć u dosijeu RPG-a i RK-a; Pravo na poticaje imaju korisnici koji zasnuju - Zapisnik nadležne op ćinske službe o proizvodnju kukuruza (merkantilni ili silažni) na utvr đenom činjeni čnom stanju na terenu. vlastitom zemljištu i/ili zemljištu zakupljenom od Visina poticaja može biti i manja po jedinici mjere, strane drugih lica na podru čju op ćine Maglaj, na zavisno od broja zaprimljenih i odobrenih zahtjeva. minimalnoj površini od 1 ha (10 dunuma). Podrška za navedenu proizvodnju iznosi 15,00 KM/dunumu, 3. SUFINANSIRANJE PROJEKATA - a Javni poziv za navedenu proizvodnju će biti PROGRAMA IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE, objavljen u 2019. godini. EDUKATIVNA PUTOVANJA I ORGANIZIRANI Za ovu vrstu poticaja se mogu prijaviti poljoprivredni POSJETI SAJMOVIMA proizvo đači koje se bave tovom junadi, svinja i brojlera, a koji istu dokazuju listom stoke iz Registra Podrška se odobrava zemljoradni čkim zadrugama i poljoprivrednih gazdinstava/gospodarstava i Registra udruženjima poljoprivrednika s podru čja op ćine klijenata. Maglaj na osnovu vrijednosti apliciranih projekata - Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je programa. sljede ća dokumentacija: Projekti - programi moraju biti isklju čivo vezani za - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; poljoprivrednu proizvodnju i ruralni razvoj. - Potvrda o upisu u Registar poljoprivrednih Jednoj zadruzi ili udruženju može biti odobreno gazdinstava/gospodarstava (RPG) i Registar sufinansiranje samo jednog projekta - programa u klijenata (RK); visini do 1.500,00 KM u 2019. godini. - Lista stoke i lista korištenja zemljišta iz Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je RPG-a i RK-a; sljede ća dokumentacija: - Dokaz o vlasništvu nad parcelom ili ugovor - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; o zakupu/korištenju zemljišta na kome je - Potvrda o upisu u Registar klijenata (RK); zasnovana proizvodnja ukoliko se isti dokaz - Poslovni plan ili projekt-program (sa ne nalazi ve ć u dosijeu RPG-a i RK-a; finansijskom strukturom) i predra čunom - Zapisnik nadležne op ćinske službe o opreme; utvr đenom činjeni čnom stanju na terenu. - Dokaz o vlasništvu nad parcelom ili ugovor Visina poticaja može biti i manja po jedinici mjere, o zakupu/korištenju zemljišta na kome je zavisno od broja zaprimljenih i odobrenih zahtjeva. zasnovana proizvodnja, ako se radi o poljoprivrednoj proizvodnji; 2.6. PROIZVODNJA ARONIJE I BOROVNICE - Izvještaj o radu Udruženja/Zadruge za (Javni poziv) 2018.godinu; - Završni ra čun za 2018. godinu; Pravo na podršku u ovoj proizvodnji imaju - Plan rada u 2019.godini; poljoprivrednici koji zasnuju poljoprivrednu - Zapisnik nadležne op ćinske službe o proizvodnju na zasadima aronije i borovnice, od 1 utvr đenom činjeni čnom stanju; dunuma i više. - Kopija teku ćeg / žiro ra čuna. Visina poticaja za navedenu proizvodnju je u iznosu od 100,00 KM/dunumu zasa đenih površina. Visina poticaja može biti i manja zavisno od broja Zasnovana poljoprivredna proizvodnja može biti na zaprimljenih i odobrenih zahtjeva. vlastitom zemljištu i/ili zemljištu zakupljenom ili dobivenom na korištenje bez naknade od drugih osoba. Javni poziv za navedenu proizvodnju će biti Ovdje su predvi đana i druga finansiranja u toku objavljen u 2019. godini. 2019. godine, a koja su usko vezana sa razvojem Za ostvarivanje navedenog poticaja neophodna je poljoprivrede na podru čju op ćine Maglaj, kao što su sljede ća dokumentacija: organizirane posjete sajmovima, organizirane posjete - Zahtjev za ostvarivanje navedenog poticaja; proizvo đačima i prera điva čima poljoprivrednih - Potvrda o upisu u Registar poljoprivrednih proizvoda na podru čju Bosne i Hercegovine, i sli čno. gazdinstava/gospodarstava (RPG) i Registar klijenata (RK); - Lista korištenja zemljišta iz RPG-a i RK-a;

Broj 4/19, strana 775 II. PROVEDBA POSTUPKA SA NA ČINOM strateški podržala i unaprijedila ISPLATE poljoprivredna proizvodnja.

