Mostar, XLIX., 2, Rujan 2017

Mostar, XLIX., 2, rujan 2017.

SADRŽAJ

PROVINCIJALOVA RIJEČ 4 Fra Jozo Zovko proslavio Zlatnu misu 37 Fra Rade Vukšić proslavio Zlatnu misu 37 IZ GENERALNE KURIJE 5 Promjene osoblja i službi – kolovoz 2017. 38 Zahvalno pismo Generalnoga ministra Polaganje svečanih zavjeta 39 Reda manje braće 5 Akademija u povodu 100. obljetnice Prihvaćene izmjene u Provincijskim Statutima 6 spašavanja djece od gladi 40 Nova generacija postulanata 40 IZ ŽIVOTA PROVINCIJE 7 Duhovna obnova u Misiji Thurgau-Schaffhausen 7 Naši pokojnici 41 Provincijsko hodočašće u Fatimu 2017. 8 Preminuo fra Vinko Dragićević 41 Duhovna obnova hkm Bern 2017. 9 Pokojnici 43 Duhovna obnova u Mostaru 11 Župa Izbično proslavila IZ FRANJEVAČKOG I REDOVNIČKOG SVIJETA 44 100. obljetnicu svoga postojanja 17 Godišnji susret predsjednika Hodočašće franjevačkih novaka Konferencija OFM u Rimu 44 Južnoslavenske konferencije u Asiz 19 Preminuo fra Bonaventura Duda 44 Duhovna obnova u Konjicu 20

Cjelovima vjere oni posvetišu našu zemlju 21 Iz života crkve U HRVATA 46 Fra Ivan Sesar imenovan Skup o 50. obljetnici Ravnateljstva generalnim prokuratorom Reda 21 dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu 46 Fra Iko Skoko imenovan Homilija nadbiskupa Hranića na misi SHKM-a 47 generalnim vizitatorom za kustodiju u Albaniji 21 Završena Đakonska pastoralna godina 49 General Franjevačkoga reda na Humcu 22 Priopćenje s 70. redovitoga zasjedanja General Franjevačkoga reda na Širokom Brijegu 23 Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 49 Prezbitersko ređenje u Mostaru 24

Obnova zavjeta u Zagrebu 26 VATIKAN 51 Polaganje prvih zavjeta Papina poruka za 32. Svjetski dan mladih, 2017. 51 franjevačkih novaka na Humcu 27 Oblačenje franjevačkoga habita 29 VIJESTI 55 Mlada misa fra Alena Pajića 30 Fra Vendelin Karačić proslavio Zlatnu misu 33 ADRESAR 65 Mlada misa fra Augustina Čordaša 35 Raspored osoblja 65 Mlada misa fra Zvonimira Pavičića 36

MIR I DOBRO, Mostar, XLIX., 2, rujan 2017., službeno glasilo IZDAJE: Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM Franjevačka 1, pp 153, 88 000 Mostar; tel.: (036) 333-525, faks: (036) 333-526 Mreža: www.franjevci.info E-mail: [email protected] UREDIO: fra Stanko Ćosić ODGOVARA: fra Miljenko Šteko, provincijal NASLOVNICA I POLEĐINA: Mozaik, Humac. LEKTORIRALA: Irina Budimir Zaključeno: rujan 2017. Računalni slog: FRAM-ZIRAL; Tisak: Franjevačka tiskara FRAM-ZIRAL, Mostar, 2017.

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 3 PROVINCIJALOVA RIJEČ

Draga braćo! Ljudi, kojima je stalo do njihova istinskoga duhovnog života, ne propuštaju ni jednu priliku da taj život bude još intenzivniji. Zato se služe svim raspoloživim sredstvima i ne propuštaju darovane prigode. Oni znaju da život u izobilju na ovome svijetu ima samo onaj u čijoj se duši nastanila Božja milost. A takav se čovjek poznaje već po svojoj vanjskoj pojavi. Prije svega on je jednostavan i malen, sluga. Sveti je Franjo sebe i svoju subraću nazvao manjom braćom jer je susreo Velikoga i spoznao sebe u pravoj slici kao malenoga. Kad je netko malen i jednostavan, to je najočitiji dokaz da je susreo Boga – kaže franjevačka filozofija života. Nadalje, onoga tko ima izobilje duhovnoga života krasi zahvalnost. Na usnama su mu stalno riječi zahvale, a najviši mu je čin zahvale svim srcem i pobožno slavljena svagdanja Presveta Euharistija, koja na grčkom i znači “zahvala”. Daljnja je oznaka čovjeka koji živi duhovno obilje života vedrina u srcu popraćena i vidljivošću na licu i ponašanju. Naš sv. serafski otac Franjo nije podnosio namrgođeno lice nekoga brata. Namrgođen može biti samo onaj tko živi u grijehu, smatrao je on. Franjina je logika bila: Ako si namrgođen, znači da ti grijeh pritišće dušu. Idi, is- povjedi se pa budi opet vedar! Pozvan si i dužan si živjeti vedrinu i darivati radost, a ne tugu drugima. Braćo, pred nama je nova školska i pastoralna godina. Ne propu- štajmo darovane prigode kako bismo pokazali da smo istinski sinovi sv. Franje. Gospodin vam dao mir i vedrinu života!

Fra Miljenko Šteko, provincijal

4 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. IZ GENERALNE KURIJE

Zahvalno pismo Generalnoga ministra Reda manje braće

Dragi fra Miljenko i draga braćo južnoslavenske jegu i Imotskom mogli smo vidjeti istinsku i nevje- Konferencije rojatnu vrijednost trajnoga otpora tijekom stoljeća, mučeništva i vjernosti koju ste održali. Zaista, kao što govori Tertulijan: krv mučenika sjeme je novih Gospodin vam dao mir! kršćana! Bilo je veoma korisno čuti vaša razmišljanja o Zahvaljujemo vam na divnoj prigodi koju ste stvarnosti života u provincijama Konferencije. U oba nam dali prošloga mjeseca te smo mogli posjetiti naša susreta: s provincijskim ministrima i definito- vašu Konferenciju. Bijaše to nezaboravno iskustvo rima, veoma nam se dopala vaša iskrenost i otvo- za sve nas. Stoga vam želimo iskazati svoju duboku renost i na tome vam zahvaljujemo. Upravo zbog zahvalnost za predivno i franjevačko gostoljublje s toga bogatstva, u budućnosti, trebamo predvidjeti molbom da tu zahvalnost prenesete svoj braći. dovoljno vremena kako bismo omogućili veću raz- Ti i članovi Konferencije zajedno s generalnim mjenu tijekom sljedećega posjeta. definitorom, fra Ivanom, naporno ste pripremali, uz Braćo, nakon tako bogata i snažna posjeta vašoj izvrsnu organizaciju, naš dolazak koji nam je omo- Konfrenciji osjećamo blizinu sa svima vama. Osim gućio stjecanje stvarnog uvida o tome tko ste, gdje i u susretima tijekom zasjedanja Konferencije, bilo je kako djelujete te koje je vaše poslanje u područjima zaista plodonosno radovati se trenutcima opušta- u kojima živite. Uz to uspjeli smo upoznati i diviti se nja koje smo zajedno proživjeli uživajući u mjestima vašoj bogatoj povijesti, tradiciji i snažnom identite- kao što su Split i Trogir, koji su sjajan ogled ljepote tu naroda Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Napo- vaših zemalja. sljetku, vidjeli smo kako vaše djelovanje nastavlja davati značajan doprinos Crkvi i svijetu. Uz najbolje želje, zahvalni Od prve večeri u Zagrebu, uživali smo u toplini i dobrom raspoloženju braće i vjernika koji dijele fra- Fra Michael Perry, OFM, generalni ministar njevački duh. Veoma nam se dopao susret s kardi- Fra Julio Cesar Bunader, OFM, generalni vikar nalom Bozanićem i s našim bratom nadbiskupom Fra Caoimhin O Laoide, OFM, generalni definitor Stanislavom Zoreom, OFM, ali još nas je više zadivio Fra Ignacio Ceja, OFM, generalni definitor susret s mladima iz vaših zemalja. Susret s mladom braćom u početnoj formaciji i zanos koji smo iskusili Fra Nicodeme Kibuzehose, OFM, generalni definitor na euharistijskom slavlju na Humcu zajedno s člano- Fra Lino Greg Redoblado, OFM, generalni definitor vima Franjevačkoga svjetovnog reda i franjevačke Fra Ivan Sesar, OFM, generalni definitor mladeži ulijeva nam veliku nadu u budućnost Crkve. Fra Valmir Ramos, OFM, generalni definitor Izuzetno svjedočenje braće i ljudi koji su održali Fra Antonio Scabio, OFM, generalni definitor vjeru tijekom mračnog vremena progona i tlačenja Prot. 107745 - 25. srpnja, 2017. čvrst su temelj vjere vašega naroda. U Širokom Bri-

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 5 P rihvaćene izmjene u Provincijskim Statutima

Dekretom Generalnoga Ministra (prot. br. 107519/ vincijskim Statutima izglasane na našemu Provincij- S187-17), a sukladno odluci Generalnoga Definitori- skom kapitulu 2016. Odobrene dopune i izmjene će ja od 19. srpnja 2017., odobrene su izmjene u Pro- biti tiskane u novome izdanju Provincijskih Statuta.

6 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. IZ ŽIVOTA PROVINCIJE

D uhovna obnova u Misiji Thurgau- Schaffhausen

Prošli vikend, 24. – 26. ožujka 2017., u našoj Misiji bila je Duhov- na obnova koju je predvodio don Damir Stojić. Program se odvijao na dva mjesta: u Schaffhausenu je svaku večer bio prigodni duhovni program, a u Münsterlingenu (TG) imali smo susret u nedjelju od 9 do 12 sati. Don Damir je vjernike tri dana duhovno (u)vodio u stvarnost odnosa s Bogom na temelju Isu- sovih riječi: “Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti. Uzmite jaram moj na sebe, učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete Petar Bulajn i Tino Krvavica. Oni ditelja Misije fra Mike Stojića. spokoj dušama svojim. Uistinu, su svojom poticajnom i proživlje- Svake večeri, nakon programa jaram je moj sladak i breme moje nom pjesmom oduševili nazočne imali smo druženje uz Korizmenu lako.” (Mt 11, 28-30). i potakli ih da i sami kliču pjevaju juhu. Ove godine prihodima od Don Damir je izlagao Riječ Bož- i slave Gospodina pjesmom, riječ- Korizmene juhe želimo pomoći ju i svoje izlaganje potkrijepljivao ju, životom, odlukama, djelima... siromašnima u Domovini preko primjerima iz života koji ukazuju Duhovna obnova bila je zaista Caritasa i Kruha sv. Ante (Gospić, da je Riječ Božja istinsko svjetlo i poticajna, izgrađujuća i konstruk- Požega, Križevci i Sarajevo). Hvala vodič onima koji je prihvate. Na- tivna. No, odziv ljudi nije bio zado- svima na svim prilozima na ovu žalost, često se događa da ljudi voljavajući. Na Duhovnoj obnovi nakanu. niti ne probaju suočiti se s Rječju bilo je vjernika iz drugih misijskih Zahvaljujemo don Damiru koji Božjom pa je odbacuju, a zapravo zajednica iz Švicarske i Njemač- je ovih dana bio na raspolaganju ostaju uskraćeni za veliko životno ke koji su nam jako zahvalni što vjernicima koji su ga trebali. Nek bogatstvo. smo pozvali don Damira koji nam nas dragi Bog sve blagoslovi da Mnogi vjernici tražili su prigo- je dobro pomogao u vjerničkom sve ovo što je posijano uz Božji du da se kod don Damira ispovje- korizmenom hodu prema prosla- blagoslov urodi plodom u srcima de ili da snjim osobno razgovara- vi Uskrsnuća. slušatelja, u životu i u obiteljima. ju. Program je tako bio osmišljen Za vrijeme obnove vjernici su da su mnogi dobili tu priliku. također naveliko iskoristili prigo- Fra Mika Stojić, voditelj Misije Don Damira prate dvojica svira- du za sakrament pomirenja kod ča, članovi benda Božja pobjeda: fra Ivana Milanovića i našega vo-

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 7 P rovincijsko hodočašće u Fatimu 2017. prigodom 100-te obljetnice Gospinih ukazanja u Fatimi

Naša je Provincija organizirala i sprovela hodoča- vojčici Bernardici Soubirous. Objavila joj se kao Bez- šće u Fatimu, Lourdes i Santiago de Compostela od grješno Začeće. Bernardica ju je vidjela 18 puta i od 26. veljače do 14. ožujka 2017. godine. Hodočastilo nje primila poruke i tajne. Lourdes je postao najveće se u dvije skupine, a bila su to zapravo dva hodoča- marjiansko hodočasničko mjesto u Europi. šća. Slijedeći, četvrti dandoveo nas je u Loyolu u rodni Prvo je započelo u nedjelju, 26. veljače u večer- dvorac svetoga Ignacija Loyolskoga, osnivača reda njim satima. Krenulo se iz Hercegovine,nakon za- Družbe Isusove. A navečer smo već stigli u svetište jedničkoga okupljanja primili smo hodočasnički sveto Jakova apostola u Santiago de Compostela. blagoslov pred crkvom u Međugorju. Putovalo je 64 Sudjelovali smo na svetoj misi za hodočasnike koja hodočasnika. se slavi svakog dana u podne i završava poznatim U Padovi smo se duhovno okrijepili slavljem sve- kađenjem. Velikoga kadionika (Botafumeiro) teš- te mise u svetištu svetoga Ante. Obišli smo i sveti- koga oko 80 kilograma i visokog 1,6 metara, njiše šte svetoga Leopolda i svete Justine u čijoj se crkvi uvježbani tim od muškaraca obučenih u crnu odje- nalazi tijelo sveto Luke evanđeliste. Neraspadnuto ću (tiraboleiros). Kadionik postiže tijekom kađenja tijelo svetoga Leopolda je još uvijek izloženo i može brzinu i do 70 km na sat. Nešto veličanstveno! se častiti. Samo se prvu noć putovalo, ostalih dana Odatle smo putovali za Fatimu. U Fatimi se Bla- putovalo se po danu, a noću odmaralo u hotelima. žena Djevica Marija – Kraljica svete krunice, ukaza- Drugoga smo dana slavili svetu misu u bazilici biv- la malim pastirima Jacinti, Franji i Luciji 13. svibnja še papine palače u Avignonu u Francuskoj. Uvečer 1917. godine. Djeca su je vidjela šest puta, svakoga smo već stigli u Lourdes. Tu smo boravili dvije noći trinaestoga u mjesecu te godine. Poznate su i tri fa- i dva dana. Imali smo vremena obići sva znameni- timske tajne koje je Gospa priopćila vidiocima. ta mjesta i obaviti razne pobožnosti na tom mjestu. I u tom je svetištu vladao zimska ugoda. Istina Zimsko je razdoblje pa nema službenoga molitve- imali smo proljetno vrijeme. Hodočasnika je u sveti- nog programa. Hodočasnika je vrlo malo. Imali smo štu bilo malo, pa je i program u svetištu bio umanje- dovoljno vremena za svoje molitve. U Lourdesu se niji. No, mogli smo imati više vremena na raspolaga- 1858. godine Blažena Djevica Marija ukazala dje- nje i postići sve što smo željeli i htjeli. Iz Fatime smo

8 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. posjetili i neka znamenita mjesta kao što su Batal- Vozači Globtura iz Međugorja Tomislav i Robert ha, Nazare i Alcobaca. I u Lisabonu smo slavili svetu su svih tih sedamnaest hodočasničkih dana uprav- misu u svetištu svetoga Ante koje je sagrađeno na ljali volanom i znalački prevezli preko osam tisuća njegovoj rodnoj kući. Obišli smo i spomenik Kristu kilometara. Prva je skupina imala vodiča gospodina kralju, samostan svetoga Jeronima, utvrdu Belem i Vladu Rukavinu iz Zagreba, a druga skupina gospo- druge znamenitosti glavnoga grada Portugala. dina Draženka Marijanovića iz Mostara. Prva skupina hodočasnika vratila se u Split iz zrač- Duhovno vodstvo u obje skupine preuzeo je fra ne luke u Lisabonu u ponedjeljak 6. ožujka. Stipe Biško. U Fatimi i Lisabonu se prvoj skupini pri- A druga skupina je istim zrakoplovom doletjela iz ključio provincijalni vikar dr. fra Ivan Ševo posljednja Splita u Lisabon. I opet su bila 64 hodočasnika, samo dva dana i prva dva dana drugoj skupini hodočasni- je njihov hodočasnički put započeo u Fatimi i doveo ka. S njim je bio nazočan i vlasnih G-toursa gospo- ih ponovo do Međugorja 14. ožujka. Uglavnom je din Davor Ljubić, koji je to hodočašće u suradnji s istovjetan program. Malih, neznatnih izmjena je Provincijalatom organizirao i sproveo. bilo. Tako je druga skupina imala prigodu navratiti u Neka Majka Marija blagoslovi sve sudionike i sve grad Carcassonne u Francuskoj i razgledati jedan od oni koji su hodočasnike pratili molitvama i htjeli su- najsačuvanijih srednjovjekovnih gradova opasan djelovati u bilo kojem obliku s njima. dvostrukim gradskim zidinama.

D uhovna obnova HKM Bern 2017.

Ovogodišnju duhovnu obnovu u Hrvatskoj katoličkoj misiji Bern, koja je bila od 31.3. do 2.4.2017. godine, održao je prof. dr. fra Ivan Sesar, generalni definitor franjevačkoga reda u Rimu. Tema je bila: „Preko patnje i boli do uskrsne radosti“. Voditelj je že- lio potaći vjernike, kako u ovom korizmenom vremenu u ščeki- vanju Uskrsa, preko patnje i boli, po primjeru Isusa Krista, doći do uskrsne radosti. Kroz tri navedena dana i na tri mjesta u misiji: u Langenthalu, Bernu i Thunu, pozvao je vjernike da obnavljaju ono porušeno korak, susresti se sa samim so- zorio kako mladi čovjek danas u svome životu i da to vrate u pr- bom. S druge strane je činjenica, troši zdravlje, da bi zaradio novac, votno stanje, kroz pravi kontakt i da današnji čovjek boluje od ne- a kada bude u starosti, onda će taj razgovor s Bogom, u molitvi. Mo- dostatka vremena. Ni u obitelji, novac dati za zdravlje. žemo zajednički razmišljati, na- ni u društvu, ni u životu, nikada Subotnje predavanje kako, u glasio je voditelj, ali svaki od nas nemamo vremena. A naši stari, kontekstu zadane teme, preko osobno mora poduzeti korake, baš su uvijek imali vremena jedni patnje i boli doći do uskrsne ra- uzeti vremena i vratiti se duhov- za druge. Ostaje vječno pitanje: dosti, počeo je voditelj konstata- nom životu. Pri tome je prven- Kako rasporediti vrijeme danas? cijom, da je Bog stvorio čovjeka stveno najvažnije pronaći mir u Ipak je činjenica da nam Bog daje sebi slična, slobodna i kao jedino svojoj duši, što je prvi cilj svako- uvijek „komadić vremena“. Istina razumno biće, koji si kao takav ga od nas. Sv. Augustin je rekao: je da je stres velika poteškoća da- uvijek s pravom postavlja pitanje: „Za sebe si nas stvorio Gospodine našnjega čovjeka, ali ne uzimaj- tko je on zapravo, kamo ide i koji i nemirno je srce naše, dok se ne mo zalogaje, koje ne možemo po- je cilj njegova djelovanja i života. smiri u tebi“. Stoga treba biti prvi jesti, naglasio je voditelj, te upo- Kao što sportaši imaju jasne

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 9 Pobožnost križnoga puta stara je kao i kršćanstvo te kao takva može pokazati proživljavanje Isu- sove muke kao djelo biblijske duhovnosti i promišljanja koje nas može učvrstiti u istini, nadi ljubavi i vjeri. U Isusovu križnome putu sažeti su svi oblici ljudskoga trpljenja: odbačenost, poniženje, tjelesna bol, smrtna borba, žalost i različite moralne patnje. Kristova muka je lijek i uzor, naglasio je sv. Toma Akvinski, te kao takva do- statna i može obuhvatiti čitav naš život te biti uzor krijeposti, ljubavi, strpljivosti, poniznosti i posluš- nosti. ciljeve, zbog čega tako naporno Stvarno pitanje ostaje o na- treniraju, tako bismo i mi kršćani šim kršćanskim dužnostima Svaki od nas nosi svoj križ po- trebali promatrati cilj Isusa Krista, nedjelje, obiteljske i osobne put Isusa, koji je križem uzeo naše Blažene Djevice Marije i mnogih molitve,bračnih i roditeljskih duž- boli i naše rane te postao zadušni- drugih svetaca te to pitanje kon- nosti. Isus ostaje za nas Put, Istina, ca našega mira. Na svakoj postaji kretno postaviti i tražiti odgovo- Pravda, Ljubav i Život. Voditelj se s križnoga puta Isus uzima naše gri- re, što očekujemo u svome životu, pravom pita, možemo li dati ono jehe i grijehe čitava čovječanstva, konkretno rečeno, što očekujemo i što nemamo, te naglašava da čo- jer kao Bog, koji je postao čovjek, od ove duhovne obnove. Znamo li vjek mora ljubiti samoga sebe, da trpi za svakoga čovjeka i svakome mi uistinu, što je porušeno u naše- bi takvom ljubavlju mogao pošti- želi donijeti spasenje po uzdignu- mu duhovnome životu i što treba i vati i voljeti brata pored sebe te ću na drvo križa. Stoga trebamo kako treba obnoviti?, pita se vodi- čuvati svoje zdravlje, jer smo svi pripraviti svoja srca i obnoviti se, telj, te naglašava da se i on želi s hramovi Duha Svetoga. Egoizam očistiti od grijeha i tako primiti nama duhovno obnoviti. je suprotnost od ljubavi i pošto- milosrđe darovano Kristovim krivanja dostojanstva samoga sebe. žem. Prije nego što je analizirajući Prvi korak je da budemo sami svaku postaju Isusova križnoga sebi iskreni, te poput sv. Franje Osobito je važno da nam obitelji budu kolijevke ljubavi, kršćansko- puta, voditelj je pozvao vjernike Asiškoga, da vrijedimo samo ono- da se uvijek ponovo prepoznaju liko koliko vrijedimo pred Bogom ga odgoja i crkve u malome, kako je 2. vatikanski koncil naglasio. u pojedinim osobama s križnoga i ništa više. U daljnjem izlaganju, puta te da nosimo svoje životne Nedjelja je bila vrhunac duhov- naglašeno je da je čovjek prven- križeve, unatoč padovima, te da ne obnove. Zajedno s misiona- stveno biće odnosa, te da križ jedni drugima pomažemo u no- rom voditelj je služio sv. mise u najbolje ilustrira kako se odnos šenju njihovih križeva. prema Bogu treba izjednačiti s Langenthalu, Thunu i Bernu. Na odnosom prema čovjeku, odno- prva dva mjesta voditelj je op- U propovijedi se voditelj osobi- sno da ljubav prema Bogu uvijek širnim uvodom u Kristov misterij to osvrnuo na nedjeljno evanđe- uključuje i ljubav prema čovjeku. Muke i Uskrsnuća, a kasnije u sa- lje o Lazarovu uskrsnuću, te po- držajnoj propovijedi, povezanoj s zvao vjernike da u svim životnim Čovjekova sloboda daje čovje- situacijama ne zaboravimo da je ku istina mogućnost, da se uvijek čitanjima pete korizmene nedjelje, sažeo glavne misli teme du- Bog uvijek uz nas, i da ga uvijek treba osobno odlučivati za dobro boli suza u našemu oku. Uvijek i Boga ili za zlo i protiv Boga. hovne obnove, kako preko patnje i boli stići do uskrsne radosti. se trebamo nadati u Božju pomoć Boga se može i treba upoznati i Božji blagoslov i moliti Boga za U prepunoj crkvi sv. Križa u Ber- prvenstveno kroz Bibliju kao Riječ zdravlje, uspjeh i mir. Osobito u nu, voditelj je na početku sv. mise Srca Božjega u ljudskome srcu. našim obiteljima treba vladati mir, pozvao sve prisutne da kroz ispit To se postiže svakodnevnim ljubav i dobrota. savjesti prema križnim postajama čitanjem Sv. pisma i pretakanjem obnovimo sebe i svoju vjeru. Ne zaboravimo da onda kada Riječi Božje u ljudski život. mislimo da nismo uslišani i da nas

10 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. je Bog zaboravio i da mu je sve sve- svoga brata i kao samoga sebe. ski dar od 10.000 švicarskih fra- jedno, da upravo tada po primjeru Nakon nedjeljnih svetih misa u naka franjevačkom samostanu, a Isusa vidimo da ni Njega Bog nije svim navedenim mjestima je tra- prošle 2016. godine darovano je poštedio grozote križa, ali da ge je dicionalno bila korizmena juha, 3.000 švicarskih franaka za obno- ipak nakon smrti uzdigao uskrsnu- zapravo dobar gulaš, te su vjernici vu vukovarskoga tornja. ćem. Stoga vjerujmo da će i nama ostali u dvoranama u zajedništvu U ovogodišnjoj uskrsnoj če- uzeti za dobro strpljivost i podnese- i nakon euharistije. stitci misionar je uputio želju nu patnju. Zaradu od tih aktivnosti, milo- vjernicima da uvijek iz svojih sla- Čitava Biblija sadržana je u rije- stinje tih dana duhovne obnove bosti uskrisavaju s Kristom i da čima iz prve Ivanove poslanice, da nadopunjenu iz Kruha sv. Ante, se stalno duhovno obnavljaju te je Bog Ljubav i tko želi ostati u Bogu misijskoga Karitasa, u iznosu od da im ovo preduskrsno vrijeme treba ostati i u Ljubavi prema svo- 10.000 švicarskih franaka , osob- bude vrijeme istinskoga obraće- me bližnjemu, zaključio je voditelj no će odnijeti i najpotrebnijima nja i intenzivnoga upoznavanja s ovogodišnje duhovne obnove u u Vukovaru predati misionar fra otajstvima Kristovim i da im Uskrs Hrvatskoj katoličkoj misiji Bern, Gojko, 24.7.2017. na nedjeljnoj bude osobni blagdan, koji će uvi- fra Ivan Sesar. Pozvao je vjernike župnoj misi u franjevačkome sa- jek trajati. da ne govore samo o ljubavi pre- mostanu, na koju poziva sve vjer- ma bližnjemu, nego da ga ljubi- nike misije za vrijeme ljetnoga Fra Gojko Zovko mo, da ne mrzimo ljude poradi odmora. grijeha i ne ljubimo grijeh i zablu- Inače Hrvatska katolička misija de poradi ljudi, nego da svakoga Bern posjetila je 2011. Vukovar i čovjeka procjenjujemo po snazi pri tom posjetu darovan je misij- njegove volje i da ga ljubimo kao

D uhovna obnova u Mostaru

Nakon predavanja i mogućnosti za svetu ispovijed, u 12 sati slavila se sveta misa na kojoj je bilo oko 40 subraće. Čitanja i liturgijsku asistenciju animirali su postulanti, a fra Ivan Marić ml. predvodio je pjevanje. Na samom početku sv. mise vikar provincije fra Ivan Ševo pozdravio je u ime provincijala svu pri- sutnu braću. Sve se završilo svečanim ručkom koji su posluži- vali postulanti. Zahvaljujemo gvardijanu fra Danki Perutini i ostaloj braći samostana u Mostaru na trudu i gostoprimstvu kao i našem predavaču na lijepim i poticajnim riječima. U srijedu, 26. travnja 2017. u našem samostanu u Mostaru održana je redovita mjesečna duhovna obnova za fratre naše Provincije. Slijedi uvod fra Ivana Ševe, cjelovito predavanje i propovijed fra Ivana Ivande Program je započeo okupljanjem i zajedničkom kavom u 10 sati, nakon koje su se svi premjestili u dvoranu gdje je predvoditelj fra Ivan Ivanda održao (fra Ivan Ševo) predavanje na temu “Ljubiš li me?“ (Iv 21,15-19). Lju- Draga braćo! Sve vas od srca pozdravljam – u ime o. biti-pasti-slijediti: bit svećeničke službe. provincijala, Uprave i u svoje osobno! Fra Ivan je na početku zahvalio na bratskoj ljubavi koju je doživio prošlih mjeseci njegova oporavka u Phil Bosmans napisa: samostanu u Mostaru. Iskusio je iskrenu brigu i ljubav svoje subraće. Zahvalio je svoj braći na molitvi i podršci, nakon čega je slijedilo predavanje o biti „Oči imam za svjetlo, svećeničke službe. za proljetno zelenilo, za bjelinu snijega,

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 11 za sivilo oblaka i plavetnilo neba, za sunčev sjaj danju, za svjetlucanje zvijezda noću i za nevjerojatno čudo što ima toliko divnih ljudi.

Usta imam za riječ, za dobru riječ na koju drugi čeka. Usne imam za poljubac, ruke - da pomažu i budu nježne, noge - da pođu na put k bližnjemu, vremena. k onima koji žive u samoći i hladnoći. Čini mi se da se cijeli život svodi na to, u svijesti A srce imam - za ljubav. o vlastitom životu, u snazi da sebi priznam imam li doista mir u srcu, u poslušnosti savjesti koja me uvijek vraća na Božje, u znanju gdje su moji izvori. I kao Zašto onda nisam sretan? da nije važna prošlost, ni pogreške, ni padovi, već Jesu li mi oči zatvorene, usta puna gorčine, ustrajnost u odabiru Tebe i Tvojeg puta! ruke lijene, noge ukočene, srce hladno? Gospodine, ići za Tobom svakodnevna je odluka Zar ne znam da sam stvoren koja započinje još dok navečer liježem i planiram za radost?“ novi dan, navijam alarm na vrijeme kako bi novi dan započeo s Tobom. I svaki dan, svaki trenutak, nova je prilika da krenem. Znam da me nećeš spasiti bez Svakako, promišljati o vlastitom životu velika je mene, ali pomozi mi u tim odlukama, u malim bor- milost. Želim reći: biti svjestan da je život dar, imati bama koje priječe velike staze i djela, u zapravo ne- pet minuta, zaustaviti sebe, tok svojih misli, svojih znatnim trpljenjima, usporedno s blagom na kraju obveza, neriješenih situacija i razmisliti o svrsi svojih puta. dana, o koracima prijeđenim i onima preda mnom. Već tu naslućujem tvoj poziv, Isuse, tihi glas savjesti u meni, Tvoj dah, koji podsjeća na vrijednost živo- Uskrsli Isuse Kriste, budi moj prijatelj, moj suputnik, ta i biranja utrošenosti osobnih talenata i darovana moj brat, moje sve!

Dr. fra Ivan Ivanda

„Ljubiš li me?“ (Iv 21,15-19) Ljubiti-pasti-slijediti: bit svećeničke službe „Pošto su doručkovali, Isus upita Šimuna Petra: „Šimune, Ivanov, ljubiš li me više nego ovi?“ „Da, Gospodine, – odgovori mu – ti znaš da te volim“. „Pasi jaganjce moje!, reče mu Isus. Upita ga opet, drugi put: „Šimune, Ivanov, ljubiš li me?“ „Da, Gospodine, odgovori mu, ti znaš da te volim“. „Pasi ovce moje!“, reče mu Isus. Upita ga treći put: „Šimune, Ivanov, voliš li me?“ Ožalosti se Petar što ga upita treći put: „Ljubiš li me?“, pa mu reče: „Gospodine, ti znaš sve. Ti znaš da te ljubim.“ „Pasi ovce moje!“, reče mu Isus.

Nalazimo se u posljednjem poglavlju Ivanova priviđenje. Živi Isus. Mi koji nismo vidjeli Isusa uvijek evanđelja. Situacija je post-uskrsna. Isus se pokazu- smo izloženi kušnji da se on za nas pretvori u teoriju je učenicima kao onaj koga će oni naviještati: vidjeli i apstrakciju. Često ga tako i naviještamo. Bez ikakva su ga za života, sada ga vide i poslije smrti. Uskr- dodira sa stvarnim, konkretnim ljudskim životom. sloga. Trebaju ga vidjeti. Oni su očevici-svjedoci za S našim osobnim, svećeničkim životom. Ako ja ne cijelo vrijeme Crkve. Za svu povijest. Vjerodostojni iskusivam da je Isus živi Isus u mome životu, neću svjedoci na čijem svjedočanstvu počiva i naša vjera ga naviještati kao živoga Gospodina. Zato je to isku- u uskrsnuće. On s njime jede i pije. Nije utvara, nije stvo za nas važno. Da iskusimo na vlastitoj koži nje-

12 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. govu blizinu, njegov dodir, njegovu ljubav. prije te emisije mediji su brujali o tomu kako će to Apostoli znaju da je Isus. I šute. Doručkuju u tišini. biti žestoka, burna rasprava i gledateljstvo je već Vlada šutnja na obali jezera. Ni Isus ne govori. Pu- bilo pripremljeno na pravi rat riječima. Budući da su šta ih da šute. On zna da je šutnja važna. Da u šutnji njih dvojica došli u studio sat vremena prije počet- čovjek najbolje osluškuje Božji glas i ponire u dubi- ka emisije, voditelj im je ponudio jelo i piće, i rekao: nu vlastitog srca. Živimo u bučnom vremenu. Teror „počastite se, ja ću doći po vas kasnije, i otišao“. Njih zvukova, šumova, buke. Treba se vratiti šutnji, raz- su dvojica ostali sami, za istim stolom, zajednički matranju, biti sa sobom i s Bogom. Mi od toga često objedujući. Njihova je rasprava te večeri ispala ne- bježimo, ali potrebno joj se izložiti, jer nas svećenike uobičajeno smirena i blaga, bez povišenih tonova, Gospodin čeka u šutnji, da se odmaknemo od svega mnogo manje borbena, nego što su mediji očekiva- i budemo samo s njime. To je za nas jako bitno. Uče- li. Očito su se ta dvojica ljudi, ostavši sami, približili nici jedu iz Učiteljevih ruku, kruh i ribu. To nije samo jedan drugomu, osjetili nešto ljudsko, nama svima znak da je Isus živ. To bi se moglo čitati i kao kon- zajedničko, što ih je povezalo i otupilo njihovu oštri- kretna gesta ljubavi koja daje, pruža. Mi znamo kako nu. Ne možeš napadati nekoga s kime dijeliš zajed- nam je drag zalogaj koji nam pruži ljubljena osoba, nički kruh ili piješ bocu zajedničkoga vina. osoba koja nam nešto znači, do koje nam je stalo, Mi blagujemo Isusa u euharistiji, i to bi trebalo biti s kojom smo povezani nekom dubokom emocijom. približavanje. Ili jedemo i pijemo u zajednici, zajed- Nije isto kao kad uzimaš sam ili ti daje netko preko nički, za istim stolom, okupljeni u Isusovo ime, i to bi volje. Ljubav je svakom čovjeku potrebna, i ona je također trebalo biti približavanje. kao kruh koji nam je neophodno potreban. Isus to Nakon doručka u tišini Isus započinje razgovor. I zna. I s puno ljubavi pruža im kruh, kruh ljubavi. To to s Petrom. Započinje ga pitanjem: „Šimune Ivanov, je njegovim učenicima jako važno nakon svega što ljubiš li me više nego ovi?“ Petar je smješten u svoje se dogodilo. Oni su svi na neki način izdali, pobjegli, obiteljsko podrijetlo i u svoje odnose s drugima. Još ostavili Isusa. Sada se događa zajedništvo između u prvome susretu Isus ga je nazvao sinom Ivanovim. Isusa i njih. Obnavlja se. Isus ih nije odbacio. On ni- Bio je običan čovjek, običan ribar, kao i drugi, sin kada ne odbacuje one koje je pozvao i izabrao. Pa određenog oca, iz kuće kakvih je sličnih bilo mnogo. makar oni odbacili njega. Ni nas Isus nikada ne od- Bio je jednostavno to i ništa više. No pozvan je na bacuje unatoč našim svećeničkim izdajama. Uvijek više, na veće, na izlazak iz toga kruga, na ostavljanje nas iznova poziva na obnavljanje zajedništva, na svega. U međuvremenu mu je Isus dao novo ime: doručak ljubavi. To je važno znati. Moguće je izdati, Petar, Kefa, Stijena. No, Šimun Ivanov još nije postao svako malo izdavati, padati, i misliti da nas Isus ma- ono što mu je Učitelj navijestio na početku, za što nje ljubi ili da više na računa s nama, jer smo postali ga je odredio. Između prvoga susreta i toga razgo- nedostojni. Nema dostojnih. Ima samo onih koji se vora dogodilo se mnogo toga. Jako je težak put od isključuju iz zajedništva s njime. To je najveći grijeh. izabranja za nešto do toga da čovjek postane prikla- Nekada i nepopravljiv i neopoziv. Kao kod Jude. Isus dan za izvršenje poslanja. Povijest velikih izabranika ne isključuje, isključujemo se sami. To je moguće. I to pokazuje. Koliko su morali proći kušnji, tjeskoba, o tome valja voditi računa. Ovdje se obnavlja zajed- muke srca i uma, dok nisu bili prokušani, što znači ništvo. Ovdje Isus ponovno uspostavlja odnose i po- potvrđeni. Najvažnije i najteže što se dogodilo izme- slanje. Imat će kada oni pokazati vjernost. Pred nji- đu Isusa i Petra bila je izdaja, koja je Isusa ranila, a Pe- ma je život nasljedovanja i svjedočenja. Nove, velike tra gorko zaboljela, ostavila ožiljke na njegovoj duši, kušnje tek dolaze. I zato ih on želi ojačati, učvrstiti i bacila tešku sjenu između njega i Učitelja. Petrovo spremne poslati na putove svijeta. Isus uvijek pozi- srce još nije izliječeno. U njemu su pomiješani ljubav va na približavanje njemu. Odmak, distanca lako se i izdaja. Isus želi Petra izliječiti. Kako to čini? Postav- pojavi. Približavanje je bit susreta. lja mu pitanje. Javno, pred drugima. Petar je izdao u Nedavno je na njemačkoj televiziji održana pole- društvu Isusovih protivnika, javno, približio se pro- mika, rasprava između dvojice poznatih filozofa, koji tivnicima, odmaknuvši se istodobno od Isusa, učinio su bili vrlo udaljeni jedan od drugoga, po stavovima se sličnim Isusovim protivnicima, oponašao ih je. Bio i po etičkim i moralnim principima. Njih su dvojica je s njima oko iste vatre i htio umanjiti razlike izme- napadali jedan drugoga, često i oštrim riječima. Me- đu sebe i njih. Trudio se biti im što sličniji. Petar hoće diji su stalno govorili o dvojici „nepomirljivih i ljutih dokinuti razliku. Ono razlikovno što Isusa razlikuje protivnika“. Jedan je televizijski voditelj došao na od svih, ono specifično, jedincato, po čemu se Uči- ideju da ih pozove u studio, da napravi emisiju, pa telj prepoznaje, što je Učiteljevo i što treba obilje- neka kažu jedan drugom u lice što misle. Danima žavati i učenika. Tako ni Petar, koliko se god trudio,

