RAZGOVOR S NENADOM MARČECOM, NOVIM GLAVNIM DIREKTOROM HDS ZAMP–a/LJETNI FESTIVALI IZMEĐU KASTVA I DUBROVNIKA/MEĐUNARODNI USPJESI HRVATSKIH GLAZBENIKA/PANOPTICUN DETONICUM (4.)/ KRAPINA ‘09./HDS NAJAVE/CD IZLOG
NOVINE HRVATSKOGA DRUŠTVA SKLADATELJA BROJ 158 LISTOPAD 2009. CIJENA 20 kn
ISSN 1330–4747
Hrvatska glazba na 34. Osorskim glazbenim ve erima OSORSKE GLAZBENE VE ERI POTVRÐUJU SVOJU NEOPHODNOST Piše: dr. sc. Zdenka Weber CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS cross–press.net Snimka s praizvedbe Plača osorskoga Berislava Šipuša: ženski dio Mješovitog zbora Ivan Filipović
vogodišnje 34. Osorske prevlaci otoka Cresa i Lošinja. Da- koviti Perivoj skulptura Kiparstvo i bio udaljavan iz sfere javnoga djelo- glazbene večeri (OGV), na niel Marušić doživljavao je Osor kao glazba. A biste Ivana Brkanovića, vanja, ogleda se u Osoru na svakom Okojima je održano osamna- cjelinu izuzetna povijesnog značenja I nakon smrti ravnatelja Borisa Papandopula, Dore Pejače- koraku. Trajne vizualne dojmove est koncerata od 12. srpnja do 20. i svojim je intervencijama trajno na- Daniela Marušića festival vić, Igora Kuljerića i Stanka Horvata pružaju i slike Križnoga puta u osor- kolovoza, po prvi su put protekle stojao već postojećoj ljepoti grada do- je zadržao sve osnovne u Aleji hrvatskih skladatelja, radovi skoj Katedrali, danas Crkvi Marijina bez brižne pažnje svojeg utemeljite- dati znakovlje koje će ga bitno obilje- Marije Ujević, Kuzme Kovačića, Pe- Uznesenja, u kojoj se održavaju svi lja i ravnatelja Daniela Marušića koji žiti kao grad kulture i glazbe. Tako smjernice koje ga tra Barišića i Nine Horvat, ukazuju koncerti festivala, radovi uglednih je preminuo u Zagrebu 26. svibnja su djela slavnih hrvatskih kipara Iva- tradicionalno definiraju na značajne nacionalne skladatelje hrvatskih slikara nastali također na upravo završivši sve pripreme za fe- na Meštrovića, Frana Kršinića, Va- kao jedini hrvatski kojima su OGV u pojedinim godi- Marušićev poticaj. (Prema tekstu In stival. Uistinu, rijetko je koji grad, nje Radauša, Marije Ujević i drugih ljetni festival posvećen štima bile posvećene. Doista, Maru- memoriam, Daniel Marušić, Zadvarje, i ne samo u Hrvatskoj, bio više od na temu glazbe obogatila glavni trg stvaralaštvu domaćih šićevo iskreno i duboko proživljeno 21. rujna 1931. — Zagreb, 26. svibnja tri desetljeća oplemenjivan idejama i pokrajnje ulice kipovima uglednih posvećivanje hrvatskim sadržajima, 2009., objavljenom u programskoj samo jednog čovjeka kao što je to bio skladatelja Jakova Gotovca, Stjepana skladatelja. uvjerenje zbog kojega je u prošlom knjizi ovogodišnjega festivala, auto- Osor, ta prelijepa oaza spokoja na Šuleka i Franje Krežme čineći zna- režimu jugoslavenskoga komunizma rica dr. sc. Zdenka Weber). CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS CANTUS (nastavak na str. 3.) 2 BROJ 158, LISTOPAD 2009.
UVODNIK DUBROVAČKE PRAIZVEDBE DJELA Poštovani itatelji Cantusa! rema najavama organizatora, a ĐELE JUSIĆA I DARKA MATIČEVIĆA usprkos teškoj ekonomskoj situ- aciji koja se odražava i u kulturi, P ubrovački ogranak Matice hrvatske, u očekuje nas još jedna bogata glazbena suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama, sezona. Sudeći prema imenima glazbe- organizirao je predstavljanje knjige Sha- nika koji će nastupiti u Hrvatskoj, s pra- D kespeareovi soneti u prijevodu pjesnika i akademi- vom se nadamo i visokoj razini kvalite- ka Luke Paljetka u okviru jubilarne šezdesete te. U očekivanju uzbudljivih koncerata dubrovačke ljetne manifestacije. Predstavljanje i festivala od kojih neke najavljujemo u je održano 15. srpnja 2009. u prekrasnom klau- ovom broju nudimo vam presjek ljetnih stru Dominikanskog samostana ispunjenom do glazbenih događanja s naglaskom na posljednjega mjesta. U programu su sudjelovali hrvatsko glazbeno stvaralaštvo. Posebi- Luko Paljetak, Ivana Burđelez i Joško Ševo, a u ce su u tom pogledu bile vrijedne Osor- glazbenomu dijelu čembalistica Margita Ceti- ske glazbene večeri koje su i nakon smrti nić i sopranistica Dubravka Hilje koje su izvele osnivača i ravnatelja Daniela Marušića klasični repertoar u duhu kasne renesanse, zatim u koncepciji zadržale hrvatsku glazbu pjevačica Tereza Kesovija koja je praizvela uglaz- kao osnovu svojega djelovanja, ali i sve bljeni Shakespeareov sonet br. 40 Sve ljubavi mi, veći broj pop i jazz festivala koji se ti- dragi, uzmi, sve... Đele Jusića te šansonijer i skla- jekom ljetnih mjeseci održavaju diljem datelj Darko Matičević koji je praizveo vlastito jadranske obale. uglazbljenje Shakespeareova soneta br. 128 O, Čestitamo Nenadu Marčecu na izboru često, glazbo moja, dok mi sviraš.... za glavnoga direktora HDS ZAMP–a, Znanstveni kolokvij Ivo Vojnović povodom 80. ali i Tomislavu Radočaju koji je tu duž- obljetnice smrti barda hrvatske književnosti nost uspješno obavljao trinaest godina. održan je 30. kolovoza 2009. u organizaciji Ma- Na »duplerici« pročitajte njegov prvi tice hrvatske, ogranak Dubrovnik, te Centra intervju u kojemu otvoreno iznosi svoju za mediteranske studije Dubrovnik. U okviru poslovnu politiku i komentira aktualna simpozija u klaustru Franjevačkog samostana zbivanja u području zaštite autorskih predstavljena su nova izdanja knjiga Ivo Vojnović: prava. Korespondencija I, II, III i Davor Mojaš: Trag Mi- Donosimo i podatke o mnogobrojnim holjica. U programu su sudjelovali Luko Palje- međunarodnim uspjesima hrvatskih tak, Tonko Maroević, Tihomil Maštrović, Da- glazbenika, a diskografski izlog uredili vor Mojaš, Antun Česko i Maro Martinović, a u smo novim izdanjima. Na posljednjoj glazbenomu dijelu ostvarene su dvije praizvedbe stranici pogledajte što sve u nadolazećim djela nastalih prema Vojnovićevim sonetima.
mjesecima pripremaju Hrvatsko druš- TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINEIbrica TRIBINE TRIBINE TRIBINE TRIBINE Jusić izveo je uglazbljeni sonet Miholjice tvo skladatelja i Cantus d.o.o., o čemu Đele Jusića, a Darko Matičević sonet Januar na ćemo vas izvijestiti u idućemu broju. vlastitu glazbu. (Davor Hrvoj)
Davor Hrvoj, urednik Darko Matičević TUTNJEVIĆŽELJKO
Hrvatsko društvo Jubilej Skalina — Ibrica Jusi proslavio 45 skladatelja postavilo godina muziciranja očno u ponoć 20. kolovoza brovnika, ispunjavajući stihovima i notama Leonardom Cohenom i vraćanja obiteljskim spomen–plo u 2009., Ibrica Jusić zasvirao je ozračje tople ljetne noći. Ipak, taj je koncert korijenima. Prepoznatljiv poklisar Dubrov- Tonako kako je desetljećima bio poseban jer je njime dubrovački kantau- nika sa svojom glazbom i gitarom danas je Vilibaldu aklecu činio, isprva na skalinama Domini- tor obilježio punih 45 godina kontinuiranih jedna od rijetkih preostalih glazbenih ikona kanaca, a potom onima od Jezuita, ponoćnih nastupa. Pod motom Od Sha- Grada, pa je uistinu dobro što je Ibričin sve- rvatsko društvo skladatelja postavilo je spomen–ploču slučajnim namjernicima, kao i onima kespearea do sevdaha dotakao se svih svojih čani trenutak svojim kamerama zabilježila i Vilibaldu Čaklecu (1927.–2003.) na kući u kojoj je živio koji ta ponoćna muziciranja smatraju glazbenih segmenata, od kazališnih songo- Hrvatska televizija. (M.S.) Hu Novoj Gradiški. U okviru 14. Novogradiškoga ljeta, sastavnim dijelom vječne čarolije Du- va preko francuskoga razdoblja, fascinacije a u nazočnosti dogradonačelnice dr. sc. Ljepše Rakas Vujčić, predstavnika festivala, brojnih građana uključujući i Čaklecova brata Željka te uz zvuke gradske limene glazbe, Antun Tomi- slav Šaban, glavni tajnik Hrvatskoga društva skladatelja, otkrio je 21. kolovoza 2009. mramornu spomen ploču na fasadi Ulice slavonskih graničara 14 u pješačkoj zoni strogoga centra grada. Obrativši se prisutnima kratkim govorom, glavni tajnik istaknuo je Čakleca kao školovanog skladatelja zabavne glazbe koji se na- dahnjivao hrvatskom narodnom glazbom. Iako Slavonac, Ča- klec je majstorski svladao i druge regionalne glazbene stilove, pa je jedan od najnagrađivanijih skladatelja s krapinskoga Festivala kajkavskih popevki. Ansambl Zagrebačkih tamburaša izveo je dvije poznate Čaklecove skladbe ilustriravši na licu mjesta njegov zagorski i slavonski izričaj. Zazvučale su tako pjesme na stihove Drage Britvića Dobro mi došel prijatel i Stavi svjetiljku u prozor za koju je Čaklec 1995. dobio nagradu Porin. Tom je akcijom HDS pridonio kulturnom sadržaju Nove Gradiške istodobno ispunjavajući ulogu očuvanja ostavštine svojih članova i općenito nacionalne glazbene baštine. (D.H.)
OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICE OBLJETNICEIbrica Jusić na Skalinama od Jezuita VESELA UDOVICA onodrama — glazbena komedija Udovica autora libreta Ladislava Prežigala, glazbe Đela Jusića mlađeg i Paule Jusić koja je pripremila stihove songova, režiju i adap- Mtaciju, pretpremijerno je izvedena 31. srpnja u okviru Mljetskoga kulturnog ljeta. Kako stoji na njihovim internetskim stranicama, Paula Jusić vrlo je dobro prenijela na scenu svakodnevne životne situacije priproste žene koja je imala čak četiri muža uz još osmero djece i sedmero unuka. Umjetnica je tu prštavu komediju briljantno interpretirala, mijenjajući boje glasa, »skačući« iz uloge u ulogu, predstavljajući tako čak sedam likova. Predstava je bila popraćena salvama smijeha oduševljene publike u mjesnom Domu kulture. (M.S.) Spomen–ploča Vilibaldu Čaklecu ADRIA–TON PRODUCTION ADRIA–TON SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA SJEĆANJA VIJESTI VIJESTI VIJESTI Paula Jusić
IZDAVAČI: Hrvat sko društvo skladate lja, Zagreb, Berislavićeva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVAČE: Antun Tomislav Šaban i Mirjana Matić / UREDNIŠTVO: Marina Ferić Jančić, Jana Haluza, Davor Hrvoj (glavni urednik i urednik fotografije), Maja Sabolić / GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Luka Gusić / TISAK: Studio Flyer, Aleja Seljačke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za članove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747 BROJ 158, LISTOPAD 2009. 3 Hrvatska glazba na 34. Osorskim glazbenim ve erima OSORSKE GLAZBENE VE ERI POTVRÐUJU SVOJU NEOPHODNOST Piše: dr. sc. Zdenka Weber (nastavak sa str. 1) Osor kao mjesto afirmacije hrvatske Josip Hatze, kao karak- glazbe teristično melodijski ob- oš od utemeljenja OGV–a 1976. godine po- dareni skladatelj, bio je stavio je Daniel Marušić jasnu koncepcijsku predstavljen svojim solo Josnovu koja je predviđala da svaki solist ili pjesmama koje je kao ansambl na svojemu koncertu izvede barem jed- Četiri meditacije za glas i no djelo hrvatskog skladatelja. Takvim je pola- gudački orkestar instru- zištem hrvatska glazba svih razdoblja stavljena u mentirao Ruben Radica ravnopravan kontekst s djelima velikana svjetske (popijevke Na ledini, glazbene baštine i publika je mogla upoznati Lađa u noći, Večernje zvo- skladbe različitih stilskih usmjerenja hrvatskih no i Morska vrba u izvr- autora. Uz to je Marušić uveo i kontinuirano snoj interpretaciji sopra- poticanje naših skladatelja na pisanje novih djela nistice Valentine Fijačko koja su trajno praizvođena na festivalu. Iz tih je uz Hrvatski komorni poticaja do danas rezultiralo više od 300 sklad- orkestar pod ravnanjem bi, uglavnom komornih, ali i opsežnijih vokal- Pavla Dešpalja) te s Tri no–instrumentalnih partitura. Dakle, upravo pjesme za tenor i gudače zahvaljujući OGV–u izveli su brojni domaći i u instrumentaciji Pavla inozemni glazbenici opsežni korpus hrvatske Dešpalja (popijevke Kad glazbe, djela koja su za pretežno strane turiste u mnidijah umrijeti, Majka publici bila neosporiva otkrića, a pretpostavlja se i Serenada koje je glazbe- da ih glazbenici i dalje trajno zadržavaju u svojim no uvjerljivo izveo tenor programima. Nikša Radovanović uz Zagrebačke soliste). Ha- Svakako valja istaknuti činjenicu da je ravnatelj tzeove iskaze proživljene
Marušić uvijek angažirao ponajbolje hrvatske liričnosti u pjesmama cross–press.net soliste i ansamble, pa su tako primjerice Pavica Suzi i Imaj sunca pouz- Mješoviti zbor Ivan Filipović i Cantus ansambl uz soliste i dirigenta Berislava Šipuša Gvozdić, Vladimir Krpan, Tonko Ninić, Dar- dano je izvela sopranistica autora), Amanda Ivančića (Simfonija u G–du- velike simpatije slušatelja. Inicijator, ponovno ALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI ko Petrinjak, Zagrebački kvartet, Zagrebački Klasja Modrušan uz Hrvatsku komornu fi lhar- ru, Hrvatski barokni ansambl), Vlade Sunka neumorni Daniel Marušić, predao je prošle go- kvartet saksofona, Zagrebački solisti, Hrvatski moniju pod ravnanjem Pavla Dešpalja, koji je (Varijacije na dalmatinsku temu, Zagrebački dine tekst za treći dio trilogije, Plač puka osorsko- komorni orkestar i brojni drugi afi rmirani glaz- popijevke i znalački instrumentirao. gitaristički kvartet), Marina Rabadana (Th ree ga, Berislavu Šipušu i od njega naručio djelo koje benici činili okosnicu festivala, upozoravajući na Constellations, Ad gloriam brass), Franje Bosan- uglazbljuje tekstove iz takozvane Osorsko–hvar- visoke interpretativne domete domicilnih umjet- Akademik Ruben Radica, jedan od najznačajni- jih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća, neumorni ca (Ricercare 44 i 3, Rosario Cicero, renesansna i ske pjesmarice iz 1533. godine, a koje je izabrao nika i općenito visoku razinu hrvatske glazbene barokna gitara, Mario d’Agosto, renesansna i ba- akademik Nikica Kolumbić. Šipuš je prihvatio kulture. Inozemni glazbenici, kojih kvantitativ- tragač i vjerni poklonik osvojenih sloboda glaz- benoga stvaralaštva, bio je predstavljen uglavnom rokna lutnja, Italija), Luke Sorkočevića (Četvrta izazov da napiše prvo veće vokalno–instrumen- no uvijek ima manje, uz izvedbe djela hrvatskih simfonija u F–duru, Hrvatska komorna fi lhar- talno djelo i odlučio se za realizaciju komornim skladatelja, osiguravaju i komparativne moguć- djelima iz ranijega razdoblja, 1950–ih godina. Izvrstan poznavatelj svjetske glazbe svojih su- monija pod ravnanjem Pavla Dešpalja), Stanka sredstvima s kvartetom solista, zborom od 16 nosti izvedbenih dosega, kao i nazočnost oboga- Horvata (Agitato e giocoso, Pavica Gvozdić, gla- pjevača i ansamblom s 15 instrumenata. Budući ćujućih koncertnih sadržaja. vremenika, Radica je sigurnom rukom inovato- ra ispisao svoj Koncert za komorni orkestar (na sovir), Stjepana Šuleka (Tri trubadurske, Darko da je konačni libreto izradio sâm, otvorio je mo- Posebno mjesto u koncipiranju pojedinoga godi- svečanom otvorenju 12. srpnja izveo Hrvatski Petrinjak, gitara) Tomasa Cecchinija (Sonata gućnost za nastanak djela koje je izrazito indivi- šta festivala pripada ideji da svakog ljeta OGV u komorni orkestar), Četiri dramatska epigrama za sesta e settima, Laura Vadjon, barokna violina i dualno i koje, kako je osobno zapisao, »propitkuje središte pozornosti stavlja odabranoga hrvatskog glasovirski kvintet (Zagrebački kvartet i vrstan Krešimir Has, čembalo) i Ive Mačeka (Trio u sve bitne postavke i temelje ljudskog bitka i rea- skladatelja čiji je opus tada predstavljen u znat- pijanist Bruno Vlahek), Četiri studije ustrajnosti h–molu, Romantični, Trio Brahms, Moskva), lizacije humanuma«. Rezultat je glazbena freska nijem opsegu. Boris Papandopulo, Ivan Jarnović, ovoga je ljeta u svijet izvođenja krenulo i sedam u trajanju od 40–ak minuta koja od početka solo Luka i Antun Sorkočević, Josip Mihovil Stratik, novih djela hrvatskih skladatelja. Praizvedbama trube i polifonog tkanja koje nastaje uvođenjem Stjepan Šulek, Ivan Brkanović, Božidar Kunc, su se predstavili Goran Listeš (Tramonto d ’estate, daljnjih instrumenata, izuzetnom ekspresijom i Jakov Gotovac, glazbeni barok u Hrvatskoj, Mi- op. 14), Danijel Požgaj (6...., Ad gloriam brass), dramaturški pomno razrađenim tijekom glazbe roslav Miletić, Stanko Horvat i ove godine Jo- Ivo Josipović (Clavicula za fl autu i harfu, Tamara izražava duhovnu tematiku naglašenim nabojem sip Hatze i Ruben Radica, imena su i tematske Coha Mandić, fl auta i Diana Grubišić Ćiković, inspirirane glazbenosti. Šipuš je doista muzika- cjeline koje su brojni posjetitelji osorskoga ljetnog harfa), Davor Bobić (Osorska impresija za komor- lan autor koji vješto niže solističke nastupe sopra- glazbenog slavlja mogli ponijeti kao sjećanja sa ni orkestar, Hrvatska komorna fi lharmonija), na–Anjela, mezzosoprana–Gospe, tenora–Isusa i svojega boravka na Jadranu. A u prijašnjim je Ruben Radica (Trozvuci, etida za glasovir, Pavica basa–Ivana, kao i zbora–puka, naglašavajući tra- godinama ravnatelj Daniel Marušić inicirao i Gvozdić), Nikša Njirić (Petrofonija, Darko Pe- giku koja osobite vrhunce doživljava u nastupima muzikološke skupove posvećene pojedinim skla- trinjak, gitara), Sanja Drakulić (Kao ribe u vodi, tenora–Isusa. Iako mjestimično asketska i izrazito dateljima, što je rezultiralo i publikacijama s tih za violinu i glasovir — Maxim Fedotov i Galina prozračna instrumentacija (dojmljivi duo soprana simpozija. Hrvatskoga pak pratitelja ljetnih am- Petrova, Moskva) i Berislav Šipuš (Plač osorski, za i harfe), Šipušev Cantus Ansambl otkriva zna- bijentalnih glazbenih svečanosti valja upozoriti soliste, mješoviti zbor i ansambl, Monika Ce- lački poentirani instrumentalni kolorit i mjesta na opsežno izdanje koje su u povodu 30. obljetni- rovčec, sopran, Martina Gojčeta Silić, mezzoso- ekstaze u kojoj su dobrodošli i zvukovi udaraca ce festivala objavile OGV; za nakladnika i izbor pran, Domagoj Dorotić, tenor, Goran Jurić, bas, kamenja u rukama svirača. Zborski a cappella fotografi ja potpisao se Daniel Marušić, a publi- Mješoviti zbor Ivan Filipović i Cantus Ansambl ulomci liričnošću iskaza te zvučni neartikulirani kaciju pod naslovom Arkadija hrvatske glazbe pri- pod ravnanjem autora). glasovni efekti doprinose cjelokupnosti kontras- tnih ugođaja koji osiguravaju protok u inicijalnoj redila je Dodi Komanov. Ta informativno bogata Komorna će djela glazbenici, kojima su u veći- knjiga nezaobilazan je izvor podataka i glazbenih težnji promišljene evokacije tuge i ljudskog plača ni slučajeva i posvećena, a koji su svoje izvedbe nad dramom Kristova pribijanja na križ. Završ- kritika koje ovjekovječuju postignuća ostvarena uglavnom posvećivali uspomeni na Daniela u Osoru. Otkako je medijski pokrovitelj festi- ni Amen donosi smiraj i opuštanje glazbe čiju je Marušića, nedvojbeno zadržati na svojim reper- ritmičku pregnantnost, slobodno shvaćenu diso- vala dnevnik Vjesnik, budućnost o događajima i toarima. Jedno od istaknutijih mjesta zauzima umjetničkim rezultatima, uglavnom će se naći u nantnost, ali i sjetu messiaenovske provenijencije Josipovićeva Clavicula, nepretenciozna i duho- publika prepoznala kao uspjelo ostvarenu simbi- napisima objavljenima u tom dnevnom listu. Uz vita jednostavačna evokacija fl autističkih bravura Vjesnik pozornost OGV–u posvećuje i kulturni Djed i unuk: Josip Hatze i Ruben Radica ozu suvremene izražajnosti te autora i izvođače (tremolo, Flätterzunge) i harfi stičke zvukovnosti nagradila dugotrajnim pljeskom. tjednik Hrvatsko slovo. (glissanda), koja u svojemu protoku ne otkriva u (odličan Zagrebački kvartet saksofona) i Varija- punini skladateljevu izvanglazbenu asocijativ- Kako je Berislav Šipuš kao vršilac dužnosti pre- U znaku djeda i unuka cije za fl autu i jedanaest gudača (nadahnuta fl a- nost (clavicula, lat. ključić, bravica, zbirka mo- uzeo funkciju umjetničkog ravnatelja osorskog Uz opću posvetu Danielu Marušiću, čija je foto- utistica Ana Benić i Zagrebački solisti). Radica litava i obreda), ali ipak upozorava na magijsku festivala i uz pomoć Martine Turkalj, izvršne grafi ja sa stručkom cvijeća bila izložena u crkvi se predstavio i praizvedbom, etidom za glasovir ritualnost spoja dvaju apartnih i milozvučnih in- ravnateljice iz Malog Lošinja, uspješno proveo na mjestu na kojemu je on tradicionalno sjedio, Trozvuci koju je posvetio Pavici Gvozdić. Sva su strumenata. Bila su tu i djela Davora Bobića (koje već pripremljeni ovogodišnji festival, valja priče- ovogodišnje 34. OGV bile su u znaku Josipa Ha- Radičina djela bila izvrsno primljena i publika nažalost nisam čula) i Berislava Šipuša, pisana za kati imenovanje stalnog umjetničkog ravnatelja. tzea (1879.