Vodič Za Zakonodavno Zagovaranje

Vodič za zakonodavno zagovaranje

Promocija ljudskih prava u Bosni i Hercegovini

- NACRT -

GLOBAL RIGHTS je organizacija koja se bavi zagovaranjem ljudskih prava i koja gradi partrnerstvo sa domaćim aktivistima, da bi se borila protiv nepravde i njihov glas osnažila globalnim diskursom. Sa uredima u velikom broju zemalja u svijetu, pomažemo domaćim aktivistima da grade pravedna društva kroz isprobane strategije ostvarivanja promjena. • Tražimo pravdu za žrtve kršenja ljudskih prava. • Radimo na promociji rasne jednakosti i jednakosti polova, i pomažemo ljudima i zajednicama da se osjećaju dovoljno osnaženima da mijenjaju društva u kojima žive. • Radimo preko ureda na terenu, u partnerstvu sa domaćim zagovaračima ljudskih prava, da bi osnažili njihovu djelotvornost u borbi protiv zloupotrebe ljudskih prava u njihovoj zemlji. • Fokusiramo se na razvijanje vještina kod domaćih aktivista, koje su im neophodne za rad na pitanjima ljudskih prava i promocije pravde, kao što su: dokumentacija i obznanjivanje kršenja ljudskih prava, obrazovanje u zajednici i mobilizacija zajednice, zagovaranje reforme u zakonodavstvu i politici rada, u zemlji i u svijetu, i korištenje sudova da se ugroženima omogući bolji pristup pravdi. • Pomažemo domaćim aktivistima u angažmanu sa međunarodnom zajednicom, uključujući Ujedinjene nacije, u svrhu ostvarenja ciljeva u polju ljudskih prava, u Aziji, Africi, Latinskoj Americi, Evropi i Sjedinjenim Državama. • Izrada i objavljivanje ovog Vodiča omogućeni su zahvaljući velikodušnoj podršci Fondacije Charles Stewart Mott i Westminsterske fondacije za demokratiju. Global Rights se zahvaljuje i Fondaciji Morton i Jane Blaustein, Atos KPMG Consulting Limited, Uredu za odnose s javnošću Ambasade SAD-a, Institutut za mir Sjedinjenih Država, Fondu Otvoreno društvo BiH, i Ambasadi Kraljevine Holandije, na podršci progamu Global Rightsa u Bosni i Hercegovini. • Mišljenja, nalazi i zaključci ili preporuke iznesene u ovoj publikaciji su stavovi Global Rightsa i ne moraju se podudarati sa stavovoma onih koji su dali financijsku podršku.

© Global Rights 2005. U duhu podrške Ujedinjenih nacija kolektivnim naporima na međunarodnom nivou (Rezolucija 49/184), ovaj Vodič je javni dokument,na raspolaganju svima koji su zainteresirani da se njima služe ili ga konsultiraju. Reproduciranje je dozvoljeno pod uslovom da je u obrazovne, a ne u komercijalne svrhe, i pod uslovom da se navede izdavač.

TABLE OF CONTENTS

UVOD ...... 1

DIO 1: POČETAK - ZAGOVARANJE KORAK PO KORAK ...... 9 OSNOV ZAGOVARANJA ...... 9 KRETANJE U AKCIJU ...... 13

DIO 2: ZAKONODAVNA STRUKTURA U BOSNI I HERCEGOVINI ...... 23 KOJI SU KORACI U ZAKONODAVNOM PROCESU? ...... 29 KAKO SE POKREĆE ZAKONODAVNI PROCES? ...... 29 KOMISIJSKA FAZA...... 31 PLENARNA FAZA ...... 32

DIO 3: OSTALE MOGUĆNOSTI: MEĐUNARODNO PRAVO I MEHANIZMI PODRŠKE ZAGOVARANJU KOD ZAKONODAVACA...... 47 IZVJEŠTAJ U SJENI ...... 50 KORAK PO KORAK DO IZVJEŠTAJA U SJENI ...... 51 OBJAVLJIVANJE IZVJEŠTAJA U SJENI ...... 54 AKTIVNOSTI NAKON IZVJEŠTAJA U SJENI ...... 54

DODATAK I: PRIMJER IZ PRAKSE NVOA U BIH ...... 57

DODATAK II: DNEVNI RED JAVNOG FORUMA ...... 62

DODATAK III: RJEČNIK POJMOVA...... 63

UVOD Organizacije građanskog društva igraju jednu od ključnih uloga u omogućavanju tranzicije ka demokratiji. Podrška im je potrebna da bi razvijale i provodile djelotvorne strategije zagovaranja, da bi se bavile pitanjima koja su od ključnog značaja u procesu provedbe mira, koji je u toku. Bosanskohercegovačke nevladine organizacije koje nisu upoznate sa zakonodavnim zagovaranjem često ne posjeduju sredstva potrebna za djelotvoran angažman i u izvršnom, i u zakonodavnom političkom djelovanju, i bore se da u ovoj fazi tranzicije igraju djelotvornu ulogu.

Kao organizacija koja se bavi izgradnjom kapaciteta, Global Rights kod domaćih organizacija želi da gradi održive sposobnosti za rad na promociji i zaštiti ljudskih prava, i to kroz obuke, tehničku pomoć i druge oblike podrške. Ovakav pristup zasniva se na pretpostavci da održive promjene moraju doći od samog društva, i da su lokalni zagovarači često u najboljoj poziciji da pokrenu konkretne i trajne promjene. Mada međunarodne organizacije često igraju bitne kratkotrajne uloge u unaprjeđenju situacije sa ljuduskim pravima i demokratskim učešćem, ipak su, na kraju, domaći akteri ti koji su najdjelotvorniji u promoviranju poštivanja ljudskih prava i izgradnji tranjog mira. Kao dio procesa izgradnje kapaciteta, Global Rights želi promovirati učešće građana u širem demokratskom procesu kroz djelotvoran zagovarački rad nevladinih organizacija na državnom i entitetskom nivou u BiH.

Izgradnja nevladinih ogranizacija sa potrebnim vještinama, resursima i sposobnositma da utječu na zakonodavni proces, neophodan su element u gradnji vlade koja je odgovorna prema građanima Bosne i Hercegovine. Program Global Rights BiH naglašava i značaj izgradnje šireg učešća građana u zagovaračkim koalicijama nevladinog sektora, koji prevazilazi sve etničke, polne i starosne barijere, koje i dalje, u periodu nakon sukoba, razdvajaju građansko društvo. Naša metodologija za gradnju takvih koalicija objašnjava se i razmatra u ovom Vodiču, i nudi se kao sredstvo koje nevladine organizacije u budućnosti mogu koristiti za učešće u kampanjama zakonodavnog zagovaranja.

Global Rights je uspješno organizirao i vodio nekoliko zagovaračkih kampanja u BiH. U ovom Vodiču predstavljamo i razmatramo kako su te kampanje razvijane. Uz korištenje studija slučaja da bi se opisala iskustva naših NVO zagovaračkih koalicija, nadamo se da ćemo podijeliti i efekte koji su ostvareni, strategije i planove koji su bili uspješni, prepreke s kojima smo se susretali, i metode koje smo koristili da prevaziđemo te prepreke. Kako je mir sve snažniji i kako zakonodavna tijela u zemlji funkcioniraju, građansko društvo, koje se tek razvija, mora imati sredstva koja će mu omogućiti da se uključi u zakonodavni rad u cilju izgradnje trajnog mira u zemlji. Mislim da će ovaj Vodič novim koalicijama omogućiti da se djelotvornije bave zakonodavnim zagovaranjem i na državnom i na entitetskom nivou.

Gay J. McDougall Fedra Idžaković i Diana Šehić Izvršni direktor Bosna i Hercegovina Global Rights Global Rights

pristrasne. Zakonodavni proces je Svrha ovog Vodiča naročito nepristupačan. Čak i dobro Da bi se djelotvorno bavile informirani i osposobljeni zagovarači zagovaranjem, nevladine organizacije teško pribavljaju zakonske tekstove koji moraju shvatiti relevantne procedure, su u razmatrnaju, i ne mogu djelotvorno procese i praksu u pratiti napredak nacrta zakona. bosanskohercegovačkim parlamentima, i ulogu NVO-a. Ovaj Vodič za cilj ima da Sve veća zakonodavna odgovornost i transparentnost neophodne su za da konkretne i praktične informacije o izgradnju demokratskog društva koje tome kako se izrađuju nacrti zakona, poštuje i štiti ljudska prava i temeljne kako se oni usvajaju i provode – i kako slobode. U ovome procesu domaće zagovaranje može da doprinese sveukupnom radu NVO-a. On daje i građansko društvo igra značajnu ulogu, a osnovne informacije o relevantnim Global Rights intenzivno radi na međunarodnim i regionalnim izgradnji sposobnosti domaćih organizacija da se angažiraju u mogućnostima zagovaranja. zakonodavnom zagovaranju iz ugla ljudskih prava. Da bi se građansko Razlozi za izradu ovog Vodiča društvo osposobilo da utječe na donošenje Globar Rights u BiH od 1997. godine strateških odluka i zakonodavni proces, radi na programima obuke o ljudskim Global Rights pokušava mobilizirati i pravima. Uprkos uspjehu tih programa, osposobiti grupe u građanskom društvu i još uvijek postoje ozbiljne prepreke koje BiH, da vrše pritisak kojim će tražiti ometaju stvarni razvoj ljudskih prava i zakonodavnu transparentnost i vladavine zakona u BiH. odgovornost vlasti. U tome je Global Rights obavio i nekoliko ocjena Netransparentno odlučivanje, zatvoren zakonodavnog procesa i pomagao pravosudni proces i nedostatak stručnih nevladinim organizacijama u znanja u građanskom sektoru u pogledu dokumentiranju kršenja ljudskih prava, praćenja odgovornosti vlasti, značajni su praćenju zakonodavnog procesa, faktori u sprječavanju potpunog mobilizaciji biračkog tijela, i izradi poštivanja Evropske konvencije o strategija za unaprjeđenje njihovih ciljeva ljudskim pravima i temeljnim slobodama, u zakonodavstvu. i ometaju tranziciju zemlje ka demokratiji i povratku jedinstvenoj, multetničkoj Kroz dugogodišnji rad na osnaživanju državi. Mada politički proces jeste sazrio, kapaciteta domaćih NVOa u BiH uvidjeli u BiH proces odlučivanja i dalje ostaje u smo sljedeće: velikoj mjeri nepristupačan. Ni izvršna, ni • Veliki broj NVOa ima nedovoljno, ili zakonodavna grana vlasti ne djeluju na čak nimalo informacija o transparentan i odgovoran način. Javnost zakonodavnim procesima u BiH; ima vrlo malo informacija o odlukama koje vlada donosi, a informacije koje im • Potrebno je aktivnije učešće se učine dostupnima često su neprecizne i nevladinog sektora u zakonodavnom

procesu, i postoji jaka želja za još Vodič je podijeljen u tri dijela: obuke, vođenja i mentorstva u Prvi dio zakonodavnom zagovaranju; i • Početak – Zagovaranje step by step, • Zakonodavci imaju vrlo malo koje prestavlja dosta osnovnih vanjskih konsultacija, posebno sa komponenti uspješne strategije BiH građanskim društvom, a takve zagovaranja. konsultacije bi njihov rad učinile • Drugi dio djelotvornijim. Zakonodavna struktura u Bosni i Hercegovini, koja daje pregled Cilj Vodiča materijalnog zakonodavnog procesa i Ovaj Vodič ne propisuje kako se baviti identificira ključne korake koje zagovaranjem, već predstavlja pokušaj NVO-i trebaju razmotriti ako žele da vama pomogne u zagovaranju, daje djelotvorno raditi na promociji vam savjet kako da vaše zagovaranje ljudskih prava. bude djelotvornije, kao i informacije o • Treći dio zakondavnom procesu koje mogu pomoći Ostale mogućnosti: Međunarodno u pripremi vaše strategije. pravni mehanizmi podrške zakonodavnom zagovaranju, gdje se Ovaj Vodič želi NVO-ima pomoći u daje prikaz načina na koje NVO-i sljedećem: mogu koristiti međunarodne • da na osnovu informacija odluče o mehanizme, kao što su tijela tome da li i kako da učestvuju u uspostavljena međunarodnim zakonodavnom zagovaranju; ugovorima, da bi unaprijedile svoje ciljeve kod kuće. • da shvate kako djeluju formalne i neformalne procedure u ŠTA JE ZAGOVARANJE? parlamentima; Zagovaranje je čin davanja podrške • da izgrade strategije djelotvornog nekom pitanju i uvjeravanje onih koji zagovaranja; imaju moć da trebaju djelovati u cilju • da identificiraju aktivnosti vezane za podrške vašem pitanju. Javno zagovaranje na međunarodnom i zagovaranje je demokratsko sredstvo koje regilonalnom nivou. se koristi da se pažnja usmjeri na konkretna pitanja kojima se unaprjeđuje NVO-i koji se angažiraju i uključuju u dobrobit zajednice i pokušava ostvariti zagovaranje u zakonodavnom procesu društvena promjena. Opći cilj donose odluke o tome kako će koristiti zagovaranja je da se zajednici da glas i svoja često vrlo ograničena sredstva. omogući bolji pristup političkoj moći. č Ovaj Vodi za cilj ima i da pomogne Kako se razvijaju i rastu novi sistemi NVO-ima u procesu odlučivanja o tome, i vlasti i nove nevladine organizacije, u unaprjeđivanju zagovaračkih aktivnosti posebno u BiH, ljudi imaju više prilika koje su već u toku. nego ikada ranije da postanu uključeni u

proces odlučivanja koji se tiče njihovih mogu obični ljudi imati, da promijene svakodnevnih života. situaciju u kojoj se nalaze.

Iako je ovaj Vodič prvenstveno Moguće je da pitanje koje vi zagovarate namjenjen zagovaračima u ne bude uspješno, ali samo zagovaranje zakonodavnom procesu on sadrži niz vam otvara nove mogućnosti učešća u praktičnih savjeta za zagovaranje uopšte. razvijanju demokratskog procesa, a time i vodi ka dramatičnim promjenama. ZAŠTO ZAGOVARATI? Nedavne promjene u izbornom sistemu BiH predstavljaju značajan poticaj za Zagovaranje daje rezultate, bilo da zagovarače, jer su sad, i na državnom i dobijete, ili izgubite. Zagovaranje može: na entitetskom nivou, izabrani zvaničnici direktno odgovorni onima koji su ih • graditi podršku onih koje zastupate svojim glasovima doveli na mjesta na za neko pitanje ili cilj, kojima se nalaze. Nisu više odgovorni samo svojim strankama i onima koji su ih • djelovati ka unaprjeđenju stavili na izborne liste. ostvarivanja postojećih prava, ili • utjecati na one koji donose odluke ili ŠTA JE ZAKONODAVNO na jake aktere u zajednici, da podrže ZAGOVARANJE ZA određeno pitanje ili cilj, kroz stvaranje novih zakonskih propisa LJUDSKA PRAVA? koji štite prava. Zagovaranje za ljudska prava može formalna ljudska prava pretvoriti u ŠTA JE ZAGOVARAČKA istinske promjene u načinu na koji se KAMPANJA? država ponaša prema pojedincima ili zajednicama. Zagovaranje za ljudska Zagovaračka kampanja je set aktivnosti prava je, ustvari, umjetnost vršenja koje su usmjerene ka stvaranju podrške za utjecaja na izradu zakona koji se neko pitanje ili prijedlog. Djelotvorno zasnivaju na pravima, a da se u to ne zagovaranje može dovesti do promjene u ulažu velika financijska sredstva. načinu na koji se neko pitanje ili cilj razmatraju u strategiji, zakonu ili praksi. Kad se bave zagovaranjem za ljudska prava, nevladine organizacije mogu Zagovaranje je, isto tako, i bitan način razmotriti ustavne garancije, domaće na koji se nevladine organizacije zakone i međunarodno pravo, da bi tako povezuju sa pojedincima na nivou baze, definirale obaveze države. Ako još uvijek da bi se bavili pitanjima koja se tiču ne postoje odgovarajuće procedure, njihovog svakodnevnog života. Vrlo nevladine organizacije mogu zagovarati često, što su pojedinci ili zajednice više usvajanje domaćih zakona, ili angažirani, to je veća vjerovatnoća da će ratifikuaciju međunarodnih ugovora, zagovaračka kampanja biti uspješna. Uz kojima će se tretirati dato pitanje. stvaranje pozitivne promjene, angažman Zagovaranje izrade i usvajanja zakona stanovništva pokazuje koliku snagu koji se temelje na pravima, ili promjena

postojećih zakona, kako bi bili više zapisnika, pristup nacrtima zakonskih usmjereni ka pravima, zove se tekstova, izvještavanje o načinu glasanja zakonodavno zagovaranje. i pristup parlamentarnim komisijama. Zakonodavno zagovaranje posebno je Svaki od ovih elemenata važan je u bitno zato što se njime osnažuje koncept osiguravanju transparentnosti jednog odgovornosti zakonodavca prema parlamenta.1 pojedincima ili zajednicama koje predstavlja. Zakonodavno zagovaranje je ULOGA NEVLADINIH ključno pitanje ovog Vodiča. ORGANIZACIJA

Ono što slijedi je naše zajedničko iskustvo rada sa organizacijama koje rade na PITANJA KOJA TREBA RAZMOTRITI ljudskim pravima u BiH, a i na drugim mjestima, da bi doveli do promjena u Nevladine organizacije bi, pri svojim zakonodavnim organima. Tu se odlučivanju da li i na koji način da se nalazi ono najbolje što znamo i možemo angažiraju u nekom zakonodavnom ponuditi, ali uvijek se uči nešto novo i tijelu ili parlamentu, trebale razmotriti sljedeća pitanja: bitno. Sigurni smo da je tako i za sve one koji se bave zagovaranjem za ljudska Kako je problem i zagovarački prioritet prava. neke NVO-e vezan za rad nadležnog parlamenta?

ŠTA ZNAČI Koje su potencijalne koristi od izrade i TRANSPARENTNOST? ugrađivanja zagovaračke strategije u Tansparentnost znači da su informacije o vaš rad? tome kako se izrađuju zakonski tekstovi i Kako može data nevladina organizacija kako se usvajaju zakoni dostupne učestvovati u procesu odlučivanja i na građanima. Tansparentnost njega utjecati? Postoje li bilo kakva zakonodavnih tijela osigurava političku zakonska ograničenja u mogućnosti nevladinih organizacija da lobiraju u odgovornosti. Veća otvorenost je, vezi sa određenim pitanjem? zapravo, sredstvo kojim se postiže veći demokratski legitimitet. Transparentnost je naročito značajna za osiguravanje da izabrani predstavnici budu zaista odgovorni pred svojim glasačima. A da bi građani mogli na osnovu informacija donositi političke odluke o tome kako trebaju da djeluju njihovi izabrani predstavnici, zakonodavni proces mora biti otvoren. 1 Više informacija o transparentnosti parlamenta može se naći u "In the Public Eye: Parliamentary Transparentnost zakonodavnog procesa Transparency in Europe and North America" [U ostvaruje se kroz otvorenost plenarnih očima javnosti: parlamentarna transparentnost u Evropi i Sjevernoj Americi], International sjednica, objavljivanja parlamentarnih Human Rights Law Group, 1995.

KAKO JE PROBLEM I prema najširoj javnosti, može pomoći u ZAGOVARAČKI PRIORITET izgradnji mreža i koalicija nevladinih NEVLADINE organizacija i, što je najvažnije, može stvoriti ili definirati zakonska prava. OORGANIZACIJE VEZAN ZA RAD NADLEŽNOG Kao NVO, vjerovatno ćete iz raznih PARLAMENTA? razloga željeti da se bavite Ovo pitanje tiče se i osnovnog zadatka zakonodavnim zagovaranjem. Mogući NVOa, i raspoloživih resursa, a i toga da razlozi su: li je dato pitanje, koje je ključno za tu • da utječete na strateške odluke vlade, nevladinu organizaciju, upravo pitanje koje će parlament razmatrati. Mada nije • da vršite pritisak na vladu da apsolutno neophodno da parlament izvršava međunarodne i domaće razmatra baš to pitanje – ustvari, često je obaveze, upravo pitanje koje parlament ne • da u javnosti potaknete debatu o razmatra ono koje treba zagovarati – nekom pitanju, korisno je znati gdje se dato pitanje tačno da date doprinos razvoju praktičnih nalazi u datom zakonodavom tijelu. • strategija koje se tiču vašeg pitanja, KOJE SU POTENCIJALNE • da međunarodnu pažnju skrenete na KORISTI OD IZRADE I pitanje koje je bitno za vašu UGRAĐIVANJA zajednicu, ZAGOVARAČKE • da razvijate kontakte i mreže, i sa STRATEGIJE U VAŠ RAD? vladom i sa nevladinim organizacijama. Vi i vaša organizacija imate pravo da ispitujete zakone i pravila po kojima se • da gradite koalicije, alijanse i od vas traži da živite. To što je nešto zajedničke kampanje sa NVOima zakon ili strategija rada, ne znači ni da je koje se bave sličnim pitanjima, pravedno, ni da se ne mora mijenjati. • da potaknete transparentnost u Jedini način da drugi saznaju da se vi ne procesu odlučivanja u vladi, slažete sa nekim zakonom ili strategijom je da im to kažete i da zagovarate • da branite ili ostvarujete interese promjene. Vlade imaju moć da pokrenu svoje zajednice i da osigurate da promjene. potrebe vaše zajednice budu prioritet u zakonima i strategijama, Nevladine organizacije na razne načine • da ojačate odgovornost izabranih ostvaruju korist od ugrađivanja zvaničnika prema ljudima koje zagovaračke politike u svoje strateške predstavljaju. planove. Djelotvorno zagovaranje u zakonodavnom procesu može mobilizirati grupu čije stavove zastupate te nevladine organizacije, može obrazovno djelovati

KAKO MOŽE DATA takvim slučajevima je bitno da se NEVLADINA ORGANIZACIJA razmotri dokle sežu takva ograničenja i UČESTVOVATI U PROCESU da li ona, sama po sebi, trebaju da se ODLUČIVANJA I NA NJEGA mijenjaju kroz djelotvorno zagovaranje. UTJECATI? POSTOJE LI BILO KAKVA ZAKONSKA OGRANIČENJA U MOGUĆNOSTI NEVLADINIH ORGANIZACIJA DA LOBIRAJU U VEZI SA ODREĐENIM PITANJEM? Kako će pokazati ovaj Vodič, vi kao NVO možete učestvovati u vršenju utjecaja na stateške odluke, i to na razne načine, uključujući i ove:

• kroz organizaciju javnih foruma o ključnim zakonodavnim pitanjima, • kroz rad sa medijima, da se distribuira informacija o datom pitanju, • kroz davanje informacija i statističkih podataka o datom pitanju zakonodavcima,

• kroz praćenje primjene zakona ili prakse.

