Županijski Glasnik Stranica 949

ŽŽUUPPAANNIIJJSSKKII GGLLAASSNNIIKK

LIČKO – SENJSKE ŽUPANIJE L I Č K O – S ENJSKE ŽUPANIJE ISSN 1847 – 5876 Godište XXV Broj 19 Gospić, 15. rujna 2017. Izlazi prema potrebi

S A D R Ž A J

AKTI ŽUPANA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

1. Odluka o proglašenju elementarne nepogode suša na području Općine Brinje ...... 949 2. Odluka o proglašenju elementarne nepogode suša na području Grada Gospića ...... 949 3. Odluka o izmjeni Pravilnika o zaštiti na radu ...... 949 4. Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra ..... 949 5. Rješenje o imenovanju članice Odbora za zaštitu na radu ...... 950 6. Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora Srednje škole Otočac ...... 950 7. Zaključak o neprihvaćanju ponude za prodaju nekretnine po pravu prvokupa na području Nacionalnog parka „Plitvička Jezera”, u vlasništvu Marije Kovačić iz Karlovca ...... 950 8. Zaključak o neprihvaćanju ponude za prodaju nekretnina po pravu prvokupa na području Nacionalnog parka „Plitvička Jezera”, u suvlasništvu Stevana i Milana Šarčanskog iz Sombora, Republika Srbija ...... 951 9. Zaključak o neprihvaćanju ponude za prodaju nekretnina po pravu prvokupa na području Nacionalnog parka „Plitvička Jezera”, u vlasništvu Stake Gulan iz Beograda, Republika Srbija ... 951

AKT GRADSKOG VIJEĆA GRADA NOVALJE

1. Odluka o osnivanju Dječjeg vrtića „Carić“ ...... 952

AKTI GRADONAČELNIKA GRADA NOVALJE

1. Odluka o ostvarivanju prava na sufinanciranje nabave školskih udžbenika u školskoj godini 2017/2018 ...... 954 2. Rješenje o brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca akata u Gradu Novalji ...... 954

AKT OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE PERUŠIĆ

1. Urbanistički plan uređenja naselja Perušić (pročišćeni tekst) ...... 956

AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA OPĆINE PERUŠIĆ

1. Odluka o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Perušić ...... 994 2. Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Općine Perušić ...... 995

AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA OPĆINE PLITVIČKA JEZERA

1. Odluka o imenovanju članova Upravnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe Plitvička Jezera ...... 997 2. Odluka o izmjeni Pravilnika o pravima, obvezama i odgovornostima službenika i namještenika u upravnom tijelu Općine Plitvička Jezera ...... 997 3. Odluka kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš za III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Plitvička jezera ...... 998

OSTALO AKT TAJNIŠTVA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

1. Ispravak Odluke o imenovanju predsjednika i članova Odbora za pitanja nacionalnih manjina .... 999

AKT UPRAVNOG ODJELA ZA POSLOVE GRADONAČELNIKA I GRADSKOG VIJEĆA GRADA NOVALJE

1. Ispravak I. Izmjena i dopuna Odluke o javnom redu i miru ...... 999

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 949

AKTI ŽUPANA

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i podru- vanih sušom kojom su na navedenom prostoru nane- čnoj (regionalnoj) samoupravi („NN“ broj 33/01, sene velike materijalne štete na poljoprivredi u perio- 60/01, 129/05, 109/07, 125/08,1 50/11, 144/12 i du od 01.07.2017 do 22.08.2017 godine.

19/13), članka 6. Zakona o zaštiti od elementarnih ne- II. pogoda („NN“ br. 73/97 i 174/04) i članka 86. Statuta Sukladno članku 28. Zakona o zaštiti od elementa- Ličko-senjske županije („Županijski glasnik“ broj 11/09, rnih nepogoda („NN“ br. 73/97) obvezuje se Gradsko 13/09 - ispravak, 21/09, 9/10, 22/10 - pročišćeni povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepo- tekst, 4/12, 4/13 i 6/13 - pročišćeni tekst) Župan goda da odmah ili u najkraćem mogućem roku izradi Ličko-senjske županije dana 22.08.2017. godine, do- izvješće - Prvo priopćenje s procjenom ukupne štete, nosi te isto dostave Županijskom povjerenstvu za procjenu O D L U K U štete od elementarnih nepogoda, a procijenjene poljo- o proglašenju elementarne nepogode suša privredne štete unese u Registar šteta u poljoprivredi. na području Općine Brinje III. I. Svi sudionici zaštite obvezni su provoditi mjere Proglašavam elementarnu nepogodu na području zaštite utvrđene Zakonom o zaštiti od elementarnih Općine Brinje zbog vremenskih nepogoda uzrokova- nepogoda, u cilju smanjenja i sanacije šteta od eleme- nih sušom kojom su na navedenom prostoru nanese- ntarne nepogode. ne velike materijalne štete na poljoprivredi u periodu IV. od 01.07.2017 do 21.08.2017 godine. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i II. objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske Sukladno članku 28. Zakona o zaštiti od elementa- županije. rnih nepogoda („NN“ br. 73/97) obvezuje se Općinsko KLASA: 920-11/17-01/11 povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih URBROJ: 2125/1-02-17-01 nepogoda da odmah ili u najkraćem mogućem roku Gospić, 23. kolovoza 2017. godine izradi izvješće - Prvo priopćenje s procjenom ukupne Župan štete, te isto dostave Županijskom povjerenstvu za mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. procjenu štete od elementarnih nepogoda, a procije- ______njene poljoprivredne štete unese u Registar šteta u Na temelju članka 19. stavka 2. Zakona o zaštiti na poljoprivredi. radu („Narodne novine“ br. 71/14, 118/14 i 154/14), III. članka 32. i 86. Statuta Ličko-senjske županije („Žu- Svi sudionici zaštite obvezni su provoditi mjere panijski glasnik“ br. 11/09 i 13/09-ispravak, 21/09, zaštite utvrđene Zakonom o zaštiti od elementarnih 9/10, 22/10-pročišćeni tekst, 4/12, 4/13 i 6/13-proči- nepogoda, u cilju smanjenja i sanacije šteta od eleme- šćeni tekst), donosim ntarne nepogode.

O D L U K U IV. o izmjeni Pravilnika o zaštiti na radu Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske Članak 1. županije. U Pravilniku o zaštiti na radu („Županijski glasnik“

KLASA: 920-11/17-01/09 br. 2/16), članak 31. mijenja se i glasi: „Nadzor nad URBROJ: 2125/1-02-17-01 primjenom propisa zaštite na radu u Županiji obavljaju Gospić, 22. kolovoza 2017. godine Župan i ovlaštenici u provedbi zaštite na radu u skla- Župan du sa Zakonom o zaštiti na radu i ostalim važećim mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. propisima.“ ______

Na temelju članka 48. Zakona o lokalnoj i podru- Članak 2. čnoj (regionalnoj) samoupravi („NN“ broj 33/01, 60/01, Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a 129/05, 109/07, 125/08, 150/11, 144/12 i 19/13), čla- objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske nka 6. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda županije. („NN“ br. 73/97 i 174/04) i članka 86. Statuta Ličko- senjske županije („Županijski glasnik“ broj 11/09, KLASA: 115-01/17-01/06 13/09 - ispravak, 21/09, 9/10, 22/10 - pročišćeni tekst, URBROJ: 2125/1-02-17-01 Gospić, 29. kolovoza 2017. godine 4/12, 4/13 i 6/13 - pročišćeni tekst) Župan Ličko-senjske županije dana 23.08.2017. godine, donosi Župan mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. O D L U K U ______o proglašenju elementarne nepogode suša na području Grada Gospića Na temelju članka 14. stavka 4. i 5. Zakona o po- morskom dobru i morskim lukagma („Narodne novine" I. broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09), članka 2. i 14. Proglašavam elementarnu nepogodu na području Uredbe o postupku utvrđivanja granica pomorskog Grada Gospića zbog vremenskih nepogoda uzroko-

Stranica 950 Županijski glasnik Broj 19/17 dobra („Narodne novine“ 8/04, 82/05 i članka 32. i 86. nije („Županijski glasnik“ br. 11/09, 13/09 - ispravak, Statuta Ličko-senjske županije („Županijski glasnik“ 21/09, 9/10, 22/10 - pročišćeni tekst, 4/12, 4/13 i 6/13 broj 11/09, 13/09 - ispravak, 21/09, 9/10, 22/10 - - pročišćeni tekst), donosim pročišćeni tekst, 4/12, 4/13 i 6/13-pročišćeni tekst), R J E Š E N J E donosim o razrješenju i imenovanju člana Školskog O D L U K U odbora Srednje škole Otočac o izmjeni Odluke o osnivanju Županijskog I. povjerenstva za granice pomorskog dobra Dr.sc. Branislav Šutić, prof., razrješuje se dužnosti I. člana Školskog odbora Srednje škole Otočac imeno- Ovom Odlukom u točki II. stavak 1. točka 5. Odluke van Rješenjem o razrješenju i imenovanju člana Ško- o osnivanju Županijskog povjerenstva za granice po- lskog odbora Srednje škole Otočac („Županijski gla- morskog dobra („Županijski glasnik“ broj 5/16 i 3/17) snik“ br. 6/17), a umjesto njega imenuje se Nada umjesto Siniše Orlića imenuje se: Rogić, bacc.admin.public.

Alan Tomljanović predstavnik Lučke kapetanije II. Senj. Mandat člana iz točke I. traje do isteka mandata članova Školskog odbora imenovanih Rješenjem o II. imenovanju članova Školskog odbora Srednje škole Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a Otočac („Županijski glasnik“ br. 05/16). objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske županije. III.

KLASA: 930-01/17-01/01 Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, URBROJ: 2125/1-02-17-02 a objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske Gospić, 29. kolovoza 2017. godine županije.

KLASA: 602 - 01/17 - 01/04 Župan URBROJ: 2125/1 - 02 - 17 - 24 mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. Gospić, 14. rujna 2017. godine ______

Župan Na temelju članka 34. Zakona o zaštiti na radu mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. ______(„Narodne novine“ br. 71/14, 118/14 i 154/14) i članka 32. Statuta Ličko-senjske županije („Županijski glasnik“ br. 11/09, 13/09 – ispravak, 21/09, 9/10, 22/10 – Na temelju članka 165. i 166. Zakona o zaštiti pri- pročišćeni tekst, 4/12, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), rode („Narodne novine“ br. 80/13) te članka 32. i 86. donosim Statuta Ličko-senjske županije („Županijski glasnik“ br.

11/09, 13/09 – ispravak, 21/09, 9/10, 22/10 – proči- R J E Š E N J E šćeni tekst, 4/12, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), a po o imenovanju članice Odbora za zaštitu na radu ponudi Marije Kovačić iz Karlovca za prodaju nekretnine na području Nacionalnog parka „Plitvička jezera“, donosim I. Razrješuje se dužnosti dosadašnja članica Odbora Z A K L J U Č A K za zaštitu na radu mr.sc. Danka Orešković dr.med., specijalist medicine rada imenovana Odlukom o osni- I. vanju Odbora za zaštitu na radu („Županijski glasnik“ Ličko-senjska županija neće koristiti pravo prvo- br. 11/15), a umjesto nje imenuje se Vlatka Devčić- kupa nekretnine upisane u Izvadak iz zbirke pologa Stilinović dr.med., specijalist medicine rada i sporta. isprava, ZP-366/10, ZP-139/86, ZP-437/10 k.o. Kore- nica, k.č.br. 5025/71 oranica, površine 250 čhv. po II. cijeni od 25.000,00 EUR-a plativo u kunama prema Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan pla- a objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske ćanja u vlasništvu Marije Kovačić, Tadije Smičiklasa županije. 16, Karlovac.

Nekretninu vlasnica može prodati drugoj osobi po KLASA: 115-01/17-01/07 cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i URBROJ: 2125/1-02-17-01 pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta Gospić, 29. kolovoza 2017. godine koje sadrži ponuda, sukladno članku 166. Zakona o

zaštiti prirode. Župan Ponuda, s potpunom dokumentacijom zaprimljena mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. ______je u Županiji 2. kolovoza 2017. godine.

Na temelju članka 119. Zakona o odgoju i obrazo- II. vanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine” Po zaključenju ugovora o kupoprodaji, u kojem je br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 - ispravak, 90/11, navedena kupoprodajna cijena nekretnine iz točke I. 16/12, 86/12, 126/12 - pročišćeni tekst, 94/13, 152/14 Zaključka, Marija Kovačić se obvezuje kopiju ugovora i 7/17) te članka 32. i 86. Statuta Ličko-senjske župa- dostaviti Ličko-senjskoj županiji, Upravnom odjelu za

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 951 graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno KLASA: 940-01/17-01/36 gospodarstvo, Dr. Franje Tuđmana 4, 53000 Gospić. URBROJ: 2125/1-02-17-01 Gospić, 13. rujna 2017. godine

III. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, Župan a objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. ______županije. Na temelju članka 165. i 166. Zakona o zaštiti pri- KLASA: 940-01/17-01/33 URBROJ: 2125/1-02-17-01 rode („Narodne novine“ br. 80/13) te članka 32. i 86. Gospić, 11. rujna 2017. godine Statuta Ličko-senjske županije („Županijski glasnik“ br. 11/09, 13/09 – ispravak, 21/09, 9/10, 22/10 – pro-

Župan čišćeni tekst, 4/12, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), a mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. po ponudi Stake Gulan, Godominska 28, Beograd, ______Republika Srbija, za prodaju nekretnina na području Nacionalnog parka „Plitvička jezera“, donosim Na temelju članka 165. i 166. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13) te članka 32. i 86. Z A K L J U Č A K Statuta Ličko-senjske županije („Županijski glasnik“ br. 11/09, 13/09 – ispravak, 21/09, 9/10, 22/10 – pro- I. čišćeni tekst, 4/12, 4/13 i 6/13 – pročišćeni tekst), a Ličko-senjska županija neće koristiti pravo prvo- po ponudi Stevana Šarčanskog iz Sombora i Milana kupa nekretnina upisanih u Izvadak iz zemljišne knjige, Šarčanskog iz Sombora, Republika Srbija, Broj ZK uloška: 139 k.o. Babin Potok, k.č.br. 5091 zastupanog po opunomoćeniku, za prodaju nekretnina livada od 1 jutro i 1417 čhv i k.č.br. 5097 šuma od na području Nacionalnog parka „Plitvička jezera“, 592 čhv, ukupno površine 1 jutro i 2009 čhv po cijeni donosim od 5.192,00 EUR-a plativo u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja u Z A K L J U Č A K vlasništvu Stake Gulan, Godominska 28, Beograd, Republika Srbija. I. Nekretnine vlasnica može prodati drugoj osobi po Ličko-senjska županija neće koristiti pravo prvo- cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i kupa nekretnina upisanih u Izvadak iz zbirke pologa pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta isprava, ZP-137/13, ZP-153/86, ZP-462/17, ZP-463/17 koje sadrži ponuda, sukladno članku 166. Zakona o k.o. Korenica, k.č.br. 5025/45, površine 360 čhv po zaštiti prirode. cijeni od 26.000,00 EUR-a plativo u kunama prema Ponuda, s potpunom dokumentacijom zaprimljena srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan je u Županiji 4. rujna 2017. godine. plaćanja, u suvlasništvu 3/6 dijela Milana Šarčanskog iz Sombora 21. Oktobra br. 19.Republika Srbija i 3/6 II. dijela Stevana Šarčanskog iz Sombora, Benja Antala Po zaključenju ugovora o kupoprodaji, u kojem je br. 8. Republika Srbija. navedena kupoprodajna cijena nekretnine iz točke I. Nekretninu suvlasnici mogu prodati drugoj osobi Zaključka, Staka Gulan se obvezuje kopiju ugovora po cijeni koja nije niža od cijene navedene u ponudi i dostaviti Ličko-senjskoj županiji, Upravnom odjelu za pod uvjetima koji za kupca nisu povoljniji od uvjeta graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno koje sadrži ponuda, sukladno članku 166. Zakona o gospodarstvo, dr. Franje Tuđmana 4, 53000 Gospić. zaštiti prirode. Ponuda, s potpunom dokumentacijom zaprimljena III. je u Županiji 29. kolovoza 2017. godine. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske II. županije. Po zaključenju ugovora o kupoprodaji, u kojem je navedena kupoprodajna cijena nekretnine iz točke I. KLASA: 940-01/17-01/29 Zaključka, suvlasnici Stevan Šarčanski i Milan Šarča- URBROJ: 2125/1-02-17-01 nski obvezuju se kopiju ugovora dostaviti Ličko- Gospić, 13. rujna 2017. godine senjskoj županiji, Upravnom odjelu za graditeljstvo, Župan zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo, mr. Darko Milinović, dr.med., v.r. Dr. Franje Tuđmana 4, 53000 Gospić. ______

III. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske županije. ______

Stranica 952 Županijski glasnik Broj 19/17

AKT GRADSKOG VIJEĆA GRADA NOVALJE

Na temelju članaka 7. stavka 1. točke 2., članka Mandat članova Upravnog vijeća traje četiri godine. 12. stavka 1. i 3. i članka 13. Zakona o ustanovama Način izbora članova Upravnog vijeća iz redova („Narodne novine" broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) te korisnika usluga i djelatnika Dječjeg vrtića, način rada članka 7. i 8. Zakona o predškolskom odgoju i obra- i donošenja odluka Upravnog vijeća utvrdit će se Sta- zovanju („Narodne novine" broj 10/97, 107/07 i tutom Dječjeg vrtića. 94/13) i članka 32. Statuta Grada Novalje („Županijski Članak 5. glasnik" Ličko senjske županije broj 12/09, 7/13, Upravno vijeće obavlja slijedeće poslove: 10/13, 18/13 i 5/14-pročišćeni tekst) Gradsko vijeće 1. na prijedlog ravnatelja donosi: Grada Novalje na sjednici održanoj 30. travnja 2015. - godišnji plan i program rada Dječjega vrtića godine, donijelo je - izvješće o ostvarivanju Godišnjega plana i pro-

grama Dječjega vrtića, O D L U K U - financijski plan i financijska izvješća Dječjega o osnivanju Dječjeg vrtića „CARIĆ“ vrtića,

- opće akte ustvrđene ovim Statutom i zakonom, Članak 1. - odluke o zasnivanju radnogodnosa zaposlenika Grad Novalja, Trg dr. Franje Tuđmana 1 (u daljnjem osim za zasnivanje radnog odnosa na određeno tekstu: Osnivač) osnivač je Dječjeg vrtića „Carić“ (u vrijeme do 60 dana, o čemu odlučuje ravnatelj, daljnjem tekstu: Dječji vrtić) kao javne ustanove koja - odluke o prestanku radnog odnosa zaposlenika; djelatnost predškolskog odgoja, obrazovanja te skrbi 2. uz suglasnost Osnivača donosi i odlučuje: o djeci rane i predškolske dobi obavlja kao javnu - Statut i Pravilnik o unutrašnjem ustroju i načinu službu. rada,

- plan upisa djece u tekućoj pedagoškoj godini, Članak 2. - o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nekretni- Naziv ustanove glasi: Dječji vrtić Carić. na, Sjedište ustanove je u Novalji, Zeleni put 3. - o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju pokretne

imovine čija pojedinačna vrijednost prelazi Članak 3. 40.000,00, Djelatnost Dječjeg vrtića je predškolski odgoj i - o raspodjeli dobiti u skladu s posebnim odluka- obrazovanje, te skrb o djeci rane i predškolske dobi. ma Osnivača, Predškolski odgoj organizira se i provodi za djecu - o promjeni djelatnosti Dječjega vrtića, od navršenih 6 mjeseci života do polaska u osnovnu - o davanju u zakup objekata i prostora Dječjega školu. vrtića ili mijenjanju njihove namjene, U okviru svoje djelatnosti u Dječjem vrtiću ostvari- - o osnutku druge pravne osobe; vat će se sljedeći programi: 3. odlučuje: - redoviti cjelodnevni ili poludnevni programi njege, - o ravnateljevim izvješćima o radu Dječjega vrtića, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehra- - o raspodjeli dobiti za obavljanje i razvoj djelatno- ne i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi, sti Dječjega vrtića, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te - o žalbama roditelja odnosno skrbnika djece, njihovim mogućnostima i sposobnostima, - o pojedinim pravima zaposlenika drugostupa- - programi za djecu rane i predškolske dobi s te- njskom postupku, ako zakonom ili drugim propi- škoćama u razvoju, som nije drukčije određeno, - programi za darovitu djecu rane i predškolske do- - o drugim pitanjima predviđenim općim aktima bi, Dječjega vrtića; - programi predškole, 4. predlaže Osnivaču: - programi ranog učenja stranih jezika i drugi pro- - promjenu naziva i sjedišta Dječjega vrtića, grami umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog - statusne promjene Dječjega vrtića; sadržaja. 5. podnosi Osnivaču: Dječji vrtić može izvoditi i druge programe u skladu - izvješće o radu Dječjega vrtića; s potrebama djece i zahtjevima roditelja, a sve sukla- 6. razmatra: dno Zakonu i Državnom pedagoškom standardu pre- - predstavke i prijedloge građana o pitanjima od dškolskog odgoja i naobrazbe („Narodne novine“ broj interesa za rad Dječjega vrtića, 63/08 i 90/10). - rezultate odgojno - obrazovnog rada u Dječjem Na programe iz stavka 3. ovoga članka suglasnost vrtiću; daje Ministarstvo nadležno za obrazovanje. 7. predlaže ravnatelju:

- mjere u cilju ostvarivanja politike poslovanja Dje- Članak 4. čjega vrtića, Dječjim vrtićem upravlja Upravno vijeće. - osnovne smjernice za rad i poslovanje Dječjega Upravno vijeće ima pet članova. Tri člana imenuje vrtića. Osnivač iz reda javnih radnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a jednog člana biraju Članak 6. odgojitelji i stručni suradnici tajnim glasovanjem iz Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj Dječjeg svojih redova. vrtića.

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 953

Za ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispu- Članak 10. njava Zakonom propisane uvjete. Odgojitelji i stručni suradnici biraju se na temelju Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja natječaja kojega raspisuje Upravno vijeće. koji raspisuje Upravno vijeće Dječjeg vrtića. Ravnatelja imenuje i razrješava Osnivač na prije- Članak 11. dlog Upravnog vijeća Dječjeg vrtića. Dječji vrtić ima Statut i druge opće akte. Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Statutom Dječjeg vrtića se pobliže utvrđuje ustro- Ugovor o radu s ravnateljem Dječjeg vrtića sklapa jstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela, vrste i Upravno vijeće. trajanje pojedinih programa, uvjeti i način davanja usluga, radno vrijeme Dječjeg vrtića, javnost rada, te Članak 7. druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslo- Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje Dječjeg vanje Dječjeg vrtića. vrtića, predstavlja i zastupa Dječji vrtić, poduzima sve Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada pravne radnje u ime i za račun Dječjeg vrtića, odgova- Dječjeg vrtića pobliže se uređuje unutarnje ustrojstvo, ra za zakonitost rada, predlaže plan i program rada te način obavljanja djelatnosti Dječjeg vrtića kao javne Dječjeg vrtića, provodi odluke Upravnog vijeća, dono- službe. si samostalno odluke u svezi s radom i poslovanjem Dječji vrtić ima i druge opće akte u skladu sa zako- Dječjeg vrtića iz svog djelokruga, donosi odluke o nom, ovom odlukom i statutom. zasnivanju radnog odnosa djelatnika na određeno vrijeme do 60 dana, potpisuje ugovore o radu i druge Članak 12. akte Dječjeg vrtića, podnosi izvješće Upravnom vijeću Statut Dječjeg vrtića i Pravilnik o unutarnjem ustro- i drugim nadležnim tijelima o radu i poslovanju Dječjeg jstvu i načinu rada donosi Upravno vijeće uz pretho- vrtića, organizira rad i obavlja raspored djelatnika, dnu suglasnost Osnivača. odobrava službena putovanja i druga odsustvovanja Druge opće akte donosi Upravno vijeće u skladu s rada djelatnika, osniva stručne skupine kao pomo- sa statutom, ako zakonom ili statutom nije propisano ćna tijela u radu Dječjeg vrtića, te obavlja i druge poda ih donosi ravnatelj ili Odgojiteljsko vijeće. slove utvrđene zakonom, ovom odlukom, statutom i drugim općim aktima Dječjeg vrtića. Članak 13. Potrebna financijska sredstva za osnivanje i poče- Članak 8. tak rada Dječjeg vrtića osigurava Osnivač u iznosu Stručno tijelo dječjeg vrtića je Odgojiteljsko vijeće. od 2.000,00 kn, a potrebna sredstva za daljnji rad Odgojiteljsko vijeće čine svi odgojitelji, stručni osigurat će se iz proračuna Osnivača, roditelja djece suradnici i zdravstveni radnici koji ostvaruju program korisnika usluga Dječjeg vrtića i iz ostalih izvora pro- predškolskog odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci pisanih zakonom. rane i predškolske dobi u Dječjem vrtiću. Poslovni prostor za obavljanje djelatnosti osigura- Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrđivanju plana i va Osnivač. programa rada Dječjeg vrtića, prati njegovo ostvariva- Sredstva za nabavu opreme i didaktičkih sredsta- nje, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, va za obavljanje djelatnosti prema Državnom pedago- potiče i promiče stručni rad te obavlja i druge stručne škom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja poslove utvrđene zakonom, ovom odlukom, statutom osigurava Osnivač u svojem proračunu i Dječji vrtić u i drugim općim aktima Dječjeg vrtića. financijskom planu. Djelokrug i način rada Odgojiteljskog vijeća pobli- Osnivač osigurava Dječjem vrtiću financijska sre- že se uređuje Statutom i Poslovnikom o radu Odgoji- dstva u svom Proračunu sukladno Programu javnih teljskog vijeća Dječjeg vrtića. potreba predškolskog odgoja. Sredstva za rad koja su pribavljena od Osnivača, Članak 9. stečena pružanjem usluga ili su pribavljena iz drugih Dječji vrtić će obavljati svoju djelatnost na temelju izvora čine imovinu Dječjeg vrtića. godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za svaku pedagošku godinu. Članak 14. U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obra- Dječji vrtić je javna ustanova koja nema za cilj stje- zovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o dje- canje dobiti. ci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i Ako u obavljanju svoje djelatnosti ostvari dobit, stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i reha- Dječji vrtić će tu dobit upotrijebiti isključivo za obavlja- bilitator) te medicinska sestra kao zdravstvena vodi- nje i razvoj svoje djelatnosti. teljica. Gubitak Dječjeg vtića pokriva osnivač. Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 2. ovog članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe Članak 15. koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne po- Dječji vrtić odgovara za nastale obveze cijelom slove. svojom imovinom. Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju Osnivač, u skladu sa Zakonom, solidarno i neogra- imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, položen ničeno odgovara za obveze Dječjeg vrtića. ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 2. ovog članka. Članak 16. Dječji vrtić je javna ustanova za provođenje orga-

Stranica 954 Županijski glasnik Broj 19/17 niziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom Članak 21. rane i predškolske dobi koja se osniva na neodređeno Dječji vrtić se može pripojiti drugoj ustanovi pre- vrijeme. dškolskog odgoja kao njegova podružnica, a može osnivati i svoje podružnice. Članak 17. Odluku o pripajanju kao i odluku o osnivanju po- Osnivač Dječjeg vrtića obvezuje se redovito osigu- družnica donosi osnivač u skladu s odredbama Zako- ravati i doznačivati sredstva za koja se obvezao, Dje- na o ustanovama. čjem vrtiću pružati stručnu, financijsku i drugu potre- bnu pomoć, za potrebe Dječjeg vrtića obavljati odre- Članak 22. đene poslove. Dječji vrtić može prestati s radom pod uvjetima i na način propisan Zakonom o ustanovama i Zakonom Članak 18. o predškolskom odgoju i obrazovanju. Dječji vrtić kao ustanova obvezuje se redovito obavljati djelatnost za koju je osnovan, najmanje jeda- Članak 23. nput godišnje izvješćivati Osnivača o radu i financi- Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje jskom poslovanju dječjeg vrtića. važiti Odluka o osnivanju Dječjeg vrtića „Carić“ („Župa- panijski glasnik“ Ličko-senjske županije broj 24/14). Članak 19. Nadzor nad provođenjem programa rada Dječjeg Članak 24. vrtića provodi nadležno ministarstvo u skladu s odre- Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana dbama zakona ako nije određeno da nadzor obavlja objave u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske župa- drugo tijelo državne uprave. nije.

Članak 20. KLASA: 601-01/14-01/11 Dječji vrtić je dužan pravodobno i istinito obavješta- URBROJ: 2125/06-01/01-15-04 Novalja, 30. travnja 2015. godine vati javnost o obavljanju svoje djelatnosti za koju je osnovan, na način određen statutom Dječjeg vrtića Predsjednik Vijeća sukladno zakonu i ovoj Odluci. Ljubomir Kurilić, dipl.oec., v.r. ______

______AKTI GRADONAČELNIKA GRADA NOVALJE

Temeljem članka 46. Statuta Grada Novalje („Žu- IV. panijski glasnik“ broj 12/09, 7/13, 10/13, 18/13 i 5/14 Sredstva za sufinanciranje udžbenika biti će ispla- - pročišćeni tekst) i odredbi Proračuna Grada Novalje ćena iz Proračuna Grada Novalje za 2017. godinu sa za 2017. godinu, gradonačelnik Grada Novalje, dono- stavke Sufinanciranje udžbenika i ostalih potreba uče- si nika osnovne i srednje škole.

O D L U K U V. o ostvarivanju prava na sufinanciranje nabave Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a školskih udžbenika u školskoj godini 2017/2018 objaviti će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske županije. I. Ovom Odlukom određuju se uvjeti i postupak KLASA: 402-07/17-01/13 ostvarivanja prava na sufinanciranje nabave udžbeni- URBROJ: 2125/06-01/01-17-1 Novalja, 26. lipnja 2017. godine ka za učenike od prvog do osmog razreda osnovne škole i učenike srednje škole s područja Grada Nova- Gradonačelnik lje u školskoj godini 2017/2018. Ante Dabo, v.r. ______

II. Na temelju odredbi članka 18. stavka 3. Uredbe o Grad Novalja sufinancirati će nabavu udžbenika uredskom poslovanju („Narodne novine" broj 7/09) i učenicima osnovne škole u visini 50% od cijene naba- članka 5. Pravilnika o jedinstvenim klasifikacijskim vljenih udžbenika roditeljima ili skrbnicima na tekući oznakama i brojčanim oznakama stvaralaca i primala- račun naveden u zahtjevu za sufinanciranje uz predo- ca akata („Narodne novine" broj 38/88) i članka 46. čenje računa za nabavljene udžbenike. Statuta Grada Novalje („Županijski glasnik" Ličko-se- Pravo na sufinanciranje ostvaruju učenici koji ima- njske županije broj 12/09) gradonačelnik Grada Nova- ju prebivalište na području Grada Novalje. lje dana 9. kolovoza 2017. godine, donosi III. Grad Novalja sufinancirati će nabavu udžbenika R J E Š E N J E za učenike srednje škole u iznosu od 450,00 kn rodi- o brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca teljima ili skrbnicima na tekući račun naveden u zahtje- akata u Gradu Novalji vu za sufinanciranje uz predočenje potvrde o upisu u srednju školu. I. Pravo na sufinanciranje ostvaruju učenici koji ima- Ovim Rješenjem utvrđuju se brojčane oznake stva- ju prebivalište na području Grada Novalje. ralaca i primalaca akata u uredskom poslovanju i radu

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 955 tijela lokalne samouprave i uprave Grada Novalje kako 04-01 ODSJEK ZA PRORAČUN I FINA- slijedi: NCIJE 04-01/01 Voditelj odsjeka 1. TIJELA SAMOUPRAVE I UPRAVE GRADA 04-01/02 Viši referent za naplatu gradskih po- NOVALJE reza 01 Gradonačelnik/ca i zamjenik/ca gradonače- 04-01/03 Računovodstveni referent lnika/ce 04-01/04 Referent za naplatu 02 Gradsko vijeće 04-01/05 Viši stručni suradnik za proračun i 03 Upravni odjel za poslove Gradonačelnika i računovodstvo Gradskog vijeća 04-01/06 Referent za vođenje računovodstva 04 Upravni odjel za poslove lokalne samoupra- proračunskih korisnika ve i uprave 04-02 ODSJEK ZA PROSTORNO UREĐE-

NJE I KOMUNALNI SUSTAV 2. TIJELA MJESNE SAMOUPRAVE 04-02/01 Voditelj odsjeka 05 Mjesni odbori 04-02/02 Viši stručni suradnik za komunalni II. sustav Grad Novalja ima brojčanu oznaku 2125/06, a bro- 04-02/03 Viši referent za javnu nabavu jčane oznake unutar organizacijskih jedinica, odnosno 04-02/04 Komunalni redar tijela samouprave i uprave Grada Novalje po stvarao- 04-02/05 Komunalni redar cima i primaocima akata jesu: 04-02/06 Komunalni redar 04-02/07 Prometni redar 01 GRADONAČELNIK/CA I ZAMJENIK/CA 04-03 ODSJEK ZA GOSPODARSTVO, GRADONAČELNIKA/CE GRADSKE NAKNADE I DRUŠTVENE 01/01 Gradonačelnik/ca DJELATNOSTI 01/02 Zamjenik/ca gradonačelnika 04-03/01 Voditelj odsjeka

04-03/02 Viši stručni suradnik za pravne po- 02 GRADSKO VIJEĆE slove 02/01 Predsjednik Gradskog vijeća 04-03/03 Viši stručni suradnik za društvene 02/02 Radna tijela Gradskog vijeća djelatnosti 02/02-01 Mandatna komisija 04-03/04 Viši stručni suradnik za stambeno 02/02-02 Komisija za izbor i imenovanje komunalnu djelatnost 02/02-03 Komisija za statut i poslovnik 04-03/05 Administrativni referent za komuna- 02/02-04 Odbor za prostorno uređenje komu- lne poslove nalno gospodarstvo i imovinsko-pra-

vna pitanja 04-04 ODSJEK ZA EUROPSKE FONDOVE 02/02-05 Odbor za proračun i financije 04-04/01 Voditelj odsjeka 02/02-06 Odbor za međunarodnu i međugra- 04-04/02 Viši stručni suradnik za Europske dsku suradnju fondove 02/02-07 Odbor za razvoj mjesne samouprave 02/02-08 Odbor za gospodarstvo 2. TIJELA MJESNE SAMOUPRAVE 02/02-09 Odbor za društvene djelatnosti 05 Mjesni odbori 02/02-10 Povjerenstvo za ocjenu arhitektonske 05/01 MO Novalja uspješnosti 05/02 MO Gajac 02/02-11 Socijalno vijeće 05/03 MO Stara Novalja 02/02-12 Vijeće za koncesijska odobrenja 05/04 MO Jakišnica 05/05 MO Lun 03 UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE GRADO- 05/06 MO Kustići NAČELNIKA I GRADSKOG VIJEĆA 05/07 MO Zubovići 03/01 Pročelnik 05/08 MO Metajna

03/02 Pomoćnik pročelnika Upravnog odjela III. za poslove Gradonačelnika i Gradskog Donošenjem ovog Rješenja stavlja se van snage vijeća Rješenje o brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca 03/03 Viši stručni suradnik za opće i kadro- akata u Gradu Novalji („Županijski glasnik" Ličko-se- vske poslove njske županije broj 7/14). 03/04 Voditelj školsko-sportske dvorane 03/05 Referent za poslove Gradonačelnika IV. i Gradskog vijeća Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja, 03/06 Administrativni referent a objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske 03/07 Administrativni tajnik za uredsko po- županije. slovanje, pisarnicu i arhiv KLASA: 035-02/17-20/01 URBROJ: 2125/06-01/01-17-1 04 UPRAVNI ODJEL ZA POSLOVE LOKALNE Novalja, 9. kolovoza 2017. godine Gradonačelnik SAMOUPRAVE I UPRAVE Ante Dabo, v.r. 04/01 Pročelnik ______

