Ekofeminizam O »Etici« Medijski UTJECAJ MESNE I MLIJEČNE INDUSTRIJE NA GLOBALNO ZATOPLJENJE Zataškane Priče Dr

Na vremenskom tragu od dvanaest godina nakon Neugodne istine (2006) Ala Gorea vraćam se na temu o medijskoj slici svijeta o globalnom zatopljenju koja je u zaključku ista kao i te 2006. godine, odnosno 2008. godine kada je časopis Treća priredio tematski broj o animalističkom/veganskom ekofeminizmu. I dalje se medijski zataškava istina o tome na koji način stočarstvo (mesna i mliječna industrija) utječe na klimu. Ključne riječi: globalno zatopljenje, stočarstvo, medijsko pre- šućivanje, post–istina

Ispostavilo se da je ovjekova mo nad prirodom mo koju neki ljudi imaju nad drugima, a Priroda im je oruđe u tome. C. S. LEWIS1

Ekofeminizam o »etici« medijski UTJECAJ MESNE I MLIJEČNE INDUSTRIJE NA GLOBALNO ZATOPLJENJE zataškane priče Dr. sc. SUZANA MARJANIĆ Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Ne možemo istovremeno i eksploatirati planetu Zemlju i živjeti na njoj. DERRICK JENSEN1

kofeminizam, ekološki feminizam je društveno–politiki pokret ekoji svoj nastanak duguje feminizmu i ekologizmu. Kao što je naglasila naša prva teoretiarka ekofeminizma Karmen Ratkovi, ekofeminizam nije puki spoj feminizma i ekologije, ve svojevrsni metafemi- nizam (Ratkovi 2000: 1).2 U veim je razmjerima ekofeminizam ušao u naše teorijske prostore tek tematskim brojem Tree o ekofeminizmu iz

1 Andreas Malm navedenim citatom potkrepljuje temeljnu istinu o strukturi socijalne moi i uništavanju okoliša (2018: 395). 2 Navodim naše prve dvije knjige o ekofeminizmu; rije je o knjizi Kulturalni ekofeminizam: simbolike i spiritualne veze žene i prirode (2006) Marije Geiger i knjizi Mitski aspekti ekofeminizma (2007) Mirele Holy.

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 209209 114.09.20204.09.2020 112:00:002:00:00 2000. godine koji je uredila Karmen Ratkovi, gdje je u uvodniku naglasila »da feminizam posveuje malo ili nimalo teorijske ili aktivistike pa- žnje problemu okoliša i brizi za prirodu« (Ratkovi 2000: 1). Uslijedio je, što se tie domae scene, broj asopisa Ženske infoteke Kruh&ruže posveen ekofeminizmu iz 2006. godine (broj 30), da bi broj Tree iz 2008. godine bio posveen animalistikom ekofeminizmu, gdje je objavljen i prijevod lanka Carol J. Adams koja se ne određuju kao ekofeministkinja, ve kao feministiko–vegetarijanska/veganska teoretiarka.3 Ekofeminizam razotkriva dubinske paralele između podinjeno- sti žena u društvu kao i degradacije prirode s obzirom na dominantni dualizam između razuma i osjeaja, kao i ideologijske hijerarhije npr. muškoga spola nad ženskim, kulture nad prirodom, tzv. bijelih pripad- nika ove Zemlje nad tzv. tamnoputim Drugim. Jedan od brojnih pri- mjera iskljuivanja žena i životinja iz patrijarhalnoga društva možemo osvijetliti, konkretnije — zamraiti školskim primjerom, koji se, istina, u školskim udžbenicima i ne istie: tako je Aristotel u Nikomahovoj etici iskljuio žene i životinje iz sudjelovanja u moralnom životu, kao što je, uostalom, smatrao da vlast ljudi nad životinjama treba proširiti na robove i žene. Ukratko: ekofeminizam istražuje tri velika dominantna 210 hijerarhijska –izma: seksizam, rasizam i specizam, pri emu posljednji navedeni –izam oznaava, u određenju amerike teoretiarke prava životinja i feministkinje Joan Dunayer, diskriminaciju na osnovi vrste. Odnosno, ekofeminizam tvrdi da su kapitalistiki i patrijarhalni susta- vi koji dominiraju svijetom utemeljeni na trostrukoj dominaciji — na dominaciji nad zemljama Treega svijeta, nad ženama i nad prirodom. Ekofeministika ideja o srži dominacije i eksploatacije razlikuje se od ideja dubinske ekologije tvrdnjom da uzrok degradacije okoliša nije u antropocentrizmu, vladavini ljudske vrste, ve u patrijarhalnom andro- centrizmu. Iako je zbog navedene tvrdnje ekofeminizam esto progla- šavan androfobinim pokretom, njegovo je razotkrivanje potlaivanja onih koja nemaju pravo na vlastitu istinu, a naroito Treega svijeta, ukljuilo u svoje redove i brojne pripadnike drugoga spola. Jacques Derrida pojmom karnofalogocentrizam opisuje unificiranu shemu koju je konstruirao racionalizam, humanizam i patrijarhat zapadne tradicije, istiui kako su autoritet i autonomija ovom shemom atribu- irani samo ovjeku, muškarcu (homo i vir) radije nego ženi, odnosno radije ženi nego životinji (Fellenz 2007: 174). Slini se zakljuci nalaze

3 Carol J. Adams ustupila nam je svoj prilog iz do tada posljednjega animalistiko– (eko)feministikoga zbornika The Feminist Care Tradition in Animal Ethics (2007).

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 210210 114.09.20204.09.2020 112:00:002:00:00 eekofeminizam.indd 211 k o f e m i n i z a m . i n d vlast ukontroli nadostalimživimbiima. daljudskabiaimajubogomdanumoipravo,nju stava iprivilegije stavoznaavaantropocentrian kovanicom u judeokršanskojtradiciji kojainiideologijskusržzapadnekulture i razotkriva ljudskedominacijenadživotinjamaiprirodom son korijene Carolyn Merchant, iznoseipostavke kulturalnoga ekofeminizma,umnogoemu 8 Iz radikalnoga feminizma,kakotoizvodiGreta Gaard, izniklisuanimalistiki,radi- 7 6 Neologizam ljudskomerodu imajuizvore Otomedadefinicijepripadnosti u1.tisuljeupr. Kr, i 5 Haraway kritizira Deleuzeovu iGuattarijevu koncepciju 4 174). zapadna tradicija racionalnom pridaje bijelommuškarcu (Fellenz 2007: zali nanjihov ništavan statuszarazliku koje bezvrijedan, odprivilegija postajanja ženom shizofrenija i upromišljanjima Deleuzea iGuattarija u 2007: 9).Pritom snagaanimalistikogaekofeminizma njihova korijene ju androcentrine (Donovan podjarmljivanja iAdams, iidentificira- zlostavljanjaženaiživotinja/prirode matrice patrijarhalne Kulturalne (radikalne) feministkinjeapostrofiraju poveznicu između iniciran krajem 60–ihipoetkom70–ihgodinaprošloga stoljeauokri- mo poiva nasuosjeajnostiprema životinjama(Gaard 2002:121). etikoveganstvo,na osudipojedinacakojineprihvaaju venjegova votinjama, kaoiprema svijetuucjelini(Mason prirodnome 2006:180). godine —Jim Mason za odstarogrkih rijei bođenja životinjaRichard D. Ryder uletkuistoimenoganaziva iz1970. — ginija je neologizam TKO SMO I POLITI OSOBNO JEPOLITI d

ijijetvorac psihologijedanodpionira britanski suvremenoga oslo- 2 1 1 pravaca reciprone (Merchant 1992:7). piše okulturalnom feminizmu,takodasuodrednice između tihdvaju feministikih ekofeminizam(Sturgeonkalni ispiritualni 1997:184). stroying thePlanet andEachOther 67). to uindijskim,grkimikineskimtekstovima usp. Fernández–Armesto (2005:19 njama (Haraway 2008:28–30). zbog njihove mizoginije, straha odstarenja ineradoznalosti prema životi- stvarnim Kako na kulturalni samseosvrnula (radikalni) feminizam, 4 Teoretiar iaktivistblizakanimalistikomekofeminizmuJim Ma- i rasizam (1980)kojisuukonceptu misothery misothery mizoterija , kao i u analogiji s rijeju specizam(engl. , kaoiuanalogijisrijeju proželi animalno ifemininokakobikorektivno uka- Č Jim Mason uvodiuknjizi Č KI KO ILI (engl. iz1997.godine(usp. Donovan iAdams, 2007:10). misothery HRANA OZNA postajanja životinjom ) uznaenjumržnjeprema ži- 5 An Unnatural Order: Why We Are De- U analogiji s rijeima Uanalogijisrijeima Tisuu platoa: kapitalizami mržnju dominionism postajanja (životinjom) i Č 7 životinju AVA nije utemeljena nijeutemeljena —uznae- speciesism , odnosno , odnosno inicirao 8 koji je kojije mizo- 6 ) 114.09.2020 12:00:00

4 . 0 9 . 2 0 2 0 211

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 0 lju drugog vala feminizma, i animalistiki ekofeminizam, koji pripada treem valu feminizma, podsjeam da je Charlene Spretnak utvrdila da su tri naina na koje su radikalne feministike zajednice sredinom sedamdesetih godina prerasle u ekofeminizam kao prožimanje radikalne ekologije i feminizma, ime se konano tzv. okoliš9 poeo razmatrati i kao feministiko pitanje — kroz studij politike teorije i povijesti, kroz religiju utemeljenu na prirodi, a naroito na religiji Boginje, i kroz eko- loške pokrete (Adams 1996: 115). Josephine Donovan i Carol J. Adams ne određuju se kao ekofeministkinje, ve kao kulturalne radikalne feministkinje, te od ekofeministkinja koje su bliske (eko)feministikoj etici skrbi za životinje istiu samo Lori Gruen i Gretu Gaard, i njihov antis- pecizam autorice razlikuju od kontekstualnoga ekofeminizma koji promoviraju Karen J. Warren i Val Plumwood (Donovan i Adams, 2007: 13). Koliko su navedene teorijske odrednice pripadnosti relativne pokazuje i knjiga Marti Kheel iz 2008. godine gdje sebe spomenuta autorica određuje kao ekofeministiku teoretiarku, kao što e se, uostalom, Greta Gaard (2002), Josephine Donovan i Carol J. Adams odrediti žanrovskom ladicom »vegetarijanski ekofeminizam«. Tako se kontekst veganskoga ekofeminizma može usložniti, kao npr. u sluaju Carol J. Adams koja se 212 ne određuje, kao što sam ve istaknula, kao ekofeministkinja, ve kao feministiko–vegetarijanska teoretiarka jer istie kako se u novije doba pojavljuju feministiki pristupi animalistikoj etici koji ne pripadaju etici skrbi, a ukljuuju postmodernistiki pristup kao što je to npr. pristup Donne J. Haraway i, nadalje, kao što je to i ekofeministiki pristup Karen J. Warren10 i Val Plumwood (Govedi i Marjani, 2008). Radikalni (kulturni) feminizam vjeruje da su sve opresije među- sobno povezane — niti jedno bie nee biti slobodno dok sva bia nisu slobodna — od zlostavljanja, degradacije, eksploatacije, zagađenja i komercijalizacije. Carol J. Adams i Josephine Donovan ustanovile su da ekofeministkinje i teoretiari dubinske ekologije malo pažnje posveu- ju domaim životinjama kao i strahotama u industrijskim konclogori-

9 O antropocentrinom znaenju rijei okoliš usp. Holy 2007: 20–21, Roksandi 2018: 35. Ivan Cifri navodi kako je dominacija pojma okoliš nad pojmom priroda izraz podcjenjivanja prirode, »u skladu s modernim shvaanjem prirode kao samorazu- mljive materijalne osnove društva« (Cifri 2012: 275). 10 Kao noviji zbornik radova koji spaja ekofeminizam i animalizam navodim zbornik Sister Species: Women, Animals and Social Justice (ur. Lisa Kemmerer) iz 2011. godine gdje u uvodniku urednica Lisa Kemmerer navodi kako je u podruje ekofeminizma kroila s knjigom Karen Warren, no ostala je zgrožena, shvativši da je autorica iz svojega razmatranja iskljuila neljudske životinje.