Podnošenje zahtjeva se otpo činje po objavljenom - Planirani iznosi poticaja mogu biti i izvan Javnom pozivu, o čemu će poljoprivrednici biti utvr đenih iznosa, u zavisnosti od stanja informirani putem oglasne plo če i medija, izuzev punjenja budžeta op ćine Maglaj u 2019. poticaja za sirovo kravlje mlijeko koji se ispla ćuju po godini. dostavljenim ovjerenim spiskovima od strane otkupljiva ča mlijeka po kvartalima, te nakon što se urade provjere donesi se odluka o isplati poticaja. Broj: 02-05-1-855/19 Podnošenje zahtjeva traje do rokova nazna čenih u Maglaj, 29.04.2019.godine Javnom pozivu za svaku vrstu poljoprivredne proizvodnje posebno. ZAMJENIK Podnošenje zahtjeva se obavlja putem prijemnog PREDSJEDAVAJU ĆE šaltera Op ćine Maglaj, a zahtjevi se podnose Službi Hajrudin Fermi ć s.r. za privredu, finansije/financije i razvoj poduzetništva. Ispunjenost kriterija u svakom pojedina čnom slu čaju i uvi đajem na terenu, zapisnikom će utvrditi 193. Komisija za poticaje imenovana od strane Op ćinskog Na čelnika. Na osnovu člana 66. stav 1. i člana 68. stav 1. i 2. Krajnji rok za utvr đivanje činjeni čnog stanja za Zakona o vodama („Službene novine Federacije svaku pojedinu kategoriju je 30 dana nakon završetka BiH”, broj 70/06), čl. 13. Pravilnika o na činu rokova za predaju zahtjeva. utvr đivanja uslova za odre đivanje zona sanitarne Komisija će nakon isteka predvi đenog roka za zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno podnošenje zahtjeva za pojedine sektore vodosnabdijevanje stanovništva ("Službene novine poljoprivredne proizvodnje po Javnom pozivu Federacije BiH", br.88/12), Op ćinsko vije će Maglaj sa činiti prijedlog korisnika, utvrditi visinu poticaja u na 27. sjednici, održanoj 29.04.2019.godine, d o n o s skladu sa raspoloživim sredstvima za predmetne i kategorije poljoprivredne proizvodnje i predvi đenim iznosom po jedinici mjere, te isti dostaviti ODLUKU Op ćinskom na čelniku koji donosi odluku o isplati O zaštiti izvorišta vode za pi će u slivu rijeke poticaja. Bistrice, Op ćina Maglaj U slu čajevima gdje se Zapisnikom utvrdi da podnositelj zahtjeva nije ispunio jedan ili više kriterija, taj zahtjev se ne odobrava, vrši se njegovo I. OP ĆE ODREDBE arhiviranje i usmeno se obavještava podnositelj zahtjeva o razlozima neodobravanja poticaja. Član 1. Ponovno podnošenje zahtjeva u teku ćoj godini za Ovom Odlukom utvr đuju se zone sanitarne zaštite istu proizvodnju ne će biti razmatrano od strane izvorišta vode za pi će u slivu rijeke Bistrice, op ćina Komisije. Maglaj (u daljem tekstu: izvorište), sa kojeg se vrši Ukoliko se u realizaciji Programa utvrde podnositelji dopuna izvorišta „Misuri ći“, veli čina i granice zona zahtjeva za poticaje koji pokušavaju prevariti sanitarne zaštite, mjere i režimi zaštite, nadzor nad Komisiju pružanjem neta čnih podataka, te osobe će sprovo đenjem ove Odluke, kaznene odredbe i druga biti isklju čene iz programa poticaja naredne dvije pitanja od interesa za sprovo đenje sanitarne zaštite godine. izvorišta.

Napomena: Član 2. - Ukoliko zbog nedostatka sredstava u Izvorište „Bistrica“ nalazi se na rijeci Bistrici, Budžetu/Prora čunu Op ćine Maglaj, ili zapadno od Maglaja, oko 1,3 km uzvodno od uš ća nekih drugih razloga, ne mogne do ći do rijeke Bistrice u rijeku Bosnu. Administrativno realizacije ovih mjera poticaja, Op ćina pripada Op ćini Maglaj, odnosno Zeni čko – Maglaj će nastojati istu mjeru podržati iz dobojskom kantonu. sredstava donacija ili nekih drugih programa pomo ći koji se budu realizirali na podru čju op ćine Maglaj, a kako bi se

Broj 4/19, strana 776 Član 3. II. ZAŠTITNO PODRU ČJE Zaštita izvorišta vrši se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera, Član 9. koji su utvr đeni u skladu sa lokalnim uslovima, na Zone zaštite izvorišta „Bistrica“ utvr đene su u skladu osnovu dosad provedenih istražnih radova i stru čnog sa članom 8. Pravilnika koji se odnosi na izvorišta sa elaborata. zahvatom iz otvorenih vodotoka uspostavljaju i održavaju se tri zone sanitarne zaštite, i to, Član 4. Prva (I) zaštitna zona, zona najstrožijih Utvr đivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera zabrana i ograni čenja; vrši se u cilju zaštite voda izvorišta od svih vidova Druga (II) zaštitna zona, zona strogih zabrana i zaga đenja i štetnih uticaja koji mogu nepovoljno ograni čenja; djelovati na higijensku ispravnost vode za pi će ili na Tre ća (III) zaštitna zona, zona umjerenih izdašnost izvorišta. zabrana i ograni čenja. Zaštitne zone izvorišta „Bistrica“ prikazane su na Član 5. karti mjerila 1:25.000. Mjere zaštite izvorišta utvr đene ovom Odlukom U zoni iz prethodnog stava ovog člana primjenjuju se ugradi će se, na odgovaraju ći na čin, u prostorne sanitarno - tehni čke mjere i druga djelatnost na na čin dokumente Op ćine Maglaj u skladu sa Zakonom o utvr đen ovom Odlukom. prostornom ure đenju Federacije BiH i Zakonom o prostornom ure đenju Zeni čko – dobojskog kantona. Član 10. Do donošenja novih prostornih dokumenata Op ćine (Zaštita, pristup i obilježavanje) Maglaj, na mjere zaštite utvr đene ovom Odlukom Mjere zaštite u granicama prve zaštitne zone primjenjivat će se odgovaraju ća planska izvorišta „Bistrica“ su odre đene u skladu sa članom dokumentacija o mjerama za zaštitu izvorišta i ranije 10. Pravilnika. doneseni prostorni planovi i ostala planska Podru čje I zaštitne zone izvorišta mora biti zašti ćeno dokumentacija. od neovlaštenog pristupa čvrstom i sigurnom ogradom visine ne manje od 2 m i ne manje od 3 Član 6. metra od vanjskih kontura vodozahvatnog podru čja, Gra đenje i rekonstrukcija objekata i njihovo kao i drugim mjerama fizi čke zaštite i osiguranja. korištenje i obavljanje privredne, komunalne, Pristup podru čju I zaštitne zone dozvoljen je samo poljoprivredne, šumarske i drugih djelatnosti na zaposlenicima koje odredi „Komunalno javno podru čju iz člana 5. stav 1. i 2. ove Odluke mogu se društvo“ d.o.o. Maglaj i nadležnim inspekcijskim vršiti na podru čjima zaštitnih zona utvr đenih ovom organima za vrijeme vršenja kontrole, kao i drugim Odlukom samo na na čin i u mjeri utvr đenoj ovom licima uz posebnu dozvolu i evidenciju korisnika Odlukom. vodozahvatnih objekata. „Komunalno javno društvo“ d.o.o. Maglaj mora na Član 7. odgovaraju ći na čin obilježiti I zaštitnu zonu i ista ći Op ćinsko vije će Maglaj nadležno za donošenje upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa. prostornih dokumenata Op ćine Maglaj, u skladu sa Zakonom o prostornom ure đenju Zeni čko – Član 11. dobojskog kantona, i za kontrolu provo đenja (Provo đenje mjera zaštite) prostornih dokumenata Op ćine Maglaj, organi uprave „Komunalno javno društvo“ d.o.o. Maglaj dužno je Op ćine Maglaj, privredna društva, druga pravna lica i održavati postavljenu ogradu u ispravnom stanju i gra đani dužni su se pridržavati ove Odluke i provoditi obezbje đenje prve zaštitne zone i objekata dosljedno i pravovremeno primjenjivati zaštitne u njoj. mjere utvr đene ovom Odlukom. Na podru čju prve zaštitne zone, zabranjuju se sve Prostornim dokumentima Op ćine Maglaj utvrdi će se aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim i mjere zaštite utvr đene Elaboratom, a, po radom i održavanjem izvorišta. Aktivnosti koje se mogu ćnosti, i dinamika njihovog izvršenja. sprovode u cilju normalnog rada i održavanja kaptaža i bunara ne smiju štetno djelovati na izvorište. Član 8. Izvorištem iz člana 2. ove Odluke, u skladu sa odlukom Op ćinskog vije ća Maglaj, upravlja preduze će „Komunalno javno društvo” d.o.o. Maglaj (u daljem tekstu: korisnik vodozahvatnih objekata).