–1959.) i Rubena Radice (1931.), dje- je dugotrajnim pljeskom dokazivala spontano i veće sastave, a veliku je pozornost i dugotrajno U svakom slučaju ne bi smjelo doći do stagna- da i unuka, hrvatskih skladatelja mediteranske oduševljeno prihvaćanje njegove glazbe. odobravanje s usklicima Bravo! doživio Šipušev cije niti u jednom od segmenata koji OGV čine glazbenosti. Naime, Hatze i Radica, činjenicom Plač osorski. doista jedinstvenim ljetnim glazbenim svečano- rođenja u mediteranskom okruženju Splita, po- Nova djela na putu u svijet stima u Hrvatskoj s predikatom državnoga festi- nijeli su u život oznake temperamenata južnjač- Uz već izvođene skladbe Pavla Dešpalja (Passaca- Upotpunjena Osorska trilogija vala. Večeri, koje je s toliko požrtvovnosti i ljubavi ke, karakteristično dalmatinske domišljatosti glia i fuga za glasovir i gudače, primjerna izvedba Smrću Borisa Papandopula 1991. godine bilo desetljećima osmišljavao Daniel Marušić, već su koja njihovoj glazbi, usprkos svim individualnim Hrvatskoga komornog orkestra i pijanista Dali- je prekinuto stvaranje Osorske trilogije, od koje odavno dokazale svoju izuzetnu kvalitetu i nepo- razlikama, pridaje oznake izraza mediteranske bora Cikojevića pod ravnanjem autora), Gorana je Papandopulo skladao velebni Osorski rekvijem bitno ih valja nastaviti. Ne treba uopće dopustiti glazbenosti, kako stoji u uvodnom eseju o skla- Listeša (Sonata, op. 11 za gitaru u izvedbi autora), (1977.) i Osorski misterij (1979.), zahtjevna vokal- dvojbu da se isti polet afi rmiranja hrvatske glazbe dateljima u programskoj knjizi festivala iz pera Berislava Šipuša (In the Morning You Always Come no–instrumentalna djela koja su bila praizvedena u drevnom Osoru neće nastaviti. FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIV autorice ovoga teksta. Back, Hrvatski komorni orkestar pod ravnanjem na drugim i četvrtim OGV i već tada osvojila 4 BROJ 158, LISTOPAD 2009. Violončelisti zagrebačke Muzičke akademije pobjednici Međunarodnoga natjecanja Johannes Brahms
eliko Međunarodno natjecanje mladih glazbenika Johannes Brahms već se še- Vsnaest godina održava u Pörtschachu. Time ovo austrijsko mjesto iskazuje počast velikomu skladatelju koji je u prelijepom lje- tovalištu na jezeru Worther stvorio neke od svojih najvelebnijih opusa. Natjecanje se od- vijalo u šest disciplina, a Pörtschach je ove godine »preplavilo« preko 280 mladih natje- catelja. Na ovogodišnjemu, upravo završenu natjecanju u disciplini violončela zablistali su studenti zagrebačke Muzičke akademije iz klase profesora Valtera Dešpalja, 21–godišnja Njemica Marie Spaemann i 17–godišnji Ni- zozemac Bas Jongen. Natjecanje je ove godi- ne privuklo rekordan broj violončelista, njih čak 49, iz mnogih zemalja Europe, Amerike i Azije. Vrlo zahtjevan repertoar pružio je natjecateljima priliku da iskažu svoj virtuozi- tet, umjetnički domet i sposobnost izvođenja raznih stilova. Žiri sastavljen od uglednih profesora i glazbenika najviše je bodova u sve tri etape dodijelio Marie Spaemann. Osim prve nagrade uručena joj je posebna nagrada Centra Daejeon Culture & Arts — poziv za gostovanje u Južnoj Koreji. Bas Jongen, dobit- nik druge nagrade, također je oduševio žiri i publiku te je prema bodovima u sve tri etape bio drugoplasirani. Njemu je pripala posebna nagrada koncertne agencije Interclassica Mu-
MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNIsic USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI Management. (S.H.) Marie Spaemann Novi međunarodni nastupi Krešimiru Hercegu Nataše Antoniazzo Billboardovo priznanje
brojnom publikom u obje kladatelj Krešimir Herceg dobio je za dvije dvorane, u kojoj su bili i vokalne skladbe vrijedna priznanja od svjet- veleposlanici raznih ze- Sski poznatoga glazbenog časopisa Billboard. malja, za klavirom pratila Na ovogodišnjemu, šesnaestom natječaju Billbo- Sanja Živković. Pijanisti- ard World Song u sâmom vrhu od 1.500 djela ca s diplomom Muzičke odabranih među nekoliko tisuća prispjelih nalaze akademije u Zagrebu, koja se i Hercegovi You Love Me Just the Way I Am (au- već desetak godina djeluje tor engleskoga teksta je Boris Majnarić Gromek, u Madridu, samostalno je aranžmana Stjepan Mihaljinec, izvodi Marija predstavila i dio našeg kla- Jurina Spanky) i I’m Giving It All (engleski tekst virskoga stvaralaštva: dva Marija Jurina, aranžman Josip Cvitanović, pjeva Valcera, op. 39 Božidara Jacques Houdek). U diplomama se izričito navodi Kunca te ciklus Maštanja, da je ocjenjivački sud odabrao samo najkvalitetni- op. 17 Dore Pejačević. Za je pjesme koje sudjeluju u izlučnom natjecanju za zajednički dio programa nagrade. (D.H.) dvije su umjetnice odabra-
Krešimir Herceg HRVOJDAVOR le popijevke Suzi i Majka Josipa Hatzea, Bez Nane i Uspavanka Ivana Brkano- vića, A la luna Darka Do- mitrovića, ciklus Pjesme čeznuća Jakova Gotovca te Damir Poša u Beču Lux aeterna Dalibora Bu- kvića, skladbu koja je na njihovu prošlogodišnjem predstavio novi CD madridskom nastupu akon ljetne turneje po Jadranu, u okviru koje je gostovao u Makarskoj, Korčuli, Tuče- imala svoju svjetsku prai- pima, Pločama i na Lastovu, kantautor Damir Poša nastupio je 27. kolovoza 2009. u zvedbu. Nuglednomu bečkom klubu Tunnel. Tom je prigodom predstavio svoj novi, jedanaesti CD Brodovi su kao ljudi. Vrlo zadovoljan nastupom, Poša će snimku toga koncerta održanoga u Treba spomenuti i da je suradnji s austrijskim prijateljima, također glazbenicima, uskoro objaviti na CD–u. (D.H.) uspješnom ovoljetnom po- hodu Nataše Antoniazzo u Španjolsku prethodio nastup 22. svibnja u rodnoj joj Puli kada je u sklopu 10. festivala Pulski glazbenici Puli, uz klavirsku pratnju Vesne Ivanović Ocvirk, Nataša Antoniazzo u Crkvi sv. Franje izvo- dila zahtjevan izbor du- lirike španjolskoj publici. U po- hovnih ostvarenja G. F. akon što je u stude- vodu Dana državnosti, u organi- Händela, L. van Beethovena, E. nome prošle godine zaciji Hrvatskoga veleposlanstva Chaussona, M.–A. Charpentie- Nuspješno predstavila u Španjolskoj, održala je čak dva ra, C. Francka, A. Stradelle i W. hrvatsko vokalno stvara- koncerta — 24. lipnja u Madri- A. Mozarta, između kojih se sva- laštvo u Madridu, otvorivši du u Kulturnom centru Nicolás kako ističu dva naslova hrvatskih svojim nastupom tada upra- Salmerón i 26. lipnja u Barceloni autora — Agnus Dei Ivane Lang i vo pokrenuti ciklus vokalne u dvorani Auditorio na tamošnje- već spomenuta Lux aeterna Dali- lirike Voces líricas europeas, mu Conservatorio Municipal de bora Bukvića, tom prigodom prvi mezzosopranistica Nataša Musica. Kao i za prošlogodišnje- put predstavljena i u Hrvatskoj. Antoniazzo ovoga je ljeta ga nastupa u Madridu, i ovaj je (Ana Vidić) MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI ponovno donijela dio naše put našu mezzosopranisticu pred Vivian Gjurin i Damir Poša u klubu Tunnel BROJ 158, LISTOPAD 2009. 5 Pobjednica Me unarodnoga pijanisti kog natjecanja u Clevelandu i dobitnica Nagrade Arturo Benedetti Michelangeli Novi uspjesi Martine Filjak u svijetu glazbe Piše: Bojana Plećaš Kalebota
izu uspjeha u svojoj ugled- štu. Posebno mjesto među osvojenim pobjednica Međunarodnoga pijani- oleum Son, dobitnica druge nagrade proglasila upravo Martinu Filjak. Uz noj međunarodnoj karijeri, angažmanima pripada njujorškom go- stičkog natjecanja u Montrealu, Vitalij na ovogodišnjemu Natjecanju Van Cli- novčanu nagradu od 5.000 eura, naša je Npijanistica Martina Filjak stovanju u Dvorani Zankel, drugoj po Pisarenko, pobjednik Natjecanja Franz burn. Svi su pijanisti održali recitale, a o uspješna pijanistica imala čast odsvirati dodala je dosad najveći, prvu na- veličini i važnosti u okviru glasovitoga Liszt u Utrechtu, Konstantin Shamray, dobitniku nagrade glasačkim je listići- završni koncert na povijesnome Miche- gradu na 18. Međunarodnom pija- Carnegie Halla, 1. prosinca ove godi- pobjednik Natjecanja u Sydneyu i Ye- ma odlučivala publika koja je najboljom langelijevu klaviru. nističkom natjecanju u Clevelandu ne. Pripale su joj i posebne nagrade za na kojemu su se natjecala 32 pijani- izvedbe Beethovenove sonate i suvre- sta iz 14 zemalja. Nakon završnice, mene skladbe Luciana Beria, a pobjed- u kojoj je izvela Drugi koncert za nicom ju je proglasio i žiri sastavljen od klavir i orkestar Sergeja Rahma- osmero učenika klavira u dobi od 12 do njinova uz Clevelandski simfonij- 17 godina. ski orkestar pod ravnanjem Jahje Linga, Martina Filjak proglašena Još jedna potvrda kvalitete je pobjednicom. Iza sebe je ostavila Nakon uzbudljivoga ljeta, Martini Fi- Ukrajinca s kanadskom adresom ljak dodijeljeno je još jedno priznanje, Dmitrija Levkoviča, Williama Nagrada Arturo Benedetti Michelangeli Youna iz Koreje i Evgenija Brah- na Pijanističkoj akademiji u Appianu. mana iz Rusije. Izvedbu drugoga Riječ je o festivalu nadahnutom maj- stavka Adagio američki je glazbeni storskim tečajem koji je u tom južnoti- ESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNIkritičar USPJESI Zachary Lewis proglasio rolskom gradu pedesetih godina prošlo- vrhuncem njezina nastupa ističući ga stoljeća održavao legendarni pijanist »nevjerojatnu lakoću koja izvire Arturo Benedetti Michelangeli. U tom iz dugih, neprekinutih fraza, ča- je razdoblju Michelangeli, poznat po robnoga vodstva i usklađenosti s velikodušnosti prema mladim umjet- orkestrom«. Uz novčanu nagradu nicima, predavao na Konzervatoriju u u iznosu od pedeset tisuća dola- Bolzanu, a živio je u Appianu u dvorcu ra, mlada je umjetnica tijekom Paschbach. Pijanistički festival u Ap- iduće tri koncertne sezone dobila pianu nastavlja se na tradiciju njegovih pedesetak angažmana u SAD–u, majstorskih tečajeva, a u njegovu je Europi i Portoriku vrijednih sto- ovogodišnjem programu uz hrvatsku tinjak tisuća dolara, dvije godine glazbenicu sudjelovalo pet pozvanih usluga uglednih koncertnih agen- pijanista koji su počeli graditi međuna- cija te snimanje nosača zvuka za rodnu karijeru: Nareh Arghamanyan, tvrtku Naxos na američkom trži- Martina Filjak uz Clevelandski orkestar pod ravnanjem Jahje Linga Inozemna Međunarodni uspjeh Još jedan uspjeh gostovanja dirigentice Marije Ramljak mladih hrvatskih orguljaša Marija violončelista rvatska dirigentica Marija Ramljak dobitnica je treće sječki violon- Perestegija nagrade na 12. međunarodnom dirigentskom maj- čelist Hrvoje Hstorskom seminaru i natjecanju maestra Michaela OHrešć, pet- rvatski orguljaš Mario Perestegi solističkim Dittricha, učenika legendarnih dirigenata Hansa Swarowskog naestogodišnji učenik je koncertom u Katedrali u Bruxellesu 7. i Carla Marie Giulinija. Na natjecanju održanom od 21. do prof. Dobrile Berko- Hsrpnja otvorio ljetnu koncertnu sezonu na 31. kolovoza 2009. u Budimpešti sudjelovalo je vić–Magdalenić na Međunarodnom orguljaškom festivalu 2009. godi- 14 natjecatelja iz Argentine, Australije, Glazbenom učilištu ne. Glazbenik je na jednima od najljepših modernih Austrije, Francuske, Grčke, Hrvat- Elly Bašić u Zagrebu, orgulja u Europi, sagrađenima 2000., uz djela Ba- ske, Italije, Japana, Južne Koreje, osvojio je prvu nagra- cha, Mendelssohna, Francka i Widora izveo dvije Njemačke i Rusije, među kojima du na Međunarod- izvrsno prihvaćene skladbe hrvatskih skladatelja, i četiri dirigentice. Prva nagrada nom gudačkom natje- Fantaziju i fugu u f–molu Albe Vidakovića i II. so- pripala je Harisu Iliadisu iz Grč- canju Saulius Sondeckis u Litvi. Na natjecanju natu Anđelka Klobučara. Koncertu je prisustvovalo ke, druga Myungu Keunu Leeju održanom od 6. do 11. lipnja sudjelovala su 63 petstotinjak posjetitelja, među kojima su bili Boris iz Južne Koreje, a Marija Ramljak, violinista i violončelista iz Austrije, Estonije, Grgić, veleposlanik Republike Hrvatske u Bruxe- uz treću nagradu, osvojila je pri- Hrvatske, Letonije, Litve, Rusije i Ukrajine. U llesu, savjetnica za kulturu Martina Borovac te znanje Dunavskog simfonijskog kategoriji violine prva je nagrada pripala Var- brojni veleposlanici i diplomati u Kraljevini Belgiji. orkestra i maestra Ditttric- vari Kutsenko, studentici moskovskoga Kon- Bio je to drugi koncert Marija Perestegija u Bruxe- ha za najljepšu dirigentsku zervatorija Čajkovski. (B.P.K.) llesu nakon nastupa u Dominikanskoj crkvi 2005. interpretaciju. Umjetnica se godine. Ovomu je gostovanju prethodila izvedba na dirigiranjem počela baviti još velikim Walckerovim orguljama u Katedrali u Rigi u srednjoj školi kada je izvodila početkom lipnja, a krajem srpnja Perestegi je održao skladbe svojega profesora Ivana Druga nagrada gitaristu dva koncerta u Rusiji, u Moskvi i Sočiju. (B.P.K.) Lea Anića. Tijekom studija bila je stipendistica Zaklade Lo- Srđanu Bulatu na vro & Lilly Matačić, a svoj najnoviji uspjeh, osim radu, Međunarodnom pripisuje i kvalitetnoj ko- munikaciji s orkestrom. natjecanju Francisco (B.P.K.) Tarrega u Benicassimu ladi gitarist Srđan Bulat, student pete godine gitare na Muzičkoj akademiji Mu Zagrebu u klasi prof. Darka Petri- njaka, osvojio je drugu nagradu na 43. Međuna- rodnom natjecanju Francisco Tarrega održanom od 28. kolovoza do 4. rujna 2009. u španjolsko- mu gradu Benicassimu. Na jednome od najpre- stižnijih međunarodnih gitarističkih natjecanja, čije je ovogodišnje izdanje osobito značajno zbog obilježavanja stote obljetnice smrti španjolskoga skladatelja i gitarista Francisca Tarrege, Bulat je nastupio u konkurenciji od 27 gitarista iz 15 zemalja. Nakon dva izlučna kruga, u završnici natjecanja nastupilo je četvero fi nalista, koje je odabrao žiri na čelu s Albertom Ponceom, uz pratnju Orkestra Valencijske opere. Naš mladi gitarist tom je prigodom izveo Tarregin Capri- cho arabe i Tedescov Koncert za gitaru i orkestar koji je svirao i prošle godine u fi nalu Natjecanja Mario Perestegi Marija Ramljak Michele Pittaluga u Alessandriji gdje je osvojio MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJESI MEĐUNARODNI USPJ treću nagradu. (B.P.K.) 6 BROJ 158, LISTOPAD 2009.
MEGA KONCERT KONTRA REGULA U SPOMEN NA BORISA I DINU DVORNIKA
ontra regula naziv je spektakla što eras i drugih ponudile su puno toga i u je njegova pjesma počivala na čvrstim Dvornika uz istinsku glazbu koju je ga je uz Glazbenu mladež Splita novom izvođačkom ruhu, a ono je u ne- glazbenim temeljima, emocijama i me- najljepše slušati u kupaćem kostimu. i obitelj Dvornik podržao i Grad kim slučajevima bilo vrlo blisko izvor- lodijama koje će u idućim ljetima imati K Brojna je publika iz Zagreba, Osijeka, Split. Svekolika splitska i ostala jav- niku — premda je to gotovo nemoguće nesumnjivo evergrinsko obilježje. Po- nost željela se odužiti glazbeniku Dinu kad je u pitanju autorska i izvođačka trebno je samo iznaći pravu izvođačku Rijeke, Dubrovnika i drugih hrvatskih Dvorniku i glumcu Borisu Dvorniku osobnost kakav je bio Dino Dvornik. formulu da i nakon Dine bude Dino. Pa mjesta popunila najpoznatiju splitsku koncertom, a ideja da to bude 9. srpnja i kontra regula! plažu uživajući uz glazbu. Hoće li to pokazala se prihvatljivom. Neki su osporavali naziv manifestaci- od iduće godine biti festival s međuna- je Kontra regula, koji bi u slobodnijem Čini se da je glazba Dine Dvornika do- rodnim obilježjima ili će imati lokalni Splitske Bačvice kao koncertni podij prijevodu trebao značiti da se ide mimo bila i nove poklonike. Bačvice prepune kolorit sada i nije toliko važno jer prije bile su pun pogodak. More, ljeto i noć zakona, mimo utvrđenih pravila. Mož- mladosti stasale zadnjih nekoliko godi- svega treba podržati manifestaciju koja uz dobre glazbenike i Dinine pjesme da bi bolji naziv bio kontra kurenta, to na, ali i one koja je suvremenik kralja bi uz glazbenu mogla imati i turističku
OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI OSVRTI u izvedbama Nine Badrić, Josipe Li- jest vjetru, struji usprkos — ali to je funka, dale bi naslutiti novi glazbeni đir važnost. (Goran Pelaić) sac, Gibonnija, Davora Gopca, Deana gotovo nebitno jer sagledavajući Dininu koji će se svake godine u isto vrijeme na Dvornika, Nene Belana, Las Balkani- glazbenu ostavštinu lako je ustvrditi da istom mjestu okupljati oko imena Dine Dino Dvornik
Nagrada Orlando gitaristima Zoranu Duki u i Maroju Br i u radicionalne Nagrade Orlando za umjetničke dosege u ostva- Trenju programa Dubrovačkih ljetnih igara uručene su 26. kolovoza u vrtu Radio Dubrovnika. Prema jed- noglasnoj odluci ocjenjivačkoga suda u sastavu Mario Polzer (predsjednik), Sanja Dražić i Vladimir First, koji je odlučivao o priznanjima za najbolje umjetničko ostvarenje u glazbenomu dijelu programa jubilarnih šezdesetih Dubrovačkih ljetnih igara, Nagrada Orlando pripala je istaknutim umjet- nicima, gitaristima Maroju Brčiću i Zoranu Dukiću za koncert održan u atriju Kneževa dvora 25. srpnja 2009. s djelima Scarlattija, Padovca, Mendelssohna, Duartea, Granadosa i Albeniza. Nagradu je umjetnicima uručio glavni ravnatelj HRT–a Vanja Sutlić najavivši još uspješniju surad- nju festivala i Hrvatske radiotelevizi- je. (B.P.K.)
