Univerzitet U Nišu Prirodno-Matematički Fakultet Niš Departman Za Biologiju I Ekologiju

UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET NIŠ DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU

Nataša Lj. Petrović

Morfo-anatomska diferencijacija populacija vrstе Hypericum rumeliacum Boiss. sa područja južne i istočne Srbije

MASTER RAD

Niš, 2015.

UNIVERZITET U NIŠU PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET NIŠ DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU

Morfo-anatomska diferencijacija populacija vrstе Hypericum rumeliacum Boiss. sa područja južne i istočne Srbije

MASTER RAD

Kandidat: Mentor: Nataša Lj. Petrović dr Marina Jušković br. ind. 111

Niš, 2015.

UNIVERSITY OF NIŠ FACULTY OF SCIENCES AND MATHEMATICS DEPARTMENT OF BIOLOGY AND ECOLOGY

Morpho-anatomical differentiation populations of Hypericum rumeliacum Boiss. from areas of southern and eastern Serbia

MASTER THESIS

Candidate: Menthor: Nataša Lj. Petrović dr Marina Jušković no. of index 111

Niš, 2015.

Zahvalnica

Najsrdačnije se zahvaljujem svom mentoru, prof. dr Marini Jušković na stručnoj pomoći, sugestijama, razumevanju i nesebičnoj podršci tokom izrade ovog master rada. Najveću zahvalnost dugujem svojoj porodici na ljubavi i motivaciji tokom svih godina studiranja.

Biografija kandidata

Nataša Petrović rođena je 7. oktobra 1991. godine u Nišu, gde je završila osnovnu školu "Branko Miljković" 2006. godine. Srednju medicinsku školu "Dr Milenko Hadžić" završava 2010. godine. Nakon završetka srednje škole upisuje osnovne akademske studije na Prirodno- matematičkom fakultetu u Nišu, na Departmanu za biologiju i ekologiju. Osnovne akademske studije završava 2013. godine sa zvanjem "Biolog". Iste godine upisuje master akademske studije na Departmanu za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, smer Biologija.

Sažetak

U ovom radu analizirane su populacije vrste Hypericum rumeliacum Boiss sa jedanaest različitih lokaliteta na području južne i istočne Srbije: Tupižnica (Preki kamen), Tresibaba (selo Sirovičnjak), Boljevac (selo Zlot), Prokuplje (selo Trnava), Niš (selo Kamenica), Niš (Delijski vis), Niš (Humska čuka), Kuršumlija (selo Rudare), Kuršumlija (selo Dankoviće), Trgovište (Vražji kamen), Preševo (selo Miratovac). Analiza je obuhvatila anatomske karakteristike vegetativnih organa, kao i mikromorfološke karakteristike listova. Dobijeni podaci su statistički obrađeni. Rezultati univarijacione analize varijansi pokazuju da skoro svi istraživani karakteri imaju veliki statistički značaj, izuzev dužine i širine stoma naličja lista. Sva tri testa multivarijacione analize varijansi pokazuju postojanje statistički značajnih razlika na nivou grupnih karaktera analiziranih populacija vrste. Analiza glavnih komponenti (PCA) dobijenih morfo-anatomskih podataka istraživanih populacija H. rumeliacum pokazuje da 66,084% ukupne varijabilnosti objašnjavaju 6 glavnih komponeti. Diskriminantna kanonična analiza morfo- anatomskih karaktera lista i stabla istraživanih populacija H. rumeliacum pokazuje razdvajanje populacija, ali i delimično njihovo preklapanje. Ove analize prate u većoj meri intraspecijsku diferencijaciju vrste H. rumeliacum na varijetete: var. blepharophyllum, var. rumeliacum i var. tenuifolium.

Ključne reči: Hypericum rumeliacum, anatomija lista i stabla, površinske strukture lista, intraspecijska diferencijacija

Abstract

In this paper work were analyzed populations Hypericum rumeliacum Boiss from eleven different localities from the territory of south and east Serbia: Tupižnica (Preki kamen), Tresibaba (selo Sirovičnjak), Boljevac (selo Zlot), Prokuplje (selo Trnava), Niš (selo Kamenica), Niš (Delijski vis), Niš (Humska čuka), Kuršumlija (selo Rudare), Kuršumlija (selo Dankoviće), Trgovište (Vražji kamen), Preševo (selo Miratovac). Analyses included anatomical characteristics of vegetative organs, as well as micromorphological characteristics of the leaves. The obtained data were statistically analyzed. The results of Univariate Analysis of Variance show that almost all research characters have great statistical significance, except the abaxial stomata lenght and width. All three tests of Multivariate Analysis of Variance showed a statistically significant difference at the level of group characters of the analyzed population of the species. Principal Component Analysis obtained morpho-anatomical data of the studied populations H. rumeliacum shows that 66.084% of the total variability explained by the 6 main components. Canonical discriminant analysis morpho-anatomical characters of leaf and stem of the studied populations H. rumeliacum demonstrates separation of populations, and their partially overlap. These analyzes follow to a greater degree of intraspecific differentiation of the H. rumeliacum species in the varieties: var. blepharophyllum var. rumeliacum and var. tenuifolium.

Key words: Hypericum rumeliacum, leaves and stem anatomy, surface structure of leaves, intraspecific differentiation

Sadržaj 1. UVOD ...... 1 1.1. Karakteristike famiije Hypericaceae ...... 1 1.2. Taksonomske karakteristike roda Hypericum L...... 1 1.3. Biološke karakteristike roda Hypericum L...... 3 1.4. Pregled dosadašnjih istraživanja roda Hypericum L...... 3 1.5. Opšte karakteristike i rasprostranjenost vrste Hypericum rumeliacum Boiss...... 5 2. CILJEVI RADA...... 8 3. MATERIJAL I METODE ...... 9 3.1. Sakupljanje biljnog materijala ...... 9 3.2. Morfo-anatomska analiza...... 9 3.3. Statistička obrada podataka...... 10 3.4. Analizirane populacije vrste Hypericum rumeliacum Boiss.:...... 10 4. REZULTATI I DISKUSIJA ...... 12 4.1. Opis rezultata po populacijama ...... 12 4.1.1. Populacija 1 – Tupižnica, Preki kamen ...... 13 4.1.2. Populacija 2 – Tresibaba, selo Sirovičnjak ...... 15 4.1.3. Populacija 3 – Boljevac, selo Zlot ...... 17 4.1.4. Populacija 4 – Prokuplje, selo Trnava ...... 19 4.1.5. Populacija 5 – Niš, Kamenica ...... 21 4.1.6. Populacija 6 – Niš, Delijski Vis ...... 23 4.1.7. Populacija 7 – Niš, Humska čuka ...... 25 4.1.8. Populacija 8 – Kuršumlija, selo Rudare ...... 27 4.1.9. Populacija 9 – Kuršumlija, selo Dankoviće ...... 29 4.1.10. Populacija 10 – Trgovište, Vražji kamen ...... 31 4.1.11. Populacija 11 – Preševo, selo Miratovac ...... 33 4.2. Statistička analiza...... 35 5. ZAKLJUČAK ...... 44 6. LITERATURA ...... 45

1. UVOD

1.1. Karakteristike famiije Hypericaceae

Familija Hypericaceae obuhvata biljke pretežno rasprostranjene u tropskim i suptropskim predelima. U umerenom pojasu uglavnom su prisutne vrste roda Hypericum (Stjepanović- Veseličić, 1972). Najprisutniji anatomski karakter su šizogene sekretorne šupljine koje su prisutne u lišću svih rodova familije u vidu neprozračnih ili prozračnih tačaka. Ove šupljine ispunjene su pigmentom koji pripada antocijaninima. Sekretorni kanali su prisutni u floemu, ponekad i u primarnoj kori, periciklu, srži, kao i u peteljci i lisnim nervima. Lišće je uglavnom dorzoventralno spljošteno, sa stomama koje su uglavnom okružene sa dve ili više ćelija. Dlake su retko brojne, uglavnom su proste, jednoćelijske. Žlezdane dlake ne postoje. Kutikula je često debela, posebno kod vrsta sa kožastim listovima. Prisutni su i solitarni i grupisani kristali kalcijum oksalata (Metcalfe i Chalk, 1950). Cvetovi su ciklični, dvopolni, aktinomorfni. Perijant se sastoji iz po 5 listića čašice i krunice koji imaju ljuspaste (krljušaste) nektarije. Prašnika ima u velikom broju i grupisani su u 5-2 snopića. Retko ima manje od 10 prašnika. Oplodnih listića ima 5-3. Plodnik je potpuno ili nepotpuno izdeljen u okca, sa velikim brojem semenih zametaka. Plod je čaura ili koštunica. Pripadnici ove familije su obično sa naspramnim ili pršljenasto raspoređenim listovima u kojima se često nalaze šizogene uljane žlezde ili smoni hodnici (Tatić i Blečić, 2002.).