Stranica 956 Županijski glasnik Broj 19/17

AKT OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE PERUŠIĆ

Na temelju članka 113. Zakona o prostornom ure- II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

đenju („Narodne novine“ br. 153/13) i članka 31. Članak 4. Statuta Općine Perušić („Županijski glasnik“ Ličko- 1) Ako ovim Urbanističkim planom uređenja nije dru- senjske županije br. 7/13), Općinsko vijeće Općine gačije određeno, izrazi i pojmovi koji se koriste Perušić utvrdilo je pročišćeni tekst Odredbi za provo- imaju sljedeća značenja i organizirani su po skupi- đenje Urbanističkog plana uređenja naselja Perušić. nama:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA Općina Perušić jedinica je lokalne samouprave u NASELJA PERUŠIĆ sastavu Ličko-senjske županije (sa sjedištem u (pročišćeni tekst) Gospiću) utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

I. TEMELJNE ODREDBE Naselje Perušić je najveće naselje unutar jedinice lokalne samouprave Općine. Članak 1. Građevne čestice 1) Objavljuje se pročišćeni tekst Odredbi za provođe- nje Urbanističkog plana uređenja naselja Perušić 1. postojeća katastarska čestica je čestica evide- („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije broj ntirana katastarskim planom; 15/09, 10/14 i 16/17). 2. građevna čestica je već formirana čestica ili če- stica koja će se formirati iz više čestica odnosno Članak 2. dijelova jedne ili više čestica te koja ima direktan 1) Grafički dio Urbanističkog plana uređenja naselja pristup na javnu prometnu površinu, a koja je ili Perušić u pročišćenom obliku donesen je Odlukom već izgrađena i uređena ili na kojoj je moguća gra- o donošenju II. Izmjena i dopuna Urbanističkog dnja građevina određene namjene te njeno uređe- plana uređenja naselja Perušić („Županijski gla- nje; snik“ Ličko-senjske županije br. 16/17) i sastavni 3. koridor ulice je prostor između regulacijskih linija je dio elaborata "II. Izmjene i dopune Urbanističkog građevnih čestica, namijenjen formiranju čestice plana uređenja naselja Perušić". te izgradnji prometnica i uređenju pripadajućih javnih prometnih površina; Članak 3. Vrste građevina 1) Grafički dio Prostornog plana uređenja Općine Perušić sastoji se od: 4. postojeća građevina je građevina koja se gradi ili

- Kartografskih prikaza u mjerilu 1:5000: je već izgrađena na temelju građevinske dozvole 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA ili drugog odgovarajućeg akta te svaka druga 2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA- građevina temeljem Zakona s njom izjednačena STRUKTURNA MREŽA - PROMET (sukladno odredbi točke 41. članka 2. Zakona o 2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA- prostornom uređenju i gradnji „NN“ br. 76/07). STRUKTURNA MREŽA - POŠTA I JAVNE 5. izgrađena građevina ili građevina u gradnji je ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE ona građevina koja cijela ili svojim dijelom fizički 2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA- postoji u prostoru a koja ne spada u kategoriju po- STRUKTURNA MREŽA - PLINOOPSKRBA I stojećih građevina kako je to određeno Zakonom VRELOVODNA MREŽA o prostornom uređenju i gradnji („NN“ br. 76/07). 2.4. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA- 6. zgrada je zatvorena ili natkrivena građevina nami- STRUKTURNA MREŽA – ELEKTROENERGE- jenjena za boravak ljudi / životinja / biljaka / stvari TIKA osim pojedinačnih građevina unutar infrastruktu- 2.5. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA- rnih sustava (trafostanica i sl.). STRUKTURNA MREŽA - VODOOPSKRBA 7. zgrada osnovne namjene je ona zgrada čija je 2.6. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRA- namjena osnovna ili pretežita unutar površine STRUKTURNA MREŽA - ODVODNJA OTPA- određene namjene. Zgrade osnovne namjene se DNIH VODA grade na građevinskoj liniji. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE 8. pomoćna zgrada je zgrada koje namjenom upo- POVRŠINA - PODRUČJA POSEBNIH UVJETA tpunjuje zgradu osnovne namjene (npr. garaža za KORIŠTENJA/OGRANIČENJA U KORIŠTENJU osobna vozila, drvarnica, spremište, ljetne kuhinje, 3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE ostave sitnog alata, nadstrešnica i sl.) ili služi u POVRŠINA - TIPOLOGIJA ZELENILA domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe / 3.3. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE - za tržište bez izvora onečišćenja (sjenici, stakleni- OBLICI KORIŠTENJA ci, plastenici, građevine za smještaj strojeva i 3.4. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE - alata, male građevine za tihe i čiste djelatnosti za NAČIN GRADNJE potrebe domaćinstva i sl.). Pomoćne zgrade mogu - Kartograma u mjerilu 1:1000: biti zidane (nerastavljive krute konstrukcije) ili mo- 4. KARTOGRAM - PRIJEDLOG PARCELACIJE ntažne (sastavljive / rastavljive konstrukcije (metal, ZA DIO ULICE DR. ANTE STARČEVIĆA. drvo...). Pomoćne zgrade nalaze se na istoj čestici kao i zgrada osnovne namjene, najviše mogu biti

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 957

jedne etaže (iznimno dvije etaže) do bruto visine tski sadržaji (kod kojih se ne javljaju: buka, zaga- od 6,0 m, s mogućnošću gradnje podruma ili sute- đenje zraka, vode i tla, te ostali štetni utjecaji po rena te krovišta bez nadozida. Mogu se graditi u ljudsko zdravlje i okoliš), ili javni i društveni sadrža- dubini čestice iza i nakon izgradnje zgrade osno- ji (dječji vrtić i sl.); vne namjene. Djelatnosti koje se u njima odvijaju 15. zgrade mješovite namjene su zgrade osnovne ne smiju smetati okolini i umanjivati kvalitetu sta- namjene unutar površina mješovite namjene (M). novanja i rada na vlastitoj i na susjednim građe- Ove zgrade mogu ali i ne moraju sadržavati sta- vnim česticama; mbene prostore. Pored osnovnih stambenih i po- 9. pomoćna građevina je građevina koja je u funkci- slovnih sadržaja unutar zgrada osnovne namjene ji zgrade ili građevine osnovne namjene ali je u ali i kao zgrade osnovne namjene na zasebnim sustavu infrastrukture (kotlovnice za kruto i tekuće građevnim česticama (sa ili bez stambenih prosto- gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za ra), mogu biti ugostiteljsko-turistički sadržaji (manji grijanje i sl.). Način gradnje ovakvih građevina te hoteli, moteli, pansioni i sl.) i javni i društveni - njihov položaj isti je kao i za pomoćne zgrade na socijalni sadržaji (socijalne ustanove - domovi so- građevnoj čestici. cijalne skrbi, starački domovi, učenički domovi, 10. manja poslovna zgrada je zgrada u sklopu gra- domovi za rehabilitaciju ovisnika, domovi za zbri- đevne čestice unutar površina stambene i mješo- njavanje žrtava obiteljskog nasilja i sl.), vjerski sa- vite namjene u kojima se mogu odvijati i druge dje- držaji odnosno oni koje ne narušavaju uvjete živo- latnosti kompatibilne sa namjenom zgrade osno- ta i stanovanja u ostatku ili u susjednim zgradama. vne namjene (javni i društveni sadržaji, poslovni 16. zgrade gospodarske - poslovne namjene su prostori, obrti, zanatske radnje, servisi, uslužne, zgrade osnovne namjene unutar površina poslo- ugostiteljsko - turističke djelatnosti). Manje poslovne namjene (K), u kojima se, u dijelu ili u cijeloj vne zgrade nalaze se na istoj čestici kao i zgrade zgradi, obavlja poslovna, uslužna, trgovačka djela- osnovne namjene, najviše mogu biti jedne etaže tnost, ugostiteljska i druga kompatibilna uslužna (iznimno dvije etaže) do bruto visine od 6,0 m (od djelatnost, bez mogućnosti gradnje stambenih pro- kote konačnog zaravnatog terena do gornje kote stora; stropne konstrukcije prizemlja), s mogućnošću gra- 17. zgrade javne i društvene namjene su zgrade dnje podruma ili suterena te krovišta bez nadozida. osnovne namjene u kojima se obavlja javna djela- Mogu se graditi u dubini čestice iza i nakon izgra- tnost (D), a po namjeni dijele se na upravne (D1), dnje zgrade osnovne namjene. Djelatnosti koje se socijalne (D2), zdravstvene (D3), predškolske (D4), u njima odvijaju ne smiju smetati okolini i umanjiva- školske (D5), kulturne (D7) i vjerske (D8) uz izni- ti kvalitetu stanovanja i rada na vlastitoj i na susje- mnu mogućnost uređenja jednog stambenih pro- dnim građevnim česticama; stora; 11. nadstrešnice su pomoćne zgrade koje natkrivaju 18. zgrade ugostiteljsko - turističke namjene su prostor, otvorene sa svih strana osim u slučaju da zgrade osnovne namjene koje se mogu graditi se najviše sa dvije strane naslanjaju na druge unutar površine sporta i rekreacije (R), zone mje- zgrade, potporne zidove ili na međe susjednih gra- šovite namjene (M) i u manjem obimu unutar zone đevnih čestica, u kojem slučaju moraju biti zatvo- stambene namjene (S). Pod ovim zgradama po- rene sa tih strana; drazumijevaju se manji hoteli, moteli, pansioni, 12. paviljon je zgrada koja natkriva prostor u funkciji prenoćišta (depadanse / paviljoni) i sl. Unutar ovih javnog korištenja neizgrađenih površina (javne ze- zgrada nije moguća gradnja i uređenje stambenih lene površine), slobodnostojeća u prostoru i otvo- prostora (osim za privremeni smještaj sezonskih rena sa svih strana; radnika / pomoćnog osoblja). 13. kiosci su montažne predgotovljene zgrade najve- 2 Tipologija gradnje će površine do 15 m i najveće ukupne visine do 3,5 m (vanjski gabarit), pretežno postavljene unu- 19. slobodnostojeća zgrada je zgrada koja sa svih tar javno-prometnih / pješačkih površina. Namjena strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu im je uslužna. Ako se postavljaju unutar čestice česticu ili javni prostor), uz koju iznimno može biti stambene, mješovite ili gospodarske namjene tada prislonjena pomoćna zgrada i/ ili građevina odno- spadaju u kategoriju manjih poslovnih zgrada i sno nadstrešnica; moraju udovoljavati svim relevantnim propisima; 20. poluugrađena odnosno dvojna zgrada je zgrada kojoj se jedna strana nalazi na međi vlastite i su- Namjena građevina sjedne građevne čestice, dok na preostale tri stra- 14. zgrade stambene namjene su zgrade osnovne ne ima neizgrađeni prostor (vlastitu česticu ili javnu namjene, pod čime se podrazumijevaju jednoobi- površinu). Uz zgradu na vlastitoj čestici može biti teljske / višeobiteljske i višestambene zgrade unu- prislonjena pomoćna zgrada i/ili građevina odno- tar površina stambene namjene (S). Pored sta- sno nadstrešnica; mbenih prostora, u pravilu u razini prizemlja (a na- 21. ugrađena zgrada (skupna odnosno građena u ni- jviše u cijeloj prizemnoj etaži) i podruma (ako za zu) je zgrada koja sa obje bočne strane ima izgra- to postoje tehnički uvjeti) mogu se pojaviti i gospo- đenu drugu zgradu (sa kojom može a i ne mora darski sadržaji (neopasne uslužne / intelektualne dijeliti nosivu konstrukciju) dok je prostor ispred ili djelatnosti, bankarske, poštanske, ugostiteljske, iza takve zgrade neizgrađeni prostor (vlastita če- turističke, servisne - servis bijele tehnike, informa- stica ili javna površina). Zgrade koje se nalaze na tičke opreme i sl. i druge usluge), trgovački, zana- krajevima niza tretiraju se kao poluugrađene odno-

Stranica 958 Županijski glasnik Broj 19/17

sno dvojne. Uz takvu zgradu na vlastitoj čestici pravca), otvoreni i natkriveni te s najmanje s može biti prislonjena pomoćna zgrada i/ili građevi- dvije strane (koje nisu nasuprotne) zatvoreni na odnosno nadstrešnica; dijelovi građevine; 22. interpolacija znači izgradnju na pojedinačnoj slo- ₋ dijelovi zgrade u višim etažama uvučeni u ga- bodnoj (neizgrađenoj) građevnoj čestici unutar pre- barit zgrade i zatvoreni najmanje s dvije strane težno izgrađenog područja naselja (izgrađene koje nisu nasuprotne; zgrade s obje bočne strane građevne čestice u 33. istaci su zatvoreni dijelovi zgrade, koji su izbačeni istoj ulici ili potezu izgradnje) bilo na slobodnosto- izvan gabarita zgrade (građevnog pravca); jeći, poluugrađeni ili ugrađeni (skupni, složeni itd.) 34. terase su otvoreni nenatkriveni ili djelomično na- način gradnje. tkriveni dijelovi zgrade ili uz zgradu izgrađene po- Dijelovi i visina građevina vršine. Terase, kao sastavni dijelovi zgrade, mogu biti prohodni krovovi, nenatkriveni / djelomično 23. etaža (E) je naziv za jednu razinu prostora unutar natkriveni dijelovi potkrovlja, etaža, nenatkriveni / zgrade između podnih konstrukcija ili između poda djelomično natkriveni prohodni stropovi podruma i krovne konstrukcije. Visine etaža (za obračun vi- izbačenih izvan gabarita tlocrta zgrade u gornjim sine građevine) mjereno između gornjih kota po- etažama ili kao otvoreni prostori u razini prizemlja dnih konstrukcija su za: iznad podruma ali unutar gabarita tlocrta zgrade u stambene etaže do 3,5 m; gornjim etažama. Terase na terenu ispod kojih poslovne etaže do 4,5 m (pod time se ne misli na nema izgrađenih podruma smatraju se terasama velike jednoetažne prostore hala, skladišta i sl.); na terenu do visine 60 cm iznad konačno zaravna- pomoćne prostorije svjetle visine minimalno 2,4 nog terena na njegovom najnižem dijelu. m; 35. oznake katnosti odnose se na podrum, sve na- Iznimno, visine etaža mogu biti i veće od ovdje dzemne etaže i potkrovlje (tavan): propisanih ukoliko to zahtjeva namjena građevine, Po - podrum (100% ukopana etaža); ali visina građevine ne može biti veća od propisa- Pu - pretežno ukopana etaža (etaža ukopana ne ovim Odredbama. više od 50 a manje od 100%); 24. podrum (Po) je potpuno ukopani dio zgrade koji S - suteren (etaža ukopana do 50%); se nalazi ispod poda prizemlja, pretežno ukopane P - prizemlje; etaže odnosno suterena. Minimalna visina prosto- K (1,2...) - broj katova iznad prizemlja; ra podruma je 2,3 m (mjereno između gornjih kota Pk - potkrovlje; podnih konstrukcija); 25. pretežno ukopana etaža (Pu) je pretežno ukopa- Elementi važni za gradnju

ni dio izgrađenih i postojećih zgrada koji je ukopan 36. regulacijska linija je granica između čestice javne više od 50% a manje od 100% svog volumena u površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje čestice osnovne namjene; zgrade i koji se nalazi ispod poda prizemlja. 37. građevinska linija je zamišljena linija koja odre- 26. suteren (S) je dio zgrade koji se nalazi ispod poda đuje najmanju udaljenost vertikalne projekcije mini- prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u malno 60% širine pročelja osnovne zgrade prema konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje gra- javno - prometnoj površini, uz moguće iznimke đevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pro- (izgradnja raznih istaka, balkona, loggia, nagnutih čeljem izvan terena; fasada, prilaznih stuba, terasa) koje su posebno 27. prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi navedene u konkretnim odredbama za određene neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m prostore. Položaj građevinske linije određuje se iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mje- udaljenošću od regulacijske linije. reno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili koji 38. minimalna građevinska linija označava minima- se nalazi iznad podruma / pretežno ukopane etaže lnu dozvoljenu udaljenost zgrade / građevine od /suterena (ispod poda kata ili krova); regulacijske linije odnosno minimalnu udaljenost 28. kat (K) je dio zgrade koji se nalazi između dva građevinske linije od regulacijske linije. poda iznad prizemlja; 39. konačno zaravnati teren je neizgrađena površina 29. potkrovlje (Pk) je dio zgrade koji se nalazi iznad zemljišta ispod koje, a niti na kojoj, nema nikakve zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zao- izgradnje (npr. ukopane garaže ispod odnosno bljenog krova. U potkrovlju se može planirati kori- sportsko igralište iznad) i koja je u principu uređe- sni prostor u samo jednoj razini, uz mogućnost na kao zelena površina; izgradnje galerije; 40. građevinska bruto površina (GBP) je zbroj po- 30. krovna kućica je dio krovne konstrukcije u potkro- vršina mjerenih u razini podova svih dijelova zgra- vlju iznad ravnine krovne plohe. Površinu krova de (Po, Pu, S, P, 1(2)..., Pk) uključivo površine koju mogu prekrivati krovne kućice ne smije preći lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim 1/5 tlocrtne površine krova. mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju 31. balkoni su dijelovi zgrade u etažama iznad prize- obloge, obzide, parapete i ograde; mlja, konzolno izbačeni izvan gabarita nižih etaža, 41. tlocrtna površina zgrade/građevine je površina (građevnog pravca), sa svih strana otvoreni i ogra- koja je dobivena vertikalnom projekcijom svih đeni ogradama; zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih 32. loggie su: elemenata zgrade/građevine, osim balkona, na ₋ su dijelovi zgrade u višim etažama, konzolno građevnu česticu, uključujući i istaknuti nadzemni izbačeni izvan gabarita nižih etaža, (građevnog

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 959

dio podruma i terase u prizemlju (ako se ispod njih se svode na zaštitu postojećih zgrada / građevina, nalazi podrum/pretežno ukopana etaža/suteren). održavanje, uređenje (pripadajućih okućnica), do- 42. koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene gradnja (postojećih zgrada) i izgradnja novih površine zemljišta ispod svih zgrada / građevina glavnih i pomoćnih te manjih poslovnih zgrada na izgrađenih na građevnoj čestici (njihovih tlocrtnih građevnim česticama u skladu sa zatečenom tipo- površina) i ukupne površine građevne čestice. U logijom izgradnje kako je to ovim Odredbama izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septička ja- određeno (katnost, koeficijent izgrađenosti - Kig i ma i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju, iskorištenosti - Kis, min. udaljenost građevinske kao i terase na terenu ispod kojih nema izgrađenih linije, i sl.). Također je moguća izgradnja prostora; zamjenskih zgrada, interpoliranja novih zgrada, te 43. koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos između rekonstrukcija i obnova postojećih zgrada (adapta- ukupne građevinske bruto površine (GBP) svih cije), uz mogućnost prenamjene u ovim Odredba- zgrada/građevina izgrađenih na građevnoj čestici i ma dozvoljene sadržaje. površine građevne čestice; 49. 2A - Sanacija zgrada i dijelova naselja označava 44. visina građevine (u nastavku: V) određena je pretežno dovršeni (izgrađeni) dio naselja gdje su brojem etaža. Ako se visina određuje u metrima moguće sve intervencije na postojećim zgradama označuje najveću visinu zgrade/građevina mjerenu /građevinama kao i u zoni "1A" ali sa mogućnošću od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pro- zamjene zatečene tipologije izgradnje. kako je to čelje građevine na njegovom najnižem dijelu do u drugim odredbama ovog Plana određeno za gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, navedenu zonu. odnosno vrha nadozida potkrovlja (čija visina ne 50. 3A - Rekonstrukcija - promjena korištenja radi može biti viša od 1,2 m od gornjeg ruba stropne poboljšanja funkcionalnosti dijelova naselja konstrukcije zadnjega kata); označava dovršeni (izgrađeni) dio naselja na kojem 45. prometna površina je površina javne namjene ili je pored svih intervencija na postojećim zgradama površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica moguće određenim značajnim zahvatima na posto- čija je kultura određena kao prometna površina jećim zgradama ili kompletno novom / zamjenskom (ulica, cesta, put ili sl.) odnosno površina na kojoj izgradnjom (uključivo prostorno rješenje cijelog je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se prostora, parcelaciju i sl.), prostor prenamijeniti u osigurava pristup do građevnih čestica. Kao pro- urbano primjerenije sadržaje. U zonama zaštite metna površina, koja se u duhu odredbi ovog obim zahvata treba biti sukladan propozicijama na- Plana određuje kao uvjet za utvrđivanje da li je dležne službe zaštite. neka čestica građevna ili ne (osnovni uvjet za 51. 4A - Nova gradnja zgrada stambene, mješovite, građenje), može se smatrati ona izgrađena / posto- javne društvene i ugostiteljsko-turističke namje- jeća javno dostupna prometna površina (ulica, ne označava nedovršeni (neizgrađeni) dio naselja cesta, put ili sl.) sa jasno određenom koridorom tj. namijenjen izgradnji zgrada / građevina stambene, regulacijskom linijom (česticom) provedenom u ka- mješovite, gospodarske poslovne i javne i društve- tastarskom planu ili u slučaju da je planirana, za ne namjene te svih pratećih zgrada koje je mogu- nju ishođenom pravomoćnom lokacijskom dozvo- će graditi na određenim namjenama. Mogućnosti lom (te samim time utvrđena regulacijska linija). gradnje i uređenja određen je odredbama Plana. 46. lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije, npr.: 52. 4B - Nova gradnja zgrada gospodarske namje- ₋ reljef, voda, zelenilo; ne označava nedovršeni (neizgrađeni) dio naselja ₋ posebno vrijedne građevine i područja prirodne namijenjen izgradnji zgrada / građevina gospoda- i kulturne baštine; rske – proizvodne i poslovne namjene i drugih ₋ karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; infrastrukturnih i komunalno-servisnih namjena i ₋ ambijentalne vrijednosti; sadržaja. ₋ veličina i izgrađenost građevnih čestica; 53. 4C- Nova gradnja–sportsko-rekreacijska namje- ₋ načini gradnje na građevnim česticama; na označava nedovršeni (neizgrađeni) dio naselja ₋ tipologija gradnje, materijali i sl. namijenjen izgradnji i uređenju sportsko – rekrea- ₋ način gradnje, te visina i površina izgrađenih cijskih igrališta te gradnji zgrada / građevina čija je građevina; gradnja na prostorima sportsko – rekreacijske na- ₋ komunalna oprema; mjene i dozvoljena odredbama ovog Plana.

₋ opremljenost komunalnom infrastrukturom; ₋ druge vrijednosti i posebnosti; 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČENJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA Dokumenti potrebni za gradnju

47. akti za gradnju su svi oni Zakonom određeni do- Članak 5. kumenti odnosno upravni akti kojima se utvrđuju 1) Urbanističkim planom određene su razgraničene svi nužni i potrebni uvjeti za započinjanje gradnje površine sljedećih namjena: (lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gradnje, Površine označene slovima: rješenje za gradnju). S - stambena namjena; M - mješovita namjena; Oblik korištenja D - javna i društvena namjena (D1-uprava, D3- 48. 1A - Održavanje, dogradnja i manji zahvati sa- zdravstvena, D4-predškolska, D5-školska, nacije građevina označava dovršeni (izgrađeni) D6-kulturna, D7-vjerska, D9-vatrogasni dio naselja gdje su moguće sve intervencije koje dom);

Stranica 960 Županijski glasnik Broj 19/17

I1 - gospodarska namjena – pretežito industri- vnoj čestici (privatno igralište) i za njih nisu potre- jska; bna dodatna parkirališna mjesta na građevnoj če- I2 - gospodarska namjena – pretežito zanatska; stici. K3 - gospodarska namjena – komunalno - servi- 3) Unutar zgrada osnovne (stambene) namjene, u ra- sna; zini prizemlja (a najviše u cijeloj prizemnoj etaži), T - gospodarska namjena – ugostiteljsko-turisti- i/ili podruma / pretežno ukopane etaže / suterena čka; (ako za to postoje tehnički uvjeti), mogu se pojaviti N - posebna namjena; i poslovni sadržaji (neopasne uslužne / intelektua- R1 - sportsko-rekreacijska namjena; lne djelatnosti, bankarske, poštanske, servisne - Z1 - javne zelene površine (javni park, dječja servis bijele tehnike, informatičke opreme i sl. i igrališta...); druge usluge), trgovački, zanatski sadržaji (kod Z - zaštitne zelene površine; kojih se ne javljaju: buka, zagađenje zraka, vode i G - groblje; tla, te ostali štetni utjecaji po ljudsko zdravlje i oko- IS - infrastrukturni objekti – građevine liš) te ugostiteljski sadržaji otvorenog tipa (restauranti, caffe barovi i sl.). Površine grafičkih oznaka: 4) Javni i društveni sadržaji koji se zasnivaju na pri- ₋ vodotok; vremenom ili trajnom obliku boravka (dječji vrtići, ₋ koridor prometnica: đački domovi, starački domovi i sl.), mogu se na- ₋ željeznička pruga. laziti i u cijeloj zgradi osnovne namjene bez sta- 2) Razgraničenje ovih površina određeno je na karto- mbenih prostora. Također bez stambenih prostora grafskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena u zgradi osnovne stambene namjene u svim površina" u mjerilu 1:5000. Postojeće građevne etažama osim podrumu, pretežno ukopanoj etaži i čestice sa postojećim građevinama unutar svih suterenu mogu se naći i turistički sadržaji privre- dolje navedenih površina planiranih za gradnju, a menog smještaja (sobe, apartmani i sl.) uz obvezu koje površinom ili oblikom izlaze iz okvira određe- poštivanja i drugih propisa relevantnih za tu vrstu nih odredbama ovog Plana, zadržavaju se. Sve djelatnosti. daljnje intervencije na istima podložne su odredba- 5) U manjim poslovnim zgradama na građevnim če- ma ovog Plana. sticama unutar površina stambene namjene mogu 3) S obzirom na podlogu i mjerilo ovog Plana (Hrva- se nalaziti svi ne stambeni sadržaji dozvoljeni unu- tska osnovna karta - HOK u mjerilu 1:5000), deta- tar površine stambene namjene osim stanovanja. ljno razgraničenje između pojedinih namjena po- Osim za slučaj opisan u stavku 4. ovog Članka, vršina te granice koje se grafičkim prikazima ne unutar najvećeg dozvoljenog Kig za određenu gra- mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se prilikom đevnu česticu, omjer GBP-a stambenih i ne sta- izdavanja akata za provedbu prostornih planova mbenih prostora svih građevina na građevnoj če- odnosno akata za građenje, a sukladno razgrani- stici unutar površina stambene namjene ide u čenjima utvrđenim odgovarajućom posebnom ge- korist stambenih prostora do najmanje 50-50 % odetskom podlogom. (odnosno koliko GBP-a stambenih toliko najviše ne stambenih prostora na građevnoj čestici). Na Članak 6. površinama stambene namjene mogu se graditi i 1) Površine navedene u članku 5. stavak 1. podrazu- uređivati manji kampovi kapaciteta do 40 smješta- mijevaju sljedeće sadržaje: jnih jedinica te kulturno-pastoralni centar sa soba- S - Stambena namjena ma za vlastite potrebe. 6) Gradnja unutar površina ove namjene moguća je 2) Unutar površina ove namjene postojeće i planirane uz poštivanje građevinskih linija i drugih odredbi zgrade su u pravilu stambenog karaktera. Stambe- Plana za navedenu zonu. Za gradnju stambenih i ne zgrade dijele se na jednoobiteljske / višeobite- drugih zgrada i građevina na površinama ove na- ljske i višestambene zgrade. Na ovim površinama mjene moguće je vršiti preparcelaciju, uređenje planira se pretežno izgradnja slobodnostojećih, potrebnih prometnih (kolnih ili pješačkih) i drugih poluugrađenih (dvojnih) te zgrada u nizu (ugrađena površina. Za sve sadržaje koji se mogu naći na odnosno skupna gradnja) jednoobiteljskih / višeo- građevnoj čestici stambene namjene potrebno je biteljskih te višestambenih zgrada. Unutar površina osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukla- ove namjene pored stambenih zgrada moguća je dno normativima danim u tablici br. 5.1.1.1. u čla- gradnja pomoćnih i manjih poslovnih zgrada, ure- nku 53. ovih Odredbi. đenje manjih zelenih površina (igrališta za djecu i odrasle kao zasebne čestice) te javnih pješačkih / M - Mješovita namjena prometnih površina, pristupnih putova, parkirališta 7) Površine mješovite namjene su površine prve- i sl. Također, unutar površina stambene namjene nstveno namijenjene za gradnju stambeno – po- (S) moguće je uređenje vanjskih sportskih igrališta slovnih i poslovnih zgrada. To su zapravo urbano- u sklopu građevne čestice osnovne stambene tvorne površine unutar kojih prevladava poslovna namjene, u dubini čestice iza građevine osnovne namjena s mogućnošću izgradnje i uređenja pro- namjene, pri čemu mora biti zadovoljena minima- stora kako za stanovanje tako i za javne – društve- lna ozelenjena površina građevne čestice dana ne sadržaje (npr. prostori namijenjeni kulturi, pre- ovim Odredbama. Takva vanjska igrališta u funkci- dškolskom odgoju i sl.). Pored osnovnih stambe- ji su osnovne stambene zgrade odnosno poslo- nih i poslovnih sadržaja unutar zgrada osnovne vnih / ugostiteljsko-turističkih djelatnosti na građe- namjene, ali i kao zgrade osnovne namjene na za-

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 961

sebnim građevnim česticama (sa ili bez stambenih rskom - proizvodnom namjenom podrazumijeva- prostora), mogu biti ugostiteljsko-turistički sadržaji ju se sve djelatnosti proizvodnog, zanatskog, (manji hoteli, moteli, pansioni i sl.) i javni i društve- servisnog, skladišnog i sličnog komercijalnog ni - socijalni sadržaji (socijalne ustanove - domovi tipa koji obvezno svoju djelatnost, tehnologiju socijalne skrbi, starački domovi, učenički domovi, moraju prilagoditi okolnoj stambenoj izgradnji domovi za rehabilitaciju ovisnika, domovi za kako bi se eventualan utjecaj na širi okolni pro- zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja i sl.), vjerski stor naselja Perušić sveo na najmanju moguću sadržaji te manja vanjska sportska igrališta. Na mjeru (neugodni mirisi, buka, prometno optereće- površinama mješovite namjene mogu se graditi i nje okolnog prostora, otpadne vode i sl.). U sklo- uređivati kampovi, lovački domovi te kulturno- pu površina ove namjene moguća je izgradnja pastoralni centar sa sobama za vlastite potrebe. U pored zgrada osnovne namjene tako i svih slučaju gradnje zgrada ugostiteljsko- turističke te drugih pomoćnih zgrada i građevina u funkciji javne i društvene namjene kao osnovne, na istoj osnovne namjene te infrastrukturni sustavi u građevnoj čestici nije dozvoljena gradnja i manjih funkciji osnovne namjene. Također u sklopu poslovnih zgrada već samo manjih pomoćnih površina ove namjene moguća je izgradnja su- zgrada u funkciji namjene osnovne zgrade. Osno- stava proizvodnje / transformacije energije (su- vni uvjet za ne stambene sadržaje je taj da svojom stavi proizvodnje energije na principu kogenera- aktivnošću ne ometaju stanovanje (buka, zagađe- cije, bioenergane i sl). Moguće je i uređenje pro- nje zraka i sl.). stora reciklažnog dvorišta za prikupljanje kori- 8) Gradnja unutar površina ove namjene moguća je snoga otpada (metal, staklo, papir, drvo, plastika uz poštivanje građevinskih linija i drugih odredbi i dr.). Za gradnju zgrada i građevina na površina- Plana. Za gradnju zgrada i građevina na površina- ma ove namjene moguće je vršiti preparcelaciju, ma ove namjene moguće je vršiti preparcelaciju, uređenje okolnog prostora (zelene površine, po- uređenje potrebnih prometnih (kolnih ili pješačkih) vršine različitih vrsti vanjskih igrališta) i sl., te ure- i drugih površina, pristupnih putova sukladno đenje i svih drugih prometnih / pješačkih površi- odredbama Plana, te parkirališta sukladno norma- na (kako u sklopu zone tako i u obliku formiranja tivima danim u tablici br. 5.1.1.1. u članku 53. ovih novih javnih prometnih površina), pristupnih Odredbi.) i sl. putova, parkirališta i sl. Općenito, gradnja unutar površina ove namjene moguća je uz poštivanje D - Javna i društvena namjena građevinskih linija i drugih odredbi.