Zoran Dukić i Maroje Brčić u dubrovačkom Atriju Kneževa dvora NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE
Dodijeljene nagrade Judita Dječji festival Mali Split 2009. i Umjetnik naroda moga
evetnaesto izdanje dječjega festivala Mali za najbolja umjetnička Split 2009. održano je već tradicionalno 5. ostvarenja na 55. Splitskom Dsrpnja 2009. na istoj pozornici Prokurativa na kojoj se tri dana ranije pod vedrim nebom odvijao ljetu Splitski festival zabavne glazbe. Mali solisti i zborovi iz gotovo cijele Hrvatske izveli su dvadesetdvije nove agrada Judita za najbolje umjetničko ostvarenje u pjesme pred prepunim gledalištem. Moto ovogodiš- glazbenomu dijelu programu 55. Splitskoga ljeta njega festivala glasio je Stop nasilju nad djecom. Ndodijeljena je 14. kolovoza 2009. u Galeriji Meštro- vić ansamblu opere Don Carlos Giuseppea Verdija, održane Izvođači su bili podijeljeni u dvije kategorije, do 12. na Peristilu 30. srpnja i 1. kolovoza u režiji Petra Selema i do 16. godina te su uz pratnju kostimiranih plesnih pod ravnanjem Ivana Repušića. O tome je odlučilo stručno skupina oduševili mahom mlađu publiku. Uz mno- povjerenstvo u sastavu Joško Čelan, Nila Kuzmanić Svete go vedrih pjesama u disko aranžmanima i u dobrim i Joško Prijić. Nagradom Umjetnik naroda moga nagrađena vokalnim izvedbama solista žiriju je bilo teško oda- je Katarina Livljanić, ugledna muzikologinja i profesorica brati najbolje. Zagrebački predstavnici, Dječji zbor srednjovjekovne glazbe na Sveučilištu Sorbonne u Parizu, Loptice sa solisticom Karlom Stipaničev (5), dobio za doprinos očuvanju i obradi hrvatske srednjovjekovne je velik pljesak za pjesmu Tko ne zna plivati?, ali je crkvene i glagoljaške glazbene baštine te za njezino suvre- u prvoj grupi, prema izboru žirija i glasova publike, meno izvođenje i predstavljanje diljem svijeta. Novousta- ipak pobijedila skladba Splite volin te autora Jovice novljenu nagradu, nazvanu prema jednom od najznačaj- Škare–Kadujara u izvođenju grupe More, dok je u nijih ranih Meštrovićevih radova, dodjeljuju Muzeji Ivana kategoriji starije dobne skupine najboljom proglaše- Meštrovića u povodu obilježavanja umjetnikova rođen- na balada Dal me čuje Duje Mikija Štajnera u izvedbi dana. O ovogodišnjoj dobitnici nagrade, Kamene knjige Karoline Kekez. s glagoljskim natpisom (s Meštrovićeve Povijesti Hrvata) Dječji zbor Srdelice koji je pratio većinu skladbi te odlučilo je stručno povjerenstvo u sastavu Joško Belamarić, njegov osnivač i voditelj Jovica Škaro, ujedno organi- povjesničar umjetnosti i pročelnik Konzervatorskog odjela zator i umjetnički direktor festivala Mali Split, ljetos u Splitu, Andro Krstulović Opara, povjesničar umjetnosti, su proslavili 30 godina djelovanja. Pobjednici su do- ravnatelj Muzeja Ivana Meštrovića i predsjednik Društva bili plakete Hrvatskoga društva skladatelja i Zlatnu povjesničara umjetnosti Hrvatske u Splitu (ujedno pred- pticu, a svi ostali priznanja, dok je Karli Stipaničev sjednik povjerenstva), Branimir Pofuk, glazbeni publicist, kao najboljemu izvođaču uručena Zlatna ribica, što Dalibor Stošić, akademski kipar i izvanredni profesor na je ganutoga tatu Đanija gotovo više radovalo nego Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te Hrvoje Vojko- NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE NAGRADE FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI vlastita pobjeda na Splitskom festivalu dan ranije. vić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja d.d. (B.P.K.) Karla i Đani Stipaničev (Mišo Doležal) BROJ 158, LISTOPAD 2009. 7 Glazbene ve eri u Svetom Donatu DVIJE VEČERI HRVATSKE GLAZBE Piše: Dina Bušić
va su koncerta na ovogodišnjim Glaz- komornog orkestra. benim večerima u Svetom Donatu bila posvećena hrvatskomu glazbenom stva- Drugi koncert koji je slavio hrvatsku glazbu bio je D projekt Dalmatica Katarine Livljanić i Joška Ćalete ralaštvu. Prvi je bio proslava 75. rođendana mae- stra Pavla Dešpalja upriličeno 13. srpnja u Crkvi koji su vodili ansambli Dialogos i Kantaduri u vje- svetog Donata. Nastupio je uz Hrvatski komorni što osmišljenu programu sastavljenom od latinskih orkestar i soliste Valentinu Fijačko i Dalibora (izveo Dialogos) i tradicionalnih napjeva (izveli Cikojevića te izveo djela Rubena Radice, Josipa Kantaduri) hrvatskoga obalnog, otočkog i brdskog Hatzea i vlastita. područja. Takvo se pjevanje prenosilo usmenim putem s koljena na koljeno, što je i razlog njegove Josip Hatze predstavlja sinonim za solo pjesmu bliske povezanosti sa svjetovnim pučkim pjevanjem koja počiva na kasnoromantičkoj tonalitetnosti na ovim prostorima. Rimokatoličko bogoslužje i cr- u hrvatskoj glazbi, umjetnik lirske i senzibilne kveno pjevanje, od srednjega vijeka do danas, osim prirode koji je pažljivo osluškivao previranja veri- na latinskom, izvodi se i na narodnom (staroslaven- stičke opere te se istodobno opajao ljepotom naše skom i hrvatskom) jeziku. Pučki crkveni pjevači iz narodne pjesme. No, drukčiji, manje znani Hatze toga područja stoljećima su miješali pučku svjetovnu pokazao je 1901. godine radikalnost u djelu Četi- glazbu i gregorijanske melodije, stvorivši tako mnoš- ri meditacije za glas i orkestar na stihove Rikarda tvo glazbenih stilova i lokalnih napjeva. Napjevi s Katalinića Jeretova, Christiana Morgensterna otokâ Raba, Hvara ili iz Zagvozda te staro pjevanje i Jovana Dučića koje je sopranistica Valentina iz zadarskoga zaleđa i neretvanske doline bili su naj- Fijačko ovom prigodom tumačila, izmamivši arhaičniji dio programa, dok su ostali napjevi po svo- velik pljesak i odobravanje publike u prepunom joj harmoničnosti slični Donatu. današnjim, temperira- nim načinima pjevanja. Radikalnost će Hatze ipak napustiti i vratiti se korijenima, no nastavit će je njegov unuk Ruben Najstarije pjesme s na- Radica koji se već zarana opredijelio za glazbena šega područja uz koje strujanja svoga vremena. Godine 1956. ispitu iz su se svetkovale različi- kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te svetkovine, uz koje se pristupili su jedan za drugim kolege Ruben Ra- slavio Bog i Majka Bož- dica i Pavle Dešpalj. Radica je pripremio Kon- ja, obilježavao Veliki cert za komorni orkestar, a Dešpalj Passacagliu tjedan, slavili Uskrs ili i fugu za glasovir i gudače. S obzirom da su na Božić, izolirane iz svo- ispitu zadovoljili, dapače dobili i pohvale, obje su jega izvornika i obra- skladbe 21. prosinca iste godine zaslužile svoju đene za ovaj sastav tru- praizvedbu na kojoj je gudačima Simfonijskog dom Katarine Livljanić orkestra Radiotelevizije Zagreb ravnao Antonio i Joška Ćalete, stvaraju Janigro. Dešpaljeva Passacaglia za gudače i orke- jedinstvenu sliku i do- star svih je ovih godine postala jedno od njegovih življaj glazbenoga blaga najizvođenijih djela, a Radičin studentski uradak koje imamo zahvaljuju- vrijedan dokument rane stvaralačke faze. ći ovakvim projektima i inicijativama. Stoga su se skladbe ovoga ljeta, 53 godine nakon prve izvedbe, našle na istom koncertnom progra- mu 49. Glazbenih večeri u čast njihovu osnivaču, Valentina Fijačko FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALIali FESTIVALI FESTIVALI obilježavajući i 25. obljetnicu rada Hrvatskoga VLADIMIR IVANOV VLADIMIR Kantaduri izvode projekt Dalmaticu u Crkvi Sv. Donata
Festival kajkavske popevke 2009. Opet je zvonel kaj Piše: Dalibor Paulik okviru tradicionalnoga Tjedna kaj- gledati u izravnom prijenosu na Prvom programu festival, čuli smo niz popularnih skladbi poput jec i Mladen Hitrec i Viline, Antonio Maričević kavske kulture, koji je održan od 5. HRT–a, održana su pod pokroviteljstvom Sabora Hrvatski kraj, Zemla je ova tkana od zlata, Zagor- i Ilirci, Minea, obitelj Stašić, Paula Jusić, obitelj Udo 12. rujna u Krapini pod pokro- Republike Hrvatske, a u organizaciji Društva za je moje zeleno, Jesi videl, Imam ga rada, Da sem ti Hegedušić, Miroslav Živković, Barbara Othman, viteljstvom Ministarstva kulture Republike kajkavsko kulturno stvaralaštvo te svih relevan- z lasimna zvezala roke, Moj maček ima rascufana Saša Lozar, Marija Borić i Luka Bulić, Dražen Hrvatske, a obuhvaća brojne kulturne sadr- tnih struktura grada Krapine i Krapinsko–za- vuha, Kaj nam pak moreju, Još vanjkuši na te di- Žanko, Maja Miklaužić i prijatelji, Adam Končić žaje (izložbe, koncerte, dječje svečanosti, re- gorske županije. U petak je organiziran koncert šiju, Stiha povedaj mi mati... u izvedbama znanih i Allegro, Višnja Korbar i Boris Pavlenić, Boris cital kajkavske poezije, znanstveni skup), po pod nazivom Popevke za navek, a podsjetio nas je imena kao što su Vera Svoboda, Tomislav Borić, Ćiro Gašparac i Klapa Bistrica, Danijela Pintarić, četrdesetčetvrti put odzvanjale su kajkavske na zagorske evergreene, niz zabavnih i koncertnih Elvira Voća, Dražen Čuček, Ksenija Erker, Jasna Lukrecija Brešković i Mirko Bačić, Davor Dretar popevke, zaštitni znak ove najznačajnije je- popevki koje traju godinama na koncertima, u Zlokić, Minea, Adam Končić i Melosi, Višnja Drele, Ivica Pepelko i Gordana Ivanjek (dobitnici senske manifestacije Hrvatskoga zagorja. programima radijskih i televizijskih postaja. Uz Korbar, Kvartet Gubec, Zorica Kondža i Tereza nagrade za najizvođeniju pjesmu 2008. Svi sme nekoliko popevki koje su nas vratile u godine Kesovija, a posebnost je bila izvedba niza popevki mi kajkavci), Kvartet Gubec te Đani Stipaničev. Dva koncerta, od kojih se subotnji mogao po- uspješnica Vice Vukova te obilježile Krapinski u novom ruhu. Publici su se primjerice svidjele Ugođaju raznorodnih novih popevki od početne, interpretacije Ivane Kindl (Paljetkova Fala) i le- lokalno obojene Krapina moja živi Marije Juri- gendarne koncertne popevke Zvon zvoni Marije njak, živih i duhovitih (Susedova Marica, Muzi- Radić, koju je 1972. otpjevao Krunoslav Cigoj, a kaši igrajte, Ja našla bum mlajšega, Zagorec je lepo ove godine tenor Tvrtko Stipić. biti, Štef i Bara, Mi četiri al’ fakini), baladnih (Još čuvam senje, Da se vrnem, Navek budi z menom, Širok spektar popevki Jabuka), domoljubnih i tematskih (Predragi kaj, Rodil nam se Zagorec, Kranjčićev znamen, Bumo Za subotnji koncert, nazvan Nove popevke, oda- kitili bora), koncertnih (Čez trnje rož dišečih, Još si brane su 22 nove skladbe Krapini znanih autora lepa kak roža) do posljednje, ljubavne Zlato moje, kao što su Slavomir Cvija, Adela Dobrić Jelača, rožo bela pomogli su i aranžmani Zorana Marku- Branko Ovčarić, Viktor Crnek, Hrvoje Hegedu- lja, Stjepana Mihaljinca, Bože Potočnika, Stipice šić, Rozika Othman, Nenad Kukovačec, Dražen Kalogjere, Igora Savina, Tomislava Uhlika, Zlat- Žanko, Tomislav Uhlik, Željko Fočić, Dalibor ko Dvoržaka, Arsena Dedića, Romana Grossa i Paulik, Arsen Dedić, Roman Gross, Ivica Pepel- Siniše Lepolda, umjetničkog ravnatelja Festivala. ko i Adalbert Turner Juci te nove snage: Marko Voditelji programa bili su Petka Coner i Mario Tomasović, Đelo Jusić ml., Toni Eterović i Olja Sedmak. Dešić, koje su nadahnuli stihovi Drage Britvića, Radovana Novine, Ladislava Prežigala, Ber- Festival nažalost nije tiskao diskografsko izda- narde Despot, Rajka Stilinovića, Ane Lojen, nje novih popevki, pa se nadamo što skorijemu Tanje Baran, Krešimira Butkovića, Dragutina objavljivanju izvedbi uživo kako bi se omogućilo Domjanića, Voje Šiljka, Ane Bešenić i Milivoja pjesmama da žive u programima dvorana i radij- FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI Pašičeka, ujedno scenarista priredbe. Uz Festi- skih postaja. Time bi bila ispunjena namjera or- valski orkestar HRT–a i dirigente Tomislava ganizatora da njeguje pisanu i pjevanu kajkavsku Uhlika, Sašu Britvića, Sinišu Leopolda i Viktora riječ jer to ovaj specifi čni glazbeni i jezični idiom Crneka u izvedbama su sudjelovali Iva Ranoga- svakako zavređuje. ZOPRAN GREGUREK Minea 8 BROJ 158, LISTOPAD 2009. Razgovor s Nenadom Mar ecom, novoizabranim glavnim direktorom HDS ZAMP–a HDS ZAMP SPREMNO E DO Razgovarala: Marina Ferić Jančić
lužbu ZAMP Hrvatskoga društva skla- ovu Službu kroz sve ono što nam budućnost donosi. temelju recipročnih ugovora). Potreba za promje- zbivanjima. datelja tijekom zadnjih trinaest godina Očekujem da će u ovo turbulentno vrijeme i tijekom nom takvog sustava proizašla je iz načina na koji Godinu u kojoj ste izabrani za glavnog direktora ob pratio je streloviti razvoj u kojemu je mno- razdoblja vrtoglavog razvoja digitalnih tehnologija danas funkcionira digitalni svijet, posebice internet. S lježila je opća gospodarska kriza, pokušaj hotelijera gostruko povećan obuhvat korisnika glazbe- trebati puno strpljenja, truda i naporna rada kako U području online eksploatacije glazbenih djela, ko- se preko Ministarstva turizma prepolove autorske n nih djela u javnosti, a koji je obilježen rastom bi se promijenila svijest korisnika, nadležnih tijela, risnicima (legitimnim online servisima) doista je po- knade — čemu smo se uspješno oduprli, zabrana p ukupno prikupljenih naknada, kao i razvojem medija, službi i građana o važnosti autorsko–pravne trebna mogućnost reguliranja prava koje odgovara šenja koja se — kako ugostitelji tvrde — loše odraz kvalitete usluge koju HDS ZAMP pruža au- zaštite koja je autorima ujedno jedina mogućnost prirodi online poslovanja, a to je multiteritorijalnost. na njihovo poslovanje, je li moguće realno prognozira torima. Danas je HDS ZAMP vodeći u regiji, da od vlastita rada, uloženog znanja, talenta i vre- Međutim potpuno ukidanje načela teritorijalnosti ishod ove fi nancijske godine? Autori su sasvim svjesni raspolaže odličnim kadrom mladih stručnjaka mena zarade honorar. I relativno novija događanja može za posljedicu imati ugrožavanje malih reper- ona neće biti tako plodna poput prethodne, no može li koji pomno promatraju sva zbivanja iz svojega oko takozvanog Akcijskog plana za spas hrvatskog toara u Europi, a time i njezine kulturne raznoli- HDS ZAMP koliko–toliko uspješno privesti kraju i je područja rada te se stalno usavršavaju. Uz takav turizma pokazala su koliko je duboko to nepozna- kosti koja je oduvijek bila vrlo cijenjena specifi čnost to uopće moguće očekivati? kadar Služba se lako može nositi sa sve dina- vanje prava autora i neprepoznavanja glazbe kao Europske unije. Naime, premda je razumljivo da su- mičnijim poslovanjem čiji ritam diktira stalni intelektualnog vlasništva koje je sasvim jednako stav u današnjem obliku nije sukladan ekonomskom Ova je godina uistinu jedna od težih poslovnih g i ubrzani razvoj digitalnih tehnologija i širenje svim ostalim oblicima privatnoga vlasništva. Osim aspektu Unije — stvaranju jedinstvenoga tržišta — dina i još je uvijek vrlo teško predvidjeti njezine tržišta glazbene ponude te stalno stvaranje no- toga, mlade generacije sve ranije ovladavaju moguć- nije moguće jednostavno ukinuti postojeći sustav i nancijske rezultate. S obzirom na opću gospodarsk vih oblika iskorištavanja glazbenih djela. Tomi- nostima koje pruža digitalizacija, sve češće i više zamijeniti ga potpuno novim sustavom pokrenutim krizu i stanje u zemlji, a onda i na sva događanja ko slav Radočaj, dosadašnji glavni direktor HDS preuzimaju zaštićena autorska djela, obrađuju ih ili isključivo tim ekonomskim interesom. U tom bi se ste naveli, kao i na činjenicu da je protekla 200 ZAMP–a ocijenio je da stižu neka nova vreme- prerađuju. Sva inozemna istraživanja pokazuju taj slučaju dogodilo da velika europska društva doslov- godina općenito bila godina velikoga na i da je nakon trinaest godina došlo vrijeme za trend, ali ukazuju i na činjenicu da mladi takve stva- no progutaju ona manja čime bi se ugrozili položaj i gospodarskog rasta u zemlji mlađeg i svježijeg borca. Prihvativši u srpnju ove ri rade bez ikakve svijesti da je to nešto što bi na bilo opstojnost brojnih manjih nacionalnih glazbenih re- te da je i naše godine njegovu odluku o povlačenju s mjesta koji način naštetilo autorima djela ili ih uvrijedilo, pertoara. Aktivnosti europskoga Parlamenta kojemu
OVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORIglavnoga direktora Službe ZAMP, Predsjed- a pogotovo da to ne rade s namjerom da oštete ili je ova opasnost zasad uočljivija negoli Europ- ništvo HDS–a raspisalo je Natječaj i odabirom uvrijede glazbenike koje cijene i čiju glazbu vole. To skoj komisiji, Konvencija UNES- između ponuđenih prijava kandidata na sjedni- je pravi pokazatelj od kolike je važnosti (već danas, CO–a o kulturnoj ci Predsjedništva održanoj 1. rujna 2009. go- a pogotovo u budućnosti) da se u školske programe raznoli- dine jednoglasno je za glavnog direktora HDS od osnovne škole ugradi program edukacije o inte- kosti ZAMP–a izabran dosadašnji izvršni direktor lektualnom vlasništvu i autorskom pravu. Rad na i in- Nenad Marčec. edukaciji o autorskom pravu i njegovoj zaštiti jed- ten- no je od prvih polja na kojemu će HDS ZAMP u zivno Jasna vizija budu nosti narednom razdoblju uložiti više truda. Upravo smo traženje Nenad Marčec zadnjih jedanaest godina radi u s tim ciljem s našim sestrinskim fi nskim društvom rješenja Službi ZAMP, a svoj je rad započeo kao vo- TEOSTO dogovorili da nam bez naknade ustupe interno ditelj Odjela percepcije. Uz praktične ideje za svoj program edukacije o autorskom pravu u osnov- između poboljšanje radnoga procesa i neumoran rad nim školama (kao i sve materijale za predavače) koji manjih vrlo je brzo ustrojio sistematičnost općeg poslo- je odnedavno kao obvezatno prihvatilo i fi nsko Mi- društava vanja, redefi nirao rad poslovnica (Rijeka, Split, nistarstvo nadležno za obrazovanje. Vjerujemo da ostavlja još Zagreb, Osijek) čime su one postale operativne će i naše Ministarstvo znanosti prepoznati važnost uvijek otvo- jedinice, izgradio prvu zastupničku mrežu te ovakve edukacije. renom nadu u uveo sistematizaciju obrade podataka. Sve je to pozitivan ishod rezultiralo zavidnim unapređenjem rada Odje- Internetska eksploatacija glazbe ove situacije. la i poslovanja Službe. Povećan je obuhvat kori- Nadalje, posebnu pažnju kod moderne zaštite au- snika, a time je i otvoren put razvoju i napredo- torskih prava treba posvetiti internetu i novim teh- Spremni za vanju poslovanja što se u konačnici očituje kroz nologijama. Radi se o velikom i vrlo perspektivnom Europsku uniju fi nancijske pokazatelje. Takvim unapređenjem tržišnom segmentu eksploatacije autorskih djela HDS ZAMP po- rada i uz jasnu viziju budućnosti poslovanja, (internetski radio, glazbeni internetski servisi, mo- mno promatra i pro- sve više šireći svoj interes i svoj angažman i na bilna televizija, podcasti, pozadinska glazba na in- učava ova europska druge segmente poslovanja, zasluženo 2000. ternetskim stranicama, IPTV — Internet protocol zbivanja, naši pred- godine postaje zamjenik direktora HDS ZA- televizija koja se kod nas najviše manifestira kroz stavnici uključeni su MP–a te kasnije i izvršni direktor. Otada i kao MaxTV uslugu, pa i digitalni jukeboxi i drugi oblici u rad nekoliko radnih bliski suradnik dosadašnjega glavnog direkto- digitalizacije glazbe kako bi se ona što jednostavnije skupina koje se upravo ra, a i vlastitom inicijativom s pozicije izvršnoga koristila u poslovnim prostorima). Ovi oblici isko- bave tom problematikom direktora, izgrađuje HDS ZAMP i podiže ra- rištavanja glazbe razvijaju se izrazito brzo i njihov te već i sada doprinosimo zinu poslovanja do današnje koja se, osim kroz je udio na tržištu svakim danom sve veći u odno- pronalasku kvalitetnog rezultate naplate, očituje i u činjenici da je HDS su na danas klasične oblike iskorištavanja glazbe. rješenja kako bi i prije sa- ZAMP vodeće društvo u regiji, a u kategoriza- Takav razvoj uz stalno prisutno ubrzanje određuje mog ulaska naše zemlje u ciji CISAC–a, krovne udruge svih društava za dinamičnost poslovanja HDS ZAMP–a. Uz stal- Uniju osigurali opstojnost kolektivno ostvarivanje prava, svrstan je u naj- no stručno usavršavanje djelatnika i obuku o novim hrvatske kulturne baštine. višu kategoriju razvijenih društva. načinima iskorištavanja glazbenih djela potrebno je Također čvrsto vjerujem da je uložiti još puno truda i znanja kako bi se ovo po- HDS ZAMP već sad spreman Povod razgovoru dručje na pravi način i u pravo vrijeme pravno regu- za ulazak Hrvatske u Europsku Imenovanje novoga glavnog direktora HDS liralo. Korisnici moraju dobiti sva potrebna prava, a uniju. CISAC kao krovna orga- ZAMP–a svakako je povod razgovoru, pri autori i njihovo vlasništvo moraju biti dobro zaštiće- nizacija međunarodnoga sustava čemu nam je želja članove Društva pobliže ni. Kad kažem dobro zaštićeni ne mislim na zaštitu kolektivnog ostvarivanja prava svr- upoznati s vizijom poslovanje službe u nared- koja bi glazbena djela učinila nedostupnijima ili bi stala nas je u kategoriju razvijenih nom razdoblju, ali i pokušati doznati kakav će ograničila blagodati digitalizacije i mogućnosti koje društava — znači najvišu kategoriju biti ishod ove turbulentne godine. Zadaća nam ona pruža autorima djela. Upravo suprotno, dobra u koju, s obzirom na svoju razvije- je kao službenomu glasniku članova istražiti zaštita podrazumijeva da se upravo u interesu autora nost i rezultate poslovanja, mogu biti razvoj kvalitete usluga koje im HDS ZAMP osigura takva zaštita koja će uz prihode za autore, svrstana sva društva u svijetu koja se nudi, isto kao što nam je i zadaća članove upu- korisnicima osigurati brzo, jednostavno i fi nancijski bave kolektivnim ostvarivanjem prava. pristupačno reguliranje svih prava na glazbu, čime Osim toga, vodeće smo društvo u regiji godišnje p titi i potaknuti da se aktivnije uključe u promi- slovanje zaključeno s r canje vlastitih prava te da i svojim javnim na- će glazbena djela biti još dostupnija, a što će onda i kao takvo aktivno potičemo regionalnu sâmim autorima i glazbenicima ovo tržište i njegove suradnju. Djelatnici službe, a pogotovo vo- Nenad Marčec kordnim fi nancijskim rezultatima, b stupima pruže ovoj službi, koja se bespoštedno će teško doseći fi nancijske rezultate iz 2008., no o bori za autore i njihova prava, uistinu potrebnu mogućnosti učiniti još pristupačnijim. ditelji odjela bez obzira na svoju struku, vrlo su profesionalni i stručni mladi ljudi koji nepresta- toga cilja ne odustajemo. Međutim, i unatoč svi javnu potporu. Hrvatska je svakim danom sve bliže razvijenim ze- no usvajaju nova znanja i koji se stalno usavršavaju ovim neprilikama koje sam naveo i činjenici da mljama Europe, no zasad nas nije zahvatila »europska kroz međunarodnu suradnju. Svi mi, Uprava ove još uvijek gotovo nemoguće iznijeti konkretn klima« pa tu nije izuzetak ni područje zaštite prava au- Službe, ali i voditelji odjela, imamo na umu da je predviđanja, vjerujem da je još uvijek moguće ov Predsjedništvo HDS–a jednoglasno vas je izabra- tora. Koliko je naše Društvo (HDS ZAMP) snažno u od iznimne važnosti u svojemu području rada uvijek poslovnu godinu uspješno privesti kraju te da neć lo za novog glavnog direktora HDS ZAMP–a. međunarodnim vodama i jesmo li spremni za ulazak u biti u tijeku s događanjima u inozemstvu, pogotovo mo zabilježiti značajniji pad ukupno prikupljen Slobodno možemo reći da su Vam autori, imajući Uniju? Što nas zapravo očekuje? onima u Europi, te da prateći i analizirajući ta doga- naknada. Mjesece koji predstoje do kraja godin u vidu i Vaša dosadašnja poslovna dostignuća te đanja ili izravno sudjelujući u njima uvijek budemo osim pojačanog rada u svrhu naplate, obilježit će rezultate rada, s punim povjerenjem povjerili vo- Ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska zasigurno neće biti pošteđena zbivanja koja već »korak ispred« u odnosu na trenutna događanja po pregovaranja s nekoliko korisničkih skupina (hot đenje Službe ZAMP. Možete li ukratko iznijeti li, radijske postaje, ugostitelji) vezano za postizan dvije pune godine zaokupljaju pažnju europske au- pitanju kolektivnog ostvarivanja prava u Hrvatskoj. svoju viziju zaštite prava autora glazbenih djela u dogovora o drugačijem modelu izračuna naknade torsko–pravne zajednice i javnosti. Poznato je da je Ukratko, rekao bih da nas u Uniji očekuje bespo- vremenu koje dolazi? eventualnih popusta te potpisivanja novih krov Unija započela proces izmjene dosadašnjega sustava štedna borba za autorska prava i sustav kolektivnog n ugovora s udrugama korisnika. Kao prvo moram reći da mi je posebna čast kolektivnog ostvarivanja prava u kojemu svako po- ostvarivanja prava, a pogotovo za hrvatsku glazbenu RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZGOVORI RAZG što sam izabran na tako odgovornu funkciju i jedinačno društvo ostvaruje prava isključivo na teri- baštinu, ali i da je HDS ZAMP već sad za tu borbu Interes autora i dosad je bio isključiva misao vodi što mi je Predsjedništvo HDS–a iskazalo po- toriju države iz koje potječe (prava domaćih autora spreman i da se svojom stručnošću, profesionalno- poslovanja HDS ZAMP–a. No, kako se sve uvij vjerenje da ću na najbolji mogući način voditi na temelju punomoći, a prava inozemnih autora na šću i stupnjem razvoja može nositi s tim europskim može napraviti bolje i kvalitetnije te budući da je HD BROJ 158, LISTOPAD 2009. 9 EKATI SVE BUDU E IZAZOVE
AMP i u proteklom razdoblju uistinu podigao kva- poslova putem mreže. No zbog već poznate gospo- Slažem se da je uistinu teško zamisliti da će HDS »Zašto me ne poštujete?« etu svoje usluge, moramo pitati što još HDS ZAMP darske situacije, s provedbom planiranih promjena ZAMP ikada ili barem u nekoj doglednoj buduć- Ovu bitku HDS ZAMP zasigurno ne može uspješ- ože pružiti samim autorima. Hoće li se i dalje raditi vezanih uz internet morat ćemo nažalost malo pri- nosti dočekati neka spokojna vremena koja bi do- no voditi ukoliko se u nju ne uključe i sami autori. a podizanju kvalitete usluge? čekati. Ovdje sam naveo samo neke primjere pobolj- vela barem do kratkotrajnog prekida borbe za pra- Već duže vrijeme uistinu mnogo truda ulažemo u šanja naše usluge autorima, a rad na stalnom podi- va autora. Kao što sam već ranije naveo, ova borba vakako da je podizanje kvalitete usluge autorima rad s medijima i u edukaciju građana, korisnika i zanju kvalitete ove usluge je neupitan, nalaže nam zasigurno će se voditi i kroz edukaciju i aktivnosti što na čemu će HDS ZAMP i u budućnosti puno novinara. Ne može se reći da je taj rad bio potpu- to i sama svrha našega postojanja, a to je služenje kojima bi se dovelo do promjene svijesti i građana diti. Upravo s tom svrhom pripremamo se za im- no neuspješan, no sasvim sigurno možemo reći da autorima i poslovanje koje je vođeno isključivo in- i korisnika i dužnosnika o važnosti inte- ementaciju sustava upravljanja kvalitetom prema bi rezultati bili znatno uspješniji da su se u te naše teresom autora. lektualnog vlasništva koje je pokretač ormi ISO 9001:2008. Ovakav sustav upravljanja aktivnosti i ranije uključili autori. Naš nastup u ime svekolikog razvoja društva. To je jedini valitetom omogućit će nam da stalnim i sustavnim Koristim i ovu priliku, a autora uvijek se percipira kao nastup posrednika i način opstanka ne HDS ZAMP–a, ovjeravanjem i analiziranjem poslovanja, poslov- pogotovo s ob- stoga nam je vrlo teško nekome predočiti da su na- već autora i njihovih prava, njihovih h procesa i postupaka te uvođenjem korektivnih knade koje prikupljamo privatno vlasništvo autora. honorara u vremenima u kojima se jera neprestano podižemo kvalitetu usluge Niti jedna naša izjava nikada neće biti tako snažna osnivaju političke piratske stranke, o će se zasigurno očitovati i u kao što to može biti jednostavni upit »Zašto me ne u vremenima u kojima je mladima manjenju troško- poštujete?« koji bi tim istim ljudima postavio sâm i generacijama koje dolaze pojam za- autor. autorskog prava i intelektualnog vlasništva vrlo dalek, u vremeni- Inozemna društva također shvaćaju da se jačanje ma u kojima se sve češće sloboda društava za kolektivno ostvarivanje prava, kako bi razmjene informacija i pravo na ono što bolje ostvarivalo prava autora, ne postiže obrazovanje poistovjećuje sa izgradnjom i jačanjem imidža samog društva već slobodom da se autorima slo- upravo aktivnostima u koje su uključeni autori, a čiji bodno, bez pitanja i naknade je cilj da se u percepciji javnosti, korisnika, medija uzmu djela koja su stvorili. i svih ostalih autori poistovjete sa svojim matičnim Ovo je borba za autore i društvima. HDS ZAMP spada u razvijena druš- za njihov opstanak. Ci- tva, pa je i naš rad u ovom području više–manje u tirao bih ovdje poznatog skladu s praksom drugih, a posebice onih razvijenih američkog umjetnika, društava. Zaključak je i CISAC–a da je za uspješnu slikara i kipara Franka borbu za prava autora potrebna veća mobilizacija Stellu koji je na ovogo- ne samo skladatelja, već cjelokupne umjetničke za- dišnjemu Svjetskom jednice jer upravo su autori, bez obzira na područ- kongresu o autor- je njihova stvaralaštva, njihova svjedočenja i istupi skom pravu u Was- glavni kanal i alat za uspješno prenošenje poruke o hingtonu izjavio da važnosti kreativnog rada i umjetničkog stvaranja i umjetnik u trenut- zaštite autora i njihovih djela. Radom u tijelima CI- ku stvaranja djela SAC–a HDS ZAMP se već posljednjih nekoliko uopće ne razmi- godina, uz ostale inozemne kolege, aktivno zalagao šlja o zaradi i da za upravo takav način prezentiranja rada društava. on osobno kao Također smo vrlo aktivno uključeni i u rad manje mladi umjet- radne skupine stručnjaka koja se upravo bavi ovom nik uopće nije problematikom, što nam omogućuje da u budućno- razmišljao o sti još bolje i kvalitetnije priredimo promotivne ak- novcima ili tivnosti u zemlji, svakako uzimajući pritom u obzir, o naknada- uz inozemne trendove, i iskustva drugih društava i ma, bio je specifi čnosti naše zemlje. kao i svaki umjetnik Poticajni mentor Rado aj sasvim Dugo ste radili s dosadašnjim glavnim direktorom HDS usre- ZAMP–a Tomislavom Radočajem i bili njegova desna doto- ruka. Često kad ljudi tako dugo blisko surađuju to na čen njima ostavi neki trag, nešto što možda i zauvijek pamte na ili nešto što ih zauvijek promijeni kao osobe. Možete li se osvrnuti na to razdoblje vašeg zajedničkog rada, kako bi tu suradnju opisali i po čemu ćete je pamtiti? Suradnja s Tomislavom Radočajem uistinu je nešto čega ću se zauvijek sjećati. On je izniman stručnjak s mnogo znanja, iskustva i životne mudrosti, koji je kao glavni direktor HDS ZAMP–a uistinu puno Služba ZAMP budno motri sva ulagao u stručno usavršavanje naših djelatnika. Pri- tom im nije nametao pouke, već je u njih sustavno zirom da je u svjetska, a pogotovo ona europska zbivanja vezana uz prava autora usađivao osjećaj potrebe i važnosti neprestanog uče- prvoj polovici godine mno- nja i razvoja te im omogućavao da se u određenom go neistina objavljeno u javnim mediji- i kolektivno ostvarivanje prava. području, za koje su zainteresirani i nadležni, po- ma diljem zemlje, da sve članove HDS ZAMP–a Na međunarodnoj razini aktivno slovno usavršavaju. Odlično smo se nadopunjavali, štite. Pa- pozovem da nam se obrate sa svojim pitanjima, ne- sudjeluje u unapređivanju ali što je još važnije naša je suradnja uključivala bez- ralelno uz ovaj proces, doumicama, prigovorima, savjetima i prijedlozima. granično povjerenje koje smo stekli jedan u drugog zadnjih smo godinu dana mnogo HDS ZAMP služi autorima, naša je zadaća i želja međunarodnoga sustava kolektivnog ostvarivanja prava, a visoka tijekom vremena. To nam je uistinu omogućilo da uložili u razvoj usluge autorima, pojačali smo ko- odgovoriti na sva pitanja autora, podastrijeti im sve puno toga stvorimo i da postignemo odlične poslov- unikacijske kanale, za mlade neafi rmirane autore informacije o našem poslovanju i njihovim prihodi- profesionalnost i stručnost službe ne rezultate. Rekao bih da gospodin Radočaj ima držana su u ovoj godini dva uspješna seminara o ma. Kao i uvijek dosad, cijenit ćemo svaki savjet koji potvrđena je i međunarodnim dar koji je, mislim, odlika svih velikih mentora, a ihovim pravima i autorsko–pravnoj zaštiti, a u pla- će nam pomoći da autorima pružimo uslugu koju ugledom koji danas uživa. Međutim, to je volja i sposobnost da sve svoje znanje i iskustvo u su još dva ovakva seminara koja bi se održala do očekuju. prenese učeniku, ali ne na način da ga strogo instru- aja godine. danas je sasvim očito da uz sve to Vremena koja su iza nas nisu uvijek bila mirna za HDS u borbi za prava autora ovoj službi, ira kako će ta znanja primjenjivati i kako će raditi, ZAMP i prava autora. Štoviše, moglo bi se reći da su već na način da mu kao mentor omogući samostalni sobni referenti za uspješnije kao i svim ostalim takvim službama većim dijelom obilježena burnim razdobljima. Teško je razvoj kroz poticanje samostalnih odluka o primjeni akođer je za uspješnije autore osigurana usluga samo i zamisliti da će HDS ZAMP u svojoj borbi za u svijetu, nužno treba otvorena javna usvojenog znanja. Mislim da mnogi nemaju tu sreću obnog referenta, a odnedavno smo za sve redovne prava autora ikada dočekati neka spokojna vremena. potpora autora glazbenih djela. da u životu ili poslovnom okruženju naiđu na ljude pridružene članove uveli i uslugu pravnog savje- Svjedoci smo širenja Piratske stranke iz čijeg je naziva ili poslodavce od kojih toliko puno mogu dobiti. U vanja o pitanjima koja nisu konkretno vezana uz sasvim jasno što žele i koja zapravo svoj politički pro- tom smislu mislim da sam uistinu imao sreće kad olektivno ostvarivanje prava o čemu se opširnije gram temelji na ukidanju zaštite prava autora u obliku sam relativno mlad, s mnogo želje i ambicije za uče- formacije mogu pronaći i na našim internetskim u kojem ona danas postoji. Stranka se širi, ima potporu njem i usavršavanjem došao na voditeljsko mjesto u ranicama. Istražujemo mogućnosti da se svim građana nekih zemalja (poglavito Švedske i Njemačke). stvaranje djela. Međutim, kako je istaknuo, pita- HDS ZAMP i odmah imao priliku u svojem na- anovima osiguraju određeni popusti za različite Mnoštvo istraživanja u svijetu pokazuje da ljudi de- nje novca i zarade neizbježno dolazi kasnije, jer ako dređenom imati odličnog mentora i, rekao bih, ži- oizvode i usluge koje nisu vezane uz kolektivno klarativno poštuju prava autora, ali da ipak bespravno umjetnik od svojeg umjetničkog rada ne može zara- votnog i stručnog učitelja. tvarivanje prava. Planirana je i izgradnja persona- koriste njihova djela. Može li se protiv takvih strujanja diti za život, tada on više zapravo i nema mogućnosti ziranih internetskih stranica za autore te redizajn HDS ZAMP boriti sam ili mu treba pomoć autora? za umjetnički razvoj, rad i stvaranje. Zato je bitno da ostojećih, što bi uključivalo i mogućnost online Kako se s tim nose druga inozemna društva? se i sami autori uključe u borbu za svoja prava. ijave djela i još jednostavnije obavljanje određenih 10 BROJ 158, LISTOPAD 2009. 13. Me unarodni festival gitare, Kastav Ekstravagantni Ro i ev spoj atonalitetnog, funka i jazz improvizacija Piše: Maša Bogojeva Magzan U drugom dijelu prve koncertne večeri nastupio je zvukovnu estetiku u koju su nježno uplivale skla- njemački vokalno–gitaristički duo s programom dateljeve teme i harmonijske progresije. pod nazivom Th e Sound of Bluesoul. Vokalisti- ca Constanze Friend i gitarist Th omas Fellow s Jazz alla turca izvođačkim iskustvom od preko tisuću koncerata, Posljednji dan festivala predstavio je još jednu zvu- kastavskoj su publici predstavili zabavan program kovnu kreaciju iz glazbene radionice Renata Roži- koji kombinira blues, jazz i soul. ća. Bio je to projekt pod nazivom Black’n’White kao crossover između jazza, klasike, funka i hip hopa. Dva pristupa Bachu Uz Renata Rožića na hi–end gitari, nastupili su Središnja večer nosila je naziv Bach uz svijeće... Saša Nestorović (sopran i tenor saksofon), Jan von klasično — akustično — električno — povijesno! Ra- Klewitz (alt saksofon), Davor Križić (trublja), Ma- dilo se o neuobičajenoj sintezi baroknoga Bacha i tija Dedić (klavir), Martin Gjakonovski (akustični Bacha za 21. stoljeće. Koncertna večer održana u bas), Simon Haehnel (DJ RESQ ), Kruno Levačić Crkvi sv. Jelene Križarice publici je predstavila dva (bubnjevi) i Raul sen Gupta (tabla). Ova je ugledna potpuno različita pristupa u interpretaciji Bacho- međunarodna glazbena ekipa kastavskoj publici va stila. U prvomu je dijelu nastupio Zagrebački predstavila neobične aranžmane koji kombiniraju gitaristički kvartet u sastavu Tomisav Vasilj, Kru- atonalitetni materijal, pitke melodije, funk groove i noslav Pehar, Melita Ivković i Mak Grgić. Njihova jazz improvizaciju. Posljednja i jedna od najblista- tehnički uzorna i stilski izbrušena izvedba Bacho- vijih izvedbi ovogodišnjega Festivala gitare bio je vih fuga i orguljaških preludija odlično se sljubila program pod nazivom Telvin — kolorit... mijenja- s meditativnom atmosferom kastavske crkve. Ba- nje boja i raspoloženja... od Anatolije pravac Jazz... na rokni kontrasti, vješto ispreplitanje tema u gustom kojemu su nastupili Kvartet Erkana Oğura iz Tur- polifonom slogu i istančani osjećaj za stil potvrdili ske, koji čine Erkan Oğur (električna gitara, lutnja DAVOR HRVOJDAVOR su činjenicu da Bach zauzima posebno mjesto u i gitara bez pragova), Baki Dayarlar (klavir), İlkįn Renato Rožić njihovu umjetničkom radu. Nakon očekivana ba- Denįz (električni bas) i Turgut Alp Bekoğlu (bub- roknog zvuka, u drugom dijelu večeri predstavljen njevi). Kastavska je publika s iznimnom pažnjom okviru Kastafskoga kulturnog leta, Prvu večer pod nazivom Svjetovi zvuka u dijalogu je potpuno drugačiji pristup interpretaciji Bacha u pratila osebujnu glazbu koja spaja jazz i tradiciju koje ove godine obilježava punoljet- otvorio je Th e Art of Duo koji čine Tony Laka- izvedbi Renata Rožića na električno–akustičnoj turskih makama, tradicionalnih melodija koje Unost, održan je 13. Međunarodni fe- tos & Ferenc Snétberger, saksofonist i gitarist iz gitari i Indijca Raul sen Gupte na tabli. Poznat izlaze iz okvira temperiranog sustava. Na posebno stival gitare (17. do 19. srpnja) u zatvorenim Mađarske. Klasično školovan i jazzom oblikovan, po svojim eksperimentima s klasičnim i baroknim prilagođenoj gitari za izvedbe netemperirane me- i otvorenim prostorima grada Kastva. Ma- kastavskoj publici predstavio je svoj glazbeni svijet formama, ovaj hrvatski gitarist sa stalnim boravi- lodike i intonacije, fantastični gitarist Erkan Oğur, nifestacija je predstavila šarolik program uz kao spoj gipsy–jazza, fl amenca i klasične gitare. štem u Njemačkoj svojom je izvedbom premostio uz pratnju troje izvanrednih glazbenika, priredio ugledne gitariste koji su predstavili različite Njegovu virtuoznost i temperament te poigrava- granicu između kompozicije i improvizacije. Uz je izniman glazbeni događaj koji je na pravi način kontinente, tradicije i glazbene svjetove. Na nje glazbenim stilovima izvanredno je pratio sak- Guptinu pratnju i osebujne zvukove indijske table, zaključio još jedan kastavski Festival gitare. FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALIšest FESTIVALI koncerata, kroz tri koncertne večeri pu- sofonist Tony Lakatos, uvaženi jazzist romskoga približio se Bachu, ali ne stilski izvana, nego kon-