Ono što je najvažnije je da NVOi mogu pomoći u identifikaciji problema i mogu one koji donose strateške odluke obrazovati u vezi s tim problemima. U BiH, oni koji odlučuju često nemaju informacija, a ni resursa da potrebne informacije pribave. Učešće NVOa u tom procesu, posebno u smislu pružanja informacija, može u velikoj mjeri utjecati na proces donošenja odluka.

U nekim zemljama, zakonski tekstovi se izrađuju tako da ograniče mogućnost lobiranja nekih vrsta organizacija. U

DIO 1: POČETAK - DRUGI KORAK: Definirajte ciljeve: ZAGOVARANJE KORAK kakva je promjena potrebna? PO KORAK Vaši ciljevi su promjene u zakonodavstvu Da bi zagovaranje bilo djelotvorno, mora koje se nadate da ćete ostvariti kroz odgovarati na promjene u okruženju i na zagovaranje. Ti se ciljevi zasnivaju na nove mogućnosti onako kako se one onome što zajednica misli da će najviše pojavljuju. Zagovaranje je vrlo rijetko promijeniti situaciju. Zakonodavno jedan uređen, sistematičan proces. zagovaranje je jedan fluidan proces, a vi Međutim, priprema i planiranje razvoja biste trebali biti i voljni i spremni da u zagovaranja može predstavljati značajan svom pristupu i u određivanju ciljeva korak u izgradnji jedne uspješne budete fleksibilni. kampanje zagovaranja. U cilju pomoći Da biste bili djelotvorni, vaši ciljevi i ovakvom procesu, mi smo ponudili strategija moraju se definirati na samom osnovne korake u razvijanju strategije zagovaranja. početku kampanje. Kad odabirete ciljeve zagovaranja, razmotrite političku klimu, vjerovatnoću uspjeha, istraživanja i OSNOV ZAGOVARANJA informacije o datom pitanju, novac i druge resurse koji su vam na raspolaganju PRVI KORAK: Definirajte svoje kao podrška, a i kapacitete svoje strateško pitanje: gdje je potrebna organizacije, Imajte na umu da je lakše promjena? utjecati na nove zakonske propise, nego mijenjati postojeće. Trebali biste se Pitanje koje će zagovarati vaša fokusirti na promjenu ili podršku politike organizacija mora, kao prvo, biti rada koja je realna, ostvariva i korisna. identificirano i definirano. Upitajte se šta To ne znači da biste vi i vaša organizacija je to što u svom društvu želite mijenjati? trebali odabirati pitanja koja su S kojim se bitnim pitanjima suočava najjednostavnija i laka za ostvariti, već zajednica koju predstavljate? Generalno ako vaša organizacija bude uspješna, to je preporučivo da svoj rad usmjerite na će vam dati i entuzijazam, i iskustvo, a i nekoliko odabranih pitanja, s kojima se kredibilitet da se bavite i puno težim realno možete nositi. Zagovarači koji pitanjima. pokušaju rješavati sve, izlažu se riziku da ne riješe ništa. Identificirajte pitanja koja • Definirajte šta želite postići, budite će imati najveći efekat i ostvariti što konkretniji i što realniji. U č najznačajnije potrebe. po etku se vaši ciljevi moraju prvenstveno zasnivati na onome što zajednici treba, i moraju se artikulirati u generalnom smislu, tako da kod članova parlamenta pobude zanimanje za, recimo, prava ljudi s onesposobljenjem. Ali, kako vi stičete

više informacija o zakonodavnom datom pitanju, to ćete biti procesu i toku, tako i vaši ciljevi djelotvorniji. moraju postati bolje definirani i • Tražite savjet od drugih nevladinih konkretniji, recimo, stvaranje uslova organizacija koje su već pokrenule za pristupačnost državnih ustanova svoje zakonodavne kampanje. osobama sa onesposobljenjem, ili bolje vodosnabdijevanje nekog • Budite svjesni toga da mnogi aspekti područja. U naprednijim koji su vam bitni ne moraju biti zagovaračkim kampanjama, cilj eksplicitno obrađeni u zakonu. može biti vrlo konkretan, recimo, prijedlog formulacija koje će se TRECI KORAK: Definirajte poruku: unijeti u dio nacrta zakona ili cijeli zašto je promjena potrebna? tekst nacrta zakona. Mjerljivi ciljevi će vam pomoći da ocijenite sopstvenu Vaša poruka je razlog što će drugi strategiju. podržavati vaše ciljeve. Vaša poruka je • Da li ste, prije javnog obznanjivanja generalno objašnjenje problema. ciljeva, dobro sve istražili? Imajte na Naprimjer, u toku kampanje za Zakon o umu da ćete vjerovatno morati jednakosti polova, poruka je bila da žene ulaziti u kompromise, i upamtite da zaslužuju ista prava i isti tretman. je kompromis dio političkog procesa. Izgradnja poruke često je najjednostavniji Unaprijed odlučite o tome koliko ste i najdjelotvorniji način da se izgradi spremni da žrtvujete, i koji su stavovi svijest o vašem pitanju i da se za njega ili aktivnosti oni kod kojih nećete stvori podrška. Često se kaže da činjenice pristati na kompromis. Imajte na govore same za sebe, ali se te činjenice umu da možete ostati vjerni svojim moraju predstaviti u formatima koji će principima, a u isto vrijeme biti i biti razumljivi. fleksibilni u pogledu manje presudnih detalja. Osigurajte da se vaši • Stvarajte poruku koja je jednostavna, saveznici slažu sa vašim laka za razumjeti i dopadljiva što kompromisima. većem broju ljudi. Različiti članovi vaše grupe mogu imati različite • Budite dobro obaviješteni o zakonodavnom procesu i o pitanju prioritete i probleme, ali vaša poruka kojim se bavite. Poznavanje procesa mora biti koherentna. Recimo, u toku vam pomaže da razumijete ko u kampanje za prava ljudi sa procesu izrade teksta ili u glasanju onesposobljenjima u Sjedinjenim Državama, zajednica slijepih tražila ima najveću moć, čime vi možete je da pločnici identificiraju ulice, a uobličiti svoj proces rada. To vam zajednica lica u kolicima tražila je da pomaže i da predvidite kakvi se izazovi pred vama mogu pojaviti, i sve ulice nemaju imaju pločnike. kako se vaši protivnici mogu Umjesto da se bave razlikama, i jedni suprotstaviti onome što radite. Što i drugi su se složili oko poruke: Osobe imate više informacija o procesu i s onesposobljenjem izložene su

diskriminaciji, a diskriminacija je protivzakonita. Postoje li bilo kakva vladina tijela koja prate ili su odgovorna za vaše pitanje? • Poruka ne smije biti izražena previše Ako ih nema, da li bi ih moglo biti? tehnički. Ima li parlamentaraca koji su • Ne dajite previše poruka. Možda je zainteresirani za vaše pitanje? Postoji li dobro da svoju poruku preradite u bilo kakva komisija ili potkomisija skladu sa zanimanjem ciljne grupe, zadužena za propise vezane za to ali osnovni princip poruke treba da je pitanje? isti. Imaju li političke stranke stav o tom • Poruka treba da bude iskrena. pitanju?

Kako možete doći od onih koji odlučuju CETVRTI KORAK: o zvaničnoj strategiji? Postoje li bilo Razvijajte strategiju: Kako će se kakvi formalni mehanizmi da do njih dođete? promjena desiti? Ko ili šta može da utječe na vladin stav Vaša strategija ključna je komponenta u po tom pitanju, nrp. privreda, druge vašoj zagovaračkoj kampanji. Strategija zemlje, financijske institucije? je dobro osmišljen plan akcije, sa Da li mediji u tom pitanju imaju utjecaja? preciziranim aktivnostima koje će se Koji su mediji najutjecajniji? Postoje li poduzimati. Izrada strategije traži novinari koji se konkretno bave tim detaljnu analizu pitanja, političkog pitanjem? konteksta, i generalnog okruženja. Zagovaranje u zakonodavnom procesu Koliko je u političkom procesu bitno javno mnjenje? Da li će rad na ovom često ima i unutrašnju strategiju, koja se pitanju ojačati ulogu javnosti u fokusira na to da direktno utiče na one odlučivanju o zvaničnoj strategiji? koji odlučuju, kao i vanjsku strategiju koja se bavi stvaranjem svijesti u Postoje li pojedinci koji bi mogli imati utjecaja na to pitanje, kao što su članovi javnosti, i mobilizacijom onih koji su akademske zajednice, vladini zvaničnici izvan zakonodavnih tijela, a koji mogu u penziji, vjerske vođe ili vođe da imaju utjecaja na one koji odlučuju. zajednica?

PITANJA KOJA TREBA POSTAVLJATI PRI IZRADI STRATEGIJE: Ko može pomoći u ostvarenju ciljeva?

Da li je vlada potpisala bilo kakve Ko može na njih da utječe? relevantne međunarodne ugovore? Postoje li u tim ugovorima bilo kakvi Ko će vas podržati? nadzorni mehanizmi? Ko će vam se suprotstaviti? Postoje li bilo kakve izjave vlade o strategiji vezanoj za vaše pitanje?

UNAPRIJEDITE SVOJE • Lobiranje ima svoj ritam. Lobiranje ZAGOVARANJE ima uspone i padove, i mirne trenutke Ništa nije tako uspješno kao sam uspjeh. između njih. Upravo zato Stalno ocjenjivanje i prilagođavanje kampanjama trebaju lideri koji su, vašeg zagovaračkog rada najbolji je barem dijelom, poštovanje zaslužili način da osigurate uspjeh. Osnovna svojim sposobnostima. Kampanja zamisao pri samoocjenjivanju je da može biti i tiha i djelotvorna. Postoje dobijete korisne povratne informacije i trenuci kad je najbolji strateški potez da, ako je potrebno, mijenjate svoje da se ništa ne poduzima. Kampanje strategije ili ciljeve. Prilagodljivost, koje metodično grade podršku i kreativnosti i upornost su karakteristike intenzitet mogu dovesti do značajnih uspješnih zagovarača. Ako jedna i trajnih promjena. strategija ne djeluje, probajte drugačiju. • Neophodno je poznavati sistem Zagovaranje u zakonodavnom procesu je brojanja glasova, ma kako to postepen proces koji traži vremena, djelovalo naporno i dosadno. energije, upornosti i izdržljivosti. Imajte Zakondavna tijela imaju svoje na umu sljedeće: specifičnosti i nelogičnosti, i neophodno je o njima učiti kroz • Bitno je poznavati zakonodavni iskustvo. Bitno je pratiti glasanje u proces i procedure zakonodavnih zakonodavnom organu i to koristiti tijela. Takvo znanje lobistima za pozivanje na odgovornosti pomaže da ispregovaraju svoj put izabranih zvaničnika prema kroz hodnike moći, a da pri tome glasačkom tijelu koje ih je biralo. unaprijede svoju sposobnost da predvide sljedeći potez protivnika. • Djelotvorni zagovarači grade status • Nevladine organizacije moraju pouzdanih izvora informacija, čime tragati za jakim i djelotvornim stiču pristup, kredibilitet i status. predstavnicima u zakonodavnim • Aktivisti snose posebnu odgovornost organima, i moraju se pobrinuti za to da pomognu da se ono što se radi u da im se upute javne pohvale – kad zakonodavnim tijelima učini oni to žele – i kod kuće, odnosno razumljivim ljudima koji rade u bazi. među kolegama i u drugim • Aktivisti se moraju suočiti sa segmentima građanskog društva. izazovima prerade taktika i Također, imajte na umu da za strategija, tako da se nedjelotvorne aktiviste koji rade na zakonodavstvu, odbacuju, a da se u kampanje nema vječnih prijatelja ili vječnih ugrađuju novi pristupi. Da bi neprijatelja. odgovorili takvim izazovima, • Uspješna kampanja lobiranja ostaje aktivisti moraju biti i pažljivi vjerna svojim principima i fleksibilna slušaoci, i moraju čuti šta o datom je u pogledu detalja kao što su rokovi pitanju kažu baza, zakonodavac, i opseg odredbi datog propisa, kao i mediji, međunarodna zajednica i metoda provedbe. drugi akteri u građanskom društvu.

Slušati znači obratiti pažnju na ono radi s parlamentarcima, može vam u što govore, to odvagati i, ako je budućnosti biti od pomoći. potrebno, unositi izmjene. • Odlučite ko će vas predstavljati u • Uobličavanje uspješne kampanje je javnosti, u medijima i pred umjetničko djelo. Gubljenje je parlamentarcima. Predstavljanje edukativno: svi bi iz njega trebali može biti bitno za uspostavu nešto naučiti, i niko ne bi trebao da kredibiliteta, vaše veze sa zajednicom se smatra odgovornim, osim onih i pristupa onima koji donose odluke. izabranih zvaničnika koji su dali svoj Ne morate imati istog predstavnika glas protiv promjena. Pobjeda je na svakom mjestu; možda će vam veličanstvena stvar i trebalo bi je trebati da odaberete predstavnike slaviti tako što će se zasluge koji su stručni u datom pitanju, ili velikodušno dijeliti. Prema tome, koji mogu govoriti iz ličnog iskustva, djelotvorno zagovaranje traži ovisno o tome kakav je auditorij i "unutrašnju" i "vanjsku" strategiju. koja je svrha skupa. Djelovanje u hodnicima • Udružite svoje sposobnosti sa zakonodavne institucije ide ruku pod sposobnostima drugih predstavnika, ruku sa izgradnjom i pokazivanjem da biste svoju organizaciju podrške baze. djelotvorno zastupali. Način na koji • Čak i najbolji zagovarači rijetko, a predstavite pitanje kojim se bavite, nekad i nikad, ne mijenjaju način svoju zajednicu ili svoju organizaciju, glasanja zakonodavca. može biti podjednako bitan kao i sama suština vaše poruke.

KRETANJE U AKCIJU Pošto vođenje uspješne kampanje može Kad počnete istraživati zakonodavno biti i dug i složen proces, može biti od zagovaranje, odvojite dio vremena da koristi da nevladine organizacije svoju odlučite kako ćete započeti s radom. To strategiju zagovaranja razrade u će biti temelj vaših zagovaračkih pojedinačne komponente. Naše iskustvo aktivnosti. pokazuje da je dobro rad koncentrirati na sljedeće elemente: • Identificirajte potencijalne partnere u NVO-ima. Tražite partnere ili 1. istraživanje i analiza, saveznike među što više NVO-a, a ne samo među onima s kojima redovno 2. izgradnja koalicija ili saveza sa drugim NVO-ima, sarađujete. Kreativno razmišljajte o tome ko će podržati vaše pitanje i 3. mobilizacija onih čije stavove ubijedite ih da vam se pridruže. zastupate, • Gradite veze. Umrežavanje sa drugim nevladinim organizacijama, ljudima 4. korištenje medija, koji donose odluke, medijima, 5. vršenje utjecaja na parlamentarce vođama zajednica i osobljem koje i druge koji donose odluke,

6. dugoročno planiranje, • Ako je dato pitanje već ranije bilo pred parlamentom, istražite šta je 7. aktivnosti nakon kampanje. zaustavilo ili omelo proces.

• Pročitajte i analizirajte druge zakone 1. ISTRAŽIVANJE I ANALIZA vezane za vaše pitanje. • Predvidite i upoznajte se sa Informacija je moć. Vrijeme uloženo u argumentima protiv svog stava i prikupljanje informacija o pripremite svoje odgovore na njih. Za zakonodavnom procesu na samom uvjeravanje koristite razum i početku, može vam pomoći da izbjegnete činjenice. vrlo jednostavne greške i da dugoročno • Predvidite i iskoristite novonastale uštedite dosta vremena. Što bolje situacije tako što ćete imati dovoljno razumijete formalna pravila i procedure informacija koje vam trebaju da procesa donošenja odluka, to ćete imati pretpostavite dalji slijed događaja. veću moć da na njih utječete. • Pripremite listu o tome kako će drugi, Informacije o vašem pitanju bitne su za a naročito parlamentarci, imati razumijevanje procesa. Početni korak bilo koristi od davanja podrške vašem koje kampanje je da se oni koji donose pitanju. odluke obavijeste o tome zašto je vaše • Identificirajte one koji donose odluke, pitanje bitno. Što bolje detalje vi a koji bi mogli eventualno podržavati ponudite, to je veća vjerovatnoća da ćete vaše pitanje, ili se za njega ih zainteresirati za svoju kampanju. zainteresirati.

Na samom početku kampanje, trebali Prije nego što počnete sa bilo kakvim biste se fokusirati na razumijevanje zagovaranjem u zakonodavnom procesu, pitanja, otkrivanje ulaznih tačaka u trebali biste znati kako funkcionira sam parlament ili vladu u smislu utjecaja na proces. Kako se izrađuju tekstovi nacrta i dato pitanje, i analizu resursa i prednosti kako se podnose? Da li nacrti prolaze koje imate, a koji mogu pomoći komisije? Kako NVO-i mogu u tome kampanji. učestvovati? Kako i gdje se u to uklapa budžetski proces? • Prikupite detaljne informacije, statističke podatke, istraživanja, izjave i druge bitne informacije o 2. IZGRADNJA KOALICIJA ILI svom pitnaju. Kvalitet i količina SAVEZA SA DRUGIM informacija koje uspijtete dati onima NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA koji odlučuju, direktno će utjecati na nivo kredibiliteta koji ćete uživati. Koalicije su bitne kao mogućnost da se • Ako postoji nacrt zakona, pribavite, ojača zahtjev za promjenom ili pročitajte i analizirajte ga. usvajanjem zakona. Koalicije pokazuju širinu podrške iz baze u građanskom društvu, jača vašu sposobnost da dođete

do onih koji odlučuju, a može vam i vezi s tim koliko će se novca prikupiti pomoći da razvijate sveobuhvatniju za kampanju i kako će se strategiju. Koalicije su često i način da se raspodijeliti. Ako se nikakav novac ekonomično koriste resursi. Koalicijama ne prikuplja, budite otvoreni o tome se razvijaju legitimitet, moć, efikasnost i kakve resurse vi i vaša organizacija podrška. realno možete unijeti u proces.

Međutim, koalicije mogu biti i izuzetno RAD SA DRUGIM NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA krhke i bitno je na samom početku Rad sa drugim NVO-ima na definirati šta su zajednički ciljevi i zakonodavnom zagovaranju može biti strategije koalicije. O bilo kakvom kompromisu ili sporazumu treba da vrlo bitna strategija. Čak i NVO-i koji se odlučuje cijela grupa. ne slažu sa određenim pristupom ili prioritetom, mogu pronaći područja od • Stupite u kontakt sa drugim NVO- zajedničkog interesa, i biti u stanju s ima u svojoj sredini, zemlji ili regiji, i vama raditi na određenom propisu. saznajte šta su njihovi prioriteti. Slijede neke sugestije za rad sa drugim Sarađujte sa NVO-ima koji se bave NVO-ima: sličnim pitanjima, uključujući i one koji neće moći poslati predstavnika • Razvijajte sistem razmjene na sastanak. Ne ograničavajte se na informacija između zainteresiranih svoje tradicionalne partnere. NVO-a. Jasnim komunikacijama možete koordinirati zagovaračke

• Snaga je u brojnosti – pokažite da napore i pratiti stavove onih koji vaš stav ima široku podršku i tako odlučuju. što ćete osvojiti i osigurati i podršku drugih organizacija građanskog • Razmjenjujte nacrte zakona koji su društva. Može biti teško voditi velike eventualno teški za pribaviti ili koalicije, ali korist od pokazivanja pronaći. širine podrške nadjačava nedostatke. • Svoje pismene stavove distribuirajte ć • Koalicije često najbolje djeluju kad što ve em broju drugih organizacija. jedan NVO preuzme vođstvo i brine • Organizirajte neformalne se o organizaciji koalicije, informativne sastanke da biste u svoj obavještava druge o sastancima i rad integrirali što više NVO-a. skupovima, i razmjenjuje informacije.

