Trendovi, Izazovi I Mogućnosti

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BiH: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI

ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ

AUTOR: PRICEWATERHOUSECOOPERS (PWC) GODINA: 2019

Ova studija objavljena je u okviru projekta Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta (EGG) kojeg podržava i finansira Vlada Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Sadržaj ove publikacije kao i nalazi prikazani u njoj, ne odražavaju nužno stavove Vlade Norveške niti UNDP-a.

U saradnji sa: UVOD 6

1 SAŽETAK 8 1.1 Megatrendovi 9 1.2 Uvod u automobilski lanac vrijednosti 9 1.3 Nove tehnologije na automobilskom tržištu 11 1.4 Regionalni pregled 11 1.5 Veze s kompanijama u Evropi i globalnim automobilskim tržištem 12 1.6 Pregled automobilskih kompanija u BiH 12 1.7 Utjecaj trendova kod automobila na automobilske kompanije u BiH i njihova spremnost za buduće izazove 13

2 OPIS METODOLOGIJE 16 2.1 Metodološki pristup ocjeni domaće automobilske industrije 17

3 BUDUĆI TRENDOVI U AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI 18 3.1 Analiza globalnog trenda na automobilskom tržištu 19 3.1.1 Trend br. 1 – Električna vozila 19 3.1.1.1 Opis 19 3.1.1.2 Geografska pokrivenost 20 3.1.1.3 Potencijalni razvoj 20 3.1.1.4 Poslovne perspektive 21 3.1.2 Trend br. 2 – Autonomna vozila 21 3.1.2.1 Opis 21 3.1.2.2 Geografska pokrivenost 21 3.1.2.3 Potencijalni razvoj 22 3.1.2.4 Poslovne perspektive 23 3.1.3 Trend br. 3 – Ekonomija dijeljenja 23 3.1.3.1 Opis 23 3.1.3.2 Geografska pokrivenost 24 3.1.3.3 Potencijalni razvoj 24 3.1.3.4 Poslovne perspektive 25 3.1.4 Trend br. 4 – Povezana vozila s redovnim ažuriranjima 25 3.1.4.1 Opis 25 3.1.4.2 Geografska pokrivenost 26 3.1.4.3 Potencijalni razvoj 26 3.1.4.4 Poslovne perspektive 27 3.2 Uvod u automobilski lanac vrijednosti 27 3.3 Utjecaj utvrđenih megatrendova na pojedinačne elemente kod automobilskog lanca vrijednosti 30 3.3.1 Trend br. 1 – Električna vozila 31 3.3.2 Trend br. 2 – Autonomna vozila 34 3.3.3. Trend br. 3 – Ekonomija dijeljenja 35 3.3.4. Trend br. 4 – Povezano vozilo 37 3.4 Nove tehnologije na automobilskom tržištu 38 3.4.1 LiDAR 38 3.4.2 Baterije visoke gustoće 40

4 PREGLED REGIONALNE AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE 42 4.1 Regionalno tržište automobila 43 4.1.1 Hrvatska 43 4.1.2 Crna Gora 45 4.1.3 Sjeverna Makedonija 45 4.1.4 Srbija 46 4.1.5 Bosna i Hercegovina 48 4.2 Povezanost i sinergija u regiji i s globalnim tržištem automobila 49

5 PREGLED AUTOMOBILSKIH KOMPANIJA U BIH 52 5.1 Opće informacije o automobilskim kompanijama u BiH 53 5.2. Kategorije kompanija i njihove karakteristike 59

6 RAZVOJ UDJELA BH. INDUSTRIJE U BUDUĆOJ AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI 66 6.1 Utjecaj automobilskih trendova na automobilske kompanije u BiH i njihova spremnost na buduće izazove 67 6.2 Potencijalne novopridošlice u industriji na osnovu budućih trendova 69 6.3 Izazovi i mogućnosti rasta automobilskih kompanija u BiH 70 6.3.1 Tehnologije 70 6.3.2 Radna snaga 72 6.3.3 Tržišna pozicija 74 6.3.4 Planovi i vizija 75 6.3.5 Saradnja 77 6.3.6 Promotivne prakse 77 6.4 Aktivnosti za rast automobilske industrije u BiH 78 6.4.1 Nabavka novih tehnologija 78 6.4.2 Razvoj vještina radne snage 79 6.4.3 Promocija i marketing 80 6.5 Preporučene aktivnosti ovisno o spremnosti za nove trendove 80

7 ZAKLJUČCI 82

8 PRILOZI 87 8.1 Prilog 1. Baza podataka za mapiranje 88 8.2 Prilog 2. Pregled anketiranih kompanija 89 8.3 Prilog 3. Upitnik 90 8.4 Prilog 4. Indeks tehnoloških kompetencija 99 8.5 Prilog 5. Studije slučaja 100 UVOD Pored proizvodnje baznog metala, metaloprerađivački sektor u Bosni i Hercegovini (BiH) je tradicionalno vodeći i najznačajniji sektor u industriji i izvozu, s udjelom od preko 30% ukupnog izvoza. Njegov podsektor automobilske industrije u BiH, s preko 60 kompanija i više od 12.000 zaposlenih, bilježi razvoj posljednjih godina, s procijenjenim obimom izvoza od 90% ukupne proizvodnje. Prema relevantnim svjetskim istraživanjima, automobilska industrija u svijetu prolazi kroz značajne promjene uzrokovane novim tehnološkim trendovima i poslovnim modelima, s neminovnim dalekosežnim posljedicama za čitavu industriju i prateće lance vrijednosti. Četiri su megatrenda koji će diktirati automobilsku industriju budućnosti, odnosno električna vozila, autonomna vozila, ekonomija dijeljenja i povezana vozila s redovnim ažuriranjima. Te promjene će imati važan utjecaj i na domaće kompanije u BiH.

Inspirisan novim trendovima i značajem automobilske industrije za ekonomiju zemlje, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) naručio je izradu studije pod nazivom „Procjena automobilske industrije u BiH za 2019. godinu: trendovi, izazovi i mogućnosti” s ciljem osiguranja strukturiranog pregleda sljedećih tema:

1. budući trendovi u automobilskoj industriji s dalekosežnim posljedicama za čitavu industriju i odgovarajuće lance vrijednosti;

2. regionalna automobilska industrija, zajedno s vezama i sinergijom s regijom i globalnim automobilskim tržištem;

3. automobilska industrija u BiH, s općim pregledom bh. kompanija i njihovih karakteristika;

4. određivanje udjela bh. industrije u budućoj automobilskoj industriji, analiza utjecaja globalnih trendova na automobilske kompanije u BiH, identifikacija glavnih prijetnji i mogućnosti rasta za automobilsku industriju u BiH, uz preporučene strategije njihovog iskorištavanja, odnosno ublažavanja.

Ključne poruke ove studije namijenjene su domaćim institucijama, jednako kao i privatnom sektoru, kako bi predvidjeli i preduprijedili kratkoročne i srednjoročne efekte na automobilsku industriju u BiH.

Studija je provedena u okviru projekta „Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta” (EGG), koji prvenstveno finansira Vlada Norveške, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Projekt je osmišljen u bliskoj saradnji s ključnim nacionalnim partnerima, Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, Privrednom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, Privrednom komorom Republike Srpske i privatnim sektorom. SAŽETAK 1.1. MEGATRENDOVI

Globalno tržište automobila gotovo svakodnevno nudi široku paletu novih ideja i trendova. U Izvještaju se predstavljaju četiri globalna trenda (megatrendovi), odabrana među brojnim novim idejama i trendovima koji se svakodnevno uvode na tržište. Ta četiri megatrenda su jedinstvena zbog dinamičnog razvoja koji im predstoji u godinama koje dolaze, ali i zbog činjenice da, u velikoj mjeri, uključuju potpuno nove, inovativne i napredne tehnologije s potencijalom za oblikovanje budućnosti automobilskog tržišta:

1. ELEKTRIČNA VOZILA (EV)

U svijetu suočenom s ozbiljnim klimatskim promjenama uzrokovanim izrazito visokim emisijama CO2, većina vlada i organizacija nastoji smanjiti emisiju CO2 u svim područjima života. Sektor transporta/mobilnosti odgovorio je ubrzanim razvojem tehnologija i proizvoda zasnovanih na električnim vozilima. Trenutno je to jedna od najrazvijenijih tehnologija koja omogućuje smanjenje emisije CO2.

2. AUTONOMNA VOZILA

Usljed brzih tehnoloških poboljšanja i pozitivnog utjecaja regulatora na tržištu, koji su u mnogim slučajevima namjeravali liberalizirati propise u oblasti autonomnog upravljanja vozilom, vozila koja se trenutno proizvode postaju sve više neovisna o vozaču. Većina sistema osmišljena je tako da pruži podršku vozaču na cesti i još uvijek zahtijeva vozača za upravljanje, s tim da će se takve postavke stvari uskoro mijenjati. Trenutno je cijelo tržište usmjereno na daljnji razvoj tehnologije bez grešaka, što će omogućiti isporuku potpuno autonomnih vozila..

3. EKONOMIJA DIJELJENJA

Ekonomija dijeljenja je globalni trend direktno povezan s tzv. „generacijom Y” (rođeni između 1980. i 1995. godine). Ta generacija će biti pokretač dubokih promjena u automobilskoj industriji u narednim godinama. Njihova potražnja za održivijim i povoljnijim uslugama, podržanim kroz internetske platforme, promijenila je tradicionalni ekonomski model u jedan novi, zasnovan na troškovnoj efikasnosti i dijeljenju, a ne posjedovanju, poznat pod imenom „ekonomija dijeljenja” (engl. shared economy).

Dijeljenje automobila brzo je steklo popularnost uglavnom među mladima u velikim gradskim aglomeracijama. Oni najčešće ne moraju posjedovati vozilo jer im je javni prijevoz najbrži i najpametniji način prebacivanja do centra grada.

4. POVEZANA VOZILA S REDOVNIM AŽURIRANJIMA

Modern vehicles are built by OEMs as a large platform for advanced solutions of Internet of Things (IoT). The average user expects a modern car to be fully connected to internet, to send additional information to a chosen dealership and to remain compatible with the newest models of smartphones. The connected vehicles are changing the automotive market as they are providing additional features to their users.

1.2 UVOD U AUTOMOBILSKI LANAC VRIJEDNOSTI

Tradicionalni model automobilskog lanca vrijednosti zasniva se na pretpostavci da su proizvođači automobila odgovorni za dizajn i montažu vozila. Da bi postigao taj cilj, svaki proizvođač automobila imao je nekoliko dobavljača koji su izvorno bili podijeljeni u tri reda. Takva jasna i jednostavna podjela uloga u okviru automobilskog lanca vrijednosti više nije u skladu s modernim zahtjevima tržišta.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 9 Integratori sistema – kompanije odgovorne za dizajn i integriranje komponenata u veće module koji se isporučuju direktno pogonima Prvi red – dobavljači su odgovorni proizvođača automobila. za direktnu isporuku dijelova vozila proizvođaču automobila. Globalni standardizator – kompanija s kapacitetom za uspostavljanje globalnog Drugi red – sdobavljači proizvode standarda na nivou komponente ili sistema. jednostavne dijelove koji će se koristiti za proizvodnju komponenti Specijalizirani proizvođač komponente koje isporučuju dobavljači prvog – proizvođač određene komponente ili reda. podsistema posvećenog trenutnom tipu vozila. Treći red – dobavljači su odgovorni za nabavku sirovina. Dobavljač sirovine – kompanija koja isporučuje sirovine proizvođačima automobila ili svojim dobavljačima.

Da bi se uklopili u nove realitete i redefinirali ulogu dobavljača u svom poslovanju, proizvođači automobila uvode novine u automobilski vrijednosni lanac. Ta nova podjela uloga je donijela više odgovornosti za dobavljače u pogledu dizajna i inženjerstva u smislu komponenti i sistema, odnosno kod upravljanja sirovinama potrebnim za proizvodnju tih komponenti.

SPECIJALIZIRANI DOBAVLJAČ INTEGRATOR GLOBALNI PROIZVOĐAČ SIROVINE SISTEMA STANDARDIZATOR KOMPONENTE Snabdijeva Kompanija koja Kompanija koja Kompanija koja proizvođače uspostavlja standard izrađuje cijeli modul dizajnira i proizvodi automobila PODRUČJE za komponentu na ili sistem komponente za vozilo ili dobavljače globalnom nivou POSLOVANJA sirovinama Lokalno Globalno za prvi red Regionalno TRŽIŠNO Globalno Globalno Regionalno ili lokalno Globalno PRISUSTVO za drugi i treći red

Gume, Čelik, Unutrašnjost, ABS sistem, Odlivci, aluminij, vrata, Elektronska upravljačka Dijelovi motora VRSTA polimer karoserija jedinica motora ECU KOMPONENTI

Takva transformacija strukture lanca vrijednosti ukazuje i na potrebu restrukturiranja na strani dobavljača. Djelovanje u svojstvu integratora ili standardizatora u takvom procesu zahtijeva isporuku širokog spektra proizvoda i visokosloženih usluga. Na tom nivou je također presudno svojstvo međunarodne kompanije s globalnom prisutnošću kako bi se mogle ispuniti potrebe proizvođača automobila bilo gdje u svijetu gdje se nalazi pogon za montažu, što je izvodljivo samo za jake tržišne igrače koji to sebi mogu priuštiti.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 10 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 1.3. NOVE TEHNOLOGIJE NA AUTOMOBILSKOM TRŽIŠTU

LIDAR

LiDAR (Light Imaging, Detection and Ranging) je tehnologija s konceptom sličnom radaru, s tim da umjesto kontinuiranih radiovalova koristi vidljivo pulsno lasersko svjetlo za otkrivanje rastojanja u odnosu na okolne predmete. Zahvaljujući LiDAR-u, autonomni automobili mogu stvoriti 3D prikaz okruženja i primati informacije o udaljenosti do drugih predmeta. LiDAR je dio naprednog sistema pomoći vozaču (ADAS). U kombinaciji s klasičnim radarskim i vidnim sistemima LiDAR pruža najtačnije i najdetaljnije informacije o okruženju. I pored ubrzanog razvoja LiDAR sistema u posljednjih nekoliko godina – od mehaničkog obrta teških predmeta do cijele porodice čvrstih mikročipova – ostaje još puno posla prije nego se ovaj projekt mogne isporučiti krajnjim potrošačima. Globalna standardizacija tih komponenti svima bi donijela značajno olakšanje, ali je trenutno prerano za globalne standardizatore da se bave tim pitanjem.

BATERIJE VISOKE GUSTOĆE ENERGIJE

Baterije kod električnih vozila trebaju ispunjavati određene opće zahtjeve koji se postavljaju pred inženjere i potencijalne kupce:

` Veliki kapacitet – što veće spremanje energije.

` Težina – omjer koji tražimo je otprilike 1 kWh/1 kg.

` Visoki napon – za kontrolirano oslobađanje velike količine energije bez pregrijavanja.

` Kratko vrijeme punjenja – što kraće, to bolje.

` Poboljšana sigurnost – sigurni za upotrebu i po mogućnosti nezapaljivi.

Trenutno, dva su potencijalna konkurenta (alternative) litij-ionskim baterijama:

` Čvrsto stanje – tekući elektrolit zamjenjuje čvrsti spoj koji također omogućava prijenos iona.

` Fluorid-ionske baterije – imaju mogućnost sigurnog rada na višim temperaturama bez pregrijavanja i omogućavaju postizanje gustoće energije do 10 puta veće od ograničenja litij- ionske baterije.

Bez obzira koja će vrsta baterije u konačnici osvojiti tržište i zamijeniti litij-ionske baterije, globalna potražnja za baterijama za električna vozila ili PHEV/HEV ubrzano će rasti u sljedećih nekoliko godina, što će nesumnjivo predstavljati ogroman potencijal za osiguranje ove vrste proizvoda na tržištu.

1.4. REGIONALNI PREGLED

Automobilska industrija ima dugu tradiciju u regiji Zapadnog Balkana još iz vremena zajedničke države tih zemalja (uključujući Sloveniju), poznate kao bivša Jugoslavija. Bivša Jugoslavija je nekada imala vlastitu proizvodnju putničkih, transportnih, teretnih i specijaliziranih (vojnih) vozila. Korijeni automobilske industrije u regiji mogu se pratiti sve do Njemačke, Italije i Francuske. Tokom 20. vijeka regionalna automobilska industrija je bila u potpunosti integrirana u smislu planskog razvoja svih njenih segmenata, uključujući lokalne dobavljače dijelova i komponenti. Nakon raspada Jugoslavije 1992. godine, automobilska industrija doživljava značajan pad, zbog ratova na Balkanu, poremećaja unutrašnjih i vanjskih tržišnih veza, privatizacije i transformacije u tržišnu ekonomiju. Od 2005. godine regionalna automobilska industrija je na putu sporog

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 11 oporavka, postepeno dobijajući na snazi i povećavajući svoj udio u privredama Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije. Danas u regionu djeluju i poznati svjetski brendovi, kao što je Fiat u Kragujevcu, Srbija, i Rimac Automobili u Svetoj Nedelji, Hrvatska kao svjetski proizvođači vozila. Uz to, međunarodni proizvođači dijelova i komponenti za automobilsku industriju izvršili su značajan broj akvizicija domaćih kompanija.

1.5. VEZE S KOMPANIJAMA U EVROPI I GLOBALNIM AUTOMOBILSKIM TRŽIŠTEM

Postojeće regionalne veze i sinergije između preduzeća u lancu vrijednosti dobavljača automobilskih proizvoda (dijelova i komponenti) još uvijek su prilično slabe. Proizvođači uglavnom uvoze i potom prerađuju sirovine te izvoze proizvode automobilske industrije. Tipičan proces u kompanijama iz lanca vrijednosti automobilskih dobavljača uključuje:

` Uvoz proizvodnih ulaznih elemenata iz inostranstva ili otkup od lokalnih dobavljača,

` Tehničke pripreme zasnovane na specifikacijama uglavnom na zahtjev stranih kupaca,

` Internu obradu isporučenih materijala (rezanje, savijanje, glodanje, brušenje, zavarivanje, površinska zaštita, kontrola kvaliteta ...),

` Vanjske usluge (outsourcing) kod pojedinih segmenata prerade (npr. površinska obrada) povjerene drugim lokalnim kompanijama, s tim da se ključne proizvodne funkcije, odnosno funkcije obrade zadržavaju unutar kompanije,

` Operacije kontrole kvaliteta, skladištenja i pakovanja, direktnu isporuku robe kupcima, uz rijetke slučajeve angažiranja posrednika u prodaji.

Regija ima lokalne proizvođače sirovina, ali se njihovi proizvodi rijetko koriste u proizvodnji dijelova i komponenti za automobilsku industriju, prvenstveno iz razloga nezadovoljavajućeg kvaliteta proizvoda za ispunjavanje visokih zahtjeva automobilske industrije. Ipak, regionalna automobilska industrija u potpunosti ovisi o stranim, uglavnom evropskim, proizvođačima vozila i dobavljačima prvog reda. Vrlo malo preduzeća iz BiH i regije učestvuje u svim fazama razvoja proizvoda tokom saradnje s kupcima. Većina preduzeća provodi obradu u skladu sa specifikacijama matičnih kompanija ili specifikacijama koje su dali njihovi kupci, bilo da su posrednici ili globalni proizvođači automobila. Saradnja između regionalnih kompanija predstavlja veliki potencijal i priliku za budući razvoj, iako je u ovom trenutku poprilično loša.

1.6. PREGLED AUTOMOBILSKIH KOMPANIJA U BIH

U okviru projekta sačinjena je opsežna baza podataka o automobilskim kompanijama u BiH sa 67 unosa (Prilog 1). Baza uključuje informacije o svim kompanijama (potpune ili djelimične) koje posluju u automobilskom sektoru širom BiH, kao i informacije o potencijalnim novopridošlicama u industriji. Ona sadrži sljedeće podatke relevantne za istraživanje: opće informacije o kompaniji, tehnološke informacije, lanac snabdijevanja i položaj na tržištu, tehnološke kompetencije, standarde kvaliteta i finansijske informacije.

Podaci su prikupljeni pomoću poslovne analitike te dodatno prošireni informiranim unosima stručnjaka. Od 67 kompanija uključenih u bazu podataka, automobilski stručnjaci su odabrali i intervjuirali njih 12 (Prilog 2). Odabir se zasnivao na ekonomskoj snazi, značaju u lancu vrijednosti i značaju za automobilsku industriju u BiH.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 12 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI STRUKTURA AUTOMOBILSKIH KOMPANIJA PREMA VELIČINI

Rast broja broj kompanija prosječna starost broj uposlenika uposlenika* MALE 67 18 11k 2.4k VELIKE Prihod** Neto profit** Imovina** Investicije* SREDNJE 1.7 8% 2.1 341 milijardi BAM milijardi BAM miliona BAM

*u posljednje tri godine (od 2016. do 2018.) ** Podaci za 2018. financijsku godinu

KATEGORIJE KOMPANIJA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE

U procesu izrade Izvještaja analizirano je 67 preduzeća iz automobilskog sektora u BiH. Analiza pokazuje da većina analiziranih kompanija pripada kategoriji „specijaliziranih proizvođača komponenti”. Samo se jedno preduzeće može klasificirati kao dobavljač sirovina i jedno koje se može smatrati globalnim standardizatorom. Nadalje, analiza pokazuje da gotovo sve automobilske kompanije u BiH proizvode dijelove i komponente za globalne evropske standardizatore. Većina automobilskih kompanija (43) posluje u podsektoru mašinske obrade, dok 11 preduzeća ima specijaliziranu proizvodnju (granična područja u smislu tehnologije, materijala i proizvoda – npr. plastična vlakna, keramika, filteri i guma). Četiri kompanije pružaju IKT i dizajnerske usluge za automobilsku industriju, dok njih pet proizvodi elektrokomponente za konvencionalna vozila. Preostala preduzeća prerađuju tekstil i plastiku za automobilsku industriju.

1.7. UTJECAJ TRENDOVA KOD AUTOMOBILA NA AUTOMOBILSKE KOMPANIJE U BIH I NJIHOVA SPREMNOST NA BUDUĆE IZAZOVE

Svi navedeni novi trendovi zasigurno će utjecati na buduće poslovanje automobilskih kompanija koje su bile predmet ocjenjivanja. Kompanije su svjesne da će se morati blagovremeno prilagođavati. S obzirom na mogući stepen utjecaja koje novi trendovi mogu imati na automobilske kompanije u BiH, kompanije se mogu svrstati u tri kategorije:

` kompanije čiji proizvodni programi nisu direktno ugroženi novim trendovima

` kompanije koje su u određenoj mjeri ugrožene razvojem u industriji i

` kompanije čiji proizvodni programi mogu biti izloženi predviđenim promjenama.

Međutim, domaće kompanije obuhvaćene istraživanjem smatraju da predviđene promjene sistema možda neće stići tako brzo. Promjene koje utječu na tržište automobila postepeno će se uvoditi u industriju, ostavljajući dovoljno vremena za prilagođavanje. Automobilske kompanije u BiH svjesne su i šanse i prilika koje donose nova tehnologija i tržišni trendovi, kao i izazova i prijetnji ukoliko propuste priliku za prilagođavanje.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 13 IZAZOVI I MOGUĆNOSTI RASTA AUTOMOBILSKIH KOMPANIJA U BIH

Ovisno o karakteristikama njihovih proizvodnih programa, bh. proizvođači automobila mogu se suočiti s različitim izazovima. Neki od njih će trebati uložiti značajne napore u prilagođavanja i poboljšanja kako bi se mogli nositi s novim trendovima, dok mnogi smatraju da njihov položaj nije ugrožen i promjenu više doživljavaju kao priliku za rast. Anketirane kompanije izdvojile su svoje najznačajnije prednosti i nedostatke, prikazane u tabeli 1.

Tabela 1. Ključne prednosti i nedostaci anketiranih kompanija

• Još uvijek relativno jeftina radna snaga • Povoljan geografski položaj (blizina EU) • Širok raspon proizvodnih pogona i stručnosti • Brzi odgovor, proizvodnja i isporuka • Fleksibilnost u proizvodnji • Tradicija u industrijskoj proizvodnji, evropske navike i tehnologije PREDNOSTI • Poštivanje ugovora i sporazuma

• Nezadovoljavajuće vještine i odlazak radne snage • Nedostatak standarda kvaliteta • Slabija tehnologija u usporedbi s konkurentima • Loša infrastruktura • Politička i ekonomska nestabilnost u BiH • Loš imidž zemlje

NEDOSTACI • Slaba pozicija u pregovorima (s velikim igračima) • Nizak budžet za ulaganja i razvoj

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 14 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Tabela 2. Preporučene aktivnosti ovisno o spremnosti za nove trendove

KARAKTERISTIKE MOGUĆE AKTIVNOSTI ZA RAST KOMPANIJE Kratkoročno Srednjoročno Dugoročno

Kompanije koje planiraju • Provođenje hitnih radnji • Jačanje tržišne pozicije • Povećanje stepena napustiti automobilski sektor za uspostavljanje veza u novim tržišnim finaliziranosti proizvoda i proizvoditi za druga tržišta i s novim kupcima u segmentima • Razvoj novih proizvoda industrije različitim novim sektorima • Dograđivanje postojeće s najvećom mogućom • Izrada i provedba planova tehnološke baze u skladu dodatnom vrijednošću i strategija kojima se sa zahtjevima novih tržišta omogućuje prelazak na različita tržišta i proizvode Uobičajene aktivnosti • Zajedničko učešće na • Uvođenje standarda • Cooperation with relevantne za sve automobilske sajmovima kvaliteta (QS), posebno educational institutions, kompanije bez obzira na • Posjeta drugim IATF-a R&D institutions and ICT njihovu spremnost da se suoče kompanijama radi companies s novim trendovima razmjene najboljih praksi u organizaciji proizvodnje, poslovnih procesa itd.

Novi trendovi će utjecati na automobilsku industriju u BiH na sličan način kao i u drugim zemljama, ne samo u regiji, već i u ostatku Evrope. Na svjetskom automobilskom tržištu se razvilo nekoliko novih trendova koji će istovremeno donijeti značajne promjene u svjetskoj automobilskoj industriji.

Neki trendovi će biti vidljivi samo na automobilskom tržištu u BiH, dok će drugi imati širi utjecaj i na ostale industrije. Na osnovu nalaza ovog istraživanja, globalna automobilska industrija nije ostavila pretjerano veliki trag u BiH, ali i općenito u regiji. Trenutno postoji značajna zastupljenost dobavljača trećeg reda koji rade na sirovinama. Ali industrija se brzo mijenja i to se može osjetiti na trenutnom tržištu BiH. Kompanije u BiH uglavnom su srednje i male veličine, ali u narednim godinama će im to biti najveća prednost. Male i srednje kompanije su dovoljno jake da osiguraju komponente u količinama i kvalitetu koji očekuju njihovi kupci, dok istovremeno posjeduju veliku fleksibilnost. One se mogu prilagoditi promjenama u obimu proizvodnje ili materijala u relativno kratkom vremenskom periodu. Međunarodni proizvođači automobila, s njihovom infrastrukturom koja se širi po cijelom svijetu, trude se biti agilni i fleksibilni u mjeri u kojoj to očekuje nova generacija kupaca. Zbog toga očajnički trebaju pronaći pouzdane dobavljače koji mogu isporučiti potrebne komponente i prilagoditi se brzim promjenama i očekivanjima kupaca koja dolaze s automobilskog tržišta. To je ogromna prilika za zemlju poput BiH i njeno domaće tržište.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 15 OPIS METODOLOGIJE Prvi korak u izradi izvještaja „Procjena automobilske industrije: trendovi, izazovi i mogućnosti” jeste identifikacija općih globalnih trendova u automobilskoj industriji i njihovih posljedica na lance snabdijevanja. Urađeni su procjena, pregled i projekcija trendova, uz utvrđivanje izazova i mogućnosti rasta za kratkoročni, srednjoročni i dugoročni period. Uporedo s tim, mapirali smo utjecaje novih trendova na predstavnike (kompanija) automobilskog sektora BiH u kratkoročnoj i srednjoročnoj perspektivi. Time je dat pregled postojeće automobilske industrije u zemlji i regiji. Konačno, definirane su mogućnosti i izazovi za rast automobilske industrije u BiH.

Da bi se prikupili i potvrdili podaci, provedeno je istraživanje dostupne dokumentacije te održano nekoliko sastanaka s ključnim tržišnim akterima. U nastavku je predstavljena metodologija za procjenu domaće automobilske industrije.

2.1. METODOLOŠKI PRISTUP OCJENI DOMAĆE AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE

Podaci o automobilskoj industriji prikupljani su putem istraživanja dostupne dokumentacije, upitnika i intervjua s predstavnicima globalnog i lokalnog tržišta. Uz podatke iz poslovne analitike, analizirani su i svi dostupni izvještaji i prethodne procjene u svrhu procjene domaćeg tržišta. Nadalje, podaci o lokalnim kompanijama i automobilskoj industriji prikupljani su iz izvještaja i setova podataka pribavljenih od komora.1 Pored toga, izrađen je online upitnik za prikupljanje podataka koji nisu javno dostupni, ali jesu relevantni za procjenu industrije.

U okviru ove procjene sastavljena je sveobuhvatna baza podataka automobilskih kompanija BiH sa 67 unosa. Prvi korak obuhvatio je utvrđivanje kompanija koje posluju u automobilskom sektoru i izradu odgovarajuće baze podataka automobilskih kompanija u BiH. Baza podataka sadrži (potpune ili djelimične) podatke o svim kompanijama koje posluju u automobilskom sektoru na teritoriji BiH, kao i informacije o potencijalnim novopridošlima u industriji.

Nakon faze mapiranja, pripremljen je dodatni upitnik koji omogućava prikupljanje podataka kroz strukturirane intervjue. Od 67 kompanija uključenih u bazu podataka, odabrano je njih 12 za intervjue s automobilskim stručnjacima. Odabir se zasnivao na ekonomskoj snazi, značaju u lancu vrijednosti i značaju za automobilsku industriju BiH. Te su procjene rađene na osnovu broja zaposlenih, prihoda, tehnoloških kompetencija i složenosti proizvodnje. Pregled anketiranih kompanija nalazi se u Prilogu 2, zajedno s upitnikom korištenim u intervjuima (Prilog 3).

Intervjui s vlasnicima, direktorima i ključnim tehničkim ili prodajnim menadžerima provedeni su između 21. i 29. maja 2019. godine, a svaki je trajao otprilike dva sata, s ciljem prikupljanja podataka o percepciji automobilskih dobavljača u BiH o novim tehnološkim trendovima u određenim područjima (tehnologija, radna snaga, položaj u lancu vrijednosti, vizija i saradnja, marketing). Na osnovu prikupljenih informacija, stručnjaci su izradili izvještaj o spremnosti kompanija na nove tehnološke trendove. Nalazi su predstavljeni i provjereni, uz učešće osam kompanija iz automobilskog sektora u BiH.

Kompletan postupak prikupljanja podataka i izrade izvještaja predstavljen je na slici 1.

Slika 1. Faze prikupljanja podataka i izrade izvještaja 1 2 3 4 5 6 Mapiranje Prikupljanje Prikupljanje Intervju s Verifikacija 6. kompanija sekundarnih primarnih odabranim nalaza Obrada (uz podršku podataka podataka automobilskim (sastanak s podataka i privrednih (poslovna (internetska kompanijama predstavnicima izrada izvještaja komora) analitika) anketa) (automobilskim automobilskih stručnjacima) kompanija)

1 Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine i Privredna komora Republike Srpske

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 17 BUDUĆI TRENDOVI U AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI 3.1. ANALIZA GLOBALNOG TRENDA NA AUTOMOBILSKOM TRŽIŠTU

Globalno tržište automobila gotovo svakodnevno nudi široku paletu novih ideja i trendova. Većina njih je tek prolazna i nestaje prije ili kasnije. Drugi su trendovi karakteristični za pojedine zemlje kao rezultat važeće regulative na tržištu. Samo je nekoliko njih s globalnim obuhvatom, relevantnim za većinu tržišta (razvijenih i onih u razvoju) i, što je još važnije, s utjecajem na lanac vrijednosti u automobilskom sektoru. Odlučili smo odabrati četiri trenda, koja su po našem mišljenju jedinstvena. Jedinstvenost ta četiri megatrenda je da ispunjavaju sve gore navedene uslove, pored još jedne karakteristike, a to je da će u narednim godinama bilježiti ubrzani razvoj, uzrokovan potpuno novim, inovativnim i naprednim tehnologijama koje mogu oblikovati budućnost automobilskog tržišta. U narednim dijelovima želimo predstaviti ove megatrendove i razmotriti ih iz različitih perspektiva radi cjelovitog razumijevanja njihovih budućih utjecaja na lanac vrijednosti u automobilskom sektoru.

3.1.1. TREND BR. 1 – ELEKTRIČNA VOZILA

3.1.1.1. OPIS

Karbonski otisak se u današnje doba razvio u ozbiljan globalni problem. Većina vlada i nacionalnih organizacija potiče smanjenje emisija CO2 u svim oblastima – od proizvodnje do svakodnevnog života. Zbog nesumnjivo dokazane činjenice da se klimatske promjene, uzrokovane direktno ljudskom aktivnošću, sve više osjećaju na globalnom nivou, postojeća borba za smanjenjem CO2 postaje najvažnije pitanje. Prema istraživanju Evropske agencije za okoliš:

` na transportni sektor otpada gotovo 30% ukupnih emisija CO2,

` od toga, 72% emisija je direktno rezultat putnog transporta.

Očito je da su iz globalne perspektive transport i lična mobilnost jedan od ključnih faktora za emisiju CO2, pogotovo kada uzmemo u obzir da ova oblast nije pod istim nivoom nadzora i praćenja u određenim zemljama.