1.2. Taksonomske karakteristike roda Hypericum L.

Rod Hypericum obuhvata više od 484 vrsta rasprostranjenih na svim kontinentima osim Antarktika. Prema Angiosperm Phylogeny Group (APG III), rod Hypericum koji je ujedno i najveći rod familije Hypericaceae, sadrži oko 500 vrsta i podeljen je na 36 taksonomskih sekcija (Yaylaci i saradnici., 2013). Obuhvata zeljaste biljke, žbunje i retko drveće koje se mogu naći na različitim staništima u umerenim regionima kao i na visokima planinama tropskih predela, izbegavajući samo zone ekstremne suše, temperature i/ili saliniteta (Crockett i Robson, 2011).

Na osnovu morfoloških karakteristika roda Hypericum, kao i korišćenja molekularnih metoda pripadnost roda prikazivana je na različite načine. Stjepanovic-Veseličic (1972) u trećem tomu Flore SR Srbije, svrstava ovaj rod u familiju Hypericaceae Lindl. (Guttiferae Juss.), red Theales. U Englerovom sistemu klasifikacije, familija Hypericaceae svrstana je u tribus Guttiferae, ali sam rod Hypericum ima malo zajedničkog sa ovim tribusom. Vestal smatra da su rod Hypericum i bliski rođaci ovog roda izvedeni iz Clusioideae (Metcalfe i Chalk, 1950). Filogenetska analiza familije Clusiaceae na osnovu sekvence gena hloroplasta rbcL, pokazala je da je akvatična familija Podostomaceae smeštena unutar familije Clusiaceae kao sestrinska grupa podfamilije Hypericoideae i tribusa Hypericeae (Gustafsson, 2002). Familija Hypericaceae je tretirana kao monofiletska grupa, ali skoriji molekularni, filogenetski i palinološki podaci ukazuju da rod Hypericum nije monofilteska grupa (Yaylaci i saradnici., 2013). Na teritoriji Srbije konstatovano je 18 taksona ovog roda na nivou vrste i 4 taksona na nivou podvrste (Nikolić, 2014). Sistematska pripadnost (Tatić i Blečić, 2002): Carstvo: Plantae Razdeo: Magnoliphyta Klasa: Magnoliopsida Podklasa: Dillenidae Red: Theales

1.3. Biološke karakteristike roda Hypericum L.

Ime roda potiče od grčkih reči hiper – nad i eikon - zamisao, pojam. Vrste ovog roda najčešće su višegodišnje zeljaste biljke, ređe jednogodišnje ili žbunovi. Stabljike su ovalne ili sa istaknutim uzdužnim prugama, a ponekad se ta istaknuta mesta razrastu u krilatu tvorevinu (krila). Listovi mogu biti sedeći ili na kratkim drškama, a često imaju prozirne i crne tačke. Cvetovi na vrhu izdanka su u štitolikoj cvasti, ili u obliku grozdaste ili razgranate metlice. Čašični listići zadržavaju se na plodu. Krunični listići su žuti do zlatastožuti. Plod je čaura. Po površini ploda javljaju se uljani rezervoari u obliku ovalnih ili eliptičnih bradavica ili kao istaknute uzdužne paralelne pruge. Semenke su sitne i neravne površine. Neki predstavnici ovog roda koriste se kao lekovite biljke, jer sadrže lekovite supstance među kojima su etarska ulja, hipericin, tanini i drugi. Vrste se krupnim cvetovima i cvastima koriste se kao ukrasne biljke (Stjepanović-Veseličić, 1972.).

1.4. Pregled dosadašnjih istraživanja roda Hypericum L.

Smatra se da su stari Grci koristili ovu biljku kako bi oterali zle duhove. Ne zna se sa sigurnošću koja je vrsta roda Hypericum bila u pitanju, mada pojedini autori navode da bi to mogle biti Hypericum empetrifolium Willd., ili Hypericum triquetrifolium Turra (H. crispum L.). Prvi put Hypericum se pominje u drugom veku pre nove ere u Nikanderovoj poemi Alexipharmaca (Alexipharmaca V, line 603). Srednjevekovno ime za ovu biljku bilo je "fuga daemonum" jer je činila da demoni beže. (Robson, 2003). Na prostorima Srbije prvi podaci o predstavnicima roda Hypericum potiču od Josifa Pančića (Pančić, 1856) i Save Petrovića (Petrović, 1882), koji vrše istraživanja vezana za ovaj rod. Josif Pančić (1856) u svom delu ''Verzeichnis der in Serbien wildwachsenden Phanerogamen, nebst Diagnosen einiger neuer Arten'' pominje postojanje 7 vrsta roda Hypericum. Sava Petrović (1882), daje podatke o rasprostanjenju i raznovrsnosti roda Hypericum u okolini Niša u delu ''Flora okoline Niša'', gde navodi postojanje 8 vrsta ovog roda u okolini Niša. Lujo Adamović (1892) u delu "O vegetaciji jugoistočne Srbije" pominje neke vrste ovog roda, među kojima su: Hypericum boissieri, Hypericum perforatum, Hypericum rumeliacum,

Hypericum quandrangulum, Hypericum barbatum i Hypericum umbellatum. Đorđe Ničić (1893) u delu ''Građa za floru okoline Vranje'', takođe navodi neke vrste ovog roda kao što su Hypericum repens L. i Hypericum atomarium Boiss. Najveći deo dosadašnjih istraživanja vezan za biljke iz roda Hypericum odnosi se na ispitivanje hipericina, pseudohipericina, etarskih ulja i drugih materija ekstrahovanih iz ovih biljaka i njihove upotrebe u medicini. Vrste roda Hypericum stvaraju sekundarne metabolite koji se koriste kao analgetici, antidepresivi, antioksidansi, itd (Yaylaci i saradnici., 2013). Neki autori razlikuju tzv. "tamne" i "svetle" žlezde pripadnika roda Hypericum koje produkuju ove materije. Prvi tip žlezda je crne ili crvenkaste obojenosti koja je povezana sa prisustvom hipericina i pseudohipericina. Drugi tip žlezda predstavlja šizogene intracelularne šupljine koje luče etarska ulja i derivate floroglucinola, kao što je hiperforin (Crockett i Robson, 2011). U anatomskim, morfološkim i mikromorfološkim istraživanjima najproučavaniji je Hypericum perforatum. Neki od radova bave se sekretornim strukturama listova vrste Hypericum perforatum. (Fornasiero et al., 1998., Ciccarelli et al., 2001., Onelli et al., 2002., Curtis et al., 2006., Maffi et al., 2008.,). Hypericum perforatum takođe sadrži sekretorne kanale koji se razlikuju po veličini lumena i po načinu nastanka, a mogu produkovati alkaloide, lipide i etarska ulja (Ciccarelli i saradnici, 2001). Dosta je proučavana i akvaticna vrsta Hypericum elodes. Kod ove vrste utvrđeno je postojanje prozirnih žlezda, tzv. žlezdanih džepova, kao i sekretornih kanala tipa A, B i C koji se međusobno razlikuju po veličini lumena i ćelijama koje ga okružuju. Istraživanje je ukazalo i na postojanje žlezdanih emergenci (Bottega i saradnici., 1999). Sekretorni rezervoari postoje u floemu listova, kruničnih listića i stablima vrsta Hypericum indorum , Hypericum olympicum, Hypericum forrestii (Łotocka i Osińska, 2010). Istraživanje vrsta Hypericum perforatum, Hypericum perfoliatum, Hypericum tetrapterum, Hypericum androsaemum, Hypericum hircinium, Hypericum pubescens, Hypericum triquetrifolium i Hypericum aegypticum pokazala su da su i epidermis lica i epidermis naličja jednoslojni. Hlorenhim je jednoslojan sa izuzetkom vrste Hypericum hircinium, gde je hlorenhim diferenciran na palisadno i tanak sloj sunđerastog tkiva (Perrone i saradnici, 2013). Endemična vrsta Hypericum sechmenii Ocak & Koyuncu, rasprostranjena u centralnoj Anatoliji, poseduje jednoslojni epidermis i na licu i na naličju listova. Istraživanje je pokazalo da palisadno tkivo može biti jedno- ili dvoslojno, dok je sunđerasto tkivo smešteno između slojeva palisadnog. Na poprečnom preseku stabla uočeni su epidermis, peridermis, kora, ksilem, floem, vaskularni kambijum (Yaylac i saradnici, 2013).