9) Na površinama ove namjene nalaze se postojeće K3 - Gospodarska namjena – komunalno – zgrade javnih sadržaja upravnog (D1), zdravstve- servisna nog (D3), predškolskog (D4), školskog (D5), kulturnog (D6) i vjerskog (D7) karaktera te površina 12) Površine gospodarske – komunalno servisne na- planirana za gradnju vatrogasnog doma (D9). mjene predstavljaju površine u sjevernom dijelu Također Planom je određen i prostor za izgradnju naselja uz željezničku prugu trenutno se koriste i uređenje novih zgrada i građevina kao proširenja kao stočni sajam. Na površinama ove namjene i nadopunjavanja ponude postojeće osnovne pored uređenja vanjskog prostora za trenutnu škole. Sve ostale potrebe naselja Perušić za sa- namjenu moguća je izgradnja i svih potrebnih držajima javnog karaktera moguće je graditi / ure- zgrada i građevina u funkciji osnovne namjene đivati u sklopu zone mješovite (a neke i u zonama (uprava, skladišta i sl). te potrebnih infrastruktu- stambene) namjene uz poštivanje za tu namjenu rnih zgrada i građevina (u funkciji osnovne na- propisanih odredbi. mjene). Također površine ove namjene mogu po- 10) Gradnja unutar površina ove namjene moguća služiti i za uređenje prostora reciklažnog dvorišta je uz poštivanje građevinskih linija i drugih odre- (za prikupljanje korisnoga otpada - metal, staklo, dbi Plana. Za gradnju zgrada i građevina na po- papir, drvo, plastika i dr.). Režimi djelovanja te vršinama ove namjene moguće je vršiti preparce- metodologija i tehnologija prikupljanja, baratanja laciju, uređenje okolnog prostora (zelene površi- i separiranja korisnog otpada treba biti prilago- ne, površine različitih vrsti vanjskih igrališta) i sl., đena okolnoj stambenoj namjeni u smislu reduci- te uređenje i svih drugih prometnih / pješačkih ranja štetnog utjecaja na okoliš bilo podzemni površina (kako u sklopu zone tako i u obliku fo- bilo nadzemni (utjecaj na podzemlje, zagađenje rmiranja novih javnih prometnih površina), pristu- voda, neugodni mirisi, buka, prašina i sl.). Za pnih putova sukladno odredbama Plana te pa- gradnju zgrada i građevina na površinama ove rkirališta sukladno normativima danim u tablici namjene moguće je vršiti preparcelaciju, uređe- br. 5.1.1.1. u članku 53. ovih Odredbi.) i sl., te nje okolnog prostora (zelene površine, površine izgradnja svih potrebnih infrastrukturnih zgrada i različitih vrsti vanjskih igrališta) i sl., te uređenje i građevina (u funkciji osnovne namjene). svih drugih prometnih / pješačkih površina (kako u sklopu zone tako i u obliku formiranja novih I - Gospodarska namjena – proizvodna (I1- javnih prometnih površina) i sl. Općenito, gradnja industrijska, I2 – zanatska) unutar površina ove namjene moguća je uz po- 11) Površine za gradnju zgrada i uređenje prostora štivanje građevinskih linija i drugih odredbi.

gospodarske – proizvodne namjene, ovim Pla- T - Gospodarska namjena - ugostiteljsko- nom određene su pretežno uz željezničku prugu turistička koja prolazi kroz naselje Perušić. Pod gospoda-

Stranica 962 Županijski glasnik Broj 19/17

13) Planom je određena jedna površina gospoda- funkciji sporta i rekreacije (pripadajuće uređenje rske - ugostiteljsko-turističke namjene smještena okolnog prostora).

uz naselje Kunjača. Na njoj je predviđena gradnja Groblje ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli, te izgradnja pratećih građevina za sljedeće namjene: 16) Za potrebe groblja osigurana je površina posto- trgovina, servisi, usluge i ugostiteljstvo. Gradnja jećeg groblja kao i površina za njegovo prošire- unutar površina ove namjene moguća je uz po- nje. Do groblja postoji javna prometna površina s štivanje građevinskih linija i drugih odredbi Pla- potrebnim parkirališnim mjestima dok se na pona. Za gradnju zgrada i građevina na površinama vršini predloženoj za proširenje groblja mogu ove namjene moguće je vršiti preparcelaciju, urediti i manje parkirališne i druge pristupne po- uređenje okolnog prostora (zelene površine, vršine uz koju je moguća postava kioska za površine različitih vrsti vanjskih igrališta) i sl., te cvijeće/svijeće. Unutar prostora groblja moguća uređenje i svih drugih prometnih / pješačkih poje izgradnja kapelice i mrtvačnice. vršina, pristupnih putova sukladno odredbama IS – infrastrukturne građevine Plana te parkirališta sukladno normativima danim 17) To su prostori izgrađeni ili namijenjeni za izgra- u tablici br. 5.1.1.1. u članku 53. ovih Odredbi.) i dnju vodova infrastrukture ispod, na nivou i iznad sl., te izgradnja svih potrebnih infrastrukturnih površine zemlje (npr. dalekovodi, toplovodi i sl.) zgrada i građevina (u funkciji osnovne namjene). te za izgradnju zgrada i građevina za smještaj N – posebna namjena specifične opreme (npr. transformatorske stanice). Gradnja manjih infrastrukturnih zgrada 14) Površine posebne namjene specifičnog su kara- /građevina predviđena je i na površinama drugih ktera i podliježu drugim propisima. Njihovo kori- namjena sukladno potrebama uz uvjet da im se štenje i namjena treba biti prilagođena okolnim osigura zasebna građevna čestica i pristup na stambenim sadržajima. Na površinama posebne javno prometnu površinu sa kojih je moguć namjene za gradnju zgrada i građevina moguće pristup vozilima radi izgradnje i/ili održavanja. je vršiti preparcelaciju, uređenje pješačkih / pro- Izgradnja takvih građevina mora biti u skladu sa metnih površina, pristupnih putova, parkirališta, preporukama, normativima i drugim odredbama zelenih i drugih vanjskih površina. Gradnja zgra- nadležnih institucija i službi. da i drugih građevina podliježe svim relevantnim Z1 – javne zelene površine propisima vezanim za zaštitu od požara, elementarnih nepogoda, sigurnosti kretanja i sl. 18) Pod ove površine spadaju svi oni zeleni prostori u naselju koji imaju određeni stupanj uređenja i R – sportsko-rekreacijska namjena opremljenosti, a u javnom su korištenju (park, 15) Za ovu namjenu predviđen je prostor u sjevernom igralište, odmorište, potezi zelenila u sklopu uli- dijelu naselja oko postojećeg nogometnog igra- ce). Osnovna podjela odnosi se na na 8 većih lišta. U sklopu sportsko rekreacijske namjene planiranih zona različitih namjena (uređenog moguće je uređivati vanjska igrališta, planirati zelenila, zelenila u sklopu kulturno povijesnih izgradnju sportskih građevina osnovne namjene cjelina, zelenila u sklopu rekreativnih sadržaja, (sportske dvorane i sl.), pomoćne građevine zelenila u sklopu obrazovnih ustanova, zelenila (spremište, kotlovnice i sl.). Pored sportsko- uz vjerske sadržaje, prirodnog zelenila veće rekreacijskih sadržaja na površinama Planom kvalitete, prirodnog zelenila manje kvalitete te određenim kao sportsko-rekreacijska namjena zelenila prometnih koridora) i korištenja namije- moguća je gradnja manjih pratećih i pomoćnih njenih za uređenje dječjih igrališta, te prostora za zgrada koje pored osnovne funkcije sporta i odmor, boravak i rekreaciju svih stanovnika i rekreacije (svlačionice, klupski prostori i sl). sa- posjetitelja. Na prostorima namijenjenim za ure- drže i ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslu- đenje kao javne zelene površine naselja, dozvo- žne sadržaje (restauranti, caffe barovi, trgovine ljeno je uređenje pješačkih i zelenih površina, sportske opreme i dr., uslužni saloni - frizeri, sa- poučnih staza, sadnja parternog, niskog i viso- une, masaže i sl.), i drugi sadržaji koji su svojom kog zelenila, postava paviljona i sličnih građevina, namjenom spojivi sa sportsko-rekreacijskim spomeničke plastike, vodenih elemenata te sadržajima. Spomenuti ugostiteljsko-turistički i postave urbane opreme i sprava za igru djece i trgovačko-uslužni sadržaji mogu se naći isključi- rekreaciju starijih. Svaki drugi oblik gradnje nije vo kao prostori u sklopu većih sportskih zgrada / dozvoljen. Tipologija zelenila određena je karto- građevina (npr. sportske dvorane), ali ne više od grafskim prikazom 3.2. "Uvjeti korištenja, uređe- 30% GBP-a takve sportske zgrade / građevine. nja i zaštite površina – tipologija zelenila" te po- Za gradnju zgrada i građevina te uređenje drobnije objašnjena u točki 6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina ovog Plana. sportskih igrališta na površinama ove namjene moguće je vršiti preparcelaciju, uređenje okolnog Z – zaštitne zelene površine prostora (zelene površine, površine različitih vrsti 19) Površine ove namjene podrazumijevaju poteze vanjskih igrališta) i sl., te uređenje i svih drugih drvoreda i gušće sklopove biljnog materijala u prometnih / pješačkih površina (kako u sklopu sklopu prometnica i pješačkih koridora te slobo- zone tako i u obliku formiranja novih javnih pro- dne neizgrađene površine prirodnog krajobraza metnih površina) i drugih slobodnih zelenih ili na unutar obuhvata Plana i kontaktne zone naselja neki drugi način uređenih površina koje su u sa okolnim prostorom. Ove zelene površine po-

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 963

drazumijevaju sadnju visokog i niskog zelenila zaštitnog zelenila, tamo gdje to postojeće stanje (ako su u sklopu uličnih / pješačkih koridora) prostora omogućava i tamo gdje je to u skladu odnosno kultiviranje i održavanje prirodnog kra- sa koncepcijom planiranih površina zelenila jolika (kako unutar naselja tako i na prostorima unutar obuhvata Plana. U prvom podzemnom kontakta naselja sa okolinom). Jednako tako i sloju u sklopu koridora ulica planira se za reko- unutar zelenih otoka, između kojih je omogućen nstrukciju / izmještanje / polaganje vodova komu- kolni pristup do čestica, pješački prelazi i sl. nalne infrastrukture sukladno mogućnostima i po- Također se podrazumijeva sadnja visokog i trebama prostora a temeljem pozitivnih propisa. niskog zelenila u sklopu parkiranja, odnosno 2. UVJETI SMJEŠTAJA ZGRADA/ GRAĐEVINA uređenja parkirališta u sklopu zelenila. njenih za GOSPODARSKIH DJELATNOSTI uređenje dječjih igrališta, te prostora za odmor, boravak i rekreaciju svih stanovnika i posjetitelja. 2.1. Uvjeti smještaja zgrada/građevina gospo- Na zaštitnim zelenim površinama dozvoljeno je darske - poslovne i proizvodne namjene uređenje pješačkih i zelenih površina, poučnih staza, sadnja parternog, niskog i visokog zeleni- Članak 7. la, vodenih elemenata te postave urbane opreme 1) Ovim urbanističkim planom uređenja određeno i sprava za igru djece i rekreaciju starijih. Prilikom je da zgrade poslovne namjene mogu biti smje- projektiranja površina zaštitnog zelenila u sklopu štene unutar površina gospodarske – proizvodne prometnica, odnosno sadnje visokog i grmolikog namjene (I), gospodarske – komunalno-servisne zelenila, treba voditi računa o preglednosti križa- namjene (K3) i mješovite namjene (M) kao zgra- nja i uočljivosti pješaka i biciklista u blizini mo- de osnovne namjene na zasebnim građevnim gućih prijelaza. Tipologija zelenila određena je česticama, te unutar površina stambene namjene kartografskim prikazom 3.2. "Uvjeti korištenja, (S) kao manje poslovne zgrade na građevnim uređenja i zaštite površina- tipologija zelenila", a česticama zajedno sa zgradom osnovne stambe- stupanj uređenja te vrste zelenila dan je u točki ne namjene. Razgraničenje ovih površina dano 6. ovih Odredbi. je na kartografskom prikazu 1. "Korištenje i namjena površina". u mjerilu 1:5000. Pješačke površine Uvjeti smještaja zgrada / građevina gospoda- 20) Ovim Planom se ne predviđa izgradnja javnih rskih djelatnosti na površinama gospodarske pješačkih površina kao zasebnih površina. – proizvodne namjene (I) Pješačke površine moguće je uređivati (bilo kao javno dostupne ili ne) kao sastavni dio ulica i Članak 8. javnih prometnica ali i kao sastavni dio uređenja 1) Unutar površina ove namjene moguća je prepa- okolnog prostora zgrada / građevina na površi- rcelacija, uređenje prometnih, parkirališnih i dru- nama svih namjena (sukladno i drugim odredba- gih kolnih, pješačkih i zelenih površina, gradnja ma Plana). Stupanj i način uređenja odnosi se zgrada i građevina gospodarske – proizvodne na vrstu i kategoriju pješačke površine, njenu na- namjene na slobodnostojeći / poluugrađeni ili mjenu, sadržaje te se sukladno tome projektnom ugrađeni (skupni) odnosno složeni način (tvoreći dokumentacijom određuje i način uređenja uz složene prostorne forme). uz obavezno poštiva- obvezno poštivanje propisa o sigurnosti kretanja nje minimalne udaljenosti građevinske linije od pješaka i o dostupnosti osobama smanjene po- regulacijske linije, najveće dozvoljene katnosti i kretljivosti. Uz takve pješačke površine (ako to drugih odredbi Plana. Građevinska linija određe- dozvoljavaju odredbe o sadržajima i načinima na je u članku 4. točki 38. ovih Odredbi, uz mo- gradnje na prostorima namjene na kojoj se gućnost izgradnje istaka do 1,5 m prema regula- pješačke površine uređuju) može se planirati i cijskoj liniji prometnice (ako se radi o zatvorenom postava urbane opreme, kioska, manjih sanita- prostoru), odnosno do 2 m ako se radi o balko- rnih zgrada (javni WC), nadstrešnica, pergola i lnu, loggi, nadstrešnici (otvorenom prostoru). sl., uređenje "zelenih otoka" (prikupljanje seku- 2) Gospodarske – proizvodne djelatnosti (I) koje je ndarnog otpada), sadnja visokog zelenila u pote- u navedenoj zoni moguće graditi u osnovi se zu, uređenje manjih zelenih / vodenih površina, svode na sljedeće: postava spomeničke plastike i sl., a uključivo ₋ industrijske pogone proizvodnje i prerade (sa izgradnju sve propadajuće komunalne infrastru- ili bez potrebe izrade procjene utjecaja na kture u prvom podzemnom sloju. Promet koji nije okoliš; pješački, a dozvoljen je u ovoj zoni je interve- ₋ obrtničke i zanatske pogone proizvodnje i ntnog karaktera (policija, vatrogasci, hitna po- prerade; moć), dostava do uslužnih / trgovačkih / ugosti- ₋ servisne radionice; teljskih sadržaja, mopedi / skuteri te iznimno ₋ skladišta, logističko distributivne centre i prolaz specijalnim vozilima. građevine veletrgovine; ₋ uredske građevine; Prometne površine ₋ komunalno-servisne sadržaje; 21) Pod ove površine spadaju ulice, parkirališta i ₋ istraživačke i edukacijske centre vezane uz drugi prostori namijenjeni pretežno za kretanje i pogone proizvodnje i prerade; zadržavanje osobnih i drugih vozila. Unutar kori- ₋ benzinske postaje, javne garaže; dora prometnica na razini terena planira se (uz ₋ građevine proizvodnje i prerade za koje nije izgradnju kolnika i pločnika) i izgradnja poteza potrebna procjena utjecaja na okoliš;

Stranica 964 Županijski glasnik Broj 19/17

₋ skladišta; ₋ najvećim brojem etaža – podrum (pretežno ₋ servise; ukopana etaža i/ili suteren), prizemlje, dva ₋ poslovne, uredske zgrade; kata i potkrovlje (Po(PuS)P2Pk) ₋ izložbeno-prodajne salone; ₋ za pogone proizvodnje, prerade, obrtničke ₋ komunalno-servisne, uslužne sadržaje; djelatnosti visinom od kote uređenog terena ₋ istraživačke i edukacijske centre te druge do vijenca max. 15,0 m (članak 4. točka 44. zgrade javne i društvene namjene vezane na ovih Odredbi). Iznimno dio tlocrtne površine osnovnu gospodarsku – proizvodnu djelatno- zgrade (do 50%) može biti i viši ako to zahtje- st; va tehnološki proces. ₋ pogone i postrojenja za sakupljanje, obradu, 7) Krovišta mogu biti različitih oblika u skladu sa separiranje sekundarnog otpada. suvremenim tretmanom uvažavajući lokalne 3) Na površini gospodarske - proizvodne namjene - uvjete i zahtjeve namjene, oblikovanja, materijala pretežito industrijske (I1), na k.č.br. 3670 k.o. pokrova, tehnoloških procesa, osvjetljenja, vrsti Perušić, planirana je gradnja i uređenje poljopri- pokrova itd. vrednog inkubatora uz prateće sadržaje namije- 8) Najmanja udaljenost nove zgrade od međe su- njene za prezentaciju proizvoda. sjedne građevne čestice (osim od javno-prome- 4) Oblici korištenja površina namijenjenih za izgra- tne površine) je pola visine vijenca pročelja pre- dnju gospodarskih zgrada – građevina prikazani ma toj međi (h/2), ali ne manje od 7,0 m. Najma- na kartografskom prikazu 3.3. "Oblici korištenja i nja udaljenost nove zgrade od regulacijske linije način gradnje – Oblici korištenja" označeni su je 10,0 m. Ta udaljenost se ne odnosi na pomo- oznakama 1A i 4B koje predstavljaju sljedeće: ćne građevine i građevine u funkciji infrastruktu- 1A - Održavanje, dogradnja i zahvati sanacije - rnih sustava. Na postojećim zgradama moguće su sve inte- 9) Građevine gospodarske namjene treba graditi rvencije u smislu povećanja gabarita, dogra- tako da je tlocrtna izgrađenost čestica ukupnom dnje i sl. te gradnje novih zgrada sukladno izgradnjom do najviše 40% površine građevne drugim odredbama Plana vezanih za navede- čestice (koeficijent izgrađenosti građevne čestice nu namjenu (kig, kis, katnost/visina, minima- Kig = 0,4). Maksimalni koeficijent iskorištenosti lne udaljenosti od međa i regulacijske linije, građevne čestice predstavlja omjer sumarnih itd.). To se odnosi i na uređenje okolnog pro- bruto površina svih zgrada u odnosu na površinu stora, izgradnju građevina u funkciji prometa, građevne čestice i iznosi 1,2 (Kis = 1,2). opskrbe energijom i sl. 10) Najmanje 20 % površine građevne čestice mora 4B - Nova gradnja - biti uređeno zelenilom sa niskim / visokim rasli- Na neizgrađenim prostorima mogući su svi njem (sukladno konceptu uređenja okoliša Planom dozvoljeni oblici gradnje sukladno zgrada) na prirodnom terenu. Rubovi građevne drugim odredbama Plana vezanih za navede- čestice prema susjednim česticama moraju se nu namjenu (kig, kis, katnost/visina, minima- urediti kao vegetacijski tampon (zeleni pojas lne udaljenosti od međa i regulacijske linije, unutar kojega je moguć smještaj i parkirališta sa itd.). Pod time se podrazumijeva gradnja svih obveznim zelenilom). potrebnih zgrada / građevina na građevnoj če- 11) Visina za infrastrukturne građevine je do 6 m do stici te uređenje prometnih i drugih površina. vijenca uz mogućnost gradnje samo jedne na- 5) Predviđena je gradnja pretežno slobodnostojećih dzemne etaže. Mogućnost gradnje podzemne / zgrada, ali i sa mogućnošću njihova grupiranja. suterenske etaže moguća je po potrebi sukladno Na čestici je moguće graditi jednu ili više zgrada procesima kojima zgrada / građevina služi. / građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu 12) Ograde oko građevnih čestica mogu se graditi cjelinu. Na kartografskom prikazu 3.4. "Oblici ko- kao metalna rešetka ili mreža, drvena ograda ili rištenja i način gradnje – Način gradnje" dane su živica sa ili bez tvrdog podnožja ukupne visine oznake za prostore gospodarske zone predviđe- do visine 2 m po svim rubovima čestice. ne za mješovit način gradnje na građevnim česti- cama: SS – slobodnostojeći, S – složeni način Članak 9. gradnje. 1) Način gradnje i uređenja površina gospodarske SS - slobodnostojeći – zgrade su neovisne jedna – proizvodne namjene (I) označen na kartogra- o drugoj – imaju sva 4 slobodna pročelja; fskom prikazu 3.4. "Oblici korištenja i način S - složeni – zgrade se dodiruju sa jednim ili više gradnje - Način gradnje" u mjerilu 1:5000 kao vanjskih zidova, tvore jednostavne ili složene mješovit način gradnje podrazumijeva i sljedeće prostorne forme kako u horizontalnim tako i odredbe:: u vertikalnim gabaritima. ₋ Minimalna veličina građevne čestice gospo- 6) Na kartografskom prikazu 3.4. "Oblici korištenja i darske namjene je 1000 m2; način gradnje – Način gradnje" dane su oznake ₋ Maksimalna površina građevne čestice je po- za najveću dozvoljenu katnost / visinu zgrada / vršina zone gospodarske – proizvodne namje- građevina za pojedine zone namijenjene za gra- ne (I); dnju. Najveća dozvoljena katnost / visina za sve ₋ Minimalna širina građevne čestice je 20 m; zgrade koje je moguće graditi u sklopu zone ₋ Minimalna dubina građevne čestice je 25 m gospodarske – proizvodne djelatnosti (I) određe- (mjereno okomito na regulacijsku liniju na na je: kojoj je glavni pristup na građevnu česticu);

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 965

₋ Priključak građevne čestice na prometnu po- nu, loggi, nadstrešnici (otvorenom prostoru). vršinu minimalne širine 3,5 m za jednosmjerni 2) Gospodarske – komunalno-servisne djelatnosti promet, odnosno 6,5 m za dvosmjerni promet. (K3) koje je u navedenoj zoni moguće graditi u 2) Unutar zgrada osnovne namjene ili pomoćnih osnovi se svode na sljedeće: zgrada / građevina na površinama gospodarske ₋ pogone prikupljanja, obrade, separiranja i pri- – proizvodne namjene (I), obavezna je izgradnja vremenog skladištenja sekundarnog otpada; zaklona (zatvorenih prostora koji svojim funkcio- ₋ servisne radionice; nalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikovanjem ₋ skladišta, spremišta opreme, strojeva; osiguravaju propisanu zaštitu i mogu koristiti za ₋ uredske građevine; sklanjanje ljudi) prema Pravilniku o mjerama ₋ infrastrukturne zgrade / građevine; zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opa- ₋ prometne površine; snosti. Takvi zakloni smiju biti u podrumu ili u ₋ spremišta mehanizacije; prizemlju. U slučaju gradnje više zgrada na je- ₋ odlagališta, spremišta potrošnog materijal (ra- dnoj čestici, u minimalno jednoj zgradi treba biti sutog, krutog, tekućeg) u funkciji komunalne organiziran prostor koji se može koristiti i za djelatnosti. sklanjanje ljudi. 3) Oblici korištenja površina namijenjenih za izgradnju gospodarskih zgrada / građevina prikazani Članak 10. na kartografskom prikazu 3.3. "Oblici korištenja i 1) Do trenutka izgradnje Planom određenih vrsti način gradnje – Oblici korištenja" označeni su instalacija komunalne infrastrukture (vodovod, oznakama 1A koje predstavljaju sljedeće: kanalizacija, telefon, struja, plin, toplovod), Pla- 1A - Održavanje, dogradnja i zahvati sanacije - nom se određuje najniži nivo komunalne opre- Na postojećim zgradama moguće su sve inte- mljenosti koje građevna čestica mora ispunjavati rvencije u smislu povećanja gabarita, dogra- kako bi se omogućio početak gradnje sukladno dnje i sl. te gradnje novih zgrada sukladno propisima. drugim odredbama Plana vezanih za navede- 2) Najniži nivo komunalne opremljenosti građevne nu namjenu (kig, kis, katnost/visina, minima- čestice kako bi se ona mogla smatrati građevnom lne udaljenosti od međa i regulacijske linije, sukladno odredbama Zakona o prostornom ure- itd.). To se odnosi i na uređenje okolnog pro- đenju, a u cilju početka gradnje zgrada / građevi- stora, izgradnju građevina u funkciji prometa, na gospodarskih – proizvodnih djelatnosti i svih opskrbe energijom i sl. pomoćnih zgrada / građevina do trenutka potpu- 4) Predviđena je gradnja pretežno slobodnostoje- ne realizacije Plana je sljedeći: ćih zgrada, ali i sa mogućnošću njihova grupira- ₋ neposredan pristup na prometnu površinu nja. Na čestici je moguće graditi jednu ili više (članak 4. točka 45. ovih Odredbi); zgrada / građevina koje čine tehnološko-funkcio- ₋ mogućnost priključka na sustav odvodnje nalnu cjelinu. Na kartografskom prikazu 3.4. otpadnih voda; "Oblici korištenja i način gradnje – Način gradnje“ ₋ mogućnost priključka na vodoopskrbni su- dane su oznake za prostore gospodarske zone stav. predviđene za mješovit način gradnje na građe- 3) Nije moguća gradnja niti izdavanje potrebnih do- vnim česticama: SS – slobodnostojeći, S – slo- zvola za gradnju na građevnim česticama ako ženi način gradnje. nisu ispunjene svi navedeni minimalni uvjeti dani SS - slobodnostojeći – zgrade su neovisne jedna u stavku 2 ovog članka. Obaveza je provedbe o drugoj – imaju sva 4 slobodna pročelja; svih odredbi Plana o načinu gradnje na građe- S - složeni – zgrade se dodiruju sa jednim ili više vnim česticama, neovisno o provedbi ostalih vanjskih zidova, tvore jednostavne ili složene dijelova Plana. prostorne forme kako u horizontalnim tako i u vertikalnim gabaritima. Uvjeti smještaja zgrada / građevina gospoda- 5) Na kartografskom prikazu 3.4. "Oblici korištenja i rskih djelatnosti na površinama gospodarske način gradnje – Način gradnje" dane su oznake - komunalno-servisne namjene (K3) za najveću dozvoljenu katnost / visinu zgrada / Članak 11. građevina za pojedine zone namijenjene za gra- 1) Unutar površina ove namjene moguća je prepa- dnju. Najveća dozvoljena katnost / visina za sve rcelacija, uređenje prometnih, parkirališnih i dru- zgrade koje je moguće graditi u sklopu zone go- gih kolnih, pješačkih i zelenih površina, gradnja spodarske – proizvodne djelatnosti (I) određena zgrada i građevina u funkciji komunalno servisne je: namjene na slobodnostojeći / poluugrađeni ili ₋ najvećim brojem etaža – podrum (pretežno ugrađeni (skupni) odnosno složeni način (tvoreći ukopana etaža i/ili suteren), prizemlje, dva složene prostorne forme), uz obavezno poštiva- kata i potkrovlje (Po(Pu/S)P2Pk) nje minimalne udaljenosti građevinske linije od ₋ za pogone proizvodnje, prerade, obrtničke regulacijske linije, najveće dozvoljene katnosti i djelatnosti visinom od kote uređenog terena drugih odredbi Plana. Građevinska linija određe- do vijenca max. 14,0 m (članak 4. točka 44. na je u članku 4. točki 38. ovih Odredbi, uz mo- ovih Odredbi). Iznimno dio tlocrtne površine gućnost izgradnje istaka do 1,5 m prema regula- zgrade (do 50%) može biti i viši ako to zahtje- cijskoj liniji prometnice (ako se radi o zatvorenom va tehnološki proces. prostoru), odnosno do 2 m ako se radi o balko-

Stranica 966 Županijski glasnik Broj 19/17

6) Krovišta mogu biti različitih oblika u skladu sa gu koristiti za sklanjanje ljudi) prema Pravilniku o suvremenim tretmanom uvažavajući lokalne uvje- mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ra- te i zahtjeve namjene, oblikovanja, materijala tnih opasnosti. Takvi zakloni smiju biti u podrumu pokrova, tehnoloških procesa, osvjetljenja, vrsti ili u prizemlju. U slučaju gradnje više zgrada na pokrova itd. jednoj čestici, u minimalno jednoj zgradi treba 7) Najmanja udaljenost nove zgrade od međe su- biti organiziran prostor koji se može koristiti i za sjedne građevne čestice (osim od javno-prome- sklanjanje ljudi. Iznimno za gradnju na katasta- tne površine) je pola visine vijenca pročelja pre- rskoj čestici 3630 k.o. Perušić nema obaveze ma toj međi (h/2), ali ne manje od 3,0 m. Najma- izgradnje zaklona, već je dozvoljeno koristiti su- nja udaljenost nove zgrade od regulacijske linije sjedne zgrade sa javnim zaklonima. je 5,0 m. Ta udaljenost se ne odnosi na pomo- 3) Iznimno, za potrebe gradnje i uređenja na površi- ćne građevine i građevine u funkciji infrastruktu- ni gospodarske namjene - poslovne - komunalno rnih sustava. servisne (K3), na katastarskoj čestici 3630 k.o. 8) Zgrade i građevine treba graditi tako da je tlo- Perušić, dozvoljeno je koristiti dio susjedne če- crtna izgrađenost čestica ukupnom izgradnjom stice, koja se nalazi unutar površine mješovite do najviše 40% površine građevne čestice (koe- namjene. ficijent izgrađenosti građevne čestice Kig = 0,4). Maksimalni koeficijent iskorištenosti građevne Članak 13. čestice predstavlja omjer sumarnih bruto površi- 1) Do trenutka izgradnje Planom određenih vrsti na svih zgrada u odnosu na površinu građevne instalacija komunalne infrastrukture (vodovod, čestice i iznosi 1,2 (Kis = 1,2). kanalizacija, telefon, struja, plin, vrelovod), Pla- 9) Najmanje 10% površine građevne čestice mora nom se određuje najniži nivo komunalne opre- biti uređeno zelenilom sa niskim / visokim rasli- mljenosti koje građevna čestica mora ispunjavati njem (sukladno konceptu uređenja okoliša zgra- kako bi se omogućio početak gradnje sukladno da) na prirodnom terenu. Rubovi građevne česti- propisima. ce prema susjednim česticama moraju se urediti 2) Najniži nivo komunalne opremljenosti građevne kao vegetacijski tampon (zeleni pojas unutar ko- čestice kako bi se ona mogla smatrati građevnom jega je moguć smještaj i parkirališta sa obveznim sukladno odredbama Zakona o prostornom ure- zelenilom). đenju, a u cilju početka gradnje zgrada / građevi- 10) Visina za infrastrukturne građevine je do 6 m do na gospodarskih – komunalno-servisnih djelatno- vijenca uz mogućnost gradnje samo jedne na- sti i svih pomoćnih zgrada / građevina do trenu- dzemne etaže. Mogućnost gradnje podzemne / tka potpune realizacije Plana je sljedeći: suterenske etaže moguća je po potrebi sukladno ₋ neposredan pristup na prometnu površinu procesima kojima zgrada / građevina služi. (članak 4. točka 45. ovih Odredbi); 11) Ograde oko građevnih čestica mogu se graditi ₋ mogućnost priključka na sustav odvodnje kao metalna rešetka ili mreža, drvena ograda ili otpadnih voda; živica sa ili bez tvrdog podnožja ukupne visine ₋ mogućnost priključka na vodoopskrbni su- do visine 2 m po svim rubovima čestice. stav. 3) Nije moguća gradnja niti izdavanje potrebnih do- Članak 12. zvola za gradnju na građevnim česticama ako 1) Način gradnje i uređenja površina gospodarske nisu ispunjene svi navedeni minimalni uvjeti dani – komunalno-servisne namjene (K3) označen na u stavku 2 ovog članka. Obaveza je provedbe kartografskom prikazu 3.4. "Oblici korištenja i svih odredbi Plana o načinu gradnje na građe- način gradnje - Način gradnje" u mjerilu 1:5000 vnim česticama, neovisno o provedbi ostalih kao mješovit način gradnje podrazumijeva i slje- dijelova Plana. deće odredbe::

₋ Minimalna veličina građevne čestice gospoda- 2 Uvjeti smještaja zgrada / građevina gospodarske namjene je = 1000m , rskih djelatnosti na površinama stambene ₋ Maksimalna površina građevne čestice je po- namjene (S) vršina zone gospodarske – proizvodne namjene (I); Članak 14. ₋ Minimalna širina građevne čestice je = 20 m; 1) Vrste i namjene gospodarskih zgrada / građevina ₋ Minimalna dubina građevne čestice je = 20 m koje je moguće graditi na površinama stambene (mjereno okomito na regulacijsku liniju na ko- namjene određene su člankom 6. stavak 2-6 ovih joj je glavni pristup na građevnu česticu); Odredbi. Gradnja gospodarskih zgrada unutar ₋ Priključak građevne čestice na prometnu po- površina stambene namjene, znači gradnju vršinu minimalne širine 3,5 m (za jednosmje- manjih poslovnih zgrada kao dodatnih zgrada na rni promet) odnosno 6,5 m (za dvosmjerni građevnoj čestici uz zgradu osnovne stambene promet). namjene. Tipologija manjih poslovnih zgrada 2) Unutar zgrada osnovne namjene ili pomoćnih dana je u članku 4. točki 10. ovih Odredbi. Na- zgrada / građevina na površinama gospodarske mjena manjih poslovnih zgrada dana je u članku – komunalno-servisne namjene (K3), obavezna 6. stavak 3, 4 i 5, a uvjeti gradnje u poglavlju je izgradnja zaklona (zatvorenih prostora koji 4.1. „Uvjeti i način gradnje unutar površine sta- svojim funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i mbene namjene" ovih Odredbi. oblikovanjem osiguravaju propisanu zaštitu i mo-

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 967

Uvjeti smještaja zgrada / građevina gospoda- ₋ potreban broj parkirališnih mjesta mora se rskih djelatnosti na površinama mješovite osigurati na vlastitoj građevnoj čestici; namjene (M) ₋ svi javni dijelovi građevina odnosno građevne čestice moraju biti pristupačni osobama sa Članak 15. invaliditetom i smanjene pokretljivosti sukla- 1) Općenito vrste i namjene zgrada / građevina koje dno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti gra- je moguće graditi na površinama mješovite na- đevina osobama s invaliditetom i smanjene mjene određene su člankom 6. stavak 7 ovih pokretljivosti. Odredbi. Uvjeti i način gradnje i uređenja okolnog 3) Oblici korištenja površina namijenjenih za izgra- prostora unutar površina mješovite namjene dnju zgrada ugostiteljsko-turističke djelatnosti dani su u točki 4.2. "Uvjeti i način gradnje na po- prikazani na kartografskom prikazu 3.3. „Oblici vršinama mješovite namjene" odnosno u članku korištenja i način gradnje – Oblici korištenja", 38. ovih Odredbi i isti su kao i za gradnju zgrada označeni su oznakama 4A koja predstavlja slje- / građevina osnovne stambene, stambeno-poslo- deće: vne, ugostiteljsko - turističke namjene. 4A - Nova gradnja -

Na neizgrađenim prostorima mogući su svi 2.2. Uvjeti smještaja zgrada / građevina ugo- Planom dozvoljeni oblici gradnje sukladno stiteljsko - turističkih djelatnosti drugim odredbama Plana vezanih za navede- Članak 16. nu namjenu (kig, kis, katnost/visina, minima- 1) Ovim urbanističkim planom uređenja određeno lne udaljenosti od međa i regulacijske linije, je da zgrade ugostiteljsko - turističkih djelatnosti itd.). Pod time se podrazumijeva gradnja svih kao zgrade osnovne namjene na građevnim če- potrebnih zgrada / građevina na građevnoj če- sticama mogu biti smještene na površinama go- stici te uređenje prometnih i drugih površina. spodarske - ugostiteljsko-turističke namjene (T), 4) Predviđena je gradnja pretežno slobodnostoje- mješovite namjene (M), sportsko-rekreacijske ćih zgrada, ali i sa mogućnošću njihova grupira- namjene (R) te u manjem obliku i na površinama nja. Na čestici je moguće graditi jednu ili više stambene namjene (S) odnosno kako je to odre- zgrada / građevina koje čine tehnološko-funkcio- đeno u članku 4. točka 10. i 18. te u članku 6. nalnu cjelinu. Na kartografskom prikazu 3.4. stavak 4, 7 i 14 ovih Odredbi. „Oblici korištenja i način gradnje – Način gradnje“ dane su oznake predviđene za mješovit način Uvjeti smještaja zgrada ugostiteljsko – turisti- gradnje na građevnim česticama: SS – slobodno- čkih djelatnosti na površinama gospodarske stojeći, S – složeni način gradnje. ugostiteljsko-turističke namjene (T) SS - slobodnostojeći – zgrade su neovisne jedna o drugoj – imaju sva 4 slobodna pročelja; Članak 16.a S - složeni – zgrade se dodiruju sa jednim ili više 1) Unutar površina ove namjene moguća je prepa- vanjskih zidova, tvore jednostavne ili složene rcelacija, uređenje prometnih, parkirališnih i dru- prostorne forme kako u horizontalnim tako i gih kolnih, pješačkih i zelenih površina, gradnja u vertikalnim gabaritima. zgrada i građevina u funkciji ugostiteljsko-turisti- 5) Na kartografskom prikazu 3.4. "Oblici korištenja i čke namjene na slobodnostojeći / poluugrađeni način gradnje – Način gradnje" dane su oznake ili ugrađeni (skupni) odnosno složeni način (tvo- za najveću dozvoljenu katnost / visinu zgrada / reći složene prostorne forme), uz obavezno po- građevina za pojedine zone namijenjene za gra- štivanje minimalne udaljenosti građevinske linije dnju. Najveća dozvoljena katnost / visina za sve od regulacijske linije, najveće dozvoljene katno- zgrade koje je moguće graditi u sklopu površine sti i drugih odredbi Plana. Građevinska linija gospodarske – ugostiteljsko-turističke namjene određena je u članku 4. točki 38. ovih Odredbi, (T) određena je najvećim brojem etaža – podrum uz mogućnost izgradnje istaka do 1,5 m prema (pretežno ukopana etaža i/ili suteren), prizemlje i regulacijskoj liniji prometnice (ako se radi o za- jedan kat (Po(Pu/S)P1). tvorenom prostoru), odnosno do 2 m ako se radi 6) Krovišta mogu biti različitih oblika u skladu sa o balkonu, loggi, nadstrešnici (otvorenom prosto- suvremenim tretmanom uvažavajući lokalne uvje- ru). te i zahtjeve namjene, oblikovanja, materijala po- 2) Na površini gospodarske – ugostiteljsko - turisti- krova, tehnoloških procesa, osvjetljenja, vrsti čke namjene predviđena je gradnja ugostiteljskih pokrova itd. objekata iz skupine hoteli prema Pravilniku o 7) Najmanja udaljenost nove zgrade od međe su- razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standa- sjedne građevne čestice (osim od javno-prome- rdima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli tne površine) je pola visine vijenca pročelja pre- prema sljedećim uvjetima: ma toj međi (h/2), ali ne manje od 7,0 m. Najma- ₋ dozvoljena je izgradnja hotela do 50 kreveta nja udaljenost nove zgrade od regulacijske linije te izgradnja kuća za odmor; je 10,0 m. Ta udaljenost se ne odnosi na pomo- ₋ dozvoljena je izgradnja pratećih građevina za ćne građevine i građevine u funkciji infrastruktu- sljedeće namjene: trgovina, servisi, usluge i rnih sustava. ugostiteljstvo; 8) Zgrade i građevine treba graditi tako da je tlo- ₋ na čestici je dozvoljena gradnja i uređenje crtna izgrađenost čestica ukupnom izgradnjom sportskih i dječjih igrališta, bazena, šetnica i do najviše 35% površine građevne čestice sl.;

Stranica 968 Županijski glasnik Broj 19/17

(koeficijent izgrađenosti građevne čestice Kig = Članak 17. 0,35). Maksimalni koeficijent iskorištenosti građe- 1) Zgrade društvenih djelatnosti moguće je graditi vne čestice predstavlja omjer sumarnih bruto na površinama javne i društvene namjene (D), površina svih zgrada u odnosu na površinu gra- mješovite namjene (M) i stambene namjene (S) đevne čestice i iznosi 1,0 (Kis = 1,0). kako je to određeno u članku 6. ovih Odredbi. 9) Najmanje 30% površine građevne čestice mora Površine koje su na kartografskom prikazu 1.1. biti uređeno zelenilom sa niskim / visokim rasli- „Korištenje i namjena površina - razvoj i uređenje njem (sukladno konceptu uređenja okoliša zgra- naselja" u mjerilu 1:5000 označene za uređenje i da) na prirodnom terenu. izgradnju zgrada / građevina javnih i društvenih 10) Minimalna veličina građevne čestice je 1000 m2, djelatnosti pretežno se odnose na postojeće a maksimalna veličina odgovara površini gospo- javne i društvene sadržaje te na prostor prošire- darske - ugostiteljsko-turističke namjene određe- nja osnovne škole. ne ovim Planom. 2) Iznimno na česticama društvene namjene mogu- 11) Visina za infrastrukturne građevine je do 6 m do ća je izgradnja stambenog prostora, ali ne više vijenca uz mogućnost gradnje samo jedne na- od jednog stana, za potrebe održavanja zgrade dzemne etaže. Mogućnost gradnje podzemne / osnovne namjene. Stan je moguće smjestiti unu- suterenske etaže moguća je po potrebi sukladno tar glavne ili pomoćne zgrade time da se zadovo- procesima kojima zgrada / građevina služi. lje potrebe za parkiranjem na samoj čestici, 12) Ograde oko građevnih čestica mogu se graditi sukladno normativima danim u tablicama br. kao metalna rešetka ili mreža, drvena ograda ili 5.1.1.1. i 5.1.1.2. u članku 53. ovih Odredbi.