• Na samom početku odredite kakva je 3. MOBILIZACIJA JAVNOSTI struktura odnosa. Budite konkretni i jasni u vezi s tim kako će se donositi Oni koji usvajaju zakone i donose odluke odluke unutar koalicije. trebali bi biti odgovorni ljudima koje • Pribavljanje i raspodjela resursa predstavljaju. Kad zagovarate svoj stav, mogu biti uzrok sukoba. Budite može biti bitno i da pokažete da imate otvoreni prema članovima koalicije u podršku velikog spektra ljudi. NVO partneri često mogu mobilizirati svoje

baze, ali biste trebali razmotriti formulacije u određenom nacrtu mobilizaciju najšire javnosti, odnosno zakona. stanovništva zainteresiranog za vaše pitanje. Podrška šire zajednice često može spriječiti napade na legitimnost vašeg 4. KORIŠTENJE MEDIJA cilja. Mediji mogu biti vrlo utjecajni u Uz to, promjene koje se traže često određivanju vladinih prioriteta, tako što zahtijevaju i promjenu stavova samog će pažnju skretati na pitanja koja su društva ili nekog njegovog segmenta (a u vama bitna, i razvijati svijest javnosti. Po nekim slučajevima i većine). svojoj prirodi, mediji dopiru do publike Zagovaranje, čak i zakonodavno, treba koju je vama teško ili nemoguće da sadrži i element obrazovanja javnosti dosegnuti. Javni zvaničnici koji ne o značaju vašeg pitanja ili stava. Javna reagiraju na direktna obraćanja, mogli bi podrška čini zagovaranje u se naći u situaciji da moraju odgovoriti zakonodavnom procesu jednostavnijim, i na javni pritisak koji stvara medijsko osigurava da će zakon, kad bude usvojen, izvještavanje. biti i prihvaćen i provođen. • Medijima blagovremeno dajite jasne • Svoju poruku uobličite tako da činjenične dokaze. odgovara na potrebe i želje društva u • Raspon medijske pažnje vrlo je kojem živite. Stvarajte jasnu i kratak. U odgovoru budite brzi, ali i univerzalnu poruku koju zajednica pažljivo razmotrite svoje odgovore. može identificirati i podržavati • Gradite dobre odnose sa novinarima • Kadgod je to moguće, uključujte koji se bave vašim pitanjem, ili zajednicu u strateško odlučivanje. izvještavaju iz parlamenta.

• Kreativno razmišljate o jednostavnim • Razmotrite korištenje saopćenja za načinima da zajednica pokaže javnost, informativnih sastanaka, podršku. pisama urednicima ili tekstova kojima iznosite svoje stavove. Imajte • Slušajte šta kažu organizacije u bazi i ispitajte svoj stav, da biste bili sigurni na umu da će, da bi takav rad bio da se ne može desiti da nenamjerno uspješan, često biti potrebno da se isključujete opravdana pitanja pojavi neki javni skup, sukob javne zajednice. politike rada, ili neka kontroverza. • Razvijte podršku lidera zajednice

tako što ćete ih redovno obavještavati o onome što se dešava i objašnjavati im i svoje ciljeve, i kako oni djeluju na njihove živote. • Pomozite da se objasne i predstave relevantni zakonodavni procesi ili

SAVJETI ZA DJELOTVORNU MEDIJSKU STRATEGIJU ZA PROMOCIJU AKTIVNOSTI NA ZAGOVARANJU . Zagovarači bi trebali uvijek misliti o tome kakve informacije da stave u saopćenje za javnost i kako da te informacije povežu sa vrućim temama na vijestima. . Ne bi trebali medijima slati previše informacija, i ne bi im trebali slati prečesto. Ne vršite na njih pritisak. Razumno je da se saopćenje za javnost šalje kad se zaista ima nešto bitno reći. . Zagovarači bi trebali graditi odnos i biti u kontaktu s medijima (telefonski kontakt, zajednički ručkovi ili kafe, obavještenja ili ekskluzivne informacijie). . Zagovarači moraju uvijek misliti o tome kako da na najbolji način uobliče formulacije u svojim saopćenjima za javnost, uviđajući da jezik ovisi o ciljnoj grupi. . Kad se daje intervju, potrebno je ostati fokusiran/a na ono što se želi reći (npr. "Prvo što bih želio/željela reći je..."). U suprotnom je moguće da vas neko pogrešno tumači.. . Zagovarači moraju razmotriti vođenje ili učešće u odgovarajućim javnim protestima, jer oni obično privlače pažnju medija. . Kadgod je to moguće, aktivnosti na zagovarnju trebale bi uključiti i medijske ličnosti ili druge javne ličnosti koje će privući pažnju. . Zagovarači moraju uvijek davati iskrene izjave i precizne informaicje. Na taj način se kod medija grade kredibilitet i povjerenje. . Mada su elektronski mediji vrlo popularni, mora se imati na umu da ključni zvaničnici svako jutro čitaju novine. . Zagovarači moraju pisati i distribuirati "otvorena pisma", posebno ako se obraćaju zvaničnicima u međunarodnoj zajednici. . Zagovarači bi trebali izbjegavati odgovore kao npr. "bez komentara". Ako se ne zna kako odgovoriti na pitanje, bolje je reći "Sad ne mogu odgovoriti na to pitanje, ali ću se potruditi da saznam i javiti vam." U takvoj situaciji je vrlo bitno zaista se i javiti tom novinaru.

dana prije sastanka, tako da ta osoba 5. VRŠENJE UTJECAJA NA ima vremena da to pročita, ali PARLAMENTARCE I DRUGE KOJI nemojte pretpostaviti da će i DONOSE ODLUKE pročitati. Na sastanak ponesite dodatne kopije. U toku prikupljanja informacija ćete identificirati i one osobe koje su • Ako je moguće, saznajte prije najutjecajnije za postizanje vaših ciljeva, sastanka kakav je stav te osobe. kao i one za koje postoji najveća Može biti korisno da sa drugim vjerovatnoća da će vas podržati, ili vam aktivistima prije sastanka odigrate biti opozicija. Kad identificirate one koji uloge, i da pretpostavite kakva bi donose odluke, a na vašoj su strani, pitanja ili stavove ta osoba mogla morate biti spremni da sa tom osobom imati. blisko sarađujete, i da im dajete i • Formulirajte jasnu i razumljivi informacije i podršku koje su im potrebne poruku koju ćete dati na sastanku. za aktivnosti u onome čime se vi bavite. Vježbajte kako da je iznesete, uključite i ono što želite raditi.

Uspješno lobiranje često zavisi od • Ako će na sastanku biti više od jedne kredibiliteta koji u vladinim krugovima osobe, pripremite uvod i objasnite uživate. Da li vas zaista smatraju ulogu svakog prisutnog (stručnjak iz predstavnikom onih koje zastupate? Da li su informacije koje dajete tačne i datog područja, osoba koja će dati mogu se potvrditi? Da li su sredstva svjedočenje, predstavnik glasačkog kojima djelujete na one koji odlučuju tijela, itd.). lišena bilo kakve korupcije, mita ili prijetnji? • Slušajte šta vaš sagovornik kaže i, ako je moguće, odgovorite na pitanja ili argumente. Jedan od najznačajnijih trenutaka u kampanji zagovaranja je ono kratko • Izgledajte profesionalno. Koristite vrijeme koje imate za direktni kontakt sa odgovarajući pozdrav. Budite onima koji odlučuju. Da biste to vrijeme pozitivni. Budite sigurni u svoj stav. iskoristili na najbolji mogući način, dobro • Ako nemate tražene ili potrebne se pripremite unaprijed, i pripremite se i informacije, ponudite da ih dostavite za najgoru varijantu. naknadno. Pobrinite se da ponuđene informacije zaista i pošaljete. • Odredite kakve informacije na tom sastanku želite naglasti, koja je svrha • Budite svjesni toga da taj sastanak sastanka i kakve se ishode nadate da nije jedina prilika da utječete na one ćete postići. koji donose odluke. • Prije sastanka, pošaljite svoj strateški • Nakon sastanka pošaljite pismo dokument ili informacije koje će kojim ćete se zahvaliti i pocrtati ono pomoći da se bolje predstavi vaše što ste se dogovorili. pitanje. Neka te informacije ne budu preduge. Pošaljite dokumentaciju par

• Budite u kontaktu sa onima koji i poduzimanje aktivnosti u medijima i izraze podršku. u kontaktu s javnošću može vam pomoći u mobilizaciji podrške i KAKO REĆI ONO ŠTO ŽELITE pažnje vlasti prema vašim stavovima. • Ako pišete pismo, potrudite se da svoj Kad imate priliku da iznesete svoj stav, stav i cilj jasno iznesete, da objasnite pobrinite se da budete pripremljeni. zašto bi drugi trebali podržati vaš . Budite kratki i koncizni – ne više od stav, potvrdite njihovu sposobnost da pet tačaka. na to pitanje utječu, kažite im kako . Izbjegavajte generalizacije. mogu podržati vaš stav i kako će od . Dajte konkretne prijedloge za toga oni imati koristi. Obradite sva djelovanje. problematična pitanja za koja mislite . Govorite polagano i jasno. da se kod ljudi mogu pojaviti. Budite . Dajte detaljan pismeni materijal, kao koncizni. Potrudite se da koristite dodatak onome što govorite. ispravne titule i da ljudima ukazujete . Vježbajte. dužno poštovanje. • Ako s ljudima stupate u kontakt Još jedan značajan način da se utječe na telefonom, budite spremni. Predstavite pitanja koja želite pokriti one koji donose odluke je da vaša poruka i na vrh liste stavite prioritete. bude lako dostupna i da pokažete da vi i Privucite im pažnju u privih trideset oni koji vas podržavaju pratite šta se s sekundi. Budite učtivi. U pismu dajte tim pitanjem dešava. To možete činiti sažetak ishoda razgovora i zahvalite tako što ćete davati pismene materijale se osobi na vremenu. za svoj stav, pisati pisma, obraćati se medijima i obrazovati javnost. • Potrudite se da se vaše prisustvo potvrdi u javnim forumima, na • Pripremite strateške dokumente koji javnim raspravama, ili u toku će jasno iznijeti stavove vaše glasanja. Vaše fizičko prisustvo organizacije i prijedloge za pokazuje stalno zanimanje za dato aktivnosti, uključujući i prijedloge pitanje. promjena zakona. Strateški dokumenti bi trebali biti kratki i SARADNJA SA VLADINIM dobro napisani. ZVANIČNICIMA • Distribuirajte svoj dokument drugim Sposobnost NVOa da utječu na ishod nevladinim organizacijama. Objavite određenog zakona ili strategije ovisi o ih na svom web sajtu i, ako je tome koliko djelotvorno predstavnici moguće, distribuirajte ih elektronski. NVO-a komuniciraju sa onima koji odlučuju i kod njih lobiraju. Slijede neka • Kad vam je to korisno, upotrijebite uputstva za rad sa vladinim medije da obznanite šta radi vaša zvaničnicima: organizacija i kakvi su vam stavovi. Pisanje saopćenja za javnost, • Identificirajte ko su ljudi na mjestima ostvarivanje kontakata s no vinarima odlučivanja koji imaju razumijevanja

za vaše stavove i probleme, i koji su aktivan slušalac i odgovarajte na ono spremni na saradnju. Potrudite se i da što čujete. Razmotrite pitanje iz što više identificirate i kontaktirate sa onim uglova, jer vam to može pomoći da se pripremite za razmatranje pitanja onoga zvaničnicima čiji se stavovi razlikuju ko odlučuje. Imajte razumijevanja za to od vaših – to vam može pomoći da da se mogu pojaviti iskrena preradite svoju argumentaciju i vaši razmimoilaženja u mišljenju. Nikad napori da nekoga obrazujete i u nešto takvoj osobi ne prijetite. Prijetnje trajno uvjerite imaju veće šanse za uspjeh. zatvaraju vrata, a pristup je ključna stvar za djelotvorno zagovaranje. Nikad druge • Imajte na umu da vladini zvaničnici grupe ili pojedince ne vrijeđajte i ne imaju različit stepen razumijevanja ili kritikujte – to potkopava vaš kredibilitet. zanimanja za vaše pitanje. Što vi o Imajte na umu da vaši današnji protivnici sutra mogu da vam postanu ć njima više znate, to ete bolje saveznici. Uvijek se zahvalite i odajte uobličiti svoju poruku. priznanje onima koji podržavaju vaš stav – čak i ako ne budete uspješni. Slijedite • Trebali biste analizirati zakone koji protokol, osim ako je dio vaše strategije se usvajaju, da biste stekli osjećaj za da ga ne slijedite. Djelujte činjenicama, jezik i format koji se inače koriste. To a ne retorikom, i uvijek izbjegavajte lične će vam pomoći da formulirate napade. odgovarajući tekst za svoje prijedloge zakonskih tekstova, ili za promjene postojećih zakona. • Upoznajte se sa osobljem ljudi koji 6. DUGOROČNO PLANIRANJE donose odluke. Ti kontakti mogu biti od ključnog značaja za bolji pristup Vremensko rokovi za zagovaranje u cilju. zakonodavnom procesu variraju. Čak i kad se prijedlog zakona stavlja na dnevni • Imajte na umu kakav je značaj red ili razmatra pred komisijom, različiti dugoročnih odnosa – pazite kako za politički procesi mogu taj proces usporiti sobom "zatvarate vrata." ili razvući. Na kraju, uspjeh u usvajanju prihvatljivog zakona ne znači da je ispunjen i vaš konačni cilj. Zakoni se, LIJEPA RIJEČ ČUDA ČINI nakon što se usvoje, moraju pažljivo pratiti. Iz tog razloga je bitno da Pristup koji koristite kad komunicirate s razmislite o tome kakva vam je onima za koje se nadate da će podržati vaš stav vrlo je bitan. Uvijek budite učtivi dugoročna strategija sa kratkoročnim i ljubazni – čak i kad se ne slažete. ciljevima. Koristite ispravne titule i načine obraćanja pri razgovoru ili pismenom • Budite spremni da u svom obraćanju. Svađalački ton neće nikoga zagovaranju budete uporni. privući na vašu stranu. Ako cilj vašeg Zakonodavni proces može biti dug i lobiranja postane neprijateljski težak. Kad se radi na strategiji, treba raspoložen, najbolje je preći na drugo uračunati faktor vremena i napora pitanje, ili se jednostavno zahvaliti na koji su potrebni da se vaš trud održi i vremenu koje vam je posvetio. Budite

da se pripremi podrška. Bitan značajnu ulogu u distribuciji segment zadržavanja zanimanja za informacija o zakonu u najširoj vaše pitanje je da se onima koji vas javnosti. podržavaju daju informacije čim se • Ne zaboravite da, kad ste uspješni, pojave. zasluge velikodušno podijelite s • Pobjede, ma kako male bile, uvijek drugima. podijelite sa onima koji vas podržavaju. • Uvijek budite spremni da preispitate strategiju, ako se oko vas uslovi i stavovi mijenjaju. Budite spremni da uskoritstite promjene situacije. • Budite fleksibilni.

7. AKTIVNOSTI NAKON KAMPANJE: ŠTA SAD?

Čak i ako pobijedite, uloga aktiviste se tu ne završava. Praćenje provedbe zakona ili politike rada koje ste vi uspješno zagovarali ključni je element djelotvornog zagovaranja. Aktivisti bi, kroz svoj nadzor, trebali osiguravati da parlamentarci i drugi zvaničnici ne zanemare ili pogrešno ne protumače namjeru zakonodavca.

Praćenje provedbe zakona može otkriti nova područja koja bi trebalo obraditi, a koja nisu pokrivena zakonom, ili područja gdje ljude u vladi (policiji, pravosuđu, upravi) treba obrazovati o tome kako taj zakon treba provoditi.

• Ako izgubite bitku, ne mora značiti da ste izgubili rat. Nemojte se olako predavati. Iz gubitaka izvlačite lekcije. Naglašavanje poraza može vam pomoći u narednoj bici. • Ako budu uspješne, nevladine organizacije mogu igrati vrlo

DIO 2: ZAKONODAVNA • Predstavnički dom4 Predstavnički dom sastoji se od 42 zastupnika. STRUKTURA U BOSNI I Dvadeset osam direktno biraju HERCEGOVINI glasači registrirani na teritoriji Federacije BiH, a 14 direktno biraju U BiH postoji nekoliko nivoa glasači sa teritorije Republike zakonodavnih tijela. Ovaj Vodič Srpske5. Predstavnički dom ima 8 razmatra: Parlamentarnu skupštinu na stalnih komisija. nivou BiH, i dva entitetska zakonodavna tijela, jedan koji predstavlja Republiku • Dom naroda6 Dom naroda sastoji se Srpsku, i jedan koji predstavlja Federaciju od 15 zastupnika, koji se biraju BiH. Svako od ovih tijela ima drugačije indirektno. Član 20.16 Izbornog nadležnosti, koje su opisane u daljem zakona poziva se na član IV (stav 1 tekstu. Njihova struktura, nadležnosti i a) Ustava BiH, koji predviđa da zakonodavne procedure određene su "hrvatske i bošnjačke predstavnike iz 2 ustavima Bosne i Hercegovine, a izborne Federacije biraju hrvatski i bošnjački procedure za članove parlamenata nalaze zastupnici u Domu naroda 3 se u Izbornom zakonu BiH. Federacije. Zastupnike iz Republike Srpske bira Narodna skupština RS."7 BiH ima dva nivoa zakondavnih tijela: Dom naroda ima tri stalne komisije. državni i entitetski (Republika Srpska i Federacija BiH). Svako ima drugačije KAKVA JE STRUKTURA nadležnosti, opisane u daljem tekstu. PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE? KAKVA JE STRUKTURA Parlament Federacije Bosne i PARLAMENTARNE SKUPŠTINE Hercegovine BOSNE I HERCEGOVINE Federacija Bosne i Hercegovine ima Parlamentarna skupština Bosne i dvodomni parlament. Hercegovine je državno zakonodavno tijelo, prvenstveno zaduženo za • Predstavnički dom8 ima 98 članova, "usvajanje zakona neophodnih za koji se direktno biraju tajnim provedbu odluka Predsjedništva," za glasanjem na cijeloj teritoriji nadzor i usvajanje državnih budžetskih Federacije. Predstavnički dom ima 20 pitanja, kao i za vršenje zakonodavnih komisija. dužnosti koje joj dodijele entiteti BiH. To • Dom naroda9 ima 58 članova, po 17 je dvodomni parlament, koji se sastoji od iz tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Predstavničkog doma i Doma naroda.

4 Službeni list BiH, 20/00. 2 Član IV Ustava BiH bavi se isključivo radom 5 Detalji se mogu naći u Izbornom zakonu BiH, Parlamentarne skupštine. Struktura, procedure i posebno u članovima 11.10 i 11.11 nadležnosti Parlamenta BiH zasnivaju se na 6 Službeni list BiH, 27/00. Ustavu FBiH, Glava IV A. Ustav RS, Glava V – 7 Detalji se nalaze u Izbornom zakonu. Organizacija RS, daje osnov za rad Narodne 8 Službene novine FBiH, 8/97, sa izmjenama i skupštine RS. dopunama, Službene novine FBiH, 2/98, 26/98 i 3 Izborni zakon BiH može se naći na adresi 6/03. www.izbori.ba. 9 Službene novine FBiH, 27/03.

Hrvati i Srbi) i 7 članova iz reda članovima koji su Bošnjaci, Hrvati, Srbi i ostalih, kao što su Romi, Talijani i ostali. Predsjedavajući i njegovi zamjenici Mađari. Dom naroda ima 19 radnih ne mogu biti iz istog konstitutivnog tijela, čiji se članovi biraju među naroda, i svakih se osam mjeseci rotiraju članovima Doma naroda. na mjestu predsjedavajućeg. Uz redovne zakonodavne funkcije, članovi KAKVA JE STRUKTURA NARODNE parlamenata BiH i FBiH imaju i obavezu 10 SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE? osiguravanja i zaštite jednakosti Osnovna razlika između Narodne konstitutivnih naroda.12 Svi skupštine Republike Srpske i druga dva parlamentarci imaju klubove delegata zakonodavna tijela u BiH je što se ovdje određenog naroda, u kojima su članovi radi o jednodomnom tijelu. parlamenta iz datog naroda.