U Srbiji do sada nisu objavljeni rezultati istraživanja koji se odnose na anatomiju vrste Hypericum rumeliacum Boiss. Ova vrsta odabrana je zbog svojih zanimljivih anatomskih karakteristika i upotrebe u farmaciji.

1.5. Opšte karakteristike i rasprostranjenost vrste Hypericum rumeliacum Boiss.

Opšte karakteristike. Višegodišnja biljka. Stabljika je 10-40 cm visoka, uspravna ili se izdiže. Listovi su 6-35 mm dugi, duguljasti, lancetasti do linearni, prema osnovi suženi ili kao odsečeni, sedeći ili na vrlo kratkim drškama, kožasti, plavičastosivozeleni, po obodu malo uvijeni, na naličju sa crnim tačkama. Cvetovi na vrhu stabljike u manjim štitolikim cvastima. Brakteje dugačke, sa gusto rasporedjenim žlezdanim resama. Čašični listići lancetasti, zašiljeni, po površini sa brojnim crnim tačkama i crticama, a po obodu sa žlezdanim resama. Krunični listići su 2-3 puta duži od čašičnih, po površini sa crnim tačkama uretko rasporedjenim. Čaura može biti sa bradavičastim uljanim rezervoarima, ili je glatka.

Slika 1. H. rumeliacum http://www.bgflora.net/families/hypericaceae/hypericum/hypericum_rumeliacum/hyperic um_rumeliacum_2_en.html

Stanište. Vrsta Hypericum rumeliacum Boiss. raste u kserotermnim šumama, po suvim livadama, pašnjacima, kamenjarima, blokovima stena, pretežno na krečnjačkoj podlozi. Opšte rasprostranjenje. Ova vrsta rasprostranjena je pretežno u jugoistočnoj Evropi, uglavnom na Balkanskom poluostrvu (Srbija, Makedonija, Grčka, Albanija, Bugarska, Rumunija). Rasprostranjenje u SR Srbiji. Na području Srbije Hypericum rumeliacum Boiss. raste u istočnoj i jugoistočnoj Srbiji, na Suvoj planini, Svrljiškim planinama (Pleš, Goli vrh, Pernatica), Sićevačkoj klisuri (Dolac, kod manastira Bogorodice, na površinama sa Salvia officinalis L.), u okolini Bora (Veliki Krš, Brestovačka Banja), Soko Banja, na Ozrenu, u okolini Vranja, i to u šumi grabića, na kserotermnim livadama i pašnjacima, na kamenjaru (Stjepanović-Veseličić, 1972.).

Slika 2. H. rumeliacum – cvet http://www.bgflora.net/families/hypericaceae/hypericum/hypericum_rumeliacum/hypericum_ru meliacum_5_en.html

Slika 3. UTM (10x10km) karta rasprostranjenja vrste Hypericum rumeliacum u Srbiji (Nikolić, 2014)

2. CILJEVI RADA

Vrsta Hypericum rumeliacum Boiss. je endemit centralnog, istočnog i južnog dela Balkanskog poluostrva. Na području Srbije ova vrsta nije proučavana sa aspekta anatomske i mikromorfološke varijabilnosti.

U skladu sa tim, ciljevi ovog rada su:

 sakupljanje, identifikacija i herbarizovanje sakupljenog materijala,  analiza anatomskih karakteristika vegetativnih organa;  analiziranje mikromofoloških karakteristika listova;  utvrđivanje stepena varijabilnosti analiziranih karakteristika  statistička analiza dobijenih podataka.

3. MATERIJAL I METODE

3.1. Sakupljanje biljnog materijala

Biljni materijal sakupljen je u fazi cvetanja, na jedanaest različitih lokaliteta na području južne i istočne Srbije u periodu od 20. maja 2014. godine do 3. juna 2014. godine. Svaka populacija sadržala je po deset jedinki. Uzorkovan materijal je deponovan u Mokroj zbirci Katedre za botaniku, Departmana za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematičkog fakulteta, Univerziteta u Nišu (HMN).

3.2. Morfo-anatomska analiza

Anatomska analiza listova i stabala. Biljni materijal za anatomsku analizu fiksiran je u 50% etanolu. Anatomska analiza listova i stabala je urađena na trajnim i privremenim preparatima koji su urađeni standardnom histološkom metodom za svetlosnu mikroskopiju. Poprečni preseci listova i stabala dobijeni su sečenjem na mikrotomu i dvojno bojeni bojama safranin i alcian blue. Nakon provlačenja kroz seriju alkohola rastuće koncentracije (50%-99,6% etanol) preseci su prebačeni na mikroskopsku pločicu i pokriveni smesom glicerin-želatin i pokrovnim staklom. Ovako pripremljeni preparati poprečnog preseka lista i stabla slikani su kamerom Leica DFC490, na mikroskopu Leica DM 2500. Na ovako pripremljenim preparatima listova analizirani su karakteri debljine kutikule lica i naličja, debljine epidermisa lica i naličja kao i debljine mezofila listova. Na preparatima stabla analizirani su karakteri površine stabla, prečnika stabla, debljine epidermisa, debljine primarne kore, debljine ksilema i površine centralnog cilindra. Analiza površinskih struktura. Za analizu površinskih struktura i stoma koriste se preparati sljuštenog epidermisa lista. Sa svake individue iz populacije uzimali smo po tri lista iz središnjeg dela biljke. Sa svakog od ovih listova uzeli smo uzorak u obliku kvadratića dimenzija 0.5x0.5 cm pomoću skalpela, i zasekli u gornjem desnom uglu kako bi kasnije razlikovali lice od naličja. Ovako pripremljeni uzorci stavljeni su u staklene posude sa vodonik-peroksidom i

9 kalijum-hidroksidom kako bi došlo do prosvetljavanja epidermisa. Kada su uzorci dovoljno prosvetljeni prebacuju se u staklene posude sa glicerolom. Vreme prosvetljavanja razlikuje se od individue do individue. Nakon toga prave se privremeni preparati, na taj način što se ovi uzorci smeštaju u kap glicerola na predmetnom staklu i pokrivaju se pokrovnom ljuspicom. Za svaku populaciju dobijeno je po 30 ovakvih uzoraka. Ovako pripremljeni preparati epidermisa fotografisani su kamerom Leica DFC490, na mikroskopu Leica DM2500. Morfometrijska merenja obavljena su u softverskom paketu Image J. Analizirani su karakteri broja stoma lica i naličja, dužina stoma naličja, širina stoma naličja i površina stoma naličja.