Iz tog razloga proizvođači automobila su prije nekoliko godina počeli tragati za tehnologijama koje bi mogle pomoći kod smanjenja CO2 otiska kod vozila. Jedan od prvih i očiglednih koraka je pokušaj pronalaska alternativnog pogona vozila, privlačnijeg za korisnike od benzinskih ili dizelskih motora. Prvo su razmotrili tehnologiju koja je na tržištu dostupna već gotovo 140 godina. Naime, prvi električni automobili bili su dostupni još prije 140 godina. Ta tehnologija se nije koristila dugi niz godina s obzirom na to da su originalni proizvođači započeli s masovnim razvojem motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Razvoj električnih vozila je bio blisko povezan s razvojem efikasnih baterija s mogućnošću dugotrajnog skladištenja visokog napona bez efekta pamćenja, velikog kapaciteta, ali malih dimenzija i razumnim vremenom punjenja za prosječnog korisnika. Takva tehnologija postaje dostupna na prijelazu vijeka s masovnijom dostupnošću nikl- metal hidridne (Ni-MH) baterije. Ali prava revolucija je došla kad su ih počele mijenjati litij-ionske baterije s dvostruko većom gustoćom od Ni-MH baterije i mogućnošću skladištenja dvostruko više energije. Tada su električna vozila postala široko dostupna, s jednostavnom realizacijom, tako da su sva druga alternativna goriva i pogoni, poput hidrogenskog i gorivnih ćelija, ostavljeni po strani. Dakako, i ova tehnologija ima svoja ograničenja, ali električna vozila su zasigurno prepoznata kao najizvjesnija budućnost automobilske industrije.

Trenutno dostupna tehnologija nije dovoljna da u potpunosti zamijeni motore s unutrašnjim sagorijevanjem na tržištu, ali će zasigurno biti dovoljna za početak razmatranja ideje o električnim vozilima kao svakodnevnom prijevoznom sredstvu za značajan broj građana i to posebno onih koji žive u urbanim područjima. Većina proizvođača automobila zagovara isporuku kompletno električnih modela do kraja 2025. godine. Jedan od najvećih proizvođača automobila – Volkswagen

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 19 grupacija – tvrdi da će njihovi prvi masovno dostupni i potpuno električni modeli (osnovna verzija s početnom cijenom manjom od 30.000 eura) biti isporučeni 2020. godine. Nedavno je BMW grupacija najavila da će do 2021. godine svi trenutno dostupni segmenti njihovih vozila imati i potpuno električno vozilo. Znajući da prosječni vlasnik automobila godišnje pređe oko 13.000 km, što je tek 35 kilometara dnevno, za sve dane u godini, lako možemo zaključiti da će gotovo svako električno vozilo dostupno na tržištu moći voziti bez punjenja najmanje dva dana. S obzirom da je većina novih poslovnih zgrada, trgovačkih centara itd. sada opremljena brzim punjačima na parkiralištima, to vrijeme bi se moglo produžiti na čak jednu sedmicu bez punjenja kod kuće.

3.1.1.2. GEOGRAFSKA POKRIVENOST

Takav trend je sve više prisutan u svijetu. Njegova pokrivenost blisko je povezana s razvojem infrastrukture za punjenje u zemljama i lokalnim propisima koji potiču korištenje, odnosno nabavku električnih vozila. Kada se posmatra trend u globalnom smislu, postaje očigledno da je on prisutan uglavnom u razvijenim zemljama, a ne u zemljama u razvoju.

Tri su ključna faktora ovdje, koja moraju postojati za bilo kakav daljnji napredak u korištenju električnih vozila:

1. Subvencije/podsticaji Električna vozila su znatno skuplja od konvencionalnih vozila i njihovo korištenje obično zahtijeva pristup ličnom priključku za punjenje dostupnom u mjestu življenja.

2. Infrastruktura Za povećanje broja električnih vozila na putevima, vlade, po mogućnosti u saradnji s privatnim kompanijama, moraju osigurati infrastrukturu za brzo punjenje koja bi bila dostupna za takva vozila u svim zemljama.

3. Edukacija o okolišu Svijest o potrebi zaštite okoliša karakteristična je za razvijene zemlje s jasnim i efikasnim politikama zaštite okoliša i obrazovanja o okolišu. Cilj je izgradnja svijesti kod građana.

Kao što je primijećeno na evropskim tržištima, najveći rast broja registriranih električnih vozila povezan je s poreskim olakšicama ili direktnom podrškom kupcima električnih vozila.

3.1.1.3. POTENCIJALNI RAZVOJ

Električna vozila se nalaze na samom početku svog puta te je stoga njihov budući razvoj ključan. Zbog propisa koje je nedavno usvojila Evropska unija o strogim kaznama za emisije CO2 iznad 95 g/km (prosjek po prodaji), proizvođači originalne opreme su motivirani za razvoj lanca električnih vozila, što je prije moguće, kako bi smanjili prosječne emisije. Veći broj potpuno električnih modela (kako bi se postigao nivo emisije 0 i smanjio prosjek) donijet će normalizaciju cijena i daljnji razvoj tehnologije. Postizanje efekta obima nesumnjivo će pomoći da određeni modeli postanu pristupačniji za stalne kupce.

Svi gore navedeni faktori su ključni za razvoj tržišta električnih vozila. Jedino moguće ograničenje je eventualno nedovoljan broj javnih mjesta za punjenje novih, kupljenih električnih vozila ili koncentracija punjača u centralnim gradskim dijelovima, bez zastupljenosti u ruralnim područjima, što bi moglo obeshrabriti potencijalne kupce koji žive izvan centralnih gradskih sredina.

Neke evropske zemlje (Norveška, Nizozemska, Švedska i Velika Britanija) najavile su stroge zabrane registracije novih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Rok se kreće od 8 do čak 21 godine, s tim da je to i dalje snažan signal proizvođačima originalne opreme da implementiraju električni model i nastave daljnji razvoj tehnologije kako bi ispunili očekivanja kupaca koji uskoro neće moći registrirati nova vozila sa SUS motorima.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 20 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 3.1.1.4. POSLOVNE PERSPEKTIVE

S tehničkog aspekta, izrada električnih vozila zahtijeva znatno manje sastavnih dijelova nego što je to slučaj kod vozila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, odnosno SUS motora. Smanjenje iznosi oko 90% ukupnog broja dijelova potrebnih za SUS motor. Zbog toga smanjenje uglavnom uključuje komponente povezane s motorom, sistemom goriva i pogonom, a ne karoserijom, unutrašnjošću, ovjesom i upravljačkim sistemom. Neminovni ubrzani rast broja električnih vozila u narednim godinama predstavlja najavu korjenitih promjena u automobilskom lancu snabdijevanja. Ne samo da neće biti potrebe za većinom proizvedenih dijelova, već će se i oni za kojima proizvođači originalne opreme imaju veliku potražnju u potpunosti razlikovati od onih koji se zapravo sada proizvode. Očito se to neće dogoditi preko noći, ali se automobilski dobavljači trebaju pripremiti za takve promjene i početi tragati za mogućim novim lokacijama za nova postrojenja koja će proizvoditi nove komponente za buduća vozila.

3.1.2. TREND BR. 2 – AUTONOMNA VOZILA

3.1.2.1. OPIS

` Zbog razvoja tehnologije, vozila koja se trenutno proizvode postaju sve više neovisna o vozaču. Većina sistema pruža bolju sigurnost i pomaže vozaču da izbjegne potencijalno opasne situacije ili, u slučaju sudara, minimizira ishod. Međutim, većini njih i dalje treba vozač za upravljanje, a svrha im je samo podržati vozača na cesti, a ne potpuno kontrolirati vozilo. Takva situacija se mijenja i cjelokupno tržište je usmjereno na osiguranje potpuno autonomnih vozila. Vozilo koje ne samo da može samostalno voziti u definiranim slučajevima korištenja, već može voziti i bez vozača do bilo kojeg odredišta, po potrebi.

` To je veliki korak naprijed za tržište automobila. Prelazak s trenutno dostupnih vozila sa sistemima koji podržavaju vozača i, u nekim specifičnim slučajevima, preuzimaju kontrolu nad vozilom, do autonomnih vozila koja voze bez podrške i bez nadzora vozača. Otvorit će se potpuno novo poglavlje kod ličnog/grupnog prijevoza i omogućiti stvaranje potpuno novih dodatnih usluga za korisnike.

` Vozilima više neće biti potreban vozač da svoje korisnike odvedu na željeno odredište. Proširit će se baza korisnika (ljudi koji će moći koristiti vozila), od onih bez vozačke dozvole do osoba s invaliditetom koji ih onemogućava u samostalnom korištenju automobila. Potencijalni putnici u autonomnim vozilima su upravo oni koji trenutno nemaju mogućnosti da se samostalno voze.

` Jedan od ključnih korisnika tehnologije autonomne vožnje je cestovni (drumski) prijevoz. To je industrija u kojoj je vozač, kao ključni element, ujedno i najslabija karika u lancu vrijednosti. Vozači kamiona moraju imati redovne pauze za odmor tokom radnih dana, a njihovo radno vrijeme strogo je regulirano zakonom i obično je to najviše 11 radnih sati svakih 24 sata. Autonomni kamioni omogućili bi da broj sati na putu dostigne gotovo 24 sata, sedam dana u sedmici, što bi predstavljalo značajno poboljšanje u industriji dostave robe. Takva tehnologija smanjila bi vrijeme isporuke, dok bi preciznija vožnja smanjila potrošnju goriva i omogućila bolje korištenje kamiona uvećavajući njegovo vrijeme na putu. Prema tržišnim stručnjacima iz PwC, autonomni kamioni omogućit će smanjenje transportnih troškova od 5% do 30%, što znači da jedan autonomni kamion može uštedjeti preko 30.000 eura godišnje i značajno poboljšati sigurnost na cestama.

3.1.2.2. GEOGRAFSKA POKRIVENOST

Trend autonomnih vozila je globalni trend. Prema tome, većina proizvođača trenutno radi na kontroliranoj ili potpunoj autonomiji svojih vozila. Međutim, za sada je taj trend ograničen na

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 21 odabrane zemlje (ili čak države, u slučaju SAD-a), gdje propisi o korištenju autonomnih vozila (i implikacije kod odgovornosti za potencijalnu štetu) dopuštaju upotrebu takvih vozila na javnim cestama. Vožnja nije moguća bez takvih propisa, čak i ako imamo potpuno autonomno vozilo spremno za upotrebu.

Ako uzmemo u obzir ukupni potencijal autonomne vožnje, trenutno su najbolje pripremljene sljedeće zemlje2:

EVROPA SJEVERNA AMERIKA AZIJA DRUGO

Holandija SAD Južna Koreja UAE

Švedska Kanada Singapur Novi Zeland

Ujedinjeno Kraljevstvo

Njemačka

Što je još i važnije, u tim zemljama je dozvoljena upotreba autonomnih vozila na javnim cestama, bilo u cijelosti ili djelimično, kao i njihovo testiranje (s vozačem unutra, spremnim da preuzme kontrolu). To je prekretnica u projektima autonomnih vozila gdje vozila prolaze stvarna ispitivanja na javnim cestama.

Druge zemlje rade na rješenjima kako bi se autonomnim vozilima omogućila vožnja javnim cestama. U momentu kada propisi budu spremni, sve više i više zemalja će primjenjivati takva rješenja i trend će postati globalno poznat.

Dinamika dostupnosti automobila za samostalno upravljanje na tržištu ovisi o njihovoj definiciji. Većina aktivnosti proizvođača automobila je tek u povojima, s postepenim osiguranjem autonomnosti vozila, nivo po nivo (nivo autonomije od 0 do 5) te dodavanjem dodatnih sistema ili funkcija trenutno dostupnim modelima. Dakle, prisutne su određene razlike, ovisno o marki, s tim da je 2025. godina utvrđena kao krajnji datum za potpuno autonomna vozila (nivo 5). Ford je nedavno najavio da će prva prava vozila za samostalnu vožnju biti dostupna 2021. godine (nivo 4) te da će biti dostupna prvo putem programa vožnje. Toyota i Honda vjeruju da će njihova prva autonomna vozila (nivo 3) moći samostalno voziti isključivo autoputevima, a naći će se na tržištu 2020/2021. Najveće iznenađenje dolazi iz kompanije Nissan koja je najavila da je spremna predstaviti deset različitih automobila za samostalnu vožnju do 2020. godine. Ti automobili će biti autonomni u urbanim uslovima, ali ne i bez vozača. Modeli bez vozača trebali bi se pojaviti 2025. godine. Volvo, kao prva kompanija koja je obećala preuzeti potpunu odgovornost svaki put kada se jedan od njenih automobila nalazi u autonomnom načinu rada, odlučio je najaviti predstavljanje automobila s mogućnošću samostalne vožnje autocestama do 2021. godine. BMW i Daimler žele predstaviti potpuno autonomna vozila (nivo 4 ili nivo 5) 2021. godine.

3.1.2.3. POTENCIJALNI RAZVOJ

` Kada se pojasne potencijalni pravni i etički problemi i riješe tehnički problemi, a autonomna vozila postanu redovni učesnici u cestovnom saobraćaju, stvarnost prijevoza će se drastično promijeniti. Prema PwC-ovom Autofacts timu, autonomna vozila će činiti preko 40% prijeđenih kilometara u Evropi 2030. godine. Primjena potpuno autonomnih vozila na cestama također će promijeniti način na koji ljudi koriste automobile. Potencijalni korisnici će po potrebi preći s vlasništva nad automobilima na korištenje vozila. Ljudi se više neće vezati za jedno vozilo

2 KPMG, Indeks spremnosti autonomnih vozila: Procjena otvorenosti i spremnosti zemalja za autonomna vozila, 2018.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 22 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI duži vremenski period. Umjesto toga će koristiti više vozila za kratke periode prijevoza.

` To će također promijeniti cijeli automobilski lanac snabdijevanja. Budućnost autonomne vožnje pripada velikom voznom parku vozila koje će više korisnika unajmiti ili dijeliti kako bi zadovoljili svoje potrebe u prijevozu. To znači da automobili neće biti namijenjeni jednoj osobi ili grupi ljudi, već svim korisnicima kojima mogu zatrebati na tom području. Trenutno prosječni automobil troši oko 95% svog potencijalnog vremena korištenja na parkiralištu dok njegova aktivna vožnja čini tek 5% ukupnog vremena. Ako se automobili dijele i ukoliko su autonomni, prosječna kilometraža će se povećati jer će vozila koristiti više korisnika. U slučaju ili kada se vozila koriste nasumično iz većeg voznog parka na kraće vrijeme, onda detalji poput npr. boje karoserije, presvlaka ili detaljna oprema više neće biti važni u procesu kupovine.

3.1.2.4 POSLOVNE PERSPEKTIVE

Tehnologija koja se koristi u autonomnim vozilima potpuno je nova na automobilskom tržištu, a vrsta dijelova koji se koriste u proizvodnji mijenja se u skladu s nivoom razvijenosti tehnologije. Svakako, dijelovi koji se koriste u masovnoj proizvodnji autonomnih vozila moraju biti manji i kompaktniji od onih koji se koriste u testnoj fazi. Ključni dijelovi koji će biti potrebni u prvom redu uključuju čitav niz senzora, radara, lidara i kamera potrebnih za autonomnu vožnju. Ti dijelovi moraju biti međusobno znatno integriraniji i bolje ugrađeni u vozilo kako bi se integrirali u redovne dijelove vozila.

Ako pogledamo spisak najinovativnijih kompanija na svijetu,3 samo je jedna automobilska kompanija uvrštena među TOP 10 i to je TESLA. Preostalih vodećih 10 mjesta uglavnom zauzimaju kompanije povezane s IT industrijom. Kompanije kao što su Google, Amazon i Apple trenutno su jedan od najvećih igrača u industriji autonomnih vozila. Sa svojim budžetima i izuzetnim sposobnostima svojih inženjera, ove kompanije mogu sebi priuštiti dizajn, testiranje i proizvodnju elemenata potrebnih za automobil budućnosti. Iz te perspektive itekako je očigledno da bi najveći proizvođači i tehnološke kompanije mogli uspostaviti saradnju u izradi autonomnih automobila, gdje će proizvođači biti odgovorni za isporuku prototipa vozila (white label), dok će tehnološka kompanija koristiti tu platformu za izgradnju sistema koji omogućuju autonomnu vožnju te će je i dalje održavati i osiguravati tokom cijelog životnog ciklusa. U takvom modelu tehnološka kompanija će zasigurno osigurati kompatibilnost vozila i ugrađene usluge povezane s vanjskim proizvodima koje ta kompanija pruža, odnosno s pametnim telefonima ili platformama za kupovinu.

3.1.3. TREND BR. 3 – EKONOMIJA DIJELJENJA

3.1.3.1. OPIS

Ekonomija dijeljenja je globalni trend, nerazdvojno povezan s „generacijom Y” (rođeni između 1980. i 1995. godine). Ta generacija će biti pokretač korjenitih promjena u automobilskoj industriji u narednim godinama. Njihova potražnja za održivijim i povoljnijim uslugama, koju podržavaju internetske platforme, promijenila je tradicionalni ekonomski model u novi model, zasnovan na troškovnoj efikasnosti i dijeljenju, a ne posjedovanju. Taj model je poznat pod nazivom „ekonomija dijeljenja”.

Na automobilskom tržištu ovaj trend se realizira kroz dijeljenje automobila, što je globalni fenomen koji milionima ljudi širom svijeta omogućuje dijeljenje vozila kad im zatreba, gdje plaćaju samo ono vrijeme kada koriste vozilo. Općenito, ekonomija dijeljenja kod automobila može se podijeliti na različite koncepte:

3 PwC-ova Studija strategije i globalnih inovacija 1000 kompanija

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 23 1. Dijeljenje vožnje Situacija kada dijelite putovanje s drugima koji se voze u istom smjeru ili su voljni odvesti vas do vašeg odredišta. Zauzvrat, učestvujete u troškovima. Općenito govoreći, usluge poput Ubera također su povezane s konceptom dijeljenja vožnje (barem generalno, kao ideja).

2. Dijeljenje vozila Dostupno u dva oblika, bazne stanice i slobodni model. Korištenje vozila koja su u vlasništvu kompanije i plaćanje samo za vrijeme korištenja. Ideja je vratiti vozilo na baze/stanice namijenjene za te potrebe (model zasnovan na stanici) ili ga ostaviti na parkiralištu na području koje pokriva dobavljač kao područje pružanja usluga.

3. Dijeljenje privatnog vozila Pridruživanje platformi putem koje možete dijeliti svoj privatni automobil s drugima u zamjenu za finansijsku naknadu, u periodu kada ga ne koristite. Ovdje se pojavljuju problemi sa osiguranjem i odgovornošću za potencijalne štete, a popularniji je u zemljama gdje pravni sistem dopušta povezivanje osiguranja od automobilske odgovornosti s osobom, a ne s vozilom.

Dijeljenje automobila postalo je vrlo popularno uglavnom među mladima, koji žive u velikim gradskim aglomeracijama i obično ne trebaju posjedovati vozilo, jer je najbrži i najpametniji način putovanja u centar grada korištenje javnog prijevoza. Generacija Y smatra privlačnijom opciju korištenja vozila po potrebi i privremeno, a koja je dostupna gotovo na svakom uglu, uz skuplje plaćanje po kilometru, ali samo za kilometre koje su zapravo prešli, radije nego plaćati za puno vlasništvo nad automobilom. Za njih je uobičajeno da automobil ne smatraju simbolom društvenog statusa, već instrumentom koji ih prevozi od tačke A do B. Takvi stavovi su malo vjerovatni kod generacije X, gdje se društveni status zasniva na vlasništvu nad robom poput npr. automobila, stanova itd.

Način korištenja vozila u formi dijeljenja također mijenja i tržište automobila. Uz ekonomiju dijeljenja i gdje niti jedna strana nije odgovorna za kilometražu, neminovno će se mijenjati i kriteriji odlučivanja prilikom odabira novog vozila.

To također mijenja stari model proizvodnje, konfiguraciju vozila, prodajne modele i način kupovine takvih vozila. Tržište dijeljenja automobila je više zainteresirano za kupovinu automobila kao uslužno rješenje umjesto redovnog vozila. Očekuje se da će to tržište pružiti dodatne usluge povezane s kupovinom vozila ili prekidom perioda korištenja/zakupa, kao što su dodatni prijevoz kupljenih vozila do grupnih stanica, otkup za vozila koja se više ne koriste/zakupljena, uz garantiranu rezidualnu vrijednost takvih vozila, snabdijevanje zimskim gumama itd. Sve te usluge trebaju uštedjeti radno vrijeme kompanija za dijeljenje automobila ili minimizirati poslovne rizike s kojima su te kompanije suočene. Emocije koje su obično povezane s kupovinom automobila, dodatnom opremom ili sličnim faktorima više ne vrijede u slučaju kompanija koje dijele automobile. Time se zahtijeva novi pristup prodajnom procesu na nivou nacionalnih distributera kao i na nivou distribucijske mreže.

3.1.3.2. GEOGRAFSKA POKRIVENOST

Ekonomija dijeljenja je poznata širom svijeta u većini zemalja. Usluge dijeljenja vozila uglavnom su dostupne u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, posebno onima s velikim gradskim područjima i razvijenim uslugama javnog prijevoza. Ruralna područja obično ne nude takve usluge, osim ukoliko ne postoje velike turističke atrakcije i u tom slučaju usluge dijeljenja vozila mogu biti korisne za turiste.

3.1.3.3. POTENCIJALNI RAZVOJ

Model ekonomije dijeljenja tek počinje da stiče naše povjerenje. Iz dana u dan ljudi su sve svjesniji da rješenja koja podrazumijevaju dijeljenje nisu prolazni fenomen, već budući model koji će se

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 24 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI zadržati i dalje razvijati. Dijeljenje imovine je isplativije i fleksibilnije od bilo kojeg drugog poznatog modela. Dakle, prije ili kasnije, kompanije za dijeljenje automobila počet će poboljšavati svoje usluge i specijalizirati se nudeći personalizirane i namjenske usluge. Kupci će biti u mogućnosti da pronađu tačan tip vozila koji im je potreban te spremni platiti dodatni novac kako bi bez poteškoća dijelili veći kombi, manji gradski automobil ili možda kombi s devet sjedala koji će prevoziti cijele porodice tokom putovanja. To bi također moglo omogućiti nastanak vrste usluge u kojoj će profesionalci osiguravati vozila preduzetnicima kojima je potrebno više od jednog automobila određene veličine za fleksibilnije poslovanje.

Sve nas to vodi u pravcu temeljite promjene automobilskog lanca vrijednosti, odnosno vozila sastavljenih namjenski za potrebe dijeljenja automobila. Trenutno je moguće naručiti poslovna vozila, tj. najam automobila ili vozila za određene grupe, npr. policijska vozila ili vladine/ diplomatske limuzine. Takva vozila imaju potpuno drugačije specifikacije i dodatnu opremu, koje nisu dostupne u redovnim verzijama.

3.1.3.4. POSLOVNE PERSPEKTIVE

Rast popularnosti ekonomije dijeljenja nameće promjene na automobilskom tržištu. Veći, fleksibilniji vozni parkovi su sve važniji klijenti za proizvođače. Zbog značajnog obima, specifičnih potreba takvih klijenata (kompanije za dijeljenje automobila) i činjenice da se razlikuju od ostatka baze klijenata kada je riječ o korištenju takvih vozila, prikladno je pružiti prilagođenu ponudu ili čak i razmisliti o proizvodnji posebnih verzija vozila. Kompanije za dijeljenje automobila zainteresirane su za nabavku vozila s dodatnim uslugama koje će im omogućiti prijenos dijela poslovnog rizika na druge stranke.

U skoroj budućnosti mnogi potencijalni pojedinačni kupci koji žive u velikim urbanim aglomeracijama mogu odustati od ideje kupovine vozila u korist češćeg korištenja usluga mobilnosti dijeljenja automobila, što može imati ogroman utjecaj na model prodaje na tržištu i zastupništva na tržištu.

S druge strane, brojnije kompanije za dijeljenje automobila mogle bi postati problem. Visok stepen rotacije vozila i velike količine u malom području poslovanja mogu donijeti probleme u smislu održavanja rezidualne vrijednosti vozila koja se više ne koriste ili nisu u zakupu te potencijalne potražnje za takvim vozilima dugoročno. Vozila koja nude kompanije za dijeljenje automobila mogu biti nova, ali imaju veliku kilometražu, prvenstveno zbog intenzivnog korištenja.

3.1.4 TREND BR. 4 – POVEZANA VOZILA S REDOVNIM AŽURIRANJIMA

3.1.4.1. OPIS

Moderna vozila se znatno razlikuju u odnosu na vozila od prije nekoliko godina. Novi trendovi nisu rezultirati promjenama na motoru (ispod haube) ili kod izgleda automobila (dizajn), već u skrivenim elementima poput elektronike, što nije bio slučaj u prošlosti. Prije samo nekoliko godina najpopularniji dodatak kod automobila je bio satelitski i navigacijski sistem s velikim LCD zaslonom osjetljivim na dodir i Bluetooth vezom za mobilni telefon. Trenutno takav dodatak nije dovoljan. Proizvođači proizvode moderna vozila u formi velike platforme za napredna rješenja interneta stvari. Drugim riječima, prosječni korisnik očekuje da moderni automobil bude u potpunosti povezan s internetom, da šalje dodatne informacije odabranom ovlaštenom zastupniku i zadržava kompatibilnost s najnovijim modelima pametnih telefona. Povezana vozila mijenjaju automobilsko tržište jer svojim korisnicima pružaju dodatne mogućnosti. Trenutno, automobil će preuzeti žive informacije o stanju u saobraćaju, saobraćajnim nesrećama na cesti i pomoći vam pronaći restoran u blizini ili čak da napravite rezervaciju u takvom restoranu. Ali to je samo početak onoga što povezani automobil može učiniti za svog korisnika. Korištenjem ugrađenih senzora, internetske veze i u saradnji s pametnim telefonom on može učiniti i mnoge druge stvari:

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 25 ` predložiti korištenje sigurnijih cesta na osnovu broja nesreća mapiranih u navigacijskom sistemu,

` prilagoditi premiju osiguranja na osnovu podataka o stilu vožnje dobijenih ugrađenim senzorima i dostavljenih vlasniku police putem interneta,

` ažurirati održavanje, ažurirati poboljšanje sigurnosti i izvještavanje o stanju vozila,

` procijeniti troškove održavanja, obim i vremenski raspored zasnovan na stilu vožnje i stanju vozila,

` izvršiti online rezervaciju termina u servisu za traženo održavanje,

` izvršiti kontrolu i detekciju nesreća putem automatskog sistema koji šalje upozorenja za pomoć i dostavlja sve informacije o stanju automobila u slučaju nužde,

` izvršiti bežično ažuriranje firmvera i zakrpa sistema – također nove funkcionalnosti,

` zamijeniti automobilske ključeve pametnim telefonom koji će korisniku omogućiti kontrolu automobila i pružiti dodatne informacije o rasponu, statusu, nivou punjenja itd.

` ostvariti Car2Car komunikaciju za razmjenu podataka o saobraćaju, brzini i uslovima na cesti, kao i komunikaciju s cestovnom infrastrukturom poput semafora, naplatnih kućica itd.

Mnoge od gore navedenih funkcija mogu se pronaći u modernim vozilima, posebno kod premijum marki. Tesla je sjajan primjer povezanog vozila budućnosti. Zahvaljujući genijalnoj ideji Elona Muska, Teslina vozila mogu se nadograditi za nove funkcionalnosti i pružiti svojim klijentima dodatno korisničko iskustvo dodavanjem dodatnih karakteristika svakom Teslinom automobilu širom svijeta. To je upravo ono što moderni korisnik želi i što očekuje od automobilskog tržišta. Ljudi su se navikli da imaju uređaje poput pametnih telefona, tableta ili pametnih satova, s jako puno aplikacija i novih karakteristika, a koje se lako mogu preuzeti putem interneta. Ista stvar se očekuje i od njihovih povezanih automobila – da budu uvijek na mreži i ažurirani podacima o novim funkcijama te s poboljšanim kvalitetom starijih funkcija.

3.1.4.2. GEOGRAFSKA POKRIVENOST

Trend povezanih automobila uglavnom je ograničen na razvijene zemlje, jer su povezana vozila obično nova vozila, s premijum segmentima i zahtijevaju stabilnu internetsku vezu. Uz to, radi podrške funkcionalnostima dostupnim putem povezanog vozila, vanjski partneri moraju pružati usluge u određenoj zemlji.

S daljnjim razvojem tehnologije i efektom obima, popularnost povezanih funkcija vozila također će rasti među brendovima masovne proizvodnje. Stoga će se povećati broj zemalja kao i broj marki koje nude širi izbor usluga.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 26 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 3.1.4.3. POTENCIJALNI RAZVOJ

Kupci su postali pomalo „razmaženi” tehnološkim divovima poput Applea ili Googlea koji su ih navikli na visok nivo iskoristivosti njihovih pametnih telefona ili tableta, s gotovo neograničenim potencijalom za nove funkcionalnosti. Stoga kupci očekuju isto od svojih vozila. U doba autonomne vožnje u kojem će kupci imati sve više slobodnog vremena tokom vožnje, posebno će očekivati nove usluge koje će poboljšati način na koji se automobili koriste.

Drugi dio ovog posla uključuje prilagođene usluge zasnovane na povezanosti s vozilom, na primjer, na temelju modela plaćanja na osnovu vožnje, odnosno Pay How You Drive. Budućnost tog posla su usluge premija osiguranja ili planovi održavanja prilagođeni stvarnom nivou korištenja vozila jer će ljudi očekivati više individualnog pristupa i fokusiranosti na svoje potrebe.

3.1.4.4. POSLOVNE PERSPEKTIVE

Razvoj softvera za komunikaciju i zabavu je ključan za iskustvo kupca današnjice. Očekivanja kupaca u pogledu upotrebljivosti ugrađenog softvera samo će rasti, dok veliki proizvođači imaju ograničene mogućnosti da ta očekivanja ispune. Automobilske kompanije, suočene s velikim problemima u inovacijama svojih sistema i izazovima zbog jasne potražnje svojih kupaca da im pruže sve više funkcionalnosti u svojim vozilima ili pronađu upotrebu za prikupljene podatke, trebat će podršku manjih kompanija koje su vičnije tehnologijama i IT-u. Postoji značajna niša za male kompanije ili start-up kompanije za njihovu pomoć u izradi i isporuci softvera za sve složenija vozila. Proizvođači imaju velike budžete za istraživanje i razvoj i uskoro će ih početi koristiti kako bi ispunili nadolazeća očekivanja svojih kupaca. To je sjajna prilika da manje kompanije s inovativnim proizvodima privuku interes velikih aktera na tržištu i pomognu im da osvoje tržište. Dizajn i razvoj softvera nisu vezani za geografski položaj i mogu se postići bilo gdje u svijetu, a u suštini ne zahtijevaju daljnje investicije. Osim toga, značajan dio poslovanja zasnovan je na novim idejama i inovacijama koje je potrebno testirati i provjeriti na tržištu te, koliko je to moguće, uskladiti sa stvarnim očekivanjima kupaca. Velike kompanije poput proizvođača originalnih dijelova nisu u stanju odgovoriti na takve povratne informacije brzinom kojom to mogu manje, agilnije kompanije, koje mogu odmah reagirati i prilagoditi svoje aktivnosti trenutnim zahtjevima tržišta.

Uz to će neke usluge dostupne putem povezane tehnologije automobila trebati podršku eksternih pružatelja usluga, što je prilika i za manje kompanije.

3.2. UVOD U AUTOMOBILSKI LANAC VRIJEDNOSTI

Prvo i najvažnije što treba istaknuti kada je riječ o globalnom automobilskom tržištu jest da je to tržište u potpunosti vođeno samim proizvođačima vozila. Proizvođači automobila su kompanije koje posjeduju globalno prepoznatljive marke vozila koje svi vozimo.

` Imaju dovoljno sredstava za finansiranje programa istraživanja i razvoja i traganje za novim tehnologijama ili poboljšanjima koja bi se implementirala kroz njihove nove proizvode.

` Također imaju i finansijska sredstva za pokretanje globalnih marketinških kampanja koje mogu utjecati na kupce i usmjeriti njihov interes na ključna pitanja vezana za budućnost automobilskog sektora.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 27 Svi proizvođači automobila su međunarodne kompanije koje isporučuju svoje proizvode u veliki broj zemalja, koje se ponekad potpuno razlikuju jedna od druge. Odluke donesene u automobilskom sektoru zasnivaju se na više faktora i varijabli koje ovaj posao čine mnogo složenijim od bilo koje druge industrije.

` Proizvođači automobila su pod stalnim pritiskom s više strana.

` Preference i očekivanja kupaca diktiraju važeće trendove u dizajnu vozila i obimu funkcionalnosti.

` Performanse vozila i njegove tehničke karakteristike moraju biti usklađene s najnovijim očekivanjima kupaca.

` S jedne strane, vlade vrše izmjene i dopune, poboljšanja ili donose nova pravila i propise o sigurnosti, prodaji, distribuciji i zaštiti okoliša kojih se svaki proizvođač mora pridržavati.

` S druge strane, svaki proizvođač automobila se mora nositi s konkurentima, tržišnim strategijama i korporativnim ciljevima.

` Sve gore navedeno također ima ogroman utjecaj na proces razvoja tehnologije, inovacije u dizajnu i poboljšanja proizvodnih procesa.

Uz toliko pritiska i toliko mnogo faktora u igri, proizvođači automobila moraju biti izuzetno fleksibilni i sposobni prilagoditi se okruženju koje se brzo mijenja. Oni moraju unaprijediti svoju sposobnost odgovora na sve promjene u gore navedenim područjima. Da bi to bilo moguće, proizvođači automobila moraju stvoriti jedinstveni lanac vrijednosti koji je, s jedne strane, snažan i izdržljiv za osiguravanje protoka visokog obima, a s druge, dovoljno agilan da odgovori na stalno promjenjivo okruženje.