Broj 4/19, strana 777 III – OBUHVAT I GRANICE ZAŠTITNIH Član 14. ZONA (Granice tre će zaštitne zone) III zaštitna zona izvorišta „Bistrica“ utvr đuje se radi Član 12. smanjenja rizika od zaga đenja podzemnih voda (Granice prve zaštitne zone) patogenim mikroorganizmima i drugim štetnim Granica I zaštitne zone obuhvata prostor oko uticajima koji se mogu pojaviti tokom zadržavanja vodozahvatnog objekta, kojim se vodozahvatni vode u podzemlju. objekt štiti od slu čajnog ili namjernog zaga đenja ili Obzirom na geološke karakteristike terena, na ovom ošte ćenja. podru čju dominira površinsko oticanje, pa je za Granica I zaštitne zone obezbje đuje se ogradom ne utvr đivanje granice III zaštitne zone mjerodavan nižom od dva (2) metra koja se postavlja na orografski sliv izvorišta. udaljenosti ne manjoj od deset (10) metara od Granica III zaštitne zone izvorišta „Bistrica“ pruža se vanjskih kontura svih objekata koji se nalaze u sjeveroisto čno od Moševa čkog šiljka (k.t.438) prema vodozahvatnom podru čju. sjeverozapadu preko Klju čavice (k.t.428) do Visa I zaštitna zona obuhvata parcelu K. Č.4183/1. Ošve, (k.t.444). Od Visa se pruža kote k.t.429 do vrha Maglaj. Kupljenac (k.t.489). Unutar I zaštitne zone izvorišta „Bistrica“ situirani su Od vrha Kupljenac vanjska granica se pruža preko slijede ći objekti: Spahi ća i lagano povija ka jugu do kote k.t.449, - Vodozahvatni objekat, koji se sastoji od odakle se dalje pruža preko Kalabi ća, Milove glave i Tirolskog zahvata u koritu rijeke Bistrica kote k.t.470 do kote k.t.440. Od kote k.t.440 se i sabirnog objekta lociranog na desnoj lagano povija ka jugozapadu, preko Rujni čkog brda obali vodotoka; (k.t.530) i Ozeb (k.t.534) do Kraljevog brda (k.t.571). - Dovodni ACC cjevovod, NO 200, Q = Od Kraljevog brda (k.t.571) vanjska granica pruža se 25 l/s do izvorišta „Misuri ći“ ka jugoistoku preko Pasje glave i Bandere (k.t.576) I zaštitna zona izvorišta „Bistrica“ predstavlja zonu do kote 533 odakle se dalje povija ka sjeveroistoku sa najstrožijim zabranama i ograni čenjima. preko naselja Brdana, Gospinog brda (k.t.495) do Kobilja če (k.t.493) Član 13. Od Kobilja če vanjska granica III zaštitne zone se (Granice druge zaštitne zone) povija ka sjeveru do Moševa čkog šiljka (k.t.438). II zaštitne zone izvorišta utvr đuje se radi smanjenja III zaštitna zona izvorišta „Bistrica“ predstavlja zonu rizika od zaga đenja izvorišta hemijskim materijama sa umjerenim zabranama i ograni čenjima. visokog rizika i drugim štetnim uticajima koji se Ukupna površina III zaštitne zone iznosi 15,7 km². mogu pojaviti tokom zadržavanja u podzemlju. Granica II zaštitna zona izvorišta „Bistrica“ Maglaj obuhvata prostor od vanjske granice I zaštitne zone IV – ZAŠTITNE MJERE ZA IZVORIŠTE I uzvodno od izvorišta sa obje strane vodotoka Bistrice REŽIM ZAŠTITE U ZAŠTITNIM ZONAMA (stav 3. i 4. člana 8. Pravilnika). IZVORIŠTA Granica II zaštitne zone utvr đena je kao pojas širine po 200 m sa obje strane slijede ćih dionica vodotoka u ZAŠTITNE MJERE ZA PODRU ČJA slivu rijeke Bistrice i to : OBUHVA ĆENA PRVOM ZAŠTITNOM - Dionica rijeke Bistrice od sela ZONOM IZVORIŠTA I REŽIM ZAŠTITE Muminovi ći do profila vodozahvata, IZVORIŠTA - Dionica rijeke Bistrice od profila vodozahvata 200 m nizvodno, Član 15. - Dionica Borovog potoka od sela Jovi ći Podru čja prve zaštitne zone izvorišta „Bistrica“ mora do uš ća rijeke Bistrice, biti zašti ćeno od neovlaštenog pristupa čvrstom i - Dionica potoka od sela Oru če do uš ća sigurnom ogradom, te drugim potrebnim mjerama Borovog potoka. fizi čke zaštite i osiguranja. Pristup u podru čje prve zaštitne zone dozvoljen je Unutar druge zaštitne zone izvorišta „Bistrica“ se samo stru čnim licima i zaposlenicima koje odredi nalaze parcele njive, vodozahvat, putevi, i dr.. korisnik ili vlasnik vodozahvatnih objekata i II zaštitna zona izvorišta „Bistrica“ predstavlja zonu nadležnim inspekcijskim organima za vrijeme sa strogim zabranama i ograni čenjima. vršenja kontrole. Pristup u podru čje prve zaštitne zone drugim licima mogu ć je samo uz posebnu dozvolu i evidenciju korisnika vodozahvatnih objekata.

