Razvojna Strategija 2015. – 2020

Općina Donji Andrijevci RAZVOJNA STRATEGIJA

2015. – 2020.

Autori:

Tim za izradu razvojne strategije Općine Donji Andrijevci u suradnji sa Subra Consulting d.o.o

Donji Andrijevci, lipanj 2015.g.

Sadržaj: 1. Uvod – Zašto strategija? ...... 4 2. Sažetak ...... 5 3. Metodologija izrade ...... 7 3. 1. Popis radionica ...... 9 4. Opis trenutnog stanja ...... 11 4.1. Povijest ...... 12 4.2. Prirodna osnova ...... 14 4.3. Ljudski resursi ...... 16 5. Gospodarstvo ...... 21 5.1. Poljoprivreda ...... 23 5.2. Turizam ...... 25 6. Općina Donji Andrijevci ...... 26 6.1. Struktura i nadležnosti ...... 26 6.2. Općinski proračun ...... 29 7. Komunalna i prometna infrastruktura ...... 30 7.1. Prostorni plan ...... 33 7.2. Zaštita okoliša ...... 34 7.3. Zaštita i spašavanje ...... 35 7.4. Zdravstvo i socijalna skrb ...... 36 7.5. Obrazovanje ...... 38 7.6. Vatrogasci i ostalo ...... 41 7.7. Crkva ...... 43 8. Udruge ...... 45 8.1. Kultura ...... 46 8.2. Poznate osobe ...... 47 8.3. Kulturna dobra ...... 50 8.4. Internet ...... 51 9. SWOT - PEST(EC) analiza ...... 54 9.1. SWOT analiza civilni sektor: ...... 54 9.2. SWOT analiza poljoprivredni sektor: ...... 56

9.3. SWOT analiza privatni sektor: ...... 57 9.4. SWOT analiza javni sektor: ...... 58 9.5. PEST analiza: ...... 61 10. Vizija i misija ...... 62 11. Ciljevi, prioriteti i mjere...... 63 12. Sudjelovanje Općine i ostalih lokalnih dionika u LAG-u i drugim razvojnim tijelima ...... 67 13. Usklađenost strategije s drugim razvojnim dokumentima ...... 69 14. Potencijalni izvori financiranja razvojnih projekata ...... 71 14.1. EU fondovi ...... 71 14.2. Nacionalni fondovi ...... 74 14.3. Planiranje proračuna ...... 75 15. Kako će Općina provoditi strategiju? ...... 76 15.1. Nadležne osobe i zaduženja ...... 76 15.2. Sustav informiranja ...... 78 15.3. Razvoj kapaciteta i edukacije ...... 78 15.4. Sustav pružanja pomoći ...... 79 15.5. Volonteri po sektorima ...... 79 16. Monitoring, evaluacija i revizija strategije ...... 80 16.1. Monitoring ...... 80 16.2. Evaluacija ...... 81 16.3. Revizija ...... 81 17. Popis projekata po sektorima ...... 82 17.1. Projekti javnog sektora ...... 82 17.2. Projekti civilnog sektora ...... 84 17.3. Projekti privatnog sektora ...... 85 17.4. Projekti fizičkih osoba ...... 86 17.5. Projekti subjekata u poljoprivredi ...... 87

1. Uvod – Zašto strategija?

Razvoj je u modernom vremenu punom složenih gospodarskih, društvenih i političkih izazova nepojmljiv bez strateškog planiranja.

U prošlosti, do ove strategije, nije bilo sustavnog strateškog planiranja u Općini Donji Andrijevci. Ovaj dokument je stoga prva razvojna strategija Općine i predstavlja ključni strateški vodič kojim se definiraju smjernice razvoja na lokalnoj razini usuglašene sa svim dionicima. Strateško planiranje je način definiranja prioriteta i odluka o budućnosti. Svi pravni subjekti bili oni tvrtke, udruge ili jedinice lokalne samouprave trebali bi razviti dugoročne strategije bez obzira u kojoj situaciji se trenutno nalaze, a kako bi prilagodili svoje aktivnosti dostizanju dugoročnih ciljeva. Ne postoji ni jedna strategija koja bi bila optimalna za sve tvrtke ili gradove, ali je osnova svake strategije dobro istražiti i na temelju rezultata osmisliti mjere koje vode u određenom vremenskom roku do zadanog cilja. Svrha strateškog planiranja je definiranje i prikupljanje informacija iz svih relevantnih izvora radi utvrđivanja ključnih elemenata komunalnih, infrastrukturnih, društvenih i razvojnih potreba građana koji žive na prostoru koji obuhvaća strategija. Stoga je ova strategija ključni dokument budućeg razvoja općine Donji Andrijevci i sredstvo za uspješno upravljanje razvojem općine. U strukturi financiranja dostizanja većeg stupnja razvoja Hrvatske u odnosu na druge članice Europske unije, ova strategija ima i ključnu ulogu u procesu prijave projektnih ideja na natječaje EU za financiranje projekata. Ključni je alat i u procesu prijave projekata prema nacionalnim izvorima financiranja, a ujedno je i alat za veće sudjelovanje građana. Povećava konkurentnost Općine u natjecanju za bespovratna sredstva iz EU i nacionalnih fondova.

Vremenski, ova razvojna strategija predstavlja dugoročni strateški dokument za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Usklađena je s financijskom perspektivom Europske unije koja obuhvaća sedmogodišnji period od 2014. do 2020. godine.

Sukladno metodologiji strateškog planiranja pripremne radnje obuhvatile su tematske okrugle stolove sa raznim dionicima – udrugama, poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, javnim sektorom i predstavnikom turističkog sektora. Tekst strategije rezultat je rada tima za izradu strategije i svih građana koji su sudjelovali u procesu strateškog planiranja. Kao službeni dokument Općine strategiju usvaja Općinsko vijeća, a radi njene prilagodbe turbulentnom okruženju u nju je ugrađen sustav revizije i evaluacija.

I za kraj, ova strategija dizajnirana je na način da nadilazi politički mandat jer je prvenstveno strategija stanovnika općine Donji Andrijevci.

2. Sažetak

Andrijevci se u povijesnim spisima prvi put spominju 1428. godine - kao Androwcz, zatim 1474. kao Andrewcz i 1702. kao Andrejovczy.

Današnja općina Donji Andrijevci osnovana je 16. travnja 1993. godine i od tada djeluje samostalno kao jedinica lokalne samouprave koja obuhvaća naselja: Donji Andrijevci, Staro Topolje, Novo Topolje i Sredanci. U ukupnoj površini općine Donji Andrijevci koja iznosi 5.684,60 ha najveći udio imaju poljoprivredne površine zastupljene s 3.973,40 ha ili 69,89%. Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine na području općine živi 3.709 stanovnika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, krajem 2014. godine broj nezaposlenih s područja općine Donji Andrijevci bio je 357.

Od ukupnih poljoprivrednih površina u uporabi koje iznose 2,337.41ha najveći dio nalazi se u Donjim Andrijevcima – 1,357.99 ha. Prema vrstama uporabe čak 2,206.84 ha su oranice od čega se najveći dio oranica nalazi u Donjim Andrijevcima, pa Starom Topolju i potom Sredancima. Oranice obrađuje čak 190 poljoprivrednih gospodarstava, a čak 74 poljoprivredna gospodarstva bave se sadnjom voćnih vrsta na 32.14 ha površine od koje je 16.42 ha u Donjim Andrijevcima. Staklenike na oranicama ima samo 5 poljoprivrednih gospodarstava, 21 ih ima livade, a samo 5 pašnjake. Čak 7 poljoprivrednih gospodarstava na 11.28 ha sadi orašaste voćne vrste.

Na pet radionica strateškog planiranja ove strategije sudjelovalo je 60 mještana općine i u bazu projektnih ideja koja je sastavni dio ove strategije unijeli su više od 60 projekata.

Ciljevi razvoja koji su nastali kao rezultat radionica strateškog planiranja su sljedeći:

1. Potaknuti razvoj gospodarstava 2. Izgraditi novu društvenu i komunalnu infrastrukturu 3. Obnoviti postojeću komunalnu infrastrukturu i objekte od lokalnog značaja 4. Povećati kapacitete i koordinaciju civilnog sektora

Njihovom provedbom ostvaruju se misija i vizija Općine Donji Andrijevci.

Vizija: Općina Donji Andrijevci je sredina ugodnog i mirnog života sa kvalitetnom infrastrukturom, razvijenim lokalnim institucijama, očuvanim lokalnim gospodarstvom, puno kulturnih i sportskih događanja te prilikama za osobni razvoj.

Misija: Općina Donji Andrijevci će kroz kontinuirano obrazovanje svojih djelatnika i preuzimanje suvremenih praksi ruralnog razvoja pružati visoki standard kvalitete usluga lokalne samouprave te putem njih povećati kvalitetu života svih građana, unaprijediti gospodarstvo i cjelokupnu zajednicu. Općina će razvoj graditi na suradnji sa svim lokalnim dionicima te kroz financiranje razvojnih projekata putem nacionalnih i EU fondova.

A koraci koje vode ostvarenju ciljeva i dostizanju misije i vizije čini 12 prioriteta i 16 mjera ove strategije pri čemu je redni broj prioritet, razdjela ispod njega predstavlja mjere za dostizanje prioriteta:

1. Izgradnja poduzetničke potporne infrastrukture 1.1. Izgradnja infrastrukture u gospodarskoj zoni 2. Potpora gospodarstvenicima 2.1. Edukacija gospodarstvenika 2.2. Poboljšati koordinaciju između dionika sektora gospodarstva 2.3. Pružanje tehničke pomoći gospodarstvenicima od strane djelatnika Općine 3. Pružiti potporu poljoprivredi 3.1. Edukacija poljoprivrednika 3.2. Poboljšati koordinaciju između poljoprivrednika 3.3. Pružanje tehničke pomoći poljoprivrednicima od strane djelatnika Općine 4. Potaknuti razvoj turizma 4.1. Ostvariti osnovne preduvjete za razvoj turizma 5. Izgraditi nove objekte društvene namjene 5.1. Izgradnja novih društvenih objekata 6. Izgraditi novu komunalnu infrastrukturu u svim mjestima i naseljima općine 6.1. Izgradnja nove komunalne infrastrukture 7. Poboljšati pristup internetu i kvalitetu širokopojasnih veza 7.1. Razviti lokalnu IT infrastrukturu 8. Obnova postojeće infrastrukture i objekata 8.1. Obnova komunalne infrastrukture i objekata 9. Povećati energetsku učinkovitost postojećih objekata od lokalnog značaja 9.1. Energetska obnova objekata 10. Povećati kapacitete civilnog sektora 10.1. Educirati dionike civilnog društva 11. Povećati kapacitete civilnog sektora 11.1. Tehnička podrška projektima civilnog društva 12. Koordinirati rad svih udruga i ostalih dionika 12.1. Organizacija koordinacijskog tijela

3. Metodologija izrade

Ovo poglavlje pojašnjava način na koji je strategija izrađena.

Nakon odluke o izradi strategije, Općina je oformila tim za izradu koji se sastoji od:

 Tomislav Marijanović, načelnik  Marijan Degmečić, predsjednik Općinskog vijeća  Milan Šulter, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela  Antonija Aračić, mag.iur.

Pored tima za izradu, angažirana je vanjska savjetnička tvrtka Subra Consulting d.o.o. zbog potreba za stručnim vodstvom i tehničkom pomoći pri izradi dokumenta. Djelatnici Općine su imali glavnu funkciju u okupljanju i motiviranju lokalnih dionika na sudjelovanja te skupljanju svih podataka, dok su vanjski savjetnici facilitirali radionice, analizirali podatke te izrađivali sam strateški dokument.

Metodologija je dogovorena u skladu s dogovorom tima za izradu, vanjskih konzultanata te primjerima dobre prakse u Republici Hrvatskoj.

Glavni dijelovi metodologije su:

Istraživanje trenutnog stanja kroz skupljanje svih bitnih podataka za razvoj općine, njihova obrada, analiza i slaganje u suvislu cjelinu. Svi podaci su složeni u poglavlje "Opis trenutnog stanja" te kao takvi daju pregled svih bitnih područja za razvoj, a u ovom obliku do sada nisu nikada bili složeni i dostupni na jednom mjestu. Ovaj pregled predstavlja ishodišnu točku s kojom se kroz vrijeme mogu povući usporedbe i zabilježiti pomaci u razvoju, bili oni pozitivni ili negativni. Kako većina natječaja za financiranje projekata zahtjeva sve ili neki od ovih podataka, ova zbirka će biti veliko olakšanje za izradu projektne dokumentacije svim dionicima u općini.

Konzultacije sa stanovnicima i institucijama kroz seriju radionica, javnu raspravu te poziv za prikupljanje razvojnih projekata. Na radionicama su predstavljene glavne informacije o strategiji, procesu strateškog planiranja te su sa sudionicima bile provedene SWOT analiza, skupljanje podataka za PEST analizu kroz raspravu te prikupljeni podaci za definiranje prioriteta, ciljeva i mjera. Poziv za prijavu projekata je isto tako bio predstavljen na radionicama, objavljen na internetskoj stranici općine, a prijave zaprimane u elektronskom i papirnatom obliku.

Provedbeni strateški dio koji predstavlja "vodič", koji je izrađen na osnovu svih skupljenih i obrađenih podataka, a pokazuje u kojem će se pravcu općina kretati, koji su projekti i područja bitni za razvoj, kako će se provoditi i prioretizirati, mehanizmi provedbe same strategije, širi okvir suradnje te poveznice s drugim strateškim dokumentima te druge bitne elemente.

Osnovni pristup metodologije je uključivanje svih građana i institucija u analizu stanja te planiranje na osnovu realnih potreba i mogućnosti.

U dijelu koji opisuje ciljeve, mjere i aktivnosti pristup ove strategije je fokusiran na izvedivost u okvirima dostupnih resursa.

Sadržaj ove strategije je ciljano složen da bude jasan, jednostavan za korištenje te čitljiv prosječnom stanovniku općine.

Metodologija planiranja se sastojala od idućih provedbenih koraka:

1. Uvodni dogovor s ključnim dionicima općine, utvrđivanje svih ključnih smjernica i sadržaja strategije; 2. Skupljanje uvodnih podataka, statistika, pregled trenutnog stanja i slično te njihova analiza; 3. Radionica s predstavnicima javnog sektora (Općina, škole, vatrogasci i sl.); 4. Radionica s predstavnicima privatnog sektora (tvrtke, obrti, OPG i sl.). Nakon inicijalnih dogovora s ovom grupom utvrđeno je da postoji veliki broj zainteresiranih te da su potrebe poljoprivrednika različite od ostatka gospodarstvenika te je ova radionica podijeljena na dvije: radionicu s poljoprivrednicima i radionicu s ostalim gospodarstvenicima. 5. Radionica s predstavnicima civilnog sektora (udruge, sportska društva i sl.); 6. Skupljanje povratnih informacija od predstavnika sva tri sektora; 7. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja; 8. Javna rasprava o nacrtu Strategije; 9. Usvajanje strategije na Općinskom Vijeću.

3. 1. Popis radionica

Radionica s predstavnicima civilnog sektora (udruge, sportska društva i sl.) je održana 18.02.2015. s 22 sudionika i to:

1. Goran Koledić LU Jastreb DA 2. Ivan Tomas Kuglački klub DA 3. Branko Maričić Udruga umirovljenika DA 4. Ante Aračić ŠRU ''Štuka'' DA 5. Marko Midenjak ŠRU ''Štuka'' DA 6. Marin Degmečić Konjički klub DA 7. Josip Matošić NK ''Omladinac'' ST 8. Mario Sudić LG ''Srna'' ST 9. Irena Vuleta Udruga ''Leptir'' 10. Marija Harnoš KUD ''Slavonija'' ST 11. Marko Stevanović Sindikat umirovljenika 12. Anto Marić Šahovski klub ''Tomislav'' DA 13. Nenad Seletković / 14. Goran Tomašević SUM ''Šokadija, Sredanci 15. Tomislav Marijanović NK ''Tomislav'' DA 16. Antun Biljan KAA ''Betanija'' 17. Josip Kurtušić Konjički klub DA 18. Marko Seletković Konjički klub DA 19. Mato Rečić Stolnoteniski klub ''IMIA'' Sredanci 20. Tomislav Vučković Konjički klub DA 21. Krešimir Vučković KUD ''Tomislav'' DA 22. Pavao Markovac Udruga ''Krik napretka''

Radionica s poljoprivrednicima je održana 26.02.2015. s 13 sudionika:

1. Petar Seletković PG RUPE 2. Ilija Živić OPG Živić 3. Tomislav Markovac OPG Markovac 4. Šimo Marijanović PG Marijanović 5. Josip Marijanović OPG Marijanović 6. Josip Nosić OPG Nosić 7. Antun Đaković OPG Đaković 8. Marin Degmečić OPG Degmečić 9. Ivica Vukašinović OPG Vukašinović 10. Andrija Vučković OPG Vučković 11. Matijević Marica OPG Matijević 12. Antun Kolesarić OPG Kolesarić 13. Danko Seletković Seosko imanje Seletković

Radionica s predstavnicima gospodarskog sektora je održana 05.03.2015. s 11 sudionika:

1. Zmaić Marijin dom 2. Antun Marijanović RTV servis Tesla 3. Igor Crndić Stolarija ''Crndić'' 4. Krunoslav Paun Obrt ''Paun'' 5. Đuro Sudić OZI-gradnja d.o.o. 6. Mato Ilijašić Foto ''Maja'' 7. Zoran Đaković Đaković montaža 8. Ivica Tipurić TIP-kompanija d.o.o. 9. Stanko Ćorić Sokak d.o.o. 10. Boris Franjić Tapetarija ''Franjić'' 11. Igor Lilić Stolarija ''Lilić''

Radionica s predstavnicima javnog sektora je održana 12.03.2015. s 14 sudionika:

1. Tomislav Marijanović Općinski načelnik 2. Katica Miletić Općina D. Andrijevci, tajnica Općine 3. Ivan Musa Zamjenik načelnika 4. Milan Šulter DVD Donji Andrijevci i pročelnik JUO 5. Ružica Degmečić Općina D. Andrijevci - v.o. za računovodstvo i financije 6. Marin Degmečić Predsjednik općinskog vijeća 7. Andrija Babić Vijećnik i predsjednik MO Sredanci 8. Vedran Gavran Vijećnik 9. Stanko Ćorić Vijećnik 10. Dražen Markovac Vijećnik 11. Anto Barić Predsjednik MO Donji Andrijevci 12. Mirta Degmečić OŠ Viktor Car Emin, ravnateljica 13. Marija Bogetić OŠ Viktor Car Emin, profesorica 14. Jerko Zovak SBplus, novinar

Sve radionice su održane u vijećnici Općine Donji Andrijevci uz sudjelovanje članova tima za izradu. Sve radionice su protekle u vrlo dinamičnoj i interaktivnoj raspravi. S jedinim predstavnikom sektora turizma održan je individualan sastanak na kojemu su bili prisutni vlasnik i direktor Vinskih dvora j.d.o.o., tim za izradu strategije Općine i predstavnici savjetničke tvrtke Subra Consulting d.o.o.