3.3. Statistička obrada podataka

Dobijeni rezultati merenja unešeni su u program Microsoft Office Excell i statistički obrađeni programom SYSTAT 12 (Systat Software, Inc. 2007). Na osnovu dobijenih podataka urađena je osnovna statistička analiza kojom su obuhvaćene srednja vrednost, standardna devijacija, minimalne i maksimalne vrednosti.

3.4. Analizirane populacije vrste Hypericum rumeliacum Boiss.:

1. Hypericum rumeliacum var. blepharophyllum Bornm. Srbija: Tupižnica, Preki kamen, karbonat, 1080 mnv (Zlatković, B., Jušković, M., HMN, 03-Jul-2014.). Inv No. 10359 2. Hypericum rumeliacum var. blepharophyllum Bornm. Srbija: Tresibaba, selo Sirovičnjak, karobnat, 690 mnv (Zlatković, B., Jušković, M., HMN, 03-Jul-2014.). Inv No. 10358 3. Hypericum rumeliacum var. blepharophyllum Bornm. Srbija: Boljevac, selo Zlot, silikat, 272 mnv (Zlatković, B., Jušković, M., HMN, 03-Jul-2014.). Inv No. 10356 4. Hypericum rumeliacum var. rumeliacum Srbija: Prokuplje, selo Trnava, silikat, 277 mnv (Zlatković, B., Jušković, M., HMN, 27-Maj-2014.). Inv No. 10362 5. Hypericum rumeliacum var. rumeliacum Srbija: Niš, selo Kamenica, karbonat, 440 mnv (Zlatković, B., HMN, 25-Maj-2014.). Inv No. 10365 6. Hypericum rumeliacum var. rumeliacum Srbija: Niš, Delijski vis, silikat, 240 mnv (Zlatković, B., Vukojević, Đ., HMN, 24-Maj-2014.). Inv No. 10363

7. Hypericum rumeliacum var. rumeliacum Srbija: Niš, Humska čuka, karbonat, 417 mnv (Zlatković, B., Vukojević, Đ., HMN, 24-Maj-2014.). Inv No. 10364 8. Hypericum rumeliacum var. tenuifolium Srbija: Kuršumlija, selo Rudare, silikat, 421mnv (Zlatković, B., Jušković, M., HMN, 27-Maj-2014.). Inv No. 10361 9. Hypericum rumeliacum var. rumeliacum Srbija: Kuršumlija, selo Dankoviće, serpentinit, 385 mnv (Zlatković, B., Jušković, M., HMN, 27-Maj-2014.). Inv No. 10366 10. Hypericum rumeliacum var. tenuifolium D. Jord. Srbija: Trgovište, Vražji kamen, silikat, 608 mnv (Tomović, G., Zlatković, B., HMN, 01-Jun-2014.). Inv No. 10357 11. Hypericum rumeliacum var. tenuifolium D. Jord. Srbija: Preševo, selo Miratovac, serpentinit, 556 mnv (Zlatković, B., HMN, 20-Maj-2014.). Inv No. 10590

4. REZULTATI I DISKUSIJA

4.1. Opis rezultata po populacijama

Površinske strukture vrste Hypericum rumeliacum Boiss.

Listovi su amfistomatični, ali se na licu listova stome nalaze u malom broju, dok ih na naličju ima mnogo više. Zidovi epidermalnih ćelija lista su pravi ili blago talasasti. Antiklinalni zidovi epidermalnih ćelija su pravi ili talasasti. Na ćelijama epidermisa uočavaju se proste jamice.

Poprečni presek listova i stabla vrste Hypericum rumeliacum Boiss

Listovi su dorzoventralne građe. Epidermis lica i naličja lista su jednoslojni. Kutikula na epidermisu lica je razvijenija od kutikule epidermisa naličja. Mezofil nije diferenciran na palisadne ćelije i sunđerasti parenhim. Listovi svih populacija su amfistomatični. Prisutni su i sekretorni kanali. Na poprečnom preseku stablo je okruglog ili eliptičnog oblika sa dva mala krila. Možemo razlikovati epidermis, primarnu koru i centralni cilindar. Veći deo stabla čini centralni cilindar.

4.1.1. Populacija 1 – Tupižnica, Preki kamen

Jedinki sakupljene na lokalitetu Tupižnica pokazuju varijabilnost broja stoma na licu lista u opsegu 12,381±11,837/mm2, dok se broj stoma na naličju lista kreće u opsegu 166,032±35,121/mm2. Dužina stoma naličja lista varira u opsegu 27,530 ±2,112 mm, a širina stoma varira u opsegu 24,321±2,012 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 527,903±73,510 mm2.

Slika 4. Epidermis lica H.rumeliacum, Slika 5. Epidermis naličja sa stomama Tupižnica (x40) H. rumeliacum, Tupižnica (x40)

Visina epidermisa lica lista varira u opsegu 32,570±4,688 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 17,503±3,025 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 11,090±2,878 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 9,333 ±11,987 μm. Debljina lista varira u opsegu 342,407±50,282 μm, a debljina mezofila u opsegu 141,757±20,685 μm. Površina stabla varira u opsegu 1.897.307,573±587.098,490 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.673,187±227,781 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 19,147 ±2,771 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 110,260 ±44,858 μm, a debljina

13 ksilema 240,387±126,074 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 396.229,003 ±171.594,148 μm2.

Slika 6. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Tupižnica (x40)

1. kutikula lica 4.epidermis naličja

2. epidermis lica 5. kutikula naličja

3. lisni mezofil

Debljina lista varira u opsegu 342,407±50,282 μm, a debljina mezofila u opsegu 141,757±20,685 μm.

Površina stabla varira u opsegu 1.897.307,573±587.098,490 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.673,187±227,781 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 19,147 ±2,771 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 110,260 ±44,858 μm, a debljina ksilema 240,387±126,074 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 396.229,003 ±171.594,148 μm2.

Slika 7. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Tupižnica (x10)

4.1.2. Populacija 2 – Tresibaba, selo Sirovičnjak

Kod jedinki sakupljenih na lokalitetu Tresibaba broj stoma na licu lista kreće se u opsegu 9,524±12,060/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 232,381±37,253/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 25,343±2,528 mm, a širina stoma varira u opsegu 22,820±1,959 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 457,191±84,558 mm2.

Slika 8. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 9. Epidermis naličja H. rumeliacum, Tresibaba (x40) Tresibaba (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 29,767±5,178 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 16,157±3,822 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 7,133±1,820 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 4,120±1,023 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 317,747±37,934 μm, a debljina mezofila u opsegu 125,203±19,206 μm.

Slika 10. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Tresibaba (x40)

Slika 11. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Tresibaba (x40)

Površina stabla varira u opsegu 1.565.203,627±578.202,400 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.528,547±250,505 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 15,517±2,160 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 95,117±17,673 μm, a debljina ksilema 242,750±62,596 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 394.352,277±127.168,620 μm2.

4.1.3. Populacija 3 – Boljevac, selo Zlot

Kod jedinki sakupljenih na lokalitetu Zlot broj stoma na licu lista kreće se u opsegu 20,635±19,667/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 184,603±40,516/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 27,379±1,728 mm, a širina stoma varira u opsegu 23,588±1,842 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 509,573±64,870 mm2.

Slika 12. Epidermis lica H. rumeliacum, Zlot Slika 13. Epidermis naličja H. rumeliacum, (x40) Zlot (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 37,410±6,156 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u 23,270±4,220 opsegu μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 3,747±1,959 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 2,800±0,946 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 315,427±71,374 μm, a debljina mezofila u opsegu 131,750±23,985 μm.

