SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE OREBIĆ Orebić, 23

SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE OREBIĆ Orebić, 23. listopada Uprava i uredništvo: Broj 9 Godina 2014. Opcina Orebic, Obala pomoraca 26, tel: 713-678 2014. List izlazi po potrebi

Sadržaj: Općinsko vijeće: 1. Zaključak o prihvaćanju procjene ugroženosti od požara i tehnoloških exploziva za JLS (usklađenje ) općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston ...... 1 2. Zaključak o prihvaćanju plana zaštite od požara Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston ...... 1

Klasa: 810-03/14-01/08 Urbroj :2138/03-02-14-01 Na temelju članka 31. Statuta Općine Orebić U Orebiću, 25. rujna 2014.g. (Sl. glasnik Općine Orebić br. 02/13), Općinsko vijeće Općine Orebić na svojoj 11. Sjenici održanoj dana 25. rujna 2014.g. Predsjednica Općinskog vijeća donijelo je Marija Mrgudić v.r. Z A K LJ U Č A K

O prihvaćanju procjene ugroženosti od požara i tehnoloških exploziva za JLS (usklađenje ) općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston Na temelju članka 31. Statuta Općine Orebić (Službeni glasnik Općine Orebić br. 02/14) Općinsko vijeće Općine Orebić na svojoj 11. I. sjednici održanoj dana 25. rujna Prihvaćena je Procjena ugroženosti od požara 2014.g.donijelo je i tehnoloških exploziva za JLS (usklađenje)

Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston. Z A K L J U Č A K O prihvaćanju plana zaštite od požara Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston

II. I. Ovaj zaključak će se objaviti u Službenom glasniku Općine Orebić. Usvojen je Plan zaštite od požara Općine Orebić, Trpanj , Janjina i Ston.

Stranica 2 | Broj 8 Službeni glasnik Općine Orebić 21. listopada 2014. godine

II. Ovaj Zaključak će se objaviti u Službenom glasniku Općine Orebić.

Klasa: 810-03/14-01/09 Urbroj: 2138/03-02-14-01 U Orebiću, 25.rujna 2014.g.

Predsjednica Općinskog vijeća Marija Mrgudić v.r.

Izdaje Općina Orebić- glavni i odgovorni urednik Radojka Ćurković Informacije se primaju u tajništvu Općine Orebić, telefon 020-713-678, telefax 020-713-440

[email protected]

ALFA ATEST d.o.o. www.alfa-atest.hr 21000 SPLIT , POLJIČKA CESTA 32 tel.: 021 / 270 506, fax.: 021 / 270 507 ■ ZAŠTITA NA RADU ■ INSPEKCIJA DIZALA ■ ISPITIVANJA ■ ZAŠTITA OKOLIŠA ■ ZAŠTITA OD POŽARA ■

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA ZA JLS:

OPĆINU OREBIĆ, OPĆINU TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON

(USKLAĐENJE 1)

Split, lipanj 2014. godine

Temeljem članka 8. Pravilnika o izradi Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN. br. 35/94) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara (NN. br. 110/05 i 28/2010), te narudžbe od strane OPĆINE OREBIĆ, OPĆINE TRPANJ, OPĆINE JANJINA I OPĆINE STON donosim:

O D L U K U

o imenovanju stručnog tima za izradu Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Plana zaštite od požara za OPĆINU OREBIĆ, OPĆINU TRPANJ, OPĆINU JANJINA I OPĆINU STON.

Za voditelja:

Rade Pehar, dipl. ing. sig. ------

Za članove stručnog tima:

Denis Radić Lima, dipl. ing. str. ------

Ivica Belić, dipl. ing. elek. ------

Marko Kadić, bacc.ing.sec. ------

Niko Meštrović, zapovjednika DVD Kuna ------

Split, lipanj 2014. god.

M. P.

Direktor:

Rade Pehar, dipl. ing. sig.

SADRŽAJ SUGLASNOST VATROGASNE ZAJEDNICE DUBROVAČKO-NERETVANSKE 1 ŽUPANIJE

UVOD 12

1. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA 13 1.1. Položaj, površina i reljef 14 1.2 Broj stanovnika, te njihova dobna, spolna i obrazovna struktura 15 1.3. Pregled naseljenih mjesta 17 1.4. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama 18 1.5. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu glede povećanih opasnosti za nastajanje i širenje požara 19 1.6. Pregled gospodarskih zona 20 1.7. Pregled cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa 20 1.8. Pregled turističkih naselja i sadržaja 24 1.9. Pregled elektroenergetske mreže, građevina i objekata 28 1.10. Pregled plinovoda 31 1.11. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari 32 1.12. Pregled vatrogasnih postrojbi 34 1.12.1. Profesionalne vatrogasne postrojbe 34 1.12.2. Dobrovoljne vatrogasne postrojbe 34 1.13. Pregled vodoopskrba i prirodnih izvorišta vode za gašenje požara 35 1.13.1. Izvori vode, vodeni tokovi i vodoopskrba 35 1.13.2. Hidrantska mreža 36 1.14. Pregled građevina u kojima stalno ili povremeno boravi veći broj osoba 37 1.15. Pregled prostora i građevina u kojima se obavlja utovar i istovar opasnih tvari 38 1.16. Pregled poljoprivrednih površina, te šumskih površina po vrsti, starosti, i zapaljivosti šuma i izgrađenosti protupožarnih prosjeka i putova u šumama 38 1.16.1. Poljoprivredne površine 38 1.16.2. Šumske površine 40 1.17. Klimatske značajke 43 1.18. Seizmičke značajke 44 1.19. Odlagališta otpada 46 1.20. Pregled naselja, ulica i građevina kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi 46 1.21. Nedostatak uređaja, opreme, sredstava i vozila za gašenje požara 47 1.22. Pregled sustava telefonskih i radijskih veza uporabljivih u gašenju požara 47 1.23. Pregled požara nastalih na prostoru poluotoka Pelješca 48

2. PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA PRAVNIH OSOBA 50

3. STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA 52 3.1. Ugroženost od požara i njene sastavnice 53 3.2. Požarne značajke područja 54 3.2.1. Geografski položaj, površina i reljef 54 3.2.2. Klimatske značajke 55 3.2.3. Seizmičke značajke 55 3.2.4. Antropogeni čimbenici 56 3.2.4.1. Općenito 56 3.2.4.2. Utjecaj strukture stanovnika na opasnost od nastanka i širenja požara 58

3.2.5. Turizam i ugostiteljstvo 58 3.2.6 . Građevine kulturne i sakralne baštine 58 3.2.7. Gospodarske zone i građevine 59 3.2.8. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi, željeznički, pomorski i zračni promet 59 3.2.9. Električna mreža , građevine i objekti 61 3.2.10. Plinovod 63 3.2.11. Skladišta zapaljivih tekućina, zapaljivih plinova i drugih opasnih tvari 63 3.2.12. Odlagališta otpada 65 3.2.13. Gustoća izgrađenosti i vatrogasni pristupi građevinama 66 3.2.14. Starost, struktura i etažnost-visina i zagrijavanje građevina 67 3.2.15. Šumske i poljoprivredne površine 68 3.2.15.1. Šumske površine 68 3.2.15.2. Poljoprivredne površine 71 3.2.15.3. Požarne opasnosti u šumama i na poljoprivrednim površinama 71 3.2.16. Izvorišta vode i hidrantska mreža 72 3.3. Uzroci nastajanja i širenja požara u razdoblju od 2004. do 2014. godine 73 3.4. Moguće vrste i opseg požara na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston 73 3.4.1. Klase požara 73 3.4.2. Razvoj požara po fazama na građevinama 74 3.5. Makropodjela na požarna područja i požarne zone, te vatrogasne snage 75 3.6. Izračun broja vatrogasaca potrebnog za učinkovito gašenje požara 76 3.6.1. Potrebne količine vode, broj vatrogasaca i vozila temeljem broja stanovnika 76 3.6.2. Količine potrebne vode, broja vatrogasaca i vozila temeljem izračuna za 76 gašenje pretpostavljenog požara na otvorenom prostoru 3.6.3. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za učinkovito gašenje pretpostavljenih požara na stambenim građevinama 79 3.6.4. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za učinkovito gašenje pretpostavljenih požara na javnim i gospodarskim građevinama i objektima 81 3.6.5. Rezultati izračuna za tipične požare na prostoru općina Orebić, Trpanj, Janjina 86 i Ston 3.7. Vatrogasne postrojbe 86

4. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA 88 4.1. Ustroj i opremljenost vatrogasne postrojbe 89 4.2. Vođenje evidencije o nastalim požarima i drugim akcidentima 94 4.3. Osposobljavanje pučanstva, osposobljavanje i provjera osposobljenosti radnika 95 4.4. Obavijesno – promidžbene djelatnosti 95 4.5. Cestovni, željeznički i zračni promet 95 4.6. Urbanističke mjere zaštite od požara 95 4.7. Prijenos, distribucija i uporaba električne energije 96 4.8. Osiguranje vode za gašenje požara 96 4.9. Šume, poljoprivredne površine i drugi požarom ugroženi otvoreni prostori 96 4.10. Naselja, ulice i građevine kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi 97 4.11. Skladištenje, držanje, uporaba i prijevoz opasnih tvari 97 4.12. Dobrovoljna vatrogsna društva 98 4.13 Radijska i telefonska komunikacija 99 4.14 Uporaba zrakoplova i helikoptera u zaštiti od požara i gašenju 99 4.15 Mjere zaštite od požara pri gospodarenju s otpadom 100 4.16 Mjere zaštite od požara na morskom akvatoriju 100

5. SMJERNICE ZA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE KOD DONOŠENJA PLANOVA UREĐENJA PROSTORA I ZA PRAVNE OSOBE U SVEZI PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OD POŽARA NA PODRUČJU OPĆINA 101

5.1. Općenito 102 5.2. Mjere zaštite od požara u skladištima i drugim gospodarskim građevinama 102 5.3. Mjere zaštite šuma, poljoprivrednih površina i drugih otvorenih prostora od 103 požara 5.4. Mjere zaštite od požara na mjestima za odlaganje otpada 104 5.5. Mjere zaštite od požara u prijenosu energenata i mjere zaštite od munje 104 5.6. Mjere osiguranja vatrogasnih pristupa 105 5.7. Mjere zaštite od požara kod prijevoza opasnih tvari 105

6. ZAKLJUČAK 106

7. PROPISI I DRUGA REGULATIVA, TE LITERATURA KORIŠTENI U IZRADI 109 PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA

8. GRAFIČKI PRILOZI 113

1. Prikaz položaja JLS na poluotoku Pelješcu 2. Prikaz smjera djelovanja vatrogasnih snaga u Općini Ston – postojeće stanje 2.1. Prikaz smjera djelovanja vatrogasnih snaga u Općini Orebić, Trpanj i Janjina – postojeće stanje 3. Prikaz smjera djelovanja vatrogasnih snaga u Općini Ston – planirano stanje 3.1. Prikaz smjera djelovanja vatrogasnih snaga u Općini Orebić, Trpanj i Janjina – planirano stanje 4. Prikaz prometnica 1. dio 4.1. Prikaz prometnica 2. dio 5. Prikaz elektroenergetske mreže 1. dio 5.1. Prikaz elektroenergetske mreže 2. dio 6. Prikaz vodoopskrbe 1. dio 6.1. Prikaz vodoopskrbe 2. dio 7. Prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara 1. dio 7.1. Prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara 2. dio

UVOD

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija izrađena je na temelju dogovora za to odgovornih osoba iz Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston. Navedena područja surađuju u provedbi mjera zaštite od požara kako bi se što bolje evaluirale opasnosti od požara i tehnoloških eksplozija te što efikasnije provele tehničke i operativne mjere zaštita od požara i tehnoloških eksplozija na gore navedenom području.

Nakon izrađene procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Općina Orebić, Općina Trpanj, Općina Janjina i Općina Ston će ugovorom urediti međusobne odnose u provedbi mjera zaštite od požara na prostoru koji je predmet ove procjene.

Međusobnim ugovorom će biti regulirani i svi drugi odnosi kao što su financiranje, nadležnosti u planiranju i provedbi mjera zaštite od požara te odnosi u ustroju i djelovanju vatrogasnih snaga.

Ova Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija izrađena je kao novi dokument, neovisno o prijašnjim Procjenama te organizacijskim i tehničkim mjerama.

Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije izrađena je u svrhu utvrđivanja stanja zaštite od požara i tehnološke eksplozije na prostoru Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston te donošenja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se ugroženost od nastanka požara i/ili tehnološke eksplozije smanjila na što je god moguće manju razinu, te slijedom toga smanjila možebitna šteta po zdravlje ljudi i imovinu od nastalih požara i/ili tehnoloških eksplozija. Općina Orebić zadnju procjenu opasnosti izradila je 2010 godine, Općina Trpanj 2013 godine i Općina Janjina 2013. godine te Općina Ston 2009 godine.

Na temelju stavka 7. članka 13. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 92/10), navedene općine dužne su osigurati uskladbu Procjene ugroženosti od požara prema aktualnom stanju zaštite od požara na pripadajućem joj prostoru.

1. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA

1.1. Položaj, površina i reljef Pelješac je smješten na južnom dijelu Hrvatske. Omeđen je Neretvanskim kanalom, Malostonskim zaljevom, Mljetskim kanalom i Pelješkim kanalom. Pruža se skoro usporedno sa smjerom pružanja obale, od svog spoja s kopnom u Malom Stonu pa do krajnjeg rta Lovište dug je 77 km. Površina Pelješca je 348 km2. S kopnom je spojen Stonskom prevlakom koja je na najužem dijelu široka 1450 m. Prevlaka je pretežno pjeskovita i očigledno je da je nastala nanosima, što pokazuje da je Pelješac nekada bio otok. Građa Pelješca je brdovita s dosta krških polja. Građa je pretežno vapnenačka, tj prevladava kredni vapnenac, dolomit i eocenski fliš. Od svih brda najviši je Sveti Ilija (961m) kojeg još nazivaju i Zmijsko brdo ili Monte vipera. Vrh se nalazi na tromeđi i čini prirodnu granicu između općine Orebić i općine Trpanj. Obalna crta Pelješca dugačka je oko 200 km. Na prostoru Pelješca nalaze se četiri općine. Granice općina određene su Zakonom o područjima županija gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Općine na Pelješcu su: - Orebić - Trpanj -Janjina - Ston

Općina Orebić smjestila se na jugozapadnom dijelu poluotoka na površini od 131,13 km2. S južne strane nalazi se pelješki, korčulanski i mljetski kanal, a sa sjeverne strane masiv Sv. Ilije (961m) na čijim se obroncima nižu naselja s Orebićem, kao sjedištem bogate kapetanske tradicije. Gospodarski resursi Općine Orebić već su tradicionalno okrenuti vinogradarstvu, maslinarstvu, pomorstvu i turizmu. Razvedena obala, duge pješćane plaže i topla klima idealni su uvijeti za razvoj turizma i stvaranja turističke mikroregije koja svojim prirodnim specifičnostima i kulturno povijesnim nasljeđem predstavlja osnovu za održivi razvoj kraja kroz turizam, kao osnovu pokretača ostalih djelatnosti općine. Strme padine nagnute prema moru, pretvorene su u terasaste vinograde jedinstvene na području Republike Hrvatske (Postup, Dingač), plodna kraška dolina u unutrašnjosti općine idealni su resursi za proizvodnju grožđa i vina koji su osnovni poljoprivredni resurs općine Orebić i jamstvo ekonomske isplativosti života na poluotoku. Po svom zemljopisnom položaju Općina Orebić ima vrlo pogodne zemljišno-klimatske uvjete za uzgoj maslina. Masline se uzgajaju već stoljećima. Okrenutost prema moru i pomorstvu tradicijski je vezano za stanovništvo Općine Orebić.

Općina Trpanj smještena u sjeverozapadnom dijelu Županije, geografski je dio pelješkog kraja. Iako je Općina smještena na poluotoku skoro po svemu je otočnog karaktera. More i morska obala u potpunosti prožimaju krajolik i život ljudi Općine. Gospodarstvo Općine bitnim dijelom turistički orijentirano, vezano je uz komponentu mora, a dijelom i kopna (poljodjelstvo–vinogradarstvo). Još uvijek čisto, prozirno i plavo more je bitna sastavnica razvoja Općine i kraja, kako u prošlosti, tako i danas, a biti će to vjerojatno i ubudućnosti. More i njegova ekološka ranjivost zahtijevaju dodatne napore u zaštiti, od izgradnje i uništavanja obalnih prostora i u sprječavanju njegovog zagađenja ispuštanjem svekolikog otpada,čime se posredno štiti njegova fauna i flora. U kopnenom dijelu Općine, u reljefu Pelješca prevladavaju nizovi vapnenačkih bila i dolomitskih udolina. Dolomitsku podlogu pokrivaju najvrednije poljoprivredne površine. Bliže moru brojne su naplavine i zone fliša. Tipičnu udolinu predstavlja prostor Donje i Gornje Vrućice.

Općina Janjina nalazi se u središnjem dijelu poluotoka Pelješca. Graniči kopneno s Općinama Orebić (zapadno) i Ston (istočno). Na površini od cca 30 km2 nalazi se pet naselja sa ukupno 551 stanovnika. Središte Općine je naselje Janjina. Reljef Janjine obilježen je velikim brojem uzvisina i grebena, koji se izmjenjuju sa udolinama (poljima, dolcima i ponikvama), te jamama, pećinama i rasjedima. Posebno obilježje prostora općine Janjina je izrazita pošumljenost i uzvisine, te je preko dvije trećine općine obraslo šumom i makijom. Doline obiluju plodnim poljima pretežito pješčane i laporaste građe.

Općina Ston zauzima jugoistočni dio poluotoka Pelješca na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske. Treća je po veličini teritorija (169,51 km2) među 22 političko teritorijalne jedinice lokalne samouprave u županiji. To je izduženi prostor u pravcu sjeverozapad-jugoistok (oko 30 km) i uzak u pravcu jugozapad-sjeveroistok (5-10 km). Njezino istoimeno općinsko središte nalazi se 62 km prema zapadu od Dubrovnika. Na prostoru Općine razlikuju se i ističu dvije prirodno-geografske cjeline: priobalno područje i središnja viša udolinska i brdovita unutrašnjost pelješkog poluotoka.

Tablica 1. Površina Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston OPĆINA POVRŠINA (km2) OREBIĆ 131,13 TRPANJ 36,70 JANJINA 30 STON 169,51 UKUPNO 367.34

1.2. Broj stanovnika, te njihova dobna, spolna i obrazovna struktura

Načelno, stanovništvo je nositelj gospodarskog i drugih vrsta razvoja, ono osmišljava, provodi i nadzire sve djelatnosti, uključujući i one iz područja zaštite od požara, te je ključni čimbenik koji utječe na stanje zaštite od požara.

Na prostoru Općine Orebić, prema popisu iz 2011. godine živi 4 122 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 31.43 st/km2, što je ispod državnog prosjeka koji iznosi 75,90 st/ km², te područje Općine Orebić spada u nenaseljena područja Hrvatske. Značajke demografskih kretanja Općine Orebić ukazuju na stalno variranje broja stanovnika uzrokovano gospodarski stanjem od 1857. godine do Drugog svjetskog rata. Nakon Drugog svjetskog rata broj stanovnika konstantno raste do 2001 godine nakon koje se bilježi pad od 1.03%.

Općina Janjina prema popisu iz 2011. godine ima 551 stanovnika što je 7,08% manje u odnosu na prethodnu popisnu 2001. godinu. Gustoća naseljenosti iznosi 18,36 st/km², što je višestruko ispod državnog prosjeka. Značajke demografskih kretanja Općine Janjina ukazuju na stalni pad broja stanovnika.

Općina Trpanj prema popisu iz 2011. godine ima 721 stanovnika što je za 17.22 % manje u odnosu na 2001. godine. Gustoća naseljenosti iznosi 19.61 st/km2 što je višestruko ispod državnog prosjeka. Na prostoru općine Trpanj bilježi se stalan pad broja stanovnika.

Na prostoru Općine Ston trenutno boravi 2 407 stanovnika što je za 7.6% manje u odnosu na 2001. godinu. Na prostoru Općine Ston bilježi se stalan pad broja stanovnika od 1953. godine. Gustoća naseljenosti je 14.18 st/km2, najslabije na području poluotoka Pelješca.

Tablica 2. Podaci o broju stanovnika po određenim popisnim razdobljima GODINA 1857. 1931. 1961. 1971. 1991. 2001. 2011. OPĆINA OREBIĆ 4 802 4 052 3 599 3 547 3 855 4 165 4 122 TRPANJ 1 427 1 281 1 203 1 090 871 871 721 JANJINA 1 287 1 322 881 769 555 593 551 STON 3 593 4 045 3 715 3 283 2 802 2 605 2 407 UKUPNO 11 109 10 709 9 398 8 689 8 083 8 234 7 801

Tablica 3. Podaci o gustoći naseljenosti stanovnika po kilometru kvadratnom OPĆINA st./km2 OREBIĆ 31.43 TRPANJ 19.61 JANJINA 18.36 STON 14.18 UKUPNO 20.89

Tablica 4. Podaci o stupnju obrazovanja stanovništva STUPANJ 1-3 razreda 4-7 razreda Osnovna Stručni Sveučilišni Doktor OBRAZOVANJA Bez škole osnovne osnovne Srednja škola škola studij studij znanosti OPĆINA škole škole OREBIĆ 62(1.5%) 17(0,3%) 166(4,02%) 772(17,5%) 1 870(45,35%) 296(7,1%) 314(7,6%) 8(0,19%) TRPANJ 4(0,55%) 8(1,1%) 35(4,85%) 142(19,69%) 297(41,19%) 70(9,70%) 70(9,70%) 1(0,13%) JANJINA 8(1,45%) 2(0,36%) 45(8,16%) 126(22,86%) 229(41,56%) 50(9,07%) 46(8,34%) - STON 17(0,70%) 10(0,41) 276(11,49) 475(19,78%) 1 044(43,37%) 114(4,73%) 96(3,98%) 2(0,08%) UKUPNO 91(0,97%) 37(0,54%) 522(7,13%) 1 515(19,95%) 3 510(42,86%) 576(7,65%) 530(7,40%) 11(0,1%)

Budući izravno utječu na društveno i gospodarsko stanje, uključujući i stanje zaštite od požara, u skupine najvažnijih karakteristika stanovnika spadaju njihova dobna i obrazovna struktura. U sociologiji postoji nekoliko podjela stanovništva prema starosnoj dobi, a jedna od njih je podjela na mlado (0-19 godina starosti), zrelo (20-59) i staro (>60 godina) stanovništvo. Na temelju naprijed navedene podjele, postoje tri tipa udjela stanovništva: mlado (udio starog stanovništva je manji od 4%), zrelo (udio starog stanovništva se kreće između 4% i 7%) i staro (udio osoba starijih od 60 godina je iznad 7%). Na području poluotoka Pelješca prema statistici iz 2011. staro stanovništvo (60 i više godina) čini 35.35% od ukupnog broja stanovnika. Dakle, prema toj podjeli stanovništvo na promatranom području je izrazito staro.

Tablica 5. Podaci o broju stanovništva po godinama i spolu GODINA 0-19 20-59 60< 0-19 (%) 20-59(%) 60<(%) M Ž M (%) Ž (%) OREBIĆ 812 2 099 1 211 19.6 50.92 29.3 2 041 2 081 49.51 50.49 TRPANJ 129 327 265 17.89 45.35 36.75 344 377 47.71 52.29 JANJINA 62 231 258 11.25 41.92 46.82 266 285 48.28 51.72 STON 502 1 218 687 20.85 50.60 28.54 1 188 1 219 49.35 50.65 UKUPNO 1 505 3 875 2 421 17.39 47.19 35.35 3 839 3 962 49.22 50.78

Po spolnoj strukturi na promatranom području, malo je veći broj žena nego muškaraca. Za postojanje učinkovitog sustava zaštitu od požara od posebnog je značaja da je pučanstvo promatranog područja osposobljeno u skladu sa Pravilnikom o programu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN. broj 61/94). Određeni broj pučana nije osposobljen u skladu sa odredbama naprijed navedenog Pravilnika.

1.3. Pregled naseljenih mjesta Područje Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston određeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Tablica 6. Podaci o broju stanovnika, površini i gustoći naseljenosti po naseljima Naselje Broj Površina Gustoća stanovnika (km2) naseljenosti (st/km2) OPĆINA OREBIĆ Donja Banda 149 16,12 9.24 Kučište 217 6,61 32.8 Kuna Pelješka 223 10,25 21.75 Lovište 228 12,5 18.24 Nakovanj 3 17,48 0.17 Orebić 1 979 1,73 1143.93 Oskorušno 101 12,01 8.40 Pijavičino 113 12,73 8.86 Podgorje 171 8,15 20.98 Podobuče 34 6,82 4.98 Potomje 252 8,47 29.75 Stanković 252 6,32 39.87 Trstenik 117 4,3 27.2 Viganj 283 7,36 38.4 OPĆINA TRPANJ Donja Vručica 33 13,3 2,48 Duba Pelješka 44 10,28 4,28 Gornja Vručica 46 7,09 6,48 Trpanj 598 5,53 108.13 OPĆINA JANJINA Janjina 203 7,09 28.63 Drače 93 2,05 45.36 Sreser 192 7,66 25.06 Osobljava 36 7,13 5.04 Popova Luka 27 6,29 4.29 OPĆINA STON Boljenovići 87 1,7 51,17 Brijesta 58 13,51 4,29 Broce 87 13,06 6,66 Česvinica 55 8,27 6,65 Dančanje 27 9,4 3,57 Duba Stonska 36 5,71 6,30 Dubrava 133 8,27 16,08 Hodilje 190 2,67 71,16 Luka 153 0,53 288,67 Mali Ston 139 2,12 65,56

Metohija 157 15,59 10 Putniković 82 13,28 6,17 Sparagovići 114 12,84 8,87 Ston 549 7,6 72,23 Tomislavovac 104 11,39 9,13 Zabrđe 61 10,59 5,76 Zamaslina 79 6,98 11,31 Zaton Doli 61 7,93 7,69 Žuljana 235 12,85 18,28

1.4. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama

Tradicionalne gospodarske grane na Pelješcu su poljoprivreda, ribarstvo i pomorstvo. Pomorstvo se počelo razvijati krajem srednjeg vijeka i nakon niza nepogoda koje su se dogodile u Dubrovniku, poput potresa koji je usmrtio veliki broj stanovništva te uništio veliki dio flote. Od poljoprivrednih grana najizraženije su maslinarstvo i vinogradarstvo. Sve te grane su danas dobrim dijelom u sjeni turizma koji se počinje razvijati od 1960-ih godina 20- og stoljeća. S turizmom je počeo Viganj gdje se već 1947 prihvaćaju prve skupine gostiju (djeca iz BiH i Makedonije). Turizam na Pelješcu je doživio svoj vrhunac drugoj polovici 1980- tih, a naglo je prekinut početkom Domovinskog rata. Prijeratne brojke noćenja nisu ponovljene ni skoro 20 godina nakon kraja rata. Zbog turizma i iseljavanja stanovništva na Pelješcu se mogu naći brojni nekadašnji vinogradi i maslinici obrasli u šumu, makiju i garig ili pak pokriveni građevinama. Pelješac je najznačajnije područje u Hrvatskoj za uzgoj školjaka. Najznačajnija područja uzgoja školjaka su obala kod Brijeste te malostonski zaljev.

Tablica 7. Popis pravnih osoba u gospodarstvu na području Općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston OPĆINA OREBIĆ R.br. Djelatnost Naziv 1. Turizam HTP OREBIĆ VINARIJE POTOMJE, KUNA I DONJA BANDA, MATUŠKO-POTOMJE, MADIRAZZA – POTOMJE, 2. Prehrambena ROSO – KUNAPELJEŠKI VINOGRAD – KUNA, SKARAMUŠA – PIJAVIČINO, ULJARA I VINARIJA BUBRIG-DONJA BANDA 3. Trgovina RADIĆ d.o.o. 4. Benzinska postaja RAVLIĆ d.o.o. 5. Turizam CLUB ADRIATIK d.o.o. OPĆINA TRPANJ R.br. Djelatnost Naziv 1. Turizam FARAON d.o.o. 2. Trgovina ČUTUK 3. Trgovina i ugostiteljstvo DE-MA TRASE 4. Cestovni prijevoz MANDARINKO PRIJEVOZ 5. Turizam GRIČ LJETNIKOVAC 6. Ribolov IDAMAR OPĆINA JANJINA R.br. Djelatnost Naziv 1. Restorani AFRIKA INVESTICIJE D.O.O. 2. Djelatnost putničkih agencija BLUE-ADRIA D.O.O. 3. Smještaj za boravak turista APOLON D.O.O. 4. Prodaja naftnih derivata INA 5. Ribarstvo i trgovinu PLANKTON TRADE

6. Proizvodnja i prodaja vina PELJEŠKI VRHOVI OPĆINA STON R.br. Djelatnost Naziv 1. Vinarija PZ STOVIŠ STON 2. Vinarija PZ PUTNIKOVIĆ 3. Prehrambena SOLANA STON 4. Proizvodnja plastičnih posuda DALMACIJA BILJE 5. Distribucija električne energije ELEKTROJUG 6. Turizam I ugostiteljstvo AUTOKAMP PRAPRATNO 7. Trgovina TRITON TRADE STON 8. Trgovina PZ METOHIJA

1.5.Pregled pravnih osobe u gospodarstvu glede povećanih opasnosti od nastajanja i širenja požara

Tablica 8. Pregled pravnih osoba s povećanom opasnosti od nastajanja i širenja požara OPĆINA OREBIĆ Br. Gospodarski subjekt Opasna tvar Djelatnost Lokacija Eurosuper 95 Eurosuper 98 1. Benzinska postaja Potomje Dizel Prodaja naftnih derivata Potomje Eurodizel Propan - butan Eurosuper 95 Eurosuper 98 2. Ravlić d.o.o. Dizel Prodaja naftnih derivata Orebić Eurodizel Propan - butan 3. HP Orebić UNP Turizam Orebić 4. Čempresada „Pod Gospu“ Rezervat Orebić 5. Radić & Co Boje i lakovi Preodaja boja i lakova Orebić OPĆINA TRPANJ Br. Gospodarski subjekt Opasna tvar Djelatnost Lokacija 1. Hotel Faraon Dizel Turizam Trpanj 2. OŠ Trpanj Dizel Obrazovanje Trpanj OPĆINA JANJINA Br. Gospodarski subjekt Opasna tvar Djelatnost Lokacija

1. Pelješki Vrhovi Propan - butan Otkup grožđa, Drače, Janjina proizvodnja i prodaja vina Eurosuper 95 Eurosuper 98 2. Benzinska postaja Janjina Dizel Prodaja naftnih derivata Janjina Eurodizel Propan - butan OPĆINA STON Br. Gospodarski subjekt Opasna tvar Djelatnost Lokacija Eurosuper 95 Eurosuper 98 1. Benzinska postaja Zaton Doli Dizel Prodaja naftnih derivata Zaton Doli Eurodizel Propan - butan

OPĆINA OREBIĆ Br. Gospodarski subjekt Opasna tvar Djelatnost Lokacija Proizvodnja plastične 2. Dalmacijabilje – plastika Ston UNP Brežine, Ston ambalaže Trgovina, ribarstvo i 3. Triton trade – Ston Propan – butan Ston ugostiteljstvo Otkup grožđa, 4. Poljoprivredna zadruga Metotija Propan – butan Gornje Selo proizvodnja i prodaja vina Otkup grožđa, 5. Poljoprivredna zadruga Putniković Propan - butan Putniković proizvodnja i prodaja vina

1.6. Pregled gospodarskih zona

Gospodarske zone su prostori na kojima djeluje koncentrirano i organizirano gospodarstvo.

Na području Općine Trpanj i Općine Janjina ne postoje gospodarske zone. Općina Trpanj Prostornim planom planira izgraditi gospodarsku zonu Gornja Vručica, međutim vrijeme izgradnje nije poznato. U Općini Ston postoji Proizvodno – servisna – skladišna zona Ston (u izgradnji i razvoju), površine oko 20 ha, smještena uz lokalnu cestu između Stona i Česvinice, gdje se već nalaze pogoni za preradu plastičnih masa, metaloprerađivački pogoni, prehrambena industrija, pogon malih gospodarskih proizvođača, skladišta i servisi kao i proizvodnja građevinske stolarije. Na području općine prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije planiraju se još dvije zone gospodarskih namjena. Smjestit će se na lokacijama Zabrđe (površine oko 15 ha) i Zamaslina (površine oko 7 ha), te će biti uglavnom namijenjene uslužnoj djelatnosti.

1.7. Pregled cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa

1.7.1. Cestovni promet

Postojeća mreža cestovnog prometa na prostoru Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston, prema značaju razvrstana je na slijedeće vrste: - ceste državnog značaja, - ceste županijskog značaja, - ceste lokalnog značaja, Osim naprijed navedenih na promatranom području u svrhu zaštite od požara i vatrogastva mogu se koristiti i protupožarni i gospodarski putovi, odnosno staze za gasitelje. Prostor navedenih općina cestovnim prometnicama zadovoljavajuće je međusobno povezan, međutim stanje određenih cesta i putova je tako da nisu provozni ili su otežano provozni za vatrogasna vozila. U tablici 4. daje se prikaz razvrstanih cestovnih prometnica po brojevima pod kojima su one upisane u Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN. br. 066/13), potezima na kojima se protežu, dužinama i širinama.

Tablica 9. Pregled razvrstanih cestovnih prometnica

OPĆINA OREBIĆ Državne ceste Broj ceste Naziv / potez D414 Kozje ždrilo (D8-Ston-Janjina) – Orebić (trajektna luka) D415 D414 - Trpanj Županijske ceste Ž6125 Orebić – Lovište Lokalne ceste L69026 Pijavičino (D 414) - Kuna Pelješka - Oskorušno - D 415 L69001 Mirce – Lovište L69025 Postup (D 414) – Borje – Podobuće L69028 D414 - Trstenik L69023 Podgorje – Orebić (D414) L69024 Stankovići – D414 OPĆINA TRPANJ Državne ceste Broj ceste Naziv / potez D415 D414 – trajektno pristanište Trpanj Županijske ceste - - Lokalne ceste L 69002 Trpanj (D 415) – Gornja Vrućica - Donja Vrućica - Duba L 69074 Trpanj (D 415) – Osobjava – L 69027 UKUPNO OPĆINA JANJINA Državne ceste Broj ceste Naziv / potez D414 Sutvid – Draće – Janjina – Gornje Selo – kozje ždrijelo Županijske ceste - - Lokalne ceste L 69027 Sreser - Janjina L 69026 D414 - Trstenik OPĆINA STON Državne ceste Broj ceste Naziv / potez D8 Ploče – Dubrovnik D414 Ston – Orebić D416 D414 – Papratno Županijske ceste Ž6231 Luka – Hodilje - Ston Ž6226 Žuljanja - Dubrava Lokalne ceste L69030 Brijesta – D414 L69038 Duba Stonska – Luka L69056 Ston (D414) – Broce L69039 Česvinica – Ston (Ž6231) L69066 Ston (D414) – Marinica – Donta Doli (D8)

Naprijed navedene državne, županijske i lokalne ceste provozna su za vatrogasna vozil, zadovoljavajućih širina i nagiba. Osim državnih, županijskih i lokalnih cesta, na području Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston postoje i nerazvrstane ceste.

Općina Orebić: - Oskorušno – uvala V. Prapratna, - Kuna Pelješka – Crkvice, - Potomje – tunel „Dingač“ – Borak, - Kuna Pelješka – Potomje, - Kuna Pelješka – Prizdrina, - Kuna Pelješka – Donja Banda, - Potomje – tunel „Dingač“ – Trstenik, - Potomje – tunel „Dingač“ – Gostionica, - Potomje – tunel „Dingač“ – Podobuče, Općina Trpanj: - Trpanj – uvala V. Prapratna, - Trpanj – Mala Prapratna, - Put za odlagalište Vinošte, - Gornja Vrućica – Mali Viter – Veliki Viter, - Mokalo – Lozica – Tomasovići – Donja Vrućica, - Prometni prsten oko naselja Trpanjska Duba.

Općina Janjina: - L-69027 - Osobjava (Crkvice, - Janjina - Zabrežje, - Žuljana - Trstenik (dio koji prolazi Općinom Janjina predjelom Drače).

Na promatranom prostoru postoje nerazvrstane ceste koje povezuju općine: - Osobljava – Crkvice – Velika Prapratna – Trpanj (povezuje općine Orebić, trpanj i Janjinu), - Janjina – Kuna Pelješka (povezuje općine Janjina i Orebić), - Trstenik – Žuljana (povezuje općine Orebić, Janjina i Ston).

Zaštini pojasi uz cestovne prometnice se čiste od trave, raslinja i drugih gorivih tvari, ali ne uvijek redovito i ne na svim potezima. Navedenim prometnicama prijevoze se opasne tvari u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 079/07) i Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenju za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (N.N. br. 114/12). Prijevoz opasnih tvari vrši se isključivo za potrebe opskrbe benzinskih postaja i lokalnog gospodarstva te se prevoze pretežno općepoznate opasne tvari (naftni derivati i ukapljeni naftni plin).

1.7.2. Željeznički promet Kroz prostor Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston ne prolaze željezničke komunikacije.

1.7.3. Pomorski promet

Morskim površinama koje spadaju u Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston prometuju plovila različitih namjena i veličina. Tijekom godine razina odvijanja pomorskog prometa je vrlo promjenjljiva, a za područje zaštite od požara posebno važno je

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 56613-14 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 23/113 ljetno razdoblje kada se odvija glavnina pomorskog prometa i kada je promet vrlo intezivan. U luke ne uplovljavaju, a uz obalu ne plove plovila koja prevoze veće količine opasnih tvari kao što su tankeri, teretni i vojni brodovi. Morskim putem može se doći vlastitim plovilima do mjesta koja se nalaze uz obalu. Trajektna pristaništa na Pelješcu nalaze se u Trpnju (Trpanj - Ploče - Trpanj) i Orebiću (Orebić - Korčula - Orebić). Na obje linije prometuju trajekti u vlasništvu poduzeća Jadrolinija. Postoji još i trajektno pristanište u Prapratno kod Stona (Papratno - Mljet – Papratno) na kojima prometuju trajekti tvrtke SEM MARINA iz Splita. Brodskim prometom Pelješac je još preko Korčule povezan sa prometnom linijom Jadrolinije Rijeka - Dubrovnik.

1.7.4. Zračni promet Na području Općine Orebić, Općine Trpanj i Općine Ston ne postoji infrastruktura zračnog prometa. Za slijetanje i uzlijetanje helikoptera u slučaju potrebe pružanja hitne medicinske pomoći, te u slučaju nastanka drugih izvanrednih događaja u kojima je neophodna uporaba helikoptera, mogu se koristiti veće poljoprivredne površine, odnosno nogometno igrališta u Orebiću, Trpnju i Stonu. Na području Vardište kod Janjine, izrađen je heliodrom opremljen za dnevno i noćno slijetanje i polijetanje. Heliodrom Vardište ne posjeduje potrebnu dokumentaciju za korištenje.

Najbliža zračna luka nalazi se u Dubrovniku.

1.8.Pregled turističkih naselja i sadržaja

Na području poluotoka Pelješca nema turističkih objekata masovnog tipa, te prevladavaju turistički objekti individualne izgradnje, te apartmani u privatnim stambenim kućama. Turistički objekti individualne izgradnje i apartmani u privatnim kućama rasprostranjeni po cijelom poluotoku Pelješcu. Poluotok Pelješac ne spada u skupinu turistički najrazvijenijih područja u Hrvatskoj, međutim broj turista koji borave na tom prostoru je iz godine u godinu u stalnom porastu. Turizam je izrazito ljetnog sezonskog karaktera. Turistička ponuda je bazirana na fascinantnim prirodnim ljepotama, kao i bogatom poviješću tog kraja. Pelješac je najveći poluotok u Dalmaciji, a njegova arhitektura pokazuje tragove povijesti koje su tu ostavile razne kulture. Stonskim zidinama koje su se počele graditi u četrnaestom stoljeću povezana su mjesta Mali Ston i Ston, koja su poznata po bogatoj povijesti i staroj kamenoj jezgri , a zidine su se izgradile da bi se Pelješac odvojio od kopna i tako zaštitio. Ston je poznat po solani iz doba Dubrovačke Republike koja radi i danas, ali i po poznatim uzgajalištima raznih školjaka koje možete kušati u stonskim restoranima. Gradić Orebić, kolijevka je pomorskih kapetana i mornara čija se mornarska tradicija čuva i danas. Trpanj je malo ribarsko mjesto poznato po malim kamenim, šljunčanim plažama, tretmanima ljekovitim blatom u Blacu i ljekovitom dalmatinskom bilju. Na području poluotoka Pelješca pronađeni su ostaci iz Antičkog doba.

Hoteli Smještajni kapaciteti u hotelskim objektima je konstantno u porastu . Prema dostupnim podacima na navedenom području postoji 6 hotela. Hotel Komodor razvrstan je u II b kategoriju ugroženosti od požara, dok su ostali hoteli razvrstani u III ili IV kategoriju ugroženosti od požara.