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 212212 114.09.20204.09.2020 112:00:002:00:00 eekofeminizam.indd 213 k o f e m i n i z a m . i n d 1 Navedene podatkeiznosimizpoznanstava aktivistkinjauzagrebakoj Prija- udruzi 11 feminizma. nja, doksuneke, umanjini,naindividualnojrazini, zagovornice (eko) životinja ulokalnomkontekstuudaljeneodfeministikogapropitiva- to —mnogesuanimalistkinje, prava, pobornice odnosnooslobođenja pokreta zaprava nijezaživjela,inesamo i/ilioslobođenjeuHrvatskoj skim teoretiziranjima (Adams iDonovan, 2006:6). noževima iliihsegušiugljinimdioksidom)kojisuprepušteni tzv. ni- pogonimabacaseustroj zamljevenjesoštrim nesilica uindustrijskim su višistatusuodnosunadomaeživotinje(npr. muškepiliekokoši skoekološkim propitivanjima, prema njhovim zamjedbama,zadobile ma. Divlje životinje, svijetuekofeministikimidubin- kaoiprirodni Wollstonecraft Rights ofBrutes noga (radikalnoga) ekofeminizma. Thomas Taylor ( tinja nakojesepojedine(eko)feministikinjeobaraju kultural- ukritici i ojednojstrani (potlaenoj)dualistikihnikadraskinutih opozicija. ukidanja jedneodparadigmi navedenihdualizama,pamakarseradilo Žena iŽivotinja,Prirode, oprovedbi oitojedarije konceptualnoga ne) ekofeministkinjeuspostavljajuesencijalistikupoveznicu između votinjsko (neljudsko), bijelo — nebijelo — drugi, kultura —priroda, ovjek (muškarac) —žena, ljudsko—ži- kulture,ma bijelezapadnepatrijarhalne itodualizamakaoštosu dualiza- kojupromie ekofeminizamutemeljenajenakritici Kritika dualizamseperpetuira 1993:80). neljudske životinjeipriroda; (Gruen —usluaju Gruen di Lori poveznicu izmeđunavedenihugnjetavakih praksi. Ili, kaoštonavo- nezanimaproblematika prava prilikama hrvatskim životinjainevide prava dio necraft tvrdi dabiovjean odnos prema životinjamatrebao postati 1996:40).Mary sno ravnopravnosti ljudiiživotinja(Viskovi Wollsto- spolova mogladovesti prava dozahtjeva zapriznanje životinja,odno- besmislena pretenzija navedenerasprave ravnopravnost daseprizna asu nijejednaodnašihnacionalnih vrlina«(Wollstonecraft 1999:217). d

2 1 3 narodne izobrazbe telji životinja. Sâma odrednica ekofeminizmameđupojedinimpripadnicama Zaustavimo senaesencijalistikojpoveznici izmeđuženaiživo- , 1792),nastojeidokazatiargumentacijom 11 Vrijedi ireciproan suodnos—mnogefeministkinjeu , 1792) oborio se na prvo feministiko djelo — spis Mary feministikodjelo—spisMary senaprvo , 1792)oborio A Vindication oftheRights Woman sobzirom natodatakavodnos»usadašnjem antropocentrinih feministkinja , pakadakulturalne (radikal- ad absurdum

A Vindication ofthe ( Obrana ženskih , Drugi su kakobi ja 114.09.2020 12:00:00 4 . 0 9 . 2 0 2 0 213

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 0 Antiseksizam nužno upuuje na antirasizam, antišovinizam i anti- specizam te stoga dosljedno postavljeno pitanje ravnopravnosti žena u suvremeno doba povlai za sobom i postavljanje pitanja o pravima životinja (Viskovi 1996: 411). Povijesno gledano, kako nadalje istie zooetiar Nikola Viskovi, povezanost ženskoga i životinjskoga pitanja nije sluajna i samo suvremena. Krenimo samo od žena koje su inkvi- zicijski lovci na tzv. Sotonine nevjeste u provođenju onovremene matrice nadzora i kazne zatvarali nage u vree zajedno s makama kao njihovim navodnim animalno–demonskim pomonicima i bacali ih u vodu (Viskovi 1996: 412). Ili, pak, kako je to sarkastino pisao Baruch de Spinoza da je »zakon koji zabranjuje ubijanje životinja više osnovan na praznoj predrasudi i na ženskom sažaljenju nego na zdravom razu- mu« (prema Viskovi 1996: 412). Josephine Donovan i Carol J. Adams u uvodu animalistiko–(eko) feministikog zbornika The Feminist Care Tradition in Animal Ethics (2007) pokazuju kako pojedine feministkinje smatraju problema- tinom esencijalistiku poveznicu između žena i životinja, odnosno između feminizma i animalistike etike (engl. animal ethics). Ve je Simone de Beauvoir u Drugom spolu (1949), iako je istaknula da se u 214 logici patrijarhata i žene i priroda pojavljuju kao Drugi, negirala poveznicu između žene i životinje, kao što je to daleko prije nje u traganju za afirmacijom ženske racionalnosti istaknula Mary Wollstonecraft. Pritom Adams i Donovan istiu kako je npr. Coral Lansbury u svojoj knjizi The Old Brown Dog: Women, Workers, and Vivisection in Edwar- dian England (1985) istaknula kako su se engleske sufražetkinje, od kojih su mnoge bile podvrgnute onovremenoj praksi muenja prisilnim hranjenjem za vrijeme štrajka glađu u zatvoru, poistovjeivale s tzv. la- boratorijskim životinjama na kojima se provodi vivisekcija (Donovan i Adams 2007: 8). Esencijalistika poveznica između sufražetkinja i tzv. laboratorijskih i tzv. industrijskih životinja prisutna je i u animalistikom pokretu, što ilustrira npr. internetska stranica Abolicija u grafi- kom paralelizmu muenja sufražetkinja prisilnim hranjenjem i tovlje- nja guski radi proizvodnje paštete od gušje jetre (foie gras).12 Kad je rije o animalistikom ekofeminizmu, koji Greta Gaard (2002) naziva vegetarijanskim ekofeminizmom,13 obino se istiu teo-

12 Nažalost, internetska stranica www.abolicija.com više nije dostupna. 13 Prikladniji mi se ini pojam veganski ekofeminizam. Greta Gaard uvodi distinkci- ju između vegetarijanskoga feminizma i vegetarijanskoga ekofeminizma, istiui

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 214214 114.09.20204.09.2020 112:00:002:00:00 eekofeminizam.indd 215 k o f e m i n i z a m . i n d 5 Usp. stranicu internetsku 15 Greta Gaard istiedaekofeministikeperspektive ponovo jer dobivaju popularnost 14 (Curtin 1996:67)uzGretu Gaard (2015). retiarke ipraktiarke, (eko)feministkinjeCarol J.Adams iMarti Kheel Rights (FAR) (predsjednice: Batya Bauman iMarti Kheel), koji biukonanicimorao ukljuitietikovegetarijanstvo, veganstvo. ime istiepoveznicu izmeđupokreta zaprava životinjaifeminizma dioprakse« avegetarijanstvo (Adamsje feminizamteorija, 1991:167), dee: »Nisu praksa, samoprava avegetarijanstvo ve životinjateorija, of Meat: AFeminist–Vegetarian CriticalTheory pitanje. jedanjeodnaina kulturi Izbor veganstva u patrijarhalnoj ženskih životinja,štoznaidaveganstvonikakonije rodno neutralno ranje jajaimlijenihproizvoda eksploatira reproduktivne kapacitete đer nekonzumiraju nimed,jaja,mlijeneproizvode. Konzumi- uzdržavaju odkonzumiranja tako- mesa/životinja(ukljuujuiiribe), postaviti pitanjedalibudemovegani/kekoji/e osim štoseetiki i politiki,anesamotjelesnotekakojeizženske perspektive bitno 2008: 22).Ili, kakoistieDeane Curtin, danashrana oznaava tkosmo ne jednakotakozrcali feministikupolitiku(Adams 1993:196;Kheel ini sedamnogeodnjihipaknemisleosobniizborživotinjskehra- interpolira dajeosobnopolitiko, uakciju;dokfeministkinjevjeruju životinjajedanjeodnainadasefeminizam nejedenje tijelamrtvih noga feminizma»osobnojepolitiko«.Ili, kaoštoistieCarol J.Adams: vegetarijanstvo, veganstvo, usloganradikal- sobzirom natodavjeruju snu nepravdu, iZemlje. prirode kaoidestrukciju Ukratko, promoviraju životinja —nasilje. ira- Kao suzakulturnu ekofeministkinjezabrinute i specizmateistiekakojezajednikadenominacijauživotužena mentaliteta;FARjarhalnoga raskrinkava poveznice između seksizma tinja. Istiu daeksploatacijaženaiživotinjaproizlazi izistogapatri- što podrazumijeva borbuprotiv bilokojegaoblika eksploataciježivo- zna, vune;daslijedefeministikestavove izahtjeveprava životinja, u promoviranju veganskogaideala;daizbjegavaju nošenjekože, kr- svojih lanova/ica vegetarijanke sljedee:dabuduunajmanjuruku postavlja ekofeministikumisaouveganskupraksu. FAR zahtijeva od d

2 1 5 je naprobleme kaoštojeglobalnozatopljenje (Gaard, 2019,http). u svojimnovim analizama istiuintersekcionizamiposthumanizamkojimupuu- feminizam (Gaard 2002:127). eko- konceptualnitemeljzavegetarijanski feminizampridao kako jevegetarijanski Marti Kheel,kojaslovi Feminist ikaoosnivaica udruge forAnimal Feminist for Animal Rights 14 Uknjizi (FAR) http://www.farinc.org/. Adams zamjeujeslje- The Sexual Politics 15 istotako 114.09.2020 12:00:00 4 . 0 9 . 2 0 2 0 215

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 0 politiziranja etike skrbi i otpora ideološkim pritiscima patrijarhalnih standarda (Curtin 1996: 76). U okviru esencijalistike paradigme FAR, između ostalog, istie da je zagovaranje prava životinja feministiko pitanje jer su u patrijarhalnom društvu žene i životinje tuene, silova- ne, omražene, modificirane u robu kao kuni ljubimci, eksploatirane kao supruge, prodavane za novac, korištene za zabavu, jeftinu radnu snagu, seks, eksperimente...16 U lanku »Ecofeminism and the Eating of Animals« Adams sažima da problematici jedenja mesa (životinja) feministkinje prilaze iz razno- rodnih vizura. Kako se ekofeminizam/izmi razlikuje/u s obzirom na to je/jesu li iznikao/li iz socijalistikoga, radikalnoga ili spiritualnoga feminizma, veina se ekofeministkinja identificira u okviru tih klasi- fikacija. Socijalistike feministkinje povezuju jedenje mesa s kapitali- stikim nainom proizvodnje kao i klasnom prirodom potrošnje mesa. Spiritualne feministkinje naglašavaju štovanje Boginje, vjerovanje u matrijarhat, femininu povezanost i harmoniju s prirodom, kao i njež- nost, blagost prema životinjama. Radikalne feministkinje demaskira- ju dubinske korijene povezanosti opresije nad ženama i opresije nad životinjama; neke zadržavaju poziciju »prirodnih feministkinja« (engl. 216 nature feminists) koje žene shvaaju kao prirođeno osjeajnije prema životinjama (Adams 1996: 116–117). Unato razlikovnim odrednicama između ekofeminista/kinja, postoji, dakako, linija preklapanja u detekciji povezanosti između dominacije nad ženama i dominacije nad prirodom. Međutim, i u samom tako uskom ekofeministikom krugu, pa ako još k tome pridodamo mali broj predstavnica/ka animalistikoga ekofeminizma, razbukta- la se prilino jaka struja teorijskoga razmimoilaženja između Carol J. Adams i Val Plumwood (usp. Holy 2007: 217–241; Eaton 2002: 153–180). Prva je u našem kulturnom krugu o toj liniji razilaženja pisala Mirela Holy u poglavlju o ekofeminizmu i animalizmu svoje knjige Mitski aspekti ekofeminizma gdje sueljava stavove Carol J. Adams i Val Plumwo- od, određenije — ontološki veganizam i ekološki animalizam u oito najkritinoj toki kada su u pitanju prava životinja — teoretiziranja o

16 Carol J. Adams istie kako se identifikacija žena i životinja u androcentrinim druš- tvima ogleda u tome što se žene tretira kao seksualne objekte, a životinje kao hrana; žene su modificirane u patrijarhalne majke, a krave u strojeve za mlijeko (Adams 1996: 117). Tako je kravlja egzistencija u industrijskom procesu svedena samo na hamburgere i na proizvodnju mlijeka, a krava proizvodi, uostalom kao i ljudska majka, mlijeko samo za svoje dijete, a ne za ljudske pripadnike (Adams 1993: 202).