Slika 14. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Zlot (x40)

Slika 15. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Zlot (x40)

Površina stabla varira u opsegu 1.554.134,337±342.964,432 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.496,220±192,508 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 17,700±3,516 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 77,433±18,487 μm, a debljina ksilema 238,100±43,731 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 345.623,417±105.478,926 μm2.

4.1.4. Populacija 4 – Prokuplje, selo Trnava

Kod jedinki sakupljenih na lokalitetu Trnava broj stoma na licu lista kreće se u opsegu 30,952±14,783/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 157,936 ±45,367/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 26,513±1,340 mm, a širina stoma varira u opsegu 22,860±1,459 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 477,436±49,772 mm2.

Slika 16. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 17. Epidermis naličja sa H.rumeliacum, Trnava (x40) Trnava (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 32,273±4,802 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 17,913±2,760 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 7,000 ±1,576 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 4,730 ±1,266 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 287,610 ±27,310 μm, a debljina mezofila u opsegu 136,983 ±17,142 μm. Površina stabla varira u opsegu 1.216.272,627±360.243,288 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.297,283±180,197 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 18,370±2,44 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 69,420±19,055μm, a debljina ksilema 224,477±74,699 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 247.097,240±78.880,234 μm2

Slika 18. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Trnava (x40)

Slika 19. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Trnava (x40)

4.1.5. Populacija 5 – Niš, Kamenica

Ova populacija pokazuje varijabilnost broja stoma na licu lista u opsegu 17,302±20,414/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 209,524 ±50,318/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 27,412 ±2,397 mm, a širina stoma varira u opsegu 22,971±1,572 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 496,384 ±64,466 mm2.

Slika 20. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 21. Epidermis naličja H. rumeliacum Kamenica (x40) Kamenica (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 45,323±8,971 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 27,970±6,420 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 5,353±2,310 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 4,337±1,264 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 330,913±44,356 μm, a debljina mezofila u opsegu 130,467±12,620 μm. Površina stabla varira u opsegu 778.918,373±235.538,674 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.080,317±171,419 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 17,680±3,152 μm. Debljina primarne kore kreće se u opsegu 71,120±16,309 μm, a debljina ksilema u opsegu 168,930 ±42,477 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 146.801,490 ±60.443,411 μm2.

Slika 22. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Kamenica (x40)

Slika 23. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Kamenica (x40)

4.1.6. Populacija 6 – Niš, Delijski Vis

Jedinki sa lokaliteta Delijski Vis pokazuju varijabilnost broja stoma na licu lista u opsegu 18,413±14,623/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 184,762 ±34,620/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 26,376±1,909mm, a širina stoma varira u opsegu 22,398±1,882 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 466,699±66,801 mm2.

Slika 24. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 25. Epidermis naličja H. rumeliacum, Delijski Vis (x40) Delijski Vis (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 43,337±6,908 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 25,500±5,978 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 3,963±1,210 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 2,703±1,119 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 342,590±60,688 μm, a debljina mezofila u opsegu 132,257±26,882 μm.

Slika 27. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Delijski Vis (x40)

Površina stabla varira u opsegu 1.570.512,023±779.648,096 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.464,70 ±358,175 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 16,977±1,974 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 90,080±32,995 μm, a debljina ksilema 206,740±68,078 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 384.988,593 ±257.504,016 μm2.

Slika 28. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Delijski Vis (x40)

4.1.7. Populacija 7 – Niš, Humska čuka

Kod jedinki sakupljenih na lokalitetu Humska čuka broj stoma na licu lista varira u opsegu 19,841±20,284/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 238,730 ±44,648/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 28,392±18,731 mm, a širina stoma varira u opsegu 24,725 ±15,589 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 490,741±320,339 mm2.

Slika 29. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 30. Epidermis naličja H. rumeliacum Humska Čuka (x40) Humska Čuka (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 32,793±5,161 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 22,990±36,495 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 7,557 ±2,137 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 5,277±1,888 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 296,727±30,642 μm, a debljina mezofila u opsegu 133,020 ±19,667 μm.

Slika 31. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Humska Čuka (x40)

Površina stabla varira u opsegu 778.918,373±235.538,674 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.080,317±171,419 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 17,680±3,152 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 71,120±16,309 μm, a debljina ksilema 168,930 ±42,477 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 146.801,490 ±60.443,411 μm2.

Slika 32. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Humska Čuka (x40)

4.1.8. Populacija 8 – Kuršumlija, selo Rudare

Populacija sa lokalitetu Rudare pokazuje varijabilnost broj stoma na licu lista u opsegu 15,714±16,691/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 226,349±38,049/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 26,888±1,307 mm, a širina stoma varira u opsegu 22,657±1,502 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 479,740±49,055mm2.

Slika 33. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 34. Epidermis naličja H. rumeliacum, Rudare (x40) Rudare (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 31,137±3,927 μm, a visina epidermisa naličja lista varira u opsegu 17,143±3,198 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 8,953±1,085 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 5,927±0,985 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 333,807±39,440 μm, a debljina mezofila u opsegu 130,897±16,843 μm.

Slika 35. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Rudare (x40)

Površina stabla varira u opsegu 2.089.072,713±810.439,213 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.658,100±324,096 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 16,530±2,188 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 72,613±30,123 μm, a debljina ksilema 287,407±96,462 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 629.923,957±762.966,704 μm2.

Slika 36. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Rudare (x40)

4.1.9. Populacija 9 – Kuršumlija, selo Dankoviće

Kod jedinki sakupljenih na lokalitetu Dankoviće broj stoma na licu lista varira u opsegu 10,635±9,822/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 218,889±63,043/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 26,077±2,783 mm, a širina stoma varira u opsegu 22,094±2,187 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 456,830±87,668 mm2.

Slika 37. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 38. Epidermis naličja H. rumeliacum, Dankoviće (x40) Dankoviće (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 38,837±8,039 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 24,683±4,346 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 6,410±2,111 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 4,99 ±1,529 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 333,693±66,581μm, a debljina mezofila u opsegu 152,650±20,559 μm.

Slika 39. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Dankoviće (x40)

Površina stabla varira u opsegu 1.932.404,283±2.160.068,282 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.446,723±206,008 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 15,170±2,720 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 92,640±29,747 μm, a debljina ksilema 259,617±56,920 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 336.888,070±78.823,438μm2.

Slika 40. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Dankoviće (x40)

4.1.10. Populacija 10 – Trgovište, Vražji kamen

Kod jedinki sakupljenih na lokalitetu Dolina Pčinje broj stoma na licu lista kreće se u opsegu 12,381±14,236/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 262,698±44,356/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 23,309±2,005 mm, a širina stoma varira u opsegu 20,467 ±2,150 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 377,585±68,801 mm2. ,

Slika 41. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 42. Epidermis naličja H. rumeliacum, Trgovište (x40) Trgovište (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 26,723±5,076 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 15,907±3,411 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 8,623±1,903 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 5,933±1,370 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 321,023±41,649 μm, a debljina mezofila u opsegu 115,653±13,164 μm. Kod pojedinih individua populacije prisutni su i sekretorni kanali.

Slika 43. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Trgovište (x40)

Slika 44. Poprečni presek lista H. rumeliacum sa sekretornim kanalom, Trgovište (x4)

Površina stabla varira u opsegu 1.807.854,893±907.933,437 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.585,523±405,336 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 19,217±3,213 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 98,43±36,738μm, a debljina ksilema 245,850±85,135 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 389.828,497±268.288,459 μm2.

Slika 45. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Trgovište (x40)

4.1.11. Populacija 11 – Preševo, selo Miratovac

Kod jedinki sakupljenih na lokalitetu Preševo broj stoma na licu lista kreće se u opsegu 15,397±20,876/mm2, dok se broj stoma na naličju kreće u opsegu 230,317±99,223/mm2. Dužina stoma naličja varira u opsegu 27,428±5,247 mm, a širina stoma varira u opsegu 23,160±2,533 mm. Površina stoma kreće se u opsegu 505,418±136,959 mm2.