Lanac vrijednosti definiran je kao cijeli niz aktivnosti koje se provode kako bi se proizvod doveo od njegove zamisli do isporuke. U slučaju jednostavnih proizvoda, lanac vrijednosti započinje sa sirovinama, odnosno proizvodnim sredstvima, a nadalje uključuje sve ostale stvari dodate prije prodaje proizvoda kupcu. Automobilski vrijednosni lanac je mnogo složeniji na ovom nivou.

Moramo imati na umu da je vozilo jedan od najskupljih predmeta, naravno nakon nekretnina, a koje je tokom života kupila većina kupaca. Upravo iz tog razloga vrijednost koju proizvod donosi mora biti potpuna i jedinstvena. Da bi kupcu pružio takvu vrijednost, lanac snabdijevanja mora biti individualan i usmjeren na pružanje najveće vrijednosti svojim kupcima.

Tradicionalni model lanaca vrijednosti automobila zasniva se na pretpostavci da su proizvođači automobila odgovorni za dizajn i montažu vozila. Kako bi postigao taj cilj, svaki proizvođač automobila ima nekoliko dobavljača koji su izvorno podijeljeni u više redova:

PRVI RED Dobavljači su odgovorni za isporuku dijelova vozila direktno proizvođaču automobila.

DRUGI RED Dobavljači proizvode jednostavne dijelove koji će se koristiti za proizvodnju komponenata koje isporučuju dobavljači prvog reda.

TREĆI RED Dobavljači su odgovorni osigurati sirovine.

Takva jasna i jednostavna podjela uloga u cijelom automobilskom lancu vrijednosti više nije u skladu sa savremenim zahtjevima tržišta, modernim pristupom proizvodnji automobila i tehnologijama koje nastaju kao rezultat promjena kod preferenci kupaca, što je vidljivo u megatrendovima. Pored toga, nakon višegodišnjeg poslovanja na tradicionalan način, dobavljači (posebno prvog reda) evoluirali su u velike međunarodne kompanije, s postrojenjima širom svijeta, koje paralelno rade za više proizvođača automobila i snabdijevaju sekundarno tržište zamjenskim i rezervnim dijelovima.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 28 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Proizvođači automobila započeli su redizajn svojih automobilskih lanaca vrijednosti kako bi se prilagodili novoj stvarnosti i redefinirali ulogu dobavljača u svom poslovanju. Nova podjela uloga donijela je veću odgovornost za dobavljače u pogledu dizajna i inženjeringa komponenata/sistema i upravljanja zalihama potrebnim za proizvodnju navedenih komponenti. Nove uloge4 se mogu opisati na sljedeći način:

1. Integrator sistema Kompanija odgovorna za dizajn i integraciju komponenata u veće module koji se isporučuju direktno u postrojenja proizvođača automobila.

2. Globalni standardizator Kompanije koje su u mogućnosti uspostaviti globalne standarde u smislu komponenti ili nivoa sistema. Moguće je dizajnirati, razvijati i proizvoditi složene sisteme koji se mogu isporučiti direktno proizvođaču automobila ili putem integratora sistema.

3. Specijalizirani proizvođač komponente Proizvođač određene komponente ili podsistema namijenjenih za postojeći tip vozila. Obično radi kao dobavljač za integratore sistema i globalni standardizator.

4. Dobavljač sirovina Kompanija koja isporučuje sirovine proizvođačima automobila ili svojim dobavljačima.

Karakteristike dobavljača proizvođača automobila

SPECIJALIZIRANI INTEGRATOR GLOBALNI DOBAVLJAČ PROIZVOĐAČ SISTEMA STANDARDIZATOR SIROVINA KOMPONENTE Kompanija koja Kompanija koja postavlja Kompanija koja dizajnira Snabdijeva proizvođače PODRUČJE sastavlja cijeli modul standard za komponentu na i proizvodi komponentu automobila ili POSLOVANJA ili sistem globalnom nivou prilagođenu vozilu dobavljače sirovinama Globalno za prvi red Lokalno TRŽIŠNO Globalno Globalno Regionalno ili lokalno za Regionalno PRISUSTVO drugi i treći red Globalno Unutrašnjost, Gume, Odlivci, Čelik, VRSTA vrata, ABS sistem, Dijelovi motora aluminij, KOMPONENTI karoserija ECU polimer

Izvor: F. Veloso, R. Kumar – Automobilski lanac snabdijevanja

Takva transformacija strukture lanca vrijednosti također sugerira da i dobavljači moraju proći restrukturiranje. Poslovanje u ulozi integratora ili standardizatora u ovom procesu zahtijeva isporuku širokog obima proizvoda i usluga velike složenosti. Na tom nivou, također je ključno biti međunarodna kompanija s globalnim prisustvom kako bi udovoljila zahtjevima proizvođača automobila bilo gdje u svijetu gdje se nalaze montažni pogoni. Samo jaki tržišni igrači to mogu i postići i sebi priuštiti.

S druge strane, to je također u skladu s očekivanjima proizvođača automobila, jer je opći trend u automobilskom sektoru svesti broj direktnih dobavljača na minimum. Time bi se smanjili troškovi administracije i povećala profitabilnost saradnje za obje strane. Proizvođači automobila mogli bi ponuditi svojim dobavljačima mogućnost pružanja šireg obima komponenti po nižim cijenama, dok će dobavljači dobiti „veći dio kolača”, te smanjiti troškove proizvodnje zahvaljujući većoj modularnosti komponenti i globalnih isporuka.

Vrlo važan faktor korištenja novog modela poslovanja jeste udaljenost između lokacija na kojim kompanija proizvodi integrirane/modularne elemente i postrojenja za montažu. Proizvođači automobila nerado se odlučuju na transport sastavljenih vozila ili velikih modula vozila na velike udaljenosti. Trošak sigurnog prijevoza gotovih proizvoda je visok, kao i rizik da se pojedini

4 F. Veloso, R. Kumar – Automobilski lanac snabdijevanja

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 29 elementi mogu oštetiti. Iz tog razloga proizvođači automobila vrlo često grade svoje pogone što je moguće bliže najvećim tržištima, iako izgradnja postrojenja i zapošljavanje hiljada zaposlenih na određenoj lokaciji možda nisu najisplativija dostupna opcija. Kad kompanija postane integrator ili standardizator, moguće je da će preseliti barem dio svog poslovanja kako bi tvornice približili svojim najvećim klijentima.

3.3. UTJECAJ UTVRĐENIH MEGATRENDOVA NA POJEDINAČNE ELEMENTE UNUTAR AUTOMOBILSKOG LANCA VRIJEDNOSTI

Svrha procjene jeste razmotriti stvarnu očekivanu promjenu automobilske industrije usljed megatrendova, budući da nemaju svi trendovi direktan utjecaj na automobilsku industriju.

Za izradu koherentne metodologije za mjerenje i procjenu sveukupnog utjecaja postojećeg fenomena na automobilski lanac vrijednosti važno je odabrati objektivne faktore koji će dati njegov kompleksan opis. Da bi dobili tačne rezultate, faktori bi trebali definirati stvarni utjecaj iz različitih uglova i gledišta.

U procesu izrade metodologije procjene utjecaja za automobilski lanac vrijednosti odabrali smo skalu od 0 do 4, gdje je 0 najniža ocjena, a 4 najviša ocjena. Zbog sužene ljestvice ocjenjivanja, ocjene, odnosno bodovi su jasni i tačni, što omogućava opis postojećeg fenomena na najmanje kompliciran način.

Predmet procjene je ključnih pet kriterija. Ovo su kriteriji koji pružaju cjelovit prikaz složenosti utjecaja na automobilsku industriju i omogućuju ocjenu stvarnih posljedica na lidere u industriji:

Potrebna dodatna ulaganja

Ključni faktor u svakoj industriji jeste nivo ulaganja potreban za različite svrhe: ljudski kapital, know-how, osnovna sredstva, zakonska prava i primjena tehnologije. Sve te različite investicije su osnovni troškovi promjena koje snosi poduzetnik i postaju ulazna prepreka drugim akterima na tržištu. Ulaganja su također faktor u analizama rentabilnosti koja određuje profitabilnost proizvodnje ili pružanja usluga.

Utvrditi nove resurse/dobavljače

Korištenje novih resursa (materijala, sredstava itd.) u procesu proizvodnje predstavlja veliku promjenu za svaku kompaniju. Kompanija koja je direktno uključena u korištenje novih materijala i sredstava izložena je brojnim rizicima koje je potrebno riješiti, počevši od osiguranja kvaliteta novih materijala i kvaliteta sredstava pribavljenih na tržištu do pitanja svojstva i upravljanja znanjem.

Isto vrijedi i za utvrđivanje novih dobavljača i to posebno u situaciji kada je potrebno pronaći novog dobavljača zbog primjene potpuno nove tehnologije na tržištu. U takvom slučaju vrlo je često da su novi dobavljači utvrđeni u paralelnim industrijama, a često nisu navikli na poslovanje i posebne zahtjeve u automobilskom sektoru.

Promjene u proizvodnom asortimanu

Ponekad je proizvođač automobila dužan osigurati dodatne proizvode ili usluge zbog utjecaja globalnog trenda. To također ukazuje na potrebu da dobavljači prošire svoj asortiman proizvoda/ usluga i to ne samo dopunom, već i zamjenom asortimana koji više nije potreban. S jedne strane, postoji mogućnost proširenja ponude proizvoda i osvajanja novih klijenata, ali s druge strane, uvijek je izazov povući postojeće i dizajnirati nove proizvode.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 30 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Nivo inovacija u primijenjenoj tehnologiji

Primjena inovativnih tehnologija u automobilskoj industriji je itekako izazovna i rizična. Samo najveći dobavljači mogu sebi priuštiti takav rizik i osigurati potpuno nove proizvode/usluge. Inovativne tehnologije su obično još u fazi razvoja i nisu standardizirane za automobilsku industriju.

Povećanje atraktivnosti/važnosti elementa lanca vrijednosti

Kada dobavljač uvede promjene u spektar proizvoda ili investira u razvoj novih tehnologija, kupci ga doživljavaju kao privlačnijeg. U nekim je slučajevima utjecaj toliko specifičan da se znatno povećava značaj proizvoda koji se nudi. U takvom slučaju se povećava i značaj dobavljača koji takav proizvod distribuira i može ga razvijati u skladu s potrebama.

Nivo utjecaja Nizak Srednji Značajan Visok

3.3.1. TREND BR. 1 – ELEKTRIČNA VOZILA

Elektrifikacija vozila predstavlja pravi izazov za dobavljače automobila. Konačno smo svjedoci vremena kada se cjelokupno automobilsko tržište usmjerava ka elektrifikaciji. Nije to slučaj samo kod putničkih vozila, već i kod manjih teretnih kamiona, ali i kod proizvođača većih teretnih kamiona koji idu u tom pravcu. Svi proizvođači automobila obećali su da će tokom sljedećih nekoliko godina predstaviti barem jedan potpuno električni model i imati sve ostale modele u HEV/PHEV verziji, koja bi se također mogla klasificirati kao električno vozilo.

Iz perspektive automobilskih dobavljača to znači da je krajnje vrijeme da počnu s realizacijom promjena u svojim poslovnim modelima. Najveća prijetnja za automobilske lance vrijednosti u ovom obliku koji poznajemo jeste zaokret automobilskog tržišta ka električnim vozilima (BEE, HEV i PHEV) te popularnost potpuno električnih automobila. To znači da će proizvođači automobila dramatično smanjiti potražnju velikog broja komponenti od postojećih dobavljača.

Riječ je o sistemima kao što su:

` motor s primarnim sagorijevanjem sa svim dodacima (turbopunjači, alternatori, razdjelnici itd.),

` mjenjači, osovine i pogonske osovine (povezane sa SUS-om),

` sistem goriva (mlaznice, pumpe visokog pritiska, spremnici goriva itd.),

` rashladni sistem i sistem grijanja na bazi rashladne tekućine,

` ispušni sistem (uključujući katalizatore, DPF filter, EGR ventile, prigušivače itd.),

` sistem servo upravljača.

Gore navedeni sistemi neće biti potrebni za električna vozila i isto vrijedi i za 90% dijelova za vozila s motorima sa sagorijevanjem, koji se trenutno proizvode.

Neki tvrde da će se tradicionalni automobili i dalje proizvoditi i da dugi niz godina nećemo moći zamijeniti sva SUS vozila električnim. I to je također istina. Ali, ukoliko se automobilska tržišta u cijelosti obavezuju da idu u pravcu električnih vozila, onda će se kompletan budžet za istraživanje i razvoj preusmjeriti i koristiti za razvoj tehnologije za električna vozila, dok će SUS biti gurnut u stranu. Uz rastuću popularnost električnih vozila, SUS motori će se polako pretvarati u nešto nalik generatorima struje za električne pogone – bit će potrebno smanjiti emisije CO2 iz ukupne

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 31 proizvodnje vozila zbog čega će se novčano kažnjavati svi proizvođači automobila s početkom od 2021. godine.

Ukoliko se narudžbe i provizije smanje za dvocifren broj, u vrlo kratkom vremenu će doći do bankrota automobilskih dobavljača, osim ako ne promijene svoj poslovni model i ulože određena sredstva za razvoj proizvodnje komponenti za kojima će u budućnosti postojati veća potražnja. Efikasne, visokonaponske litij-ionske ili LTO (Lithium Titan Oxygen) baterije, kao i sistemi termičkog upravljanja su zasigurno proizvodi za kojima se može očekivati sve veća potražnja na tržištu. Isto se može primijeniti na električne pogone za modele BEV i PHEV. Trenutno je cijena baterija oko 25% do 40% ukupne vrijednosti električnog vozila. Ne treba ni naglašavati da će za automobilsko tržište biti ključan razvoj tehnologije koja će omogućiti pad cijena te omogućiti tržištu privlačenje većeg broja kupaca. Prema prognozama Deloitta, potražnja za baterijama i električnim pogonima će rasti od 700% do 1300% do 2025. godine. To je životna prilika za sadašnje integratore sistema i globalne standardizatore da učestvuju u ovoj transformaciji i zadrže ulogu ključnih igrača na tržištu.

Nažalost, ova vrsta proizvodnje suočava se s ulaznom preprekom koju je teško svladati bez snažnog partnerstva.

Naime, izrada litij-ionskih baterija zahtijeva rijetke resurse, prvenstveno kobalt, koji je sirovina, ali i značajna potreba u proizvodnji litij-ionskih baterija. Riječ je o prilično rijetkom metalu i većina (više od 50%) raspoloživih resursa kobalta je u Africi, tačnije u Demokratskoj Republici Kongo i Zambiji. Drugi najveći resursi nalaze se u Oceaniji, sa 24% udjela. Preostali resursi podijeljeni su između obje Amerike i Azije. Trenutno, najveći proizvođači kobalta su Kina i Indija, što nije slučajnost. Naime, Kina je jedan od najvećih proizvođača električnih vozila. U 2011. godini kineska vlada je najavila da će električna vozila postati jedna od njihovih strateških industrija u nadolazećim godinama. Isto tako su učinili sve da postanu globalni lider u toj industriji.

Prva kompanija koja iznađe alternativu kineskim izvorima kobaltnih hemikalija će imati mogućnosti za preuzimanje velikog udjela u proizvodnji litij-ionskih baterija. Kina još uvijek mora uvoziti resurse iz Afrike ili Oceanije. Stoga bi pokretanje pogona kobalta (kobalt je otpad u procesu proizvodnje nikla/bakra) u Bosni i Hercegovini, budući da je mnogo bliža Africi i s direktnim pristupom Sredozemnom moru, moglo biti profitabilno za evropsko automobilsko tržište i poslužiti kao protumjera kada je riječ o Kini. Ako posmatramo zemlje s najvećim neto izvozom litij-ionskih baterija, pronaći ćemo zemlje čiji je geografski položaj daleko nepovoljniji, a pristup resursima otežan, kao što su Indonezija, Južna Koreja, Belgija, Tadžikistan ili Izrael. Postoje mnoge zemlje u razvoju koje možda nemaju sofisticiranost, ali zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, u mogućnosti su da se bave proizvodnjom. Takvi primjeri su Tunis, Crna Gora ili Mozambik.

Druga ulazna prepreka ogleda se u činjenici da je tehnologija potrebna za isporuku visokokvalitetnih litij-ionskih baterija visoke gustoće još uvijek u razvoju. To znači da bi ostali konkurentni kao proizvođači baterija za električna vozila, potrebno je imati visoko kvalificirane i obučene zaposlenike; međutim, ponuda takve radne snage na tržištu je slaba.

Ostale mogućnosti koje su dostupne potencijalnim akterima uključuju kompanije koje udružuju snage u poslu proizvodnje baterija. Trenutno su neke zemlje lideri u proizvodnji litija.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 32 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Nove tehnologije baterija su nadomak ostvarenju. Međutim, vrlo je vjerovatno da će baterije i dalje biti bazirane na litiju sljedećih deset godina. Svijetu će trebati litij za proizvodnju baterija naredne generacije i neko će ga morati osigurati. S druge strane, prosječni životni ciklus baterije je oko osam godina. Nakon tog perioda, morat će se nešto učiniti sa iskorištenim i odbačenim baterijama, u smislu njihovog sigurnog recikliranja i moguće prerade. To je još uvijek vrlo perspektivno poslovanje i trenutno nemamo problema u velikoj mjeri, ali ako električna vozila postanu sve popularnija, to pitanje će postati ključno za proizvođače automobila jer će morati osigurati ekološki prihvatljiv postupak uklanjanja korištene baterije.

Razmotrimo li to iz drugog ugla – osiguranje baterija za električna vozila je tek pola puta do uspjeha. Globalni uspjeh električnih vozila uveliko se oslanja na široku dostupnost stanica za punjenje. Ljudi će biti spremni ulagati u električna vozila samo ako imaju pristup punjenju na više lokacija, a to uključuje i lokacije izvan velikih gradova. Iz tog razloga, prije ili kasnije, potražnja za punionicama će početi ubrzano rasti.

Specijalizirani Dobavljač proizvođač Globalni Integrator sirovine komponente standardizator sistema

Nivo utjecaja Vremenski okvir Dugoročan Srednjoročan Kratkoročan Srednjoročan utjecaja

Kad su u pitanju električna vozila, utjecaj na automobilske lance vrijednosti je još uvijek u vrlo ranoj fazi i vidljiv je na nivou dobavljača sirovina. Proizvodnja električnih vozila zahtijeva različite materijale koji su potrebni za izgradnju sistema ili komponenti. Na primjer, baterije, s tim da u slučaju SUS vozila nije potrebno graditi veću i izuzetno efikasnu bateriju, imajući u vidu da je tradicionalni akumulator zadovoljavajući. Ali da biste izgradili bateriju za električno vozilo, potreban vam je litij, grafit i puno hemikalija.

Razvoj tehnologije za električna vozila tako brzo napreduje da se komponente za svaki novi model prave iznova, od početka. Pred specijaliziranim proizvođačima komponenti, standardizatorima i integratorima stoji puno rada, pogotovo zbog slabe ponovljivosti modela. Drugim riječima, svaki put kao da se pravi potpuno novi automobil.

Proizvodnja električnih vozila potpuno je nova vrsta poslovanja u trenutnoj automobilskoj industriji. Postoje prilično značajne razlike kada je riječ o broju dijelova, tipu materijala ili tehnologija koje se koriste u proizvodnji. Dakako, proizvodnja dijelova specifičnih za električna vozila povlači dodatna ulaganja na gotovo svim nivoima lanca vrijednosti. Dobavljači sirovina morat će osigurati dodatne resurse za proizvodnju baterija, elemenata karoserije ili električnih motora, što će zahtijevati pronalaženje novih dobavljača ili barem novih izvora sirovina koji su potrebni za električna vozila, ali koji se ne koriste za proizvodnju dijelova SUS vozila. Specijalizirani proizvođači komponenti morat će osigurati dodatni obim dijelova koji su isključivo povezani s pogonskim sklopom, akumulatorima i raspodjelom energije. To će zahtijevati namjenske proizvodne linije za nove komponente.

Trenutno se većina dijelova ne proizvodi, stoga će većina dobavljača morati proširiti spektar komponenti u njihovoj ponudi, s obzirom na važnost dijelova za električna vozila u ukupnoj proizvodnji. S druge strane, većina komponenti potrebnih za električna vozila se ne proizvodi ili se proizvodi u malim količinama, namijenjenim isključivo jednom modelu. Kako bi se poboljšala efikasnost i osigurala dodatna vrijednost konačnom proizvodu, to znači da će se tokom sljedećih nekoliko godina morati postaviti globalni standardi proizvodnje i, konačno, ali ne i manje bitno, kompanije će morati primijeniti inovativni pristup u dizajniranju dijelova i tehnologija. Za proizvođače automobila će itekako biti dragocjeni oni dobavljači koji su inovativni i mogu pružiti širok spektar adekvatno osmišljenih i međusobno kompatibilnih komponenti.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 33 3.3.2. TREND BR. 2 – AUTONOMNA VOZILA

S tehničkog stajališta, autonomna vozila su potpuno standardna vozila, međutim, opremljena su tehnologijom koja omogućuje kontrolu vozila tokom samostalne vožnje. Nema ograničenja kada je u pitanju vrsta pogona ili pogodnosti, jer trenutno su samovozna vozila također SUS automobili. Dakle, iz te perspektive, ovaj megatrend nema utjecaja na automobilski lanac vrijednosti.

Međutim, ako se fokusiramo samo na tehnologiju potrebnu da bi vozilo postalo autonomno, možda ćemo otkriti da postoje tehnologije koje će sigurno postati dio lanca vrijednosti u narednim godinama. I softver i hardver su još uvijek u fazi testiranja u većini kompanija. Izuzetak je Tesla gdje se softver testira dok je vozilo (Model S i X) već dostupno. Dakle, veća je vjerovatnoća da će dijelovi hardvera koji se koriste za testiranje biti dodati u vozilu bez dizajnerskih izmjena, te biti izrađeni i namijenjeni isključivo za ispitivanja. Ali onda kada tehnologija bude razvijena i spremna za masovniju proizvodnju, bit će potrebno ugraditi jedan od dodatnih senzora i uređaja i učiniti ih sastavnim dijelovima vozila. To je također trenutak kada komponente postaju dio automobilskog lanca vrijednosti.

Nove tehnologije potrebne za dobijanje autonomnosti vozila su

` LiDAR Tehnologija slična radaru, ali umjesto radio mikrovalova koristi kondenzirane bljeskalice za otkrivanje prepreka oko vozila. Pomaže kod kreiranja 3D prikaza okoline

` RADAR Samovozna vozila moraju imati barem jedan par radara za analizu okruženja u smislu potencijalnih prijetnji.

` Artificial Intelligence Computer Uređaj koji kontrolira sve sisteme vozila, analizira prenesene podatke i pruža odluke na osnovu navedenih podataka.

Trenutno, ova tehnologija nije dostupna u automobilskom lancu vrijednosti. Nakon što se uspostavi, imat će određeni utjecaj na lanac vrijednosti. Također, postoje elementi koji se koriste u autonomnim vozilima i koji su trenutno dostupni u standardnim vozilima. Senzori koji se koriste u postojećim sistemima, kao što su tempomat ili sistem održavanja u voznoj traci „Lane Assist”, mogu se koristiti i u naprednijim sistemima poput autonomne vožnje.

Prava promjena u razvoju autonomnih vozila dolazi od softvera, kao osnovnog dijela sistema. Softver je potreban da bi hardver mogao prikupiti i obraditi podatke na odgovarajući način, kako bi se mogle donositi odluke o načinu vožnje. To je ključno za uspjeh i predstavlja najveći izazov za sve dobavljače. Tehnologija za provedbu masovne proizvodnje je gotovo spremna, ali je softver još uvijek u razvoju. Najveća promjena u automobilskom lancu vrijednosti će biti potreba za uključivanjem nove vrste dobavljača koja će biti odgovorna isključivo za razvoj visoko naprednog softvera potrebnog za izgradnju platforme (vozila). Ti dobavljači neće biti velike međunarodne kompanije kao što su integratori ili standardizatori već najvjerovatnije mala/srednja preduzeća i start-up, koji će biti dio joint venture s velikim proizvođačima automobila. Proizvođači automobila ih trebaju za razvoj tehnologije koja je daleko izvan njihovih mogućnosti. Partneri koje proizvođači automobila trenutno traže su male, agilne kompanije, specijalizirane za vještačku inteligenciju, tehnologiju dubokog učenja i mašinskog učenja. Takve kompanije su agilne i daleko fleksibilnije od svih proizvođača automobila sa svojim korporativnim strategijama. Takve kompanije se mogu voditi s bilo kojeg mjesta na svijetu i imaju globalni obuhvat. Uz podršku proizvođača automobila u formi budžeta za istraživanje i razvoj, te kompanije mogu razviti tehnologiju prilagodljivu vozilima proizvođača vozila. Tu utrku i glavnu nagradu osvaja kompanija koja prva razvije softver spreman za kontrolu vozila, te dokaže da je on siguran za korištenje u svim uslovima i na cesti. Takva tehnologija će biti rijedak resurs na tržištu i u narednim godinama to će poći za rukom samo nekolicini kompanija.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 34 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Ulazne prepreke za start-up kompaniju su minimalne. Zahvaljujući novim tehnologijama dizajniranja i prototipiranja, testiranje novih ideja je pristupačnije nego ikad prije. Proizvođači automobila pomno prate tržište start-upa i itekako su željni saznati više o takvim idejama jer su napokon shvatili da je jedini način za pokretanje tehnološke revolucije na automobilskom tržištu pronalazak kreativnog partnera i izgradnja snažnog partnerstva. U 2015. godini Ford je otvorio Institut „Greenfield Labs” u Silikonskoj dolini u Kaliforniji, kao centar za pametna istraživanja o vozilima. Fordova namjera je da osigura direktne veze sa svim start-up kompanijama i njihovim idejama. Saradnja između „Davida i Golijata” je sada moguća i može se postići u svakoj zemlji.

Specijalizirani Dobavljač proizvođač Globalni Integrator sirovine komponente standardizator sistema

Nivo utjecaja

Vremenski okvir utjecaja Dugoročan Srednjoročan Kratkoročan Kratkoročan

Autonomna vozila su još u fazi ispitivanja. Međutim, prilično je očito, čak i sada, da će pojavljivanje autonomnih vozila potaknuti potpuno nove tehnologije. Neke od tih tehnologija se nikada prije nisu koristile u automobilskoj industriji. Te komponente će imati najsnažniji utjecaj na standardizatore, odgovorne za primjenu standarda za nove dijelove proizvedene na globalnom nivou i integratore, koji će biti odgovorni za sinergiju komponenti i životni ciklus bez kvarova.

Trenutno, autonomna vozila i tehnologije koje se koriste za njihovu vožnju predstavljaju jedno od najnaprednijih i najinovativnijih zbivanja na tržištu. Stoga, kompanije koje se bave dizajnom i procesom razvoja svakodnevno se bore da osiguraju ideje koje prevazilaze zadane okvire te potpuno nova rješenja. Najveći izazov, u slučaju autonomnih vozila, jeste osigurati dijelove koji će biti 100% kompatibilni s naprednim softverom razvijenim kako bi se omogućila autonomna vožnja. Ti dijelovi i odgovarajući softver će biti zaduženi za sigurnost putnika na cesti, što znači da moraju biti bez greške i pouzdani. Postojeći dobavljači će morati provesti novu tehnologiju za proizvodnju komponenti i naučiti kako integrirati sisteme u vozilu sa softverom i kompjuterima velike brzine odgovornim za raspoznavanje okoliša. To će biti moguće samo kroz blisku saradnju integratora sistema i globalnih standardizatora, čiji je cilj osigurati visoko standardiziranu i jasnu proizvodnju visoko integriranih komponenti dizajniranih uz pomoć tehnologije koja je prošla opsežno testiranje (tj. ADAS). Takav pristup bi trebali usvojiti svi specijalizirani proizvođači komponenti kako bi se osigurao usporedivi kvalitet polukomponenti koje osiguravaju, kao ulaz za daljnji proces proizvodnje. Navedeno može zahtijevati iznalaženje novih pružatelja usluga ili dobavljača, s tim da zasigurno ne podrazumijeva ogromna ulaganja, osim budžeta za istraživanje i razvoj koji se koriste u ovom trenutku.

3.3.3. TREND BR. 3 – EKONOMIJA DIJELJENJA

Dijeljenje automobila je najzreliji od ova četiri megatrenda. U većini razvijenih zemalja platforme za dijeljenje automobila su dostupne već unazad nekoliko godina i ljudi su se navikli na takve vrste usluga. Jedinstvena karakteristika ovog trenda je da je istovremeno i karakterističan za određenu zemlju, ali i za regiju. Dijeljenje automobila se u određenoj mjeri razlikuje od zemlje do zemlje, ali čini se da ima i zajedničke elemente.

Ekonomija dijeljenja značajno utječe na lanac vrijednosti automobila na taj način da smanjuje obim prodaje na svakom tržištu. Rezultat je to odluke određenog broja pojedinačnih kupaca da odustanu od ideje posjedovanja automobila u korist korištenja usluga dijeljenja automobila koje su dostupne u mjestima gdje borave. Naravno, nisu svi potencijalni kupci odustali od ideje kupovine novih vozila – ponekad odbacuju ideju o kupovini polovnog automobila. Ako neka

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 35 zemlja ostvaruje izvrsne rezultate kod dijeljenja automobila, prelazak s vlasništva na dijeljenje automobila će biti prilično vidljiv u brojkama. S druge strane, vozila se u uslugama dijeljenja automobila koriste češće od prosječnih automobila, pogotovo u rukama individualnog kupca. Dakle, možemo pretpostaviti da je životni ciklus vozila kod dijeljenja automobila znatno kraći i da se automobili češće mijenjaju, što automatski povećava broj prodanih vozila na tržištu. Dijeljenje automobila također mijenja i vrstu vozila koja se prodaju. Tipični automobil koji je kupila kompanija za dijeljenje automobila razlikuje se od automobila koji je kupio individualni korisnik. Razlike su ne samo kod pogodnosti vozila, već i u cijeni. Kompanije za dijeljenje automobila tretiraju se kao klijenti s voznim parkom i dobijaju značajne popuste na vozila, što smanjuje jediničnu bruto maržu. Dakle, u konačnici, kompanije za dijeljenje automobila ne samo da kupuju jeftinije verzije vozila, već i dobijaju značajne popuste, što smanjuje profitabilnost nacionalnih distributera i ovlaštenih zastupnika.

Automobilski lanac vrijednosti će prolaziti kroz stvarne promjene onda kada usluge dijeljenja automobila dosegnu određeni nivo. Kao što je prethodno navedeno, kompanije za dijeljenje automobila vrše odabir vozila na osnovu vlastitih kriterija koji prije svega uključuju odgovarajuću profitabilnost i plan poslovanja umjesto opreme, dodataka i performansi vozila. Dakle, ako se najčešći faktori kao što su dodatna oprema, karakteristike motora, performanse ili tip i boja karoserije ne uzimaju u obzir u procesu kupovine, onda je suvišno i uvažavati te faktore u konkurentskoj utrci i prijedlogu naprednih rješenja. Namjenska vozila? Šta je to? Namjenska vozila su posebne verzije redovnih vozila izrađene posebno za klijente s posebnim zahtjevima

U većini slučajeva, kompanije za dijeljenje automobila će imati više ili manje iste uslove:

` Motor Osnovna benzinska verzija motora, jer performanse nisu faktor, a benzinski motori su manje komplicirani od dizelskih.

` Unutrašnjost Može biti jednostavnija od standardne verzije, ali u idealnom bi scenariju trebala biti jednostavnija za održavanje, s jednostavnim čišćenjem i većom otpornošću na mrlje, čak i ako to znači da će materijal koji se koristi u vozilu za dijeljenje automobila biti ne tako šaren i manje estetski privlačan od materijala u vozilu standardne verzije.

` Točkovi Osnovna veličina s višesezonskim gumama radi smanjenja troškova mijenjanja guma.

Takav automobil, u jednostavnijoj, namjenskoj verziji, može koštati znatno manje od standardne verzije, zbog lakšeg postupka montaže i distribucije (jer će boja, motor, oprema itd. biti standardni, uz dostupnost ovih vozila na zalihama, u slučaju da neka od kompanija za dijeljenje automobila mora zamijeniti neko od svojih vozila) i to do čak 25% manje od automobila redovne verzije.

Lako je zamisliti da vozila korištena kod dijeljenja automobila mogu imati i druge karakteristike u zemljama s velikim ruralnim područjima ili velikim turističkim saobraćajem, npr. u pogledu teretnog prostora (u svrhu zadovoljavanja potreba za teretnim vozilima ili pikapima) ili snažnijeg ovjesa koji bi turistima omogućio posjete off-road lokacijama.

Kako bi dostavile klijentima takve proizvode, kompanija treba dodatnog dobavljača s područja s nižim troškovima rada, te u blizini velikih tržišta i velike grupe kompanija za dijeljenje automobila. Vozila bi se preuzimala s tvorničke trake u osnovnoj verziji, bez završenog tapacirunga te bi bila prebačena u zasebno postrojenje gdje bi se izvršile prilagodbe u skladu sa zahtjevima.