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 13 nije u stanju prikriti svoju povezanost s Isusom. On njome i ona mu je oduzela sposobnost da pokaže je već obilježen. Kao učenik. Mi se možemo truditi ljubav koja postoji u njemu. Čovjek može ljubiti ne- kao i Petar poništiti razlike, ponašati se kao ljudi svi- koga i izdati ga. Jer je slab. Kao što čovjek u trenu jeta, pričati kao oni, biti u svemu jednaki, nekad čak slabosti i zaslijepljenosti izda ženu koju ljubi. Do- u tome i prednjačiti, misleći da je ta simbioza dobra i godi se. Ali, kad se otrijezni, kad shvati, a još više potrebna – ta i mi smo ljudi – ali razlika ostaje, obilje- kada mu ljubljena osoba oprosti, on ljubi još više. ženi smo kao svećenici, i to se ne može dokinuti. Mi Isus usprkos izdaji, ili još bolje zbog izdaje, iz Petra htjeti ne htjeli pripadamo Isusu, mi smo obilježeni izvlači na svjetlo, na javu njegovu ljubav. I ovdje je sakramentom reda i službom, pa i svojom ulogom važan moment za nas svećenike. Nema svećenika i funkcijom, i ona nas odaje, ona nas jednostavno koji nije sličan Petru. Ali, Isus nas uvijek iznova pozi- prati u stopu. Nije dobro htjeti igrati druge uloge: va da očitujemo svoju ljubav. Da ono što je u nama loše ćemo se snalaziti u njima, a ljudi će odmah na- skriveno, možda negdje duboko, očitujemo na javi, njušiti izdaju, laž, karikaturu, i vjernici i nevjernici, da izvučemo to na svjetlost dana, da to utjelovimo možda ateisti bolje od vjernika. Nije stvar u tome da u svom životu. To je ljubav, koja je usprkos svim ja kao svećenik pokazujem u čemu sam kao i drugi, našim manjkavostima i slabostima, prisutna i živa, nego u tome da pokazujem u čemu se moj odnos i Isus zna za nju. I nisu važne te izdaje i te slabosti. s Učiteljem razlikuje od njihova. Petrova je izdaja u Iako ih, naravno ne treba opravdavati i poticati. Ali, tome što ne pokazuje tu razliku, nego se hoće sto- one su tu. Dogode se. Uvijek se iznova dogode. Ali, piti s „ljudskim, odviše ljudskim“, rekao bi Nietzsche. najvažnije pitanje naše svećeničke egzistencije nije: Unatoč tome, svi vide njegovu pripadnost Učitelju. koliko si puta pao i izdao, nego ljubiš li me. Ljubav Kao da Petar hoće navući drugu masku, a svi vide što pokriva mnoštvo grijeha. Isus zna za Petrovu ljubav, je ispod maske. Kao da hoće pokazati drugo, lažno, njoj želi dati prednost, kao što uvijek daje prednost prerušeno lice, ali svi vide njegovo pravo lice. Ma, ti ljubavi, njoj želi dati mogućnost da iziđe i postane si njegov – kaže sluškinja. Ne, varaš se – kaže Petar javna. I uočit ćete, nijednom se riječju ne spominje – nisam. izdaja. Isus nikada nije Petru spočitnuo što ga je iz- Uočavamo kako je zlo sila koja sve hoće učiniti dao. Nijednom riječju. Bio je onaj pogled, ali nije bilo sličnima sebi. Kad netko krene ukrivo kao da mu je riječi. Nikakva prigovora. Nikakva zlopamćenja. Ali, lakše kad su i drugi na krivom putu. Kada se netko posljedice izdaje su ostale i Isus ih želi izliječiti. Svaki ističe pobožnošću, svetošću, mi ćemo sve učiniti da grijeh ima posljedicu. Mi to znamo na sebi, na onima ga stjeramo u okvire prosječnoga, običnoga, onoga koje ispovijedamo. Kako grijeh ima teške posljedice. našega svakodnevna. Samo da ne strši, da se ne ra- I nije nešto bezazleno, zanemarivo. Naprotiv. Iako se zlikuje. Treba dokinuti razliku. Padra Pia su tlačili u Petrova izdaja ne spominje, ona je prisutna, tu je, ne- samostanu vlastita braća. Teško se podnosi razlika. vidljiva, ali prisutna. Isus se ne ponaša kao da se ona Svetačka razlika. Uzmimo i nas svećenike. Mi ćemo nije dogodila, on ne kaže: ništa za to, ili nije važno, lako izdvojiti onoga tko je različit, tko je bolji od nas, on ne može učiniti da nešto što je čovjek zlo učinio ili nam se čini da je bolji od nas – glasovita „invidia bude neučinjeno, a još manje sam čovjek može uči- clericalis“ – proglasiti ga ludim ili bolesnim. Ljudi su niti neučinjenim neko svoje zlo. Ono je tu sa svojim često solidarni u istom zlu, tu se stvara prividno je- posljedicama. Isus zna za strašne posljedice zla. On dinstvo, sve dok ne popucaju njegove karike, onda ih je iskusio na sebi. Na križu. Ali, posljedice se liječe se još više mrze i preziru. Jedinstvo u zlu uvijek do- Petrovim izricanjem ljubavi. Petar odgovara potvrd- vodi do pucanja odnosa, prije ili kasnije. Do pucanja no: Da, Gospodine – ti znaš da te ljubim. No, ne pozi- lažnoga saveza. Moramo uvijek biti pozorni na tu či- va se na svoja djela kojima bi mogao pokazati ljubav. njenicu da zlo u javnosti uvijek prisiljava na izjedna- Ne poziva se ni na svoje srce. Poziva se na Učiteljevo čavanje stavova i mišljenja i ne dopušta razlike. Lju- znanje. Ti znaš, Gospodine. Kao što je Isus u prvome bav, naprotiv, stvara jedinstvo bez straha od razlika. susretu u Petru vidio ono što nitko drugi nije vidio, Gdje je ljubav, tu je različito dobro-došlo, jer se lju- ono što sam Petar nije mogao vidjeti u sebi, tako i bav očituje u svome bogatstvu, u svojoj raznolikosti. sada Petrovu ljubav najjasnije vidi Isus. Isus je onaj koji vidi. Koji ima dubok i pronicav nutarnji pogled. Petru je, da bi se oslobodio posljedica javne izda- I ono što mi ne vidimo Isus vidi. Ono što mi možda je, potrebno da javno iskusi svoje izricanje ljubavi tek naslućujemo, ili vidimo nejasno, Isus vidi oštro i prema Učitelju. Ovdje je sada važan moment. Isus jasno. Jedna od najtežih stvari u našemu životu je ne misli da je Petrova izdaja zadnja riječ njihova izložiti se Isusovu pogledu. Biti viđen Isusovim oči- odnosa. Naprotiv, ona je uvod u novi odnos. Petar ma. Tko bi to od nas stvarno želio? Mi sebe vidimo se našao pod silom zla, popustio joj, bio zarobljen boljima nego što jesmo, a u očima drugih se volimo

14 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. pokazivati takvima. Svaki čovjek ima tendenciju pri- daje sv. Jeronim. On otprilike kaže ovako: kad je riba krivanja svoga pravog stanja, svoga srca, svoje duše. izvađena iz vode, to za nju znači da gubi svoj život- Uzmite samo jednu svoju pogrješku u posljednjih ni element. Više ne može disati i propada, ugiba. No tjedan dana. Odmah ste našli za nju isprike, olakotne za nas ljude u krštenju, kad postanemo kršćani, do- okolnosti, opravdanja. Ili je niste htjeli priznati pred gađa se nešto suprotno. Dotada smo bili uronjeni u drugima, iako ste je možda priznali samima sebi. slane vode svijeta. Nismo mogli vidjeti svjetlo, Božje Bojimo se razgolićavanja, da iziđe na vidjelo, vani, svjetlo. Nismo mogli vidjeti širinu svijeta. Naš je duh ono što je unutra. Imamo svoje tajne, dobro skriva- bio okružen tamnom vodom, okrenut prema dolje, ne poroke. No, Isus vidi jasno. Isus vidi onako kao i naš je duh bio okružen svijetom smrti slane vode. što stvarno jest, iako ne upire prstom i ne optužuje. Ali, kad smo u krštenju izvučeni gore, započeli smo Nijednom od nas ovdje Isus ne bi nikada nabrojio gledati svjetlo, započeli smo istinski živjeti. Mi vidi- naše grijehe. Nije to njegov način. Ali, on hoće da mi mo kako je danas to istinito – život bez Boga i protiv to sami učinimo. Ne da bismo sebe ocrnili ili pali u Boga rađa gorkim plodovima. Život kao pogrešna očaj, nego da bismo bili ponizni, iskreni i osjetljivi za konstrukcija, čovjek je izgubio svoj stvarni element kajanje, osjetljivi za potrebu stalnoga svećeničkog i sve za nj ima okus soli – okus smrti i okus gorči- obraćenja. Jer, dok na to pozivamo druge, očekuje- ne. Čovjek je određen za to da udiše beskonačnost mo od drugih, trebalo bi se događati s nama prvi- vječna života; ako to ne čini, onda je u tamnici i bez ma, kao što Petar, koji je prvi, mora iskusiti i izdaju, i svjetla. Tek nas život u Bogu i s Bogom vodi u širinu, plač kajanja i javno očitovanje ljubavi prema Isusu. u slobodu. Zašto Isus Petra pita o njegovoj ljubavi ako on Što, dakle, znači „loviti ljude“? Znači: ljude voditi zna o njoj više od samoga Petra? Ako on proniče u slobodu, u Božju širinu, u životni element, koji im ljudsko srce do tančina? Radi Petra samoga. Petru je namijenjen. Dakako, kada Bog nas hoće istrgnuti je potrebno da ljubav nadvisi izdaju, da se njegova iz pogrješnih navika i pogrješnih životnih konstruk- ljubav prema Isusu pokaže javno. No pitanje o ljuba- cija, najprije se bunimo i opiremo. U svima nama vi i odgovor na nju nisu dovoljni za ljubav. Ona tre- su otpori Bogu, otpori milosti. To je snažno opisao i ba postati plodnom. Od nje se trebaju moći hraniti Platon u svojoj slici špilje. Tko je dugo u špilji, navi- drugi. Ljubav se ne iscrpljuje u međusobnu odnosu kao se na tamu, i boji se svjetla. Boji se izići van, na između Isusa i Petra, ona se prelijeva na druge. Pasi svjetlo, u slobodu i širinu. Na neki način, zaljubio se jaganjce moje! Čim Petar dopušta ljubavi da zaživi, u tamu. Stoga biti ribar ljudi nije ugodan posao – ali Učitelj ga upućuje da njome hrani druge. Isusovo je ujedno ono najveće i najljepše što se može zami- stado. Slijedi me. sliti i što je Bog povjerio odabranima. Vi ćete naći na Ljubiti – pasti – slijediti: trinom; te tri ključne riječi ovome svijetu tisuće izvrsnih mehaničara, psiholo- evanđelja opisuju bit apostolske službe, a time i bit ga, liječnika, itd. A puno manje izvrsnih svećenika, svećeničke službe. zapravo vrlo su rijetki. Mislim na one koji osjećaju Isusovo srce, koji mu čitaju misli i volju, koji žive u Ljubav je nutarnja strana svega ostaloga, temelj, punini Duha Svetoga, u stvarnoj praktičnoj karizmi preduvjet. Nosivi stup. Znamo, kad se nešto čini bez (haris = milost, ljubav). Unatoč težini i zahtjevnosti ljubavi, da to prerasta u gorčinu i da postaje tvrdo, toga života, divna je zadaća pratiti ljude na putu u teško i mučno. Neizdrživo. Bez ljubavi je neizdrživo svjetlo, u širinu. Učiti ih da upoznaju i prihvate Božje biti svećenik. Govoriti misu, ispovijedati, činiti sve svjetlo i Božju širinu. drugo. Bez minimuma ljubavi sve se pretvara u ru- tinu, u loše obavljen posao. Upoznali smo ljubav, Jezgra napasanja, lovljenja ljudi je slijediti Isusa. ali se moramo neprestano otvarati toj ljubavi. Piti Nasljedovanje. Pastir ide ispred, kaže nam Ivanovo na njezinu vječnom izvoru. Svećenikovo srce mora evanđelje. Samo ako sami idemo naprijed, ispred imati svoje središte, svoj izvor u Isusovu srcu. To je drugih, pasemo druge. A ispred, naprijed, na čelu ključ svega. idemo samo ako idemo iza onoga koji je išao ispred svih nas, Isusa, dobrog pastira. Evanđelje nam daje Pasti – riječ upućuje na vrijeme kad su Izraelci bili razne naznake o tome što znači slijediti Krista. I mi nomadi, pastirski narod. U evanđelju je to osvijetlje- to uglavnom znamo, znamo dosta o tome. No zna- no s jednoga drugog polazišta. Isusovi učenici, koje mo također da nije dovoljno znati. Traži se puno je sabrao na obali Genezaretskog jezera, najprije su više. Sam život. Kad je Isus govorio o patnji kroz koju bili ribari. Isus im je njihov budući poziv otvorio re- mora proći, Petar je istupio naprijed i htio odrediti kavši im: „Odsada ćeš loviti ljude“, rekao je Isus Petru Isusov put. Isusov je odgovor neobično tvrd: „Odla- onoga jutra kada mu je uputio poziv. Ima dosta tu- zi od mene, iza mene, Sotono“. Ako hoćeš biti moj, mačenja tih riječi, a vrlo je dojmljivo tumačenje koje

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 15 pripadati meni, moraš ići iza mene. Slijediti, više ne i krize iznutra: mnogi su svećenici zahvaćeni sum- tražiti sam svoj put, dati Isusu prednost, svoju vo- njom glede smisla svoga poziva, pogotovu kada se lju predati njegovoj volji. Oslonjen na vlastitu volju susretnu s razočaranjima i osamljenošću. Bilo kako Šimun Ivanov nikada ne bi postao Kefa. To postaje bilo, činjenica je da je Isus ustanovio svećeništvo i tek kada pristane ići za Učiteljem i biti poslušan nje- da je ono potrebno i neophodno, te da on poziva govoj volji. Poslušan do smrti, vjeran do smrti. Tako sebi koje hoće. ovdje imamo proces koji svi mi nužno moramo pro- No što je zapravo svećenikova zadaća? On mora ći. Proces nutarnje preobrazbe i pristanka na posluš- biti pastir. U pozadini stoji Isus Krist, pravi pastir. Na nost, na preuzimanje zadatka, pristanka na hod za starom se istoku riječju „pastir“ nazivalo kraljeve. Učiteljem. Narodi su za njih bili samo ovce kojima su kao kra- „Ispružit ćeš ruke i netko drugi će te svezati i vodi- ljevi raspolagali kako su htjeli, prezirno i oholo. Isus, ti kamo nećeš“. Vjerojatno je to upućivanje na smrt Sin Božji, je pravi pastir kojemu pripadaju ovce, i bu- na križu kojom će Petar umrijeti nasljedujući Krista: dući da mu pripadaju, ljubi ih. Napasa ih, spreman ispružit će ruke i one će biti svezane. No, ovdje i ne- dati za njih život. što dublje, trajno, što vrijedi za sve nas: moramo od- Kao i Krist, i svećenik je pastir. On nije u prvome stupiti od svoje vlastite volje, od volje koju ne odre- redu službenik u uredu koji sređuje papire i doku- đujemo mi sami. Drugi te opasuje, veže. Taj drugi je mente. Jamačno, i to će stalno morati biti, ali to je u konačnici sam Učitelj. Prije je obred svećeničkog rubno, to nije bit njegova života. Biti pastir u Isuso- ređenja sadržavao mali ritual: nakon pomazanja voj službi znači dovoditi ljude k Isusu Kristu, i tako ih tada se vezivalo ruke i s takvim se svezanim rukama privoditi istini i ljubavi, smislu života. Privoditi Isusu uzimalo kalež. Svezane ruke i kalež, ruke prikovane Kristu događa se na dva načina – prenošenjem nje- uz kalež. Ovdje se i nehotice prisjećamo Isusova pi- gove riječi i podjeljivanjem sakramenata u kojima tanja upućena braći Jakovu i Ivanu: „Možete li piti nam Gospodin daje svoj život. kalež koji ću ja piti?“ (Mk 10, 38). Euharistijski kalež, Riječ i sakrament dvije su glavne svećenikove za- središte svećeničkoga života, uvijek podsjeća na te daće. To zvuči vrlo jednostavno, obično, ali je vrlo sa- riječi. A potom i svezane ruke, pomazane krizmom, držajno i bogato. Tu je najprije riječ. U prvi mah smo uljem. Ruke su izraz našega vlastitog raspolaganja skloni reći: što je to zapravo riječ? Samo su činjeni- samima sobom, naše moći, slobode. Njima možemo ce važne. Riječi ne vrijede ništa. Ali, riječ ima moć činiti što hoćemo: dohvaćati, uzimati, grabiti, braniti koja stvara činjenice: jedna jedina pogrješna riječ se. Ali, kad su svezane sve to prestaje. Nastupa ne- može uništiti čitav čovjekov život, neopozivo oka- moć, bespomoćnost, odricanje od moći. A Kristove ljati njegovo ime. Jedna jedina riječ dobrote može ruke su prikovane za drvo križa. Naše ruke su kao preobraziti čovjeka u trenutku kada mu ništa drugo njegove, ne doduše prikovane, ali svezane, polože- ne može pomoći. Božja se riječ ne događa samo u ne na kalež. U tome se vidi da je euharistija središte propovijedi. Događa se i u poduci u školi, događa se svećeničkoga života. Ali, ona je više od ceremonije, u razgovoru sa starima, napuštenima, bolesnima, s od liturgije. Ona je forma života. Ruke su svezane: ja ljudima za koje nitko nema vremena, kojima je život ne pripadam više samome sebi. Ja pripadam Njemu, postao mračan i težak. Koliko su nam danas neop- a po njemu i drugima. Nasljedovanje je spremnost hodno potrebni ljudi koji umiju slušati, koji znaju na vezanje, na konačno trajno vezanje, čitavo „da“. ostati uz one koji sumnjaju i koji se bore. Koji su u Tek u ovome čitavome „da“ idemo čitavim putom u stanju razgovarati s bolesnikom u večeri njegova kojemu smo maloprije govorili. I samo je čitav put života i dati mu nadu i smisao kada se gase svjetla pravi put. ovoga svijeta. Riječ Božja – stvarno nam je potrebna Molimo Gospodina za tu cjelovitost, za tu odvaž- kao svakodnevni kruh. I potrebni su nam ljudi koji nost nasljedovanja. I zahvalimo mu što nas je po- služe toj riječi. Teško je danas naviještati Božju riječ u zvao da pred njim stojimo i njemu služimo. svijetu u kojemu se i svećenik mora teškom mukom, u tami, probijati do nje, kada stoji pred izborom ili da kaže ono što para ljudske uši ili ih draška. „Tvrd Propovijed je to govor“. Služenje riječi je postalo teško. Sveće- niku se današnjega vremena događa nešto slično Živimo u vremenu kada se svećeništvo dovodi u što i proroku Jeremiji čije je proročko naviještanje pitanje izvana, u suvremenim društvima. U najma- nailazilo samo na gnjev, te je i sam strastveno pro- nju ruku stavlja ga se pod povećalo, a često progla- svjedovao protiv svoje proročke zadaće: „Prevario si šava nepotrebnim i prevladanim. Velika su pitanja me, Bože – izvikuje u svome očaju – ostavi me na

16 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. miru!“ Najradije bi odbacio od sebe riječ koja ga je nikom. I da je besmislica ako se ja koji ispovijedam učinila osamljenikom, luđakom, obilježenim čovje- nikada ili sasvim rijetko ispovijedam. kom s kojim nitko ne želi imati posla. Ali, on mora Vrhunac je svećenikova života, u svakom danu, nositi teret riječi. I upravo tako služi ljudima koji ga sakrament oltara, tajanstveno bratimljenje neba i ne žele razumjeti. Naviještati se mora. I treba moliti zemlje, koje ostvaruje taj sakrament. Bog nas po- Boga da slušateljima dadne dar pravoga slušanja, a ziva za svoj stol i daje nam sama sebe. Božji dar je onima koji govore dar milosti govora. sam Bog. Euharistija je sveta svečanost koju nam Tu je potom služba sakramenata. Bacimo pogled Bog daje, čak i kada su vanjske okolnosti oskudne. samo na dva sakramenta koji poglavito određuju Ali, ovdje je važno znati ono što mi svećenici često svećenikovu svakodnevicu: sakrament pokore i sa- zaboravljamo: svečanost dolazi iz žrtve. Samo pše- krament oltara. Jedna od najtežih i najljepših sveće- nično zrno koje umire donosi plod. Središte je sve- nikovih zadaća je smjeti izgovarati riječi oproštenja. ćeničkog života žrtva Isusa Krista. Ali, ova žrtva ne On ima autoritet s kojim smije reći: „Idi, otpušteni može biti slavljena bez nas. Bez našega vlastitog su ti grijesi“. Često je teško i mučno biti mjestom na su-žrtvovanja. To za svećenika znači da on Kristo- koje se odlaže sva prljavština čovječanstva. Ali, to je vu službu ne može istinski izvršavati bez žrtve, bez i čin pun nade: znati da sve može biti promijenjeno, muke odricanja od sama sebe, a to se uči polako i da se čovjek može promijeniti. Znati da je i meni koji ustrajno. Mora prinositi sama sebe kao žrtvu Bogu, ispovijedam potrebna ispovijed pred drugim sveće- čistu, svetu i ugodnu. Amen.

Župa Izbično proslavila 100. obljetnicu svoga postojanja

Na svetkovinu nebeskoga za- štitnika sv. Josipa Radnika, 1. svibnja 2017. biskup mostarsko- duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Rat- ko Perić predvodio je u Izbičinu misno slavlje u prigodi proslave 100. obljetnice osnutka župe pod kojim je podijelio i sakrament sv. potvrde i Prvu sv. pričest. Uz biskupa Perića i župnika fra Roberta Kiša koncelebrirali su širokobriješki župnik i dekan fra Stipe Biško i njegov vikar fra Ivan. Župnik fra Robert izrazio je biskupu Periću dobrodošlicu, a biskup je, zahvalivši, rado uključio u svetu misu sve župnike, sve župljane, molitvu vjernika. Na drugoj strani obitelj. Radnik u Nazaretu. Radnik pokojne i žive, u župi i razišle po ispred klupa bila su dva prvopri- u Betlehemu. Radnik u Egiptu. svijetu, ove pripravnice za sv. kriz- česnika i jedna prvopričesnica Ponovo radnik u Nazaretu. Nakon mu i ove male koji prvi put prima- Biskup Perić je u homiliji go- Isusove 12. godine više se ne spo- ju sv. pričest. vorio o sv. Josipu pod trostrukim minje među živima. On zna što znači raditi i u domovini i u ino- Za primanje sakramenta sv. vidom: radnik, vjernik, slavljenik. zemstvu, i u normalnim uvjetima krizme župnik fra Robert pripre- “Radnik: Bog je dao čovjeku za- i u progonstvu. mio je pet djevojčica osmoga kon rada. I tijelo i duša stvoreni su razreda i prvoga razreda srednje za rad. Gospa je bila radnica. Isus Vjernik: Sv. Josip imao je četiri škole, od kojih je jedna pozdravila je bio radnik. A Božja je Provid- ukazanja Božjega anđela, Gabri- biskupa Perića, dvije su čitale mi- nost dodijelila sv. Josipu posebnu jela. I sva četiri u snu. Iako čovjek sna čitanja, a jedna je izgovorila ulogu da radi i zarađuje za Svetu obično ne vjeruju svojim snovi-

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 17 Fra Željko Zadro, 1958.-1966. Fra Čedo Škrobo, 1966.-1969. Fra Teofil Leko, 1969.-1977. Fra Marko Dragićević st., 1977.- 1982. Fra Dinko Maslać, 1982.-1991. Fra Nedjeljko Martinović, 1991.- 1998. Fra Drago Čolak, 1998.-2005. Fra Franjo Mabić, 2005.-2015. Fra Robert Kiš, 2015. – Župa je bila bez župnika od 1945. do1949. ------ma, Josip je povjerovao i uraču- nama vjernicima na život vječni”, Zapis mostarsko-duvanjskoga nalo mu se u pravednost. Povje- zaključio je biskup Perić. biskupa fra Alojzija Mišića (1912.- 1942.) u Kronici biskupije (1911.- rovao je viđenju u snu anđelu koji Župnik fra Robert je u župnoj 1947.), svez. I., str. 48: mu je rekao da je Djevica začela kući počastio biskupa Perića, de- po Duhu Božjemu, da je to Božje kana i druge svećenike te gradske „Izbično 27. IX. 1919. Ovo je Dijete, i da se ne boji uzeti zaruč- predstavnike sa Širokoga Brijega. novo otvorena župa od Briga odjeljena s’ razloga što je a matre nicu Mariju (Mt 1,24). Povjerovao Župna Izbično, u Širokobriješ- [od matice] Široki Brig vrlo uda- je snovima u kojima mu je anđeo kom dekanatu, osnovana je 1917. lečena n.p. selo Liskovac 3 sahta. rekao da uzme Dijete i majku nje- U novoj župi bilo je tada oko 1300 Da se pastorizacija vjernicima i govu i bježi u Egipat (Mt 2,14). Po- katolika. Prvih se godina, prema svećenstvu olakša, otvorena je u vjerovao je anđelu Božjemu koji župnim maticama, zvala Britvi- Izbičnu nova župa. Narod dosta mu se ukazao u snu i rekao da se ca. Ima svoje matice od samoga sjeromašan. Nejma ništa nego vrati iz Egipta u zemlju izraelsku osnivanja. Župna crkva u Izbičnu đekoju kozu, ovcu, konja, nješto (Mt 2,21). I povjerovao je anđelo- sagrađena je 1966. godine. Njezin kupusa, kompira, to im je sve. vu ukazanju u snu da se iz Jeru- je naslovnik i zaštitnik župe sv. Jo- Prvi župnik o. Jozo Bencun. Sbilja zalema uputi u Nazaret (Mt 2,22). sip Radnik, koji se slavi 1. svibnja. dobar i pripravan na žrtve. Šta taj Slavljenik: Crkva današnjega Godine 1975. u župi je bio najveći trpi i snaša pri osnutku ove župe, Svetca slavi trima svečanostima: broj vjernika: 1350. Prema Kronici neda se reći. Stanuje u seoskoj današnjim spomendanom sv. Jo- biskupije (1911.-1947.), na Širo- kući […]. Nikakove udobnosti, a sipa Radnika – a u župi Izbično kom Brijegu, 30. travnja 1933. go- samo neprilike. […]. Počeo rađu svetkovina! – zatim blagdanom dine, krizmano je 1177 djece, od na jednom mjestu, nije odgova- Svete obitelji, tj. maloga Isusa, toga 168 iz župe Izbično (str. 225). njegove Majke i sv. Josipa, u ne- ralo. Natezalo se amo tamo, dok Župnici koji su posluživali župu se nije odlučilo – iza dužega če- djelju između Božića i Nove go- kroz ovih stotinu godina su: dine, i svetkovinom sv. Josipa, 19. kanja – pa udarilo baš ko treba. ožujka, kada je prešao s ovoga Fra Jozo Bencun, 1917.- 1921., Odabralo se prema onomašnjim svijeta na bolji. Mostarsko-du- 1922.-1926. i 1928.-1939. Ubili su prilikama najsgodnije mjesto i vanjska biskupija nalazi se pod ga partizani 1945. gradja će odpočeti – ako Bog da! zaštitom sv. Josipa”, kazao je bi- Fra Ante Šola – Sladojević, 1926.- Ovdi sam noćio, s. misu u nedg- skup Perić koji je potom krizma- 1928. dašnjem ovčijem podrumu [s. nice i prvopričesnike potaknuo Fra Anđelko Nuić, 1939.-1941., misu] reko, uzeo od dobroga o. da se u životu pokažu marljivim i ubijen je 1945. Bencuna zajutrak pa onda preko Liskovca došo u Korita. Ovdi nas radinim, te da rastu u vjeri u Duha Fra Metod Puljić, 1941.-1945., ubi- dočeko sa narodom o. Jure Zlopa- Božjega i njegove darove, i u Isusa jen je kao župnik 1945. Krista kojega primamo u sv. pri- ša“. (kta/kium) Fra Milivoj Bebek, 1949.-1958. česti. “To će biti na slavu Božju, a

18 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. H odočašće franjevačkih novaka Južnoslavenske konferencije u Asiz U utorak jutro pozdravili smo se s braćom Albanske provincije, te pošli s La Verne prema Pado- vi, gdje smo posjetili baziliku sv. Ante Padovanskog i svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. Uvečer smo stigli na Trsat gdje smo i započeli naše hodočašće i ostali još jednu noć, te smo se idu- će jutro oprostili jedni od drugih i krenuli natrag u svoje provincije. Zahvalni Bogu na tom hodoča- šću i svima onima koji su nam to omogućili i organizirali. Bilo je zaista posebno iskustvo Redovito hodočašće franjevač- U La Foresti smo se susreli sa hoditi stopama sv. Franje i čuti kih novaka Južnoslavenske kon- zajednicom „Mondo X“, koja je tu mnogo toga o njemu iz perspekti- ferencije održalo se ove godine već godinama, i njihov voditelj ve samih mjesta gdje je on provo- 27. travnja – 2. svibnja. Ovaj put nas je tom prilikom upoznao sa dio svoj život. Neka nam sv. Franjo organizator hodočašća bila je Pro- samom zajednicom i njezinim ra- i sv. Klara pomognu svojim zago- vincija Bosne Srebrene, pod vod- dom. vorom da to hodočašće u nama stvom meštra fra Marinka Baotića. Nedjeljni dan smo imali slobo- rodi plodove za budućnost. Okupivši se već 26. travnja na dan za razgledavanje grada Asiza, Budući da je taj naš posjet fra- Trsatu, gdje smo prenoćili, nas imajući pri tom priliku vidjeti sve njevačkim mjestima bio svojevr- dvadeset i osam novaka s našim crkve i svetišta vezane uz sv. Fra- sna duhovna obnova, a ne samo odgojiteljima krenuli smo za Asiz nju i sv. Klaru, gdje bih posebno izlet, naše putovanje bilo je obu- u ranim jutarnjim satima. Prije istaknuo Franjin grob na kojem čeno u ruho molitve, liturgijskih polaska pridružili su nam se i dva smo slavili jutarnju sv. misu. slavlja na mjestima koja smo po- novaka trećega franjevačkog reda Pred sami kraj našega hodoča- sjetili i osobnim susretom s Gos- glagoljaša zajedno sa njihovim šća došli smo na La Vernu, gdje je podinom kroz prizmu njegova ve- odgojiteljem. naš sveti otac Franjo primio svete likog službenika, našeg serafskog U Asiz smo stigli u četvrtak, 27. rane. Tamo su nas dočekala i ugo- oca Franje. travnja, u poslijepodnevnim sati- stila naša franjevačka braća, te fra Đuro Ravenšćak, novak ma, u kuću Franjevačkih sestara smo ondje i prenoćili. Marijinih misionarki, koja je odmah blizu Porcijunkule. One su nas lijepo dočekale i rasporedile nas po sobama. U samom Asizu su nam se priključili i novaci Albanske provincije, njih trojica. Smjestivši se, otišli smo posjetiti crkvu sv. Damjana gdje smo i proslavili sv. misu. Sljedećih smo dana posjetili i obilazili i ostala svetišta vezana uz Franjin život: Greccio, Rivotorto, La Forestu, Fonte Colombo, Car- cere, te sami grad Asiz.

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 19 D uhovna obnova u Konjicu

Nakon predavanja i mogućno- sti za svetu ispovijed, u 12.15 slavila se sveta misa na kojoj je bilo oko 40 subraće. Čitanja, liturgijsku asistenciju kao i pjevanje animirali su postulanti i novaci. Pri kraju sv. mise braću je s nekoliko prigodnih riječi pozdravio i provincijal fra Miljenko. Nakon svete mise braća su se okupila u samostansku blagova- onicu na ručak i ugodno bratsko druženje. Zahvaljujemo gvardijanu fra Ferdi Bobanu kao i vikaru i župniku fra Vlatki Soldi na trudu i gostoprimstvu. Hvala i našem U srijedu, 24. svibnja 2017., u jom kako ne bismo bili robovi ili predavaču fra Draganu na lijepim našem samostanu u Konjicu odr- ovisnici. To nas čuva od bježanja i poticajnim riječima. žana je redovita provincijska mje- u fiktivni svijet - neke su od misli sečna duhovna obnova. koje je iznio predavač. Program je započeo okupljanjem i osvježenjem u samostan- skim prostorijama, a onda nastavljen u dvorani gdje je predvoditelj fra Dragan Ružić održao predavanje na temu Redovnički život “u mreži” novih tehnologija. Naznake za cyber duhovnost. Fra Dragan je izlagao o korisno- sti kao i poteškoćama koje donosi tehnologija. Internet omogućuje nove načine navještaja i širenja evanđelja. Blagoslov je imati tako bogate mogućnosti djelovanja preko internetske mreže. S druge strane, ostaje opasnost povla- čenja iz stvarnosti. Predavač je naglasio važnost komuniciranja licem u lice. O brizi za bližnjega umjesto bježanja od susreta s njim. O osobi pokraj nas kao prvoj odgovornosti. - Na poseban način mi, redovnici, trebamo njegovati zajed- nički život. Nije smisleno živjeti s braćom kao stranac. Treba rasti u svijesti da je samostan naš zajednički dom. Uvijek iznova imamo mogućnost odgajati se u ispravnom korištenju tehnologi-

20 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. Cjelovima vjere oni posvetišu našu zemlju

Na Čerigaju je upriličeno slavlje 173. obljetnice u našoj Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uzne- dolaska fratara. Čerigaj smješten na uzvisini, od milja senja BDM – osvježio je naše pamćenje o temeljima zvan orlovsko gnijezdo, odakle su fratri počeli nadli- našega postojanja na kršćanstvu i o velikoj važnosti jetati ovaj kraj i cijelu Hercegovinu ne bi li dosegli ra- prisutnosti fratara općenito. Što je najvažnije, po- zvoj duhovne, kulturne i civilizacijske dosege kakve zvao nas je sve na molitvu za duhovna zvanja. Uz su viđali po Europi dok su se školovali u prvom redu veliki broj vjernika koji se razasuo na Čerigaju oko za svećenike – duhovnike svome narodu, a zatim i stare crkve i kuće tražeći zaklon od pokoje kapi kiše za doktore (fra Mato Nikolić), kirurge (fra Mihovil Su- bili su i fratri s Briga, gvardijan fra Tomislav Puljić, fra čić), profesore na taj način donoseći u BiH umijeća Stipe Biško, župnik i širokobriješki dekan, fra Berislav koja će oplemeniti našega čovjeka i cijelu BiH. Dana Kulte, fra Dario Galić i fra Ivan Marić, ml. Postulant 17. svibnja 1844. na horizontu umornih fratara od Ante Begić čitao je misna čitanja, a zbor sv. Cecili- puta iz Kreševa ukaza se mjesto Čerigaj gdje nači- ja pod vodstvom s. M. Mire Majić svojim gromkim niše prvo konačište i skovaše planove kako uzdići glasom dao je toj dragoj nam obljetnici i notu sve- misao i duh izmorena svita toga kraja. I mnoštvom čanosti. Smjelost i hrabrost naših starih neka nam drugih povijesnih datosti propovjednik i predslavi- bude primjer koji ćemo oživiti svojim životima i time telj današnjega misnog slavlja fra Iko dr. Skoko, pro- u istini i plemenitosti graditi budućnost. fesor na Sveučilištu u Mostaru i meštar postulanata

Fra Ivan Sesar imenovan generalnim prokuratorom Reda

Na zasjedanju generalnoga Definitorija 18. svib- sve poslove Reda koji se moraju rješavati kod Svete nja t.g., generalni definitor i član naše provincije fra Stolice, izuzevši one predmete koji spadaju na po- Ivan Sesar imenovan je generalnim prokuratorom stupke beatifikacije i kanonizacije (usp. GGSS čl. 156 Reda. Dužnost je generalnoga prokuratora Reda da, § 2) Fra Ivanu čestitamo na toj važnoj dužnosti i želi- u ime generalnoga ministra, vodi i brižljivo obavlja mo mu blagoslovljen i plodan rad za naš Red!

Fra Iko Skoko imenovan generalnim vizitatorom za kustodiju u Albaniji Na zasjedanju generalnoga Definitorija u svibnju ministru, a generalov delegat je fra Lovro Gavran. t.g. naš subrat fra Iko Skoko imenovan je generalnim Fra Iki zahvaljujemo na spremnosti preuzeti tu za- vizitatorom za kustodiju Navještenja BDM u Albaniji htjevnu zadaću i želimo mu blagoslovljen i plodan i Crnoj Gori. Ta kustodija ovisna je o generalnome rad.