živica sa ili bez tvrdog podnožja ukupne visine do visine 2 m po svim rubovima čestice. Uvjeti smještaja zgrada / građevina društvenih djelatnosti na površinama javne i društvene Uvjeti smještaja zgrada ugostiteljsko – turisti- namjene (D) čkih djelatnosti na površinama stambene namjene (S) Članak 18. Članak 16.b 1) Unutar površina javne i društvene namjene mo- 1) Ugostiteljsko-turistički sadržaji na površinama guća je rekonstrukcija postojećih, nadogradnja, stambene namjene mogu se graditi u dijelu zgra- zamjenska gradnja te gradnja novih zgrada dru- de osnovne (stambene) namjene, u cijeloj zgradi štvenih djelatnosti na slobodnostojeći / poluugra- osnovne namjene bez stambenih prostora ili u đeni ili složeni način (tvoreći složene prostorne manjoj poslovnoj zgradi uz zgradu osnovne forme), uz obavezno poštivanje i drugih odredbi (stambene) namjene, kako je određeno člankom Plana. 6. stavcima 2-6 ovih Odredbi. 2) Zgrade društvenih djelatnosti na ovim površina- 2) Za gradnju ugostiteljsko-turističkih sadržaja u ma su zgrade osnovne namjene i kao takve se dijelu zgrade osnovne (stambene) namjene grade na građevinskoj liniji (ako je takva određe- odnosno zgrada ugostiteljsko - turističke namjena) dok se sve pomoćne zgrade / građevine gra- ne na površinama stambene namjene, primjenju- de u dubini građevne čestice iz zgrade osnovne ju se isti uvjeti kao za gradnju zgrada / građevina namjene. Minimalna udaljenost građevinske linije osnovne stambene i stambeno-poslovne namje- od regulacijske linije (minimalna građevinska ne, koji su dani u poglavlju 4.1. "Uvjeti i način linija) je 5 m. Građevinska linija određena je u gradnje stambenih zgrada / građevina na površi- članku 4. točki 38. ovih Odredbi, uz mogućnost nama stambene namjene (S)" ovih Odredbi. izgradnje istaka do 1,5 m prema regulacijskoj Uvjeti smještaja zgrada ugostiteljsko – turisti- liniji prometnice (ako se radi o zatvorenom pro- čkih djelatnosti na površinama mješovite storu), odnosno do 2 m ako se radi o balkonu, namjene (M) loggi, nadstrešnici (otvorenom prostoru). 3) U sklopu površina javne i društvene namjene na Članak 16.c građevnim česticama može se nalaziti i više od 1) Općenito vrste i namjene zgrada / građevina koje jedne zgrade / građevine javne i društvene na- je moguće graditi na površinama mješovite namjene, ali one tada moraju činiti logičan upora- mjene određene su člankom 6. stavak 7 ovih bno / tehnološki povezan ili međusobno ovisan / Odredbi. Za gradnju zgrada ugostiteljsko – turisti- nadopunjiv sklop (npr. škola i sportska dvorana i čke namjene na površinama mješovite namjene sl.) te zadovoljavati parametre koeficijenata primjenjuju se isti uvjeti kao za gradnju zgrada / izgrađenosti (Kig) i iskorištenosti (Kis) te minima- građevina osnovne stambene i stambeno-poslo- lne međusobne udaljenosti, vatrogasne pristupe, vne namjene, koji su dani u poglavlju 4.2. "Uvjeti osiguranja dostatnog broja parkirališnih mjesta, i način gradnje stambenih zgrada / građevina na minimalno potrebne površine pod zelenilom i površinama mješovite namjene (M)" ovih Odre- popločane i komunalno opremljene pješačke po- dbi. vršine, te da su izgrađene unutar površine dozvo-

3. UVJETI SMJEŠTAJA ZGRADA / GRAĐEVINA ljene za izgradnju. DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4) Ako se prilikom preparcelacije postojećih građe- vnih čestica formira više manjih, neposredno 3.1. Uvjeti smještaja zgrada javne i društvene povezanih, na kojima se planira izgradnja zgrada namjene (D) i građevina javnih i društvenih djelatnosti (neovi-

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 969

sno o načinu gradnje) kolni promet, parkiranje, 1. ovog članka, moguće je izvoditi u postojećim pješački i biciklistički promet te hortikulturno gabaritima bez mogućnosti nadogradnje osim za uređenje može se riješiti i dimenzionirati za širi slučaj potrebne izvedbe pristupa i potrebnih prostor kao cjelinu, a potrebe za parkiranjem mo- površina / dijelova zgrada za osobe smanjene gu se zadovoljiti i u sklopu zajedničke ili obodne pokretljivosti i izvan građevinske linije. prometne površine. Uređenje i gradnja prostora 3) Na površini javne i društvene namjene – vatroga- za više neposredno povezanih čestica (kao pro- sni dom (D9), ovim Planom se dozvoljava smje- storne, oblikovne i funkcionalne cjeline), način te štaj komunalnog poduzeća u pomoćnu zgradu uvjete uređenja i gradnje potrebno je riješiti za na istoj čestici uz zgradu osnovne namjene. cjelokupni prostor obuhvata kao cjelinu. Članak 20. Članak 19. 1) Do trenutka izgradnje svih Planom određenih 1) Gradnje zgrada / građevina na površinama javne vrsta instalacija komunalne infrastrukture (vodo- i društvene namjene (D) ovim Planom određena vod, kanalizacija, telefon i struja), određuje se kao mješovit način gradnje (prikazana na karto- najniži nivo komunalne opremljenosti koje građe- grafskom prikazu 3.4. "Oblici korištenja i način vna čestica mora ispunjavati kako bi se omogu- gradnje - Način gradnje" u mjerilu 1:5000) podra- ćio početak gradnje sukladno propisima. zumijeva: 2) S obzirom da se pretežno radi o postojećim ● Minimum 30% građevne čestice treba biti ure- zgradama, najniži nivo komunalne opremljenosti đeno zelenilom, osim na površini namijenjenoj građevne čestice kako bi se ona mogla smatrati za izgradnju vatrogasnog doma (D9) gdje je građevnom sukladno odredbama Zakona o pro- minimum 20%; stornom uređenju, a u cilju početka gradnje zgra- ● Oblik i veličina građevinske čestice omoguću- da / građevina javnih i društvenih djelatnosti i svih je smještaj svih sadržaja (osnovna građevina, pomoćnih zgrada / građevina do trenutka potpu- pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkira- ne realizacije Plana je sljedeći: lište i ostali uređeni javni prostor), ovisno o ₋ neposredan pristup na prometnu površinu vrsti građevine; (članak 4. točka 45. ovih Odredbi); ● Maksimalna visina ograde je 1,8 m. Ograda ₋ mogućnost priključka na sustav odvodnje treba biti transparentna s maksimalnom visi- otpadnih voda; nom neprozirnog dijela 0,5 m. Na prostoru ₋ mogućnost priključka na vodoopskrbni su- oko vjerskih zgrada prema javnoj prometnoj stav. površini ne preporuča se graditi ograde; 3) Nije moguća gradnja niti izdavanje potrebnih do- ● Maksimalna površina građevne čestice odre- zvola za gradnju na građevnim česticama ako đena je površinom zone koja je u Planu odre- nisu ispunjene svi navedeni minimalni uvjeti. đena kao javna i društvena namjena; Obaveza je provedbe svih odredbi Plana o nači- ● Maksimalna izgrađenost građevne čestice kig nu gradnje na građevnim česticama, neovisno o = 0,5 (50%), osim za površine vjerskih zgra- provedbi ostalih dijelova Plana. da, gdje može iznositi najviše kig = 0,8, te za

površinu namijenjenu za izgradnju vatroga- Uvjeti smještaja zgrada / građevina društvenih snog doma (D9) gdje je maksimalni kig = 0,6; djelatnosti na površinama stambene namje- ● Maksimalna iskorištenost građevne čestice je ne (S) kis = 1,2; ● Maksimalna etažnost je podrum (pretežno Članak 21. ukopana etaža i/ili suteren), prizemlje, dva 1) Unutar površina stambene namjene svi sadržaji kata i potkrovlje odnosno Po(Pu/S)P2Pk; javne i društvene namjene mogu se naći unutar ● Maksimalna visina (h) zgrada je = 15 m (čla- zgrade osnovne stambene namjene u najviše nak 4. točka 44.); cijeloj prizemnoj etaži i podrumu i/ili pretežno ● Iznimno, na površini namijenjenoj za izgradnju ukopanoj etaži i/ili suterenu (ako za to postoje vatrogasnog doma (D9) dozvoljena je i veća uvjeti) pri čemu se tada stambeni prostori nalaze visina zbog specifičnosti uređaja i opreme na etažama iznad. Iznimno za smještaj javnih i (vatrogasni toranj), ali ne više od 20 m; društvenih sadržaja koji predstavljaju povremeni ● Minimalna udaljenost građevine od granice i trajni boravak (dječji vrtić, đački dom, starački susjedne građevne čestice je jednaka polovi- dom, utočište i sl.) moguće je namjeniti cjeloku- ci visine građevine (h/2), odnosno ne manja pnu zgradu osnovne namjene u kojoj se može od 5 m, osim za površinu namijenjenu za (ali i ne mora) nalaziti i stambeni prostor. izgradnju vatrogasnog doma (D9) gdje može 2) Unutar površina stambene namjene svi sadržaji biti 3 m; javne i društvene mogu se nalaziti i u manjoj po- ● Minimalna udaljenost građevine od regulaci- slovnoj zgradi sukladno odredbama iz članka 6. jske linije planiranih prometnica je 5 m; stavak 5. ovih Odredbi. ● Priključak građevne čestice na prometnu po- 3) Za potrebe prostora javnog i društvenog sadrža- vršinu minimalne širine 3,5 m za jednosmjerni ja u sklopu stambene zgrade pored potrebnog promet, odnosno 6,5 m za dvosmjerni pro- broja parkirališnih mjesta za stanovnike potrebno met. je na građevnoj čestici (ili u neposrednoj blizini 2) Iznimno rekonstrukciju i preuređenje postojećih za komplekse koji se planiraju za uređenje kao zgrada koje su izvan ograničenja danih u stavku cjelina kako je to ovim Planom određeno) obve-

Stranica 970 Županijski glasnik Broj 19/17

zno osigurati i potreban broj parkirališnih mjesta rcelacija, uređenje prometnih, parkirališnih i dru- za korisnike javnog i društvenog sadržaja a pre- gih kolnih površina, gradnja zgrada i građevina ma normativima danim u tablicama br. 5.1.1.1. i sportsko - rekreacijske namjene na slobodnosto- 5.1.1.2. u članku 53. ovih Odredbi. jeći / poluugrađeni ili složeni način (tvoreći slože- 4) Sve druge odredbe o gradnji i uređenju prostora ne prostorne forme), vanjskih igrališta te svih pote o najnižem nivou komunalne opremljenosti trebnih pomoćnih zgrada, građevina i sadržaja u građevne čestice u sklopu površina stambene funkciji osnovne namjene (osim stanovanja) namjene (S) dane su u točki 4.1. ovih Odredbi. kako je to određeno u članku 6. stavak 14 kao i gradnja i uređenje drugih pješačkih, zelenih po- Uvjeti smještaja zgrada / građevina društvenih vršina, i sl. uz obavezno poštivanje svih releva- djelatnosti na površinama mješovite namjene ntnih odredbi Plana. (M) 3) Oblik i veličina građevne čestice moraju omogu- ćiti smještaj svih sadržaja vezanih uz sportsko- Članak 22. rekreacijsku namjenu (zgrade / građevine – jedna 1) Unutar površina mješovite namjene moguća je ili više njih, parkirališni prostor, komunalno-tehni- rekonstrukcija i nadogradnja postojećih zgrada čku infrastrukturu i dr.) Neizgrađeni dio prostora te njihova prenamjena odnosno zamjenska gra- treba urediti kao zelene površine time da najma- dnja i gradnja novih zgrada namijenjenih za javne nje 20% površine građevne čestice mora biti ure- i društvene djelatnosti kao zgrada osnovne na- đena zelena površina na prirodnom terenu. Pje- mjene i/ili kao pomoćnih zgrada na građevnoj šačke i druge prometne površine u kontaktnom čestici. Zgrade osnovne javne - društvene na- prostoru prema javnim prometnim površinama mjene grade se na građevinskoj liniji dok se sve na pristupnoj strani treba popločiti, urediti zeleni- pomoćne zgrade / građevine grade u dubini lom i komunalno opremiti. građevne čestice. 4) U sklopu prostornog uređenja sportsko – rekrea- 2) Unutar površina mješovite namjene za zgrade ja- cijskog kompleksa ili pojedinačne građevine na vne i društvene namjene u sklopu građevne če- zasebnoj čestici obavezno je osigurati potreban stice (ili u neposrednoj blizini kako je to ovim Pla- broj parkirališnih mjesta koja mogu biti u nivou nom određeno) obvezno je osigurati potreban terena i/ili u sklopu zgrade u razini prizemlja / broj parkirališnih mjesta za zaposlenike i korisni- podruma. Obvezno je osigurati 5%, a minimalno ke prema normativima danim u tablicama br. 1 parkirališno mjesto za parkiranje osoba sa 5.1.1.1. i 5.1.1.2. u članku 62. ovih Odredbi. invaliditetom, od ukupno planiranog/realiziranog Parkirališta mogu biti na razini partera ili u sklo- broja parkirališnih mjesta. Potreban minimalni pu građevine u prizemlju/podrumu. Obvezno je broj parkirališnih mjesta u ovisnosti o namjeni osigurati 5%, a minimalno 1 parkirališno mjesto dan je u tablici br. 5.1.1.2. u članku 53. ovih za parkiranje osoba sa invaliditetom, od ukupno Odredbi. planiranog/realiziranog broja parkirališnih mjesta 5) Iznimno, ako se preparcelacijom postojećih gra- na čestici. đevnih čestica formira više manjih, neposredno 3) U sklopu građevine osnovne namjene ili pomo- povezanih, na kojima se planira gradnja i uređe- ćnih građevina potrebno je projektirati zatvorene nje sportsko-rekreacijskih i pratećih sadržaja (ne- prostore koji svojim funkcionalnim rješenjem, ovisno o načinu gradnje) kolni promet, parkiranje, konstrukcijom i oblikovanjem mogu poslužiti za pješački i biciklistički promet te hortikulturno ure- sklanjanje osoblja i djece, uz osiguravanje propi- đenje može se riješiti i dimenzionirati za širi sane zaštite ili sklopu hortikulturnog rješenja ure- prostor kao cjelinu, a potrebe za parkiranjem mo- đenja čestice planirati izgradnju skloništa prema gu se zadovoljiti i u sklopu zajedničke ili obodne Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih prometne površine. Za sve sadržaje sportsko- nepogoda i ratnih opasnosti, odnosno kako je to rekreacijskog kompleksa omogućava planiranje navedeno u poglavlju 3.6.3. tekstualnog dijela preklapanja potreba za parkiranjem vozila u ovi- Plana. snosti o režimima korištenja sadržaja. Uređenje i 4) Sve druge odredbe o načinima i uvjetima gradnje gradnja prostora za više neposredno povezanih i uređenja prostora te o najnižem nivou komuna- čestica (kao prostorne, oblikovne i funkcionalne lne opremljenosti građevne čestice u sklopu po- cjeline), način te uvjete uređenja i gradnje potre- vršina mješovite namjene (M) dane su u pogla- bno je riješiti za cjelokupni prostor obuhvata kao vlju 4.2. ovih Odredbi. cjelinu.

3.2. Uvjeti smještaja zgrada / građevina Članak 24. sportsko - rekreacijske namjene (R) 1) Način gradnje na površinama sportsko – rekrea- Članak 23. cijske namjene (R) označen je na kartografskom 1) Urbanističkim planom uređenja određena je po- prikazu 3.4. "Oblici korištenja i način gradnje - vršina isključivo sportsko-rekreacijske namjene Način gradnje" u mjerilu 1:5000 kao mješovit na- (R) kako je to prikazano na kartografskom prika- čin gradnje a podrazumijeva: zu 1. "Korištenje i namjena površina " te 3.3. ₋ najveća površina građevne čestice je površi- „Oblici korištenja i način gradnje – Oblici na zone sportsko-rekreacijske namjene (R); korištenja" u mjerilu 1:5000. ₋ najveći koeficijent izgrađenosti je kig = 0,4 2) Unutar površina ove namjene moguća je prepa- (40%) (uključuje sve zgrade i građevine na

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 971

čestici ili u sklopu cijele zone ako se rješava ₋ mogućnost priključka na sustav odvodnje kao cjelina); otpadnih voda; ₋ najveći koeficijent iskoristivosti je kis = 1,0; ₋ mogućnost priključka na vodoopskrbni su- ₋ najmanja ozelenjena površina građevinske stav. čestice je = 20%; 3) Nije moguća gradnja niti izdavanje potrebnih do- ₋ najveća udaljenost zgrada / građevina od me- zvola za gradnju na građevnim česticama ako đa susjednih građevnih čestica je h/2, odno- nisu ispunjene svi navedeni minimalni uvjeti. sno ne manja od 5 m; Obaveza je provedbe svih odredbi Plana o nači- ₋ najveća visina (h) je 9 m (članak 4. točka 44); nu gradnje na građevnim česticama, neovisno o ₋ najveća etažnost je Po/SP1/Pk (podrum/su- provedbi ostalih dijelova Plana. teren i najviše 3 nadzemne etaže); ₋ priključak građevne čestice na prometnu po- Uvjeti smještaja građevina sportsko – rekrea- vršinu minimalne širine 3,5 m (za jednosmje- cijske namjene na površinama stambene rni promet), odnosno 5,5 m za dvosmjerni namjene (S) i mješovite namjene (M) promet. 2) Na površinama ove namjene, na jednoj čestici Članak 26. mogu biti izgrađene jedna ili više od jedne zgra- 1) Na površinama stambene namjene (S) moguća de / građevine, osnovne namjene određene čla- je izgradnja građevina sportsko - rekreacijske nkom 6. stavak 14 uz uvjet da zadovoljavaju namjene u sklopu građevnih čestica kako je to parametre koeficijenata izgrađenosti (Kig) i isko- određeno u članku 6. stavcima 2. i 7. ovih Odre- rištenosti (Kis) te minimalne međusobne udalje- dbi. nosti, vatrogasne pristupe, osiguranja dostatnog 2) Pod građevinama se podrazumijevaju vanjska igrališta (s mogućnošću privremenog natkrivanja), broja parkirališnih mjesta, minimalno potrebne 2 površine pod zelenilom i popločane i komunalno bazeni (do 100 m ) i sl. uz obvezu uređenja zašti- opremljene pješačke površine, te da su izgrađe- tnog zelenog poteza uz međe susjednih građevi- ne unutar površine dozvoljene za izgradnju. nskih čestica visine do 3 m te minimalne udalje- 3) Unutar zgrada osnovne namjene ili pomoćnih nosti od međa susjednih građevinskih čestica 3 zgrada / građevina na površinama sportsko – re- m. kreacijske namjene (R), obavezna je izgradnja 3) U slučaju natkrivanja vanjskih igrališta, odvodnja zaklona (zatvorenih prostora koji svojim funkcio- sa krovnih ploha mora biti izvedena na vlastitu česticu. nalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikovanjem osiguravaju propisanu zaštitu i mogu koristiti za 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH sklanjanje ljudi) prema Pravilniku o mjerama za- ZGRADA štite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. Takvi zakloni smiju biti u podrumu ili u prize- Članak 27. mlju. U slučaju gradnje više zgrada na ednoj če- 1) Ovim urbanističkim planom uređenja određeno stici, u minimalno jednoj zgradi treba biti organi- je da stambene zgrade kao zgrade osnovne ziran prostor koji se može koristiti i za sklanjanje namjene na građevnim česticama mogu graditi ljudi. na površinama stambene namjene (S) i mješovi- 4) Na površini sportsko rekreacijske namjene, na te namjene (M) sa svim pratećim sadržajima i k.č.br. 3538 k.o. Perušić, ovim Planom dozvolja- građevinama kako je to dano u članku 6. ovih va se rekonstrukcija sportske zgrade – svlačioni- odredbi. ce kraj nogometnog igrališta uz sljedeće uvjete: 2) Razgraničenje ovih površina dano je na kartogra- ₋ najveća dozvoljena tlocrtna izgrađenost svla- fskom prikazu 1.1. "Korištenje i namjena površi- čionice je 250 m2; na" u mjerilu 1:5000. ₋ najveća dozvoljena građevinska (bruto) po- 3) Površine različitih uvjeta i načina gradnje stambe- vršina zgrade je 500 m2; nih zgrada dane su na kartografskim prikazima ₋ najveća dozvoljena katnost je P+1. 3.3. "Oblici korištenja i način gradnje - Oblici korištenja" i 3.4."Oblici korištenja i način gradnje Članak 25. - Način gradnje" u mjerilu 1:5000. 1) Do trenutka izgradnje Planom određenih vrsti instalacija komunalne infrastrukture (vodovod, 4.1. Uvjeti i način gradnje stambenih zgrada / kanalizacija, telefon i struja), Planom se određu- građevina na površinama stambene namjene (S) je najniži nivo komunalne opremljenosti koje gra- đevna čestica mora ispunjavati kako bi se omo- Članak 28. gućio početak gradnje sukladno propisima. Jednoobiteljska / višeobiteljska izgradnja 2) Najniži nivo komunalne opremljenosti građevne čestice u cilju početka gradnje zgrada / građevi- 1) Unutar površina ove stambene namjene moguća na sportsko - rekreacijske namjene i svih pomo- preparcelacija, uređenje prostora i gradnja novih ćnih zgrada /građevina na površinama sportsko- / sanacija / rekonstrukcija / zamjenska gradnja rekreacijske namjene (R) do trenutka realizacije (izgrađenih/postojećih) zgrada osnovne stambe- Plana je sljedeći: ne namjene na slobodnostojeći / poluugrađeni ₋ neposredan pristup na prometnu površinu način, svih pomoćnih / manjih poslovnih zgrada / (članak 4. točka 45. ovih Odredbi); građevina u funkciji osnovne namjene ili drugih

Stranica 972 Županijski glasnik Broj 19/17

djelatnosti koje se mogu pojaviti sukladno članku namjene (S) označene su na kartografskom pri- 6. ovih Odredbi. kao i gradnja i uređenje doda- kazu 3.4. "Oblici korištenja i način gradnje - tnih prometnih / pješačkih površina, pristupnih Način gradnje" u mjerilu 1:5000. Detaljan opis putova, parkirališta i sl. uz obavezno poštivanje i svakog načina gradnje iz stavka 1 ovog članka drugih odredbi Plana. dan je u Pojmovniku u članku 4. točke 19 - 22. 2) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo ovih Odredbi. jedna stambena zgrada osnovne namjene (na Članak 31. građevinskoj liniji) te jedna ili više pomoćnih / 1) Način gradnje stambenih zgrada na slobodnosto- manjih poslovnih zgrada, pomoćnih građevina i jeći način (SS) podrazumijeva sljedeće parame- vanjskih igrališta (u dubini građevne čestice) uz tre: obvezno uređenje neizgrađenog dijela građevne ₋ najmanja površina građevne čestice = 500 čestice, a minimalno 40% ukupne površine nei- m² (300 m² u izgrađenim dijelovima naselja); zgrađenog dijela građevne čestice mora biti po- ₋ najveća površina građevne čestice = 2000 m² vršina zelenila. ₋ najveća izgrađenost građevne čestice iznosi:

₋ ako je površine od 300 do 600 m² = 40% Članak 29. (kig =0,4, kis jo =0,8 za jednoobiteljske, 1) Na površinama namijenjenim za stambenu izgra- kis vo =1,2 za višeobiteljske), dnju (S) Planom je predviđena mogućnost gra- ₋ ako je površine od 600 do 1000 m²= 35% dnje jednoobiteljskih (do najviše 4 odvojene sta- (kig =0,35, kis jo =0,8 za jednoobiteljske, mbene jedinice) i višeobiteljskih stambenih zgra- kis vo =1,2 za višeobiteljske), da (do najviše 8 odvojenih stambenih jedinica), ₋ ako je površine od 1000 do 2000 m= 30% te uređenje prostora postojećih višestambenih (kig =0,3, kis jo =0,8 za jednoobiteljske, zgrada. Nova gradnja višestambenih zgrada na kis vo =1,2 za višeobiteljske), površinama namijenjenim za stambenu izgradnju ₋ najmanja tlocrtna površina osnovne građevine (S) ovim Planom se ne predviđa. Površine plani- mora iznositi = 50 m². rane za spomenute različite načine gradnje ozna- 2) Način gradnje stambenih zgrada na poluugrađe- čene su na kartografskom prikazu 3.4.“ Oblici ni ili dvojni način (D) podrazumijeva sljedeće pa- korištenja i način gradnje - Način gradnje" u mje- rametre: rilu 1:5000. ₋ najmanja površina građevne čestice = 450 2) Za svaku od navedenih stambenih jedinica u sta- m² (200 m² u izgrađenim dijelovima naselja); vku 1 ovog članka (bilo kod izgradnje nove zgra- ₋ najveća površina građevne čestice = 2000 m² de ili kod obnove / adaptacije postojeće zgrade ₋ najveća izgrađenost građevne čestice = 40% kojom prigodom se formira nova stambena (kig =0,4, kis jo i kis vo = 1,2 – i za jednoobi- jedinica) na građevnoj čestici potrebno je osigu- teljske i za višeobiteljske) rati parkirališna mjesta sukladno normativu da- ₋ najmanja tlocrtna površina osnovne građevine nom u tablici br. 5.1.1.1. u članku 53. ovih Odre- mora iznositi = 50 m². dbi. 3) Način gradnje stambenih zgrada na skupni način 3) Postojeće višestambene zgrade unutar površina ili nizu (S) podrazumijeva sljedeće parametre: stambene namjene (S) zadržavaju se, a sve nu- ₋ najmanja površina građevne čestice= 250 m² žno potrebne intervencije na održavanju / sana- ₋ za završne građevine u nizu = 300 m² ciji / obnovi / rekonstrukciji su dozvoljene. Nado- - u izgrađenim dijelovima naselja = 150 m² gradnja te povećanje broja stambenih jedinica - najveća izgrađenost građevne čestice = na postojećim višestambenim zgradama mogu- 60% (kig (s) =0,6, kis =1,2). ća je ako se projektnom dokumentacijom doka- 4) Najveća izgrađenost građevne čestice od 60% že ta mogućnost (npr. sigurnost postojeće ko- (kig (s)) odnosi se isključivo na način gradnje nstrukcije) te ako su zadovoljene i druge odredbe jednoobiteljskih stambenih građevina na skupni Plana (najveći dozvoljen broj etaža / visina zgra- način ili nizu (S). de, zadovoljenje koeficijenata izgrađenosti (kig) i 5) Prikaz zona predviđenih za izgradnju jednoobite- iskorištenosti (kig), potreban broj parkirališnih ljskih, višeobiteljskih i višestambenih zgrada, te mjesta na građevnoj čestici (ili neposrednoj blizi- načina njihove gradnje (slobodnostojeći (SS), ni), pristup na prometnu površinu, minimalno poluugrađeni ili dvojni (D), te izgradnja u sklopu potrebne zelene površine na građevnoj čestici i ili nizu (S)) dan je na kartografskom prikazu 3.4. sl.). „Oblici korištenja i način gradnje - Način gradnje"

u mjerilu 1:5000. Članak 30.

1) Na površinama namijenjenim za stambenu izgra- Članak 32. dnju (S) Planom je predviđena sljedeća tipologi- 1) Ostale zajedničke odredbe za sva tri načina gra- ja gradnje stambenih zgrada osnovne namjene: dnja stambenih zgrada (SS, D ili S) su sljedeće: ₋ slobodnostojeći način (SS) ₋ najmanja ozelenjena površina neizgrađenog ₋ poluugrađeni (dvojni) način (D) dijela građevne čestice = 40%; ₋ skupni / u nizu / složeni način (S). ₋ najmanja udaljenost zgrada / građevina od 2) Površine slobodnostojećeg (SS), poluugrađenog međa susjednih građevnih čestica je h/2, (D) i skupnog (u nizu) složenog (S) načina gra- odnosno ne manja od 4 m. Iznimno 3 m ali dnje stambenih zgrada na površinama stambene bez izgradnje otvora;

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 973

₋ najveća etažnost je Po(PuS)P1/Pk (podrum/ odnosno manje od 4 ali ne manje od 1 m bez pretežno ukopana etaža/suteren i najviše 3 istaka i sa minimalnim otvorima za osvjetljenje nadzemne etaže); (fiksne translucentne neprozirne plohe do najve- ₋ priključak građevne čestice na prometnu po- će veličine građevinskog otvora od 6060cm ili vršinu minimalne širine 3 m. ventilacijski otvori max. promjera 15 cm) ili kao 2) Udaljenost između slobodno stojećih zgrada na poluugrađene (prislonjene na među). U slučaju susjednim građevnim česticama ne smije biti gradnje na međi obvezna je suglasnost vlasnika manja od 8,0 m u planiranim, odnosno 6,0 m u susjedne građevne čestice na čijoj međi se već izgrađenim dijelovima naselja, osim u izni- planira gradnja navedene zgrade / građevine. mnom slučaju opisanom u ovom članku. Na takav način treba nastojati graditi pomoćnu 3) Iznimno, udaljenost može biti i manja kada se zgradu / građevinu i na susjednoj građevnoj če- radi o izgradnji zamjenskih stambenih zgrada stici u cilju grupiranja zgrada / građevina u pro- osnovne namjene na čestici koja svojom širinom storu (dijeljenje zabatnog zida na međi). ne omogućava razmak koji je određen u pretho- 3) U slučaju da manje poslovne i pomoćne zgrade / dnom stavku. Tom prilikom se nova zgrada, koja građevine nisu odvojene od međe već poluugra- se interpolira, može postaviti na česticu tako da đene tj. na međi sa susjednom građevnom česti- se osigura minimalna udaljenost do izgrađenih com, nije dozvoljeno izvoditi nagib krova niti susjednih zgrada od 6 m, odnosno minimalno 4 projektirati odvodnju sa krova na susjednu m (u slučaju gradnje zgrade od vatrootpornih građevnu česticu. Zgrada / građevina mora imati materijala, ali bez mogućnosti gradnje otvora ve- zid na međi izveden od vatrootpornih materijala. ćih od 60/60 cm prema susjednoj zgradi). 4) Najveća dozvoljena visina te broj etaža manjih 4) Udaljenost zgrade od bočnih međa mjeri se po poslovnih odnosno pomoćnih zgrada / građevina tlu od njenog najbližeg dijela (ugla) okomito na određena je u Pojmovniku u članku 4. točke 8., među. Širina građevne čestice mjeri se na mjestu 9. i 10. ovih Odredbi. građevinske linije okomito barem na jednu od susjednih međa građevnih čestica. Članak 34. 5) Iznimno od odredbi stavka 6. ovog članka, gra- 1) Okućnica je neizgrađeni dio građevne čestice dnja stambenih zgrada osnovne namjene na po- stambene zgrade koji mora biti uređen. luugrađeni tj. dvojni način (na međi), osim na pro- 2) Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba storima Planom određenim za takvu izgradnju riješiti tako da ne narušava izgled naselja, uz rje- (kartografski prikaz 3.4."Oblici korištenja i način šenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici. gradnje – Način gradnje") moguća je i na površi- Minimalno 40% neizgrađenog dijela građevna nama Planom namijenjenim za slobodnostojeći čestice parcele mora biti uređena zelena površina tip izgradnje i to: na prirodnom terenu dok preostali neizgrađeni ₋ u slučaju kad se radi o izgradnji zamjenske dio može biti popločana ili na bilo koji drugi zgrade u istom gabaritu; način uređena komunikacijska površina. Pose- ₋ u slučaju kad se radi o izgradnji zgrade prislo- bnu pažnju treba posvetiti uređenju predvrta njene uz već izgrađenu / postojeću susjednu odnosno prostoru između građevinske linije zgradu izgrađenu na međi. zgrade i regulacijske linije ulice, primjenjujući 6) U slučaju kad se zgrada gradi na bočnoj međi, odredbe članka. 95. Plana. tada se ona smatra ugrađenom ili poluugrađenom 3) Svako stablo koje treba posjeći zbog građenja i moguće je na susjednoj građevnoj čestici izgra- na čestici potrebno je nadomjestiti sadnjom diti zgradu na isti način. U tom slučaju bočni zid novog stabla na građevnoj čestici ili u neposre- mora bit izveden bez ikakvih otvora i kao dnom okolišu zgrade. vatrootporan zid, a sljeme krova mora obvezno 4) Ograde mogu biti od kamena, drva, metala i zele- biti okomito na susjednu među na kojoj se gradi i nila, visine prema lokalnim prilikama. Za izradu bez krovnoga vijenca. ograda u dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporuča se upotreba drveta. Visi- Članak 33. na ograde ne smije prelaziti visinu od 1,8 m. 1) Pomoćne, manje poslovne i sve druge zgrade / 5) Zabranjuju se znatnija preoblikovanja terena kao građevine koje je na površinama stambene na- što su zatrpavanje vrtača, izvođenje usjeka i namjene (S) dozvoljeno graditi sukladno odredba- sipa, te gradnja podzida viših od 1,50 metra. Izni- ma ovog Plana (za sva tri načina gradnje osno- mno, visina potpornog zida može biti veća u slu- vnih zgrada stambene namjene - SS, D ili S), čaju: mogu se graditi u dubini građevne čestice. U smi- ₋ konfiguracije terena kojom se ne može ostva- slu povezanosti sa stambenom zgradom osno- riti propisana visina; vne namjene navedene zgrade / građevine mogu ₋ interpolacije unutar postojeće izgradnje; se graditi kao slobodnostojeće ili prislonjene ₋ izgradnje prometne infrastrukture. (čine arhitektonsku cjelinu). 6) Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova 2) U odnosu na međe susjedne građevne čestice, je kamen ili beton. Ograde, potporne zidove, te pomoćne, manje poslovne i sve druge zgrade / druga okolna uređenja na neizgrađenom dijelu građevine na građevnoj čestici moguće je graditi građevne čestice treba izvesti tako da ne naruša- kao odvojene (minimalno 4 m ako se planira va izgled naselja. izgradnja otvora, pristupnih stubišta istaka i sl.)