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 216216 114.09.20204.09.2020 112:00:012:00:01 eekofeminizam.indd 217 k o f e m i n i z a m . i n d 8 Usp. stranicu ekofeministikuinternetsku 18 pljenje. caja mesneimlijeneindustrije, odnosnostoarstva naglobalnozato- slicisvijeta—utje- kavanje zataškaneinjeniceumedijskojobrnutoj Adams, Grete Gaard iMarti Kheel)nisupozornije naraskrin- usmjerile Zamjetno jedaseanimalistike (eko)feministkinje(osimCarol J. iniciranja ekoseladoekopolitikihdemonstracija. dije uZagrebu), nonedostajuekoakcije, od upoznatiÐurđevia kojegasamimalaprigodu uCentru zaženskestu- ke svijestiisavjesti(posljednjihnekolikogodinaizdvojila bihGorana nas naBrau); povremeno sejavljajuglasovi zajaanjeekofeministi- (osim dvijuekofeministikihzajednica,kolektiva se razlikuju upojedinih(eko)feministikihteoretiarki iteoretiara. spomenutogakamenaspoticanjaznatno animalistikih idejauokružju (ne)kulture nad dominacijiantropocentrine,noj »prirodnoj« odnosnoandrocentrine pokret hijerarhijsku dogmuonavod- patrijarhalnu kojiodbijaprihvatiti vove Val Plumwood), iakoseekofeminizamodredio ikaoanimalistiki jer, kaoštoHoly podržava meniosobnodalekesta- pokazuje(pritom poglavlje osobnodoživljavam kaoiznimnobioetiki,zooetiki kljuno, životinjskim egzistencijamakaoobjektimaljudskeprehrane. Navedeno 7 Mirela Holy istiekakojeinjenicadaekofeminizamkaopokret imavelike iteorija 17 EKOFEMINIZAM d

2 1 7 stavlja naglasaknaulogustoarstva uglobalnomzatopljenju. nik radova Godine 2018.objavljenjezbor-ecofeminism.net/content/global_warming.htm). koja jeisto—ženskogroda« (Mitoš Svoboda, Nova fazauženskojborbizaravnopravnost zaplanetZemlju, jeborbazaprirodu, treba konanospremiti upovjesnicu, udobaegzistencijalizma kamoipripada. kaodatumapoetkaborbeženazaravnopravnost,obilježavanja 8.ožujka/marta, je potrebno ojaatiekofeministikipokret nain tekako»uvriježeni uHrvatskoj Što setieekofeministikogapokreta uHrvatskoj, onnepostoji na portalu na portalu održavanje siromaštva. 2002.pobjedonosnododijelio skim partnerima Vandani Shivi Delhija kojijezajednosasvojimkolegamaikolegicamasklonimaameriko–europ- bližastranistvarnost kojuzastupaneoliberalni lobistBarun Shankar Mitra izNew privrede (Holy iekoturizma 2007:299).Međutim, politika oitojedahrvatska mogunosti djelovanja isamorealizacije, itoupravo razvoja u podruju ekopoljo- 18 Prvi jerazlog Prvi tajštojemalibroj ekofeministkinja orijentiran Climate Chaos: Question EcofeminismandtheLand Alert —nezavisnimagazinzaokoliš drugim ETI Ljiljanka Mitoš Svoboda povodom Dana žena2008.godine životinjama,manifestacije(eko)feministiko– Č KO I EKOLOŠKO VEGANSTVO GlobalResources Warming http odaslalajepismokojimistiekako ). adbuster Gea viva Gea 17

aktivizmapreko (ur. AnaIsla) kojine Nagradu balegaza iZemlja za (http://www. 114.09.2020 12:00:01 4 . 0 9 . 2 0 2 0 217

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 1 na problematiku prava, odnosno oslobođenja životinja.19 Marti Kheel u knjizi Nature Ethics bilježi kako je ostala zauđena kako se ekofeminizam neznatno bavi pitanjem prava životinja kao i vegetarijanstvom/ veganstvom, osim Carol J. Adams, Grete Gaard i Lori Gruen (Kheel 2008: 20, 233). Tako radovi radikalnih (kulturalnih) i/ili spiritualnih feministkinja (npr. Susan Griffin, Starhawk, Riane Eisler i Charlene Spretnak), iako priznaju povijesnu poveznicu između žena, životinja i prirode, ne podržavaju ni vegetarijanstvo/veganstvo ni pokret za prava, odnosno oslobođenje životinja (Gaard 2002: 126). I, nadalje, vegetarijanske (animalistike) ekofeministkinje i ekofeministi radije su se priklonili pro- pitivanju teorijske paradigme ljudsko–životinjskih odnosa, i pritom su uvele/i i nekoliko teorijskih koncepta koji osvjetljavaju ljudsko–prirod- ne odnose; npr. krnja pria (pojam koji uvodi Marti Kheel), holistika etika, holistika ekofeministika filozofija (za koji se isto tako zalaže spomenuta animalistika ekofeministkinja, a za koju utvrđuje da ot- kriva cjelovitu priu iza etikih dilema i time negira krnje patrijarhalne prie), odsutni oznaitelj i kolektivni pojam (termini feministiko–vegetarijanske/veganske teoretiarke Carol J. Adams) i kontekstualno

218 etiko vegetarijanstvo (pojam koji uvodi Deane Curtin, teoretiar bli- zak animalistikom ekofeminizmu) (Gaard 2002: 133–135), i time su — zbog vlastitoga, prvenstveno teorijskoga usmjerenja — kampanje na tom danas vrlo bitnom aktivistikom polju prepustile/i aktivistima iz podruja prava, odnosno oslobođenja životinja. Osim toga, pojedine animalistike ekofeministkinje, a ovdje u pr- vome redu mislim na Marti Kheel, negiraju direktne akcije, pod kojima podrazumijeva legalne i ilegalne akcije koje vrše pritisak na društvene promjene. Pod direktnim akcijama Kheel podrazumijeva akcije kao što su zabijanje klinova u stabala (engl. tree spiking) kako bi se sprijeila njihova sjea, oslobođenje životinja, palež i drugi oblici ekosabotaža. S druge pak strane, pod direktnim akcijama Kheel podrazumijeva i kampanje organizacija kao što je Friends of Animals koji promoviraju veganstvo kao oblik direktne akcije. Kheel u svim oblicima direktnih akcija, što smatram konceptualnom hipertrofijom, razotkriva domina- ciju herojskoga ideala, maskulinoga djelovanja (Kheel 2006: 316).

19 Greta Gaard u vegetarijanski ekofeminizam ubraja sljedee teoretiarke i teoretia- re (navodim ih u nominativu): Carol J. Adams, Norma Benney, Lynda Birke, Deane Curtin, Josephine Donovan, Greta Gaard, Lori Gruen, Ronnie Zoe Hawkins, Marti Kheel, Brian Luke, Jim Mason i Deborah Slicer (Gaard 2002: 118).

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 218218 114.09.20204.09.2020 112:00:012:00:01 eekofeminizam.indd 219 k o f e m i n i z a m . i n d 1 Kontekstualno (tvorac etikovegetarijanstvo jepojmaDeane Curtin) upuujena 21 Kao ipokret zaoslobođenje, odnosnoprava životinjaianimalistikeekofeminis- 20 davne 1971.godineoutjecajustoarstva naglobalnozatopljenje: sedamdesetih godina(Gaard 2002:124).Odnosno, te njezinimrijeima, a kojajeslovila biblijakontrakulturnim aktivistima ikaovegetarijanska — kljunijih knjigaiznavedenogapodruja zakljuaka Frances Moore Lappéiznesenimaujednojod,rekla bih,naj- Carol J.Adams (uzMarti KheeliGretu Gaard), itouglavnomnatemelju ekoravnoteže ponajvišejeu(eko)feministikimkrugovima tematizirala sne imlijeneindustrije, odnosnostoarstva naozbiljno narušavanje promjene. naekoravnotežuu obzirutjecajmesneimlijeneindustrije —klimatske kojeuzima neposveujeiekološkomvegetarijanstvu/veganstvu zornosti skrbi zagovara etikoveganstvo/vegetar globalno zatopljenje, pronalazim uinjenicišto(eko)feministikaetika slici svijeta—utjecajmesneimlijeneindustrije, odnosnostoarstva na naraskrinkavanjeusmjerile zataškaneinjeniceumedijskojobrnutoj tkinje (osimCarol J.Adams, Grete Gaard, Marti Kheel)nisupozornije u radovima npr. Val Plumwood iKaren J. Warren (Kheel2008:234–235). (pojamDeane Curtin),tarijanstvo kaoinakontekstualnovegetarijanstvo pored inakontekstualnoetikovege- usmjerio etikogavegetarijanstva d

2 1 9 vih etikihpromatranja ilijepak predmetom (Kheel2008:234). kritike odsutnoiz njiho- egajeetikovegetarijanstvo uokviru stualnoga vegetarijanstva, Plumwood) postavljajupojamskrbiunutar šireg konceptualnogaokvira —kontek- Martirijanstva, Kheelistiekakopojedineekofeministkinje(Karen J. Warren i Val rodno iklasno(Curtin 1996:74).Za razliku odkontekstualnogaetikogavegeta- i povijest, odnosnodaserazlozi mogurazlikovati zaetikovegetarijanstvo lokalno, morato daetikovegetarijanstvo bitipromatrano sobzirom naodređeni kontekst nejedenja životinjaimlijenihprerađevina (Marcus 2005:187–199). plodove mora sezonski iz navedeneskupinekatkadizviru tetskih razloga bioetike, ponekadtakođerzanemaruje zooetike razloge, emu pri izvjerskihrazloga.getarijanstvo Avegetar tkinje zagovaraju izetikihrazloga vegetarijanstvo/veganstvo —tautološki,neve- prašume širom svijeta.(Lappé1991:XVI) gospodarstva najedan–i–jedan–polrali prašume Južne iCentralne danaspodrazumijeva Amerike dastoarska globalnomzatopljenju.Štoviše,što pridonosi komercijalna invazija na Stoka jeodgovorna zaispuštanjegolemihkoliinametanauatmosferu, Kao štosamveistaknula,globalnimproblemom —utjecajemme- Nadalje, jošjedanrazlog zbogkojegseanimalistike(eko)feminis- 20 Animalistiki, vegetarijanski (eko)feminizam više je pažnje (eko)feminizam višejepažnje Animalistiki,vegetarijanski . Danas pored etikihrazloga iekološkerazloge animalistipridodaju ijanstvo/veganstvo izzdravstvenih/dije- ijanstvo, dovoljno apritom po- vegetarijanci u sekundi Diet foraSmallDiet Planet odkojihponekijedutzv. uništavaju preostale (1971), (1971), 21 114.09.2020 12:00:01 4 . 0 9 . 2 0 2 0 219

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 1 France Moore Lappé, koja je kao istraživaica problema gladi u svijetu ostvarila znatan utjecaj na brojne feministkinje, između ostalog iznosi podatak da prosjena koliina vode koja je potrebna za prehranu osobe koja slijedi vegansku prehranu iznosi 1362 litara dnevno, a prosjena koliina vode koja je dnevno potrebna za prehranu ovolaktove- getarijanca iznosi 5448 litara, te prosjena koliina vode koja je dnevno potrebna za osobu koja slijedi ameriki nain prehrane iznosi 19 068 litara.22 Utvrđuje da se polovica vode koja se troši u SAD–u koristi za hranu kojom se prehranjuje tzv. stoka (kako je rije o specistikom ter- minu, uvijek u prije njega stavljati odrednicu tzv) (Lappé 1991: 10). I u recentnim znanstvenim radovima ukazuje se na navedenu problematiku koja zbog lobija prehrambene industrije ne dospijeva u medijsku sliku svijeta. Tako David i Marcia Pimentel (2003) ukazu- ju da je potrebno jedanaest puta više fosilnoga goriva za proizvodnju životinjskih bjelanevina nego što je potrebno za proizvodnju biljnih bjelanevina. Konferencija National Women’s Studies Association (NWSA) 1990. godine je oformila Ecofeminist Task Force kojom je utvrdila da proizvodnja mesa ima ozbiljne ekološke posljedice kao što su deforestacija, erozija 220 tla, ogromna potrošnja vode, nereciklirani životinjski izmet, neracional- na potrošnja energije i sirovina. Ecofeminist Task Force sadrži/donosi 22 stavke, 11 od njih upuuje na ekološke posljedice jedenja mesa, a temelje se na knjizi Johna Robbinsa Diet for a New America (Adams 1993: 214) koja i danas slovi kao kljuna knjiga vegetarijanske prakse. Te je godine Ecofeminist Task Force postavio zahtjev da sve budue konferencije NW- SA–a poslužuju vegetarijanske obroke (Gaard 2002: 134).