S porastom popularnosti usluga dijeljenja automobila, na tržištu će rasti potražnja za takvim vozilima. Razumno bi bilo stvaranje dodatnog lanca vrijednosti za takva vozila ukoliko postoji potencijal za određenim uštedama kod troškova vezanih uz namjenski proces montaže iz pogona.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 36 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Specijalizirani Dobavljač proizvođač Globalni Integrator sirovine komponente standardizator sistema

Nivo utjecaja Vremenski okvir Dugoročni Dugoročni Srednjoročni Srednjoročni utjecaja

Pad globalne prodaje automobila, kao dio rastuće popularnosti dijeljenja automobila, neće direktno utjecati na automobilski lanac vrijednosti. Mogući pad prodaje dovest će do pada broja narudžbi u svim fazama, ali neće promijeniti procese ili komponente. Jedino što će utjecati na lanac vrijednosti jeste isporuka namjenskih verzija automobila za dijeljenje automobila. Vjerovatno je da će standardizatori i integratori sistema morati uvesti dodatnu liniju usluga za proizvodnju velikih količina vozila koja imaju različite, nestandardne specifikacije i trebala bi biti znatno jeftinija od uobičajenih verzija. Uvođenje zasebne proizvodne linije za jeftinije verzije vozila podrazumijevat će dodatna ulaganja koja će biti usmjerena prvenstveno na nivoe snabdijevanja i integracije. Uvođenje dodatne proizvodne linije zahtijeva proširenje asortimana te optimizaciju dodatnih logističkih procesa kako bi se izbjeglo povećanje troškova.

3.3.4. 3.3.4. TREND BR. 4 – POVEZANO VOZILO

Povezana vozila pokazuju najjači utjecaj na automobilski lanac vrijednosti. Iako još uvijek nisu prisutna, kada se to desi, bit će potrebno uključiti dodatni korak u lancu vrijednosti. Taj korak će uslijediti nakon montaže, ali prije isporuke proizvoda kupcu. Taj korak je važan jer će njime u potpunosti upravljati kupac, s mogućnošću izbora dodatnih karakteristika koje su dostupne kao dio programa za povezano vozilo, a koje će biti instalirane i spremne za upotrebu od prvog dana korištenja. Da bi se ova vizija i ostvarila, novi model mora uključivati dodatnog aktera, odnosno integratora sistema koji je odgovoran isključivo za IoT usluge i saradnju s vanjskim akterima zaduženim za isporuku i prateće dodatne usluge. Postoji značajan prostor za standardizaciju takvih usluga. Integratori sistema će morati osigurati standardizirane, visokokvalitetne usluge na različitim tržištima.

Trend povezanih vozila ne odnosi se samo na dodatne usluge koje pruža proizvođač automobila. Pitanje je ovdje i na koji način će automobil komunicirati s vozačem i putnicima i u kojim situacijama može biti korisniji. Razvoj tehnologije omogućava stvaranje dodatnih površina u vozilu odgovornih za komunikaciju s vozačem i inteligentnih komponenti vozila koje brinu o vožnji i putnicima. U skoroj budućnosti sva ta dodatna oprema i rješenja za povezivanje će se realizirati u vozilima koja su dostupna na tržištu. Materijalni troškovi će se povećati do one mjere u kojoj to predstavlja značajan dio ukupne cijene vozila. Prvi put u istoriji ovaj dio vozila će snažnije utjecati na cijenu jednog prosječnog vozila od pogona ili karoserije. Proizvođači automobila će vršiti pritisak na dobavljače kako bi pronašli način kako smanjiti ove troškove i učiniti proizvod pristupačnijim za prosječnog kupca.

Specijalizirani Dobavljač proizvođač Globalni Integrator sirovine komponente standardizator sistema

Nivo utjecaja

Vremenski okvir Dugoročan Dugoročan Kratkoročan Kratkoročan utjecaja

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 37 Revolucija s povezanim vozilima je jedinstvena revolucija koja se odvija uglavnom u infrastrukturi oblaka. Iako će sve veći broj vozila morati biti opremljen modulima za povezivanje i, najvjerovatnije, još većim brojem LCD ekrana, ostale promjene će se uglavnom odvijati izvan vozila. Naime, povezana vozila će imati direktan utjecaj samo na integratore. Te kompanije će biti odgovorne za integraciju sistema vozila s uslugama dostupnim unutar i izvan mreže sistema integriteta proizvođača automobila. Nadalje, usluge će pružati više eksternih kompanija i programera koji će biti dio globalne alijanse.

U slučaju usluga povezanih vozila, dodatne investicije će najvećim dijelom pasti na teret tradicionalnih dobavljača usluga koji će morati izgraditi infrastrukturu oko svojih proizvoda kako bi postali skalabilni i dostupni u više zemalja na sličnom nivou. Inovativnije usluge zahtijevaju korištenje naprednijih tehnologija za isporuku, što sa sobom povlači najveće investicijske troškove.

3.4. NOVE TEHNOLOGIJE NA AUTOMOBILSKOM TRŽIŠTU

Svake godine se uvode nove tehnologije na tržištu automobila. Neke uključuju potpuno nove proizvode ili ideje, dok su druge rezultat razvoja postojećih tehnologija. Neke omogućavaju isporuku nove vrste finalnih proizvoda na tržište, dok druge mijenjaju način proizvodnje postojećih proizvoda. Te druge tehnologije su u osnovi novi alati potrebni u procesu proizvodnje. Dobar primjer novih tehnologija u procesu proizvodnje je 3D ispis. Ta tehnologija postaje sve popularnija, posebno u industrijskom dizajnu, gdje 3D omogućava jednostavnu izradu prototipa budućih proizvoda i njegovo prilagođavanje u daljnjim izmjenama uz malu cijenu kod proizvodnog procesa. Ta tehnologija se počinje primjenjivati u proizvodnji karoserijskih i plastičnih, metalnih ili čak staklenih konstrukcijskih elemenata za automobile, brodove, cestovnu infrastrukturu itd. Važno je zapamtiti da je promjena obima ili vrste proizvoda proizvedenih korištenjem standardne tehnologije (tj. injekcionog livenja) izrazito vremenski zahtjevna i skupa. U mnogim slučajevima, potrebno je zamijeniti oblike ili čak nabaviti ili obnoviti nove mašine. U slučaju 3D ispisa, moguća je mnogo brža i jeftinija izvedba, jer 3D printer ne trpi dodatna ograničenja kao što su oblik, geometrija, boja ili tekstura, a u većini slučajeva riječ je o promjeni dizajna i materijala koji se koristi.

Za potrebe ovog izvještaja odabrali smo tehnologije koje će imati značajan utjecaj na cijelu automobilsku industriju u narednim godinama i taj utjecaj će biti vidljiv širom svijeta u pratećim industrijama. Tehnologije koje se natječu kako bi konačni proizvod bio pristupačan za masovnu proizvodnju, te su usmjerene na razvoj novog proizvoda, obično se bave novim metodama proizvodnje, dizajna i montaže. Da bi postale novi industrijski standardi, te nove tehnologije moraju biti ekonomične. Upravo smo se iz tog razloga u ovom poglavlju usmjerili na nove tehnologije u izradi finalnog proizvoda koje će imati veliki utjecaj na cijelo tržište i proizvodni proces automobilskih dobavljača u predstojećim godinama.

3.4.1 LiDAR

LiDAR je potpuno nova tehnologija koja će postati dio automobilskog lanca vrijednosti nakon što na tržište stignu autonomna vozila. LiDAR (Light Imaging, Detection and Ranging) je tehnologija s konceptom sličnom radaru, s tim da umjesto kontinuiranih radiovalova koristi vidljivo pulsno lasersko svjetlo za otkrivanje rastojanja u odnosu na okolne predmete. Zahvaljujući LiDAR-u, autonomni automobili mogu stvoriti 3D prikaz okruženja i primati informacije o udaljenosti do drugih predmeta.

U kombinaciji s klasičnim radarskim i vidnim sistemima LiDAR pruža najtačnije i detaljnije informacije o okruženju. LiDAR je dio naprednog sistema pomoći vozaču (ADAS). Zasniva se na tehnologiji laserskog svjetla. Šalje pulsnu lasersku svjetlost oko vozila i mjeri vrijeme koje je

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 38 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI potrebno da se reflektirani snop vrati do senzora. S poznatom brzinom svjetlosti, može izračunati udaljenost do objekta.

Trenutno su dostupna dva tipa LiDAR-a:

` Elektromehanički Elektromehanički LiDAR-i se često mogu vidjeti na krovu autonomnih vozila, u rotaciji i slanju impulsa. Glavni problem u primjeni ove tehnologije u autonomnom vozilu je njegova veličina (jer mora biti instaliran na krov vozila kako bi „mogao vidjeti” okruženje) te činjenica da se sklapa iz brojnih pokretnih dijelova koji mogu uzrokovati višestruke probleme i potencijalne kvarove.

` LIDAR u čvrstom stanju Čvrsti LiDAR je ugrađen u mikročip. Svi potrebni sistemi su ugrađeni u jedan mali čip. Ugrađuje se u vozilo s prednje i stražnje strane te s obje strane vozila, tako da ovaj tip LiDAR-a nema pokretnih dijelova.

Ova tehnologija je još uvijek u fazi razvoja. Međutim, čini se da je verzija u čvrstom stanju definitivno budućnost LiDAR-a u autonomnim vozilima. Tu verziju bi trebalo moći lako prilagoditi vozilima. Još je tu puno posla, npr. pronaći način da se onemogući pad osnovnog sistema, jer vozilo bez njega ostaje van pokreta. S druge strane, LiDAR postavljen na krovu vozila mora biti siguran za ljude i okoliš, a tu su još i rasprave o tome koji bi trebao biti domet LiDAR-a.

Iako su LiDAR sistemi u posljednjih nekoliko godina bilježili rapidan razvoj, od teških mehaničkih rotacionih predmeta do čitave porodice čvrstih mikročipova, ostaje još puno posla prije nego se ovaj projekt mogne isporučiti krajnjim kupcima. Globalna standardizacija ovih komponenti svima bi donijela značajno olakšanje, ali trenutno je prerano za globalne standardizatore da to urade. Prije svega, treba razviti finalnu tehnologiju kako bi tržištu omogućili određenu vrstu standardizacije, što je potrebno posebno iz tog razloga što na samom početku neće postojati jedan univerzalni, već dva ili tri standarda.

Integratori sistema i njihovi inženjeri trebaju raditi na iznalaženju rješenja kako integrirati LiDAR, radarske i vizijske sisteme kako bi se postiglo rješenje bez kvarova po minimalnoj cijeni. Za ukupni postupak prepoznavanja odgovoran je ADAS modul, od otkrivanja prepreka, analize kretanja do prepoznavanja signalizacije/semafora. Jedna neuspješna komponenta može ugroziti sigurnost putnika. Specijalizirani Dobavljač proizvođač Globalni Integrator sirovine komponente standardizator sistema

Nivo utjecaja

LiDAR tehnologija je poznata još od ranih 1960-ih. Izumljena je nekoliko godina nakon radara. Međutim, koristila se uglavnom u NASA-inim svemirskim projektima (tj. za otkrivanje udaljenosti do Mjeseca) ili u vojne svrhe. Stoga će njena primjena u automobilskoj industriji biti prva primjena takve tehnologije u civilne svrhe. Zbog toga možemo pretpostaviti da će ta tehnologija imati najjači utjecaj na standardizatore i integratore sistema. Kako se LiDAR nikada prije nije koristio u vozilima, važno je osigurati globalne standarde za proizvodnju uređaja i svojstava. Kao što je prethodno navedeno, LiDAR će biti jedan od uređaja za prepoznavanje okoliša i mora nesmetano raditi s vidnim kamerama, radarima i senzorom. Da bi se to postiglo, LiDAR tehnologija se mora integrirati u sve ostale sisteme.

Velika potražnja za takvim uređajima zasigurno će zahtijevati dodatne dobavljače LiDAR tehnologije. Trenutna proizvodnja LiDAR uređaja je ograničena, ali će se to morati mijenjati čim se utvrde specifikacije za automobilski LiDAR. Potencijalni dobavljači morat će prilagoditi svoje proizvodne linije i imati određena ulaganja kako bi povećali obim proizvodnje.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 39 LiDAR tehnologija zasigurno je jedna od najinovativnijih tehnologija koja se primjenjuje u automobilskoj industriji. Tehnologija koja pomaže astronautima kod spuštanja na svemirske šatlove i stanice rijetko se može vidjeti dostupnom u redovnim vozilima. Daljnja integracija s drugim komponentama u ADAS dovest će do najnaprednijeg alata za prepoznavanje ikada korištenog u vozilima. Kompanija koja mogne isporučiti takav proizvod zasigurno će povećati svoj značaj u automobilskom lancu vrijednosti.

3.4.2. BATERIJE VISOKE GUSTOĆE

Baterije električnih vozila trebaju zadovoljiti određene opće zahtjeve postavljene pred inženjere i potencijalne kupce:

1. Visok kapacitet Skladište energije treba biti što veće. Sve ovisi o gustoći baterije i sposobnosti skladištenja velike zapremine energije.

2. Težina Trenutno su baterije najteži dio vozila i postaju sve problematičnije u pogledu očekivanog proširenja raspona. Omjer kojem težimo je oko 1 kWh/1 kg.

3. Visoki napon Mogućnost kontroliranog oslobađanja velike količine energije bez pregrijavanja.

4. Kratko vrijeme punjenja Što kraće, to bolje.

5. Poboljšana sigurnost Baterije bi trebale biti sigurne za korištenje te u slučaju da je baterija oštećena u nesreći, mora biti sigurna za vozača i putnike i eventualno nezapaljiva.

Nikl-metal hidridne (Ni-MH) baterije su prve generacije baterija za električna vozila. Bile su skupe i pružale su dovoljno snage za plug-in hibridna i hibridna (PHEV/HEV) vozila. Nažalost, Ni-MH baterije mogu skladištiti samo oko 30-80 Wh/kg. Zamijenile su ih baterije druge generacije, odnosno litij-ionske, koje se koriste sve do danas. Glavna prednost litij-ionske baterije je da imaju dva puta veću gustoću od Ni-MH baterije, što im omogućava da skladište dvostruko više energije s istom težinom baterije, odnosno približno 200+ Wh/kg. Nadalje, litij-ionske baterije nemaju „efekt pamćenja” za razliku od njihovih prethodnika. Glavni nedostaci su cijena novog izvora energije i visoka zapaljivost tekuće komponente baterije.

Litij-ionske baterije otkrivene su 1970-ih, ali se još uvijek koriste u električnim vozilima na baterije (BEV). Od ranih 1990-ih, kada je Sony komercijalizirao litij-ionsku tehnologiju, još uvijek nije otkriven napredniji način skladištenja. Od tada nije bilo značajnijih izmjena generalnog koncepta. Materijali korišteni za izradu katode unaprijeđeni su tokom godina jedino u dijelu koji omogućava veće skladištenje energije. Danas smo stigli do završne faze litij-ionske tehnologije i da bismo proširili spektar električnih vozila, trebat ćemo razviti novi tip baterije za poboljšanje kapaciteta. Električna vozila će još nekoliko godina koristiti litij-ionske baterije, ali nakon toga će se stvari trebati mijenjati.

Trenutno, dva su potencijalna konkurenta (alternative) litij-ionskim baterijama:

1. Čvrsto stanje U modernim litij-ionskim baterijama ioni se kreću od negativne elektrode preko tekućeg elektrolita do pozitivne elektrode. U slučaju čvrstog stanja, tekući elektrolit zamjenjuje se čvrstim spojem koji omogućava kretanje iona. Ta tehnologija omogućuje proizvodnju visokonaponske, gušće i lakše baterije visokog kapaciteta koja može biti idealno rješenje za električna vozila. Osim toga, takve baterije nisu zapaljive, za razliku od modernih litij-ionskih baterija.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 40 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 2. Fluorid-ionske baterije Honda je predstavila koncept ovih baterija krajem 2018. godine. Zahvaljujući fluoridnom elektrolitu i novim anodama i katodama, baterija može sigurno raditi na višim temperaturama bez pregrijavanja i pri tome omogućava postizanje gustoće energije koja premašuje ograničenja litij- ionske baterije za 10 puta. Ove baterije zahtijevaju materijale koji se lakše nabavljaju i ekološki su prihvatljiviji za razliku od litij-ionskih baterija, što može doprinijeti značajnom smanjenju cijena.

3. Litij-ionske baterije naredne generacije Litij-ionske baterije naredne generacije su baterije koje se i dalje zasnivaju na istim litijskim katodama od metala, s tim da će druga elektroda, izrađena od grafita u modernim verzijama litij-ionskih baterija, biti zamijenjena kompozitnim materijalom pretežno od silicija ili titanijskom katodom s kisikom. Takvo poboljšanje će rezultirati 40% većim kapacitetom, preko devet puta bržim punjenjem i produžit će životni ciklus baterije za pet puta. U tom slučaju je vrlo važno da sva rješenja uključuju značajna poboljšanja sigurnosti u pogledu prekomjernog zagrijavanja i mehaničkih oštećenja baterije, a u oba navedena slučaja, postojeća litij-ionska tehnologija nije pokazala posebnu efikasnost. BMW i Daimler najavili su interes za tehnologiju silikonskih baterija.

Bez obzira koja će vrsta baterije u konačnici osvojiti tržište i zamijeniti litij-ionske baterije, globalna potražnja za baterijama za električna vozila ili PHEV/HEV će ubrzano rasti u sljedećih nekoliko godina, što će nesumnjivo predstavljati ogroman potencijal za one koji su zainteresirani da osiguraju ovu vrstu proizvoda na tržištu. Specijalizirani Dobavljač proizvođač Globalni Integrator sirovine komponente standardizator sistema

Nivo uticaja

„Nadograđene” verzije baterija nemjerljivo će doprinijeti popularizaciji električnih vozila na tržištu. Vjerovatno je da će sve veći broj ljudi birati električna vozila u odnosu na vozila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem i to zbog raspona baterija i poboljšanog vremena punjenja. Najveće promjene u automobilskom vrijednosnom iskustvu doživjet će dobavljači sirovina i specijalizirani proizvođači sastavnih dijelova. Kako bi se osigurale bolje baterije, industrija će zahtijevati puno novih resursa, poput fluorida ili titana. Postojeći dobavljači će morati osigurati ove resurse, inače će proizvođači automobila morati pronaći nove dobavljače koji mogu isporučiti dovoljne količine sirovina da zadovolje potražnju u cijelom svijetu.

Proizvodnja baterijskih paketa koja uključuje nove vrste baterijskih ćelija zahtijevat će daljnja ulaganja i to uglavnom u znanje i tehnologiju te u proces primjene. Za to će biti potrebne nove vrste materijala i nove metodologije proizvodnje sastavnih dijelova, ali barem u narednih nekoliko godina litijske baterije će minimizirati troškove potrebnih ulaganja i potencijalne promjene u proizvodnom asortimanu. Kao što se može primijetiti u slučaju NiMH baterija, starije tehnologije će i dalje biti dostupne na tržištu i koristit će se u manje zahtjevnim električnim vozilima, tako da se, bar za sada, nećemo odreći litij-ionskih baterija.

Dobavljači baterija će imati važno mjesto u automobilskom lancu vrijednosti, ne toliko zbog promjena u tehnologiji, već svakako zbog povećanja potražnje i važnosti elementa (baterijskog paketa).

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 41 PREGLED REGIONALNE AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE Naredno poglavlje daje pregled perspektiva automobilske industrije u BiH i regionu. Geografska regija kojoj pripada i BiH uključuje dio Balkanskog poluotoka (najčešćeg naziva Zapadni Balkan) s Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom (slika 2).

Slika 2. Regija Zapadnog Balkana

HRVATSKA

BOSNA I HERCEGOVINA

SRBIJA

CRNA GORA KOSOVO

SJEVERNA MAKEDONIJA

Automobilska industrija ima dugu tradiciju u regiji Zapadnog Balkana još iz vremena zajedničke države tih zemalja (uključujući Sloveniju), poznatih kao bivša Jugoslavija. Bivša Jugoslavija je nekada imala vlastitu proizvodnju putničkih, transportnih, teretnih i specijaliziranih (vojnih) vozila. Korijeni automobilske industrije u regiji mogu se pratiti sve do Njemačke, Italije i Francuske. Tokom 20. vijeka regionalna automobilska industrija je bila u potpunosti integrirana u smislu planskog razvoja svih njenih segmenata, uključujući lokalne dobavljače dijelova i komponenti. Na vrhuncu svog tehnološkog i tehničkog razvoja (1970-ih i 1980-ih) automobilska industrija bivše Jugoslavije je bila jednaka automobilskoj industriji drugih evropskih zemalja. Nakon raspada Jugoslavije 1992. godine, automobilska industrija doživljava značajan pad, zbog ratova na Balkanu, poremećaja unutrašnjih i vanjskih tržišnih veza, privatizacije i transformacije u tržišnu ekonomiju. Od 2005. godine regionalna automobilska industrija je na putu sporog oporavka, postepeno dobivajući na snazi i povećavajući svoj udio u privredama Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije. Taj rast postaje sve vidljiviji u posljednjih nekoliko godina. Prvi koraci uključivali su proizvodnju dijelova i komponenti za evropske proizvođače automobila. Oporavak nije prošao nezapaženo i međunarodne kompanije počinju ulagati u regionalnu automobilsku industriju. Danas u regionu djeluje i jedan broj poznatih svjetskih brendova, kao što su Fiat u Kragujevcu, Srbija, i Rimac Automobili u Svetoj Nedelji, kao svjetski proizvođači vozila. Pored toga, međunarodni proizvođači dijelova i komponenti za automobilsku industriju izvršili su značajan broj akvizicija domaćih kompanija. Te trendove prate brojna novoosnovana lokalna preduzeća koja sarađuju s vodećim proizvođačima autodijelova i komponenti.

U nastavku se navode ključne karakteristike automobilske industrije u regiji za svaku zemlju.

4.1. REGIONALNO TRŽIŠTE AUTOMOBILA

4.1.1 HRVATSKA

Automobilska industrija u Hrvatskoj zasniva se na dugogodišnjoj tradiciji prerade metala i plastike te inženjerstva. Hrvatska ima važne obrazovne sadržaje zasnovane na srednjem i visokom obrazovanju relevantnom za tehnička zanimanja, znanja i vještine. Hrvatska automobilska industrija može se posmatrati iz dva ugla: (1) novi trendovi u automobilskoj industriji kod električnih vozila i (2) proizvodnja dijelova i komponenti za konvencionalna i električna vozila.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 43 Kada su u pitanju novi trendovi u automobilskoj industriji, Rimac Automobili (www.rimac- automobili.com), sa sjedištem u Hrvatskoj, proizvodi luksuzna električna vozila. Iako ne proizvodi velike serije, kompanija ima značajno iskustvo i dijeli tehnologije s brendovima poput Porschea, Aston Martina i Jaguara. Pored ove kompanije, važno je spomenuti kompaniju Dok-Ing (www. dok-ing.hr) koja proizvodi namjenska vozila i gradske automobile koje pokreću električni motori. Kada je riječ o konvencionalnim namjenskim (vojnim) vozilima, treba istaknuti kompaniju Đuro Đaković (www.duro-dakovic.com).

Oko 30 proizvođača koji posluju u Hrvatskoj uključeno je u proizvodnju dijelova i komponenti iz automobilske industrije i snabdijevaju velike evropske proizvođače automobila. Neki od najvažnijih hrvatskih proizvođača dijelova i komponenti predstavljeni su u tabeli 3.

Tabela 3. Proizvođači dijelova i komponenti u automobilskoj industriji u Hrvatskoj5

KOMPANIJA PROIZVODI MJESTO Eloda plastične sklopke Zagreb Orešković B.K. starteri Zagreb HSTec automatika Zadar Yazaki žičane komponente Zagreb Dok-ing električno vozilo Zagreb Rimac Automobili električno vozilo Sveta Nedelja Avl Ast consulting Zagreb Munja akumulatori Zagreb Saint Jean Industries aluminijski dijelovi Slavonski Brod El-set žičane komponente Zlatar Bistrica Cimos ležišta turbopunjača, dijelovi kočnica, dijelovi mjenjača Buzet, Roč, Labin Feroimpex dijelovi ležajeva Zagreb Konig Metal dijelovi za teretna vozila Pisarovina Teh-Cut alati za brizganje plastike i liv pod pritiskom Zagreb Wollsdorf šivanje i presovani dijelovi od kože i tekstila Varaždin Selk (EPCOS OHG) elektronski dijelovi Kutina ležišta za pumpe za vodu, antivibracijski sistemi, kočioni LHT Castings Benkovac sistemi Gumiimpex GRP protektirane gume i proizvodi od gume Varaždin Croatia Protekt protektirane gume Garešnica Starco čelične felge Beli Manastir Harburg Freudenberger hidraulične prese za automobilsku industriju Belišće Monaris proizvodi i dijelovi od gume Gornja Stubica Lipik Glass staklene jedinice Lipik Kostel promet automobilska sjedišta Pregrada Boxmark automobilska sjedišta Trnovac Bartolovečki Esco Fofonjka opruge Bjelovar

AD Plastik plastični dijelovi Solin

5 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2018.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 44 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Udio izvoza automobilske industrije iznosio je 4,7% od ukupnog izvoza Hrvatske u 2018. godini. Oko 90% ukupnog izvoza u industriji generira se putem izvoznih aktivnosti. Industrija (proizvodnja motoriziranih vozila i transportnih sredstava) zapošljava oko 10.050 radnika. U 2018. godini prosječna bruto plaća u industriji iznosila je 1.088 eura.

4.1.2 CRNA GORA

Prema dostupnim informacijama, automobilska industrija ne predstavlja važnog aktera u industrijskoj proizvodnji Crne Gore. Međutim, crnogorska aluminijska industrija ima potencijal da postane dobavljač automobilske industrije.

4.1.3. SJEVERNA MAKEDONIJA

S dugom tradicijom u proizvodnji dijelova i komponenti, automobilska industrija Sjeverne Makedonije bila je ključni dio integrirane automobilske industrije bivše Jugoslavije. Iako su njeni pogoni automobilske industrije potpuno uništeni 2000-ih, Sjeverna Makedonija se uspjela transformirati u dobru lokaciju za ulaganje. Među nekoliko važnih dobavljača automobilske industrije može se izdvojiti kompanija Sanos Skopje (www.sanos.com.mk), proizvođač autobusa i minibusa u gradskom i prigradskom putničkom saobraćaju.

Prema dostupnim podacima za 2017. godinu, automobilsku industriju u Sjevernoj Makedoniji čini 50 kompanija koje zapošljavaju 20.000 radnika ili gotovo 1% ukupnog stanovništva. Autodijelovi u 2018. godini čine gotovo 50% izvoza vrijednosti od 4,3 milijarde eura.

Tabela 4. prikazuje najvažnije proizvođače automobilskih dijelova u Sjevernoj Makedoniji, uključujući vrste proizvoda i lokacije.

Tabela 4. Najvažniji proizvođači dijelova i komponenti u automobilskoj industriji u Sjevernoj Makedoniji

KOMPANIJA PROIZVODI LOKACIJA Jonson Matthey ispušni katalizator Skopje (2 pogona) Van Hool gradski i međugradski autobusi Skopje Teknohose gumene cijevi visokog pritiska Skopje Mensan Otomotiv kočioni diskovi Skopje Kemet Charged kondenzatori Skopje sistemi za međusobno povezivanje sigurnosnih uređaja Amphenol Kočanj i elektronike u vozilu Jonson Controls postrojenje za rezanje autosjedala Štip Draxlmaler kablovski setovi Kavadarci Coficab kablovski setovi Kavadarci Kromberg&Schubert kablovski setovi Bitola OWD Electric kablovi, solenoidi i mehatronski sistemi Ohrid Key Safety Systems jastuci i moduli zračnih jastuka Kičevo Marquardt printane ploče (PCB), metalna i plastična kućišta Veles MSA amortizeri Skopje Visteon printane ploče (PCB) Skopje

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 45 4.1.4 SRBIJA

Automobilska industrija Srbije se također zasniva na dugoj tradiciji prerade metala i plastike i inženjerstva. Prva tehnička škola (visokoškolska ustanova) u Srbiji osnovana je 1963. godine. Danas se tehnička znanja i kompetencije stiču u brojnim strukovnim školama i na fakultetima.

Korijeni srpske automobilske industrije sežu do preduzeća Zastava u Kragujevcu, osnovanog 1939. godine. U 2008. godini Zastava je transformirana u kompaniju FIAT automobili, sa 67% kompanije u vlasništvu grupacije FIAT Chrysler automobili i 33% vlasništva Vlade Srbije. Preduzeće je ponovno pokrenulo proizvodnju u 2012. godini, nakon ulaganja od jedne milijarde eura te nastavilo s radom do danas. Zastava automobili je jedan od najsavremenijih proizvodnih pogona grupacije FIAT Chrysler automobili, s očekivanim godišnjim kapacitetom od 300.000 vozila. Kompanija trenutno vrši pripreme za proizvodnju hibridnih i električnih verzija vozila. Akvizicija koju je izvršila grupacija Fiat, te određene državne subvencije, rezultirale su značajnim brownfield i greenfield ulaganjima u proizvodnju automobilskih dijelova i komponenti.

Najznačajniji proizvođači automobilskih dijelova i komponenti u Srbiji navedeni su u tabeli 5, uključujući njihove ključne proizvode i lokaciju.

Tabela 5. Vodeći proizvođači autodijelova i komponenti u Srbiji

KOMPANIJA VRSTA PROIZVODNIH DIJELOVA LOKACIJA Batagon Energy akumulatori Sombor Magna presvlake Odžaci Draxlmaler kablovski setovi Zrenjanin Mecaplast plastični dijelovi Zrenjanin Agena Technology klipovi Ruma Hutchinson gumene cijevi Ruma Cooper Standard gumene cijevi Sremska Mitrovica Eurozalt kablovski setovi Sremska Mitrovica Lames mehanizam za podizanje prozora Sremska Mitrovica Ikarbus autobusi Beograd IPM sistem za gorivo Beograd Robert Bosch sistem brisača Beograd Srboauto dijelovi prijenosa Beograd EMA nadgradnja Knić Leoni kablovski setovi Kraljevo, Prokuplje, Niš Fiat Chrysler Automobiles putnička vozila Kragujevac SCGM plastični dijelovi Kragujevac Bacchis Osiride izolacija Kragujevac Gomma Line gumene cijevi Kragujevac Adient autosjedala Kragujevac Magneti Marelli plastični dijelovi Kragujevac Tekina presovani dijelovi Kragujevac TPV Šumadija presovani dijelovi Kragujevac Zastava Inpro prikolice Kragujevac Sigit gumeni dijelovi Kragujevac Zastava Tapacirnica presvlake Kragujevac PMC Automotive dijelovi karoserije Kragujevac PPT hidraulika Trstenik FRAD filteri Aleksinac Norma gumene cijevi Subotica

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 46 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI KOMPANIJA VRSTA PROIZVODNIH DIJELOVA LOKACIJA gumene cijevi Subotica Continental interna elektronika i istraživanje i razvoj Novi Sad Mecafor Product mašinska obrada Kikinda Le Belier aluminijski odlivci Kikinda Knott Autoflex Yug prikolice Bečej FKL ležajevi Temerin Lear Corporation kablovski setovi Novi Sad Aptiv kablovski setovi Novi Sad, Leskovac Coficab žica Pećinci Konkab kablovski setovi Kovačica IGB Automotive grijači sjedala Inđija ZF električni pogoni Pančevo Streit Group kućišta turbopunjača Stara Pazova Carbotech grafitne četke Smederevo PKC Wiring Systems kablovski setovi Smederevo AD Plastik izolacija Mladenovac Yura Corporation kablovski setovi Rača, Niš, Leskovac Grah Automotive LED sistemi Batočina Aunde presvlake za sjedišta Jagodina Kromberg&Schubert kablovski setovi Kruševac Cooper Tires gume Kruševac Trayal gume Kruševac Jonson Electric električni motori Niš Shinwon žica Niš Ming otkovci Niš Tigar Tyres gume Pirot Elrad WS elektronika Vlasotince Grunder elektronika Vlasotince Yazaki kablovski setovi Šabac Adient presvlake za sjedišta Loznica Minth dijelovi karoserije Loznica Mei Ta livenje Obrenovac Greda Metal presovani dijelovi Valjevo KM Manufactur unutrašnji dijelovi Ljubovija Inmold plastični dijelovi Požega Autoventil ventili Užice Proleter otkovci Arilje FAP kamioni Priboj Sloga hidraulika Nova Varoš Vorkwork dijelovi ovjesa Čačak FAD dijelovi ovjesa Gornji Milanovac

Pored FIAT-a i niza manjih proizvođača dijelova i komponenti automobilske industrije, automobilski sektor u Srbiji uključuje pogone za proizvodnju autobusa Ikarbus u Zemunu (www. ikarbus.rs) i FAP u Priboju, kao proizvođača teretnih vozila (www.fap.co.rs). Ikarbus proizvodi putničke autobuse za domaće i strano tržište na osnovu dozvole koju je dao Mercedes. FAP proizvodi teretna vozila s naglaskom na namjenska (vojna) vozila također na osnovu prethodnih dozvola Mercedesa.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 47 Automobilska industrija u Srbiji zapošljava 45.000 ljudi i čini 14% svih stranih ulaganja. S 10% ukupnog izvoza i ukupnim prihodom od 3,3 milijarde eura, najvažniji je industrijski sektor sa značajnim izgledima za uspjeh6.

4.1.5 BOSNA I HERCEGOVINA

Automobilska industrija BiH, slično kao i kod drugih zemalja regije, zasniva se na dugoj tradiciji koja datira još iz vremena integrirane industrije bivše Jugoslavije. Rani dani njene automobilske industrije povezani su s industrijskom namjenom (vojna vozila). Kasnije je proširena kako bi uključila i civilni program. U to vrijeme najvažnije preduzeće je bila Pobjeda, Tešanj (www. pobjeda-tesanj.com), osnovana 1954. godine, zajedno s drugim preduzećima koja su se bavila proizvodnjom dijelova i komponenti za zajedničku automobilsku industriju (Zastava, TAM, FAP, IMT, Đuro Đaković itd.). Tokom ratnog i poratnog perioda tranzicije (1991. do 2000) mnoga preduzeća su se ugasila, dok su druga nastavila s proizvodnjom za međunarodno tržište. Od 2000. godine u automobilskom sektoru pojavilo se niz novih preduzeća, proizvođača dijelova i komponenti za automobilsku industriju, pored ograničenog broja preduzeća koja su prošla kroz privatizaciju i uspjela preživjeti. Danas automobilski sektor uključuje tridesetak srednjih i velikih preduzetnika, te oko 40 automobilskih kompanija koje se mogu svrstati u red malih kompanija.