Stranica 974 Županijski glasnik Broj 19/17

Članak 35. ₋ neposredan pristup na prometnu površinu 1) Najmanja udaljenost stambene zgrade (građevi- (članak 4. točka 45. ovih Odredbi); nske linije) od regulacijske linije ulica (razvrsta- ₋ mogućnost priključka na sustav odvodnje nih ili nerazvrstanih) kod nove gradnje / zamje- otpadnih voda; nske gradnje ne može biti manja od 5 m. ₋ mogućnost priključka na vodoopskrbni su- 2) Iznimno, u slučaju interpolacije / zamjenske gra- stav. dnje u ulici u kojoj se građevinska linija susjedne 3) Iznimno od odredbi danih u stavku 2. ovog čla- /ih stambene/ih zgrade/a nalazi na udaljenosti nka, do trenutka izgradnje sustava odvodnje manjoj od propisanih 5 m, nova ili zamjenska otpadnih voda za naselje Kunjače, dozvole za gradnja preporuča se imati istu građevinsku gradnju novih jednoobiteljskih / višeobiteljskih liniju kao i prve susjedne zgrade u istoj ulici, a stambenih i pripadajućih manjih poslovnih i po- vodeći računa o lokalnim uvjetima. moćnih zgrada (uključivo i zamjensku gradnju) 3) Za izgrađene / postojeće zgrade u izgrađenim te rekonstrukciju i obnovu mogu se ishoditi i za dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenosti- zgrade koje imaju projektirani sustav odvodnje ma manjim od navedenih u stavku (2) ovog čla- otpadnih fekalnih voda u nepropusne sabirne nka, mogu se rekonstruirati / obnavljati pod uvje- jame ili višedijelne sabirne jame (sa biopročista- tom da se ne smanjuje postojeća udaljenost čem ili uređajima za biološko pročišćavanje otpa- zgrade od regulacijske linije. dnih voda, ali isključivo za otpadne fekalne 4) Posebne prometne uvjete priključenja na državnu vode) na građevnoj čestici (uz poštivanje svih (D50) te županijsku i lokalne ceste određuju na- drugih relevantnih propisa za tu vrstu građevina) dležna tijela prema odredbama Pravilnika o uvje- ali sa rokom valjanosti ishođenih dozvola ne tima za projektiranje i izgradnju priključaka i pri- dužim godinu dana od trenutka kada je moguće laza na javnu cestu i važećom normom za proje- interni sustav odvodnje na čestici priključiti na ktiranje i građenje čvorova u istoj razini U.C4. javni sustav odvodnje otpadnih voda naselja 050, a za nerazvrstane ceste nadležna služba Perušić. Općine Perušić. 4) Nije moguća gradnja niti izdavanje potrebnih 5) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine ma- dozvola za gradnju na građevnim česticama ako nja od 4,5 metara (za jednosmjerni promet), nisu ispunjeni svi navedeni minimalni uvjeti iz odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prili- stavka 2 odnosno iznimni uvjeti iz stavka 3 ovog kom gradnje zgrada osnovne stambene namje- članka. Obaveza je provedbe svih drugih odre- ne, regulacijska linija formirat će se na način da dbi Plana o načinu gradnje na građevnim česti- se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste cama, neovisno o provedbi ostalih dijelova Pla- na 4,5 (jednosmjerna) ili 5,5 metara (dvosmje- na. rna). 6) Prilikom gradnje zgrada uz državnu (D50) i župa- 4.2. Uvjeti i način gradnje stambenih zgrada / nijske i lokalne ceste potrebno se pridržavati građevina na površinama mješovite na- odredbi čl. 55. Zakona o cestama i širinama zamjene (M)

štitnih pojaseva unutar kojih treba izbjegavati izgradnju zgrada (visokogradnja). Širine pojaseva Članak 37. iznose: 1) Planom je određeno da se zgrade osnovne sta- ₋ državne ceste - 25 m; mbene namjene mogu graditi i na površinama ₋ županijske ceste - 15 m; mješovite namjene (M). ₋ lokalne ceste - 10 m. 2) Unutar površina mješovite namjene (M) moguća 7) Za izgradnju zgrada (visokogradnja) unutar zašti- je preparcelacija, uređenje prostora i gradnja no- tnog pojasa iz stavka 6. ovog članka prilikom vih / sanacija / rekonstrukcija / zamjenska gradnja ishođenja akata za gradnju potrebno je ishoditi (izgrađenih / postojećih) zgrada osnovne stambe- suglasnost Hrvatskih cesta (za državne ceste) ne namjene (ali i drugih namjena s mogućnošću odnosno županijske uprave za ceste (za župani- prenamjene u isključivo stambene zgrade) na jske i lokalne ceste). slobodnostojeći (S) / poluugrađeni (D) način, ali i Članak 36. na ugrađeni način (skupni odnosno u nizu - S), 1) Do trenutka izgradnje Planom određenih vrsti svih pomoćnih / manjih poslovnih zgrada / gra- instalacija komunalne infrastrukture (vodovod, đevina u funkciji osnovne namjene ili drugih dje- kanalizacija, telefon i struja), Planom se određuje latnosti koje se mogu pojaviti sukladno članku 6. najniži nivo komunalne opremljenosti koje građe- ovih Odredbi. Također, unutar površina mješovi- vna čestica stambene namjene mora ispunjavati te namjene (M) moguća je i gradnja i uređenje kako bi se omogućio početak gradnje sukladno dodatnih prometnih / pješačkih površina, pristu- propisima. pnih putova, parkirališta i sl. uz obavezno pošti- 2) Najniži nivo komunalne opremljenosti građevne vanje i drugih odredbi Plana. čestice osnovne stambene namjene (S) u cilju 3) Na površinama mješovite namjene (M) kao zgra- početka gradnje stambenih zgrada te pripadaju- de osnovne stambene namjene moguće je gra- ćih manjih poslovnih i pomoćnih zgrada / građe- diti jednoobiteljske (do 4 stana), višeobiteljske vina na građevnoj čestici i svih pomoćnih zgrada (do 8 stanova) te višestambene zgrade (s 9 i /građevina do trenutka realizacije Plana je sljede- više stanova). Površine planirane za spomenute ći: različite načine gradnje označene su kao mješo-

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 975

vit način gradnje i prikazane na kartografskom 3) Neizgrađeni dio građevne čestice višestambene prikazu 3.4. „Oblici korištenja i način gradnje - zgrade mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne Način gradnje" u mjerilu 1:5000. Svi tipovi zgra- površine neizgrađenog dijela građevne čestice da moraju zadovoljiti i druge odredbe Plana mora biti površina zelenila na prirodnom terenu. (max. visina, katnost i sl.). 4) Smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unu- 4) Iznimno, ako se preparcelacijom postojećih gra- tar građevne čestice višestambene zgrade (po đevnih čestica formira više manjih, neposredno mogućnosti u sklopu osnovne zgrade) tako da povezanih, na kojima se planira gradnja i uređe- se osiguraju najmanje 1,5 parkirna mjesta za nje stambenih, ali i gospodarskih - poslovnih - jedan stan. trgovačko uslužnih i sličnih stanovanju kompati- 5) Svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni pro- bilnih djelatnosti (neovisno o načinu gradnje) stor moraju biti u sklopu osnovne višestambene kolni promet, parkiranje, pješački i biciklistički zgrade ili činiti s njom arhitektonsko oblikovnu promet te hortikulturno uređenje može se riješiti i cjelinu. dimenzionirati za širi prostor kao cjelinu, a potre- 6) Iznimno odredbama iz stavka 1 ovog članka, te be za parkiranjem mogu se zadovoljiti i u sklopu stavka 4. i 5. članka 37. ovih Odredbi, u slučaju zajedničke ili obodne prometne površine. planiranja uređenja prostora kao cjeline putem 5) Idejnim urbanističkim rješenjem može se predlo- idejnog urbanističkog rješenja, a temeljem članka žiti cjelovito rješenje i formiranje najviše 4 građe- 38. stavka 4. ovih Odredbi, površina građevne vne čestice te sve druge potrebne čestice za čestice višestambene zgrade može biti identična prometne površine i infrastrukturne sustave. tlocrtnoj površini same zgrade a sukladno tome i njena najveća izgrađenost može biti 100%, dok Članak 38. se potreba za parkiranjem može (parkiranje u 1) Višestambena zgrada je stambena zgrada sa 9 i sklopu zgrade) ali i ne mora biti zadovoljena na više odvojenih stambenih jedinica. Za gradnju građevnoj čestici višestambene zgrade već u višestambenih zgrada, ali i stambeno – poslo- okolnom prostoru. vnih, poslovnih, ugostiteljsko - turističkih te zgra- 7) Također iznimno odredbi o minimalnoj udaljeno- da javne i društvene namjene na načine kako je sti građevinskog pravca od regulacijskog pravca to opisano u članku 38. ovih Odredbi potrebno je (stavak 1. ovih odredbi), ako se planira interpo- zadovoljiti sljedeće uvjete: lacija (članak 4. točka 22. ovih Odredbi) višesta- ₋ najmanja površina građevne čestice = 1000 m²; mbene zgrade u središtu naselja na mjestu gdje ₋ najveća izgrađenost građevne čestice = 30% su već izgrađene / postojeće zgrade na udaljeno- ₋ minimalna udaljenost između dviju višesta- sti manjoj od 5 m ili na samom regulacijskom mbenih zgrada = 25 m pravcu, tada se i nova višestambena zgrada ₋ najmanja širina građevne čestice (u svim nje- mora uklopiti na način da prati građevinsku liniju zinim presjecima), mora zadovoljavati sljede- zgrade na koju se naslanja (u slučaju poluugra- će uvjete: đenog tj. dvojnog načina gradnje) odnosno da - slobodnostojeće višestambene zgrade = 25 prati jednu od građevinskih linija susjednih zgra- m da (ako se one razlikuju) u slučaju ugrađenog - poluugrađene (dvojne) višestambene zgra- načina gradnje. de = 15 m - skupne (složeni tip) = 15 m Članak 39. ₋ minimalna udaljenost od građevinske linije = 1) Preporuka arhitektonskog oblikovanja zgrada je 10 m (osim u slučajevima interpolacija gdje da se primjene i uporabe građevinski materijali se poštuju lokalni uvjeti, ali ne manje od 5 m) primjereni tipologiji krajolika, tj. ličkom prostoru i ₋ minimalna udaljenost od granice susjednih tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građe- čestica = h/2, ali ne manje od 6 m (osim u nja i lokalnim uvjetima, te korištenja novih i eko- slučajevima interpolacija) loški prihvatljivih izvora energije. Ako se prostor ₋ najveća etažnost je Po(Pu/S)P3/Pk (podrum/ jedne ili više višestambenih ili višestambene i ₋ pretežno ukopana etaža/suteren i najviše 5 zgrade druge ne stambene namjene rješava kao nadzemnih etaža); cjelina (putem idejnog urbanističkog rješenja) ₋ najveća visina = 14 m (članak 4. točka 44.) izgradnja ograda prema prometnim i javnim ₋ priključak građevne čestice na prometnu po- pješačkim i drugim zajedničkim površinama nije vršinu minimalne širine 3,5 m (za jednosmje- dozvoljena. rni promet), odnosno 5,5 m za dvosmjerni 2) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u promet. pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta. Na 2) U slučaju poluugrađene tj. dvojne (D) odnosno krovište je moguće ugraditi krovne prozore, ugrađene (skupne - S) izgradnje minimalna me- kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije. đusobna udaljenost dviju višestambenih zgrada dana u stavku 1 ovog članka ne odnosi se na stranu na kojoj se dvije zgrade naslanjaju jedna 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, na drugu. Sukladno tome ista odredba se ne REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, primjenjuje niti kod složenog načina gradnje (fo- TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MRE- rmiranje složenih arhitektonsko-prostornih formi) ŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠI- na mjestima gdje se zgrade spajaju/nastavljaju NAMA jedna na drugu.

Stranica 976 Županijski glasnik Broj 19/17

3) U prvom i drugom podzemnom sloju ovih korido- Članak 40. ra predviđeno je polaganje vodova DEKK (distri- 1) Trase i površine građevina i uređaja prometne i butivne elektroničke komunikacijske kanalizacije), komunalne infrastrukturne mreže, prikazane su elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete, na kartografskim prikazima 2.1. do 2.6. u mjerilu vodoopskrbnih cjevovoda, te kanala javne odvo- 1:5000. dnje. 2) Raspored vodova komunalne infrastrukture unu- 4) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i tar koridora određenih Planom je načelnog kara- uređaja prometne i komunalne infrastrukture, ktera, a točan položaj vođenja vodova komuna- obvezno je pridržavati se važeće zakonske regu- lne infrastrukture biti će utvrđen idejnim projekti- lative kao i pravilnika kojima su određeni odnosi ma u fazi ishođenja lokacijske dozvole. Prilikom s ostalim infrastrukturnim građevinama, uređajima izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju vodo- i/ili postrojenjima. U istom postupku, potrebno je va komunalne infrastrukture, treba poštovati pribaviti suglasnosti i mišljenja drugih korisnika odredbe Plana o međusobnom rasporedu vodo- infrastrukturnih koridora. va unutar profila, uvjetima gradnje i polaganja 5) Unutar obuhvata Plana prolazi državna cesta vodova (osim na mjestima gdje to fizički nije D50. Unutar građevinskog područja naselja, ako provedivo). Izgradnju i rekonstrukciju pojedine je moguće, potrebno je izbjegavati direktne vrste infrastrukture treba uskladiti izgradnjom ili kolne priključke na državnu cestu. Za izvođenje rekonstrukcijom ostalih vodova (izbjegavati parci- planiranih ili rekonstrukciju postojećih priključaka jalne intervencije, već radove na polaganju i na državnu cestu (D50) potrebno je ishoditi rekonstrukciji vodova nastojati uskladiti istovre- suglasnost Hrvatskih cesta d.o.o. te temeljem menim izvođenjem). posebnih uvjeta građenja izraditi projektnu 3) Infrastrukturne građevine grade se na zasebnim dokumentaciju u postupku ishođenja lokacijske česticama infrastrukturnih objekata (IS) kao dozvole, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima građevine osnovne namjene, a mogu se graditi i za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na prostorima predviđenim za druge namjene na javnu cestu. time da im se osigura zasebna čestica. Grade 6) Priključenje građevnih čestica i zgrada / građevi- se na slobodnostojeći način uz javno prometne na na javnu prometnu površinu i/ili uređaje poje- površine s kojih je moguć pristup vozilima radi dine vrste komunalne infrastrukture biti će odre- izgradnje i/ili održavanja. Za infrastrukturne đeni posebnim uvjetima građenja nadležnih pro- građevine – trafostanice Planom je predviđena metnih i komunalnih organizacija. zamjena postojećih te izgradnja novih tipskih 7) Prilikom izdavanja akata za građenje unutar transformatorskih postrojenja. Za izgradnju novih zaštitnog pojasa javne ceste sukladno Zakonu o transformatorskih postrojenja (do 1000 kVA) po- cestama prethodno se moraju zatražiti uvjeti trebno je formirati katastarske čestice minimalne nadležne uprave za ceste. Zaštitni pojas mjeri površine 7x7 m. Za tu svrhu Planom su određe- se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da ne načelne lokacije unutar javnih zelenih površi- je širok sa svake strane: na u kontaktu s prometnim koridorima. Visina ₋ državne ceste, 25 m, građevina u pravilu je prizemlje (P) odnosno visi- ₋ županijske ceste, 15 m, ne vijenca 4 m odnosno prema tehnološkim po- ₋ lokalne ceste, 10 m. trebama planirane građevine. 4) Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja Kategorizacija ulica građevina i/ili uređaja sustava prometne i komunalne infrastrukture i na drugim površinama Članak 42. od onih predviđenih stavkom 1. ovog članka, 1) Ovim Planom pored kategorizacije prometnica u ukoliko za to postoji potreba i ako se time ne državne, županijske i lokalne (sukladno Odluci o narušavaju uvjeti korištenja okolnih površina na razvrstavanju javnih cesta) predviđa se kategori- kojima se spomenuta gradnja planira. zacija (kako postojećih tako i planiranih) ulica na 5) Iznimno, za prostor uređenja stambenog naselja nivou naselje sukladno važnosti u prometnoj Kunjača, s obzirom na specifičnosti terena, Pla- mreži samog naselja Perušić. nom se dozvoljavaju odstupanja konačnih proje- 2) Postojeća državna cesta D50 i županijske ceste ktnih rješenja (mreže prometa i sustava infrastru- Ž 5154 i 5155 predstavljaju glavne mjesne ulice kture) od danih ovim Planom. u naselju Perušić. Lokalne ceste L 59055, 59146, 59061 i 59062 na nivou naselja Perušić Članak 41. svrstavaju se u kategoriju sabirnih ulica. Ostale 1) Prometni i infrastrukturni koridori predstavljaju nerazvrstane ulice naselja svrstavaju se u slje- sve površine i prateće građevine unutar Planom deće kategorije: utvrđenih koridora ili građevnih čestica potrebnih ₋ sabirne ulice; za gradnju ili funkcioniranje prometne i komuna- ₋ ostale ulice. lne infrastrukture, s pratećim građevinama (tra- 3) Planom određene kategorije ulica predstavljaju nsformatorska postrojenja, vodotoranj i sl.). ulice većeg ili manjeg postojećeg, ali i planiranog 2) U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno intenziteta prometa i važnosti u smislu jasnog i je urediti prometne površine, te površine zašti- jednostavnog vođenja prometa kroz naselje. S tnog razdjelnog zelenila (tamo gdje one postoje obzirom na pretežito niski stupanj uređenosti i ili se Planom predviđaju za uređenje). opremljenosti postojećih ulica na prostoru

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 977

naselja (osim u samom središtu naselja), planira 5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže ih se rekonstruirati (po potrebi, mogućnostima i sukladno planu i dinamici izgradnje – rekonstru- Članak 45. kcije komunalne infrastrukture) te se za svaku 1) Trase i koridori prometnog sustava definirani su od kategorija (sukladno prostornim mogućnosti- u poglavlju 3.4. „Prometna i ulična mreža" tekstu- ma) predlažu načelni poprečni profili. Opći kara- alnog dijela Plana, te u kartografskom prikazu kteristični poprečni profil stambene ulice dan je u broj 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastru- točki 3.5.7. tekstualnog dijela Plana. kturna mreža - Promet” u mjerilu 1:5000. 4) Prijedlog prometnog rješenja i vođenja kolnog Cestovni promet prometa, te kategorizacija ulica na nivou naselja Perušić prikazani su na kartografskom prikazu Članak 46. 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastruktu- 1) Cestovni koridori namijenjeni su odvijanju cesto- rna mreža - Promet” u mjerilu 1:5000. vnog motornog prometa. Površine u osnovnoj razini koridora cestovnih prometnica potrebno je Pješački i biciklistički promet dimenzionirati na način i u širinama koje će omo- Članak 43. gućiti sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u 1) U sklopu koridora prometnica, uz kolnik ili odvo- svim vremenskim razdobljima i uvjetima. jeno od kolnika pojasom zelenila (ako za to po- 2) Prometni koridori iz stavka 1. ovog članka, javne su površine i za njih treba formirati zasebne stoje prostorne mogućnosti) ovim Planom se pre- dviđa uređenje i gradnja pješačkih i pješačko/bi- građevne čestice. Putem prometnih površina ciklističkih površina (pločnika) kako je to određe- unutar cestovnih koridora ostvaruje se kolni, no karakterističnim poprečnim profilom stambe- biciklistički i pješački pristup do građevnih česti- ne ulice. ca, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omo- 2) S obzirom na prostorne mogućnosti te potrebe i gućeno polaganje vodova prometne i komunalne intenzitet prometa u naselju Perušić, Planom se infrastrukture. ne određuje, ali se preporuča planiranje i izgra- 3) Vanjski gabariti koridora su promjenjivi zbog ne- dnja posebno odvojenih biciklističkih staza (u pravilnosti stanja u prostoru. Bitno je da se prili- sklopu kolnika) minimalne širine 1 m za vođenje kom uređenja i gradnje u maksimalnoj mogućoj biciklističkog prometa u jednom smjeru ili mini- mjeri poštuju određene širine kolnika i minimalna malno širine 1,30 m (u sklopu pločnika uz rubni širina pločnika, te ukupni sadržaj i elementi po- prečnog profila ulica. kamen sa kolnikom). U slučaju planiranja i uređe- nja ulica na način da se bicikl vodi u sklopu plo- čnika (uz kolnik) svi prijelazi kolnika u smjeru Članak 47. kretanja bicikla moraju bit planirani i izvedeni s 1) Načelnim karakterističnim profilom stambene uli- rampom minimalne širine 1,20 m skošenog ru- ce dan je sadržaj komunalne opremljenosti kako bnjaka s najvećom visinskom razlikom između površine tako i položaja vodova komunalne infra- kolnika i rubnog kamena od 2 cm. To se odnosi strukture. Elementi koji su promjenjivi unutar na sve ulice naselja. poprečnog profila u površinskoj razini su potezi 3) Površine i pristupi za pješake moraju biti izgra- zaštitnog zelenila (gdje takvi postoje), a tek đeni bez ikakvih urbanističko-arhitektonskih bari- potom pješačke staze i pločnici. Širine kolnika jera, odnosno prilikom uređenja treba se pridrža- su obvezne. Točno konačno uređenje biti će vati Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građe- određeno idejnim projektom prometnica u postu- vina osobama s invaliditetom i smanjene pokre- pku izdavanja lokacijske dozvole. tljivosti. Članak 48. Autobusni promet 1) Poprečni nagibi pješačkih hodnika, biciklističkih staza i razdjelnih površina zelenila trebaju biti u Članak 44. padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi 1) Autobusni promet kroz naselje Perušić odvija se koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti na glavnim prometnicama / ulicama naselja na način samo jednu stranu kolnika (od jednog do drugog da putnike dovede u središte naselja. ruba kolnika - jednostrešni) ili na obje stane (od 2) Za funkcioniranje svakodnevnog međumjesnog osi kolnika prema vanjskim rubovima – dvostre- prometa između naselja Perušić i okolnih naselja šni). i gradova (Gospić, Otočac) u središtu naselja uz

park (u sklopu D50) ovim Planom predviđena je Članak 49. izgradnja i uređenje autobusnih stajališta, po 1) Ovim Planom su određene širine kolnika za poje- jedno sa svake strane ulice. dine ulice. 3) Autobusna stajališta moraju biti uređena sa ugi- 2) U koridorima glavnih ulica naselja (D50 i Ž5155), balištima sukladno Pravilniku o autobusnim sta- a u skladu sa postojećom i očekivanom struktu- jalištima, sa izvedenim nadstrešnicama, pratećom rom svih vrsta prometa za koje su namijenjene opremom (info panoi, telefonske govornice i sl.). (veći intenzitet prometa, znatnije učešće teških Radi lakšeg kretanja, Plan određuje min. širinu teretnih vozila, vođenje linija autobusnog među- kolnika od 7 m na državnoj cesti, odnosno 6,5 m mjesnog prometa), predviđena širina kolnika je na svim ostalim ulicama kojima će se odvijati 7,00 m. promet autobusima.

Stranica 978 Županijski glasnik Broj 19/17

3) Za dio županijske ceste Ž5154, označen na 5) Pristupni put na koji se priključuju više od četiri kartografskom prikazu 2.1. "Prometna, ulična i građevne čestice, ovim Planom smatra se ulicom komunalna infrastrukturna mreža - Promet”, i za nju vrijede odredbe iz stavka 1 ovog članka. parcelacija će se provoditi prema kartogramu 4. 6) Pristupni putovi širine manje od 3,5 m (ali ne „Prijedlog parcelacije za dio ulice dr. Ante Starče- manje od 2 m) služe isključivo za pješačko/bici- vića”. Na kartogramu 4. dana je granica čestice klistički promet i ne smatraju se prometnom po- za dio predmetne ulice te je česticu moguće vršinom u smislu članka 4. točka 46. ovih Odre- spajati s drugim česticama prometnica. dbi. 4) U koridorima sabirnih i ostalih ulica naselja pre- 7) Minimalna udaljenost regulacijske linije od osi dviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvo- kolnika, u skladu s položajem u prometnoj mreži, smjerno kretanje vozila širine kolnika 6,00 m. mora omogućiti izgradnju i uređenje jednog 5) Širine kolnika cestovnih prometnica, u skladu s prometnog traka minimalne širine 2,75 m i pločni- kategorijom, određene su postojećim propisima, ka minimalne širine 1,50 m (ukupno, 4,25 m). ali ne mogu biti manje od 5,5 m za dvosmjerni Iznimno, minimalna udaljenost regulacijske linije promet. Iznimno, ukoliko lokalne prilike to ne od osi kolnika u slučaju uređenja jedinstvene omogućuju, kolnici mogu biti i uži, posebno ako kolno-pješačke površine može biti najmanje 2,75 je na njima predviđen samo jednosmjerni promet, m. ali ne uži od 4,5 m. 8) Minimalna širina pločnika za kretanje pješaka je 6) Gdje nije moguće izvesti kolnike situativno i visi- 1,5 m. Minimalna širina zelenog pojasa između nski odvojene od nogostupa, preporučljivo je kolnika i pješačko/biciklističkih hodnika ne smije urediti jedinstvene pješačko-kolne površine biti manja od 2 m. širine 6,0 m (min. 5,5 m), ali ne dulje od 150 m 9) Kad zbog postojeće izgradnje ili nepovoljnih (za nove ulice). Za postojeće ulice ta duljina nije reljefnih karakteristika ulicu nije moguće izvesti ograničena. sa širinom kolnika i/ili nogostupa propisanom ovim člankom, dozvoljeno je suženje pješačkog Članak 50. nogostupa u dijelu u kojem punu širinu nije mo- 1) Nove ulice sa slijepim završecima ne smiju biti guće postići. duljine veće od 150 m, minimalne širine koridora 7,5 m i trebaju imati uređen barem jedan pješa- Članak 51. čki pločnik širine 1,5 m). Ovakve ulice moraju 1) U privozima križanja glavnih ulica naselja (na završavati sa okretištem za komunalna i druga priključcima na D50) sukladno prostornim mogu- vozila. Iznimno, postojeće pristupne ulice koje ćnostima preporučeno je izvesti dodatne prome- su duže od 150 m mogu se zadržati u postojećoj tne trakove za privoz za lijeve skretače. Minima- dužini ako im ukupna širina nije manja od 7 m uz lna širina tog prometnog traka je 3,00 m za sva obvezu izgradnje okretišta na kraju. vozila. 2) Iznimno od odredbi iz članka 4. točka 45. za 2) U zonama križanja svih ulica zabranjena je sa- postojeće ulice / pristupne putove sa slijepim dnja nasada visokog zelenila, budući je obave- završecima na koje se priključuju više od dvije zno osigurati punu preglednost u svim privozima. građevne čestice, a koje su uže od 5,5 m i Članak 52. duljine veće od 150 m (za koje se Planom ne 1) Prilikom uređenja prometnica treba voditi računa predviđa spajanje na druge ulice na svojim o koordiniranju izrade projektne dokumentacije, slijepim završecima), potrebno je prvo ishoditi te u konačnici i izvođenju svih potrebnih vodova lokacijsku dozvolu za tu postojeću ulicu / pristu- komunalne infrastrukture u za to određenim poja- pni put kako bi se to moglo smatrati prometnom sevima unutar koridora ulice. Potrebno je površinom (u smislu članka 4. točka 46) na koje poštivati norme i propise, ali i normative koje se pristupa sa navedene ulice/pristupnog puta. provodi pojedina institucija zadužena za planira- 3) Postojeći pristupni putovi sa „slijepim" završeci- nje, uređenje i održavanje pojedine vrste komu- ma duljine veće od 50 m (ali ne više od 100 m) nalne infrastrukture. mogu se smatrati prometnom površinom, u smi-

slu odredbi Ovog plana, sa koje je moguć kolni 5.1.1. Javna parkirališta i garaže pristup do građevnih čestica (u smislu najnižeg nivoa komunalne opremljenosti građevne čestice Članak 53. u cilju početka gradnje građevina), ako su mini- 1) Ovim Planom je određeno da potrebe za parkira- malne širine 3,5 m za jednoobiteljsku / višeobite- njem na prostorima stambene, mješovite, javne i ljsku stambenu izgradnju, odnosno 5,5 m za društvene, ugostiteljsko-turističke, gospodarske višestambenu stambenu izgradnju. – proizvodne i komunalno-servisne te sportsko - 4) Minimalni standard površinskog uređenja javno rekreacijske namjene moraju biti riješene na gra- prometne površine (ili pristupnog puta) u smislu đevnoj čestici odnosno kako je to određeno odre- najnižeg nivoa komunalne opremljenosti građe- dbama ovog Plana za način gradnje i uređenja vne čestice u cilju početka gradnje građevina je prostora svake pojedine namjene. put sa utabanom zemljom ili nasipan šljunkom 2) Za potrebe parkiranja osobnih vozila ovim Pla- uz obvezno održavanje od strane korisnika nom određene su tri lokacije za izgradnju i uređe- dotičnog pristupnog puta u cilju omogućavanja nje javnih parkirališta: pristupa interventnim vozilima do konačne izgra- ₋ u sklopu zone mješovite namjene u Kolodvo- dnje prema izdanoj lokacijskoj dozvoli. rskoj ulici,

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 979

₋ uz lokalitet na gradini te, njem) su 2,5 m x 4,6 m tako da je s nadvišenjem ₋ u sklopu / pored gospodarske – komunalno od 0,4 m ukupna dimenzija parkirališnog mjesta servisne zone (K3). 2,5 m x 5 m. Dimenzije parkirališnih mjesta u 3) Izgradnja javnih garaža ovim Planom nije predvi- razini kolnika bez nadvišenja su 2,5 m x 5 m. đena. 6) Ovim Planom je određeno da je ukupan potre- 4) Spomenute lokacije za uređenje javnog parkira- ban broj parkirališnih mjesta na površinama lišta oznakom su prikazane na kartografskom mješovite, gospodarske – proizvodne i komuna- prikazu 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infra- lno-servisne te sportsko - rekreacijske namjene, strukturna mreža - Promet”. Konačno uređenje, jednak zbroju potrebnih parkirališnih mjesta za broj parkirališnih mjesta, način priključenja na svaki pojedini sadržaj koji se planira graditi / prometnu površinu i sve ostalo biti će određeno urediti (unutar zgrade / čestice / zone) u skladu idejnim projektom u postupku izdavanja lokaci- sa odredbama iz tablica 5.1.1.1. i 5.1.1.2. ovog jske dozvole. Za uređenje navedenih parkirališta članka (uključivo i potrebna mjesta za invalide). potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju. Na Sva potrebna stajališna i parkirališno garažna prostoru parkirališta trebaju se naći sve potrebne mjesta u sklopu građevne čestice treba riješiti kolne, pješačke i zelene površine, prateća opre- idejnim projektom za ishođenje rješenja o uvjetima (klupe, odmorišta, sanitarni čvorovi, manja ma gradnje / lokacijske dozvole. dječja igrališta (ograđena), nadstrešnice, pergole 7) Na površinama mješovite, gospodarske – proi- i sl. Sustav površinske odvodnje mora biti zvodne i komunalno-servisne i sportsko – rekre- planiran sa spojem na sustav odvodnje naselja acijske namjene Plan određuje obvezu osigura- Perušić. Sustav odvodnje oborinskih voda mora nja površina za održavanje te pristup i operativni biti riješen putem odmaščivaća ili sličnih uređaja rad interventnih vozila. /sustava za pročišćavanje onečišćenih oborinskih 8) Potreban minimalni broj parkirališnih mjesta u voda prikladnih za velike površina na kojima se ovisnosti o konkretnoj djelatnosti (temeljem odre- predviđa kretanje i zadržavanje motornih vozila. dbi Prostornog plana uređenja općine Perušić) 5) Parkirališta za osobna vozila mogu biti projekti- naveden je u tablici 5.1.1.1.: rana i izgrađena sa ili bez nadvišenja. Dimenzije parkirališnih mjesta u razini kolnika (sa nadviše-

Tablica br. 5.1.1.1

Broj parkirališno-garažnih mjesta na 1000 m2 građevinske bruto površine građevina (GBP) NAMJENA PROSTORA PROSJEČNA VRIJEDNOST LOKALNI UVJETI Stanovanje 11 (1,5 PGM / 1 stan) 8 - 14 Ugostiteljski sadržaji (restauranti, caffe 40 30 - 60 barovi, kavane) (1PGM /4-12 sjedećih mjesta) Drugi prostori za rad, servisi 15 10 - 20 Trgovine 30 20 - 40 Drugi javni sadržaji 15 10 - 20 Druge uslužne djelatnosti 45 10 - 20

9) Kada se potreban broj parkirališno – garažnih se po jedno (1PGM) parkirališno-garažno mjesto mjesta, s obzirom na posebnosti djelatnosti ne za: može odrediti prema tablici 5.1.1.1., odredit će

Tablica br. 5.1.1.2.