Broj 4/19, strana 778 Na podru čju I (prve) zaštitne zone mogu se, uz Član 16. primjenu potrebnih mjera zaštite, nalaziti Na podru čju II zaštitne zone izvorišta za sve vodozahvatni objekti - bunari, kaptažne gra đevine, aktivnosti se propisuju nivoi ograni čenja i zabrana u rezervoari, pumpne stanice, postrojenja za skladu sa Prilogom 1. Pravilnika o na činu utvr đivanja pre čiš ćavanje vode, pogonske i administrativne uslova za odre đenje zona sanitarne zaštite i zaštitnih zgrade, prilazni i unutrašnji putevi i drugi objekti mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje neophodni za rad sistema vodosnabdijevanja. stanovništva („Službene novine FBiH“ br. 88/12). Korisnik ili vlasnik vodozahvatnih objekata dužan je Korisnik ili vlasnik vodozahvatnih objekata mora na održavati postavljenu ogradu u ispravnom stanju i odgovaraju ći na čin obilježiti II zaštitnu zonu provoditi obezbje đenje ove zone i objekata u njoj u izvorišta. smislu odredaba prethodnih stavova. Korisnik ili vlasnik vodozahvatnih objekata mora, na ZAŠTITNE MJERE ZA PODRU ČJA odgovaraju ći na čin, obilježiti prvu zaštitnu zonu OBUHVA ĆENA TRE ĆOM ZAŠTITNOM izvorišta i ista ći upozorenje o zabrani neovlaštenog ZONOM IZVORIŠTA I REŽIM ZAŠTITE U pristupa. TOJ ZAŠTITNOJ ZONI

Na podru čju I (prve) zaštitne zone, zabranjuju se sve Član 17. aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim Na podru čju III zaštitne zone izvorišta za sve radom i održavanjem sistema za vodosnabdjevanje. aktivnosti se propisuju nivoi ograni čenja i zabrana u Aktivnosti koje se provode u cilju normalnog rada i skladu sa Prilogom 1. Pravilnika o na činu utvr đivanja održavanja sistema vodosnabdijevanja ne smiju uslova za odre đenje zona sanitarne zaštite i zaštitnih štetno djelovati na izvorište. Izuzetno se na području mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje prve zaštitne zone izvorišta mogu se provoditi stanovništva („Službene novine FBiH“ br. 88/12). slijede će aktivnosti: Korisnik ili vlasnik vodozahvatnih objekata mora na - uzgajanje trave bez upotrebe đubriva i odgovaraju ći na čin obilježiti III (tre ću) zaštitnu zonu drugih agrotehni čkih sredstava, izvorišta. - provo đenje kanalizacije i druge instalacije koje služe za normalan rad objekata V – POSEBNE MJERE KONTROLE vodosnabdijevanja, s tim da je odgovaraju ćim projektnim i izvo đačkim Član 18. rješenjem osigurano da te instalacije ne Pra ćenje promjena u slivu izvorišta „Bistrica“ koje mogu ugroziti izvorište, mogu uticati na kvalitet vode na vodo-zahvatnim - instaliranje trafo-stanica koje sadrže objektima sprovodi se mjerama posebne kontrole, ekološki prihvatljive materije ili imaju koje naro čito uklju čuju: nepropusne jame koje onemogu ćuju - uspostavljanje monitoringa curenje ulja i piralena u tlo, kvantitativno-kvalitativnih karakteristika - skladištenje kemikalija uz primjenu voda u slivu izvorišta; potrebnih mjera osiguranja koja - inspekcijske kontrole slivnog podru čja. onemogu ćavaju njihovo štetno djelovanje na izvorište, i VI – NADZOR NAD PROVO ĐENJEM OVE - instaliranje dizel-agregata (kao rezervni ODLUKE izvori elektri čne energije) uz primjenu potrebnih mjera osiguranja i poja čanim Član 19. stepenom sigurnosti u odnosu na Nadzor nad provo đenjem ove Odluke vrši upotrijebljeno gorivo. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Za izvorište „Bistrica“ uspostaviti posebnu kontrolu Zeni čko – dobojskog kantona. pra ćenja kvaliteta vode u izvorištu (monitoring izvorišta), te pra ćenje svih aktivnosti u slivnom Član 20. podru čju izvorišta koje se mogu negativno odraziti Inspekcijski nadzor nad provo đenjem ove Odluke na režim i kvalitet vode u izvorištu. odnosno nad sprovo đenjem režima i mjera zaštite propisanih ovom Odlukom vrše nadležni inspekcijski ZAŠTITNE MJERE ZA PODRU ČJA organi u skladu sa važe ćim propisima. OBUHVA ĆENA DRUGOM ZAŠTITNOM ZONOM IZVORIŠTA I REŽIM ZAŠTITE U TOJ ZAŠTITNOJ ZONI