• Narodna skupština Republike Srpske U Narodnoj skupštini Republike Srpske ima 83 člana, koji se biraju direktno izvorno nisu postojali mehanizmi za na mandat od četiri godine. Članovi zaštitu i osiguravanje jednakosti mogu biti reizabrani i ne podliježu konstitutivnih naroda, kako su predviđeni ograničenjima u broju mandata u drugim parlamentima. Međutim, nakon (detalji u Izbornom zakonu). Odluke o konstitutivnosti naroda koju je Poslovnik predviđa uspostavu i rad donio Ustavni sud, uvedene su određene 10 odbora i 6 komisija. promjene u strukturi Narodne skupštine. Na osnovu ove Odluke, Visoki KAKO SE ZAKONODAVNOM predstavnik donio je amandman STRUKTUROM OSIGURAVA LXXVI13 na Ustav RS, koja predviđa da: ZASTUPLJENOST KONSTITUTIVNIH NARODA U BIH? "zakonodavnu vlast u Republici Srpskoj vrše Narodna skupština i Vijeće naroda. Zakoni i drugi propisi o kojima glasa Ustav BiH, Ustav FBiH, kao i poslovnici Narodna skupština, a koji se tiču vitalnih oba parlamenta, predviđaju posebne nacionalnih interesa bilo kog mehanizme kojima se štiti i osigurava konstitutivnog naroda, stupaju na snagu jednakost konstitutivnih naroda u BiH11. tek nakon što ih usvoji i Vijeće naroda." Članovi Parlamenta BiH i Parlamenta Drugi amandmani daju definiciju FBiH imaju obavezu da biraju značenja termina "vitalni nacionalni predsjedavajućeg i prvog i drugog zamjenika predsjedavajućeg među 12 Amandman XXXIII na Ustav FBiH, koji je donio Visoki predstavnik, kaže: "1. Satav Doma 10 Novi Poslovnik Narodne skupštine RS usvojen naroda Federacije BiH zasniva se na paritetu, je u septembru 2001. tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj 11 Tako, Ustav BiH (čl.4.stav 2.) predviđa predstavnika... 3. Ostali imaju pravo na jednako posebnu proceduru za zaštitu vitalnih učešće u procesu većinskog glasanja." – Odluka nacionalnih interesa u Parlamentarnoj skupštini Visokog predstavnika, april 2002, Službene BiH. Nakon izmjena Ustava FBiH i na osnovu novine FBiH, 16/02. odluke Visokog predstavnika za BiH (SN FBiH 16/02), ova procedura pažljivo je razrađena i u 13 Odluka Visokog predstavnika br. 150/02, april novom Poslovniku Doma naroda Parlamenta 2002. Ova i druge odluke mogu se naći na adresi FBiH. www.ohr.int

interesi", kao i procedure u takvim DA LI JE PROCES ISTI U SVA TRI slučajevima, itd14. ZAKONODAVNA TIJELA? Poslovnici parlamenata sadrže detaljne Mada je ova Odluka donesena u aprilu propise o zakonodavnoj proceduri i sa 2002, Vijeće naroda je svoju prvu malim razlikama su identični u svim sjednicu održalo godinu dana kasnije. Od zakonodavnim tijelima u BiH. svog nastanka, Vijeće naroda je imalo jednu konstituirajuću sjednicu i sedam redovnih, na kojima je za sada usvojen Poslovnik Vijeća naroda Narodne skupštine RS.

Važno je za zagovarače iz NVOa da imaju na umu da Vijeće naroda ne mogu koristiti kada žele utjecati na zakonodavni proces po bilo kojem zakonu ili propisu koji se donosi u Republici Srpskoj već samo na one zakone u vezi kojih Vijeće naroda raspravlja po osnovu prinicipa zaštite vitalnih nacionalnih interesa.

KOLIKO TRAJE MANDAT ČLANA PARLAMENTA? Mandat članova svih parlamenata u BiH je četiri godine.

14 Izborni zakon usklađen je sa Odlukom Visokog predstavnika, tako da, između ostalog, predviđa: "Sastav Vijeća naroda zasniva se na paritetu, tako da ima isti broj predstavnika svakog konstitutivnog naroda. Prema tome, od ukupno 28 članova., po 8 su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a 4 su iz reda ostalih. Članove Vijeća naroda biraju klubovi konstitutivnih naroda i ostalih. Članovi ovog Vijeća ne mogu biti članovi Skupštine ili zastupnici u općinskim vijećima. Svaka politička stranka zastupljena u klubu poslanika jednog naroda u Narodnoj skupštini ima pravo da nominira jednog ili više članova Vijeća." (Čl 16. Zakona o izmjenama i amandmanima izbornog zakona BiH, juni/juli 2002)

• bilo koji drugi razlog koji bi mogao KOJI SU KORACI U podržati donošenje zakona. ZAKONODAVNOM PROCESU? KO PREMA POSLOVNICIMA MOŽE PODNIJETI NACRT ZAKONA? - Zakonodavna procedura sastoji se od MOGU LI NEVLADINE sljedećih faza: ORGANIZACIJE PREDLAGATI NOVE ZAKONE? a. pokretanje zakonodavnog procesa (podnošenje nacrta zakona za Mada skoro svako može pripremiti tekst entitetske parlamente odnosno, nacrta zakona, Poslovnici Parlamentarne prijedloga zakona za Parlamentarnu skupštine BiH i entitetskih parlamenata skupštinu BiH15) propisuju da samo sljedeći imaju pravo da podnesu nacrt/prijedlog novog zakona na b. komisijski rad na nacrtu zakona razmatranje u parlamentima: c. plenarna rasprava i odluka o pojedinačni članovi parlamenata, usvajanju zakona • • stranački klubovi / klubovi naroda u Kako se pokreće Domu naroda, zakonodavni proces? • radna tijela parlamenata (komisije Zakonodavni proces počinje, jednostavno i/ili odbori), rečeno, kad se izradi nacrt, odnosno • jedan od domova parlamenata prijedlog teksta zakona. Predloženi nacrt • Predsjedništvo BiH i Predsjednik i zakona mora ići uz pismeno obrazloženje, Podpredsjednik entiteta, u kojem se navode slijedeći elementi, kako ih propisuju Poslovnici: • Vijeće ministara / premijeri entitetskih vlada (najčešće na izradi ustavni i zakonski osnov, • nacrta/prijedloga zakona radi • razlog za donošenje zakona, nadležno ministarstvo), • opći principi zakona, • kantonalna skupština u FBiH, • financijski i drugi resursi za njegovu • gradska i općinska vijeća, primjenu, • po Poslovniku Narodne skupštine • komentari i mišljenja institucija i Republike Srpske, grupa od 3000 organizacija koje je predlagač glasača (u ovom slučaju se mora zakona konsultirao u toku izrade dostaviti lista potpisnika gdje je uz nacrta, svako ime potrebno navesti broj lične karte i matični broj potpisnika). 15 Nacrt zakona se podnosi entitetskim parlamentima a prijedlog zakona Parlamentu Prema tome, da bi predstavnici BiH. U oba slučaja u suštini se radi samo o građanskog društva predložili novi upotrebi različitih termina za identičan dokument kojim počinje procedura. U daljem tekstu koristimo isključivo termin nacrt zbog lakšeg razumjevanja.

zakon, moraju naći saveznike u gore navedenim akterima u zakonodavnom Bitno je da organizacije građanskog društva ulože napor da se u proces procesu, koji su spremni da u njihovo ime izrade nacrta teksta uključe što je pokrenu ovaj proces pred parlamentom. moguće ranije. Iskustvo pokazuje da je puno teže ostvariti bilo kakav utjecaj na SPECIFIČNOSTI ENTITETSKIH formulacije u nacrtu nakon što on uđe u PARLAMENATA – INICIJATIVA ZA parlamentarnu proceduru. Međutim, DONOŠENJE ZAKONA NVOe često imaju ozbiljnih poteškoća da saznaju kad i koja ministarstva Inicijativa za donošenje zakona nije isto namjeravaju započeti rad na nekom što i podnošenje nacrta zakona. novim nacrtu. Ta je informacija od ključnog značaja za građansko društvo, Naime, važno je istaći da na entitetskom jer se najveći utjecaj može ostvariti u toj nivou postoji mogućnosti da: fazi procesa, tj. kad je tekst još uvijek u nadležnom ministarstvu. Sve informacije • skupštine opština, gradska ili vezane za plan aktivnosti ministarstva u općinska vijeća, vezi sa nekim tekstom čuvaju se kao strogo povjerljive. Uz pritisak se • firme, ministarstvo može nagovoriti da u radnu grupu koja radi na tekstu zakona uključi • političke organizacije, predstavnike građanskog društva, • udruženja građana ili građani stručnjake ili ljude is prakse. pojedinačno, • privredna društva, privredne komore, U KAKVOM OBLIKU TREBA DA BUDE NACRT ZAKONA? • druga udruženja i pravna lica sa sopstvenim ustavnim ovlaštenjima, ili Nacrt zakona mora se podnijeti u propisanoj formi. Po Poslovniku, mora • kantonalne skupštine u Federaciji sadržavati tekst zakona i objašnjenje BiH. predloženih odredbi, i svu potrebnu popratnu dokumentaciju. dostave predsjedavajućima entitetskih parlamenata inicijativu koja predstavlja Šta se dešava kad se podnese nacrt njihovo pismeno mišljenje o potrebi zakona? – Put koji prolazi nacrt od zakonskog regulisanja određenog podnošenja do usvajanja pitanja. Predsjedavajući ovu inicijativu upućuju nadležnim komisijama, odnosno Nacrt zakona podnosi se radnim tijelima parlamenata, na Predsjedavajućem Doma, koji ga onda razmatranje. Konačnu odluku o inicijativi upućuje Ustavno-pravnoj komisiji i donose entitetski parlamenti. Zaključkom relevantnom radnom tijelu o prihvatanju inicijative određuje se način (komisiji/odboru), odnosno tijelima u čijoj na koji će se izraditi i podnijeti nacrt nadležnosti je predmet zakona koji se zakona. razmatra.

Nacrt se, nakon toga, stavlja na diskusiju na sjednici Doma, koja je, u pravilu, jedna. Dom može odlučiti i da

razmatranje nacrta uključuje i detaljniji postoji i obaveza da se uspostavljaju pregled. Nakon diskusije, Dom izdaje privremene (ad hoc) i istražne komisije. zaključak, u kojem izražava svoj stav Između ostalog, komisije daju mišljenja, prema nacrtu. Po donošenju zaključka podnose prijedloge i izvještaje domovima, predlagač nacrta treba da prilikom izrade odnosno parlamentu, odlučuju o prijedloga zakona unese sve iznesene pitanjima koja im dati dom proslijedi primjedbe i stajališta poslanika tokom prema Poslovniku. Ove komisije mogu plenarne sjednice doma kao i članova vršiti i istrage po određenim pitanjima, ili radnih tijela parlamenata. se mogu ustanoviti da bi analizirale situaciju u određenom području, ili da bi . Nakon prve rasprave u entitetskim utvrdile činjenice o određenim pojavama parlamentima nacrt zakona ili događajima. postaje PRIJEDLOG zakona kojeg čine raspravljani tekst zakona, Prema Poslovniku, moguće je ustanoviti i obavezni dodatni materijal, sve zajedničke komisije oba doma, kao iznesene primjedbe i stajališta poslanika iznesene tokom plenarne privremena ili stalna tijela, u svrhu sjednice kao i primjedne radnih tijela razmatranja određenih pitanja, kao i (komisija i odbora parlamenata) koji pripremanja i podnošenja prijedloga za su analizirali zakon. donošenje zakona ili drugih akata.

Bitno je imati na umu da u većini Komisijska faza Poslovnika postoji jedna bitna Kad Dom razmotri predloženi zakon, mogućnost, da komisija može i sama Predsjedavajući Doma dostavlja nacrt podnijeti prijedlog zakona ili sam nacrt, zakona na razmatranje i Ustavno- jer komisije imaju ovlaštenje da predlažu pravnoj komisiji i odgovarajućoj zakone, izmjene zakona ili nacrta nadležnoj komisiji. Komsija (ili komisije) zakona. je zadužena za razmatranje i glasanje o principima sadržanim u nacrtu zakona. U Narodnoj skupštini Republike Srpske Dok razmatra nacrt, komisija može odbori, koji igraju ulogu sličnu ulozi odlučiti da ocjenjuje pojedinačne odredbe komisija u drugim parlamentima, mogu zakona, kao i da predloži i usvoji izmjene razmatrati pitanja po sopstvenoj u originalnom tekstu. Ako komisija inicijativi, a ako je potrebno, mogu prihvati nacrt zakona, predlagač koji je izvještaje podnositi direktno Narodnoj inicirao zakon revidira tekst, da u njega skupštini. Odbori mogu održavati unese izmjene koje su predložila radna zajedničke sjednice, da bi razmatrali tijela. pitanja od zajedničkog interesa.

KAKO FUNKCIONIRAJU Komisije se razlikuju u broju članova, PARLAMENTARNE KOMISIJE? ovisno o tome u kom su domu i u kom parlamentu. Jedna bitna odredba Poslovnici radnih zakonodavnih tijela na državnom i na entitetskim nivoima Poslovnika predviđa mogućnost da predviđaju imenovanje stalnih komisija, a komisije mogu u svoj rad uključiti, ili imenovati kao članove, stručnjake iz

različitih područja koji neće imati pravo 1. Prva faza16, koje razmatra samo glasa. Uz to, komisija može tražiti potrebu da se donese zakon i opće privremenu pomoć, ili pozvati kao principe zakona. Dom u ovoj fazi konsultante predstavnike relevantnih može, ali nije obavezan da tijela i organizacija, kao i stručnjake, razmatra pojedinačne članove, i profesionalnce i naučne radnike. Ovakve može odlučiti da ga proslijedi u mogućnosti rijetko se koriste u praksi. drugu fazu razmatranja, ili može Ovo je opcija, a ne pravilo, što znači da odbiti nacrt. imenovanje ili konsultacije sa 2. U toku druge faze, vode se stručnjacima zavisi od spremnosti diskusije u vezi sa pojedinačnim komisija i njihovih predsjednika ili doma. NVOe trebale bi razmotriti rad sa svakim članovima, predloženim imenovanim ili konsultiranim izmjenama i drugim detaljima vezanim za nacrt. Na kraju stručnjakom. diskusije se glasa o predloženim izmjenama i nacrtu zakona u KOMISIJE cjelini.

Bitno je kazati da dok nadležne komisije Izmjene na nacrt mogu se podnositi sve razmatraju nacrt zakona, bilo koji član do kraja čitanja. Ako su potrebna parlamenta, klub ili komisija mogu dodatna objašnjenja ili ako neke predlagati izmjene na nacrt. Prema informacije nedostaju, Dom može od tome, uz lobiranje nadležne komisije za komisije tražiti da pripremi novi izvještaj, podršku, nevladine organizacije trebale bi ramotriti i kako da se obrate članovma na osnovu diskusije Doma. parlamenta koji su spremni pomoći, a koji možda nisu u nadležnoj komisiji, da oni podnesu izmjene. VAŽNO: Bez obzira u kojoj fazi se nalazi nacrt zakona nikad nije kasno da NVOe krenu sa zagovaranjem i Plenarna faza tako se uključe u zakonodavni Kad komisija završi svoju revidiranu proces. verziju nacrta zakona, svoj prijedlog i zaključke podnosi Domu. Prijedlog je sad KAD SE PRIJEDLOG SMATRA spreman za diskusiju pred cijelim USVOJENIM? parlamentom, i prosljeđuje se Prijedlog se smatra usvojenim tek nakon Predsjedavajućem, odnosno Kolegiju što ga usvoje oba Doma, u identičnom Doma, koji saziva sjednicu. tekstu.

Ova faza zakonodavnog procesa ima dva dijela: 16 U tekstu koristimo termin prva i druga faza razmatranja nacrta zakona radi jednostavnijeg čitanja Vodiča. Međutim, napominjemo da se u entitetskim parlamentima koristi termin rasprava o nacrtu, kao prva faza, i rasprava o prijedlogu, kao druga faza. Za državni nivo koristi se terin prvo i drugo čitanje.

ŠTA SE DEŠAVA AKO POSTOJI predmetni nacrt zakona do okončanja NESAGLASNOST IZMEĐU rasprave o istom što nije slučaj u redovnoj TEKSTOVA PODNESENIH proceduri. Također, važno je znati da ako DOMOVIMA? parlament odluči da se o nacrtu zakona Ako Domovi ne usvoje identične odlučuje u hitnom postupku tada će se o tekstove, uspostavlja se zajednička nacrtu isti dan raspravljati i odlučiti na komisija oba Doma parlamenata, da bi sjednici. se došlo do saglasnosti o jedinstvenom tekstu. Ako komisija ne postigne ZAŠTO NEVLADINE ORGANIZACIJE saglasnosti, i oba Doma ne usvoje tekst, TREBAJU BITI UPOZNATE SA prijedlog se smatra odbačenim. KORIŠTENJEM HITNOG POSTUPKA?

Treba naglasiti da, pošto je Narodna Nevladine organizacije trebale bi biti skupština Republike Srpske jednodomna, svjesne toga da česta upotreba ovog nema proceduru usaglašavanja postupka može postati problem, jer neujednačenih tekstova, kao što je to skraćeni vremenski rokovi obično gore opisano, a Vijeće naroda nema isti umanjuju transparentnost procesa. U skorije vrijeme su naši parlamenti na ovaj status kao i Dom naroda u drugim 17 parlamentima. način usvojili veći broj zakona.

Naprimjer, da bi ispunila uslove za KAD USVOJENI PRIJEDLOG POSTAJE ZAKON? početak pristupanja Evropskoj uniji, BiH kao obavezu ima usvajanje većeg broja Zakon koji usvoji parlament najčešće zakona. Međutim, obzirom na kratko stupa na snagu 15 dana nakon vrijeme i sam broj zakona, članovi objavljivanja u Službenom listu. parlamenta često vrlo malo znaju o zakonu koji usvajaju; možda nisu POSTOJI LI NEKI KRAĆI NAČIN DA NACRT ZAKONA POSTANE ZAKON? upoznati sa detaljima; često nemaju vremena za bilo kakve konsultacije u vezi Postoje dva prihvatljiva metoda da se sa prijedlogom, ni za traženje bilo kakvog skrati vrijeme potrebno za usvajanje zakona. To su hitni postupak i u nekim stručnog mišljenja ili dodatnih informacija u vezi sa zakonom. parlamentima, skraćeni postupak.

ŠTA JE SKRAĆENI POSTUPAK? KAKO TEČE HITNI POSTUPAK? Neki parlamenti imaju opciju skraćenog Predlagač može tražiti da se prijedlog razmatra po hitnom postupku i uz postupka. Ako Plan rada određenog predloženi zakon dati i razloge za takav Doma to predviđa, ili ako dati zakon nije zahtjev. U principu, hitni postupak je isti složen ili obiman, umjesto da podnosi kao i redovni, ali su svi rokovi kraći za 17 pola. U ovom slučaju procedura Ovo su primijetili ne samo NVO-i, već i sami članovi parlamenta. Više vidi u izvještaju sa podnošenja amandmana na nacrt zakona NDI-jeve konferencije održane u novembru je drugačija jer se posalanicima daje 2001. godine, na temu "Mogući oblici mogućnost podnošenja amandmana na unaprjeđenja saradnje između parlamentarnih komisija i NVO-a u BiH".