Potpisne liste s radionica i zapisnici su dostupni u Općini Donji Andrijevci. Podaci prikupljeni na radionicama su integralni dio ove strategije, a biti će korišteni kako bi se pripremila kontakt lista za buduću komunikaciju od strane Općine.

4. Opis trenutnog stanja

Općina Donji Andrijevci je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća područja naselja1: Donji Andrijevci, Staro Topolje, Novo Topolje i Sredanci. Općina se nalazi u istočnom dijelu Brodsko- posavske županije. Osnovana je 16. travnja 1993. godine i od tada djeluje samostalno kao jedinica lokalne samouprave (današnje područje općine do tada je bilo sastavni dio bivše općine Slavonski Brod). Prema odluci Općinskog vijeća Dan općine obilježava se 25. lipnja.

Dana 21.7.1997. godine Općinsko vijeće Općine Donji Andrijevci usvojilo je Odluku o grbu i zastavi (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije broj 7/1997). Grb i zastava koriste se na način kojim se ističe tradicija i dostojanstvo Općine Donji Andrijevci.

Grb Općine Donji Andrijevci je u obliku trokutasto-srcolikog štita, a sastoji se od jednog polja plave boje na kojem se nalazi zlatno-srebrna tamburica smještena koso-udesno.

Zastava Općine Donji Andrijevci je jednobojna, tamno plave boje. Omjer širine i dužine zastave je1:2. Grb Općine Donji Andrijevci je smješten u sredini zastave na sjecištu dijagonala, a obrubljen je zlatnim rubom (trakom) – obostrano.

Službena web stranica općine Donji Andrijevci je www.donjiandrijevci.hr.

1 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127788.html

4.1. Povijest

Andrijevci se u povijesnim spisima prvi put spominju 1428. godine - kao Androwcz, zatim 1474. kao Andrewcz i 1702. kao Andrejovczy. Do osnutka župe 1790. selo je pripadalo Levanjskoj Varoši i župi Dragotin.

Prema nekim spisima spominje se selo Markovac s crkvom Sv. Marka. Selo se pružalo između Perkovaca i Andrijevaca u pravcu željezničke pruge. Prvi stanovnici Andrijevaca bili su iseljenici sela Markovac koje je potpuno uništeno za vrijeme Turskih pohoda prema Beču (između 1680. i 1683.).

Nakon 1921. godine selo je naglo počelo rasti, pa je već 1953. godine u mjestu bilo 2.467 stanovnika.

Donji Andrijevci su tipično slavonsko selo s kućama poredanim uz glavnu cestu te nekoliko manjih bočnih odvojaka. Formirano je naredbom carice Marije Terezije (1740. – 1780.) da svi graničari moraju premjestiti svoje kuće uz tada magistralnu cestu, što je pukovnik Franjo Ludvig Dönhoff proveo u djelo između 1761. i 1772. godine. Kuće su morale imati kuhinju i dimnjak. To je bio značajan napredak u odnosu na ranije raštrkane kuće, koje su bile u prostoru bez ikakvog plana i puno skromnijeg izgleda. Ravničarski kraj s dosta obradive zemlje, livada, pašnjaka, lugova i šuma utirao je put načina života i privređivanja.

Uz osnovne poljoprivredne poslove oko usjeva, svako domaćinstvo je nastojalo uzgajati svinje i goveda, a za obradu zemlje u početku držati volove, kasnije konje. Na nešto udaljenijim padinama Dilj – gore imali su voćnjake i vinograde. S Dilja se spušta Svržnica, oveći potok, koji je kao kanal presjekao Donje Andrijevce po sredini na svom putu prema jugu – Biđu, Bosutu i, konačno, Savi. Najčešće se živjelo u obiteljskim zadrugama, često s desetak ili više ukućana, što je bila stoljetna tradicija. U razdoblju od 1921. do 1964. godine posebno su dobro stajale zadruge s prezimenima Markovac, Vukašinović (Pavini i Ilijaševi), Đurašinović i Seletković (Pavićevi). Ostali su imali osrednje posjede, ali je bilo i dosta siromašnih, osobito među doseljenicima iz Like i Ukrajine.

Početkom dvadesetog stoljeća bila su česta doseljavanja zbog potrage za kruhom i poslom. Uz samu željezničku stanicu je radila velika pilana koja je zapošljavala 1.000 radnika razmještenih u pilani ili okolnim šumama. Radi bržeg i lakšeg iskorištavanja šumskog drveta izgrađena je i posebna industrijska željeznica prema Đakovačkoj Breznici i dalje. Osim pilane, postojalo je i vlastelinsko skladište drva. U selu je radio i veliki mlin, nekoliko trgovina, gostionica, mesnica i pekarnica. Bilo je obrtnika među kojima poneki kovač, kolar, mlinar, opančar, postolar, brijač i mesar. Zbog prostranih okolnih šuma nisu rijetki ni lugari, a za poslove na željezničkoj stanici i pruzi bilo je i željezničkih radnika. Tako je dr. Mijo Pišl vidio i djelomično opisao Donje Andrijevce na početku svog rada u njima.

Naselje Staro Topolje spominje se u komorskom popisu stanovništva 1698. godine, ali nije obrađeno. Selo je pripadalo garčinskoj župi. Godine 1760. selo je imalo 31 kuću s 48 obitelji i 273 stanovnika. Stoljeće kasnije u mjestu je živjelo 387 stanovnika.

Selo je navodno dobilo ime Topolje po potoku bujičaru koji se prema naselju spuštalo s Dilja i za velikih i naglih kiša potapao, topio selo. Izgradnjom lateralnog kanala selu više ne prijete bujice, ali se ime sela zadržalo do danas.

Novo Topolje najmanje je selo u općini. U vojnom zemljovidu iz 1780. godine stoji: „Selo leži u podnožju velikog šumom obraslog gorja. Na grebenu toga gorskog lanca proteže se granica između vojnog i civilnog dijela Slavonije (…). U selu su zidane građevine časnički stan i gostionica, odakle je vidljiva prolazna cesta.“.

U izvješću nadglednika garčinske župe iz 1761. godine stoji kako u granicama župe u Topolju narod naziva „Gornie Topolie“. Prema izvješćima od 1775. godine spominje se selo Novo Topolje s 45 kuća. Najviše stanovnika je imalo 1931. godine od kada se broj stalno smanjuje.

Sredanci se spominju 1698. godine kao Szredan, zatim kao Szredanczi (1730.) kada imaju 30 kuća i novu drvenu kapelu. U povijesti je broj stanovnika rastao, a najviše stanovnika (539) bilo je 1953. godine.

4.2. Prirodna osnova

Općina Donji Andrijevci smještena je u istočnom ravničarskom dijelu Brodsko-posavske županije. Prostire se od njene sjeverne granice s Osječko-baranjskom županijom do njene južne granice koju tvori rijeka Sava. Od rijeke Save odvaja ju uski pojas općine Oprisavci. U okviru županije općina graniči na zapadu s općinom Garčin, na jugu s općinom Oprisavci, a na istoku s općinama Vrpolje i Velika Kopanica.

Naselje Donji Andrijevci se nalazi uz regionalnu cestu 23 m istočno od Slavonskog Broda u smjeru Vrpolja.

Naselje Sredanci se nalazi između autoceste i potoka Biđa, 22 km istočno od Slavonskog Broda, a 4 km južno od Donjih Andrijevaca.

Naselje Staro Topolje nalazi se 18 km sjeveroistočno od Slavonskog Broda, a 4 km zapadno od Donjih Andrijevaca, između željezničke pruge i lateralnog kanala na odvojku s regionalne ceste u smjeru Vrpolja.

Naselje Novo Topolje nalazi se između autoceste i potoka Biđa, 22 km istočno od Slavonskog Broda, a 4 km južno od Donjih Andrijevaca.

U ukupnoj površini općine Donji Andrijevci koja iznosi 5.684,60 ha najveći udio imaju poljoprivredne površine zastupljene s 3.973,40 ha ili 69,89%. Šume i šumsko zemljište prostire se na 1200 ha odnosno imaju udio od 21,10% u ukupnoj površini općine Donji Andrijevci. Neplodno zemljište u ukupnoj površini sudjeluje s 611,10 ha ili 10,75%.

4.3. Ljudski resursi

4.3.1. Demografski pokazatelji

Prema popisu stanovništva 2001. godine općina je imala 4.393 stanovnika, koji su živjeli u statistički promatrano četiri naselja. Središnje naselje u općini, Donji Andrijevci, imalo je 2001. godine 2.973 stanovnika. Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine razvidan je trend pada stanovništva u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine. Prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine na području općine živi 3.709 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti prostora općine 2011. godine je iznosila 65,2 stanovnika po 1 km². Prostor općine spada u prosječno naseljene prostore Brodsko-posavske županije jer prosječna gustoća naseljenosti prostora županije 2011. godine je iznosila 77,6 stanovnika po 1 km².

Naselje Broj stanovnika

Donji Andrijevci 2.496

Sredanci 322

Staro Topolje 736

Novo Topolje 155

UKUPNO 3.709

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine

Prema narodnosti na području općine žive Hrvati, Albanci, Bošnjaci, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rusini, Slovaci, Srbi i Ukrajinci.

Narodnost Broj stanovnika Postotak

Hrvati 3.583 96,60

Albanci 9 0,24

Bošnjaci 2 0,05

Mađari 1 0,03

Makedonci 2 0,05

Nijemci 2 0,05

Poljaci 2 0,05

Romi 4 0,11

Rusini 5 0,13

Slovaci 1 0,03

Srbi 86 2,32

Ukrajinci 4 0,11

Vjerska pripadnost 5 0,13

Neraspoređeno 1 0,03

Ne izjašnjava se 1 0,03

Nepoznato 1 0,03

Tablica narodnosti stanovnika Općina Donji Andrijevci prema Popisu stanovnika 2011.g.

Prema vjeroispovijesti najveći broj stanovnika su katolici, zatim slijede pravoslavci i muslimani.

Vjera Broj stanovnika Postotak

Katolici 3531 95,2

Pravoslavci 102 2,75

Protestanti 4 0,11

Ostali kršćani 5 0,13

Muslimani 22 0,59

Židovi 0 0

Istočne religije 0 0

Ostale religije, 0 0 pokreti i svjetonazori

Agnostici i skeptici 3 0,08

Nisu vjernici i ateisti 17 0,46

Ne izjašnjavaju se 24 0,65

Nepoznato 1 0,03

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011

4.3.2. Nezaposlenost i tržište rada

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Slavonski Brod u razdoblju od 2012. do 2014. godine najveća nezaposlenost na području općine Donji Andrijevci zabilježena je u 2013. godini, ukupno 419 nezaposlenih. Godine 2012. broj nezaposlenih je bio 378, a 2014. godine broj nezaposlenih je bio 357. Struktura nezaposlenosti po spolu obilježena je kontinuiranom većom stopom nezaposlenosti žena prema muškoj radnoj snazi.

Izvor: Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured u Slavonskom Brodu

Najveći broj nezaposlenih u razdoblju od 2012. do 2014. godine je sa završenom srednjom školom. Uočen je trend blagog rasta nezaposlenih sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom, te nezaposlenih sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom. Dok je smanjenje nezaposlenosti zabilježeno kod skupine nezaposlenih bez završene škole i nezavršene osnovne škole.

Izvor: Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured u Slavonskom Brodu

U razdoblju od 2012. do 2014. godine najviše nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti je bilo u trajanju do tri mjeseca, te od godinu do dvije godine. Najmanje nezaposlenih prema trajanju nezaposlenih je bilo za trajanje od 5 i više godina.

Radno sposobnog stanovništva prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području općine je 2.488, od čega 1.305 muškaraca i 1.143 žena. Prema navedenim podacima prosječna starost je 40,4, indeks starenja 94,9, a koeficijent starosti 22,7.

5. Gospodarstvo

Prema dostupnim podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Brodsko-posavske županije na području općine Donji Andrijevci najzastupljenije su tvrtke koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, građevinske tvrtke, trgovine mješovite robe, trgovine poljoprivrednim proizvodima, te druge uslužne djelatnosti i obrti.

U periodu od 2009. do 2013. godine broj trgovačkih društava registriranih na području općine Donji Andrijevci bio je u padu 2010. i 2012. godine. No uspoređujući 2009. i 2013. godinu broj trgovačkih društava je porastao za 4 nova. Ukupni prihodi tih trgovačkih društava su bili u padu 2010. i 2013. godine, dok je u promatranom periodu prihod svih trgovačkih društava bio najveći 2012. godine.

GODINA 2009. 2010. Indeks 2011. Indeks 2012. Indeks 2013. Indeks Broj trgovačkih 24 23 95,83 27 117,39 25 92,59 28 112,00 društava Broj zaposlenih 108 116 107,41 63 54,31 77 122,22 93 120,78 Ukupni prihodi 21.104. 17.681. 83,78 33.366. 108,71 36.559. 109,57 23.357. 63,89 221,00 562,00 588,00 061,00 935,00 kn kn kn kn kn

Poslovanje trgovačkih društava u Općini Donji Andrijevci u razdoblju od 2009. do 2013. prema podacima FINA-e i prema obradi HGK Županijska komora Slavonski Brod

Općina Donji Andrijevci uvrštena je u sustav potpomognutih područja. Indeks razvijenosti općine je 63,88% te je time razvrstana je u II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj 158/13).

Indeks razvijenosti Vrijednost osnovnih pokazatelja Vrijednost standardnih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek skupine

Udio Udio Prosječni obrazovanog Prosječni obrazovanog Prosječni Prosječni izvorni Prosječna stanovništva izvorni Prosječna stanovništva dohodak Kretanje dohodak Kretanje dohodah stopa u dohodah stopa u Indeks per stanovništva per stanovništva JLS Županija per nezaposlenosti stanovništvu per nezaposlenosti stanovništvu razvijenosti Skupine capita capita capita 16-65 capita 16-65 skupine godina godina

2010. - 2012. 2011. 2010 .- 2012. 2011.

Donji Brodsko- 50- Andrijevci posavska 17,538 682 23.10% 92.8 67.08% 48.20% 16.70% 81.70% 88.50% 76.90% 63.88% 75% II.

Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unij

5.1. Poljoprivreda

Ravničarski i valoviti dio općine sa kotama koje se kreću od 80 do 150 metara nadmorske visine uglavnom se koristi za poljoprivrednu proizvodnju na što ukazuje i značajan udjel poljoprivrednih površina. Oranice zauzimaju 62,2% općinske površine.

Ukupno 2.337,41ha površine općine koristi se za različite vrste uporabe od čega je 1.153 parcela upisano u ARKOD, a upotrebljava ih 199 poljoprivrednih gospodarstva. Najviše se obrađuju oranice, ukupno 2.206,84ha.

U naselju Donji Andrijevci ima 1.020 trsova, a u naselju Staro Topolje 223.931 trsova. S obzirom da APPRRR2 prizvodnju vina vodi prema sjedištu/prebivalištu poljoprivrednog gospodarstava, na području ovih naselja u 2013. godini nije prijavljena proizvodnja vina, a podaci za 2014. još se obrađuju. Vrsta uporabe Oranica Staklenici na oranici Livada Naselje Površina Broj Broj PG Površina Broj Broj PG Površina Broj Broj PG (ha) ARKOD (ha) ARKOD (ha) ARKOD parcela parcela parcela Donji 1,307.19 553 107 0,26 6 5 9.82 13 12 Andrijevci Novo 116.48 74 19 0.00 0 0 0.34 1 1 Toplje Sredanci 297.50 204 38 0.00 0 0 2.68 10 6 Staro 485.67 154 26 0.00 0 0 0.98 2 2 Topolje UKUPNO 2,206.84 985 190 0.26 6 5 13.82 26 2

Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva prema vrstama uporabe -oranice, staklenici na oranici i livada prema podacima APPRRR, ARKOD na dan 12.03.2015.