Od 2011. godine značajno je porastao izvozno orijentirani automobilski sektor u BiH te postao vodeći sektor u metaloprerađivačkoj industriji u BiH. Automobilski sektor u BiH nema veliki broj kompanija, ali one kompanije koje posluju u ovom sektoru su zasigurno neke od najbrže rastućih i najbolje razvijenih u smislu tehnologija, upravljanja i organizacije. Automobilske kompanije imaju značajnu ekonomsku moć i kao takve su jedna od pokretačkih snaga ekonomije Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da automobilska industrija BiH zapošljava oko 15.000 ljudi. Sektor je gotovo u cijelosti izvozno orijentiran, što znači da se na lokalno tržište plasira samo mali broj metalnih dijelova za automobilsku industriju. Obim izvoza automobilskog sektora BiH prikazan je u tabeli 6. i na grafikonu.

BiH ima povoljan geografski položaj u jugoistočnoj Evropi, u neposrednoj je blizini mnogih evropskih proizvođača automobila. Još uvijek ima relativno jeftinu radnu snagu i električnu energiju u poređenju s većinom zemalja Srednje Evrope. Mnoge kompanije koje posluju u ovom sektoru su male i stoga fleksibilne u pogledu svojih proizvoda i proizvodnih programa. Obim prilagođavanja njihovih proizvoda je također dovoljan da udovolji potrebama svih klijenata. Dostava je prilično brza zbog fleksibilnosti i blizine tržišta kupca.

Međutim, poslovna klima u BiH postavlja brojna ograničenja za privlačenje investicija. I pored subvencija s nivoa BiH i entiteta (više informacija dostupno na web-stranici Vanjskotrgovinske komore BiH), nivo stranih ulaganja u automobilskom sektoru u BiH i dalje je daleko ispod svojih potencijala, što može značajno utjecati na konkurentnost BiH s drugim zemljama, pa čak i s onima u susjedstvu, kao što su Srbija i Sjeverna Makedonija, koji nude daleko više prednosti za ulagače u mnogim industrijskim područjima, uključujući automobilsku industriju.

Očekivane velike i najnovije strane investicije u automobilsku industriju BiH uključuju kompaniju PASS Bijeljina s očekivanih 1.100 i Veritas Automotive Sarajevo s očekivanih 630 novih zaposlenih u naredne dvije godine.

6 Razvojna agencija Srbije

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 48 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Tabela 6. Obim izvoza automobilskih proizvođača u BiH (2011-2018)

GODINA OBIM IZVOZA (MLN KM) POVEĆANJE (U %) 2011 194 - 2012 211 8.8% 2013 266 26.1% 2014 308 15.8% 2015 322 4.5% 2016 355 10.2% 2017 354 -0.3% 2018 405 14.4%

Obim izvoza (mln KM)

500 400 300 200 100 0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH

Domaće kompanije automobilske industrije u BiH primarno snabdijevaju dijelovima i komponentama evropske dobavljače prvog i drugog reda. Dijelovi i komponente proizvedeni u BiH uključuju sjedišta, dijelove točkova, dijelove za SUS motore, ispušne sisteme, kabine, kablove, dijelove električnih vozila, dijelove za pokretanje sistema, plastične, metalne i gumene dijelove, kao i alate za plastičnu obradu. Nekoliko kompanija proizvodi dijelove i komponente za mašine korištene u automobilskoj industriji7.

4.2. POVEZANOST I SINERGIJA U REGIJI I S GLOBALNIM TRŽIŠTEM AUTOMOBILA

Još uvijek su prilično slabe postojeće regionalne veze i sinergije između preduzeća u lancu vrijednosti dobavljača automobilskih proizvoda (dijelova i komponenti). Drugim riječima, prilično su mali lanci vrijednosti dobavljača automobila u svim zemljama regiona. Proizvodi jedne regionalne kompanije rijetko se koriste kao sredstva kod drugih regionalnih proizvođača automobilskih dijelova ili komponenti, što upućuje na nizak stepen saradnje na regionalnom nivou.

Proizvođači uglavnom uvoze sirovine, prerađuju i izvoze proizvode automobilske industrije. Tipičan proces u kompanijama iz lanca vrijednosti automobilskih dobavljača uključuje: uvoz proizvodnih sredstava iz inostranstva ili otkup od lokalnih trgovaca;

` tehničke pripreme zasnovane na specifikacijama koje nude uglavnom strani kupci;

7 Automobilska industrija u BiH detaljnije je obrađena u narednim poglavljima Izvještaja.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 49 ` internu obradu isporučenih materijala (rezanje, savijanje, glodanje, brušenje, zavarivanje, površinska zaštita, kontrola kvaliteta ...);

` Outsourcing pojedinih segmenata prerade (npr. površinska obrada) drugim lokalnim kompanijama, s tim da se ključne proizvodne/funkcije obrade zadržavaju unutar kompanije;

` operacije kontrole kvaliteta, skladištenja i pakovanja, direktnu isporuku robe kupcima, uz tek rijetke slučajeve angažiranja prodajnih posrednika;

` direktnu isporuku robe kupcima, uz tek rijetke slučajeve učešća prodajnih posrednika.

Važan faktor za jačanje i širenje lanca vrijednosti jeste prisustvo proizvođača baznih sirovina i materijala (livnice, topionice, kovačnice, hemijska industrija itd.) kao inicijalne veze ili prisutnost proizvođača vozila (ili barem dobavljača prvog reda) kao krajnje karike u lancu vrijednosti. Regija ima lokalne proizvođače sirovina, ali njihovi se proizvodi rijetko koriste u proizvodnji dijelova i komponenti za automobilsku industriju, prvenstveno iz razloga nedovoljnog kvaliteta proizvoda da ispuni visoke zahtjeve automobilske industrije. Pogon za livenje aluminija Aluminij iz Mostara je pozitivan primjer kompanije koja posluje kao dobavljač za nekoliko automobilskih dobavljača u BiH.

Istovremeno, u regiji su rijetki drugi generatori dodatnih veza u lancu vrijednosti, poput proizvođača automobila i dobavljača prvog reda. Tu je samo FIAT automobili iz Kragujevca, Srbija, kao direktni proizvođač vozila, koji okuplja brojne dobavljače automobilske industrije koje karakteriziraju značajna količina i vrijednost proizvedenih dijelova i komponenti. BiH ima

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 50 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI samo jednog dobavljača prvog reda i globalnog standardizatora i to je Prevent Group. Prevent je direktni dobavljač dijelova i komponenti za sam vrh evropskih proizvođača vozila, uključujući i grupaciju Porsche-VW.

Za razliku od slabih regionalnih veza i sinergija, veze između regionalnih proizvođača i globalne automobilske industrije su snažne, i to posebno veze s evropskim tržištem. Gotovo svi bh. i regionalni proizvođači autodijelova i komponenti izvoze svoje proizvode na evropsko tržište, s rijetkim izuzecima, poput tržišta Turske.

Regionalni dobavljači autodijelova i komponenti mogu se svrstati u dvije osnovne kategorije: (1) dobavljači koji predstavljaju podružnicu poznatog evropskog proizvođača i (2) dobavljači koji predstavljaju domaće proizvođače u čvrstim partnerskim odnosima sa svojim kupcima, bilo posrednicima ili proizvođačima vozila. Prva kategorija dobavljača omogućava direktnu obradu materijala u skladu sa specifikacijama njihovih matičnih kompanija, a obično ima samo jednog kupca koji je istovremeno njihov ključni dobavljač sirovina i vlasnik. Druga kategorija, osim obrade ulaznih materijala prema specifikacijama kupca, također je, u određenoj mjeri, uključena u razvojni ciklus proizvoda i normalno ima više kupaca iz EU i drugih zemalja.

U zaključku, regionalna automobilska industrija u potpunosti ovisi o stranim, uglavnom evropskim proizvođačima vozila i dobavljačima prvog reda. Vrlo malo kompanija u BiH i regiji je uključeno u sve faze razvoja proizvoda u saradnji sa svojim kupcima. Najveći broj kompanija radi obradu prema specifikacijama njihove matične kompanije ili po specifikacijama svojih kupaca, bilo da su posrednici ili globalni proizvođači. Saradnja između regionalnih kompanija predstavlja veliki potencijal i buduću priliku za razvoj, iako je trenutno prilično nezadovoljavajuća.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 51 PREGLED AUTOMOBILSKIH KOMPANIJA U BIH Naredno poglavlje uključuje detaljnu analizu podataka prikupljenih o identificiranim preduzećima u automobilskom sektoru u BiH. Prvi dio poglavlja daje opći pregled automobilske industrije u BiH, uključujući podatke o broju kompanija, njihovoj zrelosti, veličini, snazi, geografskoj koncentraciji, broju zaposlenih, izvozu, prihodima, profitabilnosti i informacijama o ključnim dobavljačima i kupcima. Drugi dio poglavlja uključuje relevantne analize automobilskih podsektora, podgrana, ključnih tehnologija i tehnoloških kompetencija, korištenih materijala i pruženih usluga, kao i analizu pozicije i uloge automobilskih kompanija u lancu snabdijevanja.

Sve gore navedene informacije pomažu da se stekne razumijevanje pozicije automobilskih kompanija iz BiH u regionalnim i međunarodnim lancima vrijednosti. To je razumijevanje važno za procjenu mogućih utjecaja novih automobilskih trendova i tehnologija na automobilske kompanije u BiH te za predviđanje njihovog mogućeg učinka u narednoj godini. Na taj način je moguće doći do zaključaka i preporuka za automobilski sektor, kao i za određene grupe kompanija o tome šta je potrebno uraditi kako bi se sustigle postojeće tehnološke promjene i promjene na tržištu te njihovi efekti na sektor, odnosno kako iskoristiti prilike i izbjeći zamke, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno.

5.1. OPĆE INFORMACIJE O AUTOMOBILSKIM KOMPANIJAMA U BIH

U procesu identifikacije automobilskih preduzeća u BiH pažljivo je uzeto u obzir nekoliko dostupnih baza podataka preduzeća iz relevantnih izvora, pored informacija dobijenih od privrednih komora. Baza podataka ne uključuje kompanije u stečaju, kompanije koje djeluju u sklopu iste grupacije i kompanije s manje od pet zaposlenih. Trenutno, automobilska industrija u BiH broji 67 aktivnih kompanija (uključujući nekoliko novopridošlica) koje u potpunosti ili djelimično posluju kao proizvođači dijelova i komponenti, što uključuje sve kompanije koje predstavljaju dobavljače automobila, pod uslovom da njihov udio u automobilskom sektoru nije beznačajan8.

Te kompanije zapošljavaju oko 11.000 radnika. Između 2016. i 2018. godine broj zaposlenih je porastao za nekih 2.400 (29%). Prihodi analiziranih kompanija u 2018. godini iznosili su 1,7 milijardi KM, s prosječnom neto profitnom maržom od oko 8,46%. Iznos ukupne aktive je 2,1 milijarda KM (u 2018), dok su ulaganja u periodu od 2016. do 2018. premašila 340 miliona KM. Pregled općih podataka o analiziranim domaćim automobilskim kompanijama prikazan je na slici 3.

Slika 3. Pregled automobilskih kompanija u BiH

Rast broja broj kompanija prosječna starost broj uposlenika uposlenika* 67 18 11k 2.4k

Prihod** Neto profit** Imovina** Investicije* 1.7 8% 2.1 341 milijardi BAM milijardi BAM miliona BAM

*u posljednje tri godine (od 2016. do 2018.) ** Podaci za 2018. financijsku godinu

8 Analiza ne uzima u obzir registrirana preduzeća s izrazito niskim udjelom u automobilskoj industriji (ispod 3% prihoda), s tim da se to ne odnosi na novopridošlice u industriji, koje su uzete u obzir zbog očekivane buduće uloge u automobilskom sektoru.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 53 Prema službenoj klasifikaciji veličine kompanija u BiH, preko polovine automobilskih kompanija u BiH iz baze podataka može se svrstati u velike kompanije. Mala i srednja preduzeća su gotovo jednako zastupljena, kao što je prikazano na slici u nastavku.

Slika 4. Struktura automobilskih kompanija po veličini9 (prema službenoj klasifikaciji) (2018)

MALA

VELIKA SREDNJA

Struktura odabranih kompanija prema veličini njihove radne snage prikazana je na slici 5. Iako većina automobilskih kompanija u BiH (26) zapošljava manje od 50 zaposlenika, njih 18 zapošljava više od 250 osoba, što ih čini važnim ekonomskim stubovima u njihovim dijelovima zemlje.

Slika 5. Struktura automobilskih kompanija prema broju zaposlenih (2018)

16 14

5 5

Manje od 50 50 - 100 100 - 250 250 - 500 Više od 500

Najveća kompanija u pogledu veličine radne snage je sekundarni proizvođač metala i komponenata, sa 653 zaposlena.

Prihodi analiziranih kompanija ukazuju na snažan trend rasta u posljednje četiri godine, kao što je prikazano na slici 6.

9 Zakoni o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj predviđaju klasifikaciju kompanija prema veličini kako slijedi: 1. Mala preduzeća: < 50 zaposlenih, < milion KM imovine, < 2 miliona KM prihoda 2. Srednja preduzeća: 50-250 zaposlenih, 1-4 miliona KM imovine, 2-8 miliona KM prihoda 3. Velika preduzeća: > 250 zaposlenih, > 4 miliona KM imovine, > 8 miliona KM prihoda

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 54 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Slika 6. Prihodi, EBITDA i neto profitna marža automobilskih preduzeća (2015-2018)

2500 1 20% 1615 2000 1424 15% 12

1500

10% Milion AM 1000

5% 500

0 0% 2015 2016 2017 2018 Neto proﬁtna marža % EBITDA marža % Prihodi

Međutim, bez obzira na sve veće prihode, uočava se pad i kod EBITDA i neto profitne marže. Povećanje prihoda i smanjenje profita sugeriraju rast troškova. Smanjenje EBITDA trendova rezultat je pada troškova osoblja i ostalih troškova, dok je smanjenje neto profitne marže rezultat povećanih korporativnih poreza. Promjene strukture troškova u analiziranim automobilskim kompanijama prikazane su na slici u nastavku.

Slika 7. Promjena strukture troškova automobilskih preduzeća za period 2015. do 2018.

1.% 1.% 1.2% 1.%

49.1% 4.5% 4.5% 4.%

22.1% 21.9% 21.% 22.6%

1.9% 11.6% 12.3% 12.% 2015 2016 2017 2018

Ostalo Troškovi radne snage Troškovi materijala EBITDA Troškovi poreza Toškovi kamata

Od 2016. godine primjetan je rast poreza (poreza na dobit), ponajprije zbog efekata novog pravilnika o porezu na dohodak koji ukida subvencije za izvoznike. Izvoznici su počeli plaćati porez na dohodak, što utječe na neto prihod kompanija u automobilskom sektoru BiH. Također je pala i EBITDA marža zbog povećanja plaća i drugih troškova. Trend pada operativnog i neto prihoda predstavlja prijetnju jer može ograničiti investicijske planove. Zbog toga je preporučljivo ublažiti finansijsko opterećenje za preduzeća, bilo smanjenjem poreza na dobit ili porezai doprinosa isplaćenih na plaće. Struktura troškova u analiziranim kompanijama prikazana je na slici u nastavku.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 55 Slika 8. Struktura troškova automobilskih kompanija (2018)

Troškovi materijala - 53.3%

Troškovi radne snage - 24.7%

Amortizacija - 7%

Porezi i kamate - 1.9%

Ostalo - 13%

Gornji procent ukazuje na učešće svake grupe troškova u prihodu, dok su troškovi poreza i kamata povezani sa sekundarnim osima, s najviše 2%.

Troškovi osoblja, premda nisu najviši, predstavljaju značajan dio ukupnih troškova automobilskih kompanija u BiH, kao što je prikazano na sljedećoj slici.

Slika 9. Struktura troškova automobilskih kompanija (2018)

12000 20000

10000 19000

8000 18000

6000 AM 17000

uposlenih 4000

16000 2000

- 15000 2015 2016 2017 2018

# uposlenih Troškovi osoblja prema zaposlenomz

Gore navedeni troškovi predstavljaju prosječne bruto godišnje troškove plaća po zaposlenom. Kako bi privukle i osigurale potrebnu radnu snagu, automobilske kompanije posljednjih nekoliko godina kontinuirano povećavaju prosječne plaće u industriji.

Geografska distribucija automobilskih kompanija u BiH prikazana je na slici u nastavku. Veličina kruga predstavlja kombinaciju veličine radne snage i prihoda svih automobilskih kompanija u jednoj općini.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 56 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Slika 10. Geografska koncentracija automobilskih kompanija u BiH (2018)

Banja Luka

Jelah -Teanj

Sarajevo/Goražde

Mostar

Na osnovu slike gore, mogu se utvrditi sljedeća četiri (4) klastera s najvećom koncentracijom automobilskih kompanija:

1. Jelah – Tešanj – Gradačac (sjeveroistok),

2. Banja Luka – Laktaši (sjeverozapad),

3. Mostar – Široki Brijeg (jug),

4. Sarajevo – Goražde (istok).

Automobilske kompanije u BiH snabdijevaju i domaći i inostrani dobavljači. Međutim, uvozi se više od 90% proizvodnih sredstava. Proizvodna sredstva uvoze ili trgovci na veliko u BiH ili direktno kompanije, s obzirom da se visokokvalitetni materijali koji se koriste u proizvodnji (s izuzetkom aluminija) ne proizvode lokalno. U mnogim slučajevima, proizvodna sredstva se kupuju od kupaca ili ih isporučuju matične kompanije. Popis ključnih dobavljača navodi se u tabeli u nastavku.

Tabela 7. Ključni dobavljači

DOMAĆI / REGIONALNI INTERNACIONALNI

Bogner Edelstahl Vitez, Esco, Saračević Tešanj, Metalservice, Euro-Metali, Acroni, BTS Company, Deutch, Interact Visoko, Boasch, Hifa Petrol, Hubert-Suhner, Rotometal alati, Netqm Austria Eusider, BTS Sarajevo, Železiarne Podbrezova, SurTec Eurosjaj Konjic, Benteler,

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 57 RECA Sarajevo, Standard-Metallwerke, Teol Tešanj, AV Saldature, Sartorius Libra Elektronik Sarajevo, ThyssenKrupp, Labena Sarajevo, Wagener Stahldraht, Tool precision Srebrenik Marcegaglia, MI Kemal Kapetanović Zenica, Minaco, BNT TMiH Travnik, High Tech, ECP Sarajevo, Schoeller Werk, Alat BH, Fischer Edelstahlrohre, FrAmigo Travnik, MG ROHR, Comtrade distribution, Voestalpine Fontargen, Kimtec Euro roal, Asbis, Aluminij Mostar, Rusal, MDM, Hydro, Inoxiu, Sandvik, Radcom Banja Luka, Iscar Adient, Incom Gračanica, Eagle Otawa, ARV, Gilford, Mašinoservis, OKE, Metalcentar, AUNDE Sim Tehnik Raffmetal, Čelik d.o.o. Heineken, ALCU d.o.o. Alumetal Mahle Electric Drives Slovenia A.Raymond, RS Metali Croatia TeknorApex, Zastava Serbia Evonik, Sinter Serbia Norma Unigal Slovenia Celik-Halat, Kromtel Turkey Strojotehnika Zagreb Wurth, Iscar Slovenija AlCu, Tera Si Meusburger, Hasco, Bogner Steel Plants S. Korea

Kompanije u automobilskom sektoru gotovo su isključivo izvozno orijentirane, s udjelom izvoza od preko 80%. Važna izvozna tržišta uključuju Njemačku, Austriju, Hrvatsku, Nizozemsku, Češku, Luksemburg, Mađarsku, Sloveniju, Italiju, Španiju i Slovačku, kao članice EU-a, ali i Tursku, kao najvažnijeg trgovinskog partnera izvan EU. Popis ključnih kupaca navodi se u tabeli u nastavku.

Table 8. Key suppliers

AUTOMOBILSKE DOMAĆI / REGIONALNI INTERNACIONALNI KOMPANIJE

Aluminij Mostar NetQm, Liebherr, Bosch, Corning, Deutsch Ford, Zinkteknik Telekom, Halle, Engel, Gartner Daimler AG, Nissan, Graewe Tadiv NIDEC GPM, Fiat, EMKA Bosnia Turk Traktor, Tumosan, MS Motorservice Int., Aston Martin, MAHLE Letrika OE Njemačka, Textron Motors, O.M.P. Italy, Volvo, VOLKSWAGEN d.o.o. Diesel Technic, Paul Bernhardt Land Rover, Kolektor CCL Ina Schaeffler Njemačka; Röders Njemačka; Jaguar, Elsta Mosdorfer Bosnia, ThyssenKrupp Njemačka; Gämmerler BMW, Saraj –Komerc, Njemačka; Robert Bosch Njemačka Opel, Enker, Mann + Hummel, Delphi, Sogefi, Mahle, UFI, Peugeot, MANN+HUMMEL BA, Schmitter, Klaus Baier, Misfat, Jost, Stanztech, VW, Bekto Precisa, Sifa Technology, Asas Filter BMW, Marbo, Brock Alloy Wheels GmbH, Krones AG, ABB Scania, Arcelor Mittal, Seden, Staacke Hydraulics, Koni ITT, Bobst, Iveco, Auto Milovanović, Strong, Hampi, Nuić, Sadev AiB MB Audi, Auto kuća LAv, ACS «Školjić», Lada PSA, BRITAX, KNOR BREMSE Porsche, auto, MGM Bugojno, S.P. Saška, Sim- Kroll/Ziller, Rofa, HGG, Moll, IMACO, Springer Seat, impex, Džafo-sen, Brčko-gas, Deutz, Mercedes BENZ,

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 58 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI EIB INTERNATIONALE-CENTAR MOTOR WEBO ATMZELL, WEBO DETROIT Daimler, Inox Ajanović Caterpillar, Liebherr, General Motors, FEAL, Bobcat, Magni, JLG, Kubota, Carraro, Massey Ford Mandeks, Ferguson Mahle, Hella, Odelo, Jajce Alloy Wheels, vAD-Plastic, Tomplast, Sole Spa, Geberit Remus Innovation, Group, Fluidmaster, BSH, Grohe Group Prevent Components HATZ, Autoliv – Magna – Stabilus, Wagner Ag, Harman, International, Magneti Marelli, MAHLE Electric Drives BorgWarner, Tomos Hella (Lunux), Lear, Scheaffler Group, Alpina Benteler, SKF, ICSA, SNR NTN, Mahle letrika, AVTO G Slovenia Ducati Torino Rolet, Macedonia Energia, Bosman, Bosming, Sarajevoputevi, KJKP Vodovod i kanalizacija, KJKP Rad, Euroasfalt Händle und ZMB Braun, GmbHPraxair, Wieneberger, Tecomec, Klaxcar, Bosch, Wega, Siga, Prisma, Vadcris, Emak, Torex Co, Ciak, Glencore International AG, Impol Aluminium Industry, Enital Srl, Trimet, Aluminium SE, Webasto, Magna König Metall GmbH & Co. KG, JBC Soldering SL, Apex Tool Group, FTM Technologies, Zevatron Löttechnik GmbH, Standard Metallwerke GmbH, W&K Metallverarbeitung GmbH, Schwer Präzision GmbH MMTEC, ALBA, WFT, EDAG, Draexlmaie, Faurecia NASCAR, Masterwerk, Truckstyle Švedska, SYTEC Švicarska, Eurolockers, NATARE Group, Teradiode Christian Karl Siebenwurst GmbH, Schweikert GmbH, Labermeyer & Hamberger GmbH, AWEBA Werkzeugbau GmbH, Gestamp Umformtechnik Gmbh DIGITAL, Austria, AVANPA, KLAVA, Nizozemska, ADB, Belgija; RAGNI SAS, NOVEA ENERGIES, Francuska; VIOMAL, Grčka; MEDLE Schaeffer Group (SKF, FAG), DUCATI Energia, Benteler, ICSA, NTN SNR, Mahle, ZEDCE

5.2. KATEGORIJE KOMPANIJA I NJIHOVE KARAKTERISTIKE

U okviru istraživanja, izvršili smo dubinsku analizu koja je obuhvatila 67 kompanija iz automobilskog sektora BiH. U analizi su primijenjeni sljedeći kriteriji:

` pripadnost podsektoru automobilske industrije,

` tehnološka pozadina,

` uloga u redizajniranom lancu vrijednosti,

` ključne tehnologije i tehnološke kompetencije,

` prednost korištenja vrsta materijala,

` pripadnost grupi osnovanih automobilskih kompanija i novopridošlica u industriji,

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 59 ` stanje u pogledu standarda kvaliteta.

Ispitivanjem raspoloživih podataka i stručnosti analizirana je povezanost 67 kompanija s automobilskom podindustrijom. Bilo je potrebno istražiti i dodatne izvore podataka (web- stranice, konsultacije s drugim stručnjacima iz industrije) kako bi se potvrdili postojeći nalazi ili pronašli dodatni podaci. Analiza pripadnosti podsektorima prikazana je na slici 11.

Slika 11. Pripadnost sektorskih preduzeća automobilskim podsektorima (2018)

Električne komponente - 5; 8%

Mehanička obrada - 42; 63%

Plastika - 3; 4%

Tekstil - 1; 1%

Softver i dizajn - 4; 6%

Specijalizovana proizvodnja - 11; 17%

Površinska zaštita - 1; 1%

Analiza sugerira da većina automobilskih kompanija (43) posluje u podsektoru mašinske obrade, dok se 11 kompanija bavi specijaliziranom proizvodnjom (granična područja u smislu tehnologije, materijala i proizvoda, npr. plastična vlakna, keramika, filteri i guma). Pet kompanija pruža IKT usluge i usluge projektiranja za automobilsku industriju, a četiri kompanije proizvode elektrokomponente za konvencionalna vozila. Preostale kompanije uključene su u obradu tekstila i plastike za automobilsku industriju.

Analizirane automobilske kompanije također su klasificirane u sljedeće kategorije na osnovu njihove tehnološke pozadine:

` kompanije koje pretežno slijede dizajn projekata i IT usluge,

` kompanije koje se bave primarnom preradom (obrada koja omogućuje proizvodnju pripremnih dijelova od osnovnih materijala: kovanje, livenje, ekstruzija itd.),

` kompanije koje se bave sekundarnom obradom (obrada pripremnih dijelova ili standardnih oblika materijala: mašinska obrada, plastična deformacija, zavarivanje, lemljenje itd.),

` kompanije koje izvode završne postupke obrade (površinska i termička obrada: bojenje, pocinčavanje, nitriranje, otvrdnjavanje itd.),

` kompanije koje izvode kombinaciju procesa obrade.

Klasifikacija preduzeća prema njihovoj tehnološkoj pozadini prikazana je na slici 12.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 60 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Slika 12. Struktura automobilskih preduzeća prema tehnološkoj pozadini (2018)

Kombinacija - 19; 28%

Razvoj i dizajn - 6; 9%

Završna obrada - 1; 1%

Sekundarna obrada - 38; 57%

Primarna obrada - 3; 5%

Prema navedenim kriterijima, većina preduzeća (38) vrši sekundarnu obradu, dok 19 kompanija kombinira primarnu, sekundarnu i/ili završnu obradu (doradu). Šest kompanija pruža usluge IKT ili dizajniranja proizvoda, a tri kompanije vrše obradu metala. Jedna kompanija je specijalizirana za završnu obradu. Sudeći prema gore navedenim podacima, može se zaključiti da proizvodni procesi u analiziranim kompanijama uključuju standardne tehnologije prerade.

S obzirom na ulogu preduzeća u redizajniranom lancu vrijednosti10 globalne automobilske industrije, dobavljači automobila iz BiH mogu se svrstati u sljedeće tri kategorije:

` dobavljači sirovina,

` specijalizirani proizvođači komponenti,

` globalni standardizatori.

Slika 13. Klasifikacija sektorskih kompanija na osnovu njihove redizajnirane uloge u automobilskom lancu vrijednosti (2018)

Specijalizirani priozvođač komponenti - 65; 98%

Dobavljač sirovina - 1; 1%

Globalni standardizator - 1; 1%

10 Prema F. Velosou, R. Kumar – Automobilski lanac snabdijevanja, redefinirane uloge automobilskih dobavljača mogu se opisati na sljedeći način: • Integrator sistema – kompanija odgovorna za dizajn i integriranje komponenti u veće module koji se isporučuju direktno u tvornice proizvođača automobila. • Globalni standardizatori – kompanija koja može uspostavljati globalni standard na nivou komponenata ili sistema. Može dizajnirati, razvijati i proizvoditi složene sisteme koji se mogu isporučiti direktno proizvođaču automobila ili putem integratora sistema. • Specijalizirani proizvođači komponenti – proizvođači određene komponente ili podsistema namijenjenih trenutnom tipu vozila. Ova kompanija je najčešće dobavljač za integratore sistema i globalni standardizator. • Dobavljač sirovina – kompanija koja isporučuje sirovine proizvođačima automobila ili svojim dobavljačima.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 61 Analiza 67 kompanija ukazuje da većina analiziranih kompanija spada u kategoriju „specijaliziranog proizvođača komponenti”. Tri kompanije se mogu klasificirati kao dobavljači sirovina, dok se samo jedna može smatrati globalnim standardizatorom. Analiza pokazuje da gotovo sve automobilske kompanije iz BiH nastavljaju proizvodnju dijelova i komponenti za globalne evropske standardizatore.

U pogledu ključnih tehnologija i tehnoloških kompetencija u procesima proizvodnje, mašinska obrada i tehnologije obrade plastike se dominantno koriste u 34 preduzeća. Preostale tehnologije su podjednako zastupljene, uključujući:

` automatizirano i ručno sastavljanje,

` livenje,

` obradu keramike,

` razvoj alata,

` IKT,

` izradu dijelova od vlaknastih plastika,

` kovanje,

` obradu plastike,

` šivenje kože i tekstila.

Prema rezultatima analize, može se zaključiti da bh. kompanije koriste različite proizvodne tehnologije i održavaju visok nivo fleksibilnosti proizvodnje. Međutim, one su pretežno orijentirane na tehnologije koje uključuju mašinsku obradu i obradu deformacijom.

Figure 14. Classification of automotive companies based on key technologies and technological competencies (2018)

Automatizirana montaža - 1% Mašinska obrada - 32%

Lijevanje - 3% Ručno sklapanje - 6%

Lijevanje i mašinska obrada - 6% Obrada plastike - 6%

Keramika - 1% Plastificiranje -20%

Razvoj alata - 3% Rezanje -3%

IT - 6% Površinska zaštita - 2%

Vlakna i tekstil - 3% Zavarivanje - 5%

Kovanje - 3%

Kroz detaljnu analizu urađena je i usporedba za kompanije iz BiH prema njihovom tehnološkom indeksu kompetencija (za više detalja vidi Prilog 4), posebno izrađenom za potrebe procjene. Indeks za analizirane kompanije je obuhvatao normalizirane i ponderirane odnose ukupnog prihoda, veličine radne snage, vrijednosti opreme, ulaganja i primjene relevantnih standarda kvaliteta. Indeks tehnoloških kompetencija primijenjen je samo na proizvodna preduzeća, a rezultati su prikazani na slici 15.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 62 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Slika 15. Klasifikacija automobilskih kompanija na osnovu indeksa tehnoloških kompetencija (2018)

35 2 1

Ispod prosjeka Prosječno Iznad prosjeka

Gornje brojke ukazuju na to da većina analiziranih kompanija (54%) ima ispodprosječne tehnološke kompetencije. Njih 31% ima prosječne tehnološke kompetencije, dok 15% karakteriziraju natprosječne tehnološke kompetencije. Dvije kompanije nisu bile obuhvaćene analizom tehnoloških kompetencija zbog ograničene javne dostupnosti finansijskih i drugih informacija.

Analiza dominantne upotrebe vrste materijala u automobilskim kompanijama u BiH za proizvodnju automobilskih dijelova i komponenti data je na slici 16.

Slika 16. Klasifikacija automobilskih kompanija na osnovu dominantne upotrebe vrste materijala (2018)

Aluminij i ostalo - 17, 26%

Bakar i ostalo - 7; 10%

Tekstil i koža - 1; 1%

Materijali na bazi plastike - 8; 12%

Razvoj proizvoda - 4; 6%

Čelik i ostalo - 29; 44%

Cink - 1; 1%

Može se zaključiti da 29 kompanija prerađuje čelične materijale, dok 17 koristi aluminij u svojim proizvodnim procesima. Materijale od bakra i njegovih legura obrađuje sedam kompanija, dok osam proizvođača automobila u BiH prerađuje plastične materijale. Također je zanimljivo napomenuti da jedna kompanija koristi samo cink i njegove legure.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 63 Slika 17. Zastupljenost etabliranih kompanija i novih kompanija u automobilskom sektoru BiH (2018)

Postojeće kompanije - 76%

Potencijalne nove kompanije - 24%

Postojeće automobilske kompanije pozitivno su utjecale na osnivanje novih kompanija. One su također utjecale na kompanije iz drugih industrijskih sektora da se pridruže automobilskoj industriji. Neke kompanije iz automobilskog sektora su počele kao podizvođači postojećih kompanija kojima su mogli dodijeliti određene proizvodne procese ili usluge. Druge su predstavljale ogranke većih međunarodnih kompanija koje BiH smatraju dobrom investicijskom lokacijom, uglavnom zbog njegove industrijske tradicije, blizine EU-a i relativno dobro obrazovane i jeftine radne snage. Dok tradicija i lokacija ostaju važan faktor, treći faktor konkurentnosti radne snage se promijenio u posljednjih nekoliko godina i sve više postaje smetnja prije nego stimulacija za investicije.