Slika 46. Epidermis lica H. rumeliacum, Slika 47. Epidermis naličja H. rumeliacum, Preševo (x40) Preševo (x40)

Visina epidermisa lica lista kreće se u opsegu 30,610±4,078 μm, a visina epidermisa naličja lista kreće se u opsegu 14,560±3,513 μm. Debljina kutikule lica lista varira u opsegu 9,100±1,578 μm, dok se debljina kutikule naličja lista kreće u opsegu 5,567±1,219 μm. Debljina lista pokazuje varijabilnost u opsegu 349,443±58,874 μm, a debljina mezofila u opsegu 139,587±21,832 μm.

Slika 48. Poprečni presek lista H. rumeliacum, Preševo (x40)

Slika 49. Poprečni presek stabla H. rumeliacum, Preševo (x40)

Površina stabla varira u opsegu 1.477.659,850±549.816,203 μm2, dok se vrednosti prečnika stabla kreću u opsegu 1.448,757±260,609 μm. Debljina epidermisa varira u opsegu 18,120±2,738 μm. Debljina primarne kore varira u opsegu 91,730±33,560 μm, a debljina ksilema 225,360±43,743 μm. Površina centralnog cilindra varira u opsegu 310.243,033±234.083,697 μm2.

4.2. Statistička analiza

Rezultati univarijacione analize varijansi (ANOVA) pokazuju da skoro svi istraživani karakteri imaju veliki statistički značaj u postojanju razlika između istraživanih populacija vrste Hypericum rumeliacum Boiss izuzev dužine i širine stoma naličja lista (Tabela 1.).

Tabela 1. Univarijaciona analiza varijansi na nivou pojedinačnih karaktera analiziranih populacija vrste H. rumeliacum

Dolina Humska Karakter Dankoviće Delijski vis Kamenica Preševo f p Pčinje čuka 296,727 342,590 ± 321,023 ± 330,913 ± 349,443 ± Debljina lista 333,693 ± ± 4,491 0,000 (μm) 66,581 60,688 41,649 44,356 58,874 30,642 133,020 132,257 ± 115,653 ± 130,467 ± 139,587 ± Debljina 152,650 ± ± 6,860 0,000 mezofila (μm) 20,559 26,882 13,164 12,620 21,832 19,667 Visina 43,337 ± 26,723 ± 32,793 ± 45,323 ± 30,610 ± 38,837 ± epidermisa lica 29,270 0,000 8,039 6,908 5,076 5,161 8,971 4,078 (μm) Visina 25,500 ± 15,907 ± 22,990 ± 27,970 ± 14,560 ± 24,683 ± epidermisa 4,674 0,000 4,346 5,978 3,411 36,495 6,420 3,513 naličja (μm) 3,963 ± 8,623 ± 7,557 ± 5,353 ± 9,100 ± Debljina kutikule 6,410 ± 40,574 0,000 lica (μm) 2,111 1,210 1,903 2,137 2,310 1,578 2,703 ± 5,933 ± 5,277 ± 4,337 ± 5,567 ± Debljine kutikule 4,990 ± 6,641 0,000 naličja (μm) 1,529 1,119 1,370 1,888 1,264 1,219 18,413 ± 12,381 ± 19,841 ± 17,302 ± 15,397 ± Broj stoma lica 10,635 ± 4,032 0,000 (/mm) 9,822 14,623 14,236 20,284 20,414 20,876

Broj stoma 218,889 ± 184,762 ± 262,698 ± 238,730 209,524 ± 230,317 ± 12,159 0,000 naličja (/mm) 63,043

34,620 44,356 ± 50,318 99,223 44,648 26,376 ± 23,309 ± 28,392 ± 27,412 ± 27,428 ± Dužina stoma 26,077 ± 1,493 0,141 naličja (μm) 2,783 1,909 2,005 18,731 2,397 5,247 22,398 ± 20,467 ± 24,725 ± 22,971 ± 23,160 ± Širina stoma 22,094 ± 1,504 0,137 naličja (μm) 2,187 1,882 2,150 15,589 1,572 2,533 490,741 466,699 377,585 ± 496,384 ± 505,418 ± Površina stoma 456,830 ± ± 3,182 0,001 naličja (μm) 87,668 66,801 68,801 64,466 136,959 320,339 778.918, 1.527.072,3 1.932.404,2 1.807.854,89 1.477.659,8 1.570.512,023 ± 373 ± 17 ± Površina stabla 83 ± 3 ± 50 ± 5,183 0,000 (μm2) 2.160.068,2 779.648,096 235.538, 625.741,18 82 907.933,437 549.816,203 674 1 1.080,31 1.421,547 1.446,723 1.464,707 ± 1.585,523± 1.448,757 ± Prečnik stabla ± 7 ± ± 11,220 0,000 (μm) 358,175 405,336 260,609 206,008 171,419 313,507 16,977 ± 18,120 ± Debljina 15,170 ± 19,217 ± 17,680 ± 17,460 ± 6,358 0,000 epidermisa (μm) 2,720 1,974 3,213 3,152 3,985 2,738 Debljina 90,080 ± 91,730 ± 92,640 ± 98,437 ± 71,120 ± 69,323 ± primarne kore 7,066 0,000 29,747 32,995 36,738 16,309 20,359 33,560 (μm) 168,930 206,740 ± 245,850 ± 283,940 ± 225,360 ± Debljina ksilema 259,617 ± ± 6,012 0,000 (μm) 56,920 68,078 85,135 77,528 43,743 42,477 146.801, 312.025,11 389.828,497 310.243,033 Površina 336.888,07 384.988,593 ± 490 ± 7 ± centralnog 0 ± ± ± 5,318 0,000 2 257.504,016 60.443,4 148.158,74 cilindra (μm ) 78.823,438 268.288,459 234.083,697 11 9

Karakter Tresibaba Trnava Tupižnica Rudare Zlot f p 317,747 ± 287,610 ± 342,407 ± 333,807 ± 315,427 ± Debljina lista (μm) 4,491 0,000 37,934 27,310 50,282 39,440 71,374 125,203 ± 136,983 ± 141,757 ± 130,897 ± 131,750 ± Debljina mezofila 6,860 0,000 (μm) 19,206 17,142 20,685 16,843 23,985 29,767 ± 32,273 ± 32,570 ± 31,137 ± 37,410 ± Visina epidermisa 29,270 0,000 lica (μm) 5,178 4,802 4,688 3,927 6,156 16,157 ± 17,913 ± 17,503 ± 17,143 ± 23,270 ± Visina epidermisa 4,674 0,000 naličja (μm) 3,822 2,760 3,025 3,198 4,220 7,133 ± 7,000 ± 11,090 8,953 ± 3,747 ± Debljina kutikule 40,574 0,000 lica (μm) 1,820 1,576 2,878 1,085 1,959 4,120 ± 4,730 ± 9,333 ± 5,927 ± 2,800 ± Debljine kutikule 6,641 0,000 naličja (μm) 1,023 1,266 11,987 0,985 0,946 9,524 ± 30,952 ± 12,381 ± 15,714 ± 20,635 ± Broj stoma lica 4,032 0,000 (/mm) 12,060 14,783 11,837 16,691 19,667 232,381 ± 157,936 ± 166,032 ± 226,349 ± 184,603 ± Broj stoma naličja 12,159 0,000 (/mm) 37,253 45,367 35,121 38,049 40,516 25,343 ± 26,513 ± 27,530 ± 26,888 ± 27,379 ± Dužina stoma 1,493 0,141 naličja (μm) 2,528 1,340 2,112 1,307 1,728 22,820 ± 22,860 ± 24,321 ± 22,657 ± 23,588 ± Širina stoma 1,504 0,137 naličja (μm) 1,959 1,459 2,012 1,502 1,842 457,191 ± 477,436 ± 527,903 479,740 ± 509,573 ± Površina stoma 3,182 0,001 naličja (μm2) 84,558 49,772 73,510 49,055 64,870 1.565.203,627 1.216.272,627 1.897.307,573 2.089.072,713 1.554.134,337 Površina stabla ± ± 5,183 0,000 (μm2) ± 587.098,490 ± 810.439,213 ± 342.964,432 578.202,400 360.243,288 1.528,547 ± 1.297,283 ± 1.673,187 ± 1.658,100 ± 1.496,220 ± Prečnik stabla 11,220 0,000 (μm) 250,505 180,197 227,781 324,096 192,508 15,517 ± 18,370 ± 19,147 ± 16,530 ± 17,700 ± Debljina 6,358 0,000 epidermisa (μm) 2,160 2,446 2,771 2,188 3,516 95,117 ± 69,420 ± 110,260 ± 72,613 ± 77,433 ± Debljina primarne 7,066 0,000 kore (μm) 17,673 19,055 44,858 30,123 18,487 242,750 ± 224,477 ± 240,387 ± 287,407 ± 238,100 ± Debljina ksilema 6,012 0,000 (μm) 62,596 74,699 126,074 96,462 43,731 394.352,277 247.097,240 Površina 396.229,003 ± 629.923,957 ± 345.623,417 ± centralnog ± ± 5,318 0,000 2 171.594,148 762.966,704 105.478,926 cilindra (μm ) 127.168,620 78.880,234