Vrsta uporabe Pašnjak Vinograd Voćne vrste Naselje Površina Broj Broj PG Površina Broj Broj PG Površina Broj Broj PG (ha) ARKOD (ha) ARKOD (ha) ARKOD parcela parcela parcela Donji 18.02 5 4 0.26 2 2 16.42 53 44 Andrijevci Novo 0.00 0 0 0.00 0 0 4.64 10 7 Toplje Sredanci 0.26 1 1 0.00 0 0 7.00 18 12 Staro 0.00 0 0 54.53 23 1 4.08 14 11 Topolje UKUPNO 18.28 6 5 54.79 25 3 32.14 95 7

Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva prema vrstama uporabe – pašnjak, vinograd i voćne vrste prema podacima APPRRR, ARKOD na dan 12.03.2015.

2 Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – www.apprrr.hr

Vrsta uporabe UKUPNO Orašaste voćne vrste Naselje Površina (ha) Broj ARKOD Broj PG Površina (ha) Broj ARKOD Broj PG parcela parcela Donji 6.02 6 5 1,357.99 112 179 Andrijevci Novo Toplje 0.00 0 0 121.46 20 27 Sredanci 4.02 3 1 311.46 39 58 Staro Topolje 1.24 1 1 546.50 28 41 UKUPNO 11.28 10 7 2,337.41 1,153 199

Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva prema vrstama uporabe – orašaste voćne vrste i ukupno prema podacima APPRRR, ARKOD na dan 12.03.2015.

5.2. Turizam

U općini Donji Andrijevci nije razvijen turizam. Sukladno mogućnostima i ograničenjima na području općine postoje povoljni uvjeti za razvoj seoskog turizma u okviru za to prilagođenim poljoprivrednim gospodarstvima.

No u naselju Novo Topolje izgrađen je vidikovac s vinskim podrumom Vinski dvori j.d.o.o. s ciljem razvoja vinskog turizma na području općine. Objekt još nije stavljen u funkciju. Namjera je Vinske dvore uključiti u mrežu vinskih cesta, kako u Brodsko-posavskoj županiji tako i u drugim županijama. Planirana je izgradnja smještajnih kapaciteta – 6 kućica, izgradnja vinarije i wellness centra.

Vizualni prikaz budućih ulaganja u Vinske dvore j.d.o.o.

U restoranu bi se posluživala hrana koja je uzgojena od proizvođača na području općine, udruge bi se uključivale u organizaciju i provedbu manifestacija, Općina bi sudjelovala u promociji i pružala podršku u granicama svojih mogućnosti, a sve s ciljem uključivanja svih sektora na području općine radi poboljšanja kvalitete življenja.

Vinski dvori u Novom Topolju

6. Općina Donji Andrijevci

6.1. Struktura i nadležnosti

Općinsko vijeće

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana općine Donji Andrijevci i tijelo lokalne samouprave koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom Općine Andrijevci.

Općinsko vijeće ima 15 članova izabranih na način određen Zakonom.

Općinsko vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih članova Općinskog vijeća.

Zadaci su mu:

 donosi Statut Općine Donji Andrijevci,  donosi poslovnik Općinskog vijeća,  bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,  osniva radna tijela Općinskog vijeća,  bira i razrješava predsjednika i članove tijela Općinskog vijeća,  donosi opće i druge akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga općine Donji Andrijevci,  donosi odluku o gospodarenju nekretninama u vlasništvu općine Donji Andrijevci,  donosi odluku o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina općine Donji Andrijevci čija ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000,00 kuna,  donosi proračun, odluku o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna,  donosi programe javnih potreba,  imenuje i razrješava osobe ako je to određeno zakonom, drugim propisom i ovim Statutom,  uređuje ustrojstvo i djelokrug općinskih upravnih tijela,  osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za općinu Donji Andrijevci te odlučuje o njihovim  statusnim promjenama i preoblikovanjima u skladu sa zakonom,  odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim jedinicama  lokalne samouprave,  odlučuje o davanju koncesija,

 odlučuje o sastavu skupština trgovačkih društava u kojima općina Donji Andrijevci ima 100-tni udjel odnosno dionica i određuje predstavnika općine Donji Andrijevci u skupštinama trgovačkih društava u kojima općina nema 100-tni udjel odnosno dionice,  odlučuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica odnosno udjela u trgovačkim društvima ako zakonom, ovim Statutom odnosno odlukom Općinskog vijeća nije drugačije riješeno,  odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava u skladu sa zakonom i  obavlja i druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug.

Općinski načelnik

Općinski načelnik izvršno je tijelo u općini, zastupa općinu, te obavlja izvršne poslove u općini:

 priprema prijedloge općih akata,  izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća  utvrđuje prijedlog proračuna općine i izvršenje proračuna,  upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu općine u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktom Općinskog vijeća,  odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina općine čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 kuna, ako je stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,  upravlja prihodima i rashodima općine,  upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna općine,  odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu općine i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač općina,  donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela općine,  imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,  imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,  utvrđuje plan prijema u službu u upravna tijela općine,  predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,  usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi općine u obavljanju poslova iz  samoupravnog djelokruga općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni općini,  nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,  daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,  obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,  obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.

Općinski načelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela općine.

Jedinstveni upravni odjel

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).

U općinama i gradovima, do 3.000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel.

Ustrojstvo upravnih tijela uređuje se općim aktom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u skladu sa statutom i zakonom. Odluka o ustrojstvu jedinstvenog upravnog odjela Općine Donji Andrijevci objavljena je u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije broj 4/2010 od 26.3.2010 godine.

Jedinstveni upravni odjel obavlja upravne, stručne i druge poslove iz samoupravnog djelokruga općine koji se odnose na:

 uredsko poslovanje,  komunalno gospodarstvo,  stambeno gospodarstvo,  raspolaganje poljoprivrednim zemljištem,  javnu nabavu,  socijalnu skrb,  prostorno uređenje,  financijsko poslovanje i upravljanje imovinom,  protupožarnu i civilnu zaštitu,  jedinstveni upravni odjel obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom, Statutom i drugim općim aktima općine Donji Andrijevci, te poslove državne uprave prenijete na jedinice lokalne samouprave.

6.2. Općinski proračun

Izvorni proračun je između 2.500.000 do 3.000.000 kuna bez kapitalnih dotacija iz županijskog i državnog proračuna. Kretanje rashoda se kretalo u okviru predviđenih prihoda po proračunu.

Prihodi proračuna u 2010. godini su povećani zbog dotacije iz državnog proračuna za radove na izgradnji poslovne zone. Prihodi općine će se povećati zbog razvrstavanja općine u II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske (vidi: Gospodarstvo). Upravo je povećanje prihoda i racionalno korištenje razlog izrade i potrebe razvojne strategije.

GODINA PRIHODI RASHODI

2010. 5.005.186 5.021.794

2011. 4.001.713 3.559.644

2012. 3.324.795 2.753.525

2013. 3.350.312 3.270.221

2014. 4.190.070 4.190.070

Izvor: Arhiva općine Donji Andrijevci

7. Komunalna i prometna infrastruktura

Postoji dobra prometna povezanost između pojedinih naselja unutar općine, ali i prema drugim dijelovima županijskog i državnog prostora, zahvaljujući cestovnim i željezničkim prometnim vezama.

Cestovni promet u općini Donji Andrijevci provodi se na tri razine: državnoj, županijskoj i lokalnoj. Prometni sustav na državnoj razini određen je Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a područjem općine prolaze dva cestovna pravca uvrštena u prvu skupinu prioriteta:

1. A3 – Posavski cestovni smjer Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – Lipovac 2. A5 – Slavonsko – neretvanski cestovni smjer Ploče – Slavonski Šamac – Osijek – granični prijelaz s Mađarskom

Oba pravca uvrštena su u paneuropsku prometnu mrežu, A3 kao koridor X, a A5 kao koridor Vc.

Promet na županijskoj razini predstavljen je postojećim cestovnim prometnicama:

1. županijskom cestom 4163 granica županije – Staro Topolje (Ž4202) 2. županijskom cestom 4202 D525 Bartolovci – Slavonski Brod – Garčin – Vrpolje – granica županije 3. županijska cesta 4217 Staro Topolje (Ž4202) – Sredanci – granični prijelaz Svilaj 4. Donji Andrijevci (Ž4202) – Divoševci – Velika Kopanica – Gundinci – granica županije

Prometni sustav na lokalnoj razini predstavljen je postojećim prometnicama:

1. lokalnom cestom 42041 Šušnjevci (Ž4187) – Vrhovina – Klokočevik – Novo Topolje (Ž4163) 2. lokalnom cestom 42044 željeznička postaja Donji Andrijevci – Ž4202 3. lokalnom cestom Ž4217 – Stružani – Zoljani – Kupina (Ž4219)

Izgrađene cestovne prometnice na području općine:

1. Državne ceste ukupne dužine 2.000 m 2. Županijske ceste ukupne dužine 14.050 m 3. Lokalne ceste ukupne dužine 1.725 m 4. Nerazvrstane ceste ukupne dužine 12.400 m.

Preko područja općine izgrađena je željeznička pruga Zagreb – Vinkovci u dužini od 4.075 m (dva kolosijeka). Željeznička pruga je elektrificirana. Željezničku prugu prelaze ukupno četiri cestovne prometnice i putovi. U naselju Donji Andrijevci nalazi se kolodvor, a u naselju Staro Topolje stajalište.

ŠIFRA PRUGE NAZIV PRUGE M105 Novska – Tovarnik (državna granica)

Za potrebe poljoprivredne avijacije na području naselja Donji Andrijevci nalazi se uzletište. Uzletište nije uređeno za navedenu svrhu.

Prostor općine je u potpunosti pokriven elektroenergetskim razvodom. Razvod je izvršen zračnim (ZDV) i podzemnim (KDV) vodovima od 10 kV.

Središnjim prostorom općine prolaze značajni elektro-energetski prijenosni sustavi.

 ZDV 110 kV  ZDV 110 kV (za potreba HŽ za čije je potrebe kod kolodvora Donji Andrijevci izgrađena i trafostanica)  ZDV 35 kV do trafostanice TS 35/10 Donji Andrijevci

Prostor općine u cijelosti je opskrbljen energijom. Distribucijska mreža u općini obuhvaća 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV naponske razine, te javnu rasvjetu. Opskrba električnom energijom vrši se preko trafostanice TS 35/10 kV Donji Andrijevci razvodom od 10 kV do 17 trafostanica TS 10/0,4 za naselja Donji Andrijevci, Staro Topolje i Novo Topolje.Opskrba električnom energijom naselje Sredanci vrši se iz Općine Oprisavci 10 kV vodom kojim se električna energija dovodi do 4 trafostanice TS 10/0,4.

Distribuciju na području općine obavlja DP Elektra, Slavonskog Broda.

Na predmetnom području izgrađen je Jadranski naftovod (JANAF) DN 400 u dužini od 8.375 mm naftovod DN 300 US Ruščica – OS Beničanci u dužini 3.530 m i naftovod DN 300 OS Đeletovci – US Ruščica u dužini od 8.375 m.

Na području općine ne postoje lokacije na kojima se vrši ekstrakcija nafte i zemnog plina iz zemljine kore. Područjem općine vrši se transport plina i nafte i to:

Izgrađen je magistralni plinovod DN 400 ANSI 300 Slavonski Brod – Negoslavci, a na području općine prolazi duljinom od oko 8.000 m. Maksimalni protočni kapacitet ovog plinovoda iznosi 150.000 m3/h a služi za napajanje svih distributivnih područja na trasi gdje plinovod prolazi.

U okviru ovog plinovoda na području općine nalazi se primopredajna plinska mjerno-redukcijska stanica u Donjim Andrijevcima u okviru blokadno-ispuhivačke stanice, te jedna mjerno-redukcijska stanica u Radničkom naselju, Donji Andrijevci.

Izvedeno stanje plinovoda prema podacima kojima raspolaže Plin-projekt d.o.o. Nova Gradiška, Alojzija Stepinca 26, kao distributer prirodnog plina u općini Donji Andrijevci vidljivo je da u općini ima 30,7 kilometara plinovoda od toga 30,3 kilometra izvedenog od PEHD cijevi, a 349 od čelika.

Razvod plina postoji u naselju Donji Andrijevci, Staro i Novo Topolje. U naselju Sredanci nema još izgrađenog plinskog razvoda. Od proizvodnih uređaja nužnih za pravilnu opskrbu i distribuciju prirodnog plina u naselju Donji Andrijevci postoji mjerno-redukcijska postaja MRS – INA d.d., Zagreb, a prijenosnih uređaja za opskrbu plinom nema. Distribucijska mreža je srednjetlačna (P=1-4 bara). Na MRS Donji Andrijevci priključena su naselja Donji Andrijevci, Staro i Novo Topolje, te neka naselja iz susjednih općina.

Na području općine Donji Andrijevci nalazi se distributivna vodoopskrbna mreža duljine 14 km koja se u potpunosti nalazi u naselju Donji Andrijevci. Na distributivnoj mreži u naselju Donji Andrijevci postoji 830 priključaka, od čega je 788 priključaka na kućanstva, a 42 na gospodarstva. Na području općine također je izgrađeno 12km magistralnih cjevovoda.

Planovi u budućnosti za koje postoje projekti:

 rekonstrukcija vodoopskrbne mreže općine Donji Andrijevci (Zagrebačka ulica, Trg kralja Tomislava i Matije Gupca,) u dužini L=3,2 km;  rekonstrukcija dovodnog cjevovoda u Donjim Andrijevcima od crpne stanice do Trga kralja Tomislava u dužini L=0,25km;  izgradnja distributivnog cjevovoda u naseljima Staro i Novo Topolje;  izgradnja magistralnog cjevovoda prema Sredancima;  izgradnja distributivnog cjevovoda u Sredancima.

Općina Donji Andrijevci – plan i razvoj odvodnje

Na području općine Donji Andrijevci izgrađeno je 17 km gravitacijske kanalizacijske mreže i 5 crpnih stanica.

Planovi u budućnosti:

 izgradnja gravitacijske kanalizacije s precrpnim stanicama – 5.000 m,  izgradnja uređaja za pročišćavanje – 3 500 ES (ekvivalent stanovnika).

Vodoopskrba je riješena iz regionalnog vodovoda Sikirevci. Dosad su u pogon puštena tri zdenca na crpilištu Sikirevci ukupne izdašnost 375 l/s. U idućim fazama se planira proširenje crpilišta do izdašnosti od 1000 l/s. Proširenjem vodoopskrbe se predviđa uključivanje i vodocrpilišta na lokaciji Gundinci izdašnosti 1000 l/s. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Vinkovci gospodari s vodoopskrbnim objektima u Općini Sikirevci s čijeg crpilišta dolazi voda za korisnike s područja Općine Donji Andrijevci.

7.1. Prostorni plan

Prostorni plan uređenja općine Donji Andrijevci objavljen je u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije (19/2002 i 15/2011) i web stranicama Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije. Prostorni plan uređenja općine donosi se obvezno za područje općine.

Prostorni plan uređenja općine određuje:

 građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio građevinskog područja naselja;  neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan te neuređeni dio tih područja;  dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan, planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju;  obuhvat generalnog urbanističkog plana;  obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje određuje grad, odnosno općina, a za koje se prema Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan;  koridore infrastrukture značajne za općinu.

Prostorni plan općine propisuje:

 uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja;  uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje općina, a za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja;  smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema Zakonu donose u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje se ne donosi generalni urbanistički plan.

Prostorni plan uređenja općine može za dijelove građevinskog područja, za koje se prema Zakonu obvezno donosi urbanistički plan uređenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.

7.2. Zaštita okoliša

Odlagalište komunalnog otpada „Alabarica“ veličine 5,5ha, smješteno je jugoistočno od naselja Donji Andrijevci, udaljenosti 1 km od prvih naselja. Na odlagalištu se odlagalo od 1992. godine do veljače 2005. godine. U postupku je izrada dokumentacije za sanaciju odlagališta „Alabarica“ koju financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a koja je potrebna za prijavu projekta na sufinanciranje iz Kohezijskog fonda Europske unije. Tehnologija rada na odlagalištu „Alabarica“ sastoji se od sanacije i zatvaranja postojećeg odlagališta, a po uspostavi ŽCGO lokacija bi se formirala kao reciklažno dvorište.

Na području općine povremeno se javljaju 3 divlja odlagališta, male površine i s malim količinama otpada kada nesavjesni stanovnici odlažu smeće. Navedena odlagališta se redovito saniraju i stanovnici se upozoravaju da je zabranjeno odlagati smeće.

U naselju Donji Andrijevci u Školskoj ulici nalazi se zeleni otok za odlaganje staklenih boca, baterija i drugog otpada. U ostalim naseljima ne postoje zeleni otoci, ali postoji namjera izgradnje istih.

Ovlašteni koncesionar za odvoz komunalnog otpada na području Općine je tvrtka „Runolist“ d.o.o., 35210 Vrpolje, J.J. Strossmayera 34.