IPAK PREŠUĆENA NEUGODNA ISTINA

Zamjetno je da je utjecaj mlijene i mesne industrije na globalno zatopljenje i dalje prepušten medijski zataškanoj prii. Javni mediji o efektu staklenika iskljuivo pišu kao o problemu ispušnih plinova i industrijskoga zagađenja (Holm i Jokkala, 2008: 9). Iako je u svojoj knjizi Neugodna istina (2006) Al Gore iznio pregršt neugodnih istina o pla-

22 Árpád Pusztai, poznat kao prorok GMO apokalipse, istie kako Amerikanci manje razmišljaju o kvaliteti hrane, »jer im je to nametnuto da to ne pitaju« te da e svijet kakav poznajemo nestati do 2050. godine — »Nee ga uništiti teroristi nego znanstvenici« (Pusztai 2008: 119).

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 220220 114.09.20204.09.2020 112:00:012:00:01 eekofeminizam.indd 221 k o f e m i n i z a m . i n d 4 Razlika predoenih jesamoujednompostotku od prije podatakakojeiznose Vladi- 24 Prema FAO izvješu (UN–ova Organizacija zahranu ipoljoprivredu) iz2006.go- 23 Kufrin iPuđak, 2007:19;usp. »Stoarstvo enamdoiglave«, U Europi 17postoemisijemetanapotjeeodživotinjskogagnoja(Lay, njuje udivovskim spremnicima kojiispuštajumetan(Gore 2007:28). masovnomstima tedasepri uzgojutzv. stoke, tekuegnojivopohra- aktivno- proišavanjemgoriva, industrijskim otpadnihvodaidrugim nastaje odlaganjemotpada,uzgojemtzv. stoke, izgaranjem fosilnih se trenutno rezultat nalaziuatmosferi antropogenoga djelovanja, a o staklenikimplinovima, upozorio natodaje60postometanakoji Up forAlGore«, emisijamastaklenikihplinovakoji pridonose aFew (»Clearing Things istoarstvojedniodnajveihimbenika su mesnaimlijenaindustrija obrazložio jošjednuneugodnuistinu,akojasasvimjasnopokazujeda (People fortheEthical Treatment ofAnimals),zaudonijeeksplicitnije pojaviglobalnogazatopljenja,ipak,kaoštojeistaknula PETAnetarnoj Gidon EsheliPamela Martin, životinjekojeseuzgajajuzaprehranu na razdoblje dosredine 90–ihgodina). od stoke, nasvijetuima1,3milijardi apritom stoke«(podaciseodnose Society, UK,1995)navodida»18postosvjetske emisije metanadolazi film mentarni za 25posto(»ScientistsStudy Cow Burp Methane Gas«, na novoj prehrani zakrave kojabiproizvodnju metanamoglasmanjiti i cestovnoga prometa. Pritom su zrak jednako, akoneiviše, pogona kaoiugljinidioksidizindustrijskih vanja tvrde dazbogspore probave krave stvaraju metankojizagađuje ni tankkojijeplastinomcijevispojensnjihovim Istraži- crijevima. krava, zaglobalnozatopljenje, kaonavodnihkrivaca montirati plasti- te kakobikoliko–tolikosuzbiliglobalnozatopljenje, odluilisunaleđa (izjava Guillerma Berre, National Institute ofAgricultural Technology), štetnih plinova utojzemlji posljedicakravljih fermentacija crijevnih gentini analizirali plinove suprikupljene daje30postoemisija iotkrili d

2 2 1 mir Lay, Krešimir Kufrin iJelena Puđak (2007:19). emisijama naglobalnozatopljenje. Napomena: FAO izvješe nenavodipodatakotomekolikopromet utjeesvojim za 35–40postoantropogene emisije metana(Steinfeld 2006: XXI–XXII,112–115). dine, ignojivo, fermentacije stoarstvo(crijevne životinjskiizmet)jeodgovorno Istina, AlGore jeu Nastojei pronai zaglobalnozatopljenje, krivca znanstveniciuAr- Proždiranje Zemlje http ).

Neugodnoj istini vrli ( Devour theEarth znanstvenicitadapoeliraditi i 24 Kako sudetektirali geofiziari , upoglavljukojemugovori ) (The Vegetarian) (The http http ). Doku- ). 23

114.09.2020 12:00:01 4 . 0 9 . 2 0 2 0 221

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 1 emisijama staklenikih plinova znatno pridonose globalnom zatopljenju te bi prelazak sa »standardne amerike prehrane« na vegansku prehranu bio produktivniji nain suzbijanja globalnoga zatopljenja nego prelazak sa standardnih automobila na uinkovite hibridne modele (Eshel i Martin, 2006: 1–17; Brook, »Meat Is a Global Warming Issue«, http). Darko Grbeša, što se tie istraživanja kod nas koja su usmjerena na smanjivanje emisije metana s mogunošu promjene hrane kod mlijenih krava, pokazuje da je metan nakon ugljinoga dioksida drugi najvažniji stakleniki plin i odgovoran je za 2–3 % globalnog zatopljenja. Nadalje: smanjenje emisije metana brži je i uinkovitiji nain ubla- žavanja efekta staklenika nego redukcija emisije ugljinoga dioksida zato što on ima krai poluživot (10 nasuprot 100 godina) od ugljinoga dioksida. »Kako prosjeno mlijena krava proizvodi 250 (150–760) l/d metana, one su glavni antropogeni izvor metana u RH i Europi« (Grbe- ša 2008: 22–24). Distopijski film Mad Max (trei dio Beyond Thunderdome, 1985, redatelji: George Miller i George Ogilvie) prezentira futuristiki pustinj- 222 ski grad Bartertown ija se energetika temelji na metanu dobivenom iz svinjskoga gnoja. Svinje se u takvom sociemu nalaze u okrutnim konclogorima podzemnih spremnika Bartertowna koji služi za proizvodnju metana, a pritom je istaknut izuzetak od današnje prakse odnošenja prema tim uglavnom omraženim životinjama (omraženost prema njihovu tijelu prestaje na tanjuru). U Bartertownu vrijedi slje- dei zakon: tko ubije svinju, sâm plaa životom.Film Daisy 3269 govori o jednoj posebnoj, industrijskoj kravi i njezinu ropskom, kiborškom ži- votu na norveškom fakultetu prirodnih znanosti. Krava Daisy na svome boku ima otvor koji posjetitelju/ici omoguuje da gurne ruke u jedan od njezina etiri želuca ili da dobije »insajderski« uvid, nadzor nad proce- som nastajanja kravljega mlijeka. Daisy je jedna od mnogobrojnih krava na kojima se vrše navedena istraživanja (o emu svjedoi i registracijski broj), a, kako je bilo najavljeno u programu festivala Zagreb Dox (2008), tada je oekivala svoje drugo dijete.

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 222222 114.09.20204.09.2020 112:00:012:00:01 eekofeminizam.indd 223 k o f e m i n i z a m . i n d 25 Usp. http://www.nfi.no/english/norwegianfilms/show.html?id=840. more green housegasesthanalltheworld’s transport combined.» kampanje: »Meatispisana sljedeaporuka animalsproduce anddairy pisom »Hey Meaty, you’re makingmeso prezentirano jenjezinooznojeno Zemlje snat- tijelonaispucanojkori buiranu Paula kao»bivšasupruga McCartneyja«. Na ternational Voice forAnimals)ukljuilaHeather Mills, umedijimaatri- 2007. godine britanska udruga zaprava udruga životinja 2007. godinebritanska inicirana jeuanimalistikimkrugovima. Rijejeokampanjiukoju knuta kampanjakojajenaglasilanavedenumedijski zataškanuistinu utjecaju stoarstva naglobalnozatopljenje. Tada jedinamedijskiista- va sobzirom životinjaskeptinoprihvatili danisu istaknulepodatkeo iji jeproducent Leonardo DiCaprio. Te zapra- sukampanjepobornici Hour film idokumentarni film,akojojsepridružio dokumentarni je kljunuuloguuznjegovu knjigu Zaustavimo seponovo naGoreovoj kampanjiiz2006.godine, ukojoj I MESNE INDUSTRIJE EKOCID I ZOOCID d

2 2 3 iz2007.godine(režija: Nadia Conners, LeilaConners Petersen) POSLJEDICA MLIJE Neugodna istina FOTO 1. hot! KENNETH ELVEBAKK: «, i pritom je u dnu plakata jeudnuplakata «, ipritom Č Viva! NE imaoiistoimeni jumbo (Vegetarians In- (Vegetarians DAISY 3269 plakatima plakatima The 11th

2007 Fact 25 114.09.2020 12:00:01 4 . 0 9 . 2 0 2 0 223

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 1 not fantasy« (»Životinje za proizvodnju mesa i mlijenih prerađevina proizvode mnogo više staklenikih plinova nego cjelokupan svjetski promet. injenica, a ne fantazija«) (»Heather Mills McCartney…«, http). U hrvatskim medijima navedena je kampanja ostala gotovo nezamije- ena, kao što se i o globalnom zatopljenju djelomino upozoravalo iz navedenoga aspekta. Prema FAO–uvu (UN–ova Organizacija za hranu i poljoprivredu) izvješu Livestock’s Long Shadow: Environmental Issues and Options (2006), izvješu na 400 stranica o utjecaju uzgoja tzv. stoke na klimatske promjene, u okviru spomenutoga doprinosa od 18 posto globalnom zatopljenju stoarstvo je odgovorno za 9 posto emisije antropogenoga ugljinoga dioksida (daleko više od cjelokupnoga svjet- skoga prometa), i to uglavnom zbog deforestacije za dobivanje pašnja- ka i obradivih površina (Steinfeld 2006: XXI–XXII, 272).26 Više od treine cjelokupnih žitarica dobivenih žetvom postaje hrana za tzv. stoku. Uz navedeno, stoarstvo (crijevne fermentacije i gnojivo, životinjski izmet) je odgovorno za 35–40 posto antropogene emisije metana. Stoarstvo je prema navedenom izvješu odgovorno i za oko 65 posto emisije di- dušinog oksida (N2O). Gnojiva koja se raspršuju po zemlji poveavaju globalno zatopljenje jer proizvode didušini oksid (N2O) — stakleniki plin velikoga staklenikoga potencijala (ima 23 puta vei stakleniki po- 224 tencijal od ugljinoga dioksida) koji je ubojitiji od ugljinoga dioksida, dugog je vijeka trajanja i visoke koncentracije u atmosferi. Aktivnosti u kojima nastaje su prije svega upotreba dušika u umjetnim gnojivima te u procesu uzgoja stoke (Lay, Kufrin i Puđak 2007: 19–20; Steinfeld 2006: XXI).27 FAO–ovo izvješe upozorava da stoarstvo doprinosi i 64 posto emisije amonijaka koji uzrokuje kisele kiše, kao i kiselost ekosustava (Steinfeld 2006: XXI–XXII, 112–115). U tematskom dijelu »Spašavanje svijeta« svoje knjige Juliet Gellatley,28 britanska aktivistkinja za prava ži- votinja, osnivaica i predsjednica organizacije Viva!, upozorava kako je proizvodnja mesa izvor globalnih katastrofa — globalnog zatopljenja,

26 Od navedenoga izvješa polaze animalistike ekofeministkinje (usp. Kheel 2008: 240) kao i pobornici za prava, odnosno oslobođenje životinja (npr. Bruce Friedrich, potpredsjednik PETA–e; usp. Friedrich, http) u obavještavanju javnosti o tome koliko stoarstvo utjee na globalno zatopljenje. 27 Vladimir Lay, Krešimir Kufrin i Jelena Puđak istiu da je poljoprivreda odgovorna za gotovo 80 posto ukupne emisije didušinog oksida (2007: 19–20). 28 Juliet Gellatley 2007. godine kod nas je predstavila drugo hrvatsko izdanje svoje knjige Kako postati, biti i ostati vegetarijanac ili vegan? i pritom je održala predavanje »Promijenite svoju prehranu — promijenite svijet« kojim je skrenula pozornost na važnost vegetarijanske/veganske prehrane. U sklopu predavanja prikazan je i spo- menuti dokumentarni film Devour the Earth (The Vegetarian Society, UK, 1995).