Osim hotela postoje privatni pansioni koji se po broju osoba koje povremeno borave u tim objektima uvrštavaju također u objekte u kojima može boraviti veći broj osoba . Privatni smještaj u ovoj analizi nije od značaja, jer se radi o manjim objektima s nekoliko soba za iznajmljivanje. Objekti pansionskog tipa u kojima može boraviti više od 50 osoba su značajni, no kako nema podataka o broju i lokaciji ovakvih objekata u ovoj analizi uzeti nisu obrađeni.

Tablica br. 10 Popis hotela u Općini Orebić

HOTEL BROJ SOBA MAKSIMALNI BROJ GOSTIJU

OPĆINA OREBIĆ

ORSAN 200 500

INDIJAN 19 50 GRAND HOTEL 184 284 OREBIĆ KOMODOR 330 750

BELLEVUE 54 117

ADRIATIC 6 12

OPĆINA TRPANJ

FARAON 132 330

OPĆINA STON

OSTREA 10 40

KORUNA 6 24 Na području Općine Janjina ne postoje hoteli.

Zaštita od požara provodi se zasebno za svaki objekat. Dio objekata štiti se vlastitom vanjskom hidrantskom mrežom, a dio gradskom. Stupanj zaštite od požara određen je prema veličini i specifičnosti objekta.

Autokampovi Tablica 11. Popis autokampova KAMP KAPACITET OPĆINA OREBIĆ ADRIATIC 150 NEVIO 200 PONTA 30 TRSTENICA 100 VALA 30 MAESTRAL CAMPING 200 PARADISO 30 ĐENKA 30 LUPIS 114 OPĆINA TRPANJ VRILA 100 LUKA 80 DIVNA 90 OPĆINA JANJINA DRAČE 30 OPĆINA STON PRAPRATNO 800 DUBRAVA 600 SUNCE n.p. MASLINA n.p. VRELA n.p. ŽULJANA n.p.

Na području poluotoka Pelješca postoji veliki broj autokampova. Autokakampovi su razvrstani u III i IV kategoriju ugroženosti od požara. Zaštita od požara provodi se uglavnom s aparatima za početno gašenje požara. U svim priobalnim i otočnim mjestima postoje manji privatni autokampovi kapaciteta do 15 šatora odnosno kamp jedinica u kojima može boraviti 30 – 40 osoba. Ti kampovi su uglavnom na prostorima okućnica, maslinicima ili borovoj šumi. S apekta zaštite od požara, najveća opasnost prijeti od nelegalnih kampera, tj. kampera koji kampiraju u na područjima rubova velikih šuma, koji nisu predviđeni za kampiranje. Na navedenim područjima postoji velika opasnost od nastanka požara u ljetnim mjesecima.

Na području poluotoka Pelješca postoji veliki broj nalazišta, prostora i građevina registriranih kao kulturna dobra

Općina Orebić: - Neoklasicistička kuča i zbirka Fisković - Orsan franjevačkog samostana - Portal ulaza u nekadašnje brodogradilište Pelješkog pomorskog društva - Crkva Navještenja - Crkva Gospe od Karmena - Franjevački samostan - Čerma - Lokalitet Trstenica - Urbana cjelina - Ljetnikovac Lazarević - Crkva Sv. Ane - Crkva Sv. Lovrinca - Crkva Navještenja Blažene djevice Marije - Crkva Sv. Luke - Kapela Sv. Trojstva - Franjevački samostan i crkva Gospe Loreta - Grobljanski kompleks s kapelom Sv. Spasa - Kapela Marije djevice pomoćnice kršćana - Svjetionik Lovišće - Povijesni prostor Nakovnja - Ruralna cjelina - Crkva Sv. Mihovila - Dominikanski samostan i crkva Gospe od Rozarije - Crkva Sv. Josipa - Crkva i samostan gospe Delorite - Crkva Uznesenja Marijina - Umjetnička akademija MCM - Perivoj Mata Celesti na Medovića

Općina Trpanj: - Utvrda Gradina - Crkva Sv. Petra i Pavla - Crkva Gospe od Karmela - Crkva Sv. Antuna - Crkva Sv. Roka - Crkva Sv. Nikole

Općina Janjina: - Župna crkva Sv.Vlaho - Povijesna kamena gomila Stražica - Povijesna kamena gomila Mala Stražica - Povijesna kamena gomila Mala Stražica - Povijesna kamena gomila V. Prinos - Grobna kamena gomila Grad nad uvalom Sutvid - Izvidnica na Klačini - Glavica Sv. Jurja - Crkvica Sv. Vida u uvali Sutvid - Drače

- Villa rustica – Mirine, Popova Luka - Villa rustica – Rat, Sreser - Villa rustica – Pod starinama, Osobjava - Groblje na Suđurđu s crkvicom sv. Jurja - Župna crkva Sv. Vlaha - Grobišna crkva Sv. Stjepana - Crkva Male Gospe - Crkva Sv. Trojstva - Zona Sv. Martina zapadno od Osobjave - Groblje s crkvom Sv. Stjepana – “Dumanjsko”

Općina Ston: - Ston urbana sredina - Mali ston urbana sredina - Gradske zidine i utvrde - Samostan i crkva sv. Nikole - Ostaci crkve Sv. Ivana - Ostaci crkve Sv. Petra - Ostaci crkve Sv. Martina - Ostaci crkve Sv. Marije Magdalene - Ostaci crkve Sv. Stjepana - Ostaci crkve Sv. Crkva Gopse od Lužina - Ostaci crkve Sv. Srđa - Kancelarija Dubrovačke Republike - Solana sa skladištima soli - Crkva Sv. Vlaha - Crkva Sv. Liberana - Crkva Sv. Mihajla - Crkva Sv. Trojice - Crkva Navještenja - Ostaci crkve Sv. Andrije - Ostaci crkve Sv. Matije - Kompleks samostana i crkve Sv. Kuzme i Damjana s grobljem - Crkva Gospe od Zamirja - Kompleks Dominikanskog samostana - Crkva Svih svetih - Crkva Sv. Tome - Crkva Sv. Antuna - Crkva Sv. Ivana - Crkva Sv. Nikole - Crkva Sv. Ivana Krstitelja - Crkva Sv. Antuna Opata - Crkva Gospe od Davida - Crkva Sv. Filipa i Jakova - Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja - Crkva Sv. Nikole - Crkva Sv. Petra i Pavla - Crkva Svih Svetih - Crkva Sv. Mihajla - Crkva Sv. Šimuna - Crkav Gospe od sedam žalosti

- Knežev dvor - Biskupska palača - Palača Sorgo - Kompleks ljetnikovca Betondić - Povijesna jezgra, luka Arsenal - Povijesna jezgra, luka Slanica - Povijesna jezgra, luka Kaše

Samo dio spomenika kulturne baštine zaštićen je vanjskom hidrantskom mrežom. Dio sakralnih objekata ima vlastite instalacije za gašenje i dojavu požara, te aparate za početno gašenja požara. U kakvom su stanju instalacije i sredstva za gašenje požara nije poznato. Objekti od posebnog značaja imaju vlastite uređaje i opremu za gašenje požara. Nivo zaštite zavisi o vrsti objekta i vremenu kada je sagrađen odnosno kada je bila rekonstrukcija ili adaptacija objekta.

1.9. Pregled elektroenergetske mreže, građevina i objekata

Poluotok Pelješac je uključeni u državnu elektroenergetsku mrežu preko otočnog dalekovoda DV 110 kV HE „Zakučac“ – TS „Dugi RaT“ – TS „Nerežišće“ – TS „Starigrad“ – TS „Blato“ – TS „Ston“. Sva naselja Pelješca dobro su pokrivena električnom energijom. Općina Trpanj napaja se električnom energijom iz TS „Pijavičino“ zračnim kabelom 10 kV. Vod iz pravca naselja Oskorušno ide do trafostanice TS „Vručica Gornja“, odakle se račva prema Trpnju, odnosno Donjoj Vručici i Dubi. Za općinu Trpanj najznačajnije su trafostanice Vručica Donja, Duba Trpanjska, Trpanj 1, Trpanj 2, Faraon, Ville i Luka. Kako bi se poboljšala opskrba zone uvale Divna, planira se nova trafostanica kapaciteta 10(20)/0,4 kV. Elektroenergetsku mrežu na području općine Ston čine također elektroenergetski objekti napona 35/10/0,4 kV. Spojna točka je trafostanica 110/35 kV „Ston“, instalirane snage 40 MVA. Preko prostora općine Ston položene su sljedeće trase 110 kV dalekovoda: Neum- Ston, Komolac-Ston i Blato-Ston. Nadzemnu mrežu čine 10 kV dalekovidi na drvenim stupovima. Svi navedeni sustavi, uz sadašnju izgrađenost i opterećenje električne mreže, zadovoljavaju kako potrebe, tako i tehničke uvjete. Područje općine Orebić također je elektrificirano u cijelosti. Područjem općine prolaze dva dalekovoda – 110 kV ZDV, odnosno 35 kV ZDV, oba iz pravca Janjine. Za općinu su vitalne TS „Pijavičino“ i TS „Zamošće“. U domeni prijenosne mreže na području općine nema planova mijenjanja stanja ili izgradnje novih objekata elektroenergetskog sustava. Jedina promjena koja će doprinijeti boljem snabdijevanju strujom područja općine Orebić odnosi se na izgradnju TS 110/35 kV u susjednoj Korčuli. Time će se ovom području osigurati dobar dotok struje i sa zapada iz pravca Blata, a u slučaju otežanog dotoka električne energije iz pravca Stona preko nove TS 110/35 kV u Janjini. U samoj općini Orebić ne predviđaju se nove TS. Općina Janjina se napaja električnom energijom iz dva pravca: dalekovodima DV 35 kV i to iz 110/35 kV TS „Ston“, odnosno 110/35 kV TS „Blato“, preko TS „Korčula“ – 16 TS „Zamošće“ – TS „Pijavičino“ do novoizgrađene TS „Janjina“ 35/10(20) kV. Od TS „Janjina, konzum općine napaja se preko osam manjih trafostanica 10/04 kV. Samim tim, može se reći da je općina Janjina dobro elektrificirana te nema nikakvih problema u opskrbi strujom.

Trafostanice

Tablica br. 12 Popis trafostanica Naponski nivo Naziv trafostanice (kV) Građevinska izvedba Pogonski ured STON 110 110/35 zidana - klasična PU STON SLANO 35 35/10 zidana - klasična PU STON STON 35 35/10 zidana - klasična PU STON JANJINA 35 35/10 zidana - klasična PU PIJAVIČINO PIJAVIČINO 35 35/10 zidana - klasična PU PIJAVIČINO ZAMOŠĆE 35 35/10 zidana - klasična PU PIJAVIČINO BELLEVUE (OREBIĆ) 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO BILAN 10/0,4 montažna limena PU PIJAVIČINO BILI DVORI 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO BORJE 10/0,4 stupna - čelično rešet. stup PU PIJAVIČINO CENTAR (OREBIĆ) 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO CRKVICE 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO DINGAČ BORAK 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO DINGAČ POTOČINE 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO DIVNA 10/0,4 mini PU PIJAVIČINO DONJA BANDA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO DRAČE 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO DRAČE BRATKOVICA 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO DUBA PELJEŠKA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO HLADNJAČA LOVIŠTE 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO HOTEL KOMODOR 10/0,4 u zgradi - klasična PU PIJAVIČINO IGRALIŠTE (OREBIĆ) 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO JANJINA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO KRANJČEVIĆEVA 10/0,4 kabelska montažna KTS PU PIJAVIČINO KUĆIŠTE 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO KUĆIŠTE ZAPAD 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO KUNA PELJEŠKA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO LOVIŠTE 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO MIRCA 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO MOKALO 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO MONTUN 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO NAKOVANJ 10/0,4 stupna - čelično rešet. stup PU PIJAVIČINO OSKORUŠNO 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO OSOBJAVA 10/0,4 stupna - betonski stup PU PIJAVIČINO PALOG BORCA 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO PERNA 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO PIJAVIČINO 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO PLAMET 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO PODGORJE 10/0,4 stupna - betonski stup PU PIJAVIČINO PODOBUĆE 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO POPOVA LUKA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO POSTUP 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO

POTOMJE 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO PRIZDRINA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO PUT RUSKOVIĆA 10/0,4 kabelska montažna KTS PU PIJAVIČINO RATHANEUM 10/0,4 u zgradi - klasična PU PIJAVIČINO RAZVITAK 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO RIVIJERA 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO ROTA 1 10/0,4 u zgradi - klasična PU PIJAVIČINO ROTA 2 10/0,4 u zgradi - klasična PU PIJAVIČINO SRESER 1 KRAJ 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO SRESER 2 DOL 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO STANKOVIĆI 10/0,4 mini PU PIJAVIČINO STANKOVIĆI DUBRAVICA 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO TRPANJ FARAON 10/0,4 montažna limena PU PIJAVIČINO TRPANJ LUKA 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO TRPANJ SELO 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO TRPANJ VILE 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO TRPANJ ŽALO 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO TRSTENICA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO TRSTENIK 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO ULJENJE 10/0,4 u zgradi - mont. limena PU PIJAVIČINO VELIKA PRAPRATNA 10/0,4 zidana - klasična PU PIJAVIČINO VIGANJ 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO VIGANJ DOL 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO VODOVOD POTOČINE CS 10/0,4 u zgradi - mont. limena PU PIJAVIČINO VODOVOD SRESER CS 10/0,4 u zgradi - klasična PU PIJAVIČINO VRUĆICA DONJA 1 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO VRUĆICA DONJA 2 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO VRUĆICA GORNJA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO ZAGLAVAK TRSTENIK 10/0,4 stupna - čelično rešet. stup PU PIJAVIČINO ZAGUJINE 10/0,4 stupna - čelično rešet. stup PU PIJAVIČINO ŽULJANA 10/0,4 toranj PU PIJAVIČINO ŽULJANA 2 10/0,4 MBTS PU PIJAVIČINO BLAŽEVO 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON BRIJESTA 10/0,4 toranj PU STON BROCE 10/0,4 toranj PU STON ČESVINICA 10/0,4 toranj PU STON DANČANJE 10/0,4 toranj PU STON DUBA STONSKA 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON DUBRAVA 10/0,4 toranj PU STON HODILJE 10/0,4 toranj PU STON KANALIZACIJA PRAPRATNO 10/0,4 montažna limena PU STON KOBAŠ 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON LUKA (STON) 10/0,4 toranj PU STON LUNCIJATA 10/0,4 kabelska montažna KTS PU STON

METOHIJA 10/0,4 toranj PU STON PJEŠTAT 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON PLASTIKA 10/0,4 u zgradi - klasična PU STON PRAPRATNO 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON PUTNIKOVIĆI 10/0,4 toranj PU STON SMOKVINA 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON STON MALI 10/0,4 toranj PU STON STON VELIKI 10/0,4 toranj PU STON SUPAVO 10/0,4 toranj PU STON SUTVID LUKA 10/0,4 u zgradi - klasična PU STON TOMISLAVOVAC 10/0,4 toranj PU STON VELIKI STON 2 10/0,4 kabelska montažna KTS PU STON VINARIJA STON 10/0,4 mini PU STON VODOVOD STON 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON ZABRĐE 10/0,4 toranj PU STON ZAMASLINA 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON ZARADEŽE 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON ŽURONJA 10/0,4 stupna - betonski stup PU STON

Izrada prosjeka i korektivne sječe provodi jednom godišnje.

Niskonaponska električna mreža malim dijelom je podzemna, a velikim dijelom na drvenim, odnosno betonskim stupovima. Dotrajali drveni stupovi u pravilu zamjenjuju se betonskim stupovima. Manji broj drvenih stupova koji su sastavni dio prijenosne električne mreže je dotrajao. Raspadi elektroenergetske mreže nastaju tijekom vremenskih nepogoda pretežno u zimskim razdobljima, kada dolazi i do iskrenja između nadzemnih električnih vodova.

U trafo-postajama su ovisno o tipovima trafo-postaja, ugrađeni suhi ili uljni transformatori. U svrhu prihvaćanja eventualno razlivenog transformatorskog ulja, na prostorima ispod transformatora izvedena su sabirna mjesta prekrivena šljunkom. Vatrogasni pristupi svim trafo-postajama su osigurani sa najmanjim širinama od 3 m i dužinama ne većim od 30 m od javnih putova. U sigurnosnim pojasima okolo trafo postaja nema raslinja, ni drugih gorivih tvari. U tafo-postajama vatrogasni aparati su po vrstama i količinama postavljeni u skladu sa propisima. O održavanju elektroenergetske mreže skrbi HEP-ODS, d.o.o. Dubrovnik. Grafički prikaz elektroenergetske mreže dat je u prilogu broj 3. ove Procjene.

1.10. Pregled plinovoda

Na prostoru poluotoka Pelješac nema instaliranih plinovoda.

1.11. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari

Na prostoru Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston ne postoje građevine i/ili prostori u kojima su, odnosno na kojima su uskladištene ili se uskladištavaju veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari, temeljem kojih su te građevine i prostori razvrstani u I ili II kategoriju glede ugroženosti od požara. Za potrebe odvijanja tehnoloških procesa, odnosno opskrbe potrošača, u građevinama ili na prostorima određenih pravnih osoba na području Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston vrši se skladištenje, odnosno držanje opasnih tvari u skladu sa podacima koji su upisani u Tablici 15.

Većina korisnika opasnih tvari imaju pripadajuće im Sigurnosno- tehnički listove (STL) ovjerene od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping. STL su postavljeni na mjestima uporabe, a korisnici opasnih tvari ih moraju poznavati, te sa opasnim tvarima rukovati u skladu sa podacima i uputama iz STL.

Tablica 13. Pregled mjesta i načina skladištenja i držanja opasnih tvari

SKLADIŠTA I PRETAKALIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA OPĆINA OREBIĆ

PRAVNA OSOBA LOKACIJA VRSTA KOLIČINE

Eurosuper 95 2 000 l Eurosuper 98 Benzinska 2 000 l Potomje Dizel 2 000 l postaja Potomje Eurodizel 2 000 l Propan - butan 50 x 10 kg HP Orebić Orebić UNP 5 000 l

Eurosuper 95 5 000 l Eurosuper 98 5 000 l Dizel 5 000 l Ravlić d.o.o. Orebić Eurodizel 5 000 l Propan – butan 100 x 10 kg Spremnik plina propan - butan 2 000 kg Radić & Co Orebić Boje i lakovi 1 500 kg SKLADIŠTA I PRETAKALIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA OPĆINA TRPANJ Dizel gorivo 20 000 l Hotel Faraon Trpanj UNP 1 800 l OŠ Trpanj Trpanj Dizel gorivo 4 000 l SKLADIŠTA I PRETAKALIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA OPĆINA JANJINA Pelješki Vrhovi Drače, Janjina Propan - butan 100 x 10 kg Eurosuper 95 20 000 l Eurosuper 98 20 000 l Benzinska Janjina Dizel 9 000 l postaja Janjina Eurodizel 9 000 l Propan – butan 50 x 10 kg

SKLADIŠTA I PRETAKALIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA OPĆINA STON Eurosuper 95 50 000 l Benzinska Eurosuper 98 20 000 l postaja Zaton Zaton Dizel 20 000 l Doli Eurodizel 20 000 l Propan - butan 200 x 10 kg Dalmacijabilje – Brežine, Ston UNP 60 000 l plastika Ston Triton trade – Ston Propan – butan 200 x 12 kg Ston Poljoprivredna Gornje Selo Propan – butan 200 x 12 kg zadruga Metotija Poljoprivredna zadruga Putniković Propan – butan 200 x 12 kg Putniković

Tablica 14. Određene značajke opasnih tvari Vrsta opasne Plamište, Vrelište/ Sredstva Mjere zaštite od požara i tehnološke Osobna zaštitna oprema i tvari Tempera-tura Granice za eksplozije uređaji koje gasitelji moraju samoza- Eksplozi- gašenje koristiti u slučaju požara ili paljenja vnosti požara drugog akcidenta ( ˚ C ), specifična ( ˚ C , % ) težina

Eurodiesel 55-65, 180 – 380, CO2, prah, Provjetravanje, skladištenje u hladu na mjestu Kemijsko odijelo za potpunu motorno 250-460, 0,6 – 6,5 srednja ili gdje nama oksidansa i kiselina, uzemljenje, zaštitu od diesel goriva ili gorivo Pare teže od teška pjena s propisno pretakanje, zaštitna odjeća, čizme, zraka FP ili FFFP uklanjanje izvora paljenja i topline, mjere rukavice, naočale i pregača, pjenilom, zaštite od statičkog elektriciteta, dišni izolacijski aparati (DIA). vodena magla eksploziometrom mjeriti koncentraciju para (pare teže od zraka), rabiti uređaje koji su u odgovarajućoj protueksplozijskoj izvedbi.

Ulje za > 55, 160-390/ CO2, prah, Provjetravanje, skladištenje na hladnom Odijelo za potpunu zaštitu od loženje 250-460, 0,6-6,5 pjena, vodena mjestu, propisno pretakanje, uklanjanje izvora benzina ili zaštitna odjeća, pare teže od magla. Ne paljenja, rabiti instalacije i uređaje koji su u čizme, rukavice, naočale i zraka koristit i puni protueksplozijskoj izvedbi. Spriječiti kontakt pregača, DIA. mlaz vode. sa oksidansima.

UNP (propan- 31, -25/ CO2, prah, Provjetravanje, skladištenje na hladnom, Kemijsko odijelo za UNP ili butan) 470, teži od 1,9 – 9,5 voda uzemljenje, propisno pretakanje, zaštitna odjeća i obuća, DIA. zraka (za hlađenje uklanjanje izvora topline, uređaji u Ex spremnika) izvedbi.

Prirodni plin -, 595, lakši od -162/ 5-15 CO2, prah, Uklanjanje izvora paljenja, provjetravanje, u Odijelo za UNP ili zaštitna zraka zonama opasnosti uređaji u Ex izvedbi odjeća i obuća, DIA.

Trafo ulje 140, >195 -/ CO2, prah, Provjetravanje, skladištenje na hladnom, Kemijsko odijelo ili zaštitna N.a. pjena uzemljenje, propisno pretakanje, odjeća i obuća, DIA. uklanjanje izvora topline.

1.12.Pregled vatrogasnih postrojbi

1.12.1.Profesionalne vatrogasne postrojbe Na prostoru općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston nema profesionalnih vatrogasnih postrojba.

1.12.2.Dobrovoljne vatrogasne postrojbe

Na prostoru Pelješca djeluju sljedeća dobrovoljna vatrogasna društva: - DVD Viganj - DVD Janjina - DVD Orebić - DVD Žuljana - DVD Kuna - DVD Putniković - DVD Trpanj - DVD Ston

Navedena vatrogasna društva u slučaju potrebe vatrogasne intervencije na svom području dužni su u roku od 15 minuta započeti s intervencijom. Svi operativni dobrovoljni vatrogasci moraju biti osposobljeni za dobrovoljne vatrogasce, imati važeći liječnićki pregled te zaduženu osobnu zaštitnu opremu. Većina Dobrovoljna vatrogasna društva ne zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 043/1995 i 091/2002). Dobrovoljna vatrogasna društva Viganj, Janjina, Putniković i Žuljanja, nemaju izrađene vatrogasne garaže, ali sva društva imaju spremišta pogodna za čuvanje vatrogasne opreme. DVD Putniković i DVD Žuljana započeli su sa izgradnjom garaža, odnosno spremišta za vatrogasna vozila i opremu.

Tablica 15. Popis DVD-a na promatranom području OPĆINA OREBIĆ BROJ OPERATIVNIH Br. DVD LOKACIJA BROJ VOZILA VATROGASACA 1. OREBIĆ A.Šenoe 28, Orebić 35 6 2. KUNA Kuna 13 24 6 3. VIGANJ Viganj-Kučište (nema garaže) 20 2 OPĆINA TRPANJ BROJ OPERATIVNIH Br. DVD LOKACIJA BROJ VOZILA VATROGASACA 1. TRPANJ Put dubokog doca 3, Trpanj 20 4 OPĆINA JANJINA BROJ OPERATIVNIH Br. DVD LOKACIJA BROJ VOZILA VATROGASACA 1. JANJINA Janjina bb, (samo spremište) 23 3 OPĆINA STON BROJ OPERATIVNIH Br. DVD LOKACIJA BROJ VOZILA VATROGASACA 1. STON Put braće Mihanovića1, Ston 23 4 2. PUTNIKOVIĆ u izgradnji 20 5 3. ŽULJANA u izgradnji skladište i garaža 20 3

1.13. Pregled vodoopskrba i prirodnih izvorišta vode za gašenje požara

1.13.1. Izvori vode, vodeni tokovi i vodoopskrba

Iako su sva općinska središta i veća naselja Pelješca relativno dobro riješila problem vodoopskrbe, ipak valja naglasiti da vodoopskrbna situacija na Pelješcu još uvijek ne zadovoljava suvremene civilizacijske standarde, osobito kad je riječ o manjim, slabije napućenim naseljima. U općini Trpanj samo naselje Trpanj ima izgrađenu vodoopskrbnu mrežu. Iako je inicijalni vodovod izgrađen još 1950-tih godina kaptiranjem lokalnog izvora „Orah“, kvalitetna vodoopskrba ostvarena je tek izgradnjom regionalnog vodovoda NPKL i priključenjem na njega iz pravca općine Orebić. Ostala naselja općine (Gornja i Donja Vručica te Duba) još se uvijek snabdijevaju iz vlastitih gustirni i/ili bunara. Kako bi se poboljšalo postojeće stanje, planira se polaganje cjevovoda do Gornje i Donje Vručice te Dube, pri čemu bi se izgradila vodosprema s predpumpnom stanicom u zoni iznad uvale Divna i naselja Duba Pelješka. Opskrba općine Orebić pitkom vodom od naselja Trstenik do naselja Lovište obavlja se regionalnim vodoopskrbnim NPKL sustavom koji se napaja vodom iz izvorišta Prud u blizini Metkovića. Voda iz ovog sustava preuzima se u vodospremi Ruskovići te se dalje, preko mjesne mreže, distribuira prema krajnjim korisnicima. Kako je regionalni sustav tijekom ljetnih mjeseci maksimalno opterećen, prostornim se planom preporuča povećanje njegovog transportnog kapaciteta. Pitka voda za područje Kune župe preuzima se iz regionalnog vodovoda u vodospremu na području Dingač, odakle se pumpama opskrbljuju vodospreme Potomje, Kuna i Trpanj. Lokalna izvorišta, Ruskovići i Trstenica, slabog su kapaciteta i ne koriste se za javnu uporabu. Samim tim, ova izvorišta nisu, niti se planira da budu uključena u sustav vodoopskrbe općine Orebić u budućnosti. Opskrba vodom općine Janjina također je riješena preko NPKL vodoopskrbnog sustava s izvorišta Prud u blizini Metkovića. Naselja Janjina, Popova Luka i Drače snabdijevaju se iz vodospreme „Janjina“, dok se naselja Sreser snabdijeva vodom iz crpne stanice „Sreser“. Naselje Osobjava još uvijek nema suvremeni sustav opskrbe pitkom vodom. Oskudica vode svojstvena za veći dio Pelješca, karakterizira i općinu Ston. Iako sam Ston s bližim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka, Stonska Duba, Broce, Prapratno) ima riješenu vodoopskrbu s izvorišta „Studenac“ u Stonskom polju, problem opskrbe pitkom vodom jedan od glavnih problema većeg dijela općine Ston. Najveći problem sadašnjih sustava je nezadovoljavajući vodoopskrbni kapacitet u vrijeme sušnog razdoblja, odnosno potreba priključivanja novih potrošača (stambeni i vikend objekti) na postojeću mrežu. Postoji naznaka da bi nove količine vode iz izvorišta „Oko“ popravile današnju situaciju. S druge strane, zapadni dio općine Ston (naselja Žuljana, Putnikovići, Dančanje i Brijesta) prisiljen je potrebe za vodom rješavati vodom s neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda koji se temelji na zahvaćanju vode za izvorištu rijeke Norin u Prudu.

Katastar pravog stanja izvora, bunara i cisterna nema, te nema pouzdanih podataka o količinama vode koja bi se mogla koristiti za gašenje požara u mjestima gdje nema hidrantske mreže. Većina bunara i cisterna nije uređena za potrebe gašenja požara. Podataka o stanju bunara i cisternama nema. Na području uz obalni rub moguće je urediti više crpilišta morske vode koja se može koristit u svrhu gašenja požara. Na području naselja Kuna, uz vatrogasno spremište postoji spremišta tehnološke vode kapaciteta 10 000 m3 u Vinariji PZ Kuna koja se može koristiti za gašenje požara kao i izvor vode „Domin potok“ kapaciteta oko 2 000 m3 dnevno.

1.13.2. Hidrantska mreža Na području Općine Orebić hidrantska mreža postoji u većini naselja, izvedena je podzemno, te radni tlakovi nisu poznati.

Tablica 16. Podaci o broju hidranata u Općini Orebić LOKACIJA BROJ HIDRANATA Orebić 3 Perna – Kučište 2 Lovište 2 Mokalo 1 Postup 1 Podobuće 3 Kuna 2 Oskorušno 1 Pijavično 1 Viganj 1 Borje 1 Trstenik 1 Potomje 2

Na području općine Trpanj, hidrantska mreža nalazi se samo u naseljima Trpanj i Gornja Vrućica. Tablica 17. Podaci o broju hidranata u Općini Trpanj LOKACIJA BROJ HIDRANATA Trpanj 11 Gornja Vrućica 10

Na području Općine Janjina, hidrantska mreža nije instalirana jedino u naselju Osobjave. Broj hidranata i stanje hidrantske mreže nije predočeno.

Na području Općine Ston hidrantska mreža postoji u većini naselja, izvedena je podzemno, te radni tlakovi nisu poznati.

Tablica 18. Podaci o broju hidranata u Općini Ston LOKACIJA BROJ HIDRANATA Ston 5 Luka Hodilje 2 Bigride 1 Duba Stonska 3 Broce 1 Hodilje 1 Mali Ston 1 Žuljana 11

Hidranti nisu označeni u skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06) i normom HRN DIN 4066. Hidranti nisu ispitani sukladno odredbama Pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 044/2012) od strane ovlaštene pravne osobe, te slijedom te činjenice nije poznato koliki su tlak i protok vode u hidrantskoj mreži, ni kakvo je stanje hidranata i mreže gledano u cijelosti.

1.14. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba

Građevine na prostoru Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba su upisane u tablici 19 .

Tablica 19. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba u općini Orebić OPĆINA OREBIĆ REDNI NAJVEĆI BROJ NAZIV GRAĐEVINE ADRESA BROJ OSOBA 1 Osnovna škola Orebić Ulica Joza Šunje 4, Orebić 210** 2 Osnovna škola Viganj Viganj bb 50** 3 Osnovna škola Kuna Kuna bb 100** 4 Dječji vrtići Orebić Bana J. Jelačića 8, Orebić 90** 5 Disko klub “Bellevue” Šet. K.P.Krešimira IV 103, Orebić 100** 6 Disko klub “Trstenica” Trstenička bb, Orebić 100*** 7 Hrvatski dom Viganj Viganj 250*** 8 Dom kulture Kuna Kuna 150*** 9 Dom kulture Potomje Potomje 150*** 10 Samostan gospe Delorite Kuna 1 000*** 11 Zdravstvena stanica Kuna 100*** 12. Umjetnička galerija MCM Kuna 100***

Tablica 20. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba u općini Trpanj OPĆINA TRPANJ REDNI NAJVEĆI BROJ NAZIV GRAĐEVINE ADRESA BROJ OSOBA 1 Osnovna škola Trpanj Trpanj 150** 2 Dom kulture Trpanj 150*** 3 Dom kulture Gornja Vrućica 100*** 4 Hotel Faraon Trpanj 330*** 5 Autokamp Divna Trpanj 90*** 6 Autokamp Vrila Trpanj 100*** 7 Autokamp Luka Duba Pelješka 80***

Tablica 21. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba u općini Janjina OPĆINA JANJINA REDNI NAJVEĆI BROJ NAZIV GRAĐEVINE ADRESA BROJ OSOBA 1. Osnovna škola „Janjina“ Janjina 100** 2. Crkve na području općine Općina Janjina 100*** 3. Dječji vrtić Janjina 50** 4. Dom kulture s dvoranom Janjina 300*** 5. Biblioteka Janjina 50***

Tablica 22. Pregled građevina u kojima trajno ili povremeno boravi veći broj osoba u općini Ston OPĆINA STON REDN NAJVEĆI NAZIV GRAĐEVINE ADRESA BROJ BROJ OSOBA 1. Osnovna škola „Ston“ Braće Mihanovića, Ston 120** 2. Crkve na području općine Općina Ston 200*** 3. Dječji vrtić Ston Ston 60** 4. Autokamp Prapratno Ston 800*** 5. Autokamp Dubrava Puzniković 600***

**povremeno boravi veći broj osoba ***povremeno boravi veći broj osoba i značajna oscilacija broja osoba

1.15. Pregled prostora i građevina u kojima se obavlja utovar i istovar opasnih tvari

Građevine i prostori u kojima se obavlja utovar i istovar opasnih tvari (zapaljivih tekućina i plinova) su upisane u Poglavlju 1.11., tablica 13. ove Procjene

Utovar i istovar zapaljivih tekućina i plinova vrši se pretakanjem zapaljivih tekućina i plinova iz auto-cisterni u spremnike koji su nalaze u naprijed navedenim građevinama i prostorima, odnosno pretakanjem iz posuda u kućišta transformatora i ručnim istovarom pojedinačnih posuda sa propan-butanom, uljem za loženje i diesel gorivom, pri čemu se provede mjere zaštite od požara koje su propisane Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010), Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/ 99) i Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07). Na mjestima utovara i istovara zapaljivih tekućina i/ili plinova postavljene su propisane upute za sprječavanje nastanka požara i tehnoloških eksplozija, te upute za gašenje i sprječavanje širenja požara, te propisne vrste i količine vatrogasnih aparata. U skupinu preventivnih mjera zaštite od požara koje se provode u tijeku pretakanja spadaju: - pretakanje se ne vrši u razdobljima vremenskih nepogoda (grmljavina), - ispred ulaza na prostor pretakališta ili mjesta za pretakanje se postavljaju standardni, propisani znakovi obavještavanja, opasnosti i zabrane, - prije početka pretakanja se isključuje motor auto-cisterne iz koje se pretače, - prije početka pretakanja sustav za pretakanje se propisno uzemljuje, - brzina protoka zapaljivih tekućina kroz cjevovode ne prelazi dopuštenu (1m/sec), - u zone opasnosti od eksplozije i požarom ugrožene prostore ne ulaze nezaposlene osobe, provode se mjere zabrane pušenja, zabrane uporabe otvorenog plamena, zabrane uporabe uređaja i/ili alata koji u radu može proizvesti iskru, zabrane unošenja samozapaljivih tvari,oksidansa i reaktivnih tvari.

U kućanstvima se koristi UNP (propan-butan) i to iz jediničnih boca sadržaja po 10 kg plina, koje se nabavljaju uglavno na benzinskim postajama.

1.16. Pregled poljoprivrednih površina, te šumskih površina po vrstama, starosti, i zapaljivosti šuma i izgrađenosti protupožarnih prosjeka i putova u šumama

1.16.1.Poljoprivredne površine

U Općini Orebić poljodjelske površine pretežno su zastupljene na dolomitnoj podlozi. Ratarsko-stočarsko iskorištavanje prostora utjecalo je na devastaci ju biljnog pokrova u kojem su ostali često goli vapnenački kamenjari ili prostrane površine gariga. Najznačajniji poljoprivredni dio nalazi se u području Župe na kojima se nalazi voćarske i vinogradarske površine, a manjim dijelom poljoprivredne površine smještene su i na drugim dijelovima Općine i to kao vinogradi i zapušteni maslinici te povrtlarske kulture. Izrazito vinogradarske površine sa sortama loze Dingača i Postupa smještene su na strmim južnim padinama neposredno iznad mora na istoimenim lokalitetima.

Tablica br. 23. Vrste zemljišta VRSTA POVRŠINA (ha) ZEMLJIŠTA Oranice i vrtovi 351,88 Voćnjaci 283,26 Vinogradi 599,26 Pašnjaci 3661,03 Ukupno 4895,73 poljoprivredno

U Općini Trpanj najveći dio poljoprivrednih površina nalazi se u obalnom dijelu, na prostoru između Trpnja i uvale Divna. Unutrašnjost Općine je gotovo u potpunosti prekrivena šumama. Poljodjelske površine pretežno su na dolomitnoj podlozi. Najzastupljenije poljoprivredne površine su: vinogradarsko - voćarske, maslinarske, ratarske i povrtlarske. Ratarsko-stočarsko iskorištavanje prostora utjecalo je na devastaciju biljnog pokrova u kojem su ostali često goli vapnenački kamenjari ili prostrane površine gariga. Sve poljoprivredne površine su u privatnom vlasništvu.

Tablica br. 24. Vrste zemljišta VRSTA POVRŠINA (ha) ZEMLJIŠTA Oranice i vrtovi 351,88 Voćnjaci 283,26 Vinogradi 599,26 Pašnjaci 3661,03 Ukupno 4895,73 poljoprivredno

U Općini Janjina poljodjelske površine, pretežito se nalaze u središnjem povišenom području Općine, koji je najznačajniji poljodjelski dio ne samo Općine već i šire. To su poznata polja u okviru Janjine i Popove Luke te Sresera. Uz ove kompaktne poljoprivredne površine dubokih tala dobrih kemijskih i fizikalnih osobina, u prostoru Općine od njenog zapadnog pa do istočnog dijela, nalaze se manje i veće izdvojene i izolirane poljodjelske površine također zauzete pretežito vinovom lozom.

Tablica br. 25. Vrste zemljišta VRSTA POVRŠINA (ha) ZEMLJIŠTA Oranice i vrtovi 250 Voćnjaci 241 Vinogradi 243 Pašnjaci i livade 414 Ukupno 1148 poljoprivredno

Ograničene površine plodnog zemljišta i bezvodica u Općini Ston otežavali su razvitak poljodjelstva (više se razvijalo vinogradarstvo, maslinarstvo, te nešto voćarstvo, povrtlarstvo i ratarstvo, kao i proizvodnja duhana). Dopunsko i sezonsko zanimanje je bilo sakupljanje ljekovitog i aromatskog bilja. Prostrane pašnjačke površine bile su, više ranije nego danas, korištene za razvitak stočarstvo (koza, ovca). Posebno vrijedno plodno poljodjelsko zemljište su Brijesta polje i Stonsko polje, udoline Žuljane, pelješke Crne Gore i Ponikve, ali i neke manje plodne površine (polja, poljica, uvale, udoline) u blizini pojedinih naselja.

Tablica br. 26. Vrste zemljišta VRSTA POVRŠINA (ha) ZEMLJIŠTA Oranice i vrtovi 271 Voćnjaci 398 Vinogradi 187 Pašnjaci i livade 1963 Ukupno 2819 poljoprivredno

Biljni pokrov Pelješca je mediteranski, bogat i raznolik. Na njemu je zabilježeno više od 1100 biljnih vrsta i podvrsta. Iznimno raznolika vegetacija objašnjavamo se relativno velikom površinom (355 km2) i razlikom u nadmorskoj visini (1 do 961 m). Pelješac je jedno od 94 važna područja u Republici Hrvatskoj. Sveprisutna su crnogorična stabla alepskog bora (Pinus halepensis), pinije (pinus pinea), dalmatinskog crnog bora (pinus nigra Dalmatica), čempresa (cypressus) i dr. Makija koja prekriva dio Pelješca uglavnom sadrži sljedeće biljke: planika, vrijes, smrčika, grahorac, i ostale. Postoje i šume česvine crnike (querxus ilex), raste rogač, lovorika. Krška polja i obronci mnogih brda su obrađeni i prekrivaju ih maslinici i vinogradi a ponegdje i južno voće: šipak, mandarina, smokve, badem, naranača,... Ponad Orebića raste šuma čempresa, najveća te vrste u Hrvatskoj. Klima i položaj uzrokovali su da na Pelješcu raste dosta ljekovitog i aromatičnog bilja: metvica, ružmarin, kadulja, lavanda, mažuran.

1.16.2. Šumske površine

Imajući u vidu značaj šuma i šumskih zemljišta, kao i dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, te da šume uživaju posebnu zaštitu zbog izraženih općekorisnih funkcija koje se osobito očituju kroz: zaštitu zemljišta, prometa i objekata od erozija, bujica i poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav, utjecaju na klimu, zaštitu i unapređenje čovjekove okoline, u stvaranju kisika i pročišćivanju atmosfere, u utjecaju na ljepotu krajolika te stvaranje uvjeta za razvitak turizma i lovstva iznimno je važno sačuvati šume od raznih nepogoda, naročito požara. Hrvatske šume donose godišnje Planove zaštite šuma od požara kojima se planira redovite i izvanredne mjere zaštite šuma i šumskih zemljišta. Pored najnužnijih mjera Plan zaštite od požara sadrži i opče podatke o dijelu područja za koje se odnosi, te potrebna sredstva za izvođenje planiranih radova i mjera. Kod izrade i donošenja Planova zaštite šuma i šumskog zemljišta od požara, pošlo se predpostavkom da osnovni uvjeti za uspješnu borbu protiv šumskih požara predstavlja sustav dobro provedenih i planiranih mjera nadzora, dojave požara i interveniranja.