Komunalni otpad prikuplja se jednom tjedno putem PVC kanti za otpad. Stanovništvo izvozi kante sa komunalnim otpadom ispred kuća, odnosno na mjesta gdje je moguć prilaz vozilu tvrtke „Runolist“ d.o.o.. U centru naselja i uz javne ustanove osigurani su kontejneri i kante za otpad.

Pri prikupljanju glomaznog otpada (dva puta godišnje, prema obavijestima na uplatnicama i oglasnoj ploči), građani iznose glomazni otpad uz cestu, na lokacije na kojima je moguć prilaz većim vozilima (kamionima sa teleskopskom rukom). Lokacije nisu prethodno definirane i nisu predviđeni kontejneri za skupljanje glomaznog otpada. Nema organiziranog prikupljanja sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada, kao ni biorazgradivog otpada.

Procjenjuje se da je sadašnji raspored, broj i kapacitet kontejnera za prikupljanje korisnog otpada dostatan za potrebe općine.

U suradnji s komunalnim tvrtkama, nacionalnim ministarstvima te fondovima postoji namjera provođenja edukacija o zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak, kako bi se povećala svijest stanovništva o zaštiti okoliša.

7.3. Zaštita i spašavanje3

Zakonom o zaštiti i spašavanju uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja.

Zaštita i spašavanje od interesa je za Republiku Hrvatsku te uživa njezinu osobitu skrb. Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje.

U slučaju neposredne prijetnje od nastanka katastrofe ili veće nesreće na području jedne općine/grada, općinski načelnik, gradonačelnik, ima pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i materijalno-tehničke potencijale s područja te jedinice lokalne samouprave, sukladno planu zaštite i spašavanja.

Planovi zaštite i spašavanja donose se radi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu zaštite i spašavanja u katastrofi i većoj nesreći.

Planovi zaštite i spašavanja donose se na temelju procjene ugroženosti od pojedinih vrsta prijetnji i rizika koji mogu izazvati nastanak katastrofe i veće nesreće.

Planom zaštite i spašavanja osobito se utvrđuju:

 vrste rizika i prijetnji,  postupci i mjere za sprječavanje ili ublažavanje katastrofe,  operativne snage za provedbu zaštite i spašavanja,  ljudski resursi i materijalno-tehnička sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih snaga zaštite i spašavanja,  provedba pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga,  odgovornost i ovlaštenja za postupanje te način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja u zaštiti i spašavanju,  djelovanje operativnih snaga i drugih sudionika zaštite i spašavanja,  način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti i spašavanju,

3 Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10); Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (Narodne novine 30/14 i 67/14);Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (Narodne novine 40/08 i 44/08);Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (Narodne novine 111/07)

 način otklanjanja posljedica,  način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,  druge mjere i aktivnosti potrebne za provedbu zaštite i spašavanja.

Planovi se donose poradi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja, preventivnih mjera i postupaka, zadaća i nadležnosti ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava, te provođenja zaštite i spašavanja do otklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesreća.

Planovi se sastoje od:

1. Upozoravanja; 2. Pripravnosti, mobilizacije (aktiviranja) i narastanja operativnih snaga; 3. Mjera zaštite i spašavanja.

Planovi se, po mjerama zaštite i spašavanja, izrađuju za svaki događaj iz Procjene koji može izazvati katastrofu i veliku nesreću te za opasnosti i prijetnje.

Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci na svojoj 32. sjednici održanoj 27.2.2013. godine donijelo je Odluku o donošenju Plana zaštite i spašavanja Općine Donji Andrijevci i Plana civilne zaštite Općine Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 14/2013).

Planovi se redovito ažuriraju a Općinsko vijeće jednom godišnje analizira stanje sustava zaštite i spašavanja te donosi smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja.

7.4. Zdravstvo i socijalna skrb

U naselju Donji Andrijevci nalaze se dvije ambulante obiteljske (opće) medicine sa savjetovalištem za djecu i dvije stomatološke ambulante koje pružaju primarnu zdravstvenu zaštitu za područje cijele općine. Ambulante pripadaju Domu zdravlja Slavonski Brod, Borovska 7.

Osnivač Doma zdravlja je Brodsko-posavska županija, a prava i dužnosti osnivača obavlja predstavničko tijelo Županije. Dom zdravlja je javna ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom: Dom zdravlja Slavonski Brod. Dom zdravlja obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i to: obiteljsku (opću) medicinu, stomatološku zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvenu zaštitu dojenčadi i predškolske djece i starijih osoba i druge zdravstvene djelatnosti propisane zakonom.

Dom za starije i nemoćne „Marijin dom“ nalazi se u Donjim Andrijevcima i u privatnom je vlasništvu. Kapacitet doma je 20 mjesta za pokretne i nepokretne osobe. Štićenicima doma pruža se 24-satna medicinska skrb te fizikalna terapija i rehabilitacija po potrebi.

Na području općine i susjednih općina djeluje ustanova za zdravstvenu njegu u kući. Ustanova pruža zdravstvena njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama i stručnom nadzoru doktora medicine.

Postoji općinska organizacija Crvenog križa bez pravne osobnosti koji djeluje pri Crvenom križu Slavonski Brod. Općinska organizacija Crvenog križa okuplja dvadesetak članova koji provode sljedeće aktivnosti:

 prikupljanje humanitarne pomoći;  organiziraju davanje krvi (četiri puta godišnje);  provode akciju „Solidarnost na djelu“;  u skladu s mogućnostima i potrebama provode program „Geronto-domaćica“.

Općina Donji Andrijevci u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi na temelju zahtjeva stranaka dodjeljuju jednokratnu pomoć te pomoć za ogrjev korisnicima socijalne skrbi koja se financira iz županijskog proračuna. Osim navedenog općinskim proračunom predviđene su sredstva za:

 jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenčadi;  pomoć roditeljima za prijevoz učenika srednjih škola;  jednokratnu novčanu pomoć redovitim studentima.

7.5. Obrazovanje

Škola u Donjim Andrijevcima prvi put se spominje 1776. godine (vrijeme vladavine Marije Terezije). Školu su pohađali samo dječaci. Prvi učitelj koji se spominje je Andrija Khol. Poslije njega se spominju učitelj Brandel, Andrija Glavačević i Vinko Czerdnich (Crndić). Školu je u tim godinama pohađalo od 29 do 33 učenika. Zbog smanjenja troškova u monarhiji (vrijeme vladavine Josipa II.) škola u Donjim Andrijevcima 1787. godine prestaje s radom i ponovno se otvara 5. prosinca 1830. godine. Od tada pa sve do danas nije bilo više prekida rada škole. Taj datum uzimamo kao osnutak redovne Pučke škole u Donjim Andrijevcima.

Pučka škola u Donjim Andrijevcima

Prvotno se nastava odvijala u jednoj praznoj kući u selu koju je iznajmila Općina. Poslije je škola preseljena u kapetanov stan koji je preuređen i proširen. Nova škola bila je završena 1878. godine.

Prvi učitelj u novoj školi bio je Luka Županić (5. prosinca 1830. do 19. travnja 1848.), rodom iz Donjih Andrijevaca. Završio je školu za učitelja i položio pedagoški tečaj.

Poslije njega u školi su radili:

Antun Kolarević – „Slavonac“ (1848.-1853.), Marko Đaković – (1853.-1854.), Pero Kovačević – (1854.- 1865), Julije Bartory (1865.-1871.), Gabro Markovac (1871.-1872.), Stjepan Rukavina (1872.-1873.), Karlo Kovačić (1873.-1874.), Ivan Lukić (1874.-1890).

1. listopada 1874. godine otvorena je Škola za djevojčice. Prva učiteljica u djevojačkoj školi bila je Marija Duralija (1874.-1891.). Uz nju najduže su se u školi zadržale Josipa Ditrich (1890.-1895.), Marija Lang (1899.-1911.) i Mara Martinović (1911.-1932.)

Sve do 28. kolovoza 1951. godine u Donjim Andrijevcima bila je pučka škola (od 1.do 4. razreda). Tada se na inicijativu stanovnika sela i tadašnjeg ravnatelja Stjepana Perčevića, u Donjim Andrijevcima otvara građanska škola (od 5. do 8.razreda).

Oko 9:30 sati, 13. travnja 1964. godine, snažan potres, magnitude 5,6 prema Richteru s epicentrom u Dilj gori, zahvatio je područje Slavonije, napose okolicu Slavonskog Broda. U tom potresu stradala je i školska zgrada u Donjm Andrijevcima koja više nije mogla poslužiti održavanju nastave. Nastava je idućih godina održavana u prostorijama Općine. Uz veliku pomoć stanovnika Istre, mještana sela i mjesne zajednice izgrađena je nova školska zgrada s 11 učionica, radionicom, tri kabineta i zbornicom. Uz veliku zahvalnost stanovnicima Istre za pomoć u izgradnji nove zgrade, svi su se jednoglasno složili da nova škola nosi naziv istarskog književnika i publicista – Viktora Cara Emina.

U školskoj godini 1968./1969. Školu je pohađalo 1.050 učenika, što je i maksimalan broj učenika u jednoj školskoj godini u povijesti škole u Donjim Andrijevcima.

Od tada do danas, učenici škole ostvarili su velike rezultate na natjecanjima. Treba izdvojiti 1. mjesta na republičkim, odnosno državnim prvenstvima u matematici, fizici, kemiji, informatici i prometu, sudjelovanje na državnim i regionalnim natjecanjima u stolnom tenisu, nogometu, šahu, povijesti, goeografiji, tehničkoj kulturi te mnogobrojna priznanja i nagrade.

Do 1990. godine Osnovna škola „Viktor Car Emin" je imala sedam područnih škola. Tada je izgrađena nova mreža škola te su područne škole Kupina, Novi Grad, Svilaj, Prnjavor pripale Osnovnoj školi „Stjepan Radić“ u Oprisavcima, a preostale tri područne škole u Divoševcima, Sredancima i Starom Topolju i dalje se nalaze u sastavu Osnovne škole "Viktor Car Emin".

Za vrijeme rata u školskoj godini 1991./1992. nastava se odvijala u privatnim kućama, a učitelji su dolazili jedan ili dva puta tjedno davajući učenicima upute za samostalan rad i rad s roditeljima. Za to vrijeme u školi su umjesto učenika boravili vojnici.

Područne škole u Starom Topolju i Sredancima

Godine 2008. Ministrastvo mora, prometa i regionalnog razvoja u suradnji s Brodsko-posavskom županijom i Općinom Donji Andrijevci realiziralo je projekt po kojem je Osnovna škola "Viktor Car Emin" doživjela velike promjene. Škola je proširena, a uz nju je napravljena i dvorana koja ima kapacitet od 300 sjedećih mjesta i zadovoljava sve standarde današnje gradnje. Službeno otvorenje bilo je 20. siječnja 2010. godine kada je održano snimanje emisije „Lijepom našom“.

Od 2009. godine škola uređuje školski časopis ''45 minuta''. Prvotno je tiskan, a unazad četiri godine časopis se piše u digitalnom obliku.

Danas školu pohađa 288 učenika, od toga je 140 učenik razredne nastave (83 ih je u matičnoj školi dok su ostali u područnim školama) i 148 učenika predmetne nastave (od toga je 59 učenika putnika).

Škola radi u jednoj smjeni (od školske godine 2011./2012.), dok se izborna nastava za 7. i 8. razrede odvija poslijepodne. Uz to poslije nastave se odvijaju dodatna i dopunska nastava te mnogobrojne izvannastavne aktivnosti.

Od 1. listopada 2012. godine učenicima koji pohađaju nastavu u matičnoj školi omogućeno je hranjenje u školskoj kuhinji, što je velika većina sa zadovoljstvom prihvatila. Ukupan broj učenika koji se hrani u školskoj kuhinji iznosi 170 učenika, što je preko 74% učenika matične škole.

U Školi su zaposlena 45 djelatnika: 9 učitelja razredne nastave, 21 učitelj predmetne nastave, 3 stručna suradnika i 12 ostalih zaposlenika.

Službena web stranica osnovne škole je www.os-vcemin-donjiandrijevci.skole.hr.

Matična škola u Donjim Andrijevcima i školsko-sportska dvorana

7.6. Vatrogasci i ostalo

Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Andrijevci je dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga u djelatnosti zaštite od požara i vatrogastva od posebnog interesa za općinu Donji Andrijevci, Brodsko-posavsku županiju i Republiku Hrvatsku. Temeljna zadaća društva je provedba vatrogasne djelatnosti utvrđena Zakonom o vatrogastvu. Članovi društva su fizičke i pravne osobe koje rade na unapređenju vatrogastva i zaštite od požara, te obavljaju i druge poslove kojima se ostvaruju ti ciljevi.

Društvo je osnovano na dobrovoljnoj osnovi u cilju provedbe vatrogasne djelatnosti, te promicanja, razvitka i unapređenja zaštite od požara i vatrogastva. Društvo je izravno udruženo u Vatrogasnu zajednicu Brodsko-posavske županije. Područje djelovanja i odgovornosti društva je područje općine Donji Andrijevci.

Ciljevi društva:

 unapređenje sustava zaštite od požara i vatrogastva na području djelovanja/odgovornosti društva,  učinkovita provedba vatrogasne djelatnosti na području djelovanja/odgovornosti društva,  pripremanje vatrogasnog sustava za sudjelovanje u sustavu zaštite i spašavanje,  kontinuirano pomlađivanje,  osposobljavanje, usavršavanje i uvježbavanje članstva,  aktivnosti u pogledu podizanja razine vatrogasne kulture u lokalnoj zajednici,  promicanje značaja dobrovoljnog vatrogastva,  promicanje volontiranja kao aktivnosti od interesa za lokalnu i širu zajednicu,  razvijanje pozitivnih ljudskih osobina kao što su humanost, hrabrost, nesebičnost, pravednost i tolerancija.

Djelatnosti društva:

 gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i sličnim nesrećama (članak 1. Zakona o vatrogastvu);  provedba poslova kontrole nad provedbom propisanih mjera zaštite od požara (članak 47. Zakona o zaštiti od požara);  uključivanje u sustav zaštite i spašavanje prilikom velikih nesreća i katastrofa (Zakon o zaštiti i spašavanju);  osposobljavanje i usavršavanje članova;  provedba teorijske nastave i praktičnih vježbi;  organizacija pokaznih vježbi i prezentacija;  promidžbene aktivnosti;  promicanje vatrogastva kao stručne i humanitarne djelatnosti;  provedba preventivnih pregleda;  rad s vatrogasnom mladeži i podmlatkom;

 rad s natjecateljskim desetinama;  organizacija savjetovanja i seminara;  organizacija kulturnih, sportskih, i drugih aktivnosti;  sudjelovanje u aktivnostima u zaštiti okoliša;  promicanje i zastupanje zajedničkih interesa svojih članova;  dodjela strukovnih priznanja i predlaganje dodjele javnih priznanja za svoje zaslužne članove;  suradnja s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tvrtkama, sredstvima javnog priopćavanja;  drugima i drugim organizacijama radi unapređivanja vatrogastva i zaštite od požara;  obavljanje uslužnih djelatnosti (servisiranje vatrogasnih aparata, održavanje vatrogasne tehnike i sl.) u skladu s važećim propisima;  organizacija i provedba drugih aktivnosti potrebnih za ostvarivanje ciljeva društva.

Na k.č. 1706/48 k.o. Donji Andrijevci u Donjim Andrijevcima predviđena je izgradnja vatrogasnog doma. Površina k.č. 1706/48 iznosi 4.601m2 a upisana je u k.k. ul. 1587 k.o. Donji Andrijevci kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Slavonskom Brodu.

Parcela je krajem 2007. godine Odlukom Općinskog vijeća općine Donji Andrijevci darovana Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Donji Andrijevci isključivo za potrebe izgradnje vatrogasnog doma.

Izgradnja vatrogasnog doma predviđena je u 4 faze. Trenutno je u tijeku prijava na ovogodišnji Program održivog razvoja lokalne zajednice koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije općina Donji Andrijevci aplicirala je projekt "Realizacija završne (4.) faze izgradnje objekta 4. faza izgradnja Vatrogasnog doma u Donjim Andrijevcima“. Do sada su dovršene tri faze izgradnje: postavljanje temelja, izgradnja objekta i unutarnje uređenje objekta. Objekt se financira sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te sredstvima Općine Donji Andrijevci.

Službena web stranica DVD-a Donji Andrijevci www.dvddonjiandrijevci.hr.

Budući vatrogasni dom DVD-a Donji Andrijevci

7.7. Crkva

Prva drvena crkva u Donjim Andrijevcima sagrađena je 1761. godine, a župa je osnovana 1790. godine. Početkom 19. stoljeća gradi se crkva Sv. Andrije. Blagoslovljena je 1826. godine. Prva temeljita obnova bila je 1856. godine i u pravilu se nastavljala svakih 50 godina. Uz crkvu se nalazi župni stan i crkveni dom. Poznatiji svećenici koji su služili u Donjim Andrijevcima su Ferdo Gerstner i Josip Haubrich. Sada je na službi župnik i dekan Nikica Mihaljević. U mjestu su kapelica Sv. Vida i Sv. Marka i na groblju kapelica Sv. Mihovila. Župi Sv. Andrije apostola pripada i filijala Stari Perkovci.