nacrt zakona, predlagač može podnijeti prijedlog zakona i predložiti da se Predstavnici građanskog društva trebali bi razmotriti mogućnosti vršenja utjecaja razmatra po skraćenom postupku. na dato pitanje u što ranijoj fazi zakonodavnog procesa. Nevladine Takav se prijedlog proslijeđuje članovima organizacije su neprocjenjiv resurs za parlamenta i nadležnim tijelima. Ako osoblje ministarstava zaduženo za skraćeni postupak nije predviđen Planom izradu teksta novih zakona, jer ih često rada, Dom naroda donosi odluku kojom sputavaju i ograničeno vrijeme, i ograničeno poznavanje datog područja. odlučuje da prijedlog razmatra po Predstavnici građanskog društva trebali skraćenom postupku. Ako Dom odluči da bi se periodično sastajati sa prijedlog nije ni složen, ni obiman, i ako predstavnicima ministarstava, da im prihvati prijedlog predlagača, onda daju informacije o datom pitanju, i da ih izvijeste o svim novim aspektima. Bitno počinje razmatranje prijedloga. Ovim je da nevladine organizacije osoblju procesom se eliminira nekoliko koraka. ministarstva pomogunu da shvate koliku stručnu pomoć građansko društvo može ŠTA SE DEŠAVA AKO PRIJEDLOG da im ponudi u procesu izrade nacrta NE DOBIJE SAGLASNOST DA IDE NA teksta. Građansko društvo može kod SKRAĆENI POSTUPAK? pojedinačnih ministara i njihovog osoblja zagovarati i više javan proces. Ako Parlament ne odobri skraćeni postupak, predloženi zakon će se tretirati kao nacrt i razmatrati na istoj sjednici. KOJA JE ULOGA NEVLADINIH ORGANIZACIJA U PARLAMENTIMA? KAKVA JE ULOGA VLADE U Uloga nevladinih organizacija u ZAKONODAVNOM PROCESU I KAKO parlamentima još uvijek se tek razvija. U NEVLADINE ORGANIZACIJE MOGU prošlosti je u zakonodavnom procesu bilo UTJECATI NA NJENE ODLUKE? vrlo malo prostora za djelovanje ili Izvršna vlast u BiH u zakonodavnom saradnju NVO-a sa zakonodavcem. procesu igra posebno značajnu ulogu, jer Forumi koji postoje i koji su na su vladina ministarstva, koja djeluju u raspolaganju građanima i NVO-ima ime izvršne vlasti, primarni predlagači obično su vezani za indirektno djelovanje, skoro svih nacrta zakona (osim zakona i nema nikakvih stalnih mehanizama koje nameće Ured Visokog predstavnika). saradnje između građanskog društva i Istinski rad na izradi nacrta teksta obično parlamenata. obavlja osoblje ministarstva, koje možda suštinski i ne razumije dato pitanje koje Samo sjednice otvorene za medije i nacrt obrađuje. Uz to, autori nacrta objavljivanje zakona u Službenom listu rijetko traže doprinos ili savjet izvana, nisu dovoljni da garantiraju npr. od stručnjaka iz građanskog društva kompetentan, djelotvoran i transparentan ili od drugih stručnjaka. Osoblje zakonodavni proces. Transparentnost ministarstva obično se ovim odgovornim i znači funkcionalan i djelotvoran sistem bitnim radom na izradi teksta novih građanskog pristupa i učešća u zakona bavi u izolaciji i iza zatvorenih zakonodavnom procesu. Dijalog između vrata. građana i parlamentaraca mora biti i

stalan i otvoren, članovi parlamenta i procesa prema javnosti. Prema pravilima, glasači moraju svakodnevno sarađivati i javna rasprava može se sazvati samo na komunicirati, a parlamenti trebaju biti osnovu odluke jednog od Domova, ili na most između volje građana i države. osnovu Narodne skupštine RS. Odlukom o raspravi određuje se metod KAKO NEVLADINE ORGANIZACIJE objavljivanja nacrta zakona, kao i MOGU OSTVARITI PRISTUP komisija koja je nadležna za vođenje PARLAMENTU? rasprave i Dom, odnosno Parlament, NVO-e mogu koristiti javna saslušanja ili obavještavaju se o svim detaljima diskusije, a sadašnji Poslovnici rasprave. parlamenata sadrže različite odredbe u Uz javna saslušanja i javne rasprave, vezi sa javnim saslušanjima i diskusijama. đ Mada javna saslušanja i rasprave jesu Poslovnik predvi a da "u svrhu detaljnog đ mogući. vrlo je malo parlamentaraca koji razmatranja odre enog pitanja, predstavnici relevantnih tijela ili razumiju značaj toga da se predloženi organizacija, kao i pojedini stručnjaci, zakon ili ključna pitanja ponude javnosti č č na razmatranje. nau ni radnici ili javne li nosti, mogu biti pozvani na sjednicu radnog tijela."18 đ KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU JAVNOG Poslovnik predvi a i da komisije u svom SASLUŠANJA, JAVNE RASPRAVE I radu mogu sarađivati sa grupom JAVNOG FORUMA? građana. Korištenje ovog metoda zavisi Javna saslušanja su redovni oblik rada isključivo od dobre volje same komisije, a parlamentarnih komisija u savremenim u nekim slučajevima i od dobre volje demokratijama. Nažalost, samo predsjedavajućeg i/ili sekretara komisije. Parlamentarna skupština BiH omogućava komisijama da održavaju ZAŠTO BISTE TREBALI ZAGOVARATI javna saslušanja u vezi sa predloženim JAVNA SASLUŠANJA? zakonima, ili da uključe stavove drugih Javna saslušanja su prilika za otvoren javnih tijela, stručnih ustanova ili dijalog između građana i zakonodavaca zainteresiranih pojedinaca. Kad se u vezi sa nacrtima ili prijedlozima pozovu pojedinci, javne ustanove i tijela zakona. To je i mogućnost da se u proces iznose svoja mišljenja o pitanjima koja uključe i stručnjaci i druge strane, čime se komisija razmatra, ali "samo ako omogućava da i oni iznesu svoje mišljenje komisija to od njih traži". Uz saglasnost o datom pitanju. Javna saslušanja koja su komisije, pojedinci ili institucije koje u potpunosti pristupačna građanima i učestvuju u saslušanju mogu podnijeti i svim zainteresiranim stranama moraju pismene materijale, kao i druge biti uobičajena opcija, a u nekim dokumente vezane za prijedlog koji je slučajevima čak i obaveza. Pristupačnost predmet diskusije. rada parlamenta bitan je element Većina Poslovnika predviđa mogućnost transparentnosti u demokratskoj vlasti. sazivanja javne rasprave. To se koristi kao sredstvo otvaranja zakonodavnog 18 Član 74 Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Javna saslušanja osiguravaju da se nacrti zakona predstave javnosti prije nego što se usvoje i otvaraju mogućnost rasprave među građanima. Time se građanima, stručnjacima i naučnicima, nevladinim organizacijama i predstavnicima građanskog društva, daje mogućnost da iznesu svoja mišljenja o datom prijedlogu i da zakonodavcu ponude informacije i analize vezane za predmet zakona, a sve to s ciljem da se osigura usvajanje zakona koji će biti sasvim prilagođen društvenom okruženju. Omogućava se i javnosti da ima uvid u rad parlamenata, a političari u zakonodavnom procesu na taj način djeluju odgovornije, jer čuju šta je volja građana – njihovih glasača.

U isto vrijeme, obzirom na to koliki značaj određeni zakon može imati, u nekim situacijama bi javna saslušanja, javne rasprave i/ili istrage mogle biti propisane kao obaveza radnih tijela parlamenta. Parlamentarna radna tijela bi trebala imati priliku da otvaraju parlamentarne istrage u vezi sa pitanjima koja su od posebnog javnog, ili društvenog interesa kao što su korupcija, ili teška kršenja ljudskih prava. Naravno, ovim se od komisije ne bi pravio sud, niti je nešto takvo moguće; radi se o tome da bi radna tijela mogla, u ime parlamenta, voditi javno istraživanje najhitnijih pitanja, posebno onih koja su od velikog interesa za javnost i za zakone generalno, a svoje bi nalaze mogli predstaviti ne samo javnosti, već i pravosuđu.

JAVNA SASLUŠANJA

Parlamentarna Parlament Narodna

skupština BiH Federacije BiH skupština RS

Član 85 (opcija za Dom naroda ne / komisije)

Predstavnički Član 90 (opcija za ne / dom komisije)

JAVNE RASPRAVE

Parlamentarna Parlament Narodna

skupština BiH Federacije BiH skupština RS

Član 165 Samo u vezi s (predviđen planom Dom naroda amandmanima na / rada ili odlukom Ustav BiH Doma)

Predstavnički Samo u vezi s Član 158 (samo na amandmanima na osnovu odluke / dom Ustav BiH Doma)

Član 185 (samo na osnovu odluke Skupštine)

DRUGE MOGUĆNOSTI UČEŠĆA JAVNOSTI: POZIVANJE STRUČNJAKA NPR.

Parlamentarna Parlament Narodna

skupština BiH Federacije BiH skupština RS

Članovi 28, 30, 34 Dom naroda Član 49, stav 3 /

Predstavnički Članovi 22, stav 3, i Član 47 / dom 32, stav 2

Član 40

PREDNOSTI I NEDOSTACI JAVNIH Zašto su važna javna SASLUŠANJA, JAVNIH RASPRAVA I JAVNIH FORUMA saslušanja? Prednosti javnih saslušanja – Javna . Transparentnost rada parlamenta saslušanja su formalniji način rada sa bila bi značajno unaprijeđena, kad bi javna saslušanja bila u potpunosti zakonodavnim tijelom. Svjedoci za dostupna javnosti i svim građanima, izlaganja imaju 5 do 15 minuta, nakon organizacijama i institucijama čega članovi komisije mogu postavljati građanskog društva sa interesom u pitanja. Komisije mogu imati pravila o određenom polju, i kad bi ona bile izboru svjedoka. Javna saslušanja svim češća, u nekim slučajevima čak i učesnicima daju vremena i prostora za obavezna. Prema tome, parlamenti na svim nivoima u BiH trebali bi diskusiju. Komisije često koriste javna usvojiti korištenje javnih saslušanja. saslušanja da razmotre neko pitanje koje . Saslušanja su način da se otvori traži viši nivo stručnosti. dijalog između parlamentaraca i stručnjaka, kao i svih drugih koji su Prepreke za održavanje javnih saslušanja zainteresirani za bitna pitanja o - Nevladinim i drugim građanskim kojima komisija raspravlja. To bi organizacijama može biti teško omogućilo i profesionalncima, akademskim radnicima, nevladinim zagovarati javna saslušanja. Nema organizacijama i predstavnicima nikakve garancije da će komisija sazvati građanskog društva da u vezi sa javno saslušanje, jer nisu obavezni da to predloženim zakonima ponude svoje urade. Poslovnici na entitetskom nivou ne mišljenje. sadrže nikakve odredbe o javnim . Pristupačnost rada parlamenta se u saslušanjima. Javna saslušanja praktičnom smislu može osigurati prvenstveno ovise o pojedinačnim kroz javna saslušanja i bolji pristup i učešće građana u radu komisija. članovima parlamenta, o dobroj volji Pristupačnost i učešće građana su komisije ili njenog predsjedavajućeg, i o bitni elementi transparentnosti. ličnoj zainteresiranosti članova komisije Mnogi problemi vezani za za ovu vrstu rada i komuniciranja. transparentnost i otvorenost parlamentarnog rada mogli bi na Prednosti javnih rasprava – Javne ovaj način biti riješeni. rasprave su više neformalan metod rada. . Javna saslušanja su i bitna i Njima se omogućava šira diskusija sa potrebna, ona bi stvorila obavezu otvaranja dijaloga o prijedlozima javnošću, a ne samo sa stručnjacima. U između izabranih predstavnika i što ovakvoj diskusiji može učestvovati veći većeg broja građana. broj ljudi. Javne rasprave mogu se . Time se zakonodavcu omogućava organizirati i izvan parlamenta, pa mogu pristup informacijama i analizama i pokriti veći teritorij zemlje. Parlamenti i pitanja ili problema koje zakon vlade često koriste javne rasprave kao tretira, od nezavisnih i profesionalnih izvora, što bi doprinijelo usvajanju priliku da javno predstave nacrt zakona. adekvatnijih zakona. Uz to, javnost Obzirom na to da su propisane bi time imala uvida u rad Poslovnikom, te podliježu obavezi parlamenta, čime bi političari bili više ispunjenja niza formalnih uslova, javne odgovorni prema svojim biračima.

rasprave u smislu zagovaranja traže odgovara njihovim interesima. NVO-i dosta vremena, čak i više nego da se mogu odlučiti o tome koje će teme zagovara javno saslušanje, koje se često obraditi. Mogu se brzo organizirati. ne temelji na Poslovniku. Organizacija Također, mogu odlučiti o tome ko će javne rasprave može biti i više učestvovati, što im daje mogućnost da politizirana nego organizacija javnog pozovu parlamentarce koji su im saslušanja. naklonjeni, ali i da stvore širu bazu zainteresiranih, što im može biti bitno za Nedostaci javnih rasprava – Obzirom na ostvarivanje ciljeva zagovaranja. vremenska ograničenja, ne mogu svi prisutni učestvovati u raspravi i često Nedostaci javnih foruma - Nema veoma mali broj ljudi dominira nikakve garancije da će predstavnici raspravom. Parlament može od vlade (ili vlade ili članovi parlamenta učestvovati nadležnog ministarstva) tražiti da obavi u javnom forumu. Bez učešća vlade ili javnu raspravu i da nakon toga obavijesti parlamenta, efekat na politiku rada parlament o svojim zaključcima i o vlade, zakon ili neko drugo pitanje, može najzanimljivijim dijelovima rasprave. biti minimalan. NVO mora preuzeti Obzirom na to, moguće je da javna vodeću ulogu u osiguravanju da proces rasprava bude samo još jedna neformalna protekne glatko i da se osigura dobro konsultacija sa stručnjacima, građanskim prisustvo. društvom i građanima, jer sami parlamentarci ne učestvuju u takvim ŠTA GRUPE GRAĐANSKOG skupovima, a informacije i izvještaje koje DRUŠTVA MOGU ČINITI DA prime za njih priprema vlada. PROMOVIRAJU UČEŠĆE JAVNOSTI? Građansko društvo može od članova Pošto komisija ili predstavnik vlade parlamenta tražiti da potaknu korištenje odlučuju o učesnicima, time se može javnih saslušanja i javnih rasprava, i da stvoriti pristrasnost i okruženje prisustvuju javnim forumima. Pošto naklonjeno njihovim idejama i parlamentarne komisije ni na jednom prioritetima. Lista učesnika pozvanih na nivou u BiH nemaju obavezu da drže javnu raspravu često bude ograničena. javna saslušanja ili rasprave, niti da Nekad nije moguće biti pozvan, čak i ako prisustvuju javnim forumima, građansko je neko zainteresiran za neku temu ili društvo mora, isto tako, direkto nacrt zakona o kome se razgovara. zagovarati kod predsjedavajućih ili sekretara komisija. Naravno da će metod, Prednost javnih foruma - Javni forum je vrijeme i osnovna tema aktivnosti ovisiti najjednostavniji način da NVO-i i o ciljevima zagovaračkih aktivnosti. predstavnici građanskog društva budu Međutim, u skoro svim slučajevima, cilj uključeni u zakonodavni proces. Javni grupa građanskog društva je da pokrene forumi su najjednostavniji za organizirati, diskusije o nacrtima zakona unutar jer ne zavise od odluka komisija ili parlamenata, tako da se članovi parlamenata. NVO-i mogu sami uobličiti parlamenta upoznaju sa različitim javni forum na način koji najviše prijedlozima i, eventualno, da predlože

relevantne amandmane na takve nacrte. drugim članovima parlamenta, i Prirodno je da će ovo biti dosta lakše, ako pozvati ih da sazovu javno saslušanje se u proces uključi i obaveza da se o nekom nacrtu zakona, objasnivši sazivaju javna saslušanja. im razloge i potrebu za takvim saslušanjem; Međutim, upravo odsustvo neophodnih • sastanke sa parlamentarcima koji su mehanizama traži od NVO-a da otvorili kancelarije za rad i organiziraju javne forume i okrugle kontaktiranje sa građanima u svojim stolove, kao najjednostavniji način da o izbornim jedinicama ili općinama. nacrtima zakona predstave svoje stavove, Ove kancelarije su upravo otvorene koji nisu isti kao vladini, i da mišljenja kako bi pružile mogućnost građanskog društva predstave članovima građanima da istaknu svoje parlamenta. inicijative i ukažu na probleme parlamentarcima. Trenutno, KAKO GRAĐANSKO DRUŠTVO MOŽE UTJECATI NA TO KAKO SE otvaranje ovakvih kancelarija je u ODRŽAVAJU JAVNA SASLUŠANJA? zamahu i do kraja 2005. godine se očekuje da će veći broj ovakvih NVO-i mogu pozvati komisiju koja je kancelarija biti otvoren na području zadužena za određeni nacrt da otvori cijele BiH. svoja vrata građanskom društvu i da drži javna saslušanja. Međutim, takav zahtjev • slanje pozivnica što većem broju često može naići na potpuni nedostatak parlamentaraca da učestvuju u zanimanja članova komisije. Možete javnoj raspravi, forumu ili okruglom jednostavno ostati bez drugih opcija, stolu, gdje će se predstaviti vaši osim da organizirate javni forum. Morat prijedlozi i o njima razgovarati; ćete razmisliti da li da organizirate javni • podsjećanje članova parlamenta da forum ili okrugli sto, ili da upotrijebite su odgovorni građanima, i da imaju neki drugi oblik, ovisno o značaju i obavezu da kad usvajaju zakone prirodi teme o kojoj želite govoriti, ili o moraju saslušati i glas javnosti; efektima koje želite stvoriti u javnosti i u medijima. Korisno je imati što je moguće • korištenje svih ličnih kontakata sa više podrške od grupa građanskog članovima parlamenta, posebno sa društva, javnosti i medija, za bilo koju predsjedavajućima i sekretarima aktivnost koju odaberete. Kad vodite komisija, ali i sa drugim članovima ovakve aktivnosti, morate kombinirati parlamenta koji podržavaju vaše sve koji vas podržavaju i koristiti sve ideje, i pozivanje da učestvuju u dostupne načine i smjerove djelovanja. takvim diskusijama kao uvodničari;

Na parlamentarce možete vršiti pritisak • pozivanje predstavnika ključnih kroz: medija, lične kontakte s njima, i pružanje pismenih obrazloženja • pisanje pisama predsjedavajućim i svojih ideja; sekretarima relevantnih parlamentarnih komisija, kao i

• predstavljanje svoje priče na način Jedan od problema je što su koji je medijima zanimljiv, parlamentarci prerpani nacrtima, pa korištenjem primjera iz jednostavno "moraju" da ih usvajaju svakodnevnog života, koji su brzo, pod pritiskom međunarodne povezani sa vašim zagovaračkim zajednice, odnosno kao preduslov za ciljevima; i razgovore o pristupanju Evropskoj uniji. Sami članovi parlamenta često to koriste • pozivanje relevantnih predstavnika kao izgovor kad od stručnjaka ili međunarodne zajednice, čije prisustvo ponekad može doprinijeti promociji građanskog društva dobiju prigovore u vaših stavova. vezi sa zakonima koje usvajaju.

ŠTA BI NEVLADINE ORGANIZACIJE NVO-i bi trebali biti spremni da stalno TREBALE UZETI U OBZIR KAD vrše pritisak na parlamentarce u vezi s ORGANIZIRAJU JAVNI FORUM ILI potrebom da djelotvornije revidiraju OKRUGLI STO? nacrte zakona. Građansko društvo Najznačajnija stvar u organizaciji javnog može naglasiti potrebu za zakonima koji foruma, okruglog stola ili drugog skupa je su ne samo prihvatljivi u pogledu vrijeme. Morat ćete pratiti rad pristupanja Evropskoj uniji, već i korisni parlamenta i svoj skup zakazati prema za građane BiH. Alternativno, kadgod je ć č vremenu kad ete imati najja i utjecaj na to moguće, NVO-i bi trebali razmotriti zakon. Loše odabran datum može kako da kad EU ima stav sličan spriječiti parlamentarce ili medije da njihovom, pristupanje EU koriste kao učestvuju, a često može biti i nakon što je sredstvo za stvaranje podrške za svoja prošla mogućnost da se utječe na zakon. pitanja. Poznavanje stava EU u vezi s Kadgod je to moguće, pratite generalnu vašom idejom može vam pomoći da klimu u društvu ili u parlamentu, i poruku postanete koristan resurs za koju želite poslati povežite sa ključnim parlamentarce. događajima, ili promjenama javnog mnjenja. Kontinuirani rad sa parlamentarcima će KAKVA JE ULOGA NEVLADINIH ORGANIZACIJE U ODNOSU NA pomoći u osiguravanju da oni budu ČLANOVE PARLAMENTA? odgovorni prema građanima i to je Obzirom na to da su članovima ključni dio rada. Dodatno obrazovanje javnosti o odgovornosti parlamentarca je parlamenta dostupna ograničena znanja i podjednako bitno, jer većina građana informacije, jer nemaju dovoljno stručnog BiH nema svijest o tome da bi njihovi pomoćnog osoblja, NVO-i bi se trebali izabrani predstavnici trebali baš njima koncentrirati na to da postanu resursi biti odgovorni. parlamentaraca. U ovom trenutku, nedostatak stručnosti parlamentaraca KAKO POLITIČKE STRANKE MOGU može izazvati ovisnost o stručnim UTJECATI NA ZAKONODAVNI znanjima i informacijama koje im daje PROCES? č č vlada, koja je obi no i predlaga zakona. Kad zakon dođe do parlamenta, o njemu đ Gra ansko društvo može popuniti ovu razgovaraju samo zainteresirane političke prazninu. stranke. I glasanje se najčešće odvija po

stranačkim uputstvima. Stranačka Druge međunarodne organizacije, među disciplina je vrlo stroga i ne ostavlja kojima su Vijeće Evrope, Svjetska banka, prostora za ishod koji bi se razlikovao od UN agencije i neke međunarodne onoga što su stranački klubovi nevladine organizacije, također igraju dogovorili. Ovim se lakše objašnjava značajne uloge u iniciranju, savjetovanju ograničena uloga različitih i lobiranju. parlamentarnih tijela, jer sami članovi parlamenta ne vide nikakvu svrhu Često se kaže da postoji generalni razgovora o nacrtima zakona, čak i ako nedostatak transparentnosti i vanjskih se njihovi stavovi razlikuju od stavova konsultacija sa nevladinim akterima u stranke. To je još jedan razlog što se procesu izrade zakona koje inicira ili većina sjednica komisija održava samo da nameće međunarodna zajednica. To ne se zadovolji forma. Ako predstavnici daje dobar primjer domaćim građanskog društva žele imati bilo kakav zakonodavcima. Uz to, ovakva zamjena utjecaj na prijedlog, onda bi se trebali uloga međunarodnih organizacija stvara fokusirati na pojedinačne kontakte sa sumnju u to da li su domaće vlasti parlamentarcima i sa utjecajnim spremne da djeluju samostalno, i da li stranačkim liderima. Sjednice komisija ili mogu odgovoriti obavezama koje su pred javne rasprave moraju ići zajedno sa njima. zagovaranjem NVO-a na ovim paralelnim nivoima. Građansko društvo trebalo bi međunarodnoj zajednici iznositi potrebu KAKVA JE ULOGA MEĐUNARODNE za transparentnim i odgovornim ZAJEDNICE U ZAKONODAVNOM zakonodavnim procesom. Međutim, prije PROCESU? nego što se traži podrška međunarodne Međunarodna zajednica igra jedinstvenu zajednice za određena zakonodavna pitanja, nevladine organizacije trebale bi i snažnu ulogu u zakonodavnom procesu pažljivo razmotriti dugoročne implikacije u BiH. Ključni akter međunarodne nečeg takvog. Bitno je shvatiti da je zajednice je Ured Visokog prestavnika velika vjerovatnoća da će OHR podržati (OHR), koji ima vrlo široka one NVO inicijative koje podržavaju zakonodavna ovlaštenja. OHR može ne njihove prioritete i strateije. Uz to, NVO-i samo inicirati zakone i lobirati kod vjerovatno žele izbjeći jačanje utjecaja međunarodne zajednice u domaćim ć zakonodavca, ve može i nametati pitanjima. Kroz rad u domaćem 19 zakone. Brojni su primjeri zakona koje zakonodavnom sistemu, NVO-i mogu je OHR nametnuo da bi osigurao da BiH igrati ključnu ulogu u jačanju ispuni svoje obaveze prema Vijeću Evrope zakonodavnog procesa, veće ili Svjetskoj banci, ili jednostavno da se transparentnosti i odgovornosti, i osigura ispravno funkcioniranje lokalne pojačavanju uloge građanskog društva u demokratskom procesu. zajednice.