Sve površine šuma i šumskog zemljišta temeljem Mjerila za procjenu opasnosti od šumskog požara razvrstane su u stupnjeve opasnosti na nivou odsjeka po gospodarskim jedinicama. Na području poluotoka Pelješca, šumama gospodari Šumarija Korčula i Šumarija Dubrovnik. Područje Šumarije Korčula pokriva područje od naselja Orebić do krajne zapadne točke poluotoka, dok ostatak poluotoka pripada Šumariji Dubrovnik.

U tablici je prikazan pregled stanja površina po Gospodarskim jedinicama koje spadaju u prostor koji se obrađuje u ovoj Procjeni:

Tablica br. 27 Pregled šumskih površina po stupnjevima ugroženosti ŠUMARIJA KORČULA Ukupna PROCJENA OPASNOSTI PO STUPNJEVIMA UGROŽENOSTI Gospodarska površina Procjenjena I. stupanj II. stupanj IV. stupanj jedinica III. stupanj G.J. (ha) površina (ha) (ha) (ha) (ha) Nakovanj 2 933,96 2 933,96 0 2 484,27 44,04 396,92

Tablica br. 28 Pregled šumskih površina po stupnjevima ugroženosti ŠUMARIJA DUBROVNIK Ukupna PROCJENA OPASNOSTI PO STUPNJEVIMA UGROŽENOSTI Gospodarska površina Procjenjena I. stupanj II. stupanj IV. stupanj jedinica III. stupanj G.J. (ha) površina (ha) (ha) (ha) (ha) Kuna 3 431,77 3 347,22 1 013,78 2 185,03 148,41 0 Zagorje 4 423,09 4 349,74 1 991,62 2 247,55 110,57 0 Česvinica 3 303,19 3 219,01 1 264,40 1 794,96 159,65 0 Štedrica 4 183,38 4 121,73 0 3 427,85 693,88 0 Topolo 4 428,34 4 416,16 94,40 1 384,80 2 936,96 0

Na području Općine Orebić nalaze se slijedeće šumske zajednice: šume i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis), šume i makija crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis), šume crnike i duba (Quercetum ilicis - virgilanae), šume i makija crnike i crnog graba (Ostryo - Auercetum ilicis), šume dalmatinskog crnog bora s resikom (Erico manipuliflorae - Pinetum dalmaticae), zajednica kretskog bušina i risja (Erico – cistetum cretici), kamenjara kadulje i kovilja (Stipo - Salvietum officinalis), dalmatinski crni bor (Pinus nigra subsp. dalmatica), primorski bor (Pinus pinaster) i alepski bor (Pinus halepensis). Šumske površine i makija većinom su u degradiranom stadiju (panjače), a manjim dijelom nalazimo površine pod alepskim borom (sjemenjače). Postepenim izumiranjem stočarstva nestali su kamenjarski pašnjaci. Prosječna starost šumskih zajednica starijeg dobnog razreda iznosi 40-60 godina, a mlađeg 10-15 godina. Osim navedenih području, potrebno je spomenuti parkovne arhitekture : - Perivoj uz Crkvu i samostan gopse Delorite u Kuni, zasađen 1904. godine, - Drvored oko Crkve Marijina uznesenja procijenjene starosti oko 600 godina, - Drvored i park „šimatorija“ Kuna, jedinstvene vrste čempresa starog više od 100 godina, - Perivoj Mata Celestina Medovića, starost hrasta lužnjaka procijenjena više od 300 godina

Uz posebne rezervate šumske vegetacije od šumskih površina pod posebnom zaštitom treba izdvojiti spomenike parkovne arhitekture kao što su drvored čempresa uz prilazni put do crkve V.Gospe i skupina čempresa u prostoru crkve od Karmena te zaštićena područja prirode kao što su šuma iznad Trstenika i područje Postup – Dingač.

Na području Općine Trpanj šumske površine su najvećim dijelom pod borovom šumom i makijom. Šumske površine i makija većinom su u degradiranom stadiju (panjače), a manjim dijelom nalazimo površine pod alepskim borom (sjemenjače). Postepenim izumiranjem stočarstva nestali su kamenjarski pašnjaci. Prosječna starost šumskih zajednica starijeg dobnog razreda iznosi 40-60 godina, a mlaneg 10-15 godina. Zastupljene su šumske zajednice: šume i makija crnike s mirtom (Myrto- Quercetum ilicis), šume i makija crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis), šume crnike i duba (Quercetum ilicis - virgilanae), šume i makija crnike i crnog graba (Ostryo - Auercetum ilicis), šume dalmatinskog crnog bora s resikom (Erico manipuliflorae - Pinetum dalmaticae), zajednica kretskog bušina i risja (Erico - cistetum cretici), kamenjara kadulje i kovilja (Stipo - Salvietum officinalis), dalmatinski crni bor (Pinus nigra subsp. dalmatica), primorski bor (Pinus pinaster) i alepski bor (Pinus halepensis). Šumske površine su većim dijelom u državnom vlasništvu i njima gospodare Šumarija Dubrovnik i to u sklopu gospodarske jedinice Kuna, a manjim područjem (Uvala Divna i naselje Duba Pelješka) upravlja Šumarija Korčula u sklopu gospodarske jedinice Nakovanj.

Prostor Općine Janjina pokrivaju najvećim dijelom šumske površine (63,95%). Većinom su u privatnom vlasništvu. One koje su u državnom vlasništvu spadaju pod gospodarsku jedinicu Kuna i gospodarsku jedinicu Zagorje te su pod upravom šuma u Dubrovniku. Od visokog raslinja prvenstveno se nalazi alepski i primorski bor. Ostale šumske površine pokrivaju makija i garizi. Šumske površine su najvećim dijelom pod borovom šumom i makijom. Šumske površine i makija većinom su u degradiranom stadiju (panjače), a manjim dijelom nalazimo površine pod alepskim borom (sjemenjače). Postepenim izumiranjem stočarstva nestali su kamenjarski pašnjaci. prosječna starost šumskih zajednica starijeg dobnog razreda iznosi 40-60 godina, a mlađega 10-15 godina. Na području se nalaze šumske zajednice: šume i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis), šume i makija crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis), šume crnike i duba (Quercetum ilicis-virilanae), šume i makija crnike i crnog graba (Ostryo-Aurecetum ilicis), šume dalmatinskog crnog bora s resikom (Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae), zajednica kretskog bušina i risja (Erico – cistetum cretci), kamenjara kadulje i kovilja (Stipo – Salvietum officinalis), dalmatinski crni bor (Pinus nigra subsp. dalmatica), primorski bor (Pinus pinaster) i alepski bor.

Šumske površine Općine Ston najevećim dijelom su pod makijom, borovom šumom i čempresom. Šumske površine i makija većinom su u degradiranom stadiju (panjače), a manjim dijelom nalazimo površine pod alepskim borom (sjemenjače). Postepenim izumiranjem stočarstva nestali su kamenjarski pašnjaci. Prosječna starost šumskih zajednica starijeg dobnog razreda iznosi 40-60 godina, a mlađen od 10-15 godina. Na području se nalaze šumske zajednice: šume i makija crnike s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis), šume i makija crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis), šume crnike i duba (Quercetum ilicis-virilanae), šume i makija crnike i crnog graba (Ostryo-Aurecetum ilicis), šume dalmatinskog crnog bora s resikom (Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae), zajednica kretskog bušina i risja (Erico – cistetum cretci), kamenjara kadulje i kovilja (Stipo – Salvietum officinalis), dalmatinski crni bor (Pinus nigra subsp. dalmatica), primorski bor (Pinus pinaster) i alepski bor. Šumske površine su večim djelom u državnom vlasništvu. Sa šumama u državnom vlasništvu gospodare Hrvatske šume – Šumarija Dubrovnik i to u sklopu gospodarskih jedinica Česvinica, Zagorje, Štedrica. Na području Općine Ston posebno je ugrožen šumski kompleks Čerjan-Vučine koji je i I kategoriji ugroženosti od požara (vrlo visoka požarna ugroženost) i ostale šumske površine I stupnja ugroženosti. Navedeni šumski kompleks obrastao je gustom borovom šumom i makijom staromdo 90 godina. Veliki dio Općine Ston kategoriziran je u II skupinu ugroženosti od požara, pri čemu treba posebno spomenuti Šume na području Dube Stonske, Ponta-Stanjevica i Stona (šuma Međugora).

Na promatranom prostoru prevladava šikara, makija, primorski i alepski bor koji pogoduju nastanku i širenju požara. Šumsko požari na poluotoku Pelješcu nisu rjetkost, te kao takvi predstavljaju značajnu opasnost pod život ljudi, stvaranje znatnih materijalnih šteta. U prošlosti zabilježeni su požari s katastrofalnim posljedicama, ljudskim žrtvama, vrlo velikom materijalnom štetom i vrlo velikim opožarenim površinama. Posebno treba navesti šumski požar 1998 godine na području Viganj-Kučine u kojem su smrtno stradale dvije osobe, izgorilo je 43 objekta te 1 200 ha šume.

1.17. Klimatske značajke

Pelješac pripada jadranskom tipu mediteranske klime koju karakteriziraju duga, suha i topla ljeta s vedrim i mirnim danima. Zima je blaga i vlažna. Temperature zraka su relativno visoke tijekom cijele godine, a samo tijekom siječnja i veljače su prosječne temperature ispod 10°C. Prosjek sunčanih sati na Pelješcu iznosi preko 2.500 na pojedinim mjestima, što govori o velikom broju sunčanih dana.

5.1 Temperatura

Klima na prostoru poluotoka Pelješca je sredozemna, jadranskog tipa, te ju obilježavaju blage, vlažne i kišovite zime i vruća i suha ljeta. Jesen je značajno toplija od proljeća. Prema rezulatima višegodišnjih mjerenja na metorološkoj postaji na Pelješcu,srednja godišnja temperatura zraka iznosi 16 °C. Najtopliji mjesec je srpanj u kojemu prosječna temperatura zraka iznosi 24,4 °C, a najhladniji siječanj ispod 10 °C. Najveća izmjerena temperatura zraka je preko 35 °C. Česti su nastanci toplinskih valova kada je temperatura zraka više dana uzastopno veća od 32 °C.

Pelješac sa prosječno 2 500 sati insolacije godišnje i prosječno 7,3 sati dnevno na razini godine, te prosječno 12 sati dnevno u mjesecu srpnju, spada u najsunčanije prostore u Hrvatskoj.

Poluotok Pelješac često je izložena dugotrajnim ljetnim sušama koje karakteriziraju ovaj tip klime. Suha i topla ljeta uzrok su duge ljetnje turističke sezone, koja ponekad traje od polovice svibnja do kraja listopada. Relativno mala visina reljefa i izloženost moru uvjetuju da prostor poluotoka prima male količine padalina (681,6 mm/m2/god.), od čega 70% padne tijekom hladnijeg dijela godine. Prosječan broj oblačnih dana godišnje iznosi 77, te je relativno mali. Nedostatak kiše je naglašen u toplijoj polovici godine (proljeće 149 mm; ljeto 50 mm).

Tuča rijetko pada. Snijeg pada vrlo rijetko, a i kada padne, gotovo u pravilu kratko se zadrži na tlu. Poledice su rijetke.

Na prostoru poluotoka od vjetrova pušu jugo ili široko (SE), maestral (NW), bura (NE), tramuntana (N), oštro (oloujno jugo), levant (E), lebić (SW) i noćnik. Najučestaliji su vjetrovi iz smjera WNW sa 17,8%, SE sa 13,5%. Najjači vjetar puše iz smjera SE, a nakon njega iz smjera NE. Prosječno godišnje 147 dana puše vjetar brzine 39 km/sat i više, a broj dana sa olujnim vjetrom brzine 62 km/sat i više iznosi 22 prosječno tijekom godine. Tišine (razdoblja bez vjetra) su zastupljene sa 1,1%.

Munja nastala atmosferskim pražnjenjem je jedini prirodni uzročnik nastanka požara. Iz Karte godišnjeg broja grmljavinskih dana ili grmljenja u Hrvatskoj za razdoblje od 1971. do 2000. godine, izrađene od strane nadležne državne institucije, zaključuje se da je srednji godišnji broja dana s grmljavinom na promatranom prostoru 27 do 40 dana. Najizraženije područje od 40 grmljavinskih dana je na potezu od Janjine do Trpnja što ga svrstava u sami vrh područja s najviše grmljavinskih dana u Hrvatskoj.

1.18.Seizmičke značajke

U znanosti se raznim teorijama nastojalo objasniti uzroke nastanka potresa. Trenutno je najpoznatija i široko prihvacena teorija tektonskih ploca. Prema toj teoriji Zemljina kora i gornji dio plašta nisu cjeloviti vec razlomljeni i sastoje se od 15 ploča debljine 50-150 km, koje se medusobno pomicu kao kruta tijela. Pomaci mogu biti u obliku razmicanja, tlacenja - sudaranja, kliženja, navlačenja i podvlacenja. Zbog pomaka, na granicama ploča i u njihovoj blizini nastaju velike sile i naprezanja, a u trenutku kad se iscrpi nosivost materijala dolazi do naglih pomaka koji su uzrok potresima. Karta epicentara potresa u velikoj mjeri se poklapa s granicama tektonskih ploča. Unutar tektonskih ploča nalaze se pukotine i rasjedi, te su one razlomljene na manje dijelove između kojih nastaju unutarnja naprezanja i potresi. Potresi na prostoru Hrvatske nastaju u područjima manjih strukturnih jedinica. Prostor Pelješca nalazi se u području pojačane seizmičke aktivnosti, koja se više ili nešto manje izraženo proteže uzduž cijelog priobalnog dijela Jadrana, a posebno izraženo na prostoru južnog dijela Dalmacije. Uzrokom pojačane seizmičke aktivnosti drži se podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Potresi jakosti iznad 6° MSK-64, na temelju propisa koji važe u Hrvatskoj spadaju u elementarne nepogode. Prema seizmološkoj karti na prostoru poluotoka Pelješca za povratno razdoblje od 500 i 1000 godina, najjači potresi su imali magnitudu od 8° MSK-64. Na prostoru Pelješca zabilježena su dva potresa jačine između 7 i 8 MSK, na području Stona 1996 godine koji su načinili veliku materijalnu štetu.

Tablica 29. MCS ljestvica određivanja jačine potresa Stupanj UČINCI I EFEKTI POTRESA NA intenziteta potresa GRAĐEVINE MAT. DOBRA OKOLIŠ LJUDE A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od Zvone velika zvona. neobrađenog kamena, seoskim građevinama, Na površini vode i građevinama od nepečene opeke nabijene stvaraju se valovi. gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) voda se zamuti od - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje izdizanja mulja. dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), Razina vode u oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) - zdencima se otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, mijenja, kao i razaranje veza među pojedinim dijelovima izdašnost izvora. U pojedinim građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova Ljudi se prestraše i slučajevima ispune. bježe u panici na stvaraju se novi, ili B./ Na mnogim građevinama (20-50%) od otvoreno. Mnogi se VII. Moguće je nestaju postojeći pečene opeke, građevinama od krupnih teško održavaju na Oštećenja pomicanje teškog izvori vode. Pojedini blokova i montažnim građevinama, te one nogama. Trešnju građevina namještaja slučajevi klizišta na izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one osjete osobe koje pješčanim ili sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. se voze u šljunčanim obalama stupnja (umjerena oštećenja) - manje automobilu rijeka. U pojedinim pukotine u zidovima, otpadanje većih komada slučajevima žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. odroni na cestama na C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, strmim kosinama. krupnopanelnim dobro građenim drvenim Mjestimično građevinama i građevinama, oštećenja 1. pukotine u cestama stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u i kamenim žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. zidovima. A./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4.stupnja (razorna oštećenja) - otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na Ponegdje se lome pojedinim građevinama (10%), grane stabala. Dolazi do odrona u oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) - udubljenjima i na potpuno rušenje građevina. Teži namještaj nasipima cesta sa B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od strmim nagibom. pečene opeke, ponekad se Pukotine u tlu građevinama od krupnih blokova te one pomiče. dosežu i nekoliko izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one Neke viseće centimetara. sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2. svjetiljke su Voda u jezerima se stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke muti. Stvaraju se Opći strah i panika. pukotine u oštećene. VIII. novi bazeni Trešnja se osjeća Kipovi i Razorna zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim vode. jako i u građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja spomenici oštećenja automobilima u (razorna oštećenja) - otvori u zidovima, Ponekad se se pomiču. pokretu. građevina rušenje dijelova građevine, razaranje veza presušeni zdenci među pojedinim dijelovima građevine, rušenje Nadgrobni pune vodom ili unutrašnjih zidova i zidova ispune. kameni se Postojeći C.l Na mnogim građevinama (20-50%) s prevrću. presušuju. armiranobetonskih i čeličnim skeletom, Ruše se kamene U mnogim krupnopanelnim građevinama i ograde i zidovi Slučajevima dobro građenim drvenim građevinama, mijenja se oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) - izdašnost izvora i manje pukotine u zidovima, otpadanje većih razina vode u komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, zdencima. pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka.

1.19. Odlagališta otpada

Zbrinjavanje krutog otpada predstavlja jedan neadekvatno riješen infrastrukturni problema poluotoka Pelješca bez obzira o kojoj je jedinici lokalne samouprave riječ. Naime, iako se većina komunalnog otpada generiranog na području sve četiri jedinice lokalne samouprave poluotoka danas „izvozi“ u Neum, to ne može biti dugoročno prihvatljivo rješenje. Istodobno, prema podacima sadržanim u PPU općine Trpanj komunalni otpad koji se prikuplja na njenom području donedavno se deponirao na neuređenom deponiju u zoni Luka. Kako to nije bilo adekvatno i dugoročno održivo rješenje, u prostornom se planu navodi kako trajno rješenje valja pronaći u suradnji s DNŽ. PPU općine Orebić također indicira da zbrinjavanje krutog otpada predstavlja problem za ovu općinu. Naime, donedavno je općina Orebić odlagala kruti otpad u neuređenom i nekontroliranom odlagalištu kod naselja Podvlaštica. Taj je deponij napušten, nakon čega je odabran još jedan neuređeni i nekontrolirani deponij na lokaciji Osičine. Kako se u općini Orebić tijekom ljetnih mjeseci skupi 40m3 otpada, prostornim se planom specificira da je nužno naći povoljniju poziciju za njegovo funkcionalno i ekološki prihvatljivo deponiranje. Odgovor na pitanje prikladne lokacije uređenog deponija za odlaganje krutog otpada općine Orebić trebao bi se, kao i u slučaju općine Trpanj, postići u dogovoru s nositeljima javne vlasti DNŽ. Na području općine Ston nema nelegalnih lokacija odlaganja otpada, iako i ovdje zbrinjavanje krutog otpada predstavlja velik problem. Prikladno rješavanje problema valja također dogovoriti s nositeljima javne vlasti DNŽ, pri čemu se kao potenicijalno dobre lokacije za smještaj uređenog deponija spominju lokacije Sutvara kod naselja Kuna Pelješka, odnosno lokacija Ponikve. Ni na području općine Janjina nije adekvatno riješen sustav odlaganja krutog otpada. Naime, on se donedavno deponirao na neuređenom deponiju „Vardište“. U tom smislu, a neovisno o postojećem „rješenju“ (Neum), odgovor na pitanje prikladne lokacije za smještaj uređenog deponija za odlaganje krutog otpada i na općinu Janjina također će se trebati tražiti u suradnji s nositeljima javne vlasti na razini županije. Na prostoru Općine Orebić, Općine Trpanj, Općine Janjina i Općine Ston postoji više divljih, malih odlagališta otpada (smetlišta).

1.20. Pregled naselja, ulica i građevina kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi Uvidom u kartu prometnica te neposrednim uvidom, ocjenjeno je da povezanost prometnica i dostupnost prometnica do naselja na poluotoku Pelješcu zadovoljava propisane uvjete. Analizirajući prometnice unutar naselja i gradskih predjela vidljivo je da u pojedinim naseljima pristup vatrogasnim vozilima nije moguć, zbog male širine prometnica ( manje od 3 m ) kao i zbog velikog broja parkiranih vozila u ljetnim mjesecima. Nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila 30% prometnica se ne može koristiti za vatrogasne prilaze i pristupe .

Na području općine Orebić ističe se nemogućnost prilaza starom dijelu Orebića, zbog razmjerno velike gustoće izgrađenosti i uske komunikacije.

Pristup vatrogasnim vozilima potpuno je ili dijelom onemogućen u naselju Trpanj: uske ulice u starom dijelu naselja i ulici Put od vila (za vrijeme turističke sezone zbog velikog broja parkiranih vozila). Prila objektima na brdu Miloševica i ostalim okolnim uzvisinama pristup je moguć isključivo manjim vatrogasnim vozilima (terencima). Teško prohodan, brdovit reljef s vrlo strmim pristancima, škarpama, jamama čini otvorene površine Općine, osim onih uz glavne prometnice i šumske prosjeke nepristupačnim ili teško pristupačnim.

Na području Općine Janjina ne postoje naselja, ulice i građevine na kojima nisu osigurani propisni vatrogasni pristupi.

Područje Malog Stona (Ulica Pod Korunom i Gornja ulica), nepristupačno je za vatrogasna vozila zbog stare izgradnje naselja (uske ulice i stepenice). Brdoviti, vrlo strmi dijelovi, čiji su vrhovi iznad 400 mnv, teško su prohodni za vatrogasna vozila.

Zbog nepropisnog parkiranja automobila (izrazito u ljetnim mjesecima) vatrogasni prilazi i prolazi u naseljima na prostoru poluotoka Pelješca su praktički neupotrebljivi i neprovozni za vatrogasna vozila, što povećava opasnost od širenja požara, znatne materijalne štete te stradavanja osoba.

1.21. Nedostatak uređaja, opreme, sredstava i vozila za gašenje požara Na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston osnovano je i djeluje osam dobrovoljnih vatrogasnih društava: - DVD Viganj - DVD Janjina - DVD Orebić - DVD Žuljana - DVD Kuna - DVD Putniković - DVD Trpanj - DVD Ston

Navedena Dobrovoljna vatrogasna društva imaju definirana područja odgovornosti, te u slučaju požara moraju intervenirati u roku od 15 minuta. (vrijeme od dojave do početka gašenja požara). S obzirom na značajke promatranog prostora s gledišta zaštite od požara postoji mogućnost kašnjenja u uočavanja nastanka požara na području poluotoka Pelješca zbog relativno male naseljenosti i konfiguracije terena te sukladno tome i kašnjenje s početkom gašenja požara kao i kašnjenje u dolasku vatrogasnih vozila u ljetnim mjesecima kada je cestovni promet pojačan. Na promatranom prostoru hidrantska mreža nije ugrađena prema Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 008/2006). Postojeća hidrantska mreža nije ispitana od strane ovlaštene pravne osobe.

1.22. Pregled sustava telefonskih i radijskih veza uporabljivih u gašenju požara

1.22.1. Telefonske veze 1.22.1.1. Fiksna telefonska mreža Navedeni prostor je u cijelosti pokriven sustavom fiksne telefonske mreže. Korisnički telefonski vodovi su položeni gotovo do svake građevine, te je stupanj priključaka na fiksnu telefonsku mrežu na relativno visokoj razini. Kablovi za prijenos signala fiksne telefonske mreže uglavnom su podzemni, međutim postoje i nadzemni, na drvenim stupovima koja nije pouzdana u razdobljima vremenskih nepogoda.

1.22.1.2. Mobilne telefonske mreže Cijeli nastanjeni promatrani prostor pokriven je sa četiri mobilne telefonske mreže: - analognom NMT komercijalnog naziva Mobitel, - digitalnom GSM mrežom komercijalnog naziva VIP-net, - digitalnom GSM mrežom komercijalnog naziva Cronet - digitalnom GSM/DCS mrežom komercijalnog naziva Tele-2.

Signal u mobilnim telefonskim mrežama u naseljenim područjima poluotoka Pelješca zadovoljava na većini vitalnih dijelova prostora a na određenim nenaseljenim prostorima signal ne postoji ili je slabije kvalitete što predstavlja nepovoljni utjecaj na stanje zaštite od požara. Signal mobilnih uređaja nezadovoljava na dionici državne ceste D415 od područja Prosik do skretanja za Oskorušno, dionica Gornja Vručica-Donja Vručica-vrh Divne pa do uvale Divna na području općine Trpanj te na području Zagorja, Tušjeg brda gdje se ubacuje BIH mreža kao i na području Lovište preko Nakovane,i brda sv.Ilijia pa sve do područja Župe pelješke.

1.22.2. Radijske veze Radijskim postajama širokog dometa za potrebe zaštite od požara i vatrogastva po odobrenju Ministarstva prometa i veza koriste se članovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava poluotoka Pelješca, koji na raspolaganju imaju zadovoljavajuči broj stabilnih UKV radijskih postaja u sjedištima, te dovoljan broj prijenosnih, ručnih UKV radijskih postaja. Pokrivenost i kvaliteta radijskog signala, te stanje radijskih postaja koje posjeduje članovi Dobrovoljnih vatrogasnih društava poluotoka Pelješca omogućavaju odgovarajuću razinu kvalitete glasovne komunikacije za potrebe provedbe učinkovitih vatrogasnih djelovanja na večini poluotoka. Radijski signal ne zadovoljava od mjesta Lovište preko Nakovane.

1.23. Pregled požara nastalih na prostoru općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston

U DVD-ima Kuna, Trpanj, Putniković i Žuljana vođena je evidencija o požarima nastalim na promatranom prostoru, dok ostala Dobrovoljna vatrogasna društva evidenciju nisu dostavili te nije poznato da li je oformljena.

Tablica 30. Prikaz broja vatrogasnih intervencija DVD-a Kuna DVD KUNA Požar na prometnom Tehničke GODINA Požar građevine Požar na otvorenom Prijevoz vode sredstvu intervencije 2008 2 2 7 4 374 2009 - - 8 9 52 2010 1 - 5 4 76 2011 - 2 17 4 351 2012 - 1 9 21 254 2013 1 - 7 10 196 UKUPNO 4 5 53 52 1 303

Tablica 31. Prikaz broja vatrogasnih intervencija DVD-a Trpanj DVD TRPANJ Požar na prometnom Tehničke GODINA Požar građevine Požar na otvorenom Prijevoz vode sredstvu intervencije 2003 - - 4 - 83 2004 - - 5 2 85 2005 - - 6 - 89 2006 - 3 3 4 150 2007 - 4 5 - 253 2008 - 1 - 2 275 2009 - - 1 7 181 2010 1 2 1 5 183 2011 - - 3 7 218 2012 - 3 5 6 278 2013 - 1 4 8 171 UKUPNO 1 14 37 41 1 966

Tablica 32. Prikaz broja vatrogasnih intervencija DVD-a Putnikovič DVD PUTNIKOVIĆ Požar na prometnom Tehničke GODINA Požar građevine Požar na otvorenom Prijevoz vode sredstvu intervencije 2004 - - 3 1 96 2005 1 - 6 9 104 2006 - - 10 4 111 2007 1 - 11 1 145 2008 - - 4 3 550 2009 1 1 8 5 568 2010 3 - 2 9 603 2011 2 - 5 - 628 2012 1 1 13 8 642 2013 1 3 4 2 656 UKUPNO 10 5 66 42 4 103 np-nema podataka

Tablica 33. Prikaz broja vatrogasnih intervencija DVD-a Žuljana DVD ŽULJANA Požar na prometnom Tehničke GODINA Požar građevine Požar na otvorenom Prijevoz vode sredstvu intervencije 2005 - - 9 5 0 2006 - - 6 3 0 2007 - - 4 3 0 2008 - - 3 1 0 2009 - - 6 5 0 2010 - - 5 6 0 2011 - - 5 5 0 2012 - - 4 4 0 2013 - - 1 5 0 UKUPNO np np 43 37 0 np-nema podataka

Načelno, na temelju statistike o nastalim požarima u Republici Hrvatskoj izvori topline koji su najčešći uzroci nastanka požara na otvorenom prostoru su iz područja toplinske energije (otvoreni plamen, opušci od cigareta), u vozilima (kontakt para pogonskog goriva sa električnim iskrama ili pretvorbe električne energije u toplinsku), a u građevinama iz područja pretvorbe električne energije u toplinsku (kratki spoj, preopterećenje strujnih krugova, prijelazni otpori). S obzirom na statistiku o uzrocima požara nastalih na priobalju, te mjesta nastalih požara u i stanje zaštite od požara na poluotoku Pelješcu s velikom vjerojatnošću može se zaključiti da su najčešći uzroci nastalih požara na promatranom prostoru nepropisna uporaba otvorenog plamena i namjerno izazivanje nastanka požara, a potom iskrenje iz dalekovoda, udar munje i kvarovi na električnim instalacijama.

S obzirom na vrste, količine i raspored gorivih tvari, namjene građevina i prostora, te ustroj i stanje zaštite od požara u građevinama i na prostorima, procjenjuje se mogućnost nastanka razmjerno manjih požara u građevinama koje uz pravodobno otkrivanje i dojavu požara mogu ugasiti manje vatrogasne snage ili osoblje koje boravi u građevinama, te većih požara na otvorenom prostoru.

2. PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA PRAVNIH OSOBA

Građevine, građevinski dijelovi i prostori, razvrstavaju se temeljem Zakona o zaštiti od požara u četiri kategorije ugroženosti od požara. Kategorija ugroženosti od požara ovisi o tehnološkom procesu koji se u njima odvija, vrsti materijala koji se u njima proizvodi, prerađuje ili skladišti, vrsti biljnog pokrova, te vrsti materijala upotrjebljenog za izgradnju i njena značaja. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara svrstao je građevine i prostore u kategorije ugroženosti. Na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston postoji dvije pravne osobe koje su razvrstane u I ili II kategoriju ugroženosti od požara:

- Park prirode Čempresada „Pod Gospu“ kod Orebića, razvrstan u II b kategoriju ugroženosti od požara - Hotel Komodor, razvrstan u II b kategoriju ugroženosti od požara

Posebni rezervat šumske vegetacije Čempresada „Pod Gospu" (uzvišenje ispred franjevačkog samostana do hotela Bellevue, između Orebića i Perne). Starost stabla je do 65 godina, U posebnom rezervatu u sloju drveća dominiraju alepski bor, primorski bor, pinj i čempres, a pojedinačno ima nekoliko stabala oštrike, rogača i masline.

Prostorom upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije sa sjedištem u Dubrovniku. U ljetnim mjesecima na području rezervata u smjenama dežura dva vatrogasca s jednim vozilom DVD-a Orebić, dok se u zimskom periodu vrši pasivno dežurstvo u DVD-u Orebić. Odgovorne osobe Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske su: - Marija Crnčević, ravnateljica, 099/4411 533, 020/411 533 - Pero Mojaš, odgovorna osoba zaštite od požara, 098/9809 009, 020/411 535

Hotel Komodor smješten je u Perni kod Orebića. Hotel ima 330 ležaja i kapaciteta od 750 posjetitelja. Hotelom upravlja Club Adriatic d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu. Za navedenu građevinu nije izrađena Procjena ugroženosti od požara kao ni Plan zaštite od požara. U ljetnim mjesecima kada je u hotelu veliki broj gostiju, u smjenama dežura dva vatrogasca s jednim vozilom DVD-a koji se nalaze na dislokaciji iz unutrašnjosti, dok se u zimskom periodu vrši pasivno dežurstvo u DVD-u Orebić. Odgovorne osobe za hotel Komodore : - Joško Đeldum, direktor hotela, 098/218 436 - Pavao Alač, referent zaštite od požara, 099/255 6050.

3. STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA

3.1. Ugroženost od požara

U skupinu čimbenika koji utječu na ugroženost od požara spadaju:

- mogućnost i brzina gorenja ovise o zapaljivosti i gorivosti materijala, sirovina, instalacija, postrojenja, građevinskih materijala iz kojih izgrađene građevine, požarnih značajki građevina, te šumskih i poljoprivrednih sadržaja, - požarno opterećenje čiju bazu čini kalorična vrijednost , odnosno količina zapaljivog i gorivog materijala, vrste građevinskih materijala i inventara, te starost i vrste šumskih sadržaja, - opasnost od širenja i prenošenja požara određena je lokacijom i razinom požarne podjele građevina i građevinskih dijelova na požarne odjeljke. Posebnu opasnost predstavljaju šumski kompleksi glede velikih količina gorivih sadržaja i možebitnog nepostojanja odgovarajućih požarnih prepreka, - stvaranje dima i razvoj plinova je u bitnome određeno značajkama materijala iz kojih su izgrađene građevine, značajkama sadržaja u građevinama, te vrstama šuma koje prilikom izgaranja stvaraju velike količine dima i drugih opasnih produkata izgaranja, - oštećenje i uništenje imovine s obzirom u požaru može doći do djelomičnog ili potpunog oštećenja i uništenja imovine i prirodnih dobara, - vrijednost imovine se ogleda u koncentraciji naselja, građevina za smještaj i boravak ljudi, sadržaja u građevinama, postrojenja, infrastrukture, prijevoznih sredstava, šumskih i poljoprivrednih dobara, domaćih životinja i divljači, kulturno - povijesnih dobara i spomenika, - opasnost za ljude i životinje koja može nastati opasnim djelovanjem visokih temperatura nastalih tijekom gorenja, djelovanjem dima, otrovnih i štetnih plinova, propadanja kroz konstrukciju građevina ugroženih požarom, urušavanja dijelova građevina, pada stabala, pada osoba sa visine, pojavom panike i gubljenjem orijentacije.

Naprijed navedeni čimbenici mogu se podijeliti u tri skupine:

- I skupina koja određuje značajke požara, - II skupina koja određuje očekivanu materijalnu štetu, - III skupina koja određuje opasnost za ljude, životinje imovinu.

Raščlambom strukture i stanja naprijed navedenih čimbenika na prostoru općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston, zaključuje se da su oni nepovoljni glede mogućnosti nastanka požara, širenja nastalih požara i ugroženosti ljudi i imovine djelovanjem požara, te je neophodno na razini planiranja i provedbe stalno voditi računa o osiguranju uvjeta za pravodobnu provedbu učinkovitih vatrogasnih intervencija (svakodobna raspoloživost, uvježbanost i jakost snaga i tehnike za provedbu vatrogasnih djelovanja) i uvjeta za sigurnu provedbu evakuacije i spašavanja osoba i imovine ugroženih požarom.

Vrijeme vatrogasnog djelovanja, razvoj, gašenje i sprječavanje širenja požara sastoji se od tri vremenska podrazdoblja:

- vrijeme od nastanka do otkrivanja požara, dojave požara i uzbunjivanja vatrogasaca, - vrijeme do dolaska vatrogasnih snaga za gašenje, evakuaciju i spašavanje na mjesto nastanka požara, - vrijeme potrebno za provedbu sprječavanja širenja požara, gašenja požara i evakuacije i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom.

3.2. Požarne značajke područja općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston

3.2.1. Geografski položaj, površina i reljef Pelješac je po veličini (površini) drugi najveći hrvatski poluotok (iza Istre). U administrativnom smislu, Pelješac u cijelosti pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nalazi se na krajnjem jugoistoku Hrvatske između Neretvanskog i Malostonskog kanala na sjeveroistoku te Pelješkog i Mljetskog kanala na jugu i jugozapadu. S kopnom je spojen Stonskom prevlakom koja je na najužem dijelu široka 1.450 m. Prevlaka je pretežno pjeskovita i očigledno je nastala nanosima, što pokazuje da je Pelješac nekada bio otok. Građa Pelješca je brdovita s dosta kraških polja. Dug je 71 km, širok od 25 – 7 km te zauzima površinu od oko 355 km2. Ukupna dužina obale iznosi 222 km. Najveća nadmorska visina je 961 m (Sv. Ilija). Pelješca je izgrađen od rudistnih vapnenaca i dolomita gornje krede, a tek mjestimično, bliže moru, javljaju se tercijarne naslage u kojima se ističe plodni i vododrživi lapor (fliš). Zapadni Pelješac, kojeg zauzimaju općine Orebić i Trpanj, brdoviti je masiv s vrhom Sv. Ilije, od kojega se padine strmo ruše prema sjeveru i jugu. Od masiva Sv. Ilije, uz obalu prema istoku, pružaju se dva niza vapnenačkih bila između kojih je u središnjem dijelu poluotoka nalazi prostrana zavala Župe Pelješke. Sjeverni i južni niz bila kod Janjine su potopljeni te je tu Pelješac najniži i najuži. Obala Pelješca je pretežito kamenita, na južnom dijelu uglavnom strma i stjenovita, dok je na sjevernom, zaštićenijem dijelu, nešto položenija, osobito u Malostonskom zaljevu.

Površina promatranog prostora relativno je velika te iznosi 355 km2, dok je gustoća naseljenosti vrlo mala te iznosi svega 20,89 st/km2. Pučanstvo je neravnomjerno raspoređeno, tako da općina Orebić ima gustoču naseljenosti od 31,43 st/km2, općina Trpanj 19,61 st/km2, općina Janjina 18,36 st/km2 te općina Ston 14,18 st/km2. S obzirom na gustoču naseljenosti koja je ispod državnog prosjeka (75 st/km2) te da naselja nisu ravnomjerno raspoređena, može se očekivati kašnjenje uočavanja nastanka požara kao i kašnjenje pri početku gašenja nastalih požara.

Brdoviti reljefi tijekom ljetnjeg razdoblja uzrokuje intezivno zagrijavanje prostora i isušivanje biljnih vrsta, te predstavlja čimbenik koji utječe na brzo širenje nastalih požara. Pristup vatrogasnim vozilima, a i vatrogascima na pojedinim šumskim predjelima nije moguć ili je bitno otežan. Povoljna je okolnost glede možebitnih šteta uzrokovanih požarima je u tome što na navedenim predjelima ne postoje naseljena mjesta. Nepovoljne okolnosti u smislu širenja požara predstavlju velike površine šuma s vrlo velikom i velikom opasnošću od nastanka požara. S obzirom na značajke reljefa i ne postojanje putova za vatrogasna vozila i vatrogasce, a uzimajući u obzir termofilnu vegetaciju, insolaciju, ekspoziciju i isušenost biljnih vrsta, zbog možebitnog snažnog termodinamičkog strujanja zraka i plinovitih produkata izgaranja, posebno u ljetnjim razdobljima postoji opasnost od nastanka brzog, okomitog širenja nastalih požara.

3.2.2. Klimatske značajke S obzirom na klimatske značajke koje su navedene u točki 1.16. ove Procjene, glede opasnosti od nastanka i širenja požara, te glede učinkovitosti gašenja i sprječavanja širenja požara, nepovoljni klimatski uvjeti na prostoru poluotoka Pelješca: - relativno visoke temperature zraka tijekom ljetnjih razdoblja kada temperatura zraka dostiže preko 35 °C, visoka razina ekspozicije i insolacije i duža sušna razdoblja poglavito u mjesecima srpnju i kolovozu, - česta pojava vjetra (maestrala) u ljetnim mjesecima, - u kontinentalno dijelu poluotoka u zimskim mjesecima mogučnost poledice - veliki broj grmljavinskih dana

S gledišta zaštite od požara povoljne ili relativno povoljne značajke klimatskih uvjeta su: - vrlo rijetki snažni vjetrovi - velike količine oborina u zimskim mjesecima

Prema podacima DHMZ indeks opasnosti od požara tijekom ljetnjih mjeseci je vrlo velik, odnosno veliki broj dana kada je opasnost od nastanka požara vrlo je velika. Izraženo u postocima vrlo mala opasnost iznosi 8%, mala opasnost 12%, umjerena opasnost 9%, velika opasnost 53,36% i vrlo velika opasnost 17,64%.

3.2.3. Seizmičke značajke

Vjerojatnost nastanka potresa na ovom području je realna obzirom da su u povijesti zabilježeni potresi jačine 8º MCS. Procjenjujemo da bi ukoliko bi došlo do njegove pojave, najviše bila ugrožena stara jezgra Orebića, Trpnja, Janjine i Stona (intenzitet maksimalno 8º CS). Promatrano područje nalazi se na području seizmičke aktivnosti srednje jakosti.

Na promatranom se prostoru prema seizmološkoj karti izrađenoj za povratno razdoblje od 500 godina predviđaju potresi jakosti u epicentru oko 8° prema MSK-64 za područje poluotoka Pelješca.