Crkva u Donjim Andrijevcima i župni stan

Župnik vlč. Nikica Mihaljević, 2008. godine kada se u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji obilježavala godina braka i obitelji, zajedno sa svojim suradnicima, odlučio je za svoje župljane pripremiti prikladni „obiteljski molitveni priručnik“ nazvan „Naša obitelj“.

Prvo, skromno i ne tako grafički bogato izdanje – tada još ne molitvenika – već samo malog priručnika doista je naišlo na jako dobar odaziv. Nakon župljana Donjih Andrijevaca – župnik Nikica počeo je dobivati molbe pojedinaca vjernika iz drugih župa, pa i nekih kolega svećenika koji su željeli moliti i širiti molitvu u svojim zajednicama. Tada se župnik odlučuje na kvalitetniji tisak molitvenika za kojeg dobiva preporuku i odobrenje mons. Marina Srakića, nadbiskupa i metropolita đakovačkog-osječkog i odobrenje Nadbiskupskog ordinarijata u Đakovu.

Velečasni Nikica sa svojim suradnicima nastavio je s pastoralom molitve sve do danas. Tako se molitvenici iz niza „Naša obitelj“, osim u kršćanskim knjižarama i župnim uredima, mogu pronaći i na kioscima, poštanskim uredima, trgovinama, a od sada su dostupni svima i na internetu. Svaki molitvenik od početka do kraja može se prelistati, pročitati i moliti online Prema riječima župnika Nikice u pripremi su već novi projekti – Priručnik o važnosti, smislu i ulozi molitve tj. mali 'udžbenik' - Kako kvalitetno moliti – mala škola molitve; te „Molitvenik Svetom Josipu“.

Pristup molitvama župnik Nikica proširio je zvučnim molitvama. Osim na web stranici, zvučne molitve mogu se slušati i na govornom automatu. Govori automat je prilika da osobe koje se ne koriste modernim tehnologijama kao što je internet, mogu doći do sadržaja i tako uz molitvenike, poslušati duhovne misli, razmišljanja ili svoju omiljenu molitvu. Molitve na govornom automatu su izdvojene Iz kolekcije molitvenika "Naša obitelj". Službena web stranica Katoličkih molitvenika je www.molitvenici.net.

Crkva Sv. Lovre đakona i mučenika u Starom Topolju izgrađena je 1851. godine i pripada župi Sv.Mateja apostola i evanđelista u Garčinu.

Sredinom 18. stoljeća selo Sredanci iz kopaničke župe pripojeno je župi Svilaj u kojoj je i do sada. Postojeća crkva Sv.Roka datira s kraja 18. stoljeća.

U naselju Novo Topolje 1986. godine izgrađena je pravoslavna crkva Sv. Ilije, gdje i živi najveći broj stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti.

8. Udruge

Na području općine Donji Andrijevci djeluju brojne udruge. Iste su važne zbog organizacije života stanovnika, kvalitete života, pomoći lokalnoj zajednici, ostvarenja socijalnih, kulturnih i drugih ciljeva.

Prema podacima iz Registra udruga na području općine aktivne su 32 udruge: 20 u Donjim Andrijevcima, 6 u Starom Topolju, 5 u Sredancima i 1 u Novom Topolju. Navedene podatke potrebno je uzeti s rezervom jer pojedine udruge ne provode svoje aktivnosti.

Ciljevi udruga su očuvanje kulturne i tradicijske baštine, razvoj sportskih aktivnosti – nogomet, rukomet, košarka, kuglanje, šah, športski ribolov, stolni tenis i konjički šport, humanitarni rad te edukacija djece.

Većina udruga svake godine redovno održava manifestacije vezane za njihovo područje djelovanja, posebno udruge koje se bave očuvanjem kulturne i tradicijske baštine (vidi: Kultura) te udruge za razvoj sporta. Na području općine postoje dvije udruge koje okupljaju mlade čiji je cilj humanitarni rad. Iako je riječ o „mlađim“ udrugama, u kratkom vremenu polučile su velike rezultate – prikupljanje pomoći za poplavom pogođena područja 2014. godine, projekt „Žive jaslice“ u Donjim Andrijevcima, humanitarni koncerti. Udruge koje okupljaju umirovljenike brinu se također o očuvanju kulturne i tradicijske baštine te uključivanje umirovljenika u različite aktivnosti radi kvalitetnije provođenja slobodnog vremena. Udruga koja broji najviše članova i djeluje na nekoliko općina je udruga za cjelovit i skladan razvoj djece. Osnovna djelatnost je organiziranje i provođenje aktivnosti u obliku igraonica i radionica s glazbenim, likovnim, športskim, dramsko-scenskim, komunikacijskim i ekološkim sadržajima.

Svake godine općinskim proračunom predviđene su dotacije udrugama za provođenje aktivnosti. Iznosi dotacija udruga ovise o njihovom programu koji dostavljaju na temelju poziva Općine i aktivnostima koje provode. Suradnja Općine i udruga je jako dobro, no potrebno je razviti kriterije za mjerenje uspjeha.

GODINA UKUPNI IZNOS

2011. 503.000 2012. 503.500 2013. 510.200 2014. 564.786

Izvor: Arhiva općine Donji Andrijevci

Sportske manifestacije koje se održavaju svake godine:

 Memorijalni nogometni turnir „Tomislav Buhač“ – NK „Tomislav – PAN“.  Kup Slavonije i Baranje u vožnji dvoprega i jednoprega – Konjički klub u suradnji s ŽK Slavonac i Hrvatskim konjičkim savezom.

8.1. Kultura

Za kulturna događanja na području općine te očuvanje kulturne i tradicijske baštine brinu se Kulturno-umjetničko društvo„Tomislav“ iz Donjih Andrijevaca, Kulturno-umjetničko društvo„Slavonija“ iz Starog Topolja, Muška pjevačka skupina „Starotopoljani“ iz Starog Topolja i Ženska pjevačka skupina „Srce šokačko“ iz Starog Topolja.

Kulturne manifestacije koje organiziraju navedene udruge:

 Državna smotra svirača na tamburici samici – Smotru u suradnji s članovima KUD-a „Tomislav“ i pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Brodsko- posavske županije priređuje Folklorni ansambl Broda, inače glavni organizator svih programa „Brodskoga kola“.  Uskrsni koncert koji se održava u crkvi sv. Andrije apostola u Donjim Andrijevcima – KUD „Tomislav“.  Smotra folklora „Slavonijo dok ti ime traje“ u Starom Topolju – KUD „Slavonija“.  Koncert Muške pjevačke skupine „Starotopoljani“.

Valja istaknuti i rock manifestaciju „Susret generacija“ koju već četiri godine za redom organizira Neno Seletković s članovim rock benda „Kings“. Rock koncert se tradicionalno održava u kolovozu svake godine, a prvi put je održan 2011. godine. Osim što okuplja rock bendove s područja Brodsko- posavske županije različitih generacija, koncert ima i humanitarni karakter.

8.2. Poznate osobe

Marijan Markovac rodio se 19. kolovoza 1887. godine u Donjim Andrijevcima u kući Mijatovih, od oca Andrije i majke Kate, rođene Vukašinović. Nakon srednjoškolskog obrazovanja u Slavonskom Brodu, završio je višu Učiteljsku školu u Đurđevcu gdje je ispočetka i radio. Nedugo zatim postao je profesor na današnjoj Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. Jedno vrijeme bio je i kustos Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu. Još jedna od zanimljivosti vezana uz Marijana Markovca svakako je i njegova aktivnost na etnografskom polju. Sam kaže da je ispočetka sabirao etnografsku građu za sebe i svoju zabavu, a kasnije se obratio iskusnijim ljudima, tj. vodećim ljudima tadašnje etnologije. Nakon toga ga je tadašnji Etnografski odjel Hrvatskog narodnog muzeja (današnjega Etnografskog muzeja u Zagrebu) često slao kao svojega povjerenika u Slavoniju. Kao plod toga rada ostala su iza njega mnoga djela objavljivana u dnevnoj i periodičkoj štampi, a posebno su tu istaknute Etnografske spomenice i Etnografske zbirke u narodnim školama te monografija Selo i seljaci u slavonskoj Posavini. Jedan od članaka u kojemu se izričito govori o običajima sela Donji Andrijevci tj. Božić u slavonskoj Posavini (Dolnji Andrijevci, 1935). Umro je 1956. godine u Zagrebu.

Dr. Mijo Pišl rođen je 1893. godine u Vrbanji, gimnaziju završava u Vinkovcima, a studij medicine u Beču. Dolazi u Donje Andrijevce, gdje je kao liječnik proveo svoj cjelokupni radni vijek i živio tu još do duboke starosti i smrti 1985. godine. U svom je djelovanju bio svestran. Kao dobar dijagnostičar upuštao se i u specijalističke zahvate, zbog čega ga narod i danas, pola stoljeća kasnije, još uvijek spominje. Među svojim je pacijentima i ne znajući liječio Jovu Stanisavljevića-Čarugu, poznatoga po grabežnim razbojstvima širom Slavonije poslije I. svjetskog rata. Bio je socijalno osjetljiv, mnogima je besplatno davao svoje usluge. Borio se protiv alkoholizma i pušenja, svjestan štetnosti tih navika. Obilazio je škole, pregledavao i cijepio djecu, a svojim je predavanjima, kasnije i kino predstavama, obavljao zdravstveno prosvjećivanje. Po svojem djelovanju i shvaćanju uloge liječnika bio je vrlo blizak idejama svojih slavonskih prethodnika Frana Gundruma Oriovčanina (1856.-1919.) i Andrije Štampara (1888.-1956.), ali je ostao neprepoznat i nepriznat. 4

Gabrijel Bukatko, križevački vladika i beogradski nadbiskup, koncilski otac na Drugom vatikanskom koncilu i član Kongregacije za apostolat laika rođen je u Donjim Andrijevcima 27. siječnja 1912. godine (preminuo u Vrbasu 19. listopada 1981. godine). Petorazrednu školu pohađao je od 1919. do 1924. u svojem rodnom mjestu, a šest razreda realne gimnazije u Slavonskom brodu (sedmi i osmi razred s maturom u Visokom). Bakalaureat iz filozofije položio je 1935. na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta De propaganda fide u Rimu, gdje je magistrirao i teologiju. Za svećenika je zaređen 1939. te potom nastavlja studij u Rimu i 1940. doktorira tezom "De redemptione secundum doctrinam metropolitae Antonii Kharpovickij".

4 Stjepan Čeović: Dr. Mijo Pišl (1893.-1985.) liječnik u Donjim Andrijevcima (1921.-1964.), Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, sv. 28. str. 63-75, Zagreb-Osijek, 2012.

Po povratku u Hrvatsku postaje kancelarom i kanonikom Križevačke biskupije, a kasnije biva imenovan i vladikom križevačkim. Godine 1964. postaje beogradskim nadbiskupom. Nakon što je šesnaest godina vršio dužnost beogradskog nadbiskupa, povukao se u mirovinu zbog bolesti, a nakon godinu dana njegov se život ugasio. Pokopan je u beogradskoj katedrali.

Andrijevačka kultura nezamisliva je bez legende tamburaške glazbe čika Šime Seletkovića. Šimun Seletković Matančev (rođen 22. listopada 1917. preminuo 17. ožujka 2013.) bio je hrvatski svestrani glazbenik, istinski i neponovljivi narodni umjetnik, zborovođa, kapelnik, dirigent, učitelj tamburaša, „egedaša", harmonikaša, limenih i drvenih puhača, veliki promicatelj tamburaštva i slavonske tradicijske glazbe.

Šimun Seletković

Šimun Seletković rođen je u Donjim Andrijevcima, u šokačkoj obitelji kao jedinac. Prvi susreti s tamburašima, koje je gledao u svatovima, obilježile su njegovo životno stvaralaštvo i njegov životni put. Tamburu je prvi puta uzeo sa sedam godina i od tada je nije ispuštao iz ruku. Po završetku osnovnog obrazovanja završio je glazbenu školu. Prvo radno mjesto bilo je u rodnim Donjim Andrijevcima gdje je predavao glazbenu kulturu. Osoba koja je s njim bila u dobru i zlu, bila je njegova žena Marija s kojom se oženio 2. veljače 1942. Čika Šima bio je ponosni otac četiri sina i kćerke, djed osmero unučadi i pradjed trinaestero praunučadi. Iako po profesiji nije bio glazbeni pedagog vješto je okupljao djecu, mladež i odrasle oko sebe, pridobivao njihovo povjerenje, a oni su ga, bez pogovora slušali, slijedili i od njega učili. Zahvaljujući čika Šimi drugom polovicom četrdesetih i pedesetih godina prošloga stoljeća Andrijevci su postali središte glazbenog života Slavonije.

Čika Šima je tada bio kapelnik limene glazbe DVD-a, dirigent Tamburaškog orkestra KUD-a „Stjepan Živić", voditelj kombiniranog gudalačko-tamburaškog orkestra, dječjih tamburaških i harmonikaških orkestara, školskih pjevačkih zborova i obiteljskog zabavno-plesnog sastava. Osim u Andrijevcima, čika Šima djelovao je i u Županji, Vrpolju, Bošnjacima, Starim Mikanovcima, Gundincima, Velikoj Kopanici, Orašju i Tolisi. Neizmjernu ljubav, taj štovatelj slavonske glazbe, gajio je prema violini. Upravo će „Šimin drmeš“, kojega je prenio samo najboljim egedašima koje je poučavao, ostati živa uspomena na njega. I nakon prestanka rada u školi, čika Šima je nastavio podučavati sviranje. Upravo je njegova neizmjerna ljubav prema tamburaškoj glazbi uspjela u Andrijevcima 25.svibnja 2005. okupiti preko 500 tamburaša u veličanstveni orkestar koji je upisan u Guinessovu knjigu rekorda. Za svoj rad i djelo, čika Šima je primio brojne nagrade, od Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, preko Zlatnog grba Brodsko-posavske županije za životno djelo, životne Nagrade Festivala hrvatske domoljubne pjesme, do nebrojenih diploma i pohvala. Njemu u čast, Julije Njikoš je posvetio „Koncertni stavak za brač i tamburaški orkestar".

U Donjim Andrijevcima je rođen pjesnik i novinar Josip Pusztay 1923. godine, svojedobno i urednik humoritičkog lista Ondulirani jež. Prvi tekst objavljuje mu 25. studenog 1940. osječki »Hrvatski list«. Riječ je o reportaži Poplava, u kojoj opisuje izlijevanje Save i poplavljivanje Bosanskog Broda. Iste godine objavljuje priče u đakovačkoj »Hrvatskoj obrani« te u zagrebačkim listovima »Radnička pravda« i »Hrvatski planinar«, te u časopisu »Magazin cinema«. Sljedeće godine (1944.) tiska i prvu knjigu Poplava (u vlastitoj nakladi). Surađuje u lokalnim i regionalnim novinama. Da ga je privlačila poezija, potvrđuje knjižica stihova Pjesme o daljinama, koja sadrži trinaest pjesama napisanih u slobodnom stihu. S članovima Ustaške mladeži (čiji je navodno bio dužnosnik) odlazi na prvomajski izlet u Brodsko Brdo, s kojega se nije nikada vratio. Mladića su likvidirali partizani. Za grob mu se sve do danas ne zna.

Poznati hrvatski matematičar Josip Markovac rođen je 3. travnja 1929. u Donjim Andrijevcima. Osnovnu školu završio je u Andrijevcima, nižu gimnaziju u Brodu te Učiteljsku školu u Osijeku. Polazio je pedagoški fakultet u razdoblju od 1951. do 1955. Objavio je 5 znanstvenih knjiga, 12 udžbenika matematike i 9 metodičkih priručnika.

Godine 1943. u Donjim Andrijevcima rođen je i mons. mr. Luka Marijanović, dugogodišnji profesor biblijskih znanosti u miru Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i kanonik Prvostolnog kaptola.

8.3. Kulturna dobra

Baštinski elementi po naseljima nisu ravnomjerno raspoređeni: Donji Andrijevci 41, Sredanci 18, Staro Topolje 12 i Novo Topolje 11. U ukupnom broju prostornih kulturnih dobara (arheoloških lokaliteta, groblja, povijesni perivoji) je 18, pojedinačnih građevina 64.

Na području općine zaštićeno je i registrirano samo 1 kulturno dobro – arheološki lokalitet „Bebrinska“, preventivno zaštićeno nije niti jedno, evidentirano je u popisu službe zaštite 10, rekognoscirano je popisima službe zaštite 11 (riječ je o spomen obilježjima koja NOB-a koja su privremeno izuzeta iz popisa kulturnih dobara), a planom je evidentirano još 60 kulturnih dobara koja se predlažu za zaštitu na nižim razinama općina i županija, a koja su utvrđena Prostornim planom uređenja općine.

Spomeničke vrste Donji Sredanci Staro Novo Ukupno Andrijevci Topolje Topolje

Arheološka Ahreološki lokaliteti 2 1 3 1 7 baština Indikativni toponimi 3 3 - - 6

Povijesne Javne zgrade - 1 - 1 2 civilne građevine Stambene zgrade 7 4 - - 11

Stambene 4 - - 3 7 zgr.etno.obilj.

Gospodarske - 1 - 1 2 zgr.etno. obilj.