blika je, u različitosti gitare, uživala program- podrijetla. ceptualno i iznutra, kroz improvizaciju i vlastitu ski, interpretativno i konceptualno. Runjićeve večeri za ÐANI STIPANI EV I KLAPA MASLINA NA VRHU srce i dušu Piše: Maja Sabolić Nakon prva dva trogirska susreta sa sjajnim radovima me- irano društvo glazbenika okuplja se su se i predviđanja da će u štra od nota, carski splitski trg Peristil otvoren je već treću ispred Katedrale sv. Jakova već dva- borbi za nagrade glavnu ri- godinu novim viđenjima vječnih pjesama splitskoga sklada- Bnaesti put kako bi u dvije festivalske ječ voditi klape. Tako su se telja. Runjić Revisited ili Runjić na drugi način manifestacija večeri ponudilo glazbeni užitak, sve rjeđi na Cambi (Kriva karta, Mario je na kojoj je sudjelovanje postalo stvar prestiža vrhunskih našim pozornicama. Organizator Šibenik Šimac–Edo Botrić, vokalni hrvatskih glazbenika, njihova nadmetanja i poigravanja koje koncert nije napustio podjelu na revijalnu aranžman Rajmir Kraljević) objedinjuju i majstorski vode Ante Gelo i Alan Bjelinski. Na Večer starih skladbi i na natjecateljsku Večer uzdigli na drugo mjesto po dvosatnom su koncertu petnaest ovogodišnjih skladbi izveli stari znanci tih susreta, skupina Detour, Saša Lozar, Ivana s novim radovima, ali je osvježio sadržaj procjeni žirija i treće po gla- Starčević, Marko Tolja, Kristijan Beluhan, Kaliopi, Ivana Hu- retrospektivom sjajnih talijanskih kancona sovanju publike, Klapa Iskon sar Mlinac, Vanna, Tamara Obrovac, Matija Dedić, Zorica i kantautorskih dostignuća nastalih izme- (Još ne mogu pristat volit, Pero Kondža i Oliver Dragojević, a po prvi put svoj su hommage đu 1957. i 2001. uz dvije pjesme Nikice Kozomara/Sanja Tafra/Remi velikome Zdenku ponudili Natali Dizdar i Gibonni. Zanimljiv je Kalogjere, odnosno Dušana Šarca koje su Kazinoti), uz drugo mjesto podatak da je čak deset skladbi programa izvorno interpreti- svojedobno na splitskim Prokurativama u publike, osvojila je priznanje rao Oliver Dragojević, a da su pjevači iz bogatoga Runjićeva talijanskom prepjevu izvodili Claudio Villa za najbolju interpretaciju, a opusa odabrali i neke rane radove (Detour — Ljubav što se gasi, izvorno Josipa Lisac 1969., Ivana Husar Mlinac — Srećo i Al Bano. Producenti i voditelji večeri bili legendarna šibenska Masli-
moja romantična, izvorno Zdenka Vučković 1975., ili Kristijan su Damir Marušić i Toni Eterović, a bila je na, ravnopravno sa Đanijem SABOLIĆ MAJA Beluhan — Čovjek od soli, izvorno Arsen Dedić 1963.). U tim posvećena Vici Vukovu koji je prije točno Stipaničevim, zastala je na Dražen Žanko zanimljivim poigravanjima nerijetko se dogode i prava mala dvadeset godina svoj dugo očekivani povra- prvome mjestu prema mišlje- čuda. Jedno od njih pri- tak na hrvatsku scenu najavio albumom Be- nju publike i žirija (Sve smo bliži, Dušan Šarac/ kvalitetnijim je debitantom proglašen Dubrov- redili su Tamara Obrovac lla Italia, pa je u tom kontekstu bilo dirljivo Dinko Škevin/Toni Eterović). čanin Markos (Nek svi lipo gredu kvragu, Đelo i Matija Dedić uspijevajući vidjeti njegovu kćer Ivanu kako pjeva Dođi Jusić/Tonko Maroević/Đelo Jusić) koji sve si- u nemogućoj misiji da na mi u snu. Valja istaknuti izvrsne interpreta- I dok se Tedi Spalato ljetos morao zadovoljiti gurnije kroči hrvatskom estradom. trenutak zaboravimo kako trećim mjestom stručnoga suda (Brime jubavi, je A vitar puše vječnom cije Đanija Stipaničeva i Marka Tolje, dok Nakon najizvođenije pjesme s prošlogodišnjega je posebno ugodno iznenadila Helena Ba- Vinko Didović/Damir Juraga/Edi Botrić), do- učinio Oliver. Te je večeri bri duh festivala Arsen Dedić napisao je najbo- festivala Meni ne more bit s Pivačima KUD–a njihov pristup Runjićevu stić, u više navrata prekidana dugim snaž- lje stihove, a Elvis Stanić najbolji aranžman za Cambi, Šibenik je ljetos lansirao nekoliko pjesa- nasljeđu s pravom oci- nim pljeskom tijekom svoje vrlo zahtjevne ma koje će se zadržati u hrvatskome eteru i na jenjen najkreativnijim, pa izvedbe. Tinu Vukov (Ja tek učim, Arsen Dedić). im je Ivo Josipović u ime repertoaru naših glazbenika, a to i jest smisao Dražen Žanko je dobitnik nagrade za najbolje Hrvatskoga društva skla- Uz festivalski orkestar pod ravnanjem godišnjega napora koji na opće zadovoljstvo vri-
datelja uručio broš Gale- FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI Alana Bjelinskog natjecateljska je večer kantautorsko djelo (U tebi mi jubav osta, tekst jedno obavljaju direktori manifestacije Branko ba, tradicionalno jedino ponudila 23 solidne skladbe, a ostvarila Brino Vučković, aranžman Fedor Boić), a naj- Viljac i Dušan Šarac. priznanje Runjićevih ve- čeri. Zdenko Runjić pisao je mnogo i dobro. Preko 5. Festival čakavske šansone Čansonfest, Kastav 600 skladbi nosi njegov potpis, što je razlog više druga Kanat–Kastav u suradnji s udrugom Kastafsko kulturno leto već je petu godinu uspješno da nakladnička kuća Ska- organizirala manifestaciju koja teži očuvanju i unapređenju čakavštine izražene glazbom. Grad Ka- linada i njegova kći Ivana stav, temeljem svoje bogate kulturne povijesti, izdvojio se kao idealno mjesto za takav ekskluzivniji kao spiritus movens ma- U susret sa čakavskom besedom, koja je i završno događanje 18. susreta Kastafskoga kulturnog leta. Za ovogo- nifestacije imaju dovoljno motivacije za buduće ve- dišnje natjecanje održano 28. kolovoza odabrano je devetnaest skladbi, a kao i proteklih godina podijeljene like susrete. (M. S.) su četiri nagrade. Stručni žiri proglasio je najboljom skladbom — čansonom Ča bin ja da vas niman (S. Mandičić, Z. Žeželić Anić, T. Spalato — I. Čović) u nadahnutoj interpretaciji Tedija Spalata, dok je pu- blika najviše glasova poklonila VIS–u Cinkvina i Riku nosin kamo god da gren (R. Pilepić, D. Rapotec, A. Valenčić). Danijel Načinović istaknuo se i ove godine napisavši Zadnji dani lita u portu te osvojivši priznanje za najbolju interpretaciju, dok je Olivera Baljak tumačila najbolje stihove, one Antuna Šuljića u njegovoj čansoni Vratite se doma. (M.S.) FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI FESTIVALI MARKO BARIŠIĆ MARKO BOŠKO PERLAIN BOŠKO Tamara Obrovac Tedi Spalato BROJ 158, LISTOPAD 2009. 11
PANOPTICUM DETONICUM (4.) Moj prvi susret s Lucianom Beriom Piše: Dubravko Detoni
najznačajnijih novih smrtnoj zavadi, nešto kao braća Th o- u najvećoj mogućoj žurbi, sav u znoju, skladatelja, Lucianom mas i Heinrich Mann. ulijeće veliki Luciano Berio glavom. Onda se, negdje u sredini skladbe, Beriom i Francom Zastane i strelovito odmjeri sve oko
OPTICUM DETONICUM OPTICUM A sad počinje priča. Ja sjedim potpuno luđački naglo otvore desna pokrajnja Donatonijem. Njih su sebe, a onda zadrži pogled (i uho) na sam negdje u polovici krasne dvorane, vrata potpuno prazne dvorane i u dvojica — jedan, Be- orkestru, malo sluša, a onda primijeti kao na svim pokusima i izvedbama rio, ljubitelj žena, geni- mene pa mi pristupi i bezobrazno gla- nju u najvećoj mogućoj žurbi, sav svojih djela više mrtav nego živ, i ne jalac, a drugi, ljubitelj sno zapita: u znoju, ulijeće veliki Luciano Berio mogu se načuditi kako sam mogao mladića, tako–tako, glavom. napisati nešto tako – Che cosa è questo? Chi è il compo- loše (barem je tako sitore? zvučalo u toj izved- Ja mu, sjedeći, odgovorim: velikim talijanskim sklada- bi). Svi su u orkestru teljem Lucianom Beriom zbog nečega — vje- – Detoni. – Detoni, questo sono io! S(1925.– 2003.) prvi put rojatno zbog moje sam se susreo ujutro 10. rujna A on bijesno zavikne: Na to on, gotovo se preporodivši od glazbe — danas bi ljubaznosti, krene pružiti mi ruku, ja 1970. u dvorani venecijanskoga se reklo, nekako Kazališta La Fenice — koje će – Donatoni? nespretno ustajem, a on me naglo zagr- nabrijani i uvrije- li — to je, naime, prastari običaj među poslije do temelja izgorjeti — na đeni, gadi im se sve Strpljivo mu odgovorim: generalnom pokusu Zagrebačke skladateljima koji nešto drže jedan do na svijetu, a iznad – No, Detoni. drugoga — i promrlja nešto kao: fi lharmonije koja je pod palicom svega sâm autor. Mladena Bašića upravo mrcvarila A zvuk to nemilo- I to se tako ponovi nekoliko puta. Dok – Complimenti, mi piace la sua musi- moje Likove i plohe što ih je te ve- srdno potvrđuje. I oni na pozornici i dalje gude i pušu, ca... čeri imala izvesti na koncertu u Luciano Berio Berio stalno izvikuje prezime svojega to tako traje i traje, I histerično odjuri iz dvorane. sklopu Venecijanskoga biennala. mojim (a i njihovim) smrtnog neprijatelja, a ja svojega najve- Prije nego započnem priču valja mukama nema kra- ćeg prijatelja, to jest sebe. Idući smo put, već na banketu nakon čitatelja podsjetiti na činjenicu da ja. A onda se, negdje u sredini skladbe, izvedbe, bili na ti. vrlo inteligentan konstruktor, bliži Na kraju mi je dozlogrdilo pa mu vi- su tadašnjim talijanskim novo- luđački naglo otvore desna pokrajnja ekstremnoj avangardi, poslije inače knem: glazbenim svemirom vladala dva vrata potpuno prazne dvorane i u nju klana predvođena dvojicom tada slavljen kao pedagog — naravno bili u Moj prvi i moj zadnji susret sa Zsoltom Durkóom od svih nas, ali su mu predvodio jugoslavensku skladateljsku svemiru tame, počeli potiho razgovara- naglo i nekako ljudskije uskliknu, »Taj, sama djela bila nekako delegaciju u kojoj su se još nalazili Loj- ti (sve na francuskom, ali i njemačkom, taj!« (Duga stanka.) »To sam ja«, rekoh začuđujuće, dogmat- ze Lebič, Vladan Radovanović i Vojin jer mađarski skladatelji našega narašta- u mrak. (Još veća, značajna stanka.) Kroza svoje popovske cvikere ski osakaćena. Kao da Komadina. No prvih festivalskih dana ja baš i nisu govorili engleski, a najbolje »Vi?!«, povika zagrobnim usklikom i webernovski je gledao dalje od svih je prebolio tešku bolest nisam imao čast upoznati se sa Zsol- im je ipak išao njemački, materinji je- smjesta zašušti tijelom da se nekako nas, ali su mu sama djela bila nekako (tadašnjega talijan- tom Durkóm. A onda, u predahu jed- zik moje omame). Nakon nekoliko be- rukuje sa mnom. No to svakako nije začuđujuće, dogmatski osakaćena. skog, tamo se, naime, ne od besciljnih stilsko–politikantskih zveznih verbalnih opipavanja na temu bilo lako izvesti u totalnome mraku. I glazbenih diskusija, kada smo izišli naše trenutne (bezizgledne) situacije, tada, kao na davnom zagrebačkom ha- malo odahnuti u dvorište prastare k. nastade mučna stanka, a tada on ne- gezeovskom završetku nekog slavnog u. k. kasarnske zgradurine, on nam se što glasnije, gotovo proročkim glasom oratorija (Haydnovo Stvaranje svije- načajan mađarski sklada- osobno obratio i, kao dobar domaćin, reče kako je sada konačno shvatio da ta?), iznenada bljesnu svjetlo; netko je telj i sjajan pedagog Zsolt nenadanom kraljevskom gestom po- sva ona glazba, koju smo dotad gore gore — na nebu? — popravio kratki ZDurkó (1934.–1997.) bijaše nudio da će nas odvesti u podrum te slušali, nema baš nikakve vrijednosti spoj. Stajali smo zabljesnuti, šokirani, blijed, proziran, nevjerojatno mr- od ranije mu znane građevine, jer se ni smisla, čak ne daje nimalo nade u kao ukopani jedan pred drugim, čvrsto šav i slabunjav čovječuljak, nepre- tamo navodno nalazi nekakav zani- nešto što bi iz nje moglo proizići. Opet si stežući ruke. Gledao me pozorno, stano sav uznemireno zadrhtao. mljiv elektronički studio ili nešto tome nova stanka, jer na to nisam imao ništa hladno i sumnjičavo, kao da ne vjeruje Sve je u vezi s njim nekako po- slično. Svi su se pravili da ne razumiju dodati, a mogla je to biti, mislio sam, i u moju tvrdnju. »Nikada ne bih rekao drhtavalo, i njegovo tijelo, i riječi, njegov (izvrstan) francuski, a pridružio nekakva provokacija. (Premda, poslije da ste to vi«, reče konačno, pa se po- čak i tonovi, prije nego bi se oka- sam mu se jedino ja, iako se još uvijek sam spoznao, Zsolt Durkó uopće nije česmo uspinjati prema spasonosnom menili. Njegova je neuroza bila nismo jedan drugome službeno pred- bio takav tip.) danjem svjetlu, potpuno smetnuvši s poslovična: gotovo se anegdotski stavili. uma njegov očito nepostojeći elektro- gubio u mislima i prostorima. Bio Nadareni Balkanac nički studio... Zadnji put sam, naža- je donkihotski opsjednut glazbom, Izgubljeni u mraku Onda se on ponovno javi pa nekakvim lost, Zsolta Durkóa sreo na zagrebač- izvan svih praktičnih pitanja i po- Spuštali smo se oronulim stubištem svečanijim tonom kaza: »Da, mi smo koj Europhoniji 20. veljače 1989. kada su nam (u izvedbi sjajnoga gradačkog java. Premda rođen samo tri go- Zsolt Durkó nekako klecavo i klepetavo, beskrajno izgubljena generacija.« (Stanka.) »Ipak, dine prije mene, činio mi se kao dugo, sve dok se iznenada nismo našli da budem pošten, jedna mi se stvar gore Zbora Pro arte pod ravnanjem Karla nekoliko stoljeća stariji klasik — u potpunome mraku. No i dalje smo, ipak dopala. U toj glazbi ima nekog Ernsta Hoff manna) bila praizvede- bio je dobitnik značajnih svjetskih iako obnevidjeli, hodali po nekakvu vraga, iz nje bi moglo nešto nastati. No na dva novija zborna djela. Na večeri skladateljskih priznanja — koji usavršavao) superavangardizma, iz beskrajnom labirintu, pravoj memljivoj to je, nažalost, jedan od onih nesretnih nakon koncerta počeo sam mu se (nei- je nekim čudom ustao iz groba i koje se rijetki izvuku bez tragova. Prvi grobnici kugle zemaljske. Shvatio sam Balkanaca koji ne znaju ništa. Ali, čo- skreno) ispričavati zbog nekih nedosta- želi mi dati presudnu poruku koju put sam ga ugledao u travnju 1968. da smo se izgubili tek kad je on naglo vjek je stvarno nadaren«. (Velika stan- taka u mojoj skladbi. No odgovorio mi je donio s onoga svijeta, no ja ga na Susretu mladih skladatelja socijali- stao, a ja u slijepom mraku naletio na ka.) Tada potiho upitah tko je taj sret- je turobno zagledan u daljinu: »Sve bih — kao u snu — ne razumijem ni stičkih zemalja u mađarskom gradiću njega. Tako smo tamo stajali i uzne- nik čija se glazba čak i njemu, velikom dao da imam tvoju prirodnost i jedno- riječi. Bio je nekako leden i ljud- Egeru, slavnom po džamiji iz doba mireno osluškivali, valjda u nadi da skladatelju, dopada. »Ma, neko divlje stavnost... Ali, dragi Dubravko, ja ipak ski nedohvatljiv, poput noćnog Turaka, ali i sjajnom Krležinom pre- će netko vidovit odozgora doći po nas prezime, polutalijansko, šiptarsko, što i dalje mislim da smo mi jedna izgu- PANOPTICUM DETONICUM PANOPTICUM DETONICUMvampira. PANOPTICUM DETONICUM PANOPTICUM DETONICUM PAN Kroza svoje popovske voditelju Zoltánu Csuki s kojim sam i spasiti nas od sigurne smrti. No nit- li... Deletoni, ili tako nekako«. (Stan- bljena generacija«. cvikere webernovski je gledao dalje tada jedne noći vodio za mene nadasve ko nije dolazio. Tada smo, izgubljeni u ka.) »Detoni«, ispravih ga. »Da, da«, zanimljiv razgovor. Tamo sam, naime,
Dinko Husad i Sansky POGLED NA JAZZ (ZAPISI IZ JAZZ SVEMIRA) (Nova knjiga Rast) akon dva objavljena roma- su osobe iz toga kruga poput njega Vrijedan izvor podataka da nastupaju i snimaju u doba velikih na, pisac i ljubitelj jazza zaslijepljene iskrom koja pobuđuje Iznimno važno jest poglavlje o hr- medijskih mogućnosti. Dinko Husadžić Sansky strast, kako postaju ljubitelji jazza. Na N vatskomu jazzu, prije svega zato što Husadžić Sansky ponudio je i sliku objavio je knjigu u kojoj se bavi svakoj se stranici osjeća pisanje zalju- ima vrlo malo pisanih izvora iz kojih koncertne aktivnosti u Hrvatskoj. jazzom. Na tristotinjak stranica, bljenika u glazbu koja je postala važan se mogu izvući relevantni podaci, a u Radi se o subjektivnom pristupu u tri je poglavlja ponudio kratku dio njegova života, poput književnosti
PREPORUKA ZA ČITANJE postojećima često nailazimo na netoč- ograničenomu na koncerte glazbe- povijest ove glazbene vrste, osvrte i slikarstva. Naime, knjiga je uz do- nosti. Iako ni ovaj pregled nije potpun nika koje je slušao, što svakako nije na najznačajnije jazziste te djelo- kumentarne fotografi je, obogaćena i — doduše, nije ni pisan s tom namje- pregled cjelokupne scene — na neke mičan uvid u hrvatski jazz. njegovim likovnim radovima te por- rom — on predstavlja doprinos stvara- se glazbenike i sastave osvrnuo više tretima nekih od glazbenika o kojima Ne namjeravajući dati povijesni nju sveobuhvatne povijesti hrvatskoga puta, dok su mu drugi promakli — a piše. Prema jazzu i glazbenicima koji pregled, autor je napisao knjigu o jazza, poput nedavno objavljene knjige to valja napomenuti kako se ne bi ste- se njime bave odnosi se s poštovanjem jazzu, pritom pojasnivši osnovna Hrvatski jazzisti Stjepana Fučkara. kla kriva slika o trenutačnoj situaciju naglašavajući umjetničku vrijednost obilježja miljea u kojemu nastaje. Autor po osobnom sudu navodi i neke u hrvatskomu jazzu. (Davor Hrvoj) njihova stvaralaštva. Kroz događaje na kojima je bio od njemu bliskih hrvatskih jazzista prisutan objašnjava kako i zašto srednjega i mlađega naraštaja o čijemu djelovanju javnost zna vrlo malo prem- 12 BROJ 158, LISTOPAD 2009.