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 224224 114.09.20204.09.2020 112:00:012:00:01 eekofeminizam.indd 225 k o f e m i n i z a m . i n d 9 Doistajebilomaloozbiljnih lanakaunašimmedijimakojisusupozorenjem pre- 29 se dobivanje površine pašnjakazauzgojtzv. stokeilizauzgojsojekojom tropskihva prašuma podruje veliine Velike Britanije, itouglavnomza neke nevjerojatni ineistinitipodataknavodidasesvake godineuništa- šine (Steinfeld potresni, 2006:XXI).Obinosekaouznemirujui, aza dašnjih šumskihpovršina prenamijenjeno upašnjakeiobradive povr- nik deforestacije, gdjeje70postoneka- posebiceuLatinskojAmerici svinjskim izmetomumrloje90%drvea. kisele kiše;npr. unizozemskoj regiji Pel kojaseisparavaKiselina izuskladištenogatekuegagnojiva uzrokuje širenja pustinja,nestajanjatropskih prašuma istvaranja kiselihkiša. ska vrstakojapijemlijekouodrasloj dobi(usp. »Demanti…«, životinjskevrstetejedinaživotinj- tinjska vrstakojapijemlijekodruge što jetonpr. štakor ilimaka,izboginjenicedajeovjek jedinaživo- sisavca kao da jeveiniljudinezamislivopijemlijekonekogdrugog pijenjakravljegnost naneprirodnost ilikozjeg mlijekasobzirom nato štakorovo, majeilipseemlijeko?«Mills jenastojalaskrenuti pozor- je sugerirao senzacionalistiku neistinu.Pitanjem»Zašto nepijemo »Mills ljudimadapijuštakorovo poruila mlijeko«(I.Ko, 2007:52)koji skoj, svjedoiilanaku kreta zaprava odnosnoveganstva životinjaivegetarijanstva, uHrvat- razvoju Prijatelji životinjakakobidalapotporu po- je posjetilaudrugu laska Heather Mills ustudenome2007.godineZagreb, ega uokviru dina izgubiookopolovice svojihšumazboguzgojatzv. stoke. the Earth je Nepal, prema filmu podacimaiznesenimudokumentarnom dima kojisusedizaliizamazonske prašume (Gellatley2001:72). Tako beskrajnih prostranstva pogledaliZemlju, ugledalisugomiluoblaka Juliet kadasuosamdesetihgodinaastronauti izsvemirskih Gellatley: kakojetoistaknula odrijei, budui dajeslikaponekaddjelotvornija meso (usp. Brook, »Još jednaneugodnaistina«, kravasnici farma pretvaraju amazonsku prašumu Brazila umljeveno istraživanje šuma(Center forInternational Forestry Research), vla- UK, 1995).Ukratko islikovito: prema izvješuCentra zameđunarodno d

2 tzv. stokaprehranjuje (usp. 2 5 sao/la T.K). protiv mesa«,objavljenu nijeli vijestotoj Viva!–inoj kampanji.Među njimasenalazi lanak»Heather Mills Prema spomenutomFAO–ovu izvješustoarstvojeglavniuzro- Inae, kolikosureakcije našihmedijabileagresivne povodom do- (The Vegetarian (The Society, UK,1995),posljednjihdvadeset go- Novom listu Glasu Slavonije Devour theEarth 21.studenoga2007.podnaslovom 21.studenoga2007,str. 46(lanakpotpi-

zbog kiselihkišainduciranih , The VegetarianSociety, http ). Ili, jošslikovitije, http Devour ). 29

114.09.2020 12:00:01 4 . 0 9 . 2 0 2 0 225

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 1 U SAD–u i Zapadnoj Europi, kako istiu Vladimir Lay, Krešimir Kufrin i Jelena Puđak, industrijski procesi, transport i proizvodnja energije najviše sudjeluju u emisiji ugljinoga dioksida (Lay, Kufrin i Puđak, 2007: 15). Međutim, u medijskim se izvješima obino spominje ugljini dioksid kao glavni krivac za globalno zatopljenje, a zane- maruju se antropogena izvorišta ostalih staklenikih plinova — metana, didušinoga oksida, amonijaka, freona itd.30 Glavni zakljuak Međudržavnoga panela za klimatske promjene održanoga 2007. u Parizu glasi da su antropocentrine djelatnosti glavni uzrok globalne promjene klime. Tako su znanstvenici konano zašti- tu prirode stavili na prvo mjesto politikih rasprava. Utvrđeno je kako je izgaranjem fosilnih goriva te porastom staklenikih plinova (ugljini dioksid, metan, didušini oksid, freon itd) u posljednjih stotinu godina prosjena temperatura na Zemlji porasla između 0.4 do 0.8 stupnjeva Celzijevih, a u iduih stotinu godina, prema izraunima koje daju kompjutorski modeli na osnovu razliitih pretpostavljenih scenarija, od blagih do katastrofinih, oito je da e se temperatura poveati iz- među 2 i 7 stupnjeva (Petrovi 2007: 10). Poznata je injenica da je globalno zatopljenje zataškavano zbog interesa naftnih kompanija. Tako je ameriki ExxonMobil, najvea 226 naftna kompanija na svijetu, platila lobistikim skupinama 16 milijuna dolara kako bi proširili vijest da stakleniki plinovi ne utjeu na globalno zatopljenje Zemlje.31 Uz navedeno ne treba zanemariti ni okrutnu injenicu da se u Amazoni i Jugoistonoj Aziji prašume spa- ljuju za dobivanje palminoga ulja ili pak šeerne trske koji se koriste za dobivanje etanola za automobile i crpke u Europi i Sjevernoj Americi (»Biofuels…«, http).32 Zadržimo se još na procjenama Međudržavnoga panela za klimatske promjene o katastrofinim uincima globalnoga zatopljenja. Navedimo ih nekoliko ovom prigodom: za manje od dvadeset godina stotine milijuna ljudi u Africi i deseci milijuna ljudi u Latinskoj Americi nee imati dovoljno vode, deseci milijuna ljudi svake e godine ostati

30 U Hrvatskoj na navedenu injenicu sustavno upozoravaju jedino organizacije za prava životinja. 31 U okviru programa Subverzije — veeri medijske gerile i poetskog terorizma u net. kulturnom klubu MaMa (Zagreb) 14. travnja 2008. prikazan je dokumentarni film Tko je ubio elektrini automobil? (Who Killed the Electric Car?) Chrisa Painea (2006) koji istražuje razloge zbog kojih su automobilska i naftna industrija uništile elektrini automobil (»Subverzije u travnju«, http; usp. »Hybrid vehicle«, http). 32 Biokemiari sa Sveuilišta Utah State otkrili su proizvodnju biodizela iz algi (»Alge kao biodizel gorivo?!«, http).

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 226226 114.09.20204.09.2020 112:00:022:00:02 eekofeminizam.indd 227 k o f e m i n i z a m . i n d (»Draft…«, jer enjihova rastopiti esegleeri staništanestati—polarni prirodna esemedvjedimoividjetisamouzoološkim vrtovimadine polarni bez svojihdomova kojienestatiuvelikimpoplavama. Do2050.go- FOTO 2. 4 Iz brojnoga biograma Vandane Shive ovom izdvajam, prigodom pored poznate i- 34 Zaudo, štose2008.godineod mnogiseodnasnisuzabrinuli Wilkinsova ledenjaka 33 u knjizi distribucije vode ili oneišenjem izvora i rijeka. vodeilioneišenjemizvoradistribucije irijeka. vodiprivatiziranjem izakidanjesiromašnihmodus terorizma zapristup nje vodnihresursa, šumskihslivova kaoštoje ivodotokaoblikterorizma, (NAFTA) iSveameriki pojasslobodnetrgovine (FTAA), jerjeuništava- što suihpostavili WTO, sporazum Sjevernoameriki oslobodnojtrgovini korporacijskim dvoranama zasastankeiizapravila slobodnetrgovine uafganistanskimspiljama,venekiodnjihdominiraju koje seskrivaju njenicu dauekološkomkonteksturatova nisusamooni zavoduteroristi ministkinja Vandana Shiva, kojumnogiubrajaju iuhinduekoteologiju, PLAKATE. d

2 2 7 zacijski pokret (Shiva, 2015b, kao iistaknutalanicapokreta poznatog zaglobalnusolidarnost kao alterglobali- derom, Edwardom Goldsmithom,Ralphom Naderom, Jeremyjem Rifkinomidr), od elnihosoba njenice dajesudjelovala unenasilnompokretu Chipkotijekom1970–ih,dajejedna odlomio diokojisemožeusporediti spolovicom Škotske(erni, Valja imatinaumuisadašnjebudueratove zavode. Tako jeekofe- SEKSI GERILA,2 Ratovi zavodu http ; Climate ChangeImpact 007, ETI Međunarodnog forumaza globalizaciju Č (2002)odaslalajavnostiinaesvimavidljivui- KO EKOLOŠKA INTERVENCIJA http ). …

2007: 13–15). ADBUSTER (zajednosJerryjem Man- AKCIJA 33 http

NA INA ). INE 34 114.09.2020 12:00:02

4 . 0 9 . 2 0 2 0 227

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 2 FOTO 3. PLAKAT ZELENE AKCIJE RODA U NAFTI, 2007, ETIČKOEKOLOŠKI ODGOVOR NA INAINE PLAKATE. ZELENI ODGOVOR NA MEDIJSKU BLOKADU PROSVJEDA ZELENE AKCIJE ISPRED INAE. AKTIVISTI SU 7. PROSINCA 2007. NUDILI SERIJU ALTERNATIVNIH PLAKATA KAO ODGOVOR NA SE RIJU INAINIH PLAKATA ODGOVOR NA MEDIJSKU BLOKADU…, HTTP. JEDNAKO SU TAKO ČLANI CE GRUPE ZA DIREKTNU AKCIJU SEKSI GERILA KRAJEM STUDENOGA 2007. GODINE NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KAO I U NEKIM DRUGIM GRADOVIMA, TE NA PANOIMA DUŽ DRŽAVNIH I DRUGIH VAŽNIJIH CESTA U OKVIRU ADBUSTER INTERVENCIJE PREINAČILE JUMBO PLAKATE KOMPANIJE INA OKOLIŠ OČUVAN U OKOLIŠ UNIŠTEN. PO NJIHOVU UVJERENJU, ALI I PODRŠCI EKOLOŠ KI OSVIJEŠTENIH GRAĐANA, INAINA JE KAMPANJA PRIMJER GREENWASHA. INA ŽELI NA PRLJAV 228 NAČIN DJELOVATI NA JAVNOST IZLOŽENU PLAKATIMA, KORISTEĆI NEUTRALNOST FOTOGRAFIJA PRIRODE I ŽIVOTINJA, KOJE NEMAJU NIKAKVE VEZE S INAINOM DJELATNOŠĆU SEKSI GERILA PREINAČILA PLAKATE INAE, HTTP.35