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 21 General Franjevačkoga reda na Humcu

pridružili su se na kraju misnoga slavlja humački gvardijan koji je Generalu uručio prigodne darove u ime samostana, provincije i čla- nova franjevačke obitelji Trećega reda. Fra Michael nas je u svojoj pri- godnoj homiliji pozvao biti služ- benicima mira, pomirenja i milo- srđa, svjedočeći zajedništvo cijele franjevačke obitelji. Mnoštvo članova FSR-a i Frame pristiglih iz svih krajeva naše Bosne i Her- cegovine, njih nešto više od 1000, ispunjajući humački liturgijski U nedjelju, 18. lipnja, general- puta osmijeh na lice izmamilo i prostor i iznutra i izvana, s odu- ni ministar reda Manje Braće, fra ocu Generalu, pod ravnanjem fra ševljenjem je prihvatilo Genera- Michael Anthony Perry, zajedno Zvonimira Pavičića. love poticaje, te se nakon zajed- sa svojim definitorijem i provinci- Na početku je Generala i defini- ničke fotografije po svršetku sve- jalima Južnoslavenske Konferen- torij predstavio fra Joško Kodžo- toga bogoslužja, okrjepe koju su cije, u sklopu pohoda istoj, stigao man, provincijal provincije Presv. im posluživali vrijedni i neumorni je Humac oko 10 sati, gdje su ga Otkupitelja. Potom su ukratko humački framaši, i druženja koje dočekala braća na čelu s gvardi- život i djelovanje FSR-a i Frame je trajalo do kasnih poslijepod- janom, fra Darijem Dodigom. Na- predstavili nacionalna ministra nevnih sati, radosni vratili svojim kon kratke molitve u staroj crkvi, Bosne i Hercegovine, Matea Galić, domovima. Mir i dobro! gosti su se zaputili u novicijatski te nacionalna predsjednica, Doris vrt gdje su, u ugodnom druženju Trogrlić. Pozdravima i zahvalama fra Antonio Šakota i upoznavanju naše zajednice, proveli vrijeme do sv. mise. U 11 sati započelo je svečano euharistijsko slavlje namijenjeno članovima FSR-a i Frame Južno- slavenske konferencije. Slavlje je predvodio o. provincijal, dr. fra Miljenko Šteko, propovijedao General, a koncelebriralo je oko 40 svećenika. Slavlje su uveliča- li naši novaci dostojanstvenom liturgijskom asistencijom pod ravnanjem ceremonijera, fra Sti- pana Klarića, kao i Zbor Frame Hercegovina svojim prekrasnim pjevanjem i sviranjem koje je više

22 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. General Franjevačkoga reda na Širokom Brijegu

kih franjevaca. Slijedio je obila- zak muzeja u kojem su sačuvana vrijedna djela iz naše prošlosti, kao i ostatci crkvena posuđa koje su uništili jugokomunisti u velja- či 1945. Članove Vrhovne uprave sve je to itekako zanimalo jer uglavnom nisu imali iskustvo ži- vota pod komunizmom. U tom razgledavanju posebno treba izdvojiti posjet ratnom sklo- ništu u kojem je 7. veljače 1945. ubijeno i spaljeno 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana. Vice- postulator fra Miljenko Stojić ra- zjasnio je nazočnima kako se i što Široki Brijeg, 19. lipnja 2017. gvardijanom fra Tomislavom Pu- točno dogodilo u tom skloništu, (Josipa Vukoja) – U nedjelju, 18. ljićem. Nakon dočeka uputili su ali i kako je ista, jugokomunistič- lipnja u sklopu posjeta General- se u crkvu gdje ih je gvardijan poka, ruka u tom vremenu ubila još ne uprave Franjevačkoga reda zdravio i izrazio dobrodošlicu na 54 hercegovačka fratra za koje se OFM Južnoslavenskoj konferen- Široki Brijeg koji je za hercegovač- vodi postupak mučeništva da bi ciji provincijala generalni ministar ke franjevce njihova Porcijunku- ih Crkva jednoga dana proglasila Reda fra Michael Perry posjetio je la, mjesto gdje su nastali i izrasli mučenicima i uzdigla na čast ol- i samostan na Širokom Brijegu. S u Provinciju. General je također tara. Potreseni viđenim i čuvenim njim su u posjet došli i fra Julio uputio nekoliko prigodnih riječi General i članovi Vrhovne uprave César Bunader, generalni vikar, te potaknuvši nazočne da se i dalje na svojim su jezicima izmolili Oče članovi generalnoga definitorija: bore za svoju vjeru na ovim tru- naš za sve pobijene. fra Caoimhín Ó Laoide, fra Ignacio snim područjima. Blagoslovio je Posjet je završio osvježenjem u Ceja, fra Nicodeme Kibuzehose, nazočne, kao i čitavu Provinciju. samostanskoj blagovaonici, koja fra Ivan Sesar, fra Lino Gregorio Pošavši u razgledavanje samo- pamti kako su jugokomunisti Redoblado, fra Valmir Ramos i fra stana General se sa svojom prat- odavde izvodili jednoga po jed- Antonio Scabio. U njihovoj pratnji njom najprije zaustavio i pomo- noga franjevca i ubijali ih. Ali život bili su i članovi Južnoslavenske lio na grobu dvadesetčetvorice se nastavlja. General je sa svojom konferencije provincijala: fra Mi- hercegovačkih fratara ubijenih pratnjom nastavio prema Kočeri- ljenko Šteko, fra Joško Kodžoman, u Drugom svjetskom ratu i po- nu, Posušju, Imotskom i Poljskoj. fra Andrija Bilokapić, fra Marjan raću. Fra Vendelin Karačić je na- Fratri u širokobriješkom samosta- Čuden, fra Jozo Marinčić i fra Ilija kon toga kratko izložio povijest nu ostali su zadovoljni da su još Vrdoljak. crkve i samostana, a fra Miljenko jedanput pred važnim gostima Uz zvuk zvona Generala i nje- Stojić, vicepostulator postupka mogli posvjedočiti o događajima govu pratnju ispred širokobriješ- mučeništva »Fra Leo Petrović i iz prošlosti i o svojoj odlučnosti ke bazilike dočekali su fratri koji 65 subraće«, uveo je nazočne u nastaviti putovima predaka. djeluju u samostanu na čelu s tematiku pobijenih hercegovač-

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 23 Prezbitersko ređenje u Mostaru

U nedjelju, 25. lipnja 2017., pod svečanom svetom misom u 10.00 u katedralnoj crkvi u Mostaru biskup mons. Ratko Perić zaredio je za svećenike: fra Alena Pajića, fra Augustina Čordaša, fra Zvonimira Pavičića, i don Marina Krešića.

Uz Biskupa sv. misu suslavili su: provincijal fra Miljenko Šteko, žu- pnici rodnih župa novoređenika i oko dvadeset svećenika. Kate- drala je bila ispunjena rodbinom na nas ljude, svećenike i vjernike. njezinim imenom. I svaka odmah i vjernicima koji su prisustvom i Mi ćemo se svećenici upitati je li podigne glavu i odaziva se. Daje molitvom podržali novoređenike. u nama lik Dobroga pastira, koji im hranu u pravo vrijeme. Daje im Nakon ređenja, a pri kraju sv. je spreman i svoj život položiti za vode, pića. Izvodi ih na nove paš- mise, provincijal fra Miljenko Šte- svoje vjerno stado, ili je u nama lik njake. Novoređenici: fra Alene, ko se iskrenim riječima obratio najamnika, koji je teško osuđen u fra Augustine, fra Zvonimire, don novoređenicima, njihovim rodi- samoj Isusovoj alegoriji. Marine! Glavna je zadaća pastira teljima, Biskupu i vjernom puku. Zaista, zaista, kažem vam: tko da vodi svoje stado na nove ispa- Svečanu sv. misu svojim pjeva- god u ovčinjak ne ulazi na vrata, še. On ide ispred njih, sve idu za njem učinio je još svečanijom ka- nego negdje drugdje preskače, njim. On ih hrani, brani, štiti. On tedralni zbor pod ravnanjem don kradljivac je i razbojnik (Iv 10,1). od njih i za njih živi. Dobri pastir: Nike Luburića. Iz Isusovih riječi očita je razlika Isus je pozvao koje sam htjede, Nakon svete mise nastavilo se između pravoga i lažnoga pastira. koje mu je Otac predodredio. Ima slavlje čestitanjem novim sveće- Istinski pastir ulazi na prava vrata, Bog pravo izbora i djelovanja na nicima uz agape u katedralnoj posluhom i dekretom. A tuđinac ljudsku slobodu. Dva su cilja radi dvorani gdje se dar Božji u ovim preskače preko plota. kojih izabire svoje učenike, apostole: prvi, „da budu s njim“, i dru- novoređenicima slavio u brat- Tko ulazi na vrata, pastir je ova- gi, da ne budu s njim: tj. „da ih ša- skom ozračju. ca. Tome vratar otvara, i ovce slu- lje propovijedati, da izgone đavle, Još jednom iskrene čestitke na- šaju njegov glas (Iv 10,2-3). Pravi da liječe bolesne“, sve u njegovo šim novoređenicima! Bog im dao se pastir prepoznaje već po tome ime. Čim se umore, neka se vrate mir i ustrajnost! što normalno pristupa na glavni k njemu na obnovu. Slijedi propovijed biskupova: ulaz. Nema straha ni od koga, a najmanje od toga da ga ovce ne Dobri pastir u Crkvi svake ne- će prepoznati. Ovce se prilagode djelje izvodi svoje vjernike na DOBRI PASTIR DAJE ŽIVOT U i priviknu na pastirov glas. One nove pašnjake nauka i ljubavi. IZOBILJU prepoznaju glas svoga pastira. Nije im dosadan svojim propovi- Uzimaju hrane iz njegove ruke, jedima i oglasima. Nego im uvijek Isus se poslužio slikom Pastira pokazuje nove izvore bistre vode u odnosu na svoje stado (Iv 10,1- nimalo ga se ne boje. Sigurne su uza svoga pastira. i zdrave hrane. Hrani ih tumače- 18). Živeći u sredini gdje je bilo njem Božje riječi, sakramentima On ovce svoje zove imenom pa mnogo ovaca i gdje su pastiri bili ispovijedi i presvete euharistije, ih izvodi (Iv 10,3). Dobri pastir glavna grana seoske ekonomije, kao i uzornim primjerom svoga pazi na svoje, zna ih u glavu. Sva- Gospodin je uzeo upravo tu sliku života. iz života i primijenio je na sebe i koj je nadjenuo ime. I svaku zove

24 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. jest da, braneći i čuvajući svoje, dadne i svoj život za dobro svoga vjernog stada. Otac je poslao Sina na svijet da čovječanstvu daje Očeve darove. On ih je obilno dijelio svega svoga javnoga života: ozdravljao, hranio, tješio, opraštao grijehe. Pastir dobri daje sve od sebe da nahrani i očuva od neprijatelja svoje vjerne. Kada je došao neprijatelj, Krist je pokazao najveće svjedočanstvo svoje ljubavi: Nije žalio ni svoga života! On je položio svoj život za druge, za ovce svoje, i svojim je uskrsnu- ćem obećao i dao najveću novost - život vječni - onima koji ga slije- A kad sve svoje izvede, pred nji- poslušaše (Iv 10,8). Svi koji su došli de i u nj vjeruju. ma ide i ovce idu za njim jer pozna- prije Isusa i predstavili se spasite- Ređenici! Isus nam je ostavio ju njegov glas (Iv 10,4). U Palestini ljima, mesijama, bili su kradljivci vrhunski dar: sama sebe u eu- je bilo ovako kako Isus kaže: Pastir toga božanskog naslova i ispali su haristiji, a Otac je u Njegovo ime ide naprijed i zove ovce po ime- razbojnici koji su, doduše, zaveli poslao Duha Svetoga Crkvi i čo- nu. One poznaju glas pravoga pa- određene skupine ljudi. stira i odmah mu odgovaraju. vječanstvu. Vi ćete danas primiti Ja sam vrata. Kroza me tko uđe, Duha za služenje. Za tuđincem, dakako, ne idu, spasit će se: i ulazit će i izlaziti i pašu Najamnik - koji nije pastir i nije već bježe od njega jer tuđinčeva nalaziti (Iv 10,9). Ređenici! Isus je vlasnik ovaca - kad vidi vuka gdje glasa ne poznaju (Iv 10,5). Tuđin- vrata i da se uđe u kuću spasenja, dolazi, ostavlja ovce i bježi, a vuk čeva zova ovce ne poznaju. Kada u ovčinjak, i da se izađe na nove ih grabi i razgoni, najamnik je i nije ga čuju, ostanu zbunjene. I ne će ispaše. Drugoga ulaza i izlaza mu do ovaca (Iv 10,12-13). Gospo- poći za njim. Mogu se tuđinci pre- nema. On je jedini i pravi Spasitelj. rušiti u pastira, i neko vrijeme glu- din upozorava na dvije pogibelji Kradljivac dolazi samo da ukra- po njegovo vjerno stado. Jedna miti – „zbore moje, a rade svoje!“ de, zakolje i pogubi. Ja dođoh da 1 proizlazi iznutra, od najamništva, tumači Božju sv. Augustin - ali ne život imaju, u izobilju da ga imaju će moći tako trajno ostati. neautentičnosti i krivih nauka, (Iv 10,10). Nasuprot Dobromu pa- od heretika. Zajednica se truje Isus im kaza tu poredbu, ali oni stiru, koji daje život, u izobilju, zli iznutra. A druga dolazi izvana, od ne razumješe što im htjede time ka- pastiri dolaze da ugrabe i pojedu. vukova i kradljivaca, koji razgone zati (Iv 10,6). Budući da nisu razu- Bog preko proroka Zaharije go- i uništavaju vjerničko stado, koji mjeli na što je ciljao, Isus se dade vori o bezumnu pastiru: koji se za ostavljaju strvinu. na tumačenje usporedbe. izgubljene ne brine, zalutale ne Ja sam Pastir dobri i pozna- traži, ranjene ne vida, iscrpljene Stoga im Isus ponovno reče: jem svoje i mene poznaju moje (Iv ne nosi, nego se samo njima hra- ‘Zaista, zaista, kažem vam: ja sam 10,14). Kao što mene poznaje Otac ni. Kako se čovjek istinski raduje vrata ovcama’ (Iv 10,7). Iako Isus i ja poznajem Oca i život svoj pola- kada zna da mladi idu za Isusom dva puta tvrdi u ovom poglavlju žem za ovce (Iv 10,15). Nitko nema Kristom, dobrim putom škole, i poredbi da je on Dobri pastir, on veće ljubavi od ove: položiti vlastiti moralnoga napretka. Neki se jav- ovdje najprije kaže da je on vrata, život za svoje prijatelje (Iv 15,13). ljaju na put prema svećeništvu ili ulaz, glavni otvor u pravi ovčinjak. Isus je došao da ljudi imaju život, redovništvu. Bogu hvala! Po njemu se ulazi u sigurnost i da ga imaju u izobilju. I kada je spasenje. Ja sam Pastir dobri. Dobri pastir dao svoj život za druge, na Kal- Svi koji dođoše prije mene, krad- daje život svoj za ovce (Iv 10,11). variji, upravo je time ponudio ljivci su i razbojnici; ali ih ovce ne Traži se osloboditelj duha, ne novost života, ustavši od mrtvih i samo tijela. Religiozni oslobo- poručujući svima nama da ćemo 1 Sv. Augustin, Govor, 46,21; Časoslov, ditelj, otkupitelj. Najveći čin koji i mi, vjernici i njegovi sljedbenici, IV., str. 191 (srijeda 25. tjedna kroz pastir može učiniti za svoje vjerne jednoga dana Božjom voljom i godinu): Mea dicunt, sua faciunt!

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 25 snagom uskrsnuti na život vječni. Katoličko jedinstvo. Isus polaže svoj život od sebe, ali u poslušno- sti Ocu. Srž je kršćanstva Otac ljubavi, a srž je ljubavi - poslušnost. Krist je savršen poslušnik. Zato ima pastirstvo nad svime. On postavlja i vidljivu glavu cijeloj Crkvi: Petra i Petrove nasljednike. Imam i drugih ovaca, koje nisu iz ovog ovčinjaka. I njih treba da do- vedem, i glas će moj čuti, i postat će jedno stado, jedan pastir (Iv 10,16). Isus ne misli samo na svoje sluša- telje i sunarodnjake, nego na sve koji će njega slijediti. Jedinstvo je obilježje Crkve. nuća Duha Božjega. Isusov je kazao svima da je pravi život tek Ono se očituje u vjerskom na- poziv upućen svima da se pojača onaj nakon uskrsnuća, život koji stojanju da bude jedno stado molitva Gospodaru vjekova, koji daje Otac nebeski svojim vjerni- i jedan Pastir, a Krist Gospodin pospješuje dan jedinstva svih kr- ma. Isus je po svojoj naravi sve- ostaje nam svima Veliki Pastir šćana. ćenik. On od vas danas izabranih (Heb 13,20) i “čuvar” duša naših Novoređenici! Isus je došao na želi da to i vi budete. Dobri pastiri (1 Pt 2,25). Pastiri su u Crkvi prvi ovaj svijet da ljudi imaju život, i daleko su od sebičnosti, a pravi su pozvani njegovati kršćansku sve- to u izobilju za svu vječnost. On nositelji svakoga dobra za duhov- obuhvatnost u ljubavi, u zajed- je taj život ponudio vlastitom žr- nu i vječnu korist drugih, svega ničkom naučavanju i suradničkoj tvom na križu, kojom je pokazao vjernoga stada. praksi, biti otvoreni i zauzeti za vrhunski izraz ljubavi za druge. Bilo s milosrđem Oca, s mirom težnje prema vidljivu jedinstvu, Kada se činilo da je sve propalo, Sina i milošću Duha Svetoga. prihvaćajući sugestije i nadah- on je uskrsnuo od mrtvih i po- Amen.

O bnova zavjeta u Zagrebu

predvodio je fra Ivan Ševo, provincijalni vikar. Fra Bojan je primio zavjete zadarske braće, a fra Ivan hercegovačke. U svom nagovoru, fra Bojan je nadahnuto razma- trao evanđeoski tekst, kojim je bogoslovima poku- šavao predočiti veličinu Božjega poziva. Fra Ivan je u svojoj propovijedi, oslonjenoj na mnoge mudrosne

U subotu, dana 1. srpnja 2017. godine, u kapeli- ci samostana Bezgrješnoga začeća BDM u Zagrebu pod misom bogoslovi zadarske i hercegovačke fra- njevačke provincije obnovili su privremene zavjete. Duhovnu obnovu pred zavjete vodio je fra Bojan Rizvan, meštar zadarskih bogoslova. Misno slavlje

26 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. izvore iz svijeta religije, filozofije i književnosti, po- dom zaprljane ruke, mirišu na dostojanstvo!« Mo- taknuo bogoslove da hrabro nastave putom kojim žemo se samo nadati da ćemo, uz Božji blagoslov, su krenuli. uistinu u budućnosti zasukati rukave i prionuti radu Rečenica koja se svima urezala u sjećanje je: »Ra- na njivi Gospodnjoj.

Polaganje prvih zavjeta franjevačkih novaka na Humcu

je prve zavjete i nastave živjeti u našoj franjevačkoj zajednici. Proveli su ovdje godinu kušnje ili novicijat. Upoznali su temelj- ni dokument (Pravilo) po kojem živi naša zajednica, odmjerili su, s jedne strane, svoje snage i ta- lente, a s druge strane Božji zov, i zaključili da je put kojim su krenuli pravi put za njih. Naša ih je zajednica uvodila u franjevački život, pomagala im, ali istodobno i prosuđivala jesu li prikladni za franjevački način života. I došla je do zaključka da oni, s Božjom po- moći, i uz nesebično osobno zala- ganje, mogu odgovoriti zovu koji U nedjelju, 9. srpnja 2017., u Misno slavlje i obred zavjeto- su osjetili u svom srcu. Zato za- crkvi sv. Ante na Humcu, pod ve- vanja predvodio je provincijal hvaljujem na prvome mjestu sve- černjom svetom misom u 19 sati, fra Miljenko Šteko, a suslavili su mogućem Bogu što je te mladiće jedanaestorica novaka položili meštar novaka fra Stanko Mabić, dao njihovim roditeljima, što ih je su svoje prve privremene zavjete mjesni gvardijan fra Dario Dodig pozvao u našu zajednicu i upu- na godinu dana u Hercegovačkoj te još tridesetak misnika. Liturgij- ćujem svoje molitve za njih da ih franjevačkoj provinciji Uznesenja skim obredima ravnao je fra Ma- prati svojom milošću cijeloga nji- BDM. rin Karačić uz asistenciju brojnih hova života. Hvala i vama, dragi Njihova imena su: Slavko An- bogoslova i postulanata Provinci- roditelji i obitelji naših zavjetova- đelić iz župe Sv. Kate – Grude, je. Misno slavlje svojim skladnim nika za vašu podršku i vaše moli- Fran Ćorić iz Župe sv. Ante Pado- pjevanjem uzveličali su članovi tve za njih i za čitavu našu Provin- vanskoga – Humac, Marko Galić župnoga zbora s Humca. Nakon ciju. Hvala meštrima, fra Stanku i iz Župe Uznesenja BDM – Široki svete mise, druženje je nastavlje- fra Stipanu, gvardijanu fra Dariju Brijeg, Ivan Malić iz Župe Navje- no u klaustru samostana. i čitavoj samostanskoj obitelji na štenja BDM – Velika Gorica, Marin Humcu, kao i svoj braći iz Pro- vincije za pomoć i molitve. Hvala Mikulić iz Župe sv. Petra i Pavla – PROVINCIJALOV NAGOVOR: Kočerin,Đuro Ravenšćak iz Župe svim predavačima u novicijatskoj sv. Martina – Dugo Selo, Ivan To- Draga braćo i sestre, dragi no- školi. Hvala našim časnim sestra- mić iz Župe sv. Mateja – Mostar, vaci - kandidati za polaganje za- ma i svima koji su svojim životom Slaven Tomić iz Župe sv. Ante vjeta! Za svaku je redovničku za- i radom kroz ovu godinu bili po- Padovanskoga – Humac, Mate jednicu sretan i radostan događaj drška i pomoć novacima. Zlomislić iz Župe Uznesenja BDM kad vidi da njezine mlade snage Draga mlada braćo, htio bih – Posušje, Ivan Crnogorac iz Župe odlučno nastavljaju s ostvare- vam večeras staviti na srce nešto Uznesenja BDM – Posušje, Robert njem svoga redovničkog poziva. što mi se čini osobito važnim, Radić iz Župe sv. Mihovila Arkan- Ovih 11 novaka stoje danas pred a to je: Redovnički život je bit- đela – Drinovci. nama sa željom da polože svo- no duhovni poziv. A napredak u

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 27 duhovnom životu ne dolazi sam od sebe. Na tome se mora raditi planski i ozbiljno. Valja imati neke okvire i smjernice. Vi ste kroz ovu godinu proučavali temeljne dokumente našega reda i narav zavjeta koje polažete – kroz siro- maštvo, poslušnost i čistoću. Po- kušajte ih svaki dan produbljivati i na njima ozbiljno graditi svoje redovništvo. Ovom prigodom želim vam spomenuti dva kratka svetopisamska teksta koja vam mogu pomoći na tom putu. Prvi tekst je iz Izaije (12,3): „S radošću ćete crpsti vodu sa izvora spasenja“, a dru- čovjeka pa se, nažalost, čuje i u (Svi su moji izvori u tebi“) treba nas gi je iz psalama: „Svi su moji izvori službenoj zapadnjačkoj pedago- stalno podsjećati na to da mi, ko- u tebi!“ (Ps 87,7) giji. Ta pedagogija, koja se jedva liko god se punili na Božjim izvo- S radošću crpsti vodu iz izvora može zvati pedagogijom, nauča- rima, nikada nećemo postati i biti spasenja znači radosno i promi- va da mladima treba omogućiti samostalni izvori nego spremnici šljeno trošiti sve raspoloživo vrije- da sve upoznaju i sve iskuse – i ili uvjetni izvori, ovisni o poveza- me da se obilno napajate i hranite dobro i zlo – a onda da biraju što nosti s Božjim izvorima. Svi naši milosnim sredstvima u Crkvi. To hoće. pravi izvori uvijek će biti samo su sakramenti, to je Sveto pismo, Drugim riječima, ta bi peda- u Bogu. Na te izvore moramo to je drugo duhovno štivo, to je gogija htjela da pijete i s čistih i s se stalno sami navraćati i druge molitva, to su razni prigodni na- otrovnih izvora, a nakon toga da upućivati na njih. Redovnička ili govori, to su dobri primjeri stari- birate. Svakom razboritom čovje- svećenička osoba koja bi umislila jih, to je živi susret sa zajednicom ku jasno je da je to velika podva- da se za vrijeme svoga školova- u kojoj je Krist uvijek nazočan, la i da nama svima trebaju samo nja dovoljno napojila na izvorima kad se njezini članovi sastaju u zdravi izvori. Po svojim zavjetima, spasenja i da sada može drugima Njegovo ime (usp. Mt 18,20). Da okrenite se i zaputite zdravim davati bez daljnjega vlastitog na- bi se čovjek mogao tim plodno izvorima, radosni i bez ikakve za- pajanja, ozbiljno bi ugrozila svoje okoristiti, valja prvo izbjeći jednu drške. zvanje, a i druge kojima to nudi. od velikih zabluda koja naveliko Druga svetopisamska rečenica Stoga, uz studij koji vas sada vlada mentalitetom današnjeg čeka, ne zaboravite otvoriti svoje srce u molitvi. Bez nje je nezami- sliv svaki duhovni život. O važnosti molitve ne možemo nikada reći dostatno. O njoj su, na temelju iskustava, napisane knjige i knjige i još nije rečeno sve. To je ostavljeno za vas… Draga mlada braćo, u svakom ljudskom srcu postoji neutaživa žeđ za puninom života, za cjelo- vitošću postojanja. Želim da vaša srca ostvare tu puninu u ovome franjevačkom redu i ovoj provinciji kojoj se predajete po svojim prvim zavjetima. Amen.

28 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. Oblačenje franjevačkoga habita

U subotu, 15. srpnja 2017., u župi Bezgrješnog začeća BDM u Posušju, pod svetom misom u 17 sati, petorica postulanata obukli su franjevački habit i stupili u novicijat Hercegovačke franjevačke provincije. Njihova imena su: Vinko Baćak iz Župe sv. Mihovila Arkanđela – Tomislavgrad, Ante Begić iz Župe Bezgrješnog začeća BDM – Posuš- je, Ante Mitar iz Župe Bezgrješ- nog začeća BDM – Posušje, Željko Tomić iz Župe Bezgrješnog zače- ća BDM – Posušje i Ante Vukoja iz Župe sv. Petra i Pavla – Kočerin. Misno slavlje i obred oblačenja A Isus sȃm u Ivanovome evan- može biti jedva zamjetljiv, može predvodio je provincijal fra Mi- đelju kaže: „Niste vi izabrali mene, se ponavljati kroz dulje vrijeme, ljenko Šteko, a suslavili su meštar nego sam ja izabrao vas.“ (Iv 15,16). može čovjeka jedno vrijeme dr- postulanata fra Iko Skoko, meštar On poziva koga hoće i kad hoće. I žati u napetosti i neizvjesnosti, ali novaka fra Stanko Mabić, odgoji- samo onaj koga on pozove može se na kraju jasno razbistri tako da telj iz Visokog fra Josip Ikić, mje- ponizno pokucati na vrata nekoga može slijediti. Pritom Gospo- sni župnik fra Mladen Vukšić te još ga samostana pa reći: Evo me, čini din zna i dulje čekati dok pozvana četrdesetak misnika. mi se da me Gospodin zove… osoba ne dozrije potpuno ili dok Liturgijskim obredima ravnao O tome je lijepo svjedočanstvo ne dozriju drugi potrebni uvjeti. je fra Ivan Penavić. Misno slavlje dao ruski pisac Nikolaj Gogolj, čiji Zna se služiti i zaprekama, ako svojim skladnim pjevanjem uzve- je onaj poznati metafizički roman je to korisno za pozvanu osobu. ličali su naši bogoslovi. Nakon „Mrtve duše“ ušao u svu svjet- Tako je, na primjer, za sv. Faustinu svete Mise, druženje je nastavlje- sku književnost. Piše on pri kraju Kowalsku dopustio da u dva-tri njo u prostoru nove crkve. svoga života, u duhu riječi čežnje samostana njezina molba bude koje smo čuli u Knjizi Mudrosti: odbijena. Nije to za Faustinu bio PROVINCIJALOV NAGOVOR: „nema višega poziva od poziva gubitak motivacije, nego porast redovnika. Dao Bog da nam jed- njezine vjere i njezine želje da po- Draga braćo i sestre, dragi kan- nom bude dano obući jednosta- stane redovnica. didati za oblačenje! van monaški - redovnički habit, za Gospodin zna progovoriti na Sabrali smo se u ovo subotnje kojim moja duša toliko čezne! Već unutarnji način i preko svojih predvečerje, na blagdan sv. Bo- mi je i sama pomisao na nj velika svjedoka i životnih događaja. naventure, na ovo sveto bogo- radost. Ali to ne možemo ostvariti Neke je mlade ljude potakla sama služje - na prvome mjestu - slaviti vlastitom snagom, nego nas Bog svetačka pojava nekog svećenika, Gospodina. Gdje god se okuplja mora pozvati na to“. redovnika ili redovnice da počnu dio Kristove Crkve, okuplja se oko Bog nas mora pozvati - Kako razmišljati, kako se to dogodilo svoga Gospodina i radi Gospodi- Gospodin zove? On danas pozi- kod sv. Ante Padovanskog, kojega na. va u duhovna zvanja na unutar- su prvi franjevački mučenici pota- U ovome obredu imamo još je- nji način. Najredovitije pozvanik knuli za dolazak u franjevački red. dan važan čin: primamo u franje- ili pozvanica osjeti u srcu blagi Evo, pred tim otajstvom, pred vački novicijat ove mladiće i obla- glas zova. Taj zov može nekada svakim pozivom, mi samo može- čimo ih u odjeću sv. Franje, da bi biti sasvim izričit, kakav je bio mo kao i sv. Pavao u drugom či- započeli svoju godinu kušnje, go- kod sv. Franje kad ga je Gospodin tanju reći: navješćujemo Mudrost dinu novicijata u našoj Zajednici. pozvao s jednog raspela. Nekada Božju, u Otajstvu, skrivenu. I dok

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 29 On zove, nikad nikoga ne prisiljava. Jer je sama ljubav koja nudi ono što je za nas najbolje. On poznaje svoje darove u nama – ta- lente koje nam je dao. Želi da ih razvijemo potpuno. A kad mu se potpuno predamo, nađe načina kako bi korigirao i usavršio naše prvotne predodžbe i planove koje smo imali o prihvaćenom zvanju. Na primjer: Isusove riječi „Franjo, idi popravi moju Crkvu“ sv. je Franjo u početku shvatio kao da ga Bog zove da fizički obnavlja ruševne crkve u Asizu i oko Asiza pa se dao na taj posao. Kad se obratio i posve stavio Bogu na raspolaganje, shvatio je da treba Jedan suvremenik, moleći se nosili svoje molitvene zanose čak obnavljati živu Crkvu kao zajedni- u nekoj samostanskoj crkvi, čuje na kamenje crkava i kapela, na cu, i tako je počeo franjevački red redovnike kako u koru mole časo- pergamenu svojih časoslova… u koji i vi stupate, a koji u tolikim slov. I veli, dođe mi misao da ti lju- Osjećam tu molitvu, taj zanos kad svetima nosi ove Isusove riječi iz di molitve, ti jednostavni molitelji god prelazim ove pragove. evanđelja: Vi ste sol zemlje, vi ste u svojim srcima nose sveti Jeruza- Dragi kandidati, svoj mlade- svjetlo svijeta! lem. Oni su u ovoj povijesti pre- nački redovnički zanos unesite u našu Zajednicu, u našu Crkvu, u naš narod! Trudite se biti blagoslov svima – trudite se biti svjetlo svijeta i sol zemlje! Neka ljudi vide vaša dobra djela i slave Oca nebeskoga! Hvala svima koji su vas pratili na vašem putu ovoga poziva. Va- šim dragim roditeljima i obiteljima, čija srca su večeras posebno ponosna. Vašim župnicima. Pro- fesorima i odgojiteljima u postu- laturi u Mostaru i sjemeništu u Visokom. Božji blagoslov neka nas sve prati. Amen!

Mlada misa fra Alena Pajića

U nedjelju, 16. srpnja 2017., u nik fra Svetozar Kraljević i mjesni vi, a svojim skladnim pjevanjem župnoj crkvi u Domanovićima župnik don Gordan Božić te još slavlje je uzveličao župni zbor svoju mladu misu proslavio je fra petnaestak misnika. iz Širokog Brijega. Nakon svete Alen Pajić. Uz mladomisnika su Euharistijsko slavlje započelo mise, druženje je nastavljeno u bili provincijal fra Miljenko Šteko, je ulaznom procesijom i roditelj- restoranu Astoria u Čapljini. mladomisnici fra Augustin Čordaš skim blagoslovom. Liturgijskim i fra Zvonimir Pavičić, propovjed- obredima ravnali su naši bogoslo-

30 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. sebno izabrano sveto zvanje koje služi da svako drugo zvanje, koje Bog posvećuje, bude sveto. Svaki put kad slušamo Božju volju, i u zdravoj pameti vršimo Božju volju, dogodi se sveto Bož- je zvanje, dogodi se MIR I DOBRO, kako je Sveti Franjo običavao reći. Svi ljudi dobre volje, svetim sakramentima posvećeni ljudi, koji čine Božju volju, nose sveto zvanje. Svaki čovjek ustajući rano ujutro i odlazeći na posao, radeći ma koji častan posao – sveto je zvanje. Igrajući se, moleći, rađa- jući djecu, zidajući kuću, obrađu- HOMILIJA FRA SVETOZARA Zatim smo otišli do samoga jući zemlju, baveći ekonomijom, KRALJEVIĆA: mjesta gdje je fra Alenova rodna visokom tehnologijom i svim slič- kuća. Našli smo tragove razruše- nim svetim stvarima – postajemo U ovom svetom misnom slav- nih temelja gdje je nekada obitelj graditelji svetoga zvanja. Sve što lju gdje fra Alen slavi mladu misu Ivanova i obitelj Perina živjela. časni čovjek časno čini sveto je Gospodin nas okuplja u sveto za- Dobro znate što je bilo nakon zvanje. jedništvo svete Crkve koja je ču- fra Alenova rođenja, godine 1991. Izabranima Bog daje sveto sve- desna, iznenađujuća i drugačija, Odmah kad je rat počeo otac Ivan ćeničko zvanje kojim posvećuje nego svijet može zamisliti ili oče- i stric Pero otišli su, gdje je trebalo svako drugo sveto zvanje. kivati. ići i ostali su do kraja. Ovome našemu vremenu po- Danas, ON Gospodin, još je- Rat nije imao milosrđa. Ale- trebni su ljudi koji će biti spremni danput izlazi sijati, zajedno sa nova majka, brat i sestre odlaze nositi SVETO ZVANJE. svojim učenicima, s fra Alenom i kamo ih providnost vodi: godine Jedino čovjek sa svetim zva- sa svim svojim svetim pukom. Da- u izbjegličkim kampovima u Ita- njem, može spasiti svijet. Čovjek nas smo i sjeme, i sijači i njiva. liji, povratak u nove izbjegličke sa svetim zvanjem: poljoprivred- U petak sam se uputio iz Zagre- centre, tuđe kuće, nova mjesta i nik, trgovac, vlasnik mjesta gdje ba prema Gornjoj Komušini, mje- uvijek nove neizvjesnosti, nesi- se mladež okuplja čuvat će sva- stu gdje je fra Alen godine 1988. gurnosti i izazove. Na tom teškom koga čovjeka kao i samoga sebe. rođen i kršten. Tamo me s puno hodočasničkom i prognaničkom Tako da njegovo dijete i dijete pažnje i ljubavi primio župnik don putu mnogi su koraci učinjeni, njegova susjeda mogu biti sigur- Boris Salapić. Obišli smo župnu mnoga vrata otvorena, mnoge ni. To je sveto zvanje. Svako sve- crkvu. Vidjeli smo zavjetnu, svetu odluke napravljene… Danas ova to zvanje posvećuje svako drugo sliku Gospe od Kondžila. Išli smo mlada misa, završetak je jedno- sveto zvanje. stazama kojim procesija ide na ga dugoga i napornoga puta, i Kad sam jedanput objašnjavao blagdan Velike Gospe sve gore do početak je novoga, još dužega i mladim fratrima što je to fratar- na vrh planine, gdje se nalazi za- hrabroga putovanja u beskrajne sko, svećeničko zvanje onda sam vjetna kapelica. Na tome svetom krajeve Božje providnosti kamo im rekao da je to kao kad skačete zavjetnom mjestu na blagdan fra Alen polazi u novoj svećenič- iz aviona, ali niste sigurni imate li Velike Gospe časti se i slavi Gospa koj službi. padobran. Sveto zvanje ne može- od Kondžila. Kažemo: Fra Alen je izabrao te kontrolirati i ne možete sa si- Otac Župnik pokazao nam je sveto zvanje. Što je to sveto zva- gurnošću znati što vas sutra čeka. matične knjige i vidjeli smo upi- nje? Čovjek u svetome zvanju uvijek je sano fra Alenovo ime. Upisano je Sveto zvanje je svako zvanje spreman činiti ono što mu Božja da je fra Alen fratar Hercegovačke gdje čovjek, u zdravoj pameti, po providnost donosi, ma koliko god franjevačke provincije i svećenik Božjim i ljudskim mjerilima čini to nekada bilo čudno i iznenađu- svete Crkve. dobro. Svećeničko zvanje je po- juće.