Potresi jakosti od 8° prema MSK-64 su razorni potresi u kojima pada crijep s krovnih konstrukcija, ruše se dimnjaci i pucaju zidovi građevina, te kao posljedica djelovanja potresa može doći i do nastanka požara kada se radi o građevinama starije građe, izgrađenim iz neobrađenog kamena, dok kod potresa jakosti 8° prema MSK-64 moguća su teška oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta i pukotina na cestama Od ukupnog broja građevina na prostoru poluotoka 5% su tipa A (neobrađeni kamen), 25% tipa B (obrađeni kamen, drvene konstrukcije), te 70% tipa C (armirani beton). Dakle, građevine su pretežno izgrađene iz armiranog betona, te obrađenog kamena s drvenom krovnom konstrukcijom i pokrovom iz cigle. Prema Gausovom zakonu uzrokovano potresom jakosti 8° prema MSK-64 koji se predviđa na području poluotoka, 3% građevina tipa A bi bilo razorno oštećena i potuno uništena (otvori u zidovima, razaranje veze među pojedinim dijelovima građevine, rušenje pojedinih dijelova građevine kao i potpuna urušenja), a 42% građevina tipa A i 50% građevina tipa B bi bilo teško oštećena i razorno oštećena (široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka, otvori u zidovima, razaranje veza između pojedinih dijelova građevine, rušenje unutarnjih zidova), građevine tipa C kakve prevladavaju na prostoru poluotoka pretrpila bi umjerena i teška oštečenja. Prema Gausovom zakonu uzrokovano potresom jakosti 8° prema MSK-64 koji se predviđa za navedeno područje, 20-50% građevina tipa A bilo bi teško oštečeno te na 10% građevina potpuno rušenje, 20-50% građevina tipa A građevina tipa B imala bi teška oštečenja (široke i

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 56613-14 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 56/113 duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka) te 10% razorna oštečenja (rupe u zidovima, rušenja dijela građevine), građevine tipa C 20-50% imale bi umjerena oštečenja (manje pukotine u zidovima) te 10% teška oštečenja (široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka)

Geofizički odjel Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu u ožujku 2012. izradio je kartu potresa u Hrvatskoj, koja se bazira na poredbenom ubrzanju tla tipa A, kao čimbeniku koji bitno utječe na razinu razornog djelovanja potresa. Poredbena karta je izrađena za razdoblje unatrag 95 i 475 godina, a ubrzanje tla je izraženo veličinama od 0,040 do 0,380. Za prostor općina Orebi, trpanj, Janjina i Ston ubrzanje iznosi 0,16 za razdoblje unatrag 95 godina, odnosno 0,28 za razdoblje unatrag 475 godina, temeljem čega se zaključuje da je ubrzanje tla izraženo i predstavlja izraženo nepovoljan čimbenik glede razornog djelovanja na građevine i objekte, a time i na zaštitu od požara.

S obzirom na seizmičke značajke prostora općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston, a uzimajući u obzir i vrste i stanje građevina i građevinskih konstrukcija, zaključuje se da na promatranom prostoru postoji povačana ugroza od nastanka i širenja požara u uvjetima potresa.

3.2.4. Antropogeni čimbenici

3.2.4.1. Općenito Gospodarske i druge s gledišta zaštite od požara značajnije građevine koje postoje na promatranom prostoru koncentrirane su u uz veča naselja, dok se na ostalim prostorima nalaze gotovo isključivo građevine koje su u funkciji stanovanja. U gospodarskim građevinama obavljaju se tehnološki procesi koji uzrokuju povećane opasnosti od nastanka i širenja nastalih požara. Naselja u općinama uglavnom su rastresitog tipa sa malim stupnjem izgrađenosti. Razina izgrađenosti po naseljima je gotovo ravnomjerna. Između građevina postoje sigurnosne udaljenosti koje jamče sprječavanje širenja nastalih požara izuzev stare jezgre naselja Orebić, Janjina, ston i Trpanj. Stambene građevine su razine izgrađenosti P, P+1 i P+2. Građevine su izgrađene pretežno iz negorivih građevinskih materijala (armirani beton, beton, kamen, crijep), te drva iz kojega su izgrađeni građevinski elementi međukatnih i krovnih konstrukcija poglavito kada se radi o starijim građevinama. Na području naselja Orebić i Trpanj gustoča izgrađenosti je relativno velika. Največa gustoča izgrađenosti je uz centar naselja. Na ostalim predjelima gdje su naseljeni predjeli novijeg doba, manja je gustoča izgrađenosti, izuzev nekih djelova gdje su objekti stanovanja pretežno bespravno izgrađeni. S aspekta zaštite od požara značajnije stambene građevine su građevine starijeg tipa koje su starije od 200 godina. Zgrade strarije gradnje pretežno su građene u nizu, izrađene su od kamena sa drvenim međukatnim i tavanskim konstrukcijama, a veliki broj ima i drveno stepenište. U prizemlju su uglavnom poslovni prostori, tavani su preuređeni za stanovanje ili se koriste kao ostave. Na zgradama je veliki broj otvora (prozora) čija je međusubna udaljenost 1 metar. Elektro instalacije u tim objektima su stare i dotrajale, te ne odgovaraju u odnosu na broj potrošača. Dimnjaci su stare izvedbe i dotrajali. Zgrade novije građe izgrađene su od čvrstog materijala (betonski blokovi, cigla, kamen i sl.) Na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston ne postoje objekti viši od 22 metra.

Problem pristupa vatrogasnim vozilima predstavljaju parkirana vozila na pristupima i površinama za operativan rad. Prema dostupnim informacijama, večina instalacija za gašenje požara (unutarnja hidrantska mreža) je neispravna. Najveći dio poslovnih prostora na promatranom području smješteno je povjesnoj jezgri naselja Orebić, Trpanj i Ston. Veći dio objekata u kojima su poslovni prostori građeni su od materijala male vatrootpornosti te se nalaze u uskim ulicama nepristupačnim za vatrogasna vozila. Večina poslovnih prostora nije požarno odvojen od stambenog dijela objekta.

Zagrijavanje određenih javnih i stambenih građevina vrši se uljem za loženje kao energentom, s plinom propan-butan, te električnim grijaćim tijelima, odnosno pećima na kruta goriva. Ulje za loženje i propan-butan skladišti se, odnosno drže u atestiranim podzemnim i nadzemnim spremnicima, a postrojenja za zagrijavanje su redovito održavana, te opasnost od nastanka i širenja požara s gledišta stanja postrojenja za skladištenje, držanje i uporabu ulja za loženje nije povećana. Međutim, vezano za određene građevine i prostore, u ili na kojima se skladište i koriste zapaljive tekućine i/ili zapaljivi plinovi, korisnici nisu osposobljeni u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95, 56/2010), odnosno Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. 54/99), zbog čega postoje povećane opasnosti od nastanka požara i širenja nastalih požara. Glede grijanja građevina, povećane opasnosti od nastanka požara zbog dotrajalosti sustava za grijanje i dotrajalosti građevina u cijelosti, te načina na koji su izgrađene starije građevine, prvenstveno uzrokuju dimovodni kanali i dimnjaci (iskrenje izvan dimovoda i dimnjaka, neodgovarajuće odvođenje produkata izgaranja, te kontakt ili neposredna blizina dimnjaka i drvenih krovnih konstrukcija). Na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston nije dodijeljena koncesija za dimnjačarski obrt. Neupućenost, te nezadovoljavajuće održavanje i nestručno rukovanje s električnim i plinskim instalacijama i trošilima, posebno kada se radi o onima koje su u vlasništvu fizičkih osoba čine značajnu opasnost od nastanka požara.

Na području poluotoka ne postoje požarne prepreke koje jamče sprječavanje širenja nastalih požara. Cestovna prometnica državnog značaja i prometnice županijskog značaja, te cestovne prometnice lokalnog značaja u manjoj mjeri su objekti na kojima treba pokušati spriječiti širenje požara s jedne na drugu stranu, međutim one s obzirom na njihove širine, te vrste, količine i pozicije vegetacije koja postoji uz njih i konfiguraciju zemljišta kroz kojega prolaze, nemaju status požarnih prepreka.

Najznačajniji možebitni uzročnici nastanka požara u građevinama i na prostorima s aspekta antropogenih djelovanja su: - neispravna i nečista ložišta, dimovodni kanali i dimnjaci, - neispravne ili dotrajale električne instalacije ili električni vodovi napona 0,4 kV, - neispravne ili dotrajale instalacije i trošila UNP-a, - nepravilan način uporabe električnih i plinskih instalacija i trošila, - pušenje, uporaba otvorenog plamena i alata koji pri radu može proizvesti iskru, na mjestima gdje je to zabranjeno, - protupropisno skladištenje, držanje i uporaba manjih količina opasnih tvari (propan- butan, benzin, diesel gorivo, ulje za loženje,……) kod fizičkih osoba, - namjerno izazvani požari (potpala, opušci od cigareta i dr.).

3.2.4.2. Utjecaj strukture stanovnika na opasnost od nastanka i širenja požara Prosječna starosna dob stanovništva značajno utječe na razinu opasnosti od nastanka i širenja požara. Po jednoj od socioloških podjela, stanovništvo se smatra starim ako je udio osoba starijih od 60 godina iznad 7%. Na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston prema statistici iz 2011. godine, staro stanovništvo (60 i više godina) čini 35,35% od ukupnog broja stanovnika, te je stanovništvo izrazito staro što je nepovoljno glede uvjeta za sprječavanje nastanka i gašenje nastalih požara. Naime, pri obavljanju određenih kućanskih djelatnosti od strane starijih osoba (loženje vatre, spaljivanje korova, uporaba plinskih kuhala, radovi s zapaljivim tekućinama, iskrećim alatom i dr.) zbog neupućenosti, nepažnje ili nedostatne koncentracije postoji povećana razina opasnosti od nastanka požara, a istodobno je smanjena sposobnost tih osoba za gašenje i sprječavanje širenja nastalih požara.

Po spolnoj strukturi na promatranom prostoru neznatno je veći broj žena nego muškaraca (49.22% muškaraca i 50.78% žena), što znači da je spolna struktura stanovništva ravnomjerna, te nema utjecaja na stanje zaštite od požara.

Po podacima iz 2011. godine 91 stanovnik (0,97%) je bez škole, 559 (7,67%) sa nezavršenom osnovnom školom i 1 515 (19,95%) sa završenom osnovnom školom, što čini 28.59% od ukupnog broja stanovnika. Zaključuje se da razina stručne spreme, odnosno službene obrazovanosti stanovništva s gledišta zaštite od požara uglavnom zadovoljavajuća. Za učinkovitost zaštite od požara posebno je važno da je pučanstvo, osposobljeno u skladu sa Pravilnikom o programu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. broj 61/94). Određeni broj stanovnika nije osposobljen prema odredbama naprijed navedenog pravilnika.

3.2.5. Turizam i ugostiteljstvo

Turizam spada u bitnu gospodarsku djelatnosti na promatranom prostoru. U Općini Orebić, Trpanj i Ston turizam je jako razvijen dok na prostoru općine Janjina ne postoje turistička naselja, nego isključivo pojedinačne, manje građevine i prostori koji su u funkciji turizma.

U skupinu značajnijih turističkih, odnosno ugostiteljskih građevina spadaju restoran i apartmani te hoteli i kampovi navedeni u poglavlju 1.8 ove Procjene. Turistički i ugostiteljske građevine su pretežno restorani i kafići, te hoteli i apartmani, relativno velikih smještajnih jedinica, sa velikim brojem posjetitelja, te su s tog gledišta povećano ugroženi od nastanka i širenja nastalih požara. Građevinsko i infrastrukturno stanje turističkih i ugostiteljskih građevina s gledišta zaštite od požara je zadovoljavajuće.

3.2.6. Građevine kulturne i sakralne baštine

U područjima sakralne i kulturne baštine postoji određeni broj značajnijih građevina (crkve, uljetnikovci, kule, vile ) i arheoloških lokaliteta, koje su upisane u točki 1.8. ove Procjene. Značaj građevina kulturne i sakralne baštine je izrazit, zbog čega je neophodno skrbiti o doslijednoj provedbi mjera zaštite od požara i potpune pripravnosti za vatrogasna djelovanja u građevinama kulturne i sakralne baštine i na pripadajućim im prostorima.

Samo dio spomenika kulturne baštine zaštićen je vanjskom hidrantskom mrežom. Dio sakralnih objekata ima vlastite instalacije za gašenje i dojavu požara, te aparate za početno gašenje požara. Stanje instalacija i sredstava za gašenje požara nije poznato. Objekti od posebnog značaja imaju vlastite uređaje i opremu za gašenje požara. Nivo zaštite ovisi o vsti objekta i vremenu kada je sagrađen, odnosno kada je bila rekonstrukcija ili adaptacija objekta. Vatrogasni pristup građevinama kulturne i sakralne baštine otežan je, na nekim predjelim i nemoguč u staroj jezgi Trpnja.

3.2.7. Gospodarske zone i građevine

Od gospodarskih grana u zonama na promatranom prostoru prevladavaju turizam, proizvodnja, servisiranje, ugostiteljstvo, trgovina, poljodjelstvo, graditeljstvo i ribarstvo. Gospodarske zone i građevine navedene su u poglavlju 1.6 ove Procjene u kojima postoji povečana opasnost od nastanka i širenja požara s obzirom na tehnološki proces koji se u njima odvija. Prostornim planovima uređenja općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston, te njihovim izmjenama i dopunama, planirano je još gospodarskih zona koje nisu izgrađene, u njima ne postoje gospodarske građevine, a slijedom toga ni povećane opasnosti od nastanka požara.

Gospodarske građevine su večih geometrija, smještene pojedinačno, na sigurnosnim udaljenostima od drugih građevina. Na promatranom prostoru postoji jedan prostor koji je razvrstan u I ili II kategoriju glede ugroženosti od požara prikazane u poglavlju 2. ove Procjene. S obzirom na vrste i obim djelatnosti koje se odvijaju u gospodarskim građevinama i na prostorima, te stanje zaštite od požara u njima, zaključuje se da s tog gledišta postoje povećane opasnosti od nastanka i širenja nastalih požara.

3.2.8. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi, željeznički, pomorski i zračni promet

3.2.8.1. Cestovne prometnice i vatrogasni pristupi Prostor općina na poluotoku Pelješca dobro je povezan cestovnim prometnicama unutar granica općina, ali ne i sa gradovima, općinama i naseljima izvan granica promatranog područja, što je s gledišta zaštite od požara vrlo značajno te spada u osnovne uvjete za pravodobna i učinkovita vatrogasna djelovanja. S obzirom da je poluotok Pelješac cestovno povezan s kopnenim dijelom ostatka županije samo preko Stona postoji vrlo velika vjerovatnost kašnjenja ispomoći od strane drugih vatrogasnih postrojbi u slučaju potrebe vatrogasne intervencije.

Osnovne cestovne prometnice na promatranom prostoru su ceste državnog značaja D414 i D415 te cestovne prometnice županijskog značaja. Osim naprijed navedenih na promatranom prostoru postoje lokalne i nerazvrstane ceste. Državne, županijske i lokalne ceste uglavnom su u zadovoljavajućem stanju te su prikazane u poglavlju 1.7.1 ove Procjene. Određene ceste nisu dovoljne širine i stanja kakvo je potrebno za promet vatrogasnih vozila, što značajno negativno djeluje na pravodobnost početka i učinkovitost vatrogasnih djelovanja. Zaštitni pojasi uz cestovne prometnice ne održavaju se zadovoljavajućom učestalošću i kvalitetom čistim od trave, raslinja i drugih gorivih tvari, zbog čega postoji opasnost

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 56613-14 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 60/113 od nastanka i širenja nastalih požara, posebno u razdobljima visokih temperatura zraka. Tijekom zimskih razdoblja kada padaju veće količine kiše ili nastaje poledica, određene nerazvrstane ceste su neprovozne ili otežano provozne za vozila. Cestom D415 i D414 prijevoze se opasne kemikalije u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (N.N. 97/93, 151/03 i 79/07) i Odlukom o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenju za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (N.N. 15/2010, 25/11), a ostalim cestama na promatranom prostoru pretežno za potrebe lokalnog gospodarstva i fizičkih osoba prevoze se uglavnom općepoznate opasne tvari (naftni derivati i ukapljeni naftni plin).

S obzirom da prijevoz opasnih tvari i naftnih derivata za područje Dubrovnika ide preko trajektne linije Ploče-Trpanj (te će on biti još intezivniji), postoje povećane opasnosti od nastanka požara i/ili ekološkog akcidenta. Potrebno je provoditi kvalitetan nadzor prijevoza oapsnih tvari kroz područje poluotoka. Ustroj vatrogasnog dežurstva i opremljenost vatrogasaca koji su zaduženi za vatrogasna djelovanja na poluotoku nije zadovoljavajuće s aspekta mogučih akcidenata..

3.2.8.2. Željeznički promet Kroz prostor općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston ne prolaze željezničke komunikacije.

3.2.8.3. Pomorski i riječni promet Morskim putem može se doći vlastitim plovilima do mjesta koja se nalaze uz obalu. Trajektna pristaništa na Pelješcu nalaze se u Trpnju (Trpanj - Ploče - Trpanj) i Orebiću (Orebić - Korčula - Orebić). Na obje linije prometuju trajekti u vlasništvu poduzeća Jadrolinija. Postoji još i trajektno pristanište u Prapratno kod Stona (Papratno - Mljet – Papratno) na kojima prometuju trajekti tvrtke SEM MARINA iz Splita. Brodskim prometom Pelješac je još preko Korčule povezan sa prometnom linijom Jadrolinije Rijeka - Dubrovnik.

Morskim površinama prometuju plovila različitih namjena i veličina. Tijekom godine razina odvijanja pomorskog prometa je vrlo promjenjljiva, a za područje zaštite od požara posebno važno je ljetno razdoblje kada se odvija glavnina pomorskog prometa i kada je promet vrlo intezivan. U luke ne uplovljavaju, a uz obalu općine ne plove plovila koja prevoze veće količine opasnih tvari kao što su tankeri, teretni i vojni brodovi. Na području poluotoka Pelješca ne postoji plovilo za gašenje požara na moru. Lučka kapetanija Dubrovnik ima m.b. Danče i tegljač m.t. Antares koji se mogu koristiti za gašenje požara na moru na prostoru poluotoka Pelješca. Tvrtka CIAN iz Splita i Luka Ploče iz Ploča imaju brodove za sanaciju ekoloških akcidenata na moru, koji se mogu koristiti i u slučaju nastanka požara. Na području poluotoka Pelješca postoji veči broj brodova i brodica koji se mogu koristiti za prijevoz opreme i gasitelja. Popis brodova i brodica prikazan je u Planu zaštite od požara za općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston.

Nerijetki su slučajevi ispaljivanja svjetlećih raketa i drugih pirotehičkih sredstava sa plovila u blizini obale, koje radnje s obzirom se događaju pretežno tijekom ljetnjih razdoblja noću, uzrokuju opasnosti od nastanka i širenja nastalih požara. S obzirom na relativno veliki broj plovila i veliku učestalost prometa, razina opasnosti od nastanka i širenja nastalih požara na morskim površinama je povećana, zbog čega je neophodna stalna spremnost i opremljenost vatrogasnih postrojbi ustrojenih na poluotoku Pelješcu za provedbu vatrogasnih djelovanja na moru.

3.2.8.4. Zračni promet Na prostoru općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston ne postoji zračna luka, ni druga infrastruktura redovitog zračnog prometa. Najbliže zračne luke prostoru navedenom prostoru su Zračna luka Ćilipi kod Dubrovnika i Zračna luka Divulje kod Splita. Za slijetanje i uzletanje helikoptera u slučaju potrebe pružanja hitne medicinske pomoći, te u slučaju nastanka drugih izvanrednih događaja u kojima je neophodna uporaba helikoptera, koristi se veće poljoprivredne površine, odnosno nogometno igrališta u Orebiću, Trpnju, Kuni, janjini i Stonu. Na području Vardište kod Janjine, izrađen je heliodrom opremljen za dnevno i nočno slijetanje i polijetanje. Heliodrom Vardište ne posjeduje potrebnu dokumentaciju za korištenje. Let od Divulja do Pelješca zrakoplovima traje od 21 do 30 minuta, a helikopterom od 25 do 35 minuta, a let od Ćilipa do Pelješca helikopterom traje od 27 do 47 minuta. Relativno dugo vrijeme koje je potrebno za dolazak zrakoplova i/ili helikoptera na vatrogasna djelovanja na prostoru Pelješca, upućuje na potrebu stalne spremnosti vatrogasnih postrojbi ustrojenih na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston za provedbu učinkovitih vatrogasnih djelovanja.

3.2.9. Električna mreža, građevine i objekti

Određeni broj drvenih stupova koji su sastavni dio prijenosne električne mreže je dotrajao. Stupovi, odvodnici prednapona, izolatori, vodovi i drugi dijelovi prijenosnih električnih dalekovoda se redovito održavaju. Provjesi dalekovoda su propisni, te s gledišta stanja provjesa ne postoji opasnost od iskrenja ili kontakta vodova sa raslinjem. Zaštitne trase koje se nalaze ispod dalekovoda nisu čiste od trave, raslinja i drugih gorivih tvari na zadovoljavajućoj razini, kakvo stanje je stalna opasnost od nastanka i širenja nastalih požara. Elektroprijenosni uređaji izvedeni su i održavani sa zaštitnim pojasevima (tzv. koridorima) propisnih širina. Elektroenergetsku mrežu održava HEP-ODS,d.o.o., Dubrovnik, pri čemu navedena pravna osoba održava sustav bez značajnijih poremećaja u radu. U svrhu učinkovitosti, nadležne dispečerske službe povezane su sustavom glasovne veze, te je uz to ustrojena i Središnjica za daljinsko upravljanje elektroenergetskim sustavom. Veza sa vatrogasnim postrojbama moguća je izravno telefonom ili preko upravljačkog središta u DUZS-u, te postoje uvjeti za pravodobno iskapčanje električnog napona u slučaju nastanka požara. Raspadi elektroenergetske mreže nastaju gotovo isključivo zbog vremenskih nepogoda uglavnom u zimskom razdoblju, kada dolazi do oštećenja stupova i iskrenja između nadzemnih električnih vodova. Održavanje elektroenergetske mreže je kvalitetno ustrojeno, pa su nestanci električnog napona i u uvjetima vremenskih nepogoda pretežno kratkotrajni. Iskapčanje i ukapčanje elektroenergetske mreže spade u tzv. prijelazne električne pojave koje mogu uzrokovati padove električnog napona ispod dopuštenih veličina, a time i nastanak požara, zbog čega je neophodna pojačana spremnost za provedbu vatrogasnih djelovanja u razdobljima snažnih vjetrova i pojačanog djelovanja posolice. Načelno nadzemni električni vodovi su riskantni s gledišta zaštite od požara, budući su pod izravnim djelovanjem vjetrova, leda, te privlače atmosferska pražnjenja, zbog čega na dalekovodima mogu nastati kratki spojevi između električnih vodova, te iskrenje i požar, pa ih je prilikom rekonstrukcija u skladu sa mogućnostima i s gledišta zaštite od požara, gdje je i kada je god to moguće preporučljivo zamijeniti s podzemnim električnim kablovima. Promatrani prostor je relativno dobro pokriven količinom i rasporedom trafo-postaja 10/0,4 kV. Trafo-postaje se nalaze na propisnim sigurnosnim udaljenostima od drugih građevina ili integrirane u druge građevine pri čemu su izvedene kao posebni požarni sektori, što jamči sprječavanje širenja požara iz trafo-postaja na druge građevine, odnosno građevinske dijelove, kao i u suprotnom smjeru. Vatrogasni pristupi svim trafo-postajama su propisni, dugi do 30 m od javnih cestovnih prometnica, te široki najmanje 3 m. Trafo-postaje su montažne izvedbe, na rešetkastim Če nosačima, AB tipske zidane, samostojeće ili interpolirane građevine. U trafo-postajama su ovisno o tipovima trafo postaja, ugrađeni suhi ili uljni transformatori. U svrhu sabiranja eventualno razlivenog transformatorskog ulja na prostorima ispod transformatora izvedena su sabirna mjesta koja su pokrivena šljunkom.

U trafo-postajama su po vrstama i količinama postavljeni vatrogasni aparati u skladu sa Pravilnikom o vatrogasnim aparatima (N.N.br. 101/2011, NN.074/2013) i Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja (NN. br. 146/2005) s obzirom na kriterij koji se odnosi na količinu od 1500 kg ulja u transformatorima i nazočnost osoba u trafo postajama. U zaštitnim pojasevima pored samostojećih trafo-postaja nema raslinja, ni drugih gorivih tvari. Električnom energijom su opskrbljena sva naselja. Stručne službe HEP-a uredno vode evidenciju o uporabi transformatora i kondenzatora u kojima postoje poliklorirani bifenili (askareli), koji spadaju u opasne tvari i mogu štetno djelovati na zdravlje vatrogasaca i radnika HEP-a, ako oni prilikom sudjelovanja u vatrogasnim intervencijama nisu opremljeni odgovarajućim zaštitnim uređajima i opremom. Zaštita građevina od atmosferskih pražnjenja izvedena je gotovo isključivo kada se radi o građevinama koje su u vlasništvu pravnih osoba i to gromobranskim instalacijama na principu Faradeyeva kaveza, u skladu sa u vrijeme izradbe važećim propisom. Na promatranom prostoru ne postoje radioaktivni gromobrani. Gromobranske instalacije su redovito održavane, ispravne i atestirane.

3.2.10. Plinovod

Na promatranom prostoru ne postoje plinovodi.

3.2.11. Skladišta zapaljivih tekućina, zapaljivih plinova i drugih opasnih tvari

Na prostoru poluotoka Pelješca ne postoje građevine i/ili prostori na kojima se uskladištavaju veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih i drugih opasnih tvari, temeljem kojih bi te građevine i/ili prostori bili kategorizirani u I ili II kategoriju glede ugroženosti od požara. Popis građevina i prostora svrstanih u I i II kategoriju ugroženosti od požara prikazan je u poglavlju 2. ove Procjene.

Građevine i prostori koje nisu svrstani u I ili II kategoriju ugroženosti od požara a u kojima se skladište veče količine zapaljivih tekućina, zapaljivih plinova ili drugih opasnih tvari spadaju: - BENZINSKA POSTAJA POTOMJE, - HP OREBIĆ, - BENZINSKA POSTAJA RAVLIĆ d.o.o., - RADIĆ & CO, - HOTEL FARAON, - OŠ TRPANJ. - PELJEŠKI VRTOVI, - BENZINSKA POSTAJA JANJINA, - NENZINSKA POSTAJA ZATON DOLI, - DALMACIJABILJE – PLASTIKA STON, - TRITON TRADE, - POLJOPRIVREDNA ZADRUGA METOTIJA, - POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PUTNIKOVIĆ.

Spremnici i pripadajuća sigurnosna oprema u građevinama i prostorima u kojimu se skladišti UNP izrađen je, ugrađen i održavan u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 56613-14 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 64/113 plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/2010) i Pravilnikom o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07). S obzirom da su spremnici UNP-a postavljeni uglavnom izvan građevine, na odgovarajućoj sigurnosnoj udaljenosti, opasnost od širenja eventualno nastalih požara nije povećana. Vlasnici spremnika provodi redoviti interni nadzor općeg stanja i nepropusnosti spremnika iz evidencije o kojima je vidljivo da je spremnik ispravan. Ispitivanje zaštite od atmosferskog pražnjenja spremnika provodi se u skladu sa propisima, o čemu postoji uredna dokumentacija s pozitivnim nalazima. Sustav za pretakanje UNP-a iz cisterni u spremnik zadovoljava s obzirom na propise kojima je reguliran način odvođenja statičkog elektriciteta koji nastaje tijekom pretakanja. Na prilazu spremnicima UNP-a postvaljeni su standardni znakovi opasnost od požara, zabranjeno pušiti, zabranjena uporaba otvorenog plamena i zabranjena uporaba alata koji može proizvesti iskru. Na mjestima skladištenja i držanja zapaljivih tekućina i plinova postavljene su upute za sprječavanje nastanka požara i upute za gašenje i sprječavanje širenja požara u skladu sa člankom 11. Pravilnika o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99), odnosno Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010). Određeni broj radnika koji rade sa zapaljivim tekućinama i/ili zapaljivim plinovima nisu osposobljeni za rad sa tim opasnim kemikalijama, što je obveza iz Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95 i 56/2010). Utovar i istovar zapaljivih tekućina i plinova provodi se pretakanjem zapaljivih tekućina i plinova iz cisterni u spremnike, pri čemu se provode preventivne mjere zaštite od požara propisane Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010), Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99) i Pravilnikom o ukapljenon naftnom plinu (N.N. br. 117/07).

U tijeku pretakanja provode se preventivne mjere zaštite od požara: - pretakanje se ne vrši u razdobljima vremenskih nepogoda (grmljavina), - ispred ulaza na prostor pretakališta ili mjesta za pretakanje se postavljaju standardne znakove obavještavanja, opasnosti i zabrane, - prije početka pretakanja motor auto-cisterne iz koje se pretače je isključen, - prije početka pretakanja sustav za pretakanje se propisno uzemljuje, - brzina protoka zapaljivih tekućina i plinova se ograničava na veličinu do 1m/sec, - u zonama opasnosti od eksplozije provodi se mjera zabrane ulaska nezaposlenima, pušenja, uporabe otvorenog plamen,uporabe uređaja i/ili alat koji u radu može proizvesti iskru, unošenja samozapaljivih tvari, oksidansa i reaktivnih tvari. Neposredno do spremnika UNP-a postavljene su propisne vrste i količine vatrogasnih aparata. Glede hidrantske mreže, rasporeda hidranata, te tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži postoje nedostaci koji su navedeni u točki 1.13.2. ove Procjene.

Manje količine pretežno opće potrošnih zapaljivih tekućina (goriva za pogon traktora, motokultivatora i drugih uređaja koji rade na motorni pogon, boje, razrjeđivači, …), te plina UNP drže se u priručnim odlagalištima kod fizičkih osoba, koja su gotovo u pravilu nepropisna. Ovakav način držanja zapaljivih tekućina i plina UNP uzrokuje opasnost od nastanka požara i tehnoloških eksplozija.

U tablici 14 ove Procjene upisane su s gledišta zaštite od požara temeljne značajke koje se odnose na opasne tvari koje se u većim količinama nalaze na promatranom prostoru.

Kod manjeg broja korisnika opasnih tvari na mjestima skladištenja i uporabe opasnih tvari nisu postavljeni Sigurnosno-tehnički listovi koji se odnose na te opasne tvari. Određeni broj Sigurnosno-tehničkih listova nije ovjeren od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping.

3.2.12. Odlagališta otpada

Na prostoru Općine Janjina ne postoji legalno odlagalište otpada, za kojega je izdata Uporabna dozvola. Otpad koji nastaje na prostoru Općine odvozi se na odlagalište komunalnog otpada “Klepovica” u Neumu. Zatvoreno odlagalište otpada „Vardište“ ubrzo bi trebalo krenuti u proces sanacije, a nalazi se neposredno uz glavnu otočnu cestovnu prometnice D414, na udaljenosti 1 km od naselja Janjina. Površina odlagališta je relativno velika i iznosi 2000 m2. Odlagalište je nastalo kao divlje odlagalište na koje su građani iz obližnjih mjesta sami dovozili i odlagali otpad. Na odlagalištu se odlagalo pretežno komunalni, građevinski i glomazni otpad. U Općini Janjina, Vlastiti pogon Općine zadužen je za odvoz i odlaganje otpada. Odvoz otpada se provodi redovito. Pristup vatrogasnim vozilima do odlagališta otpada moguć je samo s jedne strane i to s cestovne prometnice D414. Kompletni zaštitni pojas oko odlagališta je provozan za vatrogasna vozila. Sukladno navedenom ispunjeni su tehnički i organizacijski uvjeti potrebni za učinkovita vatrogasna djelovanja odmah po nastanku požara.

Odlagalište otpada nije ograđeno i na njemu se ne provodi tjelesno-tehnička zaštita. Na pristupu odlagalištu otpada postavljeni su standardni znakovi: zabranjen prilaz nezaposlenima, opasnost od požara, zabranjeno pušiti, zabranjena uporaba otvorenog plamena, zabranjena uporaba alata koji iskri. Na odlagalištu se nalazi spremnik s vodom kapaciteta 3 000 litara. Na odlagalištu nisu postavljeni vatrogasni aparati za gašenje početnih požara i ručne vatrogasne pumpe. Oprema za gašenje početnih požara na prostoru odlagališta nalazi se u spremištu vatrogasne opreme. Spremište vatrogasne opreme nalazi se na udaljenosti od 1 kilometra od odlagališta. U slučaju požara na odlagalištu, vrijeme potrebno za početak gašenja požara te oprema koja se koristi u potpunosti zadovoljava

Na ostalom prostoru poluotoka ne postoji odlagalište otpada koje ima lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu. Prijašnja odlagališta otpada nisu u funkciji, tj. neodlaže se otpad. Na rubnim dijelovima odlagališta nije formiran zaštitni pojas, u kojemu nema stabala, visokog raslinja i drugih gorivih tvari i koji je provozan za vatrogasna vozila. Za potrebu sakupljanja otpada postoji dovoljan broj posuda za odlaganje komunalnog otpada, te standardnih manjih kontejnera pojedinačnog volumena 1,1 m3.

Načelno za zaštitu od požara jedan od najvećih problema s gledišta postupanja s otpadom je povećana opasnost od nastanka požara na divljim odlagalištima otpada ili mjestima privremenog odlaganja do konačnog zbrinjavanja. Na promatranom prostoru postoji više malih divljih odlagališta otpada (smetlišta) na kojima postoji opasnost od nastanka i širenja nastalih požara.

Uzroci nastanka požara mogu biti: - nekontrolirano bacanje neugašenih opušaka i šibica, - egzotermni kemijski procesi između odloženih tvari (kemijski procesi u kojima uzrokovano njihovim značajkama nastaje toplina),

- samozapaljene tvari koje su zbog bioloških i kemijskih procesa u njima sklone samozapaljenju kao npr. masne krpe i vlažno sijeno, metali u fizikalnom obliku sitne prašine, ugljen, masti i ulja, - fokusiranje sunčeve svjetlosti kroz konveksne staklene površine (boce i drugi predmeti iz stakla) na lakozapaljive tvari, - izravno djelovanje sunčeve svjetlosti na posude sa zapaljivim tekućinama i određenim drugim opasnim tvarima.

Temeljem naprijed navedenih činjenica utvrđuje se da na prostoru poluotoka Pelješca postoji vrlo velika opasnost od nastanka i širenja požara uzrokovana načinom gospodarenja otpada. Povečana opasnost od nastanka i širenja požara postoji na divljim odlagalištima ili mjestima privremenog odlaganja do konačnog zbrinjavanja.

3.2.13. Gustoća izgrađenosti i vatrogasni pristupi građevinama

Na području poluotoka Pelješca gustoča izgrađenosti je neravnomjerno raspoređena. Prostor poluotoka Pelješca uglavnom čine naselja, čija su osnovna obilježja poljoprivredno- stambena. Građevine su pretežno samostojeće, obiteljske, stambene s pratećim gospodarskim građevinama i okućnicama. Gustoća izgrađenosti je mala (izuzev stare jezge Orebića, Trpnja, Janjine i Stona), te između njih postoje sigurnosne udaljenosti koje jamče sprječavanje širenja požara s građevine na građevinu (udaljenost između stambenih građevina je najmanje 10 metara, a između stambenih i gospodarskih građevina najmanje 15 metara). Gospodarske građevine i javne građevine izgrađene su s gledišta zaštite od požara na propisan način, sa odgovarajućim sigurnosnim udaljenostima. Propisni vatrogasni pristupi postoje do svih građevina koje su u uporabi.

Na području općine Orebić ističe se nemogućnost prilaza starom dijelu Orebića, zbog razmjerno velike gustoće izgrađenosti i uske komunikacije. Pristup vatrogasnim vozilima potpuno je ili dijelom onemogućen u naselju Trpanj: uske ulice u starom dijelu naselja i ulici Put od vila (za vrijeme turističke sezone zbog velikog broja parkiranih vozila). Prilaz objektima na brdu Miloševica i ostalim okolnim uzvisinama pristup je moguć isključivo manjim vatrogasnim vozilima (terencima). Teško prohodan, brdovit reljef s vrlo strmim pristrancima, škarpama, jamama čini otvorene površine Općine, osim onih uz glavne prometnice i šumske prosjeke nepristupačnim ili teško pristupačnim.

Na području Općine Janjina ne postoje naselja, ulice i građevine na kojima nisu osigurani propisni vatrogasni pristupi.

Analizirajući prometnice unutar naselja vidljivo je da u pojedinim predjelima naselja pristup vatrogasnim vozilima nije moguć, zbog male širine prometnica (manje od 3 m).

Nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila 30% prometnica se ne može koristiti za vatrogasne prilaze i pristupe . Dobrovoljna vatrogasna društva Orebić, Trpanj, Kuna i Janjina posjeduju vozila za intervencije na teško pristupačnim dijelovima naselja. Vozila su malih gabarita, te sukladno tome imaju malu kolićinu sredstava za gašenje požara. Vozilo ima mogučnost prolaska kroz uske ulice i efikasnog gašenja početnih požara.

3.2.14. Starost, struktura, etažnost-visina i zagrijavanje građevina

Na promatranom prostoru građevine se s obzirom na datum građenja, rabljene građevinske materijale i značajke građevinskih konstrukcija se dijele na: - starije građevine koje su izgrađene prije 1940. godine iz kamena s vapnom kao vezivnim materijalom, zidovima debljine 50 do 80 cm, drvenom krovnom i međuetažnom konstrukcijom i pokrovom iz utorenog crijepa i manjim dijelom kamenih ploča, - starije građevine iz krupnih blokova ili obrađenog kamena, - novije građevine koje izgrađene iz armiranog betona sa ispunama iz ciglenih blokova, betonskih blokova i poroterm blokova. S gledišta zaštite od požara građevine izgrađene iz armiranog betona kakve prevladavaju u pravilu su višeg stupnja vatrootpornosti od građevina izgrađenih iz kamena, betona i drvene međuetažne i krovne konstrukcije, a i otpornije su i na razorno djelovanje potresa, koji nerijetko uzrokuju nastanak požara. Na prostoru Pelješca ne postoje objekti viši od 22 metra. U starom dijelu Orebića, Trpnja, Janjine i Stona, građevine su građene u sklopu ili se međusobno nalaze na nedovoljnim sigurnosnim udaljenostima. Veliki broj stambenih građevina izgrađeno je bez građevinske dozvole, na „divlje“, bez projektnom dokumentacijom utvrđenih mjera zaštite od požara.

Zagrijavanje građevina vrši se pretežno grijaćim tijelima na kruta goriva, te na ulje za loženje i električnu energiju. S aspekta zaštite od požara najopasniji dijelovi sustava za zagrijavanje stambenih građevina su kamini, dimovodni kanali i dimnjaci i to poglavito u starijim stambenim građevinama, gdje su nerijetko nekvalitetno izgrađeni ili održavani, te se nalaze neposredno uz drvene građevinske konstrukcije i druge gorive tvari i materijale. U općinama Orebić, Trpanj, Janjina i Ston nije dodjeljena koncesija za dimnjačarski obrt Zaključuje se da glede dimenzija i katnosti građevina, vrsta i značajki rabljenih građevinskih materijala, održavanja i stanja građevina, te načina zagrijavanja građevina postoji povećana opasnost od nastanka velikih požara.

3.2.15. Šumske i poljoprivredne površine

3.2.15.1. Šumske površine

Šume koje se nalaze na promatranom prostoru predstavljaju vrlo značajnu gospodarsku i ekološku vrijednost. Na navedenom prostoru postoji ukupno 22 703,73 ha šuma i šumskih zemljišta, koje su uglavnom obrasle. Od šumskih sastojina prevladavaju šikara, makija, primorski i alepski bor. Šume su većim dijelom u državnom vlasništvu što je povoljno s obzirom na činjenicu da je kvaliteta skrbi o šumama bitno veća u onim koje su u državnom vlasništvu, od onih u privatnom vlasništvu. Na promatranom prostoru postoje šumske površine razvrstane u I kategoriju ugroženosti od požara koje se prostiru na površini od 4 364,20 ha, šumske površine razvrstane u II kategoriju ugroženosti od požara prostiru se na površini od 13 524, 40 ha. Na tlu i ispod razine tla u šumskim površinama nalaze se nataložene velike naslage isušenog korijenja, raslinja i lišća, te s obzirom na to postoji velika opasnost od širenja površinskih požara u podzemne, koji bi se s obzirom na njihove opće značajke, mogućnost pristupa vatrogasnih snaga i reljef terena vrlo teško ugasili.

Izgrađenost i stanje protupožarnih prosjeka sa elementima šumske ceste uglavnom zadovoljavaju. Na pojedinim dijelovima postoje borove šume koje se nalaze u privatnom vlasništvu. Na području navedenih šuma ne postoje protupožarni putovi, a s obzirom da su šume poprilično zarasle i makijom predstavljaju povećanu opasnost od nastanka i širenja požara.