Uvođenje standarda kvaliteta posebno je važno u automobilskoj industriji. Prema nalazima istraživanja, samo 33% automobilskih kompanija u BiH ima certifikate IATF 16949. Nadalje, 77%

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 64 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI analiziranih automobilskih kompanija u BiH posjeduje relevantni certifikat sistema upravljanja kvalitetom ISO 9001, dok je 6% bez ikakvog formalnog certifikata.

Slika 18. Standardi kvaliteta u kompanijama automobilske industrije u BiH (2018)

IATF 16949 ISO 9001 Bez certifikata 33% 77% 6%

Automobilske kompanije u BiH primarno proizvode mehaničke dijelove i komponente (64%). One su uključene u sekundarnu proizvodnju (57%), a većina sektorskih kompanija (98%) su specijalizirani proizvođači sastavnih dijelova. Materijali koji se koriste u proizvodnji primarno uključuju čelik (44%) i aluminij (26%). Među 67 analiziranih kompanija, 24% su pridošlice u industriji. U pogledu tehnoloških kompetencija, 15% ima natprosječne tehnološke kompetencije u poređenju s odabranom grupom preduzeća. Na osnovu predstavljenih statističkih podataka možemo zaključiti da je automobilska industrija BiH najzdraviji dio njene ekonomije. Veličina radne snage, izvoz, ulaganja, prihod i profit u industriji rastu, a očekuje se da će se taj trend nastaviti.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 65 RAZVOJ UDJELA BH. INDUSTRIJE U BUDUĆOJ AUTOMOBILSKOJ INDUSTRIJI U posljednje dvije decenije automobilska industrija u BiH je povratila velik dio svojih prijašnjih snaga. Pozitivne perspektive vidljive su u sve većem broju preduzeća i zaposlenika u sektoru, u povećanju prodaje i izvoza, kao i na područjima stručnog znanja i poboljšanja tehnološke osnove. Najveći izazovi uključuju pogoršanje situacije s kvalificiranom radnom snagom, slabe inovacije i istraživanje i razvoj te relativno veliki stepen ovisnosti o stranim partnerima, koji često istovremeno igraju ulogu kupaca i dobavljača.

Automobilsku industriju u BiH možda ne karakterizira veliki broj kompanija, ali one kompanije koje posluju u ovom sektoru sigurno su neke od najbrže rastućih i najbolje razvijenih u smislu tehnologije, upravljanja i organizacije. Ekonomska moć automobilskih kompanija je značajna i kao takva jedna je od pokretačkih snaga ekonomije u BiH. Gotovo je u potpunosti izvozno orijentirana, što znači da se samo mali dio dijelova i komponenti automobilske industrije plasira na lokalno tržište.

Kompanije iz BiH u značajnoj mjeri ovise o svojim inostranim partnerima. Posljedično, svaka promjena na međunarodnom automobilskom tržištu odmah će se odraziti na automobilske kompanije u BiH. Otud postoji potreba za blagovremenim i odgovarajućim prilagođavanjem predviđenim promjenama. U ovom poglavlju automobilske kompanije u BiH su klasificirane na osnovu njihove pripremljenosti za buduće trendove. Nadalje, razrađeni su izazovi i mogućnosti rasta s obzirom na nove tehnologije i tržišne trendove u automobilskom sektoru. Završni dio poglavlja daje nekoliko preporuka za poboljšanje stanja.

6.1. UTJECAJ AUTOMOBILSKIH TRENDOVA NA AUTOMOBILSKE KOMPANIJE U BIH I NJIHOVA SPREMNOST NA BUDUĆE IZAZOVE

Dubinska analiza automobilskih kompanija u BiH sugerira da su kompanije u određenoj mjeri svjesne globalnih automobilskih trendova i njihovog mogućeg utjecaja na poslovanje. Dok su najvećim dijelom svjesne promjena do kojih mogu dovesti električna vozila u automobilskoj industriji, nema mnogo automobilskih preduzeća u BiH koja vode računa o mogućim posljedicama pojave autonomnih vozila, u domeni tehnologija i kroz ekonomiju dijeljenja.

U pogledu industrije 4.0 i digitalizacije, kompanije se mogu svrstati u dvije kategorije i to u one koje u potpunosti prate najnovija zbivanja u ovom polju i one koje to pokušavaju, barem u nekim aspektima. Sve bh. automobilske kompanije obraćaju pažnju na digitalizaciju koja je potrebna za efektivnu komunikaciju sa stranim kupcima. Međutim, dobavljači automobila u BiH rijetko koriste određene moderne tehnologije (3D štampa metala, laserska obrada, brza obrada i hibridne tehnologije).

Svi novi trendovi koje smo naveli zasigurno će utjecati na buduće poslovanje automobilskih kompanija, koje su uglavnom svjesne nužnosti blagovremenog prilagođavanja. S obzirom na mogući utjecaj novih trendova na automobilsku industriju u BiH, kompanije se mogu svrstati u tri kategorije:

1. kompanije čiji proizvodni programi nisu direktno ugroženi novim trendovima (oko 31 kompanije u bazi podataka spada u ovu kategoriju),

2. kompanije koje su djelimično ugrožene razvojem novih industrija (oko 30 kompanija) i

3. kompanije čiji proizvodni programi mogu biti izloženi očekivanim promjenama (oko šest kompanija od ukupno 67).

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 67 Prva grupa obuhvata kompanije koje proizvode dijelove i komponente za sve vrste vozila, bez obzira na to da li su vozila konvencionalna ili je riječ o novim vrstama vozila. Te kompanije proizvode komponente za točkove, kuglične ležajeve, aluminijska kućišta i dijelove, plastične komponente, dijelove sistema hlađenja i tekućine itd. Njihova uloga u globalnom lancu vrijednosti automobila nije ugrožena jer se ne očekuju velike promjene u njihovim proizvodnim programima usljed novih automobilskih trendova. Te kompanije doživljavaju nove trendove više kao prilike, a ne prijetnje.

Dijelovi i komponente vozila koji ne prolaze velike promjene s dolaskom električnih vozila i novih trendova uključuju sljedeće: šasija, karoserija, glavčina točka, kočnice, ovjes, prednja i stražnja svjetla, interijer automobila (sjedala, prekidači, instrument table, dodaci, staklo za automobile, sistemi za pasivnu i aktivnu zaštitu vozača, putnika i pješaka). Sve te dijelove i komponente treba doraditi do određene mjere s obzirom na dva dominantna zahtjeva, a to su smanjenje mase i digitalizacija.

Kompanije iz sljedeće grupe, koje su djelimično izložene novim trendovima, proizvode komponente za teretna i specijalna vozila i motore (teretna vozila, autobuse, specijalna vozila). Te kompanije su svjesne da će novi trendovi promijeniti automobilsku industriju, ali vjeruju da još uvijek nema direktne prijetnje njihovim proizvodnim programima. Svjesne svojih ograničenja i prijetnji koje nose novi trendovi, takve kompanije se bore za razvoj novih projekata i uvođenje novih proizvodnih programa koji će im omogućiti da ostanu konkurentne na promjenjivom tržištu automobila. One se najčešće odluče ulagati u uvođenje aluminijskih i plastičnih dijelova. Treća grupa uključuje kompanije kojima novi trend predstavlja prijetnju. To su kompanije koje proizvode dijelove za SUS motore, ispušne sisteme, filtere za gorivo, prijenosne sisteme itd. I one su također svjesne promjena uzrokovanih novim trendovima te, poput prethodne grupe, razvijaju nove projekte kako bi se pozicionirale na budućem tržištu dijelova i komponenti automobilske industrije. Najveće prijetnje koje proizlaze iz predviđenih promjena usmjerene su upravo na tu grupu preduzeća.

Dijelovi i komponente vozila čija će proizvodnja proći kroz značajne promjene uslijed pojave prepoznatih svjetskih trendova uključuju SUS motore, SUS opremu (sistem ubrizgavanja goriva, sistem hlađenja, sistem upravljanja sagorijevanjem, skladištenje, transport i sistem za pročišćavanje goriva, ispušni sistem), sisteme za transformaciju i prijenos snage (mjenjači, osovine).

Dijelovi i komponente vozila čija će proizvodnja rasti s dolaskom identificiranih svjetskih trendova uključuju baterije, upravljanje baterijama, hlađenje i ponovno punjenje, pogone elektromotora, prijenosne i transformatorske sisteme, autonomne sigurnosne sisteme vožnje, nove komunikacijske sisteme, grijne sisteme putničkog prostora i nove informatičke sisteme.

Međutim, domaće kompanije obuhvaćene istraživanjem smatraju da očekivane promjene neće stići tako brzo. Promjene koje utječu na tržište automobila postepeno će se uvoditi u industriji, ostavljajući dovoljno vremena za prilagođavanje. Takav stav jača i činjenica da električna vozila prate i određena specifična pitanja, poput infrastrukture za punjenje, odlaganja istrošenih baterija, snage naftnih lobija, ograničene kupovne moći kupca itd. Kompanije pokazuju visok nivo svjesnosti o stanju na tržištu u automobilskoj industriji zahvaljujući svojim dobrim vezama sa stranim partnerima, kupcima i dobavljačima. Također su upoznate s najnovijim dostignućima kroz učešće u međunarodnim industrijskim trgovinama. Automobilske kompanije u BiH svjesne su i šanse i mogućnosti koje donosi nova tehnologija i tržišni trendovi, kao i izazova i opasnosti ukoliko propuste priliku za prilagođavanje.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 68 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 6.2. POTENCIJALNE NOVOPRIDOŠLICE U INDUSTRIJI NA OSNOVU BUDUĆIH TRENDOVA

Pored gore navedene tri grupe već osnovanih automobilskih kompanija, postoji posebna grupa potencijalnih novopridošlica u industriji. Riječ je o kompanijama koje trenutno ne obavljaju primarno djelatnosti u automobilskoj industriji ili kompanije koje su relativno nove u ovom sektoru, ali njihov portfelj proizvoda i usluga nudi dobre izglede u smislu uočenih promjena i kretanja. Te kompanije se ponajprije bave IKT-om, dizajnom proizvoda, preciznom mašinskom obradom, proizvodnjom električnih dijelova i komponenti, proizvodnjom materijala malih težina, obradom itd. U nastavku su opisane ključne karakteristike 15 kompanija koje spadaju u tu grupu.

Potencijalne novopridošlice u automobilskoj industriji mogu se svrstati u tri glavne kategorije:

1. IKT kompanije,

2. kompanije s tehnološkim potencijalom prikladnim za automobilsku industriju,

3. nove kompanije koje su osnovale strane automobilske kompanije.

Kompanije s dominantno IKT djelatnostima relativno su mlade i pružaju usluge za različita područja industrije i sektore (industrijski dizajn, softver, IKT rješenja itd.). Posljednjih godina su te kompanije postale više orijentirane na pružanje usluga automobilskoj industriji, uglavnom stranim kupcima i partnerima. Kompanije na ovom polju ne zahtijevaju velika ulaganja i nisu suočene sa značajnijim izazovima pitanja radne snage, za razliku od ostale dvije grupe novopridošlica u automobilskoj industriji. S obzirom na očekivane trendove, ta grupa kompanija može predstavljati važne buduće aktere u automobilskoj industriji BiH i na svim potencijalnim područjima - električnim, autonomnim i povezanim vozilima, kao i u razvoju rješenja za ekonomiju dijeljenja.

S obzirom na postojanje odgovarajućih tehnoloških rješenja, sljedeću grupu novopridošlica automobilske industrije čine uglavnom registrirane kompanije sa izrazito fleksibilnom proizvodnom bazom i visokim tehnološkim nivoom (obrada, plastičnost, CAD/CAM, FEM). Takve kompanije se mogu brzo prilagoditi proizvodnji automobilskih dijelova i komponenti (što uključuje postojeće i nove automobilske proizvode). One imaju veliku bazu kupaca preko različitih industrijskih sektora i mogu odmah prilagoditi svoju proizvodnju automobilskoj industriji i ispunjavaju uslove za proizvodnju velikog obima.

Treća grupa novopridošlica u industriji zapravo su nove automobilske kompanije, koje su osnovane uglavnom uz podršku međunarodnih kompanija. One proizvode dijelove i komponente za automobilsku industriju. U većini slučajeva te kompanije predstavljaju podružnice matičnih društava iz EU. Zapravo mnoge djeluju kao pružatelji usluga svojih osnivača i u potpunosti ovise o svojim matičnim kompanijama. Međutim, te kompanije mogu postati samostalnije i samoodržive ako uspiju pronaći pravu nišu unutar svoje grupe. Postoji nekoliko primjera gdje preduzeća osnovana od strane inostranih matičnih kompanija prevaziđu svoju ulogu interne obrade kako bi postala visoko neovisna preduzeća sa značajnim autonomnim funkcijama i ulogama unutar grupe. Ovisno o daljnjem toku razvoja u automobilskoj industriji, kompanije u ovoj grupi mogu dobiti priliku da igraju važniju ulogu u određenim područjima.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 69 6.3. IZAZOVI I MOGUĆNOSTI RASTA AUTOMOBILSKIH KOMPANIJA U BIH

Ovisno o karakteristikama njihovih proizvodnih programa, bh. proizvođači u automobilskoj industriji suočavaju se s različitim izazovima. Neki će morati uložiti značajne napore na usklađivanju i unapređenju kako bi se mogli baviti novim trendovima, a mnogi smatraju da njihova pozicija nije ugrožena i radije to vide kao priliku za rast.

Nalazi analize automobilskog sektora u BiH dodatno su produbljeni detaljnim intervjuima s 12 kompanija odabranim iz baze podataka o 67 dobavljača automobilske industrije u BiH. Tih 12 kompanija odabrano je na osnovu njihove ekonomske moći, značaja u lancu vrijednosti i važnosti za automobilsku industriju. Procjene su rađene na osnovu veličine njihove radne snage, prihoda, korištenja novih tehnologija i složenosti proizvodnog procesa.

Anketirane kompanije navele su svoje najznačajnije prednosti i nedostatke, prikazane u sljedećoj tabeli.

Tabela 9. Ključne prednosti i nedostaci anketiranih kompanija (po njihovom vlastitom mišljenju)

• Još uvijek relativno jeftina radna snaga • Povoljan geografski položaj (blizina EU) • Širok raspon proizvodnih pogona i stručnosti • Brz odgovor, proizvodnja i isporuka • Fleksibilnost u proizvodnji • Tradicija u industrijskoj proizvodnji, evropske navike i tehnologije PREDNOSTI • Poštivanje ugovora i sporazuma

• Nezadovoljavajuće vještine i iseljavanje radne snage • Nedostatak standarda kvaliteta • Slabija tehnologija u poređenju s konkurentima • Loša infrastruktura • Politička i ekonomska nestabilnost u BiH MANE • Loš imidž zemlje • Slaba pozicija u pregovorima (s velikim igračima) • Mala izdvajanja za ulaganja i razvoj

Gore navedene prednosti i nedostaci ukazuju na mogućnosti rasta i izazove za bh. automobilske kompanije. Položaj automobilskih kompanija analiziran je iz nekoliko različitih perspektiva, uključujući tehnologije, radnu snagu, položaj na tržištu, planove i viziju, saradnju i promotivne napore. Nalazi o izazovima i prilikama za rast prikazani su u nastavku za svaki od gore navedenih aspekata.

6.3.1 TEHNOLOGIJE

Tehnološki nivo preduzeća je važna karakteristika koja definira njihov nivo produktivnosti i efikasnosti. Tehnološki nivo se ne odnosi samo na vrste mašina i opremu koje kompanije koriste, već i na načine obrade u procesu proizvodnje, metode dizajna, razmjenu podataka i vrijeme potrebno za dizajn, tehničke pripreme i proizvodnju. Omjer ukupnog dohotka i veličine radne snage također se smatra jednim od važnih indikatora tehnološkog nivoa kompanije.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 70 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Imajući u vidu obim istraživanja, može se razgovarati o tri tehnička nivoa i to visokom, srednjem i niskom, naznačenim na slici 19.

Slika 19. Tehnološki nivoi automobilskih kompanija u BiH

• fleksibilne proizvodne stanice i automatske proizvodne linije • primjena CAD/CAM ili PLM tokom faze projektiranja VISOK • automatska razmjena podataka • kratko vrijeme narudžbe – izrade – isporuke

• zasebne fleksibilne proizvodne linije • korištenje CNC mašina i CAD sistema SREDNJI • srednje vrijeme narudžbe – izrade – isporuke

• univerzalne mašine uz manuelni rad NIZAK • dizajn i razvoj koji podržava CAD • srednje do dugo vrijeme narudžbe – izrade – isporuke

Kompanije koje koriste fleksibilne proizvodne stanice i automatske proizvodne linije i primjenjuju CAD/CAM (Computer Aided Design/Computer Aided Manufacturing) ili PLM (Product Lifecycle Management) sisteme tokom faze projektiranja smatraju se kompanijama na visokom nivou u smislu njihovih tehnologija. Te kompanije obično koriste automatske sisteme za razmjenu podataka i održavaju kratko vrijeme narudžbe, izrade i isporuke.

Drugu grupu, srednjeg tehnološkog nivoa, karakterizira proizvodnja proizvoda na pojedinačnim fleksibilnim proizvodnim linijama, uz pomoć CNC (Computer Numerical Control) mašina i CAD sistema, te srednjim rokom narudžbe, izrade i isporuke.

Treća grupa su kompanije s niskim tehnološkim nivoom i većinom ih karakterizira proizvodnja na univerzalnim mašinama i prisustvo manuelnog rada. Dizajn i razvoj proizvoda izvodi se uz pomoć CAD sistema, a vrijeme narudžbe, izrade i isporuke je srednje do dugo.

Većina ispitanih kompanija pažljivo razmatra nove trendove (primarno električne, ali i autonomna i povezana vozila, ekonomiju dijeljenja, digitalizaciju, nove tehnologije). Međutim, njihova usklađenost s novim zahtjevima ovisi o kategoriji kojoj pripadaju:

` kompanije čiji proizvodni program ne ovisi o novim tehnologijama (npr. sklopovi točkova, sjedišta i interijeri, ležišta, sigurnosni sistemi itd.). Te se kompanije ne bave novim trendovima već se radije okreću novim tehnologijama i digitalizaciji svojih procesa.

` kompanije čiji proizvodni program ovisi o novim trendovima (npr. dijelovi SUS motora, ručni mjenjači za vozila sa SUS motorima, tekućine za filtere goriva itd.). Te kompanije tvrde da njihovi postupci još uvijek nisu direktno ugroženi, ali su svjesne potencijalne opasnosti i rade na izradi planova za ublažavanje promjena u zahtjevima tržišta.

` kompanije sa fleksibilnom tehnologijom čija proizvodnja dijelova i komponenti za automobilsku industriju ima relativno mali udio u odnosu na njihovu ukupnu proizvodnju. Te kompanije nemaju posebne planove kada su u pitanju novi trendovi. Lako će im se prilagoditi i pokrenuti proizvodnju novih dijelova i komponenti.

` kompanije koje su suštinski proizvodni pogoni međunarodnih korporacija. Te su kompanije u potpunosti ovisne o svojim matičnim kompanijama koje vode računa o svim aspektima poslovanja, uključujući utjecaj novih trendova.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 71 Svaka od gore navedenih grupa kompanija ima specifične karakteristike u pogledu spremnosti prihvatanja novih trendova. U principu, što je viši tehnološki nivo, to su sofisticiraniji proizvodni potencijali i komunikacija s kupcima te je kraće vrijeme projektiranja i proizvodnje. Međutim, prelazak na potpuno nove proizvode i usluge može potrajati mnogo duže nego u kompanijama s niskim tehnološkim nivoom koje koriste univerzalne mašine i manuelni rad.

Nekoliko anketiranih kompanija već razmatra mogućnosti tranzicije i priprema planove i projekte za ublažavanje rizika povezanih s promjenama u automobilskoj industriji. Iako većina kompanija vjeruje da tranzicija neće biti brza, neke kompanije, u nastojanju da smanje svoju ovisnost o nestabilnoj automobilskoj industriji, već razmišljaju o proizvodnji alternativnih proizvoda za druge industrijske sektore.

Kompanije koje su više ovisne o novim tržišnim trendovima planiraju reorganizirati svoje pogonske kapacitete prelaskom na proizvodnju za druge industrije. U mnogim slučajevima se radi o pripremi novih alata i materijala, jer je osnovna mehanizacija fleksibilna i omogućava takvu transformaciju.

Transformacija proizvodnog programa će biti intenzivnija za kompanije u vlasništvu međunarodnih korporacija, jer imaju namjenske mašine i opremu, a proizvode za jednog kupca odnosno matičnu tvrtku, tj. svog vlasnika. Takva transformacija bi iziskivala značajna ulaganja i dug period provedbe. Aktivnosti koje u tom pogledu planiraju anketirane kompanije mogu se sažeti na sljedeći način:

` nabavka novih tehnologija i proširenje proizvodnje (koja se prvenstveno zasniva na preradi lakih legura i plastike),

` proširenje postojećih i izgradnja novih proizvodnih pogona,

` razvoj prototipskih dijelova za nova vozila,

` diversifikacija kupaca (iz drugih industrija),

` digitalizacija i automatizacija poslovnih procesa i

` poboljšanje internih procesa i planiranja.

Neke kompanije navode da su već primijetile fluktuacije u automobilskoj industriji, tvrdeći da su kupci posljednjih mjeseci mijenjali, pa čak i otkazivali narudžbe češće nego inače. Konkretno, takva situacija već utječe na učinak jednog od dobavljača komponenti u BiH za mašine automobilske industrije koji navodi da su narudžbe pale za 10%. Najzanimljivije mišljenje o očekivanim trendovima i promjenama u industriji izrazio je i predstavnik jedne od brzorastućih kompanija koja proizvodi plastične komponente za SUS motore: „Onaj koji uspije odrediti pogon budućnosti, sigurno pobjeđuje”. Ta izjava živo ilustrira trenutno stanje nepredvidivosti u automobilskoj industriji.

6.3.2 RADNA SNAGA

Automobilske kompanije u BiH uključene u bazu podataka zapošljavaju oko 11.000 osoba. Broj zaposlenika porastao je za 28% od 2016. do 2018. U 12 anketiranih kompanija zaposleno je blizu 4.150 ljudi ili 350 u prosjeku. S obzirom na očekivano širenje njihovog poslovanja, te kompanije su izrazile potrebu za povećanjem broja zaposlenih u kratkom, srednjem i dugoročnom periodu. Kratkoročno (2 godine), 12 anketiranih kompanija će trebati oko 950 dodatnih zaposlenika, u srednjoročnom periodu (2-5 godina) 650, dok će dugoročno (preko 5 godina) trebati oko 1.470 zaposlenika. Ako se ta prognoza ostvari, ukupan broj zaposlenih porast će na 7.220 ili gotovo 75%, a to je samo u 12 anketiranih kompanija.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 72 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Potreba za novim zaposlenicima ukazuje na dobre izglede u automobilskoj industriji BiH. Međutim, radna snaga postaje značajan problem, čemu doprinosi istovremeno nekoliko faktora:

` odlazak kvalificirane radne snage;

` predviđanje novih i dodatnih zahtjeva u pogledu vještina i znanja s obzirom na nove tehnologije i trendove na tržištu;

` sve veća potražnja za radnom snagom zbog očekivanog porasta poslovanja automobilskih kompanija u BiH.

Nezadovoljstvo automobilskih kompanija dostupnošću kvalificirane radne snage na lokalnom tržištu rada potaknulo je mnoge da se usmjere na ljudske potencijale svojih novih zaposlenika, a ne na njihovo prethodno iskustvo. Konkretnije, kompanije su odlučile uložiti u obrazovanje i osposobljavanje radne snage. Usljed niske ponude radne snage s odgovarajućim obrazovnim kvalifikacijama, kompanije pribjegavaju zapošljavanju osoba sa završenim samo osnovnim obrazovanjem. Kada je riječ o radu i obrazovanju profila, operateri za livenje, operateri CNC mašina, zavarivači i bravari su najtraženiji radnici, a inženjeri elelektrotehnike i mašinstva su najtraženiji u grupi radnika s visokom stručnom spremom.

Uprkos dobrim izgledima za dodatna radna mjesta i rastućoj potražnji za radnom snagom, cjelokupna situacija na bh. tržištu rada nije svijetla. Od svih potencijalnih poslovnih izazova, radna snaga je trenutno najvažnije pitanje za kompanije. Ključni problemi uključuju sljedeće:

` nedostatak kvalificirane radne snage u cijeloj zemlji;

` radna snaga ima nezadovoljavajuće vještine zbog loše prakse (strukovne škole), loših radnih navika, slabog interesa u radu, nedostatka znanja stranog jezika itd.;

` loš obrazovni sistem koji se vrlo malo fokusira na praktične vještine radne snage;

` velika fluktuacija kvalificirane radne snage i smanjenje radne snage – odlazak u inostranstvo na bolje plaćene poslove;

` nelojalna konkurencija povezana s neregistriranom ekonomskom aktivnošću;

` visoki porezi i doprinosi na isplaćene plaće (oko 70%);

` nedostatak ravnoteže između privatnog i javnog sektora (bolje plaće u javnom sektoru, s manje odgovornosti)11.

Postoji nekoliko mogućnosti za poboljšanje stanja radne snage. Kompanije mogu uvesti određene interne mjere zadržavanja radne snage (povećanje plaća12, bolji uslovi rada, mogućnosti za napredovanje u karijeri, profesionalni razvoj zaposlenika, briga o porodicama zaposlenika itd.). Neke kompanije su već uložile značajne napore kako bi zadržale svoje ključne zaposlenike neophodne za nesmetan i kontinuiran rad.

11 To je uobičajen stav kod predstavnika automobilskih kompanija. Nažalost, ne može se potvrditi i podacima, jer ne postoje javno dostupne statistike o prosječnim plaćama u javnom sektoru. Međutim, prosječne plaće u čitavoj prerađivačkoj industriji (uključujući automobilski sektor) iznose 73% prosječne plaće isplaćene u BiH u 2018. godini. Mala je vjerovatnoća da je ispravna pretpostavka da se određeni iznosi isplaćuju zaposlenima u gotovini, pored formalno isplaćenih plaća, imajući u vidu da su bh. automobilske kompanije prije svega dobavljači međunarodnih kompanija koje obično ne rade s gotovinom. U većini slučajeva, bolja finansijska disciplina u zemlji ne dopušta jednostavan prijenos novca s formalnih na neformalne kanale. 12 Mnoge kompanije imaju tendenciju povećanja plaća kako bi zadržale svoje zaposlenike. Neke su već znatno povećale plaće za određene ključne pozicije, tako da plaće sada iznose 50% plaća isplaćenih za usporedive poslove u EU. To je moguće samo za kompanije u kojima je snažno zastupljena tehnologija, ali ne i za kompanije s velikim udjelom manuelnog rada.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 73 Većina anketiranih kompanija smatra da će nove tehnologije i tržišni trendovi zasigurno utjecati na radnu snagu. Kompanije očekuju češće promjene u narudžbama zajedno s većim zahtjevima budućih kupaca (npr. razvoj proizvoda, prototipiranje itd.). Kada do toga dođe, kompanijama će trebati kvalificiranija radna snaga. Također će biti potrebni novi profili vještina s novimi naprednim znanjem. Stoga kompanije očekuju da će rasti potražnja za primijenjenim mašinskim programiranjem, kao i za inženjerima mehatronike i kvalificiranim CNC programerima.

Konkurencija između kompanija može postati intenzivnija jer se kompanije natječu za osiguravanje kvalificirane radne snage. Neke kompanije već poduzimaju korake u borbi protiv svojih konkurenata u tom području. Raspoloživost radne snage utječe na odabir lokacije postrojenja i proizvodnih pogona više nego bilo koji drugi proizvodni element i zahtjev. U tvornicama sa serijskom proizvodnjom je uvijek kritična ravnoteža između radne snage i opreme; ako rastu troškovi radne snage, umjesto toga će se kupiti nove mašine.

6.3.3. MARKET POSITION

Kao što je prethodno navedeno, 63% od 67 analiziranih automobilskih kompanija u BiH posluje u podsektoru mašinske obrade, 17% slijedi specijaliziranu proizvodnju, 8% pruža usluge IKT-a i projektiranja u automobilskoj industriji, 6% proizvodi elektrodijelove za konvencionalna vozila, dok preostali dio kompanija prerađuje tekstil i plastiku za automobilsku industriju. Automobilske kompanije iz BiH mogu se unaprijed dominantno klasificirati kao specijalizirani proizvođači komponenti, sa samo jednim globalnim standardizatorom, bez integratora sistema i s nekoliko dobavljača sirovina. Iako samo nekolicina ovih kompanija održava direktne odnose s vodećim proizvođačima automobila, sve su pozicionirane u evropskim i svjetskim automobilskim lancima vrijednosti.

Položaj automobilskih dobavljača iz BiH u lancu vrijednosti detaljnije je analiziran na uzorku od 12 anketiranih kompanija. Većina njih proizvodi različite dijelove13 za proizvođače originalne opreme (OEM), odnosno dobavljače komponenata. Dvije kompanije proizvode dijelove mašina i mašine za OEM dobavljače mašina. Stoga je devet od 12 anketiranih kompanija u osnovi dobavljač proizvoda/komponenti bez direktnog kontakta s originalnim proizvođačima. Jedan proizvođač aluminijskih točkova proizvodi finalne proizvode, ali isporučuje ih OEM-ovima putem posrednika. Samo dvije od 12 anketiranih kompanija koje proizvode pumpe za ulje i vodu te plastične komponente i sisteme ugrađene u vozila direktno stižu do proizvođača automobila.

Proizvodna sredstva dolaze uglavnom iz EU-a (Italija, Njemačka, Švedska, Slovenija, Hrvatska, Poljska, Slovačka, Češka), ali i iz Rusije, SAD-a, Kine i Južne Koreje. Samo tri od 12 ispitanih kompanija imaju dobavljača u BiH, među kojima je jedno trgovačko preduzeće i dvije uslužne/ proizvodne kompanije. Otprilike jedna polovina dobavljača pruža stvarnu podršku automobilskim kompanijama iz BiH u razvoju proizvoda, informacijama o novim materijalima, primjenom tehnologija i tehničkih savjeta. Tri od 12 anketiranih kompanija su već uključene u rad na proizvodnji vlastitih proizvodnih sredstava, a jedna kompanija razvija rješenje. Preostalih osam kompanija smatra da nema mogućnosti za lokalnu proizvodnju ili snabdijevanje proizvodnim sredstvima potrebnim za njihove trenutne proizvodne programe.

Kada je riječ o kupcima, svi kupci su proizvođači komponenti za velike automobilske kompanije i za OEM-ove, u dva ili tri slučaja. Kompanije općenito održavaju dobru saradnju s kupcima s obzirom na razvoj proizvoda, unapređenje i kontrolu, radionice i prijenos znanja, savjete, informacije i razmjene ideja itd. OEM-ovi i njihovi dobavljači su najzahtjevniji kupci s tendencijom da pomognu svojim dobavljačima da se unaprijede kroz različite mjere (provođenje revizija, postavljanje godišnjih ciljeva, smanjenje zahtjeva, troškova i cijena, poboljšanje proizvodnih procesa, prijenos znanja, obuka, snabdijevanje novom opremom, upravljanje kvalitetom, uvođenje inovacija, poboljšanje organizacije itd.).

13 Dijelovi za livenje cinka, dijelovi izrađeni od aluminija, čelični prstenovi za kuglične ležajeve, filteri za ulje, električni dijelovi, komutatori, ležišta.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 74 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Anketirani domaći proizvođači automobilskih dijelova i komponenti u pravilu nisu zabrinuti zbog konkurencije, posebno domaće. Strani konkurenti koji mogu ugroziti poslovanje domaćih automobilskih kompanija dolaze iz Kine, Južne Koreje i SAD-a. Blizu su i konkurenti iz Rumunije, Poljske, Češke, Slovenije i Italije. Generalno, rijetki su slučajevi saradnje s konkurentima. Neke kompanije sarađuju sa svojim konkurentima na međunarodnim tržištima kako bi mogle odgovoriti na potrebe velikih projekata. Postoji nekoliko primjera saradnje u zemlji (npr. SIK i PASS sa Saraj-Komercom; TMD s Unis Tokom itd.).

Kada je riječ o saradnji domaćih kompanija, važno je napomenuti da je 12 kompanija iz Hercegovine nedavno osnovalo klaster metala i plastike, koji bi mogao postati relevantan akter u automobilskoj industriji BiH. Više detalja o saradnji dostupno u nastavku.

6.3.4. PLANOVI I VIZIJA

Automobilske kompanije uglavnom razvijaju i slijede operativne planove i strategije. Većina tih kompanija ima stalne i stabilne kupce. Međutim, one i dalje aktivno tragaju za novim kupcima, s izuzetkom kompanija čiji su isključivi kupci njihova matična društva iz inostranstva. Gotovo sve kompanije imaju stabilan tržišni udio i stalan rast prodaje i prihoda (od 3% do 20% na godišnjem nivou).

Automobilske kompanije u vlasništvu međunarodnih kompanija svoje matične kompanije smatraju liderima u novim tehnologijama. Dvije od nekoliko anketiranih kompanija sebe smatraju liderima u automatizaciji i digitalizaciji, dok se druge kompanije ne vide u ulozi lidera u novim tehnologijama. Ključni razlog za to je da one nemaju svoje vlastite odjele za razvoj proizvoda. U većini slučajeva, kupci osiguravaju kompletne specifikacije proizvoda te su kompanije zadužene samo za proizvodnju.