35U okviru kenijskoga Pokreta za zeleni pojas (Green Belt Movement)36 posađeno je oko 30 milijuna stabala (podatak iz 2007, odnosno oko 51 milijun stabala, kako je navedeno na internetskoj stranici 2019), a u rasadnicima je zaposleno nekoliko desetaka tisua osoba, među kojima — najviše žena. Pritom je Wangari Maathai, kenij- ska ekofeministkinja37 i voditeljica navedenoga pokreta koji je osnovan 1977. godine (Merchant 1992: 16), prva Afrikanka i prva aktivistkinja

35 U jednom su anonimnom e–mail intervjuu lanice grupe Seksi gerila istaknule da je u Hrvatskoj ve nekoliko godina prisutan adbusters aktivizam (prepravljanje kor- poracijskih plakata) kao korektiv marketinga, a do njihove akcije koja je bila usmjerena na INA–ine plakate, adbusters akcije bile su »uglavnom usmjerene na mesnu industriju i plakate koji su iskorištavali (zapravo, poticali) spolnu diskriminaciju« (»INA–u bi trebalo tužiti zbog širenja laži«, http). 36 Wangari Maathai osnovala je dvije organizacije — Green Belt Movement i Green Belt Movement Intrenational (Maathai 2007). 37 Akademski ekofeminizam navedenu kenijsku aktivistkinju određuje kao ekofemi- nistkinju, iako se sâma Wangari Maathai nikada nije odredila ekofeministikom atribucijom (Li 2007: 366).

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 228228 114.09.20204.09.2020 112:00:022:00:02 eekofeminizam.indd 229 k o f e m i n i z a m . i n d 9 Jens Holm lanjeEuropskog parlamentaipredstavlja Švedsku ljeviarskustran- 39 Mateja AngelinaKramar iz Varaždina pokrenula jeinicijativukolektivne sadnjedr- 38 vijest–poziv. 12. srpnja2007.objavila,istina,sodređenim zakašnjenjem,navedenu navedeni ekološkipoziv, šuma stranica iakojeiinternetska Hrvatskih ublažile klimatskepromjene. sejošuvijeknijeodazvala na Hrvatska ju uputilapoziv zasadnjumilijardu stabalaširom Zemlje kako bise dinjenih naroda oklimatskimpromjenama 2006.godineuNairobi- razvoju, demokraciji 2004.godine. imiru Tako jenazasjedanjuUje- zelenih koja jedobilaNobelovu nagradu održivom zamirdoprinos industrije te industrije jaja;države izravno teindustrije subvencionirajuindustrije ipoljopri- votinjama iljudima Prijatelji životinjaispomenuta izložba. udruge lokalnom kontekstu iklimeu kljunim segmentimaštosetiesuodnosastoarskeindustrije Rittig ŠiškoiGordana ReklaViljeti). upravo bihdajerije otimtrima Etnografskom muzeju uZagrebu (kustosice:ŽeljkaPetrovi Osmak, Tea našaetnozoološkane upozorila iprva izložba su pluaplanetaZemlje (Milardovi 2016:8).Na navedenoje2017.godi- širenje pustinja,kiselekiše, trošenje pitkevodeinestajanjeprašuma koje di dasuekološkacijenamesaglobalnozagrijavanje, staklenikiplinovi, ekobrošura ka uEuropskom parlamentuJensa Holma inovinara Toiva Jokkale) ka, GUE/NGL,Europski parlament,2008.— arska industrijaiklima—EUlošeinigorim šure kojeupozoravaju natumedijskizataškanuistinu:ekobrošura Zahvaljujui Prijatelji životinjakodnassuobjavljenedvijeekobro- udruzi apokaliptinedimenzijeglobalnogazatopljenja. sprijeiti atmosferemilijuna tonaugljinogdioksidaizzagrijane ikoliko–toliko programa Achim Steiner, sadnjamilijarde stabalamoglabiupiti250 AKTIVIZAM I d

2 2 9 udruge Prijatelji životinja. udruge švedskog asopisakojisebavisocijalnim pitanjima.Podaci supreuzeti sportala a od2003.do2006.godinedjeluje kaosuradniki urednik 2005. godineglavnijeurednik švedskogasopisazaprava životinja i Odbora zameđunarodnu trgovinu. Toivo Jokkala švedskijenovinar ipisac. Od Odbora skupineilanparlamentarnog ku; lanGUE/NGLparlamentarne zaokoliš 25–27.listopada2019.godine.vea uHrvatskoj Tako je, između ostalog,natragu spomenutebrošure izložba Hrana iekologija 38 Kao štojeprocijenio predsjednik UN–ova ekološkoga BUEN VIVIR — upozorila nasubvencioniranja mesneimlijene navedenedvijebrošure, animalistikiaktivizam u kojoj Anamarija Helena ukojojAnamarija Milardovi navo- , PACHAMAMA

izvještaj švedskogzastupni- ( O životinjama iljudima Švedska ljeviarskastran- Fronesisa Djurens Rätt , nagrađenog O ži- Sto- 39 u i , 114.09.2020 12:00:02 4 . 0 9 . 2 0 2 0 229

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 2 vrednu industriju koja mesnu opskrbljuje hranom, farmaceutsku industriju koja proizvodi antibiotike i hormone rasta za životinje u uz- goju te kemijsku industriju koja je opskrbljuje ogromnim koliinama herbicida, pesticida i gnojiva (Milardovi 2016).40 Zbog nedovoljne zastupljenosti i problematiziranja ekološkoga vegetarijanstva/veganstva u (eko)feministikim propitivanjima, podsje- tila bih da je Françoise d’Eaubonne skovala neologizam ekofeminizam kako bi naglasila nužnost toga da žene iniciraju ekološku revoluciju i pritom je za naslov svoje knjige odabrala slogan Feminizam ili smrt (Le féminisme ou la mort, 1974) kako bi naglasila da je patrijarhalni pore- dak izvor dvostruke prijetnje ljudskim biima — prenapuenosti, kao i iscrpljivanja prirodnih resursa (Glazebrook 2002: 12). U tome smislu ne znam da li nam preostaje samo da potpisujemo peticije koje govore kako je poljoprivreda jedan od najveih svjetskih doprinosa klimatskim promjenama, odgovorna za 14.5 % emisija staklenikih plinova — više od cjelokupnog sektora prometa. Navedeno podrazumijeva više od automobila, zrakoplova, vlakova i brodova zajedno (Vermeulen et al, 2012: 195–222).41 Ili, kao što predlaže Brad Wer- ner — može nas spasiti samo masovni socijalni pokret, ono što Naomi Klein naziva Blokadijom koja se bori za reproduktivna prava planeta 230 kao cjeline — protiv »dekapitiranih planina, protiv potopljenih udoli- na, iskrenih šuma, frakiranih vodenih površina, površinskih kopova, zatrovanih rijeka, kanceroznih sela« (Klein 2015: 376, 370). No, naža- lost, sve je isto kao i prije 10 ili 12 godina jer se, kao što neki aktivistiki mediji prenose, 24. UN–ova Konferencija o klimatskim promjenama (COP24/Conference of the Parties, Katowice, 2018)42 održala pod vrlo

40 Usp. npr. Meat Atlas — Facts and figures about the animals we eat, Heinrich Böll Foundation, BUND, Le Monde Diplomatique, 2014. https://za.boell.org/ en/2014/03/17/meat–atlas–facts–and–figures–about–animals–we–eat. 41 Rije je o podacima koje sam preuzela s internetske stranice peticije »World climate conference in Poland: Put animal agriculture onto the agenda!«. Usp. https://pro- veg.com/cop24–petition/?fbclid=IwAR2K1RHeahGfLfR6tgTcTeeLuaKkaHzJjJPHo0 GxUDt92EIydjf6MiTkHXU. 42 Katowice su odabrane za najvažniju UN–ovu konferenciju o klimatskim promjenama nakon Pariškog sporazuma 2015. godine kao jedan od najzagađenijih dijelova Europe zbog eksploatacije ugljena, odnosno zbog tranzicije navedenoga grada iz rudarsko–industrijskoga u moderno industrijsko, gospodarsko, tehnološko i kul- turno središte. Glavni cilj Pariškog sporazuma (Konferencija UN–a o klimatskim promjenama COP21) iz 2015. godine bilo je smanjenje emisije staklenikih plinova, posljedice korištenja fosilnih goriva (treset, ugljen, nafta, zemni plin) te ogranie- nje rasta globalne temperature na razinu između 1.5 i 2 stupnja Celzijevih u odnosu

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 230230 114.09.20204.09.2020 112:00:022:00:02 eekofeminizam.indd 231 k o f e m i n i z a m . i n d 43 Klein navodi kako joj je bio težak prijelaz odprouavanja šokanaklimato- Kleinnavodikakojojjebiotežakprijelaz doktrine 43 lizam protiv klime promjenama«, 2018). (»Zapoela 24.UN–ovamještaj odkartona Konferencija oklimatskim trajanjasudionike zavrijeme konferencije; uvedenjereciklirani na- konferencije poduzeli nizmjera, npr. besplatanjavniprijevoz zasve otisak konferencije ipostiglilokalnuneutralnost ugljika,organizatori o »zelenoj« konferenciji jerseisticalodasu,kakobiograniili ugljini tes«, 2018,http).Unato tome, medijisuuglavnomisticalikakojerije klenikih plinova (»Meat–heavy Menu«, 2018, teškom mesnomprehranom tisuetonasta- setiri imejepridonijela sklada blizakmnogimstarosjedilakim kulturama. Pritom autorica koncept latinoameriki Naomi navedenekritike in 2015:150–151).Uokviru Klein spominjei i temeljnecivilizacijske tirati dovodi kakoklimatskakriza upitanjenesamokapitalizamnego davale otpor. Ukratko, nastojidokumen- navedenomknjigomautorica usputno spominje(Klein2015:176)kaoženekojesuuIndiji iKeniji ve, ekofeministikihaktivistkinja.Naime, kaoinekihdrugih samoih spominje ekofeminizamkaoštoneimenujenipokret Vandane Shi- spominje Blokadiju, kakoodređuje aktivistikipokret, Naomi Kleinne emu klimatologijadovodi telogike. upitanjekorijene Isto takokada straktivizmu vidisržproblema štosetiekapitalistikogasustava, pri Neugodnoj istini kaoštotonijeuinio niAlGorega zagrijavanja desetgodina ranije u stoarstvokaobitanizvorglobalno- ne spominjemesnuindustriju, Fosilni kapital nažalost,navedenateoretiarka,dodavala »vrijednost«, kaoniknjiga zemlje, obinozaizvoz utradicionalne kolonijalnesile, gdjeseonda sivane ekonomijeutemeljene naneprekidnom vađenju sirovina iz neki politolozi oznaavaju navedenimpojmomkojimsunekoopi- d

2 3 1 2018: 492–493). za marksizam međuonimakoji prouavaju energiju iklimatskepromjene (Malm problematiku energije iklimatskepromjene međumarksistima isveveiinteres Malm uborbiprotiv fosilnogakapitalanavodikakoshvaa dajesveveiinteres za oistojpolitikojniši.Jednakologiju, svedoknijeuoilakakoje rije takoiAndreas ti/2046577.aspx. lju–pocinje–nova–konferencija–o–klimi–samo–nekim–cudom–mozemo–uspje- na predindustrijsku razinu. Usp. https://www.index.hr/vijesti/clanak/u–nedje- Iako knjigeNaomi jekljunarije Klein (2016)švedskogaekologaipublicistaAndreasa Malma, (2006).Istina, Naomi Kleinusvemutome, tj. uek- (2014) narative buenvivir 43 ekstraktivizam, ekonomskiproblem koji obeskonanomrastu inapretku (Kle- ( dobar život Ovo mijenjasve. Kapita- http ), konceptravnoteže i ; »ClimateHypocri- 114.09.2020 12:00:02 4 . 0 9 . 2 0 2 0 231