Tablica br.34. Prikaz stanja prohodnosti protupožarnih prosjeka na području Šumarije Dubrovnik ŠUMARIJA DUBROVNIK Redn Prohodno Otežano Neprohodn Trasa Vrsta prometnice Dužina (km) i broj (km) prohodno (km) o (km) p.p.p. s el. 1. Gostinica-Potočine 6,30 6,30 - - šumske ceste 2. Osobljava-Crkvice -II- 5,902 5,902 - - 3. Crkvice-V.Prapratna -II- 3,171 3,171 - - 4. V.Prapratna-M.Prapratna -II- 1,326 1,326 - - 5. V.Prapratna-Trpanj -II- 3,189 3,189 - - 6. Lozica-Viter -II- 8,50 8,50 - - 7. Zagruda-G.Vručica -II- 4,00 4,00 - - 8. Tabor-Potomje -II- 4,908 4,908 - - 9. Potočine-Podobuće -II- 2,781 2,781 - - 10. Kosmatovica -II- 1,30 1,30 - - 11. Putnikovići-Tušije brdo -II- 3,60 3,60 - - 12. Krstatica -II- 22,32 22,32 - - 13. Sparagovici-Lazine -II- 3,21 3,21 - - 14. Mačkovica -II- 5,00 5,00 - - 15. Sv. Mihovil -II- 0,636 - - 0,636 16. Lazine-Glava od vode -II- 3,003 3,003 - - 17. Balanovići-Sapavica -II- 14,55 9,55 - 3,00 18. Sv. Ivan -II- 5,70 1,30 - 4,40 19. Žuljana-Sv. Ivan -II- 2,75 1,95 0,8 - 20. Jejići -II- 2,50 2,50 - - 21. Vučine -II- 3,85 3,85 - - Prapratno-Kobaš- 22. -II- 12,76 12,76 - - Hrasno-Broce Dubrava-Barabanska 23. -II- 6,57 6,57 - - ploča

24. Trstenik-Žuljana -II- 5,228 5,228 - - 25. Česvinica-Lazine -II- 2,04 2,04 - - 26. Vlaštica -II- 2,67 - 2,67 - UKUPNO: 137,75 126,64 3,47 7,636 ŠUMARIJA KORČULA Gornji Nakovanj-Sveti 1. p.p.prometnice 3,50 3,50 - - Ilija 2. Donja Vrućica p.p.prometnice 1,43 - 1,43 - UKUPNO 4,93 3,50 1,43 -

Kvaliteta održavanja cesta i putova provoznih za vatrogasna vozila, te staza za prolaz gasitelja je zadovoljavajuća. Na području Žuljane postoji nepristupačno područje "zagorje", koje se proteže cijelim južnim dijelom istočne strane Pelješca od Žuljane do Prapratnog, dužine cca 18km, širine cca 1.5 - 2km. Na području Orebića nepristupačna je obalna strana od naselja Viganj do naselja Trpanjska Duba, obalni dio od naselja Podobuča do naselja Trstenik, brdo Sv. Ilija, dio zaselaka u podgorju iznad naselja Orebić. U cestovno nepovezane prostore na prostoru općine Janjina koji su posebno značajni s gledišta zaštite od požara spadaju prostori Batkovica, Polje istočno od Sresera, te područje s južne strane ceste Janjina-Osobjava.

Na promatranom prostoru česti su slučajevi protupropisne uporabe otvorenog plamena i na šumskim površinama, bez odobrenja Dobrovoljnih vatrogasnih društava. Mjere zaštite od požara koje se odnose na razdoblja branja šumskih plodova i kretanje u šumama u razdobljima povećanog indeksa opasnosti od požara ne provode se na zadovoljavajućoj razini. Određene stambene građevine nalaze se u blizini šuma, te postoji opasnost od širenja nastalih požara iz šuma na te građevine, kao i u suprotnom smjeru. Trase ispod elektroenergetskih dalekovoda koji prolaze kroz šumske površine, kao i zaštitni pojasevi uz cestovne prometnice ne čiste se zadovoljavajućom učestalošću i kvalitetom od trave, raslinja i drugih gorivih tvari. Hrvatske šume - Šumarija Korčula i Šumarija Dubrovnik odgovorne su za provedbu mjera zaštite od požara u državnim šumama, a za nadzor i naredbu provedbe posebnih mjera, kada je to zbog zaštite šuma od požara potrebno, odgovoran je nadležni šumarski inspektor. Mjere zaštite šuma od požara su propisane u Planovima zaštite šuma od požara koje su za područja svojih nadležnosti izradile Šumarije Korčula i Dubrovnik u ožujku 2013 godine. Plan zaštite šuma od požara su izradile Hrvatske šume u skladu sa Pravilnikom o zaštiti šuma od požara (N.N. 26/03). Šumskogospodarski plan je izrađen u skladu sa Pravilnikom o uređenju šuma (N.N. br. 111/06, 141/08). Na prilazima u šumske površine i u šumama, uz cestovne prometnice postavljeni su standardni znakovi obavješćivanja, opasnosti i zabrane (opasnost od požara, zabranjena uporaba otvorenog plamena, zabranjeno pušiti, zabranjeno kampiranje, u slučaju nastanka požara nazovi broj 193 i 112), ali ne u zadovoljavajućoj količini i na svim potrebnim mjestima.

Na području Šumarije Dubrovnik motrenje opasnosti od nastanka požara vrši se sa motrilačkih postaja (mjesta) koje se nalaze na slijedećim predjelima: 1) Motrilačko mjesto „OŠTRIKOVAC“ Dubrovačko primorje – motrionica se ne nalazi a promatranom području, međutim pokriva vidokrug južne strane poluotoka Pelješca. Motrenje se obavlja u tri smjene, od 00:00-24.00 u razdoblju od 01.06.-15.09. 2) Motrilačko mjesto „CRNJAVA“ Ston - pokriva sjeverno-istočno područje Stona te se na zapadnoj strani dogleda s motrilačkim mjestom Uljenje, a na južnoj s motrilačkim mjestom Planjak na Mljetu. Razdoblje motrenja je od 01.06. do 15.09. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00. 3) Motrilačko mjesto „ULJENJE“ Dubrava – sa istočne strane se preklapa sa vidokrugom motriteljskog mjesta Crnjava dok na zapadnoj strani pokriva područje do motriteljskih mjesta Rote i Tabor. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00 u razdoblju od 01.06. do 15.09. 4) Motrilačko mjesto „TABOR“ Trstenik – sa istočne strane preklapa se sa vidokrugom motrilačkog mjesta Uljenje, a sa sjeverne strane s vidokrugom motrilačkog mjesta Rota. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 09:00 do 21:00 sati, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 5) Motrilačko mjesto „ROTA“ Kuna - na istočnu stranu pokriva područje do motrilačkog mjesta Uljenje, na južnu stranu motrilačko mjesto Bila ploča. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00 sata, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 6) Motrilačko mjesto „BILA PLOČA“ Kapetani – na istočnoj strani pokriva područje od Tabora, te se nadopunjuje sa vidokrugom s motrilačkog mjesta Rota. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00 sata, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 7.) Motrilačko mjesto „PLANJAK“ Mljet – motrionica se ne nalazi a promatranom području, međutim pokriva područje južne strane Pelješca. Motrenje se obavlja u tri smjene od 00:00 do 24:00 sata, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 8) Motrilačko mjesto „PAŠKAL“ Pelješac – pokriva područje Donje i Gornje vručice i Trpanjsku valu. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 09:00 do 21:00 sati, u razdoblju od 01.06. do 15.09.

Na području Šumarije Korčula motrenje opasnosti od nastanka požara vrši se sa motrilačkih postaja (mjesta) koje se nalaze na slijedećim predjelima: 1) Motrilačko mjesto „FORTECA“ Korčula – pokriva južni dio poluotoka Pelješca u radijusu od 10 km. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 08:00 do 20:00 sati, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 2) Motrilačko mjesto „VELA STRAŽA“ Lumbarda – pokriva jugoistočnu stranu GJ nakovanj u radijusu od 10 km. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 08:00 do 20:00 sati, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 3) Motrilačko mjesto „POD GOSPU“ Orebić – pokriva područje jugoistočnog dijela općine Orebić, te šumske predjele u GJ Nakovanj. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 08:00 do 20:00 u periodu od 01.06 do 14.06. te u tri smjene od 00:00 do 24:00 u periodu od 15.06. do 15.09. 4) Motrilačko mjesto „DUBA“ Duba Pelješka – pokriva sjeveroistočni dio poluotoka Pelješca u radijusu od cca 13 km i to područje općine Trpanj, od uvale Bezdija do uvale Divna. Motrenje se odvija u jednoj smjeni od 09:00 do 17:00 u razdoblju od 01.06. do 15.09. 5) Motrilačko mjesto „MIHANJ“ Viganj – pokriva područje općine Orebić te šumske predjele u GJ Nakovanj. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 08:00 do 20:00 sati, u razdoblju od 01.06. do 15.09. 6) Motrilačko mjesto „MALI KNEZ“ Lovište – pokriva područje zapadne strane poluotoka Pelješca. Motrenje se obavlja u dvije smjene od 08:00 do 20:00 sati, u razdoblju od 01.06. do 15.09.

Motrilačke postaje su opremljene sa dalekozorima, kartografskim prikazima, mobitelima, metlicama, naprtnjačama, sjekirama i lopatama, te popisom pravnih i fizičkih osoba koje se pozivaju u slučaju nastanka požara. Motritelji na motriteljskim postajama su glasovno međusobno povezani s mobitelima. Zaključuje se da ustroj motrenja, pozicije motriteljskih postaja i opremljenost motritelja zadovoljava. Na promatranom prostoru ustrojena je Požarničko-čuvarska služba. Služba je organizirana na način da čuvari šuma kroz kritično razdoblje protupožarne sezone uz redovne zadatke obavljaju i pojačan nadzor šuma i šumskog zemljišta radi zaštite

Nadležna šumarija opremljena je odgovarajućim vrstama i količinama uređaja i opreme koji su u funkciji zaštite od požara. Za potrebe intervencija u slučaju nastanka požara Šumarija Dubrovnik i Korčula ustrojile su odgovarajuću intervencijsku grupu u svrhu izrade izvanrednih protupožarnih prosjeka radi zaustavljanja širenja požara. Opremljena je alatom i opremom za sječu stabala i izradu protupožarnih prosjeka (motorne pile, sjekire, kosiri), torbicom prve pomoći te vozilom Iveco.

S obzirom na veličinu i raspored šumskih površina, postojanje određenih količina lakozapaljivih i brzo izgarajući šumskih sastojina, gustoću šuma, nepovoljne klimatske uvjete tijekom ljetnih razdoblja kada je bitno povećana insolacija i ekspozicija, krševit reljef, nedostatke cesta i putova provoznih za vatrogasna vozila, te za vatrogasna vozila nepristupačnim prostorima, postoji opasnost od nastanka intenzivnih i dugotrajnih požara, posebno ako se ne započne pravodobno sa vatrogasnim djelovanjem, uključujući i sa obveznim djelovanjem zračnih vatrogasnih snaga.

3.2.15.2. Poljoprivredne površine

Na području poluotoka Pelješca veliki dio poljoprivrednih zemljišta je zapušten. Obrađivane poljoprivredne površine su od požara najugroženije u razdobljima proljetnih radova na pripremi poljoprivrednog zemljišta kada se nerijetko spaljuje korov bez provedbe propisanih mjera zaštite od požara. Veći dio bivših poljoprivrednih površina posebno na brdovitim i teže pristupačnim prostorima je neobrađen, obrastao makijom, travom i raslinjem, te kao takvi predstavljaju opasnost od nastanka i širenja požara, što je poglavito izraženo u ljetnim razdobljima kada su povećani insolacija i isušenost biljnih vrsta. Mali broj osoba koje stanuju na navedenom području bavi se poljoprivredom, koji podatak kada se dovede u vezu sa veličinom poljoprivrednih površina vrlo zorno ukazuje na izraženo zapuštanje poljoprivrednih površina.

Poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene prvenstveno su u svrsi poljoprivrednih djelatnosti, te smještaju manjih građevina koje su u funkciji poljoprivrede. Većina poljoprivrednih površina su u privatnom vlasništvu, te se obrađuju za vlastite potrebe. Među kultiviranim poljoprivrednim vrstama po količinama prednjače krumpir, kupus, jabuka, bijeli i crveni luk, kruška. Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston nisu propisale uvjete paljenja vatre na otvorenom prostoru, te je na snazi Odluka o uvjetima paljenja vatre i drvenog ugljena na području dubrovačko-neretvanske županije.

Nepropisna uporaba loženja vatre i uporabe otvorenog plamena prvenstveno u svrhu pripreme poljoprivrednih površina i termičke obrade živežnih namirnica na otvorenom prostoru, nije izražena. Na promatranom prostoru uglavnom se provode mjere zaštite od požara, tj. redovito se prijavljuju loženja vatre na otvorenom prostoru.

Mjere zaštite od požara koje su propisane u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 39/13), ne provode se na zadovoljavajućoj razini od strane fizičkih osoba.

Temeljem naprijed navedenog stanja, opasnosti, nedostataka i propusta procjenjuje se da bi se uz istodobno postojanje uvjeta koji su pogoduju širenju požara (visoke temperature zraka, isušenost vegetacije, jak vjetar promjenljiva smjera), požar nastao na poljoprivrednim površinama, posebno onima koji se nalaze u na teže pristupačnim prostorima vrlo brzo proširio, te bi bilo vrlo teško provesti pravodobno i učinkovito gašenje požara.

3.2.16. Izvorišta vode i hidrantska mreža

Ustroj za provedbu redukcije ili potpune obustave distribucije vode do određenih potrošača u slučaju nastanka požara zadovoljava s obzirom na obavljanje stalnog dežurstva, odnosno pripravnosti od strane djelatnika Vodovoda. Većina domaćinstva na ruralnim prostorima uz pripadajuće im građevine ima vlastite cisterne pojedinačnih kapaciteta od 10 m3 do 40 m3, koje se većim dijelom mogu koristiti i kao izvori vode za provedbu vatrogasnih djelovanja. Kao izvor vode za gašenje požara može se koristiti i more, koje je neiscrpan izvor vode za gašenje.

Hidranti nisu označeni u skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06) i normom HRN DIN 4066. Dobrovoljna vatrogasna društva u suradnji s komunalnim poduzećem „Bilan“ redovito održavaju hidrante, međutim hidranti nisu ispitani sukladno odredbama Pravilnika o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 044/2012) od strane ovlaštene pravne osobe, te slijedom te činjenice nije poznato koliki su tlak i protok vode u hidrantskoj mreži, ni kakvo je stanje hidranata i mreže gledano u cijelosti.

3.3. Uzroci nastajanja i širenja požara u razdoblju od 2003. do 2013. godine

Iz evidencije o mjestima požara nastalih na promatranom području vidljivo je da prednjači broj požara nastalih na otvorenim prostorima (požari šuma i niskog raslinja), zatim sijede tehničke intervencije koju su izraženije iz godine u godinu. Načelno, na temelju statistike o požarima nastalim u Republici Hrvatskoj najčešći uzroci nastanka požara na otvorenom prostoru su iz područja toplinske energije (otvoreni plamen, opušci od cigareta), u vozilima (kontakt para pogonskog goriva sa električnim iskrama ili pretvorbe električne energije u toplinsku), a u građevinama iz područja pretvorbe električne energije u toplinsku (kratki spoj, preopterećenje strujnih krugova, prijelazni otpori) te neispravni i neočišćeni dimnjaci. S obzirom na mjesta nastalih požara i stanje zaštite od požara, s dosta velikom vjerojatnošću može se zaključiti da su najčešći uzroci nastalih požara nepropisna uporaba otvorenog plamena i namjerno izazivanje nastanka požara, a potom iskrenje iz dalekovoda, udar munje i kvarovi na električnim instalacijama. S obzirom na vrste, količine i raspored gorivih tvari, namjene građevina i prostora, te ustroj i stanje zaštite od požara u građevinama i na prostorima, procjenjuje se mogućnost nastanka razmjerno velikih požara na otvorenom prostoru osobito na nenaseljenim područjima i zapuštenim poljoprivrednim površinama, koje uz nepravodobno otkrivanje i kašnjenje pri dolasku vatrogasnih snaga ne mogu ugasiti manje vatrogasne snage ili osoblje koje boravi u građevinama ili prostoru.

3.4. Moguće vrste i opseg požara na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston

3.4.1. Klase požara S obzirom na vrste i količine gorivih materijala i tvari koje postoje na promatranom prostoru, prvenstveno mogu nastati požari klase A (krute gorive tvari) i požari klase B (zapaljive tekućine), te požari klase C (zapaljivi plinovi) i klase F (masti i ulja životinjskog i biljnog porijekla, sve klasificirano po normi HRN EN 2:1997 (HRN EN 2:1992/A1:2004).

Namjene i geometrije građevina su takvih značajki da ne postoji povećana opasnost od nastanka velikih požara u njima.

Na otvorenom prostoru zbog požarnih značajki šuma i raslinja, reljefa prostora, nepovoljnog djelovanja ekspozicije, insolacije i vjetrova promjenjljivih smjerova, postoji opasnost od brzog širenja nastalih požara.

U svrhu sprječavanja širenja požara nastalih na otvorenom prostoru, od posebne je važnosti što prije uočiti i dojaviti nastale požare, te što prije započeti sa akcijama gašenja požara i to sa potrebnim brojem gasitelja, te potrebnim vrstama vrstama vatrogasnih vozila, uređaja, opreme i sredstava.

3.4.2. Razvoj požara po fazama na građevinama Razvoj požara u građevinama zatvorenim vatrootpornim građevinskim elementima odvija se u tri faze:  prva faza (početna faza) se sastoji od tinjanja, zapaljenja i početka razvoja požara, s brzim porastom temperature i nastajanjem velikih količina dima i plinovitih proizvoda gorenja. Brzina razvoja požara u ovoj fazi ovisi o raspoloživoj količini kisika, te vrstama i količinama gorivih tvari u građevini,  druga faza (razbuktala faza) je faza najbržeg razvoja požara u kojoj nastaju najveće temperature. Razvoj požara u ovoj fazi bitno će utjecati na stanje konstrukcija građevine. Građevinske konstrukcije propisanih vatrootpornosti sačuvati će statiku građevine, te spriječiti širenje požara u susjedne građevine, građevinske dijelove i prostore,  treća faza (faza živog zgarišta) najčešće nastaje zbog neučinkovite provedbe gašenja požara. Intezivnim hlađenjem građevinskih konstrukcija mogu nastati značajne promjene strukture konstrukcija i građevina, pa i urušavanje.

U slučaju promjene određenih uvjeta gorenja (djelovanje strujanja zraka, vjetra npr.) i nakon treće, može ponovno nastati druga faza požara.

Prikaz tijeka tipičnog požara:

8000C

6000C

4000C

2000C

Vrijeme u minutama

Dakle, kao što je između ostalog vidljivo i u gornjem prikazu, pravodobnim početkom provedbe akcije gašenja požara bitno će se smanjiti mogućnost širenja požara izvan početnog požarom zahvaćenog prostora. U slučaju požara na nenaseljenim i teško pristupačnim djelovima može se očekivat kašnjenje s dolaskom vatrogasnih snaga što pogoduje nastajanju velikih požara na otvorenom prostoru.

3.5. Makropodjela na požarna područja i zone, te vatrogasne snage

Požarno područje (sektor) čini površina tla na kojoj ne postoje vrste i količine gorivih i drugih opasnih tvari, koje bi u slučaju nastanka požara uzrokovale širenje požara na susjedna požarna područja, odnosno površina tla na kojoj postoje čimbenici koji bitno otežavaju širenje požara i omogućavaju pravodobnu i učinkovitu zaštitu od širenja požara iz jednog u drugo požarno područje.

Temeljem naprijed navedenih mjerila cjelokupni promatrani prostor općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston spada u jedno požarno područje s obzirom da nepostoje površine koje bi spriječile širenje požara.

Potencijalne požarne zapreke su državne cestovne prometnice i cestovne prometnice županijskog značaja.

Međutim, iako su širine tih cesta dovoljne, širenje požara je ipak moguće i preko njih, posebno u uvjetima kada nastane požar u razdoblju jačeg vjetra uz dijelove cesta čiji zaštini pojasi nisu očišćeni od stabala i raslinja, te na prostorima koji su pod visokim i gustim šumama s obzirom na valoviti reljef i značajke razvoja i širenja požara u visokim šumama, pa se sa njima ne može računati kao s pouzdanim požarnim zaprekama.

Područje djelovanja vatrogasne postrojbe ovisi o vremenu koje je potrebno za dolazak na intervenciju od prijama dojave požara, a ono iznosi najviše 15 minuta. U vrijeme potrebno za početak intervencije računa se vrijeme potrebno za okupljanje vatrogasaca i vrijeme vožnje od sjedišta vatrogasnih postrojbi do mjesta nastanka požara. Najveća dopuštena udaljenost od sjedišta vatrogasne postrojbe u području djelovanja se računa po slijedećoj formuli: s = v x t gdje su: s = najveća udaljenost u području djelovanja (km) v = brzina vožnje (km/h) t = vrijeme potrebno za dolazak do mjesta nastanka požara (min) S obzirom na zemljopisni položaj, veličinu i oblik prostora, poziciju Dobrovoljnih vatrogasnih društava, kriterij koji se odnosi na propisani početak vatrogasnog djelovanja u vremenu od 15 min u odnosu na vrijeme prijama dojave požara ili drugog akcidenta, te prosječnu brzinu vožnje vatrogasnih vozila od 50 km/sat cijelim prostorom spada u sedam požarnih zona. 1. Požarna zona – područje Lovišta (do područja Nakovanj) 2. Požarna zona – područje općine Orebić (od Nakovanja do Oskorušno) 3. Požarna zona – područje općine Orebić (Oskorušno, Potomje, Kuna Pelješka, Trstenik) 4. Požarna zona – područje općine Trpanj 5. Požarna zona – područje općine Janjina 6. Požarna zona – zapadni dio općine Ston od pravca Putniković- Brijesta 7. Požarna zona – ostali prostor općine Ston Prostorni prikaz požarnih područja i požarne zone (područja odgovornosti), te pravaca vatrogasnih djelovanja dat je u grafičkom prilogu br. 1 ovoj Procjeni.

3.6. Izračun broja vatrogasca potrebnih za učinkovito gašenje požara

Izračun broja vatrogasca potrebnih za učinkovito gašenje požara građevina i otvorenih prostora je izvršen temeljem iskustvenih pokazatelja i pretpostavljenih uvjeta za širenje požara. Odobrena hrvatska metoda za ovu vrstu izračuna ne postoji, pa su ovdje izvršeni izračuni u funkciji smjernica za određivanje najmanjeg broja potrebnih vatrogasaca za specifične i najopasnije požare koji mogu nastati na prostoru općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston. Ovdje primjenjene metode za izračun broja vatrogasaca su prihvaćene od strane Odjela za inspekcijske poslove zaštite od požara MUP-RH.

3.6.1. Potrebne količine vode, broj vatrogasaca i vatrogasnih vozila temeljem broja stanovnika

U tablici 35. daje se prikaz potrebne količine vode za gašenje požara u naseljima s obzirom na broj stanovnika.

Tablica 35. Broj Računski MINIMALNE KOLIČINE VODE ZA Snage i vozila za gašenje požara stano- broj GAŠENJE POŽARA vnika istovreme- l/s l/min m3/h m3/2h Broj vatrogasaca Vozila nih požara u navali/izlazu 7 801 1 15 900 54 108 8/10 3 * 200 l/min isporučuje grupa od 2 vatrogasca na jednom C mlazu

3.6.2. Količine potrebne vode, broja vatrogasaca i vozila temeljem izračuna gašenja pretpostavljenog požara otvorenog prostora

a) vatrogasni pristup mjestu nastanka požara osiguran

Broj potrebnih vatrogasaca NV se izračunava na temelju norme po kojoj je potrebno osigurati najmanje jednog vatrogasca na svakih 15 m požarnog fronta, uz uvjet da je osigurana dovoljna količina sredstava za gašenje požara. Ulazne veličine za izračun su brzina vjetra vv (km/h) i o njoj ovisna brzina širenja požara 2 vp (km/h), te površina zahvaćena požarom u trenutku otkrivanja požara P (m ). U provedbi izračuna izračunavaju se požarni front za požarnu površinu (elipsa) u trenutku dojave nastanka požara, te požarni front za opožarenu površinu u trenutku dolaska vatrogasne postrojbe ili društva. S obzirom je površina prostora zahvaćenog požarom približno u obliku elipse, perimetar požara se računa po formuli koja važi za izračun opsega elipse.

b B V1

Izračun broja vatrogasaca:

Temeljem iskustvenih pokazatelja koji se odnose na požare nastale na otvorenom prostoru, požarnih značajki i razine kvalitete ustrojenog sustava motrenja i dojave požara, u svrhu izračuna potrebnog broja vatrogasca za gašenje požara na otvorenom prostoru uzeti su slijedeći čimbenici:

2 Po = 400 m - površina zahvaćena požarom u trenutku dojave požara Vv = 20 km/h - brzina vjetra Vp = 2,5 m/min - brzina širenja požara t = 15 min - razdoblje od prijama dojave požara do dolaska vatrogasaca na požarište n = 0,464 (konstanta) ------NV = broj vatrogasaca = ? a P  a  b  1.1 v n b

O= 3,14 x 2 (a2 + b2)-2 ------0,464 ao/bo= 1,1 x 20 = 4,4165 2 ao = Po x 4,4165/3,14 ao = 23,72 (m) bo = 5,37 (m) a = ao + vp x t = 42,47 (m) b = 9,62 (m) O   2  (a 2  b 2 ) - opseg požarne površine (m) O = 193 m F = O/2 = 96,5 m ------

Nv = F/15 = 6,43 → 7 vatrogasaca

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 56613-14 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 78/113 b) vatrogasni pristup mjestu nastanka požara nije osiguran, te je potrebno raščišćavanje i/ili paljenje susretne vatre

U uvjetima kada se akcija gašenja požara ne može provesti učinkovito zbog nepostojanja odgovarajućeg vatrogasnog pristupa mjestu nastanka požara, pa je potrebno izvršiti čišćenje prostora ispred crte fronta požara, odnosno kada je uz to neophodno i paljenje susretne vatre primjenom slijedećih jednadžbi i tablica odrediti će se podaci o broju ljudi potrebnih za provedbu tih poslova, pri određenim uvjetima (brzina vjetra i požarna površina).

D = vp x t

D = udaljenost od fronta požara F do mjesta izvođenja radova, vp = brzina napredovanja fronte požara t = vrijeme potrebno za početak izvođenja radova odnosno, vsp + vp Dsv = vp x t + L x ------vp

Dsv = udaljenost od fronta požara do mjesta izvođenja radova kada se pali susretna vatra L = dužina crte paljenja susretne vatre vsp = brzina napredovanja fronta susretne vatre

U tablici broj 36. daje se prikaz potrebnog broja dana po čovjeku za gašenje požara s obzirom na jakost vjetra i gustoću šume.

Tablica 36. Gustoća šume Potreban broj dana po čovjeku za gašenje 1 ha pri vjetru slabom umjerenom jakom vrlo jakom slaba 0,5 1 2 3 srednja 1 4 6 10 velika 2 5 10 20

U uvjetima kada pristup mjestu nastanka požara nije moguć zbog nepostojanja izravnog pristupnog puta, zbog neprohodnog terena ili iz drugih razloga, za gašenje 1 ha šume srednje gustoće pri umjerenom vjetru po jednom čovjeku sukladno tablici 37. su potrebna 4 dana (96 sati), što znači da je za zaustavljanje požara u uvjetima kada je neophodno raščišćavanje terena i/ili paljenje susretne vatre dobro uvježbanoj ustrojstvenoj jedinici potrebno 2,77 dana. Front požara napreduje brzinom 2,5 (m/min) uz uvjet da je izvođenje radova počelo u vremenu od 15 min nakon dojave nastanka požara, na udaljenosti od 60 m od fronta F15min i crtu paljenja dužine L, u trajanju od 40 – 45 min od početka izvođenja radova potrebno je angažirati 66 ljudi. Osim operativnih vatrogasca koji neposredno gase požar, neophodno je osigurati i vozače- vatrogasce koji upravljaju sa vatrogasnim vozilima. U ovom primjeru je zorno vidljivo koliki je velik značaj izgradbe, te preventivnog održavanja i čišćenja protupožarnih prosjeka i putova s gledišta stvaranja uvjeta za učinkovito gašenje i sprječavanje širenja požara na otvorenim prostorima, a poglavito u šumama koje se nalaze na valovitim i krševitim prostorima, kakvi su gotovo bez iznimke na poluotoku Pelješcu.

U slučaju postojanja krajnje nepovoljnih uvjeta (jaki vjetrovi promjenjljiva smjera, razdoblje velikih temperatura zraka, isušenost vegetacije, nastanak požara na prostoru koji je teže pristupačan, nastanak požara na područjima pokrivenim visokim šumama) koji u pravilu uzrokuju brzo širenje požara, uz kopnene vatrogasne snage neophodno je uključiti i zračne snage za gašenje požara.

3.6.3. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje pretpostavljenih požara na stambenim građevinama a) Gašenje požara stambene građevine složenije za gašenje – stambena trokatnica Ovdje će se obraditi primjer gašenja požara nastalog u stambenom potkrovlju najsloženije za gašenje požara stambene građevine u Općini Ston, a to je trokatna stambena građevina koja se nalazi u središtu naselja Ubli, čiji su zidovi izgrađeni iz prirodnog kamena, a međukatna i krovna konstrukcija iz drva. Gorive tvari su međukatna i krovna konstrukcija iz drva, namještaj iz drva i tekstila, te ostale gorive tvari koje se nalaze na požarom zahvaćenom prostoru (papir, tekstil, manje količine plastičnih tvari uglavnom iz polietilena i PVC-a).

Ulazni podaci koji se koriste u izračunu su: - A = dimenzija krova građevine zahvaćene požarom 20 x 10 m (površina 200 m2), - sredstvo za gašenje požara je voda, - t = početak gašenja požara gledano od vremena nastanka požara je 15 min, - vp = požar se širi linijski, a brzina širenja požara iznosi 1 m/min, - md = specifična brzina izgaranja drvene mase iznosi 1,11 kg/ m2/min, - Hd = oslobođenja energija izgaranja drvene mase iznosi 16 MJ/kg, - teorijska specifična energija nastalog požara iznosi 15,54 MJ/ m2/min, - n = gašenje se vrši raspršenim mlazom vode iskoristivosti 20-30%, - qv = latentna moć vode iznosi 2,2 MJ/kg.

Izračun površine zahvaćene požarom: r = t x vp = 15 x 1 = 15 (m) = udaljenost ruba od centra požara nastala gorenjem do dolaska vatrogasaca Ap = r2 (m2) x 3,14 = 152 x 3,14 = 706,5 m2 Znači u vremenu od 15 min od nastanka požara cijela površina potkrovlja i krovna konstrukcija sigurno su zahvaćeni požarom. Ukupna masa tvari iz drva koja izgori u petnaestoj minuti od nastanka požara: 2 M = A (m ) x md x t1min = 200 x 1,11 x 1 = 222 kg Oslobođena energija u tijeku gorenja u petnaestoj minuti od nastanka požara: Q = M x Hd = 222 x 16 = 3552 MJ

Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode: qm = qv x n = 2,2 x 0,3 = 0,666 MJ/kg ili 2,2 x 0,2 = 0,44 MJ/kg

Količina vode W potrebna za apsorbiranje toplinske energije nastale u požara: W = Q / qm = 3552/0,666 = 5382 kg ili 3552/0,44 = 8073 kg

Ako se nastali požar gasi sa dvije mlaznice svaka kapaciteta po 200 l/min, raspršenim mlazom iskoristivosti 30%, odnosno 20%, vrijeme potrebno za gašenje iznosi 13,46 odnosno 20,18 minuta od trenutka početka gašenja požara.

Ukupno vrijeme od otkrivanja nastanka požara do završetka gašenja iznosi 28,46 odnosno 35,18 minuta, što zadovoljava zahtjev koji se odnosi na učinkovitost gašenja požara. S obzirom na izračunato vrijeme koje je potrebno za gašenje ovog požara, sačuvati će se 70% drvene konstrukcije opožarenog dijela građevine, te spriječiti urušavanje krovne konstrukcije i širenje požara na ostale katove građevine.

Broj vatrogasaca koji je potreban za provedbu gašenja ovog požara: Broj vatrogasca se određuje na temelju broja uređaja s kojima se gasi požar, odnosno broja vatrogasaca koji su potrebni za rad s tim uređajima. Ovaj požar se gasi sa dvije mlaznice s kojima se može proizvesti raspršeni mlaz vode, čija je iskoristivost 20 – 30%, a svaku mlaznicu poslužuju dva vatrogasca. S obzirom je građevina trokatnica požar treba gasiti sa dvije navalne grupe i to s jednim mlazom unutarnjom navalom preko stubišta, a drugim mlazom vanjskom navalom s autoljestvi ili hidraulične zglobne platforme najmanjeg radnog dometa do 14m. Za provedbu gašenja ovog požara potrebna su slijedeća vatrogasna vozila: - navalno vozilo sa najmanje 2000 l vode i 100 l pjenila, - autocisterna sa najmanje 7000 l vode i dopunjavanjem, - automobilska ljestva ili hidraulična platforma najmanjeg radnog dometa do 14m, sa mogućnošću gašenja požara iz korpe-platforme i najmanjom količinom vode 2000 l.

Dakle, četiri vatrogasca gase požar, a tri vatrogasca-vozača upravljaju radom motornih vozila, što znači da je u akciju gašenja požara potrebno uključiti 7 vatrogasaca. Ako se radi o građevini do koje zbog širine cestovne prometnice nije moguć pristupiti hidrauličnom zglobnom platformom ili autoljestvama, na požar treba izaći sa trodijelnim ljestvama rastegačama, zbog možebitno potrebne provedbe vatrogasnih djelovanja ulaskom vatrogasaca kroz prozore na obodnim zidovima građevine. Gašenje pretpostavljenog požara moguće je i uporabom punog mlaza vode, međutim takav način gašenja zahtjeva veću količinu vode i veći broj vatrogasaca, te slijedom te činjenice uzrokuje veće materijalne štete (potapanje i oštećenje građevinskih dijelova na nižim katovima) nego što ih uzrokuje gašenje požara raspršenim mlazom vode, zbog čega taktika gašenja požara ove vrste uporabom punog mlaza vode nije preporučljiva, osim ako nije neophodna s obzirom na potreban domet mlaza vode. Za gašenje požara ovog požara potrebno je osigurati 3169 l vode.

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 56613-14 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 81/113 b) Gašenje požara stambene građevine jednostavnije za gašenje (tipična stambena jednokatnica na prostoru Kune) Ovdje će se razraditi taktika gašenja požara jednokatne starije stambene građevine iz obrađenog kamena, na kojoj su krovna konstrukcija i potkrovlje izgrađeni iz gorivih građevinih materijala, kakve građevine spadaju među tipične na poluotoku Pelješcu. Stambena jednokatnica starije gradnje ima 100 m2 površine po katu. Krovna konstrukcija je izgrađena iz drva. Požar je zahvatio i prizemlje i kat. Metoda izračuna je ista kao i u prethodnom primjeru, a za gašenje ovog požara potrebno je osigurati najmanje 2667, odnosno 4037 l vode. Provedba gašenja požara sa dvije mlaznice kapaciteta 200 l/min traje 6,67, odnosno 10,10 minuta, a sa uračunatim vremenom od prijama dojave nastanka požara do početka gašenja požara iznosi 21,67, odnosno 25,10 minuta. Međutim, u gašenju ovog požara nije moguće provesti unutarnju navalu u početnoj fazi gašenja, pa se izvan građevine raspoređuju dvije grupe za vanjsku navalu na prizemlje, a po gašenju požara u prizemlju, provodi se unutarnja navala na katu građevine. Za gašenje ovog požara nisu neophodna vatrogasna vozila za rad na visinama i to iz razloga što se na cijeloj građevini može djelovati punim mlazom vode s razine tla ili po potrebi izvršiti navala preko balkona koji je na visini do 3,5 m, na koji se vatrogasci mogu popeti vatrogasnim ljestvama tipa kukača ili prislanjača. Dakle, za gašenje ovog požara su potrebna 4 vatrogasca u navali i 2 vatrogasca-vozača, te 2 vatrogasna vozila (navalno vozilo i autocisterna). Za gašenje požara tipičnih jednokatnih stambenih građevina moguće je koristiti samo jedno vatrogasno vozilo s početnom količinom vode za gašenje požara, ali uz uvjet da je u blizini građevine osiguran hidrant ili crpilište vode odgovarajućih značajki (tlak i protok vode, kapacitet izvorišta koji je dostatan za gašenje požara građevine), u tom slučaju u početku gašenja požara, 2 vatrogasca čine navalnu, a 2 vatrogasca vodnu grupu, a nakon spajanja vodne pruge, vodna grupa djeluje kao druga navalna grupa. Međutim s obzirom hidrantska mreža i crpilišta vode nisu pouzdani i na ova vatrogasna djelovanja potrebno je izaći sa dva vatrogasna vozila.

3.6.4. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje pretpostavljenih požara na javnim i gospodarskim građevinama a) Gašenje požara nastalog u građevini osnovne škole Školske građevine su u pravilu izgrađene na način da su radne prostorije (učionice, radionice, zbornica i druge) raspoređene obostrano uz duge hodnike. Ovdje će se obraditi pretpostavljeni požar u građevini Osnovne škole u središtu naselja Orebić, koja je izgrađena iz obrađenog kamena i betona, kao dvokatnica (P+1+potkrovlje). Građevini škole su osigurani propisani vatrogasni pristupi sa 3 strane. Specifično požarno opterećenje u školi je nisko i iznosi 300 MJ/m2. Gorive tvari su pretežno namještaj iz drva, iverice i drugih supstrata drva, te manje količine materijala iz plastike (polietilen i PVC). U školi, kao i u drugim građevinama širenje požara ovisi o značajkama građevinskih konstrukcija, vrstama i količinama gorivih sadržaja i drugim relevantnim čimbenicima na mjestu nastanka požara. Dim, toplina, tlak i drugi produkti izgaranja šire se hodnikom ako ne postoje sustavi za odvođenje dima, topline i tlaka nastalih u požaru, odnosno ako prozori nisu otvoreni ili nisu dovoljnih površina za odvođenje dima i topline nastalih u požaru. U predmetnom slučaju zbog značajki građevinskih konstrukcija, te vrsta i količina gorivih tvari koje su zahvaćene požarom, širenje dima, topline i djelovanje tlaka nastalih u požaru nisu izraženi.

Zbog osiguranog nadzora i zbog činjenice da se škola nalazi u središtu naselja gdje je nazočnost ljudi svakodobna, dojava nastanka požara u školi je brza. Ulazni podaci koji se koriste u izračunu su: - t = 6 min, - vp = 1 m/min - md = 1 kg/m2/min - Hd = 16 MJ/kg - n = 30% - qv = 2,2 MJ/kg

Ap = 62 x 3,14 = (t x vp) 2 x 3,14 = 113,04 m2 M = Apstvarno x md x t1min = 113,4 x 1 x1 = 113,04 kg Q = M x Hd = 113,04 x 16 = 1809 MJ qm = qv x n = 2,2 x 0,3 = 0,666 MJ/kg W = Q/qm = 1809/0,666 = 2716 kg

Ovaj požar mogu ugasiti dvije navalne grupe (4 vatrogasca), te 1 vozač-vatrogasac s navalnim vozilom sa najmanje 2000 l vode i 50 l pjenila i i 1 vozač-vatrogasac sa autocisternom sa najmanje 4000 l vode u zadovoljavajućih 6,79 minuta. Međutim, poradi možebitno potrebne provedbe evakuacije ili spašavanja, na intervenciju treba izaći najmanje 6 vatrogasaca i 2 vozača-vatrogasca. b) Gašenje požara u hotelu Ovdje će se razraditi osnovni uvjeti za gašenje pretpostavljenog požara u hotelu Vatrogasni pristupi hotelu su osigurani sa tri strane. U okolišu hotela nalaze se visoke sastojine bora. Trava i raslinje koje se nalazi ispod stabala su niski, te ne postoji opasnost od širenja požara s tla na stabla. Hotel je izgrađen iz armirano-betonskih konstrukcija. Razina izgrađenosti je P+2. Visina hotela iznosi 10,5 m. Najviši otvor na hotelu nalazi se na visini od 7 m. Ovdje izvršeni izračuni odnose se na dijelove hotela koji su najviše ugroženi od nastanka požara, a to su hotelske sobe tijekom noći i kuhinja tijekom radnog vremena. b1) Gašenje požara u hotelskoj sobi na 2. katu hotela Solitudo - goriva tvar je drvena masa, papir, plastika, tekstil, - površina sobe iznosi A = 28 m2 (7x4m), - požarno opterećenje iznosi 300 – 600 MJ/m2, - linija brzina širenja požara (vp) iznosi 1m/min, 2 - specifična brzina izgaranja gorive tvari (md) iznosi 1,11 kg/m /min, - oslobođena energija (toplina) prilikom izgaranja gorive tvari (Hd) iznosi 16 MJ/kg, - teorijska specifična energija (toplina) nastalog požara iznosi 15,54 MJ/m2/min, - početak gašenja požara (t) je 9 min od trenutka dojave požara (5 min. okupljanje + 4 min. vožnja), - gašenje požara se vrši raspršenim mlazom vode – iskoristivost (n) 20 – 30 %, - latetna moć vode (qv) iznosi 2,2 MJ/kg.

Izračun površine zahvaćene požarom: r = t x vp = 9 x 1 = 9 m (udaljenost ruba od centra požara nastala gorenjem do dolaska vatrogasaca)

2 2 2 Ap = r x 3,14 = 9 x 3,14 = 254,34 m

2 2 2 Astvarno = 28 m (u tlocrtu) + 36 m (u okomitim površinama) = 64 m

Ukupna masa tvari iz drva koja izgori u 10. minuti od nastanka požara: M = Astvarno x md x t1min = 71,04 kg

Oslobođena energija (toplina) tijekom gorenja u 9. minuti: Q = M x Hd = 1137 MJ

Iskoristivi dio latentne topline raspršenog mlaza vode: qm = qv x n = 2,2 x 0,3 (0,2) = 0,666, odnosno 0,44 MJ/kg

Količina vode W potrebna da se apsorbira energija nastala požarom: W = Q / qm = 1137/0,666 (0,44) = 1708 kg, odnosno 2585 kg

Požar se gasi sa dvije mlaznice (1 mlaznica izvana i 1 mlaznica iz unutrašnjosti hotela) svaka kapaciteta 200 l/min i to raspršenim mlazom iskoristivosti 30% (20%), pa će vrijeme gašenja požara biti 4,27 odnosno 6,46 minuta od početka gašenja požara.