Povijesne Župne crkve i veće 1 1 1 1 4 sakralne kapele građevine Kapele - poklonci 9 1 2 - 12

Grob.kapele, - - 1 - 1 mauzoleji

Raspela i pilovi 6 4 1 1 12

Memor.bašt. Spomen 8 1 2 2 13 obilj.jav.sklupture

Groblja 1 1 1 1 4

Park Povijesni perivoji - - 1 - 1

Ukupno 41 18 12 11 82

Izvor: Prostorni plan uređenja općine Donji Andrijevci, 2011. godine

8.4. Internet

Viši komutacijski čvor kojem pripada područje općine smješten je u Slavonskom Brodu (EWSD). Za općinu u naselju Donji Andrijevci smješten je općinski komutacijski čvor KC Donji Andrijevci tipa: SI2000/224.

Matična centrala je EWSD instaliranog kapaciteta 960 priključaka sa 65 slobodnih linija. To u odnosu na broj stanovnika općine, daje prosjek od 4 stanovnika/linija ili 25 GTP-a na 100 stanovnika. Telekomunikacijska mreža pokriva sva naselja općine.

U Starom Topolju izgrađena je bazna GSM postaja s antenskim stupom mobilne telefonije VIPnet-a. U središtu naselja Donji Andrijevci uz zdravstvenu stanicu i u Sredancima uz autocestu nalaze se i bazne GSM postaje T-mobile.

Na području općine operateri imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa internetu pristupnim brzinama od 2 do 3 Mbit/s, od 30 do 100 Mbit/s i većim od 100 Mbit/s putem vlastite infrastrukture, odnosno područja na kojima operateri u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu pristupnu širokopojasnu infrastrukturu.

Izvor: HAKOM prema podacima koje su dostavili operateri

Prema podacima HAKOM-a općina Donji Andrijevci po broju kućanstava s ugovorenim nepokretnim širokopojasnim pristupom pripada drugoj skupini koja obuhvaća 15 do 30% kućanstava s ugovorenim širokopojasnim pristupom.

Godine 2011. prema popisu stanovništva od ukupno 1.183 kućanstva na području općine internetom se koristilo 477 kućanstava, nije koristilo internet 703 kućanstva, a 3 je nepoznato. Dok je 568 kućanstava posjedovalo osobno računalo, a njih 612 nije posjedovalo. Broj korisnika interneta i osobnog računala od posljednjeg popisa stanovništva sigurno se povećao.

Spol Obrada teksta Tablični izračuni

Da Ne Nepoznato Da Ne Nepoznato Sv. 3.352 1.456 3 1.253 2.094 5 M 823 850 - 714 958 1 Ž 633 1.043 3 539 1.136 4

Spol Korištenje elektroničkom poštom Korištenje internetom Da Ne Nepoznato Da Ne Nepoznato Sv 1.492 1.857 3 1.658 1.689 5 M 850 823 - 948 723 2 Ž 642 1.034 3 710 966 3

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Informatička pismenost prema starosti na području općine je najviša kod stanovništva u starosti od 15 do 24 godine, zatim slijede stanovnici od 10 do 14 godina, od 35 do 39 godina te stanovnici od 30 do 34 godine. Razvidan je trend pada informatičke pismenosti kod stanovništva starijeg od 40 godina. Na području općine djeluje incijativa za bežični internet "Tesla".

9. SWOT - PEST(EC) analiza

Analiza trenutnog stanja i budućih smjernica razvoja podrazumijeva istraživanje svih važnijih karakteristika kako vanjskog tako i unutarnjeg okruženja sa svrhom identifikacije strateških čimbenika koji će odrediti budućnost zajednice. SWOT analiza je široko primijenjen alat koji se koristi kao potpora odlučivanju u procesu formulacije strategije.

SWOT je skraćenica za: Strengths (snage) Weaknesses (slabosti) koje se tiču unutarnjih faktora i Opportunities (mogućnosti) i Threats (prijetnje) koje se tiču vanjskih faktora.

Kada su strateški faktori kroz SWOT analizu prepoznati, razvijaju se strategije koje mogu biti izgrađene na snagama, one koje mogu eliminirati slabosti, iskoristiti prilike ili se suočiti sa prijetnjama i mogućnostima.

9.1. SWOT analiza civilni sektor:

Snage Slabosti Razvijen konjički sport Iseljavanje mladih i obitelji

Kulturno i tradicijsko nasljeđe (Šimo Seletković) Propadanje malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Razvijano udruživanje umirovljenika i aktivnosti Velika nezaposlenost Razvijen lov i ribolov Ne postoji edukacija udruga Razvijen sport (nogomet, kuglanje, stolni tenis, rukomet, šah i košarka) Nedostatak prostora za udruge

Župa aktivno sudjeluje u životu zajednice Ne postoji koordinacija udruga

Općinska uprava je prepoznala važnost strateškog Nisu istražene potrebe udruga planiranja i aktivno sudjeluje Loša financijska situacija udruga Postoje dvije aktivne udruge mladih Alkoholizam i uživanje opijata Velike kulturne i sportske manifestacije Vandalizam i uništavanje javne infrastrukture Državna smotra svirača na tamburi samici (podupire Ministarstvo kulture) Problem napuštenih pasa i mačaka

Kup Slavonije i Baranje u vožnji dvoprega i Nema nikakve organizacije turizma jednoprega Nisu uređene vode za sportski ribolov Memorijalni turnir Tomislav Buhač (nogomet) Slaba aktivnost stanovnika i uključenost u Rock susret generacija aktivnosti udruga

50-ta obljetnica Rock'n'rolla u Andrijevcima Nisu zaživjeli općinski odbori za sport, kulturu i gospodarstvo Održano državno natjecanje u oranju (traktorima i konjima) Nema rasporeda manifestacija i događanja (dolazi do preklapanja) Uskrsni koncert na Mladi Uskrs Ne postoji udruge koja se bavi ekologijom i Smotra folklora u Starom Topolju (Slavonijo dok ti okolišom ime traje)

Aktivna udruga za predškolski odgoj (djeluje na više općina i ima isusktva u EU projektima)

Bogata povijesna tradicija u glazbi (opere i operete), škola tambure

Povijesne ličnosti

Čaruga je živio godinu i pol u Donjim Andrijevcima

Dr. Mijo Pischl (prvi lječnik između Vinkovaca, Broda i Đakova)

Marijan Markovac, povjesničar i književnik

Doseljenici iz drugih krajeva kroz povijest Prilike Prijetnje EU fondovi Zakonska regulativa - promjene Zakona o udrugama; većina udruga nije usklađena Vanjske stručne osobe

9.2. SWOT analiza poljoprivredni sektor:

Snage Slabosti OPG-i su uglavnom vođeni od strane mlađih Ljudi napuštaju poljoprivredu poljoprivrednika Nema statističkog pregleda OPG-ova Zemlja je dobre kvalitete, ali treba organskih gnojiva U Topolju i Sredancima su pravno-imovinski odnosi zemljišta neriješeni Postoje temelji za proizvodnju konjskog mesa Kanalska mreža je u lošem stanju, kanali Postoje temelji za stočarsku proizvodnju, su obrasli postoje objekti Poljski putovi postoje, ali ih treba urediti Postoji puno mjesta za dodatnu vrijednost i sinergiju među postojećim proizvođačima (pekara, mlin, uljara Ne postoji koordinacija lokalnih itd.) poljoprivrednika

Pravno-imovinski odnosi u zemljištu (Donji Andrijevci) Ne postoji sustav informiranja i edukacija su riješeni Nema nosioca proizvodnje, skladištenja i Postoje tri proizvođača cvijeća i dva s presadnicama prerade

Postoji projekt navodnjavanja koji je ušao u strateški Ljudi su skeptični prema zadrugama i dokument zadrugarstvu. Loša iskustva i nedostatak edukacije Postoje inicijative i pregovor za izvoz proizvoda u Mađarsku Ne postoji organiziran otkup i prodaja (veće cijena kad se prodaje na moru) Postoje lokalna iskustva s prijavom projekata kod dva poljoprivrednika (Lug i Vučković PPTU su dobili, treći prijavljuje: Marijanović OPG) Ne postoji razvijena ekološka poljoprivreda (visoki troškovi)

Prilike Prijetnje Mljekomat u općini i okolini Zakonska regulativa je uništila proizvođače rakije Proširenje i obnova postojeće male tržnice u D. Andrijevcima Loše funkcioniranje državnih institucija

Postoji veliki privatni turističko / vinarski projekt "Vinski dvori"; Postoji inicijativa vlasnika za korištenje lokalnih proizvoda

Postoji volja i inicijativa da se pokrene redovna koordinacija poljoprivrednika u prostoru Općine

Postoji potencijalni lokalni projekt sušenja i skladištenja (LUG d.o.o)

EU i nacionalni fondovi

9.3. SWOT analiza privatni sektor:

Snage Slabosti Iskustva u poslu; Poznavanje tržišta; Fleksibilnost; Nema struje ni asfaltirane pristupne ceste u 99% tržišta je van općine zoni, nema plina

Gospodarska zona 16 hektara-kanalizacija, voda; Nema procjene potreba za zonom postoji pristupna cesta Nema izlaza na autoput Komunalna infrastruktura u Donjim Andrijevcima U svim selima, osim sjedišta općine, loša Postoji vertikalna povezanost i suradnja u nekim infastruktura granama (stolarija plastična i drvena) Visokokvalificirana radna snaga odlazi Postoji neformalna suradnja, te ne postoji otpor prema zadrugama i klasterima, postoji problem Niska tehnološka razvijenost, stari strojevi organizacije Nisko educirana radna snaga koja je trenutno Postoji lider u tržišnoj niši tradicijske obuće i nošnji zaposlena (Obrt Paun) - radi na dobivanju oznake tradicijskog obrta Nakon školovanja - novi radnici nemaju nikakva praktična znanja Pozicija između dva grada Đakovo i Sl. Brod, blizina BiH Nema sustavnog ni organiziranog marketinga

Postoji Wi-Fi internetska inicijativa koja pokriva Neadekvatni poslovni prostori, nema prostora samo Donje Andrijevce za početnike

Radna snaga iz BiH

Prilike Prijetnje

Istražiti mogućnosti prometne povezanosti 26 općina i dva grad imaju gospodarsku zonu

Turizam, dobavljački lanac za "Vinski Dvor" Moguća konkurencija iz BiH i Srbije u tradicijskoj obući EU i nacionalni fondovi Siva ekonomija - informiranje i inicijativa za Širenje prodaje preko interneta (postoje pozitivna prijavu iskustva)

Mogućnost međunarodne suradnje i preuzamanje primjera dobre prakse

9.4. SWOT analiza javni sektor:

Snage Slabosti Temeljna infrastruktura u općinskom Nema infrastrukture u ostalim naseljima središtu Obnova krovišta na društvenom domu Sredanci Nova školska-sportska dvorana u D. Andrijevcima Treba potpuno renovirati domove u Starom i Novom Topolju Postoje društveni domovi u svim selima (potrebna obnova) Ne postoji društveni dom u D. Andrijevcima treba graditi novi U izradi je dokumentacija za nerazvrstane ceste Treba obnoviti dječja igrališta u svim naseljima općine U izradi je i dokumentacija za nogostupe i biciklističke staze u D. Andrijevcima Potrebno je multifunkcionalno sportsko igralište u Starom i Novom Topolju U izradi je projekt glavni projekt sanacije komunalnog odlagališta Alabarica Treba opremiti sportska igrališta (malo i nogometno) u Donjim Andrijevcima (potrebna je i dokumentacija) Postoji fekalna odvodnja, vodoodvodnja, vodoopskrbni cjevovod te makadamska Nema biciklističke staze od Andrijevaca do Trnave cesta u Gospodarskoj zoni Donji Andrijevci (OBŽ)

Nedostaje grijanje, EE i voda u školi u Sredancima (+potpuna adaptacija)

Potrebna aaptacija i podizanje EE škole u Starom Topolju

Potrebna rekonstrukcija dijela vodovoda (sjeverno od županijske ceste 4202) i zamjena azbestnih cijevi

Nema didaktičkog materijala za predškolski odgoj

Nema računala za e-dnevnike, nema projektora i zastarjela informatička učionica u školama

Potrebna edukacija nastavnika za IT

Potrebno 6 dodatnih asistenata na nastavi (jedan radi)

Potrebna obnova školske knjižnice (proračun za knjige je 0 kuna)

Potrebno je obnoviti prostor ulaza u školu i ispred stare zgrade škole u D. Andrijevcima (ulaz za invalide, plato, rasvjeta, stepenice, ograditi park, obnoviti spomenik palim borcima)

Treba ograditi dječji park pored crkve u D. Andrijevcima

Potrebna je obnova učiteljskog stana u Sredancima (stan u sklopu škole)

Nema edukacije nastavnika o programima kao Erasmus +

Nema razvrstavanja otpada, nema komunalne opreme za razvrstavanje (kontejnera)

Problem divljih odlagališta otpada

Ne postoji dokumentacija za SVE nerazvrstane ceste

Nema dokumentacije za nogostupe i biciklistične staze za ostala naselja općine

Zbog obujma aktivnosti u školskoj dvorani potrebna je dodatna manja multifunkcionalna dvorana

Nema katastra groblja, nema ograda na grobljima

Loša EE školske zgrade (klasa C i D) u svim javnim zgradama, nema projekta

Veliki dio stanova u vlasništvu općine nisu etažirani i u lošem su stanju (40tak stanova)

Nema ljetne pozornice, šetnica, klupa, parkovne infrastrukture, mjesta za zabavu, roštiljanje...

Cjelokupni sustav javne rasvjete nije energetski učinkovit

Nema detaljne analize potrebe poduzetnika kako bi se planirao daljnji razvoj Gospodarske zone D. Andrijevci Prilike Prijetnje Prekogranična suradnja Nejasna situacija oko odvodnje i obrade otpadnih voda s Vodovod Slavonski Brod d.o.o. EU fondovi Nema odgovora za cestu koja povezuje Sredance i Divoševce (nerješen status)

9.5. PEST analiza:

PEST analiza je skraćenica za Politička/pravna, Ekonomska, Sociološka i Tehnološka analiza. Ova metoda istraživanja okruženja predstavlja temelj za strateško planiranje. Opis Politička / Uprava Općine je spoznala potrebu za strateškim planiranjem i gradi proaktivni stav pravna prema razvoju.

Još nije došlo do reforme lokalne samouprave, a nije ni izvjesno kada i hoće li će doći do nje u budućnosti. Postoji trend sve većeg opterećenja jedinica lokalne samouprave u njenim poslovima od strane centralne države. Sva razvojna problematika je usmjerena od strane države i viših institucija na pristup samostalnog razvoja projekata i pronalaženje izvora financiranje kroz EU fondove. Potporne institucije, kao županijske razvojne agencije, nisu dovoljno kapacitirane da servisiraju potrebe svih dionika koje trebaju pomoć te je zbog toga potrebno razvijati vlastite kapacitete. Ekonomska Kao mala općina Donji Andrijevci nemaju nikakav utjecaj na makroekonomska kretanja.

Sektor poljoprivrede je u dosta teškoj poziciji, a veliki broj individualnih poljoprivrednika u velikim je problemima. Problemi poljoprivrede se ne mogu riješiti na lokalnoj razini već samo na razini države. Socijalna Postoji izražen trend iseljavanja u zemlje EU (kao Irska i Njemačka) u potrazi za poslom. Drugi demografski trendovi su također negativni.

Stanovništvo je često pasivno i nezainteresirano za razvojna pitanja. Pozitivno je postojanje i aktivnost tradicionalnih oblika udruživanja kao KUD-ovi i sportska društva. Ne postoje sustavni oblici koordinacije i dijaloga te ne postoje sustavne edukacije vezane za bilo koju razvojnu temu. Potrebno je izgraditi redovitu komunikaciju i suradnju svih sektora i grupa dionika uz facilitiranje istaknutih pojedinaca, udruga ili institucija kao Općina. Tehnološka Infrastruktura postoji, ali je treba proširiti u sva naselja te je nužna obnova mnogih infrastrukturnih objekata i zgrada.

Mehanizacija i metode rada u gospodarstvu i poljoprivredi nisu na najnovijem nivou, sustavne edukacije se ne provode a novca za obnovu postrojenja i strojeva nedostaje.

Tehnička znanja u lokalnim institucijama su zastarjela i potrebno je uložiti napore u dodatnu edukaciju.

Pozitivno je postojanje inicijative "Tesla" da se na području općine osigura pristup bežičnom internetu.

10. Vizija i misija

Vizija je izjava koja kratko i jednostavno odgovora na pitanje “Što želimo postati u vremenskom periodu od pet do deset godina?”.

Općina Donji Andrijevci je sredina ugodnog i mirnog života sa kvalitetnom infrastrukturom, razvijenim lokalnim institucijama, očuvanim lokalnim gospodarstvom, puno kulturnih i sportskih događanja te prilikama za osobni razvoj.

Misija sažeto odgovara na pitanje "Koja je svrha postojanja organizacije, posao kojim se bavi i vrijednosti kojima ostvaruje svoje ciljeve? Ili Kako ćemo ostvariti viziju?". U ovoj strategiji definiramo misiju Općine Donji Andrijevci kao glavnog aktera lokalnog razvoja. Misija Općine Donji Andrijevci je:

Općina Donji Andrijevci će kroz kontinuirano obrazovanje svojih djelatnika i preuzimanje suvremenih praksi ruralnog razvoja pružati visoki standard kvalitete usluga lokalne samouprave te putem njih povećati kvalitetu života svih građana, unaprijediti gospodarstvo i cjelokupnu zajednicu. Općina će razvoj graditi na suradnji sa svim lokalnim dionicima te kroz financiranje razvojnih projekata putem nacionalnih i EU fondova.