Broj parkirališnih mjesta u ovisnosti o namjeni i o različitom načinu određivanja 1 PGM / NAMJENA PROSTORA JEDINICA IZRAČUNA (PROSJEČNA VRIJEDNOST) Hoteli / moteli / pansioni 2- 6 osoba Dvorane javnog okupljanja 20 sjedala Sportske dvorane 20 sjedala na 500 sjedala 1 PGM za autobus Sportsko – rekreacijski sadržaji 10 korisnika na 100 korisnika PGM za autobus Škole / vrtići 1 grupa učenika / djece Ambulanta / dom zdravlja 4 zaposlena u smjeni Vjerske zgrade 5 - 20 sjedala Prateći sadržaji naselja 3 zaposlena u smjeni

10) Pri određivanju parkirališnih potreba za zgrade ili mjene zgrada ako se ne koriste u isto vrijeme grupe zgrada sa različitim sadržajima može se (vremensko preklapanje korištenja). predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i na- 11) Na svim javnim parkiralištima (za osobna vozila),

Stranica 980 Županijski glasnik Broj 19/17

od ukupnog broja parkirališnih mjesta, najmanje 2) Pješačke površine u sklopu površina namijenje- 5% mora biti osigurano za vozila invalidnih nih sportu i rekreaciji planirati za uređenje kako osoba. Dimenzije parkirališnih mjesta za invalide je to Planom određeno u točki 6. Uvjeti uređenja su 3,7 x 5,0 m (3,7 x 4,6 + 0,4 u slučaju nadviše- zelenih površina ovih Odredbi. Zajedno sa uređe- nja). Uz parkirališna mjesta za invalide moraju se njem vanjskih igrališta predvidjeti i uređenje pje- izvesti rampe i odgovarajući upušteni rubnjaci šačkih - biciklističkih staza te pratećih zelenih sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pri- površina. stupačnosti građevina osobama s invaliditetom 3) Pješačke staze u sklopu dječjih igrališta treba i smanjene pokretljivosti. rješavati u sklopu uređenja površina samih igra- 12) Iznimno, minimalna dimenzija parkirališnog mje- lišta sa ciljem dobivanja cjelovitog rješenja. sta na mjestima gdje to Planom nije drugačije označeno (sva druga parkirališna mjesta na gra- 5.2. Uvjeti gradnje mreže elektroničkih komu- đevnim česticama bilo da su unutar ili izvan nikacija zgrade) iznosi 2,3 x 5 m. Prilikom planiranja parkirališnih mjesta i površina obvezno je pošti- Članak 56. vati relevantne propise. 1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prosto- 13) Površina starog groblja na katastarskoj čestici ra uređajima sustava javnih elektroničkih komuni- 5088 k.o. Perušić, ovim Planom je određena kao kacija definirani su u poglavlju 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža tekstualnog dijela Plana, javna zelena površina (Z1). Do privođenja površi- te na kartografskom prikazu broj 2.2. „Prometna, ne planiranoj namjeni dozvoljeno je njeno korište- nje kao parkirališna površina u službi groblja. ulična i komunalna infrastrukturna mreža – pošta i javne elektroničke komunikacije", u mjerilu 5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine 1:5000. 2) Trase uređaja sustava javnih elektroničkih komu- Članak 54. nikacija iz stavka 1. ovog članka orijentacijske 1) Ovim Planom ne predviđa se uređenje i izgradnja su, a detaljno će biti određene idejnim projektom posebnih javnih ili javno dostupnih pješačko / u postupku izdavanja lokacijske dozvole. To se biciklističkih površina. Takve površine moguće je osobito odnosi na dijelove sustava koji se priklju- planirati unutar mješovite, javne i društvene, čuju na sustav susjednih jedinica lokalne samo- sportsko - rekreacijske namjene te površina ja- uprave. Odstupanja iz ovog stavka ne smiju biti vnog zelenila. takva da negiraju uspostavljenu koncepciju pla- 2) Prostor koji je namijenjen pretežno pješačkom / niranog sustava. biciklističkom prometu može se iznimno koristiti i

za kretanje motornih vozila (stanara, dostava, Članak 57. interventna vozila) te mopeda / skutera kao i pro- 1) Za sve građevne čestice na području obuhvata laz specijalnim vozilima uz posebnu dozvolu Plana biti će omogućen priključak na pristupnu (prijevoz specijalnih tereta, gradnja i sl.). mrežu javnih elektroničkih komunikacija. Ovim 3) Prostor određen kao pješačka površina podrazu- Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i mijeva stupanj i način uređenja odgovarajućom gradnju distributivne elektroničke komunikacijske vrstom popločenja (uređenja hodne plohe), mo- kanalizacije (DEKK), radi optimalne pokrivenosti gućnost postave urbane opreme, kioska, manjih prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom sanitarnih zgrada (javni WC), nadstrešnica, pe- urbanom području. rgola i sl., uređenje „zelenih otoka" (mjesta orga- 2) Na području obuhvata Plana postoji područna niziranog prikupljanja sekundarnog otpada), sa- telefonska centrala - udaljeni pretplatnički stupanj dnju visokog zelenila u potezu, uređenje manjih (UPS) instaliranog kapaciteta 768 priključaka zelenih / vodenih površina, postavu spomeničke koja se spaja na nadređenu centralu AXE 10 u plastike i sl., a uključivo izgradnju sve pripadaju- Gospiću. Izgrađeni kapacitet UPS-a zadovoljava će komunalne infrastrukture. Oblikovanje i stu- današnje potrebe i potrebe planiranog razvoja te panj uređenja i komunalnog opremanja odredit se u tom smislu ne očekuje potreba za daljnjim će se projektnom dokumentacijom. proširenjem područne centrale dodavanjem no- 4) Površine i pristupi za pješake moraju biti izgra- vih modula. đeni brz ikakvih urbanističko-arhitektonskih bari- 3) Postojeća pristupna mreža je kombinirana po- jera odnosno prilikom uređenja treba se pridrža- dzemna – zračna. Podzemna mreža je kombina- vati Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građe- cija kabela različitih izolacijskih materijala. DEKK vina osobama s invaliditetom i smanjene pokre- minimalnog je kapaciteta. Priključak korisnika tljivosti. trenutno se vrši zračnim putem. Razvoj mreže 5) Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke elektroničkih komunikacija ovim Planom predvi- pločnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 12 đa se prema novim zonama izgradnje podzemnim cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima putem kroz DEKK, nastavno na već izgrađenu visina rubnjaka ne smije prelaziti 8 cm. mrežu te kabelskim ili zračnim priključcima do Članak 55. pojedinih objekata. DEKK treba izgrađivati na 1) Pješačke površine u sklopu parkova i drugih ure- način da se kroz pojaseve zelenila ili pješačkih đenih javnih zelenih površina uređivati će se u nogostupa u provom podzemnom sloju revizijska skladu s odredbama Plana navedenim u točki 6. okna povežu fleksibilnim cijevima i to za početak Uvjeti uređenja zelenih površina. sa 4 cijevi, 2 x 100 mm i 2 x 50 mm uz mogućno-

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 981

st proširenja kapaciteta do 8 cijevi (po potrebi) ve i nadležne službe zaštite te po potrebi i kroz koje je moguće provući vodove različitih drugih nadležnih službi i institucija. Takve nove operatora. Za te potrebe planom je osiguran stupove treba projektirati za prihvat opreme više pojas min. širine 1 m prikazan u načelnom popre- operatora. Nije dozvoljena izgradnja više novih čnom profilu ulice. slobodnostojećih antenskih stupova u neposre- 4) Cilj je sve zračne vodove elektroničkih komuni- dnoj blizini (u krugu polumjera 1000 m od prvog kacija zamijeniti podzemnim kabelima. Planirani izgrađenog stupa). je razvoj mreže u skladu sa suvremenim tehno- 3) Iznimno, za slučaj potrebe postave novog slobo- loškim rješenjima radi kompatibilnosti sustava dnostojećeg antenskog stupa pored već izgrađe- na duži vremenski period i u cilju pružanja što nog / postojećeg stupa (u smislu da na spome- većeg broja usluga koje digitalne mreže omogu- nuti izgrađeni / postojeći stup nije moguće pored ćavaju. Radove izvoditi kvalitetno i tražiti od po- postojeće postaviti novu i opremu drugih opera- nuđača/izvođača optimalna rješenja usklađene tora), ovim Planom se dozvoljava njegova izgra- kvalitete i mogućnosti razvoja mreže s cijenom dnja ali u krugu polumjera najviše 35m od prvog izgradnje. Vodove izvoditi na za to propisima izgrađenog stupa. određenim dubinama. Iznimno ovoj odredbi, mo- 4) Sukladno odredbi iz stavka 2 ovog članka, na guće su varijacije ali samo u slučaju da zbog nove slobodnostojeće antenske stupove mora postojećih vodova druge komunalne infrastruktu- biti omogućena postava opreme više operatora. re, koji se ne izmještaju, nije moguće drugačije Nakon izgradnje novog antenskog stupa u nepo- rješenje. U ulicama za koje nije moguće provesti srednoj blizini tj. krugu polumjera do 35 m od raspored kakav je za tu ulicu prikazan u odgova- zatečenog izgrađenog stupa za sve zatečene rajućem poprečnom profilu, vodove treba pola- izgrađene stupove (u smislu članka 4. točke 5 gati u skladu sa propisima i normama ali i sta- ovih Odredbi) ovim Planom se omogućava njiho- ndardima koje provodi za to nadležna služba. vo korištenje i održavanje do kraja njihova tehni- 5) Sva križanja s vodovima druge komunalne infra- čkog vijeka korištenja. Nakon toga se oprema strukture izvoditi na mjestima križanja kolnika, mora preseliti na novoizgrađeni stup, a postojeći pomoću svih potrebnih zaštitnih elemenata i u ukloniti i teren sanirati. skladu s pozitivnim propisima. U zonama gdje bi 5) Obuhvat Plana je sukladno Uredbi o mjerilima EK instalacije mogle biti ugrožene planiranim razvoja elektroničke komunikacijske infrastruktu- zahvatima, potrebna dokumentacija za planirani re i druge povezane opreme unutar elektroničke zahvat mora sadržavati i mjere zaštite EK insta- komunikacijske zone za smještaj samostojećih lacija te tijekom radova takvu planiranu zaštitu antenskih stupova. Unutar obuhvata Plana s treba i provesti. obzirom da se radi o prostorima građevinskog 6) Na prostoru naselja na najpogodnijim lokacijama područja naselja (stambene, mješovite i javne i za tu svrhu, a prema normativima za njihovu društvene namjene) ne planira se postavljanje gradnju, biti će postavljene javne telefonske samostojećeg antenskog stupa. govornice. Javne govornice osim unutar čestica 6) U vrijednim i zaštićenim područjima kao i na i/ili zgrada moguće je postavljati i na javnim zaštićenim (preventivno zaštićenim ili registrira- površinama kako bi se osigurala njihova cjelo- nim spomenicima kulture) postava antena pokre- dnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica tnih elektroničkih komunikacija moguća je uz treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakci- prethodnu suglasnost nadležnog konzervatorskog je odnosno koncentracije ljudi (stajališta autobu- odjela. Preporuka je koristiti takva rješenja (ka- sa, pješačke zone, veće trgovine i sl.). mufliranje i sl.) koja će vizualno najmanje štetiti spomenutom dobru (bojanje bojom podloge i Članak 58. sl.). Nosači moraju biti izrađeni od nehrđajućeg 1) Od pokretnih elektroničkih komunikacija unutar čelika ili vruće cinčanog čelika s vijcima i drugim obuhvata Plana na zgradi u kojoj se nalazi i ispo- elementima učvršćenja od nehrđajućeg čelika. stava pošte (te mjesna telefonska centrala) po- 7) Akti za gradnju i postavu antenskih stupova, pra- stoje izgrađene osnovne postaje pokretnih ele- teće opreme i prateće infrastrukture pokretnih ktroničkih komunikacija. Izgradnja novih antena zemaljskih mreža elektroničkih komunikacija osnovnih postaja pokretnih elektroničkih komu- utvrđuju se temeljem odredbi Prostornog plana nikacija ovim Planom se usmjerava na sistem Ličko-senjske županije. krovnih i zidnih priključaka na istaknutim dijelovima zgrada (osim zgrada obrazovnog i vjerskog 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne karaktera), a iznimno zbog razvedene topografi- mreže je na slobodnostojeće antenske stupove (sa pripadajućim kontejnerima za smještaj aktivne Članak 59. opreme na zasebnim građevnim česticama). 1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prosto- 2) S obzirom na izrazite kvalitete krajolika u smislu ra komunalnom infrastrukturnom mrežom (Plino- prirodne raznolikosti i očuvanosti izvornog ličkog opskrba, elektroopskrba i javna rasvjeta, vodo- prostora, odabir lokacije slobodnostojećih ante- opskrba i odvodnja otpadnih voda) definirani su nskih stupova za smještaj osnovnih postaja u poglavlju 3.5. „Komunalna infrastrukturna mre- pokretnih elektroničkih komunikacija treba biti ža" tekstualnog dijela Plana, te na kartografskim usuglašen sa predstavnicima lokalne samoupra- prikazima 2.3. – 2.6. u mjerilu 1:5000.

Stranica 982 Županijski glasnik Broj 19/17

2) Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije diti s ostalim postojećim i planskim vodovima uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 1. komunalne infrastrukture, u skladu s posebnim ovog članka orijentacijske su, a detaljno će biti uvjetima njihovih vlasnika odnosno koncesionara određene idejnim projektima u postupku izdava- te izgradnju i rekonstrukciju sinkronizirati i s dru- nja lokacijske dozvole. To se osobito odnosi na gim radovima na prometnim površinama u cilju dijelove sustava koji se priključuju na sustav ekonomičnosti gradnje i postizanja što veće i susjednih jedinica lokalne samouprave. Odstu- trajnije kvalitete. panja iz ovog stavka ne smiju biti takva da negi- 5) Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati raju uspostavljenu koncepciju planiranog susta- potrebne količine sanitarne i protupožarne (18,1 va. l/s) vode te postojeću izgrađenu vanjsku nadze- 3) Izgradnja i polaganje vodova komunalne infra- mnu hidrantsku mrežu upotpuniti sa istom na strukturne mreže u pravilu je predviđena unutar mjestima nadogradnje vodoopskrbnog sustava. koridora javnih prometnih površina, u za tu svrhu Hidrante treba u pravilu projektirati kao nadzemne osiguranim pojasima za svaku vrstu infrastruktu- i postavljati izvan prometnih površina. Najveća re, a u skladu s načelnim rasporedom određenim dozvoljena udaljenost između pojedinih hidrana- u poprečnim profilima. ta je 120 m. 4) Komunalnu infrastrukturu može se polagati i 6) Potrebne količine vode za gašenje požara treba izvan koridora javnih prometnih površina, pod osigurati u skladu s odredbama Pravilnika o te- uvjetom da im se omogući nesmetani pristup u hničkim normativima za hidrantsku mrežu za ga- svrhu izgradnje i/ili održavanja. šenje požara, te Plana zaštite od požara i tehno- 5) Prilikom rekonstrukcije ulica u njihovom planira- loških eksplozija. nom koridoru treba izgraditi nove vodove komu- 7) Ovim Planom se predviđa vodoopskrbnu mrežu nalne infrastrukture, koji nedostaju, u skladu s formirati prstenasto (sukladno pravilima struke), trasama planiranim u Planu. Izgradnja treba biti u svrhu osiguranja dvostrane mogućnosti usklađena s posebnim uvjetima javnih komuna- opskrbe vodom. Kućni priključci se izvode do lnih poduzeća, koja su nadležna za gradnju i glavnog vodomjernog okna s kombiniranim održavanje pojedine mreže, a koji će biti utvrđe- impulsnim brojilom za sanitarnu i protupožarnu ni prilikom izdavanja lokacijske dozvole. vodu. Vodomjerno okno mora biti postavljeno

5.3.1. Vodoopskrba izvan zgrade, ali unutar njezine građevne česti- ce. Na kućnom priključku unutar prometne po- Članak 60. vršine treba biti izgrađen ventil sa ugrađenom 1) Ovim Planom postojeći relativno dobro razvijen zapornom armaturom. sustav vodoopskrbe predviđa se za daljnje pro- 8) Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite širenje na nova područja izgradnje. Trase pola- ne mogu imati presjek manji od Ø 100 mm ganja vodoopskrbnih cjevovoda slijede pružanje (postojeći su Ø 110 mm). Ako se predviđa gra- ulica i prometnih površina. Sustav vodoopskrbe dnja vodovodne instalacije s obje strane ulice, prikazan je na kartografskom prikazu 2.5. sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzi- „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna ja od Ø 100 mm. mreža – vodoopskrba" u mjerilu 1:5000. 2) Dimenzioniranje lokalnih distributivnih vodoo- 5.3.2. Odvodnja otpadnih voda pskrbnih cjevovoda u novim zonama treba provesti s minimalnim profilom Ø 100 mm. Magistra- Članak 61. lne cjevovode koji povezuju vodoopskrbne su- 1) Sustav javne odvodnje prikazan je na kartogra- stave ili rješavaju vodoopskrbu šireg područja fskom prikazu 2.6. „Prometna, ulična i komuna- treba izvesti s profilima Ø 160-225 mm. Reko- lna infrastrukturna mreža – odvodnja otpadnih konstrukciju postojećih cjevovoda treba također voda" u mjerilu 1:5000. Postojeći, a nastavno i izvesti s minimalno Ø 100 mm, ukoliko drugi za- planirani sustav odvodnje naselja Perušić ovim htjevi ne uvjetuju veći profil cijevi. Planom se tretira i određuje kao razdjelni tj., 3) Planirane vodoopskrbne cjevovode treba pola- odvojen sustav cjevovoda za otpadne i obori- gati unutar koridora javnih prometnih površina nske vode. koristeći pri tome drugi podzemni sloj prije svega 2) Na temelju izrađenih projektnih rješenja predvi- ispod pločnika ili razdjelnih pojaseva zelenila. đeno je kompletiranje sustava javne odvodnje Gdje to uslijed određenih okolnosti nije moguće, na čitavom području naselja. S obzirom na konfi- cjevovoda treba položiti ispod površina kolnika. guraciju terena cjevovodi se izvode kao gravita- Iznimno, na mjestima gdje bi sukladno predlože- cijski (minimalni profil Ø 250 mm) ili tlačni nim načelnim poprečnim profilima ulica izmješta- (minimalni profil Ø 110 mm) pri čemu projektna nje postojećih cjevovoda s postojećih trasa na rješenja trebaju minimalizirati moguću pojavu planske bilo neznatno (paralelno pomicanje za uspora protoka u mreži. Nužno savladavanje visi- npr. 1m), trase postojećih se zadržavaju. nskih razlika i uključivanje pojedinih dijelova na- 4) U postupku izgradnje i uređenja planskih korido- selja u kanalski sustav postiže se djelomično ra prometnih površina, vodoopskrbne cjevovode izvedbom kraćih dionica tlačnog cjevovoda s potrebno je položiti / rekonstruirati i izmjestiti su- crpnim stanicama. kladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima 3) Ovim Planom se prihvaća sustav konačnog struke. Trase vodoopskrbnih cjevovoda unutar tretiranja otpadnih voda naselja putem planskog koridora cestovnih prometnica potrebno je uskla- rješenja i postojećoj projektnoj dokumentaciji o

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 983

usmjeravaju otpadnih voda na lokalni uređaj za dnje naselja Perušić mora se izvoditi i koristiti u pročišćavanje. Projektom odvodnje predviđeno skladu s odredbama Zakona o vodama, Zakona je da se na uređaj priključe samo otpadne vode o komunalnom gospodarstvu te sukladno pose- naselja Perušić te u kasnijoj fazi i područje Kva- bnim uvjetima javnog poduzeća nadležnog za rte. Pročišćene otpadne vode ispuštaju se iz gradnju i održavanje sustava odvodnje. uređaja u recipijent - Perušićki potok. 3) Iznimno, sustav interne odvodnje zgrada i 4) Sve planirane cjevovode javne odvodnje predvi- građevina na građevnim česticama jednoobite- đeno je polagati u koridorima prometnih površi- ljske / višeobiteljske stambene namjene (sukla- na, na način da cjevovodi podsustava odvodnje dno odredbi iz članka 36 stavka 3 ovih Odredbi) otpadnih voda budu položeni u drugom, a cjevo- za prostor Kunjača može kao privremeno rješenje vodi odvodnje oborinskih voda u prvom podze- biti putem odvodnje otpadnih sanitarnih voda u mnom sloju. nepropusne sabirne jame ili višedijelne sabirne 5) Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama jame (sa biopročistačem ili uređajima za biološko ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. pročišćavanje otpadnih voda, ali isključivo za Ukoliko to, iz određenih razloga nije moguće, otpadne fekalne vode) na građevnoj čestici (uz onda ih treba postavljati u sredini kolnika. poštivanje svih drugih relevantnih propisa za tu vrstu građevina). Članak 62. 4) Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priklju- 1) Ovim Planom određuje se obveza planiranja čaka treba postavljati unutar čestice neposredno izgradnje i proširenje postojeće mreže oborinske uz rub regulacijske linije prometnice. kanalizacije (Ø 315 mm) koju treba izvesti sa 5) Sve veće zgrade javne i društvene, gospodarske, cjevovodima profila min. Ø 400 - 500 mm. Kao turističke, mješovite ali i stambene zgrade sa 20 privremeno rješenje (do trenutka konačnog ili više stanova odnosno čija je GBP veća od uređenja uličnih profila sukladno odredbama i 1500 m2 moraju na svojoj čestici osigurati lokalni preporukama Plana) odvodnja oborinskih voda uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. će se rješavati kao i dosad tj prihvaćanjem u cestovne jarke i usmjeravanjem prema postoje- 5.3.3. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta ćim vodotocima. 2) Oborinske vode sa svih prometnih površina pri- Članak 64. kupljati će se slivnicima, koji trebaju biti projekti- 1) Elektroenergetska postrojenja i uređaji prikazani rani i izvedeni kao tipski. Dubina taložnice u sli- su orijentacijski u kartografskom prikazu broj vniku mora biti najmanje 1,5 m. Priključak slivni- 2.4. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna ka na odvodni cjevovod mora biti izveden u mreža - elektroenergetika" u mjerilu 1:5000. To- vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti čni položaji vodova i uređaja biti će određeni međusobno spojeni, a nije dozvoljeno ni uvođe- idejnim projektima u postupcima izdavanja loka- nje odvoda jednog slivnika u drugi. Oborinske cijskih dozvola. 2) Unutar koridora prometnica osigurani su pojase- vode sa parkirališnih površina moraju biti riješene putem odmašćivača ili sličnih uređaja/sustava vi za polaganje elektroenergetskih kabela kako za pročišćavanje onečišćenih oborinskih voda je to prikazano u načelnom karakterističnom po- prečnom profilu stambene ulice u točki 3.5.7. prikladnih za velike površina na kojima se predvi- đa kretanje i zadržavanje motornih vozila. Izni- tekstualnog dijela Plana. mno, za parkirališta veličine do 20 osobnih vozi- 3) Planom je predviđena zamjena postojećih uređa- la ili max. 500 m2 nije potrebno posebno tretira- ja za prijenos vodičima većeg presjeka i polaga- tiranje oborinskih voda već je njihovo upuštanje nje nove zračne kabelske srednjenaponske (na- u okolni u prirodni teren moguće kroz propusno ponska razina 20 kV) i niskonaponske mreže kabela te polaganje kabela i postavljanje stupova površinsko uređenje (npr. šuplji betonski opločni- ci ili sl.) ili putem upojnih jama. javne rasvjete u prvom podzemnom sloju. Pri 3) Pad priključka slivnika može iznositi najviše tome obavezno je pridržavati se propisa i smje- 30%. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, tre- rnica kojima su određeni odnosi s drugim građe- ba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom. vinama i vrstama komunalne infrastrukture. 4) Do prelaska SN mreže na 20 kV naponsku 4) Preporučljivo je da cijevi budu okruglog presjeka. Cijevi i spojevi moraju biti izrađeni od materijala razinu transformatori u novim trafostanicama koji moraju imati provjereno dobra mehanička trebaju biti projektirani kao preklopivi s 10 kV na svojstva (vodonepropusnost, trajnost, nepropu- 20 kV. Uklapanje novih trafostanica u postojeću sni način spajanja) te koji osiguravaju brzu mo- SN mrežu potrebno je izvesti tako da se osigura ntažu i ugradnju. dvostrano napajanje planiranih trafostanica. Prilikom izgradnje priključnih kabelskih vodova Članak 63. 10 (20) kV treba uz kabelski vod položiti PEHD 1) Projektom dokumentacijom određeni su presjeci cijev promjera Ø 50 mm. i nivelete javnih kanala, kote usporne vode te 5) Planom je predviđena zamjena postojećih (zra- način priključenja sabirnog kanala na uređaj za čnih na rešetkastim stupovima) te izgradnja no- pročišćavanje. vih tipskih betonskih transformatorskih postroje- 2) Interna odvodnja sa građevnih čestica nakon nja instalirane snage 1000 kVA. Za izgradnju izgradnje i puštanja u rad javnog sustava odvo- novih transformatorskih postrojenja (do 1000 kVA) potrebno je formirati građevne čestice

Stranica 984 Županijski glasnik Broj 19/17

minimalne površine 7 x 7 m. Čestice obavezno tom. Javna rasvjeta u nadležnosti je grada te je treba locirati uz javne prometne površine te tako u pogledu plana izgradnje javne rasvjete potre- omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu bno zatražiti njihovo mišljenje. izgradnje i/ili održavanja. Za tu svrhu, Planom su 5) Stupove nosače rasvjetnih tijela treba unutar pro- određene lokacije unutar površina javnih zelenih metnih koridora postavljati na način i u skladu s površina u kontaktu sa prometnim koridorima. potrebom da se osigura puna rasvijetljenost svih 6) Svaki eventualni novi veliki potrošač koji ima prometnih površina u svim vremenskim uvjetima. potrebu za velikom vršnom snagom, morat će za U pravilu stupove je planirano postavljati uzduž svoje potrebe osigurati novu transformatorsku jedne strane prometnih koridora. Izuzetno, kod stanicu unutar vlastite čestice. Tehnički uvjeti za cestovnih koridora većih širina gdje je uslijed opskrbom električnom energijom definirati će se visokih nasada zelenila moguća pojava tzv. u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima „slijepih džepova", može se za postizanje zado- kada budu poznata vršna opterećenja pojedinih voljavajuće razine rasvijetljenosti koristiti obje zgrada. strane koridora prometnice.

7) U slučaju potrebe izmicanja bilo kojeg dijela ele- Plinoopskrba ktroenergetske infrastrukture, a radi realizacije investicije u zoni obuhvata cjelokupne troškove Članak 66. radova snosi investitor, a poslove izmicanja 1) Za polaganje planiranih cjevovoda lokalne plino- izvodi HEP ODS Elektrolika Gospić (za dio ele- opskrbne mreže nazivnog radnog tlaka od 3 ktroenergetske infrastrukture u njenom vlasni- bara (a s vremenom i 4 bara) u prometnicama štvu). unutar obuhvata Plana osiguran je pojas minima- 8) Moguća su odstupanja od lokacija elektroenerge- lne širine 1,0 m u prvom podzemnom sloju za tskih objekata utvrđenih ovim Planom zbog mo- polaganje srednjetlačnih plinovoda prirodnog gućih problema prilikom rješavanja imovinsko- plina kako je to prikazano na kartografskom pri- pravnih odnosa i/ili optimalnih tehničko ekono- kazu „2.1. Prometna, ulična i komunalna infra- mskih uvjeta razvoja SN mreže. strukturna mreža – promet" u karakterističnim poprečnim presjecima za prometnice. Plinska Članak 65. mreža opskrbljivat će se plinom iz planirane 1) Unapređenje stanja postojeće niskonaponske plinske mjerne redukcijske stanice locirane uz mreže za potrebe snabdijevanja električnom ene- istočnu granicu obuhvata Plana uz županijsku rgijom treba izvesti postupnom zamjenom zračnih cestu Ž 5155. vodova (i po potrebi nosivih stupova i potrebne 2) Srednjetlačni plinovod će se polagati podzemno opreme), a sa rekonstrukcijom ulica i putem na dubini s nadslojem do kote uređenog terena izgradnje kabliranog sustava u prvom podze- minimalno 0,8 m (do 1,5 m) te će biti izveden od mnom sloju. polietilenskih cijevi visoke gustoće (PEHD 2) Srednjenaponske i niskonaponske kabele, kao i prema pravilima i normama DVGW i DIN EN) i kabele javne rasvjete, treba polagati u prvom fitinga kvalitete PE 100 klase SDR 11. Minima- podzemnom sloju na dubini 0,80 m unutar kori- malna sigurnosna udaljenost od građevina za dora javno prometnih površina. Na mjestima srednjetlačni plinovod je 2 m, a za srednjetlačne poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba kućne priključke pri paralelnom vođenju uz gra- polagati u zaštitne cijevi. Njihov položaj treba biti đevine je 1 m. usklađen s drugim vodovima komunalne infra- 3) Udaljenosti srednjetlačnog plinovoda od drugih strukture i situativno i visinski. Površine ispod komunalnih instalacija određuju se sukladno po- kojih je moguće polagati kabele u osnovnoj sebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri odre- razini, trebaju biti isključivo ne prometne površi- đivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ne prometnica, odnosno razdjelni pojasevi zele- ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od po- nila ili površine pločnika / biciklističkih staza. To- stojećih i planiranih instalacija i građevina kako čnije koridore polaganja kabela biti će moguće je to određeno odredbama posebnih propisa. odrediti kada budu poznate točne lokacije novih 4) Svaka zgrada/građevina mora imati zasebni sre- transformatorskih stanica te kada budu točno dnjetlačni kućni priključak koji završava plinskim definirane etape izgradnje. Za potrebe raspleta- regulacijskim uređajem uključivo s glavnim zapo- nja nadzemne i podzemne niskonaponske mreže rom smještenim u ormariću na fasadi zgrade/ mogu se koristiti i slobodni koridori uz pojaseve građevine. Kućni priključci projektirat će se za srednjenaponskih kabela unutar profila ulica. svaku planiranu zgradu/građevinu u sklopu proje- 3) Korištenjem različitih tehnoloških i tehničkih kta plinske instalacije za tu zgradu/građevinu. rješenja elemenata transformatorskih postrojenja 5) Pri ishođenju lokacijskih dozvola za plinovode i obavezno je pouzdano spriječiti svako nepovo- kučne priključke treba se pridržavati minimalnih ljno djelovanje postrojenja na živote i materijalne sigurnosnih udaljenosti od objekata suprastruktu- interese stanovništva, zaposlenih i/ili prolaznika. re i vodova komunalne infrastrukture, uređaja i To jednako podrazumijeva redoviti rad, slučajeve postrojenja od ST plinovoda. elementarnih i drugih eventualnih nepogoda kao 6) Do izgradnje plinoopskrbne mreže moguće je i moguće kvarove odnosno oštećenja. korištenje ukapljenog plina gradnjom podzemnih 4) Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladi- ili nadzemnih spremnika na vlastitoj građevnoj ti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama čestici sukladno važećim propisima za navedeni za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prome- tip spremnika.

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 985

Vrelovodna mreža 6.1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 67. Članak 68. 1) Vrelovode treba izvoditi iz predizoliranih cijevi sa 1) U člancima koji slijede, navedene su odredbe ugrađenom senzorskom trakom za detektiranje uređenja javnih zelenih površina unutar obuhva- mjesta eventualnog propuštanja vode. Zabranju- ta Plana. Sve odredbe u smislu preporuka biti će je se izgradnja vrelovoda u armiranobezonskim posebno istaknute. kanalima kao i ispuštanje vode iz vrelovodnog sustava upojnim bunarima u tlo. Nužna ispušta- Članak 69. nja moguća su u sustav odvodnih kanala obori- 1) Sljedeće su kategorije javnih zelenih površina: nske odvodnje na za to predviđenim mjestima. ₋ javni parkovi - površine najvišeg stupnja 2) Situativno, vrelovod je moguće polagati u kolnike, uređenosti (Z1a); pješačke nogostupe ili zelene pojaseve u kojima ₋ Zelenilo kulturno povijesnih cjelina – površine nema niti se planira sadnja niskog ili visokog visokog stupnja uređenosti s naglaskom na zelenila. Širina pojasa za polaganje vrelovodnih turistički potencijal (Z1b); cijevi ovisi o promjeru cijevi i prostornim mogu- ₋ zelenilo rekreativnih sadržaja – srednjeg stu- ćnostima i iznosi od 1,5 – 1,7 m. Dubina polaga- pnja uređenosti (Z1c); nja po osnoj izmjeri vrelovoda iznosi min. 1,6 m. ₋ zelenilo uz obrazovne ustanove - površine 3) Ukoliko prostorne mogućnosti dozvoljavaju, ko- srednjeg stupnja uređenosti namijenjeno mpenzaciju toplinskog produžavanja vrelovodnih mirnim aktivnostima (šetnja, sjedenje, dru- cijevi treba provesti izgradnjom „lira", a u proti- štvene igre) i dječjoj igri (Z1d) vnom treba ugrađivati linearne kompenzatore. ₋ zelenilo uz vjerske sadržaje - površine viso- 4) Na mjestima priključaka zgrada na sustav grija- kog stupnja uređenosti (Z1e). nja putem vrelovoda treba izgraditi toplinske podstanice. Osim za priključivanje zgrada javne Članak 70. namjene i višestambenih i stambeno-poslovnih 1) Smjernice za uređenje javnih zelenih površina zgrada sustav se planira i za priključivanje indivi- su sljedeće: dualnih obiteljskih stambenih zgrada. ₋ Svaku pojedinačnu površinu oblikovati na na- 5) Sustav distribucije tople vode putem vrelovoda čin da se ona uklopi kao logičan element jedne osim za grijanje prostorija može se koristiti i u cjeline; sanitarnoj potrošnji. Opskrbu će osigurati kotlovi ₋ Osmisliti posebne sadržaje koji će doprinijeti u kojima će sagorijevati otpadno drvo (iz drvo- kvaliteti boravka u tom prostoru i funkciona- prerađivačke industrije), bio masa (drveni peleti), lnosti; plin, loživo ulje. Sustav treba graditi kao preklo- ₋ Rješenjem osigurati jednostavnost i ekonomi- piv na min. dva različita izvora topline (drvo - čnost održavanja; peleti, plin, loživo ulje, mazut). ₋ Rješenjem osigurati ekološku i prostornu pri- 6) Izgradnju i održavanje cijelog sustava daljinskog mjenjivost uporabljenog biljnog i ostalog mate- centralnog grijanja treba dodijeliti koncesionaru. rijala. 7) Na kartografskom prikazu 2.3. „Prometna, ulična ₋ Iskoristiti reljefnu dinamiku u uređenju zelenih i komunalna infrastrukturna mreža – Plinoopskrba površina (oblici, veličina, ritam). Tektonika i vrelovodna mreža" dana je osnovna vrelovodna rješenja ovisit će o udjelu volumena i ploha u mreža, a dozvoljeno je postavljati ju na čitavom kompoziciji, o njihovom odnosu; obuhvatu Plana. Točni položaji vodova i uređaja ₋ Kompozicijom usmjeravati tok pješaka, po bit će određeni detaljnom projektnom dokume- potrebi skrivajući i otkrivajući prostor, otvara- ntacijom. jući i zatvarajući poglede, ovisno o procjeni 8) U dijelu gdje vrelovodna mreža prolazi izvan pro- projektanta. Postojeće stanje nalaže očuvanje metnih površina potrebno je osigurati slobodan određenih vizura te formiranje novih u smislu koridor od najmanje 2 x 1,5 m, za potrebe izgra- poboljšavanja slike naselja. dnje i održavanja. ₋ Korisnika šetača voditi kroz zelene površine dajući mu doživljajnu kvalitetu i prelaske iz 6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA područja u područje, koja se međusobno razlikuju, strukturno-oblikovno, funkcionalno; Članak 67.a ₋ Poželjno povezivanje zelenih površina sa ja- 1) Ovim urbanističkim planom uređenja zelene po- vnim sadržajima kako prometno tako i vizua- vršine dijele se na: lno. ₋ javne zelene površine; ₋ Oblikovnim rješenjem treba omogućiti velike ₋ zaštitne zelene površine. mogućnosti uporabe (rekreacija/odmor/igra); 2) Razgraničenje ovih površina dano je na kartogra- ₋ Predvidjeti prostore za rekreaciju i igru unutar fskom prikazu 1.1. „Korištenje i namjena površi- zelenih površina; na". u mjerilu 1:5000. ₋ Boravak omogućiti na intimnim, mirnim mje- 3) Kategorizacija zelenih površina u ovisnosti o stima, ali i na onim frekventnim, na mjestima uvjetima korištenja, uređenja i zaštite prikazana zaštićenim od kiše; je na kartografskom prikazu 3.2. „Uvjeti korište- ₋ Element vode je preporučljiv. Njegov oblik nja, uređenja i zaštite površina - tipologija zeleni- (jezerce, vodoskok, vodeni zid, fontana, la" u mjerilu 1:5000. „kanal-potok" ...) ovisit će o idejnom rješenju.