Ukupno vrijeme gašenja požara iznosi: 5 min (dojava požara i okupljanje vatrogasaca) + 4 minuta (vrijeme potrebno za dolazak vatrogasaca) + 4,27 odnosno 6,46 minuta (vrijeme djelovanja raspršenim mlazom vode) = 13,27 odnosno 15,46 minuta. Dakle, ukupno vrijeme od prijama dojave do konačnog svršetka gašenja požara omogućava učinkovito vatrogasno djelovanje i sprječavanje širenja požara. Unutar 9 minuta od nastanka požara cijela soba bi bila zahvaćena požarom, a vatra bi se širila kroz drvena vrata u hodnik. Nakon 9 minuta ako se do tada ne bi provelo učinkovito vatrogasno djelovanje, vjerojatno bi došlo i do rasprskavanja stakla na vanjskom zidu sobe, te širenje požara preko fasade hotela. Do dolaska vatrogasne postrojbe, osoblje hotela mora izvršiti evakuaciju gostiju.

Vatrogasna postrojba na vatrogasnu intervenciju mora izaći najmanje sa 8 vatrogasca (od kojih su 2 vatrogasca-vozač), koji između ostalog moraju biti opremljeni i sa dišnim izolacijskim uređajima, odijelima za zaštitu od topline, zaštinim kacigama, rukavicama, čizmama i ručnim radijskim postajama. Od vatrogasnih vozila i tehnike u ovoj vatrogasnoj intervenciji moraju se koristiti: - navalno vozilo sa najmanje 2000 l vode i 100 l pjenila, - autocisterna sa najmanje 5000 l vode (napomena: kapacitet od 5000 l je nužan s obzirom na nepouzdan tlak i protok vode u hidrantskoj mreži i opasnost od širenja požara), - trodijelne ljestve rastegače i ljestve kukače, te u slučaju ako je to neophodno i autoljestve s košarom ili hidraulična zglobna paltforma.

Načelno, način provedbe vatrogasne intervencije je slijedeći: Prva grupa od 2 vatrogasca mora imati master ključeve i Grafički plan hotela, te provesti evakuaciju ili spašavanje, ako osoblje hotela nije provelo evakuaciju do dolaska vatrogasaca. Druga grupa od 2 vatrogasca vrši navalu preko unutarnjeg stubišta i to uporabom unutarnjih hidranata ili navalnog vozila ako je tlak i protok vode u hidrantskoj mreži nedovoljan.

Treća grupa od 2 vatrogasca u svrhu sprječavanje širenja požara štiti obodne zidove hotela, te po potrebi evakuira ljude izvana koristeći autoljestve s košarom ili hidrauličnu zglobnu platformu, odnosno trodijelne ljestve rastegače i ljestve kukače. b2) Gašenje požara u kuhinji hotela Kuhinja se nalazi u prizemlju hotela. Goriva tvar zahvaćena požarom je jestivo ulje u štednjaku za pripremu hrane. Požar je nastao u vrijeme kada u kuhinji trenutno nije bilo osoblja. Pokušaj gašenja nastalog požara od strane osoblja hotela uporabom jediničnih vatrogasnih aparata za gašenje početnih požara zbog nepravodobnog početka gašenja i brzog širenja požara na uređaje za odvod pare (napa) nije uspio. Brzo širenje požara je nastalo između ostalog i iz razloga razloga što se kuhinjske instalacije nisu održavale i čistile u skladu sa propisima, te su se u njima nalazile naslage masnoća, pa se je požar vrlo brzo širio kroz ventilacijske kanale na širi prostor kuhinje, gdje je nastalo snažno zadimljavanje. Broj vatrogasaca potrebnih za gašenje ovog požara se određuje temeljem broja vatrogasca potrebnih za uporabu vatrogasnih uređaja koji se rabe u vatrogasnom djelovanju. S obzirom na širenje požara vatrogasno djelovanje se vrši na više mjesta, pa se broj vatrogasca određuje neposredno na mjestu nastanka požara, pri čemu je jedan od kriterija za određivanje broja vatrogasaca broj mjesta na kojima se mora djelovati. Za provedbu učinkovitog vatrogasnog djelovanja u ovom požaru potrebno je najmanje jedno vatrogasno odjeljenje, a od vatrogasnih vozila jedno navalno vozilo s najmanjim kapacitetom 2000 l vode i 100 l pjenila. c) gašenje požara autocisterne s lakim naftnim derivatima Požar je nastao na autocisterni čiji je kapacitet 3 m3, na vodonepropusnom tlu izvan javnih cestovnih prometnica. Goriva tvar je laki naftni derivat koji je istekao iz autocisterne. Količina istekle zapaljive tekućine iznosi 500 l.

Sredstvo za gašenje nastalog požara je srednje teška pjena čija je ekspanzija (opjenjenje) E = 21-200, sa srednjom vrijednošću E = 90. Doziranje pjenila je 3%. Od nastanka do početka gašenja požara prošlo je 10 minuta. Sloj pjene koji se nanosi iznosi od 0,45 m do 1,5 m, te se odabire srednja vrijednost debljine koja iznosi 1 m. Požar se širi linijski po razlivenoj zapaljivoj tekućini. Površina na kojoj se nalazi razlivena zapaljiva tekućina iznosi 100 m2, a dužina do 100 m. Brzina izgaranja iznosi 8 l/s. Trajanje požara bez provedbe gašenja i nastanka eksplozije iznosi 1,5 sati.

Izračun potrebne količine pjene za gašenje požara razlivenog naftnog derivata: 3 Vp = A x h = 100 x 1 = 100 m

Potrebna količina otopine (voda + pjenilo) za gašenje nastalog požara: E = Vp/ Vo Vo= 100/0,09= 1111,11 l otopine Potrebna količina pjenila za gašenje nastalog požara: Vp= Vo x d%/100 = 1111,11 x 3/100 = 33,33 l

Izračun potrebne opreme i vatrogasaca za gašenje požara: Vvode = Vo – Vpi = 1077,80 l

Potrebni protok pjenila za gašenje požara u vremenu od 10 minuta: Quk = Vo/ t = 1111,11/10 = 111,11 l/min Za gašenje požara se odabiru dvije mlaznice svaka protoka po 200 l/min. Za gašenje ovog požara na intervenciju trebaju izaći najmanje 4 vatrogasca i 2 vozača- vatrogasaca, te navalno vatrogasno vozilo najmanjeg kapaciteta spremnika 2000 l, opremljeno za pogon s 2 mlaznice za pjenu svaka kapaciteta 200 l/min i autocisterna. Kapacitet spremnika s pjenilom (E20-200, 3% mješavina) mora biti najmanje: 300 l. d) gašenje požara ulja za loženje u nadzemnom spremniku Ovdje će se obraditi požar nastao na nadzemnom spremniku sa uljem za loženje kapaciteta 3,0 m3. Na temelju Pravilnika o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99), za gašenje požara nastalih u nadzemnim spremnicima potrebno je 3 l/m2/min vode uz uporabu pjenila. Potrebna količina vode za hlađenje spremnika u kojemu je nastao požar iznosi 60 l/m2/h i to u trajanju najmanje 2 sata. Potrebna količina vode za gašenje sabirnog spremnika ili prostora iznosi 3 l/m2/min uz uporabu pjenila. U slučaju ako nastane razlijevanje i požar razlivenog ulja za loženje uzimajući u obzir male dimenzije i kapacitet spremnika, na gašenje požara trebaju izaći najmanje 4 vatrogasaca i 2 vozača-vatrogasca s 1 navalnim vozilom i 1 autocisternom. U provedbi gašenja nastalog požara jedna grupa potiskuje pare i hladi pare i spremnik raspršenim mlazom vode, druga grupa priprema gašenje požara pjenom.

3.6.5. Rezultati izračuna za pretpostavljene požare

U tablici 37. daje se prikaz rezultata broja potrebnih vatrogasaca i vatrogasnih vozila, za sve u ovoj Procjeni izvršene izračune koji se odnose na otvorene prostore, najčešće građevine i složenije građevine, te građevine posebnih namjena i uvjeta gašenja.

Tablica 37. Mjesto Broj Broj Broj Broj Broj nastanka vatrogasaca vozača - navalnih auto-cisterni autoljestvi ili požara vatrogasaca vozila autoplatfo- rmi a) prostor 7 2 1 1 - 3.6.2. pristupačan Otvoreni prostor b) prostor 66 4 2 2 - nepristupačan 3.6.3. a) trokatnica** 4 3 1 1 - Stambene b) jedan kat* 4 2 1 1 - građevine a) škola 6 2 1 1 - b1) soba na 2.

3.6.4. katu hotela** 6 2 1 1 -

Javne i b ) kuhinja u gospodarske 2 prizemlju 4*** 2 1 1 - građevine hotela sa 2

Građevine kata c) AC sa 4 2 1 1 - naftnim derivatima d) nadzemni 4 2 1 1 - spremnik ulja za loženje * Najbrojnije građevine u na poluotoku Pelješcu ** Građevine na području Pelješca u kojima je gašenje požara najsloženije *** Procijenjen broj vatrogasaca – uvjeti gašenja na terenu određuju točan broj potrebnih vatrogasaca

3.7. Vatrogasne postrojbe i dežurstva

Na prostoru poluotoka Pelješca neme ustrojenih Javnih vatrogasnih postrojbi. Na prostoru Pelješca djeluju sljedeća dobrovoljna vatrogasna društva: - DVD Viganj - DVD Janjina - DVD Orebić - DVD Žuljana - DVD Kuna - DVD Putniković - DVD Trpanj - DVD Ston

Određivanje broja vatrogasca se temelji na broju i vrstama vatrogasnih vozila, broju istovremenih požara, razini opasnosti od nastanka i širenja požara, postojećim vatrogasnim snagama, veličine, stanja i kategorije ugroženosti šuma i poljoprivrednih površina od požara, veličine i značajki gospodarskih zona i građevina, izvorišta vode i sustava vodoopskrbe, prometnica, te prosječnog broja i vrsta požara nastalih tijekom posljednjih deset godina. Prema naputku izdanom od strane MUP-RH za 2 istovremena požara vatrogasna postrojba mora svakodobno imati najmanje onoliki broj vatrogasaca koliki je potreban za gašenje tih požara na najnepovoljnijoj i najugroženijoj građevini na prostoru njene zone odgovornosti, te uz to dežurnog vatrogasca i vatrogasca koji je opravdano privremeno neraspoređen i izvan sustava zbog godišnjih odmora, bolovanje, građanskih obveza.

Prema izračunima prikazanim u ovoj Procjeni, za gašenje najnepovoljnijih i najugroženijih građevina/prostora potrebno je minimalno devet vatrogasaca. Temeljen broja stanovnika na području općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston (7 801 stanovnika) te prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija NN 35/94 i 110/05 odnosno izračunu kolićine vode potrebne za gašenje požara uzima se mogućnost nastanka jednog požara. Sukladno izračunima za jedan požar potrebno je minimalno 8 vatrogasaca, što zadovoljava naputak od strane MUP-a.

U slučaju postojanja krajnje nepovoljnih uvjeta (jaki vjetrovi promjenjljiva smjera, duže razdoblje velikih temperatura zraka, isušenost vegetacije, nastanak požara na prostoru koji je nepristupačan ili teško pristupačan za vatrogasna vozila) koji uzrokuju brzo širenje požara, osim zemaljskih vatrogasnih snaga i tehnike, potrebno je angažirati i zračne snage za gašenje požara.

4. PRIJEDLOG ORGANIZACIJSKIH I TEHNIČKIH MJERA

4.1. Ustroj i opremljenost vatrogasnih postrojbi

Ustroj, te osobna i skupna zaštitna oprema: Temeljem izračuna potrebnog broja vatrogasaca iz točke 3.10. ove Procjene, te Zakona o vatrogastvu (N.N. br. 139/04, 80/2010), Pravilnika o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (N.N. br. 61/94) i Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (N.N. br. 43/95), uz raščlambu slijedećih čimbenika koji utječu na stanje i ustroj zaštite od požara: - površina i reljef prostora, - veličina površine pod šumom, - šumske vrste i zajednice, - broj, vrste i značajke požara nastalih tijekom posljednjih 10 godina, - požarna područja i uvjeti za pravodobno vatrogasno djelovanje, - broj stanovnika i gustoća naseljenosti, - stupanj izgrađenosti, značajke i namjene građevina i vatrogasnih pristupa, protupožarnih prosjeka i putova, - i dr. zaključuje se da je na promatranom prostoru potrebno ustrojiti i opremiti vatrogasne snage, slijedeće najmanje jakosti i opremljenosti:

a) JAVNU VATROGASNU POSTROJBU PELJEŠAC

Javna vatrogasna postrojba zapošljavat će 18 profesionalnih vatrogasaca raspoređenih u četiri smjene. Prijedlog ustroja JVP Pelješac iznesen je s obzirom na konfiguraciju terena, smjer djelovanja vatrogasnih snaga te zemljopisni položaj navedenog područja. Vatrogasna dežurstva trebaju biti organizirana tako da u svakoj smjeni dežura minimalno tri profesioinalna vatrogasca. U slučaju potrebe za vatrogasnom intervencijom JVP-a Pelješac, koristiti će se oprema i tehnika DVD-a na čijem se prostoru ustrojila vatrogasna postaja. Vatrogasci moraju imati sve propisane uvjete za obavljanje vatrogasnih djelovanja (uvjerenje o osposobljenosti, zdravstveno uvjerenje). Zadaci JVP Pelješac su prijam dojave požara, vatrogasna djelovanja na svim požarima na promatranom prostoru, tehnička vatrogasna djelovanja, saniranje ekoloških akcidenata, spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i drugim akcidentima, te preventivno djelovanje u području zaštite od požara. Ustrojem Javne vatrogasne postrojbe Pelješac predložanog rasporeda povećala bi se efikasnost vatrogasnog djelovanja u svim smjerovima na promatranom prostoru, te smanjile štete nastale usljed požara i drugih nepogoda. Također bi se smanjilo vrijeme potrebno od dojave požara do početka gašenja s obzirom na vrijeme potrebno za dolazak vatrogasnih snaga iz Dobrovoljnih vatrogasnih društava. Smanjenjem vremena potrebnog za početak gašenja požara smanjuju se i eventualne štete nastale usljed požara i drugih nepogoda koje su na navedenom području izražene u zadnjih deset godina. Predložena vatrogasna postrojba trebale bi djelovati tokom cijele godine s obzirom na vrijeme, mjesto, materijalne štete i površine opožarenih površina u zadnjih 10 godina.

Na promatranom području u zadnjih 10 godina nastale su znatne štete od šumskih požara. Površine opožarene požarom su dva puta veće na područjima gdje nema naselja za razliku od naseljenih područja pri čemu je presudnu ulogu odigrala udaljenost od vatrogasne postaje

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 53749-13 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 90/113 do mjesta nastanka požara, odnosno vrijeme potrebno od dojave (uočavanja požara) do početka gašenja požara. Na nenaseljenom prostoru najveću opasnost predstavlja požari koji nisu uočeni na vrijeme te je od presudne važnosti sustavno raditi na što efikasnijem izlasku na intervenciju.

U slučaju ustroja JVP Pelješac, članovi JVP Pelješac koristi će vozila lokalnih DVD- ova, ovisno o postaji gdje su smješteni. Korištenje vatrogasnih vozila i opreme , bilo bi u funkciji povećanja efikasnosti u operativnoj sposobnosti vatrogasnih postrojbi (korištenje opreme, tehnike i vozila biti će regulirano ugovorima između JVP Pelješac i Dobrovoljnih vatrogasnih društava).

JVP Pelješac potrebno je opremiti sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 043/1995). .

Tablica 38. Minimalna oprema i sredstva za šumsko vozilo 15.1. MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA ŠUMSKO VOZILO KOLIĆINA Cijev tlačna gumirana (na vitlu) 1 kom Metlanica 4 kom Mlaznica upištolj" 1 kom Mlaznica univerzalna 52 mm 2 kom Mlaznica univerzalna 75 mm 1 kom Motorna pila 2 kom Radiostanica prijenosna 1 kom Radiostanica ugradbena kom 1 kom Ručna akumulatorska svjetiljka u "S" izvedbi 2 kom Ručni aparat za gašenje požara prahom "S-9" 1 kom Ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom "C02-5" 1 kom Ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) 4 kom zaštitne rukavice-kožne 1 kom oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode 1 kompl oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže 1 komp vatrogasna armatura i tlačne cijevi 1 alat 1 komp

Tablica 39. Minimalna oprema i sredstva za navalno vozilo 24.1. MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA NAVALNO VOZILO KOLIĆINA Električna kružna pila 1 kom Komplet za pružanje prve pomoći 1 kom Ljestva rastegača trodijelna 1 kom Mlaznica za vodenu maglu 1 kom Mlaznica univerzalna ø52 + mlaznica univerzalna ø75 2 + 1kom Nosila sklopiva 1 kom Prijenosni generator za proizvodnju električnog energije 3,5 kW 1 kom Produžni kabel za prijenos električnog napona 25m, 220 V 2 kom Ventil za ograničenje tlaka 1 kom Ručni aparat za gašenje prahom S-9 1 kom Ručni aparat za gašenje ugljik dioksidom CO2-5 1 kom Ručni aparat za gašenje vodom i zračnom pjenom (brentača) 1 kom Uže penjačko 2 kom Rukavice zaštitne gumirane 2 para Rukavice zaštitne kožne 2 para

24.1. MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA NAVALNO VOZILO KOLIĆINA Prijenosna akumulatorska svjetiljka u protueksplozijskoj izvedbi 2 kom Reflektor na vozilu 1 kom Radijska postaja prijenosna i radijska postaja ugradbena 1 i 1 kom Komplet oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (cijev usisna 110mm – 6 kom, ključ za cijevi – 2 kom, sitka usisna 110 mm – 1 kom, uže za usisne 1 cijevi – 2 kom) Oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže ( hidrantski nastavak – 1kom, ključ za nadzemni hidrant 1kom, ključ za podzemni hidrant – 1 kom, natikač za hidrant – 1 1 kom) Vatrogasna armatura i tlačne cijevi ( cijevi 52mm – 7 kom, cijevi 75mm – 5kom, 2 podvezice za cijevi, prijelaznica 110/75, prijelaznice 75/52 – 2 kom, razdjelnica 1 trodijelna, sakupljač 75/110 – 2 kom, ublaživač reakcije mlaza vode – 1 kom) Oprema i sredstva za gašenje požara pjenom (cijev za međumješalicu – 1 kom, međumješalica – 1 kom, mlaznica za srednje tešku pjenu – 1 kom, mlaznica za tešku 1 pjenu – 1 kom, posuda sa pjenilom 20l – 5 kom) Oprema za zaštitu organa za disanje (izolacijski aparat komplet – 2, pričuvna boca sa 1 komprimiranim zrakom za izolacijske aparate – 2 kom) Razvalni alat i oprema (željezna kuka – 10 kom, žica za vezanje namotaj – 1 kom, škare za željezo – 1 kom, čavli različiti – 30 kom, čekić različiti – 2 kom, čepovi za zatvaranje vode i plina – 10 kom, bat drveni – 1 kom, dlijeto za drvo -1 kom, dubač za beton – 1 kom, kliješta stolarska – 1 kom, kliješta za cijev švedska – 1 kom, ključ francuski – 1 kom, metar – 1 kom, mulda za šutu – 2 kom, odvijač različiti – 2 kom, 1 pila za željezo – 1 kom, pila za rupe – 1kom, poluga - 2 kom, poluga S za vađenjem čavala – 1 kom, probijač za željezo - 1 kom, sjekač za željezo – 1 kom, sjekira tesarska – 1 kom, strugalica za željezo – 1 kom, strugalica za drvo – 1 kom, svrdlo pužasto – 1 kom) Električarski alat i oprema (ispitivač za struju-1 kom, kliješta kombinirana-1kom, zaštitne naočale-1 kom, odvijač -1 kom, zaštitne rukavice gumirane-1 par, traka za 1 izoliranje-1 kom) Komplet alat (čaklja, lopata pobirača – 2 kom, lopata riljača – 1 kom, pijuk obični – 1 1 kom, pijuk-sjekira – 1 kom, poluga velika – 1 kom, sjekira šumska – 1 kom)

Tablica 40. Podaci o minimanoj opremi i sredstava za autocisternu 24.2. MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA AUTOCISTERNU KOLIĆINA Mlaznica univerzalna ø52 2 kom Mlaznica univerzalna ø75 1 kom Mlaznica dubinska koplje 1 kom Lopata pobirača 1 kom Pijuk - sjekira 1 kom Ručni aparat za gašenje prahom S-9 1 kom Ručni aparat za gašenje prahom CO2-5 1 kom Ručni aparat za gašenje vodom i zračnom pjenom - brentača 1 kom Uže penjačko 2 kom Metlanica 1 kom Radijska postaja prijenosna i radijska postaja ugradbena po 1 kom Prijenosna akumulatorska svjetiljka u protueksplozijskoj izvedbi 2 kom Vatrogasna armatura i tlačne cijevi ( cijevi 52mm – 7 kom, cijevi 75mm – 5kom, 1 2 podvezice za cijevi, prijelaznica 110/75, prijelaznice 75/52 – 2 kom, razdijelnica trodijelna, sakupljač 75/110 – 2 kom, ublaživač reakcije mlaza vode – 1 kom) Komplet oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode (cijev 1

usisna 110mm – 6 kom, ključ za cijevi – 2 kom, sitka usisna 110 mm – 1 kom, uže za usisne cijevi – 2 kom) Oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže ( hidrantski nastavak – 1kom, 1 ključ za nadzemni hidrant 1kom, ključ za podzemni hidrant – 1 kom, natikač za hidrant – 1 kom)

Tablica 41. Podaci o minimalnoj opremi i sredstava za vozilo za tehničke intervencije 24.5. MINIMALNA OPREMA I SREDSTVA ZA VOZILO ZA TEHNIČKE KOLIĆINA INTERVENCIJE Dimovuk s potrebnim priborom – komplet 1 Dizalica 15 t i 8 t 1 +1 kom Generator za proizvodnju električne struje 1 kom Hidrauličke škare za rezanje, širenje i razvlačenje s potrebnim priborom 1 kom Ključ za dizalo 1 kom Komplet za pružanje prve pomoći 1 Ljestva mornarska 1 kom Nosila sklopiva 1 kom Oprema za uzemljenje - komplet 1 Motorna pila 1 kom Otvarač brave - različiti 20 kom Plinska maska s obrazinom i kombiniranim filtetrom 2 kom Potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom 220V i produžnim kabelom 1 kom Produžni kabel za električnu struju dužine 25m, 220V 2 kom Produžni kabel za električnu struju dužine 25m, 380V, 1 kom Ručni aparat za gašenje ugljik dioksidom CO2-5 1 kom Ručni aparat za gašenje prahom S-6 2 kom Uže penjačko 2 kom Uže čelično za vodu s ušicom – različitih dužina i promjera 3 kom Vodilica željezna za vuču dužine 2m 1 kom Zaštitne rukavice kožne 2 para Zaštitne rukavice gumirane tanke 3 para Zaštitne rukavice gumirane 2 para Prijenosna akumulatorska svjetiljka u protueksplozijskoj izvedbi 2 kom Reflektor prijenosni sa stalkom i kabelom 1 komplet Radijska postaja prijenosna i radijska postaja ugradbena 2 i 1 kom Oprema za zaštitu organa za disanje (izolacijski aparat komplet – 2, pričuvna 1 boca sa komprimiranim zrakom za izolacijske aparate – 2 kom) Razvalni alat i oprema (željezna kuka – 10 kom, žica za vezanje namotaj – 1 1 kom, škare za željezo – 1 kom, čavli različiti – 30 kom, čekić različiti – 2 kom, čepovi za zatvaranje vode i plina – 10 kom, bat drveni – 1 kom, dlijeto za drvo -1 kom, dubač za beton – 1 kom, kliješta stolarska – 1 kom, kliješta za cijevu švedska – 1 kom, ključ francuski – 1 kom, metar – 1 kom, mulda za šutu – 2 kom, odvijač različiti – 2 kom, pila za željezo – 1 kom, pila za rupe – 1kom, poluga - 2 kom, poluga S za vađenjem čavala – 1 kom, probijač za željezo - 1 kom, sjekač za željezo – 1 kom, sjekira tesarska – 1 kom, strugalica za željezo – 1 kom, strugalica za drvo – 1 kom, svrdlo pužasto – 1 kom) Električarski alat i oprema (ispitivač za struju – 1 kom, kliješta kombinirana – 1 1 kom, zaštitne naočale – 1 kom, odvijač – 1 kom, zaštitne rukavice gumirane – 1 par, traka za izoliranje – 1 kom)

Mehaničarski alat i oprema (čekić teški, srednji i laki,- po 1 kom, cijev za 1 pretakanje goriva-1kom, kliješta kombinirana-1kom, ključ imbus različiti – 5 kom, ključ okasti različiti – 7kom, ključ viličasti različiti – 7 kom, odvijač križni različiti- 3 kom, odvijač obični različiti – 3 kom) Komplet alat (čaklja, lopata pobirača – 2 kom, lopata riljača – 1 kom, pijuk 1 obični – 1 kom, pijuk-sjekira – 1 kom, poluga velika – 1 kom, sjekira šumska – 1 kom) Tehnička oprema za označavanje i promet (čunjevi-prometne oznake – 5 1 kom, lijevak aluminijski -1 kom, nož za rezanje pojasa – 2 kom, pokrivač- deka 2 kom, pokrivač – folija 2 kom, posuda 10l 2 kom, ručna tablica stop 1 kom, svjetiljka signalna 2 kom, zaštitne rukavice gumirane tanke – 2 para)

Zaštitna oprema Osobe koje se raspoređuju na poslove vatrogasaca moraju zadovoljavati uvjete za obavljanje tih poslova iz Zakona o vatrogastvu (N.N. br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09, 80/10) i Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju vatrogasnih kadrova (N.N. br. 61/94). Za svakog vatrogasca obvezno je osigurati opremu sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbu koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. br. 31/2011). Svaki vatrogasac mora biti opremljen sa slijedećom osobnom opremom: 1. zaštitna odjeća za vatrogasce, 2. zaštitna odjeća za gašenje požara na otvorenom prostoru, 1. zaštitna vatrogasna potkapa, 2. obuća za vatrogasce, 3. zaštitne vatrogasne rukavice, 4. zaštitna vatrogasna kaciga, štitnici lica i viziri, 5. zaštitna kaciga za požare na otvorenom prostoru, 6. maska za cijelo lice, 7. polumaska ili četvrtmaska, 8. zaštitni pojas za vatrogasce, 9. zaštitne vatrogasne naočale, 10. rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika. Druga osobna oprema članova JVP Pelješac je: - prijenosni uređaj za mjerenje koncentracije plinova i para u zraku (eksploziometri), otrovnih i štetnih plinova i para u zraku (toksimetri) i kisika u zraku, - osobni dozimetar za očitavanje primljene doze zračenja tijekom intervencije, - detektor radioaktivnog zračenja, - protueksplozijski zaštićena baterijska svjetiljka, - baterijska svjetiljka, - torba s kompletom za pružanje prve pomoći.

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 53749-13 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 94/113 b) Na prostoru naselja Lovište, na kojem vatrogasne postrojbe nisu u mogućnosti intervenirati u slučaju potrebe za vatrogasnom intervencijom u dopuštenim granicama do petnaest minuta predlaže se ustroj ispostave DVD-a Orebić.

Ispostavu DVD-a Orebić potrebno je ustrojiti u naselju Lovište. Ispostavu je potrebno opremiti s jednim navalnim vozilom i/ili autocisternom opremljenom sukladno Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava. U ispostavi DVD-a Orebić djelovati će minimalno 10 operativnih vatrogasaca koji imaju sve uvjete za obavljanja poslova dobrovoljnog vatrogasac prema Pravilniku o osposobljavanju i usavršavanju vatrogasnih kadrova (N.N. br. 61/94) te opremljeni sukladno Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava (NN 091/2002).

4.2. Vođenje evidencija o nastalim požarima i drugim akcidentima

Fizičke i pravne osobe te općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston dužni su Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj neposredno ili preko Vatrogasnog operativnog centra na telefonski broj 193 dojaviti podatke o požaru.

Pravne osobe, uključujući i navedene općine dužne su voditi evidenciju o požarima nastalim na svom vlasništvu. U evidenciji moraju biti upisani podaci o datumu i satu nastanka požara, kada i od koga je požar lokaliziran, mjestu i uzroku nastanka požara, materijalnoj šteti nastaloj djelovanjem požara, povratu troškova vatrogasne intervencije i napomenu. JVP Pelješac, kao i Dobrovoljna vatrogasna društva obvezni su voditi cjelovitu evidenciju o nastalim požarima i drugim akcidentima u području svoje odgovornosti uključujući (mjesto i vrijeme nastanka akcidenta, analiza provedbe vatrogasne intervencije sa provedenom taktikom vatrogasnog djelovanja, nastale štete po zdravlje osoba i imovinu).

Prilikom dojave nastanka požara, od iznimne je važnosti raspolagati korisnim podacima o mjestu, obujmu požara, gorivoj tvari i ugroženim osobama. Kako ne bi došlo do gubljenja dragocjenih informacija, odnosno kako bi se pravodobno i efikasnije interveniralo predlaže se fizičkim i pravnim osobama dojavljivanje požara i drugih neželjenih događaja koji iziskuju vatrogasnu intervenciju na broj Vatrogasnog operativnog centra 193.

4.3. Osposobljavanje pučanstva i osposobljavanje i provjera osposobljenosti radnika

Pravne osobe i navedene općine obvezni su provesti osposobljavanje pučanstva u skladu sa Pravilnikom o osposobljavanju pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. br. 61/94). Pravne osobe koje koriste zapaljive tekućine i/ili zapaljive plinove obvezne su provesti i provoditi osposobljavanje i provjeru osposobljenosti radnika koji rade sa zapaljivim tekućinama i/ili plinovima u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95, 56/2010) i Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. 54/99).

4.4. Obavijesno - promidžbene djelatnosti

U svrhu provedbe mjera zaštite od požara na otvorenom prostoru poboljšati, odnosno ustrojiti odgovarajuću razinu obavijesno-promidžbenih djelatnosti iz područja zaštite od požara (tiskanje, distribucija, odnosno postavljanje letaka i plakata na hrvatskom i odgovarajućim stranim jezicima, kojim se stanovnici, a posebno školska djeca i turisti upoznavaju sa opasnostima i mjerama zaštite od požara, postavljanje obavijesnih ploča i standardnih znakova opasnosti, obaviješćivanja i zabrane uz cestovne prometnice, a poglavito na mjestima ispred ulaza u šume).

4.5. Cestovni, željeznički i zračni promet

Lokalne ceste i nerazvrstane ceste održavati na način da su svakodobno provozne za vatrogasna vozila. Redovito održavati zaštitne pojase uz cestovne prometnice i željezničku prugu čistim, bez raslinja, trave i drugih gorivih tvari. Tijekom zimskih razdoblja prilikom nastanka poledice skrbiti o provoznosti cestovnih prometnica, posebno kada se radi o nerazvrstanim cestama, održavanje kojih se često zanemaruje. U slučaju nastanka požara na većim šumskim površinama I i II kategorije ugroženosti od požara te teže pristupačnim prostorima, kada i gdje nije moguće pravodobno, učinkovito i sigurno djelovati zemaljskim vatrogasnim snagama, tražiti uporabu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara i prijevoz vatrogasnih snaga, te uređaja, sredstava i opreme za gašenje požara.

4.6. Urbanističke mjere zaštite od požara

Osigurati provedbu nadzora prostornog uređenja i gradnje od strane ovlaštenih tijela kako bi se građevine gradile, a postojeće građevine i prostori rekonstruirali ili adaptirali isključivo u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (N.N. br. 76/07, 38/09, 55/2011) i Prostornim planom uređenja, te tako spriječila bespravna gradnja.

Izgraditi i održavati zaštitne pojase (požarne prepreke) prema šumama na najmanjoj udaljenosti 10 m u svim smjerovima od građevina. U zaštitnim pojasima ne smije biti stabala, raslinja i drugih gorivih tvari osim trave i ukrasnog bilja. Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston dužni su dodijeliti koncesiju ovlaštenom dimnjačaru, koji će u propisnim rokovima i na propisan način provoditi radove čišćenja i održavanja ložišta, dimnjaka i dimovoda.

4.7. Prijenos, distribucija i uporaba električne energije

Na promatranom području vezano za sustav za prijenos i distribuciju električne energije, glede provedbe mjera zaštite od požara potrebno je: - zamijeniti dotrajale drvene stupove koji su sastavni dijelovi niskonaponske električne mreže, - redovito orezivati i uklanjati visoko raslinje i druge gorive tvari iz prostora trasa ispod nadzemnih dalekovoda, - prilikom rekonstrukcije nadzemne električne mreže, posebno dijelova sa nezaštićenim vodovima gdje je god to moguće preporučuje se zamjena podzemnim mrežama ili električki izoliranim vodovima (kabelima).

4.8. Osiguranje vode za gašenje požara

Bez odlaganja angažmanom ovlaštene pravne osobe provesti periodično ispitivanje hidrantske mreže, kako bi se utvrdilo stanje tlaka i protoka vode, te drugih značajki koje utječu na funkcionalnost hidrantske mreže i postojanja uvjeta za učinkovito gašenje požara, te provelo uklanjanje možebitnih nedostataka, Označiti pozicije hidranata u skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06) i normom HRN DIN 4066. Održavati sustav za brzu provedbu ograničenja ili obustave dostave vode drugim potrošačima u slučaju nedostatnog tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži u akcijama gašenja požara. Provoditi odgovarajuće aktivnosti u svrhu proširenja hidrantske mreže, prvenstveno na prostore na kojima se nalazi veća količina naseljenih građevina. Izgraditi pristupe za vatrogasna vozila do izvora vode na mjestima gdje oni nedostaju, a posebno na predjelima gdje ne postoji vodovodna mreža, te voditi skrb o svakodobnom osiguranju pristupa vatrogasnim vozilima do izvora vode za gašenje požara. U naseljima dovesti u uporabljivo stanje gustirne, i to prvenstveno one koje se nalaze na predjelima gdje nisu ugrađeni vodovodna i hidrantska mreža, i gdje ne postoji provozan pristup vatrogasnim vozilima do izvora vode i vodenih tokova.

4.9. Šume, poljoprivredne površine i drugi požarom ugroženi otvoreni prostori

Očistiti od gorivih tvari, te održavati čistim zaštitne rubne pojase zapuštenih bivših poljoprivrednih površina i rubne pojase uz šume i to u širini ne manjoj od 5 m, što je posebno važno uraditi prije razdoblja visokih tempretura zraka, povećane insolacije i ekspozicije. Izgraditi i održavati zaštitne pojase (požarne prepreke) na najmanjoj udaljenosti 10 m u svim smjerovima od stambenih i drugih građevina. U zaštitnim pojasima ne smije biti stabala, raslinja i drugih gorivih tvari osim trave i ukrasnog bilja. Trava u zaštitnom pojasu mora biti podrezana na visinu do 10 cm gledano od razine tla, te održavana kako se ne bi osušila. Orezanu travu zbrinuti kao otpad i to odmah po orezivanju. Stabla koja se nastavljaju od granice zaštitnog pojasa na udaljenosti od 30 m u svim smjetrovima treba prorijediti kako bi se spriječilo ili bar otežalo širenje požara s krošnje na krošnju, a prizemno raslinje ukloniti. Za građevine koje se nalaze na vrhovima terena s velikim nagibom zaštitni pojas treba biti najmanje širine 30 m u svim smjerovima s tim da u njima mogu postojati pojedinačna stabla poželjno manje zapaljivih šumskih sastojina (niske, drvenaste, listopadne) koja su u funkciji estetike prostora, ali ne na manjoj udaljenosti od 10 m u odnosu na građevinu. Kod četinjača obvezno je provesti orezivanje nižih grana i to najmanje 2 m od tla kako bi se spriječilo širenje požara sa razine tla na krošnje. Tamo gdje postoje spremnici ukapljenog

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 53749-13 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 97/113 naftnog plina sva vegetacija u zaštitnom pojasu najmanje od 3 m u odnosu na spremnike u svim smjerovima mora biti očišćena. Vezano za poljoprivredna zemljišta osigurati i nadzirati provedbu donešenih agrotehničkih mjera i mjera održavanja rudina koje se odnose na područje zaštite od požara. Donijeti uredbu o branju šumskih plodova, te kretanju u šumama u razdobljima visokog indeksa opasnosti od požara. Na razini navedenih općina donijeti Odluku o mjerama zaštite od požara na otvorenom prostoru u kojoj će se propisati razdoblja u kojima je dozvoljeno loženje vatre i uporaba otvorenog plamena, te postupci za sigurno loženje vatre i uporabu otvorenog plamena. Na području Žuljane postoji nepristupačno područje "Zagorje", koje se proteže cijelim južnim dijelom istočne strane Pelješca od Žuljane do Prapratnog, dužine cca 18km, širine cca 1.5 - 2km. Na području Orebića nepristupačna je obalna strana od naselja Viganj do naselja Trpanjska Duba, obalni dio od naselja Podobuča do naselja Trstenik, brdo Sv. Ilija, dio zaselaka u podgorju iznad naselja Orebić. U cestovno nepovezane prostore na prostoru općine Janjina koji su posebno značajni s gledišta zaštite od požara spadaju prostori Batkovica, Polje istočno od Sresera, te područje s južne strane ceste Janjina-Osobjava. Potrebno je raditi na probijanju protupožarnih puteva na navedenim lokacijama. Pojačati nadzor uporabe vatre i otvorenog plamena, te općenito nadzor provedbe mjera zaštite od požara na otvorenom prostoru, a posebno u razdobljima pripreme poljoprivrednih površina za obrađivanje kada se vrši spaljivanje korova, te razdobljima visokih temperatura zraka i turističke sezone kada je bitno povećan broj osoba koje borave na navedenom prostoru.

Provoditi odgovarajuće aktivnosti u svrhu spriječavanja kampiranja, a posebno kampiranja na šumskim površinama. Na ulaske u šumske površine i u šumama postaviti zanakove opasnosti i zabrane koji se odnose na sprječavanje nastanka i gašenje nastalih požara (zabranjeno pušiti, zabranjena uporaba otvorene vatre, opasnost od požara, u slučaju nastanka požara nazovi broj 193 i 112).

4.10. Naselja, ulice i građevine kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi

Na području Orebića, Trpnja i Stona postoji veliki broj građevina i prostora kojima nisu osigurani vatrogasni pristupi. Nemogućnost pristupa vatrogasnim vozilima pogoduje širenju požara te nastanku velike materijalne štete kao i ljudskih žrtava. Potrebno je bez odlaganja pristupiti rješavanju problema parkiranja vozila u ljetnim mjesecima. Nepravilnim i nepropisnim parkiranjem vozila 30% prometnica se ne može koristiti za vatrogasne prilaze i pristupe . Kako bi se efikasno pristupilo rješavanju navedenog problema, predlaže se u suradnji s JLS i Inspektoratom zaštite od požara sustavno radila na rješavanju problema pristupa vatrogasnim vozilima na navedenom području.

4.11. Skladištenje, držanje, uporaba i prijevoz opasnih tvari

Od strane za to nadležnih tijela pojačati nadzor provedbe upoznavanja, osposobljavanja i provjera osposobljenosti korisnika opasnih kemikalija vezano za sigurno skladištenje i/ili držanje, te uporabu UNP-a, transformatorskog ulja, ulja za loženje i diesel goriva, te pravilno postupanje u slučaju nastanka požara.

Promidžbu sigurnog rukovanja sa zapaljivim tekučinama od strane fizičkih osoba provoditi intezivnije i to izradom, te postavljanjem, odnosno distribucijom obavijesnih plakata i letaka. Glede naprijed navedenih obveza posebno je važno dosljedno provesti program osposobljavanja do sada neosposobljenih zaposlenika koji rade sa zapaljivim tekućinama i zapaljivim plinovima. Osigurati da su neposredno do svih mjesta na kojima se skladište, drže i rabe zapaljive tekućine i/ili zapaljivi plinovi, kao i druge opasne kemikalije postavljeni pripadajući im Sigurnosno-tehnički listovi ovjereni od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, te kada se radi o zapaljivim tekućinama i/ili plinovima Upute za sprječavanje nastanka požara i Upute za gašenje i sprječavanje širenja nastalih požara izrađene u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010) i Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99). Temeljem Odluke o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima prijevoza opasnih tvari javnim cestama (N.N. br. 15/2010), na svim javnim cestama na prostoru općina, dopušten je prijevoz opasnih tvari isključivo za gospodarske potrebe, nad čime treba vršiti redoviti i sustavan nadzor (nadzor propisane dokumentacije, nadzor osposobljenosti sudionika u prijevozu, nadzor stanja i sigurnosnog znakovlja na vozilima, nadzor načina prijevoza i parkiranja, nadzor zaštitne opreme i vatrogasnih aparata u vozilima,…).