Broj 4/19, strana 779 VII – KAZNENE ODREDBE 194. Član 21. Nov čanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazni će Na osnovu člana 13. Zakona o principima lokalne se za prekršaj pravno lice ako ne provodi odluku o samouprave „Službene novine Federacije Bosne i zaštiti izvorišta iz člana 204. stav 1. ta čka 10. Hercegovine“, broj:49/06) i člana 18. Statuta Op ćine Federalnog Zakona o vodama („Službene novine Maglaj („Službene novine Op ćine Maglaj“, FBiH“, broj: 70/06). broj:8/07, 3/08 i 6/08), Op ćinsko vije će Maglaj, na sjednici održanoj dana 29.04.2019. godine donosi Član 22. Nov čanom kaznom od 2.000 do 20.000 KM kazni će se za prekršaj pravno lice ako se ne pridržava odredbi ODLUKA člana 205. Federalnog Zakona o vodama („Službene o dodjeli na korištenje po osnovu zakupa novine FBiH“, broj: 70/06). prostorija dijela drugog sprata JU Doma kulture „Edhem Mulabdi ć“ Radio televiziji Maglaj d.o.o. Član 23. Maglaj Nov čanom kaznom od 100 do 2.000 KM kazni će se za prekršaj fizi čko lice ako se ne pridržava odredbi člana 206. Federalnog Zakona o vodama („Službene Član 1. novine FBiH“, broj: 70/06). Dodjeljuje se na korištenje po osnovu zakupa prostora koji se nalaze u ulici Sulejmana Omerovi ća VIII – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE – Cara u zgradi Doma kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj i to prostorije koje se nalaze na drugom Član 24. spratu i koje se sastoje od: prijemni dio površine 9,71 (Ure đenje prve zaštitne zone) m2, hodnik 8,63 m2, sanitarni blok 5,44 m2, čajna Na podru čju I zaštitne zone izvorišta „Bistrica” kuhinja 9,22 m2, energetski ormar 1,68 m2, redakcija izvršit će se ure đenje prostora i provo đenje zaštitnih 67,98 m2, studio radio 19,17 m2, radio režija 12,25 mjera u skladu sa ovom Odlukom i Elaboratom m2, kancelarija 1 12,68 m2, kancelarija 2 12,96 m2 zaštite u roku od šest mjeseci od dana stupanja na TV studio 54,11 m2, magacin 12,37 m2, režija 9,37 snagu ove Odluke. m2, montaža 8,06 m2, u ukupnoj površini od 233, 63 “Komunalno javno društvo” d.o.o. Maglaj je dužna m2. izvršiti radnje iz članova 10-11. ove Odluke za koje Član 2. je ovom Odlukom zadužena u roku od 365 dana od Ovlaš ćuje se Na čelnik op ćine da sa Službom za dana stupanja na snagu ove Odluke. urbanizam, geodetske i imovinsko pravne poslove sa čini ugovor u kojem će se detaljno definisati uslovi Član 25. zakupa korištenja, održavanja prostora i eventualnog (Obaveza pridržavanja odredbi) privremenog raskidanja ugovora za prostore “Komunalno javno društvo” d.o.o. Maglaj i druga navedene u članu 1. ove Odluke, izme đu Op ćine pravna, fizi čka lica dužni su pridržavati se odredaba Maglaj i Radio televizije Maglaj. ove Odluke i primjenjivati ovom Odlukom propisane mjere za zaštitu izvorišta „Bistrica” u Op ćini Maglaj. Član 3. Član 26. Navedene poslovne prostorije iz člana 1. se ustupaju (Stupanje na snagu) na period od 7 (sedam) godina, a uz saglasnost Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana ugovornih stranaka sa mogu ćnoš ću produženja pod objavljivanja u "Službenim novinama Op ćine istim ili izmijenjenim uslovima. Maglaj".

Broj: 02-05-1-854/19 Član 4. Maglaj, 29.04.2019. godine Radio televizija Maglaj je dužna koristiti prostor kao dobar doma ćin, redovno isti održavati, a eventualno ZAMJENIK potrebnu adaptaciju prostora vršiti samo uz PREDSJEDAVAJU ĆE saglasnost vlasnika. Hajrudin Fermi ć s.r.

Broj 4/19, strana 780 Član 5. 196. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i ima se objaviti u „Službenim novinama Op ćine Maglaj“. Na osnovu člana 12. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima („Službene novine Broj: 02-05-1- 853 /19 Federacije Bosne i Hercegovine“, broj.12/03, 34/03 i Maglaj, 29.04. 2019.godine 65/13), člana 29. Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama („Službeni list Republike Bosne i ZAMJENIK Hercegovine“, broj: 6/92 i 13/94) i člana 18. Statuta PREDSJEDAVAJU ĆE Op ć ine Maglaj („Službene novine Op ć ine Maglaj“, Hajrudin Fermi ć s.r. broj:8/07, 3/08 i 6/08), nakon dostavljene pismene preporuke i rang liste Komisija za provo đenje konkursa za izbor direktora JU Dom kulture „Edhem 195. Mulabdi ć“ Maglaj, broj:1/1-42-2/19 od dana 24.04.2019.godine i traženja saglasnosti za Na osnovu člana 10. Zakona o porezu na promet imenovanje direktora JU Dom kulture „Edhem nekretnina («Službene novine Ze-do kantona» broj: Mulabdi ć“ Maglaj, broj:1/1-44/19 od dana 6/09 ), člana 16. Zakona o porezu na imovinu, 24.04.2019.godine od strane Upravnog odbora JU naslije đe i poklon («Službene novine Ze-do kantona Dom kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj, Op ćinsko broj: 9/09), člana 30. Statuta Op ćine Maglaj vije će Maglaj na sjednici održanoj dana («Službene novine Op ćine Maglaj» broj: 8/07, 3/08 i 29.04.2019.godine, donosi 6/08) i Poslovnika o radu Op ćinskog vije ća Maglaj («Službene novine op ćine Maglaj»,broj; 2/09 i 1/13 ODLUKU ), Op ćinsko vije će Maglaj na sjednici održanoj dana o davanju saglasnosti za kona čno imenovanje 01.04.2019. godine donosi direktora JU Dom kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj R J E Š E N J E o produženju važenja imenovanja Član 1. Komisije za procjenu prometne vrijednosti Daje se saglasnost Upravnom odboru JU Dom nekretnina i Komisije za utvr đivanje tržišne kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj za kona čno vrijednosti na imovinu, naslije đe i poklon imenovanje Svjetlane Zamboni, profesor engleskog na kra ći period jezika i književnosti, za direktora JU Dom kulture„Edhem Mulabdi ć“ Maglaj. I Produžava se mandat Komisije za procjenu prometne Član 2. vrijednosti nekretnina imenovane Rješenjem broj: Direktor se imenuje na period od 4 ( četiri) godine, 02-05-1-853/17 od 06.04.2017.godine i Komisije za po čev od dana imenovanja od strane Upravog odbora utvr đivanje tržišne vrijednosti na imovinu, naslije đe i Ustanove. poklon imenovane Rješenjem broj:02-05-1-854/17 od 06.04.2017.godine, na kra ći period, odnosno do Član 3. imenovanja nove. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i ima se objaviti u „Službenim novinama Op ćine Maglaj“. II Ovo Rješenje stupa na snagu danom objavljivanja u « Broj: 02-05-1- 839/19 Službenim novinama Op ćine Maglaj «. Maglaj, 29.04.2019. godine

ZAMJENIK PREDSJEDAVAJU ĆE Broj: 02-05-1-661/19 Hajrudin Fermi ć s.r. Maglaj, 01.04.2019.godine

PREDSJEDAVAJU ĆA Svjetlana Zamboni s.r.