19 U skladu s "bonskim ovlaštenjima" (vidi Bosna i Hercegovina 1998.: samoodržive strukture, Konferencija Vijeća za implementaciju mira u Bonu, 10. decembar 1997.)

KAKO GRAĐANSKO DRUŠTVO MOŽE parlamentarcima susreće sa ogromnim BITI UVIJEK OBAVIJEŠTENO O preprekama. Da bi komunicirao sa nekim ONOME ŠTO SE DEŠAVA U parlamentarcem, pojedinac obično prvo ZAKONODAVNOM PROCESU? mora stupiti u kontakt sa sekretarima Učešće građana u zakonodavnom procesu komisija kojima taj parlamentarac od ključnog je značaja za promociju pripada, ili sa sekretarom parlamenta, odgovornosti i transparentnosti vlasti. stranačkim klubom ili kako se često u Međutim, BiH nema tradiciju otvorenog praksi dešava, sjedištem stranke kojoj dijaloga između građana i njihovih parlamentarac pripada. predstavnika, i parlamentarne procedure često ne sadrže mehanizme koji IMA LI NA INTERNETU INFORMACIJA omogućavaju otvoren i sadržajan O PARLAMENTIMA? razgovor parlamentaraca i građanskog U ovom trenutku, tri parlamenta imaju društva. Uz to, informiranje javnosti o svoje web stranice: procesu odlučivanja u vlasti i • Parlamentarna skupština BiH, zakonodavstvu i dalje je ograničeno, a www.psbih.org ono što se objavi često je netačno ili pristrasno u korist vladinih stavova. • Parlament Federacije BiH, www.parlamentfbih.gov.ba Pravo pristupa građanskog društva • Narodna skupština Republike Srpske, informaicijama BiH vlasti tumače vrlo www.narodnaskupstinars.net usko. Ono što predstavlja "informaciju" nije jasno definirano ni u ustavima, ni u Međutim, pošto se neke od ovih stranica poslovnicima. Vlada smatra da se pravo ne ažuriraju redovno, informacije koje građana da budu obaviješteni sadrže ne odgovaraju trenutnoj situaciji, ili ne sadrže kombinaciju svih relevantnih zadovoljava na dva načina: 1. (redovno) informacija jer nemaju dobre medijsko izvještavanje sa sjednica parlamenta i 2. objavljivanje zakona u pretraživače. Parlamenti se moraju Službenom listu. natjerati da informacije učine lakše i brže dostupnim onima koji žele pratiti rad Međutim, iz ugla građanskog društva, zakonodavaca. pravo građana na informacije o radu parlamenta ne smije biti ograničeno na KAKO GRAĐANSKO DRUŠTVO MOŽE KORISTITI ZAKON O SLOBODI medijsko izvještavanje o parlamentarnom PRISTUPA INFORMACIJAMA?20 radu i objavljivanje usvojenih zakona. Građansko društvo i dalje nema Jedna od opcija za pristup informacijama blagovremen i jednostavan pristup dostupnim građanskom društvu je da se nacrtima zakona i osnovnim planovima koristi Zakon o slobodi pristupa rada parlamenata, kao ni drugim bitnim informacijama. U skladu s ovim informacijama, kao što su način glasanja Zakonom, pravo pristupa znači "Svako pojedinih parlamentaraca (koje vlada trenutno ne prikuplja). Uz to, građansko 20 Službeni list BiH 28/02, identičan tekst društvo se u direktnom komuniciranju sa usvojen u oba entiteta. Tekst zakona dostupan na www.cspi.ba

fizičko ili pravno lice ima pravo pristupa primjenu Zakona i vrši obuku za informacijama pod kontrolom političkih građansko društvo i državne službenike o vlasti, a svaki organ političke vlasti ima primjeni i korištenju Zakona. odgovarajuću dužnost da takve informacije objavi."21 To znači da svaki POSTOJE LI DRUGE MOGUĆNOSTI ZA PRIBAVLJANJE INFORMACIJA? građanin ili organizacija ima pravo da podnese zahtjev za informacijama, i Uz Zakon o slobodi pristupa državni organi imaju obavezu da takav informacijama, postoje i dodatne zahtjev obrade i pruži traženu mogućnosti za pristup bitnim informaciju u roku od 15 dana. Samo u informacijama. Naprimjer, Ured za izuzetnim okolnostima predviđenim odnose s javnošću Parlamenta BiH Zakonom, vlasti imaju pravo da odbiju organizira svakodnevnu e-mail dostavu traženu informaciju. dnevnog reda svojih sjednica. Mada je to inicjalno trebala biti informacija za Većina parlamenata su objavili vodiče, medije koji izvještavaju o radu koji sadrže uzorak zahtjeva za pristup Parlamenta, vremenom je veliki broj informacijama. Ovi vodiči, pak, savjetuju organizacija počeo koristiti ovaj servis.23 da prvo treba pokušati do informacije doći neformalno, kroz kontakt sa Mada web stranice većine parlamenata službenikom za informiranje datog sadrže nacrte ili prijedloge zakona koji parlamenta ili državnog organa. Treba su već u proceduri, praksa je, pak, reći da se na zakon može pozvati i u pokazala da je najlakši i najbrži način da zahtjevu za informacijama o radnim se dođe do informacija još uvijek kroz tekstovma ili nacrtima zakona kod lične kontakte sa nadležnim ministarstvima i/ili preko parlamentaraca nadležnih ministarstava. pojedinačno, ili osoblja u stručnim službama parlamenata. Lični kontakti Međutim, iskustvo pokazuje da se Zakon omogućavaju puno brži pristup rijetko koristi i da se organizacije na informacijama o određenom nacrtu, njega pozivaju samo nakon što ne uspiju zajedno sa drugim informacijama koje doći do informacija na drugi način. Treba mogu biti od koristi u pripremi daljnjih kazati i da odgovor traži vremena, a zagovaračkih aktivnosti. Naprimjer, kad je Global Rights pokušao od nadležnog zagovarači često rade sa vrlo kratkim ministarstva dobiti kopiju nacrta zakona rokovima. koji će imati utjecaja na rad Koalicije osoba sa onesposobljenjima, U BiH postoji Centar za slobodu pristupa ministarstvo je odbilo da da takve informacijama, koji djeluje kao domaći informacije. Global Rights je, nakon NVO.22 Ova organizacija pruža toga, podnio zahtjev Ministarstvu besplatnu pravnu pomoć klijentima koji pozvavši se na Zakon o slobodi pristupa informacijama, nakon čega je nacrt koriste svoja prava u skladu sa Zakonom zakona dostavljen. Upravo je zato bitno o slobodi pristupa informacijama, prati da zagovarači, zajedno sa drugim

21 Član 4 Zakona. 23 Više o ovome može se dobiti od Ureda za 22 Više o Zakonu i o Centru za slobodan pristup odnose s javnošću ParlamentaBiH na informacijama može se naći na www.cspi.ba press@psbih.ba

aktivnostima, razvijaju i kontakte i održavaju dobre odnose sa pojedincima i stručnim službama parlamenata.

Da bi njegovala istinsku demokratsku transparentnost i učešće, vlada u BiH mora preuzeti obavezu da zakonodavni proces otvori prema građanima. Pravo građana na pristup informacijama mora uključivati pristup javnosti: • bilješkama i zapisnicima sjednica domova i komisija, • osnovnim planovima rada komisija i parlamenata, • svim nacrtima i prijedlozima zakona, • informacijama o načinu glasanja pojedinačnih parlamentaraca, • sjednicama komisija i • kontakt informacijama za sve članove parlamenta.

Primjer uspješnog zagovaračkog rada NVO koalicije predstavljen je u Aneksu I

DIO 3: OSTALE dodatkom domaćoj strategiji zagovaranja. MOGUĆNOSTI: MEĐUNARODNO Prema međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, države koje su ih PRAVO I MEHANIZMI ratificirale24 obavezne su dostavljati PODRŠKE periodične izvještaje UN-u i drugim komitetima koji nadgledaju ZAGOVARANJU KOD implementaciju tih ugovora. Svrha ZAKONODAVACA dostavljanja ovih izvještaja je da države dokumentiraju korake učinjene u smislu Kod zagovaranja ljudskih prava kod izvršavanja obaveza propisanih domaćih zakonodavaca, moglo bi biti ugovorom. Da bi dopunile izvještaje koje veoma korisno ako bi se pronašli države dostavljaju UN-u, nevladine primjenjivi međunarodni propisi koji se organizacije često pripremaju i bave tom problematikom. Proučavajući dostavljaju posebne izvještaje – zakon, možete napraviti komparativnu "izvještaje u sjeni". analizu kako bi bili sigurni da su prava zagarantovana domaćim zakonom u Pojam "izvještaj u sjeni" odnosi se na skladu sa međunarodnim standardima. dokumente koje kreiraju nevladine Za BiH prijem u Evropsku uniju organizacije (NVO). Ovi izvještaji služe predstavlja jedan od važnijih poticaja kao dopuna izvještajima vladinih koji nevladine organizacije mogu službenika. Osim toga, oni konkretno i iskoristiti kod zagovaranja odgovarajuće strateški pomažu da stručni komiteti UN- legislative koja će štititi ljudska prava. a što tačnije procijene korake koje je Pored toga, možete provjeriti da li vaša vlada poduzela u smislu pridržavanja zemlja ima kakvih obaveza u skladu sa međunarodnih standarda o ljudskim međunarodnim pravom, da li je pravima, kao i sposbnost NVO-a da ratificirala neke od međunarodnih efikasno učestvuju u procesu nadgledanja ugovora, što bi moglo učvrstiti vaše provedbe međunarodnih ugovora. Ovi argumente. U BiH, većina međunarodnih izvještaji osiguravaju dodatne, vitalne ugovora o ljudskim pravima se informacije koje će stručnjacima iz oblasti primijenjuje direktno kroz Ustav Bosne i koje obrađuje ugovor pomoći da Hercegovine. Konačno, ukoliko je vaša procijene korake koje je država poduzela zemlja ratificirala odgovarajući u smislu implementacije ugovora. međunarodni ugovor o ljudskim pravima, Izvještaje u sjeni, osim toga, mogu možda biste mogli insistirati na koristiti i same nevladine organizacije pridržavanju zakona koristeći se kao dodatak naporima zagovaranja, nadzornim tijelima formiranim u skladu podizanja javne svijesti i vršenja utjecaja č sa tim ugovorom. Ovo poglavlje vodi a na one koji donose odluke. će se fokusirati na korištenje tijela formiranih u skladu sa ugovorom, kao 24 Pojam "država" odnosi se na države članice Ujedinjenih nacija.

Nemoguće je dovoljno jasno naglasiti nevladinih organizacija, osiguravajući koliko je važno za efikasno provođenje konkretno sredstvo za: UN-ovih ugovora i punu zaštitu prava • procjenu i opis vladinih podataka o svih ljudi obuhvaćenih tim ugovorima, da izvršavanju obaveza u smislu č UN i druga nadzorna tijela dobiju ta ne i promoviranja i zaštite ljudskih prava; odgovarajuće informacije, koje će dokumentirati napore vlade u pogledu • nadgledanje radnji za koje se vlada zaštite ljudskih prava, kako sa aspekta zauzela na svjetskim i regionalnim vladinog, tako i nevladinog sektora. konferencijama; • izgradnju političkog pritiska putem UN-ovi ugovori o ljudskim pravima, kao publiciteta i obrazovanja; i što je Međunarodna konvencija o davanje primjera "najbolje prakse" sprječavanju svih oblika diskriminacije • (ICERD), Konvencija o ukidanju svih za nevladine organizacije koje će oblika diskriminacije žena (CEDAW), podijeliti sa lokalnom i Međunarodni pakt o ekonomskim, međunarodnom zajednicom. socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR) Proces izvještavanja o implementaciji i Međunarodni pakt o građanskim i ugovora funkcionira samo dok se UN-u političkim pravima (ICCPR) obavezuju dostavljaju informacije, pa je stoga uloga države koje su ih ratificirale da nevladinih organizacija u obrazovanju, dostavljaju izvještaje tijelima UN-a podizanju svijesti o tijelima UN-a i zaduženim za nadgledanje ekspertima za ugovore od kritičnog implementacije pomenutih ugovora. U značaja. Nevladinim organizacijama koje ovim izvještajim trebaju stajati detaljno djeluju na državnom i lokalnim nivoima opisani koraci koje je država poduzela i se preporučuje da razmotre ovu razmjenu koje planira poduzeti u smislu informacija kao nešto što bi moglo implementacije i zaštite prava sadržanih postati integralni dio njihovih mandata. u ovim ugovorima. Uopće ne iznenađuje činjenica da države nastoje biti vrlo U SKLADU SA RAZLIČITIM generalne kod opisivanja budućih koraka MEĐUNARODNIM UGOVORIMA, koje nastoje poduzeti ili navodnih kršenja DRŽAVAMA ČLANICAMA SE obaveza iz ovih ugovora. Kao odgovor NAMEĆE OBAVEZA DOSTAVLJANJA na potrebu da se UN-u i drugim PERIODIČNIH IZVJEŠTAJA. nadzornim tijelima osiguraju alternativni Zemlje članice su, također obavezne izvori informacija o pridržavanju uputiti svog predstavnika na sastanak sa obaveza država članica, razvila se praksa tijelima formiranim u skladu sa kreiranja Izvještaja u sjeni. ugovorom, gdje će mu komitet postavljati pitanja i davati komentare o tome koliko "Izvještaj u sjeni" podrazumijeva izvještaj su poduzeti koraci u smislu koji su napravile nevladine organizacije, implementacije ugovora bili dostatni. a koji povlači paralelu i analizira izvještaj Komitet će, osim toga, dati preporuke za koji je priredila vlada. Osnovna svrha područja koja treba unaprijediti i na koja izvještaja u sjeni je jačanje rada bi se vlada trebala fokusirati.

CILJEVI VLADINOG IZVJEŠTAVANJA politike državne vlade i potiču učešće Izvještavanje se temelji na dvije različitih sektora društva u procesu pretpostavke. Prvo, svaka zemlja je bez formuliranja i revidiranja ovih obzira na svoje dobre namjere, stvarni ili politika; potencijalni kršitelj ljudskih prava. Prema • ustanoviti indikatore na osnovu kojih tome, redovna međunarodna država i tijela kreirana u skladu sa odgovornost je u najboljem interesu kako ugovorom mogu procijeniti stepen same države, njenih državljana, napretka u smislu realizacije obaveza stanovnika tako i međunarodne utvrđenih međunarodnim ugovorom; zajednice.25 Drugo, mnoge zemlje su uspješno implementirale programe • omogućiti zemljama članicama da "najbolje prakse", koje bi trebalo steknu bolje razumijevanje problema podijeliti sa svjetskom zajednicom. i nedostataka sa kojima se suočavaju prilikom progresivne realizacije Neki od ciljeva izvještavanja su: ciljeva zadatih poveljom;

• ostvariti sveobuhvatni pregled • omogućiti tijelima proizišlim iz lokalne i državne legislative, međunarodnih ugovora i zemljama administrativnih propisa i prakse; članicama u cjelini da razmjenjuju informacije, steknu bolje • osigurati da država redovno nadgleda stvarnu situaciju sa aspekta razumijevanje zajedničkih problema svake pojedinačne odredbe sa kojima se suočavaju, te da bolje Konvencije, kako bi znala u kojoj cijene različite mjere koje se mogu mjeri svi građani uživaju sva prava primijeniti kod promoviranja efikasne zagarantirana ugovorom; realizacije obaveza zadatih ugovorom;.ovo će omogućiti • naglasiti najbolju praksu u različitim Komitetu da identificira jurisdikcijama, kako bi drugi mogli najprikladnije sredstvo kojim bi naučiti i implementirati slične međunarodna zajednica mogla programe; pomoći zemljama članicama u • osigurati osnovu sa koje država može izvršavanju njihovih obaveza. dalje razvijati jasno izrečene i usmjerene politike, koje inkorporiraju prioritete konzistentne sa odredbama Konvencije; • dozvoliti domaćim agencijama i javnom mnijenju da preispituju

25 Philip Alston, "The Purposes of Reporting", Manual on Human Rights Reportnin, ["Svrha izvještavanja", Priručnik o izvještavanju o ljudskim pravima]. UN-ov Centar za ljudska prava i UN-ov Institut za obuku i istraživanje, HR/PUB/91/1, str. 13

kontinuirano nadgledanje vladinih IZVJEŠTAJ U SJENI odgovora, provođenja domaćih medijskih i obrazovnih kampanja, te za kritiziranje Komiteti formirani na osnovu državne vlade. međunarodnog ugovora moraju imati nezavisne informacije iz kojih mogu formulirati svoja pitanja i identificirati područja u kojima države potpisnice ne 2. FOKUS zadovoljavaju svoje obaveze. Stoga su pozvali nevladine organizacije da im Izvještaj se može baviti čitavim nizom pomognu i da im dostave potrebne pitanja i aspekata. No ipak, glavne informacije. Mnoge NVO-e su uvidjele da je kreiranje alternativnih ili izvještaja opcije za izvještaj u sjeni su: u sjeni koji se odnose na određena pitanja ili kršenje ljudskih prava kojima • državni izvještaj koji posmatra čitav se one bave, a koja su zagarantirana spektar pitanja, ili se fokusira na ugovorom, veoma korisno sredstvo za samo jedno pitanje (odnosno, educiranje javnosti, izgradnju koalicija, edukaciju), koncentrirajući se na jačanje njihovih vlastitih metoda putem državni zakon i politiku; kojih vladu drže odgovornom za kršenje prava, te utjecanje na politiku i pravnu • državni izvještaj o samo jednom reformu. pitanju i entitetski izvještaj koji to pitanje obrađuje kako sa državnog, tako i sa entitetskog aspekta; KREIRANJE IZVJEŠTAJA U SJENI Preliminarna pitanja koja treba • državni izvještaj koji obrađuje jedno razmotriti ili niz pitanja koja se tiču samo jednog entiteta.

U tom pogledu, ne postoji ispravan, 1. KORISNOST odnosno pogrešan pristup izradi izvještaja u sjeni. Ono što je bitno je da nevladine NVO-e bi trebale početi tako što će organizacije imaju na umu je da Komitet razmotriti oba, i domaći i međunarodni ima veoma ograničeno vrijeme i aspekt korisnosti stvaranja Izvještaja u mogućnosti da pročita informacije koje sjeni, odnosno kako se on uklapa u njihov primi. Izvještaj ne bi trebao biti veći od dnevni red, mandat i resurse. Naprimjer, 10-15 stranica, s tim da se kao dodaci trebali bi procijeniti stratešku korist od mogu koristiti kopije relevantnih zakona takvog jednog izvještaja za: (1) ili dodatne dokumentacije koja identificiranje izvora infromacija; (2) potkrijepljuje vaš rad. Naravno, vrijeme i izgradnju koalicija; (3) rad sa državnom sredstva koje svaka nevladina vladom. Korist od kreiranja izvještaja u organizacija ima na raspolaganju, sjeni može se procijeniti na osnovu također igraju veoma važnu ulogu kod njegove funkcije u samom procesu samog odabira pristupa. pružanja dodatnih informacija tijelu đ kreiranom u skladu sa me unarodnim Za Komitet je veoma korisno ako dobije ugovorom koje je vlada propustila unijeti dokumentaciju o pridržavanju obaveza iz u svoj izvještaj. Također je koristan za ugovora i koracima koje je vlada

poduzela u smislu unaprjeđenja realizacije kritične aspekte postupka izrade svojih obaveza. Također je prigodno dati izvještaja u sjeni, dok statistički podaci i određene preporuke u pogledu posebnih "studije slučaja" dodatno poboljšavaju radnji koje bi zemlja trebala poduzeti u sadržaj izvještaja. UN takve informacije cilju bolje implementacije ugovora. naziva "indikatorima" i smatra ih veoma korisnim kod procjene i formuliranja odgovora na probleme u oblasti ljudskih 3. ALIJANSE prava opisanih u izvještaju. Neki od osnovnih principa za kreiranje indikatora NVO-e koje imaju slične stavove mogu su: razmotriti kreiranje zajedničkog • potreba za razlaganjem i izvještaja u sjeni. Odabirom tema ili kategoriziranjem podataka po pitanja koja su zajednička za neke druge varjiablama kao što je etnička nevladine organizacije (organizacije za pripadnost, pol, starosna dob, region socialna pitanja, grupe za ljudska prava, (posebo urbano/ruralno), jezik, grupe za građanska prava, društvene vjerska pripadnost ili manjinski organizacije, itd.) olakšaće kreiranje faktori, uključujući izbjeglice i alijansi za prikupljanje informacija i/ili interno raseljena lica, te relevantne poboljšati solidarnost među postojećim sektore (zaštićene izvozne zone, koalicijama. Zajednički rad sa drugim naprimjer). NVO-ima će također unaprijediti sam • potreba za studijama slučaja – izjave izgled i distribuciju izvještaja u sjeni. i svjedočenja koji "pričaju priču" na Uzevši u obzir raznovrsnost među najprirodniji način. različitim tipovima NVO-a, njihovim mandatima i aktivnostima, organizacije Važnost pristupačnih, objektivnih i koje se odluče na izradu zajedničkog ili sveobuhvatnih izvora za ovakve kolaborativnog izvještaja trebale bi informacije je sasvim jasna. Nevladine obaviti razgovor o raspodjeli poslova, organizacije bi trebale preispitati čitav odlučivanju o uređenju izvještaja i podjeli niz mogućih izvora informacija kao što su sredstava. akademske ili nezavisne institucije, ili još bolje, neke druge lokalne agencije, lokalne i međunarodne NVO-e. 4. METODOLOGIJA

Preporučuje se da se NVO-e fokusiraju na Korak po korak do izvještaja jedno ili dva primarna područja, da u sjeni naprave kompletnu analizu u skladu sa Koristeći informacije prikupljene tokom relevantnim odredbama ugovora, domaće kampanje o zagovaranju, identificiraju ključne aktere na svim sastavite ključne statistike i odaberite nivoima i navedu jasne primjere uspješnih dvije ili tri studije slučaja iz vašeg rada strategija u koje su bile uključene lokalne kako bi ste ilustrirali aspekte ljudskih nevladine organizacije i ciljne zajednice. prava u temi koju obrađujete. Studije Prezentiranje i analiza predstavljaju

slučaja bi trebale biti kratke (pasus ili koje su predstavljene u studiji slučaja dva) i trebalo bi biti jasno da je priča imale koristi od zakona na državnom i (ukoliko govori o individualnom slučaju) loaklanim nivoima. U ovom djelu bi reprezentativna za sveukupno iskustvo trebali naglasiti i primjere "najbolje čitave grupe a ne samo jednog incidenta. prakse".