Stranica 986 Županijski glasnik Broj 19/17

Članak 71. pnja uređenosti (kategorije javnih zelenih površi- 1) U parkovima i površinama zelenila u sklopu na „Z1c"), isključivo se mogu naći sljedeći eleme- koridora prometnica - površinama najvišeg stu- nti: pnja uređenosti (Z1a), dozvoljeni su isključivo Niskogradnja sljedeći tipovi građevina: ₋ razne vrste popločenih površina i staza (drvo, Niskogradnja sipina, šljunak); ₋ staze (kamen, betonske kocke, drvo, sipina); ₋ elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna ti- ₋ razne vrste popločenja i trgovi (kamen, beto- jela i stupovi, posude za otpatke; nske kocke, drvo); ₋ nadstrešnice, pergole; ₋ vodeni elementi (česme - potreba za pitkom ₋ vodeni elementi (česme – potreba za pitkom vodom); vodom). ₋ elementi urbane opreme: klupe, stolice, leža- 2) Unutar površina javnog zelenila rekreativne na- ljke, rasvjetna tijela i stupovi, posude za otpa- mjene uglavnom se pojavljuju pješačke i biciklisti- tke i dr. čke komunikacije s glavnom funkcijom poveziva- ₋ sprave za dječju igru veće od 2 m visine te nja rekreativnih sadržaja. potrebne površine za igru do 25 m² (preporu- 3) Za zelene površine rekreativnih sadržaja, prepo- ka) ruke i smjernice uređenja bile bi sljedeće: Visokogradnja ₋ urediti ih kvalitativno zadovoljavajuće – ko- ₋ paviljoni; mpozicijski, stilski, i funkcionalno; ₋ nadstrešnice; ₋ koristiti autohtone vrste, uglavnom grmolike ₋ pergole, vegetacije manjeg habitusa te mjestimične ₋ platforme – pozornice – multifunkcionalne po- grupacije cvjetnih nasada. vršine; ₋ sanitarne građevine (WC). Članak 74. ₋ manji montažni objekti - kiosci, štandovi i sl. 1) Na površinama uz obrazovne ustanove srednjeg 2) Maksimalna tlocrtna izgrađenost površine parka stupnja uređenosti namijenjenim mirnim aktivno- može biti najviše do 15% (uključuje građevine ni- stima (šetnja, sjedenje, društvene igre) i dječjoj skogradnje i zgrade / građevine visokogradnje). igri (kategorije javnih zelenih površina „Z1d") 3) Maksimalna etažnost zgrada unutar parka jest isključivo se mogu naći sljedeći elementi: prizemlje (P) pri čemu je maksimalna visina 5,0 Niskogradnja m do sljemena ili najviše kote ravnog krova. ₋ razne vrste popločenih površina i staza (ka- Maksimalna površina zgrade unutar parka je 50 men, betonske kocke, drvo, sipina, šljunak); m2 (GBP-a); ₋ elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna 4) Za uređenje centralnih parkova naselja poželjna tijela i stupovi, posude za otpatke; je izrada projekta hortikulturnog uređenja zele- ₋ sprave za dječju igru manje od 2 m visine te nih površina. Projekt hortikulturnog uređenja ima potrebne manje površine za igru manje od 4 za cilj dobivanje optimalnog prostornog uređenja. m² (preporuka); ₋ nadstrešnice; Članak 72. ₋ vodeni elementi (česme – potreba za pitkom 1) Što se izgradnje tiče na uređenim javnim zelenim vodom); površinama kulturno povijesnih cjelina - visokog ₋ pergole. stupnja uređenosti (kategorije javnih zelenih površina „Z1b"), isključivo se mogu naći sljedeći Članak 75. elementi: 1) Što se izgradnje tiče na uređenim javnim zelenim ₋ razne vrste popločenih površina i staza (ka- površinama uz vjerske sadržaje - visokog stupnja men, drvo, sipina, šljunak); uređenosti (kategorije javnih zelenih površina ₋ elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna „Z1e"), isključivo se mogu naći sljedeći elementi: tijela i stupovi, posude za otpatke; ₋ razne vrste popločenih površina i staza (ka- ₋ pergole, drveni štandovi; men,betonske kocke, drvo, sipina, šljunak); ₋ vodeni elementi (česme – potreba za pitkom ₋ elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna vodom) tijela i stupovi, posude za otpatke; 2) Na području lokaliteta tvrđave Perušić kao turisti- ₋ pergole; čkog elementa i vidikovca je bez obzira na pre- ₋ vodeni elementi (česme – potreba za pitkom vladavanje prirodnog krajobraza u vidu šumara- vodom). ka i slobodnog visokog i niskog zelenila potre- 2) Prisutnost vjerskih sadržaja u obliku križnog puta bno dozvoliti minimalne intervencije u prostornom koji kroz ovaj prostor prolazi prema Župnoj Crkvi uređenju. Sv. Križa te vrlo turistički atraktivnog prostora i 3) Prostor je potrebno održavati na zadovoljavaju- njenog značaja kao vidikovca, u tom je prostoru ćoj razini i osigurati ga od degradacije u smislu bez obzira na prevladavanje prirodnog krajobra- zarastanja u šikaru. za u vidu šumaraka i niskog slobodnog zelenila potrebno dozvoliti minimalne intervencije u pro- Članak 73. stornom uređenju. Prostor je potrebno održavati 1) Što se izgradnje tiče na uređenim javnim zelenim na zadovoljavajućoj razini i osigurati ga od degra- površinama rekreativnih sadržaja - srednjeg stu- dacije u smislu zarastanja u šikaru.

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 987

Članak 75.a ₋ Prostore niske kvalitete i privlačnosti održava- 1) Površina starog groblja na katastarskoj čestici ti na prihvatljivoj estetskoj razini, po mogućno- 5088 k.o. Perušić, ovim Planom je određena kao sti iskoristiti po potrebi kao zaštitne koridore. javna zelena površina (Z1). Do privođenja površi- ne planiranoj namjeni dozvoljeno je njeno korište- Članak 79. nje kao parkirališna površina u službi groblja. 1) Na području prirodnog zelenila veće kvalitete vegetacije (Zp1), nije dozvoljena gradnja objeka- Članak 76. ta visokogradnje. 1) Prilikom rješavanja javnih zelenih površina treba: ₋ Poželjno je održati stanje vegetacije na razini ₋ Pridržavati se odredbi Pravilnika o osiguranju okolnog prirodnog okruženja s minimalnim pristupačnosti građevina osobama s invalidi- utjecajem kako bi se osigurala prihvatljiva fo- tetom i smanjene pokretljivosti; rma odnosno spriječila degradacija kontaktnog ₋ Omogućiti pristup interventnim vozilima; prostora. ₋ Osigurati vatrogasne pristupe i operativne po- ₋ Prostor je potrebno održavati na zadovoljava- vršine unutar parka. Osim adekvatne širine i jućoj razini i osigurati ga od degradacije u smi- radijusa pristupa (poštivati normative horizo- slu zarastanja u šikaru. ntalnih i vertikalnih gabarita vatrogasnih pri- 2) Uvjetno su dozvoljeni isključivo sljedeći tipovi stupa), te veličine površine za operativni rad građevina: vatrogasnog vozila, potrebno je zadovoljiti i Niskogradnja odgovarajuću nosivost građevinskih konstru- ₋ staze (kamen, betonske kocke, drvo, sipina); kcija površina predviđenih za pristup i opera- ₋ vodeni elementi - bunari tivni rad vatrogasnog vozila (osovinski priti- ₋ elementi urbane opreme: klupe, rasvjetna tisak od 100 kN). Uz ovo, projektnom doku- tijela, posude za otpatke i dr. mentacijom osigurati i potrebne količine Članak 80. vode, s potrebnim tlakom i optimalnim raspo- 1) Na području prirodnog zelenila manje kvalitete redom uređaja – hidranata. vegetacije (Zp2), nije dozvoljena gradnja objeka- 2) Komunalna opremljenost javnih zelenih površina ta visokogradnje. znači rasvjetu, odvodnju oborinskih površinskih ₋ Poželjno je održati stanje vegetacije na razini voda ili intervencije vatrogasaca, te vodovodnu i postojećeg stanja s minimalnim utjecajem ka- kanalizacijsku opremeljenost za sanitarnu građe- ko bi se osigurala prihvatljiva forma odnosno vinu unutar parka. spriječila degradacija kontaktnog prostora u 3) Postavljanje montažno-demontažnih građevina smislu degradacije odnosno zarastanja u šika- (kioska, nadstrešnica, reklamnih panoa i sl.) na ru. javnim zelenim površinama dozvoljeno je isklju- ₋ Sanitarnom sječom u procesu održavanja ra- čivo Odlukom Općinskog vijeća. zine kvalitete prirodnog prostora poželjno je 6.2. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina očuvati prostor na način da se obnovi šumski fond ili pojavi neki oblik uređenja s minimalnim Članak 77. utjecajem na okruženje. 1) Unutar kategorije zaštitnih zelenih površina (ru- 2) Uvjetno su dozvoljeni isključivo sljedeći tipovi bno uokolo naselja) nalaze se sljedeće krajobra- građevina: zne cjeline: Niskogradnja ₋ prirodno zelenilo veće kvalitete - površine slo- ₋ staze (drvo, sipina). bodnog visokog i niskog zelenila (Zp1); ₋ prirodno zelenilo manje kvalitete - površine Članak 81. slobodnog visokog i niskog zelenila (Zp2); 1) Na području zelenila uz prometne koridore (Zk), ₋ zelenilo uz prometne koridore - površine nije dozvoljena gradnja objekata visokogradnje. slobodnog visokog i niskog zelenila (Zk). ₋ Poželjno je postojeću vegetaciju proširiti unu- 2) Kategorija zaštitnih zelenih površina kao sasta- tar naznačenih prostora koridora vrstama vnog dijela naselja je sljedeća: gustog sklopa otpornim na zagađenje kako bi ₋ zeleni potez u sklopu uličnog koridora. se osigurala prihvatljiva forma, spriječila degradacija kontaktnog prostora i zarastanja u Članak 78. šikaru. 1) Smjernice za uređenje krajobraznih cjelina su ₋ Sanitarnom sječom u procesu održavanja ra- sljedeće: zine kvalitete prirodnog prostora poželjno je ₋ Osigurati minimalni utjecaj na prirodno stanje očuvati prostor na način da se obnovi šumski površina; fond. Održavati i čuvati biljni fond kako ne bi došlo ₋ 2) U zoni zaštitnih zelenih površina – zelenih poteza do zapuštanja i procesa prirodne sukcesije, u sklopu prometnih koridora (kategorija zaštitnih zarastanja prostora u šikare i slične funkcio- zelenih površina nema oznaka simbola), moguća nalno i estetski neprihvatljive vegetacijske za- je postava montažnih građevina – kioska standa- jednice; rdnih veličina do 12 m2. ₋ Na prostorima iznimne kvalitete i privlačnosti dozvoliti javljanje javnih/turističkih elemenata 6.3. Uvjeti uređenja zelenih površina u sklopu (šetnica, poučnih staza i manjih odmorišta) s građevnih čestica minimalnim intervencijama na prirodno stanje;

Stranica 988 Županijski glasnik Broj 19/17

postojećim gabaritima s mogućnosti dogradnje Članak 82. uz zadržavanje građevinskog pravca. Na groblju Članak brisan. se mogu graditi i uređivati površine za ukop, zelene površine te građevine i uređaji prometne i Članak 83. komunalne infrastrukture. 1) Hortikulturno uređenje građevne čestice ali i oko- lice građevina javne i društvene, mješovite –sta- 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- mbene – poslovne - pretežno poslovne te gospo- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBI- darske – poslovne namjene, trebalo bi uskladiti s JENTALNIH VRIJEDNOSTI uređenjem ostalih otvorenih površina naselja, tim više ako su oni neograđeni i javno dostupni. Članak 86. 2) Razina hortikulturnog uređenja svodi se na osno- 1) Temeljem odredbi PPUO Perušić, povijesna na- vno uređenje hodnih i zelenih ploha pa sve do selja i njihovi dijelovi, graditeljski sklopovi, povi- sadnje ukrasnog i zaštitnog bilja, sadnje živica jesne građevine s okolišem, prirodni i kultivirani uz ograde te održavanje navedenog (redovito krajolici, povijesno-memorijalni spomenici arheo- obrezivanje, šišanje, košnju, čišćenje i popravke loški lokaliteti moraju biti na stručno prihvatljiv hodnih i drugih ploha i sl.) način uključeni u budući razvitak. 2) Ovim urbanističkim planom uređenja daju se mje- Članak 84. re i smjernice očuvanja i zaštite prirodnih i kultu- 1) Za privatne vrtove i okućnice, preporuke i smjerno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih rnice uređenja bile bi sljedeće: vrijednosti. U osnovi dijele se na mjere zaštite ₋ prednji dio prema ulici trebao bi biti nositelj prirodnih i krajobraznih vrijednosti, mjere očuva- reprezentativne funkcije; preporuča se urediti nja i zaštite slike naselja i vrijednih kulturno – po- ga kvalitativno zadovoljavajuće – kompozici- vijesnih cjelina, na vrijednosti graditeljske baštine jski i stilski, dok bi ostale funkcije i sadržaje - i mjere očuvanja arheoloških lokaliteta. intimni boravak, dječja igra, voćnjak, povrtnjak 7.1. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i pose- i sl. bilo preporučljivo imati na stražnjoj strani bnosti čestice; ₋ koristiti što veći broj autohtonih vrsta, primje- Članak 87. renih veličina u odnosu na kuću; visinu i vrstu 1) Na prostoru obuhvata Plana nalazi se manji dio ograde prilagoditi susjedstvu (uz poštivanje obuhvata prostora koji se PPUO Perušić predla- odredbi Plana); preporučaju se živice (Ligu- že za zaštitu kao značajni krajobraz. To je pro- strum, Berberis, Buxus, Carpinus, Forsithia, stor šireg područja pećinskog parka Grabovača. Lonicera, Pyracantha). Temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode, na

6.4. Groblje prostoru značajnog krajobraza dozvoljene su sve aktivnosti osim onih koje direktno negativno Članak 85. utječu na razloge zbog kojih je taj prostor predlo- 1) Za prostor gradskog groblja, preporuke i smje- žen za zaštitu. rnice uređenja bile bi sljedeće: 2) Krajobraz obronaka 2 brežuljka („Klis") unutar ₋ Ulazni dio groblja trebao bi biti nositelj repre- naselja Perušić označenih kao prirodno zelenilo zentativne funkcije; preporuča se urediti ga veće kvalitete (Zp1) i brežuljka („Prvanska gl.") kvalitativno zadovoljavajuće - kompozicijski i označen kao zelenilo manje kvalitete (Zp2) unu- stilski tar obuhvata Plana na kartografskom prikazu ₋ biljni materijal bi trebao većinom biti crnogori- 3.2. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina čni ili bjelogorične vrste koje nisu listopadne. - tipologija zelenila" u mjerilu 1:5000 predstavlja U pravilu, crnogoricu koristiti kao akcent – prirodni krajobraz i na njemu se ne planira izgra- bilo kao soliterno stablo ili manju skupinu dnja. Očuvanje karaktera prirodnog krajobraza stabala. Biljne vrste većinom držati u domeni osigurava se kroz primjeren način korištenja koji autohtonih vrsta je dan u točki 6. odredbi ovog Plana. ₋ visinu i vrstu ograde prilagoditi susjedstvu (uz 3) Karakter prostora prirodnog krajobraza prikaza- poštivanje odredbi Plana); preporučaju se nog na kartografskom prikazu 3.2. „Uvjeti kori- živice (Ligustrum, Berberis, Buxus, Carpinus, štenja, uređenja i zaštite površina - tipologija ze- Pyracantha). lenila" u mjerilu 1:5000 u osnovi se svodi na: ₋ U slučaju proširenja groblja dozvoljena je sje- ₋ sjeverni, zapadni, jugozapadni te manji dio ča slobodnog visokog zelenila uz granicu uz jugoistočnog rubnog dijela obuhvata Plana obvezu supstitucije biljnog materijala iste vrste označeni kao prirodni krajobraz manje kvalite- u neposrednoj blizini te (Zp2) čine prostori prirodnog krajobraza sa ₋ Preporuka uređenja samog prostora grobnog specifičnim manje-više samoniklim niskim i polja vrstama brzog rasta i gustog sklopa visokim zelenilom ličkog kraškog podneblja pogodnih za oblikovanje orezivanjem. rjeđeg sklopa (sjeverno djelomično zapušteni 2) Na prostoru groblja mogu se graditi kapele, prostori napuštenih površina starih voćnjaka i mrtvačnica i sl., najveće tlocrtne površine do 150 obrađivanih površina ), koji bi se u procesu m2, visine zgrade jedna etaža (P), a najveće planiranja novih dijelova naselja trebali uklo- visine do sljemena krova 7,0 m. Dozvoljava se piti u okolnu sliku naselja te što je moguće rekonstrukcija zgrade mrtvačnice s trijemom u više zadržati postojeći prirodni karakter.

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 989

₋ središnji dijelovi slobodnog prirodnog zelenila deće mjere zaštite prirode: odlikuje dvojak karakter što se tiče karaktera ₋ potrebno je voditi računa da izgradnja građe- vegetacije i reljefnih oblika - od pretežito ra- vinskih područja ne uzrokuje gubitak rijetkih i vnih predjela pokrivenih niskom samoniklom ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa vegetacijom i travnim pokrovom (Z1c i Z1d) strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti, koji su određeni dio godine plavljeni do bre- ₋ prilikom planiranja i uređenja građevinskih žuljkastih dijelova uz vjerske sadržaje (crkva zona treba koristiti materijale i boje prilagođe- Sv. Križa) i povijesne cjeline (turska kula) ne prirodnim obilježjima okolnog prostora i (Z1b i Z1e) prekrivenih samoniklom visokom i tradicionalnoj arhitekturi, niskom (grmolikom) vegetacijom karakteristi- ₋ prilikom ozelenjivanja područja treba koristiti čnom za ličko kraško podneblje koje predsta- autohtone biljne vrste, a eventualne postojeće vljaju središnji dio prostora naselja koji bi kao elemente autohtone flore potrebno je sačuva- takav trebalo očuvati od prirodne sukcesije ti u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u kra- (pretvaranja u šikare) i kvalitetno iskoristiti i jobrazno uređenje, povezati s izgrađenim dijelovima naselja. ₋ potrebno je očuvati biološke vrste značajne ₋ sjeveroistočni dijelovi obuhvata Plana kara- za stanišni tip i ne unositi strane (alohtone) kterizira pretežito ravan i blago razgiban reljef vrste, pod travnatim pokrovom i mjestimičnim forma- ₋ potrebno je očuvati vodena staništa u što pri- cijama niske grmolike vegetacije (Zk) preteži- rodnijem stanju, štititi područja prirodnih vo- to neiskorišten i kao takav poželjan za sadnju dotoka kao ekološki vrijedna područja te spri- autohtonog biljnog materijala radi stvaranja ječiti njihovo onečišćenje, veće površine zaštitnog zelenila uz intenzivne ₋ treba izbjegavati regulaciju vodotoka, kanali- prometne koridore. ziranje i promjene vodnog režima vodenih sta- 4) Ekološka mreža Republike Hrvatske proglašena ništa, je Uredbom o ekološkoj mreži te predstavlja po- ₋ potrebno je očuvati raznolikost staništa na dručja ekološke mreže Europske unije Natura vodotocima i povoljnu dinamiku voda, 2000. Ekološku mrežu RH (EU ekološku mrežu ₋ potrebno je očuvati u najvećoj mogućoj mjeri Natura 2000) prema Uredbi o ekološkoj mreži postojeće krajobrazne vrijednosti, čine područja očuvanja značajna za ptice - POP ₋ potrebno je štititi speleološke objekte, ne mije- (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje njati stanišne uvjete u speleološkim objekti- povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za ma, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini, Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te podru- ₋ treba osigurati pročišćavanje svih otpadnih čja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, voda. a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i 7.2. Mjere zaštite kulturno povijesnih i ambi- stanišne tipove - POVS (područja značajna za jentalnih cjelina očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih Članak 88. stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju). 1) Mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara nad ko- Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži na području jima je uspostavljena zaštita prema Zakonu o obuhvata Plana nalaze se sljedeća područja zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (kulturna dobra ekološke mreže: za koja je utvrđen akt o preventivnoj zaštiti ili re- - područja očuvanja značajna za vrste i stani- gistraciji) utvrđuje i provodi nadležno tijelo Mini- šne tipove - POVS: starstva kulture. Točan popis mjera zaštite utvrđu- ₋ Ličko polje HR2001012; je se posebnim uvjetima u postupku izdavanja - područja očuvanja značajna za ptice - POP: lokacijske dozvole, a odobrava prethodnim odo- ₋ Lička krška polja HR1000021. brenjem u postupku izdavanja građevinske do- 5) Granice područja ekološke mreže, prikazane su zvole. na kartografskom prikazu 3.1. „Uvjeti korištenja, 2) Zaštićena kulturna dobra (kulturna dobra upisana uređenja i zaštite površina - Područja posebnih u Registar zaštićenih kulturnih dobara) na prosto- uvjeta korištenja / ograničenja u korištenju". storu naselja Perušić su sljedeća: 6) Svi planovi, programi i zahvati koji mogu imati ₋ Ruševine starog grada Perušić (Z-308); značajan negativan utjecaj na ciljne vrste, ciljna ₋ Župna crkva Sv. križa (Z-309); staništa i cjelovitost područja ekološke mreže 3) Preventivno zaštićena kulturna dobra (kulturna dobra upisana u Registar preventivno zaštićenih podliježu ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o kulturnih dobara) na prostoru naselja Perušić su ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata sljedeća: za ekološku mrežu. ₋ Kapela Sv. Roka (P-1334); 7) Osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica (i 4) Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve način provedbe mjera) u Područjima očuvanja radove koji se provode na kulturnim dobrima značajnim za ptice (POP) propisane su Pravilni- uključujući i radove za koje se ne izdaje građevi- kom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama nska dozvola, te za radove iz Pravilnika o odre- za očuvanje ptica u području ekološke mjere. đivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje 8) Obzirom na sve gore navedeno određuju se slje- lokacijska dozvola.

Stranica 990 Županijski glasnik Broj 19/17

5) Za kulturna dobra nad kojima nije uspostavljena 4) Tijekom pripreme izvođenja građevinskih radova zaštita, a koja su ovim Planom predložena za potrebno je sukladno rezultatima istražnih radova zaštitu kroz Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih provoditi i djelomičan ili potpun arheološki na- dobara (preventivna zaštita, registracija), potre- dzor te sve pronalaske evidentirati i istražiti su- bno je pokrenuti postupak zaštite. Postupak će kladno smjernicama nadležnog konzervatorskog po službenoj dužnosti pokrenuti nadležno tijelo odjela. U slučaju manjih pronalazaka, radove na Ministarstva kulture, odnosno vlasnik ili investitor istraživanju ograničiti na predmetni lokalitet te prije poduzimanja planiranih zahvata. Sve nave- provoditi na način da se omoguće daljnje građe- deno odnosi se na sljedeća kulturna dobra: vinske aktivnosti na širem prostoru. Iznimno za ₋ Perušić - Bašići 9 slučaj značajnijih pronalazaka (po povijesnoj vri- ₋ Perušić - Župni dvor jednosti i površinskom rasprostiranju) radove na 6) Zaštitu i očuvanje kulturnih dobara od lokalnog uređenju prostora moguće je kratkotrajno preki- značaja provode tijela lokalne uprave i samou- nuti ali ne duže od 60 dana. U tom slučaju sve uprave sukladno ovom Planu i mjerama zaštite daljnje aktivnosti na uređenju spomenutog pro- utvrđenim Konzervatorskom podlogom. Lokalna stora Kunjača moraju biti usklađene sa smjerni- uprava i samouprava dužna je o planiranim za- cama, preporukama nadležnog konzervatorskog hvatima na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara odjela a na osnovu rezultata istraživanja utvrditi lokalnog značaja obavijestiti nadležno tijelo Mini- će se i daljnji koraci u smjeru zaštite predmetnog starstva kulture, te postupati u skladu sa Zako- lokaliteta. konom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („NN”, 5) Prilikom izvođenja zemljanih radova za planiranu br. 69/99, 151/03 i 157/03), članak 17. Sve nave- prometnicu na k.č. 4987 k.o. Perušić potrebno je deno odnosi se na sljedeća kulturna dobra: vršiti arheološki nadzor s obzirom da prostor nije ₋ Perušić - S. Radića 21 detaljnije rekognosciran niti sondiran. ₋ Perušić - S. Radića 49 (Zgrada Pošte) 6) Sve arheološke pronalaske za koje je to fizički i ₋ Perušić - Cisterna kod zgrade Općine prostorno moguće izvesti preporuča se aktivirati ₋ Perušić - Cisterna kod Župne Crkve ih u smislu prostorne i povijesne atrakcije (npr. ₋ Perušić - Kapela Majke Božje kao sastavni dio uređenja javnih zelenih površi- ₋ Perušić - Povijesna cjelina Perušić na i sl.) a u cilju edukacije, turističke promocije i sl. 7.3. Mjere zaštite arheoloških lokaliteta 7.4. Mjere zaštite povijesnih graditeljskih Članak 89. cjelina 1) Na području naselja Perušić nalaze se ovi arhe- ološki lokaliteti: Članak 90. AL 1 – Kisa (P-1402) – preventivno zaštićeno; 1) Prema prijedlogu Pravilnika o utvrđivanju svo- AL 2 – Gradina (P-1445) – preventivno zaštićeno; jstava mjera zaštite za kulturno povijesne cjeline AL 4 – Kunjača (P-1444) – preventivno zaštićeno. utvrđene su sljedeće zone s pripadajućim mjera- 2) Prilikom ishođenja potrebne dokumentacije za ma zaštite: gradnju i uređenje zgrada i građevina na podru- 1. ZONA A - Zona prvog stupnja zaštite povije- dručju Kunjača potrebno je ishoditi prethodnu snih struktura u kojoj se nalaze dobro očuva- suglasnost od nadležnog konzervatorskog odje- ni i osobito vrijedni elementi, povezani u cje- la. Suglasnost se odnosi na način tretiranja eve- linu bez značajnijeg diskontinuiteta. Mjere ntualnih pronalazaka prilikom gradnje te određu- zaštite propisuje očuvanje svih povijesnih đuje spektar mjera koje je potrebno provesti u vrijednosti uključujući organizaciju i elemente ovisnosti o vrijednosti pronalaska. prostora, graditeljsko nasljeđe te povijesne 3) Za navedene i potencijalne a neistražene prosto- funkcije i sadržaje. Dopušteni su zahvati kore mogućeg pronalaska arheoloških ostataka nzervacije i sanacije te faksimilne rekonstru- potrebno je provesti istražne radove da bi se kcije. Unošenje recentnih struktura ograniče- odredile granice zaštite lokaliteta i te isti detaljno no je na minimalnu mjeru. kartirali i dokumentirali. Istražne radove provodi 2. ZONA B - Zona drugog stupnja zaštite povije- nadležni konzervatorski odjel. Navedena istraži- snih struktura u kojoj se nalaze elementi razli- vanja potrebno je provesti prije vršenja građevi- čitog stupnja očuvanosti, povezani u skladnu nskih i drugih radova na arheološkim lokalitetima, cjelinu zajedno s recentnim strukturama. Mje- u tijeku ishođenja lokacijske dozvole, odnosno re zaštite propisuje očuvanje povijesne orga- prije ishođenja prethodnog odobrenja. Istražne nizacije prostora ili elemenata prostora te radove treba planirati te odraditi u kontinuitetu posebno vrijednih pojedinačnih građevine ili unutar najviše 60 dana. U slučaju izmjene važe- grupe građevina s pripadajućom funkcijom. ćih zakona (npr. ukidanje lokacijske dozvole) Dopušteni su zahvati konzervacije i sanacije probna arheološka istraživanja potrebno je pro- te rekonstrukcije u suvremenim materijalima. vesti prije izdavanja prethodnog odobrenja (gra- Recentne strukture moguće je interpoliranjem đevinske dozvole). Prethodno odobrenje potre- prema obilježjima zone poštujući zatečenu bno je ishoditi i za radove za koje se ne izdaje organizaciju prostora i postojeće gabarite. građevinska dozvola. Na osnovi rezultata istraži- 3. ZONA E - Zona zaštite ekspozicije ili konta- vanja utvrdit će se daljnji postupak u zaštiti pre- ktna zona zaštićenih povijesnih struktura koju dmetnih lokaliteta. čini neposredna okolina zaštićene cjeline.

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 991

Propisuje se zaštita povijesnih sadržaja zona 7) Reciklažno dvorište je fiksno nadzirano mjesto A i B, zaštita odabranih elemenata, uz kontro- za odvojeno odlaganje raznih otpadnih tvari te lu namjena površina i gabarita, a posebno uz se uređuje uz sljedeće uvjete: očuvanje kvalitetnih vizura, arhitektonskih i ₋ najmanja i najveća dopuštena veličina građe- krajobraznih vrijednosti. U toj su zoni moguće vne čestice nisu određene; intervencije u prostoru uz pridržavanje osno- ₋ predviđa se postavljanje montažnih građevina vnih konzervatorskih načela. (sanitarno-garderobni objekt, uredski prostor i 4. ZONA K - Zona zaštite krajolika kulturno povi- sl.) tlocrtne površine do 25 m2 i najveće visine jesne cjeline koju čini prirodni i kultivirani građevine 3,0 m; prostor koji je integralno povezan s cjelinom. ₋ predviđa se uređenje betonskog platoa; U ovoj se zoni propisuje zaštita integralnih, ₋ građevnu česticu potrebno je ograditi. prirodnih i kulturno povijesnih vrijednosti. Za- 8) U sklopu reciklažnih dvorišta mogu se urediti štićuju se vizure putem kontroliranih interve- centri za ponovnu uporabu. ncija u vidnom polju zaštićene cjeline. Sustav 9) Uvjeti i kriteriji priključenja građevne čestice reci- mjera propisuje – zaštitu integralnih, prirodnih klažnog dvorišta na prometnu površinu i komu- i kulturno povijesnih vrijednosti uspostavom nalnu infrastrukturu određeni su u poglavlju 5. skladnih odnosa sa zaštićenom cjelinom (zo- Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije na A i B),- očuvanje i isticanje povijesnih obli- i opremanja prometne, telekomunikacijske i ko- ka i kompozicijskih vrijednosti (dominantne, munalne mreže s pripadajućim objektima i po- subdominantne), - zaštitu vanjskih i unutarnjih vršinama ovih Odredbi. Prilikom korištenja spre- vizura (panorame, usmjerene vizure) putem mnika i uređaja nužno je osigurati propisane mje- kontroliranih intervencija u zadanom polju za- re zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) na gra- štićene cjeline, - uz pridržavanje načela iz pre- đevnoj čestici i na susjednim česticama na koje thodnog stavka moguće su i veće intervencije građevina ima utjecaja. u prostoru. 10) U sklopu zaštitnih i drugih zelenih površina uz

8. POSTUPANJE S OTPADOM prometnice (koje su lako dostupne) na cjeloku- pnom prostoru naselja preporuka je uređivati Članak 91. „zelene otoke" – mjesta ugradnje kontejnera i 1) Na prostoru obuhvata Urbanističkog plana ure- drugih tipova uređaja i opreme za prikupljanje đenja postupanje s otpadom treba biti u skladu s sekundarnog otpada. odredbama Zakona o održivom gospodarenju 11) Odgovarajućim mjerama treba poticati i organizi- otpadom. Zbrinjavanje komunalnog i neopasnog rati sakupljanje i odvoz otpada biljnoga podrijetla proizvodnog otpada vršit će organiziranim odvo- koji će se prerađivati za kompost. Potrebno je zom, koji će se obavljati prema komunalnom poticati stanovnike naselja da u svojim vrtovima redu javnog komunalnog poduzeća i odvozom uređuju mala kompostišta za potrebe domaći- istog na za to predviđeno odlagalište. nstva. 2) Proizvođači proizvodnog otpada moraju u skladu 12) Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na s odredbama Zakona o otpadu (ovisno o količini prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skla- i vrsti otpada) predati sakupljaču otpada prateći du s odredbama Zakona o održivom gospodare- list s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i nju otpadom, odvozom na za to predviđeno odla- načinu pakiranja otpada. galište. 3) Proizvođač proizvodnog otpada koji proizvede više od 150 t neopasnog otpada te 200 kg opa- 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA snog otpada mora u skladu s odredbama Zako- UTJECAJA NA OKOLIŠ

na o otpadu izraditi plan gospodarenja otpada. Članak 92. Budući da su djelatnosti predviđene u gospoda- 1) Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš svo- rskoj – poslovnoj zoni tihe, nezagađujuće, koje di se na vođenje računa o svim aspektima lju- ne narušavaju kvalitetu stanovanja, ne predviđa dskog ponašanja i korištenja prostora. U osnovi se da će biti opasnog otpada. štetan utjecaj se odnosi na: 4) Djelatnosti koje se obavljaju u gospodarskoj zoni ₋ načine korištenja voda i proizvodnja otpadnih ne smiju proizvoditi infektivne, kancerogene, voda (te njeno tretiranje); toksične otpade te otpade koji imaju svojstva ₋ načine i vrste korištene energije te sukladno nagrizanja ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku vrsti i nus produkti; ili biološku reakciju. ₋ štetan utjecaj na okoliš kroz proizvodnju buke, 5) Na prostoru obuhvata Plana, a u sklopu površine neugodnih mirisa, štetnih plinova, prekomje- gospodarske – komunalno servisne namjene rno osvjetljenje. (K3), južno od županijske ceste Ž 5155, planira ₋ štetan utjecaj na okolne građevine i prostor se uređenje reciklažnog dvorišta. prilikom izvanrednih situacija (rušenja, požar i 6) Reciklažna dvorišta i druge građevine za gospo- sl.). darenje otpadom od lokalnog značaja, osim na lokaciji iz prethodnog stavka, mogu se graditi i Članak 92.a na ostalim površinama gospodarske namjene - 1) Za područje Općine Perušić izrađena je Procjena poslovne - komunalno servisne (K3) te na površi- ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih nama gospodarske namjene - proizvodne – pre- dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća u težito industrijske (I1). kojoj su detaljno navedene mjere zaštite od mo-

Stranica 992 Županijski glasnik Broj 19/17

gućih prirodnih i tehničko – tehnoloških katastro- Članak 95. fa i velikih nesreća. 1) Zaštitu i očuvanje čistoće zraka od zagađenja treba vršiti na način: Zaštita podzemnih voda ₋ odabrati i preporučiti te stimulirati ekološki pri- Članak 93. hvatljive izvore energije (prirodni plin, drveni 1) Zaštitu podzemnih voda od zagađenja treba vrši- peleti, sunčeva energija, energija vjetra, geo- ti na način: termalna energija...); ₋ izgraditi sustave za odvodnju otpadnih voda ₋ za proizvodne djelatnosti odrediti obvezu ko- od vodonepropusnih elemenata i materijala; rištenja filtera na ispustima te periodički ko- ₋ oborinske vode s prometnih površina i parkira- ntrolirati njihovo korištenje i ispravnost; lišta odvoditi putem slivnika s taložnicama u ₋ usmjeravati promet teretnih vozila izvan sredi- sustav javne odvodnje do ispusta u recipijente šta naselja; s prethodnim odvajanjem masti, ulja, taloga; ₋ poticati sadnju visokog zelenila kako kroz ₋ odrediti obvezu, načine te vremenski rok uređenje javnih zelenih površina tako i na obveznog priključenja izgrađenih građevnih privatnim česticama; čestica na sustav odvodnje sukcesivno s njegovom izgradnjom i puštanjem u korištenje; Zaštita od buke, prekomjernog osvjetljenja ₋ poštivanje propisa i kontrola načina privreme- Članak 96. nog odlaganja proizvodnog otpada na čestici; 1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni ₋ poštivanje propisa prilikom postave i izgra- nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa noću. Uz dnje spremišta naftnih derivata na čestici; prometnice (državnu cestu D50) i ulice u kojima ₋ zabraniti pranje automobila te drugih vozila i se očekuje intenzivniji promet vozila preporuka strojeva, odlijevanje vode onečišćene dete- je po potrebi sadnja visokog zelenila i formiranje rdžentima, odlaganje tehnološkog i drugog zaštitnih zelenih poteza naročito prema stambe- otpada na zelene površine duž prometnica; noj izgradnji. ₋ korisnik građevne čestice mora brinuti o zašti- 2) Preporuka je izgradnje i postava sustava javne ti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i rasvjete koji će minimalno širiti svjetlost prema drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred gore, a maksimalno osvjetljavati komunikacijske čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zaga- površine. Preporuka je korištenja solarnih ćelija i đivanja; štedljivih rasvjetnih tijela kako bi se u što većoj ₋ opasne i druge tvari koje se ispuštaju u su-. mjeri smanjila potrošnja električne energije. Pre- stav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi poruka je planirati i izgraditi sustav javne rasvjete prijemnik te u vodama koje se nakon proči- koji će u noćnim satima (od 01 – 04 h) smanjivati šćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje intenzitet osvjetljenja na 50%. otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti

u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i Zaštita od požara dopuštene koncentracije prema „Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih Članak 97. i drugih tvari i otpadnim vodama". 1) Vatrogasni pristupi su osigurani po svim posto-