Veliki broj anketiranih kompanija se vidi u automobilskoj industriji u narednih 10 godina i dalje. Međutim, svjesne su izazova koji proizlaze iz novih trendova i različito odgovaraju na potencijalne prijetnje i prilike. Neke kompanije će pokušati prihvatiti nove trendove i već rade na reorganizaciji svojih pogona, dok će ostale radije ograničiti svoju ovisnost o autoindustriji i proširiti svoje aktivnosti na ostale grane i područja. U odgovoru na nove trendove, anketirane kompanije su aktivno razmotrile nabavku novih tehnologija (prvenstveno zasnovanih na obradi lakih legura i plastike), diversifikaciju kupaca (iz drugih industrija), proširenje proizvodnih objekata i digitalizaciju poslovnih procesa.

Kompanije rijetko mijenjaju svoj proizvodni portfelj, dok asortiman njihovih proizvoda ostaje stabilan. Ključni razlog te stabilnosti je taj što se roba automobilske industrije obično proizvodi serijski. Ako postoji potreba za promjenom proizvoda, kupci postepeno započinju takve promjene i ne zahtijevaju značajne izmjene od strane proizvođača. Proizvodni program automobilske industrije je zasnovan na projektnom pristupu, gdje je trajanje pojedinačnog projekta obično između pet i sedam godina. Kao dio normalnog razvojnog ciklusa u automobilskoj industriji, neki projekti su nastavili s radom tokom dužeg perioda, neki projekti su otkazani, a drugi su uvedeni. Većina anketiranih kompanija doživljava prijelaz na proizvodnju proizvoda za druge industrije kao stvar pripreme alata i sredstava jer je njihova osnovna mehanizacija fleksibilna i omogućuje takvu transformaciju. S obzirom na potrebno vrijeme, prilagođavanje proizvodnji ostalih proizvoda trajalo bi od 15 dana do devet mjeseci. Međutim, transformacija proizvodnog programa bi bila zahtjevnija kod kompanija u vlasništvu međunarodnih korporacija, jer posjeduju namjenske mašine i opremu, a proizvode za jednog kupca, matičnu kompaniju, tj. njihovog vlasnika. Takva transformacija iziskivala bi značajna ulaganja i dug period provedbe.

Sve anketirane kompanije navode da su im proizvodi u potpunosti u skladu sa zahtjevima kupaca, ali također ističu da imaju priliku predložiti poboljšanja proizvoda i procesa. Kupci obično trebaju odobriti takva poboljšanja prije nego se primijene u proizvodnji. U mnogim slučajevima poboljšanja se javljaju spontano, zbog potrebe za povećanjem efikasnosti i rješavanjem problema u proizvodnim procesima.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 75 S obzirom na značajne tehnološke i tržišne promjene koje bi mogle utjecati na njihovo poslovanje u budućnosti, jedna grupa anketiranih kompanija navodi da promjene neće značajno utjecati na njeno poslovanje. Ta grupa preduzeća je uglavnom u vlasništvu međunarodnih korporacija ili njihovi proizvodi nisu predmet promjena koje zahtijevaju novi trendovi. Druga, značajnija grupa kompanija ističe da će sigurno morati promijeniti ili prilagoditi svoje proizvode i pogone kako bi odgovorila na promjene i nove trendove. Međutim, nema saglasnosti oko dinamike nadolazećih promjena ili oko onoga što bi one mogle donijeti. Mnoge kompanije vjeruju da će promjene doći sporo, zbog snažne pozicije postojećih SUS motora i proizvođača fosilnih goriva te tehnoloških poteškoća u praktičnoj primjeni novih tehnologija (npr. cijena, sigurnost i odlaganje baterija električnih vozila, brzina punjenja i infrastruktura za punjenje, itd.).

Većina anketiranih automobilskih dobavljača i dalje doživljava nove automobilske trendove kao priliku, a ne kao prijetnju. Neki su već odgovorili sa širenjem proizvodnje, nabavkom novih tehnologija, izgradnjom novih proizvodnih pogona, pa čak i razvojem prototipskih dijelova za nove automobile. Osim toga, kompanije odgovaraju na nove trendove poboljšanjem njihovih internih procesa i planiranja, te fokusirajući se na digitalizaciju i automatizaciju proizvodnih procesa te na sajmove i razmjenu informacija sa svojim kupcima. Ponovno treba napomenuti da kompanije u vlasništvu stranih korporacija nemaju slobodu u odlučivanju o približavanju trendovima, jer odluke donose korporacije.

U nekoliko slučajeva se ovisnost o matičnim kompanijama doživljava kao ograničavajući faktor u boljem odgovoru na nove tehnološke i tržišne trendove. Ostala značajnija ograničenja su:

` nepotpuna digitalizacija u proizvodnim procesima i cjelokupnom poslovanju,

` problem s vještinama i dostupnošću radne snage,

` poresko opterećenje i doprinosi (na plaće),

` spore i komplicirane procedure javne uprave (birokratija),

` loš imidž zemlje,

` nedostatak interesa kvalitetnih kupaca,

` nepredvidivost tržišta automobilskih mašina (česte promjene zadnjih mjeseci).

Kompanije navode sljedeća prioritetna poslovna poboljšanja koja se trebaju postići u pogledu novih trendova i to proširenje proizvodnih pogona, diversifikacija kupaca, ulaganja u novu opremu, primjena novih tehnologija, poboljšanje radne snage, uvođenje pogona za razvoj proizvoda, implementacija procesa automatizacije i digitalizacije (pametna tvornica), bolje usklađivanje sa zahtjevima kupaca, uvođenje standarda kvaliteta i poboljšanje organizacije. Ti prioriteti uključuju gotovo svaki mogući razvojni put. Stoga se može zaključiti da automobilski dobavljači iz BiH slijede svjetske trendove poboljšanja poslovanja.

Gotovo sve anketirane kompanije su izradile investicijske planove. Planovi uključuju prije svega kapitalna ulaganja u opremu i proširenje proizvodnih pogona. Zanimljivo je napomenuti da većina preduzeća ne navodi finansije kao moguće ograničenje u provedbi svojih planova, već se usmjerava na pitanja u vezi s radnom snagom i birokratskim procedurama.

Na pitanje gdje vide svoje kompanije za 10 do 15 godina, kada će se realizirati njihovi planovi, predstavnici kompanija, generalno, izrazili su prilično optimistična viđenja svojih proizvodnih grana i niša. Neke kompanije planiraju značajno proširiti svoje kapacitete, uz povećanje zapošljavanja (neke čak i do 500 zaposlenih), dok druge kompanije namjeravaju uvesti nove tehnologije, ostvariti bolje strateško pozicioniranje i poboljšati pristup kupcima.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 76 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Anketirane kompanije obično ulažu u tehnološku opremu na godišnjem nivou. Devet kompanija je uložilo u novu opremu, a tri kompanije su uložile u korištenu i novu opremu. Neke kompanije se suočavaju s izazovima u održavanju složene opreme s naprednim nivoom automatizacije. Takvi izazovi se mogu riješiti angažiranjem vanjskih stručnjaka i servisnog osoblja proizvođača opreme. Kompanije su u potpunosti svjesne prednosti (veća produktivnost i efikasnost) i rizika (manja fleksibilnost i veća početna ulaganja) nabavke nove opreme s visokim stepenom automatizacije. Isto vrijedi za nabavku korištene opreme. Tu opremu je teško i skupo održavati, ima nižu efikasnost i produktivnost, ali zahtijeva manje početnih ulaganja. Investicijske odluke o nabavci opreme direktno su vezane za stavove tih kompanija o novim tehnološkim trendovima i njihovom očekivanom utjecaju na dobavljače u automobilskoj industriji. Većina kompanija očekuje „promjene koje se neće dogoditi tako brzo”.

6.3.5. SARADNJA

Anketirane kompanije održavaju saradnju s drugim relevantnim akterima u automobilskoj industriji kada je u pitanju obrazovanje (sa strukovnim školama, fakultetima/visokoškolskim ustanovama, centrima za obrazovanje i osposobljavanje, privrednim komorama, udruženjima poslodavaca, certifikacijskim tijelima te laboratorijama i institutima, poput Instituta za zavarivanje Tuzla). Najveća očekivanja imaju od privrednih komora u smislu njihove podrške u pronalaženju kupaca putem sajmova, B2B-ova i edukacija. Značajan broj anketiranih kompanija oslanja se na vlastite snage i nema posebna očekivanja od institucija.

Kada je riječ o saradnji s njihovim konkurentima, većina anketiranih kompanija naglašava nedostatak prilika za takvu saradnju jer nemaju konkurenciju u BiH. Međutim, neke kompanije ističu odličnu saradnju s drugim lokalnim i regionalnim kompanijama. Ta saradnja se zasniva na korištenju komplementarnih proizvodnih pogona (procesa i tehnologija) koje kompanije nemaju u svom proizvodnom portfelju, kao što su proizvodnja alata, površinska zaštita itd. Takva saradnja je uspostavljena u okviru istog lanca vrijednosti, a predstavlja novu vezu u lancu. U jednom slučaju, saradnja je uspostavljena s direktnim konkurentom u svrhu ispunjavanja zahtjeva stranog kupca u smislu količina.

Može se zaključiti da je većina anketiranih kompanija spremna na saradnju s dobrim partnerima na projektima od zajedničkog interesa, bez ikakvih predrasuda. Međutim, domaće automobilske kompanije u vlasništvu stranih korporacija prilično su ograničene u saradnji s lokalnim i regionalnim preduzećima. Tim kompanijama je lakše uspostaviti saradnju sa institucijama za podršku nego održavati saradnju s drugim kompanijama.

6.3.6 PROMOTIVNE PRAKSE

Promotivne aktivnosti anketiranih kompanija proporcionalne su nivou neovisnosti o matičnim kompanijama. Kompanije u vlasništvu međunarodnih korporacija nemaju ni potrebe ni ovlaštenja za razvoj i korištenje promotivnih alata, jer je to nešto čime se bave njihove matične kompanije. S druge strane, kompanije koje nisu u vlasništvu stranih korporacija, a koje posluju samostalno, koriste različite promotivne alate, uključujući posjete specijaliziranim sajmovima (Stuttgart, Nuremberg, Frankfurt, Wolfsburg itd.), B2B sastanke, digitalni marketing, pripremu štampanih promotivnih materijala itd. Te promotivne aktivnosti su prvenstveno namijenjene za EU, ali postoje i napori u odgovoru na druga tržišta, poput Turske.

Ta grupa samostalnih kompanija obično priprema marketinške i promotivne planove i razumije njihovu važnost za svoje prisustvo na tržištu, konkurentnost, prodaju i poslovanje. Preduzeća koja razvijaju i provode marketinške planove uglavnom su zadovoljna rezultatima njihove primjene, ali također su svjesna da bi svoje marketinške napore mogli intenzivirati i poboljšati.

S obzirom na promjene koje se očekuju u marketinškom i promotivnom pristupu zbog novih tehnoloških dostignuća i tržišnih trendova u automobilskoj industriji, većina anketiranih kompanija potvrđuje da bi te promjene zahtijevale transformaciju promotivnog pristupa. To

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 77 bi zahtijevalo pronalaženje novih kupaca u automobilskoj industriji i veće, intenzivnije posjete specijaliziranim sajmovima, bolje praćenje inovacija u industriji itd. Kompanije koje su dio međunarodnih korporacija nisu neovisne u svojim promotivnim aktivnostima i ne predviđaju značajne promjene u svom tržišnom pristupu.

6.4. AKTIVNOSTI ZA RAST AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH

U nastavku se navode aktivnosti za rast automobilskih kompanija u BiH koje će im omogućiti da se nose sa izazovima i iskoriste mogućnosti. Preporuke su uzele u obzir sve prethodno pojašnjene nalaze u pogledu novih automobilskih trendova, pozicije automobilskog sektora BiH na regionalnom tržištu, trenutne situacije u mapiranim/anketiranim kompanijama te identificirane mogućnosti i izazove.

Primarni cilj aktivnosti jeste odgovor na izazove i iskorištavanje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih prilika koje će omogućiti da automobilske kompanije u BiH ostanu relevantni akteri u regionalnoj, evropskoj i svjetskoj automobilskoj industriji. Aktivnosti su usmjerene na različita područja, kao što su:

` nabavka novih tehnologija, problem vještina i dostupnosti radne snage,

` razvoj vještina radne snage,

` promocija i marketing.

Preporuke su također bile usmjerene na aktivnosti nadležnih tijela koje uključuju poboljšanje poslovnog okruženja.

6.4.1 NABAVKA NOVIH TEHNOLOGIJA

Premda je nabavka novih tehnologija općenito važna za sve automobilske kompanije, bez obzira na njihovu spremnost za nove trendove, može se primijetiti da kompanije sa specijaliziranom proizvodnjom i jačom izloženošću novim trendovima vezanim uz proizvodne programe imaju mnogo veću potrebu za novim mašinama i opremom. Ako žele ostati konkurentne u tehnološkim oblastima, automobilske kompanije u BiH trebaju učiniti sljedeće:

` razvijati nove projekte usmjerene na proizvodnju dodatnih dijelova i komponenti prilagođenih promjenjivoj automobilskoj industriji, omogućujući im da nude proizvode i usluge potrebne u drugim industrijskim sektorima;

` smanjiti ovisnost o malom broju kupaca bilo putem identifikacije novih kupaca (također uzimajući u obzir potrebe ostalih industrija) i/ili širenjem proizvodnog portfelja;

` ulagati u novu, najmoderniju opremu, uz istovremeno poboljšanje efikasnosti i ublažavanje opasnosti iz rastućih troškova radne snage povezane s manuelnim radom;

` uvesti digitalizaciju u proizvodne procese i sve ostale sfere poslovanja kako bi se povećala efikasnost i poboljšala komunikacija s partnerima i klijentima;

` poboljšati saradnju s drugim kompanijama kako bi mogle ponuditi proizvode i usluge s većom dodanom vrijednošću i u većim količinama.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 78 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Ne treba podcjenjivati ni važnost blagovremenog uvođenja relevantnih standarda kvaliteta (poput IATF-a).

Veliki proizvođači automobila obično imaju na raspolaganju dovoljno sredstava za ulaganje u modernu opremu, međutim, manjim kompanijama, s nižim tehnološkim nivoom, može biti potrebna posebna podrška i pažnja kako bi ostale relevantne i konkurentne u sektoru. Budući javni i donatorski projekti koji podržavaju kompanije kod nabavke nove opreme putem shema sufinansiranja trebali bi u tom smislu biti osjetljiviji, bez obzira na veći rizik povezan s ulaganjem u manje kompanije.

Kada je u pitanju podrška u nabavci novih tehnologija, još jedno značajno pitanje jeste izbor tehnologija. Kod odabira nove opreme kompanije su obično prepuštene vlastitim mogućnostima ili ih savjetuju njihovi kupci i nadređeni preduzetnici. Malim i samostalnim kompanijama može biti teško donijeti odluku kada je to u pitanju. Ono što može biti korisno za mnoge automobilske kompanije u pravom izboru jeste da imaju podršku u odabiru najadekvatnijih tehnologija, prilagođenih potrebama pojedinih kompanija. Ta podrška bi mogla biti u formi centra za transfer tehnologija ili barem kroz savjetodavne usluge.

Nadalje, organizacija međusobnih posjeta kompanijama za razmjenu relevantnog iskustva može biti direktna mjera za pomoć kompanijama kod nabavke novih tehnologija i organizacije proizvodnje i drugih poslovnih procesa. Slični događaji su već organizirani uz podršku Vanjskotrgovinske komore BiH i mogli bi se proširiti podrškom drugih komora i prilagoditi se specifičnim industrijskim sektorima, poput automobilske industrije. Nekoliko anketiranih kompanija izrazilo je zanimanje za posjete drugim kompanijama koje bi također bile voljne primiti ih u svojim proizvodnim pogonima.

6.4.2. RAZVOJ VJEŠTINA RADNE SNAGE

S rastućim problemima kod radne snage, mnoge automobilske kompanije već poduzimaju aktivnosti kako bi osigurale kvalificiranu radnu snagu. Aktivnosti u tom smislu, koje su također relevantne za sve kompanije koje posluju u automobilskom sektoru, uključuju sljedeće:

` internu i eksternu praktičnu obuku zaposlenika (novi i postojeći zaposlenici);

` zadržavanje talentiranih zaposlenika i lov na nove talente;

` brigu o potrebama zaposlenika i njihovih porodica, društveno odgovorne kompanije;

` stipendije za učenike i studente;

` organiziranje dana otvorenih vrata za učenike i studente.

Premda se kompanije bore za samostalno rješavanje problema radne snage, mnoga ova pitanja su izvan njihove moći. Moguća rješenja, podržana uz uključivanje relevantnih obrazovnih institucija i institucija tržišta rada, mogu uključivati sljedeće:

` saradnju s obrazovnim institucijama u razvoju nastavnog programa praktične obuke, prilagođenog potrebama tržišta rada i dugoročnim potrebama u industriji;

` uvodnu praksu u školama (strukovno, dualno) za učenike i odrasle (dokvalifikacija i prekvalifikacija);

` podršku u osposobljavanju radne snage za proizvođače i izvoznike automobila u BiH;

` uspostavljanje relevantnih centara za obuku prilagođenih potrebama industrije;

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 79 ` organizaciju obuke na radnom mjestu u preduzećima za postojeće i nove zaposlenike.

Iako su važne, gore navedene aktivnosti su možda nedovoljne. Treba uložiti dodatne napore u borbi protiv ilegalne konkurencije i sive ekonomije i osigurati veću bazu radne snage za kompanije koje posluju legalno. Dodatne mjere koje mogu značajno poboljšati situaciju na tržištu rada uključuju smanjenje trenutno visokih poreza i doprinosa na plaće i povećanje minimalnih plaća u industriji.14 Također je neophodno osigurati slične uslove za zaposlenike u javnom i privatnom sektoru, balansirajući plaće i uslove rada. Ove aktivnosti i mjere mogu pomoći povećati interes za zapošljavanje u privatnom sektoru, osigurati potrebnu radnu snagu u industriji i odgovoriti na iseljavanje radne snage.

6.4.3. PROMOCIJA I MARKETING

Automobilske kompanije imaju prilično mnogo mogućnosti u pogledu promotivnih napora. Ovisno o spremnosti za nove trendove, neke će kompanije morati uložiti više resursa kako bi poboljšale svoj položaj u lancu vrijednosti, proširile sadašnju bazu kupaca i/ili pronašle nove kupce.

Generalno govoreći, promotivni napori predstavljaju proširenje aktivnosti na drugim područjima i trebaju pratiti takve aktivnosti. Stoga proširenje proizvodnih pogona, nabavka nove opreme, primjena novih tehnologija, uvođenje pogona za razvoj proizvoda, implementacija automatizacije i digitalizacije (pametna tvornica), uvođenje standarda kvaliteta i druge aktivnosti moraju se adekvatno saopštiti postojećim i potencijalnim kupcima kroz odgovarajuće promotivne i tržišne kanale. Još jedan značajan alat prodaje za automobilske kompanije u BiH uključuje poboljšanje interne organizacije i kanala komunikacije kako bi se omogućilo bolje praćenje i odgovor na zahtjeve kupaca.

Moguće aktivnosti u ovom području mogu uključivati pripremu zajedničkih marketinških alata za kompanije u automobilskom sektoru (npr. web-stranice ili katalozi s podacima o sektoru i kompanijama). Omogućavanje obilaska izložbi i posjeta relevantnim sajmovima, organizacija B2B sastanaka i posjeta kupaca i osiguranje prodajnih agenata za usmjeravanje na strana tržišta mogu biti važni marketinški alati za proširenje baze korisnika, pronalazak novih kupaca i praćenje najnovijih dešavanja i inovacija u industriji.

Promotivne aktivnosti moraju biti prilagođene smanjenju ovisnosti preduzeća o ograničenom broju kupaca. Kompanije koje razmišljaju o promjeni svog proizvodnog portfelja i širenju aktivnosti u drugim sektorima također trebaju uzeti u obzir identificiranje kupaca u drugim sektorima, pored automobilske industrije.

6.5. PREPORUČENE AKTIVNOSTI OVISNO O SPREMNOSTI ZA NOVE TRENDOVE

Kako bi bili sigurni da su gore predložene aktivnosti posebno prilagođene odgovarajućim grupama automobilskih kompanija u BiH, autori studije su također razmotrili potrebe kompanija u pogledu njihove spremnosti za nova tržišna kretanja. Specifične aktivnosti su osmišljene za sljedeće grupe kompanija:

` kompanije na dobrom putu,

` kompanije koje se trebaju djelimično prilagoditi budućim trendovima,

14 Jedan broj menadžera u automobilskim kompanijama tvrdi da je nemoguće zatražiti od stranih vlasnika da prihvate veće plaće od propisane minimalne.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 80 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI ` kompanije koje trebaju proći potpunu transformaciju,

` kompanije koje namjeravaju napustiti automobilski sektor.

Preporuke su date u tabeli u nastavku. Posljednji red navodi opće preporuke za sve kompanije, bez obzira na njihovu spremnost na nove trendove i da li planiraju ostati ili napustiti automobilski sektor.

Tabela 9. Matrica relevantnih aktivnosti rasta za različite grupe kompanija ovisno o njihovoj spremnosti za nove trendove, kratkoročno, srednjoročno i dugoročno

KARAKTERISTIKE MOGUĆE AKTIVNOSTI ZA RAST KOMPANIJE Kratkoročno Srednjoročno Dugoročno

Kompanije nisu izložene novim • Uvođenje najnovijih • Digitalizacija proizvodnje • Praćenje dugoročnih trendovima (proizvođači tehnologija i svih drugih poslovnih promjena u industriji komponenti za točkove, • Ojačati saradnju s procesa i poduzimanje kugličnih ležajeva, aluminijskih postojećim kupcima odgovarajućih mjera kućišta i dijelova, plastičnih za blagovremeno komponenti, dijelova prilagođavanje rashladnih i protočnih sistema • Razvoj vlastitih itd.) istraživačkih i razvojnih programa i/ili uspostavljanje saradnje s istraživačkim i razvojnim centrima Kompanije djelimično izložene • Razvoj planova i strategija • Uvođenje novih • Posebna pažnja u novim trendovima (proizvođači za postepeno unapređenje tehnologija u skladu s praćenju promjena i komponenti za teretna i proizvodnje kako bi se novim trendovima trendova u industriji specijalna vozila i motore) u potpunosti odgovorilo • Digitalizacija proizvodnje i • Uvođenje vlastitih novim trendovima svih procesa razvojnih resursa ili • Proširenje baze kupaca • Poduzimanje mjera za uspostavljanje saradnje s jačanje tržišne pozicije u relevantnim centrima lancu vrijednosti Kompanije u potpunosti • Brza razrada investicijskih • Proširenje tehnološke • Uvođenje vlastitih izložene novim trendovima planova u skladu s baze za uvođenje razvojnih resursa ili (proizvođači dijelova za SUS novim trendovima, dodatnih novih proizvoda uspostavljanje saradnje s motore, ispušne sisteme, filtere uz moguće uvođenje • Uspostavljanje bliže relevantnim centrima goriva, prijenosne sisteme itd.) značajnih promjena saradnje s postojećim i • Razvoj novih proizvoda (nove tehnologije, novi novim kupcima s najvećom mogućom proizvodi) • Digitalizacija proizvodnje dodatnom vrijednošću • Pokretanje uvođenja i svih ostalih poslovnih novih tehnologija i novih procesa proizvoda Kompanije koje planiraju • Provođenje hitnih radnji • Jačanje tržišne pozicije • Povećanje stepena napustiti automobilski sektor za uspostavljanje veza u novim tržišnim finaliziranosti proizvoda i proizvoditi za druga tržišta i s novim kupcima u segmentima • Razvoj novih proizvoda industrije različitim novim sektorima • Dograđivanje postojeće s najvećom mogućom • Izrada i provedba planova tehnološke baze u skladu dodatnom vrijednošću i strategija kojima se sa zahtjevima novih tržišta omogućuje prelazak na različita tržišta i proizvode Uobičajene aktivnosti • Zajedničko učešće na • Uvođenje standarda • Saradnja s obrazovnim relevantne za sve automobilske sajmovima kvaliteta (QS), posebno institucijama, razvojnim kompanije bez obzira na • Posjeta drugim IATF-a i istraživačkim njihovu spremnost kompanijama radi institucijama i IKT da se suoče s novim razmjene najboljih praksi kompanijama trendovima u organizaciji proizvodnje, poslovnih procesa itd.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 81 ZAKLJUČCI Većina velikih igrača automobilske industrije očajnički će tragati za sposobnostima isporuke visokokvalitetnih proizvoda i zadržavanju fleksibilnosti prema promjenjivim potrebama kupaca

Novi megatrendovi će tako postepeno preusmjeriti fokus sa „klasičnih dobavljača” pretežno metalnih i plastičnih komponenata na kompanije koje su više nalik IKT kompanijama s mogućnostima brze implementacije novih tehnoloških rješenja

Veliki broj kompanija automobilskog sektora u BiH ne vjeruje da će se novi trendovi automobilske industrije odmah primijeniti u cijeloj industriji

Bez pretjerane zabrinutosti obimom predviđenih promjena, kompanije automobilskog sektora u BiH se još uvijek pokušavaju pripremiti za očekivane promjene u mjeri koja je najvećim dijelom ograničena postojećim ljudskim resursima (vještinama) i finansijskim mogućnostima

Postoje očita ograničenja i prijetnje za sektor u dijelu radne snage (vještine i dostupnost), tehnološke pozadine (niska tehnološka osnova), nedostatka vlastitih kapaciteta za istraživanje i razvoj, niskog nivoa digitalizacije i automatizacije, ograničenja u certificiranju i kvalitetu standarda i skromnog ulaganja u marketinške aktivnosti

Uz odgovarajuću podršku bh. kompanije bi trebale moći koristiti nove megatrendove u automobilskoj industriji koristeći svoju fleksibilnost i agilnost i postati još relevantniji sektor u ekonomiji BiH

Nekoliko novih trendova na globalnom automobilskom tržištu istovremeno će donijeti značajne promjene u globalnoj automobilskoj industriji. Trednovi će utjecati na zemlje, a najsnažniji utjecaj će se osjetiti u zemljama sa snažnim prisustvom automobilske industrije. Određeni novi tehnološki trendovi su usmjereni konkretno na automobilsku industriju, dok su drugi relevantni za sve industrije.

Sve te promjene će utjecati i na bh. i na regionalnu automobilsku industriju. Na osnovu našeg istraživanja automobilskih industrija u regiji, prilično je očigledno da prisustvo globalne automobilske industrije nije pretjerano snažno. Trenutno su snažno zastupljeni dobavljači trećeg reda s obradom sirovina. Ali industrija se brzo mijenja i postaje vidljiva i na tržištu BiH. Na lokalnom tržištu kompanije su srednje i male veličine, što će biti njihova najveća prednost u predstojećim vremenima.

Većina velikih igrača automobilske industrije očajnički će tragati za sposobnostima isporuke visokokvalitetnih proizvoda i zadržavanju fleksibilnosti prema promjenjivim potrebama kupaca, što predstavlja ogromnu priliku za lokalne kompanije iz BiH.

Treba imati na umu da će novi megatrendovi tako postepeno preusmjeriti fokus s „klasičnih dobavljača” pretežno metalnih i plastičnih komponenata na kompanije koje su više nalik IKT kompanijama s mogućnostima brze implementacije novih tehnoloških rješenja u sektoru. Navedeno se posebno odnosi na rastuće tržište autonomnih i povezanih vozila, gdje će brz razvoj novih tehnologija automobila zahtijevati brzo prilagođavanje tehnološkim promjenama. Velike automobilske kompanije su postale svjesne da su prespore za blagovremenu primjenu novih tehnoloških rješenja. Iz tog razloga se okreću manjim, visokotehnološkim kompanijama, koje su u stanju brže odgovoriti na brze promjene tehnologije te su spremne da eksternaliziraju (outsource) rad na primijenjenim istraživanjima i dio budžeta za istraživanje i razvoj. Automobilske kompanije i njihovi ključni dobavljači postaju sve zanimljiviji u brzim i fleksibilnim inovativnim preduzećima koja brzo razvijaju rješenja za primjenu novih tehnologija.

Pregled ključnih promjena koje utječu na automobilske industrije i razvojne mogućnosti za automobilske kompanije prikazan je na slici 20.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 83 Slika 20. Novi tehnološki i tržišni trendovi koji utječu na automobilsku industriju

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ Manji su brži

PROMJENA TEHNOLOGIJE Povećan fokus na IKT

FINANSIRANJE Dijeljenje budžeta za istraživanje i razvoj

Predmetni izvještaj pruža detaljnu analizu automobilskih kompanija u BiH s obzirom na njihovu tehnološku pozadinu, potražnju radne snage, poziciju na tržištu, buduće razvojne planove i vizije, modele saradnje i tržišni pristup. Ključni nalazi korišteni su za izradu matrice preporučenih aktivnosti prilagođenih specifičnim grupama preduzeća, na osnovu njihove spremnosti suočavanja s novim trendovima. Pregled globalnog automobilskog tržišta iz ranijih poglavlja korišten je kao okvir za analizu perspektiva automobilske industrije, a glavni zaključci predstavljeni su u nastavku.

U nastojanju da se prognozira budućnost regionalnih i bh. kompanija u automobilskom sektoru u kontekstu globalnog automobilskog sektora urađena je detaljna statistička analiza 67 bh. kompanija. Prema podacima za 2018. godinu, navedene automobilske kompanije u BiH zapošljavaju oko 11.000 radnika i ostvaruju prihode od 2,2 milijarde KM (1,12 milijardi eura), dok njihova dobit iznosi 176 miliona KM (90 miliona eura). U periodu od 2016. do 2018. ove kompanije uložile su 402 miliona KM (206 miliona eura) u poboljšanje proizvodne baze. Vrijednost njihove ukupne imovine u 2018. godini iznosila je 2,5 milijardi KM (1,28 miliona eura). Regije s jakom koncentracijom automobilskih kompanija u BiH su: (1) Jelah – Tešanj – Gradačac (sjeveroistok), (2) Banja Luka – Laktaši (sjeverozapad), (3) Mostar – Široki Brijeg (jug), i (4) Sarajevo – Goražde (istok). S obzirom na njihov tehnološki nivo, 59% automobilskih kompanija u BiH je ispod prosjeka, njih 28% je prosječno, dok 13% ima nadprosječni indeks tehnoloških kompetencija. Kada su u pitanju standardi kvaliteta, 30% od 67 analitičkih kompanija ima IATF certifikat (sistem upravljanja kvalitetom u automobilskoj industriji), a 76% ih je uvelo ISO 9001 standard kvaliteta. Preko 95% kompanija iz BiH u ovom sektoru spada u grupu specijaliziranih proizvođača komponenti, na osnovu redizajnirane uloge u automobilskom lancu vrijednosti, što ukazuje na njihovu ovisnost o kretanjima na evropskom i dosadašnjem svjetskom automobilskom tržištu.

Važno je napomenuti da novopridošlice u industriji čine četvrtinu od 67 identificiranih automobilskih kompanija iz BiH. Činjenica da je nekoliko renomiranih kompanija koje posluju u drugim sektorima razmatralo mogućnosti ulaska u automobilsku industriju jeste dokaz snažnog potencijala u automobilskom sektoru za iskorištavanjem novih poslovnih mogućnosti. Ove novopridošlice prvenstveno namjeravaju nastaviti s poslovanjem u oblasti automobilskog dizajna, razvoja električnih vozila i njihovih sastavnih dijelova te u primjeni softverskih rješenja u automobilskom sektoru. Osim toga, nekoliko kompanija je počelo raditi s laganim materijalima,

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 84 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI kao što su aluminij i stakloplastika. Sva ta područja poslovanja su relativno nova u automobilskom sektoru BiH i u skladu su s novim globalnim automobilskim trendovima.

Što se tiče njihove pozicije i perspektiva u odnosu na utvrđene svjetske trendove u automobilskoj industriji, kompanije za proizvodnju automobila u BiH razvrstane su u tri grupe: (1) kompanije čiji proizvodni programi nisu direktno ugroženi novim trendovima (oko 31 kompanije), (2) kompanije koje su, u određenoj mjeri, ugrožene novim industrijskim trendovima (također oko 30 kompanija) i (3) kompanije čiji bi proizvodni programi mogli biti izloženi predviđenim izmjenama (oko šest od ukupno 67 kompanija).

Može se zaključiti da je automobilska industrija u BiH dobro pozicionirana na regionalnom i evropskom tržištu. Sa 11.000 zaposlenih, više od 60 kompanija koje posluju u sektoru i snažnim udjelom u nacionalnom izvozu, bh. automobilska industrija je jedan od najnaprednijih elemenata u ekonomiji zemlje. Neke automobilske kompanije u BiH su podružnice međunarodnih kompanija, što im omogućava kvalitetno praćenje i brzo prilagođavanje tehnoloških postavki novim tehnološkim i tržišnim ciljevima. Automobilske kompanije u BiH koriste različite proizvodne tehnologije, što opet olakšava prilagođavanje promjenjivim potrebama u industriji.

Generalno, domaće automobilske kompanije (posebno one najveće) imaju dobar nivo spremnosti za suočavanje s budućim izazovima. One bez pretjerane zabrinutosti prate razvoj na tržištima dijelova automobilskih dobavljača u nastojanju da se blagovremeno prilagode i ostanu relevantne i konkurentne. Informacije o budućim trendovima i najnovijim tržišnim dešavanjima dobijaju od svojih matičnih društava, kupaca i dobavljača te na sajmovima gdje su redovno prisutna i najnovija tržišna i tehnološka dešavanja.