11. Ciljevi, prioriteti i mjere

Cilj 1: Potaknuti razvoj gospodarstva

Prioritet Izgradnja poduzetničke potporne infrastrukture Mjera Izgradnja infrastrukture u gospodarskoj zoni Aktivnost /  Istražiti potrebe za prostorom i infrastrukturom u gospodarskoj zoni projekt  Izraditi i prijaviti projekt izgradnje potrebne infrastrukture  Promicati gospodarsku zonu (Internet, direktni kontakt s potencijalnim ulagačima i sl.)  završiti drugu infrastrukturu u skladu s drugim ciljevima i mjerama Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Potpora gospodarstvenicima Mjera Edukacija gospodarstvenika Aktivnost /  S predstavnicima gospodarstvenika odrediti prioritete za edukaciju i projekt napraviti listu osoba koje se žele educirati  održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka tri mjeseca ili poslati gospodarstvenike na edukaciju izvan općine  Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti gospodarstvenike o dostupnim edukacijama izvan općine  Posebno staviti naglasak na tema kao što su: zajednički nastup na tržištima, zadružno poslovanje i klasteri Mogući izvori ERDF / ESF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Potpora gospodarstvenicima Mjera Poboljšati koordinaciju između dionika sektora gospodarstva Aktivnost /  Organizirati redovite sastanke s gospodarstvenicima i drugim dionicima, projekt minimalno jednom svaka tri mjeseca Mogući izvori ERDF / ESF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Potpora gospodarstvenicima Mjera Pružanje tehničke pomoći gospodarstvenicima od strane djelatnika Općine Aktivnost /  U skladu s mogućnostima djelatnici općine će informirati projekt gospodarstvenike o mogućim izvorima financiranja za njihove projekte te drugim aktualnim događanjima  U skladu s mogućnostima djelatnici Općine će pokušati pomoći gospodarstvenicima u prijavi njihovih projekata Mogući izvori ERDF / ESF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Pružiti potporu poljoprivredi Mjera Edukacija poljoprivrednika Aktivnost /  S predstavnicima poljoprivrednika odrediti prioritete za edukaciju i projekt napraviti listu osoba koje se žele educirati  održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka tri mjeseca ili poslati poljoprivrednike na edukaciju izvan općine  Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o dostupnim edukacijama izvan općine Mogući izvori EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Pružiti potporu poljoprivredi Mjera Poboljšati koordinaciju između poljoprivrednika Aktivnost /  Organizirati redovite sastanke s poljoprivrednicima i drugim dionicima, projekt minimalno jednom svaka tri mjeseca Mogući izvori EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi / volonterski rad financiranja

Prioritet Pružiti potporu poljoprivredi Mjera Pružanje tehničke pomoći poljoprivrednicima od strane djelatnika Općine Aktivnost /  U skladu s mogućnostima djelatnici općine će informirati poljoprivrednike projekt o mogućim izvorima financiranja za njihove projekte te drugim aktualnim događanjima  U skladu s mogućnostima djelatnici Općine će pokušati pomoći poljoprivrednicima u prijavi njihovih projekata Mogući izvori EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Potaknuti razvoj turizma Mjera Ostvariti osnovne preduvjete za razvoj turizma Aktivnost /  Izgraditi potrebnu infrastrukturu prema turističkim objektima u skladu s projekt ostalim ciljevima i mjerama  Istražiti i potaknuti inicijativu za osnivanjem turističke zajednice u suradnji s drugim općinama u LAG-u  Koordinirati, poticati i promicati kulturna i sportska događanja na nivou općine Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Cilj 2: Izgraditi novu društvenu i komunalnu infrastrukturu

Prioritet Izgraditi nove objekte društvene namjene Mjera Izgradnja novih društvenih objekata Aktivnost /  Izgraditi objekate po listi projekata ove strategije u skladu s dostupnim projekt sredstvima i uvjetima natječaja Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Izgraditi novu komunalnu infrastrukturu u svim mjestima i naseljima općine

Mjera Izgradnja nove komunalne infrastrukture Aktivnost /  Izgraditi komunalnu infrastrukturu po listi projekata ove strategije u projekt skladu s dostupnim sredstvima i uvjetima natječaja Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Poboljšati pristup internetu i kvalitetu širokopojasnih veza

Mjera Razviti lokalnu IT infrastrukturu Aktivnost /  Analiza postojećeg stanja i potreba u području IT tehnologija i pristupa projekt internetu  Postavljanje WiFi točaka u naseljima Mogući izvori ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Cilj 3: Obnoviti postojeću komunalnu infrastrukturu i objekte od lokalnog značaja

Prioritet Obnova postojeće infrastrukture i objekata Mjera Obnova komunalne infrastrukture i objekata Aktivnost /  Građevinska obnova komunalne infrastrukture i objekata po listi projekti projekata ove strategije u skladu s dostupnim sredstvima Mogući izvori EAFRD / FZOEU / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Prioritet Povećati energetsku učinkovitost postojećih objekata od lokalnog značaja Mjera Energetska obnova objekata Aktivnost /  Izrada SEAP Općine Donji Andrijevci projekti  Izrada elaborata o energetskoj obnovi objekata  Provođenje energetske obnove (izolacija, stolarija, zamjena energenta...) Mogući izvori EAFRD / FZOEU / Općinski proračun / ostali fondovi financiranja

Cilj 4: Povećati kapacitete i koordinaciju civilnog sektora

Prioritet Povećati kapacitete civilnog sektora Mjera Educirati dionike civilnog društva Aktivnost /  Sa dionicama civilnog sektora odrediti prioritete za edukaciju i napraviti projekt listu osoba koji bi se educirali u svakoj udruzi;  Održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka tri mjeseca ili poslati predstavnike udruga na vanjsku edukaciju;  Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti udruge o dostupnim edukacijama izvan općine Mogući izvori Općinski proračun / volonterski rad / besplatni resursi i edukacije financiranja

Prioritet Povećati kapacitete civilnog sektora Mjera Tehnička podrška projektima civilnog društva Aktivnost /  Djelatnici općine će pomagati udrugama da prijave i provedu projekte projekt navedene u ovoj strategiji na osnovu dostupnih resursa  Općina će biti partner na projektima u skladu potreba, mogućnosti i dogovora s nositeljima Mogući izvori Općinski proračun / volonterski rad / besplatni resursi i edukacije financiranja

Prioritet Koordinirati rad svih udruga i ostalih dionika Mjera Organizacija koordinacijskog tijela Aktivnost /  Napraviti bazu svih udruga i e-mail listu projekt  Organizirati koordinacijske sastanke svaka tri mjeseca sa svim udrugama i drugim dionicima  Informirati udruge o relevantnim natječajima i drugim bitnim događanjima Mogući izvori Općinski proračun / volonterski rad financiranja

12. Sudjelovanje Općine i ostalih lokalnih dionika u LAG-u i drugim razvojnim tijelima

Općina Donji Andrijevci članica je Lokalne akcijske grupe (LAG-a) Slavonska Ravnica nastale na temelju inicijative i zajedničkih potreba 11 općina s područja Brodsko-posavske županije koje se prepoznale važnost i svrhu strateškog udruživanja u kontekstu lokalnog održivog razvoja i LEADER / CLLD pristupa.

LAG-a Slavonska Ravnica čini prostor 11 jedinica lokalne samouprave: općine Bukovlje, Donji Andrijevci, Garčin, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Velika Kopanica i Vrpolje. Prostor LAG-a pripada statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska.

Područje LAG-a prostire se na 824,01 km2, što predstavlja 1,57% kopnenog teritorija

Republike Hrvatske i 40,59% prostora Županije. Prema popisu stanovništva 2001., imao je 36.708 stanovnika, kada je na njegovu prostoru živjelo 0,83% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, odnosno 21,21% stanovnika Brodsko-posavske županije.

LAG objedinjuje i koordinira predstavnike malih i srednjih poduzeća, lokalne samouprave, neprofitnih organizacija i drugih dionika iz različitih područja, koji se zajedno dogovaraju o zajedničkom pristupu u cilju razvoja njihove ruralne mikro-regije. Kroz suradnju i dijeljene resurse mogu se ostvariti veći među-općinski razvojni partnerski projekti te jače nastupati prema županijskim i državnim institucijama.

Općina Donji Andrijevci shvaća stratešku važnost rada LAG-a te je jasno pozitivno određena prema potpunoj podršci i aktivnom sudjelovanju u njegovom radu.

Na području Brodsko-posavske županije djeluju i:

Županijsko partnersko vijeće uz županijsku je skupštinu najvažnije tijelo sustava za provedbu županijske razvojne strategije (ŽRS) kao ključnog županijskog razvojnog dokumenta. Županijsko partnersko vijeće je tijelo osnovano tijekom procesa pripreme ŽRS, a sastoji se od članova koji su nositelji interesa, odnosno dionici razvoja Županije. Županijsko partnersko vijeće predstavlja savjetodavnu skupinu koja se redovito sastaje i preporučuje ili odbacuje prijedloge pripremljene unutar ŽRS te predlaže preporuke županijskoj skupštini radi osiguravanja većeg i kvalitetnijeg uključivanja zainteresiranih strana.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje u koje su uključeni su predstavnici gospodarskog sektora, javnog sektora,obrazovnog sektora, civilnog društva i drugi bitni čimbenici razvoja ljudskih resursa u Brodsko-posavskoj županiji. LPZ je ključno tijelo za razvoj ljudski resursa na području BPŽ, izrađuje Strategije razvoja ljudskih resursa te je ključno za sva strateška pitanja na području zapošljavanja.

Djelatnici Općine će pratiti rad ovih tijela, uspostaviti komunikaciju s njima te se u skladu s mogućnostima aktivno uključiti u njihov rad. To omogućuje lakši pristup informacijama, sklapanje partnerstava, pristup edukaciji te direktniju mogućnost da se razvojni ciljevi općine integriraju u strateške dokumente višeg reda.

Općina će pratiti razvojna kretanja i po potrebi se uključiti u rad bilo kojeg drugog suradničkog tijela koje će pomoći provođenje ove strategije. Sasvim je jasno da zatvaranje, izolacionizam i nedostatak aktivnog sudjelovanja dovodi do negativnih utjecaja na opći razvoj.

13. Usklađenost strategije s drugim razvojnim dokumentima

Kako je Općina Donji Andrijevci dio šire okoline, potrebno je povezati ovu strategiju s drugim strateškim dokumentima višeg reda.

Na regionalnom nivou postoje tri ključna strateška dokumenta:

Razvojna strategija Lokalne akcijska grupe Slavonska Ravnica za razdoblje 2015.-2020. prvotno nije usvojena od strane nadležnog tijela pa se krenulo u njenu ponovnu izradu.

Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije 2011.-2013. je imala period zahvata 2011.- 2013. te još nije razvijena nova za trenutno razdoblje. Nalazi se na sljedećem linku.

Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije je imala period zahvata 2011.- 2013. te još nije razvijena za trenutno razdoblje. Nalazi se na sljedećem linku.

Kako ovi iznimno bitni dokumenti nisu izrađeni za razdoblje koje je pred nama sigurno se uskoro kreće u njihovu izradu. Razvojna strategija Općine Donji Andrijevci će se koristiti od strane Općine kao alat za pristup "odozdo prema gore" kako bi se razvojni ciljevi i projekti općine uvrstili u te dokumente višeg reda.

Na nacionalnom i EU nivou postoje, pored ostalih, dvije strategije koje su identificirane kao ključne za ovaj dokument:

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. godine Republike Hrvatske usvojen je od strane Europske Komisije. Nalazi se na sljedećem linku.

Ovaj program predviđa iduće mjere i alokacije sredstava u koje se uklapa ova strategija i lokalni projekti:

 M1 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja 13.333.333,33 €  M2 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima 21.176.470,59 €  M3 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 7.058.823,53 €  M4 - Ulaganja u fizičku imovinu 667.058.823,53 €  M5 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti 118.117.647,06 €  M6 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja 262.928.104,58 €  M7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 265.882.352,94 €

 M8 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma 92.941.176,47 €  M9 - Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija 8.888.888,89 €  M10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 138.830.280,00 €  M11 - Ekološki uzgoj 128.309.623,50 €  M13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima 321.600.000,00 €  M16 - Suradnja 8.333.333,33 €  M17 - Upravljanje rizicima 56.673.373,50 €  M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku 139.875.000,00 €  M19 - LEADER (CLLD) 67.540.725,00 €  M20 - Tehnička pomoć 64.746.543,59 €

UKUPNO 2014. – 2020. 2.383.294.499,84 €

Europa 2020 je krovni strateški dokument Europske unije, desetogodišnja strategija rasta kojom se nastoji potaknuti:

 Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.  Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija.  Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i teritorijalnu povezanost.

Strategija Europa 2020 se može pregledati na hrvatskom jeziku na sljedećem linku.

14. Potencijalni izvori financiranja razvojnih projekata

14.1. EU fondovi

Fond Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) Opis ERDF (European Regional Development Fund) primarno ima za cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteže između njezinih regija. Između ostalog, doprinosi razvoju ljudskih resursa i zapošljavanju kroz stvaranje infrastrukturnih preduvjeta. Što se Produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih financira? mjesta, kroz izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća.

Ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području energetike, okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).

Ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu.

Razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i istraživanja te inovacija.

Tehnička pomoć.

Fond Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) Opis Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. Što se Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, financira? poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi. Može se financirati:

Projekti ulaganja u malu infrastrukturu poput lokalnih cesta ili kanalizacije / pročišćavanja otpadnih voda koje predlažu jedinice lokalne samouprave; Ulaganja u društvenu i obrazovnu infrastrukturu. Rekonstrukcija kulturnih /

prirodnih dobara u svrhu turizma, opremanje eko‐sela, druga mala turistička infrastruktura, projekti osposobljavanja stanovništva za pružanje usluga u turizmu. Privatna ulaganja pojedinačnih poduzetnika u opremanje ugostiteljskih ili smještajnih kapaciteta, u opremu potrebnu za tradicionalnu obrtničku proizvodnju, u opremu za prerađivanje.

Fond Europski socijalni fond (ESF) Opis Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) kao glavni instrument Europske unije usmjeren je na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih mogućnosti za sve građane EU prilikom njihovog zapošljavanja. Njegovo se djelovanje temelji na ulaganju u ljudske resurse – posloprimce, mlade ljude i one koji su u potrazi za poslom. Što se Osposobljavanje građana, a posebice nezaposlenih i ranjivih skupina za bolji financira? pristup tržištu rada.

Projekti poticanja poduzetništva, uključujući samozapošljavanje;

Stvaranje novih obrazovnih programa u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada.

Poboljšanje sustava obrazovanja na svim razinama; razvoj novih programa, opremanje učionica i praktikuma, edukacija nastavnog osoblja.

Fond Erasmus +

Opis Erasmus+ usmjeren je jačanju znanja i vještina te zapošljivosti europskih građana kao i unaprjeđenju obrazovanja, osposobljavanja te rada u području mladih i sporta. Posebno pogodan za škole, nastavnike i učenike.

Erasmus+ sastoji se od sljedećih aktivnosti:

Ključna aktivnost 1 - Mobilnost u svrhu učenja za pojedince

Ključna aktivnost 2 - Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse

Ključna aktivnost 3 - Podrška reformi politika

Aktivnosti Jean Monnet

Sport

Što se Široki spektar financiranih aktivnosti, opsežne informacije se mogu naći na financira? stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Fond IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020.

Opis Cilj programa je poduprijeti osnivanje prekograničnih mreža i partnerstva te razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti kako bi se revitaliziralo gospodarstvo / ekonomija, zaštitila priroda i okoliš te povećala socijalna kohezija programskog područja, izgradila sposobnost lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija radi upravljanja programima EU i slično.

Što se Projekti iz područja: Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga u financira? programskom području; Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, poboljšanje prevencije rizika te promicanje održive energije i energetske učinkovitosti; Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine; Jačanje konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području.

Fond IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014.-2020.

Opis Opći cilj programa je potaknuti prekograničnu suradnju radi diverzifikacije i unapređenja regionalnog gospodarstva na socijalno i ekološki održiv način dok se istovremeno unapređuju prekogranični dobrosusjedski odnosi.

14.2. Nacionalni fondovi

Neke nacionalne institucije i ministarstava raspisuju natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava. Evo popisa nekih tijela i linkova na njihove službene internetske stranice:

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/103

Zaklada Slagalica - http://www.zaklada-slagalica.hr/hr/natjecaji/

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=natjecajifzoeu

Ministarstvo poduzetništva i obrta - http://www.minpo.hr/default.aspx?id=2025

Ministarstvo turizma - http://www.mint.hr/default.aspx?id=370

Ministarstvo kulture - http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=68

Zaklada KulturaNova - http://kulturanova.hr/

Ministarstvo socijalne politike i mladih - http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/natjecaji

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - http://public.mzos.hr/Default.aspx

14.3. Planiranje proračuna

Ova strategija će se koristiti kao alat i "vodič" za planiranje općinskog proračuna, te će se u svakom proračunu osigurati sredstva za njeno provođenje u skladu s mogućnostima i potrebama. Kako je u vrijeme izrade strategije općinski proračun već bio usvojen u ovu verziju nisu navedeni nikakvi iznosi ili stavke te će konkretne alokacije unijeti u idućim revizijama strategije.