4.12. Dobrovoljna vatrogsna društva

Na prostoru poluotoka Pelješca ustrojeno je 8 dobrovoljnih vatrogasnih društava: - DVD Viganj - DVD Janjina - DVD Orebić - DVD Žuljana - DVD Kuna - DVD Putniković - DVD Trpanj - DVD Ston

Tablica 42. Popis DVD-a na području Pelješca OPĆINA OREBIĆ BROJ OPERATIVNIH Br. DVD LOKACIJA BROJ VOZILA VATROGASACA 1. OREBIĆ A.Šenoe 28, Orebić 35 6 2. KUNA Kuna 13 24 6 3. VIGANJ Viganj-Kučište (nema garaže) 20 2 OPĆINA TRPANJ BROJ OPERATIVNIH Br. DVD LOKACIJA BROJ VOZILA VATROGASACA 1. TRPANJ Put dubokog doca 3, Trpanj 20 4 OPĆINA JANJINA BROJ OPERATIVNIH Br. DVD LOKACIJA BROJ VOZILA VATROGASACA 1. JANJINA Janjina bb, (samo spremište) 23 3 OPĆINA STON BROJ OPERATIVNIH Br. DVD LOKACIJA BROJ VOZILA VATROGASACA 1. STON Put braće Mihanovića1, Ston 23 4 2. PUTNIKOVIĆ u izgradnji 20 5 3. ŽULJANA u izgradnji skladište i garaža 20 3

Skupinu građana gasitelja će činiti stanovnici koji su osposobljeni po Programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu gašenja požara, sprječavanja širenja požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. br. 61/94). Skupina građana gasitelja će provoditi početno gašenje požara i nastojati spriječiti širenje nastalih požara do dolaska JVP Pelješac i/ili drugih vatrogasnih postrojbi. U svrhu upravljanja Skupinom građana gasitelja potrebno je imenovati voditelja skupine. Od uređaja, opreme i sredstava za gašenje Skupina građana gasitelja mora biti opremljena najmanje sa 3 vatrogasna aparata tip S-9, 5 naprtnjača, 5 metlanica i 5 zaštitnih maski na bazi pročišćavanja zraka sa cjedilom. Zbog pravodobnog uključivanja u vatrogasna djelovanja, svi članovi Skupine građana gasitelja moraju imati mobitele ili druge odgovarajuće prijamnike poziva. Središte i mjesto držanja uređaja, opreme i sredstava za gašenje Skupine građana gasitelja osigurati će JLS.

4.13 Radijska i telefonska komunikacija

Poradi stvaranja uvjeta za kvalitetnu glasovnu komunikaciju između vatrogasnih postrojbi i vatrogasaca koji sudjeluju u gašenju požara neophodno je raditi na ostvarenju kvalitetnog radijskog i telefonskog signala na prostorima gdje kvaliteta signala ne zadovoljava. Kako bi se poboljšala efikasnost izlaska vatrogasnih postrojbi na intervenciju, od iznimne je važnosti pravovremeno proslijediti dojavu o intervenciji najbližoj ispostavi. S obzirom na navedeno, predlaže se preusmjeravanje poziva upućenih s područja poluotoka na broj 193 u središte JVP Pelješac u Kuni, gdje bi ujedno bio i dojavni centar.

4.14. Uporaba zrakoplova i helikoptera u zaštiti od požara i gašenju požara

U slučaju nastanka požara na većim šumskim površinama, teško pristupačnim prostorima i na nenaseljenim gusto pošumljenim, posebno u vrijeme kada je vegetacija isušena i pušu snažni vjetrovi i/ili vjetrovi promjenljiva smjera, kada nije moguće pravodobno i učinkovito djelovati zemaljskim vatrogasnim snagama, neophodno je bez odlaganja tražiti uporabu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara i prijevoz vatrogasnih snaga i sredstava za gašenje. U razdobljima vrlo visokog indeksa opasnosti od požara u skladu sa mogućnostima potrebno je provoditi i zračno izviđanje prostora. Poradi stvaranja uvjeta za učinkovitu uporabu helikoptera u provedbi gašenja požara, potrebno je izgraditi heliodrom na prostoru kod naselja Orebić, Ston te ishodit uporabnu dokumentaciju za izrađeni heliodrom kod Janjine.

4.15. Mjere zaštite od požara pri gospodarenju s otpadom

Do potpune provedbe sanacija Odlagališta otpada na prostoru općina Orebić, Trpanj i Ston provesti, odnosno provoditi slijedeće mjere zaštite od požara: - u pojasu najmanje širine 10m od rubova odlagališta otpada u svim smjerovima ukloniti stabla, raslinje, travu i druge gorive tvari, - ustrojiti sustav selektivnog prikupljanja otpada po vrstama na mjestima nastanka, - na odlagalištu otpada odlagati isključivo komunalni, neopasni otpad, - otpad odlagati u slojevima debljine od 0,2 do 0,3 m, slojeve kompaktirati (sabijati) pri čemu srednja gustoća otpada mora biti najmanje 0,85 t/m3, te prekrivati inertnim materijalom debljine sloja 15 do 30 cm, pri čemu debljina završnog sloja mora biti najmanje 70 cm, postupke provoditi dok se ne postigne završna ukupna debljina svih slojeva do 3 m, - provoditi svakodobnu zaštitu odlagališta otpada od strane ovlaštene zaštitarske službe, - na prilazu odlagalištu otpada postaviti standardne znakova: zabranjen pristup nezaposlenima, zabranjena uporaba otvorenog plamena, zabranjeno pušiti, opasnost od požara, te upute za sprječavanje nastanka, gašenje i sprječavanje širenja nastalih požara, - na odlagalištu otpada postaviti prijenosne vatrogasne aparate za gašenje početnih požara (S-9 najmanje 3 kom) i ručnu vatrogasnu pumpu tip Brentača, - u skladu sa Pravilnikom o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (N.N. br. 44/12) angažmanom ovlaštene pravne osobe provesti ispitivanje hidranta, te nakon toga bez odlaganja ukloniti eventualne nedostatke, - pojačano provoditi mjere nadzora stanja zaštite od požara, te od strane JVP Pelješac i DVD-a provoditi vježbe gašenja požara vezano za specifičnosti postupaka gašenja požara na odlagalištu otpada, - u slučaju nastanka požara na odlagalištu, buldožderom razgrnuti otpad, neposredni okoliš polijevati vodom, te posipati inertnim materijalom.

4.16. Mjere zaštite od požara na morskom akvatoriju

Provoditi odgovarajuće promidžbene i nadzorne aktivnosti u svrhu provedbe zabrane ispaljivanja pirotehničkih sredstva sa morskih površina na kopno. Prijevozne i prijenosne vatrogasne aparate za početno gašenje požara po vrstama i količinama rasporediti u lukama i to prema količini i vrstama plovila. Na prostorima u lukama prije početka turističke sezone provoditi vatrogasne vježbe pod nadzorom Lučke kapetanije, te provjeru osposobljenosti djelatnika luka za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom. Osigurati i održavati sustav koji će nadzirati i spriječiti priključivanje plovila na električni napon u razdobljima kada u plovilima nisu vlasnici ili korisnici.

5. SMJERNICE ZA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE KOD DONOŠENJA PLANOVA UREĐENJA PROSTORA TE ZA PRAVNE OSOBE U SVEZI PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OD POŽARA NA PODRUČJU OPĆINE OREBIĆ, OPĆINE TRPANJ, OPĆINE JANJINA I OPĆINE STON

5.1. Općenito

Buduće građevine i prostore graditi, a postojeće građevine i prostore rekonstruirati ili adaptirati isključivo u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (N.N. br. 76/07 i 38/09, 55/2011) i Prostornim planom. U tijeku rekonstrukcije, prenamjene i prilagodbe građevina i građevinskih dijelova, gdje god je to moguće preporučuje se smanjiti imobilno požarno opterećenje na način da se postojeći građevinski elementi izgrađeni iz gorivih tvari zamjene sa onim iz negorivihtvari. Čelične i drvene građevinske dijelove zaštititi vatrootpornim materijalima (premazi, obloge) i to najmanje do razine projektirane vatrootpornosti, što mora biti potvrđeno atestima za rabljene materijale-konstrukcije i zapisnikom izvođača radova vezano za način provedene zaštite. Hotelske i druge turističke građevine i prostore planirati, graditi i održavati u skladu sa Pravilnikom o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (N.N. br. 100/99). Na evakuacijskim putovima i kod evakuacijskih izlaza na siguran prostor, postaviti na propisnim mjestima protupanična rasvjetna tijela propisne jakosti rasvjete i autonomije. Gustoću izgrađenosti planirati i održavati u skladu sa Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora ( N.N. br. 29/83, 36/85 i 42/86). U svim građevinama i na prostorima ugraditi projektirane vrste i količine sustava, uređaja, opreme i sredstava koji su u funkciji dojave, gašenja i sprječavanja širenja požara, te ih održavati u ispravnom stanju. Djelatnike u pravnim osobama i na razini jedinice lokalne samouprave, osposobiti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara, sprječavanje širenja požara, te zaštitu osoba i imovine ugroženih požarom.

5.2. Mjere zaštite od požara u skladištima i drugim gospodarskim građevinama

Pozicije skladišta i drugih gospodarskih građevina moraju biti u skladu sa Urbanističkim planom uređenja prostora. Izvedba građevina mora biti takva da je omogućena sigurna evakuacija iz najudaljenije točke do sigurnog mjesta. Skladišta moraju biti požarno odvojena od građevina ili građevinskih dijelova drugih namjena građevinskim elementima najmanjeg stupnja vatrootpornosti i to na način propisan u Pravilniku o zaštiti skladišta od požara (N.N.br. 93/08). U skladištima čiji su volumeni veći od 300 m3 mora biti ugrađena hidrantska mreža i postavljen propisni broj vatrogasnih aparata, kao i drugi sustavi zaštite od požara u skladu sa tablicom 1. Pravilnika navedenog u stavku 4. ove točke. Skladišta čija je površina veća od 300 m2 i/ili u kojima je požarno opterećenje veće od 1 GJ/m2 moraju imati najmanje dva evakuacijska izlaza razmaknuta za najmanje pola dijagonale požarnog odjeljka. Brave na vratima za evakuaciju moraju biti takve izvedbe da se mogu svakodobno otvarati bez uporabe ključeva ili alata. Uz svaki ulaz u skladište s vanjske strane, mora biti ugrađeno tipkalo za potpuno iskapčanje električnog napona u cijelom prostoru skladišta. Skladišta je dopušteno grijati trošilima na električnu energiju bez otvorene žarne niti, toplovodnim grijanjem ili upuhivanjem toplog zraka, s tim da je priprema medija za grijanje izvan skladišta. Na rasvjetnim tijelima u skladištu mora biti ugrađena zaštita od mehaničkog oštećenja. Gorive tvari u skladištima moraju biti udaljene od rasvjetnih tijela najmanje 50 cm. Punjenje

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON ALFA ATEST d.o.o. Zaštita na radu - Zaštita okoliša Stranica 53749-13 PUZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 103/113 baterija za pogon viličara se ne smije vršiti u skladištu, nego na za tu svrhu posebno uređenom mjestu.

5.3. Mjere zaštite šuma, poljoprivrednih površina i drugih otvorenih prostora od požara

Općine Orebić, Trpanj, janjina i Ston dužne su skrbiti o provedbi mjera zaštite od požara utvrđenih Pravilnikom o zaštiti šuma od požara (N.N. br. 26/03) i Pravilnikom o uređivanju šuma (N.N. br. 111/06,141/08) i drugih mjera zaštite od požara, a posebno o:

- ustroju vlastite službe nadzora stanja zaštite od požara, - donošenju i provedbi mjera zaštite od požara na šumskim i poljoprivrednim površinama koje su u vlasništvu fizičkih osoba, - ustroju motrilačko-dojavnih službi i intrevencijskih skupina za gašenje požara od strane Šumarije Dubrovnik i Korčula, - provedbi preventivno-uzgojnih mjera, te provedbi drugih preventivnih mjera zaštite od požara na šumskim površinama u suradnji sa Šumarijama Dubrovnik i Korčula, - sadnji biljki pirofobnih značajki kod sanacije opožarenih površina, te zamjeni četinjača pirofobnim listačama, - ograničenju radova i nadzoru kretanja i zadržavanja u šumama u razdobljima kada relativna vlažnost zraka padne ispod 25%, - donošenju odluke o uporabi poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N.N. br. 21/2010), - sprječavanju obrastanja poljoprivrenih površina korovima i raslinjem, - uklanjanju suhih biljnih ostataka, - propisnoj provedbi spaljivanja korova i otpada kod vlasnika privatnih zemljišta, - čišćenju rubnih pojasa poljoprivrednog zemljišta od raslinja i otpada, posebno onih koji graniče sa šumskim površinama i to u najmanjoj širini od 5m, - redovitom uklanjanju raslinja na trasama ispod nadzemnih električnih dalekovoda, - održavanju zaštitnih pojaseva uz cestovne prometnice, - suradnji sa najbližom meteorološkom postajom poradi rezultata mjerenja oborina, temperature zraka, i relativne vlage zraka, te izračunavanja stupnja suhoće mrtve gorive sastojine i meteorološkog indeksa opasnosti od požara, - pripremi programa provedbe i provedbi promidžbe i upoznavanja pučanstva u svezi postizanja visoke razine provedbe preventivnih mjera zaštite od požara u šumama, na poljoprivrednim zemljištima i drugim otvorenim prostorima, - zabrani pušenja i uporabe otvorenog plamena i alata koji u radu može proizvesti iskru u zonama opasnosti od eksplozije i požarom ugroženim prostorima (osim za od strane nadležnih tijela propisno odobrene, nadzirane i osigurane radove kao npr. radove spaljivanja i čišćenja u sklopu održavanja šuma, radove zavarivanja i srodnih tehnika rada,…), - provedbi loženja vatre, spaljivanja korova, biljnih otpadaka i drugih materijala, roštiljanju, te izvođenju radova zavarivanja i srodnih tehnika rada na otvorenom, u skladu sa Odlukom o mjerama zaštite od požara na otvorenim prostorima donesenom od strane dubrovačko-neretvanske županije, - spaljivanju raslinja i korova na najmanjoj udaljenosti 200 m od rubova šuma, - zabrani odlaganja otpada na otvoreni prostor izvan za to određenih kontejnera, - redovitom čišćenju šuma i poljoprivrednih površina kako bi se smanjila opasnost od nastanka požara i prijelaza požara iz prizemnih u vršne (posebno skrbiti da šume i poljoprivredne površine budu očišćene do početka razdoblja povišenih temperature zraka),

- održavanju cesta za promet vatrogasnih vozila na način da su svakodobno provozne, te putova za gasitelje na način da su svakodobno prohodni, - redovite kosidbe trave, uklanjanja raslinja i gorivog otpada iz zaštitnih pojasa uz cestovne prometnice od strane Hrvatskih cesta (najmanje jedan put godišnje i to prije početka turističke sezone), - nadzoru prijevoza opasnih tvari prometnicama koje prolaze uz šumske površine i kroz naseljena područja, - redovitom čišćenju rubova šuma koji graniče sa zapuštenim poljoprivrednim zemljištima, u širini ne manjoj od 5 m, a poglavito prije razdoblja povećane opasnosti od nastanka požara, - provedbi kvalitetnog nadzora stanja zaštite šuma od požara od strane Motriteljsko- dojavnih službi, koje moraju biti propisno ustrojene i tehnički opremljene u skladu sa Planom zaštite šuma od požara izrađenim od strane Šumarije Dubrovnik i Korčula, - nadzoru provedbe preventivno uzgojnih mjera u šumama u privatnom vlasništvu, analognih mjerama koje provode Hrvatske šume u šumama u društvenom vlasništvu (ako navedene općine utvrde da fizička osoba ne provodi uzgojne mjere, obvezna je provesti poseban postupak da se te mjere provedu prisilno), - pošumljavanju biljakama pirofobnih značajki i šumskim vrstama nižeg stupnja ugroženosti od požara, te saditi takve nasade uz prometnice u širini 10 do 15 metara, - prorjeđivanju vegetacije na ivicama šuma četinjača u širini od 20 do 30 metara, a u širini od 30 do 50 metara potkresavanju grana do visine 2 metra od razine okolnog tla, - ograničavanju djelatnosti u šumamja u razdoblju kad vlažnost zraka u šumskim predjelima padne ispod 25% i pojačanju nadzora provedbe mjera zaštite od požara, te nadzora zadržavanja i kretanja u šumama.

5.4. Mjere zaštite od požara na mjestima za odlaganje otpada

Ustrojiti i održavati propisan način prikupljanja, selektiranja, oporabe, odvoženja i zbrinjavanja otpada kod ovlaštene pravne osobe, i to na propisan način kojim će se opasnost od nastanka i širenja nastalih požara smanjiti na najmanju moguću razinu. Posebnu pozornost obratiti na propisno gospodarenje sa opasnim otpadom.

5.5. Mjere zaštite od požara u prijenosu i uporabi energenata i mjere zaštite od munje

- redovito održavati dijelove dalekovoda (nosači, odvodnici prenapona, izolatori i vodiči), te voditi skrb o provjesima, - redovito uklanjati raslinje i druge gorive tvari sa trasa ispod nadzemnih dalekovoda, - po mogućnosti prilikom rekonstrukcije nadzemne vodove zamijeniti podzemnim, - provjeravati sigurnost upravljačkih i signalizacijskih strujnih krugova i oprema, te zamjenjivati neispravne dijelove, - kod rekonstrukcije koristiti sklopna postrojenja u metalnom kućištu s odgovarajućim provodnim izolatorima opskrbljenim lukobranim, odnosno izoliranim sabirnicama, te negorive i samogasive materijale, pregrađivati kabelske kanale na prijelazima požarnih odjeljaka odgovarajućim vatrootpornim materijalom, te izbjegavati ugradbu trafo postaja u građevine za druge namjene, - radove ugradbe i održavanja električnih instalacija i trošila smiju izvoditi samo za to osposobljene i ovlaštene osobe, - električne instalacije i trošila ispitivati i održavati u skladu sa važećim propisima normama, pravilima tehničke prakse i tehničkom dokumentacijom,

- rabiti samo atestirana i tehnički ispravna električna trošila i to na način utvrđen u pripadajućoj im tehničkoj dokumentaciji, - prije napuštanja građevina, građevinskih dijelova i prostora isključiti sve električne sklopke ili trošila, osim onih koji moraju biti uključeni zbog svoje namjene (hladnjaci, sigurnosni uređaji npr.) - gromobranske instalacije projektirati, ugrađivati i održavati u skadu sa Tehničkim propisom o sustavima zaštite od djelovanja munje na građevinama (N.N. br. 87/08 i 33/2010).

5.6. Mjere osiguranja vatrogasnih pristupa

- prometnice i javne površine održavati provoznima u svrhu sigurnog pristupa i osiguranja površine za operativni rad vatrogasnih vozila, - vatrogasni pristupi moraju biti ravni s izlazom na kraju, jednosmjernom vožnjom, najmanje širine 3m, odnosno ravni bez izlaza na kraju već s okretištem propisanog radijusa zaokretanja, stalno provozni, širine najmanje 3, - ako se ne može izbjeći nagib vatrogasnog pristupa onda on ne smije prelaziti 12%, a površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s najvećim nagibom 10% u bilo kojem smjeru, - vatrogasni pristupi moraju biti igrađeni tako da mogu izdržati osovinski tlak od 100 kN i više, - površina za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine mora biti široka najmanje 5,5 m, odnosno 7 m za građevine više od 40 m, te najmanje dužine 11 m i najveće udaljenosti od zida građevine 1 m, - razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila od podnožja građevine smije iznositi najviše 12 m, odnosno najviše 6 m za građevine više od 16 m.

5.7. Mjere zaštite od požara kod prijevoza opasnih tvari

Na promatranom području prijevoz opasnih tvari za različite namjene je dozvoljen isključivo za opskrbu pravnih osoba u gospodarstvu, ustanova i pučanstva koji se nalaze na prostoru poluotoka Pelješca. Vozila za prijevoz opasnih tvari moraju biti opremljena u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 79/07). Vatrogasno djelovanje u slučaju požara ili ekološkog akcidenta sa opasnim tvarima provodi se uz blokiranje prometa. Osobe koje djeluju u zoni 1 (opasna zona) moraju biti propisno opremljene osobnim zaštitnim sredstvima, a u zoni 2 (prostor za pripremu) je potrebno provoditi cjelovite pripremne radnje za vatrogasno djelovanje. Bez obzira na prosudbu o mogućnostima saniranja požara i/ili ekološkog akcidenta nastalih s opasnim tvarima, obvezno je pozvati policiju.

6. ZAKLJUČAK

Na temelju prikaza postojećeg stanja zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, stručne obrade podataka i prijedloga organizacijskih i tehničkih mjera, donose se slijedeći zaključci:

 Vatrogasnu djelatnost na prostoru općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston obavljaju Dobrovoljna vatrogasna društva navedeni u poglavlju 1.12.2 ove Procjene U svrhu zadovoljenja uvjeta za učinkovito vatrogasno djelovanje na navedenom prostoru, potrebno je ustrojiti JVP Pelješac na način utvrđen u točki 4.1. ove Procjene.

 Od posebne važnosti za učinkovitost sustava zaštite od požara je dosljedno provesti Program osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. br. 61/94), program osposobljavanja i provjera osposobljenosti zaposlenika koji rade sa zapaljivim tekućinama i/ili zapaljivim plinovima u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. 108/95 i 56/2010) i Pravilnikom o zapaljivim tekućinama (N.N. br.54/99), ustrojiti odgovarajuću razinu obrazovno-promidžbene djelatnosti (tiskanje i distribucija letaka kojim se pučanstvo, a posebno školska djeca i turisti upoznavaju sa opasnostima i mjerama zaštite od požara, postavljanje obavijesnih ploča i standardnih znakova iz područja zaštite od požara uz cestovne prometnice, a poglavito ispred ulaza u šumske površine).

 U svrhu sprječavanja širenja požara značajno je redovito kositi travu i drugo raslinje, te uklanjati otpadne gorive tvari uz cestovne prometnice državne i županijske razine, te željezničku prugu koje su požarne zapreke ili potencijalne požarne zapreke.

 Na prostoru navedenih općina postoje izvori vode za gašenje požara, od kojih nekima nije osiguran pristup vatrogasnim vozilima, pa je te pristupe posebno u naseljima i na predjelima gdje nije ugrađena vodovodna i hidrantska mreža poradi stvaranja uvjeta za učinkovito gašenje požara neophodno osigurati.

 U svrhu utvrđivanja općeg stanja hidrantske mreže, te osiguranja propisnih veličina tlaka i protoka vode u hidrantskoj mreži, potrebno je bez odlaganja provesti ispitivanje hidrantske mreže angažmanom ovlaštene pravne osobe, te ukloniti možebitne ispitivanjem utvrđene nedostatke. Pozicije hidranata je potrebno označiti u skladu sa normom HRN DIN 4066. Provoditi odgovarajuće aktivnosti u svrhu širenja hidrantske mreže.

 Na području općine Orebić postoji dvije građevina/prostora koji su razvrstani u I ili II kategoriju glede ugroženosti od požara, dakle postoje prostor koji je povećano ugrožen od nastanka i širenja nastalih požara. Park prirode Čempresada „Pod Gospu“ kod Orebića te hotel Komodore, razvrstani su u II b kategoriju ugroženosti od požara. Za navedeni Park prirode i hotel Komodore nije dostavljena Procjena ni Plan zaštite od požara.

 Bez odlaganja rješavati problemom vatrogasnih prolaza i pristupa

 Na prostoru poluotoka Pelješca nije dodijeljena koncesija dimnjčarskom obrtu, te se ložišta, dimnjaci i dimovodi ne pregledavaju i ne održavaju u skladu sa propisima, što je uzrok povećanih opasnosti od nastanka požara.

 Pravne osobe koje u svojim građevinama i/ili na prostorima skladište ili koriste velike količine zapaljivih tvari, a nisu razvrstane u I ili II kategoriju glede ugroženosti od požara dužne su skladištit i koristit zapaljive tvari sukladno Pravilniku o zapaljivim tekućinama (NN 054/1999) i Pravilniku o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 023/2008) Radnici koji rukuju zapaljivim tvarima dužni su se osposobiti za rukovanje istim.

 Cestovne prometnice državne i županijske razine su u zadovoljajućem stanju. Lokalne cesta i nerazvrstane ceste na određenim mjestima nisu dovoljno široke i slabo održavane,

te stanjem ne jamče promet vatrogasnim vozilima, osim vozilima za gašenje šumskih požara, te ih je potrebno urediti na način kako bi bile provozne za sva vatrogasna vozila. Zaštitni pojasi uz cestovne ne čisti se od raslinja, trave i drugih gorivih tvari zadovoljavajućom kvalitetom.

 Tehničke značajke visokonaponske električne mreže su takve da pod djelovanjem jakih vjetrova nastaju kratki spojevi i iskrenje na nadzemnim neizoliranim električnim vodovima. U budućnosti je zbog sprječavanja nastanka kratkih spojeva i iskrenja, gdje god i kada je god to moguće nadzemne električne vodove potrebno zamijeniti podzemnim kabelima ili izoliranim vodovima. Određeni broj drvenih stupova u nadzemnoj električnoj mreži je dotrajao, te ih je potrebno promijeniti. Trase ispod nadzemnih dalekovoda ne čiste se od visokog raslinja zadovoljavajućom kvalitetom. Do svih traf-postaja su osigurani vatrogasni pristupi, a zaštitni pojasi oko trafo-postaja su dobro održavani bez trave, raslinja i drugih gorivih tvari.

 Na šumskim površinama relativno uredno se provode mjere zaštite od požara koje su propisane u Planovima zaštite šuma od požara i Šumskogospodarstvenim planovima izrađenim od strane Šumarija Dubrovnik i Korčula. Motrenje opasnosti od nastanka požara i nastanak požara ustrojen je na zadovoljavajućoj razini kvalitete. Određeni dio šumskih površina je nepristupačan, što bitno negativno utječe na učinkovitost gašenja požara na tim prostorima. Potrebno je izraditi protupožarne putove na područjima koja su nepristupačna, a navedena su u ovoj Procjeni.

 Na promatranom prostoru postoje određene građevine koje se nalaze u blizini šuma, te je zbog sprječavanja nastanka i širenja nastalih požara iz šuma na građevine i u suprotnom smjeru potrebno provesti i održavati mjere zaštite od požara u skladu sa točkom 4.6. ove Procjene.

 Na temelju raščlambe mjesta nastanka i uzroka nastajanja i širenja požara, u svrhu sprječavanja nastajanja požara istih značajki, posebno je važno dosljedno provoditi propisane mjere zaštite od požara na otvorenim prostorima (šume, poljoprivredna zemljišta, zaštitni pojasevi uz prometnice i trase ispod nadzemnih električnih vodova), u sklopu kojih je svakako potrebno pojačati nadzor nad provedbom mjere zabrane loženja vatre i uporabe otvorenog plamena.

 Preporučuje se poštovati smjernice navedene u poglavlju 5. ove Procjene.

 Na temelju članka 13. Zakona o zaštiti od požara (N.N. 92/10) i članaka 3. i 4. Zakona o vatrogastvu (N.N. 106/99,117/01,36/02,96/03, 174/04, 38/09, 80/10), ova Procjena se glede predloženog ustroja vatrogasne djelatnosti i načina vatrogasnog djelovanja mora dati na predmišljenje Vatrogasnoj zajednici dubrovačko-neretvanske županije.

Razina provedbe mjera zaštite od požara i stanje zaštite od požara na prostoru općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston u određenim dijelovima nisu u skladu sa propisima, odnosno ne jamče učinkovitu zaštitu, te je zbog toga nužno i to što je god prije moguće ukloniti nedostatke i propuste koji su prikazani u ovoj Procjeni.

Na temelju raščlambe stanja zaštite od požara, raščlambe prethodno nastalih požara, te raščlambe stanja ustroja, osposobljenosti i opremljenosti vatrogasnih snaga koje djeluju na promatranom području, zaključuje se da će se provedbom predloženih organizacijskih i tehničkih mjera zaštite od požara koje su navedene u poglavlju 4. ove Procjene, opasnost od nastajanja i širenja požara svesti na zadovoljavajuću razinu.

7. PROPISI I DRUGA REGULATIVA, TE LITERATURA KORIŠTENI U IZRADI PROCJENE UGROŽENOSTI OD POŽARA I TEHNOLOŠKIH EKSPLOZIJA

7.1. Zakoni

 Zakon o zaštiti od požara (N.N. br. 92/2010)  Zakon o vatrogastvu (N.N. br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04, 38/09, 80/2010),  Zakon o prostornom uređenju i gradnji (N.N. br.76/07, 38/09, 55/2011),  Zakon o zaštiti okoliša (N.N. br. 080/2013),  Zakon o zaštiti na radu (N.N. 71/14)  Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (N.N. br. 108/95, 56/2010),  Zakon o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 79/2007),  Zakon o šumama (N.N. br. 140/2005, 82/2006, 129/08, 80/2010., 124/2010, 25/2012),  Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (N.N. br. 73/97),  Zakon o eksplozivnim tvarima (N.N. br. 178/04, 109/07, 67/08, 144/2010)  Zakon o akreditaciji (NN 158/2003  Zakon o cestama (NN 084/2011)

7.2. Pravilnici, tehnički propisi, odluke, planovi

 Pravilnik o zapaljivim tekućinama (N.N. br. 54/99)  Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (N.N. br. 62/94)  Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (N.N. br. 35/94)  Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (N.N. br. 110/05 i 28/2010)  Pravilnika o planu zaštite od požara (N.N. br. 51/12)  Pravilnik o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (N.N. br. 61/94)  Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. br. 35/94, 55/94 i 142/03)  Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (N.N. br. 93/08)  Pravilnik o zaštiti od požara u ugostiteljskim objektima (N.N. br. 100/99)  Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (N.N. br. 146/05)  Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu (N.N. br. 117/07)  Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (N.N. 93/98, 116/2007, 141/2008)  Pravilnik o sustavima za dojavu požara (N.N. br. 56/99)  Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (N.N. br. 8/06)  Pravilnik o vatrogasnim aparatima (N.N. br. 101/2011)  Pravilnik o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sisteme (NN br. 55/96// Sl list br.38/89)*  Pravilnik o dopunama pravilnika o tehničkim normativima za ventilacijske ili klimatizacijske sustave (N.N. br. 69/97)  Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu od statičkog elektriciteta (Sl. list br. 62/73 // N.N. br. 55/96)*  Pravilnik o tlačnoj opremi (N.N. br. 58/10)  Pravilnik o jednostavnim tlačnim posudama (N.N. br. 58/10)  Pravilnik o pregledima i ispitivanjima opreme pod tlakom (N.N. br. 138/08)

 Pravilnik o sigurnosnim znakovima (N.N. br. 29/05)  Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (N.N. br 6/84)// temeljem čl. 113 Zakona o zaštiti na radu N.N. br. 59/96)  Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (N.N. br. 42/05, 113/06)  Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (N.N. br. 21/08)  Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 028/2011)  Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (N.N. br. 88/2012)  Pravilnik o gospodarenju s otpadom (N.N. br. 23/2007, 111/2007)  Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (N.N. br. 117/07, 111/11)  Pravilnik o uređivanju šuma (N.N. br. 111/06,141/08)  Pravilnik o zaštiti šuma od požara (N.N. br. 26/03)  Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (N.N. br. 39/06 i 106/07)  Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (NN 034/2010)  Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (N.N. br. 61/94)  Pravilnik o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije (N.N. br. 31/2011)  Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi MUP-a (N.N. br. 43/95)  Pravilnik o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova (N.N. br. 61/94)  Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2013. godini (N.N. br. 056/2013)  Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije iz područja zaštite od požara (N.N. br. 118/2011)  Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (N.N. br. 5/10)  Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (N.N. br. 87/08 i 33/10)  Tehnički propis za zidane konstrukcije (N.N. br. 1/07)  Tehnički propis za dimnjake u građevinama (N.N. br. 3/07)  Odluka o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama (NN 014/2010)  ADR-2013  Prostorni plan uređenja

7.3. Norme, pravila tehničke prakse i stručna literatura

 HRN EN-2/97/A1:2004- Razredba požara  HRN Z. CO. 012 - Zaštita od požara. Utvrđivanje kategorija i stupnja opasnosti od materija u požaru  HRN. Z. CO. 007 - Klasifikacija zapaljivih tekućina  HRN. Z .CO. 005 - Klasifikacija tvari i roba prema ponašanju u požaru  HRN. U. J1. 030 - Požarno opterećenje  HRN. U. J1. 240 – Tipovi konstrukcija zgrada prema njihovoj unutarnjoj otpornosti od požara

 HRN DIN 4102 dio 1 i 4 - Ponašanje građevinskih materijala i građevinskih elemenata u požaru- Građevni materijali, sustav i primjena klasificiranih građevinskih materijala, građevinskih elemenata i specijalnih građevinskih elemenata  HRN DIN 4066  HRN ISO 6309  HRN N. B2. 751/88- Električne instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje električne opreme u ovisnosti o vanjskim uvjetima  HRN. N. B2. 741/86- Elektro instalacije niskog napona. Zahtjev za sigurnost. Zaštita od električnog udara  HRN. N. B2. 752/1986- Električne instalacije u zgradama. Trajno dopuštene struje  HRN. N. B2. 742/86- Elektro instalacije u zgradama. Zahtjevi za sigurnost. Zaštita od toplinskog djelovanja  HRN N. B2. 743 i N. b2. 743/1/89. Elektro instalacije u zgradama. Nadstrujna zaštita  HRN EN 60079-10- Električni uređaji za eksplozivne plinske atmosfere. 10 dio Klasifikacija ugroženog prostora eksplozivnom plinskom atmosferom  HRN EN 60079-14- Električni uređaji za eksplozivne plinske atmosfere. 14. dio Električne instalacije u ugroženim prostorima (osim rudnika)  NFPA Fire protection handbook, Eighteenth Edition, 1997.  NFPA 101/2009  NFPA 224  NFPA 303  Reknagel-Šprenger-Henman, Grijanje i klimatizacija 1987  Suvremeno vatrogastvo br. 3/95, 3-4/97, 6/97, 4-6/98  Metoda za procjenu šuma od požara, dr. D. Redžić i suradnici, 1996. god.,  Uređaji, oprema i sredstva za gašenje požara, Z. Šmejkal 1991. god.,  Vatrogasna vozila, Šmejkal, Zagreb 2002. god.,  Tehnički priručnik za zaštitu od požara, M. Carević i dr., 1997. god.,  Osnove zaštite šuma od požara, grupa autora, Zagreb. 1987. god.,  Manuel de lutte contre les feux de foret, Ministere des terres et forets, Quebec, Canada  Zaštita šuma od požara, M. Vasić, 1984. god.  Popis stanovništva 2001., 2011., DSZ  DUZS-potresi: http://www duzs.hr

* propisi preuzeti Zakonom o preuzimanju zakona koji se u primjenjuju u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 55/96.)

8. GRAFIČKI PRILOZI

Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON

[email protected]

PPLLAANN ZZAAŠŠTTIITTEE OODD PPOOŽŽAARRAA

OOPPĆĆIINNAA OORREEBBIIĆĆ,, OOPPĆĆIINNAA TTRRPPAANNJJ,, OOPPĆĆIINNAA JJAANNJJIINNAA II OOPPĆĆIINNAA SSTTOONN

Split, lipanj 2014 godine Zaštita na radu - Z aštita okoliša Stranica ALFA ATEST d.o.o. 56613-14-1 PZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 2/21

Na temelju članka 9. Zakona o zaštiti od požara (N.N. br. 92/2010), Pravilnika o planu zaštite od požara (N.N. br. 51/12) i Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston br. 56613-14 PUZOP, na sjednici općinskog vijeća ______održanoj dana ……………………….. prihvaćen je:

PPLLAANN ZZAAŠŠTTIITTEE OODD PPOOŽŽAARRAA

OOPPĆĆIINNAA OORREEBBIIĆĆ,, OOPPĆĆIINNAA TTRRPPAANNJJ,, OOPPĆĆIINNAA JJAANNJJIINNAA II OOPPĆĆIINNAA SSTTOONN Split, kolovoz , 2009. god.

M.P.

Predsjednik općinskog vijeća :

______

Plan zaštite od požara – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON Zaštita na radu - Z aštita okoliša Stranica ALFA ATEST d.o.o. 56613-14-1 PZOP www.alfa-atest.hr Zaštita od požara 3/21

SADRŽAJ

1. UVOD 5

2. SMJEŠTAJ, USTROJ I ODGOVORNOST VATROGASNIH POSTROJBI KOJE DJELUJU NA PODRUČJU JLS OREBIĆ, TRPANJ, JANJINA I STON 5

3. DOJAVA I OBAVJEŠČIVANJE O NASTANKU POŽARA 6

4. SUSTAV UKLJUČIVANJA PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH POSTROJBI U AKCIJU GAŠENJA POŽARA 7

5. SUSTAV SUBORDINACIJE I ZAPOVIJEDANJA U AKCIJAMA GAŠENJA VEĆIH POŽARA 11

6. NAČIN POZIVANJA I UKLJUČIVANJA DISTRIBUTERA ENERGENATA U AKCIJU GAŠENJA POŽARA 12

7. UKLJUČIVANJE FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU KOMUNALNE I DRUGE ZNAČAJNE POSLOVE U AKCIJU GAŠENJA POŽARA 12

8. UKLJUČIVANJE SLUŽBI ZA PRUŽANJE PRVE MEDICINSKE POMOĆI U AKCIJU GAŠENJA POŽARA 13

9. UKLJUČIVANJE SLUŽBI ILI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA TE ODGOVORNIH OSOBA ZADUŽENIH ZA OPSKRBU HRANOM I VODOM U AKCIJU GAŠENJA POŽARA 14

10. NAČIN ZAMJENE VATROGASNIH POSTROJBI S NOVIM POSTROJBAMA U AKCIJI GAŠENJA POŽARA 14

11. SLUČAJEVI KADA SE I KOJI OPĆINSKI ČELNICI UPOZNAJU S NASTALIM POŽAROM 15

12. SLUČAJEVI KADA SE U AKCIJU GAŠENJA POŽARA POZIVAJU, ODNOSNO UKLJUČUJU VATROGASNE POSTROJBE IZVAN PODRUČJA OPĆINA 16

13. NAČIN I SLUČAJEVI UPORABE OPREME I VOZILA POSEBNE NAMJENE U GAŠENJU POŽARA I SPAŠAVANJA OSOBA 16

14. NAZIVI GRAĐEVINA I DRUGIH NEKRETNINA TE OTVORENOG PROSTORA NA KOJIMA SE MOŽE NASTANAK OČEKIVATI POŽARA VEĆIH RAZMJERA 17

15. NAZIVI GRAĐEVINA I DRUGIH NEKRETNINA U KOJIMA SU SADRŽANE 18 RADIOAKTIVNE, EKSPLOZIVNE, ZAPALJIVE, OTROVNE I DRUGE OPASNE TVARI

16. POPIS OSOBA ODGOVORNIH ZA PROVEDBU PLANOVA ZAŠTITE OD POŽARA 19 GRAĐEVINA, GRAĐEVINSKIH DIJELOVA I PROSTORA RAZVRSTANIH U I ILI II KATEGORIJU GLEDE UGROŽENOSTI OD POŽARA

17. OBVEZE U SVEZI POHRANE I AŽURIRANJA PLANA ZAŠTITE OD POŽARA 20

18. GRAFIČKI PRILOZI 21 1. Prikaz položaja JLS na poluotoku Pelješcu 2. Prikaz smjera djelovanja vatrogasnih snaga u Općini Ston – postojeće stanje . 2.1. Prikaz smjera djelovanja vatrogasnih snaga u Općini Orebić, Trpanj i Janjina – postojeće stanje 3. Prikaz smjera djelovanja vatrogasnih snaga u Općini Ston – planirano stanje 3.1. Prikaz smjera djelovanja vatrogasnih snaga u Općini Orebić, Trpanj i Janjina - planirano stanje 4. Prikaz prometnica 1. dio 4.1. Prikaz prometnica 2. dio 5. Prikaz elektroenergetske mreže 1. dio 5.1. Prikaz elektroenergetske mreže 2. dio 6. Prikaz vodoopskrbe 1. dio 6.1. Prikaz vodoopskrbe 2. dio 7. Prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara 1. dio 7.1. Prikaz šuma po stupnjevima ugroženosti od požara 2. dio

1. UVOD

Plan zaštite od požara (u daljnjem tekstu: Plan) je temeljni normativni akt koji sadrži podatke i grafičke prikaze neophodne za učinkovitu provedbu vatrogasnih djelovanja na predmetnom prostoru, te određena prava i odgovornosti iz područja zaštite od požara i vatrogastva. Ovaj Plan je izrađen kao usklađenje na temelju Zakona o zaštiti od požara (N.N. br. 92/2010) i Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije br. 55684-14 PUZOP, koja je izrađena u skladu sa Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (N.N. br. 35/94, 110/05, 28/2010). Sadržaj Plana je određen Pravilnikom o planu zaštite od požara (N.N. br. 51/12). Plan podliježe izmjenama i dopunama i to prilikom svake relevantne promjene podataka na temelju kojih su izrađeni Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije i Plan, uključujući i promijenjene podatke o odgovornim osobama, brojevima telefona i slično, te periodičnom usklađenju i to najmanje jedan put godišnje.