Veliki broj automobilskih kompanija u BiH ne vjeruje da će se novi trendovi automobilske industrije odmah primijeniti u cijeloj industriji i nemaju straha da će njihove postojeće proizvodne tehnologije i automobilski proizvodi uskoro postati nebitni i zastarjeli. Međutim, s obzirom na očekivane trendove u automobilskoj industriji, mnogi preduzetnici iz BiH su već izradili odgovarajuće planove za nabavku novih tehnologija, širenje njihovih proizvodnih pogona, razvoj novih proizvoda itd. Druge kompanije koje su zabrinute oko svog opstanka u promjenjivoj industriji razmišljaju o diversifikaciji asortimana svojih proizvoda i preusmjeravaju se na druge sektore i industrije.

Postojeći automobilski dobavljači već osjećaju promjenu u ponašanju svojih kupaca koji očekuju da se dodatni razvojni radovi usmjere na njihove dobavljače. Inženjeri kod vrhunskih proizvođača automobila intenzivnije sarađuju sa svojim kolegama dobavljačima. To je slučaj i kod kompanija koje se nalaze u BiH i drugim zemljama regije. Većina njih svjesna je predstojećih promjena i spremna je ići s dodatnim ulaganjima kako bi osigurala dijelove vozila za kojima će postojati potražnja u skorijoj budućnosti.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 85 Svjesne novih trendova i mogućih naknadnih promjena, bh. kompanije biraju vlastite načine kako se prilagoditi i ostati relevantne. Kompanije ne mogu biti pretjerano zabrinute stepenom očekivanih promjena, ali ipak pokušavaju prilagoditi svoje pristupe vlastitim ljudskim i finansijskim kapacitetima. Matrica predstavljena u prethodnom poglavlju može pomoći bh. autokompanijama da odaberu pravi put i poduzmu odgovarajuće aktivnosti u pravcu rasta, ovisno o spremnosti da se suoče s novim trendovima.

S druge strane, kompanije u sektoru su izložene očitim ograničenjima i opasnostima u pogledu radne snage (vještina i dostupnost), tehnološke pozadine (niska tehnološka baza), nedostatka vlastitih sadržaja kod istraživanja i razvoja, niskog stepena digitalizacije i automatizacije, ograničenja u certificiranju i kvaliteta standarda te skromnog ulaganja u marketinške aktivnosti. Suočavanje s ovim izazovima se može pokazati zahtjevnim za kompanije pojedinačno. Aktivnosti koje mogu i trebaju realizirati grupe kompanija ili čak sektor kao cjelina uključuju sljedeće:

` zajedničke istraživačke i razvojne projekte,

` rješavanje pitanja nesrazmjera u obrazovanju i osposobljavanju kroz aktivnu ulogu u formuliranju srednjoškolskih i visokoškolskih nastavnih planova i programa,

` izradu programa stažiranja kao podrške izgradnji potrebnih kompetencija,

` izradu programa razvoja „industrije X” za zaposlenike s najboljim potencijalom.

` Sve gore navedene inicijative mogu koordinirati industrijska udruženja, privredna komora ili druge vladine organizacije.

Također je važno napomenuti da potrebni nivo ulaganja u istraživanje i razvoj i tehnologije predstavlja veliki izazov, posebno za male i veće kompanije. Uvođenje ciljanih sistema poreskih olakšica ili osiguranje drugih sredstava finansijske podrške mogu biti ključni faktori koji će omogućiti autoindustriji u BiH da iskoristi utvrđene mogućnosti.

Četiri glavna megatrenda u automobilskom sektoru su električna vozila, autonomna vozila, ekonomija dijeljenja i povezana vozila, što otvara vrata za razvoj u mnogim oblastima, npr. baterije, tehnologija brzog punjenja, hidrogenske i gorivne ćelije, hibridna vozila, senzori, povezivanje, lagane komponente (komponente male mase), integracije, finansiranje za primijenjeno istraživanje, novi modeli eksploatacije itd. Proizvođači koji uspješno predvide buduće zahtjeve i želje zasigurno će preuzeti vodeću ulogu u industriji.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 86 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI PRILOZI 8.1. PRILOG 1. BAZA PODATAKA ZA MAPIRANJE

OSNOVNE INFORMACIJE TEHNIČKI PODACI atum Broj ediajnirana uloa u aiv kompanije Lokaija od sektor reistraije uposlenika automobilskom lanu vrijednosti TCI 1 MAHLE Letrika Laktaši d.o.o. Laktaši 2003 202 Električne komponente Spec. proizv. komponenti 0.24 2 D.o.o. MREŽA-NETWORK Derventa 2005 281 Električne komponente Spec. proizv. komponenti 0.20 3 Kolektor CCL d.o.o. Laktaši 2005 520 Električne komponente Spec. proizv. komponenti 0.27 4 Pobjeda d.d. Tešanj 1954 376 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.52 5 SIM TECHNIK d.o.o. Kotor Varoš 2007 286 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.46 6 SARAJ-KOMERC Gornji Vakuf – Uskoplje 1983 383 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.24 7 ZUPCANIK d.o.o. Tešanj 2010 20 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.15 8 EASTCODE d.o.o. Banja Luka 2001 47 Razvoj softvera Spec. proizv. komponenti 0.12 9 JAJCE ALLOY WHEELS d.o.o. Jajce 1998 206 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 1.00 10 HidroRing d.o.o. Jelah-Tešanj 2004 10 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.11 11 MDG INTERNATIONAL d.o.o. Sarajevo 2012 48 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.14 PREVENT CEE d.o.o. (PREVENT BH 12 Sarajevo 2005 15 Metal i tekstil Globalni standardizatorvav 1.00 d.o.o.) 13 MEDENA-COMMERCE d.o.o. Tešanj 1998 80 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.20 14 WEBO BOSNIA d.o.o. Derventa 2016 15 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.08 15 PASS d.o.o. (S.E.P. D.o.o.) Bijeljina 2008 218 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.35 16 d.o.o. KRUPA KABINE Bosanska Krupa 2001 249 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.24 17 PREVENT FAD d.d. Jelah 2001 164 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.00 18 UNIS-TOK d.o.o. Kalesija 1990 362 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.31 19 Sur Tec-Eurosjaj d.o.o. Konjic 1996 265 Površinska zaštita Spec. proizv. komponenti 0.33

20 NIHO MOTORS Export-Import d.o.o. Konjic 1994 10 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.07

21 PLAMINGO d.o.o. Gračanica 1995 258 Plastika Spec. proizv. komponenti 0.34 22 HST CNC TECHNIK d.o.o. Gračanica 2006 46 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.19 23 TIKT MANUFAKTURA d.o.o. Gradiška 2004 0 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti n/a 24 EMKA BOSNIA d.o.o. Goražde 1996 282 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.36 25 REMUS INNOVATION d.o.o. Sanski Most 2012 198 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.20 26 MANN+HUMMEL BA d.d. Tešanj 1991 565 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.66 27 ZINKTEKNIK BOSNIA d.o.o. Mostar 2005 81 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.80 28 WAGNER AUTOMOTIV d.o.o. Gradačac 2012 258 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.62 29 TMD-AGS d.o.o Gradačac 2000 35 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.30 30 TEMAX d.o.o. Sarajevo 2013 5 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.10 EMKA Bekto d.o.o. (BEKTO-PRECISA 31 Goražde 2005 356 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.61 d.o.o.) 32 ENKER d.d. Tešanj 1989 237 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.09 33 SIK d.o.o. Mostar 1995 141 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.24 34 GRAEWE TADIV d.o.o. Konjic 2006 350 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.65 35 INTERNATIONAL d.o.o. Ljubuški 1993 31 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.32 36 STROLIT d.o.o. Odžak 2005 176 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.19 37 Coprotec Sistemi d.o.o. Orašje 2007 41 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.37 38 VERITAS AUTOMOTIVE d.o.o. Sarajevo 2011 116 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.99 39 OPRUGE-KRAJNOVIC d.o.o. Gradačac 1996 7 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.08 40 POSKOM d.o.o. Orašje 2012 18 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.13 41 NEXUS BH d.o.o. Orašje 2015 8 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.03 42 SLIŠKO d.o.o. Žepče 2001 90 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.29 43 Excel Assemblies BH d.o.o. Maglaj 2012 531 Električne komponente Spec. proizv. komponenti 0.08 44 CABLEX BH d.o.o. Laktaši 2009 341 Električne komponente Spec. proizv. komponenti 0.07 45 EUREL BH d.o.o. Usora 2018 n/a Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti n/a 46 KOTEKS d.o.o. Tešanj 1995 238 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.19 47 Z A H d.o.o. Bosanska Krupa 1993 102 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.22 48 FEAL d.o.o. Široki Brijeg 1993 462 Mehanička obrada Dobavljač sirovina 0.90 49 BOSANCAR d.o.o. Bosanska Krupa 2005 111 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.34 50 CORE d.o.o. Sarajevo 2011 20 Razvoj softvera Spec. proizv. komponenti 0.09 51 JAKSCHE TECHNOLOGY d.o.o. Laktaši 2006 39 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.40 52 TEHPRO CNC d.o.o. Derventa 2008 126 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.15 53 Kumal d.o.o. Teslić 2000 11 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.03 54 SCAI-ADAPTER d.o.o. Brod 2005 186 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.75 55 HIDRAULIKA-FLEX d.o.o. Laktaši 2006 57 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.28 Mechanical + Vehicle 56 KOMEL d.o.o. Sarajevo 1995 19 Spec. proizv. komponenti 0.18 upgrade 57 Tehnički remont a.d. Bratunac 1955 177 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.12 58 Argerr d.o.o. Sarajevo 2015 2 Razvoj softvera Spec. proizv. komponenti 0.04 59 Begroup d.o.o. Sarajevo 2005 8 Razvoj softvera Spec. proizv. komponenti 0.06 60 Interkomerc d.o.o. Mostar 1994 81 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.27 61 Metalskop d.o.o. Tešanj 1996 10 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.17 62 VIS d.o.o. Banja Luka 2001 49 Specijalizovana proizvodnja Spec. proizv. komponenti 0.14 63 Mandeks Molding d.o.o. Banja Luka 1993 9 Plastika Spec. proizv. komponenti 0.04 64 CIMOS TMD Ai d.o.o. Gradačac 2001 653 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.69 TMD Group d.o.o. (TMD MIBO, Kovgrad, 65 Gradačac 2005 410 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 1.00 Unic-UTL, TMD Automotiv) 66 Prevent Components d.o.o. Goražde 2013 159 Plastika Spec. proizv. komponenti 0.57 67 Prevent Srebrenica d.o.o. Srebrenica 2005 91 Mehanička obrada Spec. proizv. komponenti 0.28

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 88 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 8.2. PRILOG 2. PREGLED ANKETIRANIH KOMPANIJA

RED. DATUM KOMPANIJA, LOKACIJA PRIMARNA DJELATNOST BR. POSJETE Proizvodnja mašina i komponenti za namjenske 1. Sik, Mostar 21. maj 2019. mašine u autoindustriji Izrada velikih serija preciznih odlivaka od cinka 2. Zinkteknik Bosnia, Mostar 21. maj 2019. za sigurnosne, funkcionalne i dekorativne komponente Proizvodnja mašinskih komponenti male serije 3. SIM-Technik, Kotor Varoš 23. maj 2019. u autoindustriji Izrada električnih dijelova i komponenti vozila 4. Kolektor CCL, Laktaši 24. maj 2019. (komutatora i malih transformatora) Proizvodnja električnih komponenti i opreme za 5. Mahle Lektrika, Laktaši 23. maj 2019. vozila Proizvodnja plastičnih cijevi i sistema za 6. Veritas Automotive, Sarajevo 27. maj 2019. provođenje tekućine i zraka u vozilima (100%) Proizvodnja pumpi za gorivo i vodu kod teretnih 7. Pobjeda, Tešanj 21. maj 2019. vozila Izrada aluminijskih odlivaka za automobilske 8. Wagner Automotiv, Gradačac 22. maj 2019. dijelove i komponente Proizvodnja dijelova za vozila od lakih metala – 9. Jajce Alloy Wheels, Jajce 28. maj 2019. alu felge Saraj-Komerc, Gornji Vakuf- Proizvodnja autodijelova – poklopci filtera, 10. 28. maj 2019. Uskoplje opruge, cijevi Proizvodnja automobilskih (prstenova, rotora, 11. TMD Group, Gradačac 27. maj 2019. cijevi, dijelova sjedišta) i mašinskih dijelova Proizvodnja autodijelova – plastičnih i gumenih 12. Pass, Bijeljina 29. maj 2019. cijevi

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 89 8.3. PRILOG 3. UPITNIK

UPITNIK ZA PREDUZEĆA IZ AUTOINDUSTRIJE

1. Opće informacije

Prezime i ime sagovornika:

Kontakti:

Pozicija:

Naziv preduzeća:

Broj zaposlenih:

Ukupni prihod u 2018:

Djelatnost preduzeća:

Koja je Vaša osnovna djelatnost:

Koji procent od ukupne proizvodnje pripada sektoru autoindustrije?

Koje dijelove ili komponente isporučujete sektoru autoindustrije i u kojim količinama?

1. ______2. ______3. ______4. ______5. ______

Koje materijale koristite prilikom proizvodnje komponenti za autoindustriju?

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 90 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 2. Novi tehnološki trendovi

Koje tehnologije koristite u Vašem proizvodnom procesu? Univerzalne mašine

CNC mašine (3 osne i/ili 5 osne)

Robote (u koju svrhu)

Fleksibilne proizvodne ćelije

Automatizirane proizvodne linije

Ostale:

Na koji način vršite projektiranje i razmjenu podataka?

Projektiranje:

Manuelno (ručno, crtež) CAD Ručno programiranje CAD/CAM PLM

Razmjena podataka: / Data exchange

Manuelno (ručno, crtež) Elektronski (e-mail, stik) Automatizovano (mreže)

Uobičajeno vrijeme od prijema narudžbe do početka proizvodnje je: / Usual time from receipt of an order to start of production is:

< 1 dan <1 sedmica <2 sedmice <1 mjesec <3mjeseca > 3 mjeseca

Uobičajeno vrijeme od početka proizvodnje do isporuke u našoj proizvodnji je:

< 1 dan <1 sedmica <2 sedmice <1 mjesec <3mjeseca > 3 mjeseca

Koje standarde kvaliteta posjedujete? / Which QS do you have?

Koji su očekivani budući trendovi u (auto)industriji najinteresantniji za Vaše preduzeće?

Digitalizacija u svim oblastima (Industrija 4.0)

Električna vozila (Vaš interes za ovu oblast kao dobavljača komponenti)

Nove tehnologije (3D print metal/plastika; laserske obrade; hibridne tehnologije)

3. Radna snaga / Workforce

Kakve su Vaše potrebe za radnom snagom s aspekta kvaliteta, stepena stručnosti i broja?

• kratkoročne (do 2 god.)

• srednjoročne (2–5god.)

• dugoročne (preko 5 god.)

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 91 Gdje su najveći problemi u pogledu radne snage i kako se sada nosite s njima?

Gdje vidite njihova rješenja, kratkoročno i dugoročno?

Da li Vaše preduzeće preduzima nešto kada je u pitanju obrazovanje i obuka radne snage?

Kako očekujete da će novi trendovi utjecati na Vaše potrebe za radnom snagom?

4. Pozicija u lancu vrijednosti (dobavljači, kupci, konkurentnost)

Kakva je Vaša pozicija i uloga na tržištu dobavljača autodijelova (u EU i ostalo)?

Ko su Vaši najvažniji dobavljači i odakle su (BiH, Ex Yu, EU) i približni %?

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 92 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Da li od Vaših dobavljača možete očekivati podršku u smislu transfera znanja o novim tehnologijama, materijalima i trendovima?

Da li postoji mogućnost da sami vršite proizvodnju nekih od repromaterijala (odlivci, otkivci i sl.)?

Ko su Vaši najvažniji kupci i za koje proizvode (udjeli%), da li su to trgovci/distributeri ili direktno proizvođači?

Da li od Vaših kupaca možete očekivati podršku u smislu transfera znanja o novim tehnologijama, materijalima i trendovima?

Ko su vaši najzahtjevniji kupci i kako vas oni podstiču da unaprijedite svoju ponudu? Možete li ispuniti njihove zahtjeve?

Koje su Vaše najvažnije prednosti i nedostaci u odnosu na konkurenciju (domaću i stranu)?

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 93 Da li se suočavate s novim konkurentima i kakve su njihove karakteristike (domaći/strani/nivo tehnologija/niša)?

Da li sarađujete s bilo kojim od svojih konkurenata na pitanjima od zajedničkog interesa (npr. udruženja privrednika, lobiranje, unapređenje vještina itd.)?

5 Prilike, planovi, vizija i saradnja

Da li imate stalne kupce (isti kupac zadnjih 5 godina)? Koliko je stabilno vaše tržišno učešće i da li dugoročno planirate proizvodnju?

Da li sebe vidite kao predvodnika nekih novih tehnoloških rješenja i da li bi bili u mogućnosti pratiti promjene u autoindustriji? Gdje se vidite za 10 godina (i dalje aktivno u autoindustriji ili ne, i gdje)?

Koliko često mijenjate asortiman proizvoda?

Da li ste u mogućnosti prilagoditi svoje postrojenje da biste proizvodili neke druge proizvode i koliko vremena bi vam trebalo da pređete u neku drugu industriju?

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 94 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI Koliko su proizvodi koje proizvodite prilagođeni kupcu i definirani isključivo specifikacijom kupca? Da li imate mogućnost da uvodite inovacije prilikom proizvodnje i da predlažete inovativnija rješenja?

Postoje li značajnije tehničke ili tržišne promjene u autoindustriji koje mogu da utječu na Vašu konkurentnost?

Da li ove promjene / novi trendovi u autoindustriji otvaraju prilike za Vaše preduzeće ili predstavljaju prijetnje?

Kako Vaše preduzeće ide u susret novim trendovima u autoindustriji (digitalizacija, električni automobili, nove tehnologije)?

Koji su Vaši nedostaci ili ograničenja da kvalitetnije odgovorite na nove trendove?

Koji su Vaši prioriteti za unapređenje poslovanja u odnosu na spomenute nove trendove?

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 95 Da li imate izrađene planove (investicije) za daljnji razvoj i šta vas sprečava da ostvarite poboljšanja? Gdje vidite Vaše preduzeće u narednih 10-15 godina ako se planovi ostvare?

Koliko često ulažete u nabavku opreme i mašina, da li je oprema koju nabavljate polovna ili nova, te koliko je zahtjevno njeno održavanje? Da li bi po Vašoj procjeni bili efikasniji da imate naprednije mašine ili su ove koje imate sasvim dostatne za asortiman koji proizvodite?

Da li sarađujete s ostalim akterima relevantnim za autoindustriju (obrazovne institucije, privredne komore, udruženja, laboratorije, instituti, certifikaciona tijela itd.)?

Da li i koje od institucija s kojim sarađujete mogu najviše doprinijeti realizaciji Vaših budućih planova?

Da li imate uspostavljenu dugoročnu saradnju s drugim proizvođačima iz regiona (ako da, pojasniti)?

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 96 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 6. Marketing

Koje marketinške i promotivne alate koristite u svom poslovanju (digitalni marketing, sajmovi, korištenje profesionalnih usluga, lične veze i poznanstva, i sl.) i ka kojem/im tržištima su usmjerene Vaše promotivne aktivnosti?

Pripremate li marketinške i promotivne planove i kako ste zadovoljni njihovom realizacijom?

Da li će novi trendovi u autoindustriji zahtjevati promjene u Vašem promotivnom pristupu?

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 97 8.4. PRILOG 4. INDEKS TEHNOLOŠKIH KOMPETENCIJA

Svrha indeksa tehnoloških kompetencija (TCI) jeste osigurati standardizirano mjerenje tehnoloških kompetencija i kapaciteta automobilskih kompanija u BiH koje su uključene u bazu podataka izrađenu za potrebe ovog projekta.

Indeks predstavlja relativno mjerilo tehnoloških kapaciteta pojedinačne kompanije u odnosu na druge kompanije uključene u bazu podataka, odnosno 67 automobilskih kompanija u BiH. U tom smislu, indeks ne daje relativnu mjeru pozicije tehnoloških kompetencija određene autokompanije iz BiH u odnosu na druge automobilske kompanije koje nisu uključene u bazu podataka, odnosno regionalne ili globalne kompanije.

Indeks je dizajniran tako da ima raspon između 0 i 1, pri čemu je 0 najniža, a 1 najviša ocjena, kako bi se olakšalo poređenje po tehnološkim kompetencijama između kompanija. S tim u vezi, prije nego su uključeni u indeks, podaci su normalizirani na osnovu sljedeće formule:

gdje predstavlja izvornu vrijednost, je normalizirana vrijednost, minimalna vrijednost podataka za sve kompanije u bazi podataka, i predstavlja 90. percentil podataka uzetih u obzir u odnosu na sve kompanije u bazi podataka.

Podešavanjem formule normalizacije za korištenje 90. percentila umjesto maksimalne vrijednosti, indeks je prilagođen za sva eventualna odstupanja koja mogu umanjiti rezultate. Nadalje, navedeno omogućava da više od jedne kompanije u bazi podataka ima maksimalan rezultat od 1 (ili najmanje 0) prema indeksu.

Na osnovutemelju procjene konsultanata i stručnosti u ovom polju, smatra se da slijedeći podaci utječu na tehnološke kompetencije automobilske kompanije u BiH, pa su stoga uključeni u indeks tehnoloških kompetencija:

` prihod po zaposlenom prijavljen u finansijskoj godini 2018. („RPE”);

` neto knjigovodstvena vrijednost opreme na dan 31. decembra 2018. („E”);

` neto knjigovodstvena vrijednost imovine, postrojenja i opreme na dan 31. decembra 2018. („OZO”);

` ukupna vrijednost ulaganja u sredstva, postrojenja i opremu za finansijske godine 2017. i 2018. („I”);

` certifikacija IATF-16949 / međunarodni standard upravljanja kvalitetom u autoindustriji („S”).

Navedeni podaci ponderirani su na osnovu njegovog uočenog utjecaja i važnosti u pogledu mjere tehnoloških kapaciteta, a konačna formula razvijena je kako slijedi:

Other factors may affect technological competency level of an automotive company in BiH as well, and the purpose of TCI is not to provide an absolute measure, but to provide an outline of technological capacities of 67 BiH automotive companies included in the database. Therefore, TCI is based on quantitative data on these companies that were available to the consultants at the time, and does not include various qualitative and non-quantifiable factors that may also be applicable in this regard.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 98 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 8.5. PRILOG 5. STUDIJE SLUČAJA

STUDIJA SLUČAJA 1. KOMPANIJA ČIJI NOVI PROIZVODNI PROGRAM NIJE DIREKTNO UGROŽEN

Postojeće stanje

Tipična bh. kompanija za automobilski sektor, kojoj ne prijete novi trendovi u automobilskom sektoru, srednja (50 do 250) ili velika kompanija (250 i više zaposlenih), srednjeg do visokog tehnološkog nivoa, sekundarna proizvodnja.

Proizvodni program uključuje dijelove i komponente koji se koriste u svim vrstama vozila, bez obzira je li riječ o konvencionalnim ili novim tipovima vozila. Uloga kompanije u globalnom automobilskom lancu vrijednosti nije ugrožena jer se ne očekuje da će novi automobilski trendovi donijeti značajnije promjene u proizvodnom programu. Kompanija nove trendove doživljava kao priliku, a ne prijetnju. Kompanija se bavi preradom metala ili specijaliziranom proizvodnjom (npr. plastična vlakna, keramika, filteri i guma), te proizvodi metalne ili plastične automobilske dijelove i komponente.

` U ovu kategoriju se može svrstati 31 od 67 kompanija (46%).

` Preko 80% prodaje ostvareno je izvoznim aktivnostima.

` Neto profitna marža kreće se između 10% i 20%.

` Materijalni troškovi čine najveći udio u troškovima (oko jedne polovine), kao i naglo rastući troškovi uposlenika, trenutno u iznosu od oko jedne četvrtine ukupnih troškova.

TEHNOLOŠKA BAZA • fleksibilne proizvodne ćelije ili automatizirane ili fleksibilne proizvodne linije • CAD/CAE i PLM sistemi u fazi projektiranja i upravljanja proizvodnjom, • CNC mašine i CAD/CAM sistemi u fazi proizvodnje • srednje do kratko vrijeme od narudžbe do izrade (isporuke) PROIZVODNA SREDSTVA • uvoz ili putem domaćih veletrgovaca ili direktno • osiguravaju kupci • osiguravaju matične kompanije

SIROVINE • čelik • aluminij • bakar • materijali na bazi plastike PROIZVODI • dijelovi za teretna i specijalna vozila i motore

KLJUČNI KUPCI • matične kompanije • dobavljači komponenti za automobilske proizvođače – veliki sistemi s višom pozicijom u automobilskom lancu snabdijevanja, • proizvođači automobila, direktno, u rijetkim slučajevima

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 99 NAREDNI KORACI KAO ODGOVOR NA GLOBALNE TRENDOVE

KRATKOROČNO • zajedničko učešće na sajmovima • posjeta drugim kompanijama radi razmjene najboljih praksi u organizaciji proizvodnje, poslovnih procesa itd. • uvođenje najnovijih tehnologija • jačanje saradnje s postojećim kupcima SREDNJOROČNO • uvođenje standarda kvaliteta, posebno IATF-a • digitalizacija proizvodnje i svih ostalih poslovnih procesa DUGOROČNO • saradnja s obrazovnim institucijama, razvojno-istraživačkim institucijama i IKT kompanijama • praćenje i uočavanje dugoročnih promjena u industriji i poduzimanje mjera za blagovremeno prilagođavanje • razvoj vlastitih postrojenja za istraživanje i razvoj proizvoda ili uspostavljanje saradnje s relevantnim centrima za istraživanje i razvoj

STUDIJA SLUČAJA 2. KOMPANIJA ČIJI JE PROIZVODNI PROGRAM U ODREĐENOJ MJERI UGROŽEN NOVIM TRENDOVIMA

Postojeće stanje

Tipična bh. kompanija za automobilski sektor, izložena, u određenoj mjeri, novim automobilskim trendovima, mala (do 50) ili srednja (50 do 250 zaposlenih) kompanija, srednjeg tehnološkog nivoa, primarno u sekundarnoj proizvodnji.

Takva kompanija obično proizvodi dijelove za teretna i specijalizirana vozila i motore (kamione, autobuse, specijalna vozila). Smatra da će promjene koje proizlaze iz novih trendova imati odgođeni efekt na njene proizvodne programe. Svjesna svojih ograničenja i potencijalnih prijetnji, kompanija nastoji razviti nove projekte i uvesti nove proizvodne programe koji će joj omogućiti da ostane konkurentna na promjenjivom automobilskom tržištu. Najčešće se ova kompanija odluči uložiti u uvođenje aluminijskih i plastičnih dijelova.

` U ovu kategoriju se može svrstati 30 od 67 kompanija (45%).

` Preko 80% prodaje ostvareno je izvoznim aktivnostima.

` Neto profitna marža iznosi između 10% i 20%.

` Materijalni troškovi čine najveći udio u troškovima (oko jedne polovine), kao i naglo rastući troškovi uposlenika, trenutno u iznosu od oko jedne četvrtine ukupnih troškova.

Kritični trenutak za ovu grupu kompanija uključuje pripremu planova i projekata za ublažavanje rizika povezanih s promjenama u automobilskoj industriji usljed novih trendova. Ključni faktori uspjeha za opstanak uključuju izradu strategija i planova za postepenu nadogradnju inkompatibilnih proizvodnih područja u nastojanju da se u potpunosti odgovori na nove trendove. Više detalja prikazano je u tabeli u nastavku koja sadrži korake za odgovor na globalne automobilske trendove.

TEHNOLOŠKA BAZA • pojedinačne fleksibilne proizvodne linije • korištenje CNC mašina i CAD sistema • srednje vrijeme od narudžbe do proizvodnje i od proizvodnje do isporuke PROIZVODNA SREDSTVA • uvoz ili putem domaćih veletrgovaca ili direktno • osiguravaju kupci • osiguravaju matične kompanije

SIROVINE • čelik • aluminij • bakar • materijali na bazi plastike

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 100 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI PROIZVODI • dijelovi za teretna i specijalna vozila i motore KLJUČNI KUPCI • matične kompanije • dobavljači komponenti za automobilske proizvođače – veliki sistemi s višom pozicijom u automobilskom lancu snabdijevanja, • proizvođači automobila, direktno, u rijetkim slučajevima

NAREDNI KORACI KAO ODGOVOR NA GLOBALNE TRENDOVE

KRATKOROČNO • zajedničko učešće na sajmovima • posjeta drugim kompanijama radi razmjene najboljih praksi u organizaciji proizvodnje, poslovnih procesa itd. • izrada investicijskih planova za postepeno proširenje proizvodnje u cjelovitom odgovoru na nove trendove • proširenje baze klijenata SREDNJOROČNO • uvođenje standarda kvaliteta, posebno IATF-a • uvođenje novih tehnologija u skladu s novim trendovima • digitalizacija proizvodnje i svih ostalih poslovnih procesa • aktivnosti na jačanju tržišne pozicije u vrijednosnom lancu DUGOROČNO • saradnja s obrazovnim institucijama, razvojno-istraživačkim institucijama i IKT kompanijama • usmjeravanje posebne pažnje na praćenje promjena i trendova u industriji • uvođenje njihovih vlastitih postrojenja za razvoj proizvoda ili uspostavljanje saradnje s relevantnim postrojenjima

STUDIJA SLUČAJA 3. KOMPANIJA ČIJI PROIZVODNI PROGRAM MOŽE BITI UGROŽEN NOVIM TRENDOVIMA

Postojeće stanje

Tipična bh. kompanija za automobilski sektor, koja može biti ugrožena novim trendovima u automobilskom sektoru, mala (do 50) ili srednja (50 do 250) kompanija, srednjeg do niskog tehnološkog nivoa, bavi se primarno sekundarnom proizvodnjom.

Ova kompanija proizvodi dijelove za SUS motore, ispušne sisteme, filtere za gorivo, prijenosne sisteme, i dr. Svjesna je promjena i razvija nove projekte usmjerene na pozicioniranje na budućem tržištu dijelova i komponenti automobilske industrije. Najveća prijetnja može doći iz očekivanog smanjenja potrebe za postojećim proizvodima na automobilskom tržištu.

` U ovu kategoriju se može svrstati šest od 67 kompanija (9%).

` Preko 80% prodaje potiče iz izvoznih aktivnosti.

` Neto profitna marža iznosi između 10% i 20%.

` Materijalni troškovi čine najveći udio u troškovima (otprilike oko jedne polovine), kao i naglo rastući troškovi uposlenika, trenutno u iznosu od oko jedne četvrtine ukupnih troškova.

Ključni trenutak za ovu grupu kompanija uključuje hitna istraživanja mogućnosti tranzicije kako bi se razvili odgovarajući planovi za ublažavanje rizika povezanih s promjenama u autoindustriji. Ključni faktori uspjeha za opstanak uključuju izradu strategija i planova koji će omogućiti postepeni prijelaz s postojećih proizvoda na nove. usklađen

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 101 TEHNOLOŠKA BAZA • univerzalne mašine s manuelnim radom • projektiranje i izrada podržani CAD-om • srednje do dugo vrijeme od narudžbe do proizvodnje i od proizvodnje do isporuke PROIZVODNA SREDSTVA • uvoz ili putem domaćih veletrgovaca ili direktno • osiguravaju kupci • osiguravaju matične kompanije

SIROVINE • čelik • aluminij • bakar • materijali na bazi plastike PROIZVODI • dijelovi SUS motora • ispušni sistemi • filteri za gorivo • prijenosni sistemi itd. KLJUČNI KUPCI • matične kompanije • dobavljači komponenti za automobilske proizvođače – veliki sistemi s višom pozicijom u automobilskom lancu snabdijevanja

NAREDNI KORACI KAO ODGOVOR NA GLOBALNE TRENDOVE

KRATKOROČNO • zajedničko učešće na sajmovima • posjeta drugim kompanijama radi razmjene najboljih praksi u organizaciji proizvodnje, poslovnih procesa itd. • izrada investicijskih planova u skladu s novim trendovima, s mogućim uvođenjem značajnih promjena (nove tehnologije, novi proizvodi) • pokretanje uvođenja novih tehnologija i novih proizvoda SREDNJOROČNO • uvođenje standarda kvaliteta, posebno IATF-a • proširenje tehnološke baze za uvođenje dodatnih novih proizvoda • uspostavljanje bliže saradnje s postojećim i novim kupcima • digitalizacija proizvodnje i svih ostalih poslovnih procesa DUGOROČNO • saradnja s obrazovnim institucijama, razvojno-istraživačkim institucijama i IKT kompanijama • uvođenje njihovih vlastitih postrojenja za razvoj proizvoda ili uspostavljanje saradnje s relevantnim postrojenjima • razvoj novih proizvoda s najvećom mogućom dodatnom vrijednošću

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 102 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI © 2019 PwC. Sva prava pridržana. Nije za daljnju distribuciju bez odobrenja PwC-a. »PwC« se odnosi na mreže društava članica PricewaterhouseCoopers International Limited (PwCIL) ili, ovisno o kontekstu, pojedinačna društva članice PwC mreže. Svako društvo članica je zasebna pravna osoba i ne djeluje kao zastupnik PwCIL-a ili bilo kojeg drugog društva članice. PwCIL ne pruža nikakve usluge klijentima. PwCIL nije materijalno niti drugačije odgovoran za djela ili propuste bilo kojeg od svojih društava članica niti može kontrolirati njihovu profesionalnu prosudbu niti ih na bilo koji način obavezati. Nijedno društvo članica nije materijalno ili drugačije odgovorno za djela ili propuste bilo kojeg drugog društva članice, niti može kontrolirati profesionalnu prosudbu druge članice ili na bilo koji način obavezati drugo društvo članicu ili PwCIL.

PROCJENA AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U BIH ZA 2019. GODINU: TRENDOVI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI 103