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 31 Problem započinje kad čovjek koji kuša činiti Božju volju traži padobran, traži sigurnost, način da sve bude bez cijene, bez žrtve i bez straha. A ako nekada i izabe- remo rizik onda tražimo da netko drugi plati cijenu. U tom mentali- tetu nastaje što danas nazivamo kriza. Na taj način dolazimo do stanja da se dijete ne smije roditi ako točno nismo sve predvidjeli i pla- nirali. Nestaje prostora za čudesa, za Božju providnost. Svetost započinje kad smo zahvalni i kad znamo da su Božji darovi dijete koje se rodilo, jabu- je znao iznenaditi i samoga sebe roda i Crkve prihvatio je život u či- ka koja je narasla pokraj kuće i i mnoge druge kada je često na- stoći. To je ljubav koja ide tragom prijatelj kad nam je došao. Velika kon ispita znao kući doći s odlič- Isusove ljubavi i ljubavi svetoga je kušnja kad počinjemo živjeti nim ocjenama. Franje. u uvjerenju da sve mora biti naš Alene, čestitam ti na hrabrosti SIROMAŠTVO! Odrekao se sva- plan, naš proizvod i naša odluka, s kojom si osvojio i pokorio svijet. ke zarade koja bi za ono što će sve na našu a ništa na Božju sli- To je bio tvoj Wimbledon. Tvoj obavljati njemu moglo pripasti. ku. Tada zaboravljamo kao djeca rad, trud i ljubav zaslužuje pohva- Sve što ima, sve što prima, pripa- radoznalo promatrati, zaborav- le i čestitke. da njegovoj zajednici. Sve svoje ljamo diviti se i služiti. Svijet koji sposobnosti, fizičke, duhovne, stvaramo na svoju sliku postaje Sada je fra Alen na novome po- umne predaje za dobrobit Crkve, tamnica. četku. Gospodin Isus kaže: „Žetva je velika a žetelaca malo“. redovničke zajednice, svetoga Za obnovu ovoga vremena i Božjega naroda, kojemu će život Dragi fra Alene, sada napuni društva predlažem jedno novo darovati. Zarada i profit neće vo- ruke i srce žitom. Napunih ih do rješenje. Predlažem da rješenje diti njegove korake, nego ljubav punine. Nemoj žaliti. Sij obilno. tražimo na tragu fra Alenova pri- kojom ljubi Krist i sveti Franjo. mjera i puta. Nemoj se bojati. Bit će i kamena, i trnja, ali bit će i plodne zemlje. U ovome što Alen čini vidim Fra Alen je došao i javio se da Zajedno s Gospodinom hrabro sij. nadu, vidim budućnost, moguć- želi biti fratar. Morate znati da je nost obnove i izlazak iz svakoga do toga trenutka u fra Alenovu oblika krize. U ovome što čini vi- životu bilo nakupljeno poprilič- Fra Alen ustaje iz pepela rata i dim primjer kako bi sve trebalo na količina patnje, nesigurnosti stvara novu budućnost. A evo od biti. i grubosti koji su u njegov život čega fra Alen gradi novu buduć- i u život njegove obitelji bili na- nost. To su franjevački zavjeti. Dragi fra Alene, mi danas s to- neseni. Bilo je obilje trpljenja. POSLUŠNOST! Prihvatio je ži- bom stojimo, u tebe gledamo i od Siromaštvo i progonstvo koje je vjeti u poslušnosti zakonitom tebe učimo. prošao poznaju samo oni koji su starješini svoje franjevačke zajed- tim putovima patnje sami prošli. nice. To znači da je spreman ići Dragi Alene, želim ti obećati Škola koju je Alen do tada završio onamo gdje ga zajednica pošalje nešto u ime ovoga svetoga naro- bila je hod od nemila do nedraga. i prihvatiti posao koji mu zajedni- da ovdje prisutnoga, u ime svih Brat i sestre nisu bili na sigurnom, ca dadne, kako potrebe i vremena onih koje ćeš do kraja života su- a roditelji su bili umorni od ratnih budu zahtijevali. sretati u svetoj svećeničkoj službi: oluja koje su ih nosile i bacale na ČISTOĆA! Da bi bio u potpuno- Slušat ćemo što nam budeš sve strane. sti spreman i slobodan predati se govorio. Slušat ćemo Božju riječ Na studiju mnogi su sumnjali, Božjemu kraljevstvu na zemlji, da koju ćeš nam prelamati i na stol ali srce je bilo spremno. Fra Alen bi mogao služiti dobru svoga na- nama polagati. Padat ćemo pred

32 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. za čovjeka uopće. Draga braćo i sestre, moram vam još nešto reći, ali molim vas nemojte mi zamjeriti, nemojte se čuditi. Ako čudno govorim, opro- stite mi. Ovo što je fra Alen obećao i sve ovo što želi činiti, i što je obećao da će biti – to je ustvari nemogu- će. Nemoguće je čovjeku koji živi životom naše svagdašnje svag- dašnjice. Ali nemojmo zaboraviti: Isus nije pozvao svoje učenike da čine ono što je svagdašnje, što je moguće i normalno. Isus ih nije tebe na koljena da nas oslobodiš upravljeni prema Gospodinu. Kad pozvao da budu kao drugi. Isus naših grijeha, da nas blagosloviš i budeš umoran i obeshrabren, uvijek traži više i poziva na nemo- da nam podariš Božji mir. onda ćemo stati uz tebe, darovat guće. Trudit ćemo se biti zemlja gdje ćemo ti svoje srce, pružit ćemo ti Ovo što fra Alen želi činiti može ćeš sijati i iz koje će rasti Božji da- ruku i stati do tebe da se na nas činiti samo onaj tko je spreman rovi. Slušat ćemo što nam govoriš mogneš osloniti. sanjati, tko je spreman tražiti ne- i slijedit ćemo tvoj dobri primjer. Ovo ćemo činiti za fra Alena, za moguće, tko je spreman biti ču- desan i čudesa činiti. To nam tre- Kad budeš snažan, onda ćemo svakoga svećenika, za svoga brač- ba. Drugačije, bojim se neće ići. primati od tvoje snage i tako biti noga druga, za dijete, za susjeda,

Fra Vendelin Karačić proslavio Zlatnu misu Sarajevo, 9. srpnja 1967. - Široki Brijeg, 16. srpnja 2017.

U nedjelju 16. srpnja 2017. u crkvi Uznesenja BDM velike pompe jer mu je nedavno umro brat Jakiša. na Širokom Brijegu fra Vendelin Karačić proslavio je Tako je i bilo. svoju zlatnu misu. Kocelebraciju je predvodio sam Na misi je propovijedao susjed iz rodnoga sela slavljenik uz prisutnost njegove brojne rodbine, pri- Crnča i prezimenjak fra Dane Karačić. Fra Dane je na- jatelja i poznanika, kao i prepune crkve puka Bož- glasio da je Isus onaj koji po vlastitoj prosudbi poziva jega. Svojim izvrsnim pjevanjem slavlje je uzveličao svoje učenike u svećeničku službu: „Ne izabraste vi Veliki širokobriješki zbor sv. Cecilije s dirigenticom mene, nego ja izabrah vas.“ Tako je učinio sa svojim Marijanom Ćeškić, a za orguljama je bila studentica prvim učenicima, tako čini i danas. Tako je pozvao i crkvene glazbe, orguljaški smjer, Marija Hrkać. Mi- fra Vendelina i mlađega mu brata, sada nažalost već sna čitanja i molitvu vjernika čitali su članovi Frame pokojnoga, fra Zdenka. Sam ih Isus usmjerava što im i FSR-a. je činiti, a sve se može svesti u četiri glavne točke: Za tu prigodu sam je fra Vendelin svojim crtežima naviještati Božje kraljevstvo, slaviti euharistiju, opra- oblikovao veoma lijepe i originalne spomen- sličice štati grijehe i propovijedati evanđelje svim ljudima na kojima je dao otisnuti misli i stihove iz svojih pje- krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. To je fra sama. Vendelin revno i ustrajno činio kroz 50 godina. Premda je fra Vendelin još u dobrom psihofizič- Nakon toga je u kratkim crtama nabrojio glavne kom stanju, ipak sam je izrazio želju da slavlje prođe crte i raznolikost njegova svećeničkog života i rada; skromno, u krugu najbliže rodbine i prijatelja i bez pastoralnu zauzetost i pokretanje brojnih inicijativa

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 33 na Š. Brijegu, njegovu ljubav prema umjetnosti i veliki doprinos u nastajanju i radu Franjevačka galerije, kao i ALU-a na Širokom Brijegu. U slobodnom vremenu nastajale su njegove pjesme koje je izdao u više zbirka. Veliki dio svoga svećeničkog života i rada fra Ven- delin je proveo na Širokom Brijegu, pa je fra Dane naglasio potrebu strahopoštovanja prema široko- briješkom samostanu i velebnoj Gospinoj crkvi, koja je Crkva Majka naše Provincije i u kojoj su pokopana naša subraća koji su dali svoje života za vjeru. Lav Tolstoj, veliki ruski književnik, zapisao je slje- deću misao: „Svaki čovjek može živjeti veličanstve- lju. Neka Ti i dalje Tvoja služba sveta daje radost, da no i u potpunosti osmisliti svoj život ako zna raditi nam poživiš jeo dugo, mnogo ljeta. Živio, naš dragi i voljeti: raditi za onoga koga voli i voljeti ono što svečaru!” radi.“ „Ta bi misao trebala biti poticaj svakom sveće- Nakon toga riječ je uzeo gvardijan samostana na niku. Fra Vendelin je na taj način živio i kao svećenik Širokom Brijegu fra Tomislav Puljić. Evo kratkih izva- i kao redovnik franjevac“, zaključio je fra Dane daka iz njegova pozdrava: Na kraju svete mise u ime Hercegovačke franje- „Uistinu je dostojno i pravedno reći Gospodinu vačke provincije Uznesenja BDM, njezine Uprave, hvala za divna djela koja je činio po ovome sveće- kao i u ime o. provincijala fra Miljenka, i svoje osob- niku: no ime riječi čestitke i zahvale uputio ja fra Ivan - 50 godina službe Isusu Kristu i narodu; Ševo, vikar Provincije. Evo kratkih izvadaka iz njego- - 50 godina naviještanja Riječi Božje, dijeljenja eu- va obraćanja: haristijskoga kruha koji u sebi ima život vječni; „Dragi fra Vendeline! - 50 godina dijeljenja sakramenata vjernicima; Prije 50 godina, primio si dar Kristova svećeniš- - 50 godina uspjele i neuspjele borbe za vrednote tva; Ti si pomazan, posvećen, darovan Crkvi Kristo- koje ne prolaze. voj, svojoj redovničkoj Provinciji posvećenoj Velikoj Stoga imamo razloga slaviti ovu zlatnu obljetni- Gospi, i svome hrvatskom narodu u Hercegovini. cu. Zato večeras zahvaljujemo Bogu na tom velikom Pedeset godina svećeništva! Zaista to je milosni daru za našu zajednicu. Zahvaljujemo i našem slav- dar! U tebi je pedeset godina onoga istoga dara sve- ljeniku za njegovu vjernost i ustrajnost. ćeništva što ga je Učitelj darovao apostolima one svete Večere Velikoga Četvrtka u Jeruzalemu. Dragi zlatomisniče, fra Vendeline! Nakon 50 godina, imaš čast da taj čudesni doga- U svoje osobno ime, u ime naše braće i sestara đaj s puno radosti slaviš, da ga slaviš na Širokom Bri- ovoga samostana, čestitam ti ovaj Jubilej. Želim da jegu, s Gospom Marijom, koja se sigurno s Tobom te dragi Bog još dugo poživi među nama. Dobar si raduje, jer je s križa Isusova primila i prihvatila nje- boj bio, ali trku još nisi završio. Treba te i dalje ovaj govu veliku želju da bude Majka njegovih apostola, narod, ova crkva i ova samostanska zajednica i cijela kao i njegovih svećenika: „Evo ti majka!“ i to u svim Provincija. Sretno i blagoslovljeno ti bilo!“ vremenima. Na kraju je zlatomisnik fra Vendelin kratko zahva- Dragi zlatomisniče! Želio bih da neupitno osjećaš lio svima, posebno rodbini, neki su stigli i izdaleka, i da čvrsto vjeruješ kako još trebaš Crkvi i narodu prijateljima, članovima FSR-a, pjevačima, ministran- Božjemu, kao i mlađoj braći, u ovim vremenima kad tima i svima koji su pripremali ovo slavlje. kao da se ponovno širom domovine, javlja i razoča- ranje svake vrste. Iza svete mise slijedilo je čestitanje i zakuska u sa- Dragi zlatomisniče, fra Vendeline! Mi, Tvoja redov- mostanskom hodniku i blagovaonici. nička braća, ponosni smo na Tebe i na Tvoju zlatnu misu! Neka Te Gospodin čuva u zdravlju, a nebeska Majka Marija neka ispuni svaku Tvoju opravdanu že- Š. Brijeg, 17. VII. 2017. Fra Dane Karačić

34 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. Mlada misa fra Augustina Čordaša

U nedjelju, 23. srpnja 2017., u crkvi sv. Petra i Pa- pni zbor iz Mostara. Nakon svete mise, druženje je vla u Mostaru, svoju mladu misu proslavio je fra Au- nastavljeno u restoranu Venera u Mostaru. gustin Čordaš. Uz mladomisnika su bili provincijal fra Miljenko Šteko, mladomisnici fra Alen Pajić i fra Zvonimir Pavičić, gvardijan i propovjednik fra Dan- ko Perutina, župnik fra Bože Milić te još dvadesetak misnika. Euharistijsko slavlje započelo je ulaznom procesijom i roditeljskim blagoslovom. Fra Danko Perutina je prisutnima u svojoj propovijedi govorio o strpljenju. Oslanjajući se na izvještaj evanđelja objasnio je kako se sve treba polako razvijati. „Isus ne želi suditi nikome, nego svima daje mogućnost preobrazbe. Mi bismo sve odmah riješili, ali tako ulazimo u revolucije i ratove. Božja logika je drugačija. On svima daje novu mogućnost i strpljivo čeka.“ Slika goru- šičina zrna pokazuje važnost malih koraka. „Isus je bio malen. Bio je ponizan i jednostavan. On želi da u nama sve polako raste, u malim koracima.“ Propovjednik je mladomisniku na kraju propovijedi naglasio dar svećeničkoga poziva. „Svećenici su pustili svoje mreže i prihvatili su Božje mreže. Treba se sjetiti da nismo mi izabrali Isusa, nego je on izabrao nas.“ Time je fra Danko pozvao fra Augustina da u strpljenju i zahvalnosti gradi odnos s Bogom kako bi svoj svećenički poziv ostvario. Liturgijskim obredima ravnali su naši bogoslovi, a svojim skladnim pjevanjem slavlje je uzveličao žu-

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 35 Mlada misa fra Zvonimira Pavičića

U nedjelju, 30. srpnja 2017., u crkvi Uznesenja BDM na Širokom Brijegu, svoju mladu misu proslavio je fra Zvonimir Pavičić. Uz mladomisnika su bili provincijal fra Miljenko Šteko, mladomisnici fra Alen Pajić i fra Augustin Čordaš, propovjednik fra Stanko Mabić, gvardijan fra Tomislav Puljić, žu- pnik fra Stipe Biško te još dvadesetak misnika. Euharistijsko slavlje započelo je ulaznom procesijom i roditeljskim blagoslovom. „Na ovom Gospinu Brijegu, pod pogledom i okriljem širokobriješke Gospe, naše nebeske majke, ti slaviš prvu svoju misu s ovim svojim pukom. Iako osobno već slavim dvade- pača skrivena blaga. Bog se jako vi do sedamdesete godine, tad set i dvije godine mise, nisam u uspješno skriva i kaže po proroku ću još manje znati. Krhko je naše nikakvoj prednosti pred tobom. Jeremiji: tražit ćete me jer sam sa- ljudsko znanje. Ali ono što znam Jednako tražim Gospodina nakon kriven. Ali naći ćete me jer će te je činjenica da Isus računa s mo- dvadeset i dvije godine kao što čitavim svojim srcem tražiti.“ jim neznanjem kao što je računao Ga ti tražiš sada.“ Tim je riječima Propovjednik je fra Zvonimiru s neznanjem svojih apostola. I fra Stanko Mabić započeo svoju zato poručuje: neka se ne uzne- propovijed. On je mladomisniku rekao da neće uvijek biti lako na putu, ali Isus računa s našom sla- miruje srce vaše. U Boga vjerujte naglasio važnost traženja blizi- i u mene vjerujte (Iv 14,1).“ ne i prijateljstva s Gospodinom. bošću i neznanjem. „Nakon dva- „Fra Zvonimire dobro nam do- deset i dvije godine puno manje Fra Stanko je pozvao mladomi- šao u klub tražitelja, tražitelja za znam, nego što sam znao kao snika da u nasljedovanju Isusovu Bogom. Dobro došao u klub ko- mladomisnik. Ako me bog poži- bude radostan. „Kad sve ostaviš zbog nečega što je vrjednije, onda je plod radost. Isus ti na putu nasljedovanja nalaže da ostaviš sve. On ti to govori ne zato što bi že- lio da ti na putu navještaja iskusiš glad, oskudicu i prosjačenje. Ne, On ti zabranjuje da to nosiš jer ti je to sve osigurano. Čemu dodat- no osiguravati što je već osigurano? Ljudi od tebe očekuju samo Isusa. Ako im dadneš, Isusa dao si im sve.“ Liturgijskim obredima ravnali su naši bogoslovi, a svojim skladnim pjevanjem slavlje je uzveli- čao župni zbor iz Širokoga Brije- ga. Nakon svete mise, druženje je nastavljeno u restoranu Jabuka na Širokom Brijegu.

36 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. Fra Jozo Zovko proslavio Zlatnu misu

U nedjelju 6. kolovoza 2017. u crkvi Gospe od Mi- losti na otoku Badiji kod Korčule svoju Zlatnu misu proslavio je fra Jozo Zovko. Prije samog početka sv. mise u ime obitelji čestit- ku i pozdrav zlatomisniku uputila je nećakinja Mari- jana Mandić. Svečar je predslavio slavlje Zlatne mise s desetak svećenika u koncelebraciji i punom ba- dijskom crkvom vjernika. Svečanosti slavlja Zlatne mise doprinijela je i klapa „Korda“ iz Lumbarde koja je maestralnom „a capella“ izvedbom gotičkoj crkvi, u kojoj se slavila Zlatna misa, dala koralnu notu. Li- turgijska čitanja i molitvu vjernika čitale su fra Jo- zine nećakinje i nećaci, evanđelje je navijestio pro- prijevod darovnice iz 1394. godine kojom Gradsko vincijal fra Miljenko Šteko, a propovijedao je fra Ivan vijeće grada Korčule daruje otok Badiju franjevcima. Penavić. Pri svršetku misnog slavlja ceremonijar fra Zatim je zlatomisniku čestitao fra Mate Dragićević Ivan Marić, ml. pročitao je pristigle čestitke zlatomi- u ime Franjevačkog samostana Uznesenja Blaže- sniku fra Jozi od provincijala Franjevačke provincije ne Djevice Marije na Badiji te gradonačelnik grada sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri fra Andrije Bilokapića Korčule, g. Andrija Fabris, kojem je također uručen te onu iz Ureda potpredsjednika Hrvatskog sabora tekst drevne darovnice. Naposljetku se prisutnima g. Milijana Brkića. U ime udruge Međunarodnog biranim riječima zahvalno obratio zlatomisnik fra kumstva djetetu Herceg-Bosne čestitku je uputila Jozo. gđa Anđelka Kraljević te prenijela čestitku fra Karla Poslije svečanoga misnog blagoslova slavlje je Lovrića. U ime Hercegovačke franjevačke provinci- nastavljeno u samostanskoj blagovaonici uz ugod- je fra Jozi je čestitku uputio provincijal fra Miljenko no druženje i pjesmu klape „Korda“. Šteko darujući zlatomisniku Zlatnu plaketu, na što je fra Jozo provincijalu darovao repliku, transkripciju i

F ra Rade Vukšić proslavio Zlatnu misu

fra Ivana Ševu, studenačkog župnika don Ivana Šti- ronju te druge brojne svećenike. Na početku je župnik don Ivan Štironja pozdravio vjernike na slavlju koje je u znaku broja 50 te zahvalio Bogu za ovih fra Radinih pedeset godina, za svaki njegov korak koji je učinio za vrijeme svoga dosa- dašnjeg zemaljskog života, za svaki korak koji je bio u ime Boga i ljubavi prema Bogu, u ime čovjeka i ljubavi prema narodi, u ime domovine i ljubavi prema rodu i domovini, zaželjevši mu tom prilikom dobro zdravlje kako bi nastavio tim koracima. U nadahnutoj i poticajnoj propovjedi mons. Vuk- šić prvo se podsjetio na misao iz slavlja njegove Mla- Povodom zlatnog jubileja svećeničkog djelovanja de mise, potom na ponešto od prije deset godina te fra Rade Vukšića ispred crkve Presvetog Srca Isusova dodao još koju misao i tako pokušao zaokružiti 50 u Studencima, u subotu 12. kolovoza 2017. godine godina Radinog vjernog služenja Domovini, Crkvi, je služeno svečano misno slavlje. Prije samog slav- Čovjeku i Oltaru. lja iz župne crkve su se svećenici i biskup u procesiji uputili prema vanjskom oltaru. Misu je predvodio „Dragi fra Rade, nakon posvetne molitve sveće- vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić, uz zlatomi- ničkoga ređenja koja je izgovorena nad Tobom, i snika fra Radu Vukšića, zamjenika provincijala Her- nakon polaganja ruku na Tebe, te po imenovanjima cegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM koje Ti je davalo zakonito crkveno vodstvo, osim

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 37 tolikih propovijedi i vjeronaučnih pouka, koje je ne- Na njegov svećenički život kako je sam rekao moguće izbrojiti, Ti si u svojih 50 godina svećeništva, utjecali su i braća franjevci i prvi rođaci njegove maj- ako si svaki dan služio samo po jednu svetu Misu, za ke Hardomiljčani fra Bonifacije i fra Ljudevit Rupčić oltar izašao čak 18.250 puta. Po Tvojim molitvama koji su u njegov život prenijeli znanje, kao njegovi i polaganju ruku isto toliko puta dogodilo se čudo profesor te hrabrost i ljubav, kao fratri i živi mučenici euharistijske pretvorbe. Tolika vjenčanja si obavio, u zatvorima. brojne vjernike po ispovijedi pomirio s Bogom i ra- Na kraju je zahvalio svima ostalima koji su ga vo- dovao se s ljudima. Ali i tolike sprovode žalujući s dili kroz svećeništvo najprije Hercegovačkoj franje- uplakanima. Tolike si pripravio za prvu pričest i za vačkoj provinciji Uznesenja BDM, a zatim i svima koji krizmu. Mnogima si, naročito za vrijeme posljednje- su se pridružili njegovom zlatomisničkom slavlju te ga rata, materijalno pomagao“, rekao je biskup Vu- na bilo koji način tome dali svoj prinos. kšić u svojoj propovijedi koju je završio molitvom o „Moj svećenički život odvijao se izvan Domovine. zahvalnosti i svećeničkoj radosti kako dva osnovna Djelovao sam u sedam biskupija izvan domovine, u osjećaja koja ima svaki zlatomisnik. tri države, a sad mi je lijepo i ugodno na Humcu. Po- Na kraju misnoga slavlja fra Rade je zahvalio prvo nosan sam i radostan, što sam dobar dio svećenič- Bogu što mu je dao zahvalne oči koje umiju vidjeti kog života ugradio u biskupije koje su imale manjak bez odviše pitanja, a zatim je zahvalio ljudima koji svećenika i zatražile pomoć od drugih. Posebno sam su ušli u more njegovog svećeničkog života i dali ponosan na svoj rad među hrvatskim iseljenicima u mu svježinu i potporu. To su u prvom redu, pokojni Švicarskoj. Gdje sam god djelovao držao sam se na- roditelji Jure i Jaka koji su mu prenijeli vjeru u Boga, čela ostati vjeran svom svećeničkom i redovničkom čovjeka i Domovinu. pozivu, biti na ponos svojoj franjevačkoj zajednici i Istaknuo je i duhovna lica koja su utjecala na nje- hrvatskom narodu, biti s vjernicima u njihovim po- gov život, a na prvom mjestu pokojnog fra Radosla- trebama, njihovim radostima i žalostima“, rekao je va Vukšića, njegovog neizravnog strica kojega osob- zlatomisnik i pozvao sve da nakon misnog slavlja no nikada nije vidio ali su mu roditelji još kao malom dođu na Trseljevinu na zajednički objed kod njego- Andriji ispričali svu tragičnu istinu o njemu i ostalih ve rodne kuće. 65 hercegovačkih franjevaca te je na redovničkom Zlatomisničko slavlje pjesmom je uveličao župni oblačenju uzeo njegovo ime. Njegov lik i mučenička zbor iz Studenaca, a biskup Vukšić je prije podjele smrt bila je sjeme njegovog redovničkog poziva pa blagoslova, radujući se fra Radinim lijepim mislima, je ujedno i proslava Radine Zlatne mise bila i večer krepkom glasu i dobrom zdravlju koje ga još uvijek sjećanja 100. obljetnice Mlade mise doktora fra Ra- služi preporučio humačkom gvardijanu fra Dariju doslava Vukšića, profesora i posljednjega ravnatelja Dodigu i župniku fra Ljubi Kurtoviću da iako je u Gimnazije na Širokom Brijegu kojega su sljedbenici mirovini ga ne štede jer on još puno može učiniti. vjerske mržnje 1945. godine odveli i ubili na još uvi- (ljportal) jek nepoznatom mjestu.

PROMJENE OSOBLJA I SLUŽBI – KOLOVOZ 2017.

MOSTAR – SAMOSTAN I ŽUPA SV. PETRA I PAVLA POSUŠJE – ŽUPA UZNESENJA BDM Fra Filip Sučić, Arhivar Provincije, ž.v. Fra Ivan Landeka st., ž.v.

MEĐUGORJE – ŽUPA SV. JAKOVA APOSTOLA ST. POSUŠKI GRADAC – ŽUPA SV. FRANJE ASIŠKOGA Fra Ante Kutleša, ž.v. Fra Valentin Vukoja, župnik Fra Zvonimir Pavičić, ž.v. SLANO VELJACI – ŽUPA SV. ILIJE PROROKA Fra Goran Ćorluka Fra Pero Čuić, župnik Fra Alen Pajić, ž.v. RIM Fra Vjekoslav Milićević ŠIROKI BRIJEG – SAMOSTAN I ŽUPA UZNESENJA BDM Fra Augustin Čordaš, ž.v. Fra Ivan Kvesić, de familia

38 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. POLAGANJE SVEČANIH ZAVJETa

mukama i radostima, a da im duša ostane cijela i zagledana u onaj vječni mir kojega „svijet ne može dati“. Uzor je sv. Franjo koji je imao čisto srce, ponizan i siro- mašan život, u trajnom osluški- vanju Božje riječi! Pozvao je sve nazočne da zavjetovanike prate svojim molitvama. Nakon homilije uslijedio je obred zavjetovanja, gdje su bra- ća u rukama provincijala položila svoje doživotne zavjete posluš- nosti, siromaštva i čistoće, preda- jući se potpuno našemu Bratstvu. U našoj crkvi na Širokome Bri- siromašan čovjek. Moje blago Na kraju Misnoga slavlja nazočne jegu, u nedjelju 3. rujna 2017., su predanost Tebi i srce čisto da je pozdravio širokobriješki gvar- pod svetom Misom u 18.00 sati, idem s Tobom“, te sve povezao s dijan fra Tomislav Puljić te upu- dvojica naše braće: fra Antonio misnim čitanjima. Zavjetovanike tio čestitke svečano zavjetovanoj Musa iz Župe Uznesenja BDM, je pozvao na razboritost i ozbilj- braći i njihovim obiteljima. Nakon Široki Brijeg i fra Nikola Jurišić iz nost da, živeći siromaštvo, po- Mise nastavljeno je bratsko dru- Župe Bezgrešnoga začeća BDM, slušnost i čistoću, sretno i spretno ženje uz okrepu u prostorijama Posušje, položili su svoje sveča- prođu ljudsku stazu obilježenu samostana. ne (doživotne) zavjete. Misno slavlje predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca fra Mi- ljenko Šteko. U koncelebraciji su bili gvardijan fra Tomislav Puljić, meštar hercegovačkih bogoslova fra Ivan Landeka ml., i još dvadesetak braće uz velik broj vjernika. Misno slavlje uzveličali su svojim pjevanjem naši bogoslovi i novaci uz ravnanje fra Stanka Mabića. U liturgiji su u asistenciji služili naši bogoslovi. Provincijal je svoju homiliju za- počeo riječima pjesme: „Ja sam

Svečana akademija u povodu 100. obljetnice spašavanja djece od gladi

Ponedjeljak, 4. rujna 2017. U ponedjeljak, 4. rujna 2017. u organizaciji naše Provincije započelo je obilježavanje manifestacije u spomen na 100 godina od akcije spašavanja gladne hercegovačke djece. Podsjetimo se, bila je to pleme- nita akcija koju su vodili članovi naše Provincije na

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 39 čelu s fra Didakom Buntićem, a u kojoj je smrti od vodom 100-te obljetnice spašavanja djece od gladi. gladi otrgnuto preko 10.000 djece. Kratki film o fra Didaku koji obilazi Hercegovinu u Obilježavanje manifestacije započelo je u 20 sati naše vrijeme i upoznaje se s njenim razvitkom uveo u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača Tambu- je u Akademiju na vrlo dojmljiv način. Potom su se raškom rapsodijom u Hercegovini, koncertom u orga- u prepunoj dvorani izmjenjivali glazba, u izvedbi nizaciji Hrvatskog društva tamburaških pedagoga Zagrebačke filharmonije, tamburaškog orkestra od (HDTP). Velika dvorana Kosače bila je prepuna, a 100 tamburaša iz Hrvatske i BiH, Akademskog zbora ozračje puno radosti. Uz veliki tamburaški orkestar Pro musica iz Mostara, Monije Jarak i Karla Milićevi- od 100 ponajboljih tamburaša i njihovih profesora iz ća, i prigodni govori. Najprije se nazočnima obratio cijele Hrvatske, pod dirigentskom palicom maestra fra Miljenko Šteko, provincijal i organizator manife- Alana Bjelinskog, nastupili su još veliki župni zbor stacije, zatim Milan Bandić, zagrebački gradonačel- Kraljice Mira iz Međugorja, zatim mezzosopranistica nik i supokrovitelj, Tomislav Madžar, izaslanik Pred- Monija Jarak, bariton Karlo Milićević, Marija Čolak, sjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i supokrovite- Darija Ramljak i Dražen Šego. ljice, dr. Dragan Čović, predsjedatelj Predsjedništva BiH i pokrovitelj manifestacije i na koncu Andrej

Plenković, predsjednik Vlade RH. Prigodna zahvala uručena je fra Iliji Vrdoljaku, provincijalu provincije Utorak, 5. rujna 2017. svetih Ćirila i Metoda iz Zagreba koji je skupu uputio Ispred Dompes-a okupilo se nekoliko stotina ljudi nekoliko toplih riječi. Također je zahvala uručena i koji su iščekivali početak otvaranja koje je započelo dr. Draganu Čoviću zbog pokroviteljstva manifesta- u 18 sati pjesmom Monije Jarak, mezzosopranistice cije i Andreju Plenkoviću kao predstavniku hrvat- o sv. Franji. Nakon toga voditeljica programa Sanja skog naroda koji je pomagao Hercegovini u teškim Pehar pozdravila je nazočne i predala riječ fra Iki Sko- trenutcima. ki, koji je ukratko opisao povijest nastanka Dompes- a. Potom je uslijedio blagoslov dijela novonastalog zdanja, točnije Pučke kuhinje posvećene fra Didaku Nedjelja, 10. rujna 2017. Buntiću, u kojem su sudjelovali fra Danko Perutina i fra Ivan Ševo te na koncu nuncij Luigi Pezzuto. An- Na današnji dan prije 100 godina krenuo je prvi drej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvat- vlak gladne djece prema sjeveru Hrvatske. Prigo- ske, otvorio je Pučku kuhinju. Nakon toga nazočni dom tog događaja slavljena je sveta Misa u kripti su obišli prostore Pučke kuhinje, klapa Hrvoje i dje- crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru. To je zahvala Pro- vojke iz HKUD «Didak» župe Gradnići otpjevali su vincije Bogu, redovničkoj braći, svim suradnicima pjesme i potom je uslijedio mimohod svih sudioni- oko spašavanja gladne djece te Slavoniji i Srijemu ka prema Hrvatskom domu Herceg Stjepana Kosače odnosno obiteljima koje su primile gladnu djecu. u kojem je u 19 sati započela Svečana akademija po-

N ova generacija postulanata

Nova generacija postulanata došla je u postulaturu u Mostar, danas 7. rujna 2017. U ovoj generaciji je šest postulanata: Zlatan Bevanda (Župa sv. Jakova Ap., Međugorje), Robert Cvitanović (Župa sv. Petra i Pavla, Mostar), Slaven Dodig (Župa sv. Jeronima, Zagreb), Antonio Petric (Župa Bezgrešnoga zače- ća BDM, Posušje), David Slišković (Župa Uznesenja BDM, Široki Brijeg) i Josip Stanić (Župa sv. Mihovila Ark., Tomislavgrad). Dobrodošlicu novoj generaciji postulanata uputili su provincijal fra Miljenko Šteko, odgojitelj fra Iko Skoko i gvardijan fra Danko Peruti- na. Preporučujemo mladu braću u molitvu.

40 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. NAŠI POKOJNICI

Preminuo fra Vinko Dragićević

U nedjelju, 11. lipnja 2017., u našega brata, svećenika fra Vin- našem samostanu na Humcu, ka Dragićevića koji je pastoralno okrijepljen sv. sakramentima, bla- djelovao diljem Hercegovine: u go u Gospodinu preminuo je nje- Rasnu, Kočerinu, Mostaru, Hum- gov sluga svećenik i naš brat FRA cu, Glavatičevu, Blagaju, Klobuku VINKO DRAGIĆEVIĆ u 100. godini do povratka na Humac 1974. Pro- života, 83. godini redovništva i 77. vidnost je htjela da nas napusti u godini svećeništva. svojoj stotoj godišnjici ovozemna Sv. misa zadušnica slavit će se života. Kad sam ga prošle godine u samostanskoj crkvi na Humcu u lipnju, u njegovoj 99., obišao, u ponedjeljak, 12. lipnja 2017. u prepoznao me i radovao se na- 15.00, a potom sprovodni obredi i šem susretu. Nasmiješio se kad sam mu obećao doći za stoti ro- ukop na Novom groblju na Hum- ko Slavonskoga Broda u logor u đendan i donijeti rakije i smoka- cu. Njegovo tijelo bit će izloženo Bosanskom Brodu, pa u središnji va. Čovjek snuje, a Bog određuje. u novoj crkvi na Humcu u 10 sati. zatvor u Sarajevu do 16. kolovo- I odredio je da ga u njegovoj ve- Počivao u miru Božjem! za; taj dan prebačen u Ćelovinu u likoj godišnjici pratimo na vječni Mostar do 31. kolovoza 1945.) počinak; s vjerom i sigurnošću da Fra Vinko je rođen 1917. u Mile- U zatvoru u Ljubuškom, Mo- su „duše pravednika u ruci Božjoj”. tini. Pohađao je pučku školu 1924. staru, Zenici, Sarajevu, u rudni- Jer, Kristova smrt na križu odškri- ̶ 1928. u Međugorju. Gimnaziju cima Bukinje, Kreki, Lipnici, pa nula nam je vrata vječnoga živo- 1929. ̶ 1938. na Širokom Brijegu nazad u Zenicu od 5. studenoga ta, pa u tom svjetlu vjere i mi da- i studij filozofije i teologije 1938. 1949. do 5. studenoga 1952. Od nas stojimo uz odar dragoga nam ̶ 1943. u Mostaru. 1974. nalazio se u samostanu na fra Vinka sa sviješću kako je ovo- Obukao franjevački habit 4. Humcu u službi propovjednika i zemni život samo djelić onoga srpnja 1935. na Humcu pred fra ispovjednika što je s velikim ma- vječnog koji nakon smrti vječno Matom Čuturićem, provincijalom. rom i odgovornošću vršio sve traje. Fra Vinko je punih 83 godine Vječni zavjeti su mu bili 5. srpnja do posljednjih godina. Cijelo je proveo kao Bogu posvećeni re- 1939. u Mostaru. Zaređen za sve- vrijeme svojega svećeničkoga i dovnik u ovoj časnoj Hercegovač- ćenika 29. lipnja 1941. u Mosta- pastoralnoga djelovanja bio vrlo koj provinciji „Uznesenja BDM”. A ru po rukopoloženju biskupa fra poznat kao obljubljeni kateheta 77 godina slavio je ovu istu žrtvu Alojzija Mišića. Svećeničku službu među djecom i mladima. Upravo kojom ga danas ispraćamo,a u je započeo 1943. u Tomislavgra- su ga zato komunisti osudili i za- kojoj je i on ponavljao riječi: Tvoju du. Nakon toga je djelovao u Ra- tvorili jer, kako oni kažu, odvodi smrt, Gospodine, naviještamo, tvo- snu, Kočerinu, Mostaru, Humcu, im mladež. To je istina. On je i dje- je Uskrsnuće slavimo i tvoj slavni Glavatičevu, Blagaju, Klobuku do cu i mladež i sve životne uzraste dolazak iščekujemo. vjernika svojim životom, vrlo bli- povratka na Humac 1974. Tim istim svjetlom vjere pra- skim propovijedima i kateheza- Nakon rata proživio je križ lo- timo i njega odanom molitvom ma vodio Bogu. Neka mu Bog sve gora i prognanstva. Od veljače i zahvalnošću jer znamo da se njegovo vjerno služenje nagradi do kolovoza 1945. (Široki Brijeg, „njegovim vjernima život mije- životom vječnim. Mostar, Sarajevo, Okučani, Nova nja a ne oduzima. I kad se razori Gradiška, Stara Gradiška, Zagreb, dom ovozemna boravka, stječe se Maribor; uhićen u Rači pred Ma- Uvod na sprovodnoj misi za vječno prebivalište u nebesima“. riborom; bio u Mariboru u logoru fra Vinka Dragićevića Raspoložena uma i srca pomije- od 7. svibnja do kraja lipnja 1945., šana i s osjećajem pobožne tuge slijedi logor u Zagrebu od dva- 1. Ovoga poslijepodneva opra- zbog neizbježnoga rastanka, desetak dana; od Zagreba pre- štamo se ovom svetom misom od

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 41 koje izgovaramo. Podsjeća nas na to i plam ove svijeće... Zov je to na euharistijski communio s Kristom, na zajedništvo s Njim, Prvijencem usnulih, da s Njim i u Njemu us- postavimo ispravan odnos prema vlastitom životu i vlastitoj smrt- nosti. Evo nas danas ovdje kad je do- gorjela svijeća zemaljskoga živo- ta našega fra Vinka. Svijeća koju je svojim credom – vjerovanjem, stalno čuvao da je suprotivi vje- trovi ne ugase, svijeća koja ga je molit ćemo Svemogućega neka Preuzvišeni oče nadbiskupe vodila na cestama života. Od Mi- dobrostivo privede našega brata Želimire, generalni vikaru don letine pa evo do Humca. A put fra Vinka u prostranstva gdje tuge Željko, oče gvardijane fra Dario, je trajao čitavo stoljeće. On je iz više biti neće; ni jauka, ni bola, već braćo u redovništvu i svećeništvu, one generacije naše braće koji su mir i radost u Gospodinu. Ova pak časne sestre, rodbino pok. fra Vin- krvlju i stradanjem platili vlastitu euharistija kao „lijek besmrtnosti“, ka, braćo i sestre! vjernost Kristu. Iskusio je pravdu „predujam uskrsnuća i predokus Slavimo ovu sv. misu zadušni- kojom komunisti uspostavljaju nebeske gozbe“, kako je pisao cu za našega pokojnog fra Vin- novi svijet. Iako je pošteđen pro- sveti Ignacije Antiohijski, neka i ka, slavimo euharistiju. U tolikim lijevanja krvi kao 66 subraće, ipak njemu bude zalog vječnog spa- zapisima crkvenih priručnika i je čašu koja mu je namijenjena senja. molitvenika, koje je i naš subrat gorko ispijao, prolazeći bolne Ponosni smo na našega pre- revno prebirao, susrećemo izraz postaje križnoga puta hrvatsko- minula brata što je Riječ Božju da je Euharistija viaticum - hrana ga naroda. Čudom je ostao živ i navješćivao i kruh nebeski lomio, za čovjeka putnika koji je na putu svjedočio o zlu kojega je čovjek te zajednicu Božjega naroda oko u Život, odnosno Zemlju živih. A u stanju počiniti. Potom je kušao stola Gospodnjega okupljao. drevni crkveni pisci nam tuma- komunističku tamnicu i sa svo- Dok u ovoj prigodi slušamo u ti- če da je u otajstvenu prisutnost jim narodom trpio društvenu ne- šini njegovu posljednju propovi- Uskrsloga u sakramentu Euhari- pravdu, prolazeći brojne kušnje jed, te zahvaljujemo Bogu za dar stije upisana i sva dinamika koja straha. Iako krhka tijela, sačuvao plodna svećeničkoga služenja i cilja baš na naš kraj puta, na onaj je snagu duha znajući da je u Kri- Bogu posvećena života, danas neskriveni susret licem u lice, na stu naša nada i naše pouzdanje. preporučujemo Velikom Svećeni- prijelaz iz smrti u život. Eto nam Krhko tjelesno zdravlje našega fra ku, Isusu Kristu sve naše svećeni- niti koja povezuje sve te liturgij- Vinka nadjačalo je nevolje života, ke i redovnike, kao i povjereni puk ske tekstove i obredne molitve budući da mu je svakodnevna neka ostanu vjerni Bogu, Crkvi i narodu, te urešeni kršćanskim krjepostima napreduju ovdje na zemlji dok ne prispiju u vječno spasenje. A da bismo svoje molitve i nakane prinijeli Bogu čista srca, pokajmo se za svoje grijehe i propuste. ….. Smiluj nam se Gos- podine.. Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, Humac, 12. lipnja 2017. u 15 sati Sv. misa zadušnica – Homilija provincijala

42 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. euharistija bila viaticum. Živo je s ovim vjerničkim narodom Herce- govine i dao mu sve što je mogao i imao: Božju riječ, mogućnost pomirenja s Bogom, Kruh života, Krista kao izazov i utjehu, vlastitu ljubav, srce i toplu riječ. O njemu, oni koji su ga dobro poznavali, vele: - Što se tiče fra- njevaštva: „Iako je bivao župnik, nije volio biti sam. Želio je biti s fratrima. Radovao se do suza svemu dobrom u zajednici, a isto tako boljele su ga do suza sve nevolje zajednice. Volio je novake kao: „Ako te sretnem i imadnem nimo iz ljudskoga obilja, nego iz kao dušu svoju. pištolj, ubit ću te sa suzama u oči- smisla koji mu podarimo! Budući A kao pastoralac bijaše vrsni ma, jer znam da ubijam poštena da si kao redovnik i svećenik ov- kateheta, znao je djecu privući, čovjeka.“ dje primao i darivao Riječ života, njima na razumljiv način tumačiti. Dragi naš fra Vinko, uskoro, kad hranio se i drugima omogućavao I biskup Čule ga je javno hvalio za tvoje zemne ostatke položimo Jelo besmrtnosti, te živio po zako- kateheze. U propovijedima je ar- majci zemlji, vjerujem da bi nam ti nima „budućih vremena“ u svojim gumentirano i, u slikama iz živo- rekao, nemojte se dugo zadržava- zavjetima, duboko vjerujem da ta župljana, tumačio Riječ Božju. ti pred „grobom“. Gospodin je živ. je sada ispunjena tvoja čežnja da Prosvjećivao je ljude, pogotovu u I ja živim u Njemu. Gospodin vas jednom budeš sustolnik na vječ- poljoprivredi. Bio je bliz sirotinji. čeka u vašim „Galilejama“ (usp. noj svadbenoj Gozbi kao suba- Branio je te male ljude. Stoga je, Mt 28, 6-7). Uočnica je sv. Anti. štinik Kraljevstva! Neka je pokoj i kad bi vidio nepravdu, znao dići Pomozite da preko vas On progo- smiraj u Bogu tvojoj dobroj duši, svoj glas za toga malog čovjeka. vori srcima tolikih da bi im se oči dragi naš brate i oče Vinko! Iskre- I to za svakog čovjeka u duhu i otvorile i da bi Ga prepoznali! na sućut našoj subraći u provinciji, osobito njegovim bratićima dijaloga i ekumene. Jer je bio ne- U ime Hercegovačke franjevač- fra Marku i fra Mati, te svoj bližoj ustrašiv, poštivali su ga i protivni- ke provincije i svih ljudi iz tvoga i daljnjoj rodbini. Pokoj vječni, da- ci - neprijatelji. Prema kazivanju, života, hvala ti na svemu! Osobi- ruj mu Gospodine! jedan takav komunist mu je re- to na primjeru da život ne bašti-

Pokojnici

Preminula Zorka Marić ud. Stojana (1935.), majka našeg fra Ivana Marića, st. Danas, ponedjeljak, 27. ožujka 2017. preminula je Zorka Marić ud. Stojana, majka našeg fra Ivana Marića, st. Sprovod pokojne Zorke biti će u srijedu, 29. ožujka 2017. u 16 sati na groblju Krvnica u Radišićima (župa Humac). Počivala u miru Božjem!