Sva tri testa multivarijacione analize varijansi (MANOVA) pokazuju postojanje statistički značajnih razlika na nivou grupnih karaktera analiziranih populacija vrste Hypericum rumeliacum Boiss (Tabela 2).

Tabela 2: Multivarijaciona analiza varijansi na nivou grupnih karaktera analiziranih populacija vrste H .rumeliacum

Test Vrednost F df p

Wilks's Lambda 0,037 7,197 170,2.648 0,000

Pillai Trace 2,465 6,005 170,3.120 0,000

Hotelling-Lawley Trace 4,853 8,598 170,3.012 0,000

Analiza glavnih komponenti (PCA analiza) dobijenih morfo-anatomskih podataka istraživanih populacija H. rumeliacum rezultuje velikim brojem glavnih komponenti, što ukazuje na kompleksan model određivanja osnovnih obrazaca. PCA analiza pokazuje da 66,084% ukupne varijabilnosti objašnjavaju 6 glavnih komponeti (Tabela 3). Najveći doprinos u formiranju varijabilnosti ima prva glavna komponenta sa 64%, i to osobine visina ćelija epidermisa lica lista, dužina stoma naličja lista, širina stoma naličja lista i površina stoma naličja lista. Druga glavna komponenta sa 14 % varijacije. Najznačajniji karakteri za strukturu varijabilnosti u drugoj glavnoj komponenti su dužina stoma naličja lista, i širina stoma naličja lista.

Tabela 3. Procenat ukupne varijanse analiziranih populacija vrste H. rumeliacum

Faktor 1 Faktor 2 Faktor 3 Faktor 4 Faktor 5 Faktor 6 Ukupno % 17.386 16.764 10.478 8.092 7.079 6.285 66.084

Najveći doprinos u formiranju varijabilnosti ima prva glavna komponenta sa 17,386%, dok druga komponenta ima doprinos u formiranju varijabilnosti sa 16,764%, treća 10,478%, četvrta sa 8,092 %, peta sa 7,079 % i šesta sa 6,285. Ovakve vrednosti između procentalnog učešća u ukupnoj varijabilnosti pokazuju na veoma kompleksnu varijabilnost i da prva glavna komponenta ima najvećeg značaja u formiranju varijabilnosti. Najznačajniji karakteri za formiranje varijabilnosti između istraživanih populacija su karakteri vezani za stome naličja lista, kao što su dužina, širina i površina stoma, kao i karakteri vezani za anatomiju stabla - prečnik i površina stabla.

Tabela 4: PCA za pojedinačne karaktere analiziranih populacija vrste H. rumeliacum

Karakter Faktor1 Faktor 2 Faktor 3 Faktor 4 Faktor 5 Faktor 6 Debljina lista 0,048 0,208 0,255 -0,577 0,383 -0,346 (μm)

Debljina mezofila -0,186 -0,001 0,179 -0,393 0,400 0,269 (μm) Visina epidermisa lica -0,203 -0,075 0,692 -0,236 0,205 -0,153 (μm) Visina epidermisa -0,141 -0,067 0,543 -0,032 0,021 0,153 naličja (μm) Debljina kutikule 0,175 0,202 -0,673 -0,315 0,225 0,185 lica (μm)

Debljina kutikule 0,104 0,261 -0,435 -0,063 0,559 0,161 naličja (μm)

Broj stoma lica -0,282 -0,086 0,168 0,037 -0,053 0,689 (/mm2)

Broj stoma 0,151 -0,145 -0,242 0,237 0,170 -0,389 naličja (/mm2)

Dužina stoma -0,838 0,480 -0,099 0,071 -0,046 -0,099 naličja (μm)

Širina stoma -0,829 0,478 -0,123 0,064 -0,035 -0,082 naličja (μm)

Površina stoma -0,820 0,515 -0,077 0,036 -0,005 -0,067 naličja (μm2)

Površina stabla 0,373 0,690 0,208 0,118 -0,059 0,095 (μm2)

Prečnik stabla 0,457 0,777 0,168 0,118 0,016 0,016 (μm)

Debljina 0,080 0,178 -0,121 -0,419 -0,351 0,268 epidermisa (μm) Debljina primarne kore 0,297 0,498 -0,033 -0,431 -0,338 -0,088 (μm) Debljina ksilema 0,261 0,453 0,222 0,521 0,418 0,170 (μm) Površina centralnog 0,376 0,609 0,118 0,022 -0,201 -0,073 cilindra (μm)

POPULACIJA

5 DANKOVICE RUDARE TRNAVA HUMSKA ČUKA 0 KAMENICA DELIJSKI VIS FACTOR(3) TUPIŽNICA

-5 ZLOT

TRESIBABA PREŠEVO DOLINA PČINJE -10 -30-20-100 10 FACTOR(1)

Grafikon 1. Pozicije karakterističnih vrednosti po faktorima analiziranih populacija vrste H. rumeliacum

POPULACIJA

5 DANKOVICE RUDARE

TRNAVA

HUMSKA CUKA 0 KAMENICA DELIJSKI VIS FACTOR(3) TUPIŽNICA -5 ZLOT TRESIBABA PREŠEVO DOLINA PČINJE -10 -5 0 5 10 15 FACTOR(2)

Slika 50. Analiza osnovnih komponenti (PCA) analiziranih populacija vrste H. rumeliacum

Diskriminantna kanonična analiza morfo-anatomskih karaktera lista i stabla istraživanih populacija H. rumeliacum pokazuje razdvajanje populacija, ali i delimično njihovo preklapanje.

POPULACIJA 5 DANKOVICE RUDARE TRNAVA HUMSKA ČUKA 0 KAMENICA

SCORE(2) DELIJSKI VIS TUPIŽNICA -5 ZLOT TRESIBABA

PREŠEVO DOLINA PČINJE -10 -6 -4 -2 0 2 4 6 SCORE(1) 42

4 POPULACIJA 3 DANKOVICE 2 RUDARE TRNAVA 1 HUMSKA ČUKA 0 KAMENICA

SCORE(3) DELIJSKI VIS -1 TUPIŽNICA ZLOT -2 TRESIBABA -3 PREŠEVO DOLINA PČINJE -4 -6 -4 -2 0 2 4 6 SCORE(1)

Slika 51. Diskriminantna kanonična analiza osnovnih komponenti (DCA) analiziranih populacija vrste H. rumeliacum

Praktično, populacije se mogu grupisati u četiri grupe. Tri grupe bi obuhvatile populacije čiji se centroidi jasno razdvajaju i gde dolazi do malih preklapanja (Slika 51). Jednu grupu bi činile populacije sa Delijskog visa i Kamenice, drugu grupu populacija sa Tupižnice, a treću grupu populacija iz Trgovište. Četvrtu grupu čine ostale populacije koje se preklapaju sa ove tri grupe i to su: Dankoviće i Humska čuka koja se preklapa sa svim populacijama, zatim populacija iz Zlota, i Trnave koje se preklapaju sa populacijama Delijski vis i Kamenica, i populacije sa Rudara i Preševa koje se preklapaju sa populacijama sa Tupižnice i Trgovišta.