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 2 napominje kako Leanne Simpson, spisateljica i edukatorica plemena Mississauga Nishnaabeg, istie kako joj je za koncept buen vivir ipak draži prijevod neprekidno ponovo rađanje za koji je prvi put ula od spisateljice i aktivistice naroda Anishinaabea Winone LaDuke. Naime, kad je Ekvador 2008. godine prihvatio novi ustav, postao je prva država u svijetu koja je u ustav uvela prava prirode. Tako 71. lanak državnog ustava glasi: »Priroda ili Pachamama, gdje život nastaje i obnavlja se, ima pravo da se njezino postojanje u potpunosti poštuje jednako kao i pravo na održavanje i obnovu važnih ciklusa, struktura, funkcija i evolucijskih procesa« (Klein 2015: 370). Dakle, alternativa postoji — ili buen vivir ili nekropolitika sa zastavama kao suvremenim totemima u okviru kojih godišnje kao ljudska vrsta uništavamo oko 50 000 biljnih i životinjskih vrsta. Tu je onda potrebno napraviti sjedinjenje razmatranja koje donose glavne klimatološke rasprave sa studijama poput Stoarska industrija i klima — EU loše ini gorim Jensa Holma i Toiva Jokkale koju, recimo, Naomi Klein i Andreas Malm ne navode u popisu literature, ime bi se klimatologija spojila s pokretom za prava za živo- tinja, odnosno kao što navodi Naomi Klein: Ropstvo nije predstavljalo krizu britanskoj i amerikoj eliti sve dok ga abo- 232 licionizam nije pretvorio u nju. Rasna diskriminacija nije bila kriza sve dok je takvom nije uinio pokret za građanska prava. Spolna diskriminacija postala je krizom tek nakon akcije feministikog pokreta. Aparthejd nije bio kriza sve dok ga u nju nije pretvorio pokret protiv aparthejda. (Klein 2015: 15)

Istina, zamjetno je da u navedenom nizu Noami Klein ne navodi pokret za oslobođenje životinja. Ostaje u potpunosti prešuen, što i više nego zabrinjava, s obzirom na to da je rije o posljednjem pokretu za oslobođenje — kako ovjekolike majmune oznaava primatolog Craig Stanford — znaajnih drugih (significant others). Pritom kao i prije deset godina, tako i danas, vlada medijska diho- tomijska slika o globalnom zatopljenju, a upravo su dva glavna obilježja antropocena — klima i ovjek (Homo climaticum 2017: 6). Tako su krajem studenoga 2018. godine mediji prenijeli vijest da je navodno ispalo »da je alarmantno istraživanje o zagrijavanju oceana — pogrešno«.44 Današnja situacija svjedoi o alternativnim injenicama i dobu

44 Usp. https://www.index.hr/vijesti/clanak/ispalo–je–da–je–alarmantno–istraziva- nje–o–zagrijavanju–oceana–pogresno/2045133.aspx. O pokretu za poricanje po- stojanja klimatskih promjena usp. Klein 2015: 46.

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 232232 114.09.20204.09.2020 112:00:022:00:02 eekofeminizam.indd 233 k o f e m i n i z a m . i n d 46 Projekt Usp. »TheGuardian viewonclimatechange:toomuch,soon«, 45 ( imasvojebazeobzirom unekolikodesetakazemalja natodaAmerika zajedno. uAmerici tvornica Naravno, zagađivanje sedogađaglobalno s višeodpetnajveihkemijskih 000 tonatoksinogotpadnogmaterijala, vojskakojagodišnjeproizvedei svjetskizagađiva oko750 amerika obmanama. Tako jejednaodbrojnih zataškanihistinaitadajenajve- Blanuša (2011),određujem zavjera, cinikimteorijama prevarama i zvođenje neistinitepredodžbe oneemušto, kaoipolitologNebojša injenica,uimelaži,prevara,alternativnih proi- opsjena;namjerno injenicauime smislu proizvođenja injenicanegozatiranja prvotnih post–istina 4: FOTO montirala željeoutopijskomzahtjevuzaglobalnom pro- podokriljem ELEKTRANA NA UGLJEN U EUROPI I JEDNA OD NAJVE ILUSTRACIJU STAVLJA PARU I DIM ELEKTRANE NA UGLJEN CE, RAZLIKU OD AKTIVISTI BROJNIH TRANSPARENATAMARŠUNA ZA ŽIVOTINJE U ZAGREBU8. PROSINCA2 KAKOO TOME ŽIVOTINJA. ZA RAZLIKU OD GLAVNIH MEDIJA, AKTIVISTI ZA PRAVA ŽIVOTINJA USTRAJNO GOVORE DOM ME SLIKA, PORED ONE IZ NIŠE PROMETA, O NAVODNIM UZROCIMA GLOBALNOGA ZATOPLJENJA. d Cenzurirano

2 Č 3 3 LANAK U nih znanostiSonomi, SAD. Osim toga,ovdje navedenimkolažiranim podacimakoje sam MARŠ ZA ŽIVOTINJE U ORGANIZACIJI PRIJATELJA ŽIVOTINJA I UDRUGE POBJEDE POVO Đ UNARODNOG DANA PRAVA ŽIVOTINJA 8. PROSINCA 2 Cenzurirano GUARDIANU JEDENJE MESA UZROKUJE GLOBALNO ZATOPLJENJE ( post–truth ,

2004: 73;usp. »Kontroverzni plan«,2018, Č KOGA GLASA, MEDIJI I DALJE PRIKRIVAJU NAVEDENU ISTINU; PRIMJERI KOJI JE 5.PROSINCA 2 od 1976.godinevodiOdsjek zasociologijuFakulteta društve- ) u kojemu nije više rije omistifikacijamau ) ukojemunijevišerije 018. TEMATIZIRAO GLOBALNO ZATOPLJENJEKAO Ć IH NA SVIJETU BE Ł 018. U ZA 018. U CHATÓW , KAKO JE I GLASIO JEDAN OD , 45 ŠTO JE TIPI GREBU,PRIJATELJA ARHIV U POLJSKOJ http http 018. Č ). NA MEDIJSKA . 46 NAJVE GODINE. ZA

Ć A JE A JE 114.09.2020 12:00:02 4 . 0 9 . 2 0 2 0 233

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 2 mjenom svijeta, upuujem na upozoravajuu izjavu Derricka Jensena kako ne možemo istovremeno i eksploatirati planet Zemlju i živjeti na njemu (Jensen 2007: 18). I završno bih pridodala kako je zlatna žaba prva žrtva klimatskih promjena. Iz staništa u Kostarici nestala je pot- kraj osamdesetih godina 20. stoljea (Flannery 2007: 129).47

LITERATURA Adams, Carol J. 1991. The Sexual Politics of Meat: A Feminist–Vegetarian Criti- cal Theory. New York: Continuum. Adams, Carol J. 1993. The Feminist Traffic in Animals. U: Ecofeminism: Women, Animals, Nature. Greta Gaard, ur. Philadelphia: Temple University Press, 195–219. Adams, Carol J. 1996. Ecofeminism and the Eating of Animals. U: Ecological Feminist Philosophies. Karen J. Warren, ur. Bloomington & Indianapolis: Indiana University Press, 114–134. Adams, Carol J; Josephine Donovan. 2006 (1995). Introduction. U: Animals & Women. Feminist Theoretical Explorations. Carol J. Adams & Josephine Donovan, ur. Durham, London: Duke Unversity Press, 1–8. Alge kao biodizel gorivo?! Dostupno na: http://www.sarajevo–x.com/clanak/070201020. Biofuels can lead to deforestation says Unilever executive. Dostupno na: http:// 234 news.mongabay.com/2006/0811–unilever.html. Blanuša, Nebojša. 2011. Teorije zavjere i hrvatska politika zbilja 1980. — 2007. Zagreb: Plejada. Brook, Dan. Još jedna neugodna istina. Dostupno na: http://www.prijatelji–zivotinja.hr/index.hr.php?id=1058. Brook, Dan. Meat Is a Global Warming Issue. Dostupno na: http://www.alter- net.org/envirohealth/40639/. Cenzurirano 2004: 25 najznaajnijih pria koje su prešutjeli zapadni mediji. 2004. Peter Phillips i Projekt Cenzurirano, prir. Zagreb: TELEdisk. Cifri, Ivan. 2012. Leksikon socijalne ekologije. Kritiko promišljanje. Zagreb: Školska knjiga. Clearing a Few Things Up for Al Gore. Dostupno na: http://blog.peta.org/archi- ves/2007/03/clearing_a_few.php?c=weekly_enews. Climate Change Impact, Adaptation and Vulnerability. The Working Group II Contribution to the IPCC Fourth Assessment Report. 2007. Martin Parry, Osvaldo Canziani, Paul van der Linden, Clair Hanson i Jean Palutikof, ur. Dostupno na: http://www.ipcc–wg2.org/.

47 Upuujem na predgovor knjizi Ova jedina Zemlja Rudija Supeka za koju navodi da je napisana povodom prve konferencije Ujedinjenih naroda posveene pitanjima ljud- skog okoliša, a koja je održana u Stockholmu 1972. na temelju apela koji je upozoravao na ozbiljnu situaciju demografske ekspanzije, rušenja ravnoteže između ovjeka i bi- osfere te zagađivanja okoliša (Supek 1989: 19). Ponavljam, bila je to 1972. godina.

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 234234 114.09.20204.09.2020 112:00:032:00:03 eekofeminizam.indd 235 k o f e m i n i z a m . i n d erni, Lidia.2008.Odlomio seledenjakveliinepoloviceerni, Škotske. Curtin, Deane. 1996. Toward anEcological Ethic ofCare. U: Climate Hypocrites Flock toKatowice &Eatthe Wrong Food Govedi, Nataša; Suzana Marjani. liceživotinjske jednine. 2008.Prvo Gore, Al.2007(2006). Glazebrook, Trish.2002. Gellatley, Juliet. 2001(1996). Gaard, Greta. 2019.Ecofeminism andClimateJustice. Gaard, Greta. 2015.Ecofeminism andClimateChange. Gaard, Greta. 2002. Vegetarian Ecofeminism. Friedrich, Bruce. Food for Thought About Global Warming. Dostupnona: Flannery, Tim. 2007(2005). Fernández–Armesto, Felipe. 2005. Fellenz, Marc R.2007. Eshel, Gidon; Pamela Martin. 2006.Diet, Energy andGlobal Warming. Eaton, David. 2002.Incorporating theOther: Val Plumwood’s Integration ofEt- Dunayer, Joan. 2001. Draft ofNew International ClimateReport Warns ofDroughts, Starvation, Dise- Donovan, Josephine; Carol J.Adams. 2007.Introduction. U: nalanak Demanti ‘Mills poruilaljudimadapijuštakorjemlijeko’ d

2 3 5 University Press, 66–81. Philosophies towice–and–eat–the–wrong–food/. https://www.whaleoil.co.nz/2018/12/climate–hypocrites–flock–to–ka- asopis Centra zaženskestudije nja ištouvezi snjommožemopoduzeti 7 (2): 12–26. Zagreb: Udruga Prijatelji životinja. inbow–project.org/single–post/2019/04/06/Greta–Gaard. Project. forAll Equality Beings national Forum Studies, http://www.prijatelji–zivotinja.hr/index.en.php?id=741. promjena nabudunost ovjeanstva Urbana andChicago:University ofIllinois Press. pers/nutri/nutriEI.pdf. Interactions hical Frameworks. RyceMaryland: Publishing. NA–GEN–US–Climate–Report.php. ase York: Columbia University Press, 1–20. Tradition inAnimal Ethics na: http://www.prijatelji–zivotinja.hr/index.hr.php?id=1188. Clanak.asp?r=tem&c=3. travnja 2008.Dostupnona:http://www.vjesnik.hr/html/2008/04/02/ . Dostupnona:http://www.iht.com/articles/ap/2007/03/10/america/ 23/3: 117–146. , Vol. 10,1–17.Dostupnona:geosci.uchicago.edu/~gidon/pa- . Zagreb: Barka. . Karen J. Warren, ur. Bloomington &Indianapolis: Indiana 19:20–33. Neugodna istina: planetarnapojava globalnogzagrijava- Animal Equality: andLiberation Language Ethics &theEnvironment The Moral Menagerie. Philosophy andAnimal Rights Karen Warren’s Ecofeminism. Ethics &theEnvironment . Zagreb: Algoritam. Gospodari vremena.Gospodari Povijest iutjecajklimatskih Kako postati, biti i ostativegetarijanac ilivegan? . Josephine Donovan &Carol J.Adams, ur. New Mislite, dakle, dasteljudi?Kratka povijest . Dostupnona:http://www.the–vegan–ra- 1/X: 5–12. . Zagreb: Algoritam. Frontiers: AJournal of Women , 7/2:153–180. Women’s Studies Inter- The Vegan RainbowThe Vegan Ecological Feminist The Feminist Care . Dostupnona: . Derwood, . Derwood, .