Preminula je Marija Strmečki, majka našeg fra Ivana Strmečkog Opremljena svetim sakramentima, Marija Strmečki, majka našeg fra Ivana Strmečkog preminula je u ponedjeljak 28. kolovoza 2017. godine u Madisonu, država Wisconsin u 87. godini života. Naša sućut njenoj djeci: Fra Ivanu, Marinu i Margariti i njihovoj obitelji, rođacima i prijateljima. Tijelo pok. Marije bit će izloženo u Hrvatskoj crkvi Srca Isusova u Milwaukee, u ponedjeljak, 4. rujna od 9 do 11 ujutro, a Sprovodana sveta misa u 11:30 isti dan. Počivala u miru Božjem. Počivala u miru Božjem!

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 43 IZ FRANJEVAČKOG I REDOVNIČKOG SVIJETA

Godišnji susret predsjednika Konferencija OFM u Rimu

U ponedjeljak 15. svibnja 2017., započeo je godišnji susret predsjednika konferencija provincijalnih ministara i kustosa čitavoga našeg Reda s Generalnim definitorijem. Na zasjedanju sudjeluje i naš provincijal fra Miljenko Šte- ko, predsjednik Južnoslavnske konferencije.

Preminuo fra Bonaventura Duda Zagreb, (IKA) – Fra Bonaventura Duda, franje- XV. stoljeća. Nakon toga na Papinskom biblijskom vac-svećenik, član Hrvatske franjevačke provincije institutu položio je biblijski licencijat. U Zagreb se sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba blago je u Gospodinu vratio 1957. godine i ujesen postao asistentom na preminuo 3. kolovoza oko 9 sati u Franjevačkom sa- Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Od godine mostanu sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu, u 94. godini 1964. do 1969. bio je redoviti profesor i pročelnik života, 76. redovništva i 68. svećeništva. Katedre Svetoga pisma Novoga zavjeta. Više puta Većinu života živio je i djelovao u Franjevačkom bio je prodekan, a od 1982. do 1986. godine dekan samostanu sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu. Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Predavao je i na različitim institutima, a uz profesorski i nastavni rad, Bio je jednostavna i sveta života. Smatran je naj- često je sudjelovao na brojnim znanstvenim skupo- uglednijim franjevcem na hrvatskom jezičnom po- vima i objavljivao radove u stručnim časopisima i dručju. Bio je teolog, bibličar, profesor-emeritus znanstvenim zbornicima. Umirovljen je 1. listopada Sveučilišta u Zagrebu, prevoditelj, poliglot, pisac i 1993. godine, a 9. studenoga 2001. godine izabran pjesnik, kateheta, pedagog, skladatelj, dopisni član je za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu. HAZU, zanosni propovjednik Božje riječi. Bio je glavni urednik Zagrebačke Biblije, kapi- Rođen je u Rijeci 14. siječnja 1924. godine, kršte- talnog prijevoda Svetog pisma iz 1968. godine, njem Roko. Rano djetinjstvo proveo je u selu Krasu iznimnoga zagrebačkoga i hrvatskoga biblijskog na otoku Krku, gdje je s pet i pol godina krenuo u pothvata, zajedno s ostalim vrhunskim zagrebačkim pučku školu. Pohađao ju je do 1933. godine, a nakon i hrvatskim književnicima i jezikoslovcima, teolozi- toga školovanje nastavlja na Sušaku u građanskoj ma i prevoditeljima, (tiskane u 400.000 primjeraka) školi. U to vrijeme ministrirao je kod časnih sestara što je utjecalo i na tiskanje desetak svezaka Hrvat- svetoga Križa i upoznao trsatske franjevce koje je, skoga lekcionara (1973.-1991.). nakon drugog razreda, zamolio da ga prime u samostan. Primili su ga i 1935. godine poslali u Varaždin Kao autor sadržajnog projekta i kao član uredniš- na franjevačku gimnaziju. U novicijat je ušao 1941. tva s Jurom Kaštelanom sudjeluje u ostvarenju Za- godine, a nakon mature 1944. započeo je studij teo- grebačke Biblije 1968. godine u izdanju Stvarnosti, logije u Zagrebu. Na Katoličkome bogoslovnom fa- poslije ju je otkupila Kršćanska sadašnjost. kultetu diplomirao je 1950. godine, a 15. siječnja iste S fra Zorislavom Lajošem (+1972.), prvotnim ini- godine na Trsatu proslavio mladu misu. cijatorom, ujesen 1962. godine sudjeluje u pokreta- Od 1946. godine objavio je mnoštvo znanstvenih, nju Glasa Koncila, koji će postati jedna od temeljnih stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga. ustanova naše Crkve u javnosti. Njegov životni put 1954. godine nastavlja se u Širitelj je misli Drugoga vatikanskoga sabora s Rimu gdje je na Franjevačkom sveučilištu ‘Antoni- koncilskom ekipom predvođenom blagopokojnim anum’ postigao doktorat disertacijom o dubrovač- profesorom Tomislavom Jankom Šagi-Bunićem, kom dominikancu Ivanu Stojkoviću, ekleziologu iz franjevcem kapucinom. Sudjeluje i opširno referira

44 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. na dva temeljna postkoncilska teološka simpozija o Uz sav svoj rad fra Bonaventura Duda bio je izvr- obnovi teologije u Santo Domingu (1965.) i u Rimu stan voditelj dvaju crkvenih procesa za beatifikaciju (1966.). slugu Božjih, najprije za provincijalnog ministra fra U punom tijeku postkoncilske obnove liturgije Vendelina Vošnjaka. Posljednjih godina intenziv- tadašnja Biskupska konferencija Jugoslavije povje- no je pripremao materijale za kauzu sluge Božjega rava fra Bonaventuri Dudi izradu biblijskog djela Hr- fra Alekse Benigara, pišući izvješća o njegovoj sve- vatskog lekcionara u deset svezaka. Taj posao izveo tosti. Benigar je osobito zaslužan kao prvi, dosada je u najužoj suradnji s fra Jerkom Fućakom (+1992.). nenadmašeni, biograf Alojzija Stepinca. Osim toga Za potrebe lekcionara nanovo su preveli Novi zavjet surađivao je i na procesu bl. Alojzija Stepinca, o. u izdanju Kršćanske sadašnjosti te izvršili lekcionar- Ante Antića i postavio temelje procesu sestre Ma- sku redakciju Psaltira Zagrebačke Biblije. I danas rice Stanković. čitamo u bogoslužju tekstove koje su oni priredili. Znanje fra Bonaventure Dude bilo je enciklopedij- Obojica su sudjelovala u prijevodu Rimskog misala sko, a zanimanje za biblijske i teološke teme svestra- i Časoslova. Fra Bonaventura je sam preveo osam- no. On je bio djelatnik na širokom polju otkrivanja desetak novih časoslovnih himana. Kasnije su se same Crkve i njene poruke u koncilskom i pokoncil- obojica zauzela i za prijevod Ekumenskoga Novog skom vremenu. Posve je bio predan poslanju Crkve zavjeta (Zagreb, 1972.) te za ostvarenje tzv. Jeruza- i nije birao zadatke po svojim sklonostima nego po lemske Biblije (1994.). njihovoj važnosti. Osjetljiv je za ‘znakove vremena’ i Značajna je njegova prisutnost od jeseni 1960. spreman na koncilijantnu suradnju sa svima kojima je na srcu dobro ljudi. godine na Svećeničkom tečaju, a potom na Teo- loško-pastoralnom tjednu koji je ubrzo prerastao u Dobitnik je niza hrvatskih i stranih nagrada i pri- najveći godišnji skup katoličkoga svećenstva u on- znanja. Od Republike Hrvatske odlikovan je Redom dašnjoj Jugoslaviji, i sve do danas u Hrvatskoj. Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Godine 2004. fra Bonaventura Duda dobio je u Zagrebu Pridonio je u postkoncilskoj obnovi redovništva. znanstvenu nagradu ‘Annales Pilar’ Instituta druš- Godine 1966. provincijali su mu povjerili redakciju tvenih znanosti ‘Ivo Pilar’. Nagradu je primio kao prijedloga za obnovu franjevačkoga zakonodavstva jedan od prvaka hrvatske teološke misli, jedan je - Propositio pro accomodata renovatione Ordinis. od najuglednijih suvremenih crkvenih govornika. Bio je neumoran pastoralni djelatnik, kao propo- Godine 2008. godine primio je u Osijeku na Evange- vjednik, pisac, publicist i voditelj duhovnih vježbi. ličkome teološkom fakultetu Ekumensku povelju za Fra Bonaventura Duda je među prvim svećenicima zasluge u biblijskome ekumenizmu o 40. godišnjici koji se pojavio na televizijskom ekranu. Bio je čest izlaska Zagrebačke Biblije, kojoj je s književnikom i tražen sugovornik mnogih radijskih i televizijskih Jurom Kaštelanom bio glavnim urednikom. Godine emisija. Hrvatska televizija snimila je o njemu go- 2010. kardinal Josip Bozanić mu je na proslavi 60. dine 2009. dokumentarni film ‘Manji brat fra Bona- obljetnice svećeništva udijelio odlikovanje pape Be- ventura Duda’. Sugovornik je i brojnih novinskih in- nedikta XVI. križ „Pro Ecclesia et Pontifice”. Godine tervjua. Mnogi su njegovi članci, objavljeni najprije 2010. tadašnji generalni ministar Reda manje braće u novinama i časopisima, kasnije sabrani i izdani u fra Jose Rodriguez Carballo predao mu je Medalju obliku knjiga, među kojima: trilogija popularnih ko- 800. obljetnice Reda u znak zahvale u ime sve braće mentara nedjeljnih i blagdanskih čitanja za sve tri Reda. Godine 2014. za zasluge i postignuća za du- liturgijske godine ‘Sijač je Sin čovječji’ (1989.), ‘Sje- hovnost i kulturu dobio je Medalju Grada Zagreba. me je riječ Božja’ (1987.) i ‘U plemenitu srcu’ (1990.), Godine 2014. dobio je Nagradu Grada Zagreba za zbornici izabranih tekstova ‘Koncilske teme’ (1992.) životno djelo. Godine 2014. dobio je Nagradu Grada i ‘Rukovet domovinskih tema’ (1999.), knjižica o Rijeke za životno djelo. redovništvu ‘Ima li naše redovništvo budućnost’ Misa zadušnica slavljena je 8. kolovoza u crkvi Sv. (1971.), knjiga o sv. Franji ‘Moj sveti Franjo’ (1990.), Franje na zagrebačkoj Opatovini. Predslavio ju je obrada hrvatskih božićnih pjesama ‘Svijeta razvese- izaslanik zagrebačkog nadbiskupa pomoćni biskup litelj’, korizmeni molitveni tekstovi ‘Isusov križni put Ivan Šaško, u zajedništvu s biskupom fra Bonaven- i Sedam riječi na križu’ (1990.), hrvatske marijanske turine rodne Krčke biskupije Ivicom Petanjkom, teme ‘Nazaretska poruka Marijina Trsata’, dvije knji- biskupima bjelovarsko-križevačkim Vjekoslavom ge razgovora ‘Ljudskost Božića’ (1995.) i ‘Krist i naši Huzjakom, sisačkim Vladom Košićem i zagrebačkim svagdani’ (1996.), razmišljanja sa svojih šetnji po pomoćnim Mijom Gorskim, izaslanikom Generalnog Mirogoju ‘Ja Bogu povjerih svoj štap’ (1999.), razmi- ministra Franjevačkog reda fra Ivanom Sesarom, šljanja o početku novoga milenija ‘S Isusom u treće predsjednikom Hrvatske redovničke konferencije tisućljeće’ (2000.), razmatranja o duhovnosti ‘Pabirci fra Jurom Šarčevićem, dekanom KBF-a Sveučilišta iz kršćanske duhovnosti’ (2008.) i dr. u Zagrebu fra Marijom Cifrakom, brojnim svećenici- ma, redovnicima, redovnicama i ostalim vjernicima.

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 45 IZ ŽIVOTA CRKVE U HRVATA

S kup o 50. obljetnici Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu U povodu obilježavanje 50. obljetnice Ravnatelj- i gdje među njima djeluju naši svećenici. Pedeset stva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu u Nad- godina institucionalnoga pastoralnog rada dobra biskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu 25. i je prigoda Bogu reći iskreni hvala. Najprije za dar 26. travnja organiziran je znanstveno-stručni skup. vjere kojim je pratio hod naših ljudi u tuđini, kao i Pokrovitelji skupa su Hrvatska biskupska konferen- za dar njihove ljubavi prema Crkvi koju su očitovali cija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, okupljajući se u misijama i pastoralnim centrima di- a u organizaciji skupa, uz Ravnateljstvo, sudjeluju ljem svijeta. Ovo je prigoda reći velika hvala Bogu za Hrvatsko katoličko sveučilište i katolički bogoslovni svećenike, redovnice i redovnike i zauzete vjernike fakulteti Sveučilišta u Zagrebu i Univerziteta u Sa- laike koji su dekretom naših biskupa pošli djelova- rajevu. ti među iseljeništvo. Svojim radom i brigom za njih Otvorenju skupa nazočili su zagrebački nadbi- oni su ispisali svijetle stranice hrvatske povjesnice skup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK zadar- i povjesnice Katoličke Crkve. U našu zahvalu želi- ski nadbiskup Želimir Puljić, potpredsjednik BK BiH mo uključiti i biskupije domaćine koje su nas u tim vojni biskup Tomo Vukšić, predsjednik Vijeća HBK teškim vremenima razumjele i pokazale veliko srce i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu vrhbosanski prema vjerskim potrebama naših iseljenika, rekao je pomoćni biskup Pero Sudar, sisački biskup Vlado nadbiskup Puljić, te zahvalu uputio svima koji sada Košić, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, umi- djeluju u inozemnoj pastvi. „Vaša je uloga nezamje- rovljeni vojni biskup Juraj Jezerinac, tajnik Apostol- njiva i velika je pomoć i utjeha našim zemljacima u ske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Janusz danima tjeskobe i nostalgije, ali i u neminovnom Stanislaw Blachowiak, rektor Hrvatskoga papinskog procesu inkulturacije kada se naši ljudi trude održa- zavoda sv. Jeronima Bože Radoš, predsjednici kon- vati škole i kulturne manifestacije, te okupljati se i ferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica iz slaviti misu na hrvatskom jeziku.” Hrvatske fra Jure Šarčević i iz BiH fra Miljenko Šteko, Nadbiskup Puljić je vrijednim istaknuo godišnje generalni tajnik HBK don Petar Palić, rektor Hrvat- skupove svećenika, đakona i pastoralnih suradni- skoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić i područni ka i suradnica iz Zapadne Europe. „Ti su se skupovi delegati Hrvatske inozemne pastve. Otvorenju sku- održavali u različitim mjestima i rado se prisjećam pa nazočili su i potpredsjednik Vlade RH ministar rasprava i misnih slavlja koje smo na tim skupovi- vanjskih poslova Davor Ivo Stier, državni tajnik Sre- ma imali”, rekao je te još jednom uime svih biskupa dišnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike sadašnjim pastoralnim djelatnicima zahvalio za sve Hrvatske Zvonko Milas, v.d. ravnateljica Hrvatske dobro koje čine na mjestima i službama koje obna- matice iseljenika Mirjana Ana-Maria Piskulić, kao i šaju. ravnatelji za pastoral stranaca u Njemačkoj Stefan Biskup Vukšić, prenoseći pozdrave i čestitke kar- Schohe i Austriji preč. Laslo Vencser. dinala Vinka Puljića, naglasio je kako je to prigoda U pozdravnoj riječi ravnatelj Dušobrižništva za sa zahvalnošću se sjetiti svih osoba koje su dio svo- Hrvate u inozemstvu vlč. dr. Tomislav Markić poja- ga života, dušobrižničkoga umijeća i truda uložili za snio je kako se za osnutak Ravnateljstva uzima dan duhovne potrebe hrvatskih iseljenika, kao i za one imenovanja prvoga nacionalnog ravnatelja u osobi koji se u naše vrijeme daruju u tu svrhu. Kratko se svećenika Prelature Opus Dei don Vladimira Vincea. osvrnuo na hrvatsko inozemno dušobrižništvo koje Njegov dekret datira od 25. lipnja 1966. No, odluče- je započelo polovicom 19. st. brigom za hrvatske no je da se proslava jubileja održi uz ovogodišnju radnike koji su sudjelovati u izgradnji Sueskoga sjednicu Vijeća. kanala u doba egipatskih apostolskih vikara Hrva- Predsjednik HBK nadbiskup Puljić izrazio je rata biskupa Vujičića i njegova nasljednika Čurčije, a dost zbog susreta, te se prisjetio kako je i sam kao koji traju do naših dana do – kako je rekao - Sudara i nekadašnji predsjednik Vijeća za inozemnu pastvu Markića. Govoreći pak o dušobrižništvu posljednjih imao prilike obići mnoga mjesta gdje naši ljudi žive pedeset godina, biskup Vukšić naglasio je kako je

46 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. taj veliki projekt „bilo moguće ostvariti zahvaljujući skom iseljeništvu djelovala je i prije osnutka rav- dobroti, suradnji i otvorenosti partikularnih Crkava natelja. Sjećam se, ne samo priče moga oca, nego i civilnih vlasti u zemljama, u koje su naši iseljenici i onoga što je kao dječak od četiri godine kada je dolazili. Stoga njihovu plemenitost nikako ne smije- morao napustiti Hrvatsku ponio sa sobom do da- mo zaboraviti. Ona je bila ogromna i također danas leke Argentine. On je u izbjegličkom logoru u Italiji je takva, bez obzira što bismo ponekad možda že- dobio Katekizam Katoličke Crkve na hrvatskom jezi- ljeli više”. ku, to je čuvao cijeli život i to je meni prenio. To je Biskup Vukšić upozorio je kako nove prilike traže nešto što čuvam kao dragu uspomenu na pokojnog nove oblike dušobrižništva, a novi doseljenici treba- oca. Od tog trenutka pa nadalje, ne samo u mojoj ju i dosadašnji način. „Stoga će i ubuduće biti deli- obitelji nego i toliko ljudi našli su u Katoličkoj Crkvi i katna zadaća njihovih dušobrižnika, a organizirana inozemnoj pastvi koju je organizirala Crkva u Hrvata briga za njih velika obveza domovinske Crkve. No, mjesto gdje mogu biti povezani s Domovinom, ali i stoljeće i pol postojanja suvremenoga dušobrižniš- mjesto okupljanja”. U tom je kontekstu Stier nagla- tva obvezuje također na propitivanje njegove dosa- sio kako je Katolička Crkva odigrala ključnu ulogu u dašnje duhovne učinkovitosti i pastoralnih plodova. očuvanju ne samo vjere, već i nacionalnog identite- Hrabri potrebu da se nastavi u dobru, ali i da se pota u vrlo teškim vremenima. „Osim tih aspekata, Cr- pravlja ono što treba biti bolje. U tom smislu, čini se kva je bila i mjesto okupljanja za Hrvate u iseljeniš- da bi od velike koristi bilo ako bi službena državna tvu koji su bili pripadnici različitih političkih opcija, predstavništva bolje radila svoj posao, posebice na različitih regionalnih pripadnosti, međutim imali su kulturnoj razini, i time se oslobodio prostor i energi- jedno mjesto barem jednom tjedno na misi gdje su ja kako bi hrvatske katoličke zajednice i njihovi du- svi bili prihvaćeni, gdje su se svi mogli okupiti. Crkva šobrižnici po svijetu na još vidljiviji način djelovali je imala uključiv pristup, toliko potreban ne samo kao personalne župe, koje bi još više bile usmjerene hrvatskome iseljeništvu, nego hrvatskome narodu pastoralnom smislu, i koje bi bile u stanju, same sebi općenito”. osigurati također barem dobar dio svećeničkih i re- Nakon pozdravnih govora ravnatelj Markić krat- dovničkih zvanja”. ko se osvrnuo na djelovanje Hrvatske inozemne U pozdravu Zvonko Milas istaknuo je neizreciv pastve, posebnu pozornost posvećujući četvorici značaj Crkve u domovini i izvan nje, jer u „Hrvatskoj ravnatelja u proteklih 18 godina. Posebno je ista- i Bosni i Hercegovini upravo je Crkva majčinski uzela knuo važnost djelovanja mons. Vladimira Stankovi- hrvatski narod i odgojila ga na vrijednostima europ- ća na temelju čijeg se djelovanja u inozemnoj pa- ske kršćanske civilizacije, dala mu identitet, kulturu, stvi i dalje gradi pastoralna aktivnost. U Hrvatskoj znanost, umjetnost, i najvažnije tradiciju čovjekolju- inozemnoj pastvi djelatno je u 187 hrvatskih misija blja. Crkva je s hrvatskim narodom dijelila sve stra- i centara trenutačno 197 svećenika od čega su dvije hote, i patnje, ratova, totalitarizama, siromaštva, ne trećine redovnici, pet je trajnih đakona, 50 redovni- ostavljajući ga nikad samoga na križu. Moralni uzo- ca i 44 pastoralna suradnika i suradnica laika, te 49 ri novije povijesti poput sv. Leopolda Mandića, bl. tajnika i tajnica, rekao je dr. Markić, istaknuvši da je Alojzija Stepinca, bl. Ivana Merza i mnogih drugih Ravateljstvo pokrenulo i mrežnu i facebook stranicu koji su svojim primjerom odgajali naraštaje u išče- kako bi povezalo hrvatske katoličke misije i centre i kivanju uskrsnuća hrvatske slobode i državne suve- izvijestilo javnost o njihovu djelovanju na korist hr- renosti”. vatskih katoličkih iseljenika. Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier na vrlo Otvaranje je uveličao Zagrebački bogoslovni ok- dojmljiv način iznio je vlastito iskustvo značenja tet, a program je vodila Tanja Popec. (kta/ika) hrvatske inozemne pastve. Katolička Crkva u hrvat-

H omilija nadbiskupa Hranića na misi SHKM-a

Vukovar, (IKA) – Nakon što je evanđelje treće čima apostola „A mi se nadasmo!”, te upitao „nisu uskrsne nedjelje naviješteno na latinskom i bizant- li dvojica žalosnih Isusovih učenika, koji napuštaju skom obredu, homiliju je predvoditelj slavlja đako- Jeruzalem te odlaze u Emaus, slika tolikih umornih, vačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić započeo rije- razočaranih i beznadnih ljudi. U njima se oslikavaju

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 47 stvarne životne prilike i mnogih hrvatskih mladića i umrijeti kako bi donijelo novi rod?! O bezumni i djevojaka. Sjetimo se samo onih koji su se do sada spora srca da prihvatite da svijeća izgarajući svijetli; prijavili na desetke natječaja za radno mjesto, ali da se u životu ništa istinski vrijedno ne postiže bez bezuspješno, te su u rješavanju svojih životnih pi- muke, bez žrtve i umiranja sebi; da ovo društvo ne tanja morali potražiti ‘izlaz’ odlaskom u inozemstvo. može postati bolje, humanije, poštenije i pravedni- Znamo, ne odlazi se rado, nego žalosna srca, jer u je ako nema onih koji su spremni samoprijegorno zavičaju i domovini nastaje praznina. Tko će je i kako služiti općem dobru, umirati sebi; ako nema onih ispuniti? Nisu li dvojica učenika slika i tolikih vaših koji su spremni ljubiti i činiti dobro i onda kad nema roditelja, žalosnih što vam ne uspijevaju pružiti ono uzdarja, ljubiti i onda kad treba oprostiti i biti veći što bi željeli; koji rade, ali ne primaju plaću; koji su od tuđih slabosti; da nema i ne može biti blagosta- zbog tuđe sebičnosti i neodgovornosti izgubili nja i napretka ako nema vas koji ste spremni učiti, svoje radno mjesto?! Nisu li njih dvojica slika i onih studirati, marljivo raditi, biti postojani u dobru, odu- poput mene, koji osjećaju da ne mogu ne govoriti i stajati od veze, protekcije, mita i korupcije, od greš- upućivati na zabrinjavajuće razmjere depopulacije nih obrazaca ponašanja i od prizemne logike samo Slavonije i naših hrvatskih sela i gradova?!”Podsjetio ovoga svijeta”. je kako je u Hrvatskoj mnogo onih koji gube povje- Propovjednik se posebno zaustavio na rečenici renje u ljude, u institucije, u politiku te - puni gorčine „prepoznaše ga u lomljenju kruha” nakon čega se i nezadovoljstva - tonu u izolaciju, osamljenost i be- vraćaju u Jeruzalem, tamo gdje ih okupljena zajed- znađe; koji od nesigurnosti, neuspjeha i promašaja nica dočekuje svojim iskustvom da su susreli uskr- bježe u alkohol, drogu, u destrukciju i agresivnost. sloga Gospodina. I jedni su u drugima raspirivali i Nastavljajući promišljanje protkano čežnjom za dijelili iskustvo uskrsne vjere i nade. nadom, propovjednik je rekao: „sve nas na različite „I ovaj grad Vukovar u kojem smo danas okuplje- načine nosi nada, no svi smo se više puta i razoča- ni pruža nam snažnu pouku. Ovdje smo na osobit rali. Znao nas je razočarati ne samo tijek događaja način kao narod iskusili da Bog svojih ne ostavlja, oko nas, koji se nisu ostvarili onako kako smo se mi da u životu ne smijemo gledati samo na ljudske nadali, nego su nas nadasve razočaravali ljudi koji mogućnosti i granice, već da nam je računati i na su iznevjerili naša očekivanja, koji su nerijetko znali Boga. Kad se dogodio slom i kad je potpuno iscr- čak slomiti i pogaziti naše ideale. Ali sam je čovjek pljeni Vukovar pao, kad su čitavu Hrvatsku zahvatili krhko i prolazno stvorenje. I onda kad se nađemo tuga, razočaranje i dodatni strah, čitava je Hrvatska pred čestitom osobom koja zavrjeđuje bezuvjetno tada bila ‘moliteljica’ - po crkvama, na ulicama i tr- povjerenje, moramo biti svjesni da je ne smijemo govima. Od Krista nam je tada dolazila nada i davala apsolutizirati. Samo je Bog uvijek s nama. Trajno, nam snagu”, rekao je nadbiskup Hranić, te nastavio: neprolazno i vječno”. „i mi draga mladosti, želimo danas iz Vukovara svom Vraćajući misao na dvojicu učenika, nadbiskup narodu i cijelome svijetu - vašim roditeljima i vršnja- Hranić istaknuo je kako njima „Uskrsli ne nudi pra- cima, našim hrvatskim političarima koji su ovih dana znu utjehu, nego im nudi drugačiji pogled na istu suočeni s ozbiljnim pitanjima, izazovima i tjeskoba- stvarnost i novu nadu, novu perspektivu. Učenicima ma, poslati poruku nade i ohrabrenja koja izvire iz pomaže shvatiti da ih nije iznevjerio Bog i samo dru- Božje ljubavi i dobrote objavljene u Isusu Kristu. On gi ljudi, nego su ih iznevjerila i njihova očekivanja; i je sigurno sidro naše stabilnosti, našega opstanka, da nije krivnja na Bogu, ni samo u drugim ljudima, On je nada naša”. nego i u njihovu pogrešnom stavu. On u njihovu Nadbiskup se također osvrnuo na kateheze koji tamu unosi svjetlo Božje riječi. U liku stranca koji su obilježile prvi dan 10. SHKM po župnim zajed- se pridružuje dvojici učenika na putu u Emaus, Isus nicama. Mladi su promišljali „o kršćanskoj kreposti stavlja pred nas pastire i učitelje izazov posebno od- nade i euharistijskom kruhu nade po kojemu nas govorna poziva: pratiti ove drage mladiće i djevoj- zahvaća snaga Duha Krista raspetoga i uskrsloga te ke, biti suputnici na njihovu putu – znati ih saslušati i mi postajemo glasnicima i nositeljima nade koja je i razumjeti”. u Kristu uskrslome”. Pozvao je mlade da list papira Uputio je i na činjenicu kako uskrsli Isus dvojicu na kojemu je bila slika kruha, po kojem su ispisivali učenika suočava s njima samima u svjetlu evanđe- poruke nade, „prelome” kruh i podijele s onima koji oske logike: „O bezumni i spora srca da vjerujete u su lijevo i desno od njih. život koji se rađa iz smrti, da dozrijevanje uvijek ide Na kraju homilije nadbiskup Hranić je još jednom pod ruku s križem i patnjom”, te parafrazirajući tu istaknuo: „iskon našega života počiva u Božjem daru. rečenicu nastavio: „Ne mora li, zato, pšenično zrno

48 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. Nada se uvijek oslanja na Boga kao temelj sigurno- i snazi Božje milosti koja nas uvijek iznova obnavlja sti; na Boga kao polazište i nadahnuće za svaku ob- i nadilazi. Prepustimo se Kristovoj ljubavi i vodstvu. novu društva te na njega kao izvor i uvir potpune Molimo ga da nam bude suputnikom na našem ži- sreće i radosti. Takva nada nam uvijek daje snagu votnom putu kao što je to bio dvojici svojih učenika da prihvatimo sadašnjost, da prihvatimo svoju od- na putu u Emaus i da uvijek ostanemo vjerni nedjelj- govornost za dobrobit hrvatskoga društva, te da nom lomljenju kruha za euharistijskim stolom”. se bez malodušnosti i straha otvorimo budućnosti

Završena Đakonska pastoralna godina

Svečanošću dodjele diploma o postignutoj svećeničkoj spremi đakonima, u ponedjeljak 29. svibnja 2017. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, završena je još jedna Đakonska pastoralna godina. Diplome je, u prisustvu sisač- koga biskupa mons. Vlade Ko- šića, provincijala Hrvatske do- minikanske provincije fr. Slavka Sliškovića, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. sc. Marija Cifraka, rektora Nad- biskupskoga bogoslovnog sje- meništa preč. Anđelka Košćaka, voditelja Đakonske pastoralne godine i ravnatelja Nadbiskupij- mentora, te rodbine i prijatelja Bozanić. Među đakonima su bila skoga pastoralnog instituta preč. dobitnika diploma, uručio zagre- i dvojica naše braće: fra Augustin dr. Josipa Šimunovića, župnika bački nadbiskup kardinal Josip Čordaš i fra Zvonimir Pavičić.