CD IZLOG RAMIRA PALMIĆA HRVATSKA GLAZBA U Miroslav Magdalenić UDŽBENIKU ZA RUSKE (Cantus d. o. o.) Dojmljiv opus Miroslava Magdalenića PEDAGOGE I STUDENTE ogata i osebujna glazbena baština Međimurja nadahnula je mnogo- brojne hrvatske skladatelje nacionalnog smjera, a jedan je od njih i Piše: Sanja Drakulić BMiroslav Magdalenić (1906.–1969.). Posve shvatljivo jer rođen je u Čakovcu, najvećemu kulturnom središtu Međimurja, gdje je već zarana vatskoj, Sloveniji. Docentica Gordina napisala je više od 60 upijao arhaičnu pentatonsku melodiku, ornamentiku i rubato ritmiku glaz- članaka u znanstvenim zbornicima i periodičkim ruskim i be svojega podneblja te inozemnim izdanjima, kao i onima u ruskoj Muzičkoj enci- stvarao djela u koje je Nedavno objavljena knjiga — udžbenik klopediji, Muzičkom enciklopedijskom rječniku, poglavlja unosio značajke zavi- Jugoslavenski skladatelji u izdanju Muzika XX. stoljeća, i dru- čajnoga folklora. Glazbena kultura Srbije, Hrvatske, go; osvrte Raritetno tiskano izdanje dvaju violinskih koncerata Slovenije., izdavačka kuća Muzika, I. M. Jarnovića; publikaciju J. A. Fortunatov: Predavanja o Magdalenićevu daro- Moskva 2008., autorice Elene Gordine povijesti orkestralnih stilova. Sjećanja na J. A. Fortunatova. vitost i ljubav prema svakako zaslužuje predstavljanje našoj Njezina disertacija »Оперная и симфоническая музыка glazbenoj umjetnosti glazbenoj i akademskoj javnosti. Югославии в 20–50–е годы XX века (Сербия, Хорватия, zapazio je poznati Словения)« (Московская консерватория, 1973)./ »Oper- skladatelj i Magdale- na i simfonijska glazba u Jugoslaviji od dvadesetih do pe- nićev sugrađanin, Jo- desetih godina XX. stoljeća (Srbija, Hrvatska, Slovenija)« sip Štolcer Slavenski (Moskovski konzervatorij, 1973.) opsežan je i dragocjen rad (1896.–1955.). Nakon este li se ikad zapitali uči li itko igdje povijest hrvat- na koji se knjiga Glazbena kultura Srbije, Hrvatske, Slovenije završene Učiteljske Jske glazbe? Odgovorimo »Da!« i navedimo svijetli iz 2008. dijelom nadovezuje. škole u Čakovcu, primjer! Mjesto događanja je Rusija, zemlja tradi- Magdalenić se 1925. cionalno poznata po visokim postignućima nauke o upisuje na zagrebačku glazbenoj umjetnosti, kao i ništa manje visokim posti- Muzičku akademiju
ITANJE PREPORUKAITANJE ZA PREPORUKA ČITANJE ZAgnućima ČITANJE glazbene edukacije, a da o udjelu stvaralaštva diplomiravši na odsje- ruskih skladatelja i glazbenih interpreta i ne govorimo. Tri osnovna poglavlja ku pedagogije i kompozicije, a potom i orgulje na kojima je bio i vješt im- Ruski muzikolozi teoretičari i muzikolozi povjesničari svrti koji se nalaze u ovoj knjizi–udžbeniku pred- provizator. Profesori su mu između ostalih bili Franjo Dugan, Blagoje Bersa svojim su radovima trajno zadužili svjetsku glazbenu stavljaju, kako kaže autorica, stranice glazbene po- i Krsto Odak. U nastavku djelovanja poglavito se posvećuje pedagoškom kulturu i umjetnost, a taj kontinuitet ne jenjava. Što Ovijesti triju južnoslavenskih zemalja koje su tijekom radu. Željan znanja te novih umjetničkih izazova i skladateljskih vidika, se pak tiče glazbenog obrazovanja na svim razinama u većeg dijela XX. stoljeća ulazile u sastav Jugoslavije, a sastoji LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG nakon određene stanke u zrelijim godina nastavlja studij u Budimpešti kod Rusiji — tamo se nikakve reforme ne provode naprečac se od otprilike tri stotine stranica. Pomno promišljen uvod Zoltana Kodalya, glasovita mađarskog skladatelja, folklorista i pedagoga, s (poput našega bolonjskog procesa). Postoje državne i pri- (na tridesetak stranica) obuhvaća kratki povijesni pregled, kojim je i prijateljevao te pohađao treći stupanj izobrazbe. Velikan mađarske vatne ustanove, uči se besplatno ili uz plaćanje, a smjer- zapise o folklornim tradicijama i nacionalnim skladateljskim glazbe daje mu nove poticaje, moduse i smjernice u korištenju folklornoga nice su čvrsto utemeljene na razvijenoj nacionalnoj svi- školama u XX. stoljeću, uz objašnjenje da su monografski idioma u umjetničkoj glazbi te razvija smisao za ostvarivanje primjerenoga jesti o kulturi i umjetnosti općenito. (Istaknimo uzgred izdvojena samo neka, najznačajnija stvaralačka ostvarenja iz glazbenog ugođaja i kolorita. Magdalenić se uz nastavnički i skladateljski i zanimljivost da ruski studenti ne samo da ne plaćaju razdoblja formiranja i procvata nacionalnih skladateljskih škola rad uspješno bavio publicistikom i glazbenom kritikom, te je već kao stu- studiranje u državnim ustanovama, nego usto dobiva- XX. stoljeća. Pritom se autorica priklanja i nadovezuje na tri dent vodio mnogobrojne pjevačke zborove. ju stipendiju od države u iznosu prosječne plaće koju nedavno objavljena rada druge istaknute ruske muzikologi- mogu izgubiti u slučaju niskog prosjeka ocjena. Država nje, također stručnjakinje za povijest glazbe zemalja bivše U narodnom duhu Jugoslavije, V. N. Egorove, u kojima je razmotreno i obra- dakle osigurava i egzistenciju tijekom studiranja.) Magdalenić se u mladenačkom razdoblju oduševljavao međimurskim ba- đeno stvaralaštvo srpskih, hrvatskih i slovenskih skladatelja ladama i romancama, pa je skladao solo pjesme i komorna djela u kojima Nedavno objavljena knjiga — udžbenik Glazbena kul- u drugoj polovici XX. stoljeća (U svijetu suvremene srpske ne koristi folklorne citate, već stvara u narodnom duhu u smislu oblika i tura Srbije, Hrvatske, Slovenije., izdavačka kuća Mu- glazbe (1945.–1985.), Moskva, 1999.; Suvremena glazba u sadržaja. Ta je zamisao jednostavnije ostvarljiva u vokalnoj glazbi jer se te- zika, Moskva 2008., autorice Elene Gordine svakako Sloveniji (1945.–1985.), Moskva, 2001., Suvremena glazba u melji na narodnim stihovima, no u instrumentalnim oblicima klasičnoga zaslužuje predstavljanje našoj glazbenoj i akademskoj Hrvatskoj (1945.–1985.), Moskva, 2006.) javnosti. Ugledna je ruska muzikologinja–povjesni- tipa trebalo je mnogo umješnosti i iskustva. Uzori u tome bili su mu Štolcer čarka i pedagoginja, između ostaloga, stručnjakinja za Svako od tri osnovna poglavlja knjige–udžbenika Elene Slavenski, Kodaly i Bartók. Gordine obuhvaća po tri cjeline posvećene najistaknutijim glazbu naroda bivše Jugoslavije. Stvaralaštvo Miroslava Magdalenića pripada nacionalnom smjeru hrvatske ličnostima, odnosno u slučaju Hrvatske i najznačajnijoj glazbe, a njegov glazbeni opus obuhvaća solističku, komornu, vokalnu, vo- manifestaciji — Srbija: Petar Konjović, Milan Ristić, Ljubica Bilješka o autorici kalno–instrumentalnu i simfonijsku glazbu. Osim toga, pisao je masovne i Marić; Hrvatska: Jakov Gotovac, Josip Slavenski, Zagrebački borbene zborske pjesme, kao i obrade narodnih napjeva u crkvenoj glazbi. Elena Isaakovna Gordina (Moskva, 1939.) završi- biennale; Slovenija: Slavko Osterc, Matija Bravničar, Marijan la je Teorijsko–kompozicijski fakultet Moskovskoga Kozina. Na CD–u Miroslav Magdalenić nalaze se djela različitih oblika, od solo po- konzervatorija s odlikom te specijalizirala povijest ino- pijevke do komorne i simfonijske glazbe, nastala u razdoblju od tri desetljeća zemne glazbe. Od 1970. godine predaje Povijest ino- Drugu polovicu Gordinina udžbenika čini Prilog koji obu- (1930.–1960.) iz autorova mladenačkog i zrelog životnoga razdoblja, te do- zemne glazbe instrumentalistima u okviru Katedre hvaća sedam članaka — osvrta: Balkanske lakune glazbene stojno predstavljaju presjek njegova glazbena opusa. za povijest inozemne glazbe na Povijesno–teorijskom historiografi je, Putovanje u povijest, Sedam simfonija Luke Sor- fakultetu Moskovskoga državnog konzervatorija Petar kočevića i kulturne tradicije Dubrovnika, Ivan Mane Jarnović Bogato i kontrastno djelo Iljič Čajkovski, a na posebnim muzikološkim tečajevi- — legenda europske glazbe XVIII. stoljeća, Povijest jedne pje- ma održava seminare (teme: Monteverdi, Beethoven te sme. K recepciji srpskog folklora u europskoj kulturi XIX. stolje- Dobro odabrane solo popijevke Međimurska i Smrt djevojke na početku Glazba u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji na tečaju suvreme- ća, Hrvatski skladatelj Ivan Zajc i njegova opera Nikola Šubić CD–a predstavljene su u sugestivno osjećajnoj interpretaciji basa Nevena ne glazbe). Pod njezinim mentorstvom nastali su brojni Zrinski, Oratorij Stevana Hristića Uskrsnuće i tradicije žan- Belamarića (klavirska pratnja Mladen Raukar) i mezzosopranistice Nede diplomski radovi i doktorske disertacije. Sudjelovala ra. Kao što vidimo, u Prilogu je autorica osvijetlila odabrane Martić (uz klavirsku suradnju Đorđa Stanettija). U drugoj je pjesmi kao je na međunarodnim konferencijama (u Beogradu epizode iz kulturne prošlosti triju zemalja. Članke — osvrte pratnja i u solo nastupima vrlo kvalitetno razrađena klavirska dionica. Slije- 1983., 1985., 2005., u Ljubljani 1988., 1990. i drugdje) složila je kronološkim redoslijedom obrađenoga materijala, di Sljepačka gdje u dva kontrastna stavka autor dočarava poj slijepog guslara, uglavnom s temama o glazbenoj kulturi u Srbiji, Hr- od XVI. do početka XX. stoljeća. Šest su zapravo prošireni na što se nadovezuje temperamentni stavak. U dva Simfonijska plesa uspješno oblici tekstova koje je Gordina izlagala na konferencijama, je primijenjena pentatonska melodika i polifoni slog. U Gudačkom kvartetu odnosno tekstovi njezinih ranije objavljenih radova. Iznim- (1960.) pod naslovom Tri ugođaja za gudački kvartet autor se iskazao kao ku čini samo tekst o I. M. Jarnoviću posebno napisan za vrstan poznavatelj gudačkih instrumenata i njihova komornog zvuka. U ovu knjigu. Povod za nastanak toga dijela teksta bilo je ra- Predigri veseloj igri, uvertiri opere Krapinski sudec (1960.), osobiti je humor ritetno notno izdanje otkriveno u fundusu Kabineta ruko- izražen razigranim puhačkim instrumentima. Ova komična opera u kojoj pisa Ruskoga instituta povijesti umjetnosti. Kao polazište je pristupačnim suvremenim glazbenim sredstvima ispričan veseli sadržaj otkriću poslužio je napisani članak Raritetno tiskano izdanje zbog svoje opsežnosti nikada nije glazbeno–scenski uprizorena. Posljednja dvaju violinskih koncerata I. M. Jarnovića objavljen u nedav- na nosaču zvuka jest opširna četverostavačna Simfonija u f–molu što ju je no tiskanu izdanju zbornika spomenutoga Kabineta (Из 1940. praizvela Zagrebačka fi lharmonija pod ravnanjem Krešimira Ba- фондов Кабинета рукописей Российского института ranovića. Oslanjajući se na klasične uzore Simfonije osobitim pristupom, истории искусств: Сообщения. Публикации / Сост. kreativnom maštovitošću te bogatstvom tematskoga materijala i ljepotom Г.В. Копытова, отв. ред. Е.В. Третъякова, СПб, 2007) melodijskih linija, Magdalenić je ostvario bogato i kontrastno djelo svježa i zanimljiva sadržaja. Tonski zapisi korišteni na ovomu nosaču zvuka vla- Gordininu knjigu preporučuje nadležna ruska državna in- sništvo su Hrvatskoga radija. Pedantnu i stručnu tonsku obradu načinio je stitucija kao udžbenik za pedagoge i studente viših obrazovnih skladateljev sin Mladen Magdalenić koji je i urednik projekta. Fotografi je su ustanova za studij muzikologije. iz obiteljskog albuma, a nakladnik je Cantus d.o.o. Uvodni dio knjige započinje: Glazbena umjetnost balkanskih Djelujući u stilskom ozračju nacionalnoga smjera, Miroslav Magdalenić zemalja postala je naširoko poznata u XX. stoljeću koje je svijetu svojim ne toliko opsežnim, ali nadasve originalnim glazbenim opusom podarilo nemali broj sličnih kulturnih otkrića. Kročivši u europ- bez sumnje zauzima posebno mjesto u povijesti hrvatske glazbe. Možemo sku arenu 1920. — 1930.–ih godina, skladatelji iz Srbije, Hr- ustvrditi da je njegov prvi nosač zvuka suviše dugo čekao izlazak na svjetlo vatske i Slovenije pretvorili su u blagodat epohe najbogatije na- dana. Ne treba uvijek robovati obljetnicama i čekati prigodu, u ovom slučaju sljeđe nacionalnih folklora i unijeli su svoj doprinos u opći proces 40. obljetnicu autorove smrti (Magdalenić je umro 1969. u Zagrebu), da se obnavljanja i razvitka suvremene umjetnosti, a zaključuje ga kvalitetne i potvrđene umjetničke vrednote na vrijeme predstave stručnoj i tvrdnja da ...sama raznolikost i bogatstvo umjetničkih ostvare- široj javnosti.
PREPORUKA ZA ČITANJE PREPORUKA ZA ČITANJE PREPORUKA ZA ČITANJE PREPORUKA ZA ČITANJE PREPORUKA ZA Č nja svjedoči o životnosti glazbene umjetnost u Srbiji, Hrvatskoj i Slovenije i u sadašnjem vremenu. CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ BROJ 158, LISTOPAD 2009. 13 CD i notni izlog Sanje Raca
i Caravan, na CD je uvrstio autorske skladbe Ozone Continuum, Chiarra, As She Says, So far i Hrvatska orguljska Nadir te obradu skladbe Laura Arsena Dedića, ljubavne teme iz dramske serije U registraturi. glazba (3. dio) U naslovnoj autorskoj skladbi prepoznajemo da se radi o glazbeniku liburnijskoga jazz kruga, Cantus d.o.o. Županoviću, kao »prvom modernom biografu ovih djela posvećena ili ih je praizveo. On je Vatroslava Lisinskog«. ali i o džentlmenu koji će si uzeti prostora tek akon prva dva dijela diskografske seri- također izravno sudjelovao u njezinu oblikova- za ispreplitanje bas dionica s onim klavirskima je Hrvatska orguljska glazba u nakladi U njihovo kritičko i znanstveno izdanje (hrvat- nju. Radi se o autorskim ostvarenjima Stjepan i/ili primjerice s onima koje svira gost, talijan- Cantusa, prije par dana objavljen je i ski / njemački / engleski) uvrštena je 31 solo Šuleka, Borisa Papandopula, Anđelka Klobu- ski bandoneonist Daniele di Bonaventura u N čara (posvećeno I. Römeru, osvrt objavljen u treći dio istoimena naziva. Prvi albumi na ko- pjesma na hrvatske, njemačke i češke poetske izvedbi skladbe As She Says. Izuzetak čini tek jima su snimke dvadeset i pet skladbi, po opse- predloške, što je polovica od ukupnoga broja prošlom broju Cantusa), Frane Paraća, Željka Chiarra u kojoj Radanović nepretenciozno, ali gu manjoj antologiji autorice i solistice Ljerke koliko je Lisinski napisao, a kriterij odabira Brkanovića i Zorana Juranića. uvjerljivo improvizira na kontrabasu, no veći- Očić, predstavljeni su u prošlom broju Cantu- bila je njihova umjetnička vrijednost. Uz po- Partituru Tri trubadurske (Sjeta, Sonet, Sve- nom ostaje samozatajan stimulirajući soliste sa. Na trećemu CD–u arhiviran je novi niz od pijevke koje su i danas prisutne na koncertnoj čanost) akademika Stjepana Šuleka iz 1982. i naglašavajući ritmičku napetost, osobito u sedamnaest skladbi, ali u različitim izvedenim sceni, uvrštene su »i one rjeđe izvođene, pa i godine (sada objavljena pod brojem Can. izvedbama u kojima se za klavijaturama nalazi ansamblima, pa uz Lj. Očić muziciraju sopra- takve za koje nemamo dokaza da su se pjeva- 041–0860), D. Petrinjak predstavio je prvi put profi lirani pijanist Matija Dedić. Uz spomenu- nistica Lidija Horvat–Dunjko, trubljač Stanko le nakon smrti Lisinskog, a vjerojatno ni za 1986. u Stratford–upon–Avon u Th e Shakes- te goste na snimanju Radanovićeva albuma u Arnold, mezzosopranistica Helena Lucić, vi- njegova života izvan intimnog kruga kućnog peare Institute. Partitura je kasnije uvrštena raznim formacijama sudjelovali su glazbenici olončelisti Jelena Očić–Flaksman i Michael muziciranja. To se prvenstveno odnosi na neke na njegov CD u izdanju Hrvatskoga društva riječke jazz scene, gitarist Darko Jurković– Flaksman, orguljaš Alen Kopunović Legetin, od njegovih njemačkih popijevaka koje spadaju skladatelja, a objavljena je i u nakladi Naxos u Charlie, klavijaturist Ivan Popeskić i bubnjar LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG pijanist Mladen Janjanin, udaraljkašica Elvira među najbolje što je skladatelj dao vrsti Lieda.« interpretaciji Ane Vidović. Branimir Gazdik koji je vješto iskoristio pro- LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG Happ, Srećko Bradić na orguljama, saksofo- (K. Kos, iz muzikološke studije Popijevke Va- stor svojih sola potvrđujući se kao bubnjar na nist Dragan Sremec, klarinetist Danijel Mar- troslava Lisinskog) Dodekafonska studija za gitaru solo akademika kojega treba i ubuduće računati. tinović i Miljenko Prohaska na električnom Borisa Papandopula, nastala 1978., praizvede- U pripremi notnoga teksta priređivač Zoran na je u Dubrovniku 29 godina kasnije. Njezin kontrabasu. Vrsni i iskusni hrvatski i inozemni Juranić, vođen načelom autentičnosti, u detalj- glazbenici, o čemu svjedoči nekolicina »nepot- prvi interpret bio je D. Petrinjak. Posvećena je nim Napomenama navodi da su mu »uz kon- inače Marijanu Makaru. Iako njezina struk- kupljivih«, živih snimki raznolikošću sastava i zultiranje postojećih tiskanih izdanja (posebice vrijednošću skladbi pridonose ukupnoj slici na- tura i složenost izvedbene tehnike ne upućuje onih Kuhača i Županovića), uz zbirku Šestero na lakoću, autor je u posveti, samo njemu svoj- cionalne orguljske literature koja obiluje bogat- čeških pisni, glavni i najmjerodavniji izvor bili stvom opusa u rasponu od nekoliko stoljeća. stvenim duhom zapisao »... za razbibrigu« (broj skladateljevi autografi .