Broj 4/19, strana 781 AKTI OP ĆINSKOG NA ČELNIKA Obrazac broj 4. - Posebni podaci o teku ćim i kapitalnim transferima, 197. Obrazac broj 5. - Klasifikacija rashoda i izdataka U skladu sa članom 92. Zakona o budžetima u FBiH budžeta po Vladinim funkcijama (COFOG), (“Službene novine FBiH”, broj:102/13, 9/14, 13/14, 08/15, 91/15, 102/15….) i članom 18. Pravilnika o Obrazac broj 6. - Registar doznaka iz teku će rezerve finansijskom izvještavnaju i Godišnjem obra čunu budžeta, Budžeta u FBiH (“Službene novine FBiH”, broj: 69/14, 14/15, 04/16 i 19/18), Na čelnik op ćine, Obrazac broj 7. - Registar neizmirenih obaveza, dostavlja Obrazac broj 8. - Pregled prihoda, primitaka, rashoda PERIODI ČNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ i izdataka po ekonomskim kategorijama BUDŽETA - PRORA ČUNA OP ĆINE MAGLAJ ZA PERIOD 01.01. – 31.03.2019. GODINE Obrazac broj 9. - Izvještaj o namjenskom utrošku transfera, sa Pismenim obrazloženjem o namjenskom Pravilnikom o finansijskom izvještavanju i utrošku sredstava. godišnjem obra čunom budžeta u FBiH, (“Službene novine FBiH”, broj: 69/14, 14/15, 04/16 i 19/18), Obrazac broj 1. - Pregled prihoda, primitaka i propisani su oblik i sadržaj finansijskih izvještaja, finansiranja po ekonomskim kategorijama uputstva o izradi periodi čnih izvještaja i godišnjeg obra čuna, periodi za koje se sastavljaju, te na čin i Obrazac broj 1 – predstavlja pregled prihoda, rokovi njihovih podnošenja. Članom 92. Zakona o primitaka i finansiranja po ekonomskim kategorijama budžetima u FBiH (“Službene novine FBiH”, u izvještajnom periodu (ukupno ostvarena sredstva iz broj:102/13, 9/14, 13/14, 08/15, 91/15, 102/15….) i svih izvora. Ukupno ostvareni prihodi, primici i članom 18. navedenog Pravilnika, propisana je finansiranje po ovom obrascu za period izvještavanja obaveza dostavljanja periodi čnih izvještaja osim iznose 1.390.778,00 KM, ili 15,62% u odnosu na kantonalnom Ministarstvu finansija i Op ćinskom planirana sredstva u Budžetu Op ćine Maglaj za 2019. vije ću u roku od dvadeset dana po isteku godinu. U odnosu na prethodnu godinu isti su ve ći za obra čunskog perioda. Pravilnik o finansijskom 92.812,00 KM, ili 7,15%. izvještavanju i godišnjem obra čunu budžeta u FBiH, Pove ćanje prihoda i primitaka izvještajnog perioda u (“Službene novine FBiH”, broj: 69/14, 14/15, 04/16 i odnosu na prethodnu godinu za isti period 19/18/), stupio je na snagu narednog dana od dana izvještavanja je pove ćanje na Potkategoriji Poreznih objave u “Službenim novinama Federacije BiH”, prihoda u iznosu od 88.408,00KM, te Potkategoriji tj.28.08.2014. godine, a primjenjuje se od Teku ćih transfera u iznosu od 8.450,00KM. 01.01.2015. godine, kako je definisano članom 35. istog Pravilnika. Obrazac broj 2. - Rashodi i izdaci po ekonomskim kategorijama Navedeni Pravilnik pretrpio je tri izmjene, koje su izmedju ostalih podrazumjevale izmjenu obrazaca Obrazac broj 2 – predstavlja pregled rashoda i Periodi čnog izvještavanja i to Obrasca broj 3, izdataka po ekonomskim kategorijama u Obrasca broj 7 i Obrasca broj 8. izvještajnom periodu (ukupno utrošena sredstva iz svih izvora). Ukupni rashodi i izdaci po obrascu broj Periodi čni finansijski izvještaji predstavljaju set 2, za period izvještavanja iznose 1.059.303,00 KM, obrazaca od devet finansijskih izvještaja, a to su: ili 11,89% u odnosu na planirana sredstva u Budžetu Op ćine Maglaj za 2019. godinu. U odnosu na Obrazac broj 1. - Pregled prihoda, primitaka i prethodnu godinu isti su ve ći za 96.686,00 KM, ili finansiranja po ekonomskim kategorijama, 10,00%.

Obrazac broj 2. - Rashodi i izdaci po ekonomskim Obrazac broj 3. - Posebni podaci o pla ćama i kategorijama, broju zaposelnenih

Obrazac broj 3. - Posebni podaci o pla ćama i broju Obrazac broj 3. – predstavlja pregled posebnih zaposelnenih, podataka o pla ćama i broju zaposlenih. Bruto pla će i naknade pla ća za period izvještavanja iznose 377.761,00 KM, a ukupne bruto pla će sa doprinosom

Broj 4/19, strana 782 poslodavca i ostalim doprinosima 417.911,00 KM. U budžetske rezerve nije bilo izdvajanja nov čanih odnosu na prethodnu godinu za isti izvještajni period sredstva. izvještavanja ovi rashodi su manji za 11.671,00 KM, ili 2,72%. Obrazac broj 7. - Registar neizmirenih obaveza,