P riopćenje s 70. redovitoga zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine U zgradi Biskupskoga ordinarijata u Banjoj Luci, legat Slovenske biskupske konferencije mons. An- 13. i 14. srpnja 2017. održano je 70. redovito zasje- ton Jamnik, pomoćni biskup ljubljanski. Pošto su danje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. prenijeli pozdrave i duhovnu blizinu članova svojih Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski Biskupskih konferencija s krajevnom Crkvom u BiH kardinal Vinko Puljić, a sudjelovali su svi članovi BK i njihovim pastirima, ukratko su prikazali najvažni- BiH, osim biskupa mostarsko-duvanjskoga i apo- ja događanja i stanje katoličkih zajednica i društva stolskoga upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. uopće u svojim zemljama. S biskupima se susreo i Ratka Perića, koji je zbog službenog boravka u Rimu, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi poslao svoga delegata. Pezzuto. Osvrćući se na obilježavanje 20. obljetnice Na zasjedanju su također sudjelovali: delegat Međureligijskoga vijeća BiH, pohvalio je izgradnju Hrvatske biskupske konferencije mons. Nikola Ke- “mostova” između vjerskih poglavara te istaknuo kić, vladika križevački, zatim predsjednik Međuna- potrebu da se i na taj način pomogne pojedincima rodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metodija mijenjati svoje srce i svoju misao snagom vlastite mons. Ladislav Nemet, biskup zrenjaninski, te de- vjere i vjerskih vrjednota i tako pomoći promijeni društva u cjelini. Osvrnuvši se na svoj susret s čla-

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 49 novima Konferencije viših redovničkih poglavara bez glutena nisu valjana materija za euharistiju te i poglavarica BiH, koji je održan 28. travnja 2017. u podsjećaju da postoje hostije koje su djelomično Sarajevu, biskupi su odlučili da i ubuduće na takve bez glutena kao i da se pretvorba vrši pod prilika- godišnje susrete pozivaju sve koji su, prema nedav- ma kruha i vina pa se i pričest, kada to zahtijevaju no odobrenom Statutu, članovi te Konferencije. zdravstveni razlozi, može podijeliti pod jednom ili Razmotrivši Izviješće o službenom pohodu Papin- drugom prilikom. Također podsjećaju misnike na skom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu u ve- obvezu da nabavljaju samo provjereno prirodno ljači 2017. godine, biskupi su izabrali mons. Tomu misno vino napravljeno samo od plodova loze. Poti- Vukšića, vojnoga ordinarija, na novi mandat u Bi- ču prezbitere da vode brigu o svježini hostija i vina, skupskoj komisiji HBK i BK BiH za spomenuti Zavod. a osobito kada je riječ o svježini posvećenih čestica Biskupi su također izabrali mons. Marka Semrena, pohranjenih u svetohranište. pomoćnoga biskupa banjolučkog, za svoga delega- Biskupi su prihvatili Godišnje izvješće Caritasa Bo- ta na Redovničkom danu koji će se održati 9. rujna sne i Hercegovine kao i Izvješće Nadzornoga vijeća. 2017. u franjevačkom samostanu na Humcu. Bisku- Upoznati su s 18 projekata koje je u 2016. godini pi su odobrili Opći pravilnik Caritasa Bosne i Herce- proveo Caritas BiH u koordinaciji s nad/biskupij- govine. Pošto su razmotrili Pripremni dokument za skim Caritasima ili u suradnji s drugim partnerima. XV. Opću redovitu skupštinu Biskupske sinode pod Raduje ih da su djelatnici Caritasa BiH aktivni u mre- naslovom „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja“ i na- ži Caritasa Europa, koji ima 47 članica, i Caritasa In- kon što su upoznati s poduzetim koracima Ureda za ternationalis, koji broji 165 članica, te da posebno mlade BK BiH u vezi s tim, biskupi su dali potrebne blisko surađuju s talijanskim, belgijskim, švicarskim smjernice predsjedniku Odbora za mlade pri Vijeću i američkim (CRS) Caritasima koji u Sarajevu imaju za laike BK BiH. Biskupi su saslušali izvješća svojih svoje urede kao i s mnogim drugima među kojima delegata: s plenarna zasjedanja Talijanske biskupske su i brojne organizacije civilnoga društva. Upoznati konferencije održane od 22. do 25. svibnja u Rimu; su i s rezultatima akcije Tjedna solidarnosti HBK sa sa Susreta generalnih tajnika europskih biskupskih Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. I ovom pri- konferencija održana od 30. lipnja do 3. srpnja 2017. godom biskupi zahvaljuju svim ravnateljima i svim u Bukureštu, sa Susreta osoba zaduženih za medi- djelatnicima i podupirateljima Caritasa te potiču je i glasnogovornika europskih biskupskih konfe- sve vjernike na žarku molitvu za tolike dobrotvore rencija održana od 7. do 10. lipnja 2017. u Sofiji, te koji su pomagali u teškim ratnim danima, a mnogi s Međunarodnoga foruma mladih održana 5. do 9. to čine i danas. Osobito potiču sve članove svojih travnja 2017. u Rimu pod naslovom: „Od Krakova biskupijskih zajednica na otvorenost srca prema do Paname – Sinoda u hodu s mladima“. Budući da siromasima i potrebnima kojih je u našoj zemlji, na su razmotrili Okružno pismo Zbora za bogoštovlje i žalost, još uvijek nemali broj. sakramentalnu stegu „o kruhu i vinu za euharistiju“ Na blagdan sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnika od 8. srpnja 2017., biskupi podsjećaju svećenike da banjolučke katedrale i biskupije, 15. srpnja biskupi im je obveza nabavljati hostije samo na onim mje- će slaviti svečanu euharistiju. Svetu misu predvodit stima gdje su sigurni u njihovu kakvoću za slavlje će i propovijedati kardinal Puljić. euharistije odnosno da je kruh beskvasan i naprav- ljen isključivo od pšenice. Ističu da se u dokumentu izrijekom spominje kako hostije koje su potpuno Banja Luka, 14. srpnja 2017. Tajništvo BK BiH

50 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. VATIKAN

P apina poruka za 32. Svjetski dan mladih, 2017. “Velika mi djela učini Svesilni!” (Lk 1,49)

Draga mladeži, to jest poziva na brak, kao životnom opredjeljenju evo nas ponovno na putu nakon našega prediv- ili zanimanju, odnosno na posvećeni život i sveće- nog susreta u Krakovu, gdje smo zajedno proslavili ništvo. Nadam se da će hod prema Svjetskom danu 31. Svjetski dan mladih i Jubilej za mlade u sklopu mladih u Panami i tijek priprema za Sinodu ići uko- Svete godine milosrđa. Za vodiče smo uzeli svetog rak jedno s drugim. Ivana Pavla II. i svetu Faustinu Kowalsku, apostole Božjeg milosrđa, kako bismo ponudili konkretan Naše doba ne treba mladež koja se izležava po odgovor na izazove našeg vremena. Doživjeli smo cijeli dan snažno iskustvo bratstva i radosti, a svijetu dali znak nade. Naše različite zastave i jezici nisu bili razlog Prema Lukinom Evanđelju, nakon što je od an- za suparništva i podjele, nego prigoda za otvaranje đela primila navještaj i na poziv da postane Spasi- vrata našega srca i građenje mostova. teljeva Majka odgovorila “da”, Marija ustaje i žurno U zaključnom dijelu Svjetskog dana mladih u Kra- hita posjetiti svoju rođakinju Elizabeta, koja je bila kovu, najavio sam sljedeću postaju našega hodoča- u šestom mjesecu trudnoće (usp. 1, 36.39). Marija je šća, koja će nas, uz Božju pomoć, dovesti do Pana- vrlo mlada; ono što joj je naviješteno neizmjeran je me, 2019. godine. Na tom putu će nas pratiti Djevica dar, no sa sobom nosi također vrlo velike izazove. Marija, koju svi naraštaji nazivaju blaženom (usp. Lk Gospodin joj je zajamčio svoju prisutnost i potpo- 1, 48). Ova nova dionica našeg putovanja nastavlja ru, ali je još mnogo toga u njezinu umu i srcu osta- se na prethodnu, koja je u središtu imala blaženstva, lo nepoznato i nejasno. Ipak, Marija se ne zatvara u i potiče nas da nastavimo ići naprijed. Žarko se na- kuću i ne dopušta strahu ili ponosu da ju sputaju. dam, naime, da ćete vi mladi ljudi i dalje kročiti na- Marija nije tip osobe koja, da bi se dobro osjećala, prijed, da nećete samo njegovati sjećanje na prošla treba dobar naslonjač u kojem se osjeća ugodno i vremena, već i imati hrabrost u sadašnjosti i nadu na sigurnom. Ona nije djevojka koja se po cijeli dan za budućnost. Takvi stavovi su zasigurno postojali u izležava na kauču! (usp. Govor na bdjenju, Krakov, mladoj djevojci Mariji iz Nazareta i jasno su izraženi 30. srpnja 2016.). Ako starijoj rođakinji treba pomoć, u odabranim temama triju sljedećih svjetskih dana ona ne oklijeva nego odmah kreće na put. mladih. Ove godine (2017.), razmišljat ćemo o Ma- Dug je put do Elizabetine kuće, oko 150 km. Ali rijinoj vjeri, koja u svojem hvalospjevu Veliča kaže: mlada žena iz Nazareta, vođena Duhom Svetim, ne “Velika mi djela učini Svesilni” (Lk 1, 49). Tema sljede- poznaje zapreke. Ti su joj dani provedeni na putova- će, 2018. godine “Ne boj se, Marijo! Ta našla si milost nju zasigurno pomogli u razmišljanju o čudesnom u Boga” (Lk 1, 30) uvest će nas pak u razmišljanje o događaju, čija je i sama bila dio. Isto se događa i hrabroj ljubavi kojom je Djevica prihvatila anđelovo nama svaki put kad sudjelujemo na hodočašću. Ti- navještenje. Svjetski dan mladih 2019. godine bit će jekom puta prisjećamo se događaja iz svoga života, nadahnut riječima “Evo službenice Gospodnje. Neka proničemo njihovo značenje i raspoznajemo svoje mi bude po tvojoj riječi” (Lk 1, 38); to je Marijin od- zvanje koje zatim, u susretu s Bogom i u služenju govor anđelu, bremenit nadom. drugima, dobiva jasne obrise. U listopadu 2018. godine, u Crkvi će se održati Bi- skupska sinoda na temu Mladi, vjera i razlučivanje Velika mi djela učini Svesilni zvanja. Govorit ćemo o tome kako vi, mladi ljudi, Susret dviju žena – mlađe i starije – ispunjen je živite iskustvo vjere usred izazovâ našeg vremena. prisutnošću Duha Svetoga i pun radosti i čuđenja Raspravljat će se također o temi kako možete posti- (usp. Lk 1, 40-45). Dvije majke, kao i djeca koju nose ći zrelost na svom životnom putu raspoznavanjem u svome krilu, gotovo plešu od radosti. Elizabeta, svojeg osobnog poziva, shvaćenog u širem smislu, zadivljena Marijinom vjerom, kliče: “Blažena ti što

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 51 povjerova da će se ispuniti što ti je rečeno od Gos- iskustvima svakoga pojedinca. Vaša osobna povijest podina” (r. 45). Dà, jedan od velikih darova koje je također ima svoje mjesto u povijesti Crkve. Djevica primila je zasigurno vjera. Vjera u Boga je Spominjati se prošlosti služi također tome da bu- neprocjenjiv dar, ali taj dar treba prihvatiti. Elizabe- demo otvoreni neočekivanim načinima na koje Bog ta blagoslivlja zbog toga Mariju, a Ona joj uzvraća djeluje u nama i po nama. To nam također pomaže hvalospjevom Veliča (Lk 1, 46-55), u kojem nalazimo da budemo otvoreni Bogu da nas može izabrati za riječi: “Velika mi djela učini Svesilni” (r. 49). svoje suradnike u ostvarivanju svojega nauma spa- Marijina je molitva revolucionarna, to je hvalo- senja. Vi, kao mladi ljudi, također možete činiti ve- spjev žene snažne vjere, koja je svjesna svojih gra- like stvari i preuzeti veće odgovornosti jedino ako nica, ali se pouzdaje u Božju milosrdnost. Ta hrabra u svom životu prepoznate djelovanje Božje milosti mala žena Bogu zahvaljuje jer pogleda na njezinu i snage. neznatnost, kao i za spasenje koje je donio narodu, Želim vam postaviti nekoliko pitanja. Na koji siromašnima i poniznima. Vjera je u središtu čitave način “pohranjujete” u svome sjećanju događaje i Marijine povijesti. Njezin nam hvalospjev pomaže iskustva svoga života? Kako pristupate činjenicama shvatiti Gospodinovo milosrđe kao pokretačku sna- i slikama koje su vam se utisnule u pamćenje? Neki gu povijesti, povijesti svakog od nas, kao i čitavoga bi od vas, osobito oni koji su ranjeni nekim životnim čovječanstva. prilikama, možda htjeli “resetirati” svoju prošlost, Kad Bog dotakne srce mladića ili djevojke oni po- iskoristiti pravo da zaborave sve što je bilo. Ali htio staju sposobni za velika djela. “Velika djela” koja je bih vas podsjetiti da ne postoji svetac bez prošlo- Svesilni ostvario u Marijinu životu govore nam ta- sti ni grešnik bez budućnosti. Biser se rađa iz rane kođer o našem hodu kroz život, koji nije besmisle- u školjci! Isus, svojom ljubavlju, može izliječiti naša no lutanje, nego putovanje koje, uza sve svoje ne- srca i pretvoriti naše rane u prave bisere. Gospodin, sigurnosti i patnje, svoju puninu može naći u Bogu kao što reče sveti Pavao, svoju moć može očitovati (usp. Angelus, 15. kolovoza 2015.). Možda ćete mi po našim slabostima (usp. 2 Kor 12, 9). reći: “Ali, oče, imam svoje granice, grješnik sam, što Ipak, sva naša sjećanja ne bi trebala ostati zbijena ja mogu učiniti?!” Kad nas Gospodin poziva, on se na jednome mjestu, kao u memoriji nekog tvrdog ne zaustavlja na onome što jesmo ili što smo po- diska. Ne možemo isto tako sve pohraniti u nekom stigli. Naprotiv, onoga trenutka kad nas poziva, on virtualnom “oblaku” (cloud). Moramo naučiti kako gleda sve ono što možemo postići, svu ljubav koju od proteklih događaja stvoriti dinamičnu stvarnost smo sposobni darovati. Poput mlade Marije, može- o kojoj ćemo razmišljati i iz koje ćemo izvlačiti pou- te učiniti da vam život postane sredstvom izgradnje ku i značenja za našu sadašnjost i budućnost. Mu- boljega svijeta. Isus vas poziva da ostavite svoj trag kotrpna je, ali nužna zadaća otkriti tanku nit Božje u životu, svoj trag u povijesti, kako svojoj osobnoj ljubavi koja se provlači kroz sav naš život. tako i u povijesti mnogih drugih ljudi (usp. Govor na Mnogi ljudi kažu da ste vi mladi rastreseni i po- bdjenju, Krakov, 30. srpnja 2016.). vršni. Potpuno su u krivu! No, treba priznati da je u ovom našem dobu potrebno ponovno vratiti spo- Biti mlad ne znači raskinuti veze s prošlošću sobnost razmišljanja o vlastitom životu i njegova usmjeravanja prema budućnosti. Imati prošlost nije Marija je bila tek izašla iz adolescentske dobi, baš isto što i imati povijest. U svom životu možemo imati poput mnogih od vas. No, hvalospjev Veliča odjek mnogo uspomena, ali koliko ih je uistinu dio našeg je hvale njezina naroda i njegove povijesti. To nam sjećanja? Koliko su one značajne za naše srce i koliko pokazuje da biti mlad ne znači raskinuti veze s proš- nam pomažu dati smisao vlastitom životu? Na druš- lošću. Naša osobna povijest nastavlja se na dugi tvenim mrežama vidimo lica mladih na mnoštvu trag, ona je dio zajedničkog putovanja kroz stoljeća fotografija koje su trag više ili manje stvarnih doga- onih koji su nam prethodili. Poput Marije, pripada- đaja, ali ne znamo koliko je sve to stvarno “povijest”, mo svome narodu. A povijest nas uči da, čak i kada iskustvo koje se može prenijeti i koje je urešeno svr- je morala ploviti po olujnom moru, Crkvu je vodila hom i smislom. Televizijski programi nude obilje ta- Božja ruka i pomagala joj da prebrodi teške trenut- kozvanih “reality showa”, ali to nisu stvarne priče, to ke. Pravo iskustvo Crkve nije kao neki flash mob, su samo minute koje pred televizijskom kamerom gdje se skupina ljudi dogovori naći se na nekome provode osobe koje žive od danas do sutra, bez du- mjestu, izvede neki kratki performans, a zatim se ra- bljeg plana. Ne dajte se zavesti ovim lažnim slikama ziđu. Crkva je baštinica duge tradicije koja se preno- stvarnosti! Budite protagonisti svoje povijesti, odlu- si s naraštaja na naraštaj, obogaćujući se istodobno čujte o svojoj budućnosti!

52 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. Kako ostati povezani po uzoru na Mariju? dajte se u Božje pamćenje […] njegovo pamćenje je srce ispunjeno nježnošću i samilošću, koje s radošću Za Mariju se kaže da je sve te stvari pohranjivala i briše svaki trag zla u nama” (usp. Homilija na misi prebirala u svom srcu (usp. Lk 2, 19.51). Ova jedno- Svjetskog dana mladih, Krakov, 31. srpnja 2016.). stavna djevojka iz Nazareta uči nas svojim primje- Vidjeli smo da hvalospjev Veliča izvire iz Marijina rom čuvati sjećanje na događaje iz života, ali i kako srca u času u kojem susreće svoju stariju rođakinju ih povezati, sastavljajući od dijelova cjelinu koja tvo- Elizabetu. Svojom vjerom, svojim oštroumnim po- ri mozaik. Kako možemo naučiti to činiti u praksi? gledom i svojim riječima, Elizabeta pomaže Djevici Dopustite mi da vam ponudim neke prijedloge. bolje shvatiti veličinu onoga što Bog u njoj ostva- Na kraju svakoga dana možemo izdvojiti nekoliko ruje, kao i poslanje koje joj je povjerio. A vi, jeste li minuta da stanemo i prisjetimo se lijepih trenutaka, vi svjesni čudesnog vrela bogatstva koji predstavlja kao i izazova, onoga što je bilo dobro i onoga što susret između mladih i starijih osoba? Koliku važ- je pošlo po zlu. Na taj način, pred Bogom i pred sa- nost pridajete starijim osobama, svojim bakama i mima sobom, možemo izraziti svoju zahvalnost, ža- djedovima? S pravom se želite “vinuti u let”, u svom ljenje i svoje povjerenje. Ako hoćete, možete sve to srcu nosite tolike snove, ali trebate i mudrost i vizi- također zapisati u bilježnicu, voditi kao neku vrstu ju starijih. Dok širite svoja krila da poletite, važno je duhovnog dnevnika. To znači moliti u životu, sa ži- da otkrijete svoje korijene i preuzmete štafetu od votom i o životu, a to će vam sigurno pomoći da pre- osoba koje su vam prethodile. Da bi se izgradilo bu- poznate velike stvari koje Gospodin čini za svakog dućnost koja ima smisla, potrebno je poznavati do- od vas. Kao što je rekao sveti Augustin, Boga može- gađaje iz prošlosti i zauzeti stav prema njima (usp. mo pronaći na širokim poljanama svoga pamćenja Amoris laetitia, 191, 193). Vi mladi imate snagu, a (usp. Ispovijesti, X, 8, 12). starije osobe imaju pamćenje i mudrost. Kao što je Čitajući hvalospjev Veliča shvaćamo koliko je Ma- Marija učinila s Elizabetom, upravite svoj pogled u rija poznavala Božju riječ. Svaki stih tog hvalospjeva starije, svoje bake i djedove. Oni će s vama razgova- ima svoju paralelu u Starome zavjetu. Mlada Isusova rati o stvarima koje mogu pobuditi oduševljenje u majka znala je dobro molitve svoga naroda. Sigurno vašem duhu i dirnuti vas u srce. su je tome poučili njezini roditelji, baka i djed. Koliko je samo važno prenošenje vjere s koljena na kolje- Kreativna vjernost za izgradnju budućnosti no! Postoji neko skriveno blago u molitvama koje nas uče naši pređi, u onoj živoj duhovnosti običnih Istina je da ste još mladi te vam je stoga možda ljudi koju nazivamo pučkom pobožnošću. Marija teško shvatiti vrijednost i važnost tradicije. Morate baštini vjeru svoga naroda i oblikuje je u hvalospjev međutim znati da to nije isto što i biti tradicionali- koji je u potpunosti njezin, ali u isti mah i hvalospjev sti. To nikako! Kad je Marija u Evanđelju rekla “veli- čitave Crkve. I cijela ga Crkva zajedno s njom pjeva. ka mi djela učini Svesilni”, ona želi reći da ta “velika Da biste i vi mladi mogli pjevati Veliča i svoj život djela” nisu prošlost, nego se nastavljaju događati u učiniti darom za cijelo čovječanstvo, bitno je da se sadašnjosti. Nije riječ o nekoj dalekoj prošlosti. Znati povežete s povijesnom tradicijom i molitvom svojih se spominjati prošlosti ne znači biti nostalgičan niti predaka. Zato je za vas važno poznavati Bibliju, Bož- navezan za određeno razdoblje povijesti, već znati ju riječ, svakodnevno je čitati i pustiti je da govori prepoznati vlastite korijene, tako da se možemo uvi- vašem životu, te događaje iz svakodnevnog života jek vraćati na ono bitno i sa stvaralačkom vjernošću tumačiti u svjetlu onoga što vam Gospodin govori prionuti izgradnji budućnosti. Bilo bi potpuno po- u Svetom pismu. U molitvi i u molitvenom čitanju grešno i u konačnici beskorisno njegovati pamćenje Biblije (takozvana lectio divina), Isus će vaša srca koje nas koči i sputava, gdje bismo uvijek iste stvari ispuniti toplinom i prosvijetliti vam korake, čak i u činili na isti način. Pravi je Božji dar vidjeti kako mno- tamnim trenucima vašega života (usp. Lk 24, 13-35). gi od vas, sa svojim pitanjima, snovima i preispitiva- Marija nas također uči živjeti “euharistijski”, to jest njima, odbijaju slušati one koji govore kako se stvari zahvaljivati i hvaliti, a ne usredotočiti se samo na ne mogu promijeniti. svoje probleme i teškoće. U životu vrijedi da današ- Društvo koje cijeni samo sadašnjost sklono je tanje prošnje postaju razlozima sutrašnje zahvalno- kođer odbaciti sve naslijeđe prošlosti, kao što su na sti. Tako će vaše sudjelovanje na misi i pristupanja primjer institucije braka, posvećenog života i sveće- sakramentu pomirenja biti ujedno i vrhunac i novi ničkoga poslanja. Na to se gleda kao na besmislene i početak. Vaši će se životi obnavljati iz dana u dan u zastarjele forme. Neki misle da je bolje živjeti u tako- oproštenju i postat će trajna hvala Svevišnjemu. “Uz- zvanoj “otvorenoj” situaciji, prolaziti kroz život kao

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 53 da je to neki reality show, bez cilja i svrhe. Ne dajte Amerike i Svjetskoga dana mladih 2019. godine, u se obmanuti! Bog je došao proširiti obzore našeg svojem poniznom svakodnevnom služenju, obi- života u svakom pogledu. On nam pomaže pridati čavao je Mariji donositi najljepše cvijeće, kao znak prošlosti vrijednost koja joj pripada kako bismo bo- svoje sinovske ljubavi. I vi, poput njega, njegujte od- lje gradili budućnost sreće. No, to je moguće samo nos prisnosti i prijateljstva s Gospom, povjeravajući ako imamo vjerodostojno iskustvo ljubavi, koje nam joj svoje radosti, nemire i brige. Uvjeravam vas da konkretno pomaže razabrati Gospodinov poziv i uz nećete požaliti! njega prionuti. Jedino nas to čini istinski sretnima. Neka nas mlada djevojka iz Nazareta, koja je u či- Draga mladeži, povjeravam naš hod prema Pana- tavom svijetu poprimila tisuću imena i lica, da bi se mi, kao i tijek priprema za sljedeću Biskupsku sino- učinila bliskom svojoj djeci, sve zagovara i pomogne du, majčinskom zagovoru Blažene Djevice Marije. nam da pjevamo o velikim djelima koja Gospodin u Molim vas da imate na umu dvije važne obljetnice nama i po nama ostvaruje. u 2017. godini: tristotu obljetnicu pronalaska slike Gospe od Aparecide u Brazilu i stotu obljetnicu uka- Iz Vatikana, 27. veljače 2017. zanjâ u Fatimi, u Portugalu, gdje, uz Božju pomoć, planiram hodočastiti sljedećega svibnja. Sveti Mar- Spomendan svetoga Gabrijela od Žalosne Gospe tin od Porresa, jedan od svetaca zaštitnika Latinske

54 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. MIR I DOBRO Vijesti

II. 2017. Mostar, travanj 2017. – rujan 2017. (izbor)

Tj eča za duhovne asistente elementi upravljanja Redom.“ Ti se elementi mogu razumjeti u slici križa, pri čemu animiranje označuje duhovnu dimenziju i OFS-a i Frame odnos s Bogom, dok se vođenje odnosi na odnos s ljudima, na horizontalu. Podsjetila je da je OFS samostalan kao Red, ali nije neovisan: djeluje u Crkvi i na dobro Crkve. Svim je asistentima koji se trude dobro raditi u franjevačkim zajednicama zahvalila na trudu i potaknula ih na hrabrost i odgovornost u vršenju službe, te otvorenost prema svjetovnim franjevcima. U utorak, 14. ožujka, fra Zvonimir Brusač, TOR, pojasnio je pojmove vođenja i animiranja pred izazovima suradnje u brat- stvima OFS-a, pošavši od dokumenata, te istaknuo potrebu da asistenti svjetovnih franjevaca budu osobe širine, bratskoga dijaloga, sposobne jamčiti katolički nauk i dijeliti vlastito duhovno iskustvo. Spomenuo je tri cilja duhovne asistencije: jamčiti vjernost franjevačkoj karizmi, vjernost Katoličkoj Crkvi i jedinstvo cijele Franjevačke obitelji. Naglasio je koje su pretpostavke, polazišta i obvezna područja suradnje i ponudio kratku analizu sadašnjega stanja duhovne asistencije u OFS-u. Fra Josip Repeša, OFM, u svome je izlaganju pošao od pita- U organizaciji Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata nja sv. Franje: „Gospodine, što hoćeš da učinim?“, te potaknuo Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda asistente da prema članovima Frame i mladima općenito budu (OFS) i Franjevačke mladeži (Frama) održan je XI. nacionalni te- u stavu osluškivanja, podupiranja i strpljivog praćenja. Asistenti čaj za duhovne asistente u Samoboru, u Kući susreta Tabor, od 13. trebaju biti duhovnici, svjedoci Božje ljubavi, čuvari bratskoga zado 15. ožujka 2017. Bilo je nazočno tridesetak redovnika iz svih jedništva i jamci povezanosti s Crkvom. Očekuje se da upute brat- obedijencija Prvoga franjevačkog reda i TOR-a, te s. Janja Jurman sku opomenu u duhu evanđelja i kažu ponekad i: „Ne!“ mladima, iz Družbe Kćeri milosrđa TSR sv. Franje. Na početku su okuplje- uz jasno i argumentirano objašnjenje. Pritom je važnija prisutnost nima riječi pozdrava uputili fra Josip Blažević, provincijal Pro- na susretima mladih i kvalitetan rast u ljudskoj, kršćanskoj i fra- vincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, i fra Ilija Vrdoljak, njevačkoj formaciji od broja članova Frame. provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. U poslijepodnevnim satima su među duhovne asistente stigle Duhovnim su asistentima zahvalili na njihovu radu i potaknuli ih nacionalna predsjednica Frame Anamarija Tomašević i nacio- da zajedno s franjevačkim svjetovnjacima budu svjedoci evanđelja nalna dopredsjednica Marijana Mijatović. Anamarija je naglasila u ovome svijetu i vremenu. koliko je potrebna i dragocjena prisutnost asistenata na susretima Uvodno predavanje o suradnji prezbitera, redovnika i laika Franjevačke mladeži jer im pomažu duhovno rasti i svjedoče fra- održao je mr. fra Žarko Relota, OFMConv. Najprije je razlučio njevačku karizmu. Potrebni su mladima kao savjetnici, pratitelji temeljne pojmove o kojima je pozvan progovoriti, a potom s pa- i oni koji upućuju bratsku opomenu u duhu kršćanske ljubavi. storalne strane osvijetlio ono što je navedenim staležima zajed- Mlade smatra autoritarnost, nejedinstvo i nesloga među samim ničko i kako mogu raditi i surađivati na dobro Crkve. Preporučio duhovnim asistentima te „uzimanje strane“ u slučaju nejasnoća ili je svima da svoj poziv i poslanje vrše kao prijatelji Kristovi, djeca suprotstavljenih mišljenja među njima. istoga nebeskog Oca, štovatelji Blažene Djevice Marije te ljudi S. Helena Brigić, OFS i fra Ivan Markanović, OFMCap, su u nade i molitve. Dao je konkretne prijedloge kako redovnici mogu večernjim satima predstavili do sada poduzete aktivnosti nedavno biti prihvaćeniji od dijecezanskoga klera i kako voditi laike Bogu ustanovljenoga Povjerenstva za obitelj kao radnoga tijela Naci- u franjevačkome duhu. onalnoga vijeća OFS-a. Oni se žele uključiti u aktivnosti Crkve, Na Tečaj je bila pozvana i rado se odazvala nacionalna ministra upoznati sadašnje stanje, povezati se međusobno i uključiti više OFS-a s. Branka Černugelj, koja je započela svoj prvi mandat na obitelji u svoj rad. Kane poduzeti i neke karitativne aktivnosti i toj službi. Najviše se oslonila na predavanje br. Tibora Kausera, organizirati obiteljske susrete. Općenito govoreći, žele uključi- generalnoga ministra OFS-a, koje je održao na izbornome kapi- ti više franjevaca svjetovnjaka u Povjerenstvo, te promicati iz- tulu u listopadu prošle godine: „Vođenje i animiranje – osnovni gradnju obitelji kao svetišta života, mjestâ i škola molitve, mjestâ

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 55 samokontrole, strpljivosti i čekanja, te odgoja za dostojanstvo i U proslovu knjige koji je napisao prof. dr. sc. Ivica Musić na- komunikaciju. veo je i sljedeće: „Iz čitateljske perspektive ova knjiga ima barem U srijedu, tijekom zadnjega dana Tečaja, sudionicima je pred- trostruki karakter. Naime za čitatelja koji malo ili gotovo nimalo stavljen „Priručnik za formaciju u vremenu uvođenja i vremenu ne poznaje povijest duvanjskog kraja ona može biti vrlo dobar početne formacije“ Franjevačkoga svjetovnog reda, koji je tiskan vodič i izvor dodatnih informacija. Oni pak čije je znanje solidno u biblioteci „Brat Franjo“ u studenome 2016. O Priručniku je u njoj će zasigurno pronaći nove podatke koji će proširiti njihove govorila glavna urednica s. Danijela Rebac, OFS, i nacionalni dotadašnje spoznaje. duhovni asistent fra Krunoslav Kocijan, OFM. Istaknuta je činje- Teško je međutim reći koliko će se njome okoristiti znanstve- nica da teme prate novi i prošireni Program formacije u vremena i stručna javnost. Iako se autor služio odgovarajućim izvori- nu uvođenja i vremenu početne formacije. Sve su teme sustavno ma i literaturom rabeći pritom znanstveni instrumentarij, nema metodološki i katehetski obrađene po jedinstvenoj strukturi i uz sumnje da će neki tražiti određene nedostatke, jer neće odmah mogućnost proširenja drugom dostupnom literaturom. uvidjeti ili pristati na to da autor stavlja naglasak na propedeu- Osim toga, odvijao se bratski dijalog s nacionalnim duhovnim tički karakter, znajući da knjiga ima ulogu u ime Franjevačkog asistentima i razmjena iskustava iz mjesnih bratstava. Pokazalo se muzeja Tomislavgrad istaći umjetničke i arhitektonske vrednote da je ovakav oblik formacije i dalje koristan i potreban, kako asi- u tim prostorima. No to zacijelo ovoj knjizi ne umanjuje vrijed- stentima s više iskustva, tako i mlađima, koji su nedavno preuzeli nost jer je njezina prvotna nakana predstaviti duvanjsku baziliku službe. Uz sve poteškoće, termin u sredini korizmenoga vremena, i samostan koji su imali i imaju nezamnjenjivu ulogu za stvaranje krajem veljače ili u prvoj polovici ožujka, pokazao se kao najpo- i očuvanje samopoštovanja i ugleda kod drugih.“ Zora Stanić voljniji za održavanje Tečaja. Mnogi su sudionici tražili da se su- stavnije pristupi formaciji redovnika za duhovnu asistenciju, što U MaTICI hrvatskoj bi trebao postati redoviti dio programa po pojedinim provincijama. Susretanje, otvorenost i suradnja sigurno mogu doprinijeti predstavljeni istaknuti autori kako boljoj duhovnoj asistenciji tako i zalaganju za evanđeoske s područja Hercegovine vrijednosti. Kao gosti i aktivni sudionici na Tečaju su bili nacionalni duhovni asistent OFS-a u Bosni i Hercegovini fra Antonio Šakota, OFM, iz Mostara i fra Tomislav Jelić, OFM, iz Ružića. Zahvalni za gostoprimstvo, mogućnost rada i veliki angažman poslužitelja za sve potrebe, sudionici su zahvalili voditelju Kuće susreta fra Ivanu Matiću i osoblju te se razišli kućama. fra Krunoslav Kocijan, OFM

Predstavljena knjiga fra Ante Pranjića: “Bazilika i samostan u Duvnu” U organizaciji ogranka Matice hrvatske Čitluk koji se predstavio djelima odabranih književnika i likovnih stvaratelja s prostora Hercegovine u Matici hrvatskoj u Zagrebu, 25. travnja, upriličen je nesvakidašnji bogat program u kojem su posjetitelji mogli uži- vati u lijepoj riječi i slici. Nazočne je pozdravio u ime domaćina dopredsjednik Matice hrvatske Damir Barbarić, a u ime ogranka Matice hrvatske Čitluk, koja je inicijator i organizator programa, obratio se Andrija Stojić, predsjednik. Obraćajući se nazočnima predstavio je brojne aktivnosti i rad ogranka Matice hrvatske Či- tluk. “Želeći sačuvati nacionalni kulturnu vlastitost te je njegovati i širiti, ogranak Matice hrvatske Čitluk organizira iznimno bogate kulturne manifestacije: Uskrs s Maticom u Brotnju, Božićni susret s Maticom u Brotnju, Dani Matice hrvatske u Brotnju, te kao Bazilika i samostan u Duvnu knjiga je fra Ante Pranjića koja suorganizator kulturno-književne manifestaciju „Susreti pod hra- će zasigurno naći mjesta u svakoj duvanjskoj obitelji. Izuzetno stom“, turističko-kulturno-gospodarstvene manifestacije „Dani kvalitetno opremljena s mnoštvom fotografija i tabela, napisana berbe grožđa- Brotnjo“ najstarije manifestacije u BiH. Uz dobru jezikom razumljivim prosječnom čitaču, privukla je pozornost i suradnju i druženje veseli nas činjenica da ogranak Matice hrvat- interes duvanjske publike. Posjetitelji, koji su ispunili skupštinsku ske Čitluk kroz te manifestacije promiče kulturnu baštinu svoga dvoranu do posljednjeg mjesta pljeskom su pozdravili predstav- kraja, nacionalno i kulturno zajedništvo, povezuje ljude i krajeve, ljače prof. dr. Ivicu Šarca, profesora Matu Kelavu te autora fra što zasigurno djeluje u narodu u izravnu susretu sa svima koji su Antu. Program su uljepšali svojim glazbenim izvedbama polazni- gladni znanja, žedni kulture. Kako bismo unaprijedili provođenje ci Osnovne glazbene škole Tomislavgrad.

56 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. programa Matice hrvatske Čitluk, njezino značenje u iskazivanju Književnu ulogu Anite Martinac usporedio je s ulogom Au- kulturnoga i nacionalnoga identiteta, čuvanjem zatečene i naslije- gusta Šenoe na razini Zagreba i okolice ili Ivana Aralice na ra- đene kulturne baštine, a naročito stvaranjem i njegovanjem novih zini dalmatinskoga zaleđa. “Uopće nije pretenciozno reći da je vrijednosti, razvili smo izuzetno bogatu i raznovrsnu nakladničku na regionalnoj razini, to jest razini zapadne Hercegovine, njezi- djelatnost što nas po broju dosada objavljenih naslova svrstava u na uloga donekle slična ulozi Augusta Šenoe na razini Zagreba najaktivnije ogranke Matice hrvatske“, istaknuo je Stojić. i okolice ili Ivana Aralice na razini dalmatinskog zaleđa. Ta bi se U programu je predstavljeno književno stvaralaštvo dvaju uloga mogla sažeti u konstataciju da tek u djelima tih pisaca liko- angažiranih hrvatskih autora s područja Hercegovine i to Anite vi određene sredine postaju književno uvjerljivi i funkcionalni”, Martinac i fra Miljenka Stojića. O djelima franjevca i književnika zaključio je Pešorda. Miljenka Stojića, a posebno o knjigama „Podno križa“ i „Stopu Čitanjem odabranih ulomaka i obraćanjem književnika Anite po stopu“, govorio je poznati hrvatski književnik Hrvoje Hitrec Martinac i fra Miljenka Stojić, sa zahvalom publici koja je pokaza- nazvavši ga “ministrom informiranja u vladi Kraljice mira”. “Go- la veliki interes za djelima tih književnika, okončana je ta iznimno dinama pratim književni i neknjiževni rad fra Miljenka Stojića, zanimljiva književna večer. Glazbeno osvježenje te večeri bio je njegovu prozu, pjesnička djela, njegove britke kolumne koje či- na glasoviru mladi franjevac Luka Ćorić, a program je vodila Ana tam na portalima, nježne i poučne knjige namijenjene djeci, pra- Lesić, urednica televizije Laudato. U drugom dijelu programa tio sam njegove medijske pothvate međugorske, postulatorske ši- posjetitelji su mogli pogledati prigodnu izložbu hrvatskih likov- rokobriješke, vodio ga u bilješkama kao čovjeka koji je bio pionir nih umjetnika s područja Brotnja, a nakon završetka programa informatičke revolucije u franjevaca, barem na ovim našim hr- nastavljeno je druženje uz prigodni domjenak s hercegovačkim vatskim prostorima. Ministar informiranja u Vladi Kraljice mira. delicijama. (hrsvijet.net) Neobičan čovjek, svakako, putnik kroz vrijeme koje nije kro- nološki poredano, pa se u njegovim djelima susreću sadašnjost i svagdašnjost s ljudima i događajima iz bliskih davnina, zvuk O držana 33. zlatna harfa u zvona ili boja ruže dozivaju uspomene na one kojih više nema, Mostaru miris kave i cigareta na druženja u kojima se raspredaju hrvatske sudbine, sjećanja na užase svršetkom onoga rata koji je donio ko- Mostar, (IKA) – Franjevački samostan i župa svetih Petra i Pa- munizam i stradanja, i ovoga nedavnog devedesetih kada je Mi- vla u Mostaru u ponedjeljak 1. svibnja bili su domaćini 33. zlatne ljenko Stojić kao dušobrižnik naših vojnika bio izravnim svjedo- harfe – godišnjega susreta župnih dječjih zborova iz Hercegovine. kom hrabrosti hrvatskih mladića. I tako sve do danas, kada autor Više od 800 djece okupljene u trinaest zborova pjesmom je slavi- sjedi pokraj Matoša na zagrebačkoj klupi i kaže u pjesmi: „E moj lo Gospodina slijedeći geslo ovogodišnjeg susreta „Kličite Bogu Matošu, stiglo nas tvoje vrijeme i tvoje pjesme, znam da bi ti htio glasom radosnim”. da je drukčije, ali nije“, istaknuo je Hrvoje Hitrec predstavljajući Susret je počeo misnim slavljem koje je predslavio župnik fra književni rad fra Miljenka Stojića. Bože Milić. „Želimo Gospodinu pjevati, i to s ljubavlju, a gdje su Književnik i publicist Damir Pešorda govorio je o djelima ljubav i prijateljstvo, ondje je i Bog. Kad djeca pjevaju radosno i književnice Anite Martinac, s osobitim osvrtom na njezine vrlo iskreno, tu dolazi Bog sagraditi svoj hram, jer on ga uvijek gradi čitane romane „Medaljon“ i „Posljednji“. “Romani „Medaljon“ na mjestu gdje se događa ljubav. Pjevajte sada i pjevajte uvijek, i „Posljednji tvore“ tematski zaokruženu cjelinu. To su doku- nikada nemojte prestati pjevati!”, poručio je fra Bože raspjevanoj mentarno-romansirane priče o jednom od najtraumatičnijih i djeci i vjernicima u prepunoj franjevačkoj crkvi. najkrvavijih isječaka i inače teške i krvave povijesti hrvatskoga U revijalnom dijelu programa zborovi su se predstavili pje- naroda zapadne Hercegovine. Tim romanima autorica je hrvat- smom po vlastitom izboru, a nastupilo je 13 zborova: „Fra Grga sku književnost obogatila jednom dotada neobrađivanom temom Martić“ iz župe Bezgrešnoga začeća BDM Posušje, „Marijini an- i jezičnim bogatstvom lokalnoga idioma te uspješno i umješno li- đeli“ iz župe sv. Petra i Pavla Mostar, „Rakitski narcisi“ iz župe sv. teralizirala zapadnohercegovački prostor, povijest i ljude, dotada Ivana Krstitelja Rakitno, „Tau“ iz župe sv. Franje Posuški Gradac, prepuštene gotovo isključivo usmenoj narodnoj epici. To su, po „Ljiljani sv. Ante“ iz župe sv. Ante Humac, „Radost“ iz crkve sv. mom skromnom mišljenju, tri najvažnije karakteristike njezina Kate Ljubuški, „Ključići sv. Petra“ - župa sv. Petra i Pavla Kočerin, proznog opusa”, ocijenio je Pešorda. Osvrnuo se i na jezik kojim „Gospini slavuji“ iz župe Uznesenja BDM Široki Brijeg, „Kristova su pisani romani „Medaljon“ i „Posljednji“. “Osobitu draž prozi ruža“ iz župe sv. Ivana Krstitelja Ružići, „Golubići mira“ iz župe Anite Martinac daje jezik obogaćen leksikom lokalnoga zapad- sv. Jakova Međugorje, „Život“ iz župe sv. Stjepana prvomučenika nohercegovačkog govora. Lokalnim idiomom, kojega su osnov- Čerin, „Raspjevani anđeli“ iz župe Krista Kralja Čitluk i „Sveti na obilježja ikavica i specifičan leksik, pisani su dijalozi, dok su Nikola Tavelić“ iz župe sv. Mihovila arkanđela Tomislavgrad. ostali dijelovi pisani biranim standardnim književnim jezika. Kao Prije nastupa zborova, sudionicima Zlatne harfe obratio se rođeni Hercegovac, čitajući ove romane, osjetio sam kako preda gvardijan mostarskoga samostana svetih Petra i Pavla fra Danko mnom izvire jedan potonuli svijet, satkan sav od, bojim se, nepo- Perutina, pozvavši djecu da nikada ne prestanu slaviti Gospodina vratne nedavnosti. Brojni izrazi iz romana već danas zvuče arha- pjesmom. ično jer u suvremenoj Hercegovini polako nestaje seoska podloga Ovogodišnjoj Zlatnoj harfi nazočio je i fra Stipica Grgat, pro- iz koje je taj idiom izrastao, no ta im arhaičnost nije nedostatak, čelnik za Zlatnu harfu Vijeća franjevačkih zajednica, koji nije krio nego tekstu daje neku osobitu draž. Otimajući ih zaboravu, auto- oduševljenje susretom zborova u Mostaru. „Impresioniran sam rica tim izrazima obogaćuje korpus hrvatskog književnog jezika”, nevjerojatnom masovnošću sudionika u ovoj prekrasnoj crkvi. naglasio je Damir Pešorda. Djeca su pjevala svetu misu napamet, obučeni dolično, ponašanje

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 57 izvanredno. Skladbe koje su izveli su svladane, u svemu se vidi Susret ministranata pozitivan naboj i posebno ističem radost djece na nastupima. Ovakva Zlatna harfa ima budućnost“, istaknuo je fra Stipica Gr- FRAMIN 2017. gat uručivši zborovima i prigodne zahvalnice. Koordinatorica za Zlatnu harfu u Hercegovini s. Slavica Kožul kazala je da je cilj Zlatne harfe odgoj djece za liturgijsko pjevanje. Zahvalila je svoj djeci, njihovim roditeljima, voditeljima zborova koji neumorno rade s djecom, prenose na njih svoja znanja i ljubav prema liturgijskoj glazbi. Program 33. zlatne harfe vodila je Sanja Pehar, urednica Ra- dio postaje Mir Međugorje. Prva Zlatna harfa održana je 1984. u Kočerinu, na inicijativu tadašnjeg župnika fra Miće Pinjuha. Taj prvi susret zborova bio je poticaj za daljnji rad. Ubrzo se Zlatna harfa proširila po cijeloj Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, sve do Subotice u Srbiji s ciljem obnove liturgijskoga pjevanja.