2. SMJEŠTAJ, USTROJ I ODGOVORNOST VATROGASNIH POSTROJBI KOJE DJELUJU NA PODRUČJU JLS OREBIĆ, TRPANJ, JANJINA I STON

Za obavljanje vatrogasnih djelovanja na području JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston odgovorna su Dobovoljna vatrogasna društva Viganj, Orebić, Kuna, Trpanj, Janjina, Žuljana, Putniković i Ston te za područje naselja Lovište ispostava DVD-a Orebić kao i JVP Pelješac koja će se osnovati.

Vatrogasne postrojbe ustrojene u sastavu JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston vrše stalna motrenja, opodnje i dežurstva u vrijeme povečanih opasnosti od nastanka požara na različitim lokacijama. JVP Pelješac i Dobrovoljna vatrogasna društva djelovati će na cijelom prostoru poluotoka Pelješca, a s obzirom na poziciju vatrogasnog doma biti će u mogućnosti započeti sa vatrogasnim djelovanjem u vremenu od 15 minuta od trenutka prijama dojave nastanka požara i/ili drugog akcidenta na prostoru JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston.

Broj i raspored vatrogasaca, način dežurstva, te broj i vrsta vatrogasnih vozila u vatrogasnim postrojbama na prostoru JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston upisani su u tablicama br. 1 i 2.

Tablica 1 Vatrogasna postrojba Broj vatrogasaca i način dežurstva ispostava DVD-a Orebić Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno deset operativnih (Lovište) vatrogasaca. Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno deset operativnih DVD Viganj vatrogasaca Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno dvadeset operativnih DVD Orebić vatrogasaca Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno dvadeset operativnih DVD Kuna vatrogasaca Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno dvadeset operativnih DVD Trpanj vatrogasaca Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno dvadeset operativnih DVD Janjina vatrogasaca

Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno dvadeset operativnih DVD Žuljana vatrogasaca Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno dvadeset operativnih DVD Putniković vatrogasaca Vatrogasna djelatnost obavljati će se s minimalno dvadeset operativnih DVD Ston vatrogasaca Vatrogasna postrojba „Vrste 1“, odnosno postrojba s jednim vozačem u JVP Pelješac smjeni i minimalno trinaest profesionalnih vatrogasaca. Vatrogasno dežurstvo obavljati će se od 0 do 24 sata.

Tablica 2 Vatrogasno vozilo (vrsta – kom.) Vatrogasna postrojba NV AC TR TV Š Z JVP Pelješac ispostava DVD-a Orebić (Lovište) DVD Viganj - 1 1 - - - DVD Orebić 1 2 1 1 1 1 DVD Kuna 1 1 1 1 1 1 DVD Trpanj 1 1 1 - - 1 DVD Janjina - 1 - - 1 1 DVD Žuljana 1 - 1 - 1 DVD Putniković 1 1 2 - - 1 DVD Ston 1 2 1 - - - Kazalo kratica (šifri): NV = navalno vozilo, AC = autocisterna, KV = kombinirano vozilo, TV = vozilo za tehnička vatrogasna djelovanja, Š = vozilo za gašenje šuma i otvorenih prostora s visokotlačnim modulom, Z = zapovjedno vozilo, TR = vozilo za prijevoz vatrogasaca

Podaci o broju i vrsti vatrogasnih vozila kojima će se koristiti JVP Pelješac i ispostava DVD-a Orebić u Lovištu biti će upisani nakon ustroja navedenih.

3. DOJAVA I OBAVJEŠĆIVANJE O NASTANKU POŽARA

Radi učinkovite provedbe gašenja i sprječavanja širenja požara, tehničkih vatrogasnih djelovanja, spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom, razrađuje se način uključivanja vatrogasnih postrojbi u vatrogasna djelovanja.

Uključivanje vatrogasnih postrojbi u vatrogasna djelovanja temelji se na dojavi požara. Dojava požara se vrši preko, odnosno od strane: - fiksne i bežične telefonske, odnosno mobilne mreže, - Policijske postaje Ston, - posada u plovilima u akvatoriju Pelješca, - motritelja s motrilačkih mjesta s kojih se motri nastanak požara na prostoru poluotoka Pelješca.

Dojava požara preko telekomunikacijske mreže obavlja se pozivima na slijedeće brojeve telefona i/ili mobitela:

- JVP Pelješac na brojeve: 193, - DUZS na broj: 112, - Policijsku postaju Ston na brojeve: 192, 020/444-555.

Kod prijama dojave požara, ekološkog i/ili drugog akcidenta u kojemu je potrebno vatrogasno djelovanje, dežurne osobe dužne su tražiti i pohraniti što više značajnih podataka o događaju, u koje spadaju:

- vrsta događaja (požar, tehnološka eksplozija, ekološki akcident, tehnička vatrogasna djelovanja), - mjesto i opseg nastalog događaja, - vrsta i namjena ugrožene građevine i/ili prostora, - točno vrijeme nastanka događaja (dan, sat, minuta), - raširenost i jakost požara i/ili drugog akcidenta, - podaci o vrsti gorivih tvari i drugih opasnih tvari koje su zahvaćene požarom ili se nalaze u prostoru ugroženim požarom, - podaci o osobama nastradalim ili ugroženim u požaru i/ili drugom akcidentu, - podaci o osobi koja je dojavila događaj (ime, prezime, telefon, adresa), - ostali za gašenje požara i/ili saniranje akcidenata značajni ili možebitno značajni podaci. Nakon što JVP Pelješac zaprimi dojavu, na intervenciju izlazi JVP Pelješac, te najbliže Dobrovoljno vatrogasno društvo.

4. SUSTAV UKLJUČIVANJA PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH POSTROJBI U AKCIJU GAŠENJA POŽARA

4.1. Sustav uključivanja profesionalne vatrogasne postrojbe i dobrovoljnih vatrogasnih društava ustrojenih na prostor JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston u akciju gašenja požara na području poluotoka Pelješca

U JVP Pelješac biti će ustrojeno svakodobno vatrogasno dežurstvo, te se dojava nastanka požara i drugog događaja u kojemu je potrebno vatrogasno djelovanje vrši na brojeve u JVP Pelješac, te na broj 112 u DUZS-u. JVP Pelješac je obvezna po primljenoj dojavi izaći na sva vatrogasna djelovanja na području JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston bez obzira na mjesto nastanka, vrstu, veličinu i značaj požara i/ili drugog akcidenta u kojemu je potrebno vatrogasno djelovanje.

Tablica 3 Tablični prikaz sustava uključivanja vatrogasnih postrojbi u akciju gašenja požara Način dojave ili Dojava požara i požarno uzbunjivanje Napomene i postupci uzbunjivanja Telefonom, 1. a) Dojava požara prema JVP Pelješac JVP Pelješac prima dojavu požara mobitelom, radijskim

postajama, osobno

Telefonom, b) Dojava požara prema DUZS -u Dežurni u DUZS-u prima dojavu mobitelom, radijskim požara postajama, osobno 2. a) Uzbunjivanje vatrogasaca JVP Uzbunjivanje vatrogasaca JVP Pelješac Telefonom, Pelješac provodi zapovjednik ili radijskim postajama, zamjenik zapovjednika JVP Pelješac mobitelom, ili dežurni DUZS-a. sirenom za požarno b) Uzbunjivanje vatrogasaca DVD uzbunjivanje Uzbunjivanje vatrogasaca DVD vrši zapovjednik DVD. U slučaju nastanka požara velikih razmjera koje ne mogu ugasiti JVP Pelješac i DVD s područja Pelješca, 3. Uzbunjivanje vatrogasnih snaga Radijskim postajama, zapovjednik akcije gašenja požara o ustrojenih izvan prostora JLS Orebić, telefonom, tome obavještava županijskog Trpanj, Janjina i Ston mobitelom vatrogasnog zapovjednika, koji upućuje zahtjev za angažiranje dodatnih vatrogasnih snaga i tehnike.

U tablici 4 upisan je plan uključivanja vatrogasnih snaga na području Općine Orebić (zapadni dio) s obzirom na stupnjeve ugroženosti od požara. 1 stupanj 2 stupanj 3 stupanj 4 stupanj 5 stupanj vrlo mali do mali1 mali do umjeren2 umjeren3 umjeren do velik4 velik do vrlo velik5 Zapovjedništvo ZIS Vatrogasno Zapovjedništvo Županijsko DNŽ operativno zapovjedništvo RH, Zapovjednik područja, načelnik vatrogasno vatrogasno stožer CZ RH, postrojbe općine zapovjedništvo zapovjedništvo krizni stožer vlade priobalja - Divulje RH Snage iz 3 stupnja, Snage iz 4 stupnja, Snage iz 2 stupnja, Snage iz 1 stupnja, VP DVD Žuljana, ostale vatrogasne JVP Pelješac VP DVD Kuna, VP DVD Viganj VP DVD Putniković postrojbe i VP DVD Orebić, VP DVD Trpanj građani VP DVD Ston postrojbe CZ iz VP DVD Janjina NOS OS RH, cijele RH, po zrakoplovstvo potrebi i izvan RH U tablici 5. upisan je plan uključivanja vatrogasnih snaga na području Općine Orebić (istočni) s obzirom na stupnjeve ugroženosti od požara. 1 stupanj 2 stupanj 3 stupanj 4 stupanj 5 stupanj vrlo mali do mali1 mali do umjeren2 umjeren3 umjeren do velik4 velik do vrlo velik5 Zapovjedništvo Vatrogasno ZIS DNŽ Zapovjedništvo Županijsko zapovjedništvo RH, Zapovjednik operativno područja, načelnik vatrogasno stožer CZ RH, postrojbe vatrogasno općine zapovjedništvo krizni stožer vlade zapovjedništvo RH priobalja - Divulje Snage iz 3 Snage iz 4 stupnja, Snage iz 1 stupnja, stupnja, Snage iz 2 stupnja, ostale vatrogasne JVP Pelješac VP DVD Trpanj VP DVD Žuljana, VP DVD Orebić, postrojbe i VP DVD Kuna VP DVD Janjina VP DVD VP DVD Viganj postrojbe CZ iz građani Putniković zrakoplovstvo cijele RH, po VP DVD Ston potrebi i izvan RH NOS OS RH,

U tablici 6. upisan je plan uključivanja vatrogasnih snaga na području Općine Orebić Trpanj s obzirom na stupnjeve ugroženosti od požara. 1 stupanj 2 stupanj 3 stupanj 4 stupanj 5 stupanj vrlo mali do mali1 mali do umjeren2 umjeren3 umjeren do velik4 velik do vrlo velik5 Zapovjedništvo Vatrogasno ZIS DNŽ Zapovjedništvo zapovjedništvo RH, Zapovjednik Županijsko vatrogasno operativno područja, načelnik stožer CZ RH, postrojbe zapovjedništvo vatrogasno općine krizni stožer vlade zapovjedništvo RH priobalja - Divulje Snage iz 3 stupnja, Snage iz 4 stupnja, Snage iz 1 stupnja, JVP Pelješac Snage iz 2 stupnja, VP DVD Žuljana, ostale vatrogasne VP DVD Kuna VP DVD Trpanj VP DVD Orebić, VP DVD postrojbe i VP DVD Janjina VP DVD Viganj Putniković postrojbe CZ iz građani zrakoplovstvo VP DVD Ston cijele RH, po

NOS OS RH, potrebi i izvan RH

U tablici 7. upisan je plan uključivanja vatrogasnih snaga na području Općine Janjina s obzirom na stupnjeve ugroženosti od požara 1 stupanj 2 stupanj 3 stupanj 4 stupanj 5 stupanj vrlo mali do mali1 mali do umjeren2 umjeren3 umjeren do velik4 velik do vrlo velik5 Zapovjedništvo Vatrogasno ZIS DNŽ Zapovjedništvo Županijsko zapovjedništvo RH, Zapovjednik operativno područja, načelnik vatrogasno stožer CZ RH, postrojbe vatrogasno općine zapovjedništvo krizni stožer vlade zapovjedništvo RH priobalja - Divulje Snage iz 4 stupnja, Snage iz 2 stupnja, Snage iz 1 stupnja, Snage iz 3 ostale vatrogasne JVP Pelješac VP DVD Žuljana, VP DVD Kuna VP DVD Orebić, postrojbe i VP DVD Janjina VP DVD Putniković VP DVD Trpanj VP DVD Viganj postrojbe CZ iz VP DVD Ston građani NOS OS RH, cijele RH, po zrakoplovstvo potrebi i izvan RH

U tablici 8. upisan je plan uključivanja vatrogasnih snaga na području Općine Ston s obzirom na stupnjeve ugroženosti od požara 1 stupanj 2 stupanj 3 stupanj 4 stupanj 5 stupanj vrlo mali do mali1 mali do umjeren2 umjeren3 umjeren do velik4 velik do vrlo velik5 Zapovjedništvo Vatrogasno ZIS DNŽ Zapovjedništvo Županijsko zapovjedništvo RH, Zapovjednik operativno područja, načelnik vatrogasno stožer CZ RH, postrojbe vatrogasno općine zapovjedništvo krizni stožer vlade zapovjedništvo RH priobalja - Divulje Snage iz 4 stupnja, Snage iz 2 stupnja, Snage iz 1 stupnja, Snage iz 3 ostale vatrogasne JVP Pelješac VP DVD Kuna, VP DVD Putniković VP DVD Orebić, postrojbe i VP DVD Ston VP DVD Trpanj VP DVD Žuljana VP DVD Viganj postrojbe CZ iz VP DVD Janjina građani NOS OS RH, cijele RH, po zrakoplovstvo potrebi i izvan RH 1 = požari trave i raslinja manjih razmjera, 2 = veće površine trave i niskog raslinja, manji šumski požari, 3 = veće površine trave i niskog raslinja, veće šumske površine, 4 = vrlo velike površine trave i niskog raslinja, vrijedne šumske površine, ugroženost građevina i dijelova naselja, 5 = izrazito velike površine trave i raslinja, posebno vrijedne šumske površine, više istodobnih događaja većih razmjera, ugroženost građevina i naselja,

U skladu sa izračunom izvršenim u Procjeni ugroženosti od požara i tehnološke eksplozija 56613-14 na temelju koje je izrađen ovaj Plan, ovisno o mjestu nastanka požara na tipične, pretpostavljene požare na promatranom prostoru moraju izaći najmanji broj vatrogasca, te vrste i količine vatrogasnih vozila u skladu sa podacima koji su upisani u tablici 9. ovoga Plana. Tablica 9. Broj Mjesto Broj Broj Broj Broj autoljestvi ili nastanka vozača - navalnih vatrogasaca auto-cisterni autoplatfo- požara vatrogasaca vozila rmi a) prostor 7 2 1 1 - 3.6.2. pristupačan Otvoreni prostor b) prostor 66 4 2 2 - nepristupačan 3.6.3. a) trokatnica** 4 3 1 1 - Stambene b) jedan kat* 4 2 1 1 - građevine a) škola 6 2 1 1 -

b1) soba na 2.

katu hotela** 6 2 1 1 -

b2) kuhinja u prizemlju 3.6.4. hotela sa 2 4*** 2 1 1 -

Građevine Javne i kata gospodarske c) AC sa građevine naftnim 4 2 1 1 - derivatima d) nadzemni spremnik ulja 4 2 1 1 - za loženje

* Najbrojnije građevine na području ** Građevine u kojima je gašenje požara najsloženije *** Procijenjen broj vatrogasaca – uvjeti gašenja na terenu određuju točan broj potrebnih vatrogasaca

Broj i raspored vatrogasaca, vrste i količine vatrogasnih vozila i opreme koje će imati vatrogasne postrojbe i društva ustrojeni na području JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston upisan je u tablici 10. Ovog Plana. Tablica 10. Naziv Područje vatrogasne Broj i raspored Vatrogasna vozila i druga Područje odgovornosti postrojbe, djelovanja (početak vatrogasnog vatrogasaca tehnika djelovanja u vremenu od adresa, telefon 15 minuta od prijama dojave požara)

Zapovjednik, zamjenik zapovjednika i 16 profesionalnih Cjelokupan JVP Pelješac, vatrogasaca koji imaju prostor Pelješca Poluotok Pelješac tel. 193 uvjete za provedbu

vatrogasnih djelovanja, u pripravnosti povezani s osobnim mobitelima.

*Podaci o vrstama i broju opreme i sredstava za provedbu vatrogasnih intervencija upisati će se naknadno nakon ustroja JVP Pelješac

4.2. Sustav uključivanja vatrogasnih postrojbi i društava ustrojenih na području JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston u akciju gašenja požara na području drugih općina i gradova izvan područja poluotoka Pelješca

JVP Pelješac kao i dobrovoljna vatrogasna društva uključivati će se u akciju gašenja požara na području drugih gradova i/ili općina isključivo po zapovijedi županijskog ili glavnog vatrogasnog zapovjednika. S obzirom na razinu opasnosti od nastanka i širenja nastalih požara na prostoru JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston, ne preporučuje se uključivanje vatrogasne postrojbe i društava koji su ustrojeni na navedenom području u akcije gašenja požara nastalih na prostorima drugih gradova i općina izvan područja poluotoka Pelješca.

5. SUSTAV SUBORDINACIJE I ZAPOVIJEDANJA U AKCIJAMA GAŠENJA VEĆIH POŽARA

U slučaju potrebe za vatrogasnom intervencijom u JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston, akcijom zapovjeda zapovjednik DVD-a koji je prvi započeo s gašenjem do dolaska Javne vatrogasne postrojbe, kada zapovjedanje intervencijom preuzima zapovjednik u toj postrojbi. Ako zapovjednik koji zapovijeda vatrogasnom intervencijom ocijeni da raspoloživim sredstvima i snagama nije u mogućnosti uspješno obaviti intervenciju, o događaju odmah izvješćuje nadređenog vatrogasnog zapovijednika koji preuzima zapovijedanje intervencijom. U slučaju nastanka velikog požara, neposredne opasnosti od nastanka velikog požara ili kada požar prijeđe granice JLS, zapovjednik je dužan o tome izvijestiti županijskog vatrogasnog zapovjednika i Operativno središte DUZS-a na broj 112.

Tablica 11. Postrojba/tijelo Funkcija Ime i prezime Telefon, Mobitel Zapovjednik - - JVP Pelješac Zamjenik - - Zapovjednik Neven Radovančić 091/582-2223 DVD Viganj Zamjenik Mario Tomašić 098/293-670 Zapovjednik Nikša Nogalo 091/538 0441 DVD Orebić Zamjenik Ante Vidulin 099/191-2628 Zapovjednik Niko Meštrović 098/244-265 DVD Kuna Zamjenik Mario Rašić 098/23-0-360 Zapovjednik - 098/168-3438 DVD Trpanj Zamjenik Oliver Ivandić 098/970-4314 Zapovjednik Željko Nožica 020/741-241, 098/685-819 DVD Janjina Zamjenik Stipan Đuretić 020/741-288, 098/754-663 Zapovjednik Marko Čakelić 020/756-125, 099/823-3167 DVD Žuljana Zamjenik Pavlimir Jeić 020/756-143, 098/344-103 Zapovjednik Marijo – Ivo Đuračić 091/786-3922 DVD Putniković Zamjenik Romano Levanat 091/790-3377 Zapovjednik Nenad Bartulović 099/662-2564 DVD Ston Zamjenik Lukša Rozić - Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović 020/412-535, 091/209-3093 Vatrogasno operativno središte Divulje 021/309-600, 021/309-601, Državna intervencijska vatrogasna postrojba Dubrovnik 020/448-533, 020/325-049 DUZS – županijsko središte Dubrovnik 112, 020/325-037, 020/412-157 Podaci o zapovjedniku i dozapovjedniku JVP Pelješac te brojevi telefona / mobitela biti će upisani nakon ustroja JVP Pelješac

6. NAČIN POZIVANJA I UKLJUČIVANJA DISTRIBUTERA ENERGENATA U AKCIJU GAŠENJA POŽARA

Odmah po prijamu zahtjeva od strane zapovjednika akcije gašenja požara, u akciju gašenja požara se pozivaju i uključuju odgovorne osobe distributera električne energije Hrvatske elektroprivrede koje su upisane u tablici 12.

Tablica 12. Hrvatska elektroprivreda Distributer/Ispostava Odgovorna osoba Telefon, mobitel Dežurni dispečer Elektrojug – pogon Pijavičino 020/742-006 (stalno dežurstvo) Dežurni dispečer Elektrojug – pogon Ston 020/754-028 (stalno dežurstvo)

Dežurnog dispečera električnog napona obvezno je uključiti u provedbu akcije gašenja požara, kada je zbog značajki nastalog požara nužno iskopčati električnu mrežu i postrojenja za distribuciju i prijenos električnog napona do požarom ugroženih građevina i/ili do, odnosno kroz požarom ugrožene prostore.

7. UKLJUČIVANJE FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU KOMUNALNE I DRUGE ZNAČAJNE POSLOVE U AKCIJU GAŠENJA POŽARA

Kada je za učinkovitu provedbu akcije gašenja požara i/ili spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom potrebno angažirati uređaje, opremu i sredstva (rovokopač, bager, kamion-kiper) fizičkih i pravnih osoba, pozivanje tih osoba dužan je izvršiti zapovjednik JVP Pelješac ili drugi zapovjednik akcije gašenja požara. Poziv fizičkih i pravnih osoba za izvođenje određenih građevinskih radova koji su potrebni u provedbi gašenja požara izvršiti će se pozivom na brojeve telefona ili mobitela koji su upisani u tablici 13.

Tablica 13. R. Naziv i adresa Vrsta mehanizacije Općina Broj telefona/mobitela br tvrtke 4 kamiona, 1 1. KTD Bilan Orebić 098/285-115 utovarivač 2 kamiona, 3 2. Brkić d.o.o. Orebić 091/518-7617 rovokopača Bager, kamion, 3. Krtica Janjina 020/741-218, 098/820-415 cisterna 4. Rafo bager, kamion Trpanj 020/742-224 5. E Orebić bager, kamion Trpanj 020/713-129 6. G.P. Dubrovnik bager, kamion Ston 098/393-692

Kada je zbog učinkovitosti vatrogasne intervencije neophodno izvoditi određene radove na cestovnim prometnicama, o tome je potrebno obavijestiti Županijske ceste, i to pozivom upućenim prema stalnom dežurstvu u Dubrovniku, koje će pozvati nadcestariju Ston.

Tablica 14. Cestovne prometnice Nadležna pravna osoba-ustanova Telefon Županijska uprava za ceste Dubrovačko neretvanske županije 020/422-333 Nadcestarija Ston -

U slučaju potrebe zatvaranja dotoka vode u vodovodnoj mreži ili ograničenja potrošnje vode određenim područjima ili potrošačima u svrhu osiguranja propisanog tlaka i protoka vode za gašenje požara, izvršiti će se poziv na brojeve telefona koji su upisani u tablici 15.

Tablica 15. Nadležna pravna osoba Služba Telefon, mobitel Svakodobno dežurstvo 020/711-013 NPKL vodovod Odgovorna osoba Neven Brčić Vodovod Dubrovnik, pogon Ston Svakodobno dežurstvo 020/414-004

U slučaju nastanka požara na šumskim površinama pozivati će se Šumarija Korčula i Šumarija Dubrovnik na brojeve telefona i/ili mobitela koji su upisani u tablici 16.

Tablica 16. Šumarija Odgovorna osoba Telefon, mobitel Šumarija Korčula Tonči Grgurević 020/801-165, 098/445-833 Šumarija Dubrovnik Ivan Vukić 020/426-343, 020/426-049

8. UKLJUČIVANJE SLUŽBI ZA PRUŽANJE PRVE MEDICINSKE POMOĆI U AKCIJU GAŠENJA POŽARA Kada u požaru nastanu ozljede i/ili druge štete po zdravlje ljudi, odnosno ako se zbog značajki požara predviđa opasnost od ozlijeđivanja ili nastanka drugih šteta po zdravlje ljudi, na poziv zapovjednika JVP Pelješac, odnosno na zapovijed zapovjednika vatrogasne intervencije i poziv dežurnog ŽVOS-a, u akciju gašenja požara ili saniranja akcidenta uključuje se područne zdravstvene ustanove s područja JLS. Ambulanta ordinira radnim danima u razdobljima od 08 do 20 sati, a u ostalim razdobljima je ustrojena pripravnost. Žurni telefonski pozivi na broj 194 su preusmjereni na broj 112 u DUZS-u. Pozivanje zdravstvene ustanove u akciju gašenja požara vrši se pozivom na brojeve telefona i/ili mobitela koji su upisani u tablici 17.

Tablica 17. Naziv zdravstvene ustanove/ Ime i prezime liječnika Broj telefona/mobitela Hitna pomoć Orebić 194, 020/713-694 020/713-062, 020/713-410, Ambulanta Orebić 020/714-009 Ambulanta Kuna 020/742-025, 020/742-044 Ambulanta Trpanj 020/743-404 Ambulanta Janjina 020/741-231 Hitna pomoć Ston 194 Ambulanta Ston 020/754-004

9. UKLJUČIVANJE SLUŽBI ILI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA TE ODGOVORNIH OSOBA ZADUŽENIH ZA OPSKRBU HRANOM I VODOM U AKCIJU GAŠENJA POŽARA

Gasitelji se u organizaciji načelnika ili zamjenika načelnika općine tijekom sudjelovanja u akcijama gašenja požara koje traju duže od 8 sati ili kraće od toga po prosudbi i na zahtjev zapovjednika akcije gašenja požara, opskrbljuju hranom i vodom dostavljanim od strane pravnih osoba koje su upisane u tablici 18..

Tablica 18. R. br. Naziv pravne osobe Naselje Telefon, mobitel 1. Konzum Orebić 020/714-301 2. Studenac Orebić 020/714-495 3. Studenac Lovište 020/718-062 4. Studenac Kuna 020/742-027 5. Tommy Orebić 020/714-463 6. Studenac Trpanj 020/743-989 7. Veić Trpanj 020/743-926 8. Janjinka Janjina 020/741-257 9. Bartolomija Ston - 10. Studenac Ston 020/754-196 11. Tommy Ston 020/754-841 12. Konzum Ston 020/754-145

Preuzimanje i dopremu hrane i vode do mjesta nastanka požara obavljaju članovi vatrogasnih postrojbi i to vozilima vatrogasnih postrojbi.

10. NAČIN ZAMJENE VATROGASNIH POSTROJBI S NOVIM POSTROJBAMA U AKCIJI GAŠENJA POŽARA

Zamjena članova vatrogasnih postrojbi u provedbi vatrogasnih djelovanja s članovima drugih postrojbi vrši se na temelju zapovijedi zapovjednika akcije gašenja požara: - kod umora angažiranih vatrogasnih snaga, - kod potrebe preraspoređivanja angažiranih vatrogasaca na drugi požar na području JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston, - u slučaju izdane zapovijedi od strane županijskog ili glavnog vatrogasnog zapovjednika za raspoređivanje određenog broja vatrogasaca na drugi požar izvan prostora JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston, - kod ozlijeđivanja ili drugih nastalih šteta po zdravlje vatrogasaca koji sudjeluju u gašenju požara. U pravilu vatrogasci koji sudjeluju u gašenju požara povlače se na odmor nakon četiri sata neprekidnog vatrogasnog djelovanja, odnosno prema stanju na požarištu i prosudbi zapovjednika vatrogasne intervencije. Zamjena vatrogasnih snaga provodi se u neposrednoj blizini mjesta nastanka požara. Odvoženje snaga na odmor i dovoženje novih snaga vrši se vozilima vatrogasnih postrojbi. Vatrogasne snage koje se upućuju na odmor ne smiju napustiti mjesto nastanka požara prije nego dođu zamjenske snage i preuzmu gašenje požara ili nadzor nad opožarenim prostorom.

11. SLUČAJEVI KADA SE I KOJI OPĆINSKI ČELNICI UPOZNAJU S NASTALIM POŽAROM

Obavješćivanje čelnika JLS o nastalom požaru vrši se: - kada nastane požar većih razmjera ili postoji opasnost od nastanka požara većih razmjera, te ako su nastale ili postoji opasnost od nastanka velikih šteta po zdravlje ljudi i/ili imovinu, - u slučaju kada se u požar uključuju vatrogasne postrojbe iz drugih gradova i/ili općina, - u slučaju kada se JVP odnosno dobrovoljna vatrogasna društva upućuje na vatrogasna djelovanja izvan prostora JLS, - u slučaju ako se za potrebe provedbe akcije gašenje požara moraju osigurati uređaji, oprema, sredstva i gasitelji, u kojim postupcima moraju sudjelovati i općinski čelnici u skladu sa odredbama ovog Plana.

Obavješćivanje čelnika JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston o nastalim požarima vrši VOC i DUZS na zahtjev zapovjednika akcije gašenja požara, pozivom na telefone ili mobitele koji su upisani u tablici 19.

Tablica 19. R. br. Općina Funkcija Ime i prezime Telefon Mobitel načelnik Tomislav Ančić 020/713-678 099/582-8948 1. Orebić zamjenik načelnika Perica Tolj 020/713-678 091/271-4464 načelnik Jakša Franković 020/743-448 0987344-479 2. Trpanj zamjenik načelnika Kristina Murina 020/612-236 095/836-4210 020/741-369 Vlatko Mratović 098/244-420 načelnik 020/741-555 3. Janjina 020/741-369 Tonči Nožica 098/344-287 zamjenik načelnika 020/741-139 načelnik Vedran Antunica 020/754-009 098/243-044 4. Ston zamjenik načelnika - - -

U slučaju nastanka požara koji je poprimio značajke prirodne nepogode, koji događaj zahtjeva angažiranje velikog broja ljudi i opreme, načelnik općine ili od njega ovlaštena osoba, na zahtjev županijskog vatrogasnog zapovjednika može: - zapovijediti sudjelovanje svih sposobnih osoba koje su starije od 18 godine s područja JLS u obavljanju pomoćnih poslova na intervenciji i spašavanju ljudi i imovine ugroženih nastalim događajem, - zapovijediti da se stave na raspolaganje alat, prijevozna sredstva, tehnička oprema i druga sredstva za potrebe provedbe intervencije i za spašavanje ljudi i imovine ugroženih nastalim događajem.

12. SLUČAJEVI KADA SE U AKCIJU GAŠENJA POŽARA POZIVAJU, ODNOSNO UKLJUČUJU VATROGASNE POSTROJBE IZVAN PODRUČJA JLS OREBIĆ, TRPANJ, JANJINA I STON

U akciju gašenja požara većih razmjera nastalih na stambenim građevinama razine izgrađenosti P+3 pozivaju se vatrogasne postrojbe ustrojene izvan prostora koje imaju vozila za provedbu vatrogasnih djelovanja na visinama (hidraulične zglobne platforme, autoljestve). U slučaju nastanka velikih požara u građevinama i na prostorima pravnih osoba koje skladište i/ili koriste velike količine opasnih tvari po procjeni zapovjednika gašenja požara pozivaju se i vatrogasne postrojbe iz susjednih i drugih gradova i/ili općina. U provedbu vatrogasnih djelovanja u akcijama saniranja ekoloških akcidenata sa opasnim tvarima, pozivaju se vatrogasne postrojbe ustrojene izvan JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston koje su opremljene za odgovarajućim vozilima, uređajima, opremom i sredstvima neophodnih za provedbu sigurne sanacije tih akcidenata. U slučaju nastanka većih požara na plovilima na moru pozivaju se vatrogasne postrojbe ustrojene izvan prostora JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston koje imaju plovila opremljena za gašenje požara na moru. U slučaju nastanka velikih požara na otvorenom prostoru JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston, posebno na nepristupačnim i teško pristupačnim prostorima, pozivaju se vatrogasne postrojbe iz drugih općina i gradova i zračne vatrogasne snage.

13. NAČIN I SLUČAJEVI UPORABE OPREME I VOZILA POSEBNE NAMJENE U GAŠENJU POŽARA I SPAŠAVANJA OSOBA

U slučaju nastanka požara i/ili ekološkog akcidenta sa opasnim kemikalijama na prostoru benzinske postaje u kojima je neophodna uporaba uređaja za utvrđivanje postojanja eksplozivnih koncentracija plinova ili para zapaljivih tekućina, uređaja i opreme za adsorpciju, razgradnju, neutraliziranje i pretakanje opasnih kemikalija, može biti neophodna uporaba i kemijskog vozila, te specijalnih zaštitnih uređaja i opreme. Kemijsko vatrogasno vozilo u tom slučaju potrebno je angažirati od JVP Dubrovački vatrogasci. U slučaju razlijevanja razlijevanja zapaljivih tekućina na moru potrebno je angažirati specijalno opremljeno plovilo za saniranje ekoloških akcidenata od tvrtke CIAN iz Splita. U slučaju nastanka prometnih nesreća u cestovnom prometu u kojima ima ozlijeđenih osoba, a koje zbog oštećenja vozila ne mogu izaći ili ih nije moguće iznijeti, neophodna je uporaba tehničkog vozila JVP Pelješac opremljenog odgovarajućim uređajima i alatima za tu vrstu tehničkog vatrogasnog djelovanja. U slučaju potrebe za provedbu gašenja požara i spašavanja na moru uzrokovanih požarom, neophodna je uporaba plovila za provedbu vatrogasnih djelovanja na moru za koje potrebe je potrebno angažirati remorker Lučke kapetanije Dubrovnik, a po potrebi i druga plovila od najbližih vatrogasnih postrojbi koje imaju takva plovila. Obavješćivanje čelnika Lučkih kapetanija i ispostava na zahtjev zapovjednika akcije gašenja požara, pozivom na telefone ili mobitele koji su upisani u tablici 20 i 21. Tablica 20. LUČKA KAPETANIJA DUBROVNIK Lučki kapetan Telefon Načelnik sig. plovidbe Telefon Nikola Beusan 020/418-987, 098/244-190 - 020/418-988, 098/251-773 LUČKA KAPETANIJA PLOČE Lučki kapetan Telefon Načelnik sig. plovidbe Telefon Ivo Matković 020/679-541, 098/264-724 Tomislav Batur 020/670-506, 098/427-501

Tablica 21. LUČKE ISPOSTAVE Ispostava Telefon Trpanj 020/743-542 Ston 020/754-026 Trstenik 020/748-100

U slučaju nastanka požara u trafo-postajama, vatrogasci mogu djelovati isključivo u suradnji sa djelatnicima HEP-a osposobljenim za upravljanje i nadzor, odnosno održavanje trafo- postaja. U većini trafo-postaja u kojima je količina trafo ulja manja od 1500 kg nisu postavljeni vatrogasni aparati, pa će se za gašenje požara u trafo-postajama koristiti odgovarajući vatrogasni aparati iz vozila vatrogasnih postrojbi ili vozila HEP-a. U slučaju nastanka ili opasnosti od nastanka velikih požara na otvorenim prostorima koji su nepristupačni ili teže pristupačni za vatrogasna vozila, neophodna je uporaba zračnih vatrogasnih snaga. U slučaju nastanka većih požara na otvorenom prostoru uključujući i odlagalište otpada, te ugroze ili opasnosti od ugroze imovine i ljudi, potrebno je zatražiti uključivanje teške mehanizacije za izgradnju protupožarnih prosjeka, putova ili zapreka, prevrtanje i razgrtanje hrpa i naslaga, rušenje i raščišćavanje ruševina. Za potrebe provedbe gašenja požara velikih razmjera, koji nisu poprimili značajke prirodne nepogode, zapovijed za stavljanje na raspolaganje imovine fizičkih i pravnih osoba, na zahtjev županijskog vatrogasnog zapovjednika izdaje načelnik općine ili od njega ovlaštena osoba.

14. NAZIVI GRAĐEVINA I DRUGIH NEKRETNINA TE OTVORENOG PROSTORA NA KOJIMA SE MOŽE OČEKIVATI NASTANAK POŽARA VEĆIH RAZMJERA

Nastanak požara većih razmjera može se očekivati u građevinama i na prostorima, koji su upisani u tablici 22. Tablica 22. OPĆINA OREBIĆ Naziv i lokacija građevine ili Namjena građevine ili prostora prostora Benzinska postaja Trgovina naftnim derivatima obalna strana od naselja Viganj do naselja Trpanjska Duba, obalni dio od naselja Podobuča do naselja Trstenik, brdo Sv. Otvoreni prostori Ilija, dio zaselaka u podgorju iznad naselja Orebić kao šume gospodarske jedinice Kuna razvrstane u I i II kategoriju ugroženosti od požara. OPĆINA JANJINA Naziv i lokacija građevine ili Namjena građevine ili prostora prostora Benzinska postaja Janjina Trgovina naftnim derivatima Nepristupačni ili teže pristupačni otvoreni prostori na predjelima Otvoreni prostori južno od prometnice Janjina-Osobjava, istočno od naselja Seser te na području Zabreža. OPĆINA TRPANJ Naziv i lokacija građevine ili Namjena građevine ili prostora prostora Nepristupačni ili teže pristupačni otvoreni prostori, te šume Otvoreni prostori razvrstane i I i II kategoriju ugroženosti od požara

OPĆINA STON Naziv i lokacija građevine ili Namjena građevine ili prostora prostora Benzinska postaja Trgovina naftnim derivatima Šumski kompleks Čerjan Vučine kao i šume na području Dube Otvoreni prostori Stonske, Ponta – Stanjevica i Stona.

15. NAZIVI GRAĐEVINA I DRUGIH NEKRETNINA U KOJIMA SU SADRŽANE RADIOAKTIVNE, EKSPLOZIVNE, ZAPALJIVE, OTROVNE I DRUGE OPASNENTVARI

U tablici 23 su upisane vrste i količine opasnih tvari koje se nalaze u građevinama i drugim nekretninama na prostoru JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston.

SKLADIŠTA I PRETAKALIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA OPĆINA OREBIĆ

PRAVNA OSOBA LOKACIJA VRSTA KOLIČINE

Eurosuper 95 2 000 l Eurosuper 98 Benzinska 2 000 l Potomje Dizel 2 000 l postaja Potomje Eurodizel 2 000 l Propan - butan 50 x 10 kg HP Orebić Orebić UNP 5 000 l

Dalmacijabilje – Brežine, Ston UNP 60 000 l plastika Ston Triton trade – Ston Propan – butan 200 x 12 kg Ston Poljoprivredna Gornje Selo Propan – butan 200 x 12 kg zadruga Metotija Poljoprivredna zadruga Putniković Propan – butan 200 x 12 kg Putniković Na prostoru JLS Orebić, Trpanj, Janjina i Ston ne postoje radioaktivne ni eksplozivne tvari.

16. POPIS OSOBA ODGOVORNIH ZA PROVEDBU PLANOVA ZAŠTITE OD POŽARA GRAĐEVINA, GRAĐEVINSKIH DIJELOVA I PROSTORA RAZVRSTANIH U I ILI II KATEGORIJU GLEDE UGROŽENOSTI OD POŽARA

Park prirode Čempresada „Pod Gospu“ kod Orebića, razvrstan u II b kategoriju ugroženosti od požara. Prostorom upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije sa sjedištem u Dubrovniku. Odgovorne osobe Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske su:

- Marija Crnčević, ravnateljica, 099/4411 533, 020/411 533 - Pero Mojaš, odgovorna osoba zaštite od požara, 098/9809 009, 020/411 535

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko- neretvanske nije usvojila Plan zaštite od požara za Park prirode Čempresada „Pod Gospu“. Nakon što se Plan zaštite od požara ustroji od strane Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske biti će uvršten u Plan zaštite od požara Općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston.

Hotel Komodor razvrstan je u II b kategoriju ugroženosti od požara. Hotelom upravlja Club Adriatic d.o.o.sa sjedište u Zagrebu. Odgovorna osoba Cluba Adriatic d.o.o. je Ivica Prevolšek. Za hotel Komodor odgovorne osobe su:

- Joško Đeldum, direktor hotela, 098/218 436 - Pavao Alač, referent za zaštitu od požara, 099/255 6050

Club Adriatic d.o.o. nije izradio Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija te Plan zaštite od požara za hotel Komodor.

17. OBVEZE U SVEZI POHRANE I AŽURIRANJA PLANA ZAŠTITE OD POŽARA

Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston dužne su jedan primjerak Plana dostaviti Dobrovoljnim vatrogasnim društvima na svom području. Jedan primjerak ovog Plana, Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston dužne su pohraniti u vlastitoj pismohrani. Svakodobno praćenje i ažuriranje podataka o imenima i prezimenima nadležnih osoba, adresa i kontakt telefona koji su upisani u Plan, dužni su vršiti za to nadležni zaposlenici Općina Orebić, Trpanj, Janjina i Ston. U slučaju promjene stanja podataka, odnosno čimbenika koji su rabljeni u izradi Procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije za Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston , navedene Općine obvezne su bez odlaganja angažirati ovlaštenu pravnu osobu za izradu usklađenja Procjene i Plana. Općine Orebić, Trpanj, Janjina i Ston obvezna su osigurati usklađenje Plana i periodično, i to najmanje svako godinu dana.

18. GRAFIČKI PRILOZI

Plan zaštite od požara – OPĆINA OREBIĆ, OPĆINA TRPANJ, OPĆINA JANJINA I OPĆINA STON