« Danas se čuvaju u Can. 039–0846). Muzika za gitaru akademika Dva duhovna napjeva Tomasa Cecchinija sa Hrvatskom državnom arhivu, Nacionalnoj Frane Paraća također je posvećena D. Petri- solističkim glasom uz instrumentalnu pratnju i sveučilišnoj knjižnici i Hrvatskom glazbe- njaku (Can. 040–0853), a nakon praizvedbe uvodne su skladbe kojima se otvara sadržaj nom zavodu. Velikom i vrlo opsežnom radu na na Osorskim glazbenim večerima 1996., kada CD–a, a slijedi im niz od šest Sonata, Pa- pročišćenju mnogih nedoumica u rukopisnim je skladba i nastala, gitarist je godinu potom storelle i Arije za trublju i orgulje nepoznata izvornicima, kao i u dotadašnjim tiskanim pu- objavio na nosaču zvuka u izdanju Hrvatskoga majstora iz Franjevačkog samostana u Klanjcu. blikacijama, pridružene su fi lološke ispravke društva skladatelja. Rukopise iz 18. stoljeća sakupio je franjevac u pjesničkim stihovima u čemu su sudjelovali Kalisto Wiebl. Zajčev jednostavni Off ertori- Viktor Žmegač, Dubravko Jelčić i Dubrav- Suita Mediterana Željka Brkanovića, broj Can. um pastorale, kojim se napušta prošlost, djeluje ka Sesar. Izdanje sadrži tekstove objavljenih 038–0839 (Jota, Siciliana, Croatiana) objavlje- popijevaka prema izvornicima i u prijevodu na je na CD–ovima Istvána Römera i Tvrtka Daniele di Bonaventura & Black poput završne kadence pred najavu glazbenih Coffee ostvarenja ovoga vremena. To su Pro bono za (suvremeni prijevodi Sead Muhamedagić), a Sarića, a kao cjelinu praizveo ju je 1991. Miro- čelo i orgulje Tomislava Uhlika, zatim dvi- njihovi autori, uz poznate P. Preradovića, I. slav Lončar na University of Southern Missi- je skladbe za dvoje orgulje, Uskrsnuće Davora Kukuljevića Sakcinskog , S. Vraza i samoga ssippi. Godinu ranije, kada je rukopis nastao, S druge strane Jadrana Bobića i Organ–Organ Srećka Bradića te tri autora, rijetko su spominjani Vatroslav Vernak, stavak Siciliana predstavila je gitaristica Maria opusa Miljenka Prohaske, Preludij za Jelenu i Vladislav Vežić, Nikolaus Lenau, Bedřich Livia Marcos na Osorskim glazbenim večeri- / Dall’altra parte Ljerku za čelo i orgulje, Varijacije na temu Pa- Václav Jablonský, Anna Vlastimira Růžičková, ma. Drahotin Marie Villani, Jaromir Václav Pu- dell’Adriatico thelin za orgulje, glasovir, marimbu, saksofon, Trostavačna Sonata Zorana Juranića (Prelu- cek, Václav Hanka, Adolf Bube, Hyazinth von bas klarinet i električni kontrabas te Epilog za dio, Scherzo, Ciaccona), broj Can. 045–0907, Schulheim, Carl Edmund Langer, Nikolaus (Caligola Records) dva violončela i dvoje orgulje. Nastanak svako- još je jedna posveta D. Petrinjaku. Mjesto pra- Uhland i Johann Friedrich Schink. Također je novoj suradnji s talijanskim virtuozom, ga od tih opusa potakla je Ljerka Očić. Život- izvedbe ponovno su bile Osorske glazbene ve- uvršten kronološki pregled popijevki, pregled harmonikašem, bandoneonistom i na zaokupljenost instrumentom i posvećenim čeri, gdje je pokojni ravnatelj Daniel Marušić prema jezicima predložaka, izbor iz izdanja pijanistom Danieleom di Bonaventu- mu skladbama, doveli su je do treće zaokru- stvorio autentični glazbeni campus hrvatskoga U (od 1847. do 1969.), popis pjesnika i izbor iz bi- rom, splitski duo Black Coff ee, u sastavu Re- žene cjeline, a dizajnerska kockica s brojem 4 skladateljskog pisma, a interpret je deset go- bliografi je, što s notnim dijelom teksta ukupno nato Švorinić (basist) i Jadran Dučić — Čićo na omotnici CD–a govori da nas u budućnosti dina po premijeri Sonatu snimio na CD–u u očekuje još jedan, završni stavak njezine četve- iznosi 156 stranica. (bubnjar), snimio je kompaktni disk S druge nakladi Cantusa. strane Jadrana / Dall’altra parte dell’Adriatico. rostavačne zvučne antologije. »Želja je urednika i priređivača da ovo izdanje Objavljivanje zbirke od šest notnih partitura To uopće ne iznenađuje jer duo, osim u Hrvat- bude poticajno za izvođače i muzikologe...« (K. za gitaru solo ima dodatnu vrijednost koju joj skoj, uživa ugled i u Italiji gdje često nastupa, Kos), kao i da će ono »nadrasti spomeničku Ars Croatica — Nova daje trajna prisutnost na solističkom repertoa- ostvaruje glazbena poznanstva te se nadahnjuje vrijednost i naći zasluženu primjenu u izvo- ru, kao i činjenica da su praktički sva izabrana bliskom glazbenom tradicijom kao i talijanski notna izdanja u nakladi dilačkoj praksi; na taj će način hrvatske popi- djela zabilježena na nosačima zvuka, koji put etno–jazz glazbenici. Uz standarde američke i jevke, lišene muzejskih arhaizama, biti bliskije u dvostrukim izvedbama. Ta simbioza sklada- talijanske pjesme I Fall in Love too Easily, You Cantusa d.o.o. suvremenom izvođaču, a sadržaj i smisao onih telja, umjetnika, koncertnog podija i zvučnog Don’t Know What Love Is i Parlami d’amore skladanih na hrvatske i češke tekstove bit će medija sada je zaokružena i tiskanim izdanjem, te Bonaventurine skladbe Al di la del mare, Sa Popijevke Vatroslava Lisinskog u seriji lakše razumljiv i pružit će pjevačima točniji što je čežnja kojoj tek određeni broj autorskih mnom i Terra, Levante, na album su uvrstili i Spomenici hrvatske glazbene prošlosti ključ interpretacije.« (Zoran Juranić) i zbirka partitura za gitaru solo ostvarenja može udovoljiti. izvedbe Švornićevih obrada dalmatinskoga Ambiciozno, uzorno i temeljito izdanje Popi- tradicionalnog napjeva Jute san se zajubija i apitalnim izdanjem Popijevke Vatroslava jevke Vatroslava Lisinskog, broj Can. 044–0891, CD izlog Vere Lončar skladbu Zdenka Runjića Zelenu granu s tugom Lisinskog, po kulturološkom značenju objavljene su 2009. u ediciji Ars Croatica Hr- žuta voća. Kjedinstvenom u recentnom hrvatskom vatskoga društva skladatelja. Henry Radanovi notnom izdavaštvu, nakladnik Cantus pri- I dok je splitsko–zadarski jazz duo u suradnji s družio se Razredu za glazbenu umjetnost Klapom Mendula na prethodnom albumu Pi- Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zbirka partitura za Ozone Continuum rija uspješno spojio jazz idiom s dalmatinskom ponovnom pokretanju serije Spomenici hrvat- glazbenom tradicijom, na ovomu je njihov ras- (Dallas Records) ske glazbene prošlosti. Prvi put objavljena 1957. gitaru solo pon interesa širi premda ne izlazi iz okvira na- (Parnassia militia Vinka Jelića, priređivač Albe itara je sretan instrument u rukama zone Continuum drugi je studijski al- slijeđa nastala na obalama Jadranskoga mora. Vidaković), nastavila se sa sedam Simfonija hrvatskih skladatelja, a tiskana zbirka bum poznatoga riječkog kontrabasista Bonaventurin doprinos ogleda se u lakoći Luke Sorkočevića (priređivač Stjepan Šulek, od šest notnih izdanja dio je osmišljene Oi bas gitarista Henryja Radanovića. kojom se upušta u razgovor s drugim instru- G mentima čineći ponekad trozvučje, a ponekad 1965.), zatim s Plamenčevom sveskom Julije nakladničke politike kojom se dostižno pred- Ovaj nam se svestrani glazbenik i na novomu Skjavetić: Moteti (1974.), a završila je nizom od stavljaju ne samo pojedini skladateljski opusi, CD–u, objavljenom tri godine nakon albuma prepuštajući prostor sola u kojemu se ogledaju dvanaest izdanja akademika Lovre Županovi- nego i zaokružena djela za pojedine instru- prvijenca Long Distance, predstavlja kao doj- sva trojica. Rezultat suradnje jest mediteranski ća (1970. — 2004.). Urednici nanovo rođene mljiv skladatelj otvoren prema raznim podžan- etno–jazz čije titranje ostaje u zraku i dugo na- CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ mente. Posebnost tematskoj seriji daju imena CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ serije, akademkinja Koraljka Kos, Zoran Jura- članova Zagrebačkoga gitarskog trija, Istvána rovima jazza. Naime, osim obrada jazz i pop kon slušanja. nić i Ennio Stipčević, Popijevke su posvetili L. Römera i Darka Petrinjaka, kojemu je većina standarda All the Th ings You Are, Nowhere Man 14 BROJ 158, LISTOPAD 2009. CD izlog dr. sc. Dalibora Paulika entuzijazmom i kreativnošću poput Z. Ladike glazbu do skupine koja u vlastiti izraz ubacuje Pokretač i organizator hvalevrijednog progra- stvarali kazališne predstave za djecu i mlade, tradicijske elemente. Doduše, većina skladbi ma jest Ivica Duspara, suosnivač i nekadašnji koje će ih poticati da otkriju pravu vrijednost u na albumu jesu obrade tradicionalnih napjeva, član kultnih Majki i sastava Matchless Gift. životu, koje će ih nadahnjivati na vlastito stva- no ovdje imaju sasvim drukčiju dimenziju. Već U vremenu kada pažnju medija zaokupljaju ralaštvo i ispuniti ih radošću ili, kako je nagla- na prvijencu Zeleni kader pokazali su kako se raznorazni glazbeni antitalenti i kada se narod šavala umjetnica, poticati scenski izraz kojim se žestokom svirkom može unijeti energičnost u hrani skandalima, ostaje, nažalost, malo ili ni- razvijaju stvaralačke sposobnosti i zanosna znati- etno glazbu, a na albumu Domesticus Vulgaris šta prostora za nešto dobro ili nešto što barem želja za svjetlošću u životu. U proslovu izdanja, otišli su korak dalje i odvažili se na različite ek- ima takav potencijal. Stoga sastavi s ovoga al- glumica Slavica Jukić ističe da je CD samo mali sperimente. Izraz Cinkuša ponajviše je unapri- buma potvrđuju da na našoj sceni nije baš sve izbor songova koje su mladi ljudi interpretirali jedio zvuk električne gitare, odnosno Nebojša tako crno. Na prvoj kompilaciji Novog zvuka s oduševljenjem i zanosom u predstavama i mj- Stijačić, vođa negdašnje zagrebačke alter etno našli su se Popper, Valungari, Norma Be- uziklima punima improvizacije i kreativnosti, atrakcije Nebojse. Na taj je način dominantna lle, JAFFAjed, October Light, THP, Noxin, kako stihova Zvjezdane Ladike, tako i glaz- uloga violine u izrazu sastava dobila neočeki- White Light, Karambol i Darwin, zasluživši bene invencije Ladislava Tulača. Stoga simbo- vana suigrača što je umnogome nadogradilo uvrštenje svojim nastupima na spomenutim lični naziv Zvjezdanina prašina kao da najbolje zvučnu sliku benda. Na ovom albumu ima još klupskim večerima. Riječ je o mladoj, moder- govori o zanosu i radosti stvaranja te zrncima neočekivanih gostiju: Boško Petrović na vibra- noj i prije svega kreativnoj generaciji glazbeni- prašine koja drže zajedno Zvjezdanu i njezi- fonu i Nikola Santro iz prve postave Haustora ka i bendova koja je spremna dati novu i svježu Vera Svoboda ne učenike, od kojih su neki danas istaknute koji svira trombon. Teta Liza je već poznati dimenziju hrvatskoj glazbenoj sceni, a koja, osobnosti hrvatskoga glumišta. gost na albumima Cinkuša, a na ovom je izda- htjeli mi to priznati ili ne, postaje sve monoto- Koliko te ljubim nju svoj glas podarila u skladbi Sedi si kraj mene. nija i dosadnija, uz časne iznimke. Skladatelj, aranžer i pijanist Ladislav Tulač po- Već je poznata i njihova sklonost stihovima kretač je ovoga izdanja ne samo kao sjećanja na Naravno da ni kod novih bendova nije baš sve (Croatia Records) Miroslava Krleže, pa su obradili pjesmu Ne- dugogodišnju suradnju s redateljicom i peda- nadejano bogčije zveličanje, a zanimljivo je kako tako dobro, ali barem donosi naznake nečega vako je novo izdanje Vere Svobode, kralji- goginjom, već i kao poticaj novim generacija- su se uhvatili i izumrloga komiškog dijalekta u drugačijeg, iskrenog, iza čega mladi ljudi sto- ce romanse, slavonske i starogradske pje- ma da osjete čar kazališnog čina i u tom smislu pjesmi Navigare Necesse Est. je, a to je najbolji putokaz koji bi trebao iznijeti Ssme, zanimljivo jer nas vraća u nostalgiju funkciju glazbe u predstavi. To potvrđuju nji- kvalitetu i proširiti glazbene vidike slušatelji- za minulim vremenom koje trajno živi u na- hovi zajednički radovi poput već legendarnih Nakon mnogobrojnih koncerata koje su za- ma. Izdanje je svakako jedno od zanimljivijih rodu. Croatia Records, stalni izdavač njezinih dječjih mjuzikla Mačak Džingiskan i Miki Trasi dnjih mjeseci održali diljem Hrvatske, Cinku- ljetnih domaćih CD uradaka, a može biti i do- ostvarenja, predstavlja je uz Revijski i Tambu- te U koga se uvrglo ovo dijete. ši su svojim koncertom u Muzeju za umjetnost bra pozivnica ne samo brojnim drugim bendo- i obrt 8. rujna zatvorili ovogodišnji program vima, nego i izdavačima na treću sezonu No- raški orkestar te ansambl Combo 5, dok popis Uz brojne izvođače 29 songova svoj su dopri- solista (Tamara Smirnova, Andrija Đorđević, zagrebačke klupsko–glazbene ljetne Scene vog zvuka u Sax!–u. Materijala i dobre glazbe nos dali i zborovođe Maja Rogić i Zoran Jašek, Amadeo. Bila je to svojevrsna promocija no- svakako ima, a samo je treba prepoznati, što je Julije Njikoš ml., Branko Ovčarić, Marijan a od izvođača znana imena našega glumišta: Makar, Ivica Bobinac i Boris Ciglenečki) po- voga albuma Špiritus Sanctus. Prostor Scene ponekad i najteže. Mila Elegović, Igor Mešin, Andrea Bako- Amadeo bio je ispunjen do zadnjega mjesta, a tvrđuje ozbiljnost pristupa ovomu glazbenom vić, Nada Rocco, Nedim Prohić, Nina Erak, idiomu. Romanse i starogradske pjesme, kao publika je uživala u energičnoj svirci družine i Darko Janeš, Vitomira Lončar, Ivica Zadro, gostiju, trombonista Nikole Santra i violinista žanr, u potpunosti odgovaraju glasu i načinu Ivica Šimić, Jasna Bilušić, Jasna Palić–Picu- interpretacije Vere Svobode i ona ih osjeća Marka Firsta. LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG karić, Robert Ugrina, Urša Raukar, Vili Ma- LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG cijelim svojim bićem. Stoga kad preslušamo tula, Kristijan Ugrina, Dražen Čuček, Slavica CD izlog Roberta Urlića pjesmaricu od 21 skladbe koje se nalaze na no- Jukić, Alma Prica, Richard Simonelli, Rene saču zvuka, jasno je da iza njega stoji provjeren Bitorajac, Dora Lipovčan, Boris Mirković i, izvođački tim te da nudi naslove koji bude sje- naravno, glazbenici predvođeni L. Tulačem. tu poput Koliko te ljubim, Da smo se ranije sreli, Neki od songova ostali su trajno popularni, Imam jednu želju, Bolujem ja, boluješ ti, Gledam a velik je broj mladih izvođača sudjelovao i u bajnu zoru, Tiho noći, Ublaži nemir moj, ali i šest predstavljanju CD–a u znak poštovanja pre- novonastalih skladbi pisanih u njihovu duhu. ma Zvjezdani Ladiki. Oduševljena je publika Projekt je umjetnički osmislio Verin suprug zajedno zapjevala Sretno doba kad si dijete i fi - Julije Njikoš, skladatelj, aranžer, dirigent i pu- nale uspješnice U koga se uvrglo ovo dijete po- blicist, koji je svojim djelovanjem dao golem tvrđujući da će ovaj projekt, kako kaže Jagoda doprinos njegovanju i očuvanju naše glazbene Martinčević u proslovu izdanja, ostati trajno baštine. On nije samo aranžer tradicionalnih zabilježen kao dokument jednog sretnog kaza- pjesama kojima dodaje i osobine svojega skla- lišnog vremena, koje je vjerovalo u misiju svog CD izlog Dinka Husadžića Sanskog dateljskog rukopisa, već je uz pjesnika Dragu umjetničkog i pedagoškog djelovanja. Jazz ExTempore Orchestra Britvića i autor pjesama Polako pjesmo i Hvala ti CD izlog Bojana Muščeta za sve. Đorđe Novković i Željko Sabol napisali su Sunce zađe, a mjesec izađe, Nikica Kalogjera Round Trip Starog kavalira, dok su Britvićevi stihovi na- Nova imena doma e glazbene dahnuli Vilibalda Čakleca za pjesmu Ne znam scene u produkciji Ivice (Croatia Records) kako ptice žive i Arsena Dedića za Onom tko mi Duspare a bogatomu meniju liburnijske jazz noćas svira. scene, impresivne u bilo kojem pro- Snimke u potpunosti potvrđuju vrlo profesi- Novi zvuk Nmišljanju hrvatskoga jazza, jedna od onalan pristup, od izvođača do glazbene pro- najukusnijih delicija uz Liburnia Jazz Festival dukcije, što izdanje čini vrijednim doprinosom ako nam gotovo svako ljeto, pa tako i ovo jest projekt Jazz ExTempore Vodi ga istaknuti u njegovanju hrvatske tradicionalne glazbe i koje je završilo, donese pregršt raznoraznih gitarist i harmonikaš Elvis Stanić koji je odav- oživljavanju duha romanse i starogradske pje- Ikompilacijskih izdanja s probranim ili na- no prestao biti ugodno iznenađenje i postao sme kao dijela popularne kulture. Stoga neka bacanim hitovima prošlosti, jedno je izdanje jazzistička kulturna činjenica koja prelazi okvi- poneka sjetna suza u oku starije generacije ipak unijelo dašak glazbene svježine. Riječ je re Hrvatske. Posljedice njegova glazbenog pli- podsjeti i mlađe na vrijeme koje traje još samo o albumu Novi zvuk (Croatia Records) objav- mnog vala pomiču granice i u najpozitivnijem u sjećanju i pjesmama. ljenom početkom lipnja koji nam je predstavio smislu mijenjaju jazz krajobraze. Fusion, world, deset novih, mladih i inovativnih bendova tradicijski izričaj — sve to vješto uklapa u ono domaće scene. Riječ je o prvom izdanju proi- što prepoznajemo kao projekt Elvisa Stanića. Cinkuši zišlomu iz koncertnih večeri Novi zvuk koje se Novi je album logičan nastavak sjajnoga CD–a već dvije godine održavaju u klubu hrvatskih Jazz ExTempore 05/06, ali je ostvaren s drugim Špiritus Sanctus glazbenika Sax! u Zagrebu. Tijekom protekle glazbenicima, što i jest namjera te jazz bratov- dvije godine na pozornici Sax!–a predstavio se štine. I ovom je zgodom okupio ugledne glaz- nemali broj izvođača i sastava kojima su ovo (Croatia Records) benike koji se ujedno predstavljaju kao autori: bili prvi nastupi pred zagrebačkom publikom. britansku pijanisticu Andreu Vicary, bugar- inkuši trećim albumom Špiritus San- Nije naravno riječ ni o kakvom demo festivalu, skoga bubnjara Hristu Yotsova, nizozemskoga ctus na neki način završavaju transfor- nego jednostavno o koncertima na kojima ovi kontrabasista Rica De Jeera i posebnoga gosta, Cmaciju od benda koji svira tradicijsku umjetnici dobivaju priliku pokazati svoj talent. slovenskoga saksofonista Primoža Fleischma- na. Ljudi iz raznih krajeva svijeta, različitih Cinkuši osvojili publiku na festivalu SARI u Poljskoj svjetonazora i glazbenih promišljanja stavljeni su pred činjenicu hrvatske tradicijske glazbe, lazbena družina Cinkuši održala je niz koncerata u okviru promocije novog albuma u to su umiješali začine iz svoje baštine i za- Špiritus sanctus. Nakon nastupa na Špancirfestu u Varaždinu i Sceni Amadeo u Za- jedno sa Stanićem stvorili glazbu koja prestaje Ggrebu gostovali su na SARI, festivalu svjetske glazbe, koji je održan od 11. do 13. biti eksperiment i postaje vrlo slušljiv jazz — rujna 2009. godine. Događanje koje privlači medije i velik broj posjetitelja u mali srednjo- etno, world ili kako god — oplemenjen snaž- Razni Izvo a i vjekovni gradić Zory uspješno se nastavlja već 22 godine, a ove je ugostio četrnaest izvođača nim autorskim pečatom Elvisa Stanića (Silent iz Poljske, Češke, Hrvatske, Njemačke, Škotske Voices, Se Jest On i obrada Ju te san se zajubija s Zvjezdanina prašina i drugih zemalja. Folk, etno, latino, irski Renatom Švorinićem). Poslastica na kraju — folk, fl amenco, celtic, blues, punk — sve su koncertna izvedba skladbe Sky over Grožnjan to žanrovi koji su se mogli čuti s pozornice (Zagreba ko kazalište mladih) Boška Petrovića. CD odlikuju sigurne izved- jednoga od najvažnijih kulturnih događaja be, improvizacije i usvajanje »novih« ideja, a ompaktni disk Zvjezdanina prašina, kao na jugu Poljske. Nakon što su Cinkuši osvoji- Stanićeva harmonika glazbi daje osobnost, svojevrsni hommage redateljici i autorici li Poljsku nastupivši prošle godine kao jedina profi njen i lepršav zvuk koji mami na novo Kbrojnih kazališnih predstava Zvjezdani hrvatska grupa pred 250 tisuća gledatelja na slušanje. Oplemenjena tradicijom i specifi čnim Ladiki, ali i povodom 70. rođendana sklada- tamošnjemu »Woodstocku«, i ove su godine ugođajem, ova glazba postaje najbolji velepo- telja Ladislava Tulača, predstavljen je u Za- svojim energičnim nastupom osvojili mno- slanik naše zemlje u svijetu.
CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ grebačkom kazalištu mladih 6. travnja 2009. gobrojnu festivalsku publiku. (D.H.) CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ glazbeno–scenskim programom. (Ivica Duspara i mladi Doista je malo ljudi koji su svojim nesebičnim BROJ 158, LISTOPAD 2009. 15 CD izlog Bojana Mušćeta
Dino Dvornik Mildreds Urban & 4 Mladen Burna Ultimate Collection Život u ušima Hello Feniks (Croatia Records) (Aquarius Records) (Croatia Records) (Croatia Records) okviru serijala Ultimate Collection po- javila se i kompilacija Dine Dvornika ao u slučaju Joss Stone koja je nakon vrlo rošlo je pet godina od objave »sirovoga«, udeći prema svim vanjskim obilježjima, Ukoja za razliku od izdanja Vidi ove pi- uspješnoga albuma s obradama realizi- ali iznimno čvrsto napravljenoga albuma Mladen Burnać nikako se ne miri s mir- sme sadrži i materijale s njegova posljednja dva rala solidno izdanje s autorskim pjesma- Retro kojim su Urban & 4 malo skrenuli nom plovidbom žabokrečinom hrvatske K P S albuma Svicky i Pandorina kutija ostvarenih za ma, i skupina Mildreds primijenila je istu for- s linija koje su utabali prethodnim izdanjima. estrade, nego pošto poto želi ambicioznijim Orfej i Dancing Bear. Osim toga, kolekcija sa- mulu, ali u našim okvirima. Na prvijencu smo Novo ostvarenje Hello na neki je način povra- pokušajima ostaviti dublji trag. Premda mu se drži i veliki hit Ništa kontra Splita koji Dvornik se uvjerili u njihovu sviračku kompetentnost, a tak na stare staze, na teren emocionalnih pre- glas ne čuje baš daleko, pjevač već gotovo dva za života nije želio pridruživati regularnome Život u ušima trebao je potvrditi i njihova au- ispitivanja nadograđenih preciznom svirkom desetljeća uporno gradi karijeru koja ponekad dijelu svoje diskografi je. Smatrao je to festival- torska stremljenja. Mildreds čine poznati jazz i začudnom mješavinom rocka i elektronike. zalazi u banalnost, ponekad stigne do vrha skim iskorakom, no kada se gleda ukupna disko- glazbenici: Uroš Rakovec, Krunoslav Levačić i Istodobno Urban u pojedinim dijelovima pje- top–ljestvica (hit Ne zovi mala policajce), a neki grafi ja onda pjesma koja je trijumfi rala na Split- Žiga Golob (koji istodobno sviraju i u Transhi- sama kao da ponire još dublje, u doba kada je put neočekivano rezultira intrigantnim djelima skom festivalu jednostavno mora naći mjesto u stria Ensembleu Tamare Obrovac), Blaž Ce- pjevao u Lauferu (stvorio je previše uglednu kao što je vrlo dobar duet s Arsenom Dedićem okviru ovakve kompilacije. Prvi CD uključuje larec i vrsna vokalistica Astrid Kuljanić. Jazzy karijeru, a da bi mu se u bilo kojem trenutku u pjesmi Jer ti ljubiš drugoga. Album Feniks (do- pjesme s prva dva albuma i svojom kvalitetom zvukovi na ovome projektu uspješno se spajaju prigovorilo kako koristi kredite bivšega ben- lazi u kompletu s DVD–om na kojemu su spo- apsolutno nadilazi materijal s drugoga, unatoč sa zatomljenom kvalitetom zabavne glazbe s da). Zanimljivo je da mu se u jednom trenutku tovi) na neki je način nastavak, singer–songwri- tomu što se na njemu nalaze izvrsne skladbe ovih prostora kakvu smo slušali šezdesetih i pridružuje bivši gitarist te grupe Vlado Sim- LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG terski napor spajanja kantautorskog stila (kakav kao što su Junak plaže, Afrika i Žigolo. Izboru sedamdesetih godina 20. stoljeća. Posrijedi je cich Vava, dok se u pjesmi Glas jeka bas gita- LOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG je dominirao na Večeri šansona Zagrebfesta skladbi nema se što prigovoriti, osim što je nepretenciozan album melankoličnoga ugo- re prihvatio Zlatan Stipišić Gibonni. Premda sedamdestih i osamdesetih godina prošloga možda na njemu mjesto trebalo pronaći i Na- đaja ukliješten između jazz manirizama i pop album nema onu privlačnost kao što je bilo u stoljeća) i suvremene produkcije. Rezultat je dahnuće s posljednjeg albuma, pjesma koja ga je pasaža. Zvuči zapravo više kao stilska vježba slučaju ostvarenja Žena dijete, svoje kvalitete njegovo zasigurno najzrelije ostvarenje unatoč stilom i nabojem vratila na stare staze. Ova je nego kao zaokruženo djelo, no Mildreds se otkriva sloj po sloj. Očito se radi o Urbanovu povremenim dubiozama u stihovlju i zalasku u kompilacija još jednom podsjetila na glazbenu time ne moraju zamarati: improvizacija ionako najzrelijemu izdanju koje je napravljeno s mla- glazbeni manirizam ili prenakićenim rješenji- genijalnost Dine Dvornika i svakako predstav- leži u srži njihova prozračnoga i romantičar- dalačkom energičnošću i žestinom. I upravo se ma u produkciji kako bi zvučna slika djelovala lja svojevrstan epitaf, ali istodobno i udžbenik skog izričaja. Upravo zbog toga i ujednačene u tome osjeti sva kompetentnost sjajno uigrane barokno, što je nepotrebno. Dvaput se, uz prije za neke nove slušatelje. kvalitete svih pjesama, ovo nije ostvarenje koje prateće mu četvorke. navedeni duet, kao autor pojavljuje Arsen De- ima vremenski dugi domet, ali se može neop- dić, dok album sadrži i zanimljiv odabir obrada terećeno slušati u svakoj prilici. — Pristao sam bit ću sve što hoće Bijelog dugme- ta i Kao ptica na mom dlanu Pilota. Obje odaju njegovu namjeru da se malo vrati u osamdese- te, što djelomično uspijeva, no spoj bi bio bolji da je produkcija bila nešto funkcionalnija.
Let 3 Martina Vrbos Živa p**ka Oliver Sve moje boje
(Dallas Records) Momenti (Neki Daniels Media) Diskurz rugi album uživo vjerojatno najveće astupni album Martine Vrbos naju- hrvatske live rock atrakcije Leta 3 na (Aquarius Records) godnije je ovogodišnje diskografsko U protivnom Dtržište dolazi opterećen dvostrukim liveru Dragojeviću i njegovim izdava- Niznenađenje. Pjevačicu koju smo sre- nasljeđem: jednim od ponajboljih izdanja uži- čima već je prešlo u rutinu naizmjenič- tali u Putokazima, kao prateću pjevačicu Leta (Dallas Records) vo s ovih prostora snimljenoga prije jednog de- Ono objavljivati studijske i albume uživo 3 i drugih izvođača, voditeljicu MTV–ja i vo- setljeća, indikativnog imena — Živi k**ac — a (ili DVD–ove), stoga ne čudi da je nakon vrlo kalisticu na reklamnim spotovima ovoga puta ako bi zvučao drugi CD Parafa da je isto tako i DVD inačicom recentnoga albu- dobrog izdanja uživo, snimljenoga u pariškoj nalazimo kao autoricu gotovo cijeloga mate- u njemu ostao pjevati Valter Kocijančić? ma objavljenom prije šest mjeseci. Upravo taj Olympiji, njegovoj publici ponuđen još jedan rijala. Ne samo da tekstovi odražavaju zrelost KVjerojatno kao nastupni album riječke DVD najbolje odražava energičnost scensko- takav zapis. Ovoga puta su pjesme doživjele kakvu imaju tekstopisci od zanata, nego glazba punk skupine Diskurz. Dakako, Parafi iz prve ga nastupa Leta 3 i potpuno dočarava njihov nove aranžmane u režiji Alana Bjelinskog i efektnije donosi njihovu poruku. Osim toga, faze imali su mnogo sljedbenika na riječkoj show. Od prošlog albuma uživo do ovoga, Let Ante Gela koji se pojavljuju na omotnici ovit- američka produkcija albuma podigla je na višu rock–sceni i šire, no nijedan od njih nije im se 3 je snimio još tri izdanja, uključujući kontro- ka kao punopravni sudionici projekta. Ono razinu zvučnu sliku te istaknula i njezin glas toliko približio koliko je to uspjelo Diskurzu. verzno Bombardiranje Srbije i Čačka, tako da je što međutim na ovitku ne piše jest vrijeme i na najbolji način — tako da bude prepoznatljiv, Taj mladi bend čak ima i genetske punk ko- svirački bilo dosta prostora za dokumentiranje mjesto održavanja koncerta. Latino prerade a da se istodobno doima kao funkcionalan dio rijene: otac pjevača i gitarista Bojana Bajića je novoga repertoara. Istodobno, valjalo je čuti nekih pjesma imaju zanimljiv učinak (Nedosta- zvučne slike. Svemu tome valja dodati činje- Damir Bajić, gitarist pop–punk grupe Istočni kako to zvuči bez vizualne nadgradnje. Re- ješ mi ti), a čim se za klavirom pojavi Matija nicu da je riječ o vrlo dobro osmišljenim pop izlaz i nedavno reformiranih Ogledala. Ne- zultat je iznad očekivanja, jer je očito kako za Dedić, onda je neminovno da skladbe imaju pjesmama, a singlovi Ostaješ sam i Stara ljubav skriveno oduševljenje iskonskim punk ozrač- svoje autorske i vizualne eskapade Let 3 ima i jazzy prizvuk. Vrhunski odsviran nastup uz uistinu nadilaze većinu hrvatske pop produk- jem bend dokazuje i implementiranjem stripa iznimno jak temelj u sviračkoj umješnosti ben- standardno raspoloženoga Olivera rezultira cije. Martini Vrbos vjerojatno nedostaje kakav Mirka Ilića iz 1977. objavljenoga u Poletu. Da da koji od početka do kraja (na CD–u se nalaze i standardno ujednačenim materijalom. No, skandal da bi jače privukla pozornost medija, je ovo izdanje objavljeno u doba kad je taj strip 32 pjesme) ne spuštaju stupanj žestine koji, da- album se čak mogao snimiti i bez nazočnosti no u glazbenom smislu, u prvoj polovici ove nastao, predstavljao bi kultni relikt. Danas je kako, nadilazi studijske verzije pjesama. Stoga publike jer kurtoazni pljesak uz povremeno godine, njezin album posve sigurno nema kon- tek zanimljivo debitantsko ostvarenje u arhaič- ovaj dvostruki CD ipak ne treba promatrati glasno odobravanje ili pjevanje u na primjer kurencije u kategoriji prvijenaca. noj i anarhičnoj glazbenoj kategoriji. Uz nagla- kao audio verziju DVD–a (ponešto se i razli- Cesarici ipak ne prenosi onu tenziju izvedbe šenije produkcijske zahvate Diskurz bi mogao kuju), nego kao autohtoni album uživo kojim uživo kakvu smo čuli na pariškom albumu. napraviti i ozbiljniji napredak, osobito stoga što grupa zapravo zaključuje jednu fazu u svojemu Unatoč tomu, Momenti predstavljaju još jedan ima sasvim razrađeni glazbeni svjetonazor. U radu. Doduše, s obzirom na famu oko DVD–a oblik Oliverove retrospektive u kojoj nema po- protivnom, ostat će upamćeni tek kao replika i kutije u koju je bio upakiran, prava vrijednost grešnoga poteza, a kao svojevrstan bonus tu je Parafa namijenjena tinejdžerima čiji su roditelji ovoga izdanja pokazat će se tek u godinama izvedba Gibonnijeve pjesme Lipa moja. Album bili autohtoni punkeri. koje dolaze. je obavezno štivo za Oliverove obožavatelje, a CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ ostalima fakultativan predmet. CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZLOG CD IZ 16 BROJ 158, LISTOPAD 2009.
22.30 Hotel Histria 21.00 Istarsko narodno 19.30 Crkva svetog Franje Cantus d.o.o i HDS radionica 46. Glazbena SAM SVOJ MAJSTOR kazalište ASSONANCE elektronička glazba PETI INSTRUMENT Petra Kušan, violončelo tribina Pula Program: Karača*, A.Horvat, Nježić*, baletna večer Danijel Detoni, klavir Seletković*, Brajković*, Magdić*, Koreografija: Svebor Sečak Program: Nježić*, Klobučar*, B. Šipuš, 119.9. 5. – 8. 11. 2009. Tanodi*, Đurović*, Ivičević*, Bukvić*, Solisti Baletne trupe Croatia Ligeti, Dedić, Božičević*, Detoni Kuljerić, Kempf Gudački kvartet Sebastian Me unarodni Susreti generacija u Davorka Horvat, sopran znaku praizvedbi Program: Josipović, Njirić, Ruždjak*, 21.00 Istarsko narodno dani jazza Glojnarić*, Igrec, Lisjak, Majurec*, kazalište etvrtak, 5.11. Čop*, Uhlik*, Đurović*, Palanović, DUBROVAČKI KANTUNI _ Stefanović, Drakulić*, Cossetto... povodom 70 godina života Đele Jusića Mala dvorana Vatroslava Zagrebački akademski kvartet gitara / Lisinskog, 20. — 23. 19.30 Predvorje Istarskoga Srđan Bulat, Mario Husnjak, Emina narodnog kazališta 11.00 Hotel Histria / Kavana listopada 2009. Petak, 6.11. Trivanović i Diana Penezić Obilježavanje 60 godina Glazbene škole PREDSTAVLJANJE EKMELIC MUSIC Matija Novaković, fagot SOCIETY Antonela Malis, sopran Ivana Matetića-Ronjgova, Pula 11.00 Hotel Histria / Kavana FOLKLOR SE VOLI I U ŠKOLI Žarko Ignjatović, gitara, Slavko Kovačić, Bruno Krajcar, klavir Utorak, 20. 10. Diego Vitasović, roženice, vidalice, sopelica, PREDSTAVLJANJE PROJEKTA klarinet, Tomaž Svete Marie Spaeman, violončelo mala roženica SPLITHESIS Mješovita vokalna skupina Nešpula, James Carter Quintet (SAD) Danijel Vitasović, roženice, vidalice, šurle, Dirigentica: Tatjana Merkl Krstičević, Božičević, Ivičević James Carter, saksofoni mijeh Tereza Kesovija Corey Wilkes, truba Mateo Blašković, mijeh Sara Erman, šurle Gerard Gibbs, klavir 12.00 Circolo _ Hana Fajtović i Asja Fajtović, violine Ralphe Armstrong, bas Valter Bašić, trieština i harmonika POSEBNI SASTAVI - Trio Solenza Leonard King, bubnjevi Davorka Horvat, sopran Subota, 7.11. _ Mario Čopor, klavir Vodeći jazz saksofonist mlađe ge- 20.00 Istarsko narodno Bruno Philipp, klarinet neracije ponovno dolazi u Zagreb, kazalište Program: Magdić*, Jelaska*, Bergamo, Bobić*, Shehu*, Ruždjak... 12.00 Katedrala Uznesenja Nedjelja, 8.11. no ovaj put sa svojim kvintetom. Svečano otvorenje 46. Glazbene tribine Pula Bla ene Djevice Marije U ČAST STVARALAŠTVU 16.30 Hotel Histria / Kavana ELIZABETIN SVIJET 12.00 Kazalište Pu kog povodom 60 godina života Đeni Dekleva- Elizabeta Zalović, orgulje TRIBINA Srijeda, 21. 10. Radaković, 80 godina života Neva Begović, violončelo otvorenog u ilišta Pore Glazbeno nakladništvo - notena i knjižna Adalberta Markovića, 100. obljetnice Program: Šulek* - povodom 95. obljetnice POBJEDNICI MEĐUNARODNIH Uz 75. rođendan Davora Kajfeša i izdanja rođenja Brune Bjelinskog te 50 godina rođenja, Brkanović*, Lazarin*, NATJECANJA U 2008. I 2009. 50. obljetnicu Zagreb Jazz Quarteta Seletković, Živanović, Davidović, Sedak, stvaralaštva Pavice Gvozdić Knešaurek*, Josipović GODINI Haluza, Matić Ladislav Fidri, truba Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Đana Kahriman, violina Boško Petrović, vibrafon Dirigent: Mladen Tarbuk Kristian Keil, klavir Solisti: 19.30 Circolo Domagoj Gušćić i Azra Medić, klavir Davor Kajfeš, klavir István Römer, gitara 16.30 Hotel Histria / Kavana četveroručno Mario Mavrin, bas DAMA I DVA KAVALIRA Jože Haluza, violina TRIBINA Juraj Majstorović, gitara Pijanisti: Silvije Glojnarić, bubnjevi Milan Čunko, viola Glazbeno nakladništvo - diskografija Mia Ćojbašić i Ivan Šverko, duo harmonika Berislav Arlavi Pavica Gvozdić, klavir Šaban, Haluza, Seletković, Pandurić, Program: P.Dešpalj / povodom 75 godina Povod ovomu ekskluzivnom kon- Katarina Krpan Program: Đ.Dekleva-Radaković*, Tarbuk, Kekić života, Stefanović*, Bukvić*, Njirić*, certu jest obilježavanje 75. rođenda- A.Marković*, B.Bjelinski, F.Parać, Vladimir Mlinarić Čuperjani*, Juranić*, Šulek / povodom na Davora Kajfeša i 50. obljetnice S.Horvat Program: Majurec*, Tarbuk*, Čop*, 95. obljetnice rođenja, Bužleta*, Zagreb Jazz Quarteta. Leskovic* Foretić*
etvrtak, 22. 10. ZAGREBFEST 2009. RE:NEW MUSIC je kulturni projekt koji se temelji na 12 međunarodnih partnera i 22 ansambla iz 11 Monty Alexander Trio (JAM) Pedesetšesti Zagrebfest održat će se 27. studenoga 2009. u dvorani europskih zemalja koji čine platformu za preko 170 Studentskoga centra u Zagrebu. Između 72 skladbe dospjele na Natje- izvedbi godišnje, brojne skladateljske radionice i Monty Alexander, klavir rezidencije. Raznolikost ansambala stvara uzbudljive čaj Hrvatskoga društva skladatelja stručna komisija odabrala je 15 koje mogućnosti uspostave dinamične platforme za Hassan Shakur, kontrabas stvaranje kontakata na kojoj se mogu raspravljati će biti izvedene na festivalu. To su: Zagrebačka puca Rajka Suhodolčana teme od zajedničkog interesa za partnere i njihovu Georges Fludas, bubnjevi i Tomislava Barana, To mora da je ljubav Vinka Barćota, Pogled Marka glazbenu okolinu te poduzeti zajedničke radnje u RE:NEW MUSIC Legendarni pijanist s Jamajke, koji tom smjeru. Bringing the best of new music across Europe. Tomasovića i Maria Vukelića, Ne boj se Petra Eldana i Maje Perfi ljeve, RE:NEW MUSIC je iniciralo Vijeće nordijskih skla- je svirao s veličinama poput Franka Odlaziš Dražena Buhina i Lea Totha, Bolje je da nikog nemaš kantau- datelja, a koordinira ga i njime upravlja Dansko dru- Sinatre, Raya Browna i Boba Mar- štvo skladatelja u Kopenhagenu. Projekt je sufinan- torice Mili, Još tango zaplesati znam Andree Baković, Budi moja ljubav ciran iz programa EU kulture 2007 - 2013 i nordijskog leya, obećava nezaboravan nastup Dade Belkovića, Neveru čekam ja Igora Šokote, Mala, što mi radiš Ema- vijeća ministara te uz pomoć doprinosa 12 projektnih sa svojim Triom onim sretnicima partnera. studeni 2008. - listopad 2010. nuela Milkovića, Osamnaest crvenih ruža Zorana Mišolongina i Albine Cilj projekta RE:NEW MUSIC je stvoriti mrežu skla- koji uspiju ući na njegov zagrebački datelja, ansambala, informativnih centara i institucija November 2008 - October 2010 Štimac, Sve je moje plavo Dalibora Paulika i Milivoja Pašičeka, Utjeha u kulturi, muzičkih obrazovnih institucija, strukovnih koncert. za mene Roberta Grubišića i Roberta Pilepića, Konobar Luke Bulića i udruga skladatelja, muzikologa i izvođača kako bi se suvremena glazbena produkcija približila široj pu- Lee Dekleva te Pjesma Ines Prajo. blici, a suvremeni skladatelji izašli iz skučenosti kulturnog kruga vlastitih zemalja. Skladbama će biti pridružene još tri koje je direktor festivala Hrvoje Cilj projekta RE:NEW MUSIC je imati što Više izvedbi Petak, 23. 10. nove glazbe živućih skladatelja u što Više zemalja i Hegedušić naručio od naših najuspješnijih autora: Borisa Đurđevića, od strane što Više ansambala.
Juvavum Brass featuring James Mire Buljana i Ante Pecotića. Pjesme će se izvoditi uživo uz festivalski RADIONICA LUCA BREWAEYSA Morrison (A/AUS) orkestar te uz prijenos Hrvatske radiotelevizije. • Muzička akademija 21-9-2009, 10.00 - 12.00 Australski genij James Morrison Odabrana djela natjecat će se za tri nagrade za najbolje skladbe prema 22-9-2009, 10.00 - 12.00 koji je pretprošle godine oduševio odluci žirija (prva nagrada Grand Prix 10.000 kuna, druga 6.000 kuna 23-9-2009, 10.00 - 12.00 zagrebačku publiku, nastojat će to i treća 4.000 kuna), zatim za nagradu za najbolju pjesmu prema odluci RADIONICA LIDIE ZIELI SKE “Sonic landscape of the town“ ponovno učiniti uz podršku sjajnog publike u dvorani (8.000 kuna) i za nagrade žirija za najbolji tekst, • Muzička akademija ansambla austrijskih puhača. najbolji aranžman, kao i za najbolju izvedbu (sve po 4.000 kuna). Uz 9-10-2009, 10.00 - 12.00 prošlogodišnju pobjednicu Lidiju Bačić, na Zagrebfestu 2009. nastupit 10-10-2009, 10.00 - 12.00 Organizacija: Jazz klub Zagreb • Hrvatsko društvo skladatelja www.renewmusic.org će Mario Battifi acca, Luka Bulić, Azzuro, Grupa Garcia, Esmeralda 12-10-2009., 10.00 - 12.00 Hrvatskoga društva skladatelja Kresina, Varaždin Jazz Band, Kvartet Gubec, Andrea Baković, grupa i Koncertna dvorana Vatroslava Veliki odmor, Matija Katanić, Igor Šokota, Dado Belković, a priređe- Lisinskog na su i još poneka iznenađenja.