Obnovljena fratarska U subotu, 13. svibnja, u Mostaru je održan susret ministranata grobnica na Kočerinu župa Hercegovačke franjevačke provincije. Sudjelovalo je više od 500 ministranata iz 18 župa. Susret je započeo sv. misom u crkvi sv. Petra i Pavla. Nakon mise je jedan dio ministranata sudjelovao u kvizu znanja, a ostali su pogledali predstavu koju su spremili mostarski framaši. Iza kratkoga odmora, program je nastavljen raznim igrama na prostoru FPMOZ-a u Rodoču.

Na groblju na Kočerinu završeno je uređenje fratarske grobnice. Idejno rješenje grobnice i spomenika, duhu franjevaštva, izra- U kvizu znanja i nogometu najbolji su bili ministranti iz župe dili su Anđelko Mikulić i fra Mario Knezović. Središte spomenika Humac, a u graničaru i Igrama bez granica ministranti iz župe zauzima križ s urezanim znakom Tau. Pored su dvije kamene Čitluk. ploče u obliku lista knjige sa ispisanim imenima pokopanih. Na Neka Bog blagoslovi naše ministrante! središnjim pločama je uklesan franjevački pasić i natpis „Fratri, dobro mi došla sestrice smrti“. Cijela grobnica je izrađena od naj- kvalitetnijega kamena „Osoje“ u izvedbi Ukraskamena iz Posušja. Vlado Pejić napustio Ukupni troškovi iznosili su 16. 820 KM. Za grobnicu je 3.000 postulaturu eura donirao fra Valentin Vukoja, 1.000 eura fra Mika Stojić i 1.000 franaka fra Stanko Banožić. Ostatak od 7.120 KM ugrađen Mostar, 15. svibnja 2017. – Postulant Vlado Pejić (iz župe je zaslugom fratara koji su tijekom gradnje bili na Kočerinu: fra Ružići) odlučio je napustiti postulaturu. Odluku je donio nakon Gorana Ćorluke, fra Velimira Mandića i fra Marija Knezovića. razmišljanja i molitve. Želimo mu Božji blagoslov i uspjeh u bu- Tu su pokopana sedmorica fratara: fra Lovro Sesar, fra Paško dućem životu i radu. Radoš, fra Marinko Kovač, fra Zdravko Zovko i fra Franjo Ivan- ković, a među njima su i fra Vale Zovko i fra Andrija Topić koji su 1945. ubijeni u župnoj kući. www.kocerin.info

58 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. Fra Didak Buntić – uzor za Fra Ivan Perić napustio budućnost Zajednicu

Mostar, 31. svibnja 2017. – fra Ivan Perić (iz župe Brestovsko), kandidat za brata, pred istek privremenih jednogodišnjih zavjeta, svojevoljno je odlučio istupiti iz naše provincije i Reda. Želimo mu Božji blagoslov i uspjeh u budućem životu i radu.

Dodijeljene nagrade i priznanja Hrvatskoga društva katoličkih novinara

Nagradu za životno djelo dobio je fra Gabrijel Mioč, a Radi- opostaja MIR Međugorje priznanje za 20 godina emitiranja. Pod organizacijom Frame Dubrava i Zavičajnog kluba her- (kta/ika) Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je cegovačkih studenata, 17. svibnja u večernjim satima održana je u četvrtak 1. lipnja proslavu 51. svjetskoga dana sredstava druš- kulturna manifestacija pod nazivom “Fra Didak Buntić - uzor za tvenih komunikacija u „Plavoj dvorani” Nadbiskupskoga duhov- budućnost” kojom se obilježila 100. godina od njegova velikog nog stola u Zagrebu. djela - spašavanja hercegovačke djece od gladi. Manifestacija je Nakon uvodne molitve koju je predvodio duhovnik Društva održana u hercegovačkom franjevačkom samostanu u Dubravi, dr. fra Darko Tepert, OFM, pozdravnu riječ uputila je predsjed- a sudionici “okruglog stola” bili su dr. fra Robert Jolić, Marinka nica dr. Suzana Peran, te je naglasila kako se i samim mjestom Bakula Anđelić, Karolina Vidović Krišto i Bruno Penava. Oni su održavanja te svečanosti želi „ne samo ukazati na dobru suradnju približili povijesni kontekst i činjenice Didakova života, pogled s ustanovama Zagrebačke nadbiskupije nego i potaknuti susret na njegove pothvate i ondašnju političku situaciju, na njegovu novinara i urednika s izvorima na izvorima vijesti”. Poseban po- socijalnu osjetljivost za ugrožene te brigu za mlade i djecu kroz zdrav uputila je ovogodišnjim dobitnicima nagrada i priznanja opismenjavanje i akciju spašavanja gladnih. koji „svjedoče živost, bogatstvo i kvalitetu našega, ponajprije cr- Cilj okruglog stola bio je približiti velebni lik fra Didaka Bun- kvenoga, novinarstva”. Dodala je da priznanja uredništvima idu tića, o kojem se s obzirom na njegova djela i aktivnost, malo zna od župnih do nadnacionalnih glasila, a kreću se od Vatikana do i govori. Njega, kojeg su nam dočarali sudionici, ne samo da se Međugorja, od Zagreba do Krka, od Požege do Kune na jugu Hr- može pamtiti kao lika prošlosti, nego nam treba postati uzor sa- vatske pa sve do Sarajeva. Posebno je pozdravila dobitnika nagra- dašnjosti i budućnosti. Fra Didakova aktivnost i sveprisutnost na de za životno djelo fra Gabrijela Mioča. „To je novinar, urednik, opće dobro čitava naroda trebale bi biti smjernice za današnjega nakladnik, član Vijeća za medije BK BiH, član društva od samoga čovjeka s problematikom i pitanjima našega vremena, ali s istim početka koji redovito sudjeluje i podupire sve aktivnosti Druš- ciljem - za napredak te zadovoljstvo naše domovine i naroda; ne tva“, istaknula je predsjednica. Godišnje nagrade ove godine su pakiranjem kovčega, nego ostankom i hodom malim, ali isto tako u znaku televizijskoga novinarstva. Dobitnik godišnje nagrade važnim, koracima. Augustin Bašić sudjelovao je u radu Društva, a kao novinar na U glazbenom su dijelu nastupili franjevački bogoslovi, zbor HTV-u djeluje u Religijskom programu koji je stvarao od početka ZKHS-a i Frama Dubrava, a prisutne je pozdravio i mjesni gvar- zajedno s o. Tončijem Trstenjakom i drugim kolegama. U svo- dijan fra Svetozar Kraljević. me novinarskom izvještavanju posebno je otvoren ekumenskim i dijaloškim temama, susretu o čemu se govori i u ovogodišnjoj Papinoj poruci za Svjetski dan društvenoga priopćavanja. Dobit- nica godišnje nagrade HDKN-a je i Ksenija Abramović za projekt Obiteljske televizije Laudato TV. „Ta je televizija obogatila hrvatsku medijsku scenu porukama evanđeoskih poruka i dala mogućnost mnogim mladim ljudima da se prokušaju u novinarskom poslu“, rekla je Peran u pozdravu i istaknula da je ove godine ponovno dodijeljena nagrada za mlade novinare. „Time smo željeli ne samo vrednovati one koji već djeluju u medijima, nego i poticati mlade da se uključe i otvoriti put mladima u novinarstvo, posebice katoličko. Svjesni važnosti novih medija ove godine prvi put dodjeljujemo nagradu za crkvenu mrežnu stranicu. Dobitnik je stranica Međubiskupijskoga sjemeništa na Šalati koja uspješ- no koristi mrežnu tehnologiju za informaciju i formaciju. U nizu U sklopu manifestacije o fra Didaku održat će se i nagrađiva- priznanja koje dodjeljujemo katoličkim uredništvima za obljet- na predstava „Učiteljice“, Dragana Komadine u izvedbi HKUD nice izlaženja, odnosno emitiranja je i mozaična emisija ‘Dobro Gradnići, u četvrtak (18.5.) u 20 sati, u Kino Forumu na Savi. jutro, Hrvatska’ HTV-a. kao posebnu vrijednost te emisije, koja Petra Ramljak (potpredsjednica Frame Dubrava) se emitira već 25 godina, prepoznali smo njezinu otvorenost pre-

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 59 ma dobrim pričama o malim ljudima s velikim idejama i izvrsnim dugogodišnji kvalitetni novinarski, urednički i izdavački rad u projektima. Prepoznali smo otvorenost i kvalitetno izvještavanje širenju Radosne vijesti putem medija. Ove godine dodijeljene su o brojnim vjerskim, karitativnim i duhovnim projektima i sadr- dvije ravnopravne godišnje nagrade i Augustinu Bašiću, novina- žajima. Svi naši dobitnici nagrada i priznanja djelovali su i djeluju ru HTV-a za novinarsko i uredničko djelovanje, te širenje duha u duhu crkvenih dokumenata u medijima i u duhu ovogodišnje zajedništva i dijaloga među religijama, te Kseniji Abramović za Papine poruke, potičući dijalog i susret, usredotočujući se na do- projekt Obiteljske televizije Laudato TV. Sponzor nagrada bila je bre priče, utirući put napretku hrvatskoga novinarstva i hrvat- izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost. skoga društva“, rekla je predsjednica HDKN-a u pozdravu. Na Dobitnica posebne nagrade za mlade novinare je Kristina kraju je dr. Peran izrazila želju HDKN-a da bude mjesto suradnje Kasumović za rad „Sveti vratar”. Prateći širenje Radosne vijesti i profesionalnosti, ali i rasta i kolegijalnosti. Stoga je sve okuplje- novim komunikacijskim putovima, HDKN je odlučio ove godine ne, kako one članove Društva, tako i one koji još nisu, a surađuju prvi put dodijeliti nagradu za mrežnu stranicu s kršćanskim sa- s medijima i mediji ih zanimaju, pozvala na suradnju. držajem. Nagrada je dodijeljena Međubiskupijskom sjemeništu u Ovogodišnju Papinu poruku za 51. svjetskoga dana sredsta- Zagrebu za mrežnu stranicu www.sjemeniste.hr. va društvenih komunikacija naslovljenu „Ne boj se jer ja sam s U toj prigodi dodijeljena su i priznanja katoličkim glasilima, te tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu” emisijama o obljetnicima izlaženja odnosno emitiranja. predstavio je pročelnik Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbisku- Za 70 godina emitiranja priznanje je dodijeljeno Hrvatskom pije mr. vlč. Borna Puškarić. Uvodno je naglasio da ukoliko netko programu Radio Vatikana. Za 50 godina izlaženja priznanje je očekuje da mu Sveti Otac donosi upute kako će napraviti dobru dodijeljeno vjesniku svetišta Majke Božje Trsatske „Marijin Tr- vijest i kako će se koristiti modernim tehnologijama onda će biti sat” i župnom listu župe sv. Mihovila-Zagreb „Duh zajedništva”. razočaran, jer očekuje nešto što nije ni cilj, ni nakana takve poru- Misijski list „Radosna vijest” dobitnik je priznanja za 45 godina ke. „Ona je tu kako bi dala okvir za razumijevanje onoga što papa izlaženja. Za 25 godina emitiranja priznanje je dodijeljeno Emi- Franjo tumači, što Crkva uči na području medija. Prije svega ova siji HTV-a „Mir i dobro”, a za 25 godina emitiranja i kvalitetno poruka želi ‘potaknuti na konstruktivnu komunikaciju koja od- praćenje tema iz vjerskoga života Emisiji HTV-a „Dobro jutro, bacuje predrasude prema drugima, jača kulturu susreta zahvalju- Hrvatska”. jući kojoj možemo naučiti gledati na stvarnost koja nas okružuje s realizmom i povjerenjem’”, istaknuo je vlč. Puškarić, dodajući Za 20 godina izlaženja priznanje je dodijeljeno listu za vjerski, da Papa promišlja o činima koji sprečavaju takvu komunikaciju kulturni i društveni život „Kvarnerski vez” i glasilu župe Uznese- i susret. To su ponajprije loše vijesti jer „stvaraju i održavaju za- nja Marijina-Kuna „Zvona Delorite”. čarani krug zla, tjeskobe, straha i produžuju čovjekovu potrebu Radio postajama „Radio Marija”, „Hrvatski katolički radio” i da se zaustavlja na onome što je loše”. Nakon što Papa uočava „Radio MIR Međugorje” priznanja su dodijeljena za 20 godina i definira tu poteškoću, on upućuje poziv da se treba nadvladati emitiranja. osjećaj nezadovoljstva, rezignacije te naglašava kako treba krenuti „Katolički tjednik” dobitnik je priznanja za 15 godina, a glasilo u izgradnju konstruktivne komunikacije, a to se može dobrim vi- Požeške biskupije „Zajedništvo” za 10 godina izlaženja. jestima. No, ne samo da nije lako naći i načiniti dobre vijesti, nego U glazbenom dijelu sudjelovale su kandidatice i postulantice ih nije lako ni komunicirati, a još više ih nije lako prenijeti drugoj Družbe kćeri Božje ljubavi predvođene odgojiteljicom s. Teom osobi jer ljudi imaju prepreke u primanju te dobre vijesti. Stoga Barnjak uz glazbenu pratnju dr. Mirjane s. Cecilije Horvat, a pro- Sveti Otac ističe da kako bi se došlo do toga da možemo primati gram je vodila članica HDKN-a Ivana Šimunić. (kta/ika) dobre vijesti, treba podržavati novi način tumačenja stvarnosti koja nas okružuje. „Stoga, Papa koristi sliku naočala s kojom treba gledati stvarnost koja nas okružuje u životu“, rekao je Puškarić, 25 godina Frame Humac dodavši da Papa svjedoči da nam u tomu mogu pomoći „naočale evanđelje” kroz koje mi ulazeći u evanđeosku poruku otvaramo se jednom drugačijem načinu promatranja stvarnosti koja nas okružuje. Dakle nismo više toliko usmjereni onome što je loše, onome što ne izgrađuje, nego onome što izgrađuje. Papa potiče da se naglasak stavi na dobre vijesti, a još više na ono što će ospo- sobiti za stvaranje i primanje dobrih vijesti, a to je otvaranje evan- đeoskoj poruci koja mijenja mentalitet kod osobe koja komuni- cira, i kod osobe koja prima sadržaj komunikacije. Naglasak je na dostojnim vjerodostojnim svjedocima koji mogu komunicirati, a to je prisutno u evanđelju, jer se dobra vijest uspije komunicirati onda kada ta osoba govori i čini, svjedoči da Sveti Otac potiče da se u prenošenju dobrih vijesti koristimo više slikama, nego govorom. No, prema riječima vlč. Puškarića, to je „nešto što ne treba čuditi, jer je ovo definitivno pontifikat slike, a ne toliko riječi”. Dan 10. lipnja 2017. bio je dugo očekivan za proslavu 25. U završnom dijelu svečanosti nagrade i priznanja uručili su obljetnice postojanja Frame Humac, najstarije Frame u Bosni i predsjednica dr. Suzana Peran i potpredsjednik Neno Kužina. Hercegovini. U 14 sati započelo je okupljanje nakon kojeg je usli- Nagrada za životno djelo dodijeljena je fra Gabrijelu Mioču za jedio molitveni početak – molitva časoslova. Potom smo sluša-

60 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. li predavanje fra Antonija Šakote na temu koja je ujedno bila i Fra Jozo Hrkać dobio naše geslo: „Gospodin mi dade braću“. Fra Antonio je govorio o framaštvu, onome što je sve primio u bratstvu kojem služi, prija- rektorovu nagradu teljstvima koja ostaju kad se jednom sklope. Kazao je kako sveti Franjo nije tražio druge ljude, bio je sam sebi dovoljan, a opet mu je Gospodin dao nešto posebno, braću, što je zaživjelo i do dan danas. Franjina tiha molitva bila je zasluga za sve ono što je u svom životu postigao. Istakao je i na srcu nam ostavio jednu posebno važnu vrlinu, a to je sveta strpljivost. Imajući je u sebi, lakše ćemo naučiti prihvaćati različitosti svoje braće i iskrenije ih ljubiti. To kratko, ali tako bogato predavanje izmamilo je i pokoju suzu, a oduševljenje framaša nije se moglo sakriti. Poslije toga, podijelili smo se u 20 skupina koje su i animirali i sačinjavali sadašnji i bivši framaši te glasnici sv. Franje, nas 250. U opuštenom radu prisjetili smo se mnogih lijepih trenutaka framaštva koji su nam se urezali u srca, blagoslova koje Frama daje, produbljene duhovnosti, neslomljivih životnih temelja i duhovnih asistenata koji su, svaki na svoj način, ostavili neizbrisiv U petak, dana 6. srpnja, u Kongresnoj dvorani Ekonomsko- trag zbog svega što su uložili u nas mlade. Kasnije smo u klaustru ga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naš fra Jozo Hrkaća dobio je samostana okrijepili tijelo hranom koju su framaši pripravili, a Rektorovu nagradu za rad na temu: “Biblijska uporaba i teološka zatim okrijepili i dušu krunicom i tako veličanstvenom svetom interpretacija glagola ὤφθη”. misom koju je predslavio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, fra Miljenko Šteko, koji nam je u svojoj propovijedi “Sveučilište u Zagrebu znanstveni i umjetnički rad studenata uputio čestitke i poticajne riječi za nas framaše. Također, u kon- smatra integralnim dijelom njihova obrazovanja. Izravno uklju- celebraciji su bili i mnogi duhovni asistenti hercegovačkih Fra- čivanje studenata u znanstveni i umjetnički rad čini vrlo bitan i ma, a misno slavlje gromkim, bogomdanim glasovima animirao sastavni dio studijskoga programa čime se kod studenata potiču je zbor Frame Hercegovina pod ravnanjem fra Tihomira Bazine. razvoj kritičkoga rasuđivanja i kreativnosti, navike samostalnoga obrazovanja te stjecanje dodatnoga znanja i istraživačkih vještina. Poslije mise, naš duhovni asistent fra Marin Karačić ukratko Izvedbom projekta i pisanjem rada student upoznaje znanstveni je predstavio nosač zvuka naše Frame na koji smo uistinu pono- ili umjetnički pristup i metode kao aktivni sudionik te pritom uči sni jer je djelo naših starih i sadašnjih framaša. Potom je uslijedio postaviti hipotezu, prikupiti i evaluirati podatke, priopćiti rezul- koncert slavljeničke zajednice „Božja pobjeda“ na kojem su uživa- tate i zaključke vlastitoga istraživanja te razmišljati i zaključivati li brojni framaši i naši župljani od kojih uistinu imamo veliku po- kritički i na znanstveni način tijekom cijele profesionalne karije- dršku u našem radu. Kao zahvalu za protekli dan i svih 25 godina re. Stoga Sveučilište potiče sve studente da se uključe u znanstveni postojanja Frame u BiH, ostali smo u polusatnom klanjanju pred i umjetnički rad u akademskoj zajednici, a od voditelja znanstve- Presvetim, a zatim ispratili naše drage goste. nih i umjetničkih programa i projekata te ostalih nastavnika oče- Ta proslava je prošla veličanstveno, a u organizacija trajala kuje da zainteresiranim studentima omoguće uključivanje u rad mjesecima; uloženo je puno vremena, truda, strpljenja i ljubavi na znanstvenim i umjetničkim projektima u sklopu Sveučilišta. kako bismo postigli sve ono u čemu ste jučer mogli uživati. Od Radi poticanja i promicanja ovih ciljeva ustanovljuje se Rekto- snimanja pjesama za CD, himne i spota, ideja i fizičkog rada, do rova nagrada kojom se nagrađuju najbolji studentski znanstve- realizacije svega uz Božju pomoć. ni radovi, odnosno umjetnička ostvarenja.” (Pravilnik o dodjeli Frama je nešto što riječi ne mogu dovoljno dočarati, Frama su Rektorove nagrade) braća i sestre, radost i tuga, odricanje i trud, slatka žrtva i obilati Od srca čestitamo našem fra Jozi, koji je istog dana i diplomi- plodovi. Frama je ono o čemu ne možeš govoriti a da ti u oku ne rao izvrsnim uspjehom! Želimo mu obilje sreće u daljnjem životu zaiskri suza. Ona je velika obitelj sačinjena od toliko različitosti i radu, neka ga blagoslovi Onaj koji mu se dade vidjeti i koji ga gdje te drugi ne osuđuju, nego ljube i prihvaćaju onakvog kakav pozva! jesi. Frama nisu samo izleti i zakuske, nego življeno Obećanje koje daješ Bogu pred Crkvom. Ona je puno više od onoga što čovjek svojim umom može dokučiti. Framu je potrebno živjeti. Kao i Hercegovačka franjevačka evanđelje kojemu nas uče i sv. naš Franjo i sv. Ante, čijoj se svet- provincija i Franjevačka kovini radujemo. Iz svega srca u ime cijeloga bratstva hvala svima koji ste bili dio toga savršenog veselja i najveća hvala Gospodinu knjižnica Mostar koji nas blagoslovi i dade nam braću! u suradnji s HP Mostar izdali Ivona Grbavac, Frama Humac su poštansku marku fra Branka Marića (Marijića)

Izdanje prigodne poštanske marke „Svjetski dan glazbe – Dr. fra Branko Marić (Marijić)“ sjećanje je na prvog bh. etnomuzi-

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 61 kologa koji je dao veliki doprinos poziva i života, vjerojatno bi nam njegov lik izblijedio u većem na polju glazbene umjetnosti BiH, broju franjevaca koji su se djelovanjem bitnije istaknuli ili su im posebno na polju autohtone glazbe. životne sudbine nanijele događaje i doživljaje zbog kojih će ih po- Fra Branko (Mate) Marić se ro- vijest lakše pamtiti. Za razliku od sve njegove subraće toga doba, dio 27. srpnja 1896. u živopisnom koju najčešće pamtimo zbog udjela u nemiloj povijesnoj kobi koja mjestu Vrdi na obroncima planine se sama nametnula, fra Mirka Ćosića pamtimo po njegovu zva- Čabulje što se strmoglavljuje u ka- nju i izboru. Naime u umjetničkoj povijesti zapadne Hercegovine njon rječice Drežanjke i plahe Ne- tom franjevcu pripada mjesto koje prije njega nije imao ni jedan retve. Nakon završene pučke škole svjetovnjak ni redovnik – bio je prvi akademski slikar u zapadnoj odlazi na Široki Brijeg učiti za fra- Hercegovini koji nije Mostarac. tra. Tu završava gimnaziju, teologi- Njegov se, s obzirom na okolnosti u kojima je živio i djelo- ju započinje u Mostaru i nastavlja vao, relativno bogat stvaralački opus može podijeliti na nekoliko u Ljubljani. U Beču završava za na- skupina. U portretima se jasno nazire razvojna putanja od po- stavnika glasovira 1935., a dvije go- četničkih nesigurnijih prema onima koji potvrđuju izvježbanost dine kasnije, također u Beču, dokto- oka i kista. Većinu tih djela čine portreti njegove franjevačke rirao je na temu „Die Volksmusik subraće, najčešće s izoliranim gornjim dijelom tijela u kadru bez Bosniens und der Herzegovina“. dublje prostorne pozadine. Naglasak je uvijek na glavi kao naj- Za svećenika je zaređen u Ljubljani prepoznatljivijem dijelu ljudskoga tijela, ali i onome koji pruža 29. lipnja 1922. Fra Branko se bavio mogućnost prodiranja u psihološke dubine lika. U ovoj skupini proučavanjem pučke glazbe i glaz- valja izdvojiti i autoportret u kojem je Ćosić – objavljujući po- bala, etnografijom te je utemeljitelj gled na samoga sebe – ponudio fizičke i duhovne identifikacijske etnografske i numizmatičke zbirke oznake. Za razliku od portreta drugih osoba koje izvodi pred za- u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu. Godine tvorenom pozadinom, vlastiti je lik smjestio u zavičaj koji se vidi 1945. je emigrirao i u izgnanstvu ostao do kraja svoga života. u pozadini, a s kojim je bio tijesno vezan rođenjem i životom te Umire u Zürichu (Švicarska) 2. svibnja 1974. Njegovi su posmrt- koji je rado prikazivao „alatom“ što ga drži u rukama dok stoji ni ostaci, po njegovoj zaživotnoj želji, preneseni u Hercegovinu i pred štafelajom. sahranjen je u Mostaru u franjevačkoj grobnici na Šoinovcu. Naj- Iako se iz velikoga dijela njegova opusa može zaključiti da nije zaslužnija za fra Brankovo ponovno otkriće i vrednovanje je dr. bio naročiti kolorist, u mrtvim je prirodama znao pokazati za- Jasmina Talam sa svojim suradnicima s Instituta za etnomuziko- vidnu ugođenost i sklad boja koje proizlaze iz prirodnih sokova i logiju Muzičke akademije u Sarajevu. U Zborniku radova „U čast oblika. Posebne je kvalitete dostizao u prikazima raznolika cvijeća 120-godišnjice rođenja prvoga bosanskohercegovačkog etnomu- u posudama, na kojima su mu jedre ili pak uvele linije florealnih zikologa fra dr. Branka Marića“ (nakladnici Muzička akademija oblika omogućavale razvijanje i pružanje slobodnijih poteza kista Univerziteta u Sarajevu i Hercegovačka franjevačka provincija) koji se rastapao u akvarelu. Svjedočeći redovničku ljubav prema dr. Talam naglašava: „Njegova etnomuzikološka promišljanja, svakoj crti i dimenziji Tvorčeva djela, u tim je motivima doticao većim dijelom potvrđena i tokom kasnijih istraživanja, utrla su gornje razine realističke uvjerljivosti. put bosanskohercegovačkoj etnomuzikologiji.“ Fra Ante Marić Na tu se ljubav nadovezuju krajolici, koji u Ćosićevu opusu Hrvatska pošta d.o.o. Mostar izdala je prigodnu poštansku zauzimaju istaknuto mjesto. Odabirući pogodna mjesta koja su marku u arku od 8 maraka + 2 vinjete i 1 samoljepivu marku, žig jamčila prepoznatljivost i isticala važnija obilježja mjesta, taj je i omotnicu prvoga dana (FDC). franjevac realističku tendenciju kombinirao s lirskom i ekspre- Autor: Marin Musa, Veličina: 25,56 x 35,50 mm, Papir: bijeli, sivnom notom, koja je izgled prirodnih mjesta oplemenjivala du- 102 g, gumirani, Zupčanje češljasto: 14, Tisak: Zrinski d.d. Čako- hom osobnoga pogleda i viđenja. U nekim je djelima, prije svega vec i Agens d.d. Zagreb, Datum izdavanja: 21. 6. 2017., Vrijed- onima vezanim za širokobriješki Borak, izvor životvorne rijeke nost: 2,70 KM, Naklada: 70.000 komada (20.000 u arku i 50.000 Lištice, prevagnula ta osobna i impresivna dimenzija djela te se komada samoljepive marke), Arak: 8 maraka + 2 vinjete i samo- prikazi u nekim segmentima približavaju rubu apstrakcije. ljepiva marka tiskana u roli i pakirana u prigodne kutije od po 100 Ponajmanje je dosege Ćosić iskazao u sakralnim i žanr scena- komada maraka. ma, u kojima mu je slikarski talent ostao zarobljen nedostatnim poznavanjem ljudske anatomije i tjelesnih proporcija te u nein- Izložba fra Mirka Ćosića ventivnim i konvencionalnim prikazima figuralnih skupina. Ipak, ni u tim se djelima ne može poreći vrijednost koja proizlazi iz U ponedjeljak, 17. srpnja 2017., u franjevačkoj galeriji u Širo- iskrena i prostodušna pristupa smjeranoj temi. Očito drugima ne kom Brijegu otvorena je izložba fra Mirka Ćosića. U ime provin- ovladavši u dostatnoj mjeri – ili možda teže pribavljajući potrebi- cije je fra Mića Stojić uputio prigodne riječi. Povjesničar umjet- te materijale – i u takvim se prizorima najbolje snalazio u tehnici nosti Beat Čolak govorio o fra Mirkovoj izložbi “Slikarstvo mira i akvarela, kojom je djelima suptilno pridavao dozu onostrana i težnje za dostizanjem stvarnoga“. produhovljena. „Kada bismo danas spomenuli ime Ilije Ćosića, rođena 1903. Skromno smjerajući ljepotu prirodnoga svijeta prenijeti i godine u širokobriješkom naselju Buhovo, malo tko bi znao o ovjekovječiti vlastitim slikarskim trudom, fra Mirko Ćosić umjet- kome govorimo. Isto tako, kada bismo o liku fra Mirka Ćosića nošću si je osigurao istaknuto mjesto. Pa i ako ta umjetnost ne razmišljali samo u kontekstu franjevaštva, njegova redovničkoga pripada vrhunskim dostignućima i možda se nikada neće nalaziti

62 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. u svjetski poznatim kolekcijama, ipak je valja cijeniti jer pokazuje uzimati hranu bez toga jela. To će reći: nikada ne smijemo pre- početne korake u razvoju ideje i talenta čije plodove danas mnogo stati govoriti o tom pronicavom promatranju samoga sebe. Svaki lakše nalazimo i ubiremo. Poput najstarijega djeteta, taj je her- čovjek u sebi nosi klicu nekog poziva preko kojega se onda ostva- cegovački franjevac i slikar samotnjački probijao put, vrlo često ruje kao čovjek i kršćanin. Većina ljudi se posvećuje obiteljskom oskudijevajući i sredstvima, ali ustrajući i ne odričući se mlade- životu. No, ima i onih koji u srcu osjećaju da su pozvani na radi- načkih snova i želja koje su – uz redovništvo – postale i životnim kalnije nasljedovanje Isusa Krista, odnosno život po evanđelju. pozivom. To su oni muškarci i žene koji Bogu i ljudima služe kao svećenici, Najstarije dijete ne mora biti najbolje, ali često se ipak voli po- redovnici ili redovnice. najviše.“ Slobodno možemo ustvrditi: ne samo da ljudi trebaju Boga, nego i Bog treba nas ljude! Dakako, Bog je djelo naviještanja evanđelja i spasenja roda ljudskoga povjerio ljudima, tj. Crkvi. Deveti susret duhovnih zvanja Zato Crkva - ako želi opstati i vršiti svoje temeljno poslanje - treba Brotnja u Međugorju ljude koji će se u njoj angažirati, odnosno raditi za Božju stvar.“ Sljedeće godine, po prijedlogu nazočnih, susret bi se trebao održati u Čitluku. Sudionicima su darovane tri knjige: Fra (don) Franjo Miliće- vić – Zbornik radova u povodu 180. obljetnice njegova rođenja; Na pegazu Brotnjom: izbor iz broćanskog pjesništva (2017. godine), djelo prof. dr Šimuna Muse; Fra Petar Bakula, Šematizam iz godine 1873.

20. susret duhovnih zvanja posuškoga kraja

Deveti susret duhovnih zvanja s područja Brotnja održao se 25. srpnja 2017. u dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju. Riječi dobrodošlice u ime organizacijskoga odbora susreta okupljenima uputio je fra Ivan Ševo, koji je u svoje ime i u ime don Ljube Planinića, s. Kristine i s. Korone uputio pozdrav okupljenima. Don Ljubo Planinić je obavijestio prisutne o događajima od posljednjega susreta. Smrt fra Vinka Dragićevića (11. lipnja 2017., u samostanu na Humcu, u 100. godini života, 83. godini redov- ništva i 77. godini svećeništva). Proslavljeni jubileji: fra Mate Dragićević i fra Šito Ćorić (50 godina od ulaska u novicijat); zlatomisnik: don Jozo Tolj – Zagreb: (mlada misa 1967. godine u D. U Posušju je u srijedu 26. srpnja održan 20. susret duhovnih zva- Blatnici); dijamantni jubilej: S. M. Marija Vučić (Novicijat, 7. li- nja posuškoga kraja. Susret je započeo misnim slavljem koje je stopada 1957. u Potocima); srebreni jubilej: S. M. Slavica Barbarić predvodio dr. don Ivan Zirdum, ovogodišnji zlatomisnik koji je (Novicijat, 7. listopada 1992. u Tihaljini). na službi u Đakovu. Na početku je prisutne u ime organizacijsko- Program je nastavljen zajedničkim druženjem i ugodnim raz- ga odbora pozdravio fra Mario Knezović, te posuški župnik fra govorom. Slijedila je zajednička sveta misa koju su predslavili fra Mladen Vukšić. Na misi je pjevala Frama. Nakon misnoga slavlja Ivan Ševo i don Ljubo Planinić. bilo je druženje s vjernicima koji uvijek pristignu u velikome bro- U svojoj nadahnutoj homiliji fra Ivan Ševo je, među ostalim, ju. Potom je don Ivan Zirdum govorio o aspektima svećeničkoga rekao: “Neki je čovjek doputovao u Atenu ne bi li mu se posrećilo poziva, pastoralnoga i društvenoga djelovanja. Tom prigodom upoznati proslavljenog mudraca Sokrata. Raspitivao se gdje bi ga su iznesene čestitke za obljetnicu Zlatne mise fra Šimuna Oreča mogao naći, dok mu ne pokazaše Sokratovu kuću – skromnu po- i don Jerke Sutona, te dijamantni jubilej časne sestre Dobroslave tleušicu. Čovjek je očekivao da kuća tako slavnoga čovjeka bude Vranjković. poput dvorca. Pomalo u nevjerici i plašeći se da su ga prevarili, Drugi dio programa odvijao se u Tribistovu, ponad jezera, u pokuca na vrata kućerka. Otvori mu starac u istrošenoj odjeći. kući odmora i duhovnosti don Stjepana Lončara. Taj dio druže- Čovjek je pomislio da se radi o domaćinovom sluzi. Kad ga je nja je protekao uz ručak, pripovijedanje, poneku društvenu igru navodni sluga upitao zbog čega je došao i koga traži, čovjek reče i neizostavnu gangu. da traži Sokrata. – Eh, i ja ga tražim čitava života – odgovori So- krat (Grčka anegdota). Upoznavanje samoga sebe je kruh s kojim moramo blagovati sva ostala jela pa i ona najbiranija, ne smijemo

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 63 Produžetak mandata misionara milosrđa

N ašoj braća fra Milanu Lončaru (Posušje) i fra Ivanu Landeki ml. (Zagreb) produžen je mandat službe Misionara milosrđa, u dogovoru s redovničkim Ordinarijem. Sveti je Otac odlučio da se ova osjetljiva služba, izraz božanskoga milosrđa i pastoralne skrbi Crkve, nastavi „kao konkretan znak da milost Jubileja ostaje živa i djelotvorna svuda u svijetu“ (Misericordia et Misera, 9). Ovlast misionara milosrđa sadrži odrješenje grijeha koje su pridržani Svetoj Stolici: 1. Profanacija euharistijskih čestica odnošenjem ili zadržava- njem čestica sa svetogrdnom namjerom. 2. Upotreba tjelesne sile protiv rimskog prvosvećenika. 3. Odrješenje sukrivca u grijehu protiv šeste Božje zapovijedi. 4. Izravna povreda sakramentalnog pečata sa strane ispovjednika. 5. Bilježenje posredstvom tehničkih uređaja onog što svećenik ili penitent izriče u sakramentu ispovijedi (bilo stvarno ili hinjeno) ili objavljivanje takva sadržaja sredstvima javnog ili društvenog priopćavanja. (usp. Zbor za nauk vjere, Decretum de sacramenti Paenitentiae dignitate tuenda, 23 rujna 1988. (AAS 80 [1988] 1367).