Sredstva proračuna se mogu koristi za: sufinanciranje izrade projektne dokumentacije, sufinanciranje ili puno financiranje provođenja projekata, edukaciju djelatnike Općine ili dionika iz zajednice, sudjelovanje u radu razvojnih tijela, studijska putovanja i druge aktivnosti potrebne za provođenje strategije.

Korisne internetske stranice: http://www.strukturnifondovi.hr/ http://www.apprrr.hr/ http://www.uzuvrh.hr/defaulthrv.aspx

Ovo poglavlje daje samo sažeti prikaz glavnih fondova i potencijalnih izvora financiranja. Postoje brojni drugi mogući izvori te je potrebno kontinuirano pratiti sve dostupne izvore informacija i provoditi kontinuiranu edukaciju.

15. Kako će Općina provoditi strategiju?

Općina Donji Andrijevci i njeni djelatnici su ključni za uspješno provođenje ove strategije, no za postizanje optimalne rezultata iznimno je bitna suradnja i aktivno sudjelovanja svih dionika u zajednici.

15.1. Nadležne osobe i zaduženja

Općina će po usvajanju ove strategije imenovati djelatnika koji će biti zadužen da aktivno radi na provođenju strategije puno radno vrijeme. Imenovana osoba bi trebala imati specifična znanja i vještine potrebne za rad na razvojnim pitanjima koje uključuju: napredno poznavanje engleskog jezika, PCM, upravljane EU projektima, izrada projektne dokumentacije, IT vještine i druge vezane za područje.

Članovi tima za izradu postaju članovi tima za provedbu te u skladu s dinamikom provođenja i nastalim potrebama dogovaraju konkretne zadatke.

Provedbeni tim će imati redovne mjesečne sastanke gdje će koordinirati svim razvojnim aktivnostima a može uključiti i dodatne članove. Općina može oformiti i razna druga radna tijela (npr.: za turizam, poljoprivredu i sl.).

Okvirne uloge članova provedbenog tima u provedbi strategije:

Djelatnik zadužen za Obavlja sve tehničke zadatke na svakodnevnom provođenju provođenje strategije strategije. Prati sve relevantne izvore informacija, objavljuje podatke na internetskoj stranici. Održava baze podataka relevantne za strategiju s posebnim naglaskom na bazu razvojnih projekata općine. Radi na prijavi i provođenju razvojnih projekata. Obavlja konzultacije, komunicira i pruža pomoć pri prijavi projekata za druge dionike općine na osnovu razvijenog sustava pružanja pomoći. Pročelnik Jedinstvenog Obavlja sve poslove unutar okvira JUO-a vezano za provedbu upravnog odjela strategije i razvojnih projekata. Koordinira s drugim djelatnicima Općine i drugim institucijama / tijelima na upravnom / administrativnom nivou. Predsjednik Općinskog Komunicira i koordinira s općinskim vijećnicima i svim grupama vijeća dionika. Organizira sastanke, predstavljanja i edukacije. Načelnik Općine Upravlja cijelim procesom provedbe razvojne strategije. Koordinira i komunicira s predstavnicima drugi Općina, županijskih i državnih institucija. Osigurava kontinuitet razvojnog procesa. Općinsko vijeće Usvaja strategiju, prati provođenje, vijećnici pruzimaju zadatke po dogovoru

Po potrebi Općina će angažirati vanjsku pomoć u obliku besplatne pomoći javnih institucija, ustanova i agencija ili angažirati vanjske stručnjake u skladu s procjenom prioriteta i financijskim mogućnostima. Vanjska pomoć je neophodna pošto je nemoguće imati sve ljudske kapaciteta za izradu projektne dokumentacije, provođenje edukacija i ostale složene zahvate unutar male općine.

15.2. Sustav informiranja

Djelatnici Općine će redovito sve relevantne informacije objavljivati na internetskim stranicama Općine. Djelatnici Općine će pratiti sve relevantne izvore informacija te će obavještavati zajednicu o natječajima, dostupnim edukacijama, raznim nacionalnim i programima Unije, dostupnim edukacija, konzultacijama, pozivima i objavama.

Djelatnici će posebno pratiti informacije relevantne za bazu projekata općine te će nositelje projekata obavijestiti i telefonskim putem.

15.3. Razvoj kapaciteta i edukacije

Velika većina manjih općina u Republici Hrvatskoj ima ograničene kapacitete za upravljanje razvojem, posebno u smislu organizacijskih, tehničkih i ljudskih kapaciteta neophodnih za implementaciju općinskih razvojnih strategija i složenijih projekata. Kad su u pitanju ljudski resursi, stanje se razlikuje od općine do općine, ali u velikom broju slučajeva općinama nedostaju kapaciteti za planiranje i provođenje složenih razvojnih procesa i usmjerenih aktivnosti.

Općina Donji Andrijevci ima dosta iskustva u projektima koji su u odvijaju kroz njihovo redovno poslovanje i u okviru trenutnih nadležnosti ali nedostaje iskustva sa složenijim projektima financiranima kroz EU fondove te u provođenju strategija razvoja.

Općina se odlučila na aktivniji pristup razvoju te je potrebno razviti lokalne kapacitete. Općina će intenzivno raditi na edukaciji svih svojih djelatnika, općinskih vijećnika i zaposlenih u institucijama u svim područjima vezanim za razvojna pitanja (kao što su upravljanje i prijava projekata, ruralni razvoj, održivi razvoj i zaštita okoliša, razvoj turizma, energetska učinkovitost i sl.). Identificirati će se besplatne i komercijalno dostupne edukacije te će se u skladu s mogućnostima obrazovati posebno djelatnike koje rade na provođenju strategije.

Kako Općina nema referentne EU projekte u prošlosti pokušati će se pridružiti iskusnijem nositelju projekata u budućim natječajima kao partner kako bi se steklo potrebno iskustvo u provođenju i dobile reference. Partneri mogu biti udruge, druge općine i gradovi, Županija i županijske institucije, razvojne agencije, potporne poduzetničke institucije, lokalne akcijske grupe, razne ustanove i institucije kako domaće tako i strane (naročito u prekograničnim projektima pošto je općina u pograničnom području).

15.4. Sustav pružanja pomoći

Nakon imenovanja osobe zadužene za provođenje strategije i početka rada provedenoga tima utvrditi će se način i okviri unutar dostupnih mogućnosti za pružanjem pomoći pri prijavi projekata svim stanovnicima općine. Potrebno je napraviti javno dostupni popis načina i uvjeta pod kojim će Općina Donji Andrijevci pružati usluge i pomoć.

Minimum usluge koju će Općina pružiti je informiranje na osnovu dostupnih javnih podataka te upućivanje na druge institucije u okruženju.

Općina može pružiti i uslugu pomoći pri izradi projektne dokumentacija za fizičke i pravne osobe s njenog područja, a o tome će se odlučivati na osnovu zahtjeva i trenutnih mogućnosti.

15.5. Volonteri po sektorima

Kako je za uspjeh strategije potrebna suradnja svih sektora, Općina će inicirati i motivirati volontiranje u raznim aktivnostima kao što je organiziranje edukacija, skupljanje podataka, organiziranje događanja i slično. Volontiranje će se organizirati u skladu Zakona o volonterstvu (NN 58/07, 22/13) te će uspješne volontere poticati i u skladu s mogućnostima nagrađivati.

16. Monitoring, evaluacija i revizija strategije

Kako bi se osiguralo uspješno provođenje strategije u složenim i promjenjivim okolnostima potrebno je primjenjivati monitoring, evaluaciju i reviziju. Svi ovi alati će se koristiti kako bi se provođenje strategije usmjeravalo, korigiralo i poboljšavalo tijekom provedbe.

Osnovne definicije:

 Praćenje ili monitoring je redovno, sustavno prikupljanje i analiza informacija radi periodične kontrole korištenja resursa, napredovanja i pravovremenosti provedbe planiranih aktivnosti u odnosu na očekivane rezultate i definirane ciljeve. Tekuća analiza strategije u provedbi (planirano / provedeno) kako bi se osiguralo što kvalitetnije upravljanje strategijom u tijeku provedbe  Vrednovanje ili evaluacija je objektivna ocjena planiranja, provedbe i rezultata strategije. To je i procjena efikasnosti, ekonomičnosti, učinka, relevantnosti i održivosti strategije u određenom vremenskom periodu te identificiranje ostvarenih rezultata koji su posljedica aktivnosti planiranih strategijom od rezultata prouzrokovanih drugim eksternim faktorima.  Revizija je redovito usklađivanje strategije s nastalim promjenama, potrebama ili prilikama doradom ili izmjenama u sadržaju.

16.1. Monitoring

Monitoring će se provoditi kontinuirano od strane provedbenog tima a imenovana osoba će svaka četiri mjeseca na koordinacijskom sastanku podnositi sažeto izvješće o napretku provođenja strategije.

Što? Sažeta analiza ekonomičnosti i efikasnosti (mjerenje planiranog s ostvarenim). Pregled provedenih aktivnosti, pružene pomoći, sastanaka, edukacija i sl. Pregled svih relevantnih informacija za provođenje strategije. Natječaji u najavi ili otvoreni natječaji. Stanje projekata u pripremi ili provedbi. Zašto? Kome? Radi informiranog i pravodobnog donošenja odluka tijekom provedbe strategije; uglavnom za provedbeni tim. Kako? Brza i kontinuirana analiza, za unaprjeđenje tekućih aktivnosti i postizanje bolje izvedbe. Tko? Osoba imenovana za provođenje strategije. Kada? Svaka četiri mjeseca na redovnim sastancima provedbenog tima, ulazi u zapisnik.

16.2. Evaluacija

Evaluacija strategije će se obavljati svake dvije godine i pred finalnu reviziju koja je početak izrade nove strategije. Rezultati evaluacije će biti javno dostupni.

Što? Analiza efikasnosti, ekonomičnosti, učinka, relevantnosti i održivosti strategije u jednogodišnjem periodu. Zašto? Kome? Kako bi se iz prijašnjih iskustava izvukle pouke i usmjerile buduće akcije; uglavnom za provedbeni tim i sve razvojne dionike. Kako? Detaljna analiza i evaluacijsko izvješće. Opsežnija analize: svih aktivnosti, prethodnih monitoringa, dostupne dokumentacije, fokus grupe s dionicima te po potrebi šira istraživanja. Tko? Vanjski stručni evaluator angažiran od strane Općine. Kada? Jednom svake dvije godine.

16.3. Revizija

Revizija strategije će se provoditi svake dvije godine u obliku redovne revizije ili po potrebi u slučaju nepredviđenih potreba.

Zadnja predviđena revizija u 2020. godini će biti izrada nove strategije za iduće sedmogodišnje razdoblje. Obim i zahvat revizije će utvrditi provedbeni tim na osnovu rezultata monitoringa, evaluacije i povratnih informacija od strane lokalnih dionika.

Nije moguće predvidjeti koja će se metodologija koristiti za reviziju zbog mogućnosti da se na nacionalnom nivou donese unificirana metodologija ili zbog nekih drugih vanjskih faktora. Ako ne postoji potrebe za promjenom, koristiti će se ista metodologija kao i kod izrade ove strategije.

17. Popis projekata po sektorima

Na temelju javnog poziva za prijavu projekata u bazu projekata ove strategije pristigla je 61 projekta ideja. Radi preglednosti projektne ideje su raspoređene prema sektorima, pa se tako u ovom poglavlju nalaze projekti javnog sektora, civilnog sektora, privatnog sektora, fizičkih osoba i subjekata u poljoprivredi.

17.1. Projekti javnog sektora

Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba

Nabavka malog komunalnog Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski vozila vijećnik

Izgradnja kolektora i Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski pročištača otpadnih voda u vijećnik naselju Donji Andrijevci

Pilot projekt ulične LED Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski rasvjete iz obnovljivih izvora vijećnik energije – Ulice Braće Radića i Kolodvorska

Spomen dom obitelji Šime Općina Donji Andrijevci Danko Seletković Seletković

Sportski ribnjak LATERALAC Općina Donji Andrijevci Danko Seletković

Škola Tambure Općina Donji Andrijevci Danko Seletković

Kolebarski put Općina Donji Andrijevci Danko Seletković

Uređenje reciklažnog Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski dvorišta i zelenih otoka vijećnik

Uređenje dječje igraonice Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski vijećnik

Opremanje informatičke OŠ „Viktor Car Emin“ Mirta Degmečić učionice

Opremanje školske knjižnice OŠ „Viktor Car Emin“ Mirta Degmečić knjigama i računalima

Opremanje učionica školskim OŠ „Viktor Car Emin“ Mirta Degmečić namještajem i nastavnim sredstvima

Ograda oko školskog dvorišta OŠ „Viktor Car Emin“ Mirta Degmečić

Rekonstrukcija postojećih Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović nogostupa i izgradnja biciklističkih staza

Izgradnja društvenog doma i Poduzeće u vl. općine Ivica Tipurić dječjeg igrališta

Dječja igrališta na području Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović općine

Dječji vrtić u Donjim Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović Andrijevcima

Izgradnja parkovne Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović infrastrukture u svim naseljima općine

Izgradnja i modernizacija Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović javne rasvjete na području općine

Izgradnja komun. Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović infrstrukture u postojećoj gospodarskoj zoni

Kulturno – društveni centar Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović

Ljetna pozornica u Donjim Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović Andrijevcima

Nerazvrstane ceste na Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović području općine

Rekonstrukcija i izgradnja Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović nogostupa i biciklističkih staza na području općine

Povećanje ener. učinkovitosti Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović i obnova javnih zgrada

Uređenje poljskih puteva i Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović otresišta

Sportsko rekreacijski centar Općina Donji Andrijevci Braniteljsko – invalidska Donji Andrijevci ribolovna udruga „Šaran“, Zagrebačka 132A, 35214 Donji Andrijevci

Teretane na otvorenom u Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović svim naseljima

Izgradnja višenamjenskog Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović igrališta u Novom Topolju

Rekonstrukcija i izgradnja Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović vodoopskrbe i vodoodvodnje na području općine

17.2. Projekti civilnog sektora

Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba

Izgradnja kulturnog centra KUD Tomislav, Donji Ankica Karakaš Radošević Andrijevci

Izgradnja malonogometnog NK Omladinac, Staro Topolje Josip Matošić igrališta s umjetnom travom i tribinama

Opremanje novog DVD Donji Andrijevci Milan Šulter vatrogasnog doma

Croatia CUP – Natjecanje u Konjički klub Donji Andrijevci Marko Seletković vožnji dvoprega i jednoprega

Status zemljišta za korištenje Konjički klub Donji Andrijevci Marko Seletković konjičkog kluba

Uređenje hipodroma, Konjički klub Donji Andrijevci Marko Seletković prepreka i gledališta

Škola vožnje i jahanja Konjički klub Donji Andrijevci Marko Seletković

Navodnjavanje, NK Tomislav Željko Paun osvjetljavanje i ograđivanje nogometnog igrališta i tribina

Povećanje EE objekta kojim NK Tomislav Željko Paun upravlja NK Tomislav

Adaptacija i opremanje NK Tomislav Željko Paun svlačionica, kupaonica i sanitarnog čvora

Montažna dvorana s NK Tomislav Željko Paun umjetnom travom

Složne ruke Udruga Leptir Irena Vuleta

Žive jaslice u Donjim Udruga „Krik napretka“ Donji Kristijan Šimičić Andrijevcima Andrijevci

STOP HULIGANIzmu Udruga „Krik napretka“ Donji Kristijan Šimičić Andrijevci

Škola rukometa Rukometni klub Donji Andrijevci

17.3. Projekti privatnog sektora

Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba

Wi-Fi pristup RTV servis Tesla Antun Marijanović

Razvoj i promidžba obrta Obrt „Paun“ Krunoslav Paun „Paun“

Modernizacija foto i video Foto Maja Maja Krijan opreme

Nabava strojeva za LUMINAR d.o.o. Zoran Đaković proširenje proizvodnje

17.4. Projekti fizičkih osoba

Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba

Izletište Matanćeva koleba Obitelj Seletković, Matanćevi Danko Seletković

Svržnica opet teče Obitelj Seletković, Općina Danko Seletković Donji Andrijevci

Kolebarski put Obitelj Seletković, Općina Danko Seletković Donji Andrijevci

Osnivanje jahačkog kluba i Krunoslav Paun Krunoslav Paun uređenje kompleksa za slobodne aktivnosti

Sklonište za pse i mačke Tomislav Vučković Tomislav Vučković lutalice

17.5. Projekti subjekata u poljoprivredi

Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba

Razvoj OPG-a OPG Tomislav Markovac

Proizvodnja i prerada višnje OPG Marin Degmečić Marin Degmečić

Tunel za poljoprivrednu OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković mehanizaciju i skladištenje sjena i slame

Izgradnja platoa za OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković skladištenje krutog stajskog gnoja

Nabava poljoprivredne OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković mehanizacije

Izgradnja i opremanje OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković potkivačnice

Nabavka kućica za svinje za OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković uzgoj na otvorenom