Zaštita površinskih voda jećim i planiranim ulicama i prometnim površina- ma čime je omogućen pristup do svake građevne Članak 94. čestice. 1) U cilju zaštite površinskih vodotokova na prosto- ₋ Planirane cjevovode za količine vode potre- ru obuhvata Plana (donji Bukovac, Kanal Peruši- bne za gašenje požara treba izvesti u skladu ćki potok – Štapić) ovim Planom se određuje da s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži se sve djelatnosti unutar zone sanitarne zaštite za gašenje požara. Hidrantsku mrežu izvesti vodotoka mogu obavljati ukoliko nisu u suprotno- s nadzemnim hidrantima na svakih 120 meta- sti sa Odlukom zonama sanitarne zaštite izvori- ra (ili podzemnim hidrantima ukoliko su takvi šta rijeke Gacke (SN 07/00). izvedeni u okviru postojeće vodoopskrbne 2) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, mreže). Svaku novu rekonstrukciju vodoo- održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za pskrbne mreže provoditi s profilom min 100 zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za mm. obranu od poplava (nasipi, brane i sl.), zaštitu od ₋ Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje erozija i bujica te melioracijsku odvodnju temelji se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, na direktnoj provedbi Plana. moraju se projektirati s okretištem na njihovom 3) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju kraju za vatrogasna i druga interventna vozila; pojedinih građevina na području obuhvata Plana ₋ Prilikom projektiranja potrebno je planirati va- ovisno o namjeni potrebno je ishoditi vodopra- trogasne pristupe te površine za rad vatroga- vne uvjete sukladno članku 122. Zakona o voda- snog vozila koje imaju propisanu širinu, duži- ma. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta nu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne ra- potrebno je dostaviti priloge određene člankom 5 dijuse u skladu s Pravilnikom o uvjetima za Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata. vatrogasne pristupe. 2) Izgradnja zgrada i građevina treba biti u skladu Zaštita zraka sa zakonskom regulativom iz oblasti protupoža-

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 993

rne zaštite. U svrhu sprječavanja širenja požara 2) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja na susjednu zgradu, zgrada mora biti udaljena sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, od međe 4 m. U slučaju gradnje na međi, zgrada njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i mora biti odvojena od susjednih zgrada protupo- redovito održavanje korita i vodnih građevina. žarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., 3) Na zemljištu iznad natkrivenih (kanaliziranih) vo- koji u slučaju da zgrada ima kosi krov (ne odnosi dotoka nije dozvoljena gradnja zgrada, osim se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 uređenja javnih površina, prometnica, parkova i min.), nadvisuje krov zgrade 0,5 m ili završava trgova. dvostranom konzolom iste vatrootpornosti duži- 4) Uređenje vodotoka provodi se prema planovima ne najmanje 1 m, ispod pokrova krovišta koji Hrvatskih voda, usklađenih sa strategijom upra- mora biti od negorivog materijala najmanje na vljanja vodama. dužini konzole. 5) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha 3) Vatrogasni pristupi su minimalne širine 3,0 m, sa osiguranje protočnosti mogu se vršiti sukladno prolazima visine 4,0 m i rampama nagiba do Zakonu o vodama. 10%. Površine za operativan rad vatrogasnih vo- 6) Obrana od poplava provodi se temeljem Opera- zila za sve zgrade unutar naselja osigurane su tivnog plana obrane od poplava na vodama II na najvećoj udaljenosti od 12 m od građevine. reda Ličko-senjske županije. Površine moraju biti s minimalnim dimenzijama 5,5 x 11,0 m. Za gospodarske – poslovne građe- Zaštita od ratnih opasnosti i elementarnih vine te su površine osigurane sa svih strana. Sve nepogoda

površine za operativan rad i one za pristup vatrogasnih vozila moraju imati nosivost od 100 Članak 100. kN osovinskog pritiska. 1) Za sklanjanje ljudi na prostoru obuhvata Plana 4) Rekonstrukcije postojećih zgrada i građevina u ne planira se izgradnja javnih skloništa osnovne naselju potrebno je projektirati na način da se ne zaštite već se sklanjanje osigurava privremenim povećava ukupno postojeće požarno opterećenje izmještanjem stanovništva (evakuacijom), odno- zgrade, zone ili naselja kao cjeline. Za zahtjevne sno prilagođavanjem pogodnih podrumskih / su- građevine potrebno je izraditi prikaz predviđenih terenskih i drugih pogodnih dijelova zgrada za mjera zaštite od požara iz kojeg će biti moguće funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara. što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Opći- 5) Općenito, prilikom izrade projektne dokumenta- ne Perušić, odnosno posebnim planovima skla- cije za gradnju građevina unutar obuhvata Plana, njanja i privremenog izmještanja (evakuacija) potrebno je primijeniti odredbe iz Zakona o zašti- stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogo- ti od požara, Pravilnika o uvjetima za vatrogasne dnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposre- pristupe, Zakona o prostornom uređenju i Zakona dne ratne opasnosti. o gradnji i druge važeće propise. 2) Kao prostori pogodni za sklanjanje obitelji mogu se koristiti za to pogodne podrumske / prostorije Zaštita od potresa pretežno ukopane etaže / suterenske prostorije Članak 98. u sklopu jednoobiteljskih / višeobiteljskih ili više- 1) Projektiranje zgrada i građevina unutar obuhvata stambenih zgrada. U sklopu zgrada javne i dru- štvene te gospodarske – poslovne namjene da- Plana treba provoditi sukladno zakonskim seizmi- čkim kartama odnosno zakonskim propisima za na je obveza izrade prostora koji osim svakodne- zonu VIº-VII° prema MCS skali. vne namjene u funkciji korištenja zgrade mogu 2) Prometne površine unutar neizgrađenog dijela poslužiti i za sklanjanje ljudi (korisnika, zaposle- naselja planirane su na način da razmak zgrada nika, ostalih stanovnika) a prema normativima danim Pravilnikom o mjerama zaštite od eleme- građenih na građevinskoj liniji omogućuje da eve- ntualno rušenje zgrada ne utječe na mogućnost ntarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom pristupa interventnih vozila ruševinama u cilju planiranju i uređivanju prostora. Prostori za skla- evakuacije i spašavanja ljudi. njanje koji su dvonamjenski moraju se moći 3) Protupotresno projektiranje zgrada, kao i građe- osposobiti za osnovnu namjenu u roku 24 sata. nje, treba provoditi sukladno Zakonu o prosto- 3) Polumjer gravitacije prostora za sklanjanje je do rnom uređenju i Zakonu o gradnji i postojećim 250 m u horizontalnom smislu. tehničkim propisima. 4) Na kartografskom prikazu 3.1. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina", prikazan je prostor Zaštita od štetnog djelovanja voda unutar obuhvata Plana koji pripadaju navedenoj zoni zabrane gradnje uz vojne objekte logističke namjene. Članak 99. 5) U tablici 9.1 navedena je definicija zone zabrane 1) Širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno gradnje uz građevine logističke namjene (Pravi- korito s obostranim pojasom širine do 20,0 mje- lnik o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih reno od gornjeg ruba korita i korito uređeno objekata, dio tablice 2.2.: Građevine logističke čvrstim građevinama s obostranim pojasom do namjene) prikazana na kartografskom prikazu 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređa- 3.1. đajne građevina.

Stranica 994 Županijski glasnik Broj 19/17

Tablica 9.1 Tablica 2.2.-dio: Građevine logističke namjene

Red Naziv zaštitne Veličina zone Definicija zaštitne zone br. zone 1 Zona zabranjene 100 m od ograde - granice vojne površine ovisno od Zabrana građenja gradnje mikrolokacije kompleksa, razmještaja i namjene objekata unutar kompleksa, karakteristika terena, okolne naseljenosti dr.

6) Iznimno, temeljem članka 7. Pravilnika o zaštitnim način da se pješački prijelazi izvedu s rampama i sigurnosnim zonama vojnih objekata za prosto- i upuštenim rubnjacima. re postojećih naselja ili objekte koji su u skladu s 2) Također, pri projektiranju drugih zgrada u prosto- prostornom- planskom dokumentacijom moguće ru ne samo prometnica, treba se pridržavati va- su iznimke od propisanih kriterija iz tablice 2.2. žećeg Pravilnika o osiguranju pristupačnosti gra- 7) Za izgrađene i neizgrađene prostore unutar gra- đevina osobama s invaliditetom i smanjene po- nice zone zabrane gradnje / ograničene gradnje kretljivosti. prikazanoj na kartografskom prikazu 3.1. gradnja je moguća iz poštivanje sljedećih odredbi: 10. MJERE PROVEDBE PLANA a. zabrana izgradnje industrijskih i energetskih objekata koji emitiranjem elektromagnetskih 10.1. Obveze izrade detaljnih planova uređenja i arhitektonsko - urbanističkih natječaja valova ili na drugi način mogu ometati rad vojnih uređaja; Članak 102. b. zabrana izgradnje objekata koji svojom visi- 1) Na prostorima arheoloških lokaliteta kao podlo- nom nadvisuju vojni kompleks (objekti viši od ga za uređenje prostora preporuka je provedbe P+1) i time predstavljaju fizičku zapreku koja arhitektonsko – urbanističkih natječaja pri čemu bi ometala rad vojnih uređaja. Zabrana izgra- prostori arheoloških lokaliteta prikazani na karto- dnje skladišta goriva i opasnih tvari, te ostalih grafskom prikazu 3.1. „Uvjeti korištenja, uređenja sličnih objekata koji bi mogli negativno utjeca- i zaštite površina" u mjerilu 1:5000 moraju biti ti na sigurnost vojnog kompleksa. unutar obuhvata natječajnog zadatka uz dodatne c. potrebno je osigurati nesmetan prolaz mini- propozicije nadležnog konzervatorskog odjela. malno 10 m koji će se regulirati provedbenim ili urbanističkim planovima; Članak 103. d. postojeća stambena naselja mogu se širiti Članak brisan. ako nisu u suprotnosti s odredbom iz točke a) i b) ovog stavka; III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

e. za izgradnju bilo kakvih objekata potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog tijela (MORH, Članak 104. Uprava za materijalne resurse, Služba za ne- 1) Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje Urbani- kretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša). stičkog plana uređenja naselja Perušić objavljuje se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske župa- Nesmetano kretanje osoba s poteškoćama u nije. kretanju KLASA: 350-01/17-01/08 Članak 101. URBROJ: 2125-08-1-17-23 1) Kod projektiranja te izvođenja radova na izgra- Perušić, 21. kolovoza 2017. godine dnji ili rekonstrukciji prometnica treba voditi raču- na da se omogući nesmetano kretanje invalidnih Predsjednik Vijeća Milorad Vidmar, v.r. i ostalih osoba s poteškoćama u kretanju, na ______

AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA OPĆINE PERUŠIĆ

Na temelju članka 24.stavak 1. Zakona o sustavu Članak 1. civilne zaštite („Narodne novine“ br. 82/15), članka 6. Stožer civilne zaštite Općine Perušić je stručno, Pravilnika o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima operativno i koordinativno tijelo koje se osniva za za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i člano- usklađivanje djelovanja operativnih snaga sustava va Stožera civilne zaštite („NN“ br. 37/16), te članka civilne zaštite na području Općine Perušić u pripre- 46. Statuta Općine Perušić („Županijski glasnik“ Ličko mnoj fazi prije nastanka posljedica izvanrednog doga- -senjske županije br. 7/13), Općinski načelnik Općine đaja i tijekom provođenja mjera i aktivnosti civilne Perušić dana 9. lipnja 2017. godine, donosi zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

O D L U K U Članak 2. o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Za članove Stožera civilne zaštite Općine Perušić Općine Perušić imenuju se:

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 995

1. Mihael Kurteš, zamjenik načelnika Općine ve usklađivanja djelovanja operativnih snaga sustava Perušić, načelnik civilne zaštite na ublažavanju i otklanjanju nastalih po- 2. Ivica Bašić, pročelnik Jedinstvenog upravnog sljedica. odjela Općine Perušić, zamjenik načelnika Odluku o aktiviranju i načinu rada Stožera donosi 3. Joso Vučetić, direktor Perušić d.o.o. za komu- načelnik Stožera. nalne djelatnosti Perušić, član 4. Mile Starčević, predstavnik MUP, PU Ličko- Članak 7. senjska, član Stožer civilne zaštite može raditi u punom ili užem 5. Ivica Pocrnić, zapovjednik DVD-a Perušić, sastavu, na pojedinačnim sjednicama ili kontinuirano član dok je proglašeno stanje velike nesreće i katastrofe, 6. Josip Brozičević, pročelnik HGSS – Stanica na stalnoj lokaciji ili na izdvojenom mjestu uključujući Gospić, član i rad u terenskim uvjetima. 7. Dragan Milković, upravitelj Šumarije Perušić, član Članak 8. 8. Anka Dasović, DUZS-PUZS Gospić, voditelj Način rada Stožera civilne zaštite uređuje se Po- Odjela za preventivne i planske poslove, član slovnikom kojeg donosi načelnik Općine. 9. Vlado Brkljačić, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Gospić, član Članak 9. 10. Mladen Vodička, predstavnik Hrvatskih voda Pozivanje i aktiviranje Stožera civilne zaštite nalaže - VGI – Ispostava Gospić, član načelnik Stožera, a provodi se prema Planu djelova- 11. Ivica Štokić, predstavnik HE „Senj i Sklope“ – nja civilne zaštite. član Radom Stožera rukovodi načelnik Stožera, a kada 12. Luka Asančaić, predstavnik Zavoda za hitnu se proglasi velika nesreća, rukovođenje preuzima na- medicinu Ličko-senjske županije, član čelnik Općine. 13. Orijana Marcelić Tomljenović, predstavnica Doma zdravlja Gospić – Ambulanta Perušić, Članak 10. član Administrativne-tehničke poslove i druge uvjete za 14. Josip Turić, zapovjednik postrojbe civilne rad Stožera civilne zaštite Općine Perušić osigurava zaštite opće namjene Općine Perušić, član Jedinstveni upravni odjel Općine Perušić. 15. Stipe Serdar, predstavnik Županijske uprave za ceste Ličko-senjske županije Članak 11. 16. Emil Paral, predstavnik HŽ Infrastruktura, Na- Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti dzorna grupa Perušić Odluka o osnivanju Stožera zaštite i spašavanja Opći- ne Perušić, Klasa: 810-01/17-01/16, urbroj: 2125-08- Članak 3. 3-17-1 od 6. lipnja 2016. godine. Stožer Civilne zaštite Općine Perušić obavlja zada- će koje se odnose na prikupljanje i obradu informaci- Članak 12. ja ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike Odluka stupa na snagu danom donošenja, a nesreće i katastrofe, za svaku veliku nesreću i kata- objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske strofu priprema detaljne i specifične radne operativne županije. postupke od značaja za koordiniranje djelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravlja reagira- KLASA: 810-01/17-01/28 URBROJ: 2125-08-3-17-1 njem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informi- Perušić, 9. lipnja 2017. godine ranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite Općinski načelnik u velikoj nesreći i katastrofi. Ivica Turić, v.r. ______

Članak 4. Na temelju članka 21. stavak 5. Zakona o sustavu Načelnik stožera civilne zaštite u velikoj nesreći i civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15.) i članka katastrofi, a sukladno specifičnostima izvanrednog 46. Statuta Općine Perušić („Županijski glasnik“ Ličko događaja, odlukom određuje koordinatora na lokaciji -senjske županije br. 7/13), Općinski načelnik Općine iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite Perušić dana 9. lipnja 2017. godine, donosi Općine Perušić. Članak 5. P O S L O V N I K Stožer civilne zaštite može biti stavljen u stanje pri- o radu Stožera civilne zaštite Općine Perušić pravnosti ili aktiviran uz uvažavanje stvarnih okolnosti. Kada se putem sustava ranog upozoravanja najavi I. OPĆE ODREDBE mogućnost nastajanja velike nesreće i katastrofe, Sto- žer civilne zaštite Općine Perušić sukcesivno podiže Članak 1. razinu pripravnosti stožera. Ovim Poslovnikom utvrđuje se način rada Stožera civilne zaštite Općine Perušić (dalje u tekstu: Stožer), Članak 6. pripremanje, sazivanje i rad na sjednicama Stožera, Kad se proglasi stanje velike nesreće i katastrofe, donošenje odluka iz njegovog djelokruga rada, prava Stožer civilne zaštite Općine Perušić preuzima poslo- i dužnosti članova Stožera, te druga pitanja.

Stranica 996 Županijski glasnik Broj 19/17

Članak 2. U hitnim slučajevima sjednice Stožera sazivaju se Stožer obavlja poslove koji proizlaze iz Zakona o telefonom, faks porukom, e-mailom, odnosno na na- sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ br. 82/15), čin predviđen Planom pozivanja članova Stožera. Pravilnika o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i člano- Članak 9. va stožera civilne zaštite („Narodne novine“ br. 37/16), Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjedni- te drugih propisa koji uređuju sustav civilne zaštite. ce. Prijedlog dnevnog reda može se mijenjati, odno- Članak 3. sno dopuniti na prijedlog načelnika ili pojedinog člana U obavljanju poslova iz svog djelokruga Stožer su- Stožera. rađuje s jedinicama lokalne samouprave, županijskom Ako se predlaže dopuna dnevnog reda, predlaga- Vatrogasnom zajednicom, te zdravstvenim, komuna- telj je dužan pripremiti i materijale za predloženu do- lnim, građevinskim, humanitarnim i drugim ustanova- punu. ma i poduzećima, te pravnim osobama koje se susta- Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na ra- vom civilne zaštite bave kao redovnom djelatnošću ili spravu po pojedinim točkama utvrđenog dnevnog re- su na drugi način od značaja za sustav civilne zaštite, da. Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, župani- Uvodno usmeno izlaganje pojedine točke podnosi jskim upravnim tijelima, stožerima za incidentne situ- načelnik ili izvjestitelj određen u pripremi sjednice. acije i druga krizna stanja. III. ODLUČIVANJE

Članak 4. Članak 10. Tijekom planiranja i provođenja aktivnosti operati- Nakon rasprave po pojedinoj točki dnevnog reda vnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa u načelnik daje na glasanje utvrđeni prijedlog odluke, Općini, Stožer surađuje i koordinira sa stožerima civi- odnosno zaključka. lne zaštite ugroženih općina i gradova Ličko-senjske Na sjednicama Stožera odlučuje se javnim glaso- županije. vanjem većinom glasova nazočnih članova Stožera.

II. PRIPREMANJE, SAZIVANJE I NAČIN RADA Članak 11. STOŽERA Stožer u svom radu donosi odluke, zaključke, te druge akte iz svoje nadležnosti. Članak 5.

Stožer obavlja poslove iz svoje nadležnosti na sje- Članak 12. dnicama. U izvanrednim okolnostima, ako je Stožer U slučaju spriječenosti dolaska na sjednicu, član angažiran u procjenjivanju opasnosti ili u koordiniranju Stožera dužan je obavijestiti načelnika Stožera najka- sustavom civilne zaštite, odluke i zaključke donosi snije 24 sata prije održavanja sjednice. načelnik ili zamjenik načelnika Stožera. U izvanrednim situacijama koje zahtijevaju hitno djelovanje, Stožer može održavati sjednice i u nepo- Članak 13. tpunom sastavu. Uz načelnika ili zamjenika načelnika, Na sjednicama Stožera vodi se zapisnik. sjednicama prisustvuju članovi Stožera koji su važni Zapisnik se vodi u skraćenom obliku. za donošenje odluka u nastaloj situaciji. Zapisnik vodi osoba koju zaduži načelnik Stožera,

a potpisuju ga načelnik ili zamjenik načelnika Stožera. Članak 6. U slučajevima iz članka 12. ovoga Poslovnika ne Sjednice Stožera saziva, predlaže dnevni red i vodi se zapisnik, već se u pisanom obliku donose provodi sjednice načelnik Stožera, odnosno, u slučaju cjene opasnosti, odluke načelnika, zaključci, zahtjevi njegove spriječenosti, zamjenik načelnika. Redovne ili izvješća Stožera. sjednice Stožera održavaju se sukladno utvrđenoj dinamici u Planu rada Stožera. Članak 14.

Ovisno o potrebi i situaciji Stožer obavještava ja- Članak 7. vnost preko načelnika ili zamjenika načelnika. Stručni materijali i druga dokumentacija za Stožer pripremaju se u Jedinstvenom upravnom odjelu Opći- Članak 15. ne, operativnim tijelima u sustavu civilne zaštite osno- Na zahtjev načelnika Stožera, u radu Stožera mogu vanima na razini Općine i drugim tijelima kojima je ci- sudjelovati predstavnici tijela i ustanova iz djelatnosti vilna zaštita redovna djelatnost. koje mogu doprinijeti uspješnijem otklanjanju poslje- Zamjenik načelnika Stožera ili član Stožera kojeg dica katastrofa i većih nesreća, kao i pročelnici upra- ovlasti načelnik, osim o tehničkoj pripremi sjednica, vnih tijela, koji nisu članovi Stožera. brine o stručnoj obradi materijala za sjednice i izradi odluka i zaključaka, te pomaže načelniku u vođenju IV. TROŠKOVI RADA STOŽERA sjednica. Članak 16. Članak 8. Za vrijeme službenih putovanja radi stručnog usa- Redovne sjednice Stožera sazivaju se dostavlja- vršavanja i osposobljavanja iz oblasti sustava civilne njem pisanog poziva koji se dostavlja najkasnije tri zaštite, članovi Stožera imaju pravo na dnevnicu te dana prije održavanja sjednice. naknadu troškova smještaja i prijevoza, ako za to vri-

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 997 jeme to pravo ne koriste po drugom osnovu. VI. ZAVRŠNA ODREDBA Dnevnice iz stavka 1. ovog članka isplaćuju se u iznosu koji pripada djelatnicima Općine. Članak 18. Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od V. DODJELJIVANJE PRIZNANJA dana objave, a objavit će se u „Županijskom glasniku" Ličko-senjske županije. Članak 17. Stožer može dodijeliti priznanja pojedincima, tijeli- KLASA: 810-01/17-01/29 ma i pravnim osobama koje su u tekućoj godini posti- URBROJ: 2125-08-3-17-2 gle izvanredne uspjehe u izvršavanju zadaća u sprje- Perušić, 9. lipnja 2017. godine

čavanju, ublažavanju ili otklanjanju nastale katastrofe Općinski načelnik i veće nesreće na području Općine, odnosno županije Ivica Turić, v.r. i grada. ______

______

AKTI OPĆINSKOG NAČELNIKA OPĆINE PLITVIČKA JEZERA

Na temelju članka 55. Statuta Općine Plitvička Je- Na temelju članka 3. Zakona o službenicima i na- zera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije br. mještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa- 10/13) i članka 3. Odluke o osnivanju Javne vatroga- moupravi („Narodne novine“ broj 86/08 i 61/11), članka sne postrojbe Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ 55. Statuta Općine Plitvička Jezera („Županijski gla- Ličko-senjske županije br. 5/00), Općinski načelnik snik“ Ličko-senjske županije broj 10/13) i članka 10. donosi Odluke o ustrojstvu i djelokrugu rada Jedinstvenog upravnog odjela Općine Plitvička Jezera („Županijski O D L U K U glasnik“ Ličko-senjske županije broj 26/10), a u svezi o imenovanju članova Upravnog vijeća sa Pravilnikom o pravima, obvezama i odgovornosti- Javne vatrogasne postrojbe Plitvička Jezera ma službenika i namještenika u upravnom tijelu Opći- I. ne Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske U Upravno vijeće Javne vatrogasne postrojbe županije broj 1/12) i Odluke o izmjeni i dopuni Pravilni- Plitvička Jezera od strane osnivača imenuju se: ka o pravima, obvezama i odgovornostima službenika 1. Blaž Hrgota, Plitvička Jezera, Gradina Koreni- i namještenika u upravnom tijelu Općine Plitvička Je- čka 37, zera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije broj 2. Slađana Marijanović, Plitvička Jezera, Vrelo 19/12), Općinski načelnik donosi Koreničko 22B, 3. Berislav Tokmakčija, Korenica, 9. Gardijske bri- O D L U K U gade br. 12, o izmjeni Pravilnika o pravima, obvezama i 4. Zdravko Žigić, Korenica, Josipa Jovića 86. odgovornostima službenika i namještenika u upravnom tijelu Općine Plitvička Jezera U Upravno vijeće Javne vatrogasne postrojbe Plitvička Jezera od strane zaposlenika imenuje se: Članak 1. 1. Ivan Bobinac, Korenica, Josipa Jovića 1b U Pravilniku o pravima, obvezama i odgovornostima službenika i namještenika u upravnom tijelu Opći- II. ne Plitvička Jezera („Županijski glasnik“ Ličko-senjske Mandat imenovanih članova Upravnog vijeća traje županije broj 1/12 i 19/12), u daljnjem tekstu: „Pravi- 4 (četiri) godine. lnik“, čl. 56. mjenja se i glasi: Mandat predsjednika Upravnog vijeća traje 2 (dvi- „Službeniku ili namješteniku pripada pravo nakna- je) godine, a bira se između članova Upravnog vijeća. de za korištenje privatnog automobila u službene III. svrhe u visini od 1,00 kune po prijeđenom kilometru. Stupanjem na snagu ove Odluke stavljaju se van Odobrenje iz stavka 1. ovog članka odobrava snage Odluke o imenovanju članova Upravnog vijeća Općinski načelnik“. Javne vatrogasne postrojbe Plitvička Jezera („Župani- jski glasnik“ Ličko-senjske županije br. 16/13 i 17/17). Članak 2. Ovaj Odluka stupa na snagu danom donošenja, a IV. objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a županije. objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske županije. KLASA: 023-01/11-01/05 URBROJ: 2125/11-01/01-17-04 KLASA: 214-01/17-01/07 Korenica, 28. kolovoza 2017. godine URBROJ: 2125/11-01/01-17-02 Korenica, 14. kolovoza 2017. godine Općinski načelnik

Općinski načelnik Ante Kovač, v.r. Ante Kovač, v.r. ______

Stranica 998 Županijski glasnik Broj 19/17

Na temelju članka 64. stavka 3. Zakona o zaštiti nu utjecaja na okoliš. okoliša („NN“ br.80/13, 153/13 i 78/15), te članka 31. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana II. i programa na okoliš („NN“ br. 3/17), te nakon prove- Razlozi za pokretanje izrade III. Izmjena i dopuna dbe postupka Ocjene o potrebi strateške procjene Plana su: utjecaja na okoliš, Općinski načelnik Općine Plitvička - U PPUO Plitvička jezera („Županijski glasnik“ jezera dana 01. rujna 2017. godine donosi br. 14/06 i 17/12) potrebno je izvršiti korekciju

građevinskih područja naselja, turističkih i spo- O D L U K U rtskih kapaciteta i zona, kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti - korekcija obuhvata komunalne zone-reciklažnog stratešku procjenu utjecaja na okoliš dvorišta i centra za ponovnu uporabu u skladu za III. izmjene i dopune Prostornog plana sa važećom planskom dokumentacijom, uređenja Općine Plitvička jezera - korekcija UPU-a za lokaciju Željava,

- odrediti lokaciju za granični prijelaz Ličko Pe- I. trovo Selo i Općinski načelnik Općine Plitvička jezera donio je - potrebno je unijeti i podatke o postojećoj i pla- 18. travnja 2017. godine Odluku o započinjanju po- niranoj infrastrukturi vodoopskrbe za realizaciju stupka ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja daljnjih projekata. na okoliš za izradu III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Plitvička jezera, na temelju III. koje je Općina Plitvička jezera u suradnji s Upravnim U cilju utvrđivanja vjerojatnog značajnog utjecaja odjelom za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te na okoliš Općina Plitvička jezera zatražila je mišljenja komunalno gospodarstvo Ličko-senjske županije, pro- tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima koja vela postupak ocjene o potrebi strateške procjene su navedena u PRILOGU I. ove Odluke. utjecaja na okoliš za izradu III. izmjena i dopuna Pro- stornog plana uređenja Općine Plitvička jezera. U tablici koja slijedi navedena su mišljenja koja su U postupku ocjene o potrebi strateške procjene zaprimljena. utvrđeno je da izrada III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Plitvička jezera, neće imati vjerojatno značajni utjecaj na okoliš, na osnovu čega se utvrđuje da nije potrebno provesti stratešku procje- Javnopravno tijelo Klasa/Urbroj/datum Mišljenje Ministarstvo zaštite okoliša i KLASA:612-07/17-58/178 Daje se mišljenje da za planirane izmjene i energetike URBROJ:517-07-2-2-17-4 dopune Plana vezano uz područje zaštite i Zagreb, Radnička cesta 70 Zagreb,3. srpnja 2017. očuvanja prirode, ne treba provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Izmjene i dopune Plana su prihvatljive za ekološku mrežu. Ministarstvo poljoprivrede KLASA:351-03/17-01/75 Daje se mišljenje da nije potrebna analiza i Zagreb, Planinska 2a URBROJ:525-11/1071-17-2 ocjenjivanje kroz stratešku procjenu utjecaja na Zagreb, 29.svibnja 2017. okoliš. Ministarstvo mora, prometa i KLASA:351-01/17-01/34 Daje se mišljenje da nije potrebno provoditi infrastrukture Uprava URBROJ:530-05-3-2-1-17-2 postupak procjene utjecaja izmjene i dopune cestovnog i željezničkog Zagreb, 7. lipnja 2017. Plana na okoliš prometa i infrastrukture Ministarstvo kulture, KLASA:612-O8/17-10/0209 Daje se mišljenje da izmjene i dopune Plana ne Uprava za zaštitu kulturne URBROJ:532-04-02-12/2-17- bi trebale imati značajnijeg utjecaja na okoliš u baštine Konzervatorski odjel 02 smislu zaštite kulturnih dobara u Gospiću Gospić 30. svibnja 2017 Ministarstvo graditeljstva i KLASA: 350-01/17-02/200 Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenje prostornog uređenje URBROJ:531-05-1-17-2 ne sudjeluje u predmetnom postupku Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 Javna ustanova NP Plitvička URBROJ:5320/2017 Daje se mišljenje da nije potrebno provoditi Jezera Josipa Jovića 19 Plitvička Jezera, 01.06. 2017. postupak procjene utjecaja na okoliš jer se najveći Plitvička Jezera jveći dio aktivnosti događa daleko od granice NP. Državna uprava za zaštitu i KLASA: 350-02/17-01/07 Navode važeće zakone i propise iz svoje spašavanje Područni ured za URBROJ:543-05-01-17-2 domene kojih se treba pridržavati prilikom zaštitu i spašavanje Gospić Gospić,23.lipnja 2017. izmjene i dopune Plana. Upravni odjel za graditeljstvo, KLASA: 351-01/17-01/14 Daje se mišljenje da ne treba provesti postupak zaštitu okoliša i prirode te URBROJ:2125/1-08-16-04 strateške procjene utjecaja na okoliš komunalno gospodarstvo Gospić, 24. srpnja 2017. Ličko-senjske županije

Broj 19/17 Županijski glasnik Stranica 999

IV. VI. Iz mišljenja iskazanih u točki III., javno pravnih Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a tijela, vidljivo je da nije potrebno provesti postupak objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske strateške procjene utjecaja na okoliš za izradu III. županije i službenoj internetskoj stranici Općine izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Plitvička jezera. Plitvička jezera i da je isti prihvatljiv za ekološku mre-

žu. KLASA:350-02/16-01/15 V. URBROJ:2125/11-02-04/01-17-36 Korenica, 1. rujna 2017. godine Općina Plitvička jezera je o ovoj Odluci dužna info- rmirati javnost sukladno odredbama Zakona o zaštiti Općinski načelnik okoliša („NN“ br. 80/13,153/13 i 78/15) i odredbama Ante Kovač, v.r. Uredbe o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainte- ______resirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša. ______

AKT TAJNIŠTVA LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE

Nakon uspoređivanja s izvornim tekstom Odluke o brojem 3. umjesto teksta „Milan Mataija - za člana” imenovanju predsjednika i članova Odbora za pitanja treba stajati tekst „Milan Mataija, bacc. oecc. – za nacionalnih manjina objavljenog u „Županijskom gla- člana”, a pod rednim brojem 5. umjesto teksta „mr. sniku“ Ličko-senjske županije broj 15/17 od 13. srpnja sc. Drago Murgić – za člana”, treba stajati tekst „mr. 2017. godine utvrđena je pogreška pa se daje sc. Dragan Murgić- za člana”.

ISPRAVAK TAJNIŠTVO Gordana Pađen, dipl.iur., v.r. U točki I. pod rednim brojem 1. umjesto riječi ______„mag. stroj.” trebaju stajati riječi „ing.stroj.”, pod rednim ______

AKT UPRAVNOG ODJELA ZA POSLOVE GRADONAČELNIKA I GRADSKOG VIJEĆA GRADA NOVALJE

Na temelju članka 25. Poslovnika Gradskog vijeća „Pravne i fizičke osobe - iznajmljivači kod pružanja Grada Novalje („Županijski glasnik" Ličko-senjske žu- usluga smještaja u sobama, apartmanima te kućama panije broj 12/09, 7/13, 19/13, 7/14 i 16/16), pročelnica za odmor dužni su osigurati nadzor nad objektom koji Upravnog odjela za poslove gradonačelnika i Gradskog iznajmljuju te skrbiti da osobe kojima pružaju uslugu vijeća daje sljedeći smještaja svojim ponašanjem ne remete javni red i

mir, odnosno ne ometaju građane u susjednim obje- I S P R A V A K ktima.“

Ispravlja se pogrešno objavljena Odluka o I. izmje- Članak 2. nama i dopunama Odluke o javnom redu i miru na na- U članku 22. iza točke 7. dodaje se točka 8. koja čin da se pogrešno objavljeni tekst Odluke zamjenjuje glasi: ispravnim tekstom koji glasi: „8. postupa protivno odredbi članka 14a. Odluke.“ Točke od 8. do 10. postaju točke od 9. do 11. Na temelju članka 19. stavka 1. i članka 35. stavka 1. točke 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) Članak 3. samoupravi („Narodne novine" broj 33/01, 60/01, U članku 23. iza točke 7. dodaje se točka 8. koja 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13), glasi: članka 37. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i „8. postupa protivno odredbi članka 14a. Odluke.“ Točke od 8. do 13. postaju točke od 9. do 14. mira („Narodne novine" broj 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), članka 2. stavka 2. i članka 33. Prekršajnog Članak 4. zakona („Narodne novine" broj 107/07, 39/13 i U članku 24. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji 110/15) i članka 32. Statuta Grada Novalje („Župani- glasi: jski glasnik Ličko-senjske županije“ br. 12/09, 7/13, „Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna 10/13, 18/13, 5/14 i 16/16) Gradsko vijeće Grada kaznit će se fizička osoba ako: Novalje na sjednici održanoj dana 17. studenog 1. postupa protivno odredbi članka 14a. Odluke“. 2016. godine, donijelo je Članak 5.

I. I Z M J E N U I D O P U N U Ova Odluka objavit će se u „Županijskom glasniku“ Ličko-senjske županije. Odluke o javnom redu i miru KLASA: 210-01/16-01/07 Članak 1. URBROJ:2125/06-02/01-16-01 Novalja, 14. rujna 2017. godine U Odluci o javnom redu i miru („Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije br. 15/13) iza članka 14. doda- Pročelnica je se članak 14a. koji glasi: Ivana Kurilić, dipl.oec., v.r. ______

„Županijski glasnik“ Ličko-senjske županije Službeno glasilo Ličko-senjske županije - Grada Novalje i Općina: Brinje, Donji Lapac, Karlobag, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina i Vrhovine Izdaje i tiska: Ličko-senjska županija - Tajništvo Glavna i odgovorna urednica: Gordana Pađen, p. o. pročelnica Tajništva Ličko-senjske županije Sjedište Uredništva: Gospić, ul. Dr. Franje Tuđmana 4, tel.: 053/588-207, fax.: 053/572-436 Pretplata za 2017. godinu iznosi 400,00 kuna, uplata se vrši na žiro-račun broj: HR5123400091800009008, model 68, poziv na broj odobrenja 7307-OIB „Županijski glasnik“ izlazi prema potrebi. Oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost po članku 6. stavku 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost „Županijski glasnik“ objavljuje se i na web stranici: www.licko-senjska.hr