STEP 1: STEP 3: IDENTIFICIRAJTE KLJUČNE IDENTIFICIRAJTE POSTOJEĆE ČLANOVE UGOVORA PREPREKE

Aspekt prava u izvještaju se naglašava U okviru pitanja ili tema na koje ste se fokusirali, objasnite prepreke sa kojima se povezivanjem nekog prava sa određenim zajednica suočava prilikom ostvarivanja članom ugovora koje obrađuje to pravo. ili zaštite prava na lokalnom, državnom Naglasite relevantne odredbe i opišite prava koja su direktno ili indirektno ili međunarodnom nivou. Obuhvatite i ugrožena. Naznačite, također, prirodu prepreke na koje ste nailazili u privatnim sferama, odnosno porodičnim, poslovnim, obaveze koju nameće relevantna privatnim školama ili vjerskim odredba. Da li obaveze podrazumijevaju usvajanje legislative, poboljšanje zajednicama. Preispitajte čitav niz edukacije, sprječavanje kršenja prava od faktora koji utiču na živote ljudi, strane nedržavnih aktera? uključujući stvari kao što su nepostojanje pristupa obrazovanju, informacijama ili resursima. Navedite određene prepreke STEP 2: kao što su nemogućnost unajmljivanja IDENTIFICIRAJTE POSTOJEĆE advokata, ograničen pristup ZAKONE I DOKUMENTE O posrednicima u procesu odlučivanja. VLADINOJ IMPLEMENTACIJI Objasnite da li postojeća legislativa i OBAVEZA IZ UGOVORA politika odgovaraju na situaciju opisanu u vašem izvještaju. U ovom dijelu, izvještaj treba naglasiti zakonodavne aktivnosti, uključujući usvajanje ili neusvajanje zakona STEP 4: relevantnih za pitanje koje obrađujete. PREPORUKE: IDENTIFICIRAJTE Pobrinite se da navedete i infrmacije o KORAKE KOJE JE POTREBNO zakonima koji se mogu primijeniti, ali PODUZETI koji su i sami neadekvatni. Navedite kome je sve potrebna obuka i ko sve mora biti upoznati s tim: sudije, policija, Identificirajte korake koje bi vlada mogla tužioci, advokati, direktori škola, poduzeti u smislu prevazilaženja prepreka nastavnici, itd. i pokažite kako se ti i rješavanja situacije opisane u vašem zakoni primjenjuju na studiju slučaja koju izvještaju. Pored zakonodavnih radnji, ste naveli u svom izvještaju. Objasnite u obuhvatite i obrazovne kampanje i kojoj su mjeri zajednice sa kojima radite i kampanje usmjerene na podizanje svijesti,

finansiranje programa i druge vrste afirmativnih aktivnosti. Naprimjer, ako KONTROLNA LISTA INFORMACIJA je vaša tema "pravo na zdravu okolinu", 1. Provjerite kako bi ste se uvjerili da možete preporučiti programe obuke i glavni kostur vašeg izvještaja u sjeni učešće društvenih grupa u toj obuci. sadrži sljedeće karakteristike: 2. referenca za odgovorajući član Napravite nacrt određenih radnji koje ugovora (to može biti numerička i skraćena referenca u glavnom vlada treba poduzeti kao odgovor na tekstu, sa kopijom primarnih članova prepreke identificirane u vašem izvještaju. Konvencije iz dodatka); 3. državni, ustavni i entitetski zakoni Napravite konkretne preporuke i povežite relevantni za izvještaj; ih sa nekim vremenskim rokom. 4. indikatori kao što su statistički Naprimjer, "vlada bi trebala unaprijediti podaci i studije slučaja; službu za izbjeglice svih etničkih grupa" 5. ključni akteri – vlada i privatni sektor nije konkretna preporuka. Bolji način da (gdje je to slučaj), odgovorni za se ovo formulira bi bio"vlada bi trebala: implementaciju (ili neimplementaciju) (a) sakupiti tačne podatke o potrebama zakona i/ili odogovorni za kršenje ljudi određene etničke pripadnosti (u ljudskih prava; 6. dokumentacija koja potkrijepljuje određenom dijelu izvještaja); (b) navode o kršenjima ljudskih prava; koordinirati lokalne grupe u procesu 7. strategije za promjenu; procjene njihovih potreba; (c) preispitati 8. informacije o vašoj organizaciji. postojeće zakone kako bi se utvrdilo da li odgovoraju na potrebe izbjeglica svih entičkih grupa (iz određenog dijela izvještaja); (d) obučiti relevantno osoblje kako bi se osiguralo da se politike i PREGLED IZVJEŠTAJA U SJENI zakoni provode na pravedan način; (e) dodijeliti grantove grupama koje pružaju Slijedi primjer moguće organizacione usluge izbjeglicama bez diskriminacije. strukture informacija za "državni" izvještaj: Identificirajte neke od ključnih indikatora • Sadržaj za utvrđivanje odgovornosti državne vlade i objasnite na koji način biste željeli • Sažetak (jedna strana) da tijelo kreirano u skladu sa • Pozdravljanje vladinog izvještaja međunarodnim ugovorom mjeri njihov • Opis pitanja ili teme koju obrađujete uspjeh tokom vremena. • Politički/socijalni kontekst za podnošenje. U ovom dijelu se opisuje raspoloženje zajednice (obično

suprotno od onog opisanog u vladinim analizama) • Kratak pregled ključnih

pitanja/područja koja se obrađuju u

podnesenom tekstu (bez iznošenja članovima Komiteta postoje osobe koje detalja) su posebno naklonjene nevladinim • Lista preporuka organizacijama, možda im možete poslati kopiju izvještaja direktno. Premda ne postoji službeni rok za izradu izvještaja, SAVJETI U VEZI IZVJEŠTAJA U što više vremena članovi Komiteta budu SJENI imali za razmatranje izvještaja, to će 9. Pišite lako razumljivim jezikom, njegov učinak biti djelotvorniji. imajući na umu da svrha teksta nije pružanje informacija samo B. PRISUSTVOVANJE NA SASTANKU ekspertima, već i kreatorima politike KOMITETA i aktivistima. Veoma je važno imati na umu da članovi Komiteta trpe Pored podnošenja izvještaja u sjeni, veliko preoptrećenje informacijama. nevladine organizacije bi trebale Što dokument bude lakši za čitanje, razmotriti slanje jednog ili više svojih kako u pogledu formata, tako i predstavnika na sjednice Komiteta, kada sadržaja (npr. koristite dosta naslova vaša zemlja bude na rasporedu za i primjeren font) to će biti bolje. razmatranje. NVO-e će imati priliku da 10. Terminologija bi uvijek trebala biti konzistentna, a gdje bude prate rad Komiteta i nadgledaju neophodno, objašnjena na samom prezentacije i odgovore predstavnika početku teksta. državne vlade. NVO-e čak mogu 11. Pasuse bi trebalo numerisati radi neformalno lobirati kod članova lakše preglednosti. Komiteta prije same sesije, kako bi im 12. Informacije bi trebale, gdje bude pomogli da uobliče pitanja koja će neophodno i prikladno, obrađivati i postaviti predstavnicima vlade. Za pol, različite rasne/etničke manjinske NVO-e-učesnice, ovaj proces grupe i, ako je moguće, starosnu dob. izvještavanja može biti veoma koristan 13. Što kraće to bolje... ako smatrate da za zagovaranje, a posebno može pomoći je moguće naglasili suštinu da pozovete vladu da ispuni data problema i dati odgovarajuću obećanja i objasni izjave date pred preporuku u što kraćem formatu, Komitetom. NVO-e će imati prilikui da onda to i uradite. To što ste jedan međunarodnoj zajednici dostave problem opisali na samo jednoj stranici, ne znači da je manje važan preciznije informacije i naglase najbolju od nekog opisanog na više strana. praksu u njihovom dijelu zemlje.

Što je prije moguće, NVO-e bi se trebale OBJAVLJIVANJE konsultirati sa međunarodnim Nvo-ima o IZVJEŠTAJA U SJENI tome kako mogu dobiti UN-ove propusnica za sjednice. Međunarodne A. SLANJE IZVJEŠTAJA U SJENI organizacije mogu dati i neke smjernice u Izvještaj u sjeni bi se trebao poslati smislu kako treba pristupiti Komitetu radi distribucije. Obično međunarodnim ekspertima Komiteta da Sekretarijat Komiteta distribuira bi njihovo učešće na sjednici bilo što izvještaj. Ukoliko znate da među potpunije.

C. PUŠTANJE IZVJEŠTAJA U Aktivnosti nakon izvještaja u JAVNOST sjeni Izvještaj u sjeni se može koristiti za: Kao dio svoje strategije izvještaja u sjeni, • naglašavanje najbolje prakse; nevladine organizacije će željeti razmotriti mogućnosti daljnjih aktivnosti, • lobiranje kod domaćih zakonodavaca ili reformu politike na državnom koje će uslijediti nakon što izvještaj bude nivou; sačinjen, podnesen i objavljen u javnosti. Neka od pitanja koja treba razmotriti • educiranje domaćih medija i javnosti; prilikom kreiranja svobuhvatne strategije • davanje doprinosa političkim su: Da li će državna vlada napraviti platformama; službeni izvještaj o nalazima Komiteta i prezentirati ga javnosti? Da li želite • promoviranje dijaloga sa političkim napraviti kalendar za praćenja napretka kandidatima ili predstavnicima vlade? Trebate li planirati debatu sa državne vlade; državnim ili lokalnim vladama o • pojašnjavanje prioriteta lokalnih razlikama u službenom izvještaju i agencija i NVO-a u pogledu izvještaju u sjeni? Da li bi javna procjena realizacije prava i socijalnih bila plodnija da su prezentacije bile promjena općenito. ograničene na NVO-e i druge aktere u građanskom društvu? Imajte na umu da Među strategijama koje treba razmotriti je jedan od prednosti izrade izvještaja u prilikom objavljivanja izvještaja u sjeni sjeni to što se isti kasnije može koristiti za nalazi se i faktor vremena. Kako i gdje čitav niz različitih svrha tokom dužeg objaviti izvještaj da bi bio maksimalno vremenskog perioda. eksponiran, jedno je od ključnih pitanja. Naprimjer, savršeno vrijeme za Sveukupni cilj izvještaja u sjeni je da objavljivanje izvještaja bi bilo na nekoj nametne veću odgovornost vlade za državnoj, regionalnoj, ili međunarodnoj zaštitu ljudskih prava svih ljudi prema konferenciji ili sastanku (na kojem domaćim zakonima i međunarodnim prisustvuju i predstavnici vlade i NVO-a). ugovorima. Postupak izrade izvještaja bi NVO-e bi trebale razmotriti i koje bi se trebao doprinijeti i jačanju postojećih mreže ili izvori mogle iskoristiti za inicijativa i koalicija. Priprema i štampanje i distribuiranje izvještaja. podnošenje izvještaja u sjeni zahtijevaju ć Naravno, name e se pitanje ko bi trebao dosta vremena, planiranja, napora i prvi dobiti izvještaj – državna vlada, resursa. Međutim, utjecaj koji NVO-e mediji i javnost ili određeni pojedinci, mogu ostvariti i na taj način učiniti tijelo organizacije ili agencije. Sve ove kreirano u skladu sa međunaordnim mogućnosti su vrijedne pažljivog ugovorom efikasnijim i važnijim za sve, razmatranja. daleko su značajniji od troškova.

DODATAK I kršenja ženskih ljudskih prava i publicirala svoje nalaze, inkorporirajući Primjer iz prakse NVOa u BiH ih u različite državne inicijative.

KOALICIJA ZA RAVNOPRAVNOST KOALICIJA ZA RAVNOPRAVNOST POLOVA POLOVA Pozadina Koalicija za ravnopravnost polova je 1998. godine Global Rights je okupio 16 veoma dobar primjer koji pokazuje kako ženskih grupa iz Bosne i Hercegovine sa NVO-e mogu uspješno učestvivati u svim kojima je radio na pripremi prvog fazama zakonodavnog procesa u BiH (od Državnog izvještaja nevladinih ministarstva do parlamenta) i utjecati organizacija o statusu žena u Bosni i kako na izradu nacrta teksta zakona, Hercegovini. Izvještaj je štampan sa tako i na njegovo usvajanje, u ovom ciljem da: (1) informira javnost o konkretnom slučaju Zakona o problemima temeljnih prava žena i ravnopravnosti polova. preispita koliko su napori vlade da odgovori na ova pitanja u skladu sa Koalicija za ravnopravnost polova međunarodnim standardima o ljudskim (Koalicija) proizišla je iz inicijative koju pravima; (2) kreira sredstvo s kojim bi su Global Rights i Ured Visokog vladu suočili sa njenim propustom da komesarijata UN-a za ljudska prava ispuni svoje osnovne dužnosti i obaveze; pokrenuli sa ciljem izrade komentara na (3) naglasi apsolutnu indiferentnost vlade nacrt Zakona o ravnopravnosti polova, po pitanju statusa žena u BiH (do koji je objavilo ministarstvo. Inicijativa objavljivanja ovog izvještaja nije za izradu nacrta državnog Zakona o postojao nikakav dokument niti ravnopravnosti polova je pokrenuta pod informacija o stanju žena u BiH); i (4) pritiskom međunarodne zajednice. Čitav unaprijedi saznanja i izgradi kapacitete ovaj proces je podrazumijevao saradnju među lokalnim ženskim grupama putem Ministarstva za ljudska prava i gender širenja informacija o relevantnim centara kako u Republici Srpskoj tako i u zakonima i raspoloživim mehanizmima. Federaciji, a koju je podržala i vlada Finske. Javna rasprava o nacrtu ovog Izrada izvještaja NVO-a predstavljala je zakona organizirana je zahvaljujući veoma značajan korak u smislu jačanja aktivnom učešću predstavnika finske napora lokalnih građanskih grupa u vlade u ovom procesu. Ministarstvo za njihovoj borbi za zaštitu zakonskih prava ljudska prava je napravilo nacrt ovog žena u BiH. zakona, a potom ga na konferenciji održanoj jula 2001. u Sarajevu i Tokom periodičnih strateških obuka, predstavilo odabranoj grupi NVO-a. Global Rights je radio sa grupom predstavnika ženskih organizacija na Na drugoj javnoj raspravi koju je pitanjima kao što su zapošljavanje, Ministarstvo za ljudska prava diskriminacija žena i trgovina ljudima. organiziralo u septembru 2001. u Ova grupa je, zajedničkim naporima, Mostaru, Global Rights u saradnji sa radila na dokumentiranju i analiziranju OHCHR-om uspješno je proširio broj

nevladinih organizacija koje su osnovu pola, vladinih obaveza, zakonskih učestvovale u ovom procesu. Na toj mehanizama zaštite i nadziranja. konferenciji je ustanovljeno da nacrt Prisustvo predstavnika Koalicije u radnoj Zakona koji je pripremilo Ministarstvo, grupi doprinijelo je naporima da se zapravo, ne oslikava očekivanja i težnje napravi takav nacrt zakona, koji će grupa građanskog društva, koje oslikavati potrebe BH društva. Sve u diskriminiranje žena u Bosni i svemu, ovo je bilo sjajno iskustvo za Hercegovini smatraju značajnim domaće NVO-e i lekcija koja pokazuje problemom koji zahtijeva kako zakonske, koliko moćne koalicije mogu biti ako tako i praktične odgovore. rade zajedno, i kako nevladine organizacije mogu igrati veoma važnu AKTIVNOSTI KOALICIJE U POGLEDU ulogu u procesu kreiranja zakona koji ZAGOVARANJA KOD MINISTARSTVA štite i promoviraju ljudska prava. No, to Predstavnici brojnih NVO-a su tada nije značilo da je posao bio gotov. shvatili da na ovaj proces mogu utjecati Premda je radna grupa usvojila prijedloge samo ako nastupaju zajedno kao jedna NVO sektora u pogledu nacrta zakona, koalicija. Kako se disksija razvijala, Kolegij ministara je ipak trebao potvrditi postajalo je sve jasnije da je to jedini tekst i predložiti ga Vladi, kako bi se način da građansko društvo zauzme stav aktivnosti Koalicije mogle nastaviti. koji će vlasti morati razmotriti. Koaliciji su se kasnije pridružile brojne nevladine KAKO JE KOALICIJA ZADOBILA organizacije, uključujući i grupe čiji su PODRŠKU? zadaci bili izvan okvira zaštite ženskih Bilo je veoma važno da Ministarstvo ljudskih prava, no koje su ipak bile shvati da je ovaj zakon dobio podršku zainteresirane da pruže podršku inicijativi kako Koalicije, tako i međunarodne građanskog društva u smislu donošenja zajednice, odnosno jednog velikog adekvatnog zakona o ravnopravnosti segmenta građanskog društva i javnog polova. mnjenja. Nakon što je formirana, Koalicija je Da bi osigurali veću podršku nacrtu odlučila da od Ministarstva zatraži da u Zakona o ravnopravnosti polova, u radnu grupu za izradu nacrta zakona novemberu 2001. Global Rights i uključi i predstavnike građanskog Koalicija su uputili pismo vodećim društva. Nakon dugih i mučnih međunarodnim akterima u Bosni i pregovora, NVO-e su uspješno Hercegovini, tražeći njihovu podršku. nominirale dva predstavnika građanskog društva za međuministarsku radnu grupu. Pored toga, u januaru 2002. Global Rights i Koalicija su počeli planirati javni Međuministarska radna grupa je usvojila forum o ravnopravnosti polova, na koji ć ve inu amandmana i dopuna koje su su bili pozvani Koalicija NVO-a i druge predložili Global Rights i Koalicija, među NVO-e, parlamentarci, političarke i kojima i strožije definicije diskriminacije, mediji, kako bi iskazali što veću podršku seksualnog uznemiravanja, nasilja na Zakonu o ravnopravnosti polova koji su

pripremile NVO-e i predstavili argumente JAVNO SASLUŠANJE O koji mu idu u prilog. Ciljevi ovog javnog PRIJEDLOGU ZAKONA O foruma su bili: RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI BIH • podići javnu svijest i razumijevanje Global Rights i članovi Koalicije su procesa usvajanja Zakona o konstantno pratili napredak nacrta ravnopravnosti polova, njegovog zakona u Parlamentarnoj skupštini. sadržaja i implikacija; Uporedo s tim, uspostavljena je • poticati dijalog u građanskom komunikacija sa Predsjedavajućim društvu u BiH o zajedničkim Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti problemima vezanim za ljudska spolova BiH u Parlamantarnoj skupštini prava, te poticati dijalog sa vladom; BiH. Za Koaliciju je ova komisija bila od velike važnosti, jer se u okviru svog