Vjesnik Dostupno Trea: Earth Earth , 2. . 114.09.2020 12:00:03 4 . 0 9 . 2 0 2 0 235

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 3 Grbeša, Darko 2008. Uinkovitost hranidbenih imbenika u ublažavanju proizvodnje metana u mlijenih krava. U: 38. Hrvatski simpozij mljekarskih strunjak s međunarodnim sudjelovanjem. Zoran Baši, ur. Zagreb: Hrvat- ska mljekarska udruga, str. 22–24. Gruen, Lori. 1993. Dismantling Oppression: An Analysis of the Connection Between Women and Animal. U: Ecofeminism: Women, Animals, Nature. Greta Gaard, ur. Philadelphia: Temple University Press, 60–91. Gruen, Lori. 2007. Empathy and Vegetarian Commitment. U: The Feminist Care Tradition in Animal Ethics. Josephine Donovan i Carol J. Adams, ur. New York: Columbia University Press, str. 333–343. The Guardian view on climate change: too much, too soon. https://www.theguardian.com/commentisfree/2018/dec/05/the–guardian–view–on–climate–change–too–much–too–soon?CMP=fb_gu&fbclid=IwAR0NUK7tt3UW uDf3sHx2wRnbaRwKCxM56Z–YQDLsrPa3hZcviOMxg–YyanM. Heather Mills McCartney says cut meat and dairy, fight global warming. Dostupno na: http://tv.yahoo.com/news/article/urn:newsml:cp. org:20071119:TV–29964018__ER:1. Holm, Jens; Toivo Jokkala. 2008. Stoarska industrija i klima: Europska Unija loše ini gorim. Zagreb: Lotusgraf. Holy, Mirela. 2007. Mitski aspekti ekofeminizma. Zagreb: Tim Press. Homo climaticum. Skupina autora. 2017. Zagreb: Booksa. Hybrid vehicle. Dostupno na: http://en.wikipedia.org/wiki/Hybrid_vehicle. I.Ko. 2007. Mills poruila ljudima da piju štakorje mlijeko. Novi list, 21. stude- 236 noga 2007, 52 str. INA–u bi trebalo tužiti zbog širenja laži. Dostupno na: http://www.h–alter.org/ print.php?id=7326. Jensen, Derrick. 2007. Sve mora nestati. Zarez, 8. ožujka 2007, broj 201, 18–19. Kheel, Marti. 2000. Od herojske prema holistikoj etici: ekofeministiki prigo- vor. U: Trea: asopis Centra za ženske studije, br. 2, vol. 2: 65–80. Kheel, Marti. 2006. Direct Action and the Heroic Ideal: An Ecofeminist Cri- tique. U: Igniting a Revolution! Voices in Defense of Mother Earth. Steven Best i Anthony J. Nocella, II, ur. Edinburgh, Oakland, West Virginia: AK Press, 306–318. Kheel, Marti. 2008. Nature Ethics: An Ecofeminist Perspective. Lanham, Boul- der, New York, Toronto, Plymouth: Rowman & Littlefield Publishers, Inc. Klein, Naomi. 2015. Ovo mijenja sve. Kapitalizam protiv klime. Zagreb: VBZ. Kontroverzni plan za spas Zemlje: Prskanje kemikalija iz aviona. https://www. index.hr/vijesti/clanak/kontroverzni–plan–za–spas–zemlje–prskanje–kemikalija–iz–aviona/2047456.aspx. Lay, Vladimir; Krešimir Kufrin; Jelena Puđak. 2007. Kap preko ruba aše: klimatske promjene i Hrvatska. Zagreb: Hrvatski centar Znanje za okoliš. Li, Huey–li. 2007. Ecofeminism as a Pedagogical Project: Women, Nature, and Education. Educational Theory, 57/3: 351–368. Maathai, Wangari Muta. 2007. Unbowed. A Memoir. New York: Anchor Books, A Division of Random House, Inc. Marcus, Erik. 2005. Meat Market: Animals, Ethics & Money. Boston, Massachu- setts: Brio Press.

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 236236 114.09.20204.09.2020 112:00:032:00:03 eekofeminizam.indd 237 k o f e m i n i z a m . i n d Ratkovi, Karmen. 2000.Uvodna bilješka.Ekofeminizam. Pusztai, Shiva, Vandana. 2006 (2002). Seksi–gerila preinaila plakateINA–e. Scientists Study Cow Burp Methane Gas Roksandi, Drago. 2018.ovjek iprostor, ovjek ogledi. uokolišu:ekohistorijski Robbins, John. 1987. Protokol izKyota. Pimentel, David iMarcia Pimentel.2003. Petrovi, Gordana. 2007.Zaštita okolišapostaje politikatoptema. Moore Lappé,Frances. 1991 (1971). Mitoš Svoboda, Ljiljanka. Ekofeminizam zaDan žena—8.ožujka/marta. Shiva, Vandana.2015a. Milardovi, Helena. Anamarija 2016. Merchant, Carolyn. 1992.Ecofeminism. U: Meat–heavy Menu atUNClimateConference CouldContribute4,000Metric Mason, Jim. 2006.Uncovering theRoots of Our DominationofNature and Malm, Andreas Shiva, Vandana. 2015b. Zemljina demokracija. Steinfeld, Henning; Pierre Gerber; Tom Wassenaar; Castel;Vincent Mauri- Sister Species: Women, Animals, andSocialInjustice d

2 3 7 za ženskestudije Globus net/spip.php?article5529 files/2008/07/cow–burps–climate.php rativnohistorijske studijeFilozofskog iinterkulturne fakultetaSveuilišta. Samobor: Meridijani: povjesnicu: Društvo zahrvatsku Centar zakompa- books/dietamerica.html). Your Health Nutrition Plant–Based Diets andtheEnvironment. i 4.ožujka2007,10–11. Edition.sary rt_from=&ucat=2&. magazine/full.php?subaction=showfull&id=1204883183&archive=&sta — nezavisnimedijzaokoliš duga. Zagreb: DAF. Human Species: Companhia Brasileira Graficas, deArtes 2–22. veira i Thais Corral, ur. Brazil ofCultural Action; Network inDefense of ss_releases/2018/climate–conference–menu–12–02–2018.php. Tons ofGreenhouse Gases. AK Press, 178–185. Steven Best iAnthonyJ.Nocella, II,ur. Edinburgh, Oakland, West Virginia: Each Other. U: nog zatopljenja. Berkeley: North Atlantic Books. cio Rosales; Cees deHaan. 2006. ur. Urbana, Chicago, Springfield: University ofIllinois Press. dokumen.tips/documents/subverzivac.html 6.7.2018. Árpád , 13.lipnja2008,114–119. , 78/3:660–663. .2008.Ubija nasumjetnahrana. (Razgovarala Bisera Fabrio). . 2018 . Walpole, N.H.:Stillpoint. (http://michaelbluejay.com/veg/

Dostupno na:http://hr.wikipedia.org/wiki/Protokol_iz_Kyota. New York: Ballantine Books. Igniting aRevolution! Voices ofMother inDefense Earth. Zagreb: Fraktura. 2/2:1–10. . Fosilni kapital. Uspon parnogapogonaikorijeniglobal- Diet foraNewDiet America Earth Democracy:Earth Justice, Sustainability, andPeace. Ratovi zavodu: privatizacija, zagađivanje iprofit https://www.biologicaldiversity.org/news/pre- Dostupnona:http://www.alertonline.org/ Diet foraSmallDiet Planet. Twentieth Anniver-

Hrana iekologija Livestock’s LongShadow: Environmen- Dostupno na:http://www.zamirzine. . Dostupnona:www.treehugger.com/ Terra Femina

Sustainability ofMeat–Based and The American Journal ofClinical : Subverzivac, How Your Food ChoicesAffect . 2011.LisaA.Kemmerer, . Rosiska Darcy deOli- . akovec: Dvostruka Trea: asopisCentra nr. 5,s. 7.https:// Vjesnik Alert , 3. . 114.09.2020 12:00:03

4 . 0 9 . 2 0 2 0 237

1 SUZANA MARJANIĆ Ekofeminizam o »etici« medijski zataškane priče 2 : 0 0 : 0 3 tal Issues and Options. Rome: Food and Agriculture Organization of the United Nations. Dostupno na: http://www.fao.org/docrep/010/a0701e/ a0701e00.htm. Stoarstvo e nam doi glave. Dostupno na: www.prijatelji–zivotinja.hr/index. hr.php?id=995. Sturgeon, Noël. 1997. Ecofeminist Natures: Race, Gender, Feminist Theory and Political Action. New York/London: Routledge. Supek, Rudi. 1989. Ovaj jedina Zemlja. Idemo li u katastrofu ili u Treu revoluciju? Tree dopunjeno izdanje. Zagreb: Globus. Vermeulen, Sonja J. et al. 2012. Climate change and food systems. Annual Re- view of Environment and Resources 37: 195–222. https://sustainabledeve- lopment.un.org/content/documents/881annurev.pdf. Viskovi, Nikola. 1996. Životinja i ovjek: prilog kulturnoj zoologiji. Split: Knji- ževni krug. Zapoela 24. UN–ova Konferencija o klimatskim promjenama. https://www. ekovjesnik.hr/clanak/1198/zapocela–24–un–ova–konferencija–o–klimatskim–promjenama. Wollstonecraft, Mary. 1999 (1792). Obrana ženskih prava. Zagreb: Ženska in- foteka.

Ecofeminism on the “ethics” of the media–obscured stories: Impact of meat and dairy industry on global warming Summary

238 It is evident that the public media address the greenhouse eﬀ ect exclu- sively as the issue of gaseous emissions and industrial pollution, while the inﬂ uence of livestock farming on climate is sparsely addressed (cf. Holm, Jokkala 2008:9). Here I would like to mention that, as empha- sised by PETA (People for the Ethical Treatment of Animals), that in his book, An Inconvenient Truth (2006), Al Gore still did not expound at any length on the fact that global warming is also caused by the meat industry, which is one of the major factors contributing to the environmental disaster (cf. “Clearing a Few Things up for Al Gore”, http). We can emphasise this dichotomic media image of the world with a quote from the “climate” book by Naomi Klein: “In December 2012, a complex system scientist Brad Werner walked up to the podium at the American Geophysics Union to present a paper. It was titled: Is the Earth Fucked? His answer was: Yeah, pretty much.” Keywords: global warming, livestock breeding/ agriculture, media cover–ups, post–truth

Ovaj je članak suﬁ nancirala Hrvatska zaklada za znanost (projekt IP–2019–04–5621 »Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse« — ANIMAL

Varijante članka prvotno su objavljene u: Treća: časopis Centra za žen- ske studije Vol. 10, No. 1, 2008., str. 65–86 i u časopisu In medias res: časopis ﬁ lozoﬁ je medija, Vol. 8 No. 14, 2019., str. 2169–2180.

eekofeminizam.inddkofeminizam.indd 238238 114.09.20204.09.2020 112:00:032:00:03