Obrazac broj 4. - Posebni podaci o teku ćim i Obrazac broj 7 predstavlja pregled neizmirenih kapitalnim transferima obaveza u izvještajnom period, ukupno nedospjele obaveze, ukupno dospjele obaveze, dospjele obaveze Obrazac broj 4 predstavlja pregled posebnih + 90 dana, kao i promjene ukupnih obaveza na kraju podataka o teku ćim i kapitalnim transferima. Teku ći i perioda izvještavanja u odnosu na stanje obaveza na kapitalni transferi po ovom obrascu za izvještajni po četku perioda izvještavanja. period iznose 276.417,00 KM, ili 7,7% planiranih Ukupno neizmirene obaveze i razgrani čenja za sredstava, od čega teku ći transferi iznose 246.482,00 izvještajni period iznose 2.056.755,00 KM, od čega KM, a kapitalni transferi 29.935,00 KM. kratkoro čne obaveze iznose 297.811,00 KM, a kratkoro čna razgrani čenja 1.758.944,00 KM. U Teku ći transferi po ovom obrascu za izvještajni odnosu na ukupne obaveze zaklju čno sa 31.12.2018. period u iznosu od 246.482,00 KM, ili 7,7% ukupne obaveze i razgrani čenja smanjene su u iznosu planiranih sredstava sastoje se od: od 219.543,00 KM, ili 9,64%. - teku ćih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima……………..…= 10.200,00 KM, Obrazac broj 8. - Pregled prihoda, primitaka, - teku ćih transfera rashoda i izdataka po ekonomskim kategorijama pojedincima...... ……...... = 34.682,00 KM, - teku ćih transfera neprofitnim Obrazac broj 8 sastoji se od dvije tabele. Tabela broj organizacijama…..……...= 201.600,00 KM, 1. predstavlja pregled prihoda, primitaka, rashoda i - subvencije javnim preduze ćima= 0,00 KM izdataka po ekonomskim kategorijama. Ovaj obrazac pretrpio je još jednu izmjenu objavljenu u Službenim Kapitalni transferi po ovom obrascu za izvještajni novinama Federacije BiH, broj:19/18 odm period iznose 29.935,00 KM, ili 3,10% planiranih 14.03.2018. Izmjena se odnosi na dodatak još jedne sredstava, a odnose se na kapitalne transfera MZ na kolone –ESA- oznake za ekonomske kodove, a podru čju op ćine Maglaj (6.256,00 KM i namjenjeni su da osiguraju informacije o vladinoj Rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju komunalne finansijskoj statistici, te pokazujuvrijednosti za infrastrukture na podru čju op ćine Maglaj (23.679,00 deficit i dug bazirane na konceptima koji su KM). Ovi transferi dijelom su finansirani definisani u Evropskom sistemu ra čuna (ESA 2010), namjenskim sredstvima viših nivoa vlasti, a dijelom kao i dodatak jednog reda na samom kraju obrasca iz vlastitih sredstava. gdje je obavezno upisati broj zaposlenih za izvještajni period. Obrazac broj 5. - Klasifikacija rashoda i izdataka budžeta po Vladinim funkcijama (COFOG) U Obrascu 8- Tabela broj 1. iskazan je i finansijski rezultat za izvještajni period i to: Obrazac broj 5 predstavlja pregled ukupno izvršenih rashoda i izdataka u izvještajnom periodu po Teku ći suficit: 386.856,00 KM funkcionalnoj klasifikaciji (COFOG). Funkcionalna Ukupan suficit: 331.475,00 KM klasifikacija “COFOG” je sinteti čka klasifikacija Ukupan finansijski rezultat: 331.475,00 KM koja je prilago đena izvještavanju kakvo se koristi u Evropskoj uniji i sadrži 10 aktivnosti vlade. Svaka od ovih 10 sinteti čkih klasifikacija imaju svoje U tabeli broj 2.Obrasca broj 8 iskazuju se stanja analiti čke klasifikacije. konta: nov čanih sredstava i plemenitih metala, vrijednosnih papira, kratkoro čnih potraživanja, Obrazac broj 6. - Registar doznaka iz teku će kratkoro čnih plasmana, kratkoro čnih obaveza i rezerve budžeta razgrani čenja i dugoro čnih obaveza i razgrani čenja, na po četku i na kraju izvještajnog perioda. Obrazac broj 6 predstavlja pregled izdvajanja sredstava iz teku će rezerve budžeta po Stanje nov čanih sredstava na dan 31.03.2019. godine odlukama/rješenjima Op ćinskog na čelnika u na transakcijskom ra čunu i namjenskim podra čunima izvještajnom periodu. Za izvještajni period iz tekuće Budžeta Op ćine Maglaj iznosi 2.316.866,00 KM Ova nov čana sredstva su uglavnom namjenska sredstva

Broj 4/19, strana 783 koja su dozna čena u periodu 01.01. – 31.03.2019. Član 2. godine, kao i prenesena namjenska sredstva iz (1) Zadaci Odbora su da: prethodnih godina i nov čana sredstva izvornih a) izradi Program Manifestacije ( aktivnost, prihoda Budžeta Op ćine Maglaj. termin, nosioci, u česnici, odgovorna osoba, Stanje kratkoro čnih potraživanja na dan 31.03.2019. budžet) i finansijski plan Manifestacije, koji godine iznose 800.822,00 KM i u odnosu na stanje će biti dostavljen Na čelniku op ćine Maglaj istih na dan 31.12.2018. godine manja su za na odobravanje, najkasnije do 96.854,00 KM, ili 10,79%. 10.05.2019.godine, b) učestvuje u organizaciji aktivnosti sa Obrazac broj 9. - Izvještaj o namjenskom utrošku nosiocima aktivnosti, transfera c) sa čini izvejštaj o realizaciji Manifestacije.

Obrazac broj 9. predstavlja pregled namjenskog Član 3. utroška transfera viših nivoa vlasti i ostalih. Uz Tehni čke i organizacione poslove prilikom obrazac broj 9- budžetski korisnici dostavljaju i realizacije Programa Manifestacije obavi će JU Dom pismeno obrazloženje o namjenskom utrošku kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj, prema sredstava ili razloge za neutrošena sredstva. zaklju čcima Organizacionog odbora.

Član 4. Za obavljanje finansi9jskih poslova prilikom Prilog: realizacije Programa Manifestacije zadužuju se 1. Finansijski izvještaji (Set od devet obrazaca; 1- 9 i Senada Alibajraktarevi ć i Dženana Hadžiedhemovi ć Pismeno obrazloženje Obrasca broj:9) u Službi za privredu, finansije i razvoj poduzetništva Op ćine Maglaj i Direktor JU Dom kulture „Edhem Broj: 01-14-10-869/19 Mulabdi ć“ Maglaj, o čemu su dužni redovno Maglaj, 29.04.2019. godine izvještavati Na č elnika op ćine Maglaj.