• uspostaviti partnerstvo sa medijima i mandata posebno bavi pitanjem zadobiti njihovu podršku u pogledu ravnopravnosti polova. Nakon đ pitanja koja gra ansko društvo pregovora između Global Rights-a, č smatra klju nim za demokratski Koalicije i PredsjedavajućeKomisije, proces, i uspjelo se osigurati da se na slijedeći krug • uspostaviti bazu podrške unutar rasprave o nacrtu zakona, u ljeto 2002. bosanskohercegovačke javnosti radi godine, pozovu i predstavice Koalicije, osiguravanja zakonodavnog procesa ekspertice za ravnopravnost spolova doc. koji će biti transparentniji, dr. Jasna Bakšić-Muftić i dr. Nada Ler- pristupačniji i otvoreniji za nove Sofronić. Ovo je doprinijelo nastanku učesnike. presedana u radu komisije, ali i zakonodavnih tijela u cjelosti u BiH. Prije KAKO SU PREDSTAVNICI KOALICIJE ovoga, ideja pristupa NVO-a parlamentu U PARLAMENTU ZAGOVARALI nije bila toplo dočekana kod članova NACRT ZAKONA? parlamenta. Pored organiziranja javnog foruma, nakon što je Vijeće ministara već usvojilo Predstavnici NVO-a koji su imali priliku nacrt i proslijedilo da dalje, Global Rights govoriti, nisu bili ozbiljno shvaćeni, a je pomogao organizaciju i realizaciju neke od njih su zakonodavci čak i sastanka, održanog u maju 2002. godine dočekali sa podsmijehom. Ovo iskustvo je koji je okupio oko 20 predstavnika ukazalo na predrasude mnogih Koalicije i Predsjedavajućeg Doma zakonodavaca, potvrđujući činjenicu da naroda. Gospodin Sejfudin Tokić, tada mnogi od njih smatraju da građansko predsjedavajući Doma naroda društvo ili nezavisni stručnjaci nemaju Parlamentarne skupštine BiH, pozdravio mjesta u zakonodavnom procesu. je inicijativu građanskog društva o ravnopravnosti polova i izrazio podršku Zakonu o ravnopravnsoti polova.

aktivnostima na razne načine, posebno Zbog toga je od kritične važnosti da, kad na konferencijama koje su ih okupljale i se ukaže prilika da učestvuju u zakonodavnom procesu, NVO-e budu rezultirale usaglašenim zaključcima o dobro pripremljene, osposobljene da raznim pitanjima. Prednost ovakvog profesionalano brane svoje stavove i da djelovanja je: ih potkrijepe validnim činjenicama, te da se diplomatski nose sa problematičnim • lako širenja grupe, osiguravanje zakonodavcima. mjesta svim zainteresiranim, posebno brojnim organizacijama i pojedincima koji su se željeli U ovom slučaju, nacrt zakona je dobio pridružiti Koaliciji; podršku, što je predstavljalo znatan uspjeh u implementaciji strategije • učešće u procesu, bez obzira na zagovaranja koju je vodila Koalicija. geografsku lokaciju organizacija; • usaglašavanje fokusa kod KONAČNE AKTIVNOSTI KOJE SU promoviranja ideja koje su okupile PREDHODILE USVAJANJU ZAKONA ove grupe, i

U periodu koji je uslijedio i koji je • olakšavanje jednostavne obuhvatio izbore i uspostavljanje nove komunikacije unutar Koalicije. vlasti, nacrt zakona je morao proći kroz Koordinacija Koalicije je bila povjerena parlamentarnu proceduru. Za to vrijeme, Global Rights-u, kojem su lokalne grupe u saradnji sa Global Rights-om pružile veliku i svesrdnu podršku. Kao provedena je kontinuirana, ali sasvim međunarodna organizacija koja diskretna kampanja Koalicije za upošljava uvažene domaće predstavnike, Č usvajanje zakona. lanovi Koalicije su Global Rights je imao pristup određenim ć iskoristili sve mogu e medijske prilike pojedincima u vladi, međunarodnoj kako bi proveli svoje aktivnosti zajednici i lokalnim grupama. Koalicija zagovaranja. Koalicija je održavala je, stoga, bila veoma dalekosežna i kadra redovne e-mail kontakte. Različite NVO- da izvrši utjecaj na širi auditorij. e iz čitave Bosne i Hercegovine pokazale Postojala je i velika podrška javnosti, su impresivnu uzajamnu podršku i koja je od suštinske važnosti za efikasno saradnju, čime je izvršen usmjereni zagovaranje. pritisak na javno mnjenje, koji je nakon gotovo dvije godine rezultirao Ciljevi i mandat Koalicije su bili sasvim usvajanjem Zakona u maju 2003. godine. jasni. Ovo je, vjerovatno, bio prvi put da je postignut veoma jasan koncenzus među KAKO JE KOALICIJA DJELOVALA? svim NVO-ma Bosne i Hercegovine po Glavna karakteristika Koalicije ogledala određenom pitanju. Unatoč činjenici da se u njenom neformalnom statusu. su prava žena pitanje koje nikada prije Najveći dio prepiske unutar Koalicije nije dobilo ni poltičku, ni medijsku, pa ni odvijao se putem elektronske pošte. pažnju javnosti u BiH, članovi Koalicije Međutim, kadgod je bilo moguće, su uspjeli ovo pitanje učiniti javnim i organizacije su se sastajale i diskutirale o zadobiti značajnu pažnju i podršku.

Neformalna priroda Koalicije je, isto tako:

• omogućila domaćim NVO-ma da prevaziđu problem konkurencije ili dominacije "vodećih organizacija";

• omogućila različitim NVO-ma da i ubuduće rade u sličnim koalicijama.

No, neformalni status Koalicije istovremeno je pomalo i ograničavao strateška i sveobuhvatnija planiranja različitih aktivnosti.

NAUČENE LEKCIJE Djelovanje Koalicije je doprinijelo uspostavljanju platforme za razvoj nešto šireg konsenzusa o određenom pitanju među NVO-ma iz čitave BiH.

Također doprinijelo je isticanju profila ljudskih prava, posebno kada su u pitanju ženska ljudska prava, koja često bivaju zanemarena.

Veća pažnja posvećena medijskoj strategiji bi bila mnogo efikasnija u smislu osiguravanja usvajanja zakona i ugrađivanja važnih odredbi.

Bez obzira na sve poteškoće na koje je Koalicija nailazila u svom radu, domaće NVO-e su napravile važan korak u smislu približavanju zakonodavnog procesa građanskom društvu.

DODATAK II

Dnevni red javnog foruma Međunarodna pravna grupa i Koalicija za ravnopravnost polova

BH FORUM NVO-A O NACRTU ZAKONA O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Četvrtak, 24. januara 2002. Sarajevo, Hotel Grand

Dnevni red 12:15 –12:30 Kakav je bio postupak izrade nacrta ovog zakona; pitanja obrađena ovim zakonom; Diana Šehić, IHRLG, viši pravni savjetnik

12:30 – 12:45 Žene u postdejtonskoj BiH/ sociokulturološko okruženje (s osvrtom na nacrt zakona); Dr. Nada Ler-Sofronić, Fondacija Otvoreno društvo

12:45 – 13:00 Važnost prava u zaštiti ljudskih prava i sprječavanje diskriminacije žena u bh. društvu; Doc.dr. Jasna Bakšić–Muftić, profesor, Pravni fakultet

13:00 – 13:15 Važnost zakona za sprječavanje i eliminiranje nasilja na osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja; Duška Andričić-Ružičić, Infoteka Medica, Zenica, izvršni director

13:15 –13:30 Jednakost polova kao civilizacijsko pitanje – važnost zakona za demokratski razvoj bh. društva; Profesor dr. Jasminka Babić-Avdispahić, profesor, Filozofski fakultet

13:30 –13:45 Mehanizmi zaštite ljudski prava putem zakonskih sankcija – važnost kaznenih odredbi za implementaciju zakona o jednakosti polova; Natalija Petrić, advokat, Udružene žene, Banja Luka

13:45 –15:00 Komentari i diskusija

DODATAK III pitanja, uključujući i preporuke za aktivnosti u vezi sa prijedlogom zakona o Rječnik pojmova nekom pitanju. Sama komisija može podniejti prijedlog ili nacrt zakona. Zagovaranje je čin davanja podrške Komisije mogu biti stalne, privremene (ad nekom cilju, i uvjeravanje onih koji imaju hoc) ili istražne. Generalno, komisije daju moć da djeuju u smislu podrške vašem mišljenja, podnose prijedloge i redovno cilju. podnose izvještaje kompletnom sazivu doma ili parlamenta. Odlučuju i o Kampanja zagovaranja / zagovaračka pitanjiam koja im se proslijede na osnovu kampanja je set akdivnosti usmjerenih ka cijelog saziva doma, ili kako je propisano stvaranju podrške određenom cilju ili poslovnikom. Komisije imaju mogućnost prijedlogu. da vrše konsultatcije sa stručnjacima iz Odbori, koji su tijela unutar Narodne različitih područja, i da ih uključe u rad skupštine Republike Srpske, igraju ulogu same komisije. sličnu onoj koju igraju komisije u drugim Komitet za ukidanje diskriminacije žena parlamentima. Oni mogu razmatrati (CEDAW) je tijelo nezavisnih stručnjaka, pitanja po sopstvenoj inicijativi i, ako je koje prati kako države potpisnice potrebno, mogu direktno podnijeti provode Konvenciju Ujedinjenih nacija o izvještaj Narodnoj skupštini. Odbori sprječavanju svih oblika diskriminacije mogu imati i zajedničke sjednice, da bi žena. Nevladine organizacije Komotetu razmatrali pitanja od zajedničkog često podnose izvještaje u sjeni. interesa.

Komitet za ukidanje rasne diskriminacije Ccentar za slobodu pristupa informacijama, koji djeluje kao lokalna (CERD) je tijelo nezavisnih stručnjaka, nevladina organizacija, klijentima pruža koje prati kako države članice provode besplatnu pravnu pomoć u ostvarivanju Međunarodnu konvenciju Ujedinjenih prava koja proističu iz Zakona o slobodi nacija o ukidanju svih oblika rasne pristupa informacijama. Centar, isto diskrminiacije. Nevladine organizacije tako, prati primjenu Zakona i vrši obuku Komotetu mogu podnositi izvještaje u sjeni. grupa građanskog društva i državnih službenika o tome kako Zakon djeluje. Glasačko/biračko ili građansko tijelo su pojedinci koje zastupa neka nevladina Koalicije su formalni ili neformalni, organizacija, ili koji podržavaju rad neke privremeni ili stalni odnosi uspostavljeni NVO. Ovaj termin označava i glasače između nevladinih organizacija sa sličnim programima djelovanja, kojima se radi na koji su glasali za određenog člana dogovorenom cilju. Proširivanje baze zakonodavnog tijela, odnosno koje on podrške za neki cilj često samom pitanju zastupa. daje legitimitet. Ustav definira oblik, funkciju, aktivnost i Komisija je podgrupa zakonodavaca, temeljne principe vlasti i prava građana. koja ima zadatak da razmatra određena

Konvencija protiv mučenja i drugih utvrđuje materijalna i procesna prava i oblika okrutnog, nečovječnog ili traži od država članica da osiguraju ta ponižavajućeg postupanja ili prava i slobode. kažnjavanja (CAT) je međunarodni ugovor Ujedinjenih nacija, koji obavezuje Parlament Federacije Bosne i države potpisnice da sprječavaju činove Hercegovine je dvodomni parlament, mučenja na teritoriji pod svojom koji čine Predstavnički dom i Dom jurisdikcijom. naroda.

Konvencija o ukidanju svih oblika Koalicija za ravnopravnosti polova je diskriminacije žena (CEDAW) je grupa nevladinh organizacija, koja međunarodni ugovor Ujedinjenih nacija, zagovara usvajanje i provedbu Zakona o koji definira diskriminaciju žena i ravnopravnosti polova. Koalicija je u uspostavlja prioritete za djelovanje svojim naposrima bila uspješna i ovaj država na uklanjanju takve Vodič u velikoj mjeri koristi njena diskriminacije. iskustva.

Konvencija o pravima djeteta (CRC) je Ured Visokog predstavnika (OHR), međunarodni ugovor Ujedinjenih nacija, kojeg bira Evropski parlament, je na neki koji države potpisnice obavezuje da štite i način upravitelj Bosne i Hercegovine promoviraju sve šira prava djece dok ustanovljen Dejtonskim sporazumom. rastu. OHR ima široka zakonodavna ovlaštenja, uključujući i ovlaštenje da Običajno međunarodno pravo odnosi inicira zakone, lobira zakonodavce i se na one pravne norme koje su nameće zakone. ustanovljene ustaljenom praksom država, kad se takva praksa jasno slijedi, kao da Dom naroda Federacije Bosne i je zakon. Hercegovine sastoji se od 58 članova: po 17 iz svakog od tri konstitutivna Nacrt zakona čine formalni tekst naroda (Bošnjaka, Hrvata i Srba) i 7 predloženog zakona, objašnjenje članova koji predstavjaju ostale grupe, predloženih odredbi, i prateća kao što su Romi, Talijani i Mađari. Dom dokumentacija. naroda ima 19 radnih tijela, čiji se članovi biraju među članovima Doma. Hitni postupak skraćuje za pola rokove u zakonodavnom procesu, čime se Dom naroda Parlamentarne osigurava da se nacrt zakona predstavi skupštine čini 15 članova, koji se biraju na dan kad je tražen hitni postupak, te da indirektno. Ustav BiH predviđa da će se taj nacrt razmatrati u toku te hrvatske i bošnjačke poslanike iz sjednice. Federacije BiH biraju hrvatski i bošnjački poslanici u Domu naroda Federacije. Evropska konvencija za zaštitu Poslanike iz Republike Srpske bira ljudskih prava i temeljnih sloboda je Narodna skupština Republike Srpske. regionalni međunarodni ugovor koji Dom naroda ima tri stalne komisije.

Predstavnički dom Parlamenta Zajedničke komisije uglavnom, ako se Federacije BiH ima 98 članova, koji se radi o dvodomnom zakonodavnom tijelu, tajnim glasanjem biraju direktno, na čine članovi oba doma. Zajedničke cijeloj teritoriji Federacije BiH. komisije mogu biti privremena ili stalna Predstavnički dom ima 20 komisija. tijela, i mogu razmatrati konkretna pitanja, ili pripremati i podnositi Predstavnički dom Parlamentarne prijedloge za usvajanje zakona i drugih skupštine čine 42 člana, od kojih 28 akata. direktno biraju glasači registrirani na teritoriji Federacije BiH, a 14 direktno Zakon o slobodi pristupa biraju glasači registrirani u Republici informacijama pruža pravo pristupa Srpskoj. Predstavnički dom ima 8 stalnih informacijama koje su pod kontrolom komisija. organa javne vlasti, a od javne vlasti traži da takve informacje objavljuje. Zagovaranje u ljudskim pravima za Svaki građanin ili organizacija imaju cilj ima da formalna prava pretoči u pravo da podnesu zahtjev za informacije, stvarne promjene u načinu na koji država a država generalno na takve zahtjeve mora odgovoriti u roku od 15 dana. postupa prema pojedincu ili zajednici. Samo u ograničenom i izuzetnim Međunarodna konvencija o ukidanju okolnostima, predviđenim Zakonom, neki svij oblika rasne diskriminiacije organ može odbiti pristup traženim (ICERD) je međunarodni ugovor informacijama. Ujedinjenih nacija, koji od zemalja traži da osude sve oblike rasne diskriminiacije, Zakonodavni ciljevi su konkretne bilo da se temelje na rasnoj pripadnosni, promjene u zakonodavstvu, koje se boji kože, porijeklu, nacionalnoj ili nadate da ćete postići svojim etničkoj pripadnosti, kao i da vode zagovaračkim aktivnostima. politiku ukidanja rasne diskriminacije. Mediji su termin koji označava cijeli Međunarodni pakt o građanskim i spektar sredstava javnog komuniciranja, političkim pravima (ICCPR) je uključujući novine, radio, televiziju i međunarodni ugovor Ujedninjenih nacija, časopise. koji od država potpisnica traži da promoviraju i poštuju građanska i Članovi parlamenta su izabrani predstavnici koji djeluju u ime svog politička prava. glasačkog tijela, i čiji je zadatak da Međunarodni pakt o ekonomskim, pripremaju i usvajaju zakone. socijalnim i kulturnim pravima Poruka daje generalno objašnjenje nekog (ICESCR) je međunarodni ugovor koji od pitanja ili kampanje, i daje razloge zbog država potpisnica traži da progresivno kojih bi ih drugi trebali podržavati. ostvaruju ekonomska, socijalna i kulturna prava navedena u tom dokumentu. Narodna skupština Republike Srpske prvenstveno zasijeda kao jednodomno tijelo, mada joj je nedavno dodan i drugi

dom. Narodna skupština ima 83 člana, Saopštenje za javnost je izjava koja se koji se direktno biraju na četverogodišnji pripremi za distribuciju medijima, a koja mandat. Članovi mogu biti ponovo birani daje tačne i korisne informacije o pitanju i ne podliježu ograničenju u broju kojim se bavite. mandata. Poslovnik predviđa uspostavu i rad 10 odbora i 6 komisija. Javna diskusija, manje formalno okruženje od javnog saslušanja, koristi se NVO je akronim za nevladine kao sredstvo otvaranja zakonodavnog organizacije, koje su obično neprofitne procesa prema javnosti. Prema Poslovniku, javna diskusija može se grupe koje rade na ostvarenju političkih sazvati na osnovu formalne zakonodavne ili socijalnih ciljeva svojih članova ili odluke, kojom će se generalno odrediti i grupa koje predstavljaju. Po definiciji su način i mjesto diskusije. zamišljene kao nezavisne od vlasti.

Javna saslušanja su redovna Službeni list / Službene novine su karakteristika rada parlamentarnih vladina publikacija u kojoj se štampaju komisija u većini savremenih usvojeni zakoni. Usvojeni zakon obično demokratija. Oba doma Parlamentarne stupa na snagu petnaest dana nakon skupštine Bosne i Hercegovine objavljivanja u Službenom listu. omogućavaju komisijama da drže javna Fakultativni protokol je dodatni saslušanja o predloženim zakonima, ili da dokument na neki međunarodni ugovor, uključe stavove javnih tijela, koji uspostavlja dodatna prava, obaveze profesionalnih institucija ili pojedinaca. ili procedure. Ured za odnose s javnošću Parlamentarna skupština Bosne i Parlamenta BiH organizira dnevnu Hercegovine je državno zakonodavno elektronsku dostavu dnevnog reda tijelo, prvenstveno odgovorno za zasijedanja Parlamenta. Ured je inicijalno usvajanje zakona i provođenje odluka zamišljen kao izvor informacija za Predsjedništva, nadzor i usvanjanje medije, kojim bi se olakšalo izvještavanje državnih budžetskih pitanja, i vršenje iz Parlamenta, ali sad ga konsultira veliki zakonodavnih dužnosti koje mu dodijele broj organizacija koje prate zakonodavni entiteti. To je dvodomni parlament koji proces. čine Predstavnički dom i Dom naroda. Poslovnik je set pravila koja rukovode radom zakonodavnog tijela. Koalicija osoba sa onesposobljenjem je mreža nevladinih organizacija koje Izvještaji u sjeni su dokumenti koje rade na promociji prava osoba sa đ onesposobljenjem u Bosni i Hercegovini. izra uju nevladine organizacije, kao dodatak zvaničnim izvještajima vlada. Plenarna faza odnosi se na zakonodavni Oni i daju doprinos konkretnim i period u kojem se nacrt zakona strateškim sposobnostima komiteta predstavlja i razmatra pred cijelim Ujedinjenih nacija da tačnije ocijene zakonodavnim tijelom. korake koje su vlade poduzele u

poštivanju međunarodnih standarda Međunarodni ugovor je obavezujući ljudskih prava. sporazum u međunarodnom pravu koji, nakon što bude ratificiran i u potpunosti Specijalni izvjestilac/izvjestitelj je stupi na snagu, za državu stvara obaveze nezavisni ekspert kojeg imenuje Komisija ili ograničenja. Ujedinjenih nacija za ljudska prava, a mandat mu je da razmatra konkretna Univerzalna deklaracija o ljudskim prava. Specijalni izvjestilac obavlja pravima uspostavlja zajedničke posjete zemlji, komunicira sa državama u standarde kojima se mjere aktivnosti vezi sa navodnim kršenjima prava, i vezane za ljudska prava u svim nacijama. podnosi godišnje izvještaje o tematskim Mada sama Deklaracija nije obavezujući pitanjima i pitanjima vezanim za dokument, prava koja ona navodi određenu zemlju, razmatranim po generalno jesu obavezujujuća po drugim njegovom mandatu. Specijalni izvjestilac međunarodnim ugovorima, ili kao dio se za informacije često oslanja na običajnog međunarodnog prava. nevladine organizacije.

Strategija je dobro osmišljen plan djelovanja, sa konkretnim koracima i aktivnostima. Uzima u obzir prirodu svake zagovaračke kampanje, uključujući politički kontekst i opće društveno okruženje. Zagovaranje u zakonodavnom procesu često ima unutrašnju strategiju, koja se fokusira na direktni utjecaj na one koji odlučuju, kao i vanjsku strategiju, koja se fokusira na izgradnju svijesti javnosti i mobilizaciju onih koji su izvan zakonodavnih struktura, a koji mogu imati utjecaja na one koji odlučuju.

Skraćeni postupak je skraćeni oblik zakonodavnog procesa, u kojem nema nekoliko koraka normalnog procesa usvajanja zakona. Skraćeni postupak može se koristiti kad predloženi zakon nije složen ili obiman, ili kad je skraćeni postupak predviđen Planom aktivnosti datog doma.

Transparentnost znači da su informacije o tome kako se zakoni izrađuju i usvajaju dostupne građanima.

NOTES