Čestitamo braći za nastavak službe misionara milosrđa i zahvaljujemo na raspoloživosti!

64 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. ADRESAR

RASPORED OSOBLJA

PROVINCIJALAT ODGOJITELJ NOVAKA VIJEĆE ZA EKONOMIJU Franjevačka 1, pp 153 fra Stanko Mabić fra Mate Dragićević, pročelnik 88 000 Mostar POMOĆNI ODGOJITELJ Članovi: Provincijski i samostanski tel.: (036) 333-525 NOVAKA ekonomi faks: (036) 333-526 fra Stipan Klarić VIJEĆE ZA INFORMIRANJE, www.franjevci.info ODGOJITELJ BRAĆE S KULTURNO-ZNANSTVENU I [email protected] JEDNOSTAVNIM ZAVJETIMA IZDAVAČKU DJELATNOST PROVINCIJAL fra Ivan Landeka ml. fra Ivan Ševo, pročelnik fra Miljenko Šteko POMOĆNI ODGOJITELJ BRAĆE fra Ivan Dugandžić VIKAR PROVINCIJE S JEDNOSTAVNIM ZAVJETIMA fra Mirko Bagarić fra Ivan Ševo fra Josip Serđo Ćavar fra Ante Marić DEFINITORI POVJERENIK ZA SVETU fra Robert Jolić fra Mijo Pinjuh ZEMLJU fra Miljenko Mića Stojić fra Željko Grubišić fra Milan Lončar VIJEĆE ZA KARITATIVNU I fra Miljenko Stojić VICE POVJERENIK ZA SVETU SOCIJALNU DJELATNOST fra Ljubo Kurtović ZEMLJU fra Željko Grubišić, pročelnik fra Sretan Ćurčić fra Antonio Šakota fra Jozo Radoš SLUŽBE DUHOVNI ASISTENT OFS-A I fra Dragan Ružić fra Nikola Rosančić TAJNIK FRAME fra Stanko Ćosić fra Antonio Šakota fra Iko Skoko fra Sretan Čurčić EKONOM PROMICATELJ DUHOVNIH fra Mate Dragićević ZVANJA VIJEĆE ZA KULTURNO- fra Antonio Šakota POVIJESNU BAŠTINU, IZASLANIK ZA BRAĆU U VICEPOSTULATURA “FRA GRADITELJSTVO I SAKRALNU ŠVICARSKOJ LEO PETROVIĆ I 65-ORICA UMJETNOST fra Ivan Prusina SUBRAĆE” fra Ivan Ševo, pročelnik TAJNIK ZA EVANGELIZACIJU fra Miljenko Mića Stojić, fra Danko Perutina I MISIJE vicepostulator fra Tomislav Puljić fra Ljubo Kurtović VIJEĆA I POVJERENSTVA fra Sretan Čurčić fra Dario Dodig TAJNIK ZA FORMACIJU I VIJEĆE ZA DUHOVNOST STUDIJE fra Danko Perutina, pročelnik fra Ferdo Boban fra Ivan Landeka ml. Članovi Vijeća: Gvardijani fra Svetozar Kraljević fra Ivan Boras MODERATOR TRAJNE TAJNIŠTVO ZA FORMACIJE EVANGELIZACIJU I MISIJE VIJEĆE ZA PRAVDU, MIR I fra Ivan Dugandžić fra Ljubo Kurtović, tajnik i SKRB ZA SVE STVORENO ODGOJITELJ POSTULANATA I promicatelj evangelizacije fra Miljenko Mića Stojić, pročelnik SKRB ZA SJEMENIŠTARCE Članovi Vijeća: Župnici župa fra Mario Knezović fra Iko Skoko povjerenih Provinciji fra Iko Skoko fra Dane Karačić POMOĆNI ODGOJITELJ TAJNIŠTVO ZA FORMACIJU I STUDIJE fra Mate Logara POSTULANATA fra Ivan Landeka ml., tajnik fra Stipe Marković fra Mate Dragićević Članovi: Odgojitelji

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 65 VIJEĆE ZA PASTORALNU SKRB Meštar bogoslova FOND ZA ODGOJ FRATARA NA PROMICANJU DUHOVNIH fra Ivan Landeka ml. Franjevačka 1, pp 153 ZVANJA Pomoćni meštar bogoslova 88 000 Mostar fra Antonio Šakota, pročelnik fra Josip Serđo Ćavar tel./faks: (036) 323-223 Duhovni asistenti Frame [email protected] NOVICIJAT POVJERENSTVO ZA Trg sv. Ante 1 Pomoć bližnjemu OČUVANJE SPOMEN-MJESTA 88 320 Ljubuški-Humac 1. FOND “FRA SLAVKO fra Miljenko Mića Stojić, pročelnik tel./faks: (039) 832-583 BARBARIĆ” fra Tomislav Puljić [email protected] pp 29 fra Ivan Ševo 88 266 Međugorje fra Mate Dragićević Odgojitelj novaka tel./faks: (036) 651-549 fra Slavko Soldo fra Stanko Mabić [email protected] USTANOVE Pomoćni odgojitelj novaka fra Stipan Klarić fra Karlo Lovrić, predsjednik MIR I DOBRO, službeno glasilo fra Marinko Šakota, dopredsjednik Franjevačka 1, pp 153 POSTULATURA 2. MAJČINO SELO 88 000 Mostar Franjevačka 1, pp 153 Ustanova za predškolski odgoj i tel.: (036) 333-525 88 000 Mostar socijalnu skrb faks: (036) 333-526 [email protected] 88 266 Bijakovići-Međugorje [email protected] Voditelj postulanata tel.: (036) 653-000 www.franjevci.info fra Iko Skoko faks: (036) 653-020 Odgovorni urednik Pomoćni voditelj postulanata [email protected] fra Miljenko Šteko, provincijal fra Mate Dragićević www.mothersvillage.org Glavni urednik Upravno vijeće fra Stanko Ćosić, tajnik Provincije SJEMENIŠTE FRANJEVAČKA KLASIČNA fra Branimir Musa, predsjednik EKONOMAT GIMNAZIJA fra Iko Skoko Franjevačka 1, pp 153 Bosne Srebrene 4 fra Dario Dodig 88 000 Mostar 71 300 VISOKO Ravnatelj tel./faks: (036) 323-223 tel.: (032) 738-723 fra Dragan Ružić [email protected] faks: (032) 735-753 Tiskarstvo Ekonom www.fkg.edu.ba FRAM-ZIRAL fra Mate Dragićević [email protected] Put za Aluminij bb ARHIV Zadužen za sjemeništarce 88 000 Mostar Franjevačka 1, pp 153 fra Iko Skoko tel.: (036) 351-281 88 000 Mostar VICEPOSTULATURA “FRA faks: (036) 352-657 tel.: (036) 333-488 LEO PETROVIĆ I 65-ORICA [email protected] faks: (036) 333-489 SUBRAĆE” www.fram.ba Arhivar Kardinala Stepinca 14 Ravnatelj fra Filip Sučić 88 220 Široki Brijeg fra Ivan Ševo tel.: 039-700-325; fax: 039-700-326 KNJIŽNICA [email protected] KULTURA Franjevačka 1, pp 153 www.pobijeni.info HRVATSKA FRANJEVAČKA 88 000 Mostar ARHEOLOŠKA ZBIRKA “SV. tel./faks: (036) 334-237 fra Miljenko Mića Stojić, STJEPANA PRVOMUČENIKA” [email protected] vicepostulator 88 345 Sovići Knjižničar FONDOVI tel./faks: (039) 670-294 fra Ante Marić FOND SOLIDARNOSTI Ravnatelj BOGOSLOVI Franjevačka 1, pp 153 fra Ante Marić Avenija Gojka Šuška 2 88 000 Mostar Kustos 10 040 Zagreb-Dubrava tel./faks: (036) 323-223 fra Vinko Mikulić tel./faks: +387-1-29-11-931 [email protected] www.fra3.net

66 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. FRANJEVAČKI MUZEJ “U KUĆI fra Stipan Klarić fra Josip Mioč OCA MOJEGA” župni vikar, pomoćni odgojitelj župni upravitelj, duh. asistent Trg fra Grge Martića 1, 88 240 novaka, sam. diskret OFS-a i Frame Posušje [email protected] [email protected] tel: (039) 685 – 295 fra Bazilije Pandžić fra Velimir Bagavac Ravnatelj: fra Milan Lončar de familia ž. vikar GALERIJA “MAJKA” [email protected] [email protected] Trg Sv. Ante 1 fra Hadrijan Sivrić KUĆE I ŽUPE SAMOSTANSKOG 88 320 Ljubuški-Humac de familia OKRUŽJA tel./faks: (039) 832-581; 835-000 fra Ljubo Krasić 1. GORICA – Župa sv. Stjepana MUZEJ de familia 88 345 Sovići Trg Sv. Ante 1 [email protected] tel.: (039) 670-294 88 320 Ljubuški-Humac fra Radoslav Dragićević [email protected] tel./faks: (039) 832-581; 835-000 ž. vikar fra Stipe Marković Voditelj galerije, muzeja i knjižnice fra Žarko Ilić župnik, duh. asistent OFS-a na Humcu: Tomo Primorac de familia; urednik „Kršnog [email protected] FRANJEVAČKI MUZEJ “FRA zavičaja“ JOZO KRIŽIĆ” [email protected], (039) 830- fra Nikola Spužević Trg Mije Čuića 2 982 ž. vikar, duh. asistent Frame [email protected] 80 240 Tomislavgrad fra Ferdo Majić BRAĆA U DOMOVINI de familia 2. KLOBUK – Župa sv. Marka 88 324 Klobuk Bosna i Hercegovina fra Dinko Maslać tel./faks: (039) 845-096 1. HUMAC – SAMOSTAN SV. rekovalescent fra Robert Jolić ANTE fra Rade Vukšić župnik, duh. asistent OFS-a i Trg Sv. Ante 1. de familia Frame, sam. diskret 88 320 Ljubuški-Humac [email protected] [email protected] tel.: (039) 833-000; 830-970 fra Andrija Nikić faks: (039) 830-992 de familia 3. RUŽIĆI – Župa sv. Ivana www.humac.ba; info@franjevci- [email protected] Krstitelja humac.info 88 347 Ružići fra Alojzije Topić tel.: (039) 674-291 Uprava brat fra Dario Dodig, gvardijan www.zupa-ruzici.com fra Ljubo Kurtović, vikar fra Vlado Lončar fra Tomislav Jelić de familia fra Ljubo Kurtović, ekonom ž. upravitelj, duh. asistent Frame Župa sv. Ante fra Jure Brkić [email protected] ž. vikar Trg sv. Ante 1. 4. TIHALJINA – Župa 88 320 Ljubuški-Humac fra Vlado Buntić Bezgrješnog začeća BDM tel.: (039) 833-000; 830-970 de familia 88 348 Tihaljina faks: (039) 830-992 fra Tomislav Sablje tel.: (039) 673-004 Bratstvo ž. vikar, duh. asistent OFS-a fra Branimir Musa fra Dario Dodig [email protected] župnik, dekan, duh. asistent Frame gvardijan fra Marin Karačić [email protected] [email protected] ž. vikar, duh. asistent Frame 5. VELJACI – Župa sv. Ilije [email protected] fra Ljubo Kurtović Proroka definitor, župnik, vikar, ekonom REZIDENCIJE 88 326 Vitina [email protected] 1. DRINOVCI - Župa sv. Mihovila tel.: (039) 841-801 fra Stanko Mabić Arkanđela [email protected] odgojitelj novaka, sam. diskret 88 344 Drinovci fra Pero Čuić [email protected] tel.: (039) 672-425; faks: (039) 672-572 župnik

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 67 fra Alen Pajić faks: (036) 334-231 tel./faks: (036) 652-139 ž. vikar www.apostolskiprvaci.info Župa sv. Stjepana [email protected] [email protected] 88 265 Čerin tel./faks: (036) 652-139 fra Ivan Matijašević Bratstvo [email protected] ž. vikar fra Miljenko Šteko fra Tihomir Bazina 6. VITINA – Župa sv. Paškala provincijal župni upravitelj, duh. asistent 88 326 Vitina miljenko.steko@medjugorje.hr Frame tel./faks: (039) 841-890 fra Danko Perutina [email protected] fra Željko Grubišić gvardijan fra Hrvoje Miletić župnik, definitor, duh. asistent [email protected] ž. vikar, duh. asistent OFS-a OFS-a i Frame, sam. diskret fra Bože Milić [email protected] [email protected] župnik [email protected] 2. ČITLUK fra Petar Ljubičić 88 260 Čitluk ž. vikar fra Iko Skoko tel.: (036) (036) 642-540; 643-710 [email protected] ž. vikar, odgojitelj postulanata i faks: (036) 640-018 2. KONJIC – SAMOSTAN SV. sjemeništaraca, sam. diskret [email protected] Župa Krista Kralja IVANA KRSTITELJA 88 260 Čitluk Omladinska 1. fra Ivan Ševo tel.: (036) 642-540 88 400 Konjic provincijski vikar, ž. vikar, sam. faks: (036) 643-711 tel./faks: (036) 730-653 ekonom [email protected] [email protected] Uprava fra Miro Šego fra Ferdo Boban, gvardijan fra Mijo Križanac župnik, duh. asistent OFS-a, sam. fra Vlatko Soldo, župni upravitelj brat diskret Župa sv. Ivana Krstitelja fra Mate Dragićević [email protected] Omladinska 1. ekonom Provincije, ž. vikar, fra Kornelije Kordić 88 400 Konjic pomoćni odgojitelj postulanata de familia tel./faks: (036) 730-653 [email protected] fra Goran Azinović Bratstvo fra Ante Marić ž. vikar, duh. asistent Frame fra Ferdo Boban ž. vikar, kapelan Masne Luke-Polja [email protected] provincijski knjižničar gvardijan KUĆE I ŽUPE SAMOSTANSKOG [email protected] [email protected] OKRUŽJA fra Ante Tomas Fra Vlatko Soldo, 1. GORANCI – Župa Uznesenja pomoćnik arhivara za fototeku župni upravitelj, sam. vikar, BDM [email protected] ekonom 88 000 Mostar [email protected] fra Filip Sučić tel.: (036) 381-102 provincijski arhivar 3. MOSTAR – SAMOSTAN SV. fra Ivan Ivanda [email protected] PETRA I PAVLA župni upravitelj Franjevačka 1., pp 153 fra Marko Jurič [email protected] 88 000 Mostar ž. vikar 2. GRADNIĆI – Župa sv. Blaža tel.: (036) 319-688 fra Antonio Šakota 88 260 Čitluk faks: (036) 327-348 ž. vikar, područni asistent OFS’a i tel./faks: (036) 642-006 Uprava Frame, sam. diskret fra Nikola Rosančić fra Danko Perutina, gvardijan [email protected] župni upravitelj, duh. asistent fra Bože Milić, sam. vikar fra Stanko Ćosić OFS’a i Frame, sam. diskret fra Ivan Ševo, ekonom tajnik provincije, ž. vikar [email protected] Župa sv. Petra i Pavla [email protected] 3. MEĐUGORJE – Župa sv. Franjevačka 1., pp 153 REZIDENCIJE Jakova apostola 88 000 Mostar Gospin trg 1 1. ČERIN tel.: (036) 319-688 88 266 Međugorje 88 265 Čerin

68 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. tel.: (036) 650-206; 650-310, Uprava fra Dario Galić 651-333 fra Tomislav Puljić, gvardijan ž. vikar faks: (036) 651-444 fra Stipe Biško, vikar [email protected] www.medjugorje.hr fra Ante Penava, ekonom fra Augustin Čordaš fra Marinko Šakota Župa Uznesenja BDM ž. vikar župnik Kardinala A. Stepinca 14 [email protected] [email protected] 88 220 Široki Brijeg REZIDENCIJE faks: (039) 702-936 fra Viktor Kosir 1. POSUŠJE - Župa Bezgrješnog ž. vikar Bratstvo začeća BDM fra Ivan Dugandžić fra Tomislav Puljić 88 240 Posušje ž. vikar gvardijan tel.: (039) 681-052 [email protected] [email protected] faks: (039) 680-79 fra Karlo Lovrić fra Stipe Biško fra Mladen Vukšić ž. vikar župnik, sam. vikar, dekan župnik, dekan [email protected] [email protected] [email protected] fra Mladen Herceg fra Ante Penava fra Milan Lončar ž. vikar sam. ekonom ž. vikar, povjerenik za Sv. Zemlju [email protected] [email protected] [email protected] fra Slavko Soldo fra Serafin Hrkać fra Ante Leko ž. vikar, duh. asistent OFS’a akademik, ž. vikar ž. vikar [email protected] fra Vendelin Karačić fra Marko Dragićević fra Ante Kutleša ravnatelj Fr. Galerije ž. vikar, duh. asistent OFS-a ž. vikar [email protected] [email protected] fra Dragan Ružić fra Berislav Kutle fra Ivan Landeka st. ž. vikar, ravnatelj Majčinog sela, de familia ž. vikar sam. diskret fra Stanko Banožić [email protected] [email protected] de familia fra Ivan Penavić fra Josip Marija Katalinić [email protected]; stanko. ž. vikar, duh. asistent Frame brat [email protected] [email protected] fra Perica Ostojić fra Dane Karačić KUĆE I ŽUPE SAMOSTANSKOG ž. vikar, duh. asistent Frame ž. vikar, duh. asistent OFS-a OKRUŽJA [email protected] [email protected] 1. IZBIČNO – Župa sv. Josipa fra Zvonimir Pavičić fra Vitomir Musa Radnika ž. vikar de familia 88 220 Široki Brijeg [email protected] [email protected] tel./faks: (039) 719-500 Samostan školskih sestara fra Drago Čolak fra Robert Kiš franjevki de familia župni upravitelj Baraći bb fra Ivan Kvesić [email protected] 88 266 Međugorje de familia 2. KOČERIN – Župa sv. Petra i tel./faks: (036) 651 - 578 fra Ilija Šaravanja Pavla Duhovnik de familia 88 226 Kočerin fra Tomislav Pervan [email protected] tel.: (039) 711-300 [email protected] fra Miljenko Mića Stojić fra Mario Knezović 4. ŠIROKI BRIJEG – SAMOSTAN definitor, vicepostulator, ž. vikar župnik, duh. asistent Frame UZNESENJA BDM www.miljenko.info [email protected] Kardinala A. Stepinca 14 fra Ivan Marić ml. fra Velimir Mandić 88 220 Široki Brijeg ž. vikar ž. vikar, duh. asistent OFS-a tel.: (039) 702-900 [email protected] [email protected] faks: (039) 702-935

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 69 3. LJUTI DOLAC – Župa sv. Ane fra Sretan Čurčić, gvardijan 1. BUKOVICA – Župa sv. Franje 88 223 Ljuti Dolac fra Slaven Brekalo, vikar Asiškog tel./faks: (039) 713-169 fra Mario Ostojić, ekonom 80 243 Mesihovina [email protected] Župa sv. Mihovila Arkanđela tel./faks: (034) 316-054 fra Ante Kurtović Trg fra Mije Čuića 1 fra Mladen Rozić župnik 80 240 Tomislavgrad župnik, sam. diskret [email protected] tel.: (034) 352-091; 352-447 [email protected] 4. POLJA, MASNA LUKA – Kuća faks: (034) 352-808 fra Petar Drmić molitve Bratstvo ž. vikar, duh. asistent Frame Kapelanija sv. Ilije Proroka fra Sretan Ćurčić [email protected] p.p. 42 definitor, gvardijan, duh. asistent 2. KONGORA – Župa Presv. Srca 88 240 Posušje OFS-a i Frame Isusova tel./faks: (039) 718-100 koordinator ‘Kuće molitve’ u 80 244 Kongora fra Petar Krasić Masnoj Luci tel/fax: (034) 365-600 voditelj Kuće molitve [email protected] [email protected] fra Vinko Mikulić fra Slaven Brekalo fra Stjepan Martinović kustos Hrvatske arh. zbirke u župni upravitelj župnik, duh. asistent Frame Gorici fra Mario Ostojić 3. ROŠKO POLJE – Župa sv. 5. POSUŠKI GRADAC – Župa sv. ekonom, ž. vikar Ivana Krstitelja Franje Asiškog [email protected] 80 247 Roško Polje 88 243 Broćanac fra Ante Pranjić tel./faks: (034) 369-105 tel./faks: (039) 694-321 [email protected] fra Jozo Radoš www.posuski-gradac.com fra Mirko Bagarić župnik, ravnatelj „Kapi ljubavi“ fra Valentin Vukoja ž. vikar duh. asistent Frame, sam. diskret župnik, duh. asistent OFS-a i Frame [email protected] 4. SEONICA – Župa Uznesenja [email protected] fra Oton Bilić BDM 6. RAKITNO – Župa sv. Ivana de familia 80 343 Mesihovina Krstitelja [email protected] tel.: (034) 368-043 88 245 Rakitno [email protected] tel.: (039) 692-126 fra Ante Ivanković ž. vikar fra Vinko Kurevija faks: (039) 692-533 župnik, dekan, duh. asistent Frame fra Marinko Leko fra Gabrijel Mioč [email protected] ž. vikar župnik, duh. asistent OFS-a 5. ŠUICA – Župa sv. Ante [email protected] fra Klement Galić Padovanskog 7. RASNO – Župa sv. Franje de familia 80 249 Šuica Asiškog [email protected] tel.: (034) 367-100 88 342 Dužice fra Josip Jolić fra Mate Logara tel.: (039) 712-555 de familia župnik, vojni kapelan, duh. asistent fra Ignacije Alerić [email protected]; i.: 19. ožujka Frame župni upravitelj fra Radomir Krišto [email protected] [email protected] brat, sam. diskret 5. TOMISLAVGRAD – fra Anthony Burnside HRVATSKA SAMOSTAN SV. ĆIRILA I ž. vikar, sam. diskret Pozivni telefonski broj 00385 METODA [email protected] Trg fra Mije Čuića 1 1. BADIJA – SAMOSTAN fra Mate Tadić 80 240 Tomislavgrad UZNESENJA BDM ž. vikar tel.: (034) 352-091; 352-447 pp 102 [email protected] faks: (034) 352-808 20 260 Korčula www.samostan–tomislavgrad.info KUĆE I ŽUPE SAMOSTANSKOG tel.: +385-20-712-566 OKRUŽJA faks: +385-20-711-561 Uprava

70 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. fra Mate Dragićević Uprava 2. TOUNJ – Župa sv. Ivana zadužen za obnovu samostana fra Svetozar Kraljević, gvardijan Krstitelja 2. SLANO – SAMOSTAN SV. fra Ivan Landeka ml., sam. vikar TRŽIĆ KAMENICA – Župa sv. fra Josip Serđo Ćavar, sam. ekonom Mihovila Arkanđela JERONIMA 69 Tounj Slanskih pomoraca 4 Bratstvo 47 264 Tounj 20 232 Slano fra Svetozar Kraljević tel.: (047) 563-168 tel./faks: (020) 871-277 gvardijan fra Ante Bekavac 1. Slano duh. asistent OFS-a župnik Slanskih pomoraca 4 [email protected] [email protected] 20 232 Slano fra Ivan Landeka ml. tel./faks: (020) 871-277 odgojitelj bogoslova, sam. vikar fra Ivan Boras [email protected] BRAĆA U ZAPADNOJ EUROPI upravitelj samostana, župnik fra Josip Serđo Ćavar AUSTRIJA [email protected] pomoćni odgojitelj bogoslova, duh. Pozivni telefonski broj 0043 fra Luka Zorić asistent Frame Župe [email protected] [email protected] 1. FROHNLEITEN fra Damjan Perić fra Viktor Nuić Hauptplatz 1 brat, ekonom [email protected] 8130 FROHNLEITEN [email protected] fra Jozo Zovko tel.: (031) 262-488 fra Goran Ćorluka ispovjednik faks: (031) 262-488-5 [email protected] fra Zoran Senjak [email protected] 2. Ošlje bolnički dušobrižnik: fra Šimun Oreč tel.: 020 / 752-655 Kapelanija u Kliničkoj bolnici župnik 20 205 Topolo Dubrava +43-650-911-06-99 fra Stipan Šarić Avenija G. Šuška 6 fra Dominik Ramljak župni upravitelj: Ošje i Topolo 10 040 ZAGREB ž. vikar tel.: (01) 290-23-13 [email protected] 2. MARIA SAAL fra Ivan Marić st. fra Ivica Zovko Tanzenberg 1 đakon, kateheta župni upravitelj: Smokovljani i 9063 MARIA SAAL [email protected] Lisac fra Franjo Vidović [email protected] fra Frano Musić profesor, rektor, župnik policijski kapelan, 3. OREBIĆ - SAMOSTAN [email protected] biskupski vikar za pastoral MUP-a UZNESENJA BDM i Redarstvenih službi RH ITALIJA Celestinov put 6 - 20250 OREBIĆ [email protected] tel. 020 - 713 075 Pozivni telefonski broj 0039 KUĆE I ŽUPE SAMOSTANSKOG fra Šimun Romić fra Ivan Sesar OKRUŽJA upravitelj samostana generalni definitor [email protected] 1. PLAŠKI – Župa sv. Ane tel.: 06 684 91 213 Saborčanska 2 email: [email protected] fra Milan Jukić 47 304 Plaški Via Sta. Maria Mediatrice 25 brat, čuvar muzeja i galerije tel.: (047) 573-353 00 165 ROMA faks: (047) 801-783 Fra Branimir Novokmet 4. ZAGREB – SAMOSTAN SABORSKO – Župa sv. Ivana Via Merulana 124 B BEZGRJEŠNOG ZAČEĆA BDM Nepomuka 00185 ROMA Avenija Gojka Šuška 2 47 306 SABORSKO student [email protected] 10 040 Zagreb-Dubrava fra Draženko Tomić tel.: (01) 29-11-931 župnik fra Vjekoslav Milićević faks: (01) 29-11-935 [email protected] Via Merulana 124 B www.herc-fra3.net 00185 ROMA

MIR I DOBRO, XLIII.,XLIX., 3,2, prosinacrujan 2017. 2011. 71 student 78315 Böhringen Radolfzell ŠVICARSKA [email protected] tel.: 0049 7732 941172 Pozivni telefonski broj 0041 fra Renato Galić fra Dinko Grbavac HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE bogoslov voditelj misije 1. AARAU Na raspolaganju Generalnom d.grbavac@hkm-singen-villingen. de Bahnhofplatz 1 ministru 5400 BADEN za Europsko misijsko bratstvo, ŽUPE tel.: 062-8220474 Fraternità Missionaria Europea 1. AUGSBURG faks: 062-8225775 Convento san Francesco Inningerstrasse 29 Via san Francesco 49 fra Nikola Leutar 86179 AUGSBURG Tödistrasse 21 00036 PALESTRINA (RM), su: tel.: (0821) 881-103; faks: (0821) 5430 WETTINGEN Fra Drago Vujević 883-254 [email protected] [email protected] fra Mate Čilić 2. BASEL Fra Josip Vlašić župnik Kleinriehenstrasse 53 [email protected] [email protected] 4058 Basel Boravak: 2. BLANKENAU tel./faks: (061) 692-76-40 [email protected] Samostan Marijina pohođenja Franziskanerkloster BLANKENAU Trg hodočasnika 2 Propsteiplatz 7 fra Petar Topić HR- 52000 Pazin 36154 Hosenfeld voditelj misije tel.: (06650) 254 3. BERN NJEMAČKA faks: (06650) 85-98 Quartiergasse 12 Pozivni telefonski broj 0049 [email protected] 3013 Bern HRVATSKE KATOLIČKE MISIJE fra Ljubo Lebo tel.: (031) 331-56-52 župnik faks: (031) 332-12-48 1. AUGSBURG tel.: (06650) 91-80-603 www.hkm-bern.com Alte Gasse 15-A - Pfarrei St. Antonius der Einsiedler 86152 Augsburg fra Gojko Zovko 36137 Grosenluder-OT Mus, tel.: (0821) 519-802; 581-839 voditelj misije Kirchweg 1 faks: (0821) 582-702 [email protected] i - Pfarrei St. Johannes der Täufer www.hkm-augsburg.de 4. FRAUENFELD 36137 Grosenluder-OT Kleinluder, Klosterliweg 7 fra Ivan Čilić Scharfe Ecke 4 8500 Frauenfeld voditelj misije fra Robert Crnogorac mob.: +41 79 101 42 84 [email protected] upravitelj kuće; župnik [email protected] 2. NERSINGEN Pfarrei St. Peter und Paul www.hkm-frauenfeld.ch NEU – ULM 36154 Hosenfeld, Kirchberg 7 fra Mika Stojić Alte Landstr. [email protected] voditelj misije 89 278 NERSINGEN fra Stipe Pervan [email protected] tel.: 0049 – 7308 - 7734 župnik www.hkm-neu-ulm.webnode.com 5. GRAUBŰNDEN 0049-6650-918-06-05 Gartaweg 15 fra Ivan Leutar - Pfarrei St. Simon und Judas Postfach 35 voditelj misije 36154 Hosenfeld-OT Blankenau, 7203 Trimmis Gr [email protected] Propsteiplatz 7 tel./faks: (081) 353-160-86 i - Pfarrei St. Simplizius, Faustinus 3. SINGEN-VILLINGEN fra Ante Medić und Beatrix Rielasingerstr. 41 voditelj misije 36154 Hosenfeld-OT Hainzell, 78224 Singen [email protected] tel: (07731) 66-353 Kirchbergstrase 5 6. LAUSANNE - WALLIS fax: +49 – 7731 – 749 – 464. fra Mladen Sesar Rue de la Borde 25 www.hkm-singen-villingen.de ž. vikar u Pastoralverband-u 1018 Lausanne [email protected] „Kleinheiligkreuz“ tel./faks: (021) 647-07-57 stan: Pfarrhaus St. Nikolaus www.cromission-wallis.ch Singenerstrasse 14

72 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017. fra Vladimir Ereš Langgasse 18 UPRAVA voditelj misije 6340 Baar Zg fra Jozo Grbeš, kustos [email protected] tel.: (041)763-11-86 fra Marko Puljić, savjetnik 7. LUZERN mob.: 0041/799391393 fra Miro Grubišić, savjetnik Hrvatska katolička misija [email protected] fra Nikola Pašalić, savjetnik Kath. Kroatenmission slavko.antunović@ka.htnet.hr fra Dražan Boras, savjetnik Matthofring 2/4 12. ZŰRICH SAD CH - 6005 Luzern Schlossgasse 32 Pozivni telefonski broj 001 Tel.: 0041 41 360 04 47; 041 360 15 Postfach 9057 04 8036 Zürich 1. CHICAGO – SAMOSTAN SV. Fax: 0041 41 360 01 73 tel.: (044) 455-80-60 ANTE Web: www.hkm-luzern.ch faks: (044) 461-19-39 4848 South Ellis Avenue Mail: [email protected] [email protected]; www. Chicago (IL) 60615 tel.: (773) 373-34-63; faks: (773) fra Branko Radoš hkm-zuerich.ch 268-77-44 voditelj misije fra Ivan Prusina Mob.: 0041 79 541 35 08 voditelj misije Uprava 8. SOLOTHURN [email protected] fra Josip Nenad Galić, gvardijan fra Jozo Grbeš, kustos, sam. vikar HKM Solothurn fra Stjepan Neimarević Reiserstrasse 83 misionar Bratstvo CH-4600 Olten fra Jozo Grbeš tel: 0041-62-2964100 fra Vine Ledušić kustos faks: 0041-62-294101 misionar [email protected] +1-773-386-05-52 fra Šimun Ćorić [email protected] voditelj misije ŽUPE fra Josip Nenad Galić [email protected] 1. AEDERMANNSDORF/SO gvardijan 9. ST. GALLEN Dorfstrasse 201 [email protected] Paradiesstrasse 38 4714 AEDERMANNSDORF/SO fra Filip Pavić 9000 St. Gallen tel./faks: (062) 394-18-11 [email protected] tel.: (071) 277-83-31 fra Ivan Bebek faks: (071) 277-83-36 ž. vikar fra Antonio Musa [email protected]; www.hkm- [email protected] bogoslov stgallen.ch 2. NETSTAL, Gl fra Luka Ćorić fra Mijo Pinjuh Kreuzbuhlstr. 9 bogoslov voditelj misije, definitor 8754 NETSTAL, Gl fra Stipe Rotim [email protected] tel.: (055) 640-17-75 bogoslov 10. TICINO faks: (055) 640-57-03 fra Lovro Šimić Al Mai 18 fra Ljubo Leko bogoslov 6528 Camorino župnik župe Netstal i ž. upravitelj ŽUPE tel.: (091) 840-23-06 župe Glarus faks: (091) 840-29-05 [email protected] 1. CHICAGO – Mission of Bl. A. Stepinac fra Slaven Mijatović BRAĆA U KUSTODIJI voditelj misije 6346 N. Ridge Avenue - Chicago, IL [email protected] Hrvatska franjevačka kustodija 60660 Svete Obitelji tel.: (773)-262-05-35; faks: (773) 11. ZUG 262-46-03 Landhausstr. 15 4848 South Ellis Avenue [email protected] 6340 Baar Zg CHICAGO (IL) 60615 tel.: (041) 767-71-43 fra Pavo Maslać, župnik tel.: (773) 536-05-52 faks: (041) 767-71-44 faks: (773) 536-20-94 fra Dražan Boras [email protected] www.crofranciscans.com ž. vikar fra Slavko Antunović [email protected] [email protected] voditelj misije 2. CHICAGO – Župa sv. Jeronima 6. ST. LOUIS – Župa sv. Josipa fra Tomislav Pek 2823 S. Princeton Ave. - Chicago, 2112 S. 12th Street župnik IL 60616 St. Louis, MO 63104 [email protected] tel.: (312) 842-18-71; faks: (312) tel./faks: (314) 771-09-58 4. NORVAL – Hrvatsko 842-64-27 [email protected] franjevačko središte „Kraljica www.stjeromecroatian.org fra Stjepan Pandžić mira“ fra Ivica Majstorović župnik 9118 Winston Churchill Blvd. župnik [email protected] Norval, Ontario, L0P -1K0 [email protected] 7. WEST ALLIS – Župa sv. tel.: (905) 456-32-03 Skype: ivica.majstorovic Augustina faks: (905) 450-8771 fra Stipe Renić 6762 West Rogers St. [email protected]; www. ž. vikar West Allis, WI 53219 norvalqueenofpeace.com voditelj Hrvatskog etničkog tel.: (414) 541-52-07 fra Marko Puljić instituta faks: (414) 541-02-73 župnik [email protected] www.staugwaexecpc.com [email protected] 3. CHICAGO – Župa Presv. Srca fra Lawrence Frankovich fra Jozo Grubišić Isusova župnik župni vikar 2864 East 96th Street [email protected] [email protected] Chicago, IL 60617 8. BEAUFORT (SOUTH 5. SAULT STE MARIE – Župa tel.: (773) 768-14-23 CAROLINA) Majke Božje zaštitnice putnika faks: (773) 768-37-50 70 Ladys Island Dr. 466 Second Line East [email protected] Beaufort SC 29907 Sault Ste Marie, Ontario fra Stephen Bedeniković fra Robert Galinac P6B-4K 1 župnik vojni kapelan tel.: (705) 253-81-91 [email protected] faks: (705) 253-88-04 KANADA 4. MILWAUKEE – Župa Presv. fra Veselko Kvesić Srca Isusova Pozivni telefonski broj 001 župnik 917 North 49th Street ŽUPE [email protected] Milwaukee, WI 53208 1. KITCHENER – Župa Sv. 6. WINDSOR – Župa sv. Franje tel.: (414) 774-94-18 obitelji Asiškog faks: (414) 774-74-06 180 Schweitzer Street 1701 Turner Road [email protected] Kitchener, Ontario, N2K-2R5 Windsor, Ontario, N8V-3J9 fra Ivan Strmečki, župnik tel.: (519) 743-71-21 tel.: (519) 252-68-71 [email protected] faks: (519) 743-29-64 faks: (519) 252-69-42 [email protected]; 5. NEW YORK – Župa sv. Ćirila i fra Miro Grubišić www.stfranciscroatian.com Metoda i sv. Rafaela župnik 502 West 41st Street fra Ljubo Branimir Lebo ml. 2. LONDON – Župa sv. Leopolda New York, NY 10036 župnik Mandića tel.: (212) 563-33-95 [email protected] 2889 Westminster Dr. faks: (212) 868-12-03 London, Ontario, N6N 1L7 [email protected]; www. tel.: (519) 681-84-72 crkvanyc.org faks: (519) 681-21-20 fra Nikola Pašalić fra Zvonimir Kutleša župnik župnik [email protected] [email protected] fra Ilija Puljić 3. MONTREAL – Župa sv. Nikole ž. vikar Tavelića [email protected] 4990 Place de la Savane fra Željko Barbarić Montreal, Quebec, H4P-1Z6 ž. vikar tel.: (514) 739-74-97 [email protected] faks: (514) 737-68-03 74 MIR I DOBRO, XLIX., 2, rujan 2017.

H ercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM

Franjevačka 1, pp 153, 88 000 Mostar; tel.: (036) 333-525, faks: (036) 333-526 [email protected]; www.franjevci.info Slika: Mozaik, Humac