NA ČELNIK OP ĆINE Član 5. Mirsad Mahmutagi ć s.r. Za pripremu koordinaciju i obavljanje poslova u ob lasti marketinga, tehni čke podrške, odnosa sa javnoš ću i dr.prilikom realizacije Programa 198. Manifestacije Na čelnik op ćine Maglaj će po potrebi imenovati radne grupe posebnim Rješenjem a na Na osnovu člana 42. Statuta Op ćine Maglaj prijedlog Organizacionog odbora. („Službene novine Op ćine Maglaj“,broj: 8/07, 3/08 i Radne grupe su odgovorne za svoje rad 6/08), Na čelnik op ćine, donosi Organizacionom odboru Manifestacije.

R J E Š E N J E Član 6. o imenovanju Organizacionog odbora (stupanje na snagu) Manifestaije u oblasti kulture „Studentsko ljeto Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i ima 2019.“ se objaviti u „Službenim novinama Op ćine Maglaj“.

Član 1. Broj: 01-49-796/19 Imenuje se Organizacioni odbor Manifestacije u Maglaj, 22.04.2019.godine oblasti kulture „Studentsko ljeto 2019.“ ( u daljem tekstu: Manifestacija) u sastavu: NA ČELNIK OP ĆINE Mirsad Mahmutagi ć s.r. 1. Svjetlana Zamboni, predsjednica 2. Eldina Mehinagi ć, članica 3. Hana Čizmi ć, članica 4. Dinko Čizmi ć, član 5. Hajdar Arifagi ć, član 6. Lamija Terzimehi ć, članica 7. Senad Šehi ć, član 8. Benjamin Hasani ć, član

Broj 4/19, strana 784 AKTI DRUGIH USTANOVA Shodno svemu gore navedenom Upravni odbor od Op ćinskog vije ća Maglaj, kao odgovornog javnog 199. službenika, nakon provedene zakonske procedure a shodno članu 12. Zakona o ministarskim, vladinim i JU DOM KULTURE „EDHEM MULABDI Ć“ drugim imenovanjima Federacije BiH, tražio je MAGLAJ UPRAVNI ODBOR saglasnost za kona čno imenovanje Svjetlane Zamboni za direktora JU Dom kulture “Edhem Broj: I/1-51/19 Mulabdi ć“ Maglaj. Datum: 08.05.2019.godine Op ćinsko vije će Maglaj je na sjednici održanoj dana 29.04.2019.godine donijelo je Odluku o davanju saglasnosti za kona čno imenovanje direktora JU Na osnovu člana 12. alineja 3. Zakona o Dom kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj, broj: 02- ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima 05-1-839/19 od 29.04.2019.godine. Federacije Bosne i Hercegovine, člana 27. i 29. Iz svega navedenog odlu čeno je kao u dispozitivu Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama, člana ovog rješenja. 24. i 26. Pravila Doma kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj uz saglasnost Op ćinskog vije ća Maglaj, broj: Protiv ovog rješenja imenovana ima pravo prigovora 02-05-1-839/19 od 29.04.2019.godine, Upravni Upravnom odboru u roku od 15 dana od dana odbor Doma kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj, na prijema. sjednici održanoj dana 08.05.2019.godine, donosi

R J E Š E N J E PREDSJEDNICA o imenovanju direktora Doma kulture UPRAVNOG ODBORA „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj Alma Bradari ć, dipl.ing. maš. s.r.

I Za direktora Doma kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj imenuje se Svjetlana Zamboni, profesor engleskog jezika i književnosti iz Maglaja.

II Mandat imenovane traje 4 ( četiri) godine i po činje od 15.05.2019.godine.

III Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja.

O b r a z l o ž e n j e

Konkurs za imenovanje direktora Doma kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj je objavljen 03.04.2019.godine u „Službenim novinama Federacije BiH“,broj: 21/19 i Dnevnim novinama „Oslobo đenje“ od 05.04.2019.godine. Komisija za izbor zakazala je intervju za dan 24.04.2019.godine, nakon čega je sa činila zapisnik, predložila rang listu, pisanu preporuku kao i pitanja koja će se postaviti kandidatkinji na intervju. Prijavljena kandidatkinja je ušla u uži izbor, obzirom da ispunjava op će i posebne uvjete utvr đene Javnim konkursom, a jedini je kandidat koji je u ostavljenom roku podnio prijavu na Konkurs. Komisija je nakon provo đenja intervjua i utvr đivanja rang liste, dostavila zapisnik Upravnom odboru na dalje postupanje.

Broj 4/19, strana 785

SADRŽAJ AKTI OP ĆINSKOG VIJE ĆA

189. ODLUKA o gra đevinskom zemljištu op ćine Maglaj ...... 755 190. ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnoj naknadi ...... 768 191. ODLUKA o izmjeni Odluke o vrijednosti boda komunalne naknade u Op ćini Maglaj ...... 769 192. PROGRAM POTICAJA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI OP ĆINE MAGLAJ ZA 2019. GODINU...... 770 193. ODLUKA o zaštiti izvorišta vode za pi će u slivu rijeke Bistrice, Op ćina Maglaj ...... 775 194. ODLUKA o dodjeli na korištenje po osnovu zakupa prostorija dijela drugog sprata JU Doma kulture „Edhem Mulabdi ć“ Radio televiziji Maglaj d.o.o. Maglaj ...... 779 195. RJEŠENJE o produženju važenja imenovanja Komisije za procjenu prometne vrijednosti nekretnina i Komisije za utvr đivanje tržišne vrijednosti na imovinu, naslije đe i poklon na kra ći period ...... 780 196. ODLUKA o davanju saglasnosti za kona čno imenovanje direktora JU Dom kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj ...... 780

AKTI OP ĆINSKOG NA ČELNIKA

197. PERIODI ČNI FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ BUDŽETA - PRORA ČUNA OP ĆINE MAGLAJ ZA PERIOD 01.01. – 31.03.2019. GODINE ...... 781 198. RJEŠENJE o imenovanju Organizacionog odbora Manifestaije u oblasti kulture „Studentsko ljeto 2019.“ ...... 783

AKTI DRUGIH USTANOVA

199. RJEŠENJE o imenovanju direktora Doma kulture „Edhem Mulabdi ć“ Maglaj ...... 784