5. ZAKLJUČAK

Analizom rezultata istraživanja anatomskih karakteristika vegetativnih organa, kao i mikromorfoloških karakteristika listova, jedanaest populacija vrste Hypericum rumeliacum Boiss sa područja južne i istočne Srbije možemo izvesti sledeće zaključke:

 Listovi su dorzoventralne građe. Mezofil nije diferenciran na palisadni i sunđerasti parenhim. Listovi svih populacija su amfistomatični. Stablo je na poprečnom preseku okruglog ili eliptičnog oblika sa dva mala krila.  Rezultati univarijacione analize varijansi (ANOVA) pokazuju da skoro svi istraživani karakteri imaju veliki statistički značaj u postojanju razlika između istraživanih populacija vrste H. rumeliacum izuzev dužine i širine stoma naličja lista.  Sva tri testa multivarijacione analize varijansi (MANOVA) pokazuju postojanje statistički značajnih razlika na nivou grupnih karaktera analiziranih populacija

vrste H. rumeliacum.  Analiza glavnih komponenti (PCA) dobijenih morfo-anatomskih podataka istraživanih populacija H. rumeliacum pokazuje da 66,084% ukupne varijabilnosti objašnjavaju 6 glavnih komponeti. Najznačajniji karakteri za formiranje varijabilnosti između istraživanih populacija su karakteri vezani za stome naličja lista, kao što su dužina, širina i površina stoma, kao i karakteri vezani za anatomiju stabla - prečnik i površina stabla.  Diskriminantna kanonična analiza morfo-anatomskih karaktera lista i stabla istraživanih populacija H. rumeliacum pokazuje razdvajanje populacija, ali i delimično njihovo preklapanje.  Imajući u vidu da do sada nije proučavana anatomska građa vrste H. rumeliacum, ovo je značajan korak u njenom proučavanju. Istovremeno, ovi rezultati stvaraju mogućnost za razumevanje intraspecijske diferencijacijacije vrste H. rumeliacum na osnovu anatomskih karakteristika. Takođe, trebalo bi analizirati populacije sa ostalih lokaliteta na području Srbije na kojima je prisutna vrsta H. rumeliacum.

6. LITERATURA

Adamović, L., 1892: O vegetaciji jugo-istočne Srbije. – Štamparija Ž. Radovanovića.

Bottega, S., Garbari, F., Pagni, A. M., 1999: Secretory structures in Hypericum elodes L. (Hypericaceae). I. Preliminary observations. – Atti della Societá Toscana di Scienze Naturali – Memorie Serie B 106: 93-98.

Ciccarelli, D., Andreucci, A. C., Pagni, A. M., 2001: Translucent Glands and Secretory Canals in Hypericum perforatum L. (Hypericaceae): Morphological, Anatomical and Histohemical Studies During the Course of Ontogenesis. – Annals of Botany 88: 637-644.

Crockett, S. L., Robson, N. K. B., 2011: Taxonomy and Chemotaxonomy of the Genus Hypericum. – Medicinal and Aromatic Plant Science and Biotehnology, 5(1): 1-13.

Ciccarelli, D., Andreucci, A. C., Pagni, A. M., 2001: The "black nodules" of Hypericum perforatum L. subsp. perforatum: Morphological, anatomical, and histochemical studies during the course of ontogenesis. – Israel Journal of Plant Sciences 49: 33-40.

Diklić, N., Nikolić, V., 1986: Hypericum rummeliacum Boiss. var. blepharophyllum Bornm. In: Sarić, M., Diklić, N. (eds.): Flora SR Srbije 10: 59-59. – Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd.

Fornasiero, R. B., Bianchi, A., Pinetti, A., 1998: Anatomical and Ultrastructural Observation in Hypericum perforatum L. Leaves. – Journal of Herbs, Spices & Medicinal Plants 5(4): 21-33.

Gustafsson, M.H.G., Bittrich, V., Stevens, P.F. (2002): Phylogeny of Clusiaceae based on rbcl. sequences. Int J Plant Sci. 163: 1045-54.

Łotocka, B., Osińska, E., 2010: Shoot anatomy and secretory structures in Hypericum species (Hypericaceae). – Botanical Journal of the Linnean society 163: 70-86.

Maffi, L., Camoni, L., Fornasieri, R., B., Bianchi, A., 2008: Morfology and development of secretory structures in Hypericum perforatum and Hypericum richeri. – Nordic Journal of Botany 23(4): 453-461.

Metcalfe, C. R., Chalk, L., 1950: Anatomy of Dicotiledons, Vol. II. - Clarendon Press, Oxford, UK.

Nikolić, M. Lj. 2014: Rod Hypericum L. u Srbiji: distribucija i raznovrsnost, Master thesis, - Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Nišu.

Ničić, Đ. I., 1893: Građa za floru okoline Vranje. – Nastavnik 4(1-6): 1-78, Beograd.

Nürk, N. M., Crockett, S. L., 2011: Morphological and Phytochemical Diversity among Hypericum Species of the Mediterranean Basin. – Medicinal and Aromatic Plant Science and Biotechnology 5(1): 14-28.

Onelli, E., Rivetta, A., Giorgi, A, Bignami, M., Cocucci, M., Patrignani, G., 2002: Ultrastructural studies on the developing secretory nodules of Hypericum perforatum. – Flora – Morphology, Distribution, Functional Ecology of Plants 197(2): 92- 102.

Pančić, J., 1856: Verzeichnis der in Serbien wildwachsenden Phanerogamen, nebst Diagnosen einiger neuer Arten. - Verhandlungen der Zoologisch-Botanischen Gesellschaft, Wien.

Perrone, R., Rosa, P., Castro, O., Colombo, P., 2013: Leaf and stem anatomy in eight Hypericum species (Clusiaceae). – Acta Botanica Croatica 72(2): 269-286.

Perrone, R., De Rosa, P., De Castro, O., Colombo, P., 2013: A further analysis of secretory structures of some taxa belonging to the genus Hypericum (Clusiaceae) in relation to the leaf vascular pattern. – Turkish Journal of Botany 37: 847-858.

Petrović, S., 1882: Flora okoline Niša. - Kraljevsko-srpska državna štamparija, Beograd.

Petrović, S., 1885: Dodatak flori okoline Niša. - Kraljevsko-srpska državna štamparija, Beograd.

Robson, K. B. N., 2003: Hypericum: The genus Hypericum. – Taylor & Francis, London, 1-21.

Stjepanović-Veseličić, L., 1972: Rod Hypericum. – In. Josifović, M. (ed.): Flora SR Srbije 3: 104-125, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd.

Tatić, B., Blečić, V., 2002: Sistematika i filogenija viših biljaka. (Drugo izdanje). – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd.

Yaylaci, K.O., Ozgisi, K., Sezer, O., Orhanogly, G., Ozturk, D., Koyuncu, O., 2013: Anatomical studies and conservation status of rare endemic Hypericum sechmenii Ocak & Koyuncu (Sect: adenosephalum) from Eskişehir-Turkey. – Journal of Selcuk University Natural and Applied Science2(1): 1-11. http://www.bgflora.net/families/hypericaceae/hypericum/hypericum_rumeliacum/hypericum_ru meliacum_2_en.html

46 http://www.bgflora.net/families/hypericaceae/hypericum/hypericum_rumeliacum/hypericum_ru meliacum_5_en.html